FK Željezničar Sarajevo

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.13</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>FK Željezničar Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1562</id>
    <revision>
      <id>3915612</id>
      <parentid>3915361</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:09:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* Trenutni sastav */</comment>
      <origin>3915612</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44336" sha1="oj6sryk4qxw3l9lpvafu5x20ylgxjwb" xml:space="preserve">{{Preusmjerenje|FK Željezničar}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = #1A478F
| Ime kluba                   = FK Željezničar
| Puno ime                    = Fudbalski klub&lt;br&gt;Željezničar Sarajevo
| Grb                         = FK Željezničar Sarajevo.png
| veličina_grba               = 200px
| Nadimak                     = ''Željo''&lt;br&gt;''Plavi''
| Osnovan                     = 19. septembar 1921.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Željezničar|url=http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|website=fkzeljeznicar.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150805074324/http://fkzeljeznicar.ba/klub/historija/osnivanje-kluba/|archive-date=5. 8. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Raspušten                   =
| Lokacija                    = [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje                        = {{colorbox|#1A478F}} {{colorbox|white}}
| Federacija                  = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BiH]]
| Konfederacija               = [[UEFA]]
| Liga                        = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion                     = [[Stadion Grbavica|Grbavica]]
| Kapacitet                   = 13.057&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/klub/stadion-grbavica/|title=Stadion Grbavica|access-date=16. 7. 2026|website=fkzeljeznicar.ba}}&lt;/ref&gt;
| Vlasnik kluba               =
| Predsjednik kluba           = [[Jusuf Tanović]]
| Trener                      = [[David Muslera Rodríguez]]
| Uspjesi                     = 16 trofeja
| Nacionalni kupovi           = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X6'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X3'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X1'''
| Evropski kupovi             =
| Adresa                      = Bulevar Ivice Osima 27&lt;br /&gt;71000 Sarajevo
| Plasman u prethodnoj sezoni = 6. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26.]]
| Webstranica                 = [http://www.fkzeljeznicar.ba/ fkzeljeznicar.ba]
| Trenutna sezona             = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Željezničar Sarajevo – sezona 2026/2027.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_t1                   = _zeljeznicar2122h
| uzorak_dr1                  = _zeljeznicar2122h
| uzorak_š1                   =
| uzorak_č1                   =
| lijeva ruka1                =
| tijelo1                     =
| desna ruka1                 =
| šorc1                       = 0000FF
| čarape1                     = 0000FF
| opis1                       =
| uzorak_lr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_t2                   = _zeljeznicar2122a
| uzorak_dr2                  = _zeljeznicar2122a
| uzorak_š2                   =
| uzorak_č2                   =
| lijeva ruka2                = FFFFFF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = FFFFFF
| šorc2                       = 87CEFA
| čarape2                     = 87CEFA
| opis2                       =
| uzorak_lr3                  = _haugesund17h
| uzorak_t3                   = _macronkimah1wrb
| uzorak_dr3                  = _haugesund17h
| uzorak_š3                   =
| uzorak_č3                   =
| lijeva ruka3                = FFFFFF
| tijelo3                     = FFFFFF
| desna ruka3                 = FFFFFF
| šorc3                       = FFFFFF
| čarape3                     = FFFFFF
| opis3                       =
}}
'''Fudbalski klub Željezničar''', poznat i pod nadimkom '''Željo''', jest profesionalni [[nogomet]]ni klub iz [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]].

Osnovan je 19. septembra 1921. Željezničar je jedan od najpoznatijih i, uz [[FK Sarajevo]], najtrofejniji nogometni klub iz Bosne i Hercegovine sa šest osvojenih trofeja nacionalnog prvenstava, šest titula nacionalnog kupa, kao i tri titule superkupa. U sezoni 1971/1972. osvojio je prvu ligu Jugoslavije. Godine 1981. igrao je finale kupa Jugoslavije. Najveći uspjeh u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 1984/1985. kada je igrao polufinale [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]].

Za klub je nastupalo nekoliko reprezentativaca Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, neki od njih su: [[Ivica Osim]], [[Mehmed Baždarević]], [[Josip Katalinski]], [[Edin Bahtić]], [[Haris Škoro]] i [[Edin Džeko]]. Nadimak kluba je ''Plavi''. Najveći rival Željezničara je FK Sarajevo. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Grbavica|Grbavica]].

==Historija==
===Početak: Prvi radnički klub u Sarajevu===
Željezničar su osnovali radnici ''Željezničke radionice'' na inicijativu [[Dimitrije Dimitrijević|Dimitrija Dimitrijevića]] 15. septembra 1921. Zajedno sa Ludvigom Lepleom, Stjepanom Katalinićem i ostalim radnicima iz Željezničke radionice skupljaju novac za kupovinu lopte i dresova na kojima su bila kao grb izvezena krila lokomotive sa loptom, a zatim i za registraciju kluba kod Sarajevskog podsaveza. Kao tada jedini radnički klub među ostalim, nacionalno orjentisanim klubovima, Željezničar se susreo sa mnogim teškoćama.

Prva utakmica odigrana je sa [[NK SAŠK Napredak Sarajevo|SAŠK-om]] 17. septembra u 16 sati. Na igralištu je prisustvovalo 500 gledalaca, a SAŠK je bio bolji, pobjedivši sa 5-1. Nakon poraza Željezničar je sljedećeg dana odigrao drugu prijateljsku utakmicu sa ''Sarajevskim Sportskim Klubom'' i zabilježio prvu pobjedu od 2-1.

{{Citat2|'''SAŠK KONTRA ŽELJEZNIČARA'''&lt;br /&gt;U subotu 17. o. mj. u 4 sata poslije podne odigraće SAŠK prvu javnu utakmicu nakon svog povratka sa turneje. Interes za ovu utakmicu je osobit pošto ćemo imati priliku da vidimo novih trikova koje je SAŠK na svojoj turneji pripremio. Igra će prema tome biti vrlo zanimljiva, igra se na Kovačićima. Cijena uobičajena.|Večernja pošta 16. septembar 1921.}}

===Takmičenje u okviru Sarajevskog podsaveza===
[[Datoteka:ZELJO_PRVI_LOGO.png|mini|desno|180px|Prvi grb Željezničara.]]

Prvu takmičarsku sezonu Željezničar je igrao u drugom razredu sarajevskog podsaveza, gdje su još nastupali: ''Troja'', ''Šparta'', ''Barakohba''. Ekipu je vodio [[Silvio Alkalaj]]. Prvu utakmicu Željezničar je igrao 2. novembra 1921. protiv Troje. Rezultat je bio 1-1. Prvu pobjedu u službenim utakmicama &quot;plavi&quot; su zabilježili u proljetnom dijelu prve sezone protiv Barakohbe. Rezultat je bio uvjerljiv 7-0. Napokon u sezoni 1925-1926 Željezničar uspjeva ući u Prvi razred Sarajevskog podsaveza. Nadmoćno, sa 4 pobjede nad konkurentima i gol razlikom 18 – 4 Željo se konačno dokopao dugo željenog cilja. Sezonu prije ostvarena je i rekordna pobjeda u dosadašnjoj historiji Željezničara 18-0. Ova pobjeda ostvarena je u sezoni 1924-25 nad ekipom Barkohoba, u drugom razredu Sarajevskog podsaveza.

Prvi stadion na kojem je Željezničar igrao svoje utakmice je bilo vojno vježbalište na Čengić Vili - [[Egzercir]]. Egzercir je korišten jer Željo kao radnički &quot;Željezničarski sportski klub&quot; nije imao novca za iznamljivanje nekog od gradskih terena kojima su gazdovali SAŠK, Hajduk i Slavija.

Većinu svog ligaškog staža Željezničar je proveo u Sarajevskoj ligi, dok je takmičenje u prvoj ligi Jugoslavije bilo rezervisano za tada bolji SAŠK.

===Oduzimanje najboljih igrača===
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zaustavlja se rad kluba. Nakon završetka rata klub se obnavlja i nastupa u prvoj ligi Bosne i Hercegovine koju osvaja, te tako ostvaruje plasman u prvu ligu Jugoslavije, u njenoj premijernoj sezoni 1946-47. Međutim nakon što je gradska vlast formirala novi klub ''Torpedo'' (kasnije [[FK Sarajevo|Sarajevo]]) koji je trebao predstavljati najbolje iz BiH, većina igrača Željezničara dobija naređenje da pređe u novi klub. Odlukom političkih vrhova Željezničar je novoformiranom klubu Torpedo morao ustupiti svoje najbolje igrače: Lovrića (kapiten), Alajbegovića, Konjevoda, Lazarevića, Rajlića, Golca i Šilića. Jedini igrač koji je uspio odoliti svim ucjenama je Joško Domorocki.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |title=Kako je nestalo pola Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-date=7. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120307033224/http://i46.tinypic.com/mcc1oy.jpg |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Takav slijed događaja bio je poguban po Željezničar koji ispada iz prve lige, a period konsolidacije trajao je do sezone 1953/54 kada se plavi ponovo vraćaju u prvu ligu Jugoslavije.

===Prva titula===
[[Datoteka:ZELJO_GRB.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara za vrijeme SFRJ.]]

Bile su to najslavnije godine tima sa Grbavice. Željezničar je u sezoni 1971-72. osvojio šampionsku krunu nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Bila je to godina u kojoj su izabranici [[Milan Ribar|Milana Ribara]] vodili mrtvu trku s beogradskom [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]]. Na kraju su &quot;plavi&quot; sakupili 59, a beograđani 49 bodova. Željo je doživio samo četiri poraza, dok su 9 puta igrali neriješeno. Pobjedilo se čak u 21 utakmici. Impozantntna gol razlika govori sama po sebi o snazi tadašnjeg Želje. Postignuto je 55 pogodaka, što je bilo dovoljno za treće mjesto rang-liste najefikasnijih ekipa, a da je odbrana odigrala veliku ulogu govori podatak da je primljeno samo 20 golova (najmanje u ligi). Postignuta je i velika pobjeda protiv slovenskog Maribora od 8:0. Gradski derbi u dva susreta zavrsen je egalom. Na Grbavici je bio bolji Željezničar rezultatom 2:1, a u uzvratu na Koševu protivnik je bio bolji identičnim ishodom. Kao sto je spomenuto stručni štab je predvodio [[Milan Ribar]], a na klupi su još sjedili [[Sulejman Kulović]] i [[Fadil Požegija]]. Najbolji strijelac Želje u ovoj sezoni bio je legenda sa Grbavice, [[Josip Bukal]] sa postignutih 14 pogodaka, a [[Božo Janković]] dao je 13, dok je [[Josip Katalinski]] 12 puta pogađao mreže protivničkih golmana. [[Slobodan Janjuš]], golman &quot;plavih&quot; je u toj godini postao rekorder po do tada najmanjem broju primljenih golova u svim odigranim šampionatima, svega 20. Šampionsku generaciju činili su: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branislav Jelušić, Božo Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo, Avdija Deraković, Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Serbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rodić.

===Period poslije rata u BiH===
[[Datoteka:ZELJO_GRB_1996.png|mini|desno|180px|Grb Željezničara nakon rata.]]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva, stadion Željezničara našao se na srpskoj strani, a zapadna tribina bila je u potpunosti spaljena.&lt;ref&gt;[http://img64.imageshack.us/img64/345/scan0016e.jpg Uništena zapadna tribina]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120713073340/img10.imageshack.us/img10/2426/scan0017j.jpg Uništena zapadna tribina sa sjeverne tribine]&lt;/ref&gt; Entuzijasti i pobornici plavog tima održavali su treninge u školskim salama, samo kako klub ne bi izgubio kontinuitet. Nakon rata  2. maja 1996. održana je prva poslijeratna utakmica na Grbavici, i to između FK Željezničar i [[FK Sarajevo]], nakon što je stadion očišćen od strane pionira FK Željezničar.&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120710114319/img18.imageshack.us/img18/9312/scan0026j.jpg Pioniri FK Željezničar, mart 1996.]&lt;/ref&gt; Utakmica je završena rezultatom 1:1.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=sJeT8buQdzY FK Željezničar-FK Sarajevo 1:1]&lt;/ref&gt;

5. juna 1998. godine održan je Play-Off za prvaka Bosne i Hercegovine na stadionu Koševo. U 89. minuti [[Hadis Zubanović]] je plavima donio prvu titulu prvaka BiH. 5. juni navijači Željezničara slave kao &quot;Zubandan&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NQ3dahARaD8 Sretan Zubandan!]&lt;/ref&gt;

U 2001. i 2002. godini Željezničar osvaja dvije uzastopne titule prvaka pod trenerskom palicom [[Amar Osim]]a. Nakon evropskog poraza od [[FC Hearts]] iz Škotske, Amar Osim napušta klupu Željezničara i odlazi u japanski [[JEF United]]. Do 2009. godine Željezničar ne postiže uspjehe, a klub se suočava sa strašnim finansijskim problemima. Ipak, nakon promjene Upravnog odbora kluba, na klupu se vraća miljenik navijača Amar Osim&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |title=Amar Osim od ponedjeljka trener Želje |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170929231950/http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/amar-osim-od-ponedeljka-trener-zelje/19184 |archive-date=29. 9. 2017 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i odmah u prvoj sezoni 2009/10. Željezničaru donosi titulu &lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/osim-furiozno-smo-dosli-do-titule/36868 Osim:Furiozno smo došli do titule]&lt;/ref&gt;. U sezoni 2010/11. Željezničar se plasirao na 3. poziciju u šampionatu BiH, i osvaja Kup BiH nakon pobjeda od 1:0 na Grbavici&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/bh_fudbal/video-zeljeznicar---celik-10/56013 Željezničar - Čelik 1:0]&lt;/ref&gt; i 0:3 na Bilinom Polju protiv FK Čelik Zenica.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |title=Željo osvojio Kup BiH |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820040838/http://www.sportsport.ba/tekst/3/zeljo-osvojio-kup-bih/57718 |archive-date=20. 8. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Evropski nastupi==
Kako u domaćim takmičenjima, Željezničar je imao uspjeha i u evropskim kupovima. Prvo učestvovanje Željezničara nekom od evropskih takmičenja bilo je u sezoni 1971-72. Nakon što je u sezoni osvojio drugo mjesto Željezničar je nastupio u prvoj sezoni novog evropskog takmičenja - [[Kup UEFA|kupa UEFA]]. U prvom kolu je izbačen belgijski [[Club Brugge]] ukupnim rezultatom 4-3, a dalje su padali [[Bologna FC 1909|Bologna]], škotski [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]], da bi u četvrtfinalu na penale ispao od mađarskog [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencvarosa]]. Najbolji strijelci Željezničara u ovom takmičenju su bili [[Josip Bukal]] sa 7 golova i [[Edin Sprečo]] sa 5 golova.

Najveći međunarodni uspjeh Željezničar je postigao u sezoni 1984-85. Naime, te sezone &quot;plavi” sa Grbavice pod vodstvom [[Ivica Osim|Ivice Osima]] bili su nadomak finala kupa UEFA. U prvom kolu žrijeb je htio da Željezničar igra s bugarskim [[OFC Sliven 2000|Slivenom]] Bugari su slavili na svom terenu (1-0), da bi u revanšu u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjeli debakl, 5-1 za Željezničar. Drugo kolo donosi švicarski [[FC Sion|Sion]]. Nakon pobjede na [[Stadion Grbavica|Grbavici]] od 2-1, u drugom meču Željo je uspio očuvati minimalnu prednost, remizirajući (1-1). U narednoj rundi je igrao protiv [[FC Universitatea Craiova|FC Universitate]]. U prvom meču rumunisu bili bolji sa 2-0. Očekivalo se da je ta prednost neuhvatljiva. Međutim, Željezničar je u revanšu pobijedio sa 4-0.

Ulazak među osam je bio veliki uspjeh. Na Grbavici su savladani uvijek neugodni Sovjeti. [[FK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a je poražen rezultatom 2-0, da bi u revanšu odigrao 1-1. U polufinalu protivnik je bio [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]], ekipa koja je do tada eliminisala velikane poput [[Manchester United]]a, [[PSG|PSG-a]] i beogradskog [[FK Partizan|Partizan]] koji je poražen čak sa 5-0. Na prvoj utakmici u [[Sekesfehervaru]] Mađari su vodili sa 2:0, da bi tadašnji reprezentativac [[Haris Škoro]] postigao gol za smanjenje vodstva. U finišu Videoton povečava prednost. Krajnji ishod ovog meca glasio je 3-1. Prepuna Grbavica dočekala je [[24. april]]a 1984. godine u veličanstvenoj atmosferi. Golovima Bahtića i Ćurića Željo je bio jednom nogom u finalu elitnog evropskog takmičenja. Igrao se 87 minut. Najteži sportski trenutak u historiji Želje. Prvi prelazak preko centra Mađari su iskoristili na pravi nacin. Dovoljno je reci Cuhaji. Boje Željezničara u Evropi branili su: Škrba, Berjan, Baljić, Šabanadžović, Čapljić, Komšić, Čilić, Bahtić, Škoro, Mihajlović, Baždarević, Nikić, Samardžija.

Željezničar je igrao i u [[UEFA Liga Prvaka|Kupu evropskih šampiona]], i to nakon osvojene titule 1972 godine. U sezoni 1972-73 Željo je igrao protiv engleskog tima [[Derby County FC|Derby County]] i izgubio obje utakmice, u gostima 0-2, dok je na Koševu gdje je igran revanš bilo 1-2.

Nakon uspostavljanja [[Premijer liga BiH|Premijer lige BiH]] Željezničar je stalni učesnik evropskih takmičenja. U prethodnim godinama Željezničar se sastajao sa škotskim [[Kilmarnock FC|Kilmarnockom]] (d: 1-1, g: 0-1), poljskom [[Wisla Krakov|Wislom]] (d: 0-0, g: 1-3), bugarskim [[PFK Levski Sofija|Levskim]] (d: 0-0, g: 0-4), kiparskim [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosisom]] (d: 1-0, g: 3-1), škotskim [[Heart of Midlothian FC|Heartsom]] (d: 0-0, g: 0-2) i bugarskim [[PFK Liteks Loveč|Liteksom]] (d: 1-2, g: 0-7).

Najveći poslijeratni uspjeh je postignut u sezoni 2002-03. kada je Željezničar došao do 3. pretkola [[UEFA Liga Prvaka|Lige Prvaka]]. Najprije je pobjeđen [[Íþróttabandalag Akraness|Akraness]] ukupnim rezultatom 4-0. Nakon toga Željo je u 2 utakmice bio bolji od norveškog predstavnika [[Lillestrøm SK|Lilestroma]] da bi na kraju pred 40.000 gledalaca na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] ugostio engleski [[Newcastle United FC|Newcastle]]. Nažalost nije bilo snage za nešto više pa je Željo ispao ukupnim rezultatom 5-0. Nakon ispadanja iz Lige Prvaka Željo nastavlja takmičenje u Kupu UEFA, ali nesretno ispada od španske [[Málaga CF|Malage]] ukupnim rezultatom 0-1.

Iako je u sezoni 2004-05. izborio učestvovanje u Kupu UEFA zbog nedobijanja [[UEFA program licenciranja|Uefine licence]] Željezničaru je uskraćen izlazak u Evropu.

Nakon osvajanja titule 2010. godine Željezničar je igrao u 2. pretkolu Lige Prvaka protiv [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoela]] iz [[Tel Aviv]]a. Na Bloomfield Stadionu u Tel Avivu poražen je sa 5-0&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |title=Katastrofalan poraz bh. prvaka |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927035824/http://www.neznase.ba/sport/nogomet/1619-hapoel-eljezniar-50katastrofalan-poraz-bh-prvaka.html |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, dok je na Koševu bilo 0-1 &lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=NEV4y0d78LQ Željezničar-Hapoel 0:1]&lt;/ref&gt;.

Osvajanje Kupa BiH 2011. godine i treća pozicija u prvenstvu osigurala je Željezničaru nastup u drugom pretkolu [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]]. Željezničar je eliminisao [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff]] iz [[Tiraspol]]a ukupnim rezultatom 1-0.&lt;ref&gt;[http://www.fkzeljeznicar.com/vijesti/plavi-uspjesni-zeljo-u-trecem-pretkolu Plavi uspješni: Željo u trećem pretkolu]&lt;/ref&gt;. U trećem pretkolu Željezničar je poražen u prvoj utakmici od [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]] rezultatom 0-2&lt;ref&gt;[http://www.sportsport.ba/ino_fudbal/dobra-igra-nije-donijela-dobar-rezultat/61504 Dobra igra nije donijela dobar rezultat]&lt;/ref&gt;.

===Utakmice===
====[[UEFA Liga prvaka]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| [[Kup evropskih šampiona 1972/1973.|1972–73]].
| [[UEFA Liga prvaka|Kup evropskih šampiona]]
|1 {{tooltip|R|Runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Derby County FC|Derby County]]
|1–2
|0–2
|1–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2001/2002.|2001–02]].
| rowspan=7|[[UEFA Liga prvaka]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Levski Sofija|Levski Sofija]]
|0–0
|0–4
|0–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[UEFA Liga prvaka 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ISL}} [[ÍA Akranes|Akranes]]
|3–0
|1–0
|4–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|NOR}} [[Lillestrøm SK|Lillestrøm]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ENG}} [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|0–1
|0–4
|0–5
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]]
|0–1
|0–5
|0–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2012/2013.|2012–13]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]]
|1–2
|1–4
|2–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Liga prvaka 2013/2014.|2013–14]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]
|1–2
|3–4
|4–6
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Evropska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]].
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]
|0–2
|0–6
|0–8
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Lovćen|Lovćen]]
|0–0
|1–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAK}} [[FK Metalurg Skopje|Metalurg]]
|2–2
|0–0
|2–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MLT}} [[Balzan FC|Balzan]]
|1–0
|2–0
|3–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]
|2–0
|1–0
|3–0
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Standard Liège]]
|0–1
|1–2
|1–3
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|CG}} [[FK Zeta|Zeta]]
|1–0
|2–2
|3–2
|[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠVE}} [[AIK Fotboll|AIK]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[UEFA Evropska liga 2018/2019.|2018–19]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|EST}} [[JK Narva Trans|Narva Trans]]
|3–1
|2–0
|5–1
||[[File:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Apollon Limassol|Apollon]]
|1–2
|1–3
|2–5
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[UEFA Evropska liga 2020/2021.|2020–21]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|IZR}} [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]]
|{{n/a}}
|1–3
|{{n/a}}
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[UEFA Konferencijska liga]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|rowspan=2|[[UEFA Evropska konferencijska liga 2023/2024.|2023–24.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BLR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–2
|2–1
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|AZE}} [[Neftçi Baku|Neftçi]]
|2–2
|0–2
|2–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|2025–26.]]
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SVN}} [[FC Koper|Koper]]
|1–1
|1–3
|2–4
|[[File:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup UEFA]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=4|[[Kup UEFA 1971/1972.|1971–72]].
| 1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|3–0
|1–3
|4–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 2R
| align=left|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|1–1
|2–2
|3–3
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 3R
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[St. Johnstone FC|St. Johnstone]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Ferencvárosi Torna Club|Ferencváros]]
|1–2
|2–1
|3–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=5|[[Kup UEFA 1984/1985.|1984–85]].
|1R
| align=left|{{ZD|BUG|1971}} [[FK Sliven|Sliven]]
|5–1
|0–1
|5–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2R
| align=left|{{ZD|ŠVI}} [[FC Sion|Sion]]
|2–1
|1–1
|3–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|3R
| align=left|{{ZD|RUM|1965}} [[FC Universitatea Craiova|Universitatea Craiova]]
|4–0
|0–2
|4–2
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|SSSR}} [[FK Dinamo Minsk|Dinamo Minsk]]
|2–0
|1–1
|3–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[FC Videoton Székesfehérvár|Videoton]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 1998/1999.|1998–99]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Kilmarnock FC|Kilmarnock]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2000/2001.|2000–01]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła Kraków]]
|0–0
|1–3
|1–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠPA}} [[Málaga CF|Málaga]]
|0–0
|0–1
|0–1
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2003/2004.|2003–04]].
| {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|KIP}} [[Anorthosis Famagusta FC|Anorthosis Famagusta]]
|1–0
|3–1
|4–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|ŠKO}} [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothian]]
|0–0
|0–2
|0–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Kup UEFA 2004/2005.|2004–05]].
|1 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|SMR}} [[SS Pennarossa|Pennarossa]]
|4–0
|5–1
|9–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|2 {{tooltip|KR|Kvalifikacijska runda}}
| align=left|{{ZD|BUG}} [[PFK Litex Loveč|Litex Loveč]]
|1–2
|0–7
|1–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

====[[Kup velesajamskih gradova]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
|[[Kup velesajamskih gradova 1970/1971.|1970–71]].
|1R
| align=left|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|3–4
|4–5
|7–9
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
|}

====[[UEFA Intertoto kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
!
|-
| rowspan=3|[[Intertoto kup 1965/1966.|1965–66]].
| rowspan=3| {{tooltip|GF|Grupna faza}}
| align=left|{{ZD|POLJ}} [[Gwardia Varšava]]
|2–1
|1–2
|rowspan=3 align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|3–1
|1–1
|-
| align=left|{{ZD|DRNJ}} [[1. FC Lokomotive Leipzig|Lokomotive Leipzig]]
|2–2
|0–0
|-
|}

====[[Mitropa kup]]====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! Sezona
! Runda
! Protivnik
! {{tooltip|D|Domaćin}}
! {{tooltip|G|Gost}}
! Ukupno
!
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1963/1964.|1963–64]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]]
|4–1
|2–0
|6–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/2
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[MTK Budapest]]
|1–1
|0–1
|1–2
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| [[Mitropa kup 1964/1965.|1964–65]].
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|2–1
|1–3
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=2|[[Mitropa kup 1967/1968.|1967–68]].
|1R
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[Jednota Trenčín]]
|1–0
|0–0
|1–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
| 1/4
| align=left|{{ZD|Čehoslovačka}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]]
|2–2
|1–2
|3–4
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|-
| rowspan=3|[[Mitropa kup 1968/1969.|1968–69]].
|1R
| align=left|{{ZD|MAĐ|1957}} [[Budapest Honvéd FC|Budapest Honvéd]]
|1–0
|1–0
|2–0
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/4
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Baník Ostrava|Baník Ostrava]]
|4–0
|1–1
|5–1
|[[Datoteka:Symbol keep vote.svg|17px]]
|-
|1/2
| align=left|{{ZD|ČSSR}} [[TJ Sklo Union Teplice|Sklo Union Teplice]]
|1–1
|1–2
|2–3
|[[Datoteka:Symbol delete vote.svg|17px]]
|}

==Stadion==
{{Glavni|Stadion Grbavica}}

Željezničar od [[1953]]. godine svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Grbavica|stadionu Grbavica]] u istoimenom sarajevskom naselju. Stadion je od 1953 godine pretrpio tri veća renoviranja. Prvo od [[1968]]. do [[1976]] kada je napravljena sjeverna tribina, zatim je obnovljen nakon reintegracije Grbavice kada je ponovo izgrađena drvena tribina na zapadnoj strani i pred sezonu 2004/05 kada su na sjevernu i južnu tribinu postavljene stolice čime je kapacitet stadiona smanjen na 12 000 mjesta. Stadion ne ispunjava kriterije UEFA, te zbog toga Željezničar svoje utakmice igra na stadionu Koševo. Nakon konstrukcije istočne tribine u aprilu 2017. godine, trenutni kapacitet stadiona je 13.057 sjedećih mjesta.

[[Datoteka:Grbavica 2017.jpg|thumb|center|800px|Stadion Grbavica sa 12.601 gledalaca 1. aprila 2017. godine.&lt;ref&gt;https://fkzeljeznicar.ba/ukupan-prihod-sa-utakmice-protiv-slobode-87-490-km/25555/&lt;/ref&gt;]]

==Navijači==
Željezničar je i u Jugoslaviji bio prepoznatljiv kao ekipa koja je imala veliku podršku navijača. U šampionskoj sezoni 1971/72. Željezničar je titulu ovjerio na [[Stadion JNA|stadionu JNA]] pred velikim brojem svojih navijača. Navijači Željezničara, koji su se uvijek nalazili na južnoj strani stadiona Grbavica, svoj novi svijetli trenutak imaju u [[Beograd]]u 1981, ovaj put na [[Marakana|Marakani]] u finalu Kupa SFRJ. Preko 60.000 navijača [[FK Velež|Veleža]] i Željezničara ispunilo je Beogradski stadion.

Tokom osamdesetih najposjećenije utakmice su bile one protiv velike četvorke ([[FK Partizan|Partizan]], [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]], [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo]], [[NK Hajduk Split|Hajduk]]), Veleža, kao i protiv gradskog rivala [[FK Sarajevo|Sarajeva]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://themaniacs.org/tm87/historija.html |title=Historija &quot;The Maniacs 87&quot; |access-date=26. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140720023729/http://themaniacs.org/tm87/historija.html |archive-date=20. 7. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U drugoj polovini 80-ih dolazi do organizacije navijača Željezničara koji se nazivaju &quot;The Maniacs&quot;, ili Manijaci. Stvaraju se i podgrupe &quot;Blue Tigers&quot; i &quot;Joint Union&quot;. Najznačajniji vođa navijača Željezničara bio je [[Dževad Begić-Đilda]], heroj odbrane Sarajeva, koji je poginuo 11. jula 1992. godine. Manijaci, kao i drugi građani Sarajeva, 11. jula svake godine posjete i polože cvijeće ispred spomen-ploče Dževadu Begiću.&lt;ref&gt;[http://www.scsport.ba/v2/tekst.php?ID=22122 Manijaci položili cvijeće na spomen ploči Dževada Begića - Đilde]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; U spomen Đildi i njegovom bratu Izetu, u Sarajevu jedna ulica nosi ime &quot;Braće Begić&quot;.
Također, održava se i malonogometni turnir između Manijaka što je još jedan način da se oda počast heroju Sarajeva.&lt;ref&gt;[http://www.sarajevo-x.com/sport/nogomet/clanak/110710057 Počeo turnir &quot;Dževad Begić Đilda&quot; na Grbavici]&lt;/ref&gt;

Željezničar je imao mnogo poznatih simpatizera, a neki od njih su muzičari i glumci [[Davorin Popović]], [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić - Tifa]], [[Zdravko Čolić]], [[Goran Bregović]], [[Davor Sučić]], [[Branko Đurić|Branko Đurić - Đuro]], [[Boris Šiber]], [[Zenit Đozić]], [[Benjamin Filipović]], [[Milan Pavlović]],  [[Nenad Janković]] (dr.Nele Karajlić), političari [[Željko Komšić]], [[Gradimir Gojer]], [[Alija Behmen]], [[Ljubiša Marković]], [[Nedžad Branković]], [[Marin Ivanišević]], pisci [[Aleksandar Hemon]], [[Miljenko Jergović]], [[Zuko Džumhur]], [[Dario Džamonja]] i mnogi drugi.

==Trenutni sastav==
''Posljednja izmjena: 31. jula 2026.''&lt;ref&gt;{{cite web| title = FK Željezničar - Prvi tim - Igrači| access-date = 27. 6. 2026| website = fkzeljeznicar.ba| url = https://fkzeljeznicar.ba/prvi-tim/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = FK Zeljeznicar Sarajevo | access-date = 27. 6. 2026| year = 2026| website = transfermarkt.co.uk | url = http://www.transfermarkt.co.uk/zeljeznicar/startseite/verein/2573}}&lt;/ref&gt;

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=BIH|ime=[[Tarik Abdulahović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=BIH|ime=[[Enes Alić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=SRB|ime=[[Aleksa Pejić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=SEN|ime=[[Yacouba Dabo]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=[[Afan Fočo]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=[[Aldian Korora]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=BIH|ime=[[Madžid Šošić]]|poz=MF}} {{kapiten}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=MKD|ime=[[Matej Cvetanoski]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=POR|ime=[[Afonso Vitorino]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=BIH|ime=[[Bojan Nastić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=BIH|ime=[[Dženan Šabić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=MEX|ime=[[Jorge Guzmán]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=CUR|ime=[[Giovanni Troupée]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=22|nac=BIH|ime=[[Admir Gojak]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BIH|ime=[[Eldar Dragović]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=[[Ajdin Raščić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=[[Deni Milošević]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=28|nac=LBR|ime=[[Jonathan Freeman]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=AUT|ime=[[Muharem Husković]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=33|nac=NIZ|ime=[[Collin Seedorf]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=41|nac=ŠPA|ime=[[Ángel Jiménez]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=49|nac=BRA|ime=[[Gabriel Cunha]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=55|nac=BIH|ime=[[Armin Hodžić (nogometaš, rođen 2000)|Armin Hodžić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=88|nac=BIH|ime=[[Samir Radovac]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=99|nac=BIH|ime=[[Alvin Ćosić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

====Igrači na posudbi====
{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=NGA|ime=[[Olanrewaju Ibraheem]]|poz=MF|ostalo=u [[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] do 30. juna 2027}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

==Uspjesi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Takmičenje
! Plasman
! Sezone
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Prva liga/Premijer liga]]'''
|I mjesto
|[[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/1998.|1997–98]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/2001.|2000–01]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/2002.|2001–02]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/2010.|2009–10]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/2012.|2011–12]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/2013.|2012–13.]]
|-
|II mjesto
|[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2002–03]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/2003.|2003–04]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/2005.|2004–05]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/2015.|2014–15]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016–17]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017–18]], [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019–20.]]
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1971–72.
|-
|II mjesto
|1970–71.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Druga nogometna liga Jugoslavije|Druga liga SFRJ]]'''
|I mjesto
|1956–57, 1961–62, 1977–78.
|-
|II mjesto
|1953–54.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]'''
|Pobjednik
|1999–2000, 2000–01, 2002–03, 2010–11, 2011–12, [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2017/2018.|2017–18.]]
|-
|Finalista
|1996–97, 2001–02, 2009–10, 2012–13.
|-
|'''[[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]]'''
|Finalista
|1980–81.
|-
|'''[[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]]'''
|Pobjednik
|1998, 2000, 2001.
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| '''[[Kup UEFA]]'''
|1/2 finale
|1984–85.
|-
|1/4 finale
|1971–72.
|}

==Treneri==
{{Div col|5}}
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Adolf Šmit]] (1922–1923)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Josip Šebalj]] (1923–1934)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Milovan Adamović]] (1934–1935)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Vilim Novak]] (1935–1936)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Petar Bugarinović]] (1936–1939)
*{{ZD|Kraljevina Jugoslavija}} [[Dušan Marković]] (1939–1941)
*[[Drugi svjetski rat]] (1941–1945)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1945)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Rajlić]] (1945–1947)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Medarić]] (1947)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] ''(privremeno)'' (1947–1948)
*{{ZD|ČEŠ}} [[František Bičiště]] (1948–1949)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bulat]] (1949)
*{{ZD|JUG}} [[Stevo Maslavarić]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Aleksandar Petrović (nogomet)|Aleksandar Petrović]] (1950)
*{{ZD|JUG}} [[Slavko Zagorac]] (1951)
*{{ZD|JUG}} [[Zdravko Pavlić]] (1952–1953)
*{{ZD|JUG}} [[Branislav Hrnjiček]] (1953–1954)
*{{ZD|JUG}} [[Prvoslav Dragičević]] (1954–1955)
*{{ZD|JUG}} [[Miloš Pajević]] (1955)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1955–1956)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Šalipur]] (1956)
*{{ZD|JUG}} [[Miroslav Brozović]] (1956–1958)
*{{ZD|MAĐ}} [[László Fenyvesi]] (1958–1959)
*{{ZD|JUG}} [[Mensur Bajrami]] (1959)
*{{ZD|JUG}} [[Dimitrije Tadić]] (1959–1960)
*{{ZD|JUG}} [[Branko Stanković]] (1960)
*{{ZD|JUG}} [[Joško Domorocki]] (1960–1961)
*{{ZD|JUG}} [[Vlatko Konjevod]] (1961–1964)
*{{ZD|JUG}} [[Munib Saračević]] (1964–1965)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Babić]] (1965–1966)
*{{ZD|JUG}} [[Marcel Žigante]] (1966–1967)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1967–1976)
*{{ZD|JUG}} [[Vasilije Radović]] ''(privremeno)'' (1976–1977)
*{{ZD|JUG}} [[Sulejman Rebac]] (1977–1978)
*{{ZD|JUG}} [[Ivica Osim]] (1978–1986)
*{{ZD|JUG}} [[Boris Bračulj]] (1986–1987)
*{{ZD|JUG}} [[Mile Prnjatović]] (1987)
*{{ZD|JUG}} [[Blagoje Bratić]] (1987–1988)
*{{ZD|JUG}} [[Josip Bukal]] (1988)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] ''(privremeno)'' (1988–1989)
*{{ZD|JUG}} [[Nedeljko Gugolj]] (1989)
*{{ZD|JUG}} [[Mišo Smajlović]] (1989–1991)
*{{ZD|JUG}} [[Milan Ribar]] (1991–1992)
*[[Rat u Bosni i Hercegovini]] (1992–1994)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Mišo Smajlović]] (1994–1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Tarik Hodžić]] ''(privremeno)'' (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Dino Đurbuzović]] (1997)
*{{ZD slika|Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg}} [[Boris Bračulj]] (1997–1998)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1998–1999)
*{{ZD|BIH}} [[Nedžad Verlašević]] (1999)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiabdić]] (1999–2000)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2000–2001)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2001–2003)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2003–2004)
*{{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Plíšek]] (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ismet Štilić]] ''(privremeno)'' (2004)
*{{ZD|BIH}} [[Ivo Ištuk]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]] (2005)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Nenad Starovlah]] (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Dželaludin Muharemović]] ''(privremeno)'' (2006)
*{{ZD|BIH}} [[Enver Hadžiadbić]] (2007–2008)
*{{ZD|BIH}} [[Simo Krunić]] (2008)
*{{ZD|BIH}} [[Demir Hotić]] (2009)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2009–2013)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] (2013–2014)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2014)
*{{ZD|BIH}} [[Almir Memić]] (2014–2015)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Vlado Čapljić]] (2015)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2015–2016)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2016)
*{{ZD|SVN}} [[Miloš Kostić]] (2016)
*{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2016–2017)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2017–2018)
*{{ZD|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]] (2018)
*{{ZD|BIH}} [[Amar Osim]] (2018–2021)
*{{ZD|BIH}} [[Blaž Slišković]] (2021)
*{{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]] (2021)
*{{ZD|BIH}} [[Edis Mulalić]] (2022–2023)
*{{ZD|BIH}} [[Nermin Bašić]] (2023)
*{{ZD|BIH}} [[Haris Alihodžić]] ''(privremeno)'' (2023)
*{{ZD|SAU}} [[Abdulhakeem Al-Tuwaijri]] (2023–2024)
*{{ZD|BIH}} [[Bruno Akrapović]] (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Dino Đurbuzović]] ''(privremeno)'' (2024)
*{{ZD|BIH}} [[Denis Ćorić]] (2024–2025)
*{{ZD|BIH}} [[Admir Adžem]] (2025)
*{{ZD|SVN}} [[Slaviša Stojanović]] (2025–2026)
*{{ZD|SRB}} [[Savo Milošević]] (2026)
*{{ZD|ŠPA}} [[David Muslera Rodríguez]] (2026–danas)
{{Div col end}}

==Predsjednici kluba==
{{Div col|5}}
*Hinko Tegzeš
*Ljubo Gospodnetić
*Tadija Živković
*Drago Matulić
*Dušan Savić
*Pavle Bašić
*Ljubiša Veselinović
*Vidak Bulajić
*Halid Topić
*Josip Vranešić
*Gojko Pobrić
*Miladin Draškić
*Radoslav Škobić
*Božidar Čalović
*Omer Topuzović
*Nusret Mahić
*Hamdija Omanović
*Anto Sučić
*Nedjeljko Stipić
*Subhija Karamehić
*Božo Bevanda
*Nedžad Dizdarević
*Hajrudin Čengić
*Esad Ibrahimović
*[[Nedžad Branković]]
*Kemal Kozarić
*Redžad Ćatić
*Sabahudin Žujo
*Faruk Telibećirović
*Narcis Džumhur
*Samir Landžo
*Mladen Grubešić
*Faruk Telibećirović
*Sabahudin Žujo
*[[Almir Gredić]]
*Vedran Vukotić
*Senad Misimović
*Nihad Selimović
*Admir Džubur
*Samir Cerić
*Nazif Hasanbegović
*Edis Kovačević
*Jusuf Tanović
*Oro Ibrišimović
*Admir Tunović
*Nijaz Brković
*Sanin Mirvić
{{Div col end}}

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|FK Željezničar}}
*[http://www.fkzeljeznicar.ba/ Zvanična stranica kluba]
*[http://www.themaniacs.org/ Nezvanična stranica navijača]
*[http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=64381/profile/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici UEFA-e]
*[http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html FK Željezničar na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427224348/http://www.fifa.com/world-match-centre/clubs/club=bosnia-and-herzegovina-zeljeznicar-sarajevo-1885395/index.html |date=27. 4. 2015 }}
*[https://web.archive.org/web/20070809015818/http://www.themaniacs.org/index.php?option=content&amp;task=view&amp;id=493&amp;Itemid=82 Historija Željezničara na stranici themaniacs.org]

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Navkutije
|ime        =
|naslov     = FK Željezničar u takmičenjima
|naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000;
|podaci1    =
{{Nogometni prvaci Bosne i Hercegovine}}
{{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}}
}}
{{Sportista godine Bosne i Hercegovine}}
{{Sarajevo}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Željezničar]]
[[Kategorija:Sport u Sarajevu|Željezničar]]
[[Kategorija:SD Željezničar]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1921.|Željezničar]]
[[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>oj6sryk4qxw3l9lpvafu5x20ylgxjwb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1956.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2305</id>
    <revision>
      <id>3915639</id>
      <parentid>3915078</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:59:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[20. august]] – [[Dragan Čović]], bosanskohercegovački i hrvatski političar</comment>
      <origin>3915639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9476" sha1="1gmkkoi127c269077sr88pvyr91mshh" xml:space="preserve">{{godina}}
'''1956.''' (MCMLVI) je bila prijestupna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru, 1956. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 956. godina 2. milenija, 56. godina 20. stoljeća i 7. decenije 1950-ih.{{Godina u drugim kalendarima}}[[Datoteka:1956_Events_Collage_1.0.jpg|mini|300x300piksel|U smjeru kazaljke na satu, odozgo levo: [[Elvis Presley]] postaje vodeća figura novog popularnog muzičkog žanra rokenrola; Ilustracija [[sudar u zraku u Velikom kanjonu 1956.]]; Kolut od 2 inča [[quadruplex video traka]] u poređenju sa kasnijom [[miniDV]] videokasetom.; Dim se diže iz rezervoara nafte na Port Saidu nakon invazije na Egipat od strane Izraela, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske u sklopu [[Suecka kriza|Suecke krize]]; [[Ron Clarke]] nosi olimpijsku baklju tokom [[Ljetne olimpijske igre 1956.|Ljetnih olimpijskih igara 1956.]] ceremonije otvaranja; Morski zid se popravlja nakon [[Tajfun Vanda (1956)|tajfuna Vanda]]; ljudi koji protestuju u [[Protesti u Poznanju 1956.|protestima u Poznanju 1956.]]; [[Mađarska revolucija 1956.]]]]

== Događaji ==
* Održan sastanak [[Josip Broz Tito|Tita]], [[Jawaharlal Nehru|Nehrua]] i [[Gamal Abdel Nasser|Nasera]] na [[Brioni]]ma i izrađena deklaracija u kojoj je osuđena podela svijeta na blokove i predložena miroljubiva i aktivna koegzistencija među [[narod]]ima.
* [[Zagreb]]ačka [[industrija]] izbacila svoj najnoviji proizvod, “Moped”.
* [[Jugoton]] počeo sa izdavanjem long playing ploča. Ploče imaju 8 pjesama sa po 12 minuta muzike po strani. Cijena: 1.500 din. Proizvedeno 7 ploča sa narodnom, a 5 sa “lakom” i “ozbiljnom” muzikom.
* Završen generalni projekat kanala Dunav-Tisa-Dunav.
* Izmjene u strukturi stanovništva: svaki četvrti stanovnik preselio se u novu sredinu. Beograđani u [[Beograd]]u čine 26% stanovništva, dok u [[Zagreb]]u živi 30% Zagrepčana. Najveći broj doseljenika je u [[Srbija|Srbiji]], a najviše ljudi se iselilo iz [[Crna Gora|Crne Gore]].
* Na [[Tašmajdan]]u gostuje italijanski &quot;luna park&quot; – prvi džuboksi i rock'n'roll ploče u [[Beograd]]u.
* U [[Novi Sad|Novom Sadu]] pokrenuto [[Sterijino pozorje]], smotra najboljih jugoslavenskih dramskih tekstova i pozorišnih predstava.
* Objavljeni “Doživljaji Nikoletine Bursaća” [[Branko Ćopić|Branka Ćopića]].
* [[Josip Broz Tito|Tito]] putuje u [[SSSR]], gdje potpisuje “Moskovsku deklaraciju” kojom je prihvaćena mogućnost različitih putova u [[socijalizam]].
* U [[Pula|Puli]] nagrađen film “Ne okreći se sine” u režiji [[Branko Bauer|Branka Bauera]], po scenariju Branka Bauera i [[Arsen Diklić|Arsena Diklića]], u produkciji Jadran filma.
* [[Radio Zagreb]] emituje prve eksperimentalne televizijske emisije. Na [[Dan republike]] otpočinje redovni tv–program u Jugoslaviji.
=== Januar===
=== Februar ===
* [[23. februar]] – Održana [[13. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]];

=== Mart ===
=== April ===
=== Maj ===
* [[24. maj]] – Prvi [[eurosong]] održan u [[Švicarska|Švicarskoj]].

=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
* [[31. august]] – U [[Moskva|Moskvi]] započela [[Šahovska olimpijada 1956.|12. šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 34 države.

=== Septembar ===
* [[25. septembar]] – U [[Moskva|Moskvi]] završena [[Šahovska olimpijada 1956.|12. šahovska olimpijada]], na kojoj je po treći put uzastopno nakon [[Šahovska olimpijada 1952.|10.]] i [[Šahovska olimpijada 1954.|11. šahovske olimpijade]], pobijedila ekipa SSSR-a.

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[7. novembar]] – Generalna skupština [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] izglasala rezoluciju kojom je naloženo [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Izrael]]u da povuku trupe iz [[Egipat|Egipta]].
* [[9. novembar]] – [[Jean-Paul Sartre]], francuski filozof i književnik, odrekao se komunizma nakon upada Sovjeta u [[Mađarska|Mađarsku]].
* [[30. novembar]] – [[Floyd Patterson]] postao najmlađi svjetski prvak u [[boks]]u.

=== Decembar ===
* [[2. decembar]] – [[Fidel Castro]], s manjom grupom [[kuba]]nskih [[revolucionara]], iskrcao se na Kubu i počeo borbu koja je okončana rušenjem [[diktator]]skog [[Batistinog]] režima.

== 1956. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==

* Nepoznat datum – [[Nihat Genç]], [[Turska|turski]] pisac

=== Januar===
* [[3. januar]] – [[Mel Gibson]], američko-australijski glumac, režiser i producent
* [[7. januar]] – [[David Caruso]], američki glumac
* [[14. januar]]
** [[Adriano Darioli]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac
** [[Ken Karpoff]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac
* [[23. januar]] – [[Laza Ristovski]], muzičar
* [[30. januar]] – [[Darko Rundek]], hrvatski muzičar i pjevač

=== Februar ===
* [[5. februar]] – [[Koichi Sato (biatlonac)|Koichi Sato]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
* [[12. februar]] – [[Nina Erak]], hrvatska glumica

=== Mart ===
* [[18. mart]] – [[Ingemar Stenmark]], [[Švedska|švedski]] [[alpski skijaš]]
* [[25. mart]] – [[Ronnie Adolfsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac

=== April ===

* [[28. april]] – [[Hanka Paldum]], [[Bosanskohercegovački|bosanskohercegovačka]] pjevačica i interpretatorka bosanske [[Sevdalinka|sevdalinke]]

=== Maj ===
* [[6. maj]] – [[Marco Zanon (biatlonac)|Marco Zanon]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac
* [[10. maj]] – [[Ramiz Dreković]], bosanskohercegovački general

=== Juni ===
* [[6. juni]] – [[Björn Borg]], švedski [[tenis]]er
* [[11. juni]] – [[Ljerka Ostojić]], hrvatska doktorica i akademkinja

=== Juli ===
* [[11. juli]] – [[Sela Ward]], američka glumica
* [[16. juli]] – [[Tadashi Nakamura (biatlonac)|Tadashi Nakamura]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac.
* [[18. juli]] – [[Hadžem Hajdarević]], bosanskohercegovački književnik
* [[22. juli]] – [[Siegfried Dockner]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac

=== August ===
* [[3. august]] – [[Suzana Đozo]], bosanskohercegovačka novinarka
* [[9. august]] – [[Boris Rađenović]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] olimpijac i član [[Bob (sport)|bob]]-reprezentacije
* [[20. august]] – [[Dragan Čović]], bosanskohercegovački i hrvatski političar
* [[29. august]] – [[Víctor Figueroa (biatlonac)|Víctor Figueroa]], argentinski [[biatlon]]ac
* [[30. august]] – [[Dubravko Lovrenović]], bosanskohercegovački historičar

=== Septembar ===
* [[4. septembar]] – [[Nikola Špirić]], bosanskohercegovački političar
* [[12. septembar]] – [[Christian Poirot]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[16. septembar]] – [[Mirko Šarović]], bosanskohercegovački političar
* [[18. septembar]] – [[Odd Lirhus]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu.
* [[21. septembar]] – [[Momir Bulatović]], jugoslavenski i [[Crna Gora|crnogorski]] političar
* [[22. septembar]] – [[Fritz Fischer (biatlonac)|Fritz Fischer]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] i dvostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]]

=== Oktobar ===
* [[1. oktobar]]
** [[Ying Zhenshan]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac
** [[Terje Krokstad]],  [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac
* [[13. oktobar]]
** [[Sinan Sakić]], srbijanski folk-pjevač
** [[Marko A. Kovačič]], slovenski kipar, video umjetnik, performer, muzičar i pozorišni umjetnik
* [[17. oktobar]] – [[Pat McCrory]], američki političar, guverner Sjeverne Karoline
* [[18. oktobar]] – [[Martina Navratilova]], američka teniserka
* [[21. oktobar]] – [[Carrie Fisher]], američka glumica
* [[28. oktobar]] – [[Mahmud Ahmedinedžad|Mahmoud Ahmadinedžad]], iranski političar i državnik

=== Novembar ===
=== Decembar ===
* [[7. decembar]] – [[Andrej Štremfelj]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Slovenija|slovenski]] [[Alpinizam|alpinist]]

== Umrli ==
=== Januar ===
=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Petar Skok]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[lingvistika|lingvist]]

=== Mart ===
* [[17. mart]] – [[Irène Joliot-Curie]], [[francuska]] [[hemičar]]ka, dobitnica [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade za hemiju]] [[1935.]]

=== April ===
=== Maj ===
=== Juni ===
=== Juli ===
=== August ===
* [[14. august]] – [[Bertolt Brecht]], njemački književnik
* [[27. august]] – [[Pelageja Šajn]], ruska astronomkinja

=== Septembar ===
=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[28. novembar]] – [[Ostap Višnja]], ukrajinski književnik i satiričar

=== Decembar ===
== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==

* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[William B. Shockley]], [[SAD]]
** [[John Bardeen]], [[SAD]]
** [[Walter H. Brattain]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Cyril Hinshelwood]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
** [[Nikolaj Semenov]], [[SSSR]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[André F. Cournand]], [[SAD]]
** [[Werner Forssmann]], [[Njemačka]]
** [[Dickinson Richards]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za knkiževnost|Književnost]]
** [[Juan Ramón Jiménez]], [[Španija]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** ''nije dodijeljena''

{{Commonscat|1956|1956.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>1gmkkoi127c269077sr88pvyr91mshh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šok (medicina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2720</id>
    <revision>
      <id>3915599</id>
      <parentid>3833412</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:44:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3915599</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22723" sha1="4aol4piphwhgm1k0lffdgaqcg0lqyw3" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Wiki}}
'''Šok''' je stanje [[Organizam|organizma]] sa teškim poremećajem cirkulacije&lt;ref&gt;{{Citation|title=Shock|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK531492/|publisher=StatPearls Publishing|date=2025|access-date=28. 7. 2025|first=Hayas|last=Haseer Koya|first2=Manju|last2=Paul}}&lt;/ref&gt; koji dovodi do kritičnog smanjenja snabdjevanja tkiva i organa [[krv]]lju ([[Mozak|mozga]], [[Srce|srca]], bubrega, jetre) i nedovoljnog snabdjevanja ćelija kisikom.

Na osnovu uzroka koji dovodi do razvoja šoka uobičajena je sljedeća podjela:

* '''Kardiogeni šok''', uslijed akutnog popuštanja srca kod akutnog [[Infarkt miokarda|infarkta miokarda]], aritmija, akutne mitralne insuficijencije, izrazite aortne stenoze.
* '''Oligemijski šok''', kao posljedica krvarenja (hemoragični šok), gubitka volumena tečnosti (hipovolemijski šok) usled povraćanja, dijareje, ascitesa.
* '''Obstruktivni šok''', uslijed obstrukcije velikih [[Krvni sud|krvnih sudova]], kao kod tamponade srca (kompresija srca izlivom različite etiologije u perikard, koji spriječava normalno punjenje srca u toku dijastole, raste pritisak u venama, smanjuje se sistolni i [[minutni volumen]] srca uz smanjenje arterijskog pritiska i ubrzanje srčanog rada kao kompenzaciona reakcija srca na poremećaj), tenzionog pneumotoraksa, masivne plućne embolije.
* '''Distributivni šok''', kao posljedica oštećene mikrocirkulacije dejstvom različitih toksina i vazoaktivnih materija, kao kod sepse (septički šok), anafilaksije (anafilaktički šok), intoksikacije (medikamentozni šok), miksedemska kriza i Adisonova bolest (endokrini šok), hipoglihemija (hipoglikemički šok, kod koga nije primarno oštećena mikrocirkulacija već snabdjevanje ćelija glukozom), povrede glave i [[Kičmena moždina|kičmene moždine]] (neurogeni šok).

Oligemijski i kardiogeni šok su najteži oblici šoka.

U toku šoka zbog neadekvatnog snabdjevanja ćelija kisikom, prisutna je hipoksija tkiva koja dovodi do oštećenja mozga, bubrega, pluća, jetre, poremećaja koagulacije krvi sa razvojem diseminovane inravaskularne koagulacije (DIK). Organizam se protiv šoka brani pojačanom produkcijom i oslobađanjem kateholamina (adrenalina), pojačanom potrošnjom kisika, ubrzanim srčanim radom i vazokonstrikcijom (jedino kod septičkog šoka uslijed dejstva toksina infektivnih noksi dominira vazodilatacija, pa je koža topla i ružičasta, dok je kod ostalih oblika šoka hladna i znojava).

U '''kliničkoj slici''' šoka konstatuju se:
* Snižen krvni pritisak (hipotenzija).
* Ubrzan rad srca (tahikardija), rijetko bradikardija.
* Poremećaji svijesti (pospanost, sopor, koma).
* Smanjena diureza (oligurija, anurija).
* Blijedilo, hladna znojava koža, rijetko topla i crvena kao kod septičkog šoka.

'''Dijagnoza''' se postavlja na osnovu simptoma i znakova šoka, laboratorijskih nalaza, gdje se konstatuje acidoza, negativni bazni eksces (“nedostaju baze“), laktatna acidoza, hipoksija (izvršiti analize gasova u krvi).

Na osnovu toga kako se šok hemodinamski ispoljava dijeli se na:
* '''Kompenzovani šok''', uz nepotpuno prisustvo simptoma i znakova šoka, kod koga nema hipotenzije. Arterijski krvni pritisak iznosi 90 mmHg ili više, sa ograničenom perfuzijom tkiva i organa.
* '''Dekompenzovani šok''', kod koga su svi simptomi i znaci šoka u potpunosti ispoljeni, a arterijski pritisak krvi je ispod 90 mmHg.

'''Terapija šoka''' ako je to moguće se sastoji u otklanjanju uzroka koji su doveli do šoka. Kao prva mjera je hemodinamska stabilizacija bolesnika postizanjem zadovoljavajućih vrijednosti pritiska krvi, odgovarajuća perfuzija tkiva, eliminacija hipoksije primjenom kisika.

Položaj bolesnika u distributivnom i hipovolemijskom šoku je tzv. šok položaj sa uzdignutim nogama, zatim položaj na ravnoj površini kod dekompenzovanog kardiogenog i distributivnog šoka i položaj sa uzdignutim gornjim dijelom tijela kod kompenzovanog kardiogenog šoka.

Od lijekova za otklanjanje hipotenzije primjenjuje se npr. dopamin i/ili dobutamin u dozi od 2-10&amp;nbsp;µg/kg/min., kod hipovolemije nadoknađuju se tečnosti, npr. Sol. Ringer laktat 500-1500 ml i više uz poseban oprez kod kardiogenog šoka zbog dodatnog opterećenja srca unetim tečnostima. Kod utvrđene acidoze aplicira se rastvor natrijum-bikarbonata, ali prethodno dobro odvagati njegovu primjenu, jer postoji opasnost od eventuelnih sporednih efekata promijenjenog acidobaznog statusa.
[[Datoteka:Signs_and_symptoms_of_anaphylaxis.svg|mini|Znakovi anafilaksije]]

== Kardiogeni šok ==
{{Prijevod}}
Kardiogeni šok nastaje uslijed akutnog popuštanja srca, koje se karakteriše malim sistolnim volumenom krvi (količina krvi koju srce izbaci u toku jedne sistole) i nemogućnošću postizanja zadovoljavajućeg minutnog volumena srca (proizvod sistolnog volumena i srčane frekvencije).

Stanja i bolesti koje mogu dovesti do razvoja kardiogenog šoka sa oštećenjem kontraktilnosti lijeve i/ili desne komore su: infarkt miokarda, kardiomiopatija, hipoksija, acidoza, predoziranje beta-blokatorima, antiaritmici, antagonisti [[kalcijum]]ovih kanala. Takođe, aritmije (tahiaritmija i bradiaritmija), zatim akutna insuficijencija aortnog i mitralnog zaliska, ruptura međukomorskog septuma i papilarnih mišića, kontuzija srca mogu dovesti do naglog razvoja kardiogenog šoka.

'''Znaci i simptomi kardiogenog šoka''' pored općih gore navedenih su:
* hipotenzija kao posljedica otkazivanja srčane pumpe i smanjene sistolne funkcije,
* kongenstija plućne cirkulacije sa razvojem plućnog edema usled dijastolnog opterećenja srca (insuficijencija lijeve komore), proširene jugularne vene na vratu (insuficijencija desne komore).

'''Diferencijalna dijagnoza''' prema hipovolemijskom i distributivnom šoku: kod kardiogenog šoka inspekcijom se vide proširene jugularne vene na vratu, povišeni su centralni venski pritisak i PCWP (PCWP - Pulmonary Capillary Wedge Pressure - kateter koji je apliciran u arteriji pulmonalis u svrhu mjerenja pritiska u njoj); kod hipovolemijskog šoka su vene na vratu kolabirane a centralni venski pritisak i PCWP su sniženi. Razlikovanje od obstruktivnog šoka je teže a i simptomatika je slična, te se ne rijetko embolija pluća i tamponada srca pripisuju kardiogenom šoku.

'''Terapija kardiogenog šoka''' treba da je po mogućnosti kauzalna. Ako se radi o akutnom infarktu miokarda vrši se liza tromba fibrinoliticima (streptokinaza, alteplaza), kod predoziranja blokatorima kalcijevih kanala aplicira se kalcijum, kod aritmija primjena odgovarajućih antiaritmika.

Da bi se postigla normalna respiratorna funkcija uključuje se kisik (4-8 l) ili vrši endotrahealna intubacija sa ili bez mehaničke ventilacije.

Kod dekompenzovanog šoka (TA sistolni &lt; 90 mmHg) aplikuje se u infuziji dopamin 2-10&amp;nbsp;µg/kg/min., a ako je potrebno adrenalin. Ako se radi o kompenzovanom šoku (TA sistolni ≥90 mmHg) aplikuje se u infuziji dopamin i/ili dobutamin po 2-10&amp;nbsp;µg/kg/min.ili u kombinaciji. Ako je indikovano može se dati milrinon (amp. 10&amp;nbsp;mg/10 ml; derivat bipiridina koji selektivno inhibira izoenzim III fosfodiesteraze mišićnih ćelija srca i njegovih krvnih sudova što dovodi do porasta količi== Kardiogeni šok ==

Kardiogeni šok nastaje uslijed akutnog popuštanja srca, koje se karakteriše malim sistolnim volumenom krvi (količina krvi koju srce izbaci u toku jedne sistole) i nemogućnošću postizanja zadovoljavajućeg minutnog volumena srca (proizvod sistolnog volumena i srčane frekvencije).

Stanja i bolesti koje mogu dovesti do razvoja kardiogenog šoka sa oštećenjem kontraktilnosti lijeve i/ili desne komore su: infarkt miokarda, kardiomiopatija, hipoksija, acidoza, predoziranje beta-blokatorima, antiaritmici, antagonisti kalcijumovih kanala. Takođe, aritmije (tahiaritmija i bradiaritmija), zatim akutna insuficijencija aortnog i mitralnog zaliska, ruptura međukomorskog septuma i papilarnih mišića, kontuzija srca mogu dovesti do naglog razvoja kardiogenog šoka.

'''Znaci i simptomi kardiogenog šoka''' pored općih gore navedenih su:
* hipotenzija kao posljedica otkazivanja srčane pumpe i smanjene sistolne funkcije,
* kongenstija plućne cirkulacije sa razvojem plućnog edema usled dijastolnog opterećenja srca (insuficijencija lijeve komore), proširene jugularne vene na vratu (insuficijencija desne komore).

'''Diferencijalna dijagnoza''' prema hipovolemijskom i distributivnom šoku: kod kardiogenog šoka inspekcijom se vide proširene jugularne vene na vratu, povišeni su centralni venski pritisak i PCWP (PCWP - Pulmonary Capillary Wedge Pressure - kateter koji je apliciran u arteriji pulmonalis u svrhu mjerenja pritiska u njoj); kod hipovolemijskog šoka su vene na vratu kolabirane a centralni venski pritisak i PCWP su sniženi. Razlikovanje od obstruktivnog šoka je teže a i simptomatika je slična, te se ne rijetko embolija pluća i tamponada srca pripisuju kardiogenom šoku.

'''Terapija kardiogenog šoka''' treba da je po mogućnosti kauzalna. Ako se radi o akutnom infarktu miokarda vrši se liza tromba fibrinoliticima (streptokinaza, alteplaza), kod predoziranja blokatorima kalcijevih kanala aplicira se kalcijum, kod aritmija primjena odgovarajućih antiaritmika.

Da bi se postigla normalna respiratorna funkcija uključuje se kisik (4-8 l) ili vrši endotrahealna intubacija sa ili bez mehaničke ventilacije.

Kod dekompenzovanog šoka (TA sistolni &lt; 90 mmHg) aplikuje se u infuziji dopamin 2-10&amp;nbsp;µg/kg/min., a ako je potrebno adrenalin. Ako se radi o kompenzovanom šoku (TA sistolni ≥90 mmHg) aplikuje se u infuziji dopamin i/ili dobutamin po 2-10&amp;nbsp;µg/kg/min.ili u kombinaciji. Ako je indikovano može se dati milrinon (amp. 10&amp;nbsp;mg/10 ml; derivat bipiridina koji selektivno inhibira izoenzim III fosfodiesteraze mišićnih ćelija srca i njegovih krvnih sudova što dovodi do porasta količine intracelularnog cAMP-a koji utiče na razmjenu jona kalcijuma). Milrinon pojačava snagu srčanog mišića sa manjim povećanjem frekvencije srca nego što je to slučaj kod primjene dopamina..

Kod plućne kongestije i volumnog opterećenja srca u kompenzovanom šoku potrebno je rasteretiti srce diureticima (npr. furosemid 10–80&amp;nbsp;mg i.v.) i vazodilatatorima koji prije svega dilatiraju vene-preload i na taj način smanjuju količinu krvi koja dospjeva u plućnu cirkulaciju i srce koje se time manje opterećuje (npr. nitroglicerin 0,3-3&amp;nbsp;µg/kg/min. i.v. infuzija). Vazodilatatori se kombinuju sa kateholaminima (dopamin, dobutamin, adrenalin) što je poželjno i logično.

Treba biti obazriv kod dekompenzovanog šoka, u postavljanju indikacija za aplikaciju lijekova koji imaju ili mogu imati vazodilatatorna svojstva, kao što su analgetici i sedativi.
ne intracelularnog cAMP-a koji utiče na razmjenu jona kalcijuma). Milrinon pojačava snagu srčanog mišića sa manjim povećanjem frekvencije srca nego što je to slučaj kod primjene dopamina..

Kod plućne kongestije i volumnog opterećenja srca u kompenzovanom šoku potrebno je rasteretiti srce diureticima (npr. furosemid 10–80&amp;nbsp;mg i.v.) i vazodilatatorima koji prije svega dilatiraju vene-preload i na taj način smanjuju količinu krvi koja dospjeva u plućnu cirkulaciju i srce koje se time manje opterećuje (npr. nitroglicerin 0,3-3&amp;nbsp;µg/kg/min. i.v. infuzija). Vazodilatatori se kombinuju sa kateholaminima (dopamin, dobutamin, adrenalin) što je poželjno i logično.

Treba biti obazriv kod dekompenzovanog šoka, u postavljanju indikacija za aplikaciju lijekova koji imaju ili mogu imati vazodilatatorna svojstva, kao što su analgetici i sedativi.

== Obstruktivni šok ==

To je stanje jako smanjene sistolne frakcije srca sa smanjenim minutnim volumenom srca uprkos postojanju dovoljnog intravazalnog volumena. Nastaje uslijed obstrukcije i kompresije srca i velikih krvnih sudova.

Uzroci koji dovode do obstruktivnog šoka su:
* Plućna embolija
* Tamponada srca
* Tenzioni pneumotoraks
* Kompresivni emfizem medijastinuma
* Kompresija aorte kod trudnica u kasnoj trudnoći

'''Simptomatika''' se karakteriše pored općih simptoma prisustvom plućnog edema kod otkazivanja lijevog srca i nabreklama venama na vratu kod otkazivanja desnog srca.

'''Diferencijalna dijagnoza''' prema hipovolemijskom i distributivnom šoku: kod obstruktivnog šoka inspekcijom se vide proširene jugularne vene na vratu, povišeni su centralni venski pritisak i PCWP; kod hipovolemijskog šoka su vene na vratu kolabirane a centralni venski pritisak i PCWP su sniženi. Razlikovanje od kardiogenog šoka je teško zbog slične simptomatike, tako da se obstruktivne forme šoka kao plućni edem i tamponada srca često pripisuju kardiogenom šoku.

'''Terapija''' ovog oblika šoka je u prvom redu kauzalna:
* Plućna embolija – liza embolusa
* Tenzioni pneumotoraks – torakalna drenaža ili punkcija
* Tamponada srca – punkcija sadržaja perikarda
* Kompresivni emfizem medijastinuma - medijastinotomija u predjelu juguluma vrata

Kod spontanog disanja uključuje se kisik 4-8 l, a kod teškog šoka, stalne hipoksije, izrazitog plućnog edema i neadekvatnog spontanog disanja vrši se endotrahealna intubacija.

Bolesnik u dekompenzovanom šoku (TA&lt;90mmHg) treba da leži na ravnoj podlozi, a u kompenzovanom šoku sa uzdignutim gornjim dijelom tijela. Trudnice treba da zauzmu položaj na strani tijela, najbolje na lijevoj.

Medikamentozna terapija obstruktivnog šoka je ista kao i kod kardiogenog šoka.

== Oligemijski šok ==

Ovaj oblik šoka se karakteriše kritičnim smanjenjem minutnog volumena srca zbog nedovoljnog intravazalnog volumena.

U zavisnosti od uzroka koji je doveo do razvoja oligemijskog šoka razlikuju se sljedeći oblici:
* '''Hemoragički šok''', kao posljedica spoljašnjeg vidljivog krvarenja i unutrašnjeg na prvi mah nevidljivog krvarenja. Krvarenja mogu nastati uslijed povreda (traumatsko-hemoragički šok) ili povreda nije uzrok krvarenja, kao kod gastrointestinalnog krvarenja, rupture aneurizme aorte, ginekološko-akušerska krvarenja, itd.
* '''Hipovolemijski šok''', uslijed enormnog gubitka tjelesnih tečnosti kod dehidratacije, povraćanja, proliva, opekotina, ileusa, itd.

U '''kliničkoj slici''' pored općih simptoma šoka dominiraju znaci nedovoljnog volumena: slabo punjene, kolabirane vene naročito na vratu, eventuelno vidljivo krvarenje i povrede unutrašnjih organa.

'''Diferencijalna dijagnoza''' prema distributivnom šoku: veoma je bitna anamneza, kod septičkog šoka dominira vazodilatacija, pa je koža topla i ružičasta, dok je kod hipovolemijskog šoka hladna i znojava. Kod kardiogenog i obstruktivnog šoka vratne vene su nabrekle, a centralni venski pritisak i PCWP su povišeni; kod hipovolemijskog šoka: kolabirane vene vrata, centralni venski pritisak i PCWP su sniženi.

Vrlo je teško ocjeniti koliki je gubitak volumena. Često se koristi parametar '''indeks šoka''', a dobija se kada se podjeli vrijednost srčane frekvencije sa vrijednošću sistolnog krvnog pritiska. Indeks šoka iznosi normalno oko: 70/125=0,56. Ako srce ima frekvenciju 120 otkucaja u min. a sistolni pritisak iznosi 100 mmHg, onda je indeks šoka: 120 otkucaja / 100mmHg = 1,2. Dakle, indeks šoka je iznad jedan, te se smatra da je gubitak volumena preko 30%. Kod odraslih to znači gubitak od oko 1500 ml. Ovaj indeks nije pouzdan parametar ocjene težine šoka, jer se medikamentima utiče na frekvenciju srca i na arterijski pritisak.

Kada se radi o procjeni količine izgubljene krvi smatra se da kod frekvencije srca preko 140/min., frekvencije disanja preko 35/min., sa vrlo niskim arterijskim pritiskom, filiformnim i jedva opipljivim pulsom, poremećenom sviješću, gubitak krvi iznosi preko 40% ili oko 2000 ml. To bi bio najteži stepen gubitka krvi.

Kod najlakšeg stepena frekvencija srca je niža od 100/min., arterijski pritisak i puls su normalni, frekvencija disanja je 14-20/min., sa normalnom, očuvanom sviješću, tada je gubitak krvi manji od 15% ili manji od 750 ml.
Glavni pokazatelji značajnijeg gubitka krvi su: frekvencija srca preko 100/min., ubrzano disanje i poremećaji svijesti. Tada je bez odlaganja potrebna hitna nadoknada izgubljene krvi.

'''Terapija oligemijskog šoka''' se sastoji u brzoj dijagnostici uzroka šoka. Ako se radi o traumi potrebno je hirurško zbrinjavanje. Srčanu frekvenciju treba vratiti na normalnu vrijednost. Arterijski pritisak stabilizovati na sistolne vrijednosti preko 90-100 mmHg i više. Kod povrede glave i moždanog tkiva potrebno je sistolni pritisak podići na 140 mmHg, da bi se na taj način omogućila bolja perfuzija moždanog tkiva krvlju. Nasuprot tome kod penetrantnih povreda treba izbjegavati veće vrijednosti arterijskog pritiska zbog jačeg krvarenja. Hitna hirurška intervencija je ovdje jedino spasonosno rješenje.

Oksigenacija se sprovodi davanjem 4-8 l kisika, u teškom šoku vrši se endotrahealna intubacija.

Nadoknada volumena se vrši davanjem pune krvi, zamjene za plazmu (npr. dekstran 40 i dekstran 70), koloidnih (Haemacel 3,5% - rastvor polimerizata želatine, sadrži velike količine kalcijuma) i/ili kristaloidnih (npr. Sol. Ringer laktat 500-1500 ml i više) tečnosti. Uz terapiju nadoknade izgubljene tečnosti u slučajevima nedovoljnog postizanja arterijskog pritiska u terapiji se uvode vazopresori, npr. dopamin 2-10&amp;nbsp;µg/kg/min.

== Distributivni šok ==

Distributivni šok je posljedica poremećaja mikrocirkulacije i vazomotorne regulacije prokrvljenosti tkiva.

Postoji više formi ovog šoka:
* Anafilaktički/anafilaktoidni šok
* Neurogeni šok
* Septički šok
* Endokrini šok
* Hipoglikemijski šok

'''Anafilaktički/anafilakoidni šok'''

'''Anafilaktički šok''' je posljedica trenutne burne i teške alergijske reakcije antigena i antitela tipa I. '''Anafilakoidni šok''' je maksimalna varijanta trenutne burne reakcije čiji je patomehanizam u datom trenutku nepoznat. U urgentnoj situaciji razlikovanje ova dva stanja šoka nije od značaja, jer je terapija ista.

'''Uzroci anafilaktičkog šoka''' su: lijekovi (penicilin, kontrastna sredstva), otrovi životinjskog porijekla (ubodi insekata, ujed zmije) i hrana (jagode, badem, orah).

U '''kliničkoj slici''' pored općih gore navedenih konstatuju se i znaci i simptomi alergijske reakcije: eritem, urtikarija, edemi kože, mučnina, povraćanje, proliv, spazam bronhija, dispneja, kašalj, edem glotisa.

Nakon brze dijagnostike '''terapija''' se sastoji u adekvatnoj oksigenaciji (4-8 l) i/ili endotrahealnoj intubaciji.

Nadoknada volumena se vrši davanjem zamjene za plazmu (npr. dekstran 40 i dekstran 70, koloidnih (''Haemacel 3,5%'') i/ili kristaloidnih (npr. ''Ringer laktat,'' 500-1500 ml i više) tečnosti.

Sljedeća mjera je aplikacija adrenalina 0,1&amp;nbsp;mg (amp.: 1&amp;nbsp;mg/ml) svakih 1-3 min. sve do postizanja odgovarajućih vrijednosti sistolnog pritiska.

Potom se uvode H1- (npr. kloropiramin) i H2-antihistaminici (npr. ranitidin) intravenski.

Kortikosteroidi se daju u visokim dozama, npr metilprednizolon do 1000&amp;nbsp;mg i.v.

Kod bronhospazma daje se aminofilin u bolusu (5&amp;nbsp;mg/kg), a po potrebi u infuziji ili inhalacija salbutamola ako dozvoljava stanje pacijenta.

'''Neurogeni šok'''

Ovaj oblik šoka nastaje kod neuroloških oboljenja ili češće povreda glave i kičmene moždine uslijed teškog oštećenja centralnog nervnog sistema.

Mehanizam nastanka neurogenog šoka se objašnjava oštećenjem periferne regulacije vazomotornih refleksa krvnih sudova i negativnim inotropnim dejstvom na miokard zbog teškog cerebralnog oštećenja.

Tok ovog šoka protiče manje dramatično od svih oblika distributivnog šoka. Neurološka trauma sama po sebi je rijetko jedini uzrok teškog, protrahiranog šoka. Zato je neophodno tragati za ostalim povredama i uzrocima šoknog stanja

U '''simptomatici''' ovog oblika šoka pored općih simptoma prisutni su neurološki poremećaji nastali kao posljedica neuroloških oboljenja ili češće neuro-traume.

Kada se postavi dijagnoza pristupa se '''terapiji''', koja se sastoji u oksigenaciji, nadoknadi tečnosti, primjeni kateholamina (dopamina) ako je neophodno. Kod bolesti i trauma CNS-a veoma je važno podići sistolni arterijski pritisak na oko 140 mmHg, da bi se obezbjedila adekvatna perfuzija moždanog tkiva.

'''Septički šok'''

Septički šok je oblik distributivnog šoka koji se odlikuje teškom sistemskom upalnom reakcijom nastalom zbog infekcije. Uzročnici koji dovode do razvoja septičkog šoka su gram-pozitivne i gram -negativne bakterije, virusi i dr. koji su već prouzrokovali određenu bolest u organizmu (pneumoniju, infekciju urogenitalnog sistema, peritonitis, upalu kože). Širenje mikroorganizma u ostale organe odvija se preko krvi (bakterijemija, viremija), limfnog sistema, šupljih organa. Dolazi do raspadanja uzročnika infekcije, čiji oslobođeni toksini djeluju vazodilatatorno na periferne krvne sudove. Prekapilarni i postkapilarni krvi sudovi ne reaguju odgovarajuće na dejstvo kateholamina koji se oslobađaju u većim količinama dovodeći do relativnog smanjenja volumena krvi. Iz oštećenih krvnih sudova tkiva i organa zahvaćenih upalom dolazi do ekstravazacije tečnosti i gubitka intravaskularnog volumena. Kontarktilnost miokarda se smanjuje.

'''Simptomatika''' septičkog šoka se karakteriše: visokom febrilnošću, tahikardijom, tahipnejom, leukocitozom.

Kod '''hiperdinamskog oblika šoka''' (&quot;crveni&quot; ili &quot;topli šok&quot;) prisutna je tahikardija i hipotenzija sa toplom i dobro prokrvljenom kožom i dobrim minutnim volumenom. Uslov za ovakvo stanje je očuvana funkcija srca sa očuvanim volumenom krvi.

Kod '''hipodinamskog oblika šoka''' (&quot;bijeli&quot; ili &quot;hladni šok&quot;) prisutna je tahikardija i hipotenzija sa hladnom i slabo prokrvljenom kožom i sniženim minutnim volumenom. Često se razvija iz hiperdinamskog oblika septičkog šoka, kod koga su kompenzacioni mehanizmi organizma poremećeni. U jedinicama intenzivne njege kod adekvatnog tretmana uglavnom se radi o hiperdinamskom obliku šoka.

Nakon precizno postavljene dijagnoze septičkog šoka '''terapija''' se sastoji pored opće gore navedene u dodatnom ordiniranju antibiotske terapije, po mogućnosti na osnovu antibiograma i/ili hirurškom tretmanu žarišta infekcije.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* https://www.emedicine.com/emerg/topic533.htm#
* https://emedicine.medscape.com/emerg/531-overview
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Urgentna medicina]]
[[Kategorija:Hitni medicinski slučajevi]]
[[Kategorija:Uzroci smrti]]
[[Kategorija:Intenzivna medicina]]</text>
      <sha1>4aol4piphwhgm1k0lffdgaqcg0lqyw3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Berlinski kongres</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2932</id>
    <revision>
      <id>3915545</id>
      <parentid>3704521</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:43:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3915545</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9251" sha1="tbq7fnojv4il59e5zwh2a0zmpm1nh48" xml:space="preserve">[[Datoteka:Congress_of_Berlin,_13_July_1878,_by_Anton_von_Werner.jpg|mini|400x400piksel|Slika [[Anton von Werner|Antona von Wernera]], ''Berlinski kongres'' (1881), prikazuje posljednji sastanak u [[Kancelarija Rajha|kancelariji Rajha]] 13. jula 1878. [[Otto von Bismarck|Bismarck]] (koji predstavlja Njemačku) je prikazan u centru, između [[Gyula Andrássy|Gyule Andrássyja]] (Austro-Ugarska) i [[Pjotr Šuvalov|Pjotra Šuvalova]] (Rusija). S lijeve strane su [[Alajos Károlyi]] (Austro-Ugarska), [[Aleksandar Gorčakov]] (Rusija) (sjedi) i [[Benjamin Disraeli]] (Velika Britanija). Na krajnjoj desnoj strani je osmanska delegacija; s lijeva na desno prikazani su [[Sadullah paša|Sadullah-paša]], [[Alexander Karatheodori paša|Karatheodori-paša]] i [[Mehmed Ali paša (maršal)|Mehmed Ali-paša]].]]
'''[[Berlin]]ski kongres''' organizirao je [[Otto von Bismarck]] 1878. da bi se izmijenio [[Sanstefanski mir|Sanstefanski sporazum]]. Učesnici kongresa predložili su i ratificirali [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinski sporazum]].

Poslije pobjede nad [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] [[Ruska Imperija|Rusija]] je krivotvorila izvorni sporazum da bi napravila [[Velika Bugarska|veliko]] autonomno [[Bugarska|bugarsko]] područje pod vlašću [[Istanbul]]a, ali očito pod utjecajem [[Moskva|Moskve]]. Ostale velike sile, naročito [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], nisu mogle to prihvatiti i smatrale su to narušavanjem [[Ravnoteža moći u Evropi|ravnoteže moći]]. Na kongresu su prisustvovali [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Austro-Ugarska]], [[Treća Francuska Republika|Francuska]], [[Njemačko Carstvo|Njemačka]], [[Kraljevina Italija|Italija]], [[Ruska Imperija|Rusija]] i Osmansko Carstvo. [[Srbija]] i [[Crna Gora]] na ovom kongresu dobile su nezavisnost poslije višestoljetne okupacije, dok je [[Bosna i Hercegovina]] [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|došla]] pod [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] upravu.

Na '''Berlinskom kongresu''' (13. juni – 13. juli 1878.), glavne evropske sile su revidirale teritorijalne i političke uslove koje je [[Ruska Imperija|Rusko Carstvo]] nametnulo [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim ugovorom]] (mart 1878.), kojim je okončan [[Russo-Turkish War (1877–1878)|Rusko-turski rat 1877–1878]]  Kongres je bio rezultat eskalacije napetosti; posebno britanskog protivljenja ruskoj hegemoniji nad Osmanskim carstvom na [[Balkan|Balkanu]], kroz stvaranje &quot;[[Velika Bugarska|Velike Bugarske]]&quot; savezničke s Rusijom. Da bi osigurala [[European balance of power|evropsku ravnotežu snaga]] u korist svoje [[Splendid isolation|sjajne izolacije]] postignute nakon [[Krimski rat|Krimskog rata]], Britanija je stacionirala [[Mediterranean Fleet|Mediteransku flotu]] u blizini [[Konstantinopolj|Carigrada]] kako bi sprovela britanske zahtjeve. Da bi se izbjegao rat, [[Otto von Bismarck|od Otta von Bismarcka]], [[Njemački kancelar|kancelara]] novoosnovanog [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]], zatraženo je da posreduje u pronalaženju rješenja koje bi obnovilo poziciju Osmanskog Carstva kao protutežu ruskom utjecaju na Mediteranu i Balkanu, u skladu s principima [[Pariški ugovor (1856)|Pariškog ugovora iz 1856. godine]] .

{{Commonscat|Congress of Berlin}}Kongresu su prisustvovali delegati iz tadašnjih šest [[Velika sila|velikih evropskih sila]]: [[Ruska Imperija|Rusije]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velike Britanije]], [[Treća Francuska Republika|Francuske]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], [[Kraljevina Italija|Italije]] i [[Njemačko Carstvo|Njemačke]];&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Suleyman Elik|url=https://books.google.com/books?id=EhqpAgAAQBAJ&amp;pg=PA12|title=Iran-Turkey Relations, 1979–2011: Conceptualising the Dynamics of Politics, Religion and Security in Middle-Power States|date=March 2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-136-63088-0|page=12}}&lt;/ref&gt; [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], kao i predstavnici četiri balkanske države ([[Kingdom of Greece|Grčke]], [[Principality of Serbia|Srbije]], [[Kingdom of Romania|Rumunije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]), a kulminacija je bio [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinski ugovor]] (13. jula 1878.). Ovaj sporazum je u suštini demontirao autonomnu Veliku bugarsku državu zamišljenu u San Stefanu i reorganizovao granice jugoistočne Evrope. Glavni rezultati bili su [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|austrougarska nasilna okupacija Bosne i Hercegovine]], britanska de facto aneksija [[British Cyprus|Kipra]] pod lažnim izgovorima i formalno priznanje samoproglašene nezavisnosti Rumunije, Srbije i Crne Gore; saveznika Rusije u prethodnom ratu. Iako je sporazum spriječio rat, pogoršao je nacionalističke nezadovoljstva na Balkanu i produbio rivalstvo između Britanije i Rusije ([[Velika igra]]), doprinoseći dugoročnoj regionalnoj nestabilnosti koja je nagovijestila [[Balkanski ratovi|Balkanske ratove]] i [[Prvi svjetski rat]].

Pogođenim teritorijama su dodijeljeni različiti stepeni nezavisnosti. Rumunija je postala potpuno nezavisna, iako je bila prisiljena da preda dio [[Bessarabia|Besarabije]] Rusiji i dobila je [[Northern Dobruja|Sjevernu Dobrudžu]]. Srbija i Crna Gora su također dobile punu nezavisnost, ali su izgubile teritoriju, dok je Austro-Ugarska okupirala [[Novopazarski sandžak]] zajedno s [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosnom i Hercegovinom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/boshtml/bos128.htm|title=Vincent Ferraro. The Austrian Occupation of Novibazar, 1878–1909 (based on Anderson, Frank Maloy and Amos Shartle Hershey, Handbook for the Diplomatic History of Europe, Asia, and Africa 1870–1914. National Board for Historical Service. Government Printing Office, Washington, 1918.|archive-url=https://web.archive.org/web/20120119180459/http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/boshtml/bos128.htm|archive-date=19 January 2012|url-status=dead|access-date=13 July 2011}}&lt;/ref&gt; Britanija je preuzela kontrolu nad [[Kipar|Kiprom]]. Od teritorije koja je ostala u okviru Osmanskog carstva, [[Principality of Bulgaria|Bugarska]] je postala polunezavisna kneževina, [[Eastern Rumelia|Istočna Rumelija]] je postala posebna uprava, a [[Makedonija (regija)|regija Makedonija]] je vraćena Osmanlijama pod uslovom reformi u njenom upravljanju.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

== Literatura ==

* {{cite book|last=Albertini|first=Luigi|url={{GBurl|0kUOAQAAIAAJ}}|title=The Origins of the War of 1914: European relations from the Congress of Berlin to the eve of the Sarajevo murder|publisher=Oxford University Press|year=1952|author-link=Luigi Albertini}}
* Djordjevic, Dimitrije.  &quot;The Berlin Congress of 1878 and the Origins of World War I&quot;. ''Serbian Studies'' (1998) 12 #1 pp 1–10.
* {{cite conference|last=Fabry|first=Mikulas|url=http://isanet.ccit.arizona.edu/noarchive/berlincongress.html|title=The Idea of National Self-Determination and the Recognition of New States at the Congress of Berlin (1878)|conference=ISA Annual Convention|location=New Orleans|date=March 24–27, 2002|archive-url=https://web.archive.org/web/20080621140434/http://isanet.ccit.arizona.edu/noarchive/berlincongress.html|archive-date=21 June 2008}}
* {{cite book|last=Glenny|first=Misha|url={{GBurl|96G-Ofq2iNMC}}|title=The Balkans, 1804–1999: Nationalism, War and the Great Powers|publisher=Granta Books|year=2000|isbn=978-1-86207-073-8|author-link=Misha Glenny}}
* {{cite book|last=Langer|first=William L.|url=https://archive.org/search.php?query=title%3A%28European%20Alliances%20and%20Alignments%201871%E2%80%931890%20%29|title=European Alliances and Alignments 1871–1890|date=1950|chapter=5–6}}
* [[W. N. Medlicott|Medlicott, William Norton]]. ''Congress of Berlin and After'' (1963)
* {{cite journal|last=Medlicott|first=W. N.|author-link=W. N. Medlicott|date=1929|title=Diplomatic Relations after the Congress of Berlin|journal=Slavonic and East European Review|volume=8|issue=22|pages=66–79|jstor=4202362}}
* Millman, Richard. ''Britain and the Eastern Question, 1875–78'' (1979)
* {{Cite EB1911|wstitle=Berlin|display=Berlin § Berlin, Congress and Treaty of|volume=3|pages=790–791|first=Walter Alison|last=Phillips|author-link=Walter Alison Phillips}}
* Seton-Watson, R.W. ''Disraeli, Gladstone, and the Eastern question: a study in diplomacy and party politics'' (1935) pp 431–89. [https://archive.org/search.php?query=title%3A%28%27%27Disraeli%2C%20Gladstone%2C%20and%20the%20Eastern%20question%29 online]
* {{cite book|last=Sumner|first=B. H.|title=Russia and the Balkans 1870-1880|date=1937}}
* {{cite book|last=Taylor|first=A. J. P.|url=https://archive.org/details/dli.bengal.10689.13016|title=The Struggle for Mastery in Europe: 1848–1918|date=1954|publisher=Oxford University Press|pages=228–254|author-link=A. J. P. Taylor}}
* {{cite book|last=Waller|first=Bruce|title=Bismarck at the crossroads: the reorientation of German foreign policy after the Congress of Berlin, 1878–1880|date=1974}}
{{Diplomatija Velikih sila}}
{{Velika istočna kriza}}{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Historija Evrope]]
[[Kategorija:1878.]]
[[Kategorija:Berlin]]
[[Kategorija:Diplomatske konferencije]]</text>
      <sha1>tbq7fnojv4il59e5zwh2a0zmpm1nh48</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>21. januar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3188</id>
    <revision>
      <id>3915630</id>
      <parentid>3831237</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:32:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[Almir Zalihić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pisac]]</comment>
      <origin>3915630</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3020" sha1="izqvheb5jaq2i230eebjpj067uhmfjk" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''21. januar / siječanj (21. 1)''' jest 21. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još su 344 dana (345 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== 13. vijek ===
* [[1277]] – [[Galeazzo I Visconti]], milanski regent (1322–1328)

=== 14. vijek ===
* [[1338]] – [[Karlo V, kralj Francuske|Karlo V]], francuski kralj

=== 18. vijek ===
* [[1763]] – [[Augustin Robespierre]], francuski političar

=== 19. vijek ===
* [[1895]] – [[Cristobal Balenciaga]], španski kreator visoke mode

=== 20. vijek ===
* [[1905]] – [[Christian Dior]], francuski modni kreator
* [[1905]] – [[Wanda Wasilewska]], poljska književnica
* [[1924]] – [[Benny Hill]], britanski komičar
* [[1937.|1937]] – [[Rade Mihaljčić]], [[historičar]], [[akademik]] [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|SANU]] i [[Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske|ANURS]]
* [[1941]] – [[Plácido Domingo]], španski tenor
* [[1951]] – [[Jeff Koons]], američki pop-art umjetnik
* [[1952]] – [[Billy Ocean]], trinidadski muzičar
* [[1953]] – [[Paul Allen]], suosnivač kompanije &quot;[[Microsoft]]&quot;
* [[1954]] – [[Thomas de Maizière]], njemački političar
* [[1956]] – [[Geena Davis]], američka glumica
* [[1960.]] 
** [[Halid Muslimović]], bosanskohercegovački pjevač narodne muzike
** [[Almir Zalihić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pisac]]
* [[1961]] – [[Małgorzata Ruchała]], [[poljska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]
* [[1963]] – [[Hakeem Olajuwon]], američki [[košarka]]š [[Nigerija|nigerijskog]] porijekla
* [[1977]] – [[Tatsumi Kasahara]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
* [[1978]] – [[Madita|Edita Malovčić]], austrijska glumica i pjevačica
* [[1982]] – [[Vladislav Veselinov]], bosanskohercegovački rukometaš
* [[1996]] – [[Julia Leitinger]], austrijska [[biatlon]]ka

== Umrli ==
=== 18. vijek ===
* [[1774]] – [[Mustafa III]], sultan Osmanlijskog Carstva

=== 19. vijek ===
* [[1815]] – [[Matthias Claudius]], njemački književnik
* [[1851]] – [[Albert Lortzing]], njemački kompozitor

=== 20. vijek ===
* [[1924]] – [[Vladimir Iljič Lenjin]], sovjetski [[Marksizam|marksist]] i revolucionar
* [[1950]] – [[George Orwell]], engleski književnik
* [[2002]] – [[Josef Malínský (biatlonac)|Josef Malínský]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[2006]] – [[Ibrahim Rugova]], bivši predsjednik Kosova i vođa najjače kosovske stranke
* [[2015]] – [[Kemal Monteno]], bosanskohercegovački kantautor

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|21 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/21/ Na današnji dan (21. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-21/ Na današnji dan (21. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-21]]</text>
      <sha1>izqvheb5jaq2i230eebjpj067uhmfjk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1954.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3975</id>
    <revision>
      <id>3915642</id>
      <parentid>3830394</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:08:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[Asim Brkan]], bosanskohercegovački pjevač, muzičar, umjetnik</comment>
      <origin>3915642</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8663" sha1="ptads96phqh3o4vipjj9yygqdp89p2t" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1954.''' (MCMLIV) bila je uobičajena godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1954. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 954. godina 2. milenija, 54. godina 20. stoljeća i peta godina 1950-ih.

== Događaji ==
* Utvrđena saglasnost između vlada [[Italija|Italije]], [[Velika Britanija|Velike Britanije]], [[SAD]] i [[Jugoslavija|Jugoslavije]] o Slobodnoj tršćanskoj teritoriji.
* Objavljena &quot;Prokleta avlija&quot; [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. &quot;Poštovana deco&quot; Duška Radovića, označava početak novog književnog pristupa djeci.
* U [[Zagreb]]u pokrenut [[Plavi vjesnik]], nedjeljnik na čijim se stranicama, uz kvalitetan uvozni, njeguje i domaći [[strip]] {Maurović, Neugebauer, Radilović, Beker, Dovniković}.
* [[Egipat]]ski predsjednik [[Muhammed Nagib]] je bio prinuđen da podnese ostavku, a svu vlast je, kao [[premijer]] i [[predsjednik]] [[Revolucionarno vijeće|Revolucionarnog vijeća]], preuzeo [[Gamal Abdel Naser]], njegov blizak suradnik prilikom obaranja sa vlasti kralja [[Faruk I|Faruka I]] u julu [[1952]]. godine.
* Pod vodu zaronila prva [[SAD|američka]] [[podmornica]] na [[atomska podmornica|atomski pogon]], koja se zvala ''[[USS Nautilus (SSN-571)|Nautilus]]''.
* [[22. januar]] – Održana [[11. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
* [[17. maj]] – ''[[Brown protiv Odbora za obrazovanje]]'': [[Vrhovni sud SAD-a|Vrhovni sud SAD–a]] jednoglasno je presudio da je segregacija u javnom obrazovanju neustavna.
* [[4. septembar]] – U [[Amsterdam]]u započela [[Šahovska olimpijada 1954.|11. šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 26 država.
* [[25. septembar]] – U [[Amsterdam]]u završena [[Šahovska olimpijada 1954.|11. šahovska olimpijada]], na kojoj je po drugi put uzastopno nakon [[Šahovska olimpijada 1952.|10. šahovske olimpijade]], pobijedila ekipa SSSR-a.
* [[2. decembar]] – [[Amerika|Američki]] [[Senat]] izrekao javni prijekor senatoru Džozefu Makartiju zbog njegovog svirepog ponašanja tokom istražnog postupka protiv hiljada ljudi koji su bili osumnjičeni da su [[komunizam|komunisti]].
* [[8. decembar]] – [[Srbija|Srpski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[Pisac|pisci]] i [[lingvist]]i postigli su [[Novi Sad|Novosadski dogovor]] o [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] književnom [[jezik]]u, koji je potpisalo 25 uglednih stručnjaka za jezik. Zaključeno je da je narodni jezik [[Srbi|Srba]], [[Hrvati|Hrvata]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]] jedan jezik s dva izgovora, da su oba pisma – [[ćirilica]] i [[latinica]] – ravnopravna i da jezik ima zajednički [[pravopis]].

== Rođeni ==
* Datum nepoznat – [[Vladimir Srebrov]], bosanskohercegovački i srbijanski pjesnik, književnik i političar

=== Januar ===
* [[2. januar]] – [[Jasna Beri|Jasna Ornela Beri]], bosanskohercegovačka glumica
* [[9. januar]]
** [[Mirza Delibašić]], bosanskohercegovačka košarkaška zvijezda
** [[Tomo Vukšić]], bosanskohercegovački svećenik, vrhbosanski nadbiskup
* [[18. januar]]
** [[Lotfi Bouchnak]],  [[tunis]]ki pjevač, svirač [[Ud (instrument)|uda]] i [[kompozitor]]
** [[Ismeta Dervoz|Ismeta Dervoz - Krvavac]], bosanskohercegovačka pjevačica i TV-voditeljica [[Radiotelevizija Sarajevo|Radiotelevizije Sarajevo]]
* [[24. januar]] – [[Miroslav Soviš]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac

=== Februar ===
* [[6. februar]]
** [[Šimo Ešić]], bosanskohercegovački dječiji autor
** [[Nenad Milosavljević]], srpski muzičar, gitarista i vođa jugoslavenske i srpske grupe rock-grupe [[Galija (grupa)|Galija]]
* [[8. februar]] – [[Rudolf Horn (biatlonac)|Rudolf Horn]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[11. februar]] – [[Sinan Alimanović]], bosanskohercegovački orguljaš, pijanist, aranžer i kompozitor
* [[13. februar]] – [[Franz Bernreiter]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[26. februar]] – [[Recep Tayyip Erdoğan]], turski političar i državnik
* [[28. februar]]
** [[Keijo Kuntola]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
** [[Enver Petrovci]], jugoslavensko-kosovski glumac

=== Mart ===
* [[3. mart]] – [[Jelica Sretenović]], srbijanska glumica
* [[5. mart]]
** [[Venera Černišova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka
** [[João Lourenço]], angolanski političar
* [[6. mart]] – [[Josef Hones]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac
* [[10. mart]] – [[Arto Sutinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[17. mart]] – [[Peter Hoag Jr.]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[23. mart]] – [[Vesna Čipčić]], srbijanska glumica

=== April ===
* [[1. april]] – [[Annette O'Toole]], američka plesačica i glumica
* [[7. april]]
** [[Hazim Akmadžić]], bosanskohercegovački književnik
** [[Jackie Chan]], kineski glumac, režiser i pjevač
* [[8. april]] – [[John Schneider]], američki glumac
* [[9. april]]
** [[Dennis Quaid]], američki glumac
** [[Eberhard Rösch]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]]
* [[24. april]] – [[Saša Popović]], srbijanski muzičar, TV-voditelj i preduzetnik

=== Maj ===
=== Juni ===
* [[16. juni]] – [[Francisc Forika]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac

=== Juli ===
* [[14. juli]] – [[Erkki Antila]] [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[17. juli]] – [[Angela Merkel]], njemačka državnica i bivša kancelarka
* [[28. juli]] – [[Hugo Chávez]], venecuelski političar i državnik

=== August ===
* [[7. august]] – [[Rajko Dujmić]], hrvatski muzičar i kompozitor
* [[10. august]] – [[Milena Žic-Fuchs]], hrvatska lingvistica
* [[21. august]] – [[Per Andersson (biatlonac)|Per Andersson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[29. august]] – [[Željko Ivanković]], bosanskohercegovački književnik i prevodilac
* [[30. august]] – [[Aleksandar Lukašenko]], bjeloruski političar i državnik

=== Septembar ===
* [[1. septembar]] – [[Filip Vujanović]], crnogorski političar i bivši predsjednik

=== Oktobar ===
* [[3. oktobar]] – [[Martin Hagen (biatlonac)|Martin Hagen]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[5. oktobar]] – [[Bob Geldof]], irski muzičar
* [[10. oktobar]] – [[Fernando Santos (nogometni trener)|Fernando Santos]], portugalski nogometaš i trener
* [[14. oktobar]] 
** [[Vladimir Skočajić]], bosanskohercegovački  nogometaš
** [[Asim Brkan]], bosanskohercegovački pjevač, muzičar, umjetnik
* [[23. oktobar]] – [[Ang Lee]], filmski režiser porijeklom iz Tajvana

=== Novembar ===
* [[6. novembar]] – [[Mango (pjevač)|Mango]], italijanski tekstopisac i muzičar
* [[10. novembar]] – [[Seada Palavrić]], sudinica [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]]
* [[13. novembar]] – [[Angelo Carrara]], [[italija]]nski [[biatlon]]ac
* [[14. novembar]] – [[Condoleezza Rice]], američka političarka i ministrica vanjskih poslova
* [[17. novembar]] – [[Zora Vidović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] srpska političarka
* [[24. novembar]] – [[Emir Kusturica]], bosanskohercegovački režiser
* [[28. novembar]] – [[Nenad Prodanović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije

=== Decembar ===
* [[16. decembar]] –  [[Isao Yamase]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
* [[25. decembar]]
**[[Masaichi Kinoshita]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac
**[[Shoichi Kinoshita]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac

== Umrli ==
* [[29. januar]] – [[Edhem Mulabdić]], bosanskohercegovački književnik
* [[9. mart]] – [[Eva Ahnert-Rohlfs]], njemačka astronomkinja
* [[30. mart]] – [[Fritz Wolfgang London]], njemački [[fizičar]]
* [[7. juni]] – [[Alan Turing]], britanski matematičar, logičar i kriptograf
* [[13. juli]] – [[Frida Kahlo]], meksička likovna umjetnica
* [[3. oktobar]] – [[Vera Gaze]], sovjetska astronomkinja
* [[3. novembar]] – [[Henri Matisse]], francuski slikar, grafičar, kipar i dekorater
* [[29. novembar]] – [[Enrico Fermi]], italijanski fizičar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Max Born]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
** [[Walther Bothe]], [[Zapadna Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Linus Pauling]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[John F. Enders]], [[SAD]]
** [[Thomas H. Weller]], [[SAD]]
** [[Frederick C. Robbins]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Ernest Hemingway]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[UNHCR]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1954}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>ptads96phqh3o4vipjj9yygqdp89p2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>9. mart</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4706</id>
    <revision>
      <id>3915662</id>
      <parentid>3902266</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:48:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1976]] – [[Vukota Govedarica]], bosanskohercegovački i srpski političar</comment>
      <origin>3915662</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3528" sha1="frj99rdass7xhn1c06j334mpalfxzxu" xml:space="preserve">{{MartKalendar}}
'''9. mart / ožujak (9. 3)''' jest 68. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (69. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 297 dana.

== Događaji ==
* [[1009]] – Prvi poznati spomen [[Litvanija|Litvanije]], u analima manastira u [[Quedlinburg]]u.
* [[1500]] – Flota koju je predvodio [[Pedro Álvares Cabral]] isplovila iz [[Lisabon]]a; kasnije će otkriti [[Brazil]].
* [[1842]] – Praizvedba [[Opera|opere]] ''[[Nabucco]]'' u [[Milano|milanskoj]] ''Scali'' pod originalnim nazivom ''Nabucodonosor''.
* [[1908]] – Osnovan [[FC Inter Milano]] nakon raskola unutar Milan Football and Cricket Cluba ([[AC Milan]]).
* [[2006]] – Općinski sud u Banjoj Luci osudio ratnog zločinca [[Milanko Vujanović|Milanka Vujanovića]] za ratne zločine počinjene nad civilnim stanovništvom u mjestu [[Blagaj Rijeka]] ([[Novi Grad]]).

== Rođeni ==
=== 15. vijek ===
* [[1451]] – [[Amerigo Vespucci]], italijanski moreplovac i istraživač

=== 19. vijek ===
* [[1890]] – [[Vjačeslav Molotov]], ruski političar

=== 20. vijek ===
* [[1921]] – [[Astor Piazzolla]], argentinski tango-muzičar
* [[1923]] – [[Zaim Muzaferija]], jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] glumac
* [[1930]] – [[Ornette Coleman]], američki džez saksofonist
* [[1934]] – [[Jurij Gagarin]], ruski astronaut, prvi čovjek u svemiru
* [[1937]] – [[Marcel Vogel (biatlonac)|Marcel Vogel]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac
* [[1942]] – [[John Cale]], britanski muzičar, kompozitor i muzički producent
* [[1943]] – [[Bobby Fischer]], američki šahist
* [[1945]] – [[Katja Ebstein]], njemačka šansonjerka
* [[1950]] – [[Milić Vukašinović]], bosanskohercegovački muzičar
* [[1955]] – [[Ornella Muti]], italijanska glumica
* [[1957]] – [[Jon Engen]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] norveškog porijekla
* [[1964]] – [[Juliette Binoche]], francuska glumica
* [[1967.]]
** [[Svjetlana Bukvić-Nichols]], bosanskohercegovačka i američka kompozitorica
** [[Curt Schreiner]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac
* [[1968]] – [[Jorge Larrionda]], urugvajski nogometni sudija
* [[1976]] – [[Vukota Govedarica]], bosanskohercegovački i srpski političar
* [[1980]] – [[Matthew Gray Gubler]], američki glumac i režiser
* [[1990]] – [[Tomislav Brkić]], bosanskohercegovački [[tenis]]er
* [[2000]] – [[Nika Vodan]], [[Slovenija|slovenska]] [[ski-skakačica]]

== Umrli ==
=== 19. vijek ===
* [[1851]] – [[Hans Christian Ørsted]], danski fizičar i hemičar

=== 20. vijek ===
* [[1954]] – [[Eva Ahnert-Rohlfs]], njemačka astronomkinja
* [[1965]] – [[Josip Majer]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] kompozitor [[Češka|češkog]] porijekla
* [[1988]] – [[Kurt Georg Kiesinger]], njemački političar i državnik
* [[2000]] – [[Liliana Budicin-Manestar]], hrvatska sopranistica

=== 21. vijek ===
* [[2021]] – [[Nađa Mehmedbašić]], bosanskohercegovačka novinarka i autorica [[Dokumentarni film|dokumentarnih filmova]]
* [[2022]] – [[Serge Legrand]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|9 March}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/9/ Na današnji dan (9. mart), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-9/ Na današnji dan (9. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Mart|*-09]]</text>
      <sha1>frj99rdass7xhn1c06j334mpalfxzxu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>27. april</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4760</id>
    <revision>
      <id>3915663</id>
      <parentid>3828728</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:50:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1976]] – [[Almir Gredić]], bosanskohercegovački nogometaš</comment>
      <origin>3915663</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2267" sha1="8f7v5jcz7x1u7dfsr040m4p8c2z1guh" xml:space="preserve">{{AprilKalendar}}
'''27. april / travanj (27. 4)''' jest 117. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (118. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 248 dana.

== Događaji ==
* [[2018]] – Pripadnici [[SIPA]]-e uhapsili [[Atif Dudaković|Atifa Dudakovića]], nekadašnjeg zapovjednika [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Petog korpusa]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], te još 11 zvaničnika i pripadnika Petog korpusa zbog [[Zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i [[ratni zločin|ratnog zločina]] protiv civilnog stanovništva.

== Rođeni ==
=== 18. vijek ===
* [[1759]] – [[Mary Wollstonecraft]], engleska književnica irskog porijekla i borac za prava žena
* [[1791]] – [[Samuel Morse]], američki izumitelj

=== 20. vijek ===
* [[1910]] – [[Šukrija Pandžo]], bosanskohercegovački književnik
* [[1932]] – [[Anouk Aimée]], francuska glumica
* [[1941]] – [[Fethullah Gülen]], turski propovjednik
* [[1947]] – [[Irfan Horozović]], bosanskohercegovački književnik
* [[1959]] – [[Sheena Easton]], britanska pjevačica
* [[1972]] – [[Almedin Čiva]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[1975]] – [[Kazuyoshi Funaki]], japanski skijaš-skakač
* [[1976]] – [[Almir Gredić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[1991]] – [[Lara Gut-Behrami]], švicarska alpska skijašica
* [[1993]] – [[Timur Hamitgatin]], [[kazahstan]]ski [[biatlon]]ac
* [[1994]] – [[Uljana Nigmatulina]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka
* [[1996]] – [[Kristina Rezcova]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
* [[1521]] – [[Ferdinand Magellan]], portugalski moreplovac
* [[1882]] – [[Ralph Waldo Emerson]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Filozofija|filozof]], esejist i pjesnik
* [[1938]] – [[Edmund Husserl]], njemački filozof

== Praznici ==
{{sekcija}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|27 April}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/27 Na današnji dan (27. april), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-27/ Na današnji dan (27. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|apr027]]</text>
      <sha1>8f7v5jcz7x1u7dfsr040m4p8c2z1guh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>18. juli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4883</id>
    <revision>
      <id>3915632</id>
      <parentid>3901780</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:38:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano; [[1922]] – [[Ico Voljevica]], bosanskohercegovački i jugoslavenski slikar i karikaturista</comment>
      <origin>3915632</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2454" sha1="k2dqomtvtu2ptopyj9qorqnc8fprvwf" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''18. juli / srpanj (18. 7)''' jest 199. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (200. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 166 dana.

== Događaji ==
* [[1927]] – U [[London]]u počela [[Šahovska olimpijada 1927.|Prva šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 16 država i [[Svjetsko prvenstvo u šahu za žene 1927.|Prvo svjetsko prvenstvo u šahu za žene]], na kojem je nastupilo 12 šahistica.

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1811]] – [[William Makepeace Thackeray]], engleski književnik
* [[1853]] – [[Hendrik Antoon Lorentz]], nizozemski fizičar
* [[1887]] – [[Vidkun Quisling]], norveški političar

=== 20. vijek ===
* [[1909]] – [[Andrej Gromiko]], sovjetski političar i državnik
* [[1918]] – [[Nelson Mandela]], južnoafrički političar i aktivista
* [[1921]] – [[John Glenn]], američki astronaut
* [[1922]] – [[Ico Voljevica]], bosanskohercegovački i jugoslavenski slikar i karikaturista
* [[1932]] – [[Sanda Langerholz|Sanda Langerholz-Miladinov]], hrvatska glumica, pjevačica i plesačica
* [[1933]] – [[Jevgenij Jevtušenko]], ruski pjesnik
* [[1934]] – [[Dara Čalenić]], srbijanska glumica
* [[1948]] – [[Aleksandar Ušakov (biatlonac)|Aleksandar Ušakov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac 
* [[1956]] – [[Hadžem Hajdarević]], bosanskohercegovački književnik
* [[1965]] – [[Damir Ibrahimović]], bosanskohercegovački filmski producent i režiser
* [[1984]] – [[Irfan Peljto]], bosanskohercegovački nogometni sudija
* [[2000]] – [[Júlia Machyniaková]], [[slovačka]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
* [[1817]] – [[Jane Austen]], britanska književnica
* [[1982]] – [[Roman Jakobson]], ruski lingvist i teoretičar književnosti
* [[2014]] – [[Jure Pelivan]], bosanskohercegovački političar
* [[2025]] – [[Josip Pejaković]], bosanskohercegovački glumac i dramski pisac

== Praznici ==
* Dan Ustava ([[Urugvaj]])

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|18 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/18/ Na današnji dan (18. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312075747/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/18/ |date=12. 3. 2007}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-18/ Na današnji dan (18. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli018]]</text>
      <sha1>k2dqomtvtu2ptopyj9qorqnc8fprvwf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>25. juli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4890</id>
    <revision>
      <id>3915636</id>
      <parentid>3798136</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:54:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1953]] – [[Džemal Hadžiabdić]],  jugoslavenski i bosanskohercegovački nogometaš</comment>
      <origin>3915636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2035" sha1="97gm6jis7mfs77j1niu903iay9vbsqg" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''25. juli / srpanj (25. 7)''' jest 206. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (207. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 159 dana.

== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== 19. vijek ===
* [[1876]] – [[Alfredo Casella]], italijanski [[dirigent]], [[pijanist]] i [[kompozitor]]
* [[1894]] – [[Gavrilo Princip]], bosanskohercegovačko-srpski nacionalist

=== 20. vijek ===
* [[1905]] – [[Elias Canetti]], njemačko-jevrejski [[književnik]] i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za književnost|za književnost]]
* [[1924]] – [[Estelle Getty]], američka [[glumica]]
* [[1941]] – [[Nate Thurmond]], američki [[košarka]]š
* [[1946]] – [[Ljupka Dimitrovska]], makedonska muzičarka
* [[1953]] – [[Džemal Hadžiabdić]],  jugoslavenski i bosanskohercegovački nogometaš
* [[1965]] – [[Jelena Bjelova (biatlonka)|Jelena Bjelova]], [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka.
* [[1967.]]
** [[Magdalena Forsberg]], [[švedska]] [[biatlon]]ka i i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]
** [[Thierry Dusserre]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[1969]] – Mirta Zečević, hrvatska glumica

== Umrli ==
* [[1794]] – [[André Chénier]], francuski [[pjesnik]]
* [[1834]] – [[Samuel Taylor Coleridge]], engleski književnik
* [[1878]] – [[Milica Stojadinović]], srpska pjesnikinja
* [[2020]] – [[Olivia de Havilland]], britansko-američko-francuska glumica

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|25 July}}
*[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/25/ Na današnji dan (25. juli), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312075832/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/25/ |date=12. 3. 2007 }} {{en simbol}}
*[http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-25/ Na današnji dan (25. juli), nytimes.com] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli025]]</text>
      <sha1>97gm6jis7mfs77j1niu903iay9vbsqg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>14. oktobar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5003</id>
    <revision>
      <id>3915641</id>
      <parentid>3773038</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:07:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[Asim Brkan]], bosanskohercegovački pjevač, muzičar, umjetnik</comment>
      <origin>3915641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3566" sha1="maujc5b265cg9hvkormw31e5g0du2m8" xml:space="preserve">{{OktobarKalendar}}
'''14. oktobar / listopad (14. 10)''' jest 287. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (288. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 78 dana.

== Događaji ==
* [[1943]] – U logoru smrti Sobibor dogodila se uspješna pobuna zatvorenika, u kojoj je ubijeno devetero pripadnika SS-a. Približno 400 zatvorenika pobjeglo. SS likvidirao ostatak logoraša i logor smrti konačno je zatvoren.
* [[1944]] – [[Drugi svjetski rat]]: [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Jugoslavenski partizani]], [[Crvena armija]] i [[Kraljevina Bugarska|Druga bugarska armija]] oslobodili [[Niš]] od [[Nacistička Njemačka|Njemačke]].

== Rođeni ==
=== 15. vijek ===
* [[1425]] – [[Alesso Baldovinetti]], italijanski slikar

=== 17. vijek ===
* [[1633]] – [[Jakov II, kralj Engleske|Jakov II]], kralj Škota, Engleske i Irske

=== 19. vijek ===
* [[1890]] – [[Dwight D. Eisenhower]], američki general, političar i predsjednik
* [[1893]] – [[Lillian Gish]], američka glumica
* [[1895]] – [[Josip Vidmar]], kritičar, esejist, dramaturg, akademik, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i prvi predsjednik Prezidijuma NR Slovenije

=== 20. vijek ===
* [[1901]] – [[Adolf Percl]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[SFRJ|jugoslavenski]] nogometaš i reprezentativac Kraljevine Jugoslavije
* [[1920]] – [[Radivoj Rodić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[1923]] – [[Vaso Radić]], bosanskohercegovački političar i 21. gradonačelnik Sarajeva
* [[1927]] – [[Roger Moore]], britanski glumac
* [[1928]] – [[Bariša Krekić]], hrvatski historičar i bizantolog
* [[1930]] – [[Mobutu Sese Seko]], kongoanski političar i državnik
* [[1939.]]
** [[Gheorghe Cimpoia]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac
** [[Ralph Lauren]], američki modni kreator
* [[1940]] – [[Cliff Richard]], britanski pop-pjevač
* [[1950]] – [[Péter Esterházy]], mađarski književnik
* [[1954.]] 
** [[Vladimir Skočajić]], bosanskohercegovački nogometaš
** [[Asim Brkan]], bosanskohercegovački pjevač, muzičar, umjetnik
* [[1962]] – [[Miloš Kapetanović]], bosanskohercegovački muzičar
* [[1967]] – [[Peter Sjödén]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac
* [[1968]] – [[Gustavo Giró]], argentinski [[biatlon]]ac
* [[1971]] – [[Jorge Costa]], portugalski nogometaš i trener
* [[1973]] – [[George Floyd]], žrtva policijske brutalnosti u SAD-u 2020.
* [[1980]] – [[Cansu Dere]], turska glumica
* [[1983]] – [[Adnan Bogović]], bosanskohercegovački nogometaš

== Umrli ==
* [[1940]] – [[Heinrich Kayser]], njemački [[fizičar]]
* [[1941]] – [[Hjalmar Söderberg]], švedski pisac, pjesnik i novinar
* [[1944]] – [[Erwin Rommel]], njemački feldmaršal
* [[1958]] – [[Douglas Mawson]], [[Australija|australski]] geolog i istraživač [[Antarktik]]a
* [[1977]] – [[Bing Crosby]], američki pjevač i glumac
* [[2012]] – [[Branko Črnac Tusta]], jugoslavenski i hrvatski pjevač, frontmen [[KUD Idijoti]]
* [[2018]] – [[Milena Dravić]], [[srbija]]nska i [[Jugoslavija|jugoslavenska]] glumica
* [[2024]] – [[Paul Lowe]], britanski fotograf

== Praznici ==
* [[Svjetski dan standarda]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|14 October}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/14 Na današnji dan (14. oktobar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/october-14 Na današnji dan (14. oktobar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Oktobar|*-14]]</text>
      <sha1>maujc5b265cg9hvkormw31e5g0du2m8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>30. oktobar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5019</id>
    <revision>
      <id>3915635</id>
      <parentid>3849576</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:42:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[2008]] – [[Ico Voljevica]], bosanskohercegovački i jugoslavenski slikar i karikaturista</comment>
      <origin>3915635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2563" sha1="p0m9fakktnwalaxdjkwxg170gezhtx2" xml:space="preserve">{{OktobarKalendar}}
'''30. oktobar / listopad (30. 10)''' jest 303. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (304. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 62 dana.

== Događaji ==
* [[1888]] – Amerikanac [[John J. Loud]] patentirao hemijsku olovku.
* [[1918]] – Potpisano [[Mudrosko primirje]] između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu|Saveznika]].
* [[1948]] – [[Masakr u Ajlabunu]] nad arapskim kršćanima.
* [[2016]] – U jutarnjim satima zabilježen zemljotres u Italiji jačine 6,5 stepeni po Richteru, 65&amp;nbsp;km od Perugie. Desetak osoba lakše i teže povrijeđeno.
* [[2020]] – U [[Zemljotres u Egejskom moru 2020.|zemljotresu]] u [[Egejsko more|Egejskom moru]] poginule najmanje 104 osobe, a povrijeđeno ih gotovo 1000.

== Rođeni ==
=== 18. vijek ===
* [[1735]] – [[John Adams]], američki političar i drugi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
* [[1762]] – [[André Chénier]], francuski pjesnik

=== 19. vijek ===
* [[1871]] – [[Paul Valéry]], francuski pjesnik
* [[1885]] – [[Ezra Pound]], američki pjesnik

=== 20. vijek ===
* [[1952]] – [[Jan Szpunar]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[1958]] – [[Joseph P. Allen (psiholog)]], američki psiholog
* [[1960]] – [[Lepa Brena]], jugoslavenska i srbijanska pjevačica
* 1960 – [[Diego Maradona]], argentinski nogometaš
* [[1966]] – [[Zoran Milanović]], hrvatski političar
* [[1968]] – [[Emmanuelle Claret]], francuska [[biatlon]]ka
* [[1969]] – [[Shin Young-sun]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] olimpijski [[biatlon]]ac
* [[1974]] – [[Dijana Bolanča]], hrvatska glumica
* [[1987]] – [[Laura Spector]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka.
* [[1996]] – [[Tarik Džinić]], bosanskohercegovački glumac

== Umrli ==
* [[1757]] – [[Osman III]], sultan Osmanskog carstva
* [[1975]] – [[Gustav Ludwig Hertz]], njemački fizičar i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za fiziku 1921.
* [[2008]] – [[Ico Voljevica]], bosanskohercegovački i jugoslavenski slikar i karikaturista
* [[2015]] – [[Zehra Deović]], bosanskohercegovačka interpretatorica sevdalinki

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|30 October}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/30 Na današnji dan (30. oktobar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/october-30 Na današnji dan (30. oktobar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Oktobar|*-30]]</text>
      <sha1>p0m9fakktnwalaxdjkwxg170gezhtx2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>George Berkeley</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5431</id>
    <revision>
      <id>3915542</id>
      <parentid>3899736</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:18:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3915542</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3276" sha1="bjcqsq4pptis1absb3a6iu0vfve2b5q" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = George Berkeley
| slika            =George_Berkeley_by_John_Smibert.jpg
| veličina_slike   =
| opis             =
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1685|3|12}}
| mjesto_rođenja     = Kilkenny, Irska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1753|1|14|1685|3|12}}
| mjesto_smrti       = Oxford, Engleska
| nacionalnost       =
| druga_imena        =
| zanimanje          =
| godine_aktivnosti  =
| poznat_po          =
| značajna_djela     =
}}

'''George Berkeley'''&lt;ref&gt;{{Citation|edition=Fall 2021|title=George Berkeley|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2021/entries/berkeley/|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|date=2021|accessdate=2026-07-31|first=Lisa|last=Downing}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=George Berkeley {{!}} History {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-07-31}}&lt;/ref&gt; (''Džordž Barkli'';  [[12. mart]] [[1685]] – [[14. januar]] [[1753]]) bio je utjecajni [[Irska|irski]] [[Filozofija|filozof]], čiji je glavni filozofski rad bio promovisanje [[Subjektivni idealizam|subjektivnog idealizma]], koji se najbolje može izraziti kroz Berkeleyjevo fundamentalno načelo: &quot;Postojati znači biti opažen&quot; (''Esse est percipi''). Pripadao je [[Empirizam|empiristima]] 17. stoljeća. Smatrao je da se iskustvo ne zasniva na opažanju materijalnih stvari jer je materija samo riječ, ime. Po njegovom mišljenju, postoji samo naš duh i njegove ideje (to je krajnji oblik subjektivnog idealizma – [[solipsizam]]).

== Također pogledajte ==
*[[Filozofija]]
*[[Novovjekovna filozofija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|George Berkeley}}
{{Wikicitat|George Berkeley}}
*[https://web.archive.org/web/20050729015941/http://wikisource.org/wiki/A_Treatise_concerning_the_principles_of_human_knowledge Rasprava o principima ljudskog znanja]
* [http://www.georgeberkeley.org.uk Lista štampanih djela koje je napisao Berkeley ili koje su pisali o njemu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210513152412/http://www.georgeberkeley.org.uk/ |date=13. 5. 2021 }}
* [http://www.utm.edu/research/iep/b/berkeley.htm Stranica o biskupu / filozofu Berkeleyju na Internetskoj filozofskoj enciklopediji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100614111141/http://www.utm.edu/research/iep/b/berkeley.htm |date=14. 6. 2010 }}
* [http://www.maths.tcd.ie/pub/HistMath/People/Berkeley/Analyst/ Originalni tekst Georgea Berkeleyja i rasprave]
* [https://web.archive.org/web/20060616100242/http://www-gap.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Berkeley.html Biografija Berkeleyja sa MacTutor History of Mathematics arhive na Univerzitetu St. Andrews]
* [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/author?name=Berkeley%2c%20George Lista Berkeleyjevih djela sa Project Gutenberg]
* [http://home.iitk.ac.in/~cat/berkeleybiblio Neka djela o Berkeleyju]

{{Epistemologija}}
{{Filozofija jezika}}
{{Ljudi po kojima su nazvani hemijski elementi}}
{{Filozofija uma}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Berkeley, George}}
[[Kategorija:Rođeni 1685.]]
[[Kategorija:Umrli 1753.]]
[[Kategorija:Biografije, Kilkenny]]
[[Kategorija:Irski filozofi]]
[[Kategorija:Epistemolozi]]</text>
      <sha1>bjcqsq4pptis1absb3a6iu0vfve2b5q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sergej Barbarez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6984</id>
    <revision>
      <id>3915644</id>
      <parentid>3901611</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:15:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sportisti iz Mostara]]</comment>
      <origin>3915644</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8473" sha1="rjoolptrt7rluvqy1yol5c7yumhdccw" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Sergej Barbarez
| slika                     = Sergej Barbarez 04 (cropped).jpg
| opis_slike                = Barbarez 2024.
| punoime                   =
| nadimak                   = ''Barba''
| datumrođenja              = {{datum rođenja i godine|1971|9|17}}
| rodnigrad                 = [[Mostar]]
| rodnadržava               = [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]
| visina                    = 188&amp;nbsp;cm
| trenutniklub              = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] (selektor)
| pozicija                  = [[Napadač]]
| omladinskegodine          = 1984–1991.
| omladinskipogoni          = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| godine1                   = 1989–1991.
| klubovi1                  = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| nastupi(golovi)1          =
| godine2                   = 1991–1993.
| klubovi2                  = [[Hannover 96]]
| nastupi(golovi)2          = 18 (2)
| godine3                   = 1993–1996.
| klubovi3                  = [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]]
| nastupi(golovi)3          = 88 (46)
| godine4                   = 1996–1998.
| klubovi4                  = [[FC Hansa Rostock|Hansa Rostock]]
| nastupi(golovi)4          = 59 (13)
| godine5                   = 1998–2000.
| klubovi5                  = [[Borussia Dortmund|Dortmund]]
| nastupi(golovi)5          = 36 (6)
| godine6                   = 2000–2006.
| klubovi6                  = [[Hamburger SV]]
| nastupi(golovi)6          = 174 (65)
| godine7                   = 2006–2008.
| klubovi7                  = [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
| nastupi(golovi)7          = 61 (11)
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine          = 1998–2006.
| nacionalneekipe           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi) = 47 (17)&lt;ref name=&quot;Sergej Barbarez, nfsbih.ba&quot;&gt;[http://www.nfsbih.ba/bih/igrac_frame.php?id=19 ''Sergej Barbarez, nfsbih.ba'']; pristupljeno: 1. juli 2014.&lt;/ref&gt;
| trenergodine              = 2024–
| trenerklubovi             = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
}}
'''Sergej Barbarez''' (rođen 17. septembra 1971) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš koji je igrao na poziciji [[napadač]]a. Trenutni je selektor [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sergej Barbarez novi selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine |url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-novi-selektor-reprezentacije-bosne-i-hercegovine/ |publisher=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=19. april 2024 |date=19. april 2024}}&lt;/ref&gt; Igrao je za nekoliko klubova njemačke [[Bundesliga|Bundeslige]] i za nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine.

Barbarez se smatra jednim od najboljih igrača svih vremena [[Hamburger SV]] gdje je postigao 65 golova u 174 utakmice Bundeslige. Najčešće je igrao kao [[Napadač|drugi napadač]], a ponekad je igrao i na pozicijama [[Vezni igrač|ofanzivnog veznog]] ili [[Vezni igrač|krilnog]] igrača. Na kraju sezone [[Bundesliga 2000/2001.|2000/01]], dok je igrao za Hamburger SV, bio je [[Spisak najboljih strijelaca Bundeslige|najbolji strijelac Bundeslige]] s 22 postignuta gola zajedno s [[Ebbe Sand]]om koji je igrao u [[FC Schalke 04|Schalke 04]].

==Klupska karijera==
Karijeru je počeo 1984. godine u omladinskom pogonu [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz [[Mostar]]a. Sa 19 godina potpisao je prvi profesionalni ugovor s ''Veležom''. Nakon povratka iz [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] 1991, odlazi u posjetu rodbini u [[Njemačka|Njemačku]], te odlazi na trening [[Hannover 96|Hannovera]]. U [[Hannover]]u je impresionirao tadašnjeg trenera, te zbog teške političke situacije u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] odlučuje tu i ostati, te potpisuje ugovor 1991. U Hannoveru ostaje sve do 1993, kada prelazi u [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]], za koji je u 88 utakmica postigao 46 golova. Nakon odličnih igara u Union Berlinu, 1996.  prelazi u [[Hansa Rostock|Hansu Rostock]], gdje provodi 2 sezone, te 1998. za 1.100.000 € prelazi u [[Borussia Dortmund|Borussiu Dortmund]]. Međutim, nakon dolaska [[Michael Skibbe|Michaela Skibbea]] na trenersku klupu Dortmunda, Barbarez pada u drugi plan. Zbog toga 2000. odlazi u [[Hamburger SV]] za 1.800.000 €. U HSV-u postaje standardan igrač te u sezoni 2000/2001. postaje najbolji strijelac [[Bundesliga|Bundeslige]]. Tu ostaje 6 godina i stječe velike simpatije kod domaće publike. U periodu od 2000. do 2006. za [[Hamburger SV|HSV]] je odigrao 174 ligaške utakmice, te postigao 65 golova. U ljeto 2006. godine prelazi u [[Bayer 04 Leverkusen]], gdje ostaje sve do 2008. godine, odnosno do kraja igračke karijere. U 330 [[bundesliga]]ških utakmica postigao je 95 golova, dobio 85 žutih, te 4 crvena kartona.

==Reprezentacija==
Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku reprezentaciju]] debitirao je 14. maja 1998. na prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] u [[La Plata|La Plati]]. Dugo vremena bio je kapiten reprezentacije, ali zbog raznih afera koje su se dešavale u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]] napustio je reprezentaciju 2006. Posljednju utakmicu za reprezentaciju odigrao je 7. oktobra 2006. u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]]. Za reprezentaciju je odigrao 47 utakmica i postigao 17 golova.

==Trenerska karijera==
Dana 5. januara 2010. dobio je [[UEFA]] trenersku licencu, za koju je edukaciju prošao u [[Jablanica|Jablanici]]. Bivši je član upravnog odbora [[Hamburger SV|HSV-a]].

==Privatni život==
Oženjen je i otac dva sina. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] njegov otac i sestra izbjegli su u [[Hannover]], dok mu je majka cijeli rat provela u Mostaru.

==Trenerska statistika==
''Ažurirano: 1. jula 2026.''&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sofascore.com/manager/football/804862|title=Sergej Barbarez|access-date=1. 7. 2026|language=en|website=Sofascore}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+Statistika treniranja po klubu
! rowspan=&quot;2&quot; |Klub
! rowspan=&quot;2&quot; |Od
! rowspan=&quot;2&quot; |Do
! colspan=&quot;5&quot; |Rekord
|-
!{{abbr|U|Utakmica odigrano}}
!{{abbr|P|Pobjede}}
!{{abbr|N|Nerješeno}}
!{{abbr|I|Izgubljeno}}
!{{abbr|Pob %|Postotak pobjeda}}
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|align=&quot;left&quot;|19. april 2024.
|align=&quot;left&quot;|''Trenutno''
{{WDL|26|9|7|10|decimals=0}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Ukupno
{{WDLtot|26|9|7|10|decimals=0}}
|}

==Uspjesi, nagrade i priznanja==
*Najbolji strijelac [[Bundesliga|njemačke Bundeslige]] u sezoni 2000/01. sa 22 pogodaka
*Nogometaš godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] – 2001, 2003.
*Osvojio [[Njemačka|njemački]] [[DFB-Ligapokal|DFB Ligakup]] sa [[Hamburger SV|HSV-om]] – 2003.
*Osvojio UEFA Intertoto Cup sa [[Hamburger SV|HSV-om]] – 2005.
*Sportista godine u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] – 2005.
*Ulica u [[Mostar]]u dobila ime po njemu 2005.
*Sa 330 odigrane utakmice postao strani igrač s najviše nastupa u Bundesligi – 2008.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.transfermarkt.de/de/sergej-barbarez/profil/spieler_292.html Profil na transfermarkt.de]

{{Najbolji strijelci Bundeslige}}
{{Idol Nacije}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}
{{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Barbarez, Sergej}}
[[Kategorija:Rođeni 1971.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Hannovera 96]]
[[Kategorija:Nogometaši Union Berlina]]
[[Kategorija:Nogometaši Hanse Rostock]]
[[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Nogometaši HSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayer 04 Leverkusena]]
[[Kategorija:Nogometaši Sochaux-Montbéliarda]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sportisti iz Mostara]]</text>
      <sha1>rjoolptrt7rluvqy1yol5c7yumhdccw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1960.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7024</id>
    <revision>
      <id>3915629</id>
      <parentid>3835304</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:30:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[21. januar]] – [[Almir Zalihić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pisac]]</comment>
      <origin>3915629</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14404" sha1="769oad8dwdyg4u3mue8q60qqf0ww3sp" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1960.''' (MCMLX) bila je prestupna godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1960. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 960. godina 2. milenija, 60. godina 20. stoljeća i prva godina 1960-ih.

Poznata je i kao &quot;Godina Afrike&quot; zbog velikih događaja – posebno zbog stjecanja nezavisnosti 17 afričkih nacija – koji su usmjerili globalnu pažnju na kontinent i pojačali osjećaje panafrikanizma.

== Događaji ==
* Pobjednik pulskog festivala je film ''[[Deveti krug]]'' [[France Štiglic|Franceta Štiglica]] po scenariju [[Zora Dirnbach|Zore Dirnbach]], sa [[Dušica Žegarac|Dušicom Žegarac]] i [[Boris Dvornik|Borisom Dvornikom]] u glavnim ulogama.
* [[Jugoslaveni]] postigli svjetski [[rekord]] u sklapanju brakova: na svakih 1000 stanovnika – 12,9 brakova.
* U [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] ima otprilike 20.000 TV-prijemnika. [[Radio-industrija Zagreb]] počela s proizvodnjom domaćih [[televizor]]a.
* Pokrenuta devizna reforma. Predviđalo se da će proces liberalizacije deviznog režima teći postepeno i u etapama. Prvi put bilo je moguće držati devize na privatnom kontu, uz početni ulog od 10 [[dolar]]a.
* Omiljena zabava Jugoslavena je [[radio]], potom [[kino]], igranke i koncerti zabavne i narodne muzike.
* [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]] osvaja zlatnu medalju na [[Olimpijske igre 1960.|Olimpijadi]] u [[Rim]]u.
* [[Theodore H. Maiman]] izumio optički [[laser]].
* [[Allan Sandage]] otkrio [[kvazar]] [[3C 273]] udaljen 2,4 milijarde [[Svjetlosna godina|sg]]. Kada bi se kvazar nalazio 30 sg (oko 300 biliona [[km]]) udaljen od nas, i tada bi nadmašio sjaj našeg [[Sunce|Sunca]].

===Januar===
* [[1. januar]] – [[Kamerun]] stekao nezavisnost.
* [[24. januar]] – Velika pobuna u [[Alžir]]u protiv [[Francuska|francuske]] kolonijalne vlasti.
=== Februar ===
* [[13. februar]] – [[Francuska]] testirala svoju prvu atomsku bombu.
=== Mart ===
* [[10. mart]] – Održana [[17. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
* [[21. mart]] – Masakr u [[Sharpeville]]u, [[Južna Afrika]]: Policija otvorila vatru na grupu nenaoružanih crnih protestanata iz [[Južna Afrika|Južne Afrike]], ubivši 69 i ranivši 180 osoba.
=== April ===
* [[1. april]] – [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] lansirale prvi satelit za vrijeme, [[TIROS]]-1
* [[2. april]] – [[Francuska]] potpisala sporazum s [[Madagaskar]]om i time Madagaskar postaje nezavisna država, nakon 64 godine francuske kolonijalne vladavine.
* [[4. april]] – Prve tri ženske sveštenice zaređene u [[Švedska|Švedskoj]].
* [[4. april]] – [[Francuska]] i Federacija Mali ([[Senegal]] i [[Sudan]]) potpisali sporazum kojim je Federacija Mali stekla nezavisnost.
* [[21. april]] – U [[Brazil]]u, [[glavni grad]] države (Federalni Distrikt) prebačen je iz [[Rio de Janeiro|Rio de Janeira]] u [[Brazilija|Braziliju]]. [[Estado da Guanabara]] (Federalna država Guanabara) uspostavljena je da bi naslijedila [[Rio de Janeiro]] kao [[brazil]]ski federalni distrikt.
* [[27. april]] – [[Togo]] stekao nezavisnost od [[Ujedinjene nacije|UN starateljstva]] koje je provodila [[Francuska]]
=== Maj ===
* [[10. maj]] – Nuklearna podmornica ''[[USS Nautilus (SSN-571)|Nautilus]]'' završila prvo podvodno oplovljavanje Zemlje.
* [[15. maj]] – [[Sputnjik]] [[Sputnjik 4|4]] lansiran u Zemljinu orbitu.
* [[22. maj]] – Najsnažniji ikad zabilježeni [[potres]] magnitude 9,5 [[Zemljotres kod Valdivije 1960.|pogodio]] [[Čile]]. U potresu je stradalo između 3000 i 6000 osoba.

=== Juni ===
* [[20. juni]] – [[Mali]] i [[Senegal]] stekli nezavisnost.
* [[26. juni]] – Britanska Teritorija [[Somalija]] dobila nezavisnost od Britanije – 5 dana poslije ujedinila se s bivšom [[italija]]nskom Teritorijom [[Somalija]] Italian da bi kreirali modernu [[Somalija|Somalijsku]] Republiku.
* [[30. juni]] – [[Belgija|Belgijski]] [[Kongo]] stekao nezavisnost od [[Belgija|Belgije]] – uslijedio građanski rat.
=== Juli ===
* [[4. juli]] – Poslije prijema države [[Hawaii]] kao 50-te države [[Sjedinjene Američke Države|Amerike]] (koje se desilo godinu ranije) po prvi put upotrijebljena [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[zastava]] sa 50 zvjedica u [[Philadelphia|Philadelphiji]], [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]]
* [[21. juli]] – [[Francis Chichester]], engleski navigator i jedriličar stigao u [[New York]] na jahti imena [[Gypsy Moth II]] – napravio je rekord sam prejedrivši [[Atlantski okean]] za 40 dana
* [[27. juli]] – Osnovan [[OECD]].
=== August ===
* [[3. august]] – [[Niger]] proglasio nezavisnost od Francuske.
* [[6. august]] – U [[Split]]u održan 1. Festival Melodije Jadrana koji će prerasti u [[Splitski festival]], naš najvažniji festival lakih nota.
* [[6. august]] – Kao odgovor na embargo [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih država]], [[Kuba]] je nacionalizovala imovinu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih država]] i ostalu imovinu u stranom vlasništvu na njenom području.
* [[7. august]] – [[Obala Slonovače]] stekla nezavisnost.
* [[11. august]] – [[Čad]] stekao nezavisnost.
* [[16. august]] – [[Joseph Kittinger]] napravio skok padobranom iz balona s visine od 31.333 metara iznad [[Sjedinjene Američke Države|američke]] savezne države [[Novi Meksiko]] – još uvijek nisu oboreni njegovi rekordi (godina pisanja je 2005) za: skok s najveće nadmorske visine, najduži slobodni pad od 25,7 kilometara prije otvaranja padobrana i najveća brzina koju je postigao čovjek bez pomoći bilo koje vrste vozila 982 kilometra na sat
* [[16. august]] – [[Kipar]] dobio nezavisnost od Britanije
* [[17. august]] – [[Gabon]] dobio nezavisnost od [[Francuska|Francuske]]
* [[19. august]] – Sputnik program: The Soviet Union launches [[Sputnik]] 5 with the dogs Belka and Strelka (Russian for &quot;Squirrel&quot; and &quot;Little Arrow&quot;), 40 mice, 2 rats and a variety of plants. The spacecraft return to earth the next day and all animals are recovered safely.
* [[20. august]] – [[Senegal]] istupio iz Federacije [[Mali]] objavivši nezavisnost.
=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – U [[Huntsville, Alabama|Huntsville]]u, [[Alabama|Alabami]], Predsjednik [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] [[Dwight D. Eisenhower]] formalno otvorio Marshall Space Flight Center ([[NASA]] je objekat počela koristiti već [[1. juli|1. jula]])
* [[14. septembar]] – Formiran [[OPEC]]
=== Oktobar ===
* [[29. oktobar]] – U [[Louisville, Kentucky|Louisville]]u, [[Kentucky]], [[Cassius Clay]] (koji je kasnije prešao na Islam i uzeo ime [[Muhamed Ali]]) pobijedio u svom prvom profesionalnom meču
=== Novembar ===
* [[15. novembar]] – Testno lansiranje projektila [[Polaris]]
* [[28. novembar]] – [[Mauritanija]] dobila nezavisnost do [[Francuska|Francuske]]
=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – Sovjetski svemirski brod od 5 tona, koji je sadržavao životinje, insekte i biljke lansiran u orbitu – brod je sagorio prilikom povratka
* [[2. decembar]] – Canterburyski Nadbiskup, [[Geoffrey Francis Fisher]], razgovarao sa Papom [[Ivan XXIII.|Ivanom XXIII]] oko sat vremena u [[Vatikan]]u – to je bilo prvi put u 500 godina da jedan poglavar Anglikanske crkve posjeti Papu.
* [[9. decembar]] – Posjeta [[Francuska|francuskog]] predsjednika [[Charles de Gaulle|Charlesa de Gaullea]] [[Alžir]]u obilježena krvavim neredima između evropskih i muslimanskih grupa po najvećim gradovima [[Alžir]]a, gdje je ubijeno 127 ljudi.
* [[12. decembar]] – Odluka [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] Federalnog suda da je anti-integracioni zakon na snazi u [[Louisiana|Louisiani]] nekonstitutivan potvrđena od strane [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] Vrhovnog suda
* [[13. decembar]] – Dok je [[Etiopija|etiopski]] Imperator [[Haile Selassie|Haile Selassie I]] bio u posjeti [[Brazil]]u njegova Imperijalna garda se suočila s pokušajem puča – pučisti su proglasili imperatorovog sina krunskog princa [[Asfa Wossen]]a za vladara
* [[17. decembar]] – Trupe lojalne [[Haile Selassie|Hailu Selassiu I]] ugušile započeti puč i vratile vlast svom lideru po njegovom povratku iz [[Brazil]]a – [[Haile Selassie]] je oslobodio svog sina od bilo kakve odgovonosti
* [[20. decembar]] – Lansiran [[Discoverer XIX]] u polarnu orbitu iz zračne baze [[Vandenberg]] da bi mjerio radijaciju
* [[27. decembar]] – [[Francuska]] izvršila treću nuklearnu probu na svom poligonu u Reggane-u, [[Alžir]]

== 1960. u temama ==
=== Muzika ===
* Osnovana britanska rock grupa [[The Beatles]]
* Pokrenut je Međunarodni džez-festival u [[Ljubljana|Ljubljani]], koji će kasnije postići svjetski ugled.

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[19. januar]] – [[Žarko Laušević]], srbijanski glumac
* [[21. januar]] – [[Almir Zalihić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pisac]]

=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Joachim Löw]], njemački nogometni trener
* [[13. februar]] – [[Pierluigi Collina]], [[italija]]nski [[nogometni sudija]]
* [[25. februar]] – [[Siniša Tubić]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Zilhad Ključanin]], bosanskohercegovački književnik

=== April ===
* [[2. april]] – [[Matthias Jacob]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]]
* [[5. april]] – [[Adnan Terzić]], bosanskohercegovački političar
* [[19. april]] – [[Lise Meloche]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka

=== Maj ===
* [[5. maj]] – [[Vlasta Ramljak]], hrvatska glumica
* [[7. maj]] – [[Francis Mougel]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[15. maj]] – [[Zofia Kiełpińska]], [[poljska]] [[biatlon]]ka
* [[18. maj]] – [[Urša Raukar-Gamulin]], hrvatska pozorišna, televizijska i filmska glumica
* [[25. maj]] – [[Vítězslav Jureček]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[26. maj]]
** [[Suad Jakirlić]], pjevač grupe [[Valentino (grupa)|Valentino]]
** [[Kazimiera Strolienė]], litvanska [[biatlo]]nka
* [[28. maj]] – [[Trevor King (biatlonac)|Trevor King]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac

=== Juni ===
* [[23. juni]] – [[Fadil Vokrri]], kosovski i jugoslavenski nogometaš

=== Juli ===
* [[1. juli]] – [[Marjan Vidmar]], [[SFRJ|jugoslavenski]] (slovenski) [[biatlon]]ac
* [[8. juli]] – [[Ena Begović]], hrvatska glumica
* [[8. juli]] – [[Ljudmila Zabolotnja]], sovjetska biatlonka

=== August ===
* [[7. august]] – [[David Duchovny]], američki glumac
* [[9. august]] – [[Nasko Budimlić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački muzičar ([[Divlje jagode]])
* [[10. august]] – [[Antonio Banderas]], španski [[glumac]], [[pjevanje|pjevač]] i [[filmski producent]]

=== Septembar ===
* [[2. septembar]] – [[László Farkas (biatlonac)|László Farkas]], [[Mađarska|mađarski]] [[biatlon]]ac
* [[11. septembar]] – [[Predrag Nikolić]], bosanskohercegovački šahovski velemajstor
* [[28. septembar]] – [[Mehmed Baždarević]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[29. septembar]]  – [[Sören Wikström]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac

=== Oktobar ===
* [[9. oktobar]]
** [[Arto Jääskeläinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
** [[Juha Tella]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[17. oktobar]] – [[Mladen Vojičić Tifa]], bosanskohercegovački muzičar
* [[24. oktobar]] – [[Jaime Garzón]], kolumbijski novinar
* [[30. oktobar]]
** [[Diego Maradona]], [[Argentina|argentinski]] [[nogomet]]aš
** [[Lepa Brena]], jugoslavenska i srbijanska pjevačica

=== Novembar ===
* [[5. novembar]]
** [[Tilda Swinton]], engleska glumica i producentica
** [[Snežana Bogdanović]], srbijanska glumica
** [[Maja Dimitrijević]], jugoslavenska glumica
* [[8. novembar]]
** [[Michael Nyqvist]], švedski glumac
** [[Nikola Korica]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije
* [[9. novembar]] – [[Andreas Brehme]], njemački [[nogomet]]aš
* [[11. novembar]] – [[Hedina Tahirović-Sijerčić]], bosanskohercegovačka književnica romskog porijekla
* [[14. novembar]]
** [[Hwang Byung-dae]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] olimpijski [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaši-trkač]]
** [[Marju Kõivupuu]], estonska filologinja, historičarka kulture, pisac i folklorist
* [[25. novembar]] – [[Mary Ostergren]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka

=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Daryl Hannah]], američka glumica
* [[14. decembar]]
** [[Florin Iordache]], rumunski je socijaldemokratski političar
** [[Dario Kordić]], potpredsjednik samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna, ratni zločinac
* [[31. decembar]] – [[Siv Bråten]], [[norveška]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
=== Januar===
* [[4. januar]] – [[Albert Camus]], [[Francuska|francuski]] pisac, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade]] [[1957.]]
* [[6. januar]] – [[Nima Yushij]], iranski pjesnik

=== Februar ===
* [[10. februar]] – [[Alojzije Stepinac]], katolički velikodostojnik
* [[26. februar]] – [[Aleksandar Belić]], srpski lingvist

=== Mart ===
=== April ===
* [[24. april]] – [[Max von Laue]], njemački fizičar

=== Maj ===
* [[30. maj]] – [[Boris Pasternak]], [[Rusija|ruski]] književnik

=== Juni ===
=== Juli ===
* [[16. juli]] – [[Ivan Evanđelist Šarić]], bosanskohercegovački svećenik, teolog, prevodilac i [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski]] [[nadbiskup]]

=== August ===
=== Septembar ===
=== Oktobar ===
* [[5. oktobar]] – [[Alfred Kroeber]], američki arheolog i antropolog

=== Novembar ===
* [[5. novembar]] – [[Mack Sennett]], američki filmski režiser, glumac i producent kanadskog porijekla
* [[16. novembar]] – [[Clark Gable]], američki filmski glumac

=== Decembar ===

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Donald Glaser]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Willard Libby]], SAD
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Frank Burnet]], [[Australija]]
** [[Peter Medawar]], [[UK]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Saint-John Perse]], [[Francuska]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Albert Lutuli]], [[Južnoafrička Republika]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|1960}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>769oad8dwdyg4u3mue8q60qqf0ww3sp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915631</id>
      <parentid>3915629</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:36:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: Halid Muslimović, bosanskohercegovački pjevač</comment>
      <origin>3915631</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14488" sha1="sz1kslxkh1i173bfjyjab37q1zrf3k3" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1960.''' (MCMLX) bila je prestupna godina koja je počela u petak po gregorijanskom kalendaru, 1960. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 960. godina 2. milenija, 60. godina 20. stoljeća i prva godina 1960-ih.

Poznata je i kao &quot;Godina Afrike&quot; zbog velikih događaja – posebno zbog stjecanja nezavisnosti 17 afričkih nacija – koji su usmjerili globalnu pažnju na kontinent i pojačali osjećaje panafrikanizma.

== Događaji ==
* Pobjednik pulskog festivala je film ''[[Deveti krug]]'' [[France Štiglic|Franceta Štiglica]] po scenariju [[Zora Dirnbach|Zore Dirnbach]], sa [[Dušica Žegarac|Dušicom Žegarac]] i [[Boris Dvornik|Borisom Dvornikom]] u glavnim ulogama.
* [[Jugoslaveni]] postigli svjetski [[rekord]] u sklapanju brakova: na svakih 1000 stanovnika – 12,9 brakova.
* U [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] ima otprilike 20.000 TV-prijemnika. [[Radio-industrija Zagreb]] počela s proizvodnjom domaćih [[televizor]]a.
* Pokrenuta devizna reforma. Predviđalo se da će proces liberalizacije deviznog režima teći postepeno i u etapama. Prvi put bilo je moguće držati devize na privatnom kontu, uz početni ulog od 10 [[dolar]]a.
* Omiljena zabava Jugoslavena je [[radio]], potom [[kino]], igranke i koncerti zabavne i narodne muzike.
* [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije]] osvaja zlatnu medalju na [[Olimpijske igre 1960.|Olimpijadi]] u [[Rim]]u.
* [[Theodore H. Maiman]] izumio optički [[laser]].
* [[Allan Sandage]] otkrio [[kvazar]] [[3C 273]] udaljen 2,4 milijarde [[Svjetlosna godina|sg]]. Kada bi se kvazar nalazio 30 sg (oko 300 biliona [[km]]) udaljen od nas, i tada bi nadmašio sjaj našeg [[Sunce|Sunca]].

===Januar===
* [[1. januar]] – [[Kamerun]] stekao nezavisnost.
* [[24. januar]] – Velika pobuna u [[Alžir]]u protiv [[Francuska|francuske]] kolonijalne vlasti.
=== Februar ===
* [[13. februar]] – [[Francuska]] testirala svoju prvu atomsku bombu.
=== Mart ===
* [[10. mart]] – Održana [[17. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
* [[21. mart]] – Masakr u [[Sharpeville]]u, [[Južna Afrika]]: Policija otvorila vatru na grupu nenaoružanih crnih protestanata iz [[Južna Afrika|Južne Afrike]], ubivši 69 i ranivši 180 osoba.
=== April ===
* [[1. april]] – [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] lansirale prvi satelit za vrijeme, [[TIROS]]-1
* [[2. april]] – [[Francuska]] potpisala sporazum s [[Madagaskar]]om i time Madagaskar postaje nezavisna država, nakon 64 godine francuske kolonijalne vladavine.
* [[4. april]] – Prve tri ženske sveštenice zaređene u [[Švedska|Švedskoj]].
* [[4. april]] – [[Francuska]] i Federacija Mali ([[Senegal]] i [[Sudan]]) potpisali sporazum kojim je Federacija Mali stekla nezavisnost.
* [[21. april]] – U [[Brazil]]u, [[glavni grad]] države (Federalni Distrikt) prebačen je iz [[Rio de Janeiro|Rio de Janeira]] u [[Brazilija|Braziliju]]. [[Estado da Guanabara]] (Federalna država Guanabara) uspostavljena je da bi naslijedila [[Rio de Janeiro]] kao [[brazil]]ski federalni distrikt.
* [[27. april]] – [[Togo]] stekao nezavisnost od [[Ujedinjene nacije|UN starateljstva]] koje je provodila [[Francuska]]
=== Maj ===
* [[10. maj]] – Nuklearna podmornica ''[[USS Nautilus (SSN-571)|Nautilus]]'' završila prvo podvodno oplovljavanje Zemlje.
* [[15. maj]] – [[Sputnjik]] [[Sputnjik 4|4]] lansiran u Zemljinu orbitu.
* [[22. maj]] – Najsnažniji ikad zabilježeni [[potres]] magnitude 9,5 [[Zemljotres kod Valdivije 1960.|pogodio]] [[Čile]]. U potresu je stradalo između 3000 i 6000 osoba.

=== Juni ===
* [[20. juni]] – [[Mali]] i [[Senegal]] stekli nezavisnost.
* [[26. juni]] – Britanska Teritorija [[Somalija]] dobila nezavisnost od Britanije – 5 dana poslije ujedinila se s bivšom [[italija]]nskom Teritorijom [[Somalija]] Italian da bi kreirali modernu [[Somalija|Somalijsku]] Republiku.
* [[30. juni]] – [[Belgija|Belgijski]] [[Kongo]] stekao nezavisnost od [[Belgija|Belgije]] – uslijedio građanski rat.
=== Juli ===
* [[4. juli]] – Poslije prijema države [[Hawaii]] kao 50-te države [[Sjedinjene Američke Države|Amerike]] (koje se desilo godinu ranije) po prvi put upotrijebljena [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[zastava]] sa 50 zvjedica u [[Philadelphia|Philadelphiji]], [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]]
* [[21. juli]] – [[Francis Chichester]], engleski navigator i jedriličar stigao u [[New York]] na jahti imena [[Gypsy Moth II]] – napravio je rekord sam prejedrivši [[Atlantski okean]] za 40 dana
* [[27. juli]] – Osnovan [[OECD]].
=== August ===
* [[3. august]] – [[Niger]] proglasio nezavisnost od Francuske.
* [[6. august]] – U [[Split]]u održan 1. Festival Melodije Jadrana koji će prerasti u [[Splitski festival]], naš najvažniji festival lakih nota.
* [[6. august]] – Kao odgovor na embargo [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih država]], [[Kuba]] je nacionalizovala imovinu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih država]] i ostalu imovinu u stranom vlasništvu na njenom području.
* [[7. august]] – [[Obala Slonovače]] stekla nezavisnost.
* [[11. august]] – [[Čad]] stekao nezavisnost.
* [[16. august]] – [[Joseph Kittinger]] napravio skok padobranom iz balona s visine od 31.333 metara iznad [[Sjedinjene Američke Države|američke]] savezne države [[Novi Meksiko]] – još uvijek nisu oboreni njegovi rekordi (godina pisanja je 2005) za: skok s najveće nadmorske visine, najduži slobodni pad od 25,7 kilometara prije otvaranja padobrana i najveća brzina koju je postigao čovjek bez pomoći bilo koje vrste vozila 982 kilometra na sat
* [[16. august]] – [[Kipar]] dobio nezavisnost od Britanije
* [[17. august]] – [[Gabon]] dobio nezavisnost od [[Francuska|Francuske]]
* [[19. august]] – Sputnik program: The Soviet Union launches [[Sputnik]] 5 with the dogs Belka and Strelka (Russian for &quot;Squirrel&quot; and &quot;Little Arrow&quot;), 40 mice, 2 rats and a variety of plants. The spacecraft return to earth the next day and all animals are recovered safely.
* [[20. august]] – [[Senegal]] istupio iz Federacije [[Mali]] objavivši nezavisnost.
=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – U [[Huntsville, Alabama|Huntsville]]u, [[Alabama|Alabami]], Predsjednik [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] [[Dwight D. Eisenhower]] formalno otvorio Marshall Space Flight Center ([[NASA]] je objekat počela koristiti već [[1. juli|1. jula]])
* [[14. septembar]] – Formiran [[OPEC]]
=== Oktobar ===
* [[29. oktobar]] – U [[Louisville, Kentucky|Louisville]]u, [[Kentucky]], [[Cassius Clay]] (koji je kasnije prešao na Islam i uzeo ime [[Muhamed Ali]]) pobijedio u svom prvom profesionalnom meču
=== Novembar ===
* [[15. novembar]] – Testno lansiranje projektila [[Polaris]]
* [[28. novembar]] – [[Mauritanija]] dobila nezavisnost do [[Francuska|Francuske]]
=== Decembar ===
* [[1. decembar]] – Sovjetski svemirski brod od 5 tona, koji je sadržavao životinje, insekte i biljke lansiran u orbitu – brod je sagorio prilikom povratka
* [[2. decembar]] – Canterburyski Nadbiskup, [[Geoffrey Francis Fisher]], razgovarao sa Papom [[Ivan XXIII.|Ivanom XXIII]] oko sat vremena u [[Vatikan]]u – to je bilo prvi put u 500 godina da jedan poglavar Anglikanske crkve posjeti Papu.
* [[9. decembar]] – Posjeta [[Francuska|francuskog]] predsjednika [[Charles de Gaulle|Charlesa de Gaullea]] [[Alžir]]u obilježena krvavim neredima između evropskih i muslimanskih grupa po najvećim gradovima [[Alžir]]a, gdje je ubijeno 127 ljudi.
* [[12. decembar]] – Odluka [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] Federalnog suda da je anti-integracioni zakon na snazi u [[Louisiana|Louisiani]] nekonstitutivan potvrđena od strane [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] Vrhovnog suda
* [[13. decembar]] – Dok je [[Etiopija|etiopski]] Imperator [[Haile Selassie|Haile Selassie I]] bio u posjeti [[Brazil]]u njegova Imperijalna garda se suočila s pokušajem puča – pučisti su proglasili imperatorovog sina krunskog princa [[Asfa Wossen]]a za vladara
* [[17. decembar]] – Trupe lojalne [[Haile Selassie|Hailu Selassiu I]] ugušile započeti puč i vratile vlast svom lideru po njegovom povratku iz [[Brazil]]a – [[Haile Selassie]] je oslobodio svog sina od bilo kakve odgovonosti
* [[20. decembar]] – Lansiran [[Discoverer XIX]] u polarnu orbitu iz zračne baze [[Vandenberg]] da bi mjerio radijaciju
* [[27. decembar]] – [[Francuska]] izvršila treću nuklearnu probu na svom poligonu u Reggane-u, [[Alžir]]

== 1960. u temama ==
=== Muzika ===
* Osnovana britanska rock grupa [[The Beatles]]
* Pokrenut je Međunarodni džez-festival u [[Ljubljana|Ljubljani]], koji će kasnije postići svjetski ugled.

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[19. januar]] – [[Žarko Laušević]], srbijanski glumac
* [[21. januar]] 
** [[Halid Muslimović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pjevač]]
** [[Almir Zalihić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pisac]]

=== Februar ===
* [[3. februar]] – [[Joachim Löw]], njemački nogometni trener
* [[13. februar]] – [[Pierluigi Collina]], [[italija]]nski [[nogometni sudija]]
* [[25. februar]] – [[Siniša Tubić]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Zilhad Ključanin]], bosanskohercegovački književnik

=== April ===
* [[2. april]] – [[Matthias Jacob]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]]
* [[5. april]] – [[Adnan Terzić]], bosanskohercegovački političar
* [[19. april]] – [[Lise Meloche]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka

=== Maj ===
* [[5. maj]] – [[Vlasta Ramljak]], hrvatska glumica
* [[7. maj]] – [[Francis Mougel]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac
* [[15. maj]] – [[Zofia Kiełpińska]], [[poljska]] [[biatlon]]ka
* [[18. maj]] – [[Urša Raukar-Gamulin]], hrvatska pozorišna, televizijska i filmska glumica
* [[25. maj]] – [[Vítězslav Jureček]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[26. maj]]
** [[Suad Jakirlić]], pjevač grupe [[Valentino (grupa)|Valentino]]
** [[Kazimiera Strolienė]], litvanska [[biatlo]]nka
* [[28. maj]] – [[Trevor King (biatlonac)|Trevor King]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac

=== Juni ===
* [[23. juni]] – [[Fadil Vokrri]], kosovski i jugoslavenski nogometaš

=== Juli ===
* [[1. juli]] – [[Marjan Vidmar]], [[SFRJ|jugoslavenski]] (slovenski) [[biatlon]]ac
* [[8. juli]] – [[Ena Begović]], hrvatska glumica
* [[8. juli]] – [[Ljudmila Zabolotnja]], sovjetska biatlonka

=== August ===
* [[7. august]] – [[David Duchovny]], američki glumac
* [[9. august]] – [[Nasko Budimlić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački muzičar ([[Divlje jagode]])
* [[10. august]] – [[Antonio Banderas]], španski [[glumac]], [[pjevanje|pjevač]] i [[filmski producent]]

=== Septembar ===
* [[2. septembar]] – [[László Farkas (biatlonac)|László Farkas]], [[Mađarska|mađarski]] [[biatlon]]ac
* [[11. septembar]] – [[Predrag Nikolić]], bosanskohercegovački šahovski velemajstor
* [[28. septembar]] – [[Mehmed Baždarević]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[29. septembar]]  – [[Sören Wikström]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac

=== Oktobar ===
* [[9. oktobar]]
** [[Arto Jääskeläinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
** [[Juha Tella]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[17. oktobar]] – [[Mladen Vojičić Tifa]], bosanskohercegovački muzičar
* [[24. oktobar]] – [[Jaime Garzón]], kolumbijski novinar
* [[30. oktobar]]
** [[Diego Maradona]], [[Argentina|argentinski]] [[nogomet]]aš
** [[Lepa Brena]], jugoslavenska i srbijanska pjevačica

=== Novembar ===
* [[5. novembar]]
** [[Tilda Swinton]], engleska glumica i producentica
** [[Snežana Bogdanović]], srbijanska glumica
** [[Maja Dimitrijević]], jugoslavenska glumica
* [[8. novembar]]
** [[Michael Nyqvist]], švedski glumac
** [[Nikola Korica]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije
* [[9. novembar]] – [[Andreas Brehme]], njemački [[nogomet]]aš
* [[11. novembar]] – [[Hedina Tahirović-Sijerčić]], bosanskohercegovačka književnica romskog porijekla
* [[14. novembar]]
** [[Hwang Byung-dae]], [[Južna Koreja|južnokorejski]] olimpijski [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaši-trkač]]
** [[Marju Kõivupuu]], estonska filologinja, historičarka kulture, pisac i folklorist
* [[25. novembar]] – [[Mary Ostergren]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka

=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Daryl Hannah]], američka glumica
* [[14. decembar]]
** [[Florin Iordache]], rumunski je socijaldemokratski političar
** [[Dario Kordić]], potpredsjednik samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna, ratni zločinac
* [[31. decembar]] – [[Siv Bråten]], [[norveška]] [[biatlon]]ka

== Umrli ==
=== Januar===
* [[4. januar]] – [[Albert Camus]], [[Francuska|francuski]] pisac, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade]] [[1957.]]
* [[6. januar]] – [[Nima Yushij]], iranski pjesnik

=== Februar ===
* [[10. februar]] – [[Alojzije Stepinac]], katolički velikodostojnik
* [[26. februar]] – [[Aleksandar Belić]], srpski lingvist

=== Mart ===
=== April ===
* [[24. april]] – [[Max von Laue]], njemački fizičar

=== Maj ===
* [[30. maj]] – [[Boris Pasternak]], [[Rusija|ruski]] književnik

=== Juni ===
=== Juli ===
* [[16. juli]] – [[Ivan Evanđelist Šarić]], bosanskohercegovački svećenik, teolog, prevodilac i [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski]] [[nadbiskup]]

=== August ===
=== Septembar ===
=== Oktobar ===
* [[5. oktobar]] – [[Alfred Kroeber]], američki arheolog i antropolog

=== Novembar ===
* [[5. novembar]] – [[Mack Sennett]], američki filmski režiser, glumac i producent kanadskog porijekla
* [[16. novembar]] – [[Clark Gable]], američki filmski glumac

=== Decembar ===

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Donald Glaser]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Willard Libby]], SAD
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Frank Burnet]], [[Australija]]
** [[Peter Medawar]], [[UK]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Saint-John Perse]], [[Francuska]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Albert Lutuli]], [[Južnoafrička Republika]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat-inline|1960}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>sz1kslxkh1i173bfjyjab37q1zrf3k3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Meho Kodro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7079</id>
    <revision>
      <id>3915645</id>
      <parentid>3834061</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:16:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sportisti iz Mostara]]</comment>
      <origin>3915645</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8043" sha1="n3rbt3kmiul399jz3f2qv4a08y3dt57" xml:space="preserve">{{Nogometaš
| imenogometaša              = Meho Kodro
| slika                      = Meho Kodro (cropped).png
| punoime                    = Mehmed Kodro
| nadimak                    = Meho
| datumrođenja               = {{datum rođenja i godine|1967|1|12|}}
| rodnigrad                  = [[Mostar]]
| rodnadržava                = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| visina                     = 1,88 m
| pozicija                   = Napadač
| omladinskegodine           = 1980–1985
| omladinskipogoni           = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| godine1                    = 1985–1991
| klubovi1                   = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| nastupi(golovi)1           = 122 (45)
| godine2                    = 1991–1995
| klubovi2                   = [[Real Sociedad]]
| nastupi(golovi)2           = 129 (73)
| godine3                    = 1995–1996
| klubovi3                   = [[FC Barcelona|Barcelona]]
| nastupi(golovi)3           = 32 (9)
| godine4                    = 1996–1999
| klubovi4                   = [[CD Tenerife|Tenerife]]
| nastupi(golovi)4           = 72 (18)
| godine5                    = 1999–2000
| klubovi5                   = [[Deportivo Alavés|Alavés]]
| nastupi(golovi)5           = 30 (5)
| godine6                    = 2000–2001
| klubovi6                   = [[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]
| nastupi(golovi)6           = 6 (1)
| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 1991–1992
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0)
| nacionalnegodine2          = 1996–2000
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 13 (3)
| trenergodine               = 2008&lt;br&gt;2010–2013&lt;br&gt;2014–2015&lt;br&gt;2016–2018&lt;br&gt;2020–2022&lt;br&gt;2023
| trenerklubovi              = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]&lt;br&gt;[[Real Sociedad B]]&lt;br&gt;[[FK Sarajevo|Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Servette FC|Servette]]&lt;br&gt;[[FC Stade Lausanne Ouchy|Stade Lausanne Ouchy]]&lt;br&gt;[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
}}
'''Mehmed''' &quot;'''Meho'''&quot; '''Kodro''' (rođen 12. januara 1967) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš.

==Klupska karijera==
Kodro je karijeru počeo u [[FK Velež|Veležu]] 1985. godine. U [[FK Velež|Veležu]] ga je, kao mladog nogometaša, afirmirao [[Salem Halihodžić]]. Prvi ugovor potpisao je sa Veležom koji je tada s klupe vodio [[Duško Bajević]], a prvi gol kao profesionalac postigao je u [[Sarajevo|Sarajevu]], 1985. godine, u utakmici koja je završila 2:2. Godine 1986. osvojio je kup Jugoslavije sa [[FK Velež|Veležom]]. Nakon dobrih igara slijedio je poziv u reprezentaciju [[Jugoslavija|Jugoslavije]] za koju je odigrao 2 utakmice. [[Ivica Osim]] u njemu je prepoznao golgetera, ali je rat prekinuo njegovu reprezentativnu karijeru. Neposredno pred [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratom u BiH]], Meho odlazi u [[Španija|španski]] [[Real Sociedad]] gdje je postigao 73 gola u 129 ligaških utakmica.

Kako mu je reputacija u [[Primera liga|Primeri]] rasla, tako je postepeno privlačio pažnju velikih klubova. U sezoni 1995/1996 [[Johann Cruyff]] ga dovodi u [[FC Barcelona|Barcelonu]] gdje je zbog nekoliko povreda postigao samo 9 golova u 32 utakmice. Ostat će upamćena njegova dva pogodka 10. februara 1995. godine u pobjedi od 3:0 nad rivalskim [[Real Madrid|Realom iz Madrida]]. Godine 1996. godine je s Barcelonom bio osvajač [[Španija|španskog]] super kupa.

Krajem sezone napušta klub i pridružuje se klubu [[CD Tenerife]] gdje je ostao naredne tri sezone. Tu se djelimično vratio u formu gdje je u ukupno 72 utakmice postigao 18 golova.

Kodro u sezoni 1999/2000 stiže u [[Deportivo Alaves]] i postiže 5 golova u 30 utakmica. Nakon toga odlazi u [[Izrael]] gdje igra za [[Maccabi Tel Aviv F.C.]] do 2002. godine. Za [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi]] postiže 1 gol u 9 utakmica. U [[Tel Aviv]]u je i 2002. godine završio karijeru.

Na 263 utakmice u [[Španija|španskoj]] [[Primera liga|Primera]] ligi postigao je 105 golova.

==Reprezentativna karijera==
Tokom svoje karijere uvijek je rado prihvatao da igra za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] ali je odigrao samo 13 utakmica i postigao 3 gola. Bio je prvi kapiten reprezentacije Bosne i Hercegovine u meču protiv Fortune iz Dizeldorfa, koji je odigran 1995. godine.

==Trenerska karijera==
Kodro je postao pomoćni trener José Mari Bakeru u [[Real Sociedad]]u 2006. godine nakon što je prethodno radio u mlađim selekcijama. U sezoni 2006/2007 bilo je par špekulacija da će preuzeti tim pošto ga je vodio u nekoliko utakmica nakon što je njegov prethodnik dobio otkaz.

Dana 5. januara 2008. izabran je za novog selektora nogometne [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. Dana 30. januara Kodro je u prijateljskoj utakmici protiv [[Japan]]a u [[Tokijo|Tokiju]] debitovao na klupi bosanskohercegovačke reprezentacije. BiH je poražena sa rezultatom 3:0. Ali s obzirom da je utakmica igrana van [[FIFA|Fifinog]] termina, Kodro nije mogao računati na veliki dio bh. internacionalaca, tako da su u ovoj utakmici nastupali većinom igrači iz domaće [[Premijer liga|Premijer lige]].

Bio je selektor nogometne reprezentacije BiH od 5. januara 2008. do 17. maja 2008. kad ga je otpustilo rukovodstvo NSBiH zbog svog protivljenja igranju utakmice između selekcije BiH i [[Iran]]a. Kodro je na press-konferenciji 17. marta 2008 izjavio: &quot;''Moj stav je da nećemo računati ni na jednog igrača kojem srce kuca negdje drugo, a ne za BiH''.&quot;&lt;ref&gt;http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bez-Salihamidzica-Barbareza-i-Grlica-21096.html&lt;/ref&gt;

Dana 26. septembra 2014. godine na klupi [[FK Sarajevo|Sarajeva]] naslijeđuje dotadašnjeg trenera, Dženana Uščuplića. Nakon lošeg početka druge polusezone dobio je otkaz. Poslije Sarajeva, trenirao je u Švicarskoj [[Servette FC|Servette]] i [[FC Stade Lausanne Ouchy|Stade Lausanne Ouchy]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/meho-kodro-pronasao-novi-trenerski-angazman/363993|title=Meho Kodro pronašao novi trenerski angažman|date=4. 6. 2020|access-date=4. 6. 2020|author=E. Čaušević|publisher=sportsport.ba}}&lt;/ref&gt;

Od augusta do septembra 2023. godine, ponovo je bio selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=21. 9. 2023|title=Meho Kodro više nije selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/meho-kodro-vise-nije-selektor-nogometne-reprezentacije-bosne-i-hercegovine/230921156|access-date=21. 9. 2023|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[https://web.archive.org/web/20080107093234/http://www.sportin.ba/tekst.aspx?id=865 Intervju Mehe Kodre iz 2006. godine]
*[https://web.archive.org/web/20080423052652/http://fcblog.blogger.ba/arhiva/2008/01/12/1320981 Intervju Mehe Kodre za ''Dane'' 11. januar 2008. god.]
*[http://www.bhfanaticos.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=301&amp;Itemid=2 Intervju Mehe Kodre za Magazin ''Start BiH'' 7. januara 2008. god.]

{{Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Kodro, Meho}}
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Rođeni 1967.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Real Sociedada]]
[[Kategorija:Nogometaši Barcelone]]
[[Kategorija:Nogometaši CD Tenerifea]]
[[Kategorija:Nogometaši Deportivo Alavésa]]
[[Kategorija:Nogometaši Maccabi Tel Aviva]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Treneri FK Sarajeva]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Sportisti iz Mostara]]</text>
      <sha1>n3rbt3kmiul399jz3f2qv4a08y3dt57</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1976.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7609</id>
    <revision>
      <id>3915661</id>
      <parentid>3915499</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:45:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[9. mart]] – [[Vukota Govedarica]], bosanskohercegovački i srpski političar</comment>
      <origin>3915661</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8656" sha1="ow3458unkt9bq86ssypq6s1nokyvob2" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1976. ([[Rimski brojevi|MCMLXXVI]])''' bila je prestupna godina koja je počeal u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1976. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 976. godina 2. milenija, 76. godina 20. stoljeća i sedma godina 1970-ih.

== Događaji ==
* [[31. januar]] – Održano 15. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[italija]]nskom gradu [[Antholz]]u;
* [[4. april]] – [[Norodom Sihanouk]] abdicirao s pozicije vođe [[Kambodža|Kambodže]], nakon čega su ga uhvatili [[Crveni Kmeri]].
* [[28. juli]] – [[Zemljotres u Tangshanu 1976.|Zemljotres]] u kineskom [[Tangshan]]u, [[Skala momentne magnitude|magnitude]] 7,6. Vjeruje se da je to bio zemljotres s najviše ljudskih žrtava u 20. vijeku. Procjenjuje se da je poginulo 242.769 ljudi, a neki izvori navode i više od 600.000 žrtava.&lt;ref&gt;Spignesi, Stephen J. (2005). ''Catastrophe!: The 100 Greatest Disasters of All Time''. {{ISBN|0-8065-2558-4}}&lt;/ref&gt;
* [[24. novembar]] – Zemljotres magnitude 7,3 [[Zemljotres u Çaldıranu i Muradiyi 1976.|pogodio]] krajnji istok [[Turska|Turske]] i odnio približno 5000 žrtava.&lt;ref&gt;M. Nafi Toksöz, Esen Arpat, Fuat Şaroglu (1977): ''East Anatolian earthquake of 24 November 1976'', Nature 270, 423 - 425, {{doi|10.1038/270423b0}}&lt;/ref&gt;

=== Datum nepoznat ===
* Grupa &quot;[[Rolling Stones]]&quot; svira dva koncerta u [[Zagreb]]u.
* Objavljen nulti broj časopisa ''[[Polet]]''. Zajednički nastup grupe mladih strip–autora, kasnije poznatih kao [[Novi kvadrat]].

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[8. januar]] – [[Tanja Divnić]], srbijanska glumica
* [[13. januar]] – [[Srđana Šimunović]], hrvatska glumica
* [[26. januar]] – [[Radka Popova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka
* [[29. januar]] – [[Hana Hegedušić]], hrvatska glumica
* [[30. januar]]  – [[Tom Clemens]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac

=== Februar ===
* [[24. februar]] – [[Petra Polnišová]], [[slovačka]] glumica i stand–up komičarka
* [[29. februar]] – [[Tomislav Mijatović]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarka]]ški trener

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Irina Tananajka]],  [[Bjelorusija|bjeloruska]] i [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka
* [[8. mart]] – [[Aida Čorbadžić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] operska pjevačica
* [[9. mart]] – [[Vukota Govedarica]], bosanskohercegovački i srpski političar
* [[22. mart]] – [[Reese Witherspoon]], američka glumica
* [[28. mart]] – [[Sanel Kajan]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]
* [[29. mart]] – [[Jennifer Capriati]], američka [[tenis]]erka
* [[30. mart]] – [[Ioanna Kafetzi]], grčka sprinterica i skakačica u dalj

=== April ===
* [[1. april]] – [[Asım Pars]] (Asim Paščanović), bosanskohercegovačko-turski [[košarka]]š
* [[5. april]] – [[Indrek Tobreluts]], estonski [[biatlon]]ac
* [[13. april]]
** [[Jonathan Brandis]], američki [[glumac]]
** [[Daria Lorenci Flatz]], bosanskohercegovačka i hrvatska glumica
* [[19. april]] – [[Natalija Moroz]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka
* [[24. april]] – [[Jevgenija Ropelj]], ruska i [[kirgistan]]ska biatlonka
* [[25. april]] – [[Vedrana Božinović]], bosanskohercegovačka glumica i novinarka

=== Maj ===
* [[12. maj]] – [[Elvira Aljukić]], bosanskohercegovačka glumica.
* [[17. maj]] – [[Zsuzsanna Bekecs]], [[mađarska]] [[biatlon]]ka

=== Juni ===
* [[4. juni]]
** [[Vedran Bosnić]], bosanskohercegovački košarkaš
** [[Aleksej Navaljni]], ruski politički aktivist i opozicijski čelnik
* [[9. juni]] – [[Antonija Stanišić]], hrvatska glumica
* [[17. juni]] – [[Pjotr Svidler]], [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]]
* [[28. juni]] – [[Kateřina Holubcová]], češka biatlonka i svjetska prvakinja

=== Juli ===
* [[2. juli]] – [[Petra Dugandžić]], hrvatska glumica
* [[19. juli]] – [[Benedict Cumberbatch]], [[UK|britanski]] [[glumac]]
* [[23. juli]] – [[Natalija Tereščenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka
* [[30. juli]] – [[Hidenori Isa]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac

=== August ===
* [[2. august]] – [[Kati Wilhelm]], njemačka biatlonka
* [[3. august]]  – [[Jelena Dubok]], [[Kazahstan|kazaška]] [[biatlon]]ka
* [[5. august]] – [[Damir Skomina]], [[Slovenija|slovenski]] [[nogometni sudija]]
* [[26. august]] – [[Zemfira]], ruska rok-muzičarka
* [[27. august]] – [[Carlos Moyá]], [[Španija|španski]] [[tenis]]er

=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – [[Olena Ljašenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[Umjetničko klizanje|umjetnička klizačica]]
* [[13. septembar]]
** [[Tami Kiuru]], [[Finska|finski]] [[skijaš-skakač]]
** [[Tamara Garbajs]], hrvatska glumica
* [[22. septembar]] – [[Ronaldo]], [[brazil]]ski [[nogomet]]aš
* [[23. septembar]]
** [[Sanna-Leena Perunka]], finska [[biatlon]]ka
** [[Katarina Čas]], slovenska glumica i TV voditeljica
* [[26. septembar]] – [[Michael Ballack]], [[Njemačka|njemački]] nogometaš

=== Oktobar ===
* [[8. oktobar]] – [[Armin Osmančević]], crtač
* [[10. oktobar]] – [[Katja Wüstenfeld]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka
* [[11. oktobar]]
** [[Emily Deschanel]], američka glumica
** [[Sandra Gugić]], austrijska književnica srpskog porijekla
* [[16. oktobar]] – [[Elma Tataragić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] scenaristica
* [[22. oktobar]] – [[Sofia Domeij]], [[švedska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]

=== Novembar ===
* [[13. novembar]]
** [[Albina Ahatova]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijska pobjednica]] i četverostruka [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|svjetska prvakinja]]
** [[Mie Takeda]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka
* [[21. novembar]] – [[Tomomi Ōtaka]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka

=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Semir Devoli]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[18. decembar]] – [[Sun Ribo]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka.
* [[20. decembar]] – [[Hamdija Lipovača]], bosanskohercegovački [[političar]]

== Umrli ==
=== Januar===
* [[12. januar]] – [[Agatha Christie]], britanska književnica

=== Februar ===
* [[1. februar]] – [[Werner Heisenberg]], njemački [[fizičar]]
* [[14. februar]] – [[Vera Šnajder]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[matematičar]]ka

=== Mart ===
* [[24. mart]] – [[Bernard Law Montgomery]], britanski feldmaršal

=== April ===
* [[5. april]] – [[Howard Hughes]], američki aeronautički inženjer, poslovni magnat, filmski producent i investitor
* [[19. april]] – [[Ilija Babić (narodni heroj)|Ilija Babić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== Maj ===
* [[26. maj]] – [[Martin Heidegger]], njemački filozof

=== Juni ===
* [[10. juni]] – [[Adolph Zukor]], režiser i producent, jedan od osnivača [[Paramount Pictures]]a

=== Juli ===
* [[1. juli]] – [[Anneliese Michel]], žrtva egzorcizma

=== August ===
* [[18. august]] – [[Enver Čolaković]], bosanskohercegovački književnik i prevodilac

=== Septembar ===
* [[9. septembar]] – [[Mao Zedong]], kineski političar, revolucionarni vođa i državnik
* [[26. septembar]] – [[Lavoslav Ružička]], hrvatski hemičar

=== Oktobar ===
* [[10. oktobar]]
** [[Silvana Armenulić]], bosanskohercegovačka pjevačica novokomponovanih narodnih pjesama i sevdalinki
** [[Mirjana Bajraktarević]], bosanskohercegovačka pjevačica i kantautorica sevdalinki
* [[28. oktobar]] – [[Ivica Matić]], bosanskohercegovački i jugoslavenski filmski scenarist i režiser

=== Novembar ===
* [[20. novembar]] – [[Trofim Lisenko]] - [[SSSR|sovjetski]] [[Agronomija|agronom]] i [[Biologija|biolog]]

=== Decembar ===
* [[12. decembar]] – [[Pavla Jesih]], [[Slovenija|slovenska]] [[Planinarstvo|planinarka]] i preduzetnica

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Burton Richter]], [[SAD]]
** [[Samuel Ting]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[William Lipscomb]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Baruch Blumberg]], [[SAD]]
** [[D. Carleton Gajdusek]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Saul Bellow]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Betty Williams]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
** [[Mairead Corrigan]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Milton Friedman]], [[SAD]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|1976|1976.}}</text>
      <sha1>ow3458unkt9bq86ssypq6s1nokyvob2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915665</id>
      <parentid>3915661</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:51:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[27. april]] – [[Almir Gredić]], bosanskohercegovački nogometaš</comment>
      <origin>3915665</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8728" sha1="5c488yzj5tn64ruk6i4rzmjcklh1c67" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1976. ([[Rimski brojevi|MCMLXXVI]])''' bila je prestupna godina koja je počeal u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1976. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 976. godina 2. milenija, 76. godina 20. stoljeća i sedma godina 1970-ih.

== Događaji ==
* [[31. januar]] – Održano 15. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[italija]]nskom gradu [[Antholz]]u;
* [[4. april]] – [[Norodom Sihanouk]] abdicirao s pozicije vođe [[Kambodža|Kambodže]], nakon čega su ga uhvatili [[Crveni Kmeri]].
* [[28. juli]] – [[Zemljotres u Tangshanu 1976.|Zemljotres]] u kineskom [[Tangshan]]u, [[Skala momentne magnitude|magnitude]] 7,6. Vjeruje se da je to bio zemljotres s najviše ljudskih žrtava u 20. vijeku. Procjenjuje se da je poginulo 242.769 ljudi, a neki izvori navode i više od 600.000 žrtava.&lt;ref&gt;Spignesi, Stephen J. (2005). ''Catastrophe!: The 100 Greatest Disasters of All Time''. {{ISBN|0-8065-2558-4}}&lt;/ref&gt;
* [[24. novembar]] – Zemljotres magnitude 7,3 [[Zemljotres u Çaldıranu i Muradiyi 1976.|pogodio]] krajnji istok [[Turska|Turske]] i odnio približno 5000 žrtava.&lt;ref&gt;M. Nafi Toksöz, Esen Arpat, Fuat Şaroglu (1977): ''East Anatolian earthquake of 24 November 1976'', Nature 270, 423 - 425, {{doi|10.1038/270423b0}}&lt;/ref&gt;

=== Datum nepoznat ===
* Grupa &quot;[[Rolling Stones]]&quot; svira dva koncerta u [[Zagreb]]u.
* Objavljen nulti broj časopisa ''[[Polet]]''. Zajednički nastup grupe mladih strip–autora, kasnije poznatih kao [[Novi kvadrat]].

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[8. januar]] – [[Tanja Divnić]], srbijanska glumica
* [[13. januar]] – [[Srđana Šimunović]], hrvatska glumica
* [[26. januar]] – [[Radka Popova]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka
* [[29. januar]] – [[Hana Hegedušić]], hrvatska glumica
* [[30. januar]]  – [[Tom Clemens]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac

=== Februar ===
* [[24. februar]] – [[Petra Polnišová]], [[slovačka]] glumica i stand–up komičarka
* [[29. februar]] – [[Tomislav Mijatović]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[košarka]]ški trener

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Irina Tananajka]],  [[Bjelorusija|bjeloruska]] i [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka
* [[8. mart]] – [[Aida Čorbadžić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] operska pjevačica
* [[9. mart]] – [[Vukota Govedarica]], bosanskohercegovački i srpski političar
* [[22. mart]] – [[Reese Witherspoon]], američka glumica
* [[28. mart]] – [[Sanel Kajan]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]
* [[29. mart]] – [[Jennifer Capriati]], američka [[tenis]]erka
* [[30. mart]] – [[Ioanna Kafetzi]], grčka sprinterica i skakačica u dalj

=== April ===
* [[1. april]] – [[Asım Pars]] (Asim Paščanović), bosanskohercegovačko-turski [[košarka]]š
* [[5. april]] – [[Indrek Tobreluts]], estonski [[biatlon]]ac
* [[13. april]]
** [[Jonathan Brandis]], američki [[glumac]]
** [[Daria Lorenci Flatz]], bosanskohercegovačka i hrvatska glumica
* [[19. april]] – [[Natalija Moroz]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka
* [[24. april]] – [[Jevgenija Ropelj]], ruska i [[kirgistan]]ska biatlonka
* [[27. april]] – [[Almir Gredić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[25. april]] – [[Vedrana Božinović]], bosanskohercegovačka glumica i novinarka

=== Maj ===
* [[12. maj]] – [[Elvira Aljukić]], bosanskohercegovačka glumica.
* [[17. maj]] – [[Zsuzsanna Bekecs]], [[mađarska]] [[biatlon]]ka

=== Juni ===
* [[4. juni]]
** [[Vedran Bosnić]], bosanskohercegovački košarkaš
** [[Aleksej Navaljni]], ruski politički aktivist i opozicijski čelnik
* [[9. juni]] – [[Antonija Stanišić]], hrvatska glumica
* [[17. juni]] – [[Pjotr Svidler]], [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor (šah)|velemajstor]]
* [[28. juni]] – [[Kateřina Holubcová]], češka biatlonka i svjetska prvakinja

=== Juli ===
* [[2. juli]] – [[Petra Dugandžić]], hrvatska glumica
* [[19. juli]] – [[Benedict Cumberbatch]], [[UK|britanski]] [[glumac]]
* [[23. juli]] – [[Natalija Tereščenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka
* [[30. juli]] – [[Hidenori Isa]], [[japan]]ski [[biatlon]]ac

=== August ===
* [[2. august]] – [[Kati Wilhelm]], njemačka biatlonka
* [[3. august]]  – [[Jelena Dubok]], [[Kazahstan|kazaška]] [[biatlon]]ka
* [[5. august]] – [[Damir Skomina]], [[Slovenija|slovenski]] [[nogometni sudija]]
* [[26. august]] – [[Zemfira]], ruska rok-muzičarka
* [[27. august]] – [[Carlos Moyá]], [[Španija|španski]] [[tenis]]er

=== Septembar ===
* [[8. septembar]] – [[Olena Ljašenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[Umjetničko klizanje|umjetnička klizačica]]
* [[13. septembar]]
** [[Tami Kiuru]], [[Finska|finski]] [[skijaš-skakač]]
** [[Tamara Garbajs]], hrvatska glumica
* [[22. septembar]] – [[Ronaldo]], [[brazil]]ski [[nogomet]]aš
* [[23. septembar]]
** [[Sanna-Leena Perunka]], finska [[biatlon]]ka
** [[Katarina Čas]], slovenska glumica i TV voditeljica
* [[26. septembar]] – [[Michael Ballack]], [[Njemačka|njemački]] nogometaš

=== Oktobar ===
* [[8. oktobar]] – [[Armin Osmančević]], crtač
* [[10. oktobar]] – [[Katja Wüstenfeld]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka
* [[11. oktobar]]
** [[Emily Deschanel]], američka glumica
** [[Sandra Gugić]], austrijska književnica srpskog porijekla
* [[16. oktobar]] – [[Elma Tataragić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] scenaristica
* [[22. oktobar]] – [[Sofia Domeij]], [[švedska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]

=== Novembar ===
* [[13. novembar]]
** [[Albina Ahatova]], [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijska pobjednica]] i četverostruka [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|svjetska prvakinja]]
** [[Mie Takeda]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka
* [[21. novembar]] – [[Tomomi Ōtaka]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka

=== Decembar ===
* [[3. decembar]] – [[Semir Devoli]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[18. decembar]] – [[Sun Ribo]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka.
* [[20. decembar]] – [[Hamdija Lipovača]], bosanskohercegovački [[političar]]

== Umrli ==
=== Januar===
* [[12. januar]] – [[Agatha Christie]], britanska književnica

=== Februar ===
* [[1. februar]] – [[Werner Heisenberg]], njemački [[fizičar]]
* [[14. februar]] – [[Vera Šnajder]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[matematičar]]ka

=== Mart ===
* [[24. mart]] – [[Bernard Law Montgomery]], britanski feldmaršal

=== April ===
* [[5. april]] – [[Howard Hughes]], američki aeronautički inženjer, poslovni magnat, filmski producent i investitor
* [[19. april]] – [[Ilija Babić (narodni heroj)|Ilija Babić]], [[narodni heroj Jugoslavije]]

=== Maj ===
* [[26. maj]] – [[Martin Heidegger]], njemački filozof

=== Juni ===
* [[10. juni]] – [[Adolph Zukor]], režiser i producent, jedan od osnivača [[Paramount Pictures]]a

=== Juli ===
* [[1. juli]] – [[Anneliese Michel]], žrtva egzorcizma

=== August ===
* [[18. august]] – [[Enver Čolaković]], bosanskohercegovački književnik i prevodilac

=== Septembar ===
* [[9. septembar]] – [[Mao Zedong]], kineski političar, revolucionarni vođa i državnik
* [[26. septembar]] – [[Lavoslav Ružička]], hrvatski hemičar

=== Oktobar ===
* [[10. oktobar]]
** [[Silvana Armenulić]], bosanskohercegovačka pjevačica novokomponovanih narodnih pjesama i sevdalinki
** [[Mirjana Bajraktarević]], bosanskohercegovačka pjevačica i kantautorica sevdalinki
* [[28. oktobar]] – [[Ivica Matić]], bosanskohercegovački i jugoslavenski filmski scenarist i režiser

=== Novembar ===
* [[20. novembar]] – [[Trofim Lisenko]] - [[SSSR|sovjetski]] [[Agronomija|agronom]] i [[Biologija|biolog]]

=== Decembar ===
* [[12. decembar]] – [[Pavla Jesih]], [[Slovenija|slovenska]] [[Planinarstvo|planinarka]] i preduzetnica

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Burton Richter]], [[SAD]]
** [[Samuel Ting]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[William Lipscomb]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Baruch Blumberg]], [[SAD]]
** [[D. Carleton Gajdusek]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Saul Bellow]], [[SAD]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Betty Williams]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
** [[Mairead Corrigan]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]]
** [[Milton Friedman]], [[SAD]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|1976|1976.}}</text>
      <sha1>5c488yzj5tn64ruk6i4rzmjcklh1c67</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1953.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7628</id>
    <revision>
      <id>3915637</id>
      <parentid>3841581</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:56:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[25. juli]] – [[Džemal Hadžiabdić]],  jugoslavenski i bosanskohercegovački nogometaš</comment>
      <origin>3915637</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6721" sha1="5k0u8hauk7b0tr3w34ga0so5q9ekyy3" xml:space="preserve">{{godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''1953.''' (MCMLIII) bila je uobičajena godina koja je počela u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1953. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 953. godina 2. milenija, 53. godina 20. stoljeća i četvrta godina 1950-ih.

== Događaji ==
* Inauguracijom Meštrovićevog spomenika u [[New York]]u obilježena desetogodišnjica ustanka u [[Varšavski geto|Varšavskom getu]].
* Jugoslavenska književnost imala prvu promociju na Zapadu nakon objavljivanja prijevoda knjige [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] ''[[Na Drini ćuprija]]'' u [[Berlin]]u i [[Zürich]]u.
* Pod patronatom [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]] pokrenut časopis ''Nova misao'', koji je uređivao [[Skender Kulenović]]; beogradski studenti pokrenuli list ''Vidici''.
* U [[Slovenija|Sloveniji]] polemike između tradicionalista i modernista; modernističku struju zastupao teoretičar kulture Taras Kermauner.
* Kulturna rubrika ''NIN–a'' dala znatnu podršku novim umjetničkim strujanjima; ističu se kritički i polemički prilozi Borislava Mihajlovića-Mihiza.
* Otvoreno Zagrebačko dramsko kazalište, kasnije [[Kazalište Gavella]].
* [[26. februar]] – Održana [[10. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]].
* [[29. maj]] – [[Edmund Hillary]], novozelandski planinar i istraživač, zajedno sa šerpanskim vodičem [[Tenzing Norgay|Tenzingom Norgayem]], postao prvi čovjek koji se popeo na [[Mount Everest]], najviši vrh na Zemlji.
* [[9. novembar]] – [[Kambodža]] postala nezavisna od [[francuska|Francuske]].

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[3. januar]] – [[Paul Gibbins]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]
* [[14. januar]] – [[Radmila Živković]], srbijanska glumica
* [[17. januar]] – [[Hiroyuki Deguchi]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac
* [[20. januar]] – [[Jeffrey Epstein]], američki finansijer i seksualni prestupnik
* [[22. januar]] – [[Jim Jarmusch]], američki režiser, producent i glumac
* [[24. januar]] – [[Danica Maksimović]], srbijanski glumci
* [[25. januar]]
** [[Dževad Karahasan]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik, romanopisac i esejist
** [[Staša Zajović]], srbijanska feministica i mirovna aktivistica, članica [[Žene u crnom|Žena u crnom]]
* [[26. januar]] – [[Anders Fogh Rasmussen]], danski političar

=== Februar ===
* [[7. februar]] – [[Hasija Borić]], bosanskohercegovačka glumica i režiserka
* [[21. februar]] – [[William Petersen]], američki glumac

=== Mart ===
* [[1. mart]] – [[Ilona Koutny]], [[mađarska]] [[lingvistika|lingvistica]] i [[Esperanto|esperantistica]]
* [[3. mart]] – [[Zico]], brazilski nogometaš i trener
* [[5. mart]] – [[Ludwik Zięba]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac
* [[6. mart]] – [[Snežana Savić]], srbijanska glumica i pjevačica
* [[13. mart]] – [[Franjo Topić]],  hrvatski i bosanskohercegovački rimokatolički teolog
* [[16. mart]]
** [[Isabelle Huppert]], francuska glumica
** [[Richard Stallman]], američki naučnik
* [[19. mart]] – [[Dina Bajraktarević]], bosanskohercegovačka pjevačica
* [[21. mart]] – [[Vera Zima]], hrvatska glumica
* [[27. mart]] – [[Svein Engen]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac

=== April ===
* [[1. april]] – [[Barry Sonnenfeld]], američki filmski producent, režiser i snimatelj
* [[11. april]] – [[Branimir Štulić|Branimir (Johnny) Štulić]], [[Jugoslaveni|jugoslavenski]] muzičar, frontmen grupe [[Azra (grupa)|Azra]]
* [[16. april]] – [[Amir Talić]], bosanskohercegovački pisac
* [[21. april]] – [[Raúl Abella]], argentinski [[biatlon]]ac

=== Maj ===
* [[6. maj]] – [[Tony Blair]], britanski političar i državnik
* [[11. maj]] – [[Đorđe Balašević]], [[Jugoslaveni|jugoslavenski]] [[kantautor]], [[pjesnik]], [[pjevač]] i [[glumac]]
* [[16. maj]] – [[Roy Baumeister]], američki [[Socijalna psihologija|socijalni psiholog]]
* [[30. maj]] – [[Luis Ríos]], argentinski [[biatlon]]ac

=== Juni ===
* [[15. juni]] – [[Meri Cetinić]], hrvatska pjevačica
* [[21. juni]] – [[Benazir Bhutto]], pakistanska političarka
* [[27. juni]] – [[Tatjana Bošković]], srbijanska glumica

=== Juli ===
* [[3. juli]] – [[Nada Topčagić]], bosanskohercegovačka i srbijanska pjevačica
* [[15. juli]] – [[Neda Arnerić]], srbijanska glumica
* [[16. juli]] – [[Ilija Todorov]], [[bugarska|bugarski]] [[biatlon]]ac
* [[20. juli]] –  – [[Josef Malínský (biatlonac)|Josef Malínský]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac
* [[25. juli]] – [[Džemal Hadžiabdić]],  jugoslavenski i bosanskohercegovački nogometaš

=== August ===
* [[11. august]] – [[Hulk Hogan]], američki profesionalni hrvač, glumac i rok-basist
* [[24. august]] – [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonín Kříž]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac

=== Septembar ===
* [[1. septembar]] – [[Ahmad Shah Massoud]], afganistanski borac i vojskovođa
* [[13. septembar]] – [[Fabijan Lovrić]], bosanskohercegovački pjesnik
* [[28. septembar]] – [[Keith McDermott]], američki glumac i pisac

=== Oktobar ===
* [[9. oktobar]] – [[Tony Shalhoub]], američki glumac
* [[24. oktobar]] – [[Christoph Daum]], njemački nogometni trener
* [[31. oktobar]] – [[Dani Klein]], belgijska pjevačica, članica grupe [[Vaya Con Dios]]

=== Novembar ===
* [[20. novembar]] – [[Halid Bešlić]], bosanskohercegovački pjevač
* [[25. novembar]] – [[Christian Danuser]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac

=== Decembar ===
* [[2. decembar]] – [[Manfred Beer]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[8. decembar]] – [[Kim Basinger]], američka filmska glumica
* [[24. decembar]] – [[Mira Bosanac]], hrvatska glumica

== Umrli ==
* [[5. mart]] – [[Josif Staljin]], sovjetski političar i državnik
* [[24. mart]] – [[Marija od Tecka]], britanska kraljica, supruga kralja [[Đorđe V, kralja Ujedinjenog Kraljevstva|Đorđa V]]
* [[16. maj]] – [[Django Reinhardt]], belgijski muzičar
* [[9. novembar]] – [[Dylan Thomas]], engleski pjesnik
* [[19. decembar]] – [[Robert Millikan]], američki fizičar

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
*[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
**[[Frits Zernike]], [[Nizozemska]]
*[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
**[[Hermann Staudinger]], [[Njemačka]]
*[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
**[[Hans Krebs]], [[UK]]
**[[Fritz Lipmann]], [[SAD]]
*[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
**[[Winston Churchill]], [[UK]]
*[[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
**[[George C. Marshall]], [[SAD]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|1953}}
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>5k0u8hauk7b0tr3w34ga0so5q9ekyy3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1922.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7688</id>
    <revision>
      <id>3915633</id>
      <parentid>3895985</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:39:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[18. juli]] – [[Ico Voljevica]], bosanskohercegovački i jugoslavenski slikar i karikaturista</comment>
      <origin>3915633</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5131" sha1="he6rkig00xxuyogfbf6df8h6zmez7nv" xml:space="preserve">{{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1922.''' (MCMXXII) je bila uobičajena godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru i uobičajena godina koja počinje u subotu po julijanskom kalendaru, 1922. nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 922. od 2. milenija, 22. godina 20. stoljeća i treća godina 1920-ih. Od početka 1922, gregorijanski kalendar je bio 13 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine.

== Događaji ==
=== Januar===

=== Februar ===
=== Mart ===
=== April ===
* [[3. april]] – [[Josif Staljin]] naslijedio [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]] na čelu [[SSSR]]-a;

=== Maj ===
=== Juni ===
=== Juli ===
* [[3. juli]] – Započela [[Prva zemaljska konferencija KPJ|Prva zemaljska konferencija]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] u [[Beč]]u u [[Austrija]];
* [[17. juli]] – Završena [[Prva zemaljska konferencija KPJ|Prva zemaljska konferencija]] [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] u [[Beč]]u u [[Austrija]];

=== August ===
=== Septembar ===
=== Oktobar ===
* [[28. oktobar]]
** [[Benito Mussolini|Mussolinijev]] marš na [[Rim]].
** [[Crvena armija]] okupirala [[Vladivostok]];

=== Novembar ===
* [[14. novembar]] – [[BBC]] započeo s radio emitiranjem u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]]
* [[17. novembar]] – [[Mehmed VI]], bivši otomanski sultan, odlazi u egzil u Italiju
* [[26. novembar]] – U Dolini kraljeva u [[egipat|Egiptu]], britanski arheolozi [[Howard Carter]] i [[Lord Carnarvon]] prvi put otvorili grobnicu faraona [[Tutankhamon]]a

=== Decembar ===

== 1922. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[17. januar]] – [[Betty White]], američka glumica i [[pjevanje|pjevačica]]

=== Februar ===
[[2. februar]] – [[Stojanka Mutafova]], bugarska glumica

=== Mart ===
* [[1. mart]] – [[Yitzhak Rabin]], izraelski političar i državnik, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za mir|za mir]]
* [[13. mart]] – [[Herta Kuna]], [[hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[filologija|filologinja]] i [[historičar]]ka

=== April ===
* [[3. april]] – [[Doris Day]], američka glumica i pjevačica
* [[10. april]] – [[Vesna Parun]], hrvatska pjesnikinja i prevoditeljica
* [[16. april]] – [[Leo Tindemans]], belgijski političar, 43. premijer Belgije
* [[21. april]] – [[Nazim Hakkani]], glavni poglavar nakšibendijskog tarikata
* [[23. april]] – [[Fadil Hadžić]], režiser i scenarist
* [[28. april]] – [[Pál Sajgó]], [[Mađarska|mađarski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]]

=== Maj ===
* [[2. maj]] – [[Anatolij Dimarov]], ukrajinski književnik.
* [[14. maj]] – [[Franjo Tuđman]], hrvatski državnik i historičar, prvi predsjednik samostalne Republike Hrvatske
* [[15. maj]] – [[Hiuaz Dospanova]], kazahstanska pilotkinja
* [[20. maj]] – [[Krešo Golik]], hrvatski filmski i TV-režiser
* [[27. maj]] – [[Christopher Lee]], britanski glumac

=== Juni ===
* [[3. juni]] – [[Alain Resnais]], francuski režiser

=== Juli ===
* [[11. juli]] – [[Antica Menac]], hrvatska lingvistica
* [[18. juli]] – [[Ico Voljevica]], bosanskohercegovački i jugoslavenski slikar i karikaturista
* [[22. juli]] – [[Serafima Ljuljakina]], sovjetska i [[Mordovija|mordovska]] kompozitoristica, književnica i pjesnikinja na [[Erzjanski jezik|erzjanskom jeziku]]
* [[27. juli]] – [[Norman Lear]], američki scenarist i producent

=== August ===
* [[6. august]] – [[Zlata Grebo]], bosanskohercegovački sociolog,
* [[30. august]] – [[Lionel Murphy]], australijski političar

=== Septembar ===

* [[2. septembar]] – [[Arthur Ashkin]], američki naučnik i nobelovac
* [[29. septembar]] – [[Olga Jevrić]], srbijanska kiparka

=== Oktobar ===
=== Novembar ===
* [[9. novembar]] – [[Maja Bošković-Stulli]], hrvatska književnica
* [[16. novembar]] – [[José Saramago]], portugalski književnik i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za književnost|za književnost]]

=== Decembar ===
* [[12. decembar]] – [[Emilia Pisani Belserene]], [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[astronom]]kinja
* [[24. decembar]] – [[Ava Gardner]], američka filmska glumica

== Umrli ==
* [[22. januar]] – [[Fredrik Bajer]], danski političar i pisac
* [[2. august]] – [[Alexander Graham Bell]], britansko-američki izumitelj
* [[18. novembar]] – [[Marcel Proust]], francuski književnik

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
** [[Niels Bohr]], [[Danska]]
* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
** [[Francis W. Aston]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]]
** [[Archibald V. Hill]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
** [[Otto Meyerhof]], [[Njemačka]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]]
** [[Jacinte Benavente]], [[Španija]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
** [[Fridtjof Nansen]], [[Norveška]]

{{Commonscat|1922|1922.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>he6rkig00xxuyogfbf6df8h6zmez7nv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rendgenij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7712</id>
    <revision>
      <id>3915698</id>
      <parentid>3831694</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:24:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27753" sha1="sp4ehq21u24q7d42n6cgn0thyfq9w5l" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Rendgenij
| Simbol = Rg
| Atomski broj = 111
| Serija = [[Prelazni metal]]i
| Grupa = 11
| Perioda = 7
| Blok = d
| Boja serije = LightCoral
| Izgled = -
| CAS registarski broj = 54386-24-2
| Zastupljenost = 0
| Atomska masa = 280
| Atomski radijus = 138 (?)&lt;ref name=Haire/&gt;&lt;ref name=BFricke/&gt;
| Atomski radijus izračunat = -
| Kovalentni radijus = 121 (?)&lt;ref name=rsc/&gt;
| Van der Waalsov radijus = -
| Elektronska konfiguracija = &amp;#x5B;[[Radon|Rn]]&amp;#x5D; 5f&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;6d&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt;7s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (?)
| Izlazna energija =
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 32, 17, 2
| Energija ionizacije_1 =1022,7 (?)
| Energija ionizacije_2 =2074,4 (?)
| Energija ionizacije_3 =3077,9 (?)&lt;ref name=Haire/&gt;
| Agregatno stanje = čvrsto (?)&lt;ref name=bcc/&gt;
| Mohsova skala tvrdoće =
| Struktura kristala = kubična prostorno centrirana (?)&lt;ref name=bcc/&gt;
| Gustoća = 28700 (?)&lt;ref name=Haire/&gt;
| Oksidacioni broj = 5, '''3''', 1, −1&lt;ref name=Haire/&gt;
| Oksidi =
| Elektrodni potencijal =
| Elektronegativnost =
| Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|/}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|/}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|/}}
| Radioaktivan = Da
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Rg
| Maseni broj = 272
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 3,8&amp;nbsp;[[sekunda|ms]]
| Tipraspada1ZM = [[alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 11,44
| Tipraspada1ZP = [[Majtnerij|&lt;sup&gt;268&lt;/sup&gt;Mt]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Rg
| Maseni broj = 274
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 6,4&amp;nbsp;[[sekunda|ms]]
| Tipraspada1ZM = [[alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 11,6
| Tipraspada1ZP = [[Majtnerij|&lt;sup&gt;270&lt;/sup&gt;Mt]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Rg
| Maseni broj = 278
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 4,2&amp;nbsp;[[sekunda|ms]]
| Tipraspada1ZM = [[alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 10,7
| Tipraspada1ZP = [[Majtnerij|&lt;sup&gt;274&lt;/sup&gt;Mt]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Rg
| Maseni broj = 279
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 170&amp;nbsp;[[sekunda|ms]]
| Tipraspada1ZM = [[alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 10,5
| Tipraspada1ZP = [[Majtnerij|&lt;sup&gt;275&lt;/sup&gt;Mt]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Rg
| Maseni broj = 280
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 3,6&amp;nbsp;[[sekunda|s]]
| Tipraspada1ZM = [[alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 10,0
| Tipraspada1ZP = [[Majtnerij|&lt;sup&gt;276&lt;/sup&gt;Mt]]
}}
|}}
'''Rendgenij''' je [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''Rg''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 111. To je ekstremno [[radioaktivnost|radioaktivni]] vještački element koji se ne nalazi u prirodi i može se sintetizirati samo u laboratoriji. Njegov najstabilniji, do danas poznati, izotop je Rg-282, sa vremenom poluraspada od 2,1&amp;nbsp;minute, mada se pretpostavlja da bi [[izotop]] Rg-286 mogao imati nešto duže [[vrijeme poluraspada]] od 10,7&amp;nbsp;minuta. Ovaj element prvi put je sintetiziran 1994. godine u Centru za istraživanje teških iona GSI Helmholtz sa sjedištem u blizini [[Njemačka|njemačkog]] grada [[Darmstadt]]a. Dobio je naziv po imenu njemačkog fizičara [[Wilhelm Conrad Röntgen|Wilhelma Conrada Röntgena]].

U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu elemenata]] nalazi se u ''d'' bloku transaktinoidnih elemenata. Član je 7. periode i 11. grupe hemijskih elemenata, iako izvedeni hemijski eksperimenti potvrđuju da se on ponaša kao teži homolog [[zlato|zlata]] u 11. grupi, odnosno deveti član ''6d'' serije prelaznih metala. Prema proračunima, rendgenij bi mogao imati slične osobine kao njegovi lakši homolozi: bakar, srebro i zlato, mada bi mogle postojati i znatne razlike između njih.

== Historija ==
Rendgenij je prvi put sintetiziran u laboratoriji Društva za istraživanje teških iona (GSI, {{jez-de|Gesellschaft für Schwerionenforschung}}) u njemačkom [[Darmstadt]]u gdje je međunarodni tim pod vodstvom [[Sigurd Hofmann|Sigurda Hofmanna]] 8. decembra 1994. izvršio sintezu elementa ''111''.&lt;ref name=95Ho01/&gt; Naučnici su bombardirali metu sačinjenu iz izotopa [[bizmut]]a-209 jako ubrzanim jezgrima atoma [[nikl]]a-64 i pri tome su detektirali jedan atom izotopa rendgenija-272:&lt;ref name=&quot;ununun&quot;/&gt;

:::{{Su|p=209|b=&amp;nbsp;83}}Bi + {{Su|p=64|b=28}}Ni → {{Su|p=272|b=111}}Rg + {{Su|p=1|b=0}}n

Međutim, ista reakcija je već bila izvedena na Zajedničkom institutu za nuklearna istraživanja (JINR) u [[Rusija|ruskom]] (u to vrijeme SSSR) gradu [[Dubna]] 1986. godine, ali tokom tog eksperimenta nije zapažen niti jedan atom &lt;sup&gt;272&lt;/sup&gt;Rg.&lt;ref name=93TWG/&gt; Godine 2001, zajednička komisija [[IUPAC]]/[[IUPAP]] (JWP) zaključila je da ne postoji dovoljno dokaza da je otkriće bilo u to vrijeme u Dubni.&lt;ref name=&quot;Karol2&quot;/&gt; Tim GSI je ponovio iste eksperimente 2002. godine te je dobio još tri atoma.&lt;ref name=02Ho01/&gt;&lt;ref name=&quot;hofmanetal&quot;/&gt; U svom izvještaju 2003. JWP komisija je odlučila da GSI timu treba pripasti čast za otkriće ovog elementa.&lt;ref name=&quot;Karol1&quot;/&gt;

=== Etimologija ===
[[Datoteka:Wilhelm Conrad Röntgen (1888-1900), 88374 p.jpg|150px|lijevo|thumb|Element je dobio ime po [[Wilhelm Conrad Röntgen|Wilhelmu Röntgenu]].]]
Po [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|Mendeljejevoj]] nomenklaturi za neotkrivene i neimenovane elemente, rendgenij bi trebao biti nazvan ''eka''-zlato. Godine 1979. IUPAC je objavio preporuke prema kojima bi se ovaj element trebao nazivan ''unununij'' (prema čemu bi simbol trebao biti ''Uuu''),&lt;ref name=iupac/&gt; što predstavlja sistematsko ime za element koji bi služio kao privremena oznaka dok se element ne otkrije (i otkriće bude nedvosmisleno potvrđeno), nakon čega bi se izabralo novo, stalno ime elementa. Iako je naziv ''rendgenij'' široko korišten u okvirima zajednica hemičara na svim nivoima, počev od školskih učionica, naprednih priručnika i drugdje, preporuke IUPAC-a naučnici su vrlo često zanemarivali u praksi, nazivajući element jednostavno ''element 111'', sa simbolom ''E111'', zatim ''(111)'' ili čak ''111''.&lt;ref name=&quot;Haire&quot;/&gt;

Naziv ''rendgenij'' (Rg) predložio je 2004. godine tim naučnika sa GSI instituta&lt;ref name=&quot;IUPAC-Rg&quot;/&gt; u čast njemačkog fizičara [[Wilhelm Conrad Röntgen|Wilhelma Röntgena]], naučnika koji je otkrio [[Rendgensko zračenje|x-zrake]].&lt;ref name=&quot;IUPAC-Rg&quot;/&gt; Taj naziv prihvatio je IUPAC 1. novembra 2004. godine.&lt;ref name=&quot;IUPAC-Rg&quot;/&gt;

== Osobine ==
=== Izotopi ===
Rendgenij nema ni jedan stabilni niti prirodno rasprostranjeni izotop. Do danas je sintetizirano nekoliko radioaktivnih izotopa u laboratorijama, bilo [[nuklearna fuzija|fuzijom]] jezgara lakših elemenata ili u vidu međuproizvoda lanca raspada težih elemenata. Poznato je devet različitih izotopa rendgenija s atomskim masama 272, 274, 278–283 i 286 (mada su 283 i 286 još nepotvrđeni), od kojih dva izotopa, Rg-272 i Rg-274 imaju poznata [[Nuklearni izomer|metastabilna stanja]], iako su i ona također još uvijek nepotvrđena. Svi ovi izotopi raspadaju se alfa-raspadom ili spontanom fisijom.&lt;ref name=nuclidetable/&gt;

=== Stabilnost i vrijeme poluraspada ===
&lt;div style=&quot;float:left; margin:0; font-size:85%; cellpadding:2; cellspacing:2; margin:1em;&quot;&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Spisak izotopa rendgenija
! Izotop&lt;br&gt; !! Vrijeme&lt;br/&gt;poluraspada&lt;ref name=nuclidetable/&gt; !! Vrsta&lt;br/&gt;raspada&lt;ref name=nuclidetable/&gt; !! Godina&lt;br/&gt;otkrića !! Reakcija
|-
|&lt;sup&gt;272&lt;/sup&gt;Rg|| {{sort|0000038|3,8 ms ?}} || α ||1994||&lt;sup&gt;209&lt;/sup&gt;Bi(&lt;sup&gt;64&lt;/sup&gt;Ni,n)&lt;ref name=95Ho01/&gt;
|-
|&lt;sup&gt;273&lt;/sup&gt;Rg|| {{sort|000005|5? ms}} || α ? || neotkriven || —
|-
|&lt;sup&gt;274&lt;/sup&gt;Rg|| {{sort|0000064|6,4 ms}} || α ||2004||&lt;sup&gt;278&lt;/sup&gt;Nh(—,α)&lt;ref name=04Mo01/&gt;
|-
|&lt;sup&gt;275&lt;/sup&gt;Rg || {{sort|000010|10? ms}} || α ? || neotkriven || —
|-
|&lt;sup&gt;276&lt;/sup&gt;Rg || {{sort|000100|100? ms}} || α, SF ? || neotkriven || —
|-
|&lt;sup&gt;277&lt;/sup&gt;Rg || {{sort|001|1? s}} || α, SF ? || neotkriven || —
|-
|&lt;sup&gt;278&lt;/sup&gt;Rg|| {{sort|0000042|4,2 ms}} || α ||2006||&lt;sup&gt;282&lt;/sup&gt;Nh(—,α)&lt;ref name=Organessian/&gt;
|-
|&lt;sup&gt;279&lt;/sup&gt;Rg|| {{sort|00017|0,17 s}} || α ||2003||&lt;sup&gt;287&lt;/sup&gt;Mc(—,2α)&lt;ref name=Organessian/&gt;
|-
|&lt;sup&gt;280&lt;/sup&gt;Rg|| {{sort|0036|3,6 s}} || α ||2003||&lt;sup&gt;288&lt;/sup&gt;Mc(—,2α)&lt;ref name=Organessian/&gt;
|-
|&lt;sup&gt;281&lt;/sup&gt;Rg|| {{sort|017|17{{su|p=+6|b=−3}} s}} || α, SF ||2009||&lt;sup&gt;293&lt;/sup&gt;Ts(—,3α)&lt;ref name=2012e117/&gt;&lt;ref name=e117/&gt;
|-
|&lt;sup&gt;282&lt;/sup&gt;Rg|| {{sort|126|2,1{{su|p=+1,4|b=−0,6}} min}} || α ||2009||&lt;sup&gt;294&lt;/sup&gt;Ts(—,3α)&lt;ref name=e117/&gt;
|-
|&lt;sup&gt;283&lt;/sup&gt;Rg || {{sort|300|5,1 min?}} || SF || 1998? || &lt;sup&gt;283&lt;/sup&gt;Cn(e&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;,ν&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;)?
|-
|&lt;sup&gt;284&lt;/sup&gt;Rg || — || – || neotkriven || —
|-
|&lt;sup&gt;285&lt;/sup&gt;Rg || — || – || neotkriven || —
|-
|&lt;sup&gt;286&lt;/sup&gt;Rg || {{sort|640|10,7 min?}} || α || 1998? || &lt;sup&gt;290&lt;/sup&gt;Fl(e&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;,ν&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;α)?
|}
&lt;/div&gt;

Svi izotopi rendgenija su ekstremno nestabilni i radioaktivni; općenito, što je izotop teži, ujedno je i stabilniji od lakših izotopa. Najstabilniji poznati izotop rendgenija, &lt;sup&gt;282&lt;/sup&gt;Rg, istovremeno je i najteži do danas otkriveni izotop ovog elementa; njegovo vrijeme poluraspada iznosi 2,1 minute. (Do danas ne potvrđeni &lt;sup&gt;286&lt;/sup&gt;Rg je još teži izotop te bi prema proračunima mogao imati još duže vrijeme poluraspada od oko 10,7 minuta, što bi značilo da je jedan od najdugovječnijih superteških nuklida; slično tome, nepotvrđeni izotop &lt;sup&gt;283&lt;/sup&gt;Rg bi mogao imati vrijeme poluraspada od oko 5,1 minuta.) Izotopi &lt;sup&gt;280&lt;/sup&gt;Rg i &lt;sup&gt;281&lt;/sup&gt;Rg također imaju vremena poluraspada duža od jedne sekunde. Svi ostali izotopi imaju vremena poluraspada u rasponu od nekoliko milisekundi.&lt;ref name=nuclidetable/&gt; Za, do danas neotkriveni, izotop &lt;sup&gt;287&lt;/sup&gt;Rg predviđa se da bi mogao biti najstabilniji izotop u pogledu beta-raspada;&lt;ref name=&quot;arx0512023&quot;/&gt; međutim, za niti jedan izotop rendgenija nije poznato da se raspada na taj način.&lt;ref name=nuclidetable/&gt; Zasad još nepoznati izotop &lt;sup&gt;277&lt;/sup&gt;Rg bi također mogao imati vrijeme poluraspada duže od jedne sekunde. Prije nego što su otkriveni, za izotope &lt;sup&gt;278&lt;/sup&gt;Rg, &lt;sup&gt;281&lt;/sup&gt;Rg i &lt;sup&gt;282&lt;/sup&gt;Rg bilo je predviđano da bi imali vremena poluraspada od jedne sekunde, jedne i četiri minute, respektivno; ipak, nakon otkrića njihova vremena poluraspada izmjerena su značajno kraća: 4,2 milisekunde, 17 sekundi i 2,1 minute, istim redom. Na sličan način, mjerenjem vremena poluraspada nepotvrđenog izotopa &lt;sup&gt;283&lt;/sup&gt;Rg od 5,1&amp;nbsp;minute, također su značajno smanjena prethodna predviđanja za njega, koja su se kretala do 10 minuta.&lt;ref name=nuclidetable/&gt;

=== Hemijske ===
Rendgenij je deveti član ''6d'' serije [[Prelazni metal|prelaznih metala]]. Kako je za [[kopernicij]] (element 112) dokazano da je metal 12. grupe PSE, očekivalo se da bi svi elementi počev od elementa [[raderfordij|104]] do 111 trebali nastaviti četvrtu seriju prelaznih metala.&lt;ref name=&quot;DoiX&quot;/&gt; Kalkulacije njihovih [[Energija ionizacije|potencijala ionizacije]] kao i [[atomski radijus|atomskih]] i [[ionski radijus|ionskih radijusa]] atoma pokazale su da je on sličan svom lakšem homologu [[zlato|zlatu]], što impllicira da bi osnovne osobine rendgenija mogle biti u velikoj mjeri slične osobinama drugih elemenata iz 11. grupe: [[bakar|bakru]], [[srebro|srebru]] i zlatu; ipak, postoje i predviđanja da bi rendgenij mogao pokazivati i brojne razlike od svojih lakših homologa.&lt;ref name=Haire/&gt;

Predviđa se da bi rendgenij mogao biti i [[plemeniti metal]]. Na osnovu najstabilnijih oksidacijskih stanja lakših elemenata iz 11. grupe periodnog sistema, za rendgenij se previđa da bi mogao imati stabilna [[Oksidacijsko stanje|oksidacijska stanja]] +5 i +3, te nešto manje stabilno stanje +1. Stanje +3 bi prema predviđanjima trebalo biti najstabilnije. Za rendgenij(III) se očekuje da ima reaktivnost sličnu onoj kod zlata(III), ali bi mogla biti dosta stabilnija i gradila širi spektar spojeva. Zlato gradi i donekle stabilno stanje −1 zbog relativističkih efekata, a postoje naznake da bi se tako mogao ponašati i rendgenij:&lt;ref name=Haire/&gt; ipak, afinitet prema elektronu kod rendgenija bi se mogao očekivati da bude oko 1,6&amp;nbsp;eV, što je značajno niže od vrijednosti kod zlata koja iznosi 2,3&amp;nbsp;eV, tako da eventualni rentgenidi ne bi mogli biti stabilni a možda i nemogući.&lt;ref name=BFricke/&gt; Orbitale ''6d'' su destabilizirane zbog relativističkih efekata i interakcija sprin–orbitala blizu kraja četvrte serije prelaznih metala, zbog čega bi visoko oksidacijsko stanje rendgenija(V) moglo biti stabilnije od njegovog lakšeg homologa [[Zlato(V)-fluorid|zlata(V)]] (poznato samo u jednom spoju) jer ''6d'' elektroni učestvuju u vezi u značajnijem obimu. Interakcije spin-orbitala stabiliziraju molekularne spojeve rendgenija sa više vezujućih ''6d'' elektrona; naprimjer, za {{chem|RgF|6|-}} se očekuje da bi mogao biti stabilniji od {{chem|RgF|4|-}}, a za koji se opet očekuje da bi trebao biti stabilniji od {{chem|RgF|2|-}}. Za rendgenij(I) se očekuje da bi se vrlo teško mogao dobiti.&lt;ref name=Haire/&gt;&lt;ref name=&quot;Seth1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;seth2&quot;/&gt; Zlato vrlo lahko gradi [[Cijanid|cijanidne komplekse]] {{chem|Au(CN)|2|-}}, koji se koriste za izdvajanje zlata iz ruda putem procesa cijanidizacije zlata; a za  rendgenij se očekuje da slijedi taj obrazac i gradi {{chem|Rg(CN)|2|-}}.&lt;ref name=&quot;demis&quot;/&gt;

Moguća hemija rendgenija privukla je znatno više pažnje od hemije prethodna dva sintetička elementa, [[majtnerij]]a i [[darmštatij]]a, jer se za valentnu ''s-'' podljusku kod elemenata 11. grupe očekuje da će biti znatno relativistički koncentrirana naročito snažno kod rendgenija.&lt;ref name=Haire/&gt; Izračuni za molekularni spoj Rg[[vodik|H]] pokazuju relativističke efekte dvostruke snage veze rendgenij-vodik, čak iako je oslabljena zbog interakcije spin-orbitala za 0,7 eV. Spojevi AuX i RgX, gdje je X = [[fluor|F]], [[hlor|Cl]], [[brom|Br]], [[kisik|O]], Au ili Rg, su također proučavani.&lt;ref name=Haire/&gt;&lt;ref name=&quot;Wüllen&quot;/&gt; Za ion Rg&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; se predviđa da bi mogao biti [[Teorija HSAB|najmekši]] metali ion, čak mekši i od Au&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, mada ne postoje slaganja među naučnicima o tome da li se on ponaša kao [[kiseline|kiselina]] ili [[Baza (hemija)|baza]].&lt;ref name=&quot;Thayer&quot;/&gt;&lt;ref name=Hancock/&gt; U vodenim rastvorima, ion Rg&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; bi mogao graditi vodeni ion [Rg(H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, gdje dužina veze Rg-O iznosi 207,1&amp;nbsp;pm. Očekuje se i da bi Rg(I) mogao graditi komplekse s amonijakom, fosfinom i [[vodik-sulfid]]om.&lt;ref name=Hancock/&gt;

=== Fizičke ===
Za rendgenij se očekuje da bude u čvrstom agregatnom stanju u standardnim uslovima temperature i pritiska, te da se kristalizira u prostorno-centriranu kubičnu strukturu, za razliku od svojih lakših kongenera koji se kristaliziraju u plošno-centriranu kubičnu strukturu, a zbog očekivanja da bi rendgenij mogao imati drugačiju gustoću naboja elektrona od njih.&lt;ref name=bcc/&gt; On bi mogao biti veoma teški metal, gustoće oko 28,7&amp;nbsp;g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;. Za usporedbu, najgušći poznati element koji ima izmjerenu gustoću je [[osmij]], a ona iznosi &quot;samo&quot; 22,59&amp;nbsp;g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;arblaster&quot;/&gt; Ovako velika gustoća rezultat je velike atomske težine rendgenija, efekat kontrakcije lantanoida i aktinoida kao i relativistički efekat, iako bi proizvodnja dovoljne količine rendgenija da bi se ova vrijednost izmjerila bila vrlo nepraktična, a uzorak bi se raspao u kratkom vremenu.&lt;ref name=Haire/&gt;

Stabilni elemente 11. grupe PSE, bakar, srebro i zlato, imaju konfiguraciju vanjskih elektrona nd&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;(n+1)s&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;. Za svaki od ovih elemenata, prvo pobuđeno stanje njihovih atoma ima konfiguraciju nd&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt;(n+1)s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Zbog kuplovanja spin-orbitala između ''d'' elektrona, ovo stanje se dijeli na par nivoa energija. Za bakar, razlika u energiji između osnovnog i najnižeg pobuđenog stanja uzrokuje da ovaj metal poprimi crvenkastu nijansu. Kod srebra, energetski raspon je još širi te je metal karakterističnog sjaja. Međutim, porastom atomskog broja, pobuđeni nivoi se stabiliziraju usljed relativističkih efekata pa se kod zlata energetski raspon ponovno smanjuje pa zlato zbog ima žute (zlatne) nijanse. Kod rendgenija, proračuni daju naznaku da je 6d&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt;7s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; nivo do te mjere stabiliziran da čak postaje osnovno stanje dok nivo 6d&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;7s&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; postaje prvo pobuđeno stanje. Rezultirajuća razlika u energijama između novog osnovnog stanja i prvog pobuđenog stanja je ista kao i kod srebra, pa se očekuje da bi rendgenij mogao biti dosta sličan srebru po izgledu.&lt;ref name=&quot;e-conf&quot;/&gt; Za atomski radijus rendgenija očekuje se da bi mogao iznositi oko 138&amp;nbsp;pm.&lt;ref name=Haire/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;ununun&quot;&gt;{{Cite book|author=A. Stwertka|title=Guide to the elements|edition=2|publisher=Oxford University Press|location=New York/Oxford|page=[https://archive.org/details/guidetoelements00stwe/page/278 278]|year=2002|isbn=9780195150278|url=https://archive.org/details/guidetoelements00stwe/page/278}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;demis&quot;&gt;{{cite journal |author=Demissie Taye B.; Ruud Kenneth |datum=25. 2. 2017 |title=Darmstadtium, roentgenium, and copernicium form strong bonds with cyanide |journal=International Journal of Quantum Chemistry |volume=2017 |doi=10.1002/qua.25393}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Wüllen&quot;&gt;{{cite journal |author=Liu W.; van Wüllen C. |year=1999 |journal=J. Chem. Phys. |volume=110 |pages=3730–5 |doi=10.1063/1.478237 |title=Spectroscopic constants of gold and eka-gold (element 111) diatomic compounds: The importance of spin–orbit coupling |issue=8|bibcode = 1999JChPh.110.3730L}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Thayer&quot;&gt;{{cite journal |author=Thayer John S. |title=Relativistic Effects and the Chemistry of the Heavier Main Group Elements |year=2010 |page=82 |doi=10.1007/978-1-4020-9975-5_2 |journal=Relativistic Methods for Chemists}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Hancock&gt;{{cite journal |author=Hancock Robert D.; Bartolotti Libero J.; Kaltsoyannis Nikolas |datum=24. 11. 2006 |title=Density Functional Theory-Based Prediction of Some Aqueous-Phase Chemistry of Superheavy Element 111. Roentgenium(I) Is the ‘Softest' Metal Ion |journal=Inorg. Chem. |volume=45 |issue=26 |pages=10780–5 |doi=10.1021/ic061282s}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;arblaster&quot;&gt;{{cite journal|author=J. W. Arblaster|title=Densities of Osmium and Iridium|journal=Platinum Metals Review|year=1989|volume=33|number=1|pages=14-16|url=http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/summary?doi=10.1.1.516.3131}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;e-conf&quot;&gt;{{Cite journal|url=http://wwwsoc.nii.ac.jp/jnrs/paper/JN52/j052Turler.pdf|title=Gas Phase Chemistry of Superheavy Elements|author=Turler, A.|journal=Journal of Nuclear and Radiochemical Sciences|volume=5|issue=2|pages=R19–R25|year=2004|date=|access-date=13. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20110611232654/http://wwwsoc.nii.ac.jp/jnrs/paper/JN52/j052Turler.pdf|archive-date=11. 6. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;seth2&quot;&gt;{{cite journal |author=Seth M.; Faegri K.; Schwerdtfeger P. |year=1998 |journal=Angew. Chem. Int. Ed. Engl. |volume=37 |pages=2493–6 |doi=10.1002/(SICI)1521-3773(19981002)37:18&lt;2493::AID-ANIE2493&gt;3.0.CO;2-F |title=The Stability of the Oxidation State +4 in Group 14 Compounds from Carbon to Element 114 |issue=18}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;DoiX&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1595/147106708X297486|title=The Periodic Table and the Platinum Group Metals|year=2008|author=Griffith W. P.|journal=Platinum Metals Review|volume=52|issue=2|pages=114–119}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Seth1&quot;&gt;{{cite journal|author=Seth M.; Cooke F.; Schwerdtfeger P.; Heully J.-L.; Pelissier M. |year=1998|journal=J. Chem. Phys. |volume=109 |pages=3935–43 |doi=10.1063/1.476993 |title=The chemistry of the superheavy elements. II. The stability of high oxidation states in group 11 elements: Relativistic coupled cluster calculations for the di-, tetra- and hexafluoro metallates of Cu, Ag, Au, and element 111 |issue=10|bibcode = 1998JChPh.109.3935S}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Organessian&gt;{{cite book|doi=10.1063/1.2746600|chapter=Heaviest Nuclei Produced in 48Ca-induced Reactions (Synthesis and Decay Properties)|title=AIP Conference Proceedings|year=2007|author=Oganessian Yu. Ts.; Penionzhkevich Yu. E.; Cherepanov E. A.|volume=912|pages=235}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;arx0512023&quot;&gt;{{cite journal|last=Nie |first=G. K. |arxiv=nucl-th/0512023 |title=Charge radii of β-stable nuclei |date=2005 |doi=10.1142/S0217732306020226|journal=Modern Physics Letters A|volume=21|issue=24|pages=1889–1900|bibcode = 2006MPLA...21.1889N }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=2012e117&gt;{{Cite journal | author= Oganessian Yuri Ts.; Abdullin F. Sh.; Alexander C.; Binder J. Boll R. A. ''et al.''| title = Experimental studies of the &lt;sup&gt;249&lt;/sup&gt;Bk + &lt;sup&gt;48&lt;/sup&gt;Ca reaction including decay properties and excitation function for isotopes of element 117, and discovery of the new isotope &lt;sup&gt;277&lt;/sup&gt;Mt | doi = 10.1103/PhysRevC.87.054621 | journal = Physical Review C | publisher = American Physical Society | volume = 87 &lt;!--| issue = 5 --&gt;| number = 054621 | datum =30. 5. 2013| bibcode = 2013PhRvC..87e4621O}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=04Mo01&gt;{{cite journal|title=Experiment on the Synthesis of Element 113 in the Reaction &lt;sup&gt;209&lt;/sup&gt;Bi(&lt;sup&gt;70&lt;/sup&gt;Zn,n)&lt;sup&gt;278&lt;/sup&gt;113|year=2004|journal=Journal of the Physical Society of Japan|volume=73|issue=10|pages=2593–2596|doi=10.1143/JPSJ.73.2593|bibcode=2004JPSJ...73.2593M|author=Morita Kosuke; Morimoto Kouji; Kaji Daiya; Akiyama Takahiro; Goto Sin-ichi ''et al.''}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=nuclidetable&gt;{{cite web|url=http://www.nndc.bnl.gov/chart/reCenter.jsp?z=111&amp;n=170|title=Interactive Chart of Nuclides|publisher=Brookhaven National Laboratory|author=Sonzogni, Alejandro|location=National Nuclear Data Center|access-date=6. 6. 2008|archive-date=28. 7. 2018|archive-url=https://www.webcitation.org/71Fx6kbAd?url=http://www.nndc.bnl.gov/chart/reCenter.jsp?z=111|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=e117&gt;{{cite journal|author=Oganessian Yuri Ts.; Abdullin F. Sh.; Bailey P. D.; Benker D. E. ''et al.''|title=Synthesis of a New Element with Atomic Number ''Z''=117 |datum=9. 4. 2010|journal=Physical Review Letters |publisher=American Physical Society |volume=104 &lt;!--|issue=14 --&gt;|number=142502 |doi=10.1103/PhysRevLett.104.142502 |pmid=20481935 |bibcode=2010PhRvL.104n2502O |url=https://www.researchgate.net/publication/44610795_Synthesis_of_a_new_element_with_atomic_number_Z__117|pages=142502}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=iupac&gt;{{cite journal|author=Chatt, J.|journal=Pure and Applied Chemistry|year=1979|volume=51|pages=381–384|title=Recommendations for the naming of elements of atomic numbers greater than 100|doi=10.1351/pac197951020381|issue=2}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;IUPAC-Rg&quot;&gt;{{Cite journal|url=http://iupac.org/publications/pac/2004/pdf/7612x2101.pdf |title=Name and symbol of the element with atomic number 111|journal=Pure Appl. Chem.|year=2004|volume= 76|issue=12|pages=2101–2103|doi=10.1351/pac200476122101|author=Corish; Rosenblatt G. M.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;hofmanetal&quot;&gt;{{Cite news|url=http://www.gsi.de/informationen/wti/library/scientificreport2000/Nuc_St/7/ar-2000-z111-z112.pdf|title=New results on element 111 and 112|author=Hofmann ''et al.''|publisher=GSI report 2000|access-date=2. 3. 2008|access-date=10. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20080227134031/http://www.gsi.de/informationen/wti/library/scientificreport2000/Nuc_St/7/ar-2000-z111-z112.pdf|archive-date=27. 2. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Karol1&quot;&gt;{{Cite journal|url=http://iupac.org/publications/pac/2003/pdf/7510x1601.pdf|title=On the claims for discovery of elements 110, 111, 112, 114, 116, and 118|journal=Pure Appl. Chem.|volume= 75|issue=10|pages=1601–1611|year=2003|doi=10.1351/pac200375101601|author=Karol P. J.; Nakahara H.; Petley B. W.; Vogt E.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Karol2&quot;&gt;{{Cite journal|url=http://iupac.org/publications/pac/2001/pdf/7306x0959.pdf |title=On the discovery of the elements 110–112|journal=Pure Appl. Chem.|volume= 73|issue= 6|pages=959–967 |year=2001|doi=10.1351/pac200173060959|author=Karol; Nakahara H.; Petley B. W.; Vogt E.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=02Ho01&gt;{{cite journal|author=Hofmann S.; Heßberger F. P.; Ackermann D.; Münzenberg G.; Antalic S. ''et al.''|title=New results on elements 111 and 112|year=2002|journal=European Physical Journal A|volume=14|issue=2|pages=147–157|doi=10.1140/epja/i2001-10119-x}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=95Ho01&gt;{{cite journal|doi=10.1007/BF01291182|title=The new element 111|year=1995|journal=Zeitschrift für Physik A|volume=350|pages=281–282|author=Hofmann, S.; Ninov V.; Heßberger F. P.; Armbruster P. ''et al.''|bibcode=1995ZPhyA.350..281H|issue=4|url=http://wwwsusi4.gsi.de/forschung/kp/kp2/ship/111publication.pdf|date=|access-date=10. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116120246/http://wwwsusi4.gsi.de/forschung/kp/kp2/ship/111publication.pdf|archive-date=16. 1. 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=93TWG&gt;{{Cite journal|doi=10.1351/pac199365081757|title=Discovery of the transfermium elements. Part II: Introduction to discovery profiles. Part III: Discovery profiles of the transfermium elements|year=1993|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=65|pages=1757|author=Barber, R. C.; Greenwood N. N.; Hrynkiewicz A. Z.; Jeannin Y. P.; Lefort M. ''et al.''|issue=8}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=BFricke&gt;{{cite journal |author=Fricke Burkhard |year=1975 |title=Superheavy elements: a prediction of their chemical and physical properties |journal=Recent Impact of Physics on Inorganic Chemistry |volume=21 |pages=89–144 |doi=10.1007/BFb0116498 |url=https://www.researchgate.net/publication/225672062_Superheavy_elements_a_prediction_of_their_chemical_and_physical_properties |access-date=4. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=rsc&gt;[http://www.rsc.org/chemsoc/visualelements/pages/data/roentgenium_data.html Chemical Data. Roentgenium - Rg], Royal Chemical Society&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Haire&gt;{{cite book| title=The Chemistry of the Actinide and Transactinide Elements| editor=Morss Norman M.; Edelstein Fuger; Jean Hoffman|author=Darleane C.; Lee Diana M.; Pershina Valeria |chapter=Transactinides and the future elements| publisher=Springer Science+Business Media| year=2006| isbn=1-4020-3555-1| location=Dordrecht, Holandija| edition=3| ref=CITEREFHaire2006}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=bcc&gt;{{cite journal|doi=10.1103/PhysRevB.84.113104|title=First-principles calculation of the structural stability of 6d transition metals|year=2011|author=Östlin A.; Vitos L.|journal=Physical Review B|volume=84|issue=11|bibcode=2011PhRvB..84k3104O}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Roentgenium}}
* [http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Rg/index.html WebElements.com - Roentgenium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103033310/http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Rg/index.html |date=3. 1. 2007 }}
* [https://web.archive.org/web/20040802235024/http://www.iupac.org/reports/provisional/abstract04/corish_311004.html IUPAC: Proposal of name ''roentgenium'' for element 111]
* [https://web.archive.org/web/20060318235330/http://www.iupac.org/news/archives/2004/naming111.html IUPAC: Element 111 is named roentgenium]
* [https://web.archive.org/web/20070322204621/http://www.apsidium.com/elements/111.htm Apsidium - Roentgenium Element 111]

{{PSE}}
{{Hemijski elementi nazvani po naučnicima}}

[[Kategorija:Hemijski elementi]]
[[Kategorija:Sintetički elementi]]</text>
      <sha1>sp4ehq21u24q7d42n6cgn0thyfq9w5l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Samarij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8752</id>
    <revision>
      <id>3915723</id>
      <parentid>3831689</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:39:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32629" sha1="ejztfnmk56oiyftdqjqu2hwfd899f9u" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Samarij
| Simbol = Sm
| Atomski broj = 62
| Serija = [[Lantanoidi]]
| Grupa = La
| Perioda = 6
| Blok = f
| Boja serije = Plum
| Slika = [[Datoteka:Samarium (62 Sm).jpg|180px]]
| Izgled = srebrenobijeli metal
| Zastupljenost = 0,0006&lt;ref name=&quot;Harry H. Binder&quot; /&gt;
| Atomska masa = 150,36(2)&lt;ref name=&quot;CIAAW&quot; /&gt;
| Atomski radijus = 185
| Atomski radijus izračunat = 238
| Kovalentni radijus = 198
| Van der Waalsov radijus =
| Elektronska konfiguracija = &amp;#x5B;[[Ksenon|Xe]]&amp;#x5D; 4f&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;6s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| Izlazna energija = 2,7
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 24, 8, 2
| Energija ionizacije_1 = 544,5
| Energija ionizacije_2 = 1070
| Energija ionizacije_3 = 2260
| Agregatno stanje = čvrsto
| Mohsova skala tvrdoće =
| Struktura kristala = romboedarska
| Gustoća = 7536&lt;ref name=&quot;Greenwood&quot; /&gt;
| Gustoća_K = 298,15
| Magnetizam = paramagnetičan (&lt;math&gt;\chi_{m}&lt;/math&gt; = 1,2 · 10&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt;)&lt;ref name=&quot;weast&quot; /&gt;
| Tačka topljenja_K = 1345
| Tačka topljenja_C = 1072
| Tačka ključanja_K = 2173&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Tačka ključanja_C = 1900
| Molarni volumen = 19,98 · 10&lt;sup&gt;-6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 192&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Toplota topljenja = 8,6
| Pritisak pare = 563
| Pritisak pare_K = 1345
| Brzina zvuka = 2130
| Brzina zvuka_K = 293,15
| Specifična toplota = &lt;!--200--&gt;
| Specifična toplota_K =
| Specifična električna provodljivost = 1,06 · 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;
| Specifična električna provodljivost_K =
| Toplotna provodljivost = 13
| Toplotna provodljivost_K =
| Oksidacioni broj = 2 , '''3'''
| Oksidi =
| Elektrodni potencijal =
| Elektronegativnost = 1,17
| Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|-}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|-}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|-}}
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada =0
| Simbol = Sm
| Maseni broj = 144
| Rasprostranjenost u prirodi = 3,07
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Sm
| Maseni broj = 145
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada =  340 [[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = -
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;145&lt;/sup&gt;Pm
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Sm
| Maseni broj = 146
| Rasprostranjenost u prirodi = -1
| Vrijeme poluraspada =  1,03 • 10&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt; [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 2,529
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;142&lt;/sup&gt;Nd
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Sm
| Maseni broj = 147
| Rasprostranjenost u prirodi =14,99
| Vrijeme poluraspada =  1,06 • 10&lt;sup&gt;11&lt;/sup&gt; [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 2,310
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;143&lt;/sup&gt;Nd
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Sm
| Maseni broj = 148
| Rasprostranjenost u prirodi = 11,24
| Vrijeme poluraspada =  7 • 10&lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt; [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 1,986
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;144&lt;/sup&gt;Nd
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Sm
| Maseni broj = 149
| Rasprostranjenost u prirodi = 11,24
| Vrijeme poluraspada =  &gt;2 • 10&lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt; [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] (?)
| Tipraspada1ZE = 1,870
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;145&lt;/sup&gt;Nd
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Sm
| Maseni broj = 150
| Rasprostranjenost u prirodi = 7,38
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Sm
| Maseni broj = 151
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 90 [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = -
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;151&lt;/sup&gt;Eu
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Sm
| Maseni broj = 152
| Rasprostranjenost u prirodi = 26,75
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Sm
| Maseni broj = 154
| Rasprostranjenost u prirodi = 22,75
| Vrijeme poluraspada = 2,3 • 10&lt;sup&gt;18&lt;/sup&gt; [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[Dvostruki beta raspad|β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; β&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;]]
| Tipraspada1ZE = 1,2510
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;154&lt;/sup&gt;Gd
}}
|}}
'''Samarij''' je [[hemijski element]] sa hemijski simbolom '''Sm''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 62. To je osrednje tvrdi, srebrenasti [[metal (hemija)|metal]], koji lahko oksidira stanjem na zraku. On je tipični član serije elemenata [[lantanoidi|lantanoida]], pa kao i oni, obično ima [[oksidacijsko stanje]] +3. Poznati su i spojevi samarija(II), među kojim su najpoznaiji monoksid SmO, monohalkogenidi SmS, SmSe i SmTe, kao i [[samarij(II)-jodid]]. Navedeni jodid je vrlo uobičajeno redukciono sredstvo u mnogim reakcijama hemijske sinteze. Samarij nema nikakvu značajnu biološku ulogu, ali je neznatno otrovan.

Otkrio ga je francuski hemičar [[Paul Émile Lecoq de Boisbaudran]] 1879. godine a ime je dobio po mineralu [[samarskit]]u iz kojeg je i izdvojen. Međutim, taj mineral je ranije dobio ime po ruskom upravniku rudnika, pukovniku Vasiliju Samarskom-Bihovecu, pa je on postao i prva osoba po kojem je neki hemijski element dobio ime, istina posredno. Iako je samarij klasificiran kao rijetki zemni element, po zastupljenosti je 40. najzastupljeniji u [[Zemlja (planeta)|Zemljinoj]] kori te ga ima više nego naprimjer [[kalaj]]a. Javlja se u koncentraciji i do 2,8% u nekim relativno rijetkim mineralima poput [[cerit]]a, [[gadolinit]]a, samarskita, [[monacit]]a i [[bastnesit]]a. Posljednja dva minerala su najčešći industrijski izvori ovog elementa. Ovih minerala najviše je nađeno u Kini, SAD, Brazilu, Indiji, Šri Lanki i Australiji. Prema količini iskopane rude i proizvodnji samarija, ubjedljivo prvo mjesto zauzima Kina.

Najznačajniji vid upotrebe samarija je u [[samarij-kobalt magnet]]ima koji imaju drugu po jačini stalnu magnetiziranost, odmah nakon neodijskih magneta. Međutim, za razliku od neodija, spojevi samarija mogu izdržati znatno više temperature i do 700&amp;nbsp;°C ne gubeći svoje magnetne osobine, jer je kod njegovih [[legura]] [[Kirijeva tačka]] znatno viša. Radioaktivni izotop samarij-153 je aktivni sastojak lijeka &quot;samarij (&lt;sup&gt;153&lt;/sup&gt;Sm) leksidronam&quot; (trgovačko ime &quot;kvadramet&quot;), koji se koristi za uništavanje ćelija raka pri liječenju tumora na plućima, prostati i tumoru dojke, te osteosarkoma. Drugi [[izotop]], samarij-149, je vrlo jak apsorber [[neutron]]a pa se zbog toga dodaje kontrolnim šipkama u nuklearnim reaktorima. Također, on nastaje kao proizvod raspada tokom rada reaktora te je jedan od vrlo važnih faktora kada se razmatra dizajn i rad nekog reaktora. Drugi načini primjene samarija su, između ostalih, kao [[katalizator]] za hemijske reakcije, radioaktivno datiranje i rendgenski laseri.

== Historija ==
Otkriće samarija i elemenata koji ga obično prate u rudama objavilo je nekoliko naučnika tokom druge polovine 19. vijeka. Međutim, većina izvora čast za njegovo otkriće pripisuje [[Francuska|francuskom]] hemičaru [[Paul Émile Lecoq de Boisbaudran|Paulu Émilu Lecoq de Boisbaudranu]].&lt;ref name=&quot;Greenwood&quot;/&gt;&lt;ref name=brit/&gt; Boisbaudran je 1879. u [[Pariz]]u izdvojio samarij-oksid i/ili samarij-hidroksid iz minerala [[samarskit]]a ((Y,Ce,U,Fe)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(Nb,Ta,Ti)&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;16&lt;/sub&gt;) te ga identificirao kao novog elementa pomoću njegovih vrlo oštrih, optičkih apsorpcijskih linija.&lt;ref name=CRC/&gt; Švicarski hemičar [[Marc Delafontaine]] novom elementu dao je naziv ''decipium'' (od {{lang-la}} u značenju &quot;varljiv, zbunjujući&quot;) 1878. godine,&lt;ref name=&quot;jourpharm&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;comptesrendus&quot;/&gt; ali je kasnije u periodu 1880–1881. pokazao da se radilo o smjesi nekoliko hemijskih elemenata, među kojim je jedan bio identičan Boisbaudranovom &quot;samariju&quot;.&lt;ref name=iupac/&gt;&lt;ref name=&quot;year1881&quot;/&gt; Mada je samarskit najprije pronađen u udaljenoj ruskoj regiji u području [[Ural (planina)|Uralu]], već krajem 1870ih pronađena su njegova nalazišta u drugim krajevima svijeta, što ga je učinilo dostupnim mnogim istraživačima. Konkretno, otkriveno je da je samarij kojeg je izdvojio Boisbaudran bio onečišćen i da je sadržavao značajnu količinu elementa [[europij]]a. Čisti elementarni samarij dobio je 1901. godine [[Eugène-Anatole Demarçay]].&lt;ref name=van/&gt;

Boisbaudran je elementu kojeg je otkrio dao ime ''samaria'' prema nazivu minerala samarskita, a koji je opet dobio ime prema [[Vasilij Samarski-Bikovec|Vasiliju Samarskom-Bikovecu]] (1803–1870). Samarski-Bikovec bio je šef štaba ruskog &quot;korpusa rudarskih inženjera&quot;, koji je dvojici njemačkih mineraloga, braći Gustavu i Heinrichu Roseu omogućio da proučavaju uzorke minerala sa Urala.&lt;ref name=bse/&gt;&lt;ref name=&quot;lecoq89&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Shipley&quot;/&gt; U tom smislu, samarij je postao prvi hemijski element nazvan po imenu neke osobe.&lt;ref name=van/&gt;&lt;ref name=RSC/&gt; Kasnije je pojam ''samarija'' kojeg je koristio Boisbaudran pretvoren u ''samarij'', kako bi se uskladio sa imenima drugih elemenata, da bi se ''samarija'' danas ponekad koristila kao naziv za samarij-oksid, analogno s nazivima ''itrije'', ''cirkonije'', ''alumine'', ''cerije'', ''holmije'' i tako dalje. Simbol ''Sm'' je usvojen za samarij, a alternativno se koristila i oznaka ''Sa'' sve do 1920ih.&lt;ref name=van/&gt;&lt;ref name=&quot;Coplen&quot;/&gt;

== Osobine ==
=== Fizičke ===
Samarij je rijetki zemni metal, koji ima [[Tvrdoća|tvrdoću]] i [[Gustoća|gustoću]] uporedivu onom kod [[cink]]a. Sa tačkom ključanja od 1900&amp;nbsp;°C, samarij je treći najlakše isparljivi lantanoid, nakon [[iterbij]]a i [[europij]]a. Ova osobina dolazi do izražaja pri izdvajanju ovog elementa iz mineralnih ruda. Pri standardnim uslovima temperature i pritiska, samarij ima romboedarsku [[Kristalna struktura|kristalnu strukturu]] (α forma). Pri zagrijavanju iznad 731&amp;nbsp;°C, njegova kristalna simetrija se mijenja u heksagonsku gusto pakovanu rešetku (''hcp''), mada tačna temperatura prelaza dosta zavisi od čistoće metala odnosno uzorka. Daljnjim zagrijavanjem do 922&amp;nbsp;°C metal se transformira u kubičnu prostorno centriranu (''bcc'') fazu. Zagrijavanjem do 300&amp;nbsp;°C sa istovremenim rastom pritiska do 40 [[Bar (jedinica)|kbara]] dobija se dvostruko heksagonska gusto pakovana struktura (''dhcp''). Primjenom mnogo snažnijeg pritiska reda nekoliko stotina ili hiljada kilobara pokreće se serija faznih transformacija, pri čemu se tetragonalna faza javlja pri pritisku od oko 900 kbar.&lt;ref name=sm/&gt; U jednoj studiji, ''dhcp'' faza je dobijena bez primjene visokog pritiska, koristeći režim neravnotežnog žarenja uz brzu promjenu temperature u rasponu od 400 do 700&amp;nbsp;°C, čime je potvrđen prelazni karakter ove faze samarija. Također, tanki slojevi samarija dobijeni putem depozicije pare mogu sadržavati ''hcp'' ili ''dhcp'' faze u standardnim uslovima temperature i pritiska.&lt;ref name=sm/&gt;

Samarij (i njegov seskvioksid) su paramagnetični pri sobnoj temperaturi. Njihovi odgovarajući efektivni [[magnetni moment]]i su ispod 2[[Bohrov magneton|µ&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;]], što je treća najniža vrijednost među svim lantanoidima (uključujući i njihove okside), a samo lantan i [[lutecij]] imaju više vrijednosti. Metal prelazi u antiferomagnetično stanje nakon hlađenja do 14,8 K.&lt;ref name=&quot;Susceptibilities&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Huray&quot;/&gt; Pojedinačni atomi ovog elementa se mogu izolirati tako što se &quot;ubace&quot; (odnosno ugrade) u molekulu [[fuleren]]a.&lt;ref name=&quot;Okazaki&quot;/&gt; Oni se također mogu dopirati između molekula C&lt;sub&gt;60&lt;/sub&gt; u čvrstom fulerenu, dajući mu osobinu [[superprovodljivost]]i na temperaturi ispod 8 K.&lt;ref name=&quot;Roth&quot;/&gt; Dopiranje samarijem suprorovodnika na bazi željeza, koji predstavljaju najnoviju klasu visokotemperaturnih superprovodnika, omogućava im poboljšavanje njihove temperature tranzicije do 56 K, što je do danas najviša ostvarena vrijednost za ovu seriju superprovodnika.&lt;ref name=Wu2008/&gt;

=== Hemijske ===
Svježe dobijeni samarij ima srebrenasti sjaj. Stajanjem u prisustvu zraka sporo se oksidira pri sobnoj temperaturi a spontano se zapali pri temperaturi od 150&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=CRC/&gt;&lt;ref name=emsley/&gt; Čak i kada se uskladišti potopljen u [[mineralno ulje|mineralnom ulju]], postepeno oksidira i na njegovoj površini nastaje sivo-žuti prah sastavljen iz smjese oksida i hidroksida. Metalni izgled uzorka samarija može biti sačuvan tako što se zatvori u hermetičku posudu ispunjenu nekim inertnim gasom kao što je [[argon]].

Samarij je dosta elektropozitivan te sporo reagira u hladnoj vodi, a u vreloj znatno brže, čime nastaje samarij-hidroksid:&lt;ref name=we/&gt;
:2 Sm (č) + 6 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O (t) → 2 Sm(OH)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; (aq) + 3 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (g)

Vrlo lahko se rastvara u razblaženoj sumpornoj kiselini gradeći rastvore koji sadrže žutu&lt;ref name=&quot;Greenwood&quot;/&gt; do svijetlo zelene Sm(III) ione, a koji postoje u obliku kompleksa [Sm(OH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt;:&lt;ref name=we/&gt;

:2 Sm (č) + 3 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (aq) → 2 Sm&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt; (aq) + 3 SO{{su|b=4|p=2−}} (aq) + 3 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (g)

Samarij je jedan od rijetkih lantanoida koji iskazuju oksidacijsko stanje +2. Ioni Sm&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; su krvavo crvene boje u vodenim rastvorima.&lt;ref name=&quot;Greenwood&quot;/&gt;

=== Izotopi ===
Samarij u prirodi je neznatno [[Radioaktivnost|radioaktivan]], približno 128 [[Bekerel|Bq]]/g. Sastoji se iz četiri stabilna [[izotop]]a: &lt;sup&gt;144&lt;/sup&gt;Sm, &lt;sup&gt;150&lt;/sup&gt;Sm, &lt;sup&gt;152&lt;/sup&gt;Sm i &lt;sup&gt;154&lt;/sup&gt;Sm, kao i tri ekstremno dugoživuća radioaktivna izotopa, &lt;sup&gt;147&lt;/sup&gt;Sm (vrijeme poluraspada ''t''&lt;sub&gt;1/2&lt;/sub&gt; = 1.06{{e|11}} godina), &lt;sup&gt;148&lt;/sup&gt;Sm (7{{e|15}} godina) i &lt;sup&gt;149&lt;/sup&gt;Sm (više od 2{{e|15}} godina). Od svih izotopa, &lt;sup&gt;152&lt;/sup&gt;Sm je najrasprostranjeniji (udio od 26,75%).&lt;ref name=&quot;nubase&quot;/&gt; &lt;sup&gt;149&lt;/sup&gt;Sm u mnogim izvorima se spominje kao stabilan&lt;ref name=&quot;nubase&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;tabnukl&quot;/&gt; dok ga drugi izvori ubrajaju u radioaktivne izotope.&lt;ref name=CRC/&gt;

Dugoživući izotopi,&lt;sup&gt;146&lt;/sup&gt;Sm, &lt;sup&gt;147&lt;/sup&gt;Sm i &lt;sup&gt;148&lt;/sup&gt;Sm, pretežno se raspadaju emisijom alfa čestica do izotopa elementa [[neodij]]a. Lakši nestabilni izotopi samarija uglavnom se raspadaju [[Elektronski zahvat|elektronskim zahvatom]] na izotope [[prometij]]a, dok se oni teži pretvaraju u izotope [[europij]]a putem beta raspada.&lt;ref name=&quot;nubase&quot;/&gt;

Alfa raspad izotopa &lt;sup&gt;147&lt;/sup&gt;Sm na &lt;sup&gt;143&lt;/sup&gt;Nd sa vremenom poluraspada od 1,06{{e|11}} godina služi za geološko datiranje (Sm-Nd datiranje).

Vremena poluraspada izotopa &lt;sup&gt;151&lt;/sup&gt;Sm i &lt;sup&gt;145&lt;/sup&gt;Sm iznose 90 godina i 340 dana, respektivno. Svi ostali radioizotopi imaju vremena poluraspada kraća od dva dana, a većina od njih raspada se za kraće od 48 sekundi. Samarij također ima i pet [[Nuklearni izomer|nuklearnih izomera]] od kojih je najstabilniji &lt;sup&gt;141m&lt;/sup&gt;Sm ([[vrijeme poluraspada]] 22,6 minute), &lt;sup&gt;143m1&lt;/sup&gt;Sm (''t''&lt;sub&gt;1/2&lt;/sub&gt; = 66 sekundi) i &lt;sup&gt;139m&lt;/sup&gt;Sm (''t''&lt;sub&gt;1/2&lt;/sub&gt; = 10,7 sekundi).&lt;ref name=&quot;nubase&quot;/&gt;

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Samarskite-fresh.jpg|thumb|lijevo|Samarskit]]
Sa prosječnom koncentracijom od oko 8 dijelova na milion (ppm), samarij je 40. element po rasprostranjenost u Zemljinoj kori. Među lantanoidima je peti po rasprostranjenosti, a na Zemlji ga ima više od naprimjer kalaja. Koncentracija samarija u zemljištu varira od 2 do 23 ppm, dok ga u [[okean]]ima i morima ima od 0,5 do 0,8 dijelova na bilion.&lt;ref name=emsley/&gt; Distribucija samarija u zemljištu značajno zavisi od njegovog hemijskog sastava i nije homogena. U pjeskovitim zemljištima, njegova koncentracija je oko 200 puta viša na površini čestica zemljišta nego u vodi koja je u njemu zarobljena, a ovaj odnos prelazi i 1000:1 u nekim vrstama gline.&lt;ref name=LA2/&gt;

Ovaj metal ne može se naći slobodan (samorodan) u prirodi već, kao i drugi rijetki zemni elementi, sadrže ga mnogi minerali kao što su [[monacit]], [[bastnesit]], [[cerit]], [[gadolinit]] i [[samarskit]]. Monacit (u kojem se samarij javlja u koncentracijama do 2,8%)&lt;ref name=CRC/&gt; i bastnesit su najčešće korišteni komercijalni izvori ovog metala. Svjetski izvori su procijenjeni na oko dva miliona [[tona]], od čega se većina nalazi u Kini, SAD, [[Brazil]]u, Indiji, Šri Lanki i Australiji. Godišnja proizvodnja samarija iznosi oko 700 tona.&lt;ref name=emsley/&gt; Većina zemalja u svojim izvještajima o proizvodnji obično navodi količinu svih rijetkih zemnih metala zajedno. Prema izvještajima, Kina je ubjedljivo najveći proizvođač sa oko 120 hiljada tona rude godišnje, a slijedi je SAD (sa oko 5.000 tona)&lt;ref name=LA2/&gt; i Indija (2.700 tona).&lt;ref name=&quot;usgs&quot;/&gt; Na tržištu metala on se obično nudi u obliku oksida, a čija cijena iznosi oko 30 američkih dolara po kilogramu, što je među najjeftinijim lantanoidnim oksidima.&lt;ref name=price/&gt;

== Dobijanje ==
[[Datoteka:153Sm-lexidronam structure.svg|thumb|180px|Hemijska struktura Sm-EDTMP]]
Iako se mišmetal, smjesa rijetkih zemnih metala koja sadrži oko 1% samarija, već dugo upotrebljava, relativno čisti metalni samarij je tek nedavno dobijen u čistom stanju putem ionskoizmjenjivačkih procesa, tehnika ekstrakcije rastvaračima i elektrohemijskom depozicijom. Metal se često dobija [[elektroliza|elektrolizom]] istopljene smjese samarij(III)-hlorida i [[natrij-hlorid]]a ili [[kalcij-hlorid]]a. Također se može dobiti redukcijom njegovog oksida pomoću [[lantan]]a. Zatim se dobijeni proizvod destilira kako bi se odvojili samarij (sa tačkom ključanja 1794&amp;nbsp;°C) i lantan (t.k. 3464&amp;nbsp;°C).&lt;ref name=brit/&gt;

Minerali u kojim je samarij dominantan po mnogo čemu su jedinstveni. Među njima su [[mineral]]i poput monacita-(Sm) i florencita-(Sm). Izuzetno su rijetki.&lt;ref name=&quot;masau&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;repina&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mindat&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mindat2&quot;/&gt; Izotop samarij-151 proizvodi se [[Nuklearna fisija|nuklearnom fisijom]] [[uranij]]a gdje se postiže prinos od oko 0,4% ukupnog broja fisijskih raspada. Također se može sintetizirati nakon neutronskog zahvata izotopa samarija-149, koji se dodaje u kontrolne šipke u nuklearnim reaktorima. Posljedica toga je da je samarij-151 prisutan u istrošenom nuklearnom gorivu i radioaktivnom otpadu.&lt;ref name=LA2/&gt;

== Upotreba ==
Jedan od najvažnijih vidova upotrebe samarija jesu samarij-kobalt magneti, čiji je nominalni sastav SmCo&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; ili Sm&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Co&lt;sub&gt;17&lt;/sub&gt;. Ovi magneti imaju vrlo visoku stalnu magnetiziranost, koja je oko 10 hiljada puta viša od one kod željeza, a samo neodijevi magneti imaju višu stalnu magnetiziranost. Ipak, magneti na bazi samarija imaju veću otpornost na demagnetizaciju, te ostaju stabilni i pri temperaturi iznad 700&amp;nbsp;°C (ta temperatura kod neodijevih magneta iznosi 300–400&amp;nbsp;°C). Magneti na bazi samarija našli su primjenu u malim motorima, slušalicama, zvučnicima te visokotehnološkim elektromagnetima magnetima za gitare i slične muzičke instrumente (takozvani &quot;pickup&quot;).&lt;ref name=emsley/&gt; Također, ovi magneti su se koristili i za motore električnih aviona na solarni pogon, poznati ''[[MacCready Solar Challenger|Solar Challenger]]'', kao i za &quot;pickupe&quot; za električne gitare i basove pod nazivom &quot;Vintage Noiseless&quot; koje je pravila kompanija Fender.

Također važna aplikacija samarija i njegovih spojeva je kao važan katalizator i hemijski reagens. Samarij kao katalizator ubrzava rastvaranje plastike, pomaže kod dehlorinacije zagađivača kao što su polihlorirani bifenili (PHB), kao i kod dehidracije i [[Dehidrogenacija|dehidrogenacije]] [[etanol]]a.&lt;ref name=CRC/&gt; Samarij(III)-triflat (Sm(OTf)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, odnosno Sm(CF&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), jedan je od najefikasnijih katalizatora Lewisovih kiselina za [[Friedel–Craftova reakcija|Friedel–Craftove reakcije]] s alkenima.&lt;ref name=&quot;Hajra&quot;/&gt; Samarij(II)-jodid je uobičajeno sredstvo za redukciju i kuplovanje u reakcijama organske sinteze, kao što je to primjer u reakcijama [[desulfonacija|desulfonacije]], [[anulacija|anulacije]], totalnim sintezama po Danishefskom, Kuwajimi, Mukaijyami i Holtonu, te totalnoj sintezi [[strihnin]]a i Barbierovoj reakciji kao i drugim redukcijama pomoću [[samarij(II)-jodid]]a.&lt;ref name=&quot;Wilkinson&quot;/&gt;

U svojoj obično oksidiranoj formi, samarij se dodaje u keramiku i staklo, tamo gdje je potrebno povećati apsorpciju infracrvenog svjetla. Kao sporedni sastojak u mišmetalu, samarij je sadržan u uređajima koji proizvode iskre poput &quot;kremen&quot; [[upaljač]]a i baklji.&lt;ref name=CRC/&gt;&lt;ref name=emsley/&gt;

Radioaktivni izotop samarij-153 emitira beta zrake a ima [[vrijeme poluraspada]] od 46,3 sati. Koristi se za uništavanje ćelija raka pri tretmanu raka pluća, prostate i dojke kao i kod [[osteosarkom]]a. U tu svrhu, samarij-153 se helira sa [[EDTMP]] (etilendiamintetrametilenfosfonat) te se aplicira intravenozno. Heliranjem se sprječava akumulacija radioaktivnog samarija u organizmu koja bi mogla izazvati pretjeranu izloženost radijaciji i pojavu novih ćelija tumora.&lt;ref name=emsley/&gt; Odgovarajući lijek na bazi samarija ima nekoliko trgovačkih imena kao što su samarij (&lt;sup&gt;153&lt;/sup&gt;Sm) leksidronam, poznatiji kao &quot;Kvadramet&quot;.&lt;ref name=&quot;dru267&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Pattison&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Shelley&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;mindat&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mindat.org/min-11438.html |title=Monazite-(Sm): Monazite-(Sm) mineral information and data |website=Mindat.org |access-date=4. 3. 2016 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mindat2&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.mindat.org/min-42495.html |title=Florencite-(Sm): Florencite-(Sm) mineral information and data |website=Mindat.org |access-date=4. 3. 2016 }}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Hajra&quot;&gt;{{cite journal|author=Hajra S.; Maji B.; Bar S.|title=Samarium Triflate-Catalyzed Halogen-Promoted Friedel-Crafts Alkylation with Alkenes|year= 2007|journal=Org. Lett.|volume= 9|issue= 15|pages= 2783–2786|doi= 10.1021/ol070813t}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Wilkinson&quot;&gt;{{cite book| page=1128| url=https://books.google.com/books?id=U3MWRONWAmMC&amp;pg=PA1128| title=Advanced inorganic chemistry| edition=6| author=Cotton F. Albert; Wilkinson Geoffrey; Murillo Carlos A.; Bochmann Manfred| publisher=Wiley-India| year=2007| isbn=81-265-1338-1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;dru267&quot;&gt;{{cite web|access-date=6. 6. 2009|url=http://www.centerwatch.com/patient/drugs/dru267.html|title=Centerwatch About drug Quadramet|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20081009094258/http://www.centerwatch.com/patient/drugs/dru267.html|archive-date=9. 10. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Pattison&quot;&gt;{{cite journal |author=Pattison John E. |title=Finger doses received during 153Sm injections |journal=Health physics |volume=77 |issue=5 |pages=530–5 |year=1999 |pmid=10524506 |doi=10.1097/00004032-199911000-00006}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Shelley&quot;&gt;{{cite journal |author=Finlay I. G.; Mason M. D.; Shelley M. |title=Radioisotopes for the palliation of metastatic bone cancer: a systematic review |journal=The Lancet Oncology |volume=6 |issue=6 |pages=392–400 |year=2005 |pmid=15925817 |doi=10.1016/S1470-2045(05)70206-0}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;repina&quot;&gt;{{Cite journal|author=Repina, S.A., Popova, V.I., Churin, E.I., Belogub, E.V., Khiller, V.V.|year=2014|title=Florencite-(Sm)—(Sm,Nd)Al&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(PO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(OH)&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;: A new mineral species of the alunite-jarosite group from the Subpolar Urals|journal=Geology of Ore Deposits|volume=53|number=7|pages=564-574|doi=10.1134/S1075701511070191}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=LA2&gt;[http://www.ead.anl.gov/pub/doc/samarium.pdf Human Health Fact Sheet on Samarium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040206045000/http://www.ead.anl.gov/pub/doc/samarium.pdf |date=6. 2. 2004 }}, Nacionalna laboratorija Los Alamos&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;masau&quot;&gt;{{Cite journal|author=Masau, M., Černý, P., Cooper, M.A., Chapman, R.|year=2002|title=Monazite-(Sm), a new member of the monazite group from the Annie claim #3 granitic pegmatite, Southeastern Manitoba|journal=The Canadian Mineralogist|volume=40|pages=1649-1655|doi=10.2113/gscanmin.40.6.1649}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;usgs&quot;&gt;{{cite web|url= http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/rare_earths/mcs-2010-raree.pdf|title= Rare Earths|publisher= Američka geološka služba|datum= 1. 1. 2010|access-date= 10. 12. 2010|archive-date= 11. 1. 2019|archive-url= https://web.archive.org/web/20190111143450/https://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/rare_earths/mcs-2010-raree.pdf|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=price&gt;[https://web.archive.org/web/20121014122537/http://lynascorp.com/page.asp?category_id=1&amp;page_id=25 What are their prices?], Lynas corp.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nubase&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001|title=The NUBASE evaluation of nuclear and decay properties|year=2003|page=3|volume=729|journal=Nuclear Physics A|url=http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf|bibcode=2003NuPhA.729....3A|author=Audi G.;  Bersillon O.; Blachot J., Wapstra A. H.|access-date=12. 10. 2017|archive-date=23. 9. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080923135135/http://www.nndc.bnl.gov/amdc/nubase/Nubase2003.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;tabnukl&quot;&gt;[http://www.nndc.bnl.gov/chart/reCenter.jsp?z=62&amp;n=87 Chart of the nuclides] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170729181515/http://www.nndc.bnl.gov/chart/reCenter.jsp?z=62&amp;n=87 |date=29. 7. 2017 }}, Brookhaven National Laboratory, {{Simboli jezika|en|engleski}}, pristupljeno 12. oktobra 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=emsley&gt;{{cite book|title= Nature's Building Blocks: An A–Z Guide to the Elements|author= Emsley John|publisher= Oxford University Press|year= 2001|location= Oxford, Engleska, UK|isbn= 0-19-850340-7|chapter= Samarium|pages= 371–374|url= https://books.google.com/books?id=j-Xu07p3cKwC&amp;pg=PA371}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=we&gt;{{cite web| url =https://www.webelements.com/samarium/chemistry.html| title =Chemical reactions of Samarium| publisher =Webelements| access-date =6. 6. 2009| archive-date =19. 10. 2021| archive-url =https://web.archive.org/web/20211019012711/https://www.webelements.com/samarium/chemistry.html| url-status =dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Roth&quot;&gt;{{cite journal|author=Chen X.; Roth G.|title=Superconductivity at 8 K in samarium-doped C60|journal=Physical Review B|volume=52|page=15534|year=1995|doi=10.1103/PhysRevB.52.15534|issue=21|bibcode = 1995PhRvB..5215534C}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=Wu2008&gt;{{cite journal|arxiv = 0811.0761|title = Superconductivity at 56 K in Samarium-doped SrFeAsF|year=2008|doi=10.1088/0953-8984/21/14/142203|journal = Journal of Physics: Condensed Matter|volume = 21|issue = 14|page = 142203|bibcode = 2009JPCM...21n2203W|author = Wu G.; Xie Y. L.; Chen H; Zhong M.; Liu R. H.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Huray&quot;&gt;{{cite journal|author=Huray P.; Nave S.; Haire R.|title=Magnetism of the heavy 5f elements|journal=Journal of the Less Common Metals|volume=93|page=293|year=1983|doi=10.1016/0022-5088(83)90175-3|issue=2}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Okazaki&quot;&gt;{{cite journal|doi = 10.1016/S0921-4526(02)00991-2|title= Electronic and geometric structures of metallofullerene peapods|year=2002|author=Okazaki T.; Suenaga Kazutomo; Hirahara Kaori, Bandow Shunji|journal=Physica B|volume = 323|page=97|bibcode = 2002PhyB..323...97O}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=sm&gt;{{cite journal|doi=10.1016/0022-5088(85)90294-2|author=Shi N.; Fort D.|year=1985|page=21|volume=113|journal=Journal of the Less Common Metals|title=Preparation of samarium in the double hexagonal close packed form|issue=2}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Susceptibilities&quot;&gt;{{cite journal|author=Lock J. M.|title= The Magnetic Susceptibilities of Lanthanum, Cerium, Praseodymium, Neodymium and Samarium, from 1.5 K to 300 K|journal= Proceedings of the Physical Society | series = Series B|volume= 70|page= 566|year=1957|doi= 10.1088/0370-1301/70/6/304|issue= 6|bibcode = 1957PPSB...70..566L}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=van&gt;[http://elements.vanderkrogt.net/element.php?sym=Sm Samarium: History &amp; Etymology]. Elements.vanderkrogt.net. Pristupljeno 10. oktobra 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Coplen&quot;&gt;{{cite journal|author=Coplen T. B.; Peiser H. S.|title=History of the recommended atomic-weight values from 1882 to 1997: A comparison of differences from current values to the estimated uncertainties of earlier values (Technical Report)|journal=Pure and Applied Chemistry |volume=70|page=237|year=1998|doi=10.1351/pac199870010237}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;lecoq89&quot;&gt;{{cite journal|url= http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k3046j/f214.pagination|author= Lecoq de Boisbaudran|title= Recherches sur le samarium, radical d'une terre nouvelle extraite de la samarskite|journal= Comptes rendus hebdomadaires des séances de l'Académie des sciences|volume= 89|year= 1879|pages= 212–214}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Shipley&quot;&gt;{{Cite book|author=Shipley, Joseph Twadell|url=https://books.google.com/books?id=m1UKpE4YEkEC&amp;pg=PA90|title=The Origins of English Words: A Discursive Dictionary of Indo-European Roots|publisher=JHU Press|year=2001|page=90|isbn=0-8018-6784-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;year1881&quot;&gt;{{cite journal|title= Sur le décipium et le samarium|author= Marc Delafontaine|journal= Comptes rendus hebdomadaires|volume= 93|page= 63|year= 1881|url= http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k3049g.image.r=Decipium.f63.langEN}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=RSC&gt;[http://www.rsc.org/chemistryworld/podcast/Interactive_Periodic_Table_Transcripts/Samarium.asp Chemistry in Its Element – Samarium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110408195843/http://www.rsc.org/chemistryworld/podcast/Interactive_Periodic_Table_Transcripts/Samarium.asp |date=8. 4. 2011 }}, Royal Society of Chemistry&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=iupac&gt;{{cite journal|author=De Laeter J. R.; Böhlke J. K.; De Bièvre P.; Hidaka H.|title=Atomic weights of the elements. Review 2000 (IUPAC Technical Report)|doi=10.1351/pac200375060683|journal=Pure and Applied Chemistry|year=2003 |volume=75|pages= 683–800|publisher=IUPAC|issue=6}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=bse&gt;[http://bse.sci-lib.com/article099149.html Samarskite], Большой Советской Энциклопедии (na ruskom), pristupljeno 10. oktobra 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;jourpharm&quot;&gt;{{cite journal|title= Sur le décepium, métal nouveau de la samarskite|author= Marc Delafontaine|journal= Journal de pharmacie et de chimie|volume= 28|page= 540|year= 1878|url= http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k78100m.image.r=Decipium.f548.langEN}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;comptesrendus&quot;&gt;{{cite journal|title= Sur le décepium, métal nouveau de la samarskite|author= Marc Delafontaine|journal= Comptes rendus hebdomadaires|volume= 87|page= 632|year= 1878|url= http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k3044x.image.r=Decipium.f694.langEN}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zhang&quot;&gt;{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical &amp; Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=brit&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/520309/samarium Samarium], Encyclopædia Britannica on-line&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Harry H. Binder&quot;&gt;{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;CIAAW&quot;&gt;[http://www.ciaaw.org/atomic-weights.htm CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013], pristupljeno 8.
 oktobra 2017.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Greenwood&quot;&gt;{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=1579}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=CRC&gt;{{cite book|author=C. R. Hammond|chapter=The Elements|title=Handbook of Chemistry and Physics|edition=85|publisher=CRC press|year=2004|isbn=0-8493-0485-7|url=https://archive.org/details/crchandbookofche81lide}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;weast&quot;&gt;{{Cite book|author=Weast, Robert C. (gl.ur.)|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1989|edition=70|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Samarium}}
* {{Cite web|url=http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Sm/index.html|title=Samarium: the essentials|access-date=8. 10. 2017|language=en|archive-date=18. 4. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080418212028/http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Sm/index.html|url-status=dead}}

{{PSE}}

[[Kategorija:Hemijski elementi]]
[[Kategorija:Reducensi]]
[[Kategorija:Rijetki zemni metali]]</text>
      <sha1>ejztfnmk56oiyftdqjqu2hwfd899f9u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pavo Živković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10670</id>
    <revision>
      <id>3915653</id>
      <parentid>3755641</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:46:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915653</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8867" sha1="9moq2pxu1p4xnj68j5fkk3689c9jfm5" xml:space="preserve">'''Pavo Živković''' ([[Kostrč]], [[Orašje]], 2. august 1944) jugoslavenski, hrvatski i bosanskohercegovački historičar.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67774|title=Živković, Pavo {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=4. 7. 2020}}&lt;/ref&gt;

U [[Novi Sad|Novom Sadu]] je diplomirao historiju [[1968]], magistrirao [[1974]]. i doktorirao [[1978]] u [[Beograd]]u. Radio je u [[Institut za istoriju u Sarajevu|Institutu za istoriju u Sarajevu]]. Predavao je historiju srednjega vijeka na fakultetima u [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Sarajevu]] [[Zadar|Zadru]], [[Osijek]]u i [[Tuzla|Tuzli]]. Objavio više knjiga i preko stotinu radova u periodici. Bio je konzul [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Živi i radi u Hrvatskoj.
 
== Posebna izdanja ==
 
* Tvrtko II. Tvrtković, Sarajevo (1981.)
* Bibliografija objavljenih izvora i literature o srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1982. 
* Ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u XIV. i XV. stoljeću, (1986)
* Povijest Bosne i Hercegovine do konca XVIII. stoljeća i povijest Hrvata Bosanske Posavine do početka XX. stoljeća (1994)
* Etnička i vjerska povijest Bosne i Hercegovine, Slavonije i Srijema do konca XVII. stoljeća (1996)
* Iz srednjovjekovne povijesti Bosne i Huma, Osijek (2002)
* Svjetlost Međugorja (s Pavom Mikićem, roman, 1990)
* Sumrak Bosne i Huma (romansirana povijest, 1997).

== Članci i rasprave ==

* Pariteti dubrovačkog novca u srednjem vijeku, Anali Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku, 22-23, Dubrovnik, 1985, 31-39.
* Bitka kod Doboja 1394. godine, Značenja, 5, Doboj, 1985, 55-62.
* Pregled historije Brčkog sa okolinom od najstarijih vremena do austrougarske okupacije 1878. godine, in: Brčko i okolina u radničkom pokretu i NOB-u, Tuzla, 1985, 11-55.
* Iz istorije srednjovjekovne Bosne, Značenja, 11, 73-84; 12, 53-69, Doboj, 1986.
* Usorska vlasteoska porodica Zlatonosovići i bosanski kraljevi (posljednja decenija XIV. i prve tri decenije XV. stoljeća), Historijski zbornik, 39, Zagreb, 1986, 147-162.
* Bosna između Dubrovačke i Mletačke republike dvadesetih godina XV. stoljeća, Istorijski zbornik, 7, Banja Luka, 1986, 7-24.
* Modriča sa okolinom u srednjem vijeku, in: Modriča sa okolinom u prošlosti, Modriča, 1986, 35-72.
* Utjecaj ekonomsko-socijalnih prilika iz Dubrovnika i ostalih primorskih gradova na kulturne prilike u Bosni u 14. i 15. stoljeću, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 12, Zadar, 1986, 271-282.
* Područje Kaknja od najstarijih vremena do austrougarske okupacije 1878. godine, in: Kakanj - Monografija, Sarajevo, 1987, 9-31.
* Ivaniš Nelipić između Mletačke Republike i bosanskog kralja Tvrtka II. Tvrtkovića, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 27 (14), Zadar, 1988, 151-170.
* Socijalne promjene na dvoru bosanskih kraljeva tijekom 14. i 15. stoljeća. (Primjeri nastanka novog plemstva u Bosni), Radovi Filozofskog fakulteta u Zagrebu - Zavod za hrvatsku povijest, 21, Zagreb, 1988, 23-34.
* Dubrovačko-bosansko-humska suradnja na polju zdravstvene kulture tijekom 14. i 15. stoljeća, Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 26, Dubrovnik, 1988, 67-76.
* Narodni preporod i južnoslavenska ideja u djelima fra Martina Nedića - prvog Ilira Bosne, Pregled, 28, 2-3, Sarajevo, 1988, 249-263.
* Sigismundova odmazda prema Horvatima i pokušaj pokoravanja bosanskog kraljevstva, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 15, Zadar, 1989, 103-134.
* Kratak pregled historije općine Orašje, in: Sto godina proizvodnje duhana u srednjoj Bosanskoj Posavini - &quot;Bosanac&quot; 1888-1988., Sarajevo, 1989, 9-30.
* Martin Nedić prvi Ilir iz Bosne i narodni preporod u Dalmaciji, in: Zbornik radova sa simpozija &quot;Narodni preporod u Dalmaciji&quot;, Zadar, 1989, 351-360.
* Školstvo u Bosanskoj Posavini do austrougarske okupacije. (Prve škole i njihovi nastavni predmeti), in: Zbornik radova 100 godina učiteljstva u BiH, Sarajevo, 1989, 268-272.
* Razvoj hrvatskog školstva u djelima Mitra Papića i pravci daljnjeg istraživanja na tom planu, in: Zbornik radova Prvog kongresa pedagoga BiH, Sarajevo, 1990, 449-456.
* Gospodarske prilike kao osnovni uzrok migracijskih kretanja iz Primorja u zaleđe i obratno, in: Migracije i BiH, Sarajevo, 1990, 49-51.
* Veze Bosne i Biograda sa zaleđem u zadnjem desetljeću 14. i prvom desetljeću 15. stoljeća, in: Zbornik radova sa znanstvenog skupa &quot;Biograd i njegova okolina u prošlosti&quot;, Zadar, 1990, 397-408.
* Posjedi i prihodi Samostana Svetog Krševana u Zadru od osnivanja do konca XV. stoljeća, Zadarska revija, 2-3, Zadar, 1990, 221-241.
* Razvoj školstva u Sutješkom distriktu do austrougarske okupacije 1878. godine, Nova et Vetera, 1-2, Sarajevo, 1990, 211-223.
* Posjedi i prihodi Samostana Svetog Krševana u Zadru od osnivanja do konca XV. stoljeća, in: Znanstveni skup u povodu 1000. obljetnice Samostana Svetog Krševana i 30. obljetnice Filozofskog fakulteta, Zadar, 1990, 109-131.
* Prevencija i liječenje kuge sredinom XIV. stoljeća u Bosni i u Humu, Acta Facultatis nedicinae Fluminensis, 15 (3-4). Rijeka, 1990, 65-67. (Koautor: V. Stolić).
* Problem školstva u Bosni Srebrenoj 19. stoljeća na primjeru Sutješkog samostana, in: Zbornik radova sa simpozija u povodu 100-te obljetnice smrti fra Antuna Kneževića, Jajce, 1990, 157-169.
* Društveno-političke prilike u srednjovjekovnoj Bosni i Humu, in: Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne, Sarajevo, 1991, 10-93.
* Narodnosna slika Bosne i Hercegovine tijekom 15. i 16. stoljeća : s posebnim osvrtom na kretanje hrvatskog pučanstva, Zadarska smotra, 41 (6), Zadar, 1992, 43-66.
* Pojava bogumilstva i anatema kao način borbe protiv heretika, Croatica Christiana periodica, 17 (31), Zagreb, 1993, 42-48.
* Dubrovački rod Mikočić-Utvičić u Bosni tijekom 15. stoljeća, Radovi filozofskog fakulteta u Zadru, 31, Zadar, 1993, 163-178.
* Knin i Bosna od kraja 13. do početka 15. stoljeća, in: Kninski zbornik, Zagreb, 1993, 123-132.
* Hrvati Bosanske Posavine u prošlosti, Radovi filozofskog fakulteta u Zadru, 32 (19), Zadar, 1994, 255-297.
* Napomene iz povijesti Livna, in: Livanjski kraj u povijesti, Split - Livno, 1994, 233-236.
* Demografske promjene na prostoru BiH do XVIII. stoljeća s osvrtom o stradanju Hrvata, Mostariensia, 1, Mostar, 1994, 43-50.
* Kosovski boj - legenda ili stvarnost, Mostariensia, 2, Mostar, 1995, 67-73.
* Stoljetni razvitak i nestajanje Hrvata katolika u BiH. Tužna povijest katoličanstva na prostorima BiH, Studia Vrhbonensia, 7, Sarajevo - Bol, 1995, 475-501.
* Sudbonosna stoljeća u povijesti bosanskohercegovačkih Hrvata. in: Hrvati u BiH - ciljevi i mogućnosti. Zbornik radova sa simpozija održanom u Neumu od 19.-22.XII.1994., Mostar, 1995, 31-46.
* Pregled političkih prilika u srednjovjekovnoj humskoj zemlji, in: Zbornik sa znanstvenog skupa &quot;Povijest hrvatskog Počitelja&quot;, Čapljina - Zagreb, 1996, 11-38.
* Povijesne dimenzije i povijesno utemeljenje hrvatstva u BiH, Hrvatska misao, 2, Sarajevo, 1997, 101-110.
* Bosanska Posavina - Napučenost i okruženje u razdoblju osmanske prevlasti, Hrvatska misao, 3-4, Sarajevo, 1997, 7-24.
* Sukobi i animoziteti kršćana i sljedbenika islama od nastanka islama do pojave protestantizma i Martina Lutera - uzroci tih sukoba i njihove posljedice, Motrišta, 4, Mostar, 1997, 79-86.
* Ustupanje Konavala Dubrovčanima, in: Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Radovi sa simpozija, 1, Dubrovnik, 1998, 77-100.
* Diplomatski kontakti Bosne i Huma s Dubrovčanima o ustupanju Konavala, Hrvatska misao, 6, Sarajevo, 1998, 89-105.
* Demografske promjene na bosanskohercegovačkom prostoru kroz povijest, Motrišta, 8, Mostar, 1998, 13-21.
* Bizantski crkvenoslavenski utjecaji na vjerske prilike u Branimirovoj Hrvatskoj, Hercegovina, 4-5, 12-13, Mostar, 1998-1999.
* Dubrovačka nadbiskupija i vjerske prilike u Bosni tijekom XII. i XIII. stoljeća, in: Tisuću godina Dubrovačke (nad)biskupije. Zbornik radova, Dubrovnik, 2001.
* Katoličke crkve i župe na prostoru zapadne Bosne prije i poslije dolaska Turaka, Hrvatska misao, 6 (22), Sarajevo, 2002, 96-103.
* Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti, Hercegovina, 8-9, 16-17, Mostar, 2002-2003.

== Literatura ==

* Pavo Živković [http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=294] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306005855/http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=294 |date=6. 3. 2016 }}

{{DEFAULTSORT:Živković, Pavo}}
[[Kategorija:Historiografija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Historiografija srednjovjekovne Bosne]]
[[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Rođeni 1944.]]
[[Kategorija:Biografije, Orašje]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>9moq2pxu1p4xnj68j5fkk3689c9jfm5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pamuk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11804</id>
    <revision>
      <id>3915640</id>
      <parentid>3899431</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:07:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915640</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4874" sha1="ldxz2tn8zxqr7m2615oiy3nq67idicl" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = lightgreen
| naziv = ''Pamuk''
| slika =Gossypium_barbadense_-_Köhler–s_Medizinal-Pflanzen-068.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis = ''Gossypium barbadense''
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Cvjetnice|Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Malvales]]
| familia = [[Malvaceae]]
| genus = '''''[[Gossypium]]'''''
}}

'''Pamuk''' je jednogodišnja [[biljka]] iz familije ''Malvacea''. Potječe iz područja [[Indokina|Indokine]], ekvatorijalnog dijela [[Afrika|Afrike]], [[Peru]]a i [[Meksiko|Meksika]]. Zauzima prvo mjesto među kulturama za proizvodnju vlakna.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.agroklub.com/sortna-lista/uljarice-predivo-bilje/pamuk-83/|title=Pamuk|website=Agroklub.com|language=hr|access-date=12. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; Sjeme pamuka sadrži 27% ulja. Obradom se dobijaju važna [[tekstil]]na vlakna.

Pamuk se najčešće koristi za proizvodnju pamučnih platna od kojih se potom prave sve vrste odjevnih predmeta naročito donji veš.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bigcenters.rs/blog/pamuk-materijal-bezvremenske-udobnosti-i-brojnih-benefita/|title=Pamuk {{!}} Prirodni materijal i sve što treba da znate o njemu|last=avokado_big|date=30. 10. 2023|website=BIG|language=sr-RS|access-date=12. 3. 2025}}&lt;/ref&gt; Također, sjeme pamuka sadržava 17 – 19 % ulja, koje služi za izradu [[sapun]]a i sl. a ako se rafinira, može se iskoristiti i za proizvodnju margarina i ulja za konzerve. Stabljika se može koristiti za izradu građevinskog materijala i različitog kartona.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Iako je tropska i suptropska kultura, koja zahtjeva mnogo toplote i sunca i umjerenu i ravnomjernu vlažnost, pamuk se uzgaja po većem dijelu svijeta. Pripada familiji biljaka Malvaceae. Ima dobro razvijen vretenast [[Korijen (biljka)|korijen]], urezano lišće, žućkaste cvjetove. U [[Čahura (plod)|čahurama]] se nalazi sjeme koje je obraslo vlaknom.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://tenoris.ba/o-pamuku/|title=O pamuku - Tenoris|last=admin|date=20. 8. 2021|language=bs-BA|access-date=12. 3. 2025|archive-date=22. 4. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250422090324/https://tenoris.ba/o-pamuku/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Sjeme sadrži više do 25% ulja, te se poslije izdvajanja vlakna iz njega cijedi dobro jestivo ulje.

Sjeme pamuka je obraslo [[Vlakno|vlaknima]] prosječne dužine oko 30&amp;nbsp;mm; odvajanjem sjemena (tj. egreniranjem) i raznim postupcima prečišćavanja dobija se važna tekstilna sirovina&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; (među najviše korišćenim artiklom u svijetu, pored uglja i čelika u svjetskoj trgovini). Najveći proizvođači ove biljke su: SAD, Rusija, Indija, Egipat itd.

== Također pogledajte ==
* [[Vuna]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.pbs.org/now/shows/310/cotton-trade.html Facts and figures of Cotton Trade 2007]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130824070625/http://www.pbs.org/now/shows/310/cotton-trade.html |date=24. 8. 2013 }} on PBS.org
*[https://web.archive.org/web/20110707093937/http://www.agrocel-cotton.com/english/en_glossary_of_terms.html Glossary of cotton terms]
*[https://web.archive.org/web/20100806124752/http://invention.smithsonian.org//centerpieces/ilives/lecture12.html Naturally colored cotton]
*[https://web.archive.org/web/20090706130425/http://www.plantcultures.org/plants/cotton_landing.html Plant Cultures&amp;nbsp;– History and botany of cotton]
*[https://archive.today/20120912104232/http://www.spinningtheweb.org.uk/ Spinning the web&amp;nbsp;– Cotton in the UK's Industrial Revolution]
*[https://web.archive.org/web/20100705041420/http://r0.unctad.org/infocomm/anglais/cotton/sitemap.htm UNCTAD Information on Cotton]
*[http://www.georgiaencyclopedia.org/nge/Article.jsp?id=h-2087 Cotton production in the U.S. South] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120829024917/http://www.georgiaencyclopedia.org/nge/Article.jsp?id=h-2087 |date=29. 8. 2012 }} (entry in the New Georgia Encyclopedia)
*[https://web.archive.org/web/20121010225109/http://www.icac.org/cotton_info/speeches/Chaudhry/2005/beltwide_05.pdf 2006 Report from International Cotton Advisory Committee]
*[http://www.ams.usda.gov/cotton/mncs/index.htm USDA AMS&amp;nbsp;– Market News Reports&amp;nbsp;– Cotton Reports]
*[http://www.ica-ltd.org/ International Cotton Association]
*[http://www.cotton.org/news National Cotton Council News and Current Events]
*[http://www.ncto.org/ National Council of Textile Organizations]
*[http://www.nytimes.com/2004/07/20/opinion/20iht-edmosely_ed3_.html?scp=1&amp;sq=%22Cotton's%20Not%20King%22&amp;st=cse Moseley, W.G. 2004. &quot;Cotton's Not King: Farm Subsidies and Africa.&quot; International Herald Tribune, July 20, pg. 8.]
{{Commonscat|Gossypium}}
{{Vlakna}}

[[Kategorija:Industrijske biljke]]
[[Kategorija:Tekstil]]
[[Kategorija:Vlakna]]
[[Kategorija:Malvales]]
[[Kategorija:Celuloze]]</text>
      <sha1>ldxz2tn8zxqr7m2615oiy3nq67idicl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bazilika Emilija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13686</id>
    <revision>
      <id>3915573</id>
      <parentid>3745814</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:21:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Redaktor GLAM</username>
        <id>164660</id>
      </contributor>
      <comment>Higher resolution version of image</comment>
      <origin>3915573</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1275" sha1="sp52nlesmvp33hz9yw0tibtlieh07ns" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Basilica Emilia - facade in the Augustean Era 02 (150620052).png|mini|desno|300p|Bazilika Emilija, crtež]]
'''Bazilika Emilija''' ([[latinski]]:''Basilica Aemilia'') je bazilika izgrađena 176. p. n. e. od strane [[Marcus Aemilius Lepidus]]-a po kojem je i dobila ime i [[Marcus Fulvius Nobilior]]-a za vrijeme Rimske republike. Bazilika je potpuno rekonstruisana 34. p. n. e., te ponovno popravljena nakon požara 14. p. n. e. i 22. n. e. Bazilika Emilija se smatrala jednom od najljepših građevina u [[Rim]]u. Koristila se za trgovinu na sjevernoj strani [[Rimski forum|rimskog foruma]]. Na mramornom podu se i danas mogu vidjeti zeleni odrazi istopljenih bronzanih novčića koji su se otopili kad je Rim napadnut i zapaljen 410. n. e.

Bazilika je bila je oko 94 m široka i 24 m duboka. Imala je duple paralelne hodnike koji su se protezali od zapada prema sjeveru od [[centralni brod|centralnog broda]] te jedan hodnik od istoka prema jugu sa druge strane centralnog broda. Red trgovina je bio na južnoj strani okrenut prema rimskom forumu. Bazilika je također imala i dvospratni balkon.

== Također pogledajte ==
* [[Bazilika Julija]]
{{Commonscat|Basilica Aemilia (Rome)}}

[[Kategorija:Rimska Republika]]
[[Kategorija:Bazilika]]</text>
      <sha1>sp52nlesmvp33hz9yw0tibtlieh07ns</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>20. august</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14990</id>
    <revision>
      <id>3915638</id>
      <parentid>3901679</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:58:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[1956]] – [[Dragan Čović]], bosanskohercegovački i hrvatski političar</comment>
      <origin>3915638</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3426" sha1="bev1kz2iguhnuxhimjdin8wi6xojdkm" xml:space="preserve">{{AugustKalendar}}
'''20. august / kolovoz (20. 8)''' jest 232. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (233. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 133 dana.

== Događaji ==
* [[917]] – Bugarski car [[Simeon I]] pobijedio u ratu protiv Bizantije.
* [[1950]] – U [[Dubrovnik]]u počela [[Šahovska olimpijada 1950.|Deveta šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 16 država.
* [[1991]] – [[Estonija]] ponovo stekla nezavisnost.

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1561]] – [[Jacopo Peri]], [[italija]]nski [[kompozitor]], [[Orgulje|orguljaš]], [[pijanist]]a i [[Pjevanje|pjevač]] prelaznog perioda između [[Renesansa|renesansnog]] i [[barok]]nog stila

=== 18. vijek ===
* [[1779]] – [[Jacob Berzelius]], švedski [[hemičar]]

=== 19. vijek ===
* [[1827.]] 
** [[Josef Strauss]], austrijski kompozitor i dirigent
** [[Charles de Coster]], belgijski pisac 
* [[1833]] – [[Benjamin Harrison]], američki političar i državnik
* [[1847]] – [[Bolesław Prus]], poljski književnik

=== 20. vijek ===
* [[1901]] – [[Salvatore Quasimodo]], italijanski pjesnik i prevodilac
* [[1905]] – [[Hasan Kikić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik
* [[1909]] – [[Olga Rupcova]], sovjetska šahistica
* [[1935]] – [[Midhat Riđanović]], jugoslavenski i bosanskohercegovački lingvist i anglist
* [[1936]] – [[Alice i Ellen Kessler]], njemačke zabavljačice (''Blizanke Kessler'')
* [[1941]] – [[Slobodan Milošević]], srbijanski političar i ratni zločinac
* [[1943]] – [[Dragan Nikolić]], srbijanski i jugoslavenski glumac
* [[1944]] – [[Rajiv Gandhi]], indijski političar i državnik
* [[1949]] – [[Ivan Čavlović]], bosanskohercegovački muzikolog, kompozitor i publicista
* [[1951]] – [[Nura Bazdulj-Hubijar]], bosanskohercegovačka književnica
* [[1956]] – [[Dragan Čović]], bosanskohercegovački i hrvatski političar
* [[1961]] 
** [[Emir Hadžihafizbegović]], bosanskohercegovački glumac
** [[Greg Egan]], australski pisac naučne fantastike i programer
* [[1965]] – [[Erkki Latvala]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac
* [[1967]] – [[Øystein Slettemark]], [[Danska|danski]]  i [[grenland]]ski [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaški trkač]] [[Norveška|norveškog]] porijekla
* [[1970]] – [[John Carmack]], američki programer
* [[1982]] – [[Fani Stipković]], hrvatska glumica, novinarka i TV voditeljica
* [[1999]] – [[Elvedina Muzaferija]], [[BiH|bosanskohercegovačka]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]]

== Umrli ==
* [[1917]] – [[Adolf von Baeyer]], [[Njemačka|njemački]] [[hemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] [[1905.]]
* [[1980]] – [[Joe Dassin]], američki pjevač
* [[1985]] – [[Donald O. Hebb]], [[Kanada|kanadski]] psiholog i neuronaučnik
* [[1995]] – [[Hugo Pratt]], italijanski autor stripova
* [[2013]] – [[Elmore Leonard]], američki pisac
* [[2023]] – [[Howard Spodek]], američki historičar

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|20 August}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/20 Na današnji dan (20. august), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/august-20/ Na današnji dan (20. august), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|august020]]</text>
      <sha1>bev1kz2iguhnuxhimjdin8wi6xojdkm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pulitzerova nagrada za historiju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15966</id>
    <revision>
      <id>3915689</id>
      <parentid>3841260</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:48:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22986" sha1="6v1lwdy36uvdkgrep439170oc7g9nn2" xml:space="preserve">{{Infokutija nagrada
| ime                = Pulitzerova nagrada za historiju
| podnaslov          = 
| trenutne_nagrade   = 
| slika              = Gen_pulitzer.jpg
| veličina_slike     = 
| alt                = 
| opis               = 
| deskripcija        = za istaknutu knjigu o historiji Sjedinjenih Američkih Država
| sponzor            =
| datum              =
| lokacija           = 
| država             = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| organizator        = [[Univerzitet Columbia]]
| nagrada            = 
| godina             = {{Početni datum i godine|1917||}}
| godina2            = 
| nosilac            = [[Jacqueline Jones]] (2024)
| veb-sajt           = 
}}
'''Pulitzerova nagrada za historiju''' jedna je od sedam američkih [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerovih nagrada]] koje se godišnje dodjeljuju za [[književnost]], [[Drama|dramu]] i [[Muzika|muziku]]. Dodjeljuje se od 1917. za istaknutu knjigu o historiji [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Jedna je od originalnih Pulitzera, jer je program inauguriran 1917. sa sedam nagrada, od kojih su četiri dodijeljene te godine.&lt;ref&gt;[http://www.pulitzer.org/awards/1917 &quot;1917 Winners&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151224024355/http://www.pulitzer.org/awards/1917 |date=24. 12. 2015 }}. The Pulitzer Prizes (pulitzer.org). Retrieved 2013-12-19.&lt;/ref&gt; Program Pulitzerove nagrade također je prepoznao neka historijska djela svojom nagradom za biografiju iz 1917. i Općom nagradom za nefikciju iz 1962. Finalisti se proglašavaju od 1980, obično još dvoje pored pobjednika.&lt;ref name=prize
&gt;[http://www.pulitzer.org/bycat/History &quot;History&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160103054933/http://www.pulitzer.org/bycat/History |date=3. 1. 2016 }}. The Pulitzer Prizes. Retrieved 2013-12-19.&lt;/ref&gt;

== Dobitnici nagrade ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+
!Godina
!Dobitnik
!Naziv djela
!Reference
|-
|1917.
|[[Jean Jules Jusserand]]
|''With Americans of Past and Present Days''
|
|-
|1918.
|[[James Ford Rhodes]]
|''A History of the Civil War''
|&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot;&gt;{{cite book|author1=Elizabeth A. Brennan|url=https://books.google.com/books?id=63nvmt4HqTEC&amp;pg=PA280|title=Who's who of Pulitzer Prize Winners|author2=Elizabeth C. Clarage|publisher=Greenwood Publishing Group|year=1999|isbn=978-1-57356-111-2|pages=280–|access-date=12. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|1919.
| colspan=&quot;3&quot; |''Nije dodijeljena''
|-
|1920.
|[[Justin H. Smith]]
|''The War with Mexico''
|&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot; /&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1921.
|[[William Sowden Sims]]
| rowspan=&quot;2&quot; |''The Victory at Sea''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot; /&gt;
|-
|[[Burton J. Hendrick]]
|-
|1922.
|[[James Truslow Adams]]
|''The Founding of New England''
|&lt;ref name=&quot;FischerFischer2011&quot;&gt;{{cite book |author1=Heinz-D Fischer |url=https://books.google.com/books?id=w3CdrctE80IC&amp;pg=PA304 |title=Complete Historical Handbook of the Pulitzer Prize System 1917-2000: Decision-Making Processes in all Award Categories based on unpublished Sources |author2=Erika J. Fischer |date=9. 5. 2011 |publisher=Walter de Gruyter |isbn=978-3-11-093912-5 |pages=304– |access-date=13. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|1923.
|[[Charles Warren]]
|''The Supreme Court in United States History''
|&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot; /&gt;
|-
|1924.
|[[Charles Howard McIlwain]]
|''The American Revolution: A Constitutional Interpretation''
|
|-
|1925.
|[[Frederic L. Paxson]]
|''History of the American Frontier''
|
|-
|1926.
|[[Edward Channing]]
|''A History of the United States''
|
|-
|1927.
|[[Samuel Flagg Bemis]]
|''Pinckney's Treaty''
|
|-
|1928.
|[[Vernon Louis Parrington]]
|''Main Currents in American Thought''
|
|-
|1929.
|[[Fred Albert Shannon]]
|''The Organization and Administration of the Union Army, 1861-1865''
|&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fischer |first=Heinz Dietrich |url=https://archive.org/details/americanhistorya0000unse_q0g1/page/53 |title=American History Awards, 1917-1991: From Colonial Settlements to the Civil Rights Movement |author2=Erika J. Fischer |publisher=Walter de Gruyter |year=1994 |isbn=3-598-30177-4 |page=[https://archive.org/details/americanhistorya0000unse_q0g1/page/53 53]}}&lt;/ref&gt;
|-
|1930.
|[[Claude H. Van Tyne]]
|''The War of Independence''
|&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot; /&gt;
|-
|1931.
|[[Bernadotte E. Schmitt]]
|''The Coming of the War, 1914''
|
|-
|1932.
|[[John J. Pershing]]
|''My Experiences in the World War''
|
|-
|1933.
|[[Frederick J. Turner]]
|''The Significance of Sections in American History''
|
|-
|1934.
|[[Herbert Agar]]
|''The People's Choice''
|
|-
|1935.
|[[Charles McLean Andrews]]
|''The Colonial Period of American History''
|
|-
|1936.
|[[Andrew C. McLaughlin]]
|''A Constitutional History of the United States''
|&lt;ref name=&quot;FischerFischer2004&quot;&gt;{{cite book |author1=Heinz Dietrich Fischer |url=https://books.google.com/books?id=okvYMZnx4ykC&amp;pg=PA254 |title=Complete Bibliographical Manual of Books about the Pulitzer Prizes, 1935-2003: Monographs and Anthologies on the Coveted Awards |author2=Erika J. Fischer |publisher=Walter de Gruyter |year=2004 |isbn=978-3-598-30188-9 |pages=254– |access-date=13. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|1937.
|[[Van Wyck Brooks]]
|''The Flowering of New England, 1815-1865''
|
|-
|1938.
|[[Paul Herman Buck]]
|''The Road to Reunion, 1865-1900''
|&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot; /&gt;
|-
|1939.
|[[Frank Luther Mott]]
|''A History of American Magazines''
|&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot; /&gt;
|-
|1940.
|[[Carl Sandburg]]
|''Abraham Lincoln: The War Years''
|
|-
|1941.
|[[Marcus Lee Hansen]]
|''The Atlantic Migration, 1607-1860''
|
|-
|1942.
|[[Margaret Leech]]
|''Reveille in Washington, 1860-1865''
|&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot; /&gt;
|-
|1943.
|[[Esther Forbes]]
|''Paul Revere and the World He Lived In''
|&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot; /&gt;
|-
|1944.
|[[Merle Curti]]
|''The Growth of American Thought''
|
|-
|1945.
|[[Stephen Bonsal]]
|''Unfinished Business''
|
|-
|1946.
|[[Arthur M. Schlesinger, Jr.]]
|''The Age of Jackson''
|
|-
|1947.
|[[James Phinney Baxter III]]
|''Scientists Against Time''
|&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot; /&gt;
|-
|1948.
|[[Bernard DeVoto]]
|''Across the Wide Missouri''
|
|-
|1949.
|[[Roy Franklin Nichols]]
|''The Disruption of American Democracy''
|&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot; /&gt;
|-
|1950.
|[[Oliver W. Larkin]]
|''Art and Life in America''
|
|-
|1951.
|[[R. Carlyle Buley]]
|''The Old Northwest, Pioneer Period 1815-1840''
|
|-
|1952.
|[[Oscar Handlin]]
|''The Uprooted''
|
|-
|1953.
|[[George Dangerfield]]
|''The Era of Good Feelings''
|
|-
|1954.
|[[Bruce Catton]]
|''A Stillness at Appomattox''
|
|-
|1955.
|[[Paul Horgan]]
|''Great River: The Rio Grande in North American History''
|
|-
|1956.
|[[Richard Hofstadter]]
|''The Age of Reform''
|
|-
|1957.
|[[George F. Kennan]]
|''Russia Leaves the War: Soviet-American Relations, 1917-1920''
|
|-
|1958.
|[[Bray Hammond]]
|''Banks and Politics in America''
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1959.
|[[Leonard D. White]]
| rowspan=&quot;2&quot; |''The Republican Era: 1869-1901''
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
|[[Jean Schneider]]
|-
|1960.
|[[Margaret Leech]]
|''In the Days of McKinley''
|&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot; /&gt;
|-
|1961.
|[[Herbert Feis]]
|''Between War and Peace: The Potsdam Conference''
|&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot; /&gt;
|-
|1962.
|[[Lawrence H. Gipson]]
|''The Triumphant Empire: Thunder-Clouds Gather in the West, 1763-1766''
|
|-
|1963.
|[[Constance McLaughlin Green]]
|''Washington, Village and Capital, 1800-1878''
|
|-
|1964.
|[[Sumner Chilton Powell]]
|''Puritan Village: The Formation of a New England Town''
|&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot; /&gt;
|-
|1965.
|[[Irwin Unger]]
|''The Greenback Era''
|
|-
|1966.
|[[Perry Miller]]
|''The Life of the Mind in America''
|&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot; /&gt;
|-
|1967.
|[[William H. Goetzmann]]
|''Exploration and Empire: The Explorer and the Scientist in the Winning of the American West''
|&lt;ref name=&quot;BrennanClarage1999&quot; /&gt;
|-
|1968.
|[[Bernard Bailyn]]
|''The Ideological Origins of the American Revolution''
|
|-
|1969.
|[[Leonard W. Levy]]
|''Origins of the Fifth Amendment''
|
|-
|1970.
|[[Dean Acheson]]
|''Present At The Creation: My Years In The State Department''
|
|-
|1971.
|[[James MacGregor Burns]]
|''Roosevelt: The Soldier Of Freedom''
|
|-
|1972.
|[[Carl N. Degler]]
|''Neither Black Nor White''
|
|-
|1973.
|[[Michael Kammen]]
|''People of Paradox: An Inquiry Concerning the Origins of American Civilization''
|&lt;ref&gt;{{cite web |date=1. 1. 2008 |title=Kammen, Michael G. 1936- (Michael Gedaliah Kammen) |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-3070000080.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170902134009/https://www.highbeam.com/doc/1G2-3070000080.html |archive-date=2. 9. 2017 |access-date=9. 12. 2012 |work=Contemporary Authors }}&lt;/ref&gt;
|-
|1974.
|[[Daniel J. Boorstin]]
|''The Americans: The Democratic Experience''
|&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |title=Boorstin, Daniel J. |encyclopedia=Encyclopaedia Judaica  |url=http://www.highbeam.com/doc/1G2-2587503326.html |date=1. 1. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181114005812/https://www.highbeam.com/doc/1G2-2587503326.html |archive-date=14. 11. 2018 |url-status=dead |access-date=9. 12. 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
|1975.
|[[Dumas Malone]]
|''Jefferson and His Time''
|
|-
|1976.
|[[Paul Horgan]]
|''Lamy of Santa Fe''
|&lt;ref&gt;{{cite web |date=9. 3. 1995 |title=Deaths |url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-824446.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416055754/https://www.highbeam.com/doc/1P2-824446.html |archive-date=16. 4. 2016 |access-date=9. 12. 2012 |work=The Washington Post }}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1977.
|[[David M. Potter]]
| rowspan=&quot;2&quot; |''The Impending Crisis, 1841-1867''
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
|[[Don E. Fehrenbacher]]
|-
|1978.
|[[Alfred D. Chandler, Jr.]]
|''The Visible Hand: The Managerial Revolution in American Business''
|&lt;ref&gt;{{cite web |date=14. 5. 2007 |title=Noted Economic Historian Alfred Chandler Jr., 88 |url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-5981455.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311202100/https://www.highbeam.com/doc/1P2-5981455.html |archive-date=11. 3. 2016 |access-date=9. 12. 2012 |work=The Washington Post }}&lt;/ref&gt;
|-
|1979.
|[[Don E. Fehrenbacher]]
|''The Dred Scott Case: Its Significance in American Law and Politics''
|
|-
|1980.
|[[Leon F. Litwack]]
|''Been in the Storm So Long''
|
|-
|1981.
|[[Lawrence A. Cremin]]
|''American Education: The National Experience, 1783-1876''
|&lt;ref&gt;{{cite web |date=5. 9. 1990 |title=L.A. Cremin, Historian on Education, Dies |url=http://www.highbeam.com/doc/1P2-1145999.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20181120060650/https://www.highbeam.com/doc/1P2-1145999.html |archive-date=20. 11. 2018 |work=The Washington Post}}&lt;/ref&gt;
|-
|1982.
|[[C. Vann Woodward]]
|''Mary Chesnut's Civil War''
|
|-
|1983.
|[[Rhys L. Isaac]]
|''The Transformation of Virginia, 1740-1790''
|
|-
|1984.
| colspan=&quot;3&quot; |''Nije dodijeljena''
|-
|1985.
|[[Thomas K. McGraw]]
|''Prophets of Regulation''
|
|-
|1986.
|[[Walter A. McDougall]]
|''...the Heavens and the Earth: A Political History of the Space Age''
|
|-
|1987.
|[[Bernard Bailyn]]
|''Voyagers to the West: A Passage in the Peopling of America on the Eve of the Revolution''
|
|-
|1988.
|[[Robert V. Bruce]]
|''The Launching of Modern American Science, 1846-1876''
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1989.
|[[James M. McPherson]]
|''Battle Cry of Freedom: The Civil War Era''
|
|-
|[[Taylor Branch]]
|''Parting the Waters: America in the King Years 1954-1963''
|
|-
|1990.
|[[Stanley Karnow]]
|''In Our Image: America's Empire in the Philippines''
|
|-
|1991.
|[[Laurel Thatcher Ulrich]]
|''A Midwife's Tale''
|
|-
|1992.
|[[Mark E. Neely, Jr.]]
|''The Fate of Liberty: Abraham Lincoln and Civil Liberties''
|
|-
|1993.
|[[Gordon S. Wood]]
|''The Radicalism of the American Revolution''
|
|-
|1994.
| colspan=&quot;3&quot; |''Nije dodijeljena''
|-
|1995.
|[[Doris Kearns Goodwin]]
|''No Ordinary Time: Franklin and Eleanor Roosevelt: The Home Front in World War II''
|
|-
|1996.
|[[Alan Taylor]]
|''William Cooper's Town: Power and Persuasion on the Frontier of the Early American Republic''
|
|-
|1997.
|[[Jack N. Rakove]]
|''Original Meanings: Politics and Ideas in the Making of the Constitution''
|
|-
|1998.
|[[Edward J. Larson]]
|''Summer for the Gods: The Scopes Trial and America's Continuing Debate Over Science and Religion''
|&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. 4. 1998 |title=PW: Roth, Kakutani Awarded Pulitzers |url=https://www.publishersweekly.com/pw/print/19980420/22143-pw-roth-kakutani-awarded-pulitzers.html |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1999.
|[[Edwin G. Burrows]]
| rowspan=&quot;2&quot; |''Gotham: A History of New York City to 1898''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Zeitchik |first=Steven M. |date=19. 4. 1999 |title=FSG Leads Pulitzer Winners |url=https://www.publishersweekly.com/pw/print/19990419/20221-fsg-leads-pulitzer-winners.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220127120746/https://www.publishersweekly.com/pw/print/19990419/20221-fsg-leads-pulitzer-winners.html |archive-date=27. 1. 2022 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Mike Wallace (historian)|Mike Wallace]]
|-
|2000.
|[[David M. Kennedy]]
|''Freedom From Fear: The American People in Depression and War, 1929-1945''
|
|-
|2001.
|[[Joseph J. Ellis]]
|''Founding Brothers: The Revolutionary Generation''
|&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |date=23. 4. 2001 |title=Chabon, Ellis Win Pulitzers |url=https://www.publishersweekly.com/pw/print/20010423/19025-chabon-ellis-win-pulitzers.html |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
|2002.
|[[Louis Menand]]
|''The Metaphysical Club: A Story of Ideas in America''
|
|-
|2003.
|[[Rick Atkinson]]
|''An Army at Dawn: The War in North Africa 1942-1943''
|
|-
|2004.
|[[Steven Hahn]]
|''A Nation Under Our Feet''
|
|-
|2005.
|[[David Hackett Fischer]]
|''Washington's Crossing''
|
|-
|2006.
|[[David M. Oshinsky]]
|''Polio: An American Story''
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2007.
|[[Gene Roberts]]
| rowspan=&quot;2&quot; |''The Race Beat''
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
|[[Hank Klibanoff]]
|-
|2008.
|[[Daniel Walker Howe]]
|''What Hath God Wrought: the Transformation of America, 1815–1848''
|
|-
|2009.
|[[Annette Gordon-Reed]]
|''The Hemingses of Monticello: An American Family''
|&lt;ref&gt;{{Cite web |date=21. 4. 2009 |title=Awards: The Pulitzers; Orange Prize Shortlist |url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=905 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171002000124/http://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=905 |archive-date=2. 10. 2017 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Shelf Awareness]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. 4. 2009 |title=The 2009 Pulitzer Prizes for Letters and Drama |url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-news/awards-and-prizes/article/15142-the-2009-pulitzer-prizes-for-letters-and-drama.html |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
|2010.
|[[Liaquat Ahamed]]
|''Lords of Finance: The Bankers Who Broke the World''
|
|-
|2011.
|[[Eric Foner]]
|''The Fiery Trial: Abraham Lincoln and American Slavery''
|
|-
|2012.
|[[Manning Marable]]
|''Malcolm X: A Life of Reinvention''
|
|-
|2013.
|[[Fredrik Logeval]]
|''Embers of War: The Fall of an Empire and the Making of America’s Vietnam''
|
|-
|2014.
|[[Alan Taylor]]
|''The Internal Enemy: Slavery and War in Virginia, 1772-1832''
|
|-
|2015.
|[[Elizabeth A. Fenn]]
|''Encounters at the Heart of the World: A History of the Mandan People''
|
|-
|2016.
|[[T. J. Stiles]]
|''Custer's Trials: A Life on the Frontier of a New America''
|
|-
|2017.
|[[Heather Ann Thompson]]
|''Blood in the Water: The Attica Prison Uprising of 1971 and Its Legacy''
|
|-
|2018.
|[[Jack E. Davis]]
|''The Gulf: The Making of an American Sea''
|
|-
|2019.
|[[David W. Blight]]
|''Frederick Douglass: Prophet of Freedom''
|
|-
|2020.
|[[W. Caleb McDaniel]]
|''Sweet Taste of Liberty: A True Story of Slavery and Restitution in America''
|&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{cite web |title=2020 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.pulitzer.org/prize-winners-by-year/2020 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200730234718/https://www.pulitzer.org/prize-winners-by-year/2020 |archive-date=30. 7. 2020 |access-date=5. 5. 2020 |website=[[Pulitzer Prize]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=5. 5. 2020 |title=The Nickel Boys Among Pulitzer Winners |url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3732 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230130215553/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=3732 |archive-date=30. 1. 2023 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Shelf Awareness]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Maher |first=John |date=4. 5. 2020 |title=Moser, Whitehead, McDaniel, Grandin, Boyer, Brown Win 2020 Pulitzers |url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-news/awards-and-prizes/article/83233-pulitzer-prizes-2020.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211130123841/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-news/awards-and-prizes/article/83233-pulitzer-prizes-2020.html |archive-date=30. 11. 2021 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
|2021.
|[[Marcia Chatelain]]
|''Franchise: The Golden Arches in Black America''
|&lt;ref&gt;{{Cite news |last= |first= |date=11. 6. 2021 |title=Pulitzer Prize: 2021 Winners List |language=en-US |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2021/06/11/business/pulitzer-prize-winners.html |access-date=11. 5. 2023 |issn=0362-4331 |archive-date=14. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210614171313/https://www.nytimes.com/2021/06/11/business/pulitzer-prize-winners.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{cite web |title=2021 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.pulitzer.org/prize-winners-by-year/2021 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220711134532/https://www.pulitzer.org/prize-winners-by-year/2021 |archive-date=11. 7. 2022 |access-date=11. 6. 2021 |website=[[Pulitzer Prize]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=14. 6. 2021 |title=2021 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4006 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123024752/https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4006 |archive-date=23. 1. 2023 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Shelf Awareness]]}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2022.
|[[Nicole Eustace]]
|''Covered with Night: A Story of Murder and Indigenous Justice in Early America''
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite web |title=2022 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.pulitzer.org/prize-winners-by-year/2022 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220802013936/https://www.pulitzer.org/prize-winners-by-year/2022 |archive-date=2. 8. 2022 |access-date=12. 5. 2022 |website=[[Pulitzer Prize]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web |last=Maher |first=John |date=9. 5. 2022 |title='The Netanyahus,' 'frank: sonnets' Among 2022 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-news/awards-and-prizes/article/89252-the-netanyahus-frank-sonnets-among-2022-pulitzer-prize-winners.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221129181727/https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-news/awards-and-prizes/article/89252-the-netanyahus-frank-sonnets-among-2022-pulitzer-prize-winners.html |archive-date=29. 11. 2022 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web |date=10. 5. 2022 |title=2022 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4229 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220705011242/https://shelf-awareness.com/issue.html?issue=4229 |archive-date=5. 7. 2022 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Shelf Awareness]]}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Ada Ferrer]]
|''Cuba: An American History''
|-
|2023.
|[[Jefferson Cowie]]
|''Freedom's Dominion: A Saga of White Resistance to Federal Power''
|&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |last=Stewart |first=Sophia |date=8. 5. 2023 |title='Demon Copperhead,' 'Trust,' 'His Name Is George Floyd' Among 2023 Pulitzer Prize Winners |url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-news/awards-and-prizes/article/92233-demon-copperhead-trust-his-name-is-george-floyd-among-2023-pulitzer-prize-winners.html |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=9. 5. 2023 |title=2023 Pulitzer Prize Winners Include Kingsolver's Demon Copperhead, Diaz's Trust |url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4476 |access-date=10. 5. 2023 |website=[[Shelf Awareness]]}}&lt;/ref&gt;
|-
|2024.
|[[Jacqueline Jones]]
|''No Right to an Honest Living: The Struggles of Boston’s Black Workers in the Civil War Era''
|&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web |last=op de Beeck |first=Nathalie|date=6. 5. 2024 |title='Night Watch,' 'A Day in the Life of Abed Salama,' 'King' Among 2024 Pulitzer Prize Winners
 |url=https://www.publishersweekly.com/pw/by-topic/industry-news/awards-and-prizes/article/94978-night-watch-a-day-in-the-life-of-abed-salama-king-among-2024-pulitzer-prize-winners.html |access-date=8. 5. 2024 |website=[[Publishers Weekly]] |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=7. 5. 2024 |title=2024 Pulitzer Prize Winners
|url=https://www.shelf-awareness.com/issue.html?issue=4721#m63738 |access-date=8. 5. 2023 |website=[[Shelf Awareness]]}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2025.
|[[Kathleen DuVal]]
|''Native Nations: A Millennium in North America''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unc.edu/posts/2025/05/06/historian-kathleen-duval-wins-pulitzer-prize/|title=Historian Kathleen DuVal wins Pulitzer Prize {{!}} UNC-Chapel Hill|last=McCormack|first=Joshua|date=6. 5. 2025|website=The University of North Carolina at Chapel Hill|language=en-US|access-date=18. 7. 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Edda L. Fields-Black]]
|''Combee: Harriet Tubman, the Combahee River Raid, and Black Freedom during the Civil War''
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://asalh.org/asalh-member-edda-fields-black-wins-a-pulitzer-prize/|title=ASALH Member Edda Fields-Black Wins a Pulitzer Prize {{!}} ASALH - The Founders of Black History Month|last=Boscan|first=Maria|date=6. 5. 2025|language=en-US|access-date=18. 7. 2025|archive-date=18. 6. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250618104535/https://asalh.org/asalh-member-edda-fields-black-wins-a-pulitzer-prize/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.pulitzer.org/ The Pulitzer Prizes] {{Simboli jezika|en|engleski}} 
*[http://www.pulitzer.org/bycat/History The Pulitzer Prizes for History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160103054933/http://www.pulitzer.org/bycat/History |date=3. 1. 2016 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}

[[Kategorija:Nagrade]]
[[Kategorija:Literarne nagrade]]
[[Kategorija:Pulitzerove nagrade]]</text>
      <sha1>6v1lwdy36uvdkgrep439170oc7g9nn2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Samuel Colt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16239</id>
    <revision>
      <id>3915725</id>
      <parentid>3740775</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:50:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1329" sha1="4i4yw2yfxk5eb3gv0ok5ffvkxilk945" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:SamuelColt.jpg|mini|desno|Samuel Colt]]
'''Samuel Colt''' ([[Hartford (Connecticut)|Hartford]], [[Connecticut]], 19. juli 1814 – Hartford, 10. januar 1862) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] industrijalac i izumitelj, koji je napravio [[revolver]] i osnovao kompaniju [[Colt Firearms]]. Počeci s proizvodnjom vatrenog oružja i podvodnih mina bili su neuspješni, ali se njegov posao ubrzano proširio nakon što su 1847. teksaški rendžeri naručili 1000 revolvera tokom rata protiv [[Meksiko|Meksika]].

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Samuel Colt}}
* [https://web.archive.org/web/20111114145538/http://theautry.org/the-colt-revolver-in-the-american-west/overview The Colt Revolver in the American West] u ''Autry National Center''
* [http://www.netstate.com/states/peop/people/ct_sc.htm Samuel Colt biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070216064542/http://www.netstate.com/states/peop/people/ct_sc.htm |date=16. 2. 2007 }} na ''Netstate.com''
* [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&amp;GRid=217 Samuel Colt] na ''[[Find A Grave]]''

{{stub-biog}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Colt, Samuel}}
[[Kategorija:Rođeni 1814.]]
[[Kategorija:Umrli 1862.]]
[[Kategorija:Biografije, Hartford (Connecticut)]]
[[Kategorija:Američki izumitelji]]</text>
      <sha1>4i4yw2yfxk5eb3gv0ok5ffvkxilk945</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rak (medicina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17177</id>
    <revision>
      <id>3915622</id>
      <parentid>3906418</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:33:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semaaa1987</username>
        <id>184233</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3915622</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11729" sha1="pr4kvrqu2fzkrwla09mnrb6uhhzvuoo" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    = Rak
| sinonimi                 = &lt;!-- ili |sinonim= --&gt;
| slika                    = Tumor_Mesothelioma2_legend.jpg
| veličina_slike           = 
| alt                      = 
| opis_slike               = Koronalni [[Kompjuterizirana tomografija|CT snimak]] koji prikazuje maligni [[mezoteliom]]&lt;br&gt;Legenda: →&amp;nbsp;[[tumor]]&amp;nbsp;←, ✱&amp;nbsp;centralni [[pleuralni izliv]], 1 i 3&amp;nbsp;[[pluća]], 2&amp;nbsp;[[kičma]], 4&amp;nbsp;[[rebro|rebra]], 5&amp;nbsp;[[aorta]], 6&amp;nbsp;[[slezena]], 7 i 8&amp;nbsp;[[bubreg|bubrezi]], 9&amp;nbsp;[[jetra]].
| slika2                   = 
| veličina_slike2          = 
| alt2                     = 
| opis_slike2              = 
| izgovor                  = 
| izgovor2                 = 
| specijalnost             = &lt;!-- sa Wikipodataka ili vrijednost unesena u šablon --&gt;
| simptomi                 = 
| komplikacije             = 
| pojava                   = 
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = &lt;!-- ili |uzrok= --&gt;
| rizici                   = &lt;!-- ili |rizik= --&gt;
| dijagnoza                = 
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = 
| liječenje                = &lt;!-- ili |tretman= --&gt;
| lijek                    = 
| prognoza                 = 
| frekvencija              = 
| smrtnost                 = 
}}
'''Rak''', također poznat kao Žikadin ili zalizak, je grupa bolesti koje uključuju abnormalni [[rast ćelija]] s potencijalom napadanja ili širenja na druge dijelove tijela.&lt;ref name=WHO2014/&gt;&lt;ref name=NCI2014&gt;{{cite web|title=Defining Cancer|url=http://www.cancer.gov/cancertopics/cancerlibrary/what-is-cancer|website=National Cancer Institute|access-date=10. 6. 2014}}&lt;/ref&gt; Nisu svi tumori kancerogeni; [[benigni tumor]]i se ne šire na druge dijelove tijela.&lt;ref name=NCI2014/&gt; Mogući [[Znaci i simptomi raka|znaci i simptomi]] uključuju: novu izraslinu, abnormalno krvarenje, produženi kašalj, neobjašnjivo [[mršavljenje]], i promjene kod [[stolice]], između ostalog.&lt;ref name=NHS2012&gt;{{cite web|title=Cancer - Signs and symptoms|url=http://www.nhs.uk/Conditions/Cancer/Pages/Symptoms.aspx|website=NHS Choices|access-date=10. 6. 2014|archive-date=8. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140608104550/http://www.nhs.uk/Conditions/cancer/Pages/symptoms.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Iako ovi simptomi mogu ukazivati na rak, mogu se javiti i zbog drugih problema.&lt;ref name=NHS2012/&gt; Postoji oko 100 različitih znanih vrsta raka koje pogađaju ljude.&lt;ref name=NCI2014/&gt;

== Uzrok i dijagnoza ==
Upotreba [[duhan]]a je uzrok oko 22% smrtnih slučajeva raka.&lt;ref name=WHO2014&gt;{{cite web|title=Cancer  Fact sheet N°297|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs297/en/|website=World Health Organization|access-date=10. 6. 2014|date=februar 2014}}&lt;/ref&gt; Dodatnih 10% je izazvano [[gojaznošću]], lošim [[Načinom ishrane (ishranom)|načinom ishrane]], [[nedostatkom fizičke aktivnosti]], i pićem [[alkoholom]].&lt;ref name=WHO2014/&gt; Ostali faktori uključuju određene [[infekcije]], izloženost [[jonizirajućem zračenju]], i zagađivačima okoliša.&lt;ref name=Enviro2008&gt;{{cite journal | author = Anand P, Kunnumakkara AB, Kunnumakara AB, Sundaram C, Harikumar KB, Tharakan ST, Lai OS, Sung B, Aggarwal BB | title = Cancer is a preventable disease that requires major lifestyle changes | journal = Pharm. Res. | volume = 25 | issue = 9 | pages = 2097–116 |date=septembar 2008 | pmid = 18626751 | pmc = 2515569 | doi = 10.1007/s11095-008-9661-9 }}&lt;/ref&gt; U [[razvijenom svijetu]] gotovo 20% carcinoma je izazvano infekcijama poput [[hepatitisa B]], [[hepatitisa C]], i [[humanism papiloma virusom]].&lt;ref name=WHO2014/&gt; 	Ovi faktori djeluju, barem djelomično, mijenjanjem [[gena]] ćelije.&lt;ref name=WCR2014Bio&gt;{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 1.1}}&lt;/ref&gt; Tipično je potrebno mnogo takvih genetskih promjena prije nego što dođe do razvoja raka.&lt;ref name=WCR2014Bio/&gt; Otprilike 5–10% karcinoma je izazvano genetskim defektima naslijeđenim od roditelja osobe.&lt;ref name=&quot;ACS-heredity&quot;&gt;{{cite web | publisher = [[American Cancer Society]] | title = Heredity and Cancer | access-date = 22. 7. 2013 | url = http://www.cancer.org/cancer/cancercauses/geneticsandcancer/heredity-and-cancer | archive-date = 2. 8. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130802043732/http://www.cancer.org/cancer/cancercauses/geneticsandcancer/heredity-and-cancer | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Rak se može otkriti na osnovu određenih znaka i simptoma ili [[pregledima za rano otkrivanje raka|skrining testovima]].&lt;ref name=WHO2014/&gt; Nakon toga se obično dalje ispituje [[medicinskim snimanjem]] i potvrđuje [[biopsijom]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=How is cancer diagnosed?|url=http://www.cancer.org/treatment/understandingyourdiagnosis/examsandtestdescriptions/testingbiopsyandcytologyspecimensforcancer/testing-biopsy-and-cytology-specimens-for-cancer-how-is-cancer-diagnosed|website=American Cancer Society|date=29. 1. 2013|access-date=10. 6. 2014|archive-date=14. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714120018/http://www.cancer.org/treatment/understandingyourdiagnosis/examsandtestdescriptions/testingbiopsyandcytologyspecimensforcancer/testing-biopsy-and-cytology-specimens-for-cancer-how-is-cancer-diagnosed|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Mnogi karcinomi mogu biti spriječeni ne-pušenjem, održavanjem zdrave težine, ne-pretjeranim pijenjem [[alkohola]], jedenjem dovoljno povrća, voća i žitarica, [[vakcinacijom|vakcinisanjem]] protiv određenih zaraznih bolesti, ne-jedenjem previse crvenog mesa, i izbjegavanjem pretjerane izloženosti sunčevim zrakama.&lt;ref name=Kushi2012&gt;{{cite journal |author=Kushi LH, Doyle C, McCullough M, et al. |title=American Cancer Society Guidelines on nutrition and physical activity for cancer prevention: reducing the risk of cancer with healthy food choices and physical activity |url=https://archive.org/details/sim_ca-a-cancer-journal-for-clinicians_january-february-2012_62_1/page/30 |journal=CA Cancer J Clin |volume=62 |issue=1 |pages=30–67 |year=2012 |pmid=22237782 |doi=10.3322/caac.20140 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Parkin|first1=DM|last2=Boyd|first2=L|last3=Walker|first3=LC|title=16. The fraction of cancer attributable to lifestyle and environmental factors in the UK in 2010.|journal=British journal of cancer|date=6. 12. 2011|volume=105 Suppl 2|pages=S77-81|pmid=22158327|doi=10.1038/bjc.2011.489}}&lt;/ref&gt; Rano otkrivanje [[pregledima za rano otkrivanje raka|skrining testovima]] je korisno kod raka grlića maternice i raka debelog crijeva.&lt;ref name=WCR2014Scr&gt;{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 4.7}}&lt;/ref&gt; Prednosti skrining testova kod raka dojke su kontroverzne.&lt;ref name=WCR2014Scr/&gt;&lt;ref name=Got2013&gt;{{cite journal | author = Gøtzsche PC, Jørgensen KJ | title = Screening for breast cancer with mammography. | journal = The Cochrane database of systematic reviews | volume = 6 | pages = CD001877 | date = 4 Jun 2013 | pmid = 23737396 | doi = 10.1002/14651858.CD001877.pub5 }}&lt;/ref&gt; Rak se često liječi kombinacijom [[radioterapije]], [[hirurgije]], [[kemoterapije]], i [[ciljane terapije]].&lt;ref name=WHO2014/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Targeted Cancer Therapies|url=http://www.cancer.gov/cancertopics/factsheet/Therapy/targeted|website=NCI|access-date=11. 6. 2014|date=25. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Tretman boli i simptoma su važni aspekti njege.&lt;!-- &lt;ref name=WHO2014/&gt; --&gt; [[Palijativna njega]] je posebno važna kod pacijenata s uznapredovalom bolešću.&lt;ref name=WHO2014/&gt; Šanse za opstanak ovise o vrsti raka i [[fazi raka|stepenu bolesti]] na početku liječenja.&lt;ref name=&quot;WCR2014Bio&quot;/&gt; Kod djece mlađe od 15 godina, dijagnoza [[stopa preživljavanja od pet godina]] u razvijenom svijetu je u prosjeku 80%.&lt;ref name=WCR2014Peads&gt;{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 1.3}}&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama, prosječna stopa preživljavanja od pet godina kod raka je 66%.&lt;ref&gt;{{cite web|title=SEER Stat Fact Sheets: All Cancer Sites|url=http://seer.cancer.gov/statfacts/html/all.html|website=National Cancer Institute|access-date=18. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Epidemiologija ==
U 2012. godini, oko 14,1 miliona novih slučajeva raka se pojavilo na globalnom nivou.&lt;ref name=&quot;WCR2014Bio&quot; /&gt; To je izazvalo oko 8,2 miliona smrtnih slučajeva ili 14,6% od [[uzroka smrti|ukupnog broja smrtnih slučajeva kod ljudi]].&lt;ref name=&quot;WCR2014Bio&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=The top 10 causes of death  Fact sheet N°310|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs310/en/|website=WHO|access-date=10. 6. 2014|date=maj 2014}}&lt;/ref&gt; Najčešći tipovi raka kod muškaraca su [[rak pluća]], [[rak prostate]], [[rak debelog crijeva]], i [[rak želuca]],&lt;!-- &lt;ref name=WCR2014/&gt; --&gt; a kod žena, najčešći tipovi raka su [[rak dojke]], rak debelog crijeva, rak pluća, i [[rak grlića maternice]].&lt;ref name=&quot;WCR2014Bio&quot; /&gt; [[Rak kože]] osim [[melanoma]] nije uključen u ove statistike, a da jeste, odnosio bi se na barem 40% slučajeva.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Dubas|first1=LE|last2=Ingraffea|first2=A|title=Nonmelanoma skin cancer.|journal=Facial plastic surgery clinics of North America|date=Feb 2013|volume=21|issue=1|pages=43–53|pmid=23369588|doi=10.1016/j.fsc.2012.10.003}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cak2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cakir|first1=BÖ|last2=Adamson|first2=P|last3=Cingi|first3=C|title=Epidemiology and economic burden of nonmelanoma skin cancer.|journal=Facial plastic surgery clinics of North America|date=Nov 2012|volume=20|issue=4|pages=419–22|pmid=23084294|doi=10.1016/j.fsc.2012.07.004}}&lt;/ref&gt; Kod djece, [[akutna limfatična leukemija]] i [[tumori mozga]] su najčešći, osim u Africi, gdje se [[ne-Hodgkinov limfom]] javlja češće.&lt;ref name=&quot;WCR2014Peads&quot; /&gt; Godine 2012, oko 165.000 djece mlađe od 15 godina je dijagnosticirano rakom.&lt;!-- &lt;ref name=WCR2014/&gt; --&gt; Rizik od raka se značajno povećava s godinama i mnogi karcinomi se češće javljaju u [[razvijenim zemljama]].&lt;ref name=&quot;WCR2014Bio&quot; /&gt; Stope su u porastu uz [[starenje populacije|dostizanje starosti većeg broja ljudi]] i pojavu promjena u načinu života u razvijenom svijetu.&lt;ref name=&quot;Epi11&quot;&gt;{{cite journal | author = Jemal A, Bray, F, Center, MM, Ferlay, J, Ward, E, Forman, D | title = Global cancer statistics | journal = CA: a cancer journal for clinicians | volume = 61 | issue = 2 | pages = 69–90 |date=februar 2011 | pmid = 21296855 | doi = 10.3322/caac.20107 }}&lt;/ref&gt; Finansijski troškovi raka se procjenjuju na $1,16 triliona [[američkih dolara]] godišnje od 2010. godine.&lt;ref name=&quot;WCR2014Eco&quot;&gt;{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 6.7}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Cancer}}
* https://web.archive.org/web/20120428160807/http://cancerhelp.cancerresearchuk.org/about-cancer/cancer-questions/how-many-different-types-of-cancer-are-there

{{Medicinski izvori
| DiseasesDB = 28843
| ICD10 ={{ICD10|C00-C97}}
| ICD9 = {{ICD9|140}}—{{ICD9|239}}
| ICDO =
| MedlinePlus = 001289
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| MeshID = D009369
}}
{{Tumori}}

[[Kategorija:Onkologija]]
[[Kategorija:Karcinom]]
[[Kategorija:Bolesti povezane sa starenjem]]</text>
      <sha1>pr4kvrqu2fzkrwla09mnrb6uhhzvuoo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915624</id>
      <parentid>3915622</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:37:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42475-03</username>
        <id>184234</id>
      </contributor>
      <comment>ddd</comment>
      <origin>3915624</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11737" sha1="4gqewu6v1uswcgoy0exns7a8j1dnlrm" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv                    = Rak
| sinonimi                 = &lt;!-- ili |sinonim= --&gt;
| slika                    = Tumor_Mesothelioma2_legend.jpg
| veličina_slike           = 
| alt                      = 
| opis_slike               = Koronalni [[Kompjuterizirana tomografija|CT snimak]] koji prikazuje maligni [[mezoteliom]]&lt;br&gt;Legenda: →&amp;nbsp;[[tumor]]&amp;nbsp;←, ✱&amp;nbsp;centralni [[pleuralni izliv]], 1 i 3&amp;nbsp;[[pluća]], 2&amp;nbsp;[[kičma]], 4&amp;nbsp;[[rebro|rebra]], 5&amp;nbsp;[[aorta]], 6&amp;nbsp;[[slezena]], 7 i 8&amp;nbsp;[[bubreg|bubrezi]], 9&amp;nbsp;[[jetra]].
| slika2                   = 
| veličina_slike2          = 
| alt2                     = 
| opis_slike2              = 
| izgovor                  = 
| izgovor2                 = 
| specijalnost             = &lt;!-- sa Wikipodataka ili vrijednost unesena u šablon --&gt;
| simptomi                 = 
| komplikacije             = 
| pojava                   = 
| trajanje                 = 
| vrste                    = 
| uzroci                   = &lt;!-- ili |uzrok= --&gt;
| rizici                   = &lt;!-- ili |rizik= --&gt;
| dijagnoza                = 
| diferencijalna_dijagnoza = 
| prevencija               = 
| liječenje                = &lt;!-- ili |tretman= --&gt;
| lijek                    = 
| prognoza                 = 
| frekvencija              = 
| smrtnost                 = 
}}
'''Rak''', također poznat kao Žikadin ili zalizak najveci, je grupa bolesti koje uključuju abnormalni [[rast ćelija]] s potencijalom napadanja ili širenja na druge dijelove tijela.&lt;ref name=WHO2014/&gt;&lt;ref name=NCI2014&gt;{{cite web|title=Defining Cancer|url=http://www.cancer.gov/cancertopics/cancerlibrary/what-is-cancer|website=National Cancer Institute|access-date=10. 6. 2014}}&lt;/ref&gt; Nisu svi tumori kancerogeni; [[benigni tumor]]i se ne šire na druge dijelove tijela.&lt;ref name=NCI2014/&gt; Mogući [[Znaci i simptomi raka|znaci i simptomi]] uključuju: novu izraslinu, abnormalno krvarenje, produženi kašalj, neobjašnjivo [[mršavljenje]], i promjene kod [[stolice]], između ostalog.&lt;ref name=NHS2012&gt;{{cite web|title=Cancer - Signs and symptoms|url=http://www.nhs.uk/Conditions/Cancer/Pages/Symptoms.aspx|website=NHS Choices|access-date=10. 6. 2014|archive-date=8. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140608104550/http://www.nhs.uk/Conditions/cancer/Pages/symptoms.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Iako ovi simptomi mogu ukazivati na rak, mogu se javiti i zbog drugih problema.&lt;ref name=NHS2012/&gt; Postoji oko 100 različitih znanih vrsta raka koje pogađaju ljude.&lt;ref name=NCI2014/&gt;

== Uzrok i dijagnoza ==
Upotreba [[duhan]]a je uzrok oko 22% smrtnih slučajeva raka.&lt;ref name=WHO2014&gt;{{cite web|title=Cancer  Fact sheet N°297|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs297/en/|website=World Health Organization|access-date=10. 6. 2014|date=februar 2014}}&lt;/ref&gt; Dodatnih 10% je izazvano [[gojaznošću]], lošim [[Načinom ishrane (ishranom)|načinom ishrane]], [[nedostatkom fizičke aktivnosti]], i pićem [[alkoholom]].&lt;ref name=WHO2014/&gt; Ostali faktori uključuju određene [[infekcije]], izloženost [[jonizirajućem zračenju]], i zagađivačima okoliša.&lt;ref name=Enviro2008&gt;{{cite journal | author = Anand P, Kunnumakkara AB, Kunnumakara AB, Sundaram C, Harikumar KB, Tharakan ST, Lai OS, Sung B, Aggarwal BB | title = Cancer is a preventable disease that requires major lifestyle changes | journal = Pharm. Res. | volume = 25 | issue = 9 | pages = 2097–116 |date=septembar 2008 | pmid = 18626751 | pmc = 2515569 | doi = 10.1007/s11095-008-9661-9 }}&lt;/ref&gt; U [[razvijenom svijetu]] gotovo 20% carcinoma je izazvano infekcijama poput [[hepatitisa B]], [[hepatitisa C]], i [[humanism papiloma virusom]].&lt;ref name=WHO2014/&gt; 	Ovi faktori djeluju, barem djelomično, mijenjanjem [[gena]] ćelije.&lt;ref name=WCR2014Bio&gt;{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 1.1}}&lt;/ref&gt; Tipično je potrebno mnogo takvih genetskih promjena prije nego što dođe do razvoja raka.&lt;ref name=WCR2014Bio/&gt; Otprilike 5–10% karcinoma je izazvano genetskim defektima naslijeđenim od roditelja osobe.&lt;ref name=&quot;ACS-heredity&quot;&gt;{{cite web | publisher = [[American Cancer Society]] | title = Heredity and Cancer | access-date = 22. 7. 2013 | url = http://www.cancer.org/cancer/cancercauses/geneticsandcancer/heredity-and-cancer | archive-date = 2. 8. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130802043732/http://www.cancer.org/cancer/cancercauses/geneticsandcancer/heredity-and-cancer | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Rak se može otkriti na osnovu određenih znaka i simptoma ili [[pregledima za rano otkrivanje raka|skrining testovima]].&lt;ref name=WHO2014/&gt; Nakon toga se obično dalje ispituje [[medicinskim snimanjem]] i potvrđuje [[biopsijom]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=How is cancer diagnosed?|url=http://www.cancer.org/treatment/understandingyourdiagnosis/examsandtestdescriptions/testingbiopsyandcytologyspecimensforcancer/testing-biopsy-and-cytology-specimens-for-cancer-how-is-cancer-diagnosed|website=American Cancer Society|date=29. 1. 2013|access-date=10. 6. 2014|archive-date=14. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714120018/http://www.cancer.org/treatment/understandingyourdiagnosis/examsandtestdescriptions/testingbiopsyandcytologyspecimensforcancer/testing-biopsy-and-cytology-specimens-for-cancer-how-is-cancer-diagnosed|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Mnogi karcinomi mogu biti spriječeni ne-pušenjem, održavanjem zdrave težine, ne-pretjeranim pijenjem [[alkohola]], jedenjem dovoljno povrća, voća i žitarica, [[vakcinacijom|vakcinisanjem]] protiv određenih zaraznih bolesti, ne-jedenjem previse crvenog mesa, i izbjegavanjem pretjerane izloženosti sunčevim zrakama.&lt;ref name=Kushi2012&gt;{{cite journal |author=Kushi LH, Doyle C, McCullough M, et al. |title=American Cancer Society Guidelines on nutrition and physical activity for cancer prevention: reducing the risk of cancer with healthy food choices and physical activity |url=https://archive.org/details/sim_ca-a-cancer-journal-for-clinicians_january-february-2012_62_1/page/30 |journal=CA Cancer J Clin |volume=62 |issue=1 |pages=30–67 |year=2012 |pmid=22237782 |doi=10.3322/caac.20140 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Parkin|first1=DM|last2=Boyd|first2=L|last3=Walker|first3=LC|title=16. The fraction of cancer attributable to lifestyle and environmental factors in the UK in 2010.|journal=British journal of cancer|date=6. 12. 2011|volume=105 Suppl 2|pages=S77-81|pmid=22158327|doi=10.1038/bjc.2011.489}}&lt;/ref&gt; Rano otkrivanje [[pregledima za rano otkrivanje raka|skrining testovima]] je korisno kod raka grlića maternice i raka debelog crijeva.&lt;ref name=WCR2014Scr&gt;{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 4.7}}&lt;/ref&gt; Prednosti skrining testova kod raka dojke su kontroverzne.&lt;ref name=WCR2014Scr/&gt;&lt;ref name=Got2013&gt;{{cite journal | author = Gøtzsche PC, Jørgensen KJ | title = Screening for breast cancer with mammography. | journal = The Cochrane database of systematic reviews | volume = 6 | pages = CD001877 | date = 4 Jun 2013 | pmid = 23737396 | doi = 10.1002/14651858.CD001877.pub5 }}&lt;/ref&gt; Rak se često liječi kombinacijom [[radioterapije]], [[hirurgije]], [[kemoterapije]], i [[ciljane terapije]].&lt;ref name=WHO2014/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Targeted Cancer Therapies|url=http://www.cancer.gov/cancertopics/factsheet/Therapy/targeted|website=NCI|access-date=11. 6. 2014|date=25. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; Tretman boli i simptoma su važni aspekti njege.&lt;!-- &lt;ref name=WHO2014/&gt; --&gt; [[Palijativna njega]] je posebno važna kod pacijenata s uznapredovalom bolešću.&lt;ref name=WHO2014/&gt; Šanse za opstanak ovise o vrsti raka i [[fazi raka|stepenu bolesti]] na početku liječenja.&lt;ref name=&quot;WCR2014Bio&quot;/&gt; Kod djece mlađe od 15 godina, dijagnoza [[stopa preživljavanja od pet godina]] u razvijenom svijetu je u prosjeku 80%.&lt;ref name=WCR2014Peads&gt;{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 1.3}}&lt;/ref&gt; U Sjedinjenim Državama, prosječna stopa preživljavanja od pet godina kod raka je 66%.&lt;ref&gt;{{cite web|title=SEER Stat Fact Sheets: All Cancer Sites|url=http://seer.cancer.gov/statfacts/html/all.html|website=National Cancer Institute|access-date=18. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;

== Epidemiologija ==
U 2012. godini, oko 14,1 miliona novih slučajeva raka se pojavilo na globalnom nivou.&lt;ref name=&quot;WCR2014Bio&quot; /&gt; To je izazvalo oko 8,2 miliona smrtnih slučajeva ili 14,6% od [[uzroka smrti|ukupnog broja smrtnih slučajeva kod ljudi]].&lt;ref name=&quot;WCR2014Bio&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=The top 10 causes of death  Fact sheet N°310|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs310/en/|website=WHO|access-date=10. 6. 2014|date=maj 2014}}&lt;/ref&gt; Najčešći tipovi raka kod muškaraca su [[rak pluća]], [[rak prostate]], [[rak debelog crijeva]], i [[rak želuca]],&lt;!-- &lt;ref name=WCR2014/&gt; --&gt; a kod žena, najčešći tipovi raka su [[rak dojke]], rak debelog crijeva, rak pluća, i [[rak grlića maternice]].&lt;ref name=&quot;WCR2014Bio&quot; /&gt; [[Rak kože]] osim [[melanoma]] nije uključen u ove statistike, a da jeste, odnosio bi se na barem 40% slučajeva.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Dubas|first1=LE|last2=Ingraffea|first2=A|title=Nonmelanoma skin cancer.|journal=Facial plastic surgery clinics of North America|date=Feb 2013|volume=21|issue=1|pages=43–53|pmid=23369588|doi=10.1016/j.fsc.2012.10.003}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cak2012&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cakir|first1=BÖ|last2=Adamson|first2=P|last3=Cingi|first3=C|title=Epidemiology and economic burden of nonmelanoma skin cancer.|journal=Facial plastic surgery clinics of North America|date=Nov 2012|volume=20|issue=4|pages=419–22|pmid=23084294|doi=10.1016/j.fsc.2012.07.004}}&lt;/ref&gt; Kod djece, [[akutna limfatična leukemija]] i [[tumori mozga]] su najčešći, osim u Africi, gdje se [[ne-Hodgkinov limfom]] javlja češće.&lt;ref name=&quot;WCR2014Peads&quot; /&gt; Godine 2012, oko 165.000 djece mlađe od 15 godina je dijagnosticirano rakom.&lt;!-- &lt;ref name=WCR2014/&gt; --&gt; Rizik od raka se značajno povećava s godinama i mnogi karcinomi se češće javljaju u [[razvijenim zemljama]].&lt;ref name=&quot;WCR2014Bio&quot; /&gt; Stope su u porastu uz [[starenje populacije|dostizanje starosti većeg broja ljudi]] i pojavu promjena u načinu života u razvijenom svijetu.&lt;ref name=&quot;Epi11&quot;&gt;{{cite journal | author = Jemal A, Bray, F, Center, MM, Ferlay, J, Ward, E, Forman, D | title = Global cancer statistics | journal = CA: a cancer journal for clinicians | volume = 61 | issue = 2 | pages = 69–90 |date=februar 2011 | pmid = 21296855 | doi = 10.3322/caac.20107 }}&lt;/ref&gt; Finansijski troškovi raka se procjenjuju na $1,16 triliona [[američkih dolara]] godišnje od 2010. godine.&lt;ref name=&quot;WCR2014Eco&quot;&gt;{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 6.7}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Cancer}}
* https://web.archive.org/web/20120428160807/http://cancerhelp.cancerresearchuk.org/about-cancer/cancer-questions/how-many-different-types-of-cancer-are-there

{{Medicinski izvori
| DiseasesDB = 28843
| ICD10 ={{ICD10|C00-C97}}
| ICD9 = {{ICD9|140}}—{{ICD9|239}}
| ICDO =
| MedlinePlus = 001289
| eMedicineSubj =
| eMedicineTopic =
| MeshID = D009369
}}
{{Tumori}}

[[Kategorija:Onkologija]]
[[Kategorija:Karcinom]]
[[Kategorija:Bolesti povezane sa starenjem]]</text>
      <sha1>4gqewu6v1uswcgoy0exns7a8j1dnlrm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ingmar Bergman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17546</id>
    <revision>
      <id>3915539</id>
      <parentid>3636276</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:05:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3915539</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4300" sha1="3070nn5qzsixksjjo0hpw81wfeqb8ka" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime               = Ingmar Bergman
| slika             = Ingmar Bergman 1957.jpg
| opis              = 
| ime_pri_rođenju   = Ernst Ingmar Bergman
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1918|07|14}}
| mjesto_rođenja    = [[Uppsala]], [[Švedska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|2007|07|30|1918|07|14}}
| mjesto_smrti      = [[Fårö]], Švedska
| zanimanje         = [[Glumac]]
| godine_aktivnosti = 1944–2005
| nagrade           = *'''Oskar za najbolji strani film'''&lt;br&gt;[[1960]]. ''[[Djevičanski izvor]]''&lt;br&gt;[[1961]]. ''[[Kroz tamno ogledalo]]''&lt;br&gt;[[1982]]. ''[[Fanny i Alexander]]''
*'''Nagrada Irving G. Thalberg ([[1971]].)'''
*'''Zlatni globus za najbolji strani film'''&lt;br&gt;[[1960]]. ''[[Divlje jagode (film)|Divlje jagode]]''&lt;br&gt;[[1961]]. ''[[Djevičanski izvor]]''&lt;br&gt;[[1975]]. ''[[Scene iz braka]]''&lt;br&gt;[[1977]]. ''[[Licem u lice]]''&lt;br&gt;[[1979]]. ''[[Jesenja sonata]]''&lt;br&gt;[[1982]]. ''[[Fanny i Alexander]]''
}}
'''Ernst Ingmar Bergman'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ingmarbergman.se/en/about-bergman|title=About Bergman|website=www.ingmarbergman.se|language=en|access-date=2026-07-31}}&lt;/ref&gt; (14. juli 1918 – 30. juli 2007) bio je [[Švedska|švedski]] režiser, pisac i producent koji je radio na filmu, televiziji i teatru. On je priznat kao jedan od najuspješnijih i najuticajnijih autora svih vremena. najpoznatiji je po filmovima kao što su &quot;[[Sedmi pečat]]&quot; (1957.), &quot;[[Divlje jagode (film)|Divlje jagode]]&quot; (1957.), &quot;[[Persona (film)|Persona]]&quot; (1966.), &quot;[[Krici i šaputanja (film)|Krici i šaputanja]]&quot; (1972.) i &quot;[[Fanny i Alexander (film)|Fanny i Alexander]]&quot; (1982.).

Režirao je više od šezdeset filmova i dokumentaraca, od kojih je većinu i napisao. Režirao je više od 170 predstava. Sklopio je partnerstvo 1953. godine sa [[snimatelj]]em [[Sven Nykvist|Svenom Nykvistom]]. Mnogi poznati glumci su igrali u njegovim filmovima kao što su [[Harriet Andersson|Harriet]] i [[Bibi Andersson]], [[Liv Ullmann]], [[Gunnar Bjornstrand]], [[Erland Josephson]], [[Ingrid Thulin]] i [[Max von Sydow]]. Većina njegovih filmova su snimljena u njegovoj zemlji, a brojni filmovi kao što je film &quot;[[Kroz tamno ogledalo (film)|Kroz tamno ogledalo]]&quot; (1961.) su snimani na ostrvu Faro. Teme njegovih filmova su smrt, bolest, vjera, izdaja, sumornost i ludilo.

== Rani život ==
Ingmar Bergman je rođen u [[Uppsala|Uppsali]], [[Švedska]], kao sin [[Erik Bergman|Erika Bergmana]], luteranskog sveštenika a kasnije kapelana [[Švedska|Kraljevine Švedske]], i njegove žene Karin (djevojački Akerblom), medicinske sestre. Odrastao je sa starijim bratom [[Dag Bergman|Dagom]] i sestrom [[Margareta Bergman|Margaretom]] okružen religijskim slikama i raspravama. Njegov otac je bio konzervativac sa strogim roditeljskim konceptima. Ingmar je bio zaključan u mračne ormare zbog prekršaja kao što je mokrenje u krevetu. &quot;Dok je otac propovijedao na govornici, vjernici su se molili, pjevali ili slušali&quot;, napisao je Ingmar u svojoj biografiji Laterna Magica.

== Filmografija&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://letterboxd.com/director/ingmar-bergman/|title=Films directed by Ingmar Bergman|website=letterboxd.com|language=en|access-date=2026-07-31}}&lt;/ref&gt; ==
* ''[[Poslije probe]]'' (''Efter repetitionen'', 1984.)
* ''[[Fanny i Alexander]]'' (''Fanny och Alexander'', 1982.)
* ''[[Jesenja sonata]]'' (''Höstsonaten'', 1978.)
* ''[[Scene iz braka]]'' (''Scener ur ett äktenskap'', 1974.)
* ''[[Krici i šaputanja]]'' (''Viskningar och rop'', 1973.) 
* ''[[Tišina (Bergman)|Tišina]]'' (''Tystnaden'', 1963.)
* ''[[Divlje jagode (film)|Divlje jagode]]'' (''Smultronstället'', 1957.) 
* ''[[Sedmi pečat]]'' (''Det sjunde inseglet'', 1957.)
* ''[[Osmjesi ljetne noći]]'' (''Sommarnattens leende'', 1955.)

== Također pogledajte ==
* [[Režiser]]
** [[Spisak režisera]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* {{Imdb name|0000005|Ingmar Bergman}}

{{Nagrada &quot;Irving G. Thalberg&quot;}}
{{Počasna BAFTA}}
{{Cannes - najbolji režiser}}
{{Zlatni lav - nagrada za životno djelo}}{{Normativna kontrola}}{{DEFAULTSORT:Bergman, Ingmar}}
[[Kategorija:Rođeni 1918.]]
[[Kategorija:Švedski režiseri]]
[[Kategorija:Biografije, Uppsala]]
[[Kategorija:Umrli 2007.]]
[[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]]</text>
      <sha1>3070nn5qzsixksjjo0hpw81wfeqb8ka</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ingrid Bergman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17768</id>
    <revision>
      <id>3915540</id>
      <parentid>3685380</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:10:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3915540</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2625" sha1="3qr6qnn0c0o4mbafzknc77do6ujnxdg" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ingrid Bergman, Gaslight 1944.jpg|mini|desno|Ingrid Bergman 1944.]]
'''Ingrid Bergman'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Ingrid Bergman {{!}} History {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-07-31}}&lt;/ref&gt; ([[Stockholm]], [[29. august]] [[1915]] - [[London]], 29. august [[1982]]), [[švedska]] je [[film]]ska i [[pozorište|pozorišna]] [[Glumci|glumica]]

Došavši u [[Hollywood]] kao moguća nasljednica [[Greta Garbo|Grete Garbo]], prvi veliki uspjeh postigla je kao romantična junakinja koja je nesretno zaljubljena u [[Humphrey Bogart|Humphreya Bogarta]] u filmu ''[[Casablanca (film)|Casablanca]]'' 1942. Za ulogu bogate žene koju izluđuje njen zločinački suprug u filmu ''[[Plinsko svjetlo (1944)|Plinsko svjetlo]]'' nagrađena je prvim ''[[Oscar]]om''. Nakon toga, reprezentativna je junakinja [[Alfred Hitchcock|Hitchcockovog]] svijeta [[anksioznost|tjeskobe]].

Nova faza njene karijere počinje 1950. udajom za [[Roberto Rossellini|Roberta Rossellinija]], kada se seli u [[Italija|Italiju]]. Višegodišnja saradnja s tim [[režiser]]om omogućuje joj igranje znatno drugačijih uloga, moglo bi se reći svakodnevnijih nego do tada. Sredinom 1950-ih vraća se u Hollywood i odmah dobija drugog ''Oscara'' za ulogu u filmu ''[[Anastasia (1956)|Anastasia]]''. Snimivši film ''[[Jesenja sonata]]''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://harvardfilmarchive.org/calendar/autumn-sonata-2018-10|title=Autumn Sonata|date=2018-10-05|website=Harvard Film Archive|language=en|access-date=2026-07-31}}&lt;/ref&gt; 1978, prvi i jedini put sarađuje sa slavnim zemljakom i prezimenjakom, [[Ingmar Bergman|Ingmarom Bergmanom]].

== Također pogledajte ==
* [[Glumci]]
* [[Spisak glumaca]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Ingrid Bergman}}
{{Wikicitat|Ingrid Bergman}}
* {{Imdb name|id=0000006}}

{{Oscar - glavna glumica}}
{{Oscar - sporedna glumica}}
{{Zlatni globus za najbolju glumicu}}
{{Zlatni globus za najbolju glumicu u drami}}
{{Zlatni globus za glumicu u mini seriji ili TV-filmu}}
{{BAFTA za najbolju sporednu glumicu}}
{{Srebrna traka za najbolju glumicu}}
{{Emmy za glumicu u mini seriji}}
{{Tony za glavnu glumicu u predstavi}}
{{Trostruka kruna glume}}
{{Cannes - predsjednici žirija}}
{{Počasni César}}
{{100 godina AFI-ja... 100 zvijezda}}
{{Nagrada &quot;David di Donatello&quot; - najbolja strana glumica}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bergman, Ingrid}}
[[Kategorija:Rođeni 1915.]]
[[Kategorija:Umrli 1982.]]
[[Kategorija:Biografije, Stockholm]]
[[Kategorija:Švedske glumice]]
[[Kategorija:Dobitnici Emmyja]]</text>
      <sha1>3qr6qnn0c0o4mbafzknc77do6ujnxdg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Berlinski nepoznati prolaznik (roman)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18450</id>
    <revision>
      <id>3915547</id>
      <parentid>3846628</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:49:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3915547</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1254" sha1="5ip2h1tvl79nj2ffb7wynywvmvsi9hl" xml:space="preserve">{{Infokutija knjiga|
|naziv=Berlinski nepoznati prolaznik
|naziv_originala=Berlinski nepoznati prolaznik
|autor=[[Irfan Horozović]]
|vrsta_djela=[[Roman]]
|žanr=
|jezik=[[Bosanski jezik]]
|vrijeme i mjesto nastanka=
|pripovjedač=
|gledište= 
|vrijeme_radnje=
|mjesto_radnje=
|glavni_lik=
|vrhunac=
|teme= 
}}

'''''Berlinski nepoznati prolaznik'''''&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.cabidigitallibrary.org/doi/pdf/10.5555/20230027704|title=Fikcionalni i fakcionalni prostor između grada
Zagreba i grada Banja Luke}}&lt;/ref&gt; je roman [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] pisca  [[Irfan Horozović|Irfana Horozovića]] o jednom bosanskom intelektualcu, kojeg je sudbina protjerala iz [[Banja Luka|Banje Luke]] u grad [[Berlin]], [[Njemačka]].
== Podaci o knjizi ==
*{{ISBN|9958-22-049-0}}
*PG 1419.18 .O744 B47 1998

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20071026064351/http://www.openbook.ba/izraz/no05/05_zeljko_grahovac.htm http://www.openbook.ba; &quot;ŽUDNJA JE PUTOKAZ I KLOPKA ZA PUTNIKA&quot; Osvrt na knjigu]
*[http://catalog.hathitrust.org/Record/004049165 http://catalog.hathitrust.org; podaci o knjizi]

{{stub-knjiž}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačka djela]]
[[Kategorija:Irfan Horozović]]</text>
      <sha1>5ip2h1tvl79nj2ffb7wynywvmvsi9hl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2008.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18789</id>
    <revision>
      <id>3915634</id>
      <parentid>3849369</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:41:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodano: [[30. oktobar]] – [[Ico Voljevica]], bosanskohercegovački i jugoslavenski slikar i karikaturista</comment>
      <origin>3915634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5587" sha1="5zbw259rvhwnv4hy2o60l3b9msw4hej" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima}}
'''2008. ([[Rimski brojevi|MMVIII]])''' je bila prijestupna godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru, 2008. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 8. godina 3. milenija i 21. stoljeća i deveta godina 2000-ih.

2008. je označena kao:

* [[Međunarodna godina jezika]]
* [[Međunarodna godina planete Zemlje]]
* [[Međunarodna godina krompira]]
* [[Međunarodna godina sanitacije]]

[[Velika recesija]], svjetska recesija koja je započela [[2007.|2007. godine]], nastavila se tokom cijele 2008. godine.

== Događaji ==
* [[12. januar]] – Poginulo 11 [[Makedonija|makedonskih]] vojnika u [[helikopter]]skoj nesreći pri povratku iz mirovne misije Evropske unije u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].
* [[3. februar]] – [[Boris Tadić]] osvojio drugi mandat na mjestu predsjednika [[Srbija|Srbije]].
* [[5. februar]] – U [[Beograd]]u pripadnici srpske policije uhapsili nekadašnjeg slavnog jugoslavenskog fudbalera i bivšeg predsjednika [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[Dragan Džajić|Dragana Džajića]], zbog sumnji da je zloupotrebio službeni položaj.
* [[17. februar]] – [[Kosovo]] proglasilo nezavisnost od Srbije. U Beogradu došlo do sukoba više stotina građana i policije. Kamenovane ambasade Sjedinjenih američkih država i Slovenije.
* [[3. mart]] – [[Dmitrij Medvedev]] postao Predsjednik [[Rusija|Rusije]].
* [[3. maj]] – U [[Mjanmar]]u poginulo preko 22.000 ljudi nakon prolaska [[ciklon]]a
* [[16. april]] 
** Osnovana [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]], upravna organizacija u sastavu [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine]].
** Osnovana [[Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]], upravna organizacija u sastavu [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine]].
** Osnovana [[Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja]], upravna organizacija u sastavu [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine]].
** Osnovana [[Agencija za policijsku podršku]], upravna organizacija u sastavu [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine]].
* [[21. juli]] – Uhapšen [[Radovan Karadžić]]
* [[8. august]] – U [[Peking]]u otvorene [[Olimpijske igre 2008.|XXIX olimpijske igre]].
* [[7. oktobar]] – Iznad [[Sudan]]a eksplodirao [[asteroid]] [[2008 TC3|2008 TC&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]], prečnika oko 4,1 metra i mase oko 80 tona

== 2008. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
{{Proširiti sekciju}}

== Umrli ==
=== Januar===
* [[2. januar]] – [[Nikolaj Puzanov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. 
* [[17. januar]] – [[Bobby Fischer]], [[SAD|američki]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]
* [[22. januar]] – [[Heath Ledger]], australski glumac

=== Februar ===
* [[23. februar]] – [[Janez Drnovšek]], slovenski političar i državnik

=== Mart ===
* [[5. mart]] – [[Semka Sokolović-Bertok]], bosanskohercegovačka glumica
* [[19. mart]] – [[Arthur C. Clarke]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[pisac]] [[naučna fantastika|naučne fantastike]] i [[izumitelj]]
* [[24. mart]] – [[Boris Dvornik]], hrvatski glumac
* [[31. mart]] - [[Nada Ludvig-Pečar]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[kompozitor]]ica

=== April ===
* [[29. april]] – [[Albert Hofmann]], [[Švicarska|švicarski]] naučnik i hemičar

=== Maj ===

* [[20. maj]] – [[Hiuaz Dospanova]], kazahstanska pilotkinja

=== Juni ===
* [[5. juni]] – [[Eugenio Montejo]], [[venecuela]]nski pjesnik i diplomat
* [[29. juni]] – [[Don S. Davis|Don Sinclair Davis]], američki glumac

=== Juli ===

* [[30. juli]] – [[Zlata Bartl]], bosanskohercegovačka i hrvatska naučnica

=== August ===
* [[3. august]] – [[Aleksandar Solženicin]], ruski pisac, dramatičar i historičar

=== Septembar ===
* [[7. septembar]] – [[Dino Dvornik]], hrvatski pjevač
* [[12. septembar]] – [[Tomislav Ladan]], [[Hrvatska|hrvatski]] književnik
* [[26. septembar]] – [[Paul Newman]], američki glumac

=== Oktobar ===
* [[11. oktobar]] – [[Jörg Haider]], austrijski političar
* [[12. oktobar]] – [[Natela Jankošvili]], gruzijska slikarka
* [[30. oktobar]] – [[Ico Voljevica]], bosanskohercegovački i jugoslavenski slikar i karikaturista

=== Novembar ===

* [[3. novembar]] - [[Vinko Krajtmajer]], bosanskohercegovački kompozitor

=== Decembar ===
* [[17. decembar]] – [[Ismet Bajramović]] &quot;Ćelo&quot;, bivši komandant Vojne policije Armije Republike Bosne i Hercegovine
* [[24. decembar]] – [[Bogosava Nikšić]], srbijanska glumica

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==

* [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] &amp;ndash; [[Martin Chalfie]], [[Osamu Shimomura]] i [[Roger Y. Tsien]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] &amp;ndash; [[Paul Krugman]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Literatura]] &amp;ndash; [[J. M. G. Le Clézio|JMG Le Clézio]]
* [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] &amp;ndash; [[Martti Ahtisaari]]
* [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] &amp;ndash; [[Makoto Kobayashi (fizičar)|Makoto Kobayashi]], [[Toshihide Maskawa]] i [[Yoichiro Nambu]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] &amp;ndash; [[Françoise Barré-Sinoussi]], [[Harald zur Hausen]] i [[Luc Montagnier]]
== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Normativna kontrola}}
{{commonscat|2008}}</text>
      <sha1>5zbw259rvhwnv4hy2o60l3b9msw4hej</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Berkeley Software Distribution</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19333</id>
    <revision>
      <id>3915544</id>
      <parentid>3843891</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:26:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3915544</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4189" sha1="tveb0e1oc60pykinct8lkj0ztuc5i44" xml:space="preserve">{{sekcija}}
{{Infokutija operativni sistem
|naziv = Berkeley Software Distribution (BSD)
|logo = 
|screenshot = 
|opis = 
|website = 
|razvijatelj = ''Computer Systems Research Group'', '' University of California, Berkeley''
|grupa = [[UNIX|Unix]] distribucija
|izvorni model = [[Open source]]
|zadnja stabilna verzija = 4.4-Lite2
|datum izdavanja stabilne verzije = 1995
|kernel = Monolitni
|korisnički interfejs = 
|licenca = BSD licenca
|radno stanje = Zamijenjen derivatima
|platforme = 
|metoda nadogradnje = 
|upravljanje paketima = 
}}
'''BSD'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tech-insider.org/|title=Tech Insider|language=en|access-date=2026-07-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://minnie.tuhs.org/Seminars/Questnet/node2.html|title=A Brief History of Unix, BSD and FreeBSD|website=minnie.tuhs.org|access-date=2026-07-31}}&lt;/ref&gt; je prijašnji [[operativni sistem]] za [[računar]]e a verzija je UNIX®-a razvijena na Kalifornijskom Univerzitetu Berkelej (University of California, Berkeley), otud i skraćenica '''''B'''erkeley '''S'''oftware '''D'''istribution''. Nastao je [[1970]]-ih. Naziv BSD se korsiti za skoro sve distribucije koje imaju nešto zajedničko s BSD-om. Za razliku od UNIX® izvorni kod je dostupan besplatno kao i većina distribucija bazirana na njemu.

== BSD distribucije ==
* [[386BSD]]
* [[FreeBSD]]
** [[DesktopBSD]]
** [[DragonFly BSD]]
** [[FreeBSD LiveCD]]
** [[FreeSBIE]]
*** [[GuLIC-BSD]]
** [[Frenzy]]
** [[GhostBSD]]
** [[MicroBSD]]
** [[MidnightBSD]]
** [[MiniBSD]]
** [[m0n0wall]]
*** [[FreeNAS]]
*** [[pfSense]]
** [[PCBSD]]
** [[PicoBSD]]
** [[TrueBSD]]
* [[NetBSD]]
** [[Jibbed]]
* [[OpenBSD]]
** [[Anonym.OS LiveCD]]
** [[MirOS BSD]]
** [[OliveBSD]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://bsdnews.net/ BSD News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100808125305/http://bsdnews.net/ |date=8. 8. 2010 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.bsdnewsletter.com/ BSD Newsletter] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.daemonnews.org/ Daemon News] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.onlamp.com/bsd/ ONLamp.com: BSD DevCenter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060425040643/http://www.onlamp.com/bsd/ |date=25. 4. 2006 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.bsd.org/ BSD web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170609094741/http://bsd.org/ |date=9. 6. 2017 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.bsdapps.com/ BSD Apps] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20100825133822/http://www.freebsdnews.net/ FreeBSD News] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.freebsddiary.org/ FreeBSD Dairy] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.freebsdmall.com/ FreeBSD MAll ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070716181224/http://www.freebsdmall.com/ |date=16. 7. 2007 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20110622112713/http://bsdfreak.org/ FreeBSD news, reviews and howtos]
* [http://www.freshports.org/ FreshPorts] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20060418055125/http://www.allbsd.de/en/ allBSD] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://aboutbsd.net/ Nuts About BSDs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100924070224/http://aboutbsd.net/ |date=24. 9. 2010 }}
* [http://bsd.slashdot.org/ bsd na Slashdot-u]
* [https://web.archive.org/web/20060428113525/http://rootprompt.org/ RootPrompt] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.nycbsdcon.org/ The New York City *BSD User Group]
* [http://bsdnews.exospy.com/ bsdnews.exospy.com]{{Mrtav link}}
* [http://news.bsdplanet.net/ bsd planet - projekt newssites] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100410045719/http://news.bsdplanet.net/ |date=10. 4. 2010 }}
* [http://fink.sourceforge.net/ Fink] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.answers.com/topic/comparison-of-bsd-operating-systems Usporedba BSD sistema] {{Simboli jezika|en|Engleski}}


* [https://web.archive.org/web/20060522162326/http://www.macbsd.com/macbsd/index.html BSD na Macintoshu - NetBSD/mac68k] {{Simboli jezika|en|Engleski}}

{{Stub-rač}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Operativni sistemi]]
[[Kategorija:Softver]]
[[Kategorija:BSD]]</text>
      <sha1>tveb0e1oc60pykinct8lkj0ztuc5i44</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915546</id>
      <parentid>3915544</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:48:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3915546</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3926" sha1="ivps1yr8bpvym1u7c7fm8qnl4vt0ewl" xml:space="preserve">{{sekcija}}
{{Infokutija operativni sistem
|naziv = Berkeley Software Distribution (BSD)
|logo = 
|screenshot = 
|opis = 
|website = 
|razvijatelj = ''Computer Systems Research Group'', '' University of California, Berkeley''
|grupa = [[UNIX|Unix]] distribucija
|izvorni model = [[Open source]]
|zadnja stabilna verzija = 4.4-Lite2
|datum izdavanja stabilne verzije = 1995
|kernel = Monolitni
|korisnički interfejs = 
|licenca = BSD licenca
|radno stanje = Zamijenjen derivatima
|platforme = 
|metoda nadogradnje = 
|upravljanje paketima = 
}}
'''BSD''' je [[operativni sistem]] za [[računar]]e a verzija je UNIX®-a razvijena na Kalifornijskom Univerzitetu Berkelej (University of California, Berkeley), otud i skraćenica '''''B'''erkeley '''S'''oftware '''D'''istribution''. Nastao je [[1970]]-ih. Naziv BSD se korsiti za skoro sve distribucije koje imaju nešto zajedničko s BSD-om. Za razliku od UNIX® izvorni kod je dostupan besplatno kao i većina distribucija bazirana na njemu.

== BSD distribucije ==
* [[386BSD]]
* [[FreeBSD]]
** [[DesktopBSD]]
** [[DragonFly BSD]]
** [[FreeBSD LiveCD]]
** [[FreeSBIE]]
*** [[GuLIC-BSD]]
** [[Frenzy]]
** [[GhostBSD]]
** [[MicroBSD]]
** [[MidnightBSD]]
** [[MiniBSD]]
** [[m0n0wall]]
*** [[FreeNAS]]
*** [[pfSense]]
** [[PCBSD]]
** [[PicoBSD]]
** [[TrueBSD]]
* [[NetBSD]]
** [[Jibbed]]
* [[OpenBSD]]
** [[Anonym.OS LiveCD]]
** [[MirOS BSD]]
** [[OliveBSD]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://bsdnews.net/ BSD News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100808125305/http://bsdnews.net/ |date=8. 8. 2010 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.bsdnewsletter.com/ BSD Newsletter] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.daemonnews.org/ Daemon News] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.onlamp.com/bsd/ ONLamp.com: BSD DevCenter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060425040643/http://www.onlamp.com/bsd/ |date=25. 4. 2006 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.bsd.org/ BSD web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170609094741/http://bsd.org/ |date=9. 6. 2017 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.bsdapps.com/ BSD Apps] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20100825133822/http://www.freebsdnews.net/ FreeBSD News] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.freebsddiary.org/ FreeBSD Dairy] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.freebsdmall.com/ FreeBSD MAll ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070716181224/http://www.freebsdmall.com/ |date=16. 7. 2007 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20110622112713/http://bsdfreak.org/ FreeBSD news, reviews and howtos]
* [http://www.freshports.org/ FreshPorts] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20060418055125/http://www.allbsd.de/en/ allBSD] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://aboutbsd.net/ Nuts About BSDs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100924070224/http://aboutbsd.net/ |date=24. 9. 2010 }}
* [http://bsd.slashdot.org/ bsd na Slashdot-u]
* [https://web.archive.org/web/20060428113525/http://rootprompt.org/ RootPrompt] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.nycbsdcon.org/ The New York City *BSD User Group]
* [http://bsdnews.exospy.com/ bsdnews.exospy.com]{{Mrtav link}}
* [http://news.bsdplanet.net/ bsd planet - projekt newssites] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100410045719/http://news.bsdplanet.net/ |date=10. 4. 2010 }}
* [http://fink.sourceforge.net/ Fink] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [http://www.answers.com/topic/comparison-of-bsd-operating-systems Usporedba BSD sistema] {{Simboli jezika|en|Engleski}}
* [https://web.archive.org/web/20060522162326/http://www.macbsd.com/macbsd/index.html BSD na Macintoshu - NetBSD/mac68k] {{Simboli jezika|en|Engleski}}

{{Stub-rač}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Operativni sistemi]]
[[Kategorija:Softver]]
[[Kategorija:BSD]]</text>
      <sha1>ivps1yr8bpvym1u7c7fm8qnl4vt0ewl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Optika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20363</id>
    <revision>
      <id>3915585</id>
      <parentid>3903191</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:19:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915585</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="104379" sha1="pmkb3xjohtwd0qweq84ypoih5f8fpcv" xml:space="preserve">{{Istaknuti članak}}
[[Datoteka:Light dispersion of a mercury-vapor lamp with a flint glass prism IPNr°0125.jpg|mini|desno|247x247px|Između ostalog, optika proučava i [[disperzija (optika)|disperziju]] svjetlosti.]]
'''Optika''' je grana [[fizika|fizike]] koja proučava ponašanje i osobine [[svjetlost]]i, uključujući njene interakcije s [[materija|materijom]], a bavi se i konstrukcijom [[optički instrument|instrumenata]] koji se koriste svjetlošću ili je [[fotodetektor|otkrivaju]].&lt;ref name=McGrawHill&gt;{{cite book|title=McGraw-Hill Encyclopedia of Science and Technology|edition=5.|publisher=McGraw-Hill|year=1993}}&lt;/ref&gt; Obično opisuje ponašanje vidljive, [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičaste]] i [[infracrveno zračenje|infracrvene]] svjetlosti. Zbog toga što je svjetlost [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetni talas]], ostali oblici elektromagnetnog zračenja, kao što su [[rendgensko zračenje|rendgensko]] i [[mikrotalas|mikrotalasno zračenje]] i [[radiotalas]]i, ispoljavaju slične osobine.&lt;ref name=McGrawHill/&gt;

Većina optičkih fenomena objašnjava se pomoću [[elektrodinamika|elektrodinamičkog]] opisa svjetlosti. Međutim, potpune elektromagnetne opise svjetlosti često je teško primijeniti u praksi. Praktična optika obično se koristi pojednostavljenim modelima. Najčešći od njih, [[geometrijska optika]], tretira svjetlost kao zbir [[zraka (optika)|zraka]] koje se kreću pravolinijski, a lome se kad prolaze kroz nešto ili kad se odbijaju od površina. [[Talasna optika]] obuhvatniji je model svjetlosti, koji uključuje [[talas]]ne efekte poput [[difrakcija|difrakcije]] i [[interferencija talasa|interferencije]], koji ne mogu biti objašnjeni geometrijskom optikom. Historijski, model svjetlosti zasnovan na zrakama razvijen je prvi, a uslijedio je talasni model. Napredak u elektromagnetnoj teoriji u 19. stoljeću doveo je do otkrića da su svjetlosni talasi zapravo elektromagnetno zračenje.

Neki fenomeni zavise od činjenice da svjetlost istovremeno ima [[talasno-čestični dualizam|osobine talasa i osobine čestice]]. Objašnjenje za ove efekte zahtijeva upotrebu [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]]. Kad se posmatraju čestične osobine svjetlosti, svjetlost se predstavlja kao zbir čestica zvanih &quot;[[foton]]i&quot;. [[Kvantna optika]] bavi se primjenom kvantne mehanike u optičkim sistemima.

Optika kao nauka relevantna je za mnoge povezane discipline, uključujući [[astronomija|astronomiju]], razna polja [[inženjerstvo|inženjerstva]], [[fotografija|fotografiju]] i [[medicina|medicinu]] (naročito [[oftalmologija|oftalmologiju]] i [[optometrija|optometriju]]). Optika je našla praktičnu primjenu u raznim vrstama tehnologije i svakodnevnim predmetima, uključujući [[ogledalo|ogledala]], [[leća (optika)|leće]], [[optički teleskop|teleskope]], [[mikroskop]]e, [[laser]]e i [[optičko vlakno|optička vlakna]].

== Historija ==
{{Glavni|Historija optike}}
{{Također pogledajte|Hronologija elektromagnetizma i klasične optike}}
[[Datoteka:Nimrud lens British Museum.jpg|mini|desno|Nimrudova leća|190x190piksel]]
Počeci optike jesu leće koje su izradili [[Stari Egipat|stari Egipćani]] i [[Mezopotamija|Mezopotamci]]. Najranije poznate leće, napravljene od poliranog kristala, često [[kvarc]]a, datiraju iz 700. p. n. e. i poznate su kao [[Asirija|asirske]] leće, kakva je i [[Nimrudova leća|Nimrudova]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/380186.stm |title=World's oldest telescope? |publisher=BBC News |date=1. 7. 1999 |access-date=10. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; [[Stari Rim]]ljani i [[Stara Grčka|Grci]] ispunjavali su staklene kugle vodom da bi napravili leće. Ovaj praktični razvoj pratio je i razvoj teorija o svjetlosti i vidu od strane starih grčkih i [[Indijska filozofija|indijskih]] filozofa, kao i razvoj geometrijske optike u [[grčko-rimski svijet|grčko-rimskom svijetu]]. Sama riječ ''optika'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčke]] riječi ὀπτική (''optikē''), što znači &quot;pojava, izgled&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Concise Oxford Dictionary of English Etymology|year=1996|author=T. F. Hoad|isbn=0-19-283098-8|url-access=registration|url=https://archive.org/details/conciseoxforddic00tfho}}&lt;/ref&gt;

U [[grčka filozofija|grčkoj filozofiji]] prevladavale su dvije suprotstavljene teorije o optici vezane za to kako funkcionira čulo vida: &quot;intromisijska&quot; i &quot;[[emisijska teorija (vid)|emisijska]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.stanford.edu/class/history13/earlysciencelab/body/eyespages/eye.html |title= A History of the Eye |publisher= stanford.edu |access-date= 10. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; Prema prvoj, vid dolazi od predmeta koji otpuštaju svoje kopije (zvane ''eidole''), koje oko hvata. Uz mnoge propagatore, uključujući [[Demokrit]]a, [[Epikur]]a, [[Aristotel]]a i njihove sljedbenike, izgleda da ova teorija ima nekog dodira s modernim teorijama o tome šta je zapravo vid, ali ostala je samo špekulacija bez ikakvog eksperimentalnog utemeljenja.

[[Platon]] je prvi jasno uobličio emisijsku teoriju, ideju po kojoj se [[čulo vida|vizualna percepcija]] ostvaruje zahvaljujući zrakama koje emitiraju oči. U djelu ''[[Timaj (dijalog)|Timaj]]'' također je komentirao [[parnost (fizika)|parnost]] obrnutih likova u ogledalima.&lt;ref&gt;{{cite book|title=A manual of greek mathematics|author=T. L. Heath|publisher=Courier Dover Publications|isbn=0-486-43231-9|pages=181–182|year=2003}}&lt;/ref&gt; Nekih 100 godina kasnije [[Euklid]] je napisao traktat ''Optika'', u kojem je vid povezao sa [[geometrija|geometrijom]], ustanovivši tako ''geometrijsku optiku''.&lt;ref&gt;{{cite book|author=William R. Uttal |title=Visual Form Detection in 3-Dimensional Space |url=https://books.google.com/books?id=rhVOVKp0-5wC&amp;pg=PA25 |year=1983 |publisher=Psychology Press |isbn=978-0-89859-289-4 |pages=25–}}&lt;/ref&gt; Svoj rad zasnovao je na Platonovoj emisijskoj teoriji. Opisao je matematička pravila [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektive]] i kvalitativno opisao efekte [[refrakcija|refrakcije]] iako je doveo u pitanje tvrdnju da snop svjetlosti iz oka može trenutno osvijetliti zvijezde svaki put kad neko trepne.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Euclid|title=Arapska verzija Euklidove optike = Kitāb Uqlīdis fī ikhtilāf al-manāẓir|editor=Elaheh Kheirandish|publisher=&quot;Springer&quot;, New York|year=1999|isbn=0-387-98523-9|url-access=registration|url=https://archive.org/details/arabicversionofe0000eucl}}&lt;/ref&gt; U svom traktatu ''Optika'' [[Ptolemej]] zastupa ekstramisijsko-intromisijsku teoriju vida: zrake (ili protok) iz oka formiraju kupu, čiji je vrh u unutrašnjosti oka, a njena baza definira vidno polje. Zrake su bile osjetljive i prenosile su informacije o udaljenosti i orijentaciji površina nazad do posmatračevog razuma. On je rekapitulirao većinu Euklidovog rada i otišao dalje od njega opisavši način mjerenja [[Snellov zakon|ugla refrakcije]] iako nije uspio uočiti empirijsku vezu između njega i upadnog ugla.&lt;ref name=Ptolemy&gt;{{cite book |title=Ptolemy's theory of visual perception: an English translation of the Optics with introduction and commentary |author=Ptolemy |editor=A. Mark Smith |publisher=DIANE Publishing |year=1996 |isbn=0-87169-862-5}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Alhazen (122459248).jpg|mini|upright|[[Alhazen]] (Ibnul-Hejsem), &quot;otac optike&quot;&lt;ref&gt;{{Citation |first=RL |last=Verma |year=1969 |title=Al-Hazen: father of modern optics}}&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:Ibn Sahl manuscript.jpg|mini|desno|upright|Reprodukcija stranice [[Ibn-Sehl]]ovog rukopisa koja pokazuje njegovo znanje o [[Snellov zakon|zakonu refrakcije]].]]
Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] grčke ideje o optici obnovili su i proširili autori iz tadašnjeg [[Islamski svijet|muslimanskog svijeta]]. Jedan od najranijih bio je [[El-Kindi]] (oko 801–873), koji je pisao na osnovu euklidskih i aristotelovskih ideja o optici, favorizirajući emisijsku teoriju zato što je (po njegovom mišljenju) mogla bolje objasniti optičke pojave.&lt;ref&gt;Adamson, Peter (2006), &quot;Al-Kindi and the reception of Greek philosophy&quot; u: Adamson, Peter, Taylor, R., ''The Cambridge companion to Arabic philosophy'', [[Štamparija Univerziteta u Cambridgeu|Štamparija]] [[Univerzitet u Cambridgeu|Univerziteta u Cambridgeu]], str. 45; {{ISBN|978-0-521-52069-0}}.&lt;/ref&gt; Godine 984. [[Perzija|perzijski]] [[matematičar]] [[Ibn-Sehl]] napisao je traktat ''O gorućim ogledalima i lećama'', ispravno opisavši zakon refrakcije ekvivalentan Snellovom zakonu.&lt;ref name=j1&gt;{{cite journal |doi=10.1086/355456 |last=Rashed |first=Roshdi |title=A pioneer in anaclastics: Ibn Sahl on burning mirrors and lenses |journal=Isis |volume=81 |issue = 3 |year=1990 |pages=464–491 |jstor=233423}}&lt;/ref&gt; Koristio se ovim zakonom da izračuna optimalne oblike leća i [[sferno ogledalo|sfernih ogledala]]. Početkom 11. stoljeća [[Alhazen]] (Ibnul-Hejsem) napisao je ''[[Knjiga o optici|Knjigu o optici]]'' (''Kitabul-menazir''), u kojoj je istraživao [[refleksija (fizika)|refleksiju]] i refrakciju i predložio novi sistem za objašnjavanje vida i svjetlosti, zasnovan na posmatranju i eksperimentu.&lt;ref&gt;{{cite book |editor1-last=Hogendijk |editor1-first=Jan P. |editor2-last=Sabra |editor2-first=Abdelhamid I. |year=2003|title=The Enterprise of Science in Islam: New Perspectives |url=https://archive.org/details/enterpriseofscie0000unse |pages=[https://archive.org/details/enterpriseofscie0000unse/page/85 85]–118 |publisher=Štamparija [[MIT]]-a |isbn=0-262-19482-1 |oclc=50252039}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author=G. Hatfield |contribution=Was the Scientific Revolution Really a Revolution in Science? |url=https://books.google.com/books?id=Kl1COWj9ubAC&amp;pg=PA489 |isbn=90-04-10119-5 |editor1=F. J. Ragep |editor2=P. Sally |editor3=S. J. Livesey |year=1996 |title=Tradition, Transmission, Transformation: Proceedings of Two Conferences on Pre-modern Science held at the University of Oklahoma |page=500|publisher=Brill Publishers}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Nader El-Bizri|title=A Philosophical Perspective on Alhazen's Optics|url=https://archive.org/details/sim_arabic-sciences-and-philosophy_2005-09_15_2/page/189|journal= Arabic Sciences and Philosophy |volume=15 |issue=2|year=2005|pages=189–218|doi=10.1017/S0957423905000172}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Nader El-Bizri|title=In Defence of the Sovereignty of Philosophy: al-Baghdadi's Critique of Ibn al-Haytham's Geometrisation of Place|url=https://archive.org/details/sim_arabic-sciences-and-philosophy_2007-03_17_1/page/57|doi=10.1017/S0957423907000367|journal=Arabic Sciences and Philosophy |volume=17 |year=2007|pages=57–80}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=The Medieval History Journal|volume=9|page=89|year=2006|doi=10.1177/097194580500900105|title=The Gaze in Ibn al-Haytham|author=G. Simon}}&lt;/ref&gt; Odbacio je emisijsku teoriju iz ptolemejske optike i umjesto nje predložio ideju da se svjetlost pravolinijski odbija u svim smjerovima od svih vidljivih tačaka datog objekta i zatim ulazi u oko iako nije mogao objasniti kako oko hvata zrake.&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Ian P. Howard |author2=Brian J. Rogers |title=Binocular Vision and Stereopsis |url=https://books.google.com/books?id=I8vqITdETe0C&amp;pg=PA7 |year=1995 |publisher=[[Štamparija Univerziteta u Oxfordu|Štamparija]] [[Univerzitet u Oxfordu|Univerziteta u Oxfordu]] |isbn=978-0-19-508476-4 |page=7}}&lt;/ref&gt; Alhazenovo djelo bilo je uglavnom zanemareno u arapskom svijetu, ali je anonimno prevedeno na latinski oko 1200. godine, a dodatno ga je proširio poljski monah [[Witelo]],&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Elena Agazzi |author2=Enrico Giannetto |author3=Franco Giudice |title=Representing Light Across Arts and Sciences: Theories and Practices |url=https://books.google.com/books?id=ipyT7askd8EC&amp;pg=PA42 |year=2010 |publisher=V&amp;R unipress GmbH |isbn=978-3-89971-735-8 |page=42}}&lt;/ref&gt; učinivši ga standardnim udžbenikom optike u Evropi u narednih 400 godina.&lt;ref&gt;[[Nader El-Bizri]], &quot;Classical Optics and the Perspectiva Traditions Leading to the Renaissance&quot; u: ''Renaissance Theories of Vision'', Charles Carman i John Hendrix (ur.), &quot;Ashgate&quot;, Aldershot, 2010, 11–30; [[Nader El-Bizri]], &quot;Seeing Reality in Perspective: 'The Art of Optics' and the 'Science of Painting'&quot; u: ''The Art of Science: From Perspective Drawing to Quantum Randomness'', Rossella Lupacchini i Annarita Angelini (ur.), &quot;Springer&quot;, Doredrecht, 2014, str. 25–47.&lt;/ref&gt;

U 13. stoljeću u Evropi engleski biskup [[Robert Grosseteste]] pisao je o mnogim naučnim temama raspravljajući o svjetlosti iz četiri perspektive: [[epistemologija]] svjetlosti, [[metafizika]] ili [[kosmogonija]] svjetlosti, [[etiologija]] ili [[fizika]] svjetlosti i [[teologija]] svjetlosti,&lt;ref&gt;D. C. Lindberg, ''Theories of Vision from al-Kindi to Kepler'', Štamparija [[Univerzitet Chicago|Univerziteta Chicago]], [[Chicago]], 1976, str. 94–99.&lt;/ref&gt; zasnivajući to na Aristotelovim djelima i platonizmu. Grossetesteov najpoznatiji učenik, [[Roger Bacon]], napisao je radove u kojima je citirao širok raspon nedavno prevedenih djela iz filozofije i optike, uključujući djela [[Alhazen]]a, Aristotela, [[Ibn-Sina|Avicene]], [[Ibn-Rušd]]a, Euklida, El-Kindija, Ptolemeja, Tideja i [[Konstantin Afrikanac|Konstantina Afrikanca]]. Bacon je bio u mogućnosti koristiti dijelove staklenih sfera kao [[Lupa|lupe]] da pokaže da se svjetlost odbija od objekata umjesto da je objekti emitiraju.

Prve naočale izumljene su u Italiji oko 1286.&lt;ref&gt;{{cite book |first=Ilardi |last=Vincent |year=2007 |title= Renaissance Vision from Spectacles to Telescopes |url=https://archive.org/details/bub_gb_peIL7hVQUmwC |location=Philadelphia |publisher=American Philosophical Society |isbn=978-0-87169-259-7 |pages=[https://archive.org/details/bub_gb_peIL7hVQUmwC/page/n87 4]–5}}&lt;/ref&gt; Ovo je bio početak optičke industrije struganja i poliranja leća za ove &quot;naočale&quot;, najprije u Veneciji i Firenci u 13. stoljeću,&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://galileo.rice.edu/sci/instruments/telescope.html |title= The Telescope |publisher= Galileo.rice.edu |access-date= 14. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; a kasnije u centrima za proizvodnju naočala u Holandiji i Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Henry C. King |title=The History of the Telescope |url=https://books.google.com/books?id=KAWwzHlDVksC&amp;pg=PR1 |year=2003 |publisher=Courier Dover Publications |isbn=978-0-486-43265-6 |page=27}}&lt;/ref&gt; Proizvođači naočala napravili su poboljšane vrste leća za korekciju vida zasnovane više na empirijskom znanju stečenom posmatranjem efekata leća nego na korištenju proste optičke teorije tog vremena (koja uglavnom nije mogla adekvatno objasniti čak ni to kako naočale funkcioniraju).&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Paul S. Agutter |author2=Denys N. Wheatley |title=Thinking about Life: The History and Philosophy of Biology and Other Sciences |url=https://books.google.com/books?id=Gm4bqeBMR8cC&amp;pg=PA17 |year=2008 |publisher=Springer |isbn=978-1-4020-8865-0 |page=17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|first=Vincent|last=Ilardi|title=Renaissance Vision from Spectacles to Telescopes|url=https://books.google.com/books?id=peIL7hVQUmwC&amp;pg=PA210 |year=2007 |publisher=American Philosophical Society|isbn=978-0-87169-259-7|page=210}}&lt;/ref&gt; Ovaj praktični razvoj, majstorstvo i eksperimentiranje lećama direktno su doveli do izuma složenog optičkog mikroskopa oko 1595. i [[refraktorski teleskop|refraktorskog teleskopa]] 1608. u centrima za proizvodnju naočala u Holandiji.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://nobelprize.org/educational_games/physics/microscopes/timeline/index.html |title= Microscopes: Time Line |publisher= Nobelova fondacija |access-date= 14. 6. 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;LZZginzib4C page 55&quot;&gt;{{cite book|first=Fred|last=Watson |title=Stargazer: The Life and Times of the Telescope |url=https://books.google.com/books?id=2LZZginzib4C&amp;pg=PA55 |year=2007 |publisher=Allen &amp; Unwin |isbn=978-1-74175-383-7 |page=55}}&lt;/ref&gt;

Početkom 17. stoljeća [[Johannes Kepler]] u svojim je radovima proširio poglede na geometrijsku optiku, osvrnuvši se na leće, odbijanje svjetlosti od ravnih i sfernih ogledala, način rada [[stenopeična kamera|stenopeičnih kamera]], upravljanje zakona obrnutih kvadrata jačinom svjetlosti i optička objašnjenja astronomskih pojava kao što su [[pomračenje Mjeseca]] i [[Pomračenje Sunca|Sunca]] i astronomska [[paralaksa]]. Također je uspio utvrditi ulogu [[mrežnjača|mrežnjače]] kao organa koji zapravo bilježi slike i konačno naučno kvantificirati efekte različitih vrsta leća koje su proizvođači naočala posmatrali prethodnih 300 godina.&lt;ref&gt;{{cite book|first=Vincent|last=Ilardi |title=Renaissance Vision from Spectacles to Telescopes |url=https://books.google.com/books?id=peIL7hVQUmwC&amp;pg=PA244 |year=2007 |publisher=American Philosophical Society |isbn=978-0-87169-259-7 |page=244}}&lt;/ref&gt; Nakon izuma teleskopa Kepler je postavio teorijsku osnovu za način na koji teleskopi rade i opisao poboljšanu verziju, poznatu kao ''Keplerov teleskop'', koristeći se dvjema konveksnim lećama da dobije veće uvećanje.&lt;ref&gt;Caspar, ''Kepler'', [https://books.google.com/books?id=0r68pggBSbgC&amp;pg=PA198 str. 198–202], &quot;Courier Dover Publications&quot;, 1993; {{ISBN|0-486-67605-6}}.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Opticks.jpg|mini|desno|upright|Naslovna stranica prvog izdanja Newtonove ''Optike'']]
Optička teorija unaprijeđena je sredinom 17. stoljeća traktatima filozofa [[René Descartes|Renéa Descartesa]], u kojima su objašnjene razne optičke pojave, uključujući refleksiju i refrakciju, s pretpostavkom da svjetlost emitiraju objekti koji je proizvode.&lt;ref name=Sabra&gt;{{cite book|title=Theories of light, from Descartes to Newton|url=https://archive.org/details/theoriesoflightf0000sabr|author=A. I. Sabra|publisher=CUP Archive|year=1981|isbn=0-521-28436-8}}&lt;/ref&gt; Ova tvrdnja značajno se razlikovala od starogrčke emisijske teorije. Krajem 1660-ih i početkom 1670-ih [[Isaac Newton]] proširio je Descartesove ideje i postavio [[korpuskularna teorija svjetlosti|korpuskularnu teoriju svjetlosti]], poznatu po tome što je odredila da je bijela svjetlost mješavina boja koja se može razložiti na sastavne dijelove pomoću [[prizma (optika)|prizme]]. Godine 1690. [[Christiaan Huygens]] predložio je [[talas (fizika)|talasnu teoriju]] svjetlosti, zasnovanu na sugestijama [[Robert Hooke|Roberta Hookea]] iz 1664. Sam Hooke javno je kritizirao Newtonove teorije o svjetlosti i prepirka među njima trajala je do Hookeove smrti. Godine 1704. Newton je objavio ''[[Optika (Newton)|Optiku]]'' i, u to vrijeme, djelomično zbog njegovog uspjeha u drugim oblastima fizike, općenito je smatran pobjednikom u debati o prirodi svjetlosti.&lt;ref name=Sabra/&gt;

Njutnovska optika bila je općenito prihvaćena do početka 19. stoljeća, kad su [[Thomas Young]] i [[Augustin-Jean Fresnel]] izveli eksperimente o [[Interferencija talasa|interferenciji]] svjetlosti koji su potvrdili njenu talasnu prirodu. Youngov poznati [[Youngov interferencijski eksperiment|eksperiment sa dva procjepa]] pokazao je da svjetlost slijedi [[zakon superpozicije]], što je karakteristika talasa, koju Newtonova korpuskularna teorija nije predvidjela. Ovaj rad doveo je do teorije difrakcije i otvorio čitavo područje proučavanja u fizikalnoj optici.&lt;ref&gt;{{cite book|author=W. F. Magie|title=A Source Book in Physics|publisher= Štamparija [[Univerzitet Harvard|Univerziteta Harvard]] |year=1935|page=309}}&lt;/ref&gt; Talasna optika uspješno je ujedinjena s [[James Clerk Maxwell|Maxwellovom]] [[Maxwellove jednačine|elektromagnetnom teorijom]] u 1860-ima.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=J. C. Maxwell|title=A Dynamical Theory of the Electromagnetic Field|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London|volume=155|page=459|year=1865|bibcode = 1865RSPT..155..459C|doi=10.1098/rstl.1865.0008}}&lt;/ref&gt;

Sljedeći razvoj u optičkoj teoriji desio se 1899, kad je [[Max Planck]] ispravno modelirao [[zračenje crnog tijela]] pretpostavivši da se razmjena energije između svjetlosti i materije dešava jedino u diskretnim količinama, koje je nazvao ''kvantovima''.&lt;ref&gt;Za detaljniji pristup složenosti Planckovih intelektualnih motivacija za kvant i njegovo odlaganje prihvatanja njegovih implikacija, pogledajte: H. Kragh, [http://physicsworld.com/cws/article/print/373 Max Planck: the reluctant revolutionary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120401221617/http://physicsworld.com/cws/article/print/373 |date=1. 4. 2012 }}, ''Physics World'', decembar 2000.&lt;/ref&gt; Godine 1905. [[Albert Einstein]] objavio je teoriju o [[fotoelektrični efekt|fotoelektričnom efektu]], koja je čvrsto uspostavila kvantizaciju same svjetlosti.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Einstein |first1=A. |authorlink1=Albert Einstein |editor1-first=D. |editor1-last=Ter Haar |title=The Old Quantum Theory |url=http://wien.cs.jhu.edu/AnnusMirabilis/AeReserveArticles/eins_lq.pdf |access-date=18. 3. 2010 |year=1967 |publisher=Pergamon |pages=91–107 |chapter=On a heuristic viewpoint concerning the production and transformation of light }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Ovo je poglavlje prijevod Einsteinovog rada o fotoelektričnom efektu iz 1905. na engleski jezik.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AnnPhysik322132&gt;{{Cite journal |first=A. |last=Einstein |year=1905 |title=Über einen die Erzeugung und Verwandlung des Lichtes betreffenden heuristischen Gesichtspunkt |language=njemački |trans-title=O heurističkom gledištu koje se tiče proizvodnje i transformacije svjetlosti |journal=Annalen der Physik |volume=322 |issue=6 |pages=132–148 |doi=10.1002/andp.19053220607|bibcode = 1905AnP...322..132E}}&lt;/ref&gt; Godine 1913. [[Niels Bohr]] pokazao je da atomi mogu emitirati samo diskretne količine energije, objasnivši tako diskretne linije viđene u [[emisijski spektar|emisijskom spektru]] i [[apsorpcijska spektroskopija|apsorpcijskim spektrima]].&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://dbhs.wvusd.k12.ca.us/webdocs/Chem-History/Bohr/Bohr-1913a.html |year=1913 |title=On the Constitution of Atoms and Molecules |journal=Philosophical Magazine |volume=26, serija 6 |pages=1–25  |archive-url=https://web.archive.org/web/20070704225134/http://dbhs.wvusd.k12.ca.us/webdocs/Chem-History/Bohr/Bohr-1913a.html |archive-date=4. 7. 2007}}. Znameniti rad u kojem su izloženi [[Bohrov model atoma]] i [[kovalentna veza|molekularno povezivanje]].&lt;/ref&gt; Razumijevanje interakcije između svjetlosti i materije, koje je rezultiralo iz ovih razvoja, ne samo da je formiralo osnovu kvantne optike nego je bilo i ključno za [[historija kvantne mehanike|razvoj]] kvantne mehanike kao cjeline. Krajnji vrhunac, teorija [[kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]], objašnjava sve optičke i elektromagnetne procese općenito kao rezultat razmjene stvarnih i [[virtualna čestica|virtualnih]] fotona.&lt;ref&gt;{{cite book|author=R. Feynman|authorlink=Richard Feynman|year=1985|title=QED: The Strange Theory of Light and Matter|chapter=Chapter 1|page=6|publisher= Štamparija [[Univerzitet Princeton|Univerziteta Princeton]] |isbn=0-691-08388-6}}&lt;/ref&gt;

Kvantna optika dobila je praktičnu važnost otkrićem [[maser (optika)|masera]] 1953. i [[laser]]a 1960.&lt;ref&gt;{{cite book|author=N. Taylor|title=LASER: The inventor, the Nobel laureate, and the thirty-year patent war|url=https://archive.org/details/laser00nick|year=2000|publisher=Simon &amp; Schuster|location=New York|isbn=0-684-83515-0}}&lt;/ref&gt; Prateći rad [[Paul Dirac|Paula Diraca]] u oblasti [[kvantna teorija polja|kvantne teorije polja]], [[George Sudarshan]], [[Roy J. Glauber]] i [[Leonard Mandel]] primijenili su kvantnu teoriju na elektromagnetno polje u 1950-ima i 1960-ima da dođu do detaljnijeg razumijevanja fotodetekcije i [[statistička mehanika|statistike]] svjetlosti.

== Klasična optika ==
Dijeli se na dvije glavne grane: geometrijsku optiku (ili optiku zrâkā) i fizikalnu (ili talasnu) optiku. U geometrijskoj optici za svjetlost se smatra da se kreće pravolinijski, dok se u fizikalnoj smatra da je svjetlost elektromagnetni talas.

Geometrijska optika može se smatrati približnim predstavljanjem fizikalne optike koje se primjenjuje kad je talasna dužina korištene svjetlosti mnogo manja od veličine optičkih elemenata u sistemu koji se modelira.

=== Geometrijska optika ===
{{Glavni|Geometrijska optika}}
[[Datoteka:Reflection and refraction-bs.svg|mini|231x231px|desno|Geometrija refleksije i refrakcije svjetlosnih zraka]]
''Geometrijska optika'' ili ''optika zrâkā'' opisuje [[Širenje talasa|širenje]] svjetlosti kao &quot;zraka&quot; koje se kreću pravolinijski i čije su putanje određene zakonima refleksije i refrakcije na prijelaznim površinama između različitih sredina.&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Ariel Lipson|author2=Stephen G. Lipson|author3=Henry Lipson|title=Optical Physics|url=https://books.google.com/books?id=aow3o0dhyjYC&amp;pg=PA48|access-date=12. 7. 2012|date=28. 10. 2010|publisher= Štamparija Univerziteta Cambridge |isbn=978-0-521-49345-1|page=48}}&lt;/ref&gt; Ovi zakoni otkriveni su empirijski i potječu najranije iz 984&lt;ref name=j1/&gt; i korišteni su u dizajnu optičkih komponenti i instrumenata otad, pa do današnjih dana. Oni se mogu sažeti na sljedeći način:

kad zraka svjetlosti naiđe na granicu između dvije providne sredine, biva podijeljena na odbijenu i prelomljenu zraku.

:Zakon refleksije kaže da odbijena zraka leži u upadnoj ravni i da je ugao odbijanja jednak upadnom uglu.

:Zakon refrakcije kaže da prelomljena zraka leži u upadnoj ravni i da je sinus ugla loma podijeljen sinusom upadnog ugla konstanta:

::&lt;math&gt;\frac {\sin {\theta_1}}{\sin {\theta_2}} = n,&lt;/math&gt;

gdje je {{math|''n''}} konstanta za bilo koje dvije sredine i bilo koju boju svjetlosti. Ako je prva sredina zrak ili vakuum, {{math|''n''}} je [[indeks prelamanja]] druge sredine.

Zakoni refleksije i refrakcije mogu se izvesti iz [[Fermatov princip|Fermatovog principa]], koji kaže da je ''putanja kojom se zraka svjetlosti kreće između dvije tačke ona koja se može preći za najmanje vremena''.&lt;ref&gt;{{cite book|author= Arthur Schuster|title=An Introduction to the Theory of Optics|url=https://books.google.com/books?id=X0AcBd-bcCwC&amp;pg=PA41|year=1904|publisher=E. Arnold|page=41}}&lt;/ref&gt;

==== Aproksimacija ====
Geometrijska optika često se uprošćuje upotrebom [[paraksijalna aproksimacija|paraksijalne aproksimacije]] ili &quot;aproksimacije malog ugla&quot;. Matematičko ponašanje tada postaje linearno, omogućujući da se optičke komponente i sistemi opišu prostim matricama. Ovo dovodi do tehnika zvanih [[Gaußova optika]] i ''paraksijalno [[praćenje zraka (fizika)|praćenje zraka]]'', koje se koriste za otkrivanje osnovnih osobina optičkih sistema, kao što su približna [[slika]] i položaj objekata i [[uvećavanje (optika)|uvećavanja]].&lt;ref&gt;{{cite book|author=J. E. Greivenkamp|year=2004|title=Field Guide to Geometrical Optics. SPIE Field Guides vol. '''FG01'''|url=https://archive.org/details/fieldguidetogeom0000grei|publisher=SPIE|isbn=0-8194-5294-7|pages=[https://archive.org/details/fieldguidetogeom0000grei/page/19 19]–20}}&lt;/ref&gt;

==== Refleksija ====
{{Glavni|Refleksija (fizika)}}
[[Datoteka:Reflection angles-bs.svg|okvir|Dijagram ogledalne refleksije]]
Refleksija se može podijeliti na dva tipa: [[ogledalna refleksija|ogledalnu]] i [[difuzna refleksija|difuznu refleksiju]]. Ogledalna opisuje sjajnost površina kao što su ogledala, koja reflektiraju svjetlost na jednostavan i predvidljiv način. Ovo omogućuje produkciju reflektiranih slika koje se mogu povezati sa stvarnim ([[realna slika|realnim]]) ili ekstrapoliranim ([[virtualna slika|virtualnim]]) lokacijama u prostoru. Difuzna refleksija opisuje materijale koji nemaju sjaj, kao što su [[papir]] ili [[kamen]]. Refleksije od ovih površina mogu se opisati jedino statistički, gdje tačna distribucija reflektirane svjetlosti zavisi od mikroskopske strukture materijala. Mnogi difuzni reflektori opisuju se ili mogu biti približno predstavljeni [[Lambertov zakon|Lambertovim zakonom]], koji opisuje površine koje imaju jednaku [[luminancija|luminanciju]] (sjajnost, svjetljivost) gledano iz bilo kojeg ugla. Sjajne površine mogu dati i ogledalnu i difuznu refleksiju.

Kod ogledalne, smjer reflektirane zrake određen je uglom koji upadna zraka stvara s [[površinska normala|površinskom normalom]], linijom okomitom na površinu u tački u kojoj svjetlost stvara kontakt s površinom. Upadne i reflektirane zrake i normala leže u jednoj ravni, a ugao između odbijene zrake i površinske normale jednak je onome između upadne zrake i normale.&lt;ref name=Geoptics&gt;{{cite book|title=University Physics 8e|author=H. D. Young|publisher=Addison-Wesley|year=1992|isbn=0-201-52981-5|chapter =35}}&lt;/ref&gt; Ovo je poznato kao [[zakon refleksije]].

Kod [[Ravno ogledalo|ravnih ogledala]] zakon refleksije implicira da su slike objekata uspravne i na jednakom udaljenosti iza ogledala kao objekti koji su ispred ogledala. Veličina slike ista je kao veličina objekta. Ovaj zakon također implicira da su [[ogledalna slika|ogledalne slike]] [[Parnost (fizika)|parno invertirane]] (obrnuto preslikane), što mi percipiramo kao inverziju lijevo-desno. Slike dobijene refleksijom od dvaju (ili bilo kojeg parnog broja) ogledala nisu obrnuto preslikane. [[Ugaoni reflektor]]i&lt;ref name=Geoptics/&gt; [[retroreflektor|retroreflektiraju]] svjetlost, proizvodeći reflektirane zrake koje se kreću nazad u smjeru iz kojeg su došle upadne zrake.

[[Sferno ogledalo|Ogledala sa zakrivljenim površinama]] mogu se modelirati [[Praćenje zrake (fizika)|praćenjem zrake]] i korištenjem zakona refleksije u svakoj tački date površine. Kod [[Parabolično ogledalo|ogledala s paraboličnim površinama]] paralelne upadne zrake proizvode reflektirane zrake, koje se stapaju u jednoj tački, poznatoj kao [[fokus]] (žarište, žiža). Druge zakrivljene površine također mogu sabrati zrake svjetlosti u jednu tačku, ali uz aberacije (odstupanja) usljed toga što divergirajūćī oblik uzrokuje da fokus bude raspršen u prostoru. Specifično, sferna ogledala ispoljavaju [[sferna aberacija|sfernu aberaciju]]. Sferna ogledala mogu formirati slike s uvećanjem većim ili manjim od 1, a uvećanje može biti i negativno, što ukazuje na to da je slika obrnuta. Uspravna slika formirana refleksijom u ogledalu uvijek je virtualna, dok je obrnuta slika realna i može se projicirati na ekran.&lt;ref name=Geoptics/&gt;

==== Refrakcija ====
{{Glavni|Refrakcija}}
[[Datoteka:Snells law-bs.svg|mini|300px|Ilustracija Snellovog zakona za slučaj n&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; &lt; n&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, kao što je pri prijelazu iz zraka u vodu]]
Refrakcija (prelamanje svjetlosti) dešava se kad se svjetlost kreće kroz područje u prostoru koje ima promjenjiv indeks prelamanja; ovaj princip važi za leće i sabiranje svjetlosti u fokus. Najjednostavniji slučaj refrakcije dešava se kad postoji [[granična površina (hemija)|granična površina]] između izotropne sredine s indeksom prelamanja &lt;math&gt;n_1&lt;/math&gt; i druge sredine s indeksom prelamanja &lt;math&gt;n_2&lt;/math&gt;. U ovakvim situacijama [[Snellov zakon]] opisuje rezultirajuće skretanje svjetlosne zrake:

:&lt;math&gt;n_1\sin\theta_1 = n_2\sin\theta_2,&lt;/math&gt;

gdje su &lt;math&gt;\theta_1&lt;/math&gt; i &lt;math&gt;\theta_2&lt;/math&gt; uglovi između normale (na graničnu površinu) i upadnih i prelomljenih talasa (tim redom).&lt;ref name=Geoptics/&gt;

Indeks prelamanja neke sredine povezan je s brzinom svjetlosti ({{math|''v''}}) u toj sredini na sljedeći način:
:&lt;math&gt;n=c/v,&lt;/math&gt;
gdje je {{math|''c''}} [[brzina svjetlosti]] u [[vakuum]]u.

Snellov zakon može se koristiti za predviđanje skretanja svjetlosnih zraka pri njihovom prolasku kroz linearnu sredinu sve dok su indeksi prelamanja i geometrija te sredine poznati. Naprimjer, širenje svjetlosti kroz prizmu rezultira skretanjem svjetlosne zrake u zavisnosti od oblika i orijentacije te prizme. Kod većine materijala indeks prelamanja varira u zavisnosti od frekvencije svjetlosti. Uzevši ovo u obzir, Snellov zakon može se koristiti da se predvidi kako će prizma raspršiti svjetlost u spektar. Otkriće ove pojave kad svjetlost prolazi kroz prizmu pripisuje se Isaacu Newtonu.&lt;ref name=Geoptics/&gt;

Neke sredine imaju indeks prelamanja koji se postepeno mijenja s pozicijom, pa su stoga svjetlosne zrake u ovim sredinama zakrivljene. Ovaj efekt odgovoran je za viđenje [[miraž]]a u vrućim danima: promjena u indeksu prelamanja zraka s visinom uzrokuje prelamanje svjetlosnih zraka, stvarajući ogledalnu refleksiju u daljini (kao na površini bazena s vodom). Optički materijali s promjenjivim indeksom prelamanja zovu se GRIN-materijali ({{jez-en|gradient-index materials}}). Takvi materijali koriste se u [[gradijentna optika|gradijentnoj optici]].&lt;ref&gt;{{cite book |first=E. W. |last=Marchand |title=Gradient Index Optics |url=https://archive.org/details/gradientindexopt0000marc |location=New York |publisher=Academic Press |year=1978}}&lt;/ref&gt;

Za svjetlosne zrake koje se kreću iz materijala s visokim u materijal s niskim indeksom prelamanja Snellov zakon predviđa da &lt;math&gt;\theta_2&lt;/math&gt; ne postoji kad je &lt;math&gt;\theta_1&lt;/math&gt; velik. U ovom slučaju ne dešava se nikakav prijenos; sva svjetlost biva reflektirana. Ova pojava zove se [[potpuna unutrašnja refleksija]] i ona omogućuje tehnologiju [[optičko vlakno|optičkih vlakana]]. Kako se svjetlost kreće optičkim vlaknom, dolazi do potpune unutrašnje refleksije, zahvaljujući čemu nema gubitka ni najmanje njene količine cijelom dužinom kabela.&lt;ref name=Geoptics/&gt;

===== Leće =====
{{Glavni|Leća (optika)}}
[[Datoteka:Lens3b-bs.svg|360px|mini|Dijagram praćenja zrake za sabirnu leću]]
Naprava koja proizvodi sabiranje ili rasipanje svjetlosnih zraka usljed refrakcije poznata je kao ''leća'' ili ''sočivo''. Leće karakterizira njihova [[žarišna dužina]]: sabirna leća ima pozitivnu žarišnu dužinu, a rasipna negativnu. Manja žarišna dužina ukazuje na to da leća ima jači sabirni ili rasipni efekt. Žarišna dužina obične leće na zraku određuje se [[lećarova jednačina|lećarovom jednačinom]].&lt;ref name=hecht&gt;{{cite book|author=E. Hecht|year=1987|title=Optics|url=https://archive.org/details/optics0000hech|edition=2.|publisher=Addison Wesley|isbn=0-201-11609-X}} Poglavlja 5 i 6.&lt;/ref&gt;

Praćenje zrake može se koristiti da se pokaže kako leća formira sliku. Za [[tanka leća|tanku leću]] na zraku lokacija slike određuje se jednostavnom jednačinom

:&lt;math&gt;\frac{1}{S_1} + \frac{1}{S_2} = \frac{1}{f},&lt;/math&gt;

gdje je &lt;math&gt;S_1&lt;/math&gt; udaljenost objekta od leće, &lt;math&gt;S_2&lt;/math&gt; udaljenost od leće do slike, a &lt;math&gt;f&lt;/math&gt; žarišna dužina leće. Prema pravilima za označavanje predznacima korištenim ovdje, udaljenosti objekta i slike pozitivne su ako su objekt i slika na suprotnim stranama leće.&lt;ref name=hecht/&gt;

[[Datoteka:Lens1-bs.svg|360px|mini]]
Sabirna leća sakuplja dolazeće paralelne zrake u tačku koja je od leće udaljena jednu žarišnu dužinu sa suprotne strane leće. Ovo se naziva stražnjom [[Fokus|žarišnom tačkom]] leće. Zrake od objekta na određenoj udaljenosti sabiraju se na rastojanju većem od žarišne dužine; što je objekt bliže leći, to je slika dalje od nje.

Kod rasipnih leća dolazeće paralelne zrake rasijavaju se nakon prolaska kroz leću na takav način da izgleda kao da su potekle iz tačke koja je jednu žarišnu dužinu ispred leće. Ovo je prednja žarišna tačka leće. Zrake od objekta na određenoj udaljenosti povezane su s virtualnom slikom koja je bliže leći nego žarišna tačka i na istoj strani leće kao i objekt. Što je objekt bliže leći, to joj je bliže i virtualna slika. Kao i kod ogledala, uspravne slike koje proizvede jedna leća virtualne su, dok su obrnute slike realne.&lt;ref name=Geoptics/&gt;

Leće su podložne [[optička aberacija|aberacijama]], koje izobličuju slike. ''Monohromatske aberacije'' dešavaju se zato što geometrija leće ne usmjerava savršeno zrake od svake tačke objekta do pojedine tačke na slici, dok do [[hromatske aberacije|hromatskih aberacija]] dolazi zbog toga što se indeks prelamanja leće mijenja s talasnom dužinom svjetlosti.&lt;ref name=Geoptics/&gt;
[[Datoteka:Thin lens images.svg|mini|450px|Slike crnih slova u tankoj ispupčenoj leći žarišne dužine ''f'' prikazane su crvenom bojom. Odabrane zrake prikazane su za slova '''E''', '''I''' i '''K''' plavom, zelenom i narančastom bojom (tim redom). Uočite da '''E''' (na udaljenosti 2''f'') ima realnu i obrnutu sliku jednake veličine, '''I''' (na udaljenosti ''f'') ima sliku u beskonačnosti, a '''K''' (na udaljenosti ''f''/2) ima dvostruko veću, virtualnu i uspravnu sliku.]]

=== Talasna optika ===
{{Glavni|Talasna optika}}
U talasnoj ili fizikalnoj optici za svjetlost se smatra da se širi kao [[talas]]. Ovaj model predviđa pojave kao što su [[Interferencija talasa|interferencija]] i [[difrakcija]], koje nisu objašnjene u geometrijskoj optici. Brzina svjetlosnih talasa u [[zrak]]u iznosi približno 3×10&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;&amp;nbsp;m/s (tačno 299.792,458&amp;nbsp;m/s u vakuumu). [[Talasna dužina]] vidljivih svjetlosnih talasa varira između 400 i 700&amp;nbsp;nm, ali naziv &quot;svjetlost&quot; često se primjenjuje i na [[infracrveno zračenje|infracrveno]] (0,7–300&amp;nbsp;μm) i [[ultraljubičasto zračenje]] (10–400&amp;nbsp;nm).

Talasni model može se upotrijebiti za predviđanja o tome kako će se optički sistem ponašati bez zahtijevanja objašnjenja šta je &quot;talasanje&quot; u kojoj sredini. Do sredine 19. stoljeća većina fizičara vjerovala je u &quot;eteričnu&quot; sredinu u kojoj se svjetlost širi.&lt;ref&gt;M. V. Klein, T. E. Furtak, ''Optics'', &quot;John Wiley &amp; Sons&quot;, New York City, 1986; {{ISBN|0-471-87297-0}}.&lt;/ref&gt; Postojanje elektromagnetnih talasa predviđeno je 1865. Maxwellovim jednačinama. Ovi talasi šire se brzinom svjetlosti i imaju promjenjivo električno i magnetno polje, koja su ortogonalna jedno na drugo i također se kreću u smjeru širenja talasa.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Maxwell|first=James Clerk|authorlink=James Clerk Maxwell|year=1865|title=A dynamical theory of the electromagnetic field|url=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/19/A_Dynamical_Theory_of_the_Electromagnetic_Field.pdf|format=PDF|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London|volume=155|page=499|doi=10.1098/rstl.1865.0008}} Ovaj članak prati Maxwellovu prezentaciju Kraljevskom društvu od 8. decembra 1864. Također pogledajte ''[[Dinamička teorija elektromagnetnog polja|Dinamičku teoriju elektromagnetnog polja]]''.&lt;/ref&gt; Svjetlosni talasi danas se općenito tretiraju kao elektromagnetni talasi osim kad u razmatranje moraju biti uzeti [[Optika#Moderna optika|kvantnomehanički efekti]].

==== Modeliranje i dizajn optičkih sistema pomoću talasne optike ====
Mnoge pojednostavljene aproksimacije dostupne su za analiziranje i dizajniranje optičkih sistema. Većina njih koristi jednu [[Skalar (fizika)|skalarnu]] veličinu da predstavi električno polje svjetlosnog talasa umjesto modela s [[Euklidov vektor|vektorom]] s ortogonalnim električnim i magnetnim vektorima.&lt;ref name = &quot;Born and Wolf&quot;&gt;M. Born, E. Wolf, ''Principle of Optics'', Štamparija Univerziteta Cambridge, [[Cambridge]], 1999; {{ISBN|0-521-64222-1}}.&lt;/ref&gt;

[[Huygens–Fresnelov princip|Huygens–Fresnelova]] jednačina jedan je takav model. Nju je empirijski izveo Fresnel 1815. na osnovu Huygensove pretpostavke da svaka tačka na [[talasni front|talasnom frontu]] generira sekundarni sferni talasni front, što je Fresnel kombinirao s principom [[princip superpozicije|superpozicije]] talasa. [[Kirchhoffova formula za difrakciju|Kirchhoffova jednačina za difrakciju]], koja se izvodi pomoću Maxwellovih jednačina, postavlja Huygens-Fresnelovu jednačinu na čvršće fizičke osnove. Primjeri primjene Huygens–Fresnelovog principa mogu se naći u odjeljcima o [[difrakcija|difrakciji]] i [[Fraunhoferova difrakcija (matematika)|Fraunhoferovoj difrakciji]].

Složeniji modeli, uključujući modeliranje i električnih i magnetnih polja svjetlosnog talasa, potrebni su kad se radi o detaljnijoj interakciji svjetlosti s materijalima gdje ta interakcija zavisi od njihovih električnih i magnetnih svojstava. Naprimjer, svjetlosni talas ponaša se na jedan način u interakciji s metalnim površinama, a sasvim drugačije u interakciji sa dielektričnim materijalom. Za modeliranje polarizirane svjetlosti također se mora koristiti vektorski model.

Tehnike [[Računarska simulacija|numeričkog modeliranja]] kao što su [[metoda finitnog elementa]], [[metoda graničnog elementa]] i [[metoda matrice transmisijskih linija]] mogu se koristiti za modeliranje širenja svjetlosti u sistemima koji se ne mogu riješiti analitički. Takvi modeli računski su zahtjevni i obično se koriste jedino za rješavanje malih problema koji zahtijevaju preciznost veću od one koja se može postići analitičkim rješenjima.&lt;ref&gt;{{cite book|author=J. Goodman|year=2005|title=Introduction to Fourier Optics|edition=3. |publisher=Roberts &amp; Co Publishers|isbn=0-9747077-2-4|url= https://books.google.com/?id=ow5xs_Rtt9AC&amp;printsec=frontcover}}&lt;/ref&gt;

Svi rezultati iz geometrijske optike mogu se dobiti pomoću tehnika [[Fourierova optika|Fourierove optike]], koja primjenjuje mnoge od istih matematičkih i analitičkih tehnika korištenih u [[akustično inženjerstvo|akustičnom inženjerstvu]] i [[obrada signala|obradi signala]].

[[Gaußov snop|Širenje Gaußovog snopa]] jednostavni je paraksijalni talasnooptički model za širenje koherentnog zračenja kao što su laserski snopovi. Ova tehnika djelomično je odgovorna za difrakciju, omogućujući prezicne kalkulacije stepena kojim se laserski snop širi sa daljinom i minimalnu veličinu do koje se ovaj snop može sabrati u žarište. Širenje Gaußovog snopa tako premošćuje prazninu između geometrijske i talasne optike.&lt;ref&gt;{{cite book|author=A. E. Siegman|year=1986|title=Lasers|url=https://archive.org/details/lasers0000sieg|publisher=University Science Books|isbn=0-935702-11-3}} 16. poglavlje&lt;/ref&gt;

==== Superpozicija i interferencija ====
{{Glavni|Princip superpozicije|Interferencija talasa}}
U odsustvu [[nelinearna optika|nelinearnih]] efekata [[princip superpozicije]] može se koristiti za predviđanje oblika uzajamno djelujućih talasa pomoću jednostavnog dodavanja njihovih faza.&lt;ref name=interference/&gt; Ova interakcija talasa kojom se proizvodi neki uzorak općenito se naziva &quot;interferencija&quot; i može rezultirati raznovrsnim ishodima. Ako su dva talasa iste talasne dužine i frekvencije ''u [[faza (talasi)|fazi]]'', onda su i njihovi vrhovi i njihove udoline poravnani u jednoj liniji. Ovo rezultira konstruktivnom interferencijom i povećanjem u amplitudi talasa, što je kod svjetlosti povezano s osvjetljavanjem oblika talasa na toj lokaciji. Alternativno, ako su dva talasa iste talasne dužine i frekvencije van faze, onda će vrhovi talasa biti poravnani u jednoj liniji s njihovim udolinama i obrnuto. Ovo rezultira destruktivnom interferencijom i smanjenjem u amplitudi talasa, što je kod svjetlosti povezano sa zatamnjenjem oblika talasa na toj lokaciji. Ispod je data ilustracija ovog efekta.&lt;ref name=interference&gt;{{cite book|title=University Physics 8e|author=H. D. Young|publisher=Addison-Wesley|year=1992|isbn=0-201-52981-5}} 37. poglavlje&lt;/ref&gt;
{|
|-
|'''Kombinirani&lt;br&gt;oblik talasa'''
|colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;3&quot;|[[Datoteka:Interference of two waves.svg]]
|-
|'''Talas 1'''
|-
|'''Talas 2'''
|-
|&lt;br&gt;
|'''Dva talasa u fazi'''
|'''Dva talasa van&lt;br&gt;faze za 180°'''
|}
[[Datoteka:Dieselrainbow.jpg|mini|desno|300px|Kad se prolije ulje ili gorivo, formiraju se raznobojni uzorci usljed interferencije tankih slojeva.]]
Budući da [[Huygens–Fresnelov princip]] tvrdi da je svaka tačka talasnog fronta povezana s nastankom novog talasa, moguće je da talasni front interferira sa samim sobom konstruktivno ili destruktivno na različitim lokacijama proizvodeći svijetle i tamne šare u pravilnim i predvidljivim uzorcima.&lt;ref name=interference/&gt; [[Interferometrija]] je nauka koja se bavi mjerenjem ovih uzoraka, obično kao sredstvo za precizno određivanje udaljenosti ili [[Ugaona rezolucija|ugaonih rezolucija]].&lt;ref name=interferometry&gt;{{cite book|author=P. Hariharan|title=Optical Interferometry|edition=2|publisher=Academic Press|place=[[San Diego]]|year=2003|url=http://www.astro.lsa.umich.edu/~monnier/Publications/ROP2003_final.pdf|isbn=0-12-325220-2}}&lt;/ref&gt; [[Michelsonov interferometar]] bio je poznati instrument koji je koristio efekte interferencije da precizno izmjeri brzinu svjetlosti.&lt;ref&gt;{{cite book|author=E. R. Hoover|title=Cradle of Greatness: National and World Achievements of Ohio's Western Reserve|place=[[Cleveland]]|publisher=Shaker Savings Association|year=1977}}&lt;/ref&gt;
Pojava [[Optika tankih slojeva|tankih slojeva i prevlaka]] direktno je pogođena efektima interferencije. [[Antireflektivna prevlaka|Antireflektivne prevlake]] koriste destruktivnu interferenciju da smanje reflektivnost površina na koje se primjenjuju i mogu se upotrijebiti da se minimiziraju blještanje i neželjene refleksije. Najjednostavniji slučaj jest sloj čija je debljina jednaka četvrtini talasne dužine upadne svjetlosti. Talas reflektiran od vrha sloja i talas reflektiran od granične površine sloja/materijala nalaze se tačno 180° van faze, uzrokujući destruktivnu interferenciju. Ovi su talasi van faze za tačno i jedino jednu talasnu dužinu, koja obično biva odabrana tako da bude blizu centra vidljivog spektra (oko 550&amp;nbsp;nm). Složeniji dizajni koji koriste višestruke slojeve mogu postići nisku reflektivnost na širokom pojasu ili ekstremno nisku reflektivnost na jednoj talasnoj dužini.

Konstruktivna interferencija u tankim slojevima može proizvesti snažnu refleksiju svjetlosti u rasponu talasnih dužina, koji može biti uzak ili širok, u zavisnosti od dizajna prevlake. Ovi slojevi koriste se za proizvodnju [[dielektrično ogledalo|dielektričnih ogledala]], [[filter za interferenciju|filtera za interferenciju]], [[vruće ogledalo|vrućih ogledala]] i filtera za razdvajanje boja u kamerama za [[televizija u boji|televiziju u boji]]. Ovaj efekt interferencije također stvara uzorke duginih boja viđene u mrljama od ulja ili nafte.&lt;ref name=interference/&gt;

==== Difrakcija i optička rezolucija ====
{{Glavni|Difrakcija|Optička rezolucija}}
[[Datoteka:Double slit diffraction.svg|300px|desno|mini|Difrakcija na dva procjepa na međusobnom rastojanju &lt;math&gt;d&lt;/math&gt;. Svijetle šare nastaju uzduž linija gdje se crne linije sijeku s crnim linijama i bijele sa bijelima. Ove šare odvojene su uglom &lt;math&gt;\theta&lt;/math&gt; i označene su kao red &lt;math&gt;n&lt;/math&gt;.]]

Difrakcija je proces pri kojem se svjetlosna interferencija najčešće posmatra. Ovaj efekt prvi je opisao [[Francesco Maria Grimaldi]] 1665. On je osmislio i sam termin prema [[latinski jezik|latinskom]] glagolu ''diffringere'' (&quot;raspasti se na dijelove&quot;).&lt;ref&gt;{{cite book|title=Memoires pour l'histoire des sciences et des beaux arts|author=J. L. Aubert|publisher=Impr. de S. A. S.; Chez E. Ganeau|place=[[Pariz]]|year=1760|page=149|url=https://books.google.com/?id=3OgDAAAAMAAJ&amp;pg=PP151}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=A Treatise on Optics|author=D. Brewster|year=1831|publisher=Longman, Rees, Orme, Brown i Green i John Taylor|place=[[London]]|page = 95|url = https://books.google.com/?id=opYAAAAAMAAJ&amp;pg=RA1-PA95}}&lt;/ref&gt; Kasnije u tom stoljeću Robert Hooke i Isaac Newton također su opisali pojavu danas poznatu kao difrakcija u [[Newtonovi prstenovi|Newtonovim prstenovima]],&lt;ref&gt;{{cite book|author=R. Hooke|title=Micrographia: or, Some physiological descriptions of minute bodies made by magnifying glasses|url=https://archive.org/details/micrographiaorso00hook|place=London|publisher=J. Martyn i J. Allestry|year=1665|isbn=0-486-49564-7}}&lt;/ref&gt; dok je [[James Gregory (matematičar)|James Gregory]] zabilježio svoja zapažanja o difrakcijskim uzorcima na ptičijim perima.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=H. W. Turnbull|title=Early Scottish Relations with the Royal Society: I. James Gregory, F. R. S. (1638–1675)|journal = Notes and Records of the Royal Society of London|year=1940–1941|volume=3|page=22|doi=10.1098/rsnr.1940.0003|jstor = 531136}}&lt;/ref&gt;

Prvi talasnooptički model difrakcije koji se oslanjao na [[Huygens–Fresnelov princip]] razvio je 1803. [[Thomas Young]] u [[Youngov interferencijski eksperiment|svojim interferencijskim eksperimentima]] s interferencijskim shemama dobijenim na dvama uskim otvorima na malom međusobnom rastojanju. Young je pokazao da se njegovi rezultati mogu objasniti jedino ako se ovi uski otvori ponašaju kao dva jedinstvena izvora talasa, a ne kao izvori čestica.&lt;ref&gt;{{cite book|author=T. Rothman|authorlink=Tony Rothman|title=Everything's Relative and Other Fables in Science and Technology|publisher=Wiley|place=[[New Jersey]]|year=2003|isbn=0-471-20257-6|url-access=registration|url=https://archive.org/details/everythingsrelat0000roth}}&lt;/ref&gt; Godine 1815. i 1818. Augustin-Jean Fresnel čvrsto je matematički objasnio kako interferencija talasa može biti odgovorna za difrakciju.&lt;ref name=hecht/&gt;

Najjednostavniji fizički modeli difrakcije koriste jednačine koje opisuju ugaono odvajanje svijetlih i tamnih šara zbog svjetlosti specifične talasne dužine (λ). Općenito, jednačina ima oblik

:&lt;math&gt;m \lambda = d \sin \theta,&lt;/math&gt;

gdje je &lt;math&gt;d&lt;/math&gt; razdvajanje između izvora dvaju talasnih frontova (u slučaju Youngovih eksperimenata to su bila dva uska otvora), &lt;math&gt;\theta&lt;/math&gt; je ugaono razdvajanje između centralne šare i šare &lt;math&gt;m&lt;/math&gt;-tog reda, gdje je centralni maksimum &lt;math&gt;m = 0&lt;/math&gt;.&lt;ref name=diffraction&gt;{{cite book|title=University Physics 8e|author=H. D. Young|publisher=Addison-Wesley|year=1992|isbn=0-201-52981-5}} 38. poglavlje&lt;/ref&gt;

Ova jednačina malo je modificirana kako bi uzela u obzir razne situacije, kao što su difrakcija kroz jedan otvor, difrakcija kroz više otvora ili difrakcija kroz [[difrakcijska rešetka|difrakcijsku rešetku]] koja sadrži velik broj otvora na jednakim razmacima.&lt;ref name=diffraction/&gt; Kompliciraniji modeli difrakcije zahtijevaju rad s matematikom [[Fresnelova difrakcija|Fresnelove]] ili [[Fraunhoferova difrakcija|Fraunhoferove difrakcije]].&lt;ref name=phyoptics&gt;{{cite book|author=R. S. Longhurst|title=Geometrical and Physical Optics, 2. izdanje|year=1968|publisher=Longmans|location=London}}&lt;/ref&gt;

[[Rendgenska difrakcija]] iskorištava činjenicu da atomi u [[kristal]]u imaju jednak razmak na rastojanjima koja su u redu 1 [[ongstrem]]a. Da bi se vidjele difrakcijske sheme, rendgenske zrake s talasnim dužinama sličnim tom rastojanju puštaju se da prođu kroz kristal. Budući da su kristali trodimenzionalni objekti, a ne dvodimenzionalne rešetke, povezane difrakcijske sheme variraju u dva smjera u skladu sa [[Braggova refleksija|Braggovom refleksijom]], pri čemu se povezane svijetle tačke pojavljuju u [[Difrakcijska topografija|jedinstvenim shemama]], a &lt;math&gt;d&lt;/math&gt; je dvaput veće od razmaka između atoma.&lt;ref name=diffraction/&gt;

Difrakcijski efekti ograničavaju sposobnost optičkog detektora da [[Optička rezolucija|optički razloži]] odvojene izvore svjetlosti. Općenito, svjetlost koja prolazi kroz [[otvor blende]] (aperturu) imat će difrakciju i najbolje slike koje se mogu proizvesti (kao što je opisano u [[Difrakcijski ograničen sistem|difrakcijski ograničenoj optici]]) pojavljuju se kao centralna tačka sa svijetlim prstenovima oko sebe, odvojena tamnim prazninama; ova shema poznata je kao Airyjeva shema, a centralna svijetla tačka kao [[Airyjev disk]].&lt;ref name=hecht/&gt; Veličina takvog diska određuje se pomoću formule

:&lt;math&gt; \sin \theta = 1,22 \frac{\lambda}{D},&lt;/math&gt;

gdje je ''θ'' ugaona rezolucija, ''λ'' talasna dužina svjetlosti, a ''D'' [[prečnik]] otvora blende. Ako je ugaono razdvajanje dviju tačaka značajno manje od ugaonog poluprečnika Airyjevog diska, onda se te dvije tačke ne mogu razlikovati na slici, ali ako je njihovo ugaono razdvajanje mnogo veće, formiraju se jasne slike ovih dviju tačaka i one se stoga mogu razdijeliti. [[John William Strutt Rayleigh|Rayleigh]] je definirao donekle proizvoljni [[Ugaona rezolucija#Objašnjenje|&quot;Rayleighov kriterij&quot;]] da se za dvije tačke čije je ugaono razdvajanje jednako poluprečniku Airyjevog diska (mjereno do prve nule, tj. do prvog mjesta gdje se ne vidi nikakva svjetlost) može smatrati da su razdijeljene. Može se vidjeti da je rezolucija kvalitetnija što je veći prečnik leće ili otvora blende.&lt;ref name=diffraction/&gt; [[Astronomski interferometar|Interferometrija]], sa svojom sposobnošću da oponaša ekstremno velike large aperture baseline, omogućuje najveću moguću ugaonu rezoluciju.&lt;ref name=interferometry/&gt;

Kod astronomskog slikanja atmosfera sprečava postizanje optimalne rezolucije u vidljivom spektru usljed atmosferskog [[rasijanje|rasijanja]] i raspršivanja (disperzije) koji uzrokuju da zvijezde [[Svjetlucanje (astronomija)|svjetlucaju]]. Astronomi za ovaj efekt koriste termin kvalitet [[astronomska vidljivost|astronomske vidljivosti]]. Tehnike poznate kao [[adaptivna optika]] korištene su da se eliminira atmosfersko kvarenje slika i postignu rezultati koji se približavaju difrakcijskom ograničenju.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.mrao.cam.ac.uk/telescopes/coast/theses/rnt/ |title= Lucky Exposures: Diffraction limited astronomical imaging through the atmosphere |author= Robert Nigel Tubbs |access-date=27. 6. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20081005013157/http://www.mrao.cam.ac.uk/telescopes/coast/theses/rnt/ |archive-date=5. 10. 2008 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

==== Raspršivanje i rasijanje ====
{{Glavni|Raspršivanje (optika)|Rasijanje}}
[[Datoteka:Light dispersion conceptual waves.gif|mini|desno|Konceptualna animacija raspršivanja svjetlosti kroz prizmu. Svjetlost visoke frekvencije (plava) najviše je zakrivljena, a svjetlost niske frekvencije (crvena) najmanje.]]

Refraktivni procesi odvijaju se u granicama talasne optike, gdje je talasna dužina svjetlosti slična ostalim rastojanjima, kao jedan vid rasijanja. Najjednostavniji tip rasijanja jest [[Thomsonovo rasijanje]], koje se dešava kad se elektromagnetni talasi zakrive usljed djelovanja pojedinih čestica. U granicama Thomsonovog rasijanja, u kojem je talasna priroda svjetlosti očita, svjetlost se raspršuje nezavisno od frekvencije, za razliku od [[Comptonovo rasijanje|Comptonovog rasijanja]], koje je zavisno od frekvencije i strogo kvantnomehanički proces, a uključuje čestičnu prirodu svjetlosti. U statističkom smislu, elastično rasijanje svjetlosti djelovanjem brojnih čestica mnogo manjih od talasne dužine svjetlosti jest proces poznat kao [[Rayleighovo rasijanje]], dok je sličan proces rasijanja djelovanje čestica koje su slične talasnoj dužini ili veće od nje poznat kao [[Mieovo rasijanje]], čiji je najčešće primijećen rezultat [[Tyndallov efekt]]. Manja količina rasijanja svjetlosti od atoma ili molekula može proći kroz [[Ramanovo rasijanje]], u kojem se frekvencija mijenja usljed uzbuđenosti atoma i molekula. [[Brillouinovo rasijanje]] dešava se kad se frekvencija svjetlosti mijenja zbog lokalnih promjena u vremenu i kretanju gustih materijala.&lt;ref&gt;{{cite book|author1=C. F. Bohren |author2=D. R. Huffman |lastauthoramp=yes |title=Absorption and Scattering of Light by Small Particles|url=https://archive.org/details/absorptionscatte0000bohr |publisher=Wiley|year=1983|isbn=0-471-29340-7}}&lt;/ref&gt;

Do raspršivanje (disperzije) dolazi kad različite frekvencije svjetlosti imaju različite [[fazna brzina|fazne brzine]], bilo zbog svojstava materijala (''materijalno raspršivanje''), bilo zbog geometrije [[svjetlovod]]a (''svjetlovodno raspršivanje''). Najpoznatiji oblik raspršivanja jest smanjenje indeksa prelamanja s povećanjem talasne dužine, koje je vidljivo kod većine prozirnih materijala. Ovo se naziva &quot;normalnim raspršivanjem&quot;. Dešava se u svim [[dielektrik|dielektričnim materijalima]] u rasponima talasnih dužina pri kojima materijal ne upija svjetlost.&lt;ref name=J286&gt;{{cite book|author=J. D. Jackson|title=Classical Electrodynamics|edition=2.|publisher=Wiley|year=1975|isbn=0-471-43132-X|page=[https://archive.org/details/classicalelectro00jack_0/page/286 286]|url=https://archive.org/details/classicalelectro00jack_0/page/286}}&lt;/ref&gt; U rasponima talasnih dužina pri kojima sredina ima značajno upijanje svjetlosti indeks prelamanja može porasti s talasnom dužinom. Ovo se naziva &quot;anomalnim raspršivanjem&quot;.&lt;ref name=Geoptics/&gt;&lt;ref name=J286/&gt;

Razdvajanje boja pomoću prizme primjer je normalnog raspršivanja. Na površinama prizme Snellov zakon predviđa da će upadna svjetlost pod uglom ''θ'' na normalu biti prelomljena pod uglom arcsin(sin (θ)/''n''). Prema tome, plava svjetlost, koja ima veći indeks prelamanja, zakrivljuje se više od crvene svjetlosti, što rezultira dobro poznatim uzorkom [[duga|duginih boja]].&lt;ref name=Geoptics/&gt;

[[Datoteka:Wave group.gif|frame|Raspršivanje: dvije sinusoide koje se šire različitim brzinama tvore pokretnu shemu interferencije. Crvena tačka kreće se [[fazna brzina|faznom brzinom]], a zelene tačke kreću se [[grupna brzina|grupnom brzinom]]. U ovom slučaju fazna brzina dvostruko je veća od grupne. Crvena tačka prestiže dvije zelene kad se kreće slijeva nadesno na ovoj slici. Ustvari, pojedinačni talasi (koji se kreću faznom brzinom) bježe od jata talasa (koje se kreće grupnom brzinom).]]

Materijalno raspršivanje često je karakterizirano [[Abbeov broj|Abbeovim brojem]], koji daje jednostavnu mjeru raspršivanja zasnovanu na indeksu prelamanja pri trima specifičnim talasnim dužinama. Svjetlovodno raspršivanje zavisi od [[konstanta širenja|konstante širenja]].&lt;ref name=hecht/&gt; Obje vrste raspršivanja uzrokuju promjene u grupnim karakteristikama talasa, tj. onim karakteristikama jata talasa koje se mijenjaju pri istoj frekvenciji kao amplituda elektromagnetnog talasa. &quot;Grupnobrzinsko raspršivanje&quot; manifestira se kao širenje signalne &quot;omotnice&quot; zračenja i može se kvantificirati pomoću parametra kašnjenja grupnog raspršivanja:

:&lt;math&gt;D = \frac{1}{v_g^2} \frac{dv_g}{d\lambda},&lt;/math&gt;

gdje je &lt;math&gt;v_g&lt;/math&gt; [[grupna brzina]].&lt;ref name=optnet&gt;{{cite book|author1=R. Ramaswami |author2=K. N. Sivarajan |title=Optical Networks: A Practical Perspective |url=https://books.google.com/books?id=WpByp4Ip0z8C&amp;printsec=frontcover |isbn=0-12-374092-4 |publisher=Academic Press |location=London |year=1998}}&lt;/ref&gt; Za jednoličnu sredinu grupna brzina jest

:&lt;math&gt;v_g = c \left( n - \lambda \frac{dn}{d\lambda} \right)^{-1},&lt;/math&gt;

gdje je ''n'' indeks prelamanja, a ''c'' brzina svjetlosti u vakuumu.&lt;ref&gt;Brillouin, Léon, ''Wave Propagation and Group Velocity'', &quot;Academic Press Inc.&quot;, New York City, 1960.&lt;/ref&gt; Ovo daje jednostavniji oblik parametra kašnjenja raspršivanja:

:&lt;math&gt;D = - \frac{\lambda}{c} \, \frac{d^2 n}{d \lambda^2}.&lt;/math&gt;

Ako je ''D'' manje od nule, kaže se da sredina ima ''pozitivno'' ili normalno raspršivanje. Ako je ''D'' veće od nule, sredina ima ''negativno raspršivanje''. Ako se svjetlosni puls kreće kroz sredinu s normalnim raspršivanjem, rezultat je da komponente s višom frekvencijom usporavaju više nego komponente s nižom frekvencijom. Puls stoga postaje ''pozitivno frekvencijski moduliran'' i frekvencija mu se povisuje s protokom vremena. Ovo uzrokuje da se spektar koji izlazi iz prizme pojavljuje u takvom stanju da je crvena svjetlost najmanje, a plava/ljubičasta svjetlost najviše prelomljena. Obrnuto, ako se puls kreće kroz sredinu s anomalnim (negativnim) raspršivanjem, komponente s višom frekvencijom kreću se brže od onih s nižom frekvencijom, pa puls postaje ''negativno frekvencijski moduliran'' i frekvencija mu se snižava s protokom vremena.&lt;ref&gt;{{cite book|author1=M. Born |author2=E. Wolf |lastauthoramp=yes |authorlink = Max Born|title=Principle of Optics|publisher= Štamparija Univerziteta Cambridge |year=1999|location=[[Cambridge]]|pages=14–24|isbn=0-521-64222-1}}&lt;/ref&gt;

Rezultat grupnobrzinskog raspršivanja, bio negativan ili pozitivan, jest konačno vremensko širenje pulsa. Ovo čini upravljanje raspršivanjem izuzetno važnim u optičkim komunikacijskim sistemima zasnovanim na optičkim vlaknima s obzirom na to da, ako je raspršivanje preveliko, grupa pulsova koji nose informaciju raširit će se s protokom vremena i spojiti, što izvlačenje signala čini nemogućim.&lt;ref name=optnet/&gt;

==== Polarizacija ====
{{Glavni|Polarizacija (talasi)}}
Polarizacija je opće svojstvo talasa koje opisuje orijentaciju njihovih oscilacija. Kod [[transverzalni talas|transverzalnih talasa]], kakvi su mnogi elektromagnetni, opisuje orijentaciju oscilacija u ravni okomitoj na smjer kretanja talasa. Oscilacije mogu biti orijentirane u jednom smjeru ([[linearna polarizacija]]) ili se smjer oscilacija može rotirati dok se talas kreće ([[Kružna polarizacija|kružna]] ili [[eliptična polarizacija]]). Kružno polarizirani talasi mogu rotirati udesno ili ulijevo u smjeru kretanja, a to koja je od ove dvije rotacije prisutna u talasu zove se talasna [[Polarimetrija|hiralnost]].&lt;ref name=light&gt;{{cite book|title=University Physics 8e|author=H. D. Young|publisher=Addison-Wesley|year=1992|isbn=0-201-52981-5}} 34. poglavlje&lt;/ref&gt;

Tipičan način za razmatranje polarizacije jest praćenje orijentacije [[Euklidov vektor|vektora]] električnog polja za vrijeme kretanja elektromagnetnog talasa. Vektor električnog polja ravnog talasa može se proizvoljno podijeliti na dvije okomite komponente označene ''x'' i ''y'' (dok '''z''' označuje smjer kretanja). Oblik koji vektor električnog polja iscrtava u ravni x-y jest [[Lissajousova kriva|Lissajousova slika]] koja opisuje ''stanje polarizacije''.&lt;ref name=hecht/&gt; Sljedeće slike pokazuju neke primjere evolucije vektora električnog polja (plava boja), s protokom vremena (okomite ose), u određenoj tački u prostoru, uzduž njegovih komponenti ''x'' i ''y'' (crvena/lijevo i zelena/desno) i putanju koju vektor iscrtava u ravni (purpurna): ista evolucija desila bi se kad bi se električno polje posmatralo u određenom vremenu dok se tačka kreće u prostoru u smjeru suprotnom od njenog kretanja.

&lt;div style=&quot;float:left;width:170px&quot;&gt;
[[Datoteka:Polarisation (Linear).svg|center|Dijagram linearne polarizacije]]
&lt;center&gt;''Linearna polarizacija''&lt;/center&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;float:left;width:170px&quot;&gt;
[[Datoteka:Polarisation (Circular).svg|center|Dijagram kružne polarizacije]]
&lt;center&gt;''Kružna polarizacija''&lt;/center&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;float:left;width:170px&quot;&gt;
[[Datoteka:Polarisation (Elliptical).svg|center|Dijagram eliptične polarizacije]]
&lt;center&gt;''Eliptična polarizacija''&lt;/center&gt;
&lt;/div&gt;
{{Raščistiti}}

Na slici lijevo komponente ''x'' i ''y'' nalaze se u fazi. U ovom slučaju omjer njihovih snaga konstantan je, pa je i smjer električnog vektora (vektorski zbir ovih dviju komponenti) konstantan. Budući da vrh vektora ispisuje jednu liniju u ravni, ovaj specijalni slučaj naziva se [[linearna polarizacija]]. Smjer ove linije zavisi od relativnih amplituda dviju komponenti.&lt;ref name=light/&gt;

Na slici u sredini dvije ortogonalne komponente imaju iste amplitude i van faze su 90°. U ovom slučaju jedna komponenta jest nula, a druga ima maksimalnu ili minimalnu amplitudu. Postoje dva moguća odnosa faza koja ispunjavaju ovaj zahtjev: komponenta ''x'' može biti 90° ispred komponente ''y'' ili 90° iza nje. U ovom specijalnom slučaju električni vektor ispisuje kružnicu u ravni, pa se ova polarizacija zove kružna. Smjer rotacije u krugu zavisi od toga koji je od dva odnosa faza prisutan, pa postoje ''kružna polarizacija udesno'' i ''kružna polarizacija ulijevo''.&lt;ref name=hecht/&gt;

U svim ostalim slučajevima, kad ove dvije komponente nemaju iste amplitude i/ili njihova fazna razlika nije nula ili broj pomnožen sa 90°, polarizacija se naziva [[eliptična polarizacija|eliptičnom]] zato što električni vektor ispisuje [[elipsa|elipsu]] u ravni (''polarizacijsku elipsu''). Ovo je prikazano na slici desno. Detaljne matematičke kalkulacije polarizacije rade se pomoću [[Jonesov račun|Jonesovog računa]] i karakteriziraju ih [[Stokesovi parametri]].&lt;ref name=hecht/&gt;

===== Mijenjanje polarizacije =====
Sredine koje imaju različite indekse prelamanja za različite etape u polarizaciji nazivaju se ''[[dvolomnost|dvolomnima]]''.&lt;ref name=light/&gt; Dobro poznate manifestacije ovog efekta pojavljuju se u optičkim [[Talasna ploča|talasnim pločama]] (linearne etape) i [[Faradayev efekt|Faradayevoj]] i [[optička rotacija|optičkoj rotaciji]] (kružne etape).&lt;ref name=hecht/&gt; Ako je dužina putanje u dvolomnoj sredini dovoljna, ravni talasi izaći će iz materijala sa značajno drugačijim smjerom kretanja usljed refrakcije. Naprimjer, ovo je slučaj s makroskopskim kristalima [[kalcit]]a, koji gledaocu pružaju dvije različite, ortogonalno polarizirane slike onoga što se gleda kroz njih. Upravo je ovaj efekt omogućio otkriće polarizacije od strane [[Rasmus Bartholin|Rasmusa Bartholina]] 1669. Osim toga, promjena faze, a samim tim i polarizacijskog stanja, obično zavisi od frekvencije, koja, u kombinaciji sa [[dihroizam|dihroizmom]], često stvara svijetle boje i efekte dúge. U [[mineralogija|mineralogiji]], takva svojstva, poznata kao [[pleohroizam]], često se iskorištavaju u svrhu identificiranja minerala pomoću polarizacijskih [[mikroskop]]a. Također, mnoge vrste plastike koje normalno nisu dvolomne postat će takve kad se izlože [[mehanički napon|mehaničkom naponu]], pojavi koja je osnova za [[fotoelastičnost]].&lt;ref name=light/&gt; Nedvolomne metode, za rotiranje linearne polarizacije svjetlosnih snopova, uključuju upotrebu prizmatskih [[polarizacijski rotator|polarizacijskih rotatora]], koji koriste [[Potpuna unutrašnja refleksija|potpunu unutrašnju refleksiju]] u setu prizmi dizajniranih za efikasan kolinearni prijenos.&lt;ref&gt;{{cite book |author=F. J. Duarte |authorlink = F. J. Duarte |title=Tunable Laser Optics |edition= 2. |publisher=CRC |year=2015 |location=New York City |pages=117–120 |isbn=978-1-4822-4529-5 |url=http://www.tunablelaseroptics.com}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Malus law-bs.svg|desno|mini|350px|Polarizator mijenja orijentaciju linearno polarizirane svjetlosti.&lt;br&gt;Na ovoj slici ''θ''&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; – ''θ&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;'' = ''θ&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt;''.]]
Sredine koje smanjuju amplitudu izvjesnih etapa polarizacije nazivaju se ''[[dihroizam|dihroičnima]]'', s uređajima koji blokiraju gotovo sve zračenje u jednoj etapi, poznatima kao ''polarizirajući filteri'' ili jednostavno &quot;[[polarizator]]i&quot;. Malusov zakon, koji je nazvan po [[Étienne-Louis Malus|Étienne-Louisu Malusu]], kaže da, kad se savršeni polarizator postavi u linearno polariziran svjetlosni snop, jačina svjetlosti (''I'') koja prolazi kroz filter dobije se pomoću formule

:&lt;math&gt; I = I_0 \cos^2 \theta_i \quad,&lt;/math&gt;
gdje je
:''I''&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt; početna jačina,
:a ''θ&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt;'' ugao između početnog smjera polarizacije svjetlosti i osi polarizatora.&lt;ref name=light/&gt;

Za snop nepolarizirane svjetlosti može se smatrati da sadrži uniformnu mješavinu linearnih polarizacija pod svim mogućim uglovima. Budući da prosječna vrijednost &lt;math&gt;\cos^2 \theta&lt;/math&gt; jest 1/2, koeficijent prijenosa ima oblik

:&lt;math&gt; \frac {I}{I_0} = \frac {1}{2}\quad.&lt;/math&gt;

U praksi, dio svjetlosti izgubi se u polarizatoru, a stvarni prijenos nepolarizirane svjetlosti bit će nešto niži od ovoga, oko 38% kod polaroidnih tipova polarizatora, ali značajno viši (&gt;49,9%) kod nekih dvolomnih tipova prizmi.&lt;ref name=hecht/&gt;

Pored dvolomnosti i dihroizma u proširenim sredinama, efekti polarizacije također se mogu desiti na (reflektivnoj) graničnoj površini između dva materijala različitih indeksa prelamanja. Ovi efekti razmatraju se pomoću [[Fresnelove jednačine|Fresnelovih jednačina]]. Jedan dio talasa se prenosi, dok drugi dio biva reflektiran, a omjer zavisi od upadnog ugla i ugla refrakcije. Na ovaj način u talasnu optiku uvodi se [[Brewsterov ugao]].&lt;ref name=hecht/&gt; Kad se svjetlost reflektira od tankog sloja na neku površinu, interferencija između reflektiranih zraka od površinâ ovog sloja može proizvesti polarizaciju u reflektiranoj i prenesenoj svjetlosti.

===== Prirodna svjetlost =====
[[Datoteka:CircularPolarizer.jpg|desno|mini|400px|Efekti [[Fotografski filter#Polarizator|polarizirajućeg filtera]] na nebu na fotografiji. Slika lijevo snimljena je bez polarizatora. Na slici desno filter je podešen da eliminira izvjesne polarizacije rasijane plave svjetlosti s neba.]]
Većina izvora [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]] sadrži velik broj atoma ili molekula koji emitiraju svjetlost. Orijentacija električnih polja koja ovi emiteri proizvode može ne biti u [[Statistička korelacija|korelaciji]] i u tom slučaju za svjetlost se kaže da je ''nepolarizirana''. Ako postoji djelomična korelacija između emitera, svjetlost je ''djelomično polarizirana''. Ako je polarizacija postojana širom spektra izvora, djelomično polarizirana svjetlost može se opisati kao superpozicija potpuno nepolarizirane komponente i potpuno polarizirane. Svjetlost bi onda mogla biti opisana u pogledu [[stepen polarizacije|stepena polarizacije]] i parametara polarizacijske elipse.&lt;ref name=hecht/&gt;

Svjetlost reflektirana od sjajnih prozirnih materijala djelomično je ili potpuno polarizirana, osim kad je svjetlost okomita na površinu. Upravo je ovaj efekt omogućio matematičaru Étienne-Louisu Malusu da izvrši mjerenja koja su mu omogućila da razvije prve matematičke modele za polariziranu svjetlost. Polarizacija se dešava kad je svjetlost rasijana u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]]. Rasijana svjetlost proizvodi svjetlinu i boju na vedrom [[nebo|nebu]]. Ova djelomična polarizacija rasijane svjetlosti može se iskoristiti upotrebom polarizirajućih filtera da se zatamni nebo na [[Nauka fotografije|fotografijama]]. Optička polarizacija uglavnom je važna u [[hemija|hemiji]] zbog [[kružni dihroizam|kružnog dihroizma]] i optičke rotacije (&quot;''kružne dvolomnosti''&quot;), koju ispoljavaju [[optička rotacija|optički aktivne]] ([[hiralnost (hemija)|hiralne]]) molekule.&lt;ref name=hecht/&gt;

== Savremena optika ==
Obuhvata područja optičke nauke i inženjerstva, koja su postala popularna u 20. stoljeću. Ova područja optičke nauke obično se odnose na elektromagnetna ili kvantna svojstva svjetlosti, ali uključuju i druge teme. Glavna podoblast savremene optike, [[kvantna optika]], bavi se kvantnomehaničkim svojstvima svjetlosti. Ona nije samo teoretska; neki moderni uređaji, kao što su laseri, imaju princip rada koji zavisi od kvantne mehanike. Detektori svjetlosti, kao što su [[fotomultiplikator]]i i [[elektromultiplikator]]i, reagiraju na pojedinačne fotone. Elektroničke [[fotomatrica|fotomatrice]], poput [[CCD-senzor]]a, ispoljavaju [[statički šum]] koji odgovara statistici pojedinačnih fotonskih događaja. [[Svijetleća dioda|Svijetleće diode]] i [[Solarna ćelija|fotonaponske ćelije]], također, ne mogu se objasniti bez kvantne mehanike. U proučavanju ovih uređaja kvantna optika često se preklapa s [[kvantna elektronika|kvantnom elektronikom]].&lt;ref&gt;[[Daniel Frank Walls|D. F. Walls]], G. J. Milburn, ''Quantum Optics'', &quot;Springer&quot;, 1994.&lt;/ref&gt;

Specijalistička područja optičkih istraživanja uključuju proučavanje toga kako svjetlost međusobno djeluje sa specifičnim materijalima u smislu [[kristalooptika|kristalooptike]] ili [[metamaterijal]]a. Druga istraživanja fokusiraju se na fenomenologiju elektromagnetnih talasa u smislu [[optički vrtlog|singularne]], [[neslikovna optika|neslikovne]], [[nelinearna optika|nelinearne]] i [[statistička optika|statističke optike]], te [[radiometrija|radiometrije]]. Osim toga, [[računarsko inženjerstvo|računarski inženjeri]] zainteresirali su se za [[fotonsko integrirano kolo|integriranu optiku]], [[mašinski vid]] i [[optičko računanje|fotonsko računanje]] kao moguće komponente &quot;sljedeće generacije&quot; računara.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Alastair D. McAulay|title=Optical computer architectures: the application of optical concepts to next generation computers|url=https://books.google.com/books?id=RuRRAAAAMAAJ|access-date=12. 7. 2012|date=16. 1. 1991|publisher=Wiley|isbn=978-0-471-63242-9}}&lt;/ref&gt;

Danas se nauka koja se bavi samo optičkim pojavama zove optička nauka ili [[optička fizika]] kako bi se razlikovala od primijenjenih optičkih nauka, koje se zajednički nazivaju [[optičko inženjerstvo]]. Među istaknute podoblasti optičkog inženjerstva spadaju [[rasvjeta|osvjetljivačko inženjerstvo]], [[fotonika]] i [[optoelektronika]], s praktičnim primjenama kao što su [[dizajn leća]], [[izrada i testiranje optičkih komponenti]] i [[obrada slike]]. Nekā se od ovih polja preklapaju, s nejasnim granicama između predmetnih termina koji imaju nešto malo drugačije značenje u različitim dijelovima svijeta i različitim granama industrije. Profesionalna zajednica istraživača u nelinearnoj optici razvila se u posljednjih nekoliko decenija zahvaljujući napretku u [[laser|laserskoj tehnologiji]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=The principles of nonlinear optics|author=Y. R. Shen|publisher=Wiley-Interscience, New York |year = 1984 |isbn = 0-471-88998-9}}
&lt;/ref&gt;

=== Laseri ===
{{Glavni|Laser}}
[[Datoteka:Military laser experiment.jpg|mini|Eksperimenti poput ovog s visokoenergetskim [[laser]]ima dio su istraživanja iz savremene optike.]]
Laser je uređaj koji emitira svjetlost (elektromagnetno zračenje) u procesu zvanom ''[[stimulirana emisija]]''. Naziv ''laser'' jest [[akronim]] za ''Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation'' (''Pojačanje svjetlosti pomoću stimulirane emisije zračenja'').&lt;ref&gt;{{cite web|access-date=15. 5. 2008|url=http://dictionary.reference.com/browse/laser|title=laser|publisher=[[Reference.com]]}}&lt;/ref&gt; Laserska svjetlost obično je prostorno [[koherentnost talasa|koherentna]], što znači da se svjetlost emitira u uskom, [[divergencija snopa|niskodivergentnom snopu]] ili se može konvertirati u takav snop pomoću optičkih komponenti kao što su [[leća (optika)|leće]]. Zbog toga što je [[mikrotalas]]ni ekvivalent lasera, ''maser'', razvijen prvi, uređaji koji emitiraju mikrotalase i [[Radiofrekvencija|radiofrekvencije]] obično se nazivaju ''maserima''.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://nobelprize.org/physics/laureates/1964/townes-lecture.pdf |title= Charles H. Townes – Nobel Lecture |publisher= nobelprize.org}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:The VLT’s Artificial Star.jpg|mini|lijevo|[[Vrlo veliki teleskop|VLT]]-ova laserski vođena zvijezda&lt;ref&gt;{{cite news|title=The VLT’s Artificial Star|url=http://www.eso.org/public/images/potw1425a/|access-date=25. 6. 2014|work=ESO Picture of the Week}}&lt;/ref&gt;]]

Prvi laser demonstrirao je 16. maja 1960. [[Theodore Maiman]] u [[Istraživačke laboratorije Hughes|Istraživačkim laboratorijama Hughes]].&lt;ref&gt;{{cite web|access-date=15. 5. 2008|url=http://www.press.uchicago.edu/Misc/Chicago/284158_townes.html|title=The first laser|publisher=[[Univerzitet Chicago]]|author=C. H. Townes}}&lt;/ref&gt; Kad su tek izumljeni, nazvani su &quot;rješenjem koje traži problem&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|title=A Century of Nature: Twenty-One Discoveries that Changed Science and the World|author=C. H. Townes|authorlink=Charles Hard Townes|chapter=The first laser|chapterurl=http://www.press.uchicago.edu/Misc/Chicago/284158_townes.html|editor1=Laura Garwin|editor2=Tim Lincoln|publisher=Štamparija Univerziteta Chicago|year=2003|pages=[https://archive.org/details/centuryofnaturet00garw/page/107 107–12]|isbn=0-226-28413-1|url=https://archive.org/details/centuryofnaturet00garw/page/107}}&lt;/ref&gt; Otad su laseri postali industrija vrijedna više milijardi dolara, pronašavši hiljade raznovrsnih primjena. Prva primjena lasera vidljiva u svakodnevnom životu bio je čitač [[barkod]]ova u supermarketima, koji je u upotrebu uveden 1974.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.denso-wave.com/en/adcd/fundamental/barcode/index.html |title= What is a bar code? |publisher= denso-wave.com}}&lt;/ref&gt; [[LaserDisc]]-plejer, uveden u upotrebu 1978, bio je prvi uspješan potrošački proizvod koji je sadržavao laser, ali je [[Compact disc|CD]]-plejer bio prvi uređaj opremljen laserom koji je postao zaista uobičajen u domovima potrošača, počevši od 1982.&lt;ref name=BBC6950933&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6950933.stm|title=How the CD was developed
|publisher=BBC News|date=17. 8. 2007|access-date=17. 8. 2007}}&lt;/ref&gt; Ovi uređaji za [[optičko pohranjivanje podataka]] koriste [[poluprovodnički laser]] širine manje od milimetra za skeniranje površine diska za preuzimanje podataka. [[Prijenos informacija optičkim kabelom]] oslanja se na lasere za prenošenje velikih količina informacija brzinom svjetlosti. U ostale uobičajene primjene lasera spadaju [[laserski printer]]i i [[laserski pokazivač]]i. Laseri se koriste u medicini u područjima kao što su [[beskrvna hirurgija]], [[Laserska operacija#Operacija oka|laserska operacija oka]] i [[laserska mikrodisekcija]]. U vojne primjene spadaju sistemi [[protivraketna odbrana|protivraketne odbrane]], [[DIRCM|elektro-optičke protivmjere (EOCM)]] i [[lidar]]. Laseri se također koriste u [[holografija|hologramima]], [[laserska grafika|laserskoj grafici]], [[laserski svjetlosni šou|laserskim svjetlosnim šouima]] i [[laserska depilacija|laserskoj depilaciji]].&lt;ref&gt;{{cite book|author1=J. Wilson |author2=J. F. B. Hawkes |lastauthoramp=yes |year=1987|title=Lasers: Principles and Applications, Prentice Hall International Series in Optoelectronics|url=https://archive.org/details/lasersprinciples00unse |publisher=Prentice Hall|isbn=0-13-523697-5}}&lt;/ref&gt;

=== [[Kapica–Diracov efekt]] ===
Ovaj efekt uzrokuje difrakciju snopova čestica kad naiđu na statični svjetlosni talas. Svjetlost se može koristiti za pozicioniranje materije pomoću raznih pojava (vidi članak [[Optička pinceta]]).

== Primjene ==
Optika je dio svakodnevnog života. Sveprisutnost [[vidni sistem|vidnih sistema]] u biologiji ukazuje na centralnu ulogu koju optika ima kao nauka o jednome od [[čulo|pet čula]]. Mnogi ljudi imaju koristi od [[naočale|naočala]] ili [[kontaktne leće|kontaktnih leća]], a optika je sastavni dio funkcioniranja mnogih potrošačkih proizvoda, uključujući [[kamera|kamere]]. Duge i [[miraž]]i primjeri su optičkih pojava. [[Optička komunikacija]] pruža glavni oslonac i za [[internet]] i za savremenu [[telefonija|telefoniju]].

=== Ljudsko oko ===
[[Datoteka:Eye-diagram no circles border.svg|300px|mini|desno|Model ljudskog oka. U ovom članku spomenuti su: 3. [[cilijarni mišić]], 6. [[zjenica]], 8. [[rožnjača]], 10. [[očna leća|leća]], 22. [[vidni živac]], 26. [[centralna jamica|jamica]] i 30. [[mrežnjača]].]]
{{Glavni|Ljudsko oko|Fotometrija (optika)}}

Ljudsko oko funkcionira tako što fokusira svjetlost na sloj [[fotoreceptor]]skih ćelija zvan [[mrežnjača]], koja čini unutrašnju &quot;podstavu&quot; stražnjeg dijela oka. Fokusiranje se postiže pomoću niza prozirnih sredina. Svjetlost koja ulazi u oko prvo prolazi kroz [[rožnjača|rožnjaču]], koja oku daje većinu njegove optičke moći. Svjetlost zatim nastavlja kroz tečnost odmah iza rožnjače – [[prednja očna komora|prednju očnu komoru]], potom prolazi kroz [[zjenica|zjenicu]], pa kroz [[očna leća|leću]], koja dalje fokusira svjetlost i omogućuje podešavanje žarišta. Svjetlost zatim prolazi kroz glavnu tečnost u oku – [[staklasto tijelo]] – i dolazi do mrežnjače. Ćelije u mrežnjači oblažu pozadinu oka, osim mjesta na kojem izlazi [[vidni živac]]; posljedica ovoga jest [[slijepa mrlja]].

Postoje dva tipa fotoreceptora, [[Štapićasta ćelija|štapići]] i [[Čepićasta ćelija|čepići]], koji su osjetljivi na različite aspekte svjetlosti.&lt;ref name=eyeoptics&gt;{{cite book|author1=D. Atchison |author2=G. Smith |lastauthoramp=yes |title=Optics of the Human Eye|url=https://archive.org/details/opticsofhumaneye0000atch |year=2000|isbn=0-7506-3775-7|publisher=Elsevier}}&lt;/ref&gt; Štapići su osjetljivi na jačinu svjetlosti u širokom rasponu frekvencija, pa su stoga odgovorni za [[skotopski vid]] (crno-bijelo). Njih nema u [[centralna jamica|jamici]], dijelu mrežnjače odgovornom za centralni vid, i nisu tako osjetljivi na prostorne i vremenske promjene u svjetlosti kao čepići. Međutim, u mrežnjači ima 20 puta više štapića nego čepića zato što su štapići raspoređeni po većem području, pa su zbog toga odgovorni za [[periferni vid]].&lt;ref name=&quot;Kandel&quot;&gt;{{cite book|author1=E. R. Kandel|author2=J. H. Schwartz|author3=T. M. Jessell|title=Principles of Neural Science|edition=4.|year=2000|publisher=McGraw-Hill|place=New York City|isbn=0-8385-7701-6|pages=[https://archive.org/details/isbn_9780838577011/page/507 507–513]|url=https://archive.org/details/isbn_9780838577011/page/507}}&lt;/ref&gt;

Suprotno ovome, čepići su manje osjetljivi na ukupnu jačinu svjetlosti, ali dolaze u tri vrste, koje su osjetljive na različite raspone frekvencija i stoga su zadužene za percepciju [[boja|boje]] i [[fotopski vid]]. Čepići su jako koncentrirani u jamici i imaju visoku vizualnu oštrinu, što znači da su bolji u prostornoj rezoluciji od štapića. Budući da čepići nisu toliko osjetljivi na slabu svjetlost kao štapići, za [[noćni vid]] zaduženi su većinom štapići. Isto tako, budući da se čepići nalaze u jamici, za centralni vid (uključujući vid potreban za čitanje, precizne poslove, kao što je šivanje, ili pažljivi pregled predmeta) odgovorni su upravo oni.&lt;ref name=&quot;Kandel&quot;/&gt;

[[Cilijarni mišić]]i oko leće omogućuju oku podešavanje žarišta. Ovaj proces poznat je kao [[akomodacija oka|akomodacija]]. [[Tačka blizine]] i [[tačka daljine]] određuju najmanja i najveća rastojanja od oka na kojima se objekt može gledati u izoštrenom žarištu. Kod osoba s normalnim vidom tačka daljine nalazi se u beskonačnosti. Lokacija tačke blizine zavisi od toga koliko mišići mogu povećati zakrivljenost leće i koliko je leća postala nefleksibilna sa godinama. [[Optometrija|Optometričari]], [[oftalmologija|oftalmolozi]] i [[optičar]]i obično smatraju da je odgovarajuća tačka blizine bliža od normalne udaljenosti čitanja – približno 25&amp;nbsp;cm.&lt;ref name=eyeoptics/&gt;

Defekti u vidu mogu se objasniti pomoću optičkih principa. Kako čovjek stari, leća postaje manje fleksibilna i tačka blizine udaljava se od oka, što je poznato kao [[staračka dalekovidnost]] (''prezbiopija''). Slično tome, osobe koje pate od [[dalekovidnost]]i (''hiperopije'') ne mogu dovoljno smanjiti žarišnu dužinu svojih leća kako bi omogućili da se predmeti u njihovoj blizini prikažu na njihovim mrežnjačama. Suprotno ovome, osobe koje ne mogu dovoljno povećati žarišnu dužinu svojih leća kako bi omogućili da se predmeti u njihovoj daljini prikažu na njihovim mrežnjačama pate od [[kratkovidnost]]i (''miopije'') i kod njih je tačka daljine značajno bliža od beskonačnosti. Stanje poznato kao [[astigmatizam oka|astigmatizam]] nastaje kad rožnjača nije sferična, nego više zakrivljena u jednom smjeru. Ovo uzrokuje da vodoravno &quot;razvučeni&quot; objekti budu u žarištu na različitim dijelovima mrežnjače u odnosu na okomito &quot;razvučene&quot; objekte i rezultira izobličenim slikama.&lt;ref name=eyeoptics/&gt;

Sva ova stanja mogu se ispraviti upotrebom [[korektivna leća|korektivnih leća]]. Kod staračke i urođene dalekovidnosti sabirne leće pružaju dodatnu zakrivljenost, koja je potrebna da bi se tačka blizine približila oku, dok kod kratkovidnosti rasipna leća pruža zakrivljenost koja je potrebna da bi se tačka daljine udaljila u beskonačnost. Astigmatizam se ispravlja lećama s [[valjak (geometrija)|cilindričnom površinom]], koje se jače zakrivljuju u jednom smjeru nego u drugom, nadoknađujući nejednolikost rožnjače.&lt;ref name=lensdesign&gt;{{cite web|url=http://www.opticampus.com/cecourse.php?url=lens_design/&amp;OPTICAMP=f1e4252df70c63961503c46d0c8d8b60|title=Ophthalmic Lens Design|author=D. Meister|publisher=OptiCampus.com|access-date=12. 11. 2008|archive-date=27. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081227021113/http://www.opticampus.com/cecourse.php?url=lens_design%2F&amp;OPTICAMP=f1e4252df70c63961503c46d0c8d8b60|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Optička moć]] korektivnih leća mjeri se [[dioptrija|dioptrijom]], vrijednošću koja je jednaka [[recipročna vrijednost|recipročnoj vrijednosti]] žarišne dužine izmjerene u metrima; pozitivna žarišna dužina odgovara sabirnoj, a negativna rasipnoj leći. Za leće koje ispravljaju i astigmatizam daju se tri broja: jedan za sferičnu moć, jedan za cilindričnu moć i jedan za ugao orijentacije astigmatizma.&lt;ref name=lensdesign/&gt;

==== Vizualni efekti ====
{{Glavni|Optička iluzija|Perspektiva (likovna umjetnost)}}
{{Druga upotreba|vizualne efekte korištene u filmu, videu i računarskoj grafici|vizualni efekti}}
[[Datoteka:Ponzo illusion.gif|desno|mini|Ponzova iluzija oslanja se na činjenicu da paralelne linije izgledaju kao da se spajaju kako se približavaju beskonačnosti.]]
Optičke iluzije (također zvane vizualne iluzije) karakterizirane su [[čulo vida|vizualno percipiranim]] slikama koje se razlikuju od objektivne stvarnosti. Informacije koje oko sakuplja obrađuju se u mozgu i daju [[percepcija|percepciju]] koja se razlikuje od posmatranog objekta. Optičke iluzije mogu biti rezultat raznih pojava, uključujući fizičke efekte koji stvaraju slike koje su različite od objekata od kojih potječu, fiziološke efekte koji utječu na oči i mozak usljed pretjerane stimulacije (npr., svjetlina, nagib, boja, pokret) i kognitivne iluzije, u kojima oči i mozak donose [[nesvjesni zaključak|nesvjesne zaključke]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.livescience.com/strangenews/080602-foresee-future.html|title=Key to All Optical Illusions Discovered|author=J. Bryner|publisher=LiveScience.com|date=2. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;

U kognitivne iluzije spadaju neke koje su rezultat nesvjesne pogrešne primjene izvjesnih optičkih principa. Naprimjer, i [[Amesova soba]] i [[Heringova iluzija|Heringova]], [[Müller-Lyer illusion|Müller-Lyerova]], [[Orbisonova iluzija|Orbisonova]], [[Ponzo iluzija|Ponzova]], [[Sanderova iluzija|Sanderova]] i [[Wundtova iluzija]] oslanjaju se na sugestiju privida udaljenosti upotrebom linija koje se u daljini spajaju ili razdvajaju, na isti način na koji za paralelne svjetlosne zrake (ili set bilo kojih paralelnih linija) izgleda da se spajaju u [[tačka nestajanja|tački nestajanja]] u beskonačnosti u dvodimenzionalno [[render (računarska grafika)|renderiranim]] [[perspektiva (likovna umjetnost)|slikama s umjetničkom perspektivom]].&lt;ref&gt;[http://mathdl.maa.org/convergence/1/?pa=content&amp;sa=viewDocument&amp;nodeId=477&amp;bodyId=598 Geometry of the Vanishing Point] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080622055904/http://mathdl.maa.org/convergence/1/?pa=content&amp;sa=viewDocument&amp;nodeId=477&amp;bodyId=598 |date=22. 6. 2008 }} na [http://mathdl.maa.org/convergence/1/ Convergenceu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060212072618/http://mathdl.maa.org/convergence/1/ |date=12. 2. 2006 }}&lt;/ref&gt; Ova sugestija odgovorna je i za poznatu [[Mjesečeva iluzija|Mjesečevu iluziju]], u kojoj [[Mjesec (satelit)|Mjesec]], uprkost tome što u suštini ima istu ugaonu veličinu, izgleda mnogo veći blizu [[horizont]]a nego kad je u [[zenit]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://facstaff.uww.edu/mccreadd/ |title= The Moon Illusion Explained |author= Don McCready |publisher= Univerzitet Wisconsin-Whitewater |access-date=24. 7. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20151204212728/http://facstaff.uww.edu/mccreadd/ |archive-date=4. 12. 2015 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Ova iluzija toliko je zbunila Ptolemeja da ju je neispravno pripisao atmosferskoj refrakciji kad ju je opisao u svom traktatu ''Optika''.&lt;ref name=Ptolemy/&gt;

Drugi tip optičkih iluzija iskorištava razbijene sheme kako bi zavarao um i naveo ga da percipira simetričnosti ili asimetričnosti koje ne postoje. U primjere spadaju [[Zid kafića (iluzija)|zid kafića]], [[Ehrensteinova iluzija|Ehrensteinova]], [[Fraserova spiralna iluzija|Fraserova spiralna]], [[Poggendorffova iluzija|Poggendorffova]] i [[Zöllnerova iluzija]]. Povezane su, ali nisu strogo iluzije, sheme do kojih dolazi usljed superimpozicije periodičnih struktura. Naprimjer, [[prozirnost|prozirna]] tkiva s rešetkastom strukturom proizvode oblike poznate kao [[moare-shema]], dok superimpozicija periodičnih prozirnih shema koje se sastoje od paralelnih tamnih linija ili krivih linija proizvodi [[linijska moare-shema|linijske moare-sheme]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=Energy Minimization Methods in Computer Vision and Pattern Recognition|author1=A. K. Jain |author2=M. Figueiredo |author3=J. Zerubia |publisher=Springer |year=2001|url = https://books.google.com/?id=yb8otde21fcC&amp;pg=RA1-PA198|isbn=978-3-540-42523-6}}&lt;/ref&gt;

==== Optički instrumenti ====
[[Datoteka:Table of Opticks, Cyclopaedia, Volume 2.jpg|mini|desno|300px|Ilustracije raznih optičkih instrumenata u ''[[Cyclopædia|Cyclopædiji]]'' (1728)]]
{{Glavni|Optički instrument}}
Pojedinačne leće imaju raznovrsne primjene, uključujući [[fotografski objektiv|fotografske objektiv]]e, korektivne leće i [[lupa|lupe]], dok se pojedinačna ogledala koriste u [[parabolično ogledalo|paraboličnim ogledalima]] i [[retrovizor]]ima. Kombiniranjem više ogledala, prizmi i leća dobijaju se složeni optički instrumenti koji imaju praktične primjene. Naprimjer, [[periskop]] se jednostavno sastoji od dva ravna ogledala postavljena tako da omogućuju gledanje preko prepreka. Najpoznatiji složeni optički instrumenti u nauci jesu [[optički mikroskop|mikroskop]] i [[optički teleskop|teleskop]], a oba su izumili [[Holanđani]] krajem 16. stoljeća.&lt;ref name=instrument&gt;{{cite book|title=University Physics 8e|author=H. D. Young|publisher=Addison-Wesley|year=1992|isbn=0-201-52981-5|chapter=36}}&lt;/ref&gt;

Mikroskopi su najprije imali samo dvije leće: [[objektiv]] i [[okular]]. Objektiv je u suštini lupa i dizajniran je s vrlo malom [[žarišna dužina|žarišnom dužinom]], dok okular općenito ima veću. Ovo omogućuje dobijanje uvećane slike malih predmeta. Općenito, koristi se dodatni izvor osvjetljenja s obzirom na to da su uvećane slike tamnije zbog [[Zakon očuvanja energije|očuvanja energije]] i širenja svjetlosnih zraka po većoj površini. Savremeni mikroskopi, poznati kao ''složeni mikroskopi'', imaju više leća (obično četiri) da bi se optimizirala funkcionalnost i povećala stabilnost slike.&lt;ref name=instrument/&gt; Nešto drugačija vrsta mikroskopa, [[poredbeni mikroskop]], koristi se za poređenje dviju slika koje su jedna do druge da bi se dobio [[Stereoskopija|stereoskopski]] [[binokularni vid|binokularni]] prikaz, za koji se ljudskom oku čini da je trodimenzionalan.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.microscopyu.com/articles/stereomicroscopy/stereointro.html|title=Introduction to Stereomicroscopy|author1=P. E. Nothnagle |author2=W. Chambers |author3=M. W. Davidson |publisher=Nikon MicroscopyU}}&lt;/ref&gt;

Prvi teleskopi, zvani ''[[refraktorski teleskop|refraktori]]'', također su imali po jedan objektiv i okular. Za razliku od mikroskopa, leća u objektivu teleskopa bila je dizajnirana s velikom žarišnom dužinom kako bi se izbjegle optičke aberacije. Objektiv je fokusirao sliku udaljenog predmeta na svojoj žarišnoj tački, koja je podešena tako da se nalazi u žarišnoj tački okulara, koji ima mnogo manju žarišnu dužinu. Glavni cilj teleskopa nije nužno uvećanje, nego skupljanje svjetlosti, koje je određeno fizičkom veličinom leće u objektivu. Stoga se teleskopi normalno označavaju po prečniku njihovih objektiva umjesto po uvećanju, koje se može promijeniti zamjenom okulara. Zbog toga što je uvećanje teleskopa jednako količniku žarišne dužine objektiva i žarišne dužine okulara, okulari s manjom žarišnom dužinom uzrokuju veće uvećanje.&lt;ref name=instrument/&gt;

Budući da je izrada velikih leća mnogo teža od izrade velikih ogledala, većina savremenih teleskopa jesu ''[[reflektorski teleskop]]i'', tj. teleskopi koji koriste ogledala umjesto leća. Na reflektore se primjenjuju iste opće optičke zakonitosti koje važe i za refraktore, tj. što je veće ogledalo, to se skupi više svjetlosti, a uvećanje je i dalje jednako količniku žarišne dužine objektiva i žarišne dužine okulara. Profesionalni teleskopi općenito nemaju okulare, nego instrument (često CCD-uređaj) smješten u žarišnoj tački.&lt;ref name=instrument/&gt;

=== Fotografija ===
{{Glavni|Nauka fotografije}}
[[Datoteka:Jonquil flowers at f32.jpg|mini|desno|300px|Fotografija snimljena pri otvoru blende ''f''/32]]
[[Datoteka:Jonquil flowers at f5.jpg|mini|desno|300px|Fotografija snimljena pri otvoru blende ''f''/5]]
Optika [[fotografija|fotografije]] uključuje i [[fotografska leća|leće]] i sredinu u kojoj se bilježi elektromagnetno zračenje, bilo da je to [[fotografske ploče|ploča]], [[fotografski film|film]] ili [[CCD-uređaj]]. Fotografi moraju uzeti u obzir [[Recipročnost (fotografija)|recipročnost]] fotoaparata i snimka, koja se sažeto može prikazati sljedećim odnosom:

:Ekspozicija ∝ Područje otvora blende &amp;times; Vrijeme ekspozicije &amp;times; Osvijetljenost  prizora&lt;ref&gt;{{cite book |title=Investigations on the Theory of the Photographic Process |author1=Samuel Edward Sheppard |author2=Charles Edward Kenneth Mees |lastauthoramp=yes |publisher=Longmans, Green and Co. |year=1907 |page = 214 |url = https://books.google.com/?id=luNIAAAAIAAJ&amp;pg=PA214}}&lt;/ref&gt;

Drugim riječima, što je otvor blende manji (to daje veću dubinu fokusa), to ulazi manje svjetlosti, pa se vrijeme mora produžiti (što dovodi do mogućeg zamućenja slike ako dođe do nekog kretanja). Primjer upotrebe zakona recipročnosti jest [[pravilo f/16]], koje daje grubu procjenu za postavke potrebne za procjenu odgovarajuće [[ekspozicija|ekspozicije]] pri dnevnoj svjetlosti.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Mastering Black-and-White Photography |author=B. J. Suess |publisher=Allworth Communications |year=2003 |isbn=1-58115-306-6 |url= https://books.google.com/?id=7LaRPNINH_YC&amp;pg=PT112}}&lt;/ref&gt;

Otvor blende fotoaparata mjeri se bezdimenzionalnim brojem zvanim [[f-broj]] ili f-stop (''f/#'', često označen s &lt;math&gt;N&lt;/math&gt;), a dobije se formulom
:&lt;math&gt;f/\# = N = \frac fD \ &lt;/math&gt;,
gdje je &lt;math&gt;f&lt;/math&gt; žarišna dužina, a &lt;math&gt;D&lt;/math&gt; prečnik otvora kroz koji svjetlost ulazi. Po dogovoru, &quot;''f/#''&quot; se smatra jednim simbolom, a specifične vrijednosti ''f/#'' zapisuju se tako da se oznaka za broj zamijeni vrijednošću. Dva načina za povećanje f-broja jesu smanjivanje prečnika ulaznog otvora ili promjena na veću žarišnu dužinu (u slučaju [[zum-objektiv]]a ovo se može uraditi jednostavnim podešavanjem leće). Veći f-brojevi imaju i veću [[dubina polja|dubinu polja]] usljed toga što se leća približava granici [[stenopeična kamera|stenopeične kamere]], koja je u stanju savršeno fokusirati sve slike, bez obzira na udaljenost, ali zahtijeva vrlo duge ekspozicije.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Basic Photography|author=M. J. Langford|isbn=0-240-51592-7|year=2000|publisher=Focal Press|url-access=registration|url=https://archive.org/details/basicphotography00lang}}&lt;/ref&gt;

Vidno polje koje pruža leća mijenja se sa žarišnom dužinom leće. Postoje tri osnovne klasifikacije zasnovane na odnosu veličine dijagonale filma ili veličine senzora fotoaparata i žarišne dužine leće:&lt;ref name=&quot;Bruce Warren, Photography, page 71&quot;&gt;{{cite book|first=Bruce|last=Warren |title=Photography |url=https://books.google.com/books?id=sbdGeFem1zwC&amp;pg=PA71 |year=2001 |publisher=Cengage Learning |isbn=978-0-7668-1777-7 |page=71}}&lt;/ref&gt;

*[[Normalna leća]]: ugao pogleda oko 50° (zvan ''normalni'' zato što se za ovaj ugao smatra da je ugrubo ekvivalentan ljudskom vidu&lt;ref name=&quot;Bruce Warren, Photography, page 71&quot;/&gt;), a žarišna dužina približno jednaka dijagonali filma ili senzora.&lt;ref&gt;{{cite book|title=View Camera Technique|author=Leslie D. Stroebel|publisher=Focal Press|year=1999|isbn=0-240-80345-0|url=https://books.google.com/?id=71zxDuunAvMC&amp;pg=PA136}}&lt;/ref&gt; &lt;!-- Općenito je prihvaćeno da je 50 mm nešto duže od &quot;normalnog&quot; za 35-milimetarski film; ovo sam zasnovao na 75 milimetarskom filmu sa 6 × 4 cm. Možda je ugao širine bolji od dijagonale? --&gt;
*[[Širokougaona leća]]: ugao pogleda širi od 60°, a žarišna dužina kraća nego kod normalne leće&lt;ref&gt;{{cite book|title=Using the View Camera|url=https://archive.org/details/usingviewcamera0000stev|author=S. Simmons|publisher=Amphoto Books|year=1992|isbn=0-8174-6353-4|page=[https://archive.org/details/usingviewcamera0000stev/page/35 35]}}&lt;/ref&gt;
*[[Dugožarišna leća]]: ugao pogleda uži je nego kod normalne leće. Ovo je bilo koja leća čija je žarišna dužina veća od dijagonale filma ili senzora.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Sidney F. Ray |title=Applied Photographic Optics: Lenses and Optical Systems for Photography, Film, Video, Electronic and Digital Imaging |url=https://books.google.com/books?id=cuzYl4hx-B8C&amp;pg=PA294 |year=2002 |publisher=Focal Press |isbn=978-0-240-51540-3 |page=294}}&lt;/ref&gt; Najčešći tip ove leće jest [[teleobjektiv]], koji koristi specijalnu ''teleobjektivsku grupu'' kako bi fizički bio kraći od svoje žarišne dužine.&lt;ref&gt;{{cite book|url = https://books.google.com/?id=zqkdNwRxSooC&amp;pg=PA109 |title =The New York Times Guide to Essential Knowledge |author=[[The New York Times]] |isbn = 978-0-312-31367-8 |year=2004 |publisher= Macmillan}}&lt;/ref&gt;

Savremene [[zum-leća|zum-leće]] mogu imati neke od ovih osobina ili sve njih.

Apsolutna vrijednost zahtijevanog vremena ekspozicije zavisi od toga koliko je sredina koja se koristi [[senzitometrija|senzitivna]] na svjetlost (mjereno [[osjetljivost filma|osjetljivošću filma]] ili, za digitalne sredine, [[kvantna efektivnost|kvantnom efektivnošću]]).&lt;ref&gt;{{cite book|title=Principles of Radiographic Imaging: An Art and a Science|author1=R. R. Carlton |author2=A. McKenna Adler |publisher=Thomson Delmar Learning|year=2000|isbn=0-7668-1300-2|url = https://books.google.com/?id=oA-eBHsapX8C&amp;pg=PA318}}&lt;/ref&gt; U počecima fotografije korištene su sredine s vrlo niskom osjetljivošću na svjetlost, pa su tako vremena ekspozicije morala biti duga čak i kod veoma svijetlih fotografija. S poboljšanjem tehnologije poboljšala se i osjetljivost, preko filmskih i digitalnih kamera.&lt;ref&gt;{{cite book|author=W. Crawford|title=The Keepers of Light: A History and Working Guide to Early Photographic Processes|url=https://archive.org/details/keepersoflighthi0000craw|year=1979|publisher=Morgan &amp; Morgan|location=[[Dobbs Ferry]] ([[New York (savezna država)|New York]]|isbn=0-87100-158-6|page=[https://archive.org/details/keepersoflighthi0000craw/page/20 20]}}&lt;/ref&gt;

Drugi rezultati iz talasne i geometrijske optike primjenjuju se na optiku fotoaparata. Naprimjer, maksimalna sposobnost rezolucije pri specifičnim postavkama fotoaparata određena je [[difrakcijska granica|difrakcijskom granicom]] povezanom s veličinom ulaznog otvora za svjetlost, a dobija se, ugrubo, pomoću Rayleighovog kriterija.&lt;ref&gt;{{cite book|author=J. M. Cowley|year=1975|title=Diffraction physics|url=https://archive.org/details/isbn_0720403111|location=Amsterdam|publisher=North-Holland|isbn=0-444-10791-6}}&lt;/ref&gt;

=== Atmosferska optika ===
{{Glavni|Atmosferska optika}}
[[Datoteka:Firesunset2edit.jpg|mini|desno|300px|Do raznobojnosti ili šarolikosti neba često dolazi usljed rasijanja svjetlosti od čestica i zagađenja, kao na ovoj fotografiji zalaska Sunca tokom [[Požari u Kaliforniji 2007.|požara]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] u oktobru 2007.]]
Jedinstvena optička svojstva atmosfere uzrokuju širok raspon spektakularnih optičkih fenomena. Plava boja neba direktan je rezultat [[Rayleighovo rasijanje|Rayleighovog rasijanja]], koje preusmjerava Sunčevu svjetlost s višom frekvencijom (plava) nazad u posmatračevo vidno polje. Zbog toga što se plava svjetlost lakše rasijava od crvene, Sunce poprima crvenkastu nijansu kad se posmatra kroz gustu atmosferu, kao prilikom [[Izlazak Sunca|izlaska]] ili [[Zalazak Sunca|zalaska]]. Dodatne čestične tvari na nebu mogu rasijati različite boje pod različitim uglovima stvarajući lijep sjaj na nebu u sumrak i zoru. Rasijavanje od kristala leda i drugih čestica u atmosferi odgovorno je za [[halo (optički fenomen)|halo]], [[crvenilo neba]], [[Korona (meteorologija)|koronu]], [[krepuskularne zrake]] i [[lažno Sunce]]. Varijacija u ovim vrstama pojava nastaje usljed različitih veličina čestica i njihovih geometrije.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite book|author=C. D. Ahrens|year=1994|title=Meteorology Today: an introduction to weather, climate, and the environment|edition=5.|pages=[https://archive.org/details/meteorologytoday00ahre/page/88 88–89]|publisher=West Publishing Company|isbn=0-314-02779-3|url=https://archive.org/details/meteorologytoday00ahre/page/88}}&lt;/ref&gt;

[[Miraž]]i su optički fenomeni u kojima su svjetlosne zrake savijene zbog toplotnih varijacija u indeksu prelamanja zrâka, što proizvodi razbacane ili jako izobličene slike udaljenih predmeta. U ostale dramatične optičke fenomene povezane s ovim spada [[efekt Nove Zemlje]], prilikom kojeg se čini da Sunce izlazi ranije nego što je predviđeno i u deformiranom obliku. Spektakularan oblik refrakcije dešava se pri [[inverzija (meteorologija)|temperaturnoj inverziji]], a zove se [[fatamorgana]], prilikom koje predmeti na horizontu ili čak iza horizonta, kao što su ostrva, litice, brodovi ili ledeni bregovi, izgledaju izduženi i izdignuti, kao &quot;dvorci iz bajki&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://mintaka.sdsu.edu/GF/mirages/mirintro.html|title=An Introduction to Mirages|author=A. Young}}&lt;/ref&gt;

[[Duga|Duge]] su rezultat kombinacije unutrašnje refleksije i disperzivne refrakcije svjetlosti u kišnim kapima. Pojedinačna refleksija od mnoštva kišnih kapi proizvodi dugu, čija se ugaona veličina na nebu kreće od 40° do 42°, s crvenom bojom na vanjskoj strani. Dvostruke duge nastaju od dviju unutrašnjih refleksija s ugaonom veličinom od 50,5° do 54°, s ljubičastom bojom na vanjskoj strani. Budući da se duge vide kad je Sunce za 180° udaljeno od njihovog centra, one su izraženije što je Sunce bliže horizontu.&lt;ref name=light/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal|Fizika}}
{{Commonscat|Optics}}
;Udžbenici i priručnici
*[http://www.lightandmatter.com/area1book5.html Optics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050622052219/http://www.lightandmatter.com/area1book5.html |date=22. 6. 2005 }} – udžbenik o optici (''open-source'')
*[http://www.optics2001.com Optics2001] – biblioteka i zajednica
*[https://web.archive.org/web/20141110224226/http://marketplace.idexop.com/store/SupportDocuments/Fundamental_Optics_OverviewWEB.pdf Fundamental Optics] – tehnički vodič
*[http://optics.byu.edu/textbook.aspx Physics of Light and Optics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120704201855/http://optics.byu.edu/textbook.aspx |date=4. 7. 2012 }} – knjiga za dodiplomski studij ([[Univerzitet &quot;Brigham Young&quot;]])

;Dodatna literatura
*[http://www.iop.org/publications/iop/2009/page_38205.html Optics and photonics: Physics enhancing our lives] ([http://www.iop.org/publications/iop/index.html Publikacije Instituta za fiziku])

;Društva
{{col-begin}}
{{Col-break|width=50%}}
*[[Evropsko optičko društvo]] – [http://www.myeos.org link]
*[[Optičko društvo (SAD)|Optičko društvo]] – [http://www.osa.org link]
*[[SPIE]] – [http://www.spie.org link]
{{Col-break|width=50%}}
*[[Konzorcij Evropske fotoničke industrije]] – [http://www.epic-assoc.com link]
*[[Indijsko optičko društvo]] – [http://www.osiindia.org link] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080224123918/http://www.osiindia.org/ |date=24. 2. 2008 }}
{{col-end}}

{{Grane fizike}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Optika| ]]
[[Kategorija:Elektromagnetno zračenje]]
[[Kategorija:Primijenjena i interdisciplinarna fizika]]
[[Kategorija:Filozofija prirode]]
[[Kategorija:Svjetlost]]</text>
      <sha1>pmkb3xjohtwd0qweq84ypoih5f8fpcv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pauk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20494</id>
    <revision>
      <id>3915567</id>
      <parentid>3850401</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:05:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3915567</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10930" sha1="is7izw9fytdnvyocqrn0jcbq3avso45" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja          = tan
| naziv         = Pauk
| slika         = Spiders Diversity.jpg
| slika_širina  = 240px
| slika_opis    = Asortiman različitih pauka
| regnum        = [[Životinje|Animalia]]
| divisio       =
| classis       = Arachnida
| ordo          = Araneae
| familia       = 
| genus         = 
| genus_autorstvo = 
| razdioba_stepen = 
| razdioba        = 
}}

'''Pauk''' ''(Arenaida)'' su [[zglavkari]] koji udišu zrak i imaju osam nogu (4 para) helicere sa očnjacima koje općenito mogu ubrizgati [[otrov]],&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |last= Cushing |first=P.E.|editor-last= Capinera |editor-first= J.L. |encyclopedia= Encyclopedia of Entomology |title=  Spiders (Arachnida: Araneae) |year= 2008 |publisher= Springer |doi=10.1007/978-1-4020-6359-6_4320 |page= 3496 |isbn=978-1-4020-6242-1}}&lt;/ref&gt; i predice koje istiskuju svilu.&lt;ref name=&quot;SeldenAndShear2009&quot;&gt;{{cite journal |author1=Selden, P.A. |author2=Shear, W.A. |name-list-style=amp | title=Fossil evidence for the origin of spider spinnerets | journal=PNAS | doi=10.1073/pnas.0809174106| pmid=19104044| pmc=2634869| volume=105| issue=52|date= decembar 2008| pages=20781–85|bibcode=2008PNAS..10520781S |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Razne vrste pauka žive u svim krajevima svijeta a ujed nekih vrsta može biti vrlo opasan ili čak smrtonosan. Oni su najveći red [[Arachnide|arachnida]] i zauzimaju sedmo mjesto u ukupnoj raznolikosti vrsta među svim redovima organizama.&lt;ref name=sebastin&gt;{{cite book |editor-last1= Sebastin |editor-first1=  P.A.|editor-last2= Peter | editor-first2= K.V. |date= 2009|title=Spiders of India |url= https://books.google.com/books?id=9oVHO-3ZGx4C |location= |publisher= Universities Press/[[Orient Blackswan]] |isbn=978-81-7371-641-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dimitrov&quot;&gt;{{cite journal |last1=Dimitrov |first1=Dimitar |last2=Hormiga |first2=Gustavo |title=Spider Diversification Through Space and Time |journal=Annual Review of Entomology |date=7. 1. 2021 |volume=66 |issue=1 |pages=225–241 |doi=10.1146/annurev-ento-061520-083414 |pmid=32822555 |s2cid=221235817 |url=https://doi.org/10.1146/annurev-ento-061520-083414 |access-date=10. 12. 2021 |issn=0066-4170}}&lt;/ref&gt; Pauci se nalaze širom svijeta na svim kontinentima osim na [[Antarktik]]u, a ustalili su se u gotovo svim kopnenim staništima. Od avgusta 2022. taksonomisti su zabilježili 50.356 vrsta pauka u 132 porodice.&lt;ref name=WSC_stats&gt;{{cite web |title=Currently valid spider genera and species |website=World Spider Catalog |publisher=Natural History Museum Bern |url=http://www.wsc.nmbe.ch/statistics/ |access-date=8. 8. 2022}}&lt;/ref&gt; Međutim, među naučnicima se vodi debata o tome kako porodice treba da se klasifikuju, sa preko 20 različitih klasifikacija predloženo od 1900. godine.&lt;ref name=&quot;Bioofspiders&quot;&gt;{{cite book |title= Biology of Spiders|url= https://archive.org/details/biologyofspiders00foel_0|url-access= registration|last= Foelix|first= Rainer F.|year= 1996|publisher= Oxford University Press|location= New York|isbn= 978-0-19-509593-7|page= [https://archive.org/details/biologyofspiders00foel_0/page/3 3]}}&lt;/ref&gt;

Anatomski, pauci se razlikuju od ostalih [[Zglavkari|člankonožaca]] po tome što su uobičajeni segmenti tijela spojeni u dvije tagme, cefalotoraks (prosoma) i opistosom (trbuh), i spojeni malim, cilindričnim pedicelom, međutim, nema ni paleontološkog ni embriološki dokaza da su pauci ikada imali odvojenu podelu nalik grudnom košu, postoji argument protiv valjanosti termina cephalothorax, što znači spojeni cefalon (glava) i grudni koš. Slično, mogu se formirati argumenti protiv upotrebe termina abdomen, jer opistosom svih pauka sadrži [[srce]] i respiratorne organe, organe netipične za abdomen.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Shultz |first1=Stanley |last2=Shultz |first2=Marguerite |title=The Tarantula Keeper's Guide |url=https://archive.org/details/tarantulakeepers0000schu |date=2009 |publisher=Barron's |location=Hauppauge, New York |isbn=978-0-7641-3885-0 |page=[https://archive.org/details/tarantulakeepers0000schu/page/23 23]}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od [[Insekti|insekata]], pauci nemaju antene. U svim osim u najprimitivnijoj grupi, ''Mesothelae'', pauci imaju najcentralizovaniji [[nervni sistem]] od svih [[Zglavkari|člankonožaca]], jer su njihove ganglije spojene u jednu masu u cefalotoraksu. Za razliku od većine [[Zglavkari|člankonožaca]], pauci nemaju mišiće ekstenzore u udovima i umjesto toga ih protežu hidrauličkim pritiskom.

Njihovi [[Trbušna šupljina|abdomeni]] nose dodatke koji su modificirani u prede koje istiskuju [[Svila|svilu]] iz šest vrsta žlijezda. Paukove mreže se uvelike razlikuju po veličini, obliku i količini korištene ljepljive niti. Sada se čini da je spiralna kuglasta mreža jedan od najranijih oblika, a pauci koji stvaraju zamršenu paučinu su brojniji i raznovrsniji od pauka koji pletu kugle. [[Arachnide]] s čepovima za proizvodnju svile pojavili su se u devonskom periodu prije oko 386 miliona godina, ali ovim životinjama očito su nedostajale predice. Pravi pauci su pronađeni u karbonskim stijenama od prije 318 do 299 miliona godina, i vrlo su slični najprimitivnijem preživjelom podredu, ''Mesothelae''. Glavne grupe modernih pauka, ''Mygalomorphae'' i ''Araneomorphae'', prvi put su se pojavile u periodu [[trijas]]a, prije 200 miliona godina.

Vrsta ''Bagheera kiplingi'' opisana je kao biljojed 2008. godine,&lt;ref name=&quot;CBio2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Meehan |first1=Christopher J. |last2=Olson |first2=Eric J. |last3=Reudink |first3=Matthew W. |last4=Kyser |first4=T. Kurt |last5=Curry |first5=Robert L. |title=Herbivory in a spider through exploitation of an ant–plant mutualism |journal=Current Biology |volume=19 |issue=19 |pages=R892–93 |year=2009 |pmid=19825348 |doi=10.1016/j.cub.2009.08.049|s2cid=27885893 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; ali sve ostale poznate vrste su grabežljivci, uglavnom lovi insekte i druge pauke, iako nekoliko velikih vrsta također love [[ptice]] i [[gušter]]e. Procjenjuje se da 25 miliona tona pauka u svijetu ubije 400-800 miliona tona plijena godišnje.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Nyffeler |first1=Martin |last2=Birkhofer |first2=Klaus |date=14. 3. 2017 |title=An estimated 400–800 million tons of prey are annually killed by the global spider community |journal=The Science of Nature |volume=104 |issue=30 |pages= 30|doi=10.1007/s00114-017-1440-1 |pmid=28289774 |pmc=5348567 |bibcode=2017SciNa.104...30N}}&lt;/ref&gt; Pauci koriste širok raspon strategija za hvatanje plijena: hvataju ga u ljepljive mreže, gađaju ga ljepljivim bolama, oponašaju plijen kako bi izbjegli otkrivanje ili ga obaraju. Većina otkriva plijen osjećajem vibracije, ali aktivni lovci imaju oštar vid, a lovci iz roda ''Portia'' pokazuju znakove inteligencije u odabiru taktike i sposobnosti da razviju nove. Paukova crijeva su preuska da bi primila čvrstu hranu, pa oni svoju hranu ukapljuju tako što je preplavljuju probavnim enzimima. Hranu melju i bazama pedipalpa, jer pauci nemaju [[Donja vilica|mandibule]] koje imaju [[rakovi]] i [[insekti]].

Kako bi izbjegli da ih pojedu ženke, koje su obično mnogo veće, mužjaci pauka identificiraju se potencijalnim partnerima raznim složenim ritualima udvaranja. Mužjaci većine vrsta prežive nekoliko parenja, ograničeno uglavnom kratkim životnim vijekom. Ženke tkaju svilene kutije za jaja, od kojih svaka može sadržavati stotine jaja. Ženke mnogih vrsta brinu se za svoje mlade, na primjer tako što ih nose okolo ili dijele hranu s njima. Manjina vrsta su društvene, grade zajedničku mrežu koja može udomiti od nekoliko do 50.000 jedinki. Društveno ponašanje se kreće od nesigurne tolerancije, kao kod [[Crna udovica|crnih udovica]], do kooperativnog lova i dijeljenja hrane. Iako većina pauka živi najviše dvije godine, [[Tarantula (Pauk)|tarantule]] i drugi migalomorfni pauci mogu živjeti i do 25 godina u zatočeništvu.

Dok je otrov nekoliko vrsta opasan za ljude, naučnici sada istražuju upotrebu otrova pauka u medicini i kao [[Pesticidi|pesticida]] koji ne zagađuje okolinu. Paukova svila pruža kombinaciju lakoće, snage i elastičnosti koja je superiornija u odnosu na sintetičke materijale, a geni paukove svile su umetnuti u [[Sisari|sisare]] i [[biljke]] kako bi se vidjelo da li se oni mogu koristiti kao tvornice svile. Kao rezultat njihovog širokog spektra ponašanja, pauci su postali uobičajeni simboli u umjetnosti i mitologiji simbolizirajući različite kombinacije strpljenja, okrutnosti i kreativnih moći. Iracionalni strah od pauka naziva se [[arahnofobija]].

Pauci se razlikuju po broju presvlačenja, ali im životni vijek obično traje najmanje godinu dana. Njihove paučinaste bradavice razlikuju se među vrstama i povezane su s veličinom tijela i mreže koju pletu. Prvobitna funkcija mreže bila je zaštita potomstva, a danas služi i za hvatanje plijena. Pauci mogu po vibracijama mreže prepoznati plijen ili opasnost. Ako imaju posla s većim plijenom ili predatorom, mogu otkinuti dio mreže i pobjeći.

Postoje i opasne vrste pauka za čovjeka, čiji ugrizi izazivaju bol i ponekad trovanja. Na Balkanu je prisutna crna udovica (Latrodectus mactans), čiji otrov izaziva grčeve mišića i druge simptome. Pauci imaju važnu ulogu u prirodi jer kontrolišu brojnost insekata. Hrane se uglavnom kukcima i drugim manjim životinjama.

Red Aranea (pauci) dijeli se na tri podreda:

# '''Liphistiomorphes''' – najstarija i najprimitivnija grupa, s osam živih vrsta (npr. ''Liphistius sp.'').
# '''Mygalomorphes''' – obuhvata najkrupnije pauke (npr. ''Atrax robustus'' koji može probosti ljudski nokat, ''Avicularia avicularia'', ''Theraphosa sp.'', ''Atypus sp.''). Ima oko 2.200 vrsta.
# '''Araneomorphes''' – najrazvijenija i najbrojnija grupa s oko 20.000 vrsta. Tu spadaju porodice poput ''Dysderidae'', ''Pholcidae'', ''Salticidae'' (skakači) i ''Theridiidae'' (npr. ''Latrodectus mactans'' – crna udovica).&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Trožić - Borovac|first=Sadbera|title=Priručnik iz sistematike viših ahordata}}&lt;/ref&gt;

Većina pauka živi samostalno, ali neke vrste grade zajedničke mreže. Pauci koriste paučinu i za kretanje pomoću vjetra (tzv. baloniranje). Žlijezde koje proizvode paučinu mogu lučiti različite hemijske sastave niti.

Najveći pauk je [[tarantula]], a najotrovniji je [[crna udovica]].

== Također pogledajte ==
* [[Arachnide]]
* [[Lažni pauci]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commons|Araneae}}
* https://web.archive.org/web/20130415065258/http://www.dmoz.org/Science/Biology/Flora_and_Fauna/Animalia/Arthropoda/Arachnida/Araneae
* https://web.archive.org/web/20110903061307/http://www.eol.org/pages/166
* http://www.naturbildarchiv-guenter.de/index.php?id=2343&amp;L=1 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130728082256/http://www.naturbildarchiv-guenter.de/index.php?id=2343&amp;L=1 |date=28. 7. 2013 }}

[[Kategorija:Paučnjaci]]</text>
      <sha1>is7izw9fytdnvyocqrn0jcbq3avso45</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Berlinska glavna željeznička stanica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21360</id>
    <revision>
      <id>3915543</id>
      <parentid>3020824</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:20:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3915543</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2067" sha1="edxsqrv01if9ho86hgryf2pkbecl490" xml:space="preserve">[[Datoteka:BlnHauptbahnhof26.jpg|mini|250p|Berlinska glavna željeznica]]

'''Berlinska glavna željeznička stanica'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bahnhof.de/berlin-hauptbahnhof|title=Berlin Hauptbahnhof|website=www.bahnhof.de|language=de|access-date=2026-07-31}}&lt;/ref&gt; ([[Njemački jezik|njemački]]: ''Berlin Hauptbahnhof'') sagrađena je kao centralna željeznička stanica [[Berlin]]a u samom centru grada, na mjestu nekadašnje ''Lehrter'' stanice. Nalazi se u neposrednoj blizini [[Reichstag]]a, [[kancelar]]skog ureda i kompleksa novih vladinih zgrada, duž nekadašnjeg [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].

Otvorena je i puštena u promet dana [[28. maj]]a [[2006]]. svečanom ceremonijom uz prisustvo [[Njemačka|njemačkog]] kancelara [[Angela Merkel|Angele Merkel]] i berlinskog [[gradonačelnik]]a [[Klaus Wowereit|Klausa Wowereita]]. 

Nova berlinska ''Glavna željeznička stanica'' je sagrađena prema projektu njemačkog [[arhitekt]]e [[Meinhard von Gerkan|Meinharda von Gerkena]] i ubraja se u najveće, najljepše, ali i najskuplje stanice na svijetu. Njena izgradnja stajala je oko 700 miliona eura, neračunajući infrastrukturu, tunel za cestu i povezivanje s podzemnom željeznicom.

Peterospratna čelična stanica s prozirnim krovom od 9.117 staklenih ploča zamišljena je već u ranim danima njemačkog ujedinjenja, a planirana je za svakodnevno prometovanje 1.100 [[voz]]ova i 240.000 putnika. Stanicom prolazi šest linija koje povezuju istok i zapad, a 15 metara ispod zemlje prolazi osam linija u pravcu sjever-jug. Čak 43 staklena dizala i 54 pokretne trake putnike vode u šoping centar u kojem se, na tri razine, nalazi više od 80 trgovina, restorana i ugostiteljskih objekata s oko 900 zaposlenika.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20060603213225/http://www.hbf-berlin.de/site/berlin__hauptbahnhof/de/start.html Berlin Hauptbahnhof (njem.)]
{{Commonscat|Berlin Hauptbahnhof}}

[[Kategorija:Željezničke stanice po gradovima]]
[[Kategorija:Željezničke stanice u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>edxsqrv01if9ho86hgryf2pkbecl490</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sulejman Rebac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30013</id>
    <revision>
      <id>3915646</id>
      <parentid>3897837</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:17:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sportisti iz Mostara]]</comment>
      <origin>3915646</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5128" sha1="p05aiku9osru8gxj6s5wuenkns6hlx6" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Sulejman Rebac
| slika                      = 
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja|1929|3|29}}
| rodnigrad                  = [[Mostar]]
| rodnadržava                = [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = {{Datum smrti i godine|2006|11|16|1929|3|29}}
| gradsmrti                  = Mostar
| državasmrti                = [[Bosna i Hercegovina]]
| visina                     = 
| pozicija                   = [[Napadač]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = 
| godine1                    = 1947–1954.
| klubovi1                   = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)1           = 404 (302)
| godine2                    = 1954–1957.
| klubovi2                   = [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]
| nastupi(golovi)2           = 72 (30)
| godine3                    = 1957–1958.
| klubovi3                   = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| nastupi(golovi)3           = 28 (19)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine1          = 
| nacionalneekipe1           = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
| nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (2)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| trenergodine               = 1968–1976.&lt;br /&gt;1973–1974.&lt;br /&gt;1977–1978.
| trenerklubovi              = FK Velež Mostar&lt;br /&gt;[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]&lt;br /&gt;[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
| zadnjeuređivanje           = 8. juni 2026
}}
'''Sulejman Rebac''' ([[Mostar]], 29. mart 2029 – Mostar, 16. novembar 2006)&lt;ref&gt;http://www.24sata.info/1691{{Dead link|date=June 2018 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=no }}&lt;/ref&gt; bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] i trener.

Bivši nogometaš mostarskog [[FK Velež Mostar|Veleža]], [[split]]skog [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] i [[FK Sarajevo|Sarajeva]], te bivši trener Veleža, sarajevskog [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničara]], te [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentacije Hrvatske]] u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=17477|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2 May 2021}}&lt;/ref&gt; Bio je jedan od najcjenjenijih nogometnih stručnjaka. 

== Trenerska karijera ==
Nakon odlaska u penziju započeo je trenersku karijeru 1963.&lt;ref&gt;Fudbaleri i timovi 1975-76&lt;/ref&gt; kao trener [[FK Velež Mostar|Veleža]]. Iako nikada nisu osvojili titulu, Velež je u to vrijeme bio među najboljim jugoslovenskim klubovima. Igrači kao što su [[Dušan Bajević]], [[Enver Marić]], [[Franjo Vladić]] (trio 'BMV'),&lt;ref&gt;[https://www.bljesak.info/sport/nogomet/na-danasnji-dan-roden-tvorac-slavne-generacije-veleza/152761 Na današnji dan rođen tvorac slavne generacije Veleža] - Bljesak&lt;/ref&gt; [[Džemal Hadžiabdić]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Aleksandar Ristić]], [[Boro Primorac]], [[Vladimir Pecelj]], [[Momčilo Vukoje]], [[Ahmed Glavović]], [[Dubravko Ledić]], [[Jadranko Topić]], [[Marijan Kvesić]], [[Marko Čolić]] i [[Slobodan Mrgan]] proslavili su se pod njegovim trenerskim vodstvom. U sezoni 1977/78 bio je trener [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničara]].

U decembru 1973. imenovan je u trenersku komisiju, zajedno sa [[Miljan Miljanić|Miljanom Miljanićem]], [[Milan Ribar|Milanom Ribarom]], [[Tomislav Ivić|Tomislavom Ivićem]] i [[Milovan Ćirić|Milovanom Ćirićem]], stvorenom za vođenje [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|reprezentacije Jugoslavije]]. Kao dio toga, bio je prisutan na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Svjetskom prvenstvu u]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|nogometu 1974]].

Preminuo je 16. novembra 2006. u mostarskoj bolnici u 77. godini života od moždanog udara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fkvelez.ba/sjecanje-sulejman-velicanstveni/|title=SJEĆANJE: Sulejman Veličanstveni|date=2022-11-16|website=FK Velež Mostar|language=bs-BA|access-date=2026-06-08}}&lt;/ref&gt; Dženaza je obavljena na gradskom groblju Sutina u Mostaru.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.sport.de/fussball/pe113176/sulejman-rebac/ Sulejman Rebac] na ''sport.de''

{{Treneri Veleža}}
{{Treneri FK Željezničar Sarajevo}}
{{Selektori nogometne reprezentacije Jugoslavije}}

{{DEFAULTSORT:Rebac, Sulejman}}
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[Kategorija:Umrli 2006.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Jugoslavije]]
[[Kategorija:Treneri Veleža]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Sportisti iz Mostara]]</text>
      <sha1>p05aiku9osru8gxj6s5wuenkns6hlx6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Okrug Jämtland</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33046</id>
    <revision>
      <id>3915574</id>
      <parentid>3761438</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:27:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915574</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7132" sha1="2azrfk5wwe8cb6fkxskzthbigvmp9sw" xml:space="preserve">{{Geokutija|Regija
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                      = Okrug Jämtland
| izvorno_ime              =
| drugo_ime                = Jämtlands län {{Simboli jezika|sv|švedski}}
| kategorija               = [[Okruzi u Švedskoj|okrug]]
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv           =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                  =
| simbol                   = Jämtland län vapen.svg | simbol_vrsta = Grb
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| država                   = Švedska
| zastava_države           = da
| administrativna_podjela1 = [[Jämtland,]] Härjedalen, &lt;br /&gt;[[Hälsingland,]] Ångermanland,&lt;br /&gt; [[Dalarna,]] Medelpad]] i [[Lappland]] | administrativna_podjela1_vrsta = [[Švedske pokrajine|Historijska pokrajina]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| glavni_grad              = [[Östersund]]
| širina_stepeni_glavnog_grada         = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada =
| dužina_stepeni_glavnog_grada         = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada =
| najviši                  =
| najviša_lokacija         = 
| najviša_visina           = 
| najniža                  =
| najniža_lokacija         =
| najniža_visina           = 
&lt;!-- *** Dimenzije *** --&gt;
| površina                 = 49 444
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo             = 126 573 | stanovništvo_datum = 31. mart 2011
| stanovništvo_gustoća     = 2,560
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
| osnovan                  = 1810.
| lider                    = Britt Bohlin Ohlsson | lider_vrsta = Načelnik
| lider_partija            =
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| vremenska_zona           = [[Srednjoevropsko vrijeme]] 
| vremenska_zona_DST       = 
| kod                      = 
&lt;!-- *** Karta *** --&gt;
| karta                    = SverigesLän2007Jämtland.svg
| opis_karte               =
| razmjer_karte            = 100
&lt;!-- *** Webb stranice *** --&gt;
| web_stranica             =
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                 =
}}
'''Okrug Jämtland'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Jamtland|title=Jämtland {{!}} Scandinavian Mountains, Nature Reserves, Skiing {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=31. 8. 2025}}&lt;/ref&gt; ({{sv|Jämtlands län}}) je [[Okruzi u Švedskoj|okrug]] u središnjoj [[Švedska|Švedskoj]]. Glavni grad okruga je [[Östersund]].

== Geografija ==
Okrug Jämtland se nalazi u južnom dijelu područja [[Norrland]], odnosno u srednjem dijelu Švedske. Graniči s okruzima [[okrug Västerbotten|Västerbotten]] na sjeveru, [[okrug Västernorrland|Västernorrland]] i [[okrug Gävleborg|Gävleborg]] na istoku i [[okrug Dalarna|Dalarna]] na jugu. Na zapadu se graniči sa [[Norveška|norveškim]] okruzima [[Nord-Trøndelag]] i [[Sør-Trøndelag.]] Glavni grad]] okruga Jämtland je [[Östersund]].

U sastav okruga ulaze pokrajine [[Jämtland]] i [[Härjedalen]], neki dijelovi pokrajina [[Ångermanland]] i [[Hälsingland]], te manji dijelovi pokrajina [[Dalarna]], [[Medelpad]] i [[Laponija (Švedska)|Laponija]] .

Površina okruga Jämtland (49.443&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) čini 12% od ukupne površine Švedske i time je treći po veličini okrug u Švedskoj. 22.200 hektara čine ostrva, ukupno 11.390 ostrva, od kojih je samo 274 naseljeno. Najveći broj ostrva se nalazi u općinama Strömsund (2.939) i Härjedalen (2.338). Najveća ostrva okruga su Ammerön i Frösön.

U okrugu se nalazi jedan [[nacionalni park Sånfjället]] u općini Härjedalen, i 68 [[prirodni rezervat|prirodnih rezervata]]. Planina Sånfjället (1277m) poznata je i kao područje sa najvećim brojem [[medvjed]]a u Švedskoj.

=== Planine ===
* Helagsfjället (1.797 m)
* Templet, Storsola (1.728 m)
* Lillsylen (1.702 m)
* Åreskutan (1.420 m)
* Anåfjället (1.332 m)
* Sielkentjakke (1.315 m)
* Sånfjället (1.278 m)
* Munsfjället (1.188 m)
* Ansätten (1.091 m)

=== Jezera ===
* [[Storsjön]] (456&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
* [[Ströms Vattudal]] (170&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
* [[Kallsjön]] (156&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
* [[Flåsjön]] (112&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
* [[Torrön]] (94&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
* [[Näkten]] (83&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)

=== Vrijeme ===
* Srednja temperatura u januaru: -9,0&amp;nbsp;°C 
* Srednja temperatura u julu: 13,9&amp;nbsp;°C
* Prosječna godišnja temperatura: 2,6&amp;nbsp;°C
* Godišnji prosjek padavina: 563&amp;nbsp;mm
[[Datoteka:Sonfjället by Rickard Olsson.jpg|centar|mini|397x397px|Nacionalni park Sånfjället]]

== Stanovništvo ==
Okrug Jämtland broji 126.917 stanovnika. [[Gustoća stanovništva]] je 3/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, što ga čini jednim od najnenaseljenijih [[okrug]]a. Jedino [[ostrvo|ostrvski]] okrug [[okrug Gotland|Gotland]] ima manji broj stanovnika.

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:Jämtland County.png|mini|desno|242x242px|Općine u okrugu Jämtland]]

=== Općine ===
* [[Berg (općina)|Berg]] (7.652)
* [[Bräcke (općina)|Bräcke]] (7.172)
* [[Härjedalen (općina)|Härjedalen]] (10.863)
* [[Krokom (općina)|Krokom]] (14.132)
* [[Ragunda (općina)|Ragunda]] (5.793)
* [[Strömsund (općina)|Strömsund]] (12.858)
* [[Åre (općina)|Åre]] (9.984)
* [[Östersund (općina)|Östersund]] (58.515)

&lt;small&gt;(Broj stanovnika po popisu 31. marta 2006)&lt;/small&gt;

=== Veća mjesta ===
* [[Östersund]] (43.536 stanovnika) &lt;small&gt;(2000)&lt;/small&gt;
* [[Frösön]]
* [[Brunflo]] (3.935)
* [[Strömsund]] (3.707)
* [[Sveg]] (2.724)
* [[Krokom]] (2.075)

== Saobraćaj ==
Autoput [[E14]] od [[Sundsvall]]a prema [[Trondheim]] (istok-zapad) i autoput [[E45]] od [[Agrigent]]a prema [[Karesuando]] se ukrštaju u srednjem dijelu okruga, odnosno u glavnom gradu okruga, [[Östersund]]u.

[[Željeznica]] Jämtlanda je veoma razvijena. U ovom okrugu se nalaze direktne veze za sve veće gradove Švedske ([[Stockholm,]] Göteborg, [[Malmö,]] [[Sundsvall]] i [[Trondheim]]).

U okrugu Jämtland se nalaze i dva aerodroma. Iz Östersunda idu direktni letovi za Stockholm-Arlanda, [[Umeå]] i [[Luleå. Postoje također i sezonske čarter-linije za [[Južna Evropa|Južnu Evropu]] i [[Kanarska ostrva]], dok za vrijeme hladnih zimskih dana idu čarter-letovi za [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], [[Njemačka|Njemačku]] i [[Rusija|Rusiju]]. Drugi aerodrom u okrugu, koji se nalazi u gradu [[Sveg]] ([[Härjedalen (općina)|općina Härjedalen]]), nudi direktne linije za Stockholm-Arlanda.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.z.lst.se/ okružna uprava Jämtland]
* [http://www.jamtland.info/ Turizam Jämtland-Härjedalen ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060106205657/http://www.jamtland.info/ |date=6. 1. 2006 }}
* [https://web.archive.org/web/20041208063652/http://www.jamtland.se/ jamtland.se]
* [http://www.genealogi.se/jamtland/karta.html Župe okruga Jämtland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060925081144/http://www.genealogi.se/jamtland/karta.html |date=25. 9. 2006 }}

{{Okruzi u Švedskoj}}

{{Commonscat|Jämtland}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okruzi u Švedskoj]]
[[Kategorija:Okrug Jämtland|*]]</text>
      <sha1>2azrfk5wwe8cb6fkxskzthbigvmp9sw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35485</id>
    <revision>
      <id>3915654</id>
      <parentid>3913082</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:00:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mickie-Mickie</username>
        <id>166484</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ažuriranje podataka</comment>
      <origin>3915654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6084" sha1="q1whf08r2fdaqk3rruw3d0vredqijfk" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
| ime                        = Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija
| izvorno_ime                = The United Nations Security Council
| slika                      = {{box|[[File:Emblem of the United Nations.svg|120px]]|type= transparent}}
| veličina_slike             = 
| opis_slike                 = 
| karta                      = File:UN Security Council Nov 16 2023.jpg
| veličina_karte             = 
| opis_karte                 = Dvorana Vijeća sigurnosti u [[New York]]u
| skraćenica                 = VSUN
| uzrečica                   = 
| prethodnik                 = 
| nasljednik                 = 
| datum_osnivanja            = 24. oktobar 1945.
| datum_gašenja              = 
| vrsta                      = 
| status                     = 
| cilj                       = 
| glavno_sjedište            = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| glavno_sjedište_koordinate = &lt;!-- {{coord|LAT|LON|display=inline,title}} --&gt;
| područje_utjecaja          = 
| članstvo                   = {{unbulleted list
|[[Stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Stalne članice]]:
|{{ZID|Kina}}{{efn|name=roc|Narodna Republika Kina primljena je u UN i Vijeće sigurnosti 1971, zamijenivši i isključivši [[Republika Kina (1912–1949)|Republiku Kinu]]. [[Povelja Ujedinjenih nacija]] i dalje navodi Republiku Kinu kao članicu.}}
|{{ZID|Francuska}}
|{{ZID|Rusija}}{{efn|name=ussr|Ruska Federacija naslijedila je mjesto [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. [[Povelja Ujedinjenih nacija]] i dalje navodi Sovjetski Savez kao člana.}}
|{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
}}{{unbulleted list
|Nestalne članice na rotaciji:
|{{ZID|Alžir}}
|{{ZID|Danska}}
|{{ZID|Grčka}}
|{{ZID|Gvajana}}
|{{ZID|Pakistan}}
|{{ZID|Panama}}
|{{ZID|Sijera Leone}}
|{{ZID|Slovenija}}
|{{ZID|Somalija}}
|{{ZID|Južna Koreja}}
}}
| jezik                      = 
| generalni_sekretar         = 
| lider_vrsta1               = Predsjedavajuća
| lider_ime1                 = {{ZID|Danska}} (august 2026)
| lider_vrsta2               = 
| lider_ime2                 = 
| lider_vrsta3               = 
| lider_ime3                 = 
| lider_vrsta4               = 
| lider_ime4                 = 
| lider_vrsta5               = 
| lider_ime5                 = 
| lider_vrsta6               = 
| lider_ime6                 = 
| lider_vrsta7               = 
| lider_ime7                 = 
| ključne_osobe              = 
| glavni_organ               = 
| budžet                     = 
| broj_zaposlenih            = 
| broj_volontera             = 
| veb-sajt                   = {{URL|https://un.org/securitycouncil/}}
}}
'''Vijeće sigurnosti''' najbitnije je tijelo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] kojem, prema 24. članu [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje UN-a]] zemlje članice organizacije povjeravaju zadatak očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://www.un.org/securitycouncil/ |title= United Nations Security Council |website= un.org|access-date= 25. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Sastav ==
Vijeće sigurnosti se sastoji od 15 zemalja članica UN-a; od toga pet permanentnih ([[Sjedinjene Američke Države]], [[Kina]], [[Francuska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Rusija]]) i deset nestalnih članica. Nestalne članice postavlja [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalna skupština]] ukoliko zadovoljavaju dva kriterija: doprinos međunarodnom miru i sigurnosti te ostalim ciljevima organizacije i pravedna geografska raspoređenost. Nestalne članice u Vijeće sigurnosti su izabrane na vremensko razdoblje od dvije godine pri čemu se na prvim sljedećim izborima za nove članove (održanih nakon što se broj članica Vijeća sigurnosti s 11 povećao na 15) dva člana Vijeća sigurnosti izaberu za vremensko razdoblje od jedne godine. Zemlja članica kojoj je [[mandat]] istekao ne može biti izabrana ponovo odmah.

== Način rada ==
Vijeće sigurnosti mora biti organizovano tako da se može sastati u bilo kojem trenutku; zato su zemlje članice dužne imati svog predstavnika prisutnog 24 sata na dan. Lokacija nije tačno određena.

Svaka država članica Vijeća sigurnosti ima po jedan glas. U proceduralnim odlukama (one koje treba usvojiti da bi Vijeće sigurnosti uopće djelovalo), odluke su usvojene ako za njih glasa devet od petnaest bilo kojih zemalja članica - kako stalnih, tako i nestalnih.

Meritorne odluke usvajaju se ako za njih glasa devet članova Vijeća sigurnosti, među kojima pozitivno opredijeljenih za odluku mora biti svih pet stalnih članica.

Po 31. članu Povelje UN-a, sastancima može prisustvovati država nečlanica Vijeća kada se odluke koje ono donosi bitno tiču njenog interesa. U tom slučaju zemlji je dozvoljeno prisustvo na sastancima, ali ne i glasanje.&lt;ref&gt;{{Cite book |last= Heywood |first= Andrew |url= https://www.worldcat.org/oclc/259265681 |title= Global politics |year= 2011 |publisher= Palgrave Macmillan |isbn= 978-1-4039-8982-6 |location= Houndmills, Basingstoke Hampshire |oclc= 259265681}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last= Hurd |first= Ian |url= https://www.worldcat.org/oclc/985966782 |title= International organizations: politics, law, practice |year= 2018 |isbn= 978-1-107-18330-8 |edition= 3. |location= [[Cambridge]], UK |oclc= 985966782}}&lt;/ref&gt;

== Proširenje ==
Današnje stanje Vijeća sigurnosti odražava sliku nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], zbog toga su [[Njemačka]], [[Indija]], [[Brazil]] i [[Japan]] osnovali [[G4]]. Ovaj savez ima zadatak da promoviše ove 4 zemlje da bi dobile stalno mjesto u Vijeću sigurnosti. Iako mnoge zemlje smatraju da članice G4 trebaju dobiti stalno mjesto, mnogi analitičari smatraju da se to neće još dogoditi.

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commonscat-inline|United Nations Security Council}}

{{stub-polit}}

{{Povelja UN-a}}
{{Ujedinjene nacije}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija| ]]
[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]</text>
      <sha1>q1whf08r2fdaqk3rruw3d0vredqijfk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srednjovjekovna bosanska heraldika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39465</id>
    <revision>
      <id>3915563</id>
      <parentid>3835969</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:52:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Stilizirane reference.</comment>
      <origin>3915563</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8281" sha1="qse86lee7kgcs5agwq4em9g29em3cw1" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''[[Heraldika]]''' je pomoćna historijska nauka koja proučava nastanak, razvoj i upotrebu grbova. Njeno proučavanje u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] počelo je krajem 19. vijeka kada se povela debata o ''pravom bosanskom grbu'' koji bi trebao predstavljati Bosnu i Hercegovinu u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-ugarske monarhije]]. Prvi se sistematičnije bosanskom srednjovjekovnom heraldikom bavio [[Franjo Rački]], koji je u svom radu ''Stari grb bosanski'', dao pregled većine historijskih izvora na kojima se grb javljao. Poslije njega zapaženu ulogu u proučavanju ovog interesantnog problema imali su [[Lajoš Thallóczy]], [[Nikola Radojčić]], [[Ivan Rengjeo]], [[Mihailo Dinić]], [[Aleksandar Solovjev]], i [[Pavao Anđelić]].

== Počeci heraldike u srednjovjekovnoj Bosni ==
U srednjem vijeku vladarski grbovi su istovremeno predstavljali i grbove određenih zemalja. Ponekad je neki grb postajao i grbom dinastije koja je tom zemljom vladala, pa su se pojedini simboli shvatali i kao njeni stalni simboli. Prvi bosanski vladar koji je imao svoj grb, kojeg je postavljao na svoje [[Srednjovjekovna bosanska numizmatika|novce]] i [[Srednjovjekovna bosanska sfragistika|pečate]], bio je ban [[Stjepan II Kotromanić]]. Na nekoliko primjeraka njegovog novca javlja se dosta primitivan [[grb]] predstavljen samo šljemom i čelenkom. Ovakva kompozicija nije bila neuobičajena u zemljama tog doba u kojima heraldika nije bila razvijena. Tako se usamljen šljem kao heraldički simbol javlja na novcima srpskog vladara [[Stefan Uroš IV Dušan|Stefana Dušana]], kao i na nekim kovanicama vlaškog vojvode Vladislava I Vlaicua. Međutim, najvjerovatnije je da su svi ti novci, među njima i bosanski, rađeni po uzoru na novac ugarskog kralja Karla Roberta. Specifičnost bosanskog grba bila bi u tome što je na jednoj varjanti novca bana Stjepana prikazan i potpuni grb, heraldički štit sa zvijezdom u slobodnom polju, kao i ustaljeni štit i čelenka. Osim ovog grba, ban Stjepan II koristio je na svojim pečatima i nepotpuni grb, na čijem je štitu bila predstavljena usamljena poprečna greda. Ovaj grb usvojio je i njegov nasljednik ban [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko]] koji se na svojim dokumentima služio pečatom svog prethodnika.

== Heraldika bosanskog kraljevstva ==
[[Datoteka:Brokat iz Mila.JPG|mini|150px|desno|Grb kralja Tvrtka prema brokatnoj tkanini pronađenoj u Milima]]
Do intenzivnijeg razvoja heraldike u srednjovjekovnoj Bosni dolazi nakon što se ban Tvrtko krunisao za kralja 1377. godine, kada on na svoj postojeći grb uvodi heraldički motiv [[ljiljan]]a (na ''plavom polju kosa srebrena greda, u slobodnim poljima po tri zlatna ljiljana''). Predpostavlja se da su ljiljani u bosansku heraldiku došli ugarskim posredstvom jer je tadašnji ugarski kralj, [[Ludovik I Veliki]], pripadao dinastiji [[Anžuvinci|Anžuvinaca]] čiji je dinastički simbol bio upravo ljijan (''fleur-de-lys''). U kasnijem periodu Tvrtkovi nasljednici modificiraju njegov grb da bi što više odgovarao njihovoj vladarskoj ideologiji. Tako kralj [[Stjepan Ostoja]] u polje svog grba postavlja heraldičku ljiljanovu krunu koja je trebala simbolizirati jedinstvo bosanskog kraljevstva kao i povezanost kraljeve osobe s apstraktnom kraljevskom krunom. U historiografiji ovaj njegov potez nazivan je ''heraldičkom'' ili ''grbovnom reformom''. Ostojin nasljednik, [[Tvrtko II Kotromanić]], kruni u grbu svog prethodnika dodaje i početno slovo svog imena '''T''', kako bi još snažnije istakao svoju vlast nad Bosnom. I njegov nasljednik [[Stjepan Tomaš]] postupa isto, te umjesto inicijala '''T''', postavlja svoje inicijale '''ST''' (Stjepan Tomaš). Međutim, izgleda da je stari bosanski grb kralja Tvrtka I sa ljiljanima u to vrijeme bio shvatan kao porodični ili dinastički simbol, pa se on ponovo susreće i na nekim vrstama novca Stjepana Tomaša. Tomašev sin, posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]], u svom grbu nema inicijala, nego samo krunu.

== Heraldika bosanske vlastele ==
Pored vladarske dinastije u srednjovjekovnoj Bosni porodične ili lične grbove su posjedovali i bosanski plemići. [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] na svom novcu kojeg je kovao kao splitski [[herceg]] postavljao je grb koji je vjerovatno dobio od [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]], koji ga je uostalom i imenovao hercegom 1403. godine (''štit podijeljen kosom gredom na kojoj su pikazana tri ljiljana, u slobodnim poljima štita nalaze se dva krsta''). Nakon što je prekinuo svoje savezništvo sa Ladislavom, i prešao u politički tabor [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]], Hrvoje je promijenio svoj grb tako da više odgovara njegovoj trenutačnoj poziciji (''na srebrenom polju dvije vodoravne crvene grede ispod kojih se nalazi dvorepi crveni lav i ruka naoružana mačem''), pa je taj grb svoje mjesto našao i u njegovom iluminiranom [[Glagoljski misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića|misalu]]. Pored Hrvoja, od bosanskih velikaša grbove su imali i [[Kosače]], [[Pavlovići]], [[Sankovići]] i [[Pribinići]]. Grb Kosača (''na srebrenom'' ili ''zlatnom polju niz kosih crvenih greda'') prvi put se javlja na jednom relikvijaru koji je pripadao [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalju Hranić]]u i koji se danas čuva u [[Zadar|Zadru]], a kasnije na većini pečata hecega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]] i njegovih sinova, kao i na kruni jednog bunara koji se danas nalazi u [[Dubrovnik]]u. Pavlovići su za svoj grb koristili prikaz svog grada [[Borač|Borča]], dok su Sankovići na svom grbu imali predstavu sidra. Predpostavlja se da je grb pronađen na jednom pečatnom prstenu iskopanom u [[Mile|Milima]] (''na štitu zvijezda rozeta, iznad štita predstava vuka otvorenih usta'') pripadao jednom od članova porodice Pribinić. Ovo je tim vjerovatnije kada se zna da se sličan grb nalazi na jednom stećku koji je pripadao članu te porodice.
[[Datoteka:Pecat Pavlovica.JPG|mini|200px|lijevo|Predstava gradskih kula na pečatu Pavlovića]]

== Reference ==

* [[Pavao Anđelić]]: ''Neka pitanja bosanske heraldike'', GZM n.s. Arheologija, XIX, Sarajevo, 1964, 157-172.
* Pavao Anđelić: ''Srednjovjekovni pečati u Bosni i Hercegovini'', ANUBiH, Sarajevo, 1970.
* Pavao Anđelić: ''Grbovi hercega Stjepana Vukčića Kosače na kruni jedne kućne cisterne u Dubrovniku'', Tribunia 1, Trebinje 1975., 83-90.
* [[Mihailo Dinić]]: ''Велики босански златник'', Историјски Часопис, 3 (1951-1952), Београд, 1952, 41-54.
* Mihailo Dinić: ''Око великог босанског златника'', Историски гласник, 3-4, Орган историског друштва НР Србије, Београд, 1955, 149-157.
* [[Srećko M. Džaja]]: ''Bosansko srednjovjekovlje kroz prizmu krune, grba i biskupije'', Jukić, 15, Sarajevo, 1985, 81-101.
* [[Dubravko Lovrenović]]: ''Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377. (Pokušaj revalorizacije)'', Forum Bosnae, br. 3-4, Sarajevo, 1999, 227-287.
* Dubravko Lovrenović: ''Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje'', Bosna Franciscana, br. 21, god. XII, Sarajevo, 2004, 172-202.
* [[Franjo Rački]]: ''Stari grb bosanski'', Rad JAZU, knj. CI, Razredi filološko-historički i filozofsko-jurisdički, XXX, Zagreb, 1890, 127-169.
* [[Nikola Radojčić]]: ''Odakle je preuzeo Mavro Orbini svoj grb Bosne?'', GZM, XLI, Sarajevo, 1929, 103-108.
* [[Lajoš Thallóczy|Ljudevit Thallóczy]]: ''Vojvoda Hrvoja i njegov grb'', GZM, god. IV, knj. I-IV, Sarajevo, 1892, 170-187.
== Vanjski linkovi ==
* http://www.academia.edu/861984/Heraldicki_problem_vladarskog_i_drzavnog_grba_Bosne_prema_koncepciji_Pave_Andelica_The_Coat_of_Arms_of_the_Medieval_Bosnian_State_and_its_Ruler_in_the_works_of_Pavao_Andelic_
* [https://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:qgZcL2_DDzMJ:www.odjek.ba/arhiva/12/specijalni%2520prilog.pdf+&amp;hl=en&amp;pid=bl&amp;srcid=ADGEESgc5PBUfwfUg0nxPZgu9kzLsUg8FJ2HU3l-XzHYKNQopo-LW2eJfnt4NxYp24MmUXnkm7gkxGKAKrTUuU-0RmzMSNHJnt8rnNP5FktN4_C3IjUL_-tloFpJM_kifPg40LJYlwW4&amp;sig=AHIEtbTzAPQ412pmcxCiYUJTxa-44NHF8A https://docs.google.com/ www.odjek.ba/ ]
{{Kultura srednjovjekovne Bosne}}

[[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]]</text>
      <sha1>qse86lee7kgcs5agwq4em9g29em3cw1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>376. p. n. e.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>40020</id>
    <revision>
      <id>3915618</id>
      <parentid>3653754</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:52:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3915618</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2407" sha1="43j05p29jyj6ug92ko3jlw6zyt7tc85" xml:space="preserve">{{godina PNE|376}}Godina '''376. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme, bila je poznata kao '''Godina tribunata Mugilana, Lanata, Kornelija i Praetekstata&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties &amp; Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}&lt;/ref&gt;''' (ili, rjeđe, '''godina 378. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 376. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina{{Godina u drugim kalendarima}}
== Događaji ==
{{Proširiti sekciju}}

* [[Atina|Atinski]] [[admiral]] [[Chabrias|Habrias]] izvojeva pomorsku pobjedu za Atinu nad [[Sparta|spartanskom]] flotom kod ostrva [[Naxos (island)|Naksos]] ([[Bitka kod Naksosa]]). Bitku su izazvali Atinjani kako bi probili spartansku [[Blokada|blokadu]] atenskih brodova za prevoz žita iz [[Crno more|Crnog mora]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Herausgeber|first=Wolfgang Haase|title=Sprache und Literatur (Literatur der julisch-claudischen und der flavischen Zeit [Forts.])|isbn=978-3-11-086154-9|pages=4270|oclc=962359045}}&lt;/ref&gt;
* [[Trakija (regija)|Trački]] grad [[Abdera, Thrace|Abdera]] je opljačkan od strane [[Triballi|Tribala]].

== 376. p. n. e. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Porođaj|Rođeni]] ==
{{Proširiti sekciju}}

== [[Smrt|Umrli]] ==
{{Proširiti sekciju}}
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>43j05p29jyj6ug92ko3jlw6zyt7tc85</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Safet Boškić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56371</id>
    <revision>
      <id>3915719</id>
      <parentid>3777051</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:19:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1637" sha1="gi0of84ior27tumxm4iegragz3c8a3k" xml:space="preserve">'''Safet Boškić'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cieldegloire.fr/011_boskic_safet.php|title=Boskic Safet|website=www.cieldegloire.fr|access-date=17. 10. 2025|archive-date=11. 2. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250211124411/http://cieldegloire.fr/011_boskic_safet.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ([[Fojnica]] [[31. januar]] [[1909]]. - [[Zagreb]] [[14. novembar]] [[1980]]), [[Ustaše|ustaški]] [[pilot]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

Bio je poznat kao najbolji pilot [[Bošnjak]] u Drugom svjetskom ratu sa ukupno 13 priznatih pobjeda. Borio se na Istočnom frontu u sastavu [[Hrvatske zrakoplovna legija|Hrvatske zrakoplovne legije]] (Kroaten-Staffeln 15./JG52). Letio je na [[Messerschmitt]]u Bf-109. Na kraju rata je zarobljen, a 1945. je oslobođen iz ratnog zarobljeništva. Poslije rata je živio u [[Zagreb]]u gdje je bio aktivan u aero klubu.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://books.google.ba/books?id=RaBh3kd2HoMC&amp;pg=PA15&amp;lpg=PA15&amp;dq=safet+bo%C5%A1ki%C4%87&amp;source=bl&amp;ots=lZyJGMEToQ&amp;sig=tl9hFJnyC7Lhi0Tme55vxKzkix8&amp;hl=bs&amp;ei=CmFwTrmIHYXj4QTY5dT2Aw&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=5&amp;ved=0CDAQ6AEwBA#v=onepage&amp;q&amp;f=false http://books.google.ba; Croatian aces of World War 2]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
*https://web.archive.org/web/20100512152536/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2832010/podlistak.asp&lt;nowiki/&gt;{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Boškić, Safet}}
[[Kategorija:Nezavisna Država Hrvatska]]
[[Kategorija:Biografije, Fojnica]]
[[Kategorija:Rođeni 1909.]]
[[Kategorija:Umrli 1980.]]
[[Kategorija:Ustaše]]</text>
      <sha1>gi0of84ior27tumxm4iegragz3c8a3k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bruceloza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>56649</id>
    <revision>
      <id>3915598</id>
      <parentid>3748339</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:43:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3915598</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5495" sha1="1z56oryjvx475ae8pffar8h76k7rjgh" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Brucella spp.JPG|mini|desno|300px|Brucela spp., uzročnik bruceloze pod mikroskopom]]
'''Bruceloza''' (isto '''Undulirajuća''', '''malteška''', '''mediteranska''' ili '''gibraltarska vrućica''') je [[bolest]] uzrokovana [[mikroorganizam|mikroorganizmima]] iz roda ''Brucella'', karakterizirana akutnim febrilnim stadijem s malo ili bez lokalizirajućih simptoma, te hroničnim stadijem s relapsima vrućice uz slabost, znojenje i mukle boli.

== Etiologija i epidemiologija ==

Uzročnici humane bruceloze su ''Brucella abortus'' (stoka), ''B. melitensis'' (ovce i koze) i ''B. suis'' (svinje – ''B. suis biotip 4'', ranije poznat kao ''B. rangiferi'', kod [[aljaska|aljaških]] i [[sibir]]skih karibua). ''B. canis'' (psi) uzrokovala je sporadične [[infekcija|infekcije]]. Infekcije brucelama opisane su kod jelena, bizona, konja, losova, zečeva, kokoši i pustinjskih miševa.

Bruceloza se stiče izravnim dodirom sa sekretima i ekskretima inficiranih životinja ili ingestijom neprokuhanog mlijeka ili mliječnih proizvoda koji sadrže Brucella mikroorganizme. Interhumani prijenos je rijedak. Bruceloza je najčešća u ruralnim područjima. To je profesionalna bolest mesara, veterinara, lovaca, seljaka i uzgajivača stoke; djeca se mogu zaraziti konzumirajući neprokuhano mlijeko ili [[pasterizacija|nepasterizirani]] sir. Bruceloza je vrlo rijetka u [[SAD]], [[Evropa|Evropi]] i [[Kanada|Kanadi]] ali se slučajevi i dalje prijavljuju na srednjem istoku, u [[mediteran]]skim područjima, [[Meksiko|Meksiku]] i [[Srednja Amerika|srednjoj Americi]].

== Simptomi i znaci ==

Inkubacija varira od 5 dana do nekoliko mjesci, a u prosjeku iznosi 2 sedmice. Početak može biti nagao sa zimicama i vrućicom, jakom glavoboljom, mialgijama, malaksalošću i ponekad proljevom; ili može biti postupan s blagom prodromalnom malaksalošću, mialgijama, glavoboljom i bolom u šiji, nakon čega dolazi do porasta večernje temperature. S napredovanjem bolesti, [[temperatura]] raste do 40 ili 41 ˚C (104 ili 105 F), zatim postupno pada na normalu ili gotovo normalu ujutro, kada se javlja profuzno znojenje.

Tipično je da intermitentna temperatura traje 1 do 5 sedmica, zatim slijedi remisija sa znatno smanjenim ili odsutnim simptomima, koja traje od 2 do 14 dana; nakon toga se ponavlja febrilni stadij. Ponekad se ovaj obrazac bolesti pojavljuje samo jednom, no povremeno slijedi akutna ili hronična bruceloza s valovima febriliteta (undulacijama) i remisijama, što se izmjenjuju mjesecima ili godinama. Kod nekih bolesnika može se pojaviti samo kratkotrajna vrućica.

Nakon početnog stadija, obično je naglašena opstipacija; pojavljuju se [[anoreksija]], gubitak težine, bol u trbuhu, artralgije, [[glavobolja]], bol u križima, slabost, iritabilnost, nesanica, [[depresija (raspoloženje)|depresija]] i emocionalna labilnost. Nastaje splenomegalija, a limfni čvorovi mogu biti lagano ili umjereno povećani; hepatomegalija može biti prisutna u do 50% bolesnika.

Bolesnici s akutnom, nekompliciranom brucelozom, obično se oporave za 2 do 3 sedmice. Komplikacije su rijetke, a uključuju subakutni bakterijski endokarditis, [[meningitis]], [[encefalitis]], [[neuritis]], orhitis, kolecistitis, [[apsces]] jetre i lezije na kostima.

== Dijagnoza ==

Broj leukocita je obično normalan ili smanjen s relativnom ili apsolutnom limfocitozom za vrijeme akutnog stadija. Konačna dijagnoza osniva se na izolaciji organizama, obično iz krvi ili rjeđe, iz likvora, urina ili tkiva. Vrlo su važni također i serološki rezultati, a testovi aglutinacije su osobito značajni kad je titar 1:160 ili veći. Testovima aglutinacije na brucelu treba ispitati titrove IgG i IgM protivtijela, budući da IgM protivtijela ukazuju na aktivnu bolest. Tako, ako je test aglutinacije pozitivan, čak i bez bakteriološkog dokaza, dijagnoza je vjerojatna ako postoji anamnestički podatak o ekspoziciji inficiranim životinjama ili životinjskim produktima, relevantni epidemiološki podaci i karakteristični klinički nalazi i tok bolesti. Kožni testovi s Brucella antigenima imaju malu vrijednost u dijagnosticiranju aktivne bruceloze.

== Profilaksa ==

Kako bi se spriječila humana infekcija brucelom, mlijeko treba pasterizirati; svježi sir može biti kontaminiran. Osobe koje rukuju životinjama ili truplima za koje se sumnja da su zaražena, trebaju nositi zaštitne naočale i gumene rukavice i trebaju zaštititi ozljeđenu kožu od ekspozicije. Trenutno su u SAD i nekoliko drugih zemalja, potrebni programi za otkrivanje i eliminiranje zaraženih životinja i za vakcinaciju seronegativne mladunčadi stoke i svinja.

== Liječenje ==

Budući da je monoterapija povezana s visokom incidencijom relapsa, kombinirana terapija se upotrebljava kad god je to moguće. [[Doksiciklin]] 100&amp;nbsp;mg PO dva puta na dan (ili [[tetraciklin]] 500&amp;nbsp;mg PO četiri puta na dan) kroz 3 do 6 sedmica, uz [[streptomicin]] 1 gr IM svakih 12 ili 24 h kroz 14 dana, smanjuje učestalost relapsa. Kod djece &lt; 8 godina upotrebljavao se [[kotrimoksazol]] sa [[streptomicin]]om ili peroralnim [[rifampicin]]om kroz 4 do 6 sedmica. Jaka muskuloskeletna bol, osobito u području kralježnice, može zahtijevati analgeziju.

Aktivnost bolesnika treba ograničiti u akutnim slučajevima, a mirovanje u krevetu preporuča se za vrijeme febrilnih razdoblja.

{{Commonscat|Brucella}}

[[Kategorija:Zarazne bolesti]]
[[Kategorija:Zoonoze]]
[[Kategorija:Bolesti goveda]]</text>
      <sha1>1z56oryjvx475ae8pffar8h76k7rjgh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Požari u Hrvatskoj 2007.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60600</id>
    <revision>
      <id>3915674</id>
      <parentid>3887009</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:35:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18236" sha1="b25l0hp9l0nhjmhnao8u4qhve35cpg0" xml:space="preserve">{{Starost}}
[[Datoteka:Hr-map.png|desno|mini|300px|Karta Hrvatske]]
[[Datoteka:August 2007 forest fire in Istria (1).JPG|desno|mini|300px|Požar kraj [[Pula|Pule]] 2007.]]
[[Datoteka:August 2007 forest fire in Istria (2).JPG|desno|mini|300px|Požar kraj Pule 2007.]]
[[Datoteka:August 2007 forest fire in Istria (3).JPG|desno|mini|300px|Šumski požari u Istri devastirali su floru i faunu]]
[[Datoteka:August 2007 forest fire in Istria (4).JPG|desno|mini|300px|Požar kraj Pule [[2007]].]]
'''Požari u Hrvatskoj 2007. godine''' je naziv za niz požara koji su pogodili hrvatsko priobalje tokom ljeta te godine. Nakon vala vrućina tokom [[ljeto|ljeta]] 2007, koji je zahvatio cijeli jug i istok [[Evropa|Evrope]], suša i južina pogodovali su požarima koji su se proširili širom [[Hrvatska|Hrvatske]] te koji su uništili velik dio krhke [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]]: među žrtvama su bile i [[ptice]] koje su izgorjele u plamenu jer nisu znale izbjeći opasnost&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.h-alter.org/tekst/radikalizacija-kljuca-ispod-povrsine/3824 |title=H-Alter - što ptica zna što je požar? |access-date=6. 9. 2007 |archive-url=https://archive.today/20120802141250/http://www.h-alter.org/tekst/radikalizacija-kljuca-ispod-povrsine/3824 |archive-date=2. 8. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Prema policijskim podacima, na priobalju je od [[1. juni|1. juna]] do [[8. august]]a buknulo 750 požara, od čega 177 u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. Opožarena je površina od 159.000 hektara. Policija je zbog požara podnijela 18 kaznenih prijava i uhapsila 12 osoba. Među uhapšenima je i neimenovani 56-godišnjak koji se sumnjiči da je podmetnuo čak sedam požara te neki pastiri koji su palili travu za ovce&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://dnevnik.hr/naslovnica/vijesti/hrvatska/20070807_22737.php?Ari=1i7 |title=Dnevnik.hr - Zbog požara u Divulje dodatne policijske snage |access-date=6. 9. 2007 |archive-url=https://archive.today/20080205064437/http://dnevnik.hr/naslovnica/vijesti/hrvatska/20070807_22737.php?Ari=1i7 |archive-date=5. 2. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Nakon smrti osmero vatrogasaca u požaru na Kornatima 30. augusta premijer [[Ivo Sanader]] proglasio je dan žalosti u cijeloj zemlji.

== Požari u Istri ==
Dana 19. jula izbio je požar kraj [[Pula|Pule]]. Zbog požara zatvorena je županijski put Pula – Premantura od skretanja za Banjole do Premanture.

Deset novih požara izbilo je 27. jula na [[Istra|istarskom]] području. Dva požara većih razmjera - jedan u blizini autokampa Pineta u [[Peroj]]u kod [[Pula|Pule]] i kod autokampa Amarin u [[Rovinj]]u - stavljeni su ubrzo pod nadzor, izvjestio je glavni vatrogasni zapovjednik Istarske županije [[Dino Kozlevac]].&lt;ref&gt;[http://www.totalportal.hr/index.php?article_id=120317 TotalPortal - 10 požara u Istra, dva najveća pod nazorom]&lt;/ref&gt;

[[7. august]]a izbio je požar između mjesta Batvači i Peroja te [[Barbarige]], u općini [[Vodnjan]], a lokaliziran je oko 19:30 sati, zahvaljujući [[kanader]]u i [[helikopter]]u koji su počeli gasiti vatru oko 18 sati, doznaje se  od zapovjednika pulske Javne vatrogasne jedinice '''Klaudija Karlovića'''. Vatru koja se širila zbog vjetra i krajnje nepristupačnog terena, gasilo je 90 vatrogasaca uz pomoć 22 vozila. U požaru je izgorjelo 80 hektara [[šume]] i niskog raslinja&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=d8319ea0-9015-453d-a41f-26bf659f9fd2&amp;ref=rss&amp;gid=182615 |title=Business.hr - Kanader spriječio širenje požara u Istri |access-date=6. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928221004/http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=d8319ea0-9015-453d-a41f-26bf659f9fd2&amp;ref=rss&amp;gid=182615 |archive-date=28. 9. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

== Požari u Dalmaciji ==
{{starost sekcija}}
U julu i augustu izbilo je nekoliko požara u '''[[Dalmacija|Dalmaciji]]'''. Požar je izbio [[26. juli|26. jula]] popodne uz sam '''[[Nacionalni park Paklenica]]''', tačnije na Velikom Rujnu, a najugroženije je bilo  jugoistočno područje Nacionalnog parka, prema izjavama Vatrogasno operativnog središta u Divuljama. Požar je gasilo preko 200 vatrogasaca, radnika Nacionalnog parka te pripadnika OS RH, a vatrogasci su tokom nekoliko dana dobijali pojačanja. Na mjestu požara su djelovala i dva protivpožarna aviona i helikopter. Na planini [[Svilaj]]i izbio je požar koji je stavljen pod nadzor. Požar je stavljen pod nadzor, ali uz požarište je i dalje dežuralo 50 vatrogasaca s deset vozila i jednim helikopterom&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/pozar-kod-nacionalnog-parka-paklenica-jos-uvijek-aktivan/354356.aspx Vijesti.net – Požar kod NP Paklenica još uvijek aktivan]&lt;/ref&gt;.

Ostali požari na jadranskom području stavljeni su pod nadzor, a vatrogasne snage čine sve da se ponovno ne rasplamsaju, javili su iz OVZ-a u [[Divulje|Divuljama]].
Požar kod mjesta '''Podstražja''', pokraj uvale Rukavac na ostrvu [[Vis]]u, lokaliziran je [[7. august]]a. Na terenu su ostali gasitelji koji ga saniraju i čuvaju tokom noći. Vatru gase pripadnici sezonske interventne vatrogasne jedinice Vis te dobrovoljana vatrogasna društva Vis i Komiža s 46 vatrogasaca i 9 vozila. U augustu je gorjelo i kod [[Vransko jezero (Hrvatska)|Vranskog jezera]], ali je požar brzo lokaliziran i stavljen pod kontrolu.
8. augusta je izbio požar na području oko [[Žitnića]] koji je zahvatio minirano područje uz državnu cestu '''Šibenik-Drniš''', zbog čega je cesta zatvorena za promet javljaju iz OVZ-a u Divuljama. Požar trave i niskog raslinja i dalje je aktivan, a u njegovom gašenju učestvuju JVP i DVD Drniš s 21 vatrogascem i šest vozila&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=354101 Vijesti.net – U Hrvatskoj, [[BiH]] i [[Srbija|Srbiji]] gori nekoliko požara]&lt;/ref&gt;.

[[24. juli|24. jula]] premijer [[Ivo Sanader|Sanader]] pozitivno je odgovorio na zamolbu makedonskog kolege [[Nikola Gruevski|Nikole Gruevskog]] koji je hrvatskoj Vladi uputio zamolbu za pomoć u gašenju požara u [[Makedonija|Makedoniji]]. Požare koji ugrožavaju makedonske gradove su gasili jedan avion kanader hrvatskih zračnih snaga koji je put Skopja odletio s dvije posade i četiri zrakoplovna tehničara. Odluka o slanju jednog kanadera donesena je nakon konzultacije Vladinog kabineta s glavnim vatrogasnim zapovjednikom Mladenom Jurinom. Odluka je donesena na telefonskoj sjednici, doznaje se iz [[Banski dvori|Banskih dvora]].
Sa zahtjevom Makedonije je upoznat i predsjednik [[Stipe Mesić]] koji je prihvatio Vladin prijedlog o slanju jednog kanadera u tu zemlju, te je odobrio slanje pripadnika hrvatskih oružanih snaga u humanitarnu misiju u Makedoniji. Odluka o slanju jednog protupožarnog aviona u Makedoniju donesena je u jeku najvećih požara koji haraju hrvatskom obalom Jadrana&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=354003 Index.hr – Hrvatska u jeku najvećih požara u Makedoniji šalje jedan kanader]&lt;/ref&gt;.

=== Jedanaest mrtvih vatrogasaca na Kornatima ===

{{glavni|Kornatska tragedija}}
[[30. august]]a [[2007]]. godine, po prvi put u Hrvatskoj, požari su odnijeli ljudske živote vatrogasaca, i to u požaru koji je izbio na [[Kornati]]ma. Poginulo je šest vatrogasaca iz vatrogasne jedinice Šibenik - '''Dino Klarić''', '''Ivica Crvelin''', '''Ivan Marinović''', '''Marko Stančin''', '''Gabrijel Skočić''' i '''Hrvoje Strikoman''', a još sedmero je preživjelo uz teške opekline po tijelu - od kojih je petero prebačeno na liječenje u Zagreb&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/objavljena-imena-poginulih-medju-preminulima-17godisnjak-i-dva-18godisnjaka/356970.aspx Vijesti.net - Objavljena imena poginulih]&lt;/ref&gt; ('''Tomislav Crvelin''', '''Ante Crvelin''', '''Josip Lučić''', '''Karlo Ševerdija''' i '''Marinko Knežević''') koji su ubrzo preminuli od posljedica teških opeklina. Iz poštovanja prema poginulima i njihovim porodicama, premijer Sanader proglasio je na to 3. septembra dan žalosti u cijeloj Hrvatskoj, dok je šibensko-kninski župan [[Goran Pauk]] proglasio sedam dana žalosti u toj županiji. Tokom noći, kako stoji u službenom policijskom priopćenju, na ostrvo su upućene snage policije i Hrvatske vojske radi pretrage terena i osiguranja požarišta, a na mjesto nesreće izašli su i istražni sudija Županijskog suda i županijski državni odvjetnik iz Šibenika, policijska ekipa za uviđaj, te stručnjaci Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH, kao i inspektori za požare, Inspektorata unutrašnjih poslova Republike Hrvatske. Privedeno je osam ljudi osumnjičenih za podmetanje požara.

U ''[[Glas Dalmacije|Glasu Dalmacije]]'' pojavila se vijest da je njemački turist video kamerom snimio kako su građevinski radnici izazvali požar kada su vatra sa njihovog roštilja rasplamsala na drveće. Međutim, spominje se i druga verzija priče. Mještani Kornata spominju kako je do požara moglo doći i uslijed paljenja visoke trave koja se svake godine pali zbog ispaše ovaca&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/njemacki-turisti-krivce-za-pozar-na-velikom-kornatu-uhvatili-na-djelu-kamerom/357014.aspx Vijesti.net - Njemački turisti krivce za požar na Velikom Kornatu uhvatili kamerom?]&lt;/ref&gt;.

Pojavile su se i kontroverze oko toga, da li su se žrtve mogle izbjeći. Neki su kritizirali odluku vatrogasne službe da pošalje svoje ljude na Kornate samo kako bi gasili zapaljenu nisku travu, ali to je izazvalo i pitanja oko toga kako su mogli poginuti od tako malog požara. Najmlađa žrtve tragedija na Kornatima, sedmanaestogodišnji Marko Stančić, svom ocu, po dolasku na Veliki Kornat poslao je poruku: &quot;Tata, na Kornatima smo, čekamo da nam dostave vodu&quot;, što je ostavilo nova pitanja da je helikopter jednostavno ostavio vatrogasce bez dobre opreme. Glavni zapovjednik vatrogasaca [[Mladen Jurin]] na to je idući dan dao svoju ostavku&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/glavni-zapovjednik-vatrogasaca-u-rh-ponudit-ce-ostavku-zbog-tragedije/357037.aspx Vijesti.net - Posljednja poruka najmlađe žrtve: Tata, na Kornatima smo, čekamo vodu]&lt;/ref&gt;.

== Požari u BiH ==

[[29. juli|29. jula]] deset velikih požara zabilježeno je u 24 sata na području [[Hercegovina|Hercegovine]] čija su gašenja otežana nepristupačnim terenom, minskim poljima i lošom opremom vatrogasaca zbog čega je iz općine [[Čitluk]] u gašenju zatražena pomoć Hrvatske. Vatra je gorila na prilazima [[Mostar]]u, nedaleko brda ukazanja kod [[Međugorje|Međugorja]], kod [[Neum]] a i u [[Stolac|Stocu]]. Nije međutim bilo materijalne štete na porodičnim kućama niti nastradalih. Opožareno je više desetina hektara [[Bor (biljka)|borove]] šume, makije i niskog raslinja. U okolini Mostara gorilo je na brdima nedaleko naselja Žovnice i Miljkovića gdje se nalaze zaostale eksplozivne naprave. U općini Čitluku proglašeno je stanje prirodne nepogode od požara. S brda Crnice raširio se požar koji je i zaprijetio naseljima '''Bijakovićima''', Međugorju, Vionici, '''Krehinu Gracu''' i Blizancima. Helikopteri vojske BiH zbog neispravnosti nisu mogli pomoći u gašenju požarišta te je zbog toga je iz općine Čitluk zatražena pomoć Hrvatske&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=23098 |title=Liderpress.hr – Požari u Herecgovini, Čitluk traži pomoč RH |access-date=6. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927202845/http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=23098 |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

== Požari oko Dubrovnika ==

U '''[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]''' 4. augusta izbilo je nekoliko požara, koji su se proširili iz susjedne Bosne i Hercegovine. U večernjim satima požar je izbio preko graničnih brda te prešao u [[Župa Dubrovačka|Župu Dubrovačku]] u dvije dugačke fronte. Prva se kretala prema naseljima Plat, Mlini, Soline u kojima je stigla sve do porodičnih kuća. Drugi krak se širio prema naselju Postranje, gdje je sutradan pojačan snažnom burom opustošio veliki dio Župe Dubrovačke. Požar nije bio zaustavljen, te se počeo primicati gradu Dubrovniku. U 22 sata proglašena je opća opasnost zbog blizine požara gradu te su se oko 22 sata oglasile sirene za uzbunu. Gradonačelnica [[Dubravka Šuica]] pozvala je sve radno sposobne muškarce da pomognu vatrogascima. U gradu je za djecu, žene i starce otvoreno sklonište u tvrđavi [[Revelin]] a vatrogasci iz Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije pomogli su u suzbijanju vatrene stihije&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=22682 |title=Dnevnik.hr – Požari u Dubrovniku |access-date=6. 9. 2007 |archive-date=5. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080205064416/http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=22682 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Vatra je u jednom trenutku prešla preko Žarkovice, udaljene nekoliko stotina metara od prvih kuća u Dubrovniku&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://radiodubrovnik.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=5134&amp;Itemid=1 |title=HR Radio Dubrovnik – Požari oko Dubrovnika |access-date=6. 9. 2007 |archive-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927175400/http://radiodubrovnik.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=5134&amp;Itemid=1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, dok je s druge strane plamen došao do [[Komolac|Komolca]] te je ugrozio glavnu trafostanicu. Magistrala je od [[Konavle|Konavla]] do [[Zaton (Dubrovnik)|Zatona]] zatvorena tako da su u kilometarskim kolonama od Konavla do Zvekovice i svim prilazima gradu vozači noć proveli u autima. Najkritičnije je bilo u Mokošici gdje je vatrena linija bila duga 15&amp;nbsp;km i spustila se do [[Zlatni Potok|Zlatnog Potoka]]. Opustošen je također i veliki dio Župe Dubrovačke, koja se još oporavlja od posljedica srpske agresije. Nadljudskim naporima sprječena je katastrofa, a učinjena je velika materijalna šteta na poljoprivrednim kulturama.

Dana 8. augusta dojavljen je požar šume, makije i niskog raslinja kod [[Ploče|Ploča]], općina Konavle. U gašenju požara učestvovali su županijske vatrogasne snage, te &quot;Državna intervencijska postrojba&quot; ([[bosanski|bs]]. Državma interventna jedinica) (DIP) Dubrovnik sa 50 vatrogasaca i 15 vozila. Na područje pogođeno požarom upućene su i zračne snage - tri kanadera i Air Tractor. Gašenje požara otežao je jak vjetar i suša&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ezadar.hr/clanak/vjetar-otezava-gasenje-pozara-kod-sibenika-i-dubrovnika |title=eZadar.hr – Vjetar otežava gašenje požara kod Šibenika i Dubrovnika |access-date=6. 9. 2007 |archive-date=8. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120208073945/http://www.ezadar.hr/clanak/vjetar-otezava-gasenje-pozara-kod-sibenika-i-dubrovnika |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, a neki turisti evakuirani su iz hotela.

Vijest o požaru u okolini Dubrovnika bila je udarna vijest stranicama na '''[[BBC]]'''-a&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6932578.stm BBC News – Dubrovnik fire threat subsiding]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/talking_point/6933131.stm BBC News – Dubrovnik fires: Your experience]&lt;/ref&gt;.

== Optužbe za podmetnute požare sa područja BiH ==
Dana 6. i 7. augusta premijer [[Ivo Sanader]] je posjetio [[Dubrovnik]], nakon čega su buknuli požari na tom području. To je nagnalo neke lokalne zvaničnike Dubrovačko-neretvanske županije da optuže [[Trebinje]] u susjednoj [[BiH]] za podmetnute požare. [[Mario Magud]], zapovjednik Javne jedinice vatrogasaca Konavle, izjavio je za [[Večernji list]]: „Na trebinjskoj strani ne možete vidjeti vatrogasce. Sve govori da je njima u interesu da vatra koju podmeću zahvati što veći prostor Konavla i dalje. Nije slučajnost da upravo kad lokaliziramo jedan požar, izbije drugi“ &lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[Večernji list; 8. 8. 2007, str. 5]&lt;/ref&gt;. I Luka Korda, načelnik općine Konavle, imao je slične optužbe&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;. Sekretar Uprave Civilne zaštite Federacije BiH [[Stanko Slišković]] u utorak je izjavio kako nije istina da su vatrogasci u BiH bili pasivni na sprečavanju požara u pograničnom području u dubrovačkom zaleđu. &quot;Naši ljudi nadljudskim naporima gasili su svaki požar koji se mogao gasiti, a također niko sa sigurnošću ne može tvrditi odakle je požar počeo&quot;, rekao je Slišković. Po Sliškovićevim tvrdnjama Civilna zaštita u BiH ima jako dobru saradnju s hrvatskim kolegama. &quot;Žao mi je što je do ovoga došlo, jer razumijem ogorčenost građana Dubrovnika, ali mi nismo krivi za takvo stanje&quot;, kaže Slišković. 
Po njegovom objašnjenju BiH nije mogla gasiti samo nekoliko požara na granici s Hrvatskom zbog nepristupačnog i miniranog terena&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bljesak.info/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=49614 |title=Bljesak.info – CZ FbiH: „Nismo krivi za požare u Hrvatskoj!“ |access-date=6. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929133844/http://www.bljesak.info/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=49614 |archive-date=29. 9. 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

== Reference ==

{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|2007 fires in Croatia}}
*[http://www.totalportal.hr/index.php?article_id=119134 TotalPortal.hr – U 20 dana u Hrvatskoj 600 požara] 
*[http://www.totalportal.hr/index.php?article_id=122478 TotalPortal.hr Novi požari u Damaciji]
*[http://www.nacional.hr/articles/view/36538/ Nacional.hr – Požari i dalje haraju]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717003515/http://www.nacional.hr/clanak/36538/pozari-i-dalje-haraju-vlada-kupuje-jos-kanadera |date=17. 7. 2012 }}
*[http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=21961 Dnevnik.hr – Nekoliko osumnjičenih zbog požara na Šolti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080205064411/http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=21961 |date=5. 2. 2008 }}
*[https://web.archive.org/web/20070927002905/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/2206314/index.do Večernji list – Požari kod Makarske, Dubrovnika, Kaštela i NP Krka]

[[Kategorija:Prirodne katastrofe u 2007.]]
[[Kategorija:2007. u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Šumski požari u 2007.]]</text>
      <sha1>b25l0hp9l0nhjmhnao8u4qhve35cpg0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sami Yusuf</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61932</id>
    <revision>
      <id>3915724</id>
      <parentid>3895569</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:41:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9613" sha1="shd2aiatfx0gjqlaj3lylmqak6exc4j" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks        = 
| ime                    = Sami Yusuf
| počasni_sufiks         = 
| slika                  = Sami Yusuf 2011 cropped.jpg
| slika_veličina         = 
| široka_slika           = &lt;!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --&gt;
| alt                    = 
| opis                   = Sami Yusuf 2011.
| pozadina               = solo_izvođač
| ime_na_maternjem       = 
| ime_na_maternjem_jezik = 
| ime_po_rođenju         = 
| alias                  = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1980|7|21}}
| mjesto_rođenja         = [[Teheran]], [[Iran]]
| porijeklo              = 
| datum_smrti            = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti           = 
| žanr                   = 
| zanimanje              = {{hlist|Pjevač|muzičar|kompozitor}}
| instrument             = 
| karijera               = 2003–danas
| izdavač                = 
| povezani_umjetnici     = 
| veb-sajt               = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| značajni_instrumenti   = 
| modul                  = 
| modul2                 = 
| modul3                 = 
}}
'''Sami Yusuf''' (21. juli 1980.) je [[Velika Britanija|britanski]] pjevač, muzičar i kompozitor [[azerbejdžan]]skog porijekla.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-11168106|title=Singer Sami urges Pakistan relief|date=2. 9. 2010|access-date=10. 10. 2017|work=BBC News|archive-date=27. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171027171934/http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-11168106|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Rođen je 1980. u [[Teheran]]u u azerbejdžanskoj muzičkoj porodici, a odrastao je u [[London]]u. Otac mu je bio kompozitor i njegov prvi učitelj u [[muzika|muzici]]. U ranoj mladosti je naučio svirati nekoliko instrumenata. Muziku je studirao na jednoj od najprestižnijih svjetskih muzičkih akademija, [[Kraljevska muzička akademija u Londonu|Kraljevskoj muzičkoj akademiji u Londonu]]. Svoj muzički talenat odlučio je iskoristiti pokretanjem novog trenda duhovne muzike muslimana koji žive na Zapadu.

Sami Yusuf prakticira [[islam]] i kroz svoje pjesme prenosi poruku islama i hrabri [[musliman]]sku omladinu na Zapadu da bude ponosna na svoju vjeru i identitet.

Međunarodnu pažnju stekao je izdavanjem svog debitantskog albuma [[Al-Mu'allim|Al-Muʽallim]] 2003.&lt;ref name=&quot;thenational.ae&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.thenational.ae/arts-culture/acclaimed-devotional-music-singer-sami-yusuf-on-his-latest-album-barakah-1.144388|title=Acclaimed devotional-music singer Sami Yusuf on his latest album Barakah|date=16. 8. 2016|access-date=10. 10. 2017|archive-date=14. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414151640/https://www.thenational.ae/arts-culture/acclaimed-devotional-music-singer-sami-yusuf-on-his-latest-album-barakah-1.144388|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Od 2020. objavio je osam studijskih albuma, pet live albuma i jedan kompilacijski album. Njegove studijske albume je uglavnom izdala [[Andante Records]], a prva dva je izdala [[Awakening Records]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Discography Archive|url=https://samiyusufofficial.com/discography/|access-date=16. 11. 2020|website=Sami Yusuf Official|archive-date=26. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240826184358/https://samiyusufofficial.com/discography/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Sami Yusuf {{!}} Album Discography|url=https://www.allmusic.com/artist/sami-yusuf-mn0001938346/discography/all|access-date=16. 11. 2020|website=AllMusic|language=en-us|archive-date=26. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240826184400/https://www.allmusic.com/artist/sami-yusuf-mn0001938346#discography|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Do 2016. prodao je preko 34 miliona albuma.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.arabnews.com/node/1025766/offbeat|title=With UAE concert, Sami Yusuf does his bit for Syria|date=17. 12. 2016|access-date=10. 10. 2017|archive-date=24. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170824112717/http://www.arabnews.com/node/1025766/offbeat|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Pored [[Engleski jezik|engleskog]], Jusuf je nastupao na [[Arapski jezik|arapskom]], [[Kurdski jezik|kurdskom]], [[Azerbejdžanski jezik|azerbejdžanskom]], [[Perzijski jezik|perzijskom]], [[Turski jezik|turskom]], [[Pandžabski jezik|pandžabskom]] i [[Urdu|urdu jeziku]], ponekad u istom djelu, kao što je bio slučaj sa njegovim hitom &quot;Hasbi Rabbi&quot;. Njegov rad je obilježen miješanjem različitih muzičkih stilova i žanrova, uključujući elemente sufijske, narodne i [[Rok-muzika|rok-muzike]]. Koristio je svoj višejezični i multi-instrumentalistički stil za rješavanje društvenih, duhovnih i humanitarnih pitanja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|last=Edemariam|first=Aida|date=5. 11. 2007|title=Aida Edemariam talks to singer Sami Yusuf|language=en-GB|newspaper=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/world/2007/nov/05/religion.pop|access-date=16. 11. 2020|issn=0261-3077|archive-date=13. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190413154903/https://www.theguardian.com/world/2007/nov/05/religion.pop|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Kao priznanje za njegovu filantropiju, 2014, imenovan je za globalnog ambasadora [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za [[Svjetski program za hranu]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.wfp.org/news/news-release/singer-sami-yusuf-joins-wfp-global-ambassador-against-hunger|title=Singer Sami Yusuf Joins WFP As Global Ambassador Against Hunger|access-date=10. 10. 2017|archive-date=30. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171030073525/https://www.wfp.org/news/news-release/singer-sami-yusuf-joins-wfp-global-ambassador-against-hunger|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48570#.Wd-9IxOCxPM|title=UN News – Singer Sami Yusuf joins roster of UN Global Ambassadors Against Hunger|date=26. 8. 2014|website=UN News Service Section|access-date=14. 10. 2017|archive-date=15. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171015051315/http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48570#.Wd-9IxOCxPM|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://theiranproject.com/blog/2014/08/27/sami-yusuf-joins-wfp-as-anti-hunger-amb/|title=Sami Yusuf joins WFP as anti-hunger amb.|website=theiranproject.com|access-date=14. 10. 2017|date=27. 8. 2014|archive-date=14. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414151652/https://theiranproject.com/blog/2014/08/27/sami-yusuf-joins-wfp-as-anti-hunger-amb/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Album !! Godina
|-
|''[[Al-Mu'allim]]'' || 2003.
|-
| ''[[My Ummah]]'' || 2005.

|-
| [[Without You (Sami Yusuf album)|''Without You'']] || 2009.
|-
| ''Wherever You Are'' || 2010.
|-
| ''[[Salaam (Sami Yusuf album)|Salaam]]'' || 2012.
|-
|''The Centre'' || 2014.
|-
| ''Songs of the Way, Vol. 1'' || 2015.
|-
|''[[Barakah (album)|Barakah]]''|| 2016.
|-
|''SAMi (EP)''|| 2018.
|}

=== Live albumi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Album !! Godina
|-
|''Live At the Katara Amphitheatre''|| rowspan=&quot;2&quot; |2015.
|-
| ''Live in Concert 2015''
|-
|''Live in London 2016''|| rowspan=&quot;2&quot; |2016.
|-
| ''Live at the Dubai Opera'' 
|-
| ''Live in Concert – EP''|| rowspan=&quot;4&quot; | 2019.
|-
| ''Live in new Delhi – EP''
|-
| ''Azerbaijan: A Timeless Presence (Live)''
|-
| ''Live at the Fes Festival of World Sacred Music'' 
|-
| ''The House Concert'' || 2020.
|-
| ''Beyond the Stars (Live)'' || 2022.
|-
| ''When Paths Meet (Live at the Holland Festival)'' || 2023.
|-
| ''When Paths Meet (Vol. 2)'' || 2024.
|}

=== Kompilacijski albumi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Album !! Godina
|-
|''The Sapiential Album, Vol. 1''
| rowspan=&quot;2&quot; |2020.
|-
|''O Lovers: Music from the Unseen World''
|}

=== Singlovi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Album !! Godina
|-
|''Forgotten Promises''
| rowspan=&quot;2&quot; |2011.
|-
|''The Source''
|-
|''Hope Survives''
|2014.
|-
|''Mast Qalandar''
|2016.
|-
| ''Al Faqir'' || 2018.
|-
| ''Ya Hayyu Ya Qayyum'' || rowspan=&quot;4&quot; | 2019.
|-
| ''Khorasan (Instrumental)'' 
|-
| ''Oblivion'' 
|-
| ''Light upon light'' 
|-
| ''The 99 Names'' || rowspan=&quot;2&quot; | 2020.
|-
|''One''
|}

== Boravak u BiH ==
Nekoliko puta je boravio u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a učestvovao je na koncertu ''[[Moj Ummete]]'', održanom u julu 2007. na stadionu [[Stadion &quot;Koševo&quot;|Koševo]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je u produkciji [[Hayat TV]] snimio spot za pjesmu ''Munajat''.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.samiyusuf.com/ Oficijelna web stranica Sami Yusufa]
* [http://bosnamuslimmedia.wordpress.com/2007/05/05/sami-yusuf-intervju-1-dio/ Intervju sa Sami Yusufom na NTV Hayat (Video bosanski)]
* [http://www.preporod.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=121&amp;Itemid=100 Intervju Sami Yusufa za Preporod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304233909/http://www.preporod.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=121&amp;Itemid=100 |date=4. 3. 2016 }}
* [http://www.youtube.com/watch?v=S40wSL-8T1E Spot za pjesmu Munajat snimljen u Sarajevu (video)]
* [http://musique.arabe.over-blog.com/article-16462717.html Sami Yusuf : musique.arabe (fr)]

{{DEFAULTSORT:Yusuf, Sami}}
[[Kategorija:Sami Yusuf|*]]
[[Kategorija:Britanski pjevači]]
[[Kategorija:Azerbejdžanski pjevači]]
[[Kategorija:Azerbejdžanski kantautori]]
[[Kategorija:Biografije, Teheran]]
[[Kategorija:Rođeni 1980.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>shd2aiatfx0gjqlaj3lylmqak6exc4j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Puferi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66230</id>
    <revision>
      <id>3915688</id>
      <parentid>3778601</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:46:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5621" sha1="cxbzzbq6wvou6ohtmxzki7o3if98z78" xml:space="preserve">'''Puferi''' su [[Otopina|otopine]] koje imaju određenu [[pH]] vrijednost i sposobne su da se odupru njenoj promjeni, kad im se doda mala količina jake [[Baza (hemija)|baze]] ili [[kiseline]]. Svaki pufer ima svoj kapacitet. Količina jake kiseline ili baze koja se može dodati nekom puferu, da značajno ne promijeni njegovu pH vrijednost ovisi od puferskog kapaciteta. Termin puferski kapacitet se koristi u kvantitativnim hemijskim analizama. Pufersko djelovanje je otpor puferske otopine promjeni pH vrijednosti, kad joj se dodaju male količine kiseline ili baze, a mjera za maksimalnu količinu jake kiseline i baze koju pufer može primiti bez promjene svog pH zove se puferski kapacitet. Termin puferski indeks ili puferska vrijednost koristi se u ispitivanju bioloških sistema. To je diferencijalni omjer porasta količine jake kiseline ili jake baze i promjene pH pufera. Kad su u pitanju jednostavne puferske otopine mnogi poistovjećuju termine puferski kapacitet i puferski indeks, premda između značenja tih termina i područja njihove primjene postoji značajna razlika.

pH puferskih otopina napravljenih miješanjem poznatih količina kiselina i konjugiranih baza izračunava se puferskom jednačinom poznatom kao Henderson-Hasselbalchova jednačina:

pH = pKa + log&lt;sub&gt;10&lt;/sub&gt; {[A-] / [HA]}.

Za otopine slabih baza jednačina ima sljedeći oblik:

pOH = pKb + log&lt;sub&gt;10&lt;/sub&gt; {[B+] / [BOH]}.

Kiseli pufer je otopina slabe kiseline [ npr., acetatna kiselina, CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COOH ] i njene konjugirane baze [npr., acetatni jon, CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COO&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;] odnosno njene soli s jakom bazom [npr., kalijev acetat,  CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COOK], a bazni pufer je otopina slabe baze [npr., amonijev [[hidroksid]], NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;OH ] i njene konjugirane kiseline [npr., amonijev [[ion]], NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;], odnosno njene soli s jakom kiselinom [npr., amonijev [[hlorid]], NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;Cl]. Pufer je i otopina polibazne kiseline [ npr., fosfatna (fosforna) kiselina, H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;] i njene soli [npr., dinatrij hidrogenfosfat, Na&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;HPO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;], koja je faza u njenoj neutralizaciji. Smjesa 0.04 M H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;BO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, 0.04 M H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; i 0.04 M CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COOH čiji se pH po potrebi podešava dodatkom 0.2 M NaOH poznata je kao Britton-Robinsonov pufer. On se koristi kao univerzalni pufer u pH području 2-12, jer smjesa navedenih kiselina povećava pKa, tako da promjena pH odgovara količini dodane alkalije.

pH kiselih pufera koji se, uglavnom, koriste u pH području 3-6, podešava se povećavanjem sadržaja kiseline. Acetatni pufer je otopina [[acetatna kiselina|acetatne kiseline]] (CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COOH) i njene soli (npr., [[natrij acetat]] - CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COONa). Da bismo napravili otopinu acetatnog pufera s pH 5, potrebno je pomiješati 357 ml 0.1 M CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COOH i 643 ml 0.1 M CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COONa. Prethodno treba napraviti litar 0.1 M CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COOH (pomiješati 5.762 ml CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COOH s 500 ml [[Destilacija|destilirane]] vode i onda destiliranom [[Voda|vodom]] dopuniti volumen do 1 litra) i litar 0.1 M CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COONa (otopiti 13.6 g CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COONa u 500 ml destilirane vode i onda volumen dopuniti do 1 litra).

Puferi se najviše upotrebljavaju u [[hemija|hemiji]], [[biohemija|biohemiji]] i [[medicina|medicini]]. Pri korištenju strane literature treba znati da su termini puferska otopina i puferski sistem drugi nazivi za pufer. Termin puferska smjesa je, također, naziv za pufer, ali se manje koristi.

== Komponente pufera i način rada ==
Pufer se sastoji od dviju komponenti: slabe kiseline i njene konjugirane baze ili slabe baze i njene konjugirane kiseline. Sposobnost održavanja [[pH]] posljedica je [[hemijska ravnoteža|ravnoteže]] između slabe kiseline (HA) i njene konjugirane [[baza|baze]] (A&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;).

:HA(aq) &amp;rarr; H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;(aq) + A&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;(aq)

Ako se doda višak H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; iona u puferski rastvor, ravnoteža se mora pomjeriti ulijevo, u skladu s [[Le Chatelierov princip|Le Chatelierovim principom]]. Pufer neutralizira višak kiseline pretvarajući dio konjugirane baze (A&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;) u slabu kiselinu (HA):

:H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;(aq) + A&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;(aq)&amp;rarr; HA(aq)

Analogno je i s dodatkom [[baza|baze]]:

:HA(aq)  +  OH&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;(aq) &amp;rarr;  A&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;(aq)  + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O

Višak OH&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; iona neutralizirat će se slabom kiselinom (HA) koja prelazi u konjugiranu bazu A&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;Brady, J.E.,  Holum, J.R., ''Chemistry'', &quot;John Wiley &amp; Sons&quot;, [[1993]]; {{ISBN|0-471-59979-4}}&lt;/ref&gt;

== Računanje pH vrijednosti pufera ==
Gornja ravnoteža ima sljedeću ravnotežnu konstantu:

:&lt;math&gt; \mathrm{K_a = \frac{[H^+][A^-]}{[HA]}}&lt;/math&gt;

Jednostavnim [[logaritam|logaritmiranjem]] dobije se [[Henderson-Hasselbachova jednačina]], prema kojoj se računa pH na osnovu konstante disocijacije slabe kiseline i koncentracija komponenata pufera:

:&lt;math&gt;pH=pK_a+log_{10}\frac{[A^-]}{[HA]}&lt;/math&gt;

Maksimalan puferski kapacitet je pri pH = pKa, a pufer je funkcionalan u rangu pH = pKa &amp;plusmn; 1.

== Također pogledajte ==
* [[pH]]

== Vanjski linkovi ==
# [http://www.bioinformatics.org/JaMBW/5/4/index.html Buffer design] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516055745/http://www.bioinformatics.org/JaMBW//5/4/index.html |date=16. 5. 2008 }}
# [http://www.chemistry.wustl.edu/~edudev/LabTutorials/Buffer/Buffer.html Buffers in the Blood]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Hemijski rastvori}}

[[Kategorija:Hemija kiselina i baza]]
[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Biohemija]]
[[Kategorija:Acido–bazna fiziologija]]</text>
      <sha1>cxbzzbq6wvou6ohtmxzki7o3if98z78</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boginje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>71343</id>
    <revision>
      <id>3915595</id>
      <parentid>3891756</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:39:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3915595</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10831" sha1="3rqwr9q70sp931bdmyz5770u3maknmk" xml:space="preserve">[[Datoteka:Smallpox PHIL 2003 lores.jpg|mini|desno|300px|''Variola vera'', [[Kosovo]], [[1972]]]]
[[Datoteka:Smallpox.jpg|mini|'''Boginje''']]
'''Boginje''' ({{lat|variola vera}}) su [[zarazna bolest]] svojstvena [[čovjek]]u koju izazivaju dvije vrste [[Virus (biologija)|virusa]] variole zvane ''variola major'' i ''variola minor koji pripada rodu Orthopoxvirusa''.&lt;ref name=&quot;She20042&quot;&gt;{{cite book|veditors=Ryan KJ, Ray CG|title=Sherris Medical Microbiology|url=https://archive.org/details/sherrismedicalmi0000unse_q1i3|edition=4th|pages=[https://archive.org/details/sherrismedicalmi0000unse_q1i3/page/525 525]–28|publisher=McGraw Hill|year=2004|isbn=978-0-8385-8529-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Viruses2015&gt;{{cite journal | vauthors = Babkin,I, Babkina,I | title = The Origin of the variola Virus | journal = Viruses | pages = 1100–1112 | date = Mart 2015 | volume = 7 | issue = 3 | pmid = 25763864 | pmc = 4379562 | doi = 10.3390/v7031100 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Vjeruje se da je u [[20. vijek]]u od posljedica variole umrlo između 300 i 500 miliona ljudi.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.ca/books?id=1u7Xw5i7Ky0C&amp;pg=PA12|title=Smallpox : the death of a disease|last1=Henderson|first1=D|date=2009|publisher=Prometheus Books|isbn=978-1-61592-230-7|page=12}}&lt;/ref&gt; U ranijim historijskim razdobljima, prije nego što je razvijena [[vakcinacija]] i moderni [[lijek]]ovi, variola je bila daleko ubojitija i imala je bitan uticaj na historiju. Mnoge poznate historijske osobe bile su njene žrtve.

Ipak, najznačajniju ulogu su imale nakon otkrića [[Amerika|Amerike]], kada su domoroci [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]] došli u [[dodir]] s [[Evropa|Evropljanima]] koji su bili inficirani virusom variole. Za razliku od kolonizatora, domoroci nisu imali razvijen [[imunitet]], što je dovelo do naglog širenja bolesti i dramatičnog pada domorodačke populacije, pa je evropskim kolonizatorima omogućen lak i nesmetan prodor u nova područja.

Domaćin virusa variole je jedino čovjek tako da je naporima [[WHO|Svjetske zdravstvene organizacije]] [[1977]] godine virus iskorijenjen u ljudskoj populaciji i danas se nalazi samo u laboratorijima. Posljednji prirodni slučaj dijagnosticiran je u oktobru 1977. godine, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1980. godine certificirala globalno iskorjenjivanje bolesti&lt;ref name=&quot;WHO2007Fact2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.who.int/mediacentre/factsheets/smallpox/en/|title=Smallpox|work=WHO Factsheet|archive-url=https://web.archive.org/web/20070921235036/http://www.who.int/mediacentre/factsheets/smallpox/en/|archive-date=21. 9. 2007}}&lt;/ref&gt;, što je čini jedinom ljudskom bolešću koja je iskorijenjena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/smallpox/symptoms-causes/syc-20353027|title=Smallpox - Symptoms and causes|website=Mayo Clinic|language=en|access-date=27. 4. 2022}}&lt;/ref&gt; Vakcinacija protiv virusa više se ne provodi tako da se smatra da bi se mogao koristiti kao [[terorizam|terorističko]] oružje.&lt;ref name=&quot;WHO2007Fact&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/smallpox/en/|title=Smallpox|work=WHO Factsheet|archive-url=https://web.archive.org/web/20070921235036/http://www.who.int/mediacentre/factsheets/smallpox/en/|archive-date=21. 9. 2007}}&lt;/ref&gt;

== Velike boginje ==
[[Datoteka:Smallpox vaccine.jpg|mini|desno|300px|Vakcina protiv boginja]]
'''Variola major''', uzrokuju velike ili crne boginje. Velike boginje izazivaju [[smrt]] kod 20-40 % zaraženih,&lt;ref name=&quot;CDC2016What2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cdc.gov/smallpox/about/index.html|title=What is Smallpox?|date=7. 6. 2016|website=CDC|language=en-us|access-date=14. 12. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rie2005&quot;&gt;{{cite journal|last1=Riedel|first1=S|date=januar 2005|title=Edward Jenner and the history of smallpox and vaccination|journal=Proceedings (Baylor University. Medical Center)|volume=18|issue=1|pages=21–25|doi=10.1080/08998280.2005.11928028|pmc=1200696|pmid=16200144}}&lt;/ref&gt; a kod preživjelih često ostavlja trajnu unakaženost ili [[sljepoća|sljepoću]].&lt;ref name=&quot;CDC2016What2&quot;/&gt; Bolest je teška i teško se liječi. Počinje drhtavicom, visokom [[temperatura|temperaturom]] i jakim bolovima u glavi, [[Kičma|kičmi]] i trbuhu, [[povraćanje]]m i zatvorom.&lt;ref name=&quot;CDC2016Sym&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cdc.gov/smallpox/symptoms/index.html|title=Signs and Symptoms|date=7. 6. 2016|website=CDC|language=en-us|access-date=14. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Poslije 2 do 4 dana po tijelu izbije velik, krupan [[osip]], koji se brzo pretvara u [[plik]]ove.&lt;ref name=&quot;CDC2016Sym&quot; /&gt; Plikovi se [[gnoj|zagnoje]] i na njihovom mjestu se otvore ranice, od kojih ostaju primjetni ožiljci na licu osoba koje su preživjele velike boginje.&lt;ref name=&quot;CDC2016Sym&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.svetzdravlja.com/show_text.php?id=237&amp;catid=18 |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 4. 2008 |archive-date=23. 6. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210623214322/https://www.svetzdravlja.com/show_text.php?id=237&amp;catid=18 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Bolest se širila između ljudi ili preko kontaminiranih predmeta.&lt;ref name=&quot;CDC2016What2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Leb2013&quot;&gt;{{cite book|last1=Lebwohl|first1=Mark G.|url=https://books.google.com/books?id=hRryAAAAQBAJ&amp;pg=PA89|title=Treatment of Skin Disease E-Book: Comprehensive Therapeutic Strategies|last2=Heymann|first2=Warren R.|last3=Berth-Jones|first3=John|last4=Coulson|first4=Ian|date=2013|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=978-0-7020-5236-1|page=89|language=en|name-list-style=vanc}}&lt;/ref&gt; Prevencija je postignuta uglavnom vakcinom protiv velikih boginja.&lt;ref name=&quot;CDC2017Tx&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cdc.gov/smallpox/prevention-treatment/index.html|title=Prevention and Treatment|date=13. 12. 2017|website=CDC|language=en-us|access-date=14. 12. 2017}}&lt;/ref&gt; Kada se bolest razvila, neki antivirusni lijekovi su možda pomogli.&lt;ref name=&quot;CDC2017Tx&quot; /&gt; Rizik od smrti bio je oko 30%, sa višim stopama među bebama.&lt;ref name=&quot;CDC2016What2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rie20052&quot;&gt;{{cite journal|date=januar 2005|title=Edward Jenner and the history of smallpox and vaccination|journal=Proceedings|volume=18|issue=1|pages=21–25|doi=10.1080/08998280.2005.11928028|pmc=1200696|pmid=16200144|vauthors=Riedel S}}&lt;/ref&gt; Često su oni koji su preživjeli imali velike ožiljke na koži, a neki su ostali slijepi.&lt;ref name=&quot;CDC2016What2&quot;/&gt;

== Male boginje ==
'''Variola minor''', uzrokuju male boginje, blaži oblik koji izaziva smrt samo kod 1 % zaraženih. Bolest počinje jednim kataralnim stanjem u [[nos]]u, [[pluća|plućima]] i na [[oko|očnoj]] sluzokoži. Poslije inkubacije od 8 do 16 dana oči zakrvare, suze, i ne može se gledati u [[svjetlost]], nos je pun kao kod prehlade, prisutan je suh [[kašalj]] i povećana temperatura. Ovakvo stanje traje 3 do 5 dana, pa se pojavi karakterističan [[osip]]. Osip je krupan i javlja se najprije na licu, potom po cijelom tijelu, za razliku od [[šarlah]]nog osipa, koji je sitan i tek naposljetku izbija na licu. Prije nego na licu, osip se javlja u ustima, na unutrašnjoj strani obraza. Pojavom osipa kašalj se pojača i dijete za sve vrijeme bolesti ima jak [[bronhitis]], koji se često komplikuje [[upala pluća|zapaljenjem pluća]].

== Također pogledajte ==
* [[Pandemija]]

== Dalje čitanje ==
{{Refbegin|60em}}
* {{cite book|author=Bhattacharya, Sanjoy|title=Expunging variola: the control and eradication of smallpox in India, 1947–1977|publisher=Orient Longman|location=Hyderabad|year=2006|pages=|isbn=978-81-250-3018-8|url=https://books.google.com/books?id=Kx2919wvrT4C&amp;printsec=frontcover&amp;dq}}
* {{cite book|author=Fenner, Frank|title=Smallpox and Its Eradication (History of International Public Health, No. 6)|url=http://whqlibdoc.who.int/smallpox/9241561106.pdf|publisher=World Health Organization|location=Geneva|year=1988|pages=|isbn=978-92-4-156110-5|access-date=14. 3. 2020|archive-date=19. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150219005302/http://whqlibdoc.who.int/smallpox/9241561106.pdf|url-status=dead}}
* Hopkins, Donald R. (2002). ''The Greatest Killer. Smallpox in History''. (U of Chicago Press, 2002). {{ISBN|978-0-226-35168-1}}
* Kelton, Paul. ''Cherokee Medicine, Colonial Germs: An Indigenous Nation's Fight Against Smallpox.'' Norman, OK: University of Oklahoma Press, 2015. {{ISBN|0-8061-4688-5}}
* {{cite book|author=Koplow, David A.|title=Smallpox: the fight to eradicate a global scourge|url=https://archive.org/details/smallpoxfighttoe00kopl|url-access=registration|publisher=University of California Press|location=Berkeley|year=2003|isbn=978-0-520-24220-3}}
* {{cite journal|author=Mack T|year=2003|title=A different view of smallpox and vaccination|url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2003-01-30_348_5/page/460|journal=N. Engl. J. Med.|volume=348|issue=5|pages=460–63|doi=10.1056/NEJMsb022994|pmid=12496354}}
* {{cite book|author=McNeill, William Hardy|title=Plagues and peoples|publisher=Basil Blackwell|location=Oxford|year=1977|pages=|isbn=978-0-385-12122-4}}
* {{cite book|author=Naono, Atsuko|title=State of Vaccination: The Fight Against Smallpox in Colonial Burma|publisher=Orient Blackswan|location=Hyderabad|year=2009|page=238|isbn=978-81-250-3546-6|url=http://catalogue.nla.gov.au/Record/4729301/Cite|access-date=14. 3. 2020|archive-date=30. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200730001433/https://catalogue.nla.gov.au/Record/4729301/Cite|url-status=dead}}
* {{cite book|last1=Pallen|first1=Mark|title=The Last Days of Smallpox: Tragedy in Birmingham|date=2018|publisher=Amazon KDP|location=UK|isbn=978-1-9804-5522-6}}
* {{cite book|author=Preston, Richard|title=The Demon in the Freezer: A True Story|url=https://archive.org/details/demoninfreezertr00pres|url-access=registration|publisher=Random House|location=New York|year=2002|pages=|isbn=978-0-375-50856-1}} (Excerpt available at [http://www.newyorker.com/magazine/1999/07/12/the-demon-in-the-freezer ''The New Yorker''])
* Reinhardt, Bob H. (2015) ''The End of a Global Pox: America and the Eradication of Smallpox in the Cold War Era'' (U of North Carolina Press, 2015). xviii, 268 pp.
* {{cite book|author=Tucker, Jonathan B.|title=Scourge: The Once and Future Threat of Smallpox|publisher=Grove Press|location=New York|year=2001|pages=|isbn=978-0-8021-3939-9|url=https://archive.org/details/scourgeoncefutur00tuck|url-access=registration}}
* {{cite book|editor1=Lord Wharncliffe|editor2=W. Moy Thomas|title=The Letters and Works of Lady Mary Wortley Montagu, vol. 1|location=London|publisher=Henry G. Bohn|date=1861}}
{{Refend}}

== Reference ==

{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* {{Commons|Category:Smallpox}}
* [http://www.smallpoxbiosafety.org/ Vebsajt o uništenju virusnih zaliha Boginja]

[[Kategorija:Zarazne bolesti]]</text>
      <sha1>3rqwr9q70sp931bdmyz5770u3maknmk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jelena Branković (Mara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>75124</id>
    <revision>
      <id>3915617</id>
      <parentid>3894785</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:43:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GoodBosnian</username>
        <id>170315</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3915617</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16538" sha1="93s8cilvf2x47t3pobxl2kyp2zvociv" xml:space="preserve">{{Razlikovati|Mara Branković|Jelena Paleolog}}
{{Infokutija Veličanstvo
| Ime             = Jelena Branković Mara
| Titula          = Kraljica Bosne; Despotica Srbije
| Vladavina1      = Despotica Srbije : 1. april 1459 - 20. juni 1459.
| Prethodnik1     = [[Jelena Paleolog]]
| Nasljednik1     = niko
| Vladavina2      = Kraljica Bosne  : 10. juli 1461 - 5. juni 1463.
| Prethodnik2     = [[Katarina Kosača]]
| Slika           =
| Opis slike      =
| Krunidba        = novembar 1461.
| Supružnik       = [[Stjepan Tomašević]]
| Djeca           = 2 neimenovane djece
| Dinastija       = [[Brankovići]]
| Otac            = [[Lazar Branković]]
| Majka           = [[Jelena Paleolog]]
| Datum rođenja   = 1447.
| Država rođenja  =
| Mjesto rođenja  = [[Smederevo]] , [[Srbija]]
| Datum smrti     = ''[[#Teorije o kasnijem životu|diskutabilno]]''
| Mjesto smrti    = Trakija ?
| Mjesto sahrane  = nepoznato
|}}

'''Jelena Branković''' (kasnije '''Mara''' ili '''Marija'''; rođena 1447. umrla nakon 1500) je bila supruga posljednjeg bosanskog kralja [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]] i tako posljednja [[Bosansko kraljevstvo#Bosanske kraljice|bosanska kraljica]]. Iako se njena posvekrva, [[Katarina Kosača]], često spominje kao posljednja bosanska kraljica, to je bila Mara.&lt;ref name=MTCAHT&gt;Franz Babinger, William C. Hickman, Ralph Manheim, ''Mehmed the Conqueror and His Time'', Princeton University Press, 1992.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Draganović&quot;&gt;Krunoslav Draganović, ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;, 1942.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tošić&gt;Đuro Tošić, ''Poslednja bosanska kraljica Mara (Jelena)'', Zbornik za istoriju Bosne i Hercegovine, Beograd, 2002.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Klaić&gt;Vjekoslav Klaić i Trpimir Macan, ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Byzantion&gt;Sociétè belge d'Études byzantines, ''Byzantion: revue internationale des études byzantines'', Fondation Byzantine, 1960.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Krumbacher&gt;Karl Krumbacher, ''Byzantinische Zeitschrift'', C. H. Beck'sche Verlagsbuchhandlung, 1952.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Capus&gt;Guillaume Capus, ''A travers la Bosnie et l'Herzegovine'', Librairie Hachette, 1896.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Z.muzej&gt;Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, ''Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini'', Zemaljska štamparija, 1912.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Vidov&gt;Božidar Vidov, ''Herceg Stjepan Vukčić-Kosača i naziv Hercegovina: Stjepan II. Tomašević i Mara, posljednji hrvatski kralj i kraljica Druge narodne dinastije'', s.n. 1980.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Mak&gt;Mak Dizdar, ''Stari bosanski tekstovi'', Svjestlost, 1969.&lt;/ref&gt;

== Porodica ==
[[Datoteka:CoatOfArmsOfJovanStefanovicBrankovic.png|150px|desno|Grb Brankovića]]
Posljednja bosanska kraljica je bila najstarija kćerka srpskog despota [[Lazar Branković|Lazara Brankovića]], vladajućeg srpskog despota, i bizantijske princeze, [[Jelena Paleolog|Jelene Paleolog]], kćerke brata pretposljednjeg bizantijskog cara [[Ivan VIII Paleolog|Ivana VIII Paleologa]]. Rođena je oko 1447. i krštena kao Jelena (neki izvori je nazivaju i Jelača&lt;ref name=Z.muzej/&gt;). Jelena nije imala braće, već dvije mlađe sestre :
* [[Jerina Branković]] (Irina)
* [[Milica Branković]], udana za [[Leonardo III Tocco|Leonarda III Tocca]]

Njen otac je u trenutku njenog rođenja imao dva starija brata, [[Grgur Branković|Grgura]] i [[Stefan Branković|Stefana]], ali oba oslijepljena i tako uskraćena za vladavinu.&lt;ref name=&quot;Pavlović&quot;&gt;Nadežda D. Pavlović, ''Despot Đurađ Branković i njegovo doba'', Minerva, 1973.&lt;/ref&gt; Ovakva situacija učinila je Jelenu poželjnom udavačom, budući da je njen muž mogao tražiti vlast nad Srbijom po [[iure uxoris|njenom pravu]].

Pitanje Jelenine udaje dobilo je na važnosti iznenadnom smrću Jeleninog oca 20. januara 1458.&lt;ref name=&quot;Pavlović&quot;/&gt; Skrbništvo nad Jelenom su od tada dijelili njena majka i proosmanlijski nastrojeni [[vojvoda]] [[Mihajlo Anđelović]], brat velikog vezira [[Adni Mahmud-paša Anđelović|Mahmud-paše Anđelovića]]. Nakon pobjede antiosmanlijske i prougarske frakcije u proljeće 1458. Osmanlije su započele osvajanje Srbije. Jelena je postala marioneta antiosmanslijske frakcije, a njen brak je mogao spasiti ili uništiti državu.&lt;ref name=&quot;Pinson-Mottahedeh&quot;&gt;Mark Pinson, Roy P. Mottahedeh; ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: their historic development from the Middle Ages to the dissolution of Yugoslavia''; Harvard CMES, 1996.&lt;/ref&gt;

== Brak ==
Nedugo nakon smrti despota Lazara počeli su pregovori o udaji Jelene kojoj je u miraz bila ostavljena cijela država.&lt;ref name=&quot;Draganović&quot;/&gt; Za budućeg despota Srbije izabran je [[Stjepan Tomašević]], najstariji sin i [[prijestolonasljednik]] bosanskog kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]]. Pošto je bosanski kralj bio [[vazal]] ugarskog kralja, tada [[Matija Korvin|Matije Korvina]], njegov pristanak je bio neophodan kako bi se sklopio brak. Matija Korvin je dao svoj pristanak 1458, te su započeli pregovori između Tomaševićevog oca, Stjepana Tomaša, i Jelenine majke, despotice Jelene.&lt;ref name=MTCAHT/&gt;&lt;ref name=&quot;Draganović&quot;/&gt;&lt;ref name=Z.muzej/&gt;

=== Srpska despotica ===
Dana 1. aprila 1459.&lt;ref name=MTCAHT/&gt; sklopljen je brak između dvanaestogodišnje Jelene i Stjepana Tomaševića. Odmah po vjenčanju, Stjepan Tomašević je preuzeo vlast nad Srbijom i okončao jednogodišnji ''[[interregnum]]'' koji je vladao od smrti Jeleninog oca 1458.

Vladavina Stjepana Tomaševića u Srbiji je bila kratkoga vijeka. Kako Stjepan Tomašević nije primio pomoć ni od ugarskog kralja ni od svog oca, pad Srbije je bio neminovan. U junu 1459. osmanski sultan [[Mehmed II]] osvojio je Srbiju, te su Tomašević i Jelena bili prisiljeni skloniti se na dvor njegovog oca u Bosni. Srpska despotovina je konačno pala 20. juna 1459. Jelena je iz [[Smederevo|Smedereva]] u Bosnu ponijela i mošti [[sveti Luka|svetog Luke]], koje je pohranila u [[Jajce|Jajcu]].&lt;ref&gt;Ivan Lovrenović, ''Unutarnja zemlja: kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine'', Durieux, 1998.&lt;/ref&gt;

===== Dolazak u Bosnu =====
Smederevo je palo već 20. juna 1459. Jelenin muž Stjepan je uspio nagovoriti Osmanlije da on i njegova porodica napuste grad. Jelena je sa sljedećim osobama izašla iz Smedereva:
* [[Stjepan Tomašević]]
* [[Jelena Paleolog]] ?
* [[Radivoj Ostojić]]
* [[Tvrtko Radivojević Kotromanić]]
* [[Đurađ Radivojević Kotromanić]]?
* [[Matija Radivojević]]
* [[Katarina od Velike|Margarita od Velike]]
* [[Jerina Branković]]?
* [[Milica Branković]]?
Sve ove navedene osobe su preko oblasti Šumadije i Mačve stigli na granicu Bosne , zatima su prešli Drinu i sredinom jula su stigli u [[Bobovac]], gdje je bosanski kralj [[Stjepan Tomaš]] primio svog sina i svoju nevjestu i ostale. Jelenina majka i sestre su na putu skrenule za Ugarsku, tako da nikad nisu stigle u [[Bobovac. Jelena je tu ostala s mužem Stjepanom sve do smrti njenog svekra Tomaša .

=== Bosanska kraljica ===
Dana 10. jula 1461. umro je Jelenin svekar, te je njen muž postao [[spisak bosanskih vladara|kralj Bosne]], a ona bosanska kraljica, smjenjujući na tome mjestu maćehu svoga muža, [[Katarina Kosača-Kotromanić|Katarinu Kosaču. Jelenin muž je postao štićenik pape [[Pio II|Pija II]] i još više produbio vezu između bosanskog prijestolja i [[Vatikan]]a, što je započeo njegov otac. Papa mu je poslao [[kruna|krunu]] kojom ga je njegov delegat u novembru 1461. [[krunidba|okrunio]] za bosanskog kralja, čime je Tomašević postao jedini bosanski kralj okrunjen u rimokatoličkoj ceremoniji. U duhu muževih nastojanja da se približi Vatikanu, kraljica Jelena se 7. novembra ili nešto kasnije odrekla imena koje joj je dato krštenjem u [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskoj pravoslavnoj crkvi]] i uzela ime [[Djevica Marija|Djevice Marije.&lt;ref&gt;Joseph Reese Strayer, ''Dictionary of the Middle Ages'', Scribner, 1988.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vjekoslav Klaić, ''Poviest Bosne do propasti kraljevstva'', Tiskom Dioničke tiskare, 1882.&lt;/ref&gt; Od tada pa nadalje, izvori je nazivaju kraljicom Marom.

Kralj i kraljica su živjeli u kraljevskom gradu [[Bobovac|Bobovcu]] sve do 1463, kada su ga osvojile Osmanlije. Marin muž se tada sklonio u [[Jajce]], a zatim u [[Ključ]]. Po osmanskom osvajanju Bosne, 5. juna 1463. Marijin muž je pogubljen - Marija je ostala udovica sa šesnaest godina. [[Bosansko kraljevstvo]] je time srušeno, a teritorija Bosne i Hercegovine postala je dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva. Kraljica Mara je moći svetog Luke ponijela sa sobom u egzil, da bi na kraju, vjerovatno prodajom, završile u rukama [[Mlečani|Mlečana]].

=== Djeca ===
Prema zapisima biskupa Angela Massarellija, kraljica Mara je sa Stjepanom Tomaševićem imala dvoje neimenovane djece. Međutim, Massarellijevi zapisi ne navode njihova imena, niti ikakve biografske podatke.&lt;ref name=Massarelli&gt;Angelo Massarelli, ''Dell'Imperadori Constantinopolitani''&lt;/ref&gt;

== Udovištvo ==
Različiti izvori različito opisuju Marin život nakon pada Bosne. Dok je njena posvekrva, kraljica Katarina, pobjegla u kršćanski [[Rim]], svi izvori potvrđuju da je Mara ostala u Osmanskom Carstvu, koje je uključivalo i njene domovine.

=== Odnosi s Dubrovnikom ===
Po padu Bosne Mara se obratila za pomoć [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]] tražeći sklonište i deponirani novac svog muža, ali joj je zahtjev bio odbijen. Kraljica je, žureći da pobjegne od osvajača, ostavila iza sebe svoju najvrjedniju imovinu - kosti svetog Luke. Franjevci su ih uzeli i zaputili se prema Dubrovniku, gdje ih je presreo lokalni vojvoda, kraljičin prijatelj, te im nije dopustio da nastave bez njene dozvole. Ona je u međuvremenu pregovarala s Mlečanima o prodaji kostiju, dok su Dubrovčani bijesno zahtjevali izručenje kostiju. U augustu 1463. kraljica u pismu izražava svoje nezadovoljstvo škrtarenjem Mlečana i njihovoj smjelosti da dovode u pitanje autentičnost kostiju. Iako joj je ugarski kralj [[Matija Korvin]] nudio doživotno vlasništvo nad tri dvorca, Mara ih je na kraju ipak prodala Mlečanima.&lt;ref name=&quot;Fine&quot;&gt;John Van Antwerp Fine, ''The Bosnian Church: a new interpretation : a study of the Bosnian Church and its place in state and society from the 13th to the 15th centuries'', East European quarterly, 1975.&lt;/ref&gt;

=== Život u Splitu ===
Sa svojom pratnjom, koju su činile bosanske velmože, mlada udovica se skrasila u [[Split]]u, u benediktinskom manastiru [[Sveti Stjepan pod borovima. Tu je redovno primala u posjetu svoje zemljake, ali i Mađare, što se nije svidjelo mletačkoj vladi. Stoga su Mlečani naredili splitskom knezu da je udalji iz Splita na primjeren način. Mara je ubrzo zamoljena da se preseli u [[Šibenik]] ili neki susjedni otok. Uvrijeđena ovakvim postupanjem, kraljica je 1466. napustila Split i zaputila se u Istru, odakle je otišla majci u Ugarsku.&lt;ref name=&quot;Ibrahimagić&quot;&gt;Omer Ibrahimagić, ''Bosanska srednjovjekovna država i suvremenost: zbornik radova'', Fakultet političkih nauka u Sarajevu, 1996.&lt;/ref&gt;

=== Mara u Osmanskom Carstvu ===
Godine 1474. obraća se Dubrovačkoj Republici sa zahtjevom da joj se isplati zaostavština njenog muža koja je kod njih bila sačuvana. Dubrovnik joj to odbija učiniti, nalazeći za to razne razloge, te isto čini 1477. kada kraljica ponavlja svoj zahtjev. 1485. Mara putuje u Carigradu na dvor sultana [[Bajazid II|Bajazida II]] i žali mu se da joj Dubrovnik odbija izručiti zlato koje je kod njih pohranio njen muž. Sultan u oktobru naređuje Dubrovniku da joj se preda njena udovština, a u martu sljedeće godine naređuje joj se isplati velika suma novca koja je vjerovatno predstavljala neku zaostavštinu bosanskog dvora.&lt;ref name=&quot;Ibrahimagić&quot;/&gt;

Mara je neko vrijeme bila i na sultanovom dvoru, gdje je stekla nepopularnost spletkama protiv najbliže rodbine.&lt;ref name=MTCAHT/&gt; Isti tvrde da je Marija umrla 1474. na ostrvu [[Lefkada|Lefkadi.&lt;ref name=MTCAHT/&gt; Michael Angold piše kako je kraljica Mara nakon muževog pogubljenja nastavila živjeti u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] sa svojim tetkama, [[Mara Branković|sultanijom Marom]] i [[celjski grofovi|celjskom groficom]] [[Katarina Branković|Katarinom]]. Nakon smrti tetki, kraljica Mara je trebala naslijediti njihovu imovinu (budući da sultanija nije nikada imala djece, a celjska grofica je nadživjela svoje troje djece). Dio njihove imovine bio je obećan samostanima, a kako se nije znalo tačno koliko imovine je trebalo pripasti [[samostan]]ima, kraljica Mara je na [[šerijat]]skom sudu tražila trideset hiljada zlatnika za koje je tvrdila da su u posjedu monaha, iako su trebali pripasti njoj nakon smrti grofice Katarine. Ispostavilo se da nije bila u mogućnosti dokazati svoje tvrdnje.&lt;ref&gt;Michael Angold, ''Eastern Christianity'', 2006, strana 164.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Asher Ovadiah, Universiṭat Tel-Aviv; ''Mediterranean cultural interaction''; Ramot Publ. House, Tel Aviv University, 2000; 250. strana.&lt;/ref&gt;

Pred kraj života doselila se kod svoga daidže, [[Manojlo Paleolog|Manojla Paleologa]], blizu grada [[Çorlu]] ([[Trakija]]).&lt;ref name=&quot;Ekmečić&quot;&gt;Milorad Ekmečić, Srpska akademija nauka i umetnosti. Odbor za istoriju Bosne i Hercegovine; ''Zbornik za istoriju Bosne i Hercegovine'', SANU, 2002, stranica 60.&lt;/ref&gt; Kraljica Mara je umrla u tom gradu nakon 1500. kada je izvori opisuju kao zlu ženu, te da je sahranjena u lokalnoj crkvi zajedno sa svojim daidžom.&lt;ref name=&quot;Ekmečić&quot;/&gt; Posljednji put se spominje 24. januara 1495.&lt;ref name=Draganović /&gt;&lt;ref name=vjesnik&gt;Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinski zemaljski arkiv, ''Vjesnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arkiva'', Tisak kralj. zemaljske tiskare, 1918.&lt;/ref&gt; kada Dubrovčani svom izaslaniku u Carigradu daju uputu da ne odgovara ni na kakva pitanja o bosanskoj kraljici.&lt;ref name=&quot;Ibrahimagić&quot;/&gt;

Postoji teorija da se Mara u jednom trenutku pridružila haremu nekog turskog generala,&lt;ref&gt;Steven Runciman, ''The Fall of Constantinople 1453'', 1965.&lt;/ref&gt; odnosno da je bila prisiljena postati supruga ili kurtizana osmanskog [[paša|paše.&lt;ref&gt;Donald MacGillivray Nicol, ''The Byzantine Family of Kantakouzenos (Cantacuzenus) Ca. 1100-1460: A Genealogical and Prosopographical Study'', Dumbarton Oaks Center for Byzantine Studies, 1968.&lt;/ref&gt;

== Preci ==
Kraljica Mara i kraljica Katarina bile su rodice u trećem koljenu, budući da su obje bile potomci srpskog despota [[Lazar Hrebeljanović|Lazara Hrebeljanovića. U prvih pet generacija predaka kraljice Mare spadaju tri bizantijska cara, dva sa majčine i jedan sa očeve strane porodice.

{{Porodično stablo 5
|style=font-size: 90%; line-height: 110%;
|border=1
|boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
|boxstyle_1=background-color: #fcc;
|boxstyle_2=background-color: #fb9;
|boxstyle_3=background-color: #ffc;
|boxstyle_4=background-color: #bfc;
|boxstyle_5=background-color: #fcb;
|1= 1. '''Jelena Branković (Mara)'''
|2= 2. [[Lazar Branković]]
|3= 3. [[Jelena Paleolog]]
|4= 4. [[Đurađ Branković]]
|5= 5. [[Irina Kantakuzin]]
|6= 6. [[Tomaš Paleolog]]
|7= 7. Katarina Akajska
|8= 8. [[Vuk Branković]]
|9= 9. [[Mara Hrebljanović]]
|10= 10. [[Dimitrije I Kantakuzin]]
|11= 11. Eufrosina Paleolog
|12= 12. [[Manojlo II Paleolog]] (bizantijski car)
|13= 13. [[Jelena Dragaš]]
|14= 14. [[Centurion II Akajski]]
|15= 15. Kreusa Tocco
|16= 16. [[Branko Mladenović]]
|17=  17. nepoznato
|18= 18. [[Lazar Hrebeljanović]]
|19= 19. [[Milica Nemanjić]]
|20= 20. [[Matej Kantakuzin]] (bizantijski car)
|21= 21. [[Irena Paleolog]]
|24= 24. [[Ivan V Paleolog]] (bizantijski car)
|25= 25. [[Jelena Kantakuzin]]
|26= 26. [[Konstantin Dragaš]]
|28= 28. Andronico Asano Zaccaria
|30= 30. Leonard II Tocco
|31= 31. [[Mrija Tocco]]
}}

== Također pogledajte ==
* [[Brankovići]]

== Literatura ==
* ''Ponašanje bosanske kraljice Mare (Jelene) u izbjeglištvu'', Đuro Tošić

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://genealogics.org/pedigree.php?personID=I00293008&amp;tree=LEO Preci Mare Branković]

{{Početak redoslijedne kutije}}
{{Titule po braku}}
{{Redoslijedna kutija 1 na 1
|titula=Kraljica Bosne
|godine=1461-1463]]
|prethodnik=[[Katarina Kosača]]
|nasljednik=
}}
{{Kraj redoslijedne kutije}}
{{Kotromanići}}

{{DEFAULTSORT:Branković, Jelena}}
[[Kategorija:Supružnici bosanskih vladara]]
[[Kategorija:Brankovići|Jelena]]
[[Kategorija:Kotromanići]]
[[Kategorija:Rođeni 1447.]]
[[Kategorija:Umrli 1490-ih]]</text>
      <sha1>93s8cilvf2x47t3pobxl2kyp2zvociv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čvaljina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77141</id>
    <revision>
      <id>3915707</id>
      <parentid>3852187</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:43:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>29752</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slika</comment>
      <origin>3915707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4106" sha1="nx6cdnlwj0tnj3lrrnwfp6tz1jjxtoz" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Čvaljina
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = Cvaljina.jpg
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     =
| kanton                       = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|23px|border]] [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]]
| općina                       = [[Ravno]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 42.866
| dužina_stepeni               = 17.9715
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 59
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 36
| matični broj                 = 153109&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=24. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 11304
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Čvaljina u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Čvaljina''' je naseljeno mjesto u općini [[Ravno]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Čvaljina
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 153109
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 59
| g2013_srbi               = 18
| g2013_hrvati             = 41
| g1991_ukupno             = 97
| g1991_srbi               = 81
| g1991_hrvati             = 15
| g1981_ukupno             = 166
| g1981_srbi               = 139
| g1981_hrvati             = 26
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 260
| g1971_srbi               = 213
| g1971_hrvati             = 46
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.ravno.ba/ Zvanični sajt općine Ravno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120727230117/http://ravno.ba/ |date=27. 7. 2012 }}

{{Općina Ravno}}</text>
      <sha1>nx6cdnlwj0tnj3lrrnwfp6tz1jjxtoz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zglob</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85720</id>
    <revision>
      <id>3915565</id>
      <parentid>3748131</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:02:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3915565</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29050" sha1="noxzkz5l7nwhjwehonx8790lio0tmtz" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Nije na bosanskom|hrvatskog}}
[[Datoteka:Gray329.png|mini|desno|200px|Prikaz lakatnog zgloba]]
'''Zglob''' je mjesto spajanja dvije ili više [[kost]]i.

'''Zglobni sistem''' (''Juncturae'' ili ''systema articulare'') čine zglobovi i njima pridružene [[kosti]] i sveze.[[Datoteka:Scharniergelenk_Ellbogen.jpg|mini|200px|Uzdužni prikaz zgloba]]
Građa i podjela spojeva između [[kosti]]ju: 
Juncturae ossium, spojevi među kostima, dijele se u dvije osnovne grupe prema [[tkivo|tkivu]] koje spaja kosti:

* '''Synarthrosis''' ('''sinartroza''') je nepokretni koštani spoj, koji može biti [[vezivno tkivo|vezivni]] (junctura fibrosa), [[hrskavica|hrskavični]] (junctura cartilaginea), i [[kost|koštani]] (junctura ossea).
* '''Junctura synovialis''' ('''articulatio''' ili '''diarthrosis''', '''diartroza''') je pokretni koštani spoj, tj. zglob pravom smislu.

Zglobovi laktova, prstiju i koljena omogućuju kostima pomicanje naprijed natrag, ali ne i ustranu. Zglobovi [[rame]]na i [[kuk]]ova osim pomicanja naprijed natrag omogućuju i pomicanje ustranu.

[[Upala]] zgloba se zove [[artritis]].

== Klasifikacija ==
=== Strukturalna klasifikacija ===

Prema strukturalnoj klasifikaciji zglobovi se dijele na način kako su međusobno spojene kosti u zglobu. Postoje slijedeći zglobovi:

* [[Fibrozni zglob]] - kosti spojene [[fibrozno tkivo|fibroznim tkivom]]
* [[Hrskavičavi zglob]] - kosti spojene [[hrskavica|hrskavicom]]
* [[Sinovijalni zglob]] - kosti nisu direktno spojene

=== Funkcionalna klasifikacija ===

Prema funkcionalnoj klasifikaciji zglobovi se dijele prema stepenu pokretnosti zgloba. Postoje slijedeći zglobovi:

* [[Sinartroza]] - malo ili nimalo pokretni zglobovi
* [[Amfiartroza]] - malo pokretni zglobovi
* [[Diartroza]] - izuzetno pokretni zglobovi

=== Biomehanička klasifikacija ===

Prema biomehaničkoj klasifikaciji zglobovi se dijele prema broju kostiju koje učestvuju u stvaranju zgloba. Postoje slijedeći zglobovi:

* Jednostavan zglob - dvije artikulacione površine
* Složen zglob - tri ili više artikulacione površine
* Kompleksan zglob - dvije ili više artikulacione površine, kao i [[artikulacioni disk]]

==Synarthrosis, nepokretni koštani spoj==

U nepokretnim koštanim spojevima pokreti između kostiju nisu mogući. Prostor između kostiju ispunjava vezivno, hrskavično ili koštano tkivo. Koštani spojevi potpuno su nepomični, u nekim vezivnim spojevima mogući su mali pomaci kostiju, a u hrskavičnim spojevima zbog [[elastičnost]]i hrskavice moguća su i razmicanja zglobnih [[ploha (geometrija)|ploha]].

==Junctura fibrosa, vezivni koštani spoj==

'''Junctura fibrosa''' najčešća je vrsta nepokretnih spojeva. Veličina [[pokret]]a u njemu zavisi od dužine [[vezivno vlakno|vezivnih vlakana]] koja spajaju [[kosti]]. Vrste vezivnih spojeva jesu: '''šav''', sutura; '''vezivni spoj''', syndesmosis, i '''međukoštana opna''', membrana interossea.

===Sutura ili šav===

[[Šav|Sutura]] je vezivni spoj rubova dviju plosnatih lubanjskih kostiju. Prema obliku dijele se na 5 vrsta:
*Sutura plana, '''ravni šav''', spaja ravne rubove kostiju. Ravni se šavovi nalaze na mjestima gdje nema djelovanja sila [[tlak]]a ili [[vlak]]a, a kosti su tanke, naprimjer između suzne kosti i orbitalne ploče rešetnice.
*Sutura squamosa, '''ljuskasti šav''', spaja koštane rubove koji su naslonjeni jedan na drugi poput crijepa na [[krov]]u, naprimjer između tjemene i sljepoočne kosti. Rubovi se postupno stanjuju na račun površine koja priliježe uz odgovarajuće stanjeni rub susjedne kosti pa je u spoju kost jednake debljine kao i na ostalim dijelovima [[lubanja|lubanje]].
*Sutura serrata,''' nazubljeni šav''', spaja rubove kostiju koji su nazubljeni kao [[pila]], naprimjer između tjemenih kostiju i između zatiljnih i tjemenih kostiju.
*Sutura denticulata '''zupčasti''' je '''šav''' u kojemu susjedne kosti naliježu jedna na drugu zupcima i izbočinama. Primjer je šav između zatiljne kosti i mastoida sljepoočne kosti.
*Schindylesis ('''shindileza''') je posebna vrsta šava u kojoj kosti samo naliježu jedna na drugu. Primjer je spoj između okomite ploče nepčane kosti i [[gornja čeljust|gornje čeljusti]]. Tu se nepčana kost velikim dijelom svoje površine priljubljuje uz stražnji dio nazalne strane gornje čeljusti.

===Syndesmosis, spoj vezivnim svezama===

Syndesmosis ('''sindezmoza''') povezuje dvije kosti ili dijelove kostiju koji su razmaknuti. Dijele se na vezivne i elastične, u zavisnosti od vrste vezivnog tkiva koje ih izgrađuje.
Primjeri vezivnih sindezmoza jesu lig. coracoacromiale ili lig. stylohyoideum, koji se sastoje od samih [[kolagen]]skih niti. Primjer elastične sindezmoze jesu ligg. flava, žute sveze između lukova [[kralježak]]a. Sindesmoze mogu biti samostalne sveze ili pojačanja zglobne ovojnice. Posebna je vrsta sindezmoze gomphosis ('''gomfoza'''), klinasti spoj, u kojemu je jedna kost klinasto usađena u drugu, naprimjer [[zub]] u [[zubna šupljina|zubnoj šupljini]].

===Membrana interossea, međukoštana opna===

'''Membrana interossea''' je široka, tanka vezivna ploča razapeta između kostiju podlaktice i potkoljenice. S nje polaze [[mišići]].

==Junctura cartilaginea, hrskavični spoj==

'''Hrskavični spoj''' mogu izgrađivati dvije vrste [[hrskavica|hrskavičnog tkiva]]. '''[[Hijalina hrskavica]]''' je bijela i gipka. Od nje endohondralnim [[okoštavanje]]m nastaju sve kosti, osim nekih kostiju lubanje i dijela [[ključna kost|ključne kosti]]. U odraslih se zadržava samo na zglobnim krajevima kostiju kao [[zglobna hrskavica]], na sternalnim krajevima [[rebro|rebara]] i kao hrskavice u [[nos]]u, [[grkljan]]u, [[dušnik]]u i [[dušnice|dušnicama]]. '''[[Fibrozna hrskavica]]''' ima istu građu kao vezivno tkivo, ali između [[kolagen]]skih niti ima hrskavične ćelije i [[međućelijska tvar|međućelijsku tvar]]. Fibrozna hrskavica je čvrsta, snažna i gipka, te se razvija na mjestima gdje je vezivno tkivo izloženo velikom opterećenju, naprimjer u međukralješčanim diskovima [[Datoteka:Gray298.png|mini|desno|200px|Izgled intervertebralnog diska, hrskavični zglob.]]ili zglobnim diskovima kao što su koljeni menisci.
Treća vrsta hrskavičnog tkiva, '''[[elastična hrskavica]]''', ne nalazi se u hrskavičnim spojevima. Elastična hrskavica obiluje hrskavičnim ćelijama i međućelijskim tkivom u kojemu se nalaze elastične niti. Nalazi se samo u hrskavici vanjskog [[uho|uha]], slušnoj tubi i nekim [[grkljan]]skim hrskavicama.
Hrskavični spojevi dijele se na tri vrste: '''cartilago epiphysialis''', '''synchondrosis''' i '''symphysis'''.

===Cartilago epiphysialis, epifizna hrskavica===

Cartilago epiphysialis ('''[[epifizna hrskavica]]''') je hrskavica koja spaja tijelo ([[dijafiza|dijafizu]]) i krajeve ([[epifiza|epifizu]]) dugih kostiju i ostvaruje rast kosti u dužinu. Nazivaju se i primarnim hrskavičnim spojevima. Kad završi [[koštani rast]], hrskavica se pretvara u kost i epifize se stapaju s dijafizama u jedinstvenu kost.

===Synchondrosis===

'''Synchondrosis''' ('''sinhondroza''') je hrskavični spoj koji tvori pretežno [[hijalina hrskavica]]. Takvih je spojeva više u mlađoj životnoj dobi, a tokom života hrskavicu zamjenjuje koštana tvar. Mali broj sinhondroza ostaje doživotno, naprimjer, spoj između prvog rebra i prsne kosti.

===Symphysis===

Symphisis ('''simfiza''') je hrskavični spoj koji pretežno tvori vezivna hrskavica. Nazivaju se sekundarnim hrskavičnim spojevima. Obično povezuju simetrične dijelove [[kostur]]a. U hrskavicu spoja ugrađeno je mnogo [[kolagen]]ih vlakana i spoj je čvrst, ali i malo pokretan. Primjeri simfiza su međukralješčani diskovi i [[pubična simfiza]]. U sredini nekih simfiza tokom života razvija se pukotina, što omogućuje male pomake spojnih tijela, pa se simfize mogu smatrati prijelaznim oblikom između nepokretnih i pokretnih zglobova. U [[novorođenče|novorođenčadi]] su desna i lijeva polovina donje čeljusti povezane simfizom, symphysis mandibulae, koja nestane kad dva dijela mandibule okoštaju i spoje se. Njeno mjesto vidljivo je na [[kosti]] u odraslih osoba.

==Junctura ossea (synostosis), koštani spoj==
{{Proširiti sekciju}}

==Junctura synovialis (articulatio, diarthrosis), pokretni spoj (pravi zglob)==
[[Datoteka:Illu synovial joint.jpg|mini|desno|Dijelovi sinovijalnog zgloba.]]
'''Pokretni koštani spojevi''' ili zglobovi najčešći su i funkcijski najvažniji spojevi između kostiju. U njima su mogući pokreti između kostiju, a ubrajaju gotovo sve spojeve na udovima. Zovu se i sinovijalni zglobovi jer zglobna tijela u vreću spaja sinovijalna ovojnica koja izlučuje sinovijalnu tekućinu. Zglobna tekućina omogućuje klizanje hrskavičnih krajeva kostiju u zglobnoj šupljini.

==Građa zgloba==

Zglob ima tri građevne osobitosti: 1) '''zglobnu šupljinu''', 2) '''hrskavične zglobne plohe''' i 3) '''zglobnu ovojnicu'''. Zglob pojačavaju sveze, ligamenti, koji su ili zasebni ili utkani u zglobnu ovojnicu.

===Građevni elementi zgloba===
*Zglobne površine (lat: facies articulares) su djelovi kosti koji učestvuju u formiranju zgloba. Prekrivene su tankim slojem hijaline hrskavice (debljine 2–5&amp;nbsp;mm) koja ublažava pritisak i štiti zglob. Obično je jedna zglobna površina ispupčena (konveksna) a njoj analogna je udubljena (konkavna), tako da odgovaraju jedna drugoj.
*Cartilago articularis, '''[[zglobna hrskavica]]'''

Zglobna hrskavica nalazi se na krajevima kostiju koje se uzglobljuju, i tvori zglobno tijelo, (lat:facies articularis). Zglobna hrskavica nema krvnih žila ili živaca i hrani je samo [[zglobna tekućina]] koja zglobnu površinu hrskavice. Hranjive tvari u zglobnu tekućinu dolaze iz kapilara u sinovijskoj ovojnici.

*Capsula articularis, '''zglobna ovojnica'''

Zglobna ovojnica obavija cijeli zglob i rubovima se najčešće veže za krajeve zglobnih tijela. Omeđuje i štiti zglobnu šupljinu i zglobna tijela, a izgrađuju je dva sloja: vezivni, membrana fibrosa (stratum fibrosum) i membrana synovialis (stratum synoviale). U klinici se pod pojmom zglobne ovojnice ili čahure misli na njen čvrsti vezivni sloj.  Unutar kaspule nalazi se šupljina ispunjena sinovijalnom tekućinom. Veće zglobove kao što je koljeno moguće je operirati pomoću artroskopa.

**Membrana fibrosa ('''fibrozna opna''') građena je od gustoga vezivnog tkiva i daje čvrstoću i elastičnost zglobnoj ovojnici. Veže se za [[pokosnica|pokosnicu]] zglobnih tijela. Vezivna ovojnica pojedinih zglobova različito je napeta, što određuje pokretljivost zgloba. Raspored [[kolagen]]ih vlakana u vezivnoj ovojnici ovisi o djelovanju mehaničkih sila [[tlak]]a i [[vlak]]a. Kolagena vlakna u vezivnoj ovojnici obično su raspoređena u dva sloja. U površinskom sloju vlakna su usmjerena uzdužno, u smjeru djelovanja vlačnih sila. U dubokom sloju vlakna su obično usmjerena poprečno ili koso i opiru se tlaku pri [[pokret]]ima između zglobnih tijela.
**Membrana synovialis ('''sinovijalna opna''')građena je od rijetkog, bogato prokrvljenog vezivnog tkiva. Sinovijalna ovojnica obavija unutarnju površinu vezivne ovojnice, sveze unutar zgloba i dijelove kosti koji nisu pokriveni zglobnom hrskavicom. Sinovijalna je ovojnica široka i oblikuje nabore, plicae synoviales, i resice, villi synoviales. Oni ispunjavaju zglobnu šupljinu u mirovanju i pri različitim pokretima, a sadrže [[krvne žile]], [[živci|živce]] i [[masne ćelije]]. Na unutarnjoj površini nalazi se poseban [[epitelno tkivo|epitel]] koji izlučuje bistru zglobnu tekućinu, synovia, koja vlaži zglobne plohe i olakšava [[klizanje]] između njih.

Zglobna se ovojnica na konkavnom zglobnom tijelu veže i vezivnim i sinovijskim listom obično uz rub zglobne plohe, a na konveksnom se veže različito: vezivna se ovojnica obično veže dalje od zglobne plohe, a sinovijalna ovojnica oblaže unutrašnju površinu vezivne ovojnice, a uz rub njenog hvatišta za kost prelazi na dio zglobnog tijela smješten unutar zgloba i veže se na rub zglobne plohe. Sinovijalna ovojnica izgrađuje i sluzne vreće, bursa synovialis, koje se nalaze između zgloba i tetiva mišića ili ligamenta. Te su vreće često povezane sa zglobnom šupljinom. Sinovijalna ovojnica u ramenom zglobu oblaže sluznom ovojnicom, [[vagina]] synovialis, [[tetiva|tetivu]] duge glave dvoglavog mišića nadlaktice

*Cavum articulare, '''zglobna šupljina'''

Zglobna šupljina je kapilarni prostor između zglobnih ploha, obavijen zglobnom ovojnicom. Zglobna šupljina ne komunicira s vanjskim prostorom, pa je [[tlak]] u njoj manji od [[atmosfera|atmosferskog]], što pridonosi međusobnoj priljubljenosti zglobnih ploha.

===Dijelovi zgloba koji povećavaju sukladnost zglobnih tijela===

Zglobna su tijela obično priljubljena ili utisnuta jedno u drugo, pa među zglobnim plohama nema praznog prostora. Takvi su zglobovi pravilni ili kongruentni. U svakom zglobu obično postoje dvije glatke zglobne plohe. Najčešće je jedna udubljena ili konkavna i zove se zglobna udubina, fossa articularis, a druga izbočena ili konveksna i zove se zglobna glava, caput articulare.
Nepravilni ili diskongruentni zglobovi imaju zglobna tijela koja ne priliježu potpuno jedno uz drugo. U takvim zglobovima nalazimo zglobne kolute ili zglobne meniske koji upotpunjuju sukladnost zglobnih tijela. Zglobna šupljina u njima može stvarati zatone, recessus articularis.
U zglobovima u kojima su zglobne plohe diskongruentne nalaze se zglobni koluti, zglobni menisci i rubne hrskavice, koji ostvaruju sukladnost između zglobnih ploha.

*Discus articularis, '''[[zglobni kolut]] (disk)'''

Discus articularis je vezivnohrskavična okrugla ploča smještena između zglobnih ploha. Zglobni je kolut širokim rubom obično čvrsto srastao s vezivnom opnom zglobne ovojnice i dijeli zglobnu šupljinu na dva dijela.

*Meniscus articularis, '''[[zglobni menisk]]'''

Zglobni menisk je srpasta vezivnohrskavična ploča, trokutasta oblika na poprečnom presjeku. Vanjska je strana [[trokut]]a pričvršćena za vezivnu opnu zglobne ovojnice, a vrh je usmjeren prema sredini zglobne šupljine. Gornja i donja ploha meniska su glatke i omogućuju kretanje u zglobu. Zglobni menisci samo djelimično razdvajaju zglobne plohe, a dijelom se one ipak dotiču.

*Labrum articulare, '''rubna hrskavica'''

[[Rubna hrskavica]] se nalazi na rubovima konkavnih zglobnih tijela. Građena je od [[gusto vezivno tkivo|gustog vezivnog tkiva]] s mnogo hrskavičnih [[ćelija]]. Na presjeku je trokutasta. Uz njen vanjski rub veže se vezivna opna zglobne ovojnice. Baza je vezana uz rub zglobne plohe, a unutrašnja strana je glatka i slobodna te povećava konkavnu zglobnu plohu. Rubna hrskavica ublažava udare pri naglim pokretima i štiti rub zglobne plohe od prijeloma. Nalazimo je u [[rame]]nom zglobu (labrum glenoidale) i zglobu kuka (labrum acetabulare).

===Pomoćni dijelovi zgloba===

Zglobove, tj. zglobnu čahuru, učvršćuju pomoćni dijelovi zgloba: zglobne sveze, zglobni masni jastučići i zglobni mišići.

*Ligamentum, '''[[ligament]]''' ili zglobna sveza

Ligament je snop vezivnih vlakana razapet između zglobnih tijela. Sveze izravno pojačavaju zglobnu ovojnicu ili osiguravaju spoj između kostiju. Mogu se nalaziti unutar zglobne ovojnice, ligg. intracapsularia, utkani u zglobnu ovojnicu, ligg. capsularia, ili odvojeni od zglobne ovojnice, ligg. extracapsularia.

*'''[[Masni jastučići]]'''

U nekim se zglobovima između vezivne i sinovijalne ovojnice nalaze jastučići [[masno tkivo|masnog tkiva]]. Zglobni masni jastučići utiskuju se pri različitim pokretima u udubine između [[kosti]]ju, priječe uklještenje široke sinovijalne ovojnice između koštanih zglobnih tijela, koje bi nastalo zbog negativnog [[tlak]]a u zglobu.

*Musculi articulares,'''[[zglobni mišići]]'''

U koljenom i lakatnom zglobu postoje i mali zglobni mišići, musculi articulares. Zglobni su mišići obično niti susjednih mišića koje završavaju u zglobnoj ovojnici. Oni izvlače zglobnu ovojnicu iz udubina koje nastaju pri pokretu i priječe uklještenje ovojnice između zglobnih tijela.
Često zglobove pojačavaju i tetive okolnih mišića, koje ponekad prolaze kroz zglobnu šupljinu, gdje su tetive obavijene sinovijalnom ovojnicom.

==Vrste zglobova prema broju kostiju koje dolaze u kontakt==
[[Datoteka:Gelenke_Zeichnung01.jpg|mini|350px|'''Vrste zglobova''':&lt;br /&gt;'''1'''-Kuglasti zglob; '''2'''-Elipsoidni zglob; '''3'''-Sedlasti zglob; '''4'''-Valjkasti zglob; '''5'''-Obrtni zglob]]
Zglobovi se mogu podijeliti prema broju kostiju koje sudjeluju u građi zgloba. Zglob u kojem su uzglobljene samo dvije kosti unutar zglobne čahure naziva se jednostavnim zglobom, articulatio simplex. Takav je npr. rameni zglob koji tvore lopatica i nadlaktična kost. Zglob koji u čijoj se zglobnoj čahuri spajaju tri ili više kosti složeni je zglob, articulatio composita. Primjeri složenih zglobova su lakatni zglob, koji oblikuju [[nadlaktična kost|nadlaktična]], [[lakatna kost|lakatna]] i [[palčana kost]], te [[ručni zglob]], koji tvore kosti [[podlaktica|podlaktice]] i velik broj kostiju pešća.
Kombinirani zglob je onaj gdje su dvije kosti međusobno spojene ne samo s jednim, nego s dva ili više zglobova. Ti zglobovi potpuno su morfološki odvojeni, svaki ima svoju čahuru i šupljinu. Kretnje između kostiju koje su međusobno spojene kombiniranim zglobovima obavljaju se istodobno u oba zgloba oko jedne zajedničke osi. Takvi su zglobovi između proksimalnih i distalnih krajeva kostiju podlaktice ili lijevi i desni zglob donje čeljusti s lubanjom.

==Vrste zglobova prema obliku zglobnog tijela==

Zglobovi se mogu podijeliti i prema obliku zglobnih ploha i pokretu koji su u njima mogući. Jedno je zglobno tijelo ili ploha konveksno, izbočeno, a drugo je konkavno, udubljeno. Oblici tih dvaju zglobnih tijela u pravilu odgovaraju jedan drugome. Oblik konveksnog zglobnog tijela uspoređuje se s oblikom geometrijskog tijela (kugla, elipsoid, valjak). Prilikom kretnji zglobne se plohe dodiruju, makar jednim svojim dijelom.

Kretanje u zglobovima obavlja se oko jedne, dviju ili više osi, pa zglobove u funkcionalnoj [[anatomija|anatomiji]] dijelimo prema broju osi oko kojih se obavljaju kretanja u zglobu. [[Os]] zgloba je zamišljen [[pravac]] koji prolazi kroz centar zakrivljenosti zglobnog tijela i oko kojeg se obavlja [[kretanje|kretnja]] u određenom smjeru. Moguće su kretnje i oko dvije osi istodobno, u nekom međusmjeru, a tokom kretnji se može mijenjati osovina oko koje se ona obavlja (cirkumdukcija) Najčešće se razlikuje od osi [[duge kosti|dugih kostiju]], tj. pravca koji povezuje središta obaju krajeva kosti.

Prema obliku zglobnih tijela i broju ose kretanja razlikuju se četiri vrste zgloba.

===Zglobovi bez ose kretanja===

*Articulationes planae, '''ravni zglobovi'''

Ravni zglobovi imaju ravne zglobne površine između kojih su moguće male kretnje klizanja. Ekskurzije su ograničene zglobnom čahurom i ligamentima. Primjer ravnog zgloba su akromioklavikularni zglob, zglobni nastavci vratnih kralježaka odnosno svih pokretnih kralježaka.

*Amphiartrosis

To je pravi zglob s neravnim zglobnih plohama. Kratka i čvrsta zglobna čahura, jaki zglobni ligamenti neravne zglobne plohe, dopuštaju samo neznatne pomake. Taj tip zgloba se nalazi između križne i zdjelične kosti.

===Zglobovi s jednom osi===

*Articulationes cylindricae, '''valjkasti zglobovi'''

Valjkasti zglobovi imaju konveksno zglobno tijelo u obliku valjka.

*Ako je os [[konveksnost|konveksnog]] zglobnog tijela postavljena pod kutom na uzdužnu os kosti, onda se takav zglob zove '''ginglymus''', kutni zglob (valjkasti zglob u užem smislu). Kretnja se vrši u jednoj ravnini uz smanjenje ili povećanje kuta između kostiju koje se uzglobljavaju (fleksija i ekstenzija). Konveksno i konkavno zglobno tijelo imaju oblik punog valjka odnosno dijela šupljeg valjka. Valjak ima transverzalnu os i položen je poprečno odnosno okomito na uzdužnu os kosti. Za ovaj su zglob znakoviti i važni kolateralni ligamenti. Njihova inzercija je u osi kretanja, tako da uvijek tokom kretnje od maksimalne ekstenzije do krajnje fleksije osiguravaju kontakt između zglobnih ploha. U svakom položaju zgloba su nategnuti. To osigurava uvijek jednaka udaljenost između inzercija ligamenata na jednom i drugom zglobnom tijelu, jer su tijela pravilnih geometrijskih oblika Zglobna je ovojnica tanka i obilna na mjestima gdje se obavljaju kretnja, ali su [[kosti]] na stranama zgloba učvršćene snažnim postraničnim svezama. Bolju sukladnost zglobnih tijela i osiguranje kretanja u ginglimusu obično daje tzv. kružna [[brazda]] vodilja na konveksnome zglobnom tijelu, koja je sukladna odgovarajućoj izbočini na konkavnome zglobnom tijelu. Zglobovi tog tipa su vrlo brojni kao npr. humeroulnarni dio laktanog zgloba, zglobovi između falanga prstiju itd.

Ako se takvo [[ugaono kretanje]], tj. primicanje suprotnih krajeva kosti jednog prema drugom, zbiva u [[frontalna ravnina|frontalnoj ravnini]], kretnja se zove pregibanje, flexio ('''[[fleksija]]'''). Suprotna kretnja, pri kojoj se krajevi kosti međusobno udaljuju, a kut među kostima povećava, jest ispružanje, extensio ('''[[ekstenzija]]'''). Ako cijeli ispruženi ud podižemo prema naprijed, govorimo o pregibanju prema naprijed, anteflexio ('''[[antefleksija]]'''). Obrnuta kretnja je pregibanje prema natrag, retroflexio ('''[[retrofleksija]]'''). Ako se kretnja u zbiva u sagitalnoj ravnini, onda primicanje prema središnoj ravnini, tj. tijelu, nazivamo  adductio ('''[[adukcija]]'''), a odmicanje od središnje ravnine abductio ('''[[abdukcija]]'''). Primjeri kutnog zgloba jesu zglobovi između članaka na [[prsti]]ma i humeroulnarni zglob.

*Kad je os konveksnog valjkastog zglobnog tijela postavljena niz uzdužnu os kosti, onda se takav valjkasti zglob naziva '''obrtnim zglobom''', articulatio trochoidea. Zglobna tijela imaju također oblik punog ili šupljeg valjka koji su međusobno sukladni. Za razliku od kutnog zgloba, os valjka je vertikalna i stoji u smjeru uzdužne osi kosti. Vrši se kretnja obrtanja. Obrtanje, rotatio ('''[[rotacija]]'''), jest [[kretanje]] kosti oko svoje uzdužne osi, koja je u tom času i zglobna os.   Primjer su zglobni spojevi lakatne i palčane kosti na njihovu proksimalnom i distalnom kraju.

Obrtanje udova može biti usmjereno prema van i prema unutra, pa govorimo o '''vanjskoj rotaciji''', rotatio externa, ili o '''unutrašnjoj rotaciji''', rotatio interna. Na podlaktici postoje i dva posebna pokreta. Njihovi nazivi tumače međusobni položaj podlaktičnih kostiju. Ako dlan obrćemo dolje, a palac je usmjeren medijalno, palčana se kost okreće oko lakatne i križa je. Tu kretnju zovemo '''[[pronacija]]''', pronatio. Ako dlan okrećemo gore, a palac je usmjeren lateralno, obje se podlaktične kosti postavljaju usporedno. Tu kretnju zovemo '''[[supinacija]]''', supinatio. U anatomskom položaju čovjeka, prema kojem se opisuju položaj i odnosi anatomskih tvorbi, ruka je u supinaciji. Primjer trohoidnog zgloba jest gornji radioulnarni zglob.

===Zglobovi s dvije osi===

Zglobovi s dvije osi omogućuju kretanje u dvije [[ravnina|ravnine]]. Dvije su temeljne vrste zglobova s dvjema osima: jajoliki i sedlasti zglob.

*Articulatio ellipsoidea, '''jajoliki zglob'''

Articulatio ellipsoidea ima konveksno zglobno tijelo jajolikog oblika, a konkavno je [[zglobno tijelo]] udubljeni otisak konveksnog zglobnog tijela. Osnovne osi oko kojih se obavlja kretanje postavljene su pod pravim uglom jedna na drugu. Duža os prolazi dužim promjerom, a kraća kraćim promjerom jajolikog konveksnog zglobnog tijela. Kretnje se vrše u ravninama koje su okomite na te dvije osi te kretnje oko dvije osi istodobno u različitim međusmjerovima. Oko tih osi mogući su svi pokreti osim rotacije (obrtanja) jer ne može duži promjer jednog zglobnog tijela doći na mjesto kraćeg promjera drugog. Oko obiju osi može se obavljati i [[kruženje]] (cirkumdukcija). Primjeri [[jaje|jajolikog]] zgloba jesu art. radiocarpea između palčane i zapešćajnih kostiju i gornji zglob glave, ''art. atlantooccipitalis''.

Kruženje, circumductio ('''[[cirkumdukcija]]'''), složena je kretnja pri kojoj se pomični kraj kosti kreće oko središta zgloba tako da opisuje [[stožac]]. Vrh stošca je u središtu zgloba, a osnovica na distalnom kraju pomičnog dijela [[kosti]].

*Articulatio sellaris, '''sedlasti zglob'''

Articulatio sellaris ima oba zglobna tijela u obliku sedla jednakog oblika, tj. u jednom smjeru udubljena, a u pravcu okomitom na taj izbočena. Oba zavoja su postavljena pod pravim uglom pa izbočina jednog zglobnog tijela ulazi u udubinu drugog. Ose prolaze kroz oba zavoja i postavljene su okomito jedna na drugu, pa su mogući pokreti u objema ravninama i cirkumdukcija. Nemoguća je rotacija zbog toga što bi zglobne plohe odvojile jedna od druge. Jedini sedlasti zglob u ljudskom tijelu jest karpometakarpalni zglob palca ruke između prve pešćajne kosti i os trapezium.

Posebna kretnja koja se može raditi u sedlastom zglobu jest '''[[opozicija]]''' [[palac|palca]], oppositio – primicanje palca ostalim prstima ruke, i '''[[repozicija]]''' palca, repositio – odmicanje palca od ostalih [[prsti]]ju [[ruka|ruke]].

===Zglobovi s tri osi===

*''Articulato sphaeroidea'', [[kuglasti zglob]]
Kuglasti zglobo ili enarthrosis ima konveksno zglobno tijelo u obliku kugle ili dijela kugle. [[konkavnost|Konkavno]] [[zglobno tijelo]] ima oblik dijela šuplje kugle. Centar zakrivljenosti se nalazi u jednoj točki kroz koju prolai bezbroj pravaca koji bi mogli predstavljati os kretanja. Svaki zamišljeni [[pravac]] što prolazi središtem konveksnog zglobnog tijela može biti os zgloba, pa su u zglobu mogući svi [[pokret]]i. Iz praktičnih se razloga uzimaju tri glavne osi: sagitalna, transverzalna i frontalna te se govori o zglobu s tri osi. Gibljivost je u zglobu opsežnija što je konveksno zglobno tijelo veće, a konkavno manje. Kretnje mogu biti brojne u svim ravninama te kretnje u međusmjerovima uključujući rotaciju i cirkumdukciju. Primjer kuglastog zgloba jest [[rameni zglob]].

Posebna vrsta kuglastog zgloba je [[zdjeličasti zglob]], ''articulatio cotylica'' (enarthrosis cotylica), u kojemu je konkavno zglobno tijelo vrlo opsežno i obuhvata više od polovine [[kugla|kugle]] konveksnog zglobnog tijela. Stoga je opseg kretanja u zdjeličastom zglobu moguć u svim smjerovima, ali je ograničen. Primjer zdjeličastog zgloba jest zglob kuka.

==Živci i krvne žile zgloba==

Zglobovi su bogato opskrbljeni [[živci]]ma koji daju brojne ogranke u zglobnu čahuru, zglobne ligamente, tetive i mišiće u obliku živčanih završetaka i osjetnih tjelešaca. Zato je zglobna čahura vrlo dobro inervirana. Zglobni ogranci dolaze od živaca koji inerviraju okolnu [[koža|kožu]] i [[mišići|mišiće]] koji pokreću zglob (tzv. [[Hiltonov zakon]]). Završeci živaca nalaze se u zglobnoj ovojnici odnosno u fibroznoj i sinovijalnoj ovojnici. Ti živčani završeci ili su slobodni ili sačinjavaju posebna osjetna tjelešca - Ruffinijevo tjelašce i Pacinijevo tjelašce. Ti završeci su u biti propioreceptori, a osnovni osjet koji dolazi iz zgloba jest osjet propriocepcije tj. duboki osjet koji daje informaciju o pokretu, položaju dijela tijela, njihovom odnosu jedan prema drugom te smjeru i opsegu kretnji. Proprioreceptori vode taj podražaj ka [[Mozak|mozgu]] koji te informacije interpretira te ima stalnu sliku o pložaju dijelova tijela bez obzira na osjet vida. Taj je osjet važan za mišićne reflekse koji se odnose na taj zglob. Vlakna za osjet [[bol]]&lt;nowiki/&gt;i posebice su brojna u fibroznoj ovojnici i ligamentima. Osjetna tjelešca za bol podražuje rastezanje i svijanje fibrozne opne, naprimjer pri istezanju zgloba u pokretu ili zbog tekućine u zglobu (naprimjer, “voda u koljenu” koja je zapravo upalna tekućina nastala zbog upale sinovijalne opne).

Svaki zglob je dobro opskrbljen krvnim i limfnim žilama. Arterije, vene i limfne žile čine gustu mrežu oko zgloba i šalju brojne ogranke u zglobnu čahuru i okrajke kostiju. Jedino zglobna hrskavica ne sadrži ni krvne ni limfne žile. Kako je [[Arterija|arterijska]] opskrba zgloba bogata čiji ogranci dolaze iz arterija u okolini zgloba, naprimjer od epifizijalnih arterija najčešće međusobno komuniciraju, tj. [[Anastomoza|anastomiziraju]] jedna s drugom tvoreći mrežu oko zgloba. [[vena|Vene]] prate arterije, a najviše ih ima u sinovijalnoj membrani.

== Također pogledajte ==
* [[Kineziologija]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Joints}}

==Izvori i literatura==
*[https://web.archive.org/web/20070724011841/http://www.mef.hr/katedre/anatom/anatom/download/Sys_art.htm] Systema articulare
*D. Bobinac i M. Dujmović, Osnove anatomije, Rijeka, 2003.

[[Kategorija:Skeletni sistem]]
[[Kategorija:Sistem pokretačkih organa]]</text>
      <sha1>noxzkz5l7nwhjwehonx8790lio0tmtz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nusseltov broj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86754</id>
    <revision>
      <id>3915561</id>
      <parentid>3385819</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:43:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915561</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1916" sha1="1qzp1gu4e9jkfiardm9rf5ekqm8tqo3" xml:space="preserve">U [[prijenos toplote|prijenosu toplote]] na [[granica (termodinamika)|granici]] (površini) unutar [[fluid]]a, '''Nusseltov broj''' je [[bezdimenzionalna veličina|bezdimenzionalni broj]] koji predstavlja omjer [[konvekcija|konvektivnog]] i [[toplotna provodljivost|konduktivnog]] prijenosa toplote preko te granice (normalno na tu granicu). Naziv je dobio po [[Wilhelm Nusselt|Wilhelmu Nusseltu]]. Komponenta provodljivosti mjeri se pod istim uslovima kao i toplotna konvekcija, ali sa (hipotetički) stagnantivnim (ili mirujućim) fluidom. 

Nusseltov broj blizu ravnoteže, prvenstveno konvekcije i kondukcije manjih intenziteta, je karakteristika [[laminarno strujanje|laminarnog strujanja]]. Veći Nusseltov broj odgovara aktivnijom konvekciji, sa [[turbulentno strujanje|turbulentnim strujanjem]], najčešće u rangu od 100 do 1000.

&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.jhu.edu/virtlab/heat/nusselt/nusselt.htm |title=Simple derivation of the Nusselt number from Newton's law of cooling |access-date=15. 2. 2009 |archive-date=12. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080512114148/http://www.jhu.edu/virtlab/heat/nusselt/nusselt.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;. Konvektivna i konduktivna strujanja toplote su [[paralelnost|paralelna]] jedna sa drugim, kao i sa [[površinska normala|površinskom normalom]] [[granica|graničnom]] površinom, a svi su [[okomitost|okomiti]] na [[sredina|srednje]] strujanje fluida u jednostavnom slučaju.

:&lt;math&gt;\mathit{Nu}_L = \frac{hL}{k_f} = \frac{\mbox{konvektivni prijenos toplote}}{\mbox{konduktivni prijenos toplote}}&lt;/math&gt;

gdje je

*''L'' - [[karakteristična dužina]]
*''k&lt;sub&gt;f&lt;/sub&gt;'' - [[toplotna provodljivost]] fluida
*''h'' - [[konvekcija|konvektivni]] [[koeficijent prijenosa toplote]]

== Također pogledajte ==

* [[Sherwoodov broj]]
* [[Churchill-Bernstein jednačina]]

== Reference  ==
{{refspisak}}

{{BezDimMehFlu}}

[[Kategorija:Konvekcija]]</text>
      <sha1>1qzp1gu4e9jkfiardm9rf5ekqm8tqo3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Safet Nadarević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95083</id>
    <revision>
      <id>3915720</id>
      <parentid>3895231</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:21:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4263" sha1="1dch4hwf8tdkt53fn1xjlo2v91i7tll" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Safet Nadarević
| slika                      = Safet Nadarević.JPG
| punoime                    = 
| datumrođenja               = {{datum rođenja i godine|1980|8|30}}
| rodnigrad                  = [[Cazin]]
| rodnadržava                = [[Bosna i Hercegovina]]
| visina                     = 1,85 m
| pozicija                   = Odbrana
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| omladinskegodine           = 1991–1998.
| omladinskipogoni           = [[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]]
| godine1                    = 1998–2003.
| klubovi1                   = [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]]
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 2003–2004.
| klubovi2                   = [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| nastupi(golovi)2           = 43 (2)
| godine3                    = 2005–2008.
| klubovi3                   = [[NK Zagreb|Zagreb]]
| nastupi(golovi)3           = 78 (1)
| godine4                    = 2008-2012.
| klubovi4                   = [[Eskişehirspor]]
| nastupi(golovi)4           = 104 (2)
| godine5                    = 2012–2013.
| klubovi5                   = [[NK Zagreb|Zagreb]]
| nastupi(golovi)5           = 20 (0)
| godine6                    = 2013.
| klubovi6                   = [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]]
| nastupi(golovi)6           = 4 (0)
| reprezentacija             = Da
| nacionalnegodine           = 2001–2010.
| nacionalneekipe = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]
| nacionalninastupi(golovi) = 30 (0)
| zadnjiuređaj = 5. juni 2026.
}}
'''Safet Nadarević''' (rođen 30. augusta 1980. u [[Cazin]]u, [[Bosna i Hercegovina]]) je bivši [[Bosanci|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] i član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije]].

==Klupska karijera==
Fudbalsku karijeru počeo je u omladinskom pogonu [[FK Krajina Cazin|FK Krajine]] iz [[Cazin]]a. Prvi profesionalni ugovor imao je u [[NK Jedinstvo Bihać|NK Jedinstvu]] iz [[Bihać]]a. Nakon Jedinstva, igrao je i dvije sezone u [[FK Sarajevo|FK Sarajevu]], te tri u [[NK Zagreb]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://scsport.ba/vijest/42273|title=Vijest dana ipak demantovana: Riquelme i Ronaldinho neće igrati za Chapecoense}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sportin.ba/vijesti.aspx?id=32793|title=SportIn|archive-url=https://web.archive.org/web/20241223121816/https://sportin.ba/vijesti.aspx?id=32793|archive-date=23. 12. 2024}}&lt;/ref&gt; Nakon [[NK Zagreb]]a, igra četiri sezone u [[Eskişehirspor]]. Ponovno se vraća u [[NK Zagreb]]. U septembru 2013. vratio se u [[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo]] gdje je završio karijeru.

== Reprezentacija ==

Za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju BiH]] debitovao za Bosnu i Hercegovinu u junu 2001.  na utakmici Merdeka turnira protiv [[Nogometna reprezentacija Bahreina|Bahreina]] i ukupno je odigrao 30 utakmica bez postignutog gola.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players|date=16. 7. 2009|website=[[RSSSF]]|access-date=18. 4. 2021|author=Mamrud, Roberto}}&lt;/ref&gt; Njegova posljednja utakmica za reprezentaciju bila je kvalifikacijska utakmica za Evropsko prvenstvo u septembru 2010. protiv [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=14720|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=18. 4. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.transfermarkt.de/de/safet-nadarevic/profil/spieler_34574.html Profil na transfermarkt.de]
* [http://www.tff.org/Default.aspx?pageId=526&amp;kisiId=1170347 Profil na tff]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Commonscat}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Nadarević, Safet}}
[[Kategorija:Rođeni 1980.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Cazin]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]]
[[Kategorija:Nogometaši Jedinstvo Bihaća]]
[[Kategorija:Nogometaši Eskişehirspora]]
[[Kategorija:Nogometaši Zagreba]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]]</text>
      <sha1>1dch4hwf8tdkt53fn1xjlo2v91i7tll</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Philippe Pétain</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95094</id>
    <revision>
      <id>3915655</id>
      <parentid>3852691</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:20:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915655</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5702" sha1="1rm2z56t75yjhf2fuf0kn241og7b4uo" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Philippe Pétain
| slika              = Pétain - portrait photographique.jpg
| veličina_slike     =
| redoslijed         = [[Predsjednik Francuske|Predsjednik Višijevske Francuske]]
| vrijeme_na_vlasti  = 11. juli 1940 – 20. august 1944.
| prethodnik         = Albert Lebrun &lt;small&gt;(kao predsjednik Republike)&lt;/small&gt;
| nasljednik         = [[Charles de Gaulle]] &lt;small&gt;(kao šef privremene vlade)&lt;/small&gt;
| redoslijed2        = [[Premijer Francuske]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 16. juni 1940 – 11. juli 1940.
| prethodnik2        = Paul Reynaud
| nasljednik2        = Pierre Laval
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1856|04|24}}
| mjesto_rođenja     = Cauchy-à-la-Tour, Francuska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1951|07|23|1856|04|24}}
| mjesto_smrti       = Vendée, Francuska
| nacionalnost       = 
| politička_stranka  =  
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Henri Philippe Benoni Omer Pétain''' (24. april 1856 – 23. juli 1951), poznatiji kao '''Philippe Pétain''' ili '''Maršal Pétain''', bio je [[Francuska|francuski]] [[general]], kasnije [[Premijer Francuske|premijer]] i [[Predsjednik Francuske|predsjednik Višijevske Francuske]] od 1940. do 1944. godine.

Zbog svojih vojnih dostignuća u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Francuskoj je smatran herojem, no zbog svojih akcija u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] to herojstvo se pretvorilo u suđenje zbog izdaje i smrtnu kaznu, koja je preoblikovana u doživotni zatvor od strane predsjednika [[Charles de Gaulle]]a. U modernoj [[Francuska|Francuskoj]] on je uglavnom smatran izdajicom, a riječ ''petenizam'' smatra se francuskom verzijom riječi kvisling.

==Rani život i Prvi svjetski rat==
Henri Philippe Benoni Omer Joseph Pétain rođen je 24. aprila 1856. godine u mjestu Cauchy-à-la-Tour. Pétain je pohađao vojnu akademiju i školovao se u [[Pariz]]u. Kao komandant u Prvom svjetskom ratu, Pétain je poznat po odbrani Verdena od Nijemaca 1916. godine. Kasnije, kao komandant u službi uveliko je doprinio povećanju morala u Francuskoj vojsci 1917. Iduće godine postao je maršal. Tokom 1920ih godina Pétain je služio u francuskom [[Maroko|Maroku]]. Ministar [[rat]]a bio je 1934. godine, a od 1939. do 1940. godine bio je ambasador u [[Španija|Španiji]].

==Drugi svjetski rat i Višijevska Francuska==
Nakon njemačke invazije Francuske 1940. godine, Pétain - tada u dobi od 84 godine - pozvan je kako bi bio savjetnik ministra rata. 16. juna 1940. Pétain je postao [[premijer Francuske]], naslijedivši Paula Reynauda, i odmah je Njemačkoj ponudio mir, koji je sklopljen 2. jula 1940. Pétain, uz njemački pristanak, organizira sopstvenu vladu u Vichyju, a 10. jula preuzima vodstvo nove države nazvane Višijevska Francuska. On je svoju diktaturu prenio na mali dio Francuske koji nije bio direktno pod [[Njemačka|njemačkom]] kontrolom. Pétain i njegov zamjenik Pierre Laval uspostavili su [[Fašizam|fašističku]] vladu koja je najpoznatija po svojoj [[Kolaboracionizam|kolaboraciji]] sa [[Adolf Hitler|Hitlerom]]. Višijevska vlada bila je pod potpunom njemačkom vlašću koja je postavljala sve zvaničnike, naređivala novinama i naređivala hapšenja. Vlada je prihvatila i [[Antisemitizam|antisemitske]] zakone i deportirala sve španske, francuske i [[Istočna Evropa|istočnoevropske]] [[Jevreji|Jevreje]] u njemačke [[Koncentracioni logor|koncentracione logore]].

==Poslijeratno razdoblje, suđenje i smrt==
Nakon Operacije &quot;Overlord&quot; i raspada Višijevske Francuske 1944. godine, Pétain je pobjegao u Njemačku i [[Švicarska|Švicarsku]]. U aprilu 1945. Pétain se vratio u Francusku kako bi mu se sudilo zbog veleizdaje. Na sudu su ga proglasili krivim i osudili na smrt strijeljanjem u julu-augustu 1945. Ta kazna je izmijenjena u doživotni zatvor od strane [[Predsjednik Francuske|predsjednika]] [[Charles de Gaulle]]a 17. augusta 1945. godine, i to zbog njegove starosti - imao je 89 godina. Kaznu je služio na [[Ostrvo|otoku]] Yeu, u zatvoru Fort de Pierre de Levée&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.marechal-petain.com/versionanglaise/prisonnier.htm |title=marechal-petain.com |access-date=7. 9. 2009 |archive-date=4. 11. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091104072408/http://www.marechal-petain.com/versionanglaise/prisonnier.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, gdje je umro i gdje je sahranjen.

Pétaina danas smatraju jednim od najvećih izdajnika svih vremena i smatraju ga ekvivalentoma [[Vidkun Quisling|Vidkuna Quislinga]] u [[Norveška|Norveškoj]], Benedicta Arnolda u SAD-u, Mira Jafara u [[Indija|Indiji]] i Pu Yia u [[Mandžurija|Mandžuriji]].

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Philippe Pétain}}
*[https://web.archive.org/web/20090911094631/http://artsweb.bham.ac.uk/vichy/ Simon Kitson's Vichy Web]
*[http://www.historylearningsite.co.uk/marshal_philippe_petain.htm historylearningsite.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091007142407/http://www.historylearningsite.co.uk/marshal_philippe_petain.htm |date=7. 10. 2009 }}
*[http://www.bbc.co.uk/history/historic_figures/petain_philippe.shtml bbc.co.uk History]

{{Predsjednici Francuske}}
{{Premijeri Francuske}}

{{DEFAULTSORT:Pétain, Philippe}}
[[Kategorija:Rođeni 1856.]]
[[Kategorija:Umrli 1951.]]
[[Kategorija:Francuski političari]]
[[Kategorija:Francuski generali]]
[[Kategorija:Fašistički vladari]]
[[Kategorija:Francuski predsjednici]]
[[Kategorija:Francuski premijeri]]
[[Kategorija:Andorski kneževi (laici)]]
[[Kategorija:Članovi Francuske akademije]]</text>
      <sha1>1rm2z56t75yjhf2fuf0kn241og7b4uo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nekroza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97372</id>
    <revision>
      <id>3915568</id>
      <parentid>3904832</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:06:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi</comment>
      <origin>3915568</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9894" sha1="kgma476x89bm3h4o5r15sydik4rqvxs" xml:space="preserve">{{Distinguish|Narkoza}}
[[Datoteka:Necrotic leg wound.png|mini|200px|Nekrotična rana na nozi]]
'''Nekroza''' (gr. ''necrosis'' - obamiranje) je smrt [[ćelija]] i [[tkivo|tkiva]].

==Pregled==
Nekrozno tkivo makroskopski izgleda kao jedna blijeda, koagulirana masa mrtvog tkiva, u kontrastu sa tamnijom bojom normalnog [[organ]]a, a razlikuje se i po konzistenciji.

Pri opisivanju nekroze u tkivima, pri [[obdukcija|obdukciji]] važno je naglasiti raspored ustanovljenih [[lezija]]. U slučaju difuzne nekroze zahvaćen je cijeli organ ili tkivo. Npr. kod difuznog otoka i nekroze [[bubreg]]a, uzrokovanih toksičnim djelovanjem [[oksitetraciklin]]a, nekrozni proces zahvata sve dijelove bubrežnih tubula. U nekrozno tkivo spriječen je dotok [[krv]]i što dovodi do njegovog blijedila.

Fokusna nekroza označava postojanje jednog jasno ograničenog žarišta nekroze, obično uzrokovanog [[bakterija]]ma, [[gljivica]]ma ili [[virusi]]ma, koji se često mogu naći u tkivima pri histološkom pregledu. Ako je prisutno nekoliko žarišta nekroze u nekom organu, raspored se označava kao multižsrišni. Ako su po čitavom organu slučajno rasprostranjena mala nekrozna žarišta, [[lezija]] se označava kao diseminirane nekroze. Izgled nekroznog žarišta zavisi, ne samo od tipa ćelijske degeneracije, nego i od obima oštećenja okolnog vaskularnog i [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]. Organizam nastoji da ograniči nekrozno žarište zonom [[upala|upale]] kako bi &quot;ogradilo&quot; zahvaćeno područje, te odvojilo uzročni agens. Tako je tipski nekrozni proces povezan sa upalnim procesom.

==Opis==
[[slika:Structural changes of cells undergoing necrosis or apoptosis.png|thumb|280px|Strkturne promjene ćelija tokom nekroze i [[apoptoza|apoptoze]]]]

'''Nekroza''' ([[starogrčki]] νέκρωσις -  ''nékrōsis'' = odumiranje) je oblik povrede ćelije koji rezultira preuranjenom [[smrt|smrću]] [[Ćelija (biologija)|ćelije]] u živom [[Tkivo|tkivu]] putem [[Autoliza|autolize]].&lt;ref name=&quot;Proskuryakov&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Proskuryakov SY, Konoplyannikov AG, Gabai VL | title = Necrosis: a specific form of programmed cell death? |url=https://archive.org/details/experimental-cell-research_2003-02-01_283_1/page/1 | journal = Exp. Cell Res. | volume = 283 | issue = 1 | pages = 1–16 | year = 2003 | pmid = 12565815 | doi = 10.1016/S0014-4827(02)00027-7}}&lt;/ref&gt; Nekrozu uzrokuju faktori van ćelije ili tkiva, poput infekcije ili traume koji rezultiraju nereguliranom digestijom ćelijskih komponenata. Suprotno tome, [[apoptoza]] je prirodno programirani i ciljani uzrok ćelijske smrti. Iako apoptoza često pruža blagotvorne učinke na organizam, nekroza je gotovo uvijek štetna i može biti fatalna.&lt;ref name=&quot;Kasper&quot;&gt;{{cite book | editor = Stone RM | title = Harrison's principles of internal medicine self-assessment and board review | year = 2001 | publisher = McGraw-Hill, Medical Pub. Division | location = New York | isbn = 978-0071386784 | edition = 15th |vauthors=Kasper DL, Zaleznik DF | chapter = Gas gangrene, antibiotic associated colitis, and other Clostridial infections | pages = 922–927 }}&lt;/ref&gt;

Ćelijska smrt uslijed nekroze ne slijedi put transdukcije apoptotskog signala, već se različiti receptori aktiviraju i rezultiraju gubitkom integriteta [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]] &lt;ref&gt;{{cite journal | author = Nirmala GJ, Lopus M | year = 2020 | title = Cell death mechanisms in eukaryotes | journal = Cell Biol Toxicol | volume = 36 | issue = 2| pages = 145–164 | doi = 10.1007/s10565-019-09496-2 | pmid = 31820165 | s2cid = 208869679 }}&lt;/ref&gt; i nekontrolirano oslobađanje proizvoda ćelijske smrti u [[vanćelijski matriks|vanćelijski prostor]].&lt;ref name=&quot;Proskuryakov&quot;/&gt; To u okolnom tkivu pokreće [[upala|upalni odgovor]], koji privlači [[leukociti|bijele krvne ćelije]] (leukocite) i obližnje [[fagocit]]e koji uklanjaju mrtve ćelije [[fagocitoza|fagocitozom]]. Međutim, mikrobne štetne materije koje oslobađaju leukociti stvorile bi kolateralno oštećenje okolnih [[tkiva]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Rock|first1=Kenneth|title=The inflammatory response to cell death|pmc=3094097|journal=Annual Review of Pathology|volume=3|pages=99–126|year=2008|doi=10.1146/annurev.pathmechdis.3.121806.151456|pmid=18039143}}&lt;/ref&gt; Ovaj višak kolateralne štete inhibira proces zarastanja. Dakle, neliječena nekroza rezultira nakupljanjem [[raspadanje|razgradnje]] mrtvih tkiva i ostataka ćelija na mjestu ili u blizini mjesta ćelijske smrti. Klasičan primjer je [[gangrena]]. Iz tog razloga je često potrebno ukloniti nekrotično tkivo [[Hirurgija|kirurškim putem]], [[Medicinski postupak|postupakom]] poznatim kao [[most|odmošćavanje]].

== Klasifikacija i morfološka obilježja==

Strukturni znakovi koji ukazuju na nepovratnu povredu ćelija i napredovanje nekroze uključuju gustu nakupinu i progresivno narušavanje [[genetika|genetički]] tipskog materijala i ometanje ćelijskih membrana i [[organela]].&lt;ref name=&quot;Craft&quot;&gt;{{cite book |vauthors=Craft J, Gordon C, Tiziani A, Huether SE, McCance KL, Brashers VL | title = Understanding pathophysiology | year = 2010 | publisher = Elsevier Australia | location = Chatswood, N.S.W. | isbn = 978-0729539517 | edition = 1st }}&lt;/ref&gt;

Postoji šest karakterističnih morfoloških obrazaca nekroze:&lt;ref name=&quot;Kumar&quot;&gt;{{cite book|vauthors=Kumar V, Abbas AK, Aster JC, Fausto N | title = Robbins and Cotran pathologic basis of disease |url=https://archive.org/details/robbinscotranpat00unse | year = 2010 | publisher = Saunders/Elsevier | location = Philadelphia, PA | isbn = 978-1416031215 | pages = [https://archive.org/details/robbinscotranpat00unse/page/12 12]–41 | edition = 8th }}&lt;/ref&gt;

# [[koagulacija|Koagulativna nekroza]] karakterizirna je stvaranjem želatinozne (gelaste) supstance u mrtvim tkivima, u kojoj se održava arhitektura tkiva,&lt;ref name = &quot;Kumar&quot;/&gt; i može se promatrati svjetlosnom mikroskopijom. Koagulacija se javlja kao rezultat proteinske [[Denaturacija (biohemija)|denaturacije]], uzrokujući da se [[albumin]] transformira u čvrsto i neprozirno stanje.&lt;ref name = &quot;Craft&quot;/&gt; Ovaj obrazac nekroze obično se vidi pri [[Hipoksija|hipoksiji]] (s niskim kisikom) okruženja, kao što je [[infarkt]]. Koagulativna nekroza javlja se prvenstveno u tkivima organa kao što su [[bubreg]], [[srce]] i [[nadbubrežne žlijezde]].&lt;ref name = &quot;Craft&quot; /&gt; Nekrozu ovog oblika najčešće uzrokuje teška ishemija.
# [[Tečna nekroza]] (ili kolikvirativna nekroza), za razliku od koagulativne, okarakterizirana je probavljanjem mrtvih ćelija, da bi se stvorila viskozna tečna masa.&lt;ref name = &quot;Kumar&quot;/&gt; To je tipsko za bakterijske ili ponekad gljivične, [[infekcije]] zbog njihove sposobnosti da stimuliraju [[upala|upalni odgovor]] Nekrozna tečna masa je često kremasto žuta, zbog prisustva mrtvih [[leukocit]]a i poznata je pod nazivom [[gnoj]].&lt;ref name =&quot;Kumar&quot;/&gt; [[Hipoksija|Hipoksijski]] [[Infarkt]]i u mozgu predstavljaju se kao ovi tip nekroze, jer mozak sadrži malo vezivnog tkiva, ali velike količine probavnih enzima i lipida, pa je ćelije stoga mogu lahko probaviti vlastitim enzimima.
# [[Gangrenozna nekroza]] može se smatrati tipom koagulativne nekroze koja nalikuje [[mumija|mumificiranom]] tkivu. Karakteristična je za ishemiju donjih udova i gastrointestinalnog trakta. Ako se dogodi superponirana infekcija mrtvih tkiva, dolazi do tečne nekroze (vlažna gangrena).&lt;ref&gt;{{cite book| author = Sattar | title = Fundamentals of Pathology | url = https://archive.org/details/fundamentalsofpa0000satt_u2h6 | year = 2015 | publisher = Pathoma LLC | location = Chicago, IL | isbn = 978-0-9832246-2-4| pages = [https://archive.org/details/fundamentalsofpa0000satt_u2h6/page/5 5] | edition = 2015th }}&lt;/ref&gt;
# [[Kazeozna nekroza]] može se smatrati kombinacijom koagulativne i tečne nekroze,&lt;ref name=&quot;Craft&quot;/&gt; tipski uzrokovane [[mikobakterija]]ma (npr. [[tuberkuloza]]), gljivicama i nekim stranim supstancama. Nekrozno tkivo izgleda bijelo i prhko, poput grudanog sira. Mrtve ćelije se raspadaju, ali nisu potpuno probavljene, ostavljajući zrnaste čestice.&lt;ref name = &quot;Craft&quot;/&gt; Mikroskopski pregled pokazuje [[amorfnost|amorfne]] zrnaste ostatke zatvorene unutar prepoznatljive upalne granice.&lt;ref name = &quot;Kumar&quot;/&gt; Neki [[granulom]]i imaju ovaj obrazac nekroze.&lt;ref name=&quot;Stevens&quot;&gt;{{cite book|vauthors=Stevens A, Lowe JS, Young B, Deakin PJ | title = Wheater's basic histopathology: a colour atlas and text |url=https://archive.org/details/wheatersbasichis0000stev |year = 2002 | publisher = Churchill Livingstone | location = Edinburgh | isbn = 978-0443070013 | edition = 4th }}&lt;/ref&gt;
# [[Masna nekroza]] je specijalizirana nekroza [[masno tkivo|masnog tkiva]],&lt;ref name = &quot;Stevens&quot;/&gt; koja je posljedica djelovanja aktiviranih [[lipaza]] na masna tkiva, kao što je [[gušterača]]. U pankreasu dovodi do akutnog [[pankreatitis]]a, stanja kada [[enzimi pankreasa]] izlaze u šupljinu [[peritoneum]]a i ukapljuju membranu, cijepanjem [[triglicerid]]nih [[ester]]a na [[masne kiseline]] kroz masnoću ([[saponifikacija]]).&lt;ref name = &quot;Kumar&quot;/&gt; Kalcij, magnezij ili natrij mogu se vezati za ove lezije da bi proizveli kredno-bijelu supstancu.&lt;ref name = &quot;Craft&quot;/&gt; Naslage kalcija mikroskopski su prepoznatljive i mogu biti dovoljno velike da budu vidljive na radiografskim pregledima.&lt; Golim okom, naslage kalcija izgledaju kao krhke bijele fleke.
# [[Fibrinoidna nekroza]] je poseban oblik nekroze koja je obično uzrokovana imunski posredovanim vaskularnim oštećenjem. Obilježavaju je kompleksi [[antigen]]a i [[antitijela]], koji se nazivaju [[imunski kompleks]]i, deponovani unutar [[arterija|arterijskih]] zidova&lt;ref name = &quot;Kumar&quot;/&gt; zajedno sa [[fibrin]]om.&lt;ref name = &quot;Kumar&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Gangrena]]
{{Commonscat|Necrosis}}

[[Kategorija:Patologija]]
[[Kategorija:Nekroza]]
[[Kategorija:Ćelijska smrt]]</text>
      <sha1>kgma476x89bm3h4o5r15sydik4rqvxs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bošnjački ljiljan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98072</id>
    <revision>
      <id>3915550</id>
      <parentid>3915488</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:11:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3915550</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15692" sha1="h7lnu0ytqhe1z1dm20dwffdxx2vwex7" xml:space="preserve">{{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}}

[[Datoteka:Bosnian and Herzegovinian fleur-de-lis (1992) v1.0.svg|mini|upright=0.65|Stilizirani ljiljan s grba Republike Bosne i Hercegovine]]

'''Bosanski ljiljan''' naziv je za [[Ljiljan (simbol)|heraldički ljiljan]] u kontekstu srednjovjekovne bosanske države, vladarske dinastije [[Kotromanići]] i državnih obilježja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Motiv pripada široko rasprostranjenoj evropskoj heraldičkoj figuri poznatoj kao ''fleur-de-lis'', ali je u Bosni od kraja 14. stoljeća stekao prepoznatljivo dinastičko i državno značenje.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;&gt;{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |isbn=978-3-639-15952-3 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;&gt;{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter='Creatio Regni' in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Schofield |editor-first=Phillipp R. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Šest zlatnih ljiljana uz srebrnu kosu gredu bilo je dio grba kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], prikazanog na njegovim kraljevskim pečatima i drugim predmetima povezanima s bosanskim dvorom. Taj je grb 1992. poslužio kao osnova za grb i zastavu Republike Bosne i Hercegovine, koji su ostali u službenoj upotrebi do 1998.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;&gt;{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću |journal=Bosna Franciscana |issue=30 |year=2009 |pages=135–154 |url=https://zenodo.org/records/3794951 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; U savremenom razdoblju ljiljan se povezuje i s bošnjačkim nacionalnim identitetom, ali se njegova srednjovjekovna i državna upotreba ne može svesti isključivo na tu simboliku.

== Porijeklo motiva ==
''Fleur-de-lis'' stilizirani je cvjetni znak s tri istaknute latice, prisutan u evropskoj umjetnosti i heraldici mnogo prije njegovog pojavljivanja na obilježjima bosanskih vladara. Najpoznatiji je po upotrebi u francuskoj kraljevskoj heraldici, ali se javljao i na grbovima drugih vladarskih kuća, crkvenih ustanova, gradova i plemićkih porodica.

Srednjovjekovna Bosna nalazila se na prostoru dodira jadranskih, srednjoevropskih i balkanskih kulturnih utjecaja. Dvorska kultura Kotromanića tokom 14. i 15. stoljeća prihvatala je oblike koji su bili uobičajeni na zapadnoevropskim dvorovima, među kojima su bili viteška heraldika, kraljevski pečati, gotička umjetnost i heraldički ljiljan. Hašimbegović navodi da se motiv iz dvorske i vladarske sredine širio među bosanskim plemstvom, a zatim i u druge slojeve materijalne kulture, uključujući nakit i nadgrobne spomenike.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

Veze Kotromanića s [[Anžuvinci|anžuvinskom]] dinastijom u [[Kraljevina Ugarska|Ugarskoj]] predstavljale su važan politički i kulturni okvir za prihvatanje zapadnih heraldičkih obrazaca. Ipak, neposredno porijeklo svakog pojedinog elementa bosanskog kraljevskog grba nije moguće potpuno rekonstruirati. Zbog raširenosti ljiljana u srednjovjekovnoj Evropi njegovo prisustvo samo po sebi ne dokazuje francusko ili anžuvinsko porijeklo, iako su anžuvinski uzori vjerovatno utjecali na oblikovanje dvorske simbolike Tvrtka I.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

== Srednjovjekovna Bosna ==
=== Heraldika Kotromanića ===
Najstariji poznati grbovi Kotromanića nisu imali konačni oblik koji se danas najčešće povezuje s bosanskim kraljevstvom. Na pečatima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]] i Tvrtka prije njegovog krunisanja središnji heraldički element bila je kosa greda. Nakon što je 1377. postao kralj, Tvrtko je proširio vladarsku titulaturu, dvorski ceremonijal i sistem kraljevskih obilježja, nastojeći predstaviti svoju vlast u skladu sa zapadnoevropskim shvatanjem kraljevskog dostojanstva.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Na velikom dvostranom kraljevskom pečatu Tvrtko je prikazan na gotičkom prijestolju, okružen heraldičkim štitovima. Na jednoj strani nalazio se dvoglavi orao, povezan s njegovim nasljednim pravom na prijestolje [[Nemanjići|Nemanjića]], a na drugoj kosa greda između šest ljiljana, kao grb Kotromanića i Bosne. Filipović uvođenje ljiljana tumači kao vidljiv znak novostečenog kraljevskog dostojanstva.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Grb se sastojao od štita s kosom gredom, uz koju su bila raspoređena po tri ljiljana sa svake strane. Iznad štita nalazili su se kruna, kaciga i veo, dok je čelenka bila oblikovana kao perjanica smještena u kruni od ljiljana. Isti osnovni grb prikazan je i na Tvrtkovom manjem kraljevskom pečatu, čiji su otisci sačuvani na poveljama iz vremena njegovih nasljednika.

=== Kraljevski pečati i simbol vlasti ===
Tvrtkov veliki pečat nije bio samo lični znak vladara nego sredstvo predstavljanja novoosnovanog kraljevstva. Njegovi nasljednici nastavili su koristiti istu matricu ili pečate zasnovane na njenoj ikonografiji, čime je lik vladara okruženog kraljevskim i heraldičkim obilježjima postao trajan dio predstavljanja bosanske krune.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Kralj [[Stjepan Ostoja]] početkom 15. stoljeća izmijenio je dijelove velikog pečata. Umjesto zasebnih grbova Bosne i Srbije uvedeni su štitovi s krunom sastavljenom od ljiljana, koja je predstavljala kraljevsku vlast i bosansku krunu. Ista matrica, uz promjene imena u natpisu, ostala je u upotrebi za vrijeme [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtka II]], [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]] i [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]]. Dugotrajna upotreba pečata pokazuje da je ljiljan prerastao prvobitnu vezu s Tvrtkom I i postao dio simbolike bosanske kraljevske vlasti.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

=== Novac, tekstil i nadgrobni spomenici ===
Ljiljani su se pojavljivali na novcu bosanskih vladara, ukrasnim predmetima, nakitu, pečatnom prstenju i elementima dvorske umjetnosti. Njihova upotreba nije bila ograničena na grb nego je obuhvatala širi skup znakova kojima su vladari i vlastela izražavali položaj, pripadnost dvorskoj kulturi i politički autoritet.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

U kraljevskom mauzoleju u [[Mile (Visoko)|Milama]] kod [[Visoko]]g pronađeni su ostaci skupocjenog brokatnog platna sa zlatno izvezenim ljiljanima, koji se povezuju s grobom Tvrtka I. Motiv se javlja i na pojedinim [[stećak|stećcima]], premda svaki prikaz ljiljana ili cvijeta na nadgrobnom spomeniku ne mora imati dinastičko ili državno značenje. Njegovo širenje iz kraljevske i plemićke sredine pokazuje utjecaj dvorske umjetnosti na druge oblike srednjovjekovne kulture u Bosni.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

== Kasnija heraldička tradicija ==
Nakon osmanskog osvajanja Bosanskog kraljevstva 1463. prestala je službena upotreba kraljevskih pečata i grbova Kotromanića. Predstave bosanskih i dinastičkih grbova nastavile su se pojavljivati u evropskim i [[Ilirski grbovnici|ilirskim grbovnicima]], ali nisu uvijek vjerno prenosile obilježja koja su potvrđena na srednjovjekovnim pečatima i novcu.

U kasnijim grbovnicima Bosni su pripisivani različiti grbovi, uključujući ukrštene nazubljene grede s glavama, ruku s mačem i druge kompozicije. Grb s kosom gredom i ljiljanima češće je povezivan s Kotromanićima ili potomcima kralja Tvrtka nego sa zemljom Bosnom kao zasebnim teritorijalnim pojmom. Zbog toga se kasnosrednjovjekovni izvori, ilirski grbovnici i savremene rekonstrukcije moraju međusobno razlikovati.

Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave uveden je zemaljski grb Bosne i Hercegovine s oklopljenom rukom koja drži mač. Motiv Kotromanića tada nije obnovljen kao službeno zemaljsko obilježje, iako su srednjovjekovni grbovi i pečati postajali predmet naučnog proučavanja i historijskog zanimanja.

== Obnova 1992. ==
=== Izrada državnih obilježja ===
U vrijeme raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i priprema za nezavisnost Bosne i Hercegovine pojavila se potreba za obilježjima koja se ne bi zasnivala na socijalističkoj simbolici. Kao polazište izabrano je heraldičko nasljeđe srednjovjekovne bosanske države, posebno grb Tvrtka I s kosom gredom i šest ljiljana.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

Historičar [[Enver Imamović]] i grafički dizajner Zvonimir Bebek pripremili su rješenja grba i zastave zasnovana na kraljevskom grbu Kotromanića. Oblik je pojednostavljen za savremenu službenu upotrebu: na plavom štitu nalazila se bijela kosa greda, uz koju je bilo raspoređeno šest zlatnih ljiljana. Grb je postavljen u središte bijele zastave.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

Obilježja su zamišljena kao pozivanje na predosmansku državnu tradiciju Bosne, a ne kao preuzimanje simbola neke od tadašnjih političkih stranaka ili savremenih etničkih zajednica. Filipović ih smješta u širi niz promjena državnog znakovlja Bosne i Hercegovine tokom 20. stoljeća, u kojem je svaki politički poredak nastojao vlastitu legitimnost izraziti novim grbom i zastavom.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

=== Službena upotreba ===
Grb s ljiljanima usvojen je u maju 1992. kao grb Republike Bosne i Hercegovine. Bio je sastavni dio državnih dokumenata, pečata, diplomatskih obilježja, novca, registarskih oznaka, poštanskih maraka i drugih službenih predmeta. Na zastavi Republike Bosne i Hercegovine nalazio se u sredini bijelog polja.

Iako je grb u trenutku usvajanja bio predstavljen kao državno obilježje svih građana Bosne i Hercegovine, njegova je recepcija oblikovana tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Vlasti i vojne formacije bosanskih Srba i Hrvata koristile su vlastita nacionalna i teritorijalna obilježja, dok je grb s ljiljanima ostao simbol međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i institucija pod kontrolom njene vlade.

Nakon rata zadržan je u službenoj upotrebi dok 1998. nisu uvedeni sadašnji [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava Bosne i Hercegovine]]. Prestankom statusa državnog obilježja ljiljan nije nestao iz javne upotrebe, nego je nastavio djelovati kao historijski, vojni, kulturni i nacionalni simbol.

== Vojna upotreba ==
Grb Republike Bosne i Hercegovine predstavljao je osnovu oznaka [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Stilizirani znak pripadnosti sastojao se od državnog grba, ukrštenih mačeva i natpisa s nazivom Armije. Slični elementi korišteni su na zastavama jedinica, oznakama činova, ratnim priznanjima i drugim vojnim obilježjima.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;&gt;{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |location=Sarajevo |issue=52 |year=2023 |pages=199–220 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema Šadinliji, izbor srednjovjekovne bosanske državne tradicije i heraldike Kotromanića trebao je učiniti vojna obilježja prihvatljivim svim građanima i konstitutivnim narodima Bosne i Hercegovine. Ratne okolnosti, sastav Armije i razvoj suprotstavljenih nacionalnih politika ipak su doprinijeli tome da se znak s ljiljanima s vremenom sve snažnije povezuje s Bošnjacima.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;/&gt;

Naziv [[Zlatni ljiljan (odlikovanje)|&quot;Zlatni ljiljan&quot;]] nosilo je najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Motiv je korišten i u nazivima jedinica, ratnim publikacijama, spomen-obilježjima te udruženjima bivših boraca.

== Savremena značenja ==
=== Bosanski državni simbol ===
U jednom dijelu javnosti ljiljan se i nakon 1998. tumači kao historijski simbol Bosne i bosanske državnosti. Takvo značenje oslanja se na njegovu upotrebu u heraldici Kotromanića i na činjenicu da je od 1992. do 1998. bio dio službenih obilježja Republike Bosne i Hercegovine.

Motiv se pojavljuje na spomenicima, obilježjima godišnjica, navijačkim zastavama, suvenirima i predmetima kojima se izražava privrženost Bosni i Hercegovini. Njegova upotreba u tim okolnostima ne mora nužno označavati pripadnost određenom narodu, iako se često preklapa s bošnjačkom nacionalnom simbolikom.

=== Bošnjački nacionalni simbol ===
Tokom i nakon rata ljiljan je postao jedan od najzastupljenijih simbola bošnjačkog nacionalnog identiteta. Tome su doprinijeli njegova upotreba na obilježjima Armije Republike Bosne i Hercegovine, prihvatanje među bošnjačkim političkim i kulturnim organizacijama te njegovo prisustvo na komemoracijama i skupovima povezanim s ratom.

Naziv &quot;bošnjački ljiljan&quot; stoga se koristi za savremenu nacionalnu interpretaciju simbola. Međutim, taj naziv ne obuhvata potpuno njegovu srednjovjekovnu i državnu historiju, jer je heraldički motiv postojao prije nastanka savremenih nacionalnih identiteta, a 1992. uveden je kao grb Republike Bosne i Hercegovine. U enciklopedijskom opisu potrebno je razlikovati historijski bosanski, nekadašnji državni i savremeni bošnjački kontekst.

Ljiljan se nalazi i na službenim oznakama bošnjačke komponente [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], gdje predstavlja vojnu tradiciju Armije Republike Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda.

== Odnos prema biljci ''Lilium bosniacum'' ==
Heraldički ljiljan stilizirana je figura čiji se izgled razvijao unutar evropske umjetničke i heraldičke tradicije. Ne predstavlja botanički vjeran prikaz određene biljne vrste. Zbog toga se srednjovjekovni ljiljani Kotromanića ne mogu bez posebnog izvora poistovjetiti s vrstom ''[[Lilium bosniacum]]''.

Povezivanje heraldičkog motiva s endemskom biljkom ''Lilium bosniacum'', koja se u javnosti također naziva bosanskim ili zlatnim ljiljanom, uglavnom pripada savremenom simboličkom tumačenju. Biljka i heraldički znak mogu imati povezano mjesto u današnjoj kulturnoj simbolici, ali predstavljaju dva različita pojma: jedan je botanički takson, a drugi historijska heraldička figura.

== Terminologija ==
Izrazi &quot;bosanski ljiljan&quot;, &quot;zlatni ljiljan&quot; i &quot;bošnjački ljiljan&quot; često se koriste kao sinonimi, iako ne označavaju uvijek isti kontekst. &quot;Bosanski ljiljan&quot; najširi je naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom i kasnijim državnim obilježjima. &quot;Zlatni ljiljan&quot; odnosi se na njegovu uobičajenu boju, ali i na ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. &quot;Bošnjački ljiljan&quot; prvenstveno označava njegovu savremenu upotrebu kao bošnjačkog nacionalnog simbola.

U stručnoj literaturi srednjovjekovni motiv najčešće se razmatra kao heraldički ljiljan ili ''fleur-de-lis'' u bosanskoj i kotromanićkoj heraldici. Takva terminologija izbjegava poistovjećivanje heraldičke figure s biljnom vrstom i omogućava odvojeno proučavanje njenih dinastičkih, državnih, vojnih i nacionalnih značenja.

== Također pogledajte ==
* [[Grb Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Kotromanići]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Zlatni ljiljan (odlikovanje)]]
* [[Ljiljan (heraldika)]]
* [[Lilium bosniacum]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Bosanski ljiljan}}
[[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Kotromanići]]
[[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>h7lnu0ytqhe1z1dm20dwffdxx2vwex7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915551</id>
      <parentid>3915550</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:13:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <origin>3915551</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15758" sha1="bzu558jceb2eef3azyr6c09snjpaos1" xml:space="preserve">{{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}}

[[Datoteka:Bosnian and Herzegovinian fleur-de-lis (1992) v1.0.svg|mini|upright=0.65|Stilizirani ljiljan s grba Republike Bosne i Hercegovine]]

'''Bosanski ljiljan''' naziv je za [[Ljiljan (simbol)|heraldički ljiljan]] u kontekstu [[Bosansko Kraljevstvo|srednjovjekovne bosanske države]], vladarske dinastije [[Kotromanići]] i državnih obilježja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Motiv pripada široko rasprostranjenoj evropskoj heraldičkoj figuri poznatoj kao ''fleur-de-lis'', ali je u Bosni od kraja 14. stoljeća stekao prepoznatljivo dinastičko i državno značenje.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;&gt;{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |isbn=978-3-639-15952-3 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;&gt;{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter='Creatio Regni' in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Schofield |editor-first=Phillipp R. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Šest zlatnih ljiljana uz srebrnu kosu gredu bilo je dio grba kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], prikazanog na njegovim kraljevskim pečatima i drugim predmetima povezanima s bosanskim dvorom. Taj je grb 1992. poslužio kao osnova za grb i zastavu Republike Bosne i Hercegovine, koji su ostali u službenoj upotrebi do 1998.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;&gt;{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću |journal=Bosna Franciscana |issue=30 |year=2009 |pages=135–154 |url=https://zenodo.org/records/3794951 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; U savremenom razdoblju ljiljan se povezuje i s bošnjačkim nacionalnim identitetom, ali se njegova srednjovjekovna i državna upotreba ne može svesti isključivo na tu simboliku.

== Porijeklo motiva ==
''Fleur-de-lis'' stilizirani je cvjetni znak s tri istaknute latice, prisutan u evropskoj umjetnosti i heraldici mnogo prije njegovog pojavljivanja na obilježjima bosanskih vladara. Najpoznatiji je po upotrebi u francuskoj kraljevskoj heraldici, ali se javljao i na grbovima drugih vladarskih kuća, crkvenih ustanova, gradova i plemićkih porodica.

Srednjovjekovna Bosna nalazila se na prostoru dodira jadranskih, srednjoevropskih i balkanskih kulturnih utjecaja. Dvorska kultura Kotromanića tokom 14. i 15. stoljeća prihvatala je oblike koji su bili uobičajeni na zapadnoevropskim dvorovima, među kojima su bili viteška heraldika, kraljevski pečati, gotička umjetnost i heraldički ljiljan. Hašimbegović navodi da se motiv iz dvorske i vladarske sredine širio među bosanskim plemstvom, a zatim i u druge slojeve materijalne kulture, uključujući nakit i nadgrobne spomenike.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

Veze Kotromanića s [[Anžuvinci|anžuvinskom]] dinastijom u [[Kraljevina Ugarska|Ugarskoj]] predstavljale su važan politički i kulturni okvir za prihvatanje zapadnih heraldičkih obrazaca. Ipak, neposredno porijeklo svakog pojedinog elementa bosanskog kraljevskog grba nije moguće potpuno rekonstruirati. Zbog raširenosti ljiljana u srednjovjekovnoj Evropi njegovo prisustvo samo po sebi ne dokazuje francusko ili anžuvinsko porijeklo, iako su anžuvinski uzori vjerovatno utjecali na oblikovanje dvorske simbolike Tvrtka I.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

== Srednjovjekovna Bosna ==
=== Heraldika Kotromanića ===
Najstariji poznati grbovi Kotromanića nisu imali konačni oblik koji se danas najčešće povezuje s bosanskim kraljevstvom. Na pečatima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]] i Tvrtka prije njegovog krunisanja središnji heraldički element bila je kosa greda. Nakon što je 1377. postao kralj, Tvrtko je proširio vladarsku titulaturu, dvorski ceremonijal i sistem kraljevskih obilježja, nastojeći predstaviti svoju vlast u skladu sa zapadnoevropskim shvatanjem kraljevskog dostojanstva.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Na velikom dvostranom kraljevskom pečatu Tvrtko je prikazan na gotičkom prijestolju, okružen heraldičkim štitovima. Na jednoj strani nalazio se dvoglavi orao, povezan s njegovim nasljednim pravom na prijestolje [[Nemanjići|Nemanjića]], a na drugoj kosa greda između šest ljiljana, kao grb Kotromanića i Bosne. Filipović uvođenje ljiljana tumači kao vidljiv znak novostečenog kraljevskog dostojanstva.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Grb se sastojao od štita s kosom gredom, uz koju su bila raspoređena po tri ljiljana sa svake strane. Iznad štita nalazili su se kruna, kaciga i veo, dok je čelenka bila oblikovana kao perjanica smještena u kruni od ljiljana. Isti osnovni grb prikazan je i na Tvrtkovom manjem kraljevskom pečatu, čiji su otisci sačuvani na poveljama iz vremena njegovih nasljednika.

=== Kraljevski pečati i simbol vlasti ===
Tvrtkov veliki pečat nije bio samo lični znak vladara nego sredstvo predstavljanja novoosnovanog kraljevstva. Njegovi nasljednici nastavili su koristiti istu matricu ili pečate zasnovane na njenoj ikonografiji, čime je lik vladara okruženog kraljevskim i heraldičkim obilježjima postao trajan dio predstavljanja bosanske krune.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Kralj [[Stjepan Ostoja]] početkom 15. stoljeća izmijenio je dijelove velikog pečata. Umjesto zasebnih grbova Bosne i Srbije uvedeni su štitovi s krunom sastavljenom od ljiljana, koja je predstavljala kraljevsku vlast i bosansku krunu. Ista matrica, uz promjene imena u natpisu, ostala je u upotrebi za vrijeme [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtka II]], [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]] i [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]]. Dugotrajna upotreba pečata pokazuje da je ljiljan prerastao prvobitnu vezu s Tvrtkom I i postao dio simbolike bosanske kraljevske vlasti.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

=== Novac, tekstil i nadgrobni spomenici ===
Ljiljani su se pojavljivali na novcu bosanskih vladara, ukrasnim predmetima, nakitu, pečatnom prstenju i elementima dvorske umjetnosti. Njihova upotreba nije bila ograničena na grb nego je obuhvatala širi skup znakova kojima su vladari i vlastela izražavali položaj, pripadnost dvorskoj kulturi i politički autoritet.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

U kraljevskom mauzoleju u [[Mile (Visoko)|Milama]] kod [[Visoko]]g pronađeni su ostaci skupocjenog brokatnog platna sa zlatno izvezenim ljiljanima, koji se povezuju s grobom Tvrtka I. Motiv se javlja i na pojedinim [[stećak|stećcima]], premda svaki prikaz ljiljana ili cvijeta na nadgrobnom spomeniku ne mora imati dinastičko ili državno značenje. Njegovo širenje iz kraljevske i plemićke sredine pokazuje utjecaj dvorske umjetnosti na druge oblike srednjovjekovne kulture u Bosni.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

== Kasnija heraldička tradicija ==
Nakon osmanskog osvajanja Bosanskog kraljevstva 1463. prestala je službena upotreba kraljevskih pečata i grbova Kotromanića. Predstave bosanskih i dinastičkih grbova nastavile su se pojavljivati u evropskim i [[Ilirski grbovnici|ilirskim grbovnicima]], ali nisu uvijek vjerno prenosile obilježja koja su potvrđena na srednjovjekovnim pečatima i novcu.

U kasnijim grbovnicima Bosni su pripisivani različiti grbovi, uključujući ukrštene nazubljene grede s glavama, ruku s mačem i druge kompozicije. Grb s kosom gredom i ljiljanima češće je povezivan s Kotromanićima ili potomcima kralja Tvrtka nego sa zemljom Bosnom kao zasebnim teritorijalnim pojmom. Zbog toga se kasnosrednjovjekovni izvori, ilirski grbovnici i savremene rekonstrukcije moraju međusobno razlikovati.

Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave uveden je zemaljski grb Bosne i Hercegovine s oklopljenom rukom koja drži mač. Motiv Kotromanića tada nije obnovljen kao službeno zemaljsko obilježje, iako su srednjovjekovni grbovi i pečati postajali predmet naučnog proučavanja i historijskog zanimanja.

== Obnova 1992. ==
=== Izrada državnih obilježja ===
U vrijeme raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i priprema za nezavisnost Bosne i Hercegovine pojavila se potreba za obilježjima koja se ne bi zasnivala na socijalističkoj simbolici. Kao polazište izabrano je heraldičko nasljeđe srednjovjekovne bosanske države, posebno grb Tvrtka I s kosom gredom i šest ljiljana.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

Historičar [[Enver Imamović]] i grafički dizajner Zvonimir Bebek pripremili su rješenja grba i zastave zasnovana na kraljevskom grbu Kotromanića. Oblik je pojednostavljen za savremenu službenu upotrebu: na plavom štitu nalazila se bijela kosa greda, uz koju je bilo raspoređeno šest zlatnih ljiljana. Grb je postavljen u središte bijele zastave.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

Obilježja su zamišljena kao pozivanje na predosmansku državnu tradiciju Bosne, a ne kao preuzimanje simbola neke od tadašnjih političkih stranaka ili savremenih etničkih zajednica. Filipović ih smješta u širi niz promjena državnog znakovlja Bosne i Hercegovine tokom 20. stoljeća, u kojem je svaki politički poredak nastojao vlastitu legitimnost izraziti novim grbom i zastavom.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

=== Službena upotreba ===
Grb s ljiljanima usvojen je u maju 1992. kao grb Republike Bosne i Hercegovine. Bio je sastavni dio državnih dokumenata, pečata, diplomatskih obilježja, novca, registarskih oznaka, poštanskih maraka i drugih službenih predmeta. Na zastavi Republike Bosne i Hercegovine nalazio se u sredini bijelog polja.

Iako je grb u trenutku usvajanja bio predstavljen kao državno obilježje svih građana Bosne i Hercegovine, njegova je recepcija oblikovana tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Vlasti i vojne formacije bosanskih Srba i Hrvata koristile su vlastita nacionalna i teritorijalna obilježja, dok je grb s ljiljanima ostao simbol međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i institucija pod kontrolom njene vlade.

Nakon rata zadržan je u službenoj upotrebi dok 1998. nisu uvedeni sadašnji [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava Bosne i Hercegovine]]. Prestankom statusa državnog obilježja ljiljan nije nestao iz javne upotrebe, nego je nastavio djelovati kao historijski, vojni, kulturni i nacionalni simbol.

== Vojna upotreba ==
Grb Republike Bosne i Hercegovine predstavljao je osnovu oznaka [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Stilizirani znak pripadnosti sastojao se od državnog grba, ukrštenih mačeva i natpisa s nazivom Armije. Slični elementi korišteni su na zastavama jedinica, oznakama činova, ratnim priznanjima i drugim vojnim obilježjima.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;&gt;{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |location=Sarajevo |issue=52 |year=2023 |pages=199–220 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema Šadinliji, izbor srednjovjekovne bosanske državne tradicije i heraldike Kotromanića trebao je učiniti vojna obilježja prihvatljivim svim građanima i konstitutivnim narodima Bosne i Hercegovine. Ratne okolnosti, sastav Armije i razvoj suprotstavljenih nacionalnih politika ipak su doprinijeli tome da se znak s ljiljanima s vremenom sve snažnije povezuje s Bošnjacima.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;/&gt;

Naziv [[Zlatni ljiljan (odlikovanje)|&quot;Zlatni ljiljan&quot;]] nosilo je najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Motiv je korišten i u nazivima jedinica, ratnim publikacijama, spomen-obilježjima te udruženjima bivših boraca.

== Savremena značenja ==
=== Bosanski državni simbol ===
U jednom dijelu javnosti ljiljan se i nakon 1998. tumači kao historijski simbol Bosne i bosanske državnosti. Takvo značenje oslanja se na njegovu upotrebu u heraldici Kotromanića i na činjenicu da je od 1992. do 1998. bio dio službenih obilježja Republike Bosne i Hercegovine.

Motiv se pojavljuje na spomenicima, obilježjima godišnjica, navijačkim zastavama, suvenirima i predmetima kojima se izražava privrženost Bosni i Hercegovini. Njegova upotreba u tim okolnostima ne mora nužno označavati pripadnost određenom narodu, iako se često preklapa s bošnjačkom nacionalnom simbolikom.

=== Bošnjački nacionalni simbol ===
Tokom i nakon rata ljiljan je postao jedan od najzastupljenijih simbola bošnjačkog nacionalnog identiteta. Tome su doprinijeli njegova upotreba na obilježjima Armije Republike Bosne i Hercegovine, prihvatanje među bošnjačkim političkim i kulturnim organizacijama te njegovo prisustvo na komemoracijama i skupovima povezanim s ratom.

Naziv &quot;bošnjački ljiljan&quot; stoga se koristi za savremenu nacionalnu interpretaciju simbola. Međutim, taj naziv ne obuhvata potpuno njegovu srednjovjekovnu i državnu historiju, jer je heraldički motiv postojao prije nastanka savremenih nacionalnih identiteta, a 1992. uveden je kao grb Republike Bosne i Hercegovine. U enciklopedijskom opisu potrebno je razlikovati historijski bosanski, nekadašnji državni i savremeni bošnjački kontekst.

Ljiljan se nalazi i na službenim oznakama bošnjačke komponente [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], gdje predstavlja vojnu tradiciju Armije Republike Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda.

== Odnos prema biljci ''Lilium bosniacum'' ==
Heraldički ljiljan stilizirana je figura čiji se izgled razvijao unutar evropske umjetničke i heraldičke tradicije. Ne predstavlja botanički vjeran prikaz određene biljne vrste. Zbog toga se srednjovjekovni ljiljani Kotromanića ne mogu bez posebnog izvora poistovjetiti s vrstom ''[[Lilium bosniacum]]''.

Povezivanje heraldičkog motiva s endemskom biljkom ''Lilium bosniacum'', koja se u javnosti također naziva bosanskim ili zlatnim ljiljanom, uglavnom pripada savremenom simboličkom tumačenju. Biljka i heraldički znak mogu imati povezano mjesto u današnjoj kulturnoj simbolici, ali predstavljaju dva različita pojma: jedan je botanički takson, a drugi historijska heraldička figura.

== Terminologija ==
Izrazi &quot;bosanski ljiljan&quot;, &quot;zlatni ljiljan&quot; i &quot;bošnjački ljiljan&quot; često se koriste kao sinonimi, iako ne označavaju uvijek isti kontekst. &quot;Bosanski ljiljan&quot; najširi je naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom i kasnijim državnim obilježjima. &quot;Zlatni ljiljan&quot; odnosi se na njegovu uobičajenu boju, ali i na ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. &quot;Bošnjački ljiljan&quot; prvenstveno označava njegovu savremenu upotrebu kao bošnjačkog nacionalnog simbola.

U stručnoj literaturi srednjovjekovni motiv najčešće se razmatra kao heraldički ljiljan ili ''fleur-de-lis'' u bosanskoj i kotromanićkoj heraldici. Takva terminologija izbjegava poistovjećivanje heraldičke figure s biljnom vrstom i omogućava odvojeno proučavanje njenih dinastičkih, državnih, vojnih i nacionalnih značenja.

== Također pogledajte ==
* [[Srednjovjekovna bosanska heraldika]]
* [[Grb Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Kotromanići]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Zlatni ljiljan (odlikovanje)]]
* [[Ljiljan (heraldika)]]
* [[Lilium bosniacum]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Bosanski ljiljan}}
[[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Kotromanići]]
[[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>bzu558jceb2eef3azyr6c09snjpaos1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915552</id>
      <parentid>3915551</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:14:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>/* Novac, tekstil i nadgrobni spomenici */</comment>
      <origin>3915552</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15845" sha1="l0nrl54ioh5o7pn8vk0wtoy0u8s44od" xml:space="preserve">{{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}}

[[Datoteka:Bosnian and Herzegovinian fleur-de-lis (1992) v1.0.svg|mini|upright=0.65|Stilizirani ljiljan s grba Republike Bosne i Hercegovine]]

'''Bosanski ljiljan''' naziv je za [[Ljiljan (simbol)|heraldički ljiljan]] u kontekstu [[Bosansko Kraljevstvo|srednjovjekovne bosanske države]], vladarske dinastije [[Kotromanići]] i državnih obilježja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Motiv pripada široko rasprostranjenoj evropskoj heraldičkoj figuri poznatoj kao ''fleur-de-lis'', ali je u Bosni od kraja 14. stoljeća stekao prepoznatljivo dinastičko i državno značenje.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;&gt;{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |isbn=978-3-639-15952-3 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;&gt;{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter='Creatio Regni' in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Schofield |editor-first=Phillipp R. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Šest zlatnih ljiljana uz srebrnu kosu gredu bilo je dio grba kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], prikazanog na njegovim kraljevskim pečatima i drugim predmetima povezanima s bosanskim dvorom. Taj je grb 1992. poslužio kao osnova za grb i zastavu Republike Bosne i Hercegovine, koji su ostali u službenoj upotrebi do 1998.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;&gt;{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću |journal=Bosna Franciscana |issue=30 |year=2009 |pages=135–154 |url=https://zenodo.org/records/3794951 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; U savremenom razdoblju ljiljan se povezuje i s bošnjačkim nacionalnim identitetom, ali se njegova srednjovjekovna i državna upotreba ne može svesti isključivo na tu simboliku.

== Porijeklo motiva ==
''Fleur-de-lis'' stilizirani je cvjetni znak s tri istaknute latice, prisutan u evropskoj umjetnosti i heraldici mnogo prije njegovog pojavljivanja na obilježjima bosanskih vladara. Najpoznatiji je po upotrebi u francuskoj kraljevskoj heraldici, ali se javljao i na grbovima drugih vladarskih kuća, crkvenih ustanova, gradova i plemićkih porodica.

Srednjovjekovna Bosna nalazila se na prostoru dodira jadranskih, srednjoevropskih i balkanskih kulturnih utjecaja. Dvorska kultura Kotromanića tokom 14. i 15. stoljeća prihvatala je oblike koji su bili uobičajeni na zapadnoevropskim dvorovima, među kojima su bili viteška heraldika, kraljevski pečati, gotička umjetnost i heraldički ljiljan. Hašimbegović navodi da se motiv iz dvorske i vladarske sredine širio među bosanskim plemstvom, a zatim i u druge slojeve materijalne kulture, uključujući nakit i nadgrobne spomenike.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

Veze Kotromanića s [[Anžuvinci|anžuvinskom]] dinastijom u [[Kraljevina Ugarska|Ugarskoj]] predstavljale su važan politički i kulturni okvir za prihvatanje zapadnih heraldičkih obrazaca. Ipak, neposredno porijeklo svakog pojedinog elementa bosanskog kraljevskog grba nije moguće potpuno rekonstruirati. Zbog raširenosti ljiljana u srednjovjekovnoj Evropi njegovo prisustvo samo po sebi ne dokazuje francusko ili anžuvinsko porijeklo, iako su anžuvinski uzori vjerovatno utjecali na oblikovanje dvorske simbolike Tvrtka I.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

== Srednjovjekovna Bosna ==
=== Heraldika Kotromanića ===
Najstariji poznati grbovi Kotromanića nisu imali konačni oblik koji se danas najčešće povezuje s bosanskim kraljevstvom. Na pečatima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]] i Tvrtka prije njegovog krunisanja središnji heraldički element bila je kosa greda. Nakon što je 1377. postao kralj, Tvrtko je proširio vladarsku titulaturu, dvorski ceremonijal i sistem kraljevskih obilježja, nastojeći predstaviti svoju vlast u skladu sa zapadnoevropskim shvatanjem kraljevskog dostojanstva.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Na velikom dvostranom kraljevskom pečatu Tvrtko je prikazan na gotičkom prijestolju, okružen heraldičkim štitovima. Na jednoj strani nalazio se dvoglavi orao, povezan s njegovim nasljednim pravom na prijestolje [[Nemanjići|Nemanjića]], a na drugoj kosa greda između šest ljiljana, kao grb Kotromanića i Bosne. Filipović uvođenje ljiljana tumači kao vidljiv znak novostečenog kraljevskog dostojanstva.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Grb se sastojao od štita s kosom gredom, uz koju su bila raspoređena po tri ljiljana sa svake strane. Iznad štita nalazili su se kruna, kaciga i veo, dok je čelenka bila oblikovana kao perjanica smještena u kruni od ljiljana. Isti osnovni grb prikazan je i na Tvrtkovom manjem kraljevskom pečatu, čiji su otisci sačuvani na poveljama iz vremena njegovih nasljednika.

=== Kraljevski pečati i simbol vlasti ===
Tvrtkov veliki pečat nije bio samo lični znak vladara nego sredstvo predstavljanja novoosnovanog kraljevstva. Njegovi nasljednici nastavili su koristiti istu matricu ili pečate zasnovane na njenoj ikonografiji, čime je lik vladara okruženog kraljevskim i heraldičkim obilježjima postao trajan dio predstavljanja bosanske krune.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Kralj [[Stjepan Ostoja]] početkom 15. stoljeća izmijenio je dijelove velikog pečata. Umjesto zasebnih grbova Bosne i Srbije uvedeni su štitovi s krunom sastavljenom od ljiljana, koja je predstavljala kraljevsku vlast i bosansku krunu. Ista matrica, uz promjene imena u natpisu, ostala je u upotrebi za vrijeme [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtka II]], [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]] i [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]]. Dugotrajna upotreba pečata pokazuje da je ljiljan prerastao prvobitnu vezu s Tvrtkom I i postao dio simbolike bosanske kraljevske vlasti.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

=== Novac, tekstil i nadgrobni spomenici ===
[[Datoteka:Brokat iz Mila.JPG|mini|Fragmet brokata pronađenog u Milama, [[Visoko]].]]
Ljiljani su se pojavljivali na novcu bosanskih vladara, ukrasnim predmetima, nakitu, pečatnom prstenju i elementima dvorske umjetnosti. Njihova upotreba nije bila ograničena na grb nego je obuhvatala širi skup znakova kojima su vladari i vlastela izražavali položaj, pripadnost dvorskoj kulturi i politički autoritet.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

U kraljevskom mauzoleju u [[Mile (Visoko)|Milama]] kod [[Visoko]]g pronađeni su ostaci skupocjenog brokatnog platna sa zlatno izvezenim ljiljanima, koji se povezuju s grobom Tvrtka I. Motiv se javlja i na pojedinim [[stećak|stećcima]], premda svaki prikaz ljiljana ili cvijeta na nadgrobnom spomeniku ne mora imati dinastičko ili državno značenje. Njegovo širenje iz kraljevske i plemićke sredine pokazuje utjecaj dvorske umjetnosti na druge oblike srednjovjekovne kulture u Bosni.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

== Kasnija heraldička tradicija ==
Nakon osmanskog osvajanja Bosanskog kraljevstva 1463. prestala je službena upotreba kraljevskih pečata i grbova Kotromanića. Predstave bosanskih i dinastičkih grbova nastavile su se pojavljivati u evropskim i [[Ilirski grbovnici|ilirskim grbovnicima]], ali nisu uvijek vjerno prenosile obilježja koja su potvrđena na srednjovjekovnim pečatima i novcu.

U kasnijim grbovnicima Bosni su pripisivani različiti grbovi, uključujući ukrštene nazubljene grede s glavama, ruku s mačem i druge kompozicije. Grb s kosom gredom i ljiljanima češće je povezivan s Kotromanićima ili potomcima kralja Tvrtka nego sa zemljom Bosnom kao zasebnim teritorijalnim pojmom. Zbog toga se kasnosrednjovjekovni izvori, ilirski grbovnici i savremene rekonstrukcije moraju međusobno razlikovati.

Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave uveden je zemaljski grb Bosne i Hercegovine s oklopljenom rukom koja drži mač. Motiv Kotromanića tada nije obnovljen kao službeno zemaljsko obilježje, iako su srednjovjekovni grbovi i pečati postajali predmet naučnog proučavanja i historijskog zanimanja.

== Obnova 1992. ==
=== Izrada državnih obilježja ===
U vrijeme raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i priprema za nezavisnost Bosne i Hercegovine pojavila se potreba za obilježjima koja se ne bi zasnivala na socijalističkoj simbolici. Kao polazište izabrano je heraldičko nasljeđe srednjovjekovne bosanske države, posebno grb Tvrtka I s kosom gredom i šest ljiljana.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

Historičar [[Enver Imamović]] i grafički dizajner Zvonimir Bebek pripremili su rješenja grba i zastave zasnovana na kraljevskom grbu Kotromanića. Oblik je pojednostavljen za savremenu službenu upotrebu: na plavom štitu nalazila se bijela kosa greda, uz koju je bilo raspoređeno šest zlatnih ljiljana. Grb je postavljen u središte bijele zastave.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

Obilježja su zamišljena kao pozivanje na predosmansku državnu tradiciju Bosne, a ne kao preuzimanje simbola neke od tadašnjih političkih stranaka ili savremenih etničkih zajednica. Filipović ih smješta u širi niz promjena državnog znakovlja Bosne i Hercegovine tokom 20. stoljeća, u kojem je svaki politički poredak nastojao vlastitu legitimnost izraziti novim grbom i zastavom.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

=== Službena upotreba ===
Grb s ljiljanima usvojen je u maju 1992. kao grb Republike Bosne i Hercegovine. Bio je sastavni dio državnih dokumenata, pečata, diplomatskih obilježja, novca, registarskih oznaka, poštanskih maraka i drugih službenih predmeta. Na zastavi Republike Bosne i Hercegovine nalazio se u sredini bijelog polja.

Iako je grb u trenutku usvajanja bio predstavljen kao državno obilježje svih građana Bosne i Hercegovine, njegova je recepcija oblikovana tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Vlasti i vojne formacije bosanskih Srba i Hrvata koristile su vlastita nacionalna i teritorijalna obilježja, dok je grb s ljiljanima ostao simbol međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i institucija pod kontrolom njene vlade.

Nakon rata zadržan je u službenoj upotrebi dok 1998. nisu uvedeni sadašnji [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava Bosne i Hercegovine]]. Prestankom statusa državnog obilježja ljiljan nije nestao iz javne upotrebe, nego je nastavio djelovati kao historijski, vojni, kulturni i nacionalni simbol.

== Vojna upotreba ==
Grb Republike Bosne i Hercegovine predstavljao je osnovu oznaka [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Stilizirani znak pripadnosti sastojao se od državnog grba, ukrštenih mačeva i natpisa s nazivom Armije. Slični elementi korišteni su na zastavama jedinica, oznakama činova, ratnim priznanjima i drugim vojnim obilježjima.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;&gt;{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |location=Sarajevo |issue=52 |year=2023 |pages=199–220 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema Šadinliji, izbor srednjovjekovne bosanske državne tradicije i heraldike Kotromanića trebao je učiniti vojna obilježja prihvatljivim svim građanima i konstitutivnim narodima Bosne i Hercegovine. Ratne okolnosti, sastav Armije i razvoj suprotstavljenih nacionalnih politika ipak su doprinijeli tome da se znak s ljiljanima s vremenom sve snažnije povezuje s Bošnjacima.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;/&gt;

Naziv [[Zlatni ljiljan (odlikovanje)|&quot;Zlatni ljiljan&quot;]] nosilo je najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Motiv je korišten i u nazivima jedinica, ratnim publikacijama, spomen-obilježjima te udruženjima bivših boraca.

== Savremena značenja ==
=== Bosanski državni simbol ===
U jednom dijelu javnosti ljiljan se i nakon 1998. tumači kao historijski simbol Bosne i bosanske državnosti. Takvo značenje oslanja se na njegovu upotrebu u heraldici Kotromanića i na činjenicu da je od 1992. do 1998. bio dio službenih obilježja Republike Bosne i Hercegovine.

Motiv se pojavljuje na spomenicima, obilježjima godišnjica, navijačkim zastavama, suvenirima i predmetima kojima se izražava privrženost Bosni i Hercegovini. Njegova upotreba u tim okolnostima ne mora nužno označavati pripadnost određenom narodu, iako se često preklapa s bošnjačkom nacionalnom simbolikom.

=== Bošnjački nacionalni simbol ===
Tokom i nakon rata ljiljan je postao jedan od najzastupljenijih simbola bošnjačkog nacionalnog identiteta. Tome su doprinijeli njegova upotreba na obilježjima Armije Republike Bosne i Hercegovine, prihvatanje među bošnjačkim političkim i kulturnim organizacijama te njegovo prisustvo na komemoracijama i skupovima povezanim s ratom.

Naziv &quot;bošnjački ljiljan&quot; stoga se koristi za savremenu nacionalnu interpretaciju simbola. Međutim, taj naziv ne obuhvata potpuno njegovu srednjovjekovnu i državnu historiju, jer je heraldički motiv postojao prije nastanka savremenih nacionalnih identiteta, a 1992. uveden je kao grb Republike Bosne i Hercegovine. U enciklopedijskom opisu potrebno je razlikovati historijski bosanski, nekadašnji državni i savremeni bošnjački kontekst.

Ljiljan se nalazi i na službenim oznakama bošnjačke komponente [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], gdje predstavlja vojnu tradiciju Armije Republike Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda.

== Odnos prema biljci ''Lilium bosniacum'' ==
Heraldički ljiljan stilizirana je figura čiji se izgled razvijao unutar evropske umjetničke i heraldičke tradicije. Ne predstavlja botanički vjeran prikaz određene biljne vrste. Zbog toga se srednjovjekovni ljiljani Kotromanića ne mogu bez posebnog izvora poistovjetiti s vrstom ''[[Lilium bosniacum]]''.

Povezivanje heraldičkog motiva s endemskom biljkom ''Lilium bosniacum'', koja se u javnosti također naziva bosanskim ili zlatnim ljiljanom, uglavnom pripada savremenom simboličkom tumačenju. Biljka i heraldički znak mogu imati povezano mjesto u današnjoj kulturnoj simbolici, ali predstavljaju dva različita pojma: jedan je botanički takson, a drugi historijska heraldička figura.

== Terminologija ==
Izrazi &quot;bosanski ljiljan&quot;, &quot;zlatni ljiljan&quot; i &quot;bošnjački ljiljan&quot; često se koriste kao sinonimi, iako ne označavaju uvijek isti kontekst. &quot;Bosanski ljiljan&quot; najširi je naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom i kasnijim državnim obilježjima. &quot;Zlatni ljiljan&quot; odnosi se na njegovu uobičajenu boju, ali i na ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. &quot;Bošnjački ljiljan&quot; prvenstveno označava njegovu savremenu upotrebu kao bošnjačkog nacionalnog simbola.

U stručnoj literaturi srednjovjekovni motiv najčešće se razmatra kao heraldički ljiljan ili ''fleur-de-lis'' u bosanskoj i kotromanićkoj heraldici. Takva terminologija izbjegava poistovjećivanje heraldičke figure s biljnom vrstom i omogućava odvojeno proučavanje njenih dinastičkih, državnih, vojnih i nacionalnih značenja.

== Također pogledajte ==
* [[Srednjovjekovna bosanska heraldika]]
* [[Grb Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Kotromanići]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Zlatni ljiljan (odlikovanje)]]
* [[Ljiljan (heraldika)]]
* [[Lilium bosniacum]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Bosanski ljiljan}}
[[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Kotromanići]]
[[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>l0nrl54ioh5o7pn8vk0wtoy0u8s44od</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915553</id>
      <parentid>3915552</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:15:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Također pogledajte */</comment>
      <origin>3915553</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15846" sha1="sebo4jati2oj142ykmdv759eqicrmeb" xml:space="preserve">{{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}}

[[Datoteka:Bosnian and Herzegovinian fleur-de-lis (1992) v1.0.svg|mini|upright=0.65|Stilizirani ljiljan s grba Republike Bosne i Hercegovine]]

'''Bosanski ljiljan''' naziv je za [[Ljiljan (simbol)|heraldički ljiljan]] u kontekstu [[Bosansko Kraljevstvo|srednjovjekovne bosanske države]], vladarske dinastije [[Kotromanići]] i državnih obilježja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Motiv pripada široko rasprostranjenoj evropskoj heraldičkoj figuri poznatoj kao ''fleur-de-lis'', ali je u Bosni od kraja 14. stoljeća stekao prepoznatljivo dinastičko i državno značenje.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;&gt;{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |isbn=978-3-639-15952-3 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;&gt;{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter='Creatio Regni' in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Schofield |editor-first=Phillipp R. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Šest zlatnih ljiljana uz srebrnu kosu gredu bilo je dio grba kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], prikazanog na njegovim kraljevskim pečatima i drugim predmetima povezanima s bosanskim dvorom. Taj je grb 1992. poslužio kao osnova za grb i zastavu Republike Bosne i Hercegovine, koji su ostali u službenoj upotrebi do 1998.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;&gt;{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću |journal=Bosna Franciscana |issue=30 |year=2009 |pages=135–154 |url=https://zenodo.org/records/3794951 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; U savremenom razdoblju ljiljan se povezuje i s bošnjačkim nacionalnim identitetom, ali se njegova srednjovjekovna i državna upotreba ne može svesti isključivo na tu simboliku.

== Porijeklo motiva ==
''Fleur-de-lis'' stilizirani je cvjetni znak s tri istaknute latice, prisutan u evropskoj umjetnosti i heraldici mnogo prije njegovog pojavljivanja na obilježjima bosanskih vladara. Najpoznatiji je po upotrebi u francuskoj kraljevskoj heraldici, ali se javljao i na grbovima drugih vladarskih kuća, crkvenih ustanova, gradova i plemićkih porodica.

Srednjovjekovna Bosna nalazila se na prostoru dodira jadranskih, srednjoevropskih i balkanskih kulturnih utjecaja. Dvorska kultura Kotromanića tokom 14. i 15. stoljeća prihvatala je oblike koji su bili uobičajeni na zapadnoevropskim dvorovima, među kojima su bili viteška heraldika, kraljevski pečati, gotička umjetnost i heraldički ljiljan. Hašimbegović navodi da se motiv iz dvorske i vladarske sredine širio među bosanskim plemstvom, a zatim i u druge slojeve materijalne kulture, uključujući nakit i nadgrobne spomenike.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

Veze Kotromanića s [[Anžuvinci|anžuvinskom]] dinastijom u [[Kraljevina Ugarska|Ugarskoj]] predstavljale su važan politički i kulturni okvir za prihvatanje zapadnih heraldičkih obrazaca. Ipak, neposredno porijeklo svakog pojedinog elementa bosanskog kraljevskog grba nije moguće potpuno rekonstruirati. Zbog raširenosti ljiljana u srednjovjekovnoj Evropi njegovo prisustvo samo po sebi ne dokazuje francusko ili anžuvinsko porijeklo, iako su anžuvinski uzori vjerovatno utjecali na oblikovanje dvorske simbolike Tvrtka I.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

== Srednjovjekovna Bosna ==
=== Heraldika Kotromanića ===
Najstariji poznati grbovi Kotromanića nisu imali konačni oblik koji se danas najčešće povezuje s bosanskim kraljevstvom. Na pečatima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]] i Tvrtka prije njegovog krunisanja središnji heraldički element bila je kosa greda. Nakon što je 1377. postao kralj, Tvrtko je proširio vladarsku titulaturu, dvorski ceremonijal i sistem kraljevskih obilježja, nastojeći predstaviti svoju vlast u skladu sa zapadnoevropskim shvatanjem kraljevskog dostojanstva.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Na velikom dvostranom kraljevskom pečatu Tvrtko je prikazan na gotičkom prijestolju, okružen heraldičkim štitovima. Na jednoj strani nalazio se dvoglavi orao, povezan s njegovim nasljednim pravom na prijestolje [[Nemanjići|Nemanjića]], a na drugoj kosa greda između šest ljiljana, kao grb Kotromanića i Bosne. Filipović uvođenje ljiljana tumači kao vidljiv znak novostečenog kraljevskog dostojanstva.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Grb se sastojao od štita s kosom gredom, uz koju su bila raspoređena po tri ljiljana sa svake strane. Iznad štita nalazili su se kruna, kaciga i veo, dok je čelenka bila oblikovana kao perjanica smještena u kruni od ljiljana. Isti osnovni grb prikazan je i na Tvrtkovom manjem kraljevskom pečatu, čiji su otisci sačuvani na poveljama iz vremena njegovih nasljednika.

=== Kraljevski pečati i simbol vlasti ===
Tvrtkov veliki pečat nije bio samo lični znak vladara nego sredstvo predstavljanja novoosnovanog kraljevstva. Njegovi nasljednici nastavili su koristiti istu matricu ili pečate zasnovane na njenoj ikonografiji, čime je lik vladara okruženog kraljevskim i heraldičkim obilježjima postao trajan dio predstavljanja bosanske krune.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Kralj [[Stjepan Ostoja]] početkom 15. stoljeća izmijenio je dijelove velikog pečata. Umjesto zasebnih grbova Bosne i Srbije uvedeni su štitovi s krunom sastavljenom od ljiljana, koja je predstavljala kraljevsku vlast i bosansku krunu. Ista matrica, uz promjene imena u natpisu, ostala je u upotrebi za vrijeme [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtka II]], [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]] i [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]]. Dugotrajna upotreba pečata pokazuje da je ljiljan prerastao prvobitnu vezu s Tvrtkom I i postao dio simbolike bosanske kraljevske vlasti.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

=== Novac, tekstil i nadgrobni spomenici ===
[[Datoteka:Brokat iz Mila.JPG|mini|Fragmet brokata pronađenog u Milama, [[Visoko]].]]
Ljiljani su se pojavljivali na novcu bosanskih vladara, ukrasnim predmetima, nakitu, pečatnom prstenju i elementima dvorske umjetnosti. Njihova upotreba nije bila ograničena na grb nego je obuhvatala širi skup znakova kojima su vladari i vlastela izražavali položaj, pripadnost dvorskoj kulturi i politički autoritet.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

U kraljevskom mauzoleju u [[Mile (Visoko)|Milama]] kod [[Visoko]]g pronađeni su ostaci skupocjenog brokatnog platna sa zlatno izvezenim ljiljanima, koji se povezuju s grobom Tvrtka I. Motiv se javlja i na pojedinim [[stećak|stećcima]], premda svaki prikaz ljiljana ili cvijeta na nadgrobnom spomeniku ne mora imati dinastičko ili državno značenje. Njegovo širenje iz kraljevske i plemićke sredine pokazuje utjecaj dvorske umjetnosti na druge oblike srednjovjekovne kulture u Bosni.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

== Kasnija heraldička tradicija ==
Nakon osmanskog osvajanja Bosanskog kraljevstva 1463. prestala je službena upotreba kraljevskih pečata i grbova Kotromanića. Predstave bosanskih i dinastičkih grbova nastavile su se pojavljivati u evropskim i [[Ilirski grbovnici|ilirskim grbovnicima]], ali nisu uvijek vjerno prenosile obilježja koja su potvrđena na srednjovjekovnim pečatima i novcu.

U kasnijim grbovnicima Bosni su pripisivani različiti grbovi, uključujući ukrštene nazubljene grede s glavama, ruku s mačem i druge kompozicije. Grb s kosom gredom i ljiljanima češće je povezivan s Kotromanićima ili potomcima kralja Tvrtka nego sa zemljom Bosnom kao zasebnim teritorijalnim pojmom. Zbog toga se kasnosrednjovjekovni izvori, ilirski grbovnici i savremene rekonstrukcije moraju međusobno razlikovati.

Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave uveden je zemaljski grb Bosne i Hercegovine s oklopljenom rukom koja drži mač. Motiv Kotromanića tada nije obnovljen kao službeno zemaljsko obilježje, iako su srednjovjekovni grbovi i pečati postajali predmet naučnog proučavanja i historijskog zanimanja.

== Obnova 1992. ==
=== Izrada državnih obilježja ===
U vrijeme raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i priprema za nezavisnost Bosne i Hercegovine pojavila se potreba za obilježjima koja se ne bi zasnivala na socijalističkoj simbolici. Kao polazište izabrano je heraldičko nasljeđe srednjovjekovne bosanske države, posebno grb Tvrtka I s kosom gredom i šest ljiljana.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

Historičar [[Enver Imamović]] i grafički dizajner Zvonimir Bebek pripremili su rješenja grba i zastave zasnovana na kraljevskom grbu Kotromanića. Oblik je pojednostavljen za savremenu službenu upotrebu: na plavom štitu nalazila se bijela kosa greda, uz koju je bilo raspoređeno šest zlatnih ljiljana. Grb je postavljen u središte bijele zastave.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

Obilježja su zamišljena kao pozivanje na predosmansku državnu tradiciju Bosne, a ne kao preuzimanje simbola neke od tadašnjih političkih stranaka ili savremenih etničkih zajednica. Filipović ih smješta u širi niz promjena državnog znakovlja Bosne i Hercegovine tokom 20. stoljeća, u kojem je svaki politički poredak nastojao vlastitu legitimnost izraziti novim grbom i zastavom.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

=== Službena upotreba ===
Grb s ljiljanima usvojen je u maju 1992. kao grb Republike Bosne i Hercegovine. Bio je sastavni dio državnih dokumenata, pečata, diplomatskih obilježja, novca, registarskih oznaka, poštanskih maraka i drugih službenih predmeta. Na zastavi Republike Bosne i Hercegovine nalazio se u sredini bijelog polja.

Iako je grb u trenutku usvajanja bio predstavljen kao državno obilježje svih građana Bosne i Hercegovine, njegova je recepcija oblikovana tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Vlasti i vojne formacije bosanskih Srba i Hrvata koristile su vlastita nacionalna i teritorijalna obilježja, dok je grb s ljiljanima ostao simbol međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i institucija pod kontrolom njene vlade.

Nakon rata zadržan je u službenoj upotrebi dok 1998. nisu uvedeni sadašnji [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava Bosne i Hercegovine]]. Prestankom statusa državnog obilježja ljiljan nije nestao iz javne upotrebe, nego je nastavio djelovati kao historijski, vojni, kulturni i nacionalni simbol.

== Vojna upotreba ==
Grb Republike Bosne i Hercegovine predstavljao je osnovu oznaka [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Stilizirani znak pripadnosti sastojao se od državnog grba, ukrštenih mačeva i natpisa s nazivom Armije. Slični elementi korišteni su na zastavama jedinica, oznakama činova, ratnim priznanjima i drugim vojnim obilježjima.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;&gt;{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |location=Sarajevo |issue=52 |year=2023 |pages=199–220 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema Šadinliji, izbor srednjovjekovne bosanske državne tradicije i heraldike Kotromanića trebao je učiniti vojna obilježja prihvatljivim svim građanima i konstitutivnim narodima Bosne i Hercegovine. Ratne okolnosti, sastav Armije i razvoj suprotstavljenih nacionalnih politika ipak su doprinijeli tome da se znak s ljiljanima s vremenom sve snažnije povezuje s Bošnjacima.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;/&gt;

Naziv [[Zlatni ljiljan|&quot;Zlatni ljiljan&quot;]] nosilo je najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Motiv je korišten i u nazivima jedinica, ratnim publikacijama, spomen-obilježjima te udruženjima bivših boraca.

== Savremena značenja ==
=== Bosanski državni simbol ===
U jednom dijelu javnosti ljiljan se i nakon 1998. tumači kao historijski simbol Bosne i bosanske državnosti. Takvo značenje oslanja se na njegovu upotrebu u heraldici Kotromanića i na činjenicu da je od 1992. do 1998. bio dio službenih obilježja Republike Bosne i Hercegovine.

Motiv se pojavljuje na spomenicima, obilježjima godišnjica, navijačkim zastavama, suvenirima i predmetima kojima se izražava privrženost Bosni i Hercegovini. Njegova upotreba u tim okolnostima ne mora nužno označavati pripadnost određenom narodu, iako se često preklapa s bošnjačkom nacionalnom simbolikom.

=== Bošnjački nacionalni simbol ===
Tokom i nakon rata ljiljan je postao jedan od najzastupljenijih simbola bošnjačkog nacionalnog identiteta. Tome su doprinijeli njegova upotreba na obilježjima Armije Republike Bosne i Hercegovine, prihvatanje među bošnjačkim političkim i kulturnim organizacijama te njegovo prisustvo na komemoracijama i skupovima povezanim s ratom.

Naziv &quot;bošnjački ljiljan&quot; stoga se koristi za savremenu nacionalnu interpretaciju simbola. Međutim, taj naziv ne obuhvata potpuno njegovu srednjovjekovnu i državnu historiju, jer je heraldički motiv postojao prije nastanka savremenih nacionalnih identiteta, a 1992. uveden je kao grb Republike Bosne i Hercegovine. U enciklopedijskom opisu potrebno je razlikovati historijski bosanski, nekadašnji državni i savremeni bošnjački kontekst.

Ljiljan se nalazi i na službenim oznakama bošnjačke komponente [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], gdje predstavlja vojnu tradiciju Armije Republike Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda.

== Odnos prema biljci ''Lilium bosniacum'' ==
Heraldički ljiljan stilizirana je figura čiji se izgled razvijao unutar evropske umjetničke i heraldičke tradicije. Ne predstavlja botanički vjeran prikaz određene biljne vrste. Zbog toga se srednjovjekovni ljiljani Kotromanića ne mogu bez posebnog izvora poistovjetiti s vrstom ''[[Lilium bosniacum]]''.

Povezivanje heraldičkog motiva s endemskom biljkom ''Lilium bosniacum'', koja se u javnosti također naziva bosanskim ili zlatnim ljiljanom, uglavnom pripada savremenom simboličkom tumačenju. Biljka i heraldički znak mogu imati povezano mjesto u današnjoj kulturnoj simbolici, ali predstavljaju dva različita pojma: jedan je botanički takson, a drugi historijska heraldička figura.

== Terminologija ==
Izrazi &quot;bosanski ljiljan&quot;, &quot;zlatni ljiljan&quot; i &quot;bošnjački ljiljan&quot; često se koriste kao sinonimi, iako ne označavaju uvijek isti kontekst. &quot;Bosanski ljiljan&quot; najširi je naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom i kasnijim državnim obilježjima. &quot;Zlatni ljiljan&quot; odnosi se na njegovu uobičajenu boju, ali i na ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. &quot;Bošnjački ljiljan&quot; prvenstveno označava njegovu savremenu upotrebu kao bošnjačkog nacionalnog simbola.

U stručnoj literaturi srednjovjekovni motiv najčešće se razmatra kao heraldički ljiljan ili ''fleur-de-lis'' u bosanskoj i kotromanićkoj heraldici. Takva terminologija izbjegava poistovjećivanje heraldičke figure s biljnom vrstom i omogućava odvojeno proučavanje njenih dinastičkih, državnih, vojnih i nacionalnih značenja.

== Također pogledajte ==
* [[Srednjovjekovna bosanska heraldika]]
* [[Grb Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Kotromanići]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Zlatni ljiljan|Zlatni ljiljan (odlikovanje)]]
* [[Ljiljan (heraldika)]]
* [[Lilium bosniacum]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Bosanski ljiljan}}
[[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Kotromanići]]
[[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>sebo4jati2oj142ykmdv759eqicrmeb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915555</id>
      <parentid>3915553</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:21:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3915555</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15852" sha1="ie6aj79bzocg493cbqaokcr5yoev2pu" xml:space="preserve">{{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}}

[[Datoteka:Bosnian and Herzegovinian fleur-de-lis (1992) v1.0.svg|mini|upright=0.65|Stilizirani ljiljan s grba Republike Bosne i Hercegovine]]

'''Ljiljan u bosanskoj heraldici''' označava upotrebu [[Ljiljan (simbol)|heraldičkog ljiljana]] u simbolici srednjovjekovne bosanske države, vladarske dinastije [[Kotromanići]] i kasnijih državnih obilježja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Motiv pripada široko rasprostranjenoj evropskoj heraldičkoj figuri poznatoj kao ''fleur-de-lis'', ali je u Bosni od kraja 14. stoljeća stekao prepoznatljivo dinastičko i državno značenje.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;&gt;{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |isbn=978-3-639-15952-3 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;&gt;{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter='Creatio Regni' in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Schofield |editor-first=Phillipp R. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Šest zlatnih ljiljana uz srebrnu kosu gredu bilo je dio grba kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], prikazanog na njegovim kraljevskim pečatima i drugim predmetima povezanima s bosanskim dvorom. Taj je grb 1992. poslužio kao osnova za grb i zastavu Republike Bosne i Hercegovine, koji su ostali u službenoj upotrebi do 1998.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;&gt;{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću |journal=Bosna Franciscana |issue=30 |year=2009 |pages=135–154 |url=https://zenodo.org/records/3794951 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; U savremenom razdoblju ljiljan se povezuje i s bošnjačkim nacionalnim identitetom, ali se njegova srednjovjekovna i državna upotreba ne može svesti isključivo na tu simboliku.

== Porijeklo motiva ==
''Fleur-de-lis'' stilizirani je cvjetni znak s tri istaknute latice, prisutan u evropskoj umjetnosti i heraldici mnogo prije njegovog pojavljivanja na obilježjima bosanskih vladara. Najpoznatiji je po upotrebi u francuskoj kraljevskoj heraldici, ali se javljao i na grbovima drugih vladarskih kuća, crkvenih ustanova, gradova i plemićkih porodica.

Srednjovjekovna Bosna nalazila se na prostoru dodira jadranskih, srednjoevropskih i balkanskih kulturnih utjecaja. Dvorska kultura Kotromanića tokom 14. i 15. stoljeća prihvatala je oblike koji su bili uobičajeni na zapadnoevropskim dvorovima, među kojima su bili viteška heraldika, kraljevski pečati, gotička umjetnost i heraldički ljiljan. Hašimbegović navodi da se motiv iz dvorske i vladarske sredine širio među bosanskim plemstvom, a zatim i u druge slojeve materijalne kulture, uključujući nakit i nadgrobne spomenike.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

Veze Kotromanića s [[Anžuvinci|anžuvinskom]] dinastijom u [[Kraljevina Ugarska|Ugarskoj]] predstavljale su važan politički i kulturni okvir za prihvatanje zapadnih heraldičkih obrazaca. Ipak, neposredno porijeklo svakog pojedinog elementa bosanskog kraljevskog grba nije moguće potpuno rekonstruirati. Zbog raširenosti ljiljana u srednjovjekovnoj Evropi njegovo prisustvo samo po sebi ne dokazuje francusko ili anžuvinsko porijeklo, iako su anžuvinski uzori vjerovatno utjecali na oblikovanje dvorske simbolike Tvrtka I.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

== Srednjovjekovna Bosna ==
=== Heraldika Kotromanića ===
Najstariji poznati grbovi Kotromanića nisu imali konačni oblik koji se danas najčešće povezuje s bosanskim kraljevstvom. Na pečatima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]] i Tvrtka prije njegovog krunisanja središnji heraldički element bila je kosa greda. Nakon što je 1377. postao kralj, Tvrtko je proširio vladarsku titulaturu, dvorski ceremonijal i sistem kraljevskih obilježja, nastojeći predstaviti svoju vlast u skladu sa zapadnoevropskim shvatanjem kraljevskog dostojanstva.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Na velikom dvostranom kraljevskom pečatu Tvrtko je prikazan na gotičkom prijestolju, okružen heraldičkim štitovima. Na jednoj strani nalazio se dvoglavi orao, povezan s njegovim nasljednim pravom na prijestolje [[Nemanjići|Nemanjića]], a na drugoj kosa greda između šest ljiljana, kao grb Kotromanića i Bosne. Filipović uvođenje ljiljana tumači kao vidljiv znak novostečenog kraljevskog dostojanstva.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Grb se sastojao od štita s kosom gredom, uz koju su bila raspoređena po tri ljiljana sa svake strane. Iznad štita nalazili su se kruna, kaciga i veo, dok je čelenka bila oblikovana kao perjanica smještena u kruni od ljiljana. Isti osnovni grb prikazan je i na Tvrtkovom manjem kraljevskom pečatu, čiji su otisci sačuvani na poveljama iz vremena njegovih nasljednika.

=== Kraljevski pečati i simbol vlasti ===
Tvrtkov veliki pečat nije bio samo lični znak vladara nego sredstvo predstavljanja novoosnovanog kraljevstva. Njegovi nasljednici nastavili su koristiti istu matricu ili pečate zasnovane na njenoj ikonografiji, čime je lik vladara okruženog kraljevskim i heraldičkim obilježjima postao trajan dio predstavljanja bosanske krune.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Kralj [[Stjepan Ostoja]] početkom 15. stoljeća izmijenio je dijelove velikog pečata. Umjesto zasebnih grbova Bosne i Srbije uvedeni su štitovi s krunom sastavljenom od ljiljana, koja je predstavljala kraljevsku vlast i bosansku krunu. Ista matrica, uz promjene imena u natpisu, ostala je u upotrebi za vrijeme [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtka II]], [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]] i [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]]. Dugotrajna upotreba pečata pokazuje da je ljiljan prerastao prvobitnu vezu s Tvrtkom I i postao dio simbolike bosanske kraljevske vlasti.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

=== Novac, tekstil i nadgrobni spomenici ===
[[Datoteka:Brokat iz Mila.JPG|mini|Fragmet brokata pronađenog u Milama, [[Visoko]].]]
Ljiljani su se pojavljivali na novcu bosanskih vladara, ukrasnim predmetima, nakitu, pečatnom prstenju i elementima dvorske umjetnosti. Njihova upotreba nije bila ograničena na grb nego je obuhvatala širi skup znakova kojima su vladari i vlastela izražavali položaj, pripadnost dvorskoj kulturi i politički autoritet.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

U kraljevskom mauzoleju u [[Mile (Visoko)|Milama]] kod [[Visoko]]g pronađeni su ostaci skupocjenog brokatnog platna sa zlatno izvezenim ljiljanima, koji se povezuju s grobom Tvrtka I. Motiv se javlja i na pojedinim [[stećak|stećcima]], premda svaki prikaz ljiljana ili cvijeta na nadgrobnom spomeniku ne mora imati dinastičko ili državno značenje. Njegovo širenje iz kraljevske i plemićke sredine pokazuje utjecaj dvorske umjetnosti na druge oblike srednjovjekovne kulture u Bosni.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

== Kasnija heraldička tradicija ==
Nakon osmanskog osvajanja Bosanskog kraljevstva 1463. prestala je službena upotreba kraljevskih pečata i grbova Kotromanića. Predstave bosanskih i dinastičkih grbova nastavile su se pojavljivati u evropskim i [[Ilirski grbovnici|ilirskim grbovnicima]], ali nisu uvijek vjerno prenosile obilježja koja su potvrđena na srednjovjekovnim pečatima i novcu.

U kasnijim grbovnicima Bosni su pripisivani različiti grbovi, uključujući ukrštene nazubljene grede s glavama, ruku s mačem i druge kompozicije. Grb s kosom gredom i ljiljanima češće je povezivan s Kotromanićima ili potomcima kralja Tvrtka nego sa zemljom Bosnom kao zasebnim teritorijalnim pojmom. Zbog toga se kasnosrednjovjekovni izvori, ilirski grbovnici i savremene rekonstrukcije moraju međusobno razlikovati.

Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave uveden je zemaljski grb Bosne i Hercegovine s oklopljenom rukom koja drži mač. Motiv Kotromanića tada nije obnovljen kao službeno zemaljsko obilježje, iako su srednjovjekovni grbovi i pečati postajali predmet naučnog proučavanja i historijskog zanimanja.

== Obnova 1992. ==
=== Izrada državnih obilježja ===
U vrijeme raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i priprema za nezavisnost Bosne i Hercegovine pojavila se potreba za obilježjima koja se ne bi zasnivala na socijalističkoj simbolici. Kao polazište izabrano je heraldičko nasljeđe srednjovjekovne bosanske države, posebno grb Tvrtka I s kosom gredom i šest ljiljana.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

Historičar [[Enver Imamović]] i grafički dizajner Zvonimir Bebek pripremili su rješenja grba i zastave zasnovana na kraljevskom grbu Kotromanića. Oblik je pojednostavljen za savremenu službenu upotrebu: na plavom štitu nalazila se bijela kosa greda, uz koju je bilo raspoređeno šest zlatnih ljiljana. Grb je postavljen u središte bijele zastave.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

Obilježja su zamišljena kao pozivanje na predosmansku državnu tradiciju Bosne, a ne kao preuzimanje simbola neke od tadašnjih političkih stranaka ili savremenih etničkih zajednica. Filipović ih smješta u širi niz promjena državnog znakovlja Bosne i Hercegovine tokom 20. stoljeća, u kojem je svaki politički poredak nastojao vlastitu legitimnost izraziti novim grbom i zastavom.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

=== Službena upotreba ===
Grb s ljiljanima usvojen je u maju 1992. kao grb Republike Bosne i Hercegovine. Bio je sastavni dio državnih dokumenata, pečata, diplomatskih obilježja, novca, registarskih oznaka, poštanskih maraka i drugih službenih predmeta. Na zastavi Republike Bosne i Hercegovine nalazio se u sredini bijelog polja.

Iako je grb u trenutku usvajanja bio predstavljen kao državno obilježje svih građana Bosne i Hercegovine, njegova je recepcija oblikovana tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Vlasti i vojne formacije bosanskih Srba i Hrvata koristile su vlastita nacionalna i teritorijalna obilježja, dok je grb s ljiljanima ostao simbol međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i institucija pod kontrolom njene vlade.

Nakon rata zadržan je u službenoj upotrebi dok 1998. nisu uvedeni sadašnji [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava Bosne i Hercegovine]]. Prestankom statusa državnog obilježja ljiljan nije nestao iz javne upotrebe, nego je nastavio djelovati kao historijski, vojni, kulturni i nacionalni simbol.

== Vojna upotreba ==
Grb Republike Bosne i Hercegovine predstavljao je osnovu oznaka [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Stilizirani znak pripadnosti sastojao se od državnog grba, ukrštenih mačeva i natpisa s nazivom Armije. Slični elementi korišteni su na zastavama jedinica, oznakama činova, ratnim priznanjima i drugim vojnim obilježjima.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;&gt;{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |location=Sarajevo |issue=52 |year=2023 |pages=199–220 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema Šadinliji, izbor srednjovjekovne bosanske državne tradicije i heraldike Kotromanića trebao je učiniti vojna obilježja prihvatljivim svim građanima i konstitutivnim narodima Bosne i Hercegovine. Ratne okolnosti, sastav Armije i razvoj suprotstavljenih nacionalnih politika ipak su doprinijeli tome da se znak s ljiljanima s vremenom sve snažnije povezuje s Bošnjacima.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;/&gt;

Naziv [[Zlatni ljiljan|&quot;Zlatni ljiljan&quot;]] nosilo je najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Motiv je korišten i u nazivima jedinica, ratnim publikacijama, spomen-obilježjima te udruženjima bivših boraca.

== Savremena značenja ==
=== Bosanski državni simbol ===
U jednom dijelu javnosti ljiljan se i nakon 1998. tumači kao historijski simbol Bosne i bosanske državnosti. Takvo značenje oslanja se na njegovu upotrebu u heraldici Kotromanića i na činjenicu da je od 1992. do 1998. bio dio službenih obilježja Republike Bosne i Hercegovine.

Motiv se pojavljuje na spomenicima, obilježjima godišnjica, navijačkim zastavama, suvenirima i predmetima kojima se izražava privrženost Bosni i Hercegovini. Njegova upotreba u tim okolnostima ne mora nužno označavati pripadnost određenom narodu, iako se često preklapa s bošnjačkom nacionalnom simbolikom.

=== Bošnjački nacionalni simbol ===
Tokom i nakon rata ljiljan je postao jedan od najzastupljenijih simbola bošnjačkog nacionalnog identiteta. Tome su doprinijeli njegova upotreba na obilježjima Armije Republike Bosne i Hercegovine, prihvatanje među bošnjačkim političkim i kulturnim organizacijama te njegovo prisustvo na komemoracijama i skupovima povezanim s ratom.

Naziv &quot;bošnjački ljiljan&quot; stoga se koristi za savremenu nacionalnu interpretaciju simbola. Međutim, taj naziv ne obuhvata potpuno njegovu srednjovjekovnu i državnu historiju, jer je heraldički motiv postojao prije nastanka savremenih nacionalnih identiteta, a 1992. uveden je kao grb Republike Bosne i Hercegovine. U enciklopedijskom opisu potrebno je razlikovati historijski bosanski, nekadašnji državni i savremeni bošnjački kontekst.

Ljiljan se nalazi i na službenim oznakama bošnjačke komponente [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], gdje predstavlja vojnu tradiciju Armije Republike Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda.

== Odnos prema biljci ''Lilium bosniacum'' ==
Heraldički ljiljan stilizirana je figura čiji se izgled razvijao unutar evropske umjetničke i heraldičke tradicije. Ne predstavlja botanički vjeran prikaz određene biljne vrste. Zbog toga se srednjovjekovni ljiljani Kotromanića ne mogu bez posebnog izvora poistovjetiti s vrstom ''[[Lilium bosniacum]]''.

Povezivanje heraldičkog motiva s endemskom biljkom ''Lilium bosniacum'', koja se u javnosti također naziva bosanskim ili zlatnim ljiljanom, uglavnom pripada savremenom simboličkom tumačenju. Biljka i heraldički znak mogu imati povezano mjesto u današnjoj kulturnoj simbolici, ali predstavljaju dva različita pojma: jedan je botanički takson, a drugi historijska heraldička figura.

== Terminologija ==
Izrazi &quot;bosanski ljiljan&quot;, &quot;zlatni ljiljan&quot; i &quot;bošnjački ljiljan&quot; često se koriste kao sinonimi, iako ne označavaju uvijek isti kontekst. &quot;Bosanski ljiljan&quot; najširi je naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom i kasnijim državnim obilježjima. &quot;Zlatni ljiljan&quot; odnosi se na njegovu uobičajenu boju, ali i na ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. &quot;Bošnjački ljiljan&quot; prvenstveno označava njegovu savremenu upotrebu kao bošnjačkog nacionalnog simbola.

U stručnoj literaturi srednjovjekovni motiv najčešće se razmatra kao heraldički ljiljan ili ''fleur-de-lis'' u bosanskoj i kotromanićkoj heraldici. Takva terminologija izbjegava poistovjećivanje heraldičke figure s biljnom vrstom i omogućava odvojeno proučavanje njenih dinastičkih, državnih, vojnih i nacionalnih značenja.

== Također pogledajte ==
* [[Srednjovjekovna bosanska heraldika]]
* [[Grb Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Kotromanići]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Zlatni ljiljan|Zlatni ljiljan (odlikovanje)]]
* [[Ljiljan (heraldika)]]
* [[Lilium bosniacum]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Bosanski ljiljan}}
[[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Kotromanići]]
[[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>ie6aj79bzocg493cbqaokcr5yoev2pu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915619</id>
      <parentid>3915555</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T22:07:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3915619</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15886" sha1="logtx0wevljyqyntry5fx4c35s237tl" xml:space="preserve">{{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}}
{{Spajanje| [[Ljiljan (simbol)]]}}
[[Datoteka:Bosnian and Herzegovinian fleur-de-lis (1992) v1.0.svg|mini|upright=0.65|Stilizirani ljiljan s grba Republike Bosne i Hercegovine]]

'''Ljiljan u bosanskoj heraldici''' označava upotrebu [[Ljiljan (simbol)|heraldičkog ljiljana]] u simbolici srednjovjekovne bosanske države, vladarske dinastije [[Kotromanići]] i kasnijih državnih obilježja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Motiv pripada široko rasprostranjenoj evropskoj heraldičkoj figuri poznatoj kao ''fleur-de-lis'', ali je u Bosni od kraja 14. stoljeća stekao prepoznatljivo dinastičko i državno značenje.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;&gt;{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |isbn=978-3-639-15952-3 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;&gt;{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter='Creatio Regni' in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Schofield |editor-first=Phillipp R. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |language=engleski}}&lt;/ref&gt;

Šest zlatnih ljiljana uz srebrnu kosu gredu bilo je dio grba kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], prikazanog na njegovim kraljevskim pečatima i drugim predmetima povezanima s bosanskim dvorom. Taj je grb 1992. poslužio kao osnova za grb i zastavu Republike Bosne i Hercegovine, koji su ostali u službenoj upotrebi do 1998.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;&gt;{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću |journal=Bosna Franciscana |issue=30 |year=2009 |pages=135–154 |url=https://zenodo.org/records/3794951 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; U savremenom razdoblju ljiljan se povezuje i s bošnjačkim nacionalnim identitetom, ali se njegova srednjovjekovna i državna upotreba ne može svesti isključivo na tu simboliku.

== Porijeklo motiva ==
''Fleur-de-lis'' stilizirani je cvjetni znak s tri istaknute latice, prisutan u evropskoj umjetnosti i heraldici mnogo prije njegovog pojavljivanja na obilježjima bosanskih vladara. Najpoznatiji je po upotrebi u francuskoj kraljevskoj heraldici, ali se javljao i na grbovima drugih vladarskih kuća, crkvenih ustanova, gradova i plemićkih porodica.

Srednjovjekovna Bosna nalazila se na prostoru dodira jadranskih, srednjoevropskih i balkanskih kulturnih utjecaja. Dvorska kultura Kotromanića tokom 14. i 15. stoljeća prihvatala je oblike koji su bili uobičajeni na zapadnoevropskim dvorovima, među kojima su bili viteška heraldika, kraljevski pečati, gotička umjetnost i heraldički ljiljan. Hašimbegović navodi da se motiv iz dvorske i vladarske sredine širio među bosanskim plemstvom, a zatim i u druge slojeve materijalne kulture, uključujući nakit i nadgrobne spomenike.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

Veze Kotromanića s [[Anžuvinci|anžuvinskom]] dinastijom u [[Kraljevina Ugarska|Ugarskoj]] predstavljale su važan politički i kulturni okvir za prihvatanje zapadnih heraldičkih obrazaca. Ipak, neposredno porijeklo svakog pojedinog elementa bosanskog kraljevskog grba nije moguće potpuno rekonstruirati. Zbog raširenosti ljiljana u srednjovjekovnoj Evropi njegovo prisustvo samo po sebi ne dokazuje francusko ili anžuvinsko porijeklo, iako su anžuvinski uzori vjerovatno utjecali na oblikovanje dvorske simbolike Tvrtka I.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

== Srednjovjekovna Bosna ==
=== Heraldika Kotromanića ===
Najstariji poznati grbovi Kotromanića nisu imali konačni oblik koji se danas najčešće povezuje s bosanskim kraljevstvom. Na pečatima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]] i Tvrtka prije njegovog krunisanja središnji heraldički element bila je kosa greda. Nakon što je 1377. postao kralj, Tvrtko je proširio vladarsku titulaturu, dvorski ceremonijal i sistem kraljevskih obilježja, nastojeći predstaviti svoju vlast u skladu sa zapadnoevropskim shvatanjem kraljevskog dostojanstva.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Na velikom dvostranom kraljevskom pečatu Tvrtko je prikazan na gotičkom prijestolju, okružen heraldičkim štitovima. Na jednoj strani nalazio se dvoglavi orao, povezan s njegovim nasljednim pravom na prijestolje [[Nemanjići|Nemanjića]], a na drugoj kosa greda između šest ljiljana, kao grb Kotromanića i Bosne. Filipović uvođenje ljiljana tumači kao vidljiv znak novostečenog kraljevskog dostojanstva.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Grb se sastojao od štita s kosom gredom, uz koju su bila raspoređena po tri ljiljana sa svake strane. Iznad štita nalazili su se kruna, kaciga i veo, dok je čelenka bila oblikovana kao perjanica smještena u kruni od ljiljana. Isti osnovni grb prikazan je i na Tvrtkovom manjem kraljevskom pečatu, čiji su otisci sačuvani na poveljama iz vremena njegovih nasljednika.

=== Kraljevski pečati i simbol vlasti ===
Tvrtkov veliki pečat nije bio samo lični znak vladara nego sredstvo predstavljanja novoosnovanog kraljevstva. Njegovi nasljednici nastavili su koristiti istu matricu ili pečate zasnovane na njenoj ikonografiji, čime je lik vladara okruženog kraljevskim i heraldičkim obilježjima postao trajan dio predstavljanja bosanske krune.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

Kralj [[Stjepan Ostoja]] početkom 15. stoljeća izmijenio je dijelove velikog pečata. Umjesto zasebnih grbova Bosne i Srbije uvedeni su štitovi s krunom sastavljenom od ljiljana, koja je predstavljala kraljevsku vlast i bosansku krunu. Ista matrica, uz promjene imena u natpisu, ostala je u upotrebi za vrijeme [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtka II]], [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]] i [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]]. Dugotrajna upotreba pečata pokazuje da je ljiljan prerastao prvobitnu vezu s Tvrtkom I i postao dio simbolike bosanske kraljevske vlasti.&lt;ref name=&quot;FilipovicSeal&quot;/&gt;

=== Novac, tekstil i nadgrobni spomenici ===
[[Datoteka:Brokat iz Mila.JPG|mini|Fragmet brokata pronađenog u Milama, [[Visoko]].]]
Ljiljani su se pojavljivali na novcu bosanskih vladara, ukrasnim predmetima, nakitu, pečatnom prstenju i elementima dvorske umjetnosti. Njihova upotreba nije bila ograničena na grb nego je obuhvatala širi skup znakova kojima su vladari i vlastela izražavali položaj, pripadnost dvorskoj kulturi i politički autoritet.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

U kraljevskom mauzoleju u [[Mile (Visoko)|Milama]] kod [[Visoko]]g pronađeni su ostaci skupocjenog brokatnog platna sa zlatno izvezenim ljiljanima, koji se povezuju s grobom Tvrtka I. Motiv se javlja i na pojedinim [[stećak|stećcima]], premda svaki prikaz ljiljana ili cvijeta na nadgrobnom spomeniku ne mora imati dinastičko ili državno značenje. Njegovo širenje iz kraljevske i plemićke sredine pokazuje utjecaj dvorske umjetnosti na druge oblike srednjovjekovne kulture u Bosni.&lt;ref name=&quot;Hasimbegovic&quot;/&gt;

== Kasnija heraldička tradicija ==
Nakon osmanskog osvajanja Bosanskog kraljevstva 1463. prestala je službena upotreba kraljevskih pečata i grbova Kotromanića. Predstave bosanskih i dinastičkih grbova nastavile su se pojavljivati u evropskim i [[Ilirski grbovnici|ilirskim grbovnicima]], ali nisu uvijek vjerno prenosile obilježja koja su potvrđena na srednjovjekovnim pečatima i novcu.

U kasnijim grbovnicima Bosni su pripisivani različiti grbovi, uključujući ukrštene nazubljene grede s glavama, ruku s mačem i druge kompozicije. Grb s kosom gredom i ljiljanima češće je povezivan s Kotromanićima ili potomcima kralja Tvrtka nego sa zemljom Bosnom kao zasebnim teritorijalnim pojmom. Zbog toga se kasnosrednjovjekovni izvori, ilirski grbovnici i savremene rekonstrukcije moraju međusobno razlikovati.

Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave uveden je zemaljski grb Bosne i Hercegovine s oklopljenom rukom koja drži mač. Motiv Kotromanića tada nije obnovljen kao službeno zemaljsko obilježje, iako su srednjovjekovni grbovi i pečati postajali predmet naučnog proučavanja i historijskog zanimanja.

== Obnova 1992. ==
=== Izrada državnih obilježja ===
U vrijeme raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i priprema za nezavisnost Bosne i Hercegovine pojavila se potreba za obilježjima koja se ne bi zasnivala na socijalističkoj simbolici. Kao polazište izabrano je heraldičko nasljeđe srednjovjekovne bosanske države, posebno grb Tvrtka I s kosom gredom i šest ljiljana.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

Historičar [[Enver Imamović]] i grafički dizajner Zvonimir Bebek pripremili su rješenja grba i zastave zasnovana na kraljevskom grbu Kotromanića. Oblik je pojednostavljen za savremenu službenu upotrebu: na plavom štitu nalazila se bijela kosa greda, uz koju je bilo raspoređeno šest zlatnih ljiljana. Grb je postavljen u središte bijele zastave.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

Obilježja su zamišljena kao pozivanje na predosmansku državnu tradiciju Bosne, a ne kao preuzimanje simbola neke od tadašnjih političkih stranaka ili savremenih etničkih zajednica. Filipović ih smješta u širi niz promjena državnog znakovlja Bosne i Hercegovine tokom 20. stoljeća, u kojem je svaki politički poredak nastojao vlastitu legitimnost izraziti novim grbom i zastavom.&lt;ref name=&quot;Filipovic20&quot;/&gt;

=== Službena upotreba ===
Grb s ljiljanima usvojen je u maju 1992. kao grb Republike Bosne i Hercegovine. Bio je sastavni dio državnih dokumenata, pečata, diplomatskih obilježja, novca, registarskih oznaka, poštanskih maraka i drugih službenih predmeta. Na zastavi Republike Bosne i Hercegovine nalazio se u sredini bijelog polja.

Iako je grb u trenutku usvajanja bio predstavljen kao državno obilježje svih građana Bosne i Hercegovine, njegova je recepcija oblikovana tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Vlasti i vojne formacije bosanskih Srba i Hrvata koristile su vlastita nacionalna i teritorijalna obilježja, dok je grb s ljiljanima ostao simbol međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i institucija pod kontrolom njene vlade.

Nakon rata zadržan je u službenoj upotrebi dok 1998. nisu uvedeni sadašnji [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava Bosne i Hercegovine]]. Prestankom statusa državnog obilježja ljiljan nije nestao iz javne upotrebe, nego je nastavio djelovati kao historijski, vojni, kulturni i nacionalni simbol.

== Vojna upotreba ==
Grb Republike Bosne i Hercegovine predstavljao je osnovu oznaka [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Stilizirani znak pripadnosti sastojao se od državnog grba, ukrštenih mačeva i natpisa s nazivom Armije. Slični elementi korišteni su na zastavama jedinica, oznakama činova, ratnim priznanjima i drugim vojnim obilježjima.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;&gt;{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |location=Sarajevo |issue=52 |year=2023 |pages=199–220 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prema Šadinliji, izbor srednjovjekovne bosanske državne tradicije i heraldike Kotromanića trebao je učiniti vojna obilježja prihvatljivim svim građanima i konstitutivnim narodima Bosne i Hercegovine. Ratne okolnosti, sastav Armije i razvoj suprotstavljenih nacionalnih politika ipak su doprinijeli tome da se znak s ljiljanima s vremenom sve snažnije povezuje s Bošnjacima.&lt;ref name=&quot;Sadinlija&quot;/&gt;

Naziv [[Zlatni ljiljan|&quot;Zlatni ljiljan&quot;]] nosilo je najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Motiv je korišten i u nazivima jedinica, ratnim publikacijama, spomen-obilježjima te udruženjima bivših boraca.

== Savremena značenja ==
=== Bosanski državni simbol ===
U jednom dijelu javnosti ljiljan se i nakon 1998. tumači kao historijski simbol Bosne i bosanske državnosti. Takvo značenje oslanja se na njegovu upotrebu u heraldici Kotromanića i na činjenicu da je od 1992. do 1998. bio dio službenih obilježja Republike Bosne i Hercegovine.

Motiv se pojavljuje na spomenicima, obilježjima godišnjica, navijačkim zastavama, suvenirima i predmetima kojima se izražava privrženost Bosni i Hercegovini. Njegova upotreba u tim okolnostima ne mora nužno označavati pripadnost određenom narodu, iako se često preklapa s bošnjačkom nacionalnom simbolikom.

=== Bošnjački nacionalni simbol ===
Tokom i nakon rata ljiljan je postao jedan od najzastupljenijih simbola bošnjačkog nacionalnog identiteta. Tome su doprinijeli njegova upotreba na obilježjima Armije Republike Bosne i Hercegovine, prihvatanje među bošnjačkim političkim i kulturnim organizacijama te njegovo prisustvo na komemoracijama i skupovima povezanim s ratom.

Naziv &quot;bošnjački ljiljan&quot; stoga se koristi za savremenu nacionalnu interpretaciju simbola. Međutim, taj naziv ne obuhvata potpuno njegovu srednjovjekovnu i državnu historiju, jer je heraldički motiv postojao prije nastanka savremenih nacionalnih identiteta, a 1992. uveden je kao grb Republike Bosne i Hercegovine. U enciklopedijskom opisu potrebno je razlikovati historijski bosanski, nekadašnji državni i savremeni bošnjački kontekst.

Ljiljan se nalazi i na službenim oznakama bošnjačke komponente [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], gdje predstavlja vojnu tradiciju Armije Republike Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda.

== Odnos prema biljci ''Lilium bosniacum'' ==
Heraldički ljiljan stilizirana je figura čiji se izgled razvijao unutar evropske umjetničke i heraldičke tradicije. Ne predstavlja botanički vjeran prikaz određene biljne vrste. Zbog toga se srednjovjekovni ljiljani Kotromanića ne mogu bez posebnog izvora poistovjetiti s vrstom ''[[Lilium bosniacum]]''.

Povezivanje heraldičkog motiva s endemskom biljkom ''Lilium bosniacum'', koja se u javnosti također naziva bosanskim ili zlatnim ljiljanom, uglavnom pripada savremenom simboličkom tumačenju. Biljka i heraldički znak mogu imati povezano mjesto u današnjoj kulturnoj simbolici, ali predstavljaju dva različita pojma: jedan je botanički takson, a drugi historijska heraldička figura.

== Terminologija ==
Izrazi &quot;bosanski ljiljan&quot;, &quot;zlatni ljiljan&quot; i &quot;bošnjački ljiljan&quot; često se koriste kao sinonimi, iako ne označavaju uvijek isti kontekst. &quot;Bosanski ljiljan&quot; najširi je naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom i kasnijim državnim obilježjima. &quot;Zlatni ljiljan&quot; odnosi se na njegovu uobičajenu boju, ali i na ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. &quot;Bošnjački ljiljan&quot; prvenstveno označava njegovu savremenu upotrebu kao bošnjačkog nacionalnog simbola.

U stručnoj literaturi srednjovjekovni motiv najčešće se razmatra kao heraldički ljiljan ili ''fleur-de-lis'' u bosanskoj i kotromanićkoj heraldici. Takva terminologija izbjegava poistovjećivanje heraldičke figure s biljnom vrstom i omogućava odvojeno proučavanje njenih dinastičkih, državnih, vojnih i nacionalnih značenja.

== Također pogledajte ==
* [[Srednjovjekovna bosanska heraldika]]
* [[Grb Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]]
* [[Kotromanići]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Zlatni ljiljan|Zlatni ljiljan (odlikovanje)]]
* [[Ljiljan (heraldika)]]
* [[Lilium bosniacum]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Bosanski ljiljan}}
[[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Kotromanići]]
[[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>logtx0wevljyqyntry5fx4c35s237tl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plantaža</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98200</id>
    <revision>
      <id>3915664</id>
      <parentid>3643435</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:50:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915664</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2486" sha1="s296cp0jsveuwzoye0ey8rng6xh2pof" xml:space="preserve">[[Datoteka:Abies fraseri plantation.jpg|mini|200px|Plantaža jelki]]
'''Plantaža'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/plantation-system/|title=The Plantation System|website=education.nationalgeographic.org|language=en|access-date=2024-08-22}}&lt;/ref&gt;, ([[njemački jezik|njem]]. ''plantage'' od lat. ''planta'' – biljka) velika [[poljoprivreda|poljoprivredna]] ili [[šuma|šumska]] površina na kojoj se uzgaja samo jedna poljoprivredna ili [[šumska kultura]]. U poljoprivredi su poznate su plantaže [[duhan]]a, [[kafa|kafe]], [[pamuk]]a, [[šećerna trska|šećerne trske]], voćaka u poljoprivredi. U šumarstu su najpoznatije poznate plantaže topola, koja je brzorastuća vrsta [[drvo|drveta]]. Plantaže drveća, koje se u Sjedinjenim Državama često nazivaju [[Farma drveća|farmama drveća]], osnovane su za komercijalnu proizvodnju drveta ili proizvoda od drveća kao što su [[palmino ulje]], [[Kahva|kafa]] ili [[Prirodna guma|guma]].

'''Plantaže''' su gazdinstva specijalizirana za [[Novčani usjevi|gotovinske usjeve]], obično uglavnom za sadnju jednog usjeva, s možda pomoćnim površinama za povrće za ishranu i tako dalje. Na plantažama, usredsređenim na [[Plantažna kuća|plantažu]], uzgajaju se usevi uključujući [[pamuk]], [[Konoplja (rod)|kanabis]], [[Kahva|kafu]], [[čaj]], [[Kakao zrno|kakao]], [[Šećerna trska|šećernu trsku]], [[opijum]], [[Agave sisalana|sisal]], [[Uljano sjeme|sjemenke uljarica]], [[Uljana palma|uljane palme]], voće, [[Hevea brasiliensis|kaučuk]] i šumsko drveće. [[Protekcionizam|Protekcionističke]] politike i prirodna [[komparativna prednost]] ponekad su doprinijele određivanju gdje se nalaze plantaže.

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20120319145527/http://earthtrends.wri.org/pdf_library/features/for_fea_roundwood_complete.pdf Trends in Round wood production]
* [http://www.earthrepair.net Earth Repair Network] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240901081513/https://earthrepair.net/ |date=1. 9. 2024 }} Zalaže se za plantažno šumarstvo.
* [https://web.archive.org/web/20051111172457/http://www.wrm.org.uy/plantations/material/pulping.html &quot;Pulping the South&quot;] Kritika industrijskih plantaža.
* [https://web.archive.org/web/20190721134850/https://wrm.org.uy/ NGO World Rainforest Movement]
{{Normativna kontrola}}


{{Commons|Category:Plantations}}

[[Kategorija:Poljoprivreda]]
[[Kategorija:Šumarstvo]]</text>
      <sha1>s296cp0jsveuwzoye0ey8rng6xh2pof</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Selma Bajrami</title>
    <ns>0</ns>
    <id>102702</id>
    <revision>
      <id>3915538</id>
      <parentid>3914172</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:00:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3915538</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3653" sha1="e5ekybstkpkumz9we8intvl9bq9vihd" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime_muzičara         = Selma Bajrami
| žanr                 = [[zabavna muzika|zabavna]], [[folk muzika|folk]], [[turbo-folk muzika|turbo-folk]]
| pozadina             = solo_izvođač
| slika                = Selma Bajrami performing at Modrac Lake concert, 2025.jpg
| karijera             = 1997–danas
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1980|7|4}}
| mjesto_rođenja       = [[Tuzla]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| izdavač              = Nimfa Sound, [[Grand Production]], Hayat Production, City Records, IDJ Tunes
| zanimanje            = pjevačica, tekstopisac, plesačica
| opis                 = Selma Bajrami tokom nastupa na [[Modrac]]u, 2025.
| instrument           = vokal
| veb-sajt             = {{URL|selmabajrami.com}}
}}
'''Selma Bajrami''' (rođena 4. jula 1980) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je pjevačica i medijska ličnost. Karijeru je započela 1998. izdavanjem albuma “Kad suza ne bude…”, a do danas, izdala je ukupno 9 studijskih albuma i snimila preko 30 muzičkih spotova. Učestvovala je na “BH Eurosong” takmičenju za izbor pjesme za Eurosong 2003. Najveću popularnost postigla je tokom 2000-ih i smatra se jednom od najistaknutijih i komercijalno najuspješnijih izvođačica popularne muzike iz Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Kad se pojave Hanka, Selma i Merlin: Najveće bh. Muzičke zvijezde zasjenile filmske! | url=https://azra.ba/izdvojeno/358134/kad-se-pojave-hanka-selma-i-merlin-najvece-bh-muzicke-zvijezde-zasjenile-filmske/ }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=15. 8. 2024 |title=Selma Bajrami oduševila u Brčkom, vatromet za popularnu pjevačicu |url=https://bosnainfo.ba/selma-bajrami-odusevila-u-brckom-vatromet-za-popularnu-pjevacicu/ |access-date=17. 8. 2025 |website=BosnaInfo |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Prvi album, pod nazivom ''Kad suza ne bude'', snimila je 1998. u [[Beograd]]u (u studiju 'Time'). Autor pjesama je bio [[Milić Vukašinović]]. Drugi album je urađen u studiju [[Mića Nikolić|Miće Nikolića]]. Sa ovog albuma, pored naslovne pjesme &quot;Ljubav si ubio gade&quot;, su i pjesme &quot;Život liječi rane&quot; i &quot;Pijanica&quot;. Svoj sljedeći album i prvi u produkciji Dejana Abadića, koji je izašao pod nazivom ''Žena sa Balkana'', donio je karakterističan zvuk – pjesme poput &quot;Nano&quot;, &quot;Škorpija&quot;, &quot;Žena sirena&quot; i &quot;Bićeš moj&quot;. Autori pjesama na Selminom albumu koji je izašao 2005, pod nazivom ''Kakvo tijelo Selma ima'', bili su [[Dragan Brajović Braja]], Dragiša Baša i Nanin iz Tuzle.&lt;ref&gt;{{Citation|title=Selma - Kakvo Tijelo Selma Ima|url=https://www.discogs.com/release/4161455-Selma-Kakvo-Tijelo-Selma-Ima|date=2004|accessdate=2026-07-31|language=en}}&lt;/ref&gt; Ovo je bio drugi album urađen u produkciji Abadića. Njen rad s grupom IF iz Tuzle kao i učešće u kvalifikacijama za [[Eurosong]] pjesmom [[Rafael Boban|Ranka Bobana]] &quot;Zaljubljena&quot;. Uslijedile su nove pjesme: &quot;Zakon sudbine&quot;, &quot;Bakšiš&quot;, &quot;Voli me do bola&quot;, &quot;Sarajevo&quot; .

== Diskografija ==
* ''Kad suza ne bude…'' (1998)
* ''Ljubav si ubio gade'' (1999)
* ''Revolucija'' (2001)
* ''Žena sa Balkana'' (2002)
* ''Kakvo tijelo Selma ima'' (2004)
* ''Ostrvo tuge'' (2007)
* ''Zakon sudbine'' (2010)
* ''Selma'' (2014)
* ''Embargo'' (2024)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.discogs.com/artist/2100245-Selma-Bajrami Selma Bajrami] na [[Discogs]]u

{{DEFAULTSORT:Bajrami, Selma}}
[[Kategorija:Rođeni 1980.]]
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačke pjevačice]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>e5ekybstkpkumz9we8intvl9bq9vihd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Barrettova metaplazija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>116557</id>
    <revision>
      <id>3915559</id>
      <parentid>3905776</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:37:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Promjena strukture teksta i ispravka nepravilno napisanih riječi</comment>
      <origin>3915559</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14235" sha1="1doxuy5frinryc9ty8chkmek1fonne7" xml:space="preserve">'''Barrettov jednjak (oesophagus)''' predstavlja područje cilindričnog epitela koji se nalazi u donjem dijelu jednjaka. Ovo se odnosi na metaplaziju u ćelijama donjeg dijela jednjaka, nastalu usljed izloženosti želudačnoj kiselini zbog refluksa želudačnog sadržaja.&lt;ref name=Stein_1993&gt;{{cite journal |author=Stein H, Siewert J |title=Barrett's esophagus: pathogenesis, epidemiology, functional abnormalities, malignant degeneration, and surgical management |url=https://archive.org/details/sim_dysphagia_summer-1993_8_3/page/276 |journal=Dysphagia |volume=8 |issue=3 |pages=276–88 |year=1993 |pmid=8359051 |doi=10.1007/BF01354551}}&lt;/ref&gt; Normalno je jednjak obložen višeslojnim pločastim epitelom. Ovaj epitel je zamijenjen cilindričnim epitelom, ali se smatra da je ovo više kozmetska promjena jer proteini ovog epitela  &lt;ref&gt;{{cite journal |author=van Baal JW, Milano F, Rygiel AM, Bergman JJ, Rosmolen WD, van Deventer SJ, Wang KK, Peppelenbosch MP, Krishnadath KK. |title=A comparative analysis by SAGE of gene expression profiles of Barrett's esophagus, normal squamous esophagus, and gastric cardia.|url=https://archive.org/details/sim_gastroenterology_2005-10_129_4/page/1274 |journal=Gastroenterology |volume=129 |issue=4 |pages=1274–81 |year=2005 |pmid=16230080 |doi=10.1053/j.gastro.2005.07.026 
}}&lt;/ref&gt; su slični onima višeslojnog pločastog epitela.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=van Baal JW, Diks SH, Wanders RJ, Rygiel AM, Milano F, Joore J, Bergman JJ, Peppelenbosch MP, Krishnadath KK. |title=Comparison of kinome profiles of Barrett's esophagus with normal squamous esophagus and normal gastric cardia.|url=https://archive.org/details/sim_cancer-research_2006-12-15_66_24/page/n106 |journal=Cancer Research |volume=66 |issue=24 |pages=11605–12 |year=2006 |pmid=17178854 |doi=10.1158/0008-5472.CAN-06-1370
}}&lt;/ref&gt;

Barrettov jednjak se nalazi kod 5-15% pacijenata koji se žale na žgaravicu ([[gastroezofagealna refluksna bolest]], GERB), mada postoje grupe pacijenata koji nemaju nikakvih simptoma.&lt;ref name=&quot;pmid19269522&quot;/&gt; Smatra se da je to [[premaligno stanje]] jer je povezano sa povećanim rizikom nastanka raka jednjaka [[carcinoma oesophagi]] (ili specifičnije, [[adenocarcinoma]]) kod oko 0,5% pacijenata u toku jedne godine.&lt;ref name=&quot;pmid19269522&quot;&gt;{{cite journal |author=Shaheen NJ, Richter JE |title=Barrett's oesophagus |journal=Lancet |volume=373 |issue=9666 |pages=850–61 |date=mart 2009 |pmid=19269522 |doi=10.1016/S0140-6736(09)60487-6 |url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_march-7-13-2009_373_9666/page/850}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Koppert_2005&gt;{{cite journal |author=Koppert L, Wijnhoven B, van Dekken H, Tilanus H, Dinjens W |title=The molecular biology of esophageal adenocarcinoma |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-surgical-oncology_2005-12-01_92_3/page/168 |journal=J Surg Oncol |volume=92 |issue=3 |pages=169–90 |year=2005 |pmid=16299787 |doi=10.1002/jso.20359}}&lt;/ref&gt;
Dijagnoza Barrettovog jednjaka se oslanja na  [[endoskopiju]] to jest proceduru kojom se uvodi endoskop kroz usta u jednjak i pregleda se početni dio probavnog trakta do dvanaestopalačnog crijeva. Ukoliko postoji teži stupanj displazije epitela, šansa za razvoj raka jednjaka je i do 10%.&lt;ref name=&quot;pmid19269522&quot;/&gt;

Postoji praksa u razvijenim zemljama da se prati razvoj bolesti na osnovu bioptičkih uzoraka i procjene stupnja displazije. Postoji malo dokaza da ova praksa pomaže. Preventivne operacije koje uključuju operativno uklanjanje jednjaka koji je zahvaćen procesom ili ablacija (uništavanje) izmijenjenog epitela ne pokazuju da spriječavaju dalji razvoj bolesti ili da spriječavaju nastanak raka želuca.&lt;ref name=&quot;pmid19269522&quot;/&gt;

Stanje je nazvano po [[Norman Barrett|Normanu Barrettu]] (1903&amp;ndash;1979) koji je prvi opisao ovo stanje 1957. godine.&lt;ref name=Barrett_1957&gt;{{cite journal |author=Barrett N |title=The lower esophagus lined by columnar epithelium |url=https://archive.org/details/sim_surgery_1957-06_41_6/page/881 |journal=Surgery |volume=41 |issue=6 |pages=881–94 |year=1957 |pmid=13442856}}&lt;/ref&gt;

== Uzroci i simptomi ==
Barrettov jednjak uzrokuje gastroezofagelna refluksna bolest (GERB), britanki engleski termin je [[gastro-oesophageal reflux disease]], odnosno  termin  GERD u SAD-u jer se oesophagus u SAD-u piše esophagus). Ovaj refluks omogućava da sadržaj želuca oštećuje ćelije koje pokrivaju donji dio jednjaka. Ne može se odrediti kada će neko sa žgaravicom dobiti Barrettov jednjak. Nisu pronađene korelacije između jačine simptoma i ovog oboljenja. Nekada ljudi bez žgaravice imaju Barrettov jednjak. Može biti uzrokovan i gutanjem nekih korizivnih materija kao što su lužine (baze). Obično je to natrijum hidroksid (živa soda), rjeđe kalijum hidroksid.  Metaplazija može nastati i bez značajnih simptoma i promjene intenziteta žgaravice. Međutim, postoje znaci upozorenja na koje treba obratiti pažnju i koje ne treba ignorirati:

* česta i dugotrajna žgaravica
* teškoće gutanja ([[dysphagio]])
* povraćanje krvi
* bol iza grudne kosti i u žličici
* neželjeni gubitak težine uzrokovan bolom pri gutanju

== Patologija ==
[[Datoteka:Barretts_alcian_blue.jpg|mini|desno|250px|[[Mikroskopska slika]]  '''Barrettovog jednjakas''' (lijevo) i normalnog [[višeslojnog pločastog epitela]] (desno). [[Alcian blue stain]].]] 
[[Datoteka:Barretts esophagus alcian blue high mag.jpg|mini|desno|250px|Mikroskopska slika '''Barrettovog jednjaka''' koja pokazuje karakteristične [[peharaste ćelije]]. Alcian blue stain.]]
Barrettov jednjak označava prisustvo cilindričnog epitela u donjem dijelu jednjaka koji zamjenjuje normalni višeslojni pločasti epitel-tipičan je primjer za [[metaplaziju]]. Ovaj epitel koji nalikuje onome u želucu je u stanju da bolje podnosi korozivno dejstvo kiseline želuca, međutim povećava rizik nastanka raka jednjaka.&lt;ref name=Fléjou_2005&gt;{{cite journal |author=Fléjou J |title=Barrett's oesophagus: from metaplasia to dysplasia and cancer |journal=Gut |volume=54 Suppl 1 |issue= |pages=i6–12 |year=2005 |pmid=15711008 |doi=10.1136/gut.2004.041525}}&lt;/ref&gt;

Imamo dva tipa metaplastičnih cilindričnih ćelija: gastrične (želudačne) koje su slične onima u želucu što se tehnički i ne smatra Barrettovim jednjakom i kolonične koje su nalik na epitel debelog crijeva. Obično se na biopsiji nađu oba tipa ćelija. Metaplazija u kojoj ćelije nalikuju onima iz debelog crijeva je povezana sa genetski opterećenom populacijom.

Metaplazija je vidljiva na endoskopiji ali se mora uzorak pregledati mikroskopski da se utvrdi koji je tip čelija dominantan. Kolonička metaplazija je karakterizirana peharastim ćelijama epitela i preduslov je za postavljanje dijagnoze Basrrettovog jednjaka.

Postoje oboljenja koja imitiraju Barrettov jednjak. Stoga su potrebni iskusni patolozi za dijagnostiku ovog stanja. 
&lt;ref name=&quot;Pohler&quot;&gt;{{cite journal |author = Elizabeth Pohler, Ashley L. Craig, James Cotton, Laura Lawrie, John F. Dillon, Pete Ross, Neil Kernohan and Ted R. Hupp |title = The Barrett’s Antigen Anterior Gradient-2 Silences the p53 Transcriptional Response to DNA Damage |journal=Molecular and Cellular Proteomics |volume=3 |issue= |pages= 534–547 |year= 2004 |pmid= 14967811 |doi=10.1074/mcp.M300089-MCP200}}&lt;/ref&gt; .&lt;ref name=&quot;Aptamer&quot;&gt;{{cite journal |author = Murray E, McKenna EO, Burch LR, Dillon J, Langridge-Smith P, Kolch W, Pitt A, Hupp TR |title = Microarray-formatted clinical biomarker assay development using peptide aptamers to anterior gradient-2 |journal=Biochemistry |volume=46 |issue= |pages=13742–51 |year= 2007 |pmid= 17994709 |doi=10.1021/bi7008739}}&lt;/ref&gt; 
Obzirom na teškoće pri postavjanju pravilne dijagnoze i stupnja displazije smatra se da je potrebno da najmanje dva patologa potvrde dijagnozu i urade procjenu stupnja displazije prije nego što se pacijent podvrne bilo kakvom tretmanu.

== Tretman ==

Najveći rizik nasanka zloćudnih tumora je kod američkih bjelaca starijih od 50 godina čiji simptomi traju duže od 5 godina. Crnci rijetko dobivaju adenokarcinom jednjaka povezan s Barrettovim jednjakom. Sada se preporučuje da pacijenti koji boluju od ovog stanja idu godišnje na ensoskopske preglede s biopsijom jednjaka da se utvrdi stupanj dispalzije i rizik nastanka malignog oboljenja. Ukoliko kod dvije uzastopne biopsije ne nađemo metaplaziju period se može produžiti na tri godine uz kontrolu sekrecije kiseline inhibitorima protonske pumpe i drugim preventivnim mjerama.Kod pacijenata sa nižim ili višim stupnjem displazije potrebna je češća kontrola gastroenterologa.

[[Inhibitori protonske pumpe]] nisu dokazali da spriječavaju nastanak raka jednjaka. [[Laserska hirurgija#Medical|Laser treatment]] koristi se za tretman težih displazija dok maligno oboljenje zahtijeva radikalan [[hirurški tretman]], [[zračenje]] i [[sistemsku kemoterapiju]]. Osim toga, nedavno provedena radomizirana kontrolirana studija je pokazala da [[fotodinamična terapija]] sa photofrinom je statistički efektivnija u eliminaciji displastičnog rasta nego upotreba inhibitora protonske pumpe.&lt;ref name=Overholt_2007&gt;{{cite journal |author=Overholt BF, Wang KK, Burdick JS, et al. |title=Five-year efficacy and safety of photodynamic therapy with Photofrin in Barrett's high-grade dysplasia. |url=https://archive.org/details/sim_gastrointestinal-endoscopy_2007-09_66_3/page/n91 |journal=Gastrointestinal endoscopy |volume=66 |issue=3 |pages=460–8 |year=2007 |pmid=17643436 |doi=10.1016/j.gie.2006.12.037}}&lt;/ref&gt; Trenutno ne postoji način kojim možemo odrediti kod kojeg pacijenta će se razviti rak jednjaka mada šest nedavnih studija pokazuje na tri različite genetske abnormalnosti sa 79% šanse razvoja raka jednjaka u narednih šest godina.&lt;ref name=Galipeau_2007&gt;{{cite journal |author=Galipeau P, Li X, Blount  PL, Maley CC, Sanchez CA Odze RD, Ayub K, Rabinovitch PS, Vaughan TV, Reid BJ |title=NSAIDs modulate CDKN2A, TP53, and DNA content risk for progression to esophageal adenocarcinoma |journal=PLoS Medicine |volume=4 |issue=2 |pages=e67 |year=2007 |pmid=17326708 |doi=10.1371/journal.pmed.0040067}}&lt;/ref&gt;

[[Endoskopska mukozalna resekcija ]] (EMR) se evaluira kao terapijska tehnika&lt;ref name=Reshamwala_2006&gt;{{cite journal |author=Reshamwala P, Darwin P |title=Endoscopic management of early gastric cancer |journal=Curr Opin Gastroenterol |volume=22 |issue=5 |pages=541–5 |year=2006 |pmid=16891887 |doi=10.1097/01.mog.0000239870.04457.80}}&lt;/ref&gt; Operacija poznata kao [[Nissenova fundoplikacija]] može smanjiti refkluks iz želuca u jednjak.&lt;ref name=Abbas_2004&gt;{{cite journal |author=Abbas A, Deschamps C, Cassivi SD, et al. |title=The role of laparoscopic fundoplication in Barrett’s esophagus |url=https://archive.org/details/sim_annals-of-thoracic-surgery_2004-02_77_2/page/393 |journal=Annals of Thoracic Surgery |volume=77 |issue=2 |pages=393–396 |year=2004 |pmid=14759403 |doi=10.1016/S0003-4975(03)01352-3}}&lt;/ref&gt;

U određenom broju studija nesteroidni antiinflamatorni lijekovi ([[NSAIDS]]), kaao što je [[aspirin]],okazali su da preveniraju nastanak raka jednjaka koji je povezan s Barrettovim jednjakom.&lt;ref name=Corley_2003&gt;{{cite journal |author=Corley DA, Kerlikowske K, Verma R, Buffler P |title=Protective association of aspirin/NSAIDs and esophageal cancer: a systematic review and meta-analysis. |url=https://archive.org/details/sim_gastroenterology_2003-01_124_1/page/47 |journal=Gastroenterology |volume=124 |pages=47–56 |year=2003 |pmid=12512029 |doi=10.1053/gast.2003.50008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Vaughan_2005&gt;{{cite journal |author=Vaughan TL, Dong LM, Blount PL, Ayub K, Odze RD, Sanchez, CA, Rabinovitch PS, Reid BJ |title=Non-steroidal anti-inflammatory drugs and risk of neoplastic progression in Barrett's oesophagus: a prospective study |journal=Lancet Oncol |volume=6 |pages=945–52 |year=2005 |pmid=16321762 |doi=10.1016/S1470-2045(05)70431-9}}&lt;/ref&gt; Međutim, nijedna od ovih studija nije bila randomizirana odnosno [[randomizirana kontrolirana studija]]. Ovakav tip studije je zlatni standard u utvrđivanju efikasnosti medicinske intervencije. Osim toga, nije poznato koja je doza efikasna za prevenciju raka jednjaka.

==Dodatne slike==
&lt;gallery&gt;
Image:Barretts_esophagus_alcian_blue.jpg|[[Mikroskopska slika]]  '''Barrettovog jednjaka'''. [[Alcian blue stain]].
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==

&lt;!-- ---------------------------------------------------------------
Vidi http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Footnotes for a
discussion of different citation methods and how to generate
footnotes using the &lt;ref&gt; &amp; &lt;/ref&gt; tags and the {{Reflist}} template
-------------------------------------------------------------------- --&gt;

{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Barrett's esophagus}}
* [https://web.archive.org/web/20071011030331/http://digestive.niddk.nih.gov/ddiseases/pubs/barretts/ Barrett's Esophagus] at [[National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases]] (NIDDKD)
* [http://www.barrettsinfo.com/ Barrett's Info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071007061734/http://www.barrettsinfo.com/ |date=7. 10. 2007 }} a peer-reviewed web site of information on Barrett's esophagus and its clinical management.
* [http://pathology2.jhu.edu/beweb/ Barrett's Esophagus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070920223819/http://pathology2.jhu.edu/beweb/ |date=20. 9. 2007 }} at [[Johns Hopkins University]]
* [http://www.mayoclinic.org/barretts-esophagus/index.html Barrett's Esophagus Video Overview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120510071339/http://www.mayoclinic.org/barretts-esophagus/index.html |date=10. 5. 2012 }} and [http://www.mayoclinic.com/health/barretts-esophagus/HQ00312 Barrett's Esophagus Health Information] at [[Mayo Clinic]]
* [http://www.barrettscampaign.org.uk Barrett's Oesophagus Campaign] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090903062124/http://www.barrettscampaign.org.uk/ |date=3. 9. 2009 }} Originally The Barrett's Oesophagus Foundation, the UK charity committed to research into prevention of adenocarcinoma of the esophagus

{{Gastroenterologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Bolesti jednjaka, želuca i duodenuma]]</text>
      <sha1>1doxuy5frinryc9ty8chkmek1fonne7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dekubitus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>121021</id>
    <revision>
      <id>3915592</id>
      <parentid>3748335</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:16:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3915592</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12297" sha1="h8mt3ad3wxiozvia8am47fzg3fpijdm" xml:space="preserve">'''Dekubitus''', ''[[hronična rana]] izazvana pritiskom'', od [[Latinski jezik|lat.]] &quot;''decumbre'' &quot;, što znači''&quot; ležati dolje &quot;'' je rana koja se javlja zbog dugotrajnog ležanja. Obično je to pritisak samog tijela na podlogu, ali i bilo kakav drugi produženi [[pritisak]] može dovesti do dekubitusa.&lt;ref&gt;[http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=20.745 Definicija dekubitusa]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} preuzeto: juli 2009. {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt; Ovakvo oštećenje nije vezano samo za ležanje (jer se javlja i kod sjedenja), tako da često primjenjivan naziv &quot;''rana od ležanja''&quot; nije odgovarajući.

== Epidemiologija ==
Počev od nastanka [[čovjek|čovjeka,]] ove vrste dekubitusa su prisutne kod većine [[bolesnik]]a s ograničenom pokretljivošću. Tragovi dekubitusa uočeni su na [[Mumija|egipatskim mumijama]] i prvi put opisani u medicinskoj literaturi u 19. vijeku.

Osobe koje nisu sposobne da spriječe neprekidni pritisak čvrste podloge na [[Tkivo|tkiva]], povremenom promjenom položaja [[tijelo|tijela]], stalno su pod povećanim rizikom da dobiju dekubitus. To se najčešće događa kod pacijenata koji su u odmakloj životnoj dobi, kod osoba s neurološkim problemima i kod onih koji su zbog akutne [[bolest]]i primljeni na duže [[bolnica|bolničko liječenje]]. Ovakve osobe ne mogu sebe zaštititi od pojave dekubitusa: 
* Zbog toga što same ne mogu mijenjati položaj tijela ili 
* Zato što neredovno i nepravilno primaju tuđu pomoć koja im je neophodna za obavljanje određenih pokreta ili promjenu položaja tijela.

Dekubitusi su najzastupljeniji u bolnicama (oko 60%), a zatim slijede po učestalosti [[socijalne ustanove]] (gerontološki centri). U kućnim uvjetima dekubitus se nešto rjeđe javlja; vjerovatno zbog bolje brige i njege ukućana (oko 90-20%). 
 
* Od svih pacijenata u bolnici,&lt;ref name=&quot;farmaceuti&quot;&gt;[http://www.farmaceuti.com/forum/archive.php/Dekubitusi+/1410 Dekubitusi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080329230612/http://www.farmaceuti.com/forum/archive.php/Dekubitusi+/1410 |date=29 Mart 2008 }} preuzeto: jula 2009. {{simboli jezika|hr|hrvatski}}&lt;/ref&gt; kod njih 9% do 30% razvije se dekubitus. Učestalost pojave dekubitusa varira od odjela do odjela, tako da ortopedska odjela i jedinice intenzivne njege imaju najveći postotak pacijenata sa dekubitusom. 
* Ukoliko se pojava dekubitusa posmatra kao indikator kvalitete njege u domovima za stare, svaki strukturirani program za borbu protiv dekubita morao bi smanjiti pojavu dekubitusa za 5-10%. 
* U bolničkim uvjetima, gdje je zadržavanje bolesnika znatno kraće, smanjenje broja dekubitusa bi trebalo biti od 20 do 30 posto. 
* Cijena liječenja jednog dekubitusa u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] se procjenjuje na 4.000 $ do 40.000 $. S druge strane, cijena jednog dana liječenja na specijalnom [[antidekubitalni madrac|antidekubitnom madracu]] u cilju prevencije dekubitusa se procjenjuje od 40 do 85 dolara. 
* Troškovi kao i dužina bolničkog liječenja značajno su viši kod pacijenata koji dobiju dekubitus tokom hospitalizacije. Dekubitusi dovode do produženja bolničkog liječenja i troškova liječenja, i povećava vrijeme koje tim (medicinske sestre) provode oko danog pacijenta.

Unutar akutne faze liječenja nepokretnih bolesnika, dekubitus se javlja u 0,4% do 38% slučajeva, u sklopu dugoročnog liječenja u 2,2% do 23,9%; a u [[kućna njega|kućnoj njezi]] 0 do 17 posto. U prevalenciji ova bolest ima široku varijaciju: 10% do 18% u akutnoj fazi, 2,3% do 28% u hroničnoj fazi njege i 0% do 29% u kućnoj njezi. Pojava dekubitusa u jedinicama [[intezivna njega|intenzivne njege]] zbog imunokompromitujućih faktora, raste na 40% liječenih bolesnika.&lt;ref&gt;[http://journals.lww.com/aswcjournal/Citation/2001/07000/PRESSURE_ULCERS_IN_AMERICA__Prevalence,_Incidence,.15.aspx Prevalencija i incidencija čireva izazvanih pritiskom u Americi] preuzeto: juli 2009. {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;

== Mehanizam nastanka ==
U nastanku dekubitusa dominiraju tri glavna mehanizma:&lt;ref name=&quot;farmaceuti&quot;/&gt;

[[Datoteka:Schema stades escarres.svg|mini|180px|Stadiji u razvoju dekubitusa]]

'''Pritisak'''

Pritisak je najvažniji faktor u razvoju dekubitusa, naročito kada se on javlja iznad koštanih dijelova. Vanjski pritisak na tkiva izaziva kompresiju i distoriziju najmanjih krvnih sudova. Ukoliko je pritisak viši od kapilarnog pritiska, kao posljedica nastaje okluzija krvnih sudova. Kapilare se zatvaraju ako pritisak poraste preko 32 mmHg. 
  
'''Smicanje'''

Smicanje nastaje ako pacijent klizi naniže u krevetu ili stolici. Sile smicanja dovode do prelamanja, istezanja ili kidanja malih krvnih sudova, što ima za posljedicu prekid dotoka krvi i pojavu [[ishemija|ishemije]]. Ako je ishemija produžena, ona izaziva endotelijalna oštećenja, nastaje tromboza i dolazi do smrti ćelija. 
  
'''Trenje'''

[[Trenje]] se opisuje kao sila koja se stvara kada dvije površine klize jedna preko druge, u ovom slučaju kože o čaršav, postelju, [[invalidska kolica]] itd. Ovim mehanizmom nastaje površna ozljeda kao što je [[rana|oguljotina]] epidermisa.

Bilo koji od navedenih mehanizama dovodi do okluzija (začepljenje) mikrocirkulacije izazivajući ishemiju (nedovoljnog dotoka krvi u tkiva), [[zapaljenje|inflamaciju]] i [[Hipoksija|hipoksiju]] tkiva (nedostatka kisika u tkivima), što za posljedicu ima [[smrt]] [[Ćelija (biologija)|ćelija]] pojavu nekroze i [[hronična rana|hroničnih rana]] (ulceracija).

== Etiologija ==
Mnogi faktori utječu na pojavu dekubitusa, ali pritisak koji dovodi do ishemije je osnovni mehanizam. [[Tkiva]] su sposobna izdržati veliki pritisak ako traje kratko, ali produženi pritisak neznatno iznad kapilarnog započinje procese koji vode ka [[hronični čir|ulceraciji]].

Kao najznačajniji uzročnici navode se: 
* Smanjena pokretljivost kao vrlo važan faktor. Neurološki pacijenti, sedirani ili dementirani bolesnici su nesposobni sami mijenjati položaj tijela i sami smanjiti pritisak. Kod ovih bolesnika, [[paraliza]] mišića dovodi do smanjenje njihove mase, što ima za posljedicu gubitak zaštitnog sloja između kostiju i kože. 
* Kontraktura i spasticitet često doprinose razvoju dekubitusa, zbog stalne izloženosti istih dijelova tijela pritisku. 
* Gubitak osjećaja doprinosi pojavi dekubitusa jer isključuje jedan od najvažnijih upozoravajućih signala: bol. 
* [[Neuhranjenost|Pothranjenost]], [[hipoproteinemija]] i [[anemija]] povećavaju vulnerabilnost kože i produžavaju vrijeme zarastanja [[rana]]. 
*  [[Bakterija|Bakterijska zagađenja]] zbog neadekvatne njege kože (između ostalog i zbog inkontinencije) i pad odbrambenih (imunoloških) mehanizama na indirektan način doprinosi razvoju i otežanom zarastanju dekubitusa.&lt;ref&gt;[http://www.zcza.org.rs/dek010.htm Dekubitus-opći pojmovi .., etiologija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118035048/http://www.zcza.org.rs/dek010.htm |date=18 Januar 2012 }} preuzeto: jula 2009. {{simboli jezika|hr|hrvatski}}&lt;/ref&gt;

== Klinička slika ==
[[Datoteka:Pressure ulcer points.svg|mini|upright=1.6]]
U kliničkoj slici dekubitusa dominira lokalizacija promjena na regijama tijela koje su izložene pritisku o tvrdu, mokru i/ili neravnu podlogu, tj. na izbočenim dijelovima tijela, koje stvara slabinski dio kičme, [[sjedalne kost]], [[zglob kuka]], članak, [[koljeno|koljena]] ili laktovi, kao i na područjima na kojima je slabije razvijeno [[masno tkivo]].

U svom nastanku i razvoju kliničke slike razlikuje se pet stadija dekubitusa; 
# stadij: Pojava crvenila sa edemom. To stanje obično nastaje nakon dva do tri sata pritiska na istom mjestu. Bolesnik osjeća bol, svrab ili toplinu u području pritiska. Nema ranu, a crvenilo ne nestaje kada se pritisne. [[Temperatura]] kože se razlikuje od okolne kože. U ovom stadiju promjene su još uvijek reverzibilne. 
# stadij: Na zahvaćenom dijelu kože a djelimično i potkožnom tkivu, javljaju se [[mjehurići]]. Postoji i alteracija ćelija u epidermu (vanjski sloj kože). Koža dobiva purpurno plavu boju. Oštećenja još nisu konačna. 
# stadij: Pojava smeđe boje kože i nekroze tkiva u zahvaćenom području s vidljivim mišićima; ovaj stadij prati obavezna pojava infekcija. Koža poprima sve više crnu boju i postaje vrlo suha. Klinički, ovaj stadij karakterizira pojava kratera, sa ili bez okolnog tkiva i značajna oštećenja tkiva koja su ireverzibilna. 
# stadij karakteriziraju duboki čirevi, s potpuno razorenim mišićima i vidljivim dijelovima kosti; i ovaj stadij karakterizira obavezna infekcija, pojava šupljina u vidu sinusa i ireverzibilne promjene. 
# stadij umnožavanja čireva (ulceracija), u različiti stadijima razvoja. 
Oko 75% dekubitusa u drugom stadiju, mogu se izliječiti u roku od osam sedmica, samo 62 posto u četvrtom stadiju dekubitusa mogu se ikada izliječiti, a samo kod 52 posto bolesnik izlječenje nastaje u roku od jedne godine.&lt;ref&gt;[http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1525861004000088 Pilot studija o liječenju dekubitusa III i IV stadija] Preuzeto; juli 2009. {{simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;

Klinička slika dekubitusa je najučestalija među bolesnicima sa povredom [[Kičma|kičme]] ali se sreće i kod [[Koma|komatoznih bolesnika]], pothranjenih osoba, [[Dijabetes|dijabetičara]], neuroloških, psihijatrijskih i [[Onkologija|onkoloških bolesnika]]. Među hirurški liječenim bolesnicima na  [[VMA|Vojnomedicinskoj akademiji]] u Beogradu, (četrdesetogodišnja studija), oboljelih od dekubitalnih ulkusa 3. i 4. stadija, blizu 95% bolesnika imalo je dekubituse na donjem dijelu tijela, 75% u karličnoj regiji, a 20% na donjim ekstremitetima.&lt;ref&gt;Lubomir Panajotović, Jefta Kozarski, S. Cvetanović, Igor Maljković,''Kirurško liječenje dekubitusa'' VMA Beograd, Klinika za plastičnu kirurgiju i opekline [http://www.tmg.org.rs/tmd22041.htm Timočki medicinski glasnik]&lt;/ref&gt;

== Komplikacije ==
Kao najčešće komplikacije kod dekubitalnih ulceracija navode se sljedeći poremećaji; 
* [[Infekcija]] 
* [[Dehidracija]] 
* [[Anemija]] 
* Hidroelktrolitski dizbalans 
* Obilan gubitak proteina 
* Sepsa (u stadiju 3. i 4. ulceracija) 
* [[Osteomielitis]] 
* Malignizacija ulceracija (karcinomatoza)

== Liječenje ==
[[Liječenje]] dekubitusa je veoma složen i dug proces koji zahtijeva multidisciplinaran pristup, i angažiranje [[ljekar]]a različitih specijalnosti: dermatologa, hirurga, internista (kardiologa, endokrinologa), urologa, neurologa, fizijatra, srednjemedicinskog kadra i pomoćnog medicinskog osoblja.

Posebno važnu ulogu u liječenju oboljelih od dekubitusa ima [[medicinska sestra]], koja bolesniku pruža svu potrebnu njegu i ujedno provodi sve mjere prevencije. Zato liječenje dekubitusa spada među najskuplja liječenja u medicini, i jedno je od dugotrajnijih.

Liječenje dekubita može biti konzervativno i hirurško; 
  
[[Konzervativno liječenje]] obuhvata sljedeće mjere i postupke: 
* Česta preraspodela pritiska na kritičnim područjima podmetanjem jastučića, primjena zavoja na ugroženim mjestima, upotreba specijalnih antidekubitalnih ležajeva i promjena položaja bolesnika svaka dva sata. 
* Svakodnevnu higijenu tijela, redovno mijenjanje posteljine i briga o naborima na posteljini i ličnom rublju. 
* Redovna i pravilna prehrana uz unos dovoljne količine bjelančevina, vitamina (posebno [[Vitamin A|vitamina A]] i C), elemenata koji učestvuju u transportu kisika ([[cink]], [[željezo]], [[bakar]]). 
* Stalna kontrola [[infekcija|infekcije]], redovna dezinfekcija rane antiseptikom, kao i opće mjere (redovna upotreba lijekova i antibiotika prema antibiogramu). 
* Primjena različitih obloga i lokalnih lijekova, elektromagnetska terapija, UZV terapija, VAC terapija (liječenje negativnim pritiskom) itd.

Hirurško liječenje - sastoji se od; 
* Radikalnog reza odumrlog tkiva, 
* Osteotomije (uklanjanja upalno promijenjenih dijelova kosti) 
* Zatvaranja defekta lokalnim kožnim ili mišićnim režnjevima.

== Također pogledajte ==
* [[hronična rana]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}
{{Commonscat|Bedsores}}

[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Hirurgija]]
[[Kategorija:Bolesti]]
[[Kategorija:Nekroza]]</text>
      <sha1>h8mt3ad3wxiozvia8am47fzg3fpijdm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Upala</title>
    <ns>0</ns>
    <id>129677</id>
    <revision>
      <id>3915607</id>
      <parentid>3779139</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T19:49:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi</comment>
      <origin>3915607</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3753" sha1="2c0ancezsf8oloohykkocy9zooauepj" xml:space="preserve">{{infokutija zdravstveno stanje
 |ime            =Upala
 |sinonimi        =Infalmacija
 |slika           = Allergy to Antibiotic Cefaclor.JPG
 |opis_slike        = [[Alergijska reakcija]] na [[cefaklor]] dovela je do upale kože na stopalu. Glavni znaci upale uključuju: bol, toplinu, crvenilo, otok i gubitak funkcije. Neki od ovih pokazatelja mogu se vidjeti ovdje.
|specijalnost = [[Imunologija]], [[reumatologija]]
|simptomi = Toplina, bol, crvenilo, otok
|komplikacije   = [[Astma]], [[upala pluća]], [[autoimune bolesti]]
|početak =
|trajanje = '''Akutno''': nekoliko dana&lt;br /&gt;'''Hronično''': do mnogo mjeseci ili godina
|vrste =
|uzroci = Infekcija, [[fizička povreda]], [[autoimuni poremećaj]]
|rizici =
|dijagnoza =
|diferencijal =
|prevencija =
|liječenje =
|lijekovi =
|prognoza =
|frekvencija =
|smrtni slučajevi =
}}
'''Upala''' je dio biološkog odgovora tjelesnih tkiva na štetne podražaje, kao što su [[patogen]]i, oštećene ćelije ili [[iritacija|iritanti]].&lt;ref name=&quot;pmid17223962&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ferrero-Miliani L, Nielsen OH, Andersen PS, Girardin SE |date=februar 2007 |title=Chronic inflammation: importance of NOD2 and NALP3 in interleukin-1beta generation |journal=Clinical and Experimental Immunology |volume=147 |issue=2 |pages=227–235 |doi=10.1111/j.1365-2249.2006.03261.x |pmc=1810472 |pmid=17223962}}&lt;/ref&gt; Pet [[kardinalni znak|kardinalnih znakova]] su toplina, [[bol]], crvenilo, otok i [[Functio laesa|gubitak funkcije]] (latinski ''calor'', ''dolor'', ''rubor'', ''tumor'' i ''functio laesa'').
Upala je generički odgovor i stoga se smatra mehanizmom [[urođeni imunski sistem|urođene imunosti]], dok je [[adaptivni imunološki sistem|adaptivna imunost]] specifična za svaki [[patogen]].&lt;ref name=&quot;ABBAS&quot;&gt;{{Cite book |title=Basic Immunology. Functions and disorders of the immune system |vauthors=Abbas AB, Lichtman AH |publisher=Saunders/Elsevier |year=2009 |isbn=978-1-4160-4688-2 |edition=3rd |chapter=Ch.2 Innate Immunity}}&lt;/ref&gt;
 
Upala je zaštitni odgovor koji uključuje [[imunka ćelija|imunske ćelije]], [[krvni sud|krvne sudove]] i molekulske medijatore. Funkcija upale je eliminacija početnog uzroka oštećenja ćelija, uklanjanje oštećenih ćelija i tkiva te pokretanje popravka tkiva. Premalo upala može dovesti do progresivnog uništavanja tkiva štetnim stimulansom (npr. [[bakterija]]ma) i ugroziti opstanak organizma. Međutim, upala može imati i negativne efekte.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Inflammation and Your Health |url=https://www.cedars-sinai.org/discoveries/inflammation.html |website=Cedars-Sinai}}&lt;/ref&gt; Previše upale, u obliku hronične upale, povezano je s raznim bolestima, kao što su peludna groznica, parodontalna bolest, ateroskleroza i osteoartritis.
Upala se može klasificirati kao ''[[akutna bolest|akutna]]'' ili ''[[hronična bolest|hronična]]''.  Akutna upala je početni odgovor tijela na štetne podražaje, a postiže se povećanim kretanjem [[krvna pkazma|krvne plazme]] i [[leukocit]]a (posebno [[granulocit]]a) iz krvi u oštećena tkiva. Niz biohemijskih događaja širi i razvija upalni odgovor, uključujući lokalni [[vaskularni sistem|vaskularni]] i  [[imunski sistem]] te različite ćelije u oštećenom tkivu. Produžena upala, poznata kao ''hronična upala'', dovodi do progresivne promjene u vrsti ćelija prisutnih na mjestu upale, kao što je infiltracija mononuklearnih ćelija, i uključuje istovremeno uništavanje i zacjeljivanje tkiva.
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}{{Imunološki sistem}}
{{Stub-med}}
{{Commonscat|Inflammation}}

[[Kategorija:Imunologija]]
[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Upale]]
[[Kategorija:Ljudska fiziologija]]
[[Kategorija:Fiziologija životinja]]</text>
      <sha1>2c0ancezsf8oloohykkocy9zooauepj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Bošnjački ljiljan</title>
    <ns>1</ns>
    <id>132497</id>
    <revision>
      <id>3915549</id>
      <parentid>3915533</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:56:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zaključak */ odgovor</comment>
      <origin>3915549</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23032" sha1="72oskrhccyd1906tfrci2ljdpg72of8" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}

== Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma ==

Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim &quot;doprinosima&quot; ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;)

Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:37, 1 mart 2026 (CET)

== Anžuvinski ljiljan ==

&lt;nowiki&gt;U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~   &lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST)

:Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne &quot;teorija&quot; o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST)
:Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST)
:::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje
:::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST)
::::&lt;nowiki&gt;Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST)

== Bošnjački ljiljan? ==
Mijenjanje naziva u &quot;bošnjački ljiljan&quot; historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). 
Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:53, 28 juli 2026 (CEST)

:Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST)
::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST)
::: U heraldici ne postoji &quot;bosanski ljiljan&quot;. Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam &quot;bosanski&quot;. U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev &quot;bosanski &quot; označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:15, 30 juli 2026 (CEST)
::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije  formirane 1991. U njoj su bili:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;{{Rp|202}}
::::* Enver Imamović
::::* Zvonimir Bebek
::::* Tihomir Glavaš
::::* Boris Nilević
::::* Hasan-Mirza Ćeman
::::* Vedran Hadžović
::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno.
::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. 

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST)

:::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:45, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta.
:::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer &quot;''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''&quot; – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia].
:::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :)
:::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u &quot;bošnjački ljiljan&quot;, već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku.
:::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu &quot;danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je&quot;. Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i &quot;prišivanje&quot; jednom narodu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 19:13, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim:
:::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''.
:::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola.
:::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). 
:::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::::Pozdrav, 
::::::::::pogrešno sam ulinkao, imamo [[Ljiljan (simbol)]], pa mislim da se on treba spojiti sa ovim člankom i ondaovaj brisati. Ne vidim potrebu imati 2 članka koji o istom govore. Iskoristiti ono što je dobro napisano i upotpuniti članak o simbolu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:25, 31 juli 2026 (CEST)
:::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo.
:::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je &quot;prvi&quot; koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku.
:::::::::Također, otkud teza da je &quot;proklamativno usvojen&quot; 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :)
:::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe.
:::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka.
:::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 22:39, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::hoćeš li doraditi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:05, 31 juli 2026 (CEST)

== Rezime ==
=== Činjenice ===
U raspravi je potvrđeno, kao i što je u zakonima poznato:
* [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli BiH]] su [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava]], [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Intermezzo (himna)|himna]];
* Na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bosne_i_Hercegovine#Republika_Bosna_i_Hercegovina_(1992%E2%80%931998) zastavi RBIH] i grbu, te na nekom vojnom znakovlju, jedne od zaraćenih strana, nalazi se šest ljiljana;
* Bosanski/bošnjački ljiljan kao pojam ne postoji u heraldici;
* Ljiljani se nalaze na nekim grbovima nižih teritorijalnih jedinica u BiH;
* Ljiljani nisu simbol BiH. Ako jesu, onda su jedan od desetine ili stotine znakova ili simbola, koji su prisutni u BiH;
* Zastava RBIH, kao i izvedenice od nje, nedugo nakon zvaničnog usvajanja, je od Hrvata i Srba nepriznata kao simbol tih naroda, tako da je vremenom ljiljan postao simbol koji koriste bošnjačke političke i druge strukture. Hrvatski narod je izabrao šahovnicu, koja se npr. između ostalog zvanično nalazi na obilježju [https://bs.wikipedia.org/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Bosne_i_Hercegovine#Pukovi 1. puka OSBIH], respektivno dvoglavi bijeli orao (srpska trobojnica) za srpski puk, te grb s ljiljanima za bošnjački puk;
* Bosna i Hercegovina je zasnovana na odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a; Kao i nekoliko drugih republika Jugoslavije
=== Teze ===
Bez da me odgovor interesira, jer Wikipedija ne služi za iznošenje vlastitih ili tuđih teza, bilo bi dobro da kolega pokuša objasniti slijedeće pojmove:
* &quot;...najreprezentativniji simbol bosanstva...&quot; - šta je ''bosanstvo''? Da li je ljiljan simbol 37.110 Bosanaca u BiH? Ako jeste, ima li neka referenca?
* Autor E.I. u [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf članku] navodi ponovo Bosance (i Hercegovce) čiji je simbol ljiljan; Znaju li Bosanci i Hercegovci da je to &quot;njihov&quot; simbol?
* Ukoliko pojedinac, grupa ili neka politička partija smatra da su ljiljani simboli BiH, vjerovatno može o tome pokrenuti raspravu u  Skupštini BiH, te se tamo može donijeti odluka o promjenama simbola BiH; Naše na Wikipediji nije da mi donosimo odluke ili prijedloge, te da iznosimo želje i teze koje nemaju nikakvu podlogu u zakonima;
* Poznato je da Bosanci (i Hercegovci) nemaju politička prava u BiH, te je vjerovatno nemoguće rođeno dijete u registar rođenih upisati kao  Bosanac (i Hercegovac);
* Povezivanje srednjovjekovnih država i teritorija a područja BiH, ima istorijski, kulturološki značaj, ali nije osnova za današnju BiH, te njeno političko uređenje; 
=== Zaključak ===
Članak je predložen za brisanje, a po potrebi i interesu korisnika, o ljiljanu kao simbolu u BiH, se može napisati u članku [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]]--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:05, 31 juli 2026 (CEST)

:Mislim da je važno razdvojiti nekoliko stvari u ovome svemu.
:Činjenica da izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; nije formalni heraldički termin sama po sebi ne znači da je naziv neispravan, niti da ga treba zamijeniti nazivom &quot;bošnjački ljiljan&quot;. U grbovnicima, štaviše, ni nema imena ispod nekih grbova, ali valjda se zaslužuje da se zna na šta se odnosi nešto?
:Nazivi članaka na Wikipediji ne određuju se samo prema terminologiji jedne struke kada su potežu pitanja poput ovih, nego prema tome koji je naziv najzastupljeniji u relevantnim i pouzdanim izvorima. Heraldika govori o heraldičkim figurama poput ovih gore što sam ih nabrojao, dok se nazivi poput bosanskog ljiljana odnose na historijski i kulturni kontekst u kojem je određeni simbol korišten.
:Mislim da bi za pitanje naziva trebalo prvenstveno pogledati historiografsku i stručnu literaturu: postoji li u relevantnim izvorima naziv &quot;bosanski ljiljan&quot; i postoji li jednako utemeljena upotreba naziva &quot;bošnjački ljiljan&quot;. Koliko sam do sada uspio pronaći, prvi izraz koristi se u historiografskim radovima, i to dominantno, koji obrađuju srednjovjekovnu Bosnu i kasniju upotrebu ovog simbola. Ako postoji literatura koja pokazuje suprotno, mislim da bi upravo ona trebala biti osnova za promjenu naziva?
:Nadalje, smatram da pitanja o tome koliko se danas ljudi identificira s određenim simbolom ili kako ga pojedine političke ili društvene grupe doživljavaju nisu presudna za naziv članka. Savremena upotreba svakako treba biti obrađena u članku, ali naziv bi se trebao temeljiti na provjerljivim izvorima i historijskom kontekstu, a ne na trenutnom viđenju značenja simbola. Ovo, čini mi se, ponavljam više puta.
:Što se tiče samog brisanja, ne vidim da postoje razlozi koji bi opravdali uklanjanje članka. Tema je enciklopedijski značajna, postoje izvori, članak nije promotivan niti se radi o besmislenom sadržaju. Ako postoje problemi s neutralnošću, stilom ili nedovoljno preciznim formulacijama, to su razlozi za doradu članka, a ne za brisanje.
:Postoje brojni članci o historijskim simbolima koji danas nisu službeni, ali su i dalje enciklopedijski relevantni.
:Zato bih predložio da se rasprava vrati na dva ključna pitanja, dakle da se prijedlog za brisanje privremeno poništi (dok ne odlučimo šta ćemo i kako ćemo dalje):
:# Koji naziv je najviše zastupljen u relevantnoj literaturi?
:# Postoji li stvaran razlog za brisanje članka ili je problem prvenstveno u njegovom uređenju i organizaciji sadržaja zbog preklapanja sa člankom [[Ljiljan (simbol)]]?
:Mislim da bi se uz doradu članka i jasnije i preciznije formulacije moglo doći do nečeg konkretnog :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 12:59, 31 juli 2026 (CEST)
:Članak ne treba brisati, nego ga preimenovati i doraditi. Naziv &quot;Bošnjački ljiljan&quot; previše sužava temu, pa bi bolje odgovarao naslov poput &quot;Ljiljan u bosanskoj heraldici&quot;. U tekstu treba jasno odvojiti srednjovjekovnu upotrebu, državne simbole Republike Bosne i Hercegovine i kasniju bošnjačku simboliku.
:&quot;Bošnjački ljiljan&quot; može ostati kao preusmjerenje i biti objašnjen u posebnom odjeljku. Najbolje je da se naslov i sadržaj zasnivaju na pouzdanim izvorima, a ne na političkim tumačenjima. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:56, 31 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>72oskrhccyd1906tfrci2ljdpg72of8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915556</id>
      <parentid>3915549</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:26:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zaključak */ odgovor</comment>
      <origin>3915556</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23260" sha1="4y77q63msf4oukyhk2xmj8c8xeejrsl" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}

== Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma ==

Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim &quot;doprinosima&quot; ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;)

Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:37, 1 mart 2026 (CET)

== Anžuvinski ljiljan ==

&lt;nowiki&gt;U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~   &lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST)

:Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne &quot;teorija&quot; o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST)
:Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST)
:::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje
:::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST)
::::&lt;nowiki&gt;Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST)

== Bošnjački ljiljan? ==
Mijenjanje naziva u &quot;bošnjački ljiljan&quot; historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). 
Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:53, 28 juli 2026 (CEST)

:Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST)
::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST)
::: U heraldici ne postoji &quot;bosanski ljiljan&quot;. Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam &quot;bosanski&quot;. U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev &quot;bosanski &quot; označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:15, 30 juli 2026 (CEST)
::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije  formirane 1991. U njoj su bili:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;{{Rp|202}}
::::* Enver Imamović
::::* Zvonimir Bebek
::::* Tihomir Glavaš
::::* Boris Nilević
::::* Hasan-Mirza Ćeman
::::* Vedran Hadžović
::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno.
::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. 

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST)

:::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:45, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta.
:::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer &quot;''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''&quot; – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia].
:::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :)
:::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u &quot;bošnjački ljiljan&quot;, već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku.
:::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu &quot;danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je&quot;. Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i &quot;prišivanje&quot; jednom narodu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 19:13, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim:
:::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''.
:::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola.
:::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). 
:::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::::Pozdrav, 
::::::::::pogrešno sam ulinkao, imamo [[Ljiljan (simbol)]], pa mislim da se on treba spojiti sa ovim člankom i ondaovaj brisati. Ne vidim potrebu imati 2 članka koji o istom govore. Iskoristiti ono što je dobro napisano i upotpuniti članak o simbolu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:25, 31 juli 2026 (CEST)
:::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo.
:::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je &quot;prvi&quot; koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku.
:::::::::Također, otkud teza da je &quot;proklamativno usvojen&quot; 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :)
:::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe.
:::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka.
:::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 22:39, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::hoćeš li doraditi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:05, 31 juli 2026 (CEST)

== Rezime ==
=== Činjenice ===
U raspravi je potvrđeno, kao i što je u zakonima poznato:
* [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli BiH]] su [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava]], [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Intermezzo (himna)|himna]];
* Na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bosne_i_Hercegovine#Republika_Bosna_i_Hercegovina_(1992%E2%80%931998) zastavi RBIH] i grbu, te na nekom vojnom znakovlju, jedne od zaraćenih strana, nalazi se šest ljiljana;
* Bosanski/bošnjački ljiljan kao pojam ne postoji u heraldici;
* Ljiljani se nalaze na nekim grbovima nižih teritorijalnih jedinica u BiH;
* Ljiljani nisu simbol BiH. Ako jesu, onda su jedan od desetine ili stotine znakova ili simbola, koji su prisutni u BiH;
* Zastava RBIH, kao i izvedenice od nje, nedugo nakon zvaničnog usvajanja, je od Hrvata i Srba nepriznata kao simbol tih naroda, tako da je vremenom ljiljan postao simbol koji koriste bošnjačke političke i druge strukture. Hrvatski narod je izabrao šahovnicu, koja se npr. između ostalog zvanično nalazi na obilježju [https://bs.wikipedia.org/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Bosne_i_Hercegovine#Pukovi 1. puka OSBIH], respektivno dvoglavi bijeli orao (srpska trobojnica) za srpski puk, te grb s ljiljanima za bošnjački puk;
* Bosna i Hercegovina je zasnovana na odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a; Kao i nekoliko drugih republika Jugoslavije
=== Teze ===
Bez da me odgovor interesira, jer Wikipedija ne služi za iznošenje vlastitih ili tuđih teza, bilo bi dobro da kolega pokuša objasniti slijedeće pojmove:
* &quot;...najreprezentativniji simbol bosanstva...&quot; - šta je ''bosanstvo''? Da li je ljiljan simbol 37.110 Bosanaca u BiH? Ako jeste, ima li neka referenca?
* Autor E.I. u [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf članku] navodi ponovo Bosance (i Hercegovce) čiji je simbol ljiljan; Znaju li Bosanci i Hercegovci da je to &quot;njihov&quot; simbol?
* Ukoliko pojedinac, grupa ili neka politička partija smatra da su ljiljani simboli BiH, vjerovatno može o tome pokrenuti raspravu u  Skupštini BiH, te se tamo može donijeti odluka o promjenama simbola BiH; Naše na Wikipediji nije da mi donosimo odluke ili prijedloge, te da iznosimo želje i teze koje nemaju nikakvu podlogu u zakonima;
* Poznato je da Bosanci (i Hercegovci) nemaju politička prava u BiH, te je vjerovatno nemoguće rođeno dijete u registar rođenih upisati kao  Bosanac (i Hercegovac);
* Povezivanje srednjovjekovnih država i teritorija a područja BiH, ima istorijski, kulturološki značaj, ali nije osnova za današnju BiH, te njeno političko uređenje; 
=== Zaključak ===
Članak je predložen za brisanje, a po potrebi i interesu korisnika, o ljiljanu kao simbolu u BiH, se može napisati u članku [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]]--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:05, 31 juli 2026 (CEST)

:Mislim da je važno razdvojiti nekoliko stvari u ovome svemu.
:Činjenica da izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; nije formalni heraldički termin sama po sebi ne znači da je naziv neispravan, niti da ga treba zamijeniti nazivom &quot;bošnjački ljiljan&quot;. U grbovnicima, štaviše, ni nema imena ispod nekih grbova, ali valjda se zaslužuje da se zna na šta se odnosi nešto?
:Nazivi članaka na Wikipediji ne određuju se samo prema terminologiji jedne struke kada su potežu pitanja poput ovih, nego prema tome koji je naziv najzastupljeniji u relevantnim i pouzdanim izvorima. Heraldika govori o heraldičkim figurama poput ovih gore što sam ih nabrojao, dok se nazivi poput bosanskog ljiljana odnose na historijski i kulturni kontekst u kojem je određeni simbol korišten.
:Mislim da bi za pitanje naziva trebalo prvenstveno pogledati historiografsku i stručnu literaturu: postoji li u relevantnim izvorima naziv &quot;bosanski ljiljan&quot; i postoji li jednako utemeljena upotreba naziva &quot;bošnjački ljiljan&quot;. Koliko sam do sada uspio pronaći, prvi izraz koristi se u historiografskim radovima, i to dominantno, koji obrađuju srednjovjekovnu Bosnu i kasniju upotrebu ovog simbola. Ako postoji literatura koja pokazuje suprotno, mislim da bi upravo ona trebala biti osnova za promjenu naziva?
:Nadalje, smatram da pitanja o tome koliko se danas ljudi identificira s određenim simbolom ili kako ga pojedine političke ili društvene grupe doživljavaju nisu presudna za naziv članka. Savremena upotreba svakako treba biti obrađena u članku, ali naziv bi se trebao temeljiti na provjerljivim izvorima i historijskom kontekstu, a ne na trenutnom viđenju značenja simbola. Ovo, čini mi se, ponavljam više puta.
:Što se tiče samog brisanja, ne vidim da postoje razlozi koji bi opravdali uklanjanje članka. Tema je enciklopedijski značajna, postoje izvori, članak nije promotivan niti se radi o besmislenom sadržaju. Ako postoje problemi s neutralnošću, stilom ili nedovoljno preciznim formulacijama, to su razlozi za doradu članka, a ne za brisanje.
:Postoje brojni članci o historijskim simbolima koji danas nisu službeni, ali su i dalje enciklopedijski relevantni.
:Zato bih predložio da se rasprava vrati na dva ključna pitanja, dakle da se prijedlog za brisanje privremeno poništi (dok ne odlučimo šta ćemo i kako ćemo dalje):
:# Koji naziv je najviše zastupljen u relevantnoj literaturi?
:# Postoji li stvaran razlog za brisanje članka ili je problem prvenstveno u njegovom uređenju i organizaciji sadržaja zbog preklapanja sa člankom [[Ljiljan (simbol)]]?
:Mislim da bi se uz doradu članka i jasnije i preciznije formulacije moglo doći do nečeg konkretnog :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 12:59, 31 juli 2026 (CEST)
:Članak ne treba brisati, nego ga preimenovati i doraditi. Naziv &quot;Bošnjački ljiljan&quot; previše sužava temu, pa bi bolje odgovarao naslov poput &quot;Ljiljan u bosanskoj heraldici&quot;. U tekstu treba jasno odvojiti srednjovjekovnu upotrebu, državne simbole Republike Bosne i Hercegovine i kasniju bošnjačku simboliku.
:&quot;Bošnjački ljiljan&quot; može ostati kao preusmjerenje i biti objašnjen u posebnom odjeljku. Najbolje je da se naslov i sadržaj zasnivaju na pouzdanim izvorima, a ne na političkim tumačenjima. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:56, 31 juli 2026 (CEST)
::Meni je ovaj prijedlog sasvim prihvatljiv, članak je detaljno preuređen i mislim da se može ukloniti šablon za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 31 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>4y77q63msf4oukyhk2xmj8c8xeejrsl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915564</id>
      <parentid>3915556</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:54:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */ odgovor</comment>
      <origin>3915564</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23448" sha1="bf4hzlznbb6747cu015spha1uqsp5vw" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}

== Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma ==

Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim &quot;doprinosima&quot; ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;)

Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:37, 1 mart 2026 (CET)

== Anžuvinski ljiljan ==

&lt;nowiki&gt;U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~   &lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST)

:Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne &quot;teorija&quot; o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST)
:Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST)
:::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje
:::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST)
::::&lt;nowiki&gt;Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST)

== Bošnjački ljiljan? ==
Mijenjanje naziva u &quot;bošnjački ljiljan&quot; historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). 
Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:53, 28 juli 2026 (CEST)

:Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST)
::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST)
::: U heraldici ne postoji &quot;bosanski ljiljan&quot;. Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam &quot;bosanski&quot;. U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev &quot;bosanski &quot; označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:15, 30 juli 2026 (CEST)
::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije  formirane 1991. U njoj su bili:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;{{Rp|202}}
::::* Enver Imamović
::::* Zvonimir Bebek
::::* Tihomir Glavaš
::::* Boris Nilević
::::* Hasan-Mirza Ćeman
::::* Vedran Hadžović
::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno.
::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. 

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST)

:::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:45, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta.
:::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer &quot;''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''&quot; – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia].
:::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :)
:::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u &quot;bošnjački ljiljan&quot;, već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku.
:::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu &quot;danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je&quot;. Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i &quot;prišivanje&quot; jednom narodu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 19:13, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim:
:::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''.
:::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola.
:::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). 
:::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::::Pozdrav, 
::::::::::pogrešno sam ulinkao, imamo [[Ljiljan (simbol)]], pa mislim da se on treba spojiti sa ovim člankom i ondaovaj brisati. Ne vidim potrebu imati 2 članka koji o istom govore. Iskoristiti ono što je dobro napisano i upotpuniti članak o simbolu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:25, 31 juli 2026 (CEST)
:::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo.
:::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je &quot;prvi&quot; koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku.
:::::::::Također, otkud teza da je &quot;proklamativno usvojen&quot; 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :)
:::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe.
:::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka.
:::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 22:39, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::hoćeš li doraditi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:05, 31 juli 2026 (CEST)
:::::::::Haris me preduhitrio :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 15:54, 31 juli 2026 (CEST)

== Rezime ==
=== Činjenice ===
U raspravi je potvrđeno, kao i što je u zakonima poznato:
* [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli BiH]] su [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava]], [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Intermezzo (himna)|himna]];
* Na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bosne_i_Hercegovine#Republika_Bosna_i_Hercegovina_(1992%E2%80%931998) zastavi RBIH] i grbu, te na nekom vojnom znakovlju, jedne od zaraćenih strana, nalazi se šest ljiljana;
* Bosanski/bošnjački ljiljan kao pojam ne postoji u heraldici;
* Ljiljani se nalaze na nekim grbovima nižih teritorijalnih jedinica u BiH;
* Ljiljani nisu simbol BiH. Ako jesu, onda su jedan od desetine ili stotine znakova ili simbola, koji su prisutni u BiH;
* Zastava RBIH, kao i izvedenice od nje, nedugo nakon zvaničnog usvajanja, je od Hrvata i Srba nepriznata kao simbol tih naroda, tako da je vremenom ljiljan postao simbol koji koriste bošnjačke političke i druge strukture. Hrvatski narod je izabrao šahovnicu, koja se npr. između ostalog zvanično nalazi na obilježju [https://bs.wikipedia.org/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Bosne_i_Hercegovine#Pukovi 1. puka OSBIH], respektivno dvoglavi bijeli orao (srpska trobojnica) za srpski puk, te grb s ljiljanima za bošnjački puk;
* Bosna i Hercegovina je zasnovana na odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a; Kao i nekoliko drugih republika Jugoslavije
=== Teze ===
Bez da me odgovor interesira, jer Wikipedija ne služi za iznošenje vlastitih ili tuđih teza, bilo bi dobro da kolega pokuša objasniti slijedeće pojmove:
* &quot;...najreprezentativniji simbol bosanstva...&quot; - šta je ''bosanstvo''? Da li je ljiljan simbol 37.110 Bosanaca u BiH? Ako jeste, ima li neka referenca?
* Autor E.I. u [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf članku] navodi ponovo Bosance (i Hercegovce) čiji je simbol ljiljan; Znaju li Bosanci i Hercegovci da je to &quot;njihov&quot; simbol?
* Ukoliko pojedinac, grupa ili neka politička partija smatra da su ljiljani simboli BiH, vjerovatno može o tome pokrenuti raspravu u  Skupštini BiH, te se tamo može donijeti odluka o promjenama simbola BiH; Naše na Wikipediji nije da mi donosimo odluke ili prijedloge, te da iznosimo želje i teze koje nemaju nikakvu podlogu u zakonima;
* Poznato je da Bosanci (i Hercegovci) nemaju politička prava u BiH, te je vjerovatno nemoguće rođeno dijete u registar rođenih upisati kao  Bosanac (i Hercegovac);
* Povezivanje srednjovjekovnih država i teritorija a područja BiH, ima istorijski, kulturološki značaj, ali nije osnova za današnju BiH, te njeno političko uređenje; 
=== Zaključak ===
Članak je predložen za brisanje, a po potrebi i interesu korisnika, o ljiljanu kao simbolu u BiH, se može napisati u članku [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]]--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:05, 31 juli 2026 (CEST)

:Mislim da je važno razdvojiti nekoliko stvari u ovome svemu.
:Činjenica da izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; nije formalni heraldički termin sama po sebi ne znači da je naziv neispravan, niti da ga treba zamijeniti nazivom &quot;bošnjački ljiljan&quot;. U grbovnicima, štaviše, ni nema imena ispod nekih grbova, ali valjda se zaslužuje da se zna na šta se odnosi nešto?
:Nazivi članaka na Wikipediji ne određuju se samo prema terminologiji jedne struke kada su potežu pitanja poput ovih, nego prema tome koji je naziv najzastupljeniji u relevantnim i pouzdanim izvorima. Heraldika govori o heraldičkim figurama poput ovih gore što sam ih nabrojao, dok se nazivi poput bosanskog ljiljana odnose na historijski i kulturni kontekst u kojem je određeni simbol korišten.
:Mislim da bi za pitanje naziva trebalo prvenstveno pogledati historiografsku i stručnu literaturu: postoji li u relevantnim izvorima naziv &quot;bosanski ljiljan&quot; i postoji li jednako utemeljena upotreba naziva &quot;bošnjački ljiljan&quot;. Koliko sam do sada uspio pronaći, prvi izraz koristi se u historiografskim radovima, i to dominantno, koji obrađuju srednjovjekovnu Bosnu i kasniju upotrebu ovog simbola. Ako postoji literatura koja pokazuje suprotno, mislim da bi upravo ona trebala biti osnova za promjenu naziva?
:Nadalje, smatram da pitanja o tome koliko se danas ljudi identificira s određenim simbolom ili kako ga pojedine političke ili društvene grupe doživljavaju nisu presudna za naziv članka. Savremena upotreba svakako treba biti obrađena u članku, ali naziv bi se trebao temeljiti na provjerljivim izvorima i historijskom kontekstu, a ne na trenutnom viđenju značenja simbola. Ovo, čini mi se, ponavljam više puta.
:Što se tiče samog brisanja, ne vidim da postoje razlozi koji bi opravdali uklanjanje članka. Tema je enciklopedijski značajna, postoje izvori, članak nije promotivan niti se radi o besmislenom sadržaju. Ako postoje problemi s neutralnošću, stilom ili nedovoljno preciznim formulacijama, to su razlozi za doradu članka, a ne za brisanje.
:Postoje brojni članci o historijskim simbolima koji danas nisu službeni, ali su i dalje enciklopedijski relevantni.
:Zato bih predložio da se rasprava vrati na dva ključna pitanja, dakle da se prijedlog za brisanje privremeno poništi (dok ne odlučimo šta ćemo i kako ćemo dalje):
:# Koji naziv je najviše zastupljen u relevantnoj literaturi?
:# Postoji li stvaran razlog za brisanje članka ili je problem prvenstveno u njegovom uređenju i organizaciji sadržaja zbog preklapanja sa člankom [[Ljiljan (simbol)]]?
:Mislim da bi se uz doradu članka i jasnije i preciznije formulacije moglo doći do nečeg konkretnog :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 12:59, 31 juli 2026 (CEST)
:Članak ne treba brisati, nego ga preimenovati i doraditi. Naziv &quot;Bošnjački ljiljan&quot; previše sužava temu, pa bi bolje odgovarao naslov poput &quot;Ljiljan u bosanskoj heraldici&quot;. U tekstu treba jasno odvojiti srednjovjekovnu upotrebu, državne simbole Republike Bosne i Hercegovine i kasniju bošnjačku simboliku.
:&quot;Bošnjački ljiljan&quot; može ostati kao preusmjerenje i biti objašnjen u posebnom odjeljku. Najbolje je da se naslov i sadržaj zasnivaju na pouzdanim izvorima, a ne na političkim tumačenjima. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:56, 31 juli 2026 (CEST)
::Meni je ovaj prijedlog sasvim prihvatljiv, članak je detaljno preuređen i mislim da se može ukloniti šablon za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 31 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>bf4hzlznbb6747cu015spha1uqsp5vw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915572</id>
      <parentid>3915564</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:12:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3915572</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23450" sha1="gsouvqlrfnltgqnbdm2at6848zls1en" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}

== Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma ==

Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim &quot;doprinosima&quot; ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;)

Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:37, 1 mart 2026 (CET)

== Anžuvinski ljiljan ==

&lt;nowiki&gt;U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~   &lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST)

:Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne &quot;teorija&quot; o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST)
:Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST)
:::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje
:::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST)
::::&lt;nowiki&gt;Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST)

== Bošnjački ljiljan? ==
Mijenjanje naziva u &quot;bošnjački ljiljan&quot; historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). 
Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:53, 28 juli 2026 (CEST)

:Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST)
::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST)
::: U heraldici ne postoji &quot;bosanski ljiljan&quot;. Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam &quot;bosanski&quot;. U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev &quot;bosanski &quot; označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:15, 30 juli 2026 (CEST)
::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije  formirane 1991. U njoj su bili:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;{{Rp|202}}
::::* Enver Imamović
::::* Zvonimir Bebek
::::* Tihomir Glavaš
::::* Boris Nilević
::::* Hasan-Mirza Ćeman
::::* Vedran Hadžović
::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno.
::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. 

=== Reference ===
{{Refspisak}}

[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST)

:::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:45, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta.
:::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer &quot;''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''&quot; – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia].
:::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :)
:::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u &quot;bošnjački ljiljan&quot;, već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku.
:::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu &quot;danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je&quot;. Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i &quot;prišivanje&quot; jednom narodu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 19:13, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim:
:::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''.
:::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola.
:::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). 
:::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::::Pozdrav, 
::::::::::pogrešno sam ulinkao, imamo [[Ljiljan (simbol)]], pa mislim da se on treba spojiti sa ovim člankom i ondaovaj brisati. Ne vidim potrebu imati 2 članka koji o istom govore. Iskoristiti ono što je dobro napisano i upotpuniti članak o simbolu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:25, 31 juli 2026 (CEST)
:::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo.
:::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je &quot;prvi&quot; koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku.
:::::::::Također, otkud teza da je &quot;proklamativno usvojen&quot; 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :)
:::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe.
:::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka.
:::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 22:39, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::hoćeš li doraditi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:05, 31 juli 2026 (CEST)
:::::::::Haris me preduhitrio :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 15:54, 31 juli 2026 (CEST)

== Rezime ==
=== Činjenice ===
U raspravi je potvrđeno, kao i što je u zakonima poznato:
* [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli BiH]] su [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava]], [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Intermezzo (himna)|himna]];
* Na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bosne_i_Hercegovine#Republika_Bosna_i_Hercegovina_(1992%E2%80%931998) zastavi RBIH] i grbu, te na nekom vojnom znakovlju, jedne od zaraćenih strana, nalazi se šest ljiljana;
* Bosanski/bošnjački ljiljan kao pojam ne postoji u heraldici;
* Ljiljani se nalaze na nekim grbovima nižih teritorijalnih jedinica u BiH;
* Ljiljani nisu simbol BiH. Ako jesu, onda su jedan od desetine ili stotine znakova ili simbola, koji su prisutni u BiH;
* Zastava RBIH, kao i izvedenice od nje, nedugo nakon zvaničnog usvajanja, je od Hrvata i Srba nepriznata kao simbol tih naroda, tako da je vremenom ljiljan postao simbol koji koriste bošnjačke političke i druge strukture. Hrvatski narod je izabrao šahovnicu, koja se npr. između ostalog zvanično nalazi na obilježju [https://bs.wikipedia.org/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Bosne_i_Hercegovine#Pukovi 1. puka OSBIH], respektivno dvoglavi bijeli orao (srpska trobojnica) za srpski puk, te grb s ljiljanima za bošnjački puk;
* Bosna i Hercegovina je zasnovana na odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a; Kao i nekoliko drugih republika Jugoslavije
=== Teze ===
Bez da me odgovor interesira, jer Wikipedija ne služi za iznošenje vlastitih ili tuđih teza, bilo bi dobro da kolega pokuša objasniti slijedeće pojmove:
* &quot;...najreprezentativniji simbol bosanstva...&quot; - šta je ''bosanstvo''? Da li je ljiljan simbol 37.110 Bosanaca u BiH? Ako jeste, ima li neka referenca?
* Autor E.I. u [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf članku] navodi ponovo Bosance (i Hercegovce) čiji je simbol ljiljan; Znaju li Bosanci i Hercegovci da je to &quot;njihov&quot; simbol?
* Ukoliko pojedinac, grupa ili neka politička partija smatra da su ljiljani simboli BiH, vjerovatno može o tome pokrenuti raspravu u  Skupštini BiH, te se tamo može donijeti odluka o promjenama simbola BiH; Naše na Wikipediji nije da mi donosimo odluke ili prijedloge, te da iznosimo želje i teze koje nemaju nikakvu podlogu u zakonima;
* Poznato je da Bosanci (i Hercegovci) nemaju politička prava u BiH, te je vjerovatno nemoguće rođeno dijete u registar rođenih upisati kao  Bosanac (i Hercegovac);
* Povezivanje srednjovjekovnih država i teritorija a područja BiH, ima istorijski, kulturološki značaj, ali nije osnova za današnju BiH, te njeno političko uređenje; 
=== Zaključak ===
Članak je predložen za brisanje, a po potrebi i interesu korisnika, o ljiljanu kao simbolu u BiH, se može napisati u članku [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]]--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:05, 31 juli 2026 (CEST)

:Mislim da je važno razdvojiti nekoliko stvari u ovome svemu.
:Činjenica da izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; nije formalni heraldički termin sama po sebi ne znači da je naziv neispravan, niti da ga treba zamijeniti nazivom &quot;bošnjački ljiljan&quot;. U grbovnicima, štaviše, ni nema imena ispod nekih grbova, ali valjda se zaslužuje da se zna na šta se odnosi nešto?
:Nazivi članaka na Wikipediji ne određuju se samo prema terminologiji jedne struke kada su potežu pitanja poput ovih, nego prema tome koji je naziv najzastupljeniji u relevantnim i pouzdanim izvorima. Heraldika govori o heraldičkim figurama poput ovih gore što sam ih nabrojao, dok se nazivi poput bosanskog ljiljana odnose na historijski i kulturni kontekst u kojem je određeni simbol korišten.
:Mislim da bi za pitanje naziva trebalo prvenstveno pogledati historiografsku i stručnu literaturu: postoji li u relevantnim izvorima naziv &quot;bosanski ljiljan&quot; i postoji li jednako utemeljena upotreba naziva &quot;bošnjački ljiljan&quot;. Koliko sam do sada uspio pronaći, prvi izraz koristi se u historiografskim radovima, i to dominantno, koji obrađuju srednjovjekovnu Bosnu i kasniju upotrebu ovog simbola. Ako postoji literatura koja pokazuje suprotno, mislim da bi upravo ona trebala biti osnova za promjenu naziva?
:Nadalje, smatram da pitanja o tome koliko se danas ljudi identificira s određenim simbolom ili kako ga pojedine političke ili društvene grupe doživljavaju nisu presudna za naziv članka. Savremena upotreba svakako treba biti obrađena u članku, ali naziv bi se trebao temeljiti na provjerljivim izvorima i historijskom kontekstu, a ne na trenutnom viđenju značenja simbola. Ovo, čini mi se, ponavljam više puta.
:Što se tiče samog brisanja, ne vidim da postoje razlozi koji bi opravdali uklanjanje članka. Tema je enciklopedijski značajna, postoje izvori, članak nije promotivan niti se radi o besmislenom sadržaju. Ako postoje problemi s neutralnošću, stilom ili nedovoljno preciznim formulacijama, to su razlozi za doradu članka, a ne za brisanje.
:Postoje brojni članci o historijskim simbolima koji danas nisu službeni, ali su i dalje enciklopedijski relevantni.
:Zato bih predložio da se rasprava vrati na dva ključna pitanja, dakle da se prijedlog za brisanje privremeno poništi (dok ne odlučimo šta ćemo i kako ćemo dalje):
:# Koji naziv je najviše zastupljen u relevantnoj literaturi?
:# Postoji li stvaran razlog za brisanje članka ili je problem prvenstveno u njegovom uređenju i organizaciji sadržaja zbog preklapanja sa člankom [[Ljiljan (simbol)]]?
:Mislim da bi se uz doradu članka i jasnije i preciznije formulacije moglo doći do nečeg konkretnog :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 12:59, 31 juli 2026 (CEST)
:Članak ne treba brisati, nego ga preimenovati i doraditi. Naziv &quot;Bošnjački ljiljan&quot; previše sužava temu, pa bi bolje odgovarao naslov poput &quot;Ljiljan u bosanskoj heraldici&quot;. U tekstu treba jasno odvojiti srednjovjekovnu upotrebu, državne simbole Republike Bosne i Hercegovine i kasniju bošnjačku simboliku.
:&quot;Bošnjački ljiljan&quot; može ostati kao preusmjerenje i biti objašnjen u posebnom odjeljku. Najbolje je da se naslov i sadržaj zasnivaju na pouzdanim izvorima, a ne na političkim tumačenjima. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:56, 31 juli 2026 (CEST)
::Meni je ovaj prijedlog sasvim prihvatljiv, članak je detaljno preuređen i mislim da se može ukloniti šablon za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 31 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>gsouvqlrfnltgqnbdm2at6848zls1en</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915602</id>
      <parentid>3915572</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:17:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>138992</id>
      </contributor>
      <comment>/* Zaključak */ odgovor</comment>
      <origin>3915602</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24271" sha1="jpskumg45exgyzq7bya0wcdcuofyzl4" xml:space="preserve">
{{Stranica_za_razgovor}}

== Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma ==

Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim &quot;doprinosima&quot; ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;)

Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 18:37, 1 mart 2026 (CET)

== Anžuvinski ljiljan ==

&lt;nowiki&gt;U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~   &lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST)

:Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne &quot;teorija&quot; o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST)
:Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST)
::&lt;nowiki&gt;Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST)
:::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje
:::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST)
::::&lt;nowiki&gt;Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~&lt;/nowiki&gt; [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-39802-15|&amp;#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST)

== Bošnjački ljiljan? ==
Mijenjanje naziva u &quot;bošnjački ljiljan&quot; historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). 
Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 04:53, 28 juli 2026 (CEST)

:Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST)
::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom  [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST)
::: U heraldici ne postoji &quot;bosanski ljiljan&quot;. Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam &quot;bosanski&quot;. U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev &quot;bosanski &quot; označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:15, 30 juli 2026 (CEST)
::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije  formirane 1991. U njoj su bili:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;{{Rp|202}}
::::* Enver Imamović
::::* Zvonimir Bebek
::::* Tihomir Glavaš
::::* Boris Nilević
::::* Hasan-Mirza Ćeman
::::* Vedran Hadžović
::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno.
::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. 

=== Reference ===
{{Refspisak}}

[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST)

:::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 09:45, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta.
:::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer &quot;''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''&quot; – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia].
:::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :)
:::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u &quot;bošnjački ljiljan&quot;, već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku.
:::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu &quot;danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je&quot;. Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i &quot;prišivanje&quot; jednom narodu. &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 19:13, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST)
:::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim:
:::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''.
:::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola.
:::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). 
:::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::::Pozdrav, 
::::::::::pogrešno sam ulinkao, imamo [[Ljiljan (simbol)]], pa mislim da se on treba spojiti sa ovim člankom i ondaovaj brisati. Ne vidim potrebu imati 2 članka koji o istom govore. Iskoristiti ono što je dobro napisano i upotpuniti članak o simbolu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:25, 31 juli 2026 (CEST)
:::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo.
:::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je &quot;prvi&quot; koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku.
:::::::::Također, otkud teza da je &quot;proklamativno usvojen&quot; 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :)
:::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe.
:::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka.
:::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 22:39, 30 juli 2026 (CEST)
::::::::hoćeš li doraditi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:05, 31 juli 2026 (CEST)
:::::::::Haris me preduhitrio :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 15:54, 31 juli 2026 (CEST)

== Rezime ==
=== Činjenice ===
U raspravi je potvrđeno, kao i što je u zakonima poznato:
* [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli BiH]] su [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava]], [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Intermezzo (himna)|himna]];
* Na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bosne_i_Hercegovine#Republika_Bosna_i_Hercegovina_(1992%E2%80%931998) zastavi RBIH] i grbu, te na nekom vojnom znakovlju, jedne od zaraćenih strana, nalazi se šest ljiljana;
* Bosanski/bošnjački ljiljan kao pojam ne postoji u heraldici;
* Ljiljani se nalaze na nekim grbovima nižih teritorijalnih jedinica u BiH;
* Ljiljani nisu simbol BiH. Ako jesu, onda su jedan od desetine ili stotine znakova ili simbola, koji su prisutni u BiH;
* Zastava RBIH, kao i izvedenice od nje, nedugo nakon zvaničnog usvajanja, je od Hrvata i Srba nepriznata kao simbol tih naroda, tako da je vremenom ljiljan postao simbol koji koriste bošnjačke političke i druge strukture. Hrvatski narod je izabrao šahovnicu, koja se npr. između ostalog zvanično nalazi na obilježju [https://bs.wikipedia.org/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Bosne_i_Hercegovine#Pukovi 1. puka OSBIH], respektivno dvoglavi bijeli orao (srpska trobojnica) za srpski puk, te grb s ljiljanima za bošnjački puk;
* Bosna i Hercegovina je zasnovana na odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a; Kao i nekoliko drugih republika Jugoslavije
=== Teze ===
Bez da me odgovor interesira, jer Wikipedija ne služi za iznošenje vlastitih ili tuđih teza, bilo bi dobro da kolega pokuša objasniti slijedeće pojmove:
* &quot;...najreprezentativniji simbol bosanstva...&quot; - šta je ''bosanstvo''? Da li je ljiljan simbol 37.110 Bosanaca u BiH? Ako jeste, ima li neka referenca?
* Autor E.I. u [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf članku] navodi ponovo Bosance (i Hercegovce) čiji je simbol ljiljan; Znaju li Bosanci i Hercegovci da je to &quot;njihov&quot; simbol?
* Ukoliko pojedinac, grupa ili neka politička partija smatra da su ljiljani simboli BiH, vjerovatno može o tome pokrenuti raspravu u  Skupštini BiH, te se tamo može donijeti odluka o promjenama simbola BiH; Naše na Wikipediji nije da mi donosimo odluke ili prijedloge, te da iznosimo želje i teze koje nemaju nikakvu podlogu u zakonima;
* Poznato je da Bosanci (i Hercegovci) nemaju politička prava u BiH, te je vjerovatno nemoguće rođeno dijete u registar rođenih upisati kao  Bosanac (i Hercegovac);
* Povezivanje srednjovjekovnih država i teritorija a područja BiH, ima istorijski, kulturološki značaj, ali nije osnova za današnju BiH, te njeno političko uređenje; 
=== Zaključak ===
Članak je predložen za brisanje, a po potrebi i interesu korisnika, o ljiljanu kao simbolu u BiH, se može napisati u članku [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]]--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 10:05, 31 juli 2026 (CEST)

:Mislim da je važno razdvojiti nekoliko stvari u ovome svemu.
:Činjenica da izraz &quot;bosanski ljiljan&quot; nije formalni heraldički termin sama po sebi ne znači da je naziv neispravan, niti da ga treba zamijeniti nazivom &quot;bošnjački ljiljan&quot;. U grbovnicima, štaviše, ni nema imena ispod nekih grbova, ali valjda se zaslužuje da se zna na šta se odnosi nešto?
:Nazivi članaka na Wikipediji ne određuju se samo prema terminologiji jedne struke kada su potežu pitanja poput ovih, nego prema tome koji je naziv najzastupljeniji u relevantnim i pouzdanim izvorima. Heraldika govori o heraldičkim figurama poput ovih gore što sam ih nabrojao, dok se nazivi poput bosanskog ljiljana odnose na historijski i kulturni kontekst u kojem je određeni simbol korišten.
:Mislim da bi za pitanje naziva trebalo prvenstveno pogledati historiografsku i stručnu literaturu: postoji li u relevantnim izvorima naziv &quot;bosanski ljiljan&quot; i postoji li jednako utemeljena upotreba naziva &quot;bošnjački ljiljan&quot;. Koliko sam do sada uspio pronaći, prvi izraz koristi se u historiografskim radovima, i to dominantno, koji obrađuju srednjovjekovnu Bosnu i kasniju upotrebu ovog simbola. Ako postoji literatura koja pokazuje suprotno, mislim da bi upravo ona trebala biti osnova za promjenu naziva?
:Nadalje, smatram da pitanja o tome koliko se danas ljudi identificira s određenim simbolom ili kako ga pojedine političke ili društvene grupe doživljavaju nisu presudna za naziv članka. Savremena upotreba svakako treba biti obrađena u članku, ali naziv bi se trebao temeljiti na provjerljivim izvorima i historijskom kontekstu, a ne na trenutnom viđenju značenja simbola. Ovo, čini mi se, ponavljam više puta.
:Što se tiče samog brisanja, ne vidim da postoje razlozi koji bi opravdali uklanjanje članka. Tema je enciklopedijski značajna, postoje izvori, članak nije promotivan niti se radi o besmislenom sadržaju. Ako postoje problemi s neutralnošću, stilom ili nedovoljno preciznim formulacijama, to su razlozi za doradu članka, a ne za brisanje.
:Postoje brojni članci o historijskim simbolima koji danas nisu službeni, ali su i dalje enciklopedijski relevantni.
:Zato bih predložio da se rasprava vrati na dva ključna pitanja, dakle da se prijedlog za brisanje privremeno poništi (dok ne odlučimo šta ćemo i kako ćemo dalje):
:# Koji naziv je najviše zastupljen u relevantnoj literaturi?
:# Postoji li stvaran razlog za brisanje članka ili je problem prvenstveno u njegovom uređenju i organizaciji sadržaja zbog preklapanja sa člankom [[Ljiljan (simbol)]]?
:Mislim da bi se uz doradu članka i jasnije i preciznije formulacije moglo doći do nečeg konkretnog :) &lt;span style=&quot;font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;&quot;&gt;[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]&lt;/span&gt; 12:59, 31 juli 2026 (CEST)
::Slučajno sam nabasao na ovu raspravu dok sam pregledavao stanje članka na hrwiki – samo bih izrazio potporu za Tulumov način razmišljanja. Prema nekim svima zajedničkim smjernicama, mi kao Wikipedisti ne prosuđujemo logičnost nazivlja, već preslikavamo zatečeno stanje (na tragu [[en:WP:RIGHTGREATWRONGS]]). Prema tome, ako postoji općeprihvaćeni naziv, čak i ako je tehnički pogrešan, trebalo bismo ga svejedno koristiti, a zatim (ako za to postoje izvori) u članku opisati raspravu koja se vodi oko tog naziva i njegove točnosti. Jedini izuzetak tog pravila su naslovi koji zbunjuju čitatelje i naslovi koji ''flagrantno'' krše pravila o neutralnosti. Eto, jedna autsajderska. :) Svako dobro! [[Korisnik:Runolist|Runolist]] ([[Razgovor s korisnikom:Runolist|razgovor]]) 20:17, 31 juli 2026 (CEST)
:Članak ne treba brisati, nego ga preimenovati i doraditi. Naziv &quot;Bošnjački ljiljan&quot; previše sužava temu, pa bi bolje odgovarao naslov poput &quot;Ljiljan u bosanskoj heraldici&quot;. U tekstu treba jasno odvojiti srednjovjekovnu upotrebu, državne simbole Republike Bosne i Hercegovine i kasniju bošnjačku simboliku.
:&quot;Bošnjački ljiljan&quot; može ostati kao preusmjerenje i biti objašnjen u posebnom odjeljku. Najbolje je da se naslov i sadržaj zasnivaju na pouzdanim izvorima, a ne na političkim tumačenjima. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:56, 31 juli 2026 (CEST)
::Meni je ovaj prijedlog sasvim prihvatljiv, članak je detaljno preuređen i mislim da se može ukloniti šablon za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 31 juli 2026 (CEST)</text>
      <sha1>jpskumg45exgyzq7bya0wcdcuofyzl4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Protokoli sionskih mudraca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137832</id>
    <revision>
      <id>3915683</id>
      <parentid>3914074</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:10:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7874" sha1="2cat77426diwd4vsr94b6h0vmqe4yky" xml:space="preserve">[[Datoteka:The Protocols of the Elders of Zion by Nilus (1912) - cleaned.jpg|mini|[[Sergei Alexandrowitsch Nilus|Sergei Nilus]], ''Veliko u malom''. prikaz u ruskom izdanju iz 1911.]]

'''Protokoli sionskih mudraca''' (na [[ruski jezik|ruskom]]: '''Протоколы сионских мудрецов''' ili '''Сионские протоколы''') su [[antisemitizam|antisemitski]] zapis koji je navodno zbirka zapisnika sa masonskih sastanaka te opisuje navodnu [[Jevreji|židovsku]] i [[Slobodno zidarstvo|masonsku]] zavjeru da se zavlada [[svijet]]om. ''Protokoli'' se ubrajaju u najpoznatije historijske falsifikate.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thetimes.com/|title=Verifying Device|website=www.thetimes.com|access-date=23. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Les Protocoles des Sages de Sion, par Pierre-André Taguieff. Tome I : Un faux et ses usages dans le siècle (408 p.); tome II : Études et documents (816 p.). Berg International, 1992.&lt;/ref&gt; U svom eseju ''Knjiga kraljeva i budala'' pisac [[Danilo Kiš]] detaljno istražuje porijeklo i sudbinu ove knjige.

== Historija ==
''Protokoli'' su prvi put štampani 1903. u ruskom listu ''Znamja'', a kasnije ponovo 1905. kao dvanaesto poglavlje knjige ruskog pravnika, mistika i pisca religioznih pamfleta [[Sergej Nilus|Sergeja Nilusa]]. Nilus je tvrdio da rukopis potiče sa Prvog cionističkog kongresa održanog od 29. do 31. augusta 1897. u [[Basel]]u. Kada mu je skrenuta pažnja na to da je kongres bio otvoren za javnost i da su mnogi nežidovi prisustvovali, promijenio je priču i tvrdio da je rukopis potekao sa tajnih sastanaka održavanih 1902. i 1903. da bi na kraju rekao da je tekst dobio već 1901.&lt;ref name=&quot;Kominsky1970&quot;&gt;[[Morris Kominsky]], ''The Hoaxers'', 1970. p. 209 {{ISBN|0-8283-1288-5}}&lt;/ref&gt; Najveći dio teksta &quot;Protokola&quot; potiče iz djela francuskog pisca i satirista [[Maurice Joly]]-ja ''Razgovor između [[Niccolò Machiavelli|Macchiavelija]] i [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu|Montesquiea]] na onome svijetu'', napisanog 1864. kao kritika politike [[Napoleon III, car Francuske|Napoleona III]].&lt;ref&gt;http://links.jstor.org/sici?sici=0032-3497(197723)10%3A1%3C18%3ATTIHMJ%3E2.0.CO%3B2-D&lt;/ref&gt; Djelo nije antisemitskog karaktera niti se u njemu spominju židovi. Dijalog se vodi između Macchiavelija, kome su u usta stavljene ideje Napoleona III i Montesquiera, koji govori sa liberalnih pozicija. Poglavlja Protokola od broja 1. do 19. prate Jollyijev ''Dijalog'', od poglavlja 1. do 17. na mnogim mjestima od riječi do reči. Jedan manji dio teksta je preuzet iz romana ''Biarritz'' [[Hermann Goedsche|Hermanna Goedschea]] , napisanog 1868.&lt;ref name=&quot;jstor.org&quot;&gt;http://www.jstor.org/view/00138266/ap020234/02a00240/0&lt;/ref&gt; Goedsche je [[roman]] objavio pod pseudonimom &quot;Sir John Retcliff&quot;. Jedno poglavlje u knjizi je nosilo naslov ''Židovsko [[groblje]] u [[Prag]]u i Vijeće predstavnika dvanaest plemena Izraela'' i objavljeno je posebno 1872. u Sankt Petersburgu kao pamflet. Roman je nastao pod direktnim uticajem Joly-jevog &quot;Razgovora&quot; iz koga je prepisan znatan dio materijala, kao i iz romana ''Joseph Balsamo'' [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandrea Dumasa oca]]. Sam Goedsche je izgubio posao u pruskoj pošti 1848. pošto je otkriveno da je falsifikovao dokumente kojima bi dokazao da je tadašnji kandidat na izborima radio protiv kralja.

== Porijeklo falsifikata ==
Predsjednik ruskog Vijeća ministara, Petar Stolipin, je 1905. sproveo istragu i zaključio da su protokoli progurani već 1897. On je o rezultatima svoje istrage informisao cara Nikolaja II koji je, mada i sam antisemit, navodno izjavio da Protokole treba zaplijeniti jer se ne može &quot;pravedan cilj postići prljavim sredstvima&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fedorov.ru/stolypin.html|title=BORIS FEDOROV: stolypin|website=www.fedorov.ru|access-date=23. 7. 2026|archive-date=10. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120210161318/http://www.fedorov.ru/stolypin.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Burtsev1938&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.jewniverse.ru/RED/Burtsev/BPSM-1-4.htm|title=Burzev Protokoli Sionskich Mudrezov Glava 1-2|website=www.jewniverse.ru|access-date=23. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; Porijeklo &quot;Protokola&quot; je na Zapadu rasvetljeno 1920. u [[London]]u&lt;ref name=&quot;jstor.org&quot;/&gt; kada je engleski novinar Lucien Wolf otkrio u listu Times da je tekst gotovo u cjelom preuzet iz prethodno navedena dva rada. Najveći broj historičara se slaže da je &quot;Protokole&quot; napisao oko 1890. Matvej Golovinski, novinar rusko-francuskog porijekla, operativac Ohrane, ruske tajne policije, i antisemit. Ruski historičar [[Mihail Lepekin]] je 18. novembra 1999. objavio rezultate svojih istraživanja izvora Protokola u francuskom listu Ekspres. Po Lepekinu, autor je [[Matvej Golovinski]], a djelo je nastalo 1901. Djelo je pisano pod okriljem Ohrane koja je nastojala da ograniči careve modernističke težnje za industrijalizacijom, a Golovinski je angažiran da bi kompromitirao bogate Židove koji su u Rusiji imali značajnu političku moć. Glavni organizatori su bili ultrareakcionarni [[Ivan Golemikin]], bivši ministar unutrašnjih poslova i [[Pjotr Rakovski]], šef tajne policije. Lepekin je svoje istraživanje osnivao na dokumentima ruskih arhiva koji su postali dostupni 1992. On nije prvi koji je identificirao Golovinskog. To je prvi put uradio 1944. njemački pisac [[Konrad Heiden]].&lt;ref&gt;http://debatebothsides.com/archive/index.php/t-46111.html{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Lepekin tvrdi da nalazi pokazuju da je agent Ohrane francuz Henri Bint bio angažiran platiti izradu. To je Bint priznao 1917. Sergeju Svatikovu, tadašnjem predstavniku vlade Kerenskog kada je ovaj došao u [[Pariz]] da razriješi dužnosti bivše službenike Ohrane. Dokumente o Golovinskom i njegovom nalogu je 1925. bivši ruski poslanik, [[Vasilije Maklakov]], predao američkoj fondaciji Hoover dok je Bintov privatni arhiv bio kupljen i držan u [[Prag]]u sve dok ga [[Sovjetski Savez|SSSR]] nije preuzeo 1946&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://phdn.org/antisem/protocoles/origines.html|title=L’origine des Protocoles des sages de Sion|website=phdn.org|access-date=23. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; Dana 26. novembra 1993, u Okružnom sudu u Moskvi (Čerjomušinski okrug), sud, sa predsjedavajućom sudijom Valentinom Belikovom i članovima vijeća Bunjinom i Jakovljevom, po tužbi desničarske grupe &quot;Pamjat&quot; protiv lista ''Židovska gazeta'', a poslije mišljenja više stručnjaka, donosi presudu da su &quot;Protokoli&quot; falsifikat i da se njihovo štampanje treba smatrati [[antisemitizam|antisemitizmom]]. Panel stručnjaka se sastojao od tri člana koje su obje strane u sporu odobrile i koji nisu bili židovskog porijekla.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.intjewishlawyers.org/pdf/Justice%20-%201.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060909120905/http://www.intjewishlawyers.org/pdf/Justice%20-%201.pdf |archive-date=9. 9. 2006 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Uticaj ==
&quot;Protokoli&quot; spadaju među najviše zloupotrebljavane zapise u historiji. Iako je njihova autentičnost stavljena pod sumnju takoreći odmah poslije štampanja, a ubrzo potom i potpuno osporena, na ''Protokole'' su se kao na istinite uporno pozivale razne antisemitske struje i politički pokreti, počevši od ruskih, preko Hitlera do modernih azijskih i južnoameričkih.

== Također pogledajte ==
* [[Antisemitizam]]
* [[Cionizam]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Protocols of the Elders of Zion}}
* [http://public.carnet.hr/dragotadic/dodaci/knjige/protokoli_sionskih_mudraca.pdf Puni tekst protokola]
* [https://web.archive.org/web/20061204055446/http://www.voanews.com/croatian/archive/2006-04/2006-04-25-voa8.cfm Analiza protokola]

[[Kategorija:Antisemitizam]]
[[Kategorija:Rusija]]
[[Kategorija:1903. u Ruskoj Imperiji]]
[[Kategorija:1905. u Ruskoj Imperiji]]</text>
      <sha1>2cat77426diwd4vsr94b6h0vmqe4yky</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rastošnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141674</id>
    <revision>
      <id>3915694</id>
      <parentid>3588341</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:48:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4298" sha1="gdwv8mitmt6vgd3k8ilp0ee3bltpuet" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Rastošnica
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| općina                       = [[Sapna]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.5632
| dužina_stepeni               = 18.9689
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 223
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 35
| matični broj                 = 171298&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=10. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 11312
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Rastošnica u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Rastošnica''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Sapna]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Rastošnica se do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] u cjelini nalazilo u sastavu općine [[Zvornik]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Rastošnica
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 171298
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 127) |work=fzs.ba |access-date= 10. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 223
| g2013_bosnjaci           = 30
| g2013_srbi               = 192
| g2013_hrvati             = 1
| g1991_ukupno             = 2335
| g1991_muslimani          = 6
| g1991_srbi               = 2314
| g1991_hrvati             = 2
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 1866
| g1981_srbi               = 1848
| g1981_hrvati             = 2
| g1981_jugosloveni        = 8
| g1971_ukupno             = 2338
| g1971_muslimani          = 1
| g1971_srbi               = 2330
| g1971_hrvati             = 1
| g1971_makedonci          = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinasapna.ba/ Zvanični sajt općine Sapna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150529083053/http://www.opcinasapna.ba/ |date=29. 5. 2015 }}

{{Općina Sapna}}</text>
      <sha1>gdwv8mitmt6vgd3k8ilp0ee3bltpuet</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rožanj (Sapna)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141681</id>
    <revision>
      <id>3915710</id>
      <parentid>3588342</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:06:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4083" sha1="jhsbask2a5oxkews401bhqhqe8ci6kj" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Rožanj
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| općina                       = [[Sapna]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.5313
| dužina_stepeni               = 18.93
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 22
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 35
| matični broj                 = 163511&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=10. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 11312
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Rožanj u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Rožanj''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Sapna]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Rožanj se do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] u cjelini nalazilo u sastavu općine [[Zvornik]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Rožanj
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 163511
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 128) |work=fzs.ba |access-date= 10. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 22
| g2013_bosnjaci           = 16
| g2013_srbi               = 6
| g1991_ukupno             = 401
| g1991_muslimani          = 14
| g1991_srbi               = 384
| g1981_ukupno             = 1035
| g1981_srbi               = 1030
| g1981_hrvati             = 4
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 475
| g1971_srbi               = 475
}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinasapna.ba/ Zvanični sajt općine Sapna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150529083053/http://www.opcinasapna.ba/ |date=29. 5. 2015 }}

{{Općina Sapna}}</text>
      <sha1>jhsbask2a5oxkews401bhqhqe8ci6kj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mentalni poremećaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145158</id>
    <revision>
      <id>3915569</id>
      <parentid>3905340</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:06:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3915569</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14825" sha1="6fgc4ah605su5le5rwvpqfk4kiaqpi9" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mental and behavioral disorders world map-Deaths per million persons-WHO2012.svg|mini|Smrtni slučajevi uzrokovani mentalnim poremećajima i poremećajima ponašanja na milion osoba u 2012]]
'''Mentalni poremećaj'''&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mental Disorders|date=15. 9. 2014|publisher=U.S. National Library of Medicine|website=Medline Plus|url=https://www.nlm.nih.gov/medlineplus/mentaldisorders.html|access-date=10. 6. 2016|url-status=live|archive-date=15. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210415001359/https://medlineplus.gov/mentaldisorders.html}}&lt;/ref&gt; jest [[ponašanje]] ili mentalni obrazac koji uzrokuje značajan stres ili oštećenje ličnog funkcioniranja.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Bolton D |title=What is Mental Disorder?: An Essay in Philosophy, Science, and Values|date=2008|publisher=OUP Oxford|isbn=978-0-19-856592-5|page=6|url=https://books.google.com/books?id=Ohzt1HBilXcC&amp;pg=PA6}}&lt;/ref&gt; Takve karakteristike mogu biti uporne, ponavljajuće i remitentne ili se javljaju kao pojedinačne epizode. Opisani su mnogi poremećaji, sa znacima i simptomima koji se uvelike razlikuju među određenim poremećajima.&lt;ref name=WHO2018&gt;{{cite web|title=Mental disorders|website=World Health Organization|url=https://www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/mental-disorders|date=22. 6. 2022 |url-status=live|archive-date=22. 6. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220621223543/https://www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/mental-disorders}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Mental disorders|url=https://www.who.int/topics/mental_disorders/en/|website=World Health Organization|access-date=9. 4. 2016|url-status=live|archive-date=29. 3. 2016|date = 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160329093638/http://www.who.int/topics/mental_disorders/en/}}&lt;/ref&gt; Takve poremećaje može dijagnosticirati stručnjak za [[mentalno zdravlje]], obično klinički psiholog ili psihijatar. U najširem smislu svaki poremećaj funkcija [[mozak|mozga]] koji utiče na mišljenje, osjećaje ili sposobnost osobe da [[komunikacija|komunicira]] sa svojom okolinom smatra se mentalnom bolesti. Mentalno [[zdravlje]] je izraz koji se često upotrebljava da opiše postojanje ili nepostojanje mentalnih poremećaja.

Precizna definicija ili klasifikacija mentalnih poremećaja su predmet trajnih kontroverzi, najčešće zbog toga što [[psihijatrija]] (nauka o mentalnim poremećajima) nije pratila napredak ostalih grana [[medicina|medicine]], odnosno daleko više je bila pod uticajem raznoraznih političkih, ekonomskih i kulturnih faktora. Tako se, naprimjer, zalaganje za [[komunizam]] u [[SAD]] 1950-ih smatralo mentalnim poremećajem, dok su se 1970-ih u [[SSSR]]-u kritičari komunizma slali u mentalne bolnice. Nešto svježiji primjer je [[homoseksualnost]], koja je sve do ranih 1970-ih smatrana za mentalni poremećaj, dok se takvo mišljenje danas u mnogim krugovima smatra za [[simptom]] mentalnog poremećaja zvanog [[homofobija]].

Uzroci mentalnih poremećaja često su nejasni. Teorije mogu uključiti nalaze iz niza oblasti. Mentalni poremećaji se obično definišu kombinacijom načina na koji se osoba ponaša, osjeća, percipira ili razmišlja.&lt;ref name=WHO2018/&gt; Ovo može biti povezano s određenim regijama ili funkcijama mozga, često u društvenom kontekstu. Mentalni poremećaj je jedan aspekt mentalnog zdravlja. Kulturna i vjerska uvjerenja, kao i društvene norme, treba uzeti u obzir prilikom postavljanja dijagnoze.&lt;ref name=DSM5pg101&gt;{{cite book | title=Diagnostic and statistical manual of mental disorders |edition = 5th |publisher=American Psychiatric Association |location=Arlington, VA | doi = 10.1176/appi.books.9780890425596|isbn=9780890425541|pages= [https://archive.org/details/diagnosticstatis0005unse/page/101 101–05] |year= 2013 |url= https://archive.org/details/diagnosticstatis0005unse/page/101 |last1 = American Psychiatric Association }}&lt;/ref&gt;

Usluge za mentalna oboljenja se nalaze u psihijatrijskim bolnicama ili u zajednici, a procjene provode stručnjaci za mentalno zdravlje kao što su psihijatri, psiholozi, psihijatrijske medicinske sestre i klinički socijalni radnici, koristeći različite metode kao što su psihometrijski testovi, ali se često oslanjaju na promatranje i ispitivanje. Tretmane pružaju različiti stručnjaci za mentalno zdravlje. Psihoterapija i psihijatrijski lijekovi su dvije glavne opcije liječenja. Ostali tretmani uključuju promjene načina života, društvene intervencije, vršnjačku podršku i samopomoć. U manjem broju slučajeva može doći do prisilnog pritvora ili liječenja. Pokazalo se da programi prevencije smanjuju depresiju.&lt;ref name=WHO2018/&gt;&lt;ref name=&quot;Jacka2017&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jacka FN | title = Nutritional Psychiatry: Where to Next? | journal = EBioMedicine | volume = 17 | issue = 17 | pages = 24–29 | date = mart 2017 | pmid = 28242200 | pmc = 5360575 | doi = 10.1016/j.ebiom.2017.02.020 | doi-access = free | type = Review }}&lt;/ref&gt;

U 2019., uobičajeni mentalni poremećaji širom svijeta uključuju depresiju koja pogađa oko 264 miliona, [[bipolarni poremećaj]] koji pogađa oko 45 miliona, [[Demencija|demenciju]] koja pogađa oko 50 miliona i [[Shizofrenija|šizofreniju]] i druge psihoze od kojih ima oko 20 miliona ljudi.&lt;ref name=&quot;WHO2018&quot; /&gt; Neurorazvojni poremećaji uključuju intelektualnu nesposobnost i poremećaje iz spektra [[Autizam|autizma]] koji se obično javljaju u djetinjstvu.&lt;ref name=&quot;WHO2018&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;APA1&quot;&gt;{{cite book |title=Diagnostic and statistical manual of mental disorders |edition = 5th |date=2013 |publisher=American Psychiatric Association |location=Arlington, VA | url = https://archive.org/details/diagnosticstatis0005unse/page/31 |doi = 10.1176/appi.books.9780890425596|isbn=9780890425541 |page=31 |last1 = American Psychiatric Association }}&lt;/ref&gt; Stigma i [[diskriminacija]] mogu doprinijeti patnji i [[Invalidnost|invaliditetu]] povezanim s mentalnim poremećajima, što dovodi do različitih društvenih pokreta koji pokušavaju povećati razumijevanje i promijeniti društvenu isključenost.

== Definicija ==
Definicija i klasifikacija mentalnih poremećaja ključna su pitanja za istraživače, kao i za pružaoce usluga i pacijente. Da bi se mentalno stanje moglo klasificirati kao poremećaj, ono općenito mora uzrokovati disfunkciju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stein DJ | title = What is a mental disorder? A perspective from cognitive-affective science | journal = Canadian Journal of Psychiatry | volume = 58 | issue = 12 | pages = 656–62 | date = decembar 2013 | pmid = 24331284 | doi = 10.1177/070674371305801202 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Većina međunarodnih kliničkih dokumenata koristi izraz mentalni &quot;poremećaj&quot;, dok je &quot;[[bolest]]&quot; također uobičajena. Primijećeno je da korištenje izraza &quot;mentalno&quot; (tj. uma) ne znači nužno odvojenost od mozga ili tijela.

Prema [[DSM-IV]], mentalni poremećaj je psihološki sindrom ili obrazac koji je povezan s uznemirenošću (npr. putem bolnog simptoma), invalidnošću (oštećenjem u jednom ili više važnih područja funkcioniranja), povećanim rizikom od smrti ili uzrokuje značajnu gubitak autonomije; međutim, isključuje normalne reakcije kao što je [[tuga]] zbog gubitka voljene osobe i također isključuje devijantno ponašanje iz političkih, vjerskih ili društvenih razloga koji ne proizlaze iz disfunkcije pojedinca.&lt;ref name=&quot;psychol-med&quot;&gt;{{cite journal|date=novembar 2010|title=What is a mental/psychiatric disorder? From DSM-IV to DSM-V|journal=Psychological Medicine|location=UK|publisher=Cambridge University Press|volume=40|issue=11|pages=1759–65|doi=10.1017/S0033291709992261|issn=0033-2917|oclc=01588231|pmc=3101504|pmid=20624327|quote=&lt;!--long quote per fair use and to mitigate linkrot due to robots exclusion--&gt;U DSM-IV, svaki od mentalnih poremećaja je konceptualiziran kao klinički značajan bihevioralni ili psihološki sindrom ili obrazac koji se javlja kod pojedinca i koji je povezan s prisutnim stresom (npr. bolni simptom) ili invalidnošću (tj. oštećenjem jednog ili više važnih područja funkcionisanja) ili sa značajno povećanim rizikom od smrti, bola, invaliditeta ili značajnog gubitka slobode. Osim toga, ovaj sindrom ili obrazac ne smije biti samo očekivana i kulturološki sankcionirana reakcija na određeni događaj, na primjer, smrt voljene osobe. Bez obzira na njegov izvorni uzrok, trenutno se mora smatrati manifestacijom bihevioralne, psihološke ili biološke disfunkcije kod pojedinca. Ni devijantno ponašanje (npr. političko, vjersko ili seksualno) niti sukobi koji su prvenstveno između pojedinca i društva nisu mentalni poremećaji osim ako devijantnost ili sukob nije simptom disfunkcije pojedinca, kao što je gore opisano.|vauthors=Stein DJ, Phillips KA, Bolton D, Fulford KW, Sadler JZ, Kendler KS|eissn=1469-8978}}&lt;/ref&gt;

[[DSM-IV]] definiciju predikuje s upozorenjima, navodeći da, kao i u slučaju mnogih medicinskih termina, mentalni poremećaj &quot;nedostaje konzistentna operativna definicija koja pokriva sve situacije&quot;, napominjući da se različiti nivoi apstrakcije mogu koristiti za medicinske definicije, uključujući [[Patologija|patologiju]], simptomatologija, odstupanje od normalnog raspona ili [[Etiologija|etiologije]], te da isto vrijedi i za mentalne poremećaje tako da je ponekad prikladna jedna vrsta definicije, a ponekad druga, ovisno o situaciji.&lt;ref&gt;{{cite journal|date=novembar 2010|title=What is a mental/psychiatric disorder? From DSM-IV to DSM-V|journal=Psychological Medicine|location=UK|publisher=Cambridge University Press|volume=40|issue=11|pages=1759–65|doi=10.1017/S0033291709992261|issn=0033-2917|oclc=01588231|pmc=3101504|pmid=20624327|quote=&lt;!--long quote per fair use and to mitigate linkrot due to robots exclusion--&gt;... iako ovaj priručnik daje klasifikaciju mentalnih poremećaja, mora se priznati da nijedna definicija na adekvatan način ne određuje precizne granice za koncept 'mentalnog poremećaja'. Konceptu mentalnog poremećaja, kao i mnogim drugim konceptima u medicini i nauci, nedostaje dosljedna operativna definicija koja pokriva sve situacije. Sva medicinska stanja su definirana na različitim nivoima apstrakcije – na primjer, strukturalna patologija (npr. ulcerozni kolitis), prezentacija simptoma (npr. migrena), odstupanje od fiziološke norme (npr. hipertenzija) i etiologija (npr. pneumokokna pneumonija) . Mentalni poremećaji su također definirani raznim konceptima (npr. distres, diskontrola, nedostatak, invaliditet, nefleksibilnost, iracionalnost, sindrom sindroma, etiologija i statistička devijacija). Svaki je koristan indikator za mentalni poremećaj, ali nijedan nije ekvivalentan konceptu, a različite situacije zahtijevaju različite definicije.|vauthors=Stein DJ, Phillips KA, Bolton D, Fulford KW, Sadler JZ, Kendler KS|eissn=1469-8978}}&lt;/ref&gt;

''Američko psihijatrijsko udruženje (APA)'' je 2013. godine redefiniralo mentalne poremećaje u [[DSM-5]] kao &quot;sindrom karakteriziran klinički značajnim poremećajem u spoznaji, regulaciji [[emocija]] ili ponašanju pojedinca koji odražava disfunkciju u psihološkim, biološkim ili razvojnim procesima temeljno mentalno funkcionisanje.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|chapter=Use of the Manual |title=Diagnostic and statistical manual of mental disorders |edition = 5th |publisher=American Psychiatric Association |location=Arlington, VA | isbn=9780890425541|chapter-url=http://dsm.psychiatryonline.org/doi/book/10.1176/appi.books.9780890425596 |doi=10.1176/appi.books.9780890425596.UseofDSM5 |year=2013}}&lt;/ref&gt; Konačni nacrt MKB-11 sadrži vrlo sličnu definiciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://icd.who.int/browse11/l-m/en#/http%3a%2f%2fid.who.int%2ficd%2fentity%2f334423054|title=Chapter 6 on mental, behavioural and neurodevelopmental disorders|website=ICD-11 for Mortality and Morbidity Statistics, 2018 version|access-date=19. 1. 2023|archive-date=1. 8. 2018|archive-url=https://archive.today/20180801205234/https://icd.who.int/browse11/l-m/en%23/http://id.who.int/icd/entity/294762853#/http%3a%2f%2fid.who.int%2ficd%2fentity%2f334423054|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Uopšteno mogu se koristiti izrazi &quot;mentalni slom&quot; ili &quot;nervni slom&quot; za mentalni poremećaj.&lt;ref name=Pick2006&gt;{{cite book | vauthors = Pickering N |title=The Metaphor of Mental Illness |date=2006 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-853087-9 |page=1 |url=https://books.google.com/books?id=9JnuZHxvHykC&amp;pg=PA1 }}&lt;/ref&gt; Termini &quot;nervni slom&quot; i &quot;mentalni slom&quot; nisu formalno definisani kroz medicinski dijagnostički sistem kao što je [[DSM-5]] ili [[ICD-10]], i skoro su odsutni u naučnoj literaturi o mentalnim bolestima.&lt;ref name=&quot;Rapport&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rapport LJ, Todd RM, Lumley MA, Fisicaro SA | title = The diagnostic meaning of &quot;nervous breakdown&quot; among lay populations | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-personality-assessment_1998-10_71_2/page/242 | journal = Journal of Personality Assessment | volume = 71 | issue = 2 | pages = 242–52 | date = oktobar 1998 | pmid = 9857496 | doi = 10.1207/s15327752jpa7102_11 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mayo&quot;&gt;Hall-Flavin, Daniel K. (26. 10.  2016). [http://www.mayoclinic.com/health/nervous-breakdown/AN00476 &quot;Nervous Breakdown&quot;] ''Mayo Clinic''. [https://web.archive.org/web/20211102155753/https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/depression/expert-answers/nervous-breakdown/faq-20057830 Archived copy], 2. 11. 2021.&lt;/ref&gt; Iako &quot;nervni slom&quot; nije rigorozno definiran, istraživanja sugerišu da se pojam odnosi na specifičan akutni vremenski ograničen reaktivni poremećaj, koji uključuje simptome kao što su [[anksioznost]] ili [[Depresija (raspoloženje)|depresija]], koje obično izazivaju vanjski stresori.&lt;ref name=&quot;Rapport&quot;/&gt; Mnogi zdravstveni stručnjaci danas nazivaju nervni slom krizom mentalnog zdravlja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.healthdirect.gov.au/nervous-breakdown|title=Nervous breakdown | author = Healthdirect Australia|date=14. 2. 2019|website=www.healthdirect.gov.au|language=en-AU|access-date=25. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.nimh.nih.gov National Institute of Mental Health]
*[http://www.cartercenter.com/health/mental_health/intl_women.html International Committee of Women Leaders on Mental Health] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081030045640/http://www.cartercenter.com/health/mental_health/intl_women.html |date=30. 10. 2008 }}

{{Commonscat|Mental illness}}

[[Kategorija:Psihijatrija|Mentalni poremećaj]]
[[Kategorija:Poremećaji po vrstama|Mentalni poremećaj]]
[[Kategorija:Abnormalna psihologija|Mentalni poremećaj]]
[[Kategorija:Mentalno zdravlje|Mentalni poremećaj]]
[[Kategorija:Ljudsko ponašanje|Mentalni poremećaj]]
[[Kategorija:Mentalne smetnje i bolesti]]</text>
      <sha1>6fgc4ah605su5le5rwvpqfk4kiaqpi9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Podmorska planina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>146040</id>
    <revision>
      <id>3915668</id>
      <parentid>3827723</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:17:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915668</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4405" sha1="ai16egfargti27p5o03x42zorcybt4p" xml:space="preserve">'''Podmorska planina'''&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://iho.int/uploads/user/pubs/bathy/B-6_e4%202%200_2019_EF_clean_3Oct2019.pdf|title=Standardization of Undersea Feature Names|pages=22}}&lt;/ref&gt; je planina čije se podnožje nalazi na dnu mora, a čiji vrh ne izvire iz mora. Obzirom da joj vrh ne izvire iz mora, to znači da ona ne postaje ostrvo. Okeanografi u definiciji podmorskih planina još kažu kako su to uzvišenja koja se dižu od morskog dna pa sve do iznad 1000 metara. Na 71% površine [[Zemlja|Zemlje]], koliko zauzimaju okeani, pretpostavlja se da ima preko 100 000 podmorskih planina, no samo je nekoliko njih istraživano.
Morske planine se mogu naći u svim [[Okeanski bazen|okeanskim bazenima]] na svijetu, izuzetno široko rasprostranjene i u prostoru i po starosti. Podmorska visina je tehnički definirana kao izolovani porast nadmorske visine od 1000 metara ili više od okolnog morskog dna, i sa ograničenom površinom vrha,&lt;ref name=&quot;EoE-seamount&quot;&gt;{{cite encyclopedia|title=Seamount|url=http://www.eoearth.org/article/Seamount|encyclopedia=[[Encyclopedia of Earth]]|access-date=24. 7. 2010|date=9. 12. 2008}}&lt;/ref&gt; konusnog oblika.&lt;ref name=&quot;IHO 2008&quot;&gt;IHO, 2008. Standardization of Undersea Feature Names: Guidelines Proposal form Terminology, 4th ed. International Hydrographic Organization and Intergovernmental Oceanographic Commission, Monaco.&lt;/ref&gt; Postoji više od 14.500 podvodnih planina.&lt;ref name=&quot;Watts2019&quot;&gt;{{Cite journal|last=Watts|first=T.|date=august 2019|title=Science, Seamounts and Society|journal=[[Geoscientist (časopis)|Geoscientist]]|pages=10–16}}&lt;/ref&gt; Pored podmorja, postoji više od 80.000 malih [[Hilllock|brežuljaka]], grebena i brda manje od 1.000&amp;nbsp;m visine u svjetskim okeanima.&lt;ref name=&quot;Harris, P.T. 2014&quot;&gt;{{Cite journal|last=Harris|first=P. T.|last2=MacMillan-Lawler|first2=M.|last3=Rupp|first3=J.|last4=Baker|first4=E. K.|year=2014|title=Geomorphology of the oceans|journal=[[Marine Geology (journal)|Marine Geology]]|volume=352|pages=4–24|bibcode=2014MGeol.352....4H|doi=10.1016/j.margeo.2014.01.011}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:SeamontDavidson_expedition_bathymetric-2002.jpg|mini|Batimetrijska mapa dijela [[Davidson Seamount]]a. Tačke ukazuju na značajne rasadnike korala.]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
'''Geografija i geologija'''

* [http://earthref.org/databases/SC/ Earthref Seamount Catalogue]. Baza podataka s mapama podvodnih planina i kataloškim popisima.
* [http://oceanexplorer.noaa.gov/explorations/02alaska/background/geology/geology.html Vulkanska historija podvodnih planina u Aljaskom zaljevu].
* [http://www.agu.org/pubs/crossref/2001/2001JB900004.shtml Džinovska lavina ostataka Ruatoria na sjevernom rubu Hikurangija, Novi Zeland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100716025516/http://www.agu.org/pubs/crossref/2001/2001JB900004.shtml|date=16. 7. 2010}}. Posljedice urezivanja podvodne planine u daleku stranu subdukcijskog rova.
* [https://hvo.wr.usgs.gov/volcanowatch/1995/95_09_08.html Evolucija havajskih vulkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208161942/http://hvo.wr.usgs.gov/volcanowatch/1995/95_09_08.html |date=8. 2. 2012 }}. Životni ciklus podvodnih planina prvobitno je posmatran uz havajski luk.
* [http://www.geology.sdsu.edu/how_volcanoes_work/lava_water.html Kako vulkani funkcionišu: Lava i voda]. Objašnjenje različitih vrsta interakcija lave i vode.

'''Ekologija'''

* [https://web.archive.org/web/20081002142904/http://swfsc.noaa.gov/publications/CR/1987/8709.PDF Pregled uticaja podvodnih planina na biološke procese]. NOAA rad.
* [https://web.archive.org/web/20100604013937/http://www.tos.org/oceanography/issues/issue_archive/23_1.html Planine u moru], knjiga o biološkim i geološkim efektima podvodnih planina, dostupna u cijelosti online.
* [http://seamounts.sdsc.edu SeamountsOnline], baza podataka o biologiji podvodnih planina.
* [http://www.unep-wcmc.org/resources/publications/UNEP_WCMC_bio_series/25.htm Ranjivost dubokomorskih korala na ribolov na podmorskim planinama izvan područja nacionalne jurisdikcije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070627233726/http://www.unep-wcmc.org/resources/publications/UNEP_WCMC_bio_series/25.htm|date=27. 6. 2007}}, Program Ujedinjenih nacija za okoliš.
{{Forme Zemljine površine}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okeanografija]]
[[Kategorija:Fizička okeanografija]]</text>
      <sha1>ai16egfargti27p5o03x42zorcybt4p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Displazija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>149572</id>
    <revision>
      <id>3915603</id>
      <parentid>3853602</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:53:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi</comment>
      <origin>3915603</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4924" sha1="qcrf44as3zxrgzj3s9aomtj8xwmlbjv" xml:space="preserve">(''Ovo je članak o pretkanceroznim promjenama u ćelijama i tkivu. Za kliničko stanje koje utječe na kuk vidi [[Displazija kuka]].'')

[[Datoteka:Squamous cells.jpg|mini|desno|200px|Normalne ćelije [[jednoslojni niskoprizmatični epitel|jednoslojnog niskoprizmatičnog epitela]]]] [[Datoteka:Dysplastic cells.jpg|mini|desno|200px|Displazične ćelije]]

'''Displazija''' (od [[grčki jezik|grč.]] δυσπλασία = &quot;malformacija&quot;) jeste termin koji se koristi u [[patologija|patologiji]], a odnosi se na neku abnormalnost u razvoju. Tu se uglavnom radi o ekspanziji nezrelih [[ćelija]] uz odgovarajuće smanjenje zrelih ćelija. Displazija je često indikativna za rani [[neoplazija|neoplazični]] proces. Ovaj se termin obično koristi kada je abnormalnost ćelija ograničena na [[tkivo]] u kojem je nastala, kao u slučaju rane ''in-situ'' neoplazme.

Displazija pri kojoj su sazrijevanje i diferencijacija ćelija zakašnjeli može biti kontrastirana s [[metaplazija|metaplazijom]], prilikom koje su ćelije jednog [[ćelijska diferencijacija|diferenciranog]] tipa zamijenjene ćelijama drugog diferenciranog tipa.

Termini ''[[displazija kuka]]'' i ''[[fibrozna displazija]]'' također se odnose na abnormalan razvoj, ali više na makroskopskom nivou.

== Primjeri ==
Npr., [[epitelna displazija]] [[cerviks]]a ([[cervikalna intraepitelna neoplazija]] - poremećaj koji se obično otkrije [[Papa-test]]om) sastoji se od povećanog broja nezrelih ćelija koje su ograničene na mukoznu podlogu i koje nisu prodrle do dubljih mehkih tkiva kroz [[bazalna membrana|bazalnu membranu]]. U analogna stanja spadaju [[vaginalna intraepitelna neoplazija|vaginalna]] i [[vulvarna intraepitelna neoplazija]].

[[Mijelodisplazični sindromi]] ili displazija krvotvornih ćelija pokazuju povećan broj nezrelih ćelija u [[koštana srž|koštanoj srži]] i smanjenje broja zrelih, funkcionalnih ćelija u [[krv]]i.

== Mikroskopske promjene ==
Displaziju karakteriziraju 4 glavne patološke mikroskopske promjene:
# [[Anizocitoza]] (ćelije nejednake veličine)
# [[Poikilocitoza]] (abnormalno oblikovane ćelije)
# [[Hiperhromatizam]]
# Prisutnost mitotskih figura (neobičan broj ćelija čije je dijeljenje u toku)

== Displazija : karcinom ''in-situ'' : invazivni karcinom ==
Ovi su termini povezani jer predstavljaju 3 koraka u progresiji mnogih malignih neoplazmi ([[karcinom]]a) [[epitelno tkivo|epitelnog tkiva]]. Vjerovatnoća razvoja karcinoma povezana je sa stepenom displazije.&lt;ref&gt;J.A. Ridge, B.S. Glisson, M.N. Lango i dr., [http://www.cancernetwork.com/cancer-management/head-and-neck/article/10165/1802498 &quot;Head and Neck Tumors&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111018132901/http://www.cancernetwork.com/cancer-management/head-and-neck/article/10165/1802498 |date=18. 10. 2011 }} u: R. Pazdur, L.D. Wagman, K.A. Camphausen, W.J. Hoskins (ur.), [http://www.cancernetwork.com/cancer-management-11/ ''Cancer Management: A Multidisciplinary Approach''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004224102/http://www.cancernetwork.com/cancer-management-11/ |date=4. 10. 2013 }}, 11. izdanje, [[2008]].&lt;/ref&gt;
* Displazija je najraniji oblik pretkancerozne lezije koju patolozi mogu prepoznati u Papa-testu ili [[biopsija|biopsiji]]. Displazija može biti niskog i visokog stepena (vidi: Karcinom ''in situ'' ispod). Rizik da će se niskostepena displazija transformirati u visokostepenu i kasnije u karcinom nizak je. Liječenje je obično direktno. Visokostepena displazija predstavlja veću progresiju prema malignim transformacijama.
* [[Karcinom in situ|Karcinom ''in situ'']] (doslovno &quot;[[rak (bolest)|rak]] u mjestu&quot;) predstavlja transformaciju neoplazične lezije u onu u kojoj ćelije u osnovi ne sazrijevaju i koja se zbog toga može smatrati sličnom raku. U ovom stanju, epitelne ćelije izgubile su identitet tkiva i vratile se u prijašnji primitivni oblik ćelije koji brzo raste uz abnormalnu regulaciju za vrstu tkiva. Međutim, ovaj oblik raka ostaje lokaliziran i ne prodire kroz bazalnu membranu u tkiva ispod površine.
* Invazivni karcinom posljednji je korak u ovom nizu. To je rak koji je prodro kroz bazalnu membranu i ima potencijal da [[Metastaze|metastazira]], tj. da se proširi na druge dijelove tijela. On se obično može liječiti, ali ne uvijek uspješno. Međutim, ako se liječenje izostavi, skoro uvijek je fatalan.

== Reference ==
{{refspisak}}

* Noel Weidner (ur.), Richard Cote, Saul Suster, Lawrence Weiss ([[2003]]), ''Modern Surgical Pathology'', &quot;W.B. Saunders&quot;, [[London]]; {{ISBN|0-7216-7253-1}}. OCLC 50244347
* Ramzi S. Cotran, Vinay Kumar, Tucker Collins (ur.) ([[1999]]), ''Robbins Pathologic Basis of Disease'', 6. izdanje, &quot;W.B. Saunders&quot;, London; {{ISBN|0-7216-7335-X}}; OCLC 39465455

[[Kategorija:Onkologija]]
[[Kategorija:Histopatologija]]
[[Kategorija:Neupalne bolesti ženskih genitalija]]
[[Kategorija:Indukovane matične ćelije]]</text>
      <sha1>qcrf44as3zxrgzj3s9aomtj8xwmlbjv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Noćna straža</title>
    <ns>0</ns>
    <id>152423</id>
    <revision>
      <id>3915557</id>
      <parentid>3853685</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:32:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915557</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4566" sha1="fg1x85tenx7zo6es33ffv41s2hmldhu" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:''Noćna straža''}}
{{Drugo_značenje|Straža (višeznačnica)}}
{{Infokutija slika
| ime              =Noćna straža
| slika            =The Nightwatch by Rembrandt - Rijksmuseum.jpg
| veličina_slike   =300px
| autor            =[[Rembrandt]]
| godina           =[[1642]]
| tip              =[[uljane boje|ulje]] na platnu
| dimenzije        = 363 cm × 437 cm
| lokacija         = 	Rijksmuseum, [[Amsterdam]]
}}
[[Datoteka:Nachtwacht-kopie-van-voor-1712.jpg|mini|desno|300px|Kopija slike iz 17. vijeka s linijama po kojima je originalno platno skraćeno 1715. godine]]

'''Noćna straža''' je remek djelo [[Holandija|holandskog]] [[barok]]nog slikara [[Rembrandt]]a iz 1642. godine.

Ovo remek djelo ostat će upamćeno po netačnom naslovu ''Noćna straža'' dok je u orginalu naslov glasio '''Društvo Fransa Banning Cocqa i Willem van Ruytenburcha'''&lt;ref&gt;[http://www.rembrandtpainting.net/rembrandt%27s_night_watch.htm &quot;Rembrandt's  Night Watch&quot;]&lt;/ref&gt;. Iz same analize slike danas se da primijetiti da je naziv i ''Noćna'' i ''straža'' u okosnici pogrešan. U vrijeme kada Rembrandt radi ovu sliku formacija ''građanska straža''  nije više bila u funkciji odbrane grada već su uglavnom preusmjereni na društvene ili [[sport]]ske svrhe. S druge strane ''noć'' je opis pridodat slici jer je za veći dio svog postojanja slika bila potamnila od prljavštine i što je bila obložena tamnim lakom, čime se dao pogrešan dojam da slika prikazuje noćni prizor. Ovaj lak je uklonjen 1940. godine.

Slika predstavlja grupni portret građanske straže. Rembrandt je uradio dotad netipičan prikaz grupnog portreta gdje figure nisu postavljene frontalno, simetrično raspoređene u prvom planu, tako da su jasno vidljivi svi portretisani. Umjetnik prikazuje osamnaest vojnika noćne straže ali svaki od njih je u pokretu i nijedna figura nije predstavljena kao da pozira, već izgleda da je umjetnik samo predstavio jedan trenutak svakodnevnog života građanske straže.

''Noćna straža'' opisuje grupu na čijem čelu se nalaze kapetan Frans Banning Cocq (obučen u crno sa crvenom lentom) i poručnik Willem van Ruytenhurch (obučen u žuto s bijelom lentom). U pozadini se naziru gradske zidine sa lukom. Na slici se javlja i neobični lik djevojčice u žutom sa pjetlom. Pijetao je bio simbol građanske straže.

== Vandalizam i oštećenja ==
* 1715. godine slika je premještena u [[amsterdam]]sku gradsku vijećnicu prilikom čega je slika skraćena na sve četiri strane da bi mogla stati u novu prostoriju. Tako je slika izgubila dvije figure na lijevoj strani, vrh slavoluka, balustradu i rub stuba. Samo platno ostalo je kolosalnih dimenzija 363&amp;nbsp;cm × 437&amp;nbsp;cm. 
* 13. januara 1911. godine nezaposleni kuhar mornarice napao je sliku kao čin osvete.
* 14. septembra 1975. godine slika je doživjela svoj najteži napad kada je nezaposleni učitelj Wilhelmus de Rijk isjekao platno na više od desetak mjesta.
* 6. aprila 1990. godine jedan je posjetitelj kiselinom iz spreja našpricao platno, međutim, „samo“ je uništio lak koji je štitio sliku.

== Kulturno nasljeđe ==
Na trgu Rembrandtplein u Amsterdamu postavljena je 2006-2009. godine bronzana rekonstrukcija slavne slike.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nightwatch3d.com/information.htm |title=&quot;Nightwatch 3D&quot; |access-date=28. 12. 2011 |archive-date=11. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211081102/http://www.nightwatch3d.com/information.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Izvor ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|The Night Watch}}
* [http://www.znanje.org/i/i21/01iv02/01iv0224/NAJPOZNATIJA%20DJELA%20REMB..htm Znanje ''Noćna straža''] 
* [http://www.rijksmuseum.nl/aria/aria_assets/SK-C-5?lang=en Rijksmuseum ''Rembrandt masterpieces''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121028174304/http://www.rijksmuseum.nl/aria/aria_assets/SK-C-5?lang=en |date=28. 10. 2012 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [http://www.googleartproject.com/museums/rijks/night-watch Google Art Project ''Noćna straža''] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [http://www.historyofholland.com/rembrandt-and-the-nightwatch.html History of Holland ''Rembrandt and the Nightwatch''] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [http://www.rembrandtpainting.net/rembrandt%27s_night_watch.htm RembrandtPainting ''Rembrandt's  Night Watch''] {{Simboli jezika|en|engleski}}

[[Kategorija:Slikarstvo]]
[[Kategorija:Likovna umjetnost]]
[[Kategorija:Umjetničke slike iz 1642.]]
[[Kategorija:Rembrandtove slike]]
[[Kategorija:Vandalizirane umjetnine]]</text>
      <sha1>fg1x85tenx7zo6es33ffv41s2hmldhu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Preporod (novine)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>154308</id>
    <revision>
      <id>3915679</id>
      <parentid>3853749</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:21:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5857" sha1="0rpblsp91mnvu2okqyaxzm5c5m0h0u9" xml:space="preserve">{{Infokutija novine
| naziv                         = Preporod
| logo                          = 
| logo_veličina                 = 
| logo_okvir                    = 
| logo_alt                      = 
| slika                         = Preporod (naslovna strana - 15. april 2017).jpeg
| veličina_slike                = 
| okvir_slike                   = 
| slika_alt                     = 
| tekst                         = Prikaz naslovne stranice ''Preporoda'' za 15. april 2017.
| moto                          = 
| vrsta                         = 
| format                        = 
| vlasnici                      = 
| osnivači                      = 
| izdavač                       = 
| predsjednik                   = 
| urednik                       = 
| glavni_urednik                = Ekrem Tucaković
| zamjenik_urednika             = 
| pomoćnik_urednika             = 
| generalni_urednik             = 
| generalni_direktor            = 
| urednik_novosti               = 
| generalni_urednik_dizajna     = 
| kampusni_urednik              = 
| šef_kampusa                   = 
| metor_urednik                 = 
| metro_šef                     = 
| urednik_kolumne               = 
| urednik_fotografije           = 
| zaposleni                     = 
| osnovane                      = 1970.
| političko                     = 
| jezik                         = [[Bosanski jezik|Bosanski]]
| prestale_se_objavljivati      = 
| ponovo_pokrenute              = 
| sjedište                      = Gazi Husrev-begova 56a, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| tiraž                         = 
| datum_tiraža                  = 
| čitalaštvo                    = 
| sestrinske_novine             = 
| ISSN                          = 
| oclc                          = 
| RNI                           = 
| web-sajt                      = {{URL|http://www.preporod.com}}
| besplatne_internetske_arhive  = 
| interaktivni_direktor         = 
| država_objave                 = 
| grad_objave                   = 
}}
'''''Preporod''''' je informativno glasilo [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]. Izdavač mu je [[Rijaset]], izlazi dva puta mjesečno u [[Sarajevo|Sarajevu]] i distribuira se na cijelom području Islamske zajednice, kako u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] tako i van države.

Intencija lista je da javnosti ponudi sve relevantne informacije vezane za rad organa i ustanova Islamske zajednice, čelnih ljudi, obavijesti o dešavanjima u džematima, medžlisima, muftijstvima, aktuelnostima među [[muslimani]]ma i ostalim pitanjima od interesa za [[islam]] i muslimane, te pruži informacije o aktuelnostima iz islamskog svijeta.

''Preporod'' je počeo izlaziti 1970. godine. Glavni i odgovorni urednik je Ekrem Tucaković.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/vijesti-izbih/item/558-preporod-cetiri-decenije-gnijezda-vjerodostojne-misli |title=Preporod: Četiri decenije gnijezda vjerodostojne misli |work=preporod.com |access-date=20. 4. 2017 |archive-date=26. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190826051346/https://preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/vijesti-izbih/item/558-preporod-cetiri-decenije-gnijezda-vjerodostojne-misli |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.imam.ba/preporod-svjedok-nase-novije-povijesti/ |title=“Preporod” – svjedok naše novije historije |work=imam.ba |access-date=20. 4. 2017 |archive-date=27. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161227001822/http://www.imam.ba/preporod-svjedok-nase-novije-povijesti/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==
U nepotpisanom redakcijskom članku pod nazivom ''&quot;Izgubljena bitka za Bosnu na internetu: slučaj Wikipedija&quot;'', objavljenom 1. novembra 2022. [[Wikipedia na bosanskom jeziku]], kao i projekat na [[Wikipedia na hrvatskom jeziku|hrvatskom jeziku]] su kritikovani, te se navode citati [[Jahja Muhasilović|Jahje Muhasilovića]], koji poziva na osnivanje &quot;Fondacije&quot;,{{efn|name=Fondacija|Redakcija vjerovatno kao Fondaciju naziva jedan od vidova organiziranja korisnika na Wikipediji: npr. mogućnost osnivanja Wikimedije Bosne i Hercegovine. }} koja bi političkim sredstvima, kao i financiranjem od neodređenih političkih grupacija, mogla nametnuti i promijeniti koncepciju i uređivačku politiku Wikipedije na bosanskom jeziku, što se krši s osnovnim pravilima Wikipedije kao neovisne enciklopedije. U članku se direktno napada i jedan administrator,&lt;ref&gt;&quot;Izgubljena bitka za Bosnu na internetu: slučaj Wikipedija&quot;, ''Preporod, broj 1223/21'', str. 2-3 1. novembar 2022.&lt;/ref&gt; iako stavovi Wikipedije i njenih administratora nisu zatraženi. U online izdanju novina, članak je potpisan inicialima E. S.{{efn|name=ES|Na redakcijskom impresumu pod inicijalima E. S. u grupi novinara nalazi se Elvedin Subašić}}&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/aktuelno/item/11886-izgubljena-bitka-za-bosnu-na-internetu-slucaj-wikipedija | title =Izgubljena bitka za Bosnu na internetu: slučaj Wikipedija | last =E. | first =S. | date =15. 11. 2022 | website =preporod.com | publisher =Preporod | access-date =9. 1. 2023 | archive-date =9. 1. 2023 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230109101758/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/aktuelno/item/11886-izgubljena-bitka-za-bosnu-na-internetu-slucaj-wikipedija | url-status =dead }}&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{službeni sajt}}

{{Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini}}
{{Novine u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Novine u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Mediji u Sarajevu]]
[[Kategorija:Novine osnovane 1970.]]</text>
      <sha1>0rpblsp91mnvu2okqyaxzm5c5m0h0u9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Postojnska jama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>164972</id>
    <revision>
      <id>3915672</id>
      <parentid>3248509</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:17:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1078" sha1="ctfwf1qbjifowi4x62xmz3lke6q6k3g" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}

'''Postojnska jama''' je 20.570 [[Metar|m]] dugi sistem od nekoliko jama u blizini [[Postojna|Postojne]], te najveći takav sistem u [[Slovenija|Sloveniji]].

Ovom sistemu pored Postojnske jame pripadaju [[Otoška jama]], [[Magdalena jama]], [[Črna jama]], [[Pivka jama]], te nekoliko manjih. Načinjena je [[erozija|erozijom]] rijeke [[Pivka (rijeka)|Pivke]], čije su vodene [[masa|mase]] tokom dva miliona godina krojile njenu unutrašnjost.  Stalna temperatura u unutrašnjosti jame je do prije nekoliko godina iznosila 8&amp;nbsp;°C, dok se u zadnje vrijeme kreće između 8 i 10 stepeni. Najveća je dubina jame 115 m.
== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20050914091230/http://www.postojnska-jama.si/
* http://www.burger.si/Jame/PostojnskaJama/2005/seznam_english.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210802051540/https://www.burger.si/Jame/PostojnskaJama/2005/seznam_english.html |date=2. 8. 2021 }}
* http://www.jkor.de/musik/balkan1.mp{{Mrtav link}}
{{Commonscat|Postojna Cave|Postojnska jama}}

[[Kategorija:Špilje]]</text>
      <sha1>ctfwf1qbjifowi4x62xmz3lke6q6k3g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pitaja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>319841</id>
    <revision>
      <id>3915658</id>
      <parentid>3874641</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:32:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915658</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4138" sha1="1f14jd61mb3bdt3pddbld3au1hbmolx" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = lightgreen
| naziv = Pitaja
| slika = Pitaya cross section ed2.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis = ''Presjek ploda pitaje''
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = 
| classis =
| ordo = [[Caryophyllales]]
| familia = [[Cactaceae]]
| genus = ''[[Stenocereus]]'', ''[[Hylocereus]]''
| species = 
}}

'''Pitaja''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Hylocereus undatus'') ili ''zmajsko voće'' je biljka iz porodice kaktusa. Porijeklom je iz [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], odakle je prenesena u ostale krajeve svijeta. Danas se aktivno uzgaja i u zemljama [[Istočna Azija|Istočne]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]] kao što su [[Kambodža]], [[Tajland]], [[Tajvan]], [[Malezija]], [[Vijetnam]]&lt;ref&gt;[http://cactus-epiphytes.eu/z_page_le_fruit_du_dragon.htm Uzgoj pitaje u Vijetnamu]&lt;/ref&gt;, [[Šri Lanka]], [[Filipini]], [[Indonezija]] i [[Bangladeš]]. U Vijetnamu se uzgaja zahvaljujući Francuzima, koji su je donijeli u 19. vijeku.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.vegicept.com/sastojak/pitaja |title=Porijeklo i botaničke činjenice o Pitaji |access-date=29. 1. 2014 |archive-date=17. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140217012701/http://www.vegicept.com/sastojak/pitaja |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U ovoj državi je smatraju autohtonom vrstom, naročito sortu s bijelim mesom.

Zahvaljujući svojim krupnim i atraktivnim cvjetovima bijele boje, koji cvjetaju noću, pitaja je poznata i pod nazivima &quot;''mjesečev cvijet''&quot; ili &quot;''gospa od noći''&quot;. Tokom cvjetanja, biljka proizvodi slatkast [[miris]]. Biljka u prosjeku ima 4 do 6 plodnih ciklusa u godini. [[Plod]] može biti ovalnog, eliptičnog ili kruškolikog oblika. Upadljivog je izgleda i ružičaste boje spolja, dok je meso obično bijele ili crvene boje sa crnim sjemenkama. Voćka teži od 150 do 600 grama, a ponekad može doseći i do jednog kilograma.

== Vrste ==

Postoje tri vrste slatke pitaje, sve sa kožastom, pomalo lisnatom korom:
* ''Hylocereus undatus'' (bijela pitaja) je [[voće]] sa crvenom korom i bijelim mesom. Ovo je najčešća vrsta zmajskog voća.
* ''Hylocereus costaricensis'' (crvena pitaja) ima crvenu koru i crveno meso.
* ''Hylocereus megalanthus'' (žuta pitaja) ima žutu koru i bijelo meso.

== Uzgoj ==

[[Datoteka:Dragonfruit Chiayi market.jpg|mini|250p|Plodovi pitaje]]

Nakon što se detaljno očisti od pulpe, sjeme se suši i skladišti. Sjemenke rastu dobro u kompostu ili mješavini zemlje za saksije čak i kada se uzgaja kao sobna biljka. Počinje klijati obično nakon 11 do 14 dana ako je plitko posađeno. S obzirom da je riječ o kaktusima treba povesti računa da se ne pretjera sa zalijevanjem. Kako rast biljke napreduje, budući da se radi o penjačici, zahtijevati će potporu uz koju se može penjati.

Pitaja cvjeta preko noći i najčešće vene ujutro.&lt;ref&gt;Boning, Charles R. (2006). Florida’s Best Fruiting Plants: Native and Exotic Trees, Shrubs, and Vines. Sarasota, Florida: Pineapple Press, Inc. p. 185. {{ISBN|1-56164-372-6}}.&lt;/ref&gt; Ona se oslanja na noćne oprašivače poput šišmiša ili moljaca za oplodnju. Samooprašivanje neće proizvesti plodove kod nekih vrsta, i dok je ukrštanje rezultiralo sa nekoliko &quot;samooprašujućih&quot; vrsta, ukršteno [[oprašivanje]] sa drugim varijetetima biljke povećalo je broj i kvalitet plodova. Ovo ograničava mogućnosti uzgoja biljke kod kuće. Međutim, biljke mogu cvjetati između tri i šest puta godišnje, zavisno od uslova uzgoja. Kao i kod drugih kaktusa, ako se otkine zdrav dio biljke, on se može koristiti kao pelcer i postati nova biljka.

Biljka može izdržati temperature do 40&amp;nbsp;°C, kao i veoma kratke periode smrzavanja, ali neće preživjeti dugotrajno izlaganje temperaturama mržnjenja. ''Hylocereus'' se prilagodio na život u suhoj tropskoj klimi sa umjerenom količinom padavina. Zmajsko voće rađa na kaktusolikim stablima 30-50 dana nakon cvjetanja, a može imati i 5-6 ciklusa berbe godišnje. Neke farme u [[Vijetnam]]u proizvedu 30 tona voća po hektaru svake godine.&lt;ref&gt;Jacobs (1999)&lt;/ref&gt;

== Reference ==

{{refspisak}}
{{Commonscat|Pitaya}}

[[Kategorija:Caryophyllales]]</text>
      <sha1>1f14jd61mb3bdt3pddbld3au1hbmolx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glušci (Metković)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>352946</id>
    <revision>
      <id>3915691</id>
      <parentid>3876107</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:22:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>29752</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slika</comment>
      <origin>3915691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4437" sha1="j1hj5z1vdlfggs7ee8xglz8nj42zoab" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Glušci
|vrsta               = naselje
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = 
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               =  Glusci.jpg
|opis_slike          = 
|dimenzija_slike     =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt; 
|županija            = [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|20px|border]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]
|općina              = [[Metković]]
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| širina_stepeni        = 43| širina_minuta = 01| širina_sekundi = 05| širina_SJ = N
| dužina_stepeni        = 17| dužina_minuta = 40| dužina_sekundi = 41| dužina_IZ = E
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    = 9
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površina grad           = 
|površina općina         = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 
|stanovništvo grad                        = 53
|stanovništvo ukupno                      = 
|stanovništvo godina                      = [[2021.]]
|stanovništvo općina godina               = 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = 
|gradonačelnik stranka                    =  
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
|poštanski broj                           = 20350 Metković
|pozivni broj                             = (+385) 20
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija                          = Hrvatska
| opis_karte                              = 
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                            = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                =
}}
'''Glušci''' su naseljeno mjesto u sastavu grada [[Metković]]a, [[Dubrovačko-neretvanska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]].

== Historija ==

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine [[Metković]].

==Stanovništvo==

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Metković)|popisu stanovništva 2021]]. godine, Glušci su imali 53 stanovnika.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;17&quot; | Broj stanovnika po popisima&lt;ref&gt;[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]&lt;/ref&gt;
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]]
|-
| 0 || 0 || 93 || 89 || 99 || 126 || 0 || 0 || 138 || 146 || 153 || 130 || 106 || 97 || 65 || 76 || 53
|-
|}

&lt;small&gt;'''Napomena''': ''U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju [[Metković]]. U 1880. i 1890. iskazano kao dio naselja.''&lt;/small&gt;

===Popis [[1991.]]===

Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Metković)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Glušci je imalo 97 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 0.5em auto; text-align: center;&quot;
|-
! colspan=&quot;1&quot; | Glušci
|-
| [[1991.]]
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb  = center
| caption=ukupno: 97
| label1 = [[Srbi]] 94
| value1 = 96.90
| color1 = #FF0000
| label2 = [[Hrvati]] 3
| value2 = 3.09
| color2 = #4169E1
}} 
|-
|}

== Literatura ==

* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
* Knjiga: &quot;Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{stub-naselje-Hrvatska}}
{{Metković}}

[[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]</text>
      <sha1>j1hj5z1vdlfggs7ee8xglz8nj42zoab</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Numerička integracija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>360665</id>
    <revision>
      <id>3915560</id>
      <parentid>3877846</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:40:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915560</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20863" sha1="42i8ijg235nfi8n2fccve13y8aq9yb3" xml:space="preserve">{{dobar članak}}
[[Datoteka:Integral as region under curve.svg|mini|Numerička integracija se sastoji od traženja numeričke aproksimacije za neku vrijednost S]]
U [[Numerička analiza|numerici]], '''numerička integracija''' se sastoji od velike porodice algoritama za računanje numeričke vrijednosti određenog integrala, a pojam se također koristi za opis numeričkog rješenja [[Diferencijalna jednačina|diferencijalne jednačine]]. Termin '''numerička kvadratura''' je manje-više sinonim za numeričku integraciju, pogotovo za jednodimenzionalne integrale. Numerička integracija u više dimenzija opisuje se kao '''kubatura''',&lt;ref&gt;{{MathWorld | urlname=Cubature | title=Cubature }}&lt;/ref&gt; iako se izrazom ''kvadratura ''podrazumijeva i višedimenziona integracija.

Osnovni problem u numeričkoj integraciji je izračunati približnu vrijednost određenog integrala:

:&lt;math&gt;I=\int_a^b\! f(x)\, dx&lt;/math&gt;

sa zadatim stepenom tačnosti. Ako je {{math|''f(x)''}} glatka funkcija integrisana preko malog broja dimenzija i ako je domen integracije zatvoren, tada postoji više metoda za aproksimaciju integrala na željenu preciznost.

== Historija ==
{{main|Kvadratura (matematika)}}
'''Kvadratura '''je historijski matematički pojam, a znači računanje površine. Kvadraturni problemi su bili glavni zadaci koji su zadavani kao izvor za [[Matematička analiza|matematičku analizu]]. [[Stara Grčka|Starogrčki]] matematičari su prema Pitagorinoj doktrini shvatili računanje površine kao proces konstrukcije geometrijskog kvadrata koji ima jednaku površinu (''kvadriranje''). To je razlog zašto je proces nazvan '''kvadratura'''. Primjeri: kvadratura kruga, hipokratov mjesec i kvadratura parabole. Ova konstrukcija može biti izvedena jedino upotrebom šestara i lenjira.

[[Datoteka:Mitjana geomètrica amb teorema de l'altura.PNG|mini|lijevo|220px|Stara metoda traženja [[Geometrijska sredina|geometrijske sredine]]]]
Za kvadraturu pravougaonika sa stranicama ''a'' i ''b'' potrebno je konstruisati kvadrat sa stranicom: &lt;math&gt;x =\sqrt {ab}&lt;/math&gt;

Za ovu svrhu moguće je koristiti sljedeću činjenicu: ako se nacrta krug sa zbirom stranica ''a'' i ''b'' kao prečnik, onda je visina BH (sa tačke njihovog dodira do presijecanja sa krugom) jednaka njihovoj geometrijskoj sredini. Jednaka geometrijska konstrukcija rješava problem kvadrature paralelograma i trougla.

[[Datoteka:Parabola and inscribed triangle.svg|mini|200px|&lt;p&gt;Površina segmenta parabole&lt;/p&gt;]]
Problemi kvadrature za krivolinijske figure su mnogo složeniji. Kvadratura jednog kruga sa šestarom i lenjirom je bila dokazana u 19. vijeku kao nemoguća. Ipak, za neke oblike (npr. hipokratov mjesec) kvadratura se može obaviti. Kvadrature sferične površine i dijela parabole koje je uradio [[Arhimed]] postao je najveći uspjeh u antičkoj analizi.
* [[Površina]] lopte je jednaka četverostrukoj površini velikog kruga ove lopte.
* Površina dijela parabole odsječena pravcem je 4/3 površine od trougla koji je upisan u ovaj segment.
Za dokaz rezultata, Arhimed je koristio metodu Eudoksa.

U srednjovjekovnoj Evropi, kvadratura je značila proračun površine koristeći bilo koju metodu. Češće je metoda nedjeljivosti korištena; manje je rigorozna, a jednostavnija i dobra. Pomoću nje, [[Galileo Galilei]] i [[Gilles de Roberval]] su našli površinu svoda cikloide, [[Grégoire de Saint-Vincent]] je istražio površinu ispod hiperbole (''Opus Geometricum'', [[1647.|1647]]), a [[Alphonse Antonio de Sarasa]], de Saint-Vincentov učenik i komentator, uspostavio je relaciju ove površine sa logaritmima.

[[John Wallis]] je &quot;algebrizirao&quot; ovaj metod: napisao je u svojim ''Arithmetica Infinitorum'' (1656.) serijama ono što se danas zove određenim integralom, te izračunao njihove vrijednosti. [[Isaac Barrow]] i [[James Gregory (mathematician)|James Gregory]] su napravili dalji napredak: kvadrature za neke algebarske krivulje i spirale. [[Christiaan Huygens]] je uspješno izveo kvadrature nekih &quot;materijala revolucije&quot;.

Kvadratura hiperbole od Saint-Vincenta i de Sarasae je ustupila novu funkciju, [[prirodni logaritam]], kritičnog značaja.

S otkrićem integralnog računa došla je univerzalna metoda za računanje površine. Kao odgovor, termin '''kvadratura''' je postao tradicionalan, a umjesto toga moderna fraza &quot;''računanje određenog integrala''&quot; je češće upotrebljavana.

== Razlozi za numeričku integraciju ==

Postoji više razloga zašto se koristi numerička integracija. Funkcija koja se integriše ''f(x)'' može biti poznata samo na pojedinim mjestima, što se radi uzimanjem uzorka. Neki super računari i ostale računarske aplikacije nekad trebaju numeričku integraciju baš radi ovog razloga.

Formula za funkciju koja se integriše može biti poznata, ali može biti teško ili nemoguće naći antiderivaciju koja je elementarna funkcija. Jedan primjer je funkcija ''f(x)'' = exp(−''x''&lt;sup&gt;''2''&lt;/sup&gt;), antiderivacija koja se ne može napisati u elementarnoj formi.

Moguće je naći antiderivaciju simbolično, ali je mnogo jednostavnije naći numeričku aproskimaciju nego računati antiderivaciju (anti-izvod). Ovo može biti korišteno ako je antiderivacija data kao neograničeni niz proizvoda ili ako bi proračun zahtijevao specijalne funkcije koje nisu dostupne računarima.

== Metode za jednodimenzione integrale ==

Metode numeričke integracije se općenito mogu opisati kao kombinacije procjena integranda (funkcije) da se dobije aproksimacija integrala. Integrand je definisan kao konačan skup tačaka nazivanih '''integracione tačke''' i zbir ovih vrijednosti se koristi za aproksimaciju integrala. Integracione tačke i zbir zavise od posebnih metoda koje se koriste i preciznosti koja se traži aproksimacijom.

Važan dio analize bilo koje numeričke integracione metode je proučavanje ponašanja greške aproksimacije kao funkcija broja procjene integranda. Metoda koja ima malu grešku za mali broj procjena se često smatra superiornom. Smanjenjem broja procjena integranda, smanjuje se i broj korištenih aritmetičkih operacija te se smanjuje ukupna greška proračuna. Također, svaka procjena uzima vrijeme, a integrand može biti svojevoljno komplikovan.

''Brute force'' metoda (&quot;nasilna metoda&quot; koja koristi sve kombinacije) numeričkog integrisanja može biti obavljena ako integrand ima &quot;dobro ponašanje&quot; (tj. ako je funkcija neprekidna i iz ograničene varijacije), sa procjenom integranda sa veoma malim korakom - inkrementom.

=== Kvadraturna pravila zasnovana na interpolaciji funkcija ===

Veliki broj kvadraturnih pravila može se naći izvođenjem funkcija koje su jednostavne za integriranje. Najčešće funkcije koje se interpoliraju su polinomi.

[[Datoteka:Integration rectangle.svg|okvir|Ilustracija kvadratnog pravila.]]
Najjednostavnija metoda ovog tipa je dopuštanje da interpolirana funkcija bude konstantna funkcija (polinom nultog stepena) koja prolazi kroz tačku sa koordinatama ((''a''+''b'')/2, ''f''((''a''+''b'')/2)). Ovo se zove ''pravilo sredine (srednje tačke)'' ili ''kvadratno pravilo''.

:&lt;math&gt;\int_a^b f(x)\,dx \approx (b-a) \, f\left(\frac{a+b}{2}\right)&lt;/math&gt;

[[Datoteka:Integration trapezoid.svg|okvir|Ilustracija trapeznog pravila.]]
Interpolacijska funkcija može biti polinom prvog stepena koja prolazi kroz tačke: (''a'', ''f''(''a'')) i (''b'', ''f''(''b'')). Ovo se zove ''[[trapezno pravilo]]''.

:&lt;math&gt;\int_a^b f(x)\,dx \approx (b-a) \, \frac{f(a) + f(b)}{2}.&lt;/math&gt;

[[Datoteka:Integration simpson.png|okvir|Ilustracija Simpsonovog pravila.]]
Za bilo koje od ovih pravila može se napraviti preciznija aproksimacija prekidanjem intervala [a, b] na veći broj podintervala, računajući aproksimaciju za svaki podinterval te sabirajući sve u jedan rezultat. Ovo se zove ''kompozitno pravilo'', ''prošireno pravilo'' ili ''iterativno pravilo''. Naprimjer, kompozitno trapezno pravilo ima slijedeći oblik:

:&lt;math&gt;\int_a^b f(x)\,dx \approx \frac{b-a}{n} \left( {f(a) \over 2} + \sum_{k=1}^{n-1} \left( f \left( a+k \frac{b-a}{n} \right) \right) + {f(b) \over 2} \right)&lt;/math&gt;

gdje podintervali imaju oblik [''k'' ''h'', (''k''+1) ''h''], sa ''h'' = (''b''−''a'')/''n'' i ''k'' = 0, 1, 2, ..., ''n''−1.

Interpolacija sa polinomima procijenjena tačkama sa jednakim rastojanjima u zatvorenom sektoru [''a'', ''b''] se radi ''[[Newton-Cotesove formule|Newton-Cotesovim formulama]]'' (njutn-kotes), od koje su primjeri trapezno i kvadratno pravilo. Simpsonovo pravilo, koje se bazira na polinomima drugog reda, također je Newton-Cotesova formula.

Kvadraturna pravila sa jednako razmaknutim tačkama imaju veoma pogodnu osobinu ''gniježđenja''. Odgovarajuće pravilo sa svakim potpodijeljenim intervalom sadrži sve trenutne tačke, pa ove vrijednosti integranda mogu biti ponovo iskorištene.

Ako se dopusti da intervali između interpolacionih tačaka variraju, onda se nalazi nova grupa kvadraturnih formula, kao što je Gaussova kvadraturna formula. Gaussovo kvadraturno pravilo je još preciznije od Newton-Cotesovog pravila koje zahtjeva jednak broj iteracija ako je funkcija koja se integriše (integrand) glatka krivulja (npr. ako je dovoljno diferencijabilna). Ostale kvadraturne metode sa varijacijom intervala uključuju Clenshaw–Curtis kvadraturne metode (također zvane Fejér kvarature), koje se gnijezde.

Gaussova kvadraturna pravila nemaju osobinu gniježđenja, ali Gauss–Kronrod kvadraturne formule imaju.

=== Prilagodljivi algoritmi ===

Ako ''f(x)'' nema puno izvoda na svim tačkama, ili ako izvodi postanu ogromni, onda je Gaussova kvadratura često nedovoljna. U tom slučaju, algoritam ispod će bolje uraditi zadatak:

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;python&quot;&gt;
def racunanje_odredjenog_integrala(f, initial_step_size):
    '''
    Ovaj algoritam računa određeni integral (onaj koji ima granice)
    funkcije od 0 do 1, birajući manje korake kod problematičnih
    tačaka.
    '''
    x = 0.0
    h = initial_step_size
    akumulator= 0.0
    while x &lt; 1.0:
        if x + h &gt; 1.0:
            h = 1.0 - x
        quad_this_step =
        if error_too_big_in_quadrature_of_over_range(f, [x,x+h]):
            h = make_h_smaller(h)
        else:
            akumulator+= quadrature_of_f_over_range(f, [x,x+h])
            x += h
            if error_too_small_in_quadrature_of_over_range(f, [x,x+h]):
                h = make_h_larger(h) # Izbjegavanje dangubljenja na malim koracima.
    return akumulator
&lt;/syntaxhighlight&gt;

Neki detalji algoritma zahtijevaju pažljiv pristup. Za više slučajeva, pronalazak greške kvadrature na intervalu za funkciju ''f''(''x'') nije očit. Jedno poznato rješenje je koristiti dva pravila kvadratura i korištenjem razlike se može procijeniti greška kvadrature. Čest problem je odlučiti šta označava &quot;premalo&quot; ili &quot;preveliko&quot;. Lokalni kriterij za &quot;preveliko&quot; je da kvadraturna greška ne smije biti veća od ''t'' · ''h,'' gdje je ''t,'' realni broj, tolerancija koja se želi podesiti za globalnu grešku. Opet, ako je ''h'' već malo, onda ga može biti bespotrebno praviti čak manjim iako je kvadraturna greška velika. Globalni kriterij je da zbir grešaka na svim intervalima bude manji od ''t''. Ovaj tip analize greške se često naziva &quot;posteriori&quot; zato što se nakon svake procjene računa i greška.

=== Metoda ekstrapolacije ===

Preciznost kvadraturnog pravila kod Newton-Cotesovog tipa je uglavnom funkcija broja na tačkama procjene. Rezultat je često više pouzdan kad se broj tačaka poveća ili, ekvivalentno, kad se razmaci između tačaka smanje. Nameće se pitanje kakav bi rezultat bio kada bi razmaci među tačkama bili jednaki nula. Ovo se može odgovoriti ekstrapolacijom rezultata od 2 do ''n'' razmaka koristeći ubrzavajuće metode kao npr. Richardsonove ekstrapolacije. Ekstrapolaciona funkcija može biti polinom ili racionalna funkcija. Ekstrapolacione metode su opisanje detaljnije od strane Stoera i Bulirscha (Sekcija 3.4) i implementirane su u više metoda u [[QUADPACK]] biblioteci.

=== Konzervativna (a priori) procjena greške ===

Ako se pusti da ''f'' ima ograničen prvi izvod na zatvorenom intervalu [''a'', ''b''], teorema srednje vrijednosti za ''f'', gdje je ''x'' &lt; ''b'', daje:

: &lt;math&gt;(x - a) f'(v_x) = f(x) - f(a)\,&lt;/math&gt;

za neke ''v&lt;sub&gt;x&lt;/sub&gt;'' iz intervala [''a'',''x''] zavisne od ''x''. Ako se integriše po ''x'' od ''a'' do ''b'' na obje strane i uzmu apsolutne vrijednosti, dobije se:

: &lt;math&gt;\left| \int_a^b f(x)\,dx - (b - a) f(a) \right|
  = \left| \int_a^b (x - a) f'(v_x)\, dx \right|&lt;/math&gt; (*)

Može se dalje aproksimirati integral na desnoj strani nejednakosti ubacujući apsolutnu vrijednost u integrand i smjenom slova u ''f''' prema gornjoj granici:

: &lt;math&gt;\left| \int_a^b f(x)\,dx - (b - a) f(a) \right| \leq {(b - a)^2 \over 2} \sup_{a \leq x \leq b} \left| f'(x) \right|&lt;/math&gt; (**)

Ako se aproksimira integral '''∫&lt;sub&gt;''a''&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;''b''&lt;/sup&gt; ''f''(''x'') d''x''''' sa kvadraturnim pravilom (''b''&amp;nbsp;−&amp;nbsp;''a'')''f''(''a''), tada greška nije veća od one na desnoj strani kod (**). Ovo se može pretvoriti u analizu greške za Riemannovu sumu (*), dajući gornju granicu za izražavanje greške od određene aproksimacije:

: &lt;math&gt;{n^{-1} \over 2} \sup_{0 \leq x \leq 1} \left| f'(x) \right|&lt;/math&gt;

(Komentar: U ovom primjeru je ovo greška koja je izračunata za primjer &lt;math&gt;f(x) = x&lt;/math&gt;.)

Koristeći više izvoda i popravljanja kvadrature može se dobiti ista greška analize koristeći se [[Taylorov red|Taylorovim redovima]] (koristeći parcijalnu sumu sa ostatkom) za ''f''. Ova analiza greške daje striktnu gornju granicu greške ako postoje izvodi za ''f''.

Ova metoda integracije može biti kombinovana sa ''aritmetikom intervala'' da kreira računarski dokaz i ''verificirane'' proračune.

=== Integrali sa beskonačnim intervalima ===

Postoji nekoliko metoda za aproksimaciju integracije kod neograničenih intervala. Uobičajena tehnika uključuje posebno izvedena kvadraturna pravila, poput Gauss-Hermite kvadratura za integrale na čitavoj liniji realnih brojeva i Gauss-Laguerre kvadrature za integrale na pozitivnim realnim brojevima.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Leader |first=Jeffery J. | authorlink=Jeffery J. Leader| title=Numerical Analysis and Scientific Computation |url=https://archive.org/details/numericalanalysi0000lead |year=2004 |publisher=Addison Wesley |location= |isbn= 0-201-73499-0}}&lt;/ref&gt; Monte Carlo metode se također mogu koristiti ili zamjenom promjenljivih na konačan interval. To se može predstaviti za neograničene intervale s obje strane:

:&lt;math&gt;
\int_{-\infty}^{+\infty} f(x) \, dx = \int_{-1}^{+1} f\left( \frac{t}{1-t^2} \right) \frac{1+t^2}{(1-t^2)^2} \, dt,
&lt;/math&gt;

ili polu-beskonačne intervale:

:&lt;math&gt;
\int_a^{+\infty}f(x) \, dx =\int_0^1 f\left(a + \frac{t}{1-t}\right) \frac{dt}{(1-t)^2} &lt;/math&gt;

:&lt;math&gt;
\int_{-\infty}^a f(x) \, dx = \int_0^1 f\left(a - \frac{1-t}{t}\right) \frac{dt}{t^2}&lt;/math&gt;

kao moguće transformacije.

== Višedimenzioni integrali ==

Kvadraturna pravila koja su razmatrana dosad pravljena su s ciljem računanja jednodimenzionih integrala. Za računanje istih u više dimenzija, jedan pristup je izraziti višestruki integral kao ponovljeni jednodimenzioni integral koristeći se Fubinijevom teoremom. Ovaj pristup traži proračune funkcije da rastu eksponencijalno kako se povećava broj dimenzija. Dvije metode su poznate za postizanje ovoga tzv. ''prokletstva dimenzionalnosti''.

=== Monte Carlo ===

Metode Monte Carla i kvazi metode istog su jednostavne za koristiti na višedimenzionim integralima i mogu dobivati veću preciznost za isti broj od proračuna funkcija nego metodom ponovljenih integracija koristeći se jednodimenzionim metodama.

Veliki broj korisnih Monte Carlo metoda su tzv. Markov lanac za Monte Carlo algoritme, koji sadrže Metropolis-Hastings algoritam i Gibbsovo uzimanje uzorka.

=== Sparsova rešetka ===
Sparsove rešetke je originalno razvio Smolyak za kvadrature višedimenzionih funkcija. Ova metoda je uvijek zasnovana na jednodimenzionom pravilu kvadrature, ali obavlja sofisticiraniju kombinaciju jednovarijantnih rezultata.

== Veza sa diferencijalnim jednačinama ==

Problem traženja integrala:
:&lt;math&gt;F = \int_a^b f(x)\, dx&lt;/math&gt;
može biti reduciran na problem početne vrijednost za uobičajenu diferencijalnu jednačinu. Ako je gornji integral obilježen sa ''F''(''x''), onda funkcija ''F'' zadovoljava:
:&lt;math&gt; \frac{d F(x)}{d x} = f(x), \quad F(a) = 0. &lt;/math&gt;
Metode razvijene za uobičajene diferencijalne jednačine, kao Runge-Kutta, mogu biti iskorištene na ponovljeni problem i za proračun integrala. Naprimjer, standardna Runge-Kutta metoda iskorištena na diferencijalnu jednačinu kreira Simpsonovo pravilo odozgo.

Diferencijalna jednačina ''F'' ' (''x'') = ƒ(''x'') ima specifičan oblik: desna strana sadrži samo zavisnu varijablu (ovdje ''x'') i nezavisnu (ovdje ''F''). Ovo znatno pojednostavljuje teoriju i algoritme.

== Također pogledajte ==
* [[Numeričko rješavanje diferencijalnih jednačina]]
* [[Greška zaokruživanja (numerika)]]
* [[Trapezno pravilo]]

== Reference ==
{{refspisak}}
* [[Philip J. Davis]] and [[Philip Rabinowitz (mathematician)|Philip Rabinowitz]], ''Methods of Numerical Integration''
* [[George E. Forsythe]], Michael A. Malcolm, and [[Cleve B. Moler]], ''Computer Methods for Mathematical Computations''. Englewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall, 1977. ''(v. Poglavlje 5.)''
* {{Citation|last1=[[William H. Press|Press]]|first1=W.H.|last2=[[Saul Teukolsky|Teukolsky]]|first2=S.A.|last3=Vetterling|first3=W.T.|last4=Flannery|first4=B.P.|year=2007|title=Numerical Recipes: The Art of Scientific Computing|edition=3rd|publisher=Cambridge University Press|publication-place=New York|isbn=978-0-521-88068-8|chapter=Chapter 4. Integration of Functions|chapter-url=http://apps.nrbook.com/empanel/index.html?pg=155|access-date=20. 6. 2014|archive-date=4. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304040514/http://apps.nrbook.com/empanel/index.html?pg=155|url-status=dead}}
* [[Josef Stoer]] and [[Roland Bulirsch]], ''Introduction to Numerical Analysis''. New York: Springer-Verlag, 1980. ''(v. Poglavlje 3.)''
* [[Carl Benjamin Boyer|Boyer, C. B.]], ''A History of Mathematics'', 2nd ed. rev. by Uta C. Merzbach, New York: Wiley, 1989 {{ISBN|0-471-09763-2}} (1991 pbk ed. {{ISBN|0-471-54397-7}}).
* [[Howard Eves|Eves, Howard]], ''An Introduction to the History of Mathematics'', Saunders, 1990, {{ISBN|0-03-029558-0}},

== Vanjski linkovi ==
* [http://numericalmethods.eng.usf.edu/mws/gen/07int/index.html Integracija: Pozadina, simulacije, itd.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901081129/http://numericalmethods.eng.usf.edu/mws/gen/07int/index.html |date=1. 9. 2006 }} (en) na ''Holistic Numerical Methods Institute''

=== Besplatan softver za numeričku integraciju ===

Numerička integracija je jedan od najviše istraživanih problema u numerici. Od velikog broja softverskih rješenja, izdvojeno je nekoliko besplatnih paketa otvorenog koda:

* [[QUADPACK]] (dio SLATEC-a): opis [http://www.netlib.org/slatec/src/qpdoc.f], izvorni kod [http://www.netlib.org/slatec/src]. QUADPACK je kolekcija algoritama, u [[FORTRAN|Fortran]]&lt;nowiki/&gt;u, za numeričku integraciju baziranu na Gausovim kvadraturama.
* [https://web.archive.org/web/20120313204756/http://openopt.org/interalg interalg]: [[softver]] od [[OpenOpt]]/[[FuncDesigner]] frameworksa, baziran na analizi intervala, garantovanoj preciznosti, licenci: BSD (besplatan za svaku svrhu)
* [http://www.gnu.org/software/gsl/ GSL] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050609001819/http://www.gnu.org/software/gsl/ |date=9. 6. 2005 }}: The GNU Scientific Library (GSL) jeste numerička biblioteka napisana u [[C (programski jezik)|programskom jeziku C]] koja pruža veliki obim matematičkih rutina, poput Monte Carlo integracije.
* Algoritmi numeričke integracije se mogu naći u [[Guide to Available Mathematical Software|GAMS]] razredu [http://gams.nist.gov/serve.cgi/Class/H2 H2].
* [http://www.alglib.net/integral/ ALGLIB] je kolekcija algoritama napisanih u C# / C++ / Delphi / Visual Basic / itd. za numeričku integraciju (uključuje Bulirsch-Stoer i Runge-Kutta integratore).
* [http://www.feynarts.de/cuba/ Cuba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407085022/http://www.feynarts.de/cuba/ |date=7. 4. 2014 }} je biblioteka besplatnog softvera od nekoliko višedimenzionih integracionih algoritama.
* [http://ab-initio.mit.edu/wiki/index.php/Cubature Cubature] kod za višedimenzionu integraciju.
* [http://www.scilab.org/ Scilab] softver otvorenog koda pod CeCILL licencom (kompatibilna sa GPL licencom), pruža moćne mogućnosti uključujući numeričku integraciju.

[[Kategorija:Numerička analiza]]
[[Kategorija:Numerička integracija| ]]</text>
      <sha1>42i8ijg235nfi8n2fccve13y8aq9yb3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rupice na licu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>380221</id>
    <revision>
      <id>3915594</id>
      <parentid>3858428</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:38:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */</comment>
      <origin>3915594</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4231" sha1="15unap7nleyw0pb9vlxt83xqso44pkv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Andrew Scheer in Delta - 2019 (48898645342) (cropped).jpg|thumb|Rupice na licu]]
'''Rupice na licu''' su mala prirodna udubljenje na površini lica, nastale usljed poremećaja funkcije određenih snopova mišićnih vlakana, najčešće na obrazima  i [[brada (anatomija)|bradi]]. Mogu se uočiti i na leđima ([[Venerine rupice]]) i nekim drugim dijelovima tijela. 
==Opis==
Rupice se  najčešće na obrazima  i [[brada (anatomija)|bradi]].  Mogu se uočiti i na leđima ([[Venerine rupice]]) i nekim drugim dijelovima tijela, a mogu pojaviti ili nestati nakon izvjesnog perioda.

Može biti zanimljivo da je srednjevjekovmi &quot;ljepotni ideal&quot; ženske ljupkosti uključivao i ovaj detalj u crtama lica, zbog čega su dame nosile noćne kalup-maske za ostavljanje udubljenja na odgovarajućim pozicijama.
==Fiziologija==
Rupice na tijelu su posljedica deformacije ili nefunkcionalnosti odgovarajućih mišića, osobito one na licu.&lt;ref&gt;Dimple Creation – Cute as a button, who pays for a deformity? http://www.cosmeticsurgerytoday.com/facial_cosmetic_surgery/dimple-creation-cute-as-a-button/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226110025/http://www.cosmeticsurgerytoday.com/facial_cosmetic_surgery/dimple-creation-cute-as-a-button/ |date=26 Februar 2014 }}&lt;/ref&gt; Mogu  biti uzrokovana i  varijacijom u strukturi velikog jagodičnog mišiča  mišića (''zygomaticus major''). Uočeno je da prisustvo dvostruke  ili bifidne forme ovog  mišića može objasniti formiranje obraznih rupica.&lt;ref&gt;Pessa J. E. et al. 1998): Double or bifid zygomaticus major muscle: anatomy, incidence, and clinical correlation. Clinical Anatomy, 11 (5): 310-313.&lt;/ref&gt; Ova bifidna varijacija mišića polazi kao jednostruka struktura iz jagodičnih [[kost]]iju. Prema se  dijeli sa na gornji  snop koji se  u  tipskom  položaju ubacuje iznad uglu [[usta]]. Jedan donji snop se umeće ispod uglu usta. Zato su rupice na licu posebno uočljive pri osmjehu ili svakom razvlaćenju usnog otvora, odnosno usni i grimasama [[lice (anatomija)|lica]].
==Genetika==
Wiedemann (1990) je [[nasljeđivanje]] rupica na licu opisao kao nepravilno [[Dominantnost|dominantno]]. Jednostrano je posmatrao rupice kod  5-godišnje djevojčicu čija je majka također imala slične rupice kad je bila dijete, također u svom lijevom obrazu, i to samo kada se smijala. Prema starosti, potpuno su joj nestale. Također spomenuo bilateralne obrazne rupice 14-godišnjeg dječaks, čija je majka imala bilateralne rupice koja je nestala prema odrasloj dobi. U drugoj porodici, brat i sestra, njihov otac, tri strica, kao i njihov djed i pradjed, imali su također rupice oba obraza. U ovoj porodici, rupice su uvijek bile prisutni pri rođenju, a nisu  postajale  manje uoćljive ni tokom života.&lt;ref&gt;Wiedemann H. R. (1990): Cheek dimples.  Am. J. Med. Genet(Letter), 36: 376.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[PubMed: 2363446, related citations]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.omim.org/entry/126100?search=facial%20dimple&amp;highlight=dimple%20facial]&lt;/ref&gt;

Imajuči to u vidu i  [[Klasična genetika|klasičnogenetički]] pristup prihvata ovo svojstvo kao [[autosom]]no [[dominantnost|dominantnu]] [[fenotip]]sku oznaku, iako se odavno dovodi u sumnju model jednostavnog [[Gregor Mendel|Mendelovskog]] nasljeđivanja dimorfizna lice bez rupica - lice s rupicama.&lt;ref&gt;McDonald J. H. (2015): Myths of human genetics.http://udel.edu/~mcdonald/mythdimples.html. Sparky House Publishing.&lt;/ref&gt; Međutim, i u [[univerzitet]]skim udžbenicima novije generacije, prisustvo rupica na licu se navodi kao primjer potpuno  ili  &quot;iregularno&quot; dominantnog [[osobina|svojstva]],  koje je vjerojatno pod kontrolom jednog  [[gen]]a, ali i pod uticajem nekih drugih.&lt;ref&gt;University of Utah: Observable human characteristics.http://learn.genetics.utah.edu/content/inheritance/observable/&lt;/ref&gt; Moguće je da je to posljedica  svakodnevne uočljivosti ove oznake i nedostatka provjerljive argumentacije među negatorima klasične hipoteze o načinu nasljeđivanja ove osobine.

==Reference==
{{refspisak}}
==Također pogledajte==
*[[Lice (anatomija)]]
*[[Venerine rupice]]
*[[Mendelovska genetika egzofenotipa čovjeka]]

[[Kategorija:Genetika]]
[[Kategorija:Klasična genetika]]
[[Kategorija:Crte lica]]</text>
      <sha1>15unap7nleyw0pb9vlxt83xqso44pkv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Apoptoza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>384534</id>
    <revision>
      <id>3915562</id>
      <parentid>3858810</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:51:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi</comment>
      <origin>3915562</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16127" sha1="h1kzmz69kz7fdhfatnrletqh931wbq7" xml:space="preserve">[[Datoteka:Apoptosis DU145 cells mosaic.jpg|mini|Etoposidom tretirane DU145 ćelije [[rak]]a [[prostata|prostate]] eksplodiraju u kaskadu apoptoznih tijela.&lt;br&gt;Slike su izdvojene iz snimka koji pokriva period od 61 sata.&lt;br&gt;
Optičke debljine su označene bojama. Sa povećanjem debljine, boja se mijenja od sive do žute, crvene, ljubičaste i na kraju crne.&lt;br&gt;
(Pogledajte video na The Cell: An Image Library)]]
'''Apoptoza''' ([[grčki jezik|grč.]] ἀπό - ''apo'' = pri, od, tada + πτῶσις - ''ptōsis'' = pad) je proces [[Programirana ćelijska smrt|programirane smrti ćelije]] (''PCD'') koja može nastati kod višećelijskih [[Organizam (biologija)|organizama]].&lt;ref&gt;Green D. (2011): Means to an end: Apoptosis and other cell death mechanisms. Cold Spring Harbor Laboratory Press. Cold Spring Harbor, NY, {{ISBN|978-0-87969-888-1}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://books.google.com/books/about/Means_to_an_End.html?id=s8jBcQAACAAJ.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R.,  Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.&lt;/ref&gt;
[[Biohemija|Biohemijski]] procesi dovode do promjena karakteristika ćelije ([[Morfologija (biologija)|morfologije]]) i [[smrt]]i. Te promjene uključuju mežuranje i skupljanje ćelije, [[Jedro (biologija)|jedarnu]] fragmentaciju, kondenzaciju i fragmentaciju [[hromatin]]a i [[hromosom|hromosomske]] [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]].

Za razliku od [[nekroza|nekroze]], što je oblik traumatske ćelijske smrti koja je posljedica akutne ćelijske povrede, apoptoza općenito organizmu daje prednosti tokom životnog ciklusa. Na primjer, razdvajanje prstiju na rukama i nogama u razvoju ljudskog [[Zametak|embriona]] dolazi zato što ćelije između prstiju prolaze kroz apoptoze. Apoptoza također proizvodi ćelijske fragmente koji se zovu apoptozna tijela koja [[Fagocitoza|fagocitne ćelije]] mogu brzo progutati i ukloniti prije nego što se sadržaj ćelije može prosuti na okolne ćelije i dovesti do oštećenja.&lt;ref&gt;Alberts B, Johnson  A., Lewis J., Raff M., Roberts K., Walter P.  (2008): Molecular biology of the cell, 5th edition. Garland Science, New York, {{ISBN|978-0-8153-4105-5}}.&lt;/ref&gt;

Kod prosječnog odraslog čovjeka, svaki dan, zbog apoptoze umire između 50 i 70 milijardi ćelija. Za prosječno dijete u dobi između 8 i 14 godina to iznosi oko 20 do 30 milijardi.

Istraživanje u i oko apoptoze su značajno intenzivirana od ranih 1990-ih. Pored njenog značaja kao biološkog fenomena, neispravni apoptozni procesi su upleteni i u širok spektar [[bolest]]i. Prekomjerna apoptoza izaziva [[atrofija|atrofije]], koje izazivaju nekontroliranu proliferaciju ćelija, kao što se to dešava sa ćelijama [[Rak (bolest)|raka]].

Neki faktori, kao ''fas'' kaspaze (C-cisteinom bogati, asp- asparaginska kiselina  (polovina sadržaja), ase - proteaza) itd. promoviraju apoptoze, a ''bcl 2'' ih inhibira.

== Slijed događanja u apoptozi==
Kada ćelija umre od apoptoze, okolna tkiva nisu ugrožena. U apoptozi se odvija sljedeći niz povezanih promjena. 
* [[Enzim]]i razgrađuju citoskelet ćelije.
*[[Citoplazma]] postaje gusta, sa zbijenim organelama. 
*Površina ćelijske membrane formira &quot;plikove&quot;.
*[[Hromatin]] se kondenzira, a [[Jedro (biologija)|jedrova]] opna nestaje; [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]] se fragmentira. 
*Ćelija se raspada u vezikule, koje se uklanjaju [[fagocitoza|fagocitozom]].&lt;ref&gt;Hocking S. (2008): OCR Biology A2.|authorlink= Sue Hocking |year= 2008 |{{ISBN|978-0-435691-90-5}}.&lt;/ref&gt;

==Proces==
[[File:Apoptosis.png|right]]
[[File:Control Of The Apoptosis Mecanisms.pdf|thumb|alt=Control Of The Apoptotic hai Mechanisms|Kontrola mehanizama apoptoze]]
Unutarćelijska signalizacija za apoptozu samoinicira se kao odgovor na [[stres]], koji može dovesti do njenog samoubistva. Vezivanje [[jedro|jedarnih]] receptora pomoću  [[glukokortikoid]]a, [[hipoksija|hipoksije]] i povećanjem unutrašnje koncentracije [[kalcij]]a.
Na primjer, pri oštećenju membrane, to je samo po sebi okidač koji može pokrenuti oslobađanje svih unutarćelijskih apoptoznih signala. Jedan broj mobilnih komponenti, kao što je poli ''ADP'' ribozna [[polimeraza]], može također pomoći reguliraju apoptoze.
Prije nego što [[enzim]]i stvarni proces ćelijske smrti prenagli, apoptozni signali moraju provocirati regulatorne proteina za pokretanje puta u apoptozu. Ovaj korak omogućuje da apoptozni signal da izazovu ćelijsku smrt ili taj proces mora biti zaustavljen, kada više nije potrebno da ćelija umre. U to je uključeneo nekoliko proteina u dva identificirana glavna načina regulacije: 
*ciljanje [[mitohondrija|mitohondrijske]] funkcionalnosti ili 
*direktna transdukcija signala preko odgovarajućih adapterskih [[protein]]a do apoptoznih mehanizama. Drugi put za pokretanje, identificiran u nekoliko studija toksina, počiva na napovećanju koncentracije [[kalcij]]a u ćeliji uzrokovane aktivnosti lijeka, što također može dovesti do apoptoze preko kalcij obavezujuće proteaze [[kalpain]]a.
===Mitohondrijska regulacija===
Dobro poznata činjenica je da su [[Mitohondrija|mitohondrije]] od suštinskog značaja za život višećelijskih organizama. Bez njih, u ćeliji prestaje aerobno disanje i ona brzo umire. Ta njihova uloga čini osnovu za neke apoptozne puteve. Apoptozni proteini koji ciljaju mitohondrije na njih utiču na različite načine. Oni mogu dovesti do mitohondrija bubrenje putem formiranja membranskih pora ili mogu povećati propusnost membrane mitohondrija i izazvati da efektori apoptoze efektora procure. To su suštinski vrlo usko povezani putevi, a tumori češće nastataju inutarstrukturnim nego spoljašnjim putem zbog njegove osjetljivosti. Postoji veći broj dokaza koji ukazuju na to da [[dušik|dušični]] može izazvati apoptozu pomažući da se poremeti [[membranski potencijal]] mitohondrija, što ih čine propusnijim.&lt;ref&gt;Brüne B (2003): Nitric oxide: NO apoptosis or turning it ON? Cell Death Differ., 10 (8): 864–869.&lt;/ref&gt; U pokretanje i inhibiciju apoptoze, dušični monoksid je upleten preko moguće akcije kao signalne molekule naknadnih puteva koji aktiviraju apoptozu.

Mitohondrijski proteini koji su poznati kao ''SMAC'' (mali mitohondrija-izvedeni aktivatori [[kaspaza]]) se ispuštaju u [[citosol]] nakon povećanja propusnosti. ''SMAC'' se veže  [[inhibitor apoptoze|inhibitor apoptoznih proteina]] (''IAPS'') i deaktivira ih, sprečavajući ''IAPS'' za sprečavanje procesa apoptoze i stoga omogućava da se apoptoza nastavi. ''IAP'' također obično potiskuje aktivnost grupe [[cistein proteaza]] pod nazivom [[kaspaze]].&lt;ref&gt;Fesik S. W., Shi Y. (2001): Controlling the caspases. Science, 294 (5546): 1477–1478.&lt;/ref&gt; koje obavljaju degradacije ćelije, pa se vidi da je stvarna [[enzim]]ska degradacija indirektno regulirala mitohondrijsku propusnost.

[[Citohrom]] C je također pušten iz mitohondrija, zbog formiranja kanala, mitohondrijskskim kanalom koji izaziva apoptozu (''MAC''), u vanjskom membrane mitohondrija&lt;ref&gt;Laurent M. D.,  Martinez-Caballero S., Kinnally K. W. (2006): Is MAC the knife that cuts cytochrome c from mitochondria during apoptosis?  Cell Death and Differentiation, 13: 1387-1395. http://www.nature.com/cdd/journal/v13/n8/full/4401949a.html.&lt;/ref&gt; i ima regulatornu funkciju, što prethodi morfološkim promjenama koje su povezane s apoptozeom. Kada [[citohrom C]] otpusti, vezuje se za aktivirajući faktor-1 apoptozne proteaze (''Apaf-1'') i [[adenozin trifosfat|ATP]], koji se onda vezuju za ''pro-kaspaze-9 ''za stvaranje proteinskog kompleks poznatog kao [[apoptosom]]. Apoptosom cijepa pro-kaspaze svojim aktivnim oblikom [[kaspaza-9]], što zauzvrat aktivira efektorske ''kaspaze-3 ''.

''MAC'', mitohondrijski kanal koji inducira apoptozu, također pod nazivom i &quot;mitohondrijska vanjsko-membranska permeabilizacijska pora&quot;, reguliran je raznim proteina, kao što su oni kodirani kod sisarske ''Bcl-2'' porodice anti-apoptoznih gena, na homologu ''CED9'' alela ''ced-9'' koji se nalazi kod [[nematoda|nematode]] ''Caenorhabditis elegans''.&lt;ref&gt;Lodish H. (2004): Molecular Cell Biology. W.H. Freedman and Company, New York, {{ISBN|0-7167-4366-3}}.&lt;/ref&gt; ''Bcl-2'' proteini su sposobni da pokrenu inhibiciju apoptoze, direktnom akcijom na MAC/MOMPP. ''Bax'' i/ili ''Bak'' formiraju pore, dok ''Bcl-2'', ''Bcl-xL'' ili ''Mcl-1'' inhibiraju njihovo formiranje.

===Direktni prenos signala===
[[File:signal transduction pathways.png|thumb|500px|right|Put signalne transdukcije]]
{{multiple image
| image1 = TFN-signalling.svg
| width1 = 250
| image2 = Fas-signalling.svg
| width2 = 250
| footer =  ''TNF'' (lijevo) i ''Fas'' (desno) signalizacija u apoptozi: primjer direktnog provođenja siglala.
}}
Postoje dvije teorije o direktnoj inicijaciji apoptotskih mehanizama kod [[Sisari|sisara]]:
*'''Model TNF-indukcije''' ([[engleski jezik|eng.]] skr. od '''T'''umor '''N'''ecrosis '''F'''actor) i 
* '''Model ''Fas-Fas'' [[ligand]]-medijacije''',
a oba uključuju receptore ''TNF receptorske'' (''TNFR'')  porodice, udružene sa spoljnim signalima.

====Put TNF ====
TNF je [[citokin]] koji je glavninom proizvod aktiviranih [[makrofag]]a i glavni je vanjski medijator apoptoze. Za njega, većina ljudskih ćelija ima po dva receprora: 
*'''TNF-R1''' i 
*'''TNF-R2'''.
Pokazalo se da vezivanje ''TNF'' za ''TNF-R1'' pokreće put koji vodi do aktivacije kaspaze, preko intermedijarnih membranskih proteina ''TNF'' receptora iz domena povezanog sa smrti ćelije (''TRADD'') i domena ''Fas'' proteina koji su također povezani sa smrću (''FADD''). Pritom ''cIAP1/2'' mogu inhibirati ''TNF-α'' signalizaciju vezivanjem za ''TRAF2'', a ''FLIP'' inhibira aktivaciju kaspaze-8.
Vezanje ovog receptora može također indirekto voditi ka aktiviranju [[transkripcija|transkripcijskoh faktora]] uključenog u preživljavanje ćelije i upalni odgovor. Veza između ''TNF'' i apoptoze ukazuje zašto nenormalna proizvodnja ''TNF'' ima  fundamentalnu ulogu u nekoliko bolesti čovjeka, posebno [[autoimunost|autoimunih]].

====Put Fas ====

[[Fas receptor]] – prvi apoptozni signal ('''F'''irst '''A'''poptose '''S'''ignala), poznat i kao ''Apo-1'' ili ''CD95'', veže [[FAS ligand|Fas ligand]] (''FasL''), [[transmembranski protein]], dio porodice ''TNF''. Interakcija između ''Fas'' i rezultata ''FasL u formiranju'' kompleksa signalizacije za izazivanje smrti (''DISC''), koji sadrži ''FADD'', kaspaze-8 i kaspaze-10. U nekim vrstama ćelija (tip I), procesuirana kaspaza-8 neposredno aktivira druge članove porodice kaspaze, i pokreće izvršenje apoptoze ćelije. U drugim  grupama ćelija (tip II), u ''Fas-DISC'' počinje formiranje povratne petlje koja se spiralizacijom povećava oslobađanje proapoptotskih faktora iz mitohondrija i pojačava aktivaciju kaspaze-8.

====Zajedničke komponente====
Nakon ''TNF-R1'' i aktivacije ''Fas'' u ćelijama [[sisar]]a, ravnotežu između proapoptotskih pripadnika uspostavlja ''Bcl-2'' porodica. To je ravnoteža proporcija proapoptotskih homodimera tog oblika u vanjskoj membrani mitohondrija. Proapoptotski homodimeri su potrebni da bi mitohondrijske membrane bile propusne za oslobađanje aktivatora kaspaze, kao što su [[citohrom]] C i ''SMAC''. Kontrola proapoptotskih proteina, pod normalnim uvjetima neapoptotskih ćelija, općenito je nepotpuno  poznata, ali se zna da se akcija ''Bax'' ili ''Bak'' pokreće aktiviranjem ''BH3'' proteina, koji su dio ''Bcl-2'' porodice.
===== Kaspaze =====
[[Kaspaze]] s imaju centralnu ulogu u prenosu ''DR'' apoptoznog signala. Kaspaze su proteini koji su visoko konzervirani, cistein-zavisne, aspartat-specifične proteaze. Postoje dvije vrste kaspaze: inicijatorske kaspaze: kaspaze 2,8,9,10,11,12 i efektivne kaspaze: kaspaze 3,6,7. Aktiviranje inicijatorskih kaspaza zahtijeva vezivanja na specifične oligomerne aktivatore proteina. Efektorske kaspaze se zatim aktiviraju putem aktivnog inicijatora kaspaze putem proteolitičke razgradnje. Aktivni efektor kaspaze onda proteolitski degradira  domaćinske intracelularne proteine za obavljanje programa ćelije smrti.
====Apoptozni put koji ne zavisi od kapsaze====
Također postoji put apoptoze koji je nazavisan od kaspaze, a koji je posredovan preko ''AIF'' (inducirajućim faktor apoptoze).&lt;ref&gt;Susin S. A., Lorenzo H. K., Zamzami N. (1999): Molecular characterization of mitochondrial apoptosis-inducing factor. Nature, 397 (6718): 441–446.&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}
==Također pogledajte==
*[[Nekroza]]
*[[Ćelije (biologija)|Ćelija]]
*[[Mitoza]]

==Vanjski linkovi==
*[http://biovisi.com/APOPTOSIS_CASPASE3_VIDEO.php Apoptosis &amp; cell surface]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
*[https://www.youtube.com/watch?v=l4D0YxGi5Ec Apoptosis &amp; Caspase 3], The Proteolysis Map-animation
*[https://www.youtube.com/watch?v=29AMumxsEo0 Apoptosis &amp; Caspase 8], The Proteolysis Map-animation
*[https://www.youtube.com/watch?v=4YYboqiol_w Apoptosis &amp; Caspase 7], The Proteolysis Map-animation
*[http://www.copewithcytokines.de/cope.cgi?key=Apoptosis%20MiniCOPE%20Dictionary Apoptosis MiniCOPE Dictionary- list of apoptosis terms and acronyms]
*[https://web.archive.org/web/20081207190928/http://www.biochemweb.org/apoptosis.shtml Apoptosis (Programmed Cell Death) - The Virtual Library of Biochemistry and Cell Biology]
*[http://www.caspases.org Apoptosis Research Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140825065034/http://www.caspases.org/ |date=25. 8. 2014 }}
*[https://web.archive.org/web/20180809121135/http://apoptosisinfo.com/ Apoptosis Info] Apoptosis protocols, articles, news, and recent publications.
*[https://web.archive.org/web/20070111190837/http://www.apoptosis-db.org/welcome.html Database of proteins involved in apoptosis]
*[https://web.archive.org/web/20070630103651/http://stke.sciencemag.org/content/vol2007/issue380/images/data/tr1/DC1/Apoptosis_WEHI.mov Apoptosis Video]
*[https://www.youtube.com/watch?v=DR80Huxp4y8 Apoptosis Video (WEHI on Youtube)]
*[http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/A/Apoptosis.html#The_Mechanisms_of_Apoptosis The Mechanisms of Apoptosis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180309073759/http://users.rcn.com/jkimball.ma.ultranet/BiologyPages/A/Apoptosis.html#The_Mechanisms_of_Apoptosis |date=9. 3. 2018 }} Kimball's Biology Pages. Simple explanation of the mechanisms of apoptosis triggered by internal signals (bcl-2), along the caspase-9, caspase-3 and caspase-7 pathway; and by external signals (FAS and TNF), along the caspase 8 pathway. Accessed 25 March 2007.
*WikiPathways - [http://www.wikipathways.org/index.php/Pathway:Homo_sapiens:Apoptosis Apoptosis pathway] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080916135457/http://www.wikipathways.org/index.php/Pathway:Homo_sapiens:Apoptosis |date=16. 9. 2008 }}
*[https://web.archive.org/web/20141227072014/http://www.crmagazine.org/archive/Spring2007/Pages/FindingCancersSelf-DestructButton.aspx Finding Cancer's Self-Destruct Button] CR magazine (Spring 2007). Article on apoptosis and cancer.
*[https://www.ibiology.org/cell-biology/introduction-to-apoptosis/ Xiaodong Wang's Lecture: Introduction to Apoptosis]{{Mrtav link}}
*[https://www.ibiology.org/cell-biology/programmed-cell-death/ Robert Horvitz's Short Clip: Discovering Programmed Cell Death] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180719233442/https://www.ibiology.org/cell-biology/programmed-cell-death/ |date=19. 7. 2018 }}
*[http://bcl2db.ibcp.fr/BCL2DB/ The Bcl-2 Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131023061339/http://bcl2db.ibcp.fr/BCL2DB/ |date=23. 10. 2013 }}
*[http://arquivo.pt/wayback/20160515224643/http://www.deathbase.org/ DeathBase: a database of proteins involved in cell death, curated by experts]
*[http://www.ecdo.eu European Cell Death Organization]

[[Kategorija:Ćelijska signalizacija]]
[[Kategorija:Imunologija]]
[[Kategorija:Programirana ćelijska smrt]]
[[Kategorija:Apoptoza]]
[[Kategorija:Starenje ćelija]]
[[Kategorija:Medicinski aspekti smrti]]</text>
      <sha1>h1kzmz69kz7fdhfatnrletqh931wbq7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Termoregulacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>385420</id>
    <revision>
      <id>3915596</id>
      <parentid>3858847</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:41:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3915596</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20004" sha1="pyloj9ny1k88iuhjtnocn8rubqoxxwe" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki stranglesnake.jpg|mini|Termografski snimak zmije oko ljudske ruke]]
'''Termoregulacija''' ([[Grčki jezik|grč.]] θέρμους - ''thermos'' = vruć, topao + [[Latinski jezik|lat.]] ''regulatio'' = uređivanje, sređivanje) – u [[Biologija|biologiji]] – je sposobnost [[organizam|organizma]] za samokontrolu svoje tjelesne temperature u određenim granicama, čak i kada je [[temperatura|temperaturno]] okruženje bitno drugačije.  Ovo je jedan od temeljnih preduvjeta održavanja [[homeostaza|homeostaze]] toplokrvnih [[životinja]]. To je  čuvanja konstantne unutrašnje sredine, neophodne za odvijanje [[metabolizam|metaboličkih]] procesa.&lt;ref&gt;Bradfield P., Potter S. (2009): Edexcel IGCSE biology: Student book, Pearson Education, {{ISBN|9780435966881}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Međedović S. 2000&quot;&gt;Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-222-6}}.&lt;/ref&gt;

==Klasifikacija termoregulacije životinja==
===Klasična===
Klasična kategorizacija, prema strategiji održavanja tjelesne temperature, razlikuje dvije skupine [[Životinje|životinja]].
*'''[[Homeotermija|Homeotermni]]''' održavaju tjelesnu temperaturu u relativno uskom rasponu: [[sisar]]i 37-38&amp;nbsp;°C, [[ptica|ptice]] 40&amp;nbsp;°C, a neki i više.
*'''[[Poikilotermija|Poikiletermni]]''' imaju tjelesnu temperaturu koja može široko varirati,  u zavisnosti od temperature okoline.
===Savremena===
Nova klasifikacija je uvedena zbog nemogućnosti svrstavanja velikog broja vrsta u okvire kriterija tradicijske klasifikacije. U tom pogledu, ona razlikuje tri skupine životinjskih [[organizam]]a. 
*[[Endotermija|'''Endotermni''']] proizvode sopstvenu toplotu. U ovu grupu spadaju [[ptica|ptice]] i [[sisar]]i, uključujući i  [[čovjek]]a.
Malobrojne [[riba|ribe]] i neki leteći [[insekt]]i mogu, u osobenim uvjetima, održavati višu tjelesnu temperaturu od okolinske i to u određenim dijelovima tijela.
*[[Ektotermija|'''Ektotermni''']] organizmi imaju toplotu spoljašnje sredine.
*[[Heterotermija|'''Heterotermni''']] mogu imati različite stupnjeve endotermičke proizvodnje toplote, ali općenito nemaju sposobnost regulacije tjelesne temperaturu u specifičnom uskom rasponu variranja.

== Endotermi==
Takozvane [[toplokrvnea životinja|toplokrvne životinje]] kontroliraju temperaturu svojih [[tijelo|tijela]] na vrlo visokoj razini. Ova sposobnost se zove '''[[endotermija]]'''. Svi [[sisar]]i i [[ptica|ptice]] su endotermni (homeotermi ili homoiotermi). Osnovni izvor topline je hemijsku energiju iz tijela koju oslobađa [[metabolizam]]. Ovakve životinje imaju brojne kontrolne mehanizme održavanja stalne temperature tijela:

Kada je hladno, imaju različite aktivnosti za zagrijavanje. Na primjer, oni &quot;zadršću&quot; ili se potresaju ili trče ili premještaju na toplije mjesto. To je moguće zato što svako kretanje životinje stvara toplinu iz [[Hemijska reakcija|hemijske reakcije]] [[disanje|disanja]]. Dakle, polarni medvjedi se ne zamrzavaju jer njihov [[metabolizam]] proizvodi topline, a kretanje stvara više topline. Tokom [[hibernacija|hibernacije]], njihova temperatura se snižava za nekoliko stepeni u odnosu na onu u aktivnom životu. Naravno, toplokrvne životinje imaju i termoizolaciju, kao što su [[dlaka]], [[pero (ptica)|perje]] ili  (u vodi) deblji sloj potkožne [[masti]]. Ove [[adaptacija|adaptacije]] pomažu da se toplinska energija odži unutar životinja.

Kada je vrućem, homeotermi se [[znoj]]e da se ohlade ili otvore svoje [[perje]], ili se premještaju na manje toplo mjesto i legnu.

=== Hibernacija===
U hladnijim podnebljima mnogih [[sisara]] [[hibernacija|hibernira]] ili [[estivacija|estivira]]. To znači da imaju [[metabolizam]] na dvije razine. Temperatura se održava na visokoj kada su aktivni, a na nižem kada su u hibernaciji. Ovo ima prednost u uštedi energije u vrijeme kad ne mogu dobiti dovoljno hrane da bi se prilagođavali na višu temperaturu.

=== Čovjek===
[[Datoteka:thermoregulation_vereinf.png|thumb|400px|Pojednostavljeni prikaz sistema termoregulacije kod čovjeka]]
Ljudsko tijelo ima automatske odgovore za regulaciju tjelesne temperature. Kada je vanjsko okruženje zagrijava, [[Arteriola|arteriole]] koje vode do [[kapilar]]ne petlje u [[koža|dermisu]] se rastežu (šire). To povećava protok [[krv]]i na površini kože, gdje se toplina lakše odaje. Ovaj proces se naziva [[vazodilatacija]]. [[Žlijezda|Znojne žlijezde]] stoga proizvode veće količina [[znoj]]a, čije isparavanje omogućava brže hlađenje. Ova tekućina se izlučuje na površinu kože, a za pretvaranje tečnosti u [[plin]], tj. isparavanje neophodna je toplotna energija. Ova energija se naziva [[latentna toplota]] isparavanja. Tijelo je na vrućini doprema u znojnu kožu pa se, isparavanjem znoja, hladi.&lt;ref name=&quot;Međedović S. 2000&quot;/&gt;

Ako tijelo nije u mogućnosti održavati normalnu temperaturu i ona se povećava značajno iznad normalne, javlja se stanje koje je poznato kao [[hipertermija]]. Ovo se događa kada je tijelo izloženo temperaturi od oko 55&amp;nbsp;°C; izloženost ovoj temperaturi duže od nekoliko ili do oko 70&amp;nbsp;°C ubija. Suprotno stanje, kada se temperatura tijela smanjuje ispod normalnih nivoa granica , poznato je kao [[hipotermija]].
====Unutrašnja, spoljašnja i srednja temperatura ====
Normalan tok najbitnijih životnih procesa u ljudskom organizmu moguć je u veoma uskom rasponu unutrašnje tjelesne temperature. To je posljedica činjenice da [[enzim]]i – tj. osnovni regulatori svih faza procesa [[metabolizam|metabolizma]]  – svoju optimalnu bio[[katalizator]]sku funkciju ostvaruju na temperaturama od 37° do 38&amp;nbsp;°C. Stalnost takvih uvjeta za njihovo djelovanje osiguravaju veoma osjetljivi, međusobno usaglašeni, „klima-uređaji“ ljudskog tijela.

Toplina se neprekidno stvara u organizmu, kao energetski „nusproizvod“ metaboličkih reakcija, ali istovremeno i kao jedan od temeljnih uvjeta njihovog normalnog toka. Višak oslobođene topline neprekidno i nepovratno odlazi u okolinu. Kada je proizvedena količina toplote jednaka njenoj potrošnji, organizam je u stanju [[energetska ravnoteža|energetske ravnoteže]]. [[Temperatura]] svakog tijela, pa tako i ljudskog, mjerilo je kinetičke aktivnosti njegovih [[molekula]], a direktno je srazmjerna količini proizvedene toplote. Tjelesna temperatura čovjeka obično se izražava kao:
*unutrašnja,
*površinska, i
*srednja.
Međutim, kada je riječ o termoregulaciji obično se misli na unutrašnju, a odavanje topline preko kože redovno se veže za površinsku temperaturu. Ukupna količina tjelesne toplote izražava se mjerama srednje temperature.

*'''Unutrašnja tjelesna temperatura''' čovjeka je veoma stabilna (u prosjeku 37,5&amp;nbsp;°C) i njeno kolebanje, u normalnim okolnostima, rijetko prelazi 0,5&amp;nbsp;°C.
*'''Površinska temperatura''', zavisno od okolinske radnog opterećenja i individualnih regulacijskih mogućnosti, može varirati u relativno širokom rasponu.
*'''Srednja temperatura''' približno je jednaka vrijednosti koja se dobije zbrajanjem 70% unutrašnje + 30% površinske, a kao normalna uzima se 37&amp;nbsp;°C (oralna) ili 37,6&amp;nbsp;°C (rektalna).
Velika odstupanja od normalne tjelesne temperature izazivaju i teže funkcionalne poremećaje u organizmu pa i [[smrt]]. Tako funkcija cns prestaje na oko 45&amp;nbsp;°C, a srčanih kontrakcija na oko 48&amp;nbsp;°C. Donja granica održanja ljudskog života je oko 27&amp;nbsp;°C, u izuzetnim slučajevima i oko 20&amp;nbsp;°C. Proizvodnja tjelesne toplote zavisi od:
*bazalnog metabolizma,
*aktivnosti [[Skeletni mišić|skeletnih mišića]]
*mišićnog tonusa,
*aktivnosti [[Probavni sistem čovjeka|probavnog trakta]], i
*postojeće tjelesne temperature.

Svako dodatno opterećenje metabolizma, u odnosu na bazni, praćeno je dodatnom proizvodnjom toplote, a sva utrošena energija za održavanje mišićnog tonusa pretvara se u toplotnu (jer za to nije potreban mehanički rad). Pokretima i drhtanjem, skeletni mišiči uveliko povećavaju produkciju toplote. Pri napornom radu, [[metabolizam]] i proizvodnja toplote se mogu povećati i 4-10 puta, u odnosu na stanje mirovanja.
 
Nakon uzimanja hrane, stupanj pojačanja rada utrobnih mišića zavisi od količine i sastava unesene hrane. Najdjelotvornije su [[bjelančevine]], pa [[masti]] i [[ugljeni hidrati]].
====Mehanizmi termoregulacije====
Trošenje tjelesne toplote se odvija u neprekidnim procesima razmjene stvorene energije sa životnom okolinom. Smjer i intenzitet energetskih tokova prijema i odavanja toplote zavise od temperatura tijela i okoline, pri čemu ona uvijek prelazi sa manje toplog na topliju stranu.

Razmjena – prijem ili predaja – toplote se odvija:
*radijacijom.
*kondukcijom,
*konvekcijom i
*[[evaporacija|evaporacijom]].
*unošenjem hane i tečnosti, 
dok su energetski tokovi u
*isparavanju vode iz kože i pluća i
*izbacivanje izmeta i mokraće
uvijek jednosmjerni jer vode ka ispuštanju topline.
=====Radijacija=====
[[Radijacija]] ili zračenje toplote teče u vidu infracrvenih toplinskih [[zrak]]&lt;nowiki/&gt;a. A njen intenzitet zavisi od dodirne površine i temperaturne razlike između tijela i okoline. Ako je organizam topliji, zrak će primiti samo manje količine toplote, a daleko veći dio zrači u okolne predmete, zidove, namještaj, radna postrojenja, opremu i sl. Neki dijelovi tijela, kao npr. [[pazuh]] i unutrašnja strana [[bedro|bedra]], ne zrače toplotu u okolinu, nego je predaju okolnim [[Tkivo|tkivima]].

=====Kondukcija=====
Kondukcija ili provođenje zavisi od temperaturne razlike dodirnih površina i toplotne vodljivosti dodirujućih tijela. Pošto je zrak slabiji vodič od [[voda|vode]], tijelo uronjenu u vodu iste temperature gubi mnogo više topline nego u dodiru sa zrakom. Kondukcija prestaje nakon izjednačavanja temperatura tijela i vodiča.
=====Konvekcija=====
Konvekcija je strujanje zraka ili tekućine, pa se odvođenje topline ovim putem dešava tako da se ona kondukcijom prenese sa tijela u zrak ili tečnost, a zatim odnese strujom konvekcije. Pri laganom strujanju zraka, čovjek ovim putem gubi oko 15%, a pri brzini vjetra od oko 120&amp;nbsp;km/h, čak i do 70% toplote.
=====Evaporacija=====
{{Glavni|Evaporacija}}
Evaporacija vode sa površine [[koža|kože]] i [[pluća]], po svakom litru izlučenog znoja, oslobađa oko 2.430 kJ.  Ima dva oblika: nevidljivo i znojenje. U prvom slučaju voda se isparava istovremeno sa pojavom na površini kože, a naglo se povećava sa porastom okolne temperature iznad 30&amp;nbsp;°C, kao i znojenje. Pri vanjskim temperaturama iznad 37&amp;nbsp;°C evaporacija je jedini fiziološki oblik odavanja tjelesne toplote. Obrnuto je proporcionalno vlažnosti zraka, pa je vrućina mnogo podnošljivija u suhoj nego u vlažnoj atmosferi. Maksimalni intenzitet znojenja za vrijema radnih napora je 2L/h, a pri višim temperaturama dosegne i 4 L/h. Dnevno lučenje znoja u uvjetima napornog rada i visoke temperature može iznositi i 11 L/dan. Prilikom znojenja, uz vodu, organizam gubi i velike količine soli (NaCl), pa u toku preobilnog znojenja treba uzimati ne samo dovoljne kličine vode, nego i soli. U suprotnom, nastaju grčevi, mučnina, nesanica i vrućica. Znojenje koje se javlja nakon stezanja krvnih žila od straha i psihičke napetosti (hladan znoj) nema nikakve veze sa termoregulacijom.
====Hemijska i fizička termoregulacija====
Održavanje stalne unutrašnje temperature na niskim spoljnim temperturama ostvaruje se sistemom '''hemijske termoregulacije''', a pri visokim temperaturama uključuje se '''fizička termoregulacija'''.

*'''Hemijska termoregulacija''' obuhvata podešavanje proizvodnje toplote iz raspoloživih energetskih izvora, a fizička se odvija putem pomenutih oblika odavanja toplote: radijacijom, kondukcijom, konvekcijom i evaporacijom itd. Nago tijelo muškarca u mirovanju lahko održava ravnotežu između proizvodnje i otpuštanja toplote, na temperaturama između 28&amp;nbsp;°C i 31&amp;nbsp;°C. To temperaturno područje se označava kao '''konfortabilna zona'''. Kada okolna temperatura padne ispod 28&amp;nbsp;°C ('''kritična temperatura'''), organizam povećava proizvodnju toplote, da bi se održala normalna unutrašnja temperatura. Najprije se povećava mišićni tonus, a zatim (na 23&amp;nbsp;°C) počinje drhtanje, uz različite voljne i nevoljne pokrete, koji povećavaju proizvodnju i smanjuju odavanje toplote. Tako se na hladnoći i nehotice zgurimo, sklupčamo, cupkamo i sl. Već samim drhtanjem se proizvodnja toplote može povećati i 2-3 puta.

Ako je organizam duže izložen niskim temperaturama, uspostavlja se fiziološka [[adaptacija]] na osnovu trajnije pojačanog [[metabolizam|metabolizma]], a pod uticajem pojačanog lučenja [[štitna žlijezda|štitne žlijezde]]. Termoregulacijski mehanizmi su djelotvorniji kod [[žena]] nego kod [[muškarac]]a. Kod žena je komdfortabilna zona šira:  između 27 i 31 C.

'''Fizička termoregulacija''',  u otpuštanju toplote na ranije opisane načine, odvija se zahvaljujući:
*preraspodjeli krvi između površine tijela i mišićne mase,
*promjeni volumena [[krv]]i, i
*promjenom '''minutnog volumena srca'''.
Pri visokim vanjskim temperaturama, šire se krvne žile kože, a stežu oni u unutrašnjosti tijela. Pojačana cirkulacija kroz kožu povećava minutni volumen srca  (do oko 1/3), što, uz to i pojačan rad znojnih žlijezda, pojačava odavanje toplote. Nasuprot tome, hladnoća uvjetuje stezanje površinskih krvnih žila i smanjuje gubitak toplote.

Povišena spoljna temperatura povećava volumen krvi, usljed razrjeđivanja prihvaćenim količinama tkivne tečnosti i stezanje [[Slezena|slezene]]. Povećan volumen krvi pospješuje otpuštanje toplote, a iste učinke ima i povećanje minutnog volumena srca, koji je, uglavnom, posljedica povećane učestalosti kontrakcija. Pri niskim vanjskim temperatutrama, volumen krvi se smanjuje, a hladnoća povećava minutni volumen srca. Međutim, u odnosu na spoljnu temperaturu, postoji razlika u preraspodjeli krvi u organizmu (u odnosu na vrelinu).
====Regulacija sistema====
Regulatori održavanja stalne unutrašnje temperature, na hladnoći  su podešeni na povećanu proizvodnju toplote, dok su su kožna cirkulacija i mehanizmi hlađenja jako reducirani. Termoregulacijski nervni centar nalazi se u [[mozak|međumozgu]], a sastoji se od dva funkcijski osobena dijela. Prednji je odgovoran za reakcije organizma na povišenu okolnu temperaturu pa njegovi impulsi podstiču procese odavanja toplote. Stražnji centar je kontrolor termoregulacije putem produkcije toplote. Za ove (pod)centre je karakterističan odnos koji postoji u standardnim [[termostat]]skim aparatima – međusobno recipročno kočenje djelovanja, tj. povećanje aktivnosti jednog na račun smanjenja aktivnosti drugog dijela ukupnog sistema termoregulacije.&lt;ref name=&quot;Međedović S. 2000&quot;/&gt;

=== Fosilne grupe===
[[Paleontologija|Paleontolozi]] su prilično sigurni da su neke od fosilnih grupe bile endotermne. Očigledni primjeri su [[pterosaur]]i, čija su tijela pokrivena dlakom (ili dlakom poput vlakana), a manji dinosauri mesožderi su evoluirali ka oblicima sa [[pero|perjem]] (&quot;[[pterosaurus]]i&quot;). Smatra se da je perje značajnih fosila koji potiču iz rane krede [[Kina|Kine]] prvobitno služilo za održavanje više tjelesne temperature. Oni su se pojavili prije pticolikih, letećih dinosaura  (''Anchiornis huxlei''), a pojavili su se u epohi u kojoj su dinosaurusi bili preteški za letenje.

== Heterotermi==
Heterothermija je termin za životinje koje imaju, kako ektotermne, tako i endotermne karakteristike.  Oni se mogu prebacivati iz jedne u drugu od ovih strategija termoregulacije.

=== Osnovi fiziologije===
Glavno obilježje koje imaju manje endotermne životinje je relativno veća površina tijela, u odnosu na njihovu masu. {{Citat|'''Gubitak topline se  odvija s površine, a da bi se zadržala  toplina, životinja mora proizvoditi  toplotu po stopi koja je jednaka gubitku'''.&lt;ref&gt;Cambridge University Press, p 77. {{ISBN|0-521-31987-0}}.&lt;/ref&gt;}}

Životinje 'stvaraju' toplinu putem [[metabolizam|metabolizma]]. Njihova tijela su unutra, a toplinu gube kroz površinu (uglavnom [[koža|kožu]]). To znači da su njihova tijela 3-dimenzionalni, a površina  2-dimenzionalna. Dakle, ako životinja dužine &lt;math&gt;x&lt;/math&gt; udvostručuje svoju dužinu, onda se njena površina povećava za oko &lt;math&gt;x&lt;/math&gt;&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, ali tjelesna masa za oko &lt;math&gt;x&lt;/math&gt;&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;. Primjer:
: Tri centimetra duga životinja udvostručuje dužinu do šest centimetara. Kao rezultat toga, njena površina se povećava proporcionalno: 3 x 3 = 9 cm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Njena tjelesne masa se povećava na treću potenciju, tj. u odnosu: 3 x 3 x 3 = 27 cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;. Budući da se proizvodnja energije odnosi na tjelesnu masu, životinja je u boljem odnosu energetskog bilansa.
Tako su veće životinje mnogo &quot;energetski efikasnije&quot; od manjih. Velikih životinja gube toplinu ''relativno'' sporije od malih životinja jer je njihova površina ''proporcionalno ''manja.
==Ektotermi==
===Ektothermno hlađenje ===
[[Image:BFAL SOTE shade.JPG| mini | 400px | Traženje hlada je jedan način hlađenja. &lt;br&gt;Pepeljaste čigre koriste sjenku crnonogog [[albatros]]a kao prostor za  hlađenje.]]
* Isparavanja:
** Brzina znojenja i odavanja ostalih tjelesnih tekućina.
* Konvekcija:
** Ubrzanje protoka krvi na tjelesnoj površini kako bi se povećao gubitak toplote.
* Vodljivost:
** Gubitak topline kondukcijom, tj. kontaktom sa hladnijom površinom. Na primjer:
*** Ležanje na hladnom tlu.
*** Boravak na rijeci, jezeru ili moru.
*** Obloge od hladnog blata.
* Radijacija:
** Otpuštanja topline koja zrači dalje od tijela.

===Ektotermno zagrijavanje (ili minimiziranje gubitka toplote)===
* Konvekcija:
** Penjanje na više pozicije: drveće, [[greben]]i, [[Stijena|stijene]].
** Ulazak u toplu vodu ili vazdušne struje.
** Izgradnja izoliranih [[Gnijezdo|gnijezda]] ili jazbina.
* Kondukcija:
** Ležanje na toplom kamenu.
* Radijacija:
** Izlaganje suncu.
**Povoljniji ugao u odnosu na sunčno zračenje.
** Nabiranje kože smanjuje izloženost.
** Udubljivanje površine krila.
** Izlaganje površine krilo.
* Izolacija:
** Promjene oblika da se izmjeni odnos volumena i površine.
** Napuhivanje tijela

Da bolje izdrže niske temperature, neke [[riba|ribe]] su razvile sposobnost da ostanu funkcionalne čak i kada je temperatura vode ispod nule; neke koristi prirodni [[antifriz]] ili antifriz [[protein]]e da spriječe stvaranje ledenih kristala u svojim tkivima. [[Vodozemci]] i [[gmizavci]] gubitak  toplote sprječavaju evaporativnim hlađenjem i [[adaptacija]]ma u [[ponašanje|ponašanju]]. Primjer adaptacije ponašanja je kada gušteri leže na suncu na toplom kamenju, kako bi od njih kondukcijom dobili potrebnu toplotu za [[metabolizam]].

==Reference==
{{refspisak}}
==Također pogledajte==
*[[Metabolizam]]
*[[Životinja]]
*[[Ptica]]
*[[Sisar]]

==Vanjski linkovi==
*{{cite book |author=Australian Government Bureau of Meteorology | title=Thermal Comfort Observations |url=http://www.bom.gov.au/info/thermal_stress/}}
*[http://www.richannel.org/christmas-lectures-1998-nancy-rothwell--chilling-out Royal Institution Christmas Lectures 1998] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150329152043/http://richannel.org/christmas-lectures-1998-nancy-rothwell--chilling-out |date=29. 3. 2015 }}
* Wong L. (1997): Temperature of a Healthy Human (Body Temperature). The Physics Factbook, https://web.archive.org/web/20100926162224/http://hypertextbook.com/facts/LenaWong.shtml
*{{MeshName|Thermoregulation}}
* [http://www.sciencedaily.com/releases/2010/05/100504155413.htm Science News: Global Warming: Future Temperatures Could Exceed Livable Limits, Researchers Find]

[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Metabolizam]]
[[Kategorija:Homeostaza]]
[[Kategorija:Temperatura]]
[[Kategorija:Fiziologija životinja]]
[[Kategorija:Termoregulacija| ]]</text>
      <sha1>pyloj9ny1k88iuhjtnocn8rubqoxxwe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rekombinantna DNK</title>
    <ns>0</ns>
    <id>390959</id>
    <revision>
      <id>3915697</id>
      <parentid>3859211</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:16:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17665" sha1="0n8fqowc13buddqn25qd6ah150552l9" xml:space="preserve">[[Datoteka:Blunt ligation.svg|340px|thumb|Dijagram ligirajuće DNK. Ovaj niz nukleotida pripada genu za ljudski [[hemoglobin]].]]
'''Rekombinantna  DNK''' ('''rDNK''') ima molekule  koje su nastale primjenom laboratorijskih metoda [[rekombinacija|genetičke rekombinacije]]  (kao što je  [[molekulsko kloniranje]])  koje omogućavaju da se prikupi genetički  materijal iz više izvora, stvarajući [[DNK|sekvence]] koje se inače ne bi mogle naći u biološkim organizmima. Rekombinantna  DNK je je moguća zato što molekule DNK svih organizama imaju  istu hemijsku strukturu. Oni se razlikuju samo u sekvencama  [[nukleotid]]a]]  u  identičnoj  ukupnoj strukturi gradivnih elemenata (nukleotida).

== Polazišta ==
Rekombinantna DNK je generalni naziv za uzimanje komada jedne molekule  DNK i njegovo  kombiniranje s nekim  drugom lancem DNK. Rekombinantne molekule DNK se ponekad nazivaju i  '''himerna DNK''',  jer su obično izrgađene od materijala iz dvije različita vrste, poput mitskih  [[himera]].  Tehnologija r-DNK koristi palindromne  sekvence i dovodi do proizvodnje njihovih ljepljivih  i tupih krajeva.
Aekvence DNK koje se koristi u izgradnji rekombinantnih  molekula DNK može poticati  iz bilo koje [[vrsta|vrste]]. Na primjer,  DNK [[biljka|biljaka]] se  može ugraditi u  bakterijsku DNK ili  ljudska DNK može biti spojena sa [[gljiva|gljivičnom]]  DNK. Osim toga, DNK sekvence koje se ne pojavljuju nigdje u prirodi mogu  biti kreirane  putem  hemijske sinteze DNK  i inkorporirane u rekombinantne molekule. Koristeći tehnologije rekombinantne DNK i sintetičke DNK, doslovno se može kreirati bilo koja   sekvenca  DNK i uvesti  u vrlo širok spektar živih [[organizam]]a.

[[Protein]]i koji mogu rezultirati iz ispoljavanja  rekombinantne DNK u okviru žive ćelije, nazivaju se rekombinantnim  proteinima.  Međutim,  kada  je rekombinantna DNK koja  kodira protein unesena u organizam domaćina, to ne znači da će se  nužno  ne proizvoditi rekombinantni protein. Tada  ispoljavanje  stranih proteina zahtijeva korištenje specijaliziranih modifikacija za  ispoljavanje vektora, a često i značajne restrukcije stranih kodirajućih  sekvenci.
 
Rekombinantna  DNK se  razlikuje od [[rekombinacija|genetičke rekombinacije]] po tome što je rezultat  vještačkih metoda u epruveti, a druga je normalan biološki proces koji rezultira u remiksu  postojećih DNK sekvenci u suštini  u svim organizmima.
==Kreiranje rekombinantne DNK ==
[[File:Gene cloning.svg|thumb|300px]]
{{Glavni|Molekulsko kloniranje}}
U kreiranju rekombinantne DNK primjenjuju se posebne metode odgovarajućeg laboratorijskog procesa.&lt;ref&gt;Campbell N. A.,  Reece J.  B. (2002): Biology, 6th Ed. Addison Wesley, {{ISBN|0-201-75054-6}}.&lt;/ref&gt;
Formiranje rekombinantne DNA zahtijeva [[Vektor (genetika)|vektor]] za kloniranje – DNK molekula koja se  replicira unutar žive ćelije. Vektori su uglavnom izvedeni  iz [[plazmid]][a ili [[virus]]a, a predstavljaju relativno male segmente DNK koji sadrže potrebne genetičke signale za replikaciju, kao i dodatne elemente radi lakšeg umetanja u stranu DNK, identifikaciju ćelije koje sadrže rekombinantne DNK, i, gdje je to moguće, ispoljavanje  strane  DNK. Izbor vektora za kloniranja molekula ovisi o izboru organizma domaćina, veličine DNK koji se klonira o tome  i da li i na koji način se  ispoljava strana DNK. Segmenti DNK se mogu kombinirati koristeći razne metode, kao što su kloniranje pomoću  restrikcijskih enzimia/ ligaza ili [[Gibsonov sklop|Gibsonovim sklopom]].

U standardnom protokolu kloniranja, kloniranje DNK  fragmenata u osnovi uključuje sedam koraka:
* (1) Izbor domaćina organizma i vektora za kloniranje;
*(2) Priprema vektora DNK;
* (3) Priprema DNK za kloniranje;
*(4) Kreiranje  rekombinantne DNK;
*(5) Uvođenje rekombinantne DNK u organizam domaćina;
*(6) Izbor organizama koji sadrže rekombinantnu DNK, i 
*(7) Pregled i izbor (skrining) klonova sa željenim DNK umecima i biološkim svojstvom.&lt;ref&gt;Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-8-3}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 2005&quot;&gt;Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hadžiselimović R. 2005&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R.,  Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.&lt;/ref&gt;
==Ekspresija rekombinantne DNK==
{{glavni|Ekspresija gena}}
Nakon transplantacije u organizam domaćina, sadržana strana DNK u rekombinantnom DNK konstruktu može ali ne mora biti [[ekspresija gena|ispoljena]]. To je zato što DNK može jednostavno biti replicirana  bez ekspresije ili može biti [[transkripcija|transkribirana]]  i [[translacija|prevedena]], tako da se proizvodi rekombinantni protein]].  Općenito govoreći, izraz stranog gena zahtijeva restrukturiranje gena uključene  sekvence, što je  potrebno za proizvodnju jedne [[iRNK]] molekule koja se može koristiti u ćeliji  domaćinskom  translacijskom  aparatu (npr.  promotoru,  pokretanju translacijskog signala i transkripcijskog  terminatora). Specifični promjene u organizmu domaćina mogu poboljšati ekspresiju unesenog  gena. Osim toga, prilagodbe mogu biti potrebne i za kodirajuće  sekvence kao i za optimizaciju translacije , čineći protein rastvorljivim. Usmjeravanjem  rekombinantnog  proteina pravilno  u ćeliji ili  vanćelijskoj lokaciji, stabiliziraju protein da se spriječi  degradacija.

==Osobenosti organizama sa rekombinantnom DNK==
U većini slučajeva, organizmi koji sadrže rekombinantnu DNK imaju normalne [[fenotip]]ove. To se odnosi na njihov izgled, [[ponašanje]]] i [[metabolizam]], koji  su obično nepromijenjeni, a jedini način da se pokaže prisustvo rekombinantne sekvence je da  se ispita sama  DNK, obično koristeći polimeraznu lančanu reakciju ([[PCR]] test.

Ako je  u rDNK sekvenci kodirajući  gen koji se izražava, onda se prisustvo RNK i / ili proteinskog  proizvoda  rekombinantnog  gena mogu otkriti, obično pomoću [[RTPCR]] ili [[Western blot]] metodom hibridizacijezapadne hibridizacije.  Ukupne fenotipske promjene nisu norma, osim ako izabrana i modificirani rekombinantni  gen unesen da se  generira biološka  aktivnost u organizmu domaćina. Dodatni  fenotipovi koji se pojeve,  uključuju toksičnost na organizam domaćina uzrokovanu proizvodom  rekombinantnog gena, posebno ako je  proteinska ekspresija prekomjerno izražena u neodgovarajućjm  ćelijama  ili tkivima.

U nekim slučajevima, rekombinantna DNK može imati pogubne efekte čak i ako nije izražena. Jedan mehanizam koji dovodi do te pojave  se to dogodi je [[insercijska inaktivacija]], u kojoj je rDNK umetnuta u gen ćelije domaćina. U nekim slučajevima, istraživači koristite ovaj fenomen za  &quot;nokaut&quot; gena da odrede njihovu  biološku funkciju i značaj.  Drugi mehanizam kojim umetnuta rDNA [[hromosom]]sku DNK može uticati na ekspresije gena je za neprikladna  aktivacija prethodno neispoljenih  gena ćelije domaćina. To se može dogoditi, na primjer, kada  se fragment  rekombinantne DNK koji sadrži aktivni promotor nalazi pored prethodno &quot;tihog&quot; gena   ćelije domaćina ili kada gen ćelije domaćina  svojom funkcijom obuzda ekspresiju gena outem insercijske inaktivacije rekombinantne DNK.

==Primjena tehnologije  rekombinantne DNK ==

Rekombinantna  DNK se naširoko koristi u [[biotehnologija|biotehnologiji]], [[Medicina|medicini]] i [[istraživanja|istraživanjima]]. Danas, rekombinantni proteina i drugi proizvodi  koji su rezultat upotrebe tehnologije rDNA  se nalaze  u suštini, u  svakoj zapadnoj apoteci, [[ljekar]]skom  ili [[veterinar]]skom  uredu, medicinskim laboratorijama za ispitivanje i biološka istraživanja. Osim toga, organizmi koji su izmanipulisani korištenjem tehnologije rekombinantne DNK, kao i proizvodi dobijeni iz tih organizama, pronašli u svoj put u mnogim [[farma]]ma, [[genetički modificirana hrana|supermarketima]], [[inzulin|medicinskim ormarima]] pa čak i prodavnicama [[životinja]], kao što su one koje se bave prodajom [[GloFish]] i drugim genetički modificiranih sorti i varijeteta.

Najčešća  primjena rekombinantne DNK je  u osnovnim istraživanjima, u kojimam je ta tehnologija važna za većinu dosadašnjih aktivnosti u biološkim i biomedicinskim naukama. Rekombinantna DNK se koristi  i za identifikaciju, mapiranje  i sekvenciranje gena, kao utvrđivanje  njihova funkcija.  Sonde rDNK se upotrebljavaju  u analizi ekspresije gena unutar pojedinih ćelija i širom tkiva cijelog organizma. Rekombinantni proteini su široko koriste kao reagensi u laboratorijskim eksperimentima i za generiranje sonde antitijela za ispitivanje sinteze proteina u ćeliji i organizamu.
 
Mnoge dodatne praktične primjene rekombinantne DNK mogu se naći u industriji, proizvodnji hrane, humanoj i veterinarskoj medicini, poljoprivredi, i bioinžinjerstvu. U nastavku su identificirani neki specifični primjeri.

; Rekombinantni [[himozin]]: Pronađen  u [[sir]]ilu, himozin je [[enzim]] potreban za proizvodnju sira. To je bio prvi genetički modificirani prehrambeni aditiv koji se koristi u komercijalne svrhe. Tradicionalno, hymozin je dobijan iz sirila, koje je vađeno  iz četvrtog želuca mlijekom  hranjenih teladi. Naučnici su  kreirali  nepatogeni soj (K-12) za bakterije ''[[Escherichia coli]]'', za laboratorijsku proizvodnju velikih količina  [[enzim]]a. Ovaj mikrobiološki proizvod  rekombinantnog enzima, strukturno je identičan sa telećim,  troškovi su neuporedivo manji,  pa se  proizvodi u ogromnim količinama. Danas je oko 60% od tvrdog [[sir]]a  u [[USA]] napravljeno upotrebom rekombinantnog himozina. Od [[1990]]. godine, nadležna agencija za hranu i lijekove (FDA) je odobrila ovakav himozin deklaracijom &quot;općenito priznato kao sigurno&quot; (GRAS),  na osnovu podataka koji pokazuju da je enzim bio siguran.&lt;ref&gt;http://fpc.state.gov/6176.htm biotehnologije u SAD-u: Science, Uredba i pitanja.&lt;/ref&gt;
; Rekombinantni ljudski [[insulin]]: gotovo u potpunosti je  zamijenio  inzulin dobijen iz životinjskih izvora (npr svinja i goveda),  za liječenje insulinske zavisni [[dijabetes]]. Rekombinantne insulin je sintetiziran umetanjem ljudskog inzulinskog gena ljudskog u ''[[Escherichia coli]]'' ili [[kvasac]] (''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' koji onda proizvode inzulin za ljudsku upotrebu.&lt;ref&gt;http://www.drugbank.ca/drugs/DB00030 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200811140657/https://www.drugbank.ca/drugs/DB00030 |date=11. 8. 2020 }} DrugBank: Insulin Regular (DB00030) &lt;-! Bot generated title -&gt;.&lt;/ref&gt;
; Rekombinantni ljudski [[hormon rasta]] (''HGH'', [[somatotropin]]): potreban je  pacijentima čija [[žlijezda]] [[hipofiza]] stvara nedovoljne količine [[hormon]]a  za podršku normalnog rasta i razvoja. Prije nego što je  postao dostupan rekombinantni HGH, za terapeutsku upotrebu je dobijan iz hipofize žlijezda leševa. Ova nesigurna  praksa je, kod pacijenata u razvoju,  dovela do pojave  [[Creutzfeldt-Jakobova bolest|Creutzfeldt-Jakobove bolesti]]. Rekombinantni HGH eliminira ovaj problem, a danas se masovno koristi u terapeutske  svrhe. Također je zloupotrebljen i  kao stimulirajuća [[droga]] za  poboljšanje spremnosti sportista i drugih osoba.
; Rekombinantni faktor  zgrušavanja krvi,  [[faktor VIII]]: A protrin zgrušavanja krvi koji se daje pacijentima s oblicima poremećaja krvarenja, kao što je  [[hemofilija]]. Oni nisu u stanju da proizvedu faktor VIII u količinama koje omogućavaju normalno [[zgrušavanje krvi]].  Prije razvoj rekombinantnog faktora VIII, protein je dobijen obradom velikih količina ljudske krvi iz više donatora, koja je imala vrlo visok rizik od prijenosa [[krvna bolest|krvno prenosivih zaraznih bolesti]], na primjer [[HIV]]-a i [[hepatitis|hepatitisa B]].&lt;ref&gt;http://www.drugbank.ca/molecules/19 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111214104243/http://drugbank.ca/molecules/19 |date=14 Decembar 2011 }} DrugBank entry.&lt;/ref&gt;
; Rekombinantne vakcine protiv [[hepatitis B|hepatitisa B]]: infekcija hepatitisa B]]  je pod kontrolom, zahvaljujući upotrebi rekombinantne vakcine, koji sadrži oblik virusa hepatitisa B sa površinskim [[antigen]]om  koji se proizvodi u ćelijama [[kvasac|kvasca]]. Razvoj rekombinantne podjedinice vakcina je važan i neophodan za razvoj, jer virus hepatitisa B, za razliku od drugih zajedničkih virusa, kao što su [[polio virus]], ne mpže da se uzgaja ''[[in vitro]]''.&lt;ref&gt;http://www.hepb.org/hepb/vaccine_information.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110628230253/http://www.hepb.org/hepb/vaccine_information.htm |date=28 Juni 2011 }} Vaccine informacije hepatitis B Foundation.&lt;/ref&gt;
; Dijagnoza infekcije  [[HIV]]-om: svaka od tri naširoko korištene metode za [[HIV test|dijagnosticiranje infekcije HIV-om]] je razvijena pomoću rekombinantne DNK. Test antitijela ([[ELISA]] ili [[Western blot]]) koriste se rekombinantnim HIV-proteinom  za testiranje na prisustvo [[antitijelo|antitijela]] koje  tijelo proizvodi kao odgovor na infekciju HIV-om. Test DNK traži prisustvo HIV genetičkog materijala pomoću obrnute reakcije polimerazne transkripcije lanca (RT-PCR). Razvoj RT-PCR testa  je omogućio kloniranje i molekulski redoslijed u analizi  [[genom]]a HIV.&lt;ref&gt;http://www.cdc.gov/hiv/topics/testing/index.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522115505/http://www.cdc.gov/hiv/topics/testing/index.htm |date=22 Maj 2011 }}, testiranje na HIV US Centri za kontrolu bolesti (CDC)].&lt;/ref&gt;
; [[Zlatna riža]]:. Razne rekombinantne [[riža|riže]]  su  konstruirana tako da imaju ekspresiju  [[enzim]]a, odgovornih za  biosintezu [[beta-karoten|β-karotena]]. Obećavaju značajno smanjenje učestalosti [[vitamina A|nedostatka vitamina A]] u svjetskoj populaciji. Zlatna riža riže trenutno nije u upotrebi, dok se ne riješe regulatorna pitanja njenih svojstava.
; [[Glifosfat|Usjevi otporni na herbicide]]: oficijelne sorte važnih poljoprivrednih kultura (uključujući i [[soja|soju]], [[kukuruz]]a [[sirak]], [[uljana repica|uljanu repicu]], [[lucerka|lucerku]] i [[pamuk]]) su razvijene u pravcima koji podrazumijevaju  rekombinantni gen koji rezultira otpornošću na  [[herbicid]][ [[glifosat]] (trgovački naziv ''Overview ''), a pojednostavljuje suzbijanje korova. Ovi usjevi se zajednički komercijalno koriste u nekoliko zemalja.
; [[Bacillus thuringiensis|Usjevi otporni na insekte]]: ''[[Bacillus thuringeiensis]]'' je [[bakterija]]  koja prirodno proizvodi protein ([[Bt toksin]]) sa insekticidnim svojstvima, Bakterija je primijenjena na usjevima za suzbijanje i kontrolu širenja  insekata,  dugi niz godina, a ova praksa je široko prihvaćen u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i povrtlarstvu. Nedavno su razvijene biljke sa ekspresijom rekombinantnog oblika bakterijskog proteina, što može efikasno upravljati nekim od [[predator]]a [[insekt|insekata]]. Ekološka pitanja vezana uz korištenje ovih [[GMO|transgenih]] usjeva nisu u potpunosti riješena.

==Historija rekombinantne DNK==
Ideju o mogućnosti kreiranja  rekombinantne DNA je prvi put predložio Peter Lobban, diplomirani student profesora Dalea Kaisera u Biohemijskom  odjelu na ''Stanford University Medical School''. Prve publikacije koje opisuju uspješnu proizvodnju i unutarćelijsku  replikaciju rekombinantne DNK pojavile su se  [[1972]]. i [[1973]]. ''Stanford University'', za  USA prijavljuje patent za rekombinantnu DNK,  [[1974]]. godine, navodeći da su  pronalazači [[Stanley N. Cohen]] i [[Herbert W. Boyer]]; ovaj patent je nagrađen u [[1980]]. Prvi odobreni  lijek  koji je generiran korištenjem tehnologije rekombinantne DNK  je ljudski [[inzulin]], koji je razvio [[Genentech]], s licencirala ga je [[Eli Lilly and Company]].&lt;ref&gt;Lear  J. (1978). Recombinant DNA: The untold story. New York: Crown Publishers. p. 43.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid|4343968&quot;&gt;{{Cite pmid|4343968}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid|4754844&quot;&gt;{{Cite pmid|4754844}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid|4594039&quot;&gt;{{Cite pmid|4594039}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}
==Također pogledajte==
*[[Genetičko inženjerstvo]]
*[[Biotehnologija]]
==Vanjski linkovi==
*[https://web.archive.org/web/20100923031225/http://www.unh.edu/ehs/pdf/Recombinant-DNA.pdf Recombinant DNA fact sheet]  (from University of New Hampshire)
*[http://www.sci.sdsu.edu/~smaloy/MicrobialGenetics/topics/plasmids/yeast-plasmid.html Plasmids in Yeasts] (Fact sheet from San Diego State University)
*[https://web.archive.org/web/20120328115556/http://sciencestage.com/v/151/ampicillin-dna-bacteria-protein-recombinant.html Animation illustrating construction of recombinant DNA and foreign protein production by recombinant bacteria]
*[http://www.archive.org/stream/dnaresearchucsf00boyerich#page/n0/mode/1up Recombinant DNA research at UCSF and commercial application at Genentech] Edited transcript of 1994 interview with Herbert W. Boyer, Living history project. Oral history.
*[http://www.gelifesciences.com/handbooks Recombinant Protein Purification Principles and Methods Handbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205061748/http://www.gelifesciences.com/handbooks |date=5. 12. 2008 }}

{{Genetičko inženjerstvo}}

{{DEFAULTSORT:Rekombinantna DNK}}
[[Kategorija:Biotehnologija]]
[[Kategorija:Hrana]]
[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Farmacija]]
[[Kategorija:Genetičke tehnike]]</text>
      <sha1>0n8fqowc13buddqn25qd6ah150552l9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Romi u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393928</id>
    <revision>
      <id>3915708</id>
      <parentid>3904326</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:47:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23797" sha1="a1nkix9mjt3s3527h4zdykvcw391rrj" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
| grupa           = Romi u Bosni i Hercegovini
| izvorno_ime     = 
| zastava         = 
| opis_zastave    = 
| slika           = BiH Roma Gračanica.jpg
| opis_slike      = Romi iz [[Gračanica|Gračanice]]
| ukupno          = 12.583
| ukupno_godina   = 2013
| ukupno_ref      = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| regija1         = {{ZID|Zeničko-dobojski kanton}}
| pop1            = 3.158
| ref1            = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;
| regija2         = {{ZID|Tuzlanski kanton}}
| pop2            = 2.821
| ref2            = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;
| regija3         = {{ZID|Republika Srpska}}
| pop3            = 2.057
| ref3            = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;
| regija4         = {{ZID|Kanton Sarajevo}}
| pop4            = 1.775
| ref4            = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;
| regija5         = {{ZID|Srednjobosanski kanton}}
| pop5            = 1.347
| ref5            = &lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;
| jezici          = {{Br separated entries|[[Balkanski romski jezik|balkanski romski]]|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]|[[Srpski jezik|srpski]]}}
| vjera           = {{Br separated entries|[[Sunitski islam]]|[[Ateizam]]|[[Pravoslavlje]]|[[Katoličanstvo]]}}
| vezane_grupe    = {{Br separated entries|[[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini]]}}
| bilješke        = &lt;!-- Bilješke, napomene, fusnote za infokutiju idu ovdje, koristiti, {{Refspisak}}, {{Spisaknapomena}} i slične šablone --&gt;
}}
'''Romi u Bosni i Hercegovini''' su službeno priznata [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini|nacionalna manjina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Na [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013.]] 12.583 osobe izjasnili su se kao [[Romi]], te su zbog toga najveća, od 17 priznatih, nacionalna manjina u državi.&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt; Od tog broja, 10.036 je popisano na području [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], 2.057 na području [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te 490 na području [[Brčko distrikt]]a.&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web|url=https://impulsportal.net/drustvene-teme/forum/manjinske-liste-u-bih-meta-zloupotreba-izbornog-zakona-kad-konstutivni-postanu-nacionalna-manjina|title=Manjinske liste u BiH meta zloupotreba Izbornog zakona - kad konstutivni postanu nacionalna manjina|last=Manager|first=Impuls|date=24. 7. 2024|website=Impuls Portal|language=sr-yu|access-date=27. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; Međutim, zbog [[Društvena stigma|stigme]] koja se stavlja na njih, često se ne odražavaju u statistikama i popisima stanovništva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/romi-u-bih-upozoravaju-nas-je-jezik-gotovo-zaboravljen-prijeti-mu-nestanak/181103008|title=Romi u BiH upozoravaju: Naš je jezik gotovo zaboravljen, prijeti mu nestanak|website=[[klix.ba]]|access-date=10. 4. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
Tačan broj Roma u Bosni i Hercegovini je nepoznat. Zbog [[Društvena stigma|društvene stigme]] koja se stavlja na njih, mnogi članovi zajednice odbijaju da se kao takvi identifikuju u zvaničnim anketama i popisima., stoga se njihov broj stalno potcjenjuje.

* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Popisom stanovništva iz 2013.]] zabilježeno je 12.583 bosanskohercegovačkih stanovnika samoproglašene romske nacionalnosti (ovi podaci se smatraju izrazito nedovoljno zastupljenim romskom zajednicom u Bosni i Hercegovini).
* Procjene [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] iz jula 2012. brojale su minimalno 40.000, a najviše 76.000 Roma u BiH, sa prosjekom od 58.000, odnosno 1,54% ukupnog stanovništva.&lt;ref&gt;[https://rm.coe.int/1680088ea9 CoE estimates] (XLS)&lt;/ref&gt; Time bi Bosna i Hercegovina i dalje bila zemlja na [[Balkan|zapadnom Balkanu]] sa najnižim procentom romske populacije.
* Djelomično istraživanje [[Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Ombudsmena BiH]] kroz romska udruženja evidentiralo je oko 50.000 Roma koji žive u Bosni i Hercegovini, od čega 35.000 u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]], 3.000 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i 2.000-2.500 u [[Brčko distrikt|Brčko]] [[Brčko distrikt|distriktu]], bez računanja romske populacije u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]].&lt;ref name=&quot;osce6&quot;&gt;[https://www.osce.org/bih/110495?download=true OSCE Special Report], p.22&lt;/ref&gt;
* Proces procjene potreba koji je 2010. provelo [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH]] direktno je identifikovalo 16.771 Roma u BiH. Ministarstvo procjenjuje da u BiH ima najmanje 25.000 do 30.000 Roma, iako priznaju da čak 39% Roma nije učestvovalo u registraciji u nekim regijama.&lt;ref name=&quot;unicef4&quot;&gt;[http://www.unicef.org/bih/roma_families-en-final.pdf UNICEF], p. 19&lt;/ref&gt; Prema podacima kojima raspolažu, oko 42% romske populacije u BiH je mlađe od 19 godina, odnosno 0,44%.
* [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|Prema popisu stanovništva iz 1991]], u Bosni i Hercegovini je bilo 8.864 Roma ili 0,2% stanovništva. Ipak, vjerovatno je taj broj bio mnogo veći, jer je 10.422 [[Bosanci|Bosanaca]] izjavilo da im je [[Romski jezik|romski maternji jezik]].
* [[Kali Sara]] i druge lokalne romske nevladine organizacije procjenjuju broj Roma u BiH između 80.000 i 100.000.&lt;ref name=&quot;unicef4&quot;/&gt;

=== Geografska distribucija ===
[[Datoteka:BH_municipality_Roma_2012.gif|mini|Gradovi i općine s najvećom romskom zajednicom u Bosni i Hercegovini. Crvenom je prijavljeno iznad 1.000 osoba, a narandžastom ispod 1.000.&lt;ref&gt;[2012 BiH Ombudsman report – Data collected from Roma associations. https://www.osce.org/bih/110495?download=true p. 23-24]&lt;/ref&gt;]]
Značajne romske zajednice u BiH žive u [[Brčko]]m, [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Kakanj|Kaknju]], [[Prijedor]]u, [[Zenica|Zenici]] i [[Teslić]]u.

Najveći broj Roma u Bosni i Hercegovini živi u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]] (15.000-17.000), od čega značajan udio u [[Tuzla|Tuzli]] (6.000-6.500), kao i u [[Živinice|Živinicama]] (3.500) i [[Lukavac|Lukavcu]] (2.540). [[Kanton Sarajevo]] je domaćin oko 7.000 romskih porodica, uglavnom u općini [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (1.200-1.500 porodica). [[Zeničko-dobojski kanton]] je domaćin između 7.700 i 8.200 Roma, od čega 2.000-2.500 u [[Zenica|Zenici]], 2.160 u [[Kakanj|Kaknju]], 2.800 u [[Visoko]]m. U [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]] živi 2.000-2.500 Roma, najviše u [[Donji Vakuf|Donjem Vakufu]] (500-550), [[Vitez (općina)|Vitezu]] (550) i [[Travnik]]u (450). U [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom kantonu]] živi između 2.000 i 2.200 Roma, od čega 700 u [[Bihać]]u. Na području [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]] živi između 2.200 i 2.700 Roma, od čega 450 u [[Konjic]]u i 250 u [[Mostar]]u . U [[Brčko distrikt]]u živi 2.000-2.500 Roma, a u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] živi oko 3.000-11.000 Roma, od čega najviše u [[Gradiška|Gradišci]] (1.000), [[Bijeljina|Bijeljini]] (541), [[Banja Luka|Banjoj Luci]] (300), [[Prnjavor]]u (200), [[Derventa|Derventi]] (120).&lt;ref name=&quot;osce6&quot;/&gt;

==Historija==
[[Datoteka:Muslim_Gypsies_from_Bosnia,_illustration,_1901.jpg|lijevo|mini|172x172piksel|[[Romi muslimani]] u [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarskoj Bosni i Hercegovini]] 1900.]]
[[Romi|Roma]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] ima od sredine 14. vijeka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Crowe|first=David M.|date=2000|title=Muslim Roma in the Balkans|url=https://www.cambridge.org/core/product/identifier/S0090599200008321/type/journal_article|journal=Nationalities Papers|language=en|volume=28|issue=1|pages=93–128|doi=10.1080/00905990050002470|issn=0090-5992}}&lt;/ref&gt; Smatra se da su Romi stigli na teritoriju današnje Bosne i Hercegovine u periodu od 14. do 15. vijeka, te da su primili [[islam]] kao većinsku konfesiju u vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanske vladavine nad Bosnom i Hercegovinom]], a nisu plaćali porez po naredbi [[Selim II|Selima II]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.academia.edu/1132441|title=Roma / Gypsies in Ottoman Empire|last=Marushiakova|first=Elena}}&lt;/ref&gt; Romi su već tada bili stigmatizovani i morali su da žive u naseljima van gradskih jezgri.&lt;ref name=&quot;hum4&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.humanityinaction.org/knowledgebase/399-stateless-silenced-and-subordinated-the-situation-of-roma-in-bosnia-and-herzegovina|title=Humanity in Action|access-date=8. 4. 2023|archive-date=1. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170501204858/http://www.humanityinaction.org/knowledgebase/399-stateless-silenced-and-subordinated-the-situation-of-roma-in-bosnia-and-herzegovina|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Rousseau, [[Francuska|francuski]] konzul u Bosni i Hercegovini, procijenio je 1866. broj Roma na oko 9.965 ili 1,1% stanovništva. Godinu kasnije Johann Roskiewicz procijenio je broj &quot;Cigana&quot; (pogrdno ime za Rome) u [[Bosna (regija)|Bosni]] na 9.000 (1,2%) i u [[Hercegovina|Hercegovini]] na 2.500 (1,1%), što u zbiru daje broj 11.500 Roma. Godine 1911. ''[[Encyclopædia Britannica]]'' spominje 18.000 Roma u Bosni i Hercegovini (1,6%).

Najgori period za Rome u BiH nastupio je s [[Drugi svjetski rat|Drugim svjetskim ratom]], kada je Bosna i Hercegovina uključena u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] (NDH) orijentiranu na [[nacizam]]. Procjenjuje se da je 28.000 Roma stradalo u sukobima, koncentracionim logorima i logorima za istrebljenje poput [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovca]].&lt;ref name=&quot;hum4&quot;/&gt; Muslimanska zajednica iz [[Zenica|Zenice]] objavila je deklaraciju u kojoj se naglašava poseban položaj [[Romi muslimani|Roma muslimana]], a uz pomoć vjerskih vlasti u [[Sarajevo|Sarajevu]], deklaracija je uticala na [[Ustaše|ustaške]] vlasti da u maju 1942. donesu posebnu odredbu kojom će dio Roma muslimana koji žive u Bosni i Hercegovini poštedjeti od deportacije u koncentracione logore.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.romarchive.eu/en/voices-of-the-victims/bosnia-and-herzegovina/|title=Bosnia and Herzegovina|website=RomArchive}}&lt;/ref&gt;

U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] situacija Roma se značajno poboljšala, jer su postali zvanično priznati kao &quot;nacionalna manjina&quot; i uživali veliki stepen sigurnosti i blagostanja.&lt;ref name=&quot;hum4&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balticworlds.com/romani-writers-and-the-legacies-of-yugoslavia/|title=Romani writers and the legacies of Yugoslavia|date=6. 9. 2018|website=Baltic Worlds|access-date=9. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1992-1995, Romi su bili zlostavljani od strane svih strana u sukobu, često su smatrani agentima neprijatelja ili su bili prisilno regrutovani. Više od 30.000 Roma je protjerano u [[Etničko čišćenje|etničkom čišćenju]]. Romi su bili izloženi nehumanim uslovima u koncentracionim logorima, a čitave jedne zajednice su bile uništene.&lt;ref name=&quot;hum4&quot;/&gt;

Nekoliko Roma sa [[Kosovo|Kosova]] doselilo se u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] tokom socijalističkih vremena, kao i ponovo tokom [[Kosovski rat|rata na Kosovu]]. [[Romi na Kosovu|Kosovski Romi]] se i dalje suočavaju sa problemima sa civilnom dokumentacijom zbog [[Međunarodno priznanje Kosova|nepriznavanja Kosova]] od strane [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

== Društveno-ekonomski uslovi ==

=== Civilna registracija ===
[[Datoteka:BiH_Roma_settlement_Zavidovici,_Jasmin.jpg|mini|Naselje Roma &quot;Rupin Dol&quot; u [[Zavidovići]]ma, samostalna kuća Jasmina O. i njegove porodice.]]
Bosna i Hercegovina se značajno izborila sa situacijom nedostatka dokumenata o matičnoj evidenciji i rizicima apatridije, zahvaljujući saradnji državnih organa i nevladinih organizacija, smanjivši broj Roma bez dokumenata sa nekih 3.000 na 57 u 2017. Ovaj rezultat treba učiniti održivim, zbog rizika od administrativnih komplikacija povezanih sa slučajevima privremene migracije i nedostatka priznavanja dokumenata za djecu rođenu u inozemstvu.

=== Stanovanje ===
[[Datoteka:BiH_Roma_houses_at_Dolovi,_Zavidovici.jpg|mini|Novi stambeni objekti za Rome izgrađeni sredstvima EU u mjestu [[Dolovi (Zavidovići)|Dolovi]], grad [[Zavidovići]].]]
Mnogi Romi idalje žive u neformalnim naseljima, bez pristupa vodi i struji, kao i u kolektivnim centrima za interno raseljene osobe (IRO). [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH]], u saradnji sa općinama i fondovima Evropske unije (4 miliona eura u 2012), gradi stambena rješenja za 150 romskih porodica u 14 općina. Legalizacija i poboljšanje uslova života u neformalnim naseljima je u toku i još uvijek je neujednačeno u cijeloj zemlji. Lokalne akcione planove pripremaju općine.&lt;ref name=&quot;osce6&quot;/&gt;

=== Zapošljavanje ===
Većina Roma u BiH ili radi u neformalnoj ekonomiji ili nemaju sredstava za izdržavanje. Procenat zaposlenih Roma je veoma nizak, manje od 1% u FBiH i Brčko distriktu, a u RS je manji od 3%. Oni koji se zaposle teže da se više ne registruju niti da se identifikuju kao Romi, kako bi izbegli društvenu stigmu.

Nedostatak obrazovanja i niske vještine doprinose problemima diskriminacije u pristupu tržištu rada. Vrlo malo Roma je također prijavljeno kao nezaposleno na entitetskim zavodima za zapošljavanje. Javni programi subvencionisanja zapošljavanja i samozapošljavanja romske populacije dali su male rezultate, zbog izostanka zadržavanja zaposlenih na kraju projekata. Zabilježeni su i neki dobri primjeri saradnje sa velikim preduzećima (npr. &quot;[[Bingo (kompanija)|Bingo]]&quot; supermarketi).&lt;ref name=&quot;osce6&quot;/&gt;

=== Zdravstvo ===
Pristup zdravstvenim uslugama i dalje je težak za veliki udio romske populacije u BiH zbog administrativnih i birokratskih komplikacija. Nedostatak pohađanja škole i registracije kao nezaposleni rizikuje da mnogi Romi u BiH ostanu bez zdravstvenog osiguranja. Stariji Romi suočavaju se sa problemima da im se prizna pravo na zdravstveno osiguranje. Romska udruženja procjenjuju da između 60-70% romske populacije u BiH ima pristup zdravstvenoj zaštiti.&lt;ref name=&quot;osce6&quot;/&gt;

== Politički učešće ==
[[Datoteka:Dervo_Sejdić_20180207.jpg|mini|[[Dervo Sejdić]] 2018.]]
Predstavnici Roma učestvuju u vijećima nacionalnih manjina, zakonodavnim savjetodavnim tijelima na državnom, entitetskim i nižim nivoima u Bosni i Hercegovini.

=== Udruženja i predstavnici ===
U BiH su registrovana 84 udruženja Roma, od kojih su 64 u Federaciji (sa 25 aktivnih), 18 u Republici Srpskoj i dva u Brčko distriktu (jedno aktivno). U RS 11 udruženja starijih od 18 godina su članovi ''Saveza Roma Republike Srpske''. Romska udruženja uglavnom djeluju na nivou općina.&lt;ref name=&quot;osce6&quot;/&gt;

=== Diskriminacija ===
Nakon proglašenja nezavisnosti jugoslavenskih republika, samo [[Republika Bosna i Hercegovina]] je imala više od jednog konstitutivnog naroda. [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustav Republike]] naglašavao je da je ''&quot;Republika Bosna i Hercegovina suverena i nezavisna država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive&quot;,''&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine|date=14. 3. 1993|website=orbus.be|publisher=[[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=bot: unknown|access-date=27. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; te iako su postojali konstitutivni narodi, predstavnike su imali i ostali narodi Bosne i Hercegovine, što danas nije slučaj. Na primjer, [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike BiH]] se sastojalo iz sedam članova, po dva člana iz [[Muslimani (narod)|muslimanskog]] ([[Bošnjaci|bošnjačkog]]), [[Srbi|srpskog]] i [[Hrvati|hrvatskog]] naroda, te jednog člana iz reda ostalih, dok danas [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] se sastoji od tri člana, po jednog iz [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Srbi|srpskog]] i [[Hrvati|hrvatskog]], bez predstavnika ostalih naroda. Također pripadnici nacionalnih manjina u BiH ne mogu se kandidovati niti biti birani na izborima za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]], jer kandidati moraju biti iz jednog od tri konstitutivna naroda.

Zbog kršenja osnovnih ljudskih prava mnoge tužbe su stigle na adresu [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] (ECHR) u [[Strasbourg]]u. Poznate presude uključuju:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mhrr.gov.ba/ured_zastupnika/odluke/default.aspx?id=170&amp;langTag=bs-BA#%C4%8Clan%2010.|title=Odluke i presude u odnosu na BiH|website=www.mhrr.gov.ba|access-date=7. 9. 2023|archive-date=26. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230926030033/http://mhrr.gov.ba/ured_zastupnika/odluke/default.aspx?id=170&amp;langTag=bs-BA#%C4%8Clan%2010.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

* [[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]] - [[Azra Zornić]], koja se izjašnjava kao &quot;građanka BiH&quot; tužila je državu 2005.
* [[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]] - [[Dervo Sejdić]] (Rom) i [[Jakob Finci]] ([[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevrej]]) tužili su državu 2006.
* [[Šlaku protiv Bosne i Hercegovine]] - [[Samir Šlaku]] ([[Albanci u Bosni i Hercegovini|Albanac]]) tužio je državu 2012.

Evropski sud presudio je da [[Ustav Bosne i Hercegovine]] diskriminira nacionalne manjine ([[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|&quot;Ostale&quot;]]) time što im onemogućava kandidiranje za određene državne funkcije, te je obavezao Bosnu i Hercegovinu da izmijeni ustav kako bi ukinula tu diskriminaciju, što do danas to nije urađeno.

=== Zloupotreba izbornog zakona ===
Nacionalne manjine diskriminisani su čak i onda kada im se, naočigled, pogoduje. Prema [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine]] garantuje se minimalno jedno mjesto predstavnicima nacionalnih manjina u lokalnim zajednicama (općinska/gradska vijeća ili skupštine) u kojima oni čine 3% ili više od ukupnog broja stanovništva. U Bosni i Hercegovini tih lokalnih zajednica ima 20, a grad [[Lukavac]] i [[Skupština Brčko distrikta|Skupština]] [[Brčko distrikt]]a imaju čak po dva predstavnika.&lt;ref name=&quot;:22&quot;/&gt;

Međutim, često se dešava da pripadnici [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] ([[Bošnjaci]], [[Hrvati]] i [[Srbi]]) lažno prijavljuju sebe kao pripadnike &quot;Ostalih&quot; kako bi dobili dodatna mjesta u lokalnim zajednicama. Ova praksa narušava prava stvarnih nacionalnih manjina, koje su ionako sistemski diskriminisane. Zloupotreba garantovanih mjesta za manjine često rezultira time da izabrani predstavnici ne rade ništa za manjinsku zajednicu, već služe vlastitim ili stranačkim interesima.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;

=== Odbor za Rome ===
[[Datoteka:BiH_Roma_Mujo_Fafulic.jpg|mini|[[Mujo Fafulić]], predsjednik Odbora za Rome.]]
Odbor za Rome osnovan je 2002. s ciljem unapređenja zaštite romske manjine u BiH. Osnovano je kao nezavisno tijelo, savjetodavnog karaktera pri [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.mhrr.gov.ba/ljudska_prava/default.aspx?id=10251&amp;langTag=bs-BA|title=Odbor Roma pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine|website=mhrr.gov.ba|publisher=[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 4. 2025|archive-date=6. 5. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250506182441/https://mhrr.gov.ba/ljudska_prava/default.aspx?id=10251&amp;langTag=bs-BA|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ACFC3&quot;&gt;[https://rm.coe.int/16806d318e ACFC/SR/IV(2016)007], p. 52-53&lt;/ref&gt; Trenutni predsjednik je [[Mujo Fafulić]] iz Centra za podršku Romima &quot;Romalen&quot;, [[Kakanj]].

Odbor za Rome je zadužen za praćenje provođenja Strategije Bosne i Hercegovine za rješavanje pitanja Roma (Službeni glasnik BiH, br. 67/05) i njegovih akcionih planova: revidirani Akcioni plan Roma u oblastima zapošljavanja, stanovanja i zdravstva (2017) i Revidirani plan o obrazovnim potrebama Roma u Bosni i Hercegovini (2010). Odbor za Rome vodi i javni poziv za dodjelu grantova romskim nevladinim organizacijama u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice.&lt;ref name=&quot;ACFC3&quot;/&gt;

Sačinjen je od 22 člana koje imenuje Vijeće ministara BiH na mandat od 4 godine:&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

* 11 predstavnika Roma, u ime registrovanih romskih udruženja, osiguravajući ravnomjernu teritorijalnu zastupljenost:
** 6 članova iz udruženja sa sjedištem u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], i to po jedan član u ime uredno registrovanih romskih udruženja u [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskom]] [[Unsko-sanski kanton|kantonu]], [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom]], [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom]], [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom]], [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom]] i [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]],
** 3 člana iz udruženja sa sjedištem u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], po jedan iz regije [[Regija Banja Luka|Banja Luka]], [[Regija Doboj|Doboj]] i [[Regija Bijeljina|Bijeljina]],
** 1 član iz udruženja sa sjedištem u [[Brčko distrikt|Brčko]] [[Brčko distrikt|distriktu]],
** 1 članica u ime Romske ženske mreže.
* 11 predstavnika institucija Bosne i Hercegovine:
** [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine]],
** [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine]],
** [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]],
** [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]],
** [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]],
** [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije]],
** [[Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine]],
** [[Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine]],
** [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]],
** [[Vlada Republike Srpske]],
** [[Vlada Brčko distrikta]].

== Poznatiji bosanskohercegovački Romi ==
* [[Hedina Tahirović-Sijerčić]], profesorica, pjesnikinja, spisateljica, autorica prvog bosansko-romskog i romsko-bosanskog rječnika,
* [[Rade Uhlik]], [[Romologija|romolog]], [[Lingvistika|lingvista]], humanista i [[akademik]],
* [[Dervo Sejdić]], potpredsjednik nevladine organizacije Romski informativni centar &quot;Kali Sara&quot;,
* [[Indira Bajramović]], ekonomistica i aktivistica za prava Romkinja,
* [[Selma Selman]], umjetnica i aktivistica,
* [[Čika Mišo]], posljednji čistač obuće u Bosni i Hercegovini,
* [[Emra Tahirović]], nogometašica,
* [[Arif Heralić]], industrijski radnik,
* [[Mehmed Mujić]], prvi Rom magistar u historiji Bosne i Hercegovine, saradnik za Romska pitanja pri Ministasrtvu obrazovanja Tuzlanskog kantona.

== Također pogledajte ==
* [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini]]
* [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]

==Reference==
{{Refspisak}}

== Literatura ==

* {{cite report|author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt;|date=2019|title=Ethnicity/National Affiliation, Religion and Mother Tongue|url=https://popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/K2_H_E.pdf|location=Sarajevo|publisher=Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina|ref={{sfnref|Ethnicity/National Affiliation, Religion and Mother Tongue|2019}}}}

{{BiH po temama}}
{{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Romi po državama|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Romi u Bosni i Hercegovini|*]]
[[Kategorija:&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>a1nkix9mjt3s3527h4zdykvcw391rrj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opličići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397601</id>
    <revision>
      <id>3915584</id>
      <parentid>3786698</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:11:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915584</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5731" sha1="9uece53nswd3vy94tntl67erl5rmbo7" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Opličići
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = Oplicici.jpg
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| distrikt                     =
| kanton                       = [[Datoteka:Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png|23px|border]] [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanski]]
| grad                         = [[Čapljina]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 43.1172
| dužina_stepeni               = 17.8108
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 1268
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 36
| matični broj                 = 110612&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=22. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 10243
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Opličići u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Opličići''' su naseljeno mjesto u [[grad]]u [[Čapljina|Čapljini]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Opličići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 110612
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 22. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 1268
| g2013_bosnjaci           = 741
| g2013_srbi               = 89
| g2013_hrvati             = 433
| g2013_muslimani          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 1386
| g1991_muslimani          = 916
| g1991_srbi               = 357
| g1991_hrvati             = 108
| g1981_ukupno             = 1286
| g1981_muslimani          = 831
| g1981_srbi               = 333
| g1981_hrvati             = 101
| g1981_jugosloveni        = 21
| g1971_ukupno             = 1305
| g1971_muslimani          = 803
| g1971_srbi               = 367
| g1971_hrvati             = 130
| g1971_jugosloveni        = 2
}}

== Historija ==
Opličići su smješten  između rijeke [[Bregava|Bregave]] i ceste Stolac—[[Čapljina]]. Prema podacima [[Šefik Bešlagić|Šefika Bešlagića]] iz šesdesetih godina XX vijeka, na području Opličića nalazila su se 102 stećka, od kojih 57 sanduka, 37 ploča, 6 [[Oblici stećaka|sljemenjaka]] i 2 krsta.
 
Opličići od davnina spadaju u veliko plodno područje [[Dubrave (župa)|Dubrave]], koje je bilo srednjevjekovna župa smješteno na zapad sve do [[Neretva|Neretve]]. Prvi spomen ove župe datira od Dukljanina. Iza toga ona se spominje 1285 godine. Polovinom XV vijeka [[Počitelj]] na Neretvi nalazio se u sastavu župe Dubrave. U selu se  nalazi, za čitav kraj značajno bogato vrelo Petrovnik, koje je sigurno bilo jedan od najvažnijih uslova većeg naselja. Petrovnik je vjerovatno dobio svoje ime po Petru, možda po svetome Petru. Zbog svega toga vide se i razlozi pojave [[nekropole stećaka u Opličićima]] i to nekropole na kojoj su stećci veliki, lijepo klesani i bogato ukrašeni, te na kojoj 5 stećaka imaju [[Natpisi na stećcima|natpise]].&lt;ref name=&quot;Opličići&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/10.pdf |title= Šefik Bešlagić: Stećci u Opličićima |work= www.fmks.gov.ba |access-date= 9. 10. 2022 |archive-date= 16. 10. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221016170426/https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/10.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.capljina.ba/ Zvanični sajt grada Čapljine]

{{Općina Čapljina}}</text>
      <sha1>9uece53nswd3vy94tntl67erl5rmbo7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak gradova u Portugalu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>401022</id>
    <revision>
      <id>3915669</id>
      <parentid>3902790</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:39:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku PSR.png datotekom [[:File:Ponte_de_Sor,_Portugal_(coat_of_arms).png|Ponte_de_Sor,_Portugal_(coat_of_arms).png]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: old name is not meaningful).</comment>
      <origin>3915669</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20132" sha1="5yww9skyscahzwfanm83mj73wh159tj" xml:space="preserve">'''Spisak gradova u Portugalu''' dat je u nastavku. Termin ''grad'' ([[Portugalski jezik|port.]]: ''Cidade'') je počasni termin koji se dodjeljuje naseljima koja zadovoljavaju nekoliko kriterija, kao što je minimalan broj stanovnika naselja, dobra infrastruktura (dobra zdravstvena zaštita, postojanje škola, kulturnih i sportskih objekata), ili imaju veliki historijski značaj. Usljed demografske ekspanzije 1980-ih nekoliko naselja je dobilo status grada a prema podacima iz 2006. godine, u Portugalu postoji 151 grad.

==Spisak gradova==

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;align left&quot;
|-
! align=&quot;right&quot; |Grb grada
! align=&quot;right&quot; |Grad
! align=&quot;right&quot; |Općina
! align=&quot;right&quot; |Stanovništvo&lt;ref name=&quot;pop&quot;&gt;Iako u datom spisku ne postoji broj stanovnika za određeni grad, broj stanovnika se odnosi na zbir stanovnika kvartova od kojih se sastoji dati grad. Podaci o broju stanovnika je preuzet sa stranice [http://www.anmp.pt/ National Association of Portuguese Municipalities] i odnosi se na 2004. godinu.&lt;/ref&gt;
! align=&quot;right&quot; |Status grada od
|-
| [[File:PRT Abrantes CoA.svg|50px]] || &lt;center&gt;'''[[Abrantes]] ||&lt;center&gt;Abrantes ||align=center|18,600 ||&lt;center&gt;1916-06-14
|-
| [[File:Agualva-Cacem.png|50px]] || &lt;center&gt;'''[[Agualva-Cacém]]'''||&lt;center&gt;Sintra ||&lt;center&gt;121,000 || &lt;center&gt;2001-07-12
|-
| [[File:Brasão de município de Águeda.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Águeda]]''' ||&lt;center&gt;Águeda ||&lt;center&gt;11.357 ||&lt;center&gt;1985-08-14
|-
| [[File:COA of Albufeira municipality (Portugal).png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Albufeira]]''' ||&lt;center&gt;Albufeira||&lt;center&gt;16.237 ||&lt;center&gt;1986-08-20
|-
| [[File:ASL1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Alcácer do Sal]]'''||&lt;center&gt;Alcácer do Sal ||&lt;center&gt;9.118 ||&lt;center&gt;1997-07-12
|-
| [[File:ACB1.png|50px]] || &lt;center&gt;'''[[Alcobaça]]'''||&lt;center&gt;Alcobaça ||&lt;center&gt;15.800 ||&lt;center&gt;1995-08-30
|-
| || &lt;center&gt;'''[[Almada]]'''||&lt;center&gt;Almada ||&lt;center&gt;101.500 ||&lt;center&gt;1973-06-16
|-
| [[File:ALR1.png|50px]]||&lt;center&gt; '''[[Almeirim]]'''||&lt;center&gt;Almeirim ||&lt;center&gt;11.607 || &lt;center&gt;1991-08-16
|-
| [[File:VFX-alverca1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Alverca do Ribatejo]]'''||&lt;center&gt;Vila Franca de Xira ||&lt;center&gt;31.070 ||&lt;center&gt;1990-08-09
|-
| [[File:Cidade_da_Amadora.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Amadora]]''' || &lt;center&gt;Amadora||&lt;center&gt;175.135 ||&lt;center&gt;1979-09-17
|-
| [[File:AMT1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Amarante]]'''||&lt;center&gt;Amarante ||&lt;center&gt;11.000 ||&lt;center&gt;1985-08-14
|-
| [[File:SXL-amora.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Amora]]'''||&lt;center&gt;Seixal ||&lt;center&gt; 48.629||&lt;center&gt;1993-07-02
|-
|||&lt;center&gt; '''[[Anadia]]''' ||&lt;center&gt;Anadia ||&lt;center&gt;3.533 ||&lt;center&gt;2004-12-09
|-
| [[File:AGH.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Angra do Heroísmo]]''' ||&lt;center&gt;Angra do Heroísmo ||&lt;center&gt;21.200 ||&lt;center&gt;1534-08-21
|-
| [[File:AVR.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Aveiro]]'''  ||&lt;center&gt;Aveiro ||&lt;center&gt;67.003 ||&lt;center&gt;1759-04-11
|-
| [[File:BCL.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Barcelos]]''' ||&lt;center&gt;Barcelos ||&lt;center&gt;20.000 ||&lt;center&gt;1928-09-06
|-
| [[File:BRR1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Barreiro (grad)|Barreiro]]''' ||&lt;center&gt;Barreiro ||&lt;center&gt;78.764 ||&lt;center&gt;1984-06-28
|-
| [[File:BJA.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Beja]]''' ||&lt;center&gt;Beja ||&lt;center&gt;23.475 ||&lt;center&gt;1521-04-10
|-
| [[File:Brasão de Braga.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Braga]]''' ||&lt;center&gt;[[Braga]] ||&lt;center&gt;143.532 ||&lt;center&gt;20 p. n. e.
|-
| [[File:Brasão de Bragança.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Bragança]]''' ||&lt;center&gt;Bragança ||&lt;center&gt;19.998 ||&lt;center&gt;1464-02-23
|-
| [[File:CLD.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Caldas da Rainha]]''' ||&lt;center&gt;Caldas da Rainha||&lt;center&gt;30.006 ||&lt;center&gt;1927-08-26
|-
| [[File:CMT1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Câmara de Lobos]]''' ||&lt;center&gt;Câmara de Lobos||&lt;center&gt;16.842 ||&lt;center&gt;1996-08-02
|-
| [[File:Caniço.svg|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Caniço]]''' ||&lt;center&gt;[[Santa Cruz (Madeira)|Santa Cruz]] ||&lt;center&gt;11.586 ||&lt;center&gt;2005-06-09
|-
| [[File:CNT1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Cantanhede]]''' ||&lt;center&gt;Cantanhede ||&lt;center&gt;7.066 ||&lt;center&gt;1991-08-16
|-
| [[File:CTX1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Cartaxo]]''' ||&lt;center&gt;Cartaxo ||&lt;center&gt;10.115 ||&lt;center&gt;1995-08-30
|-
| [[File:CTB.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Castelo Branco]]''' ||&lt;center&gt;Castelo Branco||&lt;center&gt;34.525 ||&lt;center&gt;1771-03-20
|-
| [[File:CHV.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Chaves]]''' ||&lt;center&gt;Chaves ||&lt;center&gt;19.307 ||&lt;center&gt;1929-03-18
|-
| [[File:CBR.png|50px]]||&lt;center&gt; '''[[Coimbra]]''' ||&lt;center&gt;Coimbra ||&lt;center&gt;143.396 ||&lt;center&gt; 200 p. n. e.
|-
| [[File:Blank pt CoA city.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Costa da Caparica]]''' ||&lt;center&gt;Almada||&lt;center&gt;14.100 ||&lt;center&gt;2004-12-09
|-
| [[File:CVL.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Covilhã]]''' ||&lt;center&gt;Covilhã ||&lt;center&gt;36.147 ||&lt;center&gt;1870-10-20
|-
| [[File:ELV.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Elvas]]''' ||&lt;center&gt;Elvas ||&lt;center&gt;28.106 ||&lt;center&gt;1513-04-03
|-
| [[File:ENT1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Entroncamento]]''' ||&lt;center&gt;Entroncamento ||&lt;center&gt;20.065 ||&lt;center&gt;1991-08-16
|-
| [[File:VLG-ermesinde.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Ermesinde]]''' ||&lt;center&gt;Valongo ||&lt;center&gt;40.139 ||&lt;center&gt;1990-08-10
|-
| [[File:Blank pt CoA city.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Esmoriz]]'''|| &lt;center&gt;Ovar||&lt;center&gt;11.200 ||&lt;center&gt;1993-07-02
|-
| [[File:ESP1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Espinho]]''' ||&lt;center&gt;Espinho||&lt;center&gt;10.500 ||&lt;center&gt;1973-06-16
|-
| [[File:EPS1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Esposende]]''' ||&lt;center&gt;Esposende||&lt;center&gt;9.148 ||&lt;center&gt;1993-07-02
|-
| [[File:ETR.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Estarreja]]''' ||&lt;center&gt;Estarreja ||&lt;center&gt;7.000 ||&lt;center&gt;2004-12-09
|-
| [[File:ETZ.png|50px]] || &lt;center&gt;'''[[Estremoz]]''' ||&lt;center&gt;Estremoz||&lt;center&gt;9.011 ||&lt;center&gt;1926-08-31
|-
| [[File:EVR.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Évora]]''' ||&lt;center&gt;Évora||&lt;center&gt;46.417 ||&lt;center&gt; 600 p. n. e.
|-
| [[File:FAF1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Fafe]]''' ||&lt;center&gt;Fafe||&lt;center&gt;15.323 ||&lt;center&gt;1986-08-23
|-
| [[File:Faroarms.svg|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Faro]]''' ||&lt;center&gt;Faro ||&lt;center&gt;43.757 ||&lt;center&gt;1540-09-07
|-
| [[File:Coat of Arms Fatima.svg|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Fátima]]'''||&lt;center&gt;Ourém||&lt;center&gt;10.302 ||&lt;center&gt;1997-07-12
|-
| [[File:FLG1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Felgueiras]]''' ||&lt;center&gt;Felgueiras||&lt;center&gt;15.100||&lt;center&gt;1990-08-10
|-
| [[File:FIG.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Figueira da Foz]]''' ||&lt;center&gt;Figueira da Foz||&lt;center&gt;36.500 ||&lt;center&gt;1882-09-20
|-
| [[File:Blank pt CoA city.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Fiães]]''' ||&lt;center&gt;Santa Maria da Feira||&lt;center&gt;13.100 ||&lt;center&gt;2001-07-12
|-
| [[File:Blank pt CoA city.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Freamunde]]''' ||&lt;center&gt;Paços de Ferreira||&lt;center&gt;7.452 ||&lt;center&gt;2001-07-12
|-
| [[File:FNC.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Funchal]]''' ||&lt;center&gt;Funchal ||&lt;center&gt; 111.892 ||&lt;center&gt;1508-08-21
|-
| [[File:FND1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Fundão (grad)|Fundão]]''' ||&lt;center&gt;Fundão ||&lt;center&gt;8.957 ||&lt;center&gt;1988-04-19
|-
| [[File:ILH-gafanhanazare1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Gafanha da Nazaré]]''' ||&lt;center&gt;Ílhavo ||&lt;center&gt;14.021  ||&lt;center&gt;2001-07-21
|-
| [[File:Blank pt CoA city.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Gandra]]''' ||&lt;center&gt;Paredes ||&lt;center&gt;5.200 ||&lt;center&gt;2003-08-26
|-
| [[File:GDM1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Gondomar]]''' ||&lt;center&gt;Gondomar||&lt;center&gt;25.000 ||&lt;center&gt;1991-08-16
|-
| [[File:GVA1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Gouveia]]''' ||&lt;center&gt;Gouveia||&lt;center&gt;3.500 ||&lt;center&gt;1988-02-01
|-
| [[File:GRD.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Guarda]]'''||&lt;center&gt;Guarda||&lt;center&gt;32.274 ||&lt;center&gt;1199-11-27
|-
| [[File:GMR.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Guimarães]]''' ||&lt;center&gt;Guimarães ||&lt;center&gt;66.912 ||&lt;center&gt;1853-06-23
|-
|&lt;center&gt;[[File:HRT.png|40px]]&lt;/center&gt;||&lt;center&gt; '''[[Horta]]''' ||&lt;center&gt;Horta||&lt;center&gt;9.000 ||&lt;center&gt;1833-07-04
|-
| [[File:ILH1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Ílhavo]]''' ||&lt;center&gt;Ílhavo ||&lt;center&gt;17.200 ||&lt;center&gt;1990-08-09
|-
| [[File:LGA1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Lagoa]]''' ||&lt;center&gt;Lagoa ||&lt;center&gt;5.000 ||&lt;center&gt;2001-07-12
|-
| [[File:LGS.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Lagos (Portugal)|Lagos]]''' ||&lt;center&gt;Lagos ||&lt;center&gt;20.000|| &lt;center&gt;1573-01-27
|-
| [[File:LMG.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Lamego]]''' ||&lt;center&gt;Lamego ||&lt;center&gt;12.000 ||&lt;center&gt;  200. 
|-
| [[File:Escudo de Leiria.svg|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Leiria]]''' ||&lt;center&gt;Leiria ||&lt;center&gt;50.264 ||&lt;center&gt;1545-06-13
|-
| [[File:LSB.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Lisabon]]''' ||&lt;center&gt;Lisabon||&lt;center&gt;547.631 ||&lt;center&gt; 800 p.n.e
|-
| [[File:Blank pt CoA city.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Lixa]]''' ||&lt;center&gt;Felgueiras||&lt;center&gt;5.500 ||&lt;center&gt;1995-08-30
|-
| [[File:LLE1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Loulé]]''' ||&lt;center&gt;Loulé||&lt;center&gt;24.000||&lt;center&gt;1988-02-01
|-
| [[File:LRS.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Loures]]''' ||&lt;center&gt;Loures ||&lt;center&gt;26.000||&lt;center&gt; &lt;center&gt;1990-08-09
|-
| [[File:Blank pt CoA city.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Lourosa]]''' ||&lt;center&gt;Santa Maria da Feira||&lt;center&gt;11.300 ||&lt;center&gt;2001-07-12
|-
| [[File:MCD1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Macedo de Cavaleiros]]''' ||&lt;center&gt;Macedo de Cavaleiros ||&lt;center&gt;7.800 ||&lt;center&gt;1999-06-24
|- Machico| [[File:MCH1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Machico]]''' ||&lt;center&gt;Machico ||&lt;center&gt;13.700||&lt;center&gt;1996-08-02
|-
| [[File:MAI1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Maia, Portugal|Maia]]''' ||&lt;center&gt;[Maia ||&lt;center&gt;40.000||&lt;center&gt;1986-08-23
|-
| [[File:MGL1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Mangualde]]''' ||&lt;center&gt;Mangualde ||&lt;center&gt;8.107 ||&lt;center&gt;2001-07-12
|-
| [[File:MCN2.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Marco de Canaveses]]''' ||&lt;center&gt;Marco de Canaveses||&lt;center&gt;9.000 ||&lt;center&gt;1993-07-02
|-
| [[File:MGR1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Marinha Grande]]''' ||&lt;center&gt;Marinha Grande||&lt;center&gt;29.100 ||&lt;center&gt;1988-04-19
|-
| [[File:MTS1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Matosinhos]]''' ||&lt;center&gt;Matosinhos ||&lt;center&gt;49.486 ||&lt;center&gt;1984-06-28
|-
| [[File:MLD.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Mealhada]]''' ||&lt;center&gt;Mealhada ||&lt;center&gt;5.500 ||&lt;center&gt;2003-08-26
|-
| [[File:MDA-mêda.JPG|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Mêda]]''' ||&lt;center&gt;Mêda||&lt;center&gt;2.004 ||&lt;center&gt;2004-12-09
|-
| [[File:Coat of arms of Miranda do Douro.svg|50px]] ||&lt;center&gt;'''[[Miranda do Douro]]''' ||&lt;center&gt;Miranda do Douro ||&lt;center&gt;2.000 ||&lt;center&gt;1545-07-10
|-
| [[File:MDL1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Mirandela]]''' ||&lt;center&gt;Mirandela ||&lt;center&gt;11.000 ||&lt;center&gt;1984-06-28
|-
| [[File:MMN1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Montemor-o-Novo]]''' ||&lt;center&gt;Montemor-o-Novo||&lt;center&gt;14.000 ||&lt;center&gt;1988-04-18
|-
| [[File:MTJ.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Montijo]]''' ||&lt;center&gt;Montijo ||&lt;center&gt;30.486 ||&lt;center&gt;1985-08-14
|-
| [[File:MRA1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Moura]]''' ||&lt;center&gt;Moura||&lt;center&gt;10.000 ||&lt;center&gt;1988-02-01
|-
| [[File:ODV-odivelas.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Odivelas]]''' ||&lt;center&gt;Odivelas ||&lt;center&gt;59.559 ||&lt;center&gt;1990-08-10
|-
| [[File:OLH2.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Olhão]] da Restauração''' ||&lt;center&gt;Olhão||&lt;center&gt;31.100 ||&lt;center&gt;1985-08-14
|-
| [[File:OAZ.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Oliveira de Azeméis]]''' ||&lt;center&gt;Oliveira de Azeméis ||&lt;center&gt;15.000 ||&lt;center&gt;1984-05-16
|-
| [[File:OBR1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Oliveira do Bairro]]''' ||&lt;center&gt;Oliveira do Bairro ||&lt;center&gt;5.005||&lt;center&gt;2003-08-26
|-
| [[File:OHP1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Oliveira do Hospital]]'''||&lt;center&gt;Oliveira do Hospital ||&lt;center&gt;4.400 ||&lt;center&gt;1993-07-02
|-
| [[File:VNO1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Ourém]]''' ||&lt;center&gt;Ourém ||&lt;center&gt;11.100 ||&lt;center&gt;1991-08-16
|-
| [[File:Brasão de município de Ovar.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Ovar]]''' ||&lt;center&gt;Ovar ||&lt;center&gt;18.900 ||&lt;center&gt;1984-06-28
|-
| [[File:PFR1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Paços de Ferreira]]''' ||&lt;center&gt;Paços de Ferreira ||&lt;center&gt;9.000 ||&lt;center&gt;1993-07-02
|-
| [[File:PRD1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Paredes]]''' ||&lt;center&gt;Paredes||&lt;center&gt;12.500 ||&lt;center&gt;1991-08-16
|-
| [[File:Brasão de Penafiel.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Penafiel]]''' ||&lt;center&gt;Penafiel||&lt;center&gt;10.000 ||&lt;center&gt;1770-03-03
|-
|||&lt;center&gt; '''[[Peniche]]''' ||&lt;center&gt;Peniche ||&lt;center&gt;17.500 ||&lt;center&gt;1988-02-01
|-
| [[File:PRG.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Peso da Régua]]''' ||&lt;center&gt;Peso da Régua ||&lt;center&gt;10.000 ||&lt;center&gt;1985-08-14
|-
| [[File:PNH.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Pinhel]]''' ||&lt;center&gt;Pinhel ||&lt;center&gt;3.500 ||&lt;center&gt;1770-08-25
|-
| [[File:PBL1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Pombal]]''' ||&lt;center&gt;Pombal ||&lt;center&gt;18.500 ||&lt;center&gt;1991-08-16
|-
| [[File:PDL.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Ponta Delgada]]''' ||&lt;center&gt;Ponta Delgada ||&lt;center&gt;46.102||&lt;center&gt;1546-04-02
|-
| [[File:Ponte de Sor, Portugal (coat of arms).png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Ponte de Sor]]''' ||&lt;center&gt;Ponte de Sor ||&lt;center&gt;11.000||&lt;center&gt;1985-08-14
|-
| [[File:PTG.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Portalegre]]''' ||&lt;center&gt;Portalegre||&lt;center&gt;15.700||&lt;center&gt;1550-05-23
|-
| [[File:PTM.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Portimão]]''' ||&lt;center&gt;Portimão ||&lt;center&gt;45.431||&lt;center&gt;1924-12-11
|-
| [[File:PRT.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Porto]]''' ||&lt;center&gt;Porto||&lt;center&gt;237.559||&lt;center&gt;275. p. n. e.
|-
| [[File:PST1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Vila Baleira]] (a.k.a. [[Porto Santo]])''' ||&lt;center&gt;Porto Santo ||&lt;center&gt;4.475 ||&lt;center&gt;1996-08-02
|-
| [[File:VFX-povoasiria1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Póvoa de Santa Iria]]''' ||&lt;center&gt;Vila Franca de Xira||&lt;center&gt;28.,000 ||&lt;center&gt;1999-06-24
|-
| [[File:PVZ2.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Póvoa de Varzim]]''' ||&lt;center&gt;Póvoa de Varzim] ||&lt;center&gt;38.257 ||&lt;center&gt;1973-06-16
|-
| [[File:VPV1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Praia da Vitória]]'''||&lt;center&gt;Praia da Vitória  ||&lt;center&gt;6.500 ||&lt;center&gt;1981-06-20
|-
| [[File:LLE-quarteira1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Quarteira]]''' ||&lt;center&gt;Loulé ||&lt;center&gt;21.000 ||&lt;center&gt;1999-06-24
|-
| [[File:SNT-queluz.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Queluz]]''' ||&lt;center&gt;Sintra ||&lt;center&gt;75.179||&lt;center&gt;1997-07-24
|-
| [[File:Blank pt CoA city.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Rebordosa]]''' ||&lt;center&gt;Paredes ||&lt;center&gt;12.100 ||&lt;center&gt;2003-08-26
|-
| [[File:RMZ.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Reguengos de Monsaraz]]'''||&lt;center&gt;Reguengos de Monsaraz||&lt;center&gt;7.900 ||&lt;center&gt;2004-12-09
|-
| [[File:RGR1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Ribeira Grande]]''' ||&lt;center&gt;Ribeira Grande||&lt;center&gt;6.350 ||&lt;center&gt;1981-06-29
|-
| [[File:RMR1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Rio Maior]]''' ||&lt;center&gt;[Rio Maior ||&lt;center&gt;11.102 ||&lt;center&gt;1985-08-14
|-
| [[File:Brasão de Rio Tinto.jpg|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Rio Tinto]]''' ||&lt;center&gt;Gondomar||&lt;center&gt; 64.815 ||&lt;center&gt;1995-08-30
|-
| [[File:SBG.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Sabugal]]''' ||&lt;center&gt;Sabugal ||&lt;center&gt;2.300 ||&lt;center&gt;2004-12-09
|-
| [[File:LRS-sacavem.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Sacavém]]''' ||&lt;center&gt;Loures ||&lt;center&gt;17.000 ||&lt;center&gt;1997-06-04
|-
| [[File:SCD1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Santa Comba Dão]]''' ||&lt;center&gt;Santa Comba Dão ||&lt;center&gt;3.200 ||&lt;center&gt;1999-06-24
|-
| [[File:SCR1.png|50px]]||&lt;center&gt; '''[[Santa Cruz, Madeira|Santa Cruz]]''' ||&lt;center&gt;Santa Cruz ||&lt;center&gt;6.500 ||&lt;center&gt;1996-08-02
|-
| [[File:VFR1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Santa Maria da Feira]]''' ||&lt;center&gt;Santa Maria da Feira||&lt;center&gt;16.900 ||&lt;center&gt;1985-08-14
|-
| [[File:STN1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Santana]]''' ||&lt;center&gt;Santana ||&lt;center&gt;3.300 ||&lt;center&gt;2001-01-01
|-
| [[File:STR.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Santarém]]''' ||&lt;center&gt;Santarém ||&lt;center&gt;30.100 ||&lt;center&gt;1868-12-24
|-
| [[File:STC1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Santiago do Cacém]]''' ||&lt;center&gt;Santiago do Cacém ||&lt;center&gt;7.753 ||&lt;center&gt;1991-08-16
|-
| [[File:STS1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Santo Tirso]]''' ||&lt;center&gt;Santo Tirso ||&lt;center&gt;14.100 ||&lt;center&gt;1985-08-14
|-
| [[File:Brasão de São João da Madeira.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[São João da Madeira]]''' ||&lt;center&gt;São João da Madeira ||&lt;center&gt;21.102 ||&lt;center&gt;1984-06-28
|-
| [[File:MTS-smamedeinfesta1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[São Mamede de Infesta]]''' ||&lt;center&gt;Matosinhos ||&lt;center&gt;27.000 ||&lt;center&gt;2001-07-12
|-
| [[File:Blank pt CoA city.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[São Salvador de Lordelo]]''' ||&lt;center&gt;Paredes ||&lt;center&gt;11.000 ||&lt;center&gt;2003-08-26
|-
| [[File:SEI1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Seia]]''' ||&lt;center&gt;Seia ||&lt;center&gt;7.000 ||&lt;center&gt;1986-08-23
|-
| [[File:Brasão de Seixal.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Seixal]]''' ||&lt;center&gt;Seixal ||&lt;center&gt;31.101 ||&lt;center&gt;1993-07-02
|-
| [[File:SRP.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Serpa]]''' ||&lt;center&gt;Serpa ||&lt;center&gt;9.990||&lt;center&gt;2003-08-26
|-
| [[File:Coat of arms of Setúbal.svg|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Setúbal]]'''||&lt;center&gt;Setúbal ||&lt;center&gt; 90.640||&lt;center&gt;1860-04-19
|-
| [[File:SLV.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Silves]]''' ||&lt;center&gt;Silves ||&lt;center&gt;11.000 ||&lt;center&gt; 0.
|-
| [[File:SNS1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Sines]]''' ||&lt;center&gt;Sines||&lt;center&gt;15.555 ||&lt;center&gt;1997-07-12
|-
| [[File:TRC.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Tarouca]]''' ||&lt;center&gt;Tarouca ||&lt;center&gt;3.200 ||&lt;center&gt;2004-12-09
|-
| [[File:TVR.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Tavira]]''' ||&lt;center&gt;Tavira ||&lt;center&gt;13.300 ||&lt;center&gt;1520-03-16
|-
| [[File:TMR.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Tomar]]''' ||&lt;center&gt;Tomar||&lt;center&gt;20.000 ||&lt;center&gt;1844-02-12
|-
| [[File:TND1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Tondela]]''' ||&lt;center&gt;Tondela||&lt;center&gt;10.120 ||&lt;center&gt;1988-02-01
|-
| [[File:TNV1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Torres Novas]]''' ||&lt;center&gt;Torres Novas ||&lt;center&gt;14.900 ||&lt;center&gt;1985-08-14
|-
| [[File:TVD1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Torres Vedras]]''' || &lt;center&gt;Torres Vedras||&lt;center&gt;27.200 ||&lt;center&gt;1979-02-03
|-
| [[File:TCS.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Trancoso]]''' ||&lt;center&gt;Trancoso||&lt;center&gt;3.350 ||&lt;center&gt;2004-12-09
|-
| [[File:TRF.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Trofa]]''' ||&lt;center&gt;Trofa ||&lt;center&gt;22.000 ||&lt;center&gt;1993-07-02
|-
| [[File:Brasão da vila de Valbom.jpg|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Valbom]]''' ||&lt;center&gt;Gondomar||&lt;center&gt;14.100 ||&lt;center&gt;2004-12-09
|-
| [[File:VAC1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Vale de Cambra]]''' ||&lt;center&gt;Vale de Cambra ||&lt;center&gt;4.200 ||&lt;center&gt;1993-07-02
|-
| [[File:VLG1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Valongo]]''' ||&lt;center&gt;Valongo ||&lt;center&gt;27.900 ||&lt;center&gt;1990-08-10
|-
| [[File:VPC1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Valpaços]]''' ||&lt;center&gt;Valpaços ||&lt;center&gt;4.102 ||&lt;center&gt;1999-06-24
|-
| [[File:VND1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Vendas Novas]]''' ||&lt;center&gt;Vendas Novas ||&lt;center&gt;10.103 ||&lt;center&gt;1993-07-02
|-
| [[File:COA of Viana do Castelo.svg|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Viana do Castelo]]''' ||&lt;center&gt;Viana do Castelo ||&lt;center&gt;36.750 ||&lt;center&gt;1848-01-20
|-
| [[File:VCD1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Vila do Conde]]''' ||&lt;center&gt;[Vila do Conde ||&lt;center&gt;32.257 ||&lt;center&gt;1988-02-01
|-
| [[File:VFX1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Vila Franca de Xira]]'''||&lt;center&gt;Vila Franca de Xira ||&lt;center&gt;19.000 ||&lt;center&gt;1984-06-28
|-
| [[File:VNF1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Vila Nova de Famalicão]]''' ||&lt;center&gt;Vila Nova de Famalicão ||&lt;center&gt;30.100 ||&lt;center&gt;1985-08-14
|-
| [[File:VLF1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Vila Nova de Foz Côa]]''' ||&lt;center&gt;[[Vila Nova de Foz Côa]] ||&lt;center&gt;3.303 ||&lt;center&gt;1997-07-12
|-
| [[File:Vila Nova de Gaia COA.svg|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Vila Nova de Gaia]]''' ||&lt;center&gt;Vila Nova de Gaia ||&lt;center&gt;186.503 ||&lt;center&gt;1984-06-28
|-
| [[File:STC-sandre.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Vila Nova de Santo André]]''' ||&lt;center&gt;Santiago do Cacém ||&lt;center&gt;12.123 ||&lt;center&gt;2003-08-26
|-
| [[File:VRL.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Vila Real]]''' ||&lt;center&gt;Vila Real||&lt;center&gt;27.250 ||&lt;center&gt;1925-07-20
|-
| [[File:VRS1.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Vila Real de Santo António]]''' ||&lt;center&gt;Vila Real de Santo António ||&lt;center&gt;11.000 ||&lt;center&gt;1988-04-19
|-
| [[File:VIS.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Viseu]]''' ||&lt;center&gt;Viseu ||&lt;center&gt;66.143 ||&lt;center&gt; 0.
|-
| [[File:VIZ.png|50px]] ||&lt;center&gt; '''[[Vizela]]''' ||&lt;center&gt;Vizela ||&lt;center&gt;10.100 ||&lt;center&gt;1998-09-01
|}

== Također pogledajte ==
*[[Portugal#Geografija|Geografija Portugala]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.anmp.pt/index.php Nacionalna asocijacija općina Portugala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151108053341/http://www.anmp.pt/index.php |date=8. 11. 2015 }}
{{commonscat|Cities in Portugal}}

{{Spisak gradova u Evropi}}

[[Kategorija:Geografija Portugala]]
[[Kategorija:Gradovi u Portugalu]]
[[Kategorija:Spiskovi gradova po državama|Portugal]]</text>
      <sha1>5yww9skyscahzwfanm83mj73wh159tj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Podgora (Sapna)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>405578</id>
    <revision>
      <id>3915667</id>
      <parentid>3588340</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:12:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4041" sha1="tfluacqmfb6wmrc461qfyzqwlkl3j5l" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Podgora
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| općina                       = [[Sapna]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.532942
| dužina_stepeni               = 18.900686
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 0
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 35
| matični broj                 = 166693&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=10. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 11312
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Podgora u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Podgora''' je [[naselje]] u [[općina|općini]] [[Sapna]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Historija ==
Naselje Podgora se do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] u cjelini nalazilo u sastavu općine [[Lopare]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Podgora
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 166693
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 72) |work=fzs.ba |access-date= 10. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 10. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 0
| g1991_ukupno             = 519
| g1991_srbi               = 513
| g1991_hrvati             = 1
| g1991_jugosloveni        = 5
| g1981_ukupno             = 599
| g1981_muslimani          = 1
| g1981_srbi               = 597
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 627
| g1971_srbi               = 627
}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcinasapna.ba/ Zvanični sajt općine Sapna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150529083053/http://www.opcinasapna.ba/ |date=29. 5. 2015 }}

{{Općina Sapna}}</text>
      <sha1>tfluacqmfb6wmrc461qfyzqwlkl3j5l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bernie Sanders</title>
    <ns>0</ns>
    <id>407618</id>
    <revision>
      <id>3915616</id>
      <parentid>3762336</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:37:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>3915616</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4772" sha1="sfnple8umr5ghtxxsf5fn4exys8uqi8" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Bernie Sanders
| slika                 = Bernie Sanders February 2026 (cropped).jpg
| redoslijed            = [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Savezni senator]] iz države [[Vermont]]
| vrijeme_na_vlasti     = 3. januar 2007 –
| prethodnik            = [[Jim Jeffords]]
| nasljednik            = 
| redoslijed2           = Član [[Zastupnički dom Sjedinjenih Američkih Država|Zastupničkog doma]] iz kongresnog okruga države [[Vermont]]
| vrijeme_na_vlasti2    = 3. januar 1991 – 3. januar 2007.
| prethodnik2           = [[Peter Plympton Smith]]
| nasljednik2           = [[Peter Welch]]
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1941|09|08}}
| mjesto_rođenja        = [[New York]], SAD
| nacionalnost          = [[Sjedinjene Američke Države|Amerikanac]]
| politička_stranka     = [[Nezavisni političar|Nezavisan]] &lt;small&gt;(1978–trenutno)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; [[Progresivna stranka Vermonta]]&lt;ref&gt;Sanders je službeno nezavisan političar i nije član ijedne stranke ali jeste povezan sa Vermontskom progresivnom strankom.&lt;/ref&gt; &lt;small&gt;(1981–trenutno)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] &lt;small&gt;(2015–2016)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; [[Slobodarska unija]] &lt;small&gt;(1970–1977)&lt;/small&gt;
| supruga               = Deborah Shilling &lt;small&gt;(1964–1966)&lt;/small&gt; &lt;br&gt; Jane O'Meara &lt;small&gt;(1988–trenutno)&lt;/small&gt;
| djeca                 = Levi Sanders
| obrazovanje           = [[Univerzitet u Chicagu]]
| potpis                = Bernie Sanders signature.svg
| web_stranica          = {{URL|berniesanders.com}}
}}
'''Bernard Sanders''' (rođen 8. septembra 1941) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] političar koji trenutno obavlja dužnost [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|saveznog senatora]] iz [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|države]] [[Vermont]]. Bio je član [[Zastupnički dom Sjedinjenih Američkih Država|Predstavničkog doma SAD]] iz [[Kongresni okrug države Vermont|kongresnog okruga države Vermont]] od 1991. do 2007. i 37. [[gradonačelnik Burlingtona]] od 1981. do 1989.

Sanders je [[Nezavisni političar|nezavisni]] političar s najdužim stažom u kongresnoj historiji SAD, iako je većinu svoje karijere bio u koaliciji s članovima Predstavničkog doma i saveznih senatora [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]].&lt;ref&gt;McCrummen, Stephanie (February 5, 2016). &quot;His Most Radical Move&quot;. The Washington Post. Retrieved January 21, 2017&lt;/ref&gt; On je jedan od dvojice nezavisnih saveznih senatora, zajedno s [[Angus King|Angusom Kingom]]. King je također zajedno s njim u koaliciji sa saveznim senatorima Demokratske stranke.

Sanders je zagovaratelj [[Socijalna demokratija|socijaldemokratskih]] i [[Progresivizam|progresivnih]] ideja i zakona, kao što je [[&quot;Green New Deal&quot;]], te protivnik [[Ekonomska nejednakost|ekonomskoj nejednakosti]] i [[Neoliberalizam|neoliberalizmu]]. Sebe opisuje kao [[Demokratski socijalizam|demokratskog socijalistu]], podržava [[Demokratija na radnim mjestima|demokratiju na radnim mjestima]] i hvalio je elemente [[Nordijski model|Nordijskog modela]]. Neki komentatori su opisali njegovu politiku sličnoj politike [[New Deal|&quot;New Deala&quot;]] [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[Franklin D. Roosevelt|Franklina D. Roosevelta]] i [[Ljevičarski populizam|ljevičarskog populizma]].

Mnogi smatraju Sandersa zaslužnim za pomjeranje Demokratske stranke i bivšeg [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[Joe Biden|Joea Bidena]] više prema [[Ljevičarska politika|ljevici]] političkog spektra.&lt;ref name=Ember-200408&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2020/04/08/us/politics/bernie-sanders-drops-out.html|title=Bernie Sanders Is Dropping Out of 2020 Democratic Race for President|work=The New York Times|date=8. 4. 2020|access-date=8. 4. 2020|first=Sydney|last=Ember}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nbcnews.com/politics/meet-the-press/blog/meet-press-blog-latest-news-analysis-data-driving-political-discussion-n988541/ncrd1165631|title=Sanders' campaign raises over $2 million for coronavirus charities|last=Grumbach|first=Gary|agency=NBC News|date=13. 4. 2020|access-date=14. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2020/04/13/us/politics/bernie-sanders-joe-biden-endorsement.html|title=Bernie Sanders Endorses Joe Biden for President|last1=Ember|first1=Sydney|last2=Glueck|first2=Katie|date=13. 4. 2020|work=The New York Times|access-date=13. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Bernie Sanders}}

{{DEFAULTSORT:Sanders, Bernie}}
[[Kategorija:Rođeni 1941.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Brooklyn]]
[[Kategorija:Američki političari]]</text>
      <sha1>sfnple8umr5ghtxxsf5fn4exys8uqi8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paul Pierce</title>
    <ns>0</ns>
    <id>411672</id>
    <revision>
      <id>3915652</id>
      <parentid>3904086</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:39:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915652</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34596" sha1="3j2nkvtdtdqjgbvo4058c5b8bfdfojf" xml:space="preserve">{{Infokutija košarkaš
| ime_košarkaša       = Paul Pierce
| slika               = Paul Pierce Wizards.jpg
| veličina_slike      = 250px
| opis_slike          =
&lt;!-- Lični podaci --&gt;
| puno_ime            = Paul Anthony Pierce
| datum_rođenja       = [[13. oktobar]] [[1977.]]
| mjesto_rođenja      = [[Oakland (Kalifornija)|Oakland]] ([[Kalifornija]])
| datum_smrti         = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --&gt;
| mjesto_smrti        =
| nacionalnost        = Amerikanac
| državljanstvo       = 
| visina              = 201 cm
| težina              = 107 kg
| nadimak             = ''The Truth'' (''Istina'')
| pozicija            = [[Krilni bek]]
| početak_karijere    = 1995 (koledž)
| NBA_draft           = [[NBA draft 1998.|1998]] (10. pik – [[Boston Celtics]])
| kraj_karijere       = 
&lt;!-- Informacija o klubu --&gt;
| trenutni_klub       = 
| broj_na_dresu       = 34
&lt;!-- Profesionalni klubovi --&gt;
| godine1             = [[NBA 1998/1999.|1998]]–[[NBA 2012/2013.|2013.]]
| klub1               = [[Boston Celtics]]
| godine2             = [[NBA 2013/2014.|2013]]–[[NBA 2013/2014.|2014.]]
| klub2               = [[Brooklyn Nets]]
| godine3             = [[NBA 2014/2015.|2014]]–[[NBA 2014/2015.|2015.]]
| klub3               = [[Washington Wizards]]
| godine4             = [[NBA 2015/2016.|2015]]–[[NBA 2016/17.|2017.]]
| klub4               = [[Los Angeles Clippers]]
&lt;!-- Trenirane ekipe --&gt;
| godine_treniranja   = 
| trenirane_ekipe     = 
&lt;!-- Nagrade --&gt;
| nagrade             = 
* [[Spisak prvaka NBA-lige|Prvak NBA lige]] ([[NBA finale 2008.|2008]])
* [[Najkorisniji igrač NBA finala]] ([[NBA finale 2008.|2008]])
* 10x [[Spisak učesnika NBA All-Star utakmica|NBA All-Star]] ([[NBA All-Star utakmica 2002.|2002]]–[[NBA All-Star utakmica 2006.|2006]], [[NBA All-Star utakmica 2008.|2008]]–[[NBA All-Star utakmica 2012.|2012]])
* Član [[All-NBA ekipa|najbolje druge petorke]] ([[NBA 2008/2009.|2009]])
* 3x član [[All-NBA ekipa|najbolje treće petorke]] ([[NBA 2001/2002.|2002]], [[NBA 2002/2003.|2003]], [[NBA 2007/08.|2008]]) 
* Član [[NBA All-Rookie ekipa|najbolje petorke novajlija]] ([[NBA 1998/1999.|1999]])
* Pobjednik [[NBA takmičenje u tricama|All-Star takmičenja u tricama]] ([[NBA All-Star utakmica 2010.|2010]])
* Primljen u [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkašku Kuću slavnih]] (2021)
* [[Boston Celtics]]i i [[Univerzitet Kanzasa]] povukli njegov broj 34 iz upotrebe
| oznakastat1      = [[Poen (košarka)|Poeni]]
| vrijednoststat1  = 26.397 (19,7 ppu)
| oznakastat2     = [[Skok (košarka)|Skokovi]]
| vrijednoststat2  = 7.527 (5,6 spu)
| oznakastat3     = [[Asistencija (košarka)|Asistencije]]
| vrijednoststat3  = 4.708 (3,5 apu)
}}
'''Paul Anthony Pierce''' bivši je [[SAD|američki]] [[NBA]] [[košarka]]š.

Prvih 15 sezona karijere proveo je u [[Boston Celtics]]ima, koji su ga odabrali kao 10. pik na [[NBA draft|draftu]] [[NBA draft 1998.|1998.]] U julu 2013, zajedno sa saigračima [[Kevin Garnett|Kevinom Garnettom]] i [[Jason Terry|Jasonom Terryjem]], razmijenjen je u [[Brooklyn Nets]]e, koje je napustio nakon samo jedne sezone i potpisao za [[Washington Wizards]]e. Nakon opet samo jedne sezone i u Wizardsima, na ljeto 2015. potpisao je za Clipperse, gdje se ujedinio s bivšim trenerom iz Celticsa, [[Doc Rivers|Docom Riversom]]. Penzionisao se nakon završetka sezone 2016/17. 17. jula 2017. potpisao je ceremonijalni ugovor sa Celticsima koji mu je omogućio da se penzioniše kao član ekipe s kojom je proveo veći dio svoje karijere.

U Celticsima je redovno imao mjesto u startnoj postavi na poziciji [[Krilni bek|krilnog beka]]. Vodio je Celticse do titule [[NBA finale 2008.|2008.]] i poraza u finalu [[NBA finale 2010.|2010.]] Jedan je od trojice igrača, uz [[Larry Bird|Larryja Birda]] i [[John Havlicek|Johna Havliceka]], koji je ubacio preko 20.000 poena u dresu Celticsa. Pierce drži rekord Celticsa po broju ubačenih trica. Također je drugi najbolji strijelac Celticsa, treći po odigranim utakmicama, peti po [[asistencija (košarka)|asistencijama]], sedmi po [[skok (košarka)|skokovima]] i prvi po [[Ukradena lopta (košarka)|ukradenim loptama]]. Nadimak ''&quot;The Truth&quot;'' (''Istina'') dao mu je [[Shaquille O'Neal]].

== Srednja škola ==
Rođen je i odrastao u [[Oakland (Kalifornija)|Oaklandu]]. Njegova porodica kasnije se preselila u [[Inglewood (Kalifornija)|Inglewood]], gdje će pohađati srednju školu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sports.espn.go.com/los-angeles/nba/columns/story?id=5288067|title=2010 NBA Finals: Los Angeles' greatest player? It's Paul Pierce|work=ESPN.com|access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Godine 1995. učestvovao je na utakmici ''McDonalds All-American'', zajedno s budućim saigračem Garnettom i drugim NBA zvijezdama kao što su [[Vince Carter]], [[Stephon Marbury]] i [[Antawn Jamison]].

Odrastao je kao navijač [[Los Angeles Lakers]]a i sanjao je o tome da igra za njih.&lt;ref name=&quot;Kamenetzky&quot;&gt;{{cite web|url=http://sports.espn.go.com/los-angeles/nba/news/story?id=5244652|title=Boston Celtics Paul Pierce talks about Los Angeles Lakers fans - ESPN Los Angeles|last=Kamenetzky|first=Brian|date=2. 6. 2010|publisher=ESPN|access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Koledž ==
U tri sezone na [[Univerzitet Kanzasa|Univerzitetu Kanzasa]] prosječno je bilježio 16,4 poena i 6,3 skoka. Nakon 3. godine odlučio je izaći na draft, gdje su ga kao 10. pik izabrali Celticsi, veliki rivali njegovog omiljenog kluba, Lakersa.

== NBA ==
=== Boston Celtics (1998–2013) ===
[[Datoteka:Paul Pierce Lipofsky.jpg|250px|lijevo|mini|Pierce tokom sezone [[NBA 1999/2000.|1999/2000.]]]]
Odmah po dolasku u NBA Pierceova mogućnost postizanja koševa, skakanja i igranja odbrane pretvorila ga je u jednog od najboljih igrača u [[Istočna konferencija (NBA)|Istočnoj konferenciji]]. Zajedno s [[krilo (košarka)|krilom]] [[Antoine Walker|Antoineom Walkerom]] vodio je Celticse do doigravanja [[NBA doigravanje 2002.|2002]], prvog nakon 7 godina odsustva. Celticsi su stigli do finala Istočne konferencije, gdje su poraženi 4–2 od [[Brooklyn Nets|New Jersey Netsa]]. U historijskoj 3. utakmici serije Pierce je sa 19 od 28 poena Celticsa vodio ekipu do najvećeg preokreta u 4. četvrtini u historiji NBA nakon što su u tu četvrtinu ušli sa zaostatkom od 21 poena.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/basketball/nba/2002/playoffs/news/2002/05/25/nets_celtics_ap/ |title=CNNSI.com – 2002 NBA Playoffs – Celtics pull off biggest comeback ever – Saturday May 25, 2002 09:53 PM |publisher=Sportsillustrated.cnn.com |date= |access-date=30. 4. 2016 |archive-date=29. 1. 2012 |archive-url=https://www.webcitation.org/653bYlRfA?url=http://sportsillustrated.cnn.com/basketball/nba/2002/playoffs/news/2002/05/25/nets_celtics_ap/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U februaru i martu 2006. postavio je rekord Celticsa nakon što je u 8 uzastopnih utakmica ubacio preko 30 poena. U periodu između 4. februara i 12. marta ubacio je 30+ poena u 13 od 14 utakmica.

Dolaskom [[Danny Ainge|Dannyja Aingea]] na mjesto predsjednika košarkaških operacija Celticsa 2003. počele su kružiti glasine o Pierceovoj razmjeni. Ipak, prije početka sezone [[NBA 2006/2007.|2006/07.]] Pierce je potpisao novi, trogodišnji ugovor vrijedan 59 miliona [[Američki dolar|dolara]].&lt;ref&gt;{{cite web |author= Steve Bulpett |url= http://celtics.bostonherald.com/celtics/view.bg?articleid=148137 |title= Pierce deal wrapped up – Star gets his three-year extension |publisher= Boston Herald |archive-date= 20. 7. 2006 |access-date= 30. 4. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20060720080347/http://celtics.bostonherald.com/celtics/view.bg?articleid=148137 |url-status= bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Zbog povrede stopala Pierce je odigrao samo 47 utakmica u sezoni 2006/07. Celticsi su tokom sezone doživjeli 18 uzastopnih poraza, a sezonu su završili s omjerom 24-58, što je bila jedna od najgorih sezona Celticsa u historiji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/games/20070317/BOSSAS/recap.html|publisher=NBA.com|author=Elizabeth White (Associated Press)|title=Celtics Snap 18-Game Losing Streak to Spurs|access-date=30. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160108192704/http://www.nba.com/games/20070317/BOSSAS/recap.html|archive-date=8. 1. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ballgametravel.com/news_updates/top_ten_worst_to_first.htm|publisher=ballgametravel.com|author=Kurt Schrader|title=Top Ten Worst to First Sports Teams|access-date=30. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20081024121427/http://ballgametravel.com/news_updates/top_ten_worst_to_first.htm|archive-date=24. 10. 2008|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prije početka [[NBA 2007/2008.|sezone 2007/08.]] Pierceu su se u Celticsima pridružili [[Kevin Garnett]] i [[Ray Allen]], čime je kreirana druga ''Velika trojka'' Celticsa, nakon originalne iz sredine 1980-ih koja je uključivala Birda, [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevina McHalea]] i [[Robert Parisha|Roberta Parisha]].

[[Datoteka:Paul Pierce Free Throw.jpg|mini|200px|left|Pierce baca slobodno bacanje u 4. utakmici 1. kruga doigravanja 2008. protiv [[Atlanta Hawks]]a.]]
28. aprila 2008. Pierce je kažnjen sa 25.000 dolara zbog, navodno, prijetećeg gesta prema [[Al Horford|Alu Horfordu]] u 3. utakmici 1. kruga [[NBA doigravanje 2008.|doigravanja]].&lt;ref name=&quot;piercesings&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.bostonherald.com/sports/basketball/celtics/view.bg?articleid=1090431&amp;srvc=celt&amp;position=1 |title= Court gesture no joke: League hands fine to Paul Pierce |publisher= [[Boston Herald]] |date= 29. 4. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author= Marc J. Spears |url= http://www.boston.com/sports/basketball/celtics/extras/celtics_blog/2008/04/pierce_fined_25.html |title= Pierce fined $25,000 |publisher= [[The Boston Globe]] |date= 28. 4. 2008}}&lt;/ref&gt; Izvori su tvrdili da je ovaj gest povezan sa gestovima rukom po kojima se prepoznaju pripadnici bandi. Pierce je to negirao navodeći da njegova fondacija pokušava djecu iz urbanih sredina odvući što dalje od bandi.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.bostonherald.com/blogs/sports/celtics/index.php/2008/04/30/pierce-responds/ |title= Pierce responds |publisher= Boston Herald |date= 30. 4. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=menacinggesture&gt;{{cite web |url= http://sports.espn.go.com/nba/playoffs2008/news/story?id=3376003 |title= Celtics' Pierce denies gesture was gang-related |publisher= [[Associated Press]] |date= 30. 4. 2008}}&lt;/ref&gt;

U sedmoj, odlučujućoj utakmici 2. kruga doigravanja protiv [[LeBron James|Jamesovih]] [[Cleveland Cavaliers|Cavaliersa]] Pierce je sa 41 poenom&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.nba.com/news/celticsgame7scoring_080518.html |title= Celtics Top Game 7 Scoring Performances |publisher= NBA.com |date= 18. 5. 2008 |access-date=30. 4. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181115195821/http://www.nba.com/news/celticsgame7scoring_080518.html |archive-date=15. 11. 2018 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://sports.espn.go.com/nba/recap?gameId=280518002 |title= Pierce, James duke it out as Celtics close out Cavs in Game 7 |publisher= Associated Press |date= 18. 5. 2008}}&lt;/ref&gt; vodio Celticse do finala konferencije.&lt;ref&gt;{{cite web |author= Peter F. Stringer |url= http://www.nba.com/celtics/playoffs2008/sidebar051808-pierce-james-duel.html |title= Pierce-James Duel Makes Game 7 an Instant Classic |publisher= Celtics.com |date= 18. 5. 2008 |access-date=30. 4. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20131024081415/http://www.nba.com/celtics/playoffs2008/sidebar051808-pierce-james-duel.html |archive-date=24. 10. 2013 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; U prvoj utakmici finala protiv Lakersa 5. juna Pierce se povrijedio u 3. četvrtini i iznesen je s terena u velikim bolovima.&lt;ref&gt;{{cite web |author= Mark Murphy |url= http://www.bostonherald.com/sports/basketball/celtics/view/2008_06_06_Pierce_leads_Celtics_to_98-88_win_in_Game_1_/srvc=celt&amp;position=1 |title= Injured Paul Pierce keys Game 1 win |publisher= Boston Herald |date= 6. 6. 2008}}&lt;/ref&gt; Ipak, vratio se na teren samo nekoliko minuta kasnije i s 15 poena odveo Celticse do pobjede 98–88.&lt;ref&gt;{{cite web |author= Couper Moorhead |url= http://www.nba.com/celtics/playoffs2008/sidebar060508-pierce-injury.html |title= Showing Heart, Pierce Recovers from Wounded Knee to Bury Lakers |publisher= Celtics.com |date= 6. 6. 2008 |access-date=30. 4. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20151105004431/http://www.nba.com/celtics/playoffs2008/sidebar060508-pierce-injury.html |archive-date=5. 11. 2015 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author= Michael Vega |url= http://www.boston.com/sports/basketball/celtics/articles/2008/06/06/pierce_felt_pain_hurt_lakers/ |title= Pierce felt pain, hurt Lakers |publisher= The Boston Globe |date= 6. 6. 2008}}&lt;/ref&gt; Celticsi su seriju završili u 6. utakmici slavivši 131–92 i osvojivši 17. titulu u historiji. Pierce je proglašen [[Najkorisniji igrač NBA finala|najkorisnijim igračem finala]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://sports.espn.go.com/nba/playoffs2008/news/story?id=3449953 |title= Pierce wins MVP and big three take care of business in Finals |publisher= Associated Press |date= 18. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Paul Pierce Boston Parade.jpg|mini|200px|desno|Pierce na slavljeničkoj paradi Celticsa nakon pobjede u finalu nad Lakersima]]
Nedugo nakon finala Pierceova izjava da smatra da je on najbolji igrač na svijetu, a ne [[Kobe Bryant]] izazvala je kontroverzu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sports.yahoo.com/nba/blog/ball_dont_lie/post/Paul-Pierce-says-he-s-the-best-player-in-the-wor?urn=nba,96670|publisher=sports.yahoo.com|title=Paul Pierce says he's the best player in the world|access-date=30. 4. 2016|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305072915/http://sports.yahoo.com/nba/blog/ball_dont_lie/post/Paul-Pierce-says-he-s-the-best-player-in-the-wor?urn=nba,96670|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Iako je naredne sezone Pierce igrao odlično, Celticsi su, bez pomoći povrijeđenog Garnetta, eliminirani u 2. krugu [[NBA doigravanje 2009.|doigravanja]].

Na [[NBA All-Star utakmica 2010.|All-Star utakmici 2010.]] Pierce je postao prvi igrač Celticsa još od Birda koji je osvojio takmičenje u brzom šutiranju trica.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/allstar/2010/3point/index.html|publisher=nba.com-Scott Howard-Cooper|title=Clutch shooting in finals leads Pierce to Three-Point win|access-date=30. 4. 2016|archive-url=https://www.webcitation.org/653h830IK?url=http://www.nba.com/allstar/2010/3point/index.html|archive-date=29. 1. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Paul Pierce LeBron James.jpg|mini|lijevo|Pierce u duelu s LeBronom Jamesom]]
U 3. utakmici 1. kruga doigravanja [[NBA doigravanje 2010.|2010.]] protiv [[Miami Heat]]a Pierce je pogodio šut sa zvukom sirene za pobjedu 100–98.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sports.yahoo.com/nba/recap?gid=2010042314|publisher=sports.yahoo.com-Tim Reynolds|title=After Game 3 drama, Celtics 1 win from a sweep|access-date=30. 4. 2016|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305010212/http://sports.yahoo.com/nba/recap?gid=2010042314|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Celticsi su u 2. krugu izbacili favorizirane Cavalierse da bi u finalu konferencije u šest utakmica slavili protiv [[NBA finale 2009.|prošlogodišnjeg finalista]], [[Orlando Magic]]a, koji je predvodio [[Dwight Howard]]. Nakon pet utakmica [[NBA finale 2010.|finala]] protiv Lakersa Celticsi su vodili 3–2, ali su zbog povrede centra [[Kendrick Perkins|Kendricka Perkinsa]] &quot;pometeni&quot; u 6. utakmici da bi potom ispustili vodstvo od 13 razlike u 2. poluvremenu, izgubivši 83–79 u odlučujućoj utakmici.

Tokom ljeta 2010. Pierce je sa Celticsima dogovorio četvorogodišnje produženje ugovora.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sports.espn.go.com/boston/nba/news/story?id=53481944|publisher=ESPN.com|title=Reports: Pierce agrees to 4-year deal|access-date=30. 4. 2016|archive-date=29. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130729084431/http://sports.espn.go.com/boston/nba/news/story?id=53481944|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

3. novembra 2010. Pierce je postao 3. igrač u historiji koji je u dresu Celticsa postigao 20.000 poena. Celticsi su završili kao 3. ekipa na Istoku. Nakon što su prošli 1. krug protiv [[New York Knicks]]a, u drugom ih je &quot;pomela&quot; 4–1 velika trojka Miamija: James, [[Dwyane Wade|Wade]] i [[Chris Bosh|Bosh]].

7. februara 2012. na utakmici protiv [[Charlotte Hornets|Charlotte Bobcatsa]], s 15 poena Pierce je prestigao Birda i preuzeo 2. mjesto na listi najboljih strijelaca u historiji Celticsa. Svoju 1000. utakmicu za Celticse odigrao je 9. marta 2012. protiv [[Portland Trail Blazers]]a, čime je postao treći igrač u historiji Celticsa, nakon Havliceka i Parisha, s više od 1000 utakmica u dresu Celticsa. Nakon pobjeda nad Hawksima 4–2 i [[Philadelphia 76ers|76ersima]] 4–3 Celticsi su u finalu Istoka poraženi 4–3 od Miamija iako su nakon pet utakmica vodili 3–2.

Celticsi su sezonu [[NBA 2012/2013.|2012/2013.]] završili s omjerom 41–40 i kao 7. ekipa Istoka poraženi su u 1. krugu doigravanja od Knicksa 4–2.

=== Brooklyn Nets (2013–2014 )===
[[Datoteka:Paul pierce nets.jpg|mini|desno|Pierce u dresu Brooklyn Netsa]]
28. juna 2013. Celticsi su razmijenili Piercea, Garnetta, Terryja i [[D. J. White]]a u Netse za [[Keith Bogans|Bogansa]], [[Kris Humphries|Humphriesa]], [[Gerald Wallace|Wallacea]], [[MarShon Brooks|Brooksa]] i [[Kris Joseph|Josepha]], kao i za pikove 1. kruga drafta [[NBA draft 2014.|2014]], [[NBA draft 2016.|2016.]] i [[NBA draft 2018.|2018.]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/nba/story/_/id/9429958/sources-brooklyn-nets-seek-trade-boston-celtics-kevin-garnett-paul-pierce|title=Nets, Celtics work out blockbuster|work=ESPN.com|date=28. 6. 2013 |access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Pierce je sezonu završio s prosjekom od 13,5 poena, 4,6 skokova i 2,4 asistencije u 75 utakmica. 11. aprila 2014. postao je tek četvrti aktivni igrač u tom trenutku koji je dostigao brojku od 25.000 poena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/games/20140411/ATLBKN/gameinfo.html|title=Hawks at Nets|work=NBA.com|access-date=30. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20171023232850/http://www.nba.com/games/20140411/ATLBKN/gameinfo.html|archive-date=23. 10. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U 1. krugu [[NBA doigravanje 2014.|doigravanja]] Netsi su slavili protiv [[Toronto Raptors]]a 4–3, a Pierce je u posljednjim sekundama 7. utakmice blokirao šut [[Kyle Lowry|Kylea Lowryja]] za pobjedu. Ipak, Netse je u 2. krugu &quot;počistio&quot; Miami 4–1.

=== Washington Wizards (2014–2015) ===
17. jula 2014. Pierce je s Wizardsima potpisao dvogodišnji ugovor vrijedan 11 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/wizards/wizards-sign-paul-pierce|title=Wizards Sign Paul Pierce|work=NBA.com|date=17. 7. 2014|access-date=17. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/nba/story/_/id/11208931/paul-pierce-washington-wizards-agree-two-year-deal|title=Paul Pierce to Wizards on 2-year deal|work=ESPN.com|date=13. 7. 2014|access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

Sezonu je završio s prosjekom od 11,9 poena, tada najnižim u karijeri.

U 3. utakmici 2. kruga [[NBA doigravanje 2015.|2015.]] pogodio je šut za dva sa zvukom sirene preko trojice igrača, čime su Wizardsi poveli 2–1 u seriji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/games/20150509/ATLWAS/gameinfo.html|title=Pierce's buzzer-beater lifts Wiz past Hawks 103-101|work=NBA.com|date=9. 5. 2015|access-date=30. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20150510125302/http://www.nba.com/games/20150509/ATLWAS/gameinfo.html|archive-date=10. 5. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U 6. utakmici, pri rezultatu 94–91 za Atlantu, pogodio je tricu za izjednačenje. Ipak, sudije su na ponovljenim snimcima utvrdile da je šut upućen nakon isteka 4. četvrtine, što je značilo da Wizardsi ispadaju rezultatom 4–2.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/games/20150515/ATLWAS/gameinfo.html|title=Pierce's shot too late, Hawks hold on to beat Wizards 94-91|work=NBA.com|date=15. 5. 2015|access-date=30. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20181225154927/http://www.nba.com/games/20150515/ATLWAS/gameinfo.html|archive-date=25. 12. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

27. juna 2015. Pierce je iskoristio tzv. igračku opciju i, izašavši iz ugovora s Wizardsima, postao slobodan igrač.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Castillo|first=Jorge|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/wizards-insider/wp/2015/06/27/paul-pierce-confirms-hes-opting-out-of-contract-with-wizards/|title=Paul Pierce is opting out of contract to become free agent, Wizards confirm|date=27. 6. 2015|work=WashingtonPost.com|access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Los Angeles Clippers (2015–2017) ===
10. jula 2015. potpisao je trogodišnji ugovor s Clippersima vrijedan 10 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/clippers/clippers-sign-paul-pierce|title=Clippers Sign Paul Pierce|work=NBA.com|date=10. 7. 2015|access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sports.yahoo.com/news/paul-pierce-comes-home-los-angeles-play-clippers-235835827--nba.html|title=Paul Pierce comes home to Los Angeles to play for Clippers|date=10. 7. 2015|work=Yahoo.com|access-date=30. 4. 2016|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305224212/http://sports.yahoo.com/news/paul-pierce-comes-home-los-angeles-play-clippers-235835827--nba.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

26. septembra 2016. Pierce je objavio da će naredna sezona biti njegova zadnja u NBA ligi. Posljednju utakmicu odigrao je 30. aprila 2017. u 7. utakmici prve runde doigravanja, u kojoj su Clippersi poraženi od [[Utah Jazz]]a.

=== Povratak u Celticse (2017) ===
17. jula 2017. Pierce je potpisao ceremonijalni ugovor koji mu je omogućio da se penzioniše kao igrač Celticsa. Celticsi su 18. augusta 2017. objavili da će Pierceov broj 34 biti povučen iz upotrebe 11. februara 2018.

== Reprezentacija ==
Za [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|reprezentaciju]] je nastupao na [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002]]. Kao starter u svih 9 utakmica, zabilježio je prosjek od 19,8 poena. Zbog operacije propustio je [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006]].

== Privatni život ==
Sa suprugom Julie Landrum ima dvije kćeri, Priannu i Adrian, i sina Princea.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.blackcelebkids.com/2013/04/09/paul-pierce-and-wife-welcome-first-son/|title=PAUL PIERCE AND WIFE WELCOME FIRST SON|author=Sarie|work=Black Celebrity Kids|access-date=30. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20150712075527/http://www.blackcelebkids.com/2013/04/09/paul-pierce-and-wife-welcome-first-son/|archive-date=12. 7. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

25. septembra 2000. Pierce je u noćnom klubu u [[Boston]]u izboden 11 puta u leđa, vrat i lice, a slomljena mu je i boca o glavu. I pored toga, bio je jedini igrač Celticsa koji je počeo sve utakmice u sezoni [[NBA 2000/2001.|2000/2001.]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://static.espn.go.com/nba/news/2000/0925/776349.html |title=ESPN.com – NBA – Two suspects arraigned |publisher=static.espn.go.com |date= |access-date=30. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Nadimak ===
Nadimak ''The Truth'' (''Istina'') dobio je od Shaquillea O'Neala nakon pobjede Lakersa protiv Celticsa 112–107 13. marta 2001. Pierce je utakmicu završio sa 42 poena i šutem iz igre 13/19. &quot;Paul Pierce je jebena istina! Citirajte me i ne izostavljajte ništa. Znao sam da zna igrati, ali nisam znao da zna ovako igrati. Paul Pierce je Istina&quot;, rekao je O'Neal.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://sports.espn.go.com/nba/dailydime?page=dime-080602 |title= Daily Dime: Pierce elevates his game for the Lakers |publisher= [[ESPN]].com |date= 2. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=DukFu8Xm2CU |title= Paul Pierce – ESPN – Story about his nickname &quot;The Truth&quot; |publisher = [[YouTube]]}}&lt;/ref&gt;

== Statistike ==
{{NBA player statistics legend}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| style=&quot;background:#afe6ba; width:3em;&quot;|†
|Sezona u kojoj je Pierce osvojio NBA titulu
|}

=== Regularna sezona ===
{{NBA player statistics start}}
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 1998/1999.|1998/99.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 48 || 47 || 34.0 || .439 || .412 || .713 || 6.4 || 2.4 || 1.7 || '''1.0''' || 16.5
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 1999/2000.|1999/2000.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 73 || 72 || 35.4 || .442 || .343 || .798 || 5.4 || 3.0 || '''2.1''' || .8 || 19.5
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2000/2001.|2000/01.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| '''82''' || '''82''' || 38.0 || .454 || .383 || .745 || 6.4 || 3.1 || 1.7 || .8 || 25.3
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2001/2002.|2001/02.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| '''82''' || '''82''' || '''40.3''' || .442 || .404 || .809 || 6.9 || 3.2 || 1.9 || '''1.0''' || 26.1
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2002/2003.|2002/03.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 79 || 79 || 39.2 || .416 || .302 || .802 || '''7.3''' || 4.4 || 1.8 || .8 || 25.9
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2003/2004.|2003/04.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 80 || 80 || 38.7 || .402 || .299 || .819 || 6.5 || '''5.1''' || 1.6 || .7 || 23.0
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2004/2005.|2004/05.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| '''82''' || '''82''' || 36.1 || .455 || .370 || .822 || 6.6 || 4.2 || 1.6 || .5 || 21.6
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2005/2006.|2005/06.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 79 || 79 || 39.0 || .471 || .354 || .772 || 6.7 || 4.7 || 1.4 || .4 || '''26.8'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2006/2007.|2006/07.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 47 || 46 || 37.0 || .439 || .389 || .796 || 5.9 || 4.1 || 1.0 || .3 || 25.0
|-
|style=&quot;text-align:left;background:#afe6ba;&quot;| [[NBA 2007/2008.|2007/08]]†
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 80 || 80 || 35.9 || .464 || .392 || .843 || 5.1 || 4.5 || 1.3 || .5 || 19.6
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2008/2009.|2008/09.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 81 || 81 || 37.5 || .457 || .391 || .830 || 5.6 || 3.6 || 1.0 || .3 || 20.5
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2009/2010.|2009/10.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 71 || 71 || 34.0 || .472 || '''.414''' || .852 || 4.4 || 3.1 || 1.2 || .4 || 18.3
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2010/2011.|2010/11.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 80 || 80 || 34.7 || '''.497''' || .374 || '''.860''' || 5.4 || 3.3 || 1.0 || .6 || 18.9
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2011/2012.|2011/12.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 61 || 61 || 34.0 || .443 || .366 || .852 || 5.2 || 4.5 || 1.1 || .4 || 19.4
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2012/2013.|2012/13.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 77 || 77 || 33.4 || .436 || .380 || .787 || 6.3 || 4.8 || 1.1 || .4 || 18.6
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2013/2014.|2013/14.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Brooklyn Nets|Brooklyn]]
| 75 || 68 || 28.0 || .451 || .373 || .826 || 4.6 || 2.4 || 1.1 || .4 || 13.5
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA 2014/2015.|2014/15.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Washington Wizards|Washington]]
| 73 || 73 || 26.2 || .447 || .389 || .781 || 4.0 || 2.0 || .6 || .3 || 11.9
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NBA 2015/2016.|2015/16.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Los Angeles Clippers|LA Clippers]]
| 68 || 38 || 18.1 || .363 || .310 || .818 || 2.7 || 1.0 || .5 || .3 || 6.1
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[NAB 2016/17.|2016/17.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Los Angeles Clippers|LA Clippers]]
| 25 || 7 || 11.1 || .400 || .349 || .769 || 1.9 || .4 || .2 || .2 || 3.2 
|-
|-class=&quot;sortbottom&quot;
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | Karijera
| 1343 || 1285 || 34.2 || .445 || .368 || .806 || 5.6 || 3.5 || 1.3 || .6 || 19.7
|-class=&quot;sortbottom&quot;
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | All-Star
| 10 || 0 || 13.6 || .456 || .188 || .727 || 2.6 || 1.8 || 1.2 || .1 || 9.6
{{S-end}}

=== Doigravanje ===
{{NBA player statistics start}}
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2002.|2002.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 16 || 16 || 42.0 || .403 || .288 || .764 || 8.6 || 4.1 || 1.7 || 1.3 || 24.6
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2003.|2003.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 10 || 10 || '''44.5''' || .399 || .356 || .863 || '''9.0''' || '''6.7''' || '''2.1''' || .8 || '''27.1'''
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2004.|2004.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 4 || 4 || 40.5 || .342 || .294 || .839 || 8.8 || 2.5 || 1.3 || 1.0 || 20.8
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2005.|2005.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 7 || 7 || 39.6 || '''.505''' || .259 || .868 || 7.7 || 4.6 || 1.9 || '''1.4''' || 22.9
|-
|style=&quot;text-align:left;background:#afe6ba;&quot;| [[NBA doigravanje 2008.|2008]]†
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| '''26''' || '''26''' || 38.1 || .441 || .361 || .802 || 5.0 || 4.6 || 1.1 || .3 || 19.7
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2009.|2009.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 14 || 14 || 39.7 || .430 || .333 || .842 || 5.8 || 3.1 || 1.1 || .4 || 21.0
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2010.|2010.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 24 || 24 || 38.8 || .438 || .392 || .824 || 6.0 || 3.4 || 1.0 || .6 || 18.8
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2011.|2011.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 9 || 9 || 38.1 || .459 || .447 || .882 || 5.0 || 2.8 || 1.3 || .4 || 20.8
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2012.|2012.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 20 || 20 || 38.9 || .386 || .310 || .894 || 6.1 || 3.1 || 1.5 || .9 || 18.9
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2013.|2013.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Boston Celtics|Boston]]
| 6 || 6 || 42.5 || .368 || .268 || .897 || 5.7 || 5.3 || .8 || .5 || 19.2
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2014.|2014.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Brooklyn Nets|Brooklyn]]
| 12 || 12 || 30.7 || .465 || .358 || .781 || 4.5 || 2.0 || 1.2 || .3 || 13.7
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2015.|2015.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Washington Wizards|Washington]]
| 10 || 10 || 29.8 || .485 || '''.524''' || .850 || 4.2 || .9 || .6 || .7 || 14.6
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2016.|2016.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Los Angeles Clippers|LA Clippers]]
| 5 || 1 || 10.8 || .167 || .200 || .850 || 1.2 || .2 || .4 || .0 || 1.2
|-
| align=&quot;left&quot; | [[NBA doigravanje 2017.|2017.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Los Angeles Clippers|LA Clippers]]
| 7 || 0 || 14.4 || .444 || .400 || '''1.000''' || 2.0 || .9 ||.3 || .0 ||3.0
|-
|-class=&quot;sortbottom&quot;
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | Karijera
| 170 || 159 || 36.6 || .423 || .355 || .830 || 5.8 || 3.4 || 1.2 || .6 || 18.7
{{S-end}}

==Nagrade i postignuća==
===NBA===
* Prvak NBA: 2008
* Najkorisniji igrač NBA finala: 2008
* Član druge najbolje petorke: 2009
* Član treće najbolje petorke: 2002, 2003, 2008
* Učesnik All-Star utakmice: 2002, 2003, 2004, 2005, 2006, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012
* Član prve petorke novajlija: 1999
* Pobjednik natjecanja u brzom šutiranju trica: 2010
* Najbolji strijelac regularnog dijela sezone: 2002 (2144 poena)
* Najviše pogođenih slobodnih bacanja u regularnom dijelu sezone: 2003 (604 pogođenih slobodnih bacanja)
===Reprezentacija===
* Član [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država]] na [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002]].
* Član reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država na [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]]. (Nije igrao zbog povrede)

===Rekordi===
====Boston Celtics====
* Najviše poena u utakmici u [[TD Garden]]u: '''50''' (15. februara 2006. protiv [[Cleveland Cavaliers]]a)
* Najviše poena u jednom poluvremenu: '''46''' (1. decembra 2001, 2. poluvrijeme protiv [[Brooklyn Nets|New Jersey Netsa]])
* Najviše poena u produžetku: '''13''' (1. decembra 2001. protiv New Jersey Netsa)
* Najviše pogođenih [[Trica (košarka)|trica]]: '''1.823'''
* Najviše šuteva za tricu: '''4.928'''
* Najviše pogođenih [[Slobodno bacanje|slobodnih bacanja]]: '''6.434'''
* Najviše šuteva sa linije slobodnih bacanja: '''7.979'''
* Najviše pogođenih slobodnih bacanja u jednoj utakmici: '''20''' (2. novembra 2002. protiv [[New York Knicks]]a)
* Najviše šuteva sa linije slobodnih bacanja u jednoj utakmici: '''24''' (5. novembra 2005. protiv New York Knicksa)
* Najviše pogođenih slobodnih bacanja u jednom poluvremenu: '''14''' (2. marta 2001. protiv [[Utah Jazz]]a) 
* Najviše pogođenih slobodnih bacanja u jednoj sezoni: '''627''' ([[NBA 2005/2006.|2005/06.]])
* Najviše šuteva sa linije slobodnih bacanja u jedonj sezoni: '''812''' (2005/06.)
* Najviše [[Ukradena lopta (košarka)|ukradenih lopti]] u jednoj utakmici: '''9''' (3. decembra 1999. protiv [[Miami Heat]]a; rekord dijeli sa Larryjem Birdom)
* Najviše uzastopnih pogođenih slobodnih bacanja: '''21''' (1. krug [[NBA doigravanje 2003.|doigravanja Istočne konferencije 2003.]])
* Najviše poena u jednom poluvremenu u utakmici doigravanja: '''32''' (4. utakmica 1. kruga doigravanja 2003. protiv [[Indiana Pacers]]a)
* Najveći prosjek poena u jednom mjesecu: '''33,5''' ppu (februar 2006.) 
* Jedini igrač Celticsa koji je bio najbolji strijelac regularnog dijela sezone: '''2.144''' poena ([[NBA 2001/2002.|2001/02.]])
* Najstariji igrač Celticsa koji je uspio postići preko 40 poena u utakmici: '''35 godina, 2 mjeseca i 6 dana''' (19. decembra 2012. protiv Cleveland Cavaliersa)

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Paul Pierce}}
* [http://www.paulpierce.net/ Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201128010541/http://www.paulpierce.net/ |date=28. 11. 2020 }}
* [http://www.basketball-reference.com/players/p/piercpa01.html Paul Pierce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130405100800/http://www.basketball-reference.com/players/p/piercpa01.html |date=5. 4. 2013 }} na [[Basketball Reference]]u

{{NBA draft 1998.}}
{{Najkorisniji igrač NBA finala}}
{{Pobjednici NBA takmičenja u tricama}}
{{Košarkaška Kuća slavnih}}
{{NBA 75}}
{{Boston Celtics}}

{{DEFAULTSORT:Pierce, Paul}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Američki košarkaši]]
[[Kategorija:Biografije, Oakland (Kalifornija)]]
[[Kategorija:Najkorisniji igrač NBA finala]]
[[Kategorija:Košarkaši Boston Celticsa]]
[[Kategorija:Košarkaši Brooklyn Netsa]]
[[Kategorija:Košarkaši Washington Wizardsa]]
[[Kategorija:Košarkaši Los Angeles Clippersa]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>3j2nkvtdtdqjgbvo4058c5b8bfdfojf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pikometar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>411970</id>
    <revision>
      <id>3915657</id>
      <parentid>3892436</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:26:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915657</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2948" sha1="7unwqqaugok31ewc2e0ozuuklxjzqay" xml:space="preserve">[[Datoteka:Helium atom (not to scale).svg|thumb|right|Pojednostavljeni prikaz atoma [[helij]]a, čiji procijenjeni prečnik iznosi 62 pikometra&lt;ref name=&quot;WebElementsSize&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.webelements.com/periodicity/atomic_radius | title = Atomic radius | work = WebElements: the periodic table on the web | access-date = 9. 5. 2016 | archive-date = 13. 6. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180613060322/https://www.webelements.com/periodicity/atomic_radius/ | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;]]
'''Pikometar''' ([[SI]] simbol: '''''pm''''') je [[Mjere za dužinu|jedinica za dužinu]] u [[metrički sistem|metričkom sistemu]], koja odgovara trilliontom  (&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;/&lt;sub&gt;1,000.000.000.000&lt;/sub&gt;) dijelu [[metar|metra]], u [[SI]] sistemu osnovnih mjernih jedinica. U [[naučno obilježavanje|naučnom obilježavanju]] se piše kao 1x10&lt;sup&gt;&amp;minus;12&lt;/sup&gt; m, a u inženjerskom kao  {{nowrap|1 E−12 m}} = {{nowrap|0,000.000.000.001 m}}.

Pikometar je milioniti dio [[mikrometar|mikrometra]] (također poznatog kao [[mikron]]: µ), a koriste se i nazivi mikromikron, stigma ili bikron (µµ).&lt;ref&gt;{{cite book | title = Dictionary of Distances | first1 = Elena | last1 = Deza |first2= Michel Marie | last2 = Deza | publisher = Elsevier | year =  2006 | isbn = 0-444-52087-2 | url = http://books.google.com/books?id=I-PQH8gcOjUC&amp;pg=PA347&amp;dq=stigma+bicron }}&lt;/ref&gt; Ova mjerna jedinica je također stotinka  [[angstrem]]a, međunarodno priznate (ali ne u SI) jedinice za dužinu.&lt;ref&gt;How Many? A Dictionary of Units of Measurement;  Russ Rowlett and the University of North Carolina at Chapel Hill;  http://www.unc.edu/~rowlett/units/dictB.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161220235945/http://www.unc.edu/~rowlett/units/dictB.html |date=20. 12. 2016 }}&lt;/ref&gt;

== Upotreba==
Primjena dužine pikometra je u primjena gotovo u potpunosti ograničena na [[fizička čestica|fizičku česticu]], [[kvantna fizika|kvantnu fiziku]], [[hemija|hemiju]] i [[akustika|akustiku]]. [[Atom]]i imaju prečnik između 62 i 520 pm, a tipska [[dužina hemijske veze|dužina]] [[ugljik]] – ugljik [[kovalentna veza|jednostruke veze]] je 154 pm. Manje jedinice i dalje mogu koristiti za opisivanje manjih  čestica (od kojih su neke komponente samih atoma), kao što su [[hadron]]i, a donje granice moguće veličine su za  [[fermion]]ske tačkaste čestice.

[[Laserska interferometarska prostorna antena]] (LISA) sonda je planirana za lansiranje u [[2034]]. Namijenjena je za direktno otkrivanje [[gravitacijski talas|gravitacijskih talasa]], koja će mjeriti relativna pomjeranja sa rezolucijom od 20 pikometara na rastojanju od od 5 miliona kilometara, što daje bolju osjetljivost od 1/10&lt;sup&gt;20&lt;/sup&gt;.

==Također pogledajte==
*[[Dužina]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons|Picometer}}
{{Commons|SI System}}
{{Mjere za dužinu}}

[[Kategorija:Metar]]
[[Kategorija:Redovi veličine (dužina)]]</text>
      <sha1>7unwqqaugok31ewc2e0ozuuklxjzqay</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poslanikova džamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>412683</id>
    <revision>
      <id>3915671</id>
      <parentid>3821038</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:11:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25719" sha1="hbsag9pzr1klb6rb4vui1fpnevq9ozs" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                          = Poslanikova džamija
| slika                        = Masjid Nabawi The Prophet's Mosque, Madina.jpg
| veličina_slike               = 200px
| alt_slike                    = 
| opis_slike                   = 
| vrsta_karte                  = Saudijska Arabija
| veličina_karte               = 240px
| reljef_karte                 = 
| opis_karte                   = 
| geografska_širina            = 24.468333
| geografska_dužina            = 39.610833
| lokacija                     = {{ZD|SAU}} [[Medina]]
| religijska_pripadnost        = [[Islam]]
| obred                        = 
| festivali                    = 
| sektor                       = 
| općina                       = 
| okrug                        = 
| teritorija                   = 
| prefektura                   = 
| savezna_država               = 
| provincija                   = [[Medina (pokrajina)|Medina]]
| regija                       = 
| država                       = 
| administracija               = Vlada Saudijske Arabije
| godina_posvećenja            = 
| organizacijski_status        = 
| funkcijski_status            = 
| oznaka_baštine               = 
| vodstvo                      = 
| zaštitnik                    = 
| veb-sajt                     = 
| arhitekt                     = 
| arhitektonski_tip            = [[Džamija]]
| arhitektonski_stil           = Klasični i savremeni [[Islamska arhitektura|islamski]]; [[Osmanska arhitektura|osmanski]]; memlučki
| osnivač                      = 
| osnovano_od_strane           = 
| glavni_ugovarač              = 
| smjer_fasade                 = 
| kamen_temeljac               = 
| godina_dovršetka             = 
| troškovi_gradnje             = 
| kapacitet                    = 600.000 (1.000.000 za vrijeme [[hadž]]a)
| dužina                       = 
| širina                       = 
| širina_srednje_lađe_crkve    = 
| visina_maks                  = 
| broj_kupola                  = 
| vanjska_visina_kupole        = 
| unutrašnja_visina_kupole     = 
| vanjski_prečnik_kupole       = 
| unutrašnji_prečnik_kupole    = 
| broj_munara                  = 10
| visina_munare                = 105 m
| broj_tornjeva                = 
| visina_tornja                = 
| materijali                   = 
| naziv_zaglavlja              = 
| slobodno_polje1              = 
| vrijednost_slobodnog_polja1  = 
| slobodno_polje2              = 
| vrijednost_slobodnog_polja2  = 
| slobodno_polje3              = 
| vrijednost_slobodnog_polja3  = 
}}
'''Poslanikova džamija''' ({{ar|المسجد النبوي‎‎}}; El-Mesdžidun-nebevi) jest [[džamija]] u [[Medina|Medini]] koju je ustanovio i prvobitno sagradio [[Poslanici u islamu|Božiji poslanik]] [[Muhammed]]. To je druga sagrađena džamija u [[Historija islama|historiji islama]], a danas jedna od [[Spisak najvećih džamija na svijetu|najvećih džamija na svijetu]]. Također je drugo najsvetije mjesto u islamu, odmah nakon [[Mesdžidul-haram]]a u [[Meka|Meki]].&lt;ref&gt;{{Citation | last = Trofimov | first = Jaroslav | title = The Siege of Mecca: The 1979 Uprising at Islam's Holiest Shrine | place = New York City | year = 2008 | page = 79 | isbn = 0-307-47290-6}}&lt;/ref&gt; Uvijek je otvorena, bez obzira na doba dana i godine.

Džamija je najprije bila spojena s Muhammedovom kućom, u kojoj je on živio nakon [[Hidžra|preseljenja]] iz Meke. I sam je učestvovao u fizičkim radovima na njenoj izgradnji. U početku nije imala krov (u današnjem smislu). Služila je kao centar zajednice, sud i vjerska škola. U njoj je postojala izdignuta platforma za ljude koji su učili i izučavali [[Kur'an]]. Kasniji islamski vladari uveliko su proširili i ukrasili džamiju. Godine 1909. postala je prvo mjesto na [[Arapsko poluostrvo|Arapskom poluostrvu]] s [[električno osvjetljenje|električnim osvjetljenjem]]. Pod kontrolom je [[Čuvar dviju svetih džamija|Čuvara dviju svetih džamija]]. Izgrađena je na lokaciji koja se smatra tradicionalnim centrom Medine, a u njenoj blizini su mnogi [[hotel]]i i stare tržnice. Jedno je od glavnih mjesta hodočašća. Mnogi ljudi koji odu na [[hadž]] posjete Poslanikovu džamiju zbog njene povezanosti s Muhammedovim životom.

Nakon proširenja džamije za vrijeme vladavine [[Emevije|emevijskog]] [[halifa|halife]] [[El-Velid I|El-Velida I]], u njen sklop ušlo je posljednje počivalište Muhammeda, [[Ebu-Bekr]]a i [[Omer ibn el-Hattab|Omera]], dvojice prvih [[Pravedni halifat|pravednih halifa]].&lt;ref name=Syed&gt;{{Cite book| publisher = Penerbit UTM| isbn = 978-983-52-0373-2| last = Ariffin| first = Syed Ahmad Iskandar Syed| title = Architectural Conservation in Islam: Case Study of the Prophet's Mosque| year = 2005| pages=88–89, 109}}&lt;/ref&gt; Jedna od najpoznatijih karakteristika Poslanikove džamije jest [[Zelena kupola]] u njenom jugoistočnom uglu,&lt;ref name=Peterson&gt;{{Cite book| publisher = Routledge| isbn = 978-0-203-20387-3| last = Petersen| first = Andrew| title = Dictionary of Islamic Architecture| date = 11. 3. 2002| page = [https://archive.org/details/dictionaryofisla00andr/page/183 183]| url = https://archive.org/details/dictionaryofisla00andr/page/183}}&lt;/ref&gt; prvobitno [[Aiša bint Ebu-Bekr|Aišina]] kuća,&lt;ref name=Syed/&gt; u kojoj je Muhammedov grob. Godine 1279. iznad groba je izgrađena [[drvo (materijal)|drvena]] [[kupola]], koja je dograđivana i renovirana više puta krajem 15. stoljeća i još jednom 1817. Trenutna kupola potječe iz 1818, vremena vladavine [[Sultani Osmanskog Carstva|osmanskog sultana]] [[Mahmud II|Mahmuda II]],&lt;ref name=Peterson/&gt; a prvi je put obojena u zeleno 1837, po čemu je i dobila ime.&lt;ref name=Syed/&gt;

== Historija ==
=== Rani period ===
Džamiju je sagradio Muhammed 622. godine nakon dolaska u Medinu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Prophet's Mosque [Al-Masjid An-Nabawi]|url=http://www.islamweb.net/emainpage/articles/154991/the-prophets-mosque-al-masjid-an-nabawi|publisher=Islam Web|access-date=17. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Jašući na [[deva|devi]] zvanoj Qaswa, stigao je na mjesto na kojem je kasnije izgrađena ova džamija. Vlasnici zemljišta bili su Sahal i Suhejl. Jedan njegov dio korišten je kao mjesto za sušenje [[hurma|hurmi]], a drugi je još ranije služio kao groblje.{{sfn|Ariffin|p=49}} Odbivši prihvatiti zemljište kao poklon, Muhammed kupio ga je, a izgradnja džamije trajala je 7 mjeseci. Prvobitne dimenzije bile su 30,5 × 35,62 m.{{sfn|Ariffin|p=49}} Krov, koji su podupirala debla palmi, bio je napravljen od sabijene gline i palminog lišća, a bio je visok 3,60 m. Džamija je imala troja vrata: Vrata milosti (''Bab-er-rahmeh'') na jugu, Džibrilova vrata (''Bab-el-Džibril'') na zapadu i Ženska vrata (''Bab-en-nisā'') na istoku.{{sfn|Ariffin|p=49}}

Nakon [[Bitka kod Hajbera|Bitke kod Hajbera]] džamija je &quot;povećana&quot;{{sfn|Ariffin|p=50}} na 47,32 m na svakoj strani, a tri reda stubova sagrađena su pored zapadnog zida, što je postalo mjesto za obavljanje molitve.{{sfn|Ariffin|p=51}} Ostala je nepromijenjena za vrijeme vladavine prvog [[Pravedni halifat|pravednog halife]], [[Ebu-Bekr]]a.{{sfn|Ariffin|p=51}} Drugi halifa, [[Omer ibn el-Hattab|Omer]], srušio je sve kuće oko džamije osim kuća Muhammedovih supruga da bi je proširio.&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Atiqur Rahman|title=Umar Bin Khattab: The Man of Distinction|publisher=Adam Publishers|isbn=978-81-7435-329-0|page=53}}&lt;/ref&gt; Nove dimenzije džamije iznosile su 57,49 × 66,14 m. Na suncu sušene zemljane cigle korištene su za izgradnju zidova unutrašnjeg zatvorenog prostora. Osim toga što je po podu posuto kamenje, visina krova povećana je na 5,6 m. Omer je izgradio i još troja vrata, kao i ''El-Butejhu'', mjesto za recitatore poezije.{{sfn|Ariffin|p=54}}

Treći pravedni halifa, [[Osman ibn Affan|Osman]], srušio je džamiju 649. Gradnja nove džamije pravougaonog oblika trajala je 10 mjeseci, a licem je bila okrenuta prema Meki. Dimenzije su joj bile 81,4 × 62,58 m. Broj vrata i njihova imena ostali su isti.{{sfn|Ariffin|p=55}} Unutrašnji zidovi napravljeni su od kamenja položenog u malter. Stubovi od palminih debala zamijenjeni su kamenim stubovima, koji su bili spojeni željeznim klinovima. Pri rekonstrukciji plafona korištena je [[tikovina]].{{sfn|Ariffin|p=56}}

=== Srednji period ===
[[Datoteka:Medina Grab des Propheten.JPG|mini|Poslanikova džamija u 19. stoljeću za vrijeme [[Osmansko Carstvo|osmanske ere]]]]
Tokom 707. godine [[Emevije|emevijski]] halifa [[El-Velid I]] obnovio je džamiju. Radovi su trajali tri godine. Materijal je dopremljen iz [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=McMillan|first1=NE|title=Fathers and Sons: The Rise and Fall of Political Dynasty in the Middle East|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9781137297891|pages=33}}&lt;/ref&gt; Površina džamije povećana je sa 5094 m² tokom Osmanovog perioda na 8672 m². Izgrađen je zid koji je odvajao džamiju od kuća Muhammedovih supruga. Džamija je izgrađena u trapezoidnom obliku sa dužinom od 101,76 m. Prvi put u džamiji su izgrađeni portici (trijemovi), spajajući sjeverni dio građevine sa svetilištem. Prvi put u Medini su izgrađene i [[munara|munare]] s obzirom na to da je El-Velid I podigao četiri munare oko džamije.{{sfn|Arrifin|p=62}}

[[Abasidski halifat|Abasidski]] halifa [[El-Mehdi (Abasidi)|El-Mehdi]] proširio je džamiju ka sjevernoj strani za 50 m. Njegovo je ime uklesano u zidove džamije. Također je planirao ukloniti šest stepenika ka [[minber]]u, ali je odustao od ove ideje jer bi time uništio drvene osnove na kojima su izgrađeni.{{sfn|Munt|p=116}} 
Prema zapisima [[Ibn-Kutejbe]]a, i halifa [[El-Me'mun]] izvršio je &quot;nespecificirane radove&quot; na džamiji. [[El-Mutevekkil]] je izravnao unutrašnjost Muhammedove grobnice mramorom.{{sfn|Munt|p=118}} [[El-Ešref Kansuh el-Gavri]], pretposljednji [[Memluci|memlučki]] sultan, izgradio je kamenu kupolu iznad grobnice tokom 1476.&lt;ref name=&quot;AMN&quot;&gt;{{Cite book|author1=Wahbi Hariri-Rifai, Mokhless Hariri-Rifai|title=The Heritage of the Kingdom of Saudi Arabia|publisher=GDG Exhibits Trust|isbn=9780962448300|pages=161}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Burton Nabi.gif|thumb|260px|Zelena kupola oko 1850.]]
U jugoistočnom dijelu džamije je sveta staza,&lt;ref name=Peterson/&gt; ''Revda'', koja je pokrivena kupolom, a izgradio ju je [[sultan]] [[Mahmud II]]. Kupola je ofarbana u zeleno 1837. i otad je poznata kao [[Zelena kupola]].&lt;ref name=Syed/&gt;

Sultan [[Abdulmedžid I]] obnavljao je džamiju 13 godina, počevši od 1849.{{sfn|Ariffin|p=64}} Kao glavni materijal za rekonstrukciju džamije korištena je crvena cigla. Površina popločanog šetališta povećana je za 1293 m². Na zidovima su [[Islamska kaligrafija|islamskom kaligrafijom]] uklesani [[ajet]]i iz [[Kur'an]]a. Na sjevernoj strani džamije izgrađena je [[medresa]] za &quot;davanje lekcija o Kur'anu&quot;.{{sfn|Ariffin|p=65}}

=== Saudijski period ===
Kad je [[Abdulaziz ibn Saud|Ibn-Saud]] zauzeo Medinu 1905, njegovi sljedbenici, [[Vehabizam|vehabisti]], [[Uništavanje ranoislamskog kulturnog naslijeđa u Saudijskoj Arabiji|uništili su gotovo sva turbeta]] u Medini kako bi spriječili da postanu mjesta obožavanja&lt;ref name=&quot;Weston2008&quot;&gt;{{cite book|author=Mark Weston|title=Prophets and princes: Saudi Arabia from Muhammad to the present|url=https://books.google.com/books?id=EEEFsVYLko4C&amp;pg=PA102|year=2008|publisher=John Wiley and Sons|isbn=978-0-470-18257-4|pages=102–103}}&lt;/ref&gt; i za Zelenu kupolu rečeno je da je zamalo izbjegla istu sudbinu.&lt;ref name=&quot;Behrens-AbouseifVernoit2006&quot;&gt;{{cite book|author1=Doris Behrens-Abouseif|author2=Stephen Vernoit|title=Islamic art in the 19th century: tradition, innovation, and eclecticism|url=https://books.google.com/books?id=A4q58Af5zAoC&amp;pg=PA22|year=2006|publisher=BRILL|isbn=978-90-04-14442-2|page=22}}&lt;/ref&gt; S Muhammedovog groba skinuti su ukrasi od zlata i dragulja, ali je kupola sačuvana, bilo zbog neuspješnog pokušaja da se uništi njena ojačana struktura, bilo zato što je prije nekog vremena [[Muhammed ibn Abdul-Vehhab]] napisao da nije želio vidjeti da kupola bude uništena uprkos svojoj averziji prema tome što su se ljudi molili kod groba.&lt;ref name=&quot;Weston2008&quot;/&gt; Slično se desilo i 1925, kad su [[Ihvanije (Saudijska Arabija)|saudijske ihvanije]] ponovo zauzele – i ovog puta uspjele zadržati – Medinu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.al-islam.org/shrines/baqi.htm|title=History of the Cemetery Of Jannat Al-Baqi|work=Al-Islam.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weston2008b&quot;&gt;{{cite book|author=Mark Weston|title=Prophets and princes: Saudi Arabia from Muhammad to the present|url=https://books.google.com/books?id=EEEFsVYLko4C&amp;pg=PA136|year=2008|publisher=John Wiley and Sons|isbn=978-0-470-18257-4|page=136}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cornell2007&quot;&gt;{{cite book|author=Vincent J. Cornell|title=Voices of Islam: Voices of the spirit|url=https://books.google.com/books?id=8dNKFLJVvNkC&amp;pg=PA84|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-275-98734-3|page=84}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ernst2004&quot;&gt;{{cite book|author=Carl W. Ernst|title=Following Muhammad: Rethinking Islam in the Contemporary World|url=https://books.google.com/books?id=DOWn22EkJsQC&amp;pg=PA1173|year=2004|publisher=Štamparija Univerziteta Sjeverne Karoline |isbn=978-0-8078-5577-5|pages=173–174}}&lt;/ref&gt; Po vehabističkoj interpretaciji islama, obožavanje grobova i mjesta za koja se vjeruje da imaju natprirodna svojstva kosi se s [[tevhid]]om.&lt;ref&gt;{{Cite encyclopedia | edition = 2.| publisher = Brill Academic Publishers| volume = 11| pages = 40, 42| last = Peskes| first = Esther | title = Wahhābiyya | encyclopedia = [[Enciklopedija islama (Brill)|Enciklopedija islama]] | year = 2000 |isbn=90-04-12756-9}}&lt;/ref&gt;

Nakon osnivanja Kraljevine Saudijske Arabije 1932, na džamiji je urađeno nekoliko većih izmjena. Godine 1951. kralj [[Abdulaziz ibn Saud]] naredio je rušenje objekata oko džamije da bi se napravio prostor za nova krila istočno i zapadno od molitvenog prostora, koja su se sastojala od [[beton]]skih stubova sa šiljatim lukovima. Stariji stubovi ojačani su betonom, a na vrhu krugovima od [[bakar|bakra]]. Munare Sulejmanija i Medžidija zamijenjene su dvjema munarama u neomemlučkom stilu. Podignute su i još dvije munare na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj strani. Uzduž zapadnog zida izgrađena je biblioteka, u kojoj se čuvaju historijski primjerci Kur'ana i drugih vjerskih tekstova.{{sfn|Ariffin|p=65}}&lt;ref&gt;{{cite web|title=New expansion of Prophet's Mosque ordered by king|url=http://www.arabnews.com/saudi-arabia/new-expansion-prophet%E2%80%99s-mosque-ordered-king|publisher=Arab News|access-date=19. 6. 2015}}&lt;/ref&gt;

Godine 1974. kralj [[Fejsal, kralj Saudijske Arabije|Fejsal]] dodao je džamiji 40.440 m².&lt;ref&gt;{{cite web|title=Prophet's Mosque to accommodate two million worshippers after expansion|url=http://www.arabnews.com/prophet%E2%80%99s-mosque-accommodate-two-million-worshippers-after-expansion|publisher=Arab News|access-date=19. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Površina džamije proširena je i 1985. za vrijeme vladavine kralja [[Fahd, kralj Saudijske Arabije|Fahda]]. Za rušenje zgrada oko džamije korišteni su [[buldožer]]i.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Expansion of the Prophet's Mosque in Madinah (3 of 8) |url= http://www.kingfahdbinabdulaziz.com/main/h202.htm|publisher=King Fahd Abdulaziz|access-date=19. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304040815/http://www.kingfahdbinabdulaziz.com/main/h202.htm|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Godine 1992, kad je sve završeno, površina džamije iznosila je 157.935 m². Između ostalog, džamija je dobila eskalatore i 27 dvorišta.

U septembru 2012. najavljen je projekt za novo povećanje površine džamije vrijedan 6 milijardi [[američki dolar|$]]. ''[[Russia Today|RT]]'' je izvijestio da će džamija po završetku radova moći primiti 1,6 miliona ljudi.&lt;ref name=&quot;Six billion&quot;&gt;{{cite web|title=Saudi Arabia plans $6bln makeover for second holiest site in Islam|url=http://rt.com/news/saudi-arabia-prophet-mosque-615/|publisher=RT|access-date=19. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; U martu sljedeće godine ''[[Saudi Gazette]]'' objavio je da je &quot;završeno 95% radova na rušenju objekata. Desetak hotela na istočnoj strani sravnjeno je sa zemljom, kao i brojne kuće i drugi objekti kako bi se napravio prostor za proširenje.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Prophet's Mosque to house 1.6m after expansion|url=https://en-maktoob.news.yahoo.com/photos/prophet-mosque-house-1-6m-expansion-photo-093409538.html?nf=1|publisher=Saudi Gazette|access-date=19. 6. 2015|archive-date=22. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151222115254/https://en-maktoob.news.yahoo.com/photos/prophet-mosque-house-1-6m-expansion-photo-093409538.html?nf=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==
Džamija ima dva sprata i pravougaoni tlocrt. Osmanlijska molitvena sala zauzima cijeli prvi sprat i licem je okrenuta prema jugu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Holy places: The Prophet's Mosque, Medina|url=http://mobile.monitor.co.ug/-/691260/1305820/-/format/xhtml/-/8i7t6cz/-/index.html|publisher=Daily Monitor|access-date=19. 6. 2015|archive-date=19. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150619162332/http://mobile.monitor.co.ug/-/691260/1305820/-/format/xhtml/-/8i7t6cz/-/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ima [[ravni krov|ravni popločani krov]] sa 27 kliznih [[kupola]] na kvadratnim bazama.&lt;ref&gt;Frei Otto, Bodo Rasch: ''Finding Form: Towards an Architecture of the Minimal'', 1996; {{ISBN|3-930698-66-8}}&lt;/ref&gt; Rupe u bazi svake kupole osvjetljavaju unutrašnjost džamije. Krov se također koristi za molitve za vrijeme najvećih gužvi i tada se kupole pomjere po metalnim klizačima da bi se napravila sjena po dijelovima krova, stvarajući ujedno izvore svjetla za molitvenu salu. U ovim prilikama dvorište džamije također je zasjenjeno suncobranima pričvršćenim za samostalne [[stub]]ove.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://archnet.org/sites/3789|title=Archnet|work=archnet.org|access-date=17. 6. 2016|archive-date=22. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151222084636/http://archnet.org/sites/3789|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na krov se dolazi stepenicama i eskalatorima. Popločana površina oko džamije također se koristi za molitve i zasjenjena je većim suncobranima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.makmax.com/news/2012/nw0214.html|title=Large scale umbrellas (250 units) completed, covering the pilgrims worldwide with membrane architecture: MakMax|author=MakMax (Taiyo Kogyo Group)|work=makmax.com|access-date=17. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20151026072356/http://www.makmax.com/news/2012/nw0214.html|archive-date=26. 10. 2015|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Klizne kupole i uvlačive nadstrešnice nalik na suncobran dizajnirali su njemački arhitekt [[Mahmoud Bodo Rasch]] i njegova firma [[SL Rasch GmbH Special and Lightweight Structures|SL Rasch GmbH]] i [[BuroHappold Engineering|Buro Happold]].&lt;ref&gt;{{cite book |last = Walker |first = Derek |title = The Confidence to Build |publisher = Taylor &amp; Francis |year = 1998 |page = 176 |isbn = 0-419-24060-8}}&lt;/ref&gt;

=== ''Džennetski vrtovi'' ===
U srcu džamije je mala, ali vrlo posebna površina zvana ''Džennetski vrtovi'' (''Rijadul-dženneh''). Proteže se od Muhammedovog groba (Revde) do njegovog minbera. Hodočasnici pokušavaju posjetiti ovaj dio jer se namazi i dove u njemu nikad ne odbijaju. Ulazak ovdje nije uvijek moguć, naročito za vrijeme hadža, zato što ovaj prostor može primiti samo nekoliko stotina ljudi.

Ovaj dio džamije smatra se dijelom [[Džennet]]a. [[Ebu-Hurejre]] prenosi [[hadis]] od Muhammeda, : &quot;Prostor između moje kuće i mog minbera jedan je od džennetskih vrtova, a moj minber je na mom vrelu (u Džennetu)&quot;.&lt;ref name=&quot;IslamQA1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.islam-qa.com/en/ref/36863/prophets%20mosque|title=Islam-QA: &quot;Islamic Guidelines for Visitors to the Prophet's Mosque&quot;|archive-url=https://web.archive.org/web/20130709183207/http://www.islam-qa.com/en/ref/36863/prophets%20mosque|archive-date=9. 7. 2013|url-status=dead|access-date=18. 6. 2016}}, sajt [[Islam-QA]], sekcija 5 – ''Propisano je onome ko posjeti Poslanikovu džamiju da klanja dva [[rekat]]a u Revdi ili šta god želi od dobrovoljnih namaza jer je to veoma pohvalno. Ebu-Hurejre prenosi da je Muhammed, s. a. v. s., rekao: &quot;Prostor između moje kuće i mog minbera jedan je od džennetskih vrtova, a moj minber je na mom vrelu.&quot; Bilježe [[Buharija]] (1196) i [[Muslim]] (1391).''&lt;/ref&gt;

=== Revda ===

{{Glavni|Zelena kupola}}
Prema Muhammedovim riječima, Revda je također u džennetu, ista Revda koja je trenutno u džamiji. Tu je prostrt zeleni tepih samo kako bi bila identificirana, a u cijeloj džamiji prostrti su crveni tepisi. U Revdi su grobovi Muhammeda i dvojice njegovih ashaba i prvih halifa: [[Ebu-Bekr]]a i [[Omer ibn el-Hattab|Omera ibn el-Hattaba]]. Četvrti grob rezerviran je za [[Isa]]a, jer se vjeruje da će se on vratiti i biti ukopan tu. Revdu natkriva Zelena kupola. Sagrađena je 1817. za vrijeme vladavine osmanlijskog sultana Mahmuda II, a obojena u zeleno 1837.&lt;ref name=Syed/&gt;

=== Mihrab ===
Džamija ima dva mihraba. Jedan je napravio Muhammed a drugi [[Osman ibn Affan|Osman]], treći pravedni halifa. Osmanov je bio veći i služio je kao funkcionalni mihrab, dok je Muhammedov bio &quot;komemorativni&quot;.{{sfn|Ariffin|p=57}} Osim mihraba, džamija ima i druge [[niša|niše]], koje služe kao indikatori za namaz. Ovo uključuje ''mihrabul-tehedždžud'', koji je napravio Muhammed za [[noćni namaz]] (''tehedždžud''), poznat kao ''[[Fatima bint Muhammed|Fatimin]] mihrab''.&lt;ref name=&quot;PM&quot;/&gt;

=== Minber ===
Originalni [[minber]], koji je koristio Muhammed bio je &quot;drveni blok od palminog stabla&quot;. Kasnije ga je zamijenio blokom od [[tamaris]]a. Godine 629. minberu su dodana tri stepenika. Prva dvojica halifa, Ebu-Bekr i Omer, nisu koristili treći stepenik &quot;iz poštovanja prema Poslaniku&quot;, ali treći halifa Osman stavio je preko njega platnenu kupolu, a ostali stepenici pokriveni su [[slonovača|slonovačom]]. Ovaj minber zamijenio je najprije [[Bajbars]] 1395, a kasnije šejh El-Mahmudi 1417. Krajem 15. stoljeća [[Kaitbej]] je zamijenio i ovaj minber mramornim, koji se još uvijek koristi (zaključno s augustom 2013).&lt;ref name=&quot;PM&quot;&gt;{{cite web|title=The Prophet's Mosque|url=http://www.lastprophet.info/the-prophet-s-mosque-%E2%94%82-masjid-al-nabawi|publisher=Last Prophet|access-date=19. 6. 2015|archive-date=15. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190915021948/http://www.lastprophet.info/the-prophet-s-mosque-%E2%94%82-masjid-al-nabawi|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Munare ===
Prve munare (njih 4) visine 7,9 m, sagradio je Omer. Godine 1307. Muhammad ibn Kalavun dodao je munaru nazvanu ''Vrata mira'' (''Bab es-selam''), koju je renovirao [[Mehmed IV]]. Nakon projekta renovacije iz 1994. bilo je 10 munara visokih 104 m. Gornji, donji i srednji dijelovi munara imaju cilindrični, osmougaoni i kvadratni oblik (tim redoslijedom).&lt;ref name=&quot;PM&quot;/&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Islamska umjetnost]]
* [[Historija srednjovjekovnih arapskih i zapadnoevropskih kupola]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Bilješke ==
* {{cite book|title=Architectural Conservation in Islam: Case Study of the Prophet's Mosque|first=Syed Ahmad Iskandar Syed |last=Ariffin|publisher=Penerbit UTM|isbn=978-983-52-0373-2|ref=harv|date=}}
* {{cite book|title=The Holy City of Medina: Sacred Space in Early Islamic Arabia|first=Harry|last= Munt|publisher= Štamparija Univerziteta u Cambridgeu |isbn=978-1-107-04213-1|date=|ref=harv}}

== Bibliografija i dodatna literatura ==
* {{cite book|last=Fahd|first=Salem Bahmmam|title=Pilgrimage in Islam: A description and explanation of the fifth pillar of Islam|url=https://books.google.co.in/books?id=63nBAgAAQBAJ&amp;dq=prophet%27s+mosque&amp;source=gbs_navlinks_s|publisher=Modern Guide, 2014|isbn=978-1-78338-174-6}}
*{{cite book|url=https://books.google.co.in/books?id=spwm_KmDsikC&amp;dq=prophet%27s+mosque&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Hasrat Muhammad the Prophet of Islam|publisher=Adam Publishers|isbn=978-81-7435-582-9}}
* {{cite book|url=https://books.google.co.in/books?id=xuC1AwAAQBAJ&amp;dq=prophet%27s+mosque&amp;source=gbs_navlinks_s|title=The Road To Mecca|publisher=The Book Foundation, 1954|last=Muhammad|first=Asad|isbn=978-0-9927981-0-9}}
*{{cite book|url=https://books.google.co.in/books?id=JnOjC-r2GbwC&amp;dq=prophet%27s+mosque&amp;source=gbs_navlinks_s|title=Personal Narrative of a Pilgrimage to Al-Madinah &amp; Meccah, Volume 2|last=Sir|first=Richard Francis Burton|isbn=978-0-486-21218-0}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Al-Masjid an-Nabawi}}
* [http://mecca.net/masjid-al-nabawi-in-madinah-live-prayers/ Internetski prijenos iz Poslanikove džamije]
* [http://islamicencyclopedia.org/public/index/topicDetail/id/644 Poslanikova džamija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160920064246/http://islamicencyclopedia.org/public/index/topicDetail/id/644 |date=20. 9. 2016 }} na Islamskoj enciklopediji {{en simbol}}
* [http://jamiat.org.za/the-curious-tale-of-the-abyssinian-guardians-of-masjid-nabawi-saw/ Zanimljiva priča o abesinskim čuvarima Poslanikove džamije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160918123915/http://jamiat.org.za/the-curious-tale-of-the-abyssinian-guardians-of-masjid-nabawi-saw/ |date=18. 9. 2016 }} {{en simbol}}
* [http://islamqa.info/en/34464 Pitanje o posjeti Poslanikovoj džamiji] {{en simbol}}

{{Ličnosti i imena u Kur'anu}}
{{Džamije u Saudijskoj Arabiji}}
{{Hadždž}}
{{Muhammed}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Poslanikova džamija| ]]
[[Kategorija:Džamije u Medini]]
[[Kategorija:Sveta mjesta u islamu]]
[[Kategorija:Emevijska arhitektura]]
[[Kategorija:Mauzoleji]]</text>
      <sha1>hbsag9pzr1klb6rb4vui1fpnevq9ozs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Receptori spregnuti sa G-proteinom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>413709</id>
    <revision>
      <id>3915696</id>
      <parentid>3904813</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:05:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72711" sha1="nujadukfba9z8ovo0k9bn00zwdod219" xml:space="preserve">{{Infokutija protein
| Symbol = 7tm-1
| Ime =GPCR
| slika= Beta-2-adrenergic-receptor.png
| width =
| opis_slike: Ljudski [[beta-2 adrenergijski receptor]] u kompleksu sa parcijalnim [[inverzni agonist|inverznim agonistom]] [[karazolol]]om.&lt;ref name=&quot;Cherezov_2007&quot;/&gt;
| Pfam = PF00001
| Pfam_clan =
| InterPro = IPR000276
| SMART =
| PROSITE = PDOC00210
| MEROPS =
| SCOP =
| TCDB = 9.A.14
| OPM family = 6
| OPM protein = 1gzm
| CAZy =
| CDD = cd14964
}}
[[slika:PDB 1hzx 7TM Sketch Membrane.png|thumb| Sedam-transmembranska struktura α-heliksa goveđeg [[rodopsin]]a]]
'''G-protein spregnuti receptori''' ('''GPCR''') – poznati i kao '''sedmotransmembranski domen receptori''', '''7TM receptori''', '''heptaheliksni receptori''', '''serpentinski receptori''' i '''G protein-vezani receptori''' (''GPLR'') – su velika [[proteinska porodica]] [[transmembranski receptor|transmembranskih receptora]] koji reagiraju na vanćelijske [[molekule]] i aktiviraju unutrašnje puteve [[transdukcija signala|transdukcije signala]]. Krajnji rezultat te uloge je ćelijski odgovor. G protein spregnuti receptori su prisutni samo kod [[eukariot]]a, uključujući [[kvasac]], [[hoanoflagelate]]&lt;ref name=&quot;pmid12869759&quot;&gt;{{cite journal | author = King N, Hittinger CT, Carroll SB | title = Evolution of key cell signaling and adhesion protein families predates animal origins | url = https://archive.org/details/sim_science_2003-07-18_301_5631/page/n102 | journal = Science | volume = 301 | issue = 5631 | pages = 361–3 | year = 2003 | pmid = 12869759 | doi = 10.1126/science.1083853 | issn = }}&lt;/ref&gt; i životinje. [[Ligand]]i koji se vežu i aktiviraju ove receptore su: fotosenzitivni spojevi, [[miris]]i, [[feromon]]i, [[hormon]]i i [[neurotransmiter]]i. Oni, po veličini, variraju od malih molekula do [[peptid]]a i velikih [[protein]]a. G protein spregnuti receptori imaju učešća u mnogim [[bolest]]ima i pa su zato [[biološka meta]] za preko 30% svih modernih [[lijek]]ova.&lt;ref&gt;{{cite journal | first=David | last=Filmore | pages=24–28 | title=It's a GPCR world | journal=Modern Drug Discovery | volume=2004 | year=2004 | issue=November | publisher=American Chemical Society | url=http://pubs.acs.org/subscribe/journals/mdd/v07/i11/html/1104feature_filmore.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17139284&quot;&gt;{{cite journal | author = Overington JP, Al-Lazikani B, Hopkins AL | title = How many drug targets are there? | journal = Nat Rev Drug Discov | volume = 5 | issue = 12 | pages = 993–6 | year = 2006 | pmid = 17139284 | doi = 10.1038/nrd2199 | url = | issn = }}&lt;/ref&gt; [[Brajan Kobilka]] i [[Robert Lefkovic‎]] su [[2012]]. dobili [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]] za rad koji je bio „presudan za razumijevanje načina na koji funkcioniraju G protein spregnuti receptori“.&lt;ref name=&quot;Nobel committee,2012&quot;&gt;{{cite news|last=Royal Swedish Academy of Sciences|title=The Nobel Prize in Chemistry 2012 Robert J. Lefkowitz, Brian K. Kobilka|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/2012/press.html|access-date=10. 10. 2012|date=10. 10. 2012}}&lt;/ref&gt;

Postoje dva osnovna načina prijenosa signala posredstvom G protein spregnutih receptora: 
*[[Ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]] signalni put i 
*[[fosfatidilinozitol]]ni signalni put.&lt;ref name=&quot;Gilman A.G. 1987 615–649&quot;&gt;{{cite journal | author = Gilman A.G. | title = G Proteins: Transducers of Receptor-Generated Signals | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-biochemistry_1987_56_annual/page/615 | journal = Annual Review of Biochemistry | year=1987 | volume=56 | pages=615–649 | doi = 10.1146/annurev.bi.56.070187.003151 | pmid = 3113327}}&lt;/ref&gt; 
Kada se ligand veže za GPCR, izaziva konformacijsku promjenu receptora, omogućavajući mu da deluje kao [[faktor razmjene guanin nukleotida]] (GEF). Nakon vezanja liganda, GPCR može aktivirati vezani [[G-protein]], zamjenom za njega vezanog [[guanozin-difosfat|GDP-a]] sa [[guanozin-trifosfat|GTP-om]]. G proteinska α podjedinica, skupa sa vezanim GTP-om, pa tada može disocirati do β i γ podjedinica i formirati interakcije sa unutarćelijskim signalnim proteinima ili direktno sa ciljnim funkcionalnim proteinima, zavisno od tipa α podjedinice ([[Gs alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;αs&lt;/sub&gt;]], [[Gi alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;αi/o&lt;/sub&gt;]], [[Gq alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;αq/11&lt;/sub&gt;]], [[G12/G13 alfa podjedinice|G&lt;sub&gt;α12/13&lt;/sub&gt;]]).&lt;ref name=&quot;Wettschureck_2005&quot;&gt;{{cite journal | author = Wettschureck N, Offermanns S | title = Mammalian G proteins and their cell type specific functions | journal = Physiol. Rev. | volume = 85 | issue = 4 | pages = 1159–204 | year = 2005| pmid = 16183910 | doi = 10.1152/physrev.00003.2005 | url =https://archive.org/details/sim_physiological-reviews_2005-10_85_4/page/1159| issn = }}&lt;/ref&gt;{{rp|1160}}

== Klasifikacija ==

[[Datoteka:GPCR classification.svg|right|thumb|400px| Klassifikacija GPCR.&lt;br&gt;Klasa A ([[Rodopsin]]oliki)&lt;br&gt; Klasa B ([[Sekretin]]oliki),&lt;br&gt;Klasa C ([[Glutamat]] receptoroliki),&lt;br&gt; Ostali: Adezijski (33), Uvojiti (11), [[Okus]]ni tip-2 (25), neklasificirani (23).&lt;ref name=&quot;pmid16753280&quot;&gt;{{cite journal | authors = Bjarnadóttir TK, Gloriam DE, Hellstrand SH, Kristiansson H, Fredriksson R, Schiöth HB | title = Comprehensive repertoire and phylogenetic analysis of the G protein-coupled receptors in human and mouse | journal = Genomics | volume = 88 | issue = 3 | pages = 263–73 |date=septembar 2006 | pmid = 16753280 | doi = 10.1016/j.ygeno.2006.04.001 }}&lt;/ref&gt;]]

Precizna veličina GPCR [[Taksonomski rang|superfamilije]] je nepoznata. Na osnovu kodirajućeg [[genom]]ski kodirajućih sekvenci proteina, pretpostavljeno je da u njihovoj kontroli učestvuje oko 800 različitih [[čovjek|ljudskih]] [[gen]]a (ili ≈4% celokupnog [[Sinteza proteina|protein-kodirajućeg]] [[genom]]a). Iako su prednožene brojne klasifikacifikacije, ova superfamilija se klasično dijeli u tri glavne klase: A, B i C. Između ovih klasa nema značajne aminokiselinske [[Homologija (biologija)|homologije]]. Daleko najveća među njima je klasa A, koja sačinjava skoro 85% GPCR gena. Od receptora klase A, preko polovine kodira [[olfaktorni receptori|olfaktorne receptore]], dok su [[ligandi]] preostalih receptora poznat [[endogen]]i [[hemijski spoj|spojevi]] ili su klasificirani kao [[orfan receptor]]i. Uprkos odsustva aminokiselinske homologije između klasa, svi GPCR receptori imaju zajedničku [[tercijarna struktura proteina|strukturu]] i mehanizam [[Prenos signala (biologija)|prenosa signala]].&lt;ref name=&lt;&quot;Alberts&quot;&gt;{{cite book|author=Alberts B. et al.|year=2002|title= Molecular Biology of the Cell, 4th Ed.|publisher= Garland Science|isbn=0-8153-4072-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bajrović&quot;&gt;{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name= &quot;Kapur Pojskić&quot;&gt;{{cite book|author=Kapur Pojskić L.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|year=2014|isbn=978-9958-9344-8-3}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu aminokiselinske homologije i funkcionalne sličnosti, GPCR receptori se mogu svrstati u šest klasa:&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Attwood TK, Findlay JB | title=Fingerprinting G-protein-coupled receptors | journal=Protein Eng | year=1994 | volume=7 | issue=2 | pages=195–203 | pmid=8170923 | url=http://peds.oxfordjournals.org/cgi/reprint/7/2/195 | doi=10.1093/protein/7.2.195}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Kolakowski LF Jr | title=GCRDb: a G-protein-coupled receptor database | journal=Receptors Channels | year=1994 | volume=2 | issue=1 | pages=1–7 | pmid=8081729}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Foord SM, Bonner TI, Neubig RR, Rosser EM, Pin JP, Davenport AP, Spedding M, Harmar AJ | title=International Union of Pharmacology. XLVI. G protein-coupled receptor list | journal=Pharmacol Rev | year= 2005 | volume=57 | issue=2 | pages=279–88 | pmid= 15914470 | doi=10.1124/pr.57.2.5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ebi.ac.uk/interpro/ISearch?query=gpcr InterPro]&lt;/ref&gt;

* Klasa A (ili 1) ([[Rodopsinu-slični receptori|Rodopsinu-slični]]) 
* Klasa B (ili 2) ([[Sekretinska receptorska familija]]) 
* [[Klasa C GPCR|Klasa C]] (ili 3) ([[Metabotropni glutamatni receptor|Metabotropni glutamat]]/[[feromon]])
* Klasa D (ili 4) ([[Gljivični feromonski receptori]])
* Klasa E (ili 5) ([[Ciklični AMP receptor]]i)
* Klasa F (ili 6) ([[Uvojiti receptori|Uvojiti]]/[[Zaglađeni receptori|Zaglađeni]])

Velika [[Rodopsinu-slični receptori|rodopsin A grupa]] je podeljena u 19 podgrupa ([[Rodopsinu-slični receptori#Klase|A1-A19]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Joost P, Methner A | title=Phylogenetic analysis of 277 human G-protein-coupled receptors as a tool for the prediction of orphan receptor ligands | journal=Genome Biol | year= 2002 | volume=3 | issue=11 | pages=research0063.1–0063.16 | pmid= 12429062 | doi=10.1186/gb-2002-3-11-research0063 | pmc=133447}}&lt;/ref&gt; Također je predložen i jedan alternativni klasifikacijski sistem pod imenom GRAFS ([[Metabotropni glutamatni receptor|glutamat]], [[rodopsin]], adhezija, [[Uvojiti receptori|uvojiti]]/[[okus]], [[Sekretin]]).&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Bjarnadottir TK, Gloriam DE, Hellstrand SH, Kristiansson H, Fredriksson R, Schioth HB | title=Comprehensive repertoire and phylogenetic analysis of the G protein-coupled receptors in human and mouse | journal= Genomics | year= 2006 | volume=88 | issue=3 | pages=263–73 | pmid=16753280 | doi=10.1016/j.ygeno.2006.04.001}}&lt;/ref&gt;

Ljudski genom kodira skoro 1.000 G protein-spregnutih receptora,&lt;ref&gt;{{cite journal| title=The G protein-coupled receptor repertoires of human and mouse| author=Vassilatis DK, Hohmann JG, Zeng H, Li F, Ranchalis JE et al| journal=Proc Natl Acad Sci USA| year=2003| volume=100| pages=4903–4908| url=http://www.pnas.org/content/100/8/4903.full| doi=10.1073/pnas.0230374100| pmid=12679517| issue=8| pmc=153653| access-date=18. 6. 2016| archive-date=28. 8. 2020| archive-url=https://web.archive.org/web/20200828213027/https://www.pnas.org/content/100/8/4903.full| url-status=dead}}&lt;/ref&gt; od kojih oko 350 detektira [[hormon]]e, [[faktor rasta|faktora rasta]] i druge [[endogen]]e [[ligand]]e. Približno oko 150 GPCR receptora ljudskog genoma nema poznatu funkciju.
Za predviđanje tih odnosa, postoji više [[bioinformatika|bioinformatičkih]] metoda&lt;ref name=&quot;pmid19364489&quot;&gt;{{cite journal | author = Qiu JD, Huang JH, Liang RP, Lu XQ | title = Prediction of G-protein-coupled receptor classes based on the concept of Chou's pseudo amino acid composition: an approach from discrete wavelet transform | journal = Anal. Biochem. | volume = 390 | issue = 1 | pages = 68–73 | year = 2009 | pmid = 19364489 | doi = 10.1016/j.ab.2009.04.009 | url = | issn = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid19594431&quot;&gt;{{cite journal | author = Gu Q, Ding YS, Zhang TL| title = Prediction of G-Protein-Coupled Receptor Classes in Low Homology Using Chou's pseudo amino acid composition with Approximate Entropy and Hydrophobicity Patterns | journal = Protein Pept. Lett. | volume = 17 | issue = 5 | pages = 559–67 | year = 2010| pmid = 19594431 | doi = 10.2174/092986610791112693| url = | issn = }}&lt;/ref&gt; GPCR funkcije, kao i za njihovu klasifikaciju prema aminokiselinskoj sekvenci. Neki od njih koriste pristup [[pseudo aminokiselinska kompozicija|pseudo aminokiselinske kompozicije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Xuan Xiao, Pu Wang, Kuo-Chen Chou |year=2009 |url=http://icpr.jci.jx.cn/bioinfo/GPCR-CA |title=GPCR-CA: A cellular automaton image approach for predicting G-protein-spregnuti receptor functional classes |journal=Journal of Computational Chemistry |volume=30 |pages=1414-1423 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Fiziološka uloga==
GPCR receptori učestvuju u širokom varijetetu fizioloških procesa. Primeri tih fizioloških uloga su:
* [[Čulo vida]]: [[opsin]]i, za translaciju elektromagnetske radijacije, koriste reakciju fotoizomerizacije u ćelijske signale. [[Rodopsin]], naprimjer, u tu svrhu koristi konverziju ''11-cis''-retinala u ''sve-trans''-retinal.
* [[Čulo mirisa]]: receptori [[mirisni bulbus|mirisnog epitela]] (mirisni receptori) vezuju odorante i [[feromon]]e (vomeronosni receptori).
* Regulacija ponašanja i raspoloženja: receptori u [[mozak|mozgu]] [[sisar]]a vežu više različitih [[neurotransmiter]]a, kao što su [[serotonin]], [[dopamin]], [[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]] i [[glutamat]].
* Regulacija aktivnosti [[imunski sistem|imunskog sistema]] i [[upala]]: [[hemokin]]ski receptori vežu [[ligand]]e koji posreduju međućelijsku komunikaciju između ćelija imunskog sistema; receptori poput [[histamin]]skog receptora vežu [[Imunski sistem|inflamatorne posrednike]] i dejstvuju na ciljne ćelijske tipove [[upala|upalnog odgovora]]
* Prijenos signala [[ANS|autonomnog nervnog sistema]]: [[simpatički nervni sistem|simpatički]] i [[parasimpatički nervni sistem|parasimpatički]] nervni sistemi su regulirani GPCR putevima, koji su odgovorni za kontrolu mnogih automatskih tjelesnih funkcija, kao što su [[krvni pritisak]], srčani puls i procesi varenja.
* Indikacija ćelijske gustine: nova GPCR uloga je u regulaciji ćelijske gustine.

== Struktura receptora ==
[[Datoteka:Rhodopsin numbering.png|mini| Struktura i numeracija sedam heliksa GPCR ([[Rodopsin]])]]

GPCR receptori su [[integralni membranski protein]]i koji imaju sedam transmembranskih domena ili [[Transmembranski domen|transmembranskih heliksa]]. Vanćelijski dijelovi receptora mogu biti [[Glikozilacija|glikozilirani]]. Te vanćelijke petlje također sadrže dva visokokonzervirana [[cistein]]ska ostatka koji formiraju [[disulfidna veza|disulfidni most]] kojim se stabilizira struktura receptora. Neki od sedmotransmembranskih heliksnih proteina ([[kanalni rodopsin]]), koji podsjećaju na GPCR receptore, unutar pripadajućih proteina, mogu sadravati ionske kanale.
Rani modeli strukture GPCR receptora su bili zasnovani na njihovoj slaboj analogiji sa [[bakteriorodopsin]]om, čija struktura je bila utvrđena pomoću elektronske difrakcije ({{PDB2|2BRD}}, {{PDB2|1AT9}})&lt;ref name=&quot;pmid8676377&quot;&gt;{{cite journal | author = Grigorieff N, Ceska TA, Downing KH, Baldwin JM, Henderson R | title = Electron-crystallographic refinement of the structure of bacteriorhodopsin | url = https://archive.org/details/journal-of-molecular-biology_1996-06-14_259_3/page/393 | journal = J. Mol. Biol. | volume = 259 | issue = 3 | pages = 393–421 | year = 1996 | pmid = 8676377 | doi = 10.1006/jmbi.1996.0328 | issn = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9296502&quot;&gt;{{cite journal | author = Kimura Y, Vassylyev DG, Miyazawa A, Kidera A, Matsushima M, Mitsuoka K, Murata K, Hirai T, Fujiyoshi Y | title = Surface of bacteriorhodopsin revealed by high-resolution electron crystallography | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1997-09-11_389_6647/page/206 | journal = Nature | volume = 389 | issue = 6647 | pages = 206–11 | year = 1997 | pmid = 9296502 | doi = 10.1038/38323 | issn = }}&lt;/ref&gt; i [[Rendgenska strukturna analiza|Rendgenske strukturne analize]] ({{PDB2|1AP9}}).&lt;ref name=&quot;pmid9287223&quot;&gt;{{cite journal | author = Pebay-Peyroula E, Rummel G, Rosenbusch JP, Landau EM | title = X-ray structure of bacteriorhodopsin at 2.5 angstroms from microcrystals grown in lipidic cubic phases | url = https://archive.org/details/sim_science_1997-09-12_277_5332/page/1676 | journal = Science | volume = 277 | issue = 5332 | pages = 1676–81 | year = 1997 | pmid = 9287223 | doi = 10.1126/science.277.5332.1676 | issn = }}&lt;/ref&gt; U [[2000]]. godini, bila je riješena prva kristalna struktura GPCR receptora sisara, goveđeg [[rodopsin]]a ({{PDB2|1F88}}).&lt;ref name=&quot;pmid10926528&quot;&gt;{{cite journal | author = Palczewski K, Kumasaka T, Hori T, Behnke CA, Motoshima H, Fox BA, Trong IL, Teller DC, Okada T, Stenkamp RE, Yamamoto M, Miyano M | title = Crystal structure of rhodopsin: A G protein-coupled receptor. | url = https://archive.org/details/sim_science_2000-08-04_289_5480/page/738 | journal = Science | volume = 289 | issue = 5480 | pages = 739–45 | year = 2000 | pmid = 10926528 | doi = 10.1126/science.289.5480.739 | issn = }}&lt;/ref&gt; Dok su glavne osobine, sedmoransmembranskih heliksa očuvane, relativna orijentacija heliksa se znatno razlikuje od bakteriorodopsina. U [[2007]]. godini je riješena prva struktura ljudskog GPCR receptora: ({{PDB2|2R4R}}, {{PDB2|2R4S}}).&lt;ref name=&quot;Rasmussen_2007&quot;&gt;{{cite journal | author = Rasmussen SG, Choi HJ, Rosenbaum DM, Kobilka TS, Thian FS, Edwards PC, Burghammer M, Ratnala VR, Sanishvili R, Fischetti RF, Schertler GF, Weis WI, Kobilka BK | title = Crystal structure of the human β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenergic G-protein-coupled receptor | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2007-11-15_450_7168/page/382 | journal = Nature | volume = 450 | issue = 7168 | pages = 383–7 | year = 2007 | pmid = 17952055 | doi = 10.1038/nature06325 | issn = }}&lt;/ref&gt; Ubrzo je slijedilo određivanje strukture visoke rezolucije istog receptora ({{PDB2|2RH1}}).&lt;ref name=&quot;Cherezov_2007&quot;&gt;{{cite journal | author = Cherezov V, Rosenbaum DM, Hanson MA, Rasmussen SG, Thian FS, Kobilka TS, Choi HJ, Kuhn P, Weis WI, Kobilka BK, Stevens RC | title = High-resolution crystal structure of an engineered human β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenergic G protein-coupled receptor | journal = Science | volume = 318 | issue = 5854 | pages = 1258–65 | year = 2007 | pmid = 17962520 | doi = 10.1126/science.1150577 | issn = | pmc = 2583103 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rosenbaum_2007&quot;&gt;{{cite journal | author = Rosenbaum DM, Cherezov V, Hanson MA, Rasmussen SG, Thian FS, Kobilka TS, Choi HJ, Yao XJ, Weis WI, Stevens RC, Kobilka BK | title = GPCR engineering yields high-resolution structural insights into β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenergic receptor function | url = https://archive.org/details/sim_science_2007-11-23_318_5854/page/1266 | journal = Science | volume = 318 | issue = 5854 | pages = 1266–73 | year = 2007 | pmid = 17962519 | doi = 10.1126/science.1150609 | issn = }}&lt;/ref&gt; Za strukturu ljudskog GPCR [[beta-2 adrenergički receptor|β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenergičkog receptora]], se ispostavilo da je, u pogledu relativne orijentacije sedam-transmembranskih heliksa, veoma slična goveđem rodopsinu. Međutim, konformacija druge vanćelijske petlje je potpuno drugačija nego ove dvije strukture. Kako ta petlja čini „poklopac“ vrha ligand vezujućeg mjesta, ova konformacijska razlika je dobra ilustracija poteškoća u konstruiranju [[homologno modeliranje|homolognih modela]] drugih GPCR receptora, na osnovu strukture rodopsina.

== Strukturno-funkcijski odnosi ==

Struktura GPCR receptora sadrži karakteristični vanćelijski [[N-kraj]], čemu slijedi sedam [[Transmembranski domen|transmembranskih]] (7-TM) [[alfa heliks|α-heliksa]] (TM-1 do TM-7), koji su povezani sa tri unutarćelijske (IL-1 do IL-3) i tri vanćelijske petlje (EL-1 to EL-3), i konačno unutarćelijski [[C-kraj]]. GPCR formira [[Tercijarna struktura proteina|tercijarnu strukturu]] koja podsjeća na bure. Sedmotransmembranski heliks formira šupljinu unutar ćelijske membrane koja služi kao [[ligand]]-vezni domen, koji je često prekriven pomoću EL-2. Ligandi također mogu da se vežu na drugim mjestima, kao što je slučaj sa glomaznijim ligandima (npr., [[protein]]ima, ili velikim [[peptid]]ima) koji ragiraju sa vanćelijskim petljama, ili, kao što je slučaj klase C [[Metabotropni glutamatni receptor|metabotropnih glutamatnih receptora]] (mGluR), sa domenom [[N-kraj]]a. GPCR receptori klase C imaju povelik rep [[N-kraj]]a, sa dobro definisatom tercijarnom strukturom. On sadrži ligand-vezujući domen. Nakon vezanja glutamata za mGluR receptor, N-terminalni rep prolazi kroz konformacijsku promjenu, koja dovodi do njegove interakcije sa ostacima vanćelijskih petlji i TM domenom. Krajnji efekt svih tipova [[Agonist (farmakologija)|agonist]]-inducirane aktivacije je promjena relativne orijentacije TM heliksa (praćena uvijajućim kretanjem). To vodi ka povećanjun unutarćelijske površine i otvaranja pristupa dodatnim aminokiselinskim ostacima TM domena, koji su bitni za funkciju prijenosa signala (npr. za interakciju sa G-proteom). [[Inverzni agonist]]i i [[Antagonist (farmakologija)|antagonisti]] se mogu vezati na istom i nekoliko drugih mesta. Njihov efekat je sprečavanje stabilizacije TM heliksne orijentacije, koja je podesna za prijenos signala.

Struktura [[N-kraj|N-]] i [[C-kraj]]a GPCR receptora, pored vezanja liganda, može imati i druge važne funkcije. Specifično, C-kraj često sadrži [[serin]] (Ser) ili [[treonin]] (Thr) ostatke koji nakon [[fosforilacija|fosforilacije]], povećavaju [[afinitet (farmakologija)|afinitet]] intracelularne površine za vezanje skeletalnih proteina, poznatih kao β-[[arestin]]i (β-arr). Jednom vezani, β-arestini [[Sterni efekt|sterno]] sprečavaju formiranje G-proteinske sprege, i mogu uključiti druge proteine, što dovodi do stvaranja signalnih kompleksa, koji učestvuju u aktivaciji [[vanćelijskim signalom regulirana kinaza|ERK]] signalnog puta ili receptorske [[Endocitoza|endocitoze]] (internalizacije). Pošto se [[fosforilacija]] tih Ser i Thr ostataka često javlja usljed GPCR aktivacije, β-arr-posredovano G-protein-razdvajanje i internalizacija GPCR receptora su značajni mehanizmi smanjenja senzitivnosti (desenzitizacije).&lt;ref name=&quot;pmid11861753&quot;&gt;{{cite journal | author = Luttrell LM, Lefkowitz RJ | title = The role of beta-arrestins in the termination and transduction of G-protein-coupled receptor signals | journal = J. Cell. Sci. | volume = 115 | issue = Pt 3 | pages = 455–65 | year = 2002 | pmid = 11861753 | doi = | url = | issn = }}&lt;/ref&gt;

Zajednički strukturni motiv GPCR receptora je i [[palmitoilacija]] jednog ili više mesta [[C-kraj]]eva ili unutarćelijskih petlji. Palmitoilacija je kovalentna modifikacija [[cistein]]skih (Cys) ostataka, putem dodavanja [[hidrofob]]nih [[acil|acil grupa]]. Ona ima efekte usmjeravanja receptora ka [[holesterol]]om i [[sfingolipid]]om bogatim mikrodomenima [[plazma membrana|plazma membrane]] koji se nazivaju [[lipidni splav]]ovi. Pošto su mnogi nizvodnr transduktorske i efektorske molekule GPCR receptora (u šta se uvrštavaju i oni koji učestvuju u [[Negativna povratna sprega|negativnim povratnim]] signalnim putevima) također usmjereni ka lipidnim splavovima, neto efekt palmitoilacije je veoma brza receptorska signalizacija.

GPCR receptori odgovaraju na vanćelijske signale koji su posredovani velikim brojem različitih agonista, od proteina do [[biogeni amin|biogenih amina]] i [[proton]]a. Svi oni prenose signal putem mehanizma G-proteinske sprege. To omogućava faktor razmjene [[guanin]]-[[nukleotid]]a ([[Faktor razmjene guanin nukleotida|GEF]]) – domen koji je formiran kombinacijom unutarćelijskih petlji IL-2, IL-3 i obližnjih aminokiselinskih ostataka TM heliksa.

== Mehanizam ==
G protein-spregnuti receptor se aktivira spoljašnjim signalom u vidu liganda ili nekog drugog signalnog posrednika. To uzrokuje konformacijsku promjenu receptora, pa dolazi do aktivacije [[G-protein]]a. Dalji efekt zavisi od tipa G-proteina.

=== Vezanje liganda ===
GPCR receptori obuhvataju prijemnike senzornih signalnih posrednika (npr., svjetlo i [[miris]]ne stimulatorne molekule); [[adenozin]], [[bombezin]], [[bradikinin]], [[endotelin]], γ-aminobuterna kiselina ([[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]]), [[faktor rasta]] [[hepatocit]]a ([[faktor rasta hepatocita|HGF]]), [[melanokortin]]i, [[neuropeptid Y]], [[opioid]] peptidi, [[opsin]]i, [[somatostatin]], [[tahikinin]]i, članovi familije [[vazoaktivni intestinalni peptid|vazoaktivnih intestinalnih peptida]] i [[vazopresin]], [[biogeni amin]]i (npr., [[dopamin]], [[epinefrin]], [[norepinefrin]], [[histamin]], [[glutamat]] ([[Metabotropni receptor|metabotropni]] efekat), [[glukagon]], [[acetilholin]] ([[muskarin]]ski efekt), i [[serotonin]]); [[hemokin]]i; [[lipid]]ni medijatori [[zapaljenje|upale]] (npr., [[prostaglandin]]i, [[prostanoid]]i, [[trombocit-aktivirajući faktor]], i [[leukotrien]]i) i peptidni hormoni (npr., [[kalcitonin]], C5a [[anafilatoksin]], folikul-stimulirajući hormone ([[Folikulostimulisajući hormon|FSH]]), gonadotropin-oslobađajuće hormone ([[gonadotropin-oslobađajući hormon|GnRH]]), [[neurokinin]], tireotropin-oslobađajuće hormone ([[Tireotropin oslobađajući hormon|TRH]]), i [[oksitocin]]). GPCR receptori reagiraju na stimulanse koji još nisu bili identificirani, poznati su kao [[orfan receptor]]i.

Dok se kod drugih receptorskih tipova ligandi uglavnom vežu sa vanjske strane membrane, GPCR [[ligand]]i se većinom vežu unutar transmembranskog domena. Specijalni slučaj su [[proteazom-aktivirani receptor]]i, koje aktivira odsjecanje dijela njihovog vanćelijskog domena.&lt;ref name=&quot;pmid12970120&quot;&gt;{{cite journal | author = Brass LF | title = Thrombin and platelet activation | journal = Chest | volume = 124 | issue = 3 Suppl | pages = 18S–25S | year = 2003| pmid = 12970120 | pmc = | doi = 10.1378/chest.124.3_suppl.18S| url = }}&lt;/ref&gt;

=== Konformacijske promjene===
[[Transdukcija signala]] kroz membranu, preko receptora, nije potpuno razjašnjena. Poznato je da je neaktivni [[G-protein]] vezan za receptor u njegovom neaktivnom stanju. Nakon vezanja liganda, receptor mijenja [[struktura proteina|konformaciju]] i tako mehanički aktivira G protein, koji se odvaja od receptora. Zatim receptor može ili da aktivira još jedan G protein, ili da se vrati u neaktivno stanje. Iako je ovo objašnjenje suviše pojednostavljeno, ono dovoljno ilustrira sveukupni set akcija.
Smatra se da je molekula receptora u [[Konformacijska izomerija|konformacijskoj ravnoteži]] između aktivnih i neaktivnih [[biofizika|biofizičkih]] stanja.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Rubenstein, Lester A. and Lanzara, Richard G. | title=Activation of G protein-coupled receptors entails cysteine modulation of agonist binding | journal=Journal of Molecular Structure (Theochem) | year=1998 | volume=430 | pages=57–71 | url=http://cogprints.org/4095/ | doi=10.1016/S0166-1280(98)90217-2}}&lt;/ref&gt; Vezanje liganda za receptor može ravnotežu pomjeriti ka aktivnom stanju receptora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bio-balance.com/Graphics.htm |title=The biophysical basis for the graphical representations}}&lt;/ref&gt; Postoje tri tipa liganda: 
*[[Agonist (farmakologija)|Agonisti]] su ligandi koji pomeraju ravnotežu u korist aktivnih stanja; 
*[[inverzni agonist]]i su ligandi koji pomeraju ekvilibrijum u korist neaktivnih stanja; i *neutralni [[Antagonist (farmakologija)|antagonisti]] su ligandi koji ne utiču na ekvilibrij. Još uvijek nije poznato kako se tačno međusobno razlikuju aktivna i neaktivna stanja.

=== G-proteinski ciklus aktivacije/deaktivacije ===
{{Glavni|G protein}}
Kada je receptor neaktivan, [[Faktor razmjene guanin nukleotida|GEF]] [[Proteinski domen|domen]] može biti vezan za jednu također neaktivnu α-podjedinicu [[Heterotrimerni G protein|heterotrimernog G-proteina]]. [[G-protein]]i su [[Proteinski trimer|trimeri]] α, β i γ podjedinica (poznatih kao Gα, Gβ i Gγ) koje su neaktivne ako su povratno vezane za [[Guanozin-difosfat]] (GDP) (ili alternativno, bez [[guanin]]skog [[nukleotid]]a). One su aktivne kada su vezane za [[Guanozin-trifosfat]] (GTP). Nakon aktivacije receptora, GEF domen [[alosterna regulacija|alosterno]] aktivira G-protein, putem razmjene molekula GDP za GTP na G-protein α-podjedinici. Ćelije održavaju odnos 10:1 [[citosol]]nog GTP:GDP, tako da je obezbijeđena razmjena za GTP. Podjedinice G-proteina se postepeno odvajaju od receptora, kao i međusobno, da bi proizvele Gα-GTP [[monomer]], čvrsto interagujući [[Beta-gama kompleks|Gβγ dimere]], koji su tada slobodni za moduliranje aktivnosti drugih intracelularnih proteina. Do kog stupnja može da dođe do njihove [[difuzija|difuzije]], međutim, je ograničeno Gα [[palmitoilacija|palmitoilacijom]] i prisustvom [[glikozil-fosfatidilinozitol]] (GPI) molekula [[Kovalentna veza|kovalentno]] dodatih na Gγ [[C-kraj]]u. [[Fosfatidilinozitol]]ni dio GPI molekula sadrži dvije [[Hidrofobnost|hidrofobne]] [[acil|acil grupe]] koje učvršćuju GPI-vezane proteine (npr. Gβγ) za [[ćelijska membrana|membranu plazme]], i isto tako u određenoj meri, za lokalni [[lipidni splav]]. (Uporediti sa uticajem palmitoilacije na GPCR lokalizaciju, što je gore raspravljano).

Budući da Gα takođe ima sposobnost spore [[GTP-aza|GTP→GDP hidrolize]], neaktivna forma α-podjedinice (Gα-GDP) se vremenom regenerira, čime se omogućava reasocijacija sa Gβγ dimerom i formiranje “odmarajućeg” G-proteina, koji se ponovo može vezati za GPCR i čeka na aktivaciju. Brzina GTP hidrolize je često povećana akcijama jedne druge familije alosterno moduliranih proteina, zvanih [[Regulator G protein signalizacije|regulatori G-protein signalizacije]] ili RGS proteini. Oni su tip [[aktivirajući protein GTPaze|aktivirajućeg proteina GTPaze]] ili GAP. Poznato je da mnogi od primarnih [[Efektor (biologija)|efektorskih]] proteina (npr. [[Adenilat ciklaza|adenilat ciklaze]]), koji postaju aktivirani/deaktivirani nakon interakcije sa Gα-GTP, također imaju akti vnost GAP-a. Na taj način, čak i u ovoj ranoj fazi procesa, GPCR-inicirana signalizacija je sposobna za samo-okončanje.

== GPCR signalizacija ==
Ako aktivni receptor dođe u kontakt sa [[G-protein]]om, on ga može aktivirati. Postoje dokazi da su receptori i G proteini zapravo pre-spregnuti. Naprimjer, vezanje G proteina za receptore ima uticaj na afinitet receptora za ligande. Aktivirani G proteini su vezani za [[Guanozin-trifosfat|GTP]].

Dalji prijenos signala ovisti o tipu G proteina. Enzim [[adenilat-ciklaza]] je primjer ćelijskog proteina koji može biti reguliran G proteinom, u ovom slučaju G proteinom [[Gs alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;]]. Adenilat ciklaza je aktivirana onda kada se veže za podjedinicu aktiviranog G proteina. Aktivacija adenilat ciklaze se završava kad se G protein vrati u [[Guanozin-difosfat|GDP]]-vezano stanje.

Adenilat ciklaze, od kojih je kod ljudi poznato 9 formi koje su vezane za membranu i jedna [[citosol]]na forma, mogu također biti aktivirane ili inhibirane na druge načine, naprimjer putem vezivanja Ca2+/[[kalmodulin]]a. Ovo može promijeniti aktivnost tih enzima na aditivan ili sinergistički način, uporedo sa G proteinima.

GPCR aktivirani signalni putevi su ograničeni [[Primarna struktura proteina|primarnom sekvencom]] i [[Tercijarna struktura proteina|tercijarnom strukturom]] GPCR receptora. Nezamjenljivo su određene specifičnom [[Proteinska struktura|konformacijom]] koja je stabilizirana datim [[ligand]]om, kao i dostupnošću [[transduktor]]skih molekula. Smatra se da GPCR receptori koriste dva primarna tipa transduktora: [[G-protein]]e i [[arestin|β-arestine]]. Pošto β-arestini imaju visok [[afinitet (farmakologija)|afinitet]] za [[Fosforilacija|fosforiliranu]] formu većine GPCR receptora, najveći dio prenosa signala je nezaobilazno zavisan od G-proteinske aktivacije. Međutim, tu nema G-protein nezavisnog prijenosa signala, jer uvijek postoji mogućnost odvijanja oba tipa interakcija.

=== Signalizacija zavisna od G proteina===

Postoje tri glavna [[G-protein]]om posredovana signalna puta. Oni zavise od četiri potklase G-proteina, koje se međusobno razlikuju po [[Homologija sekvence|homologiji sekvence]] ([[Gs alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;αs&lt;/sub&gt;]], [[Gi alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;αi/o&lt;/sub&gt;]], [[Gq alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;αq/11&lt;/sub&gt;]], i [[G12/G13 alfa podjedinice|G&lt;sub&gt;α12/13&lt;/sub&gt;]]). Svaka potklasa G-proteina se sastoji od više proteina, od kojih je svaki pritom produkt više [[gen]]a i/ili alternativne [[prerada RNK|varijacije prerade RNK]], što može da proizvede razlike koje se kreću od suptilnih do očiglednih signalnih osobina, iako su općenito dosta dobro grupirane u okviru četiri klase. Pošto su svojstva prijenosa signala raznih mogućih [[Beta-gama kompleks|βγ kombinacija]] međusobno slična, te klase su definirane na temelju izoforme njihove α-podjedinice.&lt;ref name=&quot;Wettschureck_2005&quot;/&gt;{{rp|1163}}

Dok većina GPCR receptora može aktivirati više od jednog Gα-podtipa, oni imaju sklonost za jedan od podtipova. Kad je aktivirani podtip zavisan od liganda koji je vezan za GPCR, to se naziva [[funkcijska selektivnost]] (koja je također poznata i kao agonist-usmjerena razmjena ili konformacijsko specifični agonizam). Međutim, vezanje bilo kojeg pojedinačnog [[Agonist (farmakologija)|agonista]] može također inicirati aktivaciju više različitih G-proteina, ako on ima sposobnost stabilizacije više konformacija GPCR [[faktor razmene guanin nukleotida|GEF]] domena, čak i u toku jedne interakcije. Pored toga, konformacija koja prvenstveno aktivira jednu Gα [[Proteinska izoforma|izoformu]] može aktivirati neku drugu izoformu, ako je preferirani protein manje dostupan. Pored toga, putevi [[povratna sprega|povratne sprege]] mogu rezultirati i u [[posttranslacijska modifikacija|posttranslacijskim modifikacijama]] receptora (npr. [[fosforilacija]]ma), koje mijenjaju G-proteinske sklonosti. Pored svih tih nijansi, uobičajeni GPCR parter je obično definiran na temelju G-proteina, koji je najočevidnije aktiviran [[endogen]]im [[ligand]]om pod [[Fiziologija|fiziološkim]] i/ili [[eksperiment]]alnim uvjetima.

==== G&lt;sub&gt;α&lt;/sub&gt; signalizacija ====

# Efektor G&lt;sub&gt;αs&lt;/sub&gt; i G&lt;sub&gt;αi/o&lt;/sub&gt; puteva je [[ciklični adenozin monofosfat]] (cAMP) generirajući enzim [[adenilat ciklaza]] ili AC. Kod [[sisar]]a, postoji deset različitih AC genskih produkata, od kojih je svaki suptilno specifičan po [[Tkivo|tkivnoj]] distribuciji i/ili funkciji. Svi oni [[katalizator|kataliziraju]] pretvaranje [[citosol]]nog [[adenozin trifosfat]]a (ATP) u [[cAMP]] i svi su direktno stimulirani G-proteinima G&lt;sub&gt;αs&lt;/sub&gt; klase. U kontrastu s tim, interakcija sa Gα podjedinicama tipa G&lt;sub&gt;αi/o&lt;/sub&gt; , inhibira gewneriranje AC cAMP. Na taj način, GPCR receptori spregnuti sa G&lt;sub&gt;αs&lt;/sub&gt; neutraliziraju akcije receptora spregnutih sa G&lt;sub&gt;αi/o&lt;/sub&gt; i obratno. Razina citozolnog cAMP može uvjetovati aktivnost raznih cikličnim nukleotidima-kontroliranih ionskih kanala, kao i članova porodice [[serin]]/[[treonin]]-specifične proteinske kinaze|Ser/Thr- specifičnih [[PKA|proteinska kinaza A]] (PKA). Zato se cAMP smatra [[Sistem sekundarnih glasnika|sekundarnim glasnikom]], a PKA sekundarnim [[Efektor (biologija)|efektorom]].
# Efektor G&lt;sub&gt;αq/11&lt;/sub&gt; puta [[Fosfolipaza C|fosfolipaza C-β]] (PLCβ), koja katalizira rascijep membranski vezanog [[fosfatidilinozitol 4,5-bisfosfat|fosfatidilinozitol 4,5-bifosfata]] (PIP2) u sekundarne glasnike [[Inozitol trisfosfat|inozitol (1,4,5) trifosfat]] (IP3) i [[Diglicerid|diacilglicerol]] (DAG). IP3 djeluje na [[Inozitol trifosfat receptor|IP3 receptore]] koji su na membrani [[Endoplazmatski retikulum|endoplazmatskog retikuluma]] (ER) i pobuđuje oslobađanje [[Kalcij|Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]] iz ER, dok DAG difundira duž [[plazma membrana|plazma membrane]] gdje može aktivirati bilo koju formu sekundarne Ser/Thr kinaze lokalizirane na membrani, tzv. [[Proteinska Kinaza C|proteinske kinaze C]] (PKC). Pošto su mnoge izoforme PKC također aktivirane povećanim razinama unutarćelijskog Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;, ova dva puta mogu međusobno konvergirati i prenijeti u signal preko istog sekundarnog efektora. Povišeni unutarćelijski Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; se također veže i [[Alosterna regulacija|alosterno]] aktivira [[kalmodulin]]ske proteine, koji, nakon toga, vežu i alosterno aktiviraju enzime kao što su [[Ca2+/kalmodulin-zavisne proteinske kinaze‎‎|Ca2+/kalmodulin-zavisne kinaze]] (CAMK).
# Efektori G&lt;sub&gt;α12/13&lt;/sub&gt; puta su tri [[RoGEF domen|RoGEF proteina]] ([[p115-RoGEF]], [[PDZ-RoGEF]], i [[LARG]]), koji kad su vezani za G&lt;sub&gt;α12/13&lt;/sub&gt; alosterno aktiviraju [[citosol]]nu [[mala GTPaza|malu GTPazu]], [[Ro familija GTPaza|Ro]]. Jednom vezana za [[GTP]], Ro može aktivirati razne proteine koji su odgovorni za regulaciju [[citoskelet]]a, kao što je [[Ro-vezana proteinska kinaza|Ro-kinaze]] (ROCK). Većina GPCR receptora koji su spregnuti sa G&lt;sub&gt;α12/13&lt;/sub&gt; također mogu formirati sprege i sa drugim potklasama, često sa G&lt;sub&gt;αq/11&lt;/sub&gt;.

==== Signalizacija Gβγ ====

Gornji opis ne uzima u obzir efekte [[Beta-gama kompleks|Gβγ]]–signalizacije, koji su također značajni, osobito u slučaju aktiviranog G&lt;sub&gt;αi/o&lt;/sub&gt;-spregnutog GPCR receptora. Primarni Gβγ efektori su razni ionski kanali, kao što su [[G-protein-spregnuti unutrašnje-ispravljajući kalijski kanali|G-protein-spregnuti unutrašnje-ispravljajući K+ kanali]] (GIRK), [[P-tip kalcijski kanal|P]]/[[Q-tip kalcijski kanal|Q]]-, i [[N-tip kalcijski kanal|N-tip]] [[Naponom-kontrolisani kalcijumski kanal|naponski ovisni Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; kanali]], kao i neke AC i PLC izoforme, zajedno sa pojedinim izoformama [[PI3K|fosfoinozitid-3-kinaze]] (PI3K).

=== Signalizacija nezavisna od G-proteina===
Iako se za G receptore misli da oni mogu djelovati samo zajedno sa G proteinima, GPCR receptori mogu prenositi signale i putem mehanizama koji su nezavisniod G-proteina. [[Heterotrimerni G protein]]i isto tako imaju funkcijske uloge koje su nezavisne od GPCR receptora. GPCR receptori mogu samostalno prenositi signal, posredstvom više tipova proteina, kao što su [[Arestin|β-arestin]], [[G protein spregnuti receptor kinaza|GRK]] i [[Src (gen)|Src]]. Osim toga, dodatni skeletni proteini, koji učestvuju u GPCR subćelijskoj lokalizaciji (npr. [[PDZ domen|PDZ-domen]] sadržavajući proteini) mogu također djelovti u prijenosu signala. Efektori su najčešće članovi porodice [[Mitogenom-aktivirane proteinske kinaze|MAPK]].

==== Primjeri ====
Kasnih [[1990]]. godina, počeli su se akumulirati dokazi da neki GPCR receptori mogu prenositi signala i bez G proteina. Za [[MAPK1|ERK2]] mitogenom aktivirane proteinske kinaze, koje su ključni posrednici prijenosa signala nizvodno od receptorske aktivacije u mnogim putevima, bilo je pokazano da se aktiviraju u odgovoru na [[Ciklični adenozin monofosfat|cAMP]] posredovanu aktivaciju receptora kod [[mulj|plijesni iz mulja]] (''[[Dictyostelium discoideum]]''), unatoć odsustvu spregnutih G proteinskih α- i β-podjedinica.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Kim JY, Haastert PV, Devreotes PN |title=Social senses: G-protein-coupled receptor signaling pathways in Dictyostelium discoideum |journal=Chem. Biol. |volume=3 |issue=4 |pages=239–43 |year=1996|pmid=8807851 |doi= |url= http://www.cell.com/chemistry-biology/retrieve/pii/S1074552196901039}}&lt;/ref&gt;
U ćelijama [[sisar]]a, za široko proučavani [[Beta-2 adrenergički receptor|β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adreno receptor]] je demonstrirano da aktivira [[MAPK1|ERK2]] put nakon arestinom posredovanog raskida sprege signalizacije koja je posredovana G-proteinom. Na osnovu toga je zaključeno da su neki od mehanizama za koje se ranije vjerovalo da su isključivo vezani za smanjenje osjetljivosti receptora, zapravo primjeri promjene receptorskih puteva, a ne njihovog isključivanja.

U ćelijama [[bubreg]]a, za [[bradikininski receptor B2|bradikinin receptor B2]] je pokazano da ragira direktno sa proteinskom [[proteinska tirozinska fosfataza|tirozinskom fosfatazom]]. Prisustvo tirozin-fosforilisane [[imunoreceptorski tirozin-bazirani inhibitorni motiv|ITIM]] (imunoreceptor tirozin-baziranog inhibitornog motiva) sekvence u B2 receptoru je neophodno za njegovo posredovanje te interakcije i naknadno antiproliferativno djejstvo [[bradikinin]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Duchene J, Schanstra JP, Pecher C, Pizard A, Susini C, Esteve JP, Bascands JL, Girolami JP | title=A novel protein-protein interaction between a G protein-coupled receptor and the phosphatase SHP-2 is involved in bradykinin-induced inhibition of cell proliferation | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2002-10-25_277_43/page/40374 | journal=J Biol Chem | year=2002 | volume=277 | issue=43 | pages=40375–83 | pmid=12177051 | doi=10.1074/jbc.M202744200}}&lt;/ref&gt;

==== Nezavisna signalizacija od GPCR====
Iako je ovo relativno nerazvijena oblast, postoje naznake da heterotrimerni G-proteini mogu učestvovati u GPCR-nezavisnom prijenosu signala. Postoje dokazi o njihovoj ulozi uprenosu signala kod skoro svih drugih tipova receptorski posredovane signalizacije, kao što su [[integrin]], [[receptor tirozinska kinaza|receptorske tirozinske kinaze]] (RTK), [[citokinski receptor|citokinskih receptora]] ([[JAK-STAT signalni put|JAK/STAT]]), kao i za modulaciju raznih drugih „pomoćnih“ proteina kao što su [[faktor razmjene guanin nukleotida|GEF]], [[inhibitor disocijacije guanozin nukleotida]] (GDI) i [[fosfataza|proteinske fosfataze]]. Moguće je da postoje i specifični proteini iz ove klase čija je primarna funkcija u okviru GPCR-nezavisnih puteva.

==Putevi cAMP i PIP2 ==
[[Datoteka:Proteinkinase 1.svg|thumb|300px|Aktivacijski efekti cAMP-a na [[Proteinska kinaza A|proteinsku kinazu A]]]]
[[Datoteka:The effect of Rs and Gs in cAMP signal pathway.sr.png|thumb|300px|Uloga Rs-a i Gs-a u [[cAMP]] signalnom putu]]
[[Datoteka:The effect of Ri and Gi in cAMP signal pathway.sr.png‎|thumb|300px|Uloga Ri-a i Gi-a u cAMP signalnom putu]]
Opisana su dva glavna načina prijenosa signala u kojima učestvuju G protein spregnuti receptori: [[Ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]] signalni put i [[fosfatidilinozitol]]ni signalni put.&lt;ref name=&quot;Gilman A.G. 1987 615–649&quot;/&gt;

===Signalni put cAMP-a===
Signalni put cAMP sse sastoji od pet glavnih komponenti: 
* stimulativni [[hormon]]ski receptor (Rs) ili inhibitorni [[hormonski receptor]] (Ri);
* stimulativni regulirajući G protein (Gs) ili inhibitorni regulacijski G protein (Gi)
* [[Adenilil ciklaza]]
* [[Proteinska-kinaza A]] (PKA)
* cAMP [[fosfodiesteraza]].
Stimulativni hormonski receptor (Rs) veže stimulativne signalne molekule, dok inhibitorni hormonski receptor (Ri) veže inhibitorne signalne molekule.
Stimulativni regulirajući [[G-protein]] formira interakcije sa stimulativnim hormonskim receptorom, a njegove podjedinice, nakon aktivacije, mogu stimulirati aktivnost enzima ili drugi unutarćelijski [[metabolizam]]. Nasuprot tome, inhibitorni regulatorni G protein čini spregu sa inhibitornim [[hormon]]skim receptorom, a njegova α podjedinica, nakon aktivacije, može inhibirati aktivnost enzima ili drugi unutaćelijski [[metabolizam]].

[[Adenilil-ciklaza]] je glukoprotein sa 12 [[Transmembranski domen|transmembranskih]] heliksa. Ona katalizira prijelaz [[ATP]]-a u [[cAMP]], uz pomoć [[kofaktor]]a [[Magnezij|Mg&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]] ili [[Mangan|Mn&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;]]. Nastali cAMP je [[drugi glasnik|sekundarni glasnik]] u ćelijskom metabolizmu i [[Alosterna regulacija|alosterni]] aktivator proteinske kinaze A.

[[Proteinska kinaza A]] je važan enzim ćelijskog metabolizma. Ima sposobnost regulacije ćelijskog metabolizma putem [[Fosforilacija|fosforilacije]] specifičnih namjenskih enzima u metaboličkom putu. Takođe može regulirati ispoljavanje specifičnih gena, ćelijsku sekreciju i membransku propustljivost. Ovaj enzim sadrži po dvije katalitske i regulacijske podjedinice. Kompleks je neaktivan u odsustvu cAMP-a, a kada se on veže za regulacijske podjedinice, mijenja se njihova [[Konformacijski izomerizam|konformacija]] i dolazi do disocijacije regulatornih podjedinica. Time se aktivira proteinska kinaza A i omogućavaju dalji biološki efekti. 
[[Fosfodiesteraza|cAMP-fosfodiesteraza]] je enzim koji može da razgradi cAMP do [[Adenozin-monofosfat|5'-AMP-a]], čime se signal okončava.

=== Fosfatidilinozitolni signalni put ===
U signalnom putu [[fosfatidilinozitol]]a, vanćelijska signalna molekula se veže za G protein spregnuti receptor ([[Gq alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;q&lt;/sub&gt;]]) na ćelijskoj površini i aktivira [[fosfolipaza C|fosfolipazu C]], koja je smještena na [[ćelijska membrana|ćelijskoj membrani]]. [[Lipaza]] hidrolizira [[Fosfatidilinozitol 4,5-bisfosfat|fosfatidilinozitol 4,5-bisfosfat (PIP2)]] u dva sekundarna glasnika: [[Inozitol trisfosfat|inozitol 1,4,5-trisfosfat (IP3)]] i [[Diacilglicerol|diacilglicerol (DAG)]]. IP3 se veže za receptor u membrani glatkog [[Endoplazmataki retikulum|endoplazmatskog retikuluma]] i [[mitohondrija]], čime pomaže otvaranje Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; kanala. DAG pomaže aktivaciju [[Proteinska kinaza C|proteinske kinaze C (PKC)]], koja fosforilizira mnoge druge proteine, mijenjajući time njihove katalitske aktivnosti, što dovodi do ćelijskog odgovora. Također je značajno i djelovanje Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; iona. Oni zajedno sa DAG-om aktiviraju PKC i mogu da dovedu do aktivacije [[Ca2+/kalmodulin-zavisne proteinske kinaze|CaM kinaznog]] puta, u kojem kalcijem modulirani protein [[kalmodulin]] (CaM) veže Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;, podliježući promeni konformacije, a aktivira CaM kinazu II. Ona ima jedinstvenu sposobnost povećanja svog afiniteta vezanja za CaM putem autofosforilacije, što CaM čini nedostupnim za aktivaciju drugih enzima. Kinaza zatim fosforilizira ciljne enzime, čime regulira njihove aktivnosti. Ova dva signalna puta povezuje Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;-CaM, koji je također regulacijska podjedinica [[adenilil-ciklaza|adenilil ciklaze]] i [[fosfodiesteraza|fosfodiesteraze]] u cAMP signalnom putu.

== Regulacija receptora ==
Receptori koji su spregnuti sa G proteinom, spodložni su desenzitaciji, ako su dugotrajno izloženi njihovom ligandu. Poznate su dvije forme desenzitizacije: 
* [[homologna desenzitizacija]], pri kojoj aktivirani GPCR proizvodi sanjeni odgovor, i
* [[heterologna desenzitizacija]], kada aktivirani GPCR uzrokuje umanjenje odgovora drugih receptora. 
Ključna reakcija ovog procesa je [[fosforilacija]] unutarćelijskog (ili [[citoplazma|citosolnog]]) receptorskog domena [[proteinska kinaza|proteinskim kinazama]].

=== Fosforilacija cAMP zavisnom proteinskom kinazom ===
[[Proteinska kinaza A|Proteinske kinaze A]] (od cikličnog AMP-a zavisne proteinske kinaze) se aktiviraju signalnim lancom koji počinje od aktiviranog G proteina, uz posredovanje [[adenilat ciklaza|adenilat ciklaze]] i [[Ciklični adenozin monofosfat|cikličnog AMP-a]] (cAMP-a). U mehanizmu povratne sprege, ove kinaze, nakon aktivacije, fosforiliziraju receptor. Što duže receptor ostaje aktivan, to se aktiviraju više kinaze, pa je utoliko više fosforiliziranih receptora. Kod [[Beta-2 adrenergički receptor|β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenoceptora]], ta fosforilacija izaziva promjeni sprege, od G&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt; klase G-proteina do [[Gi alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;i&lt;/sub&gt;]] klase.&lt;ref name=&quot;pmid11053129&quot;&gt;{{cite journal | author = Chen-Izu Y, Xiao RP, Izu LT, Cheng H, Kuschel M, Spurgeon H, Lakatta EG | title = G(i)-dependent localization of beta(2)-adrenergic receptor signaling to L-type Ca(2+) channels | url = https://archive.org/details/sim_biophysical-journal_2000-11_79_5/page/2547 | journal = Biophys. J. | volume = 79 | issue = 5 | pages = 2547–56 | year = 2000| pmid = 11053129 | pmc = 1301137 | doi = 10.1016/S0006-3495(00)76495-2 }}&lt;/ref&gt; PKA posredovana fosforilacija može izazvati heterologno smanjenje osjetljivosti receptora.&lt;ref name=&quot;pmid14744258&quot;&gt;{{cite journal | author = Tan CM, Brady AE, Nickols HH, Wang Q, Limbird LE | title = Membrane trafficking of G protein-coupled receptors | url = https://archive.org/details/sim_annual-review-of-pharmacology-and-toxicology_2004_44/page/559 | journal = Annu. Rev. Pharmacol. Toxicol. | volume = 44 | issue = | pages = 559–609 | year = 2004 | pmid = 14744258 | doi = 10.1146/annurev.pharmtox.44.101802.121558 }}&lt;/ref&gt;

=== Fosforilacija posredstvom GRK kinaza ===
[[Kinaze]] G protein spregnutih receptora (GRK) su proteinske kinaze koje fosforiliziraju GPCR receptore.

Fosforilacija receptora može izazvati dvije posljedice:
# '''Translokacija''': Receptor se, zajedno sa dijelom membrane u kojoj je lociran, unosi u unutrašnjost ćelije, gdje se defosforilizira u kiselom okruženju [[vezikula]],&lt;ref name=&quot;pmid8995214&quot;&gt;{{cite journal | author = Krueger KM, Daaka Y, Pitcher JA, Lefkowitz RJ | title = The role of sequestration in G protein-coupled receptor resensitization. Regulation of β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenergic receptor dephosphorylation by vesicular acidification | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-01-03_272_1/page/n11 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 272 | issue = 1 | pages = 5–8 | year = 1997 | pmid = 8995214 | doi = 10.1074/jbc.272.1.5 }}&lt;/ref&gt; a zatim se vraća u membranu. Ovaj mehanizam se koristi za regulaciju dugotrajnog izlaganja, na primjer [[hormon]]ima. Alternativno, receptor može biti podvrgnut [[lizosom]]noj degradaciji ili ostati internaliziran, kada se smatra da učestvuje u inicijaciji signalizacije, čija je priroda zavisna od lokalizacije internalizirane vezikule.&lt;ref name=&quot;pmid14744258&quot;/&gt;
# Vezanje ''[[arestin]]a'': Fosforilizirani receptor se može vezati za molekule arestina, čime se sprečava vezanje za G proteine, pa se efektivno isključuje tokom nekog perioda. Tom mehanizmu se podvrgava naprimjer [[rodopsin]] u ćelijama [[mrežnjača|mrežnjače]] tokom kompenzacije za izlaganje jakom svjetlu. U mnogim slučajevima, vezanje arestina za receptor je preduvjet za premještanje. Naprimjer, beta-arestin koji je vezan za β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenoreceptore, djeluje kao adapter vezanja [[klatrin]]a i s beta-podjedinicom [[AP2 adapter|AP2]] (klatrin adapterskog molekula). Tako arestin ovdje djeluje kao osnova za montažu komponenti potrebnih za [[klatrin]]ski posredovanu [[endocitoza|endocitozu]] β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenoreceptora.&lt;ref name=&quot;pmid10770944&quot;&gt;{{cite journal | author = Laporte SA, Oakley RH, Holt JA, Barak LS, Caron MG | title = The interaction of β-arrestin with the AP-2 adaptor is required for the clustering of β&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-adrenergic receptor into clathrin-coated pits | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-07-28_275_30/page/23120 | journal = J. Biol. Chem. | volume = 275 | issue = 30 | pages = 23120–6 | year = 2000 | pmid = 10770944 | doi = 10.1074/jbc.M002581200 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10097102&quot;&gt;{{cite journal | author = Laporte SA, Oakley RH, Zhang J, Holt JA, Ferguson SS, Caron MG, Barak LS | title = The beta2-adrenergic receptor/betaarrestin complex recruits the clathrin adaptor AP-2 during endocytosis | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 96 | issue = 7 | pages = 3712–7 | year = 1999 | pmid = 10097102 | doi = 10.1073/pnas.96.7.3712| pmc = 22359 }}&lt;/ref&gt;

=== Mehanizmi terminacije GPCR signala ===
Kao što je gore razrađeno, G-proteini mogu prekinuti sopstvenu aktivaciju posredstvom njihovog unutrašnjeg [[GTPaza|GTP→GDP hidroliznog]] djejstva. Međutim, ta reakcija teče malom [[Konstanta brzine hemijske reakcije|brzinom]] (≈0,02 puta/sekundi), tako da je bez drugih faktora potrebno oko 50 sekundi da se jedan G-protein deaktivira. Postoji oko 30 [[Proteinska izoforma|izoformi]] [[Regulator G protein signalizacije|RGS proteina]], koj u vezi sa Gα, putem njihovog [[Aktivirajući protein GTPaza|GAP domena]], ubrzavaju hidrolizu na oko ≈30 puta/sekundi. Ovo povećanje brzine od oko 1.500 puta, omogućava ćeliji brzi odgovor na spoljašnje signale i proizvodi prostornu [[Ugaona rezolucija|rezoluciju]] usljed ograničene količine [[drugi glasnik|sekundarnog glasnika]] koja se može generirati, kao i ograničenog rastojanja, na koje se G-protein može pomjeriti raspršavanjem tokom 0,03 sekunde. RGS proteini su uglavnom nespecifični u njihovoj sposobnosti da aktiviraju G proteine. Izbor RGS proteina koji učestvuje u datom signalnom putu prvenstveno zavisi od tipa tkiva i GPCR receptora. RGS proteini imaju dodatnu funkciju u povećanju brzine razmjene GTP-GDP na GPCR receptorima. Prema tome, oni djeluju poput GEF-a, čime dodatno doprinose povećanju rezolucije GPCR signalizacije.

GPCR receptori također mogu proizvediti [[homologna desenzitizacija|homolognu desenzitizaciju]]. Do toga može doći na sljedeće načine:

# direktan rezultat [[teorija receptora|dejstva liganda]], kada promjena [[Proteinska struktura|konformacije]] omogućava uključivanje [[G protein spregnuti receptor kinaza|GRK kinaza]] koje [[fosforilacija|fosforilišu]] razne [[serin]]ske/[[treonin]]ske ostatke na IL-3 i repu [[C-kraj]]a. Nakon fosforilacije GRK, afinitet GPCR receptora za [[arestin|β-arestin]] (β-arestin-1/2 u većini tkiva) se povećava. Vezanje β-arestina može [[Sterni efekt|sterno]] onemogućiti spregu G-proteina. Oni isto tako mogu inicirati proces [[Receptorom posredovana endocitoza|internalizacije receptora]] putem [[receptorom posredovana endocitoza|klatrinom posredovane endocitoze]]. Do smanjenja osjetljivosti receptora na ovaj način može doći samo u prisustvu liganda, pa se ona naziva [[homologna desenzitizacija|homolognom desenzitizacijom]]&lt;ref name=&quot;pmid11861753&quot;/&gt;
# afinitet za β-arestin se može povećati nezavisno od izlaganja ligandu i posredovanja GRK. Do toga dolazi pomoću fosforilacije različitih Ser/Thr mjesta (također na IL-3 i repu [[C-kraj]]a) djejstvom PKC i PKA. Te fosforilacije su često dovoljne da spriječe formiranje sprege sa G-proteinima.
# PKC/PKA mogu fosforilirati GRK kinaze, što može izazvati dalju fosforilaciju GPCR receptora i vezanje β arestina. Taj proces je nezavisan od koncentracije liganda. Ova dva zadnja mehanizma omogućavaju slabljenje osjetljivosti GPCR receptora, pod uticajem drugih receptora ([[heterologna desenzitizacija]]). GRK kinize također mogu sadržavati GAP domene i tako doprinijeti inaktivaciji, mehanizmom koji je nezavisan od kinaza. Pojavljuju se i kombinacije ovih mehanizama.

Nakon vezivanja β-arestina za GPCR, on podliježe konformacijskoj promjeni koja mu omogućava da bude osnovni protein adapterskog kompleksa pod nazivom [[AP2-adapter|AP-2]], a koji može da uključiti protein [[klatrin]]. Ako dovoljan broj receptora u datoj lokalnoj oblasti, na ovaj način aktivira [[klatrin]], oni formiraju agregate i [[ćelijska membrana|membrana]] se deformira ka unutrašnjosti ćelije, što je rezultat interakcije između molekula klatrina u procesu [[opsonin|opsonizacije]]. Kad je udubljenje jednom formirano, [[ćelijska membrana]], pod uticajem dva druga proteina zvana [[amfifizin]] i [[dinamin]], formira [[endocitoza|endocitoznu]] [[vezikula|vezikulu]]. Zatim se adapterske molekule i klatrin razdvajaju, a receptor se vraća u proteinsku membranu ili se razlaže u [[lizosom]]ima.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Clathrin-Dependent Mechanisms of G Protein-coupled Receptor Endocytosis |author= Breann L. Wolfe, JoAnn Trejo |year = 2007 |doi=10.1111/j.1600-0854.2007.00551.x |volume = 8 |issue = 5 |pages = 462–470 |url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1600-0854.2007.00551.x/full}}&lt;/ref&gt;

Na bilo kojoj tački ovog procesa, β-arestini mogu uključiti i druge proteine, kao što su [[nereceptorska tirozinska kinaza]] (nRTK) i [[Src (gen)|c-SRC]], koji mogu pokrenuti aktivaciju [[Ekstracelularnim signalom regulisana kinaza|ERK1/2]] ili drugih [[Mitogenom-aktivirane proteinske kinaze|mitogenom aktiviranih proteinskih kinaza]] (MAPK). Ove prenose signal putem, naprimer, fosforilacije [[Mala GTPaza|malih GTP-aza]], [[Ras potfamilija|Ras]] ili direktnog uključivanja proteina [[MAPK/ERK put|ERK kaskade]] (i.e., [[Raf-1]], [[Mitogenom-aktivirana proteinska kinaza kinaza|MEK]], ERK-1/2), kada se signalizacija inicira usljed njihove prostorne kolokacije. Još jedna meta c-SRC kinaze su [[dinamin]]ske molekula koji učestvuju u endocitozi. Dinamini se [[polimerizacija|polimerizuju]] oko vrata ulazećih vezikula, a njihova fosforilacija c-SRC kinazom daje energiju koja je neophodna za konformacijsku promjenu kojom se ostvaruje finalno odvajanje od membrane.

=== Ćelijska regulacija GPCR ===
Smanjenje osjetljivosti receptora je posredovano kombinacijom fosforilacije, vezanja β-arestina i endocitoze. Do umanjenog odgovora dolazi kad se [[endosom]] koji sadrži receptor spoji sa [[lizosom]]om. Lizosomne membrane su bogate protonskim pumpama, te njihova unutrašnjost ima nizak pH (≈4.8 vs. pH≈7.2 [[citosol]]a), što izaziva [[Denaturacija|denaturaciju]] GPCR receptora. Dodatno, lizosomi sadrže mnoge [[degradativni enzim|degradativne enzime]], uključujući [[proteaza|proteaze]], koje djeluju samo na takvim niskim [[pH vrijednost]]ima, tako da može doći do razlaganja peptidnih veza GPCR receptora. Niz faktora uslovljava to da li će receptor biti razložen ili vraćen u membranu. Neki od njih su tip receptora i veličina signala.

GPCR regulacija je dodatno posredovana faktorima transkripcije [[gen]]a. Ti faktori mogu povećati ili umanjiti [[ekspresija gena|ekspresiju gena]] i tako uvjete za formiranje novih receptora (tzv. povećana ili umanjena regulacija).

== Oligomeracija receptora ==
G protein spregnuti receptori mogu formirati [[heterodimer]]e kao što su [[Proteinski dimer|homo]]- i [[Proteinski dimer|heterodimeri]], te kompleksnije [[oligomer]]ne strukture. Direktne receptor-receptor interakcije mogu, od neaktivnih monomera, formirati funkcijske receptore. Pokazano je da je heterodimerizacija ključna za funkcioniranje receptora kao što su metabotropni GABA(B) receptori. Uloga [[oligomer]]izacija u tome nije dovoljno razjašnjena. Smatra se da taj fenomen na određen način doprinosi farmakološkoj [[heterogenost]]i GPCR receptora. Ovaj fenomen se i dalje aktivno istražuje.
Eksperimentalno je pokazano da GPCR himere ili skraćeni fragmenti, koji su individualno neaktivni, postaju sposobni za vezanja i signalizacije ako se ispoljavaju u istoj membrani.&lt;ref name=&quot;Maggio_1993&quot;&gt;{{cite journal |title=Coexpression studies with mutant muscarinic/adrenergic receptors provide evidence for intermolecular &quot;cross-talk&quot; between G-protein-linked receptors |author=Maggio, R.; Vogel, Z.; Wess, J. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |year=1993 |volume=90 |pages=3103 |url=http://www.pnas.org/content/90/7/3103.full.pdf |access-date=18. 6. 2016 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924170025/http://www.pnas.org/content/90/7/3103.full.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Maggio_1996&quot;&gt;{{cite journal |title=Functional role of the third cytoplasmic loop in muscarinic receptor dimerization |author=Maggio, R.; Barbier, P.; Fornai, F.; Corsini, G. U. |journal=J. Biol. Chem. |year=1996 |volume=271 |pages=31055 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8940100}}&lt;/ref&gt; Ovo zapažanje, samo po sebi, ne identificira ulogu oligomerizacije u funkciji GPCR , ali demonstrira da [[Protein-protein interakcija|receptor-receptor interakcije]] mogu uticati na vezanje agonista i interakcije sa G proteinima. Isto tako, može se zaključiti da su međumolekulske interakcije jednako važne kao i unutarmolekulske, koje direktno proizvode aktivaciju receptora.

[[Datoteka:Protein GABBR1 PDB 1srz.png|thumb|right|250px|Struktura drugog komplementa kontrolnog proteinskog modula [[GABBR2|GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R2]] receptora]]
Nakon publikacije ovih nalaza, izveden je znatan broj studija o GPCR dimerizaciji.&lt;ref name=&quot;Bouvier_2001&quot;&gt;{{cite journal |title=Oligomerization of G-protein-coupled transmitter receptors. |author=Bouvier, M. |journal=Nat. Rev. Neurosci. |year=2001 |volume=2 |pages=274 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11283750}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Milligan_2001&quot;&gt;Milligan, G. J. Cell Sci. 2001, 114, 1265.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rios_2001&quot;&gt;Rios, C. D.; Jordan, B. A.; Gomes, I.; Devi, L. A. Pharmacol. Ther. 2001, 92, 71.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;George_2001&quot;&gt;George, S. R.; O’Dowd, B. F.; Lee, S. P. Nat. Rev. Drug Discovery 2002, 1, 808.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Agnati_2003&quot;&gt;Agnati, L. F.; Ferre, S.; Lluis, C.; Franco, R.; Fuxe, K. Pharmacol. Rev. 2003, 55, 509.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Franco_2003&quot;&gt;{{cite journal |title=Marked changes in signal transduction upon heteromerization of dopamine D1 and histamine H3 receptors |author=Franco, R.; Canals, M.; Marcellino, D.; Ferre, S.; Agnati, L.; Mallol, J.; Casado, V.; Ciruela, F.; Fuxe, K.; Lluis, C.; Canela, E. I. |journal=Trends Biochem. Sci. |year=2003 |volume=28 |pages=238 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2697789/ |doi=10.1111/j.1476-5381.2009.00152.x}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kroeger_2003&quot;&gt;Kroeger, K. M.; Pfleger, K. D.; Eidne, K. A. Front Neuroendocrinol. 2003, 24, 254&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Terrillon_2004&quot;&gt;Terrillon, S.; Bouvier, M. EMBO Rep. 2004, 5, 30.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Park_2004&quot;&gt;Park, P. S.; Filipek, S.; Wells, J. W.; Palczewski, K. Biochemistry 2004, 43, 15643.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Maggio_2005&quot;&gt;Maggio, R.; Novi, F.; Scarselli, M.; Corsini, G. U. FEBS J. 2005, 272, 2939.&lt;/ref&gt; Uprkos tome razumevanje funkcionog značaja oligomerizacije je i dalje nepotpuno, a u nekim slučajevima i kontroverzno.&lt;ref name=&quot;Bulenger_2005&quot;&gt;Bulenger, S.; Marullo, S.; Bouvier, M. Trends Pharmacol. Sci. 2005, 26, 131.&lt;/ref&gt; Do ovog zaključka takođe su došli Terilon i Bouvier u nedavnom pregledu GPCR dimerizacije.&lt;ref name=&quot;Terrillon_2004&quot;/&gt;
Najbolje ispitani primjeri oligomeranih receptora su metabotropni [[GABAB receptor|GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; receptori]]. Ovi receptori se formiraju heterodimerizacijom [[GABBR1|GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R1]] i [[GABBR2|GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R2]] podjedinica. Izražavanje GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R1 bez GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R2 u heterolognim sistemima izaziva zadržavanje te podjedinice u [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]]. Ispoljavanje samo GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R2 podjedinice, međutim, dovodi do njenog izlaska na površini ćelije, gdje nije funkcionalna (tj. receptor ne veže agonist, pa ne pokreće odgovor nakon izlaganja agonistu). Kad se obje podjedinice ispoljavaju zajedno, funkcijski receptori dospijevaju na ćelijsku površinu. Pokazano je da GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R2 vezivanje za GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R1 izaziva maskiranje retencionog signala&lt;ref name=&quot;pmid10939334&quot;&gt;{{cite journal | author = Margeta-Mitrovic M, Jan YN, Jan LY | title = A trafficking checkpoint controls GABA(B) receptor heterodimerization | journal = Neuron | volume = 27 | issue = 1 | pages = 97–106 | year = 2000 | pmid = 10939334 | doi = 10.1016/S0896-6273(00)00012-X }}&lt;/ref&gt; funkcionalnih receptora.&lt;ref name=&quot;pmid9872316&quot;&gt;{{cite journal | author = White JH, Wise A, Main MJ, Green A, Fraser NJ, Disney GH, Barnes AA, Emson P, Foord SM, Marshall FH | title = Heterodimerization is required for the formation of a functional GABA(B) receptor | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-12-17_396_6712/page/678 | journal = Nature | volume = 396 | issue = 6712 | pages = 679–82 | year = 1998 | pmid = 9872316 | doi = 10.1038/25354 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kaupmann_1998&quot;&gt;Kaupmann, K.; Malitschek, B.; Schuler, V.; Heid, J.; Froestl, W.; Beck, P.; Mosbacher, J.; Bischoff, S.; Kulik, A.; Shigemoto, R.; Karschin, A.; Bettler, B. Nature 1998, 396, 683.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Marshall_1999&quot;&gt;Marshall, F. H.; Jones, K. A.; Kaupmann, K.; Bettler, B. Trends Pharmacol. Sci. 1999, 20, 396.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mohler_1999&quot;&gt;Mohler, H.; Fritschy, J. M. Trends Pharmacol. Sci. 1999, 20, 87.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:1EWK anim.gif|thumb|right|320px|Dimer [[N-kraj]]a [[Metabotropni glutamatni receptor 1|metabotropnog glutamatnog receptora 1]]]]
U ovom slučaju je utvrđeno da se strukturna ponuda nalazi u [[C-kraj]]u, gde postoji sekvenca sklona formiranju interakcija ''namotanog kalema''.&lt;ref name=&quot;pmid10939334&quot;/&gt; Ovo je u suprotnosti s jednim drugim članom familije GPCR receptora, [[Metabotropni glutamatni receptor 1|glutamatnim receptorom tipa 1]], gdje se dimerizacija javlja na [[N-kraj]]u.&lt;ref name=&quot;Kunishima_2000&quot;&gt;{{cite journal |title=Structural basis of glutamate recognition by a dimeric metabotropic glutamate receptor |author=Kunishima, N.; Shimada, Y.; Tsuji, Y.; Sato, T.; Yamamoto, M.; Kumasaka, T.; Nakanishi, S.; Jingami, H.; Morikawa, K. |journal=Nature |year=2000 |volume=407 |pages=971 |url= http://www.nature.com/nature/journal/v407/n6807/abs/407971a0.html |doi=10.1038/35039564}}&lt;/ref&gt; Njegov veliki domen ''“muholovke“'' je strukturno sličan sa veznim domenom [[Glutamatni receptor|glutamatnih receptorskih kanala]], gdje oni formiraju stabilne [[oligomer]]ne forme.&lt;ref name=&quot;Bockaert_1999&quot;&gt;{{cite journal |title=Molecular tinkering of G protein-coupled receptors: an evolutionary success |author=Bockaert, J.; Pin, J. P. |journal=EMBO J. |year=1999 |volume=18 |pages=1723 |url=http://www.nature.com/emboj/journal/v18/n7/full/7591600a.html |doi=10.1093/emboj/18.7.1723 |access-date=18. 6. 2016 |archive-date=12. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131112222246/http://www.nature.com/emboj/journal/v18/n7/full/7591600a.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Iako su ovi primjeri specijalni slučajevi, postoje dokazi da se GPCR receptori dimerizuju da bi mogli djelovati kao molekulski pratioci, najčešće da bi katalizirali sopstveno savijanje i transport do ćelijske površine. Dokazi su najdostupniji za familiju A GPCR receptora, npr. [[Arginin vazopresinski receptor 2|V2 vazopresinske receptore]]&lt;ref name=&quot;Zhu_1998&quot;&gt;{{cite journal |title=Truncated V2 vasopressin receptors as negative regulators of wild-type V2 receptor function |author=Zhu, X.; Wess |journal=J. Biochemistry |year=1998 |volume=37 |pages=15773 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9843382}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Morello_2000&quot;&gt;{{cite journal |title = Pharmacological chaperones rescue cell-surface expression and function of misfolded V2 vasopressin receptor mutants |author=Morello, J. P.; Salahpour, A.; Laperriere, A.; Bernier, V.; Arthus, M. F.; Lonergan, M.; Petaja-Repo, U.; Angers, S.; Morin, D.; Bichet, D. G.; Bouvier, M. |journal = J. Clin. Invest. |year=2000 |volume=105 |pages = 887. |url=http://www.jci.org/articles/view/8688 |doi=10.1172/JCI8688}}&lt;/ref&gt; i [[CCR5|hemokinski receptor CCR5]].&lt;ref name=&quot;Maggio_2005&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Benkirane_1997&quot;&gt;{{cite journal |title=Mechanism of transdominant inhibition of CCR5-mediated HIV-1 infection by ccr5delta32 |author=Benkirane, M.; Jin, D. Y.; Chun, R. F.; Koup, R. A.; Jeang, K. T. |journal=J. Biol. Chem. |year=1997 |volume=272 |pages=30603 |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9388191}}&lt;/ref&gt;

Uloga dimerizacije u GPCR [[Ontogeneza|ontogenezi]] ne isključuje mogućnost da onda kada jednom receptor dosegne ćelijsku površinu, njegovo oligomerno stanje ne može biti dinamički regulirano ligandom. Eksperimenti koji su zasnovani na [[Fluorescentno rezonantni energetski transfer|Fluorescentno-rezonantnom energetskom transferu]] (FRET) i bioluminescentnom energetskom transferu ([[Fluorescentno rezonantni energetski transfer|BRET]]) su pokazali da mnogi GPCR receptori postoje kao [[oligomer]]i ili su bar u blisko pakovanim klasterima, u membranama živih ćelija.&lt;ref name=&quot;Bouvier_2001&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Milligan_2001&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Rios_2001&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;George_2001&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Agnati_2003&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Franco_2003&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kroeger_2003&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Terrillon_2004&quot;/&gt; Međutim, oni su samo marginalno doprinijeli poboljšanju razumijevanja funkcijske relevantnosti. Pošto većina tih studija pokazuje da vezanje agonista ne proizvodi znatnu promjenu optičkog signala, može se zaključiti da su GPCR receptori konstitucijski [[Proteinski dimer|dimeri]] i da se takva supramolekulska organizacija ne sprečava stanjem aktivacije proteina. Iz brojnih FRET i BRET mjerenja proizilazi da nema povećanja udjela, niti do razgradnje dimernog stanja, te da dimeri nisu neohodni za receptorski posredovanu aktivaciju G proteina. Alternativna interpretacija je da nema dokaza koji bi potvrdiliu da dimerni GPCR receptori nisu jednokratne strukture za ostvarivanje produktivne interakcije sa [[Heterotrimerni G protein|G proteinskim heterotrimerom]]. Strukturni i biohemijski dokazi sugeriraju da vezivna površina G proteinskog trimera može ući u interakciju sa dimernim GPCR receptorom,&lt;ref&gt;{{cite journal |title = Dimerization of G-protein-coupled receptors |author = Dean, M. K.; Higgs, C.; Smith, R. E.; Bywater, R. P.; Snell, C. R.; Scott, P. D.; Upton, G. J.; Howe, T. J.; Reynolds, C. A. |journal = J. Med. Chem. |year = 2001 |volume = 44 |pages = 4595 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11741478}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title = A concept for G protein activation by G protein-coupled receptor dimers: the transducin/rhodopsin interface. |author = Filipek, S.; Krzysko, K. A.; Fotiadis, D.; Liang, Y.; Saperstein, D. A.; Engel, A.; Palczewski, K. |journal = Photochem. Photobiol. Sci. |year = 2004 |volume = 3 |pages = 628 |url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15170495}}&lt;/ref&gt; mada se neka zapažanja mogu interpretirati kao indikacija da citosolni region monomernog GPCR receptora podleže znatnim konformacionim promenama nakon interakcije sa G proteinom.&lt;ref&gt;{{cite journal |title = How activated receptors couple to G proteins |author = Hamm, H. E. |journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |year = 2001 | volume = 98 |pages = 4819 |url = http://www.pnas.org/content/98/9/4819.full.pdf | doi = 10.1073ypnas.011099798}}&lt;/ref&gt; Nedavno je u elegantnim eksperimentima, koji su uključivali kombinacije [[Masena spektrometrija|masene spektrometrije]], nakon hemijskog povezivanja i [[neutron]]skog rasipanja u rastvoru, nedvosmileno pokazano da je kompleks između prečišćenog, aktiviranog [[Leukotrienski B4 receptor|leukotrienskog B4 receptora]] BLT&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i [[Gi alfa podjedinica|Gi&lt;sub&gt;&amp;alpha;2&amp;beta;1&amp;gamma;2&lt;/sub&gt;]] pentamerni sklop jednog dimernog receptora i heterotrimernog G proteina.&lt;ref&gt;{{cite journal |title = G Protein Activation by the Leukotriene B4 Receptor Dimer |author = Baneres, J. L.; Parello, J. J. |journal = Mol. Biol. |year = 2003 |volume = 329 |pages = 815 |url = http://www.jbc.org/content/283/30/21084.full |doi= 10.1074/jbc.M710419200}}&lt;/ref&gt;

== Porijeklo i diversifikacija superfamilije ==
Prenos signala koji je posredovan GPCR superfamilijom datira iz razdoblja pojave prvih oblika [[metazoa|višećelijskih organizama]]. Nedavna istraživanja su pokazala da su GPCR receptori, koji slični receptorima [[sisar]]a prisutni u [[carstvo (biologija)|carstvu]] [[Gljive|gljiva]] i da se mogu klasificirati na osnovu GRAFS sistema koji počiva na obilježjima GPCR.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Krishnan A, Alme´n MS, Fredriksson R, Schiöth HB | title=The Origin of GPCRs: Identification of Mammalian like Rhodopsin, Adhesion, Glutamate and Frizzled GPCRs in Fungi | journal=PLoS ONE | year=2012 | pages=e29817 | pmid= 22238661 | doi=10.1371/journal.pone.0029817}}&lt;/ref&gt; Identifikacija članova superfamilije širom [[eukariot]]skog domena i upoređivanje specifičnih motiva je sugeriralo zaključak da GPCR superfamilija ima zajedničko porijeklo.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Nordström KJ, Sällman Almén M, Edstam MM, Fredriksson R, Schiöth HB | title=Independent HHsearch, Needleman–Wunsch-Based, and Motif Analyses Reveal the Overall Hierarchy for Most of the G Protein-Coupled Receptor Families | journal=Mol Biol Evol | year=2011 | pages=2471–80| pmid= 21402729 | doi=10.1093/molbev/msr061}}&lt;/ref&gt; Na osnovu analize karakterističnih motiva, slijedi da su tri, od pet, GRAFS familija (''rodopsinska'', ''adheziona'' i ''uvojita''), evoluirale iz oblika u kojima je i ''Dictyostelium discoideum'' . sa cAMP receptorima, prije razdvajanja [[taksona ''Opisthoconta''. Kasnije je nastala sekretinska familija, iz adhezijske receptorske familije, prije nego što su se odvojili [[nematoda|valjkasti crvi]] (nematode).

== ''Dictyostelium discoideum'' ==
Kod organizma ''[[Dictyostelium discoideum]]'' je nedavno bio identificiran novi GPCR, koji sadrži lipidno kinazni domen. On regulira iskaztivanja ćelijske gustine.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Bakthavatsalam D, Brazill D, Gomer RH, Eichinger L, Rivero F, Noegel AA | title=A G protein-coupled receptor with a lipid kinase domain is involved in cell-density sensing | journal=Curr Biol | year=2007 | volume=17 | issue=10 | pages=892–7 | pmid= 17481898 | doi=10.1016/j.cub.2007.04.029}}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
*[[G-protein]]
*[[Receptor (biohemija)|Receptor]]

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi==
* {{MeshName|G-protein-coupled+receptors}}
* [http://www.cellsignal.com/reference/pathway/MAPK_G_Protein.html G protein spregnuti receptori - MAPK/Erk signalizacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140120112711/http://www.cellsignal.com/reference/pathway/MAPK_G_Protein.html |date=20. 1. 2014 }}

{{Commons|G-protein receptor}}

[[Kategorija:Membranska biologija]]
[[Kategorija:Transdukcija signala]]
[[Kategorija:Receptori spregnuti sa G-proteinom]]
[[Kategorija:Proteinske natporodice]]
[[Kategorija:Integralni membranski proteini]]
[[Kategorija:Proteinske porodice]]</text>
      <sha1>nujadukfba9z8ovo0k9bn00zwdod219</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amina Kajtaz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>415555</id>
    <revision>
      <id>3915647</id>
      <parentid>3896119</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:17:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sportisti iz Mostara]]</comment>
      <origin>3915647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7366" sha1="bwplcu7rrguxv7yg5pcr9peydot37o7" xml:space="preserve">{{U začetku}}
{{Infokutija plivač
| ime               = Amina Kajtaz
| slika             =
| veličina_slike    =
| opis_slike        =
| puno_ime          =
| nadimak           =
| državljanstvo     = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1996|12|31}}
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]]
| datum_smrti       =
| mjesto_smrti      =
| visina            = 1.73 m
| težina            = 62 kg
&lt;!-- Sport --&gt;
| stilovi           = [[Plivanje#Delfin|Delfin]], [[Plivanje#Leđni stil|leđno]]
| klub              = HAPK Mladost Zagreb
| trener            = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| šabloni_medalja   =
| aktualizirano     = 14. 1. 2020
}}
'''Amina Kajtaz''' je [[plivanje|plivačica]] iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja od 2022. nastupa za Hrvatsku.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW50MBF-------------HEAT--------_74A%201.0.pdf | title =Rezultati kvalifikacija | last = | first = | date =12. 8. 2022 | website =roma2022.microplustimingservices.com | publisher = | access-date =12. 8. 2022 | language =en | archive-date =12. 8. 2022 | archive-url =https://web.archive.org/web/20220812072858/https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW50MBF-------------HEAT--------_74A%201.0.pdf | url-status =dead }}&lt;/ref&gt; Učestvovala je na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] u disciplini [[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 - 100 m delfin (žene)|100 m delfin]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|title=KAJTAZ Amina|website=Rio 2016|access-date=7. 8. 2016|archive-date=6. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806084051/https://www.rio2016.com/en/athlete/amina-kajtaz|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Rođena je u [[Mostar]]u 31. decembra 1996. i kći je nekadašnjeg nogometaša [[FK Velež|Veleža]], [[Sead Kajtaz|Seada Kajtaza]].

Diplomirala je na Univerzitetu modernih nauka u Mostaru, i postala magistrica poslovnog menadžmenta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/magazin/showbiz/cestitamo-prelijepa-plivacica-amina-kajtaz-od-danas-nosi-jos-jednu-titulu/423055|title=Čestitamo: Prelijepa plivačica Amina Kajtaz od danas nosi još jednu titulu|last=Radiosarajevo.ba|website=Radio Sarajevo|access-date=25. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
===Individualni===
====Olimpijski bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |2014
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Berlin]], [[Njemačka]]
|44 (h)
|50 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m leđno (žene)|31.54]]
|-
|39 (h)
|100 m leđno
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m leđno (žene)|1:07.92]]
|-
|35 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 50 m delfin (žene)|28.57]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2014 – 100 m delfin (žene)|1:05.17]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2015
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Kazan]], [[Rusija]]
|42 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 50 m delfin (žene)|28.32]]
|-
|48 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2015 – 100 m delfin (žene)|1:03.39]]
|-
|rowspan=3|2016
|rowspan=2|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016.|Evropsko prvenstvo]]
|rowspan=2|[[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|30 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 50 m delfin (žene)|27.37]]
|-
|30 (h)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.21]]
|-
|[[Olimpijske igre 2016.|Olimpijske igre]]
|[[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
|36 (h)
|100 m delfin
|[[Plivanje na Olimpijskim igrama 2016 – 100 m delfin (žene)|1:01.67]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2017
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Budimpešta]], [[Mađarska]]
|33 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 50 m delfin (žene)|27.35]]
|-
|28 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2017 – 100 m delfin (žene)|1:00.77]]
|-
| rowspan=&quot;5&quot; |2018
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018.|Mediteranske igre]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Tarragona]], [[Španija]]
|9 (h)
|50 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 50 m delfin (žene)|27.50]]
|-
|6
|100 m delfin
|[[Plivanje na Mediteranskim igrama 2018 – 100 m delfin (žene)|59.87]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018.|Evropsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Glasgow]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|29 (h)
|50 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 50 m delfin (žene)|27.56]]
|-
|16 (sf)
|100 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 100 m delfin (žene)|59.54]]
|-
|20 (h)
|200 m delfin
|[[Evropsko prvenstvo u plivanju 2018 – 200 m delfin (žene)|2:14.85]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2019
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Gwangju]], [[Južna Koreja]]
|22 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 100 m delfin (žene)|59.08]]
|-
|23 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2019 – 200 m delfin (žene)|2:13.70]]
|}

====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |2016
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Windsor (Ontario)|Windsor]], [[Kanada]]
|24 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 50 m delfin (žene)|26.87]]
|-
|31 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2016 – 100 m delfin (žene)|1:00.36]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |2018
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Hangzhou]], [[Kina]]
|32 (h)
|50 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 50 m delfin (žene)|27.11]]
|-
|20 (h)
|100 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 100 m delfin (žene)|58.78]]
|-
|18 (h)
|200 m delfin
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 200 m delfin (žene)|2:12.95]]
|}

===Štafeta===
====Kratki bazen====
{| {{DostignućaTabela|Događaj=yes|class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size: 90%;}}
|-
!bgcolor=&quot;#eeeeee&quot; colspan=&quot;6&quot;|Predstavlja {{ZID|BIH}}
|-
|2018
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018.|Svjetsko prvenstvo]]
|[[Hangzhou]], [[Kina]]
|17 (h)
|Mješovita 4 × 50 m slobodno
|[[Svjetsko prvenstvo u plivanju u kratkom bazenu (25 m) 2018 – 4 × 50 m slobodno (mješovita štafeta)|1:36.16]]
|}

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{DEFAULTSORT:Kajtaz, Amina}}
[[Kategorija:Rođeni 1996.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački plivači]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački olimpijci u plivanju]]
[[Kategorija:Plivači na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]]
[[Kategorija:Hrvatski plivači]]
[[Kategorija:Hrvatski olimpijci u plivanju]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Sportisti iz Mostara]]</text>
      <sha1>bwplcu7rrguxv7yg5pcr9peydot37o7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>SV Wehen Wiesbaden</title>
    <ns>0</ns>
    <id>437071</id>
    <revision>
      <id>3915716</id>
      <parentid>3883518</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:09:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3671" sha1="1xxs5x053nywk31v4ekbhclhqw8psst" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #dd0000
| Ime kluba         = '''SV Wehen Wiesbaden'''
| Puno ime          = Sportverein Wehen 1926 - Taunusstein e. V. 
| Grb               = Logo SV Wehen Wiesbaden.svg
| Nadimak           = 
| Osnovan           = [[1926.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Wiesbaden]]&lt;br/&gt;[[Hessen]]&lt;br/&gt;[[Njemačka]]
| Boje              = {{colorbox|#dd0000}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = 
| Konfederacija     =
| Liga              = [[3. Fußball-Liga|3. Liga]]
| Stadion           = [[BRITA-Arena]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://germanfootballgrounds.com/clubs/wiesbaden/|title=BRITA-Arena|work=germanfootballgrounds.com|access-date=16. 11. 2017|archive-date=18. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170918104813/http://germanfootballgrounds.com/clubs/wiesbaden/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 13.500
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = Markus Hankammer
| Menadžer          = {{ZD|NJE}} [[Rüdiger Rehm]]
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni           = 4. mjesto
| Prethodna sezona                      = [[3. Liga 2017/2018.|2017/18.]]
| Webstranica                           = [https://www.svwehen-wiesbaden.de/ svwehen-wiesbaden.de]
| Trenutna sezona                       =
| uzorak_lr1        = _brann17h
| uzorak_t1         = _brann17h
| uzorak_dr1        = _brann17h
| uzorak_š1         = _nikeblack
| uzorak_č1         =
| lijeva ruka1      = dd0000
| tijelo1           = dd0000
| desna ruka1       = dd0000
| šorc1             = FF0000
| čarape1           = FF0000
| uzorak_lr2        = 
| uzorak_t2         = _almeria1617a
| uzorak_dr2        = 
| uzorak_š2         = _almeria1617a
| uzorak_č2         = _almeria1617a
| lijeva ruka2      = e0f235
| tijelo2           = e0f235
| desna ruka2       = e0f235
| šorc2             = e0f235
| čarape2           = e0f235
}}
'''SV Wehen Wiesbaden''' je [[Njemačka|njemački]] nogometni klub iz [[Wiesbaden]]a, [[Hessen]]. Takmiči se u [[3. Fußball-Liga|3. Ligi]], trećem rangu njemačkog nogometa.

==Historija==
Klub je osnovan 1926. godine kao ''SV Wehen 1926 – Taunusstein''. Ugašen je 1933. godine od strane [[Treći rajh|Trećeg rajha]]. Uprkos tome ''Wehen'' je povremeno igrao prijateljske utakmice do 1939. godine. Klub je ponovo uspostavio svoj rad nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Prvi tim ''Wehena'' se u tom periodu takmičio u lokalnoj amaterskoj ligi (''B-Klasse Wiesbaden''). Prva omladinska selekcija kluba je osnovana 1955. godine. Do sredine 1970-ih godina omladinska selekcija je bila podijeljena u deset klubova sa više od 150 igrača. 1984. godine je osnovan ženski tim. Wehen Wiesbaden je pet puta osvajao kup Hessena. 2007. godine osvaja ''Regionalliga Süd''.

==Uspjesi==
*'''[[Regionalliga Süd]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2007
*'''[[Oberliga Hessen]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1997
*'''[[Landesliga Hessen-Mitte]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 1989
*'''[[Kup Hessena u nogometu|Kup Hessena]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5)''': 1988, 1996, 2000, 2011, 2017

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|SV Wehen-Wiesbaden}}
* {{službeni sajt|https://www.svwehen-wiesbaden.de}}
* [http://www.weltfussball.de/teams/sv-wehen-wiesbaden/ SV Wehen Wiesbaden] na weltfussball.de

{{3. Fußball-Liga}}

[[Kategorija:SV Wehen Wiesbaden|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1926.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Hessenu]]</text>
      <sha1>1xxs5x053nywk31v4ekbhclhqw8psst</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>SC Preußen Münster</title>
    <ns>0</ns>
    <id>437283</id>
    <revision>
      <id>3915713</id>
      <parentid>3883526</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:29:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3363" sha1="n5vpp10f0cvqwdam1ekmgua0z0l4bvj" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #000000
| Ime kluba         = '''SC Preußen Münster'''
| Puno ime          = Sportclub Preußen 1906 e.V. Münster
| Grb               = 
| Nadimak           = ''Orlovi''
| Osnovan           = [[1906.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Münster]]&lt;br/&gt;[[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]&lt;br/&gt;[[Njemačka]]
| Boje              = {{colorbox|black}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = 
| Konfederacija     =
| Liga              = [[3. Liga]]
| Stadion           = [[Preußenstadion]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://germanfootballgrounds.com/clubs/muenster/|title=Preußenstadion|work=germanfootballgrounds.com|access-date=20. 11. 2017|archive-date=18. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170918104657/http://germanfootballgrounds.com/clubs/muenster/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 14.300
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = Christoph Strässer
| Menadžer          = {{ZD|NJE}} [[Benno Möhlmann]]
| Uspjesi           =
| Nacionalni kupovi =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni           = 10. mjesto
| Prethodna sezona                      = [[3. Liga 2017/2018.|2017/18.]]
| Webstranica                           = [http://www.scpreussen-muenster.de/ scpreussen-muenster.de]
| Trenutna sezona                       =
| uzorak_lr1        = _sifj17h
| uzorak_t1         = _sifj17h
| uzorak_dr1        = _sifj17h
| uzorak_š1         = _nikewhite
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = 008000
| tijelo1           = 008000
| desna ruka1       = 008000
| šorc1             = 000000
| čarape1           = 008000
| uzorak_lr2        = 
| uzorak_t2         = _ankaran1718h
| uzorak_dr2        = 
| uzorak_š2         = _nikenegro
| uzorak_č2         = 
| lijeva ruka2      = FFFFFF
| tijelo2           = FFFFFF
| desna ruka2       = FFFFFF
| šorc2             = FFFFFF
| čarape2           = FFFFFF
}}
'''SC Preußen Münster''' je [[Njemačka|njemački]] nogometni klub iz [[Münster]]a, [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]. Takmiči se u [[3. Liga|3. Ligi]], trećem rangu njemačkog nogometa.

==Historija==
Klub je osnovan 30. aprila 1906. godine kao ''FC Preußen''. U početku nije imao vlastito igralište. 24. juna 1907. godine dolazi do prve pobjede na utakmici protiv ''FC Osnabrücka''. Ubrzo se počinjetakmičiti u drugoj diviziji. Za vrijeme [[Treći rajh|Trećeg rajha]] nastupao je u ''Gauliga Westfalen''. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postaje član ''Landesliga Westfalen'', da bi se potom plasirao u ''Oberliga West''.

==Uspjesi==
*'''Prvenstvo Njemačke'''
**'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1951
*'''[[Regionalliga West]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2011
*'''[[Kup Vestfalije u nogometu|Kup Vestfalije]]'''
**'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5)''': 1997, 2008, 2009, 2010, 2014

==Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|SC Preußen Münster}}
* {{službeni sajt|http://www.scpreussen-muenster.de/}}
* [http://www.weltfussball.de/teams/preussen-muenster/ SC Preußen Münster] na weltfussball.de

{{3. Fußball-Liga}}

[[Kategorija:SC Preußen Münster|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1906.]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji]]</text>
      <sha1>n5vpp10f0cvqwdam1ekmgua0z0l4bvj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predstave na stećcima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>437473</id>
    <revision>
      <id>3915678</id>
      <parentid>3872388</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:04:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5834" sha1="5ouha89lozn4xbed6e7wkhzejo1zkkm" xml:space="preserve">'''Predstave na stećcima''', njihov sadržaj i inonografska rješenja, zajedno sa prebogatim fondom ukrasa, poslije [[Oblici stećaka|oblika]],  čine drugu komponentu njihovog obimnog umjetničkog opusa. Potpuna analiza nikada u cjelini nije do kraja izvršena. Nemoguće je obuhvatiti nesagledive varijante i kombiniranje na spomenicima različitih oblika, i u šarolikosti koju je nametnula prostorna izdiferenciranost (geografski položaj) i individualna oprijedeljenost klesara. To je ono što ih uključuje u savremene tokove naše i evropske kulture.&lt;ref name=&quot;Bešlagić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost  |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST|work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; 
 
Najveći broj motiva vuče porijeklo iz paganskih vremena, ali se na njima osjeća snažan utjecaj kršćanske umjetnosti u kojoj dominira [[simbol]]izam kulta smrti i uskrsnuća čovjeka. Do pojave većine [[stećak]]a u XIV stoljeću, svijest o tom [[kult]]u je oslabila i skoro sasvim izčezla, a u međuvremenu se nametnula umjetnost zapadnoevropskog [[Feudalizam|feudalizma]], pa su i stećci poprimili karakter savremenih shvatanja koja se ogledaju u [[Vitez|viteškim]] turnirima, lovu i kolima i prikazivanju veselije strane života.

=== Predstave ljudi ===
[[File:BiH, Radimlja necropolis 6.jpg|mini|desno|Predstava ljudi]]
Predstavlja ljudi je osnovni motiv na stećcima po brojnosti, raznolikosti rješenja i mogućnosti vremenskog određenja. U ovoj grupi su cijele figure, polufigure, predstave glave sa poprsjem i na kraju ruku, koje predstavljaju cijelu figuru i simbolizuju lik ili ideju. Povezana je često sa atributima i insignijama, naročito sa oružjem, ali i sa rozetama polumjesecom, krstom spiralom i drugim simbolima. Ponekad je u društvu [[Pas|psa]], [[konj]]a i jelena, sa štapom u ruci, i simbolizuje [[pastir]]a (svešteno lice).

Figure, polufigure i predstave glave su pokušaj portretiranja pokojnika, a figure sa podignutom rukom, a često i same podignute ruke, tumače se kao gestovi molitve, društvenog statusa i vlasti, ali i drugačije.

Predstave ljudi su osnovne predstave na stećcima istočne Bosne. 
[[File:Stećci in National Museum of Bosnia and Herzegovina 8.jpg|mini|desno|[[Zgošćanski stećak]], pogled na sjevernu bočnu stranu, sa 5 konjanika u gornjem polju i scenama iz lova u donjem polju]]
=== Čovjek na konju ===
Čovjek na konju je nezaobilazni motiv u ukrasu stećaka i predstavlja konjanički portret pokopane ličnosti. Pojavljuje se i konjanik koji uzdama vodi konja. Prikazan je sa viteškim atributima (koplje, mač, štit), sa lovačkom kapom ili šljemom, statično ili u galopu. Konjanik sa sokolom,  predstava kod svih indoevropskih naroda, nalazi se i na stećcima. Sve su to predstave svetog ratnika.&lt;ref name=&quot;Miletić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/122040181/Miletić-Nada-Stećci  |title=Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982 |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
=== Kolo ===
[[File:Radimlja 6 ,Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|desno|Predstava kola]]
Kolo kao likovni motiv poznato je na na vrlo širokom geografskom prostoru. Većina istraživača smatra da se na stećcima radi o posmrtnim kolima. Na stećcima se uz kolo javlja i jelen, u hrišćanstvu poznat kao simbol duše. Jelen je poznat kao žrtvena životinja ali i životinja kojoj se žrtvovalo. Čini se najosnovnijim da [[jelen]] na stećcima predstavlja paganski običaj prenosnika duše.
=== Lov ===
[[File:Stećak, Neum 1940.jpg|mini|desno|Predstava lova]]
Postoje tri vrste lova: lov na jelena kao dominantan (92%), lov na vepra i lov na medvjeda. Lovci su prikazani kao pješaci ili na konjima, broj lovaca je od 1 – 4.

Nema ni jednog slučaja da je jelen ubijen. Ponekad je umjesto jelena predstavljana košuta (bez rogova). U mnogim slučajevima u lovu učestvuje i pas, a više puta i soko. Lovac pretežno koristi koplje, ponekad i mač ili luk i strijelu. Na glavi mu je obično šljem, ponekad i čelenka na šljemu. Likovni motiv lova na jelena poznat je iz raznih vremenskih razdoblja i na širokom geografskom prostoru. 
Istraživači na razne načine tumače scene na stećcima koji se svode na dva mišljenja:
* Motiv lova je ilustracija života i zabave feudalaca
* Scene su religijskog karaktera
=== Turniri ===
U ove predstave spadaju scene međusobne borbe aktera na konjima (turniri u užem smislu riječi), borbe pješaka mačevanjem i borbe sa više učesnika. U konjaničkim turnirima borbe se vode kopljima i mačevima, ponekad sa štitovima u rukama i šljemom na glavi. Pješačke borbe su prikazane i sa različitim oružjem boraca. Često se u scenama vide i žene, zbog koje se možda borba i vodi.

Turniri na stećcima su u najvećoj mjeri odraz omiljenih navika i običaja bosanskih feudalaca i drugih imućnijih i uglednih stanovnika toga vremena u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Bešlagić&quot;/&gt;

Na stećcima istočne Bosne nema scena, razigranosti i mašte. Na spomenicima vlada mir, kao odraz stoljetne tišine beskrajnih šuma. 
== Literatura ==
* [https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/ns8/03.pdf Šefik Bešlagić: SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI — STEĆCI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170207004613/http://fmks.gov.ba//download/zzs/ns8/03.pdf |date=7. 2. 2017 }}
* [https://de.scribd.com/document/51081067/O-pojmu-stecak-Emina-Zecevic glasnik srpskog arheološkog društva, Beograd, 2001]
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57932 Hrvatska enciklopedija leksikografski zavod Miroslav Krleža]

== Reference ==
{{refspisak|2}}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Stećci]]</text>
      <sha1>5ouha89lozn4xbed6e7wkhzejo1zkkm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prva pošta u Brčkom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>444392</id>
    <revision>
      <id>3915684</id>
      <parentid>3635120</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:26:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915684</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5273" sha1="4z8bzxdkbt9ocpm2glugv3qivsd4d9t" xml:space="preserve">'''Prva pošta u Brčkom''' naziv je prve namjenski izgrađene građevine u [[Brčko]]m, za potrebe poštanskog saobraćaja. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;KONS.gov.ba&quot;&gt;{{Cite web |url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3651 |title= Prva pošta u Brčkom |work= kons.gov.ba |access-date= 10. 9. 2017 |archive-date= 18. 9. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210918155949/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3651 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
== Lokacija ==
Nalazi se u stambenom naselju Kolobara u kojem su još dva nacionalna spomenika: [[Islahijet]] – građevinska cjelina iz Austrougarskog perioda i [[Kuća Kočića u Brčkom|Kočića kuća]].
== Historija ==
Organizacija savremene pošte i njene mreže počinje u vrijeme bosanskog vezira [[Topal Osman-paša|Topal Osman-paše]] (1861-1896. godine), i donošenja [[Seferska naredba|Seferske naredbe]]. Prva [[pošta]] ([[telegraf]]ska stanica) ustanovljena je u [[Mostar]]u 1858. godine, a u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1864. godine.

Brčanska pošta otvorena je 1864.godine, a zgrada se nalazila preko puta današnjeg Radničkog doma. U toj pošti je radio samo jedan službenik a sav poštanski saobraćaj odvijao se prema Bosanskom Šamcu, [[Zvornik]]u, [[Tuzla|Tuzli]] i Sarajevu. Pošta imala je žig, koji je bio u upotrebi od 1865. do 1878.godine, i na njemu je, na [[Turski jezik|turskom jeziku]] pisalo: POSTEHANA BRČKI, odnosno poštanski ured Brčki.

Dolaskom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1878.godine, u zgradu turske pošte useljava se 17 etapna poštanska stanica sa jednim službenikom. Već 1879.godine preimenovana je u stalnu Vojnu poštu i imala je svoj žig sa nazivom ''K.und K.MILIT.POST-BRČKA'', (Carska i kraljevska vojna pošta). Na tom žigu mijenja se i naziv grada iz BRČKI u BRČKA. Iste godine uspostavljen je prvi telegram sa neograničenom dnevnom i noćnom službom. Telegrafska linija povezivala je Brčko preko Rajevog Sela sa područjem [[Hrvatska|Hrvatske]]. Sljedeće, 1879. godine uspostavljena je direktna telegrafska linija [[Osijek]]-[[Vinkovci]]-Brčko.

Za poštanske pošiljke bio je organizovan 1892 i kolski prevoz na relaciji Brčko-[[Tuzla]]. Običnim zaprežnim kolima prevožene su poštanske pošiljke na relacijama prema [[Obudovac|Obudovcu]], [[Gornji Rahić|Gornjem Rahiću]] i [[Bukvik]]u.

Tokom 1904. godine otvorena je lokalna telefonska centrala u Brčkom, koja je bila povezana sa osam bosanskohercegovačkih gradova. Veza sa Vinkovcima uspostavljena je 1907. godine. Struktura telefonskih pretplatnika u Brčkom 1913. godine: od ukupno 38 brojeva vojna i civilna vlast imala je 7, trgovine, hoteli i kafane 12, banke 10, advokati 2, ljekari i bolnice 3 i fabrike i preduzeća 4 pretplatnika.
Tokom 1912 organizovane su pomoćne pošte u okolnim naseljima.

U posljednjoj deceniji austrougarske uprave došlo je do formiranja tzv. ambulantnih pošta na važnijim pravcima u zemlji. Takva ambulantna pošta postojala je i na pravcu Brčko-Vinkovci.
== Opis ==
Austrougarska pošta će u staroj turskoj zgradi ostati sve do 1892.godine kada se, po završetku izgradnje brčanske [[Vijećnica u Brčkom|Vijećnice]], seli u nove prostorije i u Vijećnici će ostati sve do 1894.godine. Tada se ponovo preseljava u novosagrađenu zgradu. Ovu novu zgradu je izgradio brčanski veletrgovac Alijaga Kučukalić koji ju je ustupio pod najam Austrougarskoj vladi. U toj će zgradi pošta raditi i u vrijeme [[Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]-a i u doba [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke vladavine]], odnosno sve do 1959.godine kada se preseljava u novu zgradu u centru grada.

Objekat pošte je prizeman i ima ugaonu dispoziciju, u obliku slova „L“ (sa dva asimetrična krila) ukupne površine od 511 m2. Ukupna visina objekta je oko 8,4 m. Na fasadi nalazi se 14 otvora od kojih je 13 prozorskih.

Ulične fasade objekta, riješene su u duhu [[Historicistička arhitektura u Bosni i Hercegovini|historicizma (neorenesansa)]], što se ogleda u pravilnom ritmu prozorskih otvora,  istaknutim krovnim vijencem, i  horizontalnoj podjeli na plitko odvojene trake. Duž čitavog objekta krovni vijenac je blago istaknut i profilisan sa karakterističnim ležećim olukom. Ispod njega se nalazi plitki friz koji završava horizontalnom profilacijom, koja se proteže takođe duž obje glavne fasade. Krovni vijenac, friz i horizontalna profilacija tvore okvir kompletne kompozicije uličnih pročelja, koji sa nizovima prozora na fasadnim plohama, naglašavaju izrazitu horizontalnost.
== Literatura ==
== Reference ==
{{Refspisak|2}}
== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20130317022519/http://posta.ba/stranica/1/23/6.html Historijski razvoj pošte u Bosni i Hercegovini]
* [http://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/6911-prve-branske-pote Prve brčanske pošte.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190824184958/http://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/6911-prve-branske-pote |date=24. 8. 2019 }}
{{Portal Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Građevine u Brčkom]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Brčkom]]</text>
      <sha1>4z8bzxdkbt9ocpm2glugv3qivsd4d9t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Park Ravne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453732</id>
    <revision>
      <id>3915650</id>
      <parentid>3899139</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:29:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915650</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12925" sha1="6sd6fnk7hkqf347gdwwmgjvekdf59qc" xml:space="preserve">{{Infokutija park
| ime                = Park Ravne 2
| alt_ime            = Park Ravne
| slika              = ParkRavne1.jpg
| slika_veličina     = 270
| slika_alt          = Park Ravne 2 u Visokom
| slika_opis         = Park Ravne 2 u Visokom
| karta              = &lt;!-- or | map_image = --&gt;
| vrsta              = turistički park
| lokacija           = [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]]
| napravljen         = 2016.
| otvoren            = cijelu godinu
| osnivač            = Arheološki park: Bosanska piramida Sunca
| operator           = Arheološki park: Bosanska piramida Sunca
| br_posjeta         = 245.000
| posjete_godina     = 2024
| posjete_ref        = &lt;ref name=&quot;federalna_gallery&quot;&gt;{{Cite web|url=https://federalna.ba/park-ravne-2-kao-galerija-umjetnina-ptran|title=Park Ravne 2 kao galerija umjetnina|website=Federalna.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt;
| otvoreno           = 21. juni 2016.
| vegetacija         = čempresne i borove šume
| parking            = besplatan
| sadržaji           = platforme za jogu i meditaciju, koncertna bina, teniski tereni, umjetničke instalacije
| veb-sajt           = https://parkravne2.com/
| koordinate         = {{coord|43.9953958|N|18.1581539|E}}
| površina           = 100.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
}}

'''Arheološko-turističko-sportski park Ravne 2''' (skraćeno '''Park Ravne 2''' ili '''Park Ravne''') jeste javni park i kulturno-rekreativni kompleks smješten u [[Visoko]]m, [[Bosna i Hercegovina]], u okviru područja Bosanska dolina piramida. Nalazi se u blizini kompleksa podzemnih tunela Ravne.

Park je svečano otvoren 21. juna 2016. godine, a glavni događaj bio je muzički koncert [[Goran Karan|Gorana Karana]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/visoko-goran-karan-sa-prijateljima-svecano-otvorio-turisticko-arheoloski-park-ravne-2/160619001|title=Visoko: Goran Karan sa prijateljima svečano otvorio turističko-arheološki park &quot;Ravne 2&quot;|website=Klix.ba|access-date=27. 5. 2019}}&lt;/ref&gt; Parkom upravlja i finansira ga Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“.

== Historija i razvoj ==
Park Ravne 2 razvijen je na prostoru koji je prethodno bio zapušten i djelimično močvaran. Radovi na uređenju započeli su 2016. i uključivali su odvodnju terena, uklanjanje otpada i sadnju vegetacije. Razvoj parka odvijao se postepeno, uz kontinuirano dodavanje novih sadržaja i infrastrukturnih elemenata. Parkom upravlja Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“, koja finansira njegov rad i razvoj, uz povremenu podršku lokalne zajednice, Gradske uprave Visokog te Zeničko-dobojskog kantona. Općinsko vijeće Visokog proglasilo je ovaj kompleks parkom od lokalnog značaja.&lt;ref name=&quot;visoko_gov&quot;&gt;{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/oktobar-2018/sve%C4%8Dano-otvoreni-novoasfaltirani-putevi-na-turisti%C4%8Dkom-lokalitetu-ravne.aspx|title=Svečano otvoreni novoasfaltirani putevi na turističkom lokalitetu Ravne|website=visoko.gov.ba|language=bs-BA|access-date=27. 5. 2019}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Sadržaji i infrastruktura ==
[[Datoteka:Ljetna_pozornica_Vremeplov_park_Ravne_2.jpg|mini|lijevo|Ljetna pozornica Vremeplov]]

Park obuhvata uređene zelene površine, botaničke vrtove, umjetničke instalacije, paviljone, koncertnu binu s prirodnim amfiteatrom, instalacije za jogu i meditacije, konferencijsku dvoranu, kino i predavaonicu, dječja igrališta, šetnice te sportske terene. U medijima je park opisan i kao otvorena galerija umjetničkih instalacija.&lt;ref name=&quot;federalna_gallery&quot;/&gt; Ulaz u park, parking i većina društvenih događaja besplatni su za posjetioce.

Unutar područja parka nalaze se i ulazi u podzemne tunele Ravne (Ravne 2, Ravne 3, Ravne 4 i Ravne 6). Tvrdnje o starosti i porijeklu ovih podzemnih prolaza su predmet različitih interpretacija i naučnih rasprava.&lt;ref name=&quot;pyramid_claims&quot;&gt;[[Bosanske piramide|Tvrdnje o Bosanskoj piramidi]] na Wikipediji.&lt;/ref&gt;

=== Paviljoni i tematske instalacije ===
U parku se nalazi više tematskih paviljona i instalacija posvećenih historijskim ličnostima, kulturama i naučnim dostignućima:

[[Datoteka:Kip_kralja_Tvrtka_I_Kotromanica_park_Ravne_2.jpg|mini|desno|Kip bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića]]
* '''Paviljoni i biste historijskih ličnosti:''' Među najistaknutijim sadržajima je Teslin paviljon („Teslin trg“), posvećen naučniku Nikoli Tesli.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://senzor.ba/otvorenje-trga-nikole-tesle-u-parku-ravne-2-u-visokom/|title=Otvorenje Trga Nikole Tesle u Parku Ravne 2 u Visokom|website=Senzor.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt; Park sadrži i paviljone posvećene srednjovjekovnim bosanskim vladarima: kralju Tvrtku I Kotromaniću&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/semir-osmanagic-dobili-smo-statuu-kralja-tvrtka-s-poveljom-a-ne-s-macem/230623115|title=Semir Osmanagić: Dobili smo statuu kralja Tvrtka s Poveljom, a ne s mačem|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt; i Kulinu banu,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visokoin.com/kulin-ban-dobija-paviljon-u-parku-ravne-2-u-visokom/|title=Kulin ban dobija paviljon u Parku Ravne 2 u Visokom|website=VisokoIN|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/961601/u-petak-u-parku-ravne-2-otvara-se-paviljon-i-statua-posvecena-kulin-banu|title=U petak u Parku Ravne 2 otvara se paviljon i statua posvećena Kulinu banu|website=Avaz.ba|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt; te ilirskoj kraljici Teuti, Aleksandru Makedonskom, Husein-kapetanu Gradaščeviću, Batonu Dezidijatskom i karantanijskom vladaru Samu.
* '''Aleja pjesnika i naučnika:''' Ova cjelina obuhvata biste i informativne ploče posvećene poznatim književnicima i naučnicima. Među književnicima su zastupljeni Edgar Allan Poe, Sergej Jesenjin, Dželaludin Rumi, Federico García Lorca, Rabindranath Tagore, Pablo Neruda, Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Mak Dizdar, Desanka Maksimović, Aleksa Šantić, France Prešeren, Meša Selimović i Tin Ujević. Među bistama naučnika nalaze se Jožef Štefan, Milutin Milanković, Ruđer Bošković, Muris Osmanagić, Mileva Marić-Eistein, Vladimir Prelog, Mihajlo Pupin i Lavoslav Ružička.&lt;ref name=&quot;depo_new&quot;&gt;{{Cite web|url=https://depo.ba/clanak/251306/zasto-je-danas-bila-guzva-u-parku-ravne-2-u-visokom-od-sada-posjetioce-ocekuju-dva-nova-sadrzaja|title=Zašto je danas bila gužva u Parku Ravne 2 u Visokom: Od sada posjetioce očekuju dva nova sadržaja|website=Depo.ba|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt;
* '''Ostale instalacije:''' Cjeline posvećene Vinčanskoj civilizaciji, Starčevačkoj kulturi, lokalitetu Lepenski Vir te Ilirskom panteonu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visoko.ba/u-cetvrtak-otvorenje-dva-nova-paviljona-u-parku-ravne-2/|title=U četvrtak otvorenje dva nova paviljona u Parku Ravne 2|website=Visoko.ba|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiobrcko.ba/magazin/u-petak-otvaranje-paviljona-vincanske-civilizacije-u-parku-ravne-2/|title=U petak otvaranje paviljona Vinčanske civilization u Parku Ravne 2|website=Radio Brčko|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt; U parku se nalaze i instalacije mitoloških motiva poput ilirskih, slavenskih i bosanskih vila, arhitektonska instalacija „Zelena kristalna piramida“, „Vedska kućica“ (zasnovana na vastu principima), te moderni mermerni stećak s kosmičkim i sakralnim simbolima, djelo kipara s Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;depo_new&quot;/&gt;

=== Kulturne, edukativne i sportske aktivnosti ===
U parku se redovno organizuju koncerti, festivali i javna okupljanja, posebno tokom ljetnih mjeseci. Na ljetnoj pozornici „Vremeplov“ nastupali su muzičari: Goran Karan, Seda Bagcan, Bombaj štampa, Goca Tržan, Milica Todorović, Crvena jabuka, Tijana Dapčević, Jelena Tomašević.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://novum.ba/vijest.php?id=49091|title=Otvaranje paviljona u parku Ravne 2|website=Novum.ba|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visoko.ba/medjunarodni-festival-u-parku-ravne-2-u-2025-godini/|title=Međunarodni festival u Parku Ravne 2 u 2025. godini|website=Visoko.ba|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/koncerti-i-bogat-program-u-parku-ravne-2-osmanagic-sve-je-u-znaku-bosanskih-piramida/|title=Koncerti i bogat program u Parku Ravne 2: Osmanagić – sve je u znaku bosanskih piramida|website=N1 BiH|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.breza-x.com/ovog-vikenda-u-parku-ravne-2-u-visokom-festival-povodom-pocetka-ljeta/|title=Ovog vikenda u Parku Ravne 2 u Visokom festival povodom početka ljeta|website=Breza-x|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt; 

[[Datoteka:Teniski_centar_Djokovic_park_Ravne_2.jpg|mini|desno|Teniski centar Novak Đoković u parku Ravne 2]]

U julu 2022. u sklopu parka otvoren je teniski kompleks koji je svečano otvorio srbijanski teniser Novak Đoković.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thenationalnews.com/sport/tennis/2022/07/14/novak-djokovic-inaugurates-courts-at-controversial-bosnian-pyramid-of-the-sun/|title=Novak Djokovic inaugurates courts at controversial Bosnian Pyramid of the Sun|website=The National|language=en|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20220713-djokovic-inagurates-courts-at-controversial-bosnian-pyramids|title=Djokovic inaugurates courts at controversial Bosnian pyramids|website=France 24|language=en|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.reutersconnect.com/item/serbian-tennis-player-novak-djokovic-performs-during-the-opening-of-a-regional-tennis-centre-that-will-prepare-top-tennis-players-for-major-tournaments-in-visoko/dGFnOnJldXRlcnMuY29tLDIwMjI6bmV3c21sX1JDMjJCVjlGMEtTQg|title=Serbian tennis player Novak Djokovic performs during the opening of a regional tennis centre|website=Reuters Connect|language=en|access-date=2026-06-18}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Park ugošćuje sportske događaje poput „Olimpijskog dana“ (u saradnji s Olimpijskim komitetom BiH)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fmks.gov.ba/hr/olimpijski-dan-u-visokom-2/|title=Olimpijski dan u Visokom|website=Federalno ministarstvo kulture i sporta|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt; i „Evropske sedmice sporta“.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://visoko-rtv.ba/evropska-sedmica-sporta-u-parku-ravne-2/|title=Evropska sedmica sporta u Parku Ravne 2|website=RTV Visoko|access-date=2026-06-18|archive-date=8. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251008030256/https://www.visoko-rtv.ba/evropska-sedmica-sporta-u-parku-ravne-2/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Dokumentarni filmovi i priznanja ==
Uređenje i razvoj Parka Ravne 2 bili su tema dokumentarnih i promotivnih ostvarenja:
* Dokumentarni film ''„Ravne 2 – Most Unique Energy Park in Europe“'' (2020) nagrađen je u kategoriji kulture na festivalu „Golden City Gate“ u Berlinu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://admin.depo.ba/clanak/203727/zlatni-medvjed-stigao-u-bosansku-dolinu-piramida-kako-je-zapusteno-zemljiste-u-visokom-postalo-jedan-od-najljepsih-parkova-u-europi|title=Zlatni medvjed stigao u bosansku dolinu piramida: Kako je zapušteno zemljište u Visokom postalo jedan od najljepših parkova u Europi|website=Depo.ba|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt;
* Dokumentarni film ''„Čudo u srcu Bosne“'' (2024–2026) osvojio je više međunarodnih priznanja, uključujući nagrade na festivalima Hollywood Discovery Awards, Spotlight Documentary Awards i drugim.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://filmfreeway.com/submissions/my_submissions?as=17&amp;project=2982941|title=FilmFreeway submission details|website=FilmFreeway|language=en|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.filmmakerlife.com/hall-of-fame/dr-sam-osmanagich/|title=Filmmaker Life Hall of Fame: Dr. Sam Osmanagich|website=Filmmaker Life|language=en|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt;
* Park je 2025. ušao u uži izbor nagrade ''Park World Excellence Awards (PWEA)'' u kategoriji ''Best Green Initiative'' za regiju Evrope, Bliskog Istoka i Afrike (EMEA).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://parkworldexcellenceawards.com/finalists-2/|title=Park World Excellence Awards Finalists|website=Park World Excellence Awards|language=en|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://startbih.ba/clanak/fantastican-uspjeh-parka-ravne-2video/271277|title=Fantastičan uspjeh Parka Ravne 2|website=Start BiH|access-date=2026-06-18}}&lt;/ref&gt;

== Turizam i posjećenost ==
Broj posjetilaca parka bilježi rast od njegovog osnivanja, sa 10.000 posjetilaca u 2016. na procijenjenih 245.000 u 2024.

== Također pogledajte ==
* [[Bosanske piramide|Tvrdnje o Bosanskoj piramidi]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://parkravne2.com Službena stranica parka]
* {{commonscat|Park Ravne 2 (Visoko)}}

[[Kategorija:Parkovi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Turizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Visoko]]
[[Kategorija:Kultura u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>6sd6fnk7hkqf347gdwwmgjvekdf59qc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>SSD</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453804</id>
    <revision>
      <id>3915715</id>
      <parentid>3872972</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:05:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4198" sha1="gbltvq9xorvxyjyh3qolquqszt33dag" xml:space="preserve">{{Infokutija hardver
| ime        = Solid State Drive
| slika       = 2015 Dysk SSD Silicon Power 60GB (01).jpg
| opis_slike     = SSD Silicon Power S60 60GB
| datum =  
| izumitelj =  
| kon1       = [[Matična ploča|Matičnu ploču]]
| preko1_1 = [[SATA]], [[PCI Express]], mSATA, [[M.2]] utora
| ime-klase  =  
| klasa1      =  
| proizv1      =  
}}
[[Datoteka:SSD_Samsung_960_PRO_512GB_-_front_and_back_-_2018-05-27.jpg|mini|512GB Samsung 960 PRO NVMe M.2 SSD]]
'''SSD''' (skraćenica od {{Jez-en|Solid-state drive}}; u prevodu '''pogon čvrstog stanja''') jest vrsta uređaja za pohranu koja koristi [[Permanentna memorija|permanentnu memoriju]]. Ovakva vrsta uređaja koristi skup [[Integralno kolo|integralnih kola]] kako bi trajno pohranjivao podatke.

SSD uređaji nemaju pokretne mehaničke komponente. Ovo ih razlikuje od konvencionalnih elektromehaničkih pogona kao što su [[tvrdi disk]]ovi ili [[Flopi disk|floppy diskovi]], koji sadrže rotirajuće diskove i pokretne glave za čitanje i pisanje.&lt;ref name=&quot;STEC&quot;&gt;[[STEC, Inc.|STEC]].&quot;[http://www.stec-inc.com/downloads/whitepapers/Performance_Power_Advantages.pdf SSD Power Savings Render Significant Reduction to TCO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120905051209/http://stec-inc.com/downloads/whitepapers/Performance_Power_Advantages.pdf|date=5 Septembar 2012}} .&quot; Retrieved October 25, 2010.&lt;/ref&gt; Iako se SSD često naziva diskom, fizički on nema disk u sebi. U poređenju sa elektromehaničkim pogonima, otporniji su na fizički udar, rade tiho i imaju brže vrijeme pristupa i nižu latenciju.&lt;ref name=&quot;dell-study&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.dell.com/downloads/global/products/pvaul/en/ssd_vs_hdd_price_and_performance_study.pdf|title=SSD vs HDD Price and Performance Study, a Dell technical white paper|last=Vamsee Kasavajhala|first=|date=maj 2011|website=|publisher=Dell PowerVault Technical Marketing|archive-url=https://web.archive.org/web/20120512140220/http://www.dell.com/downloads/global/products/pvaul/en/ssd_vs_hdd_price_and_performance_study.pdf|archive-date=12. 5. 2012|url-status=dead|access-date=15. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;

Većina koristi 3D TLC [[Flash memorija|NAND flash memoriju]]. NAND je trajna memorija, koja zadržava podatke i kada je uređaj nema strujnog napajanja.

Uređaji bazirani na NAND Flash memoriji čuvaju podatke u električnom naboju, koji polako curi tokom vremena. Ovo dovodi do istrošenosti uređaja pa počinju gubiti podatke obično nakon jedne (ako su pohranjeni na 30&amp;nbsp;°C) do dvije godine (na 25&amp;nbsp;°C) u skladištu.&lt;ref name=&quot;Archived copy&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.anandtech.com/show/9248/the-truth-about-ssd-data-retention|title=Archived copy|archive-url=https://web.archive.org/web/20170318101142/http://www.anandtech.com/show/9248/the-truth-about-ssd-data-retention|archive-date=18. 3. 2017|url-status=dead|access-date=5. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Stoga, SSD diskovi nisu pogodni za arhivsko skladištenje. Jedan izuzetak od ovog pravila su uređaji zasnovani na 3D XPoint memoriji (koju prodaje [[Intel]] pod brendom Optane), koja ne pohranjuje podatke električnim nabojem, već promjenom [[Električni otpor|električnog otpora]] ćelija.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dalje čitanje ==

* [https://arstechnica.com/information-technology/2012/06/inside-the-ssd-revolution-how-solid-state-disks-really-work/ &quot;Solid-state revolution: in-depth on how SSDs really work&quot;]. Lee Hutchinson. Ars Technica. June 4, 2012.
* Mai Zheng, Joseph Tucek, Feng Qin, Mark Lillibridge, &quot;[http://www.cse.ohio-state.edu/~qin/pub-papers/SSDFault-FAST13.pdf Understanding the Robustness of SSDs under Power Fault] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130409143645/http://www.cse.ohio-state.edu/~qin/pub-papers/SSDFault-FAST13.pdf |date=9. 4. 2013 }}&quot;, FAST'13
* Cheng Li, Philip Shilane, Fred Douglis, Hyong Shim, Stephen Smaldone, Grant Wallace, &quot;[https://www.usenix.org/system/files/conference/atc14/atc14-paper-li_cheng_nitro.pdf Nitro: A Capacity-Optimized SSD Cache for Primary Storage]&quot;, USENIX ATC'14

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=68710 SSD] na [[Hrvatska enciklopedija|Hrvatskoj enciklopediji]]

[[Kategorija:Hardver]]</text>
      <sha1>gbltvq9xorvxyjyh3qolquqszt33dag</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rododendron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>455641</id>
    <revision>
      <id>3915706</id>
      <parentid>3902586</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:38:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33678" sha1="5xcchw9u0mq59yddpy7itg0l81v2soz" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|boja=lightgreen
|naziv=Rododendron&lt;br/&gt; (''Rhododendron'')
| slika =Alpenroos.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis =''[[Rhododendron ferrugineum]]''
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Ericales]]
| familia = ''[[Ericaceae]]''
| genus = ''Hippocastaneus''&lt;br/&gt;Rodovi:
* ''[[Rhododendron subg. Azaleastrum]]''
* ''[[Rhododendron subg. Choniastrum]]''
* ''[[Rhododendron subg. Hymenanthes]]''
* ''[[Rhododendron subg. Rhododendron]]''
* ''[[Rhododendron subg. Therorhodion|Therorhodion]]''
'''Bivši podrodovi''':&lt;br&gt;
* ''Candidastrum''
* ''Mumeazalea''
* ''[[Rhododendron subg. Pentanthera]]''
* ''[[Rhododendron subg. Tsutsusii]]'' 
}}
'''Rododendron''' ({{la|Rhododendron}}) – od [[grčki jezik|grčkih riječi]] ῥόδον / ''rhódon'' = ružičasto + δένδρον / ''déndron'' = drvo&quot; – jest [[rod (biologija)|rod]] od 1.024 [[vrsta (biologija)|vrste]] drvenastih biljaka u porodici ''[[Ericaceae]]'', bilo zimzelenih ili listopadnih, a nalazi se uglavnom u [[Azija|Aziji]], iako je rasprostranjen i u visoravnima [[Apalači|Apalača]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. To je [[nacionalni cvijet]] [[Nepal]]a, kao i [[cvijet]] [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznih država]] [[Zapadna Virginia]] i [[Washington (savezna država)|Washington]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] te [[Sikkim]]a i [[Uttarakhand]]a u [[Indija|Indiji]]. Većina vrsta ima jarko obojene cvjetove, koji cvjetaju od kasne zime do početka ljeta.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Botanica: The Illustrated A-Z Of Over 10,000 Garden Plants and How to Cultivate Them |editor-last1=Turner Jr. |editor-first1=R.J. |last-author-amp=yes |editor-last2=Wasson |editor-first2=Ernie |date=1997 |page=742}}&lt;/ref&gt;

Rod [[Azalea]] sačinjavaju dva podroda rododendrona. Razlikuju se od &quot;pravih&quot; rododendrona po tome što imaju samo pet [[antera]] u [[cvijet]]u.

==Opis==
Rododendron je rod [[grm]]ova i malih, a (rijetko) velikih [[stablo|stabala]], najmanjih vrsta koje narastu 10–100&amp;nbsp;cm, a na viši je [[Rhododendron protistum|''R. protistum'' var. ''giganteum'']], za koga je prijavljena visina od 30 m.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.globaltrees.org/tp_bigtree.htm |title= Big Tree Rhododendron |website= Global Trees Campaign |access-date= 19. 9. 2019 |archive-date= 6. 1. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240106130953/https://www.globaltrees.org/tp_bigtree.htm |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.rhododendron-azalee.fr/classification_gb/fiches/protistum_giganteum.shtml |title=''Rhododendron protistum'' var. ''giganteum'' |last= Colombel |first=Marc}}&lt;/ref&gt; [[List]]ovi su spiralno raspoređeni; veličina im može varirati u rasponu od 1 do 2&amp;nbsp;cm do više od 50&amp;nbsp;cm, izuzetno i 100&amp;nbsp;cm ([[Rhododendron sinogrande|''R. sinogrande'']]). Mogu biti i zimzeleni i listopadni. Kod nekih vrsta donja strana listova prekrivena je ljuskama (lepidote) ili dlačicama (indumentum). Neke od najpoznatijih vrsta upadljive su po brojnim grozdovima velikih cvjetova. Postoje alpske vrste sa sitnim cvjetovima i sitnim lišćem, te tropske vrste poput onih iz [[Sekcija (botanika) sekcije]] ''[[Rhododendron sekta. Vireya]]'' koje često rastu kao [[epifita|epifite]]. Vrste ovog roda mogu biti dio kompleksa žbunja u [[hrast]]ovim [[šuma]]ma na istoku Sjeverne Amerike.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dcr.virginia.gov/natural_heritage/natural_communities/ncintro.shtml |title= Introduction |website= www.dcr.virginia.gov}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Schafale, M. P. and A. S. Weakley. 1990. ''Classification of the natural communities of North Carolina: third approximation''. North Carolina Natural Heritage Program, North Carolina Division of Parks and Recreation.&lt;/ref&gt;

Često su podijeljeni na osnovu prisutnosti ili odsutnosti ljuskica na aksiksalnoj (pazušnoj, donjoj) površini listova ([[lepidote]] ili elepidote). Ove ljuskice, jedinstvene za podrod ''Rhododendro '', modificirane su dlačice koje se sastoje od poligonoidne skale pričvršćene stabljikom. Rododendroni su osobeni i po tome što imaju [[cvasti]] s oskudnim (suhim) [[pupoljak|perulama]], a [[hromosomski broj]] jest n = 13. [[Plod]] koji je pregrađenu [[Kapsula (botanika)|kapsula]], a [[plodnica (botanika)|plodnica]] je nadrasla (ili gotovo tako), [[prašnik|prašnici]] nemaju dodataka, a [[Aglutinacija (biologija)|aglutinat]] je skupljen [[polen]].

==Taksonomija==
{{stack begin}}
[[Datoteka:Rhododendron wardii var puralbum.jpg|thumb|right|''Rhododendron wardii'' var. ''puralbum'']]
[[Datoteka:Rhododendron＆Vast ocean of clouds、コバノミツバツツジ＆篠山盆地雲海、盃ヶ岳4256293.JPG|thumb|right|Rhododendron u [[Japan]]u]]
[[Datoteka:Garden with Rhododendrons.JPG|thumb|right|Bašta sa visokim rododendronima u [[Lynnwood (Washington)|Lynnwoodu]] ([[Washington (savezna država)|Washington]])]]
[[Datoteka:Manaslu-Circuit Rhododendron Forest.jpg|thumb|right|Šuma rododendrona u [[Nepal]]u]]
[[Datoteka:Rhododendron (গুরাস)02.jpg|thumb|Rhododendron (গুরাস), Sandakphu, Zapadni [[Bengal]], [[Indija]]]]
[[Datoteka:Rhododendron at Fakding, Nepal.jpg|thumb|Rododendroni (Guras ili Buras) na Fakdingu, Nepal]]
[[Datoteka:Azalea -- Rhododendron.jpg|thumb|Azalea, Teksas Gulf Coast]]
{{stack end}}
''Rhododendron'' je najveći rod u porodici ''[[Ericaceae]]'', sa više od 1.024 vrsta,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://events.berkeley.edu/index.php/calendar/sn/bot.html?event_ID=73328 |title=Sorting out the Genus Rhododendron: A Taxonomic Overview of this Large Complex of Species |website=University of California Botanical Garden at Berkeley |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714150332/http://events.berkeley.edu/index.php/calendar/sn/bot.html?event_ID=73328 |archive-date=14. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;(iako se procjene razlikuju po 850-1000), uz raznovrsnu [[morfologija|morfologiju]]. Prema tome, [[taksonomija]] roda bila je historijski kompleksna.

===Filogenetske analize===
{{Cladogram|align=left|title= {{anchor|Clad1}} Kladogram roda ''Rhododendron'' &lt;br&gt;(Goetsch et al., 2005)
|cladogram={{clade| style=400px;
|1={{clade
 |1={{clade
 |1={{clade
  |label1='''A'''
  |1={{clade
   |1=[[Rhododendron subg. Rhododendron|''Rhododendron'']]
   |2=''[[Choniastrum]]''
   }}
  |label2='''B'''
  |2=''[[Hymenanthes]]''
  }}
 |label2='''C'''
 |2= ''[[Azaleastrum]]''
 }}
 |2= ''Therorhodion''
 }}
}}
}}
Početak ere molekularne analize, a ne opisne karakterizacije, može se datirati radovima Kurashigea (1988) i Krona (1997) koji su koristili [[Maturaza K|matK]] za [[sekvenciranje]]. Kasnije su Gaoet al. (2002) koristili sekcence [[Interni transkribirani spejser|ITS-a]] do [[kladistika|kladističke]] analize. Potvrdili su da je rod ''Rhododendron'' monofiletski, s podrodom ''Therorhodion'' u baznom položaju, u skladu s matK studijama. Nakon objavljivanja studija Goetsch-a et al. (2005) sa [[RPB2]], počelo je neprekidno preusmjeravanje vrsta i skupina unutar roda, temeljeno na evolucijskim odnosima. Njihov rad je više podržavao Sleumer-ov originalni sistem od kasnijih modifikacija koje su uveli Chamberlain et al.&lt;ref name=FSRS&gt;{{cite web |last=Goetsch |first=Loretta A.|last2=Eckert |first2=Andrew J. |last3=Hall |first3=Benjamin D. |date=2005 |url=http://www.flounder.ca/FraserSouth/Goetsch-Eckert-Hall.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20130227185832/http://www.flounder.ca/FraserSouth/Goetsch-Eckert-Hall.asp |archive-date=27. 2. 2013 |website=Fraser South Rhododendron Society |title=Excerpts from and comments on a paper published by: Loretta Goetsch, Andrew Eckert and Benjamin Hall, University of Washington}} 2005 Annual ARS Convention&lt;/ref&gt;

Glavni nalaz Goetscha i njegovih kolega bio je da su sve ispitivane vrste (osim ''[[Rhododendron camtschaticum]]'', podrod ''Therorhodion'') formirale tri glavna [[kladus]]a, koje su označile A, B i C, s podrodovima ''Rhododendron'' i ''Hymenanthes'' u kladusima A i B koje su [[monofiletska evolucija|monofiletske]] grupe. Za razliku od njih, podrodov ''Azaleastrum'' i ''Pentanthera'' bili su [[polifiletska evolucija|polifiletski]], dok se ''R. camtschatica'' javlja kao [[sestrinska vrsta|sestrinska]] svim ostalim rododendronima. Mali polifiletskii podrodovi ''Pentanther '' i ''Azaleastrum'' podijeljeni su u dva [[kladus]]a, a etiri sekcije ''Pentanthera'' između klase B i C, s po dva, dok je &quot;Azaleastrum&quot; imao po jednu sekciju u svakoj od A i C.

Dakle, podrodove ''Azaleastrum'' i ''Pentanthera'' trebalo je rastaviti, a ''Rhododendron'', ''Hymenanthes'' i ''Tsutsusi'' odgovarajuće proširiti. Pored dva odvojena roda, koja su Chamberlain (''[[Ledum]]'',''Tsusiophyllum''), Goetsch et al. uključili u ''Rhododendron'', dodan je ''[[Menziesia]]'' (kladus C). Unatoč stupnju parafilije, podrod ''Rhododendron'' inače je bio netaknut sa svoja tri sekcije, ali su četiri druga podroda eliminirana i jedan novi stvoren, ostavljajući ukupno pet podrodova ukupno, od osam u Chamberlainovoj podjeli. Diskontinuirani podrodovi su ''Pentanthera'', ''Tsutsusi'',''Candidastrum'' i ''Mumeazalea'', dok je novi podrod stvoren podizanjem podroda ''Azaleastrum'' sekcije ''Choniastrum'' u podignut na viši rang podroda
Podrod '' Pentanthera '' (listopadne azaleje) sa svoje četiri sekcije rastavljen je eliminiranjem dvije sekcije i redistribucijom ostala dva između postojećih podrodova u kladusima B (''Hymenanthes'') i C (''Azaleastrum''), iako je ime zadržano u odjeljku '' Pentanthera '' (14 vrsta) koji je premješten u podgrupu 'Hymenanthes'. Od preostale tri sekcije, monotipska „Viscidula“ je diskontinuirana prelaskom ''[[Rhododendron nipponicum]]'' u ''Tsutsusi'' (C), dok je„ Rhodora “(2 vrste) sama po sebi polifiletska i razbijena je premještanjem ''[[Rhododendron canadense]] '' u sekciju ''Pentanthera'' (B) i ''[[Rhododendron vaseyi]]'' u sekciju 'Sciadorhodion '', koja je tada postala nova sekcija podroda &quot;Azaleastrum&quot; (C).
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:500px;&quot;
|+ &lt;big&gt;Tabela 1.: Taksonomske promjene u rodu ''Rhododendron''&lt;/big&gt;
! style=&quot;border-right:solid black 2px; background: #ccf&quot; colspan=4|Chamberlain (1996)||style=&quot; background: #ccf&quot; colspan=2|Goetsch (2005)
|-
! style=&quot;background:#ccf&quot; |Rod||style=&quot;background:#ccf&quot; |Podrod ||style=&quot;background:#ccf&quot; |Sekcija ||style=&quot;border-right:solid black 2px; background:#ccf&quot; |Vrsta||style=&quot;background:#ccf&quot; |Podrod ||style=&quot;background:#ccf&quot; |Sekcija
|-
| ''Menziesa'' || || ||style=&quot;border-right:solid black 2px&quot;| 9 vrsta||rowspan=4|''Azaleastrum''||rowspan=4|''Sciadorhodion''
|-
| rowspan=10| ''Rhododendron'' || ''Candidastrum'' || ||style=&quot;border-right:solid black 2px&quot;|''R.&amp;nbsp;albiflorum''
|-
| rowspan=5| ''Pentanthera'' || ''Sciadorhodion'' ||style=&quot;border-right:solid black 2px&quot;| 4 vrste
|-
| rowspan=2| ''Rhodora'' ||style=&quot;border-right:solid black 2px&quot;|''R.&amp;nbsp;vaseyi''
|-
| style=&quot;border-right:solid black 2px&quot;|''R.&amp;nbsp;canadense'' ||rowspan=2|''Hymenanthes''||rowspan=2|''Pentanthera''
|-
| ''Pentanthera'' ||style=&quot;border-right:solid black 2px&quot;| 14 vrsta
|-
| ''Viscidula'' ||style=&quot;border-right:solid black 2px&quot;| ''R.&amp;nbsp;nipponicum'' ||rowspan=4|''Azaleastrum''||rowspan=4|''Tsutsusi''
|-
| rowspan=2| ''Tsutsusi'' || ''Brachycalyx'' ||style=&quot;border-right:solid black 2px&quot;| 15 vrsta
|-
| ''Tsutsusi'' ||style=&quot;border-right:solid black 2px&quot;| 65 vrsta
|-
| ''Mumeazalea'' || ||style=&quot;border-right:solid black 2px&quot;|''R.&amp;nbsp;semibarbatum''
|-
| ''Azaleastrum'' || ''Choniastrum'' ||style=&quot;border-right:solid black 2px&quot;| 11 vrsta |
|''Choniastrum''
|}
Naknadna istraživanja podržala su reviziju Goetscha, iako se uglavnom usredotočila na daljnje definiranje filogenije unutar pododjeljka. U 2011.dvije vrste roda ''Diplarche'' dodane su također rodu ''Rhododendron'', ''[[incertae sedis]]''.

===Potpodjela===
Ovaj rod postupno je podijeljen u hijerarhiju podrodova, [[Sekcija (botanika)|sekcija]], [[podsekcija (botanika)|podsekcija]] i [[vrsta]].

====Podrodovi====
Terminologija iz Sleumerovog sistema (1949) često se nalazi u starijoj literaturi, s pet podrodova i sljedeća je:
* Podrod ''Lepidorrhodium'' Koehne: Lepidotes. 3 sekcije
* Podrod ''Eurhododendron'' Maxim.: Elipidotes. 
* Podrod ''Pseudanthodendron'' Sleumer: Listopadne azaleje, 3 sekcije
* Podrod ''Anthodendron'' Rehder &amp; Wilson: Zimzelene azaleje. 3 sekcije
*Podrod ''Azaleastrum'' Planch.: 4 sekcije
* Podrod ''[[Rhododendron subgenus Rhododendron|Rhododendron]]'' L.: Malolisni ili  [[lepidote]] (skle na poleđini listova). 3 sekcije, 462 vrsta, [[tipska vrsta]]: ''[[Rhododendron ferrugineum]]''.
* Podrod ''[[Rhododendron subgenus Hymenanthes|Hymenanthes]]'' (Blume) K.Koch: Velikolisni ili [[elepidote]] (bez skala). 1 sekcija, 224 vrsta, tipska vrsta ''[[Rhododendron degronianum]]''.
*Podrod ''[[Rhododendron subgenus Pentanthera|Pentanthera]]'' (G. Don) Pojarkova: Listopadne azaleje. 4 sekcije, 23 vrste, tip ''[[Rhododendron luteum]]''.
* Podrod ''[[Rhododendron subgenus Tsutsusi|Tsutsusi]]'' (Sweet) Pojarkova: Zimzelene azaleje. 2 sekcije, 80 vrsta, tip ''[[Rhododendron indicum]]''.
* Podrod ''[[Rhododendron subgenus Azaleastrum|Azaleastrum]]'' Planch.: 2 sekcije, 16 vrsta, tip ''[[Rhododendron ovatum]]''.
* Podrod ''Candidastrum'' [[Franch.]] : 1 vrsta, ''[[Rhododendron albiflorum]]''.
* Podrod ''Mumeazalea'' (Sleumer) W.R. Philipson &amp; M.N. Philipson: 1 vrsta, ''[[Rhododendron semibarbatum]]''.
* Podrod ''Therorhodion'' (Maxim.) A. Gray: 2 vrste (''[[Rhododendron camtschaticum]]'', ''[[Rhododendron redowskianun]]'').

Za poređenje sistema Sleumera i Chamberlaina pogledajte Goetsch et al. (2005) Tabela 1.
Ova podjela temeljila se na velikom broju onih za koje se smatralo da su ključna morfološka svojstva. Oni su uključivali položaj pupoljka [[cvast]]i (terminalni ili bočni), bilo da su lipidote ili elepidote, listopadnog lišća i da li je novo lišće dobijeno iz pazuha s prošlogodišnjih izdanaka ili s najnižim ljuskavim lišćem (Tabela 2 .).
[[Datoteka:Rhododendron luteum BotGardBln1105Autumn.JPG|thumb|right|Listopadni ''Rhododendron luteum'']]
[[Datoteka:Rhododendron kaempferi 08.jpg|thumb|Zimzelena azaleja ''Rhododendron kaempferi'']]
[[Datoteka:2014-10-29 13 26 34 Evergreen Rhododendron foliage coloring before being shed in Ewing, New Jersey.JPG|thumb|right|Zimzelena azaleja ([[kultivar]]): boja listova prije listanja]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ &lt;big&gt;Tablela 2.: Morfološka klasifikacija roda ''Rhododendron'' &lt;/big&gt;&lt;br&gt;(Chamberlain 1996)&lt;ref name=Chamberlain/&gt;
! style=&quot;background:#ccf&quot; |Cvjetni pupoljc!!style=&quot;background:#ccf&quot; |Lisne skale !!style=&quot;background:#ccf&quot; |Leaf shoots !!style=&quot;border-right:solid black 2px; background:#ccf&quot; |Leaves !!style=&quot;background:#ccf&quot; |Subgenus !!style=&quot;background:#ccf&quot; |Sekcija
|-
|rowspan=7| Terminal ||colspan=3|Sadašnjost||style=&quot;border-left:solid black 2px&quot;|''[[Rhododendron subgenus Rhododendron|Rhododendron]]'' 
|-
| rowspan=6 |Absent||rowspan=4|Prethodno||style=&quot;border-right:solid black 2px&quot; |Zimzelene||''[[Rhododendron subgenus Hymenanthes|Hymenanthes]]'' 
|-
| rowspan=3 style=&quot;border-right:solid black 2px&quot;|Listopadne||rowspan=3|''[[Rhododendron subgenus Pentanthera|Pentanthera]]'' ||''Pentanthera''
|-
| ''Rhodora''
|-
| ''Viscidula''
|-
|rowspan=2 colspan=2|Lowest leaves|| style=&quot;border-left:solid black 2px&quot;|''Pentanthera''||''Sciadorhodion''
|-
| style=&quot;border-left:solid black 2px&quot;|''[[Rhododendron subgenus Tsutsusi|Tsutsusi]]'' 
|-
|rowspan=4 colspan=3|Lateral|| style=&quot;border-right:solid black 2px&quot;|Zimzrlrnr||''[[Rhododendron subgenus Azaleastrum|Azaleastrum]]''
|-
| rowspan=3 style=&quot;border-right:solid black 2px&quot;|Listopadne||''Candidastrum''
|-
| ''Mumeazalea''
|-
|''Therorhodion''
|}
Prema [[kladistika|kladističkoj analizi]] Goetsch-a i dr. (2005) ova shema je pojednostavljena, zasnovana na otkriću tri glavna [[kladus]]a (A, B, C) kako slijedi.
;Kladus A
* Podrod ''[[Rhododendron subgenus Rhododendron|Rhododendron]]'' L.: Sitnolisne ili [[lepidota|lepidote]] (ljuskice na donjoj strani listova). 3 sekcije, oko 400 vrsta, [[tipska vrsta]]: ''[[Rhododendron ferrugineum]]''.
* Podrod ''[[Rhododendron subgenus Choniastrum|Choniastrum]]'' Franch. : 11 vrta
;Kladus B
* Podrod ''[[Rhododendron subgenus Hymenanthes|Hymenanthes]]'' (Blume) K.Koch: Velikolisne ili [[elepidota|elepidote]] (bez ljuskica), uključujući listopadne azaleje. 2 sekcije, oko 140-225 vrsta, tip ''[[Rhododendron degronianum]]''.
;Kladus C
Podrod ''[[Rhododendron subgenus Azaleastrum|Azaleastrum]]'' Planch.: Zimzelene azalje, 3 sekcije, oko 120 vrsta, tip ''[[Rhododendron ovatum]]''.
[[Sestrinski takson]]
* Podrod ''Therorhodion'' (Maxim.) A. Gray: 2 vrste (''[[Rhododendron camtschaticum]]'', ''[[Rhododendron redowskianun]]'').

==== Sekcije i podsekcije====
Veći podrodovi dalje se dijele na sekcije i podsekcije.&lt;ref name=&quot;ARS1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rhododendron.org/v47n3p139.htm |title=Concerning the Origin and Distribution of Rhododendrons |last=Irving |first=E. |author2=R. Hebda |year=1993 |work=Journal of the American Rhododendron Society |publisher=American Rhododendron Society |access-date=4. 11. 2012}}&lt;/ref&gt; Neki podrodovi sadrže samo jednu sekciju, a neke sekcije samo jednu posekciju. Ovdje je prikazana tradicijska klasifikacija, s brojem vrsta, prema Chamberlainu (1996), ali ova shema je u stalnoj reviziji. Revizije Goetscha et al. (2005) i Cravena et al. (2008), prikazana je u u obliku zagrada. Stariji rangovi poput serija (grupe vrsta) se više ne koriste, ali mogu se naći u literaturi; Američko udruženje za rododendrone i dalje koristi sličan uređaj, nazvan Alijanse.

* Podrod ''Rhododendron'' L. (3 sekcije, 462 vrsta: porastao na 5 sekcija (2008)
** (''Discovereya'' (Sleumer) Argent, izvedena iz '' Vireya'')
** ''[[Pogonathum]]'' Aitch. &amp; Hemsl. (13 vrsta; [[Himalaji]] i susjedne planine)
** (''Pseudovireya'' (C.B.Clarke) Argent, izvedena iz ''Vireya'')
** ''[[Rhododendron (section)|Rhododendron]]'' L. (149 vrsta u 25 podsekcija; umjerene do subarktičke oblasti Sjeverne hemisfere)
** ''[[Rhododendron subgenus Vireya|Vireya]]'' (Blume) Copel.f. (300 vrsta 2 potsekcije; [[tropi]] jugoistočne Azije, Australazija. 
Neko vrieme smatran je zasebnim podrodom .
* Podrod ''[[Hymenanthes]]'' (Blume) K.Koch (1 sekcija, 224 vrste) (''povećan za dvije sekcije'')
** ''Ponticum'' G. Don (24 podsekcije)
** (''[[Pentanthera'' (sekcija)|Pentanthera]] (G. Don) Pojarkova (2 podsekcije) nove sekcije, iz podroda '' Pentanthera'')
* Podrod ''Pentanthera'' (G. Don) Pojarkova (4 sekcije, 23 vrste) (''diskontinuiran'')
** [[Pentanthera (section)|''Pentanthera'']] (G. Don) Pojarkova (2 podsekcije ) (''izdvojean iz podroda Hymenanthes'')
** ''[[Rhodora]]'' (L.) G. Don (2 vrste; ''[[Rhododendron canadense]]'', ''[[Rhododendron vaseyi]]'') (''Diskontinuirana, redistribuirane'')
** ''[[Sciadorhodion]]'' Rehder &amp; Wilson (4 vrste) (''Izdvojene u podrod ''Azaleastrum'')
** ''[[Viscidula]]'' Matsum. &amp; Nakai (1 vrsta; [[Rhododendron nipponicum]]) (''Diskontinuirana, dodana sekciji Tsutsusi, podrod ''Azaleastrum'')
* Podrod ''Tsutsusi'' (Sweet) Pojarkova (2 sekcije, 80 vsta ) (''Diskontinuiran, reduciran sekciju i izdvojen u podrod ''Azaleastrum'')
** ''[[Brachycalyx]]'' Sweet (3 alijanse, 15 vrsta)
** ''[[Tsutsusi]]'' (Sweet) Pojarkova (65 vrsta)
* Podrod ''Azaleastrum'' Planch. (2 sekcije, 16 vrsta) (''Povećan za tri sekcije'')
** ''Azaleastrum'' Planch. (5 vrsta)
** (''Choniastrum'' Franch. (11 vrsta) (''Podignut na rsng podroda''))
** (''[[Sciadorhodion]]'' Rehder &amp; Wilson (4 vrste) (Izmješten iz podroda '' Pentanthera''))
** ''(Tsutsusi (Sweet) Pojarkova (reduciran od podroda)''
* Podrod ''Candidastrum'' Franch. (1 vrsta: ''[[Rhododendron albiflorum]]'') (''Diskontinuiran, izmjšten u sekciju Sciadorhodion, podrod '' Azaleastrum'')
* Podrod ''Mumeazalea'' (Sleumer) W.R. Philipson &amp; M.N. Philipson (1 vrsta: ''[[Rhododendron semibarbatum]]'') (''Diskontinuiran, premješten u sekciju Tsutsusi, podrod ''Azaleastrum'')
* Podrod ''Therorhodion'' A. Gray (2 vrste)
* /''Podrod Choniastrum Franch. (11 vrsta)''/

== Rasprosranjenje i staništa==
[[Datoteka:Rhododendron fallacinum (cropped).jpg|thumb|upright|left|''[[Rhododendron fallacinum]]'', ''[[in situ]]'' na [[Mount Kinabalu]], [[Borneo]]]]
Vrste roda ''Rhododendron'' široko su rasprostranjene između geografskih širina 80° S i 20° J, a nativne biljke su na području od Sjeverne Amerike do [[Evropa|Evrope]], [[Rusija|Rusije]] i [[Azija|Azije]], te od [[Grenland]]a do [[Kvinsland]]a, [[Australija]] i [[Salomonski otoci|Solomonskih otoka]]. Centri [[bioraznolikost|diverziteta]] su [[Himalaji]] [[Malezija]],&lt;ref name=LianMing&gt;{{cite journal |author1=GAO Lian-Ming |author2=LI De-Zhu |author3=ZHANG Chang-Qin |author4=YANG Jun-Bo | year = 2002 | title = Infrageneric and Sectional Relationships in the Genus Rhododendron (Ericaceae) Inferred from ITS Sequence Data | url = http://www.jipb.net/pubsoft/content/2/2316/X010407(PS2).pdf | journal = Am Botanica Sinica | volume = 44 | issue = 11| pages = 1351–1356 }}&lt;/ref&gt; s najvećom raznolikošću vrsta u kinesko-himalajskoj regiji, jugozapadnoj Kini i sjeveru [[Burma|Mjanmara]], od [[Himachal Pradesh]]a, [[Uttarakhand]]a, [[Nepal]]a, [[Sikkim]]a, [[Nagaland]]a, sjeverozapadno [[Yunnan]]a, zapadno [[Sichuan]]a i jugoistočno [[Tibet]]a. Druga značajna područja raznolikosti nalaze se u planinama [[Koreja|Koreje]], [[Japan]]a i [[Tajvan]]a. Više od 90% rododendrona (po Chamberlainu) pripadaju azijskim podrodovima ''Rhododendron'', ''Hymenanthes'' i sekciji ''Tsutsusi''. Od prve dvije od tih, vrste se pretežno nalaze na području Himalaja i jugozapadne Kine (sino-himalajska regija).

Oko 300 vrsta [[tropi|tropskih]] vrsta unutar rododendronske sekcije Vireya naseljava [[Malajski arhipelag]], od njihovog pretpostavljenog jugoistočnog azijskog porijekla do Sjeverne Australije, s 55 poznatih vrsta na [[Borneo|Borneu]] i 164 na [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]]. Vrste u Novoj Gvineji su autohtone za [[subalpska zona|subalpskimm]] vlažnim [[travnjak|travnjacima]], na oko 3.000 metara nadmorske visine u Središnjem gorju. Podrodovi ''Rhododendron'' i ''Hymenanthes'', zajedno sa sekcijom ''Pentanther'' iz podroda ''Pentanthera'' u manjem stepenu su takođe su zastupljeni u planinskim predjelima Sjeverne Amerike i [[Evroazija|Zapadne Evroazije]]. Podrod ''Tsutsusi'' nalazi se u primorskim regijama [[Azija|Istočne Azije]] ([[Japan]], [[Koreja]], [[Tajvan]], [[kina|Istočna Kina]]), ali ne u Sjevernoj Americi ili Evroaziji.

==Ekologija==
=== Invazivne vrste ===
''[[Rhododendron ponticum]]'' postao je invazivna vrsta u [[Republika Irska|Irskoj]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.irishcentral.com/news/Dramatic-rescue-of-couple-trapped-in-rhododendron-forest.html |title=Dramatic rescue of couple trapped in rhododendron forest |website=Irish Central |date=18. 7. 2014 |last=Bramhill |first=Nick}}&lt;/ref&gt; i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/science/2017/apr/16/rhododendron-ponticum-thug-invasive-out-of-control-plantwatch |title=A spectacular thug is out of control |website=The Guardian |date=16. 4. 2017 |last=Simons |first=Paul |access-date=2. 10. 2017}}&lt;/ref&gt; To je [[unesena vrsta]], koja se širi u šumskim područjima i zamjenjuje prirodne bilje naseljenike. ''R. ponticum'' je teško iskorijeniti, jer njegovo korijenje može stvoriti nove izdanke.

===Insekti===
Brojni insekti ili napadaju rododendrone ili će ih oportunistički napasti. Rododendronski sakupljači i razne [[weevil]] glavne su štetočine rododendrona, a mnoge [[gusjenice]] će ih poželjno pojesti.
'Rododendronske vrste, [[larve]] ([[gusjenice]]) nekih [[leptir]]a i [[moljac]]a koriste kao prehrambene biljke; pogledajte: Popis ''Lepidopter''a koje se hrane rododendronima.

==Upotreba==
===Farmakologija===
Neke vrste rododendrona odavno se koriste u tradicijskoj medicini.&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Popescu | first1 = R | last2 = Kopp | first2 = B | date = maj 2013 | title = The genus Rhododendron: an ethnopharmacological and toxicological review | url = | journal = J Ethnopharmacol | volume = 147 | issue = 1| pages = 42–62 | doi = 10.1016/j.jep.2013.02.022 | pmid = 23454683 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Bhattacharyya |first1=Debjyoti |url=http://www.inflibnet.ac.in/ojs/index.php/AUJSAT/article/viewFile/520/491 |title=''Rhododendron'' Species and Their Uses with Special Reference to Himalayas - A Review |journal=Assam University Journal of Science &amp; Technology: Biological and Environmental Sciences |volume=7 |issue=1 |pages=161–167 |date=2011 |issn=0975-2773 |access-date=20. 9. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130528004541/http://www.inflibnet.ac.in/ojs/index.php/AUJSAT/article/viewFile/520/491 |archive-date=28. 5. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Studije na životinjama i ''[[in vitro]]'' utvrdile su moguće protivupalne i hepatoprotektivne aktivnosti koje mogu biti posljedica antioksidativnih efekata [[flavonoid]]a ili drugih [[fenol| fenolnih jedinjenja]] i [[saponin]]a koje biljke sadrže.&lt;ref name=aafr&gt;{{cite journal
 | last = Agarwal
 | first = S.S.
 |author2=Sharma Kalpana
  | title = Anti-inflammatory activity of flowers of ''Rhododendron arboreum'' (SMITH) in rat's hind paw oedema induced by various phlogistic agents
 | journal = Indian Journal of Pharmacology
 | volume = 20
 | issue = 2
 | pages = 86–89
 | year = 1988
 | url = http://www.ijp-online.com/article.asp?issn=0253-7613;year=1988;volume=20;issue=2;spage=86;epage=89;aulast=Agarwal;type=0
}}&lt;/ref&gt; Xiong et al. otkrili su da [[korijen]] biljke može smanjiti aktivnost [[NF-κB]] kod [[pacov]]a.&lt;ref name=erra&gt;{{cite journal | doi = 10.1016/S1007-4376(09)60031-9 | title = The effect of root of rhododendron on the activation of NF-κB in a chronic glomerulonephritis rat model |date=januar 2009 | last1 = Xiong | first1 = Jing | last2 = Zhu | first2 = Zhonghua | last3 = Liu | first3 = Jianshe | last4 = Wang | first4 = Yang | journal = Journal of Nanjing Medical University | volume = 23 |issue=1 | pages = 73–78}}&lt;/ref&gt;

===Toksikologija===
Neke vrste rododendrona otrovne su za ispašu životinja zbog [[toksin]]a u [[polen]]u i [[nektar]]u zvanih [[sivanotoksin]]. Poznato je i da se ljudi razbole od jedenja [[med]]a] koji je načinjen od vvjetova rododendrona i azalea. [[Xenophon]] je opisao čudno ponašanje vojnika [[Grkci|Grka]] nakon konzumiranja meda u selu okruženom vrstom ''[[Rhododendron ponticum]]'' tokom tzv. marša ''Deset hiljada“, 401. P.n.e. Izvještavali su da su vojnici [[Pompej]]a pretrpjeli smrtonosne žrtve uslijed konzumiranja meda proizvedenog od „rododendrona“ koji su namjerno ostavili [[Grci|Pontski Grci]], Kasnije je prepoznato da med nastao iz ovih biljaka ima blago [[halucibacija|halucinogeno]] i [[laksativ]]no djelovanje.&lt;ref&gt;{{cite book |chapter-url=https://www.fda.gov/downloads/food/foodsafety/foodborneillness/foodborneillnessfoodbornepathogensnaturaltoxins/badbugbook/ucm297627.pdf |chapter=Grayanotoxins |title=Bad Bug Book, Handbook of Foodborne Pathogenic Microorganisms and Natural Toxins |edition=2nd |publisher=Food and Drug Administration |date=2012 |access-date=3. 10. 2017 |archive-date=31. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190331021409/https://www.fda.gov/downloads/food/foodsafety/foodborneillness/foodborneillnessfoodbornepathogensnaturaltoxins/badbugbook/ucm297627.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sumnjivi rododendroni su ''[[Rhododendron ponticum]]'' i ''[[Rhododendron luteum]]'' (ranije ''Azalea pontica''), oba pronađena u sjevernoj [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Jedanaest sličnih slučajeva dokumentovano je u [[Istanbul]]u, [[Turska]] tokom 1980-ih.&lt;ref name=&quot;Poison honey&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1007/BF01973687 |author1=Nurhayat Sütlüpmar |author2=Afife Mat |last-author-amp=yes |author3=Yurdagül Satganoglu |title=Poisoning by toxic honey in Turkey |journal=Archives of Toxicology |volume=67 |issue=2 |pages=148–150 |date=februar 1993 |url=http://www.springerlink.com/content/w322484735r06208/ |pmid=8481104 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Rododendron je izrazito toksičan za konje, pri čemu neke životinje umiru u roku od nekoliko sati od gutanja biljke, mada je većina konja sklona izbjegavanju, ukoliko imaju pristup dobroj hrani. Efekti '' R. ponticum '' spomenuti su i u filmu iz 2009 ([[Sherlock Holmes]] predložio je način za lažno pogubljenje).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aschoonerofscience.com/?p=932 |title=Rhododendron Poison – Truth behind the science of Sherlock Holmes |author=Captain Skellett |publisher=A Schooner of Science |date=27. 12. 2009 |access-date=26. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;

==Vanjski linkovi==
{{Commons|Rhododendron}}
* [http://www.rhodyman.net/rhodyhis.html History of Rhododendron Discovery &amp; Culture]
* [https://web.archive.org/web/20090606220644/http://www.lahana.org/blog/Rhododendrons.htm Rhododendrons from Turkey, Anatolia]
* [http://www.rhododendron.dk/alfabet.html Danish Genebank Rhododendron]
* [http://www.lwk-niedersachsen.de/index.cfm/action/rhodo.html?lang=gb German Genebank Rhododendron] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120315181800/http://www.lwk-niedersachsen.de/index.cfm/action/rhodo.html?lang=gb |date=15. 3. 2012 }}
* [http://www.countrysideinfo.co.uk/rhododen.htm Description of damage caused by Rhododendrons in the UK]
* [http://www.wfu.edu/~kronka/kakbek/rhododendrons.html Information on rhododendrons at the Ericaceae web pages of Dr. Kron at Wake Forest University.]
* [http://www.vireya.net/ Information on Vireyas]
* [https://web.archive.org/web/20181215224227/http://www.hirsutum.info/ Information+photos of hybrids and species]
* [http://www.rhodophiles.com/ Information on Rhododendrons by Marc Colombel, founder of the Société Bretonne du Rhododendron.]
* [http://rhodyman.net/rahome.html Extensive information on rhododendron species: the history of their discovery, botanical details, toxicity, classification, cultural conditions, care for common problems, and suggestions for companion plants by Steve Henning.]
* [https://web.archive.org/web/20090130005655/http://www.rhodo.citymax.com/page/page/627471.htm History of Rhododendrons]
* [http://www.rododendron.cz/fotogalerie-rododendronu/pruhonicky-park-2011/ Rhododendron in botanical garden Pruhonice-Czech republic ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171007024344/http://www.rododendron.cz/fotogalerie-rododendronu/pruhonicky-park-2011/ |date=7. 10. 2017 }}

===Baze podataka===
* [[USDA]] Plants Database: [http://plants.usda.gov/core/profile?symbol=RHODO ''Rhododendron''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200726093702/https://plants.usda.gov/core/profile?symbol=RHODO |date=26. 7. 2020 }}
* [[ITIS]] Report: [https://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&amp;search_value=23700 ''Rhododendron'']
* [http://www.efloras.org/index.aspx ''eFloras.org'']
** [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&amp;taxon_id=128386 Flora of North America: Rhododendron]
** [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&amp;taxon_id=128386 Flora of China: Rhododendron]
** [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=110&amp;taxon_id=128386 Annotated Checklist of the Flowering Plants of Nepal: Rhododendron]

===Rododendronska udruženja===
* [http://rhododendron.org/ American Rhododendron Society]
** [http://scholar.lib.vt.edu/ejournals/JARS/#qbars The Quarterly Bulletin of the American Rhododendron Society 1947-1981]
** [http://scholar.lib.vt.edu/ejournals/JARS/#jars Journal of the American Rhododendron Society (JARS) 1982-]
** {{cite web|url=http://www.rhododendron.org/taxonomictree.asp|title=Genus Rhododendron Taxonomic Tree|work=American Rhododendron Society|ref=ARS2}} Information Source: {{cite book |first1=Peter A. |last1=Cox |last-author-amp=yes |first2=Kenneth N. E. |last2=Cox |title=The Encyclopedia of Rhododendron Species |url=https://archive.org/details/encyclopediaofrh0000coxp_j3y0 |publisher=Glendoick Publishing |date=1997 |isbn=978-0-9530533-0-8}}.
* [http://www.rhodogroup-rhs.org/ The Rhododendron, Camellia &amp; Magnolia Group of the Royal Horticultural Society]
* [http://www.rhodygarden.org/ Rhododendron Species Foundation and Botanical Garden]
* [https://web.archive.org/web/20060408075911/http://honeybee.helsinki.fi/users/avainola/rhodo/club.htm Société Finlandaise du Rhododendron]
* [http://www.rhododendron.com.au Australian Rhododendron Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210805131028/https://rhododendron.com.au/ |date=5. 8. 2021 }}
* [https://web.archive.org/web/20151105130749/http://www.rhodo.org/start.php?lang=gb German Rhododendron Society]
* [http://www.rhododendron.org.nz/ New Zealand Rhododendron Association]
* [http://www.rhododendron.dk/ Danish Rhododendron Society]
* [http://frasersouthrhodos.ca/ Fraser South Rhododendron Society]

===Botanički vrtovi===
* [http://www.rbge.org.uk/the-gardens/rhododendrons Royal Botanic Garden Edinburgh: Rhododendrons at the four Gardens] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180529031923/http://www.rbge.org.uk/the-gardens/rhododendrons |date=29. 5. 2018 }}
* [http://parkweb.vic.gov.au/explore/parks/national-rhododendron-garden National Rhododendron Gardens Melbourne Australia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190304151904/https://parkweb.vic.gov.au/explore/parks/national-rhododendron-garden |date=4. 3. 2019 }}

[[Kategorija:Rhododendron| ]]
[[Kategorija:Ericaceae]]
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]
[[Kategorija:Otrovne biljke]]
[[Kategorija:Nacionalni simboli]]
[[Kategorija:Žbunovi]]
[[Kategorija:Neurotoksini]]</text>
      <sha1>5xcchw9u0mq59yddpy7itg0l81v2soz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rotifera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>459480</id>
    <revision>
      <id>3915709</id>
      <parentid>3907162</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:01:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21853" sha1="ru17gxdinszuti7hm9nsiygfj19owah" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja = pink
| naziv = Rotifera&lt;br&gt; (Koljeno rotifera ili kolnjaci)&lt;br&gt;Vremenski raspon:&lt;br&gt; [[eocen]], prije 56 miliona godina – [[holocen|Sadašnjost]]
| slika =Rotifera (Genusː Philodina) - 40X view.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Mikroskopski izgled rotifera
| regnum = [[Animalia]]
| superphylum = [[Platyzoa]] 
| phylum = '''Rotifera'''
| phylum_autorstvo = &lt;small&gt;[[Georges Cuvier|Cuvier]], 1798.&lt;/small&gt;
&lt;br&gt;[[Razred (biologija)|Razredi]]&lt;br&gt;
*[[Digononta]]
* [[Eurotatoria]]
** [[Bdelloidea]]
** [[Monogononta]]
* [[Pararotatoria]]
** [[Seisonidae]]
}}
'''Rotifera''' ([[Latinski|lat.]] ''rota'' = kolo +  ''-fer'' = nosač), obično nazivane '''životinje s kolima''' ili  '''kolnjaci''' ili  '''kolaste životinjice''',&lt;ref name=&quot;Howey&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.microscopy-uk.org.uk/mag/indexmag.html?http://www.microscopy-uk.org.uk/mag/artnov99/rotih.html|title=Welcome to the Wonderfully Weird World of Rotifers|last=Howey|first=Richard L.|year=1999|publisher=Micscape Magazine|access-date=19. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; čine [[koljeno (biologija)|koljeno]] '''Rotifera''', [[bosanski]] obično '''rotifere'''. To su  organizmi, [[beskičmenjaci]], [[Pseudocelomata]] mikroskopseke ili submikroskopskih dimenzija.

Prvi ih je opisao [[John Harris]], 1696., a ostale oblike [[Antonie van Leeuwenhoek]], 1703.&lt;ref name=&quot;cambridge1896&quot;&gt;{{cite book | title = The Cambridge Natural History |author1=Harmer, Sidney Frederic  |author2=Shipley, Arthur Everett  |lastauthoramp=yes | year = 1896 | publisher = The Macmillan company | url = https://books.google.com/books?id=bvoEAAAAYAAJ&amp;pg=PA197&amp;lpg=PA197&amp;dq=%22john+harris%22+rotifer | pages = 197 | access-date = 25. 7. 2008}}&lt;/ref&gt; Većina  rotifera le dugs od  0.1–0.5&amp;nbsp;mm, iako se njihova veličina može kretati od 50&amp;nbsp;µm do preko 2&amp;nbsp;mm,&lt;ref name=&quot;Howey&quot;/&gt; i uobičajene su u [[slatka voda|slatkovodnom]] okruženju širom svijeta s nekoliko  vrsta u [[More|slanim vodama]].

Neke rotifere su slobodnoplivajuće [[plankton]]ske, drugi se kreću vrpcom duž supstrata, a neki su [[Sesilnost (zoologija)|sesilne]], koji žive unutar cijevi ili želatinozni organizmi koji su pričvršćeni na supstrat. Postoji oko 25 kolonijalnih vrsta (npr. ''[[Sinantherina semibullata]]''), bilo sjedeće ili planktonske. Rotiferi su važan dio slatke vode [[zooplankton]]a, glavni su izvor hrane i sa mnogim vrstama također doprinose razgradnji organske tvari u tlu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.freshwaterlife.org/servlet/CDSServlet?status=ND01MDU3JmN0bl9pbmZvX3ZpZXdfc2l6ZT1jdG5faW5mb192aWV3X2Z1bGwmNj1lbiYzMz0qJjM3PWtvcw~~|archive-url=https://archive.today/20120801144708/http://www.freshwaterlife.org/servlet/CDSServlet?status=ND01MDU3JmN0bl9pbmZvX3ZpZXdfc2l6ZT1jdG5faW5mb192aWV3X2Z1bGwmNj1lbiYzMz0qJjM3PWtvcw~~|url-status=dead|archive-date=1. 8. 2012|title=Rotifers|work=Freshwater Life |access-date=19. 2. 2010}}&lt;/ref&gt; Većina vrsta  je [[kosmopolitska distribucija|kosmopolitska]], ali postoje i neke [[endem]]ske vrste, poput ''[[Cephalodella vittata]]''  u [[Bajkalsko jezero|Bajkalskom jezeru]].&lt;ref&gt;Hendrik Segers (2007). Annotated checklist of the rotifers (Phylum Rotifera), with notes on nomenclature, taxonomy&lt;/ref&gt; No, nedavni dokazi putem [[barkodiranje DNK|barkodiranja]] sugeriraju da su neke 'kosmopolitske' vrste, poput ''[[Brachionus plicatilis]]'', ''[[Brachionus calyciflorus]]'', ''[[Lecane bulla]]'', između ostalih, zapravo su [[kompleks vrsta]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = Speciation in ancient cryptic species complexes: evidence from the molecular phylogeny of ''Brachionus plicatilis'' (Rotifera)|url = https://archive.org/details/sim_evolution_2002-07_56_7/page/1431|journal = Evolution; International Journal of Organic Evolution|date = juli 2002|issn = 0014-3820|pmid = 12206243|pages = 1431–1444|volume = 56|issue = 7|first = Africa|last = Gómez|first2 = Manuel|last2 = Serra|first3 = Gary R.|last3 = Carvalho|first4 = David H.|last4 = Lunt|doi=10.1111/j.0014-3820.2002.tb01455.x}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dec 2011 4th Internat. Barcode of Life conference, University of Adelaide&lt;/ref&gt;
U nekim novijim tretmanima, rotiere se postavljaju s [[Acanthocepha]]  u većem [[kladus]]u zvanom '''Syndermata'''.

==Anatomija==
{{Multiple image
| direction = vertical
| align = left
| width = 220
| header = Kolonija rotifera
| image1 = 20100708 colonial rotifer Conochilius.JPG
| caption1 = Kolonijalne rotifere, prvobitno identificirane kao ''[[Conochilus]]'' iz jezera Pontchartrain, [[Louisiana]].
| image2 = Sinantheria-socialis.jpg
| caption2 = Kolonija ''[[Sinantheria socialis]]'' na listu ''[[Elodea densa]]'' iz Sjevernog njemačkog jezera (na jedinkama uočava se srcolika krunica).
}}
Građa rotifera je vrlo različita, ali se ugrubo na tijelu mogu uočiti tri dijela, pri čemu vrste koje žive na biljkama potsjećaju na crve, a vrste u vodi su kesaste.
* '''Glava s rotatornim organom'''  pokazuje da se rotatorni organ sastoji od dva vijenca treplji koje su gotovo neprekidno u pokretu i zbog toga liče kola koja se okreću. Na taj način  istovremeno izazivaju strujanje vode s hranjivim česticama. Rotiferei mogu uvući ili izvući rotatorni organ.
* '''Trup''' je u sredini tijela, obično zaštićen [[hitin]]skim omotačem. Crvolike vrste mogu glavu i stopalo uvući u trup.
* '''Stopalo''' rotifera ima dvije izrasline s dvije [[žlijezda|žlijezde]] koje luče ljepljivu supstancu kojom se životinja može povremeno ili trajno vezati za supstrat.
Zavisno od tjelesne građe, kolnjaci se mogu kretati na više načina: klizanjem, plivanjem, puzanjem (skupljanjem i istezanjem) ili se uz pomoć treplji na roratornom organu. 
Tokom suše, rotifere imaju sposobnost [[anabioza|anabioze]]. Iz tijela izbacuju tjelesnu tečnost i zbiju se u lopticu. U takvom obliku, zvanom i &quot;suha ukočenost&quot;, mogu preživjeti i do četiri godine.
Na trupu ili stopalu mogu ostati pričvršćeni paketi ili pojedinačna [[jaje|jaja]] koja imaju istu sposobnost reagiranja na loše ekološke uvjete  kao i odrasle životinje.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Simpson|first=Michael G.|title=Plant Systematics|year=2011|publisher=Academic Press|isbn=0-08-051404-9|url=https://books.google.com/books?id=Ia2eIPVksMMC|ref=harv}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Dahlgren |first=R.M. |last2=Clifford |first2=H.T. |last3=Yeo |first3=P.F. |title=The families of the monocotyledons |year=1985 |publisher=Springer-Verlag |location=Berlin|url=https://books.google.com/books?id=3iGndTFY0skC|isbn= 978-3-642-64903-5| access-date=10. 2. 2014|ref=harv}}&lt;/ref&gt;

==Ekologija==
Rotiferai su vrlo otporne životinje i mogu preživjeti u vrlo različitim sredinama. Na kopnu, žive na [[stablo|stablima]], u vlažnim [[mahovina]]ma,  kao i u [[pijesak|pijesku]] ili između zrnaca [[tlo|tla]], ali jednako tako nastanjuju i [[more|mora]] i slatkovodne sredine, gdje su važan izvor hrane većim životinjama. Dobro podnose hladnoćeu [[Antarktik]]a i [[Arktik]]a, kao ni visoke temperature [[termalni izvor|termalnih izvora]].
Različiti [[Rod (biologija)|rodovi]] kolnjaka žive ili trajno pričvršćeni na biljkama, slobodno plutaju vodom ili u [[detritus]]u.

==Ishrana==
Većina vrsta hrani se algama ili [[detritus]]om. Neke vrste, pomoću [[cilija|treplji]] i strujom vode uzimaju  [[alge]] ili [[bakterije]]. Međutim, postoje i  grabežljiva rotifere koje u vodenoj strujii love vrlo malehne [[potozoa|jednočelijske životinje]] ili nihove dijelove. Vrsta ''Asplanchna birghtwelli'', velika samo oko 1&amp;nbsp;mm  također je grabljivac, tako što u vodu izlučuje osobit [[peptid]]. Druge vrste imaju drugačije načine lova, a neke [[parazit]]iraju na drugim životinjama.

==Razmnožavanje ==
Rotifere  pojedinih [[Rod (biologija)|rodova]] imaju različite načine razmnožavanja. U povoljnim okolnostima (uglavnom u ljetnim mjesecima) razmnožavaju se nespolno ([[partenogeneza|partenogenezom]]), a kad su uvjeti nepovoljni (uglavnom u jesen), razmnožavanje je spolno.&lt;ref name=&quot;Raven&quot;&gt;{{cite book|author=Raven P. H., Johanson G. B.|year=1999|title=Biology|url=https://archive.org/details/biologyjohn00rave|publisher= WCB/McGraw–Hill, New York}}&lt;/ref&gt;
Očekivani životni vijek pojedinih [[vrsta]]  je različit, a u prosjeku je to oko jedne sedmice.

==Veličina genoma==
Utvrđeno je da veličina genoma vrste ''[[Adineta vaga]]'' iznosi oko 244 Mb.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Flot|first1=Jean-François|last2=Hespeels|first2=Boris|last3=Li|first3=Xiang|last4=Noel|first4=Benjamin|last5=Arkhipova|first5=Irina|last6=Danchin|first6=Etienne G. J.|last7=Hejnol|first7=Andreas|last8=Henrissat|first8=Bernard|last9=Koszul|first9=Romain|last10=Aury|first10=Jean-Marc|last11=Barbe|first11=Valérie|last12=Barthélémy|first12=Roxane-Marie|last13=Bast|first13=Jens|last14=Bazykin|first14=Georgii A.|last15=Chabrol|first15=Olivier|last16=Couloux|first16=Arnaud|last17=Da Rocha|first17=Martine|last18=Da Silva|first18=Corinne|last19=Gladyshev|first19=Eugene|last20=Gouret|first20=Philippe|last21=Hallatschek|first21=Oskar|last22=Hecox-Lea|first22=Bette|last23=Labadie|first23=Karine|last24=Lejeune|first24=Benjamin|last25=Piskurek|first25=Oliver|last26=Poulain|first26=Julie|last27=Rodriguez|first27=Fernando|last28=Ryan|first28=Joseph F.|last29=Vakhrusheva|first29=Olga A.|last30=Wajnberg|first30=Eric|last31=Wirth|first31=Bénédicte|last32=Yushenova|first32=Irina|last33=Kellis|first33=Manolis|last34=Kondrashov|first34=Alexey S.|last35=Mark Welch|first35=David B.|last36=Pontarotti|first36=Pierre|last37=Weissenbach|first37=Jean|last38=Wincker|first38=Patrick|last39=Jaillon|first39=Olivier|last40=Van Doninck|first40=Karine|title=Genomic evidence for ameiotic evolution in the bdelloid rotifer Adineta vaga|journal=Nature|date=21. 7. 2013|volume=500|issue=7463|pages=453–457|doi=10.1038/nature12326|pmid=23873043|bibcode=2013Natur.500..453F|url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01282538/document}}&lt;/ref&gt; Čini se da su genomi monogonota znatno manji od onih kod Bdelloida. Sadržaj nuklearne DNK (2C) u Monogononta u osam različitih vrsta četiri različita roda kretao se gotovo četverostruko, od 0,12 do 0,46 pg..&lt;ref&gt;Stelzer, C.P. (2011). A first assessment of genome size diversity in Monogonont rotifers. Hydrobiologia 662: 77–82 http://www.springerlink.com/content/u6115421878k4425{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Veličina haploidnog,  &quot;1C&quot; genoms vrsta roda  ''[[Brachionus]]'' kreće se u rasponu od  0,056 do 0,416 pg.&lt;ref&gt;Stelzer, C.P., Riss, S., Stadler, P. (2011) Genome size evolution at the speciation level: The cryptic species complex ''Brachionus plicatilis'' (Rotifera) BMC Evolutionary Biology 11: 90.&lt;/ref&gt;

== Taksonomija i imenovanje ==
{{Multiple image
| direction = vertical
| width = 220
| header = Jedinke rotifera
| image1 = Bdelloid Rotifer.jpg
| caption1 = [[Bdelloida|Bdelloidna]] rotifera
| image2 = Mikrofoto.de-Raedertier Ptygura pilula 2.jpg
| caption2 = ''[[Ptygura pilula]]''
| image3 = Mikrofoto.de-Brachionus quadridentatus 6.jpg
| caption3 = ''[[Brachionus quadridentatus]]''
}}
[[John Harris]] prvi je opisao rotifere (posebno [[Bdelloidea|bdeloidnne]]) 1696. godine kao &quot;životinju poput velikog [[magot]]a koja bi se mogla uvući u sfernu figuru, a zatim se ponovo ispružiti; kraj repa se pojavio kliješta poput onih kof [[uholadža|uholadže]]&quot;.&lt;ref name =&quot; cambridge1896 &quot;/&gt; 1702. [[Antonie van Leeuwenhoek]] dao je detaljan opis '' [[Rotaria rotatoria|Rotifer vulgaris]]'' i kasnije opisano '' [[Floscularia ringens|Melicerta ringens]] '' i druge vrste.&lt;ref name=&quot;brit1907&quot;&gt;{{cite book | title = Encyclopædia Britannica | edition = Ninth | year = 1907 | pages = 8 | volume = XXI | author = Bourne, A.G. | editor = Baynes, Spencer and W. Robertson Smith | publisher = The Werner Company | location = Akron, Ohio | url = https://books.google.com/books?id=yAsEAAAAYAAJ&amp;printsec=titlepage#PPA8,M1 | access-date = 27. 7. 2008}}&lt;/ref&gt; Također je bio prvi koji je objavio zapažanja o oživljavanju određenih vrsta nakon sušenja. Ostali  promatrači opisali su druge oblike, ali tek kada je 1838. godine objavljena knjiga [[Christian Gottfried Ehrenberg|Christiana Gottfrieda Ehrenberga]] „Die Infusionsthierchen als vollkommene Organismen“, rotiferi su prepoznati kao [[metazoa|višećelijske životinje]].&lt;ref name=&quot;brit1907&quot;/&gt;
Opisano je oko 2200 [[vrsta]] rotifera. U toku je rasprava o njihovoj  taksonomiji. Jedani ih smještaju  koljeno Rotifera, s tri razreda: [[Seisonidea]], [[Bdelloidea]] i [[Monogononta]].&lt;ref&gt;{{Citation |last=Barnes |first=R.S.K. |last2=Calow |first2=P. |last3=Olive |first3=P.J.W. |last4=Golding |first4=D.W. |last5=Spicer |first5=J.I. |year=2001 |title=The Invertebrates: a synthesis |location=Oxford; Malden, MA |publisher=Blackwell |isbn=978-0-632-04761-1 |lastauthoramp=yes }}&lt;/ref&gt; Najveća skupina je Monogononta, sa oko 1500 vrsta, a slijedi je Bdelloidea, sa oko 350 vrsta. Postoje samo dva poznata roda sa tri vrste Seisonidea.&lt;ref name=&quot;Berkeley&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.ucmp.berkeley.edu/phyla/rotifera/rotifera.html | title = Introduction to the Rotifera | access-date = 27. 7. 2008 | date = 1. 5. 2000 |author1=Baqai, Aisha |author2=Guruswamy, Vivek |author3=Liu, Janie |author4=Rizki, Gizem |last-author-amp=yes | publisher = University of California Museum of Paleontology}}&lt;/ref&gt;

Za [[Acanthocephala]], koje su se prethodno smatrale  zasebnim koljenom, dokazano je da su modificirane rotifere. Tačan odnos prema ostalim članovima koljene još nije riješen.&lt;ref name=&quot;shimek&quot;&gt;{{cite web | url = http://reefkeeping.com/issues/2006-01/rs/index.php | author = Shimek, Ronald | access-date = 27. 7. 2008 | title = Nano-Animals, Part I: Rotifers | publisher = Reefkeeping.com | date = januar 2006 | archive-date = 10. 1. 2006 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060110074116/http://reefkeeping.com/issues/2006-01/rs/index.php | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Jedna od mogućnosti je da su Acanthocephala bliže Bdelloidea i Monogononta nego Seisonidea; odgovarajuća imena i odnosi prikazani su u [[kladogram]]u ispod.
{{clade|style=line-height:100%
|1={{clade
|label1=[[Syndermata]]
|1={{clade
   |1=[[Seisonida]]
   |2={{clade
   |label1=[[Eurotatoria]]
   |1={{clade
   |1=[[Bdelloidea]]
   |2=[[Monogononta]]
  }}
   |2=[[Acanthocephala]]
   }}
 }}
}}
}}
Rotifera su, strogo govoreći, ograničene na Bdelloidea i Monogonontu. Rotifera, Acanthocephala i Seisonida čine [[kladus]] zvani Syndermata.&lt;ref&gt;{{Citation |last=Ruppert |first=Edward E. |last2=Fox |first2=Richard S |last3=Barnes |first3=Robert D. |year=2004 |title=Invertebrate zoology : a functional evolutionary approach |edition=7th |location=Belmont, CA |publisher=Thomson-Brooks/Cole |isbn=978-0-03-025982-1 |lastauthoramp=yes |url-access=registration |url=https://archive.org/details/isbn_9780030259821 }}, p. 788ff. – see particularly p. 804&lt;/ref&gt;

Iako se kolnjaci i danas smatraju koljenom, prema filogenetskim, morfološkim i molekularnobiološkim usporedbama danas ih se više ne smatra prirodnom skupinom ([[monofilija]]) jer se još jedno [[Koljeno (taksonomija)|koljeno]], [[Acanthocephala]], smatra sestrinskom s [[Red (taksonomija)|red]]om [[Bdelloida]] iz koljena kolnjaka&lt;ref&gt;James R. Garey, Thomas J. Near, Michael R. Nonnemacher1, Steven A. Nadler: ''Molecular evidence for Acanthocephala as a subtaxon of Rotifera.'' Journal of Molecular Evolution 43 (3), 1996; Seiten 287–292 ([http://www.springerlink.com/content/25872018183p7t42/ Abstract]{{Mrtav link}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Martín García-Varela, Gerardo Pérez-Ponce de León, Patricia de la Torre, Michael P. Cummings, S.S.S. Sarma, Juan P. Laclette: ''Phylogenetic Relationships of Acanthocephala Based on Analysis of 18S Ribosomal RNA Gene Sequences.'' Journal of Molecular Evolution 50 (6), 2000; Seiten 532–540 ([http://www.springerlink.com/content/gu4ecrw6k6lkddjx/ Abstract]{{Mrtav link}})&lt;/ref&gt;. 
{{div col|3}}
;Koljeno Rotifera

*Razred [[Eurotatoria]]
**Red [[Bdelloidea]]
***Porodica [[Adinetidae]]
****Rod [[Adineta]]
****Rod [[Bradyscela]]
***Porodica [[Habrotrochidae]]
****Rod [[Habrotrocha]]
****Rod [[Otostephanos]]
****Rod [[Scepanotrocha]]
***Porodica [[Philodinavidae]]
****Rod [[Abrochtha]]
****Rod [[Henoceros]]
****Rod [[Philodinavus]]
***Porodica [[Philodinidae]]
****Rod [[Anomopus]]
****Rod [[Ceratotrocha]]
****Rod [[Didymodactylos]]
****Rod [[Dissotrocha]]
****Rod [[Embata]]
****Rod [[Macrotrachela]]
****Rod [[Mniobia]]
****Rod [[Philodina]]
****Rod [[Pleuretra]]
****Rod [[Pseudoembata]]
****Rod [[Rotaria]]
****Rod [[Zelinkiella]]
{{div col end}}
{{div col|2}}
**Red [[Collothecacea]]
***Porodica [[Atrochidae]]
****Rod [[Acyclus]]
****Rod [[Atrochus]]
****Rod [[Cupelopagis]]
***Porodica [[Collothecidae]]
****Rod [[Collotheca]]
****Rod [[Stephanoceros]]
**Red [[Flosculariaceae]]
***Porodica [[Conochilidae]]
****Rod [[Conochilopsis]]
****Rod [[Conochilus]]
***Porodica [[Flosculariidae]]
****Rod [[Beauchampia]]
****Rod [[Floscularia]]
****Rod [[Lacinularia]]
****Rod [[Limnias]]
****Rod [[Octotrocha]]
****Rod [[Pentatrocha]]
****Rod [[Ptygura]]
****Rod [[Sinantherina]]
***Porodica [[Hexarthridae]]
****Rod [[Hexarthra]]
***Porodica [[Testudinellidae]]
****Rod [[Anchitestudinella]]
****Rod [[Pompholyx]]
****Rod [[Testudinella]]
***Porodica [[Trochosphaeridae]]
****Rod [[Filinia]]
****Rod [[Horaella]]
****Rod [[Trochosphaera]]
**Red [[Ploima]]
***Porodica [[Asciaporrectidae]]
****Rod [[Asciaporrecta]]
***Porodica [[Asplanchnidae]]
****Rod [[Asplanchna]]
****Rod [[Asplanchnopus]]
****Rod [[Harringia]]
***Porodica [[Birgeidae]]
****Rod [[Birgea]]
***Porodica [[Brachionidae]]
****Rod [[Anuraeopsis]]
****Rod [[Brachionus]]
****Rod [[Kellicottia]]
****Rod [[Keratella]]
****Rod [[Notholca]]
****Rod [[Plationus]]
****Rod [[Platyias]]
***Porodica [[Clariaidae]]
****Rod [[Claria]]
***Porodica [[Cotylegaleatidae]]
****Rod [[Cotylegaleata]]
***Porodica [[Dicranophoridae]]
****Rod [[Albertia]]
****Rod [[Aspelta]]
****Rod [[Balatro]]
****Rod [[Dicranophoroides]]
****Rod [[Dicranophorus]]
****Rod [[Donneria]]
****Rod [[Dorria]]
****Rod [[Encentrum]]
****Rod [[Erignatha]]
****Rod [[Glaciera]]
****Rod [[Inflatana]]
****Rod [[Kostea]]
****Rod [[Myersinella]]
****Rod [[Paradicranophorus]]
****Rod Parencentrum
****Rod [[Pedipartia]]
****Rod Streptognatha
****Rod [[Wierzejskiella]]
****Rod [[Wigrella]]
***Porodica [[Epiphanidae]]
****Rod [[Cyrtonia]]
****Rod [[Epiphanes]]
****Rod [[Mikrocodides]]
****Rod [[Proalides]]
****Rod [[Rhinoglena]]
***Porodica [[Euchlanidae]]
****Rod [[Beauchampiella]]
****Rod [[Dipleuchlanis]]
****Rod [[Diplois]]
****Rod [[Euchlanis]]
****Rod [[Pseudoeuchlanis]]
****Rod [[Tripleuchlanis]]
***Porodica [[Gastropodidae]]
****Rod [[Ascomorpha]]
****Rod [[Gastropus]]
***Porodica [[Ituridae]]
****Rod [[Itura]]
***Porodica [[Lecanidae]]
****Rod [[Lecane]]
***Porodica [[Lepadellidae]]
****Rod [[Colurella]]
****Rod [[Lepadella]]
****Rod [[Paracolurella]]
****Rod [[Squatinella]]
***Porodica [[Lindiidae]]
****Rod [[Lindia]]
***Porodica [[Microcodidae]]
****Rod [[Microcodon]]
***Porodica [[Mytilinidae]]
****Rod [[Lophocharis]]
****Rod [[Mytilina]]
***Porodica [[Notommatidae]]
****Rod [[Cephalodella]]
****Rod [[Dorystoma]]
****Rod [[Drilophaga]]
****Rod [[Enteroplea]]
****Rod [[Eosphora]]
****Rod [[Eothinia]]
****Rod [[Monommata]]
****Rod [[Notommata]]
****Rod [[Pleurata]]
****Rod [[Pleurotrocha]]
****Rod [[Pleurotrochopsis]]
****Rod [[Pourriotia]]
****Rod [[Pseudoharringia]]
****Rod [[Resticula]]
****Rod [[Rousseletia]]
****Rod [[Sphyrias]]
****Rod [[Taphrocampa]]
****Rod [[Tylotrocha]]
***Porodica [[Proalidae]]
****Rod [[Bryceella]]
****Rod [[Proales]]
****Rod [[Proalinopsis]]
****Rod [[Wulfertia]]
***Porodica [[Scaridiidae]]
****Rod [[Scaridium]]
***Porodica Synchaetidae
****Rod [[Ploesoma]]
****Rod [[Polyarthra]]
****Rod [[Pseudoploesoma]]
****Rod [[Synchaeta]]
***Porodica [[Tetrasiphonidae]]
****Rod [[Tetrasiphon]]
***Porodica [[Trichocercidae]]
****Rod [[Ascomorphella]]
****Rod [[Elosa]]
****Rod [[Trichocerca]]
***Porodica [[Trichotriidae]]
****Rod [[Macrochaetus]]
****Rod [[Trichotria]]
****Rod [[Wolga]]
*'''Razred [[Pararotatoria]]'''
**Red [[Seisonacea]]
***Porodica [[Seisonidae]]
****Rod [[Paraseison]]
****Rod [[Seison]]
{{div col end}}
==Galerija==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Pair of Rotifers, likely Euchlanis, from Northeast US Pond sample.jpg|Par ''[[Lepadella]]'' u bazenu, sjeveroistok [[SAD]]
&lt;/gallery&gt;
==Također pogledajte==
*[[Beskičmenjaci]]

==Reference==
{{refspisak|2 }}

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Rotifera}}
*[http://www.rotifera.hausdernatur.at/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211025204647/http://www.rotifera.hausdernatur.at/ |date=25. 10. 2021 }}
*[http://www.rotifera.hausdernatur.at Rotifer World Catalog, by Jersabek, C.D. &amp; Leitner M.F.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211025204647/http://www.rotifera.hausdernatur.at/ |date=25. 10. 2021 }}
*[http://www.ucmp.berkeley.edu/phyla/rotifera/rotifera.html Introduction to the Rotifera]
*[http://www.micrographia.com/specbiol/rotife/homebdel/bdel0100.htm Rotifers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110316155700/http://www.micrographia.com/specbiol/rotife/homebdel/bdel0100.htm |date=16. 3. 2011 }}
*[http://www.tolweb.org/Rotifera/2480 Tree of Life Web Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514114210/http://tolweb.org/Rotifera/2480 |date=14. 5. 2011 }}
*[http://www.alinweb.com/video/ Rotifer Videos]
*[http://icb.oxfordjournals.org/cgi/content/full/42/3/660 Detailed description of Rotifers]
*[http://www.gutenberg.org/files/35879/35879-h/35879-h.html ''The Rotifers'', by Robert Abernathy, on Project Gutenberg] 
*[http://www.hydro-kosmos.de/mikmak/micro.htm ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210921103543/http://hydro-kosmos.de/mikmak/micro.htm |date=21. 9. 2021 }}
{{životinje}}

[[Kategorija:Platyzoa]]
[[Kategorija:Beskičmenjaci]]
[[Kategorija:Fauna Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>ru17gxdinszuti7hm9nsiygfj19owah</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461426</id>
    <revision>
      <id>3915643</id>
      <parentid>3847745</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:12:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915643</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60831" sha1="sidif45iub21xy54knm4jl4eeyvge41" xml:space="preserve">'''Pandemija koronavirusne bolesti u Bosni i Hercegovini''' dio je svjetske pandemije koronavirusne bolesti 2019 ([[COVID-19]]) kojoj je uzrok virus [[SARS-CoV-2]].
{{Infokutija pandemija
| ime = Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini
| image = 
| spacing =
| foot_montage =
| map1 = COVID-19 Cases in Bosnia and Herzegovina per capita.svg
| legend1 = {{center|Potvrđeni slučajevi koronavirusa (na 100000)}}
| map2 = COVID-19 Outbreak Cases in Bosnia and Herzegovina.svg
| legend2 = {{center|Karta slučajeva s {{color|#c80000|potvrđenim}} općinama}}
| bolest = [[COVID-19]]
| virusni_soj = [[SARS-CoV-2|Teški akutni respiratorni sindrom&lt;br /&gt;koronavirus 2]] (SARS-CoV-2)
| lokacija = [[Bosna i Hercegovina]]
| prvi_slučaj = [[Banja Luka]]
| datum_prvog = 5. mart 2020.
| porijeklo = [[Italija]]&lt;br&gt; [[Njemačka]] &lt;br&gt; [[Srbija]] &lt;br&gt; [[Turska]]
| potvrđenih_slučajeva = 398.668 (1. oktobar 2022)&lt;ref name=&quot;who&quot;&gt;{{Cite web|url=https://covid19.who.int/|title=Bosnia and Herzegovina: WHO Coronavirus Disease (COVID-19) Dashboard With Vaccination Data|website=covid19.who.int|language=en|access-date=1. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
| oporavljeni = 376.654&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.worldometers.info/coronavirus/country/bosnia-and-herzegovina/|title=Bosnia and Herzegovina COVID - Coronavirus Statistics - Worldometer|website=www.worldometers.info|language=en|access-date=1. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
| smrti = 16.136 (1. oktobar 2022)&lt;ref name=&quot;who&quot; /&gt;
| teritorije = 
| sumnjivi_slučajevi = 
| ukupno = 
| veb-sajt ={{Plainlist|
* [https://covid-19.ba/ Federacija BiH]
* [https://koronavirususrpskoj.com/ Republika Srpska]
* [http://www.vlada.bdcentral.net/Publication/NewsCategory/page-1-category-103 Brčko Distrikt]
}}
}}

Prvi slučaj širenja [[Pandemija koronavirusa 2019/2020.|pandemije koronavirusa]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] zabilježen je 5. marta 2020,&lt;ref name=&quot;n1info.1&quot;&gt;{{Cite news|url=http://ba.n1info.com/English/NEWS/a414110/Bosnia-confirms-its-first-case-of-Coronavirus.html|title=Bosnia confirms its first case of coronavirus}}&lt;/ref&gt; kada je osoba iz [[Banja Luka|Banje Luke]] testirana pozitivno na virus SARS-CoV-2 nakon što se vratila iz posjete [[Pandemija koronavirusa u Italiji 2020.|Italiji]]. Prva je Banja Luka postala žarište zaraze s najvećim brojem oboljelih, a ostali oboljeli uglavnom su se vezali za prvog oboljelog pacijenta.

Još jedno žarište razvilo se u [[Konjic]]u 11. marta, kad je na proslavi 70. godišnjice postojanja fabrike [[Igman Konjic|Igman]] održana zabava na kojoj je prisustvovao građanin [[Srbija|Srbije]] za kojeg se ispostavilo da je zaražen. Veliki broj slučajeva koji su se pojavili u Konjicu, [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Travnik]]u i Goraždu povezani su s tom zabavom.

U [[Mostar]]u je 19. marta zaraženi pacijent samovoljno otišao u bolnicu sa simptomima gripe, nakon čega je najmanje 10 ljekara završilo u samoizolaciji. Ubrzo nakon tog incidenta registrovana su dva nova slučaja povezana s prvim oboljelim.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-mostaru-potvrdjena-dva-nova-slucaja-koronavirusa-zarazena-i-porodilja/200318069|title=U Mostaru potvrđena dva nova slučaja koronavirusa, zaražena i porodilja|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=18. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara]] je 17. marta proglasilo stanje prirodne i druge nesreće.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a417009/Proglaseno-stanje-prirodne-i-druge-nesrece-u-Bosni-i-Hercegovini.html|title=Proglašeno stanje prirodne i druge nesreće u Bosni i Hercegovini|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=17. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bosna-i-hercegovina-zbog-koronavirusa-proglasila-vanredno-stanje/200317021|title=Bosna i Hercegovina zbog koronavirusa proglasila vanredno stanje!|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=17. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Dana 21. marta uveden je policijski sat u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], ali ne i u [[Brčko Distrikt]]u gdje dotad nije bilo potvrđenih slučajeva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiobrcko.ba/brcko-saopcenje-odjela-za-zdravstvo-i-ostale-usluge-21-03-2020/|title=Brčko: Saopćenje Odjela za zdravstvo i ostale usluge (21.03.2020.)|date=21. 3. 2020|website=Radio Brčko distrikta BiH|language=bs-BA|access-date=22. 3. 2020|archive-date=22. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200322111948/https://radiobrcko.ba/brcko-saopcenje-odjela-za-zdravstvo-i-ostale-usluge-21-03-2020/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==

=== Porijeklo ===
12. januara 2020, [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) potvrdila je novi koronavirus koji je bio uzrok respiratornoj bolesti u klasteru ljudi u gradu Wuhan, provincija Hubei, Kina, koji su potvrđeni SZO-u 31. decembra 2019.&lt;ref name=&quot;Elsevier&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.elsevier.com/connect/coronavirus-information-center|title=Novel Coronavirus Information Center|last=Elsevier|date=|website=Elsevier Connect|archive-url=https://web.archive.org/web/20200130171622/https://www.elsevier.com/connect/coronavirus-information-center|archive-date=30. 1. 2020|url-status=live|access-date=15. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reynolds4March2020&quot;&gt;{{Cite news|last=Reynolds|first=Matt|url=https://www.wired.co.uk/article/china-coronavirus|title=What is coronavirus and how close is it to becoming a pandemic?|date=4. 3. 2020|work=Wired UK|access-date=5. 3. 2020|issn=1357-0978|archive-url=https://web.archive.org/web/20200305104806/https://www.wired.co.uk/article/china-coronavirus|archive-date=5. 3. 2020|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Smrtnost od COVIDa-19 bila je mnogo manja nego od [[SARS|SARS-a]] iz 2003.,&lt;ref name=&quot;Imperial13March2020&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.imperial.ac.uk/news/196137/crunching-numbers-coronavirus/|title=Crunching the numbers for coronavirus|website=Imperial News|archive-url=https://web.archive.org/web/20200319084913/https://www.imperial.ac.uk/news/196137/crunching-numbers-coronavirus/|archive-date=19. 3. 2020|url-status=live|access-date=15. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gov.ukHCIDDef&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.gov.uk/guidance/high-consequence-infectious-diseases-hcid|title=High consequence infectious diseases (HCID); Guidance and information about high consequence infectious diseases and their management in England|last=|first=|date=|website=GOV.UK|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200303051938/https://www.gov.uk/guidance/high-consequence-infectious-diseases-hcid|archive-date=3. 3. 2020|url-status=live|access-date=17. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; ali je prenosivost bila značajno veća, sa značajnim smrtnim ishodima.&lt;ref name=&quot;Imperial13March2020&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;WFSA&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.wfsahq.org/resources/coronavirus|title=World Federation Of Societies of Anaesthesiologists – Coronavirus|last=|first=|date=|website=www.wfsahq.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200312233527/https://www.wfsahq.org/resources/coronavirus|archive-date=12. 3. 2020|url-status=live|access-date=15. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Sumnjivi slučajevi ===
Sve do 25. februara, 12 ljudi je bilo pod nadzorom kao sumnjivi slučajevi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-federaciji-bih-trenutno-je-14-osoba-pod-zdravstvenim-nadzorom-zbog-koronavirusa/200225124|title=U Federaciji BiH trenutno je 14 osoba pod zdravstvenim nadzorom zbog koronavirusa|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=25. 2. 2020}}&lt;/ref&gt; U [[Sarajevo|Sarajevu]], tri kineska turista koji pokazivali simptome imali su negativne testove na [[virus]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkaneu.com/several-suspicious-but-not-confirmed-cases-of-coronavirus-in-bih/|title=Several suspicious but not confirmed cases of coronavirus in BiH|date=25. 2. 2020|website=Independent Balkan News Agency|language=en-US|access-date=27. 2. 2020|archive-date=27. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200227013120/https://balkaneu.com/several-suspicious-but-not-confirmed-cases-of-coronavirus-in-bih/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

2. marta, sumnjalo se da je čovjek iz [[Tomislavgrad]]a donio virus iz Italije, te je upućen u [[Mostar]] na zdravstveni pregled. Njegovi rezultati bili su negativni.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/552158/muskarac-iz-tomislavgrada-nema-koronavirus|title=Muškarac iz Tomislavgrada nema koronavirus|website=[[Dnevni avaz]]}}&lt;/ref&gt;

=== Prvi slučajevi ===
Prvi slučaj bolesti je zabilježen u Bosni i Hercegovini 5. marta 2020. [[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|Zdravstveni službenici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] potvrdili su da je pacijent iz [[Banja Luka|Banje Luke]] nakon posjete [[Italija|Italiji]], koja je posebno pogođena [[Pandemija|pandemijom]], bio pozitivan na [[bolest]], a dan kasnije potvrđeno je da je i sin oboljelog zaražen.&lt;ref name=&quot;n1info.1&quot; /&gt;

Prvi smrtni slučaj evidentiran je 21. marta u [[Bihać]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/prva-zrtva-koronavirusa-u-bih-u-bihacu-preminula-starija-zena/200321089|title=Prva žrtva koronavirusa u BiH: U Bihaću preminula starija žena|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=21. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Glavni događaji ==
{{Glavni|Hronologija pandemije koronavirusa u Bosni i Hercegovini 2020.}}Dana 9. marta peti slučaj u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] potvrđen je u [[Zenica|Zenici]], prvi u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]. Istog dana su izdate preporuke da se ne održavaju javni skupovi na području Federacije BiH.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/svijet/preporuke-federalnog-kriznog-štaba-zbog-korona-virusa-da-se-ne-održavaju-javni-skupovi/1759426|title=Preporuke federalnog kriznog štaba zbog korona virusa: Da se ne održavaju javni skupovi|website=www.aa.com.tr|access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Nakon prvog slučaja iz Banje Luke i onih koji su slijedili, gdje je zaraza uvezena iz [[Pandemija koronavirusa u Italiji 2020.|Italije]], 15. marta prijavljen je slučaj u [[Domaljevac-Šamac|Domaljevcu-Šamcu]] kod pacijenta koji se nedavno vratio iz [[Pandemija koronavirusa u Njemačkoj 2020.|Njemačke]]. To je bio ukupno 24. slučaj.

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva donio je naredbu o obustavi nastave u osnovnim, srednjim i visokoškolskim obrazovnim ustanovama. Također, obustavljen je rad u dječijim vrtićima, kao i održavanje kulturnih i sportskih događaja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhrt.ba/krizni-stozer-fbih-naredio-obustavu-rada-u-svim-obrazovno-odgojnim-institucijama/1112794/|title=Krizni stožer FBiH naredio obustavu rada u svim obrazovno-odgojnim institucijama|date=12. 3. 2020|website=BHRT|language=bs-BA|access-date=23. 3. 2020|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323170259/https://bhrt.ba/krizni-stozer-fbih-naredio-obustavu-rada-u-svim-obrazovno-odgojnim-institucijama/1112794/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dana 16. marta zabilježena su i prva dva oporavljena slučaja, oba iz Banje Luke. Isti dan donijeta je odluka o obaveznoj 14-dnevnoj izolaciji za sve građane BiH koji ulaze na graničnim prijelazima ili aerodromima u [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]].

Odlukom [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] angažovane su [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] za potrebe pružanja pomoći civilnim organima u prevenciji i sprečavanju širenja virusa SARS-CoV-2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a417701/Oruzane-snage-BiH-vec-na-granicama-FOTO.html|title=Oružane snage BiH već na granicama (FOTO)|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=19. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Prvi slučaj u [[Sarajevo|Sarajevu]], glavnom gradu Bosne i Hercegovine, desio se 24. marta, što je utvrđeno nakon što je pacijent preminuo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhrt.ba/koronavirus-dva-nova-slucaja-u-sarajevu-zena-vec-preminula/|title=Koronavirus: Dva nova slučaja u Sarajevu, žena već preminula|date=24. 3. 2020|website=BHRT|language=bs-BA|access-date=28. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Prvi smrtni slučaj zabilježen je 21. marta u [[Bihać]]u. Pacijent je bila starija žena koja je hospitalizovana dva dana ranije. Isti dan Policija RS-a uvela je policijski sat od 20 sati do 5 sati ujutro.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=375544|title=Dodik: U Srpskoj se od večeras uvodi policijski čas (VIDEO)|last=Srpska|first=RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=REPUBLIKA SRPSKA - RTRS|access-date=21. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtvbn.com/3980076/republika-srpska-uvodi-policijski-cas|title=Republika Srpska uvodi policijski čas|website=Radio Televizija BN|access-date=21. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; U Federaciji BiH od 22. marta također je uveden policijski sat od 18 sati do 5 sati ujutro.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/federalni-stab-donio-naredbu-od-sutra-navecer-zabrana-kretanja-od-18-do-5-sati/200321099|title=Federalni štab donio naredbu: Od sutra navečer zabrana kretanja od 18 do 5 sati|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=21. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

[[Brčko distrikt]] svoj prvi slučaj zabilježio je 23. marta, kada je dvoje ljudi testirano pozitivno nakon što su se vratili sa [[Karibi|Kariba]] preko aerodroma iz [[Francuska|Francuske]] i [[Srbija|Srbije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vlada.bdcentral.net/Publication/Read/u-brckom-dvije-osobe-pozitivne-na-korona-virus|title=Vlada Brčko distrikta BiH|website=www.vlada.bdcentral.net|access-date=23. 3. 2020|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323140203/http://www.vlada.bdcentral.net/Publication/Read/u-brckom-dvije-osobe-pozitivne-na-korona-virus|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dana 24. marta zabilježen je prvi slučaj u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], u mjestu [[Jare]], ujedno i prvi u [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom kantonu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a418959/U-Sirokom-Brijegu-registriran-prvi-slucaj-zaraze-korona-virusom.html|title=U Širokom Brijegu registriran prvi slučaj zaraze korona virusom|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=28. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. marta zabilježen je prvi slučaj zaraze u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]]. Medicinska sestra je nakon uočavanja simptoma testirana pozitivno na SARS-CoV-2. Prethodno je bila u kontaktu sa pacijentima. Izvor zaraze nije utvrđen, jer medicinska sestra nije bila u regijama zaraženim koronavirusom, ali je imala kontakt sa pacijentima u Medicinskom institutu Bayer (bivši Centar za srce u Tuzli).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://centralna.ba/medicinska-sestra-u-centru-za-srce-u-tuzli-zarazena-koronavirusom/|title=Medicinska sestra u Centru za srce u Tuzli zaražena koronavirusom|date=27. 3. 2020|website=Centralna.ba|language=hr|access-date=28. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Pacijent koji je boravio u Tuzli i Medicinskom institutu Bayer, a koji je kasnije testiran pozitivno na COVID-19, prebačen je u bolnicu u Zenici, zbog čega je 45 zdravstvenih radnika moralo ići u izolaciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a420568/Zdravstveni-radnici-u-izolaciji.html|title=U Zenici 45 zdravstvenih radnika stavljeno u izolaciju|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a420570/Direktor-zenicke-bolnice-Ovu-situaciju-nismo-mogli-predvidjeti.html|title=Direktor zeničke bolnice: Ovu situaciju nismo mogli predvidjeti|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Dana 28. marta Republika Srpska proglasila je vanredno stanje nakon što je u tom entitetu zabilježen 162 slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a420330/Republika-Srpska-proglasila-vanredno-stanje.html|title=Republika Srpska proglasila vanredno stanje|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=28. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Dana 2. aprila broj slučajeva je po prvi put prešao 500.

Dana 9. aprila donesena je odluka da [[Hercegovačko-neretvanski kanton]] od 10. aprila ulazi u karantin čime je zabranjeno kretanje van mjesta prebivališta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/hercegovacko-neretvanski-kanton-od-sutra-u-karantinu-zabranjeno-napustanje-mjesta-prebivalista/200409178|title=Hercegovačko-neretvanski kanton od sutra u karantinu, zabranjeno napuštanje mjesta prebivališta|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=9. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; Odluka je donesena nakon pogoršanja epidemiološke situacije u nekoliko općina u kantonu kao što su Mostar, Čitluk i Konjic.

Federacija BiH je 24. aprila ukinula obavezni policijski sat, kao i obavezni 14 dnevni karantin,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-federaciji-bih-ukinut-i-policijski-sat-naredba-stupa-na-snagu-vec-od-danas/200424097|title=U Federaciji BiH ukinut i policijski sat, naredba stupa na snagu već od danas|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=24. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-federaciji-bih-ukinuta-mjera-obaveznog-karantina-od-14-dana/200424096|title=U Federaciji BiH ukinuta mjera obaveznog karantina od 14 dana|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=24. 4. 2020}}&lt;/ref&gt; a stanovništvu mlađem od 18 godina i starijem od 65 su ublažene mjere zabrane kretanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/zvanicno-ublazene-mjere-u-fbih-djeci-i-starijima-omoguceno-kretanje-po-tri-dana-u-sedmici/200424051|title=Zvanično ublažene mjere u FBiH: Djeci i starijima omogućeno kretanje po tri dana u sedmici|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=24. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Klaster vezan za fabriku Igman u Konjicu ===
Određeni broj slučajeva u Federaciji BiH dovodi se u vezu s proslavom 70. godišnjice postojanja fabrike [[Igman Konjic|Igman iz Konjica]] koja se desila 11. marta, a kojoj je prisustvovalo oko 200 ljudi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nap.ba/news/62478|title=Igman Konjic obilježava 70 godina postojanja|date=11. 3. 2020|website=Novinska agencija Patria|language=bs-Latn-BA|access-date=21. 3. 2020|archive-date=21. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200321165529/https://nap.ba/news/62478|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/kompanija-igman-direktor-djahid-muratbegovic-i-tri-osobe-su-zarazeni-koronavirusom/200319081|title=Kompanija &quot;Igman&quot;: Direktor Đahid Muratbegović i tri osobe su zaraženi koronavirusom|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=21. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Proslavi je prisustvovao i građanin Srbije za kojeg se kasnije ispostavilo da je pozitivan na [[SARS-CoV-2]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/prvi-slucaj-koronavirusa-u-bh-nogometu/370845|title=Đahid Muratbegović: Prvi slučaj koronavirusa u bh. nogometu|website=Radio Sarajevo}}&lt;/ref&gt; Ubrzo su slijedili potvrđeni slučajevi bolesti [[COVID-19]] kod osoba koje su prisustvovali proslavi iz Konjica, kao i slučajevi iz [[Visoko]]g&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/visocanin-koji-je-zarazen-koronavirusom-je-konobar-s-proslave-igmana-u-konjicu/200323205|title=Visočanin koji je zaražen koronavirusom je konobar s proslave Igmana u Konjicu|website=Klix.ba|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;, [[Tešanj|Tešnja]]&lt;ref name=&quot;faktor.ba&quot;&gt;{{cite web|url=https://faktor.ba/vijest/kcus-tri-pozitivna-slucaja-na-koronavirus-u-sarajevu-jedan-iz-tesnja-i-dva-iz-gorazda/75136|title=KCUS: Tri pozitivna slučaja na koronavirus u Sarajevu, jedan iz Tešnja i dva iz Goražda|website=www.faktor.ba|language=bs-BA|access-date=21. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;, [[Goražde|Goražda]]&lt;ref name=&quot;faktor.ba&quot;/&gt;, [[Novi Travnik|Novog Travnika]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://drukciji.ba/2020/03/22/novi-travnik-zbog-zarazenog-korona-virusom-blokirane-zgrade-firme-bnz-tmih-i-soliter-u-centru-grada/|title=Novi Travnik: Zbog zaraženog korona virusom blokirane zgrade firme BNT TMiH i soliter u centru grada {{!}} drukčiji radio 94.7 FM|language=hr|access-date=23. 3. 2020|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323165455/https://drukciji.ba/2020/03/22/novi-travnik-zbog-zarazenog-korona-virusom-blokirane-zgrade-firme-bnz-tmih-i-soliter-u-centru-grada/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i Sarajeva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/prva-tri-slucaja-koronavirusa-u-sarajevu-zarazene-jos-tri-osobe-u-tesnju-i-gorazdu-541068|title=Oslobođenje - Prva tri slučaja koronavirusa u Sarajevu! Zaražene još tri osobe u Tešnju i Goraždu|last1=PORTAL|first1=Oslobođenje|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba}}&lt;/ref&gt; Dana 16. marta, kad se saznalo za taj slučaj, svi učesnici proslave bili su primorani u [[Samoizolacija|samoizolaciju]]. Između ostalog, i [[Predsjednik vlade|premijer]] Federacije BiH [[Fadil Novalić]] podvrgnut je testu, ali bio je negativan.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/potvrdeno-novalic-i-dzindic-negativni-na-covid-19/370751|title=Potvrđeno: Novalić i Džindić negativni na COVID-19|last1=V|first1=F.|website=Radio Sarajevo}}&lt;/ref&gt; Skup se desio nakon što je Federacija BiH 11. marta uputila preporuke o izbjegavanju održavanja većih javnih skupova. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine oformilo je predmet o skupu koji se desio 11. marta u Konjicu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a419445/Tuzilastvo-BiH-formiralo-predmet-o-skupu-u-firmi-Igman.html|title=Tužilaštvo BiH formiralo predmet o skupu u firmi “Igman”|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=25. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

&lt;!--  == Statistike ==

{{Graph:Chart
|type=line
|linewidth=1
|showSymbols=1
| xAxisTitle = Datum
| xAxisAngle = -69
| xType= date
| xAxisFormat=%b %e
|width=1000
|colors=#FF4500,#87CEEB, #000000
|showValues=
|x=5 mar, 6 mar, 7 mar, 8 mar, 9 mar, 10 mar, 11 mar, 12 mar, 13 mar, 14 mar, 15 mar, 16 mar, 17 mar, 18 mar, 19 mar, 20 mar, 21 mar, 22 mar, 23 mar, 24 mar, 25 mar, 26 mar, 27 mar, 28 mar, 29 mar, 30 mar, 31 mar, 1 apr, 2 apr, 3 apr, 4 apr, 5 apr, 6 apr, 7 apr, 8 apr, 9 apr, 10 apr, 11 apr, 12 apr, 13 apr, 14 apr, 15 apr, 16 apr, 17 apr, 18 apr, 19 apr, 20 apr, 21 apr, 22 apr, 23 apr, 24 apr, 25 apr, 26 apr, 27 apr, 28 apr, 29 apr, 30 apr, 1 May, 2 May, 3 May, 4 May, 5 May, 6 May, 7 May, 8 May, 9 May, 10 May, 11 May, 12 May, 13 May, 14 May, 15 May, 16 May, 17 May, 18 May, 19 May, 20 May, 21 May, 22 May, 23 May, 24 May, 25 May, 26 May, 27 May, 28 May, 29 May, 30 May, 31 May, 1 jun, 2 jun, 3 jun, 4 jun, 5 jun, 6 jun, 7 jun, 8 jun, 9 jun, 10 jun, 11 jun, 12 jun, 13 jun, 14 jun, 15 jun, 16 jun, 17 jun, 18 jun, 19 jun, 20 jun, 21 jun, 22 jun, 23 jun, 24 jun, 25 jun, 26 jun, 30 jun, 9 jul, 17 jul, 7. august, 12. august, 23. august, 12 october
|yAxisTitle=Slučajeva
|legend=
| yAxisMin = 0
| yAxisMax = 35000
|y1= 2, 3, 3, 3, 5, 7, 7, 11, 18, 21, 24, 25, 36, 44, 62, 83, 92, 125, 131, 164, 173, 185, 231, 259, 325, 356, 414, 457, 550, 590, 632, 674, 696, 786, 803, 878, 923, 959, 1026, 1054, 1103, 1141, 1197, 1239, 1274, 1288, 1305, 1343, 1374, 1415, 1431, 1501, 1519, 1565, 1589, 1690, 1759, 1783, 1841, 1858, 1927, 1947, 1987, 2028, 2071, 2093, 2117, 2142, 2158, 2182, 2220, 2237, 2266, 2290, 2304, 2319, 2335, 2353, 2378, 2393, 2401, 2407, 2428, 2454, 2463, 2494, 2498, 2511, 2526, 2543, 2563, 2594, 2611, 2651, 2680, 2705, 2745, 2809, 2863, 2917, 2955, 3002, 3065, 3104, 3160, 3257, 3298, 3392, 3456, 3548, 3629, 3727, 3862, 3940, 4440,6071,7913,13673,14956,17926,30834
|y1Title=Ukupno potvrđenih slučajeva
|y2= 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 2, 2, 2, 2, 2, 2, 2, 2, 2, 2, 6, 6, 6, 6, 17, 17, 19, 20, 27, 28, 28, 42, 68, 80, 100, 131, 139, 192, 222, 231, 254, 290, 320, 338, 347, 382, 437, 461, 519, 552, 607, 624, 666, 685, 716, 728, 755, 784, 828, 857, 911, 927, 942, 980, 1083, 1108, 1143, 1192, 1258, 1320, 1338, 1357, 1497, 1503, 1541, 1542, 1552, 1583, 1663, 1680, 1707, 1735, 1748, 1781, 1807, 1833, 1864, 1890, 1912, 1939, 1951, 1987, 2006, 2022, 2036, 2065, 2078, 2100, 2119, 2131, 2145, 2169, 2185, 2207, 2220, 2241, 2249, 2258, 2274, 2289, 2303, 2332, 2338, 2379, 2744, 3441, 7275, 8449, 11242,25299
|y2Title=Ukupno oporavljenih slučajeva
|y3= 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 1, 1, 1, 2, 3, 3, 4, 5, 6, 9, 12, 12, 15, 16, 21, 23, 28, 32, 34, 35, 37, 37, 39, 39, 41, 41, 43, 46, 47, 48, 50, 51, 53, 54, 55, 57, 59, 61, 63, 65, 69, 70, 72, 77, 78, 79, 86, 90, 98, 102, 108, 113, 118, 120, 122, 127, 129, 133, 133, 134, 134, 134, 134, 142, 144, 146, 150, 151, 153, 153, 153, 153, 154, 157, 157, 159, 159, 159, 160, 160, 161, 161, 161, 163, 164, 164, 168, 168, 168, 169, 169, 169, 169, 172, 174, 175, 178, 179, 184, 200, 224,392,444,526,940
|y3Title=Ukupan broj smrtnih slučajeva
|yGrid= |xGrid=
}}

;Broj oboljelih po danimaIzvori&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.zzjzfbih.ba/aktuelne-novosti| title = Aktuelne novosti| last = | first = | date = | website = www.zzjzfbih.ba| publisher = Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine | access-date = 22. 7. 2020| language = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.vlada.bdcentral.net/| title = Presjek stanja| last = | first = | date = | website = www.vlada.bdcentral.net| publisher = Vlada Brčko distrikta BiH| access-date = 22. 7. 2020| language = | archive-date = 26. 3. 2020| archive-url = https://web.archive.org/web/20200326095120/http://www.vlada.bdcentral.net/| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://phi.rs.ba/index.php?view=kategorija&amp;id=45| title = COVID-19: Еpidеmiоlоškа situаciја u RS i sviјеtu,| last = | first = | date = | website =phi.rs.ba| publisher = Vlada Brčko distrikta BiH | access-date = 22. 7. 2020| language = }}&lt;/ref&gt;
{{Graph:Chart
|width=1200
|colors=#F46D43
|showValues=offset:2
|xAxisTitle=Datum
|xAxisAngle=-90
|type=rect
|x=5 mar, 6 mar, 7 mar, 8 mar, 9 mar, 10 mar, 11 mar, 12 mar, 13 mar, 14 mar, 15 mar, 16 mar, 17 mar, 18 mar, 19 mar, 20 mar, 21 mar, 22 mar, 23 mar, 24 mar, 25 mar, 26 mar, 27 mar, 28 mar, 29 mar, 30 mar, 31 mar, 1 apr, 2 apr, 3 apr, 4 apr, 5 apr, 6 apr, 7 apr, 8 apr, 9 apr, 10 apr, 11 apr, 12 apr, 13 apr, 14 apr, 15 apr, 16 apr, 17 apr, 18 apr, 19 apr, 20 apr, 21 apr, 22 apr, 23 apr, 24 apr, 25 apr, 26 apr, 27 apr, 28 apr, 29 apr, 30 apr, 1 May, 2 May, 3 May, 4 May, 5 May, 6 May, 7 May, 8 May, 9 May, 10 May, 11 May, 12 May, 13 May, 14 May, 15 May, 16 May, 17 May, 18 May, 19 May, 20 May, 21 May, 22 May, 23 May, 24 May, 25 May, 26 May, 27 May, 28 May, 29 May, 30 May, 31 May, 1 jun, 2 jun, 3 jun, 4 jun, 5 jun, 6 jun, 7 jun, 8 jun, 9 jun, 10 jun, 11 jun, 12 jun, 13 jun, 14 jun, 15 jun, 16 jun, 17 jun, 18 jun, 19 jun, 20 jun, 21 jun, 22 jun, 23 jun, 24 jun, 25 jun, 26 jun, 27 jun, 28 jun, 29 jun, 30 jun, 1 jul, 2 jul, 3 jul, 4 jul, 5 jul, 6 jul, 7 jul, 8 jul, 9 jul, 10 jul, 11 jul, 12 jul, 13 jul, 14 jul, 15 jul, 16 jul, 17 jul, 18 jul, 19 jul, 20 jul, 21 jul, 22 jul
|yAxisTitle=Broj novih slučajeva
|legend=
| yAxisMin = 0
| yAxisMax = 400
|y1=2, 1, 0, 0, 2, 2, 0, 4, 7, 3, 3, 1, 11, 8, 18, 21, 9, 33, 6, 33, 9, 12, 46, 28, 66, 31, 58, 43, 93, 40, 42, 42, 22, 90, 17, 75, 45, 36, 67, 28, 49, 38, 56, 42, 35, 14, 17, 38, 31, 41, 16, 70, 18, 46, 24, 101, 69, 24, 58, 17, 69, 20, 40, 41, 43, 22, 24, 25, 16, 24, 38, 17, 29, 24, 14, 15, 16, 18, 25, 15, 8, 6, 21, 26, 9, 31, 4, 13, 15, 17, 20, 31, 17, 40, 29, 25, 40, 64, 54, 54, 38, 47, 63, 39, 45, 56, 58, 84, 66, 77, 93, 63, 88, 119, 140, 172, 108, 128, 109, 152, 180, 274, 299, 141, 62, 163, 247,218, 317, 319, 169, 94, 196, 249, 267, 226, 253, 291, 139, 195, 331
|y1Title=Broj novih slučajeva dnevno
|yGrid= |xGrid=
}}

&lt;!-- == Zahvaćene teritorije ==
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+Statistike po entitetima, kantonima i općinama
|-
!scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot; | Kanton / Općina
! scope=&quot;row&quot; | Slučajeva
! scope=&quot;row&quot;| Umrlih
! scope=&quot;row&quot; | Oporavljenih
|-
!scope=&quot;col&quot; class=&quot;unsortable&quot;| Ukupno u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]
!1009
!39
!193
|- style=&quot;text-align:center;&quot; class=&quot;sortbottom&quot;
![[Hercegovačko-neretvanski kanton|'''Hercegovačko-neretvanski''']]
| align=&quot;right&quot; style=&quot;background:#EAECF0&quot; |88
| align=&quot;right&quot; style=&quot;background:#EAECF0&quot; |3
| align=&quot;right&quot; style=&quot;background:#EAECF0&quot; |1
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Jablanica]]
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Mostar]]
| align=&quot;right&quot; | 25
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Konjic]]
| align=&quot;right&quot; | 27
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 2
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Čitluk]]
| align=&quot;right&quot; | 33
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|- style=&quot;text-align:center;&quot; class=&quot;sortbottom&quot;
![[Kanton Sarajevo]]
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |40
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |2
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Centar (Sarajevo)|Centar, Sarajevo]]
|align=&quot;right&quot; |2
|align=&quot;right&quot; |0
|align=&quot;right&quot; |0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Novo Sarajevo]]
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Novi Grad, Sarajevo]]
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Ilidža]]
| align=&quot;right&quot; | 6
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Vogošća]]
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|- style=&quot;text-align:center;&quot; class=&quot;sortbottom&quot;
![[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojsk]]&lt;nowiki/&gt;i
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |31
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |0
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |4
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Breza (općina)|Breza]]
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
|align=&quot;left&quot; |[[Kakanj]]
| align=&quot;right&quot; | 3
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Tešanj]]
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Zenica]]
| align=&quot;right&quot; | 15
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 3
|-
|align=&quot;left&quot; |[[Visoko]]
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
|align=&quot;left&quot; |[[Zavidovići]]
|align=&quot;right&quot; |1
|align=&quot;right&quot; |0
|align=&quot;right&quot; |0
|-
|align=&quot;left&quot; |[[Žepče]]
|align=&quot;right&quot; |2
|align=&quot;right&quot; |0
|align=&quot;right&quot; |0
|- style=&quot;text-align:center;&quot; class=&quot;sortbottom&quot;
![[Unsko-sanski kanton]]
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |40
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |5
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |1
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Bihać]]
| align=&quot;right&quot; | 7
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
|align=&quot;left&quot; |[[Bužim]]
|align=&quot;right&quot; |1
|align=&quot;right&quot; |0
|align=&quot;right&quot; |0
|- style=&quot;text-align:center;&quot; class=&quot;sortbottom&quot;
![[Posavski kanton]]
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |3
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |0
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |1
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Domaljevac-Šamac]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fena.ba/article/1140956/the-fourth-case-of-coronavirus-infection-confirmed-in-fbih-today|title=The fourth case of coronavirus infection confirmed in FBiH today|website=FENA|access-date=17. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|- style=&quot;text-align:center;&quot; class=&quot;sortbottom&quot;
![[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjski]]
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |6
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |0
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Goražde]]
| align=&quot;right&quot; | 6
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|- style=&quot;text-align:center;&quot; class=&quot;sortbottom&quot;
![[Srednjobosanski kanton]]
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |3
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |0
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Bugojno]]
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Novi Travnik]]
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Vitez (općina)|Vitez]]
| align=&quot;right&quot; | 6
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Travnik]]
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|- style=&quot;text-align:center;&quot; class=&quot;sortbottom&quot;
![[Zapadnohercegovački kanton]]
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |36
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |1
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Grude]]
| align=&quot;right&quot; |4
| align=&quot;right&quot; |1
| align=&quot;right&quot; |0
|-
|align=&quot;left&quot; |[[Posušje]]
|align=&quot;right&quot; |3
|align=&quot;right&quot; |0
|align=&quot;right&quot; |0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Široki Brijeg]]
| align=&quot;right&quot; | 22
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|- style=&quot;text-align:center;&quot; class=&quot;sortbottom&quot;
![[Tuzlanski kanton]]
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |68
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |1
| style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; |0
|-
|align=&quot;left&quot; |[[Banovići]]
|align=&quot;right&quot; |1
|align=&quot;right&quot; |0
|align=&quot;right&quot; |0
|-
|align=&quot;left&quot; |[[Lukavac]]
|align=&quot;right&quot; |1
|align=&quot;right&quot; |0
|align=&quot;right&quot; |0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Sapna]]
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Srebrenik]]
| align=&quot;right&quot; | 13
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Tuzla]]
| align=&quot;right&quot; | 28
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
|align=&quot;left&quot; |[[Živinice]]
|align=&quot;right&quot; |1
|align=&quot;right&quot; |0
|align=&quot;right&quot; |0
|- style=&quot;text-align:center;&quot; class=&quot;sortbottom&quot;
! Ukupno u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]
! style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; | 488
! style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; | 21
! style=&quot;background:#EAECF0&quot; align=&quot;right&quot; | 16
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Banja Luka]]
| align=&quot;right&quot; | 171
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 11
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Bijeljina]]
| align=&quot;right&quot; | 4
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Brod (općina)|Brod]]
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
|align=&quot;left&quot; |[[Gradiška]]
|align=&quot;right&quot; |10
|align=&quot;right&quot; |0
|align=&quot;right&quot; |0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Čelinac]]
| align=&quot;right&quot; | 3
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Derventa]]
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Kozarska Dubica]]
| align=&quot;right&quot; | 8
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
|align=&quot;left&quot; |[[Kotor Varoš]]
|align=&quot;right&quot; |2
|align=&quot;right&quot; |0
|align=&quot;right&quot; |0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Laktaši]]
| align=&quot;right&quot; | 19
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Modriča]]
| align=&quot;right&quot; | 3
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Prijedor]]
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Prnjavor]]
| align=&quot;right&quot; | 5
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Ribnik]]
| align=&quot;right&quot; | 2
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Srbac]]
| align=&quot;right&quot; | 1
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Kneževo]]
| align=&quot;right&quot; | 5
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Teslić]]
| align=&quot;right&quot; | 6
| align=&quot;right&quot; | 0
| align=&quot;right&quot; | 0
|- style=&quot;text-align:center;&quot; class=&quot;sortbottom&quot;
!Ukupno u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]
! align=&quot;right&quot; | 381
! align=&quot;right&quot; | 13
! align=&quot;right&quot; | 81
|-
! align=&quot;left&quot; |[[Brčko distrikt]]
! align=&quot;right&quot; | 17
! align=&quot;right&quot; | 1
! align=&quot;right&quot; | 0
|-
| style=&quot;padding:0px 2px;&quot;|
|- style=&quot;text-align:center;&quot; class=&quot;sortbottom&quot;
| colspan=&quot;4&quot; | {{small|Do 9. aprila 2020.}}&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dnevni izvještaj za potvrđene slučajeve COVID-19 U FBiH |url=https://www.zzjzfbih.ba/dnevni-izvjestaj-za-potvrdene-slucajeve-covid-19-u-fbih/ |website=ZZJZ FBiH |access-date=21. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=JZU Institut za javno zdravstvo RS |url=https://www.phi.rs.ba/index.php?view=kategorija&amp;id=45 |website=www.phi.rs.ba |access-date=21. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
|}

--&gt;

== Uticaj ==
[[Datoteka:Empty_shelves_in_store.jpg|mini|Prazne police gdje je bilo brašno u tržnom centru u Sarajevu]]
Dana 10. marta 2020. Republika Srpska zvanično je donijela zabranu svih javnih okupljanja, zatvorila sve škole i zabranila ulaz svim turistima koji dolaze iz bilo koje od zaraženih zemalja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-bosnia/bosnias-serb-region-shuts-schools-bans-public-gatherings-over-coronavirus-idUSKBN20X2CA|title=Bosnia bars entry to travelers from coronavirus-hit countries|date=10. 3. 2020|website=Reuters|language=en|access-date=11. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

U nastojanju daljeg suzbijanja širenja pandemije Federacija Bosne i Hercegovine je 11. marta donijela odluku o dvosedmičnoj obustavi nastave u svim školama, uključujući srednje škole i fakultete.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-dvije-sedmice-se-obustavlja-nastava-u-skolama-i-na-fakultetima-u-fbih/200311085|title=Na dvije sedmice se obustavlja nastava u školama i na fakultetima u FBiH|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=11. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, službenici [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkog]] i [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]] odbili su slijediti takav zahtjev.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/za-sada-nema-obustave-nastave-u-hercegovacko-neretvanskom-kantonu/200311182|title=Za sada nema obustave nastave u Hercegovačko-neretvanskom kantonu|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=12. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/krizni-stab-zhk-pratimo-situaciju-nema-potrebe-da-se-zatvaraju-skole/200311212|title=Krizni štab ZHK: Pratimo situaciju, nema potrebe da se zatvaraju škole|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=12. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. i 13. marta 2020. godine brojni gradovi donijeli su odluku o ograničavanju rada trgovina prehrambenim proizvodima, restoranima, kafićima, kao i zabranu svih aktivnosti u teretanama i fitnes centrima. Među njima su bili [[Banja Luka]],&lt;ref&gt;https://www.aa.com.tr/ba/balkan/banjaluka-uvela-vanredne-mjere-zbog-korona-virusa/1763688&lt;/ref&gt; [[Čelinac]], [[Prnjavor]],&lt;ref&gt;https://tvk3.info/prnjavor-zbog-korona-virusa-skracenje-radnog-vremena-i-zabrana-rada-naredba-stupa-na-snagu-odmah/&lt;/ref&gt; [[Mrkonjić Grad]] i [[Doboj]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://doboj.gov.ba/bs/stab-korona/ |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 3. 2020 |archive-date=18. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200318202059/https://doboj.gov.ba/bs/stab-korona/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Društveno-ekonomske posljedice ===
{{Glavni|Društveno-ekonomske posljedice pandemije koronavirusa 2020. u Bosni i Hercegovini}}
Bosanskohercegovačke kompanije su efekte epidemije u Kini osjetile već ranije i to zbog blokade lanaca snabdijevanja koje su počele početkom 2020. godine. Uvoz iz Kine u januaru je bio manji za 5,17% odnosno 2,4 miliona KM u odnosu na isti mjesec 2019. godine. Već tada neke manje kompanije, izvoznici i svi ostali koji su zavisili od specifičnih uvoznih proizvoda iz Kine, djelimično ili potpuno zaustavljaju svoju proizvodnju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://westbalkan.fnst.org/content/covid-19-analysis|title=COVID-19 Analysis|website=fnst.org|language=en|access-date=5. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;

[[Turizam]] je bila jedna od prvih privrednih grana koja je osjetila udar povodom pandemije kada su mnoge države zabranile putovanja. Tako je u [[Mostar]]u za prvi kvartal 2020. zabilježeno 60% manje noćenja u odnosu na isti period prošle godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/turizam-na-koljenima-u-mostar-danas-nije-dosla-nijedna-grupa-turista/200314061|title=Turizam na koljenima: U Mostar danas nije došla nijedna grupa turista|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Smatra se da je turistička sezona efektivno završena u Mostaru.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a417001/Prazne-ulice-Mostara-Sezona-nije-ni-krenula-a-vec-je-zavrsila-VIDEO.html|title=Prazne ulice Mostara: Sezona nije ni krenula, a već je završila (VIDEO)|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=17. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Ukupno je otkazano 850.000 noćenja za mart, april i maj 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/ekonomija-i-finansije/turizam-na-udaru-zbog-koronavirusa-otkazano-850-000-nocenja-u-bih-540742|title=Oslobođenje - Turizam na udaru: Zbog koronavirusa otkazano 850.000 noćenja u BiH|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Članovi Odbora Grupacije turizma i ugostiteljstva Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) su upozorili kako bi situacija u turizmu mogla dovesti do znatnih posljedica za sve subjekte u sektoru turizma i ugostiteljstva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/kako-ce-covid-19-uticati-na-bh-turizam-masovni-otkazi-dolazaka/369923|title=Kako će COVID-19 uticati na bh. turizam: Masovni otkazi dolazaka!|last=Fena|website=Radio Sarajevo|access-date=14. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Mnoge aviokompanije otkazale su letove na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevski aerodrom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sta-se-desava-s-letovima-ka-i-iz-bih/369945|title=Šta se dešava s letovima ka i iz BiH|last=S|first=M. R.|website=Radio Sarajevo|access-date=14. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

I ostale grane privrede su ugrožene, a VTK BiH ocijenio je situaciju kriznom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www1.komorabih.ba/inicijativa-vtk-stk-bih-poduzimanje-hitnih-mjera-vezano-za-covid-19-s-ciljem-pruzanja-podrske-privredi/|title=Inicijativa VTK/STK BiH: Poduzimanje hitnih mjera vezano za COVID-19, s ciljem pružanja podrške privredi – Vanjskotrgovinska komora BiH|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2020|archive-date=6. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506153554/https://komorabih.ba/inicijativa-vtk-stk-bih-poduzimanje-hitnih-mjera-vezano-za-covid-19-s-ciljem-pruzanja-podrske-privredi/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na granici s Hrvatskom privremeno je bilo zadržano više od 700 transportnih kamiona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Biznis/a416167/Privrednici-upozoravaju-Ako-stane-robni-transport-staje-ekonomija.html|title=Privrednici upozoravaju: Ako stane robni transport, staje ekonomija|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=14. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/radoncic-razgovarao-s-bozinovicem-slijedi-deblokada-700-kamiona-s-robom-539591|title=Oslobođenje - Radončić razgovarao s Božinovićem: Slijedi deblokada 700 kamiona s robom|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=14. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Od početka mjeseca marta do 26. marta 2020. odjavljeno je 3.543 radnika na nivou FBiH.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.voanews.com/a/sve-vise-ljudi-ostaje-bez-posla-zbog-korona-virusa/5346630.html|title=Sve više ljudi ostaje bez posla zbog korona virusa|website=Radio Slobodna Evropa|language=bs|access-date=26. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Prema službenim evidencijama broj zaposlenih u FBiH na dan 3. april iznosio je 520.641 osoba i u odnosu na 16. mart smanjen je za 13.842.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a422931/U-drugoj-polovini-marta-bez-posla-ostalo-vise-od-13.000-osoba-u-FBiH.html|title=U drugoj polovini marta bez posla ostalo više od 13.000 osoba u FBiH|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=17. 4. 2020|archive-date=20. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200420210008/http://ba.n1info.com/Vijesti/a422931/U-drugoj-polovini-marta-bez-posla-ostalo-vise-od-13.000-osoba-u-FBiH.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Uz najdirektnije pogođene branše kao što su ugostitelji, hotelijeri, frizeri, prodavnice neosnovne robe, uveliko je pogođena i proizvodnja u velikom broju fabrika. Posebno su pogođene industrije proizvodnje namještaja, namjenske industrije, proizvodnja obuće i odjeće, i metalska industrija. Kako se očekuje drastično smanjenje potražnje u Evropi i recesija, tako se i očekuje drastično opadanje količine izvoza.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/ove-industrije-su-bile-motor-bih-sad-su-zaustavljene/|title=Ove industrije su bile motor BiH, sad su zaustavljene|date=29. 3. 2020|website=Biznis Info|language=bs-BA|access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Rast cijena i nestašice ===
Povodom rasta cijena koji je zabilježen poslije 5. marta, vlada FBiH naredila je da se cijene životnih namirnica vrate na nivo prije toga.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/naredjeno-da-cijene-zivotnih-namirnica-u-fbih-moraju-biti-vracene-na-nivo-od-5-marta-2020/200316102|title=Naređeno da cijene životnih namirnica u FBiH moraju biti vraćene na nivo od 5. marta 2020.|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=16. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/ovo-su-proizvodi-cija-najvisa-cijena-mora-ostati-na-nivou-one-od-5-marta/|title=Ovo su proizvodi čija najviša cijena mora ostati na nivou one od 5. marta|date=17. 3. 2020|website=Biznis Info|language=bs-BA|access-date=18. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Republika Srpska propisala je kazne do 20.000 KM za prodavce koji ne vrate cijene. Neke apoteke u FBiH kažnjene su nakon što je ustanovljeno da su povisile cijene dezinfekcionih sredstava i zaštitne opreme i do 600 posto.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Biznis/a416451/Virus-koji-se-siri-svijetom-trgovci-i-apotekari-iskoristili-za-dodatni-profit.html|title=Virus koji se širi svijetom trgovci i apotekari iskoristili za dodatni profit|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=16. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Od proglašenja pandemija do 15. marta Federalna inspekcija izrekla je 16 kazni u iznosu od 43.500 KM zbog podizanja cijena.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/30488933.html|title=BiH: Tržišni inspektori izrekli 16 kazni zbog podizanja cijena}}&lt;/ref&gt; Dežurni tim federalnog tržišnog inspektorata je između 14. i 18. marta po prijavama građana izvršio 37 redovnih i 18 kontrolnih inspekcijskih nadzora u apotekama i drugim prodajnim objektima i izdao 41 prekršajni nalog s kaznama u iznosu 85.200 KM.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a417765/Izdan-41-prekrsajni-nalog-u-iznosu-od-85.200-KM-za-apoteke-i-prodajne-objekte.html|title=Izdan 41 prekršajni nalog u iznosu od 85.200 KM za apoteke i prodajne objekte|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=19. 3. 2020|archive-date=19. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200319180247/http://ba.n1info.com/Vijesti/a417765/Izdan-41-prekrsajni-nalog-u-iznosu-od-85.200-KM-za-apoteke-i-prodajne-objekte.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Slične mjere su i u entitetu Republike Srpske, a jedan trgovac koji nije korigovao cijene kažnjen je s 15.000 KM.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/trgovac-u-rs-u-nije-korigovao-cijene-pa-kaznjen-sa-15-000-km/200320124|title=Trgovac u RS-u nije korigovao cijene pa kažnjen sa 15.000 KM|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Zaključno s 11. aprilom 2020. u Federaciji BiH izrečene su kazne u vrijednosti od 300.000 KM, s ukupno 197 izdaih prekršajnih naloga.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/gotovo-200-radnji-u-fbih-podiglo-cijene-inspekcija-ih-kaznila-s-ukupno-300-000-km/200411110|title=Gotovo 200 radnji u FBiH podiglo cijene, inspekcija ih kaznila s ukupno 300.000 KM|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=11. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

Cijene koje ne smiju rasti odnose se, između ostalog, na sve vrste brašna, [[hljeb]]a i drugih pekarskih proizvoda od brašna i žitarica, [[mlijeko]] i mliječne proizvode, [[Jaje|jaja]], [[Riža|rižu]], tjesteninu, sve vrste svježeg [[Meso|mesa]], ribe i njihove prerađevine, [[voće]] i [[povrće]], mesne konzerve, riblje konzerve, vodu za piće i jestivo ulje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kazne-do-20-000-km-za-trgovine-u-rs-u-koje-ne-vrate-cijene-na-nivo-od-5-marta/200318051|title=Kazne do 20.000 KM za trgovine u RS-u koje ne vrate cijene na nivo od 5. marta|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=18. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Proizvođači brašna [[Klas (kompanija)|Klas]] i Mlin Majić uputili su apel građanstvu da ne stvaraju paniku masovnim kupovanjem i da su zalihe stabilne i da se cijena neće mijenjati.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.akta.ba/vijesti/mlin-majic-i-klas-zalihe-psenice-su-zadovoljavajuce-i-cijena-brasna-nece-rasti/114852|title=Mlin Majić i Klas: Zalihe pšenice su zadovoljavajuće i cijena brašna neće rasti|website=Akta.ba|language=en|access-date=18. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Međutim, u nekim gradovima dešavaju se nestašice brašna, kao i blago povećanje cijena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hayat.ba/u-nekoliko-bh-gradova-vlada-nestasica-brasna/137747/|title=U NEKOLIKO BH. GRADOVA VLADA NESTAŠICA BRAŠNA {{!}} Hayat.ba|last=Saletović|first=Amir|language=en-US|access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtvbn.com/323922/Srpskoj-prijeti-poskupljenje-brasna|title=Srpskoj prijeti poskupljenje brašna?|website=Radio Televizija BN|access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/video/u-bih-nestasica-brasna-proizvodaci-predlazu-ogranicavanje-prodaje|title=U BiH nestašica brašna, proizvođači predlažu ograničavanje prodaje|date=22. 3. 2020|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Broceta-Vlada-nestasica-brasna-u-Drvaru-Glamocu-i-Bosanskom-Grahovu/590225|title=Broćeta: Vlada nestašica brašna u Drvaru, Glamoču i Bosanskom Grahovu|last=Srna|date=23. 3. 2020|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=23. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Premijer Federacije BiH Fadil Novalić izjavio je 25. marta da Federacija ima dovoljno hrane, ali je istovremeno najavio veće ulaganje u domaću poljoprivredu koja će morati podnijeti veći teret nego prije pandemije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a419295/Novalic-Federacija-ima-hrane-i-brasna-i-niko-ne-treba-da-strahuje-za-to.html|title=Novalić: Federacija ima hrane i brašna i niko ne treba da strahuje za to|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=25. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Širenje dezinformacija ===
Manje posjećeni portali, neki blogovi i objave na socijalnim mrežama plasirali su više dezinformacija, poput onih da je koronavirus već davno stigao u [[Sarajevo]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://raskrinkavanje.ba/analiza/koronavirus-nije-stigao-u-sarajevo|title=Koronavirus nije “stigao u Sarajevo”|website=Raskrinkavanje.ba|access-date=16. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; da je [[Tuzlanski kanton]] dezinfikovan deterdžentom Degragerm&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://raskrinkavanje.ba/analiza/ne-tuzlanski-kanton-nije-dezifikovan-deterdzentom-degragerm|title=Ne, Tuzlanski kanton nije “dezifikovan” deterdžentom Degragerm|website=Raskrinkavanje.ba|access-date=16. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; i da je [[Milorad Dodik]] zaražen.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://raskrinkavanje.ba/analiza/milorad-dodik-nije-zarazen-koronavirusom|title=Milorad Dodik nije zaražen koronavirusom|website=Raskrinkavanje.ba|access-date=16. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Dodik je ipak tek krajem 2020. godine bio zaražen COVID-om.

=== Kultura i sport ===
[[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarkaški savez BiH]] donio je odluku o završetku [[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci|košarkaškog prvenstva BiH]] u košarci za sezonu 2019/2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Sport-Klub/Kosarka/a416667/Zavrseno-kosarkasko-prvenstvo-BiH-prvaci-Igokea-i-RMU-Banovici.html|title=Završeno košarkaško prvenstvo BiH, prvaci Igokea i RMU Banovići|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=16. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Mjere prevencije ==
[[Datoteka:Makeshift hand sanitizer in Bosnia.jpg|mini|Sredstva za dezinfekciju ruku su postavljena u Visokom, kao mjera prevencije širenja zaraze]]
Među prvim mjera prevencije širenja zaraze odnosila se na putnike koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu bilo je postavljanje termalnih kamera za lakše uočavanje putnika sa [[simptom]]ima bolesti. Uz entitetske, kantonalne i gradske krizne štabove formirana su dodatna dva na nivou države, jedan za suzbijanje širenja virusa, a drugi za ublažavanje ekonomskih posljedica.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Pejaković|first=Goran|date=1. 6. 2013|title=SNAGE I SLABOSTI FRANŠIZNOG POSLOVANJA SA OSVRTOM NA BOSNU I HERCEGOVINU|url=http://dx.doi.org/10.7251/zrefis1307273p|journal=Зборник радова Економског факултета у Источном Сарајеву|volume=1|issue=7|doi=10.7251/zrefis1307273p|issn=1986-6690}}&lt;/ref&gt;

Dana 16. marta donesena je odluka o obaveznoj 14-dnevnoj karanteni za građane Bosne i Hercegovine i ostale koji ulaze u državu na graničnim prijelazima ili aerodromima u Federaciji BiH.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a416527/Ajdinovic-Danas-pocinje-obavezna-14-dnevna-izolacija-svih-koji-udju-u-BiH.html|title=Ajdinović: Danas počinje obavezna 14-dnevna izolacija svih koji uđu u BiH|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=16. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Vlada FBiH 19. marta usvojila je Program aktivnosti za stabilizaciju privrede i saniranje posljedica pandemije koronavirusa gdje je uspostavljen fond za stabilizaciju privrede s ciljem podrške kompanijama koje su izvozno orijentisane.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/tromjesecni-moratorij-na-placanje-kredita-u-fbih|title=Tromjesečni moratorij na plaćanje kredita u FBiH|date=19. 3. 2020|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=19. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/evo-kako-ce-vlada-fbih-pokusati-stabilizirati-privredu-i-sanirati-posljedice-koronavirusa/200319120|title=Evo kako će Vlada FBiH pokušati stabilizirati privredu i sanirati posljedice koronavirusa|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=19. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Slične mjere uvedene su i u RS-u.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=375488|title=Usvojene privremene mjere za ublažavanje posljedica virusa korona|last=Srpska|first=RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=REPUBLIKA SRPSKA - RTRS|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Coronavirus street desinfection in Doboj.jpg|mini|Dezinfekcija ulice u Doboju]]
Do 20. marta donesene su odluke o zabrani kretanja mlađima od 18 i starijim od 65 godina u FBiH i RS.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nova-naredba-zabrana-kretanja-mladjima-od-18-i-starijim-od-65-godina-u-fbih/200320185|title=Nova naredba: Zabrana kretanja mlađima od 18 i starijim od 65 godina u FBiH!|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt; Dodatno, usvojena je i Odluka o nabavci materijala za sprečavanja širenja infekcije, između ostalog 100 hiljada zaštitnih maski, dvije hiljade litara dezinfekcionog sredstva, 250 hiljada zaštitnih rukavica, 20 ručnih medicinskih kamera sa sistemom mjerenja tjelesne temperature, hiljadu višekratnih varenih zaštitnih odijela, 600 kreveta s madracem i posteljinom za karanten i 30 hiljada testova za detekciju SARS-CoV-2.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/federalni-stab-civilne-zastite-donio-naredbe-prema-bolnicama-banjama/200320226|title=Federalni štab civilne zaštite donio naredbe prema bolnicama, banjama...|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Vlada Federacije BiH je 3. aprila usvojila 10 mjera za spas ekonomije u tzv. &quot;korona zakonu&quot; gdje je, između ostalog, osigurana stabilnost isplata iz budžeta, penzija, boračkih, socijalnih i drugih naknada.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/10-mjera-vlade-federacije-bih-za-spas-ekonomije/|title=10 mjera Vlade Federacije za spas ekonomije|date=3. 4. 2020|website=Biznis Info|language=bs-BA|access-date=4. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

Nakon pregovora vodećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini dogovorena je raspodjela kreditnih sredstava [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]] na sastanku u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Od ukupno 330 milion eura sredstava namijenjenih za saniranje ekonomskih posljedica, Federacija BiH je dobila 62 posto, Republika Srpska 38 posto, dok je po pola posto od oba entiteta proslijeđeno Brčko distriktu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a424637/Dogovor-lidera-u-BiH-sa-MMF-om.html|title=Vanredna situacija zahtjeva vanredna rješenja|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=11. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodna pomoć ==

Države i međunarodne organizacije koje su isporučile ili obećale pomoć:

* {{ZID|EU}} - Evropska Unija razmatra dva načina pomoći Bosni i Hercegovini koji uključuju brzu podršku u medicinskoj opremi vrijednoj 7 miliona eura i dugoročnu pomoć za ekonomiju vrijednu 50 miliona eura.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://europa.ba/?p=68202|title=EU to assist BiH with provision of medical equipment and mitigation of the COVID-19 impact on the economy|date=23. 3. 2020|website=Europa.ba|access-date=25. 3. 2020|archive-date=25. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200325173149/https://europa.ba/?p=68202|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*{{ZID|Malezija}} — Malezija će poslati dva miliona zaštitnih maski.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhrt.ba/malezija-ce-bih-poslati-dva-miliona-zastitnih-maski/|title=Malezija će BiH poslati dva miliona zaštitnih maski|date=2. 4. 2020|website=BHRT|language=bs-BA|access-date=2. 4. 2020}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|SAD}} - Vlada Sjedinjenih Američkih Država 23. marta donirala je medicinski materijal i druge važne potrepštine za [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://twitter.com/USEmbassySJJ/status/1242071446270214144|title=The first batch of humanitarian assistance from the U.S. Government has arrived to assist the citizens of BiH. Arriving via U.S. military aircraft and donated to the AFBiH were medical materials and other important supplies.pic.twitter.com/P4ePxJaf8i|last1=Sarajevo|first1=US Embassy|date=23. 3. 2020|website=@USEmbassySJJ|language=en}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Srbija}} - Srbija će pomoći entitet [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] medicinskom i zaštitnom opremom i vitalnim mašinama. Za čitavu Bosnu i Hercegovinu obećana je pomoć u hrani, uključujući pšenicu, kukuruz i soju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.predsednik.rs/lat/pres-centar/vesti/sastanak-sa-srpskim-clanom-predsednistva-bosne-i-hercegovine-28779|title=Sastanak sa srpskim članom Predsedništva Bosne i Hercegovine|website=Predsednik Republike Srbije|access-date=25. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Švicarska}} - Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini 23. marta 2020. obećala je 200.000 američkih dolara pomoći.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.msb.gov.ba/vijesti/saopstenja/default.aspx?id=18580&amp;langTag=bs-BA|title=Na videokonferenciji sa ambasadorima i predstavnicima međunarodnih organizacija i agencija BiH dobila 7.200.000 eura|website=www.msb.gov.ba|access-date=25. 3. 2020|archive-date=23. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200423194546/http://www.msb.gov.ba/vijesti/saopstenja/default.aspx?id=18580&amp;langTag=bs-BA|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|Turska}} - Turska je poslala humanitarnu pomoć 24. marta u obliku zaštitnih maski, rukavica, odijela i naočala namijenjenu Crvenom krstu Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/7676/stigla-pomoc-iz-turske-solidarnost-sa-bih-u-teskim-vremenima|title=Stigla pomoć iz Turske: Solidarnost sa BiH u teškim vremenima {{!}} Sarajevo.ba|website=www.sarajevo.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt;
* {{ZID|UN}} - [[UNDP]] u Bosni i Hercegovini finansirao je nabavku 50.000 testova za COVID-19.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ba.n1info.com/English/NEWS/a418117/Bosnia-will-get-50-000-new-coronavirus-tests-minister-says.html|title=Bosnia will get 50,000 new coronavirus tests, minister says|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=25. 3. 2020|archive-date=25. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200325174545/http://ba.n1info.com/English/NEWS/a418117/Bosnia-will-get-50-000-new-coronavirus-tests-minister-says.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://covid-19.ba Krizni stožer/štab Federalnog ministarstva zdravstva, interaktivna karta po kantonima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200327151717/https://covid-19.ba/ |date=27. 3. 2020 }}
*[https://coronavirus.atlantbh.com/ Interaktivna karta koja prati broj slučajeva u Bosni i Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200319120021/https://coronavirus.atlantbh.com/ |date=19. 3. 2020 }}
*[https://www.zzjzfbih.ba/covid-19/ Zavod za javno zdravstvo Federacije]
*[https://www.phi.rs.ba/index.php?view=kategorija&amp;id=45 Institut za javno zdravstvo Republike Srpske]

[[Kategorija:Zdravstvo u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:2020. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Pandemija koronavirusa 2019/2020.|BiH]]
[[Kategorija:Pandemija koronavirusa u Bosni i Hercegovini 2020.]]</text>
      <sha1>sidif45iub21xy54knm4jl4eeyvge41</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Polygonaceae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>462021</id>
    <revision>
      <id>3915670</id>
      <parentid>3904986</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:45:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915670</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24925" sha1="6sxjoux1775990qw7o5axquv7l7khfa" xml:space="preserve">{{italic title}}
{{Taksokvir
| boja         =lightgreen
| naziv        =''Polygoniacae''&lt;br&gt; (Porodoca troskota)
| slika        = Polygonum persicaria bgiu.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis   =''[[Persicaria maculosa]]''
| status       = Šest ugroženih vrsta&lt;ref&gt;[http://www.globalspecies.org/ntaxa/2022695 Polygonaceae (knotweed)]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;.(Vidi [[IUCN]]-ov crveni popis kratica)
| regnum       =[[Plantae]]
| divisio      =[[Magnoliophyta]] 
| classis      =[[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Caryophyllales]] 
| familia      ='''''Polygonaceae'''''
| familia_autorstvo = &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt;
| razdioba_stepen = [[Rod (biologija)|Rodovi]]
| razdioba =Vidi tekst
| karta_raspon =
}}
'''''Polygonaceae''''' je  [[porodica (biologija)|porodica]] [[cvjetnica]] poznata pod zajedničkim imenom kao porodica troskota ili pametnih trava  (u Sjedinjenim Državama, porodica heljde). [[Botaničko ime|ime]] je utemeljeno na [[tipski rod|tipskom rodu]] ''[[Polygonum]]'', koje je  prvi koristio [[Antoine Laurent de Jussieu]] 1789. godine u svojoj knjizi ''Genera Plantarum''.&lt;ref name=&quot;Jussieu1789&quot;&gt;Antoine Laurent de Jussieu. 1789. ''Genera plantarum: secundum ordines naturales disposita, juxta methodum in Horto regio parisiensi exaratam''. page 82. Herrisant and Barrois: Paris, France. (see ''External links'' below)&lt;/ref&gt; Naziv se može dovesti u vezu sa mnogo zadebljalih [[čvor (botanika)|čvorova]] na stabljici i [[grčki|grčog]] sufiksa ''gony'', što tekođer znači koljeno ili zglob. Alternativno, može imati različito tumačenje, jer može  značiti i „mnogo sjemenki“.&lt;ref name=&quot;FNA&quot;&gt;{{cite book |first1=Mihai |last1=Costea |first2=François J. |last2=Tardif |first3=Harold R. |last3=Hinds |contribution=Polygonum |contribution-url=http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&amp;taxon_id=126398 |access-date=10. 5. 2019 |lastauthoramp=yes |editor-last=Flora of North America Editorial Committee &lt;!--|year=1982 onwards --&gt;|title=Flora of North America ''(online)'' |publisher=eFloras.org }}&lt;/ref&gt;

''Poligonaceae'' obuhvataju oko 1200 [[vrsta]]&lt;ref name=&quot;mabberley2008&quot;&gt;David J. Mabberley. 2008. ''Mabberley's Plant-Book'' third edition (2008). Cambridge University Press: UK. {{ISBN|978-0-521-82071-4}}&lt;/ref&gt; u oko 48 rodova.&lt;ref name=&quot;Christenhusz-Byng2016&quot;&gt;{{cite journal |author1=Christenhusz, M. J. M. |author2=Byng, J. W. | year = 2016 | title = The number of known plants species in the world and its annual increase | journal = Phytotaxa | volume = 261 | pages = 201–217 | url = http://biotaxa.org/Phytotaxa/article/download/phytotaxa.261.3.1/20598 | doi = 10.11646/phytotaxa.261.3.1 | issue = 3 | publisher = Magnolia Press }}&lt;/ref&gt; Najveći rodovi su  ''[[Eriogonum]]'' (240  vrsta), ''[[Rumex]]'' (200 ), ''[[Coccoloba]]'' (120 ), ''[[Persicaria]]'' (100) i ''[[Calligonum]]'' (80 vrsta).&lt;ref name=&quot;freeman2005&quot;&gt;Craig C. Freeman and James L. Reveal. 2005. &quot;Polygonaceae&quot; pages 216-601. In: Flora of North America Editorial Committee (editors).  ''Flora of North America'' vol. 5. Oxford University Press: New York, NY, USA. {{ISBN|978-0-19-522211-1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;brandbyge1993&quot;&gt;John Brandbyge. 1993. &quot;Polygonaceae&quot;. pages 531-544. In: Klaus Kubitzki (editor); Jens G. Rohwer, and Volker Bittrich (volume editors). ''The Families and Genera of Vascular Plants'' volume II. Springer-Verlag: Berlin; Heidelberg, Germany {{ISBN|978-3-540-55509-4}} (Berlin) {{ISBN|978-0-387-55509-6}} (New York)&lt;/ref&gt; Porodica je prisutna širom svijeta, ali većina je [[Bioraznolikost|raznolikosti]] je u sjevernoj  [[umjereni pojas|umjerenoj zoni]]. Nekoliko vrsta se uzgajaju kao [[ukrasna biljka|ukrasne]].&lt;ref name=&quot;rhs&quot;&gt;Anthony Huxley, Mark Griffiths, and Margot Levy (1992). ''The New Royal Horticultural Society Dictionary of Gardening''. The Macmillan Press,Limited: London. The Stockton Press: New York. {{ISBN|978-0-333-47494-5}} (set).&lt;/ref&gt; Nekoliko vrsta roda ''[[Triplaris]]''  koriste se kao [[drvo]].&lt;ref name = &quot;mabberley2008&quot;/&gt; Plodovi morskog grožđa (''[[Coccoloba uvifera]]'') se jedu, a na [[Florida|Floridi]] se od njega izrađuje konzervirani žele i prodaje [[Trgovina|komercijalno]].&lt;ref name=&quot;staples2005&quot;&gt;George W. Staples and Derral R. Herbst &quot;A Tropical Garden Flora&quot; Bishop Museum Press: Honolulu, Hawaii, USA. (2005)&lt;/ref&gt; Sjeme dviju vrsta roda ''[[Fagopyrum]]'', poznatih kao [[heljda]], daje zrnevlje za [[brašno]] (njegovo tamno brašno poznato je kao ''blé noir'' – crna  pšenica u Francuskoj). [[Peteljčice]] rabarbara (''[[Rheum]] rabarbarum'' i hibridi) su prehrambena namirnica. Listovi obične [[kislice]] (''[[Rumex]] acetosa'') jedu se u [[salata]]ma  ili kao lisnato [[povrće]].&lt;ref name=&quot;heywood2007&quot;&gt;Vernon H. Heywood, Richard K. Brummitt, Ole Seberg, and Alastair Culham. ''Flowering Plant Families of the World''. Firefly Books: Ontario, Canada. (2007). {{ISBN|978-1-55407-206-4}}.&lt;/ref&gt;
''Polygonaceae'' uključuju i  neke od najupornijih poljoprivrednih [[korov]]a, uključujući vrste rodova  ''Persicaria'', ''Rumex'' i ''Polygonum''.&lt;ref name=&quot;mabberley2008&quot;/&gt;

== Taksonomija ==
''Polygonaceae'' su vrlo dobro definirane i dugo su univerzalno prepoznate. U  sistemu APG III, porodica je smještena u [[Red (biologija)|red]] [[Caryophyllales]].&lt;ref name=&quot;apgiii&quot;&gt;{{Citation |last=Angiosperm Phylogeny Group |year=2009 |title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III |journal=Botanical Journal of the Linnean Society |volume=161 |issue=2 |pages=105–121 |url=http://www3.interscience.wiley.com/journal/122630309/abstract |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525104318/http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x/abstract |url-status=dead |archive-date=25. 5. 2017 |access-date=10. 12. 2010 |doi=10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x }}&lt;/ref&gt; Unutar reda nalazi se izvan velikog [[kladus]]a poznatog kao jezgarne Caryophyllales.&lt;ref name=&quot;Brockington2009&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Brockington | first1 = Samuel F. | last2 = Alexandre | first2 = Roolse | last3 = Ramdial | first3 = Jeremy | last4 = Moore | first4 = Michael J. | last5 = Crawley | first5 = Sunny | last6 = Dhingra | first6 = Amit | last7 = Hilu | first7 = Khidir | last8 = Soltis | first8 = Douglas E. | last9 = Soltis | first9 = Pamela S. | year = 2009 | title = Phylogeny of the Caryophyllales sensu lato: Revisiting hypotheses on pollination biology and perianth differentiation in the core Caryophyllales | url =https://vtechworks.lib.vt.edu/bitstream/10919/49132/1/597785.pdf | journal = International Journal of Plant Sciences | volume = 170 | issue = 5| pages = 627–643 | doi = 10.1086/597785 | hdl = 10919/49132 }}&lt;/ref&gt; Ona je  [[sestrinski takson]] porodici [[Plumbaginaceae]], na koje morfološki ne liči.&lt;ref name=&quot;apweb&quot;&gt;Peter F. Stevens. 2001 onwards. Angiosperm Phylogeny Website At: Missouri Botanical Garden Website. (see ''External links'' below).&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Polygonum plebeium W IMG 0462.jpg|thumb|250px|''[[Polygonum plebeium]]'']]

Posljednju sveobuhvatnu reviziju porodice objavio je 1993. John Brandbyge, kao dio projekta „Porodice i rodovi  vaskularnih biljaka“ (''The Families and Genera of Vascular Plants'']].&lt;ref name=&quot;brandbyge1993&quot;/&gt; Brandbyge je slijedio popise ranijih sistema klasifikacija biljaka u podjeli ''Polygonaceae'' na dvije potporodice: ''[[Eriogonoideae]]'' i ''[[Polygonoideae]]''. Od 1993. godine opsezi ove dvije potporodice su izmenjeni u svjetlu [[filogeneza|filogenetskih]] studija sekvenci [[DNK]].&lt;ref name=&quot;sanchez2009&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Sanchez | first1 = Adriana | last2 = Schuster | first2 = Tanja M. | last3 = Kron | first3 = Kathleen A. | year = 2009 | title = A large-scale phylogeny of Polygonaceae based on molecular data | url =https://archive.org/details/sim_international-journal-of-plant-sciences_2009-10_170_8/page/1044| journal = International Journal of Plant Sciences | volume = 170 | issue = 8| pages = 1044–1055 | doi = 10.1086/605121 }}&lt;/ref&gt; Rodovi koji su srodni sa ''Coccoloba'' i ''Triplaris'', premješteni su iz potporodice ''Polygonoideae'' u ''Eriogonoideae''. Rod  ''Symmeria'' ne pripada ni jednoj od ovih potporodica jer je sestrinski sa ostatkom porodice.&lt;ref name=&quot;burke2010&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Burke | first1 = Janelle M. | last2 = Sanchez | first2 = Adriana | last3 = Kron | first3 = Kathleen | last4 = Luckow | first4 = Melissa | year = 2010 | title = Placing the woody tropical genera of Polygonaceae: A hypothesis of character evolution and phylogeny | url = | journal = American Journal of Botany | volume = 97 | issue = 8| pages = 1377–1390 | doi = 10.3732/ajb.1000022 | pmid=21616890}}&lt;/ref&gt; Rod  ''Afrobrunnichia'' može postati nova potporodica.&lt;ref name=&quot;sanchez&amp;kron2009&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Sanchez | first1 = Adriana | last2 = Kron | first2 = Kathleen A. | year = 2009 | title = Phylogenetic relationships of ''Afrobrunnichia'' Hutch. &amp; Dalziel (Polygonaceae) based on three chloroplast genes and ITS | url =https://archive.org/details/taxon_2009-08_58_3/page/781| journal = Taxon | volume = 58 | issue = 3| pages = 781–792 | doi = 10.1002/tax.583008 }}&lt;/ref&gt;

U 1993., Brandbyge dao opis  43 roda ''Polygonaceae''.&lt;ref name=&quot;brandbyge1993&quot;/&gt; Od tada je podignut rang još nekoliko rodova, a neki su izdvojeni  iz ''Brunnichia'', ''Eriogonum'' i ''Persicaria'' dobili su generički [[Taksonomski rang|status]] u glavnim radovima.&lt;ref name=&quot;freeman2005&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;burke2010&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;li2003&quot;&gt;Anjen Li, Bojian Bao, Alisa E. Grabovskaya-Borodina, Suk-pyo Hong, John McNeill, Sergei L. Mosyakin, Hideaki Ohba, and Chong-wook Park. 2003. &quot;Polygonaceae&quot; pages 277-350. In: Zhengyi Wu, Peter H. Raven, and Deyuan Hong (editors). ''Flora of China'' volume 5. Science Press: Beijing, China; Missouri Botanical Garden Press: St. Louis, Missouri, USA.&lt;/ref&gt; Nađeno je da neki rodovi nisu [[monofilija|monofiletni]] i njihove granice su revidirane. Oni uključuju  ''Ruprechtia'', ''Eriogonum'', ''Chorizanthe'', ''Persicaria'', ''Aconogonon'', ''Polygonum'', ''Fallopia'' i ''Muehlenbeckia''.

== Opis ==
[[Datoteka:Ocreae of a Persicaria maculosa 2006-aug-10 Gothenburg Sweden.jpg|thumb|right|Ohrea ''[[Persicaria maculosa]]'']]
Većina ''Polygonaceae'' su [[Višegodišnja biljka|višegodišnje]] [[zeljasta biljka|zeljaste]] biljke sa zadebljalim čvorovima, ali postoje i [[stabla]]šice, [[grm]]ovi i [[povijuša|loze]]. [[List]]ovi su [[list|jednostavni]] i  naizmjenično raspoređeni na [[stabljika]]ma. Svaki list ima svojstven par spojenih [[stipula]] poznatih kao  [[ohrea]]. One vrste koje na koljencima nemaju  ohreu mogu se identificirati po involukralnim [[brakteja]]ma na [[glava (botanika)|cvjetnim glavama]]. [[Cvijet|Cvjetovi]] su obično dvospolni, mali i [[simetrija|aktinomorfni]], s perijantom od tri do šest [[čašica (botanika)|čašičnih listića]]. Nakon cvatnje]],  često zadebljaju i povećavaju oko [[plod]]a. Cvjetovi nemaju [[krunica (botanika)|krunicu]], a kod nekih su školjke latice i šarene. [[Andrecij]] se sastoji od tri do osam [[prašnik]]a,  koji su obično slobodni ili spojeni u podnožju. [[Jajnik (biljke)|jajnik]] sastoji se od tri ujedinjena plodna lista koji tvore jednu [[lokula|lokulu]], sa samo jednom [[ovula|ovulom]]. Jajnik je  nadrastao (gornji), s baznom ili slobodnim centralnim placentacijom. [[Ginecij]] završava se u 1 do 3 [[vrat tučka|vrata]], od kojih svaki završava jedinstvenom [[žig tučka|stigmom]].&lt;ref name=&quot;jones1979&quot;&gt;Samuel B. Jones and Arlene E. Luchsinger. 1979. ''Plant systematics''. McGraw-Hill series in organismic biology. New York: McGraw-Hill. Page 254. {{ISBN|0-07-032795-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;judd2008&quot;&gt;Walter S. Judd, Christopher S. Campbell, Elizabeth A. Kellogg, Peter F. Stevens, and Michael J. Donoghue. 2008. ''Plant Systematics: A Phylogenetic Approach'', Third Edition. Sinauer Associates: Sunderland, MA, USA. {{ISBN|978-0-87893-407-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;takhtajan2009&quot;&gt;Armen L. Takhtajan (Takhtadzhian). ''Flowering Plants'' second edition (2009), pages 155-156. Springer Science+Business Media. {{ISBN|978-1-4020-9608-2}}. (see ''External links'' below)&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Persicaria capitata AF crop.jpg|250px|thumb|Ružičasta ''[[Persicaria capitata]]'' ]]

==Rodovi==
U martu 2019,  platforma ''Plants of the World Online'' prihvatala je  56 rodova:&lt;ref name=&quot;POWO_30000532-2&quot;&gt;{{cite web |title=''Polygonaceae''&amp;#32;Juss. |work=Plants of the World Online |publisher=Royal Botanic Gardens, Kew|url=http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000532-2 |access-date=1. 3. 2019 }}&lt;/ref&gt;
{{Div col|colwidth=20em}}
*''[[Acanthoscyphus]]'' &lt;small&gt;Small&lt;/small&gt;
*''[[Afrobrunnichia]]'' &lt;small&gt;Hutch. &amp; Dalziel&lt;/small&gt;
*''[[Antigonon]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt;
*''[[Aristocapsa]]'' &lt;small&gt;Reveal &amp; Hardham&lt;/small&gt;
*''[[Atraphaxis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
*''[[Bactria]]'' &lt;small&gt;Yurtseva &amp; Mavrodiev&lt;/small&gt;
*''[[Bistorta]]'' &lt;small&gt;(L.) Scop.&lt;/small&gt;
*''[[Brunnichia]]'' &lt;small&gt;Banks ex Gaertn.&lt;/small&gt;
*''[[Calligonum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
*''[[Centrostegia]]'' &lt;small&gt;A.Gray&lt;/small&gt;
*''[[Chorizanthe]]'' &lt;small&gt;R.Br. ex Benth.&lt;/small&gt;
*''[[Coccoloba]]'' &lt;small&gt;P.Browne&lt;/small&gt;
*''[[Dedeckera]]'' &lt;small&gt;Reveal &amp; J.T.Howell&lt;/small&gt;
*''[[Dodecahema]]'' &lt;small&gt;Reveal &amp; C.B.Hardham&lt;/small&gt;
*''[[Duma]]'' &lt;small&gt;T.M.Schust.&lt;/small&gt;
*''[[Enneatypus]]'' &lt;small&gt;Herzog&lt;/small&gt;
*''[[Eriogonum]]'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt;
*''[[Eskemukerjea]]'' &lt;small&gt;Malick &amp; Sengupta&lt;/small&gt;
*''[[Fagopyrum]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt;
*''[[Fallopia]]'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt;
*''[[Gilmania]]'' &lt;small&gt;Coville&lt;/small&gt;
*''[[Goodmania]]'' &lt;small&gt;Reveal &amp; Ertter&lt;/small&gt;
*''[[Gymnopodium]]'' &lt;small&gt;Rolfe&lt;/small&gt;
*''[[Harfordia (plant)|Harfordia]]'' &lt;small&gt;Greene &amp; Parry&lt;/small&gt;
*''[[Harpagocarpus]]'' &lt;small&gt;Hutch. &amp; Dandy&lt;/small&gt;
*''[[Hollisteria]]'' &lt;small&gt;S.Watson&lt;/small&gt;
*''[[Johanneshowellia]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
*''[[Knorringia]]'' &lt;small&gt;(Czukav.) Tzvelev&lt;/small&gt;
*''[[Koenigia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
*''[[Lastarriaea]]'' &lt;small&gt;Remy&lt;/small&gt;
*''[[Leptogonum]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
*''[[Magoniella]]'' &lt;small&gt;Adr.Sanchez&lt;/small&gt;
*''[[Mucronea]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
*''[[Muehlenbeckia]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt;
*''[[Nemacaulis]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;
*''[[Neomillspaughia]]'' &lt;small&gt;S.F.Blake&lt;/small&gt;
*''[[Oxygonum]]'' &lt;small&gt;Burch.&lt;/small&gt;
*''[[Oxyria]]'' &lt;small&gt;Hill&lt;/small&gt;
*''[[Oxytheca]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;
*''[[Persicaria]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt;
*''[[Peutalis]]'' &lt;small&gt;Raf.&lt;/small&gt;
*''[[Podopterus]]'' &lt;small&gt;Bonpl.&lt;/small&gt;
*''[[Polygonum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
*''[[Pteropyrum]]'' &lt;small&gt;Jaub. &amp; Spach&lt;/small&gt;
*''[[Pterostegia]]'' &lt;small&gt;Fisch. &amp; C.A.Mey.&lt;/small&gt;
*''[[Pteroxygonum]]'' &lt;small&gt;Dammer &amp; Diels&lt;/small&gt;
*''[[Reynoutria]]'' &lt;small&gt;Houtt.&lt;/small&gt;
*''[[Rheum (plant)|Rheum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
*''[[Rumex]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;
*''[[Ruprechtia]]'' &lt;small&gt;C.A.Mey.&lt;/small&gt;
*''[[Salta]]'' &lt;small&gt;Adr.Sanchez&lt;/small&gt;
*''[[Sidotheca]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
*''[[Stenogonum]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt;
*''[[Symmeria]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
*''[[Systenotheca]]'' &lt;small&gt;Reveal &amp; Hardham&lt;/small&gt;
*''[[Triplaris]]'' &lt;small&gt;Loefl.&lt;/small&gt;
{{Div col end}}

===Bivši rodovi===
*''Aconogonon'' &lt;small&gt;(Meisn.) Rchb.&lt;/small&gt; – sada u  ''[[Koenigia]]''
*''Homalocladium'' &lt;small&gt;(F.Muell.) L.H.Bailey&lt;/small&gt; – sada u ''[[Muehlenbeckia]]''
*''Parapteropyrum'' &lt;small&gt;A.J.Li&lt;/small&gt; – sada u ''[[Fagopyrum]]''
*''Polygonella'' &lt;small&gt;Michx.&lt;/small&gt; – sada u ''[[Polygonum]]''
*''Rubrivena'' &lt;small&gt;M.Král&lt;/small&gt; – sada u  ''[[Koenigia]]''
== Filogenija ==
Slijedeće [[filogenetsko stablo]] zasnovano je na dva naučna članka iz  [[molekularna filogenetika|molekularne filogenetike]] ''Polygonaceae''.&lt;ref name=&quot;sanchez2009&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;burke2010&quot;/&gt;

{{clade|style=font-size:100%;line-height:120%
|label1='''Polygonaceae'''
|1={{clade
   |1=''[[Symmeria]]''
   |2={{clade
      |1=''[[Afrobrunnichia]]''
      |label2=&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Eriogonoideae]]&amp;nbsp;&amp;nbsp;
      |2={{clade
         |1={{clade
            |1=''[[Brunnichia]]''
            |2=''[[Antigonon]]''
            }}
         |2={{clade
            |1={{clade
               |1=''[[Neomillspaughia]]''
               |2=''[[Coccoloba]]''
               }}
            |2=''[[Podopterus]]''
            |3=''[[Leptogonum]]''
            |4={{clade
               |1=''[[Ruprechtia]]''
               |2=''[[Triplaris]]''
               }}
            |5={{clade
               |1=''[[Gymnopodium]]''
               |2={{clade
                  |1=''[[Gilmania]]''
                  |2={{clade
                     |1=''[[Pterostegia]]''
                     |2={{clade
                        |1=''[[Eriogonum]]''
                        |2=''[[Chorizanthe]]''
                        }}
                     }}
                  }}
               }}
            }}
         }}
      |label3=&amp;nbsp;&amp;nbsp;[[Polygonoideae]]&amp;nbsp;&amp;nbsp;
      |3={{clade
         |1={{clade
            |1=''[[Persicaria]]''
            |2={{clade
               |1={{clade
                  |1=''[[Bistorta]]''
                  |2=''[[Rubrivena]]''
                  }}
               |2={{clade
                  |1=''[[Aconogonon]]''
                  |2=''[[Koenigia]]''
                  }}
               }}
            }}
         |2={{clade
            |1=''[[Fagopyrum]]'' (uključujući ''Parapteropyrum'')
            |2={{clade
               |1=''[[Calligonum]]''
               |2=''[[Pteropyrum]]''
               |3=''[[Pteroxygonum]]''
               }}
            |3={{clade
               |1=''[[Oxyria]]''
               |2=''[[Rheum]]''
               |3=''[[Rumex]]'' (uključujući ''Emex'')
               }}
            |4={{clade
               |1=''[[Knorringia]]''
               |2={{clade
                  |1={{clade
                     |1=''[[Atraphaxis]]''
                     |2=''[[Polygonella]]''
                     |3=''[[Polygonum]]''
                     }}
                  |2={{clade
                     |1=''[[Reynoutria]]''
                     |2=''[[Fallopia]]''
                     |3=''[[Muehlenbeckia]]''
                     }}
                  }}
               }}
            }}
         }}
      }}
   }}
}}

== Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi==
{{Commonscat| Polygonaceae }}
{{Wikivrste}}
* [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&amp;taxon_id=10717 Polygonaceae] In: [http://www.efloras.org/volume_page.aspx?volume_id=1005&amp;flora_id=1 FNA volume 5] In: [http://www.efloras.org/browse.aspx?flora_id=1 Family List] In: [http://www.efloras.org/flora_page.aspx?flora_id=1 ''Flora of North America''] At: [http://www.efloras.org/index.aspx eFloras]
* [http://www.botanicus.org/title/b11904549 Polygonaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121017040652/http://www.botanicus.org/title/b11904549 |date=17. 10. 2012 }} In: [http://www.botanicus.org/title/b11904549 ''Genera Plantarum'' (Jussieu)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121017040652/http://www.botanicus.org/title/b11904549 |date=17. 10. 2012 }} At: [http://www.botanicus.org/Search.aspx?searchTerm=Genera%20Plantarum Genera Plantarum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120315085450/http://www.botanicus.org/Search.aspx?searchTerm=Genera%20Plantarum |date=15. 3. 2012 }} At: [http://www.botanicus.org/Search.aspx?searchTerm=Search%20Botanicus Search] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120315085458/http://www.botanicus.org/Search.aspx?searchTerm=Search%20Botanicus |date=15. 3. 2012 }} At: Botanicus.org
* [http://www.mobot.org/mobot/research/apweb/genera/polygonaceaegen.html List of Genera in Polygonaceae] At: [http://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/orders/caryophyllalesweb.htm#Polygonaceae Polygonaceae] At: [http://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/orders/caryophyllalesweb.htm#Caryophyllales Caryophyllales] At: [http://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/welcome.html Angiosperm Phylogeny Website] At: [http://www.mobot.org Missoure Botanical Garden Website]
* [http://data.kew.org/cgi-bin/vpfg1992/genlist.pl?POLYGONACEAE List of genera in family Polygonaceae] At: [http://data.kew.org/vpfg1992/genlist.html#D Dicotyledons] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120912170625/http://data.kew.org/vpfg1992/genlist.html#D |date=12. 9. 2012 }} At: [http://data.kew.org/vpfg1992/genlist.html List Genera within a Family] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120912170625/http://data.kew.org/vpfg1992/genlist.html |date=12. 9. 2012 }} At: [http://data.kew.org/vpfg1992/vascplnt.html Vascular Plant Families and Genera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120915220115/http://data.kew.org/vpfg1992/vascplnt.html |date=15. 9. 2012 }} At: [http://apps.kew.org/wcsp/about.do About the Checklist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120911002823/http://apps.kew.org/wcsp/about.do |date=11. 9. 2012 }} At: [http://apps.kew.org/wcsp/home.do World Checklist of Selected Plant Families] At: [http://epic.kew.org/datasources.htm Data Sources] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120910162710/http://epic.kew.org/datasources.htm |date=10. 9. 2012 }} At: [http://epic.kew.org/index.htm ePIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120910161005/http://epic.kew.org/index.htm |date=10. 9. 2012 }} At: [http://www.kew.org/data/ Scientific Databases] At: [http://www.kew.org/ Kew Gardens]
* [https://web.archive.org/web/20081005115701/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/gnlist.pl?905 List of genera] At: [http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/family.pl?905 Polygonaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120915112332/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/family.pl?905 |date=15. 9. 2012 }} At: [http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/famlist.pl List of families] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20000816163915/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/famlist.pl |date=16. 8. 2000 }} At: [http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxfam.pl?language=en Families and Genera in GRIN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130227004053/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxfam.pl?language=en |date=27. 2. 2013 }} At: [http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/queries.pl?language=en Queries] At: [http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/index.pl GRIN taxonomy for plants] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041015103620/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/index.pl |date=15. 10. 2004 }}
* [http://www.tolweb.org/non-core_Caryophyllales/20968 non-core Caryophyllales] At: [http://www.tolweb.org/Caryophyllales/20703 Caryophyllales] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121016035303/http://tolweb.org/Caryophyllales/20703 |date=16. 10. 2012 }} At: [http://www.tolweb.org/Life_on_Earth/1 Root of the Tree (Life on Earth)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081014033707/http://www.tolweb.org/life_on_earth/1 |date=14. 10. 2008 }} At: [http://www.tolweb.org/tree/ Tree of Life web project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110228022928/http://tolweb.org/tree/ |date=28. 2. 2011 }}
* [https://books.google.com/books?id=oumyfO-NHuUC&amp;pg=PA155&amp;lpg=PA155&amp;dq=Polygonaceae+Takhtajan&amp;source=bl&amp;ots=iKhzN4ypt2&amp;sig=TwbDMbSZ1XuPBf6iY9og8F3UVk4&amp;hl=en&amp;ei=xBYHTa3rH4GBlAeFqIXsAg&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;sqi=2&amp;ved=0CBMQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Polygonaceae%20Takhtajan&amp;f=false Polygonaceae] In: [https://books.google.com/books?id=oumyfO-NHuUC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Flowering+Plants+Takhtajan&amp;source=bl&amp;ots=iKhzN4ysw3&amp;sig=h44201Q58Tem8KoYWLOmStke78o&amp;hl=en&amp;ei=DxgHTaCONsSqlAeF5MnZDQ&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;sqi=2&amp;ved=0CCEQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false ''Flowering Plants'' (Takhtajan)]
* [http://delta-intkey.com/angio/www/polygona.htm Polygonaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/ |date=3. 1. 2007 }} in [http://delta-intkey.com/angio/ L. Watson and M.J. Dallwitz (1992 onwards). The families of flowering plants: descriptions, illustrations, identification, information retrieval.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/ |date=3. 1. 2007 }} http://delta-intkey.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/ |date=3. 1. 2007 }}
* [http://flowersinisrael.com/FamPolygonaceae.html Family Polygonaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121011053239/http://flowersinisrael.com/FamPolygonaceae.html |date=11. 10. 2012 }} Flowers in Israel
*[http://greif.uni-greifswald.de/floragreif/?fam=Polygonaceae&amp;gen=&amp;spec=&amp;flora_search=taxon Polygonaceae of Mongolia in FloraGREIF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120226222904/http://greif.uni-greifswald.de/floragreif/?fam=Polygonaceae&amp;gen=&amp;spec=&amp;flora_search=taxon |date=26. 2. 2012 }}

[[Kategorija:Polygonaceae| ]]
[[Kategorija:Caryophyllales]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>6sxjoux1775990qw7o5axquv7l7khfa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pubocervikusni ligament</title>
    <ns>0</ns>
    <id>467167</id>
    <revision>
      <id>3915687</id>
      <parentid>3884838</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:44:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915687</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1407" sha1="3y8pdfs4z1sb8wclu9e9t2ubls6t8dj" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
| Ime        = Pubocervikusni ligament
| Latinski       = ''Ligamentum pubocervicale''
| Image       =
| Caption     =
| Width       =
| Image2      =
| Caption2    =
| Precursor   =
| System      =
| Artery      =
| Vein        =
| Nerve       =
| Lymph       =
}}
'''Pubocervikusni  ligament'''  ili '''stidnomaternični [[ligament]]''' povezuje strane  [[grlić maternice|grlića maternice]] sa  [[stidna kost|stidnom simfizom]].
[[Kolagen]] u pubocerviksnom ligamentu može se smanjiti kod žena sa [[vaginski prolaps|vaginskim prolapsom]].&lt;ref name=&quot;pmid18415038&quot;&gt;{{cite journal |author=Read RC |title=Signs of herniosis in women with vaginal prolapse and/or stress incontinence |journal=Hernia |volume=12 |issue=5 |pages=449–52 |date=October 2008 |pmid=18415038 |doi=10.1007/s10029-008-0372-2 |url= }}&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Cistokela]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* http://www.emory.edu/ANATOMY/AnatomyManual/pelvis.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190620061059/http://www.emory.edu/ANATOMY/AnatomyManual/pelvis.html |date=20. 6. 2019 }}
* http://www.uro.co.nz/articles/hammock/hammock.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190117125009/https://uro.co.nz/articles/hammock/hammock.html |date=17. 1. 2019 }}

{{ženski reproduktivni sistem}}
[[Kategorija:Ligamenti]]
[[Kategorija:Ženski reproduktivni sistem]]</text>
      <sha1>3y8pdfs4z1sb8wclu9e9t2ubls6t8dj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aneurizma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468424</id>
    <revision>
      <id>3915591</id>
      <parentid>3884993</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:15:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Grondilo</username>
        <id>180038</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3915591</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15294" sha1="lo0v4f2spy0efujp1v7e6qt9e2npsb3" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
| ime            = Aneurizma 
| slika           = Aneurysem.jpg
| opis slike        = Angiografija  aneurizme u moždanoj arteriji.  Aneurizma je velika izbočina u središtu slike.
|  DiseasesDB = 15088
|  ICD10 = {{ICD10|I|72||i|70}}
|  ICD9 = {{ICD9|442}}
|  ICDO =
|  OMIM =
|  MedlinePlus = 001122
|  eMedicineSubj =
|  eMedicineTopic =
|  MeshID = D000783
*'''sinonim''': Aneurizam 
*'''polje''': [[Angiologija]]
*'''simptomi''': Proširenje ili ruptura krvnog suda
*'''trajanje''': Neizvesno/do operacije
}}
'''Aneurizma''' je vanjsko  ispupčenje, koje liči na mjehurić ili balon, uzrokovano lokaliziranim, abnormalnim, slabim mjestom na zidu [[krvni sud|krvnih sudova]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nhlbi.nih.gov/health-topics/aneurysm|title=Aneurysms|website=Society of NeuroInterventional Surgery|access-date=23. 2. 2018}}&lt;/ref&gt; Aneurizme mogu biti posljedica nasljednog stanja ili stečene bolesti. Također mogu biti početna tačka za stvaranje ugrušaka, ([[tromboza]]) i [[Embolija|embolizacija]]). Riječ potiče iz  [[starogrčki jrzik|grč.]] ἀνεύρυσμα – ''aneurizma'' = dilatacij, iprema ἀνευρύνειν – ''aneurinein'' = širiti se, odnosno  aneurizma / aneǔ̯rysma = proširenje, povećanje) . U širem smislu kolokvijalno zvana arterijska aneurizma, je proširenje cjevastih, torbastih, loptastih ili kesastih organa i struktura u pogođenom organizmu. Lokaliziran je i stalni, gdje je  proširen prečnik [[arterija]] (često ivena),  kao rezultat urođenih ili stečenih promjena zida. Ovo razlikuje aneurizmu od ektazije , trajnog širenja krvnih žila (i šupljih organa), koja se razvija uprkos netaknutosti svih uključenih slojeva zidova.). Kako se aneurizma povećava, povećava se rizik od puknuća,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Cronenwett JL, Murphy TF, Zelenock GB, Whitehouse WM, Lindenauer SM, Graham LM, Quint LE, Silver TM, Stanley JC | title = Actuarial analysis of variables associated with rupture of small abdominal aortic aneurysms | url = https://archive.org/details/sim_surgery_1985-09_98_3/page/472 | journal = Surgery | volume = 98 | issue = 3 | pages = 472–83 | date = septembar 1985 | pmid = 3898453 }}&lt;/ref&gt; što dovodi do nekontroliranog krvarenja. Iako se mogu pojaviti u bilo kojem krvnom sudu, osobito smrtonosni primjeri uključuju aneurizme [[Willisov krug]] u mozgu, [[aortna aneurizma|aortnu neurizmu]] koje utiču na grudnunu [[aorta|aortu]] i [[aneurizma trbušne aorte|aneurizmu trbušne aorte]]. Aneurizme se mogu pojaviti u samom srcu nakon [[Infarkt miokarda|srčanog udara]], uključujući i [[komorska aneurizma|komorsku]] i aneurizme pretkomorske pregrade. Postoje urođene aneurizme [[pretkomorska pregrada|pretkomorske pregrade]], rijetkog sčanog kvara.

==Klasifikacija ==
Razlikuju se prava aneurizma (aneurysm verum ), lažna aneurizma ( aneurysm spurium = A. falsum ) i disecirama aneurizma ( aneurysm dissecans) koja je posljedica disekcije vaskularnog zida . Aneurizma bez dodatnih informacija obično znači aneurizmu verum .

===Aneurizma verum=== 
[[Datoteka:Aneurysma.jpg|mini|[[CT-snimak|CT- kontrastirani]], aksijalni presjek na nivou bifurkacije lijeve karlične arterije (Iliaca communis)]]
U aneurizmi verum , proširen je čitav vaskularni zid sa svim slojevima ( intima , medij i adventicija ), obično kao rezultat [[ateroskleroza|arterioskleroze]]. Uglavnom su pogođeni muškarci stariji od 50 godina, posebno hipertenzivni pacijenti i pacijenti sa okluzivnom bolešću perifernih arterija . Pucanje zida suda, koje se ovdje može dogoditi zbog njegovog slabljenja povezanog s proširenjem (puknućem), može biti opasno po život, ovisno o mjestu pogođenog suda.

===Spurijum − lažne aneurizme=== 
U  lažnim aneurizmama (= aneurzma falsum , također pseudoaneurizma ), suženje, čija je formacija obično nastalo zbog tupe ili oštre ozljede (poput Seldingerove punkcije).&lt;ref name=&quot;Aktuerk&quot;&gt;D. Aktuerk, M. Lutz, R. Giri, M. J. Matuszewski: ''Delayed presentation of a traumatic bilobed pseudoaneurysm of the left ventricular outflow tract.'' In: ''Eur Heart J Cardiovasc Imaging.'' Band 15, Nummer 9, September 2014, S.&amp;nbsp;995. [[doi:10.1093/ehjci/jeu046]], PMID 24699323.&lt;/ref&gt; Prolazi kroz intimu i medije, dok, po udžbeničkoj definicuji,  adventicija ostaje, pri čemu u patološkoj praksi u adventiciju često prelazi hematom. Modrica (pulsirajući hematom ) razvija se oko ovog curenja vaskularnog zida. Tkivo koje okružuje defekt vaskularnog zida, poput pleure ili peritoneuma, može ograničiti opseg modrice i na taj način odgoditi smrt zbog krvarenja - često samo nakratko - ako su i veliki sudovi . Ako tamponada ostane duže stabilna, pulsirajući hematom bit će okružen kapsulom [[Vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] u roku od četiri do šest sedmica . Budući da je ova aneurizmatoidna struktura nastala izvan zida krvnog suda , naziva se lažna aneurizma (aneurizma spurium ili falsum). Međutim , i dalje postoji rizik od puknuća .

===Aneurizma dissecans=== 
{{Glavni| Disekcija aorte}}
Izraz aneurizma dissecans zavarava jer sadašnja disekcija nije neposredna posljedica aneurizme. Umjesto toga, disekcija – bilo da je riječ o aorti ili bilo kojoj arteriji uopće – rezultat je ozljede intime zida suda.&lt;ref name=&quot;Aktuerk&quot;/&gt; Ako se disekcija ne liječi ili se liječi samo konzervativno, u mnogim slučajevima hronično slabljenje zida rezultira sekundarnim širenjem vaskularnog kalibra, u pravcu stvaranjau aneurizme. U tim slučajevima aneurizma nije uzrok već posljedica disekcije. Međutim, u raznim udžbenicima, pojam aneurizme dissecans koristi se za disekciju. [2] To je možda zbog činjenice da nalazi obdukcije neliječenih disekcija već često pokazuju aneurizmsku dilataciju suda i njegov vremenski tok nije mogao biti diferenciran – prije razvoja računarske tomografije – u vrijeme kada je ovaj pojam formiran.
Kada se žila secira, krv ulazi kroz takozvani ulaz , prodire u zid suda i dijeli je ( secira ). Ovo stvara lažni ili drugi pseudolumeni, vještačk stvoreni [[krvotok]]. Budući da je protok ograničen ulazom i mogućim ponovnim ulaskom, dolazi do povećanja pritiska u pogrešnom lumenu u odnosu na srednji vaskularni pritisak u stvarnom lumenu, što dovodi do kompresije stvarnog. U slučaju aorte, liječenje disekcije stoga ima za cilj zatvoriti primarni ulaz kako bi se smanjio pritisak u lažnom lumenu u korist istinskog lumena i tako poboljšala perfuzija unutrašnjih organa i donjeg ekstremiteta.

==Uzroci==
Degenerativne bolesti vaskularnih zidova (u više od 80% slučajeva [[ateroskleroza]]) glavni su uzrok . Mnogo rjeđi uzroci su traume, infekcije ([[reumatska groznica]], [[sifilis]], [[lajmska borelioza]]), upale i urođene slabosti vezivnog tkiva ([[Marfanov sindrom]], [[Ehlers-Danlosov sindrom]]). U oko pet do sedam posto pogođenih aneurizmom, javljaju više puta na različitim lokacijama tijela (aneurizmatska bolest). Aneurizme aorte utiču, ne samo na odrasle osobe, već mogu postati i klinički značajni kao posljedica Marfanovog sindroma ili kao kasni efekti zapreminskog opterećenja aorte kod urođenih srčanih mahana s desnim lijevim produženjem ili perfuzijom pluća ovisno o njemu. Nadalje, aneurizme u srčanim arterijama mogu se javiti nakon bolesti zvane [[Kawasakijev sindrom]]. Studija objavljena 2010. godine također dokumentuje značajno povećani rizik od aneurizmi mozga kod pacijenata sa dvokvržičnom aortom, relativno čestom urođenom malformacijom [[aortni zalistak|aortnog zaliska]].&lt;ref&gt;Wouter I. Schievink, S. Sharo, M. Raissi, Marcel Maya, Arlys Velebir (2010): Screening for intracranial aneurysms in patients with bicuspid aortic valve. Neurology, 74 (18): 1430|Online=http://www.neurology.org/content/74/18/1430.abstract |Abruf=2011-05-21 |DOI=10.1212/WNL.0b013e3181dc1acf}}&lt;/ref&gt; U [[Hughes-Stovinov sindrom|Hughes-Stovin sindromu]] se pretpostavlja da embolije uzrokuju aneurizme plućnih sudova. Poznato je da udarci u glavu povećavaju broj slučajeva arterijske dilatacije kičmene arterije.&lt;ref&gt;M. R. Egnor, L. K. Page, C. David (1991): Vertebral artery aneurysm – a unique hazard of head banging by heavy metal rockers. Case report. Pediatr Neurosurg, 17 (3): 135–138|PMID=1819327}}&lt;/ref&gt;

==Patogeneza i tok == 
Eksplozivnost središnjih aneurizmi (poput donje bubrežne aneurizme trbušne aorte) leži u njihovom potencijalno fatalnom riziku od puknuća (tj. rizika od rupture). To se povećava s povećanjem poprečnog promjera aneurizme, jer su, prema Young-Laplaceovoj jednadžbi, sile obnavljanja elastičnosti zida suda obrnuto proporcionalne radijusu. Sile se stoga smanjuju kako se radijus povećava.

Aneurizme perifernih sudova prijete udovima uglavnom kroz trombembsku vaskularnu okluziju. Po pravilu, ove aneurizme su djelimično ispunjene masama tromba, koje se često nalaze na rubu. Naprimjer, u slučaju aneurizme u udubljenju koljena, ove mase tromba mogu se odgovarajućim pokretima umasirati u perifernu cirkulaciju. To dovodi do perifernih, ponekad ireverzibilnih vaskularnih okluzija sa odgovarajućim posljedicama.

==Simptomi i nalazi==
Većina znskova aneurizme trbušne aorte i karlice su asimptomatski. Dijagnoza se obično postavlja slučajno kao dio rutinskog pregleda ili pregleda abdomena. Uz ultrazvuk, dijagnoza se postavlja ispitivanjem trbušne ili karlične arterije, koje može biti napravljeno sa velikom preciznošću. Ako ove aneurizme postanu simptomatske, javljaju se bolovi u leđima ili difuzno u trbuhu. Karakteristični su za aneurizmu koja se širi krvarenjem zida. Unutattrbušne aneurizme mogu slobodno puknuti u trbušnu šupljinu, što rezultira stvaranjem velikog unutar[[peritoneum]]skog [[hematom]]a (hemaskoze), što često uzrokuje smrt. Ali ovo krvarenje, često se može zadržati u retroperitoneumu (sudovi u [[retroperitoneumski prostor|retroperitonealnom prostoru]]). Pacijent ima jake bolove u boku i simptome šoka (diferencijalna dijagnoza : bubrežna kolika, [[pankreatitis]]). U slučaju perifernih aneurizmi, fokus nije na rupturi, već na trombskom zatvaranju aneurizme ili embolijskom zatvaranju distalnih sudova. Simptomi su često akutni. Distalne embolije također mogu dugo biti hronične i oligosimptomatske (pacijent primjećuje malo ili ništa).

U cerebralnim aneurizmama (koje se nalaze u mozgu) (tzv. aneurizme mozga), pritisak koji aneurizma vrši na nerv može dovesti do paralize lica. Ako takva aneurizma pukne, rezultat je [[moždani udar]] ili subarahnoidno krvarenje (cerebralno krvarenje).

==Dijagnostika ==
[[Datoteka:Ruptured_7mm_left_vertebral_artery_aneurysm.png|thumb| Ruptura aneurizme lijeve kičmene arterije od 7 mm,  koja rezultira subarahnoidnim krvarenjem, kao što se vidi na [[CT-snimak|CT-snimku]] s kontrastom]]
Klinički pregled:
Periferne aneurizme se često lako identificiraju inspekcijom (gledanjem) i palpacijom (palpacijom).
U vitkih pacijenata, aneurizma trbušne aorte može se palpirati (palpirati) kao ekspanzivno pulsirajući tumor u središnjem dijelu trbuha za vrijeme pregleda. To je, međutim, rijetko moguće kod gojaznih (gojaznih) ljudi.
Aparativna pretraga:
Na ultrazvuk omogućuje neinvazivna i jeftin aneurizme dijagnoze. Djeluje dobro kao metoda pregleda za asimptomatske ljude.
U kompjuteriziranu tomografiju su morfološki precizne i geometrijski ponovljive mjerenja aneurizme. Također se mogu prikazati vrsta tromboze , priroda zida i odnos između aneurizme i susjednih organa.
Je angiografija ne služi samo za otkrivanje aneurizme, ali se otprilike koristi za otkrivanje okluzivne bolesti perifernih ili centralnih plovila, kao što su bubrežne arterije istovremeno.

==Terapija == 
Liječnje se obavlja endovaskularno i hirurški (za detalje pogledajte i odgovarajuči odjeljak o klasifikaciji aneurizmi).

==Hstorija ==
Najstariji pisani opis aneurizmi nalazi se u papirusu Ebers iz [[drevni Egipat|drevnog Egipta]]. Drevni liječnik Antyllos započinje svoju raspravu o dijagnozi, simptomima i hirurškom liječenju aneurizmi iz drugog vijeka naše ere riječima: „Postoje dvije različite vrste vazodilatacije: jedna se dogodi kada se inače netaknuta arterija se proširila – otuda joj i ime – a druga, kada je arterija pukla i krv curi u meso ispod. [...]“.&lt;ref&gt;Jutta Kollesch, Diethard Nickel: ''Antike Heilkunst. Ausgewählte Texte aus den medizinischen Schriften der Griechen und Römer.'' Philipp Reclam jun., Leipzig 1979 (= ''Reclams Universal-Bibliothek.'' Band 771); 6. Auflage ebenda 1989, ISBN 3-379-00411-1, S. 139–141 (''Aus den Schriften des Antyll: Über Gefäßerweiterung'').&lt;/ref&gt; Precizniji anatomski opisi dolaze iz autopsijskih studija [[Andreas Vesalius|Andreasa Vesaliusa]] i [[Williama Harvey]]ja iz 16. i 17. stoljeća. Antonio Scarpa prvi je napravio razliku između stvarne i lažne aneurizme, 1804. U davna vremena,  preporučivalo se liječenje aneurizmi kompresijom (prema [[Galen]]u, sadržaj bi se vratio u normalan arterijski vaskularni sistem). Grčki liječnik Antyllos opisao je metod za rad na aneurizmi, ekstirpacijom (oko 3. stoljeća nove ere), pri čemu je arterija vezana iznad i ispod aneurizme, a izbočina se zatim rezanjem uklanjala.&lt;ref&gt;Michael Sachs (2000): Die Methoden der Blutstillung in ihrer historischen Entwicklung. Hämostaseologie, 20 (2): 3–89 |Online=[http://www.schattauer.de/de/magazine/uebersicht/zeitschriften-a-z/haemostaseologie/inhalt/archiv/issue/special/manuscript/5193/download.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140410204236/http://www.schattauer.de/de/magazine/uebersicht/zeitschriften-a-z/haemostaseologie/inhalt/archiv/issue/special/manuscript/5193/download.html |date=10. 4. 2014 }} |url=http://www.schattauer.de/de/magazine/uebersicht/zeitschriften-a-z/haemostaseologie/inhalt/archiv/issue/special/manuscript/5193/download.html}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Britanski hirurg [[John Hunter]] promovirao je ligaturu u 18. stoljeću, za  zahvaćene sudove uzvodno od aneurizme. Pedesetih godina prošlog stoljeća, aneurizme su još uvijek bile hirurški omotavane, kako bi se spriječilo krvarenje opasno po život. U 20. stoljeću, kao metoda liječenja,  konačno su se uspostavili stentovi i proteze .&lt;ref&gt;Roland Sedivy, Thomas Kolomanzik, Anita Uhl, Beatrix Patzak: ''Pathologie in Fallstudien – Historische Präparate neu betrachtet.'' Wien 2007, S. 52–53.&lt;/ref&gt; Američki hirurg [[William Wayne Babcock]] (1872–1963) također je razvio posebne tehnike za operaciju aneurizmi aorte i njima srodnih aneurizmi.&lt;ref&gt;Barbara I. Tshisuaka: ''Babcock, William Wayne.'' In: Werner E. Gerabek, Bernhard D. Haage, Gundolf Keil, Wolfgang Wegner (Hrsg.): ''Enzyklopädie Medizingeschichte.'' De Gruyter, Berlin / New York 2005, ISBN 3-11-015714-4, p. 127.&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{commonscat|Aneurism}}
* [http://www.aneurist.org/ @neurIST – Integrated Biomedical Informatics for the Management of Cerebral Aneurysms] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202165323/http://www.aneurist.org/ |date=2. 2. 2007 }}
* [http://www.angiocalc.com Brain aneurysm and percent packing calculator]

[[Kategorija:Kardiovaskularni sistem]]
[[Kategorija:Angiologija]]
[[Kategorija:Kardiologija]]
[[Kategorija:Mozak]]
[[Kategorija:Bolesti]]</text>
      <sha1>lo0v4f2spy0efujp1v7e6qt9e2npsb3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stražnjica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468463</id>
    <revision>
      <id>3915554</id>
      <parentid>3885001</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:17:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42570-52</username>
        <id>184212</id>
      </contributor>
      <origin>3915554</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6933" sha1="hmpc9f0ionw1zh0to482ql9zjkos0z9" xml:space="preserve">{{Infokutija anatomija
| Ime        = Stražnjica
| Latinski       = Clunis
| Greek       = 
| Image       = Human buttocks.jpg
| Caption     = Ženska (gore) i muška zadnjica
| Image2      = 
| Caption2    = 
| Precursor   = 
| System      = 
| Artery      = [[Gornja gluteusna arterija]], [[donja gluteusna arterija]]
| Vein        = 
| Nerve       = [[Gornji gluteusni nerv]], [[donji gluteusni nerv]], [[gornji kluneusni nervi]], [[medjialni kluneusni nervi]], [[donji kluneusni nervi]]
| Lymph       = 
}}
'''Stražnjica''' ili '''zadnjica''', uobičajeno '''guzica''',  su dva zaobljena dijela vanjske anatomije većine [[sisari|sisara]], smještena na stražnjem dijelu [[karlica|karlične regije]]. U ljudi se zadnjica nalazi između donjeg dijela [[leđa]] i [[perineum]]a. Sastavljena je od sloja vanjske kože i  [[potkožno tkivo|potkožnog]] [[mason tkivo|masnog tkiva]] naslonjenog lijevo i desno na [[sjedni mišić]]  (''[[musculus gluteus maximus]]'' i ''[[musculus gluteus medius]]''). Dva velika gluteusna mišića su najveći mišići u ljudskom tijelu. Oni su odgovorni za postizanje uspravnog držanja kada je tijelo savijeno u struku; održavanje tijela u uspravnom položaju održavanjem zglobova kuka ispruženim; i pokretanje tijela prema naprijed daljnjim produženjem noge ([[kuk]]a) tokom hodanja ili trčanja.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.refrence.com/science/gluteus-maximus-543e8854558908e7 |title=Archived copy |access-date=13. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190513141554/http://www.refrence.com/science/gluteus-maximus-543e8854558908e7 |archive-date=13. 5. 2019 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U sjedećem položaju, zadnjica snosi težinu gornjeg dijela tijela i tako oslobađa sstopala.

U mnogim kulturama zadnjica ima ulogu u [[seksualna privlačnost|seksualnoj privlačnosti]].&lt;ref&gt;{{cite book | title = The rear view: A brief and elegant history of bottoms through the ages | url = https://archive.org/details/rearviewbriefele0000henn_h8c3 | first = Jean-Luc | last = Hennig | year = 1995 | publisher = Souvenir | location = London | isbn = 0-285-63303-1}}&lt;/ref&gt; Mnoge kulture su također koristile zadnjicu kao primarnu metu za [[tjelesno kažnjavanje]],&lt;ref name=&quot;times18940322&quot;&gt;{{cite news | url = http://www.corpun.com/uks89403.htm | title = Police. | newspaper = The Times | location = London | date = 22. 3. 1894 | quote = &quot;Mr. Curtis Bennett deprecated caning on the hands and boxing the ears, and said they were exceedingly dangerous forms of punishment. Nature provided a special place for boys to be punished upon and it should be used. | access-date = 5. 12. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140701190927/http://www.corpun.com/uks89403.htm | archive-date = 1. 7. 2014 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; jer sloj potkožne masti na zadnjici nudi zaštitu od ozljeda, a istovremeno omogućava nanošenje bola. Postoji nekoliko konotacija zadnjice u umjetnosti, modi, kulturi i humoru. Vjerovatno  svi  jezici svijeta obiluju mnogim popularnim sinonimima koji se kreću od uljudnih kolokvijalnih izraza do vulgarnog slenga.

== Anatomija ==
Stražnjicu čine mase gluteusnih mišića  ([[musculus gluteus maximus]] i [[musculus gluteus medius]]), prekrivenih slojem [[masno tkivo|masti]]. Gornja površina aspekt završava se na [[ilijačni greben|ilijačnom grebenu]], a donja ocrtava [[horizontalni gluteusni nabor]]. Gluteus maximus ima dvije tačke umetanja:  gornji dio [[linea aspera]] [[femur]]a i gornji dio iliotibijskog trakta. Mase velikog  gluteusnog mišića odvojene su srednjom [[međugluteusna brazda|intergluteusom brazdon]] ili &quot;pukotinom&quot; u kojoj se nalazi [[anus]].

Zadnjica omogućava primatima da sjede uspravno, bez potrebe da odmaraju težinu na nogama kao što to čine [[tetrapoda|četveronožne životinje]]. Ženke određenih vrsta [[babun]]a imaju crvenu zadnjicu koja crveni kako bi privukla mužjake. U slučaju ljudi, žene imaju proporcionalno širu i deblju zadnjicu zbog veće količine potkožnog [[masno tkivo|masnog tkiva]] i proporcionalno širih [[kuk]]ova. Kod ljudi, oni također imaju ulogu u pokretanju tijela pri kretanju prema naprijed i pomažu u pražnjenju crijeva. .&lt;ref&gt;Foundations of Osteopathic Medicine, Page 586, Anthony G. Chila - 2010&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Recent Advances in Pediatrics, 2013 Suraj Gupte, p 141&lt;/ref&gt;

Neki [[babun]]i i svi [[giboni]], iako su inače pokriveni [[krzno]]m,  imaju karakteristične gole [[žulj]]evitosti na zadnjici. Dok ljudska djeca uglavnom imaju glatku zadnjicu, zreli muškarci i žene imaju različit stupanj dlakavosti, kao i na drugim dijelovima tijela. Ženke mogu imati  dlake u gluteusnom rascjepu (uključujući oko anusa), ponekad se protežući bočno na donji dio obraza. Mužjaci mogu imati rast dlake na nekim ili na svim stražnjicama.

==Dopunske slike==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;100px&quot; widths=&quot;100px&quot;&gt;
mooning.jpg|thumb| Studenti Univerziteta Stanford  (Stanford University) izvode &quot;masovno [[mjesečenje]]&quot; u maju 1995.
Georges Seurat - A Sunday on La Grande Jatte -- 1884 - Google Art Project.jpg|[[George Seurat]] je 1884. uradio sliku ''Nedjeljno popodne na ostrvu La Grande Jatte]]'', koja prikazuje ženu s desne strane sa istaknutom oblinama ispod haljine.
Studio Jean Jacques Lequeu.jpg|[[Jean-Jacques Lequeu]] (oko 1785-).
Fremont naked cyclists 2007 - 59.jpg|thumb|Nudist u Seattleu:  [[nudist]]ički  biciklisti sa oslikanim zadnjicama
Japanese traditional swimwear FUNDOSHI red rokushaku back photomodel fthong 1.jpg| Japanac u tradicijskom kupaćem kostimu [[Fundoshi]] – rokushaku
[Posterior view of human female and male, without labels.jpg|thumb| Poređenje stražnjeg izgleda ženskog i muškog tijela 
Bikini girls Holland beach 1999.jpg|Neka ženska odjeća, poput [[bikini]]ja ili [[gćice|gaćica]], poazuje dio ženske zadnjice (''žena slijeva''). [[Tange]], posebno ostavljaju gotovo sve zadnjice izložene (''žena zdesna''). Fotografija je sa plaže u [[Holandija|Nizozemskoj]], 1999.
Étude de fesses.jpg|[[Félix Vallotton]] (oko 1884.).Stratz - Der Körper des Kindes p247.jpg | thumb| 
&lt;/gallery&gt;

==Također pogledajte==
* [[Masno tkivo]]
* [[Kuk]]
* [[Mišiči]]
* [[Butna kost]]
* [[Dvonožnost]]
* [[Venerine rupice]]

==Reference==

{{refspisak}}

;Izvori
* [http://www.etymonline.com/index.php?search=butt&amp;searchmode=none Etymology on line] one can also search for most synonyms
* For synonyms: [https://web.archive.org/web/20090504143555/http://thesaurus.reference.com/search?q=butt On-line thesaurus]

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Buttocks}}
{{Wikirječnik|buttocks}}
* [http://www.bartleby.com/107/128.html &quot;The Muscles and Fasciæ of the Thigh&quot;] (by Henry Gray) at [http://www.bartleby.com/107/ &quot;Anatomy of the Human Body&quot;], 1918.

[[Kategorija:Anatomija]]
[[Kategorija:Seksualnost]]
[[Kategorija:Anatomija čovjeka]]
[[Kategorija:Anatomija životinja]]
[[Kategorija:Anatomija donjih ekstremiteta]]</text>
      <sha1>hmpc9f0ionw1zh0to482ql9zjkos0z9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zimske azijske igre 1986.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>470007</id>
    <revision>
      <id>3915620</id>
      <parentid>3885135</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T22:15:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42478-55</username>
        <id>184213</id>
      </contributor>
      <origin>3915620</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5801" sha1="8kl6971gtkifzf5bmbxpqdmhuxw5r54" xml:space="preserve">{{Infokutija igre
| grad_domaćin           = [[Sapporo]], [[Hokkaido|Hokkaidō]]
| država                 = {{ZID|Japan}}
| naziv                  = I Azijske zimske igre
| logo                   = 1st Asian Winter Games (Sapporo 1986) logo.svg
| opis                   =  
| izdanje                = I
| države                 = 7 
| sportisti             = 293 
| takmičenja             = 35 u 7 sportova
| ceremonija_otvaranja   = {{početni datum|1986|03|01}} 
| ceremonija_zatvaranja  = 8. mart 1986.
| organizator            = [[Olimpijski komitet Azije]]
| svečano_otvorio        = [[Fahad Al-Ahmed Al-Jaber Al-Sabah]]&lt;br /&gt;{{small|Predsjednik [[Olimpijski komitet Azije|Olimpijskog komiteta Azije]]}}
| sportska_zakletva      = [[Yoshio Hoshino]] 
| sudijska_zakletva      =  
| nosilac_baklje         =  
| stadion                = [[Makomanai Indoor Stadium]] 
| prethodne              =
| sljedeće               = {{NaziviAzI|Z|1990}}
}}
'''Zimske azijske igre 1986.''' su bile prve [[Zimske azijske igre]] održane od 1-8. marta u [[Sapporo|Sapporu]], [[Hokkaido|Hokkaidō]], [[Japan]].&lt;ref&gt;[http://www.cpi.com.cn/cpi-e/stamp/1996/1996-2.asp World of Chinese Stamps and Philatelic Items] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061213112051/http://www.cpi.com.cn/cpi-e/stamp/1996/1996-2.asp |date=13. 12. 2006 }}&lt;/ref&gt;  Na prijedlog [[Olimpijski komitet Japana|Olimpijskog komiteta Japana]] iz 1982. godine o organizovanju [[Azijske zimske igre|Azijskih zimskih igara]], kao zimske verzije [[Azijske ljetne igre|Azijskih ljetnih igara]], [[Olimpijski komitet Azije]] je 1984. godine na generalnoj skupštini prihvatio ideju, da bi organizacija prvih igara bila dodijeljena Japanu i Sapporu, koji je organizovao [[Zimske olimpijske igre 1972.]] godine, te samim tim posjedovao iskustvo i izgrađenu infrastrukturu za sportove, koji su planirani da se održe takmičenja.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ocasia.org/1WAG.asp |title=1. Asiatische Winterspiele - Offizielle Website des Olympischen Rates von Asien |access-date=27. 11. 2020 |archive-date=11. 12. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061211132718/http://http/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Na igrama je učestvovalo 430 sportista i funkcionera iz sedam država, a ukupno je održano 35 takmičenja u sedam sportova, dok su takmičenja u skijaških skokovima održana kao demonstrativni sport.

==Sportovi==
Od sedam sportova, takmičenja u samo muškoj kokurenciji održana su u biatlonu, hokeju na ledu i skijaškim skokovima, dok su se u ostalim sportovima takmičile i žene. Najmanje država, koje su nastupale u nekom sportu bila su takmičenja u hokeju na ledu, ukupno četiri.
* {{GamesSport/Igralište|Alpsko skijanje|4|Zimskim azijskim igrama 1986.|Events=4}}
* {{GamesSport/Igralište|Biatlon|3|Zimskim azijskim igrama 1986.|Events=4}}
* {{GamesSport/Igralište|Brzo klizanje|9|Zimskim azijskim igrama 1986.|Events=9}}
* {{GamesSport/Igralište|Brzo klizanje na kratkim stazama|8|Zimskim azijskim igrama 1986.|Events=8}}
* {{GamesSport/Igralište|Hokej na ledu|1|Zimskim azijskim igrama 1986.|Events=1}}
* {{GamesSport/Igralište|Skijaško trčanje|6|Zimskim azijskim igrama 1986.|Events=6}}
* {{GamesSport/Igralište|Umjetničko klizanje|4|Zimskim azijskim igrama 1986.|Events=4}}

;Demonstracioni sportovi
* {{GamesSport/Igralište|Skijaški skokovi|1|Zimskim azijskim igrama 1986.|Events=1}}

== Države učesnice ==
*{{ZastavaMOK2|HKG|Zimskim azijskim igrama 1986.|4}}
*{{ZastavaMOK2|IND|Zimskim azijskim igrama 1986.|14}}
*{{ZastavaMOK2|JPN|Zimskim azijskim igrama 1986.|92}}
*{{ZastavaMOK2|KOR|Zimskim azijskim igrama 1986.|65}}
*{{ZastavaMOK2|CHN|Zimskim azijskim igrama 1986.|63}}
*{{ZastavaMOK2|MGL|Zimskim azijskim igrama 1986.|4}}
*{{ZastavaMOK2|PRK|Zimskim azijskim igrama 1986.|51}}

== Osvojene medalje ==
{{Medals table
 | caption        = I Zimske azijske igre
 | host           = JPN
 | flag_template  = ZastavaMOK2
 | event          = Zimskim azijskim igrama 1986.
 | team           = 
 | gold_JPN = 29 | silver_JPN = 23 | bronze_JPN = 6 | host_JPN = yes 
 | gold_CHN = 4 | silver_CHN = 5 | bronze_CHN = 12
 | gold_KOR = 1 | silver_KOR = 5 | bronze_KOR = 12
 | gold_PRK = 1 | silver_PRK = 2 | bronze_PRK = 5
}}

Najuspješniji takmičar bio je Japanac [[Koichi Sato]] koji je u biatlonu osvojio dvije zlatne (u [[Biatlon na Azijskim igrama 1986 - 10 km (muškarci)|sprintu na 10&amp;nbsp;km]] i [[Biatlon na Azijskim igrama 1986 – štafeta (muškarci)|štafeti]] sa [[Isao Yamase]], [[Hirohide Sato]] i [[Tadashi Nakamura (biatlonac)|Tadashi Nakamura]]); te jednu srebrnu medalju u [[Biatlon na Azijskim igrama 1986 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]]. U ženskoj konkurenciji najbolja je bila takođe Japanka [[Kazuko Nakajima]] sa istim brojem medalja u skijaškom trčanju. U brzom klizanju na kratkim stazama, alpskom skijanju i biatlonu sve zlatne medalje osvojili su japanski predstavnici, dok su u brzom klizanju japanski klizači osvojili 15 od ukupno 24 medalje u osam disciplina. U skijaškim skokovima sve tri medalje osvojili su japanski skijaši. U hokeju na ledu, kineska reprezentacija je ubjedljivo pobijedila sa pet pobjeda i jednim nerješenim rezultatom protiv drugoplasirane reprezentacije Japana. Japanski su sportisti bili najbolji u svim pojedinačnim sportovima.

==References==
{{refspisak}}

{{Azijske igre}}
{{Države na Zimskim Azijskim igrama 1986.}}
{{Sportovi na Zimskim Azijskim igrama 1986.}}

[[Kategorija:Zimske azijske igre 1986.| ]]
[[Kategorija:1986. u zimskim sportovima|Asian]]
[[Kategorija:Zimske azijske igre]]
[[Kategorija:Međunarodna azijska sportska takmičenja|Asian Games]]
[[Kategorija:1986. u Japanu]]
[[Kategorija:Višesportski događaji u Japanu]]
[[Kategorija:Sport u Sapporu]]
[[Kategorija:Međunarodna sportska takmičenja u Japanu]]</text>
      <sha1>8kl6971gtkifzf5bmbxpqdmhuxw5r54</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zimske azijske igre 1990.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>470041</id>
    <revision>
      <id>3915711</id>
      <parentid>3885136</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:15:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42547-52</username>
        <id>184244</id>
      </contributor>
      <origin>3915711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3453" sha1="p0vhc28kflwyf3vbd0uih0wwko8r9if" xml:space="preserve">{{Infokutija igre
| grad_domaćin           = [[Sapporo]], [[Hokkaido|Hokkaidō]]
| država                 = {{ZID|Japan}}
| naziv                  = II Azijske zimske igre
| logo                   = 2nd Asian Winter Games (Sapporo 1990) logo.svg
| opis                   =  
| izdanje                = II
| države                 = 9 
| sportisti              = 310 
| takmičenja             = 33 u 6 sportova
| ceremonija_otvaranja   = {{početni datum|1990|03|09}} 
| ceremonija_zatvaranja  = 14. mart 1990.
| organizator            = [[Olimpijski komitet Azije]]
| svečano_otvorio        = [[Akihito, car Japana|Akihito]]&lt;br /&gt;{{small|Japanski car}}
| sportska_zakletva      = [[Seiko Hashimoto]] 
| debitanti              = {{plainlist| 
*{{ZastavaMOK2|PHI|Zimskim azijskim igrama 1990.}} 
*{{ZastavaMOK2|IRI|Zimskim azijskim igrama 1990.}}
*{{ZastavaMOK2|TPE|Zimskim azijskim igrama 1990.}}
}}
| sudijska_zakletva      =  
| nosilac_baklje         =  
| stadion                = [[Makomanai Indoor Stadium]] 
| prethodne              = {{NaziviAzI|Z|1986}}
| sljedeće               = {{NaziviAzI|Z|1996}}
}}
'''Zimske azijske igre 1990.''' su bile druge [[Zimske azijske igre]] održane od 9-14. marta u [[Sapporo|Sapporu]], [[Hokkaido|Hokkaidō]], [[Japan]].

==Sportovi==
* {{GamesSport/Igralište|Alpsko skijanje|4|Zimskim azijskim igrama 1990.|Events=4}}
* {{GamesSport/Igralište|Biatlon|3|Zimskim azijskim igrama 1990.|Events=4}}
* {{GamesSport/Igralište|Brzo klizanje|9|Zimskim azijskim igrama 1990.|Events=9}}
* {{GamesSport/Igralište|Brzo klizanje na kratkim stazama|10|Zimskim azijskim igrama 1990.|Events=10}}
* {{GamesSport/Igralište|Hokej na ledu|1|Zimskim azijskim igrama 1990.|Events=1}}
* {{GamesSport/Igralište|Skijaško trčanje|6|Zimskim azijskim igrama 1990.|Events=6}}

;Demonstracioni sportovi
* {{GamesSport/Igralište|Skijaški skokovi|1|Zimskim azijskim igrama 1990.|Events=1}}

== Države učesnice ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
*{{ZastavaMOK2|PHI|Zimskim azijskim igrama 1990.|1}}
*{{ZastavaMOK2|IND|Zimskim azijskim igrama 1990.|12}}
*{{ZastavaMOK2|IRI|Zimskim azijskim igrama 1990.|10}}
*{{ZastavaMOK2|JPN|Zimskim azijskim igrama 1990.|80}}
*{{ZastavaMOK2|KOR|Zimskim azijskim igrama 1990.|63}}
{{col-break}}
*{{ZastavaMOK2|CHN|Zimskim azijskim igrama 1990.|73}}
*{{ZastavaMOK2|TPE|Zimskim azijskim igrama 1990.|5}}
*{{ZastavaMOK2|MGL|Zimskim azijskim igrama 1990.|7}}
*{{ZastavaMOK2|PRK|Zimskim azijskim igrama 1990.|54}}
{{col-end}}

== Osvojene medalje ==

{{Medals table
 | caption        = II Zimske azijske igre
 | host           = JPN
 | flag_template  = ZastavaMOK2
 | event          = Zimskim azijskim igrama 1990.
 | team           = 
 | gold_JPN = 18 | silver_JPN = 16 | bronze_JPN = 13 | host_JPN = yes 
 | gold_CHN = 9 | silver_CHN = 9 | bronze_CHN = 8
 | gold_KOR = 6 | silver_KOR = 7 | bronze_KOR = 8
 | gold_PRK = 0 | silver_PRK = 1 | bronze_PRK = 4
 | gold_MGL = 0 | silver_MGL = 0 | bronze_MGL = 1
}}

==References==
{{refspisak}}

{{Azijske igre}}
{{Države na Zimskim Azijskim igrama 1990.}}
{{Sportovi na Zimskim Azijskim igrama 1990.}}

[[Kategorija:Zimske azijske igre 1990.| ]]
[[Kategorija:1990. u zimskim sportovima|Asian]]
[[Kategorija:Zimske azijske igre]]
[[Kategorija:Međunarodna azijska sportska takmičenja]]
[[Kategorija:1990. u Japanu]]
[[Kategorija:Višesportski događaji u Japanu]]
[[Kategorija:Sport u Sapporu]]
[[Kategorija:Međunarodna sportska takmičenja u Japanu]]</text>
      <sha1>p0vhc28kflwyf3vbd0uih0wwko8r9if</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezak Hukanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>470157</id>
    <revision>
      <id>3915700</id>
      <parentid>3538605</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:42:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3709" sha1="j9mqwjgp1y0u70ubmlr79ggeza08pcn" xml:space="preserve">{{infokutija osoba
| ime = Rezak Hukanović
| slika = 
| opis = 
| datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1949|12|1}}
| mjesto_rođenja = [[Sanica (Ključ)|Sanica]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR BiH]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| datum_smrti = 
| mjesto_smrti = 
| zanimanje = književnik, novinar
| godine_aktivnosti = 
| značajna_djela = &quot;[[Deseta vrata pakla – Pola godine u logorima smrti Omarska i Manjača]]&quot;
| supružnik = 
| nagrade = 
| veb-sajt = 
| potpis = 
}}
'''Rezak Hukanović''' (rođen u [[Sanica (Ključ)|Sanici]] 1. decembra 1949) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je pisac, pjesnik, recitator i novinar. Uz novinarstvo, povremeno je radio na lokalnom radiju, a do objavljivanja knjige ''[[Deseta vrata pakla – Pola godine u logorima smrti Omarska i Manjača|Deseta vrata pakla]]'' objavio je šest zbirki pjesama. 1970-ih je postavio svjetski rekord u dužini recitovanja poezije (45 sati, neprekidno i napamet) i ušao u [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovu knjigu rekorda]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mojprijedor.com/rezak-hukanovic-krajiski-seret-i-boem/|title=Rezak Hukanović: Krajiški šeret i boem|date=8. 12. 2013|website=mojprijedor.com|access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; Na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je zarobljen i prebačen u [[Koncentracijski logor Omarska]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/kvocka/ind/en/kvo-1ai981109e.pdf|title=CASE No. IT-98-30/1, Amended Indictment|page=8|date=12. 6. 1998|website=icty.org|access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;. Novembra 1992. bio je oslobođen iz logora, te se zajedno sa suprugom i dva sina privremeno nastanio u [[Norveška|Norveškoj]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.hachette.com.au/rezak-hukanovic/|title= ''Rezak Hukanović''|work= hachete.com|access-date= 30. 8. 2023|archive-date= 30. 8. 2023|archive-url= https://web.archive.org/web/20230830233317/https://www.hachette.com.au/rezak-hukanovic/|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Godine 2000. iz Norveške se vratio u Prijedor i osnovao TV produkciju – [[NTV 101]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zenicainfo.ba/2019/01/24/intervju-rezak-hukanovic-bivsi-logoras-omarske-i-manjace-svoju-sam-emociju-umanjio-prebacivsi-je-dzemi/|title=INTERVJU: Rezak Hukanović, bivši logoraš Omarske i Manjače: “Svoju sam emociju umanjio prebacivši je Džemi”|last=Huskić|first=Alma|date=24. 1. 2019|website=zenicainfo.ba|access-date=6. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; Autor je ili koautor tekstova za mnogobrojne pjesme poput &quot;[[Svako se ponekad nekome vrati / Prijatelji|Svako se ponekad nekome vrati]]&quot; [[Mahir Paloš|Mahira Paloša]] i &quot;[[Mene je učilo vrijeme]]&quot; [[Halid Muslimović|Halida Muslimovića]].

==Djela==
*''Nemiri žute planete'' (1969) – poezija
*''Kosa'' (1976)
*''Susreti'' (1978) – omladinska poezija
*''Berači zvijezda'' (1978) – poezija
*''Deseta vrata pakla'' (1993) – prevođeni dokumentarni autobiografski roman
**prvo reizdanje (2013)

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikicitat}}
*[http://www.inquiriesjournal.com/articles/14/rezak-hukanovic-witness-and-survivor-in-the-tenth-circle-of-hell 'Rezak Hukanović: Svjedok i preživjeli desetog kruga pakla'] {{en simbol}}
*[https://www.discogs.com/artist/1565360 Rezak Hukanović] na sajtu [[Discogs]]
**[https://www.discogs.com/artist/1565360-Rezak-Hukanović?subtype=Writing-Arrangement&amp;anv=R.+Hukanović&amp;filter_anv=1&amp;type=Credits kao ''R. Hukanović'']

{{stub-bh-biog}}

{{DEFAULTSORT:Hukanović, Rezak}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Biografije, Prijedor]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]</text>
      <sha1>j9mqwjgp1y0u70ubmlr79ggeza08pcn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bazna tjelesna temperatura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>470948</id>
    <revision>
      <id>3915570</id>
      <parentid>3885159</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:07:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3915570</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9371" sha1="ma7gney5onvqnrj8g4f0k3ma1vts74o" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
|ime                 = Bazna tjelesna  temperatura
|image                =
|width                =
|caption              =
|bc_type              = [[Svijest o plodnosti]]
|date_first_use       = 1930-te
|rate_type            = Neuspjeh
|perfect_failure%     = Nepoznato 
|perfect_failure_ref = &lt;ref name = cochrane/&gt;
|typical_failure%     = Nepoznato
|typical_failure_ref  = &lt;ref name = cochrane/&gt;
|duration_effect      =
|reversibility        = Odmah
|user_reminders       = Ovisno o strogom pridržavanju korisničkih metoda 
|clinic_interval      = Nijedan
|STD_protection_YesNo = Ne
|periods_advantage    = Predviđanje
|benefits             = Nema nuspojava, može pomoći u postizanju trudnoće
|periods_disadvantage =
|weight_gain_YesNo    = Ne
|risks                =
|medical_notes        =
}}
[[Slika:BBT05.jpg|thumb|330px|Dnevni ritam promjena bazne temperature čovjeka]]
'''Bazna tjelesna temperatura''' ('''BBT''' ili '''BTP''')  ili '''osnovna tjelesna temperatura''' je najniža [[tjelesna temperatura]] postignuta tokom odmora (obično za vrijeme spavanja). Obično se procjenjuje mjerenjem temperature neposredno nakon buđenja i prije bilo kakve fizičke aktivnosti. To će dovesti do nešto veće vrijednosti od prave BBT.

U žena [[ovulacija]] uzrokuje trajni porast od najmanje  0,2 C&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt; u BBT-u. Praćenje BBT jedan je od načina za procjenu dana ovulacije. Tendencija žene da ima niže temperature prije ovulacije, a više temperature nakon toga, poznata je kao dvofazni temperaturni obrazac. Grafičko prikazivanje ovog uzorka može se koristiti kao komponenta [[svijest o plodnosti|svijesti o plodnosti]]. BBT muškaraca je usporediv s BBT žena u njihovoj [[folikulska faza|folikulskoj fazi]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|title = Sleep and 24 hour body temperatures: a comparison in young men, naturally cycling women and women taking hormonal contraceptives|journal = The Journal of Physiology|date = 1. 2. 2001|issn = 1469-7793|pmc = 2278431|pmid = 11158285|pages = 565–574|volume = 530|issue = 3|doi = 10.1111/j.1469-7793.2001.0565k.x|first1 = Fiona C.|last1 = Baker|first2 = Jonathan I.|last2 = Waner|first3 = Elizabeth F.|last3 = Vieira|first4 = Sheila R.|last4 = Taylor|first5 = Helen S.|last5 = Driver|first6 = Duncan|last6 = Mitchell}}&lt;/ref&gt;

== Hormonski uzroci dvofaznih obrazaca ==
[[Slika:MenstrualCycle2_en.svg|thumb|300px|Bazna tjelesna temperatura tokom [[menstruacija|menstruacijskog]] ciklusa]]
Viši nivoi [[estrogen]]a prisutni tokom preovulacijske (folikulske) faze [[menstrualni ciklus|menstrualnog ciklusa]] nižih BBT-a. Viši nivoi [[progesteron]]a koje oslobađa [[žuto tijelo]] nakon ovulacije podižu BBT.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=kUMIAQAAQBAJ&amp;pg=145|title=Textbook of Clinical Embryology|last1=Coward|first1=Kevin|last2=Wells|first2=Dagan|date=31. 10. 2013|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521166409|pages=145, 156|language=en}}&lt;/ref&gt;  Nakon ovulacije, temperatura će se povisiti za najmanje 0,2 &lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C, najmanje 72 sata, u odnosu na prethodnih šest dana. Porast temperatura najčešće se može vidjeti dan nakon ovulacije, ali to varira i BBT se može koristiti samo za procjenu ovulacije unutar trodnevnog raspona.

Ako se [[trudnoća]] ne dogodi, raspadanjem žutog tijela dolazi do pada BBT-a koji se približno podudara s početkom sljedeće menstruacije. Ako se trudnoća ipak dogodi, [[žuto tijelo]] nastavlja s radom (i održava visoki BBT) u prvom tromjesečju trudnoće. Nakon prvog tromjesečja, ženska tjelesna temperatura pada na njezinu normu prije ovulacije jer [[posteljica]] preuzima funkcije koje je prethodno obavljalo žuto tijelo. Vrlo rijetko, žuto tijelo može formirati [[cista|cistu]]. Cista žutog tijela uzrokovat će da BBT ostane povišena i spriječi pojavu [[menstruacija|menstruacije]] dok se ne povuče, što bi moglo potrajati sedmicama ili mjesecima.

== Kao metoda kontrole rađanja ==

=== Izbjegavanje  trudnoće ===
Kartiranje bazalnih tjelesnih temperatura koristi se u nekim metodama svijesti o plodnosti, kao što je [[simpto-termička metoda]], a može se koristiti za određivanje početka postovulacijske neplodnosti. Kada se samo BBT koristi za izbjegavanje trudnoće, ponekad se naziva i metoda temperaturnog ritma.&lt;ref name = &quot;williams&quot;/&gt;

Bazna temperatura sama po sebi je najučinkovitija u sprječavanju trudnoće ako se par suzdrži od odnosa od početka menstruacije do trećeg dana nakon što je bazna temperatura porasla.&lt;ref name=&quot;williams&quot;&gt;{{Cite book|title=Williams Obstetrics|url=https://archive.org/details/williamsobstetri0024unse|last=Cunningham|first=F. Gary|publisher=McGraw-Hill Education/Medical|year=2014|isbn=9780071798938|edition=24th|location=New York|pages=[https://archive.org/details/williamsobstetri0024unse/page/696 696], 713|oclc=871619675}}&lt;/ref&gt;  BBT se pokazuju samo kada je došlo do ovulacije; ne predviđa ovulaciju. [[Sperma]] obično traje najmanje tri dana i može preživjeti i sedmicu dana,&lt;ref name =&quot;:1&quot;/&gt; čineći predviđanje ovulacije nekoliko dana unaprijed potrebnim za izbjegavanje trudnoće.

=== Učinkovitost ===
Postoje ograničeni dokazi o efikasnosti [[svijest o plpdnosti|svijesti o plodnosti]] i metoda planiranja porodice, od kojih neke koriste baznu tjelesnu [[Temperatura|temperaturu]] kao jednu komponentu.&lt;ref name=&quot;cochrane&quot;&gt;{{Cite journal|title=Family planning with methods based on fertility awareness {{!}} Cochrane|journal=Cochrane Database of Systematic Reviews|issue=4|pages=CD004860|vauthors=Grimes DA, Gallo MF, Halpern V, Nanda K, Schulz KF, Lopez LM|url=http://www.cochrane.org/CD004860/FERTILREG_family-planning-with-methods-based-on-fertility-awareness|language=en|doi=10.1002/14651858.CD004860.pub2|pmid=15495128|year=2004}}&lt;/ref&gt;  Oko 24% žena koje koriste bilo koji program osvještavanja o plodnosti zatrudne tokom prve godine, u usporedbi s oko 85% seksualno aktivnih žena koje ne pokušavaju spriječiti trudnoću.&lt;ref name=&quot;williams&quot; /&gt;&lt;ref name=trussell&gt;{{Cite journal|last=Trussell|first=James|year=2011|title=Contraceptive failure in the United States|journal=Contraception|volume=83|issue=5|pages=397–404|doi=10.1016/j.contraception.2011.01.021|issn=0010-7824|pmc=3638209|pmid=21477680}}&lt;/ref&gt;

[[Svjetska zdravstvena organizacija]] rangirala je metode svijesti o plodnosti, uzete u cjelini, kao &quot;efikasan&quot; metod prevencije trudnoće.&lt;ref name = &quot;williams&quot;/&gt; SZO je metod svjesnosti o plodnosti stavila u treću razinu učinkovitosti, nakon &quot;najefikasnijih&quot; metoda kao što su [[IUD]] i &quot;vrlo efikasnih&quot; metoda kao što je [[Kombinurane oralne kontracepcijske pilule|kombinirane oralne kontracepcijske tablete]].&lt;ref name=&quot;williams&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration.|date=2011|publisher=Johns Hopkins, Bloomberg School of Public Health, Center for Communication Programs, INFO Project|others=United States. Agency for International Development. Office of Population and Reproductive Health., World Health Organization. Reproductive Health and Research., Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health. Center for Communication Program.|isbn=9780978856304|location=Baltimore|oclc=776090067}}&lt;/ref&gt;

== Pokušaj začeća ==
Parovi koji pokušavaju zatrudnjeti mogu pomoću BBT utvrditi kada je prošla prilika za trudnoću tokom ovog ciklusa.

== Kao dijagnostički test ==
=== Za neplodnost ===
[[Neplodnost]] zbog nedostatka ovulacije je česta. BBT karte mogu se koristiti za utvrđivanje kada i da li se događa ovulacija.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Redoviti menstrualni ciklusi često se uzimaju kao dokaz da žena normalno ovulira, a neredoviti ciklusi dokaz da nije tako. Međutim, mnoge žene s neredovitim ciklusima ovuliraju normalno, a neke s redovitim ciklusima zapravo [[anovulacija|anovulacijski]] ili imaju [[defekt luteusne faze]]. Zapisi bazne [[tjelesna temperatura|tjelesne temperature]] mogu se koristiti za precizno utvrđivanje da li žena ovulira,&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=nKSZBwAAQBAJ&amp;pg=PA40|title=Taylor's Family Medicine Review|last=Taylor|first=Robert B.|date=6. 12. 2012|publisher=Springer Science &amp; Business Media|isbn=9781461221524|pages=40|language=en}}&lt;/ref&gt; i ako je dužina postovulacijske (luteusne) faze njenog menstruacijskog ciklusa dovoljno duga da održi trudnoću.

=== Za trudnoću ===
Većina [[test trudnoće|testova trudnoće]] nije tačna tek dvije sedmice nakon ovulacije. Poznavanje predviđenog datuma ovulacije može spriječiti ženu da dobije lažno negativne rezultate, zbog preranog testiranja. Takođe, 18 dana uzastopnih povišenih temperatura znači da je žena gotovo sigurno trudna.

== Za procjenu termina porođaja ==
Izračunavanje [[Procijenjeni datum porođaja|očekivanog datuma dospijeća]] za trudnoću na osnovu samoprijavljene [[menstruacija|posljednje menstruacije]] manje je precizno od izračunavanja na osnovu BBT ili [[ultrazvuk]]a.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Commons category |Basal Body Temperature}}

{{Menstrualni ciklus}}
{{Metode kontrole rađanja}}

{{DEFAULTSORT:Basal Body Temperature}}
[[Kategorija:Svijest o plodnosti]]
[[Kategorija:Ginekologija]]
[[Kategorija:Termoregulacija]]
[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Bioantropologija]]</text>
      <sha1>ma7gney5onvqnrj8g4f0k3ma1vts74o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Proteinurija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475102</id>
    <revision>
      <id>3915682</id>
      <parentid>3905967</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:06:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20301" sha1="k1r3jp7xiymbyunwu2jf6z9pzgalu4b" xml:space="preserve">{{Infokutija bolest
|ime          = Proteinurija
 |slika        = 2020-04-03 10.07.45 Wonju Sevrance Christian Hospital Healthcare Center.jpg
 |opis_slike= Razne tube za testiranje mokraće 
|image_size    = 350px
 | ICD10           = {{ICD10|R80}}
| ICD9            = {{ICD9|791.0}}
| ICDO            = 
| OMIM            = 
| DiseasesDB      = 25320 
| MedlinePlus     = 
| eMedicineSubj   = med 
| eMedicineTopic  = 94 
| MeshID          = D011507 
*Oblast:  [[Nefrologija]]
*Komplikacije: [[Toksičnost proteina]]
}}
'''Proteinurija''' je prisustvo viška [[protein]]a u [[mokraća|urinu]]. U zdravih osoba mokraća sadrži vrlo malo proteina; višak sugerira [[bolest]]i. Suvišak proteina u urinu često uzrokuje da postane pjenast (iako ovaj simptom mogu uzrokovati i druga stanja). Teška proteinurija može izazvati [[nefrotski sindrom]] u kojem dolazi do pogoršanja otoka tijela.

== Znaci i simptomi ==
Proteinurija često ne uzrokuje nikakve simptome i može se slučajno otkriti. Pjenasti urin smatra se glavnim znakom proteinurije, ali samo trećina ljudi s pjenastim urinom ima proteinuriju kao osnovni uzrok.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Khitan|first=Zeid J.|last2=Glassock|first2=Richard J.|date=1. 10. 2019|title=Foamy Urine: Is This a Sign of Kidney Disease?|journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology|volume=14|issue=11|pages=1664–1666|doi=10.2215/CJN.06840619|pmid=31575619|pmc=6832055}}&lt;/ref&gt; Može ga uzrokovati i [[bilirubin]] u mokraći ([[bilirubinurija]]),&lt;ref name=&quot;Retrieved 2007-01-20&quot;&gt;[http://www.pathguy.com/lectures/urine.htm URINALYSIS] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060816080010/http://www.pathguy.com/lectures/urine.htm |date=16. 8. 2006 }} Ed Friedlander, M.D., Pathologist – Retrieved 2007-01-20&lt;/ref&gt; [[retrogradna ejakulacija]], pneumaturija (mjehurići zraka u urinu) uslijed [[fistula]],&lt;ref&gt;{{Cite GPnotebook|1161101335|Pneumaturia}} Retrieved 2007-01-20&lt;/ref&gt; ili lijekovi kao što je [[piridij]].

== Uzroci ==
Tri su glavna mehanizma nastanka proteinurije:
* bolest u [[glomerul]]ima
* povećana količine proteina u [[krvni serumu|serumu]] (prelijevajućs proteinurija)
* slaba reapsorpcije na [[proksimalna cijev|proksimalnom tubulu]] ([[Fanconijev sindrom]])

Proteinuriju mogu uzrokovati i određeni biološki agensi, poput [[bevacizumab]] (Avastin) koji se koristi u liječenju [[karcinom]]a. Prekomjerni unos tečnosti (pijenje više od 4 litra vode dnevno) drugi je uzrok.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Clark WF, Kortas C, Suri RS, Moist LM, Salvadori M, Weir MA, Garg AX | title = Excessive fluid intake as a novel cause of proteinuria | journal = Canadian Medical Association Journal | volume = 178 | issue = 2 | pages = 173–175 | year = 2008 | pmid = 18195291 | pmc = 2175005 | doi = 10.1503/cmaj.070792 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.canada.com/montrealgazette/news/story.html?id=378f85de-27de-4046-815e-293b772666e5 |title=Drinking too much water called latest threat to health |date=januar 2008 |newspaper=Montreal Gazette |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120214005346/http://www.canada.com/montrealgazette/news/story.html?id=378f85de-27de-4046-815e-293b772666e5 |archive-date=14. 2. 2012 }}&lt;/ref&gt;

Proteinurija može biti znak oštećenja [[bubreg]]a. Budući da se serumski proteini lahko resorbiraju iz urina, prisustvo viška proteina ukazuje ili na nedovoljnu apsorpciju ili na oštećenu filtraciju. Ljudi sa [[Šećerna bolest|dijabetesom]], najčešćim uzrokom proteinurije, su možda oštetili [[nefron]]e i razvili proteinuriju. Kod svake osobe s proteinurijom i dijabetesom uzrok temeljne proteinurije treba razdvojiti u dvije kategorije: dijabetička i osjećajna.

S ozbiljnom proteinurijom, može se razviti opšta [[hipoproteinemija]] što rezultira
smanjenim [[onkotski pritisak]]. Simptomi smanjenog onkotskog pritiska uključuju [[edem]]e i [[hidrotoraks]].

=== Stanja sa proteinurijom ===
Proteinurija može biti obilježje sljedećih stanja:&lt;ref name = &quot;pmid15791892&quot; /&gt;
* zubni amalgam žive
* nefrotski sindromi (tj. svojstveno [[otkazivanje bubrega]])
* [[preeklampsija]]
* [[eklampsija]]
* toksične lezije [[bubreg]]a
* amiloidoza
* kolagene vaskularne bolesti (npr. [[sistemski eritemski lupus]])
* dehidracija
* [[glomerul]]ske bolesti, kao što su [[membranski glomerulonefritis]], žarišni segmentni [[glomerulonefritis]]a, bolest minimalnih promjena ([[lipoidna nefroza]])
* naporna vježba
* stres
* [[benigna ortostatska (posturalna) proteinurija]]
* [[fokalna segmentna glomeruloskleroza]] (FSGS)
* [[IgA-nefropatija]] (tj. Bergerova bolest)
* [[IgM-nefropatija]]
* [[membranoproliferativni glomerulonefritis]]
* [[membranska nefropatija]]
* [[bolest minimalne promjene]]
* [[sarkoidoza]]
* [[Alportov sindrom]]
* šećerna bolest ([[dijabetska nefropatija]]) 
* lijekovi (npr. NSAID-i]], [[nikotine]], [[penicilamin]], [[litij-karbonat]], zlato i drugi [[teški metali]], [[ACE inhibitori]], [[antibiotici]] ili [[opijati]] (posebno [[heroin]]) &lt;ref name=&quot;pmid15709895&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Dettmeyer RB, Preuss J, Wollersen H, Madea B | title = Heroin-associated nephropathy | journal = Expert Opinion on Drug Safety | volume = 4 | issue = 1 | pages = 19–28 | year = 2005 | pmid = 15709895 | doi = 10.1517/14740338.4.1.19 }}&lt;/ref&gt;
* [[Fabryjeva bolest]]
* infekcije (npr.  [[HIV]], [[sifilis]], [[hepatitis]], [[poststreptokokna infekcija]], mokraćna  [[shistosomijaza]])
* [[aminoacidurija]]
* [[Fanconijev sindrom]] u saradnji sa [[Wilsonova bolest|Wilsonovom bolesti]]
* [[hipertenzivna nefroskleroza]]
* [[intersticijski nefritis]]
* [[Bolest srpastih ćelija|srpasta anemija]]
* [[hemoglobinurija]]
* [[multipli mijelom]]
* [[mioglobinurija]]
* [[odbacivanje organa]]:&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Naesens|title=Proteinuria as a Noninvasive Marker for Renal Allograft Histology and Failure: An Observational Cohort Study.|journal=J Am Soc Nephrol|date=2015|pmid=26152270|doi=10.1681/ASN.2015010062|pmc=4696583|volume=27|issue=1|pages=281–92}}&lt;/ref&gt;
* [[ebola]]
* [[Nail–patela sindrom]]
* [[porodična mediteranska groznica]]
* [[HELLP sindrom]]
* [[sistemski eritematozni lupus]]
* [[granulomatoza sa poliangiitisom]]
* [[reumatoidni artritis]]
* [[bolest skladištenja glikogena]] tip 1&lt;ref name=&quot;pmid11949931&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Chou JY, Matern D, Mansfield BC, Chen YT | title = Type 1 Glycogen Storage Diseases: Disorders of the Glucose-6-Phosphatase Complex | journal = Current Molecular Medicine | volume = 2 | issue = 2 | pages = 121–143 | year = 2002 | pmid = 11949931 | doi = 10.2174/1566524024605798 }}&lt;/ref&gt;
* [[Goodpasture sindrom]]
* [[Henoch-Schönleinova purpura]]
* [[infekcija urinarnog trakta]] koja se proširuje na bubreg(e)
* [[Sjögrenov sindrom]]
* [[postinfektivni glomerulonefritis]]
* [[Transplantacija bubrega|živi donor bubrega]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Fernando|first=B.S.|date=14. 6. 2008|title=A Doctor's Perspective|journal=BMJ|volume=336|issue=7657|pages=1374–6|doi=10.1136/bmj.a277|pmid=18556321|pmc=2427141}}&lt;/ref&gt;
* [[policistna bubrežna bolest]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Chapman|first=A.B.|last2=Johnson|first2=A.M.|last3=Gabow|first3=P.A.|last4=Schrier|first4=R.W.|date=1. 12. 1994|title=Overt proteinuria and microalbuminuria in autosomal dominant polycystic kidney disease.|url=http://jasn.asnjournals.org/content/5/6/1349|journal=Journal of the American Society of Nephrology|volume=5|pages=1349–1354|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180515023550/http://jasn.asnjournals.org/content/5/6/1349|archive-date=15. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

===Bence–Jonesova proteinurija===
* [[amiloidoza]]
* Pre-maligna [[diskrazija plazme]] sa:
** [[Monoklonska gamopatija neodređenog značaja|monoklonskom gamopatijom neodređenog značaja]]
** [[Tinjajući multipli mijelom|tinjajućim multiplim mijelomom]]
** maligna [[diskrazija plazme]]
** [[multipli mijelom]]
** [[Waldenströmova makroglobulinemija]]
* Ostale maligne bolesti
** [[hronična limfocitna leukemija]]
** [[limfoidna leukemija]]
** [[limfom]]

== Patofiziologija ==
[[Proteini]] igraju veliku ulogu u ljudskom tijelu, prvenstveno služeći kao gradivni elementi. Prekurzori su različitim biološki relevantnim molekulama, tako da njihov suvišak ili nedostatak (kao što je slučaj kod proteinurije) može poremetiti ravnotežu u tijelu, uzrokujući različite bolesti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://peptidesguide.com/proteins.html|title=Proteins and Polypeptides – Basics, Structures, Functions, and Properties|website=peptidesguide.com|access-date=31. 7. 2025|archive-date=29. 7. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250729121355/https://peptidesguide.com/proteins.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kada bubrezi ispravno funkcionišu filtriranjem krvi, oni razlikuju proteine od otpada koji je prethodno bio zajedno prisutan u krvi. Nakon toga, bubrezi zadržavaju ili reapsorbiraju filtrirane proteine i vraćaju se. Kada god je bubreg kompromitovan, njegova sposobnost filtriranja krvi diferenciranjem proteina iz otpada ili zadržavanjem filtriranog proteina je oštećena.&lt;ref name=&quot;Lab Tests Online&quot;&gt;{{cite web|url=https://labtestsonline.org/tests/urine-protein-and-urine-protein-creatinine-ratio|title=Urine Protein|website=Lab Tests Online|access-date=21. 5. 2019|archive-date=14. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414160029/https://labtestsonline.org/tests/urine-protein-and-urine-protein-creatinine-ratio|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, postoji značajna količina proteina koja se treba isprazniti zajedno s otpadom u urinu koji čini koncentraciju proteina u urinu dovoljno visokom da ih medicinska mašina može otkriti.

Oprema za medicinsko testiranje s vremenom se poboljšala, a kao rezultat toga testovi su sposobniji otkriti manje količine proteina. Proteini u urinu smatraju se normalnim sve dok vrijednost ostaje unutar normalnih vrijednosti. Postoje razlike između zdravih pacijenata i obično se smatra bezazlenim da bubreg ne zadrži nekoliko proteina u krvi, propuštajući te proteine iz tijela putem urina.&lt;ref name=&quot;Lab Tests Online&quot;/&gt;

=== Albumin i imunoglobini ===

[[Albumin]] je protein koji proizvodi jetra i čini otprilike 50-60% proteina u krvi, dok ostalih 40-50% čine proteini koji nisu albumini, poput imunoglobina.&lt;ref name=&quot;Lab Tests Online&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Lab Tests Online II&quot;&gt;{{cite web | title=Globulin | website=Lab Tests Online | url=https://labtestsonline.org/glossary/globulin | access-date=22. 5. 2019 | archive-date=2. 6. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200602235811/https://labtestsonline.org/glossary/globulin | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zbog toga je [[albuminurija|prisustvo albumina u urinu]] jedan od pojedinačnih osjetljivih pokazalaca bolesti bubrega, posebno za one sa dijabetesom ili hipertenzijom, u poređenju s rutinskim pregledom proteinurije.

Kako gubitak proteina iz tijela napreduje, patnja će postepeno postajati simptomatska. Izuzetak je situacija u kojoj dolazi do prekomjerne proizvodnje proteina u tijelu, u kojoj bubreg nije kriv.&lt;ref name = &quot;Lab Tests Online&quot;/&gt;

== Dijagnoza ==

{|class=&quot;wikitable&quot; align=&quot;right&quot;
!colspan=3| Ocjenjivanje protein mjernim standardom 
|-
!rowspan=2| Oznaka !! colspan=2|Približnni iznos
|-
|Koncentracija&lt;ref&gt;[http://emedicine.medscape.com/article/984289-overview eMedicine &gt; Proteinuria] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100729114540/http://emedicine.medscape.com/article/984289-overview |date=29. 7. 2010 }} Author: Ronald J Kallen. Coauthor: Watson C Arnold. Updated: Apr 21, 2008&lt;/ref&gt; || Daily&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Ivanyi B, Kemeny E, Szederkenyi E, Marofka F, Szenohradszky P | title = The value of electron microscopy in the diagnosis of chronic renal allograft rejection | journal = Mod. Pathol. | volume = 14 | issue = 12 | pages = 1200–8 | date = decembar 2001 | pmid = 11743041 | doi = 10.1038/modpathol.3880461 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
|-
| U tragu || 5–20&amp;nbsp;mg/dL || 
|-
| 1+ || 30&amp;nbsp;mg/dL || &lt; 0,5 g/dan
|-
| 2+ || 100&amp;nbsp;mg/dL || 0,5–1 g/dan
|-
| 3+ || 300&amp;nbsp;mg/dL || 1–2 g/dan
|-
| 4+ || &gt;1000&amp;nbsp;mg/dL || &gt;2 g/dan
|}
Uobičajeno, proteinurija se dijagnosticira jednostavnim [[urin test traka|test trakama]], iako je moguće da test dobije lažno negativno očitavanje,&lt;ref&gt;Simerville JA, Maxted WC, and Pahira JJ. [http://www.aafp.org/afp/2005/0315/p1153.html Urinalysis: A Comprehensive Review] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120205020808/http://www.aafp.org/afp/2005/0315/p1153.html |date=5. 2. 2012 }} Am Fam Physician. 2005 Mar 15;71(6):1153–1162. Accessed 2 Feb 2012.&lt;/ref&gt; čak i sa proteinurijom nefrotskog opsega ako je urin razrijeđen. Lažni negativni nalazi mogu se javiti i ako se protein u urinu sastoji uglavnom od [[globulin]]a ili [[Bence Jonesovi proteini|Bence Jonesovih proteina]], jer je reagens na test trakama, [[bromofenol-plavo]], visoko specifičan za albumin.&lt;ref name=&quot;pmid15791892&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Simerville JA, Maxted WC, Pahira JJ | title = Urinalysis: a comprehensive review | journal = American Family Physician | volume = 71 | issue = 6 | pages = 1153–62 | year = 2005 | pmid = 15791892 | url = http://www.aafp.org/afp/20050315/1153.html | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20050602084557/http://www.aafp.org/afp/20050315/1153.html | archive-date = 2. 6. 2005 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://medlib.med.utah.edu/WebPath/TUTORIAL/URINE/URINE.html |title=Archived copy |access-date=6. 8. 2006 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060810213920/http://medlib.med.utah.edu/WebPath/TUTORIAL/URINE/URINE.html |archive-date=10. 8. 2006 }} Retrieved 2007-01-20&lt;/ref&gt; Uobičajeno, testovi proteina sa trakom bi se kvantificirali mjerenjem ukupne količine proteina u 24-satnom testu sakupljanja urina, a abnormalni globulini specifičnim zahtjevima za [[elektroforeza|proteinsku elektroforezu]].&lt;ref name=&quot;Retrieved 2007-01-20&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.answers.com/topic/protein-electrophoresis |title=Archived copy |access-date=6. 8. 2006 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070212061659/http://www.answers.com/topic/protein-electrophoresis |archive-date=12. 2. 2007 }} Retrieved 2007-01-20&lt;/ref&gt; Rezultati tragova mogu se dobiti kao odgovor na izlučivanje [[Tamm-Horsfallov protein|Tamm-Horsfall mukoproteina]].

Nedavno razvijena tehnologija otkriva [[ljudski serumski albumin]] (HSA) pomoću [[tečni kristal|tečnih kristala]] (LC). Prisustvo molekula HSA ometa LC-ove podržane na AHSA-ukrašenim dijapozitivima, stvarajući tako sjajne optičke signale koji se lako mogu prepoznati. Korištenjem ovog testa mogu se otkriti koncentracije HSA od samo 15&amp;nbsp;µg/ml.&lt;ref name=&quot;Aliño&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Aliño VJ, Yang KL | title = Using liquid crystals as a readout system in urinary albumin assays. | journal = Analyst | volume = 136 | issue = 16 | pages = 3307–13 | year = 2011 | pmid = 21709868 | doi = 10.1039/c1an15143f | url = https://semanticscholar.org/paper/dba3abb706a1f4ef883a742b2fcfa2049f3c5214 }}&lt;/ref&gt;

Alternativno, koncentracija proteina u urinu može se upoređivati sa nivoom [[kreatinin]]a u uzorku tačkastog urina. Ovo se naziva odnosom protein/kreatinin. Britanske smjernice za hroničnu bolest bubrega iz 2005. godine navode da je odnos proteina i kreatinina bolji test od 24-satnog mjerenja proteina u urinu. Proteinurija se definiše kada je odnos protein/kreatinin veći od 45&amp;nbsp;mg/mmol (što je ekvivalentno [[Mikroalbuminurija|odnosu albumin/kreatinin]] većem od 30&amp;nbsp;mg/mmol  ili približno 300&amp;nbsp;mg/g) sa vrlo visokim nivoom proteinurije koji ima odnos veći od 100&amp;nbsp;mg/mmol.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Identification, management and referral of adults with chronic kidney disease: concise guidelines |url=http://www.renal.org/CKDguide/full/Conciseguid141205.pdf |date=27. 9. 2005 |publisher=UK Renal Association |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130219152620/http://www.renal.org/CKDguide/full/Conciseguid141205.pdf |archive-date=19. 2. 2013 }} – see Guideline 4 Confirmation of proteinuria, on page 9&lt;/ref&gt;

Mjerenja proteinske trake za mjerenje ne treba miješati s količinom proteina otkrivenom na testu za [[mikroalbuminurija|mikroalbuminuriju]] koji označava vrijednosti proteina u urinu u mg/dan naspram vrijednosti proteina mokraće na traci, koji označavaju vrijednosti proteina u mg/dL. Odnosno, postoji bazni nivo proteinurije koji se može javiti ispod 30&amp;nbsp;mg/dan, što se smatra nepatološkim. Vrijednosti između 30–300&amp;nbsp;mg/dan nazivaju se mikroalbuminurija, što se smatra patološkim.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Urinary dipstick protein: a poor predictor of absent or severe proteinuria.|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_1994-01_170_1/page/137|journal=Am J Obstet Gynecol |pmid=8296815|volume=170|issue=1 Pt 1 |date=Jan 1994|pages=137–41|doi=10.1016/s0002-9378(94)70398-1|vauthors=Meyer NL, Mercer BM, Friedman SA, Sibai BM }}&lt;/ref&gt; Laboratorijske vrijednosti proteina u urinu za mikroalbumin veće od 30&amp;nbsp;mg/dan odgovaraju nivou detekcije unutar opsega &quot;u tragu&quot; do &quot;1+&quot; ispitivanja proteina u urinu. Prema tome, pozitivna indikacija bilo kojeg proteina otkrivenog na analizi trakom za mjerenje mokraće otklanja svaku potrebu za provođenjem testa na mikroalbumin u urinu jer je gornja granica za mikroalbuminuriju već premašena.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Urine Dipstick|url=http://www.georgiahealth.edu/alliedhealth/pa/documents/ClinicianReviewsCC.UrineDipstick.Gunder.pdf|publisher=Georgia Regents University|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130616063747/http://www.georgiahealth.edu/alliedhealth/pa/documents/ClinicianReviewsCC.UrineDipstick.Gunder.pdf|archive-date=16. 6. 2013}}&lt;/ref&gt;

=== Analiza ===
Moguće je analizirati uzorke urina u određivanju albumina, [[hemoglobin]]a i [[mioglobin]]a optimizovanom metodom [[Micelarna elektrokinetička hromatografija|MEKC]].&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Kočevar Glavač N, Injac R, Kreft S | year = 2009 | title = Optimization and Validation of a Capillary MEKC Method for Determination of Proteins in Urine | journal = Chromatographia | volume = 70 | issue = 9–10| pages = 1473–1478 | doi = 10.1365/s10337-009-1317-3 }}&lt;/ref&gt;

== Liječenje ==
Za liječenje proteinurije uglavnom je potrebna pravilna dijagnoza uzroka. Najčešći je [[dijabetska nefropatija]]; u ovom slučaju, pravilna kontrola glikemije može usporiti napredovanje. Medicinsko upravljanje sastoji se od [[ACE inhibitori|angiotenzin-konvertujući enzim (ACE) inhibitora]], koji su obično prva linija terapije za proteinuriju. Kod pacijenata čija se proteinurija ne kontroliše ACE inhibitorima, dodavanje antagonista [[aldosteron]]a (tj. [[spironolakton]]a&lt;ref name=&quot;Mehdi&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Mehdi UF, Adams-Huet B, Raskin P, Vega GL, Toto RD | title = Addition of angiotensin receptor blockade or mineralocorticoid antagonism to maximum angiotensin-converting enzyme inhibition in diabetic nephropathy. | journal = J Am Soc Nephrol | volume = 20 | issue = 12 | pages = 2641–50 | year = 2009 | pmid = 19926893 | pmc = 2794224 | doi = 10.1681/ASN.2009070737 }}&lt;/ref&gt; ili blokatora receptora angiotenzina (ARB)&lt;ref name=&quot;Burgess&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Burgess E, Muirhead N, Rene de Cotret P, Chiu A, Pichette V, Tobe S | title = Supramaximal dose of candesartan in proteinuric renal disease. | journal = J Am Soc Nephrol | volume = 20 | issue = 4 | pages = 893–900 | year = 2009 | pmid = 19211712 | pmc = 2663827 | doi = 10.1681/ASN.2008040416 }}&lt;/ref&gt; može dodatno smanjiti gubitak proteina. Potreban je oprez ako se ovi agensi dodaju u terapiju ACE inhibitora zbog rizika od [[hiperkalemija|hiperkalijemije]].

Sekundarnu proteinuriju [[autoimunska bolest|autoimune bolesti]] treba liječiti steroidima ili agensom koji štedi steroide, uz upotrebu ACE inhibitora.

==Također pogledajte==
* [[Albuminurija]]
* [[Mikroalbuminurija]]
* [[Toksičnost proteina]]
* [[Glavni mokraćni proteini]]
* [[UPCR]]

==Reference==
{{refspisak|30em}}

==Vanjski linkovi==
{{Nenormalni klinički i laboratorijski nalazi za urin}}

[[Kategorija:Nenormalni klinički i laboratorijski nalazi za urin]]</text>
      <sha1>k1r3jp7xiymbyunwu2jf6z9pzgalu4b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kvocijent inteligencije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475228</id>
    <revision>
      <id>3915571</id>
      <parentid>3770154</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:08:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */</comment>
      <origin>3915571</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12738" sha1="f77jei9gynv5tbqs1q73vt2aezlovqi" xml:space="preserve">[[slika:Raven_Matrix.svg|thumb|300px|&lt;center&gt;Primjer za testiranje IQ&lt;/center&gt;]]
[[slika:IQ_distribution.svg|thumb|300px|Normalizirana raspodjela IQ sa prosjekom 100 i standardnom devijacijom od 15]]
'''Kvocijent / količnik inteligencije''' ('''IQ''') ukupni je rezultat izveden iz skupa [[standardizirani testst|standardiziranih testova]] ili podtestova namijenjenih procjeni [[inteligencija|ljudske inteligencije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Braaten |first1=Ellen B. |last2=Norman |first2=Dennis |title=Intelligence (IQ) Testing |journal=Pediatrics in Review |date=1. 11. 2006 |volume=27 |issue=11 |pages=403–408 |doi=10.1542/pir.27-11-403 |pmid=17079505 |issn=0191-9601 |url=https://pedsinreview.aappublications.org/content/27/11/403 |access-date=22. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; Skraćenicu &quot;IQ&quot; skovao je [[psihologija|psiholog]] [[William Stern]] za [[njemački jezik|njemački]] pojam ''Intelligenzquotient'', njegov izraz za metod bodovanja u testovima inteligencije na Univerzitetu u Wrocławu, što je zagovarao u knjizi iz 1912. godine.{{sfn|Stern|1914|pp=70–84 (1914 English translation); pp. 48–58 (1912 original German edition)}}

Istorijski gledano, IQ je rezultat postignut dijeljenjem ocjene [[mentalna dob|mentalne dobi]] osobe, dobivene provođenjem testa inteligencije, s hronološkom dobi osobe, izražen u godinama i mjesecima. Rezultirajuća frakcija ([[količnik]]) pomnožena je sa 100 da bi se dobio rezultat IQ.&lt;ref&gt;{{Cite encyclopedia |title=Glossary of Important Assessment and Measurement Terms|publisher=National Council on Measurement in Education |date=2016 |location=Philadelphia, PA |url=http://www.ncme.org/ncme/NCME/Resource_Center/Glossary/NCME/Resource_Center/Glossary1.aspx?hkey=4bb87415-44dc-4088-9ed9-e8515326a061#anchorI |access-date=1. 7. 2017 |entry=intelligence quotient (IQ) |archive-url=https://web.archive.org/web/20170722194028/http://www.ncme.org/ncme/NCME/Resource_Center/Glossary/NCME/Resource_Center/Glossary1.aspx?hkey=4bb87415-44dc-4088-9ed9-e8515326a061#anchorI |archive-date=22. 7. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Za moderne testove IQ, [[rezultat testa|neobrađeni rezultat]] je [[transformacija podataka (statistika)|transformiran]] u [[normalna distribucija|normalnu distribuciju]] sa [[srednja vrijednost|srednjom vrijednošću]] 100 i [[standardna devijacija|standardnom devijacijom]] 15. To rezultira da otprilike dvije trećine stanovništva postiže bodove između IQ 85 i IQ 115 i oko 2,5 posto iznad 130 i ispod 70.&lt;ref name=&quot;Neisser97&quot;&gt;{{cite journal |last=Neisser |first=Ulrich |title=Rising Scores on Intelligence Tests |journal=American Scientist |volume=85 |issue=5 |pages=440–447 |year=1997 |url=http://www.americanscientist.org/issues/feature/rising-scores-on-intelligence-tests/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104214157/http://www.americanscientist.org/issues/feature/rising-scores-on-intelligence-tests/99999 |archive-date=4. 11. 2016 |access-date=1. 12. 2017 |bibcode=1997AmSci..85..440N}}&lt;/ref&gt;

Rezultati testova inteligencije su procjene inteligencije. Za razliku od, naprimjer, udaljenosti i mase, konkretna mjera inteligencije ne može se postići s obzirom na apstraktnu prirodu pojma &quot;[[inteligencija]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Haier|first1=Richard|title=The Neuroscience of Intelligence |publisher=Cambridge University Press|isbn=9781107461437|pages=18–19|date=28. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; Pokazalo se da su rezultati IQ povezani s faktorima kao što je [[ishrana]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Saloojee|first=Haroon|last2=Pettifor|first2=John M|date=15. 12. 2001|title=Iron deficiency and impaired child development|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1121846/|journal=BMJ : British Medical Journal|volume=323|issue=7326|pages=1377–1378|issn=0959-8138|pmc=1121846|pmid=11744547}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Qian|first=Ming|last2=Wang|first2=Dong|last3=Watkins|first3=William E.|last4=Gebski|first4=Val|last5=Yan|first5=Yu Qin|last6=Li|first6=Mu|last7=Chen|first7=Zu Pei|date=2005|title=The effects of iodine on intelligence in children: a meta-analysis of studies conducted in China|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/15734706/|journal=Asia Pacific Journal of Clinical Nutrition|volume=14|issue=1|pages=32–42|issn=0964-7058|pmid=15734706}}&lt;/ref&gt; roditeljski [[socioekonomski status]],&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Poh|first=Bee Koon|last2=Lee|first2=Shoo Thien|last3=Yeo|first3=Giin Shang|last4=Tang|first4=Kean Choon|last5=Noor Afifah|first5=Ab Rahim|last6=Siti Hanisa|first6=Awal|last7=Parikh|first7=Panam|last8=Wong|first8=Jyh Eiin|last9=Ng|first9=Alvin Lai Oon|last10=SEANUTS Study Group|date=13. 6. 2019|title=Low socioeconomic status and severe obesity are linked to poor cognitive performance in Malaysian children|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31196019/|journal=BMC public health|volume=19|issue=Suppl 4|pages=541|doi=10.1186/s12889-019-6856-4|issn=1471-2458|pmc=6565598|pmid=31196019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Galván|first=Marcos|last2=Uauy|first2=Ricardo|last3=Corvalán|first3=Camila|last4=López-Rodríguez|first4=Guadalupe|last5=Kain|first5=Juliana|date=2013-09|title=Determinants of cognitive development of low SES children in Chile: a post-transitional country with rising childhood obesity rates|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22915146/|journal=Maternal and Child Health Journal|volume=17|issue=7|pages=1243–1251|doi=10.1007/s10995-012-1121-9|issn=1573-6628|pmid=22915146}}&lt;/ref&gt; [[bolest|morbidit]], [[mortalitet]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Markus Jokela |author2=G. David Batty |author3=Ian J. Deary |author4=Catharine R. Gale |author5=Mika Kivimäki |year=2009 |title=Low Childhood IQ and Early Adult Mortality: The Role of Explanatory Factors in the 1958 British Birth Cohort |journal=Pediatrics |volume=124 |issue=3 |pages=e380 – e388 |doi=10.1542/peds.2009-0334 |pmid=19706576 }}&lt;/ref&gt;{{sfn|Deary|Batty|2007}} roditeljski [[socijalni status]],{{sfn|Neisser et al.|1995}} i perinatalno okruženje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ronfani|first=Luca|last2=Vecchi Brumatti|first2=Liza|last3=Mariuz|first3=Marika|last4=Tognin|first4=Veronica|date=2015|title=The Complex Interaction between Home Environment, Socioeconomic Status, Maternal IQ and Early Child Neurocognitive Development: A Multivariate Analysis of Data Collected in a Newborn Cohort Study|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4440732/|journal=PLoS ONE|volume=10(5)}}&lt;/ref&gt; Iako se [[nasljednost]] IQ istražuje gotovo čitavo stoljeće, još uvijek postoji rasprava o značaju procjena nasljednosti&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Johnson |first1=Wendy |last2=Turkheimer |first2=Eric |last3=Gottesman |first3=Irving I. |last4=Bouchard |first4=Thomas J. |title=Beyond Heritability |journal=Current Directions in Psychological Science |date=august 2009 |volume=18 |issue=4 |pages=217–220 |doi=10.1111/j.1467-8721.2009.01639.x |pmid=20625474 |pmc=2899491}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Turkheimer|2008}} i mehanizam nasljeđivanja.]&lt;ref name=Devlin97&gt;{{cite journal |pages=468–71 |issue=6641 |volume=388 |year=1997 |pmid=9242404 |journal=[[Nature]] |doi=10.1038/41319 |last1=Devlin |first1=B. |last2=Daniels |first2=Michael |last3=Roeder |first3=Kathryn|title=The heritability of IQ |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1997-07-31_388_6641/page/468 |bibcode= 1997Natur.388..468D}}&lt;/ref&gt;

Rezultati IQ se koriste za obrazovanje, procjenu [[mentalna retardacija|intelektualne invalidnost]] i ocjenjivanje kandidata za posao. U kontekstu istraživanja, proučavani su kao prediktori učinak posla i [[prihod]]. Koriste se i za proučavanje distribucije psihometrijske inteligencije u populacijama i [[Korelacija|korelacije]] između nje i drugih varijabli. Sirovi rezultati na IQ testovima za mnoge populacije rastu prosječnom brzinom koja se skalira na tri boda IQ po deceniji, od početka 20. stoljeća, [[fenomen]] zvani [[Flynnov efekt]]. Kvocijent inteligencije numerički je indikator stepena razvijenosti [[inteligencija|inteligencije]].

== Procjena inteligencije ==
Procene inteligencije kao složene psihičke funkcije uzimaju u obzir opću sposobnost osobe (G-faktor ili generalni faktor) i mnoge specijalne sposobnosti (S-faktori ili specifični faktori). Inteligencija se ne određuje samo na osnovu izrazitog obilježja jedne određene sposobnosti, ako druge sposobnosti opće nisu prisutne. Tada se obično govori npr. o prosječnoj inteligenciji sa posebnom nadarenošću za neku određenu sposobnost. U ovakvim slučajevima nerijetko se sreće nešto niža inteligencija, nego što bi se možda očekivalo. Ovakvo razmatranje, na temelu podjele na glavne i specijalne sposobnosti koji određuju inteligentnost osobe nailazi na kritike onih koji se zalažu za multifaktorsku određenost inteligencije, koja u obzir uzima sve relevantne sposbnosti.

Za procese ispoljavanja inteligencije, kao sposobnosti snslaženja u novonastalim okolnostina, potrebno je funkcioniranje i drugih psihičkih funkcija, kao što su [[svijest]], opažanje, mišljenje, pamćenje, koje su neophodne za normalno odvijanje ovih procesa.

Po teoriji o nasljednosti, razmatra se genetička uslovljenost u razvoju inteligencije. Pritom se navodi velika važnost faktora prethodnog i aktuelnog životnog okruženja, koji aktiviraju genetičke okvire i ostvaruju potom inteligenciju do stepena određenog u genetičkoj informaciji date osobe. Do ovih shvatanja došlo se dugogodišnjim proučavanjem razvoja inteligencije kod blizanaca koji su živeli u različitim sredinama zajedno ili odvojeno. Period u kojem se razvija inteligencija je predmet rasprave i neslaganja među mnogim istraživačima. Dok jedni tvrde da se inteligencija razvija do 15-16 godine, drugi smatraju da se procesi razvoja privode kraju tek oko 24-25 godine života. Ima autora koji su stanovišta da se inteligencija, a naročito kod pojedinih osoba, razvija čak i poslije 50-ih godine života.

== Mjerenje inteligencije ==
Mjerenje inteligencije obavlja se pomoću standardiziranih testova inteligencije, prilagođenih za određeni uzrast i populaciju i spada u domen rada psihologa. Rezultat testa je količnik inteligencije (IQ-'''I'''nteligentiae '''Q'''uotient), koji se dobija dijeljenjem umne (mentalne) starosti dobijene testom (u mjesecima) i dobne ili hronološke starosti (u mjesecima).

Količnik inteligencije izračunava se po formuli:
:&lt;math&gt;\mbox{IQ}=\frac{\mbox{MU (mentalni uzrast)}}{\mbox{KU (kalendarski uzrast)}}\cdot100&lt;/math&gt;

Naprimjer, desetogodišnje dijete koje na testu inteligencije postigne rezultat prosječnog trinaestogodišnjaka ima količnik inteligencije 130 (100 h 13/10).

Kod odraslih [[Čovjek|ljudi]] količnik [[inteligencija|inteligencije]] ne ovisi od uzrasta, već je mjera relativne razvijenosti [[inteligencija|inteligencije]] osobe unutar referentne grupe za koju je test standardiziran.

Ovisno od iznosa kvocijenta, visina inteligencije može se podijeliti na nekoliko grupa:
* Veoma visoka inteligencija (potencijalni geniji, IQ viši od 140)
* Visoka inteligencija (IQ između 111-120)
* Prosječna inteligencija (IQ je između 90-110)
* Fiziološki tupi (IQ je između 70-89)

Prisustvo poremećaja inteligencije sa vrednostima IQ manjim od 70 od rođenja, ili ako su ti poremećaji nastali tokom razvoja inteligencije, onda je riječ o mentalnoj retardaciji (oligofrenija, duševna / mentalna zaostalost, slaboumnost), koja se dalje dijeli:
* Lahka duševna zaostalost ili debilnost (IQ je između 50-69)
* Umjerena duševna zaostalost ili lakša imbecilnost (IQ je između 35-49)
* Teška duševna zaostalost (IQ je između 20-34)
* Duboka duševna zaostalost ili idiotija (IQ je ispod 20)

Ako je oštećenje inteligencije nastalo kasnije kada je već inteligencija razvijena, onda se radi o [[demencija|demenciji]].

Drugim riječima, navedena formula može se koristiti samo za izračunavanje kvocijenta inteligencije kod djece, a za odrasle se koristi postupak projekcije dobijenog skora na Gausovoj zvonastoj krivulji sa [[srednja vrijednost|sredinjom vrednošću]] (prosječnim IQ-om) od 100 i standardnom devijacijom od 15 ili 16.

Noviji pristupi izračunavanju IQ-a svode se na matematičku transformaciju (percentil, percentilni rang) rezultata na testu inteligencije.

== Također pogledajte==
* [[Autizam]]
* [[Inteligencija]]
* [[Psihopatologija]]
* [[Mišljenje]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://psychclassics.yorku.ca/ Classics in the History of Psychology]
* [https://www.intelltheory.com/ Human Intelligence: biographical profiles, current controversies, resources for teachers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210410194839/http://intelltheory.com/ |date=10. 4. 2021 }}

[[Kategorija:Sociologija]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Inteligencija]]</text>
      <sha1>f77jei9gynv5tbqs1q73vt2aezlovqi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predsjednik Armenije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477697</id>
    <revision>
      <id>3915676</id>
      <parentid>3899515</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:00:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18088" sha1="6jyuwxzq8jkinc4lpb10ur2y24rvr0q" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Predsjednik
| osnivač                    = 
| imenujega                  = 
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = 7 godina
| mandat_kvalificiran        = {{small|samo jednom}}
| konstituirani_instrument   = [[Ustav Armenije]]
| prethodnik                 = [[Serzh Sargsyan]]
| inauguralni                = 
| osnivanje                  = 11. novembra 1991.
| imenovano_po               = 
| sjedište                   = Avenija Baghramyan 26
| prvi                       = [[Levon Ter-Petrosyan]]
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = 
| plata                      = [[Armenski dram|AMD]] 15,873,600 godišnje
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.president.am/}}
| predlagač                  = [[Narodna skupština Armenije]]
| prebivalište               = [[Jerevan]], [[Armenija]]
| tijelo                     = Armenije
| slikavel                   = 
| nativni_naziv              = Հայաստանի Հանրապետության նախագահ
| oznaka                     = 
| oznakavel                  = 
| oznakatekst                = 
| zastava                    = Flag of the President of Armenia.svg
| zastavavel                 = 
| zastavatekst               = Zastava predsjednika
| slika                      = Vahagn Khachaturyan portrait.jpg
| tekst                      = 
| izvještava                 = 
| trenutno                   = [[Vahagn Khachaturyan]]
| trenutnood                 = 13. marta 2022.
| odjel                      = 
| stil                       = 
| vrsta                      = 
| status                     = 
| skraćenica                 = 
| član                       = 
| fusnote                    = 
}}'''Predsjednik Armenije''' ({{Jez-hy|Հայաստանի Նախագահ, Hayastani Nakhagah}}) je [[šef države]] i garant nezavisnosti i teritorijalnog integriteta [[Armenija|Armenije]] koga je [[Narodna skupština Armenije]] izabrala na jedinstveni sedmogodišnji mandat. Prema parlamentarnom sistemu Armenije, predsjednik je jednostavno politička figura i obavlja ceremonijalne dužnosti, s većinom političke moći koja pripada [[Narodna skupština Armenije|Parlamentu]] i [[Premijer Jermenije|premijeru]].

[[Vahagn Khachaturyan]] trenutni je nositelj funkcije i na dužnost je stupio 13. marta 2022. godine.

==Historija i pozadina pozicije==
Predsjednik republike nastoji da održi ustav i osigura redovno funkcionisanje [[Izvršna vlast|izvršne]] i [[Sudska vlast|sudske vlasti]]. On je garant nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i sigurnosti republike. Predsjednik republike je imun: ne može biti krivično gonjen ili odgovoran za radnje koje proizilaze iz njegovog / njenog statusa tokom i nakon njegovog / njenog mandata. Za radnje koje nisu povezane sa njegovim statusom, predsjednik Republike može biti krivično gonjen kada mu istekne mandat.

Prema članu 60 [[Ustav Armenije|Ustava Armenije]], u slučaju da je funkcija predsjednika Republike upražnjena i prije nego što novoizabrani predsjednik preuzme dužnost, predsjedavajući Narodne skupštine ili, ako je to nemoguće, premijer obavlja dužnosti predsjednika.

===Historija nakon osnivanja pozicije===
Mjesto predsjednika Armenije osnovano je odlukom Vrhovnog vijeća [[Armenska SSR|Armenske SSR]] od 3. maja 1990.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.irtek.am/views/act.aspx?aid=1508&amp;m=%27%27&amp;sc=#|title=The Decision of the Supreme Council of Armenian SSR upon the foundation of the post of the President of Armenia|website=www.irtek.am}}&lt;/ref&gt;

Dana 21. juna 1991. godine, Vrhovno vijeće RA donijelo je odluku kojom je utvrđeno da će se izbori zasnovani na zajedničkim i jednakim izbornim pravima građana RA održati prije 31. decembra 1991. godine. Na osnovu odluke Vrhovnog vijeća RA od 25. juna 1991. godine, izbori za predsjednika Republike Armenije trebali su se održati u srijedu, 16. oktobra 1991.

Armenija je postala nezavisna država 21. septembra 1991. [[Referendum o nezavisnosti Jermenije 1991. godine|nacionalnim referendumom]]. [[Predsjednički izbori u Armeniji 1991. godine|Prvi predsjednički izbori]] održani su 17. oktobra 1991. [[Levon Ter-Petrosyan]] osvojio je većinu glasova i postao prvi predsjednik nezavisne Armenije. Ponovno je izabran 1996. godine, međutim, nije završio svoj drugi mandat predsjednika i podnio je ostavku 1998. godine. [[Robert Kocharian|Robert Kocharyan]] ga je naslijedio u uredu do 2008. godine. Predsjednik [[Serzh Sargsyan]] izabran je u februaru 2008. i ponovo je izabran u februaru 2013. na drugi mandat do 2018. godine.

==Preuzimanje dužnosti==
Predsjednik Republike preuzima svoje dužnosti kako je navedeno u zakonu. Na posebnom zasjedanju Narodne skupštine predsjednik bi trebao položiti sljedeću zakletvu narodu: &quot;Preuzimanjem funkcije predsjednika Republike Armenije zaklinjem se da ću bezrezervno ispunjavati zahtjeve Ustava, poštivati temeljna ljudska i građanska prava i slobode, kako bi se osigurala zaštita, neovisnost, teritorijalni integritet i sigurnost Republike na slavu Republike Armenije i na dobrobit naroda Republike Armenije &quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://concourt.am/english/constitutions/#3|title=Chapter 3, Article 54 of the Constitution of the Republic of Armenia|publisher=Constitutional Court of the Republic of Armenia|access-date=3. 3. 2015|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402093527/http://concourt.am/english/constitutions/#3|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Ustavne ovlasti i dužnosti==
Ovlasti predsjednika Armenije utvrđene su Ustavom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://concourt.am/english/constitutions/#3|title=Chapter 3 of the Constitution of the Republic of Armenia|publisher=Constitutional Court of the Republic of Armenia|access-date=3. 3. 2015|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402093527/http://concourt.am/english/constitutions/#3|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Predsjednik je taj koji će osigurati redovno funkcioniranje izvršne, zakonodavne i sudske vlasti Republike Armenije. On ne kontrolira niti jednu od tih grana, ali ima moć da se miješa u njihove akcije.

===Uloge u izvršnoj vlasti===
Prema članu 1. Zakona &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.arlis.am/DocumentView.aspx?DocID=85|title=Law of the Republic of Armenia on the President|website=www.arlis.am}}&lt;/ref&gt; o predsjedniku Republike Armenije usvojenom 1. avgusta 1991. godine, predsjednik je šef izvršne vlasti. Međutim, ovaj je termin prestao postojati 2007. godine. Predsjednik Republike trebao bi se obratiti narodu i Narodnoj skupštini.

====Vanjska politika====
Predsjednik Republike je taj koji:

*Predstavlja Republiku Armeniju u međunarodnim odnosima, provodi opće smjernice vanjske politike, zaključuje međunarodne sporazume, prosljeđuje međunarodne sporazume Nacionalnoj skupštini na ratifikaciju i potpisuje njihove instrumente ratifikacije;
*Odobrava, suspenduje ili poništava međunarodne sporazume za koje nije potrebna ratifikacija;
*Imenuje i opoziva iz ureda diplomatske predstavnike Republike Armenije u stranim zemljama i međunarodnim organizacijama.

====Formiranje vlade====
Predsjednik imenuje za premijera osobu koja uživa povjerenje većine poslanika. To se radi na osnovu raspodjele mjesta u Narodnoj skupštini i konsultacija održanih sa parlamentarnim frakcijama. Ako je imenovanje premijera prema gore navedenim postupcima nemoguće, predsjednik Republike može za premijera imenovati osobu koja uživa povjerenje maksimalnog broja poslanika. Vlada se formira u roku od 20 dana nakon imenovanja premijera. Na preporuku premijera, predsjednik Republike može da imenuje i razrješava članove vlade. Također može imenovati jednog od ministara za potpredsjednika vlade, na prijedlog premijera. Predsjednik imenuje položaje u državnim uredima, formira i predsjedava [[Vijeće sigurnosti Armenije|Vijećem za nacionalnu sigurnost]] i po potrebi može uspostaviti druga savjetodavna tijela.

====Vladine operacije====
Procedura za organizaciju poslovanja Vlade i drugih organa javne uprave u okviru Vlade definisana je ukazom predsjednika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.arlis.am/documentview.aspx?docID=70038|title=Presidential Order No. 174 N of 2007 on the Procedures of the organization of operations of the Government and other administration bodies|website=www.arlis.am|access-date=13. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; Predsjednik može otkazati postupak vladine odluke na mjesec dana i podnijeti zahtjev Ustavnom sudu da se pozabavi problemom. Predsjednik je taj koji potvrđuje odluke vlade o imenovanju i odbijanju guvernera. Vladine sjednice o pitanjima vezanim za vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost također inicira predsjednik. Prema članu 111 ustava, predsjednik je taj koji može sazvati referendum za izmjene Ustava Republike Armenije &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://concourt.am/english/constitutions/#8|title=Chapter 8, Article 111|website=www.concourt.am|publisher=Constitutional Court of the Republic of Armenia|access-date=3. 3. 2015|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402093527/http://concourt.am/english/constitutions/#8|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

====Ostavka vlade====
Predsjednik Republike prihvaća ostavku Vlade samo u jednom od sljedećih dana / slučajeva:

#Kada se održi prvo zasjedanje novoizabrane Narodne skupštine
#Kada predsjednik Republike preuzme svoju funkciju
#Kada Narodna skupština izrazi nepovjerenje Vladi
#Kada Narodna skupština ne da saglasnost na Program Vlade.
#Kada premijer podnese ostavku ili kada premijerska funkcija ostane upražnjena

Nakon što je predsjednik Republike prihvatio ostavku Vlade, članovi vlade nastavljaju da obavljaju svoje dužnosti sve dok se ne formira nova vlada.

====Vojna politika====
Predsjednik Republike je vrhovni zapovjednik oružanih snaga republike, koji koordinira operacijama državnih organa u području odbrane, imenuje i razrješava najvišeg zapovjednika oružanih snaga i drugih trupa. U slučaju oružanog napada na Republiku, neposredne opasnosti ili objave rata, predsjednik može proglasiti vojno stanje, može zatražiti opću ili djelomičnu mobilizaciju i odlučiti o upotrebi oružanih snaga. Tokom ratovanja može imenovati ili razriješiti dužnost zapovjednika oružanih snaga. Predsjednik je taj koji dodjeljuje ordene i medalje Republike Armenije, unapređuje se u najviše vojne činove i dodjeljuje počasne titule.

====Policijski sat i vanredno stanje====
Jedna od jedinstvenih ovlaštenja koja su predsjedniku republike Ustavom dodijeljena je moć proglašenja ratnog stanja. Ali u ovom slučaju u republici se ne mogu održati novi izbori, pa vlast može biti predmet uzurpacije dosadašnjeg predsjednika, zbog čega Narodna skupština razmatra slučaj i odlučuje jesu li razlozi koje je predsjednik iznio dovoljni proglašavajući vanredno stanje ili vanredno stanje. U slučaju neposredne opasnosti za ustavni poredak, predsjednik, nakon savjetovanja s predsjedavajućim Narodne skupštine i premijerom, proglašava vanredno stanje i poduzima odgovarajuće mjere i obraća se narodu o situaciji.

====Utjecaj na nezavisne agencije====
Predsjednik republike igra značajnu ulogu u formiranju različitih nezavisnih agencija. On je taj koji Narodnoj skupštini preporučuje kandidaturu generalnog tužioca, predsjednika Centralne banke i predsjednika Kontrolne komore. Na preporuku generalnog tužioca imenuje i / ili razrješava zamjenike glavnog tužioca. Također imenuje Vijeće kontrolne komore na preporuku predsjednika kontrolne komore. Članove Vijeća Centralne banke također imenuje predsjednik.

====Formiranje i nagrađivanje osoblja====
Predsjednik formira svoje osoblje u skladu sa procedurama definisanim zakonom. Njegova naknada, servisiranje i osiguranje također su propisani zakonom.

====Ostala pitanja====
Predsjednik rješava pitanja u vezi s davanjem državljanstva Republike Armenije i političkim azilom. Također unapređuje u najviše diplomatske i druge klasifikacione činove.

===Uloge u zakonodavnoj vlasti===
Predsjednik Republike potpisuje i proglašava zakone koje je donijela Narodna skupština. U roku od dvadeset i jednog dana može vratiti zakon koji je donijela Narodna skupština i vratiti ga u obliku pisma, gdje primjećuje svoje primjedbe i preporuke i zahtjeva nova razmatranja o tom pitanju. Nakon razmatranja preporuka i prigovora predsjednika, on bi u roku od pet dana trebalo da potpiše i objavi zakon koji je ponovo usvojila Narodna skupština. Predsjednik ima moć raspuštanja Narodne skupštine &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://concourt.am/english/constitutions/#4|title=Chapter 4, Article 74.1 of the Constitution of the Republic of Armenia|website=www.concourt.am|access-date=3. 3. 2015|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402093527/http://concourt.am/english/constitutions/#4|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i održavanja vanrednih izbora ako Narodna skupština ne odobri program Vlade dva puta zaredom u roku od dva mjeseca. Predsjednik Republike također može raspustiti Narodnu skupštinu na preporuku predsedavajućeg Narodne skupštine ili premijera u sledećim slučajevima:

#Ako Narodna skupština u roku od tri mjeseca ne donese odluku o nacrtu zakona koji je odlukom Vlade smatran hitnim;
#Ako se tokom redovnog zasjedanja u roku od tri mjeseca ne sazovu sjednice Narodne skupštine;
#Ako tokom redovnog zasjedanja Narodna skupština ne usvoji, više od tri mjeseca, rezoluciju o pitanjima koja se razmatraju.

Predsjednik Republike također ima moć da:

*Stavi veto na odluku Narodne skupštine da usvoji zakon;
*Inicirati izmjene ustava.

====Pravni akti koje je izdao predsjednik====
Prema Zakonu o pravnim aktima,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.translation-centre.am/pdf/Translat/HH_orenk/Legal_Acts/Legal_Acts_en.pdf|title=Law of the Republic of Armenia on Legal Acts|website=Translation Centre}}&lt;/ref&gt; predsjednik Republike Armenije može donijeti samo regulatorne ili pojedinačne uredbe ili izvršne naloge. Ukazi i naredbe koje je izdao predsjednik ne mogu biti u suprotnosti sa Ustavom i zakonima Republike Jermenije i podliježu provedbi na cijelom teritoriju Republike.

===Uloge u sudskoj vlasti===
Predsjednik Republike Armenije imenuje 4 člana Ustavnog suda i, ako Nacionalna skupština ne uspije imenovati predsjednika Ustavnog suda u roku propisanom članom 83. stav 1. Ustava,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.concourt.am/english/constitutions/index.htm#3|title=Chapter 3, Article 83 of the Constitution of the Republic of Armenia|website=www.concourt.am|publisher=Constitutional Court of Armenia|access-date=13. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; imenuje predsjednika Ustavnog suda. Ustavni sud iz reda članova Ustavnog suda.

On može, na osnovu zaključka Ustavnog suda, ukinuti ovlaštenja bilo kog od njegovih / njenih imenovanih u Ustavnom sudu ili dati saglasnost za uključivanje člana kao optuženog, pritvoriti ga, odobriti pokretanje sudskog postupka da ga podvrgne administrativnoj odgovornosti. Na preporuku Vijeća pravde, predsjednik imenuje predsjednike i sudije Kasacionog suda i njegovih vijeća, Apelacionog suda, Prvostepenog suda i specijaliziranih sudova.

Predsjednik imenuje dva pravnika za članove Vijeća pravde. Također može pomilovati osuđena lica i predložiti Narodnoj skupštini da proglasi amnestiju.

==Rezidencija==
Službena rezidencija predsjednika Armenije nalazi se u aveniji Baghramyan 26 u [[Jerevan]]u. Od 2018. godine [[Bataljon počasne straže (Armenija)|počasni stražarski bataljon Ministarstva obrane]] obavlja [[javne dužnosti]] u rezidenciji, čija su vrata posjetiteljima obično otvorena vikendom i na kraći radni dan.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://arka.am/ru/news/society/izmeneny_chasy_svobodnogo_vkhoda_i_vykhoda_grazhdan_na_territoriyu_rezidentsii_prezidenta_armenii/|title=Изменены часы свободного входа и выхода граждан на территорию резиденции президента Армении|website=ARKA News Agency|access-date=11. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;

==Sekretari==
Sljedeći su obnašali dužnost sekretara za štampu predsjednika:

*Ruben Shugaryan (1992–1993)
*Aram Abrahamyan (1993–1995)
*Levon Zurabyan (1995–1995)
*Kasia Abgaryan (1998–1999)
*Vahe Gabrielyan (1999–2003)
*Ashot Kocharyan (2003–2005)
*Viktor Soghomonyan (2005–2008)
*Samvel Farmanyan (2008—2010)
*Armen Arzumanyan (2010—2013)
*Arman Saghatelyan (2013—2015)
*Vladimir Hakobyan (od 2015)&lt;ref&gt;[https://armenpress.am/rus/news/812609/press-sekretarem-prezidenta-armenii-naznachen-vladimir.html Пресс-секретарем президента Армении назначен Владимир Акопян]&lt;/ref&gt;

==Predsjedničke nagrade==
Predsjednik Armenije dodjeljuje sljedeće nagrade:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.president.am/en/president-awards/|title=RA Presidential Awards|website=www.president.am|access-date=16. 5. 2021|archive-date=23. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210523151348/https://president.am/en/president-awards/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

*Predsjednička nagrada Republike Armenije
*Predsjednička nagrada za mlade Republike Armenije u području klasične muzike
*Predsjednička nagrada za mlade Republike Armenije
*Predsjednička nagrada Republike Armenije za znatan doprinos procesu priznavanja [[Genocid nad Armenima|genocida nad Armenima]]
*Globalna nagrada predsjednika Republike Armenije za izuzetan doprinos čovječanstvu kroz IT (Global IT Award)
*Obrazovne nagrade predsjednika Republike Armenije u sferi informacijskih tehnologija

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
*[http://www.president.am/en/history/ Historija rezidencije predsjednika Armenije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180302121817/http://www.president.am/en/history |date=2. 3. 2018 }}

{{Vođe evropskih država}}

[[Kategorija:Armenija]]
[[Kategorija:Predsjednici po državama|Armenija]]</text>
      <sha1>6jyuwxzq8jkinc4lpb10ur2y24rvr0q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>RAP1GAP2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>478764</id>
    <revision>
      <id>3915690</id>
      <parentid>3904707</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:08:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9531" sha1="3znk2drytimllszyc9wwczunjxj0pez" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''RAP1 GTPazno aktivirajući protein 2''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om  '''RAP1GAP2'''.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: RAP1 GTPase activating protein 2 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?db=gene&amp;cmd=retrieve&amp;list_uids=23108 }}&lt;/ref&gt;

Ovaj gen kodira [[GTPaza-aktivirajući protein]] da [[Aktivator (genetika)|aktivira]] mali [[G-protein|protein koji veže guanin-nukleotid]] [[Rap1]] u [[trombocit]]ima. Protein stupa u interakciju sa [[SYTL1|sinaptotagminolikim proteinom 1]] i [[RAB27|Rab27]] i reguliraju [[izlučivanje]] [[gusta granula|gustih granula]] iz trombocita na mjestima oštećenja [[endotel]]a. Za ovaj gen je pronađeno više [[Alternativna prerada RNK|alternativnih varijanti transkripta]] koje kodiraju različite [[izoforme]]. [obezbedio RefSeq, septembar 2009.].

Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 730 [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] 80.056&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q684P5#sequences |title=UniProt, Q684P5|access-date=12. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;.

'''Aminokiselinska sekvenca'''
:Simboli
{{refbegin|4}}
'''C''':  [[Cistein]] &lt;br&gt;
'''D''': [[Asparaginska kiselina]] &lt;br&gt;
'''E''': [[Glutaminska kiselina]] &lt;br&gt;
'''F''':  [[Fenilalanin]] &lt;br&gt;
'''G''':  [[Glicin]] &lt;br&gt;
'''H''':  [[Histidin]] &lt;br&gt;
'''I''':  [[Izoleucin]] &lt;br&gt;
'''K''': [[Lizin]] &lt;br&gt;
'''L''': [[Leucin]] &lt;br&gt;
'''M''':  [[Metionin]] &lt;br&gt;
'''N''':  [[Asparagin]] &lt;br&gt;
'''P''':  [[Prolin]] &lt;br&gt;
'''Q''':  [[Glutamin]] &lt;br&gt;
'''R''':  [[Arginin]] &lt;br&gt;
'''S''':  [[Serin]] &lt;br&gt;
'''T''':  [[Treonin]] &lt;br&gt;
'''V''':  [[Valin]] &lt;br&gt;
'''W''':  [[Triptofan]] &lt;br&gt;
'''Y''':  [[Tirozin]]
{{refend}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MFGRKRSVSF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GGFGWIDKTM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LASLKVKKQE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LANSSDATLP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DRPLSPPLTA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PPTMKSSEFF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EMLEKMQGIK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LEEQKPGPQK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NKDDYIPYPS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IDEVVEKGGP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YPQVILPQFG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GYWIEDPENV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GTPTSLGSSI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CEEEEEDNLS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PNTFGYKLEC&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KGEARAYRRH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FLGKDHLNFY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CTGSSLGNLI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSVKCEEAEG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IEYLRVILRS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KLKTVHERIP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LAGLSKLPSV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PQIAKAFCDD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AVGLRFNPVL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YPKASQMIVS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;YDEHEVNNTF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KFGVIYQKAR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QTLEEELFGN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NEESPAFKEF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LDLLGDTITL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QDFKGFRGGL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DVTHGQTGVE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SVYTTFRDRE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IMFHVSTKLP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FTDGDAQQLQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RKRHIGNDIV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AIIFQEENTP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FVPDMIASNF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LHAYIVVQVE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TPGTETPSYK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VSVTAREDVP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TFGPPLPSPP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VFQKGPEFRE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FLLTKLTNAE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NACCKSDKFA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KLEDRTRAAL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LDNLHDELHA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HTQAMLGLGP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EEDKFENGGH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GGFLESFKRA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IRVRSHSMET&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MVGGQKKSHS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GGIPGSLSGG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ISHNSMEVTK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TTFSPPVVAA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;TVKNQSRSPI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KRRSGLFPRL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HTGSEGQGDS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RARCDSTSST&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PKTPDGGHSS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QEIKSETSSN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PSSPEICPNK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EKPFMKLKEN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GRAISRSSSS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TSSVSSTAGE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;GEAMEEGDSG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GSQPSTTSPF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KQEVFVYSPS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PSSESPSLGA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AATPIIMSRS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PTDAKSRNSP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RSNLKFRFDK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSHASSGAGH&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal | vauthors = Neumüller O, Hoffmeister M, Babica J, Prelle C, Gegenbauer K, Smolenski AP | title = Synaptotagmin-like protein 1 interacts with the GTPase-activating protein Rap1GAP2 and regulates dense granule secretion in platelets | journal = Blood | volume = 114 | issue = 7 | pages = 1396–404 | date = august 2009 | pmid = 19528539 | doi = 10.1182/blood-2008-05-155234 | hdl = 10197/5848 | hdl-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Aouizerat BE, Vittinghoff E, Musone SL, Pawlikowska L, Kwok PY, Olgin JE, Tseng ZH | title = GWAS for discovery and replication of genetic loci associated with sudden cardiac arrest in patients with coronary artery disease | journal = BMC Cardiovascular Disorders | volume = 11 | pages = 29 | date = juni 2011 | pmid = 21658281 | pmc = 3141757 | doi = 10.1186/1471-2261-11-29 }}
* {{cite journal | vauthors = Balduini A, Pecci A, Lova P, Arezzi N, Marseglia C, Bellora F, Perotti C, Balduini C, Balduini CL, Torti M | title = Expression, activation, and subcellular localization of the Rap1 GTPase in cord blood-derived human megakaryocytes | url = https://archive.org/details/experimental-cell-research_2004-10-15_300_1/page/84 | journal = Experimental Cell Research | volume = 300 | issue = 1 | pages = 84–93 | date = oktobar 2004 | pmid = 15383317 | doi = 10.1016/j.yexcr.2004.07.011 }}
* {{cite journal | vauthors = Kimura T, Mogi C, Sato K, Tomura H, Ohta H, Im DS, Kuwabara A, Kurose H, Murakami M, Okajima F | title = p2y5/LPA(6) attenuates LPA(1)-mediated VE-cadherin translocation and cell-cell dissociation through G(12/13) protein-Src-Rap1 | journal = Cardiovascular Research | volume = 92 | issue = 1 | pages = 149–58 | date = oktobar 2011 | pmid = 21632882 | doi = 10.1093/cvr/cvr154 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Schultess J, Danielewski O, Smolenski AP | title = Rap1GAP2 is a new GTPase-activating protein of Rap1 expressed in human platelets | journal = Blood | volume = 105 | issue = 8 | pages = 3185–92 | date = april 2005 | pmid = 15632203 | doi = 10.1182/blood-2004-09-3605 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Hoffmeister M, Riha P, Neumüller O, Danielewski O, Schultess J, Smolenski AP | title = Cyclic nucleotide-dependent protein kinases inhibit binding of 14-3-3 to the GTPase-activating protein Rap1GAP2 in platelets | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 283 | issue = 4 | pages = 2297–306 | date = januar 2008 | pmid = 18039662 | doi = 10.1074/jbc.M706825200 | s2cid = 20190382 | url = http://researchrepository.ucd.ie/bitstream/10197/5865/1/RG2-1433-JBC_revision_final.pdf | doi-access = free | access-date = 10. 6. 2021 | archive-date = 28. 4. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190428102622/https://researchrepository.ucd.ie/bitstream/10197/5865/1/RG2-1433-JBC_revision_final.pdf | url-status = dead }}
{{refend}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 17]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>3znk2drytimllszyc9wwczunjxj0pez</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crkva svetog Mitra u Ravnom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482494</id>
    <revision>
      <id>3915699</id>
      <parentid>3877524</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:29:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>29752</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+slike</comment>
      <origin>3915699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5464" sha1="fph5mak8rblxnuhtil85qsvfvgwk8p5" xml:space="preserve">{{Infokutija vjerski objekt
| ime                       = Crkva svetog Mitra u Ravnom
| slika                     = Crkva sv Mitra Ravno 01.jpg
| veličina_slike            = 
| alt_slike                 = 
| opis_slike                = 
| vrsta_karte               = 
| veličina_karte            = 
| reljef_karte              = 
| opis_karte                = 
| lokacija                  = [[Ravno]]
| geografska_širina         = 
| geografska_dužina         = 
| religijska_pripadnost     = [[Katoličanstvo]]
| država                    = [[Bosna i Hercegovina]]
| provincija                = 
| teritorija                = 
| distrikt                  = 
| sektor                    = 
| okrug                     = 
| općina                    = 
| administracija            = 
| godina_posvećenja         = 
| organizacijski_status     = 
| funkcijski_status         = 
| oznaka_baštine            = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]
| vodstvo                   = 
| zaštitnik                 = 
| web_stranica              = 
| organisational_status     = 
| arhitekt                  = 
| arhitektonski_tip         = [[Crkva]]
| arhitektonski_stil        = 
| osnivač                   = 
| osnovano_od_strane        = [[Trebinjsko-mrkanska biskupija]]
| glavni_ugovarač           = 
| smjer_fasade              = stok–zapad 
| kamen_temeljac            = 
| godina_dovršetka          = 
| troškovi_gradnje          = 
| kapacitet                 = 
| dužina                    = 7,47 m.
| širina                    = 4,57 m.
| širina_srednje_lađe_crkve = 
| visina_maks               = 
| broj_kupola               = 
| vanjska_visina_kupole     = 
| unutrašnja_visina_kupole  = 
| vanjski_prečnik_kupole    = 
| unutrašnji_prečnik_kupole = 
| broj_munara               = 
| visina_munare             = 
| broj_tornjeva             = Jedan, zvonik na preslicu
| visina_tornja             = 
| materijali                = [[Kamen]]
| nrhp                      = 
| dodano                    = 
| refbroj                   = 
| označen                   = 
| oznaka1_službenoime       = 
| oznaka1_tip               = 
| oznaka1_kriterij          = 
| oznaka1_datum             = 
| uklonjeno1_datum          = 
}}
'''Crkva svetog Mitra u Ravnom''' je [[Katoličanstvo|rimokatolička]] [[crkva]] u [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji]]. Smještena je u općini [[Ravno]]. Pretpostavlja se da je crkva dobila naziv po starokršćanskom mučeniku Dimitriju – Mitru koji je bio zaštitnik sremske biskupije. Sveti Demetrije (Dimitrije, Dmitar, Mitar) osuđen je i pogubljen 304. godine kao đakon sremskog biskupa i mučenika Ireneja u Sirmiju (danas [[Sremska Mitrovica]], koja je po njemu dobila naziv). Na sjednici održanoj 22. januara 2018. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević (predsjedavajući) i Radoje Vidović donijela je odluku da se ova crkva proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Crkva&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?page=10 |title= Crkva sv. Mitra sa starim grobovima u Ravnom |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date= 24. 9. 2020 |archive-date= 29. 5. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230529154717/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?page=10 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Nacionalni spomenik čini katolička crkva i dva [[Stećak|stećka]] koji su smješteni na glavici Oblat.

== Historija ==
Prema pisanim izvorima ne može se tačno odrediti kada je sagrađena Crkva svetog Mitra u Ravnom. Postoji pretpostavka da je to bilo 150 godina prije dolaska [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|Osmanlija]], odnosno početkom 14. stoljeća.

== Opis ==
Prema arhitektonskim obilježjima i prema konceptu prostorne organizacije, pripada tipu jednobrodnih crkava sa pravougaonom osnovom. Orijentacija crkve je u pravcu istok–zapad sa ulazom na zapadnoj stranij. Krov je dvovodni i prekriven je kamenim pločama. Vanjske dimenzije objekta iznose oko 7,47 x 4,57 m. Zidana je od krupnih kamenih blokova kvalitetne obrade visine oko 30&amp;nbsp;cm, promjenljive širine, vezanih krečnim malterom. Debljina zidova iznosi oko 57&amp;nbsp;cm. Kameni blokovi su sa vanjske strane vidljivi, fugirani. Pod crkve koji je ispod nivoa ulaznih vrata za 30&amp;nbsp;cm, popločan je kamenim pločama nepravilnog oblika. Unutrašnjost objekta je zasvođena niskim bačvastim svodom koji je visine oko 185&amp;nbsp;cm. Zidovi crkve kao i svod su omalterirani i bez dekoracija.
== Stećci ==
[[Datoteka:Crkva sv Mitra Ravno 04.jpg|200px|mini|lijevo|Stećci pored crkve]]
Na zapadnoj strani crkve, oko 2 m udaljenosti nalaze se dva stećka. Jedan je u obliku stuba sa sandukom. Stub je dimenzija (226 x 60 x 30&amp;nbsp;cm) i ima uklesan plastični veliki krst na široj strani koja je okrenuta prema crkvi. Sanduk je dimenzija 224 x 133&amp;nbsp;cm, a njegova visina iznosi 40&amp;nbsp;cm. Sanduk je izrađen od istog kamen kao i stub i na njemu nema dekoracije. Drugi stećak je u obliku ploče koji je iskorišten kao mjesto za nadgrobnik u obliku krsta, nema dekoracije, a njegove dimenzije iznose 194 x 92 x 22&amp;nbsp;cm.

== Literatura ==

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Crkve u Ravnom]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Ravnom]]
[[Kategorija:Trebinjsko-mrkanska biskupija]]</text>
      <sha1>fph5mak8rblxnuhtil85qsvfvgwk8p5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>SKIV2L</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482861</id>
    <revision>
      <id>3915714</id>
      <parentid>3904771</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:43:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35937" sha1="1dx20oz56nnhm4zfsno4efxa84zujvl" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''[[Helikaza]] SKI2W''' jest [[enzim]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''SKIV2L'''.&lt;ref name=&quot;pmid7759100&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lee SG, Lee I, Park SH, Kang C, Song K | title = Identification and characterization of a human cDNA homologous to yeast SKI2 | journal = Genomics | volume = 25 | issue = 3 | pages = 660–6 | date = februar 1995 | pmid = 7759100 | doi = 10.1016/0888-7543(95)80008-A }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = SKIV2L superkiller viralicidic activity 2-like (S. cerevisiae) | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=6499 | work = Entrez Gene | publisher = National Center for Biotechnology Information, U.S. National Library of Medicine }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9799600&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yang Z, Shen L, Dangel AW, Wu LC, Yu CY | title = Four ubiquitously expressed genes, RD (D6S45)-SKI2W (SKIV2L)-DOM3Z-RP1 (D6S60E), are present between complement component genes factor B and C4 in the class III region of the HLA | journal = Genomics | volume = 53 | issue = 3 | pages = 338–47 | date = novembar 1998 | pmid = 9799600 | doi = 10.1006/geno.1998.5499 }}&lt;/ref&gt; Ovaj enzim je ljudski [[homolog]] [[kvasci|kvašćevog]] SKI2, koji može biti uključen u [[antivirus]]nu aktivnost, blokiranjem translacije  [[poli (A)]] deficijentnih [[iRNK]]. Gen ''SKIV2L'' nalazi se u klasi III regije [[MHC|glavnog kompleksa histokompatibilnosti]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;

[[DEAD-kutija|DEAD-kutijski]] proteini, koje karakteriše monzervirni motiv Asp-Glu-Ala-Asp (DEAD), su pretpostavljene [[helikaza|RNK-helikaze]]. Uključeni su u brojne ćelijske procese koji uključuju promjenu sekundarne strukture [[RNK]], kao što je iniciranje [[translacija (genetika)|translacije]], jedarna i mitohondrijska [[prerada RNK|prerada]] i sklapanja [[ribosom]]a i [[splajsosom]]a. Na osnovu njihovih obrazaca distribucije, vjeruje se da su neki članovi ove porodice uključeni u [[embriogeneza|embriogenezu]], [[spermatogeneza|spermatogenezu]], [[ćelijski rast]] i [[ćelijska dioba|diobu]].

==Aminokiselinska sekvenca==
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 1.246 [[aminokiselina]], а [[molekularna masa|molekulska težina]]  137.755 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q15477#sequences |title=UniProt, Q15477 |language=en |access-date=5. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MMETERLVLP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PPDPLDLPLR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AVELGCTGHW&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELLNLPGAPE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SSLPHGLPPC&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;APDLQQEAEQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LFLSSPAWLP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LHGVEHSARK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;WQRKTDPWSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LAVLGAPVPS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DLQAQRHPTT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GQILGYKEVL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LENTNLSATT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SLSLRRPPGP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ASQSLWGNPT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QYPFWPGGMD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EPTITDLNTR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EEAEEEIDFE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KDLLTIPPGF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KKGMDFAPKD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;CPTPAPGLLS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSCMLEPLDL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GGGDEDENEA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VGQPGGPRGD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TVSASPCSAP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LARASSLEDL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VLKEASTAVS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TPEAPEPPSQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EQWAIPVDAT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SPVGDFYRLI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;PQPAFQWAFE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PDVFQKQAIL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HLERHDSVFV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AAHTSAGKTV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VAEYAIALAQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KHMTRTIYTS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PIKALSNQKF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RDFRNTFGDV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GLLTGDVQLH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PEASCLIMTT&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EILRSMLYSG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SDVIRDLEWV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IFDEVHYIND&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VERGVVWEEV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LIMLPDHVSI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ILLSATVPNA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LEFADWIGRL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KRRQIYVIST&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VTRPVPLEHY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LFTGNSSKTQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;GELFLLLDSR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GAFHTKGYYA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AVEAKKERMS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KHAQTFGAKQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PTHQGGPAQD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RGVYLSLLAS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LRTRAQLPVV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VFTFSRGRCD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EQASGLTSLD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LTTSSEKSEI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;HLFLQRCLAR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LRGSDRQLPQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VLHMSELLNR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GLGVHHSGIL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PILKEIVEML&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;FSRGLVKVLF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ATETFAMGVN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MPARTVVFDS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MRKHDGSTFR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DLLPGEYVQM&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AGRAGRRGLD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PTGTVILLCK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GRVPEMADLH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RMMMGKPSQL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QSQFRLTYTM&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ILNLLRVDAL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RVEDMMKRSF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SEFPSRKDSK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AHEQALAELT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KRLGALEEPD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MTGQLVDLPE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YYSWGEELTE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TQHMIQRRIM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ESVNGLKSLS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AGRVVVVKNQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EHHNALGVIL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QVSSNSTSRV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FTTLVLCDKP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSQDPQDRGP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ATAEVPYPDD&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LVGFKLFLPE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GPCDHTVVKL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QPGDMAAITT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KVLRVNGEKI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LEDFSKRQQP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KFKKDPPLAA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VTTAVQELLR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LAQAHPAGPP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLDPVNDLQL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KDMSVVEGGL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RARKLEELIQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GAQCVHSPRF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PAQYLKLRER&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MQIQKEMERL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RFLLSDQSLL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LLPEYHQRVE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VLRTLGYVDE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AGTVKLAGRV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ACAMSSHELL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LTELMFDNAL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;STLRPEEIAA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LLSGLVCQSP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GDAGDQLPNT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LKQGIERVRA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VAKRIGEVQV&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ACGLNQTVEE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FVGELNFGLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EVVYEWARGM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PFSELAGLSG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TPEGLVVRCI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QRLAEMCRSL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RGAARLVGEP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VLGAKMETAA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TLLRRDIVFA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ASLYTQ&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Identifikacija gena ==
Nova ljudska [[cDNK]], homologna genu kvasca SKI2, identificirana je 1995. Istraživači su lokalizovali odgovarajući gen u [[homosom 6|hromosomu 6, regija p.&amp;nbsp;21]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lee SG, Lee I, Park SH, Kang C, Song K | title = Identification and characterization of a human cDNA homologous to yeast SKI2 | journal = Genomics | volume = 25 | issue = 3 | pages = 660–6 | date = februar 1995 | pmid = 7759100 | doi=10.1016/0888-7543(95)80008-a}}&lt;/ref&gt;

Gen ''SKIV2L'', poznat i kao ''SKI2W'' ili  ''Ski2''-lika RNK [[helikaza]], prostire se na 11 kB i sadrži 28 [[egzon]]a.&lt;ref name=&quot;pmid9799600&quot;/&gt; Nalazi se između gena RD i RP1 u kompleksu [[MHC]] III na kratkom kraku [[hromosom]]a 6, ima 16 transkripata na [[Ensembl]]u, od kojih tri kodiraju proteine. Jedan od ovih proteina, SKI2W, ima 1.246 aminokiselina i domen koji veže helikazu između aminokiselina 319-475; vjeruje se da je uključen u [[egzosom]]sku RNK.&lt;ref&gt;{{cite journal | title = UniProt: the universal protein knowledgebase | journal = Nucleic Acids Research | volume = 45 | issue = D1 | pages = D158–D169 | date = januar 2017 | pmid = 27899622 | doi = 10.1093/nar/gkw1099 | pmc = 5210571 }}&lt;/ref&gt;

Po prisustvu DEVH-kutije na položaju 423-426 unutar SKI2W zaključuje se da je on član porodice SF-II [[helikaza]].

Ljudski protein je dobio ime SKI2W zbog sličnosti sa proteinom kvasca Ski2, koji ima visoko homologne (gotovo identične) regije na helikaznom domenu i [[C-terminal]]u.&lt;ref name=&quot;pmid27050310&quot;/&gt;

Transkripti ''SKIV2L'' eksprimirani su u većini, ako ne i u svim, testiranim ljudskim tkivima, uključujući [[slezena|slezenu]], [[timus]], [[tanko crijevo]], [[debelo crijevo]], [[srce]], [[mozak]] i [[jetra|jetru]].&lt;ref name=&quot;pmid9705521&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Qu X, Yang Z, Zhang S, Shen L, Dangel AW, Hughes JH, Redman KL, Wu LC, Yu CY | display-authors = 6 | title = The human DEVH-box protein Ski2w from the HLA is localized in nucleoli and ribosomes | journal = Nucleic Acids Research | volume = 26 | issue = 17 | pages = 4068–77 | date = septembar 1998 | pmid = 9705521 | pmc = 147813 | doi = 10.1093/nar/26.17.4068}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible&quot;
|+'''Sumarizacija  svojstava oSKIV2L i kodiranih proteina''' 
![[Vrsta]]
![[Gen]]
![[Lokus (genetika)|Lokus]]
!CCDS kod
!UniProt
![[Egzoni]]
![[Aminokiseline]]
|-
|[[Čovjek]]
|SKIV2L
|6p21.33
|4731,1
|Q15477
|28
|1.246
|-
|[[Miš]]
|Skiv2l
|Hr 17
|28661.1
|''n/a''
|28
|1.244
|}

== Funkcija ==
Većina [[eukariot]]skog [[genom]]a je transkribirana u molekule [[RNK]], koje zahtijevaju obradu i nadzor radi kontrole obilnog i oštećenog materijala. Multi[[proteinski kompleks]] egzosomne [[RNK]] obavlja ovu funkciju i ovisan je o [[kofaktor]]ima. [[Egzosom]] je u početku otkriven u kvascu, ali je prisutan i kod viših eukariota. Ima aktivnost i u jedru i u citoplazmi za normalan raspad [[iRNK]] i za nadzor i kontrolu kvaliteta RNK putem [[nonsens mutacija]]ma posredovanih; non-stop i no-go razgradnje.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fabre A, Charroux B, Martinez-Vinson C, Roquelaure B, Odul E, Sayar E, Smith H, Colomb V, Andre N, Hugot JP, Goulet O, Lacoste C, Sarles J, Royet J, Levy N, Badens C | display-authors = 6 | title = SKIV2L mutations cause syndromic diarrhea, or trichohepatoenteric syndrome | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_2012-04-06_90_4/page/689 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 90 | issue = 4 | pages = 689–92 | date = april 2012 | pmid = 22444670 | pmc = 3322239 | doi = 10.1016/j.ajhg.2012.02.009 }}&lt;/ref&gt;
[[File:Model_prediction_of_human_SKI_complex_(Bourgeois_et_al.,_2018).png|thumb|280px| Model predviđanja ljudskog komleka SKI&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bourgeois P, Esteve C, Chaix C, Béroud C, Lévy N, Fabre A, Badens C | title = Tricho-Hepato-Enteric Syndrome mutation update: Mutations spectrum of TTC37 and SKIV2L, clinical analysis and future prospects | journal = Human Mutation | volume = 39 | issue = 6 | pages = 774–789 | date = juni 2018 | pmid = 29527791 | doi = 10.1002/humu.23418 | s2cid = 4331400 }}&lt;/ref&gt;]]
SKI2W dio je SKI kompleksa tetraproteina koji je obavezni [[citoplazma]]tski [[kofaktor]] egzosoma RNK i sastoji se od ''SKI2W'', ''TTC37'' i dvije podjedinice WD40 (kodirane sa ''WDR61''), kao na prvoj slici.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Većina informacija o funkciji SKI2W potiče iz studija kvasca, gdje je ski2homolog za SKI2W. U kvascu, ski2 čini SKI kompleks sa ski3 i dvije podjedinice ski8. Ski2 (SKI2W homolog u kvascu) sadrži proteine u DEVH kutiji, što ukazuje na to da je to jedini protein u  kompleksu SKI koji ima funkciju enzimske helikaze.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Halbach F, Reichelt P, Rode M, Conti E | title = The yeast ski complex: crystal structure and RNA channeling to the exosome complex | journal = Cell | volume = 154 | issue = 4 | pages = 814–26 | date = august 2013 | pmid = 23953113 | doi = 10.1016/j.cell.2013.07.017 | url = https://www.dora.lib4ri.ch/psi/islandora/object/psi%3A10060/datastream/PDF/view | doi-access = free | access-date = 5. 10. 2021 | archive-date = 16. 8. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190816023143/https://www.dora.lib4ri.ch/psi/islandora/object/psi:10060/datastream/PDF/view | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Tačne interakcije nisu dobro opisane, ali  pokazano je da DEVH-helikaze razdvajaju [[nukleotid|nukleinske]] niti na način ovisan o energiji. Ski kompleks kvasca opsežnije je proučavan od ljudskog homologa, a stvorena je kristalna struktura egzosoma RNK i njegove interakcije koja podržava ulogu u neprestanom raspadanju, čime se ćelija  štiti od aberantnih proteina.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
[[Slika:Wikipathway Deadenylation-dependent mRNA decay.png|thumb|Deadenilacijski ovisni raspad iRNK (''[[Homo sapiens]]'')&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.wikipathways.org/index.php/Pathway:WP2659|title=Deadenylation-dependent mRNA decay (Homo sapiens) - WikiPathways|website=www.wikipathways.org|access-date=18. 12. 2018|archive-date=18. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181218031944/https://www.wikipathways.org/index.php/Pathway:WP2659|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;]]
Smatra se da protein Ski2 u kvascu ima ulogu i u antivirusnoj odbrani, vjerovatno svojom ulogom u prometu RNK ili kontrolom razgradnje RNK.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Schmidt C, Kowalinski E, Shanmuganathan V, Defenouillère Q, Braunger K, Heuer A, Pech M, Namane A, Berninghausen O, Fromont-Racine M, Jacquier A, Conti E, Becker T, Beckmann R | display-authors = 6 | title = The cryo-EM structure of a ribosome-Ski2-Ski3-Ski8 helicase complex | url = https://archive.org/details/sim_science_science_2016-12-16_354_6318/page/1430 | journal = Science | volume = 354 | issue = 6318 | pages = 1431–1433 | date = decembar 2016 | pmid = 27980209 | doi = 10.1126/science.aaf7520 | bibcode = 2016Sci...354.1431S | s2cid = 30262907 }}&lt;/ref&gt;

Pokazalo se da je ''SKIV2L'' negativan regulator receptora sličnih Rig-I (RLR) koji otkrivaju RNK. Autori su otkrili da je egzosom [[citosol]]ne RNK, definiran &quot;SKIV2L&quot; RNA helikazom, važan za ograničavanje aktivacije RLR-a i antivirusnog odgovora. Ako se endogene RNK ne mogu obraditi, stanica se podvrgava nerazvijenom proteinskom odgovoru koji pokreće odgovor antivirusnog interferona (IFN). Pokazalo se da ljudske ćelije sa nedostatkom ''SKIV2L'' imaju snažan IFN znak koji ukazuje na hronični antivirusni odgovor. Autori sugeriraju da bi pacijenti kasnije mogli biti skloniji autoimunskim poremećajima, iako se to još nije pokazalo, vjerojatno zbog velike smrtnosti pacijenata. Međutim, ovaj nalaz sugerira vezu između &quot;SKIV2L&quot; i [[imunski odgovor|imunskog odgovora]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Eckard SC, Rice GI, Fabre A, Badens C, Gray EE, Hartley JL, Crow YJ, Stetson DB | display-authors = 6 | title = The SKIV2L RNA exosome limits activation of the RIG-I-like receptors | journal = Nature Immunology | volume = 15 | issue = 9 | pages = 839–45 | date = septembar 2014 | pmid = 25064072 | pmc = 4139417 | doi = 10.1038/ni.2948 }}&lt;/ref&gt;

== Klinički značaj ==
Patogene varijante u '' SKIV2L '' povezane su s triho-hepato-ciijevnim sindromima (THES), poznatim i kao sindromska dijareja (SD) ili [[fenotip]]ska dijareja (PD). Stankler et al (1982) su ga prvi opisali kao Stanklerov sindrom, a ovo stanje je preimenovano u THES 1994. godine.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Girault D, Goulet O, Le Deist F, Brousse N, Colomb V, Césarini JP, de Potter S, Canioni D, Griscelli C, Fischer A | display-authors = 6 | title = Intractable infant diarrhea associated with phenotypic abnormalities and immunodeficiency | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-pediatrics_1994-07_125_1/page/36 | journal = The Journal of Pediatrics | volume = 125 | issue = 1 | pages = 36–42 | date = juli 1994 | pmid = 8021782 | doi=10.1016/s0022-3476(94)70118-0}}&lt;/ref&gt; THES jw rijetka pojava sa procijenjenom prevalencijom od  1:1,000.000.&lt;ref name=&quot;Syndromic phenotypic diarrhoea of&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fabre A, Breton A, Coste ME, Colomb V, Dubern B, Lachaux A, Lemale J, Mancini J, Marinier E, Martinez-Vinson C, Peretti N, Perry A, Roquelaure B, Venaille A, Sarles J, Goulet O, Badens C | display-authors = 6 | title = Syndromic (phenotypic) diarrhoea of infancy/tricho-hepato-enteric syndrome | journal = Archives of Disease in Childhood | volume = 99 | issue = 1 | pages = 35–8 | date = januar 2014 | pmid = 24108068 | doi = 10.1136/archdischild-2013-304016 | s2cid = 206855850 }}&lt;/ref&gt; Karakterizira ga neizlečiva dijareja, koja počinje u prvih nekoliko sedmica života; karakteristične abnormalnosti kose, &quot;vunasta&quot; i lomljiva dlaka, ograničenje intrauterinog rasta i karakteristični dismorfizmi lica. Druge asocijacije su disfunkcija jetre, abnormalnosti kože, [[mentalna retardacija|intelektualni invalidnost]] i imunodeficijencija. Manje česti nalazi uključuju abnormalnosti [[trombocit]]a i urođene srčane mahane.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fabre A, Martinez-Vinson C, Goulet O, Badens C | title = Syndromic diarrhea/Tricho-hepato-enteric syndrome | journal = Orphanet Journal of Rare Diseases | volume = 8 | issue = 1 | pages = 5 | date = januar 2013 | pmid = 23302111 | doi = 10.1186/1750-1172-8-5 | pmc=3560276}}&lt;/ref&gt;

Postoje dva uzročna gena, '' SKIV2L '' (u 1/3 pacijenata) i ''TTC37'' (2/3 pacijenata), oba kodiraju proteine u Ski kompleksu i klinički se ne razlikuju jedan od drugog.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Naslijeđeni po  [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivnom obrascu]] s potpunom [[penetrabilnost (probojnost)|penetracijom]], približno 2/3 pacijenata su [[homozigot]]i, a 1/3 složeni [[heterozigot]]i. [[Mutacije]] su rasprostranjene po cijelom genu, bez prepoznatljive žarišne tačke i općenito se sastoje od pomaka okvira, [[misens mutacija|misens]] i [[nonsens mutacija]]; manji broj su mutacije na mjestu [[prerada RNK|prerade]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Ne postoji jasna povezanost [[genotip]]/[[fenotip]] s ukupnom težinom bolesti, čak i braća i sestre s istom homozigotnom mutacijom pokazuju različite fenotipove. Pacijenti su globalno opisani u Evropi, Saudijskoj Arabiji, Maleziji, Kini i Japanu.&lt;ref name=&quot;pmid27050310&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lee WS, Teo KM, Ng RT, Chong SY, Kee BP, Chua KH | title = Novel mutations in SKIV2L and TTC37 genes in Malaysian children with trichohepatoenteric syndrome | journal = Gene | volume = 586 | issue = 1 | pages = 1–6 | date = juli 2016 | pmid = 27050310 | doi = 10.1016/j.gene.2016.03.049 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hiejima E, Yasumi T, Nakase H, Matsuura M, Honzawa Y, Higuchi H, Okafuji I, Yorifuji T, Tanaka T, Izawa K, Kawai T, Nishikomori R, Heike T | display-authors = 6 | title = Tricho-hepato-enteric syndrome with novel SKIV2L gene mutations: A case report | journal = Medicine | volume = 96 | issue = 46 | pages = e8601 | date = novembar 2017 | pmid = 29145277 | pmc = 5704822 | doi = 10.1097/MD.0000000000008601 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Monies DM, Rahbeeni Z, Abouelhoda M, Naim EA, Al-Younes B, Meyer BF, Al-Mehaidib A | title = Expanding phenotypic and allelic heterogeneity of tricho-hepato-enteric syndrome | journal = Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition | volume = 60 | issue = 3 | pages = 352–6 | date = mart 2015 | pmid = 25714577 | doi = 10.1097/MPG.0000000000000627 | s2cid = 31110518 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zheng B, Pan J, Jin Y, Wang C, Liu Z | title = Targeted next-generation sequencing identification of a novel missense mutation of the SKIV2L gene in a patient with trichohepatoenteric syndrome | journal = Molecular Medicine Reports | volume = 14 | issue = 3 | pages = 2107–10 | date = septembar 2016 | pmid = 27431780 | doi = 10.3892/mmr.2016.5503 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Uporni vodenasti proljev gotovo je dosljedna karakteristika u gotovo svim opisanim slučajevima, a gotovo uvijek počinje ubrzo nakon rođenja i obično zahtijeva parenteralnu prehranu. U slučajevima koji ne zahtijevaju takvu prehranu potrebna je elementarna prehrana i suplementacija.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Većina djece sa patogenom varijantom ''SKIV2'' uključuje pacijente koji su  mali pri rođenju (&lt;10 &lt;sup&gt;th&lt;/sup&gt;centila) i ostaju ograničene u rastu uprkos povećanoj ishrani. Anomalije kose se vide kod &gt;90% pacijenata i opisuju se kao vunasta, lomljiva kosa koja lahko opada.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Dismorfizmi lica javljaju se kod većine pacijenata i postaju sve izraženiji s godinama. To uključuje veliko čelo, široku bazu nosa i hipertelorizam. Općenito, crte lica su opisane kao „grube“.
Kod pacijenata sa &quot;SKIV2L&quot; često prijavljuje i  bolest jetre se (&gt; 80%), u rasponu od fibroze, [[ciroza jetre|ciroze]], do hepatomegalije i povišenih jetrenih  enzima. Kada se pravi [[Histopatologija|histopatoloki pregled]],  pokazuje preopterećenje [[gvožđe]]m i može biti u skladu s [[hemohromatoza|hemohromatozom]].&lt;ref name=&quot;Syndromic phenotypic diarrhoea of&quot;/&gt;

Često se prijavljuju abnormalnosti kože koje su varijabilne, uključujući [[lezije]], hemangiome i kserozu. Izvještaj iz Saudijske Arabije sugerirao je da su promjene na koži bile češće u donjim udovima i karličnoj regiji njihove regijske kohorte.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;

Kod nekih pacijenata prijavljuje se imunodeficijencija. Loše je ispoljena i uglavnom se sastoji od niskih imunoglobulina i neodgovarajućeg odgovora na cjepivo; međutim zabilježen je i hiper IgA. Pokazalo se da terapija [[imunoglobulin]]om smanjuje stopu [[infekcija]].&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Vély F, Barlogis V, Marinier E, Coste ME, Dubern B, Dugelay E, Lemale J, Martinez-Vinson C, Peretti N, Perry A, Bourgeois P, Badens C, Goulet O, Hugot JP, Farnarier C, Fabre A | display-authors = 6 | title = Combined Immunodeficiency in Patients With Trichohepatoenteric Syndrome | journal = Frontiers in Immunology | volume = 9 | pages = 1036 | date = 11. 5. 2018 | pmid = 29868001 | doi = 10.3389/fimmu.2018.01036 | pmc=5958188| doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Rjeđe su prijavljeni kongenitalni srčani defekti, uglavnom defekti ventrikularnog septuma (VSD), pretkomorskih pregrada (ASD), a rijetko Fallotova tetralogija i periferna plućna stenoza.

=== Stopa mortaliteta ===
U početku prijavljeno je čak 62,5% s većinom smrtnih slučajeva u prvoj godini, dok novije izvještaji procjenjuju smrtnost od oko 30%, što je slično drugim poremećajima koji ovise o parenteralnoj prehrani.

== Preporučeni tretman i nadzor ==
Za OVE nisu dostupni posebni tretmani. Cilj je maksimizirati povećanje tjelesne težine i smanjiti stopu infekcija.

Većini djece potrebna je parenteralna prehrana (PN) koja se može kombinirati s oralnim hranjenjem, najčešće poluelementarna prehrana koja omogućava pacijentima da s vremenom postanu neovisni o PN. Prehranu i rast treba pomno pratiti. Ako PN nije potreban, izvještaji su opisali upotrebu formule na bazi [[aminokiselina]], iako nije jasno je li povećanje tjelesne težine bilo odgovarajuće.

Treba ispitati nivo imunoglobulina i odgovor na vakcinu. Ako se pronađu bilo kakve abnormalnosti, potrebno je konzultirati pedijatrijskog imunologa i razmotriti  intravenozno davanje  imunoglobulina (IVIG), kako bi se smanjila mogućnost sistemskih infekcija.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rider NL, Boisson B, Jyonouchi S, Hanson EP, Rosenzweig SD, Casanova JL, Orange JS | title = Corrigendum: Novel TTC37 Mutations in a Patient with Immunodeficiency without Diarrhea: Extending the Phenotype of Trichohepatoenteric Syndrome | language = en | journal = Frontiers in Pediatrics | volume = 3 | pages = 28 | date = 2015 | pmid = 25932458 | pmc = 4398912 | doi = 10.3389/fped.2015.00028 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[Infekcija]] je prijavljena kao uzrok smrti u 20% velike grupe francuskih pacijenata.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Nedavna studija proučavala je imunodeficijenciju kod devet pacijenata, od kojih je troje imalo &quot;SKIV2L&quot; patogene varijante. Autori su izvijestili da su degranulacija i broj NK-ćelija koje proizvode IFN-γ smanjene kod većine pacijenata (iako nije jasno je li to uključivalo i pacijente sa &quot;SKIV2L&quot;) te su predložili da bi to moglo dovesti do osjetljivosti na [[RNK]] [[virus]]e, sa 4/9 pacijenata sa hroničnom EBV infekcijom i jedan pacijent koji umire od ospica.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;

Redovna procjena jetre treba uključivati ultrazvuk i jetrene enzime, a treba izvršiti i procjenu razvoja.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Fabre A, Bourgeois P, Chaix C, Bertaux K, Goulet O, Badens C | chapter = Trichohepatoenteric Syndrome | veditors = Adam MP, Ardinger HH, Pagon RA, Wallace SE, Bean LJ, Stephens K, Amemiya A | title = GeneReviews | date = januar 2018 | chapter-url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK475802/ | publisher=University of Washington | location =  Seattle | pmid = 29334452 }}&lt;/ref&gt;

[[Steroidi]], imunosupresivi i [[transplantacija]] krvotvornih [[matične ćelije|matičnih ćelija]] bili su  bez uspjeha i stoga se ne preporučuju.

[[Genetičko savjetovanje]] treba ponuditi jer je vjerovatnoća ponavljanja pogođene  braće i sestara 25% pri svakom začeću.

== Dobno vezana degeneracija makule (ARMD) ==
Pokazalo se  [[intron]]ski [[SNP|jednonukleotidni polimorfizam]]  (SNP) u &quot;SKIV2L&quot; u studijama asocijacije na genom zaštićen od starosne degeneracije makule. Nedavno je objavljeno da varijanta 3'UTR u '' SKIV2L '' ima zaštitni učinak kod polipoidne horoidne vaskulopatije, hemoragijsken bolesti makule, koja dijeli neke karakteristike s neovaskularnom ARMD. Kako varijante ne bi uticale na [[struktura proteina|strukturu proteina]], predloženo je da utiče na regulaciju oksidativnih stresova.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kopplin LJ, Igo RP, Wang Y, Sivakumaran TA, Hagstrom SA, Peachey NS, Francis PJ, Klein ML, SanGiovanni JP, Chew EY, Pauer GJ, Sturgill GM, Joshi T, Tian L, Xi Q, Henning AK, Lee KE, Klein R, Klein BE, Iyengar SK | display-authors = 6 | title = Genome-wide association identifies SKIV2L and MYRIP as protective factors for age-related macular degeneration | journal = Genes and Immunity | volume = 11 | issue = 8 | pages = 609–21 | date = decembar 2010 | pmid = 20861866 | doi = 10.1038/gene.2010.39 | pmc = 3375062 }}&lt;/ref&gt;

Nasuprot tome, jedno drugo istraživanje pokazalo je da je genetička varijanta rs429608 snažno povezana s razvojem ARMD-a u kineskoj populaciji Han,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lu F, Shi Y, Qu C, Zhao P, Liu X, Gong B, Ma S, Zhou Y, Zhang Q, Fei P, Xu Y, Hu J, Fan Y, Lin Y, Zhu X, Yang Z | display-authors = 6 | title = A genetic variant in the SKIV2L gene is significantly associated with age-related macular degeneration in a Han Chinese population | journal = Investigative Ophthalmology &amp; Visual Science | volume = 54 | issue = 4 | pages = 2911–7 | date = april 2013 | pmid = 23557739 | doi = 10.1167/iovs.12-11381 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; ali potrebne su daljnje studije kako bi se istražila biološka uloga  i patogeneza SKIV2L.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin }}
* {{cite journal | vauthors = Yang Z, Qu X, Yu CY | title = Features of the two gene pairs RD-SKI2W and DOM3Z-RP1 located between complement component genes factor B and C4 at the MHC class III region | journal = Frontiers in Bioscience | volume = 6 | pages = D927-35 | date = august 2001 | pmid = 11487501 | doi = 10.2741/Yang }}
* {{cite journal | vauthors = Dangel AW, Shen L, Mendoza AR, Wu LC, Yu CY | title = Human helicase gene SKI2W in the HLA class III region exhibits striking structural similarities to the yeast antiviral gene SKI2 and to the human gene KIAA0052: emergence of a new gene family | url = https://archive.org/details/sim_nucleic-acids-research_1995-06-25_23_12/page/2120 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 23 | issue = 12 | pages = 2120–6 | date = juni 1995 | pmid = 7610041 | pmc = 306998 | doi = 10.1093/nar/23.12.2120 }}
* {{cite journal | vauthors = Shen L, Wu LC, Sanlioglu S, Chen R, Mendoza AR, Dangel AW, Carroll MC, Zipf WB, Yu CY | title = Structure and genetics of the partially duplicated gene RP located immediately upstream of the complement C4A and the C4B genes in the HLA class III region. Molecular cloning, exon-intron structure, composite retroposon, and breakpoint of gene duplication | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 269 | issue = 11 | pages = 8466–76 | date = mart 1994 | doi = 10.1016/S0021-9258(17)37217-4 | pmid = 8132574 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Albertella MR, Jones H, Thomson W, Olavesen MG, Campbell RD | title = Localization of eight additional genes in the human major histocompatibility complex, including the gene encoding the casein kinase II beta subunit (CSNK2B) | journal = Genomics | volume = 36 | issue = 2 | pages = 240–51 | date = septembar 1996 | pmid = 8812450 | doi = 10.1006/geno.1996.0459 }}
* {{cite journal | vauthors = Lee SG, Song K | title = Genomic organization of the human DDX13 gene located between RD and RP1 in the class III MHC complex | journal = Molecules and Cells | volume = 7 | issue = 3 | pages = 414–8 | date = juni 1997 | pmid = 9264031 }}
* {{cite journal | vauthors = Qu X, Yang Z, Zhang S, Shen L, Dangel AW, Hughes JH, Redman KL, Wu LC, Yu CY | title = The human DEVH-box protein Ski2w from the HLA is localized in nucleoli and ribosomes | journal = Nucleic Acids Research | volume = 26 | issue = 17 | pages = 4068–77 | date = septembar 1998 | pmid = 9705521 | pmc = 147813 | doi = 10.1093/nar/26.17.4068 }}
* {{cite journal | vauthors = Lee SG, Song K | title = Identification and characterization of a bidirectional promoter from the intergenic region between the human DDX13 and RD genes | journal = Molecules and Cells | volume = 10 | issue = 1 | pages = 47–53 | date = februar 2000 | pmid = 10774746 | doi = 10.1007/s10059-000-0047-z | s2cid = 31586458 }}
* {{cite journal | vauthors = Chen CY, Gherzi R, Ong SE, Chan EL, Raijmakers R, Pruijn GJ, Stoecklin G, Moroni C, Mann M, Karin M | title = AU binding proteins recruit the exosome to degrade ARE-containing mRNAs | journal = Cell | volume = 107 | issue = 4 | pages = 451–64 | date = novembar 2001 | pmid = 11719186 | doi = 10.1016/S0092-8674(01)00578-5 | s2cid = 14817671 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Lehner B, Sanderson CM | title = A protein interaction framework for human mRNA degradation | journal = Genome Research | volume = 14 | issue = 7 | pages = 1315–23 | date = juli 2004 | pmid = 15231747 | pmc = 442147 | doi = 10.1101/gr.2122004 }}
* {{cite journal | vauthors = Beausoleil SA, Jedrychowski M, Schwartz D, Elias JE, Villén J, Li J, Cohn MA, Cantley LC, Gygi SP | title = Large-scale characterization of HeLa cell nuclear phosphoproteins | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 101 | issue = 33 | pages = 12130–5 | date = august 2004 | pmid = 15302935 | pmc = 514446 | doi = 10.1073/pnas.0404720101 | bibcode = 2004PNAS..10112130B | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Beausoleil SA, Villén J, Gerber SA, Rush J, Gygi SP | title = A probability-based approach for high-throughput protein phosphorylation analysis and site localization | url = https://archive.org/details/sim_nature-biotechnology_2006-10_24_10/page/1285 | journal = Nature Biotechnology | volume = 24 | issue = 10 | pages = 1285–92 | date = oktobar 2006 | pmid = 16964243 | doi = 10.1038/nbt1240 | s2cid = 14294292 }}
* {{cite journal | vauthors = Olsen JV, Blagoev B, Gnad F, Macek B, Kumar C, Mortensen P, Mann M | title = Global, in vivo, and site-specific phosphorylation dynamics in signaling networks | journal = Cell | volume = 127 | issue = 3 | pages = 635–48 | date = novembar 2006 | pmid = 17081983 | doi = 10.1016/j.cell.2006.09.026 | s2cid = 7827573 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Yang CT, Hindes AE, Hultman KA, Johnson SL | title = Mutations in gfpt1 and skiv2l2 cause distinct stage-specific defects in larval melanocyte regeneration in zebrafish | journal = PLOS Genetics | volume = 3 | issue = 6 | pages = e88 | date = juni 2007 | pmid = 17542649 | pmc = 1885281 | doi = 10.1371/journal.pgen.0030088 }}
{{refend}}

==Vanjski linkovi==
{{enzimi}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 6]]
[[Kategorija:Enzimi]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>1dx20oz56nnhm4zfsno4efxa84zujvl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Olena Zelenska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>489520</id>
    <revision>
      <id>3915576</id>
      <parentid>3624191</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:33:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915576</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19428" sha1="p9sda73xbw38ohjo9tz9xk7nblo7mv3" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Olena Zelenska
| slika              = Olena Zelenska, 16 June 2022 (cropped).png
| redoslijed         = [[Prva dama Ukrajine]]
| vrijeme_na_vlasti  = 20. maj 2019 –
| prethodnik         = [[Marina Porošenko]]
| nasljednik         = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1978|2|6}}
| mjesto_rođenja     = [[Krivij Rih]], [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|USSR]], [[Sovjetski Savez]] (današnja [[Ukrajina]])
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| puno_ime           = Olena Volodimirivna Kijaško
| nacionalnost       = Ukrajinka
| politička_stranka  = 
| supruga            = 
| supružnik          = Volodimir Zelenski (od 2003.)
| djeca              = 2
| obrazovanje        = [[Univerzitet Krivi Rih]]
}}
'''Olega Zelenska''' (rođena '''Kijaško'''; 6. februar 1978) ukrajinska je scenaristica, supruga [[Predsjednik Ukrajine|predsjednika]] [[Volodimir Zelenski|Volodimira Zelenskog]] i aktuelna [[prva dama Ukrajine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.kyivpost.com/ukraine-politics/unian-main-facts-about-ukraines-next-first-lady-olena-zelenska.html|title=UNIAN: Main facts about Ukraine's next first lady Olena Zelenska - KyivPost - Ukraine's Global Voice|date=24. 4. 2019|website=KyivPost|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Magazin ''[[Focus (ukrajinski magazin)|Focus]]'' uvrstio ju je na listu 100 najuticajnijih Ukrajinaca 2019, gdje je zauzela 30. mjesto.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://focus.ua/rating/430859-100_samykh_vliiatelnykh_ukraintsev-reiting-2019|title=самых влиятельных украинцев|date=23. 12. 2019|website=ФОКУС|language=ukrajinski|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Rani život i karijera ==
Olena Kijaško rođena je u [[Krivij Rih]]u 6. februara 1978. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://womenua.today/olena-zelenska/|title=Спікерка Українського Жіночго Конгресу - Олена Зеленська|date=9. 12. 2019|website=Український Жіночий Конгрес|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Studirala je [[Arhitektura|arhitekturu]] na Fakultetu civilnog inženjerstva [[Univerzitet Krivoj Rih|Univerziteta Krivij Rih]]. Pisala je za [[Kvartal 95]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://heavy.com/news/2019/04/olena-zelenska-volodymyr-zelenskys-wife/|title=Olena Zelenska, Volodymyr Zelensky’s Wife: 5 Fast Facts|last=Prengel|first=Kate|date=22. 4. 2019|website=Heavy.com|language=en-US|access-date=15. 3. 2022|archive-date=26. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426073717/https://heavy.com/news/2019/04/olena-zelenska-volodymyr-zelenskys-wife/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Prva dama Ukrajine ==
Zelenska je 20. maja 2019. postala [[prva dama]] Ukrajine. Dana 18. novembra pojavila se na naslovnici ukrajinskog izdanja magazina ''[[Vogue (magazin)|Vogue]]''. U intervjuu za magazin govorila je o svojoj prvoj inicijativi – reformi kuhinje u ukrajinskim školama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hromadske.ua/posts/persha-ledi-virishila-zajnyatisya-reformoyu-harchuvannya-u-shkolah|title=Перша леді вирішила зайнятися реформою харчування у школах {{!}} Громадське телебачення|website=hromadske.ua|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ukrinform.ru/rubric-society/3140267-kak-obezopasit-skolnye-stolovye-zelenskaa-priglasaet-prisoedinitsa-k-onlajnobuceniu.html|title=Как обезопасить школьные столовые: Зеленская приглашает присоединиться к онлайн-обучению|website=www.ukrinform.ru|language=ru|access-date=15. 3. 2022|archive-date=24. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201124064126/https://www.ukrinform.ru/rubric-society/3140267-kak-obezopasit-skolnye-stolovye-zelenskaa-priglasaet-prisoedinitsa-k-onlajnobuceniu.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Na inicijativu Olene Zelenske, reforma sistema ishrane u školama započela je izradom novog školskog jelovnika kojeg je napravio šef kuhinje CultFooda, [[Jevhen Klopotenko]]. Reforma je bila kompleksan program i obuhvatala je poboljšanje kvaliteta, nutritivne vrijednosti, sigurnosti kvaliteta hrane, kao i obezbjeđivanje resursa školama. Ažurirani školski jelovnik ima 160 stavki: uključuje i tradicionalna [[Ukrajinska kuhinja|ukrajinska jela]] i popularna jela iz različitih kuhinja svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mon.gov.ua/news/:slug|title=Міністерство освіти і науки України - Презентовано План заходів з реформування системи шкільного харчування під патронатом Першої леді Олени Зеленської|last=Kitsoft|website=mon.gov.ua|language=ua|access-date=15. 3. 2022}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nv.ua/ukr/ukraine/events/yevgen-klopotenko-z-olenoyu-zelenskoyu-predstavili-nove-menyu-dlya-shkil-foto-novini-ukrajini-50161723.html|title=Без цукру, солі та сосисок. Олена Зеленська та шеф-кухар Євген Клопотенко презентували оновлене шкільне меню|website=nv.ua|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Vlada Ukrajine|Kabinet ministara Ukrajine]] odobrio je nove prehrambene standarde, koji su stupili na snagu 1. septembra 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://1plus1.ua/snidanok-z-1-1/novyny/ak-zminitsa-z-veresna-harcuvanna-v-skolah-rozkazuut-olena-zelenska-ta-evgen-klopotenko|title=Як зміниться з вересня харчування в школах: розказують Олена Зеленська та Євген Клопотенко|website=Офіційний сайт каналу 1+1 - 1plus1.ua|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

Tokom govora na trećem [[Ukrajinski kongres žena|Ukrajinskom kongresu žena]] u decembru 2019, Zelenska je inicirala pristupanje Ukrajine međunarodnoj inicijativi [[G7]] o [[Rodna ravnopravnost|rodnoj ravnopravnosti]], [[Biarritz]] partnerstvu,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unian.ua/society/10787945-genderna-rivnist-persha-ledi-iniciyuye-priyednannya-ukrajini-do-iniciativi-g7-foto-video.html|title=Гендерна рівність: перша леді ініціює приєднання України до ініціативи G7 (фото, відео)|website=www.unian.ua|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; koja je finalizirana u septembru 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.president.gov.ua/news/uryad-pidtrimav-iniciativu-oleni-zelenskoyi-shodo-priyednann-61049|title=Уряд підтримав ініціативу Олени Зеленської щодо приєднання України до «Партнерства Біарріц»|website=Офіційне інтернет-представництво Президента України|language=ua|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; U novembru 2020, kao i septembru 2021, Zelenska je govorila na četvrtom i petom Ukrajinskom kongresu žena,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.president.gov.ua/news/olena-zelenska-vidkrila-drugij-den-chetvertogo-ukrayinskogo-65253|title=Олена Зеленська відкрила другий день четвертого Українського жіночого конгресу|website=Офіційне інтернет-представництво Президента України|language=ua|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.president.gov.ua/en/news/olena-zelenska-vzyala-uchast-u-pyatomu-ukrayinskomu-zhinocho-70681|title=Olena Zelenska takes part in V Ukrainian Women's Congress|website=Official website of the President of Ukraine|language=en|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; platformi koja okuplja ukrajinske i međunarodne javne ličnosti, političare, vladine zvaničnike, stručnjake i mislioce za [[Rodna neravnopravnost u Ukrajini|jednaka prava žena i muškaraca]].

Volodomir Zelenski uključio je Olenu u Odbor [[Mistecki arsenal|Art arsenala]], kojim upravlja ministar kulture [[Volodimir Borodjanski]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rbc.ua/ukr/news/zelenskiy-vvel-svoyu-zhenu-sostav-soveta-1578929872.html|title=Зеленський ввів свою дружину до складу ради &quot;Мистецького арсеналу&quot;|website=РБК-Украина|language=ru|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

U junu 2020, Zelenska je pokrenula inicijativu za širenje [[Ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]] u svijetu, uvođenje audio vodiča na ukrajinskom jeziku na najpoznatijim mjestima, posebno u najvećim muzejima svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ukrinform.ru/rubric-tourism/3163602-v-etom-godu-za-rubezom-zarabotali-11-ukrainoazycnyh-audiogidov-supruga-prezidenta.html|title=В этом году за рубежом заработали 11 украиноязычных аудиогидов – супруга Президента|website=www.ukrinform.ru|language=ru|access-date=15. 3. 2022|archive-date=12. 3. 2022|archive-url=https://archive.today/20220312124444/https://www.ukrinform.ru/rubric-tourism/3163602-v-etom-godu-za-rubezom-zarabotali-11-ukrainoazycnyh-audiogidov-supruga-prezidenta.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao dio inicijative, pokrenuto je 11 audio vodiča ukrajinskog jezika 2020. godine u muzejima u [[Azerbejdžan]]u,&lt;ref&gt;&quot;[https://m.gazeta.ua/articles/sogodennya/_u-baku-zapustili-audiogid-ukrayinskoyu-movoyu/980758 У Баку запустили аудіогід українською мовою]&quot;. Gazeta.ua. 15. 3. 2022.&lt;/ref&gt; [[Austrija|Austriji]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nv.ua/ukr/world/geopolitics/u-galereji-albertina-z-yavivsya-ukrajinomovniy-gid-novini-ukrajini-50092565.html|title=В одному з найбільших музеїв Австрії з’явився україномовний гід|website=nv.ua|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unian.ua/tourism/news/muzey-u-vidni-avstriyskiy-muzey-zagovoriv-ukrajinskoyu-movoyu-novini-11149037.html|title=Ще один австрійський музей &quot;заговорив&quot; українською мовою (відео)|website=www.unian.ua|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Italija|Italiji]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nv.ua/ukr/ukraine/events/u-kolizeji-z-yavivsya-ukrajinskomovniy-audiogid-novini-ukrajini-50132644.html|title=У римському Колізеї з’явився аудіогід українською мовою|website=nv.ua|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hromadske.ua/posts/u-rimskomu-kolizeyi-audiogid-teper-mozhna-posluhati-j-ukrayinskoyu-movoyu|title=У римському Колізеї аудіогід тепер можна послухати й українською мовою {{!}} Громадське телебачення|website=hromadske.ua|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Latvija|Latviji]], [[Turska|Turskoj]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tsn.ua/lady/news/obschestvo/povtorila-obraz-olena-zelenska-zustrilasya-z-pershoyu-ledi-turechchini-1647553.html|title=Повторила образ: Олена Зеленська зустрілася з першою леді Туреччини|date=17. 10. 2020|website=ТСН.ua|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; i [[Crna Gora|Crnoj Gori]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ukrinform.ru/rubric-tourism/3159263-v-morskom-muzee-cernogorii-poavilsa-audiogid-na-ukrainskom.html|title=В Морском музее Черногории появился аудиогид на украинском|website=www.ukrinform.ru|language=ru|access-date=15. 3. 2022|archive-date=1. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210901162308/https://www.ukrinform.ru/rubric-tourism/3159263-v-morskom-muzee-cernogorii-poavilsa-audiogid-na-ukrainskom.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; kao i na dvije autobuske linije u [[Litvanija|Litvaniji]]. U 2021, kao dio njene inicijative, uvedeni su audio vodiči na ukrajinskom jeziku u muzeju [[Mount Vernon]] (dom [[George Washington|Georgea Washingtona]]),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.president.gov.ua/en/news/prezidentske-podruzhzhya-vidvidalo-maunt-vernon-de-olena-zel-70481|title=The presidential couple visited Mount Vernon where Olena Zelenska presented a Ukrainian-language audio guide|website=Official website of the President of Ukraine|language=en|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ukrinform.ua/rubric-tourism/3307707-volodimir-i-olena-zelenski-prezentuvali-ukrainskomovnij-gid-v-muzei-dzordza-vasingtona.html|title=Володимир і Олена Зеленські презентували українськомовний гід в Музеї Джорджа Вашингтона|website=www.ukrinform.ua|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Muzeju likovnih umjetnosti San Francisca,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.president.gov.ua/en/news/olena-zelenska-iniciyuvala-pidpisannya-memorandumu-pro-robot-70557|title=Olena Zelenska initiates signing of memorandum on creation of Ukrainian-language audio guides with Fine Arts Museums of San Francisco|website=Official website of the President of Ukraine|language=en|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Versailles]]u,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://life.nv.ua/ukr/krasota-i-moda/olenu-zelensku-rozkritikuvali-za-krosivki-v-versali-foto-50155079.html|title=Спорт-шик. Олену Зеленську розкритикували за кросівки у Версалі|website=life.nv.ua|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Sagrada Família|Sagradi Famíliji]], [[Zamak Frederiksborg|zamku Frederiksborg]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://focus.ua/uk/ukraine/482917-ledi-ze-kak-elena-zelenskaya-spravlyaetsya-s-obyazannostyami-pervoj-ledi|title=Леді Зе. Як Олена Зеленська справляється з обов'язками першої леді|date=19. 5. 2021|website=ФОКУС|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Galata kula|Galata kuli]]&lt;ref name=&quot;hromadske.ua&quot;&gt;{{Cite web|url=https://hromadske.ua/posts/persha-ledi-krayini-chim-zajmayetsya-druzhina-prezidenta-olena-zelenska|title=Перша леді країни. Чим займається дружина президента Олена Зеленська {{!}} Громадське телебачення|website=hromadske.ua|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; i [[Muzej anadolskih civilizacija|Muzeju anadolskih civilizacija]].&lt;ref name=&quot;hromadske.ua&quot;/&gt;

U maju 2020. godine, u saradnji sa [[Ministarstvo digitalne transformacije|Ministarstvom digitalne transformacije]] i [[Ministarstvo socijalne politike Ukrajine|Ministarstvom socijalne politike Ukrajine]], objavila je upitnik o stvaranju društva bez barijera.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.pravda.com.ua/news/2020/05/6/7250659/|title=Дружина Зеленського запросила українців до розмови|website=Українська правда|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hromadske.ua/posts/druzhina-zelenskogo-zaprosila-ukrayinciv-na-veliku-rozmovu-pro-bezbaryernist|title=Дружина Зеленського запросила українців на «велику розмову про безбар’єрність» {{!}} Громадське телебачення|website=hromadske.ua|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Krajem te godine Ministarstvo digitalne transformacije i [[UNDP]] u Ukrajini saopštili su da će napraviti katalog usluga za ranjive grupe u okviru Zelenskine inicijative.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ukrinform.ru/rubric-society/3147306-po-iniciative-zelenskoj-v-dii-budet-razdel-dla-nezasisennyh-grupp-naselenia.html|title=По инициативе Зеленской в «Дії» будет раздел для незащищенных групп населения|website=www.ukrinform.ru|language=ru|access-date=15. 3. 2022|archive-date=25. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220225230007/https://www.ukrinform.ru/rubric-society/3147306-po-iniciative-zelenskoj-v-dii-budet-razdel-dla-nezasisennyh-grupp-naselenia.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.president.gov.ua/news/za-iniciativoyu-oleni-zelenskoyi-na-portali-diya-stvoryat-no-65369|title=За ініціативою Олени Зеленської на порталі «Дія» створять новий розділ з послугами для вразливих груп населення|website=Офіційне інтернет-представництво Президента України|language=ua|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

Organizovala je [[Kijevski Samit prvih dama i gospodina|Samit Prvih dama i gospodina u Kijevu]] tokom avgusta 2021, a tema događaja bila je &quot;Meka moć u novoj realnosti&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.president.gov.ua/en/news/u-kiyevi-pershi-ledi-z-riznih-krayin-zapochatkuvali-mizhnaro-70289|title=In Kyiv, the first ladies from different countries launched an international platform for solving humanitarian problems around the world|website=Official website of the President of Ukraine|language=en|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ukrinform.net/rubric-society/3302645-kyiv-summit-of-first-ladies-and-gentlemen-starts.html|title=Kyiv Summit of First Ladies and Gentlemen starts|website=www.ukrinform.net|language=en|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Zelenska i njen budući suprug bili su školski drugari, ali se nisu poznavali. Jednom prilikom Zelenski je rekao da je poznavao mnoge njene prijatelje iz razreda, ali ne i nju. Kasnije su se upoznali kada je Zelenska studirala na Građevinskom fakultetu Univerziteta Krivij Rih.

Veza između para postepeno se razvijala; zabavljali su se osam godina prije nego što su se vjenčali 6. septembra 2003. Dana 15. jula 2004, rodila im se kćerka Oleksandra, a 21. januara 2013. dobili su sina Kirila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://file.liga.net/persons/vladimir-zelenskii|title=Владимир Зеленский: фото, биография, досье|date=2. 1. 2019|website=web.archive.org|access-date=15. 3. 2022|archive-date=2. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190102050545/https://file.liga.net/persons/vladimir-zelenskii|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

Zelenska je 16. juna 2020. hospitalizovana nakon pozitivnog testa na [[COVID-19]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ukraine leader cancels meetings, trips after wife tests positive for coronavirus|url=https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-ukraine-president-idUSKBN23J1UJ|newspaper=Reuters|date=12. 6. 2020|access-date=15. 3. 2022|language=en}}&lt;/ref&gt; Infekcija je bila umjerene težine, ali nije zahtijevala [[Mehanička ventilacija|mehaničku ventilaciju]]. Iz bolnice je opuštena 3. jula 2020. na kućno liječenje od obostrane [[Upala pluća|upale pluća]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.pravda.com.ua/news/2020/07/3/7258108/|title=Дружина Зеленського поборола коронавірус, але проблеми залишилися|website=Українська правда|language=uk|access-date=15. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Zelenska, Olena}}
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Rođeni 1978.]]
[[Kategorija:Biografije, Krivij Rih]]
[[Kategorija:Ukrajinski scenaristi]]</text>
      <sha1>p9sda73xbw38ohjo9tz9xk7nblo7mv3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pobačaj u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490093</id>
    <revision>
      <id>3915666</id>
      <parentid>3877532</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T03:09:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915666</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6524" sha1="a987iex2c7n0t33q4lgsn1k64dwmo4z" xml:space="preserve">[[Datoteka:Abortion_Laws_in_Europe.svg|mini|406x406piksel|{{Colorbox|#3465a4}} Legalno na zahtjev.&lt;br /&gt;{{Colorbox|#73d216}} Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke, mentalnog zdravlja, zdravlja, silovanja, fatalnih nedostataka i/ili socijalno-ekonomskih faktora.&lt;br /&gt;{{Colorbox|#edd400}} Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke, mentalnog zdravlja, zdravlja, silovanja i/ili fatalnih nedostataka.&lt;br /&gt;{{Colorbox|#c17d11}} Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke, mentalnog zdravlja, zdravlja i/ili silovanja.&lt;br /&gt;{{Colorbox|#f57900}} Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke, mentalnog zdravlja i/ili zdravlja.&lt;br /&gt;{{Colorbox|#cc0000}} Ilegalno s iznimkom ugrožavanja života majke.&lt;br /&gt;{{Colorbox|#000000}} Ilegalno bez iznimke.&lt;br /&gt;{{Colorbox|#b9b9b9}} Nema informacija.
]]
'''Pobačaj u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]''' obavlja se na zahtjev tijekom prvih deset sedmica [[Trudnoća|trudnoće]]. Između deset i dvadeset sedmica [[starost]]i [[Plodnost (biologija)|ljudskoga ploda]], [[pobačaj]] mora odobriti odbor, a obavlja se kada su život ili zdravlje žene ugroženi, ako ljudski plod ima ozbiljan poremećaj, kada trudnoća proizlazi iz [[Kriminal|zločina]] i zbog psihosocijalnih razloga. U svim slučajevima, žene moraju proći kroz savjetovanje. Nakon 20 sedmica starosti ljudskoga ploda, pobačaj se obavlja samo da se spasi [[život]] ili [[zdravlje]] [[Žena|žene]]. Samo osobe koje obavljaju ilegalne pobačaje kazneno su kažnjive, dok trudnice ne.&lt;ref&gt;https://www.un.org/esa/population/publications/abortion/doc/bosnia1.doc&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Human_fetus_10_weeks_-_therapeutic_abortion.jpg|lijevo|mini|Ljudski plod u 10. sedmici nakon pobačaja.]]
Pravni status pobačaja uređen je zakonom iz 2008. godine, prethodno, bio je uređen Zakonom od 7. oktobra 1977., kada je [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] bila dio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].

Od 2001. godine stopa pobačaja bila je 1,4 pobačaja po 1000 žena u dobi od 15 do 44 godine, što je bilo među najmanje pobačaja u Evropi, slično kao i na [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref&gt;https://www.un.org/en/development/desa/population/publications/policy/world-abortion-policies-2013.asp&lt;/ref&gt; [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] izrazila je zabrinutost zbog veće stope pobačaja među [[Adolescencija|adolescentima]]. Mladi neželjene trudnoće skrivaju, kako od roditelja, tako i uže i šire okoline. Mnogi pobačaji izvršavaju se po privatnim ordinacijama pa danas nije moguće znati istinski broj pobačaja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hercegovina.info/vijesti/vijesti/bih/masovni-abortusi-maloljetnica-u-bosni-i-hercegovini-127449/|title=Masovni pobačaji maloljetnica u Bosni i Hercegovini|website=www.hercegovina.info|language=hr|access-date=8. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

Doktori imaju pravo na priziv savjesti kada je u pitanju obavljanje pobačaja. Zakon im daje to pravo i oni ga koriste. S druge strane, kada bi pacijentica tražila da obavi pobačaj u bolnici, gdje su se svi doktori pozvali na priziv savjesti, bolnica bi po zakonu morali osigurati da se pobačaj provede. Nisu poznati takvi slučajevi.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://pogled.ba/clanak/bih-djevojcice-od-13-14-godina-dolaze-na-pobacaj/117232 |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 4. 2022 |archive-date=26. 1. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250126184940/https://pogled.ba/clanak/bih-djevojcice-od-13-14-godina-dolaze-na-pobacaj/117232 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Trend negativnog [[Demografija Bosne i Hercegovine|prirodnog priraštaja u Bosni i Hercegovini]] bilježi se od 2012. godine, a podaci pokazuju kako BiH gubi i do 12,500 ljudi od ukupnog broja stanovnika svake godine što je alarmantan podatak koji ukazuje na eskalaciju [[Bijela kuga|bijele kuge]]. Najveći razlozi bijele kuge su loša socio-ekonomska situacija u državi, porast broja prekida trudnoće (pobačaja) kod žena, ali i psihološki aspekti vezani za osnivanje porodica i stupanje u brak.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://svjetionikcentarzazivot.org/2018/02/01/bijela-kuga-i-zbog-porasta-abortusa-u-bih-godisnje-do-12-500-manje-stanovnika/|title=BIJELA KUGA I ZBOG PORASTA ABORTUSA U BiH godišnje do 12.500 manje stanovnika|last=admin|date=1. 2. 2018|website=Savjetovalište za neplaniranu i kriznu trudnoću|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2022|archive-date=8. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220408015134/https://svjetionikcentarzazivot.org/2018/02/01/bijela-kuga-i-zbog-porasta-abortusa-u-bih-godisnje-do-12-500-manje-stanovnika/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Javno mišljenje ==
U anketi istraživačke kuće &quot;Pew Research&quot; iz 2017. godine ispitanici iz Bosne i Hercegovine bili su ravnomjerno podijeljeni između onih, koji vjeruju da bi pobačaj trebao biti legalan u većini slučajeva (47%) i onih koji misle da bi u većini slučajeva trebao biti ilegalan (47%). Međutim, došlo je do znatne podjele između različitih etničkih i vjerskih skupina, a [[Katoličanstvo|katolici]] su pretežno protiv pobačaja (71%).&lt;ref&gt;https://assets.pewresearch.org/wp-content/uploads/sites/11/2017/05/09154356/Central-and-Eastern-Europe-Topline_FINAL-FOR-PUBLICATION.pdf&lt;/ref&gt;

== Pokreti za život ==
&quot;[[Svjetionik - Centar za život]]&quot; kao registrirano savjetovalište na području Bosne i Hercegovine djeluje od 2001. godine. Njihove usluge savjetovanja do sada je primilo stotine žena diljem Bosne i Hercegovine, raznih životnih dobi i profila.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://svjetionikcentarzazivot.org/2018/01/08/hello-world/|title=SVJETIONIK CENTAR ZA ŽIVOT|date=8. 1. 2018|website=Savjetovalište za neplaniranu i kriznu trudnoću|language=bs-BA|access-date=8. 4. 2022|archive-date=8. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220408020652/https://svjetionikcentarzazivot.org/2018/01/08/hello-world/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Pro-life]] molitvena inicijativa za zaštitu majki i nerođene djece 40 dana za život započela je djelovanje u [[Mostar]]u u jesen 2015. godine, koje traje i danas. Molitelji miroljubivo bdiju i mole ispred Univerzitetske kliničke bolnice Mostar.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hercegovina.info/vijesti/zanimljivo/40-dana-za-zivot-mostar-96850/|title=40 dana za život - Mostar|website=www.hercegovina.info|language=hr|access-date=8. 4. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{BiH po temama}}

[[Kategorija:Pobačaj po državama|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Zdravstvo u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>a987iex2c7n0t33q4lgsn1k64dwmo4z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Semir Tuce</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491853</id>
    <revision>
      <id>3915648</id>
      <parentid>3828537</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:18:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Sportisti iz Mostara]]</comment>
      <origin>3915648</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5840" sha1="rmpp327gx4km7zt04cuvz42dgmsfhji" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša              = Semir Tuce
| slika                      = 
| punoime                    = 
| nadimak                    = 
| datumrođenja               = {{Datum rođenja i godine|1964|2|11}}
| rodnigrad                  = [[Mostar]]
| rodnadržava                = [[SFR Jugoslavija]]
| datumsmrti                 = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| gradsmrti                  = 
| državasmrti                = 
| visina                     = 188 cm
| pozicija                   = [[Vezni igrač#Bočni vezni|Lijevo krilo]]
| trenutniklub               = 
| brojnadresu                = 
| datumimjestodebija         = 
| omladinskegodine           = 
| omladinskipogoni           = 
| godine1                    = 1981–1989.
| klubovi1                   = [[FK Velež Mostar|Velež]]
| nastupi(golovi)1           = 173 (55)
| godine2                    = 1989–1995.
| klubovi2                   = [[FC Luzern|Luzern]]
| nastupi(golovi)2           = 116 (28)
| reprezentacija             = da
| nacionalnegodine1          = 1982–1985.
| nacionalneekipe1           = {{nowrap|[[Nogometna reprezentacija Jugoslavije U-21|Jugoslavija U-21]]}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 9 (2)
| nacionalnegodine2          = 1986–1989.
| nacionalneekipe2           = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]]
| nacionalninastupi(golovi)2 = 7 (2)
| trenergodine               = 
| trenerklubovi              = 
| zadnjeuređivanje           = 16. 6. 2022
}}
'''Semir Tuce''' nekadašnji je [[SFR Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš. Igrao je na poziciji [[Vezni igrač#Bočni vezni|lijevog krila]].

== Klupska karijera ==
=== Velež ===
Rođen je u [[Mostar]]u i počeo je profesionalno nastupati za [[FK Velež Mostar|Velež]] 1983, postavši kasnije jedan od njegovih najboljih igrača. Šutirao je lijevom nogom i stekao ime u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvenstvu Jugoslavije]]. Za &quot;Rođene&quot; je odigrao 173 utakmice i postigao 55 golova. S Veležom je [[Kup Jugoslavije u nogometu 1985/1986.|1986.]] osvojio [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]]. Iste godine proglašen je [[Hrvatski nogometaš godine (Večernji list)#Jugoslavenski nogometaš godine|jugoslavenskim nogometašem godine]].

=== Luzern ===
Godine 1989. prešao je u [[Švicarska|švicarski]] [[FC Luzern|Luzern]], u kojem je ostao do kraja karijere 1995,&lt;ref&gt;{{cite web |access-date= 16. 6. 2022|url= http://justcantbeatthat.com/2011/top-ten-fcl-legends-part-i/ |title= Top Ten FCL Legends – Part I  |url-status= dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110320085540/http://justcantbeatthat.com/2011/top-ten-fcl-legends-part-i/ |archive-date=20. 3. 2011}}&lt;/ref&gt; osvojivši [[Švicarski kup]] [[Švicarski kup 1991/1992.|1992.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.luzernerzeitung.ch/sport/fcluzern/dank-adi-koch-kam-der-cupsieg-des-fc-luzern-1992-auch-nach-rothenburg-ld.1215857 |title= Dank Adi Koch kam der Cupsieg des FC Luzern 1992 auch nach Rothenburg |work= Luzerner Zeitung |date= 28. 4. 2020 |access-date= 16. 6. 2022 |language= njemački}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentacija ==
Za [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslaviju]] je debitirao u oktobru 1986. u utakmici [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1988.|kvalifikacija]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1988.|Evropsko prvenstvo 1988.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|Turske]]. Sakupio je sedam nastupa i postigao dva gola. Učestvovao je na [[Olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama 1988.]] u [[Seoul]]u. Posljednji je put za reprezentaciju nastupio 1989. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://eu-football.info/_player.php?id=21416 |title= Player Database |website= eu-football.info |access-date= 16. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== Golovi ===
{|class=&quot;wikitable collapsible&quot; style=&quot;font-size:100%&quot;
|-
!#!!Datum!!Lokacija!!Protivnik!!Gol!!Rezultat!!Takmičenje
|-
| 1.
| 25. 3. 1987.
| {{ZD|JUG}} [[Gradski stadion Banja Luka|Gradski stadion]], [[Banja Luka]]
| {{NOG|AUT}}
| '''3'''–0
| 4–0
| rowspan = &quot;2&quot; | Prijateljska
|-
| 2.
| 5. 4. 1989.
| {{ZD|GRČ}} [[Olimpijski stadion (Atina)|Olimpijski stadion]], [[Atina]]
| {{NOG|GRČ}}
| '''2'''–1
| 4–1
|}

== Privatni život ==
Tuce je 22. aprila 2021. pretrpio [[srčani udar]] u [[Kriens]]u, gdje živi.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.nau.ch/sport/fussball/fc-luzern-club-legende-semir-tuce-57-erleidet-herzinfarkt-65912631 |title= FC Luzern: Club-Legende Semir Tuce (57) erleidet Herzinfarkt |website= nau.ch |date= 23. 4. 2021 |access-date= 16. 6. 2022 |language= njemački}}&lt;/ref&gt;

== Trofeji i priznanja ==
=== Klupski ===
'''Velež'''
* [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup maršala Tita]]: [[Kup Jugoslavije u nogometu 1985/1986.|1985/86.]]

'''Luzern'''
* [[Švicarski kup]]: [[Švicarski kup 1991/1992.|1991/92.]]

=== Pojedinačno ===
* [[Hrvatski nogometaš godine (Večernji list)#Jugoslavenski nogometaš godine|Jugoslavenski nogometaš godine]]: 1986.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.national-football-teams.com/player/21330/Semir_Tuce.html Profil] na ''national-football-teams.com''

{{Jugoslavenski nogometaš godine}}
{{Sastav Jugoslavije na OI 1988 – nogomet}}

{{DEFAULTSORT:Tuce, Semir}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Jugoslavenski olimpijci]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Nogometaši Luzerna]]
[[Kategorija:Nogometaši na Olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]]
[[Kategorija:Sportisti iz Mostara]]</text>
      <sha1>rmpp327gx4km7zt04cuvz42dgmsfhji</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muralne ćelije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494768</id>
    <revision>
      <id>3915597</id>
      <parentid>3906958</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:42:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */</comment>
      <origin>3915597</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5016" sha1="bnbjdcvzg2bdog38c8ehcsp115tanfj" xml:space="preserve">[[Slika:Mural-Cell-Associated-VEGF-Is-Required-for-Organotypic-Vessel-Formation-pone.0005798.s004.ogv|thumb|280px| Faktor rasta vaskularnog endotela (VEGS) potreban za formiranje organotipskog suda povezane sa muralnom ćelijom]]
'''Muralne ćelije''' su [[glatki mišić|vaskularne glatke mišićne ćelije]] (vSMC) i [[mikrocirkulacija|mi krocirkulacijski]]. [[periciti]] Oba tipa su u bliskom kontaktu sa [[endotel|endotelnim ćelijama]] koje oblažu [[kapilar]]e i važne su za razvoj i stabilnost [[krvni sud|krvnih sudova]]. Muralne ćelije su uključene u formiranje normalne [[krvotok|vaskulature]] i reaguju na faktore uključujući [[trombocitni faktor rasta|faktor rasta B]] izveden iz [[trombocit]]a (PDGFB) i [[faktor rasta vaskularnog endotela]] (VEGF ).&lt;ref name=&quot;Fujimoto&quot;&gt;Fujimoto, Akihisa, Onodera, Hisashi, Mori, Akira, Isobe, Naoki, Yasuda, Seiichi, Oe, Hideaki, Yonenaga, Yoshikuni, Tachibana, Tsuyoshi &amp; Imamura, Masayuki (2004) Vascular endothelial growth factor reduces mural cell coverage of endothelial cells and induces sprouting rather than luminal division in an HT1080 tumour angiogenesis model. International Journal of Experimental Pathology 85 (6), 355-364.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Levéen|first=P.|last2=Pekny|first2=M.|last3=Gebre-Medhin|first3=S.|last4=Swolin|first4=B.|last5=Larsson|first5=E.|last6=Betsholtz|first6=C.|date=15. 8. 1994|title=Mice deficient for PDGF B show renal, cardiovascular, and hematological abnormalities.|url=https://archive.org/details/sim_genes-development_1994-08-15_8_16/page/1875|journal=Genes &amp; Development|volume=8|issue=16|pages=1875–1887|doi=10.1101/gad.8.16.1875|issn=0890-9369|pmid=7958863|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Slabost i neorganiziranost [[tumor]]ske vaskulature dijelom je posljedica nesposobnosti tumora da regrutuju pravilno organizirane muralne ćelije.&lt;ref name=&quot;Abramsson&quot;&gt;Abramsson A, Berlin O, Papayan H, Paulin D, Shani M, Betsholtz C. (2002). Analysis of Mural Cell Recruitment to Tumor Vessels. ''Circulation'' 105:112.&lt;/ref&gt;
 
== Kontroverza ćelijskog tipa ==
 
Muralne ćelije su prvi put opisane krajem 19. stoljeća, kao kontraktilne ćelije koje se poredaju oko [[endotel]]a. U stvarnosti, radilo se o raznim ćelijama koje su posmatrane i grupisane pod zajedničkim imenom '''Rougetove ćelije'''. Kasnija istraživanja dovela su do kontroverzi o njihovoj kontraktilnosti, a to je i danas nedostižna tačka.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Armulik|first=Annika|last2=Genové|first2=Guillem|last3=Betsholtz|first3=Christer|date=august 2011|title=Pericytes: Developmental, Physiological, and Pathological Perspectives, Problems, and Promises|journal=Developmental Cell|volume=21|issue=2|pages=193–215|doi=10.1016/j.devcel.2011.07.001|pmid=21839917|issn=1534-5807|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
Periciti, vSMC i mnogi drugi tipovi perivaskularnih ćelija izražavaju veoma slične markere kao što su receptor beta [[faktor rasta|faktora rasta]] koji potiče od [[trombocit]]a (PDGFR-B), aminopeptidaza-N (CD13), hondroitin-sulfat [[proteoglikan]] 4 ( Ng2), ili [[dezmin]], što otežava njihovu identifikaciju i zahtijeva kombinaciju markera: na primjer vSMC, ali ne i periciti, eksprimiraju alfa [[aktin]] glatkih mišića (ACTA2). U današnje vrijeme, jasno karakteriziranje ovih ćelija zahtijeva kombinaciju markera, ćelijske lokacije i morfologije.
 
== Linija i zonalnost muralnih ćelija ==
Tipski, vSMC se omotaju oko većih [[krvni sud|krvnih sudova]]: formiraju gusti kontinuum koji se vrti oko [[arterija]], [[arteriola]] i prekapilarnih arteriola; dok oko postkapilarnih venula, vSMC usvajaju drugačiju morfologiju: pojedinačna ćelijska tijela proširuju procese grananja, koji postaju više zvjezdasti oko venula i [[vena]].
 
Ćelijsko tijelo [[pericit]]a ima okrugli oblik koji se proteže uzdužno nekoliko procesa duž kapilara.
 
Nedavno su poduzeti napori korištenjem jednoćelijskog sekvenciranja na muralnim ćelijama, kako bi se pokušalo okarakterizirati njihov molekulski potpis duž krvnih sudova.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Vanlandewijck|first=Michael|last2=He|first2=Liqun|last3=Mäe|first3=Maarja Andaloussi|last4=Andrae|first4=Johanna|last5=Ando|first5=Koji|last6=Del Gaudio|first6=Francesca|last7=Nahar|first7=Khayrun|last8=Lebouvier|first8=Thibaud|last9=Laviña|first9=Bàrbara|date=14. 2. 2018|title=A molecular atlas of cell types and zonation in the brain vasculature|url=https://archive.org/details/nature-uk_2018-02-22_554_7693/page/471|journal=[[Nature]]|volume=554|issue=7693|pages=475–480|doi=10.1038/nature25739|pmid=29443965|issn=0028-0836|hdl=10138/301079|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Ovo je pokazalo da postoji zonalnost u njihovim obrascima ekspresije prema kojoj se mogu grupirati u različite podskupove, ali do sada nisu pronađeni pojedinačni markeri koji bi mogli nedvosmisleno identificirati bilo koji od tipova ćelija.
 
== Također pogledajte==
*[[Lista tipova ljudskih ćelija izvedenih iz zametnih slojeva]]
 
== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Ćelije životinja]]</text>
      <sha1>bnbjdcvzg2bdog38c8ehcsp115tanfj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ishemija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494862</id>
    <revision>
      <id>3915588</id>
      <parentid>3889882</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:05:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Animalsandpets1</username>
        <id>168970</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Ispravka nepravilno napisanih riječi</comment>
      <origin>3915588</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22763" sha1="nki20fcko8f5u3df4q4e7rv2qdywc0u" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime            = Ishemija
| slika           = Ischemia.JPG
| opis_slike        = Vaskularna ishemija nožnih prstiju sa karakterističnom [[cijanozom]]
| specijalnost = [[Vaskularna hirurgija]]
| sinonimi = ishemičnost, išhemija
| simptomi        =[[bol]], [[bljedilo]], stanje [[puls|bez pulsa]], [[parestezija|parasteziju]], [[paraliza|paralizu]] i [[Poikilotermija|poikilotermiju]].
| komplikacije =
| početak =
| trajanje =
| vrste =Ishemija kože, udova, srca, bubrega itd.
| uzroci = Ishemija je [[vaskularna bolest]] koja uključuje prekid arterijske [[krvotok|opskrbe krvlju]] do [[tkiva]], [[organ]]a ili ekstremiteta
| rizici =
| dijagnoza =
| diferencijalna =
| prevencija =
| tretman = Neophodno rano liječenje je kako bi zahvaćeni [[organ]] ostao održiv.
| lijekovi =
| prognoza =
| frekvencija =
| smrtnost =
}}
'''Ishemija''' je ograničenje u [[krv]]noj opskrbi bilo kojeg [[tkiva]], [[Skeletni mišić|mišićne grupe]] ili tjelesnog [[organ]]a, što uzrokuje nedostatak [[kisik|kisika]] koji je potreban za [[ćelijski metabolizam]] (za održavanje živog tkiva).&lt;ref&gt;Merck &amp; Co. [http://www.merckmanuals.com/home/heart_and_blood_vessel_disorders/peripheral_arterial_disease/occlusive_peripheral_arterial_disease.html#v722187 Occlusive Peripheral Arterial Disease], The Merck Manual Home Health Handbook website, revised and updated March 2010. Retrieved March 4, 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|title=Chronic Limb-Threatening Ischemia (CLTI) – Vascular Cures|url=https://vascularcures.org/chronic-limb-threatening-ischemia-clti/|access-date=27. 10. 2021|language=en-US|archive-date=29. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211029044416/https://vascularcures.org/chronic-limb-threatening-ischemia-clti/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ishemija je općenito uzrokovana problemima s [[krvni sud|krvnim sudovima]], s posljedičnim oštećenjem ili disfunkcijom tkiva, tj. [[hipoksija|hipoksijom]] i disfunkcijama [[mikrovaskulara|mikrovaskulature]].&lt;ref&gt;Zhai Y,  Petrowsky H, Hong    JC,   et al:  Ischaemia-reperfusion injury    in liver   transplantation—From bench    to bedside. Nat Rev Gastroenterol Hepatol 2013; 10:79–89&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Perico N, Cattaneo D,  Sayegh MH,   et al:  Delayed graft   function in kidney transplantation. Lancet 2004; 364:1814–1827&lt;/ref&gt; To također znači lokalnu [[hipoksija|hipoksiju]] u određenom dijelu tijela koja je ponekad posljedica [[vaskularna okluzija|konstrikcija]] (kao što su [[vazokonstrikcija]], [[tromboza]] ili [[embolija]]). Ishemija uključuje ne samo nedostatak kisika, već i smanjenu dostupnost [[nutrijent|nutrijenata]] i neadekvatno uklanjanje [[metabolički otpad|metaboličkog otpada]]. Ishemija može biti parcijalna (loša [[perfuzija]]) ili potpuno blokirajuća. Neadekvatna isporuka oksigenirane krvi u organe mora se riješiti ili liječenjem uzroka neadekvatne isporuke ili smanjenjem potrebe za kisikom sistema kojem je to potrebno. Naprimjer, pacijenti s ishemijom [[miokard]]a imaju smanjen dotok krvi u srce i propisuju im se lijekovi koji smanjuju kronotrofiju i jonotrofiju kako bi se zadovoljila nova razina isporuke krvi koju obezbjeđuje stenozirani tako da je adekvatna.
 
==Znakovi i simptomi==
Znakovi i simptomi ishemije variraju, jer se mogu pojaviti bilo gdje u tijelu i zavise od stepena do kojeg je protok krvi prekinut.&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt; Naprimjer, kliničke manifestacije [[Akutna ishemija ekstremiteta|akutne ishemije udova]] (koja se može sažeti kao '''&quot;šest P&quot;''') uključuje [[bol]], [[bljedilo]], stanje [[puls|bez pulsa]], [[parestezija|parasteziju]], [[paraliza|paralizu]] i [[Poikilotermija|poikilotermiju]].&lt;ref&gt;{{Citation|last=Smith|first=David A.|title=Acute Arterial Occlusion|date=2021|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK441851/|work=StatPearls|place=Treasure Island (FL)|publisher=StatPearls Publishing|pmid=28722881|access-date=27. 10. 2021|last2=Lilie|first2=Craig J.}}&lt;/ref&gt;
 
Bez hitne intervencije, ishemija može brzo napredovati do tkivnih [[nekroza]] i [[gangrena]] u roku od nekoliko sati. [[Paraliza]] je vrlo kasni znak akutne arterijske ishemije i signalizira smrt [[živac]]a koji opskrbljuju ekstremitet. [[Padajuće stopalo]] može nastati kao posljedica [[oštećenje nerva|oštećenja živca]]. Budući da su nervi izuzetno osjetljivi na [[hipoksija|hipoksiju]], [[paraliza]] udova ili ishemijska [[neuropatija]] mogu perzistirati nakon [[revaskularizacija|revaskularizacije]] i mogu biti trajni.&lt;ref name=Lewis/&gt;
 
=== Srčana ishemija===
{{glavni|Koronarna ishemija|Koronarna arterijska bolest|Ishemija miokarda}}
Srčana ishemija može biti asimptomska ili može uzrokovati bol u grudima, poznat kao [[angina pektoris]]. Javlja se kada [[srčani mišić]], ili [[miokard]], dobije nedovoljan protok krvi.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Myocardial ischemia - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/myocardial-ischemia/symptoms-causes/syc-20375417|access-date=27. 10. 2021|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Ovo je najčešće posljedica [[ateroskleroza|ateroskleroze]], što je dugotrajno nakupljanje plakova bogatih [[holesterol]]om u [[srčana arterija|koronarnim arterijama]]. U većini zapadnih zemalja, [[Bolest koronarne arterije|Ishemijska bolest srca]] je najčešći uzrok smrti i kod muškaraca i kod žena, i glavni uzrok prijema u bolnicu.&lt;ref name=WHO&gt;{{cite book |author= World Health Organization Department of Health Statistics and Informatics in the Information, Evidence and Research Cluster |title=The global burden of disease 2004 update |url= https://archive.org/details/globalburdenofdi0000unse_i1e5 |publisher=WHO |location=Geneva  |year=2004 |isbn=92-4-156371-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Coronary Artery Disease|url=https://medlineplus.gov/coronaryarterydisease.html|access-date=27. 10. 2021|website=medlineplus.gov}}&lt;/ref&gt;
 
=== Crijeva ===
{{Glavni|Intestinalna ishemija}}
I debela i tanka crijeva mogu biti zahvaćena ishemijom. Blokada protoka krvi u [[debelo crijevo]] (kolorektum) naziva se [[ishemijski kolitis]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ischemic colitis - Symptoms and causes|url=https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/ischemic-colitis/symptoms-causes/syc-20374001|access-date=27. 10. 2021|website=Mayo Clinic|language=en}}&lt;/ref&gt; Ishemija [[tanko crijevo|tankog crijeva]] naziva se [[mezenterna ishemija]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Acute Mesenteric Ischemia - Digestive Disorders|url=https://www.merckmanuals.com/home/digestive-disorders/gastrointestinal-emergencies/acute-mesenteric-ischemia|access-date=27. 10. 2021|website=Merck Manuals Consumer Version|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
 
=== Mozak ===
{{Glavni|Moždana ishemija|Ishemijski moždani udar}}
 
[[Ishemija mozga]] je nedovoljan protok krvi u [[mozak]], a može biti [[akutna bolest|akutna]] ili [[hronična bolest|hronična]]. Akutni [[ishemijski moždani udar]] je neurološka hitna situacija obično uzrokovana krvnim ugruškom koji blokira protok krvi u moždanom krvnom sudu.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Ischemic Stroke|url=https://medlineplus.gov/ischemicstroke.html|access-date=27. 10. 2021|website=medlineplus.gov}}&lt;/ref&gt; Hronična ishemija mozga može dovesti do oblika [[demencija|demencije]] koji se naziva [[vaskularna demencija]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Kuźma|first1=Elżbieta|last2=Lourida|first2=Ilianna|last3=Moore|first3=Sarah F.|last4=Levine|first4=Deborah A.|last5=Ukoumunne|first5=Obioha C.|last6=Llewellyn|first6=David J.|date=august 2018|title=Stroke and dementia risk: A systematic review and meta-analysis|url=https://www.alzheimersanddementia.com/article/S1552-5260(18)33250-3/abstract|journal=Alzheimer's &amp; Dementia|volume=14|language=en|issue=11|pages=1416–1426|doi=10.1016/j.jalz.2018.06.3061|pmid=30177276|issn=1552-5260|pmc=6231970|hdl=2027.42/152961|access-date=7. 9. 2018|archive-date=28. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210828131059/https://alz-journals.onlinelibrary.wiley.com/journal/15525279|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Iznenadna, kratka epizoda (simptomi koji traju samo nekoliko minuta) ishemije koja zahvata [[mozak]] naziva se [[tranzitorni ishemijski napad]] (TIA), često nazivan mini [[moždani udar]].&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{Cite web|title=Transient Ischemic Attack|url=https://medlineplus.gov/transientischemicattack.html|access-date=27. 10. 2021|website=medlineplus.gov}}&lt;/ref&gt; TIA može biti upozorenje o budućim moždanim udarima, pri čemu otprilike 1/3 pacijenata sa TIA doživi ozbiljan [[moždani udar]] u roku od godinu dana.&lt;ref name=&quot;auto1&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=What is a TIA|url=https://www.stroke.org/en/about-stroke/types-of-stroke/tia-transient-ischemic-attack/what-is-a-tia|access-date=27. 10. 2021|website=www.stroke.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
 
=== Udovi ===
{{glavni|Akutna ishemija ekstremiteta|Hronična ishemija koja prijeti udovima}}
 
Neadekvatna opskrba krvlju [[Ud (anatomija)|udova]] može rezultirati [[Akutna ishemija udova|akutnom ishemijom udova]] ili se javlja [[hronična ishemija koja prijeti udovima]].
 
=== Kožna ===
{{Također pogledajte|Cijanoza|Gangrena}}
Smanjeni dotok krvi u slojeve kože može dovesti do [[pjegavost]]i ili neujednačene, mrljaste promjene boje kože.
 
=== Ishemija bubrega ===
{{Glavni|Ishemija bubrega}}
[[Ishama bubrega|Ishemija bubrega]] je gubitak dotoka krvi u ćelije [[bubreg]]a. Nekoliko fizičkih simptoma uključuje skupljanje jednog ili oba bubrega,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|title=Ischemic renal disease: an emerging cause of chronic renal... : Journal of Hypertension|language=en-US|work=LWW|url=https://journals.lww.com/jhypertension/Fulltext/1997/15120/Ischemic_renal_disease__an_emerging_cause_of.1.aspx?__cf_chl_jschl_tk__=8319117ba4abdaba402790ab34e3c35e8101181e-1608494824-0-AUeApgsp1J1wDBGtdJEgblb7htjX5LIrgIHUMB1ZuHK96HCABQ4fI13SYEJ2nZMC3pEmgAA2cdEpumHJo8F8dcD9kOGOzhGvIV_AUcRSzkKWXrtkV0VzZ4-ulyHSUfaW4Z8Rp_3e8QBwBvRB_fwKRM3EX4ltoJbjPfe0XNWKGqh_8Y2HM6AvZdOqVt1FFri86xHyh2M4FquI_1TIaCC2AkJwBFRJ1DD9s1ID3shaGk246A8V4xXgUnMqIpfbsiXNaabdswKgX3VHvCQ4-VW_BMjaecAC_VxP0aMOlMvQVB9iC5PpNqSjpfR4nMTGab3HGZMEH9u4l8B8M59WXysEyYJywTwemAio5Xuqh03jpgvaAHszYtWPgrTL_P2LwKkAaVO7eYrtuenaywW4BuckwGV1BAtg2O3HUXPdBynfG5qHrH16Jz-ceUaaSZ4GyBJAM3rukE7fbrCRrR_wL7TXzirFTtXYz3ZiDYbMK6LYNhC2|access-date=20. 12. 2020}}&lt;/ref&gt; [[renovaskularna hipertenzija|bubrežnovaskularnu hipertenziju]],&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Renovascular hypertension: MedlinePlus Medical Encyclopedia|url=https://medlineplus.gov/ency/article/000204.htm|access-date=20. 12. 2020|website=medlineplus.gov|language=en}}&lt;/ref&gt; [[Akutna povreda bubrega|akutno zatajenje bubrega]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; progresivnu azotemiju,&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; i akutni [[plućni edem]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; To je bolest sa visokom stopom [[mortalitet]]a i visokim morbiditetom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Sharfuddin|first1=Asif A.|last2=Molitoris|first2=Bruce A.|date=april 2011|title=Pathophysiology of ischemic acute kidney injury|url=https://www.nature.com/articles/nrneph.2011.16|journal=Nature Reviews Nephrology|language=en|volume=7|issue=4|pages=189–200|doi=10.1038/nrneph.2011.16|pmid=21364518|s2cid=32234965|issn=1759-507X}}&lt;/ref&gt; Neliječenje može uzrokovati [[hronična bolest bubrega|hroničnu bubrežnu bolest]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Zuk|first1=Anna|last2=Bonventre|first2=Joseph V.|date=14. 1. 2016|title=Acute Kidney Injury|journal=Annual Review of Medicine|volume=67|issue=1|pages=293–307|doi=10.1146/annurev-med-050214-013407|issn=0066-4219|pmc=4845743|pmid=26768243}}&lt;/ref&gt; i potrebu za operacijom bubrega.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Munshi|first1=Raj|last2=Hsu|first2=Christine|last3=Himmelfarb|first3=Jonathan|date=2. 2. 2011|title=Advances in understanding ischemic acute kidney injury|url= |journal=BMC Medicine|volume=9|issue=1|pages=11|doi=10.1186/1741-7015-9-11|issn=1741-7015|pmc=3038966|pmid=21288330}}&lt;/ref&gt;

==Uzroci==
Ishemija je [[vaskularna bolest]] koja uključuje prekid arterijske [[krvotok|opskrbe krvlju]] do [[tkiva]], [[organ]]a ili ekstremiteta koji, ako ako se ne liječi, može dovesti do smrti tkiva. Može biti uzrokovana [[embolija]]ma, [[tromboza]]ma [[ateroskleroza|aterosklerotskim]] arterijama ili traumama. [[vena|Venski]] problemi poput opstrukcije venskog odljeva i stanja niskog protoka mogu uzrokovati [[akutni arterijski ishemijski poremećaj|akutnu arterijsku ishemiju]]. [[Aneurizma]] je jedan od najčešćih uzroka akutne arterijske ishemije. Drugi uzroci su srčana stanja uključujući [[infarkt miokarda]], [[bolest mitralnog zaliska]], hronična [[atrijska fibrilacija]], [[kardiomiopatija]] i [[proteza]], u svim slučajevima skloni razvoju su [[tromb]]ova.&lt;ref name=Lewis&gt;Lewis. S.L (2008). ''Medical-Surgical Nursing'' (7th ed.). Vascular disorder. pp. 907–908.&lt;/ref&gt;
 
===Okluzija===
[[Tromb]]ovi se mogu pomaknuti i mogu putovati bilo gdje u [[cirkulacijski sistem|cirkulacijskom sistemu]], gdje mogu dovesti do [[plućna embolija|plućne embolije]], akutne arterijske [[vaskularna okluzija|okluzije]] koja uzrokuje kisik i [[dotok krvi]] distalno od [[embolus]]a da se naglo smanji. Stepen i opseg simptoma zavise od veličine i lokacije [[opstrukcija (krvni sud)|opstrukcije]], pojave [[ugrušak|ugruška]] fragmentacije sa [[embolija|embolijom]] na manje krvne sudove i stepena [[periferna arterijska bolest|periferne arterijske bolesti]] (PAD).&lt;ref name=Lewis/&gt;
* [[tromboembolija]] (krvni ugrušci)
* [[Embolija]] (strana tijela u cirkulaciji, npr. [[embolija amnionske tekućine]])
 
===Trauma===
[[Traumatska ozljeda]] ekstremiteta može uzrokovati djelomičnu ili potpunu okluziju krvnih sudova zbog [[kompresija (fizika)|kompresije]], [[smicanje (fizika)|smicanja]] ili [[razderotina]]. Akutna arterijska okluzija može se razviti kao rezultat [[arterijska disekcija|arterijske disekcije]] u [[karotidna arterija|karotidnoj arteriji]] ili [[aorta|aorti]] ili kao posljedica  [[lijek|jatrogene]] ozljede arterije (npr. nakon [[angiografija|angiografije]]).&lt;ref name=Lewis/&gt;
 
===Ostalo===
Neadekvatan dotok krvi u dio tijela može biti uzrokovan bilo čim od sljedećeg:
* [[Sindrom toraksnog izlaza]] (kompresija [[brahijalni pleksus|brahijalnog pleksusa]])
* [[Ateroskleroza]] (plakovi prepuni lipida koji opstruiraju [[arterija|arterijski]] [[lumen (anatomija)|lumen]])
* [[Hipoglikemija]] (niži nivo [[glukoza|glukoze]] od normalnog)
* [[Tahikardija]] (nenormalno brzi otkucaji [[srce|srca]])
* [[Radioterapija]]
* [[Hipotenzija]] (nizak [[krvni pritisak]], npr. [[septički šok]], zatajenje srca)
* Vanjska kompresija krvnog suda, npr. [[tumor]] ili  [[sindrom gornje mezenterne arterije]]
* [[Anemija srpastih eritrocita]] (nenormalno oblikovana [[eritrocit|crvena krvna zrnca]])
* Inducirane [[g-snaga|g-snage]] koje ograničavaju protok krvi i tjeraju krv do ekstremiteta tijela, kao u akrobaciji i vojnom letenju
* Lokalizirana ekstremna hladnoća, kao što su [[smrzlina|smrzline]] ili nepravilna [[terapija hladnom kompresijom]]
* [[Tourniquet]] aplikacija
* Povećan nivo stimulacije [[glutamatni receptor|glutamatnih receptora]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Kostandy |first1=Botros B. |title=The role of glutamate in neuronal ischemic injury: the role of spark in fire |journal=Neurol Sci |date=2012 |volume=33 |issue=2 |pages=223–237 |doi=10.1007/s10072-011-0828-5|pmid=22044990 |s2cid=18769752 }}&lt;/ref&gt;
* [[Arteriovenske malformacije]] i [[okluzivna bolest perifernih arterija]]
* [[Hemoragija|Ruptura značajnih krvnih sudova]] koji snabdijevaju tkivo ili organ.
* [[Anemija]] vazokonstrikuje periferiju tako da [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] ne mogu interno raditi na vitalnim organima kao što su [[srce]], [[mozak]], itd., što uzrokuje nedostatak kisika na periferiji.
* Prijevremeni prekid uzimanja bilo kojeg oralnog antikoagulansa.
* [[Nesvijest]], kao što je zbog uzimanja prevelikih doza [[centralni depresiv|centralnih depresiva]] kao što je [[alkoholizam|alkohol]] ili [[opioid]], može dovesti do ishemije ekstremiteta zbog neobičnih položaja tela koji sprečavaju normalnu cirkulaciju
 
==Patofiziologija==
[[Datoteka:Ischemic preconditioning of the heart.png|300px| Nativni zapisi kontraktilne aktivnosti lijeve komore izolovanog srca pacova perfuziranog pod [[Langendorffovo srce|Langendorffovom tehnikom]]. Krivulja A – kontraktilna funkcija srca je jako depresivna nakon ishemije-reperfuzije. Kriva B – skup kratkih ishemijskih epizoda ([[ishemijsko prekondicioniranje]]) prije produžene ishemije osigurava funkcionalni oporavak kontraktilne aktivnosti srca pri reperfuziji.]]
 
{{Glavni|Ishemijska kaskada}}
Ishemija dovodi do oštećenja tkiva u procesu poznatom kao [[ishemijska kaskada]]. Oštećenje je rezultat nakupljanja produkata [[metabolizam|metaboličkog otpada]], nemogućnosti održavanja [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]], oštećenja [[mitohondrija]] i eventualnog curenja [[Autoliza|autolizom]] [[proteoliza|proteolitičkim]] [[enzim]]mima u ćeliju i okolna tkiva.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=McNeer JF |author2=Margolis JR | year = 1978 | title = The role of the exercise test in the evaluation of patients for ischemic heart disease |journal=National Library of Medicine | url =https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/618399/ | pages = 64-68 | doi = 10.1161/01.cir.57.1.64 | pmid = 618399}}&lt;/ref&gt;
 
Obnavljanje opskrbe krvlju, ishemijskim tkivima može uzrokovati dodatna oštećenja poznata kao [[reperfuzijska ozljeda]], koja mogu biti štetnija od početne ishemije. Ponovno uvođenje krvotoka vraća kisik u tkiva, uzrokujući veću proizvodnju [[radikal (hemija)|slobodnih radikala]] i [[ROS|reaktivnih vrsta kisika]] koji oštećuju ćelije. Takođe donosi više iona [[kalcij]]a u tkiva, što uzrokuje dalje preopterećenje kalcijem i može dovesti do potencijalno fatalnih [[srčana aritmija|srčanih aritmija]], a takođe ubrzava ćelijsko [[apoptoza|samouništenje]]. Ponovljeni protok krvi također preuveličava [[upala|upalni]] odgovor oštećenih tkiva, uzrokujući da [[makrofag|bijela krvna zrnca]] uništavaju oštećene ćelije koje bi inače mogle biti održive.&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Sims N.R. |author2=Muyderman H. | year = 2010 | title = Mitochondria, oxidative metabolism and cell death in stroke |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Molecular Basis of Disease | url =https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00562934/file/PEER_stage2_10.1016%252Fj.bbadis.2009.09.003.pdf | volume = 1802 | issue = 1| pages = 80–91 | doi = 10.1016/j.bbadis.2009.09.003 | pmid = 19751827 }}&lt;/ref&gt;

== Tretman ==
 
Rano liječenje je neophodno kako bi zahvaćeni [[organ]] ostao održiv. Opcije liječenja uključuju injekciju [[antikoagulans]]a, [[tromboliza|trombolizu]], [[embolektomija|embolektomiju]], hiruršku revaskularizaciju ili djelomičnu amputaciju. Započinje se antikoagulansna terapija kako bi se spriječilo dalje povećanje [[tromb]]a. Kontinuirano IV [[nefrakcionirani heparin]] je tradicionalno sredstvo izbora.&lt;ref name=Lewis/&gt;
 
Ako se stanje ishemijskog ekstremiteta stabilizira [[antikoagulans|antikoagulacijom]], nedavno nastali [[embolus]]i se mogu liječiti [[tromboliza|trombolizno]] usmjerenom kateterom pomoću intraarterijskih [[infuzija]] trombolitskog agens (npr. rekombinantni tkivni aktivator [[plazminogen]]a ([[aktivatorf tkivnog plazminogena|tPA]]), [[streptokinaza]] ili [[ukinaza]]). Perkutani [[kateter]] umetnut u [[femoralna arterija|femoralnu arteriju]] i uvučen na mjesto [[ugrušak|ugruška]] koristi se za infuziju lijeka. Za razliku od [[antikoagulans]]a, [[tromboliza|trombolitski]] agensi djeluju direktno na razrješavanju ugruška u periodu od 24 do 48 sati.&lt;ref name=Lewis/&gt;
 
Direktna [[arteriotomija]] može biti neophodna za uklanjanje ugruška. Hirurška [[revaskularizacija]] se može koristiti u slučaju traume (npr. laceracija arterije). [[Amputacija]] je rezervisana za slučajeve kada spasavanje ekstremiteta nije moguće. Ako pacijent i dalje ima rizik od dalje [[embolija|embolizacije]] iz nekog trajnog izvora, kao što je hronična [[atrijska fibrilacija]], liječenje uključuje dugotrajnu oralnu [[antikoagulans|antikoagulaciju]] kako bi se spriječile daljnje akutne arterijske ishemijske epizode.&lt; ref name=Lewis/&gt;
 
Smanjenje [[tjelesna temperatura|telesne temperature]] smanjuje brzinu aerobnog metabolizma zahvaćenih ćelija, smanjujući neposredne efekte [[Hipoksija|hipoksije]]. Smanjenje tjelesne temperature također smanjuje odgovor na upalu i reperfuzijsku ozljedu. Kod ozljeda od promrzlina, ograničavanje odmrzavanja i zagrijavanja tkiva dok se ne mogu održati toplije temperature može smanjiti [[reperfuzijska ozljeda]].
 
Ishemijski [[moždani udar]] se ponekad liječi različitim nivoima terapije [[statin]]om nakon otpusta iz bolnice, nakon čega slijedi vrijeme kod kuće, u pokušaju da se smanji rizik od neželjenih događaja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Li|first1=Yi-Heng|last2=Ueng|first2=Kwo-Chang|last3=Jeng|first3=Jiann-Shing|last4=Charng|first4=Min-Ji|last5=Lin|first5=Tsung-Hsien|last6=Chien|first6=Kuo-Liong|last7=Wang|first7=Chih-Yuan|last8=Chao|first8=Ting-Hsing|last9=Liu|first9=Ping-Yen|date=1. 4. 2017|title=2017 Taiwan lipid guidelines for high risk patients|journal=Journal of the Formosan Medical Association|volume=116|issue=4|pages=217–248|doi=10.1016/j.jfma.2016.11.013|pmid=28242176|issn=0929-6646|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=O'Brien|first1=Emily C.|last2=Greiner|first2=Melissa A.|last3=Xian|first3=Ying|last4=Fonarow|first4=Gregg C.|first5=DaiWai M.|last6=Schwamm|first6=Lee H.|last7=Bhatt|first7=Deepak L.|last8=Smith|first8=Eric E.|last9=Maisch|first9=Lesley|date=13. 10. 2015|title=Clinical Effectiveness of Statin Therapy After Ischemic Stroke: Primary Results From the Statin Therapeutic Area of the Patient-Centered Research Into Outcomes Stroke Patients Prefer and Effectiveness Research (PROSPER) Study|journal=Circulation|language=en|volume=132|issue=15|pages=1404–1413|doi=10.1161/CIRCULATIONAHA.115.016183|pmid=26246175|s2cid=11252336|issn=0009-7322|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
 
==Etimologija==
Riječ ''ishemija'' je iz [[grčki jezik|grčkog]] ἴσχαιμος - ''iskhaimos'' = uvjerljiva krv, od ἴσχω ''iskhο''=čuvati se, obuzdavati' + αἷμα ''haima'' = krv.
 
==Također pogledajte==
* [[Infarkt]]
* [[Inhibitor proteina]]
* [[Traumska trijada smrti]]
* [[Ishemijsko-reperfuziona povreda apendikularnog mišićno-koštanog sistema]]
 
== Reference ==
{{refspisak|30em}}
 
==Vanjski linkovi==
{{Wiktionary}}
* Elizabeth (editor). [https://books.google.com/books?id=FDjBLDoxsJMC&amp;pg=PA107 Oxford Reference: ''Concise Medical Dictionary''] (1990, 3rd ed.). Oxford University Press: Market House Books, 1987, 2nd ed., pp.&amp;nbsp;107, {{ISBN|978-0-19-281991-8}}
 
{{Hemodinamika}}
{{Patologija}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Ishemija| ]]
[[Kategorija:Angiologija]]</text>
      <sha1>nki20fcko8f5u3df4q4e7rv2qdywc0u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Parazitizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498203</id>
    <revision>
      <id>3915649</id>
      <parentid>3904839</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:25:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915649</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="87227" sha1="l51u4hw8q2i2fgrdeyivyy6elpri73j" xml:space="preserve">{{distinguish|Parazit}}
[[slika:Cymothoa exigua parassita Lithognathus mormyrus.JPG|thumb|upright=1.35|[[parazit ribe]], [[izopod]] ''[[Cymothoa exigua]]'', koji zamjenjuje jezik ''[[Lithognathus]]'']]
 
'''Parazitizam''' je [[Simbioza|bliski odnos]] između [[vrsta]], gdje jedan organizam, [[parazit]], živi na ili unutar drugog organizma, [[Domaćin (biologija)|domaćina]], nanosi mu neku štetu, i strukturno je [[adaptacija|prilagođena]] ovom načinu života.{{sfn|Poulin|2007|pages=4–5}} [[entomologija|Entomolog]] [[E. O. Wilson]] je okarakterisao parazite kao &quot;predatore koji jedu plijen u jedinicama manjim od jednog &quot;.&lt;ref name=Wilson2014/&gt; Paraziti uključuju jednoćelijske [[protozoe]] kao što su uzročnici [[malarija|malarije]], [[bolest spavanja|bolesti spavanja]] i [[amebna dizenterija]]; životinje kao što su [[ankilostome]], [[uši]], [[komarci]] i [[šišmiš|slijepi miševi vampiri]]; [[gljive]] kao [[Armillaria mellea|medna gljiva]] i uzročnici [[obli crvi]] i biljke kao što su [[imela]], [[vilina kosica]] i [[Orobanchaceae|volovotkovke]].

Postoji šest glavnih parazitskih [[ekologija ponašanja|strategija]] eksploatacije životinjskih domaćina, odnosno [[parazitska kastracija]], direktno prenošenog parazitizma (kontaktom), [[trofija|trofijski]] parazitizam (jedenjem), parazitizam [[Vektor bolesti|prenošen vektorom]], [[parazitoid]]izam i mikropredacija. Jedna glavna osa klasifikacije tiče se invazivnosti: endoparazit živi unutar tijela domaćina, ektoparazit živi vani, na površini domaćina.
 
Poput [[predator]]stva, parazitizam je tip [[interakcije potrošač-resurs]],&lt;ref name=&quot;pmid21199247&quot;&gt;{{cite journal | last=Getz |first=W. M. | title=Biomass transformation webs provide a unified approach to consumer-resource modelling | journal=Ecology Letters | volume=14 | issue=2 | pages=113–124 | year=2011 | pmid=21199247 | pmc=3032891 | doi=10.1111/j.1461-0248.2010.01566.x}}&lt;/ref&gt; ali za razliku od [[predator]]a, paraziti, sa izuzetkom parazitoida, obično su mnogo manji od svojih domaćina, ne ubijaju ih i često žive u ili na svojim domaćinima duži period. Paraziti životinja su visoko [[Generalističke i specijalističke vrste|specijalizirane]] i [[razmnožavanje|reproduciraju se]] brže od svojih domaćina. Klasični primjeri uključuju interakcije između [[kičmenjaci|kičmenjačkih]] domaćina i [[pantljičara]], [[metilji|Thrematoda]], vrsta roda  ''[[Plasmodium]]'' koje izazivaju malariju i [[buha]].
 
Paraziti smanjuju [[fitnes]] domaćina putem opće ili specijalizovane [[patologija|patologije]], od parazitske kastracije do modifikacije ponašanja domaćina. Paraziti povećavaju vlastitu sposobnost, iskorištavanjem domaćina za resurse potrebne za njihov opstanak, posebno hraneći se njima i korištenjem posrednih (sekundarnih) domaćina da pomognu u njihovom [[Transmisija (medicina)|prenošenju]] od jednog konačnog (primarnog) domaćina drugome. Iako je parazitizam često nedvosmislen, on je dio spektra interakcija između [[vrsta]], stepenajući preko parazitoidizma u grabežljivost, kroz evoluciju u [[mutualizam]], i kod nekih gljiva, pretvarajući se u postojanje [[Saprotrof|saprofita]]. Ljudi su znali za parazite kao što su [[obli crvi]] i trakavice još od [[stari Egipat|starog Egipta]], [[stara Grčka|Grčke]] i [[stari Rim|Rima]]. U [[moderno doba|rano moderno]] doba, [[Antonie van Leeuwenhoek]] je 1681. godine u svom [[mikroskop]]u zapazio ''[[Giardia lamblia]]'', dok je [[Francesco Redi]] opisao unutrašnje i vanjske parazite uključujući ovčije [[metilji|metilje]] i [[krpelj]]a. Moderna [[parazitologija]] se razvila u 19. veku. U ljudskoj kulturi parazitizam ima negativne konotacije. Oni su iskorišćeni za [[satira|satirični]] efekat u pjesmi [[Jonathan Swift|Jonathana Swifta]] iz 1733. godine &quot;O poeziji: rapsodija&quot;, upoređujući pjesnike sa [[hiperparazit]]skim &quot;štetočinama&quot;. U fikciji, [[Bram Stoker|Brama Stokera]] [[Goti|gotskog]] fikcijskog romanaroman ''[[Drakula]]'' iz 1897. godine i njegove mnoge kasnije adaptacije prikazuju parazitne [[hematofagija|krvopije]]. Film [[Ridley Scott|Ridleya Scotta]] iz 1979. ''[[Alien (film)|Alien]]'' bio je jedno od mnogih djela [[naučna fantastika|naučne fantastike]] u kojima je prikazana parazitska vanzemaljska vrsta.
 
==Etimologija==
Prvi put korištena na engleskom 1539. godine, riječ ''parazit'' dolazi od [[francuski|srednjevjekovnog francuskog]] ''parazit'', od [[latinski|latinskog]] ''parasitus'', [[latinizam|latinizacija]] [[starogrčki|grčkog]] ''παράσιτος'' (''parasitos''), &quot;onaj koji jede za stolom drugog&quot;&lt;ref&gt;[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2Fsitos παράσιτος], Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library&lt;/ref&gt; i to od παρά (''para'') = pored, pri&lt;ref&gt;[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dpara%2F παρά], Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library&lt;/ref&gt; + σῖτος (''sitos'') = pšenica, dakle hrana.&lt;ref&gt;[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsi%3Dtos σῖτος], Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library&lt;/ref&gt; Srodni termin &quot;parazitizam&quot; pojavljuje se na engleskom od 1611.&lt;ref&gt;[https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dsitismo%2Fs σιτισμός], Liddell, Henry George; Scott, Robert, ''A Greek–English Lexicon'', on Perseus Digital Library&lt;/ref&gt;
 
{{anchor| Ektoparazit|Endoparazit|Makroparazit|Mikroparazit}}

==Evolucijske strategije==
{{Također pogledajte|Parazitologija}}
{{anchor|Endoparazit}}{{anchor|Ektoparazit}}{{anchor|Semiparazit}}
 
===Osnovni koncepti===
{{također pogledajte|Parazitski žovotni ciklus}}
[[slika:Taenia solium tapeworm scolex with its four suckers and two rows of hooks 5262 lores.jpg|thumb|Glava (skoleks) [[pantljičara|trakavice]] ''[[Taenia solium]]'', [[crijevni parazit|crijevnog parazita]], ima kuke i [[sisaljka (zoologija)|sisaljke]] koje se pričvršćuju za svog [[domaćin (biologija)|domaćina]]]]
 
Parazitizam je tip [[simbioza]], bliske i uporne dugotrajne biološke interakcije između parazita i njegovog domaćina. Za razliku od [[saprotrof]]a, paraziti se hrane živim domaćinima, iako neke parazitske gljive, naprimjer, mogu nastaviti da se hrane domaćinima koje su ubili. Za razliku od [[komensalizam|komensalizma]] i [[mutualizam|mutualizma]], parazitski odnos šteti domaćinu, bilo da se hrani njime ili, kao u slučaju crijevnih parazita, konzumirajući dio njegove hrane. Budući da paraziti stupaju u interakciju s drugim vrstama, oni mogu lahko djelovati kao [[Vektor bolesti|vektori]] [[patogen]]a, uzrokujući [[parazitska bolest|bolest]].&lt;ref&gt;{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=juli 2010 |isbn=978-1-8649999-1-4 | quote=Parasitism is a form of symbiosis, an intimate relationship between two different species. There is a biochemical interaction between host and parasite; i.e. they recognize each other, ultimately at the molecular level, and host tissues are stimulated to react in some way. This explains why parasitism may lead to disease, but not always.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SuzukiSasaki2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Suzuki |first1=Sayaki U. |last2=Sasaki |first2=Akira |title=Ecological and Evolutionary Stabilities of Biotrophism, Necrotrophism, and Saprotrophism |journal=The American Naturalist |volume=194 |issue=1 |year=2019 |pages=90–103 |issn=0003-0147 |doi=10.1086/703485|pmid=31251653 |s2cid=133349792 |url=http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20200306065231/http://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/15927/1/703485.pdf |archive-date=6. 3. 2020 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; [[Predacija]] po definiciji nije simbioza, pošto je interakcija kratka, ali entomolog [[E. O. Wilson]] je okarakterisao parazite kao &quot;predatore koji jedu plijen u jedinicama manjim od jednog&quot;.&lt;ref name=Wilson2014&gt;{{cite book |last=Wilson |first=Edward O.|title=The Meaning of Human Existence |url=https://archive.org/details/meaningofhumanex0000wils_x0n8 |url-access=registration |year=2014 |publisher=W. W. Norton &amp; Company |isbn=978-0-87140-480-0 |page=[https://archive.org/details/meaningofhumanex0000wils_x0n8/page/112 112] |quote=Parasites, in a phrase, are predators that eat prey in units of less than one. Tolerable parasites are those that have evolved to ensure their own survival and reproduction but at the same time with minimum pain and cost to the host.}}&lt;/ref&gt;
 
Unutar tog opsega su mnoge moguće strategije. [[taksonomija|Taksonomi]] klasifikuju parazite u razne sheme koje se preklapaju, na osnovu njihovih interakcija sa njihovim domaćinima i na osnovu njihovih [[Biološki životni ciklus|životnih ciklusa]], koji su ponekad veoma složeni. [[Obavezni parazit]] potpuno zavisi od domaćina da završi svoj životni ciklus, dok [[fakultativni parazit]] ne. Životni ciklusi parazita koji uključuju samo jednog domaćina nazivaju se &quot;direktnim&quot;; oni s definitivnim domaćinom (gdje se parazit razmnožava spolno) i najmanje jednim međudomaćinom nazivaju se &quot;indirektnim&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm |title=A Classification of Animal-Parasitic Nematodes |work=plpnemweb.ucdavis.edu |access-date=25. 2. 2016 |archive-date=6. 10. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171006152348/http://plpnemweb.ucdavis.edu/nemaplex/General/animpara.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Garcia |first=L. S. |title=Classification of Human Parasites, Vectors, and Similar Organisms |journal=Clinical Infectious Diseases |year=1999 |volume=29 |issue=4 |pages=734–746 |pmid=10589879 |doi=10.1086/520425|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Endoparazit živi u tijelu domaćina; ektoparazit živi vani, na površini domaćina.&lt;ref name=Para-Site&gt;{{cite book |title=Overview of Parasitology |url=http://parasite.org.au/para-site/introduction/introduction-essay.html |publisher=Australian Society of Parasitology and Australian Research Council/National Health and Medical Research Council) Research Network for Parasitology |date=juli 2010 |isbn=978-1-8649999-1-4}}&lt;/ref&gt; Mezoparaziti — poput nekih [[Copepoda]], naprimjer — ulaze u otvor u tijelu domaćina i tamo ostaju djelomično ugrađeni.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Vecchione |first1=Anna |last2=Aznar |first2=Francisco Javier |title=The mesoparasitic copepod Pennella balaenopterae and its significance as a visible indicator of health status in dolphins (Delphinidae): a review |journal=Journal of Marine Animals and Their Ecology |date=2008 |volume=7 |issue=1 |pages=4–11 |url=http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf |access-date=11. 4. 2018 |archive-date=10. 4. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180410051646/http://www.oers.ca/journal/volume7/issue1/briefCommunication.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Neki paraziti mogu biti generalisti, hraneći se širokim spektrom domaćina, ali mnogi paraziti, i većina protozoa i [[pljosnati crvi|helminta]] koji parazitiraju na životinjama, su specijalisti i izuzetno su specifični za domaćina.&lt;ref name=Para-Site/&gt; Rana osnovna, funkcionalna podjela parazita razlikovala je mikroparazite i makroparazite. Svakom od njih je dodijeljen [[matematički model]] kako bi se analiziralo kretanje populacije grupa domaćin-parazit. [[Mikroorganizmi]] i [[virusi]] koji se mogu razmnožavati i završiti svoj životni ciklus unutar domaćina su poznati kao mikroparaziti. Makroparaziti su [[višećelijski organizmi]] koji se razmnožavaju i završavaju svoj [[životni ciklus]] izvan domaćina ili na tijelu domaćina.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://search.credoreference.com/content/entry/bkeeem/parasitism/0 |title=Parasitism {{!}} The Encyclopedia of Ecology and Environmental Management |publisher=Blackwell Science |access-date=8. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;
 
Veliki dio razmišljanja o vrstama parazitizma fokusiran je na kopnene životinjske parazite životinja, kao što su helminti. Oni u drugim okruženjima i sa drugim domaćinima često imaju analogne strategije. Naprimjer, prćastonosa [[jegulja]] je vjerovatno fakultativni endoparazit (tj., ona je poluparazit) koji se oportunistički uvlači i jede bolesnu i umiruću ribu.&lt;ref name=Caira1997&gt;{{cite journal |journal=Environmental Biology of Fishes |volume=49 |pages=139–144 |year=1997 |url=https://www.researchgate.net/publication/226076003 |title=Pugnose eels, ''Simenchelys parasiticus'' (Synaphobranchidae) from the heart of a shortfin mako, ''Isurus oxyrinchus'' (Lamnidae) |last1=Caira |first1=J. N. |last2=Benz |first2=G. W. |last3=Borucinska |first3=J. |last4=Kohler |first4=N. E.| doi=10.1023/a:1007398609346 |s2cid=37865366 }}&lt;/ref&gt; [[fitofagi|Biljojedi]] insekti kao što su [[lisne uši]], [[lisne buhe]] i [[gusjenica|gusjenice]] veoma podsećaju na ektoparazite, napadaju mnogo veće biljke; oni služe kao vektori bakterija, gljivica i virusa koji uzrokuju [[biljna patologija|biljne bolesti]]. Kako se ženke ljuskavih insekata ne mogu kretati, one su obavezni paraziti, trajno vezani za svoje domaćine.&lt;ref name=&quot;Rollinson&quot;/&gt;
 
Senzorni inputi koje parazit koristi da bi identificirao i pristupio potencijalnom domaćinu poznati su kao &quot;znakovi domaćina&quot;. Takvi znakovi mogu uključivati, naprimjer, vibracije,&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Lawrence |first=P. O. |year=1981 |title=Host vibration—a cue to host location by the parasite, ''Biosteres longicaudatus'' |url=https://archive.org/details/sim_oecologia_1981-03_48_2/page/249 |journal=Oecologia |volume=48 |issue=2 |pages=249–251 |pmid=28309807 |doi=10.1007/BF00347971 |bibcode=1981Oecol..48..249L |s2cid=6182657 }}&lt;/ref&gt; izdahnuti [[ugljik-dioksid]], [[miris]]i kože, vizuelni i toplotni impulsi i vlaga.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Cardé |first=R. T. |year=2015 |title=Multi-cue integration: how female mosquitoes locate a human host|journal=Current Biology |volume=25 |issue=18 |pages=R793–R795 |doi=10.1016/j.cub.2015.07.057 |pmid=26394099 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Parazitske biljke mogu koristiti, naprimjer, [[svjetlost]], fiziohemiju domaćina i hlapljive tvari da prepoznaju potencijalne domaćine.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Randle |first1=C. P. |last2=Cannon |first2=B. C. |last3=Faust |first3=A. L. |display-authors=etal |year=2018 |title=Host Cues Mediate Growth and Establishment of Oak Mistletoe (Phoradendron leucarpum, Viscaceae), an Aerial Parasitic Plant |journal=Castanea |volume=83 |issue=2 |pages=249–262 |doi=10.2179/18-173 |s2cid=92178009 }}&lt;/ref&gt;

===Glavne strategije===
Postoji šest glavnih parazitskih [[Bihevioralna ekologija|strategija]], odnosno [[parazitski kastrator|parazitska kastracija]], direktno prenošeni parazitizam, [[autotrof|trofijski]]-prenosivi parazitizam, [[vektor (epidemiologija)|vektor]]-prenosivi parazitizam, [[parazitoid]]izam i mikropredacija. Ovo se odnosi na parazite čiji su domaćini biljke i životinje.&lt;ref name=Rollinson&gt;{{cite book |last=Poulin |first=Robert|editor1=Rollinson, D. |editor2=Hay, S. I. |title=The Many Roads to Parasitism: A Tale of Convergence |journal=Advances in Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=9y4AlXka7t0C&amp;pg=PA28 |year=2011 |volume=74 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-385897-9 |pages=27–28 |doi=10.1016/B978-0-12-385897-9.00001-X |pmid=21295676 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=PoulinRandhawa2015&gt;{{cite journal |last1=Poulin|last2=Randhawa |first2=Haseeb S. |title=Evolution of parasitism along convergent lines: from ecology to genomics |journal=Parasitology |date=februar 2015 |volume=142 |issue=Suppl 1 |pages=S6–S15 |doi=10.1017/S0031182013001674 |pmc=4413784 |pmid=24229807}}&lt;/ref&gt; Ove strategije predstavljaju [[adaptacija|prilagodljive vrhove]], srednje strategije su moguće, ali organizmi u mnogim različitim grupama su se dosljedno [[konvergentna evolucija|konvergirali]] na ovih šest, koji su evolucijski stabilizirane
 
Perspektiva o evolucijskim opcijama može se steći razmatranjem četiri ključna pitanja: uticaj na [[fitnes]] domaćina parazita, broj domaćina koje imaju po životnoj fazi, da li je domaćin spriječen da se razmnožava i da li efekat zavisi od intenziteta (broj parazita po domaćinu). Iz ove analize proizilaze glavne evolucijske strategije parazitizma, pored grabežljivaca.&lt;ref name=LaffertyKuris2002&gt;{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Kuris |first2=A. M. |date=2002 |url=http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |title=Trophic strategies, animal diversity and body size |journal=Trends in Ecology and Evolution |volume=17 |issue=11 |pages=507–513 |doi=10.1016/s0169-5347(02)02615-0 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003124738/http://homes.msi.ucsb.edu/~lafferty/Publications/Parasites-evolution_files/Laff%26Kur02TREE.pdf |archive-date=3. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
 
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Evolucijske strategije u parazitizmu i predatorstvu&lt;ref name=LaffertyKuris2002/&gt;&lt;br/&gt;({{font color |green|Ovisno o intenzitetu: zelena, romanska}};&lt;br/&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;''{{font color|violet|Nezavisno od intenziteta: ljubičasta, kurziv}}'')
! Domaćinov [[fitnes]] !! Sam domaćin, ostaje živ!! Jedan domaćin, umire!! Više domaćina
|-
| '''Mogu&lt;br/&gt;reproducirati&lt;br/&gt;(fitness &gt; 0)''' || {{font color|green| Konvencijski parazit}}&lt;br/&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;''{{font color|violet| Patogen}}'' || {{font color|green| Trofijski prenosivi parazit}}|Trofijski prenosivi paraziti se prenose na svog konačnog domaćina, predatora, kada se njihov srednji domaćin pojede. Ovi paraziti često modificiraju ponašanje svojih posrednih domaćina, uzrokujući da se ponašaju na način koji čini da će biti pojedeni, kao što je penjanje na uočljivu tačku: to dovodi do prenošenja parazita po cijenu života srednjeg domaćina.&lt;br/&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;''{{font color|violet| Trofijski prenosivi patogen}}'' || {{font color|green| Mikropredator}}&lt;br/&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;''{{font color|violet |Mikropredator}}''
|-
| '''Nije moguće&lt;br/&gt;reproducirati &lt;br/&gt;(fitnes = 0)''' || {{font color|green| ----- }}&lt;br/&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;''{{font color|purple | Parazitski kastrator }}'' || {{font color|green| Trofijski prenosivi parazitski kastrator }}&lt;br/&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;''{{font color| purple | Parazitoid}}'' || {{font color|green| Društveni predator }}| [[Vuk]] je društveni predator, lovi u čoporima; [[puma]] je usamljeni predator, lovi sam. Nijedna strategija se konvencijski ne smatra parazitskom.&lt;ref name=LaffertyKuris2002/&gt;}}&lt;br/&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;''{{font color|purple | Usamljeni predator}}''
|}
 
====Parazitski kastratori====
{{glavni|Parazitska kastracija}}
[[Datoteka:Sacculina carcini.jpg|thumb|[[Parazitski kastrator]] ''[[Sacculina carcini]]'' (istaknuto) vezan za [[Liocarcinus holsatus|raka - njegovog domaćina]]]]
 
[[Parazitski kastrator]]i djelimično ili potpuno uništavaju sposobnost svog domaćina da se razmnožava, preusmjeravajući energiju koja bi otišla u reprodukciju u rast domaćina i parazita, ponekad uzrokujući gigantizam u domaćinu. Ostali sistemi domaćina ostaju netaknuti, što mu omogućava da preživi i održi parazita.&lt;ref name=PoulinRandhawa2015/&gt;{{sfn|Poulin|2007|p=111}} Parazitski rakovi poput onih iz specijaliziranog roda ''[[Sacculina]]'' posebno uzrokuju oštećenja spolnih žlijezda mnogih svojih vrsta.&lt;ref name=&quot;Elumalai Viswanathan Pravinkumar Raffi&quot;&gt;{{cite journal | last1=Elumalai | first1=V. | last2=Viswanathan | first2=C. | last3=Pravinkumar | first3=M. | last4=Raffi | first4=S. M. | title=Infestation of parasitic barnacle Sacculina spp. in commercial marine crabs | journal=Journal of Parasitic Diseases | volume=38 | issue=3 | date=2013 | doi=10.1007/s12639-013-0247-z | pmid=25035598 | pages=337–339| pmc=4087306 }}&lt;/ref&gt; domaćina [[rakovi|rakova]]. U slučaju ''Sacculina'', testisi više od dvije trećine njihovih domaćina rakova degeneriraju dovoljno da ti mužjaci rakova razviju ženske [[sekundarne spolne karakteristike]] kao što su širi abdomeni, manje [[kandže]] i dodaci za hvatanje jaja. Različite vrste helminta kastriraju svoje domaćine (kao što su [[insekti]] i [[puževi]]). To se može dogoditi direktno, bilo mehanički, hraneći se njihovim [[gonada]]ma, ili izlučivanjem hemikalije koja uništava reproduktivne ćelije; ili indirektno, bilo lučenjem [[hormon]]a ili preusmjeravanjem [[nutrijent|nutrijenata. Naprimjer, trematoda ''[[Zoogonus lasius]]'', čije [[sporociste]] nemaju usta, kastrira međuplimnog morskog puža ''[[Tritia obsoleta]]'' hemijski, razvijajući se u gonadi i ubijajući njene reproduktivne ćelije.{{sfn|Poulin|2007|p=111}}&lt;ref name=Cheng13&gt;{{cite book |last=Cheng |first=Thomas C. |title=General Parasitology |url=https://books.google.com/books?id=d4GQlYzode8C&amp;pg=PA13 |year=2012 |publisher=Elsevier Science |isbn=978-0-323-14010-2 |pages=13–15}}&lt;/ref&gt;
 
====Direktna transmisija====
[[slika:Male human head louse.jpg|thumb|''[[Pediculus humanus capitis]]'', direktno prenosivi [[Obligatni parazit|obavezni]] [[ektoparazit]]i]]
 
Direktno prenosivi paraziti, koji ne zahtijevaju vektor da stignu do svojih domaćina, uključuju parazite kopnenih [[kičmenjak]]a kao što su vaške i grinje, morski paraziti kao što su [[Copepoda]] i [[Cyamidae|ciamidni]] [[Amphipoda]], [[monogenea]] i mnoge vrste [[nematoda]], gljivica, [[protozoa]], [[bakterija]] i [[virus]]a. Bilo da su endoparaziti ili ektoparaziti, svaki ima jednu vrstu domaćina. Unutar te vrste većina jedinki je slobodna ili gotovo bez parazita, dok manjina nosi veliki broj parazita; ovo je poznato kao [[agregirana distribucija]].&lt;ref name=PoulinRandhawa2015/&gt;
 
{{anchor|Autoinfekcija}}
 
====Trofijska transmisija====
[[Datoteka:Clonorchis sinensis 2.png|thumb|''[[Clonorchis sinensis]]'', kineski jetreni [[metilj]], se trofijski prenosi]]
Trofijski-prenosivi paraziti se prenose tako što ih pojede domaćin. Oni uključuju [[trematode]] (sve osim [[Shistosoma]]), [[Cestodea]], [[Acanthocephala]], [[pentastomida]], mnoge [[oble gliste]] i mnoge protozoe kao npr. ''[[Toxoplasma]]''.&lt;ref name=PoulinRandhawa2015/&gt; Imaju složene životne cikluse koji uključuju domaćine od dvije ili više vrsta. U svom juvenilnom stadiju inficiraju i često [[encistacija|encistiraju]] u srednjem domaćinu. Kada životinju srednjeg domaćina pojede predatora, konačni domaćin, parazit preživi proces probave i sazrije u odraslu jedinku; neki žive kao [[crijevni parazit]]i. Mnogi trofijski prenosivi paraziti modifikuju [[ponašanje]] svojih međudomaćina, povećavajući njihove šanse da ih grabežljivac pojede. Kao i kod direktno prenosivih parazita, distribucija trofijski prenosivih parazita među jedinkama domaćinima je agregirana.&lt;ref name=PoulinRandhawa2015/&gt; [[Koinfekcija]] od više parazita je uobičajena.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Cox |first1=F. E. | url=https://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20171202083654/http://researchonline.lshtm.ac.uk/17745/1/Concom.pdf |archive-date=2. 12. 2017 |url-status=live |title=Concomitant infections, parasites and immune responses |series=122 |journal=Parasitology |volume=Supplement |pages=S23–38 |year=2001 |pmid=11442193 | doi =10.1017/s003118200001698x |s2cid=150432 }}&lt;/ref&gt; [[Strongyloides stercoralis|Autoinfekcija]], gdje se (izuzetno) cijeli [[biološki životni ciklus|životni ciklus]] parazita odvija u jednom primarnom domaćinu, ponekad se može pojaviti kod helminta kao što je ''[[Strongyloides stercoralis]]''.&lt;ref name=ASP&gt;{{cite web |title=Helminth Parasites |url=http://parasite.org.au/para-site/contents/helminth-intoduction.html |publisher=Australian Society of Parasitology |access-date=9. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;
 
====Vektorski prenosivi====
{{Također pogledajte|Vektor bolesti}}
[[slika:Trypanosoma sp. PHIL 613 lores.jpg|thumb|[[vektor (epidemiologija)|Vektorski prenosivi]] protozojski endoparazit ''[[Trypanosoma]]'' među ljudskim [[eritrocit|crvenim krvnim zrncima]]]]
 
[[Vektor bolesti|Vektorski prenosivi]] paraziti se oslanjaju na treću stranu, posrednog domaćina, gdje se parazit ne razmnožava spolno,&lt;ref name=Para-Site/&gt; da ih prenosi od jednog konačnog domaćina do drugog.&lt;ref name=PoulinRandhawa2015/&gt; Ovi paraziti su mikroorganizmi, odnosno [[protozoe]], [[bakterije]] ili [[virus]]i, često unutarćelijski [[patogen]]i (uzročnici bolesti).&lt;ref name=PoulinRandhawa2015 /&gt; Njihovi vektori su uglavnom [[hematofagija|hematofagijski]] [[člankonošci]] kao što su buhe, uši, krpelji i komarci.&lt;ref name=PoulinRandhawa2015/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |title=Pathogenic Parasitic Infections |publisher=PEOI |access-date=18. 7. 2013 |archive-date=29. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029193623/http://www.peoi.org/Courses/Coursesen/phfoundation/contents/frame3a.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Naprimjer, jelenski krpelj ''[[Ixodes scapularis]]'' djeluje kao vektor bolesti uključujući [[lajmska bolest|lajmsku bolest]], [[babezioza|babezirozu]] i [[ljudska granulocitna anaplazmoza|anaplazmozu]].&lt;ref name=pmid11450660&gt;{{cite journal |last=Steere |first=A. C. |title=Lyme disease |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2001-07-12_345_2/page/114 |journal=New England Journal of Medicine |volume=345 |issue=2 |pages=115–125 |date=juli 2001 |pmid=11450660 |doi=10.1056/NEJM200107123450207 }}&lt;/ref&gt; Protozojski endoparaziti, kao što su [[malaria|malarijski]] paraziti iz roda ''[[Plasmodium]]'' i paraziti bolesti spavanja iz roda ''[[Trypanosoma]]'', imaju infektivne faze u krvi domaćina koji se ujedanjem insekata prenose do novih domaćina.&lt;ref name=&quot;PollittMacGregor2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pollitt |first1=Laura C. |last2=MacGregor |first2=Paula |last3=Matthews |first3=Keith |last4=Reece |first4=Sarah E. |title=Malaria and trypanosome transmission: different parasites, same rules? |journal=Trends in Parasitology |volume=27 |issue=5 |year=2011 |pages=197–203 |doi=10.1016/j.pt.2011.01.004|pmid=21345732 |pmc=3087881 }}&lt;/ref&gt;
 
====Parazitoidi====
{{glavni|Parazitoid|Parazitoidna osa}}
 
[[Parazitoidi]] su insekti koji prije ili kasnije ubijaju svoje domaćine, stavljajući njihov odnos blizu gra.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Stevens |first1=Alison N. P. |title=Predation, Herbivory, and Parasitism |journal=Nature Education Knowledge |date=2010 |volume=3 |issue=10 |page=36 |url=https://www.nature.com/scitable/knowledge/library/predation-herbivory-and-parasitism-13261134 |access-date=12. 2. 2018 |quote=Predation, herbivory, and parasitism exist along a continuum of severity in terms of the extent to which they negatively affect an organism's fitness. ... In most situations, parasites do not kill their hosts. An exception, however, occurs with parasitoids, which blur the line between parasitism and predation.}}&lt;/ref&gt; Većina parazitoida su [[parazitoidne ose]] ili druge [[Hymenoptera]], drugi uključuju [[Diptera]] kao što su [[Phoridae|foridne mušice]]. Mogu se podijeliti u dvije grupe, idiobionte i koinobionte, koji se razlikuju po tretmanu svojih domaćina.&lt;ref name=GullanCranston2010&gt;{{cite book |last1=Gullan |first1=P. J. |last2=Cranston |first2=P. S. |date=2010 |title=The Insects: An Outline of Entomology |url=https://archive.org/details/insectsoutlineof0000gull_5ed |url-access=limited |publisher=Wiley |edition=4th |isbn=978-1-118-84615-5 |pages=[https://archive.org/details/insectsoutlineof0000gull_5ed/page/308 308], 365–367, 375, 440–441}}&lt;/ref&gt;
 
[[Idiobiont]]ni parazitoidi ubodu svoj često veliki plijen prilikom hvatanja, ili ih ubijaju direktno ili paraliziraju odmah. Imobilizirani plijen se zatim nosi u gnijezdo, ponekad zajedno s drugim plijenom ako nije dovoljno velik da izdrži parazitoida tokom njegovog razvoja. Na plijen se polaže [[jaje]] i potom se gnijezdo zatvara. Parazitoid se brzo razvija kroz stadije larve i kukuljice, hraneći se zalihama ostaje za njega.&lt;ref name=GullanCranston2010/&gt;
 
[[Koinobiont]]ni parazitoidi, koji uključuju [[Diptera|muhe]], kao i ose, polažu svoja jaja u mlade domaćine, obično larve. Dozvoljeno im je da nastave da rastu, tako da se domaćin i parazitoid razvijaju zajedno tokom dužeg perioda, koji završava kada se parazitoidi pojave kao odrasli, ostavljajući plijen mrtav, pojeden iznutra. Neki koinobionti regulišu razvoj svog domaćina, naprimjer, sprečavajući ga da se [[kukuljica|ukukulji]] ili čine da se [[ekdiza|presvuče]] kad god je parazitoid spreman za mitarenje. Oni to mogu učiniti tako što proizvode hormone koji oponašaju hormone mitarenja domaćina ([[ekdisteroid]]i), ili regulacijom [[endokrini sistem|endokrinskog sistema]] domaćina.&lt;ref name=GullanCranston2010/&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
slika:Live Tetragnatha montana (RMNH.ARA.14127) parasitized by Acrodactyla quadrisculpta larva (RMNH.INS.593867) - BDJ.1.e992.jpg |[[Idiobiont]]na [[parazitoidna osa]] odmah paraliziraju svoje domaćine kako bi jele njihove larve ([[Pimplinae]], na slici).&lt;ref name=PoulinRandhawa2015/&gt;
slika:CSIRO ScienceImage 2357 Spotted alfalfa aphid being attacked by parasitic wasp.jpg| [[Koinobiont]]ne parazitoidne ose poput ove [[Braconidae|brakonidne]] [[ovipozitor|polažu jaja]] unutar svojih domaćina, koja nastavljaju da rastu i mitare.
slika:Female Apocephalus borealis ovipositing into the abdomen of a worker honey bee.png|[[Phoridae|Foridna muha]] (u sredini lijevo) je [[ovipozicija|polaže jaja]] u abdomenu radilice [[medonosna pčela|medonosne pčele]], mijenjajući njeno [[ponašanje]].
&lt;/gallery&gt;
 
{{anchor|Mikropredator}}
 
====Mikropredatori====
[[Datoteka:Anopheles minimus.jpg|thumb| [[Komarci]] kao što je ''[[Anopheles minimus]]'' su mikropredatori i važni prenosioci bolesti]]
 
Mikropredator napada više od jednog domaćina, smanjujući sposobnost svakog domaćina barem za malu količinu, i samo je povremeno u kontaktu s bilo kojim domaćinom. Ovo ponašanje čini mikropredatore pogodnim vektorima, jer mogu prenijeti manje parazite s jednog domaćina na drugog.&lt;ref name=PoulinRandhawa2015/&gt;&lt;ref name=LaffertyKuris2002/&gt;&lt;ref name=&quot;Wilson2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wilson |first1=Anthony J. |display-authors=etal | title =What is a vector? |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences | volume=372 | issue=1719 | date=mart 2017 |doi=10.1098/rstb.2016.0085 |pmid=28289253 |page=20160085 |pmc=5352812}}&lt;/ref&gt; Većina mikropredatora su [[hematofagija|hematofagi]], hrane se [[krv]]lju. Uključuju anelide kao što su [[pijavice]], rakove kao što su [[Branchiura]] i [[Gnathiidae|gnatidne]] izopode, razne [[diptera|muhe]] kao što su komarci i [[muha cece|cece muhe]] , drugi člankonošci kao što su buhe i krpelji, [[kičmenjaci]] kao što su [[lampetra|lampetre]], i [[sisari]] kao što su [[šišmiši|šišmiši vampiri]].&lt;ref name=PoulinRandhawa2015/&gt;

===Strategije prenošenja===
[[slika:Entamoeba histolytica life cycle-en.svg|thumb|upright=1.7&lt;!--format for legibility of multi-image diagram--&gt;|[[Biološki životni ciklus|Životni ciklus]] ''[[Entamoeba histolytica]]'', anaerobne parazitske protozoe koja se prenosi [[fekalno-oralni put|fekalno-oralnim putem]]]]
 
Paraziti koriste različite načinee za zarazu životinjskih domaćina, uključujući fizički kontakt, [[fekalno-oralni put]], slobodnoživuće infektivne faze i vektore, koji odgovaraju njihovim različitim domaćinima, životnim ciklusima i ekološkim kontekstima.&lt;ref name=Godfrey2013&gt;{{cite journal |last=Godfrey |first=Stephanie S. |title=Networks and the ecology of parasite transmission: A framework for wildlife parasitology |journal=Wildlife |date=decembar 2013 |volume=2 |pages=235–245 |doi=10.1016/j.ijppaw.2013.09.001 |pmid=24533342 |pmc=3862525}}&lt;/ref&gt; Primjeri za ilustraciju nekih od mnogih mogućih kombinacija dati su u tabeli.
 
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Primjeri metoda prijenosa u različitim ekološkim kontekstima&lt;ref name=Godfrey2013/&gt;
! [[Parazit]]!! [[Domaćin (biologija)|Domaćin]] !! Način prenosa!! Ekološki kontekst
|-
| ''[[Gyrodactylus turnbulli]]''&lt;br/&gt;(a [[Thrematoda]]) || ''[[Poecilia reticulata]]''&lt;br/&gt;(gupi) || Fizički kontakt || Društveno [[ponašanje]]
|-
| [[Nematode]]&lt;br/&gt;npr. ''[[Strongyloides]]'' || ''[[Macaca fuscata]]''&lt;br/&gt;(Japanski makak) || Fekalno–oralni ||
Društveno ponašanje&lt;br/&gt;(njegovanje)
|-
| ''[[Heligmosomoides polygyrus]]''&lt;br/&gt;(nematoda) || ''[[Apodemus flavicollis]]''&lt;br/&gt;(žutovrati miš) || Fekalno–oralni || Prijenos na osnovu spola&lt;br/&gt;(uglavnom na muškarce)
|-
| ''[[Amblyomma]]''&lt;br/&gt;(kvačica) || ''[[Sphenodon punctatus]]''&lt;br/&gt;(tuatara) ||Slobodnoživući infektivni stadiji || Društveno ponašanje
|-
| ''[[Plasmodium]]''&lt;br/&gt;([[malarija|malarijski]] parazit) || [[Ptice]], [[sisari]]&lt;br/&gt;(uključujući ljude) || Vektor komaraca ''[[Anopheles]]'',&lt;br/&gt;privučen mirisom&lt;br/&gt;inficiranog ljudskog domaćina&lt;ref name=&quot;de Boer2017&quot;&gt;{{cite journal |last1=de Boer |first1=Jetske G. |last2=Robinson |first2=Ailie |last3=Powers |first3=Stephen J. |last4=Burgers |first4=Saskia L. G. E. |last5=Caulfield |first5=John C. |last6=Birkett |first6=Michael A. |last7=Smallegange |first7=Renate C. |last8=van Genderen |first8=Perry J. J. |last9=Bousema |first9=Teun |last10=Sauerwein |first10=Robert W. |last11=Pickett |first11=John A. |last12=Takken |first12=Willem |last13=Logan |first13=James G. |title=Odours of Plasmodium falciparum-infected participants influence mosquito–host interactions |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |pages=9283 |date=august 2017 |doi=10.1038/s41598-017-08978-9|pmid=28839251 |pmc=5570919 |bibcode=2017NatSR...7.9283D }}&lt;/ref&gt; || —
|}
 
===Varijacije===
Među brojnim varijacijama parazitskih strategija su hiperparazitizam,&lt;ref name=Dissanaike1957/&gt; društveni parazitizam,&lt;ref name=Thomas2010/&gt; parazitizam legla,&lt;ref name=Payne1997/&gt; kleptoparazitizam, seksualni&lt;ref name=Pietsch2005/&gt; i adelfoparazitizam.&lt;ref name=Rochat2001/&gt;
 
====Hiperparazitizam====
{{glavni|Hiperparazit}}
 
[[Hiperparazit]]i se hrane drugim parazitom, kao što je primjer protozoa koji žive u parazitima helmintima,&lt;ref name=Dissanaike1957&gt;{{cite journal |last1=Dissanaike |first1=A. S. |title=On Protozoa hyperparasitic in Helminth, with some observations on ''Nosema helminthorum'' Moniez, 1887 |journal=Journal of Helminthology |date=1957 |volume=31 |issue=1–2 |pages=47–64 |pmid=13429025 |doi=10.1017/s0022149x00033290|s2cid=35487084 }}&lt;/ref&gt; ili fakultativni ili obvezni parazitoidi čiji su domaćini ili konvencijski paraziti ili parazitoidi.&lt;ref name=PoulinRandhawa2015/&gt;&lt;ref name=GullanCranston2010/&gt; Nivoi parazitizma iznad sekundarnog također se javljaju, posebno među fakultativnim parazitoidima. U sistemima [[hrastova žuč|hrastove žuči]] može postojati do pet nivoa parazitizma.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Askew |first=R. R. |url=https://www.researchgate.net/publication/238289888 |title=On the Biology of the Inhabitants of Oak Galls of Cynipidae (Hymenoptera) in Britain |journal=Transactions of the Society for British Entomology |date=1961 |volume=14 |pages=237–268}}&lt;/ref&gt;
 
Hiperparaziti mogu kontrolisati populaciju svojih domaćina i koriste se u tu svrhu [[biološka kontrola štetočina|u poljoprivredi]] i donekle u [[medicina|medicini]]. Kontrolni efekti se mogu vidjeti u načinu na koji [[Hipovirus|CHV1 virus]] pomaže u kontroli štete koju izazove  kestenova plemenjača, ''[[Cryphonectria parasitica]]'', nanosi [[američki kesten|američkom kestenu]], i na način na koji [[bakteriofagi]] mogu ograničiti bakterijske [[infekcije]]. Vjerovatno je, iako malo istraženo, da većina patogenih mikroparazita ima hiperparazite koji se mogu pokazati široko korisnim i u poljoprivredi i u medicini.&lt;ref name=&quot;ParrattLaine2016&quot;&gt;{{cite journal | last1=Parratt | first1=Steven R. | last2=Laine | first2=Anna-Liisa | title=The role of hyperparasitism in microbial pathogen ecology and evolution | journal=The ISME Journal | volume=10 | issue=8 | date=januar 2016| doi=10.1038/ismej.2015.247 | pmid=26784356 | pages=1815–1822| pmc=5029149 }}&lt;/ref&gt;
 
====Društveni parazitizam====
{{Također pogledajte|Mravlja mimikrija|Pčela kukavica|Emerijevo pravilo}}
 
Društveni paraziti iskorištavaju međuspecifične interakcije između članova [[eusocijalnost|eusocijalnih]] životinja kao što su [[mravi]], [[termiti]] i [[bumbar]]i. Primjeri uključuju velikog plavog leptira, ''[[Phengaris arion]]'', njegove larve koje koriste [[mravlja mimikrija|mravlju mimikriju]] (mirmekomorfiju) da parazitiraju na određenim mravima,&lt;ref name=&quot;Thomas2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Thomas |first1=J. A. |last2=Schönrogge |first2=K. |author3=Bonelli, S. |author4=Barbero, F. |author5=Balletto, E. | title=Corruption of ant acoustical signals by mimetic social parasites: ''Maculinea'' butterflies achieve elevated status in host societies by mimicking the acoustics of queen ants | journal=Commun Integr Biol | volume=3 | issue=2 | pages=169–171 | year=2010 | pmid=20585513 | pmc=2889977 | doi=10.4161/cib.3.2.10603}}&lt;/ref&gt; ''[[Bombus bohemicus]]'', bumbar koji napada košnice drugih pčela i preuzima reprodukciju dok njihove mlade odgajaju radnici domaćini, i ''[[Melipona scutellaris]]'', eusocijalna pčela čije djevičanske matice pobjegnu radnicima ubojicama i napadnu drugu koloniju bez matice.&lt;ref&gt;{{Cite journal |first1=Annette |last1=Van Oystaeyen |first2=Denise |last2=Araujo Alves |first3=Ricardo |last3=Caliari Oliveira |first4=Daniela |last4=Lima do Nascimento |first5=Fábio |last5=Santos do Nascimento |first6=Johan |last6=Billen |first7=Tom |last7=Wenseleers |title=Sneaky queens in ''Melipona'' bees selectively detect and infiltrate queenless colonies |journal=Animal Behaviour |date=septembar 2013 |volume=86 |issue=3 |pages=603–609 |doi=10.1016/j.anbehav.2013.07.001 |citeseerx=10.1.1.309.6081 |s2cid=12921696 }}&lt;/ref&gt; Ekstremni primjer interspecifičnog društvenog parazitizma nalazimo kod mrava ''[[Tetramorium inquilinum]]'', obaveznog parazita koji živi isključivo na leđima drugih mrava roda ''Tetramorium''.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.antkeepers.com/facts/ant-colony/social-parasites/ | title=Social Parasites in the Ant Colony | publisher=Antkeepers | access-date=4. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; Mehanizam za evoluciju društvenog parazitizma prvi je predložio Carlo Emery 1909.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Emery |first=Carlo |date=1909 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen un myrmekophilen Ameisen |journal=Biologischen Centralblatt |volume=29 |pages=352–362}}&lt;/ref&gt; Sada poznat kao &quot;[[Emeryjevo pravilo]]&quot;, koje navodi da društveni paraziti imaju tendenciju da budu blisko povezani sa svojim domaćinima, često iz istog roda.&lt;ref name=&quot;RD&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nature.com/scitable/knowledge/library/social-parasitism-in-ants-13256421 |title=Social Parasitism in Ants | last=Deslippe |first=Richard | publisher=Nature Education Knowledge | year=2010 |access-date=29. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Emery_1909&quot;&gt;{{cite journal |last=Emery |first=C. |url=https://archive.org/details/ants_11715/page/n1 |title=Über den Ursprung der dulotischen, parasitischen und myrmekophilen Ameisen |journal=Biologisches Centralblatt |date=1909 |volume=29 |pages=352–362}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bourke |first1=Andrew F. G. |last2=Franks |first2=Nigel R. |date=juli 1991 |title=Alternative adaptations, sympatric speciation and the evolution of parasitic, inquiline ants |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=43 |issue=3 |pages=157–178 |doi=10.1111/j.1095-8312.1991.tb00591.x |issn=0024-4066}}&lt;/ref&gt;
 
Intraspecijski društveni parazitizam javlja se kod parazitskog dojenja, gdje pojedini mladi uzimaju mlijeko od nesrodnih ženki. Kod [[kapucini|kapucina s klinastim kapom]], ženke višeg ranga ponekad uzimaju mlijeko od niže rangiranih ženki bez ikakvog uzvraćanja.&lt;ref name=obrien5&gt;{{cite journal | last=O'Brien |first=Timothy G. | title=Parasitic nursing behavior in the wedge-capped capuchin monkey (''Cebus olivaceus'') | journal=American Journal of Primatology | year=1988 | volume=16 | issue=4 | pages=341–344 |doi =10.1002/ajp.1350160406 | pmid=32079372 | s2cid=86176932 }}&lt;/ref&gt;
 
==== Parazitizam legla====
{{glavni|Parazitizam legla}}
 
U [[parazitizam legla|parazitizmu legla]], domaćini se ponašaju kao roditelji dok podižu mlade kao svoje. Paraziti legla uključuju ptice u različitim porodicama kao što su [[govedarica]], ''[[Viduidae]]'', [[kukavica]], i [[crnoglava patka]]. Oni ne grade svoja gnijezda, već ostavljaju svoja jaja u gnijezdima drugih [[vrsta]]. Jaja nekih parazita u leglu [[mimikrija|imitiraju]] ona njihovih domaćina, dok neka jaja govedarica imaju čvrstu ljusku, zbog čega ih je domaćinima teško ubiti probijanjem, oba mehanizma podrazumijevaju selekciju domaćina protiv parazitskih jaja.&lt;ref name=Payne1997&gt;{{cite book |last=Payne |first=R. B. |date=1997 |title=Avian brood parasitism |editor1=Clayton, D. H. |editor2=Moore, J. |work=Host–parasite evolution: General principles and avian models |pages=[https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 338–369] |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198548928 |url=https://archive.org/details/hostparasiteevol1997unse/page/338 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1=Rothstein | first1=S. I. | year=1990 | title=A model system for coevolution: avian brood parasitism | journal=Annual Review of Ecology and Systematics | volume=21 | pages=481–508 | doi=10.1146/annurev.ecolsys.21.1.481}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DeMarsico2013&quot;&gt;{{cite journal | last1=De Marsico | first1=M. C. | last2=Gloag | first2=R. | last3=Ursino | first3=C. A. | last4=Reboreda | first4=J. C. | title=A novel method of rejection of brood parasitic eggs reduces parasitism intensity in a cowbird host | journal=Biology Letters | volume=9 | issue=3 | date=mart 2013 | doi=10.1098/rsbl.2013.0076 | pmid=23485877 | pages=20130076| pmc=3645041 }}&lt;/ref&gt; Odrasla ženka [[evropska kukavica|evropske kukavice]] dalje oponaša predatora, [[kobac|evropskog kopca]], dajući joj vremena da neprimijećeno položi jaja u gnijezdo domaćina.&lt;ref name=Welbergen2011&gt;{{cite journal |last1=Welbergen |first1=J. |last2=Davies |first2=N. B. |year=2011 |title=A parasite in wolf's clothing: hawk mimicry reduces mobbing of cuckoos by hosts |journal=Behavioral Ecology|volume=22 |issue=3 |pages=574–579 |doi=10.1093/beheco/arr008|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
 
====Kleptoparazitizam====
{{glavni|Kleptoparazitizam}}U [[kleptoparazitizak|kleptoparazitizmu]] (od grčkog κλέπτης -''kleptēs'' = &quot;lopov&quot;), paraziti kradu hranu koju je sakupio domaćin. Parazitizam je često na bliskim srodnicima, bilo unutar iste vrste ili između vrsta u istom rodu ili porodici. Naprimjer, mnoge loze [[pčela kukavica]] polaže svoja jaja u ćelije gnijezda drugih [[pčela]] u istoj porodici.&lt;ref name=&quot;SlaterRosenblatt2005&quot;&gt;{{cite book |last1=Slater |first1=Peter J. B. |last2=Rosenblatt |first2=Jay S. |author3=Snowdon, Charles T. |author4=Roper, Timothy J. |author5=Brockmann, H. Jane|author6=Naguib, Marc |title=Advances in the Study of Behavior |url=https://books.google.com/books?id=WQl2s_xwfagC&amp;pg=PA365 |date=30. 1. 2005 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-08-049015-1 |page=365}}&lt;/ref&gt; Kleptoparazitizam je općenito neuobičajen, ali je uočljiv kod ptica; neke kao što su [[skua]]i su specijalizirane za gusarsku hranu drugih morskih ptica, nemilosrdno ih proganjajući dok ne istjeraju svoj ulov.&lt;ref name=&quot;Furness1978&quot;&gt;{{cite journal | last=Furness | first=R. W. | title=Kleptoparasitism by great skuas (''Catharacta skua'' Brünn.) and Arctic skuas (''Stercorarius parasiticus'' L.) at a Shetland seabird colony | url=https://archive.org/details/sim_animal-behaviour_1978-11_26_4/page/1167 | journal=Animal Behaviour | volume=26 | year=1978 | doi=10.1016/0003-3472(78)90107-0 | pages=1167–1177| s2cid=53155057 }}&lt;/ref&gt;

====Seksualni parazitizam====
{{main|Seksualni parazitizam}}
 
Jedinstven pristup se vidi u nekim vrstama [[rina]], kao šbato je ''[[Ceratias holboelli]]'', gdje su mužjaci svedeni na male [[seksualni paraziti|spolne parazite]], potpuno zavisne od vlastitih ženki vrste za preživljavanje, trajno pričvršćene ispod tijela ženke i nesposobne da se brinu za sebe. Ženka hrani mužjaka i štiti ga od , dok mužjak ne vraća ništa osim sperme koja je ženki potrebna za proizvodnju sljedeće [[generacija|generacije]].&lt;ref name=Pietsch2005&gt;{{cite journal |last=Pietsch |first=Theodore W. |title=Dimorphism, parasitism, and sex revisited: modes of reproduction among deep-sea ceratioid anglerfishes (Teleostei: Lophiiformes) |url=https://archive.org/details/ichthyological-research_2005-08-25_52_3/page/207 |journal=Ichthyological Research |date=25. 8. 2005 |volume=52 |issue=3 |pages=207–236 |doi=10.1007/s10228-005-0286-2|s2cid=24768783 }}&lt;/ref&gt;
 
====Adelfoparazitizam====
Adelfoparazitizam, (od [[grčki|ἀδελφός,ἀδελφός]] -''adelphós'' = brat&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Maggenti |first1=Armand R. |last2=Maggenti |first2=Mary Ann |last3=Gardner |first3=Scott Lyell |title=Online Dictionary of Invertebrate Zoology |url=http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180418031907/http://slovarji.info/dictionaries/en_dictionary_of_invertebras.pdf#page=29 |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2018 |publisher=University of Nebraska |page=22 |date=2005}}&lt;/ref&gt;), također poznat kao srodnički (bratskosestrinski) )parazitizam, javlja se tamo gdje je vrsta domaćina blisko povezana sa parazitom, često u istoj porodici ili rodu.[&lt;ref name=Rochat2001&gt;{{cite journal |last1=Rochat |first1=Jacques |last2=Gutierrez |first2=Andrew Paul |title=Weather-mediated regulation of olive scale by two parasitoids |journal=Journal of Animal Ecology |date=maj 2001 |volume=70 |issue=3 |pages=476–490 |doi=10.1046/j.1365-2656.2001.00505.x|s2cid=73607283 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; U parazitoidu [[citrus]]ne crne mušice, ''[[Encarsia perplexa]]'', čije nesparene ženke mogu položiti [[Ploidija|ploidna]] jaja u potpuno razvijene larve svoje vrste, dajući muško potomstvo,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Featured Creatures. ''Encarsia perplexa'' |url=http://entnemdept.ufl.edu/creatures/beneficial/encarsia_perplexa.htm |publisher=University of Florida |access-date=6. 1. 2018}}&lt;/ref&gt; dok morski crv ''[[Bonellia viridis]]'' ima sličnu reproduktivnu strategiju, iako su larve planktonske.&lt;ref name=&quot;BerecSchembri2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Berec |first1=Ludek |last2=Schembri |first2=Patrick J. |last3=Boukal |first3=David S. |url=https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003131349/https://core.ac.uk/download/pdf/46603451.pdf |archive-date=3. 10. 2019 |url-status=live |title=Sex determination in ''Bonellia viridis'' (Echiura: Bonelliidae): population dynamics and evolution |journal=Oikos |volume=108 |issue=3 |year=2005 |pages=473–484 |doi=10.1111/j.0030-1299.2005.13350.x}}&lt;/ref&gt;
 
====Ilustracije====
Ilustrovani su primjeri glavnih varijantnih strategija.
&lt;gallery class=&quot;center&quot; mode=&quot;nolines&quot; widths=&quot;180px&quot;&gt;
slika:Pteromalid hyperparasitoid.jpg| [[Hiperparazitoid]] [[Pteromalidae|pteromalidna]] osa na čahurama svog domaćina, i sama parazitoid [[brakonidna osa]]slika:Maculinea arion Large Blue Upperside SFrance 2009-07-18.jpg|Veliki plavi [[leptir]] je [[mravlja mimikrija|mimika mrava]] i društveni parazit.
slija:Eastern Phoebe-nest-Brown-headed-Cowbird-egg.jpg| U [[parazit legla|parazitizmu legla]], domaćin odgaja mladunčad druge vrste, ovdje je [[pastitiruca|pastiričino]] jsaje  u svojem gnijezdu.
Datoteka:Great Skua (cropped).jpg|[[Veliki pomornik]] je moćan [[kleptoparazit]], koji nemilosrdno proganja druge morske [[ptice]] sve dok ne isprazne svoj ulov hrane.
File:Северная церапия (cropped).jpg| Mužjak [[udica|udičarske ribe]] ''[[Ceratias holboelli]]'' živi kao sićušni [[seksualni parazit]] trajno pričvršćen ispod tijela ženke.
File:Encarsia perplexa.jpg|''[[Encarsia perplexa]]'' (centar), parazitoidna [[citrus crna mušica]] (dolje lijevo), također je adelfoparazit, koji polaže jaja u larve svoje vrste
&lt;/gallery&gt;

==Taksonomski raspon==
Parazitizam ima izuzetno širok taksonomski raspon, uključujući [[životinje]], [[biljke]], [[gljive]], [[protozoe]], [[bakterije]] i [[virus]]e.&lt;ref name=&quot;Rollinson2&quot;&gt;{{cite book |last1=Rollinson |first1=D. |last2=Hay |first2=S. I. |title=Advances in parasitology |url=https://archive.org/details/advancesinparasi0074drol |date=2011 |publisher=Elsevier Science |location=Oxford |isbn=978-0123858979|pages=[https://archive.org/details/advancesinparasi0074drol/page/n29 4]–7}}&lt;/ref&gt;
 
===Životinje===
{{također pogledajte|Lista parazitskih organizama}}
{| class=&quot;wikitable sortable &lt;!--collapsible collapsed--&gt;&quot;
|+ Glavne grupe parazitskih životinja{{sfn|Poulin|2007|page=6}}
! Tip !! Klasa/Red !! Broj&lt;br/&gt;vrsta !! Endo-&lt;br/&gt;paraziti || Ekto-&lt;br/&gt;parsziti !! [[Beskičmenjaci]]&lt;br/&gt;Definitivni domaćin !! [[Kičmenjaci]]&lt;br/&gt;Definitivni domaćin !! Broj&lt;br/&gt;domaćina !! Morski !! Svježa-&lt;br/&gt;voda !! Kopneni&lt;br&gt;Procjena
|-
| [[Cnidaria]] || [[Myxozoa]] || 1,350 || DA || || || DA || Dva ili više || DA || DA ||
|-
| [[Cnidaria]] || [[Polypodium|Polypodiozoa]] || 1 || DA || || || DA || 1 || || DA ||
|-
| [[Pljosnati crvi]] || [[metilji|Trematodes]] || 15-000 || DA || || || DA || Dva ili više ||DA || DA || DA
|-
| [[Pljosnati crvi]] ||[[Monogenea]] || 20.000 || || DA || || DA || 1 || DA || DA ||
|| [[Pljosnati crvi]] ||[[pantljičara|Cestodes]] || 5,000 || DA || || || DA || Dva ili više ||DA || DA || DA
|-
| [[Nematomorpha|Konjskodlaki crvi]] || &lt;!--Class--&gt; || 350 || DA || || DA || || Jedan ili više || || DA || DA
|-
| [[Nematodes]] || &lt;!--Class--&gt; || 10,500 || DA || || DA || DA || Jedan ili više ||DA || DA || DA
|-
| [[Acanthocephala]] || &lt;!--Class--&gt; || 1,200 || DA || || || DA || Dva ili više ||DA || DA || DA
|-
| [[Annelida]] || [[Hirudinea|Pijavice]] || 400 || || DA || || DA || 1 || DA || DA ||
|-
| [[Mollusca]] || [[Bivalvia]] || 600 || || DA || || DA || 1 || || DA ||
|-
| [[Mollusca]] || [[Gastropoda]] || 5.000 || || DA || || DA || 1 || DA || ||
|-
| [[Arthropoda]] || [[Ixodida|Krpelji]] || 800 || || DA || || DA || Jedan ili više || || || DA
|-
| [[Arthropoda]] || [[Acari|Grinje]] || 30.000 || DA || DA || DA || DA || 1 ||DA || DA || DA
|-
| [[Arthropoda]] || [[Copepoda]] || 4,000 || || DA || DA || DA || 1 || DA || DA ||
|-
| [[Arthropoda]] || [[Phthiraptera|Vaške]] || 4.000 || || DA || || DA || 1 || || || DA
|-
| [[Arthropoda]] || [[Siphonaptera|Buhe]] || 2.500 || || DA || || DA || 1 || || || DA
|-
| [[Arthropoda]] || [[Diptera|Prave muhe]] || 2.300 || || DA || || DA || 1 || || || DA
|-
| [[Arthropoda]] || [[Strepsiptera|Insekti uvrnutih krila]]|| 600 || DA || || DA || || 1 || || || DA
|-
| [[Arthropoda]] || [[Hymenoptera|Parazitoidne ose]] || 650.000&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Sekar |first1=Sandhya |title=Parasitoid wasps may be the most diverse animal group |url=https://www.bbc.co.uk/earth/story/20150522-the-wasps-that-rule-the-world |publisher=BBC |access-date=14. 2. 2018 |date=22. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; || DA || DA || DA || || 1 || || || DA
|}
 
Parazitizam je široko rasprostranjen u [[Animalia|životinjskom carstvu]],&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Morand |first1=Serge |last2=Krasnov |first2=Boris R. |last3=Littlewood |first3=D. Timothy J. |title=Parasite Diversity and Diversification |url=https://books.google.com/books?id=o2t2BgAAQBAJ&amp;pg=PA44 |year=2015 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-03765-6 |page=44}}&lt;/ref&gt; i evoluirao je nezavisno od slobodnoživućih oblika stotinama puta.&lt;ref name=PoulinRandhawa2015/&gt; Mnogi tipovi [[helminta]] uključujući [[trematoda|metilje]] i [[Cestoidea|cestode]] imaju kompletan životni ciklus koji uključuje dva ili više domaćina. Daleko najveća grupa su parazitoidne ose u [[Hymenoptera]].&lt;ref name=PoulinRandhawa2015/&gt; [[koljeno (biologija)|koljena]] i [[klasa (biologija)|klase]] sa najvećim brojem parazitskih vrsta su navedene u sto. Brojevi su konzervativne minimalne procjene. Kolone za endo- i ektoparazitizam odnose se na konačnog domaćina, kao što je dokumentirano u kolonama [[kičmenjaci]] i [[beskičmenjaci]].{{sfn|Poulin|2007|page=6}}

===Biljke===
{{glavni|Parazitska biljka}}
 
[[Datoteka:Cuscuta parasite plant.JPG|thumb|left|''[[Cuscuta]]'' (vilina kosa), stabljika [[holoparazit]], na stablu [[bagrem]]a]]
 
[[Hemiparazit]] ili ''djelimični parazit'' kao što je [[imela]] neke od svojih hranljivih materija dobija iz druge žive biljke, dok [[obavezni parazit|holoparazit]] kao što je [[vilina kosica]] dobija sve njegove hranljive materije iz druge biljke.&lt;ref name=&quot;Rastogi&quot;&gt;{{cite book  |last1=Rastogi |first1=V. B. |title=Modern Biology |url=https://books.google.com/books?id=D-85x6Jhji0C&amp;q=partial+parasite&amp;pg=SA1-PA115 |publisher=Pitambar Publishing |date=1997 |isbn=978-8-1209-0496-5 |page=115}}&lt;/ref&gt; [[Parazitske biljke]] čine oko jedan posto [[skrivenosjemenjače|kriptosjemenjača]] i nalaze se u gotovo svakom [[biom]]o na svijetu.&lt;ref name=&quot;Kokla Melnyk 2010&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Kokla |first1=Anna |last2=Melnyk |first2=Charles W. |date=1. 10. 2018 |title=Developing a thief: Haustoria formation in parasitic plants |journal=Developmental Biology |language=en |volume=442 |issue=1 |pages=53–59 |doi=10.1016/j.ydbio.2018.06.013 |pmid=29935146 |s2cid=49394142 |issn=0012-1606|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Heide-Jørgensen, H. 2008&quot;&gt;{{cite book |last=Heide-Jørgensen |first=Henning S. |year=2008 |title=Parasitic flowering plants |publisher=Brill |isbn=978-9004167506}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Nickrent2002&gt;{{cite web |last1=Nickrent |first1=Daniel L. |title=Parasitic Plants of the World |url=http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |date=2002 |access-date=10. 4. 2018 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306062557/http://nickrentlab.siu.edu/NickrentPDFs/Chapter2.pdf |archive-date=6. 3. 2016}} which appeared in Spanish as Chapter 2, pp. 7–27 in: J. A. López-Sáez, P. Catalán and L. Sáez [eds.], ''Parasitic Plants of the Iberian Peninsula and Balearic Islands''.&lt;/ref&gt; Sve ove biljke imaju modificirane korijene, [[haustorija|haustorije]], koje prodiru u biljke domaćine, povezujući ih sa provodljivim sistemom - bilo [[ksilem]]om, [[floem]]om, ili oboje. To im daje mogućnost da izvlače vodu i hranjive tvari iz domaćina. Parazitska biljka se klasifikuje u zavisnosti od toga gde se zakači za domaćina, bilo stabljiku ili korijen, i količinu hranljivih materija koja joj je potrebna. Budući da holoparaziti nemaju [[hlorofil]] i stoga ne mogu sami sebi napraviti hranu [[fotosinteza|fotosintezom]], oni su uvijek obavezni paraziti, koji svu hranu dobijaju od svojih domaćina.&lt;ref name=&quot;Heide-Jørgensen, H. 2008&quot;/&gt; Neke parazitske biljke mogu locirati svoje biljke [[domaćin (biologija)|domaćina]] otkrivanjem [[hemijske supstance|hemikalije]] u zraku ili tlu koju ispuštaju domaćini [[pupoljak|vrhovima]] ili [[korijen]]ima, respektivno. Poznato je oko 4500 [[vrsta]] parazitskih biljaka u otprilike 20 [[Porodica (biologija)|porodica]] [[cvjetnica]].&lt;ref name=&quot;Heide-Jørgensen, H. 2008&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NickrentMusselman2004&quot;&gt;{{cite journal |last1=Nickrent |first1=D. L. |last2=Musselman |first2=L. J. |title=Introduction to Parasitic Flowering Plants |journal=The Plant Health Instructor |year=2004 |doi=10.1094/PHI-I-2004-0330-01}}&lt;/ref&gt;
 
Vrste unutar porodice ''[[Orobanchaceae]]'' su među ekonomski najdestruktivnijim od svih biljaka. Procjenjuje se da vrsteroda   ''[[Striga]]'' (vješitičji [[korov]]i[i]) koštaju milijarde dolara godišnje u gubitku prinosa, zarazivši preko 50&amp;nbsp;miliona hektara obrađenog zemljišta samo u [[Sahel|podsaharskoj Africi]]. ''Striga'' inficira i trave i žitarice, uključujući [[Zea mays|kukuruz]], [[Oryza sativa|rižu]] i [[sirak]], nesumnjivo neke od najvažnijih prehrambenih kultura. ''[[Orobanche]]'' takođe ugrožava širok spektar drugih važnih usjeva, uključujući [[grašak]], [[Cicer arietinum|slanutak]], [[Solanum lycopersicum|paradajz]], [[mrkva|mrkvu]] i sorte [[kupus]]. Gubitak prinosa od ''Orobanche'' može biti ukupan; uprkos opsežnim istraživanjima, nijedna metod kontrole nije bio u potpunosti uspješan.&lt;ref name=&quot;WestwoodYoder2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Westwood |first1=James H. |last2=Yoder |first2=John I. |last3=Timko |first3=Michael P. |last4=dePamphilis |first4=Claude W. |title=The evolution of parasitism in plants |journal=Trends in Plant Science |volume=15 |issue=4 |year=2010 |pages=227–235 |doi=10.1016/j.tplants.2010.01.004|pmid=20153240 }}&lt;/ref&gt;
 
Mnoge [[biljke]] i [[gljive]] razmjenjuju ugljik i hranjive tvari u uzajamnim [[mikoriza|mikoriznim]] odnosima. Oko 400 vrsta [[mikoheterotrof]]nih biljaka, uglavnom u tropima, međutim efikasno [[varanje (biologija)|vara]] uzimajući ugljik iz gljive umjesto da ga mijenjaju za minerale. Imaju znatno smanjeno korijenje, jer ne moraju upijati vodu iz tla; njihove stabljike su vitke sa nekoliko [[vaskularni snop|vaskularnih snopova]], a listovi su im reducirani na male ljuske, jer ne [[fotosinteza|fotosintezuju]]. Njihovo sjeme je vrlo malo i brojno, pa se čini da se oslanjaju na to da su zaražene odgovarajućom gljivicom ubrzo nakon klijanja.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Leake |first=J. R. |date=1994 |title=The biology of myco-heterotrophic ('saprophytic') plants |url=https://archive.org/details/sim_new-phytologist_1994-06_127_2/page/171 |journal=New Phytologist |volume=127 |issue=2 |pages=171–216 |doi=10.1111/j.1469-8137.1994.tb04272.x|pmid=33874520 |s2cid=85142620 }}&lt;/ref&gt;
 
[[slika:Armillaria mellea, Honey Fungus, UK 1.jpg|thumb|Medonosna gljiva, ''[[Armillaria mellea]]'', je parazit drveća i [[saprofit]] koji se hrani drvećem koje je ubio.]]

===Gljive===
{{Također pogledajte|Patogene gljive|Patologija biljaka}}
 
Parazitske [[gljive]] neke ili sve svoje nutritivne potrebe izvode iz biljaka, drugih gljiva ili životinja.
 
Biljne patogene gljive dijele se u tri kategorije, ovisno o načinu ishrane: biotrofi, [[hemibiotrofi]] i nekrotrofi. Biotrofne gljive dobijaju hranljive materije iz živih biljnih ćelija, a tokom infekcije koloniziraju svog biljnog domaćina na način da ga održavaju u životu maksimalno dugo.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Fei |first1=Wang |last2=Liu |first2=Ye |date=11. 8. 2022 |title=Biotrophic Fungal Pathogens: a Critical Overview |url=http://dx.doi.org/10.1007/s12010-022-04087-0 |journal=Applied Biochemistry and Biotechnology |volume=195 |issue=1 |pages=1–16 |doi=10.1007/s12010-022-04087-0 |pmid=35951248 |s2cid=251474576 |issn=0273-2289}}&lt;/ref&gt; Jedan dobro poznati primjer biotrofnog patogena je [[Kukuruzna snijet|''Ustilago maydis'']], uzročnik bolesti kukuruzne snijeti. Nekrotrofni patogeni, s druge strane, ubijaju ćelije domaćina i hrane se [[saprofit]]ski zajedno, primjer su gljive medarice koje kolonizuju korijen u rodu ''[[Armillaria]].''&lt;ref name=&quot;RHS&quot;&gt;{{cite web |title=What is honey fungus? |url=https://www.rhs.org.uk/advice/profile?PID=180 |publisher=Royal Horticultural Society |access-date=12. 10. 2017}}&lt;/ref&gt; Hemibiotrofni patogeni počinju kolonizirati svoje domaćine kao biotrofi, a zatim ubijaju ćelije domaćina i hrane se kao nekrotrofi, fenomen koji se naziva [[prekidanje biotrofije i nekrotrofije]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Chowdhury |first1=Supriyo |last2=Basu |first2=Arpita |last3=Kundu |first3=Surekha |date=8. 12. 2017 |title=Biotrophy-necrotrophy switch in pathogen evoke differential response in resistant and susceptible sesame involving multiple signaling pathways at different phases |url=http://dx.doi.org/10.1038/s41598-017-17248-7 |journal=Scientific Reports |volume=7 |issue=1 |page=17251 |doi=10.1038/s41598-017-17248-7 |pmid=29222513 |pmc=5722813 |bibcode=2017NatSR...717251C |issn=2045-2322}}&lt;/ref&gt;
 
Patogene gljive su poznati uzročnici bolesti na životinjama, ali i na ljudima. Procjenjuje se da gljivične infekcije ([[mikoza]]) ubiju 1,6&amp;nbsp;miliona ljudi svake godine.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Stop neglecting fungi |journal=Nature Microbiology |date=25. 7. 2017 |volume=2 |issue=8 |pages=17120 |doi=10.1038/nmicrobiol.2017.120 |pmid=28741610 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Jedan primjer snažnog gljivičnog životinjskog patogena su [[Microsporidia]] - obavezne unutsrćelijske parazitske gljive koje u velikoj mjeri pogađaju insekte, ali mogu utjecati i na kičmenjake uključujući ljude, uzrokujući crijevnu infekciju [[mikrosporidioza|mikrosporidiozu]].&lt;ref name=&quot;Didier&quot;&gt;{{cite journal |last1=Didier |first1=E. S. |last2=Stovall |first2=M. E. |last3=Green |first3=L. C. |last4=Brindley |first4=P. J. |last5=Sestak |first5=K. |last6=Didier |first6=P. J. |url=https://www.researchgate.net/publication/8159085 |title=Epidemiology of microsporidiosis: sources and modes of transmission |journal=Veterinary Parasitology |date=9. 12. 2004 |volume=126 |issue=1–2 |pages=145–166 |doi=10.1016/j.vetpar.2004.09.006 |pmid=15567583}}&lt;/ref&gt;
 
[[slika:Borrelia burgdorferi-cropped.jpg|thumb|upright|''[[Borrelia burgdorferi]]'', bakterija koja izaziva [[Lajmska bolest|Lajmsku bolest]], prenosi se krpeljima ''[[Ixodes]]''.]]

===Protozoa===
{{također pogledajte|Ljudski parazit#Protozoa}}
 
Protozoe kao što su ''[[Plasmodium]]'', ''[[Trypanosoma]]'' i ''[[Entamoeba]]''&lt;ref name=Esch2013&gt;{{cite journal |last1=Esch |first1=K. J. |last2=Petersen |first2=C. A. |title=Transmission and epidemiology of zoonotic protozoal diseases of companion animals |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=26 |issue=1 |pages=58–85 |date=januar 2013 |pmid=23297259 |pmc=3553666 |doi=10.1128/CMR.00067-12}}&lt;/ref&gt; su endoparaziti. Oni uzrokuju ozbiljne bolesti kod kralježnjaka uključujući ljude—u ovim primjerima, malariju, bolest spavanja i [[amebijaza|amebsku dizenteriju]]—i imaju složene životne cikluse.&lt;ref name=&quot;PollittMacGregor2011&quot;/&gt;

===Bakterije===
{{glavni|Patogene bakterije}}
Mnoge [[bakterije]] su parazitske, iako se općenito smatra da [[Patogene bakterije|patogeni]] uzrokuju bolest.&lt;ref name=McFall-Ngai2007&gt;{{Cite journal |last=McFall-Ngai |first=Margaret |date=januar 2007 |title=Adaptive Immunity: Care for the community |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2007-01-11_445_7124/page/152 |journal=Nature |volume=445 |issue=7124 |pages=153 |doi=10.1038/445153a|pmid=17215830 |bibcode=2007Natur.445..153M |s2cid=9273396 }}&lt;/ref&gt; Parazitske bakterije su izuzetno raznolike i inficiraju svoje domaćine na različite načine. Da damo nekoliko primjera, ''[[Bacillus anthracis]]'', uzročnik [[antraks]]a, širi se kontaktom sa zaraženim [[domaće životinje|domaćim životinjama]]; njegove [[spore]], koje mogu preživjeti godinama izvan tijela, mogu ući u domaćina putem abrazije ili se mogu udahnuti. ''[[Borrelia]]'', uzročnik [[lajmsks bolest|lajmske bolesti]] i [[groznica|relapsirajuće groznice]], prenosi se vektorima, krpeljima iz roda ''[[Ixodes]]'', sa rezervoarima bolesti u životinjama kao što su [[jelen]]i. ''[[Campylobacter jejuni]]'', uzročnik [[gastroenteritis]]a, prenosi se fekalno-oralnim putem od životinja, ili jedenjem nedovoljno kuhane [[živina|živine]], ili kontaminiranom vodom. ''[[Haemophilus influenzae]]'', uzročnik [[meningitis|bakterijskog meningitisa]] i [[infekcija]] respiratornog trakta kao što su [[influenca]] i [[bronhitis]], prenosi se kapljičnim kontaktom. ''[[Treponema pallidum]]'', uzročnik [[sifilis]]a, [[seksualno prenosiva bolest|prenosi se]] [[seksualnom aktivnošću]].&lt;ref name=Lippincott&gt;{{cite book |last1=Fisher |first1=Bruce |last2=Harvey |first2=Richard P. |last3=Champe |first3=Pamela C. |title=Lippincott's Illustrated Reviews: Microbiology (Lippincott's Illustrated Reviews Series) |url=https://archive.org/details/microbiology0000harv |publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2007|pages=[https://archive.org/details/microbiology0000harv/page/332 332]–353 |isbn=978-0-7817-8215-9 }}&lt;/ref&gt;
 
[[slika:Tevenphage.svg|thumb|[[Enterobacterijski fag T4]] je [[bakteriofag]]ni virus. Inficira svog domaćina, ''[[Escherichia coli]]'', ubrizgavanjem DNK kroz svoj rep, koji se pričvršćuje za površinu bakterije.]]

===Virusi===
{{glavni|Virus|Bakteriofag}}
 
[[Virus]]i su obavezni ujnutarćelijskini paraziti, koje karakteriše izuzetno ograničena biološka funkcija, do te mjere da, iako su evidentno u stanju da inficiraju sve druge organizme od bakterija i [[arheja]] do životinja, biljaka i gljiva, nejasno da li se oni sami mogu opisati kao živi. Oni mogu biti [[Orthornavirae|RNK]] ili [[DNK virus]] koji se sastoje od jednog ili dvostrukog lanca [[genetički materijal|genetičkog materijala]] ([[RNK]]-ski ili [[DNK]]), prekrivenih u [[protein]]skom omptaču i ponekad [[lipid]]nom omotaču. Stoga im nedostaje sva uobičajena mašinerija [[ćelija (biologija)|ćelije]] kao što su [[enzimi]], koji se u potpunosti oslanjaju na sposobnost ćelije domaćina da [[replikacija DNK|replicira DNK]] i sintetizuje proteine. Većina virusa su [[bakteriofag]]i, koji inficiraju bakterije.&lt;ref name=Koonin2006&gt;{{cite journal |last1=Koonin |first1=E. V. |last2=Senkevich |first2=T. G. |author3=Dolja, V. V. |title=The ancient Virus World and evolution of cells |journal=Biology Direct |volume=1 |page=29 |year=2006 |pmid=16984643 |pmc=1594570 |doi=10.1186/1745-6150-1-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Breitbart M, Rohwer F 2005 278–84&quot;&gt;{{cite journal|author1=Breitbart, M. |author2=Rohwer, F. |title=Here a virus, there a virus, everywhere the same virus? |url=https://archive.org/details/sim_trends-in-microbiology_2005-06_13_6/page/n39 |journal=Trends in Microbiology |volume=13 |issue=6 |pages=278–284 |year=2005 |pmid=15936660 |doi=10.1016/j.tim.2005.04.003}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lawrence&quot;&gt;{{cite journal|author1=Lawrence, C. M. |author2=Menon, S. |author3=Eilers, B. J. |display-authors=etal |title=Structural and functional studies of archaeal viruses |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=284 |issue=19 |pages=12599–603 |year=2009 |pmid=19158076 |doi=10.1074/jbc.R800078200 |pmc=2675988|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Edwards |first1=R. A. |last2=Rohwer |first2=F. |url=https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20191003133000/https://www.cbcb.umd.edu/confcour/CMSC828G-materials/Edwards-Rohwer-2005-NatureReviewsMicro.pdf |archive-date=3. 10. 2019 |url-status=live |title=Viral metagenomics |journal=Nature Reviews Microbiology |volume=3 |issue=6 |pages=504–510 |year=2005 |pmid=15886693 |doi=10.1038/nrmicro1163|s2cid=8059643 }}&lt;/ref&gt;

==Evolucijska ekologija==
[[Datoteka:Tyrannosaurus with infection.jpg|thumb| Restauracija ''[[Tiranosaurus]]'' s rupama koje su moguće uzrokovane parazitom sličnim ''[[Trichomonas]]u'']]
{{Također pogledajte|Evolucijska ekologija}}
 
Parazitizam je glavni aspekt evolucijske ekologije; naprimjer, gotovo sve životinje koje žive slobodno su domaćini barem jednoj vrsti parazita. Kičmenjaci, najbolje proučavana grupa, domaćini su između 75.000 i 300.000 vrsta [[pljosnati crvi|helminta]] i nebrojenog broja parazitskih [[mikroorganizam]]a. U prosjeku, jedna vrsta sisara ima četiri vrste nematoda, dvije trematode i dvije cestode.&lt;ref name=&quot;Dobson2008&quot;&gt;{{cite journal | last1=Dobson | first1=A. | last2=Lafferty | first2=K. D. | last3=Kuris | first3=A. M. | last4=Hechinger | first4=R. F. | last5=Jetz | first5=W. | title=Homage to Linnaeus: How many parasites? How many hosts? | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences | volume=105 | issue=Supplement 1 | date=2008 | doi=10.1073/pnas.0803232105 | pmid=18695218 | pages=11482–11489| pmc=2556407 | bibcode=2008PNAS..10511482D | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ljudi imaju 342 vrste parazita helmintskih i 70 vrsta protozojskih parazita. Oko tri četvrtine linkova u [[mreža ishrane|mreži hrane]] uključuje parazita, važnog u regulaciji broja domaćina. Možda je 40 posto opisanih vrsta parazitsko.&lt;ref name=&quot;Dobson2008&quot;/&gt;
 
===Fosilni zapis===
Parazitizam je teško dokazati iz [[fosil|fosilnog zapisa]], ali rupe u [[mandibula]]ma nekoliko primjeraka oblika ''[[Tyrannosaurus]]'' mogu biti uzrokovane ''[[Trichomonas]]''im kao parazitima.&lt;ref&gt;{{cite journal | volume=4 | issue=9 | pages=e7288 | last=Wolff | first=Ewan D. S. | author2=Salisbury, Steven W. | author3=Horner, John R. | author4=Varrichio, David J. | title=Common Avian Infection Plagued the Tyrant Dinosaurs | journal=PLOS ONE | year=2009 | pmid=19789646 | pmc=2748709 | doi=10.1371/journal.pone.0007288| bibcode=2009PLoSO...4.7288W | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
 
===Koevolucija===
{{glavni|Koevolucija domaćin-parazit}}
 
Kako se domaćini i paraziti razvijaju zajedno, njihovi se odnosi često mijenjaju. Kada je parazit u isključivoj vezi sa domaćinom, selekcija dovodi do toga da odnos postane benigniji, čak i uzajamni, jer se parazit može duže razmnožavati ako njegov domaćin duže živi.&lt;ref name=Rook2007/&gt; Ali tamo gdje se paraziti takmiče, selekcija favorizira parazita koji se najbrže razmnožava, što dovodi do povećane virulencije. Stoga postoje različite mogućnosti u [[koevolucija domaćin -parazit|koevoluciji domaćin–parazit]].&lt;ref name=MasseyBuckling2004/&gt;
 
[[Evolucijska epidemiologija]] analizira kako se paraziti šire i evoluiraju, dok [[Darvinistička medicina]] primenjuje slično evoluciono razmišljanje na neparazitske bolesti kao što su [[kancer]] i [[Autoimunaka bolest|autoimunska stanja]].&lt;ref name=&quot;Ewald1994&quot;&gt;{{cite book |last=Ewald |first=Paul W. |title=Evolution of Infectious Disease |url=https://archive.org/details/evolutionofinfec0000ewal|url-access=registration |year=1994 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-534519-3 |page=8}}&lt;/ref&gt;
 
====Koevolucija koja favorizuje mutualizam====
[[Datoteka:Wolbachia.png|thumb|levo|''[[Wolbachia]]'' bakterija unutar ćelije insekta]]
 
Dugotrajna koevolucija ponekad dovodi do relativno stabilne veze koja teži [[komensalizam|komensalizmu]] ili [[Mutualizam|mutualizmu]], jer je, uz sve ostale jednake, u evolucijskom interesu parazita da njegov domaćin napreduje . Parazit može evoluirati da postane manje štetan za svog domaćina ili domaćin može evoluirati da se nosi sa neizbježnim prisustvom parazita - do te mjere da odsustvo parazita uzrokuje štetu domaćinu. Naprimjer, iako su životinje koje parazitiraju [[helminti|crvi]] često očigledno povrijeđene, takve infekcije također mogu smanjiti učestalost i efekte [[Autoimunost|autoimunskih]] poremećaja kod životinja domaćina, uključujući ljude.&lt;ref name=Rook2007&gt;{{cite journal | last=Rook |first=G. A. |url=https://www.academia.edu/580118 | title=The hygiene hypothesis and the increasing prevalence of chronic inflammatory disorders | journal=Transactions of the Royal Society of Tropical Medicine and Hygiene | year=2007 | volume=101 | issue=11 | pages=1072–1074 | pmid=17619029 | doi=10.1016/j.trstmh.2007.05.014}}&lt;/ref&gt; U ekstremnijem primjeru, neki crvi [[nematoda]] se ne mogu razmnožavati, pa čak ni preživjeti, bez infekcije bakterijom ''[[Wolbachia]]''.&lt;ref&gt;{{Cite journal | last=Werren | first=John H. | date=februar 2003 | title=Invasion of the Gender Benders: by manipulating sex and reproduction in their hosts, many parasites improve their own odds of survival and may shape the evolution of sex itself | journal=Natural History| volume=112 | issue=1 | page=58 | oclc=1759475 | url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_1_112/ai_97174198 | access-date=15. 11. 2008 | url-status=dead | archive-url=https://archive.today/20120708190307/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_1_112/ai_97174198/ | archive-date=8. 7. 2012 }}&lt;/ref&gt;
 
[[Lynn Margulis]] i drugi tvrdili su, nakon [[Peter Kropotkin|Petera Kopotnika]] iz 1902. ''[[Uzajamna pomoć: faktor evolucije]]'', da [[prirodna selekcija]] vodi odnose sa parazitizma do mutualizma kada su resursi ograničeni . Ovaj proces je možda bio uključen u [[simbiogeneza|simbiogenezu]] koja je formirala [[eukarioti|eukariote]] iz unutarćelijskog odnosa između [[arheja]] i bakterija, iako slijed događaja ostaje uglavnom nedefiniran.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Margulis |first1=Lynn|last2=Sagan |first2=Dorion|author3=Eldredge, Niles|year=1995 |url=https://books.google.com/books?id=4IIpAQAAMAAJ |title=What Is Life? |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-0684810874}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Sarkar |first1=Sahotra |last2=Plutynski |first2=Anya |title=A Companion to the Philosophy of Biology |url=https://books.google.com/books?id=iN7UYNjbxsYC&amp;pg=PA358 |year=2008 |publisher=John Wiley &amp; Sons |isbn=978-0-470-69584-5 |page=358}}&lt;/ref&gt;

====Konkurencijsko favorizovanje virulencije====
Može se očekivati da će konkurencija između parazita favorizirati brže razmnožavanje i stoga više [[Virulentnost|virulentnih]] parazita, [[prirodna selekcija|prirodnom selekcijom]].&lt;ref name=MasseyBuckling2004&gt;{{cite journal |last1=Massey |first1=R. C. |last2=Buckling |first2=A. |last3=ffrench-Constant |first3=R. |title=Interference competition and parasite virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=271 |issue=1541 |year=2004 |pages=785–788 |doi=10.1098/rspb.2004.2676 |pmc=1691666 |pmid=15255095}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Rigaud2010&gt;{{cite journal |last1=Rigaud |first1=T. |last2=Perrot-Minnot |first2=M.-J. |last3=Brown |first3=M. J. F. |title=Parasite and host assemblages: embracing the reality will improve our knowledge of parasite transmission and virulence |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=277 |issue=1701 |year=2010 |pages=3693–3702 |doi=10.1098/rspb.2010.1163|pmid=20667874 |pmc=2992712 }}&lt;/ref&gt;
 
[[slika:Pink Flamingos with Duck - Camargue, France - April 2007 (cropped).jpg|thumb|Biolozi su dugo sumnjali na [[specijacija|kospeciaciju]] [[flaminga]] i [[patke]] sa njihovim parazitskim [[uši|vašima]], koje su bile slične u dvije porodice. Kospeciacija se ipak dogodila, ali je dovela do flamingosa i [[grica]], sa kasnijim [[prebacivanjem domaćina]] flamingovih vaški na patke.]]
 
Među konkurentnim parazitskim bakterijama koje ubijaju insekte iz rodova ''[[Photorhabdus]]'' i ''[[Xenorhabdus]]'', [[virulencija]] je ovisila o relativnoj moći antimikrobnih [[toksin]]a ([[bakteriocin]]a) proizvedenih od dva uključena soja. Kada je samo jedna bakterija mogla ubiti drugu, drugi soj je bio isključen od strane konkurencije. Ali kada su [[gusjenica|gusjenice]] bile inficirane bakterijama od kojih su obje imale toksine koji su mogli ubiti drugi soj, nijedna vrsta nije isključena, a njihova virulentnost je bila manja nego kada je insekt zaražen jednim sojem.&lt;ref name=MasseyBuckling2004 /&gt;

====Kospecijacija====
Parazit ponekad prolazi kroz [[kospecijacija|kospeciaciju]] sa svojim domaćinom, što dovodi do obrasca opisanog u [[Fahrenholzovo pravilo|Fahrenholzovom pravilu]], da se [[filogeneza]] domaćina i parazita zrcali jedna drugoj.&lt;ref name=Page&gt;{{cite book | last=Page | first=Roderic D. M. | publisher=John Wiley | date=27. 1. 2006 | isbn=978-0-470-01617-6 | doi=10.1038/npg.els.0004124| title=Encyclopedia of Life Sciences | chapter=Cospeciation }}&lt;/ref&gt;
 
Primjer je između [[simia|simijskog pienastog [[virus]]a (SFV) i njegovih [[primat]]skih domaćina. Utvrđeno je da su filogenije SFV polimeraze i mitohondrijske [[podjedinica citohrom c oksidaze II]] afričkih i azijskih primata blisko podudarne u redoslijedu grananja i vremenima divergencije, što implicira da su pjenasti virusi majmuna kospecijacirarali s primatima [[majmmuni Starog svijeta|Starog svijeta]] najmanje 30&amp;nbsp;miliona godina.&lt;ref name=&quot;SwitzerSalemi2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Switzer |first1=William M. |last2=Salemi |first2=Marco |last3=Shanmugam |first3=Vedapuri |last4=Gao |first4=Feng |last5=Cong |first5=Mian-er |last6=Kuiken |first6=Carla |last7=Bhullar |first7=Vinod |last8=Beer |first8=Brigitte E. |last9=Vallet |first9=Dominique |last10=Gautier-Hion |first10=Annie |last11=Tooze |first11=Zena |last12=Villinger |first12=Francois |last13=Holmes |first13=Edward C. |last14=Heneine |first14=Walid |title=Ancient co-speciation of simian foamy viruses and primates |journal=[[Nature]] |volume=434 |issue=7031 |year=2005 |pages=376–380 |doi=10.1038/nature03341|pmid=15772660 |bibcode=2005Natur.434..376S |s2cid=4326578 |url=https://zenodo.org/record/1233279 }}&lt;/ref&gt;
 
Pretpostavka zajedničke evolucijske istorije između parazita i domaćina može pomoći da se razjasni kako su taksoni domaćina povezani. Naprimjer, bilo je spora oko toga da li su [[Phoenicopteriformes|flamingosi]] bliže srodnici [[Ciconiiformes|rodama]] ili [[Anseriformes|patkama]]. Činjenica da flamingosi dijele parazite s patkama i guskama u početku je uzeta kao dokaz da su ove grupe bile bliže međusobno povezane nego s rodama. Međutim, evolucijski događaji kao što je umnožavanje ili izumiranje vrsta parazita (bez sličnih događaja u filogeniji domaćina) često narušavaju sličnosti između filogenije domaćina i parazita. U slučaju flaminga, oni imaju slične uši kao i [[grb]]i. Flamingosi i gnjurci imaju zajedničkog pretka, što implicira kospeciaciju ptica i vaški u ovim grupama. Flamingo uši su zatim [[domaćin promijenio|domaćine promijenio]] na patke, stvarajući situaciju koja je zbunila biologe.&lt;ref name=JohnsonKennedy2006&gt;{{cite journal| last1=Johnson| first1=K. P.| last2=Kennedy| first2=M.| last3=McCracken| first3=K. G| title=Reinterpreting the origins of flamingo lice: cospeciation or host-switching?| journal=Biology Letters| volume=2| issue=2| year=2006| pages=275–278| doi=10.1098/rsbl.2005.0427| pmc=1618896| pmid=17148381}}&lt;/ref&gt;
 
[[slika:Toxoplasma gondii (2).jpg|thumb|Protozoa ''[[Toxoplasma gondii]]'' olakšava njen prijenos [[paraziti koji mijenjaju ponašanje|idukujući promjene ponašanja]] kod pacova kroz infekciju neurona u njihovom [[CNS|centralnom nervnom sistemu]].]]
 
Paraziti inficiraju [[simpatrija|simpatrijske]] domaćine (one unutar njihovog geografskog područja) efikasnije, kao što je pokazano sa [[Digenea|digenejskim trematodama]] zarazom jezerskih puževa.&lt;ref name=&quot;Lively00&quot;/&gt; Ovo je u u skladu sa [[hipoteza Crvene kraljice
|hipotezom Crvene kraljice]], koja kaže da interakcije između vrsta dovode do stalne prirodne selekcije za koadaptaciju. Paraziti prate fenotipove lokalno uobičajenih domaćina, tako da su paraziti manje infektivni za [[alopatrijska speciacija|alopatrične]] domaćine, one iz različitih geografskih regija.&lt;ref name=&quot;Lively00&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lively |first1=C. M. |last2=Dybdahl |first2=M. F. |url=https://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160607131917/http://public.wsu.edu/~dybdahl/nature00.pdf |archive-date=7. 6. 2016 |url-status=live | title=Parasite adaptation to locally common host genotypes | journal=Nature | volume=405 | issue=6787 | pages=679–81 | year=2000 | pmid=10864323 | doi=10.1038/35015069 |bibcode=2000Natur.405..679L |s2cid=4387547 }}&lt;/ref&gt;

===Modificiranje ponašanja domačina===
{{također pogledajte|Paraziti koji mijenjaju ponašanje}}
 
Neki paraziti [[paraziti koji mijenjaju ponašanje|modificiraju ponašanje domaćina]] kako bi povećali svoj prijenos između domaćina, često u odnosu na predatora i plijen ([[parazit pojačan trofijski prijenos]]). Naprimjer, u [[kalifornijska obalna slana močvara|kalifornijskoj obalnoj slanoj močvari]], metilj ''[[Euhaplorchis californiensis]]'' smanjuje sposobnost svog [[tiba|ribljeg]] domaćina da izbjegne gpredatore.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Lafferty |first1=K. D. |last2=Morris |first2=A. K. | year=1996 |url=http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190303123301/http://parasitology.msi.ucsb.edu/sites/parasitology.msi.ucsb.edu/files/docs/publications/Altered%20Behavior.pdf |archive-date=3. 3. 2019 |url-status=live | title=Altered behavior of parasitized killifish increases susceptibility to predation by bird final hosts | journal=Ecology | volume=77 |issue=5 |pages=1390–1397 | doi=10.2307/2265536 |jstor=2265536 }}&lt;/ref&gt; Ovaj parazit sazrijeva u [[čaplja]]ma, za koje je vjerojatnije da će se hraniti zaraženom ribom ubojicom nego neinficiranom ribom. Drugi primjer je protozoa ''[[Toxoplasma gondii]]'', parazit koji sazrijeva u [[Felis silvestris catus|mačkama]], ali ga mogu nositi mnogi drugi [[Mammalia|sisari]]. Neinficirani [[Rattus rattus|pacovi]] izbjegavaju mačji miris, ali pacovi zaraženi ''T. gondii'' privlači ovaj miris, koji može povećati prijenos na mačje domaćine.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Berdoy |first1=M. |last2=Webster |first2=J. P. |last3=Macdonald |first3=D. W. |title=Fatal attraction in rats infected with ''Toxoplasma gondii'' |journal=Proc. Biol. Sci. |volume=267 |issue=1452 |pages=1591–4 |year=2000 |pmid=11007336 |pmc=1690701 |doi=10.1098/rspb.2000.1182 }}&lt;/ref&gt; Parazit malarije mijenja miris kože svojih ljudskih domaćina, povećavajući njihovu privlačnost za komarce i time povećavajući šanse da se parazit prenesu.&lt;ref name=&quot;de Boer2017&quot;/&gt; Pauci ''[[Cyclosa argenteoalba]]'' često imaju zakačene larve parazitoidnih osa koje mijenjaju njihovo ponašanje u izgradnji mreže. Umjesto da proizvode svoje normalne ljepljive spiralne mreže, napravili su pojednostavljene mreže kada su paraziti bili pričvršćeni. Ovo manipulirano ponašanje je duže trajalo i bilo je izraženije što su paraziti duže ostajali na paukovima.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Takasuka |first=Keizo |date=16. 9. 2019 |title=Evaluation of manipulative effects by an ichneumonid spider-ectoparasitoid larva upon an orb-weaving spider host (Araneidae: Cyclosa argenteoalba) by means of surgical removal and transplantation |url=http://dx.doi.org/10.1636/joa-s-18-082 |journal=The Journal of Arachnology |volume=47 |issue=2 |page=181 |doi=10.1636/joa-s-18-082|s2cid=202579182 |issn=0161-8202}}&lt;/ref&gt;
 
[[slika:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb| Gubitak osobine: stjenica ''[[Cimex lectularius]]'' je neletna, poput mnogih ektoparazita insekata.]]
 
===Gubitak osobine===
Paraziti mogu iskoristiti svoje domaćine za obavljanje niza funkcija koje bi inače morali sami obavljati. Paraziti koji izgube te funkcije tada imaju selektivnu prednost, jer mogu preusmjeriti resurse na reprodukciju. Mnogi ektoparaziti insekata uključujući [[Cimex|stjenice]], [[Polyctenidae|slijepe stjenice]], [[uši]] i [[buhe]] izgubili su [[sposobnost leta insekata|da lete]], oslanjajući se umjesto toga na svoju domaćini za transport.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Alexander |first=David E. |title=On the Wing: Insects, Pterosaurs, Birds, Bats and the Evolution of Animal Flight |url=https://books.google.com/books?id=H6xUCgAAQBAJ&amp;pg=PT119 |year=2015 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-999679-7 |page=119}}&lt;/ref&gt; Trait loss more generally is widespread among parasites.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Poulin |first1=Robert|url=http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |title=Evolution of parasite life history traits: myths and reality |journal=Parasitology Today |date=septembar 1995 |volume=11 |issue=9 |pages=342–345 |pmid=15275316 |doi=10.1016/0169-4758(95)80187-1|archive-url=https://web.archive.org/web/20120216194337/http://faculty.uml.edu/rhochberg/hochberglab/Courses/Parasite/PDF%20Papers/Parasitology%20Papers/Myths-Realities%20Parasite%20life%20histories.pdf |archive-date=16. 2. 2012 }}&lt;/ref&gt; Ekstremni primjer je [[myxosporea]] ''[[Henneguya zschokkei]]'', riblji ektoparazit i jedina životinja za koju se zna da je izgubila sposobnost aerobnog disanja: njenim ćelijama nedostaju [[mitohondrije]].&lt;ref name=&quot;PNAS&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Yahalom |first1=Dayana |last2=Atkinson |first2=Stephen D.|last3=Neuhof|first3=Moran |last4=Chang |first4=E. Sally |last5=Philippe |first5=Hervé |last6=Cartwright |first6=Paulyn |last7=Bartholomew |first7=Jerri L. |last8=Huchon |first8=Dorothée |date=19. 2. 2020 |title=A cnidarian parasite of salmon (Myxozoa: Henneguya) lacks a mitochondrial genome |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=117 |issue=10 |pages=5358–5363 |doi=10.1073/pnas.1909907117 |issn=0027-8424 |pmid=32094163|pmc=7071853 |bibcode=2020PNAS..117.5358Y |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

==Takođerpogledajte==
*[[Antiparaiziti]]
*[[Kancerogeni parazit]]
*[[Efekti parazitskih crva na imuni sistem]]
*[[Lista ljusskih parazita]]
 
==Reference==
{{refspisak}}
 
==Izvori==
* {{cite book |last=Poulin |first=Robert|title=Evolutionary Ecology of Parasites |publisher=Princeton University Press |year=2007 |isbn=978-0-691-12085-0 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/evolutionaryecol0000poul}}

==Dopunska literatura==
* {{cite book |last=Combes |first=Claude|title=The Art of Being a Parasite |url=https://archive.org/details/artofbeingparasi0000comb |publisher=[[The University of Chicago Press]] |year=2005 |isbn=978-0-226-11438-5 |ref=none}}
* {{cite book |last=Desowitz |first=Robert|title=Who Gave Pinta to the Santa Maria? |publisher=Harvest Books |year=1998 |isbn=978-0-15-600585-2 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/whogavepintatosa00deso |ref=none}}
* {{cite book |last=Zimmer |first=Carl|title=Parasite Rex |url=https://archive.org/details/parasiterexinsid0000zimm_o4x8 |publisher=Free Press |year=2001 |isbn=978-0-7432-0011-0 |title=Parasite Rex |ref=none}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Parasites}}
{{Commons category|Diseases and disorders due to parasites}}
* [https://web.archive.org/web/20110801045926/http://www.aber.ac.uk/~mpgwww/Edu/EduIndex.html Aberystwyth University: Parasitology]—class outline with links to full text articles on parasitism and parasitology.
* [https://www.cdc.gov/ncidod/dpd/ Division of Parasitic Diseases], Centers for Disease Control and Prevention]]
* [http://www.k-state.edu/parasitology KSU: Parasitology Research]—parasitology articles and links
* [https://academic.oup.com/cid/article/37/5/694/311910 Parasitology Resources on the World Wide Web: A Powerful Tool for Infectious Disease Practitioners] (Oxford University Press)
* [https://en.wikibooks.org/wiki/Parasitic_Insects,_Mites_and_Ticks:_Genera_of_Medical_and_Veterinary_Importance/Introduction Parasitic Insects, Mites and Ticks: Genera of Medical and Veterinary Importance] Wikibooks
 
{{evolucija}}  {{ekologija}}
{{Biološka interakcija}}
{{ishrana}}
{{Authority control}}
 
[i]

[[Kategorija:Parazitizam| ]]
[[Kategorija:Parazitologija]]
[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Ekologija bolesti]]</text>
      <sha1>l51u4hw8q2i2fgrdeyivyy6elpri73j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vedran Škobić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498705</id>
    <revision>
      <id>3915600</id>
      <parentid>3674246</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:11:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Razne izmjene (standardizacija na bosanski jezik)</comment>
      <origin>3915600</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2004" sha1="lbctol6t0lq7viv9lmkiyf77cbungzv" xml:space="preserve">'''Vedran Škobić''' (rođen 13. maja 1984. u Mostaru) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[advokat]]. Dana 28. aprila 2023. Škobić je imenovan za ministar pravde [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].

== Karijera ==
Rođen je 13. maja 1984. u [[Mostar]]u, gdje je završio osnovnu školu i srednju elektrotehničk školu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]] 2008. te nakon pripravničkog staža u advokatskoj kancelariji 2010. položio pravosudni ispit pred komisijom [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|Ministarstva pravde BiH]].

Nakon pripravničkog staža u advokatskoj kancelariji radio je kao pravnik u [[Hypo Alpe Adria Bank d.d.]] nakon čega se se opet zaposlio u advokatskoj kancelariji Također, karijeru pravnika je gradio društvu [[Aluminij Mostar|Aluminij d.d.]] Mostar kao sekretar društva, nakon čega je, od 2015. kao stračni suradnik u advokatskoj kancelariji a zatim od 2020. samostalno obavlja advokatsku djelatnost.

Od 2014. je član Upravnog odbora [[HMRK Zrinjski Mostar|Hrvatskog muškog rukometnog kluba Zrinjski]]. U periodu od 2016-2018. bio je njegov predsjednik.

2023. izabran je u predsjedništvo [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine]].

Vedran Škobić je oženjen i ima jednog sina.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://n1info.ba/vijesti/donosimo-biografije-ko-su-i-sta-rade-novi-ministri-u-vladi-federacije-bih/ n1info | Vedran Škobić, novi ministar pravde FBiH]

{{DEFAULTSORT:Škobic, Vedran}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Rođeni 1984.]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ministri Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri pravde]]
[[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>lbctol6t0lq7viv9lmkiyf77cbungzv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915601</id>
      <parentid>3915600</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T18:15:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Standardizirati članak</comment>
      <origin>3915601</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2018" sha1="f9lueylz8p3q7efeymvrtehbj37qds9" xml:space="preserve">{{Standardi}}
'''Vedran Škobić''' (rođen 13. maja 1984. u Mostaru) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[advokat]]. Dana 28. aprila 2023. Škobić je imenovan za ministar pravde [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].

== Karijera ==
Rođen je 13. maja 1984. u [[Mostar]]u, gdje je završio osnovnu školu i srednju elektrotehničk školu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Mostaru|Univerziteta u Mostaru]] 2008. te nakon pripravničkog staža u advokatskoj kancelariji 2010. položio pravosudni ispit pred komisijom [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|Ministarstva pravde BiH]].

Nakon pripravničkog staža u advokatskoj kancelariji radio je kao pravnik u [[Hypo Alpe Adria Bank d.d.]] nakon čega se se opet zaposlio u advokatskoj kancelariji Također, karijeru pravnika je gradio društvu [[Aluminij Mostar|Aluminij d.d.]] Mostar kao sekretar društva, nakon čega je, od 2015. kao stračni suradnik u advokatskoj kancelariji a zatim od 2020. samostalno obavlja advokatsku djelatnost.

Od 2014. je član Upravnog odbora [[HMRK Zrinjski Mostar|Hrvatskog muškog rukometnog kluba Zrinjski]]. U periodu od 2016-2018. bio je njegov predsjednik.

2023. izabran je u predsjedništvo [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine]].

Vedran Škobić je oženjen i ima jednog sina.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://n1info.ba/vijesti/donosimo-biografije-ko-su-i-sta-rade-novi-ministri-u-vladi-federacije-bih/ n1info | Vedran Škobić, novi ministar pravde FBiH]

{{DEFAULTSORT:Škobic, Vedran}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Rođeni 1984.]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Ministri Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri pravde]]
[[Kategorija:Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>f9lueylz8p3q7efeymvrtehbj37qds9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sabina Ćudić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>502362</id>
    <revision>
      <id>3915604</id>
      <parentid>3915363</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T19:00:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Sitne dorade</comment>
      <origin>3915604</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5352" sha1="lqww48wxxb5mvlt9b31ool5qq5y2t91" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sabina Ćudić
| slika              = Sabina Ćudić.jpg
| tekst              =
| redoslijed         = Zastupnica u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu PS Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1982|04|17}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = 
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Naša stranka]]
| supruga            = &lt;!-- --&gt;
| supružnik          = [[Alban Ukaj]]
| djeca              = 1
| obrazovanje        = [[Univerzitet Towson]]&lt;br/&gt; [[Univerzitet u Bolonji]]&lt;br/&gt;[[Univerzitet u Sarajevu]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sabina Ćudić''' (rođena 17. aprila 1982) je bosanskohercegovačka političarka i zastupnica u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] od 2022. Aktuelna je predsjednica [[Naša stranka|Naše stranke]]. Ćudić je članica Parlamentarne skupštine [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]] od 2023.

==Rani život i obrazovanje==
Ćudić je rođena u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]], današnja Bosna i Hercegovina, 1982. Diplomirala je [[političke nauke]] i međunarodne studije na Univerzitetu Towson u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], te magistrirala [[ljudska prava]] i [[Demokratija|demokratiju]] na Univerzitetu u Bologni i [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/813|title=Sabina Ćudić|website=javnarasprava.ba|language=bs|access-date=15. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;

==Karijera==
Ćudić je članica socijal-liberalne [[Naša stranka|Naše stranke]], a od 2025. je i predsjednica.&lt;ref name=&quot;0:&quot;&gt;{{Cite web|url=https://nasazemlja.ba/lista-kandidata/sabina-cudic/|title=Sabina Ćudić|website=nasazemlja.ba|access-date=15. 9. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Bila je kandidatkinja za načelnicu Općine [[Novo Sarajevo]] na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|općinskim izborima 2012]], ali nije izabrana.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati/rezultatifinalni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_139.html|title=Lokalni izbori 2012: Utvrđeni rezultati|website=izbori.ba|access-date=15. 9. 2023}}&lt;/ref&gt; Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima 2014.]] izabrana je za zastupnicu u [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštini Kantona Sarajevo]], a 2018. za zastupnicu u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamenta FBiH]]. U Našoj stranci obnaša funkciju predsjednice Glavnog odbora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nasazemlja.ba/lista-kandidata/sabina-cudic/|title=Oficijelna stranica Naše stranke}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Na općim izborima 2018. izabrana je za [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|poslanika Federalnog Predstavničkog doma]].&lt;ref name=&quot;0:&quot; /&gt;

Ćudić je izabrana u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općim izborima 2022]], sa preko 20.000 glasova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/borenovicu-najveca-licna-podrska-u-cijeloj-bih-prate-ga-cudic-i-zvizdic/221107034|title=Borenoviću najveća lična podrška u cijeloj BiH, prate ga Ćudić i Zvizdić|last=D.Be.|date=7. 11. 2022|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=7. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Od marta 2023. je članica Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pace.coe.int/en/members/8760/cudic|title=Sabina Ćudić|website=pace.coe.int|access-date=15. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;

==Privatni život==
Ćudić se udala za kosovsko-albanskog glumca [[Alban Ukaj|Albana Ukaja]] u njujorškoj gradskoj kući u [[New York|Njujorku]] 10. aprila 2014.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/showbiz/sabina-cudic-objavila-rijetku-fotografiju-sa-svog-vjencanja-koje-je-odrzano-u-new-yorku/220201061|title=Sabina Ćudić objavila rijetku fotografiju sa svog vjenčanja koje je održano u New Yorku|last=D.J.|date=1. 2. 2022|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=1. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; Njihovo dijete, dječak po imenu Nardis, rođen je u augustu 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://depo.ba/clanak/140788/ponosna-majka-sabina-cudic-pokazala-sina-nardisa-i-priznala|title=Ponosna majka Sabina Ćudić pokazala sina Nardisa i priznala...|date=14. 12. 2015|website=depo.ba|language=bs|access-date=14. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Sabina Ćudić}}

{{DEFAULTSORT:Ćudić, Sabina}}
[[Kategorija:Rođeni 1982.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Naše stranke]]
[[Kategorija:Političari iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>lqww48wxxb5mvlt9b31ool5qq5y2t91</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>SAMO</title>
    <ns>0</ns>
    <id>512496</id>
    <revision>
      <id>3915712</id>
      <parentid>3673229</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T10:24:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5057" sha1="cit80aelrq76knfxztlup2l5wr82mnh" xml:space="preserve">'''Samoyedcoin''' (SAMO) je postao vodeći memecoin na Solana blockchainu nakon svog nastanka 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Scharfman|first=Jason A.|url=https://www.google.com.ua/books/edition/The_Cryptocurrency_and_Digital_Asset_Fra/WUoNEQAAQBAJ?hl=uk&amp;gbpv=1&amp;dq=samoyedcoin&amp;pg=PA223&amp;printsec=frontcover|title=The Cryptocurrency and Digital Asset Fraud Casebook, Volume II: DeFi, NFTs, DAOs, Meme Coins, and Other Digital Asset Hacks|date=2024|publisher=Springer Nature|isbn=978-3-031-60836-0|language=en}}&lt;/ref&gt; Dodatno, Samoyedcoin podstiče učešće korisnika u Solana ekosistemu, poboljšava razumijevanje tržišta i jača veze unutar zajednice, čineći ga perspektivnim digitalnim sredstvom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fool.com/terms/s/samoyedcoin/|title=What is Samoyedcoin (SAMO)?|last=Daly|first=Lyle|website=The Motley Fool|language=en|access-date=2024-10-10}}&lt;/ref&gt;

== Istorija ==
Samoyedcoin (SAMO) je lansiran u aprilu 2021. na Solana blockchainu,&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Beutin|first=Nikolas|url=https://www.google.com.ua/books/edition/The_Great_Web_3_0_Glossary/BumwEAAAQBAJ?hl=uk&amp;gbpv=1&amp;dq=samoyedcoin&amp;pg=PT178&amp;printsec=frontcover|title=The Great Web 3.0 Glossary: All you need to know about Blockchain, Crypto, NFT, Metaverse, Service Robots &amp; Artifical Intelligence|last2=Boran|first2=Daniel|date=2023-02-14|publisher=Fachmedien Recht und Wirtschaft|isbn=978-3-8005-9548-8|language=en}}&lt;/ref&gt; postajući prvi memecoin na toj platformi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.analyticsinsight.net/cryptocurrency-analytics-insight/top-10-meme-coins-that-could-make-waves-in-may-2024|title=Top 10 Meme Coins that Could Make Waves in May 2024|last=Mohmad|first=Parvin|date=2024-05-13|website=Analytics Insight|language=en|access-date=2024-10-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bravenewcoin.com/insights/this-new-viral-solana-memecoin-is-set-to-beat-dogecoin-doge-and-shiba-inu-shib-to-1|title=This New Viral Solana Memecoin is Set to Beat Dogecoin (DOGE) and Shiba Inu (SHIB) To $1 - Brave New Coin|date=2024-09-05|website=bravenewcoin.com|language=en-NZ|access-date=2024-10-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tokenminds.co/blog/crypto-learning/top-memecoins-with-strong-potential|title=Top 8 Memecoins with Strong Potential in 2024|website=tokenminds.co|language=en|access-date=2024-10-10}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2021. godine, Samoyedcoin je dostigao svoju najveću vrijednost od 0.25 dolara po tokenu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dropstab.com/coins/samoyedcoin|title=Samoyedcoin Price Today {{!}} SAMO USD Price Live Chart &amp; Market Cap|date=2021-10-28|website=DropsTab|access-date=2024-10-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://coincodex.com/crypto/samoyedcoin/|title=Samoyedcoin Price Today - SAMO Price Chart &amp; Market Cap {{!}} CoinCodex|website=coincodex.com|language=en|access-date=2024-10-10}}&lt;/ref&gt; Temelji se na Solana mehanizmu konsenzusa, koji kombinuje dokaz o ulogu (PoS) i dokaz o istoriji (PoH).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://coinmarketcap.com/currencies/samoyedcoin/|title=Samoyedcoin price today, SAMO to USD live price, marketcap and chart|website=CoinMarketCap|language=en|access-date=2024-10-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gate.io/learn/articles/what-is-samoyed-coin/437|title=What is SamoyedCoin (SAMO)?|last=Paul|date=2023-03-16|website=Gate.io|language=en|access-date=2024-10-10}}&lt;/ref&gt;

Prema CoinGecko-u, ukupna količina Samoyedcoina iznosi 4.746 milijardi tokena, od čega je oko 4.2 milijarde u opticaju do septembra 2024. godine. Očekuje se da će vrijednost tokena rasti zbog spaljivanja više od 2 milijarde tokena, čime se povećava oskudica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://coindar.org/en/event/samoyedcoin-samo-token-burn-74500|title=Samoyedcoin SAMO: Token Burn|website=Coindar — Cryptocurrency Calendar|language=en|access-date=2024-10-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gate.io/learn/articles/exploring-kamino-finance-a-leading-defi-protocol-on-the-solana-network/2966|title=Exploring Kamino Finance - A Leading DeFi Protocol on the Solana Network|last=Bravo|date=2024-05-22|website=Gate.io|language=en|access-date=2024-10-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.alchemy.com/list-of/decentralized-exchanges-dexs-on-solana|title=List of 28 Decentralized Exchanges (DEXs) on Solana (2024)|website=Alchemy|language=en|access-date=2024-10-10}}&lt;/ref&gt; U septembru 2024. godine, Samoyedcoin je prešao 100.000 vlasnika tokena, što potvrđuje njegovu popularnost.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.okx.com/price/samoyedcoin-samo|title=Samoyedcoin Price {{!}} SAMO Price index, Live chart &amp; Market cap|website=OKX|language=en|access-date=2024-10-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://coincodecap.com/buy-samoyedcoin|title=Where and How to Buy Samoyedcoin? [2024] - CoinCodeCap|date=2024-09-30|language=en-US|access-date=2024-10-10}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://coincodex.com/how-to-buy-samoyedcoin/|title=How to Buy Samoyedcoin (SAMO) Guide 2024 {{!}} CoinCodex|website=coincodex.com|language=en|access-date=2024-10-10}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
[[Kategorija:Kompanije osnovane 2019.]]</text>
      <sha1>cit80aelrq76knfxztlup2l5wr82mnh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tumori hematopoetskog i limfoidnog tkiva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>523613</id>
    <revision>
      <id>3915566</id>
      <parentid>3890458</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:04:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Brainstack12</username>
        <id>171289</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|1 */</comment>
      <origin>3915566</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37635" sha1="9jeu6xp6ax50e430mvpypcas1ood8f9" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime            = Tumori hematopoetskog i limfoidnog tkiva
| sinonimi       =
| slika          = Plasmacytoma ultramini1.jpg
| opis_slike         = [[Mikrografija]] plazmocitoma, krvnog maligniteta
| specijalnost          =[[Onkologija]], [[Hematologija]]
| simptomi =
| komplikacije = Hematološke malignosti, kao i njihovo liječenje, povezani su sa komplikacijama koje pogađaju mnoge organe, pri čemu su pluća često pogođena..
| početak =
| trajanje =
| vrste =
| uzroci =
| rizici =
| dijagnoza =
| diferencijalna_dijagnozha =
| prevencija =
| liječenje =
| lijekovi =
| prognoza =
| frekvencija= Hematološke malignosti čine 9,5% novih dijagnoza raka u Sjedinjenim Američkim Državama.
| smrtnost=
}}
'''Tumori hematopoetskog i limfoidnog tkiva''' ([[američki engleski]]) ili '''tumori hematopoetskog i limfoidnog tkiva''' ([[britanski engleski]]) su [[tumor]] ikoji utiču na [[krv]], [[koštana srž|koštanu srž]], [[limfa|limfu]] i [[limfni sistem]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vardiman JW, Thiele J, Arber DA, Brunning RD, Borowitz MJ, Porwit A, Harris NL, Le Beau MM, Hellström-Lindberg E, Tefferi A, Bloomfield CD | title = The 2008 revision of the World Health Organization (WHO) classification of myeloid neoplasms and acute leukemia: rationale and important changes | journal = Blood | volume = 114 | issue = 5 | pages = 937–951 | date = juli 2009 | pmid = 19357394 | doi = 10.1182/blood-2009-03-209262 | s2cid = 3101472 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=WCR2014&gt;{{cite book | veditors = Stewart B, Wild CP |title=World Cancer Report 2014| url = https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5 |date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=978-9283204299|pages=Chapter 5.13}}&lt;/ref&gt; Budući da su sva ova tkiva blisko povezana i putem [[krvotok|cirkulacijskog sistema]] i [[imunski sistem|imunskog sistema]], bolest koja pogađa jedno često će uticati i na ostala, što [[aplazijska anemiju|aplaziju]], [[mijeloproliferativna neoplazma|mijeloproliferaciju]] i [[limfoproliferativni poremećaj|limfoproliferaciju]] (a time i [[leukemija|leukemiju]], [[mijelom]] i [[limfom]]e) čini blisko povezanim i često preklapajućim problemima.
Iako su rijetke kod solidnih tumora, [[hromosomska translokacija|hromosomske translokacije]] su čest uzrok ovih bolesti. To obično dovodi do drugačijeg pristupa u dijagnozi i liječenju hematoloških maligniteta.
Hematološki maligniteti su maligni [[neoplazma|neoplazme]] (&quot;rak&quot;) i uglavnom ih liječe specijalisti iz [[hematologija|hematologije]] i/ili [[onkologija|onkologije]]. U nekim centrima &quot;hematologija/onkologija&quot; je jedna podspecijalnost interne medicine, dok se u drugima smatraju odvojenim odjeljenjima (postoje i hirurški i radioterapijski onkolozi). Nisu svi hematološki poremećaji maligni (&quot;kancerogeni&quot;); ova druga krvna stanja također može liječiti hematolog.
 
Hematološke malignosti mogu nastati iz bilo koje od dvije glavne linije krvnih ćelija: mijeloidne i limfoidne ćelijske linije. Mijeloidna ćelijska linija normalno proizvodi granulocite, eritrocite, trombocite, makrofage i mastocite; limfoidna ćelijska linija proizvodi [[B-ćelija|B-ćelije]], [[T-ćelija|T-ćelije]], NK ćelije i plazma ćelije. Limfomi, limfocitne leukemije i mijelom potiču iz limfoidne linije, dok akutna i hronična mijeloidna leukemija, mijelodisplastični sindrom i mijeloproliferativne bolesti potiču od mijeloida.
 
Podgrupa njih je teža i poznata je kao '''hematološke malignosti''' (britanski engleski)/'''hematološke malignosti''' (američki engleski) ili '''rak krvi'''. Mogu se nazivati i '''tekući tumori'''.&lt;ref&gt;{{cite book| vauthors = Juo PS |title=Concise Dictionary of Biomedicine and Molecular Biology.|date=2001|publisher=CRC Press|location=Hoboken|isbn=9781420041309|page=653|edition= 2nd|url=https://books.google.com/books?id=fW1-mHf4VhEC&amp;pg=PA653}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Cancer Rehabilitation Medicine Quick Reference (RMQR).|date=2013|publisher=Demos Medical Publishing|location=New York|isbn=9781617050008|page=26|url=https://books.google.com/books?id=URqoAQAAQBAJ&amp;pg=PA26}}&lt;/ref&gt;

==Dijagnoza==
Za analizu sumnjive ''hematološke malignosti  neophodni su [[kompletna krvna slika]] i [[krvni namaz]], jer se maligne ćelije mogu pokazati na karakteristične načine pod [[mikroskop|svjetlosnom mikroskopijom]]. Kada postoji [[limfadenopatija]], [[biopsija]] iz [[limfni čvor|limfnog čvora]] se obično izvodi [[hirurhija|hirurški]]. Općenito, [[biopsija koštane srži]] se također koristi za analizu ovih bolesti. Svi uzorci se pregledavaju mikroskopski kako bi se utvrdila priroda malignosti. Brojne od ovih bolesti sada se mogu klasificirati [[citogenetika|citogenetikom]] (AML, CML) ili [[imunofenotipizacija|imunofenotipizacijom]] ([[limfom]], [[mijelom]], HLL) malignih ćelija.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hussain |first=Dr Shabbir |date=30. 5. 2025 |title=Early Signs of Blood Cancer |url=https://physiotalkofficial.com/early-signs-of-blood-cancer/ |access-date=30. 5. 2025 |website=Physio talk official |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
 
===Klasifikacija===
Historijski gledano, hematološke malignosti su najčešće dijeljeni prema tome da li se malignost uglavnom nalazi u krvi (leukemija) ili u limfnim čvorovima (limfomi).
Relativni udjeli hematoloških malignosti u Sjedinjenim Američkim Državama &lt;ref&gt;{{cite web|title=SEER Cancer Statistics Review, 1975–2006 |work=Surveillance Epidemiology and End Results (SEER) |publisher=National Cancer Institute | veditors = Horner MJ, Ries LA, Krapcho M, Neyman N, Aminou R, Howlader N, Altekruse SF, Feuer EJ, Huang L, Mariotto A, Miller BA, Lewis DR, Eisner MP, Stinchcomb DG, Edwards BK |location= Bethesda, MD|access-date=3. 11. 2009|quote=Table 1.4: Age-Adjusted SEER Incidence and U.S. Death Rates and 5-Year Relative Survival Rates By Primary Cancer Site, Sex and Time Period | url = https://seer.cancer.gov/csr/1975_2006/ }}&lt;/ref&gt;
 
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Tip hematološke malignosti
! Postotak
! Ukupno
|-
! [[Leukemija|Leukemije]]
! —
! 30,4%
|-
| [[Akutna limfoblastna leukemija]] (ALL)
| 4,0%
|
|-
| [[Akutna mijeloidna leukemija]] (AML)
| 8,7%
|
|-
|[[Hronična limfocitna leukemija]] (CLL) &lt;br&gt;svrstani pod limfome prema trenutnoj klasifikaciji [[SZO]]; naziva se mali limfocitni limfom (SLL) kada leukemijske ćelije nisu prisutne.
| 10,2%
|
|-
| [[Hronična mijeloidna leukemija]] (CML)
| 3,7%
|
|-
| [[Akutna monocitna leukemija]] (AMoL)
| 0,7%
|
|-
| Ostale leukemije
| 3,1%
|
|-
! [[Limfom]]i
! —
! 55,6%
|-
| [[Hodgkinov limfom]] (sva četiri podtipa)
| 7,0%
|
|-
| [[Ne-Hodgkinov limpfom]] (svi podtipovi)
| 48,6%
|
|-
! [[Multipli mijelom|Mijelomi]]
!
! 14,0%
|-
|Ukupno
|
| 100%
|}

====World Health Organization====
4th Edition&lt;ref name=&quot;WHO classification of tumours of ha&quot;&gt;{{cite book | veditors = Swerdlow SH, Campo E, Harris NL, Jaffe ES, Pileri SA, Stein H, Thiele J, Vardiman JW |title=WHO classification of tumours of haematopoietic and lymphoid tissues | url = https://archive.org/details/whoclassificatio0000unse_s6z2 |date=2008 |publisher=International Agency for Research on Cancer |location=Lyon, France |isbn=978-9283224310 |page=[https://archive.org/details/whoclassificatio0000unse_s6z2/page/10 10] |edition= 4th }}&lt;/ref&gt;

[[Nos|NOS]] = &quot;Not otherwise specified&quot;

{{Bulleted list
| {{Collapsible list
 | title = Myeloid neoplasms
 | bullets = on
 | expand = on
 | {{Collapsible list
  | title = Myeloproliferative neoplasms
  | bullets = on
  |Chronic myeloid leukaemia, BCR-ABL1-positive
  |Chronic neutrophilic leukaemia
  |Polycythamemia vera
  |Primary myelofibrosis
  |Essential thrombocythemia
  |Chronic eosinophilic leukaemia, NOS
  |Myeloproliferative neoplasm, unclassifiable
  }}
 | {{Collapsible list
  | title = Mastocytosis
  | bullets = on
  |Cutaneous mastocytosis
  |Indolent systemic mastocytosis
  |Systemic mastocytosis with an associated hematological neoplasm
  |Aggressive systemic mastocytosis
  |Mast cell leukaemia
  |Mast cell sarcoma
  }}
 | {{Collapsible list
  | title = Myeloid/lymphoid neoplasms with eosinophilia and gene rearrangement
  | bullets = on
  | Myeloid/lymphoid neoplasms with PDGFRA rearrangement
  | Myeloid/lymphoid neoplasms with PDGFRB rearrangement
  | Myeloid/lymphoid neoplasms with FGFR1 rearrangement
  | Myeloid/lymphoid neoplasms with PCM1―JAK2
  }}
 | {{Collapsible list
  | title = Myelodysplastic/myeloproliferative neoplasms
  | bullets = on
  | Chronic myelomonocytic leukaemia
  | Atypical chronic myeloid leukaemia, BCR-ABL1―negative
  | Juvenile myelomonocytic leukaemia
  | Myelodysplastic/myeloproliferative neoplasm with ring sideroblasts and thrombocytosis
  | Myelodysplastic/myeloproliferative neoplasm, unclassifiable
  }}
 | {{Collapsible list
  | title = Myelodysplastic syndromes
  | bullets = on
  | Myelodysplastic syndrome with single lineage dysplasia
  | Myelodysplastic syndrome with ring sideroblasts and single lineage dysplasia
  | Myelodysplastic syndrome with ring sideroblasts and multilineage dysplasia
  | Myelodysplastic syndrome with multilineage dysplasia
  | Myelodysplastic syndrome with excess blasts
  | Myelodysplastic syndrome with isolated del(5q)
  | Myelodysplastic syndrome, unclassifiable
  | Refractory cytopenia of childhood
  }}
 | {{Collapsible list
  | title = Myeloid neoplasms with germline predisposition
  | bullets = on
  | Acute myeloid leukaemia with germline CEBPA mutation
  | Myeloid neoplasms with germline DDX41 mutation
  | Myeloid neoplasms with germline RUNX1 mutation
  | Myeloid neoplasms with germline ANKRD26 mutation
  | Myeloid neoplasms with germline ETV6 mutation
  | Myeloid neoplasms with germline GATA2 mutation
  }}
 | {{Collapsible list
  | title = Acute myeloid leukaemia (AML) and related precursor neoplasms
  | bullets = on
  | {{Collapsible list
   | title = AML with recurrent genetic abnormalities
   | bullets = on
   | AML with t(8;21)(q22;q22.1); RUNX1-RUNX1T1
   | AML with inv(16)(p13.1q22) or t(16;16)(p13.1;q22); CBFB-MYH11
   | Acute promyelocytic leukaemia with PML-RARA
   | AML with t(9;11)(p21.3;q23.3); KMT2A-MLLT3
   | AML with t(6;9)(p23;q34.1); DEK-NUP214
   | AML with inv(3)(q21.3q26.2) or t(3;3)(q21.3;q26.2); GATA2, MECOM
   | AML (megakaryoblastic) with t(1;22)(p13.3;q13.1); RBM15-MKL1
   | AML with BCR-ABL1
   | AML with mutated NPM1
   | AML with biallelic mutation of CEBPA
   | AML with mutated RUNX1
   }}
  |  AML with myelodysplasia-related changes
  | Therapy-related myeloid neoplasms
  | {{Collapsible list
   | title = Acute myeloid leukaemia, NOS
   | bullets = on
   | AML with minimal differentiation
   | AML without maturation
   | AML with maturation
   | Acute myelomonocytic leukaemia
   | Acute monoblastic and monocytic leukaemia
   | Pure erythroid leukaemia
   | Acute megakaryoblastic leukaemia
   | Acute basophilic leukaemia
   | Acute panmyelosis with myelofibrosis
   }}
  | Myeloid sarcoma
  | {{Collapsible list
   | title = Myeloid proliferations associated with Down syndrome
   | bullets = on
   | Transient abnormal myelopoiesis associated with Down syndrome
   | Myeloid leukaemia associated with Down syndrome
   }}
  }}
 | '''Blastic plasmacytoid dendritic cell neoplasm'''
 | {{Collapsible list
  | title = Acute leukaemias of ambiguous lineage
  | bullets = on
  | Acute undifferentiated leukaemia
  | Mixed-phenotype acute leukaemia with t(9;22)(q34.1;q11.2); BCR-ABL1
  | Mixed-phenotype acute leukaemia with t(v;11q23.3); KMT2A-rearranged
  | Mixed-phenotype acute leukaemia, B/myeloid, NOS
  | Mixed-phenotype acute leukaemia, T/myeloid, NOS
  | Mixed-phenotype acute leukaemia, NOS, rare types
  | Acute leukaemias of ambiguous lineage, NOS
  }}
 }}
| {{Collapsible list
 | title = Lymphoid neoplasms
 | bullets = on
 | expand = on
 | {{Collapsible list
  | title = Precursor lymphoid neoplasms
  | bullets = on
  | B-lymphoblastic leukaemia/lymphoma, NOS
  | B-lymphoblastic leukaemia/lymphoma with t(9;22)(q34.1;q11.2); BCR-ABL1
  | B-lymphoblastic leukaemia/lymphoma with t(v;11q23.3); KMT2A-rearranged
  | B-lymphoblastic leukaemia/lymphoma with t(12;21)(p13.2;q22.1); ETV6-RUNX1
  | B-lymphoblastic leukaemia/lymphoma with hyperdiploidy
  | B-lymphoblastic leukaemia/lymphoma with hypodiploidy (hypodiploid ALL)
  | B-lymphoblastic leukaemia/lymphoma with t(5;14)(q31.1;q32.1); IGH/IL3
  | B-lymphoblastic leukaemia/lymphoma with t(1;19)(q23;p13.3); TCF3-PBX1
  | B-lymphoblastic leukaemia/lymphoma, BCR-ABL 1―like
  | B-lymphoblastic leukaemia/lymphoma with iAMP21
  | T-lymphoblastic leukaemia/lymphoma
  | Early T-cell precursor lymphoblastic leukaemia
  | NK-lymphoblastic leukaemia/lymphoma
  }}
 | {{Collapsible list
  | title = Mature B-cell neoplasms
  | bullets = on
  | Chronic lymphocytic leukaemia (CLL)/ small lymphocytic lymphoma
  | Monoclonal B-cell lymphocytosis, CLL-type
  | Monoclonal B-cell lymphocytosis, non-CLL-type
  | B-cell prolymphocytic leukaemia
  | Splenic marginal zone lymphoma
  | Hairy cell leukaemia
  | {{Collapsible list
   | title = Splenic B-cell lymphoma/leukaemia, unclassifiable
   | bullets = on
   | Splenic diffuse red pulp small B-cell lymphoma
   | Hairy cell leukaemia variant
    }}
  | {{Collapsible list
   | title = Lymphoplasmacytic lymphoma
   | bullets = on
   | Waldentrom macroglobulinemia
    }}
  | IgM monoclonal gammopathy of undetermined significance
  | {{Collapsible list
   | title = Heavy chain diseases
   | bullets = on
   | Mu heavy chain disease
   | Gamma heavy chain disease
   | Alpha heavy chain disease
    }}
  | {{Collapsible list
   | title = Plasma cell neoplasms
   | bullets = on
   | Non-IgM monoclonal gammopathy of undetermined significance
   | Plasma cell myeloma
   | Solitary plasmacytoma of bone
   | Extraosseous plasmacytoma
   | {{Collapsible list
     | title = Monoclonal immunoglobulin deposition diseases
    | bullets = on
    | Primary amyloidosis
    | Light chain and heavy chain deposition diseases
     }}
    }}
  | Extranodal marginal zone lymphoma of mucosa- associated lymphoid tissue (MALT lymphoma)
  | {{Collapsible list
   | title = Nodal marginal zone lymphoma
   | bullets = on
   | Paediatric nodal marginal zone lymphoma
    }}
  | {{Collapsible list
   | title = Follicular lymphoma
   | bullets = on
   | In situ follicular neoplasia
   | Duodenal-type follicular lymphoma
   | Testicular follicular lymphoma
    }}
  | Paediatric-type follicular lymphoma
  | Large B-cell lymphoma with IRF4 rearrangement
  | Primary cutaneous follicle centre lymphoma
  | {{Collapsible list
   | title = Mantle cell lymphoma
   | bullets = on
   | In situ mantle cell neoplasia
    }}
  | {{Collapsible list
   | title = Diffuse large B-cell lymphoma (DLBCL), NOS
   | bullets = on
   | Germinal centre B-cell subtype
   | Activated B-cell subtype
    }}
  | T-cell/histiocyte-rich large B-cell lymphoma
  | Primary DLBCL of the CNS
  | Primary cutaneous DLBCL, leg type
  | EBV-positive DLBCL, NOS
  | EBV-positive mucocutaneous ulcer
  | {{Collapsible list
   | title = DLBCL associated with chronic inflammation
   | bullets = on
   | Fibrin-associated diffuse large B-cell lymphoma
    }}
  | Lymphomatoid granulomatosis, grade 1,2
  | Lymphomatoid granulomatosis, grade 3
  | Primary mediastinal (thymic) large B-cell lymphoma
  | Intravascular large B-cell lymphoma
  | ALK-positive large B-cell lymphoma
  | Plasmablastic lymphoma
  | Primary effusion lymphoma
  | Multicentric Castleman disease
  | HHV8-positive DLBCL, NOS
  | HHV8-positive germinotropic lymphoproliferative disorder
  | Burkitt lymphoma
  | Burkitt-like lymphoma with 11q aberration
  | {{Collapsible list
   | title = High-grade B-cell lymphoma
   | bullets = on
   | High-grade B-cell lymphoma with MYC and BCL2 and/or BCL6 rearrangements
   | High-grade B-cell lymphoma, NOS
    }}
  | B-cell lymphoma, unclassifiable, with features intermediate between DLBCL and classic Hodgkin lymphoma
  }}
 | {{Collapsible list
  | title = Mature T- and NK-cell neoplasms
  | bullets = on
  | T-cell prolymphocytic leukaemia
  | T-cell large granular lymphocytic leukaemia
  | Chronic lymphoproliferative disorder of NK cells
  | Aggressive NK-cell leukaemia
  | Systemic EBV-positive T-cell lymphoma of childhood
  | Chronic active EBV infection of T- and NK-cell type, systemic form
  | Hydroa vacciniforme-like lymphoproliferative disorder
  | Severe mosquito bite allergy
  | Adult T-cell leukaemia/lymphoma
  | Extranodal NK/T-cell lymphoma, nasal type
  | Enteropathy-associated T-cell lymphoma
  | Monomorphic epitheliotropic intestinal T-cell lymphoma
  | Intestinal T-cell lymphoma, NOS
  | Indolent T-cell lymphoproliferative disorder of the gastrointestinal tract
  | Hepatosplenic T-cell lymphoma
  | Subcutaneous panniculitis-like T-cell lymphoma
  | Mycosis fungoides
  | Sézary syndrome
  | {{Collapsible list
   | title = Primary cutaneous CD30-positive T-cell lymphoproliferative disorders
   | bullets = on
   | Lymphomatoid papulosis
   | Primary cutaneous anaplastic large cell lymphoma
    }}
  | Primary cutaneous gamma delta T-cell lymphoma
  | Primary cutaneous CD8-positive aggressive epidermotropic cytotoxic T-cell lymphoma
  | Primary cutaneous acral CD8-positive T-cell lymphoma
  | Primary cutaneous CD4-positive small/medium T-cell lymphoproliferative disorder
  | Peripheral T-cell lymphoma, NOS
  | Angioimmunoblastic T-cell lymphoma
  | Follicular T-cell lymphoma
  | Nodal peripheral T-cell lymphoma with T follicular helper phenotype
  | Anaplastic large cell lymphoma, ALK-positive
  | Anaplastic large cell lymphoma, ALK-negative
  | Breast implant-associated anaplastic large cell lymphoma
  }}
 | {{Collapsible list
  | title = Hodgkin lymphomas
  | bullets = on
  | Nodular lymphocyte predominant Hodgkin lymphoma
  | {{Collapsible list
   | title = Classic Hodgkin lymphoma
   | bullets = on
   | Nodular sclerosis classic Hodgkin lymphoma
   | Lymphocyte-rich classic Hodgkin lymphoma
   | Mixed cellularity classic Hodgkin lymphoma
   | Lymphocyte-depleted classic Hodgkin lymphoma
    }}
  }}
 | {{Collapsible list
  | title = Immunodeficiency-associated lymphoproliferative disorders
  | bullets = on
  | {{Collapsible list
   | title = Post-transplant lymphoproliferative disorders (PTLD)
   | bullets = on
    | {{Collapsible list
    | title = Non-destructive PTLD
    | bullets = on
    | Plasmacytic hyperplasia PTLD
    | Infectious mononucleosis PTLD
    | Florid follicular hyperplasia
      }}
   | Polymorphic PTLD
   | Monomorphic PTLD
   | Classic Hodgkin Lymphoma PTLD
    }}
  | Other iatrogenic immunodeficiency- associated lymphoproliferative disorders
  }}
 }}
| {{Collapsible list
 | title = Histiocytic and dendritic cell neoplasms
 | bullets = on
 | Histiocytic sarcoma
 | Langerhans cell histiocytosis, NOS
 | Langerhans cell histiocytosis, monostotic
 | Langerhans cell histiocytosis, polystotic
 | Langerhans cell histiocytosis, disseminated
 | Langerhans cell sarcoma
 | Indeterminate dendritic cell tumour
 | Interdigitating dendritic cell sarcoma
 | Follicular dendritic cell sarcoma
 | Fibroblastic reticular cell tumour
 | Disseminated juvenile xanthogranuloma
 | Erdheim–Chester disease
 }}
}}
 
====[[Svjetska zdravstvena organizacija]]====
4. izdanje &lt;ref name=&quot;WHO classification of tumours of ha&quot;/&gt;
 
NOS = &quot; Nije drugačije navedeno &quot;
 
{{Bulleted list
| {{Collapsible list
 | title = Myeloid neoplasms
 | bullets = on
 | expand = on
 | {{Collapsible list
| naslov= Mijeloproliferativne neoplazme
| bullets = on
|Hronična mijeloidna leukemija, BCR-ABL1-pozitivna
|Hronična neutrofilna leukemija
|Policitamemija vera 
| Primarna mijelofibroza
|Esencijalna trombocitemija
|Hronična eozinofilna leukemija, NOS
|Mijeloproliferativna neoplazma, neklasifikabilna
}}
| {{Collapsible list
  | naslov = Mastocitoza
  | bullets = on
  | Kožna mastocitoza
  | Indolentna sistemska mastocitoza
  |Sistemska mastocitoza sa pridruženom hematološkom neoplazmom
  |Agresivna sistemska mastocitoza
|Leukemija mastocita
|[[Sarkom]] [[mastocit]]a
}} 
 | {{Collapsible list
  | naslov= Mijeloidne/limfoidne neoplazme s eozinofilijom i preraspodjelom [[gen]]a
  | bullets = on
| Mijeloidne/limfoidne neoplazme s preuređenjem PDGFRA
| Mijeloidne/limfoidne neoplazme s preuređenjem PDGFRB
| Mijeloidne/limfoidne neoplazme s preuređenjem FGFR1
| Mijeloidne/limfoidne neoplazme s PCM1―JAK2  }}
 | {{Collapsible list
  | naslov = Mijelodisplazijske/mijeloproliferativne neoplazme
  | bullets = on
| Hronična mijelomonocitna leukemija
| Atipična hronična mijeloidna leukemija, BCR-ABL1-negativna
| Juvenilna mijelomonocitna leukemija
| Mijelodisplastična/mijeloproliferativna neoplazma sa prstenastim sideroblastima i trombocitozom
| Mijelodisplastična/mijeloproliferativna neoplazma, neklasifikabilna
}}
| {{Collapsible list
  | naslov = Mijelodisplaszijski sindromi
  | bullets = on
| Mijelodisplazijski sindrom s displazijom jedne loze
| Mijelodisplazijski sindrom s prstenastim sideroblastima i displazijom jedne loze
| Mijelodisplazijski sindrom s prstenastim sideroblastima i multilinijskom displazijom
| Mijelodisplazijski sindrom s multilinijskom displazijom
| Mijelodisplazijski sindrom s viškom blasta
| Mijelodisplazijski sindrom s izoliranim del(5q)
| Mijelodisplazijski sindrom, neklasificiran
| Refraktorna citopenija djetinjstva
}}
| {{Collapsible list
  | naslov = Myeloid neoplasms with germline predisposition
  | bullets = on
| Akutna mijeloidna leukemija s mutacijom germinativne CEBPA
| Mijeloidne neoplazme s mutacijom germinativne DDX41
| Mijeloidne neoplazme s mutacijom germinativne RUNX1
| Mijeloidne neoplazme s mutacijom germinativne ANKRD26
| Mijeloidne neoplazme s mutacijom germinativne ETV6
| Mijeloidne neoplazme s mutacijom germinativne GATA2
}}
| {{Collapsible list
  | naslov= Akutna mijeloidna leukemija (AML) i srodni prekursorski tumori
  | bullets = on
  | {{Collapsible list
  | naslov= [[AML]] s rekurentnim genetičkim abnormalnostima
   | bullets = on
| AML sa t(8;21)(q22;q22.1); RUNX1-RUNX1T1
| AML sa inv(16)(p13.1q22) ili t(16;16)(p13.1;q22); CBFB-MYH11
| Akutna promijelocitna leukemija sa PML-RARA
| AML sa t(9;11)(p21.3;q23.3); KMT2A-MLLT3
| AML sa t(6;9)(p23;q34.1); DEK-NUP214
| AML sa inv(3)(q21.3q26.2) ili t(3;3)(q21.3;q26.2); GATA2, MECOM
| AML (megakarioblastična) sa t(1;22)(p13.3;q13.1); RBM15-MKL1
| AML sa BCR-ABL1
| AML sa mutiranim NPM1
| AML sa bialeličnom mutacijom CEBPA
| AML sa mutiranim RUNX1
}} 
|  AML s promjenama povezanim s mijelodisplazijom
| Mijeloidne neoplazme povezane s terapijom
  | {{Collapsible list
| naslov = Akutna mijeloidna leukemija, NOS  
| bullets = on
   | AML s minimalnom diferencijacijom
| AML bez sazrijevanja
| AML sa sazrijevanjem
| Akutna mijelomonocitna leukemija
| Akutna monoblastna i monocitna leukemija
| Čista eritroidna leukemija
| Akutna megakarioblastna leukemija
| Akutna bazofilna leukemija
| Akutna panmijeloza s mijelofibrozom
}} 
| Mijeloidbi sarkom
  | {{Collapsible list
| naslov = Mijeloidne proliferacije povezane s [[Downov sindrom|Downovim sindromom]]
   | bullets = on
   | Prolazna abnormalna mijelopoeza povezana s Downovim sindromom
| [[Mijeloidna leukemija]] povezana s Downovim sindromom   }}
  }}
 | '''Blastična plazmacitoidna dendritična ćelijska neoplazma'''
 | {{Collapsible list
  | naslov = | Akutna nediferencirana leukemija
| Akutna leukemija miješanog fenotipa sa t(9;22)(q34.1;q11.2); BCR-ABL1
| Akutna leukemija miješanog fenotipa sa t(v;11q23.3); KMT2A-preuređen
| Akutna leukemija miješanog fenotipa, B/mijeloidna, NOS
| Akutna leukemija miješanog fenotipa, T/mijeloidna, NOS
| Akutna leukemija miješanog fenotipa, NOS, rijetki tipovi
| Akutne leukemije nejasne loze, NOS
}}  
 }}
| {{Collapsible list
 | naslov = Limfnaoidne neoplazme
 | bullets = on
 | expand = on
 | {{Collapsible list
  | naslov = Prekursorske limfoidne neoplazme
  | bullets = on
| B-limfoblastna leukemija/limfom, NOS
| B-limfoblastna leukemija/limfom sa t(9;22)(q34.1;q11.2); BCR-ABL1
| B-limfoblastna leukemija/limfom sa t(v;11q23.3); KMT2A-preuređen
| B-limfoblastna leukemija/limfom sa t(12;21)(p13.2;q22.1); ETV6-RUNX1
| B-limfoblastna leukemija/limfom sa hiperdiploidijom
| B-limfoblastna leukemija/limfom sa hipodiploidijom (hipodiploidna ALL)
| B-limfoblastna leukemija/limfom sa t(5;14)(q31.1;q32.1); IGH/IL3
| B-limfoblastna leukemija/limfom sa t(1;19)(q23;p13.3); TCF3-PBX1
| B-limfoblastna leukemija/limfom, slična BCR-ABL 1
| B-limfoblastna leukemija/limfom sa iAMP21
| T-limfoblastna leukemija/limfom
| Rana limfoblastna leukemija prekursora T-ćelija
| NK-limfoblastna leukemija/limfom
}}
| {{Collapsible list
  | naslov = Neoplazme zrelih [[B-ćelija]]
  | bullets = on
  | Hronična limfocitna leukemija (HLL) / limfom malih limfocita
| Monoklonska B-ćelijska limfocitoza, HLL tip
| Monoklonska B-ćelijska limfocitoza, ne-HLL tip
| Prolimfocitna leukemija [[B-ćelija]]
| Limfom marginalne zone slezine
| Leukemija bičastih ćelija 
| {{Collapsible list
 | naslov = Limfom/leukemija B-ćelija slezine, neklasifikabilan  
| bullets = on
| Difuzni limfom malih B-ćelija crvene pulpe slezine
| Varijanta leukemije bičastih ćelija  
 }}
  | {{Collapsible list
   | naslov = Limfoplazmacitni [[limfom]]
   | bullets = on
   | Waldenstromova makroglobulinemija   
}}
  | IgM monoklonska gamopatija neodređenog značaja
  | {{Collapsible list
   | naslov = Bolesti teških lanaca
   | bullets = on
  | Bolest teškog lanca Mu
| Bolest gama teškog lanca
| Bolest alfa teškog lanca   
}}
  | {{Collapsible list
   | naslov = Neoplazme [[plazma-ćelija]]
   | bullets = on
   | Monoklonska gamopatija ne-IgM neodređenog značaja
| Mijelom plazma-ćelija
| Solitarni plazmocitom kostiju
| Ekstraosealni plazmocitom
| {{Collapsible list
| naslov = Bolesti taloženja monoklonskih imunoglobulina
| oznake = uključeno
| Primarna amiloidoza
| Bolesti taloženja lakih i teških lanaca
}} 
| {{Collapsible list
     | naslov = Bolesti taloženja monoklonskih imunoglobulina
    | bullets = on
| Primarna amiloidoza
| Bolesti taloženja lakih i teških lanaca
}}
}}
| Ekstranodalni limfom marginalne zone limfoidnog tkiva povezanog sa sluznicom (MALT limfom)
  | {{Collapsible list
   | naslov = Limfom nodalne marginalne zone
   | bullets = on
   | Pedijatrijski limfom nodalne marginalne zone
    }}
  | {{Collapsible list
   | naslov = Folikulski limfom
   | bullets = on
| In situ folikularna neoplazija
| Folikulski limfom duodenunskog tipa
| Testikulskii folikularni limfom
}}
| Pedijatrijski folikularni limfom
| Limfom velikih B-ćelija sa preuređenjem IRF4
| Primarni kožni folikularni centralni limfom
  | {{Collapsible list
   | naslov = Limfom plaštnih ćelija
   | bullets = on
  | Neoplazija mantle ćelija in situ 
}}
  | {{Collapsible list
   | naslov= Difuzni limfom velikih [[B-ćelija]] (DLBCL), NOS  
| bullets = on
  | Podtip B-ćelija germinativnog centra  
|Podtip aktiviranih B-ćelija   
}}
| Limfom velikih B-ćelija bogat T-ćelijama/histiocitima
| Primarni DLBCL CNS-a
| Primarni kožni DLBCL, tipa noge
| EBV-pozitivni DLBCL, NOS
| EBV-pozitivni mukokutani ulkus 
| {{Collapsible list
   | naslov = DLBCL povezan s hroničnom upalom
   | bullets = on
   | Difuzni limfom velikih B-ćelija povezan s [[fibrin]]om
    }}
| Limfomatoidna granulomatoza, stepen 1, 2
| Limfomatoidna granulomatoza, stepen 3
| Primarni medijastinalni (timični) limfom velikih B-ćelija
| Intravaskularni limfom velikih B-ćelija
| ALK-pozitivni limfom velikih B-ćelija
| Plazmablastični limfom
| Primarni efuzijski limfom
| Multicentrična Castlemanova bolest
| HHV8-pozitivni DLBCL, NOS
| HHV8-pozitivni germinotropni limfoproliferativni poremećaj
| Burkittov limfom
| Burkittov limfom sličan limfomu sa 11q aberacijom 
| {{Collapsible list
 |naslov  = B-ćelijski limfom visokog stepena
 | bullets = on
  | Visokogradni B-ćelijski limfom sa MYC i BCL2 i/ili BCL6 preuređenjima
| Visokogradni B-ćelijski limfom, NOS 
}}
| B-ćelijski limfom, neklasifikabilan, sa karakteristikama koje se nalaze između DLBCL-a i klasičnog Hodgkinovog limfoma 
}}
 | {{Collapsible list
  | naslov = Neoplazme zrelih T- i [[NK-ćelija]]
  | bullets = on
| Prolimfocitna leukemija T-ćelija
| Velika granularna limfocitna leukemija T-ćelija
| Hronični limfoproliferativni poremećaj NK ćelija
| Agresivna leukemija NK-ćelija
| Sistemski EBV-pozitivni T-ćelijski limfom djetinjstva 
| Hronična aktivna EBV infekcija T- i NK-ćelijskog tipa, sistemski oblik
| Limfoproliferativni poremećaj sličan Hydroa vacciniforme
| Teška alergija na ubod komaraca
| Leukemija/limfom odraslih T-ćelija
| Ekstranodalni NK/T-ćelijski limfom, nazalni tip
| Limfom T-ćelija povezan s enteropatijom
| Monomorfni epiteliotropni crijevni T-ćelijski limfom
| Intestinalni T-ćelijski limfom, NOS
| Indolentni limfoproliferativni poremećaj T-ćelija gastrointestinalnog trakta
| Hepatosplenički T-ćelijski limfom
| Subkutani T-ćelijski limfom sličan panikulitisu
| Mycosis fungoides
| Sézaryjev sindrom 
| {{Collapsible list
| naslov = Primarni kožni CD30-pozitivni T-ćelijski limfoproliferativni poremećaji  
| bullets = on
| Limfomatoidna papuloza
| Primarni kožni anaplastični limfom velikih ćelija
}}
| Primarni kožni gama delta T-ćelijski limfom
| Primarni kožni CD8-pozitivni agresivni epidermotropni citotoksični T-ćelijski limfom
| Primarni kožni akralni CD8-pozitivni T-ćelijski limfom
| Primarni kožni CD4-pozitivni limfoproliferativni poremećaj malih/srednjih [[T-ćelija]]
| Periferni T-ćelijski limfom, NOS
| Angioimunoblastni T-ćelijski limfom
| Folikulskii T-ćelijski limfom
| Nodalni periferni T-ćelijski limfom sa fenotipom T folikularnih pomoćnika
| Anaplazijski limfom velikih ćelija, ALK-pozitivan
| Anaplazijski limfom velikih ćelija, ALK-negativan
| Anaplazijski limfom velikih ćelija povezan s implantatima dojke
}}
| {{Collapsible list
  | naslov = Hodgkinovi limfomi
  | bullets = on
  | Hodgkinov limfom s predominantnim nodulnim limfocitima
  | {{Collapsible list
| naslov = Klasični Hodgkinov limfom  
| bullets = on
| Klasični Hodgkinov limfom s nodularnom sklerozom
| Klasični Hodgkinov limfom bogat limfocitima
| Klasični Hodgkinov limfom miješane celularnosti
| Klasični Hodgkinov limfom s limfocitno deplecijom   
}}
  }}
 | {{Collapsible list
  | naslov = Limfoproliferativni poremećaji povezani s imunodeficijencijom
  | bullets = on
  | {{Collapsible list
   | naslov = Posttransplantacijski limfoproliferativni poremećaji (PTLD}}
   | bullets = on
    | {{Collapsible list
    | naslov = Nedestruktivna PTLD
    | bullets = on
| Plazmacitna hiperplazija PTLD
| Infektivna mononukleoza PTLD
| Floridna folikularna hiperplazija
}} 
 | Polimorfni PTLD
| Monomorfni PTLD
| Klasični Hodgkinov limfom PTLD
}}
|Ostali limfoproliferativni poremećaji povezani s jatrogenom imunodeficijencijom
}}
}}
| {{Collapsible list
 | naslov = Neoplazme histiocitnih i dendritskih ćelija
 | bullets = on
| Histiocitni sarkom
| Histiocitoza Langerhansovih ćelija, NOS
| Histiocitoza Langerhansovih ćelija, monostotička
| Histiocitoza Langerhansovih ćelija, polistotička
| Histiocitoza Langerhansovih ćelija, diseminirana
| Sarkom Langerhansovih ćelija
| Neodređeni tumor dendritičnih ćelija
| Interdigitirajući sarkom dendritičnih ćelija
| Sarkom folikularnih dendritičnih ćelija
| Fibroblastični retikularni tumor ćelija
| Diseminirani juvenilni ksantogranulom
| Erdheim-Chesterova bolest
 }}
}}
 
==Liječenje==
Liječenje se povremeno može sastojati od &quot;budnog čekanja&quot; (npr. kod [[Hronična limfocitna leukemija|HLL]]) ili simptomatskog liječenja (npr. [[transfuzija krvi]] kod [[Mijelodisplazijski sindrom|MDS]]). Agresivniji oblici bolesti zahtijevaju liječenje [[hemoterapija|hemoterapijom]], [[radioterapija|radioterapijom]], [[imunoterapija|imunoterapijom]]  i - u nekim slučajevima - [[transplantacija koštane srži|transplantacijom koštane srži]]. Upotreba [[rituksimab]]a je utvrđena za liječenje hematoloških malignosti izvedenih iz [[B-ćelija]], uključujući folikulski limfom (FL) i difuzni limfom velikih B-ćelija (DLBCL).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Farber CM, Axelrod RC | title = The clinical and economic value of Rituximab for the treatment of hematologic malignancies. | journal = Contemporary Oncology | date = mart 2011 | volume = 3 | issue = 1 |url=http://www.onclive.com/publications/contemporary-oncology/2011/spring-2011/the-clinical-and-economic-value-of-rituximab-for-the-treatment-of-hematologic-malignancies }}&lt;/ref&gt;
Pored liječenja usmjerenog na izlječenje, ljudi mogu imati koristi od brige o sebi kako bi upravljali simptomima. Naprimjer, aerobne vježbe, kao što je hodanje, mogu smanjiti [[umor]] povezan s rakom i osjećaje depresije kod osoba s hematološkim malignostima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Knips L, Bergenthal N, Streckmann F, Monsef I, Elter T, Skoetz N | title = Aerobic physical exercise for adult patients with haematological malignancies | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 1 | issue = 1 | pages = CD009075 | date = januar 2019 | pmid = 30702150 | pmc = 6354325 | doi = 10.1002/14651858.CD009075.pub3 }}&lt;/ref&gt;
 
===Praćenje===
Ako je liječenje bilo uspješno („potpuna“ ili „djelimična remisija“), osoba se obično prati u redovnim intervalima kako bi se otkrio recidiv i pratile „sekundarne malignosti“ (neuobičajena [[nuspojava]] nekih režima [[hemoterapija]] i [[radioterapija]] - pojava drugog oblika [[kancer|raka]]). U praćenju, koje treba obavljati u unaprijed određenim redovnim intervalima, opća [[medicinska anamneza|anamneza]] se kombinuje sa [[kompletna krvna slika|kompletnom krvnom slikom]] i određivanjem [[laktat dehidrogenaza]] ili [[timidin-kinaza]] u serumu. Hematološke malignosti, kao i njihovo liječenje, povezani su sa komplikacijama koje pogađaju mnoge organe, pri čemu su pluća često pogođena.&lt;ref name=&quot;pmid25488532&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jose RJ, Faiz SA, Dickey BF, Brown JS | title = Non-infectious respiratory disease in non-HIV immunocompromised patients | journal = British Journal of Hospital Medicine | location = London, England | volume = 75 | issue = 12 | pages = 691–7 | date = decembar 2014 | pmid = 25488532 | doi = 10.12968/hmed.2014.75.12.691 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid25488531&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jose RJ, Dickey BF, Brown JS | title = Infectious respiratory disease in non-HIV immunocompromised patients | journal = British Journal of Hospital Medicine | location = London, England | volume = 75 | issue = 12 | pages = 685–90 | date = decembar 2014 | pmid = 25488531 | doi = 10.12968/hmed.2014.75.12.685 }}&lt;/ref&gt;
==Etiologija==
[[Hromosomska translokacija|Hromosomske translokacije]] su glavni etiološki faktor u hematološkim malignostima.&lt;ref name = Valikhani2021&gt;{{cite journal | vauthors = Valikhani M, Rahimian E, Ahmadi SE, Chegeni R, Safa M | title = Involvement of classic and alternative non-homologous end joining pathways in hematologic malignancies: targeting strategies for treatment | journal = Experimental Hematology &amp; Oncology | volume = 10 | issue = 1 | pages = 51 | date = novembar 2021 | pmid = 34732266 | pmc = 8564991 | doi = 10.1186/s40164-021-00242-1 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Takve translokacije obično nastaju u ćelijama kao rezultat aberantnog [[popravka DNK|popravka dvostrukog prekida DNK]] nepreciznim procesima kao što je [[nehomologno spajanje krajeva]].&lt;ref name = Valikhani2021/&gt; Nestabilnost hromosoma kod [[Hronična mijeloidna leukemija|hronične mijeloidne leukemije]] može biti posljedica [[oštećenje DNK|oksidativnog oštećenja DNK]], zajedno s oštećenjima genetičkog nadzora, što dovodi do nepreciznog popravka DNK sklonog greškama.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Senapati J, Sasaki K | title = Chromosomal Instability in Chronic Myeloid Leukemia: Mechanistic Insights and Effects | journal = Cancers | volume = 14 | issue = 10 | date = maj 2022 | page = 2533 | pmid = 35626137 | pmc = 9140097 | doi = 10.3390/cancers14102533 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
 
==[[Epidemiologija]]==
Uzevši sve zajedno, hematološke malignosti čine 9,5% novih dijagnoza raka u Sjedinjenim Američkim Državama.&lt;ref&gt;{{cite web |url         = http://www.leukemia-lymphoma.org/all_page?item_id=12486 |title = Facts &amp; Statistics |publisher   = The Leukemia and Lymphoma Society |access-date  = 3. 11. 2009 |url-status = dead |archive-url = https://web.archive.org/web/20100527053144/http://www.leukemia-lymphoma.org/all_page?item_id=12486 |archive-date = 27. 5. 2010}}&lt;/ref&gt; and 30,000 patients in the UK are diagnosed each year.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://leukaemialymphomaresearch.org.uk/patient-information/facts-blood-cancers|title=Facts about blood cancers|publisher=eukaemia &amp; Lymphoma Research|access-date=24. 9. 2013|archive-date=1. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150801204552/https://leukaemialymphomaresearch.org.uk/patient-information/facts-blood-cancers|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Unutar ove kategorije, limfomi su češći od [[leukemija]].

== Također pogledajte ==
* [[Mijelodisplazijsko-mijeloproliferativne bolesti]]
== Reference ==
{{refspisak}}
 
{{Medicinski izvori
|  DiseasesDB     =
|  ICD10          = {{ICD10|C|81||c|81}}-{{ICD10|C|96||c|81}}
|  ICD9           = {{ICD9|200}}-{{ICD9|209}}
|  ICDO           = 9590–9999
|  OMIM           =
|  MedlinePlus    =
|  eMedicineSubj  =
|  eMedicineTopic =
|  MeshID         = D019337
}}
{{Limfoidna malignost}}
{{Mijeloidna malignost}}

[[Kategorija:Hematološke maligne neoplazme]]</text>
      <sha1>9jeu6xp6ax50e430mvpypcas1ood8f9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razvoj djeteta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>527020</id>
    <revision>
      <id>3915695</id>
      <parentid>3907040</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:58:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="203207" sha1="2no4tx6bhssdv5p6zt9jv724wd3sd9u" xml:space="preserve">[[Slika:Walter de Maria Vertikaler Erdkilometer.jpg|thumb| Dijete prstima pravi malu, kružnu rupu u pijesku, 1997.]]
'''Razvoj djeteta''' uključuje [[biologija|biološke]], [[psihologija|psihološke]] i [[emocija|emocijske]] promjene koje se događaju kod ljudskih bića između rođenja i završetka [[adolescencija|mladalaštva]]. To je - posebno od rođenja do pete godine - temelj za prosperitetno i održivo [[društvo]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |title=Adolescent health |url=https://www.who.int/health-topics/adolescent-health |access-date=1. 9. 2025 |website=www.who.int |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Djetinjstvo]] je podijeljeno u tri životne faze koje uključuju [[rano djetinjstvo]], srednje djetinjstvo i kasno djetinjstvo ([[predadolescencija]]).&lt;ref name=&quot;Collins_1984&quot;&gt;{{Cite book |title=Development During Middle Childhood: The Years From Six to Twelve. |collaboration=National Research Council (US) Panel to Review the Status of Basic Research on School-Age Children |date=1984 |publisher=National Academies Press (US) |veditors=Collins WA |language=en |chapter=Introduction |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK216770/}}&lt;/ref&gt; Rano djetinjstvo obično traje od [[dojenče|dojenačke]] dobi do pet godina. [[Razvoj ranog djetinjstva|Tokom ovog perioda, razvoj]] je značajan, jer se mnoge životne prekretnice dešavaju tokom ovog perioda, kao što su prve riječi, [[učenje]] puzanja i učenje [[kretanje|hodanja]]. Srednje djetinjstvo/predadolescencija ili uzrast od pet do 12 godina univerzalno označavaju poseban period između glavnih razvojnih prelaznih tačaka.&lt;ref name=&quot;Collins_1984&quot; /&gt; Adolescencija je životna faza koja obično počinje oko početka [[pubertet]]a, s markerima poput [[menarha|menarhe]] i [[spermarha|spermarhe]], koji se obično javljaju u dobi od 11 do 13 godina.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=23. 9. 2021 |title=Child Development: Young Teens (12-14 years old) |url=https://www.cdc.gov/ncbddd/childdevelopment/positiveparenting/adolescence.html |website=U.S. Centers for Disease Control and Prevention (CDC)}}&lt;/ref&gt; [[Svjetska zdravstvena organizacija]] definirala je tu dob od 10 do 19 godina.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; [[Faze razvoja djeteta|Tokom razvoja]], pojedinac [[čovjek]] napreduje od ovisnosti do rastuće [[autonomija|autonomije]]. To je kontinuirani proces s predvidljivim slijedom, ali ima jedinstven tok za svako dijete. Ne napreduje uvijek istom brzinom i na svaku fazu utiču prethodna razvojna iskustva. Budući da [[genetika|genetički]] faktori i događaji tokom prenatalnog života mogu snažno uticati na razvojne promjene, [[genetika]] i [[prenatalni razvoj]] obično čine dio proučavanja razvoja djeteta. Srodni termini uključuju [[razvojna biologija|razvojnu psihologiju]], koja se odnosi na razvoj od rođenja do [[smrt]]i, i [[pedijatrija|pedijatriju]], granu medicine koja se bavi brigom o djeci.

Promjena u razvoju može se dogoditi kao rezultat genetički kontroliranih procesa, poznatih kao [[Razvojna biologija|sazrijevanje]],&lt;ref name=&quot;Toga 2006&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Toga AW, Thompson PM, Sowell ER |date=mart 2006 |title=Mapping brain maturation |journal=Trends in Neurosciences |volume=29 |issue=3 |pages=148–159 |doi=10.1016/j.tins.2006.01.007 |pmc=3113697 |pmid=16472876}}&lt;/ref&gt; ili faktori okoline i [[učenje]], ali najčešće uključuje interakciju između ta dva faktora. Razvoj se također može dogoditi kao rezultat ljudske prirode i ljudske sposobnosti da uči iz okoline.

Postoje različite definicije perioda u djetetovom razvoju, budući da je svaki period kontinuum s individualnim razlikama u pogledu početka i završetka. Neki periodi razvoja povezani s dobi s definiranim intervalima uključuju: [[novorođenče]] (uzrast 0 – 2 mjeseca); [[dojenče]] (uzrast 3 – 11 mjeseci); malo [[dijete]] (uzrast 1 – 2 godine) [[predškolac]] (uzrast 3 – 4 godine); [[škola]]rac (5 – 12 godina);  [[tinejdžer]] (13 – 19 godina) i [[adolescencija]] (10-19 godina).&lt;ref&gt;[https://choc.org/primary-care/ages-stages/6-to-12-years/ictionary.cambridge.org/dictionary/english/teens#:~:text=A%20person's%20teens%20are%20the,daughters%20are%20in%20their%20teens.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.csap.cam.ac.uk/news/article-adolescent-brain-development/]&lt;/ref&gt;

[[Roditelj]]i imaju veliku ulogu u djetetovim aktivnostima, socijalizaciji i razvoju; imati više roditelja može dodati stabilnost djetetovom životu i stoga podstaknuti zdrav razvoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Parents Can Play Vital Role in Encouraging Children's Active, Healthy Lifestyles |url= https://www.cdc.gov/youthcampaign/pressroom/PDF/6.2.07-ParentsPlayRoleBG.pdf |archive-url= https://web.archive.org/web/20170620185534/https://www.cdc.gov/youthcampaign/pressroom/PDF/6.2.07-ParentsPlayRoleBG.pdf |archive-date=20. 6. 2017 |website=U.S. Centers for Disease Control and Prevention}}&lt;/ref&gt; Odnos roditelj-dijete sa stabilnom osnovom stvara prostor u kojem se dijete osjeća i podržano i sigurno. Ovo okruženje uspostavljeno za izražavanje emocija je gradivni element koji vodi do toga da djeca efikasno regulišu emocije i unapređuju svoj [[rast i razvoj ljudskog organizma|razvoj]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Morris |first1=Amanda S. |last2=Criss |first2=Michael M. |last3=Silk |first3=Jennifer S. |last4=Houltberg |first4=Benjamin J. |date=2017 |title=The Impact of Parenting on Emotion Regulation During Childhood and Adolescence |url=https://srcd.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/cdep.12238 |journal=Child Development Perspectives |language=en |volume=11 |issue=4 |pages=233–238 |doi=10.1111/cdep.12238 |issn=1750-8606|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Još jedan uticajni faktor u razvoju djece je kvalitet njihove brige. Programi brige o djeci mogu biti korisni za razvoj djece, kao što su sposobnosti učenja i socijalne vještine.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brundavani V, Murthy SR, Kurpad AV | title = Estimation of deep-abdominal-adipose-tissue (DAAT) accumulation from simple anthropometric measurements in Indian men and women | url = https://archive.org/details/sim_european-journal-of-clinical-nutrition_2006-05_60_5/page/658 | journal = European Journal of Clinical Nutrition | volume = 60 | issue = 5 | pages = 658–666 | date = maj 2006 | pmid = 16391572 | doi = 10.2307/1602366 | jstor = 1602366 }}&lt;/ref&gt;

Optimalni razvoj djece smatra se vitalnim za društvo i važno je razumjeti socijalni, kognitivni, emocionalni i obrazovni razvoj djece. Povećano istraživanje i interes u ovom području rezultirali su novim teorijama i strategijama, posebno u pogledu praksi koje promoviraju razvoj unutar školskih sistema. Neke teorije nastoje opisati niz stanja koja čine razvoj djeteta.
{{TOC limit|3}}

== Teorije ==

===[[ekosistem|Ekološki sistemi]]===
{{Glavni|Teorija ekoloških sistema}}
Također nazvana teorija &quot;razvoja u kontekstu&quot; ili &quot;[[ekologija čovjeka]]&quot;, teoriju ekoloških sistema prvobitno je formulisao [[Urie Bronfenbrenner]]. Ona specificira četiri tipa ugniježđenih ekoloških sistema, sa dvosmjernim uticajima unutar i između sistema; to su mikrosistem, mezosistem, egzosistem i makrosistem. Svaki sistem sadrži uloge, norme i pravila koja mogu snažno oblikovati razvoj. Od svog objavljivanja 1979. godine, Bronfenbrennerova glavna izjava ove teorije, &quot;Ekologija ljudskog razvoja&quot;,&lt;ref&gt;{{Cite book |title=The ecology of human development: experiments by nature and design |vauthors=Bronfenbrenner U |publisher=Harvard University Press |year=1979 |isbn=978-0-674-22456-8 |location=Cambridge |oclc=4515541}}&lt;/ref&gt; imao je širok uticaj na način na koji psiholozi i drugi pristupaju proučavanju ljudskih bića i njihovog okruženja. Kao rezultat ove uticajne konceptualizacije razvoja, ova okruženja – od porodice do ekonomskih i političkih struktura – počela su se smatrati dijelom životnog toka od djetinjstva do odrasle dobi.&lt;ref name=&quot;Smith, Cowie, Blades, 2011&quot;&gt;{{Cite book |title=Understanding Children's Development |url=https://archive.org/details/understandingchi0000smit_t9n2 |vauthors=Blades M, Smith PK, Cowie H |publisher=Wiley-Blackwell |year=2011 |isbn=978-1-4051-7601-9 |oclc=620124946}}&lt;/ref&gt;

===Piaget===
{{Glavni|Jean Piaget|Piagetova teorija kognitivnog razvoja }}
Jean Piaget bio je švicarski naučnik koji je započeo svoja istraživanja [[Kognitivni razvoj|intelektualni razvoj]] 1920-ih. Zainteresovan za načine na koje se [[životinje]] prilagođavaju svom okruženju, svoj prvi naučni članak objavio je kada je imao 10 godina, a zatim je stekao doktorat iz [[zoologija|zoologije]], gdje se zainteresovao za epistemologiju.&lt;ref name=&quot;SHAFFER&quot;&gt;{{Cite book |title=Social and personality development |vauthors=Shaffer DR |publisher=Wadsworth |year=2009 |isbn=978-0-495-60038-1 |edition=6th |location=Australia}}&lt;/ref&gt;[[Epistemologija]] se odvaja od [[filozofija|filozofije]] i bavi se porijeklom znanja, za koje je Piaget vjerovao da potiče iz [[psihologija|psihologije]]. Nakon putovanja u Pariz, počeo je raditi na prvom &quot;standardiziranom testu inteligencije&quot; u laboratorijama [[Alfred Binet|Alfreda Bineta]], što je uveliko uticalo na njegovu karijeru. Tokom ovog testiranja [[inteligencija|inteligencije]] počeo je razvijati duboko zanimanje za način na koji funkcionira dječji intelektualizam. Kao rezultat toga, razvio je vlastitu laboratoriju, gdje je godinama bilježio intelektualni rast djece i pokušavao otkriti kako se djeca razvijaju kroz različite faze razmišljanja. To je navelo Piageta da razvije četiri važne faze kognitivnog razvoja: senzomotornu fazu (od rođenja do 2. godine), predoperativnu fazu (od 2. do 7. godine), konkretno-operativnu fazu (od 7. do 12. godine) i formalno-operativnu fazu (od 11 do 12 godina i kasnije).&lt;ref name=&quot;SHAFFER&quot; /&gt; Piaget je zaključio da se prilagođavanje okolini ([[ponašanje]]) odvija putem [[Jean Piaget|shema]], a prilagođavanje se događa putem ''asimilacije'' i ''akomodacije''''.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Huitt W, Hummel J |date=juli 2003 |title=Piaget's theory of cognitive development. |url=https://www.academia.edu/download/49688242/Piagets_Theory_of_Cognitive_Development.pdf |journal=Educational Psychology Interactive |volume=3 |issue=2 |pages=1–5}}&lt;/ref&gt;

====Faze====
{{Glavni|Faze razvoja djeteta}}
'''Senzomotorna:''' (od rođenja do otprilike 2. godine)

U prvoj fazi, po Piagetovoj teoriji, [[dojenčad]] imaju sljedeća osnovna čula: [[vid]], [[sluh]] i motorne sposobnosti. U ovoj fazi, znanje o svijetu je ograničeno, ali se stalno razvija zahvaljujući djetetovim iskustvima i interakcijama.&lt;ref&gt;{{Cite encyclopedia |title=Cognitive Development - stages, meaning, average, Definition, Description, Common problems |encyclopedia=Encyclopedia of Children's Health |url=http://www.healthofchildren.com/C/Cognitive-Development.html}}&lt;/ref&gt; Prema Piagetu, kada dojenče dostigne dob otprilike 7-9 mjeseci, ono počinje razvijati ono što je on nazvao [[trajnost objekta]], što znači da dijete sada ima sposobnost da shvati da objekti postoje čak i kada se ne mogu vidjeti. Primjer za to bi bilo skrivanje djetetove omiljene igračke ispod pokrivača, i iako je fizički ne može vidjeti, ono i dalje zna da pogleda ispod pokrivača.&lt;ref&gt;{{Cite book | vauthors = Stangor C, Walinga J |date=17. 10. 2014 | chapter = 7.2 Infancy and Childhood: Exploring and Learning | chapter-url = https://opentextbc.ca/introductiontopsychology/chapter/6-2-infancy-and-childhood-exploring-and-learning/ | title = Introduction to Psychology | edition = 1st Canadian | publisher = BCcampus |language=en }}&lt;/ref&gt;
:'''Preoperativna:''' (počinje otprilike u vrijeme kada dijete počne govoriti, oko 2. godine)

Tokom ove faze, mala djeca počinju analizirati svoju okolinu koristeći mentalne simbole, uključujući riječi i slike; dijete će ih početi primjenjivati u svakodnevnom životu dok se susreće s različitim predmetima, događajima i situacijama.&lt;ref name=&quot;SHAFFER&quot; /&gt; Međutim, Piagetov glavni fokus na ovoj fazi, i razlog zašto ju je nazvao &quot;preoperativnom&quot;, jeste taj što djeca u ovom trenutku nisu u stanju primjenjivati specifične kognitivne operacije, kao što je [[Mentalno računanje|mentalna matematika]]. Pored simbolike, djeca počinju da se bave [[Igra pretvaranja|igrom pretvaranja]], pretvarajući se da su ljudi koji nisu, naprimjer učitelji ili superheroji; ponekad koriste različite rekvizite kako bi ovu igru pretvaranja učinili stvarnijom.&lt;ref name=&quot;SHAFFER&quot;/&gt; Neke slabosti u ovoj fazi su da djeca koja imaju oko 3-4 godine često pokazuju ono što se naziva [[egocentrizam]], što znači da dijete nije u stanju vidjeti tuđu perspektivu i osjeća se kao da svaka druga osoba doživljava iste događaje i osjećanja kao i oni. Međutim, oko 7. godine, misaoni procesi djece više nisu egocentrični i više su [[Intuicija|intuitivni]], što znači da sada razmišljaju o tome kako nešto izgleda, iako još ne koriste [[Racionalnost|racionalno razmišljanje.]]&lt;ref name=&quot;SHAFFER&quot; /&gt;

'''Konkretna:''' (otprilike od prvog razreda do rane adolescencije)

U ovoj fazi, djeca između 7 i 11 godina koriste odgovarajuću logiku za razvoj kognitivnih operacija i počinju primjenjivati ovaj novi način razmišljanja na različite događaje s kojima se susreću.&lt;ref name=&quot;SHAFFER&quot; /&gt; Djeca u ovoj fazi uključuju [[induktivno zaključivanje]], što uključuje izvođenje zaključaka iz drugih zapažanja kako bi se napravila uopćavanja.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Deduction &amp; Induction |url=http://www.socialresearchmethods.net/kb/dedind.php |access-date=24. 1. 2017 |website=www.socialresearchmethods.net}}&lt;/ref&gt; Za razliku od predoperativne faze, djeca sada mogu mijenjati i preuređivati mentalne slike i simbole kako bi formirala logičnu misao, primjer za to je &quot;reverzibilnost&quot;, gdje dijete sada zna da preokrene radnju radeći suprotno.&lt;ref name=&quot;SHAFFER&quot; /&gt;

'''Formalne operacije:''' (oko rane adolescencije do srednje/kasne adolescencije)

Završna faza [[Piagetove teorije kognitivnog razvoja|Piagetovog kognitivnog razvoja]] definira dijete kao osobu koja sada ima sposobnost da &quot;racionalnije i sistematičnije razmišlja o apstraktnim konceptima i hipotetičkim događajima&quot;.&lt;ref name=&quot;SHAFFER&quot; /&gt; Neke snage tokom ovog perioda su da dijete ili adolescent počinju formirati svoj identitet i počinju razumijevati zašto se ljudi ponašaju onako kako se ponašaju. Dok neke slabosti uključuju razvoj nekih egocentričnih misli kod djeteta ili adolescenta, uključujući [[imaginarna publika|imaginarnu publiku]] i [[lična basna|ličnu basnu]].&lt;ref name=&quot;SHAFFER&quot; /&gt; Imaginarna publika je kada adolescent osjeća da je svijet jednako zabrinut i osuđuje sve što adolescent radi kao i on sam; adolescent se može osjećati kao da je &quot;na sceni&quot; i da su svi kritičari, a oni su ti koji su kritikovani.&lt;ref name=&quot;SHAFFER&quot; /&gt; Lična basna je kada adolescent osjeća da je jedinstvena osoba i da je sve što radi jedinstveno. Osjećaju se kao da su jedini koji su ikada doživjeli ono što oni doživljavaju i da su nepobjedivi i da im se ništa loše neće dogoditi, loše stvari se dešavaju samo drugim ljudima.&lt;ref name=&quot;SHAFFER&quot;/&gt;

===Vigotski===
{{Glavni|Lev Vigotski|Kulturno-historijska psihologija}}
Vigotski, ruski teoretičar, predložio je sociokulturnu teoriju dječjeg razvoja. Tokom 1920-ih i 1930-ih, dok je Piaget razvijao vlastitu teoriju, Vigotski je bio aktivan naučnik i u to vrijeme se za njegovu teoriju govorilo da je &quot;novija&quot; jer je prevedena s ruskog jezika i počela uticati na zapadno razmišljanje.&lt;ref name=&quot;SHAFFER&quot;/&gt; Tvrdio je da djeca uče kroz praktično iskustvo, kako je Piaget sugerirao. Međutim, za razliku od Piageta, tvrdio je da pravovremena i osjetljiva intervencija odraslih kada je dijete na rubu učenja novog zadatka (nazvanog [[zona proksimalnog razvoja]]) može pomoći djeci da nauče nove zadatke. Ova tehnika, nazvana &quot;skela&quot;, nadograđuje novo znanje na znanje koje djeca već imaju kako bi pomogla djetetu da uči.&lt;ref name=&quot;Vygotsky, 1930; Cole, 1978&quot;&gt;{{Cite book |url=https://archive.org/details/mindinsocietydev00vygo |title=Mind in society: the development of higher psychological processes |vauthors=Cole M, Vygotskiĭ LS |publisher=Harvard University Press |year=1978 |isbn=978-0-674-57628-5 |location=Cambridge |oclc=3517053 |url-access=registration |orig-date=Published originally in Russian in 1930}}&lt;/ref&gt; Primjer za ovo može biti kada roditelj &quot;pomaže&quot; dojenčetu da plješće ili kotrlja ruke uz rimu [[kolačić]], sve dok samo ne bude moglo pljeskati i kotrljati [[ruka]]ma.&lt;ref name=&quot;Vygotsky 1962 Expanded&quot;&gt;{{Cite book |title=Thought and Language |vauthors=Kozulin A, Vygotsky LS |publisher=The MIT Press |year=2012 |isbn=978-0-262-51771-3 |location=Cambridge, Mass |oclc=768728899}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wertsch, 1985&quot;&gt;{{Cite book |title=Culture, communication, and cognition: Vygotskian perspectives |url=https://archive.org/details/culturecommunica0000unse |vauthors=Wertsch JV |publisher=Cambridge University Press |year=1985 |isbn=978-0-521-33830-1 |location=Cambridge, UK |oclc=715955821}}&lt;/ref&gt;
Vigotski je bio snažno fokusiran na ulogu kulture u određivanju obrasca razvoja djeteta.&lt;ref name=&quot;Vygotsky, 1930; Cole, 1978&quot;/&gt; Tvrdio je da se &quot;Svaka funkcija u kulturnom razvoju djeteta pojavljuje dva puta: prvo, na [[društvo|društvenom]], a kasnije, na individualnom nivou; prvo, između ljudi (interpsihološki), a zatim unutar djeteta (intrapsihološki). To se podjednako odnosi na voljnu pažnju, na logičko [[pamćenje]] i na formiranje koncepata. Sve više funkcije nastaju kao stvarni odnosi između pojedinaca.&quot;&lt;ref name=&quot;Vygotsky, 1930; Cole, 1978&quot;/&gt;

Vigotski je smatrao da je razvoj proces i uočio je da tokom perioda krize dolazi do kvalitativne transformacije u mentalnom funkcionisanju djeteta.&lt;ref name=&quot;Vygotsky, 1998&quot;&gt;{{Cite book |title=The collected works of L. S. Vygotsky. 5, Child psychology |vauthors=Carton AS, Vygotskiĭ LS, Rieber RW |publisher=Plenum Press |year=1987 |isbn=978-0-306-45707-4 |location=New York |oclc=312913751}}&lt;/ref&gt;

===Vezanost===
{{Glavni|Teorija vezanosti}}
Teorija vezanosti, koja potiče iz rada [[John Bowlby]] i koju je razvila [[Mary Ainsworth]], je [[psihologija|psihološka]], [[evolucija|evolucijska]] i [[etologija|etološka]] teorija koja pruža deskriptivni i objašnjavajući okvir za razumijevanje [[međuljudski odnos|međuljudskih odnosa]]. Bowlbyjeva zapažanja su ga navela da vjeruje da su bliske emocionalne veze ili &quot;privrženosti&quot; između dojenčeta i njegovog primarnog staratelja važan uslov za formiranje &quot;normalnog socijalnog i emocijskog razvoja&quot;.&lt;ref name=&quot;SHAFFER&quot; /&gt;

===Erik Erikson===
{{Glavni|Erik Erikson|Psihosocijalni razvoj}}
[[Erik Erikson|Erikson]], sljedbenik [[Freud]]a, sintetizirao je svoje teorije s Freudovim kako bi stvorio ono što je poznato kao [[Psihosocijalni razvoj|&quot;psihosocijalne&quot;]] faze ljudskog razvoja. Od rođenja do smrti, oni se fokusiraju na &quot;zadatke&quot; u svakoj fazi koji se moraju obaviti kako bi se uspješno savladali životni izazovi.&lt;ref name=&quot;Wood, Wood, Boyd, 2010&quot;&gt;{{Cite book |title=Mastering the World of Psychology, Books a la Carte Edition |vauthors=Boyd D, Wood SH, Wood EM |publisher=Prentice Hall |year=2010 |isbn=978-0-205-00505-5 |edition=4th |location=Englewood Cliffs, N.J |oclc=660087952}}&lt;/ref&gt;

Eriksonovih osam faza sastoje se od sljedećeg:&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Manning ML |date=septembar 1988 |title=Erikson's Psychosocial Theories Help Explain Early Adolescence |url=https://archive.org/details/sim_national-association-of-secondary-school-principals_1988-09_72_509/page/n102 |journal=NASSP Bulletin |volume=72 |issue=509 |pages=95–100 |doi=10.1177/019263658807250914 |s2cid=144082864}}&lt;/ref&gt;
*Povjerenje naspram nepovjerenja (dojenče)
*Autonomija naspram srama (prohodala dob)
*Inicijativa naspram krivnje (predškolsko dijete)
*Marljivost naspram inferiornosti (mladi adolescent)
*Identitet naspram zbunjenosti oko uloga (adolescent)
*Intimnost naspram izolacije (mlada odrasla dob)
*Generativnost naspram stagnacije (srednja odrasla dob)
*Integritet ega naspram očaja (starost)

===[[ponašanje|Bihevioralno]]===
{{Glavni|Analiza ponašanja u razvoju djeteta}}
Teorijom [[biheviorizam|biheviorizma]] [[John B. Watson]] čini osnovu [[Razvoj djeteta u teoriji analize ponašanja|bihevioralnog modela razvoja]].&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Psychologies of 1925 |vauthors=Watson JB |publisher=Clark University Press |year=1926 |veditors=Murchison E |location=Clark University, Worcester, MA, US |pages=1–35 |chapter=What the nursery has to say about instincts. |doi=10.1037/11020-001}}&lt;/ref&gt; Watson je objasnio ljudsku psihologiju kroz proces [[klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i vjerovao je da su sve individualne razlike u ponašanju posljedica različitih iskustava [[učenje|učenja]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Watson JB, Rayner R |date=februar 1920 |title=Conditioned emotional reactions. |url=http://psychclassics.yorku.ca/Watson/emotion.htm |journal=Journal of Experimental Psychology |volume=3 |issue=1 |pages=1–14 |doi=10.1037/h0069608|hdl=21.11116/0000-0001-9171-B |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; Opširno je pisao o razvoju djeteta i provodio istraživanja, kao što je eksperiment Little Albert, koji je pokazao da se fobija može stvoriti klasičnim uvjetovanjem. Watson je odigrao ključnu ulogu u modifikaciji pristupa toka svijesti Williama Jamesa kako bi konstruirao [[ponašanje|teoriju ponašanja]].&lt;ref name=&quot;hergenhahn-2013&quot;&gt;{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=6-FchL0K_ioC&amp;q=%22stream%20of%20behavior%22%20watson&amp;pg=PA398 |title=An Introduction to the History of Psychology |vauthors=Hergenhahn BR, Henley T |date=1. 3. 2013 |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-133-95809-3 |page=398 |language=en}}&lt;/ref&gt; Također je pomogao u uvođenju perspektive prirodnih nauka u dječju psihologiju uvođenjem objektivnih istraživačkih metoda zasnovanih na uočljivom i mjerljivom ponašanju.&lt;ref name=&quot;hergenhahn-2013&quot;/&gt; Sljedeći Watsonov primjer, [[B.F. Skinner]] je dalje proširio ovaj model kako bi obuhvatio [[operantno uslovljavanje]] i [[verbalno ponašanje]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Skinner BF |date=august 1963 |title=Operant behavior. |url=https://archive.org/details/sim_american-psychologist_1963-08_18_8/page/502 |journal=American Psychologist |volume=18 |issue=8 |pages=503–515 |doi=10.1037/h0045185 |issn=1935-990X |s2cid=51796099}}&lt;/ref&gt; Skinner je koristio [[operantna komora|operantnu komoru]], ili [[Skinnerova kutija|Skinnerovu kutiju]], kako bi posmatrao ponašanje životinja u kontroliranoj situaciji i dokazao da na [[ponašanje]] utiče okolina. Nadalje, koristio je potkrepljenje i kažnjavanje kako bi oblikovao željeno ponašanje. Ponašanje djece može snažno zavisiti od njihovog psihološkog razvoja.

===Freud===
[[Sigmund Freud]] je podijelio razvoj, od djetinjstva nadalje, u pet faza.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Personality and personal growth |url=https://archive.org/details/personalityperso0000frag |vauthors=Frager R, Fadiman J |date=2005 |publisher=Pearson Prentice Hall |isbn=978-0-13-144451-5 |edition=6th |location=Upper Saddle River, N.J. |oclc=57168823}}&lt;/ref&gt; U skladu s njegovim stavom da je [[seksualni nagon]] osnovna ljudska motivacija,&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Introductory Guide to Critical Theory |vauthors=Felluga D |date=11. 12. 2012 |publisher=Purdue University |chapter=Modules on Freud: On Psychosexual Development |access-date=8. 12. 2020 |chapter-url=http://www.cla.purdue.edu/english/theory/psychoanalysis/freud.html |archive-url=https://archive.today/20121211085920/http://www.cla.purdue.edu/english/theory/psychoanalysis/freud.html |archive-date=11. 12. 2012 }}&lt;/ref&gt; svaka faza je usmjerena na zadovoljavanje [[libido|libida]] unutar određenog područja, ili erogene zone, tijela.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Freud and the Psychodynamic Perspective {{!}} Introduction to Psychology |url=https://courses.lumenlearning.com/atd-bhcc-intropsych/chapter/freud-and-the-psychodynamic-perspective/ |access-date=8. 12. 2020 |website=courses.lumenlearning.com}}&lt;/ref&gt; Tvrdio je da se ljudi, kako se razvijaju, fiksiraju na različite i specifične objekte tokom svojih faza razvoja.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Definition: Fixation |url=https://cla.purdue.edu/academic/english/theory/psychoanalysis/definitions/fixation.html |access-date=8. 12. 2020 |website=Introduction to Psychoanalysis |publisher=Purdue University |vauthors=Felluga D |archive-date=7. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220407124326/https://cla.purdue.edu/academic/english/theory/psychoanalysis/definitions/fixation.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Psychoanalytic theories of development: an integration |url=https://archive.org/details/psychoanalyticth0000tyso |vauthors=Tyson P, Tyson RL |date=1990 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-04578-9 |location=New Haven, CT |oclc=21197269}}&lt;/ref&gt; Svaka faza sadrži konflikt koji zahtijeva rješavanje kako bi se djetetu omogućio razvoj.&lt;ref name=&quot;Lemma, 2007&quot;&gt;{{Cite book |title=Handbook of individual therapy |url=https://archive.org/details/handbookofindivi0000unse_k6d7 |vauthors=Lemma A |publisher=Sage |year=2002 |isbn=978-0-7619-6943-3 |veditors=Dryden W |location=Thousand Oaks, Calif |chapter=Psychodynamic Therapy: The Freudian Approach |oclc=50279223}}&lt;/ref&gt;

===Ostalo===
Upotreba [[teorija dinamičkih sistema|teorije dinamičkih sistema]] kao okvira za razmatranje razvoja započela je početkom 1990-ih i nastavila se do danas.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=A Dynamic systems approach to development applications |vauthors=Aslin RN |publisher=MIT Press |year=1993 |isbn=978-0-585-03867-4 |veditors=Thelen E, Smith LC |location=Cambridge, Mass |chapter=Commentary : the strange attractiveness of dynamic systems to development |oclc=42854628}}&lt;/ref&gt; Ova teorija naglašava nelinearne veze (npr. između ranije i kasnije društvene asertivnosti) i sposobnost sistema da se reorganizuje kao fazni pomak koji je po prirodi sličan stadiju. Još jedan koristan koncept za developmentaliste je stanje privlačenja, stanje (kao što je nicanje zubića ili [[anksioznost]] od stranaca) koje pomaže u određivanju naizgled nepovezanih ponašanja, kao i onih povezanih.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Chaos: Making a New Science |vauthors=Gleick J |publisher=Penguin Books |year=1987}}&lt;/ref&gt; Teorija dinamičkih sistema je široko primijenjena u proučavanju motoričkog razvoja; teorija je također snažno povezana s nekim Bowlbyjevim stavovima o sistemima vezanosti. Teorija dinamičkih sistema se također odnosi na koncept transakcijskog procesa,&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Minimizing high-risk parenting: a review of what is known and consideration of appropriate preventive intervention |vauthors=Sameroff A |publisher=Johnson &amp; Johnson Baby Products Company pediatric round table series |year=1983 |isbn=978-0-931562-07-5 |veditors=Hoekelman RA, Sasserath V |location=Radnor, Pa |chapter=Factors in predicting successful parenting. |oclc=8689673 |chapter-url=https://archive.org/details/minimizinghighri0000unse |chapter-url-access=registration}}&lt;/ref&gt; međusobno interaktivan proces u kojem djeca i roditelji istovremeno utiču jedni na druge, što vremenom dovodi do razvojnih promjena kod oba [[spol]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Thelen E |date=15. 4. 2005 |title=Dynamic Systems Theory and the Complexity of Change |journal=Psychoanalytic Dialogues |volume=15 |issue=2 |pages=255–283 |doi=10.1080/10481881509348831 |issn=1048-1885 |s2cid=1327081}}&lt;/ref&gt;

&quot;Perspektiva temeljnog znanja&quot; je [[evolucija|evolucijska teorija]] u razvoju djeteta koja tvrdi da &quot;dojenčad započinje život s urođenim, posebnim sistemima znanja koji se nazivaju temeljnim domenima mišljenja&quot;.&lt;ref name=&quot;berk-2009&quot;&gt;{{Cite book |url=https://archive.org/details/childdevelopment02berk |title=Child development |vauthors=Berk LE |publisher=Pearson Education/Allyn &amp; Bacon |year=2009 |isbn=978-0-205-61559-9 |location=Boston |oclc=232605723 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Ovih pet domena je ključno za preživljavanje i pripremaju nas da razvijemo ključne aspekte rane kognicije, a to su: fizička, numerička, lingvistička, psihološka i biološka.&lt;ref name=&quot;berk-2009&quot; /&gt;

== Početak kognicije ==

Najuticajnije teorije naglašavaju suštinski doprinos socijalne interakcije razvoju djeteta od rođenja (npr. teorije Bronfenbrennera,&lt;ref name=&quot;Smith, Cowie, Blades, 2011&quot;/&gt; Piageta,&lt;ref name=&quot;SHAFFER&quot;/&gt; Vygotsky&lt;ref name=&quot;Vygotsky, 1930; Cole, 1978&quot; /&gt;). To znači da organizmi sa jednostavnim [[refleks]]ima počinju da spoznaju okolinu u saradnji sa starateljima. Međutim, postoje različita gledišta o ovom pitanju - [[problem povezivanja]]&lt;ref name=&quot;pmid10677031&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Treisman A | title = Solutions to the binding problem: progress through controversy and convergence | journal = Neuron | volume = 24 | issue = 1 | pages = 105–10, 111–25 | date = septembar 1999 | pmid = 10677031 | doi = 10.1016/s0896-6273(00)80826-0 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i primarni problem unosa podataka&lt;ref name=&quot;Val Danilov 2023 Theoretical Grounds&quot;&gt;{{cite journal |title=Theoretical Grounds of Shared Intentionality for Neuroscience in Developing Bioengineering Systems |first=Igor |last=Val Danilov |journal=OBM Neurobiology |url= https://www.lidsen.com/journals/neurobiology/neurobiology-07-01-156 |date=17. 2. 2023 |volume=7 |issue=1 |page=156 |doi=10.21926/obm.neurobiol.2301156|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Val Danilov, Igor. (2022). Smartphone in Detecting Developmental Disability in Infancy: A Theoretical Approach to Shared Intentionality for Assessment Tool of Cognitive Decline and e-Learning. K. Arai (Ed.): Proceedings of the SAI 2022, LNNS 508, pp. 1–11, 2022. Springer Nature Switzerland AG 2022 DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-031-10467-1_19&lt;/ref&gt; - izazvati sposobnost djece u ovoj fazi razvoja da smisleno komuniciraju s okolinom.&lt;ref name=&quot;Val_Danilov_2023&quot;&gt;{{Cite journal | vauthors = Val Danilov I |date= 2023|title=Low-Frequency Oscillations for Nonlocal Neuronal Coupling in Shared Intentionality Before and After Birth: Toward the Origin of Perception |url=https://www.lidsen.com/journals/neurobiology/neurobiology-07-04-192 |journal=OBM Neurobiology |language=en |volume=7 |issue=4 |pages=1–17 |doi=10.21926/obm.neurobiol.2304192|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Val Danilov I, Mihailova S | title = A New Perspective on Assessing Cognition in Children through Estimating Shared Intentionality | journal = Journal of Intelligence | volume = 10 | issue = 2 | page = 21 | date = mart 2022 | pmid = 35466234 | pmc = 9036231 | doi = 10.3390/jintelligence10020021 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Nedavni napredak u neuroznanosti i znanje stečeno u studijama fiziologije i fizike preispituju prazninu u znanju o tome kako socijalna interakcija omogućava kogniciju kod novorođenčadi i dojenčadi. Razvojni psiholog [[Michael Tomasello]] doprinio je znanju o porijeklu socijalne kognicije kod djece razvojem pojma [[Zajednička intencionalnost|zajedničke intencionalnosti]].&lt;ref name=&quot;Tomasello_2019&quot;&gt;{{cite book | vauthors = Tomasello M | date = 2019 | title = Becoming human: A theory of ontogeny. | url = https://archive.org/details/becominghumanthe0000toma | location = Cambridge, Massachusetts, USA | publisher = Harvard University Press }}&lt;/ref&gt; Iznio je ideje o nesvjesnim procesima tokom socijalnog učenja nakon rođenja kako bi objasnio procese u oblikovanju [[intencionalnost]]i.&lt;ref name=&quot;Tomasello_2019&quot;/&gt; Drugi istraživači razvili su ovu ideju posmatrajući ovu kolaborativnu interakciju u psihofiziološkim istraživanjima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Val Danilov I, Mihailova S | title = Empirical Evidence of Shared Intentionality: Towards Bioengineering Systems Development. | journal = OBM Neurobiology | date = april 2023 | volume = 7 | issue = 2 | pages = 1–20 | doi = 10.21926/obm.neurobiol.2302167 | doi-access = free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid28931743&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = McClung JS, Placì S, Bangerter A, Clément F, Bshary R | title = The language of cooperation: shared intentionality drives variation in helping as a function of group membership | journal = Proceedings. Biological Sciences | volume = 284 | issue = 1863 |date = septembar 2017 | pmid = 28931743 | pmc = 5627217 | doi = 10.1098/rspb.2017.1682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Shteynberg G, Galinsky AD | title = Implicit coordination: Sharing goals with similar others intensifies goal pursuit. | journal = Journal of Experimental Social Psychology | date = novembar 2011 | volume = 47 | issue = 6 | pages = 1291–1294 | doi = 10.1016/j.jesp.2011.04.012 }}.&lt;/ref&gt;

Ovaj koncept je proširen na intrauterini period. Profesor istraživač u bioinženjerstvu na [https://www.liepu.lv/en Liepaja Univerzitet] Igor Val Danilov razvio je ideju Michaela Tomasella uvođenjem neurokognitivnog modela [[majka]]-[[fetus]]:&lt;ref&gt;Val Danilov I (2024). &quot;Child Cognitive Development with the Maternal Heartbeat: A Mother-Fetus Neurocognitive Model and Architecture for Bioengineering Systems&quot;. In: Ben Ahmed M, Boudhir AA, Abd Elhamid Attia HF, Eštoková A, Zelenáková M. (eds) ''Information Systems and Technological Advances for Sustainable Development. DATA 2024. Lecture Notes in Information Systems and Organisation,'' vol 71. Springer, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-031-75329-9_24&lt;/ref&gt; hipotezu o neurofiziološkim procesima koji se odvijaju tokom [[Zajednička intencionalnost|zajedničke intencionalnosti]].&lt;ref name=&quot;Val Danilov 2023 Theoretical Grounds&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Val_Danilov_2023&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal | vauthors = Val Danilov I |date= 2023|title=Shared Intentionality Modulation at the Cell Level: Low-Frequency Oscillations for Temporal Coordination in Bioengineering Systems |url=https://www.lidsen.com/journals/neurobiology/neurobiology-07-04-185 |journal=OBM Neurobiology |language=en |volume=7 |issue=4 |pages=1–17 |doi=10.21926/obm.neurobiol.2304185|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Objašnjava početak razvoja u djetinjstvu, opisujući ovu kooperativnu interakciju na različitim nivoima složenosti biosistema, od interpersonalne dinamike do neuronskih interakcija.&lt;ref name=&quot;Val_Danilov_2023&quot;/&gt; Hipoteza [[Zajedničke intencionalnosti]] tvrdi da sinhronizacija nervnog sistema omogućava nelokalno neuronsko spajanje u paru majka-dijete, doprinoseći pravilnom razvoju nervnog sistema djeteta od [[embrion]]a nadalje.&lt;ref name=&quot;Val_Danilov_2023&quot;/&gt; Iz perspektive kognitivnog razvoja, ovo nelokalno [[neuron]]sko spajanje omogućava majci da djetetu ukaže na relevantni senzorni stimulus stvarnog kognitivnog problema, pomažući djetetu da shvati percepciju objekta.&lt;ref name=&quot;Val_Danilov_2023&quot;/&gt; Ovaj preduvjet zajedničke intencionalnosti, preperceptivna multimodalna integracija, uspijeva zahvaljujući neuronskoj koherenciji u biosistemu majka-fetus, počevši od [[trudnoća]].&lt;ref name=&quot;Reflexes Cognition&quot; &gt;Val Danilov I, Mihailova S (2025). &quot;Reflexes and Shared Intentionality in the Origins of Emotions Development: A Scoping Review of Studies on Blinking in Infants&quot;. ''OBM Neurobiology'' 2025; 9(1): 263; doi:10.21926/obm.neurobiol.2501263 , https://www.lidsen.com/journals/neurobiology/neurobiology-09-01-263.&lt;/ref&gt; Ove konjunkcije kognitivno-[[refleks]]nih i emocijsko-refleksnih stimulusa dalje formiraju urođene neuronske sklopove, oblikujući kognitivne i emocijske neuronske obrasce u statističkom učenju koji su, kako su empirijski dokazi pokazali, kontinuirano povezani s neuronskim putevima refleksa.&lt;ref name=&quot;Reflexes Cognition&quot;/&gt; Prirodna neurostimulacija majčinog srca na embrionalnom [[nervni sistem|nervnom sistemu]] osigurava uravnoteženu arhitekturu nervnog sistema sa potrebnim kognitivnim funkcijama koje odgovaraju ekološkom kontekstu.&lt;ref name=&quot;Val Danilov Origin Neurostimulation_2024&quot;&gt;Val Danilov I (2024). &quot;The Origin of Natural Neurostimulation: A Narrative Review of Noninvasive Brain Stimulation Techniques&quot;. ''OBM Neurobiology'' 2024; 8(4): 260; doi:10.21926/obm.neurobiol.2404260 , https://www.lidsen.com/journals/neurobiology/neurobiology-08-04-260 .&lt;/ref&gt; [[Elektromagnetizam|Elektromagnetna]] svojstva majčinog [[srce|srca]] i njegova interakcija sa majčinim i fetusnim nervnim sistemom (fizički zakoni elektromagnetne interferencije) formiraju [[neuron]]sku koherenciju u [[biosistem]]u majka-fetus, pružajući predložak počevši od trudnoće.&lt;ref name=&quot;Reflexes Cognition&quot;/&gt;

Sve veći broj dokaza u neuroznanosti podržava pristup [[Zajednička intencionalnost]]. Istraživanja hiperskeniranja pokazuju koordiniranu aktivnost između mozga u uslovima bez komunikacije u parovima dok ispitanici rješavaju zajednički kognitivni zadatak.&lt;ref name=&quot;pmid37563301&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Liu J, Zhang R, Xie E, Lin Y, Chen D, Liu Y, Li K, Chen M, Li Y, Wang G, Li X | display-authors = 6 | title = Shared intentionality modulates interpersonal neural synchronization at the establishment of communication system | journal = Communications Biology | volume = 6 | issue = 1|number = 832 | date = august 2023 | pmid = 37563301 | pmc = 10415255 | doi = 10.1038/s42003-023-05197-z }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid34188170&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Painter DR, Kim JJ, Renton AI, Mattingley JB | title = Joint control of visually guided actions involves concordant increases in behavioural and neural coupling | journal = Communications Biology | volume = 4 | issue = 1 | article-number = 816 | date = juni 2021 | pmid = 34188170 | pmc = 8242020 | doi = 10.1038/s42003-021-02319-3 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid29292232&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Hu Y, Pan Y, Shi X, Cai Q, Li X, Cheng X | title = Inter-brain synchrony and cooperation context in interactive decision making | journal = Biological Psychology | volume = 133 | issue =  | pages = 54–62 | date = mart 2018 | pmid = 29292232 | doi = 10.1016/j.biopsycho.2017.12.005 | s2cid = 46859640 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid30060130&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fishburn FA, Murty VP, Hlutkowsky CO, MacGillivray CE, Bemis LM, Murphy ME, Huppert TJ, Perlman SB | display-authors = 6 | title = Putting our heads together: interpersonal neural synchronization as a biological mechanism for shared intentionality | journal = Social Cognitive and Affective Neuroscience | volume = 13 | issue = 8 | pages = 841–849 | date = septembar 2018 | pmid = 30060130 | pmc = 6123517 | doi = 10.1093/scan/nsy060 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid28284802&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Szymanski C, Pesquita A, Brennan AA, Perdikis D, Enns JT, Brick TR, Müller V, Lindenberger U | display-authors = 6 | title = Teams on the same wavelength perform better: Inter-brain phase synchronization constitutes a neural substrate for social facilitation | journal = NeuroImage | volume = 152 | issue =  | pages = 425–436 | date = maj 2017 | pmid = 28284802 | doi = 10.1016/j.neuroimage.2017.03.013 | hdl = 11858/00-001M-0000-002D-059A-1 | s2cid = 3807834 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20480221&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Astolfi L, Toppi J, De Vico Fallani F, Vecchiato G, Salinari S, Mattia D, Cincotti F, Babiloni F | display-authors = 6 | title = Neuroelectrical hyperscanning measures simultaneous brain activity in humans | journal = Brain Topography | volume = 23 | issue = 3 | pages = 243–256 | date = septembar 2010 | pmid = 20480221 | doi = 10.1007/s10548-010-0147-9 | s2cid = 3488268 }}&lt;/ref&gt; Ova povećana međumoždana aktivnost uočena je u parovima, što se razlikuje od rezultata u slučaju kada ispitanici sami rješavaju sličan zadatak. Značaj ovog znanja je u tome što, iako [[Zajednička intencionalnost]] omogućava postizanje društvene saradnje u nesvjesnom stanju ([[nesvijest]]i), ona konstituiše [[društvo]]. Dok ovaj modalitet društvene interakcije olakšava razvoj djeteta, on također doprinosi shvatanju društvenih normi i oblikovanju individualnih vrijednosti kod djece.&lt;ref&gt;&quot;David E. Rumelhart Prize&quot;. CognitiveScienceSociety.org. Cognitive Science Society. 2022. [https://cognitivesciencesociety.org/rumelhart-prize/ &quot;2022 Recipient – Michael Tomasello&quot;] section. Retrieved 12 January 2024.&lt;/ref&gt;

== Kontinuitet i diskontinuitet ==

Iako je identifikacija razvojnih prekretnica od interesa za istraživače i pružatelje njege, mnogi aspekti razvoja su kontinuirani i ne pokazuju primjetne prekretnice.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot;&gt;{{Cite book |url=https://archive.org/details/childdevelopment0000patt |title=Child development |vauthors=Patterson C |publisher=McGraw-Hill Higher Education |year=2008 |isbn=978-0-07-234795-1 |location=Boston |oclc=179102376 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Kontinuirane promjene, poput rasta visine, uključuju prilično postepen i predvidljiv napredak prema karakteristikama odrasle osobe. Međutim, kada su razvojne promjene diskontinuirane, istraživači mogu identificirati ne samo prekretnice u razvoju, već i povezane starosne periode koji se često nazivaju fazama. Ove faze su vremenski periodi, često povezani s poznatim starosnim rasponima, tokom kojih se [[ponašanje]] ili fizička karakteristika kvalitativno razlikuje od onoga što je u drugim starosnim dobima. Kada se starosni period naziva fazom, taj termin podrazumijeva ne samo tu kvalitativnu razliku, već i predvidljiv slijed razvojnih događaja, tako da svakoj fazi prethode i slijede specifični drugi periodi povezani s karakterističnim ponašanjem ili fizičkim kvalitetama.&lt;ref name=&quot;gross&quot;&gt;{{Cite book |title=Introducing Erik Erikson |url=https://archive.org/details/introducingerike0000gros |vauthors=Gross J |date=1987 |publisher=University Press of America |isbn=978-0-8191-5788-1 |location=Lanham, MD}}&lt;/ref&gt;

Faze razvoja mogu se preklapati ili biti povezane sa specifičnim drugim aspektima razvoja, kao što su [[govor]] ili [[kretanje]]. Čak i unutar određenog razvojnog područja, prelazak u jednu fazu ne mora značiti da je prethodna faza potpuno završena. Naprimjer, u Eriksonovim fazama, on sugerira da se cijeli život provodi u preradi problema koji su prvobitno bili karakteristični za fazu djetinjstva.&lt;ref name=&quot;Erikson, 1968&quot;&gt;{{Cite book |url=https://archive.org/details/identityyouthcri00erik |title=Identity: youth, and crisis |vauthors=Erikson EH |publisher=W.W. Norton |year=1968 |isbn=978-0-393-31144-0 |location=New York |oclc=750885788 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Slično tome, teoretičar kognitivnog razvoja, [[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|Piaget]], opisao je situacije u kojima djeca mogu riješiti jednu vrstu problema koristeći zrele vještine razmišljanja, ali to ne mogu postići za manje poznate probleme, [[fenomen]] koji je nazvao horizontalna dekalaga.&lt;ref name=&quot;mercer&quot;&gt;{{Cite book |url=https://archive.org/details/infantdevelopmen0000merc |title=Infant Development: A Multidisciplinary Introduction |vauthors=Mercer J |publisher=Brooks/Cole |year=1998 |isbn=978-0-534-33977-7 |location=Pacific Grove, CA}}&lt;/ref&gt;

=== Mehanizmi ===
[[Slika:Guilianamoreno.jpg|thumb|200 px| [[Djevojčica]] se igra na igralištu]]
{{glavni|Priroda nasuprot odgoju}}
Iako se razvojne promjene odvijaju paralelno s hronološkom dobi,&lt;ref name=&quot;feldman&quot;&gt;{{Cite book |title=Development across the life span |url=https://archive.org/details/developmentacros0000feld_s7m9_6thedition |vauthors=Feldman RS |date=2011 |publisher=Prentice Hall |isbn=978-0-205-80591-4 |edition=6th |location=Upper Saddle River, NJ}}&lt;/ref&gt; sama dob ne može uzrokovati razvoj.&lt;ref name=&quot;feldman&quot;/&gt; Osnovni uzroci razvojnih promjena su genetski i [[ekologija|okolišni faktori]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Plomin R, Asbury K |year=2005 |title=Nature and Nurture: Genetic and Environmental Influences on Behavior |journal=Annals of the American Academy of Political and Social Science |volume=600 |pages=86–98 |doi=10.1177/0002716205277184 |jstor=25046112 |s2cid=20315503}}&lt;/ref&gt; [[genetika|Genetički faktori]] su odgovorni za ćelijske promjene poput ukupnog rasta, promjena u proporciji dijelova tijela i [[mozak|mozga]],&lt;ref name=&quot;Tau 2010&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Tau GZ, Peterson BS |date=januar 2010 |title=Normal development of brain circuits |journal=Neuropsychopharmacology |volume=35 |issue=1 |pages=147–168 |doi=10.1038/npp.2009.115 |pmc=3055433 |pmid=19794405}}&lt;/ref&gt; i sazrijevanje aspekata funkcije kao što su vid i prehrambene potrebe.&lt;ref name=&quot;feldman&quot;/&gt; Budući da se geni mogu &quot;isključiti&quot; i &quot;uključiti&quot;,&lt;ref name=&quot;feldman&quot;/&gt; početni [[genotip]] pojedinca može se s vremenom mijenjati u funkciji, što dovodi do daljnjih razvojnih promjena. Faktori okoline koji utiču na razvoj mogu uključivati i prehranu i izloženost bolestima, kao i društvena, emocijska i kognitivna iskustva.&lt;ref name=&quot;feldman&quot;/&gt; Međutim, ispitivanje faktora okoline također pokazuje da djeca mogu preživjeti prilično širok raspon iskustava iz okoline.&lt;ref name=&quot;mercer&quot;/&gt;

Umjesto da djeluju kao nezavisni mehanizmi, genetički i faktori okoline često međusobno djeluju kako bi izazvali razvojne promjene.&lt;ref name=&quot;feldman&quot; /&gt; Neki aspekti dječjeg razvoja su značajni po svojoj [[Neuroplastičnost|plastičnosti]], ili mjeri u kojoj je smjer razvoja vođen faktorima okoline, kao i iniciran genetičkim faktorima.&lt;ref name=&quot;feldman&quot;/&gt; Kada je aspekt razvoja snažno pogođen ranim iskustvom, kaže se da pokazuje visok stepen [[Neuroplastičnost|plastičnosti]]; kada je [[genotip|genetiči sastav]] primarni uzrok razvoja, kaže se da je plastičnost niska.&lt;ref name=&quot;buchwald&quot;&gt;{{Cite book |title=Infant Stimulation |url=https://archive.org/details/infantstimulatio0000unse |vauthors=Buchwald J |publisher=Johnson &amp; Johnson |year=1987 |isbn=978-0-931562-15-0 |veditors=Gunzenhauser N |location=Skillman NJ |chapter=A comparison of plasticity in sensory and cognitive processing systems}}&lt;/ref&gt; Plastičnost može uključivati vođenje [[endogen]]ih faktora poput [[hormon]]a, kao i egzogenih faktora poput [[infekcija]].&lt;ref name=&quot;feldman&quot;/&gt; 
[[Slika:Soapbubbles-SteveEF.jpg|thumb|left| [[Dijete]] se igra s mjehurićima]]

Jedan od načina na koji okolina usmjerava razvoj je kroz plastičnost zavisnu od iskustva, u kojoj se ponašanje mijenja kao rezultat učenja iz okoline. Plastičnost ovog tipa može se javljati tokom cijelog životnog vijeka i uključivati mnoge vrste ponašanja, uključujući neke emocijske reakcije.&lt;ref name=&quot;feldman&quot;/&gt; Druga vrsta plastičnosti, plastičnost očekivana u iskustvu, uključuje snažan učinak specifičnih iskustava tokom ograničenih osjetljivih perioda razvoja.&lt;ref name=&quot;feldman&quot;/&gt; Naprimjer, koordinirana upotreba dva oka i iskustvo jedne trodimenzijske slike, a ne dvodimenzijskih [[slika]] koje stvara svako [[oko]], zavisi od iskustava s vidom tokom druge polovine prve godine života.&lt;ref name=&quot;feldman&quot;/&gt; Plastičnost očekivana u iskustvu djeluje na fino podešavanje aspekata razvoja koji ne mogu ići do optimalnih ishoda samo zbog genetičkih faktora.&lt;ref name=&quot;Greenoug, 1987&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Greenough WT, Black JE, Wallace CS |date=juni 1987 |title=Experience and brain development |url=http://tm.ermarian.net/Academic%20Junk/Psychology/Neuroscience/Learning/Greenough,%20W.,%20Black,%20J.,%20Wallace%20C.%20%281987%29%20-%20Experience%20and%20Brain%20Development.pdf |journal=Child Development |volume=58 |issue=3 |pages=539–559 |doi=10.2307/1130197 |jstor=1130197 |pmid=3038480 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170810053121/http://tm.ermarian.net/Academic%20Junk/Psychology/Neuroscience/Learning/Greenough,%20W.,%20Black,%20J.,%20Wallace%20C.%20(1987)%20-%20Experience%20and%20Brain%20Development.pdf |archive-date=10. 8. 2017 |access-date=4. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Johnson, 1993&quot;&gt;{{Cite book |chapter-url=https://archive.org/details/braindevelopment0000unse/page/319 |title=Brain Development and Cognition |vauthors=Greenough W, Black J, Wallace C |publisher=Blackwell |year=1993 |isbn=978-0-631-18222-1 |veditors=Johnson M |location=Oxford |pages=[https://archive.org/details/braindevelopment0000unse/page/319 319–322] |chapter=Experience and brain development |oclc=25874371}}&lt;/ref&gt;

Pored plastičnosti, [[genetika|genetičko]]-[[ekologija|okolišne]] korelacije mogu funkcionirati na nekoliko načina kako bi odredile zrele karakteristike jedinke. Genetičko-okolišne korelacije su okolnosti u kojima genetički faktori djeluju u interakciji s okolinom kako bi povećali vjerovatnoću da se određena iskustva dogode.&lt;ref name=&quot;feldman&quot;/&gt; U pasivnoj genetičko-okolišnoj [[korelacija|korelaciji]], dijete će vjerovatno iskusiti određeno okruženje jer [[genotip|genetički sastav]] njegovih ili njenih roditelja čini da su skloni da odaberu ili stvore takvo okruženje.&lt;ref name=&quot;feldman&quot;/&gt; U evokativnoj genetičko-okolišnoj korelaciji, genetički proizvedene karakteristike djeteta uzrokuju da drugi ljudi reaguju na određene načine, pružajući drugačije okruženje nego što bi se moglo pojaviti za genetički drugačije dijete;&lt;ref name=&quot;feldman&quot;/&gt; naprimjer, dijete sa [[Downov sindrom|Downovim sindromom]] može biti više zaštićeno i manje izazvano od djeteta bez Downovog sindroma.&lt;ref name=&quot;feldman&quot;/&gt; Konačno, aktivna genetičko-okolišna [[korelacija]] je ona u kojoj dijete bira iskustva koja zauzvrat imaju svoj učinak,&lt;ref name=&quot;feldman&quot;/&gt; naprimjer, mišićavo, aktivno dijete može odabrati [[sport]]ska iskustva nakon škole koja povećavaju atletske vještine, ali može odustati od časova [[muzika|muzike]]. U svim ovim slučajevima, postaje teško znati da li su djetetove karakteristike oblikovane genetičkim faktorima, iskustvima ili kombinacijom ta dva faktora.&lt;ref name=&quot;berk&quot;&gt;{{Cite book |url=https://archive.org/details/infantschildrena00berk_0 |title=Infants, Children, and Adolescents |vauthors=Berk L |publisher=Allyn &amp; Bacons |year=2005 |isbn=978-0-205-51138-9 |location=Boston}}&lt;/ref&gt;

=== Asinhroni razvoj ===
Asinhroni razvoj se javlja u slučajevima kada se kognitivni, fizički i/ili emocijski razvoj djeteta odvija različitim tempom. Ovo je uobičajeno za darovitu djecu kada njihov kognitivni razvoj nadmašuje njihovu fizičku i/ili emocijsku zrelost, kao što je slučaj kada je dijete akademski napredno i preskače školske razrede, a ipak plače zbog djetinjastih stvari i/ili i dalje izgleda kao da odgovara njihovim godinama. Asinhroni razvoj predstavlja izazove za škole, roditelje, braću i sestre, vršnjake i samu djecu, naprimjer, otežava djetetu da se uklopi ili frustrira odrasle koji su se navikli na djetetov napredak u drugim oblastima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Rubenstein LD, Schelling N, Wilczynski SM, Hooks EN |date=oktobar 2015 |title=Lived experiences of parents of gifted students with autism spectrum disorder: The struggle to find appropriate educational experiences. |url=https://archive.org/details/sim_gifted-child-quarterly_2015-10_59_4/page/282 |journal=Gifted Child Quarterly |volume=59 |issue=4 |pages=283–298 |doi=10.1177/0016986215592193 |s2cid=146380252}}&lt;/ref&gt;

== Istraživačka pitanja i metodi ==
Istraživačka pitanja uključuju:
# Šta se razvija? Koji se relevantni aspekti pojedinca mijenjaju tokom određenog vremenskog perioda?
# Kolika je stopa i brzina razvoja?
# Koji su mehanizmi razvoja – koji aspekti iskustva i nasljeđa uzrokuju razvojne promjene?
# Postoje li tipične individualne razlike u relevantnim razvojnim promjenama?
# Postoje li [[populacija|populacijske]] razlike u ovom aspektu razvoja (naprimjer, razlike u razvoju dječaka i djevojčica)?

[[Empirijsko istraživanje]] koje pokušava odgovoriti na ova pitanja može slijediti niz obrazaca. U početku, [[Tehnika posmatranja|opservacijsko istraživanje]] u naturalističkim uslovima može biti potrebno za razvoj narativa koji opisuje i definira aspekt razvojne promjene, kao što su promjene u [[refleks]]nim reakcijama u prvoj godini.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Newborn Reflexes |url=https://www.healthychildren.org/English/ages-stages/baby/Pages/Newborn-Reflexes.aspx |access-date=24. 1. 2017 |website=HealthyChildren.org}}&lt;/ref&gt; Opservacijska istraživanja mogu biti praćena [[korelacija|korelacijskim]] studijama, koje prikupljaju informacije o hronološkoj dobi i nekoj vrsti razvoja, kao što je povećanje vokabulara; takve studije ispituju karakteristike djece u različitim uzrastima.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Research in psychology: Methods and design |url=https://archive.org/details/researchinpsycho0005good |vauthors=Goodwin CJ |publisher=Wiley |year=2009}}&lt;/ref&gt; Drugi metodi mogu uključivati [[Longitudinalna studija|longitudinalne studije]], u kojoj se grupa djece ponovo pregleda u više navrata kako odrastaju; [[Presječna studija|presječne studije]], gdje se grupe djece različite dobi testiraju jednom i međusobno upoređuju; ili može postojati kombinacija ovih pristupa. Neke studije razvoja djeteta koje ispituju efekte iskustva ili nasljeđa upoređujući karakteristike različitih grupa djece ne mogu koristiti [[Randomizirano kontrolirano ispitivanje|randomizirani dizajn]]; dok druge studije koriste randomizirane dizajne za poređenje ishoda za grupe djece koja primaju različite intervencije ili obrazovne tretmane.&lt;ref name=&quot;mercer&quot;/&gt;

=== Metodi istraživanja dojenčadi ===
Prilikom provođenja psiholoških istraživanja na dojenčadi i djeci, potrebno je uzeti u obzir određene ključne aspekte.&lt;ref name=&quot;siegler-2020&quot;&gt;{{Cite book |title=How children develop |url=https://archive.org/details/howchildrendevel0000sieg_w9n1 |vauthors=Siegler RS, Gershoff ET, Saffran J, Eisenberg N, Leaper C |date=2020 |isbn=978-1-319-18456-8 |edition=Sixth |location=New York, New York | publisher = Worth Publishers, Macmillan Learning |oclc=1137233012}}&lt;/ref&gt; To uključuje činjenicu da [[dojenčad]] ne mogu [[govor]]iti, ima ograničen repertoar ponašanja, ne može slijediti upute, ima kratak raspon pažnje i da, zbog brzine razvoja dojenčadi, metode treba ažurirati za različite uzraste i razvojne faze.&lt;ref name=&quot;siegler-2020&quot;/&gt;

Tehnika sisanja visoke amplitude (HAS) je uobičajen način istraživanja preferencija dojenčadi i prikladna je od rođenja do četiri mjeseca jer koristi prednosti dojenčadinog [[refleks sisanja|refleksa sisanja]].&lt;ref&gt;{{Cite encyclopedia |encyclopedia=Encyclopedia of Language Development |publisher=SAGE Publications, Inc. |location=Thousand Oaks |url=http://swbplus.bsz-bw.de/bsz409129410inh.htm |access-date=8. 5. 2022 |date=2014 |pages=263–264 |doi=10.4135/9781483346441 |isbn=978-1-4522-5876-8 |vauthors=Byers-Heinlein K |chapter=High-Amplitude Sucking Procedure |chapter-url=https://sk.sagepub.com/reference/encyclopedia-of-language-development/n83.xml}}&lt;/ref&gt; Kada se ovo mjeri, istraživači će kodirati osnovnu brzinu sisanja za svaku bebu prije nego što je izlože predmetu koji ih zanima. Uobičajeni nalaz HAS-a pokazuje opuštenu, prirodnu brzinu sisanja kada je dojenče izloženo nečemu što je poznato, poput majčinog glasa, u poređenju sa povećanom brzinom sisanja oko novih stimulansa.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Butler SC, O'Sullivan LP, Shah BL, Berthier NE |date=novembar 2014 |title=Preference for infant-directed speech in preterm infants |journal=Infant Behavior &amp; Development |volume=37 |issue=4 |pages=505–511 |doi=10.1016/j.infbeh.2014.06.007 |pmid=25009957}}&lt;/ref&gt;

[[Preferencijalno gledanje|Tehnika preferencijalnog gledanja]] bila je revolucionarni proboj koji je napravio [[Robert L. Fantz]] 1961. godine.&lt;ref name=&quot;siegler-2020&quot;/&gt; U svojim eksperimentima, on bi dojenčadi u svojoj studiji pokazao dva različita stimulusa. Ako dojenče gleda jednu sliku duže od druge, mogu se zaključiti dvije stvari: dojenče može vidjeti da su to dvije različite slike i da dojenče pokazuje preferenciju prema jednoj slici u nekom svojstvu. Ovisno o eksperimentu, dojenčad može preferirati gledanje novog i zanimljivijeg stimulusa ili mogu gledati utješniju i poznatiju sliku.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Matsuda YT, Okamoto Y, Ida M, Okanoya K, Myowa-Yamakoshi M |date=oktobar 2012 |title=Infants prefer the faces of strangers or mothers to morphed faces: an uncanny valley between social novelty and familiarity |journal=Biology Letters |volume=8 |issue=5 |pages=725–728 |doi=10.1098/rsbl.2012.0346 |pmc=3440980 |pmid=22696289}}&lt;/ref&gt;

[[Praćenje pogledom]] je jednostavan način za proučavanje preferencija dojenčadi. Korištenjem [[softver]]a za praćenje pogleda, moguće je vidjeti da li dojenčad razumije često korištene imenice praćenjem njihovih očiju nakon što im se da znak ciljanom riječju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Bergelson E, Swingley D |date=februar 2012 |title=At 6-9 months, human infants know the meanings of many common nouns |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=109 |issue=9 |pages=3253–3258 |bibcode=2012PNAS..109.3253B |doi=10.1073/pnas.1113380109 |jstor=41506937 |pmc=3295309 |pmid=22331874 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Yancey Habituation.png|thumb| Tipski obrazac navikavanja]]
Još jedan jedinstven način proučavanja kognitivnih sposobnosti dojenčadi je putem [[habituacija]], što je proces ponovljenog pokazivanja stimulusa dojenčetu sve dok ono ne da nikakav odgovor.&lt;ref name=&quot;daum-2017&quot;&gt;{{Cite book |title=Cognitive development during infancy |vauthors=Daum MM |publisher=Cambridge University Press |year=2017 |veditors=Hopkins B, Geangu E, Linkenauger S |pages=277–287}}&lt;/ref&gt; Zatim, kada se dojenčad suoči s novim stimulusom, ona pokazuju reakciju koja otkriva obrasce spoznaje i percepcije.&lt;ref name=&quot;daum-2017&quot;/&gt; Korištenjem ove metode istraživanja mogu se proučavati mnoge različite kognitivne i perceptivne ideje. Vrijeme gledanja, uobičajena mjera navikavanja, proučava se bilježenjem koliko dugo [[dojenče]] gleda stimulus prije nego što se na njega navikne. Zatim, istraživači bilježe da li se dojenče [[Odvikavanje|odvikava]] od novog stimulusa. Ovaj metod se može koristiti za mjerenje preferencija dojenčadi, uključujući preferencije prema [[boja]]ma,&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Skelton AE, Franklin A |date=februar 2020 |title=Infants look longer at colours that adults like when colours are highly saturated |journal=Psychonomic Bulletin &amp; Review |volume=27 |issue=1 |pages=78–85 |doi=10.3758/s13423-019-01688-5 |pmc=7000485 |pmid=31848908 |s2cid=209407243}}&lt;/ref&gt; i ostalim diskriminatornim zadacima, kao što je slušno razlikovanje između različitih muzičkih odlomaka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Flom R, Pick AD |date=decembar 2012 |title=Dynamics of infant habituation: infants' discrimination of musical excerpts |journal=Infant Behavior &amp; Development |volume=35 |issue=4 |pages=697–704 |doi=10.1016/j.infbeh.2012.07.022 |pmid=22982268}}&lt;/ref&gt;

Drugi način proučavanja djece je putem tehnologije snimanja mozga, kao što su [[magnetna rezonanca]] (MRI) i [[elektroencefalografija]] (EEG). MRI se može koristiti za praćenje moždane aktivnosti, rasta i povezanosti kod djece,&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Magnetic resonance imaging (MRI) |vauthors=Thomason ME |publisher=Cambridge University Press |year=2017 |veditors=Hopkins B, Geangu E, Linkenauger S |edition=2nd |pages=121–128}}&lt;/ref&gt; i može pratiti razvoj mozga od trenutka kada je dijete još [[fetus]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Giedd JN, Raznahan A, Alexander-Bloch A, Schmitt E, Gogtay N, Rapoport JL |date=januar 2015 |title=Child psychiatry branch of the National Institute of Mental Health longitudinal structural magnetic resonance imaging study of human brain development |journal=Neuropsychopharmacology |volume=40 |issue=1 |pages=43–49 |doi=10.1038/npp.2014.236 |pmc=4262916 |pmid=25195638}}&lt;/ref&gt; EEG se može koristiti za dijagnosticiranje [[epilepsijski napad|napadaja]] i [[encefalopatija]], ali konceptualna dob dojenčeta mora se uzeti u obzir prilikom analize rezultata.&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK390356/ |title=The Developmental EEG: Premature, Neonatal, Infant, and Children |vauthors=Britton JW, Frey LC, Hopp JL, Korb P, Koubeissi MZ, Lievens WE, Pestana-Knight EM |date=2016 |publisher=American Epilepsy Society |veditors=St Louis EK, Frey LC |language=en |display-authors=6}}&lt;/ref&gt;

=== [[etika|Etička razmatranja]] ===
Većina [[Medicinska etika|etičkih izazova]] koji postoje u studijama s odraslima postoje i u proučavanju djece, s nekim značajnim razlikama.&lt;ref name=&quot;aldridge-2015&quot;&gt;{{Cite book |title=Participatory research: Working with vulnerable groups in research and practice |vauthors=Aldridge J |publisher=Bristol University Press |year=2015 |pages=31–64}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite conference |date=2018 |title=Ethical Challenges in Researching with Children: An Application Adopting a Mixed Method Approach |conference=Second International Symposium on Qualitative Research (ISQR 2017) |series=Advances in Intelligent Systems and Computing |volume=621 |pages=91–100 |doi=10.1007/978-3-319-61121-1_8 |isbn=978-3-319-61120-4 |vauthors=Barbosa B, Brito PQ |book-title=Computer Supported Qualitative Research}}&lt;/ref&gt; Naime, [[informirani pristanak]], jer iako je važno da djeca pristanu na učešće u istraživanju, ne mogu dati pravni pristanak; roditelji moraju dati informirani pristanak za svoju djecu. Djeca mogu dati neformalni pristanak, a njihov kontinuirani pristanak treba pouzdano provjeravati i verbalnim i neverbalnim znakovima tokom njihovog učešća. Također, zbog inherentne strukture moći u većini istraživačkih okruženja, istraživači moraju razmotriti dizajn studija koji štite djecu od osjećaja prisile.&lt;ref name=&quot;aldridge-2015&quot; /&gt;

== Prekretnice ==
{{glavni|Faze razvoja djeteta}}

Prekretnice su promjene u specifičnim fizičkim i mentalnim sposobnostima (kao što su hodanje i razumijevanje jezika) koje označavaju kraj jednog razvojnog perioda i početak drugog;&lt;ref name=&quot;CDC&quot;&gt;{{Cite web |date=15. 2. 2017 |title=Child Development |url=https://www.cdc.gov/ncbddd/childdevelopment/facts.html |access-date=14. 2. 2018 |publisher=Centers for Disease Control and Prevention (CDC)}}&lt;/ref&gt; za teorije stadija, prekretnice ukazuju na prelaz u stadij. Ove prekretnice, i [[životna dob|hronološka dob]] u kojoj se obično javljaju, utvrđene su proučavanjem kada se različiti razvojni zadaci izvršavaju. Međutim, postoje značajne varijacije u tome kada se prekretnice dostižu, čak i između djece koja se razvijaju unutar tipičnog raspona. Neke prekretnice su varijabilnije od drugih; naprimjer, indikatori receptivnog govora ne pokazuju velike varijacije među djecom s tipičnim sluhom, ali prekretnice ekspresivnog govora mogu biti prilično varijabilne.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Kover |first1=Sara T. |last2=Edmunds |first2=Sarah R. |last3=Ellis Weismer |first3=Susan |title=Brief Report: Ages of Language Milestones as Predictors of Developmental Trajectories in Young Children with Autism Spectrum Disorder |journal=Journal of Autism and Developmental Disorders |date=juli 2016 |volume=46 |issue=7 |pages=2501–2507 |doi=10.1007/s10803-016-2756-y |pmid=26936159 |pmc=4903886 }}&lt;/ref&gt;
Uobičajena briga u razvoju djeteta su [[Globalno razvojno kašnjenje|odloženi razvoj]] razvojnih prekretnica specifičnih za uzrast. Sprečavanje i rana intervencija kod razvojnih kašnjenja značajna je tema u proučavanju razvoja djeteta. Razvojna kašnjenja karakteriziraju se poređenjem s varijabilnosti uzrasta prekretnice, a ne s obzirom na prosječnu dob pri postignuću.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Khan I, Leventhal BL |title=StatPearls |date=2023 |publisher=StatPearls Publishing |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK562231/ |access-date=25. 9. 2023 |chapter=Developmental Delay|pmid=32965902 }}&lt;/ref&gt;

==Fizički aspekti razvoja==

===Fizički rast===
{{anchor|growth}}
{| class=&quot;wikitable center&quot;
|-
! colspan=2 | Za sjevernoameričke, indo-iranske (Indija, Iran) i evropske ...
|-
! djevojčice
! dječake
|-
|
*[[Telarha]] (razvoj [[dojka|dojki]]) 10,5 g. (8 g.–13 g.)
*[[Pubarha]] (stidne dlake) 11 g. (8,5 g.–13,5 g.)
*Nagli rast 11,25 g. (10 g.–12,5 g.)
*[[Menarha]] (prvo menstrualno [[krvarenje]]) 12,5 g. (10,5 g.–14,5 g.)
*Izbijanje umnjaka 15,5 g. (14 g.–17 g.)
*Dostizanje visine u odrasloj dobi sa 15,5 g. (14 g.–17 g.)
|
*[[Gonadarha]] (uvećanje testisa) 11,5 g. (9,5 g.–13,5 g.)
*[[Pubarha]] (stidne dlake) 12 g. (10 g.–14 g.)
*Nagli rast 13 g. (11 g.–15 g.)
*[[Spermarha]] (prva [[ejakulacija]]) 13,5 g. (11,5 g.–15,5 g.)
*Izbijanje umnjaka 17 g. (15 g.–19 g.)
*Završetak rasta 17 g. (15 g.–19 g.)
|}
Fizički rast [[Ljudska visina|stature]] i težine odvija se 15-20 godina nakon rođenja, kako se jedinka mijenja od prosječne težine od 3,5&amp;nbsp;kg i dužine od 50&amp;nbsp;cm pri rođenju do konačne veličine odrasle osobe. Kako se stas i težina povećavaju, mijenjaju se i [[Proporcionalnost (matematika)|proporcije]], od relativno velike glave i malog [[torzo|torza]] i [[udovi (anatomija)|udova]] kod [[dojenče|novorođenčeta]], do relativno male glave i dugog torza i udova odrasle osobe.&lt;ref name=&quot;tanner&quot;&gt;{{Cite book |title=Fetus into Man |url=https://archive.org/details/foetusintomanphy0000tann_w7m1 |vauthors=Tanner JM |publisher=Harvard University Press |year=1990 |isbn=978-0-674-30692-9 |location=Cambridge MA}}&lt;/ref&gt; U knjizi namijenjenoj pedijatrima piše da je obrazac djeteta u smjeru od glave do pete, ili cefalokaudalno, i u obrascu od unutra prema van (od centra tijela prema periferiji) koji se naziva proksimodistalni.&lt;ref&gt;{{Cite book |author1=Kristine M. Ruggiero |url=https://books.google.com/books?id=6j7ZDwAAQBAJ&amp;dq=cephalocaudal+and+proximodistal+development+in+children&amp;pg=PA9 |title=Fast Facts Handbook for Pediatric Primary Care: A Guide for Nurse Practitioners and Physician Assistants |author2=Michael Ruggiero |date=14. 9. 2020 |publisher=Springer Publishing Company |isbn=978-0-8261-5184-1 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{{multiple image
 | width = 500
 | align = center
 | header = Razvoj od djetinjstva do kraja [[pubertet]]a, od adolescentnog perioda
 | image1 = Adolescent Period Average boy 10 to 17 yo.jpg
 | caption1 = Razvoj dječaka od 10 do 17 godina
 | image2 = Adolescent Period Average girl 4 to 16 yo.jpg
 | caption2 =  Razvoj djevojčice od 4 do 16 godina
 }}

==== Brzina i obrazac ====
Brzina fizičkog rasta je brza u mjesecima nakon rođenja, a zatim se usporava, tako da se porođajna težina udvostručuje u prva četiri mjeseca, utrostručuje do jedne godine, ali se ne učetverostručuje do dvije godine.&lt;ref&gt;{{Cite web | vauthors = Graber EG |title=Physical Growth of Infants and Children - Children's Health Issues |url=https://www.merckmanuals.com/home/children-s-health-issues/growth-and-development/physical-growth-of-infants-and-children |access-date=14. 11. 2020 |website=Merck Manuals Consumer Version |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Rast zatim napreduje sporo sve dok ne nastupi period brzog rasta neposredno prije puberteta (između otprilike devet i 15 godina starosti).&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Puberty Definition, Stages, Duration, Signs for Boys &amp; Girls |url=https://www.medicinenet.com/puberty/article.htm |access-date=14. 11. 2020 |website=MedicineNet |language=en}}&lt;/ref&gt;
Rast nije ujednačen po brzini i vremenu u svim dijelovima tijela. Pri rođenju, veličina glave je već relativno blizu veličine odrasle osobe, ali su donji dijelovi tijela mnogo manji od veličine odrasle osobe. Stoga, tokom razvoja, glava raste relativno malo, dok trup i udovi prolaze kroz veliki rast.&lt;ref name=&quot;tanner&quot; /&gt;

==== Mehanizmi promjene ====
Genetski faktori igraju glavnu ulogu u određivanju stope rasta, posebno u karakterističnim promjenama proporcija tokom ranog ljudskog razvoja. Međutim, genetski faktori mogu proizvesti maksimalan rast samo ako su uslovi okoline adekvatni, jer loša ishrana, česte povrede ili bolesti mogu smanjiti visinu odrasle osobe; iako čak ni najbolje okruženje ne može uzrokovati rast do veće visine nego što je određeno nasljeđem.&lt;ref name=&quot;tanner&quot; /&gt;

==== Individualne varijacije naspram bolesti ====
Individualne razlike u visini i težini tokom djetinjstva mogu biti značajne. Neke od ovih razlika su posljedica genetskih ili okolišnih faktora, ali individualne razlike u reproduktivnom sazrijevanju snažno utječu na razvoj u nekim tačkama.&lt;ref name=&quot;tanner&quot; /&gt; Za osobe koje ne spadaju u ove tipične varijacije, [[Endokrinologija|Američko udruženje kliničkih endokrinologa]] definira [[nizak rast]] kao visinu više od dvija [[standardna devijacija|standardne devijacije]] ispod [[prosjek]]a za dob i [[spol]], što odgovara najnižih 2,3% osoba.&lt;ref name=&quot;urlFDA Approves Humatrope for Short Stature&quot;&gt;{{Cite web |date=25. 7. 2003 |title=FDA Approves Humatrope for Short Stature |url=https://www.fda.gov/bbs/topics/ANSWERS/2003/ANS01242.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20050214024746/https://www.fda.gov/bbs/topics/ANSWERS/2003/ANS01242.html |archive-date=14. 2. 2005 |access-date=13. 1. 2009 |publisher=U.S. Food and Drug Administration}}&lt;/ref&gt; Nasuprot tome, [[neuspjeh u napredovanju]] se obično definira u smislu [[težina|težine]] i može se procijeniti ili niskom težinom za djetetovu dob ili niskom stopom dobivanja na težini.&lt;ref name=&quot;urlFailure to Thrive: Miscellaneous Disorders in Infants and Children: Merck Manual Professional&quot;&gt;{{Cite web | vauthors = Palumbo EJ |title=Failure to Thrive: Miscellaneous Disorders in Infants and Children | work = Merck Manual Professional | publisher = Merck Sharp &amp; Dohme Corp. |url=http://155.91.16.2/mmpe/sec19/ch286/ch286b.html |archive-url=https://archive.today/20121129003957/http://155.91.16.2/mmpe/sec19/ch286/ch286b.html |archive-date=29. 11. 2012 |access-date=23. 3. 2010 }}&lt;/ref&gt; Sličan termin, [[usporeni rast]], uglavnom se odnosi na smanjenu stopu rasta kao manifestaciju [[neuhranjenost]]i u ranom djetinjstvu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Stunting in a nutshell |url=https://www.who.int/news/item/19-11-2015-stunting-in-a-nutshell |website=www.who.int |access-date=28. 9. 2023 |language=en}}&lt;/ref&gt;

===Motorne sposobnosti=== 
[[Slika:Early toddler.jpg|thumb|right|Dijete uči hodati]]
Fizičke sposobnosti se mijenjaju tokom djetinjstva od uglavnom refleksnih (nenaučenih, nevoljnih) pokreta kod malih dojenčadi do visoko vještih voljnih pokreta karakterističnih za kasnije djetinjstvo i adolescenciju.

====Definicija====
&quot;Motorno učenje se odnosi na sve veću prostornu i vremensku tačnost pokreta uz praksu&quot;.&lt;ref name=&quot;Willingham 1999&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Willingham DB |year=1999 |title=The Neural Basis of Motor-Skill Learning |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=8 |issue=6 |pages=178–182 |doi=10.1111/1467-8721.00042 |s2cid=143942008}}&lt;/ref&gt;
[[Motorne vještine]] mogu se podijeliti u dvije kategorije: osnovne vještine potrebne za svakodnevni život i rekreativne vještine, uključujući vještine za zapošljavanje ili vještine zasnovane na interesima.

====Brzina i obrazac====
Brzina motornog razvoja je brza u ranom životu, jer se mnogi [[refleks]]i [[novorođenče]]ta mijenjaju ili nestaju u prvoj godini, a kasnije se usporavaju. Poput fizičkog rasta, motorički razvoj pokazuje predvidljive obrasce cefalokaudalnog (od glave do stopala) i proksimodistalnog (od torza do ekstremiteta) razvoja, s pokretima glave i u centralnijim područjima koji dolaze pod kontrolu prije onih donjeg dijela tijela ili ruku i stopala.&lt;ref&gt;{{Cite book | vauthors = Lang D |title=Individual and Family Development, Health, and Well-being |date=1. 8. 2022 |publisher=Iowa State University Digital Press|doi=10.31274/isudp.2022.122 }}&lt;/ref&gt; Sposobnost [[kretanje|kretanja]] se razvija u sekvencama sličnim scenarijskim scenama,&lt;ref name=&quot;Bayley 2005&quot;&gt;{{Cite book |title=Bayley Scales of Infant and Toddler Development |vauthors=Bayley N |publisher=Harcourt Assessment |year=2005}}&lt;/ref&gt; Na primjer: kretanje u dobi od 6-8 mjeseci uključuje puzanje na sve četiri, zatim prelazak na povlačenje do stajanja, &quot;krstarenje&quot; držeći se za predmet, [[hodanje]] držeći se za ruku odrasle osobe i konačno samostalno hodanje.&lt;ref name=&quot;Bayley 2005&quot;/&gt; Do srednjeg djetinjstva i adolescencije, nove motorne vještine se stiču instrukcijama ili posmatranjem, a ne predvidljivim redoslijedom.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot;/&gt; Postoje [[izvršne funkcije]] mozga (radna [[memorija]], vremenska inhibicija i prebacivanje) koje se općenito smatraju bitnim za motorne vještine, iako neki tvrde obrnutu zavisnost - da su motorne vještine zapravo prethodnici izvršnih funkcija.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Fathirezaie |first1=Zahra |last2=Matos |first2=Sérgio |last3=Khodadadeh |first3=Elham |last4=Clemente |first4=Filipe Manuel |last5=Badicu |first5=Georgian |last6=Silva |first6=Ana Filipa |last7=Zamani Sani |first7=Seyed Hojjat |last8=Nahravani |first8=Samaneh |title=The Relationship between Executive Functions and Gross Motor Skills in Rural Children Aged 8–10 Years |journal=Healthcare |date=25. 3. 2022 |volume=10 |issue=4 |page=616 |doi=10.3390/healthcare10040616 |doi-access=free |pmid=35455794 |pmc=9026807 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Cameron |first1=Claire E. |last2=Brock |first2=Laura L. |last3=Murrah |first3=William M. |last4=Bell |first4=Lindsay H. |last5=Worzalla |first5=Samantha L. |last6=Grissmer |first6=David |last7=Morrison |first7=Frederick J. |title=Fine Motor Skills and Executive Function Both Contribute to Kindergarten Achievement |journal=Child Development |date=juli 2012 |volume=83 |issue=4 |pages=1229–1244 |doi=10.1111/j.1467-8624.2012.01768.x |pmid=22537276 |pmc=3399936 |hdl=2027.42/92367 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt;

====Mehanizmi====
Mehanizmi uključeni u motorički razvoj uključuju neke genetske komponente koje određuju aspekte snage mišića i kostiju, kao i fizičku veličinu dijelova tijela u određenoj dobi. Glavna područja mozga uključena u motorne vještine su [[čeoni režanj|frontalni korteks]], [[tjemeni režanj|parijetalni korteks]] i [[bazna ganglija]]. [[čeoni režanj|Prefrontalni korteks]] dorzolateralni [[čeoni režanj|frontalni korteks]] je odgovoran za strategijsku obradu, [[tjemeni režanj|parijetalni korteks]] je važan u kontroli perceptivno-motorne integracije, a banoj gangliji i suplementarni [[motorni korteks]] su odgovorni za motorne sekvence.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Hertrich |first1=Ingo |last2=Dietrich |first2=Susanne |last3=Blum |first3=Corinna |last4=Ackermann |first4=Hermann |title=The Role of the Dorsolateral Prefrontal Cortex for Speech and Language Processing |journal=Frontiers in Human Neuroscience |date=17. 5. 2021 |volume=15 |doi=10.3389/fnhum.2021.645209 |doi-access=free |pmid=34079444 |pmc=8165195 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Ferrandez |first1=A.M |last2=Hugueville |first2=L |last3=Lehéricy |first3=S |last4=Poline |first4=J.B |last5=Marsault |first5=C |last6=Pouthas |first6=V |title=Basal ganglia and supplementary motor area subtend duration perception: an fMRI study |journal=NeuroImage |date=august 2003 |volume=19 |issue=4 |pages=1532–1544 |doi=10.1016/S1053-8119(03)00159-9 |pmid=12948709 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji koja pokazuje vezu između koordinacije i rasta udova kod dojenčadi, genetske komponente imaju ogroman utjecaj na motorički razvoj.&lt;ref name=&quot;Piek_2002&quot; /&gt; Proučavane su korelacije unutar udova, poput udaljenosti između zglobova kuka i koljena, i dokazano je da utječu na način na koji će dojenče hodati. Postoje i genetski faktori poput sklonosti većem korištenju lijeve ili desne strane tijela (što omogućava rano predviđanje dominantne ruke). [[Uzorak]] [[Studentov t-test|t-testova]] pokazao je da je kod ženskih beba postojala značajna razlika između lijeve i desne strane u 18. sedmici i da je desna strana obično dominantna.&lt;ref name=&quot;Piek_2002&quot;/&gt; Neki faktori su biološka ograničenja koja ne možemo kontrolirati, poput muške djece koja imaju tendenciju da imaju veće i duže ruke, ali imaju utjecaj na mjere poput dohvata dojenčeta. Sveukupno, postoje i sociološki i genetički faktori koji utiču na motorni razvoj.&lt;ref name=&quot;Piek_2002&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Piek JP, Gasson N, Barrett N, Case I |date=decembar 2002 |title=Limb and gender differences in the development of coordination in early infancy |url=https://archive.org/details/sim_human-movement-science_2002-12_21_5-6/page/621 |journal=Human Movement Science |volume=21 |issue=5–6 |pages=621–39 |doi=10.1016/s0167-9457(02)00172-0 |pmid=12620715}}&lt;/ref&gt;

Ishrana i vježbanje također određuju snagu, fleksibilnost, te lahkoću i preciznost kojom se dio tijela može pomicati.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=14. 6. 2011 |title=Flexibility diets |url=http://www.livestrong.com/article/307952-flexibility-diets/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20180628072328/http://www.livestrong.com/article/307952-flexibility-diets/ |archive-date=28. 6. 2018 |website=livestrong.com |vauthors=Bell S}}&lt;/ref&gt; Također je pokazano da se frontalni režanj razvija posterio-anteriorno (od pozadi prema naprijed), što je značajno za motorički razvoj jer je poznato da zadnji dio frontalnog režnja kontrolira motoričke funkcije. Ovaj oblik razvoja (poznat kao &quot;proporcionalni razvoj&quot;) objašnjava zašto se motoričke funkcije obično razvijaju relativno brzo tokom djetinjstva, dok se logika, koju kontroliraju srednji i prednji dijelovi [[čeoni režanj|frontalnog režnja]], obično neće razviti do kasnog djetinjstva ili rane [[adolescencija|adolescencije]].&lt;ref name=&quot;Soska 2010&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Soska KC, Adolph KE, Johnson SP |date=januar 2010 |title=Systems in development: motor skill acquisition facilitates three-dimensional object completion |journal=Developmental Psychology |volume=46 |issue=1 |pages=129–138 |doi=10.1037/a0014618 |pmc=2805173 |pmid=20053012}}&lt;/ref&gt; Mogućnosti izvođenja pokreta pomažu u uspostavljanju sposobnosti savijanja (pomjeranja prema trupu) i istezanja dijelova tijela; obje sposobnosti su neophodne za dobru motoričku sposobnost. Vješti voljni pokreti poput prenošenja predmeta iz ruke u ruku razvijaju se kao rezultat vježbe i učenja.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot;/&gt; Klima majstorstva je klima koja podržava autonomiju koju nastavnik može usvojiti kao predloženo uspješno okruženje za učenje djece kako bi promovirao i ojačao motorne vještine vlastitom motivacijom. Ovo promovira sudjelovanje i aktivno učenje kod djece, što je, prema [[Piagetova teorija kognitivnog razvoja|Piagetovoj teoriji kognitivnog razvoja]] izuzetno važno u ranom djetinjstvu.&lt;ref&gt;{{Cite journal | vauthors = Rudisill ME, Johnson JL |date=24. 7. 2018 |title=Mastery Motivational Climates in Early Childhood Physical Education: What Have We Learned over the Years? |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/07303084.2018.1476940 |journal=Journal of Physical Education, Recreation &amp; Dance |language=en |volume=89 |issue=6 |pages=26–32 |doi=10.1080/07303084.2018.1476940 |s2cid=150213725 |issn=0730-3084 |url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

====Individualne razlike====
Individualne razlike u motornim sposobnostima su uobičajene i djelimično zavise od težine i građe djeteta. Dojenčad s manjom, vitkijom i zrelijom građom (proporcionalno) imaju tendenciju da puze i kreću se ranije od dojenčadi s robusnijom građom.&lt;ref name=&quot;Piek_2002&quot;/&gt; Pokazalo se da dojenčad s više motornog iskustva ranije puze i kreću se po [[trbuh]]u. Nisu sva dojenčad puzala po trbuhu; međutim, oni koji preskoče ovu fazu nisu toliko vješti u puzanju na [[ruka]]ma i [[koljeno|koljenima]].&lt;ref name=&quot;Adolph_1998&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Adolph KE, Vereijken B, Denny MA |date=oktobar 1998 |title=Learning to crawl |url=https://archive.org/details/sim_child-development_1998-10_69_5/page/1298 |journal=Child Development |volume=69 |issue=5 |pages=1299–312 |doi=10.2307/1132267 |jstor=1132267 |pmid=9839417}}&lt;/ref&gt; Nakon perioda dojenčadi, individualne razlike su snažno pogođene prilikama za vježbanje, promatranje i podučavanje određenih pokreta. Atipičan motorički razvoj, poput upornih primitivnih refleksa nakon 4-6 mjeseci ili odgođenog hodanja, može biti pokazatelj globalnog razvojnog kašnjenja|kašnjenja u razvoju] ili stanja poput autizma, cerebralne paralize ili Downovog sindroma.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot; /&gt; Niža motorička koordinacija rezultira poteškoćama s brzinom i preciznošću te kompromisima u složenim zadacima. Poticanje djece da sudjeluju u aktivnostima koje odgovaraju njihovim jedinstvenim ličnostima učinkovit je način da im se pomogne u razvoju novih vještina i rastu u različitim okruženjima. Djeca mogu naučiti vrijedne lekcije o disciplini, predanosti i socijalizaciji izazivajući sebe da isprobaju nove stvari. Naprimjer, prirodno stidljivo dijete može imati koristi od sudjelovanja u dramskom klubu, gdje može naučiti samouvjereno se izražavati pred drugima. Slično tome, prirodno takmičarski nastrojeno dijete može napredovati u sportskom timu gdje može razumjeti vrijednost timskog rada i sportskog duha. Prihvatanjem svojih individualnih ličnosti i interesa, djeca se mogu razviti u svestrane, samouvjerene osobe s raznolikim vještinama i iskustvima.
Organizirani sportovi mogu djetetu pružiti brojne prilike za razvoj bitnih životnih vještina, poput liderstva i timskog rada. Kao dio tima, dijete može naučiti vrijednost zajedničkog rada prema zajedničkom cilju i shvatiti da individualni uspjeh nije jedini fokus. Mogu vježbati razmišljanje izvan sebe i naučiti važnost razmatranja potreba drugih. Kroz bavljenje sportom, djeca mogu razviti snažan osjećaj odgovornosti, odgovornosti i poštovanja prema svojim saigračima, trenerima i protivnicima. Sveukupno, organizirani sportovi mogu ponuditi zabavno i obogaćujuće iskustvo, a istovremeno pomažu djeci da izgrade karakter i vrijedne životne vještine koje mogu ponijeti u odraslu dob.

Na osnovu ličnog iskustva, rad tokom adolescencije pružio je priliku za razvoj vještina upravljanja vremenom i odgovornosti. Balansiranje školskih obaveza i posla zahtijevalo je efikasnu raspodjelu vremena i tačnost, uz dovoljnu odgovornost za komunikaciju s menadžerima u vezi sa sukobima vezanim za školu. Ove bitne prakse uticale su na brojne ljude u načinu na koji se oblikuju u odrasloj dobi.

====[[Invalid]]na djeca ====
Djeca s Downovim sindromom ili razvojnim poremećajem koordinacije kasne u razvoju glavnih motoričkih vještina poput sisanja, hvatanja, kotrljanja, sjedenja i hodanja, razvojne verbalne dispraksije, govora. Djeca s [[Downov sindrom|Downovim sindromom]] ponekad imaju srčane probleme, česte infekcije uha, hipotoniju ili nerazvijenu mišićnu masu. Djeci se također mogu dijagnosticirati tegobe u učenju, što su teškoće u bilo kojem od područja povezanih s jezikom, [[čitanje]]m i [[matematika|matematikom]], pri čemu su osnovne vještine čitanja najčešći oblik teškoće u učenju. Definicija teškoće u učenju fokusira se na razliku između akademskog postignuća djeteta i njegove prividne sposobnosti [[učenje|učenja]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Future of Children |url=http://futureofchildren.org/publications/journals/article/index.xml?journalid=57&amp;articleid=340 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160604030230/http://futureofchildren.org/publications/journals/article/index.xml?journalid=57&amp;articleid=340 |archive-date=4. 6. 2016 |access-date=5. 5. 2016 |website=futureofchildren.org |publisher=Princeton University}}&lt;/ref&gt;

==== Populacijske razlike ====
Bez obzira na kulturu u kojoj se beba rodi, ona se rađa s nekoliko ključnih područja znanja koja joj omogućavaju da shvati svoju okolinu i uči na osnovu prethodnog iskustva, koristeći motoričke vještine poput hvatanja ili puzanja. Postoje neke razlike među populacijama u motoričkom razvoju, pri čemu djevojčice pokazuju neke prednosti u korištenju malih mišića, uključujući [[artikulacija (fonetika)|artikulaciju]] [[glas]]ova [[usna]]ma i [[jezik]]om. Prijavljene su etničke razlike u refleksnim pokretima novorođenčadi, što sugerira da je na djelu neki biološki faktor. Kulturne razlike mogu podstaknuti [[učenje]] motornih vještina poput korištenja lijeve ruke samo u sanitarne svrhe i desne ruke za sve ostale upotrebe, što stvara razliku među [[populacija]]ma.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Scharoun SM, Bryden PJ |date=18. 2. 2014 |title=Hand preference, performance abilities, and hand selection in children |journal=Frontiers in Psychology |volume=5 |page=82 |doi=10.3389/fpsyg.2014.00082 |pmc=3927078 |pmid=24600414 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Kulturni faktori igraju ulogu u vježbanju voljnih pokreta, kao što je korištenje stopala za vođenje fudbalske lopte ili ruke za vođenje košarkaške lopte.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot; /&gt;

==Mentalni i emocijski aspekti razvoja==
===Kognitivni/intelektualni===

[[Kognitivni razvoj]] se prvenstveno bavi načinima na koje mala djeca stiču, razvijaju i koriste unutrašnje mentalne sposobnosti kao što su [[rješavanje problema]], [[radna memorija|pamćenje]] i [[jezik]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Cognitive Development Domain - Child Development (CA Dept of Education) |url=https://www.cde.ca.gov/sp/cd/re/itf09cogdev.asp |access-date=9. 1. 2024 |website=www.cde.ca.gov |archive-date=9. 1. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240109054357/https://www.cde.ca.gov/sp/cd/re/itf09cogdev.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

====Mehanizmi====
[[Kognitivni razvoj]] ima [[genetika|genetičke]] i druge biološke mehanizme, što se vidi u mnogim genetskim uzrocima [[intelektualna invalidnost|intelektualne invalidnosti]]. Faktori okoline, uključujući hranu i [[hrana|ishranu]], odgovor [[roditelj]]a, [[ljubav]], svakodnevna iskustva i fizičku aktivnost, mogu uticati na rani razvoj mozga djece.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=april 2005 |title=Understanding Brain Development in Young Children |url=http://www.ag.ndsu.edu/pubs/yf/famsci/fs609.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20141114054024/http://www.ag.ndsu.edu/pubs/yf/famsci/fs609.pdf |archive-date=14. 11. 2014 |publisher=NDSU Extension Service |vauthors=Brotherson SE |location=Fargo, ND}}&lt;/ref&gt; Međutim, iako se pretpostavlja da [[mozak]] uzrokuje kogniciju, još uvijek nije moguće izmjeriti specifične promjene u mozgu i pokazati kognitivne promjene koje one uzrokuju. Razvojni napredak u [[kogniciji]] također je povezan s iskustvom i učenjem, posebno za sposobnosti višeg nivoa poput apstrakcije, koje u velikoj mjeri ovise o formalnom obrazovanju.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot; /&gt;

====Brzina i obrazac====
Sposobnost učenja vremenskih obrazaca u sekvencijalnim radnjama istraživana je kod djece osnovnoškolskog uzrasta. [[vremenska logika|Vremensko učenje]] zavisi od procesa integriranja vremenskih obrazaca sa sekvencama radnji. Djeca uzrasta 6-13 godina i mladi odrasli izvodili su serijski zadatak vremena odziva u kojem su odgovor i vremenski niz više puta predstavljeni na fazno usklađen način, omogućavajući [[multisenzorna integracija|integrativno učenje]]. Stepen integrativnog učenja mjeren je kao usporavanje performansi koje je nastalo faznim pomicanjem sekvenci. [[Učenje]] je u [[prosjek]]u bilo slično za djecu i odrasle, ali se kod djece povećavalo s godinama. Izvršna funkcija mjerena [[Test Wisconsinskih tabli (WCST)]] performansama, kao i mjera brzine odgovora, također su se poboljšavale s godinama. Konačno, WCST performanse i brzina odgovora predvidjele su vremensko učenje. Uzeti zajedno, rezultati pokazuju da se vremensko [[učenje]] nastavlja razvijati u predadolescenciji i da sazrijevanje izvršne funkcije ili brzine obrade može igrati važnu ulogu u usvajanju vremenskih obrazaca u sekvencnim radnjama i razvoju ove sposobnosti.&lt;ref name=&quot;Shin 2011&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Shin JC |date=juni 2011 |title=The development of temporal coordination in children |journal=Brain and Cognition |volume=76 |issue=1 |pages=106–114 |doi=10.1016/j.bandc.2011.02.011 |pmid=21463915 |s2cid=20708124}}&lt;/ref&gt;

====Individualne razlike====
Postoje tipične individualne razlike u dobi u kojoj se postižu specifične kognitivne sposobnosti, ali školovanje djece u industrijaliziranim zemljama zasniva se na pretpostavci da nema velikih razlika.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot; /&gt; Kašnjenja u kognitivnom razvoju su problematična za djecu u kulturama koje zahtijevaju napredne kognitivne vještine za rad i samostalan život.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot;/&gt; Svakodnevne kognitivne vještine uključuju rješavanje problema, rasuđivanje i apstraktno razmišljanje, između ostalog.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=default - Stanford Medicine Children's Health |url=https://www.stanfordchildrens.org/en/topic/default?id=cognitive-development-90-P01594 |access-date=13. 4. 2023 |website=www.stanfordchildrens.org}}&lt;/ref&gt; U nedostatku ovih [[životne vještine|životnih vještina]], djeca mogu imati poteškoća s blagovremenim završavanjem ili razumijevanjem određenih zadataka koji se od njih traže. Ako se primijeti kašnjenje, pregledi mogu potencijalno otkriti izvor problema;&lt;ref name=&quot;Developmental Delay in Children&quot;&gt;{{Cite web |title=Developmental Delay in Children |url=https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/14814-developmental-delay-in-children |access-date=13. 4. 2023 |website=Cleveland Clinic |language=en}}&lt;/ref&gt; Ako ne postoji osnovni problem, važno je pomoći djetetu čitajući s njim, igrajući se s njim ili kontaktirajući stručnjake koji mogu pomoći.

====Razlike među [[populacija]]ma====
Postoji malo razlika u kognitivnom razvoju među populacijama: dječaci i djevojčice pokazuju neke razlike u svojim vještinama i preferencijama, ali postoji veliko preklapanje među njima.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot;/&gt; Neke razlike se vide u fluidnom rasuđivanju i vizualnoj obradi, jer do otprilike četvrte godine djevojčice nadmašuju dječake u testovima ovih vještina, ali do otprilike šest ili sedam godina dječaci i djevojčice postižu slične rezultate. To vrijedi i za [[Kvocijent inteligencije|IQ testove]] gdje djevojčice imaju tendenciju da nadmaše dječake, ali opet, kako stare, jaz se smanjuje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Buczyłowska D, Ronniger P, Melzer J, Petermann F | title = Sex Similarities and Differences in Intelligence in Children Aged Two to Eight: Analysis of SON-R 2-8 Scores | journal = Journal of Intelligence | volume = 7 | issue = 2 | page = 11 | date = maj 2019 | pmid = 31162390 | pmc = 6630280 | doi = 10.3390/jintelligence7020011 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Razlike u kognitivnim postignućima između različitih etničkih grupa izgleda da su rezultat kulturnih ili drugih faktora okoline.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot; /&gt;

===Socijalno-emocijski===
{{glavni|Socijalno-emocionalni razvoj}}

====Faktor====
Novorođenčad, čini se, ne osjećaju strah niti imaju preferencije za kontakt sa određenim ljudima. U prvih nekoliko mjeseci doživljavaju samo sreću, tugu i ljutnju.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Gu J, Bourne PE |title=Structural Bioinformatics |date=2009 |publisher=Wiley-Blackwell |location=Hoboken (N.J.) |isbn=978-0-470-18105-8 |edition=2nd}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Infant Emotion: Lifespan Development | work = Open Education Resource |url=https://courses.lumenlearning.com/suny-lifespandevelopment/chapter/infant-emotions/ | publisher = Lumen Learning |access-date=3. 10. 2023}}&lt;/ref&gt; Prvi osmijeh kod [[beba]] obično se javlja između šeste i 10. sedmice, budući da se to obično događa tokom društvenih interakcija, naziva se &quot;društveni osmijeh&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Mendes DM, Seidl-de-Moura ML |date=novembar 2014 |title=Different kinds of infants' smiles in the first six months and contingency to maternal affective behavior |journal=The Spanish Journal of Psychology |volume=17 |pages=E80 |doi=10.1017/sjp.2014.86 |pmid=26055068 |s2cid=39470102}}&lt;/ref&gt; Kod oko  8–12 mjeseca, prolaze kroz prilično brzu promjenu i postaju uplašeni [[percipirane prijetnje|percipiranih prijetnji]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Emotional and Social Development: 8 to 12 Months |url=https://www.healthychildren.org/English/ages-stages/baby/Pages/Emotional-and-Social-Development-8-12-Months.aspx |website=HealthyChildren.org |date=august 2009 |access-date=28. 9. 2023 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pri oko  6–36 mjeseci, bebe počinju preferirati poznate ljude i pokazuju [[anksioznost]] i uznemirenost kada su odvojene od njih i kada im priđu stranci.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Brooker RJ, Buss KA, Lemery-Chalfant K, Aksan N, Davidson RJ, Goldsmith HH |date=novembar 2013 |title=The development of stranger fear in infancy and toddlerhood: normative development, individual differences, antecedents, and outcomes |journal=Developmental Science |volume=16 |issue=6 |pages=864–878 |doi=10.1111/desc.12058 |pmc=4129944 |pmid=24118713}}&lt;/ref&gt;

[[Separacijska anksioznost]] je do određene mjere tipična faza razvoja. Udaranje [[noga]]ma, vrištanje i ispadi bijesa su normalni simptomi separacijske anksioznosti. Nivo intenziteta ovih simptoma može pomoći u određivanju da li dijete ima poremećaj separacijske anksioznosti, što je stanje kada dijete stalno i intenzivno odbija da se odvoji od roditelja.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2012 |title=Separation Anxiety in Children |url=http://www.helpguide.org/mental/separation_anxiety_causes_prevention_treatment.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20121106003518/http://www.helpguide.org/mental/separation_anxiety_causes_prevention_treatment.htm |archive-date=6. 11. 2012 |website=helpguide.org |vauthors=Robinson L}}&lt;/ref&gt;

Sposobnost za [[empatiju]] i razumijevanje društvenih pravila počinju u predškolskom periodu i nastavljaju se razvijati u odrasloj dobi. Srednje djetinjstvo karakteriziraju prijateljstva s vršnjacima, a adolescencija emocije povezane sa seksualnošću i počeci romantične ljubavi. Ljutnja se čini najintenzivnijom tokom perioda mališana i ranog predškolskog uzrasta, te tokom adolescencije.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot; /&gt;

====Brzina i obrazac====
Neki aspekti socijalno-emocijskog razvoja, poput [[empatija|empatije]], razvijaju se postepeno, ali drugi, poput straha, kao da uključuju prilično iznenadnu reorganizaciju emocionalnih iskustava djeteta.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot;/&gt; Seksualne i romantične emocije razvijaju se u vezi s fizičkim sazrijevanjem.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot; /&gt;

====Mehanizmi====
Čini se da genetski faktori regulišu neke od socio-emocionalnih razvoja koji se javljaju u predvidljivim godinama, kao što su plašljivost i [[Teorija vezanosti|vezivanje]] za poznate ljude. Iskustvo igra ulogu u određivanju koji su ljudi poznati, koja [[društvena pravila]] se poštuju i kako se izražava ljutnja.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot; /&gt;

Pokazalo se da roditeljske prakse predviđaju emocionalnu [[inteligencija|inteligenciju]] djece. Količina vremena koju majke provode sa svojom djecom i kvalitet njihovih interakcija važni su u smislu emocionalne inteligencije djece, ne samo zato što ta vremena zajedničke aktivnosti odražavaju pozitivnije roditeljstvo, već i zato što vjerovatno promoviraju modeliranje, potkrepljenje, zajedničku pažnju i socijalnu saradnju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Alegre A |year=2012 |title=The Relation Between the Time Mothers and Children Spent Together and the Children's Trait Emotional Intelligence |url=https://archive.org/details/sim_child-youth-care-forum_2012-10_41_5/page/492 |journal=Child &amp; Youth Care Forum |volume=41 |issue=5 |pages=493–508 |doi=10.1007/s10566-012-9180-z |s2cid=144031333}}&lt;/ref&gt;

====Populacijske razlike ====
Populacijske razike mogu se pojaviti kod starije djece, ako su, naprimjer, naučili da je prikladno da dječaci izražavaju emocije ili se ponašaju drugačije od djevojčica, ili ako su običaji koje su naučili djeca jedne etničke grupe drugačiji od onih koje su naučili drugi.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Vilhjalmsson R, Kristjansdottir G |date=januar 2003 |title=Gender differences in physical activity in older children and adolescents: the central role of organized sport |url=https://archive.org/details/sim_social-science-medicine_2003-01_56_2/page/362 |journal=Social Science &amp; Medicine |volume=56 |issue=2 |pages=363–374 |doi=10.1016/S0277-9536(02)00042-4 |pmid=12473321 |s2cid=30233756}}&lt;/ref&gt; Društvene i emocionalne razlike između dječaka i djevojčica iste dobi mogu biti povezane i s razlikama u vremenu [[pubertet]]a koje se primjećuju između dva spola.&lt;ref name=&quot;Patterson, 2008&quot; /&gt;

==Razvoj jezika i komunikacije==
{{glavni|Razvoj jezika}}

===Mehanizmi===
Jezik služi za komunikaciju kako bi se izrazio kroz sistematsku i konvencionalnu upotrebu zvukova, znakova ili pisanih simbola.&lt;ref name=&quot;hoff2014&quot;&gt;Hoff, E. (2014). Language Development. Belmont, CA: Wadsworth Cengage Learning&lt;/ref&gt; Postoje četiri potkomponente koje dijete mora znati da bi steklo jezičku kompetenciju: [[fonologija|fonologiju]], leksiku, morfologiju i sintaksu te pragmatiku.&lt;ref name=&quot;E Learn Portal&quot;&gt;{{Cite web |title=The Four Language Systems |url=http://www.elearnportal.com/courses/education/methods-of-teaching-language-arts-in-public-schools/methods-of-teaching-language-arts-in-public-schools-four-language-systems |archive-url=https://web.archive.org/web/20121213063756/http://www.elearnportal.com/courses/education/methods-of-teaching-language-arts-in-public-schools/methods-of-teaching-language-arts-in-public-schools-four-language-systems |archive-date=13. 12. 2012 |access-date=5. 3. 2013 |publisher=The Learning House, Inc.}}&lt;/ref&gt; Ove potkomponente se kombiniraju i formiraju komponente jezika: [[sociolingvistika]] i [[pismenost]].&lt;ref name=&quot;hoff2014&quot; /&gt; Trenutno ne postoji jedinstvena prihvaćena teorija usvajanja jezika, ali su data različita objašnjenja jezičkog razvoja.

===Komponente===
Četiri komponente jezičkog razvoja uključuju:
* [[Fonologija]] se bavi glasovima jezika.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Language acquisition |url=https://archive.org/details/languageacquisit0000unse_c1j3 |vauthors=de Villiers JG, de Villiers PA |date=1979 |publisher=Harvard Univ. Press |isbn=978-0-674-50931-3 |edition=3rd |location=Cambridge, Massachusetts |pages=[https://archive.org/details/languageacquisit0000unse_c1j3/page/7 7]–16}}&lt;/ref&gt; To je funkcija, [[ponašanje]] i organizacija zvukova kao [[ligvistika|lingvističkih]] jedinica.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Phonology: an introduction to basic concepts |url=https://archive.org/details/phonologyintrodu0000lass |vauthors=Lass R |date=1984 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-28183-6 |location=Cambridge |page=[https://archive.org/details/phonologyintrodu0000lass/page/n23 1]}}&lt;/ref&gt; Fonologija razmatra šta su glasovi jezika i koja su pravila za kombinovanje glasova. Fonološko usvajanje kod djece može se mjeriti učestalošću i tačnošću produkcije različitih [[samoglasnik]]a i [[suglasnik]]a, usvajanjem fonemskih kontrasta i prepoznatljivih karakteristika ili posmatranjem razvoja u pravilnim fazama i karakterizacijom sistematskih strategija koje usvajaju.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Language acquisition |url=https://archive.org/details/languageacquisit0000unse_c1j3 |vauthors=de Villiers JG, de Villiers PA |date=1979 |publisher=Harvard Univ. Press |isbn=978-0-674-50931-3 |edition=3rd |location=Cambridge, Massachusetts |pages=[https://archive.org/details/languageacquisit0000unse_c1j3/page/42 42]–43}}&lt;/ref&gt; 
43}}&lt;ref&gt;
* [[Leksikon]] je sličan vokabularu jer oba opisuju složeni rječnik riječi koje se koriste u produkciji i razumijevanju [[govor]]a.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Introduction to English linguistics |url=https://archive.org/details/introductiontoen0000plag |vauthors=Plag I, Braun M, Lappe S, Schramm M |date=2007 |publisher=Mouton de Gruyter |isbn=978-3-11-018969-8 |edition=1st |location=Berlin |page=[https://archive.org/details/introductiontoen0000plag/page/150 150]}}&lt;/ref&gt; Leksikon jezika također uključuje morfeme tog jezika. Morfemi djeluju kao minimalni elementi koji nose značenje ili gradivni blokovi nečega u jeziku što ima smisla. Na primjer, u riječi &quot;mačka&quot;, komponenta &quot;mačka&quot; ima smisla kao i &quot;kod&quot;, ali &quot;kad&quot; ne znači isto što i &quot;mačka&quot;. U ovom primjeru, &quot;ca&quot; ne znači ništa.
* [[Morfologija (lingvistika)|Morfologija]] je proučavanje riječi i načina na koji se formiraju. Morfologija je također grana lingvistike koja se bavi riječima, njihovom unutrašnjom strukturom i načinom na koji se formiraju. To je također mentalni sistem uključen u formiranje riječi.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=What is Morphology |vauthors=Aronoff M, Fudeman K |date=2011 |publisher=John Wiley &amp; Sons |edition=2nd}}&lt;/ref&gt;
* * [[Pragmatika]] je proučavanje odnosa između jezičkih oblika i govornika jezika,&lt;ref&gt;{{Cite book |title=What is the matter with communicative competence?: an analysis to encourage teachers of English to assess the very basis of their teaching |vauthors=Peterwagner R |date=2005 |publisher=Lit-Verl. |isbn=978-3-8258-8487-1 |location=Münster |page=24}}&lt;/ref&gt; također uključuje kako se [[govor]] koristi za obavljanje različitih funkcija. Pragmatika se može definirati kao sposobnost prenošenja vlastitih osjećaja i želja drugim.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Language acquisition |url=https://archive.org/details/languageacquisit0000unse_c1j3 |vauthors=de Villiers JG, de Villiers PA |date=1979 |publisher=Harvard Univ. Press |isbn=978-0-674-50931-3 |edition=3rd |location=Cambridge, Massachusetts |page=[https://archive.org/details/languageacquisit0000unse_c1j3/page/229 229]}}&lt;/ref&gt;

Razvoj jezika kod djece također uključuje semantiku, što je pridavanje značenja riječima. To se događa u tri faze. Prvo, svaka riječ znači cijelu rečenicu. Naprimjer, malo dijete može reći &quot;mama&quot;, ali dijete može misliti &quot;Ovdje je mama&quot;, &quot;Gdje je mama?&quot; ili &quot;Vidim mamu&quot;. U drugoj fazi, riječi imaju značenje, ali nemaju potpune definicije. Ova faza se javlja oko druge ili treće godine. Treće, oko sedme ili osme godine, riječi imaju definicije slične onima kod odraslih i njihova značenja su potpunija.&lt;ref name=&quot;hopper1973&quot;&gt;{{Cite book |title=Children's Speech |url=https://archive.org/details/childrensspeechp0000hopp_k7k5 |vauthors=Hopper R, Naremore RC |date=1973 |publisher=Harper &amp; Row |location=New York, NY}}&lt;/ref&gt;

Dijete uči [[sintaksa|sintaksu]] svog jezika kada je u stanju spajati riječi u rečenice i razumjeti rečenice od više riječi koje izgovaraju drugi ljudi. Čini se da postoji šest glavnih faza u kojima se razvija usvajanje sintakse kod djeteta.&lt;ref name=&quot;wood1976&quot;/&gt; Prva je upotreba riječi nalik [[rečenica]]ma kojima dijete komunicira koristeći jednu riječ s dodatnim vokalnim i tjelesnim znakovima. Ova faza se obično javlja između 12 i 18 mjeseci starosti. Drugo, između 18 mjeseci i dvije godine, postoji faza modifikacije u kojoj djeca komuniciraju koncepte modificiranjem tematske riječi. Treća faza, između dvije i tri godine, uključuje dijete koje koristi kompletne subjektno-predikatske strukture za komunikaciju koncepata. Četvrto, djeca mijenjaju osnovnu strukturu rečenica što im omogućava da komuniciraju složenije koncepte. Ova faza se javlja između dvije i po godine i četiri godine. Peta faza kategorizacije uključuje djecu od tri i po do sedam godina koja usavršavaju svoje rečenice svrsishodnijim izborom riječi koji odražava njihov složeni sistem kategorizacije vrsta riječi. Konačno, djeca koriste jezičke strukture koje uključuju složenije sintaksne odnose između pete i desete godine života.&lt;ref name=&quot;wood1976&quot;&gt;{{Cite book |title=Children and communication: verbal and nonverbal language development |vauthors=Wood BS |date=1976 |publisher=Prentice-Hall |location=Englewood Cliffs, N.J.}}&lt;/ref&gt;

===Sekventne vještine i prekretnice===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Sekventne vještine u učenju govora &lt;ref&gt;{{Cite book |title=Developmental Change. The Social World of Children Learning to Talk |vauthors=Hart B, Risley TR |date=1999 |publisher=P.H. Brookes Pub. |location=Baltimore, Md. |page=271}}&lt;/ref&gt;
|-
|Dob djeteta u mjesecima!! Jezičke vještine 
|-
| 0–3 || Vokalna igra: plač, gugutanje, klokotanje, gunđanje
|-
| 3+ || Brbljanje: nediferencirani zvukovi
|-
| 6–10 || Brbljanje: kanonski/podvojeni slogovi
|-
| 9+ || Imitacija
|-
| 8–18 ||Prve riječi
|-
| 13–15|| Ekspresivni žargon, intonacijske rečenice
|-
| 13–19 || Vokabular od 10 riječi
|-
| 14–24 || Vokabular od 50 riječi
|-
| 13–27|| Faza od jedne riječi i nekoliko rečenica; kombinacije od 2-3 riječi; Članovi: Jednina; Množina: -
|-
| 23–24 || Nepravilno prošlo vrijeme: otišao, modalno i glagolsko vrijeme: moći/htjeti; vokabular od 28 do 436 riječi; 93–265 izjava po satu
|-
| 25–27 || Redovni prošli oblik:; Pomoćni &quot;biti&quot;: biše, bili
|-
| 23–26 || Treće lice jednine:; vokabular od 896 do 1.507 riječi; 1.500 do 1.700 riječi na sat
|}
Dojenčad počinju s gugutanjem i tihim samoglasnicima. Ubrzo nakon rođenja, ovaj sistem se razvija kako dojenčad počinje shvatati da njihovi zvukovi, odnosno neverbalna komunikacija, dovode do reakcije od strane njihovog staratelja.&lt;ref name=&quot;Hart and Risley&quot;&gt;{{Cite book |title=The Social World of Children Learning to Talk |url=https://archive.org/details/socialworldofchi0000hart |vauthors=Hart B |date=1999 |publisher=P.H. Brookes Pub |isbn=978-1-55766-420-4 |location=Baltimore, Md. |pages=[https://archive.org/details/socialworldofchi0000hart/page/52 53]–72}}&lt;/ref&gt; Ovo će zatim preći u brbljanje u dobi od oko pet mjeseci, pri čemu bebe prvo brbljaju suglasnike i samoglasnike zajedno koji mogu zvučati kao &quot;ma&quot; ili &quot;da&quot;.&lt;ref name=&quot;woolfolk2012&quot;&gt;{{Cite book |title=Child and adolescent development |vauthors=Woolfolk A, Perry NE |date=2012 |publisher=Pearson Education |isbn=978-1-292-04106-3 |location=Upper Saddle River, NJ}}&lt;/ref&gt; Sa dobi od oko osam mjeseci, brbljanje se povećava i uključuje ponavljanje glasova, kao što su &quot;ma-ma&quot; i &quot;da-da&quot;. Otprilike u ovoj dobi dojenčad također uči oblike riječi i koji glasovi češće slijede druge glasove.&lt;ref name=&quot;woolfolk2012&quot; /&gt; Oko 8 mjeseci starosti, brbljanje se povećava i uključuje ponavljanje glasova, kao što su &quot;ma-ma&quot; i &quot;da-da&quot;. Otprilike u ovoj dobi dojenčad također uči oblike riječi i koji glasovi vjerovatnije slijede druge glasove.&lt;ref name=&quot;woolfolk2012&quot;/&gt; U ovoj fazi, veliki dio djetetove komunikacije je otvoren za interpretaciju. Naprimjer, ako dijete kaže &quot;ba&quot; kada je u sobi s igračkama sa svojim starateljem, vjerovatno će se to protumačiti kao &quot;lopta&quot; jer je igračka u vidokrugu. Međutim, ako biste slušali istu &quot;riječ&quot; na snimljenoj kaseti bez poznavanja konteksta, možda nećete moći shvatiti šta je dijete pokušavalo reći.&lt;ref name=&quot;Hart and Risley&quot;/&gt;

[[Receptivni jezik]] djeteta, razumijevanje tuđeg [[govor]]a, ima postepeni razvoj koji počinje oko šest mjeseci.&lt;ref name=&quot;pal2011&quot;&gt;{{Cite book |title=Education Psychology |vauthors=Pal BK |date=2011 |publisher=Prerna Parkashan |location=Delhi}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[ekspresivni jezik]], proizvodnja riječi, brzo se kreće nakon svog početka oko godinu dana starosti, s &quot;eksplozijom vokabulara&quot; brzog usvajanja riječi koja se javlja sredinom druge godine.&lt;ref name=&quot;pal2011&quot; /&gt; Gramatička pravila i kombinacije riječi pojavljuju se oko druge godine.&lt;ref name=&quot;pal2011&quot;/&gt; Između 20 i 28 mjeseci, djeca prelaze s razumijevanja razlike između visokog i niskog, vrućeg i hladnog i počinju mijenjati &quot;ne&quot; u &quot;čekaj malo&quot;, &quot;ne sada&quot; i &quot;zašto&quot;. Na kraju, mogu dodavati zamjenice riječima i kombinirati ih kako bi formirali kratke rečenice.&lt;ref name=&quot;Hart and Risley&quot;/&gt; Savladavanje vokabulara i gramatike nastavlja se postepeno kroz predškolski i školski uzrast, pri čemu adolescenti imaju manji vokabular od odraslih i imaju više poteškoća s konstrukcijama poput pasiva.&lt;ref name=&quot;pal2011&quot;/&gt;

Do prve godine života, djeca su u stanju izgovoriti 1-2 riječi, reagirati na svoje ime, imitirati poznate zvukove i slijediti jednostavne upute.&lt;ref name=&quot;woolfolk2012&quot; /&gt; Između 1-2 godine, dijete koristi 5-20 riječi, izgovara rečenice od 2 riječi, izražava svoje želje izgovarajući riječi poput &quot;više&quot; ili &quot;ap&quot; i razumije riječ &quot;no&quot;.&lt;ref name=&quot;woolfolk2012&quot;/&gt; Između dvije i tri godine, dijete je u stanju da se nazove &quot;ja&quot;, kombinira imenice i glagole, koristi kratke rečenice, koristi neke jednostavne množine, odgovara na pitanja &quot;gdje&quot; i ima vokabular od otprilike 450 riječi.&lt;ref name=&quot;woolfolk2012&quot; /&gt; Do 4. godine, djeca su u stanju koristiti rečenice od 4-5 riječi i imaju vokabular od oko 1000 riječi.&lt;ref name=&quot;woolfolk2012&quot;/&gt; Djeca između četiri i pet godina su u stanju koristiti prošlo vrijeme, imaju vokabular od oko 1.500 riječi i postavljati pitanja poput &quot;zašto?&quot;. i &quot;ko?&quot;.&lt;ref name=&quot;woolfolk2012&quot;/&gt; Do 6. godine, dijete ima vokabular od 2.600 riječi, sposobno je formirati rečenice od 5-6 riječi i koristiti razne vrste [[rečenica]].&lt;ref name=&quot;woolfolk2012&quot; /&gt; Do 5. ili 6. godine, većina djece savlada osnove svog maternjeg jezika.&lt;ref name=&quot;woolfolk2012&quot;/&gt;

Dojenčad, do 15 mjeseci, u početku ne može razumjeti poznate riječi na svom maternjem jeziku izgovorene s nepoznatim naglaskom.&lt;ref name=&quot;apa.org&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=van Heugten M, Johnson EK |date=februar 2014 |title=Learning to contend with accents in infancy: benefits of brief speaker exposure |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-experimental-psychology-general_2014-02_143_1/page/340 |journal=Journal of Experimental Psychology. General |volume=143 |issue=1 |pages=340–350 |doi=10.1037/a0032192 |pmid=23506084}}&lt;/ref&gt; To znači da dojenče koje govori kanadski engleski ne može prepoznati poznate riječi izgovorene s australijskim engleskim naglaskom. Ova vještina se razvija blizu drugog rođendana.&lt;ref name=&quot;apa.org&quot; /&gt; Međutim, ovo se može prevladati kada se prije testa pročita vrlo poznata priča s novim naglaskom, što sugerira da su osnovne funkcije osnovnog govornog jezika uspostavljene ranije nego što se ranije mislilo.&lt;ref name=&quot;apa.org&quot; /&gt;

Vokabular obično raste s oko 20 riječi u dobi od 18 mjeseci na oko 200 riječi u dobi od 21 mjesec. Počevši od otprilike 18 mjeseci, dijete počinje kombinirati riječi u rečenice od dvije riječi, koje odrasli obično proširuju kako bi razjasnili njihovo značenje. Do 24-27 mjeseci dijete proizvodi rečenice od tri ili četiri riječi koristeći logičnu, ako ne i strogo ispravnu, sintaksu.&lt;ref name=&quot;pal2011&quot;/&gt; Teorija je da djeca primjenjuju osnovni skup pravila kao što je dodavanje oznake za množinu ili izmišljanje jednostavnijih riječi od riječi koje su previše komplicirane za ponavljanje poput &quot;čoskit&quot; za [[čokoladni keks]].&lt;ref name=&quot;pal2011&quot;/&gt; Nakon toga dolazi do brze pojave gramatičkih pravila i redoslijeda rečenica.&lt;ref name=&quot;pal2011&quot;/&gt; Često postoji interes za [[rimaa|rimu]], a maštovita igra često uključuje razgovore. Snimljeni dječiji monolozi daju uvid u razvoj procesa organiziranja informacija u smislene jedinice.&lt;ref name=&quot;pal2011&quot;/&gt;

Do treće godine dijete počinje koristiti složene rečenice, uključujući odnosne rečenice, iako još uvijek usavršava različite [[lingvistika|lingvističke]] sisteme. Do pete godine upotreba jezika je vrlo slično kao i kod odrasle osobe. Od otprilike treće godine djeca mogu ukazivati na fantazijsku ili izmišljenu lingvistiku, stvarati koherentne lične priče i fiktivne narative s počecima i završetcima.&lt;ref name=&quot;pal2011&quot; /&gt; Tvrdi se da djeca smišljaju narativ kao način razumijevanja vlastitog iskustva i kao medij za prenošenje svog značenja drugima.&lt;ref name=&quot;pal2011&quot; /&gt;

Sposobnost uključivanja u prošireni diskurs pojavljuje se s vremenom iz redovnog razgovora s odraslima i vršnjacima. Za to dijete treba naučiti kombinirati svoju perspektivu s perspektivom drugih i s vanjskim događajima te naučiti koristiti lingvističke pokazatelje kako bi pokazalo da to radi. Također uče prilagođavati svoj jezik ovisno o tome s kim razgovaraju.&lt;ref name=&quot;pal2011&quot; /&gt; Obično do otprilike 9. godine dijete može prepričati druge narative pored vlastitih iskustava, iz perspektive autora, likova u priči i vlastitih stavova.&lt;ref name=&quot;pal2011&quot; /&gt;

===Teorije===
Iako je uloga govora odraslih važna u olakšavanju djetetovog učenja, postoji znatno neslaganje među teoretičarima o tome u kojoj mjeri on utječe na rana značenja i ekspresivne riječi kod djece. Nalazi o početnom mapiranju novih riječi, sposobnosti dekontekstualizacije riječi i preciziranju značenja riječi su različiti.&lt;ref name=&quot;Smith, Cowie, Blades, 2011&quot; /&gt; Jedna hipoteza, poznata kao sintaktička hipoteza [[samostalno korištenje]], odnosi se na djetetovu sposobnost da zaključi značenje iz znakova koristeći gramatičke informacije iz strukture [[rečenica]].&lt;ref name=&quot;gleitman&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Gleitman LR |year=1990 |title=The structural sources of verb meaning |url=https://archive.org/details/sim_studies-in-second-language-acquisition_1990-03_12_1/page/n5 |journal=Language Acquisition |volume=1 |issue=1 |pages=3–55 |doi=10.1207/s15327817la0101_2 |s2cid=144713838}}&lt;/ref&gt;

Druga teorija je model višestrukih ruta koji tvrdi da riječi vezane za kontekst i referentne riječi slijede različite rute; prve se mapiraju na reprezentacije događaja, a druge na mentalne reprezentacije. U ovom modelu, roditeljski unos ima ključnu ulogu, ali djeca se u konačnici oslanjaju na kognitivnu obradu kako bi uspostavila naknadnu upotrebu riječi.&lt;ref name=&quot;Barrett&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Barrett M, Harris M, Chasin J |date=februar 1991 |title=Early lexical development and maternal speech: a comparison of children's initial and subsequent uses of words |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-child-language_1991-02_18_1/page/20 |journal=Journal of Child Language |volume=18 |issue=1 |pages=21–40 |doi=10.1017/S0305000900013271 |pmid=2010501 |s2cid=35724493}}&lt;/ref&gt; Međutim, naturalistička istraživanja o razvoju jezika pokazala su da je vokabular predškolske djece snažno povezan s brojem riječi koje im odrasli govore.&lt;ref name=&quot;hartris&quot;&gt;{{Cite book |title=Meaningful Differences in the Everyday Experience of Young American Children |url=https://archive.org/details/meaningfuldiffer0000hart |vauthors=Hart B, Risley TR |date=1995 |publisher=P.H. Brookes |isbn=978-1-55766-197-5}}&lt;/ref&gt;
Ne postoji jedinstvena prihvaćena teorija usvajanja jezika. Umjesto toga, postoje trenutne teorije koje pomažu u objašnjavanju teorija jezika, teorija spoznaje i teorija razvoja. One uključuju generativističku teoriju, [[teorija socijalnog interakcionizma|teoriju socijalnog interakcionizma]], teoriju zasnovanu na upotrebi ([[Michael Tomasello|Tomasello]]), konekcionističku teoriju i biheviorističku teoriju ([[B. F. Skinner|Skinner]]). Generativističke teorije kažu da je [[univerzalna gramatika]] urođena i da jezičko iskustvo aktivira to urođeno znanje.&lt;ref name=&quot;hoff2009&quot;&gt;{{Cite book |title=Language development |url=https://archive.org/details/languagedevelopm0000hoff |vauthors=Hoff E |date=2009 |publisher=Wadsworth Cengage Learning |isbn=978-0-495-50820-5}}{{page needed|date=august 2022}}&lt;/ref&gt; Socijalno-interakcionističke teorije definiraju jezik kao društveni fenomen gdje djeca usvajaju jezik jer žele komunicirati s drugima; ova teorija se uveliko zasniva na socijalno-kognitivnim sposobnostima koje pokreću proces usvajanja jezika.&lt;ref name=&quot;hoff2009&quot;/&gt; Teorije zasnovane na upotrebi definiraju jezik kao skup formula koje proizlaze iz djetetovih sposobnosti učenja u korelaciji s njihovom socijalno-kognitivnom interpretacijom i razumijevanjem namjeravanih značenja govornika.&lt;ref name=&quot;hoff2009&quot;/&gt; Konekcionistička teorija je postupak učenja obrazaca koji definira jezik kao sistem sastavljen od manjih podsistema ili obrazaca zvuka ili značenja.&lt;ref name=&quot;hoff2009&quot;/&gt; [[ponašanje|Biheviorističke]] teorije definirale su jezik kao uspostavljanje [[pozitivno potkrepljenje|pozitivnog potkrepljenja]], ali se sada smatraju samo historijski značajnim.&lt;ref name=&quot;hoff2009&quot;/&gt;

===Komunikacija===
[[Komunikacija]] se može definirati kao razmjena i pregovaranje informacija između dvije ili više osoba putem verbalnih i neverbalnih simbola, usmenih i pisanih (ili vizualnih) načina, te procesa proizvodnje i razumijevanja komunikacije.&lt;ref name=&quot;richards1986&quot;&gt;{{Cite book |title=Language and Communication |date=1986 |publisher=Longman Group Limited |veditors=Richards JC, Schmidt WR |location=USA}}&lt;/ref&gt; Prema Prvom međunarodnom kongresu za proučavanje dječjeg jezika, &quot;opća hipoteza [je da] je pristup društvenoj interakciji preduvjet za normalno usvajanje jezika&quot;.&lt;ref name=&quot;Dale and Snow&quot;&gt;{{Cite book |title=Child language, an international perspective: selected papers from the First International Congress for the Study of Child Language |url=https://archive.org/details/childlanguageint0000inte |vauthors=Dale PS, Ingram D, Snow CE |date=1981 |publisher=University Park Press |isbn=978-0-8391-1608-0 |location=Baltimore, Md. |pages=[https://archive.org/details/childlanguageint0000inte/page/194 195]–214 |chapter=Social Interaction and Language Acquisition.}}&lt;/ref&gt; Principi razgovora uključuju fokusiranje dvije ili više osoba na jednu temu. Na sva pitanja u razgovoru treba odgovoriti, komentare treba razumjeti ili priznati, a sve upute treba, teoretski, slijediti. U slučaju male djece, očekuje se da ovi razgovori budu osnovni ili suvišni. Uloga staratelja tokom razvojnih faza je da prenese da razgovor treba imati svrhu, kao i da nauči djecu da prepoznaju emocije drugog govornika.&lt;ref name=&quot;Dale and Snow&quot; /&gt;

Komunikativni jezik je i [[Verbalna komunikacija|verbalna]] i [[Neverbalna komunikacija|neverbalna]], a da bi se postigla komunikacijska kompetencija, moraju se savladati četiri komponente. Ove komponente su: gramatička kompetencija, uključujući znanje vokabulara, pravila formiranja rečenica od riječi itd.; sociolingvistička kompetencija, ili odgovarajuća značenja i [[gramatika|gramatički]] oblici u različitim društvenim kontekstima; diskursna kompetencija, koja je posjedovanje znanja potrebnog za kombinovanje oblika i značenja; i strateška kompetencija u obliku znanja o verbalnim i neverbalnim komunikacijskim strategijama.&lt;ref name=&quot;richards1986&quot;/&gt; Postizanje [[komunikacijska kompetencija|komunikacijske kompetencije]] je bitan dio stvarne komunikacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Burgoon KJ, Le Poire AB |year=1993 |title=Effects of Communication Expectancies, Actual Communication, and Expectancy Disconfirmation on Evaluations of Communicators and Their Communication Behavior |journal=Human Communication Research |volume=20 |pages=67–96 |doi=10.1111/j.1468-2958.1993.tb00316.x|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Razvoj jezika se smatra motivom za komunikaciju, a komunikacijska funkcija jezika zauzvrat pruža motiv za razvoj jezika. Jean Piaget koristi termin &quot;glumljeni razgovori&quot; kako bi objasnio djetetov stil komunikacije koji se više oslanja na gestove i pokrete tijela nego na riječi.&lt;ref name=&quot;wood1976&quot; /&gt; Mlađa djeca se oslanjaju na gestove za direktno prenošenje svoje poruke. Kako počinju usvajati više jezika, pokreti tijela preuzimaju drugačiju ulogu i počinju dopunjavati verbalnu poruku.&lt;ref name=&quot;wood1976&quot; /&gt; Ovi neverbalni pokreti tijela omogućavaju djeci da izraze svoje emocije prije nego što ih mogu izraziti verbalno. Neverbalna komunikacija djetetovih osjećaja vidljiva je kod beba od 0 do 3 mjeseca koje koriste divlje, trzave pokrete tijela kako bi pokazale uzbuđenje ili uznemirenje.&lt;ref name=&quot;wood1976&quot; /&gt; Ovo se razvija u ritmičnije pokrete cijelog tijela u dobi od 3 do 5 mjeseci kako bi se demonstrirala ljutnja ili oduševljenje djeteta.&lt;ref name=&quot;wood1976&quot; /&gt; Između 9 i 12 mjeseci starosti, djeca sebe doživljavaju kao dio komunikacijskog svijeta.&lt;ref name=&quot;hoff2014&quot; /&gt;

Prije 9-12 mjeseci, bebe komuniciraju s predmetima i ljudima, ali ne komuniciraju s ljudima o predmetima. Ova razvojna promjena je promjena od primarne [[intersubjektivnosti]] (sposobnosti dijeljenja sebe s drugima) do sekundarne intersubjektivnosti (sposobnosti dijeljenja vlastitog iskustva), što mijenja dojenče od nedruštvenog do društveno angažovanog bića.&lt;ref name=&quot;hoff2014&quot; /&gt; Oko 12 mjeseci starosti počinje upotreba komunikativnih gestova, uključujući komunikativno pokazivanje gdje dojenče pokazuje da nešto zatraži ili da pruži informaciju.&lt;ref name=&quot;hoff2014&quot; /&gt; Drugi komunikativni gest se javlja oko 10. i 11. mjeseca starosti kada dojenčad počinje pratiti pogled, gledajući tamo gdje druga osoba gleda.&lt;ref name=&quot;hoff2014&quot; /&gt; Ova [[zajednička pažnja]] rezultira promjenama u njihovim socijalno-kognitivnim vještinama između 9. i 15. mjeseca starosti, jer sve više vremena provode s drugima.&lt;ref name=&quot;hoff2014&quot; /&gt; Korištenje neverbalnih komunikacijskih gestova kod djece predviđa budući jezički razvoj. Upotreba neverbalne komunikacije u obliku gestova ukazuje na djetetov interes za razvoj komunikacije, a značenja koja odaberu prenijeti ubrzo se otkrivaju kroz verbalizaciju jezika.&lt;ref name=&quot;hoff2014&quot; /&gt;

Usvajanje i razvoj jezika doprinose verbalnom obliku komunikacije. Djeca potiču s lingvističkim sistemom u kojem su riječi koje uče riječi koje se koriste za funkcionalno značenje.&lt;ref name=&quot;hoff2009&quot; /&gt; Ovo podsticanje govora nazvano je pragmatičkim [[samostalno korištenje (lingvistika)|samostalno korištenje]]. Prema ovoj teoriji, djeca riječi smatraju sredstvom društvene veze, jer se riječi koriste za povezivanje komunikacijskih namjera govornika s novim riječima.&lt;ref name=&quot;hoff2009&quot;/&gt; Dakle, kompetencija verbalne komunikacije putem jezika postiže se napretkom u [[sintaksa|sintaksi]] ili [[gramatika|gramatici]]. Druga funkcija komunikacije putem jezika povezana je s pragmatičnim razvojem.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Essays in Developmental Science. |vauthors=Ninio A, Snow EC |date=1996 |publisher=Westview Press |location=Boulder, CO, US}}&lt;/ref&gt; Pragmatični razvoj uključuje djetetove namjere komunikacije prije nego što ono zna kako izraziti te namjere, a tokom prvih nekoliko godina života razvijaju se i jezik i komunikacijske funkcije.&lt;ref name=&quot;hoff2009&quot;/&gt;

Kada djeca usvoje jezik i nauče ga koristiti za komunikacijske funkcije ([[pragmatika]]), djeca također stiču znanje o tome kako sudjelovati u razgovorima i kako prenijeti prošla iskustva/događaje ([[diskurs|znanje o diskursu]]), kao i učenje kako koristiti jezik prikladno svojoj društvenoj situaciji ili društvenoj grupi ([[Sociolingvistika|sociolingvističko znanje]]).&lt;ref name=&quot;hoff2009&quot; /&gt;

U prve dvije godine života, djetetova jezička sposobnost napreduje i razvijaju se konverzacijske vještine, poput mehanike verbalne interakcije. Mehanika verbalne interakcije uključuje naizmjenično pokretanje tema, ispravljanje [[neispravne komunikacije]] i reagiranje radi produženja ili održavanja razgovora.&lt;ref name=&quot;hoff2009&quot; /&gt;

Razgovor je asimetričan kada dijete komunicira s odraslom osobom jer je odrasla osoba ta koja stvara strukturu u razgovoru i gradi na djetetovim doprinosima. U skladu s razvojem djetetovih konverzacijskih vještina, asimetrični razgovor između odrasle osobe i djeteta napreduje do jednakog [[temperament]]a razgovora. Ova promjena u ravnoteži razgovora sugerira razvoj [[narativni diskurs|narativnog diskursa]] u komunikaciji.&lt;ref name=&quot;hoff2009&quot;/&gt; Obično su razvoj komunikacijske kompetencije i razvoj jezika međusobno povezani.&lt;ref name=&quot;hoff2009&quot;/&gt;

====Individualne razlike====
Kašnjenja u jezičkim vještinama su najčešći tip razvojnog kašnjenja. Prema demografskim podacima, jedno od šest djece ima značajan jezički deficit;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sansavini A, Favilla ME, Guasti MT, Marini A, Millepiedi S, Di Martino MV, Vecchi S, Battajon N, Bertolo L, Capirci O, Carretti B, Colatei MP, Frioni C, Marotta L, Massa S, Michelazzo L, Pecini C, Piazzalunga S, Pieretti M, Rinaldi P, Salvadorini R, Termine C, Zuccarini M, D'Amico S, De Cagno AG, Levorato MC, Rossetto T, Lorusso ML | display-authors = 6 | title = Developmental Language Disorder: Early Predictors, Age for the Diagnosis, and Diagnostic Tools. A Scoping Review | journal = Brain Sciences | volume = 11 | issue = 5 | page = 654 | date = maj 2021 | pmid = 34067874 | pmc = 8156743 | doi = 10.3390/brainsci11050654 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[Kašnjenje u razvoju]] govora/jezika je tri do četiri puta češće kod dječaka nego kod djevojčica.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Leung AK, Kao CP | title = Evaluation and management of the child with speech delay | language = en-US | journal = American Family Physician | volume = 59 | issue = 11 | pages = 3121–8, 3135 | date = juni 1999 | pmid = 10392594 | url = https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/1999/0601/p3121.html }}&lt;/ref&gt; Neka djeca također pokazuju probleme u ponašanju zbog frustracije zbog nemogućnosti da izraze šta žele ili trebaju.&lt;ref name=&quot;McLaughlin_2011&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = McLaughlin MR | title = Speech and language delay in children | language = en-US | journal = American Family Physician | volume = 83 | issue = 10 | pages = 1183–1188 | date = maj 2011 | pmid = 21568252 | url = https://www.aafp.org/pubs/afp/issues/2011/0515/p1183.html }}&lt;/ref&gt;

Jednostavna kašnjenja u razvoju govora su obično privremena. Većina slučajeva se rješava sama od sebe ili uz malo dodatne pažnje porodice. Dužnost je roditelja da ohrabruju svoju bebu da razgovara s njima gestama ili zvukovima i da ona provodi mnogo vremena igrajući se, čitajući joj i komunicirajući sa svojom bebom. U određenim okolnostima, roditelji će morati potražiti stručnu pomoć, kao što je logoped.&lt;ref name=&quot;McLaughlin_2011&quot; /&gt;

Važno je uzeti u obzir da ponekad kašnjenja mogu biti znak upozorenja na ozbiljnija stanja koja mogu uključivati poremećaje slušne obrade, gubitak sluha, razvojnu verbalnu dispraksiju, kašnjenje u razvoju u drugim oblastima ili poremećaj iz autističnog spektra (ASD).&lt;ref name=&quot;McLaughlin_2011&quot;/&gt;

====Okolinski uzroci====
Postoje mnogi uzroci okoline koji su povezani sa kašnjenjima u razvoju jezika, uključujući situacije u kojima je dijete u potpunosti fokusirano na drugu vještinu, poput hodanja. Dijete može imati blizanca ili brata ili sestru slične dobi i možda ne dobija punu pažnju roditelja. Druga mogućnost je da je dijete u vrtiću s premalo odraslih koji bi mu mogli pružiti individualnu pažnju. Opći razvoj može biti pogođen ako dijete ne dobija adekvatnu nutritivnu ishranu.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Stanek |first1=Kaye |last2=Abbott |first2=Douglas |last3=Cramer |first3=Sheran |date=novembar 1990 |title=Diet quality and the eating environment of preschool children |journal=Journal of the American Dietetic Association |volume=90 |issue=11 |pages=1582–1584 |doi=10.1016/s0002-8223(21)01844-7 |pmid=2229855 |issn=0002-8223}}&lt;/ref&gt; Možda najočigledniji uzrok iz okoline bilo bi dijete koje pati od psihosocijalne deprivacije poput siromaštva, loših stambenih uslova, zanemarivanja, neadekvatne jezičke stimulacije ili emocijskog [[stres]]a.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sunderajan T, Kanhere SV | title = Speech and language delay in children: Prevalence and risk factors | journal = Journal of Family Medicine and Primary Care | volume = 8 | issue = 5 | pages = 1642–1646 | date = maj 2019 | pmid = 31198730 | pmc = 6559061 | doi = 10.4103/jfmpc.jfmpc_162_19 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

====Neurološki uzroci====
Kašnjenje u razvoju jezika može biti uzrokovano značajnim brojem osnovnih poremećaja, kao što je [[intelektualna invalidnost]], koji čini više od 50 % kašnjenja u razvoju jezika. Kašnjenje u razvoju jezika je obično teže od drugih razvojnih kašnjenja kod djece s intelektualnim teškoćama i obično je prvi očigledan simptom intelektualner invalidmosti. Intelektualna invalidnost uzrokuje globalno kašnjenje u razvoju jezika, uključujući odgođeno slušno razumijevanje i odgođenu upotrebu gestikulacije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Marrus N, Hall L | title = Intellectual Disability and Language Disorder | journal = Child and Adolescent Psychiatric Clinics of North America | volume = 26 | issue = 3 | pages = 539–554 | date = juli 2017 | pmid = 28577608 | pmc = 5801738 | doi = 10.1016/j.chc.2017.03.001 }}&lt;/ref&gt;

[[Oštećenje sluha]] je još jedan od najčešćih uzroka kašnjenja u razvoju jezika. Dijete koje ne može čuti ili obraditi govor na jasan i konzistentan način imat će kašnjenje u razvoju jezika, a čak i najmanje oštećenje sluha ili poremećaj slušne obrade može značajno uticati na razvoj jezika. Općenito, što je oštećenje teže, to je kašnjenje u razvoju jezika ozbiljnije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lang-Roth R | title = Hearing impairment and language delay in infants: Diagnostics and genetics | journal = GMS Current Topics in Otorhinolaryngology, Head and Neck Surgery | volume = 13 | pages = Doc05 | date = 1. 12. 2014 | pmid = 25587365 | pmc = 4273166 | doi = 10.3205/cto000108 }}&lt;/ref&gt; Ipak, [[gluhoća|gluha]] djeca rođena u porodicama koje koriste znakovni jezik razvijaju dojenačko brbljanje i koriste potpuno ekspresivan znakovni jezik istim tempom kao i djeca koja čuju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Caselli N, Pyers J, Lieberman AM | title = Deaf Children of Hearing Parents Have Age-Level Vocabulary Growth When Exposed to American Sign Language by 6 Months of Age | journal = The Journal of Pediatrics | volume = 232 | pages = 229–236 | date = maj 2021 | pmid = 33482219 | pmc = 8085057 | doi = 10.1016/j.jpeds.2021.01.029 }}&lt;/ref&gt;

[[Disleksija|Razvojna disleksija]] je razvojni poremećaj čitanja koji se javlja kada mozak ne prepoznaje i ne obrađuje pravilno grafičke simbole koji predstavljaju zvukove govora. Djeca s disleksijom mogu imati problema s rimovanjem i odvajanjem zvukova koji čine riječi, što je ključno za učenje čitanja, jer rane [[Čitanje (proces)|čitanje]] vještine uveliko zavise od prepoznavanja riječi. Prilikom korištenja [[abeceda|abecede]] [[sistem pisanja|sistema pisanja]] to uključuje sposobnost odvajanja zvukova u riječima i sposobnost njihovog spajanja sa slovom i grupama slova. Poteškoće u povezivanju zvukova jezika sa slovima riječi mogu rezultirati poteškoćama u razumijevanju rečenica. Može doći do zabune između sličnih slova, kao što su &quot;b&quot; i &quot;d&quot;. Općenito, simptomi disleksije su: poteškoće u određivanju značenja jednostavne rečenice, učenju prepoznavanja pisanih riječi i poteškoće u [[rima|rimovanju]].

[[Autizam]] i kašnjenje govora obično su povezani. Problemi s verbalnim jezikom najčešći su znak autizma. Rana dijagnoza i liječenje autizma mogu značajno pomoći djetetu da poboljša svoje govorne vještine. Autizam je prepoznat kao jedan od pet pervazivnih razvojnih poremećaja, koji se odlikuju problemima s jezikom, govorom, komunikacijom i socijalnim vještinama koji se javljaju u ranom djetinjstvu. Neki uobičajeni tipovi jezičkih poremećaja su ograničen ili nikakav verbalni govor, [[eholalija]] ili ponavljanje riječi izvan konteksta, problemi s reagiranjem na verbalne upute i ignoriranje ljudi koji im se direktno obraćaju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vogindroukas I, Stankova M, Chelas EN, Proedrou A | title = Language and Speech Characteristics in Autism | journal = Neuropsychiatric Disease and Treatment | volume = 18 | pages = 2367–2377 | date = 14. 10. 2022 | pmid = 36268264 | pmc = 9578461 | doi = 10.2147/NDT.S331987 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

==Other aspects of development==
==Ostali aspekti razvoja==
=== [[Spol]] ===
{{Glavni|Rodni identitet}}

[[Rodni identitet]] podrazumijeva kako osoba sebe doživljava kao muško, žensko ili varijaciju ta dva spola. Djeca se mogu identificirati kao pripadnici određenog spola već sa dvije godine.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Halim ML |date=29. 3. 2016 |title=Princesses and Superheroes: Social-Cognitive Influences on Early Gender Rigidity |journal=Child Development Perspectives |language=en |volume=10 |issue=3 |pages=155–160 |doi=10.1111/cdep.12176 |issn=1750-8592}}&lt;/ref&gt; ali kako se razvija rodni identitet je tema naučne debate. Nekoliko faktora je uključeno u određivanje spola pojedinca, uključujući neonatusne [[hormon]]e, postnatalnu socijalizaciju i [[genetika|gentičke]] uticaje.&lt;ref name=&quot;steensma-2013&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Steensma TD, Kreukels BP, de Vries AL, Cohen-Kettenis PT |date=juli 2013 |title=Gender identity development in adolescence |journal=Hormones and Behavior |volume=64 |issue=2 |pages=288–297 |doi=10.1016/j.yhbeh.2013.02.020 |pmid=23998673 |s2cid=23056757}}&lt;/ref&gt; Neki vjeruju da je rod prilagodljiv do kasnog djetinjstva,&lt;ref name=&quot;steensma-2013&quot;/&gt; dok drugi tvrde da se rod uspostavlja rano i da obrasci socijalizacije određeni rodom ili pojačavaju ili ublažavaju pojam roda kod pojedinca.&lt;ref name=&quot;maccoby-2000&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Maccoby EE |date=2. 12. 2000 |title=Perspectives on gender development |url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-behavioral-development-ijbd_2000-12_24_4/page/398 |journal=International Journal of Behavioral Development |language=en |volume=24 |issue=4 |pages=398–406 |doi=10.1080/016502500750037946 |issn=0165-0254 |s2cid=143918530}}&lt;/ref&gt; Budući da se većina ljudi identificira kao spol koji se obično povezuje s njihovim genitalijama, proučavanje utjecaja ovih faktora je teško.

Dokazi ukazuju na to da [[Androgen|neonatalni androgeni]], muški spolni hormoni koji se proizvode u [[maternica|maternici]] tokom [[trudnoća]], imaju važnu ulogu. [[Testosteron]] u maternici direktno kodira [[mozak]] za razvoj tipičan za muškarce ili žene. To uključuje i fizičku strukturu mozga i karakteristike koje osoba izražava zbog toga. Ljudi izloženi visokim nivoima testosterona tokom trudnoće obično razvijaju muški rodni identitet, dok oni koji nisu izloženi testosteronu ili kojima nedostaju receptori potrebni za interakciju s njim, obično razvijaju ženski rodni identitet.&lt;ref name=&quot;steensma-2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;roselli-2018&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Roselli CE |date=juli 2018 |title=Neurobiology of gender identity and sexual orientation |journal=Journal of Neuroendocrinology |volume=30 |issue=7 |number=e12562 |doi=10.1111/jne.12562 |pmc=6677266 |pmid=29211317}}&lt;/ref&gt;
Smatra se da geni pojedinca također interaguju s [[hormon]]ima tokom trudnoće i, zauzvrat, utiču na rodni identitet, ali [[gen]]i odgovorni za to i njihovi efekti nisu precizno dokumentovani i dokazi su ograničeni.&lt;ref name=&quot;roselli-2018&quot;/&gt; Nije poznato da li [[socijalizacija]] ima ulogu u određivanju rodnog identiteta nakon rođenja. Dobro je dokumentovano da djeca aktivno traže informacije o tome kako pravilno komunicirati s drugima na osnovu svog spola,&lt;ref name=&quot;maccoby-2000&quot;/&gt; ali stepen u kojem ovi uzori, koji mogu uključivati roditelje, prijatelje i TV likove, utiču na rodni identitet je manje jasan i nije postignut konsenzus.

===[[Rasa]]===
Pored toka razvoja, prethodna literatura je ispitivala kako su rasa, etnička pripadnost i socioekonomski status uticali na razvoj djeteta. Čini se da neke studije govore o važnosti nadzora odraslih nad adolescentnom omladinom.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Quintana SM, Aboud FE, Chao RK, Contreras-Grau J, Cross WE, Hudley C, Hughes D, Liben LS, Nelson-Le Gall S, Vietze DL | display-authors = 6 | title = Race, ethnicity, and culture in child development: contemporary research and future directions | journal = Child Development | volume = 77 | issue = 5 | pages = 1129–1141 | date = 2006 | pmid = 16999787 | doi = 10.1111/j.1467-8624.2006.00951.x | url = https://srcd.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-8624.2006.00951.x | access-date = 18. 10. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220308163216/https://srcd.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1467-8624.2006.00951.x | archive-date = 8. 3. 2022 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt; Literatura sugerira da se razvoj afroameričkog djeteta ponekad razlikuje između kulturne i rasne socijalizacije.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Saleem |first1=Farzana T. |last2=English |first2=Devin |last3=Busby |first3=Danielle R. |last4=Lambert |first4=Sharon F. |last5=Harrison |first5=Aubrey |last6=Stock |first6=Michelle L. |last7=Gibbons |first7=Frederick X. |title=The Impact of African American Parents' Racial Discrimination Experiences and Perceived Neighborhood Cohesion on their Racial Socialization Practices |journal=Journal of Youth and Adolescence |date=juli 2016 |volume=45 |issue=7 |pages=1338–1349 |doi=10.1007/s10964-016-0499-x |pmid=27189721 |pmc=5192560 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Tang |first1=Sandra |last2=McLoyd |first2=Vonnie C. |last3=Hallman |first3=Samantha K. |title=Racial Socialization, Racial Identity, and Academic Attitudes Among African American Adolescents: Examining the Moderating Influence of Parent–Adolescent Communication |journal=Journal of Youth and Adolescence |date=juni 2016 |volume=45 |issue=6 |pages=1141–1155 |doi=10.1007/s10964-015-0351-8 |pmid=26369349 |pmc=5407464 }}&lt;/ref&gt; Nadalje, druga studija je otkrila da većina mladih imigranata bira smjerove usmjerene na područja prirodnih [[nauka]] i [[matematika|matematike]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rangel MA, Shi Y | title = Early patterns of skill acquisition and immigrants' specialization in STEM careers | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 116 | issue = 2 | pages = 484–489 | date = januar 2019 | pmid = 30598440 | pmc = 6329961 | doi = 10.1073/pnas.1812041116 | doi-access = free | bibcode = 2019PNAS..116..484R }}&lt;/ref&gt;

== Faktori rizika ==
Faktori rizika u razvoju djeteta uključuju: [[pothranjenost]], depresiju majke, upotrebu supstanci kod majke i bol u ranom djetinjstvu; iako je proučavano mnogo više faktora.&lt;ref name=&quot;Mora&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Mora JO, Herrera MG, Suescun J, de Navarro L, Wagner M |date=septembar 1981 |title=The effects of nutritional supplementation on physical growth of children at risk of malnutrition |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-clinical-nutrition_1981-09_34_9/page/1884 |journal=The American Journal of Clinical Nutrition |volume=34 |issue=9 |pages=1885–1892 |doi=10.1093/ajcn/34.9.1885 |pmid=7282613}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kurstjens&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kurstjens S, Wolke D |date=juli 2001 |title=Effects of maternal depression on cognitive development of children over the first 7 years of life |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-child-psychology-and-psychiatry_2001-07_42_5/page/623 |journal=Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines |volume=42 |issue=5 |pages=623–636 |doi=10.1111/1469-7610.00758 |pmid=11464967}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Frank&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Frank DA, Augustyn M, Knight WG, Pell T, Zuckerman B |date=mart 2001 |title=Growth, development, and behavior in early childhood following prenatal cocaine exposure: a systematic review |url=https://archive.org/details/sim_jama_2001-03-28_285_12/page/1612 |journal=JAMA |volume=285 |issue=12 |pages=1613–1625 |doi=10.1001/jama.285.12.1613 |pmc=2504866 |pmid=11268270}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AAP20162020&gt;{{cite journal |last1=American Academy of Pediatrics' Committee on Fetus and Newborn and Section on Anesthesiology and Pain Medicine|date=1. 2. 2016|title= Prevention and Management of Procedural Pain in the Neonate: An Update|url=https://publications.aap.org/pediatrics/article/137/2/e20154271/52762/Prevention-and-Management-of-Procedural-Pain-in|journal=Pediatrics |volume= 137|issue= 2|pages= e20154271|doi=10.1542/peds.2015-4271|pmid= 26810788|access-date=8. 9. 2024|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

=== Bol ===
{{glavni|Bol kod beba}}
&lt;blockquote&gt;[[Liječenje boli kod djece|Prevencija i ublažavanje boli kod novorođenčadi]], posebno [[Prijevremeni porođaj|prijevremeno rođene djece]], važno je ne samo zato što je [[Medicinska etika|etički]], već i zato što je poznato da [[Trauma ranog djetinjstva|izloženost ponovljenim bolnim podražajima u ranom životu]] ima kratkoročne i dugoročne [[Neželjeni učinak|neželjene posljedice]]. Ove [[Posljedice|sequelae]] uključuju [[Homeostaza|fiziološku nestabilnost]], [[Razvoj nervnog sistema kod ljudi|izmijenjeni razvoj mozga i abnormalni neurološki razvoj]], [[Somatosenzorni sistem|somatosenzorni]] i [[Stres u ranom djetinjstvu|sistemi odgovora na stres]], koji mogu trajati i u djetinjstvu.&lt;sup&gt;5,–15&lt;/sup&gt; [[Nocicepcija|nociceptivni]] putevi su aktivni i funkcionalni već od 25 sedmica [[Trudnoća|gestacije]] i mogu izazvati generaliziranu ili [[Hiperalgeziju|pretjerani odgovor]] na [[Štetni stimulus|štetne podražaje]] kod nezrelih novorođenčadi.&lt;sup&gt;16&lt;/sup&gt;&lt;/blockquote&gt;&lt;blockquote&gt;[[Američka akademija za pedijatriju]] Izjava o politici iz februara 2016., potvrđena u julu 2020.&lt;/blockquote&gt;&lt;ref name=AAP20162020/&gt;

=== Post[[neonatus]]na depresija ===
{{glavni|Postporođajna depresija}}
Iako postoji veliki broj studija o utjecaju majčine depresije i postporođajne depresije na različita područja razvoja dojenčadi, još uvijek nije postignut konsenzus o pravim efektima. Brojne studije ukazuju na poremećen razvoj, dok mnoge druge ne nalaze uticaj depresije na razvoj.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Slomian |first1=Justine |last2=Honvo |first2=Germain |last3=Emonts |first3=Patrick |last4=Reginster |first4=Jean-Yves |last5=Bruyère |first5=Olivier |title=Consequences of maternal postpartum depression: A systematic review of maternal and infant outcomes |journal=Women's Health |date=januar 2019 |volume=15 |page=174550651984404 |doi=10.1177/1745506519844044|pmid=31035856 |pmc=6492376 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Parsons |first1=C. E. |last2=Young |first2=K. S. |last3=Rochat |first3=T. J. |last4=Kringelbach |first4=M. L. |last5=Stein |first5=A. |title=Postnatal depression and its effects on child development: a review of evidence from low- and middle-income countries |journal=British Medical Bulletin |date=1. 3. 2012 |volume=101 |issue=1 |pages=57–79 |doi=10.1093/bmb/ldr047 |pmid=22130907 }}&lt;/ref&gt;

Studija provedena na 18-mjesečnoj djeci čije su majke imale depresivne simptome dok su djeca imala šest sedmica i/ili šerst mjeseci pokazala je da majčina depresija nije imala uticaja na kognitivni razvoj djeteta. Nadalje, studija pokazuje da majčina depresija u kombinaciji s lošim kućnim okruženjem vjerovatnije utiče na kognitivni razvoj nego sama majčina depresija. Međutim, autori zaključuju da je moguće da kratkoročna depresija nema uticaja, ali da dugoročna može uzrokovati ozbiljnije probleme.&lt;ref name=&quot;Piteo 2012&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Piteo AM, Yelland LN, Makrides M |date=august 2012 |title=Does maternal depression predict developmental outcome in 18 month old infants? |journal=Early Human Development |volume=88 |issue=8 |pages=651–655 |doi=10.1016/j.earlhumdev.2012.01.013 |pmid=22361258}}&lt;/ref&gt;

[[Longitudinalna studija]] koja je trajala sedam godina nije pronašla uticaj majčine depresije na kognitivni razvoj u cjelini, međutim, otkrila je da su dječaci podložniji kognitivnim razvojnim problemima kada su im majke imale [[drpresija (raspoloženje)|depresiju]].&lt;ref name=&quot;Kurstjens&quot;/&gt;

Ovaj trend se nastavlja u studiji djece do dvije godine, koja je otkrila značajnu razliku u kognitivnom razvoju između spolova, pri čemu su djevojčice imale viši rezultat; međutim, djevojčice su postigle viši rezultat bez obzira na majčinu historiju depresije. Dojenčad s hronično depresivnim majkama pokazala je značajno niže rezultate na motoričkim i mentalnim skalama, kao što je [[Bayleyeva skala razvoja dojenčadi]],&lt;ref name=&quot;Cornish 2005&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Cornish AM, McMahon CA, Ungerer JA, Barnett B, Kowalenko N, Tennant C |year=2005 |title=Postnatal depression and infant cognitive and motor development in the second postnatal year: The impact of depression chronicity and infant gender |journal=Infant Behavior and Development |volume=28 |issue=4 |pages=407–417 |doi=10.1016/j.infbeh.2005.03.004}}&lt;/ref&gt; u suprotnosti s mnogim starijim studijama.&lt;ref name=&quot;Kurstjens&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Piteo 2012&quot;/&gt;

Sličan efekat je uočen i sa 11 godina: muška djeca depresivnih majki postižu u prosjeku 19,4 boda niži rezultat na testu inteligencije od vršnjaka zdravih majki, dok je ta razlika manje izražena kod djevojčica.&lt;ref name=&quot;Hay 2001&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hay DF, Pawlby S, Sharp D, Asten P, Mills A, Kumar R |date=oktobar 2001 |title=Intellectual problems shown by 11-year-old children whose mothers had postnatal depression |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-child-psychology-and-psychiatry_2001-10_42_7/page/871 |journal=Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines |volume=42 |issue=7 |pages=871–889 |doi=10.1111/1469-7610.00784 |pmid=11693583}}&lt;/ref&gt; Tromjesečna djeca depresivnih majki pokazuju značajno niže rezultate na Griffithsovoj skali mentalnog razvoja, koja pokriva niz razvojnih područja, uključujući kognitivni, motorni i socijalni razvoj.&lt;ref name=&quot;Galler 2000&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Galler JR, Harrison RH, Ramsey F, Forde V, Butler SC |date=septembar 2000 |title=Maternal depressive symptoms affect infant cognitive development in Barbados |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-child-psychology-and-psychiatry_2000-09_41_6/page/747 |journal=Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines |volume=41 |issue=6 |pages=747–757 |doi=10.1111/1469-7610.00662 |pmid=11039687}}&lt;/ref&gt; Nadalje, interakcije između depresivnih majki i njihove djece mogu utjecati na društvene i kognitivne sposobnosti u kasnijem životu.&lt;ref name=&quot;Field&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Field T, Healy B, Goldstein S, Guthertz M |year=1990 |title=Behaviour-state matching and synchrony in mother-infant interactions of nondepressed versus depressed dyads |url=https://archive.org/details/sim_developmental-psychology_1990-01_26_1/page/6 |journal=Developmental Psychology |volume=26 |issue=1 |pages=7–14 |doi=10.1037/0012-1649.26.1.7}}&lt;/ref&gt;

Dokazano je da majčina depresija utiče na interakciju majki s djetetom.&lt;ref name=&quot;Reck 2004&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Reck C, Hunt A, Fuchs T, Weiss R, Noon A, Moehler E, Downing G, Tronick EZ, Mundt C |year=2004 |title=Interactive regulation of affect in postpartum depressed mothers and their infants: an overview |url=https://archive.org/details/sim_psychopathology_november-december-2004_37_6/page/272 |journal=Psychopathology |volume=37 |issue=6 |pages=272–280 |doi=10.1159/000081983 |pmid=15539778 |s2cid=21040790}}&lt;/ref&gt; Prilikom komunikacije sa svojim djetetom, depresivne majke ne uspijevaju promijeniti svoju [[intonacija (lingvistika)|vokalnu intonaciju]] i sklone su korištenju nestrukturiranog vokalnog ponašanja.&lt;ref name=&quot;Bettes 1988&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Bettes BA |date=august 1988 |title=Maternal depression and motherese: temporal and intonational features |url=https://archive.org/details/sim_child-development_1988-08_59_4/page/1088 |journal=Child Development |volume=59 |issue=4 |pages=1089–1096 |doi=10.2307/1130275 |jstor=1130275 |pmid=3168616}}&lt;/ref&gt; Nadalje, u poređenju sa interakcijom sa zdravim majkama, dojenčad koja komunicira sa depresivnim majkama pokazuje znakove [[stres]]a, poput ubrzanog [[puls]]a i povišenog nivoa [[kortizol]]a, te više koriste izbjegavajuća ponašanja, naprimjer skretanje pogleda.&lt;ref name=&quot;Field&quot;/&gt; Pokazalo se da interakcija majke i dojenčeta u dobi od dva mjeseca utiče na kognitivne performanse djeteta u dobi od pet godina.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Murray L, Kempton C, Woolgar M, Hooper R |date=oktobar 1993 |title=Depressed mothers' speech to their infants and its relation to infant gender and cognitive development |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-child-psychology-and-psychiatry-and-allied-disciplines_1993-10_34_7/page/1082 |journal=Journal of Child Psychology and Psychiatry, and Allied Disciplines |volume=34 |issue=7 |pages=1083–1101 |doi=10.1111/j.1469-7610.1993.tb01775.x |pmid=8245134}}&lt;/ref&gt;

Studije su počele pokazivati da drugi oblici [[psihopatologija|psihopatologije]] (mentalnih bolesti) mogu nezavisno uticati na kasniji socioemocionalni razvoj dojenčadi i male djece uticajem na regulatorne procese unutar vezanosti dijete-roditelj.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Schechter DS, Willheim E |date=juli 2009 |title=Disturbances of attachment and parental psychopathology in early childhood |journal=Child and Adolescent Psychiatric Clinics of North America |volume=18 |issue=3 |pages=665–686 |doi=10.1016/j.chc.2009.03.001 |pmc=2690512 |pmid=19486844}}&lt;/ref&gt; Naprimjer, [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP) povezan s majčinim interpersonalnim nasiljem povezan je s naknadnom disregulacijom [[emocija]] i agresije u dobi od četiri do sedam godina.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Schechter DS, Zygmunt A, Coates SW, Davies M, Trabka K, McCaw J, Kolodji A, Robinson J |date=septembar 2007 |title=Caregiver traumatization adversely impacts young children's mental representations on the MacArthur Story Stem Battery |journal=Attachment &amp; Human Development |volume=9 |issue=3 |pages=187–205 |doi=10.1080/14616730701453762 |pmc=2078523 |pmid=18007959}}&lt;/ref&gt;
===Majčinska upotreba droga ===
==== [[Kokain]] ====
{{glavni|Prenatalna izloženost kokainu}}
Istraživanja su pružila oprečne dokaze o težini uticaja na razvoj djece koje imaju [[Droge u trudnoći|upotreba supstanci od strane majke]] tokom i nakon trudnoće.&lt;ref name=&quot;Frank&quot;/&gt; Djeca izložena kokainu u maternici imaju manju težinu od one koja nisu izložena u dobi od šest do 30 mjeseci.&lt;ref name=&quot;Hurt&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Hurt H, Brodsky NL, Betancourt L, Braitman LE, Malmud E, Giannetta J |date=februar 1995 |title=Cocaine-exposed children: follow-up through 30 months |journal=Journal of Developmental and Behavioral Pediatrics |volume=16 |issue=1 |pages=29–35 |doi=10.1097/00004703-199502000-00005 |pmid=7730454 |s2cid=241091}}&lt;/ref&gt; Osim toga, studije pokazuju da je obim glave djece izložene kokainu manji od obima glave djece koja nisu izložena kokainu.&lt;ref name=&quot;Hurt&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Azuma SD, Chasnoff IJ |date=septembar 1993 |title=Outcome of children prenatally exposed to cocaine and other drugs: a path analysis of three-year data |url=https://archive.org/details/sim_pediatrics_1993-09_92_3/page/396 |journal=Pediatrics |volume=92 |issue=3 |pages=396–402 |pmid=7689727}}&lt;/ref&gt; Međutim, dvije novije studije nisu pronašle značajne razlike ni u jednoj mjeri između onih koji su bili izloženi kokainu i onih koji nisu.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Richardson GA, Conroy ML, Day NL |year=1996 |title=Prenatal cocaine exposure: effects on the development of school-age children |journal=Neurotoxicology and Teratology |volume=18 |issue=6 |pages=627–634 |doi=10.1016/S0892-0362(96)00121-3 |pmid=8947939|bibcode=1996NTxT...18..627R }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kilbride&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Kilbride H, Castor C, Hoffman E, Fuger KL |date=februar 2000 |title=Thirty-six-month outcome of prenatal cocaine exposure for term or near-term infants: impact of early case management |journal=Journal of Developmental and Behavioral Pediatrics |volume=21 |issue=1 |pages=19–26 |doi=10.1097/00004703-200002000-00004 |pmid=10706345 |s2cid=28960955}}&lt;/ref&gt;

Upotreba kokaina od strane majke može također uticati na kognitivni razvoj djeteta, pri čemu izložena djeca postižu niže rezultate na mjerama psihomotornog i mentalnog razvoja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Singer LT, Yamashita TS, Hawkins S, Cairns D, Baley J, Kliegman R |date=maj 1994 |title=Increased incidence of intraventricular hemorrhage and developmental delay in cocaine-exposed, very low birth weight infants |journal=The Journal of Pediatrics |volume=124 |issue=5 Pt 1 |pages=765–771 |doi=10.1016/S0022-3476(05)81372-1 |pmc=4181569 |pmid=7513757}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Chasnoff IJ, Griffith DR, Freier C, Murray J |date=februar 1992 |title=Cocaine/polydrug use in pregnancy: two-year follow-up |url=https://archive.org/details/sim_pediatrics_1992-02_89_2/page/284 |journal=Pediatrics |volume=89 |issue=2 |pages=284–289 |doi=10.1542/peds.89.2.284 |pmid=1370867 |s2cid=245214695}}&lt;/ref&gt; Međutim, opet postoje kontradiktorni dokazi, a brojne studije ne ukazuju na utjecaj majčine upotrebe kokaina na kognitivni razvoj djeteta.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Coles CD, Bard KA, Platzman KA, Lynch ME |year=1999 |title=Attentional response at eight weeks in prenatally drug-exposed and preterm infants |journal=Neurotoxicology and Teratology |volume=21 |issue=5 |pages=527–537 |doi=10.1016/S0892-0362(99)00023-9 |pmid=10492387|bibcode=1999NTxT...21..527C }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Graham K, Feigenbaum A, Pastuszak A, Nulman I, Weksberg R, Einarson T, Goldberg S, Ashby S, Koren G |date=august 1992 |title=Pregnancy outcome and infant development following gestational cocaine use by social cocaine users in Toronto, Canada |journal=Clinical and Investigative Medicine |volume=15 |issue=4 |pages=384–394 |oclc=121200190 |pmid=1516296 |id={{INIST|5556914}}}}&lt;/ref&gt;

Nastavljajući trend, neke studije su otkrile da majčina [[Poremećaj upotrebe stimulansa|upotreba kokaina]] oštećuje motorni razvoj,&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Fetters L, Tronick EZ |date=novembar 1996 |title=Neuromotor development of cocaine-exposed and control infants from birth through 15 months: poor and poorer performance |url=https://archive.org/details/sim_pediatrics_1996-11_98_5/page/938 |journal=Pediatrics |volume=98 |issue=5 |pages=938–943 |doi=10.1542/peds.98.5.938 |pmid=8909489 |s2cid=34639176}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Swanson MW, Streissguth AP, Sampson PD, Olson HC |date=oktobar 1999 |title=Prenatal cocaine and neuromotor outcome at four months: effect of duration of exposure |journal=Journal of Developmental and Behavioral Pediatrics |volume=20 |issue=5 |pages=325–334 |doi=10.1097/00004703-199910000-00007 |pmid=10533991}}&lt;/ref&gt; dok drugi nisu pokazali uticaj upotrebe [[kokain]]a na motorni razvoj.&lt;ref name=&quot;Hurt&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kilbride&quot;/&gt;

==== Ostalo ====
Korištenje kokaina kod trudnica nije jedina droga koja može imati negativan učinak na [[fetus]]. [[Duhan]], [[marihuana]] i opijati također mogu utjecati na kognitivni i  razvoj  [[ponašanje|ponašanja]] nerođenog djeteta.&lt;ref name=&quot;Minnes&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Minnes S, Lang A, Singer L |date=juli 2011 |title=Prenatal tobacco, marijuana, stimulant, and opiate exposure: outcomes and practice implications |journal=Addiction Science &amp; Clinical Practice |volume=6 |issue=1 |pages=57–70 |citeseerx=10.1.1.290.287 |pmc=3188826 |pmid=22003423}}&lt;/ref&gt;

Pušenje [[duhan]] povećava komplikacije u trudnoći, uključujući [[nisku porođajnu težinu]], prijevremeni porođaj, [[abrupciju posteljice]] i intrauterinu smrt. Nakon rođenja može poremetiti interakcije majke i djeteta, smanjiti IQ, povećati rizik od ADHD-a i dovesti do upotrebe duhana kod djeteta.&lt;ref name=&quot;Minnes&quot; /&gt;

Prenatalna izloženost [[kanabis|marihuani]] može imati dugoročne emocionalne i bihevioralne posljedice, jer su desetogodišnja djeca koja su bila izložena drogi tokom trudnoće prijavila više depresivnih simptoma od neizloženih vršnjaka. Neki drugi efekti uključuju oštećenje izvršnih funkcija, poteškoće s čitanjem i odgođenu emocionalnu regulaciju.&lt;ref name=&quot;Minnes&quot;/&gt;

[[Opijat]]na droga, poput [[heroin]]a, ''||in utero]]'' smanjuje porođajnu težinu, porođajnu dužinu i obim glave. Izloženost roditelja opijatima može utjecati na [[centralni nervni sistem]] i [[autonomni nervni sistem]] dojenčeta, iako su dokazi još nedosljedniji nego kod izloženosti roditelja kokainu. Postoje i neke neočekivane negativne posljedice po dijete, kao što su: manje ritmično [[gutanje]], [[strabizam]] i osjećaj odbačenosti.&lt;ref name=&quot;Minnes&quot;/&gt;

=== [[Pothranjenost]] i [[neuhranjenost]] ===
Loša ishrana u ranom životu doprinosi [[usporeni rast|zastoju u razvoju]], a do druge ili treće godine života može biti povezana s kognitivnim deficitima, lošim školskim postignućima i, kasnije u životu, lošim društvenim odnosima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Chilton M, Chyatte M, Breaux J |date=oktobar 2007 |title=The negative effects of poverty &amp; food insecurity on child development |journal=The Indian Journal of Medical Research |volume=126 |issue=4 |pages=262–272 |pmid=18032801}}&lt;/ref&gt; [[Pothranjenost]] je veliki problem u [[zemla u razvoju|zemljama u razvoju]] i ima važan uticaj na težinu i visinu male djece. Djeca koja pate od pothranjenosti u Kolumbiji težila su manje od one koja žive u višim klasnim uvjetima u dobi od 36 mjeseci ({{Convert|11,88|kg|lb|abbr=on|disp=sqbr}} u usporedbi s {{Convert|14|kg|lb|abbr=on|disp=sqbr}}), i bila su niža ({{Convert|85,3|cm|in|abbr=on|disp=sqbr}} naspram {{Convert|94|cm|in|abbr=on|disp=sqbr}}).&lt;ref name=&quot;Mora&quot;/&gt;

Pothranjenost tokom [[prvih 1000 dana]] djetetovog života može uzrokovati nepovratno fizičko i mentalno zaostajanje u razvoju.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=BabyWASH and the 1,000 Days: A Practical Package for Stunting Reduction |vauthors=Dominguez EI |publisher=Action Against Hunger |year=2017 |location=London |language=English}}&lt;/ref&gt; Infekcije i paraziti povezani s lošom sanitacijom i higijenom mogu utjecati na apsorpciju hranjivih tvari u crijevima.&lt;ref name=&quot;budge-2019&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Budge S, Parker AH, Hutchings PT, Garbutt C |date=april 2019 |title=Environmental enteric dysfunction and child stunting |journal=Nutrition Reviews |volume=77 |issue=4 |pages=240–253 |doi=10.1093/nutrit/nuy068 |pmc=6394759 |pmid=30753710}}&lt;/ref&gt; Adekvatna sanitacija i [[higijena]] (a ne samo pristup hrani) imaju ključnu ulogu u sprječavanju [[pothranjenost]]i, malnutricije i zaostajanja u rastu.&lt;ref name=&quot;budge-2019&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2015 |title=Nutrition Puzzles: The Shit Factor. |url=https://sanitationlearninghub.org/2015/05/11/nutrition-puzzles-the-shit-factor/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20211213112439/https://sanitationlearninghub.org/2015/05/11/nutrition-puzzles-the-shit-factor/ |archive-date=13. 12. 2021 |website=Blog on Sanitation Learning Hub Website |vauthors=Scoones I}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2. 5. 2012 |title=Sanitation and hygiene: undernutrition's blind spot |url=https://sanitationlearninghub.org/2012/05/02/sanitation-and-hygiene-undernutritions-blind-spot/ |access-date=13. 12. 2021 |website=Sanitation Learning Hub |language=en-GB |vauthors=Chambers R}}{{unreliable source?|date=august 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Cumming O, Cairncross S |date=maj 2016 |title=Can water, sanitation and hygiene help eliminate stunting? Current evidence and policy implications |journal=Maternal &amp; Child Nutrition |volume=12 |issue=Suppl 1 |pages=91–105 |doi=10.1111/mcn.12258 |pmc=5084825 |pmid=27187910}}&lt;/ref&gt; i osiguravanje normalnog razvoja u ranom djetinjstvu.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Ngure FM, Reid BM, Humphrey JH, Mbuya MN, Pelto G, Stoltzfus RJ |date=januar 2014 |title=Water, sanitation, and hygiene (WASH), environmental enteropathy, nutrition, and early child development: making the links |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |volume=1308 |issue=1 |pages=118–128 |bibcode=2014NYASA1308..118N |doi=10.1111/nyas.12330 |pmid=24571214 |s2cid=21280033}}&lt;/ref&gt; Pothranjenost je naznačena kao negativan utjecaj na djetinjstvo [[kvocijent inteligencije]] ([[IQ]]).&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Ivanovic DM, Leiva BP, Pérez HT, Olivares MG, Díaz NS, Urrutia MS, Almagià AF, Toro TD, Miller PT, Bosch EO, Larraín CG |year=2004 |title=Head size and intelligence, learning, nutritional status and brain development. Head, IQ, learning, nutrition and brain |url=https://archive.org/details/sim_neuropsychologia_2004_42_8/page/1118 |journal=Neuropsychologia |volume=42 |issue=8 |pages=1118–1131 |doi=10.1016/j.neuropsychologia.2003.11.022 |pmid=15093150 |s2cid=2114185}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12796242&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Liu J, Raine A, Venables PH, Dalais C, Mednick SA |date=juni 2003 |title=Malnutrition at age 3 years and lower cognitive ability at age 11 years: independence from psychosocial adversity |journal=Archives of Pediatrics &amp; Adolescent Medicine |volume=157 |issue=6 |pages=593–600 |doi=10.1001/archpedi.157.6.593 |pmc=3975917 |pmid=12796242}}&lt;/ref&gt; Iako je također sugerirano da se ovaj učinak poništava kada se uzme u obzir IQ roditelja, što implicira da je ova razlika genetičke prirode.&lt;ref name=&quot;Webb&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Webb KE, Horton NJ, Katz DL |date=april 2005 |title=Parental IQ and cognitive development of malnourished Indonesian children |journal=European Journal of Clinical Nutrition |volume=59 |issue=4 |pages=618–620 |doi=10.1038/sj.ejcn.1602103 |pmid=15688080 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

==== Specifični nutrijenti ====
Uticaj [[nedostatka željeza|niskog nivoa željeza]] na kognitivni razvoj i [[IQ]] još uvijek nije postignut konsenzus &lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Grantham-McGregor S, Ani C |date=februar 2001 |title=A review of studies on the effect of iron deficiency on cognitive development in children |journal=The Journal of Nutrition |volume=131 |issue=2S–2 |pages=649S–666S; discussion 666S–668S |doi=10.1093/jn/131.2.649S |pmid=11160596 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Neki dokazi ukazuju na to da čak i dobro uhranjena djeca s nižim nivoima željeza i [[nedostatask folata|folata]] (iako ne na takvom nivou da bi se smatralo [[avitainoza|deficitom]]) imaju niži IQ od one s višim nivoima željeza i folata.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Arija V, Esparó G, Fernández-Ballart J, Murphy MM, Biarnés E, Canals J |year=2006 |title=Nutritional status and performance in test of verbal and non-verbal intelligence in 6 year old children |url=https://archive.org/details/sim_intelligence_march-april-2006_34_2/page/141 |journal=Intelligence |volume=34 |issue=2 |pages=141–149 |doi=10.1016/j.intell.2005.09.001}}&lt;/ref&gt; Nadalje, [[anemija|anemična]] djeca postižu lošije kognitivne rezultate od djece koja nemaju anemiju.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Halterman JS, Kaczorowski JM,&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Halterman JS, Kaczorowski JM, Aligne CA, Auinger P, Szilagyi PG |date=juni 2001 |title=Iron deficiency and cognitive achievement among school-aged children and adolescents in the United States |journal=Pediatrics |volume=107 |issue=6 |pages=1381–1386 |doi=10.1542/peds.107.6.1381 |pmid=11389261}}&lt;/ref&gt;

Ostali nutrijenti, uključujući [[jod]] i [[cink]], snažno su povezani s razvojem mozga.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Bryan J, Osendarp S, Hughes D, Calvaresi E, Baghurst K, van Klinken JW |date=august 2004 |title=Nutrients for cognitive development in school-aged children |journal=Nutrition Reviews |volume=62 |issue=8 |pages=295–306 |doi=10.1111/j.1753-4887.2004.tb00055.x |pmid=15478684|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Jod je potreban za formiranje [[hormoni štitnjače|hormona štitnjače]] potrebnih za razvoj [[mozak|mozga]].&lt;ref&gt;Reavley N. (1998). ''Vitamins, etc.'' Melbourne: Bookman Media Pty Ltd&lt;/ref&gt; [[Nedostatak joda]] može smanjiti IQ u prosjeku za 13,5 bodova u poređenju sa zdravom osobom.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=The Damaged Brain of Iodine Deficiency: Cognitive, Behavioral, Neuromotor, Educative Aspects |vauthors=Bleichrodt N, Born MP |date=1994 |publisher=Cognizant Communication Corporation |isbn=978-1-882345-03-8 |veditors=Stanbury JB |location=New York |pages=195–200 |chapter=Chapter 19: A meta-analysis of research on iodine and its relationship to cognitive development |chapter-url=http://www.ceecis.org/iodine/04a_consequences/02_int/chapt_on_i_brain.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20190130233020/http://www.ceecis.org/iodine/04a_consequences/02_int/chapt_on_i_brain.pdf |archive-date=30. 1. 2019}}&lt;/ref&gt; [[Nedostatak cinka]] također je pokazao da usporava rast i razvoj djece.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Brown KH, Peerson JM, Rivera J, Allen LH |date=juni 2002 |title=Effect of supplemental zinc on the growth and serum zinc concentrations of prepubertal children: a meta-analysis of randomized controlled trials |journal=The American Journal of Clinical Nutrition |volume=75 |issue=6 |pages=1062–1071 |doi=10.1093/ajcn/75.6.1062 |pmid=12036814 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Bhutta ZA, Black RE, Brown KH, Gardner JM, Gore S, Hidayat A, Khatun F, Martorell R, Ninh NX, Penny ME, Rosado JL, Roy SK, Ruel M, Sazawal S, Shankar A |date=decembar 1999 |title=Prevention of diarrhea and pneumonia by zinc supplementation in children in developing countries: pooled analysis of randomized controlled trials. Zinc Investigators' Collaborative Group |journal=The Journal of Pediatrics |volume=135 |issue=6 |pages=689–697 |doi=10.1016/S0022-3476(99)70086-7 |pmid=10586170|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Suplementacija [[cink]]om izgleda da je korisna za rast kod dojenčadi mlađe od šest mjeseci.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Lassi ZS, Kurji J, Oliveira CS, Moin A, Bhutta ZA |date=april 2020 |title=Zinc supplementation for the promotion of growth and prevention of infections in infants less than six months of age |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2020 |issue=4 |article-number=CD010205 |doi=10.1002/14651858.CD010205.pub2 |pmc=7140593 |pmid=32266964}}&lt;/ref&gt;

=== [[Socioekonomski status]] ===
[[Socioekonomski status]] se mjeri prvenstveno na osnovu prihoda, obrazovanja i zanimanja.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Socioeconomic Status |url=http://www.apa.org/topics/socioeconomic-status/index.aspx |archive-url=https://web.archive.org/web/20190131005824/http://www.apa.org/topics/socioeconomic-status/index.aspx |archive-date=31. 1. 2019 |publisher=American Psychological Association}}&lt;/ref Istraživanja uloge socioekonomskih faktora na razvoj djeteta više puta pokazuju da kontinuirano siromaštvo štetnije utiče na [[koeficijent inteligencije]],&lt;ref name=&quot;Smith&quot;&gt;{{Cite book |title=Consequences of growing up poor |url=https://archive.org/details/consequencesofgr0000unse |vauthors=Smith JR, Brooks-Gunn J, Klebanov P |date=1997 |publisher=Russell Sage Foundation |isbn=978-0-87154-143-7 |veditors=Duncan GJ, Brooks-Gunn J |location=New York |chapter=The consequences of living in poverty for young children's cognitive and verbal ability and early school achievement.}} {{page needed|date=august 2022}}&lt;/ref&gt; i kognitivne sposobnosti &lt;ref name=&quot;Schoon 2011&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Schoon I, Jones E, Cheng H, Maughan B |date=august 2012 |title=Family hardship, family instability, and cognitive development |journal=Journal of Epidemiology and Community Health |volume=66 |issue=8 |pages=716–722 |doi=10.1136/jech.2010.121228 |pmid=21507894 |s2cid=24683428}}&lt;/ref&gt; nego kratkoročno siromaštvo.

Djeca u porodicama koje doživljavaju trajne finansijske poteškoće i siromaštvo imaju značajno oštećene kognitivne sposobnosti u poređenju s onima u porodicama koje se ne suočavaju s ovim problemima.&lt;ref name=&quot;Schoon 2011&quot;/&gt; Siromaštvo također može uzrokovati niz drugih faktora za koje se pokazalo da utiču na razvoj djeteta, kao što su loš akademski uspjeh, manja uključenost porodice, nedostatak željeza, infekcije, nedostatak stimulacije&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Bradley RH, Corwyn RF |date=2002 |title=Socioeconomic status and child development |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-psychology_2002_53/page/370 |journal=Annual Review of Psychology |volume=53 |pages=371–399 |doi=10.1146/annurev.psych.53.100901.135233 |pmid=11752490}}&lt;/ref&gt; i [[pothranjenost]]. Siromaštvo također povećava rizik od trovanja [[olovo]]m zbog olovne boje koja se nalazi na zidovima nekih kuća;&lt;ref name=&quot;Brooks-Gunn 1997&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Brooks-Gunn J, Duncan GJ |year=1997 |title=The effects of poverty on children |url=https://www.princeton.edu/futureofchildren/publications/docs/07_02_03.pdf |journal=The Future of Children |volume=7 |issue=2 |pages=55–71 |doi=10.2307/1602387 |jstor=1602387 |pmid=9299837 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170617144312/http://www.princeton.edu/futureofchildren/publications/docs/07_02_03.pdf |archive-date=17. 6. 2017 |access-date=6. 12. 2012}}&lt;/ref&gt; Nivo olova u krvi djece raste sa smanjenjem prihoda.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Brody DJ, Pirkle JL, Kramer RA, Flegal KM, Matte TD, Gunter EW, Paschal DC |date=juli 1994 |title=Blood lead levels in the US population. Phase 1 of the Third National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES III, 1988 to 1991) |url=https://archive.org/details/sim_jama_1994-07-27_272_4/page/n51 |journal=JAMA |volume=272 |issue=4 |pages=277–283 |doi=10.1001/jama.272.4.277 |pmid=8028140}}&lt;/ref&gt; Siromaštvo na osnovu prihoda povezano je sa smanjenjem [[IQ]]-a za 6-13 bodova kod onih koji zarađuju polovinu [[prag siromaštva|praga siromaštva]] u poređenju sa onima koji zarađuju dvostruko više od praga, a djeca koja dolaze iz domaćinstava sa kontinuiranim ili privremenim siromaštvom postižu niže rezultate od djece iz porodica srednje klase.&lt;ref name=&quot;Schoon 2011&quot;/&gt;

[[obrazovna postignuća]] roditelja su najznačajniji socioekonomski faktor u predviđanju kognitivnih sposobnosti djeteta,&lt;ref name=&quot;DeGarmo 2003&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=DeGarmo DS, Forgatch MS, Martinez CR |year=2003 |title=Parenting of divorced mothers as a link between social status and boys' academic outcomes: unpacking the effects of socioeconomic status |journal=Child Development |volume=70 |issue=5 |pages=1231–1245 |doi=10.1111/1467-8624.00089 |pmid=10546342}}&lt;/ref&gt; jer oni čija je majka s visokim IQ-om vjerovatno će i sami imati viši [[IQ]].&lt;ref name=&quot;Webb&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Honzik MP |date=juni 1957 |title=Developmental studies of parent-child resemblance in intelligence |url=https://archive.org/details/sim_child-development_1957-06_28_2/page/214 |journal=Child Development |volume=28 |issue=2 |pages=215–228 |doi=10.2307/1125882 |jstor=1125882 |pmid=13427072}}&lt;/ref&gt; Slično tome, majčinski [[Rad (ljudska aktivnost)|zanimanje]] povezan je s boljim kognitivnim postignućima. Oni čiji posao majki uključuje rješavanje problema imaju veću [[vjerovatnoća|vjerovatnoću]] da dobiju stimulativne zadatke i igre, te imaju veću vjerovatnoću da postignu napredniju verbalnu kompetenciju.&lt;ref name=&quot;Parcel 1990&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ferguson MK |date=februar 2022 |title=Caustic Ingestion-The Haves and the Have Nots |journal=JAMA Surgery |volume=157 |issue=2 |page=119 |doi=10.2307/2786675 |jstor=2786675 |pmid=34878518}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, zaposlenost majki povezana je s nešto nižim rezultatima testova, bez obzira na socioekonomski status. Suprotno intuiciji, zaposlenost majki rezultira većim nepovoljnim položajem što je viši socioekonomski status, jer se ova djeca uklanjaju iz [[Obogaćivanje okoline|obogaćujućeg okruženja]] kako bi bila smještena u [[briga o djeci|brigu o djeci]], iako se kvalitet brige o djeci mora uzeti u obzir. Djecu s niskim primanjima obično brinu bake i djedovi ili šira porodica.&lt;ref name=&quot;Ruhm2004&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Ruhm CJ |date=2004 |title=Parental Employment and Child Cognitive Development |url=http://www.nber.org/papers/w7666.pdf |journal=The Journal of Human Resources |volume=39 |issue=1 |pages=155–192 |doi=10.2307/3559009 |jstor=3559009}}&lt;/ref&gt; i stoga formiraju jake veze s porodicom. Djeca s visokim primanjima obično se brinu u vrtiću ili kod kuće, naprimjer uz pomoć dadilje. Ako je majka visokoobrazovana, to može biti nedostatak za dijete.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jackson M, Kiernan K, McLanahan S | title = Maternal Education, Changing Family Circumstances, and Children's Skill Development in the United States and UK | journal = The Annals of the American Academy of Political and Social Science | volume = 674 | issue = 1 | pages = 59–84 | date = novembar 2017 | pmid = 29563643 | pmc = 5857959 | doi = 10.1177/0002716217729471 }}&lt;/ref&gt;

Čak i uz kontrolu kvaliteta njege, studije su i dalje pokazale da je rad s punim radnim vremenom u prvoj godini povezan s negativnim utjecajima na razvoj djeteta.&lt;ref name=&quot;Ruhm2004&quot;/&gt; Djeca čije majke rade također imaju manje šanse da redovno posjećuju ljekara i manje su sklona dojenju,&lt;ref&gt;{{Cite journal |author-link2=Jennifer Hill |vauthors=Berger LM, Hill J, Waldfogel J |date=februar 2005 |title=Maternity leave, early maternal employment and child health and development in the US. |journal=The Economic Journal |volume=115 |issue=501 |pages=29–47 |doi=10.1111/j.0013-0133.2005.00971.x |s2cid=80026676}}&lt;/ref&gt; što je dokazano da poboljšava razvojne rezultate. Efekti se jače osjećaju kada žene nastave raditi puno radno vrijeme u prvoj godini djetetovog života.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Baum II CL |date=april 2003 |title=Does Early Maternal Employment Harm Child Development? An Analysis of the Potential Benefits of Leave Taking |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-labor-economics_2003-04_21_2/page/408 |journal=Journal of Labor Economics |volume=21 |issue=2 |pages=409–448 |doi=10.1086/345563 |s2cid=222330144}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |author-link=Jennifer Hill |vauthors=Hill JL, Waldfogel J, Brooks-Gunn J, Han WJ |date=novembar 2005 |title=Maternal employment and child development: a fresh look using newer methods |url=https://archive.org/details/sim_developmental-psychology_2005-11_41_6/page/832 |journal=Developmental Psychology |volume=41 |issue=6 |pages=833–850 |doi=10.1037/0012-1649.41.6.833 |pmid=16351331}}&lt;/ref&gt; Ovi efekti mogu biti dijelom posljedica već postojećih razlika između majki koje se vraćaju na posao i onih koje se ne vraćaju, kao što su razlike u karakteru ili razlogu za povratak na posao.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Brooks-Gunn J, Han WJ, Waldfogel J |date=juli 2002 |title=Maternal employment and child cognitive outcomes in the first three years of life: the NICHD Study of Early Child Care. National Institute of Child Health and Human Development |url=https://archive.org/details/sim_child-development_july-august-2002_73_4/page/1052 |journal=Child Development |volume=73 |issue=4 |pages=1052–1072 |doi=10.1111/1467-8624.00457 |pmid=12146733}}&lt;/ref&gt;

Porodice s niskim primanjima imaju manje šanse da svojoj djeci pruže stimulativno okruženje za učenje kod kuće zbog vremenskih ograničenja i finansijskog [[stres]]a.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Defending Childhood: Keeping the Promise of Early Education |url=https://archive.org/details/defendingchildho0000unse |vauthors=Bowman B, Ray A |date=2012 |publisher=Teachers College Press |veditors=Falk B |pages=[https://archive.org/details/defendingchildho0000unse/page/62 63]–85 |chapter=Low-Income Families and Young Children's Development and School Success}}&lt;/ref&gt; U poređenju sa domaćinstvima sa dva roditelja, djeca iz domaćinstava sa jednim roditeljem imaju veću ekonomsku ranjivost i manje roditeljskog učešća, što dovodi do lošijih socijalnih, bihevioralnih, obrazovnih ili kognitivnih ishoda.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Building an Opportunity Society |url=https://archive.org/details/buildingopportun0000solo |vauthors=Solomon LD |date=2014 |publisher=Transaction Publishers |page=[https://archive.org/details/buildingopportun0000solo/page/58 58] |chapter=Family Structure Trends and Child Well-Being}}&lt;/ref&gt;

Akademski uspjeh djeteta zavisi od obrazovnih dostignuća roditelja, [[stilovi roditeljstva|stil roditeljstva]] i roditeljskog ulaganja u kognitivni i obrazovni uspjeh svog djeteta. Porodice s višim prihodima mogu sebi priuštiti mogućnosti učenja i unutar i izvan [[učionica]].&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Building an Opportunity Society |url=https://archive.org/details/buildingopportun0000solo |vauthors=Solomon LD |date=2014 |publisher=Transaction Publishers |page=[https://archive.org/details/buildingopportun0000solo/page/26 27] |chapter=Economic Immobility and Income and Wealth Inequalities: Realities and Casual Factors}}&lt;/ref&gt; Djeca pogođena siromaštvom imaju manje mogućnosti za stimulativne rekreativne aktivnosti, često propuštaju posjete bibliotekama ili muzejima i nemaju pristup tutoru koji bi im pomogao u problematičnim akademskim područjima.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Bradley RH, Corwyn RF, McAdoo HP, Coll CG |date=novembar 2001 |title=The home environments of children in the United States part I: variations by age, ethnicity, and poverty status |url=https://archive.org/details/sim_child-development_november-december-2001_72_6/page/1844 |journal=Child Development |volume=72 |issue=6 |pages=1844–1867 |doi=10.1111/1467-8624.t01-1-00382 |pmid=11768149}}&lt;/ref&gt;

Dodatni faktor u obrazovnom postignuću djeteta uključuje školsko okruženje, tačnije očekivanja i stavove nastavnika.&lt;ref name=&quot;McLoyd&quot;&gt;{{Cite book |title=Social and Emotional Adjustment and Family Relations in Ethnic Minority Families |vauthors=McLoyd VC |date=2013 |publisher=Routledge |isbn=978-1-135-45262-9 |veditors=Taylor RD, Wang MC |pages=7–34 |chapter=The impact of poverty and low socioeconomic status on the socioemotional functioning of African-American children and adolescents: Mediating effects |chapter-url=https://books.google.com/books?id=A4UuAgAAQBAJ&amp;pg=PT23}}&lt;/refAko nastavnici smatraju da djeca s niskim socioekonomskim statusom imaju manje akademskih sposobnosti, onda im mogu pružiti manje pažnje i podrške.&lt;ref name=&quot;McLoyd&quot;/&gt; S druge strane, kada [[školea]] ulože napore da povećaju uključenost porodice i škole, djeca postižu bolje rezultate na državnim testovima..&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Defending Childhood: Keeping the Promise of Early Education |vauthors=Bowman B, Ray A |date=2012 |publisher=Teachers College Press |isbn=978-0-8077-5310-1 |veditors=Falk B |pages=63–85 |chapter=Low-Income Families and Young Children's Development and School Success |chapter-url=https://books.google.com/books?id=Nmgk8h5GrbgC&amp;pg=PA63}}&lt;/ref&gt;

=== [[Parazit]]i ===
[[Dijareja]] uzrokovana parazitskom bolešću [[giardijaza]] povezana je s nižim IQ-om.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Ajjampur SS, Koshy B, Venkataramani M, Sarkar R, Joseph AA, Jacob KS, Ward H, Kang G |year=2011 |title=Effect of cryptosporidial and giardial diarrhoea on social maturity, intelligence and physical growth in children in a semi-urban slum in south India |journal=Annals of Tropical Paediatrics |volume=31 |issue=3 |pages=205–212 |doi=10.1179/1465328111Y.0000000003 |pmid=21781414 |s2cid=4667351}}&lt;/ref&gt; Parazitske gliste  ([[helminti]]) povezani su s nutritivnim nedostacima za koje se zna da predstavljaju rizik za razvoj djeteta.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=1987 |title=Prevention and control of intestinal parasitic infections |url=http://whqlibdoc.who.int/trs/WHO_TRS_749.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20150226064637/http://whqlibdoc.who.int/trs/WHO_TRS_749.pdf |archive-date=26. 2. 2015 |website=World Health Organisation}}&lt;/ref&gt; Crijevni [[parazitizam]] je jedna od najzanemarenijih tropskih bolesti u razvijenom svijetu, a prisustvo ovog parazita može imati nekoliko zdravstvenih implikacija kod djece koje negativno utiču na razvoj i morbiditet u djetinjstvu. Dugotrajna izloženost fekalno-oralnim [[infekcija]]ma, uključujući enteropatiju iz okoliša, druge crijevne infekcije i parazite tokom ranog djetinjstva, može dovesti do nepovratnog usporavanja rasta.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2014 |title=Reframing Undernutrition: Faecally-Transmitted Infections and the 5 As |url=https://sanitationlearninghub.org/resource/reframing-undernutrition-faecally-transmitted-infections-and-the-5-as/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20211213112502/https://sanitationlearninghub.org/resource/reframing-undernutrition-faecally-transmitted-infections-and-the-5-as/ |archive-date=13. 12. 2021 |website=IDS Working Paper 450 |publisher=Institute of Development Studies |vauthors=Chambers R, von Medeazza G |location=Brighton}}&lt;/ref&gt;  Smanjenje prevalencije ovih parazita može biti korisno za rast, razvoj i obrazovne rezultate djeteta.&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Opara KN, Udoidung NI, Opara DC, Okon OE, Edosomwan EU, Udoh AJ |year=2012 |title=The Impact of Intestinal Parasitic Infections on the Nutritional Status of Rural and Urban School-Aged Children in Nigeria |journal=International Journal of MCH and AIDS |volume=1 |issue=1 |pages=73–82 |doi=10.21106/ijma.8 |pmc=4948163 |pmid=27621960}}&lt;/ref&gt;

=== Izloženost [[toksin]]ima ===
Visoki nivoi olova u krvi povezani su s deficitom pažnje,&lt;ref name=&quot;Calderon 2001&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Calderón J, Navarro ME, Jimenez-Capdeville ME, Santos-Diaz MA, Golden A, Rodriguez-Leyva I, Borja-Aburto V, Díaz-Barriga F |date=februar 2001 |title=Exposure to arsenic and lead and neuropsychological development in Mexican children |url=https://archive.org/details/environmental-research_2001-02_85_2/page/69 |journal=Environmental Research |volume=85 |issue=2 |pages=69–76 |bibcode=2001ER.....85...69C |doi=10.1006/enrs.2000.4106 |pmid=11161656}}&lt;/ref&gt; dok [[trovanje arsenom]] ima negativan učinak i na verbalni IQ i na ukupni [[koeficijent inteligencije]].&lt;ref name=&quot;Calderon 2001&quot;/&gt;[[manganizam|Trovanje manganom]] zbog nivoa u vodi za piće također je povezano sa smanjenim [[IQ]]-om od 6,2 boda između najvišeg i najnižeg nivoa trovanja.&lt;ref&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Bouchard MF, Sauvé S, Barbeau B, Legrand M, Brodeur MÈ, Bouffard T, Limoges E, Bellinger DC, Mergler D |date=januar 2011 |title=Intellectual impairment in school-age children exposed to manganese from drinking water |journal=Environmental Health Perspectives |volume=119 |issue=1 |pages=138–143 |doi=10.1289/ehp.1002321 |pmc=3018493 |pmid=20855239|bibcode=2011EnvHP.119..138B }}&lt;/ref&gt;
Prenatalna izloženost raznim [[pesticid]]ima, uključujući organofosfate,&lt;ref name=&quot;Bouchard 2011&quot;&gt;{{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Bouchard MF, Chevrier J, Harley KG, Kogut K, Vedar M, Calderon N, Trujillo C, Johnson C, Bradman A, Barr DB, Eskenazi B |date=august 2011 |title=Prenatal exposure to organophosphate pesticides and IQ in 7-year-old children |journal=Environmental Health Perspectives |volume=119 |issue=8 |pages=1189–1195 |doi=10.1289/ehp.1003185 |pmc=3237357 |pmid=21507776|bibcode=2011EnvHP.119.1189B }}&lt;/ref&gt; i [[hlorpirifos]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |vauthors=Rauh V, Arunajadai S, Horton M, Perera F, Hoepner L, Barr DB, Whyatt R |date=august 2011 |title=Seven-year neurodevelopmental scores and prenatal exposure to chlorpyrifos, a common agricultural pesticide |journal=Environmental Health Perspectives |volume=119 |issue=8 |pages=1196–1201 |doi=10.1289/ehp.1003160 |pmc=3237355 |pmid=21507777|bibcode=2011EnvHP.119.1196R }}&lt;/ref Također je povezano sa smanjenim IQ-om. [[Trovanje organofosfatima|Organofosfati]] su posebno povezani sa slabijim [[radnim pamćenjem]], verbalnim razumijevanjem, perceptivnim rasuđivanjem i brzinom obrade.&lt;ref name=&quot;Bouchard 2011&quot; /&gt;

=== Ostalo ===
[[Intrauterino ograničenje rasta]] povezano je s deficitima u učenju u djetinjstvu i kao takvo, povezano je s nižim IQ-om.&lt;ref name=&quot;Low 1992&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Low JA, Handley-Derry MH, Burke SO, Peters RD, Pater EA, Killen HL, Derrick EJ |date=decembar 1992 |title=Association of intrauterine fetal growth retardation and learning deficits at age 9 to 11 years |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_1992-12_167_6/page/1498 |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |volume=167 |issue=6 |pages=1499–1505 |doi=10.1016/0002-9378(92)91727-R |pmid=1471654}}&lt;/ref&gt; Kognitivni razvoj također može biti oštećen izloženošću nasilju i traumi u djetinjstvu, uključujući [[zlostavljanje supružnika]] između roditelja i [[seksualno zlostavljanje]].&lt;ref name=&quot;Bosquet Enlow 2012&quot;&gt;{{Cite journal |vauthors=Enlow MB, Egeland B, Blood EA, Wright RO, Wright RJ |date=novembar 2012 |title=Interpersonal trauma exposure and cognitive development in children to age 8 years: a longitudinal study |journal=Journal of Epidemiology and Community Health |volume=66 |issue=11 |pages=1005–1010 |doi=10.1136/jech-2011-200727 |pmc=3731065 |pmid=22493459}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Handbook of Infant Mental Health |vauthors=Schechter DS, Willheim E |date=2009 |publisher=Guilford Press, Inc |veditors=Zeanah CH |edition=3rd |location=New York |pages=197–214 |chapter=The Effects of Violent Experience and Maltreatment on Infants and Young Children}}&lt;/ref&gt;

== Zanemarivanje ==
Kada dijete nije u stanju da ostvari svoje razvojne ciljeve jer mu nije pružena odgovarajuća količina brige, stimulacije ili ishrane, ova situacija se obično naziva [[zanemarivanje djeteta]]. To je najrašireniji oblik [[zlostavljanje djece|zlostavljanja djece]], koji čini 78% svih slučajeva zlostavljanja djece u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] samo u 2010. godini. Naučne studije pokazuju da zanemarivanje djece može imati doživotne posljedice za djecu.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2015 |title=Neglect |url=https://developingchild.harvard.edu/science/deep-dives/neglect/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20180912022158/https://developingchild.harvard.edu/science/deep-dives/neglect/ |archive-date=12. 9. 2018 |website=Center on the Developing Child |publisher=Harvard University}}&lt;/ref&gt;

=== Procjena i identifikacija ===
Procjena i identifikacija zanemarivanja predstavlja niz izazova za praktičare. S obzirom na to da je zanemarivanje dinamika između djetetovog razvoja i nivoa brige, pitanje prilikom identifikacije zanemarivanja postaje pitanje odakle početi, s djetetovim razvojem ili s nivoima brige?{{potreban citat|datum=juli 2023}}

==== Metode usmjerene na razvoj ====
Neki stručnjaci identificiraju zanemarivanje mjerenjem razvojnih nivoa djeteta, jer ako su ti nivoi normalni, po definiciji se može zaključiti da dijete nije zanemareno. Mjerena područja razvoja mogu uključivati težinu, visinu, izdržljivost, socijalne i emocionalne reakcije, govor i motorički razvoj. Budući da sve ove karakteristike ulaze u medicinsku procjenu o tome da li dijete napreduje, stručnjak koji želi započeti procjenu zanemarivanja mogao bi početi s [[informacija]]ma koje je prikupio ljekar.&lt;ref name=&quot;McTavish_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = McTavish JR, Gonzalez A, Santesso N, MacGregor JC, McKee C, MacMillan HL | title = Identifying children exposed to maltreatment: a systematic review update | journal = BMC Pediatrics | volume = 20 | issue = 1 | article-number = 113 | date = mart 2020 | pmid = 32145740 | pmc = 7060650 | doi = 10.1186/s12887-020-2015-4 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;
Dojenčad se često vaga i mjeri kada ih pregleda pedijatar radi sistematskih pregleda. [[Ljekar]] pokreće potpuniju procjenu kada se utvrdi da je razvoj i funkcioniranje dojenčeta usporeno. Tada osoblje socijalnog rada može konsultovati medicinske bilješke kako bi utvrdilo da li beba ili dijete ne napreduje, kao prvi korak na putu ka identifikaciji zanemarivanja. Ako su razvojni nivoi ispod normalnog, identifikacija zanemarivanja tada zahtijeva od stručnjaka da utvrdi da li se to može pripisati nivou brige koju dijete doživljava. Kašnjenja u razvoju uzrokovana genetičkim stanjima ili bolestima treba odbaciti, jer nemaju osnovu u nedostatku brige.&lt;ref name=&quot;McTavish_2020&quot;/&gt;

=== Početak procjene ===
Osim rutinskih posjeta pedijatru, drugi način za početak procesa identifikacije zanemarivanja je utvrđivanje da li dijete doživljava nivo brige niži od onog koji se smatra potrebnim za podršku normalnom razvoju,&lt;ref name=&quot;Daniel, B. 20112&quot;&gt;{{Cite book |title=Recognizing and Helping the Neglected Child: Evidence-Based Practice for Assessment and Intervention |url=https://archive.org/details/recognizinghelpi0000unse |vauthors=Scott J, Daniel B, Taylor J, Derbyshire D, Neilson D |date=2011 |publisher=Jessica Kingsley Publishers |location=London}}&lt;/ref&gt; što može biti jedinstveno za djetetovu dob, [[spol]] i druge faktore.&lt;ref name=&quot;Daniel, B. 20112&quot;/&gt; Kako tačno utvrditi šta je određenom djetetu potrebno, bez pozivanja na njegov nivo razvoja, nije nešto o čemu teorija i politika o zanemarivanju nisu jasne. Nadalje, utvrđivanje da li dijete dobija potreban nivo brige mora uzeti u obzir ne samo intenzitet brige, već i njeno trajanje i učestalost.

Djeca mogu iskusiti različite i niske nivoe određenih vrsta brige tokom dana i s vremena na vrijeme; međutim, nivoi brige nikada ne bi trebali prelaziti pragove intenziteta, trajanja i učestalosti. Iz tog razloga, stručnjaci moraju voditi detaljne historije pružanja njege, koje pokazuju trajanje subnormalne izloženosti brizi, stimulaciji i ishrani.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Zeanah CH, Humphreys KL | title = Child Abuse and Neglect | journal = Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry | volume = 57 | issue = 9 | pages = 637–644 | date = septembar 2018 | pmid = 30196867 | pmc = 6615750 | doi = 10.1016/j.jaac.2018.06.007 }}&lt;/ref&gt;

Uobičajene smjernice sugeriraju da bi se stručnjaci trebali usredotočiti na nivo brige koju pružaju staratelji djeteta, budući da se zanemarivanje shvata kao problem ponašanja roditelja prema djetetu.&lt;ref&gt;{{Cite book |url=https://www.ojp.gov/ncjrs/virtual-library/abstracts/child-neglect-current-definitions-and-models-review-child-neglect |title=Child Neglect: Current Definitions and Models. A Review of the Literature, 1993-1998. |vauthors=Sullivan S |date=2000 |publisher=Family Violence Prevention Unit, Health Canada}}&lt;/ref&gt; Neki autori smatraju da je utvrđivanje neuspjeha roditelja i staratelja u pružanju brige dovoljno da se zaključi da dolazi do zanemarivanja.&lt;ref&gt;{{Cite book |url=http://eprints.lincoln.ac.uk/id/eprint/4859/1/Hicks_and_Stein_Neglect_Matters.pdf |title=Neglect matters: a multi-agency guide for professionals working together on behalf of teenagers. |vauthors=Hicks L, Stein M |date=mart 2010 |publisher=Department for Children, Schools and Families |location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2014 |title=Child Neglect: The Scandal That Never Breaks |url=https://www.actionforchildren.org.uk/media/3213/child-neglect-the-scandal-that-never-breaks_march2014.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20151120094034/https://www.actionforchildren.org.uk/media/3213/child-neglect-the-scandal-that-never-breaks_march2014.pdf |archive-date=20. 11. 2015 |website=Action for Children |location=London}}&lt;/ref&gt; Jedna definicija je da &quot;dijete doživljava zanemarivanje kada odrasli koji se brinu o njemu ne zadovolje njegove potrebe&quot;, što jasno definira zanemarivanje kao stvar roditeljskog učinka.

Ovo postavlja pitanje o tome pod kojim nivoom brige mora pasti [[roditelj]] ili [[staratelj]] da bi izazvao razvojno kašnjenje i kako se to precizno mjeri. Ova definicija, koja se fokusira na stimulaciju koju pruža staratelj, može biti predmet kritike. Zanemarivanje se odnosi na to da nivo brige negativno utiče na razvoj djeteta, ali pružanje brige od strane staratelja nije uvijek dobar pokazatelj nivoa brige koju dijete prima. Zanemarivanje se može dešavati u školi, izvan roditeljske brige. Dijete može primati brigu od braće i sestara ili putem obrazovanja u internatu, što kompenzira nedostatak brige koju pružaju roditelji.

=== Povezivanje sa stimulacijom ===
Zanemarivanje je proces u kojem djeca doživljavaju [[Globalno razvojno kašnjenje|razvojno kašnjenje]] zbog nedovoljnog nivoa brige. U praksi to znači da prilikom započinjanja procjene zanemarivanja identificiranjem razvojnog kašnjenja, potrebno je provjeriti nivoe brige koje dijete prima. Dok neke smjernice o identificiranju zanemarivanja podstiču praktičare da mjere nivoe razvoja, druge smjernice se fokusiraju na to kako se nivoi razvoja mogu pripisati ponašanju roditelja.&lt;ref&gt;{{Cite report |title=Official Report |date=15. 1. 2013 |id=Col 1774 |work=Scottish Parliament Education and Culture Committee}}&lt;/ref&gt; Jedna definicija je da &quot;dijete doživljava zanemarivanje kada odrasli koji se brinu o njemu ne zadovolje njegove potrebe&quot;, što jasno definira zanemarivanje kao stvar roditeljskog učinka.

Ovo postavlja pitanje o tome pod kojim nivoom brige mora pasti roditelj ili staratelj da bi izazvao razvojno kašnjenje i kako se to precizno mjeri. Ova definicija, koja se fokusira na stimulaciju koju pruža staratelj, može biti predmet kritike. Zanemarivanje se odnosi na to da nivo brige negativno utiče na razvoj djeteta, ali pružanje brige od strane staratelja nije uvijek dobar pokazatelj nivoa brige koju dijete prima. Zanemarivanje se može dešavati u školi, izvan roditeljske brige. Dijete može primati brigu od braće i sestara ili putem obrazovanja u internatu, što kompenzira nedostatak brige koju pružaju roditelji.

=== Povezivanje sa stimulacijom ===
Zanemarivanje je proces u kojem djeca doživljavaju [[Globalno razvojno kašnjenje|razvojno kašnjenje]] zbog nedovoljnog nivoa brige. U praksi to znači da prilikom započinjanja procjene zanemarivanja identificiranjem razvojnog kašnjenja, potrebno je provjeriti nivoe brige koje dijete prima. Dok neke smjernice o identificiranju zanemarivanja potiču praktičare da mjere nivoe razvoja, druge smjernice se fokusiraju na to kako se nivoi razvoja mogu pripisati ponašanju roditelja.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2015 |title=What is the Graded Care Profile Tool? |url=http://lutonlscb.org.uk/graded.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20151121053106/http://lutonlscb.org.uk/graded.html |archive-date=21. 11. 2015 |website=Luton Safeguarding Children's Board}}&lt;/ref&gt;

[[Skala procjene porodice Sjeverne Karoline]] je alat koji praktičar može koristiti kako bi istražio da li se zanemarivanje odvija u nizu oblasti porodičnog funkcioniranja.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2015 |title=Overview of Assessment Tools |url=http://www.nfpn.org/portals/0/documents/assessment_tools_overview.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20151120225552/http://www.nfpn.org/portals/0/documents/assessment_tools_overview.pdf |archive-date=20. 11. 2015 |website=National Family Preservation Network}}&lt;/ref&gt;

=== Interventni programi ===
Programi i tretmani rane intervencije uključuju individualno savjetovanje, porodično i grupno savjetovanje, usluge socijalne podrške, programe obuke vještina ponašanja kako bi se eliminisalo problematično [[ponašanje]] i roditelji naučili odgovarajućem roditeljskom ponašanju.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = van der Put CE, Assink M, Gubbels J, Boekhout van Solinge NF | title = Identifying Effective Components of Child Maltreatment Interventions: A Meta-analysis | journal = Clinical Child and Family Psychology Review | volume = 21 | issue = 2 | pages = 171–202 | date = juni 2018 | pmid = 29204796 | pmc = 5899109 | doi = 10.1007/s10567-017-0250-5 }}&lt;/ref&gt;

[[Vođenje video interakcijom]] je [[intervencija video povratnih informacija]] putem koje &quot;vodiča&quot; pomaže klijentu da poboljša komunikaciju unutar odnosa. Klijent se vodi da analizira i razmišlja o video klipovima vlastitih interakcija.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=17. 12. 2012 |title=What is Video Interaction Guidance? (VIG) |url=https://www.youtube.com/watch?v=YRVaL_ZlxHs |archive-url=https://web.archive.org/web/20160603013842/https://www.youtube.com/watch?v=YRVaL_ZlxHs |archive-date=3. 6. 2016 |access-date=31. 10. 2016 |website=YouTube}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=18. 7. 2016 |title=Video Interaction Guidance (VIG) |url=http://vimeo.com/41413218 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160822174625/https://vimeo.com/41413218 |archive-date=22. 8. 2016 |access-date=31. 10. 2016 |website=North East Autism =Society |via=vimeo.com}}&lt;/ref&gt; Smjernice za video interakciju korištene su tamo gdje je izražena zabrinutost zbog mogućeg roditeljskog zanemarivanja u slučajevima kada je dijete u fokusu uzrasta od dvije do 12 godina i kada dijete nije predmet plana zaštite djeteta.&lt;ref&gt;{{Cite report |url=https://letterfromsanta.nspcc.org.uk/globalassets/documents/evaluation-of-services/video-interactive-guidance-vig-evaluation-report.pdf |title=Child neglect and Video Interaction Guidance: key findings and executive summary of an NSPCC service offered to parents where initial concerns of neglect have been noted |publisher=National Society for the Prevention of Cruelty to Children |vauthors=Whalley P, Williams M |year=2015}} {{page needed|date=august 2022}}&lt;/ref&gt;

[[Program SafeCare]] je preventivni program koji radi s roditeljima djece mlađe od šest godina koja su u opasnosti od značajne štete zbog zanemarivanja. Program se provodi u kući od strane obučenih praktičara i sastoji se od 18 do 20 sesija usmjerenih na tri ključna područja: interakcija roditelja, dojenčeta/dijeteta, sigurnost doma i zdravlje djeteta.&lt;ref name=&quot;nspcc.org.uk2&quot;&gt;{{Cite report |url=https://library.nspcc.org.uk/HeritageScripts/Hapi.dll/retrieve2?SetID=4195141F-93F8-4BB2-BE96-4FEBD1B47706&amp;SearchTerm0=SafeCare%3A%20evidence%20from%20a%20home%20based%20parenting%20programme%20for%20neglect&amp;SearchPrecision=20&amp;SortOrder=Y1&amp;Offset=1&amp;Direction=%2E&amp;Dispfmt=F&amp;Dispfmt_b=B27&amp;Dispfmt_f=F13&amp;DataSetName=LIVEDATA |title=SafeCare: evidence from a home based parenting programme for neglect |vauthors=Churchill G |year=2015}}&lt;/ref&gt;

[[Triple P (Program roditeljstva)]] je program pozitivnog roditeljstva. To je višeslojna strategija roditeljstva i podrške porodici. Ideja koja stoji iza njega je da bi, ako su roditelji educirani o pravilnom roditeljstvu i ako im se pruže odgovarajući resursi, to moglo pomoći u smanjenju broja slučajeva zanemarivanja djece.&lt;ref name=&quot;nichd.nih.gov&quot;&gt;{{Cite web |date=2006 |title=Descriptions of NICHD career development projects related to child abuse, child maltreatment, and child violence |url=https://www.nichd.nih.gov/sites/default/files/news/resources/spotlight/Documents/career_development_child_abuse.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20211010022842/https://www.nichd.nih.gov/sites/default/files/news/resources/spotlight/Documents/career_development_child_abuse.pdf |archive-date=10. 10. 2021 |website=National Institutes of Health |vauthors=Slack KS}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Portal| Psihologija|Biologija}}
{{div col|colwidth=25em}}
*[[Teorija vezanosti]]
*[[Red rođenja]]
*[[Faze razvoja djeteta]]
*[[Specijalista za život djeteta]]
*[[Čudo od djeteta]]
*[[Klinički socijalni rad]]
*[[Kritični period]]
*[[Razvojna psihologija]]
*[[Razvojna psihobiologija]]
*[[Razvojna psihopatologija]]
*[[Rano obrazovanje i vaspitanje]]
*[[Evolucijska razvojna psihologija]]
*[[Pedagogija]]
*[[Igra (aktivnost)|Igra]]
*[[Psihoanalitičko posmatranje dojenčadi]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak|30em}}

== Dopunska lieratura==
{{refbegin|30em}}
* {{Cite journal |display-authors=6 |vauthors=Berl MM, Duke ES, Mayo J, Rosenberger LR, Moore EN, VanMeter J, Ratner NB, Vaidya CJ, Gaillard WD |date=august 2010 |title=Functional anatomy of listening and reading comprehension during development |journal=Brain and Language |volume=114 |issue=2 |pages=115–125 |doi=10.1016/j.bandl.2010.06.002 |pmc=2962416 |pmid=20656105}}
* {{Cite journal |vauthors=Bishop DV, Anderson M, Reid C, Fox AM |date=maj 2011 |title=Auditory development between 7 and 11 years: an event-related potential (ERP) study |journal=PLOS ONE |volume=6 |issue=5 |article-number=e18993 |bibcode=2011PLoSO...618993B |doi=10.1371/journal.pone.0018993 |pmc=3090390 |pmid=21573058 |doi-access=free |veditors=Koenig T}}
* {{Cite journal |vauthors=Friederici AD, Brauer J, Lohmann G |year=2011 |title=Maturation of the language network: from inter- to intrahemispheric connectivities |journal=PLOS ONE |volume=6 |issue=6 |article-number=e20726 |bibcode=2011PLoSO...620726F |doi=10.1371/journal.pone.0020726 |pmc=3113799 |pmid=21695183 |doi-access=free |veditors=Rodriguez-Fornells A}}
* {{Cite journal |vauthors=Giedd JN, Rapoport JL |date=septembar 2010 |title=Structural MRI of pediatric brain development: what have we learned and where are we going? |journal=Neuron |volume=67 |issue=5 |pages=728–734 |doi=10.1016/j.neuron.2010.08.040 |pmc=3285464 |pmid=20826305}}
* {{Cite journal |vauthors=Hu Z, Chan RC, McAlonan GM |date=februar 2010 |title=Maturation of social attribution skills in typically developing children: an investigation using the social attribution task |journal=Behavioral and Brain Functions |volume=6 |article-number=10 |doi=10.1186/1744-9081-6-10 |pmc=2830993 |pmid=20181076 |doi-access=free }}
* {{Cite journal |vauthors=Jolles DD, Crone EA |year=2012 |title=Training the developing brain: a neurocognitive perspective |journal=Frontiers in Human Neuroscience |volume=6 |page=76 |doi=10.3389/fnhum.2012.00076 |pmc=3321411 |pmid=22509161 |doi-access=free}}
* {{Cite book |url=https://archive.org/details/theoriesofchildh00moon |title=Theories of Childhood: an Introduction to Dewey, Montessori, Erikson, Piaget &amp; Vygotsky |vauthors=Mooney CG |publisher=Redleaf Press |year=2000 |isbn=978-1-884834-85-1}}
*{{Cite book |title=Advances in Child Development and Behavior Volume 37 |vauthors=Poulin-Dubois D, Brooker I, Chow V |year=2009 |isbn=978-0-12-374470-8 |volume=37 |pages=55–104 |chapter=The developmental origins of naïve psychology in infancy |doi=10.1016/S0065-2407(09)03702-1 |pmid=19673160}}
* {{Cite journal |vauthors=Stiles J, Jernigan TL |date=decembar 2010 |title=The basics of brain development |journal=Neuropsychology Review |volume=20 |issue=4 |pages=327–348 |doi=10.1007/s11065-010-9148-4 |pmc=2989000 |pmid=21042938}}
* {{Cite journal |vauthors=Tau GZ, Peterson BS |date=januar 2010 |title=Normal development of brain circuits |journal=Neuropsychopharmacology |volume=35 |issue=1 |pages=147–168 |doi=10.1038/npp.2009.115 |pmc=3055433 |pmid=19794405}}
* {{Cite journal |vauthors=Vannest J, Karunanayaka PR, Schmithorst VJ, Szaflarski JP, Holland SK |date=maj 2009 |title=Language networks in children: evidence from functional MRI studies |journal=AJR. American Journal of Roentgenology |volume=192 |issue=5 |pages=1190–1196 |doi=10.2214/AJR.08.2246 |pmc=2791163 |pmid=19380541}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Library resources box|onlinebooks=yes}}
* {{Cite web |date=15. 2. 2022 |title=Child development |url=https://www.cdc.gov/ncbddd/child/ |website=U.S. Centers for Disease Control and Prevention}}
* {{Cite web |title=child development activities for parents |date=3. 6. 2024 |url=https://www.jointhegrave.com/top-10-child-development-activities-for-parents/}}
* {{Cite web |title=The science of early childhood |url=http://developingchild.harvard.edu/science/ |website=Harvard University Center on the Developing Child}}
* {{Cite web |title=World Association for Infant Mental Health |url=http://www.waimh.org/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20090130112913/http://www.waimh.org/ |archive-date=30. 1. 2009}}

{{Ljudski psihološki razvoj}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Razvoj djeteta| ]]
[[Kategorija:Razvojna psihologija]]
[[Kategorija:Djetinjstvo]]</text>
      <sha1>2no4tx6bhssdv5p6zt9jv724wd3sd9u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predsjednik Bougainvillea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528748</id>
    <revision>
      <id>3915677</id>
      <parentid>3789596</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:02:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9363" sha1="pb1vf5p38d3yafsj9k9lf7mon6ohdc3" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Predsjednik Bougainvillea
| nativni_naziv              = 
| oznaka                     = Emblem of Autonomous region of Bougainville.svg
| oznakavel                  = 80
| oznakatekst                = Amblem Bougainvillea
| zastava                    = 
| zastavavel                 = 
| zastavatekst               = 
| slika                      = {{nowrap|[[Datoteka:Ishmael Toroama.jpg|150px]]}}
| tekst                      = 
| trenutno                   = [[Ishmael Toroama]] ([[Stranka narodnog saveza Bougainvillea|BPAP]])
| trenutnood                 = 25. septembra 2020.
| odjel                      = 
| stil                       = 
| vrsta                      = [[Šef države|Šef autonomne vlade]]
| status                     = 
| skraćenica                 = 
| član                       = 
| izvještava                 = 
| prebivalište               = 
| sjedište                   = [[Buka (grad)|Buka]], [[Autonomna regija Bougainville|Bougainville]], [[Papua Nova Gvineja]]
| predlagač                  = 
| imenujega                  = [[direktni izbori]]
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = Pet godina&lt;br&gt;{{small|(obnovljivo samo jednom)}}
| mandat_kvalificiran        = 
| prethodnik                 = Guverner Autonomne regije Bougainville
| inauguralni                = [[Joseph Kabui]] ([[Narodni kongres Bougainvillea|BPC]])
| osnivanje                  = {{Početni datum i godine|2005|6|15}}
| osnivač                    = Mirovni sporazum na Bougainvilleu
| imenovano_po               = 
| prvi                       = 
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = [[Potpredsjednik Bougainvillea]]
| plata                      = 
| veb-sajt                   = [https://abg.gov.pg/cabinet-ministers/profile/government-president Predsjednik Bougainvillea]
| fusnote                    = 
}}
'''Predsjednik Autonomne regije Bougainville''' jest [[Šef države|šef vlade]] [[Autonomna regija Bougainville|Autonomne regije Bougainville]], [[pokrajine Papue Nove Gvineje]]. Trenutni predsjednik je [[Ishmael Toroama]] ([[Stranka narodnog saveza Bougainvillea|BPAP]]) koji obnaša funkciju od 25. septembra 2020.

== Spisak ==
Prvi predsjednik Bougainvillea bio je [[Joseph Kabui]],&lt;ref name=&quot;age&quot;&gt;{{cite news|title=Bougainville president Kabui dies|url=http://www.theage.com.au/world/bougainville-president-kabui-dies-20080607-2n4n.html|work=[[The Age]]|date=7. 6. 2008|accessdate=7. 6. 2008}}&lt;/ref&gt; koji je izabran u junu 2005, nakon mirovnog sporazuma iz 2000. kojim je okončan [[građanski rat na Bougainvilleu]]. Kabui je umro od, po svemu sudeći, srčanog udara 7. juna 2008,&lt;ref name=&quot;age&quot; /&gt; a potpredsjednik [[John Tabinaman]] preuzeo je dužnost vršioca dužnosti predsjednika do održavanja novih vanrednih izbora.&lt;ref name=&quot;acting&quot;&gt;[https://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/7445626.stm &quot;Funeral for Bougainville leader&quot;], BBC News, 10 June 2008.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Slika
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;{{Malo|(rođenje–smrt)}}
! colspan=&quot;3&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; |Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Potpredsjednik Bougainvillea|Potpredsjednik]]
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |1.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Emblem_of_Autonomous_region_of_Bougainville.svg|120x120piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[Joseph Kabui]]'''
{{small|(1954–2008)}}&lt;ref name=&quot;age&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |15. juni 2005.
| rowspan=&quot;2&quot; |7. juni 2008.{{Efn|[[Joseph Kabui]] umro je za vrijeme mandata od srčanog udara.&lt;ref name=&quot;age&quot; /&gt;|naziv=Joseph Kabui|grupa=lower-alpha}}
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ayd|2005|6|15|2008|6|7}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Narodni kongres Bougainvillea]] (BPC)
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bougainvilleu 2005.#Predsjednik|2005.]]
|[[Joseph Watawi]] {{small|(do 2007)}}
|-
|[[John Tabinaman]] {{small|(od 2007)}}
|- style=&quot;background:#e6e6aa;&quot;
!–
|[[Datoteka:Emblem_of_Autonomous_region_of_Bougainville.svg|120x120piksel]]
|[[John Tabinaman]]
{{small|(c. 1952–2021)}}
&lt;ref name=&quot;acting&quot; /&gt;
|7. juni 2008.
|6. januar 2009.
|{{ayd|2008|6|7|2009|1|6}}
|''Nepoznato''
|{{Malo|''Vršilac dužnosti''{{Efn|[[Potpredsjednik Bougainvillea]] koji je vršio dužnost Predsjednika.|naziv=VD|grupa=lower-alpha}}}}
|[[Mathias Salas]]
|-
!2.
|[[Datoteka:James_Tanis_(cropped).png|160x160piksel]]
|'''[[James Tanis]]'''
{{small|(r. 1965?)}}
|6. januar 2009.
|10. juni 2010.
|{{ayd|2009|1|6|2010|6|10}}
|[[Narodni kongres Bougainvillea]] (BPC)
|[[Predsjednički izbori u Bougainvilleu 2008.|2008.]]
|[[Ezekiel Massat]]
|-
! rowspan=&quot;3&quot; |3.
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Datoteka:John_Momis_ArawaHospital03_(cropped).jpg|150x150piksel]]
| rowspan=&quot;3&quot; |'''[[John Momis]]'''
{{small|(r. 1942)}}
&lt;ref name=&quot;newdawn&quot;&gt;{{cite news|first=Aloysius|last=Laukai|title=Momis sworn in, Caretaker announced|url=http://bougainville.typepad.com/newdawn/2010/06/100610caretaker-announced-by-aloysius-laukai--abg-president-john-momis-was-sworn-into-office-by-bougainvilles-chief-magist.html|work=[[New Dawn FM 95.3]]|date=11. 6. 2008|accessdate=13. 6. 2010|archive-date=23. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723093127/http://bougainville.typepad.com/newdawn/2010/06/100610caretaker-announced-by-aloysius-laukai--abg-president-john-momis-was-sworn-into-office-by-bougainvilles-chief-magist.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;3&quot; |10. juni 2010.
| rowspan=&quot;3&quot; |25. septembar 2020.
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ayd|2010|6|10|2020|9|25}}
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Nova Bougainvilleska stranka]] (NBP)
|[[Opći izbori u Bougainvilleu 2010.#Predsjednik|2010.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Patrick Nisira]] {{small|(do 2017)}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Opći izbori u Bougainvilleu 2015.#Predsjednik|2015.]]
|-
|[[Raymond Masono]] {{small|(do 2017)}}
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |4.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Ishmael_Toroama.jpg|163x163piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[Ishmael Toroama]]'''
{{small|(r. 1968)}}
&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Romulus|first1=Masiu|title=Bougainville Declares New President Today|url=https://postcourier.com.pg/bougainville-declares-new-president-today/|access-date=29. 3. 2022|work=Papua New Guinea Post-Courier|date=23. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |25. septembar 2020.
| rowspan=&quot;2&quot; |''Trenutno''
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ayd|2020|9|25}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Stranka narodnog saveza Bougainvillea]] (BPAP)
|[[Opći izbori u Bougainvilleu 2020.#Predsjednik|2020.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Patrick Nisira]]
|-
|[[Opći izbori u Bougainvilleu 2025.#Predsjednik|2025.]]
|}

== Prethodni vladari ==
Na čelu Bougainvillea bilo je nekoliko različitih tipova administracije: decentralizirana administracija na čelu s premijerom (kao provincija [[Sjeverni Solomoni]] od 1975. do 1990), imenovani administrator za vrijeme građanskog rata (od 1990. do 1995), premijer na čelu prijelazne vlade Bougainvillea (od 1995. do 1998), kopredsjedavajući Ustavotvorne skupštine Bougainvillea (1999), guverner na čelu pokrajinske vlade kao i u drugim [[Pokrajine Papue Nove Gvineje|pokrajinama Papue Nove Gvineje]] (od 2000. do 2005) i predsjednik [[Autonomna vlada Bougainvillea|Autonomne vlade Bougainvillea]] (od 2005).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://press-files.anu.edu.au/downloads/press/p66801/mobile/ch08.html|title=8. Decentralisation: Two Steps Forward, One Step Back|work=State and society in Papua New Guinea: the first twenty-five years|publisher=Australian National University|accessdate=31. 3. 2017|author=May, R. J.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rulers.org/pngprov.html|title=Provinces|publisher=rulers.org|accessdate=31. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.parliament.qld.gov.au/documents/explore/education/APEC_2011/04_EdwinKenehata_Bougainville_JurisRep.pdf|title=Parliamentary Education in Bougainville|publisher=Parliament of Queensland|accessdate=12. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Nositelj funkcije
! colspan=&quot;2&quot; |Period
|-
!Od
!Do
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Predsjednik [[Republika Sjevernih Solomona|Republike Sjevernih Solomona]] (1975)
|-
|[[Alexis Sarei]]
|1975.
|1975.
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Premijer (1975–1990)
|-
|[[Alexis Sarei]]
|1975.
|1980.
|-
|[[Leo Hannett]]
|1980.
|1984.
|-
|[[Alexis Sarei]]
|1984.
|1987.
|-
|[[Joseph Kabui]]
|1987.
|1990.
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Administrator (1990–1995)
|-
|Sam Tulo
|1990.
|1995.
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Premijer (1995–1998)
|-
|[[Theodore Miriung]]
|1995.
|1996.
|-
|[[Gerard Sinato]]
|1996.
|1998.
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Kopredsjedavajući Ustavotvorne skupštine (1999)
|-
|[[Gerard Sinato]]
| rowspan=&quot;2&quot; |Januar 1999.
| rowspan=&quot;2&quot; |Decembar 1999.
|-
|[[Joseph Kabui]]
|-
! colspan=&quot;3&quot; |Guverner (1999–2005)
|-
|[[John Momis]]
|1999.
|2005.
|}

== Također pogledajte ==

* [[Autonomna regija Bougainville]]
* [[Autonomna vlada Bougainvillea]]
* [[Potpredsjednik Bougainvillea]]
* [[Zastupnički dom Bougainvillea]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Predsjednici Bougainvillea}}
{{Izbori u Bougainvilleu}}

[[Kategorija:Predsjednici Bougainvillea|*]]
[[Kategorija:Politika Bougainvillea]]
[[Kategorija:Politika Papue Nove Gvineje]]
[[Kategorija:Autonomna regija Bougainville]]
[[Kategorija:Autonomna vlada Bougainvillea]]
[[Kategorija:2005. u Bougainvilleu]]
[[Kategorija:2005. u Papui Novoj Gvineji]]</text>
      <sha1>pb1vf5p38d3yafsj9k9lf7mon6ohdc3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Potpredsjednik Bougainvillea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528755</id>
    <revision>
      <id>3915673</id>
      <parentid>3907409</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:22:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8825" sha1="m9ipw2npu1vd08jy573opvm9ja6y4ax" xml:space="preserve">{{Infokutija službena pozicija
| pozicija                   = Potpredsjednik Bougainvillea
| nativni_naziv              = 
| oznaka                     = Emblem of Autonomous region of Bougainville.svg
| oznakavel                  = 80
| oznakatekst                = Amblem Bougainvillea
| zastava                    = 
| zastavavel                 = 
| zastavatekst               = 
| slika                      = Patrick Nisira at Law and Justice Centre.jpg
| tekst                      = 
| trenutno                   = [[Patrick Nisira]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]])
| trenutnood                 = 25. septembra 2020.
| odjel                      = 
| stil                       = 
| vrsta                      = Zamjenik [[Šef države|šefa autonomne vlade]]
| status                     = 
| skraćenica                 = 
| član                       = 
| izvještava                 = 
| prebivalište               = 
| sjedište                   = [[Buka (grad)|Buka]], [[Autonomna regija Bougainville|Bougainville]], [[Papua Nova Gvineja]]
| predlagač                  = 
| imenujega                  = [[Predsjednik Bougainvillea]]
| imenujega_kvalificiran     = 
| mandat                     = Pet godina&lt;br&gt;{{small|(obnovljivo samo jednom)}}
| mandat_kvalificiran        = 
| prethodnik                 = 
| inauguralni                = [[Joseph Watawi]]
| osnivanje                  = {{Početni datum i godine|2005|6|15}}
| osnivač                    = Mirovni sporazum na Bougainvilleu
| imenovano_po               = 
| prvi                       = 
| posljednji                 = 
| ukinuto                    = 
| sukcesija                  = 
| neslužbeni_nazivi          = 
| zamjenik                   = 
| plata                      = 
| veb-sajt                   = [https://abg.gov.pg/index.php?/cabinet-ministers/profile/honpatricknisira Potpredsjednik Bougainvillea]
| fusnote                    = 
}}
'''Potpredsjednik Autonomne regije Bougainville''' jest zamjenik [[Šef države|šefa vlade]] [[Autonomna regija Bougainville|Autonomne regije Bougainville]], [[pokrajine Papue Nove Gvineje]]. Trenutni potpredsjednik je [[Patrick Nisira]] ([[Nezavisni kandidat|Nezav.]]), koji je preuzeo dužnost 25. septembra 2020. nakon što ga je imenovao [[Predsjednik Bougainvillea|predsjednik]] [[Ishmael Toroama]].&lt;ref name=&quot;abg.gov.pg&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.abg.gov.pg/index.php/news/read/statement-by-the-president-on-the-occasion-of-the-swearing-in-ceremony-of-t|title=STATEMENT BY THE PRESIDENT ON THE OCCASION OF THE SWEARING-IN CEREMONY OF THE CARETAKER GOVERNMENT|archive-url=https://web.archive.org/web/20201003182956/http://www.abg.gov.pg/index.php/news/read/statement-by-the-president-on-the-occasion-of-the-swearing-in-ceremony-of-t|archive-date=3. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;

Potpredsjednika imenuje predsjednik iz članova [[Zastupnički dom Bougainvillea|Zastupničkog doma]] iz različitog distrikta iz kojeg dolazi predsjednik.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.abg.gov.pg/government/parliament|title=Parliament}}&lt;/ref&gt;

== Spisak ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Slika
! rowspan=&quot;2&quot; |Ime i prezime&lt;br&gt;{{Malo|(rođenje–smrt)}}
! colspan=&quot;3&quot; |Mandat
! rowspan=&quot;2&quot; |Stranka
! rowspan=&quot;2&quot; |Izbori
! rowspan=&quot;2&quot; |[[Predsjednik Bougainvillea|Predsjednik]]
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
!1.
|[[Datoteka:Emblem_of_Autonomous_region_of_Bougainville.svg|120x120piksel]]
|'''[[Joseph Watawi]]'''
{{small|(1960–2021)}}
|15. juni 2005.
|15. maj 2007.{{Efn|[[Joseph Watawi]] razriješen je dužnosti 15. maja 2007.|naziv=Joseph Watawi|grupa=lower-alpha}}
|{{ayd|2005|6|15|2007|5|15}}
|''Nepoznato''
|[[Opći izbori u Bougainvilleu 2005.#Predsjednik|2005.]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Joseph Kabui]]
|-
!2.
|[[Datoteka:Emblem_of_Autonomous_region_of_Bougainville.svg|120x120piksel]]
|'''[[John Tabinaman]]'''&lt;br&gt;{{small|(c. 1952–2021)}}&lt;br&gt;&lt;ref name=&quot;islandbusiness&quot;&gt;{{cite news |title=ABG names new vice-president |url=http://www.islandsbusiness.com/news/index_dynamic/containerNameToReplace=MiddleMiddle/focusModuleID=130/focusContentID=8809/tableName=mediaRelease/overideSkinName=newsArticle-full.tpl
|work= [[Island Business]] |date=21. 5. 2007 |access-date=28. 1. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110713063127/http://www.islandsbusiness.com/news/index_dynamic/containerNameToReplace=MiddleMiddle/focusModuleID=130/focusContentID=8809/tableName=mediaRelease/overideSkinName=newsArticle-full.tpl |archive-date=13. 7. 2011 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.postcourier.com.pg/20070523/bville01.htm Tabinaman sworn-in as vice-president] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20070927064925/http://www.postcourier.com.pg/20070523/bville01.htm |date=27. 9. 2007 }} (''Post-Courier'' Online, 16 May 2007)&lt;/ref&gt;
|15. maj 2007.
|7. juni 2008.
|{{ayd|2007|5|15|2008|6|7}}
|''Nepoznato''
| -
|- style=&quot;background:#e6e6aa;&quot;
!–
|[[Datoteka:Emblem_of_Autonomous_region_of_Bougainville.svg|120x120piksel]]
|[[Mathias Salas]]
{{small|(r. ?)}}
&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.rnz.co.nz/international/pacific-news/180755/top-public-servants-in-bougainville-face-sack-over-financial-irregularities|title=Top public servants in Bougainville face sack over financial irregularities|date=4. 12. 2008|publisher=[[RNZ]]|accessdate=6. 10. 2020}}&lt;/ref&gt;
|7. juni 2008.
|19. januar 2009.
|{{ayd|2008|6|7|2009|1|19}}
|[[Narodni kongres Bougainvillea]] (BPC)
|{{Malo|''Vršilac dužnosti'' {{Efn|Zbog smrti [[Predsjedik Bougainvillea|predsjednika]] [[Joseph Kabui]]ja, potpredsjednik [[John Tabinaman]] privremeno je preuzeo dužnost Predsjednika do izbora novog. Na osnovu toga, [[Mathias Salas]] vršio je dužnost Potpredsjednika.|naziv=VD|grupa=lower-alpha}}}}
|[[John Tabinaman]]
|-
!3.
|[[Datoteka:Emblem_of_Autonomous_region_of_Bougainville.svg|120x120piksel]]
|'''[[Ezekiel Massat]]'''
{{small|(r. ?)}}
|19. januar 2009.
|10. juni 2010.
|{{ayd|2009|1|19|2010|6|10}}
|[[Narodni kongres Bougainvillea]] (BPC)
|[[Predsjednički izbori u Bougainvilleu 2008.|2008.]]
|[[James Tanis]]
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |4.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[File:Patrick Nisira at Law and Justice Centre.jpg|120x120piksel]]
| rowspan=&quot;2&quot; |'''[[Patrick Nisira]]'''
{{small|(r. 1972)}}
&lt;ref name=&quot;newdawn2&quot;&gt;{{cite news|first=Aloysius|last=Laukai|title=Momis sworn in, Caretaker announced|url=http://bougainville.typepad.com/newdawn/2010/06/100610caretaker-announced-by-aloysius-laukai--abg-president-john-momis-was-sworn-into-office-by-bougainvilles-chief-magist.html|work=[[New Dawn FM 95.3]]|date=10. 6. 2010|access-date=13. 6. 2010|archive-date=23. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723093127/http://bougainville.typepad.com/newdawn/2010/06/100610caretaker-announced-by-aloysius-laukai--abg-president-john-momis-was-sworn-into-office-by-bougainvilles-chief-magist.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;masono&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.abg.gov.pg/index.php/news/read/new-abg-vice-president|title=New ABG Vice President|date=22. 2. 2017|publisher=Autonomous Region of Bougainville|access-date=22. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |10. juni 2010.
| rowspan=&quot;2&quot; |22. februar 2017.{{Efn|[[Patrick Nisira]] dao je ostavku 22. februara 2017.|naziv=Patrick Nisira|grupa=lower-alpha}}
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ayd|2010|6|10|2017|2|22}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
|[[Opći izbori u Bougainvilleu 2010.#Predsjednik|2010.]]
| rowspan=&quot;3&quot; |[[John Momis]]
|-
|[[Opći izbori u Bougainvilleu 2015.#Predsjednik|2015.]]
|-
!5.
|[[Datoteka:Emblem_of_Autonomous_region_of_Bougainville.svg|120x120piksel]]
|'''[[Raymond Masono]]'''
{{small|(?–2021)}}
&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Romulus|first1=Masiu|title=Bougainville Declares New President Today|url=https://postcourier.com.pg/bougainville-declares-new-president-today/|access-date=29. 3. 2022|work=Papua New Guinea Post-Courier|date=23. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;
|22. februar 2017.
|25. septembar 2020.
|{{ayd|2017|2|22|2020|9|25}}
|''Nepoznato''
| -
|-
!(4.)
|[[File:Patrick Nisira at Law and Justice Centre.jpg|120x120piksel]]
|'''[[Patrick Nisira]]'''
{{small|(r. 1972)}}
&lt;ref name=&quot;abg.gov.pg&quot;/&gt;
|25. septembar 2020.
|''Trenutno''
|{{ayd|2020|9|25}}
|[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]]
|[[Opći izbori u Bougainvilleu 2020.#Predsjednik|2020.]]
|[[Ishmael Toroama]]
|}

== Također pogledajte ==

* [[Autonomna regija Bougainville]]
* [[Autonomna vlada Bougainvillea]]
* [[Predsjednik Bougainvillea]]
* [[Zastupnički dom Bougainvillea]]

== Napomene ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Potpredsjednici Bougainvillea}}

[[Kategorija:Potpredsjednici Bougainvillea|*]]
[[Kategorija:Politika Bougainvillea]]
[[Kategorija:Politika Papue Nove Gvineje]]
[[Kategorija:Autonomna regija Bougainville]]
[[Kategorija:Autonomna vlada Bougainvillea]]
[[Kategorija:2005. u Bougainvilleu]]
[[Kategorija:2005. u Papui Novoj Gvineji]]</text>
      <sha1>m9ipw2npu1vd08jy573opvm9ja6y4ax</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Priča o igračkama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529909</id>
    <revision>
      <id>3915681</id>
      <parentid>3792843</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:40:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8627" sha1="sacu53wnlv16870pm9ga9fyov18ajhj" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| slika = Toy Story logo.svg
}}
'''''Priča o igračkama''''' ({{Jez-en|Toy Story}}) jest američki [[animirani film|animirani]] avanturistički humoristični film iz 1995.  koji je producirao [[Pixar Animation Studios|Pixar]]  za [[Walt Disney Pictures]]. To je prvi nastavak franšize [[Priča o igračkama]] i prvi u potpunosti kompjuterski animirani dugometražni film, kao i prvi dugometražni film Pixara. Film je režirao [[John Lasseter]], producenti su [[Ralph Guggenheim]] i [[Bonie Arnold]], a film je distribuirao [[Walt Disney Pictures]]. Scenarij potpisuju [[Joss Whedon]], [[Andrew Stanton]], [[Joel Cohen]] i [[Alec Sokolow]], dok je glazbu skladao [[Randy Newman]].  glasove u originalnoj verziji posudili su [[Tom Hanks]], [[Tim Allen]], [[Annie Potts]], [[John Ratzenberger]], [[Don Rickles]], [[Wallace Shawn]] i [[Jim Varney]]. Radnja filma, koji se odvija u svijetu u kojem igračke oživljavaju kada ljudi nisu prisutni, prati staromodnu kaubojsku lutku ''Woodyja'' i modernu figuru svemirskog kadeta ''Buzza Lightyeara'', dok Woody razvija ljubomoru prema Buzzu kada postane omiljena igračka njihovog vlasnika Andyja.

Nakon uspjeha kratkog filma &quot;Tin Toy&quot; iz 1988, Disney je kontaktirao Pixar da producira kompjuterski animirani dugometražni film koji je ispričan iz perspektive male igračke. Lasseter, Stanton i Docter napisali su rane obrade priča, koje je Disney odbio, želeći da ton filma bude &quot;oštriji&quot;. Nakon nekoliko katastrofalnih projekcija priče, produkcija je zaustavljena, a scenario je prepisan kako bi bolje odražavao ton i temu koju je Pixar želio: &quot;igračke duboko žele da se djeca igraju s njima, i... ta želja pokreće njihove nade, strahove i postupke&quot;. Studio, koji se tada sastojao od relativno malog broja zaposlenih, producirao je &quot;Toy Story&quot; uz manja finansijska ograničenja.

Film Priča o igračkama premijerno je prikazan u pozorištu El Capitan u [[Los Angeles|Los Angelesu]] 19. novembra 1995, a u kinima u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] prikazan je tri dana kasnije, 22. novembra. Bio je to film s najvećom zaradom tokom prvog vikenda prikazivanja,&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Toy Story (1995) - Box Office and Financial Information|url=https://www.the-numbers.com/movie/Toy-Story|newspaper=The Numbers|access-date=2025-12-26|archive-date=5. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141205032848/http://www.the-numbers.com/movie/Toy-Story|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; na kraju zaradivši preko 363 miliona dolara širom svijeta, što ga čini drugim filmom s najvećom zaradom 1995. Film je dobio pohvale kritike, s pohvalama usmjerenim na tehničke inovacije animacije, scenarij, [[Randy Newmanov|Randy Newmanovu]] muziku, privlačnost za sve starosne grupe i glasovne izvedbe (posebno Hanksa i Allena), te ima 100% ocjenu odobravanja na web stranici [[Rotten Tomatoes]], koja se bavi agregacijom filmova. Film se često hvali kao jedan od najboljih animiranih filmova ikada snimljenih i, zbog svog statusa prvog kompjuterski animiranog filma, jedan je od najvažnijih filmova u historiji ovog medija i filma općenito.&lt;ref name=&quot;best-animation&quot;&gt;Sources that refer to ''Toy Story'' is referred to as one of the [[List of films considered the best|best-animated films of all time]] include:

* {{cite web|url=http://movies.ign.com/articles/650/650717p4.html|title=Top 25 Animated Movies of All-Time – Movies Feature at IGN|date=June 18, 2011|publisher=Movies.ign.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20180711191728/http://www.ign.com/articles/2010/06/25/top-25-animated-movies-of-all-time?page=4|archive-date=July 11, 2018|url-status=live|access-date=July 8, 2011}}
* {{cite web|url=http://blog.moviefone.com/2008/06/02/feature-page-5-1_m_f/|title=Best Animated Movies (5–1) – The Moviefone Blog|date=June 2, 2008|publisher=Blog.moviefone.com|archive-url=https://archive.today/20120708182124/http://blog.moviefone.com/2008/06/02/feature-page-5-1_m_f/|archive-date=July 8, 2012|url-status=live|access-date=July 8, 2011}}
* {{cite web|url=https://www.rottentomatoes.com/guides/best_animated_films/toy_story/|title=Best Animated Films – Toy Story|website=Rotten Tomatoes|archive-url=https://web.archive.org/web/20111017233532/http://www.rottentomatoes.com/guides/best_animated_films/toy_story/|archive-date=October 17, 2011|url-status=dead|access-date=July 8, 2011}}
* {{cite web|url=http://www.afi.com/10top10/category.aspx?cat=1|title=10 Top 10|publisher=AFI|archive-url=https://web.archive.org/web/20100518174029/http://www.afi.com/10top10/category.aspx?cat=1|archive-date=May 18, 2010|url-status=live|access-date=July 8, 2011}}
* {{cite web|url=https://www.slashfilm.com/terry-gilliams-top-50-animated-movies-of-all-time/|title=Time Out's Top 50 Animated Movies of All Time Curated by Terry Gilliam &amp;#124; /Film|date=October 7, 2009|publisher=Slashfilm.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20181107000540/https://www.slashfilm.com/terry-gilliams-top-50-animated-movies-of-all-time/|archive-date=November 7, 2018|url-status=live|access-date=July 8, 2011}}
* {{cite web|url=http://themovieblog.com/2008/10/the-movie-blogs-10-best-animated-films-of-all-time|title=The Movie Blog's 10 Best Animated Films of All Time|date=October 4, 2008|publisher=The Movie Blog|archive-url=https://web.archive.org/web/20181106195910/http://www.themovieblog.com/2008/10/the-movie-blogs-10-best-animated-films-of-all-time/|archive-date=November 6, 2018|url-status=live|access-date=July 8, 2011}}
* {{cite magazine|last=Corliss|first=Richard|url=http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,2079149_2079152_2079169,00.html|title=Toy Story, 1995 – The 25 All-TIME Best Animated Films|magazine=Time|date=June 23, 2011|access-date=July 8, 2011|archive-url=https://archive.today/20120913071713/http://entertainment.time.com/2011/06/23/the-25-all-time-best-animated-films/slide/toy-story-1995/%23toy-story-1995|archive-date=September 13, 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;nowiki&gt;}} Film je dobio tri nominacije za &lt;/nowiki&gt;[[Oscar|Oscara]] - za najbolji originalni scenario (prvi animirani film nominovan za nagradu), za najbolju originalnu pjesmu za &quot;You've Got a Friend in Me&quot; i za najbolju originalnu muziku - pored toga što je nagrađen i nagradom Oscara za posebna dostignuća u nekonkurativnoj kategoriji.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=King|first1=Susan|title=How 'Toy Story' changed the face of animation, taking off 'like an explosion'|url=https://www.latimes.com/entertainment/movies/la-et-mn-toy-story-anniversary-20150930-story.html|access-date=September 30, 2015|work=Los Angeles Times|date=September 30, 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151002070711/http://www.latimes.com/entertainment/movies/la-et-mn-toy-story-anniversary-20150930-story.html|archive-date=October 2, 2015|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Godine 2005, Priča o igračkama je odabrana za čuvanje u [[Nacionalni filmski registar Sjedinjenih Američkih Država|Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Država]] od strane [[Kongresna biblioteka|Kongresne biblioteke]] kao &quot;kulturno, historijski ili estetski značajna&quot;, jedan od devet filmova označenih u prvoj godini podobnosti. Uspjeh Priče o igračkama pokrenuo je multimedijalnu franšizu, koja je iznjedrila četiri nastavka, počevši sa [[Priča o igračkama 2|Pričom o igračkama 2]] (1999); spin-off film [[Svjetlosni]] (2022); i brojne kratke filmove. Film je imao nekoliko ponovnih prikazivanja u kinima, uključujući 3D ponovno izdanje 2009. kao dio dvostrukog filma s drugim filmom i ponovno izdanje povodom 30. godišnjice 2025. 

== Hrvatska sinhronizacija ==
* Woody: [[Krešimir Mikić]]
* Buzz Svjetlosni: [[Ranko Zidarić]]
* Krumpiroslav: [[Branko Meničanin]]
* Žićo: [[Dean Krivačić]]
* Reks: [[Nenad Cvetko]]
* Krmi: [[Ljubomir Kerekeš]]
* Mala Bo: [[Barbara Prpić]]
* Endi: [[Marin Grbin]]
* Sid: [[Filip Grladinović]]
* Gospođa Davis: [[Jelena Miholjević]]
* Bojnik: [[Luka Peroš]]
* Hena: [[Lena Kosić]]
* TV najavljivač Leni: [[Hrvoje Klobučar]]
* Morski pas, Ranjeni vojnik: [[Denin Serdarević]]
* Slovko: [[Ronald Žlabur]]

== Također pogledajte ==
* [[Pixar Animation Studios]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{IMDb title}}
* {{Mojo title}}
* {{Rotten Tomatoes}}

[[Kategorija:Filmovi iz 1995.]]
[[Kategorija:Američki animirani filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Priča o igračkama]]
[[Kategorija:Filmovi Pixara]]
[[Kategorija:Animirani filmovi Walt Disney Picturesa]]
[[Kategorija:Filmovi Walt Disney Picturesa]]
[[Kategorija:Animirani filmovi Disneyja]]
[[Kategorija:Filmovi Disneyja]]</text>
      <sha1>sacu53wnlv16870pm9ga9fyov18ajhj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Patagonia, Inc.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530449</id>
    <revision>
      <id>3915651</id>
      <parentid>3804990</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T01:34:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915651</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15481" sha1="d03amocuj6ws1iq5gm6g60pyo9y6g4a" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| grupa =
| ime = Patagonia
| slika = Patagonia (Unternehmen) logo.svg
| logo_veličina =
| vrsta =
| osnivanje = 9. maj 1973.
| osnivači = [[Yvon Chouinard]]
| sjedište = [[Ventura]], [[Kalifornija]], SAD
| predsjednik =
| ključneosobe = Ryan Gellert,&lt;br /&gt;Charles R. Conn
| industrija =Sportska oprema&lt;br /&gt;Aktivnosti na otvorenom
| proizvodi =
| zaposleni = 3.000 (2024)
| holding =
| slogan =
| web = {{URL|patagonia.com}}
| pod_posluženo =
| usluge =
| prihod =
| operativni_prihod =
| neto_dobit =
| divizije =
| podruž =
| vlasnik =
| prestala_postojati =
| dodatak =
|}}
'''Patagonia, Inc.''' američki je maloprodajni brend koji proizvodi odjeću, opremu i hranu za [[Rekreacija na otvorenom|aktivnosti na otvorenom]]. Osnovao ga je [[Yvon Chouinard]] 1973, a sjedište mu je u gradu [[Ventura (Kalifornija)|Ventura]], [[Kalifornija]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.patagonia.com/company-history/|title=&quot;Our Company History - Patagonia&quot;.|website=www.patagonia.com|access-date=18. 1. 2026|archive-date=25. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260125211233/https://www.patagonia.com/company-history/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Patagonia ima svoje prodavnice u više od 10 zemalja,&lt;ref&gt;Yakowicz, Will (16. mart 2020). &quot;[https://www.forbes.com/sites/willyakowicz/2020/03/16/at-billionaire-owned-patagonia-outdoor-clothing-chain-employees-to-be-paid-despite-store-closures-amid-coronavirus/ At Billionaire-Owned Patagonia Outdoor Clothing Chain, Employees To Be Paid Despite Store Closures Amid Coronavirus]&quot;. ''Forbes''. Original [https://web.archive.org/web/20240102035952/https://www.forbes.com/sites/willyakowicz/2020/03/16/at-billionaire-owned-patagonia-outdoor-clothing-chain-employees-to-be-paid-despite-store-closures-amid-coronavirus/ arhiviran] 2. januara 2024. Pristupljeno 18. 1. 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Thomas, Lauren (13. mart 2020). &quot;[https://www.cnbc.com/2020/03/13/patagonia-is-closing-all-of-its-stores-because-of-the-coronavirus.html Patagonia is closing all of its stores and shutting down its website because of the coronavirus]&quot;. ''CNBC''. Original [https://web.archive.org/web/20240518010126/https://www.cnbc.com/2020/03/13/patagonia-is-closing-all-of-its-stores-because-of-the-coronavirus.html arhiviran] 18. maja 2024. Pristupljeno 18. 1. 2026.&lt;/ref&gt; te fabrike u 16 zemalja.&lt;ref&gt;&quot;[https://www.highsnobiety.com/tag/patagonia/ Patagonia: What to Know About the Outdoor Brand]&quot;. ''Highsnobiety''. Original [https://web.archive.org/web/20230220220225/https://www.highsnobiety.com/tag/patagonia/ arhiviran] 20. februara 2023. Pristupljeno 18. 1. 2026.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Yvon Chouinard, istaknuti [[Alpinizam|penjač]],&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Patagonia, From the Ground Up|url=https://www.entrepreneur.com/growing-a-business/patagonia-from-the-ground-up-entrepreneurcom/206536|newspaper=Entrepreneur|date=12. 5. 2010|access-date=18. 1. 2026|language=en-US}}&lt;/ref&gt; započeo je 1957. prodaju ručno kovane [[Planinarstvo|planinarske]] opreme kroz svoju kompaniju Chouinard Equipment.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.outsideonline.com/outdoor-adventure/climbing/patagonia-archives/|title=Into the Heart of Patagonia’s Secret Archives|last=Rassler|first=Brad|date=6. 7. 2017|website=Outside|language=en|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt; Do 1965. radio je sam, kada se udružio sa Tomom Frostom kako bi unaprijedili proizvode i odgovorili na rastuću [[Ponuda i potražnja|ponudu i potražnju]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Godine 1970. Chouinard je nabavio [[ragbi]] [[Majica|majice]] iz [[Škotska|Škotske]] koje je nosio tokom penjanja, jer je kragna sprečavala da mu [[penjačka gurtna]] povrijedi vrat.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Patagonia's Founder is America's Most Unlikely Business Guru|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052702303513404577352221465986612|newspaper=Wall Street Journal|date=25. 4. 2012|access-date=18. 1. 2026|issn=0099-9660|language=en-US|first=Seth|last=Stevenson}}&lt;/ref&gt;

Great Pacific Iron Works, prva prodavnica Patagonije, otvorena je 1973. u bivšoj fabrici za [[Prerađeno meso|preradu mesa]] Hobson u ulici Santa Clara u Venturi, blizu Chouinardove kovačnice. Godine 1981. Patagonia i Chouinard Equipment postali su dio Great Pacific Iron Worksa, a tri godine kasnije Chouinard je promijenio naziv kompanije u Lost Arrow Corporation.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Chouinard|first=Yvon|url=https://books.google.com/books?id=3UJUCwAAQBAJ&amp;q=Lost&amp;pg=PT77|title=Let My People Go Surfing: The Education of a Reluctant Businessman--Including 10 More Years of Business Unusual|date=6. 9. 2016|publisher=Penguin|isbn=978-1-101-99253-1|language=en}}&lt;/ref&gt;

Patagonia je proširila svoju ponudu proizvoda i na odjeću namijenjenu drugim sportovima, poput [[Surfovanje|surfovanja]]. Pored odjeće, nudi i druge slične proizvode, uključujući hranu za [[kampovanje]]. Prodaja je do 2015. godine porasla na 750 miliona dolara. Krajem 2010-ih, Patagonia flisevi postali su prepoznatljivi po tome što su ih nosili finansijski rukovodioci, a 2019. godine kompanija je objavila da će distribuciju brendiranih proizvoda usmjeriti firmama koje su posvećene ekološkim, društvenim i korporativnim upravljačkim inicijativama.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Are Bankers and Venture Capitalists Really Getting Fleeced by Patagonia? (Published 2019)|url=https://www.nytimes.com/2019/04/05/fashion/patagonia-fleece-fintech-banking.html|date=5. 4. 2019|access-date=18. 1. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

U septembru 2020, Patagonia je objavila da će [[Rose Marcario]] odstupiti sa pozicije glavne izvršne direktorice, a da će je naslijediti Ryan Gellert.

U septembru 2022, Chouinard je prenio vlasništvo nad Patagonijom (sve dionice s pravom glasa, tj. upravljačkih dionica, koje čine oko 2% ukupnih) na Patagonia Purpose Trust, fond kojim upravlja porodica Chouinard sa savjetnicima. Chouinardov cilj bio je da se profit koristi za borbu protiv [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]] i zaštitu zemljišta. Sve dionice bez prava glasa prenesene su na Holdfast Collective, organizaciju tipa 501(c)(4). Ovim potezom Chouinard je izbjegao oporezivanje poklona na dionice bez prava glasa, jer su prenesene na neprofitnu organizaciju, dok je efektivno zadržao kontrolu nad kompanijom putem fonda koji posjeduje dionice s pravom glasa. Na prijenos dionica s pravom glasa obračunat je porez na poklon u iznosu od 17 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://qz.com/patagonia-s-3-billion-corporate-gift-is-also-a-conveni-1849543678|title=Patagonia’s $3 billion corporate gift is also a convenient way to avoid taxes|date=16. 9. 2022|website=Quartz|language=en|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Proizvodnja ==
{{Nedostaju izvori sekcija}}Interne revizije provedene 2007. i 2011. pokazale su da su fabrike u Tajvanu, koje su dio proizvodnog lanca Patagonije, bile uključene u [[Trgovina ljudima|trgovinu ljudima]], što je navelo kompaniju da poduzme mjere za rješavanje problema zloupotrebe radne snage.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theatlantic.com/business/archive/2015/06/patagonia-labor-clothing-factory-exploitation/394658/|title=In 2015 Is It Possible to Find Clothing Not Made by Exploited Workers?|last=White|first=Gillian B.|date=3. 6. 2015|website=The Atlantic|language=en|access-date=18. 1. 2026}}&lt;/ref&gt;

Godine 2011. utvrđeno je da je Patagonia koristila neprirodne vodene repelente kako bi njihova odjeća efektivno odbijala vodu. Ova sredstva su proglašena [[Karcinogeneza|kancerogenim]], a uprkos tome, Patagonia ih je nastavila koristiti. Nakon tih saznanja, kompanija je promijenila materijale koje koristi za vodorepelenciju, te su pronađeni samo tragovi kancerogenih materija.

U junu 2016. Patagonia je objavila skup principa za tretman [[Životinje|životinja]] koje se koriste u proizvodnji [[Vuna|vunene odjeće]], kao i smjernice za korištenje i održivost zemljišta.

Godine 2017. pokrenula je program razmjene i preprodaje pod nazivom Worn Wear, kroz koje je moguće zamijeniti dobro očuvane proizvode za kredit za novu robu. Korištena oprema se čisti, popravlja i prodaje putem web-stranice &quot;Worn Wear&quot;. Godine 2019, Patagonia je pokrenula program ReCrafted kroz koji proizvodi i prodaje odjeću napravljenu od ostataka tkanine dobijene od korištene opreme svog brenda. Program promoviše duži vijek trajanja odjeće kroz edukativne videozapise o [[Šivanje|šivenju]] i pomoć stručnjaka, kako u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], tako i u [[Evropa|Evropi]].

Iste godine, kompanija je objavila da ima za cilj da do 2025. postane klimatski neutralna. Patagonia nudi doživotnu [[Garancija|garanciju]] na proizvode i usluge popravke. Također primjenjuje strategiju kružne ekonomije u dizajnu proizvoda. Godine 2021. objavljeno je da kompanija više neće proizvoditi odjeću sa dodatnim korporativnim [[logo]]tipima kako bi produžila vijek trajanja odjevnih predmeta.

U decembru 2021, Evropski centar za ustavna i ljudska prava podnio je krivičnu prijavu [[Nizozemska|nizozemskom]] [[sud]]u protiv Patagonije i drugih brendova, tvrdeći da su imali korist od prisilnog rada [[Ujguri|Ujgura]] u kineskoj regiji [[Xinjiang]]. Dana 30. juna 2023, nizozemska istraživačka novnarska platforma Follow the Money objavila je članak o Patagonijinom korištenju istih fabrika koje koriste i brendovi brze mode poput [[Decathlon]]a i [[Primark]]a. Radnici u tim fabrikama rade u znatno lošijim uslovi od standarda koje Patagonia javno dijeli. U fabrikama MAS Holdingsa u [[Šri Lanka|Šri Lanki]] nije neuobičajeno da rade smjene od 14 sati. Patagonia koristi metod razvijen od Anker Research Instituta za određivanje vrijednosti plate za dostojanstven život. U tim fabrikama radnici zarađuju manje od polovine te plate. Prema Patagoniji, kompanija nema kontrolu nad platama i uslovima rada jer nema vlasništvo nad tim fabrikama.

=== Patagonia Provisions ===
{{Nedostaju izvori sekcija}}Godine 2012, Patagonia je osnovala novu diviziju pod nazivom Patagonia Provisions za proizvodnju [[Prehrambena industrija|prehrambenih proizvoda]]. Program je započeo sa pakovanim [[losos]]om, a zatim su proširili ponudu na konzerviranu [[Ribe|ribu]], [[Suho voće|sušeno voće]], [[Suho meso|sušeno meso]] i druge pakovanja popularna među ljubiteljima boravka u [[Priroda|prirodi]].

== Aktivizam ==
{{Nedostaju izvori sekcija}}Od 1985. Patagonia donira 1% od ukupne prodaje ekološkim zacijama kroz inicijativu Jedan posto za planetu (jedan od osnivača je i Yvon Chouinard). Kompanija koristi [[Reklama|reklamne]] kampanje kako bi skrenula pažnju na uticaj modne industrije na okolinu, nudi popravke stare odjeće, te reciklažu i razmjenu proizvoda. Godine 2016. obavezala se da će 100% prihoda ostvarenih na Crni petak donirati ekološkim zacijama, u ukupnom iznosu od 10 miliona dolara. U junu 2018. kompanija je objavila da će donirati 10 miliona dolara, koje je dobila kroz poreske olakšice iz 2017. godine, grupama posvećenim zaštiti zraka, zemlje i vode, te pronalaženju rješenja za klimatsku krizu.

U februaru 2017, Patagonia je predvodila bojkot sajma Outdoor Retailer, koji se tradicionalno održavao u [[Salt Lake City]]ju, Utah, zbog zakonodavnih prijedloga države [[Utah]] o prijenosu saveznih zemljišta na državu. Patagonia se protivila zahtjevu tadašnjeg guvernera Garyja Herberta da Trumpova administracija ukine status nacionalnog spomenika Bears Earsu. Nakon što su se bojkotu pridružile i druge kompanije, zator sajma Emerald Expositions odlučio je preseliti događaj u drugu saveznu državu.

Dana 6. decembra 2017, Patagonia je pokrenula tužbu protiv [[Federalna vlada SAD-a|Vlade Sjedinjenih Američkih Država]] i predsjednika [[Donald Trump|Donalda Trumpa]] zbog odluka o značajnom smanjenju zaštićenih područja nacionalnih spomenika Bears Ears (za 85%) i Grand Staircase–Escalante (za gotovo 50%). Tužba se odnosila na tumačenje Klauzule o imovini američkog Ustava, prema kojoj Kongres ima ovlaštenja nad saveznim zemljištima. Tadašnja izvršna direktorica, Rose Marcario, tvrdila je da Zakon o starinama iz 1906. nije dao nijednom predsjedniku pravo da poništi odluke prethodnog presjednika o proglašenju nacionalnih spomenika.

U julu 2020. Patagoni je obustavila oglašavanje na [[Facebook]]u i [[Instagram]]u u okviru kampanje &quot;Stop Hate for Profit&quot;, koje su pokrenule američke zacije za građanska prava zbog nedovoljnog suzbijanja govora mržnje na tim plaformama.

Uoči izbora u SAD-u 2020, Patagonia je počela u odjeću ušivati etikete sa porukom &quot;Vote The Assholes Out&quot;, ciljajući na političare koji negiraju klimatske promjene. Dana 5. aprila 2021, Patagonia je donirala milion dolara aktivističkim grupama Black Voters Matter i New Georgia Project, u vezi sa zakonima o registraciji birača u [[Georgia|Georgiji]].

== Inicijative održivosti ==
{{Nedostaju izvori sekcija}}Patagonia je poznata po tome što održivost predstavlja ključni dio njenog poslovanja i identiteta samog brenda. Od početka, cilj kompanije bio je &quot;koristiti poslovanje kako bi inspirisali i primijenili rješena za ekološku krizu&quot;. Ova ideja uticala je na mnoge odluke i pomogla Patagoniji da postane jedna od najprepoznatljivijih kompanija po ekološkoj odgovornosti u modnoj industriji. Tokom godina, kroz različite programe, kompanija je štitila prirodu, smanjivala otpad i poboljšavala radne uslove.

Jedan od glavnih ciljeva kompanije je fokus na materijale i dizajn proizvoda. Patagonia nastoji smanjiti negativan uticaj na okolinu korištenjem odgovornijih materijala. Planira u potpunosti prestati koristiti nove tkanine na bazi nafte do 2025. Umjesto toga, koristi takozvane &quot;preferirane materijale&quot;, uključujući reciklirani poliester, organski pamuk i pamuk sa certifikatom Regenerative Certified, kao i perje koje zadovoljava Responsible Down Standard. Ovi materijali doprinose smanjenju otpada i [[Zagađenje|zagađenja]].

Patagonia se također fokusirala na regenerativnu organsku poljoprivredu, posebno na [[pamuk]] i vunu. Ovaj pristup ne obuhvata samo standardne organske prakse, nego pomaže poljoprivrednicima da obnove zdravlje tla, apsorbuju ugljik i podrže biodiverzitet. Stručnjaci navode da ovo predstavlja pomak od pukog &quot;recikliranja&quot; ka &quot;uzgoju sa višom vrijednošću&quot;, gdje se proizvode materijali koji imaju pozitivan uticaj na planetu.

U svom lancu snabdijevanja, Patagonia je uvela saradničke programe održivosti na kojima rade radnici, dobavljači i partnerske zacije. Umjesto da sama provjerava fabrike, kompanija direktno sarađuje s dobavljačima kako bi identifikovala probleme i razvila zajednička rješenja. Istraživanja pokazuju da ovaj kooperativni model pomaže u zaštiti prava radnika i podizanju ekoloških standarda kroz cijeli proces proizvodnje.

Još jedan važan dio strategije održivosti je transparentnost lanca snabdijevanja. Na svojoj web-stranici kompanija dijeli informacije o fabrikama i partnerima, te ih procjenjuje prema kvaliteti, uticaju na okolinu, društvenoj odgovornosti, te praksama nabavke. Također podržavaju i bolje radne uslove i ljudska prava za ljude koji proizvode njihove produkte širom svijeta.

== Također pogledajte ==
* [[Poslovne aktivnosti i klimatske promjene]]
* [[Modni aktivizam]] – Korištenje mode kao sredstva za društvene i ekološke promjene
* [[Spisak brendova za penjanje i planinarsku opremu]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki brendovi]]</text>
      <sha1>d03amocuj6ws1iq5gm6g60pyo9y6g4a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prijevremeni porođaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>531196</id>
    <revision>
      <id>3915680</id>
      <parentid>3914437</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T05:27:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915680</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="156330" sha1="m9zlzt0397wt96c05f5lof1kqjn8z51" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| ime = Prijevremeni porođaj
| pronounce     = 
| sinonimi = Prijevremeno rođenje, nedonoščad, nedonošče
| slika = Premature infant with ventilator.jpg
| alt           = 
| opis_slike       = [[Medicinski ventilator|Intubiranoa]] prijevremeno rođena beba u [[neonatusni inkubator|inkubatoru]]
| specijalnost = [[Neonatologija]], [[Pedijatrija]], [[Akušerstvo]]
| simptomi = [[Rođenje]]  [[novorođenče|bebe]] mlađe od 37 sedmica [[Gestacijska dob (akušerstvo)|gestacijska dob]]&lt;ref name=NIH2014Def/&gt;
| komplikacije = [[Cerebralna paraliza]], [[kašnjenja u razvoju]], [[problemi sa sluhom]], [[Oštećenje vida|problemi s vidom]]
| pojava =''[[In utro]]''
| trajanje =Doživotno
| vrste =
| uzroci = Često nepoznati
| rizici = [[dijabetes melitus|Dijabetes]], [[hipertenzija|visok krvni pritisak]], [[Višestruki porođaj|Višestruka trudnoća]], [[gojaznost]] ili [[pothranjenost]], niz [[vaginalnih infekcija]], [[celijakija]], [[pušenje]] [[duhan]]a, [[psihološki stres]]
| dijagnoza =
| diferencijalna_dijagnoza =Očekivani  [[porođaj]]
| prevencija = [[Progesteron]]
| liječenje = [[kortikosteroidi]], održavanje bebe toplom kroz [[kontakt koža na kožu]], podrška [[dojenje|dojenju]], liječenje [[infekcija]], podrška disanju
| lijek =
| prognoza =
|frekvencija = ~15 miliona godišnje (12% porođaja)
| smrtnost= 805.800
}}
'''Prijevremeni porođaj''', također poznat kao '''prijevremeno rođenje''', je [[porođaj]] bebe manje od 37 sedmica [[Gestacijska dob|gestacijske dobi]], za razliku od porođaja u terminu otprilike 40 sedmica.&lt;ref name=&quot;NIH2014Def&quot;&gt;{{cite web|title=Preterm Labor and Birth: Condition Information|url=https://www.nichd.nih.gov/health/topics/preterm/conditioninfo|website=[[National Institutes of Health]]|access-date=7. 3. 2015|date=3. 11. 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402111534/http://www.nichd.nih.gov/health/topics/preterm/conditioninfo/Pages/default.aspx|archive-date=2. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; 
{{TOC limit|3}}

== Znaci i simptomi ==
[[Datoteka:Mom and Premature Baby at Kapiolani.jpg|thumb|right|Novopečena majka drži svoju prijevremeno rođenu bebu u [[Kapi'olani Medical Center for Women &amp; Children|Kapiolani Medical Center]] [[Odjel intenzivne njege novorođenčadi|NICU]] u [[Honolulu]]u, [[Havaji]].]]
Znaci i simptomi prijevremenog porođaja uključuju četiri ili više [[kontrakcija (porođaj)|kontrakcija]] maternice u jednom satu. Za razliku od [[lažni porođaj|lažnog porođaja]], pravi porođaj prati [[dilatacija grlića maternice]] i [[povlačenje grlića maternice|povlačenje]]. Također, vaginsko [[krvarenje]] u trećem tromjesečju, jak pritisak u [[karlica|karlici]] ili bol u trbuhu ili leđima mogu biti pokazatelji da će doći do prijevremenog porođaja. Vodenasti iscjedak iz vagine može ukazivati na prijevremeno pucanje ovojnica koje okružuju bebu. Iako nakon pucanja ovojnica ne mora uslijediti porođaj, obično se porođaj indicira jer [[infekcija]] ([[horioamnionitis]]) predstavlja ozbiljnu prijetnju i za [[fetus]] i za majku. U nekim slučajevima, [[grlić maternice]] se prerano širi bez bolova ili uočenih kontrakcija, tako da majka možda neće imati znakove upozorenja sve do vrlo kasne faze porođaja.

== Uzroci ==
Prijevremeni porođaj može biti uzrokovan medicinskim stanjima, uključujući infekcije, izloženost faktorima okoline ili lijekovima, insuficijenciju grlića maternice, abnormalnosti maternice ili probleme s [[amnion]]skom tekućinom.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web |date=9. 5. 2023 |title=What are the risk factors for preterm labor and birth? {{!}} NICHD - Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development |url=https://www.nichd.nih.gov/health/topics/preterm/conditioninfo/who_risk |access-date=8. 4. 2025 |website=www.nichd.nih.gov |language=en}}&lt;/ref&gt; Nekim ženama je potrebna indukcija prijevremenog porođaja zbog zdravstvenih problema.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Drugi prijevremeni porođaji su spontani. U nekim slučajevima, prijevremeni porođaj se javlja spontano i nema prepoznatljivog uzroka.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Postoje faktori rizika povezani s majkom i trudnoćom koji povećavaju rizik od prijevremenog porođaja kod žene.

=== Faktori rizika prijevremenog porođaja ===
Tačan uzrok spontanog prijevremenog porođaja teško je utvrditi i može biti uzrokovan mnogim 
različitim faktorima istovremeno, jer je porođaj složen proces.&lt;ref&gt;{{cite web | title = Preterm birth | publisher = World Health Organization | date = 19. 2. 2018 | url = https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/preterm-birth | access-date = 20. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Frey HA, Klebanoff MA | title = The epidemiology, etiology, and costs of preterm birth | journal = Seminars in Fetal &amp; Neonatal Medicine | volume = 21 | issue = 2 | pages = 68–73 | date = april 2016 | pmid = 26794420 | doi = 10.1016/j.siny.2015.12.011 }}&lt;/ref&gt; Dostupna istraživanja su ograničena u pogledu grlića maternice i stoga su ograničena u rasuđivanju šta je normalno, a šta nije. Identificirana su četiri različita puta koja mogu dovesti do prijevremenog porođaja i za njih postoje značajni dokazi: preuranjena endokrina aktivacija fetusa, prekomjerno rastezanje maternice ([[abrupcija posteljice]]), decidualno krvarenje i [[intrauterusna infekcija|intrauterusna upala ili infekcija]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK11353/|title=Biological Pathways Leading to Preterm Birth| vauthors = Behrman RE, Butler AS | collaboration = Institute of Medicine (US) Committee on Understanding Premature Birth and Assuring Healthy Outcomes |date=2007|publisher=National Academies Press (US)}}&lt;/ref&gt;
Identifikacija žena s visokim rizikom od ranog porođaja omogućila bi zdravstvenim službama da pruže specijaliziranu njegu tim ženama i njihovim bebama, naprimjer, bolnicu s odjelom za posebnu njegu novorođenčadi kao što je [[jedinica intenzivne njege za novorođenčad]] (NICU). U nekim slučajevima moguće je odgoditi porođaj. [[Sistemi bodovanja rizika|Ocjena rizika]] su predloženi kao pristup za identifikaciju onih s većim rizikom; međutim, ne postoje jaka istraživanja u ovom području, tako da nije jasno da li bi korištenje sistema bodovanja rizika za identifikaciju majki produžilo trudnoću i smanjilo broj prijevremenih porođaja ili ne.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Davey MA, Watson L, Rayner JA, Rowlands S | title = Risk-scoring systems for predicting preterm birth with the aim of reducing associated adverse outcomes | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2015 | issue = 10 | date = oktobar 2015 | pmid = 26490698 | pmc = 7388653 | doi = 10.1002/14651858.CD004902.pub5 }}&lt;/ref&gt;

====Majčinski faktori====
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; margin-left:1em; font-size:88%&quot;
! Faktor rizika !! [[Relativni rizik]]&lt;ref name=Os2013&gt;Unless otherwise given in boxes, reference is: {{cite journal | vauthors = Van Os M, Van Der Ven J, Kazemier B, Haak M, Pajkrt E, Mol BW, De Groot C | s2cid = 8036202 | title = Individualizing the risk for preterm birth: An overview of the literature | journal = Expert Review of Obstetrics &amp; Gynecology | volume = 8 | issue = 5 | pages = 435–442 | year = 2013 | doi = 10.1586/17474108.2013.825481 }}&lt;/ref&gt; !! 95% [[interval pouzdanosti]]&lt;ref name=Os2013/&gt;
|-
| Fetusni [[fibronektin]] || 4,0 || 2,9–5,5
|-
| Kratka dužina [[cerviks|grlića maternice]] || 2,9 || 2,1–3,9
|-
| Preneonatusna njega odsutna &lt;ref name=&quot;sciencedirect1254&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Vintzileos AM, Ananth CV, Smulian JC, Scorza WE, Knuppel RA | title = The impact of prenatal care in the United States on preterm births in the presence and absence of antenatal high-risk conditions | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_2002-11_187_5/page/1254 | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 187 | issue = 5 | pages = 1254–1257 | date = novembar 2002 | pmid = 12439515 | doi = 10.1067/mob.2002.127140 }}&lt;/ref&gt; || 2,9 || 2,8–3,0
|-
| [[Infekcija hlamidijom|Hlamidija]] || 2,2 || 1,0–4,8
|-
| Nizak socio-ekonomski status || 1,9 || 1,7–2,2
|-
| Veliko ili malo povećanje tjelesne težine tokom trudnoće || 1,8 || 1,5–2,3
|-
| Niska visina majke || 1,8 || 1,3–2,5
|-
| [[Parodontitis]] || 1,6 || 1,1–2,3
|-
| [[Celijakija]] || 1,4&lt;ref name=&quot;TersigniCastellani2014&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tersigni C, Castellani R, de Waure C, Fattorossi A, De Spirito M, Gasbarrini A, Scambia G, Di Simone N | display-authors = 6 | title = Celiac disease and reproductive disorders: meta-analysis of epidemiologic associations and potential pathogenic mechanisms | journal = Human Reproduction Update | volume = 20 | issue = 4 | pages = 582–593 | year = 2014 | pmid = 24619876 | doi = 10.1093/humupd/dmu007 | doi-access = free | hdl = 10807/56796 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; || 1,2–1,6&lt;ref name=&quot;TersigniCastellani2014&quot;/&gt;
|-
| [[Asimptomska bakteriurija]] || 1,1 || 0,8–1,5
|-
| Visok ili nizak [[Indeks tjelesne mase|BMI]] || 0,96 || 0,66–1,4
|-
| || ''[[Odnos šansi]]'' ||
|-
| Historija spontanog prijevremenog porođaja || ''3,6'' || 3,2–4,0
|-
| [[Bakterijska vaginoza]] || ''2,2'' || 1,5–3,1
|-
| Crnačka etnička pripadnost/[[rasa]] || ''2,0'' || 1,8–2,2
|-
| Filipinsko porijeklo &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://health.hawaii.gov/mchb/files/2013/05/prematurity20101.pdf |title=Premature Birth Fact Sheet |access-date=8. 8. 2014 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20140808062311/http://health.hawaii.gov/mchb/files/2013/05/prematurity20101.pdf |archive-date=8. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; || ''1,7'' || 1,5–2,1
|-
| Neželjena trudnoća {{ r | UIP_Shah | p=1 | q=Neplanirana trudnoća je dalje klasifikovana kao neplanirana (nije bila planirana u to vrijeme) ili neželjena (nije bila željena ni u jednom trenutku). ... Postojale su statistički značajno povećane šanse za PTB među neplaniranim (OR 1,31, 95% CI 1,09, 1,58) i neželjenim (OR 1,50, 95% CI 1,41, 1,61), ali ne i za neplanirane (OR 1,36, 95% CI 0,96, 1,93) trudnoćama. Neplanirane, neželjene i neplanirane trudnoće koje završavaju živim porođajem povezane su sa značajno povećanim rizikom od LBW i PTB. }} || ''1,5'' || 1,41–1,61
|-
| Neplanirana trudnoća{{ r | UIP_Shah | p=1 | q=Neplanirana trudnoća je dalje klasifikovana kao neplanirana (nije bila planirana u to vrijeme) ili neželjena (nije bila željena ni u jednom trenutku). ... Statistički značajno povećane šanse za PTB su bile među neželjenim (OR 1,31, 95% CI 1,09, 1,58) i neželjenim (OR 1,50, 95% CI 1,41, 1,61) trudnoćama, ali ne i kod trudnoća započetih u pogrešnom terminu (OR 1,36, 95% CI 0,96, 1,93). Neželjene, neželjene i trudnoće započete u pogrešnom terminu koje završavaju živim porođajem povezane su sa značajno povećanim rizikom od LBW i PTB. }} || ''1,31'' || 1,09–1,58
|-
| Biti samac/neoženjen&lt;ref name=Raatikainen2005/&gt; || ''1,2'' || 1,03–1,28
|}
[[Datoteka:Premature Births in England and Wales 2011 (cropped).png|thumb|upright=1.4| Procenat prijevremenih porođaja u Engleskoj i Velsu 2011. godine, prema starosti majke i da li se radi o jednom ili višestrukom porođaju]]
Identifikovani su faktori rizika kod majke koji su povezani sa većim rizikom od prijevremenog porođaja. To uključuje godine (ili vrlo mlada ili [[Napredna dob majke|starija]]),&lt;ref name=Goldenber&gt;{{cite journal | vauthors = Goldenberg RL, Culhane JF, Iams JD, Romero R | title=Epidemiology and causes of preterm birth | journal =Lancet| volume = 371 | issue = 9606 | pages = 75–84 | date = januar 2008 | pmid = 18177778 | pmc = 7134569|doi= 10.1016/S0140-6736(08)60074-4}}&lt;/ref&gt; visok ili nizak [[indeks tjelesne mase]] (BMI),&lt;ref&gt;{{cite web| vauthors = Moldenhauer JS |title=Risk factors present before pregnancy|url=http://www.merck.com/mmhe/sec22/ch258/ch258b.html|work=Merck Manual Home Edition|publisher=Merck Sharp &amp; Dohme|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100817051002/http://www.merck.com/mmhe/sec22/ch258/ch258b.html|archive-date=17. 8. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hendler I, Goldenberg RL, Mercer BM, Iams JD, Meis PJ, Moawad AH, MacPherson CA, Caritis SN, Miodovnik M, Menard KM, Thurnau GR, Sorokin Y | display-authors = 6 | title = The Preterm Prediction Study: association between maternal body mass index and spontaneous and indicated preterm birth | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 192 | issue = 3 | pages = 882–886 | date = mart 2005 | pmid = 15746686 | doi = 10.1016/j.ajog.2004.09.021 | url = https://zenodo.org/record/1258686 }}&lt;/ref&gt; dužina vremena između trudnoća,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Smith GC, Pell JP, Dobbie R | title = Interpregnancy interval and risk of preterm birth and neonatal death: retrospective cohort study | journal = BMJ | volume = 327 | issue = 7410 | pages = 313–0 | date = august 2003 | pmid = 12907483 | pmc = 169644 | doi = 10.1136/bmj.327.7410.313 }}&lt;/ref&gt; [[endometrioza]],&lt;ref name=&quot;PMID28181672&quot;&gt;{{cite journal |last1=Berlac |first1=Janne Foss |last2=Hartwell |first2=Dorthe |last3=Skovlund |first3=Charlotte Wessel |last4=Langhoff-Roos |first4=Jens |last5=Lidegaard |first5=Øjvind |title=Endometriosis increases the risk of obstetrical and neonatal complications |journal=Acta Obstetricia et Gynecologica Scandinavica |date=juni 2017 |volume=96 |issue=6 |pages=751–760 |doi=10.1111/aogs.13111  |doi-access=free|pmid=28181672}}&lt;/ref&gt; prethodni spontani (npr. [[pobačaj]]) ili hirurški abortus,&lt;ref name=&quot;rcog-care&quot;&gt;{{cite web| work = Evidence-based Clinical Guideline No. 7| publisher = Royal College of Obstetricians and Gynaecologists| title = The Care of Women Requesting Induced Abortion| pages = 44, 45| date = novembar 2011| access-date = 31. 5. 2013| url = http://www.rcog.org.uk/files/rcog-corp/Abortion%20guideline_web_1.pdf| archive-url = https://web.archive.org/web/20120529004416/http://www.rcog.org.uk/files/rcog-corp/Abortion%20guideline_web_1.pdf| archive-date = 29. 5. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Virk J, Zhang J, Olsen J | title = Medical abortion and the risk of subsequent adverse pregnancy outcomes | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 357 | issue = 7 | pages = 648–653 | date = august 2007 | pmid = 17699814 | doi = 10.1056/NEJMoa070445 | s2cid = 14975701 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; neželjene trudnoće,&lt;ref name=&quot;UIP_Shah&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Shah PS, Balkhair T, Ohlsson A, Beyene J, Scott F, Frick C | title = Intention to become pregnant and low birth weight and preterm birth: a systematic review | journal = Maternal and Child Health Journal | volume = 15 | issue = 2 | pages = 205–216 | date = februar 2011 | pmid = 20012348 | doi = 10.1007/s10995-009-0546-2 | s2cid = 20441901}}&lt;/ref&gt; neliječena ili nedijagnosticirana [[celijakija]],&lt;ref name=&quot;TersigniCastellani2014&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;SacconeBerghella2015&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Saccone G, Berghella V, Sarno L, Maruotti GM, Cetin I, Greco L, Khashan AS, McCarthy F, Martinelli D, Fortunato F, Martinelli P | display-authors = 6 | title = Celiac disease and obstetric complications: a systematic review and metaanalysis | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 214 | issue = 2 | pages = 225–234 | date = februar 2016 | pmid = 26432464 | doi = 10.1016/j.ajog.2015.09.080 | hdl = 11369/330101 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; problemi s [[plodnost|plodnošću]], izloženost vrućini,&lt;ref&gt;{{cite journal| vauthors = Barreca A, Schaller J |year=2020|title=The impact of high ambient temperatures on delivery timing and gestational lengths|journal=Nature Climate Change|volume=10|pages=77–82|doi=10.1038/s41558-019-0632-4|issn=1758-6798|s2cid=208538820}}&lt;/ref&gt; i [[genetika|genetičke]] varijable.&lt;ref name=&quot;Bhattacharya_2010&quot; /&gt;

Studije o vrsti posla i fizičkoj aktivnosti dale su oprečne rezultate, ali se smatra da su [[stres]]ni uslovi, težak rad i dugo radno vrijeme vjerovatno povezani s prijevremenim porođajem.&lt;ref name=&quot;Goldenberg2008&quot; /&gt; [[Gojaznost]] ne dovodi direktno do prijevremenog porođaja;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Tsur A, Mayo JA, Wong RJ, Shaw GM, Stevenson DK, Gould JB | title = 'The obesity paradox': a reconsideration of obesity and the risk of preterm birth | journal = Journal of Perinatology | volume = 37 | issue = 10 | pages = 1088–1092 | date = oktobar 2017 | pmid = 28749482 | doi = 10.1038/jp.2017.104 | s2cid = 25566593}}&lt;/ref&gt; Međutim, povezana je s [[dijabetes]]om i [[hipertenzija|hipertenzijom]], koji su sami po sebi faktori rizika. Do određene mjere te osobe mogu imati osnovna stanja (npr. malformacije maternice, hipertenziju, dijabetes) koja perzistiraju. Parovi koji su pokušavali više od godinu dana u odnosu na one koji su pokušavali manje od godinu dana prije nego što su postigli spontanu koncepciju imaju prilagođeni [[omjer šansi]] od 1,35 (95% [[interval pouzdanosti]] 1,22–1,50) prijevremenog porođaja.&lt;ref name=&quot;Pinborg2013&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pinborg A, Wennerholm UB, Romundstad LB, Loft A, Aittomaki K, Söderström-Anttila V, Nygren KG, Hazekamp J, Bergh C | display-authors = 6 | title = Why do singletons conceived after assisted reproduction technology have adverse perinatal outcome? Systematic review and meta-analysis | journal = Human Reproduction Update | volume = 19 | issue = 2 | pages = 87–104 | year = 2012 | pmid = 23154145 | doi = 10.1093/humupd/dms044 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Trudnoće nakon [[in vitro oplodnja|IVF]] nose veći rizik od prijevremenog porođaja nego spontane koncepcije nakon više od godinu dana pokušavanja, s prilagođenim omjerom šansi od 1,55 (95% CI 1,30–1,85).

Određene etničke grupe također mogu imati veći rizik. Naprimjer, u [[SAD]]-u i [[UK|Velikoj Britaniji]], crnkinje imaju stopu prijevremenog porođaja od 15-18%, što je više nego dvostruko više od stope bijele populacije. Mnoge crnkinje imaju veće stope prijevremenog porođaja zbog više faktora, ali najčešći je visok nivo hroničnog stresa, što na kraju može dovesti do prijevremenog porođaja.&lt;ref name=&quot;Braveman_2017&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Braveman P, Heck K, Egerter S, Dominguez TP, Rinki C, Marchi KS, Curtis M | title = Worry about racial discrimination: A missing piece of the puzzle of Black-White disparities in preterm birth? | journal = PLOS ONE | volume = 12 | issue = 10 | date = 11. 10. 2017 | pmid = 29020025 | pmc = 5636124 | doi = 10.1371/journal.pone.0186151 | bibcode = 2017PLoSO..1286151B | doi-access = free | veditors = Ryckman KK }}&lt;/ref&gt; Hronične bolesti odraslih nisu uvijek slučaj kod prijevremenog porođaja kod crnkinja, što otežava identifikaciju glavnog faktora prijevremenog porođaja. [[Filipini|Filipinke]] također imaju visok rizik od prijevremenog porođaja, a vjeruje se da je gotovo 11-15% Filipinaca rođenih u SAD-u (u poređenju s drugim [[Azija]]tima sa 7,6% i bijelcima sa 7,8%) prijevremeno rođeno.&lt;ref name=&quot;hawaii.edu&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hawaii.edu/news/2014/01/14/preterm-birth-by-filipino-women-linked-to-genetic-mutational-change/ |title=Preterm birth by Filipino women linked to genetic mutational change |date=14. 1. 2014 |access-date=8. 8. 2014 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20140811122154/http://www.hawaii.edu/news/2014/01/14/preterm-birth-by-filipino-women-linked-to-genetic-mutational-change/ |archive-date=11. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Filipinci su veliki faktor rizika, što se vidi iz činjenice da su [[Filipini]] osma najviša zemlja u svijetu po broju prijevremenih porođaja, jedina neafrička zemlja na vrhu od 10.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.smartparenting.com.ph/community/news/unicef-philippines-has-one-of-the-highest-premature-birth-rates-in-the-world |title=Smart Parenting: The Filipino Parenting Authority |access-date=9. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814165910/http://www.smartparenting.com.ph/community/news/unicef-philippines-has-one-of-the-highest-premature-birth-rates-in-the-world |archive-date=14. 8. 2014}}&lt;/ref&gt; Ova razlika se ne vidi u poređenju s drugim azijskim grupama ili hispanskim imigrantima i ostaje neobjašnjiva.&lt;ref name=&quot;Goldenberg2008&quot; /&gt; Genetički sastav je faktor u uzročnosti prijevremenog porođaja. [[Genetika]] je bila veliki faktor u tome zašto Filipinke imaju visok rizik od prijevremenog porođaja, budući da Filipinci imaju veliku prevalenciju [[mutacija]] koje ih predisponiraju za prijevremeni porođaj.&lt;ref name=&quot;hawaii.edu&quot;/&gt; Dokazan je intra- i transgeneracijski porast rizika od prijevremenog porođaja.&lt;ref name=&quot;Bhattacharya_2010&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bhattacharya S, Amalraj Raja E, Ruiz Mirazo E, Campbell DM, Lee AJ, Norman JE, Bhattacharya S | title = Inherited predisposition to spontaneous preterm delivery | url = https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_2010-06_115_6/page/1124 | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 115 | issue = 6 | pages = 1125–1133 | date = juni 2010 | pmid = 20502281 | doi = 10.1097/AOG.0b013e3181dffcdb | hdl-access = free | s2cid = 10113798 | hdl = 2164/2233 }}&lt;/ref&gt; Nije identificiran nijedan pojedinačni [[gen]].

Bračni status je dugo bio povezan s rizicima prijevremenog porođaja. Studija iz 2005. godine, provedena na 25.373 trudnoće u [[Finska|Finskoj]], otkrila je da su neudate majke imale više prijevremenih porođaja nego udate majke (P=0,001).&lt;ref name=&quot;Raatikainen2005&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Raatikainen K, Heiskanen N, Heinonen S | title = Marriage still protects pregnancy | journal = BJOG | volume = 112 | issue = 10 | pages = 1411–1416 | date = oktobar 2005 | pmid = 16167946 | doi = 10.1111/j.1471-0528.2005.00667.x | s2cid = 13193685 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; [[Trudnoća]] izvan braka bila je povezana s porastom ukupnih negativnih ishoda za 20%, čak i u vrijeme kada je Finska pružala besplatnu njegu u porodiljstvu. Studija provedena u [[Quebec]]u na 720.586 porođaja od 1990. do 1997. godine otkrila je manji rizik od prijevremenog porođaja za dojenčad sa zakonski vjenčanim majkama u poređenju s onima sa roditeljima koji su u vanbračnoj vezi ili su u braku.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Luo ZC, Wilkins R, Kramer MS | title = Disparities in pregnancy outcomes according to marital and cohabitation status | url = https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_2004-06_103_6/page/1300 | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 103 | issue = 6 | pages = 1300–1307 | date = juni 2004 | pmid = 15172868 | doi = 10.1097/01.AOG.0000128070.44805.1f | s2cid = 43892340 }}&lt;/ref&gt; Studija provedena u [[Malezija|Maleziji]] 2015. godine pokazala je sličan trend, pri čemu je bračni status značajno povezan s prijevremenim porođajem.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Zain |first1=Norhasmah Mohd |last2=Low |first2=Wah-Yun |last3=Othman |first3=Sajaratulnisah |date=2015 |title=Impact of Maternal Marital Status on Birth Outcomes Among Young Malaysian Women: A Prospective Cohort Study |journal=Asia-Pacific Journal of Public Health |volume=27 |issue=3 |pages=335–347 |doi=10.1177/1010539514537678 |jstor=26725703 |pmid=25005933 |issn=1010-5395}}&lt;/ref&gt; Međutim, rezultati studije provedene u [[SAD]]-u pokazali su da je između 1989. i 2006. godine brak postao manje zaštitnički nastrojen prema prijevremenim porođajima, što se pripisuje promjenjivim društvenim normama i ponašanjima koja okružuju brak.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=El-Sayed |first1=Abdulrahman M. |last2=Galea |first2=Sandro |date=septembar 2011 |title=Changes in the Relationship between Marriage and Preterm Birth, 1989–2006 |journal=Public Health Reports |volume=126 |issue=5 |pages=717–725 |doi=10.1177/003335491112600514 |pmid=21886332 |issn=0033-3549|pmc=3151189 }}&lt;/ref&gt;

====Faktori tokom trudnoće====
Lijekovi tokom trudnoće, životni uslovi, zagađenje zraka, [[pušenje]], ilegalne droge ili [[alkohol]], infekcija ili fizička trauma također mogu uzrokovati prijevremeni porođaj.
Zagađenje zraka: Život u području s visokom koncentracijom zagađenja zraka glavni je faktor rizika za prijevremeni porođaj, uključujući život u blizini glavnih cesta ili autoputeva gdje su emisije vozila visoke zbog prometnih gužvi ili su ruta za dizel kamione koji imaju tendenciju emitiranja većeg zagađenja.&lt;ref&gt;{{Cite journal| vauthors = Currie J |date=oktobar 2009|title=Traffic Congestion and Infant Health: Evidence from E-ZPass|url=https://www.nber.org/papers/w15413.pdf|journal=National Bureau of Economic Research}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.cbc.ca/news/technology/air-pollution-study-1.5339472|title=Harmful air pollution 'definitely too high for the public' near city roads, study suggests| vauthors = Chung E |date=30. 10. 2019|publisher=CBC News|access-date=2. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;

Upotreba [[lijek za plodnost|lijekova za plodnost]] koji stimulišu [[jajnik]] da oslobodi više [[jajna ćelija|jajnih ćelija]] i [[in vitro oplodnja|IVF]] sa [[transfer rmbrija|transferom embrija]] više embriona implicirana je kao faktor rizika za prijevremeni porođaj. Porođaj se često mora izazvati iz medicinskih razloga; takva stanja uključuju [[hipertenzija|visok krvni pritisak]],&lt;ref name=&quot;Goldenberg1998&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Goldenberg RL, Iams JD, Mercer BM, Meis PJ, Moawad AH, Copper RL, Das A, Thom E, Johnson F, McNellis D, Miodovnik M, Van Dorsten JP, Caritis SN, Thurnau GR, Bottoms SF | display-authors = 6 | title = The preterm prediction study: the value of new vs standard risk factors in predicting early and all spontaneous preterm births. NICHD MFMU Network | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-public-health_1998-02_88_2/page/233 | journal = American Journal of Public Health | volume = 88 | issue = 2 | pages = 233–238 | date = februar 1998 | pmid = 9491013 | pmc = 1508185 | doi = 10.2105/AJPH.88.2.233 }}&lt;/ref&gt; [[preeklampsija|preeklampsiju]],&lt;ref name=&quot;Banhidy2007&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Bánhidy F, Acs N, Puhó EH, Czeizel AE | title = Pregnancy complications and birth outcomes of pregnant women with urinary tract infections and related drug treatments | journal = Scandinavian Journal of Infectious Diseases | volume = 39 | issue = 5 | pages = 390–397 | year = 2007 | pmid = 17464860 | doi = 10.1080/00365540601087566 | s2cid = 5159387 }}&lt;/ref&gt; majčinski [[dijabetes]],&lt;ref name=&quot;Rosenberg2005&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rosenberg TJ, Garbers S, Lipkind H, Chiasson MA | title = Maternal obesity and diabetes as risk factors for adverse pregnancy outcomes: differences among 4 racial/ethnic groups | journal = American Journal of Public Health | volume = 95 | issue = 9 | pages = 1545–1551 | date = septembar 2005 | pmid = 16118366 | pmc = 1449396 | doi = 10.2105/AJPH.2005.065680 }}&lt;/ref&gt; [[astma|astmu]], bolesti [[štitnjača|štitne žlijezde]] i bolesti srca.

Određena medicinska stanja kod trudnice također mogu povećati rizik od prijevremenog porođaja. Neke žene imaju anatomske probleme koji sprječavaju iznošenje bebe do termina. To uključuje slab ili kratak [[cerviks]] (najjači prediktor prijevremenog porođaja).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = To MS, Skentou CA, Royston P, Yu CK, Nicolaides KH | title = Prediction of patient-specific risk of early preterm delivery using maternal history and sonographic measurement of cervical length: a population-based prospective study | journal = Ultrasound in Obstetrics &amp; Gynecology | volume = 27 | issue = 4 | pages = 362–367 | date = april 2006 | pmid = 16565989 | doi = 10.1002/uog.2773 | s2cid = 24970386 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fonseca2007&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fonseca EB, Celik E, Parra M, Singh M, Nicolaides KH | title = Progesterone and the risk of preterm birth among women with a short cervix | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 357 | issue = 5 | pages = 462–469 | date = august 2007 | pmid = 17671254 | doi = 10.1056/NEJMoa067815 | s2cid = 14884358 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Romero2007&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Romero R | title = Prevention of spontaneous preterm birth: the role of sonographic cervical length in identifying patients who may benefit from progesterone treatment | journal = Ultrasound in Obstetrics &amp; Gynecology | volume = 30 | issue = 5 | pages = 675–686 | date = oktobar 2007 | pmid = 17899585 | doi = 10.1002/uog.5174 | s2cid = 46366053 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Goldenberg1998/&gt; Žene s vaginalnim krvarenjem tokom trudnoće imaju veći rizik od prijevremenog porođaja. Iako krvarenje u trećem tromjesečju može biti znak [[placenta previa]] ili [[abrupcija placente]] – stanja koja se često javljaju prijevremeno – čak i ranije krvarenje koje nije uzrokovano ovim stanjima povezano je s većom stopom prijevremenog porođaja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Krupa FG, Faltin D, Cecatti JG, Surita FG, Souza JP | title = Predictors of preterm birth | url = https://archive.org/details/sim_international-journal-of-gynecology-obstetrics_2006-07_94_1/page/n22 | journal = International Journal of Gynaecology and Obstetrics | volume = 94 | issue = 1 | pages = 5–11 | date = juli 2006 | pmid = 16730012 | doi = 10.1016/j.ijgo.2006.03.022 | s2cid = 41368575 }}&lt;/ref&gt; Žene s abnormalnim količinama amnionske tekućine, bilo previše (polihidramnion) ili premalo (oligohidramnion), također su u riziku.&lt;ref name=Goldenberg2008/&gt; [[Anksioznost]] i [[veliki depresivni poremećaj|depresija]] povezani su kao faktori rizika za prijevremeni porođaj.&lt;ref name=&quot;Goldenberg2008&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Dole2003&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Dole N, Savitz DA, Hertz-Picciotto I, Siega-Riz AM, McMahon MJ, Buekens P | title = Maternal stress and preterm birth | journal = American Journal of Epidemiology | volume = 157 | issue = 1 | pages = 14–24 | date = januar 2003 | pmid = 12505886 | doi = 10.1093/aje/kwf176 | url = http://171.66.121.65/cgi/reprint/157/1/14 | s2cid = 44325654 | doi-access = free | archive-url = https://web.archive.org/web/20071008202838/http://171.66.121.65/cgi/reprint/157/1/14 | archive-date = 8. 10. 2007 | url-access = subscription }}&lt;/ref&gt;

Upotreba [[duhan]]a, [[kokain]]a i prekomjerne [[alkohol]]a tokom trudnoće povećava rizik od prijevremenog porođaja. [[Pušenje duhana|Duhan]] je najčešće korištena droga tokom trudnoće i značajno doprinosi porođaju s niskom porođajnom težinom..&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Parazzini F, Chatenoud L, Surace M, Tozzi L, Salerio B, Bettoni G, Benzi G | title = Moderate alcohol drinking and risk of preterm birth | journal = European Journal of Clinical Nutrition | volume = 57 | issue = 10 | pages = 1345–1349 | date = oktobar 2003 | pmid = 14506499 | doi = 10.1038/sj.ejcn.1601690 | s2cid = 27688375 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Bebe sa [[urođena mana|urođenim mahanama]] imaju veći rizik od prijevremenog rođenja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dolan SM, Gross SJ, Merkatz IR, Faber V, Sullivan LM, Malone FD, Porter TF, Nyberg DA, Comstock CH, Hankins GD, Eddleman K, Dugoff L, Craigo SD, Timor-Tritsch I, Carr SR, Wolfe HM, Bianchi DW, D'Alton ME | display-authors = 6 | title = The contribution of birth defects to preterm birth and low birth weight | url = https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_2007-08_110_2/page/318 | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 110 | issue = 2 Pt 1 | pages = 318–324 | date = august 2007 | pmid = 17666606 | doi = 10.1097/01.AOG.0000275264.78506.63 | s2cid = 32544532 }}&lt;/ref&gt;

[[Pasivno pušenje]] i/ili [[pušenje]] prije trudnoće utiče na vjerovatnoću prijevremenog porođaja. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] objavila je međunarodnu studiju u martu 2014.&lt;ref&gt;The Lancet 28. März 2014: [http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736%2814%2960082-9/abstract Effect of smoke-free legislation on perinatal and child health: a systematic review and meta-analysis]. This study is registered with PROSPERO, number CRD42013003522&lt;/ref&gt;

Prisustvo [[antitijela na štitnjaču]] povezano je s povećanim rizikom od prijevremenog porođaja s [[omjer šanse|omjerom šansi]] od 1,9 i 95% [[interval pouzdanosti|intervalom pouzdanosti]] od 1,1–3,5.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = van den Boogaard E, Vissenberg R, Land JA, van Wely M, van der Post JA, Goddijn M, Bisschop PH | title = Significance of (sub)clinical thyroid dysfunction and thyroid autoimmunity before conception and in early pregnancy: a systematic review | journal = Human Reproduction Update | volume = 17 | issue = 5 | pages = 605–619 | year = 2011 | pmid = 21622978 | doi = 10.1093/humupd/dmr024 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Intimno nasilje nad majkom je još jedan faktor rizika za prijevremeni porođaj.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Boy A, Salihu HM | title = Intimate partner violence and birth outcomes: a systematic review | journal = International Journal of Fertility and Women's Medicine | volume = 49 | issue = 4 | pages = 159–164 | year = 2004 | pmid = 15481481 }}&lt;/ref&gt;

Fizička trauma može uzrokovati prijevremeni porođaj. Pokazalo se da nigerijska kulturna metoda abdominalne masaže rezultira 19% prijevremenih porođaja kod žena u [[Nigerija|Nigeriji]], plus mnogim drugim negativnim posljedicama za majku i bebu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ugboma HA, Akani CI | title = Abdominal massage: another cause of maternal mortality | journal = Nigerian Journal of Medicine | volume = 13 | issue = 3 | pages = 259–262 | year = 2004 | pmid = 15532228 }}&lt;/ref&gt; Ovo ne treba miješati s masažnom terapijom koju provodi potpuno obučen i certificiran/licenciran terapeut za masažu ili partner obučen za pružanje masaže tokom trudnoće. — u studiji koja je uključivala trudnice s preneonatusnom depresijom — dokazano je da ima brojne pozitivne rezultate tokom trudnoće, uključujući smanjenje prijevremenog porođaja, manje depresije, niži [[kortizol]] i smanjenu [[anksioznost]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Field T, Deeds O, Diego M, Hernandez-Reif M, Gauler A, Sullivan S, Wilson D, Nearing G | display-authors = 6 | title = Benefits of combining massage therapy with group interpersonal psychotherapy in prenatally depressed women | journal = Journal of Bodywork and Movement Therapies | volume = 13 | issue = 4 | pages = 297–303 | date = oktobar 2009 | pmid = 19761951 | pmc = 2785018 | doi = 10.1016/j.jbmt.2008.10.002 }}&lt;/ref&gt; Međutim, kod zdravih žena nisu dokazani nikakvi efekti u kontroliranoj studiji.

====Infekcija====
Učestalost infekcije kod prijevremenog porođaja obrnuto je proporcionalna gestacijskoj dobi. Infekcija ''[[Mycoplasma genitalium]]'' povezana je s povećanim rizikom od prijevremenog porođaja i spontanog pobačaja.&lt;ref name=&quot;LisRowhani-Rahbar2015&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lis R, Rowhani-Rahbar A, Manhart LE | title = Mycoplasma genitalium infection and female reproductive tract disease: a meta-analysis | journal = Clinical Infectious Diseases | volume = 61 | issue = 3 | pages = 418–426 | date = august 2015 | pmid = 25900174 | doi = 10.1093/cid/civ312 | doi-access = free | hdl = 1773/26479 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;

Zarazni mikroorganizmi mogu biti ascendentni, hematogeni, jatrogeni procedurom ili retrogradni kroz [[jajovod]]e. Iz decidue mogu dospjeti u prostor između [[amnion]]a i [[horion]]a, amnionske tekućine i [[fetusa]]. [[Horioamnionitis]] također može dovesti do sepse kod majke. Infekcija fetusa povezana je s prijevremenim porođajem i značajnim dugotrajnim invaliditetom, uključujući cerebralnu paralizu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Schendel DE | title = Infection in pregnancy and cerebral palsy | url = https://archive.org/details/sim_journal-american-medical-womens-association_summer-2001_56_3/page/105 | journal = Journal of the American Medical Women's Association | volume = 56 | issue = 3 | pages = 105–108 | year = 2001 | pmid = 11506145 }}&lt;/ref&gt;

Prijavljeno je da se asimptomatska [[kolonizacija]] decidue javlja kod čak 70% žena u terminu, koristeći [[DNK-sonda|DNK-sondu]], što sugerira da samo prisustvo [[mikroorganizam]]a može biti nedovoljno za pokretanje infektivnog odgovora.

Budući da je stanje češće kod crnkinja u [[SAD]]-u i [[UK|Velikoj Britaniji]], sugerirano je da je to objašnjenje za veću stopu prijevremenog porođaja u tim [[populacija]]ma. Smatra se da bakterijska vaginoza prije ili tokom trudnoće može uticati na upalni odgovor decidue koji dovodi do prijevremenog porođaja. Stanje poznato kao [[aerobni vaginitis]] može biti ozbiljan faktor rizika za prijevremeni porođaj; nekoliko prethodnih studija nije uspjelo prepoznati razliku između aerobnog vaginitisa i bakterijske vaginoze, što može objasniti neke od kontradikcija u rezultatima.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Donders G, Bellen G, Rezeberga D | title = Aerobic vaginitis in pregnancy | journal = BJOG | volume = 118 | issue = 10 | pages = 1163–1170 | date = septembar 2011 | pmid = 21668769 | doi = 10.1111/j.1471-0528.2011.03020.x | s2cid = 7789770 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Neliječene [[kandidijaza|gljivične]] infekcije povezane su s prijevremenim porođajem.&lt;ref name=rob2015&gt;{{cite journal | vauthors = Roberts CL, Algert CS, Rickard KL, Morris JM | title = Treatment of vaginal candidiasis for the prevention of preterm birth: a systematic review and meta-analysis | journal = Systematic Reviews | volume = 4 | issue = 1 | date = mart 2015 | pmid = 25874659 | pmc = 4373465 | doi = 10.1186/s13643-015-0018-2 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

Pregled profilaksne primjene antibiotika (koji se daju radi sprječavanja infekcije) u drugom i trećem tromjesečju trudnoće (13–42 sedmice trudnoće) otkrio je smanjenje broja prijevremenih porođaja kod žena s bakterijskom vaginozom. Ovi antibiotici su također smanjili broj izbacivanja vodenjaka prije porođaja kod donošenih [[trudnoća]], smanjili rizik od infekcije sluznice maternice nakon porođaja ([[endometritis]]) i stopu gonokokne infekcije. Međutim, kod žena bez bakterijske vaginoze nije zabilježeno smanjenje prijevremenih porođaja ili prijevremenog izbacivanja vodenjaka prije porođaja. Većina istraživanja uključenih u ovaj pregled dovela je do gubitka učesnika tokom praćenja, tako da nisu prijavljeni dugoročni efekti [[antibiotik]]a na majke ili bebe. Potrebna su daljnja istraživanja u ovom području kako bi se utvrdili svi efekti davanja antibiotika tokom drugog i trećeg tromjesečja trudnoće.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Thinkhamrop J, Hofmeyr GJ, Adetoro O, Lumbiganon P, Ota E | title = Antibiotic prophylaxis during the second and third trimester to reduce adverse pregnancy outcomes and morbidity | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2015 | issue = 6 | date = juni 2015 | pmid = 26092137 | pmc = 7154219 | doi = 10.1002/14651858.CD002250.pub3 | veditors = Thinkhamrop J }}&lt;/ref&gt;

Brojne majčine bakterijske infekcije povezane su s prijevremenim porođajem, uključujući [[pijelonefritis]], asimptomsku [[bakteriurija|bakteriuriju]], [[upa pluća|upalu pluća]] i [[upala slijepog crijeva|upalu slijepog crijeva]]. Pregled davanja antibiotika u trudnoći za asimptomsku bakteriuriju (infekcija urina bez simptoma) otkrio je da je istraživanje vrlo niskog kvaliteta, ali da sugerira da uzimanje antibiotika smanjuje broj prijevremenih porođaja i beba s niskom porođajnom težinom.&lt;ref name=&quot;Smaill_2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Smaill FM, Vazquez JC | title = Antibiotics for asymptomatic bacteriuria in pregnancy | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2019 | issue = 11 | date = novembar 2019 | pmid = 31765489 | pmc = 6953361 | doi = 10.1002/14651858.CD000490.pub4 }}&lt;/ref&gt; Druga analiza pokazala je da jedna doza antibiotika nije toliko učinkovita kao kura antibiotika, ali je manji broj žena prijavio nuspojave od jedne doze.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Widmer M, Lopez I, Gülmezoglu AM, Mignini L, Roganti A | title = Duration of treatment for asymptomatic bacteriuria during pregnancy | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2015 | issue = 11 | date = novembar 2015 | pmid = 26560337 | pmc = 7043273 | doi = 10.1002/14651858.CD000491.pub3 }}&lt;/ref&gt; Ovaj pregled preporučuje da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se otkrio najbolji način liječenja asimptomske bakteriurije.&lt;ref name=&quot;Smaill_2019&quot;/&gt;
Drugi pregled otkrio je da se prijevremeni porođaji rjeđe dešavaju kod trudnica koje su rutinski testirane na infekcije donjeg genitalnog trakta nego kod žena koje su testirane samo kada su pokazale simptome infekcija donjeg genitalnog trakta.&lt;ref name=&quot;ReferenceD&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sangkomkamhang US, Lumbiganon P, Prasertcharoensuk W, Laopaiboon M | title = Antenatal lower genital tract infection screening and treatment programs for preventing preterm delivery | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2015 | issue = 2 | date = februar 2015 | pmid = 25922860 | pmc = 8498019 | doi = 10.1002/14651858.CD006178.pub3 }}&lt;/ref&gt; Žene koje su rutinski testirane također su rodile manje djece s niskom porođajnom težinom. Iako ovi rezultati izgledaju obećavajuće, pregled je zasnovan samo na jednoj studiji, tako da je potrebno više istraživanja rutinskog skrininga za infekcije donjeg genitalnog trakta.&lt;ref name=&quot;ReferenceD&quot;/&gt;

Također je više puta pokazano da je [[parodontalna bolest]] povezana s prijevremenim porođajem.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Jeffcoat MK, Geurs NC, Reddy MS, Cliver SP, Goldenberg RL, Hauth JC | title = Periodontal infection and preterm birth: results of a prospective study | url = https://archive.org/details/sim_american-dental-association-the-journal_2001-07_132_7/page/875 | journal = Journal of the American Dental Association | volume = 132 | issue = 7 | pages = 875–880 | date = juli 2001 | pmid = 11480640 | doi = 10.14219/jada.archive.2001.0299 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.unitedconcordia.com/dental-insurance/dental/conditions/pregnancy-oral-health/ |title=Pregnancy and Oral Health - United Concordia Dental |access-date=19. 1. 2015 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150120074310/https://www.unitedconcordia.com/dental-insurance/dental/conditions/pregnancy-oral-health/ |archive-date=20. 1. 2015}}&lt;/ref&gt; Nasuprot tome, virusne infekcije, osim ako nisu praćene značajnom febrilnom reakcijom, ne smatraju se glavnim faktorom u vezi s prijevremenim porođajem.&lt;ref name=Goldenberg2008/&gt;

====[[Genetika]]====
Vjeruje se da postoji majčina genetička komponenta u prijevremenom porođaju.&lt;ref name=Kistka2008&gt;{{cite journal | vauthors = Kistka ZA, DeFranco EA, Ligthart L, Willemsen G, Plunkett J, Muglia LJ, Boomsma DI | title = Heritability of parturition timing: an extended twin design analysis | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 199 | issue = 1 | pages = 43.e1–43.e5 | date = juli 2008 | pmid = 18295169 | doi = 10.1016/j.ajog.2007.12.014 }}&lt;/ref&gt; Procijenjena [[heritabilnost]] vremena porođaja kod žena bila je 34%. Međutim, pojava prijevremenog porođaja u porodicama ne prati jasan obrazac [[nasljeđivanje|nasljeđivanja]], što podržava ideju da je prijevremeni porođaj ne-Mendelovska osobina [[poligensko nasljeđivanje|poligenske prirode]].&lt;ref name=&quot;Zhang2017&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Zhang G, Feenstra B, Bacelis J, Liu X, Muglia LM, Juodakis J, Miller DE, Litterman N, Jiang PP, Russell L, Hinds DA, Hu Y, Weirauch MT, Chen X, Chavan AR, Wagner GP, Pavličev M, Nnamani MC, Maziarz J, Karjalainen MK, Rämet M, Sengpiel V, Geller F, Boyd HA, Palotie A, Momany A, Bedell B, Ryckman KK, Huusko JM, Forney CR, Kottyan LC, Hallman M, Teramo K, Nohr EA, Davey Smith G, Melbye M, Jacobsson B, Muglia LJ | display-authors = 6 | title = Genetic Associations with Gestational Duration and Spontaneous Preterm Birth | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 377 | issue = 12 | pages = 1156–1167 | date = septembar 2017 | pmid = 28877031 | pmc = 5561422 | doi = 10.1056/NEJMoa1612665 }}&lt;/ref&gt;

====Preneonaatusna njega====
Odsustvo ove njege povezano je s većim stopama prijevremenih porođaja. Analiza 15.627.407 živorođene djece u Sjedinjenim Američkim Državama u periodu 1995–1998. zaključila je da odsustvo preneonatusne njege nosi 2,9 (95%CI 2,8, 3,0) puta veći rizik od prijevremenih porođaja.&lt;ref name=&quot;sciencedirect1254&quot;/&gt; Ista studija pronašla je statistički značajne relativne rizike od majčine anemije, intrapartalne groznice, nepoznatog krvarenja, bolesti bubrega, [[placenta previa]], [[hidramnion]]a, [[abrupcija placente]] i [[hipertenzija|hipertenzije]] izazvane trudnoćom u odsustvu preneonatusne njege. Svi ovi preneonatusni rizici kontrolirani su za druga visokorizična stanja, dob majke, gravidnost, bračni status i obrazovanje majke. Odsustvo preneonatusne njege prije i tokom trudnoće prvenstveno je posljedica socioekonomskih faktora (niski porodični prihodi i obrazovanje), pristupa medicinskim konsultacijama (velika udaljenost od mjesta stanovanja do zdravstvene jedinice i troškovi prevoza), kvalitet zdravstvene zaštite i socijalne podrške.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rosa CQ, Silveira DS, Costa JS | title = Factors associated with lack of prenatal care in a large municipality | journal = Revista de Saude Publica | volume = 48 | issue = 6 | pages = 977–984 | date = decembar 2014 | pmid = 26039401 | pmc = 4285828 | doi = 10.1590/S0034-8910.2014048005283 }}&lt;/ref&gt; Napori za smanjenje stope prijevremenog porođaja trebali bi imati za cilj povećanje deficita koje predstavljaju prethodno navedene prepreke i povećanje pristupa prenatalnoj njezi.

==Dijagnoza==
===Placentni alfa mikroglobulin-1===
[[Placentni alfa mikroglobulin-1 (PAMG-1)]] bio je predmet nekoliko istraživanja koja su procjenjivala njegovu sposobnost predviđanja neposrednog spontanog prijevremenog porođaja kod žena sa znacima, simptomima ili tegobama koje ukazuju na prijevremeni porođaj.&lt;ref name=&quot;pmid17329514&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lee SE, Park JS, Norwitz ER, Kim KW, Park HS, Jun JK | title = Measurement of placental alpha-microglobulin-1 in cervicovaginal discharge to diagnose rupture of membranes | url = https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_2007-03_109_3/page/634 | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 109 | issue = 3 | pages = 634–640 | date = mart 2007 | pmid = 17329514 | doi = 10.1097/01.AOG.0000252706.46734.0a | s2cid = 20732037 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lee SM, Lee J, Seong HS, Lee SE, Park JS, Romero R, Yoon BH | title = The clinical significance of a positive Amnisure test in women with term labor with intact membranes | journal = The Journal of Maternal-Fetal &amp; Neonatal Medicine | volume = 22 | issue = 4 | pages = 305–310 | date = april 2009 | pmid = 19350444 | pmc = 2744034 | doi = 10.1080/14767050902801694 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Lee SM, Yoon BH, Park CW, Kim SM, Park JW | year = 2011 | title = Intra-amniotic inflammation in patients with a positive Amnisure test in preterm labor and intact membranes | journal = Am J Obstet Gynecol | volume = 204 | issue = 1| page = S209 | doi=10.1016/j.ajog.2010.10.543}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lee SM, Romero R, Park JW, Kim SM, Park CW, Korzeniewski SJ, Chaiworapongsa T, Yoon BH | display-authors = 6 | title = The clinical significance of a positive Amnisure test in women with preterm labor and intact membranes | journal = The Journal of Maternal-Fetal &amp; Neonatal Medicine | volume = 25 | issue = 9 | pages = 1690–1698 | date = septembar 2012 | pmid = 22280400 | pmc = 3422421 | doi = 10.3109/14767058.2012.657279 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Sukchaya K, Phupong V | title = A comparative study of positive rate of placental α-microglobulin-1 test in pre-term pregnant women with and without uterine contraction | journal = Journal of Obstetrics and Gynaecology | volume = 33 | issue = 6 | pages = 566–568 | date = august 2013 | pmid = 23919851 | doi = 10.3109/01443615.2013.807786 | s2cid = 20265539 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Nikolova T, Bayev O, Nikolova N, Di Renzo GC | title = Evaluation of a novel placental alpha microglobulin-1 (PAMG-1) test to predict spontaneous preterm delivery | journal = Journal of Perinatal Medicine | volume = 42 | issue = 4 | pages = 473–477 | date = juli 2014 | pmid = 24334429 | doi = 10.1515/jpm-2013-0234 | s2cid = 6547430 }}&lt;/ref&gt; U jednom istraživanju koje je upoređivalo ovaj test sa testiranjem [[fetusni fibronektin|fetusnog fibronektina]] i mjerenjem dužine grlića maternice putem [[transvaginski ultrazvuk|transvaginskog ultrazvuka]], test za PAMG-1 (komercijalno poznat kao PartoSure test) pokazao se kao najbolji pojedinačni prediktor neposrednog spontanog porođaja u roku od sedam dana nakon što se pacijentica javi sa znacima, simptomima ili pritužbama na prijevremeni porođaj. Konkretno, PPV, ili [[pozitivna prediktivna vrijednost]], testova bila je 76%, 29% i 30% za PAMG-1, fFN i CL, respektivno (P &lt; 0,01).&lt;ref&gt;Nikolova T, Bayev O, Nikolova N, Di Renzo GC. Comparison of a novel test for placental alpha microglobulin-1 with fetal fibronectin and cervical length measurement for the prediction of imminent spontaneous preterm delivery in patients with threatened preterm labor. J Perinat Med. 2015 Jan 6.&lt;/ref&gt;

===Fetusni fibronektin===
[[Fetusni fibronektin]] (fFN) je postao važan [[biomarker]] – prisustvo ovog [[glikoprotein]]a u [[cerviks]]nom ili vaginslom sekretu ukazuje na to da je granica između horiona i decidue poremećena. Pozitivan test ukazuje na povećan rizik od prijevremenog porođaja, a negativan test ima visoku prediktivnu vrijednost.&lt;ref name=Goldenberg2008/&gt; Pokazalo se da je samo 1% žena u sumnjivim slučajevima prijevremenog porođaja rodilo u narednoj sedmici kada je test bio negativan.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lu GC, Goldenberg RL, Cliver SP, Kreaden US, Andrews WW | title = Vaginal fetal fibronectin levels and spontaneous preterm birth in symptomatic women | url = https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_2001-02_97_2/page/224 | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 97 | issue = 2 | pages = 225–228 | date = februar 2001 | pmid = 11165586 | doi = 10.1016/S0029-7844(00)01130-3 | s2cid = 34818112 }}&lt;/ref&gt;

===Ultrazvuk===
{{glavni|Cerviksna insuficijencija}}
[[Akušerski ultrazvuk]] postao je koristan u procjeni [[cerviks]]a kod žena s rizikom od prijevremenog porođaja. Kratak cerviks kod prijevremenog porođaja nije poželjan: Dužina cerviksa manja od {{Pretvori|25|mm|skraćenica}} u ili prije 24 sedmice [[gestacijske dobi]] je najčešća definicija [[Cerviksna insuficijencija|cerviksne insuficijencije]].&lt;ref&gt;[http://radiopaedia.org/articles/cervical_incompetence Cervical incompetence] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307205141/http://radiopaedia.org/articles/cervical_incompetence |date=7. 3. 2014 }} from Radiopaedia. Authors: Dr Praveen Jha and Dr Laughlin Dawes et al. Retrieved Feb 2014&lt;/ref&gt;

=== Nove tehnologije ===
Tehnologije koje se istražuju i razvijaju kako bi se olakšala ranija dijagnoza prijevremenog porođaja uključuju higijenske uloške koji identificiraju biomarkere poput fFN i PAMG-1 u vaginskom sekretu. Ovi uređaji zatim izračunavaju rizik od prijevremenog porođaja i šalju nalaze na pametni telefon.&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |first= |title=Rea - a smart bandage for pregnant women |url=https://www.innosuisse.ch/inno/en/home/success-stories/projektbeispiele/start-up/rea.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20230905014339/https://www.innosuisse.ch/inno/en/home/success-stories/projektbeispiele/start-up/rea.html |archive-date=5. 9. 2023 |access-date=5. 9. 2023 |website=Innosuisse-Swiss Innovation Agency}}&lt;/ref&gt; Ideja da su sistemi bodovanja rizika tačni u predviđanju prijevremenog porođaja raspravljana je u više pregleda literature.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Ferreira |first1=Amaro |last2=Bernardes |first2=João |last3=Gonçalves |first3=Hernâni |date=januar 2023 |title=Risk Scoring Systems for Preterm Birth and Their Performance: A Systematic Review |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=12 |issue=13 |page=4360 |doi=10.3390/jcm12134360 |pmid=37445395 |pmc=10342801 |issn=2077-0383 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |last1=Davey |first1=Mary-Ann |title=Risk scoring systems for predicting preterm birth with the aim of reducing associated adverse outcomes |date=20. 1. 2010 |work=Cochrane Database of Systematic Reviews |place=Chichester, UK |publisher=John Wiley &amp; Sons, Ltd |last2=Watson |first2=Lyndsey |last3=Rayner |first3=Jo Anne |last4=Rowlands |first4=Shelley|editor-first1=Mary-Ann |editor-last1=Davey |doi=10.1002/14651858.cd004902.pub2 }}&lt;/ref&gt;

===Klasifikacija===
[[Datoteka:Prenatal development table.svg|center|thumb|800px| Faze u [[rast i razvoj ljudskog organizma|preneonatusnom razvoju]], sa sedmicama i mjesecima numerisanim od posljednje menstruacije]]
Kod ljudi, uobičajena definicija prijevremenog porođaja je rođenje prije [[Gestacijska dob|gestatijske dobi]] od 37 punih sedmica.&lt;ref name=Steer2005&gt;{{cite journal | vauthors = Steer P | title = The epidemiology of preterm labour | journal = BJOG | volume = 112 | issue = Suppl 1 | pages = 1–3 | date = mart 2005 | pmid = 15715585 | doi = 10.1111/j.1471-0528.2005.00575.x | s2cid = 33738952 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Kod normalnog ljudskog fetusa, nekoliko organskih sistema sazrijeva između 34. i 37. sedmice, a fetus dostiže adekvatnu zrelost do kraja ovog perioda. Jedan od glavnih organa na koje prijevremeni porođaj uveliko utiče su pluća. Pluća su jedni od posljednjih organa koji sazrijevaju u maternici; zbog toga mnoge prijevremeno rođene bebe provode prve dane i sedmice svog života na respiratorima. Stoga postoji značajno preklapanje između prijevremenog porođaja i prijevremenog rođenja. Generalno, prijevremeno rođene bebe su prijevremeno rođene, a terminske bebe su zrele. Prijevremeno rođene bebe rođene blizu 37. sedmice često nemaju problema vezanih za prijevremeno rođenje ako su im pluća razvila adekvatan plućni surfaktant, koji omogućava plućima da ostanu proširena između udisaja. Posljedice prijevremenog rođenja mogu se u maloj mjeri smanjiti upotrebom lijekova za ubrzavanje sazrijevanja fetusa, a u većoj mjeri sprječavanjem prijevremenog porođaja.

==Prevencija==
Historijski gledano, napori su prvenstveno bili usmjereni na poboljšanje preživljavanja i zdravlja prijevremeno rođene djece (tercijarna intervencija). Međutim, takvi napori nisu smanjili učestalost prijevremenog porođaja. Sve više se primarne intervencije usmjerene na sve žene i sekundarne intervencije koje smanjuju postojeće rizike smatraju mjerama koje je potrebno razviti i provesti kako bi se spriječili zdravstveni problemi prijevremeno rođene djece i beba.&lt;ref name=Iams2008&gt;{{cite journal | vauthors = Iams JD, Romero R, Culhane JF, Goldenberg RL | title = Primary, secondary, and tertiary interventions to reduce the morbidity and mortality of preterm birth | url = https://archive.org/details/sim_the-lancet_january-12-18-2008_371_9607/page/164 | journal = Lancet | volume = 371 | issue = 9607 | pages = 164–175 | date = januar 2008 | pmid = 18191687 | doi = 10.1016/S0140-6736(08)60108-7 | s2cid = 8204299 }}&lt;/ref&gt;[[Zabrana pušenja]] je učinkovita u smanjenju prijevremenih porođaja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Been JV, Nurmatov UB, Cox B, Nawrot TS, van Schayck CP, Sheikh A | title = Effect of smoke-free legislation on perinatal and child health: a systematic review and meta-analysis | url = https://archive.org/details/sim_the-lancet_may-3-9-2014_383_9928/page/1549 | journal = Lancet | volume = 383 | issue = 9928 | pages = 1549–1560 | date = maj 2014 | pmid = 24680633 | doi = 10.1016/S0140-6736(14)60082-9 | s2cid = 8532979 }}&lt;/ref&gt; Različite strategije se koriste u administraciji prenatalne njege, a buduće studije trebaju utvrditi da li fokus može biti na skriningu za žene visokog rizika ili proširenoj podršci za žene niskog rizika, ili u kojoj mjeri se ovi pristupi mogu spojiti.&lt;ref name=&quot;Iams2008&quot;/&gt;

===Prije trudnoće===
Usvajanje specifičnih profesionalnih politika može odmah smanjiti rizik od prijevremenog porođaja, kao što je pokazalo iskustvo u potpomognutoj reprodukciji kada je broj embriona tokom transfera embriona bio ograničen.&lt;ref name=Iams2008/&gt;
Mnoge zemlje su uspostavile posebne programe za zaštitu [[trudnica]] od opasnog ili noćnog rada i kako bi im se obezbijedilo vrijeme za prenneonatusne preglede i plaćeno odsustvo zbog trudnoće. Studija EUROPOP pokazala je da prijevremeni porođaj nije povezan s vrstom zaposlenja, već s produženim radom (preko 42 sata sedmično) ili produženim stajanjem (preko šest sati dnevno)).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Saurel-Cubizolles MJ, Zeitlin J, Lelong N, Papiernik E, Di Renzo GC, Bréart G | title = Employment, working conditions, and preterm birth: results from the Europop case-control survey | journal = Journal of Epidemiology and Community Health | volume = 58 | issue = 5 | pages = 395–401 | date = maj 2004 | pmid = 15082738 | pmc = 1732750 | doi = 10.1136/jech.2003.008029 | bibcode = 2004JECH...58..395S }}&lt;/ref&gt; Također, i noćni rad povezan je s prijevremenim porođajem.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Pompeii LA, Savitz DA, Evenson KR, Rogers B, McMahon M | title = Physical exertion at work and the risk of preterm delivery and small-for-gestational-age birth | url = https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_2005-12_106_6/page/1278 | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 106 | issue = 6 | pages = 1279–1288 | date = decembar 2005 | pmid = 16319253 | doi = 10.1097/01.AOG.0000189080.76998.f8 | s2cid = 19518460 }}&lt;/ref&gt; Očekuje se da će zdravstvene politike koje uzimaju u obzir ove nalaze smanjiti stopu prijevremenog porođaja.&lt;ref name=Iams2008/&gt; Preporučuje se prekoncepcijski unos [[folat|folne kiseline]], kako bi se smanjile urođene mane. Postoje i neki dokazi da prekoncepcijski dodatak folne kiseline (prije trudnoće) može smanjiti vjerovatnoću za prijevremeni porođaj.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Li B, Zhang X, Peng X, Zhang S, Wang X, Zhu C | title = Folic Acid and Risk of Preterm Birth: A Meta-Analysis | journal = Frontiers in Neuroscience | volume = 13 | date = 2019 | pmid = 31849592 | pmc = 6892975 | doi = 10.3389/fnins.2019.01284 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Očekuje se da će smanjenje [[Pušenje i trudnoća|pušenja]] koristiti trudnicama i njihovom potomstvu.&lt;ref name=Iams2008/&gt;

===Tokom trudnoće===
Metode samopomoći za smanjenje rizika od prijevremenog porođaja uključuju pravilnu ishranu, izbjegavanje stresa, traženje odgovarajuće medicinske pomoći, izbjegavanje infekcija i kontrolu faktora rizika za prijevremeni porođaj (npr. dugotrajni rad na nogama, izloženost [[ugljik-monoksid]]u, nasilje u porodici i drugi faktori).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lamont RF, Jaggat AN | title = Emerging drug therapies for preventing spontaneous preterm labor and preterm birth | journal = Expert Opinion on Investigational Drugs | volume = 16 | issue = 3 | pages = 337–345 | date = mart 2007 | pmid = 17302528 | doi = 10.1517/13543784.16.3.337 | s2cid = 11591970 }}&lt;/ref&gt; Nije dokazano da smanjenje fizičke aktivnosti tokom trudnoće smanjuje rizik od prijevremenog porođaja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Johnston M, Landers S, Noble L, Szucs K, Viehmann L | collaboration = Section on Breastfeeding | title = Prediction and Prevention of Spontaneous Preterm Birth: ACOG Practice Bulletin Summary, Number 234 | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 138 | issue = 2 | pages = 320–323 | date = august 2021 | pmid = 34293768 | doi = 10.1097/AOG.0000000000004480 | s2cid = 236200411 }}&lt;/ref&gt; Zdrava ishrana može se uvesti u bilo kojoj fazi trudnoće, uključujući prilagođavanje ishrane i konzumiranje preporučenih [[vitamin]]skih dodataka.&lt;ref name=Iams2008/&gt; Suplementacija [[kalcij]]em kod žena koje imaju nizak unos kalcija u ishrani može smanjiti broj negativnih ishoda, uključujući prevremeni porođaj, [[preeklampsija|preeklampsiju]] i [[majčina smrt|smrt majki]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hofmeyr GJ, Lawrie TA, Atallah ÁN, Torloni MR | title = Calcium supplementation during pregnancy for preventing hypertensive disorders and related problems | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2018 | issue = 10 | date = oktobar 2018 | pmid = 30277579 | pmc = 6517256 | doi = 10.1002/14651858.CD001059.pub5 }}&lt;/ref&gt; Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje 1,5–2 g dodataka kalcija dnevno za trudnice koje imaju nizak nivo kalcija u ishrani.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Guideline: Calcium supplementation in pregnant women |date=2013 |publisher=World Health Organization |location=Geneva}}&lt;/ref&gt; Nije utvrđeno da suplementarni unos [[vitamin C|vitamina C]] i [[vitamin E|E]] smanjuje stopu prijevremenog porođaja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Rumbold AR, Crowther CA, Haslam RR, Dekker GA, Robinson JS | title = Vitamins C and E and the risks of preeclampsia and perinatal complications | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 354 | issue = 17 | pages = 1796–1806 | date = april 2006 | pmid = 16641396 | doi = 10.1056/NEJMoa054186 | hdl = 2440/23161 | doi-access = free | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;

Iako je parodontalna infekcija povezana s prijevremenim porođajem, [[Randomizirano kontrolirano ispitivanje|randomizirana ispitivanja]] nisu pokazala da parodontna njega tokom trudnoće smanjuje stopu prijevremenih porođaja.&lt;ref name=&quot;Iams2008&quot; /&gt; [[Prestanak pušenja]] također smanjuje rizik.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Avşar TS, McLeod H, Jackson L | title = Health outcomes of smoking during pregnancy and the postpartum period: an umbrella review | journal = BMC Pregnancy and Childbirth | volume = 21 | issue = 1 | date = mart 2021 | pmid = 33771100 | pmc = 7995767 | doi = 10.1186/s12884-021-03729-1 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Predložena je upotreba ličnih uređaja za praćenje maternice kod kuće kako bi se otkrile kontrakcije i mogući prijevremeni porođaji kod žena s većim rizikom od prijevremenog rađanja djeteta.&lt;ref name=&quot;Urquhart_2017&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Urquhart C, Currell R, Harlow F, Callow L | title = Home uterine monitoring for detecting preterm labour | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2017 | issue = 2| date = februar 2017 | pmid = 28205207 | pmc = 6464057 | doi = 10.1002/14651858.CD006172.pub4 }}&lt;/ref&gt; Ovi kućni monitori možda neće smanjiti broj prijevremenih porođaja, međutim, korištenje ovih uređaja može povećati broj neplaniranih prenatalnih pregleda i može smanjiti broj beba primljenih na posebnu njegu u poređenju sa ženama koje primaju normalnu [[preneonatusna njega|preneonatusnu njegu]].&lt;ref name=&quot;Urquhart_2017&quot;/&gt; Podrška medicinskih stručnjaka, prijatelja i porodice tokom trudnoće može biti korisna u smanjenju broja carskih rezova i može smanjiti broj prenatalnih bolničkih prijema; međutim, sama ova društvena podrška ne mora spriječiti prijevremeni porođaj.&lt;ref name=&quot;East2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = East CE, Biro MA, Fredericks S, Lau R | title = Support during pregnancy for women at increased risk of low birthweight babies | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2019 | issue = 4 | date = april 2019 | pmid = 30933309 | pmc = 6443020 | doi = 10.1002/14651858.CD000198.pub3 }}&lt;/ref&gt;

====Skrining tokom trudnoće====
Skrining na asimptomatsku bakteriuriju, praćen odgovarajućim liječenjem, smanjuje pijelonefritis i smanjuje rizik od prijevremenog porođaja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Romero R, Oyarzun E, Mazor M, Sirtori M, Hobbins JC, Bracken M | title = Meta-analysis of the relationship between asymptomatic bacteriuria and preterm delivery/low birth weight | url = https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_1989-04_73_4/page/576 | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 73 | issue = 4 | pages = 576–582 | date = april 1989 | pmid = 2927852 }}&lt;/ref&gt; Extensive studies have been carried out to determine if other forms of screening in low-risk women followed by appropriate intervention are beneficial, including screening for and treatment of ''[[Ureaplasma urealyticum]]'', group B streptococcus, ''[[Trichomonas vaginalis]]'', and bacterial vaginosis did not reduce the rate of preterm birth.&lt;ref name=&quot;Iams2008&quot; /&gt; Routine ultrasound examination of the length of the cervix may identify women at risk of preterm labour and tentative evidence suggests ultrasound measurement of the length of the cervix in those with preterm labor can help adjust management and results in the extension of pregnancy by about four days.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Berghella V, Saccone G | title = Cervical assessment by ultrasound for preventing preterm delivery | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2019 | issue = 9 | date = septembar 2019 | pmid = 31553800 | pmc = 6760928 | doi = 10.1002/14651858.CD007235.pub4 }}&lt;/ref&gt; Skrining na prisustvo fibronektina u vaginalnom sekretu se trenutno ne preporučuje ženama sa niskim rizikom od prijevremenog porođaja. {{Potreban medicinski citat|datum=avgust 2021}}

===Smanjenje postojećih rizika===
Žene se identificiraju kao žene sa povećanim rizikom od prijevremenog porođaja na osnovu njihove prethodne akušerske anamneze ili prisustva poznatih faktora rizika. Intervencija prije začeća može biti korisna kod odabranih pacijentica na više načina. Pacijentice sa određenim anomalijama maternice mogu imati hiruršku korekciju (tj. uklanjanje [[maternični septum|materičnog septuma]]), a one sa određenim medicinskim problemima mogu se pomoći optimizacijom medicinskih terapija prije začeća, bilo da se radi o astmi, dijabetesu, hipertenziji i drugim.

====Višestruke trudnoće====
Kod [[višestruka trudnoća|višestrukih trudnoća]], koje često nastaju upotrebom [[tehnologija potpomognute oplodnje|tehnologije potpomognute oplodnje]], postoji visok rizik od prijevremenog porođaja. [[Selektivna redukcija]] se koristi za smanjenje broja fetusa na dva ili tri.&lt;ref name=ACOG2017&gt;{{cite web |title=Opinion Number 719: Multifetal Pregnancy Reduction |url=https://www.acog.org/Clinical-Guidance-and-Publications/Committee-Opinions/Committee-on-Ethics/Multifetal-Pregnancy-Reduction |publisher=American College of Obstetricians and Gynecologists' Committee on Ethics. |date=septembar 2017 |access-date=26. 10. 2018 |archive-date=4. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190404072926/https://www.acog.org/Clinical-Guidance-and-Publications/Committee-Opinions/Committee-on-Ethics/Multifetal-Pregnancy-Reduction }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Zipori2017&gt;{{cite journal | vauthors = Zipori Y, Haas J, Berger H, Barzilay E | title = Multifetal pregnancy reduction of triplets to twins compared with non-reduced triplets: a meta-analysis | journal = Reproductive Biomedicine Online | volume = 35 | issue = 3 | pages = 296–304 | date = septembar 2017 | pmid = 28625760 | doi = 10.1016/j.rbmo.2017.05.012 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Evans2014&gt;{{cite journal | vauthors = Evans MI, Andriole S, Britt DW | title = Fetal reduction: 25 years' experience | journal = Fetal Diagnosis and Therapy | volume = 35 | issue = 2 | pages = 69–82 | year = 2014 | pmid = 24525884 | doi = 10.1159/000357974 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

====Smanjenje indiciranog prijevremenog porođaja====
Brojni agensi su proučavani za sekundarnu prevenciju indiciranog prijevremenog porođaja. [Studije koje su koristile niske doze [[aspirin]]a, [[riblje ulje|ribljeg ulja]], [[vitamin C|vitamina C]] i [[vi|tamin E|E]], te [[kalcij]]a za smanjenje [[preeklampsija|preeklampsije]] pokazale su određeno smanjenje prijevremenog porođaja samo kada se koristila niska doza aspirina.&lt;ref name=Iams2008/&gt; Čak i ako su agensi poput kalcija ili [[antioksidans]]a uspjeli smanjiti preeklampsiju, nije uočeno rezultirajuće smanjenje prijevremenog porođaja.&lt;ref name=Iams2008/&gt;

====Smanjenje spontanog prijevremenog porođaja====
Smanjenje aktivnosti majke — odmor u karlici, ograničen rad, mirovanje u krevetu — mogu se preporučiti iako nema dokaza da je koristan, uz određene zabrinutosti da je štetna.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McCall CA, Grimes DA, Lyerly AD | title = &quot;Therapeutic&quot; bed rest in pregnancy: unethical and unsupported by data | url = https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_2013-06_121_6/page/1304 | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 121 | issue = 6 | pages = 1305–1308 | date = juni 2013 | pmid = 23812466 | doi = 10.1097/aog.0b013e318293f12f | s2cid = 9069311 }}&lt;/ref&gt; Nije dokazano da povećanje medicinske njege češćim posjetama i više edukacije smanjuje stopu prijevremenog porođaja.&lt;ref name=&quot;East2019&quot;/&gt; Upotreba dodataka prehrani poput omega-3 [[polinezasićene masne kiseline|polinezasićenih masnih kiselina]] zasniva se na zapažanju da populacije koje imaju visok unos takvih tvari imaju nizak rizik od prijevremenog porođaja, vjerovatno zato što ovi agensi inhibiraju proizvodnju proupalnih [[citokin]]a. Randomizirano ispitivanje pokazalo je značajan pad stope prijevremenog porođaja,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Olsen SF, Secher NJ, Tabor A, Weber T, Walker JJ, Gluud C | title = Randomised clinical trials of fish oil supplementation in high risk pregnancies. Fish Oil Trials In Pregnancy (FOTIP) Team | journal = BJOG | volume = 107 | issue = 3 | pages = 382–395 | date = mart 2000 | pmid = 10740336 | doi = 10.1111/j.1471-0528.2000.tb13235.x | s2cid = 30837582 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; i daljnja istraživanja su u toku.

=====Antibiotici=====

Iako antibiotici mogu ukloniti bakterijsku vaginozu u trudnoći, čini se da to ne mijenja rizik od prijevremenog porođaja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brocklehurst P, Gordon A, Heatley E, Milan SJ | title = Antibiotics for treating bacterial vaginosis in pregnancy | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 1 | issue = 1 | date = januar 2013 | pmid = 23440777 | pmc = 4164464 | doi = 10.1002/14651858.CD000262.pub4 }}&lt;/ref&gt; Sugerirano je da se hronični [[horioamnionitis]] ne liječi dovoljno samo antibioticima (i stoga ne mogu ublažiti potrebu za prijevremenim porođajem u ovom stanju).&lt;ref name=Iams2008/&gt;

=====Progestageni=====
[[Progestageni]]—često se daju u obliku vaginskih injekcija&lt;ref&gt;{{cite web|date=juli 2017|title=Progesterone: Use in the second and third trimester of pregnancy for the prevention of preterm birth|url=https://ranzcog.edu.au/RANZCOG_SITE/media/RANZCOG-MEDIA/Women%27s%20Health/Statement%20and%20guidelines/Clinical-Obstetrics/Progesterone-use-in-the-second-and-third-trimester-(C-Obs-29b)-Review-July-2017.pdf?ext=.pdf|access-date=29. 1. 2021|website=The Royal Australian and New Zealand College of Obstetricians and Gynaecologists|archive-date=6. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210406091253/https://ranzcog.edu.au/RANZCOG_SITE/media/RANZCOG-MEDIA/Women%27s%20Health/Statement%20and%20guidelines/Clinical-Obstetrics/Progesterone-use-in-the-second-and-third-trimester-(C-Obs-29b)-Review-July-2017.pdf?ext=.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Progesteron]] ili [[hidroksiprogesteron-kaproat]] — opuštaju muskulaturu maternice, održavaju dužinu grlića maternice i posjeduju protuupalna svojstva; sve to izaziva fiziološke i anatomske promjene koje se smatraju korisnim u smanjenju prijevremenog porođaja. Dvije meta-analize pokazale su smanjenje rizika od prijevremenog porođaja kod žena s ponavljajućim prijevremenim porođajem za 40–55%.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dodd JM, Jones L, Flenady V, Cincotta R, Crowther CA | title = Prenatal administration of progesterone for preventing preterm birth in women considered to be at risk of preterm birth | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2015 | issue = 7 | date = juli 2013 | pmid = 23903965 | doi = 10.1002/14651858.CD004947.pub3 | s2cid = 43862120 | pmc = 11035916 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Mackenzie R, Walker M, Armson A, Hannah ME | title = Progesterone for the prevention of preterm birth among women at increased risk: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_2006-05_194_5/page/1234 | journal = American Journal of Obstetrics and Gynecology | volume = 194 | issue = 5 | pages = 1234–1242 | date = maj 2006 | pmid = 16647905 | doi = 10.1016/j.ajog.2005.06.049 }}&lt;/ref&gt;

Suplementacija progesteronom također smanjuje učestalost prijevremenog porođaja u trudnoćama s kratkim [[cerviks|grlićem maternice]].&lt;ref name=&quot;Iams2014&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Iams JD | title = Clinical practice. Prevention of preterm parturition | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2014-01-16_370_3/page/253 | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 370 | issue = 3 | pages = 254–261 | date = januar 2014 | pmid = 24428470 | doi = 10.1056/NEJMcp1103640 | s2cid = 29480873 }}&lt;/ref&gt; Kratki grlić maternice je onaj koji je manji od 25&amp;nbsp;mm, što se otkriva tokom transvaginske procjene dužine grlića maternice u drugom tromjesečju trudnoće.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Romero R, Nicolaides KH, Conde-Agudelo A, O'Brien JM, Cetingoz E, Da Fonseca E, Creasy GW, Hassan SS | display-authors = 6 | title = Vaginal progesterone decreases preterm birth ≤ 34 weeks of gestation in women with a singleton pregnancy and a short cervix: an updated meta-analysis including data from the OPPTIMUM study | journal = Ultrasound in Obstetrics &amp; Gynecology | volume = 48 | issue = 3 | pages = 308–317 | date = septembar 2016 | pmid = 27444208 | pmc = 5053235 | doi = 10.1002/uog.15953 }}&lt;/ref&gt; Međutim, [[progestagen]]i nisu efikasni u svim [[populacija]]ma, jer studija koja je uključivala blizanačke trudnoće nije pokazala nikakvu korist.&lt;ref&gt;{{cite journal |vauthors=Caritis S, Rouse D |year=2006 |title=A randomized controlled trial of 17-hydroxyprogesterone caproate (17-OHPC) for the prevention of preterm birth in twins |journal=American Journal of Obstetrics &amp; Gynecology|volume=195 |issue=6 |pages=S2 |doi=10.1016/j.ajog.2006.10.003 |url=https://zenodo.org/record/1258694 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Uprkos opsežnim istraživanjima vezanim za efikasnost [[progesteron]]a, i dalje postoje neizvjesnosti u vezi s vrstama progesterona i načinima primjene.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stewart LA, Simmonds M, Duley L, Dietz KC, Harden M, Hodkinson A, Llewellyn A, Sharif S, Walker R, Wright K | display-authors = 6 | title = Evaluating progestogens for prevention of preterm birth international collaborative (EPPPIC) individual participant data (IPD) meta-analysis: protocol | journal = Systematic Reviews | volume = 6 | issue = 1 | date = novembar 2017 | pmid = 29183399 | pmc = 5706301 | doi = 10.1186/s13643-017-0600-x | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=====Cerviksna cerklaža=====

U pripremi za [[porođaj]], ženin [[cerviks]] se skraćuje. Prijevremeno skraćivanje grlića maternice povezano je s prijevremenim porođajem i može se otkriti ultrazvukom. [[Cerviksna cerklaža]] je hirurška intervencija kojom se postavlja šav oko grlića maternice kako bi se spriječilo njegovo skraćivanje i širenje. Brojne studije su provedene kako bi se procijenila vrijednost cerviksne cerklaže, a postupak se čini korisnim prvenstveno za žene s kratkim grlićem maternice i anamnezom prijevremenog porođaja.&lt;ref name=Iams2014/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Berghella V, Odibo AO, To MS, Rust OA, Althuisius SM | title = Cerclage for short cervix on ultrasonography: meta-analysis of trials using individual patient-level data | url = https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_2005-07_106_1/page/180 | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 106 | issue = 1 | pages = 181–189 | date = juli 2005 | pmid = 15994635 | doi = 10.1097/01.AOG.0000168435.17200.53 | s2cid = 22742373 }}&lt;/ref&gt; Umjesto profilaktičke cerklaže, žene u riziku mogu se pratiti tokom trudnoće ultrazvukom, a kada se uoči skraćivanje grlića maternice, može se izvršiti cerklaža.&lt;ref name=Iams2008/&gt;

==Liječenje==
[[Datoteka:Premature birth Alberta, Canada.jpg|thumb|Preuranjeni porođaj u 32. sedmici i 4 dana, s težinom od 2.000 g pričvršćenom na medicinsku opremu]]
Tercijalne intervencije namijenjene su ženama koje su pred prijevremenim porođajem, puknućem membrana ili prijevremenim krvarenjem. Upotreba [[Fetusni fibronektin|fibronektin test]] i [[ultrazvuk]]a poboljšava dijagnostičku tačnost i smanjuje lažno pozitivne dijagnoze. Iako tretmani za zaustavljanje ranog porođaja gdje postoji progresivna dilatacija i nestajanje grlića maternice neće biti efikasni da bi se dobilo dovoljno vremena da se fetusu omogući daljnji rast i sazrijevanje, mogu dovoljno odgoditi porođaj da se majka dovede u specijalizirani centar koji je opremljen i ima osoblje za prijevremene porođaje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Phibbs CS, Baker LC, Caughey AB, Danielsen B, Schmitt SK, Phibbs RH | title = Level and volume of neonatal intensive care and mortality in very-low-birth-weight infants | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 356 | issue = 21 | pages = 2165–2175 | date = maj 2007 | pmid = 17522400 | doi = 10.1056/NEJMsa065029 | s2cid = 8083107 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; U bolničkom okruženju žene se hidriraju putem intravenske infuzije (jer dehidracija može dovesti do preuranjenih kontrakcija maternice).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Stan CM, Boulvain M, Pfister R, Hirsbrunner-Almagbaly P | title = Hydration for treatment of preterm labour | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 11| date = novembar 2013 | pmid = 24190310 | doi = 10.1002/14651858.CD003096.pub2 | pmc = 11751767 }}&lt;/ref&gt;

Ako beba ima srčani zastoj pri rođenju i gestacijska je dob mlađa od 22 do 24 sedmice, pokušaji reanimacije uglavnom nisu indicirani.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Aziz K, Lee HC, Escobedo MB, Hoover AV, Kamath-Rayne BD, Kapadia VS, Magid DJ, Niermeyer S, Schmölzer GM, Szyld E, Weiner GM, Wyckoff MH, Yamada NK, Zaichkin J | display-authors = 6 | title = Part 5: Neonatal Resuscitation: 2020 American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care | journal = Circulation | volume = 142 | issue = 16_suppl_2 | pages = S524–S550 | date = oktobar 2020 | pmid = 33081528 | doi = 10.1161/CIR.0000000000000902 | s2cid = 224826008 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Steroidi===
Teško prijevremeno rođena djeca mogu imati nerazvijena [[pluća]] jer još ne proizvode vlastiti [[plućni surfaktant|surfaktant]]. To može direktno dovesti do [[sindrom dojenačkog respiratornog distresa|sindroma respiratornog distresa]], koji se naziva i bolest hijalinske membrane, kod novorođenčeta. Kako bi se pokušao smanjiti rizik od ovog ishoda, trudnicama s prijetećim prijevremenim porođajem prije 34. sedmice često se daje barem jedan ciklus [[glukokortikoid]]a, [[steroidi|preneonatusnog steroida]] koji prolazi placentnu barijeru i stimulira proizvodnju surfaktanta u plućima bebe. Upotrebu steroida do 37 sedmica također preporučuje [[Američki kongres opstetričara i ginekologa]]. Tipični glukokortikoidi koji bi se primjenjivali u ovom kontekstu su [[betametazon]] ili [[deksametazon]], često kada trudnoća dostigne [[Fetusna održivost|održivost]] u 23. sedmici.

U slučajevima kada je prijevremeni porođaj neizbježan, drugi &quot;spasilački&quot; tretman steroidima može se primijeniti 12 do 24 sata prije očekivanog porođaja. Još uvijek postoje određene zabrinutosti oko efikasnosti i [[nuspojava]] drugog tretmana steroidima, ali posljedice RDS-a su toliko ozbiljne da se drugi tretman često smatra vrijednim rizika. Cochraneov pregled iz 2015. (ažuriran 2022.) podržava upotrebu ponovljenih doza prenatalnih kortikosteroida za žene koje su još uvijek u riziku od prijevremenog porođaja sedam ili više dana nakon početnog tretmana.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Walters A, McKinlay C, Middleton P, Harding JE, Crowther CA | title = Repeat doses of prenatal corticosteroids for women at risk of preterm birth for improving neonatal health outcomes | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2022 | issue = 4| date = april 2022 | pmid = 35377461 | pmc = 8978608 | doi = 10.1002/14651858.CD003935.pub5 }}&lt;/ref&gt;

Cochraneov pregled iz 2020. godine preporučuje upotrebu jednog ciklusa antenatalnih kortikosteroida za ubrzavanje sazrijevanja fetusnih pluća kod žena s rizikom od prijevremenog porođaja. Liječenje antenatalnim kortikosteroidima smanjuje rizik od perinatalne smrti, neonatusne smrti i sindroma respiratornog distresa, a vjerovatno smanjuje i rizik od IVH.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McGoldrick E, Stewart F, Parker R, Dalziel SR | title = Antenatal corticosteroids for accelerating fetal lung maturation for women at risk of preterm birth | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 12 | issue = 2 | date = decembar 2020 | pmid = 33368142 | pmc = 8094626 | doi = 10.1002/14651858.CD004454.pub4 | publication-date = Dec 25, 2020 }}&lt;/ref&gt;

Zabrinutost zbog neželjenih efekata prenatalnih kortikosteroida uključuje povećan rizik od infekcije majke, poteškoće s kontrolom dijabetesa i moguće dugoročne efekte na neurološki razvoj dojenčadi. U toku je diskusija o tome kada treba davati steroide (tj. samo preneonatusno ili i postneonatusno) i koliko dugo (tj. jednokratna terapija ili ponovljena primjena). Uprkos ovim nepoznanicama, postoji konsenzus da koristi od jednokratne terapije preneonatusnim glukokortikosteroidima znatno nadmašuju potencijalne rizike.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://consensus.nih.gov/1994/1994AntenatalSteroidPerinatal095html.htm |title=The National Institutes of Health (NIH) Consensus Development Program: The Effect of Corticosteroids for Fetal Maturation on Perinatal Outcomes |access-date=18. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709174327/https://consensus.nih.gov/1994/1994antenatalsteroidperinatal095html.htm |archive-date=9. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://consensus.nih.gov/2000/2000AntenatalCorticosteroidsRevisted112html.htm |title=The National Institutes of Health (NIH) Consensus Development Program: Antenatal Corticosteroids Revisited: Repeat Courses |access-date=18. 7. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170118011125/https://consensus.nih.gov/2000/2000AntenatalCorticosteroidsRevisted112html.htm |archive-date=18. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid28786098&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Shepherd E, Salam RA, Middleton P, Makrides M, McIntyre S, Badawi N, Crowther CA | title = Antenatal and intrapartum interventions for preventing cerebral palsy: an overview of Cochrane systematic reviews | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2017 | issue = 8 | date = august 2017 | pmid = 28786098 | pmc = 6483544 | doi = 10.1002/14651858.CD012077.pub2 }}&lt;/ref&gt;

=== Antibiotici ===
Rutinska primjena [[antibiotik]]a kod svih žena s prijetećim prijevremenim porođajem smanjuje rizik od infekcije bebe [[Streptococcus agalactiae|streptokokom grupe B]] i dokazano je da smanjuje stopu smrtnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Schrag S, Gorwitz R, Fultz-Butts K, Schuchat A | title = Prevention of perinatal group B streptococcal disease. Revised guidelines from CDC | journal = MMWR. Recommendations and Reports | volume = 51 | issue = RR-11 | pages = 1–22 | date = august 2002 | pmid = 12211284 }}&lt;/ref&gt;

Kada dođe do preranog pucanja membrana, akušersko liječenje traži razvoj porođaja i znakove infekcije. Dokazano je da profilaksna primjena antibiotika produžava trudnoću i smanjuje neonatusni morbiditet s pucanjem membrana prije 34. sedmice.&lt;ref name=&quot;Kenyon2001&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kenyon SL, Taylor DJ, Tarnow-Mordi W | title = Broad-spectrum antibiotics for spontaneous preterm labour: the ORACLE II randomised trial. ORACLE Collaborative Group | url = https://archive.org/details/sim_the-lancet_2001-03-31_357_9261/page/988 | journal = Lancet | volume = 357 | issue = 9261 | pages = 989–994 | date = mart 2001 | pmid = 11293641 | doi = 10.1016/S0140-6736(00)04233-1 | s2cid = 205936902 }}&lt;/ref&gt; Zbog zabrinutosti oko [[nekrotizirajući enterokolitis|nekrotizirajućeg enterokolitisa]], preporučen je [[amoksicilin]] ili [[eritromicin]], ali ne i amoksicilin + klavulanska kiselina ([[Amoksicilin/klavulanska kiselina|ko-amoksiklav]]).&lt;ref name=&quot;Kenyon2001&quot;/&gt;

===Tokoliza===
Brojni lijekovi mogu biti korisni za odgađanje porođaja, uključujući: [[nesteroidni protivupalni lijekovi|nesteroidne protivupalne lijekove]], [[blokator kalcijevih kanala|blokatore kalcijevih kanala]], [[beta2-adrenergički agonisti|beta mimetike]] i [[atosiban]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Haas DM, Caldwell DM, Kirkpatrick P, McIntosh JJ, Welton NJ | title = Tocolytic therapy for preterm delivery: systematic review and network meta-analysis | journal = BMJ | volume = 345 | date = oktobar 2012 | pmid = 23048010 | pmc = 4688428 | doi = 10.1136/bmj.e6226 }}&lt;/ref&gt; [[tokoliza|Tokolitski]] lijekovi rijetko odgađaju porođaj nakon 24–48 sati.&lt;ref name=Simham2007&gt;{{cite journal | vauthors = Simhan HN, Caritis SN | title = Prevention of preterm delivery | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 357 | issue = 5 | pages = 477–487 | date = august 2007 | pmid = 17671256 | doi = 10.1056/NEJMra050435 }}&lt;/ref&gt; Međutim, ovo odlaganje može biti dovoljno da se trudnica prebaci u centar specijaliziran za liječenje prijevremenih porođaja i daju [[kortikosteroidi]] kako bi se smanjila nezrelost organa novorođenčeta. Meta-analize pokazuju da blokatori kalcijevih kanala i antagonisti [[oksitocin]]a mogu odgoditi porođaj za 2–7 dana, a lijekovi [[Beta2-adrenergički agonisti|β2-agonisti]] odgađaju za 48 sati, ali imaju više [[nuspojava]].&lt;ref name=Iams2008/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Li X, Zhang Y, Shi Z | title = Ritodrine in the treatment of preterm labour: a meta-analysis | journal = The Indian Journal of Medical Research | volume = 121 | issue = 2 | pages = 120–127 | date = februar 2005 | pmid = 15756046 }}&lt;/ref&gt; Čini se da [[magnezij-sulfat]] nije koristan u sprječavanju prijevremenog porođaja.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Crowther CA, Brown J, McKinlay CJ, Middleton P | title = Magnesium sulphate for preventing preterm birth in threatened preterm labour | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2014 | issue = 8 | date = august 2014 | pmid = 25126773 | doi = 10.1002/14651858.CD001060.pub2 | pmc = 10838393 }}&lt;/ref&gt; Međutim, čini se da njegova upotreba prije porođaja smanjuje rizik od [[cerebralna paraliza|cerebralne paralize]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Crowther CA, Middleton PF, Voysey M, Askie L, Duley L, Pryde PG, Marret S, Doyle LW | display-authors = 6 | title = Assessing the neuroprotective benefits for babies of antenatal magnesium sulphate: An individual participant data meta-analysis | journal = PLOS Medicine | volume = 14 | issue = 10 | date = oktobar 2017 | pmid = 28976987 | pmc = 5627896 | doi = 10.1371/journal.pmed.1002398 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

=== Način porođaja ===
Rutinska upotreba [[carski rez|carskog reza]] za rani porođaj novorođenčadi za koju se očekuje da ima vrlo nisku porođajnu težinu je kontroverzna,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Alfirevic Z, Milan SJ, Livio S | title = Caesarean section versus vaginal delivery for preterm birth in singletons | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2013 | issue = 9  | date = septembar 2013 | pmid = 24030708 | pmc = 7052739 | doi = 10.1002/14651858.CD000078.pub3 }}&lt;/ref&gt; i odluka o načinu i vremenu porođaja vjerovatno se mora donositi od slučaja do slučaja.

===Neonatusna njega===
[[Datoteka:Couveuse pour prématuré.jpg|thumb|upright=1.4|Inkubator za prijevremeno rođenu bebu]]
U razvijenim zemljama (kao i bh. bolje opremljenim porodilištima), prijevremeno rođene bebe se obično njeguju na [[jedinica intenzivne neonatusne njege|jedinici intenzivne neonatusne njege]] (NICU). Ljekari koji su specijalizirani za njegu vrlo bolesnih ili prijevremeno rođenih beba poznati su kao [[neonatolog|neonatolozi]]. Na NICU, prijevremeno rođene bebe se drže pod grijačima ili u [[neonatusni inkubator|inkubatorima]] (također se nazivaju izolete), koji su [[kolijevka|kolijevke]] zatvorene u plastici s opremom za kontrolu klime dizajniranom da ih održi toplim i ograniči njihovu izloženost klicama. Moderna neonatusna intenzivna njega uključuje sofisticirano mjerenje temperature, disanja, srčane funkcije, [[oksigenacija|oksigenacije]] i [[elektroencefalografija|moždane aktivnosti]]. Nakon porođaja, plastični omoti ili topli madraci su korisni da bi dojenče bilo toplo na putu do NICU.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = McCall EM, Alderdice F, Halliday HL, Vohra S, Johnston L | title = Interventions to prevent hypothermia at birth in preterm and/or low birth weight infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2018 | issue = 2| date = februar 2018 | pmid = 29431872 | pmc = 6491068 | doi = 10.1002/14651858.CD004210.pub5 }}&lt;/ref&gt; Tretmani mogu uključivati tekućinu i prehranu putem intravenoznih katetera, suplementaciju kisikom, podršku mehaničkom ventilacijom i lijekove.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Bruschettini |first1=Matteo |last2=Moberg |first2=Tilda |last3=O'Donnell |first3=Colm Pf |last4=Davis |first4=Peter G. |last5=Morley |first5=Colin J. |last6=Moja |first6=Lorenzo |last7=Calevo |first7=Maria Grazia |last8=Vermont Oxford Network |last9=supported by the Cochrane Neonatal Review Group, and Cochrane Sweden |date=18. 7. 2025 |title=Sustained versus standard inflations during neonatal resuscitation to prevent mortality and improve respiratory outcomes |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2025 |issue=7 |doi=10.1002/14651858.CD004953.pub5 |issn=1469-493X |pmc=12272818 |pmid=40678985 |pmc-embargo-date=18. 7. 2026 }}&lt;/ref&gt; U zemljama u razvoju gdje napredna oprema, pa čak ni električna energija, možda nisu dostupni ili pouzdani, jednostavne mjere poput ''[[klokan njega]]'' (zagrijavanje [[koća|kožom]] na kožu), podsticanje [[dojenje|dojenja]] i osnovne mjere kontrole infekcija mogu značajno smanjiti prijevremeni [[morbiditet]] i smrtnost. Kengur majka njega (KMC) može smanjiti rizik od neonatusne sepse, hipotermije, hipoglikemije i povećati isključivo dojenje.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Boundy EO, Dastjerdi R, Spiegelman D, Fawzi WW, Missmer SA, Lieberman E, Kajeepeta S, Wall S, Chan GJ | display-authors = 6 | title = Kangaroo Mother Care and Neonatal Outcomes: A Meta-analysis | journal = Pediatrics | volume = 137 | issue = 1 | date = januar 2016  | pmc = 4702019 | doi = 10.1542/peds.2015-2238 }}&lt;/ref&gt; [[Bili svjetlo]] se također može koristiti za liječenje [[neonatusna žutica|žutice novorođenčeta]] ([[hiperbilirubinemija]]).

Voda se može pažljivo davati kako bi se spriječila dehidracija, ali ne toliko da se poveća rizik od nuspojava.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Bell EF, Acarregui MJ | title = Restricted versus liberal water intake for preventing morbidity and mortality in preterm infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2014 | issue = 12  | date = 4. 12. 2014 | pmid = 25473815 | pmc = 7038715 | doi = 10.1002/14651858.CD000503.pub3 }}&lt;/ref&gt;

==== Potpora disanju ====
Što se tiče respiratorne podrške, može postojati mala ili nikakva razlika u riziku od smrti ili hronične bolesti pluća između nazalnih kanila visokog protoka (HFNC) i [[kontinuirani pozitivni pritisak u disajnim putevima|kontinuiranog pozitivnog pritiska u disajnim putevima]] (CPAP) ili nazalne intermitentne ventilacije pozitivnim pritiskom (NPPV)).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hodgson KA, Wilkinson D, De Paoli AG, Manley BJ | title = Nasal high flow therapy for primary respiratory support in preterm infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2023 | issue = 5 | date = maj 2023 | pmid = 37144837 | pmc = 10161968 | doi = 10.1002/14651858.CD006405.pub4 }}&lt;/ref&gt; Za ekstremno prijevremeno rođene bebe (rođene prije 28. sedmice gestacije), ciljanje na viši u odnosu na niži raspon zasićenosti [[kisik]]om čini malu ili nikakvu ukupnu razliku u riziku od smrti ili veće invalidnosti.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Askie LM, Darlow BA, Davis PG, Finer N, Stenson B, Vento M, Whyte R | title = Effects of targeting lower versus higher arterial oxygen saturations on death or disability in preterm infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 4 | issue = 4  | date = april 2017 | pmid = 28398697 | pmc = 6478245 | doi = 10.1002/14651858.CD011190.pub2 }}&lt;/ref&gt; Dokazano je da bebe rođene prije 32. sedmice imaju manji rizik od smrti od bronhopulmonalne displazije ako odmah nakon rođenja prime CPAP, u poređenju s bebama koje primaju suportivnu njegu ili potpomognutu ventilaciju.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Subramaniam |first1=P |last2=Ho |first2=JJ |last3=Davis |first3=PG |title=Prophylactic or very early initiation of continuous positive airway pressure (CPAP) for preterm infants. |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |date=18. 10. 2021 |volume=2021 |issue=10|doi=10.1002/14651858.CD001243.pub4 |pmid=34661278 |pmc=8521644 |ref=CochraneCPAP}}&lt;/ref&gt;

Nema dovoljno dokaza za ili protiv stavljanja prijevremeno rođenih stabilnih blizanaca u isti krevetić ili inkubator (zajedničko spavanje).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lai NM, Foong SC, Foong WC, Tan K | title = Co-bedding in neonatal nursery for promoting growth and neurodevelopment in stable preterm twins | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 4 | issue = 4 | date = april 2016 | pmid = 27075527 | pmc = 6464533 | doi = 10.1002/14651858.CD008313.pub3 }}&lt;/ref&gt;

===Ishrana===
Zadovoljavanje odgovarajućih nutritivnih potreba prijevremeno rođene djece važno je za dugoročno zdravlje. Optimalna njega može zahtijevati ravnotežu između zadovoljavanja nutritivnih potreba i sprječavanja komplikacija povezanih s hranjenjem. Idealna stopa rasta nije poznata; međutim, prijevremeno rođenoj djeci obično je potreban veći unos energije u usporedbi s bebama koje su rođene u terminu.&lt;ref name=&quot;Abiramalatha_2021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Abiramalatha T, Thomas N, Thanigainathan S | title = High versus standard volume enteral feeds to promote growth in preterm or low birth weight infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2021 | issue = 3 | date = mart 2021 | pmid = 33733486 | pmc = 8092452 | doi = 10.1002/14651858.CD012413.pub3 }}&lt;/ref&gt; Preporučena količina mlijeka se često propisuje na osnovu približnih nutritivnih potreba fetusa slične dobi koji nije ugrožen.&lt;ref name=&quot;Walsh_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Walsh V, Brown JV, Copperthwaite BR, Oddie SJ, McGuire W | title = Early full enteral feeding for preterm or low birth weight infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2020 | issue = 12 | date = decembar 2020 | pmid = 33368149 | pmc = 8094920 | doi = 10.1002/14651858.CD013542.pub2 }}&lt;/ref&gt; Nezreli [[gastrointestinalni trakt]] (GI trakt), medicinska stanja (ili [[komorbiditet]]i), rizik od aspiracije mlijeka i [[nekrotizirajući enterokolitis]] mogu dovesti do poteškoća u zadovoljavanju ovih visokih nutritivnih potreba, a mnoga prijevremeno rođena djeca imaju nutritivne deficite koji mogu rezultirati ograničenjima u rastu.&lt;ref name=&quot;Walsh_2020&quot; /&gt; Osim toga, vrlo mala prijevremeno rođena djeca ne mogu koordinirati sisanje, gutanje i disanje..&lt;ref name=&quot;Sadrudin Premji_2021&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sadrudin Premji S, Chessell L, Stewart F | title = Continuous nasogastric milk feeding versus intermittent bolus milk feeding for preterm infants less than 1500 grams | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2021 | issue = 6| date = juni 2021 | pmid = 34165778 | pmc = 8223964 | doi = 10.1002/14651858.CD001819.pub3 }}&lt;/ref&gt; Tolerisanje pune enteralne ishrane (propisana količina mlijeka ili formule) je prioritet u neonatalnoj njezi jer to smanjuje rizike povezane s venskim kateterima, uključujući infekciju, i može smanjiti vrijeme koje je dojenčetu potrebno za specijaliziranu njegu u bolnici.&lt;ref name=&quot;Walsh_2020&quot;/&gt; Različite strategije mogu se koristiti za optimizaciju hranjenja prijevremeno rođene djece. Tim za neonatusnu njegu prilikom optimizacije njege uzima u obzir vrstu [[mlijeko|mlijeka]]/formule i obogaćivača, način primjene (na usta, hranjenje putem sonde, venski kateter), vrijeme hranjenja, količinu mlijeka, kontinuirano ili povremeno hranjenje i upravljanje želučanim reziduima. Dokazi u obliku visokokvalitetnih randomiziranih ispitivanja su uglavnom prilično slabi u ovom području i iz tog razloga različite jedinice intenzivne njege novorođenčadi mogu imati različite prakse, što rezultira prilično velikim varijacijama u praksi. Briga o prijevremeno rođenoj djeci također se razlikuje u različitim zemljama i ovisi o dostupnim resursima.&lt;ref name=&quot;Walsh_2020&quot;/&gt;

==== Majčino i adaptirano mlijeko ====
[[Američka akademija za pedijatriju]] preporučila je hranjenje prijevremeno rođene djece [[Dojenje|majčinim mlijekom]], pronašavši &quot;značajne kratkoročne i dugoročne korisne učinke&quot;, uključujući niže stope [[nekrotizirajući enterokolitis|nekrotizirajućeg enterokolitisa]] (NEC).&lt;ref&gt;{{cite journal | title = Breastfeeding and the use of human milk | journal = Pediatrics | volume = 129 | issue = 3 | pages = e827–e841 | date = mart 2012 | pmid = 22371471 | doi = 10.1542/peds.2011-3552 | quote = Meta-analyses of 4 randomized clinical trials performed over the period 1983 to 2005 support the conclusion that feeding preterm infants human milk is associated with a significant reduction (58%) in the incidence of NEC. | doi-access = free | last1 = Eidelman | first1 = Arthur I. | last2 = Schanler | first2 = Richard J. | last3 = Johnston | first3 = Margreete | last4 = Landers | first4 = Susan | last5 = Noble | first5 = Larry | last6 = Szucs | first6 = Kinga | last7 = Viehmann | first7 = Laura }}&lt;/ref&gt; U nedostatku dokaza iz randomiziranih kontroliranih ispitivanja o efektima hranjenja prijevremeno rođene djece adaptiranim mlijekom u poređenju s majčinim mlijekom, podaci prikupljeni iz drugih vrsta studija ukazuju na to da majčino mlijeko vjerovatno ima prednosti u odnosu na adaptirano mlijeko u smislu rasta i razvoja bebe.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Brown JV, Walsh V, McGuire W | title = Formula versus maternal breast milk for feeding preterm or low birth weight infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 8 | issue = 8 | date = august 2019 | pmid = 31452191 | pmc = 6710607 | doi = 10.1002/14651858.CD002972.pub3 }}&lt;/ref&gt; Mlijeko od ljudskih donora također smanjuje rizik od NEC-a za polovinu kod dojenčadi s vrlo niskom stopom nataliteta i vrlo prijevremeno rođene djece.
[[Majčino mlijeko|Majčino]] ili adaptirano mlijeko sami po sebi možda neće biti dovoljni za zadovoljavanje nutritivnih potreba neke prijevremeno rođene djece. Obogaćivanje majčinog mlijeka ili adaptiranog mlijeka dodavanjem dodatnih hranjivih tvari često se primjenjuje za hranjenje prijevremeno rođene djece, s ciljem zadovoljavanja visokih nutritivnih potreba.&lt;ref name=&quot;Abiramalatha_2021&quot;/&gt; U ovom području potrebna su visokokvalitetna randomizirana kontrolirana ispitivanja, kako bi se utvrdila učinkovitost obogaćivanja.&lt;ref name=&quot;Brown_2016&quot;/&gt; Nije jasno poboljšava li obogaćivanje majčinog mlijeka ishode kod prijevremeno rođene djece, iako može ubrzati rast.&lt;ref name=&quot;Brown_2016&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Brown JV, Embleton ND, Harding JE, McGuire W | title = Multi-nutrient fortification of human milk for preterm infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | issue = 5| date = maj 2016 | pmid = 27155888 | doi = 10.1002/14651858.CD000343.pub3 | hdl = 2292/57382 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt; Dodavanje proteina u majčino mlijeko može povećati kratkoročni rast, ali dugoročni efekti na sastav tijela, rast i razvoj mozga nisu sigurni.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Amissah EA, Brown J, Harding JE | title = Protein supplementation of human milk for promoting growth in preterm infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2020 | issue = 9 | date = septembar 2020 | pmid = 32964431 | pmc = 8094919 | doi = 10.1002/14651858.CD000433.pub3 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gao C, Miller J, Collins CT, Rumbold AR | title = Comparison of different protein concentrations of human milk fortifier for promoting growth and neurological development in preterm infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2020 | issue = 11 | date = novembar 2020 | pmid = 33215474 | pmc = 8092673 | doi = 10.1002/14651858.CD007090.pub2 }}&lt;/ref&gt; Formula s većim udjelom proteina (između 3–4 grama proteina po kilogramu tjelesne težine) može biti učinkovitija od formule s niskim udjelom proteina (manje od tru grama po kilogramu dnevno) za dobivanje na težini kod dojenčadi niske porođajne težine hranjene formulom.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fenton TR, Al-Wassia H, Premji SS, Sauve RS | title = Higher versus lower protein intake in formula-fed low birth weight infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 6 | issue = 7 | date = juni 2020 | pmid = 32573771 | pmc = 7387284 | doi = 10.1002/14651858.CD003959.pub4 }}&lt;/ref&gt; Nema dovoljno dokaza o utjecaju dohrane ljudskim mlijekom s [[ugljikohidrati]]ma na rast prijevremeno rođenih beba,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Amissah EA, Brown J, Harding JE | title = Carbohydrate supplementation of human milk to promote growth in preterm infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 9 | issue = 10| date = septembar 2020 | pmid = 32898300 | pmc = 8094174 | doi = 10.1002/14651858.CD000280.pub3 }}&lt;/ref&gt;[[masti]],&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Amissah EA, Brown J, Harding JE | title = Fat supplementation of human milk for promoting growth in preterm infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 8 | issue = 10 | date = august 2020 | pmid = 32842164 | pmc = 8236752 | doi = 10.1002/14651858.CD000341.pub3 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Perretta L, Ouldibbat L, Hagadorn JI, Brumberg HL | title = High versus low medium chain triglyceride content of formula for promoting short-term growth of preterm infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2021 | issue = 2| date = februar 2021 | pmid = 33620090 | pmc = 8094384 | doi = 10.1002/14651858.CD002777.pub2 }}&lt;/ref&gt; i [[aminokiselina]] razgranatog lanca.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Amari S, Shahrook S, Namba F, Ota E, Mori R | title = Branched-chain amino acid supplementation for improving growth and development in term and preterm neonates | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2020 | issue = 10| date = oktobar 2020 | pmid = 33006765 | pmc = 8078205 | doi = 10.1002/14651858.CD012273.pub2 }}&lt;/ref&gt; S druge strane, postoje neke indicije da bi prijevremeno rođene bebe koje ne mogu dojiti mogle bolje proći ako se hrane samo razrijeđenom formulom u usporedbi s formulom pune jačine, ali dokazi kliničkih ispitivanja ostaju nesigurni.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Basuki F, Hadiati DR, Turner T, McDonald S, Hakimi M | title = Dilute versus full-strength formula in exclusively formula-fed preterm or low birth weight infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 6 | issue = 6 | date = juni 2019 | pmid = 31246272 | pmc = 6596360 | doi = 10.1002/14651858.CD007263.pub3 }}&lt;/ref&gt;

Individualizacija hranjivih tvari i količina koje se koriste za obogaćivanje enteralne mliječne hrane kod [[dojenčad]]i rođene s vrlo niskom porođajnom težinom može dovesti do boljeg kratkoročnog porasta težine i rasta, ali dokazi o dugoročnim ishodima i riziku od ozbiljnih bolesti i smrti nisu sigurni.&lt;ref name=&quot;Fabrizio_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Fabrizio V, Trzaski JM, Brownell EA, Esposito P, Lainwala S, Lussier MM, Hagadorn JI | title = Individualized versus standard diet fortification for growth and development in preterm infants receiving human milk | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2020 | issue = 11| date = novembar 2020 | pmid = 33226632 | pmc = 8094236 | doi = 10.1002/14651858.CD013465.pub2 }}&lt;/ref&gt; Ovo uključuje ciljano obogaćivanje (prilagođavanje nivoa hranjivih tvari kao odgovor na rezultate testa majčinog mlijeka) i prilagodljivo obogaćivanje (dodavanje hranjivih tvari na osnovu testiranja dojenčeta).&lt;ref name=&quot;Fabrizio_2020&quot;/&gt;

Višenutrijentni obogaćivač koji se koristi za obogaćivanje humanog mlijeka i formule tradicionalno se dobija iz [[goveđe mlijeko|goveđeg mlijeka]].&lt;ref name=&quot;Premkumar_2019&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Premkumar MH, Pammi M, Suresh G | title = Human milk-derived fortifier versus bovine milk-derived fortifier for prevention of mortality and morbidity in preterm neonates | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2019 | issue = 11 | date = novembar 2019 | pmid = 31697857 | pmc = 6837687 | doi = 10.1002/14651858.CD013145.pub2 }}&lt;/ref&gt; Dostupni su obogaćivači ljudskog porijekla; međutim, dokazi iz kliničkih ispitivanja su nesigurni i nije jasno postoje li razlike između obogaćivača ljudskog porijekla i obogaćivača goveđeg porijekla u smislu neonatusnog povećanja tjelesne težine, intolerancije na hranjenje, [[infekcija]] ili rizika od smrti.&lt;ref name=&quot;Premkumar_2019&quot;/&gt;

==== Vrijeme hranjenja ====
Kod vrlo prijevremeno rođene djece, većina centara za neonatusnu njegu postepeno počinje s hranjenjem mlijekom, umjesto da odmah započnu s potpunom enteralnom hranjenjem; međutim, nije jasno utječe li rani početak potpune enterske prehrane na rizik od nekrotičnog [[enterokolitis]]a.&lt;ref name=&quot;Walsh_2020&quot;/&gt; U ovim slučajevima, prijevremeno rođeno dijete bi većinu svojih hranjivih tvari i tekućine primalo intravenski. Količina mlijeka se obično postepeno povećava tokom narednih sedmica.&lt;ref name=&quot;Walsh_2020&quot;/&gt; Potrebno je istražiti idealno vrijeme enteralne prehrane i da li je odgađanje enteralne prehrane ili postepeno uvođenje enteralne prehrane korisno za poboljšanje rasta prijevremeno rođene djece ili djece niske porođajne težine.&lt;ref name=&quot;Walsh_2020&quot;/&gt; Osim toga, idealno vrijeme enteralne prehrane za sprječavanje nuspojava poput nekrotizirajućeg enterokolitisa ili smrtnosti kod prijevremeno rođene djece kojoj je potrebna [[transfuzija krvi|transfuzija crvenih krvnih zrnaca]] nije jasno.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Yeo KT, Kong JY, Sasi A, Tan K, Lai NM, Schindler T | title = Stopping enteral feeds for prevention of transfusion-associated necrotising enterocolitis in preterm infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2019 | issue = 10 | date = oktobar 2019 | pmid = 31684689 | pmc = 6815687 | doi = 10.1002/14651858.CD012888.pub2 }}&lt;/ref&gt; Potencijalni nedostaci postepenijeg pristupa hranjenju prijevremeno rođene djece povezani su s manjom količinom mlijeka u crijevima i uključuju sporije lučenje [[hormon]]a i [[motilitet crijeva]] iz gastrointestinalnog trakta te sporiju mikrobnu kolonizaciju crijeva.&lt;ref name=&quot;Walsh_2020&quot;/&gt;
Što se tiče vremena početka hranjenja obogaćenim mlijekom, prijevremeno rođena djeca često počinju s obogaćenim mlijekom/formulom kada pojedu 100 ml/kg svoje tjelesne težine. Neki drugi neonatusni stručnjaci smatraju da je raniji početak hranjenja prijevremeno rođene djece obogaćenim mlijekom koristan za poboljšanje unosa hranjivih tvari.&lt;ref name=&quot;Thanigainathan_2020&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Thanigainathan S, Abiramalatha T | title = Early fortification of human milk versus late fortification to promote growth in preterm infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2020 | issue = 7 | date = juli 2020 | pmid = 32726863 | pmc = 7390609 | doi = 10.1002/14651858.CD013392.pub2 }}&lt;/ref&gt; Rizici intolerancije na hranjenje i nekrotizirajućeg enterokolitisa povezani s ranim u odnosu na kasnijim obogaćivanjem humanog mlijeka nisu jasni.&lt;ref name=&quot;Thanigainathan_2020&quot;/&gt; Nakon što dojenče može ići kući iz bolnice, postoje ograničeni dokazi koji podržavaju propisivanje prijevremeno rođene (obogaćene) formule.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Young L, Embleton ND, McGuire W | title = Nutrient-enriched formula versus standard formula for preterm infants following hospital discharge | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2016 | issue = 12| date = decembar 2016 | pmid = 27958643 | pmc = 6463855 | doi = 10.1002/14651858.CD004696.pub5 }}&lt;/ref&gt;

==== Intermitentno  u odnosu na kontinuirano hranjenje ====
Za dojenčad koja teže manje od 1.500 grama, hranjenje putem sonde je obično neophodno.&lt;ref name=&quot;Sadrudin Premji_2021&quot;/&gt; Najčešće, neonatusni specijalisti hrane prijevremeno rođene bebe povremeno propisanom količinom mlijeka tokom kratkog vremenskog perioda. Naprimjer, hranjenje može trajati 10–20 minuta i davati se svaka tri sata. Ovaj intermitentni pristup ima za cilj da oponaša uslove normalnih tjelesnih funkcija povezanih s hranjenjem i da omogući ciklični obrazac u oslobađanju hormona gastrointestinalnog trakta kako bi se podstakao razvoj gastrointestinalnog sistema.&lt;ref name=&quot;Sadrudin Premji_2021&quot;/&gt; U određenim slučajevima, ponekad se preferira kontinuirano nazogastrično hranjenje. Postoje dokazi niske do vrlo niske sigurnosti koji ukazuju na to da bebe niske porođajne težine koje primaju kontinuiranu nazogastičnu hranu mogu dostići kriterij podnošenja pune enterske prehrane kasnije od beba koje se hrane povremeno, a nije jasno da li kontinuirano hranjenje ima ikakav uticaj na dojivanje na težini ili broj prekida u hranjenju.&lt;ref name=&quot;Sadrudin Premji_2021&quot;/&gt; Kontinuirano hranjenje može imati mali ili nikakav uticaj na dužinu rasta tijela ili obim glave, a uticaj kontinuiranog hranjenja na rizik od razvoja nekrotizirajućeg enterokolitisa nije jasan.&lt;ref name=&quot;Sadrudin Premji_2021&quot;/&gt;

Budući da prijevremeno rođena djeca s gastroezofagealnom refluksnom bolešću nemaju u potpunosti razvijen antirefluksni mehanizam, važno je odlučiti o najefikasnijem pristupu prehrani. Nije jasno da li je kontinuirano bolusno hranjenje putem intragastrične sonde učinkovitije u usporedbi s povremenim bolusnim hranjenjem putem intragastrične sonde za hranjenje prijevremeno rođene djece s [[gastroezofagealna refluksna bolest|želučanojednjačkom refluksnom bolešću]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Richards R, Foster JP, Psaila K | title = Continuous versus bolus intermittent intragastric tube feeding for preterm and low birth weight infants with gastro-oesophageal reflux disease | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2021 | issue = 8 | date = august 2021 | pmid = 34355390 | pmc = 8407337 | doi = 10.1002/14651858.CD009719.pub3 }}&lt;/ref&gt;
Za dojenčad kojoj bi koristilo povremeno bolusno hranjenje, neka dojenčad se mogu hraniti metodom &quot;guranja&quot; koristeći špricu za lagano ubacivanje mlijeka ili formule u [[želudac]] dojenčeta. Druga se mogu hraniti sistemom hranjenja pod utjecajem gravitacije gdje je šprica direktno pričvršćena na sondu, a mlijeko ili formula kapanjem ulijevaju u želudac dojenčeta. Iz medicinskih studija nije jasno koji je pristup povremenom bolusnom hranjenju efikasniji ili smanjuje neželjene efekte poput apneje, [[bradikardija|bradikardije]] ili epizoda desaturacije [[kisik]]om.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dawson JA, Summan R, Badawi N, Foster JP | title = Push versus gravity for intermittent bolus gavage tube feeding of preterm and low birth weight infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2021 | issue = 8  | date = august 2021 | pmid = 34346056 | pmc = 8407046 | doi = 10.1002/14651858.CD005249.pub3 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Akindolire A, Talbert A, Sinha I, Embleton N, Allen S | title = Evidence that informs feeding practices in very low birthweight and very preterm infants in sub-Saharan Africa: an overview of systematic reviews | journal = BMJ Paediatrics Open | volume = 4 | issue = 1| date = 2020 | pmid = 32821859 | pmc = 7422638 | doi = 10.1136/bmjpo-2020-000724 }}&lt;/ref&gt;

==== Hrana velikih zapremina ====
Hrana velikih zapremina (više od 180 mL po kilogramu dnevno) [[Enteralna primjena|enteralna]] s obogaćenim ili neobogaćenim majčinim mlijekom ili formulom može poboljšati dobivanje na težini dok je prijevremeno rođeno dijete hospitalizirano, međutim, nema dovoljno dokaza da se utvrdi da li ovaj pristup poboljšava rast novorođenčeta i druge kliničke ishode, uključujući dužinu boravka u bolnici.&lt;ref name=&quot;Abiramalatha_2021&quot;/&gt; Rizici ili neželjeni efekti povezani s enteralnom hranjenjem velikih zapremina prijevremeno rođene djece, uključujući [[aspiracijska pneumonija|aspiracijsku pneumoniju]], [[gastroezofagealna refluksna bolest|refluks]], [[apneja|apneju]] i epizode iznenadne desaturacije kisikom, nisu prijavljeni u ispitivanjima razmatranim u [[sistematski pregled|sistematskom pregledu]] iz 2021. godine.&lt;ref name=&quot;Abiramalatha_2021&quot;/&gt;

==== Parenteralna (intravenska) prehrana ====
Za prijevremeno rođenu djecu koja su rođena nakon 34 sedmice trudnoće (&quot;[[kasno prijevremeno dojenče]]&quot;) koja su kritično bolesna i ne podnose mlijeko, postoje slabi dokazi da bi dojenče moglo imati koristi od uključivanja [[aminokiselina]] i [[masti]] u intravenoznu ishranu u kasnijem vremenskom trenutku (72 sata ili duže od prijema u bolnicu) u odnosu na rani period (manje od 72 sata od prijema u bolnicu);  međutim potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razumjelo idealno vrijeme početka intravenske ishrane.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Moon K, Athalye-Jape GK, Rao U, Rao SC | title = Early versus late parenteral nutrition for critically ill term and late preterm infants | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 2020 | issue = 4 | date = april 2020 | pmid = 32266712 | pmc = 7138920 | doi = 10.1002/14651858.CD013141.pub2 }}&lt;/ref&gt;

==== Želučani ostaci ====
Za prijevremeno rođenu djecu na intenzivnoj nezi novorođenčadi koja se hrane putem sonde, praćenje volumena i boje [[želudsc|želučanih]] ostataka, mlijeka i gastrointestinalnih sekreta koji ostaju u želucu nakon određenog vremena, uobičajeni je standard prakse njege.&lt;ref name=&quot;Abiramalatha_2023&quot;&gt;{{cite journal |last1=Abiramalatha |first1=T |last2=Thanigainathan |first2=S |last3=Ramaswamy |first3=VV |last4=Rajaiah |first4=B |last5=Ramakrishnan |first5=S |title=Re-feeding versus discarding gastric residuals to improve growth in preterm infants. |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |date=30. 6. 2023 |volume=2023 |issue=6 |doi=10.1002/14651858.CD012940.pub3 |pmid=37387544 |pmc=10312053 |ref=Abiramalatha_2023 }}&lt;/ref&gt; Želučani ostatak često sadrži želučanu kiselinu, hormone, enzime i druge tvari koje mogu pomoći u poboljšanju probave i pokretljivosti gastrointestinalnog trakta.&lt;ref name=&quot;Abiramalatha_2023&quot; /&gt; Analiza želučanih ostataka može pomoći u određivanju vremena hranjenja.&lt;ref name=&quot;Abiramalatha_2023&quot; /&gt; Povećani želučani ostatak može ukazivati na intoleranciju na hranu ili može biti rani znak nekrotizirajućeg enterokolitisa.&lt;ref name=&quot;Abiramalatha_2023&quot;/&gt; Povećani želučani ostatak može biti uzrokovan nerazvijenim gastrointestinalnim sistemom koji dovodi do sporijeg pražnjenja želuca ili kretanja mlijeka u crijevnom traktu, smanjenog lučenja [[hormon]]a ili [[enzim]]a iz gastrointestinalnog trakta, duodenogastričnog [[Gastroezofagusna refluksna bolest|refluksa]], adaptiranog mlijeka, lijekova i/ili bolesti.&lt;ref name=&quot;Abiramalatha_2023&quot; /&gt; Klinička odluka o odbacivanju želučanih ostataka (u odnosu na ponovno hranjenje) često se individualizira na osnovu količine i kvaliteta ostatka.&lt;ref name=&quot;Abiramalatha_2023&quot;/&gt; Neki stručnjaci također Predlaže se zamjena svježeg mlijeka ili zgrušanog mlijeka i aspirata obojenih žuči, ali ne i zamjena hemoragičnog ostatka.&lt;ref name=&quot;Abiramalatha_2023&quot;/&gt; Nedostaju dokazi koji bi podržali ili opovrgli praksu ponovnog hranjenja prijevremeno rođene djece želučanim ostacima.&lt;ref name=&quot;Abiramalatha_2023&quot;/&gt;

=== Hiponatremija i hipernatremija ===
Disbalans [[natrij]]a ([[hiponatremija]] i [[hipernatremija]]) je čest kod prijevremeno rođenih beba.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Diller |first1=Natasha |last2=Osborn |first2=David A |last3=Birch |first3=Pita |date=12. 10. 2023 |editor-last=Cochrane Neonatal Group |title=Higher versus lower sodium intake for preterm infants |journal=Cochrane Database of Systematic Reviews |volume=2023 |issue=10 |doi=10.1002/14651858.CD012642.pub2 |pmc=10569379 |pmid=37824273 }}&lt;/ref&gt; [[Hipernatremija]] (nivo natrija u [[krvni serum|serumu]] veći od 145–150&amp;nbsp;mmol/L) je česta kod prijevremeno rođenih beba, a rizik od hiponatremije (nivo natrijuma manji od 135 nmol/L) se povećava nakon otprilike sedmice rođenja ako se ne liječi i ne koriste se preventivni pristupi.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Sprečavanje komplikacija povezanih s neravnotežom natrijuma dio je standardne njege prijevremeno rođene djece i uključuje pažljivo praćenje vode i natrijuma koji se daju dojenčetu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Optimalna doza natrija koja se daje odmah nakon rođenja (prvog dana) nije jasna i potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razumio pristup upravljanju idejom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

=== Procjena sluha===
Zajednički odbor za sluh dojenčadi (JCIH) navodi da prijevremeno rođena djeca koja su duže vrijeme na odjelu intenzivne njege novorođenčadi (NICU) trebaju imati dijagnostičku audiološku evaluaciju prije nego što budu otpuštena iz bolnice.&lt;ref name=&quot;Joint Committee on Infant Hearing_2007&quot;&gt;{{cite journal | author = Joint Committee on Infant Hearing | title = Year 2007 position statement: Principles and guidelines for early hearing detection and intervention programs | journal = Pediatrics | volume = 120 | issue = 4 | pages = 898–921 | date = oktobar 2007 | pmid = 17908777 | doi = 10.15142/fptk-b748 }}&lt;/ref&gt; Bebe slijede vremenski okvir od 1–2 –3 mjeseca gdje se pregledavaju, dijagnosticiraju i primaju intervenciju zbog gubitka sluha. Međutim, za vrlo prijevremeno rođene bebe možda neće biti moguće završiti skrining sluha u dobi od jednog mjeseca zbog nekoliko faktora. Nakon što se beba stabilizira, treba provesti audiološku procjenu. Za prijevremeno rođene bebe na odjelu intenzivne njege novorođenčadi preporučuje se testiranje slušnog odgovora [[moždano stablo|moždanog stabla]] (ABR). Ako dojenče ne prođe skrining, treba ga uputiti na audio procjenu kod audiologa. Ako dojenče uzima aminoglikozide poput gentamicina manje od pet dana, treba ga pratiti i pratiti 6–7 mjeseci nakon otpusta iz bolnice kako bi se osiguralo da nema kasnog gubitka sluha zbog lijeka.

==Ishodi i prognoza==
{{Glavni|Zdravstveni ishodi za odrasle rođene prijevremeno}}

[[Datoteka:Preterm infants survival rates.svg|thumb|upright=1.5| Stope preživljavanja prijevremeno rođene djece &lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Patel RM, Rysavy MA, Bell EF, Tyson JE | title = Survival of Infants Born at Periviable Gestational Ages | journal = Clinics in Perinatology | volume = 44 | issue = 2 | pages = 287–303 | date = juni 2017 | pmid = 28477661 | pmc = 5424630 | doi = 10.1016/j.clp.2017.01.009 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Costeloe KL, Hennessy EM, Haider S, Stacey F, Marlow N, Draper ES | title = Short term outcomes after extreme preterm birth in England: comparison of two birth cohorts in 1995 and 2006 (the EPICure studies) | journal = BMJ | volume = 345 | date = decembar 2012 | pmid = 23212881 | pmc = 3514472 | doi = 10.1136/bmj.e7976 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Fellman V, Hellström-Westas L, Norman M, Westgren M, Källén K, Lagercrantz H, Marsál K, Serenius F, Wennergren M | display-authors = 6 | title = One-year survival of extremely preterm infants after active perinatal care in Sweden | journal = JAMA | volume = 301 | issue = 21 | pages = 2225–2233 | date = juni 2009 | pmid = 19491184 | doi = 10.1001/jama.2009.771 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Ancel PY, Goffinet F, Kuhn P, Langer B, Matis J, Hernandorena X, Chabanier P, Joly-Pedespan L, Lecomte B, Vendittelli F, Dreyfus M, Guillois B, Burguet A, Sagot P, Sizun J, Beuchée A, Rouget F, Favreau A, Saliba E, Bednarek N, Morville P, Thiriez G, Marpeau L, Marret S, Kayem G, Durrmeyer X, Granier M, Baud O, Jarreau PH, Mitanchez D, Boileau P, Boulot P, Cambonie G, Daudé H, Bédu A, Mons F, Fresson J, Vieux R, Alberge C, Arnaud C, Vayssière C, Truffert P, Pierrat V, Subtil D, D'Ercole C, Gire C, Simeoni U, Bongain A, Sentilhes L, Rozé JC, Gondry J, Leke A, Deiber M, Claris O, Picaud JC, Ego A, Debillon T, Poulichet A, Coliné E, Favre A, Fléchelles O, Samperiz S, Ramful D, Branger B, Benhammou V, Foix-L'Hélias L, Marchand-Martin L, Kaminski M | display-authors = 6 | title = Survival and morbidity of preterm children born at 22 through 34 weeks' gestation in France in 2011: results of the EPIPAGE-2 cohort study | journal = JAMA Pediatrics | volume = 169 | issue = 3 | pages = 230–238 | date = mart 2015 | pmid = 25621457 | doi = 10.1001/jamapediatrics.2014.3351 | collaboration = EPIPAGE-2 Writing Group | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Boland RA, Davis PG, Dawson JA, Doyle LW | title = Outcomes of infants born at 22-27 weeks' gestation in Victoria according to outborn/inborn birth status | journal = Archives of Disease in Childhood. Fetal and Neonatal Edition | volume = 102 | issue = 2 | pages = F153–F161 | date = mart 2017 | pmid = 27531224 | doi = 10.1136/archdischild-2015-310313 | s2cid = 7958596 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chen F, Bajwa NM, Rimensberger PC, Posfay-Barbe KM, Pfister RE | title = Thirteen-year mortality and morbidity in preterm infants in Switzerland | journal = Archives of Disease in Childhood. Fetal and Neonatal Edition | volume = 101 | issue = 5 | pages = F377–F383 | date = septembar 2016 | pmid = 27059074 | doi = 10.1136/archdischild-2015-308579 | s2cid = 20567764 }}&lt;/ref&gt;]]
{{owidslider
|start        = 2021
|list         = Template:OWID/deaths from preterm birth complications#gallery
|location      = commons
|caption      =
|title        =
|language     =
|file         = [[Datoteka:Deaths from preterm birth complications, World, 2021 (cropped).svg|link=|thumb|upright=1.7| Smrti od komplikacija prijevremenog porođaja]]
|startingView = Svijet}}
Prijevremeni porođaji mogu rezultirati nizom problema, uključujući smrtnost te fizička i mentalna kašnjenja u razvoju.&lt;ref name=&quot;SaigalDoyle2008&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Saigal S, Doyle LW | title = An overview of mortality and sequelae of preterm birth from infancy to adulthood | url = https://archive.org/details/sim_the-lancet_january-19-25-2008_371_9608/page/261 | journal = Lancet | volume = 371 | issue = 9608 | pages = 261–269 | date = januar 2008 | pmid = 18207020 | doi = 10.1016/S0140-6736(08)60136-1 | s2cid = 17256481 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BMJ&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Phillips C, Velji Z, Hanly C, Metcalfe A | title = Risk of recurrent spontaneous preterm birth: a systematic review and meta-analysis | journal = BMJ Open | volume = 7 | issue = 6 | date = juli 2017 | pmid = 28679674 | pmc = 5734267 | doi = 10.1136/bmjopen-2016-015402  | doi-access = free}}&lt;/ref&gt;

===Smrtnost i morbiditet===
U SAD-u, gdje su mnoge [[novorođenačka infekcija|novorođenačke infekcije]] i drugi uzroci neonatusne smrti značajno smanjeni, prijevremeni porođaj je vodeći uzrok neonatusne smrtnosti u dobi od 25 godina%.&lt;ref&gt;
{{cite journal|vauthors=Mathew TJ, MacDorman MF|year=2006|title=Infant Mortality Statistics from the 2003 Period Linked Birth/Infant Death Data Set|journal=National Vital Statistics Reports|volume=54|issue=16}}&lt;/ref&gt; Prijevremeno rođene bebe su također izložene većem riziku od naknadnih ozbiljnih hroničnih zdravstvenih problema, kao što je objašnjeno u nastavku.

Najranija gestacijska dob u kojoj dojenče ima najmanje 50% šanse za preživljavanje naziva se granicom održivosti. Kako se njega na odjeljenjima za intenzivnu njegu novorođenčadi poboljšala u posljednjih 40 godina, granica održivosti se smanjila na približno 24 sedmice.&lt;ref name=&quot;Kaempf2006&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kaempf JW, Tomlinson M, Arduza C, Anderson S, Campbell B, Ferguson LA, Zabari M, Stewart VT | display-authors = 6 | title = Medical staff guidelines for periviability pregnancy counseling and medical treatment of extremely premature infants | journal = Pediatrics | volume = 117 | issue = 1 | pages = 22–29 | date = januar 2006 | pmid = 16396856 | doi = 10.1542/peds.2004-2547 | url = http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/117/1/22 | url-status = live | s2cid = 20495326 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080318092852/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/117/1/22 | archive-date = 18. 3. 2008 | url-access = subscription }} — in particular see [http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content-nw/full/117/1/22/T1 TABLE 1 Survival and Neurologic Disability Rates Among Extremely Premature Infants] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080612205553/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content-nw/full/117/1/22/T1|date=12. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Morgan2008&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Morgan MA, Goldenberg RL, Schulkin J | title = Obstetrician-gynecologists' practices regarding preterm birth at the limit of viability | journal = The Journal of Maternal-Fetal &amp; Neonatal Medicine | volume = 21 | issue = 2 | pages = 115–121 | date = februar 2008 | pmid = 18240080 | doi = 10.1080/14767050701866971 | s2cid = 27735824 }}&lt;/ref&gt; Većina novorođenčadi koja umiru, i 40% starije dojenčadi koja umiru, rođeni su između 20 i 25,9 sedmica (gestacijska dob), tokom [[drugog tromjesečja]].

Budući da je rizik od oštećenja mozga i zastoja u razvoju značajan na tom pragu čak i ako dojenče preživi, postoje [[medicinska etika|etičke]] kontroverze oko agresivnosti njege koja se pruža takvoj dojenčadi. Granica održivosti također je postala faktor u debati o [[abortus]]u.&lt;ref name=&quot;Arzuaga2011&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Arzuaga BH, Lee BH | title = Limits of human viability in the United States: a medicolegal review | journal = Pediatrics | volume = 128 | issue = 6 | pages = 1047–1052 | date = decembar 2011 | pmid = 22065266 | doi = 10.1542/peds.2011-1689 | s2cid = 31065615 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

===Specifični rizici za prijevremeno rođeno novorođenče===
Prijevremeno rođena djeca obično pokazuju fizičke znakove prijevremenog rođenja obrnuto proporcionalno gestacijskoj dobi. Kao rezultat toga, izložena su riziku od brojnih medicinskih problema koji utiču na različite organske sisteme.
*Neurološki problemi mogu uključivati [[apneja prijevremenog rođenja|apneju prijevremenog rođenja]], hipoksijsko-ishemijsku [[encefalopatija|encefalopatiju]] (HIE), [[retinopatija prijevremenog rođenja|retinopatiju prijevremenog rođenja]] (ROP),&lt;ref&gt;{{Cite book| vauthors = Lambert SR, Lyons CJ |title=Taylor and Hoyt's pediatric ophthalmology and strabismus|date=31. 10. 2016|isbn=978-0-7020-6616-0|edition=Fifth|location=Edinburgh | publisher = Elsevier Health Sciences|oclc=960162637|name-list-style=vanc}}&lt;/ref&gt; [[razvojni poremećaj]], [[prolazna hiperamonemija novorođenčeta|prolaznu hiperamonemija]], [[cerebralna paraliza|cerebralnu paralizu]] i [[intraventrikularno krvarenje]], pri čemu ovo posljednje pogađa 25% beba rođenih prijevremeno, obično prije 32 sedmice trudnoće.&lt;ref name=&quot;marchofdimes&quot;&gt;[http://www.marchofdimes.org/loss/neonatal-death.aspx March of Dimes --&gt; Neonatal Death] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141024114718/http://www.marchofdimes.org/loss/neonatal-death.aspx|date=24. 10. 2014}} Retrieved on 11 November 2014&lt;/ref&gt; Mild brain bleeds usually leave no or few lasting complications, but severe bleeds often result in brain damage or even death.&lt;ref name=&quot;marchofdimes&quot; /&gt; Neurorazvojni problemi povezani su s nedostatkom majčinih hormona [[štitnjača|štitnjače]], u vrijeme kada njihova vlastita štitnjača nije u stanju zadovoljiti postneonatusne potrebe..&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Berbel P, Navarro D, Ausó E, Varea E, Rodríguez AE, Ballesta JJ, Salinas M, Flores E, Faura CC, de Escobar GM | display-authors = 6 | title = Role of late maternal thyroid hormones in cerebral cortex development: an experimental model for human prematurity | journal = Cerebral Cortex | volume = 20 | issue = 6 | pages = 1462–1475 | date = juni 2010 | pmid = 19812240 | pmc = 2871377 | doi = 10.1093/cercor/bhp212 }}&lt;/ref&gt;
*Kardiovaskularne komplikacije mogu nastati zbog nemogućnosti zatvaranja ductus arteriosusa nakon rođenja: [[otvoreni ductus arteriosus]] (PDA).
*Respiratorni problemi su česti, posebno [[sindrom respiratornog distresa kod dojenčadi|sindrom respiratornog distresa]] (RDS ili IRDS) (ranije nazvan bolest hijalinske membrane). Drugi problem može biti [[bronhopulmonalna displazija]] ili BPD, oblik hronične bolesti pluća.
*Gastrointestinalni i metabolički problemi mogu nastati zbog [[novorođenačka hipoglikemija|neonausne hipoglikemije]], poteškoća s hranjenjem, [[rahitis]]a nedonoščadi, [[hipokalcemija|hipokalcemije]], [[hernija|ingvinalne hernije]] i [[nekrotizirajući enterokoliti|nekrotizirajućeg enterokolitisa]] (NEC).
*Hematološke komplikacije uključuju  stanja kao što su [[anemija nedonoščadi]], [[trombocitopenija]] i [[hiperbilirubinemija]] (žutica) koja može dovesti do [[kernikterus]]a.
*Infekcija, uključujući [[sepsa|sepsu]], [[ušala pluća|upalu pluća]] i [[infekcija urinarnog trakta|infekciju urinarnog trakta]].{{ref|1}}

=== Preživljavanje ===
Šanse za preživljavanje u 22. sedmici su oko 6%, dok je u 23. sedmici 26%, u 24. sedmici 55% i u 25. sedmici oko 72% od 2016. godine.&lt;ref name=&quot;Clo2016&quot;&gt;{{cite book |title=Cloherty and Stark's Manual of Neonatal Care |publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins |year=2022 |isbn=978-1-9751-5955-9 |edition=9th |page=162}}&lt;/ref&gt; Uz opsežno liječenje, do 30% onih koji prežive porođaj u 22. sedmici preživljavaju duže, zaključno sa 2019.&lt;ref name=&quot;BAPM2019&quot;&gt;{{cite web |title=New BAPM Framework on Extreme Preterm Birth Published {{!}} British Association of Perinatal Medicine |url=https://www.bapm.org/posts/109-new-bapm-framework-on-extreme-preterm-birth-published |website=www.bapm.org |access-date=25. 10. 2019 |archive-date=4. 12. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204175403/https://www.bapm.org/posts/109-new-bapm-framework-on-extreme-preterm-birth-published }}&lt;/ref&gt; Šanse za preživljavanje bez dugoročnih poteškoća su manje. Od onih koji prežive nakon porođaja u 22. sedmici, 33% ima teške invalidnpsti.&lt;ref name=&quot;BAPM2019&quot;/&gt; U razvijenom svijetu, ukupno preživljavanje je oko 90%, dok su u zemljama s niskim prihodima stope preživljavanja oko 10%.&lt;ref name=&quot;WHO2015QA&quot;&gt;{{cite web|date=novembar 2015|title=World Health Organization|url=https://www.who.int/features/qa/preterm_babies/en/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160718231911/http://www.who.int/features/qa/preterm_babies/en/|archive-date=18. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

Neka djeca će se dobro prilagoditi tokom djetinjstva i adolescencije,&lt;ref name=&quot;SaigalDoyle2008&quot;/&gt; iako je invalidnost vjerovatnije bliži granicama održivosti. Velika studija pratila je djecu rođenu između 22 i 25 sedmica do 6. godine života. Od ove djece, 46% je imalo umjerene do teške invalidnosti poput cerebralne paralize, gubitka vida ili sluha i teškoća u učenju; 34% je imalo blage invalidnosti, a 20% nije imalo nikakve; 12% je imalo onesposobljavajuću cerebralnu paralizu.&lt;ref name=&quot;MSNBC&quot;&gt;{{cite web |date=6. 1. 2005 |title=Extreme preemies face long-term disabilities |url=http://www.nbcnews.com/id/6790571 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200812155737/http://www.nbcnews.com/id/6790571 |archive-date=12. 8. 2020 |website=NBC News}}&lt;/ref&gt; Up to 15% of premature infants have significant hearing loss.&lt;ref&gt;{{cite web |date=19. 6. 2017 |title=Why Do So Many Preemies Have Hearing Loss? |url=https://www.audiology.org/news/why-do-so-many-preemies-have-hearing-loss |access-date=1. 4. 2020 |website=Audiology}}&lt;/ref&gt;

Kako se preživljavanje poboljšavalo, fokus intervencija usmjerenih na novorođenčad pomjerio se na smanjenje dugoročnih invaliditeta, posebno onih povezanih s ozljedama mozga. Neke od komplikacija povezanih s prijevremenim rođenjem možda neće biti očigledne sve do nekoliko godina nakon rođenja. Dugoročna studija pokazala je da se rizici medicinskih i socijalnih invalidnosti protežu i na odraslu dob i veći su sa smanjenjem gestacijske dobi pri rođenju, a uključuju [[cerebralna paraliza|cerebralnu paralizu]], [[intelektualna invalidnost|intelektualnu invalidnost]], poremećaje psihološkog razvoja, ponašanja i [[emocija]], invalidinost [[vid]]a i [[sluh]]a i [[epilepsija|epilepsiju]].&lt;ref name=Moster2008&gt;{{cite journal | vauthors = Moster D, Lie RT, Markestad T | title = Long-term medical and social consequences of preterm birth | url = https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2008-07-17_359_3/page/262 | journal = The New England Journal of Medicine | volume = 359 | issue = 3 | pages = 262–273 | date = juli 2008 | pmid = 18635431 | doi = 10.1056/NEJMoa0706475 | s2cid = 25921193 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Standardni testovi inteligencije pokazali su da 41% djece rođene između 22. i 25. sedmice ima umjerene ili teške poteškoće u učenju u poređenju s rezultatima testova grupe sličnih kolega iz razreda koji su rođeni u terminu.&lt;ref name=&quot;MSNBC&quot;/&gt; Također je pokazano da je manja vjerovatnoća postizanja višeg nivoa obrazovanja sa smanjenjem gestacijske dobi pri rođenju.&lt;ref name=Moster2008/&gt; Osobe rođene prijevremeno mogu biti podložnije razvoju [[klinička depresija|depresije]] kao tinejdžeri.&lt;ref name=dunn&gt;{{cite news| title=Depression linked to premature birth| url=http://www.theage.com.au/articles/2004/05/03/1083436541757.html| access-date=16. 12. 2008| location=Melbourne| work=The Age| date=4. 5. 2004| url-status=live| archive-url=https://web.archive.org/web/20090408083313/http://www.theage.com.au/articles/2004/05/03/1083436541757.html| archive-date=8. 4. 2009}}&lt;/ref&gt;

Neki od ovih problema mogu se opisati kao problemi unutar [[Izvršni sistem|Izvršnog sistema]] domena i nagađa se da nastaju zbog smanjene [[mijelinizacija|mijelinizacije]] [[čeoni režanj|čeonih režnjeva]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Böhm B, Katz-Salamon M, Institute K, Smedler AC, Lagercrantz H, Forssberg H | title = Developmental risks and protective factors for influencing cognitive outcome at 5 1/2 years of age in very-low-birthweight children | url = https://archive.org/details/sim_developmental-medicine-and-child-neurology_2002-08_44_8/page/508 | journal = Developmental Medicine and Child Neurology | volume = 44 | issue = 8 | pages = 508–516 | date = august 2002 | pmid = 12206615 | doi = 10.1017/S001216220100247X | doi-broken-date = 26. 8. 2025 }}&lt;/ref&gt; Studije osoba rođenih prijevremeno i kasnije ispitanih [[MRI|magnetnom rezonancijom]] [[mozak|mozga]], pokazuju kvalitativne anomalije strukture mozga i deficite sive tvari unutar struktura [[sljepoočni režanj|sljepoočnog og režnja]] i malog mozga koji perzistiraju do [[adolescencija|adolescencije]].&lt;ref name=&quot;Spencer2008&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Spencer MD, Moorhead TW, Gibson RJ, McIntosh AM, Sussmann JE, Owens DG, Lawrie SM, Johnstone EC | display-authors = 6 | title = Low birthweight and preterm birth in young people with special educational needs: a magnetic resonance imaging analysis | journal = BMC Medicine | volume = 6 | issue = 1 | date = januar 2008 | pmid = 18234075 | pmc = 2241838 | doi = 10.1186/1741-7015-6-1 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Tokom života će im vjerovatnije biti potrebne usluge fizioterapeuta, radnih terapeuta ili logopeda.&lt;ref name=&quot;SaigalDoyle2008&quot;/&gt; They are more likely to develop type 1 diabetes (roughly 1.2 times the rate) and type 2 diabetes (1.5 times).&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Li S, Zhang M, Tian H, Liu Z, Yin X, Xi B | title = Preterm birth and risk of type 1 and type 2 diabetes: systematic review and meta-analysis | journal = Obesity Reviews | volume = 15 | issue = 10 | pages = 804–811 | date = oktobar 2014 | pmid = 25073871 | doi = 10.1111/obr.12214 | s2cid = 22685359 }}&lt;/ref&gt;

Uprkos neurosenzornim, mentalnim i obrazovnim problemima koji su proučavani kod djece školskog uzrasta i adolescenata rođene ekstremno prijevremeno, većina preživjelih prijevremeno rođenih tokom ranih godina neonatalne intenzivne njege dobro se oporavlja i živi prilično normalnim životom u ranoj odrasloj dobi.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Hack M | title = Adult outcomes of preterm children | journal = Journal of Developmental and Behavioral Pediatrics | volume = 30 | issue = 5 | pages = 460–470 | date = oktobar 2009 | pmid = 19823140 | doi = 10.1097/dbp.0b013e3181ba0fba | s2cid = 205574669 }}&lt;/ref&gt; Mladi odrasli rođeni prijevremeno izgleda priznaju da imaju više zdravstvenih problema od svojih vršnjaka, ali osjećaju isti stepen zadovoljstva kvalitetom života.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Saigal S | title = Quality of life of former premature infants during adolescence and beyond | journal = Early Human Development | volume = 89 | issue = 4 | pages = 209–213 | date = april 2013 | pmid = 23462550 | doi = 10.1016/j.earlhumdev.2013.01.012 }}&lt;/ref&gt;

Pored neurorazvojnih posljedica prijevremenog rođenja, prijevremeno rođena djeca imaju veći rizik od mnogih drugih zdravstvenih problema. Naprimjer, prijevremeno rođena djeca imaju povećan rizik od razvoja [[hronična bolest bubrega|hronične bolesti bubrega]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Carmody JB, Charlton JR | title = Short-term gestation, long-term risk: prematurity and chronic kidney disease | journal = Pediatrics | volume = 131 | issue = 6 | pages = 1168–1179 | date = juni 2013 | pmid = 23669525 | doi = 10.1542/peds.2013-0009 | s2cid = 8389988 }}&lt;/ref&gt;

==Epidemiologija==
[[Datoteka:Prematurity and low birth weight world map - DALY - WHO2004.svg|thumb|upright=1.3|[[Godina života prilagođena invaliditetu]] za prijevremeno rođenje i nisku porođajnu težinu na 100.000 stanovnika u 2004.:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.who.int/healthinfo/global_burden_disease/estimates_country/en/index.html |title=WHO Disease and injury country estimates |year=2009 |work=World Health Organization |access-date=11. 11. 2009 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20091111101009/http://www.who.int/healthinfo/global_burden_disease/estimates_country/en/index.html |archive-date=11. 11. 2009 }}&lt;/ref&gt;{{Div col|small=yes|colwidth=10em}}
{{legend|#b3b3b3|Nema podatka}}
{{legend|#ffff65|&gt;120}}
{{legend|#fff200|120–240}}
{{legend|#ffdc00|240–360}}
{{legend|#ffc600|360–480}}
{{legend|#ffb000|480–600}}
{{legend|#ff9a00|600–720}}
{{legend|#ff8400|720–840}}
{{legend|#ff6e00|840–960}}
{{legend|#ff5800|960–1080}}
{{legend|#ff4200|1080–1200}}
{{legend|#ff2c00|1200–1500}}
{{legend|#cb0000|&gt; 1500}}
{{div col end}}]]
Prijevremeni porođaj komplikuje 5–18% porođaja širom svijeta.&lt;ref name=rob2015/&gt; U Evropi i mnogim razvijenim zemljama stopa prijevremenog porođaja je uglavnom 5–9%,&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Delnord M, Blondel B, Zeitlin J | title = What contributes to disparities in the preterm birth rate in European countries? | journal = Current Opinion in Obstetrics &amp; Gynecology | volume = 27 | issue = 2 | pages = 133–142 | date = april 2015 | pmid = 25692506 | pmc = 4352070 | doi = 10.1097/GCO.0000000000000156 }}&lt;/ref&gt; while in the U.S. from 2007 to 2022 the rate fluctuated from 9.6 to 10.5 per cent.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vital Statistics Rapid Release, Number 28 (June 2023) |url=https://www.cdc.gov/nchs/data/vsrr/vsrr028.pdf |website=cdc.gov }}&lt;/ref&gt;

Budući da je težinu lakše odrediti nego gestacijsku dob, [[Svjetska zdravstvena organizacija]] prati stope niske [[težine pri rođenju]] (&lt; 2,500 grama), što se dogodilo kod 16,5% porođaja u manje razvijenim regijama u 2000.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Data and statistics |url=https://www.who.int/research/en/ |publisher=[[World Health Organization]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20070216204220/http://www.who.int/research/en/ |archive-date=16. 2. 2007 }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je trećina ovih porođaja s niskom porođajnom težinom posljedica prijevremenog porođaja. Težina uglavnom korelira s gestacijskom dobi; međutim, dojenčad može biti pothranjena iz drugih razloga osim prijevremenog porođaja. Novorođenčad s niskom porođajnom težinom (LBW) imaju porođajnu težinu manju od 2500 g i uglavnom su, ali ne isključivo, prijevremeno rođene bebe, jer uključuju i bebe koje su „male za gestacijsku dob“ (SGA). Klasifikacija na osnovu težine dodatno prepoznaje „vrlo nisku porođajnu težinu“ (VLBW) koja je manja od 1500 g i „ekstremno nisku porođajnu težinu“ (ELBW) koja je manja od 1000 g.&lt;ref name=&quot;SubramanianKNS&quot;&gt;{{cite web |author=Subramanian, KNS |date=18. 6. 2009 |title=Extremely Low Birth Weight Infant |url=http://www.emedicine.com/ped/topic2784.htm |publisher=[[eMedicine]] |access-date=26. 8. 2009 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20081121011312/http://www.emedicine.com/ped/TOPIC2784.HTM |archive-date=21. 11. 2008}}&lt;/ref&gt; Gotovo sva novorođenčad u ove posljednje dvije grupe rođena su prijevremeno.

Oko 75% od gotovo milion smrtnih slučajeva uzrokovanih prijevremenim porođajem preživjelo bi da im se pruži toplina, dojenje, liječenje infekcije i podrška za disanje.&lt;ref name=&quot;WHO2015QA&quot; /&gt; Komplikacije prijevremenih porođaja rezultirale su sa 740.000 smrtnih slučajeva u 2013. godini, što je manje od 1,57 miliona u 1990.

==Društvo i kultura==

===Ekonomija===
Prijevremeni porođaj je značajan faktor troškova u zdravstvu, ne uzimajući čak ni u obzir troškove dugotrajne njege za osobe s invaliditetom zbog prijevremenog porođaja. Studija iz 2003. godine u SAD-u utvrdila je da neonatalni troškovi iznose 224.400 dolara za novorođenče težine 500–700 g u odnosu na 1.000 dolara za novorođenče težine preko 3.000 g. Troškovi eksponencijalno rastu sa smanjenjem gestacijske dobi i težine.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gilbert WM, Nesbitt TS, Danielsen B | title = The cost of prematurity: quantification by gestational age and birth weight | url = https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_2003-09_102_3/page/488 | journal = Obstetrics and Gynecology | volume = 102 | issue = 3 | pages = 488–492 | date = septembar 2003 | pmid = 12962929 | doi = 10.1016/S0029-7844(03)00617-3 | s2cid = 9995272 }}&lt;/ref&gt;
Izvještaj [[Nacionalna akademija medicine|Instituta za medicinu]] iz 2007. godine pod nazivom „Prijevremeni porođaj“ &lt;ref&gt;Richard E. Behrman, Adrienne Stith Butler, Editors, Committee on Understanding Premature Birth and Assuring Healthy Outcomes. [http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=11622 Preterm Birth: Causes, Consequences, and Prevention] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605011101/http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=11622 |date=5. 6. 2011 }}. Institute of Medicine. The National Academies Press, 2007. Retrieved 2010-1-14.&lt;/ref&gt; utvrdio je da 550.000 prijevremeno rođenih beba svake godine u SAD-u predstavlja godišnje troškove od oko 26 milijardi dolara, uglavnom povezane s njegom na odjelima intenzivne njege novorođenčadi, ali stvarni troškovi mogu premašiti 50 milijardi dolara.&lt;ref&gt;Spencer E. Ante. [http://www.businessweek.com/magazine/content/08_25/b4089046084131.htm Million-Dollar Babies] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090531170243/http://www.businessweek.com/magazine/content/08_25/b4089046084131.htm |date=31. 5. 2009 }}. BusinessWeek. 12 June 2008. Retrieved 2010-1-24.&lt;/ref&gt;

===Poznatiji slučajevi===
James Elgin Gill (rođen 20. maja 1987. u [[Ottawa]], Ontario, [[Kanada]]) bio je najranija prijevremeno rođena beba na svijetu, sve dok taj rekord nije oboren 2004. godine. Bio je 128 dana prijevremeno rođen, imao je 21 sedmicu i 5 dana trudnoće i težio je {{Convert|624|g|lboz|frac=4|abbr=on}}. Preživio je..&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.canada.com/topics/bodyandhealth/story.html?id=db8f33ab-33e9-429f-bedc-b6ca80f61bdc|title=Miracle child|access-date=28. 11. 2007|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20071209065838/http://www.canada.com/topics/bodyandhealth/story.html?id=db8f33ab-33e9-429f-bedc-b6ca80f61bdc|archive-date=9. 12. 2007 |last1=Service |first1=Canwest News }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Guinness World Records 2004|url=https://archive.org/details/guinnessworldrec2004guin|url-access=registration|publisher=Bantam Books|year=2004|isbn=978-0-553-58712-8}}&lt;/ref&gt;

Lyla Stensrud, rođena u [[San Antonio|San Antoniju]], Teksas, SAD, postala je 2014. godine najmlađa prijevremeno rođena beba na svijetu. Rođena je u 21. sedmici i 4 dana trudnoće i težila je 410 grama (manje od pola kilograma). Kaashif Ahmad je reanimirao bebu nakon rođenja. Od novembra 2018. godine, Lyla je pohađala predškolsku ustanovu. Imala je blago kašnjenje u govoru, ali nije imala drugih poznatih zdravstvenih problema ili invalidnosti.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.today.com/health/born-21-weeks-she-may-be-most-premature-surviving-baby-t118610|title='Miracle baby': Born at 21 weeks, she may be the most premature surviving infant|work=TODAY|access-date=2. 1. 2019}}&lt;/ref&gt;
Amillia Taylor se također često navodi kao najprijevremenije rođena beba.&lt;ref name=&quot;BBCAmillia&quot;&gt;{{cite news | url = https://news.bbc.co.uk/1/hi/world/americas/6384621.stm | title = Most-premature baby allowed home | work = BBC News | date = 21. 2. 2007 | access-date = 5. 5. 2007 | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20070323131706/http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/americas/6384621.stm | archive-date = 23. 3. 2007}}&lt;/ref&gt; Rođena je 24. oktobra 2006. u [[Miami]]ju, [[Florida]], SAD, u 21. sedmici i 6. danu trudnoće.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://210.245.61.173/en/detail.php |title=trithuc.thanhnienkhcn.org.vn |access-date=28. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080124190429/http://210.245.61.173/en/detail.php |archive-date=24. 1. 2008}}&lt;/ref&gt; Ovaj izvještaj je izazvao određenu zabunu jer je njena gestacija mjerena od datuma začeća (putem vantjelesne oplodnje), a ne od datuma posljednje menstruacije njene majke, zbog čega izgleda 2 sedmice mlađe nego da je gestacija izračunata uobičajenijom metodom. Pri rođenju, bila je dugačka 9&amp;nbsp;cm i teška 10 oz. g.&lt;ref name=&quot;BBCAmillia&quot;/&gt; Imala je problema s probavom i [[respiratorni sistem|respiratornim sistemom]], zajedno s [[krvarenje]]m u mozgu. Otpuštena je iz Dječje baptističke bolnice 20. februara. 2007.&lt;ref name=&quot;BBCAmillia&quot;/&gt;

Rekord za najmanje preživjelo prijevremeno rođeno dijete duži period držala je Madeline Mann, rođena 1989. godine u 26. sedmici, teška 9,875 g i dugačka 9,5&amp;nbsp;cm.&lt;ref&gt;
{{cite news |url=http://www.hindu.com/seta/2004/08/26/stories/2004082600411400.htm |title=A little miracle called Madeline |access-date=28. 11. 2007 |location=Chennai, India |date=26. 8. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071202081008/http://www.hindu.com/seta/2004/08/26/stories/2004082600411400.htm |work=The Hindu |archive-date=2. 12. 2007}}&lt;/ref&gt; Ovaj rekord je oborila Rumaisa Rahman, u septembru 2004. godine, koja je rođena u istoj bolnici, Medicinskom centru Univerziteta Loyola u Maywoodu, [[Illinois]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/stories/2005/02/08/health/main672488.shtml |title=World's Smallest Baby Goes Home, Cellphone-Sized Baby Is Discharged From Hospital |publisher=[[CBS News]] |access-date=28. 11. 2007 |date=8. 2. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080101060051/http://www.cbsnews.com/stories/2005/02/08/health/main672488.shtml |archive-date=1. 1. 2008}}&lt;/ref&gt; u 25. sedmici trudnoće. Pri rođenju, bila je dugačka {{convert|8|in|cm|0|order=flip|abbr=on}} i teška {{Convert|261|g|oz|abbr=on}}.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://healthland.time.com/2011/12/12/worlds-tiniest-preterm-babies-are-doing-just-fine/|title=Incredibly, World's Tiniest Preterm Babies Are Doing Just Fine|vauthors=Rochman B|magazine=Time|access-date=30. 5. 2019|issn=0040-781X|archive-date=24. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210224231733/https://healthland.time.com/2011/12/12/worlds-tiniest-preterm-babies-are-doing-just-fine/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Njena sestra blizanka je također bila mala beba, teška 563 g pri rođenju. Tokom trudnoće njihova majka je imala preeklampsiju, što je zahtijevalo porođaj carskim rezom. Veća blizanka je napustila bolnicu krajem decembra, dok je manja ostala tamo do 10. februara 2005. godine, do kada se njena težina povećala na 1,18&amp;nbsp;kg.&lt;ref&gt;{{cite news |publisher=CBS News |date=8. 2. 2005 |title=World's Smallest Baby Goes Home |url=https://www.cbsnews.com/news/worlds-smallest-baby-goes-home/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20080101060051/http://www.cbsnews.com/stories/2005/02/08/health/main672488.shtml |archive-date=1. 1. 2008}}&lt;/ref&gt; Općenito zdravi, blizanci su morali podvrgnuti [[Laserska operacija|laserskoj operaciji oka]] kako bi se ispravili problemi s vidom, što je česta pojava kod prijevremeno rođenih beba.

U maju 2019. godine, Bolnica Sharp Mary Birch za žene i [[novorođenčad]], [[San Diego]] objavila je da je beba nadimka &quot;Saybie&quot; otpuštena skoro pet mjeseci nakon što je rođena u 23. sedmici trudnoće i teška 244 g. Dr. Edward Bell sa Univerziteta u Iowi, koji vodi Registar najmanjih beba, potvrdio je da je Saybie nova najmanja preživjela prijevremeno rođena beba u tom registru.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.npr.org/2019/05/29/728118503/saybie-born-at-8-6-ounces-in-san-diego-is-now-the-worlds-tiniest-surviving-baby|title=Saybie, Born at 8.6 Ounces in San Diego, Is Now The World's Tiniest Surviving Baby|newspaper=NPR|date=29. 5. 2019|access-date=30. 5. 2019| vauthors = Allyn B }}&lt;/ref&gt;

Rođen u februaru 2009. godine u Dječijim bolnicama i klinikama Minnesote, Jonathon Whitehill bio je u samo 25. sedmici trudnoće i težio je {{Convert|310|g|oz|abbr=on}}. Bio je hospitaliziran na jedinici intenzivne njege za novorođenčad pet mjeseci, a zatim otpušten..&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.medicine.uiowa.edu/tiniestbabies/bworder.asp?gender=Male |title=The Tiniest Babies |publisher=University of Iowa |access-date=22. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100610190309/http://www.medicine.uiowa.edu/tiniestbabies/bworder.asp?gender=Male |archive-date=10. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;

Richard Hutchinson je rođen u Dječijim bolnicama i klinikama Minnesote u Minneapolisu, [[Minnesota]], 5. juna 2020. godine, u 21. sedmici i 2 dana trudnoće. Pri rođenju je težio 12 g. Ostao je hospitaliziran do novembra 2020. godine, kada je otpušten..&lt;ref&gt;{{cite web|date=23. 12. 2020|title=Baby Richard born at 21 weeks: One of the youngest babies to survive|url=http://www.childrensmn.org/2020/12/23/baby-richard-born-21-weeks-one-youngest-babies-survive/|access-date=5. 6. 2021|website=Children's Minnesota}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|date=14. 4. 2021|title=Miracle Baby Thrives After Being Given 0% Chance To Live Diagnosis|url=https://minnesota.cbslocal.com/2021/04/14/miracle-baby-thrives-after-being-given-0-chance-to-live-diagnosis/|access-date=5. 6. 2021}}&lt;/ref&gt;

Curtis Means je rođen 5. jula 2020. godine u bolnici Univerzitet [[Alabama]] u Birminghamu u 21. sedmici i 1 danu trudnoće, s težinom od 420 g. Otpušten je iz bolnice u aprilu 2021.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/67461-most-premature-baby|title=Most premature baby|date=5. 7. 2020 |publisher=Guinness World Records|access-date=15. 3. 2023}}&lt;/ref&gt;
Rođen 5. jula 2024. godine u tačno 21. sedmici trudnoće s težinom od 10 oz, Nash Keen je trenutno najprijevremenije dijete na svijetu prema [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovoj knjizi rekorda]]. Otpušten je iz bolnice u dobi od šest mjeseci.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Yu |first=Yi-Jin |title=Boy sets Guinness record for world's most premature baby, celebrates 1st birthday |url=https://www.goodmorningamerica.com/family/story/boy-sets-guinness-record-worlds-premature-baby-celebrates-124064209 |access-date=25. 7. 2025 |work=Good Morning America}}&lt;/ref&gt;

Historijske ličnosti koje su rođene prijevremeno uključuju [[Ričard II od Engleske|Ričarda II od Engleske]] (rođenog 1367. godine),&lt;ref&gt;Shaw, Amy (2002). ''Joan of Kent: Life and Legends''. The Ohio State University. p. 85.&lt;/ref&gt; [[Johannes Kepler|Johannesa Keplera]] (rođen 1571. u sedmom mjesecu trudnoće), [[Isaac Newton]] (rođen 1642., dovoljno mali da stane u šolju od [[litar]], prema riječima njegove majke), [[Winston Churchill]] (rođen 1874. u sedmom mjesecu trudnoće) i [[Anna Pavlova]] (rođena 1885. u sedmom mjesecu trudnoće).&lt;ref&gt;{{cite book |author=Raju, TNK |year=1980 |chapter=Some Famous &quot;High Risk&quot; Newborn Babies |chapter-url=http://www.neonatology.org/classics/mj1980/ch28.html |title=Historical Review and Recent Advances in Neonatal and Perinatal Medicine |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20070911014841/http://www.neonatology.org/classics/mj1980/ch28.html |archive-date=11. 9. 2007}}&lt;/ref&gt;

=== Učinak pandemije koronavirusa ===
Tokom [[pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], u mnogim zemljama zabilježen je drastičan pad stope prijevremenih porođaja, u rasponu od smanjenja od 20% do pada od 90% u najtežim slučajevima. Studije u Irskoj i Danskoj prve su primijetile ovaj fenomen, a potvrđen je i drugdje. Ne postoji univerzalno prihvaćeno objašnjenje za ovaj pad od avgusta 2020. Hipoteze uključuju dodatni odmor i podršku za trudnice koje ostaju kod kuće, manje zagađenje zraka zbog zatvaranja i smanjene ispušne plinove iz automobila, te smanjenu vjerovatnoću zaraze drugim bolestima i virusima općenito zbog zatvaranja.&lt;ref&gt;{{cite news | vauthors = Preston E |date=19. 7. 2020 |title=During Coronavirus Lockdowns, Some Doctors Wondered: Where Are the Preemies? |url=https://www.nytimes.com/2020/07/19/health/coronavirus-premature-birth.html |work=The New York Times |access-date=2. 8. 2020 }}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
*[[Novorođenče]]
*[[Mrtvorođenče]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

{{Medicunski izvori
| ICD10          = {{ICD10|O|60|1|o|60}}, {{ICD10|P|07|3|p|05}} 
| ICD9           = {{ICD9|644}}, {{ICD9|765}} 
| ICDO           = 
| OMIM           = 
| MedlinePlus    = 001562 
| eMedicineSubj  = ped 
| eMedicineTopic = 1889 
| DiseasesDB     = 10589 
| MeshID         = D047928
}}
{{Žensko zdravlje|state=collapsed}}
{{Dojenčad i njihova njega}}
{{Trudnoća}}{{Patologija trudnoće, porođaja i babina}}
{{Određena stanja koja potiču iz perinatalnog perioda}}
{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Preterm Birth}}
[[Kategorija:Prijevremeni porođaj| ]]
[[Kategorija:Žensko zdravlje]]
[[Kategorija:Akušerstvo]]
[[Kategorija:Neonatologija]]
[[Kategorija:Ginekologija]]</text>
      <sha1>m9zlzt0397wt96c05f5lof1kqjn8z51</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>533915</id>
    <revision>
      <id>3915583</id>
      <parentid>3914159</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:09:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915583</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8726" sha1="40njlzxherycjudl03fmlsyohdi0jpr" xml:space="preserve">{{Infokutija kompanija
| ime                = Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju
| slika              =
| veličina_slike     = 
| skraćenica         = Operator za OIEiEK
| vrsta              = Javna institucija
| industrija         = [[Energetika]]
| osnivač            = [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]
| osnovano           = 2014.
| sjedište           = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]
| poslužuje          = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| ključne_osobe      = {{Plainlist|
* [[Goran Valka]]&lt;ref name=&quot;hercegovinainfo&quot;&gt;{{cite web
 |url=https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/imenovanja-u-gender-centru-energetskom-sektoru-i-drzavnim-tvrtkama/254609/ |title=Imenovanja u Gender centru, energetskom sektoru i državnim tvrtkama |publisher=Hercegovina.info |date=2026 |access-date=5. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
* Haris Lulić&lt;ref name=&quot;revizija2022&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.vrifbih.ba/wp-content/uploads/2023/10/FR_2022_Operator_za_OIEIEK.pdf |title=Izvještaj o finansijskoj reviziji Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju za 2022. godinu |publisher=Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine |date=2023 |access-date=5. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
* Semin Petrović&lt;ref name=&quot;revizija2022&quot;/&gt;
* Frano Glavaš&lt;ref name=&quot;revizija2022&quot;/&gt;
}}
| vlasnik            = Federacija Bosne i Hercegovine
| zaposleni          = 12&lt;ref name=&quot;pius2025&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oieiek.ba/wp-content/uploads/2026/02/Izvjestaj-o-PiUS-u-2025.pdf |title=Izvještaj o prikupljenim i utrošenim sredstvima iz naknade za podsticanje proizvodnje privilegovanih proizvođača električne energije u 2025. godini |publisher=Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju |date=2026 |access-date=5. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
| veb-sajt           = https://www.oieiek.ba/
}}

'''Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju''' (skraćeno '''Operator za OIEiEK''') javna je institucija u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] nadležna za implementaciju sistema podsticaja proizvodnje električne energije iz [[Obnovljiva energija|obnovljivih izvora energije]] i [[kogeneracija|efikasne kogeneracije]].&lt;ref name=&quot;o-nama&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oieiek.ba/o-nama/ |title=O nama |publisher=Operator za OIEiEK |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Operator djeluje u skladu sa Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (&quot;Službene novine Federacije BiH&quot;, broj: 82/23).

== Historija ==
Operator za OIEiEK osnovan je 14. januara 2014. sa sjedištem u [[Mostar]]u, s ciljem uspostavljanja sistema podsticaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije.&lt;ref name=&quot;o-nama&quot;/&gt; Osnivanje institucije povezano je s procesom usklađivanja energetskog sektora Federacije Bosne i Hercegovine sa relevantnim evropskim direktivama i politikama energetske tranzicije.

== Oblast djelovanja ==
Osnovne nadležnosti Operatora za OIEiEK uključuju:&lt;ref name=&quot;o-nama&quot;/&gt;

* upravljanje sistemom podsticaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora
* vođenje registara proizvođača električne energije iz OIE i kogeneracije
* prikupljanje i raspodjelu sredstava od naknada za obnovljive izvore energije
* zaključivanje ugovora sa proizvođačima električne energije
* praćenje i analiza tržišta električne energije u segmentu OIE

== Organi upravljanja ==
Upravljačku strukturu Operatora čine:
* Uprava (predsjednik i 2 člana)
* Upravni odbor (predsjednik i 2 člana)

Trenutni predsjednik uprave je [[Goran Valka]].&lt;ref name=&quot;vecernji2026&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/razvoj-gradanske-energije-i-transparentni-modeli-poticaja-kljuc-stabilnog-energetskog-sustava-1956934 |title=Razvoj građanske energije i transparentni modeli poticaja ključ stabilnog energetskog sustava |publisher=Večernji list |date=4. 5. 2026 |access-date=5. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema dostupnim javnim informacijama, imenovanja u upravljačke strukture vrše se odlukama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;avaz&quot;&gt;{{cite web |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/1034605/brojna-imenovanja-na-vladi-fbih-kadar-nase-stranke-novi-clan-uprave-operatora-za-oieiek |title=Brojna imenovanja na Vladi FBiH |publisher=Avaz |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Rad Operatora regulišu i nadziru [[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine]], u okviru svojih nadležnosti.

== Direktori i predsjednici Uprave == 
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Period
! Ime i prezime
! Funkcija
! Napomena
|-
| novembar 2013 – septembar 2016.
| Hajrudin Bećirović
| direktor
| Privremeni direktor nakon osnivanja Operatora, kasnije direktor.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2013/odluke/651.html |title=Odluka o osnivanju Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju |publisher=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=7. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| septembar 2016 – decembar 2020.
| Boriša Misirača
| direktor
| Imenovan za direktora Operatora 2016.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://zurnal.info/clanak/medusobne-optuzbe-direktora-i-uposlenika-za-nezakonitosti-nerad-i-nestrucnost/21783 |title=Međusobne optužbe direktora i uposlenika za nezakonitosti, nerad i nestručnost |publisher=Žurnal |access-date=7. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| decembar 2020 – februar 2022.
| Željko Doleček
| v. d. direktora
| Imenovan nakon razrješenja Boriše Misirače.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/direktor-operatera-za-obnovljive-izvore-nije-htio-da-ode-s-funkcije-novoizabranom-zakljucao-vrata/201216127 |title=Direktor Operatera za obnovljive izvore nije htio da ode s funkcije, novoizabranom zaključao vrata |publisher=Klix.ba |access-date=7. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| februar 2022 – april 2026.
| Edim Memić
| direktor
| Imenovan odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine na mandat od četiri godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://fbihvlada.gov.ba/bs/55-odluka-o-imenovanju-direktora-operatora-za-obnovljive-izvore-energije-i-efikasnu-kogeneraciju-12527 |title=Odluka o imenovanju direktora Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju |publisher=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=7. 5. 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
| 9. april 2026. –
| [[Goran Valka]]
| v. d. predsjednika Uprave
| Prvi put imenovan odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine 9. aprila 2026. godine, na period od tri mjeseca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/1034605/brojna-imenovanja-na-vladi-fbih-kadar-nase-stranke-novi-clan-uprave-operatora-za-oieiek |title=Brojna imenovanja na Vladi FBiH: Kadar Naše stranke novi član Uprave Operatora za OIEiEK |publisher=Dnevni avaz |date=9. 4. 2026 |access-date=18. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; Mandat mu je obnovljen odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine 16. jula 2026. godine, na period od tri mjeseca.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/biznis/finansije/valka-ostaje-na-celu-operatora-za-oieiek-nakon-odluke-vlade-federacije-bih/260716208 |title=Valka ostaje na čelu Operatora za OIEiEK nakon odluke Vlade Federacije BiH |publisher=Klix.ba |date=16. 7. 2026 |access-date=18. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;
|}

== Finansiranje ==
Rad Operatora finansira se prvenstveno iz naknada za obnovljive izvore energije&lt;ref name=&quot;zakonOIE2023&quot;&gt;{{cite web |url=https://privredahnk.gov.ba/wp-content/uploads/2024/11/Zakon-o-koristenju-OIE-i-EK-Sluzbene-novine-Federacije-BiH-82-23.pdf |title=Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije |publisher=Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine |date=2023 |access-date=5. 5. 2026 |archive-date=28. 4. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250428095631/https://privredahnk.gov.ba/wp-content/uploads/2024/11/Zakon-o-koristenju-OIE-i-EK-Sluzbene-novine-Federacije-BiH-82-23.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; koje plaćaju krajnji potrošači električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;izvjestaj&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.oieiek.ba/wp-content/uploads/2022/08/Godisnji-izvjestaj-o-radu-i-poslovanju-2021..pdf |title=Godišnji izvještaj o radu i poslovanju 2021 |publisher=Operator za OIEiEK |access-date=4. 5. 2026}}&lt;/ref&gt; Sredstva se koriste za isplatu podsticaja proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora i efikasne kogeneracije, kao i za administrativne troškove sistema. Operator se može finansirati i iz bespovratnih sredstava međunarodnih fondova.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.oieiek.ba/ Zvanični sajt]
* [https://www.oieiek.ba/kontakt/ Kontakt]

[[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Energetika]]
[[Kategorija:Obnovljiva energija]]</text>
      <sha1>40njlzxherycjudl03fmlsyohdi0jpr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Piagetova teorija kognitivnog razvoja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>534423</id>
    <revision>
      <id>3915656</id>
      <parentid>3899461</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:23:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915656</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="95255" sha1="6z5lednb6lgu2b1762kxow7lr4fumns" xml:space="preserve">[[Datoteka:Jean Piaget in Ann Arbor.png||mini|desno|300px|Jean Piaget u Ann Arboru]]

'''Piagetova teorija kognitivnog razvoja''', poznata i kao Piagetova [[genetička epistemologija]], predstavlja sveobuhvatnu teoriju o prirodi i razvoju ljudske inteligencije. Razvio ju je [[Švicarska|švicarski]] [[razvojna psihologija|razvojni psiholog]] [[Jean Piaget]] (1896–1980). Teorija se bavi [[epistemologija|prirodom znanja]] i načinom na koji ljudi postepeno stječu, oblikuju i koriste znanje.&lt;ref name=&quot;Zhang_2022&quot;&gt;{{cite journal |last=Zhang |first=Jianing |date=2022 |title=The Influence of Piaget in the Field of Learning Science |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1361300.pdf |journal=Higher Education Studies |publisher=Canadian Center of Science and Education |volume=12 |issue=3 |doi=10.5539/hes.v12n3p162 |access-date=14. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U literaturi je najčešće prepoznata kao [[teorija razvojnih stadija]], prema kojoj se kognitivni razvoj odvija kroz niz kvalitativno različitih razvojnih faza.

Razvoj ove teorije započeo je 1919. tokom Piagetovog rada u laboratorijskoj školi [[Alfred Binet|Alfreda Bineta]] u [[Pariz]]u, gdje je uočio da djeca različitog uzrasta sistematski prave različite vrste grešaka pri rješavanju zadataka.&lt;ref name=&quot;Franzoi_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Franzoi |first=Stephen L. |title=Essentials of Psychology |url=https://archive.org/details/essentialsofpsyc0000fran |date=2014 |publisher=BVT Publishing |location=Redding, CA |edition=5. |isbn=9781618826947 |access-date=14. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ova zapažanja, kao i iskustvo stečeno u radu u okviru Binetove škole, predstavljala su polaznu osnovu za oblikovanje njegove teorije kognitivnog razvoja.&lt;ref name=&quot;Piaget_1952&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Boring |editor1-first=Edwin G. |editor2-last=Werner |editor2-first=Heinz |editor3-last=Langfeld |editor3-first=Herbert S. |editor4-last=Yerkes |editor4-first=Robert M. |title=A History of Psychology in Autobiography, Vol IV. |url=https://archive.org/details/historyofpsychol00unse/page/n5/mode/2up |date=1930 |publisher=Clark University Press |location=Worcester |pages=237–256 |doi=10.1037/11154-011 |access-date=14. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U središtu Piagetovog objašnjenja nalazi se stav da razlike u [[Kognitivne sposobnosti|kognitivnim sposobnostima]] između djece različitog uzrasta ne proizlaze iz kvantiteta, nego iz kvaliteta njihove [[Inteligencija|inteligencije]].&lt;ref name=&quot;McLeod_2024&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=2026 |title=Piaget's Theory and Stages of Cognitive Development |url=https://www.simplypsychology.org/piaget.html |website=Simply Psychology |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na osnovu toga, Piaget je razvio teoriju koja kognitivni razvoj opisuje kroz četiri stadija: senzomotorni stadij, preoperacijski stadij, stadij konkretnih operacija i stadij formalnih operacija.&lt;ref name=&quot;Inhelder_et_al_1976&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Inhelder |editor1-first=Bärbel |editor2-last=Chipman |editor2-first=Harold H. |editor3-last=Zwingmann |editor3-first=Charles |title=Piaget and His School: A Reader in Developmental Psychology |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-642-46323-5_20 |date=1976 |publisher=Springer-Verlag |location=Berlin, Heidelberg |isbn=978-3-540-07251-5 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Svaki stadij odnosi se na određenu dob i opisuje razvoj specifičnih [[kognitivne sposobnosti|kognitivnih sposobnosti]]. Svaki od stadija povezan je s određenim uzrastom i karakterističnim obrascima razvoja kognitivnih sposobnosti, uključujući razvoj razumijevanja kroz djelovanje, simboličko predstavljanje, logičko mišljenje i [[zaključivanje]].

Prema Piagetu, [[kognitivni razvoj]] predstavlja proces postepene reorganizacije mentalnih struktura, koji nastaje kroz interakciju biološkog sazrijevanja i iskustva u okruženju. Dijete se posmatra kao aktivni učesnik u procesu učenja, koji kroz iskustvo usklađuje postojeća znanja s novim informacijama, što dovodi do prilagođavanja i promjene njegovih mentalnih shema.&lt;ref name=&quot;McLeod_2024&quot; /&gt; U tom okviru, Piaget je isticao da se i razvoj jezika oslanja na prethodno usvojene kognitivne strukture i ne razvija se nezavisno od njih.&lt;ref name=&quot;Chapman_Routledge_2009&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Chapman |editor1-first=Siobhan |editor2-last=Routledge |editor2-first=Christopher |title=Key Ideas in Linguistics and the Philosophy of Language |url=http://www.cs.columbia.edu/~sbenus/Teaching/TheorLx/Key_Ideas_Lx.pdf |date=2009 |publisher=Edinburgh University Press |isbn=978-0-7486-2619-9 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Piagetova teorija imala je značajan utjecaj na [[Obrazovanje|obrazovnu praksu]], posebno kroz razvoj nastave usmjerene na učenika i koncepte [[Otvoreno obrazovanje|otvorenog obrazovanja]].&lt;ref name=&quot;Gorman_2008&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Gorman |editor-first=Robert F. |title=Great Lives from History: The 20th Century, 1901-2000 |url=https://archive.org/details/greatlivesfromhi0000unse_o5s6 |date=2008 |publisher=Salem Press |location=Pasadena, CA |isbn=978-1-58765-345-2 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako je široko primijenjena, teorija je predmet i kritičkih razmatranja, pri čemu je i sam Piaget ukazivao na određena ograničenja, posebno u pogledu njenog oslanjanja na jasno razgraničene razvojne stadije umjesto kontinuiranog razvoja.&lt;ref name=&quot;Salkind_2006&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Salkind |editor-first=Neil J. |title=Encyclopedia of Human Development |url=https://archive.org/details/encyclopediaofhu0001unse_f8u2 |date=2006 |publisher=Sage Publications |location=Thousand Oaks, CA |isbn=978-1-4129-0475-9 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Priroda inteligencije: operativna i figurativna ==

Piaget je smatrao da je [[stvarnost]] mentalna konstrukcija koja se ne može razumjeti kao statična datost, nego kao sistem koji se sastoji od dva međusobno povezana dinamična elementa: transformacija i stanja.&lt;ref name=&quot;Overton_Gallagher_1977&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Overton |editor1-first=Willis F. |editor2-last=Gallagher |editor2-first=Jeanette McCarthy |title=Knowledge and Development: Volume 1 Advances in Research and Theory |date=1977 |publisher=Plenum Press |location=New York |isbn=978-1-4684-2309-9 |language=en}}&lt;/ref&gt; U tom smislu, stvarnost je definisana kroz dinamiku promjena i stabilnih oblika koji se javljaju između tih promjena.

Pod pojmom ''transformacije'' Piaget podrazumijeva sve vrste promjena kroz koje objekti ili osobe mogu prolaziti, uključujući promjene oblika, veličine ili položaja u prostoru i vremenu. Nasuprot tome, ''stanja'' označavaju privremene oblike ili karakteristike koje objekti ili osobe imaju između dvije transformacije. Tako, na primjer, voda mijenja oblik kada se prelijeva iz jedne posude u drugu, dok ljudi mijenjaju fizičke i psihološke karakteristike tokom odrastanja; jednako tako, objekti i osobe mogu mijenjati svoju lokaciju u prostoru i vremenu.

Na osnovu ovakvog razumijevanja stvarnosti, Piaget je zaključio da [[inteligencija]], ukoliko ima adaptivnu funkciju, mora omogućiti predstavljanje i transformacijskih i statičnih aspekata stvarnosti. Drugim riječima, kognitivni sistem mora biti sposoban da istovremeno prati promjene i zadržava stabilne reprezentacije onoga što se mijenja.&lt;ref name=&quot;Marechal_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Marechal |first=Garance |editor1-last=Mills |editor1-first=Albert J. |editor2-last=Durepos |editor2-first=Gabrielle |editor3-last=Wiebe |editor3-first=Elden |title=Encyclopedia of Case Study Research |chapter=Constructivism |url=https://www.researchgate.net/publication/301551748_Constructivism |date=2010 |publisher=Sage Publications |location=Thousand Oaks, CA |pages=220–225 |isbn=978-1-4129-5670-3 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U tom okviru, Piaget razlikuje dvije komplementarne funkcije inteligencije. ''Operativna inteligencija'' odgovorna je za predstavljanje i mentalnu obradu dinamičkih, odnosno transformacijskih aspekata stvarnosti. Nasuprot tome, ''figurativna inteligencija'' odnosi se na predstavljanje statičnih aspekata stvarnosti, odnosno stanja koja se uočavaju između transformacija.&lt;ref name=&quot;Piaget_Inhelder_1973&quot;&gt;{{cite book |last1=Piaget |first1=Jean |last2=Inhelder |first2=Bärbel |title=Memory and Intelligence |url=https://ia800802.us.archive.org/1/items/in.ernet.dli.2015.139216/2015.139216.Memory-And-Intelligence.pdf |date=1973 |publisher=Routledge and Kegan Paul |location=London |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

''Operativna inteligencija'' predstavlja aktivni aspekt inteligencije i obuhvata sve otvorene ili prikrivene radnje koje pojedinac poduzima kako bi pratio, razumio ili anticipirao promjene objekata ili osoba od interesa.&lt;ref name=&quot;Geber_2006&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Geber |editor-first=Beryl A. |title=Piaget and Knowing |url=https://doi.org/10.4324/9780203715772 |date=2006 |publisher=Routledge |location=London |isbn=9780203715772 |doi=10.4324/9780203715772 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ona je usmjerena na razumijevanje procesa transformacije i promjene.

Nasuprot tome, ''figurativna inteligencija'' predstavlja relativno statičan aspekt inteligencije. Ona se odnosi na sve oblike mentalnog predstavljanja pomoću kojih se u svijesti zadržavaju stanja koja se javljaju između različitih transformacija. U nju se ubrajaju [[percepcija]], [[imitacija]], mentalne slike, [[crtež]] i [[jezik]].&lt;ref name=&quot;Gruber_Voneche_1977&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Gruber |editor1-first=Howard E. |editor2-last=Voneche |editor2-first=J. Jacques |date=1977 |title=The Essential Piaget |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://archive.org/details/essentialpiaget0000howa_y0q8/page/n3/mode/2up |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Piaget je smatrao da figurativni aspekti inteligencije imaju sekundarnu ulogu u odnosu na operativne, jer se njihovo značenje uvijek izvodi iz procesa transformacije. Drugim riječima, stanja ne postoje nezavisno od promjena koje ih povezuju. U tom smislu, razumijevanje je primarno zasnovano na operativnoj inteligenciji, dok figurativna inteligencija služi kao sredstvo reprezentacije tog razumijevanja.

Operativna inteligencija kontinuirano oblikuje način na koji pojedinac razumije svijet, a mijenja se kada postojeći obrasci razumijevanja više nisu adekvatni. U tom procesu Piaget izdvaja dvije osnovne funkcije [[Kognitivni razvoj|kognitivnog razvoja]]: ''asimilaciju'' i ''akomodaciju''.&lt;ref name=&quot;Salkind_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Gruber_Voneche_1977&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Strickland_2001&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Strickland |editor-first=Bonnie |title=The Gale Encyclopedia of Psychology |url=https://www.nu.edu.ye/wp-content/uploads/2014/05/Gale-Encyclopedia-of-Psychology-2nd-ed.-2001.pdf |date=2001 |publisher=Gale Group |edition=2. |isbn=0-7876-4786-1 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Guthrie_2003&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Guthrie |editor-first=James W. |title=Encyclopedia of Education |url=https://archive.org/details/encyclopediaofed0008unse |date=2003 |publisher=Macmillan Reference USA |location=New York |isbn=0-02-865594-X |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Asimilacija i akomodacija ===

Proučavajući procese [[Učenje|učenja]] i [[Obrazovanje|obrazovanja]], Piaget je posebnu pažnju posvetio procesima [[Kognitivni razvoj|kognitivnog razvoja]] koje je nazvao ''asimilacija'' i ''akomodacija''. Prema Piagetu, ovi procesi omogućavaju pojedincu da razumije i prilagodi se svijetu koji ga okružuje.&lt;ref name=&quot;Dantier_2003&quot;&gt;{{cite web |last=Dantier |first=Bernard |date=2003 |title=Jean Piaget, La connaissance de l'objet d'études avec la connaissance du sujet étudiant entre assimilation et accommodation |url=https://classiques.uqam.ca/collection_methodologie/piaget_jean/connaissance_objet_etude/connaissance_objet_etude_texte.html |website=Les classiques des sciences sociales |publisher=Université du Québec à Chicoutimi |access-date=15. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

''Asimilacija'' označava proces uključivanja novih iskustava i informacija u postojeće kognitivne strukture ili [[Shema (psihologija)|sheme]].&lt;ref name=&quot;Berger_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |date=2008 |title=The Developing Person Through the Life Span |url=https://archive.org/details/developingperson0000berg_d0w9 |edition=7. |publisher=Worth Publishers |location=New York |isbn=978-0-7167-6080-1 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Putem asimilacije pojedinac nove ili nepoznate informacije nastoji razumjeti oslanjajući se na prethodno stečeno znanje i postojeće kognitivne sheme. Na taj način nova iskustva reinterpretiraju se i uklapaju u postojeće obrasce razumijevanja.&lt;ref name=&quot;Berger_2008&quot; /&gt;

Nasuprot tome, ''akomodacija'' predstavlja proces prilagođavanja ili mijenjanja postojećih kognitivnih shema kako bi se nove informacije mogle uspješno razumjeti i integrisati. Do akomodacije dolazi onda kada postojeće znanje nije dovoljno za objašnjenje novog iskustva ili situacije, zbog čega se kognitivne strukture moraju izmijeniti.&lt;ref name=&quot;McLeod_2024&quot; /&gt; Piaget je smatrao da je akomodacija neophodna za intelektualni razvoj, jer omogućava kontinuirano proširivanje razumijevanja novih pojmova, iskustava i obrazaca mišljenja.&lt;ref name=&quot;Block_1982&quot;&gt;{{cite journal |last=Block |first=Jack |date=1982 |title=Assimilation, Accommodation, and the Dynamics of Personality Development |journal=Child Development |volume=53 |issue=2 |pages=281–295 |doi=10.2307/1128971 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/89b08b1b9cc43f5e226ab7a2c2409827ea1106e7 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu Piagetovih teorijskih postavki razvijene su različite [[nastavne metode]] koje naglašavaju aktivnu ulogu učenika u procesu učenja. Posebno se ističu pristupi zasnovani na postavljanju pitanja i [[Istraživačko učenje|istraživačkom učenju]], kojima se učenici podstiču da preispituju postojeća znanja i suočavaju se sa proturječnostima između ranijih shvatanja i novih iskustava, što doprinosi učenju i kognitivnom razvoju.&lt;ref name=&quot;Klein_2023&quot;&gt;{{cite journal |last=Klein |first=Reuven Chaim |date=2023 |title=The Passover Seder as an Exercise in Piagetian Education Theory |journal=Religious Education |volume=118 |issue=5 |pages=1–13 |doi=10.1080/00344087.2023.2228189 |url=https://www.researchgate.net/publication/372381869_The_Passover_Seder_as_an_Exercise_in_Piagetian_Education_Theory |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Piaget je smatrao da ljudski [[mozak]], razvijen kroz proces [[evolucija|evolucije]], teži uspostavljanju ravnoteže između postojećeg znanja i novih iskustava. Tu ravnotežu nazivao je ''ekvilibracija'', a smatrao ju je osnovom kognitivnog razvoja. Prema njegovom shvatanju, ekvilibracija se ostvaruje kroz međusobno djelovanje procesa asimilacije i akomodacije.&lt;ref name=&quot;Berger_2008&quot; /&gt;

Piaget je naglašavao da asimilacija i akomodacija predstavljaju međusobno povezane procese koji ne mogu funkcionisati odvojeno jedan od drugog.&lt;ref name=&quot;Block_1982&quot; /&gt; Da bi pojedinac mogao asimilirati neki objekt u postojeću [[Shema (psihologija)|mentalnu shemu]], potrebno je prethodno prilagoditi razumijevanje specifičnih karakteristika tog objekta, odnosno izvršiti određeni stepen akomodacije. Na primjer, kako bi dijete prepoznalo jabuku kao ″jabuku″, ono najprije mora uočiti njene karakteristike, poput oblika, veličine ili boje.

Prema Piagetu, kognitivni razvoj odvija se kroz postepeno uspostavljanje ravnoteže između asimilacije i akomodacije. Kada su ova dva procesa usklađena, formiraju se mentalne sheme operativne inteligencije. Ukoliko jedan proces postane dominantan nad drugim, dolazi do stvaranja reprezentacija koje pripadaju figurativnoj inteligenciji.&lt;ref name=&quot;McLeod_2024&quot; /&gt;

=== Kognitivna ekvilibracija ===
[[Datoteka:Flow Chart of Piaget's Adaption - Bosnian version.png||mini|desno|300px|Dijagram Piagetovog procesa adaptacije (asimilacija i akomodacija)]]
Piaget je smatrao da na kognitivni razvoj utječu tri osnovna faktora: biološko sazrijevanje, iskustvo i društveno okruženje. Pored njih, izdvajao je i četvrti faktor - ''ekvilibraciju'', koju je definisao kao proces održavanja ravnoteže između postojećih kognitivnih shema i novih iskustava.&lt;ref name=&quot;Bjorklund_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Bjorklund |first=David F. |date=2012 |title=Children's Thinking: Cognitive Development and Individual Differences |url=https://archive.org/details/childrensthinkin0000bjor_q0i8 |edition=5. |publisher=Wadsworth/Cengage Learning |location=Belmont, CA |isbn=978-1-111-34605-8 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Piaget_1977_Development&quot;&gt;{{cite book |last=Piaget |first=Jean |date=1977 |title=The Development of Thought: Equilibration of Cognitive Structures |url=https://archive.org/details/developmentoftho00piag |publisher=Viking Press |location=New York |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ekvilibracija predstavlja proces kojim pojedinac nastoji uspostaviti sklad između postojećeg znanja i novih informacija iz okruženja. Piaget je smatrao da ljudi imaju urođenu potrebu da razumiju svijet koji ih okružuje kako bi se mogli uspješno prilagoditi stvarnosti i djelovati u njoj. Kada se dijete suoči s informacijom koja se ne uklapa u postojeće sheme, javlja se stanje neravnoteže (disekvilibrijum). To stanje pokreće proces prilagođavanja, koji se može odvijati na tri načina: ignorisanjem nove informacije, njenim uklapanjem u postojeće sheme (asimilacija) ili promjenom postojećih shema (akomodacija). Bez obzira na način uspostavljanja ravnoteže, Piaget je smatrao da stanje ekvilibracije nije trajno. Novi podražaji i iskustva neprestano dovode do novih nesklada između postojećeg znanja i stvarnosti, čime se ponovo pokreće proces kognitivnog razvoja.&lt;ref name=&quot;Boom_2009&quot;&gt;{{cite book |last=Boom |first=Jan |editor1-last=Müller |editor1-first=Ulrich |editor2-last=Carpendale |editor2-first=Jeremy I. M. |editor3-last=Smith |editor3-first=Leslie |title=The Cambridge Companion to Piaget |chapter=Piaget on Equilibration |url=https://doi.org/10.1017/CCOL9780521898584.006 |date=2009 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=132–149 |doi=10.1017/CCOL9780521898584.006 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na primjer, dijete koje je prethodno imalo iskustvo s konjima može prvi susret sa slonom interpretirati kao poznatu životinju, oslanjajući se na sličnosti u veličini i obliku. Tek kroz korekciju i dodatno iskustvo dijete postepeno diferencira ove pojmove i proširuje svoju postojeću shemu ″životinje″, čime uspostavlja stabilniju ravnotežu u razumijevanju svijeta.

Piaget je smatrao da s uzrastom dolazi do prelaska u više razvojne stadije, pri čemu se postojeće sheme češće suočavaju s informacijama koje ih nadilaze. Istraživanja su pokazala da su djeca uspješnija u učenju kada su izložena modelima i zadacima koji odgovaraju njihovom trenutnom razvojnom nivou ili su neznatno iznad njega, dok prevelika odstupanja mogu smanjiti efekat učenja.&lt;ref name=&quot;Silverman_Litman_1979&quot;&gt;{{cite journal |last1=Silverman |first1=Irwin W. |last2=Litman |first2=Ruth |date=1979 |title=Two Tests of Piaget's Equilibration Model: A Replication and an Extension |journal=International Journal of Behavioral Development |volume=2 |issue=3 |pages=239–254 |doi=10.1177/016502547900200302 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/016502547900200302 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Levin_Feldman_1979&quot;&gt;{{cite conference |last1=Levin |first1=Diane E. |last2=Feldman |first2=David Henry |date=1979 |title=Peer interaction as a source of cognitive developmental change |book-title=Paper presented at the 87th Annual Convention of the American Psychological Association |location=New York |publisher=Spencer Foundation / ERIC |url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED179317.pdf |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Četiri faze razvoja ==

U svojoj teoriji [[kognitivni razvoj|kognitivnog razvoja]], [[Jean Piaget]] je predložio da ljudi prolaze kroz četiri razvojne faze: senzomotoričku fazu, predoperacionalnu fazu, fazu konkretnih operacija i fazu formalnih operacija.&lt;ref name=&quot;Berger_2008&quot; /&gt;

=== Senzomotorička faza ===
[[Datoteka:US Navy 100406-N-7478G-346 Operations Specialist 2nd Class Reginald Harlmon and Electronics Technician 3rd Class Maura Schulze play peek-a-boo with a child in the Children's Ward at Hospital Likas.jpg||mini|desno|300px|Pripadnici [[Ratna mornarica Sjedinjenih Američkih Država|Ratne mornarice Sjedinjenih Američkih Država]] (US Navy) igraju igru skrivanja lica (″peek-a-boo″) sa djetetom na dječijem odjelu bolnice Likas]]
Senzomotorička faza predstavlja prvu fazu u Piagetovoj teoriji kognitivnog razvoja i traje od rođenja do usvajanja jezika.&lt;ref name=&quot;Tuckman_Monetti_2010&quot;&gt;{{cite book |last1=Tuckman |first1=Bruce W. |last2=Monetti |first2=David M. |date=2010 |title=Educational Psychology |publisher=Wadsworth |location=Belmont, CA |url=https://books.google.ba/books/about/Educational_Psychology.html?id=UIlsCgAAQBAJ&amp;redir_esc=y |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tokom ovog perioda dojenčad postepeno razvija razumijevanje svijeta povezivanjem osjetilnih iskustava, poput vida i sluha, s fizičkim aktivnostima kao što su hvatanje, sisanje, puzanje i kretanje.&lt;ref name=&quot;Bernstein_1989&quot;&gt;{{cite book |last1=Bernstein |first1=Douglas A. |last2=Roy |first2=Edward J. |last3=Srull |first3=Thomas K. |last4=Wickens |first4=Christopher D. |date=1989 |title=Psychology Study Guide |location=Boston |publisher=Houghton Mifflin Company |url=https://archive.org/details/psychologystudyg0000doug |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Dijete stječe znanja o okruženju upravo kroz vlastite pokrete i neposrednu interakciju sa predmetima.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=2025 |title=Sensorimotor Stage of Cognitive Development |url=https://www.simplypsychology.org/sensorimotor.html |access-date=27. 5. 2026 |website=Simply Psychology |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na početku senzomotoričke faze ponašanje djeteta uglavnom se zasniva na [[refleks]]nim i [[instinkt]]ivnim reakcijama prisutnim od rođenja. Kako razvoj napreduje, dijete postepeno prelazi prema složenijim oblicima ponašanja i razvija prve oblike simboličkog mišljenja.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot; /&gt;

Tokom ove faze djeca uče da su odvojena od svoje okoline te počinju razumijevati da predmeti i osobe postoje čak i kada ih trenutno ne vide ili ne čuju. Razvoj ''[[trajnost objekta|trajnosti objekta]]'' (permanentnosti objekta) jedno je od najvažnijih postignuća senzomotoričke faze.&lt;ref name=&quot;Berger_2008&quot; /&gt; Trajnost objekta odnosi se sposobnost djeteta da razumije da predmet nastavlja postojati i onda kada nije neposredno prisutan i vidljiv ili dostupan čulima djeteta.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025&quot; /&gt;

Kao primjer razvoja trajnosti objekta često se navodi [[igra skrivanja lica]], poznata kao ″peek-a-boo″, u kojoj djeca reaguju na iznenadno nestajanje i ponovno pojavljivanje lica odrasle osobe. Djeca koja još nisu razvila trajnost objekta ponašaju se kao da skrivena osoba ili predmet više ne postoje. Pred kraj senzomotoričkog perioda djeca razvijaju stabilniji osjećaj sebe i razumijevanje trajnosti objekata, zbog čega postepeno gube interes za ovu vrstu igre.&lt;ref name=&quot;Berger_2008&quot; /&gt;

[[Jean Piaget|Piaget]] je senzomotoričku fazu podijelio na šest podfaza.&lt;ref name=&quot;Berger_2008&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! #
! Podfaza
! Dob
! Opis
|-
|1
| ''Jednostavni refleksi''
| Rođenje – 6 sedmica
| ″Koordinacija osjeta i aktivnosti putem refleksnog ponašanja.″&lt;ref name=&quot;Santrock_2008&quot;&gt;{{cite book |last=Santrock |first=John W. |date=2008 |title=A Topical Approach To Life-Span Development |pages=211–216 |publisher=McGraw-Hill |location=New York, NY |url=https://archive.org/details/topicalapproacht0000sant_k2w6 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Piaget opisuje tri osnovna refleksa: sisanje predmeta ustima, praćenje pokretnih ili zanimljivih objekata pogledom te zatvaranje šake kada predmet dodirne dlan ([[Palmarni refleks hvatnja|palmarni refleks]]). Tokom prvih šest sedmica života ovi refleksi postepeno prerastaju u voljne radnje. Na primjer, palmarni refleks postaje namjerno hvatanje predmeta.&lt;ref name=&quot;Gruber_Voneche_1977&quot; /&gt;
|-
| 2
| ''Prve navike i faza primarnih kružnih reakcija''
| 6 sedmica – 4 mjeseca
| ″Koordinacija osjeta i dvije vrste [[Shema (psihologija)|shema]]: navika (refleksa) i primarnih kružnih reakcija (ponavljanje događaja koji se prvobitno dogodio slučajno). Glavni fokus i dalje je na tijelu dojenčeta.″&lt;ref name=&quot;Santrock_2008&quot; /&gt; Kao primjer može se navesti ponavljanje pokreta pomicanja ruke ispred lica. U ovoj podfazi mogu se javiti i pasivne reakcije nastale putem [[klasično uslovljavanje|klasičnog]] ili [[operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]].&lt;ref name=&quot;Gruber_Voneche_1977&quot; /&gt;
|-
|3
| ''Faza sekundarnih kružnih reakcija''
| 4 – 8 mjeseci
| Razvijaju se prve [[navika|navike]]. ″Dojenčad postaje više usmjerena na objekte i prelazi granice usmjerenosti na sebe; ponavlja aktivnosti koje proizvode zanimljive ili ugodne rezultate.″&lt;ref name=&quot;Santrock_2008&quot; /&gt; Ova faza povezana je s razvojem [[Motorička koordinacija|koordinacije]] između [[Vizuelna percepcija|vizuelne percepcije]] i [[Hvatanje|hvatanja]] predmeta. Javljaju se tri nove sposobnosti: namjerno hvatanje željenog predmeta, sekundarne kružne reakcije i [[Induktivno zaključivanje|razlikovanje]] između sredstva i cilja. Dijete počinje svjesno posezati za predmetima te ponavljati radnje (sekundarne kružne reakcije) koje uključuju vanjske objekte, poput stalnog pritiskanja prekidača kako bi se upalilo svjetlo. U ovoj podfazi javlja i razlikovanje između sredstava i ciljeva. Ovo je vjerovatno jedna od najvažnijih podfaza djetetovog razvoja jer označava pojavu [[Logika|logičkog mišljenja]].&lt;ref name=&quot;Gruber_Voneche_1977&quot; /&gt;
|-
|4
| ''Koordinacija sekundarnih kružnih reakcija''
| 8 – 12 mjeseci
| ″Koordinacija vida i dodira — koordinacija oko-ruka; koordinacija shema i [[Namjernost|namjernog ponašanja]] (intencionalnost).″&lt;ref name=&quot;Santrock_2008&quot; /&gt; Ova podfaza posebno je povezana s razvojem logike i usklađivanjem sredstva i cilja. Piaget ju je smatrao početkom ″prave prave [[Inteligencija|inteligencije]]″. U ovoj podfazi dijete počinje planski organizovati aktivnosti radi postizanja određenog cilja.&lt;ref name=&quot;Gruber_Voneche_1977&quot; /&gt;
|-
|5
| ''Tercijarne kružne reakcije, novina i radoznalost''
| 12 – 18 mjeseci
| ″Dojenčad postaje zainteresovana za različita svojstva predmeta i za različite posljedice koje mogu izazvati svojim djelovanjem na objekte; eksperimentišu sa novim oblicima ponašanja.″&lt;ref name=&quot;Santrock_2008&quot; /&gt; Ova podfaza povezana je s otkrivanjem novih načina za ostvarivanje [[cilj]]eva. Piaget dijete u ovoj podfazi opisuje kao ″malog naučnika″ koji kroz jednostavne eksperimente istražuje nova rješenja i načine djelovanja.&lt;ref name=&quot;Gruber_Voneche_1977&quot; /&gt;
|-
|6
| ''Internalizacija shema''
| 18 – 24 mjeseca
| ″Dojenčad razvija sposobnost korištenja primitivnih simbola i stvaranja trajnih mentalnih predstava.″&lt;ref name=&quot;Santrock_2008&quot; /&gt; Ova podfaza povezana je sa počecima [[uvid]]a i stvarne [[kreativnost]]i. Predstavlja prelazak u predoperacionalnu fazu razvoja.
|}

=== Predoperacionalna faza ===

Predoperacionalna faza predstavlja drugu fazu Piagetove teorije kognitivnog razvoja, koju je autor definisao na osnovu posmatranja dječije igre i simboličkog ponašanja. Ova faza, prema Piagetu, počinje krajem druge godine života, kada se razvija govor, i traje približno do sedme godine. U tom periodu djeca još uvijek ne razumiju principe konkretne logike niti su u mogućnosti da mentalno manipulišu informacijama.&lt;ref name=&quot;Cherry_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Cherry |first=Kendra |date=2026 |title=The Preoperational Stage of Cognitive Development: How play and imagination fuel early childhood thinking |url=https://www.verywellmind.com/preoperational-stage-of-cognitive-development-2795461 |access-date=28. 5. 2026 |website=Verywell Mind |language=en |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304105415/http://psychology.about.com/od/piagetstheory/p/preoperational.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U ovom razvojnom razdoblju dolazi do izraženog napretka u [[igra|igri]] i razvoju [[Mašta|mašte]]. Dijete sve više koristi simboličke oblike mišljenja, pri čemu jedan predmet može predstavljati drugi, što se ogleda u simboličkoj igri. Tako, na primjer, komadi papira mogu predstavljati tanjire, kutija sto, a igračke ili figure hranu. Ovakvi oblici igre ukazuju na razvoj sposobnosti simboličkog predstavljanja, iako dijete još uvijek u potpunosti ne razlikuje simbol od stvarnog objekta.

Predoperacionalna faza obilježena je ograničenim i još uvijek nedovoljno razvijenim logičkim mišljenjem. Djeca mogu formirati stabilne pojmove i razvijati magijska uvjerenja, odnosno oblik [[Magijsko mišljenje|mišljenja]] u kojem se uzročno-posljedične veze tumače na nerealističan način. Razmišljanje ostaje [[Egocentrizam|egocentrično]], što znači da dijete teško usvaja perspektivu drugih osoba i uglavnom svijet posmatra iz vlastitog ugla.

Piaget je predoperacionalnu fazu dodatno podijelio na dvije podfaze: podfazu simboličke funkcije i podfazu intuitivnog mišljenja. U prvoj podfazi djeca razvijaju sposobnost da razumiju, mentalno predstavljaju, pamte i zamišljaju objekte čak i kada oni nisu prisutni. U drugoj podfazi javljaju se intenzivna radoznalost i učestalo postavljanje pitanja poput ″zašto?″ i ″kako?″, pri čemu dijete nastoji razumjeti odnose i pojave u svom okruženju.&lt;ref name=&quot;Santrock_2004&quot;&gt;{{cite book |last=Santrock |first=John W. |date=2004 |title=Life-Span Development |publisher=McGraw-Hill College |location=Boston, MA |url=https://archive.org/details/lifespandevelopm00john |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Podfaza simboličke funkcije ====

Podfaza simboličke funkcije predstavlja rani dio predoperacionalne faze, koji se javlja u periodu između druge i četvrte godine života. U ovoj razvojnoj podfazi dijete još uvijek ne može vršiti logičke mentalne operacije niti sistematski transformisati informacije, ali se postepeno razvija sposobnost mišljenja putem slika i simbola. U tom kontekstu dolazi do značajnog napretka u razvoju jezika, kao i do pojave simboličke igre. Simbolička igra predstavlja oblik igre u kojem dijete koristi maštu kako bi predstavljalo situacije i uloge koje nisu direktno prisutne u stvarnosti. To može uključivati stvaranje zamišljenih prijatelja ili preuzimanje različitih uloga u igri s drugom djecom. U tom kontekstu, djeca često učestvuju u igrama poput ″igre kuće″ ili ″čajanke″, pri čemu predmetima i osobama dodjeljuju simbolička značenja. Kako se simbolička igra razvija, ona postaje sve više socijalno usmjerena, jer djeca počinju usklađivati uloge i zajednički oblikovati scenarije igre. Način na koji dijete koristi simboličku igru povezan je sa razvojem kreativnosti i sposobnošću uspostavljanja socijalnih odnosa.&lt;ref name=&quot;Hoffmann_Russ_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hoffmann |first1=Jessica |last2=Russ |first2=Sandra |date=decembar 2011 |title=Pretend Play, Creativity, and Emotion Regulation in Children |journal=Psychology of Aesthetics, Creativity, and the Arts |volume=6 |issue=2 |pages=175–184 |doi=10.1037/a0026299 |url=https://www.researchgate.net/publication/232559599_Pretend_Play_Creativity_and_Emotion_Regulation_in_Children |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Pored toga, istraživanja ukazuju da kvalitet simboličke igre može imati dugoročnije razvojne implikacije, pri čemu se kod djece čija igra sadrži izraženiji nasilni sadržaj kasnije mogu uočiti slabije razvijeni [[Prosocijalno ponašanje|prosocijalni obrasci ponašanja]] te izraženije [[Antisocijalno ponašanje|antisocijalne]] tendencije.&lt;ref name=&quot;Dunn_Hughes_2001&quot;&gt;{{cite journal |last1=Dunn |first1=Judy |last2=Hughes |first2=Claire |date=mart 2001 |title=&quot;I Got Some Swords And You're Dead!&quot;: Violent Fantasy, Antisocial Behavior, Friendship, and Moral Sensibility In Young Children |journal=Child Development |volume=72 |issue=2 |pages=491–505 |doi=10.1111/1467-8624.00292 |pmid=11333080 |url=https://www.jstor.org/stable/1132409 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Iako se u ovoj fazi javljaju novi oblici mišljenja, kognitivni razvoj i dalje karakterišu ograničenja poput [[Egocentrizam|egocentrizma]], odnosno teškoće u sagledavanju perspektive drugih osoba, te prekauzalnog mišljenja, u kojem dijete uzročno-posljedične odnose tumači na subjektivan i nelogičan način.

[[Egocentrizam]] predstavlja kognitivnu karakteristiku razvoja u kojoj dijete nije u stanju razlikovati vlastitu perspektivu od perspektive druge osobe. U tom periodu dijete svijet uglavnom interpretira isključivo iz vlastitog ugla, pri čemu mu je otežano razumijevanje da drugi ljudi mogu imati drugačije viđenje iste situacije. Posljedično, dijete često nije ni svjesno postojanja različitih tačaka gledišta.&lt;ref name=&quot;Piaget_1967&quot;&gt;{{cite book |last=Piaget |first=Jean |date=1967 |title=A Child's Conception of Space |publisher=W.W. Norton &amp; Company, Inc. |location=New York |url=https://archive.org/details/childsconception0000piag_e5l4 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ova osobina posebno dolazi do izražaja u eksperimentalnoj situaciji poznatoj kao ″[[problem tri planine]]″, koju su razvili Piaget i švicarska razvojna psihologinja [[Bärbel Inhelder]]. U ovom zadatku djetetu se prikazuju tri različite perspektive planinskog modela, nakon čega se od njega traži da opiše šta bi vidjela lutka postavljena u različitim pozicijama. Ipak, dijete dosljedno opisuje scenu iz vlastite tačke gledišta, bez sposobnosti da zauzme perspektivu lutke. Sličan obrazac razmišljanja može se uočiti i u svakodnevnim situacijama, kada dijete pretpostavlja da i druge osobe dijele njegove preferencije, npr. ″Ja volim ''[[Stitch (Lilo i Stitch)|Stitcha]]'', pa ga mora voljeti i dijete iz komšiluka koje je starije.″

Pored egocentrizma, u predoperacionalnoj fazi prisutan je i specifičan oblik razumijevanja [[Uzročnost|uzročno-posljedičnih]] odnosa koji Piaget naziva prekauzalnim mišljenjem. U ovom obliku mišljenja dijete objašnjava pojave na osnovu vlastitih iskustava i subjektivnih pretpostavki, umjesto na osnovu logičkih veza između uzroka i posljedica. U okviru prekauzalnog mišljenja izdvajaju se tri osnovna koncepta uzročnosti koja su karakteristična za djecu u ovom periodu: [[animizam]], artificializam i [[Transdukcija (psihologija)|transduktivno]] zaključivanje.&lt;ref name=&quot;Rathus_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Rathus |first=Spencer A. |date=2006 |title=Childhood: Voyages in Development |publisher=Thomson/Wadsworth |location=Belmont, CA |isbn=9780495004455 |url=https://archive.org/details/childhoodvoyages0000rath |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Animizam]] označava razvojni oblik mišljenja u kojem dijete neživim objektima pripisuje sposobnost djelovanja i osobine slične živim bićima. U tom okviru, dijete može smatrati da je pločnik ″odgovoran″ za njegov pad ili da zvijezde trepere zato što su ″radosne″. Na taj način prirodne pojave i predmeti dobivaju namjere i emocije karakteristične za živa bića. Sličan oblik razmišljanja predstavlja artificijalizam, koji se odnosi na uvjerenje da su karakteristike prirodne sredine rezultat ljudskog djelovanja ili intervencije. Tako dijete može objašnjavati vjetar tvrdnjom da ga neko ″puše jako″ ili smatrati da su oblaci bijeli zato što ih je neko ″obojio″. Ovi oblici spadaju u širi okvir prekauzalnog mišljenja, koje karakteriše ograničeno razumijevanje uzročno-posljedičnih odnosa. Njegovu osnovu čini transduktivno zaključivanje, pri kojem dijete povezuje pojedinačne događaje bez razumijevanja stvarne uzročne veze između njih.&lt;ref name=&quot;Santrock_2004&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ColumbusCitySchools_2013&quot;&gt;{{cite web |title=Preoperational Stage |url=http://www.columbuscityschools.org/lee/pioneer/stage2.htm |access-date=28. 5. 2026 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130728114723/http://www.columbuscityschools.org/lee/pioneer/stage2.htm |archive-date=28. 7. 2013 |website=Columbus City Schools |language=en}}&lt;/ref&gt; Za razliku od [[Deduktivno zaključivanje|deduktivnog]] i [[Induktivno zaključivanje|induktivnog zaključivanja]], koje se zasniva na logičkom povezivanju općeg i posebnog, transduktivno zaključivanje polazi od jednog konkretnog događaja i povezuje ga sa drugim, također konkretnim događajem, iako između njih ne postoji objektivna uzročna povezanost. Tako, na primjer, ako dijete čuje lavež psa, a neposredno nakon toga pukne balon, ono može zaključiti da je lavež psa uzrokovao pucanje balona, iako su ta dva događaja međusobno nepovezana.

==== Podfaza intuitivnog mišljenja ====

Jedna od osnovnih karakteristika preoperacionalne faze razvoja jeste pojava primitivnog zaključivanja. U dobi između četvrte i sedme godine, mišljenje se postepeno razvija od simboličkog ka intuitivnom obliku. Ovaj razvojni period obilježen je sve većim oslanjanjem na intuiciju u odnosu na neposrednu percepciju. Djeca u ovoj fazi počinju razvijati automatske misaone procese koji ne zahtijevaju svjesno obrazlaganje niti sistematsko dokazivanje. Piaget je ovu podfazu nazvao ″intuitivno mišljenje″ jer se u njoj uočava početak logičkog rasuđivanja, iako djeca još uvijek nisu u stanju objasniti razloge vlastitih zaključaka. Njihovo mišljenje ostaje nedovoljno zrelo i podložno kognitivnim greškama, pri čemu se u velikoj mjeri oslanjaju na subjektivnu percepciju objekata i događaja. Ovu fazu karakterišu [[centracija]], [[Konzervacija (psihologija)|konzervacija]], [[ireverzibilnost]], klasifikacija i tranzitivno zaključivanje.

[[Centracija]] predstavlja usmjeravanje pažnje na jednu istaknutu karakteristiku situacije, uz zanemarivanje ostalih relevantnih aspekata. [[Konzervacija (psihologija)|Konzervacija]] se odnosi na razumijevanje da promjena izgleda supstance ne mijenjaju njena osnovna svojstva. U ovom razvojnom periodu djeca još uvijek ne posjeduju razvijen pojam konzervacije, te istovremeno pokazuju izraženu sklonost centraciji. Ove karakteristike se mogu jasnije uočiti kroz Piagetov eksperimentalni zadatak sa tečnostima.

Djetetu se pokažu dvije identične čaše sa jednakom količinom tečnosti, pri čemu dijete obično zaključuje da je količina jednaka. Međutim, kada se sadržaj jedne čaše prelije u višu i užu posudu, djeca mlađa od sedam ili osam godina često zaključuju da sada postoji različita količina tečnosti, te da viša posuda sadrži više (centracija). Pri tome ne uzimaju u obzir prethodnu jednakost količina, niti činjenicu da se količina nije promijenila (konzervacija).

[[Ireverzibilnost]] označava nemogućnost mentalnog vraćanja na početno stanje ili obrtanja niza radnji u mislima. U navedenom primjeru, dijete ne razumije da bi vraćanjem tečnosti u prvobitnu posudu količine ponovo bile jednake. Sličan obrazac razmišljanja javlja se i u zadacima poređenja količina, gdje djeca na osnovu vizuelnog dojma zaključuju da red raspoređenih predmeta sa većim razmakom sadrži više elemenata, iako je njihov broj jednak.&lt;ref name=&quot;McLeod_2024&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Santrock_2004&quot; /&gt;

Klasifikacija odnosi se na kognitivnu sposobnost koju djeca u ovoj fazi još nisu u potpunosti razvila. Zbog nemogućnosti istovremenog sagledavanja šire kategorije i njenih podkategorija, djeca ne razumiju da jedna klasa može obuhvatati više užih klasa.&lt;ref name=&quot;Rathus_2006&quot; /&gt; Na primjer, kada se djetetu prikaže slika sa osam pasa i tri mačke, te ga se pita ima li više pasa ili životinja, dijete često odgovara da ima ″više pasa″, jer ne uspijeva istovremeno uzeti u obzir odnos između podklasa i šire klase ″životinje″.&lt;ref name=&quot;Andrews_et_al_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Andrews |first1=Glenda |last2=Halford |first2=Graeme S. |last3=Murphy |first3=Karen |last4=Knox |first4=Kathy |date=januar 2009 |title=Integration Of Weight And Distance Information In Young Children: The Role Of Relational Complexity |journal=Cognitive Development |volume=24 |issue=1 |pages=49–60 |doi=10.1016/j.cogdev.2008.07.005 |hdl=10072/29392 |url=https://www.academia.edu/129000802/Integration_of_weight_and_distance_information_in_young_children_The_role_of_relational_complexity |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Slično tome, u okviru intuitivnog mišljenja razvija se i ograničeno tranzitivno zaključivanje, odnosno sposobnost izvođenja logičkih odnosa na osnovu prethodnih informacija. Djeca u preoperacionalnoj fazi ovu sposobnost još uvijek ne posjeduju u potpunosti. Na primjer, ako znaju da je A veće od B, a B veće od C, dijete može imati poteškoće u zaključivanju da je A veće i od C.

=== Faza konkretnih operacija ===
[[Datoteka:Piaget konkretne operacije.png||mini|desno|300px|Dijagram konkretnih operacija prema [[Jean Piaget|Jeanu Piagetu]]]]
Faza konkretnih operacija predstavlja treću fazu u Piagetovoj teoriji kognitivnog razvoja. Ova faza slijedi nakon preoperacionalne faze i obuhvata period od približno 7. do 11. godine života, što odgovara srednjem djetinjstvu i ranom [[Predadolescencija|predadolescentskom razdoblju]].&lt;ref name=&quot;Ginsburg_Opper_1969&quot;&gt;{{cite book |last1=Ginsburg |first1=Herbert |last2=Opper |first2=Sylvia |date=1969 |title=Piaget's Theory of Intellectual Development: An Introduction |publisher=Prentice Hall |url=https://archive.org/details/piagetstheoryofi00gins_0/page/n7/mode/2up |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Karakteriše je značajan napredak u razvoju logičkog mišljenja, koje postaje sve zrelije i sličnije mišljenju odraslih osoba. U ovoj fazi djeca počinju rješavati probleme na logičniji i sistematičniji način, ali njihovo mišljenje je i dalje vezano za konkretne objekte i situacije. Apstraktno i [[Hipoteza|hipotetičko]] mišljenje još uvijek nije u potpunosti razvijeno, pa dijete može uspješno rješavati samo one zadatke koji se odnose na stvarne, konkretne situacije. Upravo u ovom periodu djeca usvajaju osnovna pravila logičkog zaključivanja, uključujući i [[Konzervacija (psihologija)|konzervaciju]].&lt;ref name=&quot;DavidsonFilms_1993&quot;&gt;{{cite video |title=Concrete Operations |date=1993 |publisher=Davidson Films, Inc. |url=https://www.bing.com/videos/riverview/relatedvideo?q=Concrete+Operations+%5bVideo+file%5d.+(1993).+Davidson+Films%2c+Inc.+Retrieved+October+6%2c+2014%2c+from+Education+in+Video%3a+Volume+I.&amp;mid=DEF3D19318CDB88007AADEF3D19318CDB88007AA&amp;churl=https%3a%2f%2fwww.youtube.com%2fchannel%2fUCnljspBdY19E69f_qWnOlPA&amp;FORM=VIRE |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Piaget je istakao da se u ovoj fazi razvija sposobnost [[Induktivno zaključivanje|induktivnog zaključivanja]], koje podrazumijeva izvođenje [[Generalizacija|općih zaključaka]] na osnovu pojedinačnih opažanja. Suprotno tome, djeca i dalje imaju poteškoće s [[Deduktivno zaključivanje|deduktivnim zaključivanjem]], koje zahtijeva primjenu općeg pravila kako bi se predvidio ishod neke situacije. Ova ograničenja posebno su vidljiva u zadacima koji zahtijevaju mentalnu obradu odnosa između više pojmova, kao što je zaključivanje da ako je A veće od B, a B veće od C, onda je i A veće od C.

Jedna od važnih razvojnih promjena u ovoj fazi jeste i postepeno prevazilaženje [[Egocentrizam|egocentrizma]]. Egocentrizam se odnosi na nemogućnost djeteta da razumije ili uzme u obzir perspektivu druge osobe. U ranijim fazama razvoja, dječije mišljenje i moralnost su u velikoj mjeri usmjereni na vlastitu perspektivu.&lt;ref name=&quot;Scott_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Scott |first=John |date=2014 |title=A Dictionary of Sociology |publisher=Oxford University Press |location=Oxford, United Kingdom ; New York, NY |url=https://archive.org/details/dictionaryofsoci0000unse_d7z2 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, u ovoj fazi djeca počinju razumijevati da drugi ljudi mogu imati drugačije informacije, uvjerenja ili gledišta, čak i kada se ona razlikuju od njihovih vlastitih. Na primjer, u zadatku u kojem lik Jane stavlja lutku pod kutiju, izlazi iz prostorije, a zatim druga osoba premješta lutku u ladicu, dijete u konkretno-operacionalnom stadiju će razumjeti da će Jane i dalje vjerovati da je lutka pod kutijom, iako dijete zna da to nije tačno, tj. dijete može prepoznati da će lik u priči djelovati prema informacijama koje posjeduje, a ne prema stvarnom stanju koje ono zna.

Ipak, i u ovoj fazi djeca mogu rješavati samo probleme koji se odnose na stvarne, konkretne objekte ili događaje, dok su apstraktni pojmovi i hipotetičke situacije još uvijek teški za razumijevanje. Međutim, sposobnost klasifikacije, serijacije i razumijevanja odnosa između kategorija postaje znatno razvijenija, što omogućava djetetu organizovanije i složenije razumijevanje svijeta.

U ovoj fazi razvija se i mentalna reverzibilnost, odnosno sposobnost da se misaono obrne slijed događaja ili odnosa među pojmovima. Na primjer, dijete može razumjeti da je njegov pas labrador, da je labrador vrsta psa, te da pas pripada široj kategoriji životinja. Na osnovu tih odnosa dijete može donositi logičke zaključke o povezanosti pojedinačnih i općih kategorija.&lt;ref name=&quot;Santrock_2008&quot; /&gt;

==== Ispitivanje konkretnih operacija ====

Piagetovi zadaci za ispitivanje konkretnih operacija široko su poznati i često korišteni u proučavanju dječijeg kognitivnog razvoja. Najpoznatiji među njima jesu zadaci konzervacije, kojima se ispituje razumijevanje da određena svojstva objekata ostaju nepromijenjena uprkos promjeni njihovog izgleda. Prilikom provođenja ovih eksperimenata istraživač mora voditi računa o nekoliko važnih aspekata koji mogu utjecati na dječije odgovore.

Jedan od najpoznatijih eksperimenata za ispitivanje konzervacije jeste zadatak sa nivoom tečnosti. Istraživač koristi dvije identične čaše koje napuni jednakom količinom tečnosti i provjerava da li dijete razumije da obje čaše sadrže istu količinu vode. Nakon toga sadržaj jedne čaše prelijeva u višu i užu posudu, a zatim pita dijete da li sada neka od posuda sadrži više, manje ili jednaku količinu tečnosti. Odgovor djeteta koristi se za procjenu nivoa razvoja logičkog mišljenja.

Prilikom izvođenja ovog eksperimenta posebno su važni način obrazlaganja odgovora, ponavljanje pitanja i izbor riječi koje istraživač koristi.

* ''Obrazlaganje odgovora'': Nakon što dijete odgovori, istraživač traži objašnjenje odgovora. Način na koji dijete obrazlaže svoje mišljenje omogućava bolji uvid u nivo njegovog kognitivnog razvoja.&lt;ref name=&quot;DavidsonFilms_ClassicPiaget1&quot;&gt;{{cite video |title=Classic Piaget Volume 1 |publisher=Davidson Films, Inc. |url=https://www.youtube.com/watch?v=2FjIso13i20 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Ponavljanje pitanja'': Ponavljanje istog pitanja može utjecati na dječiji odgovor. Dijete može pomisliti da je njegov prvobitni odgovor bio pogrešan samo zato što odrasla osoba ponovo postavlja isto pitanje, pa može promijeniti odgovor iako prvobitno nije sumnjalo u njega.&lt;ref name=&quot;McLeod_2025_1&quot;&gt;{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=2025 |title=Concrete Operational Stage |url=https://www.simplypsychology.org/concrete-operational.html |access-date=28. 5. 2026 |website=Simply Psychology |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Izbor riječi'': Formulacija koju ispitivač koristi može utjecati na način na koji dijete odgovara. Ako, u primjeru s tečnošću i čašama, ispitivač pita: &quot;Koja od ovih čaša ima više tečnosti?&quot;, dijete može pomisliti da je njegovo mišljenje o tome da su one iste pogrešno, jer odrasla osoba sugeriše da jedna mora imati više. S druge strane, ako ispitivač pita: &quot;Da li obje čaše imaju jednaku količinu tečnosti?&quot;, veća je vjerovatnoća da će dijete reći da imaju, jer ispitivač implicira njihovu jednakost.

U fazi konkretnih operacija razvijaju se i druge važne kognitivne sposobnosti.

* ''Klasifikacija'': Djeca postepeno razvijaju sposobnost organizovanja objekata prema različitim osobinama i razumijevanja hijerarhijskih odnosa između kategorija i potkategorija.
* ''Identitet'': Dijete razumije da objekti zadržavaju svoja osnovna svojstva čak i kada promijene oblik ili izgled. Na primjer, komad krede ostaje kreda i kada se prelomi na dva dijela.
* ''Reverzibilnost'': Razvija se sposobnost mentalnog vraćanja procesa na početno stanje. Dijete razumije da se voda može zamrznuti i ponovo pretvoriti u tečnost, dok se razbijeno jaje ne može vratiti u prvobitno stanje. Ova sposobnost važna je i u [[Matematika|matematici]], na primjer u razumijevanju odnosa između operacija 2 + 3 = 5 i 5 – 3 = 2.
* ''[[Konzervacija (psihologija)|Konzervacija]]'': Dijete razvija razumijevanje da količina, masa, težina ili zapremina ostaju iste uprkos promjeni izgleda objekta ili supstance.&lt;ref name=&quot;Elkind_1961&quot;&gt;{{cite journal |last=Elkind |first=David |date=juni 1961 |title=Children's Discovery of the Conservation of Mass, Weight, and Volume: Piaget Replication Study II |journal=The Journal of Genetic Psychology |volume=98 |issue=2 |pages=219–227 |doi=10.1080/00221325.1961.10534372 |issn=0022-1325 |pmid=13726387 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00221325.1961.10534372 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Decentracija'': Dijete postaje sposobno usmjeriti pažnju na više osobina situacije istovremeno, umjesto da se fokusira samo na jedan aspekt problema. Ova sposobnost omogućava razumijevanje konzervacije.&lt;ref name=&quot;Thompson_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Thompson |first=Penny |date=2019 |title=Foundations of Educational Technology |chapter=Cognitive Development: The Theory of Jean Piaget |publisher=Oklahoma State University Libraries |url=https://open.library.okstate.edu/foundationsofeducationaltechnology/chapter/2-cognitive-development-the-theory-of-jean-piaget/ |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Serijacija'': Djeca razvijaju sposobnost sistematskog raspoređivanja objekata prema određenoj dimenziji, poput dužine, težine ili veličine. Na primjer, mogu pravilno poredati štapiće od najkraćeg do najdužeg.

Iako ove nove kognitivne sposobnosti značajno proširuju dječije razumijevanje fizičkog svijeta, prema Piagetu djeca u ovoj fazi još uvijek ne mogu razmišljati potpuno apstraktno niti koristiti sistematsko naučno zaključivanje. Na primjer, većina djece mlađe od dvanaest godina ne bi mogla samostalno odrediti sve varijable koje utječu na vrijeme potrebno da klatno završi jedan zamah, niti bi mogla izvesti precizan zaključak na osnovu eksperimenta.&lt;ref name=&quot;Inhelder_Piaget_1958&quot;&gt;{{cite book |last1=Inhelder |first1=Bärbel |last2=Piaget |first2=Jean |date=1958 |title=The Growth of Logical Thinking: From Childhood to Adolescence |publisher=Basic Books |doi=10.1037/10034-000 |url=https://archive.org/details/growthoflogicalt00inhe/page/n7/mode/2up |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Faza formalnih operacija ===
[[Datoteka:Piaget formalne operacije.png||mini|desno|300px|Dijagram formalnih operacija prema [[Jean Piaget|Jeanu Piagetu]]]]
Posljednja faza Piagetove teorije kognitivnog razvoja naziva se faza formalnih operacija i obično započinje u ranoj adolescenciji, oko jedanaeste godine života, dok se potpuno razvija između četrnaeste i petnaeste godine.&lt;ref name=&quot;Inhelder_Piaget_1958&quot; /&gt; U ovoj fazi [[inteligencija]] se ispoljava kroz logičku upotrebu simbola i razumijevanje apstraktnih pojmova. Mišljenje više nije ograničeno isključivo na konkretne objekte i neposredna iskustva, nego uključuje i ideje, pretpostavke i mogućnosti koje ne moraju imati direktnu vezu sa stvarnošću.&lt;ref name=&quot;Piaget_1972&quot;&gt;{{cite book |last=Piaget |first=Jean |date=1972 |title=The Psychology of Intelligence |publisher=Littlefield, Adams &amp; Co. |location=Totowa, NJ |url=https://archive.org/details/psychologyofinte0000jean |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Piaget je isticao da u fazi formalnih operacija posebno važnu ulogu ima [[hipotetičko-deduktivno zaključivanje]]. Ovaj oblik mišljenja omogućava razmatranje situacija tipa ″šta bi bilo kada bi″, čak i kada one nisu zasnovane na stvarnim događajima, odnosno uključuju [[kontrafaktičko mišljenje]]. Takav način razmišljanja naročito je važan u [[Matematika|matematici]] i [[prirodne nauke|prirodnim naukama]], gdje je potrebno postavljati hipoteze, analizirati moguće ishode i sistematski provjeravati zaključke.

* [[Apstrakcija|Apstraktno mišljenje]] razvija se tokom faze formalnih operacija. Dok djeca u ranijim fazama razvoja razmišljaju uglavnom konkretno i usmjereno na specifične situacije, [[Adolescencija|adolescenti]] počinju razmatrati moguće ishode i posljedice različitih postupaka.
* [[Metakognicija]] predstavlja sposobnost ″razmišljanja o vlastitom mišljenju″, koja adolescentima i odraslima omogućava analiziranje i praćenje vlastitih misaonih procesa.&lt;ref name=&quot;Arnett_2007&quot;&gt;{{cite book |last=Arnett |first=Jeffrey Jensen |date=2007 |title=Adolescence and Emerging Adulthood: A Cultural Approach |publisher=Pearson Prentice Hall |location=Upper Saddle River, N.J. |url=https://archive.org/details/adolescenceemerg0000arne_w1v9 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Rješavanje problema]] ogleda se u načinu na koji djeca koriste metodu pokušaja i pogrešaka kako bi pronašla rješenje problema. U fazi formalnih operacija razvija se sposobnost sistematskog, logičkog i metodičnog pristupa rješavanju problema.

Djeca u osnovnoškolskom uzrastu uglavnom koriste [[induktivno zaključivanje]], dok adolescenti počinju razvijati [[deduktivno zaključivanje]]. Induktivno zaključivanje podrazumijeva izvođenje općih zaključaka na osnovu ličnih iskustava i pojedinačnih činjenica. Nasuprot tome, deduktivno zaključivanje omogućava primjenu općih pravila i logičkih principa radi izvođenja specifičnih zaključaka iz apstraktnih pojmova. Ova sposobnost razvija se zahvaljujući sposobnosti hipotetičkog mišljenja.&lt;ref name=&quot;Berger_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Berger |first=Kathleen Stassen |date=2014 |title=Invitation to the Life Span |edition=Second |publisher=Worth Publishers |location=New York |url=https://archive.org/details/invitationtolife0000berg_n3m2 |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kvalitet apstraktnog mišljenja u fazi formalnih operacija posebno se uočava u sposobnosti adolescenata da verbalno rješavaju probleme.&lt;ref name=&quot;Santrock_2008&quot; /&gt; Logička dimenzija mišljenja ogleda se u tome što djeca u ranijim razvojnim fazama probleme uglavnom rješavaju metodom pokušaja i pogrešaka, dok adolescenti postepeno razvijaju više sistematičan i organizovan pristup.&lt;ref name=&quot;Santrock_2008&quot; /&gt; U ovom periodu adolescenti počinju razmišljati na način sličan naučnicima: postavljaju planove za rješavanje problema, ispituju različite mogućnosti i sistematski provjeravaju vlastite pretpostavke.&lt;ref name=&quot;Santrock_2008&quot; /&gt; Pri tome koriste hipotetičko-deduktivno zaključivanje, odnosno sposobnost postavljanja hipoteza ili mogućih objašnjenja, a zatim logičkog izvođenja zaključaka kako bi utvrdili koje rješenje najbolje odgovara problemu.&lt;ref name=&quot;Santrock_2008&quot; /&gt; Tokom ove faze adolescent postaje sposoban razumjeti složenije pojmove poput [[ljubav]]i, logičkih dokaza i vrijednosti. Istovremeno se razvija interes za budućnost i različite životne mogućnosti, pa mladi počinju intenzivnije razmišljati o tome šta bi mogli postati i postići.&lt;ref name=&quot;Santrock_2008&quot; /&gt;

Kognitivne promjene tokom [[Adolescencija|adolescencije]] ogledaju se i u načinu razmišljanja o društvenim odnosima i vlastitoj ulozi u društvu. Jedna od pojava karakterističnih za ovaj period jeste adolescentski egocentrizam, koji se povezuje sa pojačanom samosviješću i razvojem osjećaja lične posebnosti i ″nepovredivosti″. Adolescentski egocentrizam obično se dijeli na dva oblika društvenog mišljenja: imaginarnu publiku i ličnu bajku. [[Imaginarna publika]] odnosi se na uvjerenje adolescenta da ga drugi ljudi stalno posmatraju i obraćaju pažnju na njegovo ponašanje, izgled ili postupke. Zbog toga adolescent može imati osjećaj da su drugi mnogo više usmjereni na njega nego što to zaista jesu. [[Lična bajka]] predstavlja uvjerenje adolescenta da je na neki način poseban, jedinstven ili drugačiji od drugih ljudi. Ovo može uključivati osjećaj da ga drugi ne mogu u potpunosti razumjeti ili vjerovanje da je izuzet od određenih rizika i negativnih posljedica. Ovi oblici društvenog mišljenja počinju se razvijati još u fazi konkretnih operacija, ali postaju izraženiji tokom faze formalnih operacija.

==== Eksperimenti ====

Piaget i njegovi saradnici proveli su niz eksperimenata kako bi ispitali razvoj formalno-operacionalnog mišljenja.&lt;ref name=&quot;Inhelder_Piaget_1958&quot; /&gt;

U jednom od najpoznatijih eksperimenata Piaget je procjenjivao kognitivne sposobnosti djece različitog uzrasta pomoću vage i utega različite težine. Zadatak je bio uravnotežiti vagu postavljanjem utega na njene krajeve. Da bi uspješno riješila zadatak, djeca su morala razumjeti da na ravnotežu istovremeno utječu i težina utega i njihova udaljenost od centra vage. Teži uteg trebalo je postaviti bliže centru, dok je lakši uteg trebalo postaviti dalje od centra kako bi se postigla ravnoteža.&lt;ref name=&quot;Berger_2014&quot; /&gt;

Djeca uzrasta od tri do pet godina uglavnom nisu mogla razumjeti princip ravnoteže. Djeca oko sedme godine bila su sposobna uravnotežiti vagu samo kada su na obje strane koristila utege iste težine, ali još uvijek nisu razumjela značaj položaja utega. Oko desete godine djeca počinju uočavati važnost udaljenosti utega od centra, ali probleme i dalje često rješavaju metodom pokušaja i pogrešaka, bez potpunog logičkog zaključivanja. Tek u dobi od trinaest ili četrnaest godina, odnosno u ranoj i srednjoj adolescenciji, neka djeca jasno razumiju odnos između težine i udaljenosti te mogu uspješno primijeniti hipotetičko-deduktivno zaključivanje prilikom rješavanja zadatka.&lt;ref name=&quot;Piaget_Inhelder_1969&quot;&gt;{{cite book |last1=Piaget |first1=Jean |last2=Inhelder |first2=Bärbel |date=1969 |title=The Psychology of the Child |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/psychologyofchil00piag |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

===Faze i uzročnost===

Piaget je smatrao da se dječije razumijevanje [[uzročnosti]] razvija postepeno — od ″primitivnih″ shvatanja uzroka prema naučnijim, preciznijim i fitikalnim objašnjenjima. Prema njegovom mišljenju, rana dječija objašnjenja svijeta često imaju natprirodan, [[Magija (natprirodno)|magijski]] ili nefizikalni karakter.

Polazeći od pretpostavke da su mala djeca usmjerena prvenstveno na vlastito iskustvo i percepciju, Piaget je tvrdio da djeca u najranijem razvojnom periodu svijet razumiju kroz vlastite aktivnosti i neposredne doživljaje. Zbog toga djeca često predmetima i pojavama pripisuju osobine koje zapravo proizlaze iz njihovog vlastitog iskustva i načina razmišljanja. Kako dijete stječe nova iskustva i razvija razumijevanje stvarnosti, ovakva subjektivna objašnjenja postepeno se zamjenjuju realističnijim i [[Empirizam|empirijski]] zasnovanim zaključcima.

Piaget je kao primjer naveo dijete koje vjeruje da ga Mjesec i zvijezde prate tokom noćne šetnje. Kada dijete primijeti da i druge osobe imaju isti doživljaj, počinje razlikovati sebe od vanjskog svijeta, što doprinosi razvoju shvatanja da se Mjesec ne kreće zbog njega, nego nezavisno od njegovih postupaka ili prisustva.

Drugi razvojni period, koji okvirno traje od treće do osme godine života, Piaget opisuje kao fazu u kojoj se istovremeno javljaju magijska, [[Animizam|animistička]] i ″neprirodna″ objašnjenja uzročnosti, zajedno sa početnim oblicima fizikalnog i prirodnog objašnjavanja pojava. Djeca u ovom uzrastu često kombinuju realna opažanja sa maštovitim ili subjektivnim interpretacijama svijeta oko sebe.

U svojim istraživanjima Piaget je djeci postavljao pitanja o [[Spisak prirodnih pojava|prirodnim pojavama]], poput: ″Šta pokreće oblake?″, ″Zašto se zvijezde kreću?″ ili ″Zašto rijeke teku?″. Na osnovu odgovora zaključio je da djeca prirodne pojave često objašnjavaju na način koji uključuje ljudske potrebe, namjere ili svrhu. Tako dijete može vjerovati da se oblaci kreću ″kako bi donijeli kišu ljudima″ ili da rijeke teku ″da bi ljudi imali vodu″. Piaget je ovakav način objašnjavanja nazvao ″moralnim objašnjenjem″, jer dijete prirodnim pojavama pripisuje funkciju povezanu sa ljudskim potrebama i djelovanjem.&lt;ref name=&quot;Piaget_1928&quot;&gt;{{cite journal |last=Piaget |first=Jean |date=1928 |title=La causalité chez l'enfant |journal=British Journal of Psychology |volume=18 |issue=3 |pages=276–301 |doi=10.1111/j.2044-8295.1928.tb00466.x |url=https://www.unige.ch/piaget/piaget1928a01 |access-date=28. 5. 2026 |language=fr}}&lt;/ref&gt;

== Sheme djelovanja i figurativne sheme ==

U okviru objašnjenja mehanizama kognitivnog razvoja, Piaget pravi razliku između shema djelovanja ({{en|schemes}}) i figurativnih shema ({{en|engl. schemas ili schemata}}). ''Sheme djelovanja'' odnose se na organizovane obrasce aktivnosti i operacija koje pojedinac primjenjuje u interakciji s okruženjem, dok ''figurativne sheme'' predstavljaju mentalne reprezentacije iskustva, uključujući perceptivne i imaginativne strukture.&lt;ref name=&quot;Piaget_Inhelder_1973&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Piaget_Inhelder_1971&quot;&gt;{{cite book |last1=Piaget |first1=Jean |last2=Inhelder |first2=Bärbel |date=1971 |title=Mental Imagery in the Child: A Study of the Development of Imaginal Representation |url=https://archive.org/details/mentalimageryinc00jean |publisher=Basic Books |location=New York |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ova distinkcija, iako ponekad zanemarena u interpretacijama i prijevodima Piagetovog rada, ima značajnu ulogu u njegovom razumijevanju odnosa između akcije i mentalne reprezentacije.&lt;ref name=&quot;Furth_1981&quot;&gt;{{cite book |last=Furth |first=Hans G. |date=1981 |title=Piaget and Knowledge: Theoretical Foundations |url=https://archive.org/details/piagetknowledget00furt_0 |edition=2. |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U kasnijim radovima, Piaget je razmatrao mogućnost bioloških osnova kognitivnih shema, uključujući hipoteze o mogućim vezama između kognitivnih procesa i molekularnih struktura, poput ribonukleinske kiseline (RNA), ali bez konačnih zaključaka.&lt;ref name=&quot;Piaget_1971_Biology&quot;&gt;{{cite book |last=Piaget |first=Jean |date=1971 |title=Biology and Knowledge: An Essay on the Relations Between Organic Regulations and Cognitive Processes |url=https://archive.org/details/biologyknowledge00piagrich |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ove ideje ostale su na nivou teorijskih razmatranja i nisu postale sastavni dio standardne interpretacije njegove teorije razvoja.

== Praktične primjene ==

Piagetova teorija kognitivnog razvoja primjenjuje se u [[Obrazovanje|obrazovanju]] i roditeljskoj praksi kao okvir za razumijevanje dječijeg učenja i razvoja. U obrazovnom kontekstu koristi se za prilagođavanje nastavnih aktivnosti razvojnom nivou učenika, kao i za interpretaciju individualnih razlika u učenju.

Istraživanja pokazuju da djeca istog uzrasta i razreda mogu različito uspješno rješavati zadatke iz osnovnih aritmetičkih operacija, poput sabiranja i oduzimanja.&lt;ref name=&quot;Ramos-Christian_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ramos-Christian |first1=Vanessa |last2=Schleser |first2=Robert |last3=Varn |first3=Mary E. |date=2008 |title=Math Fluency: Accuracy Versus Speed in Preoperational and Concrete Operational First and Second Grade Children |journal=Early Childhood Education Journal |volume=35 |issue=6 |pages=543–549 |doi=10.1007/s10643-008-0234-7 |url=https://cursa.ihmc.us/rid=1LQRZ23SW-DFP4QN-3CLH/math%20abilities%20among%20concrete%20and%20preoperational%20students.pdf |access-date=15. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Općenito, djeca na nivou preoperacionalnog i konkretno-operacionalnog mišljenja mogu pokazivati sličnu tačnost u izvođenju aritmetičkih zadataka, dok djeca na višem razvojnom nivou često pokazuju veću brzinu i preciznost u rješavanju istih zadataka.&lt;ref name=&quot;Wubbena_2013&quot;&gt;{{cite journal |last=Wubbena |first=Zane C. |date=2013 |title=Mathematical fluency as a function of conservation ability in young children |journal=Learning and Individual Differences |volume=26 |pages=153–155 |doi=10.1016/j.lindif.2013.01.013 |url=https://www.researchgate.net/publication/331166276_Mathematical_fluency_as_a_function_of_conservation_ability_in_young_children |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U obrazovnoj praksi, Piagetova teorija se koristi kao okvir za procjenu razvojnih karakteristika učenika i planiranje nastavnih sadržaja u skladu s njihovim kognitivnim mogućnostima.&lt;ref name=&quot;Hinde_Perry_2007&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hinde |first1=Elizabeth R. |last2=Perry |first2=Nancy |date=2007 |title=Elementary Teachers' Application of Jean Piaget's Theories of Cognitive Development during Social Studies Curriculum Debates in Arizona |journal=The Elementary School Journal |volume=108 |issue=1 |pages=63–79 |publisher=University of Chicago Press |doi=10.1086/522387 |url=https://www.researchgate.net/publication/249134768_Elementary_Teachers'_Application_of_Jean_Piaget's_Theories_of_Cognitive_Development_during_Social_Studies_Curriculum_Debates_in_Arizona_in_Arizona |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kognitivni razvoj odvija se kroz različite obrasce koji mogu varirati među pojedincima, a smatra se da predstavlja aktivan proces koji traje tokom cijelog životnog vijeka. Prema Piagetu, intelektualni razvoj se odvija kroz težnju ka uspostavljanju kognitivne ravnoteže. U tom procesu nove informacije se najčešće interpretiraju kroz postojeće obrasce mišljenja i ranije usvojena znanja. Tako, na primjer, mala djeca nove objekte nastoje razumjeti kroz poznate obrasce rukovanja predmetima, dok odrasli nove informacije često interpretiraju u skladu s već postojećim uvjerenjima ili znanjem.&lt;ref name=&quot;Berger_2008&quot; /&gt;

Primjena standardizovanih Piagetovih zadataka u različitim kulturnim sredinama pokazala je značajne razlike u rezultatima, što je dovelo do rasprava o utjecaju kulture i obrazovanja na kognitivni razvoj. Neki autori sugerišu da bez određenih kulturnih iskustava i formalnog obrazovanja razvoj može ostati na određenim nivoima, poput konkretno-operacionalnog mišljenja.&lt;ref name=&quot;Babakr_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Babakr |first1=Zana H. |last2=Mohamedamin |first2=Pakstan |last3=Kakamad |first3=Karwan |date=2019 |title=Piaget’s Cognitive Developmental Theory: Critical Review |journal=Education Quarterly Reviews |volume=2 |issue=3 |pages=517–524 |doi=10.31014/aior.1993.02.03.84 |url=https://www.asianinstituteofresearch.org/EQRarchives/Piaget%E2%80%99s-Cognitive-Developmental-Theory%3A-Critical-Review |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od poznatih zadataka, tzv. ″zadatak nivoa vode″, razvijen je u skladu s metodologijom iz Ženeve. U ovom zadatku učesnicima se prikazuju dvije čaše jednakog prečnika i visine, sa jednakom količinom vode, pri čemu se voda iz jedne čaše prelije u posudu većeg ili manjeg prečnika i različite visine. Djeca i mladi iz društava s ograničenom pismenošću češće su procjenjivali da viša i uža čaša sadrži veću količinu vode, dok su u prilagođenim verzijama zadatka, u kojima su učesnici mogli objašnjavati odgovor na vlastitom jeziku, češće prepoznavali da se količina vode nije promijenila, iako se promijenio njen oblik.&lt;ref name=&quot;LCHC_1983&quot;&gt;{{cite book |author=Laboratory of Comparative Human Cognition |editor1-last=Mussen |editor1-first=P. H. |editor2-last=Kessen |editor2-first=W. |title=Handbook of Child Psychology: Vol. 1. History, theory, and methods |chapter=Culture and cognitive development |url=https://lchc.ucsd.edu/Pubs/CHILDPSY.pdf |date=1983 |publisher=Wiley |location=New York |pages=295–356 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Isti zadatak primijenjen je i u istraživanjima starije populacije, pri čemu su rezultati ukazali na nelinearan pad uspješnosti u starijoj dobi.&lt;ref name=&quot;Tran_Formann_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Tran |first1=Ulrich S. |last2=Formann |first2=Anton K. |date=2008 |title=Piaget’s water-level tasks: Performance across the lifespan with emphasis on the elderly |journal=Personality and Individual Differences |volume=45 |issue=3 |pages=232–237 |doi=10.1016/j.paid.2008.04.004 |url=https://doi.org/10.1016/j.paid.2008.04.004 |access-date=15. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Odnos prema psihometrijskim teorijama inteligencije ==

Piagetova teorija dovođena je u vezu sa psihometrijskim teorijama inteligencije, naročito sa Cattell-Hornovom teorijom [[Fluidna i kristalizovana inteligencija|fluidne i kristalizovane inteligencije]].&lt;ref name=&quot;Papalia_1971&quot;&gt;{{cite journal |last1=Papalia |first1=Diane |last2=Fitzgerald |first2=Joseph |last3=Hooper |first3=Frank H. |date=1971 |title=Piagetian Theory and the Aging Process: Extensions and Speculations |journal=The International Journal of Aging and Human Development |volume=2 |issue=1 |pages=3–20 |doi=10.2190/AG.2.1.b |s2cid=143590129 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2190/AG.2.1.b |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schonfeld_1986&quot;&gt;{{cite journal |last=Schonfeld |first=Irvin Sam |date=1986 |title=The Genevan and Cattell-Horn conceptions of intelligence compared: The early implementation of numerical solution aids |journal=Developmental Psychology |volume=22 |issue=2 |pages=204–212 |doi=10.1037/0012-1649.22.2.204 |s2cid=222275196 |url=https://academicworks.cuny.edu/gc_pubs/283/ |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U tom kontekstu, Piagetova operativna inteligencija povezuje se sa fluidnom inteligencijom, jer se obje odnose na sposobnost logičkog mišljenja, uočavanja odnosa među pojavama i rješavanja novih problema. Nasuprot tome, Piagetovo shvatanje svakodnevnog učenja blisko je konceptu kristalizovane inteligencije, budući da se zasniva na iskustvu, učenju i akumuliranom znanju. Prema ovom tumačenju, operativno mišljenje predstavlja osnovu na kojoj se razvija iskustveno i školski stečeno znanje,&lt;ref name=&quot;Furth_1981&quot; /&gt; slično odnosu fluidne i kristalizovane inteligencije u Cattell-Hornovoj teoriji.&lt;ref name=&quot;Schonfeld_1986&quot; /&gt;

Piagetova teorija također se povezuje sa psihometrijskom teorijom opće inteligencije, odnosno [[''g'' faktor (psihometrija)|''g'' faktorom]]. Iako Piagetovi zadaci nisu bili osmišljeni za mjerenje individualnih razlika u inteligenciji, niti su predstavljali klasične [[Psihometrija|psihometrijske]] testove, istraživanja su pokazala postojanje umjerene i dosljedne pozitivne povezanosti između uspješnosti na Piagetovim zadacima i rezultata na standardnim testovima inteligencije. Na osnovu toga pretpostavlja se da ''g'' faktor doprinosi uspješnosti u obje vrste zadataka. Piaget je razvijao zadatke prvenstveno s ciljem ispitivanja načina dječijeg mišljenja i kognitivnog razvoja. Međutim, kasnija istraživanja pokazala su da se od Piagetovih zadataka može konstruisati skup mjera koji relativno uspješno procjenjuje opću inteligenciju, u poređenju sa standardnim IQ testovima.&lt;ref name=&quot;Humphreys_1985&quot;&gt;{{cite journal |last1=Humphreys |first1=L. G. |last2=Rich |first2=S. A. |last3=Davey |first3=T. C. |date=1985 |title=A Piagetian Test of General Intelligence |journal=Developmental Psychology |volume=21 |issue=5 |pages=872–877 |doi=10.1037/0012-1649.21.5.872 |url=https://www.researchgate.net/publication/232434575_A_Piagetian_Test_of_General_Intelligence |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lautrey_2002&quot;&gt;{{cite book |last=Lautrey |first=Jacques |year=2002 |title=Is there a general factor of cognitive development? |editor1-last=Sternberg |editor1-first=Robert J. |editor2-last=Grigorenko |editor2-first=Elena L. |book-title=The general factor of intelligence: How general is it? |publisher=Lawrence Erlbaum Associates |location=Mahwah, NJ |pages=305–326 |url=https://www.researchgate.net/publication/292061889_Is_there_a_general_factor_of_cognitive_development |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Weinberg_1989&quot;&gt;{{cite journal |last=Weinberg |first=Richard A. |date=1989 |title=Intelligence and IQ: Landmark Issues and Great Debates |journal=American Psychologist |volume=44 |issue=2 |pages=98–104 |doi=10.1037/0003-066x.44.2.98 |url=http://teachingpsychology.weebly.com/uploads/2/5/8/0/25809801/intelligence_and_iq_landmark_issues_and_great_debates.pdf |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Kritike Piagetove teorije kognitivnog razvoja ==

Piagetova teorija kognitivnog razvoja bila je predmet brojnih kritika i preispitivanja. Jedna od glavnih zamjerki odnosi se na tvrdnju da se razvoj ne odvija uvijek jasno, ravnomjerno i kroz strogo odvojene faze, kako je Piaget pretpostavljao. I sam Piaget ukazivao je na pojavu dekalaža (''décalage''), odnosno neujednačenog razvoja različitih kognitivnih sposobnosti unutar istog razvojnog perioda. To znači da dijete može pokazivati naprednije oblike mišljenja u jednoj oblasti, dok u drugoj još uvijek koristi ranije načine zaključivanja. Zbog toga se Piagetove faze razvoja danas češće posmatraju kao opći i približni okvir kognitivnog razvoja, a ne kao strogo univerzalan i potpuno jedinstven slijed razvojnih faza kroz koji sva djeca prolaze na identičan način. Kasnija istraživanja pokazala su da djeca mogu razviti određene složene oblike mišljenja ranije nego što je Piaget pretpostavljao. Pojedine studije ukazuju na to da djeca, uz odgovarajuće iskustvo, podršku i način predstavljanja zadataka, mogu razumjeti pojmove i oblike rezonovanja koji se u Piagetovoj teoriji povezuju s višim razvojnim fazama.&lt;ref name=&quot;Lourenco_1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lourenço |first1=Orlando |last2=Machado |first2=Armando |date=1996 |title=In defense of Piaget's theory: A reply to 10 common criticisms |journal=Psychological Review |volume=103 |issue=1 |pages=143–164 |doi=10.1037/0033-295X.103.1.143 |s2cid=32390745 |url=https://www.researchgate.net/profile/Armando-Machado/publication/232556312_In_Defense_of_Piaget%27s_Theory_A_Reply_to_10_Common_Criticisms/links/09e41511a75a9d34c3000000/In-Defense-of-Piagets-Theory-A-Reply-to-10-Common-Criticisms.pdf |access-date=28. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wood_2001&quot;&gt;{{cite web |last1=Wood |first1=Kay C. |last2=Smith |first2=Harlan |last3=Grossniklaus |first3=Daurice |title=Piaget's Stages of Cognitive Development |url=https://www.academia.edu/122636563/Piagets_Stages |access-date=28. 5. 2026 |website=Academia.edu |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga se danas smatra da kognitivni razvoj nije uvijek strogo vezan za određenu životnu dob, već da na njega značajno utječu iskustvo, okruženje, način podučavanja i karakteristike samog zadatka.

Piagetova teorija kritikovana je i zbog pretpostavke da se kognitivni razvoj odvija približno jednako u svim područjima razvoja. Prema njegovom pristupu, razvoj mišljenja u oblastima poput [[Matematika|matematike]], [[Logika|logike]], jezika ili [[Fizika|fizike]] trebao bi se odvijati relativno usklađeno. Međutim, kasnija istraživanja pokazala su da djeca mogu razvijati različite nivoe kognitivne složenosti zavisno od područja djelovanja. Tako dijete može pokazivati veoma razvijeno razumijevanje u jednoj oblasti, dok u drugoj i dalje koristi jednostavnije oblike mišljenja. Ovakvi nalazi ukazuju na to da kognitivni razvoj nije potpuno ujednačen, već može varirati između različitih domena znanja i iskustva.

Posebno značajan izazov Piagetovoj teoriji predstavljaju istraživanja kognitivnog razvoja dojenčadi zasnovana na paradigmi [[Habituacija|habituacije]]. Ova istraživanja ukazuju na to da novorođenčad i veoma mala djeca posjeduju određene oblike ″osnovnog znanja″ o funkcionisanju svijeta. U tom kontekstu, utvrđeno je da dojenčad pokazuje razumijevanje principa koherentnosti objekata, kontinuiteta kretanja i kontakta među objektima. Drugim riječima, očekuju da se objekti kreću kao cjelina, da njihovo kretanje slijedi kontinuiranu putanju te da promjene u kretanju nastaju kao posljedica djelovanja drugih objekata ili direktnog kontakta. U jednom poznatom eksperimentu koji je provela Renée Baillargeon, istraživano je da li tromjesečne bebe pokazuju iznenađenje kada predmet ″nestane″ na način koji nije moguć u stvarnosti. Dojenčadi je prikazana scena u kojoj se ploča spušta iza koje se nalazi skrivena lopta, pri čemu ploča vizuelno ″prolazi″ kroz prostor u kojem bi lopta trebala biti, kao da ona ne postoji. Bebe su u takvim situacijama duže zadržavale pogled i pokazivale znakove iznenađenja, što se tumači kao indikator da su imale formirano očekivanje o trajnosti objekata i njihovoj fizičkoj prisutnosti u prostoru.&lt;ref name=&quot;Baillargeon_1987&quot;&gt;{{cite journal |last=Baillargeon |first=Renée |date=1987 |title=Object permanence in 3½- and 4½-month-old infants |journal=Developmental Psychology |volume=23 |issue=5 |pages=655–664 |doi=10.1037/0012-1649.23.5.655 |issn=1939-0599 |url=https://labs.psychology.illinois.edu/ICL/articles.old/baillargeon1987.pdf.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na osnovu ovih nalaza, sve je prihvaćenije stanovište da razvoj kognitivnih sposobnosti nije isključivo vezan za jasno određeni uzrast i faze, kako je to u početku pretpostavljao Piaget, već da se određene kognitivne sposobnosti mogu javiti ranije i razvijati postepeno, pod utjecajem iskustva, okruženja i načina na koji se djetetu prezentiraju informacije.

Piagetova teorija kognitivnog razvoja često je kritikovana zbog nedovoljnog uvažavanja utjecaja kulture na razvoj [[mišljenje|mišljenja]]. Brojna istraživanja ukazuju da sociokulturni kontekst ima znatno izraženiji utjecaj na kognitivni razvoj nego što je to u originalnom modelu bilo predviđeno. U tom smislu, socijalna interakcija i učenje kroz komunikaciju s drugima predstavljaju važne mehanizme usvajanja znanja, koji doprinose razvoju mišljenja kroz različite razvojne faze.&lt;ref name=&quot;Kail_2007&quot;&gt;{{cite book |last1=Kail |first1=Robert |title=Children and Their Development |url=https://archive.org/details/childrentheirdev0004kail |url-access=registration |date=2007 |publisher=Pearson |isbn=9780131949119 |edition=4 |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Assan_2015&quot;&gt;{{cite journal |last1=Assan |first1=E. A. |last2=Sarfo |first2=Jacob Owusu |date=2015 |title=Piagetian Conservation Tasks in Ghanaian Children: The Role of Geographical Location, Gender and Age Differences |journal=European Journal of Contemporary Education |volume=12 |issue=2 |pages=137–149 |doi=10.13187/ejced.2015.12.137 |issn=2219-8229 |url=https://www.researchgate.net/publication/277664650_Piagetian_Conservation_Tasks_in_Ghanaian_Children_the_Role_of_Geographical_Location_Gender_and_Age_Differences |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Kritika Piagetovog modela dolazi iz novijih istraživačkih pravaca, posebno iz pristupa dinamičkih sistema, kojima se preispituju i određene pretpostavke tzv. ″teorija osnovnog znanja″, koje su nastale kao alternativa Piagetovom shvatanju razvoja. Ovi pristupi oslanjaju se na savremena [[Neuronauka|neuronaučna]] istraživanja, koje omogućavaju detaljnije praćenje razvoja kognitivnih procesa, a koja u vrijeme Piageta nisu bila dostupna.&lt;ref name=&quot;Bjorklund_2018&quot;&gt;{{cite journal |last=Bjorklund |first=David F. |date=2018 |title=A Metatheory for Cognitive Development (or &quot;Piaget is Dead&quot; Revisited) |journal=Child Development |volume=89 |issue=6 |pages=2288–2302 |doi=10.1111/cdev.13019 |pmid=29336015 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ovakvi nalazi ukazuju na to da je kognitivni razvoj vjerovatnije rezultat postepene i kontinuirane integracije učenja i razvoja, nego strogo odvojenih faza kako je to predviđao Piaget, ali i kako su sugerisale pojedine neonativističke teorije. Pored toga, autori poput [[Lav Vigotski|Lav Vigotskog]] i [[Jerome Bruner|Jeromea Brunera]] naglašavali su da jezik i socijalna interakcija imaju znatno veći utjecaj na razvoj mišljenja nego što je to Piaget u svom modelu predvidio.

== Postpijažeovske i neopijažeovske faze ==

{{Glavni|Neopijažeovske teorije kognitivnog razvoja}}

Tokom posljednjih decenija brojni istraživači nastojali su odgovoriti na ograničenja Piagetove teorije razvijanjem novih teorijskih modela koji bi mogli objasniti nalaze koje Piagetov model nije mogao u potpunosti obuhvatiti. Ovi pristupi poznati su kao postpijažeovske i [[neopijažeovske teorije kognitivnog razvoja]].

Među najpoznatijim neopijažeovskim pristupima izdvajaju se teorije autora kao što su Robbie Case, [[Andreas Demetriou]], Graeme S. Halford, [[Kurt W. Fischer]], [[Michael Commons|Michael Lamport Commons]] i Juan Pascual-Leone. Njihove teorije nastojale su povezati Piagetov model sa savremenim spoznajama iz [[Kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]] i psihologije individualnih razlika, kako bi se bolje objasnili mehanizmi kognitivnog razvoja, ali i razlike među pojedincima u brzini i načinu razvoja mišljenja.&lt;ref name=&quot;Mascolo_2015&quot;&gt;{{cite book |last=Mascolo |first=Michael F. |date=2015 |editor-last=Wright |editor-first=James D. |title=International Encyclopedia of the Social &amp; Behavioral Sciences |edition=2. |publisher=Elsevier |location=Amsterdam |pages=498–504 |doi=10.1016/B978-0-08-097086-8.23097-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/304191176_Neo-Piagetian_Theories_of_Cognitive_Development |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neopijažeovski autori smatraju da napredovanje kroz razvojne faze nije posljedica samo biološkog sazrijevanja, nego i postepenog povećanja kapaciteta [[Radno pamćenje|radnog pamćenja]] i efikasnosti obrade informacija. Prema ovom pristupu, razvoj mišljenja povezan je sa sposobnošću djeteta da istovremeno obrađuje sve složenije informacije i organizuje ih na efikasniji način.&lt;ref name=&quot;Mascolo_2015&quot; /&gt;

Posebno mjesto među ovim teorijama zauzima pristup [[Andreas Demetriou|Andreasa Demetrioua]], koji naglašava značaj hiperkognitivnih procesa, kao što su [[samonadzor]], samoprocjena, samoregulacija i praćenje vlastitog mišljenja. Demetriou također smatra da ljudsko mišljenje nije jedinstven i potpuno homogen sistem, nego da se sastoji od više relativno autonomnih područja [[mišljenje|mišljenja]] koja se mogu razvijati različitim tempom.&lt;ref name=&quot;Demetriou_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Demetriou |first=Andreas |date=2003 |title=Mind, Self, and Personality: Dynamic Interactions from Late Childhood to Early Adulthood |publisher=Kluwer Academic Publishers-Plenum Publishers |volume=10 |issue=3 |doi=10.1023/A:1023462229730 |url=https://www.researchgate.net/publication/227096176_Mind_Self_and_Personality_Dynamic_Interactions_from_Late_Childhood_to_Early_Adulthood |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored neopijažeovskih teorija, pojedini autori smatrali su da se razvoj mišljenja ne završava fazom formalnih operacija, kako je Piaget pretpostavljao. Na osnovu istraživanja mišljenja odraslih razvijen je koncept pete faze, odnosno [[Postformalno mišljenje|postformalnog mišljenja]], kojim se nastoje opisati složeniji i fleksibilniji oblici mišljenja karakteristični za odraslu dob.&lt;ref name=&quot;Sinnott_1998&quot;&gt;{{cite book |last=Sinnott |first=Jan D. |date=1998 |title=The Development of Logic in Adulthood: Postformal Thought and Its Applications |publisher=Plenum Press |location=New York |pages= |doi=10.1007/978-1-4757-2900-9 |url=https://archive.org/details/developmentoflog0000sinn |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Johnson_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Johnson |first=David J. |date=2005 |chapter=Middle Adulthood |editor-last=Salkind |editor-first=Neil J. |title=Encyclopedia of Human Development |publisher=SAGE Publications |location=Thousand Oaks |doi=10.4135/9781412952484.n411 |url=https://edge.sagepub.com/sites/default/files/15.2_Middle_Adulthood_Aging.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[Michael Commons]] je, na primjer, u [[Model hijerarhijske složenosti|modelu hijerarhijske složenosti]] predložio postojanje četiri podfaze postformalnog mišljenja: sistematsko, metasistematsko, [[paradigma]]tsko i međuparadigmatsko mišljenje.&lt;ref name=&quot;Commons_2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Commons |first=Michael Lamport |date=2008 |title=Introduction to the Model of Hierarchical Complexity and Its Relationship to Postformal Action |journal=World Futures |volume=64 |issue=5-7 |pages=305–320 |doi=10.1080/02604020802301105 |url=http://www.dareassociation.org/Papers/GWOF_A_330277%20Introduction.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Demick_2003&quot;&gt;{{cite book |last1=Demick |first1=Jack |last2=Andreoletti |first2=Carrie |date=2003 |title=Handbook of Adult Development |publisher=Springer Science &amp; Business Media |location=New York |isbn=9780306467585 |url=https://books.google.com/books?id=56y91WtpwCIC&amp;pg=PA199 |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Oliver_2004&quot;&gt;{{cite thesis |last=Oliver |first=Carl Russell |date=2004 |title=Impact of Catastrophe on Pivotal National Leaders' Vision Statements: Correspondences and Discrepancies in Moral Reasoning, Explanatory Style and Rumination |publisher=Fielding Graduate Institute |url=http://dareassociation.org/Carl.Oliver_Dissertation_2004.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303174802/http://dareassociation.org/Carl.Oliver_Dissertation_2004.pdf |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; Ove faze odnose se na sposobnost povezivanja različitih sistema znanja, razumijevanja složenih odnosa među idejama i integracije različitih perspektiva u jedinstvenu cjelinu. Ipak, koncept postformalnog mišljenja nije općeprihvaćen. Brojni autori ističu da za postojanje posebnih podfaza postformalnog mišljenja još uvijek nema dovoljno teorijskih i empirijskih dokaza. Zbog toga neki istraživači predlažu upotrebu pojma ″integrativno mišljenje″, kojim se naglašava sposobnost povezivanja različitih oblika znanja i perspektiva bez pretpostavke postojanja zasebnih razvojnih podfaza.&lt;ref name=&quot;Kallio_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=Kallio |first=Eeva |date=2011 |title=Integrative thinking is the key: An evaluation of current research into the development of thinking in adults |journal=Theory &amp; Psychology |volume=21 |issue=6 |pages=785–801 |doi=10.1177/0959354310388344 |url=https://jyx.jyu.fi/bitstream/handle/123456789/37040/1/Eeva%20Kallio_thpsycPRE_PRINT.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kallio_1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kallio |first1=Eeva K. |last2=Helkama |first2=Klaus |date=1991 |title=Formal operations and postformal reasoning: A replication |journal=Scandinavian Journal of Psychology |volume=32 |issue=1 |pages=18–21 |doi=10.1111/j.1467-9450.1991.tb00848.x |url=https://www.researchgate.net/publication/230186140_Formal_operations_and_postformal_reasoning_A_replication |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kallio_1995&quot;&gt;{{cite journal |last=Kallio |first=Eeva K. |date=1995 |title=Systematic reasoning: Formal or postformal cognition? |journal=Journal of Adult Development |volume=2 |issue=3 |pages=187–192 |doi=10.1007/BF02265716 |url=https://www.researchgate.net/publication/226784612_Systematic_reasoning_Formal_or_postformal_cognition |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kramer_1983&quot;&gt;{{cite journal |last=Kramer |first=Deirdre A. |date=1983 |title=Post-Formal Operations? A Need for Further Conceptualization |journal=Human Development |volume=26 |issue=2 |pages=91–105 |doi=10.1159/000272871 |url=https://www.jstor.org/stable/26764489 |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Značajan doprinos razvojnim teorijama dao je i [[Jerome Bruner]], koji je razvoj mišljenja posmatrao iz pragmatične perspektive, naglašavajući praktičnu primjenu znanja u razumijevanju stvarnosti i rješavanju problema.&lt;ref name=&quot;Bakhurst_2001&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Bakhurst |editor-first1=David |editor-last2=Shanker |editor-first2=Stuart |date=2001 |title=Jerome Bruner: Language, Culture, Self |publisher=SAGE Publications |location=London; Thousand Oaks |isbn=9780761955313 |url=https://archive.org/details/isbn_9780761955313 |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slično tome, [[Kieran Egan]] razvio je teoriju pet faza razumijevanja — somatskog, mitskog, romantičnog, filozofskog i ironičnog — pri čemu je poseban značaj davao ulozi priče, mašte, ritma i jezika u procesu učenja i pamćenja.&lt;ref name=&quot;Berryman_2011&quot;&gt;{{cite web |last=Berryman |first=Jerome W. |date=2011 |title=Kieran Egan's The Educated Mind: How Cognitive Tools Shape Our Understanding (1997) – Summary |url=https://www.theologyofchildhood.org/wp-content/uploads/tainacan-items/10/681/D-KIERAN-EGANS-THE-EDUCATED-MIND-NOTES.pdf |access-date=29. 5. 2026 |publisher=Theology of Childhood Trust |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na Piagetove ideje nadovezale su se i teorije moralnog razvoja. [[Lawrence Kohlberg]] razvio je [[Kohlbergove faze moralnog razvoja|teoriju moralnog razvoja]], koja obuhvata tri nivoa: prekonvencionalni, konvencionalni i postkonvencionalni moral. Svaki od ovih nivoa sastoji se od po dvije razvojne faze koje opisuju promjene u načinu moralnog prosuđivanja.&lt;ref name=&quot;Yilmaz_2019&quot;&gt;{{cite book |last1=Yılmaz |first1=Onurcan |last2=Bahçekapılı |first2=Hasan G. |last3=Sevi |first3=Barış |date=2019 |chapter=Theory of Moral Development |editor-last=Shackelford |editor-first=Todd K. |title=Encyclopedia of Evolutionary Psychological Science |edition= |publisher=Springer |location=Cham |pages= |doi=10.1007/978-3-319-16999-6_171-1 |url=https://www.researchgate.net/publication/333828378_Theory_of_Moral_Development |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pitanjem razvoja identiteta i ličnosti bavila se i [[Jane Loevinger]] kroz [[Faze razvoja ega prema Jane Loevinger|teoriju razvoja ega]], prema kojoj se ličnost razvija kroz niz stadija — od presocijalnog i simbiotskog stadija do autonomnog i integrisanog nivoa razvoja.&lt;ref name=&quot;Cook-Greuter_2014&quot;&gt;{{cite book |last=Cook-Greuter |first=Susanne R. |date=2014 |title=Ego Development: A Full-Spectrum Theory Of Vertical Growth And Meaning Making |location=Wayland |url=https://www.researchgate.net/publication/356357233_Ego_Development_A_Full-Spectrum_Theory_Of_Vertical_Growth_And_Meaning_Making |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Neki autori pokušali su povezati Piagetovu teoriju sa širim filozofskim i interdisciplinarnim pristupima. [[Ken Wilber]] uključio je Piagetove ideje u svoju integralnu teoriju, prema kojoj se ljudska svijest razvija hijerarhijski kroz međusobno povezane nivoe psihološkog i duhovnog razvoja.&lt;ref name=&quot;Wilber_2005&quot;&gt;{{cite journal |last=Wilber |first=Ken |date=2005 |title=Introduction to Integral Theory and Practice: IOS Basic and the AQAL Map |journal=AQAL: Journal of Integral Theory and Practice |volume=1 |issue=1 |pages= |url=https://www.redfrogcoaching.com/uploads/3/4/2/1/34211350/ken_wilber_introduction_to_integral.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Također, [[Robert Kegan]] proširio je Piagetov model na razvoj odraslih u okviru konstruktivno-razvojne psihologije.&lt;ref name=&quot;Kegan_1982&quot;&gt;{{cite book |last=Kegan |first=Robert |date=1982 |title=The Evolving Self: Problem and Process in Human Development |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge, MA |isbn=0-674-27231-5 |url=https://archive.org/details/evolvingselfprob00kega |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dodatne pokušaje povezivanja kognitivnog, moralnog i razvoja ličnosti predstavili su autori poput Cheryl Armon, koja je istraživala razvoj poimanja ″dobrog života″,&lt;ref name=&quot;Armon_1984&quot;&gt;{{cite book |last=Armon |first=Cheryl |date=1984 |title=Ideals of the Good Life: A Longitudinal/Cross-Sectional Study of Evaluative Reasoning in Children and Adults |publisher=Harvard Graduate School of Education, Harvard University |url=http://dareassociation.org/Papers/Cheryl%20Armon%20Dissertation.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; te Christopher Hallpike, koji je proučavao evoluciju moralnog razumijevanja iz antropološke perspektive.&lt;ref name=&quot;Giri_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Giri |first=Ananta Kumar |date=2006 |title=The evolution of moral understanding - Hallpike, C.R |journal=Journal of the Royal Anthropological Institute |volume=12 |issue=1 |pages=262–264 |doi=10.1111/j.1467-9655.2006.00289_40.x |url=https://www.researchgate.net/publication/249390896_The_evolution_of_moral_understanding_-_Hallpike_CR |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hallpike_1998&quot;&gt;{{cite journal |last=Hallpike |first=Christopher R. |date=1998 |title=Moral Development from the Anthropological Perspective |journal=ZiF: Mitteilungen |volume=1998 |issue=2 |pages=4–18 |url=https://www.academia.edu/66705364/Moral_Development_from_the_Anthropological_Perspective |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Jean Piaget]]
* [[Kognitivni razvoj]]
* [[Konstruktivizam (psihologija)]]
* [[Kognitivna psihologija]]
* [[Razvojna psihologija]]
* [[Socijalni konstruktivizam]]
* [[Neopijažeovske teorije kognitivnog razvoja]]
* [[Erik Erikson]]
* [[Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja]]
* [[Lav Vigotski]] 
* [[Kulturno-historijska psihologija]] 
* [[Lawrence Kohlberg]]
* [[Kohlbergove faze moralnog razvoja]]
* [[Psihološki nativizam]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://piaget.org Jean Piaget Society (JPS)] – Društvo za studije znanja i razvoja (en)
* [https://www.fondationjeanpiaget.ch Fondation Jean Piaget] – Službena stranica fondacije s bogatom arhivom radova (fr) (en)

{{Ljudski psihološki razvoj}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Razvojna psihologija]]
[[Kategorija:Kognitivna psihologija]]
[[Kategorija:Konstruktivizam (psihološka škola)]]
[[Kategorija:Enaktivna spoznaja]]
[[Kategorija:Razvojna neuronauka]]
[[Kategorija:Teorije razvojnih faza]]</text>
      <sha1>6z5lednb6lgu2b1762kxow7lr4fumns</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psihoseksualni razvoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535059</id>
    <revision>
      <id>3915686</id>
      <parentid>3894467</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:40:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37976" sha1="pvfvvug0006it8qygb0c2vnzrhnz3f4" xml:space="preserve">{{Psihoanaliza}}
[[Datoteka:Austrian-psychoanalyst-Sigmund-Freud-1935.webp|mini|desno|300px|Sigmund Freud, 1935.]]
U [[psihoanaliza|psihoanalitičkoj teoriji]], '''psihoseksualni razvoj''' predstavlja jedan od centralnih aspekata [[Teorija nagona|teorije seksualnog nagona]]. Ovaj koncept je razvio [[Sigmund Freud]], koji je smatrao da se ličnost oblikuje kroz niz uzastopnih razvojnih faza u djetinjstvu, tokom kojih se psihička energija usmjerena na traženje zadovoljstva postepeno fokusira na različite dijelove tijela, tzv. erogene zone.

Pod pojmom [[erogena zona]] podrazumijeva se dio tijela koji je posebno osjetljiv na stimulaciju i koji u određenoj razvojnoj fazi postaje primarni izvor zadovoljstva. Na osnovu toga, Freud razlikuje pet faza psihoseksualnog razvoja: [[Oralna faza|oralnu]], [[Analna faza|analnu]], [[Falusna faza|falusnu]], [[Latentna faza|latentnu]] i [[Genitalna faza|genitalnu fazu]]. Svaku od ovih faza karakteriše dominacija određene erogene zone koja u tom periodu ima centralnu ulogu u zadovoljavanju djetetovih potreba.

Freud je smatrao da način na koji se rješavaju razvojni zadaci u pojedinim fazama ima dugoročne posljedice na formiranje ličnosti. Ukoliko dijete ne uspije adekvatno zadovoljiti potrebe u određenoj fazi, može doći do pojave [[Fiksacija (psihologija)|fiksacije]], što podrazumijeva trajno zadržavanje dijela psihičke energije na tom razvojnom nivou. Suprotno tome, uspješno prevazilaženje razvojnih zahtjeva doprinosi stabilnijem i uravnoteženijem razvoju ličnosti.&lt;ref name=&quot;Cherry_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Cherry |first=Kendra |date=2025 |title=Psychological Fixations and How They Form |url=https://www.verywellmind.com/what-is-a-fixation-2795188 |access-date=29. 5. 2026 |publisher=Verywell Mind |language=en |archive-date=11. 11. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251111223651/https://www.verywellmind.com/what-is-a-fixation-2795188 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U okviru ovog teorijskog modela, Freud je također isticao da frustracije u ranim razvojnim fazama mogu dovesti do pojave [[anksioznost]]i, koja se kasnije u odrasloj dobi može manifestirati u obliku [[neuroza]], odnosno funkcionalnih psihičkih poremećaja. Na taj način, psihoseksualni razvoj se u Freudovoj teoriji posmatra kao proces u kojem rana iskustva imaju dugoročan utjecaj na psihičko funkcionisanje pojedinca.&lt;ref name=&quot;Bullock_1999&quot;&gt;{{cite book |editor-last1=Bullock |editor-first1=Alan |editor-last2=Trombley |editor-first2=Stephen |date=1999 |title=The New Fontana Dictionary of Modern Thought |edition=3. |publisher=HarperCollins Publishers |location=London |isbn=9780002558716 |url=https://archive.org/details/newfontanadictio0000unse |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==

[[Sigmund Freud]] (1856–1939), osnivač [[Psihoanaliza|psihoanalize]], razvio je teoriju psihoseksualnog razvoja kao dio svog šireg teorijskog okvira za objašnjenje razvoja ličnosti i nastanka [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. U svom djelu ''Prilozi teoriji seksualnosti (tri rasprave)'' (1905),&lt;ref name=&quot;Freud_1934&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1934 |title=Prilozi teoriji seksualnosti (tri rasprave) |translator=Đorđe Bogić |publisher=Geca Kon |location=Beograd |url=https://archive.org/details/freud-1934-teorija-seksualnosti |access-date=29. 5. 2026 |language=sh}}&lt;/ref&gt; Freud je istakao da se rani dječiji razvoj odvija kroz relativno predvidljive obrasce ponašanja, pri čemu se djetetova pažnja i zadovoljstvo postepeno usmjeravaju na različite dijelove tijela.

U najranijem periodu života, ponašanje djeteta usko je povezano s osnovnim fiziološkim funkcijama. Tako se, naprimjer, tokom [[Dojenje|dojenja]] zadovoljstvo povezuje s oralnom stimulacijom, dok se u fazi učenja kontrole mokrenja i pražnjenja crijeva fokus premješta na [[Ljudski anus|analnu]] regiju. Ove promjene Freud je interpretirao kao dio šireg razvoja psihičke energije, koju je nazvao [[libido]].&lt;ref name=&quot;Sim_1981&quot;&gt;{{cite book |last=Sim |first=Myre |date=1981 |title=Guide to Psychiatry |edition=4. |publisher=Churchill Livingstone |location=Edinburgh; New York |isbn=9780443020643 |url=https://archive.org/details/guidetopsychiatri0000simm |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U početnoj fazi razvoja, libido nije specifično usmjeren i može se ispoljavati kroz različite tjelesne zone i objekte. Freud je ovu pojavu opisao kao stanje ″[[Polimorfna perverznost|polimorfne perverznosti]]″, naglašavajući da dojenče može doživljavati zadovoljstvo na različite načine, bez stabilnog usmjerenja [[libido|libida]].

Tokom procesa socijalizacije i sazrijevanja, ova početna nespecifična psihička energija postepeno se organizuje i usmjerava prema društveno prihvatljivim oblicima ponašanja. Na taj način se oblikuje struktura ličnosti, dok razvoj prolazi kroz niz uzastopnih faza.

Na osnovu tog koncepta Freud je razvio model psihoseksualnog razvoja, prema kojem dijete prolazi kroz pet uzastopnih faza: oralnu, analnu, faličnu, latentnu i genitalnu fazu. Svaku od ovih faza karakteriše dominantna [[erogena zona]] koja predstavlja primarni izvor zadovoljstva u određenom razvojnom periodu.&lt;ref name=&quot;Sim_1981&quot; /&gt;

== Psihoseksualni razvoj prema Sigmundu Freudu ==

U okviru Freudove teorije psihoseksualnog razvoja, dječiji razvoj se posmatra kroz proces u kojem se libido, odnosno psihička energija povezana sa nagonom za zadovoljstvom, usmjerava na različite erogene zone tokom uzastopnih razvojnih faza.&lt;ref name=&quot;Freud_1934&quot; /&gt; U tom procesu, dijete može doživjeti situacije u kojima su njegovi impulsi ograničeni ili su podložni roditeljskim i društvenim zabranama. Takva iskustva mogu biti praćena osjećajem neodobravanja ili frustracije, što Freud povezuje sa razvojem [[anksioznost]]i u odnosu na određenu erogenu zonu koja je u tom periodu dominantna. Kao psihološki mehanizam za izbjegavanje takve anksioznosti, može doći do razvoja [[Fiksacija (psihologija)|fiksacije]], pri čemu se pojedinac trajno psihički ″veže″ za određenu fazu psihoseksualnog razvoja. To znači da određene želje, potrebe i ponašanja ostaju povezani s erogenom zonom karakterističnom za tu fazu. Freud je smatrao da ovakve rane fiksacije mogu imati dugoročne posljedice, jer se njihovi efekti prenose i u odraslu dob, gdje mogu utjecati na strukturu ličnosti i načine psihičkog funkcionisanja. U tom kontekstu, fiksacije se u okviru psihoanalitičke teorije povezuju s nastankom različitih psihičkih poteškoća, uključujući [[Neuroza|neuroze]], [[histerija|histeriju]], [[Ženska histerija|žensku histeriju]], kao i određene [[Poremećaji ličnosti|poremećaje ličnosti]].&lt;ref name=&quot;Breuer_Freud_1895&quot;&gt;{{cite book |last1=Breuer |first1=Josef |last2=Freud |first2=Sigmund |date=1895 |title=Studies on Hysteria |editor-last=Strachey |editor-first=James |translator-last=Strachey |translator-first=James |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/SigmundFreud/Sigmund%20Freud%20%5B1895%5D%20Studies%20On%20Hysteria%20%28James%20Strachey%20Translation%201955%29/ |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Freud_1922&quot;&gt;{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1922 |title=Introductory Lectures on Psycho-Analysis |translator-last=Riviere |translator-first=Joan |publisher=George Allen &amp; Unwin Ltd |location=London |url=https://archive.org/details/introductorylect0000unse_x9w2 |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Faza
! Dobni raspon
! Erogena zona
! Posljedice psihološke fiksacije
|-
| Oralna
| Rođenje – 1 godina
| [[Ljudska usta|Usta]]
| Oralno-agresivno ponašanje: žvakanje žvakaćih guma, grickanje olovaka i sličnih predmeta.&lt;br&gt;
Oralno-pasivno ponašanje: pušenje, prejedanje, ljubljenje i oralne seksualne prakse.&lt;ref name=&quot;Sim_1981&quot; /&gt;&lt;br&gt;
Fiksacija u oralnoj fazi može dovesti do pasivne, lakovjerne, nezrele ili manipulativne ličnosti.
|-
| Analna
| 1–3 godine
| [[Crijeva]] (primarna erogena zona analne faze je anus)
| [[Analna retentivnost|Analno-retentivno]] ponašanje: pretjerana urednost, organizovanost i perfekcionizam.&lt;br&gt;
[[Analna ekspulzivnost|Analno-ekspulzivno]] ponašanje: nepažljivost, impulsivnost, prkos, neorganizovanost i [[Koprofilija|koprofilije]].
|-
| Falična
| 3–6 godina
| [[Genitalije]]
| [[Edipov kompleks]] (prema [[Sigmund Freud|Sigmundu Freudu]]).&lt;br&gt;
[[Elektrin kompleks]] (prema [[Carl Jung|Carlu Jungu]]).&lt;br&gt;
[[Promiskuitet]] i nisko samopoštovanje kod oba spola.
|-
| Latentna
| 6 godina – pubertet (oko 12 godina)
| Potisnuti seksualni osjećaji
| Nezrelost i poteškoće u uspostavljanju ispunjavajućih neseksualnih odnosa u odrasloj dobi ukoliko dođe do fiksacije u ovoj fazi.
|-
| Genitalna
| Pubertet – smrt (nastavlja se tokom odrasle dobi)
| Zreli seksualni interesi
| Frigidnost, impotencija, seksualne perverzije i izražene poteškoće u uspostavljanju zdravih seksualnih odnosa s drugim osobama.
|}

=== Id, ego i super-ego ===
{{Glavni|Id, ego i super-ego}}

U okviru psihoanalitičke teorije, Sigmund Freud je razvio strukturni model psihe koji se sastoji od tri međusobno povezana dijela: ida, ega i superega. Prema Freudovom shvatanju, ljudsko ponašanje i psihičko funkcionisanje rezultat su njihove međusobne interakcije, pri čemu svaki dio ima različite funkcije, principe djelovanja i ulogu u razvoju ličnosti.&lt;ref name=&quot;Lapsley_Stey_2012&quot;&gt;{{cite encyclopedia |last1=Lapsley |first1=Daniel K. |last2=Stey |first2=Paul C. |date=2012 |title=Id, Ego, and Superego |editor-last=Ramachandran |editor-first=V. S. |encyclopedia=Encyclopedia of Human Behavior |edition=2. |publisher=Academic Press |location=San Diego |pages=393–399 |isbn=978-0-08-096180-4 |url=https://www.researchgate.net/publication/237306175_Id_Ego_and_Superego |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! Psihička struktura
! Opis
! Funkcije
! Principi i razvoj
|-
| Id
| Najprimitivniji dio psihe koji sadrži nagonske impulse i predstavlja izvor psihičke energije.
| Teži trenutnom zadovoljenju svih želja, potreba i nagona.
| Djeluje prema principu zadovoljstva, čiji je cilj smanjenje napetosti, izbjegavanje bola i postizanje zadovoljstva. Prisutan je od rođenja i predstavlja rezervoar libida.
|-
| Ego
| Dio ida koji je oblikovan neposrednim utjecajem vanjskog svijeta.
| Reguliše nagone ida kako bi ih uskladio sa zahtjevima stvarnosti.
| Vođen je principom realnosti, nastojeći zadovoljiti nagone ida na realističan i društveno prihvatljiv način koji će donijeti dugoročnu korist. Razvija se iz ida i odgovoran je za testiranje stvarnosti i osjećaj ličnog identiteta.
|-
| Super-ego
| Dio ličnosti koji predstavlja internalizaciju roditeljskih i društvenih vrijednosti.
| Zastupa društvene standarde, nameće moralno ponašanje i posreduje između ida i ega.
| Vođen je moralnim i idealističkim principima, težeći savršenstvu prije nego zadovoljstvu ili prilagođavanju stvarnosti. Razvija se tokom razrješenja Edipovog kompleksa i predstavlja internalizovane ideale roditelja i društva.
|}

=== Faze razvoja ===

==== Oralna faza ====
{{Glavni|Oralna faza}}

[[Oralna faza]] predstavlja prvu fazu psihoseksualnog razvoja i traje od rođenja do približno prve godine života. Prema Freudovoj teoriji, u ovom periodu usta predstavljaju primarnu erogenu zonu, a zadovoljstvo se ostvaruje prvenstveno kroz dojenje, sisanje i oralno istraživanje okoline. Dijete pokazuje tendenciju da predmete stavlja u usta, pri čemu se oralna aktivnost povezuje s hranjenjem i ranim oblicima interakcije s okolinom.&lt;ref name=&quot;Elkatawneh_2013&quot;&gt;{{cite journal |last=Elkatawneh |first=Hassan H. |date=2013 |title=Freud's Psycho-Sexual Stages of Development |journal=SSRN Electronic Journal |doi=10.2139/ssrn.2364215 |issn=1556-5068 |url=https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2364215 |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Tokom oralne faze psihička struktura još nije u potpunosti razvijena. Freud je smatrao da je u ovom periodu [[Id, ego i super-ego|id]] dominantan, dok [[Id, ego i super-ego|ego]] tek počinje da se formira, a [[Id, ego i super-ego|super-ego]] još nije razvijen. Zbog toga se ponašanje djeteta uglavnom zasniva na [[Princip zadovoljstva (psihologija)|principu zadovoljstva]], odnosno neposrednom zadovoljenju potreba i nagona.

Istovremeno, u oralnoj fazi počinje razvoj ranih oblika ega i svijesti o sebi. Dijete postepeno uči razlikovati [[Slika o tijelu|vlastito tijelo]] od vanjskog svijeta, razvijajući osnovnu predstavu o tjelesnim granicama i okolini. Iskustva poput gladi, bola ili odgođenog zadovoljenja potreba doprinose razumijevanju da određena ponašanja, kao što je plač, mogu dovesti do zadovoljenja potreba.&lt;ref name=&quot;Leach_1978&quot;&gt;{{cite book |last=Leach |first=Penelope |date=1978 |title=Your Baby and Child: From Birth to Age Five |edition=5. |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |url=https://archive.org/details/yourbabychildfro0000leac_j8w3 |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je posebno isticao značaj procesa [[Odbijanje od dojenja|odbijanja od dojenja]], odnosno prestanka hranjenja majčinim mlijekom, koji predstavlja jedno od prvih iskustava gubitka u životu djeteta. Dijete pritom ne gubi samo fizičko zadovoljstvo povezano s dojenjem, već i osjećaj bliskosti, njege i sigurnosti koji prati hranjenje. Istovremeno, ovo iskustvo doprinosi razvoju samostalnosti i razumijevanju da dijete nema potpunu kontrolu nad okruženjem.

Prema Freudovoj teoriji, pretjerano ili nedovoljno zadovoljenje potreba u oralnoj fazi može dovesti do oralne [[Fiksacija (psihologija)|fiksacije]].&lt;ref name=&quot;Elkatawneh_2013&quot; /&gt; Pretjerano zadovoljenje može rezultirati nezrelom i zavisnom ličnošću, dok nedovoljno zadovoljenje može dovesti do pasivnosti i osjećaja nesigurnosti. Freud je smatrao da se posljedice takvih ranih iskustava mogu manifestirati i u odrasloj dobi kroz različite obrasce ponašanja i neurotične tendencije.&lt;ref name=&quot;Leach_1978&quot; /&gt;

==== Analna faza ====
{{Glavni|Analna faza}}

[[Analna faza]] predstavlja drugu fazu psihoseksualnog razvoja i traje približno od osamnaestog mjeseca do treće godine života. U ovoj fazi dominantna [[erogena zona]] premješta se s usta na [[Ljudski anus|anus]], odnosno donji dio probavnog sistema, dok se istovremeno nastavlja razvoj [[Id, ego i super-ego|ega]] i sposobnosti samokontrole.

Centralno razvojno iskustvo analne faze jeste učenje kontrole sfinktera. Freud je smatrao da dijete tokom ovog procesa prvi put dolazi u izraženiji sukob između vlastitih nagona i zahtjeva okoline. [[Id, ego i super-ego|Id]] teži trenutnom zadovoljenju potreba, dok [[Id, ego i super-ego|ego]] postepeno razvija sposobnost [[Odgođeno zadovoljenje|odgađanja zadovoljenja]] i prilagođavanja pravilima koje postavljaju roditelji i društvo.

Način na koji dijete reaguje na zahtjeve vezane za higijenske navike, kao i način na koji [[roditelj]]i pristupaju tom procesu, prema Freudu imaju značajnu ulogu u formiranju određenih osobina ličnosti. Ukoliko dijete reaguje prkosom, odbijanjem ili impulsivnim ponašanjem, to se povezuje s razvojem tzv. [[Analna ekspulzivnost|analno-ekspulzivnog]] karaktera, obilježenog neurednošću, neorganizovanošću i buntovnošću. Nasuprot tome, pretjerano insistiranje na kontroli i zadržavanju može biti povezano s [[Analna retentivnost|analno-retentivnim]] karakterom, za koji su karakteristični urednost, pretjerana organizovanost, perfekcionizam, rigidnost i pasivno-agresivne tendencije.&lt;ref name=&quot;Elkatawneh_2013&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Abraham_1923&quot;&gt;{{cite journal |last=Abraham |first=Karl |date=1923 |title=Contributions to the Theory of the Anal Character |journal=The International Journal of Psycho-Analysis |volume=4 |issue= |pages=400–418 |url=https://bgsp.edu/app/uploads/2014/12/Abraham-K-Contributions-to-the-theory-of-the-anal-character1.pdf |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je smatrao da umjeren i postepen pristup roditelja u učenju higijenskih navika doprinosi razvoju samokontrole i osjećaja odgovornosti. S druge strane, pretjerano strogi ili kažnjavajući zahtjevi mogu dovesti do razvoja [[Kompulzivno ponašanje|kompulzivnih osobina ličnosti]] i izražene potrebe za urednošću, redom i kontrolom. Nasuprot tome, posebno popustljiv pristup može doprinijeti razvoju nemarnosti, neurednosti, destruktivnosti i slabije prilagođenosti društvenim pravilima.&lt;ref name=&quot;Kline_1972&quot;&gt;{{cite book |last=Kline |first=Paul |date=1972 |title=Fact and Fantasy in Freudian Theory |publisher=Methuen |location=London |url=https://archive.org/details/factfantasyinfre00klin |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U okviru psihoanalitičke teorije, iskustva iz analne faze smatraju se važnim za kasniji razvoj odnosa prema autoritetu, disciplini, samokontroli i organizaciji ponašanja.

==== Falusna faza ====
{{Glavni|Falusna faza}}
[[Datoteka:IngresOdipusAndSphinx.jpg|mini|desno|300px|Edip objašnjava zagonetku Sfinge, Jean Auguste Dominique Ingres (oko 1805)]]
[[Falusna faza]] predstavlja treću fazu psihoseksualnog razvoja i, prema Freudovoj teoriji, obuhvata period od treće do šeste godine života. U ovoj fazi primarna [[erogena zona]] postaju [[genitalije]], a dijete razvija izraženiju svijest o [[Slika o tijelu|vlastitom tijelu]], tijelima druge djece i tijelima roditelja.

Ova povećana tjelesna i socijalna radoznalost povezana je s istraživačkim ponašanjem, koje može uključivati posmatranje, postavljanje pitanja i druge oblike učenja o [[Anatomija čovjeka|tijelu]]. Na taj način dijete postepeno usvaja osnovne razlike između muškog i ženskog tijela, kao i društveno definisane rodne uloge.

Centralni psihodinamski konflikt u ovoj fazi kod dječaka je [[Edipov kompleks]], koji označava emocionalni odnos privrženosti prema majci i istovremeni doživljaj oca kao suparnika. Ovaj koncept Freud izvodi iz [[Grčka mitologija|grčkog mita]] o [[Edip]]u, koji nesvjesno ubija oca i stupa u odnos sa majkom. U Freudovom tumačenju, Edipov konflikt nastaje iz djetetove snažne emocionalne privrženosti prema majci, koja u ovoj fazi dobija i [[libido|libidinalnu komponentu]]. Otac se pritom doživljava kao prepreka toj privrženosti, što može dovesti do ambivalentnih emocija, uključujući rivalitet i strah. Važan element ovog konflikta je [[kastracijska anksioznost]], koja se javlja kao reakcija na uočavanje anatomskih razlika između spolova. Strah od mogućeg gubitka genitalija doprinosi potiskivanju [[incest]]uoznih želja, odnosno emocionalnoj reorganizaciji odnosa prema roditeljima. Rješavanje Edipovog konflikta odvija se kroz identifikaciju sa roditeljem istog spola. U tom procesu dijete preuzima njegove osobine, vrijednosti i obrasce ponašanja, čime se oblikuju rodne uloge i doprinosi razvoju strukture ličnosti. Freud je smatrao da se na ovaj način formira [[Id, ego i super-ego|superego]] kao unutrašnja reprezentacija roditeljskog autoriteta. Nakon razrješenja ovog konflikta, dijete prelazi u [[Latentna faza|latentnu fazu]], koju karakteriše privremeno smanjenje izraženosti seksualnih impulsa i usmjeravanje psihičke energije na socijalne, obrazovne i kognitivne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;Elkatawneh_2013&quot; /&gt;

Freud je kasnije proširio ovaj model i na psihoseksualni razvoj djevojčica, uvodeći pojmove ženska edipalna pozicija i negativni Edipov kompleks.&lt;ref name=&quot;Freud_1934&quot; /&gt; U tom okviru, uočavanje anatomskih razlika između spolova povezuje se s razvojem osjećaja ″[[Zavist prema penisu|zavisti prema penisu]]″, što Freud tumači kao analogiju kastracijskoj anksioznosti kod dječaka.&lt;ref name=&quot;Elkatawneh_2013&quot; /&gt;

Pojam ''Elektrin kompleks'' uveo je 1913. [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]],&lt;ref name=&quot;Scott_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Scott |first=Jill |date=2005 |title=Electra after Freud: Myth and Culture |publisher=Cornell University Press |location=Ithaca |isbn=9780801442612 |url=https://archive.org/details/electraafterfreu0000scot |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jung_1915&quot;&gt;{{cite book |last=Jung |first=Carl Gustav |date=1915 |title=The Theory of Psychoanalysis |publisher=The Journal of Nervous and Mental Disease Publishing Company |location=New York |url=https://archive.org/details/theoryofpsychoan00jungiala |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Freudov student i saradnik, kao termin koji označava paralelni koncept ženske psihoseksualne dinamike u odnosu na Edipov kompleks. Polazio je od pretpostavke da bi muški i ženski psihoseksualni razvoj trebali biti simetrični, pri čemu se dječakov odnos prema majci i rivalitet s ocem posmatra kao model za analogan odnos kod djevojčica, u kojem bi otac bio primarni objekt privrženosti, a majka rival. Naziv potječe iz [[Grčka mitologija|grčkog mita]] o [[Elektra|Elektri]], koja zajedno s bratom [[Orest]]om planira osvetu majci i očuhu zbog ubistva oca.&lt;ref name=&quot;Benet_1948&quot;&gt;{{cite book |last=Benét |first=William Rose |date=1948 |title=The Reader's Encyclopedia |publisher=Thomas Y. Crowell Company |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.231143 |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bell_1993&quot;&gt;{{cite book |last=Bell |first=Robert E. |date=1993 |title=Women of Classical Mythology: A Biographical Dictionary |publisher=Oxford University Press |location=New York |url=https://archive.org/details/womenofclassical0000bell |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hornblower_1998&quot;&gt;{{cite book |last1=Hornblower |first1=Simon |last2=Spawforth |first2=Antony |date=1998 |title=The Oxford Companion to Classical Civilization |publisher=Oxford University Press |location=Oxford; New York |isbn=9780198601654 |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont0000unse |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Freud je, međutim, odbacivao ovaj termin, smatrajući da je takva analogija između spolova teorijski neprecizna i pojednostavljena. U Freudovom modelu psihoseksualnog razvoja, razvoj dječaka i djevojčica nije simetričan. Oba spola, prema njegovom shvatanju, započinju razvoj s istim primarnim objektom ljubavi – majkom, zbog ranog iskustva njege i hranjenja. Kod dječaka se ovaj odnos uglavnom zadržava i prerasta u [[Edipov kompleks]], koji kulminira i potom se razrješava pod utjecajem [[Kastracijska anksioznost|kastracijske anksioznosti]], čime dolazi do potiskivanja konflikta. Kod djevojčica, prema Freudovom tumačenju, uočavanje anatomskih razlika između spolova i razvoj tzv. ″[[Zavist prema penisu|zavisti prema penisu]]″ označavaju početak ženskog Edipovog kompleksa. U tom procesu dolazi do preusmjeravanja emocionalne privrženosti s majke na oca, pri čemu se želja za djetetom tumači kao simbolična kompenzacija. Na taj način, dok kod dječaka kastracijska anksioznost vodi ka razrješenju Edipovog kompleksa, kod djevojčica ona prethodi njegovom formiranju. Zbog ovih strukturnih razlika u razvojnim tokovima, Freud je smatrao da se ženski psihoseksualni razvoj ne može svesti na jednostavnu simetriju s muškim modelom, niti adekvatno opisati pojmom ''Elektrin kompleks''.&lt;ref name=&quot;Freud_1934&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Dehsen_2000&quot;&gt;{{cite book |editor-last=von Dehsen |editor-first=Christian D. |date=2000 |title=Encyclopedia of German Literature |publisher=Fitzroy Dearborn Publishers |location=Chicago |isbn=9781579581381 |url=https://archive.org/details/encyclopediaofge0000unse_w4g1 |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon razrješenja Edipovog konflikta, djevojčica prelazi u latentnu fazu, iako Freud navodi da određeni stepen fiksacije na [[Falisna faza|falusnu fazu]] može opstati tokom razvoja.&lt;ref name=&quot;Elkatawneh_2013&quot; /&gt;

U oba spola, važnu ulogu u razrješenju psihoseksualnih konflikata imaju [[mehanizmi odbrane]] ega, posebno represija i identifikacija. [[Represija (psihoanaliza)|Represija]] omogućava potiskivanje anksioznih misli i impulsa iz svjesnog dijela psihe, dok [[Identifikacija (psihologija)|identifikacija]] podrazumijeva internalizaciju osobina roditelja istog spola, čime se smanjuje unutrašnji konflikt i doprinosi razvoju ega.

Na taj način, identifikacija kod dječaka smanjuje [[Kastracijska anksioznost|kastracijsku anksioznost]] kroz poistovjećivanje s ocem, dok kod djevojčice identifikacija s majkom doprinosi prihvatanju spolne uloge u okviru porodične i socijalne dinamike.&lt;ref name=&quot;Bullock_1999&quot; /&gt;

==== Latentna faza ====
{{Glavni|Latentna faza}}

[[Latentna faza]] predstavlja četvrtu fazu psihoseksualnog razvoja i, prema Freudovoj teoriji, obuhvata period od približno šeste godine života do početka [[pubertet]]a. U ovoj fazi dolazi do relativnog smanjenja izraženosti seksualnih nagona, dok se psihička energija usmjerava na razvoj kognitivnih i socijalnih sposobnosti.

Prema Freudovom modelu, bez obzira na ishod ranijih razvojnih konflikata, posebno [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], instinktivni nagoni djeteta postaju manje dostupni [[Id, ego i super-ego|ega]]. Ovo stanje se objašnjava djelovanjem odbrambenog mehanizma [[Represija (psihoanaliza)|represije]], koji je ranije uspostavljen tokom falusne faze i kojim se konfliktni sadržaji potiskuju iz svjesnog dijela psihe.

Kako su nagoni potisnuti i njihovo neposredno [[Odgođeno zadovoljenje|zadovoljavanje odgođeno]], dijete zadovoljenje potreba više ne ostvaruje direktno, već kroz tzv. sekundarne misaone procese. U tom kontekstu, energija nagona preusmjerava se na aktivnosti koje su društveno prihvatljive i razvojno stimulativne, kao što su školovanje, igre s vršnjacima, razvoj prijateljstava i različiti oblici hobija.

Ukoliko u ranijim fazama psihoseksualnog razvoja ne dođe do razrješenja konflikata, posebno Edipovog, ili ako [[Id, ego i super-ego|ego]] ne uspije adekvatno usmjeriti psihičku energiju ka socijalno prihvatljivim aktivnostima, može doći do razvoja različitih [[Neuroza|neurotskih obrazaca ponašanja]].

Savremena interpretacija [[Latentna faza|latentne faze]] pomjera fokus s nagonskih aspekata na socijalni razvoj djeteta. U tom kontekstu, naglašava se značaj odnosa među vršnjacima, razvoja socijalne hijerarhije i učenja kroz socijalne interakcije. Tako, Ruth Ludlam ističe da iskustva socijalne dinamike, uključujući percepciju hijerarhije te doživljaj i ispoljavanje različitih oblika agresije ili okrutnosti, zauzimaju značajno mjesto u psihičkom životu djeteta tokom ove faze razvoja.&lt;ref name=&quot;Fisher-Grafy_2019&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Fisher-Grafy |editor-first=Hannah |date=2019 |title=New Perspectives on Happiness and Mental Wellbeing in Schoolchildren |chapter= |pages=7–14 |publisher=Routledge |location=Abingdon, Oxon; New York, NY |doi=10.4324/9780429434181-2 |isbn=978-0-429-43418-1 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780429434181/new-perspectives-happiness-mental-wellbeing-schoolchildren-hannah-fisher-grafy |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==== Genitalna faza ====
{{Glavni|Genitalna faza}}

[[Genitalna faza]] predstavlja petu i završnu fazu psihoseksualnog razvoja u Freudovoj teoriji. Započinje u [[pubertet]]u i nastavlja se tokom odraslog života, zbog čega obuhvata najveći dio životnog vijeka pojedinca.&lt;ref name=&quot;Freud_1934&quot; /&gt;

Prema Freudu, ulaskom u pubertet dolazi do ponovne aktivacije seksualnih nagona, koji su tokom latentne faze bili relativno potisnuti. Iako genitalije i dalje predstavljaju primarnu erogenu zonu, seksualnost u ovoj fazi poprima zrelije oblike ispoljavanja. Za razliku od ranijih razvojnih faza, genitalna faza označava prijelaz od ranijih oblika seksualnosti, koje karakteriše autoerotizam i parcijalno zadovoljenje nagona, prema zreloj seksualnosti usmjerenoj na drugu osobu.&lt;ref name=&quot;Hitschmann_1913&quot;&gt;{{cite book |last=Hitschmann |first=Eduard |date=1913 |title=Freud's Theories of the Neuroses |publisher=The Journal of Nervous and Mental Disease Publishing Company |location=New York |url=https://archive.org/details/freudstheoriesof00hits |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Jedan od osnovnih razvojnih zadataka ove faze jeste postizanje emocionalne i psihološke nezavisnosti od roditelja. Istovremeno, pojedinac nastoji integrisati iskustva i konflikte iz prethodnih razvojnih faza u stabilnu i funkcionalnu strukturu ličnosti. Uspješno razrješenje ovih razvojnih zadataka omogućava uspostavljanje zrelih partnerskih odnosa, preuzimanje odgovornosti i aktivno uključivanje u društveni život.

Freud je smatrao da se u genitalnoj fazi u potpunosti ispoljava uloga razvijenog [[Id, ego i super-ego|ega]], koji omogućava usklađivanje nagonskih potreba sa zahtjevima stvarnosti i društvenim normama. Zadovoljenje potreba više se ne ostvaruje neposredno, već kroz složenije psihološke procese. Energija nagona usmjerava se prema prijateljstvima, ljubavnim vezama, porodičnom životu, profesionalnom radu i drugim društveno prihvatljivim aktivnostima. Na taj način pojedinac svoje želje ostvaruje simbolički i [[Intelektualizam|intelektualno]], koristeći sposobnosti planiranja, prosuđivanja i [[Odgođeno zadovoljenje|odgođenog zadovoljenja]].&lt;ref name=&quot;Schultz_2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Schultz |first1=Duane P. |last2=Schultz |first2=Sydney Ellen |date=2017 |title=Theories of Personality |edition=11. |publisher=Cengage Learning |location=Boston, MA |isbn=9781305575080 |url=https://create.twu.ca/danielmartinez/files/2021/07/Theories-of-Personality-11th-Edition.pdf |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Prema psihoanalitičkoj teoriji, nerazriješeni konflikti ili fiksacije iz ranijih faza razvoja mogu otežati uspješno prilagođavanje u genitalnoj fazi. U uslovima pojačanog stresa može doći do [[Regresija (psihologija)|regresije]] na ranije obrasce ponašanja, što se prema Freudu može manifestirati kroz različite oblike psiholoških teškoća, uključujući [[Neuroza|neuroze]], [[Impotencija|impotenciju]] ili frigidnost.&lt;ref name=&quot;Lapsley_Stey_2012&quot; /&gt;

== Kritike ==

=== Naučne kritike ===

Freudova teorija psihoseksualnog razvoja široko se smatra nenaučnom zbog nedostatka empirijskih dokaza, ograničene metodološke rigoroznosti i oslanjanja na teorijske pretpostavke koje nije moguće pouzdano provjeriti ili koristiti za precizno predviđanje ponašanja. Teorija je uglavnom razvijena na osnovu opažanja malog broja pacijenata te se u mnogim aspektima ne podudara sa saznanjima savremenih bioloških i razvojnih nauka.&lt;ref name=&quot;McLeod_GuyEvans_2025&quot;&gt;{{cite web |last1=McLeod |first1=Saul |last2=Guy-Evans |first2=Olivia |date=2025 |title=Freud’s Psychosexual Theory and 5 Stages of Human Development |url=https://www.simplypsychology.org/psychosexual.html |website=Simply Psychology |access-date=29. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U historijskom kontekstu, Freudova teorija imala je značajan utjecaj jer je među prvima naglasila važnost iskustava iz djetinjstva za kasniji razvoj ličnosti. Njene ideje doprinijele su razvoju [[Teorija privrženosti|teorije privrženosti]], [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamske psihoterapije]] i [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]] uopće, iako su pojedini aspekti tih pristupa također bili predmet kritika.&lt;ref name=&quot;McLeod_GuyEvans_2025&quot; /&gt;

Prema [[Frank Cioffi|Franku Cioffiju]], jedan od prigovora naučnoj vrijednosti psihoanalitičke teorije psihoseksualnog razvoja jeste tvrdnja da je Freud [[Ljudska seksualnost|ljudskoj seksualnosti]] pridavao pretjerano veliki značaj, što je moglo utjecati na način na koji je tumačio ljudsko ponašanje i psihički razvoj.&lt;ref name=&quot;Honderich_2005&quot;&gt;{{cite book |editor-last=Honderich |editor-first=Ted |date=2005 |title=The Oxford Companion to Philosophy |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ted-honderich-the-oxford-companion-to-philosophy-new-edition |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-0-19-926479-7}}&lt;/ref&gt;

Freud je tvrdio da su njegovi pacijenti često iznosili sjećanja i fantazije o seksualnom zavođenju u djetinjstvu. Međutim, prema mišljenju [[Frederick Crews|Fredericka Crewsa]], smatraju da su neka od tih navodnih sjećanja vjerovatnije bila rezultat Freudovih interpretacija i sugestija nego autentična prisjećanja samih pacijenata.&lt;ref name=&quot;Crews_2006&quot;&gt;{{cite book |last=Crews |first=Frederick C. |date=2006 |title=Follies of the Wise: Dissenting Essays |publisher=Shoemaker &amp; Hoard |location=Emeryville |url=https://archive.org/details/folliesofwisedis0000crew_j7p6 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-59376-101-1}}&lt;/ref&gt;

=== Feminističke kritike ===

{{Glavni|Feministički pogledi na Edipov kompleks}}

Pojedine feministkinje kritikovale su Freudovu teoriju psihoseksualnog razvoja smatrajući je seksističkom i falocentričnom.&lt;ref name=&quot;Johanssen_2021&quot;&gt;{{cite book |last=Johanssen |first=Jacob |date=2021 |title=Fantasy, Online Misogyny and the Manosphere: Male Bodies of Dis/inhibition |publisher=Riotledge |location=New York i London |series=The Psychoanalysis and Popular Culture Series |edition=1. |url=https://www.academia.edu/91439541/_Fantasy_online_misogyny_and_the_manosphere_Male_bodies_of_dis_inhibition_by_Jacob_Johanssen |doi=10.4324/9781003031581-1 |isbn=978-0-367-46866-8 |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema ovom stanovištu, Freudovo tumačenje ženskog psihoseksualnog razvoja bilo je pod snažnim utjecajem njegovih vlastitih iskustava i samoposmatranja.

Kao odgovor na Freudov koncept ″[[Zavist prema penisu|zavisti prema penisu]]″, koji zauzima važno mjesto u njegovom objašnjenju ženskog [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]], njemačka [[Neofrojdizam|neofrojdovska]] psihoanalitičarka [[Karen Horney]] iznijela je stav da djevojčice ne razvijaju zavist prema penisu, već ono što je nazvala ″[[Moć (društvena i politička)|zavist prema moći]]″.&lt;ref name=&quot;Johanssen_2021&quot; /&gt;

Horney je također razvila koncept ″[[Zavist prema maternici|zavist prema maternici i vagini]]″, prema kojem muškarci mogu osjećati zavist prema sposobnosti žena da rađaju djecu.&lt;ref name=&quot;Johanssen_2021&quot; /&gt; Neki savremeni autori dodatno su proširili ovu ideju, navodeći da predmet zavisti može biti i društvena percepcija žene kao primarnog ili prirodnog roditelja u odnosu prema djeci.&lt;ref name=&quot;Goldstein_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Goldstein |first1=Eda G. |last2=Miehl |first2=Dennis |last3=Gould |first3=Shulamith Lala Asnis |date=2015 |title=Inside Out and Outside In: Psychodynamic Clinical Theory and Practice in Contemporary Multicultural Contexts |edition=4. |publisher=Rowman &amp; Littlefield |location=Lanham |url=https://archive.org/details/insideoutoutside0000unse_d2y6 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-1-4422-3687-5}}&lt;/ref&gt;

=== Antropološke kritike ===
[[Datoteka:Wmalinowski trobriand isles 1918.jpg|mini|desno|300px|Bronislav Malinovski i domoroci, [[Trobrijandska ostrva]] (1918)]]
Savremena antropološka i kulturološka istraživanja dovela su u pitanje normativne pretpostavke Freudove psihodinamske teorije, posebno tvrdnju da je konflikt između sina i oca, opisan kroz [[Edipov kompleks]], univerzalna i neizostavna komponenta ljudskog psihološkog razvoja.

Značajan doprinos ovoj kritici dao je antropolog [[Bronislav Malinovski]], čija su istraživanja među stanovnicima [[Trobrijandska ostrva|trobrijandskih ostrva]] dovela u pitanje Freudovu pretpostavku o univerzalnosti psihoseksualnog razvoja. U matrilinearnom društvu Trobriandskih ostrva, autoritet nad dječacima prvenstveno imaju ujaci po majčinoj liniji, a ne očevi. Malinovski je u djelu ''Sex and Repression in Savage Society'' (1927) naveo da dječaci češće sanjaju i strahuju od ujaka nego od oca, kojeg uglavnom doživljavaju kao blisku i privrženu osobu. Na osnovu toga zaključio je da izvor konflikta u takvim društvima nije seksualna ljubomora prema ocu, kako je tvrdio Freud, već odnos prema nosiocu autoriteta i [[Moć (društvena i politička)|društvene moći]].&lt;ref name=&quot;Malinowski_1927&quot;&gt;{{cite book |last=Malinowski |first=Bronislaw |date=1927 |title=Sex and Repression in Savage Society |publisher=Kegan Paul, Trench, Trubner &amp; Co. |location=London |url=https://archive.org/details/sexrepressionins0000mali |access-date=30. 5. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ova istraživanja sugerirala su da se obrasci porodičnih odnosa i psihološkog razvoja mogu značajno razlikovati među kulturama te da Freudova objašnjenja možda nisu primjenjiva na sva društva.

Savremena istraživanja također pokazuju da se određene osobine ličnosti koje Freud povezuje s [[Oralna faza|oralnom]], [[Analna faza|analnom]], [[Falusna faza|falusnom]], [[Latentna faza|latentnom]] i [[Genitalna faza|genitalnom fazom]] mogu uočiti kod pojedinaca. Međutim, nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili postojanje ovih faza kao strogo određenih i univerzalnih razvojnih stadija, niti da se osobine ličnosti u odrasloj dobi mogu neposredno izvesti iz iskustava karakterističnih za pojedine faze psihoseksualnog razvoja.&lt;ref name=&quot;Fisher_Greenberg_1977&quot;&gt;{{cite book |last1=Fisher |first1=Seymour |last2=Greenberg |first2=Roger P. |date=1977 |title=The Scientific Credibility of Freud's Theories and Therapy |publisher=Basic Books |location=New York |url=https://archive.org/details/scientificcredib0000fish_z1k8 |access-date=30. 5. 2026 |language=en |isbn=978-0-465-07402-0}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Amfimiksija (psihologija)|Amfimiksija]]
* [[Herma]]
* [[Min (božanstvo)|Min]]
* [[Plodnost]]
* [[Bahanalije]]
* [[Vani]]
* [[Falički monizam]]
* [[Prijap]]
* [[Sigmund Freud]]
* [[Orgazmička potencija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Ljudski psihološki razvoj}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Razvojna psihologija]]
[[Kategorija:Teorije razvojnih faza]]
[[Kategorija:Psihoanaliza]]
[[Kategorija:Frojdovska psihologija]]</text>
      <sha1>pvfvvug0006it8qygb0c2vnzrhnz3f4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hulk (lik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535360</id>
    <revision>
      <id>3915692</id>
      <parentid>3898586</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:41:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <comment>Proširen članak sa novim sadržajem i referencama.</comment>
      <origin>3915692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14630" sha1="4zjuypodrvuq5poy6aa2xq2170f39pq" xml:space="preserve">[[Datoteka:Denis Bourez - Madame Tussauds, London (8747024027).jpg|mini|Voštana figura Hulka u muzeju [[Madame Tussauds]]]]
'''Hulk''' je jedan od najpoznatijih [[Superheroj|superheroja]] iz [[Marvel|Marvel Comicsa]], kojeg su kreirali pisac [[Stan Lee]] i umjetnik [[Jack Kirby]], a prvi put se pojavio u ''Nevjerovatnom Hulku'' 1962.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.imdb.com/title/tt0800080/|title=The Incredible Hulk (2008) IMDb|website=www.imdb.com|access-date=2026-06-12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lee, Stan, et. al. ''Marvel Masterworks Volume 8: The Incredible Hulk Nos. 1–6''. Marvel Entertainment, 1989.

&lt;/ref&gt; Priča o porijeklu lika veže se za dr. Brucea Bannera, naučnika koji se transformiše u Hulka, gigantskog, super snažnog, zelenog humanoida.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.marvel.com/characters/hulk-bruce-banner/in-comics|title=Hulk (Bruce Banner) In Comics Powers, Villains, Weaknesses {{!}} Marvel|website=www.marvel.com|language=en|access-date=2026-06-12}}&lt;/ref&gt; Transformacija se desila nakon što je bio izložen gama zračenju koje je poteklo od [[Nuklearna eksplozija|nuklearne eksplozije]]. Pokreće je intenzivan emocionalni stres, a naročito ljutnja, što dovodi do nekontrolisanog bijesa i destruktivnosti, komplikujući Bannerov život i odnose sa drugima.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Hulk (character) {{!}} Literature and Writing {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-06-12}}&lt;/ref&gt; Prema Stanu Leeju, nastanak Hulka su inspirisala: Frankensteinovo čudovište, kojeg je stvorila engleska autorica [[Mary Shelley]] (1797–1851), i Ben Grimm, poznat kao Stvor, koji je član grupe strip superheroja [[Fantastična četvorka (superheroji)|Fantastična četvorka]]. Lee je jednom prilikom izjavio da je ideja za Hulka nastala kada je pokušavao smisliti alternativu tipičnom kostimiranom superheroju koji je nekad bio popularan u stripovima 1950-ih i ranih 1960-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.marvel.com/characters/hulk-bruce-banner|title=Hulk (Bruce Banner) {{!}} Characters {{!}} Marvel|website=www.marvel.com|language=en|access-date=2026-06-12}}&lt;/ref&gt;

Hulkov karakter predstavlja različite strane Bannerove psihe, koja je često prikazana u različitim oblicima. Tu su moćni, izuzetno &quot;divlji&quot; Hulk, inteligentni - &quot;pametni&quot; Hulk, te lukaviji, sivi Hulk. Uprkos njegovoj neizmjernoj snazi ​​i otpornosti, Hulka drugi likovi u Marvel univerzumu često smatraju prijetnjom, iako je na kraju prikazan kao heroj. Hulk je stekao svjetsko priznanje tako što se pojavio u brojnim stripovima, animiranim serijama i emisijama kao i blokbaster filmovima. Mnogobrojni glumci poput [[Eric Bane|Erica Banea]], [[Edward Norton|Edwarda Nortona]] i [[Mark Ruffalo|Marka Ruffala]] oživjeli su ovog lika i kroz [[Film|filmove]]. Hulkova dugogodišnja popularnost odražava teme unutrašnjeg sukoba i ljudske dualnosti.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Nastanak lika i pojavljivanje ==
Scenarista Stan Lee i crtač Jack Kirby, početkom 1960-ih, u vrijeme kada su stripovi doživljavali popularnost, osmislili su Hulka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.marvel.com/articles/comics/kirby-100-the-incredible-hulk|title=Kirby 100: The Incredible Hulk|last=Dietsch|first=T. J.|website=www.marvel.com|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Lee je kasnije izjavio da je inspiraciju pronašao u ''Frankensteinu'' Mary Shelley i noveli ''Čudni slučaj dr. Jekylla i gospodina Hydea'' Roberta Louisa Stevensona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slashfilm.com/2045552/frankenstein-marvel-first-anti-hero-hulk-inspiration/|title=Frankenstein Originally Inspired Marvel's First Anti-Hero|last=Meenan|first=Devin|date=13. 12. 2025|website=SlashFilm|language=en-US|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Želio je stvoriti junaka koji istovremeno predstavlja i heroja i čudovište, ali sa snažnijom emocionalnom pozadinom i većim naglaskom na ljudsku psihologiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Hulk (character) {{!}} Literature and Writing {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prilikom prvog pojavljivanja, Hulk nije bio zelene već sive boje. Međutim, zbog problema u štampi i nemogućnosti dosljednog prikazivanja sive nijanse, Marvel je već od drugog broja odlučio promijeniti njegov izgled u prepoznatljivu zelenu boju, koja je kasnije postala jedan od zaštitnih znakova ovog lika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/hulk-grey-secret-original-version/|title=Yes, The Hulk Was Originally GREY in Marvel Comics|last=Erdmann|first=Kevin|date=2. 8. 2020|website=ScreenRant|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/hulk-original-color-grey-not-green-explainer/|title=Hulk’s Original Color Wasn’t Green, But a Printing Mistake Changed Marvel History|last=Fields|first=Ashley|date=23. 5. 2025|website=ScreenRant|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hulk se prvi put pojavio u stripu ''The Incredible Hulk'' #1 u maju 1962.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mycomicscollection.com/en/blog/hulk-first-appearance/|title=Hulk First Appearance: Origin Comic and Key Issue|last=Collection|first=My Comics|date=|website=mycomicscollection.com|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Iako je prvobitna serija završena nakon samo šest brojeva, lik je ubrzo stekao veliku popularnost, te se počeo pojavljivati u drugim Marvelovim naslovima, uključujući ''Fantastic Four'', ''The Avengers'' i ''Tales to Astonish''. Od 1968. ponovo dobija vlastiti serijal pod nazivom ''The Incredible Hulk'', koji je, uz povremene prekide i nova izdanja, izlazio decenijama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/hulk-comics-start-reading-marvel/|title=9 Best Places To Start Reading Incredible Hulk Comics|last=Norman|first=Dalton|date=22. 3. 2026|website=ScreenRant|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Tokom sedamdesetih godina u serijalu su predstavljeni brojni važni likovi poput Abominationa i Wolverinea, koji se prvi put pojavio upravo kao Hulkov protivnik. Kasniji scenaristi, među kojima se posebno ističu Bill Mantlo, Peter David, Greg Pak, Jason Aaron i Al Ewing, značajno su proširili mitologiju lika uvodeći nove ličnosti Hulka, složeniju psihologiju Brucea Bannera i priče poput ''Planet Hulk'', ''World War Hulk'' i ''Immortal Hulk'', koje se ubrajaju među najznačajnije stripove o ovom junaku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbr.com/the-abandoned-an-forsaked-were-the-hulks-personalities-ever-actually-merged/|title=The Abandoned An’ Forsaked - Were the Hulk's Personalities Ever Actually Merged?|last=Cronin|first=Brian|date=21. 7. 2016|website=CBR|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/immortal-hulk-writer-al-ewing-hulkspeak-dialogue-marvel/|title=Hulk Writer Admits He Was Wrong About ‘Hulkspeak’ Dialogue|last=Bloom|first=Harrison|date=25. 10. 2021|website=ScreenRant|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija lika ==
Robert Bruce Banner odrastao je u problematičnoj porodici, a traumatično djetinjstvo ostavilo je duboke psihološke posljedice koje će kasnije igrati važnu ulogu u nastanku njegovih različitih ličnosti.&lt;ref&gt;The Incredible Hulk #312 (Bill Mantlo)&lt;/ref&gt; Kao izuzetno nadaren nuklearni fizičar radio je za američku vojsku na razvoju eksperimentalne gama bombe, pod nadzorom generala Thaddeusa &quot;Thunderbolta&quot; Rossa.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.marvel.com/articles/comics/how-thaddeus-thunderbolt-ross-became-red-hulk-explained|title=How General Thaddeus Ross Became Red Hulk|last=Webber|first=Tim|website=www.marvel.com|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prilikom testiranja bombe Banner spašava mladića Ricka Jonesa, ali pritom biva izložen ogromnoj količini gama zračenja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.comicbooktreasury.com/the-hulk-family-tree/|title=The Hulk Family: Every Banner and Walters Relative Explained|last=Fabien|date=25. 3. 2026|website=Comic Book Treasury|language=en-US|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Iako u početku djeluje da nije zadobio ozbiljne povrede, ubrzo otkriva da se pod utjecajem snažnih emocija, naročito bijesa, pretvara u Hulka. Tokom godina Banner bezuspješno pokušava pronaći lijek za svoje stanje, zbog čega često postaje bjegunac od vojske i drugih organizacija koje žele iskoristiti njegovu moć.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Hulk je bio jedan od osnivača Osvetnika (''Avengersa''), ali je zbog nepovjerenja ostalih članova ubrzo napustio tim. Kasnije se ipak više puta vraćao kao saveznik u brojnim borbama protiv prijetnji koje ugrožavaju [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] i cijeli svemir.&lt;ref&gt;The Avengers #1, #2&lt;/ref&gt;

=== Ličnost ===
Jedna od najvažnijih osobina Hulka jeste postojanje više različitih ličnosti koje predstavljaju različite dijelove Bannerove psihe. Najpoznatiji je Divlji Hulk (''Savage Hulk''), kojeg karakterišu dječije razmišljanje, nekontrolisana ljutnja i gotovo neograničena fizička snaga. Kasnije su predstavljene i druge verzije poput Sivog Hulka (''Joe Fixit''), inteligentnog Profesora Hulka (''Smart Hulk''), zastrašujućeg Devil Hulka i drugih ličnosti koje simbolizuju različite psihološke aspekte Brucea Bannera.&lt;ref&gt;Incredible Hulk #324, #377, Immortal Hulk&lt;/ref&gt;

Savremeni stripovi prikazuju Brucea Bannera kroz motiv disocijativnog poremećaja identiteta (DID), povezujući različite Hulkove identitete s [[Psihička trauma|traumama]] iz djetinjstva, a ne isključivo s izlaganjem gama zračenju.&lt;ref&gt;The Incredible Hulk #312 (1985), The Incredible Hulk #377 (1991), The Immortal Hulk (2018-2021)&lt;/ref&gt;

=== Moći i sposobnosti ===
Hulkova najpoznatija karakteristika je njegova neograničena fizička snaga, koja je direktno povezana s njegovim [[Emocije|emocionalnim stanjem]]. Marvelov kanon često naglašava pravilo: &quot;Što je Hulk ljući, to postaje snažniji&quot;.&lt;ref&gt;DeFalco, Tom; Sanderson, Peter; Brevoort, Tom; i dr. (2019). ''The Marvel Encyclopedia''. DK Publishing. str. 170–171. ISBN 978-1-4654-7890-0&lt;/ref&gt; Njegove noge su toliko snažne da može preskočiti stotine milja u jednom skoku ili skočiti u nižu Zemljinu orbitu. Uz to, Hulk posjeduje nadljudsku izdržljivost koja mu omogućava preživljavanje u ekstremnim uslovima, uključujući vakuum svemira, ekstremne [[Temperatura|temperature]] i direktne nuklearne udare.&lt;ref&gt;Pak, Greg (scenarista), Pagulayan, Carlo (crtač). ''The Incredible Hulk'' vol. 2, #92 (april 2006), Marvel Comics.&lt;/ref&gt; Njegov regenerativni faktor (iscjeljivanje) jedan je od najmoćnijih u Marvelovom univerzumu, omogućavajući mu da se oporavi od fatalnih povreda u roku od nekoliko sekundi. S druge strane, u ljudskom obliku, dr. Bruce Banner ne posjeduje supermoći, ali je priznat kao jedan od najvećih genija na planeti, sa stručnim znanjem iz nuklearne fizike, biologije i inženjerstva. Njegov intelekt često služi kao ključno oružje kada fizička snaga Hulka nije dovoljna.&lt;ref&gt;''Official Handbook of the Marvel Universe A to Z'', Vol. 5 (2008). Marvel Comics.&lt;/ref&gt;

=== Prateći likovi i neprijatelji ===
Kroz decenije razvoja, oko Hulka je izgrađen bogat ekosistem likova. Najznačajnija osoba u Bannerovom životu je Betty Ross, naučnica i njegova najveća ljubav, čiji odnos sa Bannerom predstavlja srž mnogih njegovih tragičnih priča. Njen otac, general [[Thaddeus &quot;Thunderbolt&quot; Ross]], Hulkov je najuporniji progonitelj koji čudovište vidi kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, a kasnije i sam postaje [[Red Hulk]].&lt;ref&gt;Loeb, Jeph (scenarista), McGuinness, Ed (crtač). ''Hulk'' vol. 2, #1 (mart 2008), Marvel Comics.&lt;/ref&gt; Porodično naslijeđe heroja nastavlja Bannerova rodica, Jennifer Walters, advokatica koja nakon hitne transfuzije njegove krvi postaje [[She-Hulk]]. Za razliku od Bannera, ona uglavnom zadržava svoj intelekt i ličnost u transformisanom stanju.&lt;ref&gt;Lee, Stan (scenarista), Buscema, John (crtač). ''The Savage She-Hulk'' #1 (februar 1980), Marvel Comics&lt;/ref&gt; Hulkova galerija neprijatelja često funkcioniše kao mračni odraz njega samog. Abomination (Emil Blonsky) je monstruoznije stvorenje koje zadržava svoj intelekt, ali ne može da se vrati u ljudski oblik. S druge strane, The Leader (Samuel Sterns) predstavlja intelektualnu suprotnost; gama zračenje je kod njega mutiralo mozak, pretvorivši ga u zlog genija, čime se stvara savršen kontrast Hulkovoj sirovoj fizičkoj snazi.&lt;ref&gt;Lee, Stan (scenarista), Ditko, Steve (crtač). ''Tales to Astonish'' #62 (decembar 1964); Lee, Stan (scenarista), Kane, Gil (crtač). ''Tales to Astonish'' #90 (april 1967) Marvel Comics.&lt;/ref&gt;

== Kulturni uticaj i medijske adaptacije ==
Hulk je izrastao u jedan od najprepoznatljivijih simbola pop-kulture, a njegova poznata krilatica &quot;Hulk razbija!&quot; (engl. ''Hulk smash!'') postala je globalno poznat izraz. Lik je više puta adaptiran izvan stripova, a najveći televizijski pečat ostavila je igrana serija ''The Incredible Hulk'' (1978–1982), u kojoj su Brucea Bannera i Hulka glumili [[Bill Bixby]] i [[Body building|bodibilder]] [[Lou Ferrigno]].&lt;ref&gt;Jankiewicz, Pat (2011). ''You Wouldn't Like Me When I'm Angry: A Hulk Companion''. BearManor Media. ISBN 978-1593936501&lt;/ref&gt;

Na filmskom platnu, lika su utjelovila tri različita glumca. [[Eric Bana]] je prvi zaigrao Bannera u filmu ''Hulk'' (2003) režisera Anga Leeja, koji se fokusirao na psihološke aspekte i traumu iz djetinjstva. U Marvelovom filmskom univerzumu (MCU), [[Edward Norton]] je započeo ulogu u filmu ''The Incredible Hulk'' (2008), ali je od filma ''The Avengers'' (2012) ulogu preuzeo [[Mark Ruffalo]]. Ruffalova interpretacija prikazala je višegodišnju evoluciju lika; od neprijatelja unutar vlastitog tima, preko bjegunca, pa sve do spajanja Bannerovog intelekta i Hulkovog tijela u formu &quot;Pametnog Hulka&quot; (''Smart Hulk'').&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://movieweb.com/modern-mcu-made-for-mark-ruffalo-hulk/|title=Why the Modern MCU Was Made for Mark Ruffalo's Hulk|last=Boardman|first=Chris|date=2. 9. 2022|website=MovieWeb|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bleedingcool.com/tv/she-hulk-mark-ruffalo-talks-bruce-banner-hulk-evolution-mcu-future/|title=She-Hulk: Mark Ruffalo Talks Bruce Banner/Hulk Evolution, MCU Future|last=Chang|first=Tom|date=26. 8. 2022|website=bleedingcool.com|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Proširiti sekciju}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Superheroji]]
[[Kategorija:Fiktivni humanoidi]]
[[Kategorija:Fiktivni likovi]]
[[Kategorija:Fantastika]]
[[Kategorija:Hulk]]</text>
      <sha1>4zjuypodrvuq5poy6aa2xq2170f39pq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915693</id>
      <parentid>3915692</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T07:44:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tulum387</username>
        <id>155909</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Pravilan format referenci.</comment>
      <origin>3915693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14634" sha1="cofft4mkdfrm9bfuu5d8ujtw2zrbdfr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Denis Bourez - Madame Tussauds, London (8747024027).jpg|mini|Voštana figura Hulka u muzeju [[Madame Tussauds]]]]
'''Hulk''' je jedan od najpoznatijih [[Superheroj|superheroja]] iz [[Marvel|Marvel Comicsa]], kojeg su kreirali pisac [[Stan Lee]] i umjetnik [[Jack Kirby]], a prvi put se pojavio u ''Nevjerovatnom Hulku'' 1962.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.imdb.com/title/tt0800080/|title=The Incredible Hulk (2008) IMDb|website=www.imdb.com|access-date=12. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lee, Stan, et. al. ''Marvel Masterworks Volume 8: The Incredible Hulk Nos. 1–6''. Marvel Entertainment, 1989.

&lt;/ref&gt; Priča o porijeklu lika veže se za dr. Brucea Bannera, naučnika koji se transformiše u Hulka, gigantskog, super snažnog, zelenog humanoida.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.marvel.com/characters/hulk-bruce-banner/in-comics|title=Hulk (Bruce Banner) In Comics Powers, Villains, Weaknesses {{!}} Marvel|website=www.marvel.com|language=en|access-date=12. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Transformacija se desila nakon što je bio izložen gama zračenju koje je poteklo od [[Nuklearna eksplozija|nuklearne eksplozije]]. Pokreće je intenzivan emocionalni stres, a naročito ljutnja, što dovodi do nekontrolisanog bijesa i destruktivnosti, komplikujući Bannerov život i odnose sa drugima.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Hulk (character) {{!}} Literature and Writing {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=12. 6. 2026}}&lt;/ref&gt; Prema Stanu Leeju, nastanak Hulka su inspirisala: Frankensteinovo čudovište, kojeg je stvorila engleska autorica [[Mary Shelley]] (1797–1851), i Ben Grimm, poznat kao Stvor, koji je član grupe strip superheroja [[Fantastična četvorka (superheroji)|Fantastična četvorka]]. Lee je jednom prilikom izjavio da je ideja za Hulka nastala kada je pokušavao smisliti alternativu tipičnom kostimiranom superheroju koji je nekad bio popularan u stripovima 1950-ih i ranih 1960-ih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.marvel.com/characters/hulk-bruce-banner|title=Hulk (Bruce Banner) {{!}} Characters {{!}} Marvel|website=www.marvel.com|language=en|access-date=12. 6. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hulkov karakter predstavlja različite strane Bannerove psihe, koja je često prikazana u različitim oblicima. Tu su moćni, izuzetno &quot;divlji&quot; Hulk, inteligentni - &quot;pametni&quot; Hulk, te lukaviji, sivi Hulk. Uprkos njegovoj neizmjernoj snazi ​​i otpornosti, Hulka drugi likovi u Marvel univerzumu često smatraju prijetnjom, iako je na kraju prikazan kao heroj. Hulk je stekao svjetsko priznanje tako što se pojavio u brojnim stripovima, animiranim serijama i emisijama kao i blokbaster filmovima. Mnogobrojni glumci poput [[Eric Bane|Erica Banea]], [[Edward Norton|Edwarda Nortona]] i [[Mark Ruffalo|Marka Ruffala]] oživjeli su ovog lika i kroz [[Film|filmove]]. Hulkova dugogodišnja popularnost odražava teme unutrašnjeg sukoba i ljudske dualnosti.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Nastanak lika i pojavljivanje ==
Scenarista Stan Lee i crtač Jack Kirby, početkom 1960-ih, u vrijeme kada su stripovi doživljavali popularnost, osmislili su Hulka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.marvel.com/articles/comics/kirby-100-the-incredible-hulk|title=Kirby 100: The Incredible Hulk|last=Dietsch|first=T. J.|website=www.marvel.com|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Lee je kasnije izjavio da je inspiraciju pronašao u ''Frankensteinu'' Mary Shelley i noveli ''Čudni slučaj dr. Jekylla i gospodina Hydea'' Roberta Louisa Stevensona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slashfilm.com/2045552/frankenstein-marvel-first-anti-hero-hulk-inspiration/|title=Frankenstein Originally Inspired Marvel's First Anti-Hero|last=Meenan|first=Devin|date=13. 12. 2025|website=SlashFilm|language=en-US|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Želio je stvoriti junaka koji istovremeno predstavlja i heroja i čudovište, ali sa snažnijom emocionalnom pozadinom i većim naglaskom na ljudsku psihologiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Hulk (character) {{!}} Literature and Writing {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prilikom prvog pojavljivanja, Hulk nije bio zelene već sive boje. Međutim, zbog problema u štampi i nemogućnosti dosljednog prikazivanja sive nijanse, Marvel je već od drugog broja odlučio promijeniti njegov izgled u prepoznatljivu zelenu boju, koja je kasnije postala jedan od zaštitnih znakova ovog lika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/hulk-grey-secret-original-version/|title=Yes, The Hulk Was Originally GREY in Marvel Comics|last=Erdmann|first=Kevin|date=2. 8. 2020|website=ScreenRant|language=|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/hulk-original-color-grey-not-green-explainer/|title=Hulk’s Original Color Wasn’t Green, But a Printing Mistake Changed Marvel History|last=Fields|first=Ashley|date=23. 5. 2025|website=ScreenRant|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hulk se prvi put pojavio u stripu ''The Incredible Hulk'' #1 u maju 1962.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mycomicscollection.com/en/blog/hulk-first-appearance/|title=Hulk First Appearance: Origin Comic and Key Issue|last=Collection|first=My Comics|date=|website=mycomicscollection.com|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Iako je prvobitna serija završena nakon samo šest brojeva, lik je ubrzo stekao veliku popularnost, te se počeo pojavljivati u drugim Marvelovim naslovima, uključujući ''Fantastic Four'', ''The Avengers'' i ''Tales to Astonish''. Od 1968. ponovo dobija vlastiti serijal pod nazivom ''The Incredible Hulk'', koji je, uz povremene prekide i nova izdanja, izlazio decenijama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/hulk-comics-start-reading-marvel/|title=9 Best Places To Start Reading Incredible Hulk Comics|last=Norman|first=Dalton|date=22. 3. 2026|website=ScreenRant|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Tokom sedamdesetih godina u serijalu su predstavljeni brojni važni likovi poput Abominationa i Wolverinea, koji se prvi put pojavio upravo kao Hulkov protivnik. Kasniji scenaristi, među kojima se posebno ističu Bill Mantlo, Peter David, Greg Pak, Jason Aaron i Al Ewing, značajno su proširili mitologiju lika uvodeći nove ličnosti Hulka, složeniju psihologiju Brucea Bannera i priče poput ''Planet Hulk'', ''World War Hulk'' i ''Immortal Hulk'', koje se ubrajaju među najznačajnije stripove o ovom junaku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cbr.com/the-abandoned-an-forsaked-were-the-hulks-personalities-ever-actually-merged/|title=The Abandoned An’ Forsaked - Were the Hulk's Personalities Ever Actually Merged?|last=Cronin|first=Brian|date=21. 7. 2016|website=CBR|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://screenrant.com/immortal-hulk-writer-al-ewing-hulkspeak-dialogue-marvel/|title=Hulk Writer Admits He Was Wrong About ‘Hulkspeak’ Dialogue|last=Bloom|first=Harrison|date=25. 10. 2021|website=ScreenRant|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Biografija lika ==
Robert Bruce Banner odrastao je u problematičnoj porodici, a traumatično djetinjstvo ostavilo je duboke psihološke posljedice koje će kasnije igrati važnu ulogu u nastanku njegovih različitih ličnosti.&lt;ref&gt;The Incredible Hulk #312 (Bill Mantlo)&lt;/ref&gt; Kao izuzetno nadaren nuklearni fizičar radio je za američku vojsku na razvoju eksperimentalne gama bombe, pod nadzorom generala Thaddeusa &quot;Thunderbolta&quot; Rossa.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.marvel.com/articles/comics/how-thaddeus-thunderbolt-ross-became-red-hulk-explained|title=How General Thaddeus Ross Became Red Hulk|last=Webber|first=Tim|website=www.marvel.com|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

Prilikom testiranja bombe Banner spašava mladića Ricka Jonesa, ali pritom biva izložen ogromnoj količini gama zračenja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.comicbooktreasury.com/the-hulk-family-tree/|title=The Hulk Family: Every Banner and Walters Relative Explained|last=Fabien|date=25. 3. 2026|website=Comic Book Treasury|language=en-US|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt; Iako u početku djeluje da nije zadobio ozbiljne povrede, ubrzo otkriva da se pod utjecajem snažnih emocija, naročito bijesa, pretvara u Hulka. Tokom godina Banner bezuspješno pokušava pronaći lijek za svoje stanje, zbog čega često postaje bjegunac od vojske i drugih organizacija koje žele iskoristiti njegovu moć.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Hulk je bio jedan od osnivača Osvetnika (''Avengersa''), ali je zbog nepovjerenja ostalih članova ubrzo napustio tim. Kasnije se ipak više puta vraćao kao saveznik u brojnim borbama protiv prijetnji koje ugrožavaju [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] i cijeli svemir.&lt;ref&gt;The Avengers #1, #2&lt;/ref&gt;

=== Ličnost ===
Jedna od najvažnijih osobina Hulka jeste postojanje više različitih ličnosti koje predstavljaju različite dijelove Bannerove psihe. Najpoznatiji je Divlji Hulk (''Savage Hulk''), kojeg karakterišu dječije razmišljanje, nekontrolisana ljutnja i gotovo neograničena fizička snaga. Kasnije su predstavljene i druge verzije poput Sivog Hulka (''Joe Fixit''), inteligentnog Profesora Hulka (''Smart Hulk''), zastrašujućeg Devil Hulka i drugih ličnosti koje simbolizuju različite psihološke aspekte Brucea Bannera.&lt;ref&gt;Incredible Hulk #324, #377, Immortal Hulk&lt;/ref&gt;

Savremeni stripovi prikazuju Brucea Bannera kroz motiv disocijativnog poremećaja identiteta (DID), povezujući različite Hulkove identitete s [[Psihička trauma|traumama]] iz djetinjstva, a ne isključivo s izlaganjem gama zračenju.&lt;ref&gt;The Incredible Hulk #312 (1985), The Incredible Hulk #377 (1991), The Immortal Hulk (2018-2021)&lt;/ref&gt;

=== Moći i sposobnosti ===
Hulkova najpoznatija karakteristika je njegova neograničena fizička snaga, koja je direktno povezana s njegovim [[Emocije|emocionalnim stanjem]]. Marvelov kanon često naglašava pravilo: &quot;Što je Hulk ljući, to postaje snažniji&quot;.&lt;ref&gt;DeFalco, Tom; Sanderson, Peter; Brevoort, Tom; i dr. (2019). ''The Marvel Encyclopedia''. DK Publishing. str. 170–171. ISBN 978-1-4654-7890-0&lt;/ref&gt; Njegove noge su toliko snažne da može preskočiti stotine milja u jednom skoku ili skočiti u nižu Zemljinu orbitu. Uz to, Hulk posjeduje nadljudsku izdržljivost koja mu omogućava preživljavanje u ekstremnim uslovima, uključujući vakuum svemira, ekstremne [[Temperatura|temperature]] i direktne nuklearne udare.&lt;ref&gt;Pak, Greg (scenarista), Pagulayan, Carlo (crtač). ''The Incredible Hulk'' vol. 2, #92 (april 2006), Marvel Comics.&lt;/ref&gt; Njegov regenerativni faktor (iscjeljivanje) jedan je od najmoćnijih u Marvelovom univerzumu, omogućavajući mu da se oporavi od fatalnih povreda u roku od nekoliko sekundi. S druge strane, u ljudskom obliku, dr. Bruce Banner ne posjeduje supermoći, ali je priznat kao jedan od najvećih genija na planeti, sa stručnim znanjem iz nuklearne fizike, biologije i inženjerstva. Njegov intelekt često služi kao ključno oružje kada fizička snaga Hulka nije dovoljna.&lt;ref&gt;''Official Handbook of the Marvel Universe A to Z'', Vol. 5 (2008). Marvel Comics.&lt;/ref&gt;

=== Prateći likovi i neprijatelji ===
Kroz decenije razvoja, oko Hulka je izgrađen bogat ekosistem likova. Najznačajnija osoba u Bannerovom životu je Betty Ross, naučnica i njegova najveća ljubav, čiji odnos sa Bannerom predstavlja srž mnogih njegovih tragičnih priča. Njen otac, general [[Thaddeus &quot;Thunderbolt&quot; Ross]], Hulkov je najuporniji progonitelj koji čudovište vidi kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, a kasnije i sam postaje [[Red Hulk]].&lt;ref&gt;Loeb, Jeph (scenarista), McGuinness, Ed (crtač). ''Hulk'' vol. 2, #1 (mart 2008), Marvel Comics.&lt;/ref&gt; Porodično naslijeđe heroja nastavlja Bannerova rodica, Jennifer Walters, advokatica koja nakon hitne transfuzije njegove krvi postaje [[She-Hulk]]. Za razliku od Bannera, ona uglavnom zadržava svoj intelekt i ličnost u transformisanom stanju.&lt;ref&gt;Lee, Stan (scenarista), Buscema, John (crtač). ''The Savage She-Hulk'' #1 (februar 1980), Marvel Comics&lt;/ref&gt; Hulkova galerija neprijatelja često funkcioniše kao mračni odraz njega samog. Abomination (Emil Blonsky) je monstruoznije stvorenje koje zadržava svoj intelekt, ali ne može da se vrati u ljudski oblik. S druge strane, The Leader (Samuel Sterns) predstavlja intelektualnu suprotnost; gama zračenje je kod njega mutiralo mozak, pretvorivši ga u zlog genija, čime se stvara savršen kontrast Hulkovoj sirovoj fizičkoj snazi.&lt;ref&gt;Lee, Stan (scenarista), Ditko, Steve (crtač). ''Tales to Astonish'' #62 (decembar 1964); Lee, Stan (scenarista), Kane, Gil (crtač). ''Tales to Astonish'' #90 (april 1967) Marvel Comics.&lt;/ref&gt;

== Kulturni uticaj i medijske adaptacije ==
Hulk je izrastao u jedan od najprepoznatljivijih simbola pop-kulture, a njegova poznata krilatica &quot;Hulk razbija!&quot; (engl. ''Hulk smash!'') postala je globalno poznat izraz. Lik je više puta adaptiran izvan stripova, a najveći televizijski pečat ostavila je igrana serija ''The Incredible Hulk'' (1978–1982), u kojoj su Brucea Bannera i Hulka glumili [[Bill Bixby]] i [[Body building|bodibilder]] [[Lou Ferrigno]].&lt;ref&gt;Jankiewicz, Pat (2011). ''You Wouldn't Like Me When I'm Angry: A Hulk Companion''. BearManor Media. ISBN 978-1593936501&lt;/ref&gt;

Na filmskom platnu, lika su utjelovila tri različita glumca. [[Eric Bana]] je prvi zaigrao Bannera u filmu ''Hulk'' (2003) režisera Anga Leeja, koji se fokusirao na psihološke aspekte i traumu iz djetinjstva. U Marvelovom filmskom univerzumu (MCU), [[Edward Norton]] je započeo ulogu u filmu ''The Incredible Hulk'' (2008), ali je od filma ''The Avengers'' (2012) ulogu preuzeo [[Mark Ruffalo]]. Ruffalova interpretacija prikazala je višegodišnju evoluciju lika; od neprijatelja unutar vlastitog tima, preko bjegunca, pa sve do spajanja Bannerovog intelekta i Hulkovog tijela u formu &quot;Pametnog Hulka&quot; (''Smart Hulk'').&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://movieweb.com/modern-mcu-made-for-mark-ruffalo-hulk/|title=Why the Modern MCU Was Made for Mark Ruffalo's Hulk|last=Boardman|first=Chris|date=2. 9. 2022|website=MovieWeb|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bleedingcool.com/tv/she-hulk-mark-ruffalo-talks-bruce-banner-hulk-evolution-mcu-future/|title=She-Hulk: Mark Ruffalo Talks Bruce Banner/Hulk Evolution, MCU Future|last=Chang|first=Tom|date=26. 8. 2022|website=bleedingcool.com|language=en|access-date=1. 8. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Proširiti sekciju}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Superheroji]]
[[Kategorija:Fiktivni humanoidi]]
[[Kategorija:Fiktivni likovi]]
[[Kategorija:Fantastika]]
[[Kategorija:Hulk]]</text>
      <sha1>cofft4mkdfrm9bfuu5d8ujtw2zrbdfr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sastavi reprezentacija na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535753</id>
    <revision>
      <id>3915541</id>
      <parentid>3914743</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:15:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <origin>3915541</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="178928" sha1="kkv3n2u912zro3hkcc226njkis15866" xml:space="preserve">[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.]] održano je u [[Rusija|Rusiji]] od 14. juna do 15. jula. Trideset dvije reprezentacije morale su registrovati svoje sastave s najviše 23 igrača, uključujući tri golmana.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;&gt;{{cite web|url=https://digitalhub.fifa.com/m/74fabee6a36ad3b2/original/ejmfg94ac7hypl9zmsys-pdf.pdf|title=Regulations – 2018 FIFA World Cup Russia |website= FIFA.com |publisher= FIFA |format=PDF|access-date=14. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

Privremeni spiskovi s 35 igrača po nacionalnom timu morali su biti dostavljeni [[FIFA]]-i do 14. maja, mjesec dana prije otvaranja turnira.&lt;ref name=&quot;update&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.fifa.com/worldcup/news/y=2018/m=2/news=organising-committee-for-fifa-competitions-updates-on-the-fifa-world-cuptm-and-w.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20180208205756/http://www.fifa.com/worldcup/news/y=2018/m=2/news=organising-committee-for-fifa-competitions-updates-on-the-fifa-world-cuptm-and-w.html|url-status=dead|archive-date=8. 2. 2018|title=Organising Committee for FIFA Competitions: Updates on the FIFA World Cup and women's tournaments|website=FIFA.com|publisher= FIFA |date=8. 2. 2018|access-date=9. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Konačni spiskovi s 23 igrača (od kojih najmanje tri moraju biti golmani) po nacionalnom timu morali su biti dostavljeni FIFA-i do 4. juna, deset dana prije otvaranja turnira.&lt;ref name=&quot;update&quot;/&gt; FIFA je objavila spiskove igrača sljedećeg dana.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.fifa.com/worldcup/news/russia-2018-squads-officially-confirmed |title= Russia 2018 squads officially confirmed |website=FIFA.com |publisher= FIFA |date= 4. 6. 2018|access-date=4. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://tournament.fifadata.com/documents/FWC/2018/pdf/FWC_2018_SQUADLISTS.PDF|title=2018 FIFA World Cup Russia – List of Players|date=4. 6. 2018|website=FIFA.com|publisher= FIFA |archive-url=https://web.archive.org/web/20191206135930/https://tournament.fifadata.com/documents/fwc/2018/pdf/fwc_2018_squadlists.pdf|archive-date=6. 12. 2019|url-status=dead|access-date=4. 6. 2018}}&lt;/ref&gt; U slučaju da je igrač na dostavljenom spisku povrijeđen ili bolestan prije prve utakmice svog tima na turniru, taj igrač može biti zamijenjen u bilo kojem trenutku do 24 sata prije svoje prve utakmice. Timski ljekar i FIFA-in glavni ljekar moraju potvrditi da je povreda ili bolest dovoljno ozbiljna da spriječi igrača da učestvuje na turniru. Zamjenski igrači ograničeni su na preliminarni spisak.&lt;ref name=&quot;regulations&quot;/&gt;

Pozicije za svakog igrača navedene su prema službenom spisku igrača koji je objavila FIFA. Dob za svakog igrača uzeta je zaključno sa 14. junom 2018, prvim danom turnira. Broj nastupa i golova naveden za svakog igrača ne uključuje utakmice odigrane nakon početka turnira. Navedeni klub je klub za koji je igrač odigrao posljednju takmičarsku utakmicu prije turnira.{{Refn|To je klub za koji je igrač posljednji put mogao igrati tokom prethodne sezone u slučaju da igrač nije odigrao takmičarsku utakmicu.|group=n}} Nacionalnost za svaki klub odražava nacionalni savez (ne ligu) kojem je klub pridružen.

==Grupa A==

===Egipat===
Selektor: [[Héctor Cúper]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Essam El Hadary]]|sortname=Elhadary, Essam|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1973|1|15}}|nastupi=158|golovi=0|klub=[[Al Taawoun FC|Al Taawoun]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Ali Gabr]]|sortname=Gabr, Ali|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|1|1}}|nastupi=21|golovi=1|klub=[[West Bromwich Albion FC|West Bromwich Albion]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Ahmed Elmohamady]]|sortname=Elmohamady, Ahmed|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|9|9}}|nastupi=78|golovi=2|klub=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=V|ime=[[Omar Gaber]]|sortname=Gaber, Omar|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|1|30}}|nastupi=24|golovi=0|klub=[[Los Angeles FC]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Sam Morsy]]|sortname=Morsy, Sam|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|9|10}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Wigan Athletic FC|Wigan Athletic]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Ahmed Hegazi (nogometaš)|Ahmed Hegazi]]|sortname=Hegazi, Ahmed|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|1|25}}|nastupi=45|golovi=1|klub=[[West Bromwich Albion FC|West Bromwich Albion]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=O|ime=[[Ahmed Fathy]]|sortname=Fathy, Ahmed|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|11|10}}|nastupi=126|golovi=3|klub=[[Al Ahly SC|Al Ahly]]|klubnac=EGY}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Tarek Hamed]]|sortname=Hamed, Tarek|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|10|24}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[Zamalek SC|Zamalek]]|klubnac=EGY}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Marwan Mohsen]]|sortname=Mohsen, Marwan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|2|26}}|nastupi=24|golovi=4|klub=[[Al Ahly SC|Al Ahly]]|klubnac=EGY}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Mohamed Salah]]|sortname=Salah, Mohamed|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|6|15}}|nastupi=57|golovi=33|klub=[[Liverpool FC|Liverpool]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Kahraba (nogometaš)|Kahraba]]|sortname=Kahraba|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|4|13}}|nastupi=19|golovi=3|klub=[[Al-Ittihad Club (Jeddah)|Al-Ittihad]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=O|ime=[[Ayman Ashraf]]|sortname=Ashraf, Ayman|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|4|9}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Al Ahly SC|Al Ahly]]|klubnac=EGY}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Mohamed Abdel Shafy]]|sortname=Abdelshafy, Mohamed|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|7|1}}|nastupi=51|golovi=1|klub=[[Al Fateh SC|Al Fateh]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Ramadan Sobhi]]|sortname=Sobhi, Ramadan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|1|23}}|nastupi=23|golovi=1|klub=[[Stoke City FC|Stoke City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Mahmoud Hamdy]]|sortname=Hamdy, Mahmoud|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|6|1}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Zamalek SC|Zamalek]]|klubnac=EGY}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=G|ime=[[Sherif Ekramy]]|sortname=Ekramy, Sherif|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1983|7|10}}|nastupi=22|golovi=0|klub=[[Al Ahly SC|Al Ahly]]|klubnac=EGY}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Mohamed Elneny]]|sortname=Elneny, Mohamed|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|7|11}}|nastupi=61|golovi=5|klub=[[Arsenal FC|Arsenal]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Shikabala]]|sortname=Shikabala|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|3|5}}|nastupi=29|golovi=2|klub=[[Al Raed FC|Al Raed]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Abdallah El Said]]|sortname=Elsaid, Abdallah|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|7|13}}|nastupi=36|golovi=6|klub=[[Kuopion Palloseura|KuPS]]|klubnac=FIN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=O|ime=[[Saad Samir]]|sortname=Samir, Saad|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|4|1}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Al Ahly SC|Al Ahly]]|klubnac=EGY}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Trézéguet (Egyptian nogometaš)|Trézéguet]]|sortname=Trezeguet|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|10|1}}|nastupi=24|golovi=2|klub=[[Kasımpaşa SK|Kasımpaşa]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=N|ime=[[Amr Warda]]|sortname=Warda, Amr|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|9|17}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[Atromitos FC|Atromitos]]|klubnac=GRE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Mohamed El Shenawy]]|sortname=Elshenawy, Mohamed|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|12|18}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Al Ahly SC|Al Ahly]]|klubnac=EGY}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Rusija===
Selektor: [[Stanislav Čerčesov]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Igor Akinfejev]]|sortname=Akinfeev, Igor|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|4|8}}|nastupi=106|golovi=0|klub=[[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Mário Fernandes (nogometaš)|Mário Fernandes]]|sortname=Fernandes, Mario|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|9|19}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Ilja Kutepov]]|sortname=Kutepov, Ilya|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|7|29}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Sergej Ignaševič]]|sortname=Ignashevich, Sergei|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1979|7|14}}|nastupi=122|golovi=8|klub=[[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Andrej Sergejevič Semjonov|Andrej Semjonov]]|sortname=Semyonov, Andrei|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|3|24}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[FK Ahmat Grozni|Ahmat Grozni]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Denis Čerišev]]|sortname=Cheryshev, Denis|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|12|26}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Villarreal CF|Villarreal]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Daler Kuzjajev]]|sortname=Kuzyayev, Daler|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|1|15}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Jurij Gazinski]]|sortname=Gazinsky, Yury|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|7|20}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[FK Krasnodar|Krasnodar]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[Alan Dzagoev]]|sortname=Dzagoev, Alan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|6|17}}|nastupi=57|golovi=9|klub=[[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Fjodor Smolov]]|sortname=Smolov, Fyodor|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|2|9}}|nastupi=32|golovi=12|klub=[[FK Krasnodar|Krasnodar]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Roman Zobnjin]]|sortname=Zobnin, Roman|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|2|11}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Andrej Lunjov]]|sortname=Lunyov, Andrey|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|11|13}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Fjodor Kudrjašov]]|sortname=Kudryashov, Fyodor|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|4|5}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[FK Rubin Kazanj|Rubin Kazanj]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=O|ime=[[Vladimir Granat]]|sortname=Granat, Vladimir|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|5|22}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[FK Rubin Kazanj|Rubin Kazanj]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Aleksej Mirančuk]]|sortname=Miranchuk, Aleksei|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|10|17}}|nastupi=18|golovi=4|klub=[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Anton Mirančuk]]|sortname=Miranchuk, Anton|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|10|17}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Aleksandar Golovin (nogometaš)|Aleksandar Golovin]]|sortname=Golovin, Aleksandr|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|5|30}}|nastupi=19|golovi=2|klub=[[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Jurij Žirkov]]|sortname=Zhirkov, Yuri|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1983|8|20}}|nastupi=84|golovi=2|klub=[[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Aleksandar Samedov]]|sortname=Samedov, Aleksandr|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|7|19}}|nastupi=48|golovi=7|klub=[[FK Spartak Moskva|Spartak Moskva]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=G|ime=[[Vladimir Gabulov]]|sortname=Gabulov, Vladimir|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1983|10|19}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Club Brugge KV|Club Brugge]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Aleksandar Jerohin]]|sortname=Yerokhin, Aleksandr|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|10|13}}|nastupi=17|golovi=0|klub=[[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=N|ime=[[Artjom Dzjuba]]|sortname=Dzyuba, Artem|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|8|22}}|nastupi=23|golovi=11|klub=[[FK Arsenal Tula|Arsenal Tula]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Igor Smoljnjikov]]|sortname=Smolnikov, Igor|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|8|8}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenit Sankt Peterburg]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Saudijska Arabija===
Selektor: [[Juan Antonio Pizzi]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Abdullah Al-Mayouf]]|sortname=Almayouf, Abdullah |dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|1|23}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Al Hilal SFC|Al Hilal]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Mansoor Al-Harbi]]|sortname=Alharbi, Mansoor|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|10|19}}|nastupi=40|golovi=1|klub=[[Al Ahli Saudi FC|Al Ahli]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Osama Hawsawi]]|sortname=Hawsawi, Osama |ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|3|31}}|nastupi=135|golovi=7|klub=[[Al Hilal SFC|Al Hilal]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Ali Al-Bulaihi]]|sortname=Albulaihi, Ali|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|11|21}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Al Hilal SFC|Al Hilal]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Omar Hawsawi]]|sortname=Hawsawi, Omar|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|9|27}}|nastupi=42|golovi=3|klub=[[Al Nassr FC|Al Nassr]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Mohammed Al-Breik]]|sortname=Albreik, Mohammed|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|9|15}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Al Hilal SFC|Al Hilal]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Salman Al-Faraj]]|sortname=Alfaraj, Salman|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|8|1}}|nastupi=43|golovi=3|klub=[[Al Hilal SFC|Al Hilal]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Yahya Al-Shehri]]|sortname=Alshehri, Yahya|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|6|26}}|nastupi=57|golovi=8|klub=[[CD Leganés|Leganés]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[Hattan Bahebri]]|sortname=Bahebri, Hattan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|7|16}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Al Shabab FC (Riyadh)|Al Shabab]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Mohammad Al-Sahlawi]]|sortname=Alsahlawi, Mohammad|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|1|10}}|nastupi=40|golovi=28|klub=[[Al Nassr FC|Al Nassr]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Abdulmalek Al-Khaibri]]|sortname=Alkhaibri, Abdulmalek|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|3|13}}|nastupi=36|golovi=0|klub=[[Al Hilal SFC|Al Hilal]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=V|ime=[[Mohamed Kanno]]|sortname=Kanno, Mohamed|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|9|22}}|nastupi=6|golovi=1|klub=[[Al Hilal SFC|Al Hilal]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Yasser Al-Shahrani]]|sortname=Alshahrani, Yasser|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|5|25}}|nastupi=37|golovi=0|klub=[[Al Hilal SFC|Al Hilal]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Abdullah Otayf]]|sortname=Otayf, Abdullah|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|8|3}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[Al Hilal SFC|Al Hilal]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Abdullah Al-Khaibari]]|sortname=Alkhaibari, Abdullah|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|8|16}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Al Shabab FC (Riyadh)|Al Shabab]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Housain Al-Mogahwi]]|sortname=Almogahwi, Housain|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|3|24}}|nastupi=18|golovi=1|klub=[[Al Ahli Saudi FC|Al Ahli]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Taisir Al-Jassim]]|sortname=Aljassim, Taisir|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|7|25}}|nastupi=132|golovi=19|klub=[[Al Ahli Saudi FC|Al Ahli]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Salem Al-Dawsari]]|sortname=Aldawsari, Salem|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|8|19}}|nastupi=33|golovi=4|klub=[[Villarreal CF|Villarreal]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Fahad Al-Muwallad]]|sortname=Almuwallad, Fahad|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|9|14}}|nastupi=45|golovi=10|klub=[[Levante UD|Levante]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Muhannad Assiri]]|sortname=Assiri, Muhannad|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|10|14}}|nastupi=18|golovi=4|klub=[[Al Ahli Saudi FC|Al Ahli]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Yasser Al-Mosailem]]|sortname=Almosailem, Yasser|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|2|27}}|nastupi=32|golovi=0|klub=[[Al Ahli Saudi FC|Al Ahli]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Mohammed Al-Owais]]|sortname=Alowais, Mohammed|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|10|10}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Al Ahli Saudi FC|Al Ahli]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Motaz Hawsawi]]|sortname=Hawsawi, Motaz|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|2|17}}|nastupi=17|golovi=0|klub=[[Al Ahli Saudi FC|Al Ahli]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Urugvaj===
Selektor: [[Óscar Tabárez]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Fernando Muslera]]|sortname=Muslera, Fernando|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|6|16}}|nastupi=97|golovi=0|klub=[[Galatasaray SK|Galatasaray]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[José María Giménez|José Giménez]]|sortname=Gimenez, Jose|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|1|20}}|nastupi=42|golovi=5|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Diego Godín]]|sortname=Godin, Diego|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|2|16}}|nastupi=116|golovi=8|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Guillermo Varela]]|sortname=Varela, Guillermo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|3|24}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Peñarol]]|klubnac=URU}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Carlos Sánchez (Uruguayan nogometaš)|Carlos Sánchez]]|sortname=Sanchez, Carlos|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|12|2}}|nastupi=36|golovi=1|klub=[[CF Monterrey|Monterrey]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Rodrigo Bentancur]]|sortname=Bentancur, Rodrigo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|6|25}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Juventus FC|Juventus]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Cristian Rodríguez]]|sortname=Rodriguez, Cristian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|9|30}}|nastupi=105|golovi=11|klub=[[Peñarol]]|klubnac=URU}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Nahitan Nández]]|sortname=Nandez, Nahitan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|12|28}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[Boca Juniors]]|klubnac=ARG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Luis Suárez]]|sortname=Suarez, Luis|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|1|24}}|nastupi=98|golovi=51|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Giorgian de Arrascaeta]]|sortname=De Arrascaeta, Giorgian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|6|1}}|nastupi=14|golovi=2|klub=[[Cruzeiro Esporte Clube|Cruzeiro]]|klubnac=BRA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Cristhian Stuani]]|sortname=Stuani, Cristhian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|10|12}}|nastupi=41|golovi=5|klub=[[Girona FC|Girona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Martín Campaña]]|sortname=Campana, Martin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|5|29}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Club Atlético Independiente|Independiente]]|klubnac=ARG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Gastón Silva]]|sortname=Silva, Gaston|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|3|5}}|nastupi=17|golovi=0|klub=[[Club Atlético Independiente|Independiente]]|klubnac=ARG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Lucas Torreira]]|sortname=Torreira, Lucas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|2|11}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[UC Sampdoria|Sampdoria]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Matías Vecino]]|sortname=Vecino, Matias|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|8|24}}|nastupi=22|golovi=1|klub=[[FC Inter Milano|Inter]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=O|ime=[[Maxi Pereira]]|sortname=Pereira, Maxi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|6|8}}|nastupi=125|golovi=3|klub=[[FC Porto|Porto]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Diego Laxalt]]|sortname=Laxalt, Diego|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|2|7}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Genoa C.F.C.|Genoa]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Maxi Gómez]]|sortname=Gomez, Maxi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|8|14}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=O|ime=[[Sebastián Coates]]|sortname=Coates, Sebastian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|10|7}}|nastupi=30|golovi=1|klub=[[Sporting CP]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Jonathan Urretaviscaya]]|sortname=Urretaviscaya, Jonathan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|3|19}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[CF Monterrey|Monterrey]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Edinson Cavani]]|sortname=Cavani, Edinson|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|2|14}}|nastupi=101|golovi=42|klub=[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=O|ime=[[Martín Cáceres]]|sortname=Caceres, Martin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|4|7}}|nastupi=76|golovi=4|klub=[[SS Lazio|Lazio]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Martín Silva]]|sortname=Silva, Martin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1983|3|25}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[CR Vasco da Gama|Vasco da Gama]]|klubnac=BRA}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

==Grupa B==

===Iran===
Selektor: [[Carlos Queiroz]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Alireza Beiranvand]]|sortname=Beiranvand, Alireza|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|9|21}}|nastupi=22|golovi=0|klub=[[Persepolis FC|Persepolis]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=V|ime=[[Mehdi Torabi]]|sortname=Torabi, Mehdi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|9|10}}|nastupi=17|golovi=4|klub=[[Saipa FC|Saipa]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Ehsan Hajsafi]]|sortname=Hajysafi, Ehsan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|2|25}}|nastupi=94|golovi=6|klub=[[Olympiacos FC|Olympiacos]]|klubnac=GRE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=V|ime=[[Rouzbeh Cheshmi]]|sortname=Cheshmi, Rouzbeh|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|7|24}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Esteghlal FC|Esteghlal]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Milad Mohammadi]]|sortname=Mohammadi, Milad|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|9|29}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[FC Akhmat Grozny|Akhmat Grozny]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Saeid Ezatolahi]]|sortname=Ezatolahi, Saeid|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|10|1}}|nastupi=25|golovi=1|klub=[[FC Amkar Perm|Amkar Perm]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Masoud Shojaei]]|sortname=Shojaei, Masoud|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|6|9}}|nastupi=74|golovi=8|klub=[[AEK Athens FC|AEK Athens]]|klubnac=GRE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=O|ime=[[Morteza Pouraliganji]]|sortname=Pouraliganji, Morteza|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|4|19}}|nastupi=27|golovi=2|klub=[[Al Sadd SC|Al Sadd]]|klubnac=QAT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[Omid Ebrahimi]]|sortname=Ebrahimi, Omid|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|9|16}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[Esteghlal FC|Esteghlal]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Karim Ansarifard]]|sortname=Ansarifard, Karim|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|4|3}}|nastupi=64|golovi=17|klub=[[Olympiacos FC|Olympiacos]]|klubnac=GRE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Vahid Amiri]]|sortname=Amiri, Vahid|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|4|2}}|nastupi=36|golovi=1|klub=[[Persepolis FC|Persepolis]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Mohammad Rashid Mazaheri]]|sortname=Mazaheri, Mohammad|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|5|18}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Zob Ahan SC|Zob Ahan]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Mohammad Reza Khanzadeh]]|sortname=Khanzadeh, Mohammad|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|5|11}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Shahr Khodro FC|Padideh]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Saman Ghoddos]]|sortname=Ghoddos, Saman|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|9|6}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[Östersunds FK|Östersund]]|klubnac=SWE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Pejman Montazeri]]|sortname=Montazeri, Pejman|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1983|9|6}}|nastupi=46|golovi=1|klub=[[Esteghlal FC|Esteghlal]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Reza Ghoochannejhad]]|sortname=Ghoochannejhad, Reza|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|9|20}}|nastupi=43|golovi=17|klub=[[SC Heerenveen|Heerenveen]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=N|ime=[[Mehdi Taremi]]|sortname=Taremi, Mehdi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|7|18}}|nastupi=26|golovi=11|klub=[[Al-Gharafa SC|Al-Gharafa]]|klubnac=QAT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Alireza Jahanbakhsh]]|sortname=Jahanbakhsh, Alireza|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|8|11}}|nastupi=38|golovi=4|klub=[[AZ Alkmaar|AZ]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=O|ime=[[Majid Hosseini]]|sortname=Hosseini, Majid|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|6|20}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Esteghlal FC|Esteghlal]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Sardar Azmoun]]|sortname=Azmoun, Sardar|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|1|1}}|nastupi=33|golovi=23|klub=[[FC Rubin Kazan|Rubin Kazan]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Ashkan Dejagah]]|sortname=Dejagah, Ashkan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|7|5}}|nastupi=46|golovi=9|klub=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Amir Abedzadeh]]|sortname=Abedzadeh, Amir|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|4|26}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[CS Marítimo|Marítimo]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Ramin Rezaeian]]|sortname=Rezaeian, Ramin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|3|21}}|nastupi=28|golovi=2|klub=[[KV Oostende|Oostende]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Maroko===
Selektor: [[Hervé Renard]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Yassine Bounou]]|sortname=Bounou, Yassine|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|4|5}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Girona FC|Girona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Achraf Hakimi]]|sortname=Hakimi, Achraf|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1998|11|4}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Hamza Mendyl]]|sortname=Mendyl, Hamza|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|10|21}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Lille OSC|Lille]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Manuel da Costa (nogometaš, 1986)|Manuel da Costa]]|sortname=Da Costa, Manuel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|5|6}}|nastupi=28|golovi=1|klub=[[İstanbul Başakşehir FK|İstanbul Başakşehir]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Medhi Benatia]]|sortname=Benatia, Medhi|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|4|17}}|nastupi=57|golovi=2|klub=[[Juventus FC|Juventus]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Romain Saïss]]|sortname=Saiss, Romain|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|3|26}}|nastupi=24|golovi=1|klub=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Hakim Ziyech]]|sortname=Ziyech, Hakim|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|3|19}}|nastupi=18|golovi=9|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Karim El Ahmadi]]|sortname=Elahmadi, Karim|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|1|27}}|nastupi=51|golovi=1|klub=[[Feyenoord]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Ayoub El Kaabi]]|sortname=Elkaabi, Ayoub|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|6|25}}|nastupi=10|golovi=11|klub=[[RS Berkane]]|klubnac=MAR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Younès Belhanda]]|sortname=Belhanda, Younes|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|2|25}}|nastupi=47|golovi=5|klub=[[Galatasaray SK (football)|Galatasaray]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Fayçal Fajr]]|sortname=Fajr, Faycal|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|8|1}}|nastupi=23|golovi=2|klub=[[Getafe CF|Getafe]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Munir Mohand Mohamedi|Munir Mohamedi]]|sortname=Munir Mohand Mohamedi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|5|10}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[CD Numancia|Numancia]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=N|ime=[[Khalid Boutaïb]]|sortname=Boutaib, Khalid|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|4|24}}|nastupi=18|golovi=7|klub=[[Yeni Malatyaspor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Mbark Boussoufa]]|sortname=Boussoufa, Mbark|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|8|15}}|nastupi=59|golovi=7|klub=[[Al Jazira Club|Al Jazira]]|klubnac=UAE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Youssef Aït Bennasser]]|sortname=Ait Bennasser, Youssef|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|7|7}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Stade Malherbe Caen|Caen]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Nordin Amrabat]]|sortname=Amrabat, Nordin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|3|31}}|nastupi=44|golovi=4|klub=[[CD Leganés|Leganés]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=O|ime=[[Nabil Dirar]]|sortname=Dirar, Nabil|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|2|25}}|nastupi=34|golovi=3|klub=[[Fenerbahçe SK|Fenerbahçe]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Amine Harit]]|sortname=Harit, Amine|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|6|18}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Youssef En-Nesyri]]|sortname=Ennesyri, Youssef|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|6|1}}|nastupi=16|golovi=2|klub=[[Málaga CF|Málaga]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Aziz Bouhaddouz]]|sortname=Bouhaddouz, Aziz|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|3|30}}|nastupi=15|golovi=3|klub=[[FC St. Pauli]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Sofyan Amrabat]]|sortname=Amrabat, Sofyan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|8|21}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Feyenoord]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Ahmed Reda Tagnaouti]]|sortname=Tagnaouti, Ahmed|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|4|5}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Ittihad Tanger|IR Tanger]]|klubnac=MAR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime=[[Mehdi Carcela]]|sortname=Carcela, Mehdi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|7|1}}|nastupi=20|golovi=1|klub=[[Standard Liège]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Portugal===
Selektor: [[Fernando Santos (nogometni trener)|Fernando Santos]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Rui Patrício]]|sortname=Patricio, Rui|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|2|15}}|nastupi=69|golovi=0|klub=[[Sporting CP]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Bruno Alves]]|sortname=Alves, Bruno|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1981|11|27}}|nastupi=96|golovi=11|klub=[[Rangers FC|Rangers]]|klubnac=SCO}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Pepe (nogometaš, 1983)|Pepe]]|sortname=Pepe|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1983|2|26}}|nastupi=95|golovi=5|klub=[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=V|ime=[[Manuel Fernandes (nogometaš, 1986)|Manuel Fernandes]]|sortname=Fernandes, Manuel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|2|5}}|nastupi=14|golovi=3|klub=[[FC Lokomotiv Moscow|Lokomotiv Moscow]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Raphaël Guerreiro]]|sortname=Guerreiro, Raphael|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|12|22}}|nastupi=24|golovi=2|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[José Fonte]]|sortname=Fonte, Jose|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1983|12|22}}|nastupi=31|golovi=0|klub=[[Dalian Yifang FC|Dalian Yifang]]|klubnac=CHN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Cristiano Ronaldo]]|sortname=Ronaldo, Cristiano|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|2|5}}|nastupi=150|golovi=81|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[João Moutinho]]|sortname=Moutinho, Joao|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|9|8}}|nastupi=110|golovi=7|klub=[[AS Monaco FC|Monaco]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[André Silva (nogometaš, 1995)|André Silva]]|sortname=Silva, Andre|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|11|6}}|nastupi=23|golovi=12|klub=[[AC Milan|Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[João Mário (nogometaš, januar 1993)|João Mário]]|sortname=Joao Mario|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|1|19}}|nastupi=36|golovi=2|klub=[[West Ham United FC|West Ham United]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Bernardo Silva]]|sortname=Silva, Bernardo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|8|10}}|nastupi=25|golovi=2|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Anthony Lopes]]|sortname=Lopes, Anthony|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|10|1}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Olympique Lyonnais|Lyon]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Rúben Dias]]|sortname=Dias, Ruben|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|5|14}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[William Carvalho]]|sortname=Carvalho, William|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|4|7}}|nastupi=43|golovi=2|klub=[[Sporting CP]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Ricardo Pereira (nogometaš, 1993)|Ricardo Pereira]]|sortname=Ricardo Pereira|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|10|6}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[FC Porto|Porto]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Bruno Fernandes]]|sortname=Fernandes, Bruno|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|9|8}}|nastupi=6|golovi=1|klub=[[Sporting CP]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=N|ime=[[Gonçalo Guedes]]|sortname=Guedes, Goncalo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|11|29}}|nastupi=10|golovi=3|klub=[[Valencia CF|Valencia]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Gelson Martins]]|sortname=Martins, Gelson|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|5|11}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Sporting CP]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=O|ime=[[Mário Rui]]|sortname=Mario Rui|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|5|27}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[SSC Napoli|Napoli]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Ricardo Quaresma]]|sortname=Quaresma, Ricardo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1983|9|26}}|nastupi=77|golovi=9|klub=[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Cédric Soares|Cédric]]|sortname=Cedric Soares|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|8|31}}|nastupi=29|golovi=1|klub=[[Southampton FC|Southampton]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Beto (nogometaš, 1982)|Beto]]|sortname=Beto|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1982|5|1}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Göztepe SK|Göztepe]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime=[[Adrien Silva]]|sortname=Silva, Adrien|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|3|15}}|nastupi=23|golovi=1|klub=[[Leicester City FC|Leicester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Španija===
Selektor: [[Fernando Hierro]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[David de Gea]]|sortname=De Gea, David|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|11|7}}|nastupi=29|golovi=0|klub=[[Manchester United FC|Manchester United]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Dani Carvajal]]|sortname=Carvajal, Dani|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|1|11}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Gerard Piqué]]|sortname=Pique, Gerard|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|2|2}}|nastupi=98|golovi=5|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Nacho (nogometaš, 1990)|Nacho]]|sortname=Nacho|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|1|18}}|nastupi=17|golovi=0|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Sergio Busquets]]|sortname=Busquets, Sergio|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|7|16}}|nastupi=103|golovi=2|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Andrés Iniesta]]|sortname=Iniesta, Andres|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|5|11}}|nastupi=127|golovi=14|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Saúl (nogometaš, 1994)|Saúl]]|sortname=Saul|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|11|21}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Koke (nogometaš, 1992)|Koke]]|sortname=Koke|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|1|8}}|nastupi=40|golovi=0|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Rodrigo (nogometaš, 1991)|Rodrigo]]|sortname=Rodrigo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|3|6}}|nastupi=6|golovi=2|klub=[[Valencia CF|Valencia]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Thiago Alcântara|Thiago]]|sortname=Thiago|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|4|11}}|nastupi=29|golovi=2|klub=[[FC Bayern München|Bayern]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Lucas Vázquez]]|sortname=Vazquez, Lucas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|7|1}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=O|ime=[[Álvaro Odriozola]]|sortname=Odriozola, Alvaro|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|12|14}}|nastupi=4|golovi=1|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=G|ime=[[Kepa Arrizabalaga]]|sortname=Arrizabalaga, Kepa|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|10|3}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Athletic Bilbao]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=O|ime=[[César Azpilicueta]]|sortname=Azpilicueta, Cesar|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|8|28}}|nastupi=22|golovi=0|klub=[[Chelsea FC|Chelsea]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Sergio Ramos]]|sortname=Ramos, Sergio|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|3|30}}|nastupi=152|golovi=13|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=O|ime=[[Nacho Monreal]]|sortname=Monreal, Nacho|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|2|26}}|nastupi=22|golovi=1|klub=[[Arsenal FC|Arsenal]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=N|ime=[[Iago Aspas]]|sortname=Aspas, Iago|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|8|1}}|nastupi=10|golovi=5|klub=[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Jordi Alba]]|sortname=Alba, Jordi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|3|21}}|nastupi=62|golovi=8|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Diego Costa]]|sortname=Costa, Diego|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|10|7}}|nastupi=20|golovi=7|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Marco Asensio]]|sortname=Asensio, Marco|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|1|21}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[David Silva]]|sortname=Silva, David|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|1|8}}|nastupi=121|golovi=35|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime=[[Isco]]|sortname=Isco|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|4|21}}|nastupi=28|golovi=10|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Pepe Reina]]|sortname=Reina, Pepe|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1982|8|31}}|nastupi=36|golovi=0|klub=[[SSC Napoli|Napoli]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

==Grupa C==

===Australija===
Selektor: [[Bert van Marwijk]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Mathew Ryan]]|sortname=Ryan, Mathew|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|4|8}}|nastupi=44|golovi=0|klub=[[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Miloš Degenek]]|sortname=Degenek, Milos|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|4|28}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Yokohama F. Marinos]]|klubnac=JPN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[James Meredith (soccer)|James Meredith]]|sortname=Meredith, James|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|4|5}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Millwall FC|Millwall]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=N|ime=[[Tim Cahill]]|sortname=Cahill, Tim|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1979|12|6}}|nastupi=106|golovi=50|klub=[[Millwall FC|Millwall]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Mark Milligan]]|sortname=Milligan, Mark|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|8|4}}|nastupi=71|golovi=6|klub=[[Al Ahli Saudi FC|Al Ahli]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Matthew Jurman]]|sortname=Jurman, Matthew|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|12|8}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Suwon Samsung Bluewings]]|klubnac=KOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Mathew Leckie]]|sortname=Leckie, Mathew|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|2|4}}|nastupi=53|golovi=8|klub=[[Hertha BSC]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Massimo Luongo]]|sortname=Luongo, Massimo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|9|25}}|nastupi=36|golovi=5|klub=[[Queens Park Rangers FC|Queens Park Rangers]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Tomi Juric]]|sortname=Juric, Tomi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|7|22}}|nastupi=35|golovi=8|klub=[[FC Luzern|Luzern]]|klubnac=SUI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Robbie Kruse]]|sortname=Kruse, Robbie|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|10|5}}|nastupi=64|golovi=5|klub=[[VfL Bochum]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Andrew Nabbout]]|sortname=Nabbout, Andrew|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|12|17}}|nastupi=4|golovi=1|klub=[[Urawa Red Diamonds]]|klubnac=JPN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Brad Jones (nogometaš)|Brad Jones]]|sortname=Jones, Brad|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1982|3|19}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Feyenoord]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Aaron Mooy]]|sortname=Mooy, Aaron|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|9|15}}|nastupi=34|golovi=5|klub=[[Huddersfield Town AFC|Huddersfield Town]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Jamie Maclaren]]|sortname=Maclaren, Jamie|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|7|29}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Hibernian FC|Hibernian]]|klubnac=SCO}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Mile Jedinak]]|sortname=Jedinak, Mile|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|8|3}}|nastupi=76|golovi=18|klub=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=O|ime=[[Aziz Behich]]|sortname=Behich, Aziz|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|12|16}}|nastupi=23|golovi=2|klub=[[Bursaspor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=N|ime=[[Daniel Arzani]]|sortname=Arzani, Daniel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1999|1|4}}|nastupi=2|golovi=1|klub=[[Melbourne City FC|Melbourne City]]|klubnac=AUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=G|ime=[[Danny Vukovic]]|sortname=Vukovic, Danny|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|3|27}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[KRC Genk|Genk]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=O|ime=[[Josh Risdon]]|sortname=Risdon, Joshua|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|7|27}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Western Sydney Wanderers FC|Western Sydney Wanderers]]|klubnac=AUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=O|ime=[[Trent Sainsbury]]|sortname=Sainsbury, Trent|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|1|5}}|nastupi=35|golovi=3|klub=[[Grasshopper Club Zürich|Grasshopper]]|klubnac=SUI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Dimitri Petratos]]|sortname=Petratos, Dimitri|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|11|10}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Newcastle Jets FC|Newcastle Jets]]|klubnac=AUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime=[[Jackson Irvine]]|sortname=Irvine, Jackson|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|3|7}}|nastupi=19|golovi=2|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime=[[Tom Rogic]]|sortname=Rogic, Tom|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|12|16}}|nastupi=37|golovi=7|klub=[[Celtic FC|Celtic]]|klubnac=SCO}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Danska===
Selektor: [[Åge Hareide]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Kasper Schmeichel]]|sortname=Schmeichel, Kasper|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|11|5}}|nastupi=35|golovi=0|klub=[[Leicester City FC|Leicester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=V|ime=[[Michael Krohn-Dehli]]|sortname=Krohn-Dehli, Michael|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1983|6|6}}|nastupi=59|golovi=6|klub=[[Deportivo de La Coruña|Deportivo La Coruña]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Jannik Vestergaard]]|sortname=Vestergaard, Jannik|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|8|3}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Simon Kjær]]|sortname=Kjaer, Simon|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|3|26}}|nastupi=78|golovi=3|klub=[[Sevilla FC|Sevilla]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Jonas Knudsen]]|sortname=Knudsen, Jonas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|9|16}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Ipswich Town FC|Ipswich Town]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Andreas Christensen]]|sortname=Christensen, Andreas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|4|10}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[Chelsea FC|Chelsea]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[William Kvist]]|sortname=Kvist, William|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|2|24}}|nastupi=80|golovi=2|klub=[[FC Copenhagen|Copenhagen]]|klubnac=DEN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Thomas Delaney]]|sortname=Delaney, Thomas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|9|3}}|nastupi=27|golovi=4|klub=[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Nicolai Jørgensen]]|sortname=Jorgensen, Nicolai|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|1|15}}|nastupi=31|golovi=8|klub=[[Feyenoord]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Christian Eriksen]]|sortname=Eriksen, Christian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|2|14}}|nastupi=78|golovi=22|klub=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Martin Braithwaite]]|sortname=Braithwaite, Martin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|6|5}}|nastupi=20|golovi=1|klub=[[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=N|ime=[[Kasper Dolberg]]|sortname=Dolberg, Kasper|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|10|6}}|nastupi=6|golovi=1|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Mathias Jørgensen]]|sortname=Jorgensen, Mathias|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|4|23}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[Huddersfield Town AFC|Huddersfield Town]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=O|ime=[[Henrik Dalsgaard]]|sortname=Dalsgaard, Henrik|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|7|27}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Brentford FC|Brentford]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=N|ime=[[Viktor Fischer]]|sortname=Fischer, Viktor|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|6|9}}|nastupi=19|golovi=3|klub=[[FC Copenhagen|Copenhagen]]|klubnac=DEN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=G|ime=[[Jonas Lössl]]|sortname=Lossl, Jonas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|2|1}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Huddersfield Town AFC|Huddersfield Town]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=O|ime=[[Jens Stryger Larsen]]|sortname=Stryger Larsen, Jens|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|2|21}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Udinese Calcio|Udinese]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Lukas Lerager]]|sortname=Lerager, Lukas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|7|12}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Lasse Schöne]]|sortname=Schone, Lasse|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|5|27}}|nastupi=36|golovi=3|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Yussuf Poulsen]]|sortname=Poulsen, Yussuf|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|6|15}}|nastupi=28|golovi=4|klub=[[RB Leipzig]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Andreas Cornelius]]|sortname=Cornelius, Andreas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|3|16}}|nastupi=18|golovi=4|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Frederik Rønnow]]|sortname=Ronnow, Frederik|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|8|4}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DEN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Pione Sisto]]|sortname=Sisto, Pione|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|2|4}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[RC Celta de Vigo|Celta Vigo]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Francuska===
Selektor: [[Didier Deschamps]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Hugo Lloris]]|sortname=Lloris, Hugo|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|12|26}}|nastupi=98|golovi=0|klub=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Benjamin Pavard]]|sortname=Pavard, Benjamin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|3|28}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[VfB Stuttgart]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Presnel Kimpembe]]|sortname=Kimpembe, Presnel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|8|13}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Raphaël Varane]]|sortname=Varane, Raphael|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|4|25}}|nastupi=42|golovi=2|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Samuel Umtiti]]|sortname=Umtiti, Samuel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|11|14}}|nastupi=19|golovi=2|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Paul Pogba]]|sortname=Pogba, Paul|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|3|15}}|nastupi=54|golovi=9|klub=[[Manchester United FC|Manchester United]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Antoine Griezmann]]|sortname=Griezmann, Antoine|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|3|21}}|nastupi=54|golovi=20|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=N|ime=[[Thomas Lemar]]|sortname=Lemar, Thomas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|11|12}}|nastupi=12|golovi=3|klub=[[AS Monaco FC|Monaco]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Olivier Giroud]]|sortname=Giroud, Olivier|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|9|30}}|nastupi=74|golovi=31|klub=[[Chelsea FC|Chelsea]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Kylian Mbappé]]|sortname=Mbappe, Kylian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1998|12|20}}|nastupi=15|golovi=4|klub=[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Ousmane Dembélé]]|sortname=Dembele, Ousmane|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|5|15}}|nastupi=12|golovi=2|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=V|ime=[[Corentin Tolisso]]|sortname=Tolisso, Corentin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|8|3}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[N'Golo Kanté]]|sortname=Kante, Ngolo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|3|29}}|nastupi=24|golovi=1|klub=[[Chelsea FC|Chelsea]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Blaise Matuidi]]|sortname=Matuidi, Blaise|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|4|9}}|nastupi=67|golovi=9|klub=[[Juventus FC|Juventus]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Steven Nzonzi]]|sortname=Nzonzi, Steven|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|12|15}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Sevilla FC|Sevilla]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=G|ime=[[Steve Mandanda]]|sortname=Mandanda, Steve|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|3|28}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[Olympique de Marseille|Marseille]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=O|ime=[[Adil Rami]]|sortname=Rami, Adil|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|12|27}}|nastupi=35|golovi=1|klub=[[Olympique de Marseille|Marseille]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Nabil Fekir]]|sortname=Fekir, Nabil|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|7|18}}|nastupi=12|golovi=2|klub=[[Olympique Lyonnais|Lyon]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=O|ime=[[Djibril Sidibé (nogometaš, 1992)|Djibril Sidibé]]|sortname=Sidibe, Djibril|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|7|29}}|nastupi=17|golovi=1|klub=[[AS Monaco FC|Monaco]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Florian Thauvin]]|sortname=Thauvin, Florian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|1|26}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Olympique de Marseille|Marseille]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Lucas Hernandez]]|sortname=Hernandez, Lucas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|2|14}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=O|ime=[[Benjamin Mendy]]|sortname=Mendy, Benjamin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|7|17}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Alphonse Areola]]|sortname=Areola, Alphonse|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|2|27}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Peru===
Selektor: [[Ricardo Gareca]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Pedro Gallese]]|sortname=Gallese, Pedro|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|2|23}}|nastupi=38|golovi=0|klub=[[CD Veracruz|Veracruz]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Alberto Junior Rodríguez|Alberto Rodríguez]]|sortname=Rodriguez, Alberto|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|3|31}}|nastupi=74|golovi=0|klub=[[Atlético Junior]]|klubnac=COL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Aldo Corzo]]|sortname=Corzo, Aldo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|5|20}}|nastupi=26|golovi=0|klub=[[Club Universitario de Deportes|Universitario]]|klubnac=PER|natvar=football}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Anderson Santamaría]]|sortname=Santamaria, Anderson|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|1|10}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Club Puebla|Puebla]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Miguel Araujo]]|sortname=Araujo, Miguel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|10|24}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Club Alianza Lima|Alianza Lima]]|klubnac=PER|natvar=football}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Miguel Trauco]]|sortname=Trauco, Miguel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|8|25}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[Clube de Regatas do Flamengo|Flamengo]]|klubnac=BRA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Paolo Hurtado]]|sortname=Hurtado, Paolo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|7|27}}|nastupi=33|golovi=3|klub=[[Vitória SC|Vitória de Guimarães]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Christian Cueva]]|sortname=Cueva, Christian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|11|23}}|nastupi=46|golovi=8|klub=[[São Paulo FC|São Paulo]]|klubnac=BRA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Paolo Guerrero]]|sortname=Guerrero, Paolo|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|1|1}}|nastupi=88|golovi=34|klub=[[Clube de Regatas do Flamengo|Flamengo]]|klubnac=BRA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Jefferson Farfán]]|sortname=Farfan, Jefferson|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|10|26}}|nastupi=84|golovi=25|klub=[[FC Lokomotiv Moscow|Lokomotiv Moscow]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Raúl Ruidíaz]]|sortname=Ruidiaz, Raul|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|7|25}}|nastupi=30|golovi=4|klub=[[Monarcas Morelia|Morelia]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Carlos Cáceda]]|sortname=Caceda, Carlos|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|9|27}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Deportivo Municipal]]|klubnac=PER|natvar=football}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Renato Tapia]]|sortname=Tapia, Renato|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|7|28}}|nastupi=33|golovi=3|klub=[[Feyenoord]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Andy Polo]]|sortname=Polo, Andy|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|9|29}}|nastupi=17|golovi=1|klub=[[Portland Timbers]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Christian Ramos]]|sortname=Ramos, Christian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|11|4}}|nastupi=68|golovi=3|klub=[[CD Veracruz|Veracruz]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Wilder Cartagena]]|sortname=Cartagena, Wilder|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|9|23}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[CD Veracruz|Veracruz]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=O|ime=[[Luis Advíncula]]|sortname=Advincula, Luis|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|3|2}}|nastupi=67|golovi=0|klub=[[Lobos BUAP]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[André Carrillo]]|sortname=Carrillo, Andre|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|6|14}}|nastupi=46|golovi=5|klub=[[Watford FC|Watford]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Yoshimar Yotún]]|sortname=Yotun, Yoshimar|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|4|7}}|nastupi=74|golovi=2|klub=[[Orlando City SC]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Edison Flores]]|sortname=Flores, Edison|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|5|14}}|nastupi=30|golovi=9|klub=[[AaB Fodbold|AaB]]|klubnac=DEN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[José Carvallo]]|sortname=Carvallo, Jose|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|3|1}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Universidad Técnica de Cajamarca|UTC]]|klubnac=PER|natvar=football}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=O|ime=[[Nilson Loyola]]|sortname=Loyola, Nilson|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|10|26}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[FBC Melgar|Melgar]]|klubnac=PER|natvar=football}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime=[[Pedro Aquino]]|sortname=Aquino, Pedro|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|4|13}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Lobos BUAP]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

==Grupa D==

===Argentina===
Selektor: [[Jorge Sampaoli]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Nahuel Guzmán]]|sortname=Guzman, Nahuel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|2|10}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Tigres UANL|UANL]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Gabriel Mercado]]|sortname=Mercado, Gabriel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|3|18}}|nastupi=20|golovi=3|klub=[[Sevilla FC|Sevilla]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Nicolás Tagliafico]]|sortname=Tagliafico, Nicolas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|8|31}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[AFC Ajax|Ajax]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Cristian Ansaldi]]|sortname=Ansaldi, Cristian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|9|20}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Torino FC|Torino]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Lucas Biglia]]|sortname=Biglia, Lucas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|1|30}}|nastupi=57|golovi=1|klub=[[AC Milan|Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Federico Fazio]]|sortname=Fazio, Federico|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|3|17}}|nastupi=9|golovi=1|klub=[[AS Roma|Roma]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Éver Banega]]|sortname=Banega, Ever|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|6|29}}|nastupi=62|golovi=6|klub=[[Sevilla FC|Sevilla]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=O|ime=[[Marcos Acuña]]|sortname=Acuna, Marcos|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|10|28}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Sporting CP]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Gonzalo Higuaín]]|sortname=Higuain, Gonzalo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|12|10}}|nastupi=71|golovi=31|klub=[[Juventus FC|Juventus]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Lionel Messi]]|sortname=Messi, Lionel|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|6|24}}|nastupi=124|golovi=64|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Ángel Di María]]|sortname=Di Maria, Angel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|2|14}}|nastupi=94|golovi=19|klub=[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Franco Armani]]|sortname=Armani, Franco|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|10|16}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[Club Atlético River Plate|River Plate]]|klubnac=ARG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Maximiliano Meza (nogometaš, 1992)|Maximiliano Meza]]|sortname=Meza, Maximiliano|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|12|15}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Club Atlético Independiente|Independiente]]|klubnac=ARG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=O|ime=[[Javier Mascherano]]|sortname=Mascherano, Javier|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|6|8}}|nastupi=143|golovi=3|klub=[[Hebei China Fortune FC|Hebei China Fortune]]|klubnac=CHN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Enzo Pérez]]|sortname=Perez, Enzo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|2|22}}|nastupi=23|golovi=1|klub=[[Club Atlético River Plate|River Plate]]|klubnac=ARG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=O|ime=[[Marcos Rojo]]|sortname=Rojo, Marcos|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|3|20}}|nastupi=56|golovi=2|klub=[[Manchester United FC|Manchester United]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=O|ime=[[Nicolás Otamendi]]|sortname=Otamendi, Nicolas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|2|12}}|nastupi=54|golovi=4|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Eduardo Salvio]]|sortname=Salvio, Eduardo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|7|13}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Sergio Agüero]]|sortname=Aguero, Sergio|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|6|2}}|nastupi=85|golovi=37|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Giovani Lo Celso]]|sortname=Lo Celso, Giovani|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|4|9}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Paulo Dybala]]|sortname=Dybala, Paulo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|11|15}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[Juventus FC|Juventus]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime=[[Cristian Pavón]]|sortname=Pavon, Cristian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|1|21}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Boca Juniors]]|klubnac=ARG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Willy Caballero]]|sortname=Caballero, Willy|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1981|9|28}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Chelsea FC|Chelsea]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Hrvatska===
Selektor: [[Zlatko Dalić]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Dominik Livaković]]|sortname=Livakovic, Dominik|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|1|9}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|klubnac=CRO}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Šime Vrsaljko]]|sortname=Vrsaljko, Sime|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|1|10}}|nastupi=35|golovi=0|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Ivan Strinić]]|sortname=Strinic, Ivan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|7|17}}|nastupi=43|golovi=0|klub=[[UC Sampdoria|Sampdoria]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=N|ime=[[Ivan Perišić]]|sortname=Perisic, Ivan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|2|2}}|nastupi=66|golovi=18|klub=[[FC Inter Milano|Inter]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Vedran Ćorluka]]|sortname=Corluka, Vedran|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|2|5}}|nastupi=99|golovi=4|klub=[[FC Lokomotiv Moscow|Lokomotiv Moscow]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Dejan Lovren]]|sortname=Lovren, Dejan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|7|5}}|nastupi=39|golovi=2|klub=[[Liverpool FC|Liverpool]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Ivan Rakitić]]|sortname=Rakitic, Ivan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|3|10}}|nastupi=92|golovi=14|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Mateo Kovačić]]|sortname=Kovacic, Mateo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|5|6}}|nastupi=41|golovi=1|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Andrej Kramarić]]|sortname=Kramaric, Andrej|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|6|19}}|nastupi=31|golovi=9|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|1899 Hoffenheim]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Luka Modrić]]|sortname=Modric, Luka|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|9|9}}|nastupi=106|golovi=12|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Marcelo Brozović]]|sortname=Brozovic, Marcelo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|11|16}}|nastupi=35|golovi=6|klub=[[FC Inter Milano|Inter]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Lovre Kalinić]]|sortname=Kalinic, Lovre|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|4|3}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[KAA Gent|Gent]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Tin Jedvaj]]|sortname=Jedvaj, Tin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|11|28}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Filip Bradarić]]|sortname=Bradaric, Filip|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|1|11}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=CRO}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Duje Ćaleta-Car]]|sortname=Caleta-Car, Duje|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|9|17}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|klubnac=AUT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Nikola Kalinić (nogometaš)|Nikola Kalinić]]{{refn|group=n|[[Nikola Kalinić (nogometaš)|Nikola Kalinić]] izbačen je iz sastava 17. juna 2018. nakon što je odbio ući kao zamjena u utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]] 16. juna.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cbc.ca/sports/soccer/worldcup/croatia-world-cup-nikola-kalinic-1.4710817|title=Croatia sends striker Kalinic home after he refuses to sub in against Nigeria|publisher=CBC|access-date=19 June 2018}}&lt;/ref&gt;}}|sortname=Kalinic, Nikola|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|1|5}}|nastupi=42|golovi=15|klub=[[AC Milan|Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=N|ime=[[Mario Mandžukić]]|sortname=Mandzukic, Mario|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|5|21}}|nastupi=83|golovi=30|klub=[[Juventus FC|Juventus]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Ante Rebić]]|sortname=Rebic, Ante|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|9|21}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[Eintracht Frankfurt]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Milan Badelj]]|sortname=Badelj, Milan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|2|25}}|nastupi=38|golovi=1|klub=[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Marko Pjaca]]|sortname=Pjaca, Marko|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|5|6}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Domagoj Vida]]|sortname=Vida, Domagoj|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|4|29}}|nastupi=59|golovi=2|klub=[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=O|ime=[[Josip Pivarić]]|sortname=Pivaric, Josip|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|1|30}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]|klubnac=UKR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Danijel Subašić]]|sortname=Subasic, Danijel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|10|27}}|nastupi=38|golovi=0|klub=[[AS Monaco FC|Monaco]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Island===
Selektor: [[Heimir Hallgrímsson]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Hannes Þór Halldórsson]]|sortname=Halldorsson, Hannes|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|4|27}}|nastupi=49|golovi=0|klub=[[Randers FC|Randers]]|klubnac=DEN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Birkir Már Sævarsson]]|sortname=Saevarsson, Birkir|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|11|11}}|nastupi=79|golovi=1|klub=[[Valur men's football|Valur]]|klubnac=ISL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=V|ime=[[Samúel Friðjónsson]]|sortname=Fridjonsson, Samuel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|2|22}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Vålerenga Fotball|Vålerenga]]|klubnac=NOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=V|ime=[[Albert Guðmundsson (nogometaš, 1997)|Albert Guðmundsson]]|sortname=Gudmundsson, Albert|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|6|15}}|nastupi=5|golovi=3|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Sverrir Ingi Ingason]]|sortname=Ingason, Sverrir|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|8|5}}|nastupi=20|golovi=3|klub=[[FC Rostov|Rostov]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Ragnar Sigurðsson]]|sortname=Sigurdsson, Ragnar|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|6|19}}|nastupi=77|golovi=3|klub=[[FC Rostov|Rostov]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Jóhann Berg Guðmundsson]]|sortname=Gudmundsson, Johann|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|10|27}}|nastupi=67|golovi=7|klub=[[Burnley FC|Burnley]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Birkir Bjarnason]]|sortname=Bjarnason, Birkir|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|5|27}}|nastupi=67|golovi=9|klub=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Björn Bergmann Sigurðarson]]|sortname=Sigurdarson, Bjorn|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|2|26}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[FC Rostov|Rostov]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Gylfi Sigurðsson]]|sortname=Sigurdsson, Gylfi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|9|8}}|nastupi=57|golovi=19|klub=[[Everton FC|Everton]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Alfreð Finnbogason]]|sortname=Finnbogason, Alfred|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|2|1}}|nastupi=47|golovi=13|klub=[[FC Augsburg]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Frederik Schram]]|sortname=Schram, Frederik|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|1|19}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[FC Roskilde|Roskilde]]|klubnac=DEN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=G|ime=[[Rúnar Alex Rúnarsson]]|sortname=Runarsson, Runar|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|2|18}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[FC Nordsjælland|Nordsjælland]]|klubnac=DEN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=O|ime=[[Kári Árnason]]|sortname=Arnason, Kari|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1982|10|13}}|nastupi=67|golovi=5|klub=[[Aberdeen FC|Aberdeen]]|klubnac=SCO}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Hólmar Örn Eyjólfsson]]|sortname=Eyjolfsson, Holmar|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|8|6}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[PFC Levski Sofia|Levski Sofia]]|klubnac=BUL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Ólafur Ingi Skúlason]]|sortname=Skulason, Olafur|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1983|4|1}}|nastupi=36|golovi=1|klub=[[Kardemir Karabükspor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Aron Gunnarsson]]|sortname=Gunnarsson, Aron|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|4|22}}|nastupi=77|golovi=2|klub=[[Cardiff City FC|Cardiff City]]|klubnac=WAL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Hörður Björgvin Magnússon]]|sortname=Magnusson, Hordur|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|2|11}}|nastupi=16|golovi=2|klub=[[Bristol City FC|Bristol City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Rúrik Gíslason]]|sortname=Gislason, Rurik|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|2|25}}|nastupi=47|golovi=3|klub=[[SV Sandhausen]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Emil Hallfreðsson]]|sortname=Hallfredsson, Emil|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|6|29}}|nastupi=64|golovi=1|klub=[[Udinese Calcio|Udinese]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Arnór Ingvi Traustason]]|sortname=Traustason, Arnor|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|4|30}}|nastupi=19|golovi=5|klub=[[Malmö FF]]|klubnac=SWE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=N|ime=[[Jón Daði Böðvarsson]]|sortname=Bodvarsson, Jon|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|5|25}}|nastupi=38|golovi=2|klub=[[Reading FC|Reading]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Ari Freyr Skúlason]]|sortname=Skulason, Ari|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|5|14}}|nastupi=56|golovi=0|klub=[[K.S.C. Lokeren Oost-Vlaanderen|Lokeren]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Nigerija===
Selektor: [[Gernot Rohr]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Ikechukwu Ezenwa]]|sortname=Ezenwa, Ikechukwu|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|10|16}}|nastupi=24|golovi=0|klub=[[Enyimba International FC|Enyimba]]|klubnac=NGA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Brian Idowu]]|sortname=Idowu, Brian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|5|18}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[FC Amkar Perm|Amkar Perm]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Elderson Echiéjilé]]|sortname=Echiejile, Elderson|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|1|20}}|nastupi=62|golovi=3|klub=[[Cercle Brugge KSV|Cercle Brugge]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=V|ime=[[Wilfred Ndidi]]|sortname=Ndidi, Wilfred|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|12|16}}|nastupi=17|golovi=0|klub=[[Leicester City FC|Leicester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[William Troost-Ekong]]|sortname=Troost-Ekong, William|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|9|1}}|nastupi=22|golovi=1|klub=[[Bursaspor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Leon Balogun]]|sortname=Balogun, Leon|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|6|28}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Ahmed Musa]]|sortname=Musa, Ahmed|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|10|14}}|nastupi=72|golovi=13|klub=[[PFC CSKA Moscow|CSKA Moscow]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Peter Etebo]]|sortname=Etebo, Peter|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|11|9}}|nastupi=14|golovi=1|klub=[[UD Las Palmas|Las Palmas]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Odion Ighalo]]|sortname=Ighalo, Odion|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|6|16}}|nastupi=19|golovi=4|klub=[[Changchun Yatai FC|Changchun Yatai]]|klubnac=CHN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[John Obi Mikel]]|sortname=Mikel, John|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|4|22}}|nastupi=85|golovi=6|klub=[[Tianjin Tigers FC|Tianjin TEDA]]|klubnac=CHN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Victor Moses]]|sortname=Moses, Victor|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|12|12}}|nastupi=34|golovi=11|klub=[[Chelsea FC|Chelsea]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=O|ime=[[Shehu Abdullahi]]|sortname=Abdullahi, Shehu|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|3|12}}|nastupi=25|golovi=0|klub=[[Bursaspor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=N|ime=[[Simeon Nwankwo]]|sortname=Nwankwo, Simeon|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|5|7}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[FC Crotone|Crotone]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Kelechi Iheanacho]]|sortname=Iheanacho, Kelechi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|3|10}}|nastupi=18|golovi=8|klub=[[Leicester City FC|Leicester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Joel Obi]]|sortname=Obi, Joel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|5|22}}|nastupi=17|golovi=0|klub=[[Torino FC|Torino]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=G|ime=[[Daniel Akpeyi]]|sortname=Akpeyi, Daniel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|3|8}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Chippa United FC|Chippa United]]|klubnac=RSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Ogenyi Onazi]]|sortname=Onazi, Ogenyi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|12|25}}|nastupi=52|golovi=1|klub=[[Trabzonspor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Alex Iwobi]]|sortname=Iwobi, Alex|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|5|3}}|nastupi=19|golovi=5|klub=[[Arsenal FC|Arsenal]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[John Ogu]]|sortname=Ogu, John|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|4|20}}|nastupi=20|golovi=2|klub=[[Hapoel Be'er Sheva FC|Hapoel Be'er Sheva]]|klubnac=ISR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=O|ime=[[Chidozie Awaziem]]|sortname=Awaziem, Chidozie|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|1|1}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[FC Nantes|Nantes]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Tyronne Ebuehi]]|sortname=Ebuehi, Tyronne|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|12|16}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[ADO Den Haag]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=O|ime=[[Kenneth Omeruo]]|sortname=Omeruo, Kenneth|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|10|17}}|nastupi=39|golovi=0|klub=[[Kasımpaşa SK|Kasımpaşa]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Francis Uzoho]]|sortname=Uzoho, Francis|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1998|10|28}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Deportivo de La Coruña|Deportivo La Coruña]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

==Grupa E==

===Brazil===
Selektor: [[Tite (nogometni trener)|Tite]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Alisson]]|sortname=Alisson|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|10|2}}|nastupi=26|golovi=0|klub=[[AS Roma|Roma]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Thiago Silva]]|sortname=Silva, Thiago|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|9|22}}|nastupi=71|golovi=5|klub=[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Miranda (nogometaš, 1984)|Miranda]]|sortname=Miranda|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|9|7}}|nastupi=47|golovi=2|klub=[[FC Inter Milano|Inter]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Pedro Geromel]]|sortname=Geromel, Pedro|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|9|21}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Grêmio Foot-Ball Porto Alegrense|Grêmio]]|klubnac=BRA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Casemiro]]|sortname=Casemiro|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|2|23}}|nastupi=24|golovi=0|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Filipe Luís]]|sortname=Filipe Luis|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|8|9}}|nastupi=33|golovi=2|klub=[[Atlético Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Douglas Costa]]|sortname=Costa, Douglas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|9|14}}|nastupi=25|golovi=3|klub=[[Juventus FC|Juventus]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Renato Augusto]]|sortname=Renato Augusto|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|2|8}}|nastupi=28|golovi=5|klub=[[Beijing Sinobo Guoan FC|Beijing Sinobo Guoan]]|klubnac=CHN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Gabriel Jesus]]|sortname=Jesus, Gabriel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|4|3}}|nastupi=17|golovi=10|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Neymar]]|sortname=Neymar|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|2|5}}|nastupi=85|golovi=55|klub=[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Philippe Coutinho]]|sortname=Coutinho, Philippe|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|6|12}}|nastupi=37|golovi=10|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=O|ime=[[Marcelo (nogometaš, 1988)|Marcelo]]|sortname=Marcelo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|5|12}}|nastupi=54|golovi=6|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Marquinhos]]|sortname=Marquinhos|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|5|14}}|nastupi=26|golovi=0|klub=[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=O|ime=[[Danilo (nogometaš, juli 1991)|Danilo]]|sortname=Danilo Luiz Da Silva|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|7|15}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Paulinho (nogometaš, juli 1988)|Paulinho]]|sortname=Paulinho|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|7|25}}|nastupi=50|golovi=12|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=G|ime=[[Cássio Ramos|Cássio]]|sortname=Cassio Ramos|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|6|6}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Sport Club Corinthians Paulista|Corinthians]]|klubnac=BRA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Fernandinho (nogometaš, maj 1985)|Fernandinho]]|sortname=Fernandinho|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|5|4}}|nastupi=44|golovi=2|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Fred (nogometaš, 1993)|Fred]]|sortname=Fred|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|3|5}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[FC Shakhtar Donetsk|Shakhtar Donetsk]]|klubnac=UKR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Willian (nogometaš, 1988)|Willian]]|sortname=Willian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|8|9}}|nastupi=57|golovi=8|klub=[[Chelsea FC|Chelsea]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Roberto Firmino]]|sortname=Firmino, Roberto|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|10|2}}|nastupi=21|golovi=7|klub=[[Liverpool FC|Liverpool]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Taison]]|sortname=Taison|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|1|13}}|nastupi=8|golovi=1|klub=[[FC Shakhtar Donetsk|Shakhtar Donetsk]]|klubnac=UKR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=O|ime=[[Fagner Conserva Lemos|Fagner]]|sortname=Fagner|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|6|11}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Sport Club Corinthians Paulista|Corinthians]]|klubnac=BRA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Ederson (nogometaš, 1993)|Ederson]]|sortname=Ederson|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|8|17}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Kostarika===
Selektor: [[Óscar Ramírez (nogometaš, 1964)|Óscar Ramírez]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Keylor Navas]]|sortname=Navas, Keylor|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|12|15}}|nastupi=81|golovi=0|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Jhonny Acosta]]|sortname=Acosta, Jhonny|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1983|7|21}}|nastupi=69|golovi=2|klub=[[Rionegro Águilas|Águilas Doradas]]|klubnac=COL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Giancarlo González]]|sortname=Gonzalez, Giancarlo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|2|8}}|nastupi=70|golovi=2|klub=[[Bologna FC 1909|Bologna]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Ian Smith (nogometaš, 1998)|Ian Smith]]|sortname=Smith, Ian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1998|3|6}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[IFK Norrköping|Norrköping]]|klubnac=SWE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Celso Borges]]|sortname=Borges, Celso|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|5|27}}|nastupi=113|golovi=21|klub=[[Deportivo de La Coruña|Deportivo La Coruña]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Óscar Duarte (nogometaš, 1989)|Óscar Duarte]]|sortname=Duarte, Oscar|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|6|3}}|nastupi=39|golovi=2|klub=[[RCD Espanyol|Espanyol]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Christian Bolaños]]|sortname=Bolanos, Christian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|5|17}}|nastupi=81|golovi=6|klub=[[Deportivo Saprissa|Saprissa]]|klubnac=CRC}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=O|ime=[[Bryan Oviedo]]|sortname=Oviedo, Bryan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|2|18}}|nastupi=44|golovi=1|klub=[[Sunderland AFC|Sunderland]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[Daniel Colindres]]|sortname=Colindres, Daniel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|1|10}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Deportivo Saprissa|Saprissa]]|klubnac=CRC}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Bryan Ruiz]]|sortname=Ruiz, Bryan|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|8|18}}|nastupi=110|golovi=24|klub=[[Sporting CP]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Johan Venegas]]|sortname=Venegas, Johan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|11|27}}|nastupi=47|golovi=10|klub=[[Deportivo Saprissa|Saprissa]]|klubnac=CRC}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=N|ime=[[Joel Campbell]]|sortname=Campbell, Joel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|6|26}}|nastupi=77|golovi=15|klub=[[Real Betis]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Rodney Wallace (nogometaš)|Rodney Wallace]]|sortname=Wallace, Rodney|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|6|17}}|nastupi=30|golovi=4|klub=[[New York City FC]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Randall Azofeifa]]|sortname=Azofeifa, Randall|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|12|30}}|nastupi=58|golovi=3|klub=[[CS Herediano|Herediano]]|klubnac=CRC}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Francisco Calvo]]|sortname=Calvo, Francisco|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|7|8}}|nastupi=38|golovi=4|klub=[[Minnesota United FC]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=O|ime=[[Cristian Gamboa]]|sortname=Gamboa, Cristian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|10|24}}|nastupi=68|golovi=3|klub=[[Celtic FC|Celtic]]|klubnac=SCO}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Yeltsin Tejeda]]|sortname=Tejeda, Yeltsin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|3|17}}|nastupi=51|golovi=0|klub=[[FC Lausanne-Sport|Lausanne]]|klubnac=SUI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=G|ime=[[Patrick Pemberton]]|sortname=Pemberton, Patrick|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1982|4|24}}|nastupi=39|golovi=0|klub=[[Liga Deportiva Alajuelense|Alajuelense]]|klubnac=CRC}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=O|ime=[[Kendall Waston]]|sortname=Waston, Kendall|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|1|1}}|nastupi=26|golovi=3|klub=[[Vancouver Whitecaps FC]]|klubnac=CAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[David Guzmán]]|sortname=Guzman, David|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|2|18}}|nastupi=43|golovi=0|klub=[[Portland Timbers]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Marco Ureña]]|sortname=Urena, Marco|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|3|5}}|nastupi=64|golovi=15|klub=[[Los Angeles FC]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=O|ime=[[Kenner Gutiérrez]]|sortname=Gutierrez, Kenner|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|6|9}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Liga Deportiva Alajuelense|Alajuelense]]|klubnac=CRC}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Leonel Moreira]]|sortname=Moreira, Leonel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|4|2}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[CS Herediano|Herediano]]|klubnac=CRC}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Srbija===
Selektor: [[Mladen Krstajić]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Vladimir Stojković]]|sortname=Stojkovic, Vladimir|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1983|7|28}}|nastupi=81|golovi=0|klub=[[FK Partizan|Partizan]]|klubnac=SRB}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Antonio Rukavina]]|sortname=Rukavina, Antonio|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|1|26}}|nastupi=47|golovi=0|klub=[[Villarreal CF|Villarreal]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Duško Tošić]]|sortname=Tosic, Dusko|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|1|19}}|nastupi=24|golovi=1|klub=[[Beşiktaş JK|Beşiktaş]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=V|ime=[[Luka Milivojević]]|sortname=Milivojevic, Luka|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|4|7}}|nastupi=28|golovi=1|klub=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Uroš Spajić]]|sortname=Spajic, Uros|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|2|13}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[RSC Anderlecht|Anderlecht]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Branislav Ivanović]]|sortname=Ivanovic, Branislav|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|2|22}}|nastupi=103|golovi=13|klub=[[FC Zenit Saint Petersburg|Zenit Saint Petersburg]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Andrija Živković]]|sortname=Zivkovic, Andrija|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|7|11}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=N|ime=[[Aleksandar Prijović]]|sortname=Prijovic, Aleksandar|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|4|21}}|nastupi=9|golovi=1|klub=[[PAOK FC|PAOK]]|klubnac=GRE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Aleksandar Mitrović]]|sortname=Mitrovic, Aleksandar|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|9|16}}|nastupi=37|golovi=16|klub=[[Fulham FC|Fulham]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Dušan Tadić]]|sortname=Tadic, Dusan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|11|20}}|nastupi=53|golovi=13|klub=[[Southampton FC|Southampton]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=O|ime=[[Aleksandar Kolarov]]|sortname=Kolarov, Aleksandar|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|11|10}}|nastupi=76|golovi=10|klub=[[AS Roma|Roma]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Predrag Rajković]]|sortname=Rajkovic, Predrag|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|10|31}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Maccabi Tel Aviv FC|Maccabi Tel Aviv]]|klubnac=ISR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Miloš Veljković]]|sortname=Veljkovic, Milos|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|9|26}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=O|ime=[[Milan Rodić]]|sortname=Rodic, Milan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|4|2}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|klubnac=SRB}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Nikola Milenković]]|sortname=Milenkovic, Nikola|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|10|12}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[ACF Fiorentina|Fiorentina]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Marko Grujić]]|sortname=Grujic, Marko|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|4|13}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Cardiff City FC|Cardiff City]]|klubnac=WAL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Filip Kostić]]|sortname=Kostic, Filip|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|11|1}}|nastupi=23|golovi=2|klub=[[Hamburger SV]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Nemanja Radonjić]]|sortname=Radonjic, Nemanja|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|2|15}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]]|klubnac=SRB}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Luka Jović]]|sortname=Jovic, Luka|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|12|23}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Eintracht Frankfurt]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Sergej Milinković-Savić]]|sortname=Milinkovic-Savic, Sergej|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|2|27}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[SS Lazio|Lazio]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Nemanja Matić]]|sortname=Matic, Nemanja|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|8|1}}|nastupi=40|golovi=2|klub=[[Manchester United FC|Manchester United]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime=[[Adem Ljajić]]|sortname=Ljajic, Adem|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|9|29}}|nastupi=29|golovi=6|klub=[[Torino FC|Torino]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Marko Dmitrović]]|sortname=Dmitrovic, Marko|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|1|24}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[SD Eibar|Eibar]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Švicarska===
Selektor: [[Vladimir Petković]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Yann Sommer]]|sortname=Sommer, Yann|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|12|17}}|nastupi=35|golovi=0|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Stephan Lichtsteiner]]|sortname=Lichtsteiner, Stephan|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|1|16}}|nastupi=100|golovi=8|klub=[[Juventus FC|Juventus]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[François Moubandje]]|sortname=Moubandje, Francois|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|6|21}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Toulouse FC|Toulouse]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Nico Elvedi]]|sortname=Elvedi, Nico|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|9|30}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Manuel Akanji]]|sortname=Akanji, Manuel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|7|19}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Michael Lang (nogometaš, 1991)|Michael Lang]]|sortname=Lang, Michael|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|2|8}}|nastupi=24|golovi=2|klub=[[FC Basel|Basel]]|klubnac=SUI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Breel Embolo]]|sortname=Embolo, Breel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|2|14}}|nastupi=25|golovi=3|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Remo Freuler]]|sortname=Freuler, Remo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|4|15}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Haris Seferović]]|sortname=Seferovic, Haris|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|2|22}}|nastupi=51|golovi=12|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Granit Xhaka]]|sortname=Xhaka, Granit|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|9|27}}|nastupi=62|golovi=9|klub=[[Arsenal FC|Arsenal]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Valon Behrami]]|sortname=Behrami, Valon|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|4|19}}|nastupi=79|golovi=2|klub=[[Udinese Calcio|Udinese]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Yvon Mvogo]]|sortname=Mvogo, Yann|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|6|6}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[RB Leipzig]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Ricardo Rodríguez (nogometaš)|Ricardo Rodríguez]]|sortname=Rodriguez, Ricardo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|8|25}}|nastupi=53|golovi=5|klub=[[AC Milan|Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Steven Zuber]]|sortname=Zuber, Steven|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|8|17}}|nastupi=12|golovi=3|klub=[[TSG 1899 Hoffenheim|1899 Hoffenheim]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Blerim Džemaili]]|sortname=Dzemaili, Blerim|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|4|12}}|nastupi=65|golovi=9|klub=[[Bologna FC 1909|Bologna]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Gelson Fernandes]]|sortname=Fernandes, Gelson|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|9|2}}|nastupi=67|golovi=2|klub=[[Eintracht Frankfurt]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Denis Zakaria]]|sortname=Zakaria, Denis|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|11|20}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Mario Gavranović]]|sortname=Gavranovic, Mario|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|11|24}}|nastupi=14|golovi=5|klub=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|klubnac=CRO}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Josip Drmić]]|sortname=Drmic, Josip|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|8|8}}|nastupi=29|golovi=9|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=O|ime=[[Johan Djourou]]|sortname=Djourou, Johan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|1|18}}|nastupi=74|golovi=2|klub=[[Antalyaspor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Roman Bürki]]|sortname=Burki, Roman|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|11|14}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=O|ime=[[Fabian Schär]]|sortname=Schar, Fabian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|12|20}}|nastupi=39|golovi=7|klub=[[Deportivo de La Coruña|Deportivo La Coruña]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime=[[Xherdan Shaqiri]]|sortname=Shaqiri, Xherdan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|10|10}}|nastupi=70|golovi=20|klub=[[Stoke City FC|Stoke City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

==Grupa F==

===Njemačka===
Selektor: [[Joachim Löw]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Manuel Neuer]]|sortname=Neuer, Manuel|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|3|27}}|nastupi=76|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Marvin Plattenhardt]]|sortname=Plattenhardt, Marvin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|1|26}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Hertha BSC]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Jonas Hector]]|sortname=Hector, Jonas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|5|27}}|nastupi=38|golovi=3|klub=[[1. FC Köln]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Matthias Ginter]]|sortname=Ginter, Matthias|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|1|19}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Mats Hummels]]|sortname=Hummels, Mats|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|12|16}}|nastupi=64|golovi=5|klub=[[FC Bayern München|Bayern]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Sami Khedira]]|sortname=Khedira, Sami|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|4|4}}|nastupi=75|golovi=7|klub=[[Juventus FC|Juventus]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Julian Draxler]]|sortname=Draxler, Julian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|9|20}}|nastupi=44|golovi=6|klub=[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Toni Kroos]]|sortname=Kroos, Toni|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|1|4}}|nastupi=83|golovi=12|klub=[[Real Madrid CF|Real Madrid]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Timo Werner]]|sortname=Werner, Timo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|3|6}}|nastupi=14|golovi=8|klub=[[RB Leipzig]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Mesut Özil]]|sortname=Ozil, Mesut|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|10|15}}|nastupi=90|golovi=23|klub=[[Arsenal FC|Arsenal]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Marco Reus]]|sortname=Reus, Marco|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|5|31}}|nastupi=31|golovi=9|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Kevin Trapp]]|sortname=Trapp, Kevin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|7|8}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Thomas Müller]]|sortname=Muller, Thomas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|9|13}}|nastupi=91|golovi=38|klub=[[FC Bayern München|Bayern]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Leon Goretzka]]|sortname=Goretzka, Leon|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|2|6}}|nastupi=15|golovi=6|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Niklas Süle]]|sortname=Sule, Niklas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|9|3}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[FC Bayern München|Bayern]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=O|ime=[[Antonio Rüdiger]]|sortname=Rudiger, Antonio|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|3|3}}|nastupi=24|golovi=1|klub=[[Chelsea FC|Chelsea]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=O|ime=[[Jérôme Boateng]]|sortname=Boateng, Jerome|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|9|3}}|nastupi=71|golovi=1|klub=[[FC Bayern München|Bayern]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Joshua Kimmich]]|sortname=Kimmich, Joshua|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|2|8}}|nastupi=29|golovi=3|klub=[[FC Bayern München|Bayern]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Sebastian Rudy]]|sortname=Rudy, Sebastian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|2|28}}|nastupi=25|golovi=1|klub=[[FC Bayern München|Bayern]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Julian Brandt]]|sortname=Brandt, Julian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|5|2}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[İlkay Gündoğan]]|sortname=Gundogan, Ilkay|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|10|24}}|nastupi=26|golovi=4|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Marc-André ter Stegen]]|sortname=Ter Stegen, Marc-Andre|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|4|30}}|nastupi=20|golovi=0|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Mario Gómez]]|sortname=Gomez, Mario|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|7|10}}|nastupi=75|golovi=31|klub=[[VfB Stuttgart]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Meksiko===
Selektor: [[Juan Carlos Osorio]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[José de Jesús Corona]]|sortname=Corona, Jesus|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1981|1|26}}|nastupi=52|golovi=0|klub=[[Cruz Azul]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Hugo Ayala]]|sortname=Ayala, Hugo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|3|31}}|nastupi=43|golovi=1|klub=[[Tigres UANL]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Carlos Salcedo]]|sortname=Salcedo, Carlos|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|9|29}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[Eintracht Frankfurt]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Rafael Márquez]]|sortname=Marquez, Rafael|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1979|2|13}}|nastupi=145|golovi=18|klub=[[Atlas FC|Atlas]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Érick Gutiérrez]]|sortname=Gutierrez, Erick|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|6|15}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[CF Pachuca|Pachuca]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Jonathan dos Santos]]|sortname=Dos Santos, Jonathan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|4|26}}|nastupi=32|golovi=0|klub=[[LA Galaxy]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Miguel Layún]]|sortname=Layun, Miguel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|6|25}}|nastupi=64|golovi=6|klub=[[Sevilla FC|Sevilla]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=N|ime=[[Marco Fabián]]|sortname=Fabian, Marco|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|7|21}}|nastupi=39|golovi=9|klub=[[Eintracht Frankfurt]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Raúl Jiménez]]|sortname=Jimenez, Raul|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|5|5}}|nastupi=63|golovi=13|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Giovani dos Santos]]|sortname=Dos Santos, Giovani|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|5|11}}|nastupi=105|golovi=19|klub=[[LA Galaxy]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Carlos Vela]]|sortname=Vela, Carlos|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|3|1}}|nastupi=68|golovi=18|klub=[[Los Angeles FC]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Alfredo Talavera]]|sortname=Talavera, Alfredo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1982|9|18}}|nastupi=27|golovi=0|klub=[[Deportivo Toluca FC|Toluca]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=G|ime=[[Guillermo Ochoa]]|sortname=Ochoa, Guillermo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|7|13}}|nastupi=94|golovi=0|klub=[[Standard Liège]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Javier Hernández]]|sortname=Hernandez, Javier|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|6|1}}|nastupi=102|golovi=49|klub=[[West Ham United FC|West Ham United]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Héctor Moreno]]|sortname=Moreno, Hector|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|1|17}}|nastupi=92|golovi=3|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=O|ime=[[Héctor Herrera]]|sortname=Herrera, Hector|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|4|19}}|nastupi=66|golovi=5|klub=[[FC Porto|Porto]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Jesús Manuel Corona]]|sortname=Corona, Jesus|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|1|6}}|nastupi=36|golovi=7|klub=[[FC Porto|Porto]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Andrés Guardado]]|sortname=Guardado, Andres|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|9|28}}|nastupi=145|golovi=25|klub=[[Real Betis]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Oribe Peralta]]|sortname=Peralta, Oribe|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|1|12}}|nastupi=67|golovi=26|klub=[[Club América|América]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Javier Aquino]]|sortname=Aquino, Javier|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|2|11}}|nastupi=53|golovi=0|klub=[[Tigres UANL]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Edson Álvarez]]|sortname=Alvarez, Edson|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|10|24}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[Club América|América]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=N|ime=[[Hirving Lozano]]|sortname=Lozano, Hirving|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|7|30}}|nastupi=28|golovi=7|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=V|ime=[[Jesús Gallardo]]|sortname=Gallardo, Jesus|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|8|15}}|nastupi=23|golovi=0|klub=[[Pumas UNAM]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Južna Koreja===
Selektor: [[Shin Tae-yong]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Kim Seung-gyu]]|sortname=Kim, Seung-gyu|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|9|30}}|nastupi=33|golovi=0|klub=[[Vissel Kobe]]|klubnac=JPN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Lee Yong (nogometaš, 1986)|Lee Yong]]|sortname=Lee, Yong|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|12|24}}|nastupi=28|golovi=0|klub=[[Jeonbuk Hyundai Motors]]|klubnac=KOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Jung Seung-hyun]]|sortname=Jung, Seung-hyun|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|4|3}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Sagan Tosu]]|klubnac=JPN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Oh Ban-suk]]|sortname=Oh, Ban-suk|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|5|20}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[Jeju United FC|Jeju United]]|klubnac=KOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Yun Young-sun]]|sortname=Yun, Young-sun|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|10|4}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Seongnam FC]]|klubnac=KOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Park Joo-ho]]|sortname=Park, Joo-ho|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|1|16}}|nastupi=36|golovi=0|klub=[[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]|klubnac=KOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Son Heung-min]]|sortname=Son, Heung-min|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|7|8}}|nastupi=67|golovi=21|klub=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Ju Se-jong]]|sortname=Ju, Se-jong|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|10|30}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Asan Mugunghwa FC|Asan Mugunghwa]]|klubnac=KOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Kim Shin-wook]]|sortname=Kim, Shin-wook|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|4|14}}|nastupi=50|golovi=10|klub=[[Jeonbuk Hyundai Motors FC|Jeonbuk Hyundai Motors]]|klubnac=KOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Lee Seung-woo]]|sortname=Lee, Seung-woo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1998|1|6}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Hellas Verona FC|Hellas Verona]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Hwang Hee-chan]]|sortname=Hwang, Hee-chan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|1|26}}|nastupi=14|golovi=2|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]|klubnac=AUT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=O|ime=[[Kim Min-woo (nogometaš)|Kim Min-woo]]|sortname=Kim, Min-woo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|2|25}}|nastupi=20|golovi=1|klub=[[Gimcheon Sangmu FC|Sangju Sangmu]]|klubnac=KOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Koo Ja-cheol]]|sortname=Koo, Ja-cheol|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|2|27}}|nastupi=68|golovi=19|klub=[[FC Augsburg]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=O|ime=[[Hong Chul]]|sortname=Hong, Chul|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|9|17}}|nastupi=14|golovi=0|klub=[[Gimcheon Sangmu FC|Sangju Sangmu]]|klubnac=KOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Jung Woo-young]]|sortname=Jung, Woo-young|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|12|14}}|nastupi=30|golovi=1|klub=[[Vissel Kobe]]|klubnac=JPN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Ki Sung-yueng]]|sortname=Ki, Sung-yueng|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|1|24}}|nastupi=102|golovi=10|klub=[[Swansea City AFC|Swansea City]]|klubnac=WAL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Lee Jae-sung (nogometaš, 1992)|Lee Jae-sung]]|sortname=Lee, Jae-sung|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|8|10}}|nastupi=35|golovi=6|klub=[[Jeonbuk Hyundai Motors FC|Jeonbuk Hyundai Motors]]|klubnac=KOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Moon Seon-min]]|sortname=Moon, Seon-min|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|6|9}}|nastupi=3|golovi=1|klub=[[Incheon United FC|Incheon United]]|klubnac=KOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=O|ime=[[Kim Young-gwon]]|sortname=Kim, Young-gwon|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|2|27}}|nastupi=53|golovi=2|klub=[[Guangzhou FC|Guangzhou Evergrande]]|klubnac=CHN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=O|ime=[[Jang Hyun-soo]]|sortname=Jang, Hyun-soo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|9|28}}|nastupi=51|golovi=3|klub=[[FC Tokyo]]|klubnac=JPN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=G|ime=[[Kim Jin-hyeon]]|sortname=Kim, Jin-hyeon|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|7|6}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[Cerezo Osaka]]|klubnac=JPN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=O|ime=[[Go Yo-han]]|sortname=Go, Yo-han|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|3|10}}|nastupi=20|golovi=0|klub=[[FC Seoul]]|klubnac=KOR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Jo Hyeon-woo]]|sortname=Jo, Hyeon-woo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|9|25}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Daegu FC]]|klubnac=KOR}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Švedska===
Selektor: [[Janne Andersson]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Robin Olsen]]|sortname=Olsen, Robin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|1|8}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[FC Copenhagen|Copenhagen]]|klubnac=DEN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Mikael Lustig]]|sortname=Lustig, Mikael|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|12|13}}|nastupi=66|golovi=6|klub=[[Celtic FC|Celtic]]|klubnac=SCO}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Victor Lindelöf]]|sortname=Lindelof, Victor|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|7|17}}|nastupi=21|golovi=1|klub=[[Manchester United FC|Manchester United]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Andreas Granqvist]]|sortname=Granqvist, Andreas|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|4|16}}|nastupi=72|golovi=6|klub=[[FC Krasnodar|Krasnodar]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Martin Olsson]]|sortname=Olsson, Martin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|5|17}}|nastupi=43|golovi=5|klub=[[Swansea City AFC|Swansea City]]|klubnac=WAL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Ludwig Augustinsson]]|sortname=Augustinsson, Ludwig|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|4|21}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[SV Werder Bremen|Werder Bremen]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Sebastian Larsson]]|sortname=Larsson, Sebastian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|6|6}}|nastupi=100|golovi=6|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Albin Ekdal]]|sortname=Ekdal, Albin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|7|28}}|nastupi=34|golovi=0|klub=[[Hamburger SV]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Marcus Berg]]|sortname=Berg, Marcus|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|8|17}}|nastupi=57|golovi=18|klub=[[Al Ain FC|Al Ain]]|klubnac=UAE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Emil Forsberg]]|sortname=Forsberg, Emil|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|10|23}}|nastupi=36|golovi=6|klub=[[RB Leipzig]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[John Guidetti]]|sortname=Guidetti, John|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|4|15}}|nastupi=20|golovi=1|klub=[[Deportivo Alavés|Alavés]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Karl-Johan Johnsson]]|sortname=Johnsson, Karl-Johan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|1|28}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[En Avant de Guingamp|Guingamp]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Gustav Svensson]]|sortname=Svensson, Gustav|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|2|7}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Seattle Sounders FC]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=O|ime=[[Filip Helander]]|sortname=Helander, Filip|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|4|22}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Bologna FC 1909|Bologna]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Oscar Hiljemark]]|sortname=Hiljemark, Oscar|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|6|28}}|nastupi=22|golovi=2|klub=[[Genoa C.F.C.|Genoa]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=O|ime=[[Emil Krafth]]|sortname=Krafth, Emil|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|8|2}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Bologna FC 1909|Bologna]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Viktor Claesson]]|sortname=Claesson, Viktor|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|1|2}}|nastupi=22|golovi=3|klub=[[FC Krasnodar|Krasnodar]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Pontus Jansson]]|sortname=Jansson, Pontus|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|2|13}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[Leeds United FC|Leeds United]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Marcus Rohdén]]|sortname=Rohden, Marcus|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|5|11}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[FC Crotone|Crotone]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Ola Toivonen]]|sortname=Toivonen, Ola|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|7|3}}|nastupi=59|golovi=13|klub=[[Toulouse FC|Toulouse]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Jimmy Durmaz]]|sortname=Durmaz, Jimmy|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|3|22}}|nastupi=45|golovi=3|klub=[[Toulouse FC|Toulouse]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=N|ime=[[Isaac Kiese Thelin]]|sortname=Kiese Thelin, Isaac|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|6|24}}|nastupi=20|golovi=2|klub=[[Waasland-Beveren]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Kristoffer Nordfeldt]]|sortname=Nordfeldt, Kristoffer|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|6|23}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Swansea City AFC|Swansea City]]|klubnac=WAL}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

==Grupa G==

===Belgija===
Selektor: [[Roberto Martínez]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Thibaut Courtois]]|sortname=Courtois, Thibaut|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|5|11}}|nastupi=58|golovi=0|klub=[[Chelsea FC|Chelsea]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Toby Alderweireld]]|sortname=Alderweireld, Toby|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|3|2}}|nastupi=77|golovi=3|klub=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Thomas Vermaelen]]|sortname=Vermaelen, Thomas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|11|14}}|nastupi=66|golovi=1|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Vincent Kompany]]|sortname=Kompany, Vincent|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|4|10}}|nastupi=77|golovi=4|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Jan Vertonghen]]|sortname=Vertonghen, Jan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|4|24}}|nastupi=102|golovi=8|klub=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Axel Witsel]]|sortname=Witsel, Axel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|1|12}}|nastupi=90|golovi=9|klub=[[Tianjin Tianhai FC|Tianjin Quanjian]]|klubnac=CHN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Kevin De Bruyne]]|sortname=De Bruyne, Kevin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|6|28}}|nastupi=62|golovi=14|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Marouane Fellaini]]|sortname=Fellaini, Marouane|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|11|22}}|nastupi=82|golovi=17|klub=[[Manchester United FC|Manchester United]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Romelu Lukaku]]|sortname=Lukaku, Romelu|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|5|13}}|nastupi=69|golovi=36|klub=[[Manchester United FC|Manchester United]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Eden Hazard]]|sortname=Hazard, Eden|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|1|7}}|nastupi=86|golovi=22|klub=[[Chelsea FC|Chelsea]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Yannick Carrasco]]|sortname=Carrasco, Yannick|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|9|4}}|nastupi=26|golovi=5|klub=[[Dalian Yifang FC|Dalian Yifang]]|klubnac=CHN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Simon Mignolet]]|sortname=Mignolet, Simon|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|3|6}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[Liverpool FC|Liverpool]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=G|ime=[[Koen Casteels]]|sortname=Casteels, Koen|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|6|25}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[VfL Wolfsburg]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Dries Mertens]]|sortname=Mertens, Dries|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|5|6}}|nastupi=69|golovi=14|klub=[[SSC Napoli|Napoli]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Thomas Meunier]]|sortname=Meunier, Thomas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|9|12}}|nastupi=25|golovi=5|klub=[[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Thorgan Hazard]]|sortname=Hazard, Thorgan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|3|29}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Youri Tielemans]]|sortname=Tielemans, Youri|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|5|7}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[AS Monaco FC|Monaco]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Adnan Januzaj]]|sortname=Januzaj, Adnan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|2|5}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Real Sociedad]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Mousa Dembélé (Belgian nogometaš)|Mousa Dembélé]]|sortname=Dembele, Mousa|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|7|16}}|nastupi=76|golovi=5|klub=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=O|ime=[[Dedryck Boyata]]|sortname=Boyata, Dedryck|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|11|28}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Celtic FC|Celtic]]|klubnac=SCO}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[Michy Batshuayi]]|sortname=Batshuayi, Michy|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|10|2}}|nastupi=16|golovi=7|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=V|ime=[[Nacer Chadli]]|sortname=Chadli, Nacer|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|8|2}}|nastupi=45|golovi=5|klub=[[West Bromwich Albion FC|West Bromwich Albion]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Leander Dendoncker]]|sortname=Dendoncker, Leander|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|4|15}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[RSC Anderlecht|Anderlecht]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Engleska===
Selektor: [[Gareth Southgate]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Jordan Pickford]]|sortname=Pickford, Jordan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|3|7}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Everton FC|Everton]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Kyle Walker]]|sortname=Walker, Kyle|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|5|28}}|nastupi=35|golovi=0|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Danny Rose (nogometaš, 1990)|Danny Rose]]|sortname=Rose, Danny|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|7|2}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=V|ime=[[Eric Dier]]|sortname=Dier, Eric|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|1|15}}|nastupi=26|golovi=3|klub=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[John Stones]]|sortname=Stones, John|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|5|28}}|nastupi=26|golovi=0|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Harry Maguire]]|sortname=Maguire, Harry|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|3|5}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Leicester City FC|Leicester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Jesse Lingard]]|sortname=Lingard, Jesse|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|12|15}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[Manchester United FC|Manchester United]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Jordan Henderson]]|sortname=Henderson, Jordan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|6|17}}|nastupi=39|golovi=0|klub=[[Liverpool FC|Liverpool]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Harry Kane]]|sortname=Kane, Harry|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|7|28}}|nastupi=24|golovi=13|klub=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Raheem Sterling]]|sortname=Sterling, Raheem|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|12|8}}|nastupi=38|golovi=2|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Jamie Vardy]]|sortname=Vardy, Jamie|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|1|11}}|nastupi=22|golovi=7|klub=[[Leicester City FC|Leicester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=O|ime=[[Kieran Trippier]]|sortname=Trippier, Kieran|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|9|19}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=G|ime=[[Jack Butland]]|sortname=Butland, Jack|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|3|10}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Stoke City FC|Stoke City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Danny Welbeck]]|sortname=Welbeck, Danny|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|11|26}}|nastupi=39|golovi=16|klub=[[Arsenal FC|Arsenal]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Gary Cahill]]|sortname=Cahill, Gary|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|12|19}}|nastupi=60|golovi=5|klub=[[Chelsea FC|Chelsea]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=O|ime=[[Phil Jones (nogometaš, 1992)|Phil Jones]]|sortname=Jones, Phil|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|2|21}}|nastupi=25|golovi=0|klub=[[Manchester United FC|Manchester United]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=O|ime=[[Fabian Delph]]|sortname=Delph, Fabian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|11|21}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[Manchester City FC|Manchester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Ashley Young]]|sortname=Young, Ashley|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|7|9}}|nastupi=34|golovi=7|klub=[[Manchester United FC|Manchester United]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Marcus Rashford]]|sortname=Rashford, Marcus|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|10|31}}|nastupi=19|golovi=3|klub=[[Manchester United FC|Manchester United]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Dele Alli]]|sortname=Alli, Dele|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|4|11}}|nastupi=25|golovi=2|klub=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Ruben Loftus-Cheek]]|sortname=Loftus-Cheek, Ruben|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|1|23}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=O|ime=[[Trent Alexander-Arnold]]|sortname=Alexander-Arnold, Trent|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1998|10|7}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Liverpool FC|Liverpool]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Nick Pope (nogometaš)|Nick Pope]]|sortname=Pope, Nick|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|4|19}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Burnley FC|Burnley]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Panama===
Selektor: [[Hernán Darío Gómez]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Jaime Penedo]]|sortname=Penedo, Jaime|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1981|9|26}}|nastupi=131|golovi=0|klub=[[FC Dinamo București|Dinamo București]]|klubnac=ROU}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Michael Amir Murillo]]|sortname=Murillo, Michael|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|2|11}}|nastupi=22|golovi=2|klub=[[New York Red Bulls]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Harold Cummings]]|sortname=Cummings, Harold|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|3|1}}|nastupi=52|golovi=0|klub=[[San Jose Earthquakes]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Fidel Escobar]]|sortname=Escobar, Fidel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|1|9}}|nastupi=23|golovi=1|klub=[[New York Red Bulls]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Román Torres]]|sortname=Torres, Roman|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|3|20}}|nastupi=111|golovi=10|klub=[[Seattle Sounders FC]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Gabriel Enrique Gómez|Gabriel Gómez]]|sortname=Gomez, Gabriel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|5|29}}|nastupi=144|golovi=12|klub=[[Atlético Bucaramanga]]|klubnac=COL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Blas Pérez]]|sortname=Perez, Blas|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1981|3|13}}|nastupi=118|golovi=43|klub=[[C.S.D. Municipal|Municipal]]|klubnac=GUA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Yoel Bárcenas]]|sortname=Barcenas, Yoel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|10|23}}|nastupi=29|golovi=0|klub=[[Cafetaleros de Chiapas|Tapachula]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Gabriel Torres]]|sortname=Torres, Gabriel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|10|31}}|nastupi=72|golovi=14|klub=[[CD Huachipato|Huachipato]]|klubnac=CHI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Ismael Díaz (nogometaš, 1997)|Ismael Díaz]]|sortname=Diaz, Ismael|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|5|12}}|nastupi=11|golovi=2|klub=[[Deportivo Fabril]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Armando Cooper]]|sortname=Cooper, Armando|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|11|26}}|nastupi=98|golovi=7|klub=[[Club Universidad de Chile|Universidad de Chile]]|klubnac=CHI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[José Calderón (panamski nogometaš)|José Calderón]]|sortname=Calderon, Jose|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|8|14}}|nastupi=31|golovi=0|klub=[[Unión Deportivo Universitario|Chorrillo]]|klubnac=PAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Adolfo Machado]]|sortname=Machado, Adolfo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|2|14}}|nastupi=76|golovi=1|klub=[[Houston Dynamo FC|Houston Dynamo]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Valentín Pimentel]]|sortname=Pimentel, Valentin|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|5|30}}|nastupi=23|golovi=1|klub=[[CD Plaza Amador|Plaza Amador]]|klubnac=PAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Eric Davis (panamski nogometaš)|Eric Davis]]|sortname=Davis, Erick|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|3|31}}|nastupi=38|golovi=0|klub=[[FC DAC 1904 Dunajská Streda|Dunajská Streda]]|klubnac=SVK}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=N|ime=[[Abdiel Arroyo]]|sortname=Arroyo, Abdiel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|12|13}}|nastupi=33|golovi=5|klub=[[Liga Deportiva Alajuelense|Alajuelense]]|klubnac=CRC}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=O|ime=[[Luis Ovalle]]|sortname=Ovalle, Luis|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|9|7}}|nastupi=25|golovi=0|klub=[[CD Olimpia|CD Olimpia]]|klubnac=HON|natvar=1949}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Luis Tejada]]|sortname=Tejada, Luis|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1982|3|28}}|nastupi=105|golovi=43|klub=[[Sport Boys]]|klubnac=PER|natvar=football}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Ricardo Ávila]]|sortname=Avila, Ricardo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|2|4}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[KAA Gent|Gent]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Aníbal Godoy]]|sortname=Godoy, Anibal|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|2|10}}|nastupi=88|golovi=1|klub=[[San Jose Earthquakes]]|klubnac=USA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[José Luis Rodríguez (nogometaš, 1998)|José Luis Rodríguez]]|sortname=Rodriguez, Jose|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1998|6|19}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[KAA Gent|Gent]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Álex Rodríguez (panamski nogometaš)|Álex Rodríguez]]|sortname=Rodriguez, Alex|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|8|5}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[San Francisco FC|San Francisco]]|klubnac=PAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Felipe Baloy]]|sortname=Baloy, Felipe|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1981|2|24}}|nastupi=102|golovi=3|klub=[[CSD Municipal|Municipal]]|klubnac=GUA}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Tunis===
Selektor: [[Nabil Maâloul]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Farouk Ben Mustapha]]|sortname=Ben Mustapha, Farouk|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|7|1}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[Al Shabab FC (Riyadh)|Al Shabab]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Syam Ben Youssef]]|sortname=Ben Youssef, Syam|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|3|31}}|nastupi=42|golovi=1|klub=[[Kasımpaşa SK|Kasımpaşa]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Yohan Benalouane]]|sortname=Benalouane, Yohan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|3|28}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Leicester City FC|Leicester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Yassine Meriah]]|sortname=Meriah, Yassine|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|7|2}}|nastupi=16|golovi=1|klub=[[CS Sfaxien]]|klubnac=TUN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Oussama Haddadi]]|sortname=Haddadi, Oussama|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|1|28}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Dijon FCO|Dijon]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Rami Bedoui]]|sortname=Bedoui, Rami|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|1|19}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Étoile Sportive du Sahel|Étoile du Sahel]]|klubnac=TUN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Saîf-Eddine Khaoui]]|sortname=Khaoui, Saif-Eddine|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|4|27}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Troyes AC|Troyes]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=N|ime=[[Fakhreddine Ben Youssef]]|sortname=Ben Youssef, Fakhreddine|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|6|23}}|nastupi=39|golovi=5|klub=[[Ettifaq FC|Al-Ettifaq]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=V|ime=[[Anice Badri]]|sortname=Badri, Anice|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|9|18}}|nastupi=7|golovi=2|klub=[[Espérance Sportive de Tunis|Espérance de Tunis]]|klubnac=TUN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Wahbi Khazri]]|sortname=Khazri, Wahbi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|2|8}}|nastupi=35|golovi=12|klub=[[Stade Rennais FC|Rennes]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=O|ime=[[Dylan Bronn]]|sortname=Bronn, Dylan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|6|19}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[KAA Gent|Gent]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=O|ime=[[Ali Maâloul]]|sortname=Maaloul, Ali|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|1|1}}|nastupi=46|golovi=0|klub=[[Al Ahly SC|Al Ahly]]|klubnac=EGY}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Ferjani Sassi]]|sortname=Sassi, Ferjani|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|3|18}}|nastupi=39|golovi=3|klub=[[Al Nassr FC|Al Nassr]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Mohamed Amine Ben Amor]]|sortname=Ben Amor, Mohamed|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|5|3}}|nastupi=26|golovi=1|klub=[[Al Ahli Saudi FC|Al Ahli]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=N|ime=[[Ahmed Khalil (nogometaš, 1994)|Ahmed Khalil]]|sortname=Khalil, Ahmed|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|12|21}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Club Africain]]|klubnac=TUN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=G|ime=[[Aymen Mathlouthi]]|sortname=Mathlouthi, Aymen|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|9|14}}|nastupi=70|golovi=0|klub=[[Al Batin FC|Al Batin]]|klubnac=KSA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Ellyes Skhiri]]|sortname=Skhiri, Ellyes|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|5|10}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Montpellier HSC|Montpellier]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Bassem Srarfi]]|sortname=Srarfi, Bassem|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|6|25}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[OGC Nice|Nice]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Saber Khalifa]]|sortname=Khalifa, Saber|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|10|14}}|nastupi=44|golovi=7|klub=[[Club Africain]]|klubnac=TUN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Ghailene Chaalali]]|sortname=Chaalali, Ghailene|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|2|28}}|nastupi=6|golovi=1|klub=[[Espérance Sportive de Tunis|Espérance de Tunis]]|klubnac=TUN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Hamdi Nagguez]]|sortname=Nagguez, Hamdi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|10|28}}|nastupi=15|golovi=0|klub=[[Zamalek SC|Zamalek]]|klubnac=EGY}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Mouez Hassen]]|sortname=Hassen, Mouez|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|3|5}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[LB Châteauroux|Châteauroux]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Naïm Sliti]]|sortname=Sliti, Naim|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|7|27}}|nastupi=17|golovi=3|klub=[[Dijon FCO|Dijon]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

==Grupa H==

===Kolumbija===
Selektor: [[José Pékerman]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[David Ospina]]|sortname=Ospina, David|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|8|31}}|nastupi=86|golovi=0|klub=[[Arsenal FC|Arsenal]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Cristián Zapata]]|sortname=Zapata, Cristian|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|9|30}}|nastupi=55|golovi=2|klub=[[AC Milan|Milan]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Óscar Murillo]]|sortname=Murillo, Oscar|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|4|18}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[CF Pachuca|Pachuca]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Santiago Arias]]|sortname=Arias, Santiago|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|1|13}}|nastupi=41|golovi=0|klub=[[PSV Eindhoven]]|klubnac=NED}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Wilmar Barrios]]|sortname=Barrios, Wilmar|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|10|16}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Boca Juniors]]|klubnac=ARG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Carlos Sánchez (Colombian nogometaš)|Carlos Sánchez]]|sortname=Sanchez, Carlos|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|2|6}}|nastupi=85|golovi=0|klub=[[RCD Espanyol|Espanyol]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Carlos Bacca]]|sortname=Bacca, Carlos|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|9|8}}|nastupi=45|golovi=14|klub=[[Villarreal CF|Villarreal]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Abel Aguilar]]|sortname=Aguilar, Abel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|1|6}}|nastupi=70|golovi=7|klub=[[Deportivo Cali]]|klubnac=COL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Radamel Falcao]]|sortname=Falcao, Radamel|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|2|10}}|nastupi=73|golovi=29|klub=[[AS Monaco FC|Monaco]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[James Rodríguez]]|sortname=Rodriguez, James|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|7|12}}|nastupi=63|golovi=21|klub=[[FC Bayern München|Bayern]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Juan Cuadrado]]|sortname=Cuadrado, Juan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|5|26}}|nastupi=70|golovi=7|klub=[[Juventus FC|Juventus]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Camilo Vargas]]|sortname=Vargas, Camilo|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|3|9}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Deportivo Cali]]|klubnac=COL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=O|ime=[[Yerry Mina]]|sortname=Mina, Yerry|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|9|23}}|nastupi=12|golovi=3|klub=[[FC Barcelona|Barcelona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Luis Muriel]]|sortname=Muriel, Luis|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|4|16}}|nastupi=18|golovi=2|klub=[[Sevilla FC|Sevilla]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Mateus Uribe]]|sortname=Uribe, Mateus|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|3|21}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[Club América|América]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Jefferson Lerma]]|sortname=Lerma, Jefferson|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|10|25}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Levante UD|Levante]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=O|ime=[[Johan Mojica]]|sortname=Mojica, Johan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|8|21}}|nastupi=4|golovi=1|klub=[[Girona FC|Girona]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Farid Díaz]]|sortname=Diaz, Farid|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1983|7|20}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Club Olimpia|Olimpia]]|klubnac=PAR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[Miguel Borja]]|sortname=Borja, Miguel|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|1|26}}|nastupi=7|golovi=2|klub=[[Sociedade Esportiva Palmeiras|Palmeiras]]|klubnac=BRA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Juan Fernando Quintero]]|sortname=Quintero, Juan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|1|18}}|nastupi=15|golovi=2|klub=[[Club Atlético River Plate|River Plate]]|klubnac=ARG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=N|ime=[[José Izquierdo (nogometaš, 1992)|José Izquierdo]]|sortname=Izquierdo, Jose|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|7|7}}|nastupi=5|golovi=1|klub=[[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[José Fernando Cuadrado]]|sortname=Cuadrado, Jose|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|6|1}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Once Caldas]]|klubnac=COL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Davinson Sánchez]]|sortname=Sanchez, Davinson|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|6|12}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Japan===
Selektor: [[Akira Nishino (nogometaš)|Akira Nishino]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Eiji Kawashima]]|sortname=Kawashima, Eiji|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1983|3|20}}|nastupi=84|golovi=0|klub=[[FC Metz|Metz]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Naomichi Ueda]]|sortname=Ueda, Naomichi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|10|24}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Kashima Antlers]]|klubnac=JPN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Gen Shoji]]|sortname=Shoji, Gen|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|12|11}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Kashima Antlers]]|klubnac=JPN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=V|ime=[[Keisuke Honda]]|sortname=Honda, Keisuke|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|6|13}}|nastupi=95|golovi=36|klub=[[CF Pachuca|Pachuca]]|klubnac=MEX}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Yūto Nagatomo]]|sortname=Nagatomo, Yuto|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|9|12}}|nastupi=105|golovi=3|klub=[[Galatasaray SK (football)|Galatasaray]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Wataru Endō]]|sortname=Endo, Wataru|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|2|9}}|nastupi=12|golovi=0|klub=[[Urawa Red Diamonds]]|klubnac=JPN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Gaku Shibasaki]]|sortname=Shibasaki, Gaku|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|5|28}}|nastupi=18|golovi=3|klub=[[Getafe CF|Getafe]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Genki Haraguchi]]|sortname=Haraguchi, Genki|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|5|9}}|nastupi=33|golovi=6|klub=[[Fortuna Düsseldorf]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Shinji Okazaki]]|sortname=Okazaki, Shinji|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|4|16}}|nastupi=113|golovi=50|klub=[[Leicester City FC|Leicester City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Shinji Kagawa]]|sortname=Kagawa, Shinji|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|3|17}}|nastupi=92|golovi=30|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Takashi Usami]]|sortname=Usami, Takashi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|5|6}}|nastupi=24|golovi=3|klub=[[Fortuna Düsseldorf]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Masaaki Higashiguchi]]|sortname=Higashiguchi, Masaaki|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|5|12}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Gamba Osaka]]|klubnac=JPN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=N|ime=[[Yoshinori Muto]]|sortname=Muto, Yoshinori|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|7|15}}|nastupi=24|golovi=2|klub=[[1. FSV Mainz 05|Mainz 05]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Takashi Inui]]|sortname=Inui, Takashi|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|6|2}}|nastupi=27|golovi=4|klub=[[SD Eibar|Eibar]]|klubnac=ESP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=N|ime=[[Yuya Osako]]|sortname=Osako, Yuya|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|5|18}}|nastupi=29|golovi=7|klub=[[1. FC Köln]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Hotaru Yamaguchi]]|sortname=Yamaguchi, Hotaru|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|10|6}}|nastupi=42|golovi=2|klub=[[Cerezo Osaka]]|klubnac=JPN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Makoto Hasebe]]|sortname=Hasebe, Makoto|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1984|1|18}}|nastupi=110|golovi=2|klub=[[Eintracht Frankfurt]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Ryota Oshima]]|sortname=Oshima, Ryota|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|1|23}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[Kawasaki Frontale]]|klubnac=JPN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=O|ime=[[Hiroki Sakai]]|sortname=Sakai, Hiroki|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|4|12}}|nastupi=43|golovi=0|klub=[[Olympique de Marseille|Marseille]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=O|ime=[[Tomoaki Makino]]|sortname=Makino, Tomoaki|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|5|11}}|nastupi=32|golovi=4|klub=[[Urawa Red Diamonds]]|klubnac=JPN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Gōtoku Sakai]]|sortname=Sakai, Gotoku|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|3|14}}|nastupi=41|golovi=0|klub=[[Hamburger SV]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=O|ime=[[Maya Yoshida]]|sortname=Yoshida, Maya|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|8|24}}|nastupi=82|golovi=10|klub=[[Southampton FC|Southampton]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Kosuke Nakamura]]|sortname=Nakamura, Kosuke|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|2|27}}|nastupi=4|golovi=0|klub=[[Kashiwa Reysol]]|klubnac=JPN}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Poljska===
Selektor: [[Adam Nawałka]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Wojciech Szczęsny]]|sortname=Szczesny, Wojciech|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|4|18}}|nastupi=35|golovi=0|klub=[[Juventus FC|Juventus]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Michał Pazdan]]|sortname=Pazdan, Michal|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|9|21}}|nastupi=33|golovi=0|klub=[[Legia Warsaw]]|klubnac=POL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Artur Jędrzejczyk]]|sortname=Jedrzejczyk, Artur|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|11|4}}|nastupi=36|golovi=3|klub=[[Legia Warsaw]]|klubnac=POL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Thiago Cionek]]|sortname=Cionek, Thiago|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|4|21}}|nastupi=19|golovi=0|klub=[[SPAL]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Jan Bednarek]]|sortname=Bednarek, Jan|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1996|4|12}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Southampton FC|Southampton]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Jacek Góralski]]|sortname=Goralski, Jacek|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|9|21}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[PFC Ludogorets Razgrad|Ludogorets Razgrad]]|klubnac=BUL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Arkadiusz Milik]]|sortname=Milik, Arkadiusz|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|2|28}}|nastupi=40|golovi=12|klub=[[SSC Napoli|Napoli]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Karol Linetty]]|sortname=Linetty, Karol|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|2|2}}|nastupi=20|golovi=1|klub=[[UC Sampdoria|Sampdoria]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Robert Lewandowski]]|sortname=Lewandowski, Robert|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|8|21}}|nastupi=95|golovi=55|klub=[[FC Bayern München|Bayern]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=V|ime=[[Grzegorz Krychowiak]]|sortname=Krychowiak, Grzegorz|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|1|29}}|nastupi=51|golovi=2|klub=[[West Bromwich Albion FC|West Bromwich Albion]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Kamil Grosicki]]|sortname=Grosicki, Kamil|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|6|8}}|nastupi=57|golovi=12|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Bartosz Białkowski]]|sortname=Bialkowski, Bartosz|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|7|6}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Ipswich Town FC|Ipswich Town]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Maciej Rybus]]|sortname=Rybus, Maciej|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|8|19}}|nastupi=51|golovi=2|klub=[[FC Lokomotiv Moscow|Lokomotiv Moscow]]|klubnac=RUS}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Łukasz Teodorczyk]]|sortname=Teodorczyk, Lukasz|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|6|3}}|nastupi=17|golovi=4|klub=[[RSC Anderlecht|Anderlecht]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=O|ime=[[Kamil Glik]]|sortname=Glik, Kamil|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1988|2|3}}|nastupi=57|golovi=4|klub=[[AS Monaco FC|Monaco]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Jakub Błaszczykowski]]|sortname=Blaszczykowski, Jakub|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|12|14}}|nastupi=99|golovi=20|klub=[[VfL Wolfsburg]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Sławomir Peszko]]|sortname=Peszko, Slawomir|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|2|19}}|nastupi=43|golovi=2|klub=[[Lechia Gdańsk]]|klubnac=POL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Bartosz Bereszyński]]|sortname=Bereszynski, Bartosz|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|7|12}}|nastupi=8|golovi=0|klub=[[UC Sampdoria|Sampdoria]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Piotr Zieliński]]|sortname=Zielinski, Piotr|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|5|20}}|nastupi=33|golovi=5|klub=[[SSC Napoli|Napoli]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=O|ime=[[Łukasz Piszczek]]|sortname=Piszczek, Lukasz|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|6|3}}|nastupi=63|golovi=3|klub=[[Borussia Dortmund]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Rafał Kurzawa]]|sortname=Kurzawa, Rafal|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|1|29}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Górnik Zabrze]]|klubnac=POL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Łukasz Fabiański]]|sortname=Fabianski, Lukasz|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|4|18}}|nastupi=45|golovi=0|klub=[[Swansea City AFC|Swansea City]]|klubnac=WAL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=N|ime=[[Dawid Kownacki]]|sortname=Kownacki, Dawid|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1997|3|14}}|nastupi=2|golovi=1|klub=[[UC Sampdoria|Sampdoria]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

===Senegal===
Selektor: [[Aliou Cissé]]

{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Abdoulaye Diallo]]|sortname=Diallo, Abdoulaye|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|3|30}}|nastupi=17|golovi=0|klub=[[Stade Rennais FC|Rennes]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Adama Mbengue]]|sortname=Mbengue, Adama|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|12|1}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Stade Malherbe Caen|Caen]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Kalidou Koulibaly]]|sortname=Koulibaly, Kalidou|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1991|6|20}}|nastupi=26|golovi=0|klub=[[SSC Napoli|Napoli]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Kara Mbodji]]|sortname=Mbodji, Kara|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|11|22}}|nastupi=52|golovi=5|klub=[[RSC Anderlecht|Anderlecht]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=V|ime=[[Idrissa Gueye]]|sortname=Gueye, Idrissa|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|9|26}}|nastupi=61|golovi=1|klub=[[Everton FC|Everton]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=O|ime=[[Salif Sané]]|sortname=Sane, Salif|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|8|25}}|nastupi=22|golovi=0|klub=[[Hannover 96]]|klubnac=GER}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=N|ime=[[Moussa Sow]]|sortname=Sow, Moussa|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|1|19}}|nastupi=51|golovi=18|klub=[[Bursaspor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Cheikhou Kouyaté]]|sortname=Kouyate, Cheikhou|ostalo={{kapiten}}|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|12|21}}|nastupi=48|golovi=2|klub=[[West Ham United FC|West Ham United]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Mame Biram Diouf]]|sortname=Diouf, Mame Biram|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1987|12|16}}|nastupi=49|golovi=10|klub=[[Stoke City FC|Stoke City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Sadio Mané]]|sortname=Mane, Sadio|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1992|4|10}}|nastupi=53|golovi=14|klub=[[Liverpool FC|Liverpool]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Cheikh N'Doye]]|sortname=Ndoye, Cheikh|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1986|3|29}}|nastupi=26|golovi=3|klub=[[Birmingham City FC|Birmingham City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=O|ime=[[Youssouf Sabaly]]|sortname=Sabaly, Youssouf|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|3|5}}|nastupi=5|golovi=0|klub=[[FC Girondins de Bordeaux|Bordeaux]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Alfred N'Diaye]]|sortname=Ndiaye, Alfred|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|3|6}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=N|ime=[[Moussa Konaté (nogometaš)|Moussa Konaté]]|sortname=Konate, Moussa|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|4|3}}|nastupi=28|golovi=10|klub=[[Amiens SC|Amiens]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=N|ime=[[Diafra Sakho]]|sortname=Sakho, Diafra|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|12|24}}|nastupi=12|golovi=3|klub=[[Stade Rennais FC|Rennes]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=G|ime=[[Khadim N'Diaye]]|sortname=Ndiaye, Khadim|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1985|4|5}}|nastupi=26|golovi=0|klub=[[Horoya AC|Horoya]]|klubnac=GUI}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Badou Ndiaye]]|sortname=Ndiaye, Badou|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1990|10|27}}|nastupi=20|golovi=1|klub=[[Stoke City FC|Stoke City]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=N|ime=[[Ismaïla Sarr]]|sortname=Sarr, Ismaila|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1998|2|25}}|nastupi=16|golovi=3|klub=[[Stade Rennais FC|Rennes]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=N|ime=[[M'Baye Niang]]|sortname=Niang, Mbaye|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1994|12|19}}|nastupi=7|golovi=0|klub=[[Torino FC|Torino]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Keita Baldé]]|sortname=Balde, Keita|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1995|3|8}}|nastupi=19|golovi=3|klub=[[AS Monaco FC|Monaco]]|klubnac=FRA|natvar=1974}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=O|ime=[[Lamine Gassama]]|sortname=Gassama, Lamine|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1989|10|20}}|nastupi=36|golovi=0|klub=[[Alanyaspor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=O|ime=[[Moussa Wagué]]|sortname=Wague, Moussa|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1998|10|4}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[KAS Eupen|Eupen]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=G|ime=[[Alfred Gomis]]|sortname=Gomis, Alfred|dob={{Datum rođenja i godine2|df=y|2018|6|14|1993|9|5}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[SPAL]]|klubnac=ITA}}
{{Nogometna reprezentacija kraj}}

==Napomene==
{{Refspisak|group=n}}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Službeni sajt|https://www.fifa.com/en/home}}
{{FIFA SP 2018.}}
{{Svjetsko prvenstvo u nogometu}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Sastavi]]
[[Kategorija:Sastavi reprezentacija na Svjetskom prvenstvu u nogometu|2018.]]</text>
      <sha1>kkv3n2u912zro3hkcc226njkis15866</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prave koštunjače</title>
    <ns>0</ns>
    <id>535995</id>
    <revision>
      <id>3915675</id>
      <parentid>3914176</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T04:51:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16656" sha1="eknfzpai7rzdia544npdqajfpb4q80s" xml:space="preserve">{{Taksokvir
|boja=pink
| naziv = Prave koštunjače &lt;br&gt;(Holostei)
| raspon_fosila =[[Perm (period)|Perm]] → [[holocen|Sadašnjost]] 
| slika = Lepisosteus oculatus.jpg
| opis_slike= ''[[Lepisosteus oculatus]]''
|širina_slike=300px
| domain = [[Eukaryota]]
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| subphylum = [[Vertebrata]]/[[Craniata]]
| subregnum = [[Eumetazoa]]
| classis = [[Actinopterygii]]
| subclassis = [[Neopterygii]]
| superphylum = [[Deuterostomia]]
| infraphylum = [[Gnathostomata]]
| superclassis = [[Osteichthyes]]
| infraclassis = '''Holostei'''
| authority = [[Johannes Peter Müller|Müller]], 1846
| razdioba_stepen = [[razred (biologija)|Podrazred]]
| razdioba =  * [[Halecomorphi]]
** [[Amiiformes]]
** {{extinct}}[[Ionoscopiformes]]
** {{extinct}}[[Parasemionotiformes]]
** {{extinct}}[[Panxianichthyiformes]]
* [[Ginglymodi]]
** {{extinct}}[[Kyphosichthyiformes]]
** [[Lepisosteiformes]]
** {{extinct}}[[Semionotiformes]]
*{{extinct}} [[Dapediidae]] (''[[incertae sedis]]'')
}}
'''Holostei''' (hol– prefiks od [[grčki|grčkog]] ὅλος –  hólos = sav, potpun, cio  + ὀστέον: kost) jesu prave  ribe koštunjače (okoštali skelet) s vrhuncem razvoja u [[period (geologija)|periodu]] [[jura]]; izumrle su krajem [[mezozoik]]a. Prema nekim stručnjacima, neki njihovi srodnici žive i danas. To jeste grupa [[Actinopterygii|riba zrakoperki]], tj.  '''koštunjavih riba'''. Podijeljena je u dva glavna [[kladus]]a, [[Halecomorphi]], predstavljena jednim živim [[rod (biologija)|rodom]], ''[[Amia (riba)|Amia]]''  d. Rod ima vije vrste: ''[[Amia calva]]'' i ''[[Amia ocellicauda]]'', kao i [[Ginglymodi]], čiji su jedini živi predstavnici [[iglica (riba)|iglica]] (Lepisosteidae), predstavljeni sa sedam živih vrsta u dva roda (''[[Atractosteus]]'', ''[[Lepisosteus]]'').&lt;ref name=&quot;Neopterygian phylogeny: the merger&quot;&gt;{{cite journal |last1=López-Arbarello |first1=Adriana |last2=Sferco |first2=Emilia |title=Neopterygian phylogeny: the merger assay. |journal=Royal Society Open Science |date=mart 2018 |volume=5 |issue=3 |doi=10.1098/rsos.172337|pmid=29657820 |pmc=5882744 |bibcode=2018RSOS....572337L |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;  Najraniji članovi [[kladus]]a, za koje se pretpostavlja da su &quot;[[Semionotiformes|semionotiformi]]&quot; kao što su ''[[Acentrophorus]]'' i ''[[Archaeolepidotus]]'', poznati su od srednjeg do kasnog [[perm (period)|perma]] i spadaju među najranije poznate [[Neopterygii|neopterigije]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Romano|first=Carlo|date=2021|title=A Hiatus Obscures the Early Evolution of Modern Lineages of Bony Fishes|journal=Frontiers in Earth Science|volume=8|page=672|doi=10.3389/feart.2020.618853|issn=2296-6463|doi-access=free|bibcode=2021FrEaS...8.8853R |url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/198125/1/feart-08-618853-2.pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Brinkmann |first1=W. |last2=Romano |first2=C. |last3=Bucher |first3=H. |last4=Ware |first4=D. |last5=Jenks |first5=J. |date=2010 |title=Palaeobiogeography and stratigraphy of advanced Gnathostomian fishes (Chondrichthyes and Osteichthyes) in the Early Triassic and from selected Anisian localities (report 1863-2009): Literaturbericht |url=http://www.schweizerbart.de/series/zgp2 |journal=Zentralblatt für Geologie und Paläontologie, Teil II |volume=2009 |issue=5/6 |pages=765–812 |doi=10.5167/uzh-34071 |issn=0044-4189}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Broughton2013&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Broughton |first1=Richard E. |last2=Betancur-R. |first2=Ricardo |last3=Li |first3=Chenhong |last4=Arratia |first4=Gloria |last5=Ortí |first5=Guillermo |date=16. 4. 2013 |title=Multi-locus phylogenetic analysis reveals the pattern and tempo of bony fish evolution |journal=PLOS Currents |volume=5 |doi=10.1371/currents.tol.2ca8041495ffafd0c92756e75247483e |doi-broken-date=12. 7. 2025 |doi-access=free |issn=2157-3999 |pmc=3682800 |pmid=23788273}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PBDB&quot;&gt;{{Cite web |title=PBDB |url=https://paleobiodb.org/classic/basicTaxonInfo?taxon_no=99748 |access-date=26. 2. 2024 |website=paleobiodb.org}}&lt;/ref&gt;

Smatralo se da su Holostei [[parafilija|parafiletska skupina]]. Međutim, nedavna studija pružila je dokaze da su Holostei najbliži živi srodnici [[prave košljoribe|Teleostei]], oba unutar [[Neopterygii]]. To je utvrđeno na osnovu morfologije Holostei, naprimjer prisustva parne [[vomer]]ske kosti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Hastings, Walker Jr., Galland|title=FISHES, A GUIDE TO THEIR DIVERSITY|publisher=University of California Press|year=2014|location=Oakland, California|pages=60–62}}&lt;/ref&gt; Holostea  bliži su teleostama nego [[Chondrostei|hondrosteani]], druga grupa koja se nalazi između teleosta i hrskavičavih riba, koje se smatraju (u najbližoj{{efn|Ovisno koga pitate, Chondrostei mogu biti parafiletički, ili se ''Polypteridae'' mogu smatrati da nisu dio njih.}}) sestrinskom grupom Neopterygii.

[[Spirakule (kičmenjaci)|Spirakule]] holostea su svedene na ostatke ostataka, a kosti su lagano okoštale. Debele [[ganoidna krljušt|ganoidne krljušti]]  primitivnije  suod onih kod ribe s zrakastim perajama.

==Obilježja==
Holosteani dijele s drugim ne-teleostnim [[Zrakoperke|ribama s zrakastim perajama]] mješavinu karakteristika [[Teleostea]] i [[ajkula]]. U poređenju sa drugom grupom riba sa zrakastim perajama koje nisu koštunjače, [[Chondrostei|hondrostejima]], holostei su bliži koštuljastim ribama, a dalje od ajkula: par spirakula koje se nalaze kod ajkula i hondrostea,  kod holostea reduciran je na preostalu strukturu: kod iglica, spirakule se čak ni ne otvaraju prema van;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ebooksread.com/authors-eng/ontario-game-and-fish-commission/commissioners-report-hci/page-37-commissioners-report-hci.shtml |title=Ontario. Game and fish commission |access-date=16. 7. 2026 |archive-date=29. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140529230715/http://www.ebooksread.com/authors-eng/ontario-game-and-fish-commission/commissioners-report-hci/page-37-commissioners-report-hci.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Skelet je blago [[okoštavanje|okoštao]]: tanki sloj kosti prekriva uglavnom [[hrskavica|hrskavični skelet]] kod gun peraja. Kod iglica, rep je i dalje heterocerkan, ali manje nego kod hondrostea. Streličaste ribe imaju mnogozračna leđna peraja i mogu disati zrak poput dvodihalica. 
Kod holostea je i dalje prisutan primarni plućni (respiratorni) [[plivaći mjehur]], osobina koja je nezavisno izgubljena i kod hondrostea i kod teleostea, jedine druge dvije loze riba s plivaćim mjehurom (kod nekih teleosta, plivaći mjehur se od tada razvio i ponovo postao sekundarno respiratorni).&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=H5OwDwAAQBAJ&amp;dq=Chondrostei+non-respiratory+swim+bladder+non-teleost&amp;pg=PA178 Respiratory Biology of Animals: evolutionary and functional morphology]&lt;/ref&gt; 
Imaju debele ganoidne [[krljušt]]i tipične za [[jesetra|jesetre]], dok jesetre imaju tanke koštane ljuske poput teleosta. Stoga se u tom pogledu smatraju primitivnijima od jesetre.&lt;ref name=&quot;holo&quot;&gt;{{cite web | url =http://www.liv.ac.uk/~rickl/Fisheries_Web/ichthyology/holostei.htm| title=Holostei| author=Rick Leah |publisher=University of Liverpool}}&lt;/ref&gt;
Naziv ''Holostei'' potiče od [[grčkih]] riječi ''holos'', što znači cijeli, i ''osteon'', što znači kost: referenca na njihove koštane skelete.

==Sistematika Neopterygii==
[[Filogeneza|evolucijski odnosi]] garova, bowfina i teleosta bili su predmet debate. Postoje dvije konkurentne [[hipoteze]] o sistematici [[Neopterygii|neopterygia]]:

===Hipoteza o Halecostomi===
Hipoteza o [[Halecostomi]]ma predlaže [[Halecomorphi]] (lučnoperajarke) i njihve fosilne srodnike) kao [[sestrinska grupa|sestrinsku grupu]] [[Teleostei]], glavnu grupu živih neopterigika, što Holostei čini [[parafilija|parafiletskim]].&lt;ref&gt;Patterson C. Interrelationships of holosteans. In: Greenwood P H, Miles R S, Patterson C, eds. ''Interrelationships of Fishes''. Zool J Linn Soc, 1973, 53(Suppl): 233–305&lt;/ref&gt;
{{clade| style=font-size:100%;line-height:100%;
| label1=[[Neopterygii]]
| 1={{clade
    |label1='''[[Halecostomi]]'''
    |1={{clade
        |1=[[Teleostei]] [[Slika:Common carp (white background).jpg|120px]]
        |2=[[Halecomorphi]] [[Slika:Amia calva (white background).jpg|120px]]
       }}
    |2=[[Ginglymodi]] [[Slika:Alligator gar fish (white background).jpg|130px]]
}} }}

===Holostei hipoteza===
Holostei hipoteza, gdje iglice  i lučnoperajarke formiraju [[kladus]] Holostei kao [[sestrinska grupa|sestrinsku grupu]] Teleostei, bolje je podržana od hipoteze Halecostomi, što ovu drugu čini [[parafilija|parafiletskom]].&lt;ref&gt;{{cite web | author = Betancur-R | title = Phylogenetic Classification of Bony Fishes Version 4 | url = https://sites.google.com/site/guilleorti/classification-v-4 | date = 2016 | access-date = 7. 6. 2021 | archive-date = 11. 7. 2017 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170711171156/https://sites.google.com/site/guilleorti/classification-v-4 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book| last = Nelson| first = Joseph, S.| title = Fishes of the World| year = 2016| publisher = John Wiley &amp; Sons, Inc| isbn = 978-1-118-34233-6 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ITIS |id=161061 |taxon=Actinopterygii |access-date=3. 4. 2006}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | editor = R. Froese and D. Pauly|  title = FishBase | url = http://www.fishbase.org |date=februar 2006}}&lt;/ref&gt; Predlaže Halecomorphi kao sestrinsku grupu [[Ginglymodi]], grupe koja uključuje žive [[Lepisosteiformes]] i njihove fosilne srodnike.&lt;ref name=&quot;Neopterygian phylogeny: the merger&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Olsen P. E.|title= The skull and pectoral girdle of the parasemionotid fish ''Watsonulus eugnathoides'' from the Early Triassic Sakemena Group of Madagascar with comments on the relationships of the holostean fishes|journal= J Vertebr Paleontol|year= 1984|volume= 4|issue= 3|pages= 481–499|doi= 10.1080/02724634.1984.10012024|bibcode= 1984JVPal...4..481O|citeseerx= 10.1.1.384.2050}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Grande|first=Lance|author2=Bemis, William E.|title=A Comprehensive Phylogenetic Study of Amiid Fishes (Amiidae) Based on Comparative Skeletal Anatomy. an Empirical Search for Interconnected Patterns of Natural History|journal=Journal of Vertebrate Paleontology |year=1998 |volume=18 |issue=sup001 |pages=1–696 |doi=10.1080/02724634.1998.10011114|bibcode=1998JVPal..18S...1G }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je [[LUCA|posljednji zajednički predak]] igličarki i lučnoperajki [[grgeč]]kih lučnoperajarki  živio prije najmanje prije 250 miliona godina.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Thompson |first1=Andrew W. |last2=Hawkins |first2=M. Brent |last3=Parey |first3=Elise |last4=Wcisel |first4=Dustin J. |last5=Ota |first5=Tatsuya |last6=Kawasaki |first6=Kazuhiko |last7=Funk |first7=Emily |last8=Losilla |first8=Mauricio |last9=Fitch |first9=Olivia E. |last10=Pan |first10=Qiaowei |last11=Feron |first11=Romain |last12=Louis |first12=Alexandra |last13=Montfort |first13=Jérôme |last14=Milhes |first14=Marine |last15=Racicot |first15=Brett L. |date=2021 |title=The bowfin genome illuminates the developmental evolution of ray-finned fishes |journal=Nature Genetics |language=en |volume=53 |issue=9 |pages=1373–1384 |doi=10.1038/s41588-021-00914-y |pmid=34462605 |pmc=8423624 |issn=1546-1718}}&lt;/ref&gt;

{{clade| style=font-size:100%;line-height:100%;
| label1=[[Neopterygii]]
| 1={{clade
  |1=[[Teleostei]] [[Slika:Common carp (white background).jpg|120px]]
  |label2='''Holostei'''
  |2={{clade
    |1=[[Halecomorphi]] [[Slika:Amia calva (white background).jpg|120px]]
    |2=[[Ginglymodi]] [[File:Alligator gar fish (white background).jpg|130px]]
     }}
}} }}

Ginglymodi obuhvata tri [[red (biologija)|reda]]: [[Lepisosteiformes]], [[Semionotiformes]] i [[Kyphosichthyiformes]]. Lepisosteiformes uključuje jednu [[Porodica (biologija)|porodicu]], dva [[rod (biologija|roda]] i sedam [[vrsta]] koje se obično nazivaju iglicama ili garovima. Semionotiformes i Kyphosichthyiformes su [[izumiranje|izumrli]] redovi.
Halecomorphi sadrži redove [[Parasemionotiformes]], [[Panxianichthyiformes]], [[Ionoscopiformes]] i [[Amiiformes]]. Pored mnogih [[izumiranje|izumrlih]] [[vrsta]], Amiiformes uključuje samo jednu [[postojeći takson|postojeću]] vrstu koja se obično naziva lučnoperka. Parasemionotiformes, Panxianichthyiformes i Ionoscopiformes nemaju žive članove.

Iglice i streličarke  nalaze se u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i u slatkovodnim [[ekosistem]]ima. Razlike između njih se mogu vrlo lako uočiti samo gledanjem riba. Streličarke imaju izdužene čeljusti sa lepezastim zubima, samo tri branhiostegalne zrake i malo leđno peraje. U međuvremenu, imaju završna usta, 10-13 spljoštenih branhiostegalnih zraka i dugo leđno peraje.

==Filogenija koštunjača==
[[Slika:Cipactlichthys scutatus holotype.png|thumb|''Fosil [[Cipactlichthys scutatus]]'' [[holotip]], iz [[donja kreda|donje krede]] (formacije Tlayua) u Meksiku&lt;ref&gt;{{cite journal |author1=Brito, Paulo M. |author2=Alvarado-Ortega, Jesus |journal=PLOS ONE |volume=8 |issue=9 |doi=10.1371/journal.pone.0073551 |pmid=24023885 |pmc=3762789 |title=Cipactlichthys scutatus, gen. nov., sp. nov. a New Halecomorph (Neopterygii, Holostei) from the Lower Cretaceous Tlayua Formation of Mexico |year=2013|bibcode=2013PLoSO...873551B |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;]]

[[Kladogram]] prikazuje odnose holostea s drugim živim grupama košljoriba ([[Osteichthyes]]), od kojih veliku većinu čine teleostne ribe,&lt;ref name=PNAS&gt;{{cite journal |title=Resolution of ray-finned fish phylogeny and timing of diversification |author=Thomas J. Near |journal=PNAS |doi=10.1073/pnas.1206625109 |date=2012 |volume=109 |issue=34 |pages=13698–13703|display-authors=etal |pmid=22869754 |pmc=3427055|bibcode=2012PNAS..10913698N |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; i kopneni kičmenjaci (tetrapoda) koji su evoluirali iz srodne grupe [[resoperke|riba s režnjastim perajama]].&lt;ref name=TOL&gt;{{cite journal|author=Betancur-R, Ricardo |display-authors=etal |year=2013 |title=The Tree of Life and a New Classification of Bony Fishes |journal=PLOS Currents Tree of Life |issue=Edition 1 |doi=10.1371/currents.tol.53ba26640df0ccaee75bb165c8c26288 |pmc=3644299 |pmid=23653398 |volume=5 |hdl=2027.42/150563 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=laurin&amp;reisz1995&gt;{{cite journal|author1=Laurin, M. |author2=Reisz, R.R. |year=1995 |title=A reevaluation of early amniote phylogeny |journal=Zoological Journal of the Linnean Society |volume=113 |pages=165–223 |doi=10.1111/j.1096-3642.1995.tb00932.x |issue=2}}&lt;/ref&gt; Približna datiranje su prema Near et al. (2012).&lt;ref name=PNAS/&gt;

{{clade
|label1=[[Euteleostomi]]/
|sublabel1=[[Osteichthyes]]
|1={{clade
   |label1=[[Sarcopterygii]]
   |1={{clade
      |1=[[Actinistia]] (Coelacanths) [[File:Coelacanth flipped.png|70px]]
      |2={{clade
         |1=[[Dipnoi]] ([[dvodihlice]]) &lt;span style=&quot;{{MirrorH}}&quot;&gt;[[File:Chinle fish Arganodus cropped cropped.png|70 px]]&lt;/span&gt;
         |2={{clade
            |label1=[[Tetrapoda]]
            |1={{clade
               |1=[[Amphibia]] [[Slika:Salamandra salamandra (white background).jpg|70px]] 
               |label2=[[Amniota]]
               |2={{clade
                  |1=[[Mammalia]]  [[Slika:Ruskea rotta.png|70px]] 
                  |2=[[Sauropsida]] ([[gmizavci]], [[ptice]]) [[Slika:Zoology of Egypt (1898) (Varanus exanthematicus).png|70px]]
                  }}
               }}
            }}
         }}
      }}
   |label2=[[Actinopterygii]] 400 mya
   |2={{clade
      |1={{clade
         |1=part of &quot;[[Chondrostei]]&quot;{{efn|Dakle, bivši &quot;[[Chondrostei]]&quot; nije [[kladus]], već je razdvojen. Pogledajte [[Actinopterigia]] za moguću reklasifikaciju.}} [[Polypteridae]]  [[Slika:Cuvier-105-Polyptère.jpg|80px]]
         |2={{clade
            |label1=part of &quot;[[Chondrostei]]&quot;
            |1=[[Acipenseriformes]] ([[kečiga|kećige]], veslarke) [[Slika:Atlantic sturgeon flipped.jpg|70px]]
            |label2=[[Neopterygii]] 360 mya
            |2={{clade
               |1=[[Teleostei]] 310 mya [[File:Common carp (white background).jpg|70px]]
               |2='''Holostei''' (lučnoperke, iglice) 275 mya [[Slika:Amia calva (white background).jpg|70px]]
               }}
            }}
         }}
      }}
   }}
}}

==Napomene==
{{notelist}}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*[https://web.archive.org/web/20040814230926/http://www.liv.ac.uk/~rickl/Fisheries_Web/ichthyology/holostei.htm Holostei on The University of Liverpool website]
{{Actinopterygii}}
{{Halecomorphi|state=collapsed}}
{{Ginglymodi|state=collapsed}}
{{Taxonbar|from=Q846164}}

[[Kategorija:Holostei| ]]
[[Kategorija:Neopterygii]]
[[Kategorija:Ribe]]</text>
      <sha1>eknfzpai7rzdia544npdqajfpb4q80s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ramiro Bujas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536280</id>
    <revision>
      <id>3915548</id>
      <parentid>3914989</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T12:50:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Sitne dopune</comment>
      <origin>3915548</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9379" sha1="9bxe0s41fj57yp80wqk0nukb0xj4dxp" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                   = Ramiro Bujas
| slika                 = Ramiro Bujas.jpg
| slika_širina          = 250px
| naslov                = 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1879|8|23}}
| mjesto_rođenja        = [[Budva]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti           = {{Datum smrti|1959|10|3|1879|8|23}}
| mjesto_smrti          = [[Zagreb]], [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| prebivalište          = Zagreb
| državljanstvo         = 
| narodnost             = 
| etnicitet             = 
| polje                 = [[Psihologija]] ([[eksperimentalna psihologija]])
| radna_institucija     = [[Filozofski fakultet u Univerziteta u Zagrebu]]
| alma_mater            = [[Univerzitet u Grazu]]
| doktorski_mentor      = 
| doktorski_studenti    = [[Zoran Bujas]]
| akademski_savjetnici  = 
| uticao_na             = Razvoj eksperimentalne psihologije 
| uticali_na_njega      = 
| poznat_po             = {{Plainlist|
* Osnivač prvog psihološkog laboratorija u Hrvatskoj (1920)
* Osnivač Odsjeka za psihologiju u Zagrebu (1929)
* Prvi predsjednik Udruženja psihologa Jugoslavije (1953)
}}
| autor_kratica_bot     = 
| autor_kratica_zoo     = 
| nagrade               = 
| religija              = 
| fusnote               = Otac psihologa [[Zoran Bujas|Zorana Bujasa]]
}}
'''Ramiro Bujas''' (Budva, 23. august 1879 – Zagreb, 3. oktobar 1959) bio je [[Psihologija|psiholog]], univerzitetski profesor i naučnik, koji se smatra osnivačem [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalne]] i [[Primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i jednim od pionira razvoja psihologije u  [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. 

Godine 1920. osnovao je prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u [[Zagreb]]u, a 1929. uspostavljena je prva samostalna katedra za psihologiju na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u [[Zagreb]]u, čime je započeo organizirani univerzitetski studij psihologije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Bio je osnivač Psihologijskog instituta, pokretač prvog naučnog psihološkog časopisa ''Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis'' i jedan od organizatora profesionalnog udruživanja psihologa u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]].&lt;ref name=&quot;FFZG_Psihologija_Povijest&quot;&gt;{{cite web |author=Odsjek za psihologiju |title=Povijest Odsjeka |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |url=https://psihologija.ffzg.unizg.hr/povijest-odsjeka/ |access-date=27. 7. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FFZG_CZON_Povijest&quot;&gt;{{cite web |author=Centar za obrazovanje nastavnika |title=Povijest |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |url=https://czon.ffzg.unizg.hr/raspored/95-naslovnica/o-centru/povijest |access-date=27. 7. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Bujasova istraživanja obuhvatala su [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu psihologiju]], [[Psihofiziologija|psihofiziologiju]], [[percepcija|psihologiju osjeta]], [[Industrijska i organizacijska psihologija|psihologiju rada]], školsku psihologiju, [[Psihometrija|psihometriju]] i [[Dokimologija|dokimologiju]]. Razvijao je psihološke mjerne instrumente i metode istraživanja, prilagođavao testove inteligencije domaćim prilikama te je među prvima primjenjivao psihološka znanja u [[Obrazovanje|obrazovanju]], [[Medicina|medicini]], [[Profesionalna orijentacija|profesionalnoj orijentaciji]] i [[Kriminalistika|kriminalistici]]. Osim psihologijom, bavio se [[Lingvistika|lingvistikom]], [[Historija umjetnosti|historijom umjetnosti]], [[Arheologija|arheologijom]], [[Speleologija|speleologijom]] i [[književnost|književnošću]].

== Djetinjstvo i obrazovanje ==

Ramiro Bujas rođen je 23. augusta 1879. u [[Budva|Budvi]].&lt;ref name=&quot;ZBH_Utemeljitelji&quot;&gt;{{cite web |author=Zajednica Hrvata Boke Kotorske |title=Hrvat iz Boke i njegov sin utemeljitelji hrvatske psihološke znanosti |publisher=Zajednica Hrvata Boke Kotorske |url=https://zbh.hr/utemeljitelji-hrvatske-psiholoske-znanosti/ |access-date=27. 7. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Grazu|Univerziteta Karl-Franzens u Grazu]] upisao je studij 1899. Tokom akademske godine 1902/1903. privremeno je prešao na Pravni fakultet, gdje je dva semestra studirao pravo i političke nauke, ali se potom vratio studiju [[Filozofija|filozofije]], slavistike i [[Germanski jezici|germanistike]]. U tom periodu njegovi naučni interesi usmjerili su se prema fiziologiji govora, [[Psiholingvistika|psiholingvistici]] i eksperimentalnoj psihologiji.&lt;ref name=&quot;Kolesaric_2019&quot;&gt;{{cite book |last=Kolesarić |first=Vladimir |chapter=Počeci eksperimentalne psihologije u Hrvatskoj |editor-last=Kolesarić |editor-first=Vladimir |title=Prilozi povijesti psihologije u Hrvatskoj |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju |location=Zagreb |year=2019 |isbn=9789531757782 |doi=10.17234/9789531757782.1 |chapter-url=https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/download/36/45/1805 |access-date=27. 7. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Tokom studija pohađao je predavanja iz psihologije kod Alexiusa Meinonga i učestvovao u praktičnom radu Instituta za psihologiju u Grazu, koji je Meinong osnovao 1894. U laboratoriju je radio sa [[Stephan Witasek|Stephanom Witasekom]] i [[Vittorio Benussi|Vittorijem Benussijem]], učestvujući u eksperimentalnim istraživanjima i izvodeći vlastite eksperimente iz područja [[Psihofiziologija|psihofiziologije]] govora. U tom periodu konstruirao je i poseban uređaj za registriranje govornih akcenata, što predstavlja njegov prvi poznati eksperimentalni naučni rad.&lt;ref name=&quot;Kolesaric_2019&quot; /&gt;

Godine 1903. [[Ruska akademija nauka|Carska akademija nauka u Sankt Peterburgu]] povjerila mu je istraživanje naglasaka u čakavskim govorima [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Istra|Istre]] i hrvatskog primorja. Rezultati tog istraživanja poslužili su kao osnova za njegovu doktorsku disertaciju pod naslovom '' Naglasci u čakavskim dijalektima Dalmacije, otocima Istre i u hrvatskom priobalju'', koju je odbranio 24. februara 1906. na Univerzitetu u Grazu. Glavni ispitivač bio je [[Matija Murko]], dok su među članovima ispitne komisije bili [[Karl Štrekelj]], [[Alexius Meinong]] i Ernst Martinak.&lt;ref name=&quot;Kolesaric_2019&quot; /&gt;

Nakon završetka studija radio je kao profesor u srednjim školama u [[Split]]u, a potom u [[Zadar|Zadru]].&lt;ref name=&quot;Vecernji_Magija_Ramira_Bujasa&quot;&gt;{{cite news |author=Večernji list |title=Magija Ramira Bujasa kao ona Copperfieldova |newspaper=Večernji list |date=9. juli 2013 |url=https://www.vecernji.hr/lifestyle/magija-ramira-bujasa-kao-ona-copperfieldova-581680 |access-date=27. 7. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Predavao je jezike, fiziku i psihologiju, istovremeno razvijajući interes za primjenu eksperimentalnih metoda u proučavanju psiholoških pojava. 

== Akademska karijera ==

Nakon dolaska u Zagreb 1918, Bujas je nastojao uspostaviti eksperimentalnu psihologiju kao samostalnu naučnu disciplinu. Budući da na tadašnjem Filozofskom fakultetu nisu postojali odgovarajući uslovi za takav rad, upisao je studij medicine kako bi stekao mogućnost rada na Medicinskom fakultetu. Godine 1920. postao je asistent profesora fiziologije [[František Smetana|Františeka Smetanke]] u Fiziološkom institutu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, gdje je započeo organizirano eksperimentalno psihološko istraživanje.&lt;ref name=&quot;Kolesaric_2019&quot; /&gt;

Uz podršku Smetanke, u prostorijama Fiziološkog instituta organizirao je prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u Zagrebu. Laboratorij je u početku bio opremljen obnovljenim i prilagođenim aparatima iz napuštene zbirke nekadašnjeg Plemićkog konvikta, dok je Bujas dio instrumenata sam konstruirao ili preinačio za izvođenje psiholoških eksperimenata. Među njima su bili uređaji za ispitivanje vremena reakcije, osjetljivosti osjetila i demonstraciju optičkih pojava, uključujući miješanje boja i vizuelni kontrast.&lt;ref name=&quot;Kolesaric_2019&quot; /&gt;

Iste godine osnovao je Katedru za psihologiju na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu, čime je započela sistematska nastava psihologije kao samostalnog nastavnog predmeta. Godine 1929. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu osnovani su Katedra za psihologiju i Psihologijski institut, čiji je prvi upravnik bio Bujas. Institut je ubrzo postao centar eksperimentalnih i primijenjenih psiholoških istraživanja te obrazovanja novih generacija psihologa.&lt;ref name=&quot;Kolesaric_2019&quot; /&gt;

Tokom narednih decenija predavao je [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu psihologiju]], [[Psihofiziologija|psihofiziologiju]] i [[metodologija|metodologiju psiholoških istraživanja]]. Pod njegovim vodstvom Psihologijski institut razvio je vlastite laboratorije i istraživačku opremu i postao jedna od vodećih psiholoških ustanova u Jugoslaviji. Bujas je istovremeno radio na razvoju univerzitetske nastave psihologije i obrazovanju prvih generacija profesionalnih psihologa.&lt;ref name=&quot;Kolesaric_2019&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bujas, Ramiro}}
[[Kategorija:Rođeni 1879.]]
[[Kategorija:Umrli 1959.]]
[[Kategorija:Biografije, Budva]]
[[Kategorija:Hrvatski psiholozi]]
[[Kategorija:Eksperimentalni psiholozi]]</text>
      <sha1>9bxe0s41fj57yp80wqk0nukb0xj4dxp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psihologija boja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536300</id>
    <revision>
      <id>3915685</id>
      <parentid>3915334</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T06:38:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3915685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92759" sha1="ld40q56mvws6dhtl5y05hzr9dol0qzc" xml:space="preserve">{{Psihologija bočna traka}}
[[Datoteka:Goethe Schiller Die Temperamentenrose.jpg|mini|desno|300px|&quot;Ruža temperamenata&quot; ({{de|Temperamenten-Rose}}) koju su 1798/1799. sastavili [[Johann Wolfgang von Goethe]] i [[Friedrich Schiller]]. Dijagram povezuje dvanaest boja s ljudskim zanimanjima ili karakternim crtama, grupisanim u [[četiri temperamenta]]: 1) kolerični (crvena/narandžasta/žuta): tirani, heroji, avanturisti; 2) sangvinični (žuta/zelena/cijan): hedonisti, ljubavnici, pjesnici; 3) flegmatični (cijan/plava/ljubičasta): govornici, historičari; 4) melankolični (ljubičasta/magentna/crvena): filozofi, pedanti, vladari.]]
'''Psihologija boja''' naučna je oblast [[Psihologija|psihologije]] koja proučava kako boje i njihove nijanse utječu na ljudsku [[Percepcija|percepciju]], [[emocije]], kognitivne procese i [[ponašanje]]. Utjecaj boja može biti prisutan i kada ga ljudi nisu svjesni. Naprimjer, boja hrane ili ambalaže može promijeniti doživljaj njenog ukusa. Osim toga, boje mogu izazvati različite emocionalne reakcije i utjecati na raspoloženje pojedinca.&lt;ref name=&quot;Roohi_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Roohi |first1=Samad |last2=Forouzandeh |first2=Aynaz |title=Regarding color psychology principles in adventure games to enhance the sense of immersion |journal=Entertainment Computing |volume=30 |pages=100298 |year=2019 |doi=10.1016/j.entcom.2019.100298 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1875952118300417 |url-access=subscription |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Način na koji boje djeluju na čovjeka može se razlikovati u zavisnosti od dobi, spola i kulturološke pripadnosti.&lt;ref name=&quot;Kurt_Osueke_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kurt |first1=Sevinc |last2=Osueke |first2=Kelechi Kingsley |title=The Effects of Color on the Moods of College Students |journal=SAGE Open |volume=4 |issue=1 |pages=215824401452542 |date=2014 |doi=10.1177/2158244014525423 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/2158244014525423 |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ipak, pojedini autori smatraju da su preferencije prema određenim bojama relativno ujednačene bez obzira na [[spol]]nu i [[rasa|rasnu]] pripadnost.&lt;ref name=&quot;Birren_1950&quot;&gt;{{cite book |last=Birren |first=Faber |title=Color Psychology and Color Therapy: A Factual Study of the Influence of Color on Human Life |publisher=McGraw-Hill |location=New York |year=1950 |url=https://archive.org/details/colorpsychologyc0000birr/page/n5/mode/2up |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Psihologija boja široko se primjenjuje u [[marketing]]u, [[Oglašavanje|oglašavanju]] i [[Brend|brendiranju]]. Boja je jedan od osnovnih elemenata vizuelnog identiteta jer može utjecati na emocionalne reakcije potrošača, percepciju kvaliteta proizvoda i prepoznatljivost brenda.&lt;ref name=&quot;Tan_2010&quot;&gt;{{cite book|last=Tan |first=Huaixiang |chapter=Character Costume Figure in Style |title=Character Costume Figure Drawing: Step-by-Step Drawing Methods for Theatre Costume Designers |edition=2. |publisher=Focal Press / Taylor &amp; Francis |location=New York |year=2010 |isbn=9780240811840 |url=https://books.google.hr/books?id=usR4NUi06WQC |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Izbor boja koristi se pri oblikovanju [[Logo|logotipa]], ambalaže, reklamnih materijala i digitalnih sadržaja kako bi se privukla pažnja potrošača i oblikovala željena slika o proizvodu ili usluzi.&lt;ref name=&quot;Findlay_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Findlay |first=Paul |title=The ketchup and mustard theory of advertising, AKA learning to taste your brand |publisher=Mumbrella |date=2018 |url=https://mumbrella.com.au/the-ketchup-and-mustard-theory-of-advertising-aka-learning-to-taste-your-brand-540619 |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Osim u marketingu, psihologija boja primjenjuje se u arhitekturi, zdravstvenim ustanovama, sportu, obrazovanju i dizajnu videoigara.

Iako postoje brojna istraživanja o utjecaju boja na percepciju, emocije i ponašanje, mnogi aspekti psihologije boja i dalje su predmet naučnih rasprava, a pojedine tvrdnje o njihovim efektima nisu dovoljno empirijski potvrđene.

== Historijski razvoj ==

Razvoj psihologije boja kao naučne oblasti povezuje se s radovima više istraživača i mislioca. Među njima se često ističe [[Carl Gustav Jung]], koji je proučavao simboliku boja i njihovu povezanost s ljudskom psihom te smatrao da su boje &quot;maternji jezik podsvijesti&quot;.&lt;ref name=&quot;Tan_2010&quot; /&gt;

Mnogo prije nego što je psihologija boja postala predmet naučnih istraživanja, boje su se koristile u različitim terapijskim praksama. Najstariji zapisi o takvoj primjeni potječu iz drugog milenija prije nove ere. [[Stari Egipat|Drevni Egipćani]] koristili su obojene prostorije i sunčevu svjetlost filtriranu kroz kristale u svrhu liječenja, dok kineski medicinski spis ''[[Huangdi Neijing]]'' opisuje dijagnostičke i terapijske postupke povezane s bojama.&lt;ref name=&quot;ColourTherapyHealing_ColourHistory&quot;&gt;{{cite web |author=Colour Therapy Healing |title=Colour History |publisher=Colour Therapy Healing |url=https://www.colourtherapyhealing.com/colour/colour-history |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Njemački pjesnik i mislilac [[Johann Wolfgang von Goethe]] objavio je 1810. djelo ''[[Teorija boja]]'' ({{de|Zur Farbenlehre}}), u kojem je izložio vlastitu teoriju o psihološkom djelovanju boja.&lt;ref name=&quot;Popova_2012&quot;&gt;{{cite web |last=Popova |first=Maria |title=Goethe on the Psychology of Color and Emotion |publisher=The Marginalian |date=2012 |url=https://www.themarginalian.org/2012/08/17/goethe-theory-of-colours/ |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U svojoj knjizi Goethe opisuje [[žuta|žutu]] boju kao &quot;vedru&quot;, dok [[plava|plavu]] definira kao spoj &quot;uzbuđenja i smirenosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Goethe_1840&quot;&gt;{{cite book |last=Goethe |first=Johann Wolfgang von |translator-last=Eastlake |translator-first=Charles Lock |title=Goethe's Theory of Colours |publisher=John Murray |location=London |year=1840 |url=https://books.google.hr/books?id=qDIHAAAAQAAJ |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Njemački neurolog [[Kurt Goldstein]] objavio je 1942. rezultate istraživanja o mogućim fiziološkim efektima boja. Opisao je slučaj pacijentice s moždanim oboljenjem kod koje je nošenje crvene odjeće, prema njegovim zapažanjima, pogoršavalo simptome, dok su zelena i plava boja imale suprotan efekat.&lt;ref name=&quot;Goldstein_1942&quot;&gt;{{cite journal |last=Goldstein |first=Kurt |title=Some Experimental Observations Concerning the Influence of Colors on the Function of the Organism |journal=American Journal of Physical Medicine &amp; Rehabilitation |volume=1 |issue=1 |pages=147–151 |year=1942 |doi=10.1097/00002060-194206000-00002 |url=https://gwern.net/doc/psychology/vision/1942-goldstein.pdf |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Kasnija istraživanja nisu uspjela potvrditi Goldsteinove nalaze, zbog čega njegova hipoteza nije prihvaćena u savremenoj nauci. Ipak, njegov rad potakao je daljnja istraživanja mogućih fizioloških i psiholoških učinka boja.&lt;ref name=&quot;Unikavaev&quot;&gt;{{cite web |author=Unikavaev |title=Guide to Color Psychology |publisher=Unikavaev |url=https://unikavaev.com/blog/color-psychology/ |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Uprkos tome, Goldsteinov rad dao je podsticaj za dalja istraživanja fizioloških efekata boja na ljudski organizam.&lt;ref name=&quot;Unikavaev&quot; /&gt;

== Opći model ==

Opći model psihologije boja zasniva se na šest polaznih načela:
# Boja može nositi određeno značenje.
# Značenje boje može biti rezultat učenja ili urođenih bioloških predispozicija.
# Percepcija boje automatski izaziva procjenu kod osobe koja je opaža.
# Proces procjene potiče ponašanje motivisano doživljajem boje.
# Utjecaj boje u pravilu se ispoljava automatski.
# Značenje i efekat boje usko su povezani s kontekstom u kojem se ona javlja.&lt;ref name=&quot;Whitfield_Wiltshire_1990&quot;&gt;{{cite journal |last1=Whitfield |first1=T. W. |last2=Wiltshire |first2=T. J. |title=Color psychology: a critical review |journal=Genetic, Social, and General Psychology Monographs |volume=116 |issue=4 |pages=385–411 |year=1990 |pmid=2289687 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2289687/ |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Značenje boja prema savremenim teorijama ==

Prema savremenim teorijama psihologije boja,&lt;ref name=&quot;Labrecque_2010&quot;&gt;{{cite thesis |degree=doktorska disertacija |last=Labrecque |first=Lauren Isabelle |title=The marketer's prismatic palette: Essays on the importance of color in marketing with implications for brand personality |publisher=University of Massachusetts Amherst |year=2010 |pages=1–147 |url=https://scholarworks.umass.edu/entities/publication/41785fd4-b692-4b4e-987d-331bbfe5a769 |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Labrecque_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Labrecque |first1=Lauren I. |last2=Patrick |first2=Vanessa M. |last3=Milne |first3=George R. |title=The Marketers' Prismatic Palette: A Review of Color Research and Future Directions |journal=Psychology &amp; Marketing |volume=30 |issue=2 |pages=187–202  |year=2013 |doi=10.1002/mar.20597 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/mar.20597 |url-access=subscription |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Labrecque_2020&quot;&gt;{{cite journal |last=Labrecque |first=Lauren I. |title=Color research in marketing: Theoretical and technical considerations for conducting rigorous and impactful color research |journal=Psychology &amp; Marketing |volume=37 |issue=7 |pages=855–863 |year=2020 |doi=10.1002/mar.21359 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/mar.21359 |access-date=28. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; boje mogu utjecati na ljude na dva različita načina. S jedne strane, njihovo značenje proizlazi iz iskustva, kulture i naučenih asocijacija, dok s druge strane određene boje mogu izazvati neposredne psihološke i fiziološke reakcije koje nisu povezane s prethodnim iskustvom.

* '''Značenje zasnovano na naučenim asocijacijama''' nastaje povezivanjem određene boje s predmetima, pojavama ili iskustvima tokom života. Takve asocijacije zavise od kulture i konteksta u kojem se boja pojavljuje. Na primjer, zelena boja na ambalaži prehrambenih proizvoda često se povezuje s prirodnim, ekološkim ili zdravijim proizvodima, iako sama boja ne govori ništa o njihovom sastavu.

* '''Značenje zasnovano na neposrednoj reakciji na boju''' proizlazi iz samih karakteristika boje. Sama izloženost određenoj boji može izazvati osjećaje ili fiziološke reakcije bez oslanjanja na prethodno iskustvo ili kontekst. Na primjer, crvena boja često povećava pobuđenost organizma i usmjerava pažnju, što može dovesti do povećanja srčane frekvencije ili budnosti.

* '''Interakcija oba procesa''' – Teorija polazi od pretpostavke da naučene asocijacije i neposredne psihološke i fiziološke reakcije na boje djeluju istovremeno i međusobno se nadopunjuju. Naučene asocijacije mogu pojačati, oslabiti ili izmijeniti prirodne reakcije na boje, a razlikuju se među kulturama i društvima. Pri tome značenje koje proizlazi iz naučenih asocijacija zavisi od konteksta u kojem se boja pojavljuje, dok neposredne reakcije na boju uglavnom nisu uslovljene kontekstom.

== Utjecaj boja na percepciju ==

Više istraživača smatra da je jedan od faktora u [[Evolucija percepcije boja kod primata|evoluciji trohromatske percepcije boja kod primata]] bila sposobnost preciznijeg opažanja emocija i zdravstvenog stanja drugih jedinki, što je imalo važnu ulogu u razvoju složenih društvenih odnosa.&lt;ref name=&quot;Elliot_Maier_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Elliot |first1=Andrew J. |last2=Maier |first2=Markus A. |title=Color psychology: effects of perceiving color on psychological functioning in humans |journal=Annual Review of Psychology |volume=65 |pages=95–120 |year=2014 |doi=10.1146/annurev-psych-010213-115035 |pmid=23808916 |url=https://deweycolorsystem.com/wp-content/uploads/2020/06/Credentials-Color-Psychology.pdf |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, crvenilo ili bljedilo kože mogu neverbalno ukazivati na uzbuđenje ili bolest. Osim što imaju važnu ulogu u društvenoj komunikaciji, boje utječu i na različite aspekte ljudske percepcije.

=== Okus ===

Boje utječu i na način na koji ljudi doživljavaju jestivost i okus hrane i pića.&lt;ref name=&quot;Shankar_et_al_2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Shankar |first1=Maya U. |last2=Levitan |first2=Carmel A. |last3=Prescott |first3=John |last4=Spence |first4=Charles |title=The Influence of Color and Label Information on Flavor Perception |journal=Chemosensory Perception |volume=2 |issue=2 |pages=53–58 |year=2009 |doi=10.1007/s12078-009-9046-4 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s12078-009-9046-4 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na tu percepciju ne utječe samo boja samog proizvoda nego i izgled njegove ambalaže i način na koji je izložen među drugim proizvodima. Tako se, na primjer, hljeb u prodavnicama često prodaje u ambalaži ukrašenoj zlatnim ili smeđim tonovima kako bi se stvorio dojam domaće pripreme i svježe pečenog proizvoda.&lt;ref name=&quot;Bleicher_2012&quot;&gt;{{cite book |last=Bleicher |first=Steven |title=Contemporary Colour: Theory &amp; Use |edition=2. |publisher=Delmar Cengage Learning |location=Clifton Park, NY |year=2012 |pages=48, 50 |isbn=978-1-1335-7997-7 |url=https://archive.org/details/contemporarycolo0000blei |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Boja također može utjecati na očekivani okus proizvoda. Na primjer, piće s okusom trešnje zelene boje može biti pogrešno prepoznato kao piće s okusom limete ili limuna. Pored toga, boja može pojačati doživljaj samog ukusa. Samo na osnovu boje, ljudi mogu procijeniti da smeđi M&amp;M bombon ima izraženiji okus čokolade u odnosu na zeleni.&lt;ref name=&quot;Shankar_et_al_2009&quot; /&gt;

Ovakav utjecaj boje na percepciju okusa u velikoj mjeri zavisi od prethodnih iskustava i kulturnih očekivanja. Istraživanje provedeno u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] pokazalo je da ispitanici od smeđeg napitka očekuju okus [[Coca-Cola|kole]], dok su ispitanici s [[Tajvan]]a češće očekivali okus grožđa, jer su u njihovoj kulturi popularna smeđa pića najčešće aromatizirana grožđem.&lt;ref name=&quot;Shankar_et_al_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Shankar |first1=Maya U. |last2=Levitan |first2=Carmel A. |last3=Spence |first3=Charles |title=Grape expectations: the role of cognitive influences in color-flavor interactions |journal=Consciousness and Cognition |volume=19 |issue=1 |pages=380–390 |year=2010 |doi=10.1016/j.concog.2009.08.008 |pmid=19828330 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1053810009001342 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Percepcija vremena ===

Utjecaj boja na percepciju trajanja vremena još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, jer različita istraživanja daju međusobno suprotstavljene rezultate. Neka istraživanja pokazuju da crvena boja može dovesti do precjenjivanja trajanja vremenskog intervala. Masahiro Shibasaki i Nobuo Masataka (2014) utvrdili su da su ispitanici procjenjivali prikaz crvenog ekrana dužim u odnosu na prikaz plavog ekrana, pri čemu je taj efekat bio izražen samo kod muškaraca. U istom istraživanju muškarci su brže reagirali na crveni ekran, a kraće vrijeme reakcije bilo je povezano s većim precjenjivanjem trajanja.&lt;ref name=&quot;Shibasaki_Masataka_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Shibasaki |first1=Masahiro |last2=Masataka |first2=Nobuo |title=The color red distorts time perception for men, but not for women |journal=Scientific Reports |volume=4 |pages=5899 |year=2014 |doi=10.1038/srep05899 |url=https://www.nature.com/articles/srep05899 |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Sličan nalaz zabilježen je i u demonstracijskom eksperimentu Beau Lottoa (2011), u kojem su učesnici procijenili da je minuta provedena u plavo osvijetljenoj prostoriji trajala u prosjeku 11 sekundi kraće nego minuta provedena u crveno osvijetljenoj prostoriji. Ovakvi nalazi često se objašnjavaju pretpostavkom da crvena boja povećava fiziološku pobuđenost, što može ubrzati subjektivni doživljaj protoka vremena.&lt;ref name=&quot;BBC_Horizon_2011&quot;&gt;{{cite episode |title=Do You See What I See? |series=Horizon |credits=Beau Lotto (gost) |network=BBC Two |date=2011 |url=https://www.documentaryarea.com/video/Do+You+See+What+I+See/ |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, novija istraživanja s strožijom metodološkom kontrolom ukazuju na suprotan efekat. Stefan Thönes i saradnici (2018) utvrdili su da plavi podražaji mogu dovesti do većeg precjenjivanja trajanja nego crveni. Iako je crvena boja u njihovom istraživanju izazivala veću fiziološku pobuđenost, ispitanici su plave podražaje doživljavali kao duže. Takvi rezultati dovode u pitanje objašnjenje prema kojem je nivo fiziološke pobuđenosti jedini mehanizam odgovoran za utjecaj boje na percepciju vremena.&lt;ref name=&quot;Thones_et_al_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Thönes |first1=S. |last2=von Castell |first2=C. |last3=Iflinger |first3=J. |last4=Oberfeld |first4=D. |title=Color and time perception: Evidence for temporal overestimation of blue stimuli |journal=Scientific Reports |volume=8 |pages=1688 |year=2018 |doi=10.1038/s41598-018-19892-z |url=https://www.nature.com/articles/s41598-018-19892-z |doi-access=free |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Svjetlost ===

Boja izvora svjetlosti utječe na način na koji opažamo boju predmeta koje osvjetljava. Na primjer, isti predmet može izgledati drugačije na dnevnoj svjetlosti nego pod svjetlošću klasične sijalice sa žarnom niti (volframske sijalice). Pod takvim osvjetljenjem predmeti mogu poprimiti izraženije narandžaste ili smećkaste tonove, dok tamne boje mogu djelovati još tamnije.&lt;ref name=&quot;Shevell_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Shevell |first1=Steven K. |last2=Kingdom |first2=Frederick A. A. |title=Color in Complex Scenes |journal=Annual Review of Psychology |volume=59 |pages=143–166 |year=2008 |doi=10.1146/annurev.psych.59.103006.093619 |url=https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev.psych.59.103006.093619 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osvjetljenje i boja predmeta mogu utjecati i na percepciju njegovog položaja u prostoru. Ako svjetlost, sjena ili boja prikrivaju stvarne konture predmeta, može se steći utisak da je njegov oblik drugačiji nego u stvarnosti.&lt;ref name=&quot;Shevell_2008&quot; /&gt; S druge strane, predmeti pod ravnomjernim izvorom svjetlosti pružaju bolji doživljaj trodimenzionalnog oblika.&lt;ref name=&quot;Shevell_2008&quot; /&gt; Boja predmeta također može utjecati na opažanje kretanja. Posebno je teško odrediti putanju kretanja objekata pod izvorom svjetlosti čiji se intenzitet mijenja u poređenju sa identičnim objektima pod ravnomjernim osvjetljenjem. Smatra se da je to posljedica međusobnog djelovanja percepcije boje i percepcije pokreta, pri čemu su oba procesa otežana u uslovima promjenjivog osvjetljenja.&lt;ref name=&quot;Shevell_2008&quot; /&gt;
[[Datoteka:Woodside LIRR Blue Lights on platform .jpg|mini|desno|300px|Plava rasvjeta na željezničkoj stanici Woodside u New Yorku]]

Istraživanja pokazuju da plava svjetlost kod ljudi može izazvati osjećaj smirenosti, zbog čega su pojedine države uvele plavu rasvjetu na javnim površinama s ciljem smanjenja broja [[Samoubistvo|samoubistava]].&lt;ref name=&quot;Baraniuk_2019&quot;&gt;{{cite web |last=Baraniuk |first=Chris |title=Can blue lights prevent suicide at train stations? |publisher=BBC Future |date=2019 |url=https://www.bbc.com/future/article/20190122-can-blue-lights-prevent-suicide-at-train-stations |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Tako je jedna japanska željeznička kompanija u 2009. postavila plavu rasvjetu na svojim stanicama u nastojanju da smanji broj pokušaja [[samoubistvo na željeznici|samoubistava na željeznici]],&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Grohol |first=John M. |title=Can Blue-Colored Light Prevent Suicide?|url=http://psychcentral.com/blog/archives/2008/12/13/can-blue-colored-light-prevent-suicide/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215185059/https://psychcentral.com/blog/archives/2008/12/13/can-blue-colored-light-prevent-suicide/|archive-date=15. 12. 2017|access-date=29. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; iako je efikasnost ove mjere kasnije dovedena u pitanje.&lt;ref name=&quot;Hall_2009&quot;&gt;{{cite web |last=Hall |first=Kenji |title=Will Blue Lights Reduce Suicides in Japan? |website=BusinessWeek (Eye on Asia) |date=2009 |url=http://www.businessweek.com/globalbiz/blog/eyeonasia/archives/2009/11/will_blue_light.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20091108030547/http://www.businessweek.com/globalbiz/blog/eyeonasia/archives/2009/11/will_blue_light.html |archive-date=8. 11. 2009 |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slično tome, u [[Glasgow]]u je 2000. u pojedinim naseljima postavljena plava ulična rasvjeta, nakon čega su zabilježena zapažanja o smanjenju stope kriminala na tim područjima.&lt;ref name=&quot;Yomiuri_Shimbun_2008&quot;&gt;{{cite web |author=The Yomiuri Shimbun |title=Blue streetlights believed to prevent suicides, street crime |newspaper=The Seattle Times |date=2008 |url=http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2008494010_bluelight11.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20100913151600/http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2008494010_bluelight11.html |archive-date=13. 9. 2010 |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Physorg_Yomiuri_2008&quot;&gt;{{cite web |author=The Yomiuri Shimbun |title=Blue streetlights may prevent crime, suicide |website=Phys.org |date=2008 |url=http://www.physorg.com/news148153021.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20091009064638/http://www.physorg.com/news148153021.html |archive-date=9. 10. 2009 |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Boja osvjetljenja može utjecati i na subjektivni doživljaj boravka u prodavnicama i drugim zatvorenim prostorima. Neka istraživanja pokazuju da ljudi pod crvenim osvjetljenjem imaju osjećaj da vrijeme prolazi sporije, dok se pod plavim osvjetljenjem vrijeme doživljava kao da prolazi brže.&lt;ref name=&quot;Singh_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Singh |first=Satyendra |title=Impact of color on marketing |journal=Management Decision |volume=44 |issue=6 |pages=783–789 |year=2006 |doi=10.1108/00251740610673332 |url=https://www.emerald.com/md/article-abstract/44/6/783/283364/Impact-of-color-on-marketing |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga pojedini autori navode da kazina koriste boju rasvjete kako bi potaknule posjetioce da u njima provedu više vremena i potroše više novca.&lt;ref name=&quot;Singh_2006&quot; /&gt; Međutim, pretpostavljeni utjecaj obojene svjetlosti (crvene u odnosu na plavu) na sklonost ka rizičnom ponašanju nije se mogao naučno potvrditi.&lt;ref name=&quot;Mao_et_al_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Mao |first1=Tianxin |last2=Yang |first2=Jian |last3=Ru |first3=Taotao |last4=Chen |first4=Qingwei |last5=Shi |first5=Haoyue |last6=Zhou |first6=Juyan |last7=Zhou |first7=Guofu |title=Does red light induce people to be riskier? Exploring the colored light effect on the Balloon Analogue Risk Task (BART) |journal=Journal of Environmental Psychology |volume=57 |pages=73–82 |year=2018 |doi=10.1016/j.jenvp.2018.07.001 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0272494418303864 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Farmaceutski proizvodi ===

Boja [[placebo]] tableta može utjecati na njihovu opaženu efikasnost. Istraživanja pokazuju da se tablete toplih boja, poput crvene ili žute, češće doživljavaju kao stimulansi, dok se tablete hladnih boja, poput plave ili ljubičaste, češće povezuju sa sedativnim efektom.&lt;ref name=&quot;de_Craen_et_al_1996&quot;&gt;{{cite journal |last1=de Craen |first1=A. J. |last2=Roos |first2=P. J. |last3=de Vries |first3=A. Leonard |last4=Kleijnen |first4=J. |title=Effect of colour of drugs: systematic review of perceived effect of drugs and of their effectiveness |journal=BMJ |volume=313 |issue=7072 |pages=1624–1626 |year=1996 |doi=10.1136/bmj.313.7072.1624 |pmid=8991013 |pmc=2359128 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2359128/ |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Smatra se da ovaj efekat proizlazi iz očekivanja pacijenata, a ne iz neposrednog djelovanja same boje. Zbog toga se opaženi efekat boje može razlikovati među kulturama.&lt;ref name=&quot;Dolinska_1999&quot;&gt;{{cite journal |last=Dolinska |first=Barbara |title=Empirical investigation into placebo effectiveness |journal=Irish Journal of Psychological Medicine |volume=16 |issue=2 |pages=57–58 |year=1999 |doi=10.1017/S0790966700005176 |url=http://www.ijpm.org/content/pdf/139/placebo.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722003051/http://www.ijpm.org/content/pdf/139/placebo.pdf |archive-date=22. 7. 2011 |access-date=29. 7. 2026 |language=en |format=PDF}}&lt;/ref&gt;

== Preferencija boja i povezanost boje i emocija==
{{Glavni|Preferencije boja}}
Način na koji pojedinci reaguju na različite boje varira od osobe do osobe. Istraživanje provedeno u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] pokazalo je da je [[plava]] najomiljenija boja kod 35% ispitanika, zatim slijede [[zelena]] (16%), [[ljubičasta]] (10%) i [[crvena]] (9%).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Lamancusa |first=Kathy |url=http://www.creativelatitude.com/articles/articles_lamacusa_color.html|title=Emotional Reactions to Color |work=Creative Latitude|access-date=29. 7. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311005142/http://www.creativelatitude.com/articles/articles_lamacusa_color.html|archive-date=11. 3. 2016 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; S druge strane, [[narančasta]], [[žuta]] i [[smeđa]] ubrajaju se među najmanje omiljene boje.&lt;ref name=&quot;Hallock_2003&quot;&gt;{{cite web |last=Hallock |first=Joe |title=Color Assignment |website=Joe Hallock Design |year=2003 |url=https://www.joehallock.com/edu/COM498/index.html |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Teorije preferencija boja ===

Jedno od objašnjenja preferencija boja zasniva se na [[Evolucijska estetika|evolucijskoj estetici]]. Prema ovoj pretpostavci, sklonost plavoj i zelenoj boji mogla bi odražavati evolucijski razvijenu preferenciju prema staništima koja su u prošlosti pružala povoljne uslove za život, poput područja bogatih [[voda|vodom]] i [[Vegetacija|vegetacijom]].&lt;ref name=&quot;Dutton_2005&quot;&gt;{{cite book |last=Dutton |first=Denis |chapter=Aesthetics and Evolutionary Psychology |editor-last=Levinson |editor-first=Jerrold |title=The Oxford Handbook of Aesthetics |series=Oxford Handbooks in Philosophy |publisher=OUP Oxford |year=2005 |isbn=978-0-19-927945-6 |pages=693–705 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Drugo objašnjenje predstavlja teorija ekološke valentnosti, koju su razvili Stephen Palmer i Karen Schloss.&lt;ref name=&quot;Palmer_Schloss_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Palmer |first1=Stephen E. |last2=Schloss |first2=Karen B. |title=An ecological valence theory of human color preference |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=107 |issue=19 |pages=8877–8882 |year=2010 |doi=10.1073/pnas.0906172107 |url=https://www.pnas.org/doi/full/10.1073/pnas.0906172107 |doi-access=free |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema ovoj teoriji, ljudi razvijaju sklonost ili odbojnost prema određenim bojama na osnovu emocionalnih asocijacija koje imaju s predmetima, pojavama ili iskustvima povezanima s tim bojama. Na primjer, ukoliko osoba plavu boju povezuje sa čistom vodom, vjerovatnije je da će joj davati prednost. S druge strane, odbojnost prema smeđoj boji može nastati uslijed njenog povezivanja sa izmetom ili truhlom hranom.

Na preferencije boja mogu utjecati i drugi faktori. Istraživanja pokazuju da osobe kojima je hladno češće biraju tople boje, poput crvene i žute, dok osobe kojima je vruće češće preferiraju hladne boje, poput plave i zelene.&lt;ref name=&quot;Whitfield_Wiltshire_1990&quot; /&gt; Također je utvrđeno da introvertirane osobe češće preferiraju hladnije boje, dok su ekstravertirane osobe sklonije toplim bojama.&lt;ref name=&quot;Lichtle_2007&quot;&gt;{{cite journal |last=Lichtlé |first=Marie-Christine |title=The effect of an advertisement’s colour on emotions evoked by attitude towards the ad: The moderating role of the optimal stimulation level |journal=International Journal of Advertising |volume=26 |issue=1 |pages=37–62 |year=2007 |doi=10.1080/02650487.2007.11072995 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02650487.2007.11072995 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Boje i međuljudska privlačnost ===

Psiholog [[Andrew J. Elliot]] ispitivao je da li boja odjeće može utjecati na procjenu fizičke privlačnosti. Njegova istraživanja pokazala su da su [[Heteroseksualnost|heteroseksualni]] muškarci i žene obučeni u crveno češće ocjenjivani kao privlačniji potencijalni partneri nego kada su nosili odjeću drugih boja. Međutim, boja odjeće nije uticala na procjenu privlačnosti među osobama istog spola izvan romantičnog konteksta. Druge studije također su potvrdile da muškarci u crvenoj odjeći djeluju privlačnije heteroseksualnim ženama.&lt;ref name=&quot;Alter_2013&quot;&gt;{{cite web |last=Alter |first=Adam |title=I See Red: The color you need to wear on your dating profile |website=Slate |date=2013 |url=https://slate.com/human-interest/2013/03/new-book-drunk-tank-pink-argues-red-is-the-color-for-dating-profiles.html |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; 

=== Temperatura boje svjetlosti ===

Temperatura boje svjetlosti mjeri se u [[kelvin]]ima (K) i odnosi se na to da li svjetlosni izvor emituje toplije (žućkaste) ili hladnije (plavkaste) tonove.&lt;ref name=&quot;Unibox_2020&quot;&gt;{{cite web |author=Unibox |title=The psychological effects of lighting: Guidance for designers on understanding how light affects mood and well-being |website=Unibox Blog |url=https://unibox.co.uk/blog/psychological-impact-of-lighting |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Odabir odgovarajuće temperature boje ima veliki utjecaj na subjektivni doživljaj prostora, [[emocije]] i funkcionalnost pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Temperatura svjetlosti obično se dijeli u tri glavne kategorije:

* Topla bijela svjetlost (ispod 3000 K): Emituje blagi, žućkasti sjaj koji potiče opuštanje i stvara osjećaj ugode i intimnosti. Zbog svog smirujućeg efekta, najčešće se primjenjuje u prostorijama namijenjenim odmoru, poput spavaćih soba, dnevnih boravaka i ugostiteljskih objekata.&lt;ref name=&quot;Unibox_2020&quot; /&gt;
* Neutralna bijela svjetlost (3000 K – 4500 K): Pruža uravnoteženo i prirodno osvjetljenje koje ne napreže oči. Ova temperatura boje smatra se ugodnom i funkcionalnom za prostore u kojima se obavljaju svakodnevne zadatke, kao što su kuhinje, kupatila i stambeni radni kutci.
* Hladna bijela svjetlost (iznad 4500 K): Emituje jasnu, plavkasto-bijelu svjetlost koja imitira dnevnu svjetlost. Ovakvo osvjetljenje podiže nivo budnosti, poboljšava fokus i smanjuje umor, zbog čega je uobičajen izbor za kancelarije, bolnice, maloprodajne objekte i druga radna okruženja u kojima je potrebna visoka koncentracija.&lt;ref name=&quot;Unibox_2020&quot; /&gt;

=== Neurološka osnova povezanosti boja i emocija ===

U [[mozak|mozgu]] su za obradu boja i emocija zadužene različite regije. Percepcija boja prvenstveno je povezana s područjima [[Vidna kora|vidnog korteksa]], posebno područjima V4 i V8,&lt;ref name=&quot;Kozlovskiy_Rogachev_2021&quot;&gt;{{cite book |last1=Kozlovskiy |first1=Stanislav |last2=Rogachev |first2=Anton |chapter=How Areas of Ventral Visual Stream Interact When We Memorize Color and Shape Information |title=Advances in Cognitive Research, Artificial Intelligence and Neuroinformatics |series=Lecture Notes in Networks and Systems |volume=1358 |publisher=Springer International Publishing |location=Cham |year=2021 |isbn=978-3-030-71636-3 |pages=95–100 |doi=10.1007/978-3-030-71637-0_10 |url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-71637-0_10 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; dok su emocije povezane prvenstveno s [[amigdala|amigdalom]] i drugim strukturama [[limbički sistem|limbičkog sistema]]. Međutim, istraživanja provedena [[Funkcionalna magnetna rezonanca|funkcionalnom magnetnom rezonancom]] (fMRI) pokazala su da zadaci koji zahtijevaju istovremenu obradu boja i emocija aktiviraju [[Moždana hemisfera|obje hemisfere mozga]], posebno područja koja povezuju vidni korteks s limbičkim sistemom. Ova aktivacija u velikoj se mjeri podudara s aktivnošću [[mreža zadanog načina rada|mreže zadanog načina rada]], zbog čega se smatra da upravo ona predstavlja važan neurološki mehanizam koji povezuje percepciju boja s emocionalnim doživljajem.&lt;ref name=&quot;Kozlovskiy_Rogachev_2021&quot; /&gt;

== Primjena u marketingu ==

Budući da je boja jedan od najvažnijih elemenata vizuelnog identiteta proizvoda i prepoznatljivosti [[Brend|brend]]a, psihologija boja ima značajnu primjenu u [[marketing]]u. Istraživanja pokazuju da se bojama mogu prenositi određene osobine brenda i oblikovati način na koji ga potrošači doživljavaju.&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Labrecque |first1=Lauren I. |last2=Milne |first2=George R. |title=Exciting red and competent blue: The importance of color in marketing |journal=Journal of the Academy of Marketing Science |volume=40 |issue=5 |pages=711–727 |year=2012 |doi=10.1007/s11747-010-0245-y |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11747-010-0245-y |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Zbog toga marketinški stručnjaci pri odabiru boja uzimaju u obzir medij u kojem se poruka prenosi (npr. štampani ili [[digitalni medij]]i), kao i značenja i emocije koje ciljna publika povezuje s pojedinim bojama.

Iako postoje brojni pokušaji klasifikacije reakcija potrošača na različite boje, njihova percepcija nije jednaka kod svih ljudi. Na fiziološke i emocionalne reakcije utječu brojni faktori, uključujući prethodna iskustva, kulturu, religiju, prirodno okruženje, spol, etničku pripadnost i nacionalnost. Zbog toga je pri odabiru boja u marketinškoj komunikaciji važno poznavati ciljnu publiku kako bi se prenijela željena poruka. Odabrane boje mogu utjecati ne samo na neposredno razumijevanje poruke nego i na percepciju vrijednosti, osobina i identiteta brenda. Stoga bi izbor boja trebao biti usklađen s osnovnom porukom i emocijama koje marketinška komunikacija nastoji prenijeti.&lt;ref name=&quot;Gloth_Lyquix&quot;&gt;{{cite web |last=Gloth |first=Anna |title=Connecting With Color |website=Lyquix Blog |url=https://www.lyquix.com/blog/connecting-with-color/ |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istraživanja o utjecaju boja na preferencije potrošača pokazuju da boja proizvoda može utjecati na njihove sklonosti, a posredno i na odluke o kupovini. Taj se efekat uglavnom objašnjava asocijativnim učenjem, odnosno povezivanjem određenih boja s prethodnim iskustvima i očekivanjima. Većina istraživanja nije utvrdila postojanje univerzalno najprivlačnije boje za sve potrošače. Umjesto toga, pokazalo se da se određene boje smatraju prikladnijima za pojedine vrste proizvoda i usluga.&lt;ref name=&quot;Fernandez_Vazquez_et_al_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Fernández-Vázquez |first1=Rocío |last2=Stinco |first2=Carla M. |last3=Meléndez-Martínez |first3=Antonio J. |last4=Heredia |first4=Francisco J. |last5=Vicario |first5=Isabel M. |title=Visual and instrumental evaluation of orange juice color: A consumers' preference study |journal=Journal of Sensory Studies |volume=26 |issue=6 |pages=436–444 |year=2011 |doi=10.1111/j.1745-459X.2011.00360.x |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1745-459X.2011.00360.x |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Značenje boja u identitetu brenda ===
[[Datoteka:RGB color wheel 72.svg|mini|desno|300px|Krug boja]]
Boja je jedan od najvažnijih vizuelnih elemenata koji utječu na odluke potrošača pri kupovini.&lt;ref name=&quot;Singh_2006&quot; /&gt; Istraživanja pokazuju da potrošači prvi dojam o proizvodu stvaraju u roku od približno 90 sekundi nakon prvog kontakta, pri čemu se između 62% i 90% tog dojma zasniva na boji.&lt;ref name=&quot;Singh_2006&quot; /&gt;

[[Logo|Logotip]] je često prvi vizuelni element s kojim se potrošači susreću te predstavlja važan dio identiteta [[Kompanija|kompanije]] ili brenda. Kada nemaju prethodno iskustvo s određenim brendom, ljudi prve utiske o njemu često oblikuju na osnovu dominantne boje logotipa.&lt;ref name=&quot;Bottomley_Doyle_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bottomley |first1=Paul A. |last2=Doyle |first2=John R. |title=The interactive effects of colors and products on perceptions of brand logo appropriateness |journal=Marketing Theory |volume=6 |issue=1 |pages=63–83 |year=2006 |doi=10.1177/1470593106061263 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/1470593106061263 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Jedan od najpoznatijih primjera je karakteristična nijansa ''[[Tiffany plava|Tiffany Blue]]'', koja je zaštitni znak kompanije Tiffany &amp; Co. i snažno je povezana s njenim identitetom i luksuznim imidžom.&lt;ref name=&quot;Pantone_Tiffany&quot;&gt;{{cite web |author=Pantone |title=Crazy About Tiffany's: The story behind an iconic brand color |website=Pantone |url=https://www.pantone.com/eu/en-eu/articles/case-studies/crazy-about-tiffanys-the-story-behind-an-iconic-brand-color |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Mapiranje boja koristi se kao metoda za odabir prikladnih boja novih logotipa i njihovo razlikovanje od konkurentskih brendova na tržištu prepunom vizuelno sličnih identiteta.&lt;ref name=&quot;OConnor_2011&quot;&gt;{{cite journal |last=O'Connor |first=Zena |title=Logo colour and differentiation: A new application of environmental colour mapping |journal=Color Research &amp; Application |volume=36 |issue=1 |pages=55–60 |year=2011 |doi=10.1002/col.20594 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/col.20594 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istraživanja o prikladnosti boje logotipa pokazala su da percepcija odgovarajuće boje zavisi od vrste proizvoda ili usluge koju brend nudi.&lt;ref name=&quot;Bottomley_Doyle_2006&quot; /&gt; U jednom istraživanju ispitanici su ocjenjivali logotipe izmišljenih kompanija koje su nudile različite proizvode. Pokazalo se da su za funkcionalne proizvode, koji služe rješavanju praktičnih potreba ili problema, prikladnijima ocijenjene boje koje se povezuju s funkcionalnošću i pouzdanošću. Nasuprot tome, za proizvode čija je vrijednost prvenstveno povezana s emocijama, društvenim statusom ili stilom života, prikladnijima su ocijenjene boje koje izražavaju te osobine.&lt;ref name=&quot;Bottomley_Doyle_2006&quot; /&gt;

Istraživanja također pokazuju da sama boja logotipa može oblikovati percepciju identiteta i osobina brenda, posebno kada je riječ o novim ili slabo poznatim kompanijama.&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt; Neke kompanije, poput [[Victoria's Secret]] i [[H&amp;R Block]]a, koristile su promjenu dominantnih boja kako bi izmijenile svoj korporativni imidž i prilagodile ga ciljnoj publici.&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;

U istraživanjima koja su ispitivala odnos između boje logotipa i osobina brenda utvrđene su povezanosti između pojedinih boja i osobina kao što su iskrenost, uzbudljivost, kompetentnost, sofisticiranost i robusnost.&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt; Daljnja istraživanja pokazala su da je vjerovatnoća kupovine veća kada se osobina koju potrošači pripisuju brendu podudara s karakteristikama proizvoda ili usluge. Budući da boja utječe na doživljaj osobina brenda, posredno može utjecati i na namjeru potrošača da kupe određeni proizvod ili uslugu.&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;

Iako boja predstavlja važan element marketinške komunikacije, njen učinak zavisi od načina primjene i karakteristika ciljne publike.&lt;ref name=&quot;Warner_Franzen_1947&quot;&gt;{{cite journal |last1=Warner |first1=Lucien |last2=Franzen |first2=Raymond |title=Value of color in advertising |journal=Journal of Applied Psychology |volume=31 |issue=3 |pages=260–270  |year=1947 |doi=10.1037/h0057772 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fh0057772 |url-access=subscription |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da ljudi različito doživljavaju boje, rezultati pojedinačnih istraživanja ne mogu se smatrati univerzalno primjenjivim na sve potrošače.

=== Najčešće asocijacije povezane s bojama u marketinškim istraživanjima ===

Istraživanja iz područja psihologije boja i marketinga pokazuju da ljudi različitim bojama često pripisuju određena simbolička značenja i emocionalne asocijacije. Ta značenja nisu univerzalna, već zavise od kulturnog okruženja, prethodnih iskustava, konteksta u kojem se boja pojavljuje i vrste proizvoda ili poruke koju prati. Na primjer, nijanse crvene često se povezuju s pobuđenošću, energijom i strašću, dok se plava najčešće dovodi u vezu sa smirenošću, pouzdanošću i profesionalnošću. Budući da obje boje mogu izazvati pozitivne emocionalne reakcije u odgovarajućem kontekstu, često se koriste u marketinškoj komunikaciji i oblikovanju identiteta brenda.

U literaturi o marketingu značenja boja ponekad se razvrstavaju u dvije grupe: 
* F – funkcionalna značenja: odnose se na osobine proizvoda koje ukazuju na njegovu kvalitetu, pouzdanost ili praktičnu vrijednost.
* S – društvena i emocionalna značenja: odnose se na stavove, emocije, društveni status ili identitet koji se povezuju s proizvodom ili brendom.&lt;ref name=&quot;Bottomley_Doyle_2006&quot; /&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:90%; width:100%;&quot;
|-
! style=&quot;text-align:center; background-color:red;&quot;| &lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Crvena&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:yellow;&quot;| &lt;span style=&quot;color:black&quot;&gt;Žuta&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:green;&quot;| &lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Zelena&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:blue;&quot;| &lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Plava&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:pink;&quot;| &lt;span style=&quot;color:black&quot;&gt;Ružičasta&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:purple;&quot;| &lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Ljubičasta&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:orange;&quot;| &lt;span style=&quot;color:black&quot;&gt;Narančasta&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:brown;&quot;| &lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Smeđa&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:black;&quot;| &lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Crna&lt;/span&gt;
! style=&quot;text-align:center; background-color:white;&quot;| &lt;span style=&quot;color:black&quot;&gt;Bijela&lt;/span&gt;
|-
| Strast (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot;&gt;{{cite journal |last=Aslam |first=Mubeen M. |title=Are You Selling the Right Colour? A Cross-cultural Review of Colour as a Marketing Cue |journal=Journal of Marketing Communications |volume=12 |issue=1 |pages=15–30 |year=2006 |doi=10.1080/13527260500247827 |url=https://ro.uow.edu.au/ndownloader/files/50573112 |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| Kompetentnost (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
| Dobar ukus (F)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Sofisticiranost (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
| Autoritet (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Toplina (S)&lt;ref name=&quot;Elliot_2015&quot;&gt;{{cite journal |last=Elliot |first=Andrew J. |title=Color and psychological functioning: a review of theoretical and empirical work |journal=Frontiers in Psychology |volume=6 |issue=368 |pages=1–8 |year=2015 |doi=10.3389/fpsyg.2015.00368 |pmid=25883578 |pmc=4383146 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4383146/ |doi-access=free |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| Robusnost (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
| Tuga (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Sreća (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Iskrenost (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
|-
| Moć (S)&lt;ref name=&quot;Piotrowski_Armstrong_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Piotrowski |first1=Chris |last2=Armstrong |first2=Terry |title=Color Red: Implications for Applied Psychology and Marketing Research |journal=Psychology and Education: An Interdisciplinary Journal |volume=49 |issue=1-2 |pages=23–25 |year=2012 |url=https://www.researchgate.net/publication/283620916_Color_Red_Implications_for_Applied_Psychology_and_Marketing_Research |access-date=29. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| Sreća (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Zavist (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Kompetentnost (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
|
| Sofisticiranost (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
| Uzbuđenje (S)&lt;ref name=&quot;Elliot_2015&quot; /&gt;
|
| Sofisticiranost (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
| Čistoća (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
|-
| Uzbuđenje (S)&lt;ref name=&quot;Labrecque_Milne_2012&quot; /&gt;
| Pristupačnost / niska cijena (F)&lt;ref name=&quot;Hallock_2003&quot; /&gt;
| Ekološka prihvatljivost (F)&lt;ref name=&quot;Lupton_2017&quot;&gt;{{cite book |last=Lupton |first=Ellen |title=Design is Storytelling |publisher=Cooper Hewitt, Smithsonian Design Museum |location=New York |year=2017 |isbn=978-1-942303-19-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Design_is_Storytelling.html?id=1wPlAQAACAAJ |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| Visok kvalitet (F)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Ženstvenost i koketnost (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Moć (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
|
|
| Skupocjenost (F)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
|
|-
| Ljubav (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
| Nizak kvalitet (F)&lt;ref name=&quot;Hallock_2003&quot; /&gt;
| Zdravlje (S)&lt;ref name=&quot;Lupton_2017&quot; /&gt;
| Korporativnost (F)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
|
|
|
|
| Strah (S)&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt;
|
|-
| Brzina (S)&lt;ref name=&quot;Birren_1950&quot; /&gt;
|
| Novac (F)&lt;ref name=&quot;Vieira_2018&quot;&gt;{{cite book |last=Vieira |first=Edward T. |title=Public Relations Planning: A Strategic Approach |edition=1. |publisher=Routledge |location=New York |year=2018 |isbn=978-1-315-10188-0 |doi=10.4324/9781315101880 |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9781315101880/public-relations-planning-edward-vieira-jr |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
| Pouzdanost (F)&lt;ref name=&quot;Hallock_2003&quot; /&gt;
|
|
|
|
|
|
|-
| Gnjev (S)&lt;ref name=&quot;Kauppinen_Raisanen_Jauffret_2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kauppinen-Räisänen |first1=Hannele |last2=Jauffret |first2=Marie-Nathalie |title=Using colour semiotics to explore colour meanings |journal=Qualitative Market Research: An International Journal |volume=21 |issue=1 |pages=101–117 |year=2018 |doi=10.1108/QMR-03-2016-0033 |url=https://www.emerald.com/qmr/article-abstract/21/1/101/360876/Using-colour-semiotics-to-explore-colour-meanings?redirectedFrom=fulltext |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|}

Prikazane asocijacije predstavljaju rezultate pojedinih marketinških istraživanja, prvenstveno provedenih u [[zapadne zemlje|zapadnim zemljama]], te ih ne treba tumačiti kao univerzalna značenja pojedinih boja.

=== Značenje boja u kartografiji ===
[[Datoteka:Southern California Precipitations.gif|mini|desno|300px|Na karti padavina plava boja intuitivno označava vodu i vlažnost, dok žuta označava sušna područja. Istovremeno, čitalac mora zanemariti uobičajenu povezanost zelene boje s vegetacijom kako bi kartu pravilno protumačio.]]
U [[Kartografija|kartografiji]] se boje koriste ne samo za razlikovanje geografskih objekata nego i za prenošenje značenja koja se zasnivaju na prirodnim asocijacijama ili ustaljenim kartografskim konvencijama.&lt;ref name=&quot;Tyner_2010&quot;&gt;{{cite book |last=Tyner |first=Judith A. |title=Principles of Map Design |publisher=Guilford Press |location=New York |year=2010 |isbn=978-1-60623-544-7 |url=https://books.google.ba/books?id=8mpOyGCXRRkC |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Takav način prikaza olakšava tumačenje karata jer korisnici određene boje spontano povezuju s pojedinim prirodnim pojavama ili objektima. U mnogim slučajevima koriste se standardizirane nijanse koje predstavljaju prototip određene boje, a ne nužno nijanse koje najvjernije odgovaraju stvarnom izgledu objekta. Na primjer, dubina vodenih površina na kartama najčešće se prikazuje različitim nijansama plave boje, bez obzira na stvarnu boju vode.

Najčešće korištene asocijacije uključuju:
* [[zelena]] – [[vegetacija]];
* [[plava]] – voda (vodene površine i [[Padavina|padavine]]), hladnoća;
* [[siva]] i [[crna]] – građevine i druga infrastruktura (putevi, zgrade i sl.);
* [[smeđa]] – [[tlo]] i [[Reljef (geografija)|reljef]];
* [[žuta]] – suhoća ili [[suša|sušna područja]];
* [[crvena]] – [[toplota]] i [[požar]]i;
* [[ljubičasta]] – umjetni ili neprirodni elementi, kao kontrast prirodnim bojama poput zelene, plave i žute.

Na percepciju karte ne utječe samo simboličko značenje boja nego i njihova međusobna vizuelna izraženost. U skladu s načelima [[geštalt psihologija|geštalt psihologije]] i kognitivne percepcije, boje koje se snažno izdvajaju od pozadine prirodno privlače više pažnje. Zbog toga se tamni simboli na svijetloj podlozi ili svijetli simboli na tamnoj podlozi obično doživljavaju kao važniji elementi karte te imaju istaknutiju ulogu u njenoj [[Vizuelna hijerarhija|vizuelnoj hijerarhiji]].

=== Kombinovanje boja ===
[[Datoteka:Target logo.svg|mini|desno|300px|Logotip [[Target Corporation]]]]
Iako pojedini brendovi koriste samo jednu prepoznatljivu boju kao dio svog vizuelnog identiteta, mnogi u svojim logotipima i drugim elementima identiteta primjenjuju kombinacije više boja. Istraživanja pokazuju da se takve kombinacije ne doživljavaju jednostavno kao zbir pojedinačnih boja, već stvaraju poseban vizuelni dojam koji može utjecati na preferencije potrošača.&lt;ref name=&quot;Schloss_Palmer_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Schloss |first1=Karen B. |last2=Palmer |first2=Stephen E. |title=Aesthetic response to color combinations: preference, harmony, and similarity |journal=Attention, Perception, &amp; Psychophysics |volume=73 |issue=2 |pages=551–571 |year=2011 |doi=10.3758/s13414-010-0027-0 |pmid=21264737 |pmc=3037488 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/s13414-010-0027-0 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Ispitivanja estetskih preferencija pokazala su da ljudi uglavnom daju prednost kombinacijama boja sličnih nijansi kada se obje boje nalaze u prvom planu. S druge strane, kada je riječ o odnosu između objekta i pozadine, poželjniji je izraženiji kontrast jer olakšava uočavanje i razlikovanje vizuelnih elemenata.&lt;ref name=&quot;Schloss_Palmer_2011&quot; /&gt;

Nasuprot izraženoj sklonosti prema kombinacijama sličnih boja, dio ispitanika u istraživanjima pokazuje sklonost prema naglašavanju elemenata pomoću izrazito kontrastne boje.&lt;ref name=&quot;Deng_et_al_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Deng |first1=Xiaoyan |last2=Hui |first2=Sam K. |last3=Hutchinson |first3=J. Wesley |title=Consumer preferences for color combinations: An empirical analysis of similarity-based color relationships |journal=Journal of Consumer Psychology |volume=20 |issue=4 |pages=476–491 |year=2010 |doi=10.1016/j.jcps.2010.07.005 |url=https://myscp.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1016/j.jcps.2010.07.005 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Takav obrazac potvrđen je i u istraživanju preferencija boja na sportskim patikama kompanije [[Nike, Inc.|Nike]]. Većina ispitanika birala je kombinacije boja koje su međusobno bliske na krugu boja, poput plave i tamnoplave. Ipak, manji broj ispitanika preferirao je da zaštitni znak kompanije (''Swoosh'') bude naglašen drugačijom, kontrastnom bojom. Većina ispitanika koristila je relativno mali broj boja prilikom oblikovanja svoje idealne sportske obuće. Ovo saznanje ima praktičan značaj za kompanije koje proizvode višebojnu robu, sugerišući da bi radi privlačenja kupaca trebalo razmotriti smanjenje broja vidljivih boja i primjenu sličnih nijansi na pojedinačnom proizvodu.&lt;ref name=&quot;Skorinko_et_al_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Skorinko |first1=Jeanine L. |last2=Kemmer |first2=Suzanne |last3=Hebl |first3=Michelle R. |last4=Lane |first4=David M. |title=A rose by any other name …: Color-naming influences on decision making |journal=Psychology &amp; Marketing |volume=23 |issue=12 |pages=975–993 |year=2006 |doi=10.1002/mar.20142 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/mar.20142 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Nazivi boja ===

Iako se različite boje mogu doživljavati na različite načine, sam naziv boje također igra značajnu ulogu.&lt;ref name=&quot;Skorinko_et_al_2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Babin_et_al_2003&quot;&gt;{{cite journal |last1=Babin |first1=Barry J. |last2=Hardesty |first2=David M. |last3=Suter |first3=Tracy A. |title=Color and shopping intentions: The intervening effect of price fairness and perceived affect |journal=Journal of Business Research |volume=56 |issue=7 |pages=541–551 |year=2003 |doi=10.1016/S0148-2963(01)00246-6 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0148296301002466 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U marketingu se takvi nazivi često nazivaju opisima boja ili nazivima nijansi, a mogu utjecati na način na koji potrošači doživljavaju proizvod.

Mnogi proizvođači nastoje ponuditi proizvode u velikom broju boja kako bi zadovoljili različite ukuse potrošača. To je posebno izraženo u industrijama poput kozmetike, gdje se sjenila za oči, lakovi za nokte i drugi proizvodi nude u brojnim nijansama. Slično tome, pojedine tehnološke kompanije, poput [[Apple]]a i [[Dell]]a, omogućavale su kupcima izbor između više boja određenih proizvoda kako bi povećale njihovu privlačnost.

Osim toga, naziv koji marketinški stručnjaci dodijele određenoj boji može privući ili odbiti kupce. Kada su ispitanici ocjenjivali uzorke boja i proizvode označene uobičajenim nazivima (npr. ''smeđa'') ili kreativnim nazivima (npr. ''moka''), proizvodi s kreativnim nazivima dosljedno su ocjenjivani privlačnijima.&lt;ref name=&quot;Skorinko_et_al_2006&quot; /&gt; Čak je i potpuno ista nijansa boje bila različito ocijenjena kada je predstavljena pod različitim nazivima. Sličan učinak uočen je i pri procjeni udobnosti peškira, gdje su proizvodi s kreativnim nazivima boja bili bolje ocijenjeni od onih s uobičajenim nazivima, iako je boja bila identična.&lt;ref name=&quot;Skorinko_et_al_2006&quot; /&gt;

Pored toga što se atraktivnim nazivima daje prednost zbog njihove zvučnosti, oni mogu doprinijeti tome da se proizvod koji predstavljaju više dopadne kupcima, što direktno utječe na prodaju.&lt;ref name=&quot;Miller_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Miller |first1=Elizabeth G. |last2=Kahn |first2=Barbara E. |title=Shades of Meaning: The Effect of Color and Flavor Names on Consumer Choice |journal=Journal of Consumer Research |volume=32 |issue=1 |pages=86–92 |year=2005 |doi=10.1086/429602 |url=https://academic.oup.com/jcr/article-abstract/32/1/86/1796387 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, u istraživanju u kojem su ispitanici birali [[Žele-bombona|žele-bombone]], bombon označen neuobičajenim nazivom boje poput ''zlatnožuta'' češće je bio odabran od istog bombona označenog uobičajenim nazivom ''limunžuta''. Autori pretpostavljaju da neuobičajeni nazivi pobuđuju znatiželju i potiču potrošače da istraže zašto je odabrana upravo takva oznaka.

Slični rezultati dobiveni su i u istraživanju internetske prodaje dukserica. Ispitanici su češće birali proizvode čije su boje bile označene neuobičajenim nazivima nego one s uobičajenim nazivima. Osim toga, osobe koje su odabrale proizvode s neuobičajenim nazivima boja iskazale su veće zadovoljstvo svojom kupovinom u odnosu na ispitanike koji su odabrali iste proizvode označene standardnim nazivima boja.&lt;ref name=&quot;Miller_2005&quot; /&gt;

=== Privlačenje pažnje ===
[[Datoteka:Bangkok Chinatown Yaowarat street sign.jpg|mini|desno|300px|Prodajni natpis pretežno crvene boje na ulici u [[Bangkok]]u, osmišljen da privuče pažnju prolaznika]]
Boja je jedan od najvažnijih vizuelnih elemenata koji privlače pažnju potrošača i može utjecati na njihovo ponašanje pri kupovini.&lt;ref name=&quot;Kauppinen_2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kauppinen-Räisänen |first1=Hannele |last2=Luomala |first2=Harri T. |title=Exploring consumers' product‐specific colour meanings |journal=Qualitative Market Research: An International Journal |volume=13 |issue=3 |pages=287–308 |year=2010 |doi=10.1108/13522751011053644 |url=https://www.emerald.com/qmr/article-abstract/13/3/287/361213/Exploring-consumers-product-specific-colour?redirectedFrom=fulltext |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Potrošači često koriste boju kako bi prepoznali poznate brendove ili uočili nove proizvode među konkurentskim ponudama. Osobe koje traže raznovrsnost sklonije su odabiru proizvoda u neuobičajenim bojama, dok ambalaža privlačnih boja u pravilu privlači više pažnje od manje privlačne ambalaže, što može utjecati i na odluku o kupovini.

U istraživanju koje je ispitivalo utjecaj vizuelnih znakova na ambalaži ispitanicima su prikazani isti proizvodi u četiri različite kombinacije boja i brendova.&lt;ref name=&quot;Kauppinen_2010&quot; /&gt; Rezultati su pokazali da su ispitanici češće birali proizvode čija je ambalaža bojom privlačila njihovu pažnju, bilo svjesno ili nesvjesno. Na izbor su utjecale i prethodno stečene asocijacije, pa je, na primjer, zelena boja često povezivana s okusom [[mentol]]a.

Ovi rezultati imaju praktičnu primjenu u dizajnu ambalaže. Novi proizvodi ili novi brendovi mogu koristiti neuobičajene boje kako bi se lakše izdvojili među konkurencijom, dok proizvođači koji žele naglasiti sličnost s vodećim proizvodima na tržištu mogu primijeniti slične kombinacije boja. S druge strane, kada kompanija mijenja izgled proizvoda, ali ne i sam proizvod, zadržavanje prepoznatljive palete boja može pomoći potrošačima da ga i dalje lako prepoznaju.&lt;ref name=&quot;Kauppinen_2010&quot; /&gt; Primjer takvog pristupa predstavljaju bojice kompanije [[Crayola]], čiji je logotip tokom vremena više puta mijenjan, dok su karakteristične zelena i [[Zlatna|zlatna]] boja ambalaže zadržane kao prepoznatljivi elementi vizuelnog identiteta.

Istraživanja pokazuju da boja može privući pažnju i prije nego što osoba svjesno usmjeri pogled prema određenom objektu.&lt;ref name=&quot;Kawasaki_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kawasaki |first1=Masahiro |last2=Yamaguchi |first2=Yoko |title=Effects of subjective preference of colors on attention-related occipital theta oscillations |journal=NeuroImage |volume=59 |issue=1 |pages=808–814 |year=2012 |doi=10.1016/j.neuroimage.2011.07.042 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1053811911008196 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; U istraživanjima u kojima je moždana aktivnost praćena [[Elektroencefalografija|elektroencefalografijom]] (EEG) utvrđeno je da se odgovarajuća područja mozga aktiviraju pri prikazu omiljene ili posebno uočljive boje još prije nego što ispitanici svjesno usmjere pažnju na nju. To upućuje na zaključak da proizvod može privući pažnju kupaca na osnovu boje i prije nego što detaljno pregledaju sam proizvod.&lt;ref name=&quot;Kawasaki_2012&quot; /&gt;

U [[Interakcijski dizajn|interakcijskom]] i [[Bihevioralni dizajn|bihevioralnom dizajnu]] boje se koriste za oblikovanje vizuelne hijerarhije, odnosno za isticanje najvažnijih informacija na ekranu ili drugom komunikacijskom mediju. Boje većeg vizuelnog intenziteta namjerno se dodjeljuju elementima kojima se želi privući najveća pažnja korisnika, poput navigacijskih kontrola, dugmadi za izvršavanje radnji ili važnih upozorenja. Usklađivanjem hijerarhije boja s hijerarhijom informacija ili željenih ponašanja povećava se vjerovatnoća da će korisnici uočiti važne elemente i reagirati na očekivani način.&lt;ref name=&quot;Cugelman_Color_Psychology&quot;&gt;{{cite web |last=Cugelman |first=Brian |title=Color Psychology |website=Behavioral Design Academy |url=https://www.behavioraldesign.academy/resources/practices/color-psychology/ |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Boje u prodajnim prostorima i izlozima ===
[[Datoteka:Orange Armenia window display.JPG|mini|desno|300px|Izlog uređen u toplim tonovima]]
Boje se u marketingu ne koriste samo na proizvodima nego i u uređenju prodajnih prostora, izloga i drugih prodajnih okruženja kako bi privukle pažnju potrošača i utjecale na njihovo ponašanje pri kupovini.&lt;ref name=&quot;Bellizzi_1983&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bellizzi |first1=Joseph A. |last2=Crowley |first2=Ayn E. |last3=Hasty |first3=Ronald W. |title=The effects of color in store design |journal=Journal of Retailing |volume=59 |issue=1 |pages=21–45 |year=1983 |url=https://psycnet.apa.org/record/1984-10983-001 |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Istraživanja pokazuju da različite boje zidova, izloga i unutrašnjosti prodavnica različito djeluju na potrošače. Ispitanici su pokazali veću sklonost da priđu izlozima uređenim u toplim bojama, dok su prodajne prostore u hladnim bojama ocjenjivali ugodnijima. Ovi rezultati upućuju na to da tople boje mogu biti djelotvornije u privlačenju prolaznika i poticanju spontanih kupovina, dok hladne boje mogu biti prikladnije za prodajne prostore u kojima kupci donose promišljenije odluke nakon pažljivijeg razmatranja proizvoda. Takav efekat posebno dolazi do izražaja u trgovačkim centrima, gdje kupci često ulaze u prodavnice koje su im privukle pažnju, iako to prethodno nisu planirali.&lt;ref name=&quot;Bellizzi_1983&quot; /&gt;

Daljnja istraživanja pokazala su da na namjeru kupovine ne utječe samo boja proizvoda nego i boje cjelokupnog prodajnog prostora.&lt;ref name=&quot;Babin_et_al_2003&quot; /&gt; U jednom istraživanju ispitanici su procjenjivali vjerovatnoću kupovine na osnovu opisa prodavnica uređenih u različitim bojama. Prodajni prostori u plavim tonovima ocijenjeni su povoljnije i povezani s većom namjerom kupovine u odnosu na prostore uređene u narančastim tonovima. Međutim, kada je narandžasta boja bila kombinirana s blagim, odnosno prigušenim osvjetljenjem, ta razlika je nestala. To pokazuje da boja prostora i način osvjetljenja međusobno djeluju te zajedno oblikuju doživljaj prodajnog okruženja.&lt;ref name=&quot;Babin_et_al_2003&quot; /&gt; U navedenom istraživanju ispitanici nisu boravili u stvarnim prodavnicama, već su procjene donosili na osnovu pisanih opisa različitih kombinacija boja i rasvjete.

== Primjena u terapiji ==
[[File:Fortier DAKAR art therapy 30dec11 300.jpg|thumb|218x218px|Art terapeutkinja Felicity Kodjo posmatra pacijenta tokom radionice art terapije]]

=== Art terapija ===
{{Glavni|Art terapija}}
[[Art terapija]] predstavlja zasebnu, ali s psihologijom boja povezanu oblast [[Primijenjena psihologija|primijenjene psihologije]]. Razvila se pod utjecajem psihoanalitičkih teorija iz 1970-ih, prema kojima se pojedine emocije i životna iskustva ne mogu u potpunosti izraziti riječima, već se mogu iskazati kroz slike, oblike i boje.&lt;ref name=&quot;Withrow_2004&quot;&gt;{{cite journal |last=Withrow |first=Rebecca L. |title=The Use of Color in Art Therapy |journal=The Journal of Humanistic Counseling, Education and Development |volume=43 |issue=1 |pages=33–40 |year=2004 |doi=10.1002/j.2164-490X.2004.tb00040.x |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/j.2164-490X.2004.tb00040.x |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

U art terapiji izbor boja može pružiti dodatne informacije o emocionalnom doživljaju osobe. Terapeuti pritom ne tumače značenje pojedine boje prema unaprijed utvrđenim pravilima, nego kroz razgovor nastoje razumjeti kakvo značenje određena boja ima za konkretnog klijenta. I izostanak boja može biti značajan, jer istraživanja pokazuju da osobe s [[Depresija (raspoloženje)|depresijom]] pri likovnom izražavanju često koriste manji broj boja ili manje zasićene nijanse.&lt;ref name=&quot;Withrow_2004&quot; /&gt;

Istraživanja također sugerišu da usmjeravanje pažnje na izbor i upotrebu boja, umjesto na estetsku vrijednost nastalog rada, može olakšati razgovor o osjećajima i smanjiti zabrinutost klijenata zbog kvaliteta vlastitog umjetničkog izraza.&lt;ref name=&quot;Withrow_2004&quot; /&gt;

=== Hromoterapija ===
{{Glavni|Hromoterapija}}
[[Hromoterapija]] ili terapija bojama predstavlja metodu liječenja koja je nastala iz tradicionalnih praksi u kojima se bojama pripisivala mogućnost utjecaja na [[zdravlje]]. U savremenom obliku zasniva se na primjeni svjetlosti različitih valnih dužina unutar vidljivog dijela elektromagnetnog spektra s ciljem ublažavanja različitih zdravstvenih stanja.&lt;ref name=&quot;Azeemi_et_al_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Azeemi |first1=Samina T. Yousuf |last2=Rafiq |first2=Hafiz M |last3=Ismail |first3=Iram |last4=Kazmi |first4=Syeda Rabab |last5=Azeemi |first5=Ameena |title=The mechanistic basis of chromotherapy: Current knowledge and future perspectives |journal=Complementary Therapies in Medicine |volume=46 |pages=217–222  |year=2019 |doi=10.1016/j.ctim.2019.08.025 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S096522991930915X |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Hromoterapija je istraživana kao mogući dodatni pristup u liječenju različitih fizioloških i psihičkih stanja, uključujući sezonski afektivni poremećaj, depresiju, kognitivno slabljenje povezano sa starenjem i povišeni [[krvni pritisak]].&lt;ref name=&quot;Azeemi_Raza_2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Azeemi |first1=Samina T. Yousuf |last2=Raza |first2=Mohsin |title=A Critical Analysis of Chromotherapy and Its Scientific Evolution |journal=Evidence-Based Complementary and Alternative Medicine |volume=2 |issue=4 |pages=481–488 |year=2005 |doi=10.1093/ecam/neh137 |pmid=16322805 |pmc=1297510 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1093/ecam/neh137 |doi-access=free |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Paragas_et_al_2019&quot;&gt;{{cite journal |last1=Paragas |first1=Emmanuel D. |last2=Abigail |first2=Therese Y. |last3=Reyes |first3=Denice Victoria L. |last4=Reyes |first4=Gerald Andrei B. |title=Effects of Chromotherapy on the Cognitive Ability of Older Adults: A Quasi-Experimental Study |journal=EXPLORE |volume=15 |issue=3 |pages=191–197 |year=2019 |doi=10.1016/j.explore.2019.01.002 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1550830718301721 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Glickman_et_al_2006&quot;&gt;{{cite journal |last1=Glickman |first1=Gena |last2=Byrne |first2=Brenda |last3=Pineda |first3=Carissa |last4=Hauck |first4=Walter W. |last5=Brainard |first5=George C. |title=Light therapy for seasonal affective disorder with blue narrow-band light-emitting diodes (LEDs) |journal=Biological Psychiatry |volume=59 |issue=6 |pages=502–507 |year=2006 |doi=10.1016/j.biopsych.2005.07.006 |pmid=16165105 |s2cid=42586876 |url=https://jdc.jefferson.edu/jmbcimfp/3/ |doi-access=free |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Međutim, većina stručnjaka smatra da za hromoterapiju ne postoje dovoljno čvrsti naučni dokazi koji bi potvrdili njenu efikasnost, zbog čega se često svrstava među [[pseudonauka|pseudonaučne]] metode liječenja.&lt;ref name=&quot;Swan_2003&quot;&gt;{{cite book |last=Swan |first=Jonathan |title=Jonathan Swan's quack magic: the dubious history of health fads and cures |publisher=Ebury Press |location=London |year=2003 |isbn=978-0-09-188809-1 |oclc=52515553 |url=https://archive.org/details/jonathanswansqua0000swan |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Iako pojedina istraživanja ukazuju na to da određene boje ili valne dužine svjetlosti mogu imati povoljan utjecaj na dobrobit i raspoloženje, još uvijek nije dovoljno jasno koje su valne dužine korisne, u kojim okolnostima djeluju i kojim fiziološkim mehanizmima ostvaruju svoje efekte. Zbog toga se postojeći dokazi ne smatraju dovoljnim za primjenu hromoterapije u medicinskoj praksi.&lt;ref name=&quot;Tofle_et_al_2004&quot;&gt;{{cite report |last1=Tofle |first1=Ruth Brent |last2=Schwarz |first2=Benyamin |last3=Yoon |first3=So-Yeon |last4=Max-Royale |first4=Andrea |title=Color in Healthcare Environments - A Research Report |publisher=Coalition for Health Environments Research |location=California |year=2004 |format=PDF |url=https://www.healthdesign.org/sites/default/files/color_in_hc_environ.pdf |access-date=30. 7. 2026 |language=en |archive-date=10. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170810194730/https://www.healthdesign.org/sites/default/files/color_in_hc_environ.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Individualne razlike ==
=== Spol ===
{{Dodatne informacije|Rodne asocijacije na ružičastu i plavu boju}}
[[Datoteka:Pink girls section of toy store.jpeg|mini|desno|300px|Odjel s igračkama za djevojčice u kojem dominira ružičasta boja]]
Način na koji ljudi doživljavaju boje može se razlikovati između pojedinaca, a među najčešće istraživanim faktorima su [[spol]]ne razlike. Jedan od najuočljivijih primjera jeste tržište dječijih igračaka, gdje se proizvodi često namjenjuju dječacima ili djevojčicama prvenstveno na osnovu boje ambalaže ili samog proizvoda.

U jednom istraživanju odraslim ispitanicima prikazane su zamućene slike dječijih [[Igračka|igračaka]] na kojima je jedina jasno prepoznatljiva karakteristika bila njihova boja.&lt;ref name=&quot;Hull_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hull |first1=J. H. |last2=Hull |first2=D. B. |last3=Knopp |first3=C. |title=The Impact of color on ratings of 'girl' and 'boy' toys |journal=North American Journal of Psychology |year=2011| volume=13| issue=3| pages=549–562 |url=http://www.freepatentsonline.com/article/North-American-Journal-Psychology/276353296.html|id=276353296|access-date=30. 7. 2026| archive-url=https://web.archive.org/web/20161006014108/http://www.freepatentsonline.com/article/North-American-Journal-Psychology/276353296.html|archive-date=6. 10. 2016| url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Većina učesnika igračke je svrstavala u kategoriju &quot;za dječake&quot; ili &quot;za djevojčice&quot; upravo na osnovu boje. Takve marketinške strategije koriste i proizvođači igračaka. Na primjer, kompanija [[Lego]] pojedine linije proizvoda oglašava u ružičastim tonovima kako bi ih prvenstveno povezala s djevojčicama. Slično tome, internetska prodavnica [[Disney Store]] koristi različite palete boja za proizvode namijenjene dječacima i djevojčicama.&lt;ref name=&quot;Auster_2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Auster |first1=Carol J. |last2=Mansbach |first2=Claire S. |title=The Gender Marketing of Toys: An Analysis of Color and Type of Toy on the Disney Store Website |journal=Sex Roles |volume=67 |issue=7–8 |pages=375–388 |year=2012 |doi=10.1007/s11199-012-0177-8 |s2cid=143551702 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s11199-012-0177-8 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Analiza boja korištenih u ponudi igračaka pokazala je da su intenzivne boje, poput [[crvena|crvene]] i [[crna|crne]], češće povezivane s igračkama namijenjenim dječacima, dok su pastelne nijanse, poput [[Ružičasta|ružičaste]] i [[Ljubičasta|ljubičaste]], uglavnom povezivane s igračkama za djevojčice. Igračke namijenjene za oba spola najčešće su bile predstavljene bojama koje se tradicionalno povezuju s dječacima.&lt;ref name=&quot;Auster_2012&quot; /&gt;

Razlike u povezivanju boja sa spolom uočene su i kod odraslih osoba.&lt;ref name=&quot;Ou_et_al_2004&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ou |first1=Li-Chen |last2=Luo |first2=M. Ronnier |last3=Woodcock |first3=Andrée |last4=Wright |first4=Angela |title=A study of colour emotion and colour preference. Part I: Colour emotions for single colours |journal=Color Research &amp; Application |volume=29 |issue=3 |pages=232–240 |year=2004 |doi=10.1002/col.20010 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/col.20010 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istraživanja pokazuju da muškarci i žene ne dijele uvijek iste preferencije kada je riječ o kombinacijama boja i da se razlikuju u procjeni koje se boje smatraju &quot;muževnim&quot;, odnosno &quot;ženstvenim&quot;.&lt;ref name=&quot;Hull_2011&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Ou_et_al_2004_Part2&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ou |first1=Li-Chen |last2=Luo |first2=M. Ronnier |last3=Woodcock |first3=Andrée |last4=Wright |first4=Angela |title=A study of colour emotion and colour preference. Part II: Colour emotions for two-colour combinations |journal=Color Research &amp; Application |volume=29 |issue=4 |pages=292–298 |year=2004 |doi=10.1002/col.20024 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/col.20024 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Osim toga, muškarci i žene često pogrešno procjenjuju koje boje suprotan spol smatra prikladnima za sebe.

Pojedina istraživanja također ukazuju da spol može utjecati na opće [[Preferencije boja|preferencije]] prema bojama. Tako žene češće iskazuju sklonost prema toplim bojama, dok muškarci češće preferiraju hladne boje.&lt;ref name=&quot;Whitfield_Wiltshire_1990&quot; /&gt; Osim toga, neutralni tonovi poput [[crna|crne]], [[bijela|bijele]] i [[Siva|sive]] u prosjeku su pozitivnije ocijenjeni među [[Muškarac|muškarcima]] nego među [[žena]]ma.&lt;ref name=&quot;Singh_2006&quot; /&gt;

=== Dob ===

Sklonost određenim bojama mijenja se tokom razvoja i pod utjecajem je bioloških, društvenih i kulturnih faktora. Kod male djece boje se često koriste kao sredstvo za označavanje proizvoda namijenjenih određenom spolu, dok s odrastanjem takve podjele postaju manje izražene.&lt;ref name=&quot;Hull_2011&quot; /&gt; Mnoge igračke za stariju djecu zato se predstavljaju kao rodno neutralne i proizvode se u širem rasponu boja.

U mnogim [[Zapadna kultura|zapadnim kulturama]], posebno u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], ružičasta se tradicionalno povezuje s djevojčicama, a plava s dječacima. Istraživanja pokazuju da ova povezanost nije urođena, nego se usvaja tokom ranog djetinjstva.&lt;ref name=&quot;LoBue_DeLoache_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=LoBue |first1=Vanessa |last2=DeLoache |first2=Judy S. |title=Pretty in pink: The early development of gender-stereotyped colour preferences |journal=The British Journal of Developmental Psychology |volume=29 |issue=3 |pages=656–667 |year=2011 |doi=10.1111/j.2044-835X.2011.02027.x |pmid=21848751 |s2cid=23219132 |url=https://bpspsychub.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.2044-835X.2011.02027.x |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Istraživanje provedeno na djeci uzrasta od sedam mjeseci do pet godina pokazalo je da se između dvije i dvije i po godine života počinju razvijati rodno uslovljene preferencije prema bojama. Djevojčice tada češće biraju ružičastu, dok je dječaci češće izbjegavaju, iako se takve razlike ne uočavaju za većinu drugih boja.&lt;ref name=&quot;LoBue_DeLoache_2011&quot; /&gt;

Za razliku od odraslih, kod kojih je plava jedna od najomiljenijih boja, djeca najčešće preferiraju žutu, vjerovatno zbog njenog povezivanja s vedrinom i pozitivnim emocijama.&lt;ref name=&quot;Aslam_2006&quot; /&gt; Djeca uglavnom biraju boje koje doživljavaju ugodnim i umirujućim, a njihove se preferencije tokom ranog djetinjstva mijenjaju relativno malo. Kod odraslih su, međutim, preferencije prema bojama podložnije utjecaju iskustava i okruženja.&lt;ref name=&quot;Whitfield_Wiltshire_1990&quot; /&gt; Starija djeca, kada razviju izraženu sklonost prema određenoj boji, često biraju predmete upravo u toj boji.&lt;ref name=&quot;Gollety_Guichard_2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Gollety |first1=Mathilde |last2=Guichard |first2=Nathalie |title=The dilemma of flavor and color in the choice of packaging by children |journal=Young Consumers |volume=12 |issue=1 |pages=82–90 |year=2011 |doi=10.1108/17473611111114803 |url=https://www.emerald.com/yc/article-abstract/12/1/82/387499/The-dilemma-of-flavor-and-color-in-the-choice-of |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Boje također utječu na način na koji djeca doživljavaju [[okus]] [[Hrana|hrane]]. Istraživanja pokazuju da djeca i odrasli ne povezuju uvijek iste boje s istim okusima. Kod djece svaka osnovna boja izaziva karakteristična očekivanja o okusu, dok se sekundarne boje najčešće povezuju s okusima koji predstavljaju kombinaciju osnovnih boja od kojih su nastale.&lt;ref name=&quot;Fateminia_et_al_2020&quot;&gt;{{cite journal |last1=Fateminia |first1=Mehran |last2=Ghotbabadi |first2=Talayeh Dehghani |last3=Azad |first3=Kamran Mohammadi |title=Perceptions of the taste of colors in children and adults |journal=Color Research &amp; Application |volume=45 |issue=4 |pages=743–753 |year=2020 |issn=0361-2317 |doi=10.1002/col.22503 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/col.22503 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Pojedina istraživanja navode da se za uređenje soba za dojenčad preporučuju svijetle pastelne nijanse, poput svijetloružičaste ili svijetloplave, jer se smatraju umirujućima. Nasuprot tome, izrazito intenzivne boje i složeni uzorci povezivani su s većom razdražljivošću, nemirom i poteškoćama sa spavanjem, iako su za potvrdu tih nalaza potrebna dodatna istraživanja.&lt;ref name=&quot;Ajilian_Abbasi_et_al_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ajilian Abbasi |first1=Maryam |last2=Talaei |first2=Ali |last3=Talaei |first3=Ardeshir |last4=Rezaei |first4=Ali |title=The use of appropriate colors in the design of children's rooms: A Short Review |journal=International Journal of Pediatrics |volume=2 |issue=4.1 |pages=305–312 |year=2014 |issn=2345-5047 |doi=10.22038/ijp.2014.3204 |url=https://jpp.mums.ac.ir/article_3204.html |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Razvoj preferencija prema bojama može se objasniti i teorijom ekološke valencije, prema kojoj se sklonost pojedinim bojama oblikuje kroz iskustva i emocionalne asocijacije povezane s predmetima i okruženjima u kojima se te boje pojavljuju.&lt;ref name=&quot;Taylor_et_al_2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Taylor |first1=Chloe |last2=Schloss |first2=Karen |last3=Palmer |first3=Stephen E. |last4=Franklin |first4=Anna |title=Color preferences in infants and adults are different |journal=Psychonomic Bulletin &amp; Review |volume=20 |issue=5 |pages=916–922 |year=2013 |doi=10.3758/s13423-013-0411-6 |pmid=23435629 |s2cid=10261601 |url=https://link.springer.com/article/10.3758/s13423-013-0411-6 |doi-access=free |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Budući da odrasli tokom života stječu mnogo više takvih iskustava nego djeca, njihove preferencije prema bojama s vremenom se mijenjaju i postaju složenije.

=== Kultura ===
{{Također pogledajte|Jezička relativnost}}
Način na koji ljudi doživljavaju boje, značenja koja im pripisuju i njihove preferencije prema pojedinim bojama u velikoj mjeri zavise od kulturnog okruženja. Zbog toga se pri odabiru boja za proizvode, ambalažu i vizuelni identitet brenda mora voditi računa o kulturi ciljane grupe potrošača.

U istraživanju provedenom među ispitanicima iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kina|Kine]] ispitivane su emocionalne reakcije na dvadeset različitih boja.&lt;ref name=&quot;Ou_et_al_2004&quot; /&gt; Rezultati su pokazali značajne razlike u preferencijama između dvije grupe. Kineski ispitanici pozitivnije su ocjenjivali boje koje su povezivali s čistoćom, svježinom i modernošću, dok se takav obrazac nije pojavio kod britanskih ispitanika. Budući da preferencije prema bojama mogu utjecati na namjeru kupovine, proizvodi u bojama koje potrošači doživljavaju privlačnima imaju veću vjerovatnoću da će biti odabrani.&lt;ref name=&quot;Kauppinen_2010&quot; /&gt; Zbog toga se u marketingu preporučuje da se izbor boja prilagodi kulturnim karakteristikama ciljne grupe.

Prema Wollardu (2000), utjecaj boje na raspoloženje nije univerzalan, nego zavisi od kulturnog konteksta i ličnih iskustava pojedinca.&lt;ref name=&quot;ArtsFiesta_Mood&quot;&gt;{{cite web |title=How does color affects one’s mood? |website=Arts Fiesta |url=https://artsfiesta.com/how-does-color-affects-ones-mood/ |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Na primjer, dok se u Sjedinjenim Američkim Državama crvena boja često povezuje s ljutnjom, takva povezanost nije nužno prisutna u [[Japan]]u. Slično tome, osoba koja ima pozitivna iskustva povezana sa smeđom bojom može je doživljavati kao ugodnu ili veselu. Ipak, autor smatra da određene boje kod većine ljudi mogu izazvati slična emocionalna stanja.

Istraživanja također pokazuju da osobe koje žive u istom kulturnom okruženju često razvijaju slične preferencije prema bojama, bez obzira na etničku pripadnost.&lt;ref name=&quot;Whitfield_Wiltshire_1990&quot; /&gt; Međutim, povezanost između boja i emocija može se znatno razlikovati među kulturama. U istraživanju provedenom u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Meksiko|Meksiku]], [[Poljska|Poljskoj]], [[Rusija|Rusiji]] i Sjedinjenim Američkim Državama crvena boja u svim je zemljama bila povezana s ljutnjom i istovremeno je doživljavana kao snažna i aktivna boja.&lt;ref name=&quot;Wiedemann_et_al_2011&quot;&gt;{{cite book |last1=Wiedemann |first1=Diana |last2=Barton |first2=Robert A. |last3=Hill |first3=Russell A. |editor-last=Roberts |editor-first=S. Craig |chapter=Evolutionary perspectives on sport and competition |title=Applied Evolutionary Psychology |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |year=2011 |isbn=978-0199586073 |doi=10.1093/acprof:oso/9780199586073.001.0001 |url=https://academic.oup.com/book/8882 |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; S druge strane, samo su poljski ispitanici ljubičastu povezivali i s ljutnjom i sa zavišću, dok su njemački ispitanici osjećaj zavisti prvenstveno povezivali sa žutom bojom. Ovi nalazi pokazuju da kulturni obrasci mogu značajno utjecati na način na koji ljudi tumače značenje boja i njihove emocionalne konotacije.&lt;ref name=&quot;Shevell_2008&quot; /&gt;

== Sportski uspjeh ==
[[Datoteka:Ed Banach wrestles Akira Ohta during the 1984 Summer Olympic 2.jpg|mini|desno|300px|Ed Banach i Akira Ohta u finalu hrvanja na [[Ljetne olimpijske igre 1984.|Ljetnim olimpijskim igrama 1984.]]]]
Psihologija boja proučava i mogući utjecaj boja na [[Psihologija sporta|sportske]] rezultate. Jedna od najpoznatijih hipoteza jeste da crvena boja može povećati vjerovatnoću uspjeha u takmičenju, bilo tako što utječe na ponašanje [[sport]]ista ili na način na koji ih doživljavaju protivnici i sudije.

Analiza rezultata [[Ljetne olimpijske igre 2004.|Ljetnih olimpijskih igara 2004.]] pokazala je da su takmičari u [[boks]]u, [[taekwondo]]u, [[slobodno hrvanje|slobodnom hrvanju]] i [[grčko-rimsko hrvanje|grčko-rimskom hrvanju]], kojima su nasumično dodijeljene crveni ili plavi dresovi, nešto češće pobjeđivali kada su nastupali u crvenoj opremi. Takmičari u crvenom ostvarili su oko 55% pobjeda, što je bilo statistički značajno više od očekivanih 50%.&lt;ref name=&quot;Kestenbaum_2005&quot;&gt;{{cite news |last=Kestenbaum |first=David |title=Study: Red Is the Color of Olympic Victory |work=NPR |date=2005 |url=https://www.npr.org/2005/05/18/4657033/study-red-is-the-color-of-olympic-victory |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Ovaj efekat bio je najizraženiji u mečevima između ravnopravnih protivnika, gdje su sportisti u crvenom pobijedili u približno 60% susreta, dok se kod dvoboja s izraženom razlikom u kvalitetu nije uočila značajna prednost.

Slični rezultati zabilježeni su i u drugim sportovima. Istraživanja su pokazala da su [[nogomet]]ni klubovi u [[Engleska|Engleskoj]] koji nastupaju u crvenim dresovima u prosjeku ostvarivali bolje plasmane i osvajali više prvenstava od klubova čiji su dresovi bili drugih boja.&lt;ref name=&quot;Attrill_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Attrill |first1=Martin J. |last2=Gresty |first2=Karen A. |last3=Hill |first3=Russell A. |last4=Barton |first4=Robert A. |title=Red shirt colour is associated with long-term team success in English football |journal=Journal of Sports Sciences |volume=26 |issue=6 |pages=577–582 |year=2008 |doi=10.1080/02640410701736244 |pmid=18344128 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02640410701736244 |url-access=subscription |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slični obrasci uočeni su i tokom [[UEFA Euro 2004]], dok su neka istraživanja pokazala da izvođači [[jedanaesterac]]a postižu slabije rezultate kada [[golman]] nosi crvenu opremu.

Istraživanja također upućuju na mogućnost da boja utječe na procjene sudija. U jednom eksperimentu videosnimci taekwondo borbi digitalno su izmijenjeni tako da su crvena i plava zaštitna oprema zamijenile boje. Sudije su pregledale i originalne i izmijenjene snimke, ne znajući da je promijenjena samo boja opreme. Takmičari prikazani u crvenoj opremi dosljedno su dobijali više ocjene, iako je njihov nastup bio potpuno isti.&lt;ref name=&quot;Hagemann_et_al_2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hagemann |first1=Norbert |last2=Strauss |first2=Bernd |last3=Leissing |first3=Jan |title=When the referee sees red |journal=Psychological Science |volume=19 |issue=8 |pages=769–771 |year=2008 |doi=10.1111/j.1467-9280.2008.02155.x |pmid=18816283 |url=https://www2.psychology.uiowa.edu/faculty/mordkoff/Methods/section/color_bias.pdf |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Utjecaj boje nije ograničen samo na sportiste. Istraživanje u kojem su sudije procjenjivale boksere pokazalo je da su takmičari koji su nosili crvene ili crne bokserice ocjenjivani kao snažniji, agresivniji i dominantniji u odnosu na one u opremi drugih boja.&lt;ref name=&quot;Sorokowski_et_al_2014&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sorokowski |first1=Piotr |last2=Szmajke |first2=Andrzej |last3=Hamamura |first3=Takeshi |last4=Jiang |first4=Feng |last5=Sorokowska |first5=Agnieszka |title=&quot;Red wins&quot;, &quot;black wins&quot; and &quot;blue loses&quot; effects are in the eye of beholder, but they are culturally universal: A cross-cultural analysis of the influence of outfit colours on sports performance |journal=Polish Psychological Bulletin |volume=45 |issue=3 |pages=318–325 |year=2014 |doi=10.2478/ppb-2014-0039 |url=https://journals.pan.pl/dlibra/publication/114762/edition/99815/content |doi-access=free |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Primjena boja u bolničkom okruženju ==

Početkom 20. stoljeća bijela boja bila je dominantna u [[bolnica]]ma jer se povezivala s čistoćom i sterilnošću. Međutim, s vremenom su pojedini [[ljekar]]i i [[arhitekt]]i počeli zagovarati primjenu drugih boja u bolničkim prostorima kako bi se smanjio vizuelni zamor i stvorilo ugodnije okruženje za pacijente i medicinsko osoblje.

Godine 1914. američki hirurg Harry Sherman uveo je zelenu boju u operacijske sale, smatrajući da, kao komplementarna boja crvenoj, smanjuje odsjaj i naprezanje očiju tokom operacija. Tokom narednih decenija zelena i plava postale su uobičajene boje operacijskih sala i hirurške odjeće, prvenstveno zbog boljeg vizuelnog kontrasta s bojom [[krv]]i i manjeg zamora vida.

Istovremeno su se razvijale teorije prema kojima boje mogu povoljno djelovati na raspoloženje i oporavak pacijenata. Arhitekt William Ludlow zagovarao je upotrebu svijetlih plavih i zelenih tonova u bolnicama, dok su pojedini autori, poput Charlesa Irelanda, promovisali liječenje obojenom svjetlošću. Tokom 1930-ih dizajner [[Faber Birren]] dodatno je popularizovao primjenu blagih boja u zdravstvenim ustanovama, smatrajući da one stvaraju smirenije okruženje za pacijente.&lt;ref name=&quot;Pantalony_2009&quot;&gt;{{cite journal |last=Pantalony |first=David |title=The colour of medicine |journal=CMAJ |volume=181 |issue=6–7 |pages=402–403 |year=2009 |doi=10.1503/cmaj.091058 |pmc=2742127 |pmid=19737828 |url=https://www.cmaj.ca/content/181/6-7/402 |doi-access=free |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Savremena istraživanja pokazuju da boje mogu utjecati na subjektivni doživljaj prostora, osjećaj ugode i nivo stresa, zbog čega se pri projektovanju zdravstvenih ustanova često koriste umirujuće nijanse plave i zelene. Međutim, nema pouzdanih naučnih dokaza da sama boja može liječiti bolesti ili značajno ubrzati oporavak pacijenata, pa se takve tvrdnje ne smatraju naučno zasnovanim. 

== Primjena u videoigrama ==
[[Datoteka:Red and Blue avatar Customization colors.jpg|mini|desno|300px|Odabir boja iz istraživanja ''Utjecaj boje avatara na iskustvo igranja u edukativnim igrama'']]
Psihologija boja primjenjuje se i u [[dizajn]]u [[Videoigra|videoigara]] kako bi se pojačao osjećaj &quot;uvučenosti&quot; igrača u virtualno okruženje. Izbor boja utječe na doživljaj prostora, prepoznatljivost objekata, usmjeravanje pažnje i emocionalni odgovor igrača, pa predstavlja važan element dizajna korisničkog iskustva.

Istraživanja su pokazala da boja može utjecati i na percepciju avatara koje igrači koriste. Istraživanje iz 2016. procjenjivalo je utjecaj boje avatara na iskustvo igranja edukativnih igara. U istraživanju su poređene dvije različite boje avatara (plava i crvena), nakon čega su mjereni parametri kompetentnosti, uvučenosti i stanja zanesenosti kod igrača. Rezultati su pokazali da su igrači koji su koristili crvenog avatara ostvarili slabije rezultate u poređenju s onima koji su igrali s plavim avatarom.&lt;ref name=&quot;Kao_Harrell_2016&quot;&gt;{{cite conference |last1=Kao |first1=Dominic |last2=Harrell |first2=D. Fox |title=Exploring the Impact of Avatar Color on Game Experience in Educational Games |publisher=Association for Computing Machinery |location=New York, NY, USA |pages=1896–1905 |date=2016 |isbn=978-1-4503-4082-3 |doi=10.1145/2851581.2892281 |url=https://dl.acm.org/doi/epdf/10.1145/2851581.2892281 |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Slično tome, u istraživanjima kompetitivnih videoigara utvrđeno je da su iskusni igrači kojima je dodijeljena crvena boja pobjeđivali nešto češće od igrača u plavoj boji, što je u skladu s ranijim istraživanjima o utjecaju crvene boje na takmičarsko ponašanje.&lt;ref name=&quot;Wiedemann_et_al_2011&quot; /&gt;

Pored toga, istraživanja pokazuju da zasićenost, svjetlina i intenzitet boja u videoigrama mogu utjecati na emocionalni doživljaj igrača. Veća zasićenost boja povezuje se s intenzivnijim osjećajima zadovoljstva i uzbuđenja, dok manje zasićene palete mogu pojačati osjećaj nelagode ili straha. Zbog toga se boje često koriste kao sredstvo za stvaranje željene atmosfere i usmjeravanje emocionalnog iskustva tokom igre.&lt;ref name=&quot;Jia_Ebner_2015&quot;&gt;{{cite book |last1=Jia |first1=Baozhu |last2=Ebner |first2=Marc |title=A strongly typed GP-based video game player |publisher=IEEE |pages=299–305 |year=2015 |isbn=978-1-4799-8622-4 |doi=10.1109/cig.2015.7317920 |s2cid=12316554 |url=https://ieeexplore.ieee.org/document/7317920 |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Simbolika boja]]
* [[Kruithofova kriva]]
* [[Lüscherov test boja]]
* [[Vizuelna percepcija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite journal |last1=Nissen |first1=Anika |last2=Riedl |first2=René |last3=Schütte |first3=Reinhard |title=Users’ reactions to website designs: A neuroimaging study based on evolutionary psychology with a focus on color and button shape |journal=Computers in Human Behavior |volume=154 |pages=108168 |year=2024 |doi=10.1016/j.chb.2024.108168 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0747563224000359|doi-access=free   |language=en}}
* {{cite book |last=Huang |first=Zhiyuan |title=Web Accessibility Design Using Color Psychology for Visual Impairments and Neurodivergent Conditions |publisher=Atlantis Press |date=2025 |doi=10.2991/978-94-6463-823-3_87 |url=https://www.atlantis-press.com/proceedings/iciaai-25/126015320 |doi-access=free |language=en}}
* {{cite journal |last1=Kuo |first1=Lungwen |last2=Chang |first2=Tsuiyueh |last3=Lai |first3=Chih-Chun |title=Affective psychology and color display of interactive website design |journal=Displays |volume=71 |pages=102134 |year=2022 |doi=10.1016/j.displa.2021.102134 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0141938221001347 |url-access=subscription |language=en}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.verywellmind.com/color-psychology-2795824 Pregled utjecaja boja na emocije i ponašanje] – ''Verywell Mind'' {{en simbol}}
* [https://www.interaction-design.org/literature/topics/color-psychology Psihologija boja u dizajniranju korisničkog interfejsa (UI/UX)] – Interaction Design Foundation {{en simbol}}

{{Psihologija}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Boja u kulturi|Psihologija]] 
[[Kategorija:Popularna psihologija]]
[[Kategorija:Psihofizika]]</text>
      <sha1>ld40q56mvws6dhtl5y05hzr9dol0qzc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sanel Kajan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536366</id>
    <revision>
      <id>3915558</id>
      <parentid>3915474</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T13:35:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3915558</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16964" sha1="ekrpu641p8x33d0fl41myw12iymxpjp" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar]]
[[Datoteka:Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrada gdje se nalazio Radio BiH - Ratni studio Mostar, novembar 1993.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrade u kojoj se nalazio Radio BiH – Ratni studio Mostar (novembar 1993)]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=INTERVIEW / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== TV IN ===

Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja.

=== Radio Slobodna Evropa ===

Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.&lt;ref name=&quot;Kajan_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2008_Poetika&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.

=== Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 ===

Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe.

Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije.

=== Deutsche Welle ===

Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].&lt;ref name=&quot;DW_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.&lt;ref name=&quot;Kajan_2009_HercegBosna&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2010_Kladionice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2020_Izbjeglice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020.

=== TV1 ===

Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt;

=== Al Jazeera Balkans ===

U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Federalna televizija ===

Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.&lt;ref name=&quot;FTV_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_SigurnostMostar&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Publicistički rad ==

Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara.

=== Bibliografija ===

* ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_RadioMostar&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historiografija_RadioMostar_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)&lt;ref name=&quot;Kajan_2024_StariMost&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Moja medijska priča'' (2025)&lt;ref name=&quot;Kajan_2025_MojaMedijskaPrica&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025&quot;&gt;{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Glas iz rovova tišine'' (2026)&lt;ref name=&quot;Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarni filmovi ===

* ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Begovic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Tako je govorio radio'' (2018)&lt;ref name=&quot;Akos_Kajan_Dokumentarac_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu
* [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI Tako je govorio radio] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>ekrpu641p8x33d0fl41myw12iymxpjp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915582</id>
      <parentid>3915558</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:04:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3915582</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17113" sha1="eonl3230ndyerbio2jcbdpct88wa6ob" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar]]
[[Datoteka:Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrada gdje se nalazio Radio BiH - Ratni studio Mostar, novembar 1993.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrade u kojoj se nalazio Radio BiH – Ratni studio Mostar (novembar 1993)]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=INTERVIEW / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== TV IN ===
[[Datoteka:Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN.jpg|mini|desno|300px|Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN]]
Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja.

=== Radio Slobodna Evropa ===

Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.&lt;ref name=&quot;Kajan_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2008_Poetika&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.

=== Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 ===

Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe.

Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije.

=== Deutsche Welle ===

Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].&lt;ref name=&quot;DW_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.&lt;ref name=&quot;Kajan_2009_HercegBosna&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2010_Kladionice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2020_Izbjeglice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020.

=== TV1 ===

Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt;

=== Al Jazeera Balkans ===

U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Federalna televizija ===

Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.&lt;ref name=&quot;FTV_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_SigurnostMostar&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Publicistički rad ==

Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara.

=== Bibliografija ===

* ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_RadioMostar&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historiografija_RadioMostar_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)&lt;ref name=&quot;Kajan_2024_StariMost&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Moja medijska priča'' (2025)&lt;ref name=&quot;Kajan_2025_MojaMedijskaPrica&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025&quot;&gt;{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Glas iz rovova tišine'' (2026)&lt;ref name=&quot;Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarni filmovi ===

* ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Begovic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Tako je govorio radio'' (2018)&lt;ref name=&quot;Akos_Kajan_Dokumentarac_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu
* [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI Tako je govorio radio] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>eonl3230ndyerbio2jcbdpct88wa6ob</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915587</id>
      <parentid>3915582</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:59:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana slika</comment>
      <origin>3915587</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17278" sha1="anjp911cllq3n738x7l7g5yvc1ffixw" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar]]
[[Datoteka:Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrada gdje se nalazio Radio BiH - Ratni studio Mostar, novembar 1993.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrade u kojoj se nalazio Radio BiH – Ratni studio Mostar (novembar 1993)]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=INTERVIEW / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== TV IN ===
[[Datoteka:Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN.jpg|mini|desno|300px|Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN]]
Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja.

=== Radio Slobodna Evropa ===

Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.&lt;ref name=&quot;Kajan_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2008_Poetika&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.

=== Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 ===

Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe.

Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije.

=== Deutsche Welle ===

Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].&lt;ref name=&quot;DW_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.&lt;ref name=&quot;Kajan_2009_HercegBosna&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2010_Kladionice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2020_Izbjeglice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020.

=== TV1 ===
[[Datoteka:Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delic i Sanel Kajan (4. 10. 2010).jpg|mini|desno|300px|Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delić i Sanel Kajan (2010)]]
Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt;

=== Al Jazeera Balkans ===

U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Federalna televizija ===

Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.&lt;ref name=&quot;FTV_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_SigurnostMostar&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Publicistički rad ==

Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara.

=== Bibliografija ===

* ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_RadioMostar&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historiografija_RadioMostar_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)&lt;ref name=&quot;Kajan_2024_StariMost&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Moja medijska priča'' (2025)&lt;ref name=&quot;Kajan_2025_MojaMedijskaPrica&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025&quot;&gt;{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Glas iz rovova tišine'' (2026)&lt;ref name=&quot;Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarni filmovi ===

* ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Begovic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Tako je govorio radio'' (2018)&lt;ref name=&quot;Akos_Kajan_Dokumentarac_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu
* [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI Tako je govorio radio] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>anjp911cllq3n738x7l7g5yvc1ffixw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915593</id>
      <parentid>3915587</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T16:16:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Dodane slike</comment>
      <origin>3915593</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17549" sha1="j4u8a40yitm7z8xf26ixi36w4h3czn2" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar]]
[[Datoteka:Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrada gdje se nalazio Radio BiH - Ratni studio Mostar, novembar 1993.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrade u kojoj se nalazio Radio BiH – Ratni studio Mostar (novembar 1993)]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=INTERVIEW / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== TV IN ===
[[Datoteka:Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN.jpg|mini|desno|300px|Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN]]
Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja.

=== Radio Slobodna Evropa ===

Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.&lt;ref name=&quot;Kajan_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2008_Poetika&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.

=== Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 ===

Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe.

Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije.

=== Deutsche Welle ===
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2009).jpg.jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2009)]]
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2020).jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2020)]]
Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].&lt;ref name=&quot;DW_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.&lt;ref name=&quot;Kajan_2009_HercegBosna&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2010_Kladionice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2020_Izbjeglice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020.

=== TV1 ===
[[Datoteka:Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delic i Sanel Kajan (4. 10. 2010).jpg|mini|desno|300px|Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delić i Sanel Kajan (2010)]]
Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt;

=== Al Jazeera Balkans ===

U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Federalna televizija ===

Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.&lt;ref name=&quot;FTV_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_SigurnostMostar&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Publicistički rad ==

Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara.

=== Bibliografija ===

* ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_RadioMostar&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historiografija_RadioMostar_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)&lt;ref name=&quot;Kajan_2024_StariMost&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Moja medijska priča'' (2025)&lt;ref name=&quot;Kajan_2025_MojaMedijskaPrica&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025&quot;&gt;{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Glas iz rovova tišine'' (2026)&lt;ref name=&quot;Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarni filmovi ===

* ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Begovic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Tako je govorio radio'' (2018)&lt;ref name=&quot;Akos_Kajan_Dokumentarac_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu
* [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI Tako je govorio radio] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>j4u8a40yitm7z8xf26ixi36w4h3czn2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915625</id>
      <parentid>3915593</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:46:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <origin>3915625</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30977" sha1="blz2ia29hjznqmh3o8cd1qltjwbnwbp" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] njegov otac Mehmed Kajan, pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], poginuo je u odbrani Mostara. 

Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |date=2024 |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar]]
[[Datoteka:Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrada gdje se nalazio Radio BiH - Ratni studio Mostar, novembar 1993.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrade u kojoj se nalazio Radio BiH – Ratni studio Mostar (novembar 1993)]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=Interview / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== TV IN ===
[[Datoteka:Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN.jpg|mini|desno|300px|Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN]]
Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja.

=== Radio Slobodna Evropa ===

Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.&lt;ref name=&quot;Kajan_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2008_Poetika&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.

=== Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 ===

Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe.

Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije.

=== Deutsche Welle ===
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2009).jpg.jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2009)]]
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2020).jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2020)]]
Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].&lt;ref name=&quot;DW_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.&lt;ref name=&quot;Kajan_2009_HercegBosna&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2010_Kladionice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2020_Izbjeglice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020.

=== TV1 ===
[[Datoteka:Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delic i Sanel Kajan (4. 10. 2010).jpg|mini|desno|300px|Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delić i Sanel Kajan (2010)]]
Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt;

=== Al Jazeera Balkans ===

U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Federalna televizija ===

Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.&lt;ref name=&quot;FTV_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_SigurnostMostar&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Politički angažman i parlamentarni rad ==

Nakon skoro tri decenije novinarskog rada, Kajan je u junu 2022. pristupio političkoj stranci [[Demokratska fronta]] (DF).&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_Kajan_DF_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan pristupio Demokratskoj fronti |url=https://www.vijesti.ba/clanak/570608/sanel-kajan-pristupio-demokratskoj-fronti |publisher=Vijesti.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2022.]] izabran je za zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH]] iz Izborne jedinice 9, osvojivši 3.066 glasova.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; 

U Zastupničkom domu izabran je za predsjednika Komisije za informisanje.&lt;ref name=&quot;PDPFBiH_KomisijaInformisanje&quot;&gt;{{cite web |title=Komisija za informisanje |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/komisija-za-informisanje |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru rada Komisije zalagao se za veću transparentnost rada javnog radiotelevizijskog servisa i [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Komisija je, na njegov prijedlog, usvojila zaključke kojima je od [[Federalna televizija|javnog RTV servisa FBiH]] zatraženo prenošenje sjednica Zastupničkog doma i javno emitovanje rada parlamentarnih radnih tijela.&lt;ref name=&quot;KomisijaZaInformisanje_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Komisija za informisanje traži prenošenje sjednica Parlamenta FBiH u programu javnog RTV emitera FBiH |url=https://www.federalna.ba/komisija-za-informisanje-trazi-prenosenje-sjednica-parlamenta-fbih-u-programu-javnog-rtv-emitera-fbih-hju29 |year=2024 |publisher=Federalna.ba |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTVTK_Dautovic_KomisijaInformiranje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Dautović |first=Miralem |title=Komisija za informiranje traži prenošenje sjednice Parlamenta FBiH u program javnog rtv emitera FBiH |url=https://rtvtk.ba/komisija-za-informiranje-trazi-prenosenje-sjednice-parlamenta-fbih-u-program-javnog-rtv-emitera-fbih/ |publisher=RTV TK |date=7. 12. 2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao predsjednik Komisije za informisanje zalagao se za očuvanje nezavisnosti javnih servisa i zakonitost u imenovanju njihovih upravljačkih tijela. Protivio se imenovanju Zorana Krešića u Upravni odbor RTV FBiH, ocjenjujući da bi takvo imenovanje predstavljalo politizaciju javnog servisa te se pozivao na stavove Ambasade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] o neprihvatljivosti javnog djelovanja koje promoviše podjele države i rehabilitaciju [[Hrvatska zajednica Herceg Bosna|paradržavnih projekata]].&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_RTVFBiH_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: U Upravni odbor RTVFBiH ne mogu osobe s antidržavnim stavovima |url=https://federalna.ba/kajan-stav-komisije-je-da-u-upravni-odbor-ne-mogu-osobe-s-antidrzavnim-stavovima-0te9b |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Avaz_Kajan_Kresic_RTVFBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan o imenovanju Krešića u UO RTVFBiH: Njegovi pozivi za vraćanje Herceg-Bosne opasni i antidejtonski |date=2025 |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/964596/kajan-o-imenovanju-kresica-u-uo-rtvfbih-njegovi-pozivi-za-vracanje-herceg-bosne-opasni-i-antidejtonski |publisher=Dnevni avaz |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Oslobodjenje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Lončarić |first=Amela |title=Imenovanje novih članova u UO RTV FBIH je u zastoju - &quot;Vidjet ćemo ima li ko iz Čovićeve obitelji da tu uđe&quot; |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/imenovanje-novih-clanova-u-uo-rtv-fbih-je-u-zastoju-vidjet-cemo-ima-li-ko-iz-coviceve-obitelji-da-tu-ude-996072/ |publisher=Oslobođenje |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao zastupnik pokrenuo je više inicijativa i zastupničkih pitanja iz oblasti sigurnosti, javnog informisanja, zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja. Zatražio je održavanje sjednice Komisije za sigurnost zbog pogoršanja sigurnosne situacije u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]].&lt;ref name=&quot;MostarDanas_Kajan_KomisijaSigurnost_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://mostardanas.ba/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Mostar Danas |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExYuVijesti_Kajan_KomisijaSigurnost_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://exyuvijesti.com/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Ex Yu Vijesti |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

U oblasti zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja inicirao je izdvajanje sredstava za obnovu [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskog groblja u Mostaru]],&lt;ref name=&quot;Kajan_PartizanskoGroblje_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik u Parlamentu FBiH pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.federalna.ba/zastupnik-u-parlamentu-fbih-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru-ckqby |publisher=Federalna.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VijestiBA_PartizanskoGroblje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Sanel Kajan pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.vijesti.ba/clanak/657070/sanel-kajan-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru |publisher=Vijesti.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; predložio izgradnju spomen-obilježja &quot;Ljiljan&quot; na brdu Fortica u znak sjećanja na branioce Mostara.&lt;ref name=&quot;N1_Fortica_SpomenikLjiljan_2026&quot;&gt;{{cite web |last=N1 BiH |title=Federalni zastupnik predložio gradnju spomenika &quot;Ljiljan&quot; na brdu Fortica iznad Mostara: &quot;To je krik porodica čiji se glas ne želi čuti&quot; |url=https://n1info.ba/vijesti/federalni-zastupnik-predlozio-gradnju-spomenika-ljiljan-na-brdu-fortica-iznad-mostara-to-je-krik-porodica-ciji-se-glas-ne-zeli-cuti/ |publisher=N1 BiH |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PolitickiBA_Kajan_LjiljanFortica_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan objavio idejna rješenja Ljiljana na Fortici iznad Mostara |url=https://politicki.ba/vijesti/kajan-objavio-idejna-rjesenja-ljiljana-na-fortici-iznad-mostara/62451 |publisher=Politicki.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Također je javno pozivao nadležne institucije na uklanjanje murala posvećenih osobama osuđenim za [[Ratni zločin|ratne zločine]]&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_MuralMostar_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan: &quot;U Mostaru osvanuo još jedan sramotan mural ratnom zločincu&quot; |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sanel-kajan-u-mostaru-sramotan-mural-ratnom-zlocincu/633837 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Patria_CapljinaPraljak&quot;&gt;{{cite web |last=Patria |title=Kajan pozvao na reakciju: U Čapljini se veliča ratni zločinac Slobodan Praljak |url=https://nap.ba/post/kajan-pozvao-na-reakciju-u-capljini-se-velica-ratni-zlocinac-slobodan-praljak |publisher=Novinska agencija Patria |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te pokretao pitanja promjene naziva mostarskih ulica nazvanih po ličnostima povezanim s [[Ustaše|ustaškim]] i [[Nacizam|nacističkim]] režimom.&lt;ref name=&quot;SlobodnaBosna_Kajan_MostarUlice_2026&quot;&gt;{{cite web |title=KAJAN PISAO VLASTIMA GRADA MOSTARA ZBOG NAZIVA ULICA: &quot;Imena ustaških i nacističkih zločinaca i dalje stoje, a brišete imena narodnih heroja&quot; |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/439018/kajan_pisao_vlastima_grada_mostara_zbog_naziva_ulica_imena_ustaskih_i_nacistichkih_zlochinaca_i_dalje_stoje_a_brisete_imena_narodnih_heroja.html |date=2025 |publisher=Slobodna Bosna |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_ImenaUlica_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan: “Ako Gradsko vijeće Mostara nije nadležno za imena ulica, ko jeste?” |url=https://mostar.live/sanel-kajan-ako-gradsko-vijece-mostara-nije-nadlezno-za-imena-ulica-ko-jeste/ |publisher=Mostar.live |date=2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Pokrenuo je zastupničko pitanje u vezi s raspodjelom grantova Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona namijenjenih [[medij]]ima, navodeći da su sredstva dodijeljena za 23 medija, od kojih su 22 medija emitovala ili objavljivala sadržaj na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], jedan na [[Srpski jezik|srpskom]], dok među korisnicima nije bilo nijednog medija na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Također je zatražio informacije o finansiranju RTV Herceg-Bosne iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona.&lt;ref name=&quot;Izdvojeno_Kajan_VladaHNK_Mediji_2025&quot;&gt;{{cite web |title=SANEL KAJAN RAZOTKRIVA HINJSKU DEMOKRATIJU: Pogledajte kako je Vlada HNK podijelila novac medijima – 22 medija su na hrvatskom jeziku, jedan na srpskom i NITI JEDAN NA BOSANSKOM |url=https://izdvojeno.ba/sanel-kajan-razotkriva-hinjsku-demokratiju-pogledajte-kako-je-vlada-hnk-podijelila-novac-medijima-22-medija-su-na-hrvatskom-jeziku-jedan-na-srpskom-i-niti-jedan-na-bosanskom/ |publisher=Izdvojeno.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Zatražio je provjeru zakonitosti izgradnje objekta Hrvatskog narodnog pozorišta u Mostaru, postavljajući pitanja o postojanju važećih dozvola za gradnju.&lt;ref name=&quot;DnevnikBA_Fena_Kajan_HNKMostar_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Fena |title=Kajan: &quot;Ispitati ima li Hrvatsko narodno kazaliste u Mostaru valjane dozvole za gradnju&quot; |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/kajan-ispitati-ima-li-hrvatsko-narodno-kazaliste-u-mostaru-valjane-dozvole-za-gradnju/ |publisher=Dnevnik.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_Kazaliste_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Izgradnja Kazališta: zastupnik Kajan zatražio odgovore od Vlade FBiH |url=https://mostar.live/izgradnja-kazalista-zastupnik-kajan-zatrazio-odgovore-od-vlade-fbih/ |publisher=Mostar.live |date=29. 5. 2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Obratio se i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] (OHR) sa zahtjevom da se iz naziva javnih ustanova u Mostaru uklone nacionalni prefiksi, smatrajući da takvi nazivi nisu u skladu s principom jednakopravnosti [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] i ostalih građana.&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_OHR_Prefiksi_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Kajan pisao OHR-u: “Naložite da se nacionalni prefiksi uklone i iz naziva javnih ustanova u Mostaru!” |url=https://mostar.live/kajan-pisao-ohr-u-nalozite-da-se-nacionalni-prefiksi-uklone-i-iz-naziva-javnih-ustanova-u-mostaru/ |publisher=Mostar.live |date=26. 2. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Zbog svog novinarskog i političkog angažmana više puta je bio izložen prijetnjama, [[Govor mržnje|govoru mržnje]] i kampanjama uznemiravanja, uključujući prijetnje upućene putem društvenih mreža,&lt;ref name=&quot;Klix_PrijetnjeSmrcu_2026&quot;&gt;{{cite web |last=A. Ku. |title=Sanel Kajan o prijetnjama smrću: Bojim se da ne bude prekasno, sistem ne štiti žrtvu dok javno ne progovorite |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sanel-kajan-o-prijetnjama-smrcu-bojim-se-da-ne-bude-prekasno-sistem-ne-stiti-zrtvu-dok-javno-ne-progovorite/260610059 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SlobodnaBosna_PrijetnjeKajanu_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Zatražena međunarodna pomoć: Jezive prijetnje političaru Sanelu Kajanu i njegovoj porodici |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/489786/zatrazena_medjunarodna_pomoc_jezive_prijetnje_politicharu_sanelu_kajanu_i_njegovoj_porodici.html |publisher=Slobodna Bosna |date=15. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; i pošiljku koja je sadržavala [[metak]] i fotografije članova njegove porodice.&lt;ref name=&quot;Fokus_Kajan_PrijetnjeMetak_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |title=Kajan: Poslali su mi fotografiju djece i metak u koverti |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/kajan-poslali-su-mi-fotografiju-djece-i-metak-u-koverti/3552963/ |publisher=Fokus.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U više navrata podnosio je krivične prijave nadležnim organima, a u više predmeta donesene su osuđujuće presude protiv počinioca.&lt;ref name=&quot;Klix_ISP_Kajan_Presuda_2026&quot;&gt;{{cite web |last=I. S. P. |title=Kajan: Osoba koja mi je prijetila osuđena je na kaznu zatvora, oni koji vjeruju da mogu vrijeđati grdno se varaju |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kajan-osoba-koja-mi-je-prijetila-osudena-je-na-kaznu-zatvora-oni-koji-vjeruju-da-mogu-vrijedati-grdno-se-varaju/260706124 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

== Publicistički rad ==

Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara.

=== Bibliografija ===

* ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_RadioMostar&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historiografija_RadioMostar_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)&lt;ref name=&quot;Kajan_2024_StariMost&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Moja medijska priča'' (2025)&lt;ref name=&quot;Kajan_2025_MojaMedijskaPrica&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025&quot;&gt;{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Glas iz rovova tišine'' (2026)&lt;ref name=&quot;Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarni filmovi ===

* ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Begovic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Tako je govorio radio'' (2018)&lt;ref name=&quot;Akos_Kajan_Dokumentarac_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu
* [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI Tako je govorio radio] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>blz2ia29hjznqmh3o8cd1qltjwbnwbp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915626</id>
      <parentid>3915625</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:49:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3915626</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30980" sha1="b8qycqsfb25wxyt4rnnogyck2kck7ft" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] njegov otac Mehmed Kajan, pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], poginuo je u odbrani Mostara. 

Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |date=2024 |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar]]
[[Datoteka:Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrada gdje se nalazio Radio BiH - Ratni studio Mostar, novembar 1993.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrade u kojoj se nalazio Radio BiH – Ratni studio Mostar (novembar 1993)]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=Interview / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== TV IN ===
[[Datoteka:Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN.jpg|mini|desno|300px|Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN]]
Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja.

=== Radio Slobodna Evropa ===

Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.&lt;ref name=&quot;Kajan_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2008_Poetika&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.

=== Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 ===

Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe.

Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije.

=== Deutsche Welle ===
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2009).jpg.jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2009)]]
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2020).jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2020)]]
Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].&lt;ref name=&quot;DW_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.&lt;ref name=&quot;Kajan_2009_HercegBosna&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2010_Kladionice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2020_Izbjeglice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020.

=== TV1 ===
[[Datoteka:Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delic i Sanel Kajan (4. 10. 2010).jpg|mini|desno|300px|Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delić i Sanel Kajan (2010)]]
Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt;

=== Al Jazeera Balkans ===

U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Federalna televizija ===

Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.&lt;ref name=&quot;FTV_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_SigurnostMostar&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Politički angažman i parlamentarni rad ==

Nakon skoro tri decenije novinarskog rada, Kajan je u junu 2022. pristupio političkoj stranci [[Demokratska fronta]] (DF).&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_Kajan_DF_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan pristupio Demokratskoj fronti |url=https://www.vijesti.ba/clanak/570608/sanel-kajan-pristupio-demokratskoj-fronti |publisher=Vijesti.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2022.]] izabran je za zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH]] iz Izborne jedinice 9, osvojivši 3.066 glasova.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; 

U Zastupničkom domu izabran je za predsjednika Komisije za informisanje.&lt;ref name=&quot;PDPFBiH_KomisijaInformisanje&quot;&gt;{{cite web |title=Komisija za informisanje |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/komisija-za-informisanje |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru rada Komisije zalagao se za veću transparentnost rada javnog radiotelevizijskog servisa i [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Komisija je, na njegov prijedlog, usvojila zaključke kojima je od [[Federalna televizija|javnog RTV servisa FBiH]] zatraženo prenošenje sjednica Zastupničkog doma i javno emitovanje rada parlamentarnih radnih tijela.&lt;ref name=&quot;KomisijaZaInformisanje_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Komisija za informisanje traži prenošenje sjednica Parlamenta FBiH u programu javnog RTV emitera FBiH |url=https://www.federalna.ba/komisija-za-informisanje-trazi-prenosenje-sjednica-parlamenta-fbih-u-programu-javnog-rtv-emitera-fbih-hju29 |year=2024 |publisher=Federalna.ba |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTVTK_Dautovic_KomisijaInformiranje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Dautović |first=Miralem |title=Komisija za informiranje traži prenošenje sjednice Parlamenta FBiH u program javnog rtv emitera FBiH |url=https://rtvtk.ba/komisija-za-informiranje-trazi-prenosenje-sjednice-parlamenta-fbih-u-program-javnog-rtv-emitera-fbih/ |publisher=RTV TK |date=7. 12. 2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao predsjednik Komisije za informisanje zalagao se za očuvanje nezavisnosti javnih servisa i zakonitost u imenovanju njihovih upravljačkih tijela. Protivio se imenovanju Zorana Krešića u Upravni odbor RTV FBiH, ocjenjujući da bi takvo imenovanje predstavljalo politizaciju javnog servisa te se pozivao na stavove Ambasade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] o neprihvatljivosti javnog djelovanja koje promoviše podjele države i rehabilitaciju [[Hrvatska zajednica Herceg Bosna|paradržavnih projekata]].&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_RTVFBiH_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: U Upravni odbor RTVFBiH ne mogu osobe s antidržavnim stavovima |url=https://federalna.ba/kajan-stav-komisije-je-da-u-upravni-odbor-ne-mogu-osobe-s-antidrzavnim-stavovima-0te9b |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Avaz_Kajan_Kresic_RTVFBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan o imenovanju Krešića u UO RTVFBiH: Njegovi pozivi za vraćanje Herceg-Bosne opasni i antidejtonski |date=2025 |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/964596/kajan-o-imenovanju-kresica-u-uo-rtvfbih-njegovi-pozivi-za-vracanje-herceg-bosne-opasni-i-antidejtonski |publisher=Dnevni avaz |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Oslobodjenje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Lončarić |first=Amela |title=Imenovanje novih članova u UO RTV FBIH je u zastoju - &quot;Vidjet ćemo ima li ko iz Čovićeve obitelji da tu uđe&quot; |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/imenovanje-novih-clanova-u-uo-rtv-fbih-je-u-zastoju-vidjet-cemo-ima-li-ko-iz-coviceve-obitelji-da-tu-ude-996072/ |publisher=Oslobođenje |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao zastupnik pokrenuo je više inicijativa i zastupničkih pitanja iz oblasti sigurnosti, javnog informisanja, zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja. Zatražio je održavanje sjednice Komisije za sigurnost zbog pogoršanja sigurnosne situacije u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]].&lt;ref name=&quot;MostarDanas_Kajan_KomisijaSigurnost_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://mostardanas.ba/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Mostar Danas |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExYuVijesti_Kajan_KomisijaSigurnost_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://exyuvijesti.com/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Ex Yu Vijesti |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

U oblasti zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja inicirao je izdvajanje sredstava za obnovu [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskog groblja u Mostaru]],&lt;ref name=&quot;Kajan_PartizanskoGroblje_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik u Parlamentu FBiH pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.federalna.ba/zastupnik-u-parlamentu-fbih-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru-ckqby |publisher=Federalna.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VijestiBA_PartizanskoGroblje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Sanel Kajan pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.vijesti.ba/clanak/657070/sanel-kajan-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru |publisher=Vijesti.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te predložio izgradnju spomen-obilježja &quot;Ljiljan&quot; na brdu Fortica u znak sjećanja na branioce Mostara.&lt;ref name=&quot;N1_Fortica_SpomenikLjiljan_2026&quot;&gt;{{cite web |last=N1 BiH |title=Federalni zastupnik predložio gradnju spomenika &quot;Ljiljan&quot; na brdu Fortica iznad Mostara: &quot;To je krik porodica čiji se glas ne želi čuti&quot; |url=https://n1info.ba/vijesti/federalni-zastupnik-predlozio-gradnju-spomenika-ljiljan-na-brdu-fortica-iznad-mostara-to-je-krik-porodica-ciji-se-glas-ne-zeli-cuti/ |publisher=N1 BiH |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PolitickiBA_Kajan_LjiljanFortica_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan objavio idejna rješenja Ljiljana na Fortici iznad Mostara |url=https://politicki.ba/vijesti/kajan-objavio-idejna-rjesenja-ljiljana-na-fortici-iznad-mostara/62451 |publisher=Politicki.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Također je javno pozivao nadležne institucije na uklanjanje murala posvećenih osobama osuđenim za [[Ratni zločin|ratne zločine]]&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_MuralMostar_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan: &quot;U Mostaru osvanuo još jedan sramotan mural ratnom zločincu&quot; |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sanel-kajan-u-mostaru-sramotan-mural-ratnom-zlocincu/633837 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Patria_CapljinaPraljak&quot;&gt;{{cite web |last=Patria |title=Kajan pozvao na reakciju: U Čapljini se veliča ratni zločinac Slobodan Praljak |url=https://nap.ba/post/kajan-pozvao-na-reakciju-u-capljini-se-velica-ratni-zlocinac-slobodan-praljak |publisher=Novinska agencija Patria |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te pokretao pitanja promjene naziva mostarskih ulica nazvanih po ličnostima povezanim s [[Ustaše|ustaškim]] i [[Nacizam|nacističkim]] režimom.&lt;ref name=&quot;SlobodnaBosna_Kajan_MostarUlice_2026&quot;&gt;{{cite web |title=KAJAN PISAO VLASTIMA GRADA MOSTARA ZBOG NAZIVA ULICA: &quot;Imena ustaških i nacističkih zločinaca i dalje stoje, a brišete imena narodnih heroja&quot; |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/439018/kajan_pisao_vlastima_grada_mostara_zbog_naziva_ulica_imena_ustaskih_i_nacistichkih_zlochinaca_i_dalje_stoje_a_brisete_imena_narodnih_heroja.html |date=2025 |publisher=Slobodna Bosna |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_ImenaUlica_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan: “Ako Gradsko vijeće Mostara nije nadležno za imena ulica, ko jeste?” |url=https://mostar.live/sanel-kajan-ako-gradsko-vijece-mostara-nije-nadlezno-za-imena-ulica-ko-jeste/ |publisher=Mostar.live |date=2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Pokrenuo je zastupničko pitanje u vezi s raspodjelom grantova Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona namijenjenih [[medij]]ima, navodeći da su sredstva dodijeljena za 23 medija, od kojih su 22 medija emitovala ili objavljivala sadržaj na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], jedan na [[Srpski jezik|srpskom]], dok među korisnicima nije bilo nijednog medija na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Također je zatražio informacije o finansiranju RTV Herceg-Bosne iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona.&lt;ref name=&quot;Izdvojeno_Kajan_VladaHNK_Mediji_2025&quot;&gt;{{cite web |title=SANEL KAJAN RAZOTKRIVA HINJSKU DEMOKRATIJU: Pogledajte kako je Vlada HNK podijelila novac medijima – 22 medija su na hrvatskom jeziku, jedan na srpskom i NITI JEDAN NA BOSANSKOM |url=https://izdvojeno.ba/sanel-kajan-razotkriva-hinjsku-demokratiju-pogledajte-kako-je-vlada-hnk-podijelila-novac-medijima-22-medija-su-na-hrvatskom-jeziku-jedan-na-srpskom-i-niti-jedan-na-bosanskom/ |publisher=Izdvojeno.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Zatražio je provjeru zakonitosti izgradnje objekta Hrvatskog narodnog pozorišta u Mostaru, postavljajući pitanja o postojanju važećih dozvola za gradnju.&lt;ref name=&quot;DnevnikBA_Fena_Kajan_HNKMostar_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Fena |title=Kajan: &quot;Ispitati ima li Hrvatsko narodno kazaliste u Mostaru valjane dozvole za gradnju&quot; |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/kajan-ispitati-ima-li-hrvatsko-narodno-kazaliste-u-mostaru-valjane-dozvole-za-gradnju/ |publisher=Dnevnik.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_Kazaliste_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Izgradnja Kazališta: zastupnik Kajan zatražio odgovore od Vlade FBiH |url=https://mostar.live/izgradnja-kazalista-zastupnik-kajan-zatrazio-odgovore-od-vlade-fbih/ |publisher=Mostar.live |date=29. 5. 2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Obratio se i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] (OHR) sa zahtjevom da se iz naziva javnih ustanova u Mostaru uklone nacionalni prefiksi, smatrajući da takvi nazivi nisu u skladu s principom jednakopravnosti [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] i ostalih građana.&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_OHR_Prefiksi_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Kajan pisao OHR-u: “Naložite da se nacionalni prefiksi uklone i iz naziva javnih ustanova u Mostaru!” |url=https://mostar.live/kajan-pisao-ohr-u-nalozite-da-se-nacionalni-prefiksi-uklone-i-iz-naziva-javnih-ustanova-u-mostaru/ |publisher=Mostar.live |date=26. 2. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Zbog svog novinarskog i političkog angažmana više puta je bio izložen prijetnjama, [[Govor mržnje|govoru mržnje]] i kampanjama uznemiravanja, uključujući prijetnje upućene putem društvenih mreža,&lt;ref name=&quot;Klix_PrijetnjeSmrcu_2026&quot;&gt;{{cite web |last=A. Ku. |title=Sanel Kajan o prijetnjama smrću: Bojim se da ne bude prekasno, sistem ne štiti žrtvu dok javno ne progovorite |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sanel-kajan-o-prijetnjama-smrcu-bojim-se-da-ne-bude-prekasno-sistem-ne-stiti-zrtvu-dok-javno-ne-progovorite/260610059 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SlobodnaBosna_PrijetnjeKajanu_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Zatražena međunarodna pomoć: Jezive prijetnje političaru Sanelu Kajanu i njegovoj porodici |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/489786/zatrazena_medjunarodna_pomoc_jezive_prijetnje_politicharu_sanelu_kajanu_i_njegovoj_porodici.html |publisher=Slobodna Bosna |date=15. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; i pošiljku koja je sadržavala [[metak]] i fotografije članova njegove porodice.&lt;ref name=&quot;Fokus_Kajan_PrijetnjeMetak_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |title=Kajan: Poslali su mi fotografiju djece i metak u koverti |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/kajan-poslali-su-mi-fotografiju-djece-i-metak-u-koverti/3552963/ |publisher=Fokus.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U više navrata podnosio je krivične prijave nadležnim organima, a u više predmeta donesene su osuđujuće presude protiv počinioca.&lt;ref name=&quot;Klix_ISP_Kajan_Presuda_2026&quot;&gt;{{cite web |last=I. S. P. |title=Kajan: Osoba koja mi je prijetila osuđena je na kaznu zatvora, oni koji vjeruju da mogu vrijeđati grdno se varaju |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kajan-osoba-koja-mi-je-prijetila-osudena-je-na-kaznu-zatvora-oni-koji-vjeruju-da-mogu-vrijedati-grdno-se-varaju/260706124 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

== Publicistički rad ==

Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara.

=== Bibliografija ===

* ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_RadioMostar&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historiografija_RadioMostar_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)&lt;ref name=&quot;Kajan_2024_StariMost&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Moja medijska priča'' (2025)&lt;ref name=&quot;Kajan_2025_MojaMedijskaPrica&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025&quot;&gt;{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Glas iz rovova tišine'' (2026)&lt;ref name=&quot;Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarni filmovi ===

* ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Begovic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Tako je govorio radio'' (2018)&lt;ref name=&quot;Akos_Kajan_Dokumentarac_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu
* [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI Tako je govorio radio] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>b8qycqsfb25wxyt4rnnogyck2kck7ft</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915628</id>
      <parentid>3915626</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T00:25:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>Postavljena slika</comment>
      <origin>3915628</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31090" sha1="mjmxpa2qyveofxzzsll7gtbi94g47vs" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] njegov otac Mehmed Kajan, pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], poginuo je u odbrani Mostara. 

Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |date=2024 |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar]]
[[Datoteka:Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrada gdje se nalazio Radio BiH - Ratni studio Mostar, novembar 1993.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrade u kojoj se nalazio Radio BiH – Ratni studio Mostar (novembar 1993)]]
[[Datoteka:Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996).jpg.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996)]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=Interview / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== TV IN ===
[[Datoteka:Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN.jpg|mini|desno|300px|Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN]]
Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja.

=== Radio Slobodna Evropa ===

Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.&lt;ref name=&quot;Kajan_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2008_Poetika&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.

=== Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 ===

Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe.

Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije.

=== Deutsche Welle ===
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2009).jpg.jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2009)]]
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2020).jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2020)]]
Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].&lt;ref name=&quot;DW_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.&lt;ref name=&quot;Kajan_2009_HercegBosna&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2010_Kladionice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2020_Izbjeglice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020.

=== TV1 ===
[[Datoteka:Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delic i Sanel Kajan (4. 10. 2010).jpg|mini|desno|300px|Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delić i Sanel Kajan (2010)]]
Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt;

=== Al Jazeera Balkans ===

U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Federalna televizija ===

Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.&lt;ref name=&quot;FTV_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_SigurnostMostar&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Politički angažman i parlamentarni rad ==

Nakon skoro tri decenije novinarskog rada, Kajan je u junu 2022. pristupio političkoj stranci [[Demokratska fronta]] (DF).&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_Kajan_DF_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan pristupio Demokratskoj fronti |url=https://www.vijesti.ba/clanak/570608/sanel-kajan-pristupio-demokratskoj-fronti |publisher=Vijesti.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2022.]] izabran je za zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH]] iz Izborne jedinice 9, osvojivši 3.066 glasova.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; 

U Zastupničkom domu izabran je za predsjednika Komisije za informisanje.&lt;ref name=&quot;PDPFBiH_KomisijaInformisanje&quot;&gt;{{cite web |title=Komisija za informisanje |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/komisija-za-informisanje |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru rada Komisije zalagao se za veću transparentnost rada javnog radiotelevizijskog servisa i [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Komisija je, na njegov prijedlog, usvojila zaključke kojima je od [[Federalna televizija|javnog RTV servisa FBiH]] zatraženo prenošenje sjednica Zastupničkog doma i javno emitovanje rada parlamentarnih radnih tijela.&lt;ref name=&quot;KomisijaZaInformisanje_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Komisija za informisanje traži prenošenje sjednica Parlamenta FBiH u programu javnog RTV emitera FBiH |url=https://www.federalna.ba/komisija-za-informisanje-trazi-prenosenje-sjednica-parlamenta-fbih-u-programu-javnog-rtv-emitera-fbih-hju29 |year=2024 |publisher=Federalna.ba |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTVTK_Dautovic_KomisijaInformiranje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Dautović |first=Miralem |title=Komisija za informiranje traži prenošenje sjednice Parlamenta FBiH u program javnog rtv emitera FBiH |url=https://rtvtk.ba/komisija-za-informiranje-trazi-prenosenje-sjednice-parlamenta-fbih-u-program-javnog-rtv-emitera-fbih/ |publisher=RTV TK |date=7. 12. 2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao predsjednik Komisije za informisanje zalagao se za očuvanje nezavisnosti javnih servisa i zakonitost u imenovanju njihovih upravljačkih tijela. Protivio se imenovanju Zorana Krešića u Upravni odbor RTV FBiH, ocjenjujući da bi takvo imenovanje predstavljalo politizaciju javnog servisa te se pozivao na stavove Ambasade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] o neprihvatljivosti javnog djelovanja koje promoviše podjele države i rehabilitaciju [[Hrvatska zajednica Herceg Bosna|paradržavnih projekata]].&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_RTVFBiH_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: U Upravni odbor RTVFBiH ne mogu osobe s antidržavnim stavovima |url=https://federalna.ba/kajan-stav-komisije-je-da-u-upravni-odbor-ne-mogu-osobe-s-antidrzavnim-stavovima-0te9b |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Avaz_Kajan_Kresic_RTVFBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan o imenovanju Krešića u UO RTVFBiH: Njegovi pozivi za vraćanje Herceg-Bosne opasni i antidejtonski |date=2025 |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/964596/kajan-o-imenovanju-kresica-u-uo-rtvfbih-njegovi-pozivi-za-vracanje-herceg-bosne-opasni-i-antidejtonski |publisher=Dnevni avaz |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Oslobodjenje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Lončarić |first=Amela |title=Imenovanje novih članova u UO RTV FBIH je u zastoju - &quot;Vidjet ćemo ima li ko iz Čovićeve obitelji da tu uđe&quot; |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/imenovanje-novih-clanova-u-uo-rtv-fbih-je-u-zastoju-vidjet-cemo-ima-li-ko-iz-coviceve-obitelji-da-tu-ude-996072/ |publisher=Oslobođenje |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao zastupnik pokrenuo je više inicijativa i zastupničkih pitanja iz oblasti sigurnosti, javnog informisanja, zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja. Zatražio je održavanje sjednice Komisije za sigurnost zbog pogoršanja sigurnosne situacije u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]].&lt;ref name=&quot;MostarDanas_Kajan_KomisijaSigurnost_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://mostardanas.ba/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Mostar Danas |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExYuVijesti_Kajan_KomisijaSigurnost_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://exyuvijesti.com/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Ex Yu Vijesti |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

U oblasti zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja inicirao je izdvajanje sredstava za obnovu [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskog groblja u Mostaru]],&lt;ref name=&quot;Kajan_PartizanskoGroblje_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik u Parlamentu FBiH pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.federalna.ba/zastupnik-u-parlamentu-fbih-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru-ckqby |publisher=Federalna.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VijestiBA_PartizanskoGroblje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Sanel Kajan pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.vijesti.ba/clanak/657070/sanel-kajan-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru |publisher=Vijesti.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te predložio izgradnju spomen-obilježja &quot;Ljiljan&quot; na brdu Fortica u znak sjećanja na branioce Mostara.&lt;ref name=&quot;N1_Fortica_SpomenikLjiljan_2026&quot;&gt;{{cite web |last=N1 BiH |title=Federalni zastupnik predložio gradnju spomenika &quot;Ljiljan&quot; na brdu Fortica iznad Mostara: &quot;To je krik porodica čiji se glas ne želi čuti&quot; |url=https://n1info.ba/vijesti/federalni-zastupnik-predlozio-gradnju-spomenika-ljiljan-na-brdu-fortica-iznad-mostara-to-je-krik-porodica-ciji-se-glas-ne-zeli-cuti/ |publisher=N1 BiH |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PolitickiBA_Kajan_LjiljanFortica_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan objavio idejna rješenja Ljiljana na Fortici iznad Mostara |url=https://politicki.ba/vijesti/kajan-objavio-idejna-rjesenja-ljiljana-na-fortici-iznad-mostara/62451 |publisher=Politicki.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Također je javno pozivao nadležne institucije na uklanjanje murala posvećenih osobama osuđenim za [[Ratni zločin|ratne zločine]]&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_MuralMostar_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan: &quot;U Mostaru osvanuo još jedan sramotan mural ratnom zločincu&quot; |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sanel-kajan-u-mostaru-sramotan-mural-ratnom-zlocincu/633837 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Patria_CapljinaPraljak&quot;&gt;{{cite web |last=Patria |title=Kajan pozvao na reakciju: U Čapljini se veliča ratni zločinac Slobodan Praljak |url=https://nap.ba/post/kajan-pozvao-na-reakciju-u-capljini-se-velica-ratni-zlocinac-slobodan-praljak |publisher=Novinska agencija Patria |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te pokretao pitanja promjene naziva mostarskih ulica nazvanih po ličnostima povezanim s [[Ustaše|ustaškim]] i [[Nacizam|nacističkim]] režimom.&lt;ref name=&quot;SlobodnaBosna_Kajan_MostarUlice_2026&quot;&gt;{{cite web |title=KAJAN PISAO VLASTIMA GRADA MOSTARA ZBOG NAZIVA ULICA: &quot;Imena ustaških i nacističkih zločinaca i dalje stoje, a brišete imena narodnih heroja&quot; |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/439018/kajan_pisao_vlastima_grada_mostara_zbog_naziva_ulica_imena_ustaskih_i_nacistichkih_zlochinaca_i_dalje_stoje_a_brisete_imena_narodnih_heroja.html |date=2025 |publisher=Slobodna Bosna |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_ImenaUlica_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan: “Ako Gradsko vijeće Mostara nije nadležno za imena ulica, ko jeste?” |url=https://mostar.live/sanel-kajan-ako-gradsko-vijece-mostara-nije-nadlezno-za-imena-ulica-ko-jeste/ |publisher=Mostar.live |date=2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Pokrenuo je zastupničko pitanje u vezi s raspodjelom grantova Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona namijenjenih [[medij]]ima, navodeći da su sredstva dodijeljena za 23 medija, od kojih su 22 medija emitovala ili objavljivala sadržaj na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], jedan na [[Srpski jezik|srpskom]], dok među korisnicima nije bilo nijednog medija na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Također je zatražio informacije o finansiranju RTV Herceg-Bosne iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona.&lt;ref name=&quot;Izdvojeno_Kajan_VladaHNK_Mediji_2025&quot;&gt;{{cite web |title=SANEL KAJAN RAZOTKRIVA HINJSKU DEMOKRATIJU: Pogledajte kako je Vlada HNK podijelila novac medijima – 22 medija su na hrvatskom jeziku, jedan na srpskom i NITI JEDAN NA BOSANSKOM |url=https://izdvojeno.ba/sanel-kajan-razotkriva-hinjsku-demokratiju-pogledajte-kako-je-vlada-hnk-podijelila-novac-medijima-22-medija-su-na-hrvatskom-jeziku-jedan-na-srpskom-i-niti-jedan-na-bosanskom/ |publisher=Izdvojeno.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Zatražio je provjeru zakonitosti izgradnje objekta Hrvatskog narodnog pozorišta u Mostaru, postavljajući pitanja o postojanju važećih dozvola za gradnju.&lt;ref name=&quot;DnevnikBA_Fena_Kajan_HNKMostar_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Fena |title=Kajan: &quot;Ispitati ima li Hrvatsko narodno kazaliste u Mostaru valjane dozvole za gradnju&quot; |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/kajan-ispitati-ima-li-hrvatsko-narodno-kazaliste-u-mostaru-valjane-dozvole-za-gradnju/ |publisher=Dnevnik.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_Kazaliste_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Izgradnja Kazališta: zastupnik Kajan zatražio odgovore od Vlade FBiH |url=https://mostar.live/izgradnja-kazalista-zastupnik-kajan-zatrazio-odgovore-od-vlade-fbih/ |publisher=Mostar.live |date=29. 5. 2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Obratio se i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] (OHR) sa zahtjevom da se iz naziva javnih ustanova u Mostaru uklone nacionalni prefiksi, smatrajući da takvi nazivi nisu u skladu s principom jednakopravnosti [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] i ostalih građana.&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_OHR_Prefiksi_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Kajan pisao OHR-u: “Naložite da se nacionalni prefiksi uklone i iz naziva javnih ustanova u Mostaru!” |url=https://mostar.live/kajan-pisao-ohr-u-nalozite-da-se-nacionalni-prefiksi-uklone-i-iz-naziva-javnih-ustanova-u-mostaru/ |publisher=Mostar.live |date=26. 2. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Zbog svog novinarskog i političkog angažmana više puta je bio izložen prijetnjama, [[Govor mržnje|govoru mržnje]] i kampanjama uznemiravanja, uključujući prijetnje upućene putem društvenih mreža,&lt;ref name=&quot;Klix_PrijetnjeSmrcu_2026&quot;&gt;{{cite web |last=A. Ku. |title=Sanel Kajan o prijetnjama smrću: Bojim se da ne bude prekasno, sistem ne štiti žrtvu dok javno ne progovorite |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sanel-kajan-o-prijetnjama-smrcu-bojim-se-da-ne-bude-prekasno-sistem-ne-stiti-zrtvu-dok-javno-ne-progovorite/260610059 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SlobodnaBosna_PrijetnjeKajanu_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Zatražena međunarodna pomoć: Jezive prijetnje političaru Sanelu Kajanu i njegovoj porodici |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/489786/zatrazena_medjunarodna_pomoc_jezive_prijetnje_politicharu_sanelu_kajanu_i_njegovoj_porodici.html |publisher=Slobodna Bosna |date=15. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; i pošiljku koja je sadržavala [[metak]] i fotografije članova njegove porodice.&lt;ref name=&quot;Fokus_Kajan_PrijetnjeMetak_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |title=Kajan: Poslali su mi fotografiju djece i metak u koverti |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/kajan-poslali-su-mi-fotografiju-djece-i-metak-u-koverti/3552963/ |publisher=Fokus.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U više navrata podnosio je krivične prijave nadležnim organima, a u više predmeta donesene su osuđujuće presude protiv počinioca.&lt;ref name=&quot;Klix_ISP_Kajan_Presuda_2026&quot;&gt;{{cite web |last=I. S. P. |title=Kajan: Osoba koja mi je prijetila osuđena je na kaznu zatvora, oni koji vjeruju da mogu vrijeđati grdno se varaju |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kajan-osoba-koja-mi-je-prijetila-osudena-je-na-kaznu-zatvora-oni-koji-vjeruju-da-mogu-vrijedati-grdno-se-varaju/260706124 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

== Publicistički rad ==

Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara.

=== Bibliografija ===

* ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_RadioMostar&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historiografija_RadioMostar_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)&lt;ref name=&quot;Kajan_2024_StariMost&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Moja medijska priča'' (2025)&lt;ref name=&quot;Kajan_2025_MojaMedijskaPrica&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025&quot;&gt;{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Glas iz rovova tišine'' (2026)&lt;ref name=&quot;Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarni filmovi ===

* ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Begovic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Tako je govorio radio'' (2018)&lt;ref name=&quot;Akos_Kajan_Dokumentarac_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu
* [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI Tako je govorio radio] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>mjmxpa2qyveofxzzsll7gtbi94g47vs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915659</id>
      <parentid>3915628</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:34:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <origin>3915659</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35466" sha1="m6yed4uf9bz136pttdigfsx96jifneo" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] njegov otac Mehmed Kajan, pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], poginuo je u odbrani Mostara. 

Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |date=2024 |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar]]
[[Datoteka:Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrada gdje se nalazio Radio BiH - Ratni studio Mostar, novembar 1993.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrade u kojoj se nalazio Radio BiH – Ratni studio Mostar (novembar 1993)]]
[[Datoteka:Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996).jpg.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996)]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=Interview / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== TV IN ===
[[Datoteka:Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN.jpg|mini|desno|300px|Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN]]
Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja.

=== Radio Slobodna Evropa ===

Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.&lt;ref name=&quot;Kajan_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2008_Poetika&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.

=== Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 ===

Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe.

Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije.

=== Deutsche Welle ===
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2009).jpg.jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2009)]]
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2020).jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2020)]]
Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].&lt;ref name=&quot;DW_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.&lt;ref name=&quot;Kajan_2009_HercegBosna&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2010_Kladionice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2020_Izbjeglice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020.

=== TV1 ===
[[Datoteka:Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delic i Sanel Kajan (4. 10. 2010).jpg|mini|desno|300px|Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delić i Sanel Kajan (2010)]]
Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt;

=== Al Jazeera Balkans ===

U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Federalna televizija ===

Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.&lt;ref name=&quot;FTV_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_SigurnostMostar&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Politički angažman i parlamentarni rad ==

Nakon skoro tri decenije novinarskog rada, Kajan je u junu 2022. pristupio političkoj stranci [[Demokratska fronta]] (DF).&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_Kajan_DF_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan pristupio Demokratskoj fronti |url=https://www.vijesti.ba/clanak/570608/sanel-kajan-pristupio-demokratskoj-fronti |publisher=Vijesti.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2022.]] izabran je za zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH]] iz Izborne jedinice 9, osvojivši 3.066 glasova.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; 

U Zastupničkom domu izabran je za predsjednika Komisije za informisanje.&lt;ref name=&quot;PDPFBiH_KomisijaInformisanje&quot;&gt;{{cite web |title=Komisija za informisanje |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/komisija-za-informisanje |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru rada Komisije zalagao se za veću transparentnost rada javnog radiotelevizijskog servisa i [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Komisija je, na njegov prijedlog, usvojila zaključke kojima je od [[Federalna televizija|javnog RTV servisa FBiH]] zatraženo prenošenje sjednica Zastupničkog doma i javno emitovanje rada parlamentarnih radnih tijela.&lt;ref name=&quot;KomisijaZaInformisanje_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Komisija za informisanje traži prenošenje sjednica Parlamenta FBiH u programu javnog RTV emitera FBiH |url=https://www.federalna.ba/komisija-za-informisanje-trazi-prenosenje-sjednica-parlamenta-fbih-u-programu-javnog-rtv-emitera-fbih-hju29 |year=2024 |publisher=Federalna.ba |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTVTK_Dautovic_KomisijaInformiranje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Dautović |first=Miralem |title=Komisija za informiranje traži prenošenje sjednice Parlamenta FBiH u program javnog rtv emitera FBiH |url=https://rtvtk.ba/komisija-za-informiranje-trazi-prenosenje-sjednice-parlamenta-fbih-u-program-javnog-rtv-emitera-fbih/ |publisher=RTV TK |date=7. 12. 2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao predsjednik Komisije za informisanje zalagao se za očuvanje nezavisnosti javnih servisa i zakonitost u imenovanju njihovih upravljačkih tijela. Protivio se imenovanju Zorana Krešića u Upravni odbor RTV FBiH, ocjenjujući da bi takvo imenovanje predstavljalo politizaciju javnog servisa te se pozivao na stavove Ambasade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] o neprihvatljivosti javnog djelovanja koje promoviše podjele države i rehabilitaciju [[Hrvatska zajednica Herceg Bosna|paradržavnih projekata]].&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_RTVFBiH_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: U Upravni odbor RTVFBiH ne mogu osobe s antidržavnim stavovima |url=https://federalna.ba/kajan-stav-komisije-je-da-u-upravni-odbor-ne-mogu-osobe-s-antidrzavnim-stavovima-0te9b |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Avaz_Kajan_Kresic_RTVFBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan o imenovanju Krešića u UO RTVFBiH: Njegovi pozivi za vraćanje Herceg-Bosne opasni i antidejtonski |date=2025 |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/964596/kajan-o-imenovanju-kresica-u-uo-rtvfbih-njegovi-pozivi-za-vracanje-herceg-bosne-opasni-i-antidejtonski |publisher=Dnevni avaz |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Oslobodjenje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Lončarić |first=Amela |title=Imenovanje novih članova u UO RTV FBIH je u zastoju - &quot;Vidjet ćemo ima li ko iz Čovićeve obitelji da tu uđe&quot; |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/imenovanje-novih-clanova-u-uo-rtv-fbih-je-u-zastoju-vidjet-cemo-ima-li-ko-iz-coviceve-obitelji-da-tu-ude-996072/ |publisher=Oslobođenje |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao zastupnik pokrenuo je više inicijativa i zastupničkih pitanja iz oblasti sigurnosti, javnog informisanja, zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja. Zatražio je održavanje sjednice Komisije za sigurnost zbog pogoršanja sigurnosne situacije u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]].&lt;ref name=&quot;MostarDanas_Kajan_KomisijaSigurnost_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://mostardanas.ba/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Mostar Danas |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExYuVijesti_Kajan_KomisijaSigurnost_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://exyuvijesti.com/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Ex Yu Vijesti |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

U oblasti zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja inicirao je izdvajanje sredstava za obnovu [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskog groblja u Mostaru]],&lt;ref name=&quot;Kajan_PartizanskoGroblje_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik u Parlamentu FBiH pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.federalna.ba/zastupnik-u-parlamentu-fbih-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru-ckqby |publisher=Federalna.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VijestiBA_PartizanskoGroblje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Sanel Kajan pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.vijesti.ba/clanak/657070/sanel-kajan-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru |publisher=Vijesti.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te predložio izgradnju spomen-obilježja &quot;Ljiljan&quot; na brdu Fortica u znak sjećanja na branioce Mostara.&lt;ref name=&quot;N1_Fortica_SpomenikLjiljan_2026&quot;&gt;{{cite web |last=N1 BiH |title=Federalni zastupnik predložio gradnju spomenika &quot;Ljiljan&quot; na brdu Fortica iznad Mostara: &quot;To je krik porodica čiji se glas ne želi čuti&quot; |url=https://n1info.ba/vijesti/federalni-zastupnik-predlozio-gradnju-spomenika-ljiljan-na-brdu-fortica-iznad-mostara-to-je-krik-porodica-ciji-se-glas-ne-zeli-cuti/ |publisher=N1 BiH |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PolitickiBA_Kajan_LjiljanFortica_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan objavio idejna rješenja Ljiljana na Fortici iznad Mostara |url=https://politicki.ba/vijesti/kajan-objavio-idejna-rjesenja-ljiljana-na-fortici-iznad-mostara/62451 |publisher=Politicki.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Također je javno pozivao nadležne institucije na uklanjanje murala posvećenih osobama osuđenim za [[Ratni zločin|ratne zločine]]&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_MuralMostar_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan: &quot;U Mostaru osvanuo još jedan sramotan mural ratnom zločincu&quot; |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sanel-kajan-u-mostaru-sramotan-mural-ratnom-zlocincu/633837 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Patria_CapljinaPraljak&quot;&gt;{{cite web |last=Patria |title=Kajan pozvao na reakciju: U Čapljini se veliča ratni zločinac Slobodan Praljak |url=https://nap.ba/post/kajan-pozvao-na-reakciju-u-capljini-se-velica-ratni-zlocinac-slobodan-praljak |publisher=Novinska agencija Patria |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te pokretao pitanja promjene naziva mostarskih ulica nazvanih po ličnostima povezanim s [[Ustaše|ustaškim]] i [[Nacizam|nacističkim]] režimom.&lt;ref name=&quot;SlobodnaBosna_Kajan_MostarUlice_2026&quot;&gt;{{cite web |title=KAJAN PISAO VLASTIMA GRADA MOSTARA ZBOG NAZIVA ULICA: &quot;Imena ustaških i nacističkih zločinaca i dalje stoje, a brišete imena narodnih heroja&quot; |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/439018/kajan_pisao_vlastima_grada_mostara_zbog_naziva_ulica_imena_ustaskih_i_nacistichkih_zlochinaca_i_dalje_stoje_a_brisete_imena_narodnih_heroja.html |date=2025 |publisher=Slobodna Bosna |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_ImenaUlica_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan: “Ako Gradsko vijeće Mostara nije nadležno za imena ulica, ko jeste?” |url=https://mostar.live/sanel-kajan-ako-gradsko-vijece-mostara-nije-nadlezno-za-imena-ulica-ko-jeste/ |publisher=Mostar.live |date=2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Pokrenuo je zastupničko pitanje u vezi s raspodjelom grantova Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona namijenjenih [[medij]]ima, navodeći da su sredstva dodijeljena za 23 medija, od kojih su 22 medija emitovala ili objavljivala sadržaj na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], jedan na [[Srpski jezik|srpskom]], dok među korisnicima nije bilo nijednog medija na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Također je zatražio informacije o finansiranju RTV Herceg-Bosne iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona.&lt;ref name=&quot;Izdvojeno_Kajan_VladaHNK_Mediji_2025&quot;&gt;{{cite web |title=SANEL KAJAN RAZOTKRIVA HINJSKU DEMOKRATIJU: Pogledajte kako je Vlada HNK podijelila novac medijima – 22 medija su na hrvatskom jeziku, jedan na srpskom i NITI JEDAN NA BOSANSKOM |url=https://izdvojeno.ba/sanel-kajan-razotkriva-hinjsku-demokratiju-pogledajte-kako-je-vlada-hnk-podijelila-novac-medijima-22-medija-su-na-hrvatskom-jeziku-jedan-na-srpskom-i-niti-jedan-na-bosanskom/ |publisher=Izdvojeno.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Zatražio je provjeru zakonitosti izgradnje objekta Hrvatskog narodnog pozorišta u Mostaru, postavljajući pitanja o postojanju važećih dozvola za gradnju.&lt;ref name=&quot;DnevnikBA_Fena_Kajan_HNKMostar_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Fena |title=Kajan: &quot;Ispitati ima li Hrvatsko narodno kazaliste u Mostaru valjane dozvole za gradnju&quot; |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/kajan-ispitati-ima-li-hrvatsko-narodno-kazaliste-u-mostaru-valjane-dozvole-za-gradnju/ |publisher=Dnevnik.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_Kazaliste_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Izgradnja Kazališta: zastupnik Kajan zatražio odgovore od Vlade FBiH |url=https://mostar.live/izgradnja-kazalista-zastupnik-kajan-zatrazio-odgovore-od-vlade-fbih/ |publisher=Mostar.live |date=29. 5. 2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Obratio se i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] (OHR) sa zahtjevom da se iz naziva javnih ustanova u Mostaru uklone nacionalni prefiksi, smatrajući da takvi nazivi nisu u skladu s principom jednakopravnosti [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] i ostalih građana.&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_OHR_Prefiksi_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Kajan pisao OHR-u: “Naložite da se nacionalni prefiksi uklone i iz naziva javnih ustanova u Mostaru!” |url=https://mostar.live/kajan-pisao-ohr-u-nalozite-da-se-nacionalni-prefiksi-uklone-i-iz-naziva-javnih-ustanova-u-mostaru/ |publisher=Mostar.live |date=26. 2. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Zbog svog novinarskog i političkog angažmana više puta je bio izložen prijetnjama, [[Govor mržnje|govoru mržnje]] i kampanjama uznemiravanja, uključujući prijetnje upućene putem društvenih mreža,&lt;ref name=&quot;Klix_PrijetnjeSmrcu_2026&quot;&gt;{{cite web |last=A. Ku. |title=Sanel Kajan o prijetnjama smrću: Bojim se da ne bude prekasno, sistem ne štiti žrtvu dok javno ne progovorite |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sanel-kajan-o-prijetnjama-smrcu-bojim-se-da-ne-bude-prekasno-sistem-ne-stiti-zrtvu-dok-javno-ne-progovorite/260610059 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SlobodnaBosna_PrijetnjeKajanu_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Zatražena međunarodna pomoć: Jezive prijetnje političaru Sanelu Kajanu i njegovoj porodici |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/489786/zatrazena_medjunarodna_pomoc_jezive_prijetnje_politicharu_sanelu_kajanu_i_njegovoj_porodici.html |publisher=Slobodna Bosna |date=15. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; i pošiljku koja je sadržavala [[metak]] i fotografije članova njegove porodice.&lt;ref name=&quot;Fokus_Kajan_PrijetnjeMetak_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |title=Kajan: Poslali su mi fotografiju djece i metak u koverti |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/kajan-poslali-su-mi-fotografiju-djece-i-metak-u-koverti/3552963/ |publisher=Fokus.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U više navrata podnosio je krivične prijave nadležnim organima, a u više predmeta donesene su osuđujuće presude protiv počinioca.&lt;ref name=&quot;Klix_ISP_Kajan_Presuda_2026&quot;&gt;{{cite web |last=I. S. P. |title=Kajan: Osoba koja mi je prijetila osuđena je na kaznu zatvora, oni koji vjeruju da mogu vrijeđati grdno se varaju |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kajan-osoba-koja-mi-je-prijetila-osudena-je-na-kaznu-zatvora-oni-koji-vjeruju-da-mogu-vrijedati-grdno-se-varaju/260706124 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

== Privatni život ==

Kajan živi u Mostaru. Oženjen je i otac troje djece.&lt;ref name=&quot;Raport_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Raport |title=Kajan zahtijeva reakciju MUP-a: Pozivaju na ubistvo moje porodice, morao sam ženu i troje djece izmjestiti iz Mostara |url=https://raport.ba/kajan-objavio-kroz-sta-prolazi-pozivaju-na-ubistvo-moje-porodice-morao-sam-zenu-i-troje-djece-izmjestiti-iz-mostara |publisher=Raport.ba |date=9. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru svog publicističkog rada bavi se prikupljanjem, obradom i očuvanjem arhivske građe, posebno materijala vezanih za historiju Radija Mostar, ratni period i medijsku historiju Bosne i Hercegovine.

== Publicistički rad ==

Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara.

=== Bibliografija ===

* ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_RadioMostar&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historiografija_RadioMostar_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)&lt;ref name=&quot;Kajan_2024_StariMost&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Moja medijska priča'' (2025)&lt;ref name=&quot;Kajan_2025_MojaMedijskaPrica&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025&quot;&gt;{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Glas iz rovova tišine'' (2026)&lt;ref name=&quot;Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarni filmovi ===

* ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Begovic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Tako je govorio radio'' (2018)&lt;ref name=&quot;Akos_Kajan_Dokumentarac_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==

Za svoj novinarski rad Kajan je dobio više domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja za profesionalno izvještavanje, promociju [[Ljudska prava|ljudskih prava]], zaštitu okoliša i društveno odgovorno [[novinarstvo]].

Među međunarodnim priznanjima nalazi se priznanje [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za profesionalno novinarstvo,&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot; /&gt; kao i zajedničko priznanje UN tima u Bosni i Hercegovini za novinarski doprinos promociji tolerantnog i inkluzivnog društva, ravnopravnosti i sprječavanja [[Diskriminacija|diskriminacije]], dodijeljeno za prilog ''BiH zanemaruje djecu s poteškoćama u razvoju''.&lt;ref name=&quot;UNICEF_UNtim_PriznanjaNovinarima_2018&quot;&gt;{{cite web |title=UN tim po prvi put dodijelio zajednička priznanja novinarima |url=https://www.unicef.org/bih/pri%C4%8De/un-tim-po-prvi-put-dodijelio-zajedni%C4%8Dka-priznanja-novinarima |publisher=UNICEF Bosna i Hercegovina |year=2018 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Dobitnik je i UNICEF-ovog priznanja za istaknuti doprinos izvještavanju o pravima djece,&lt;ref name=&quot;RSE_Dugum_UNICEFKatavic_2012&quot;&gt;{{cite web |last=Đugum |first=Aida |title=Priznanje UNICEF-a novinaru RSE Ivanu Kataviću |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/priznanje-unicefa-novinaru-rse-ivanu-katavicu/24794458.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2012 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te novinarske nagrade USAID-a za izvještavanje o socijalnoj zaštiti porodica s djecom.&lt;ref name=&quot;Tuzlainfo_USAID_NovinarskeNagrade_2015&quot;&gt;{{cite web |title=USAID: Dodijeljene novinarske nagrade na temu socijalne zaštite porodica s djecom |url=https://tuzlainfo.ba/index.php/clanci/sa-svih-strana/item/4784-usaid-dodijeljene-novinarske-nagrade-na-temu-socijalne-zastite-porodica-s-djecom/ |publisher=Tuzlainfo.ba |date=2015 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Za izvještavanje o zaštiti okoliša nagrađen je priznanjem &quot;Eko novinar 2020/21.&quot;, koje Centar za promociju civilnog društva dodjeljuje u okviru projekta ''Misli o prirodi!''. Nagrada mu je dodijeljena za seriju televizijskih priloga o deponiji Uborak kod Mostara, emitovanih u programima [[Federalna televizija|Federalne televizije]], kao i za kontinuirano izvještavanje o zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019. Centar za mir i multietničku saradnju Mostar dodijelio mu je priznanje &quot;Mimar mira&quot; za doprinos izgradnji i afirmaciji [[mir]]a, [[Tolerancija|tolerancije]] i međusobnog razumijevanja.&lt;ref name=&quot;Klix_RD_CentarZaMir_Nagrade_2019&quot;&gt;{{cite web |last=R. D. |title=Na Starom mostu uručene nagrade i povelje Centra za mir, posthumnu dobio i Alija Izetbegović |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-starom-mostu-urucene-nagrade-i-povelje-centra-za-mir-posthumnu-dobio-i-alija-izetbegovic/190723120 |publisher=Klix.ba |date=2019 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Dobitnik je i Specijalne plakete &quot;Srđan Aleksić&quot;, koja mu je dodijeljena za doprinos profesionalnom i društveno odgovornom novinarstvu.&lt;ref name=&quot;LDAMostar_Kajan_SrdanAleksic&quot;&gt;{{cite web |title=U Sarajevu svečano uručene novinarske nagrade “Srđan Aleksić” – Specijalna plaketa pripala novinaru Sanelu Kajanu |url=https://www.ldamostar.org/urucene-novinarske-nagrade-srdan-aleksic/ |publisher=Agencija lokalne demokratije Mostar |date=2017 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu
* [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI Tako je govorio radio] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>m6yed4uf9bz136pttdigfsx96jifneo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915660</id>
      <parentid>3915659</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T02:39:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <origin>3915660</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35501" sha1="c148w7h6myd42g9881r1x8t7jy3lcj4" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] njegov otac Mehmed Kajan, pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], poginuo je u odbrani Mostara. 

Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |date=2024 |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar]]
[[Datoteka:Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrada gdje se nalazio Radio BiH - Ratni studio Mostar, novembar 1993.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrade u kojoj se nalazio Radio BiH – Ratni studio Mostar (novembar 1993)]]
[[Datoteka:Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996).jpg.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996)]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=Interview / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== TV IN ===
[[Datoteka:Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN.jpg|mini|desno|300px|Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN]]
Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja.

=== Radio Slobodna Evropa ===

Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.&lt;ref name=&quot;Kajan_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2008_Poetika&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.

=== Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 ===

Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe.

Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije.

=== Deutsche Welle ===
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2009).jpg.jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2009)]]
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2020).jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2020)]]
Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].&lt;ref name=&quot;DW_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.&lt;ref name=&quot;Kajan_2009_HercegBosna&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2010_Kladionice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2020_Izbjeglice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020.

=== TV1 ===
[[Datoteka:Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delic i Sanel Kajan (4. 10. 2010).jpg|mini|desno|300px|Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delić i Sanel Kajan (2010)]]
Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt;

=== Al Jazeera Balkans ===

U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Federalna televizija ===

Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.&lt;ref name=&quot;FTV_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_SigurnostMostar&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Politički angažman i parlamentarni rad ==

Nakon skoro tri decenije novinarskog rada, Kajan je u junu 2022. pristupio političkoj stranci [[Demokratska fronta]] (DF).&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_Kajan_DF_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan pristupio Demokratskoj fronti |url=https://www.vijesti.ba/clanak/570608/sanel-kajan-pristupio-demokratskoj-fronti |publisher=Vijesti.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2022.]] izabran je za zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH]] iz Izborne jedinice 9, osvojivši 3.066 glasova.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; 

U Zastupničkom domu izabran je za predsjednika Komisije za informisanje.&lt;ref name=&quot;PDPFBiH_KomisijaInformisanje&quot;&gt;{{cite web |title=Komisija za informisanje |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/komisija-za-informisanje |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru rada Komisije zalagao se za veću transparentnost rada javnog radiotelevizijskog servisa i [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Komisija je, na njegov prijedlog, usvojila zaključke kojima je od [[Federalna televizija|javnog RTV servisa FBiH]] zatraženo prenošenje sjednica Zastupničkog doma i javno emitovanje rada parlamentarnih radnih tijela.&lt;ref name=&quot;KomisijaZaInformisanje_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Komisija za informisanje traži prenošenje sjednica Parlamenta FBiH u programu javnog RTV emitera FBiH |url=https://www.federalna.ba/komisija-za-informisanje-trazi-prenosenje-sjednica-parlamenta-fbih-u-programu-javnog-rtv-emitera-fbih-hju29 |year=2024 |publisher=Federalna.ba |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTVTK_Dautovic_KomisijaInformiranje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Dautović |first=Miralem |title=Komisija za informiranje traži prenošenje sjednice Parlamenta FBiH u program javnog rtv emitera FBiH |url=https://rtvtk.ba/komisija-za-informiranje-trazi-prenosenje-sjednice-parlamenta-fbih-u-program-javnog-rtv-emitera-fbih/ |publisher=RTV TK |date=7. 12. 2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao predsjednik Komisije za informisanje zalagao se za očuvanje nezavisnosti javnih servisa i zakonitost u imenovanju njihovih upravljačkih tijela. Protivio se imenovanju Zorana Krešića u Upravni odbor RTV FBiH, ocjenjujući da bi takvo imenovanje predstavljalo politizaciju javnog servisa te se pozivao na stavove Ambasade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] o neprihvatljivosti javnog djelovanja koje promoviše podjele države i rehabilitaciju [[Hrvatska zajednica Herceg Bosna|paradržavnih projekata]].&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_RTVFBiH_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: U Upravni odbor RTVFBiH ne mogu osobe s antidržavnim stavovima |url=https://federalna.ba/kajan-stav-komisije-je-da-u-upravni-odbor-ne-mogu-osobe-s-antidrzavnim-stavovima-0te9b |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Avaz_Kajan_Kresic_RTVFBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan o imenovanju Krešića u UO RTVFBiH: Njegovi pozivi za vraćanje Herceg-Bosne opasni i antidejtonski |date=2025 |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/964596/kajan-o-imenovanju-kresica-u-uo-rtvfbih-njegovi-pozivi-za-vracanje-herceg-bosne-opasni-i-antidejtonski |publisher=Dnevni avaz |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Oslobodjenje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Lončarić |first=Amela |title=Imenovanje novih članova u UO RTV FBIH je u zastoju - &quot;Vidjet ćemo ima li ko iz Čovićeve obitelji da tu uđe&quot; |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/imenovanje-novih-clanova-u-uo-rtv-fbih-je-u-zastoju-vidjet-cemo-ima-li-ko-iz-coviceve-obitelji-da-tu-ude-996072/ |publisher=Oslobođenje |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao zastupnik pokrenuo je više inicijativa i zastupničkih pitanja iz oblasti sigurnosti, javnog informisanja, zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja. Zatražio je održavanje sjednice Komisije za sigurnost zbog pogoršanja sigurnosne situacije u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]].&lt;ref name=&quot;MostarDanas_Kajan_KomisijaSigurnost_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://mostardanas.ba/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Mostar Danas |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExYuVijesti_Kajan_KomisijaSigurnost_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://exyuvijesti.com/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Ex Yu Vijesti |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

U oblasti zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja inicirao je izdvajanje sredstava za obnovu [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskog groblja u Mostaru]],&lt;ref name=&quot;Kajan_PartizanskoGroblje_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik u Parlamentu FBiH pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.federalna.ba/zastupnik-u-parlamentu-fbih-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru-ckqby |publisher=Federalna.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VijestiBA_PartizanskoGroblje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Sanel Kajan pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.vijesti.ba/clanak/657070/sanel-kajan-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru |publisher=Vijesti.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te predložio izgradnju spomen-obilježja &quot;Ljiljan&quot; na brdu Fortica u znak sjećanja na branioce Mostara.&lt;ref name=&quot;N1_Fortica_SpomenikLjiljan_2026&quot;&gt;{{cite web |last=N1 BiH |title=Federalni zastupnik predložio gradnju spomenika &quot;Ljiljan&quot; na brdu Fortica iznad Mostara: &quot;To je krik porodica čiji se glas ne želi čuti&quot; |url=https://n1info.ba/vijesti/federalni-zastupnik-predlozio-gradnju-spomenika-ljiljan-na-brdu-fortica-iznad-mostara-to-je-krik-porodica-ciji-se-glas-ne-zeli-cuti/ |publisher=N1 BiH |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PolitickiBA_Kajan_LjiljanFortica_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan objavio idejna rješenja Ljiljana na Fortici iznad Mostara |url=https://politicki.ba/vijesti/kajan-objavio-idejna-rjesenja-ljiljana-na-fortici-iznad-mostara/62451 |publisher=Politicki.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Također je javno pozivao nadležne institucije na uklanjanje murala posvećenih osobama osuđenim za [[Ratni zločin|ratne zločine]]&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_MuralMostar_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan: &quot;U Mostaru osvanuo još jedan sramotan mural ratnom zločincu&quot; |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sanel-kajan-u-mostaru-sramotan-mural-ratnom-zlocincu/633837 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Patria_CapljinaPraljak&quot;&gt;{{cite web |last=Patria |title=Kajan pozvao na reakciju: U Čapljini se veliča ratni zločinac Slobodan Praljak |url=https://nap.ba/post/kajan-pozvao-na-reakciju-u-capljini-se-velica-ratni-zlocinac-slobodan-praljak |publisher=Novinska agencija Patria |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te pokretao pitanja promjene naziva mostarskih ulica nazvanih po ličnostima povezanim s [[Ustaše|ustaškim]] i [[Nacizam|nacističkim]] režimom.&lt;ref name=&quot;SlobodnaBosna_Kajan_MostarUlice_2026&quot;&gt;{{cite web |title=KAJAN PISAO VLASTIMA GRADA MOSTARA ZBOG NAZIVA ULICA: &quot;Imena ustaških i nacističkih zločinaca i dalje stoje, a brišete imena narodnih heroja&quot; |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/439018/kajan_pisao_vlastima_grada_mostara_zbog_naziva_ulica_imena_ustaskih_i_nacistichkih_zlochinaca_i_dalje_stoje_a_brisete_imena_narodnih_heroja.html |date=2025 |publisher=Slobodna Bosna |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_ImenaUlica_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan: “Ako Gradsko vijeće Mostara nije nadležno za imena ulica, ko jeste?” |url=https://mostar.live/sanel-kajan-ako-gradsko-vijece-mostara-nije-nadlezno-za-imena-ulica-ko-jeste/ |publisher=Mostar.live |date=2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Pokrenuo je zastupničko pitanje u vezi s raspodjelom grantova Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona namijenjenih [[medij]]ima, navodeći da su sredstva dodijeljena za 23 medija, od kojih su 22 medija emitovala ili objavljivala sadržaj na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], jedan na [[Srpski jezik|srpskom]], dok među korisnicima nije bilo nijednog medija na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Također je zatražio informacije o finansiranju RTV Herceg-Bosne iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona.&lt;ref name=&quot;Izdvojeno_Kajan_VladaHNK_Mediji_2025&quot;&gt;{{cite web |title=SANEL KAJAN RAZOTKRIVA HINJSKU DEMOKRATIJU: Pogledajte kako je Vlada HNK podijelila novac medijima – 22 medija su na hrvatskom jeziku, jedan na srpskom i NITI JEDAN NA BOSANSKOM |url=https://izdvojeno.ba/sanel-kajan-razotkriva-hinjsku-demokratiju-pogledajte-kako-je-vlada-hnk-podijelila-novac-medijima-22-medija-su-na-hrvatskom-jeziku-jedan-na-srpskom-i-niti-jedan-na-bosanskom/ |publisher=Izdvojeno.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Zatražio je provjeru zakonitosti izgradnje objekta Hrvatskog narodnog pozorišta u Mostaru, postavljajući pitanja o postojanju važećih dozvola za gradnju.&lt;ref name=&quot;DnevnikBA_Fena_Kajan_HNKMostar_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Fena |title=Kajan: &quot;Ispitati ima li Hrvatsko narodno kazaliste u Mostaru valjane dozvole za gradnju&quot; |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/kajan-ispitati-ima-li-hrvatsko-narodno-kazaliste-u-mostaru-valjane-dozvole-za-gradnju/ |publisher=Dnevnik.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_Kazaliste_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Izgradnja Kazališta: zastupnik Kajan zatražio odgovore od Vlade FBiH |url=https://mostar.live/izgradnja-kazalista-zastupnik-kajan-zatrazio-odgovore-od-vlade-fbih/ |publisher=Mostar.live |date=29. 5. 2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Obratio se i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] (OHR) sa zahtjevom da se iz naziva javnih ustanova u Mostaru uklone nacionalni prefiksi, smatrajući da takvi nazivi nisu u skladu s principom jednakopravnosti [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] i ostalih građana.&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_OHR_Prefiksi_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Kajan pisao OHR-u: “Naložite da se nacionalni prefiksi uklone i iz naziva javnih ustanova u Mostaru!” |url=https://mostar.live/kajan-pisao-ohr-u-nalozite-da-se-nacionalni-prefiksi-uklone-i-iz-naziva-javnih-ustanova-u-mostaru/ |publisher=Mostar.live |date=26. 2. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Zbog svog novinarskog i političkog angažmana više puta je bio izložen prijetnjama, [[Govor mržnje|govoru mržnje]] i kampanjama uznemiravanja, uključujući prijetnje upućene putem društvenih mreža,&lt;ref name=&quot;Klix_PrijetnjeSmrcu_2026&quot;&gt;{{cite web |last=A. Ku. |title=Sanel Kajan o prijetnjama smrću: Bojim se da ne bude prekasno, sistem ne štiti žrtvu dok javno ne progovorite |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sanel-kajan-o-prijetnjama-smrcu-bojim-se-da-ne-bude-prekasno-sistem-ne-stiti-zrtvu-dok-javno-ne-progovorite/260610059 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SlobodnaBosna_PrijetnjeKajanu_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Zatražena međunarodna pomoć: Jezive prijetnje političaru Sanelu Kajanu i njegovoj porodici |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/489786/zatrazena_medjunarodna_pomoc_jezive_prijetnje_politicharu_sanelu_kajanu_i_njegovoj_porodici.html |publisher=Slobodna Bosna |date=15. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; i pošiljku koja je sadržavala [[metak]] i fotografije članova njegove porodice.&lt;ref name=&quot;Fokus_Kajan_PrijetnjeMetak_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |title=Kajan: Poslali su mi fotografiju djece i metak u koverti |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/kajan-poslali-su-mi-fotografiju-djece-i-metak-u-koverti/3552963/ |publisher=Fokus.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U više navrata podnosio je krivične prijave nadležnim organima, a u više predmeta donesene su osuđujuće presude protiv počinioca.&lt;ref name=&quot;Klix_ISP_Kajan_Presuda_2026&quot;&gt;{{cite web |last=I. S. P. |title=Kajan: Osoba koja mi je prijetila osuđena je na kaznu zatvora, oni koji vjeruju da mogu vrijeđati grdno se varaju |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kajan-osoba-koja-mi-je-prijetila-osudena-je-na-kaznu-zatvora-oni-koji-vjeruju-da-mogu-vrijedati-grdno-se-varaju/260706124 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

== Privatni život ==

Kajan živi u Mostaru. Oženjen je i otac troje djece.&lt;ref name=&quot;Raport_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Raport |title=Kajan zahtijeva reakciju MUP-a: Pozivaju na ubistvo moje porodice, morao sam ženu i troje djece izmjestiti iz Mostara |url=https://raport.ba/kajan-objavio-kroz-sta-prolazi-pozivaju-na-ubistvo-moje-porodice-morao-sam-zenu-i-troje-djece-izmjestiti-iz-mostara |publisher=Raport.ba |date=9. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru svog publicističkog rada bavi se prikupljanjem, obradom i očuvanjem arhivske građe, posebno materijala vezanih za historiju Radija Mostar, ratni period i medijsku historiju Bosne i Hercegovine.

== Publicistički rad ==

Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara.

=== Bibliografija ===

* ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_RadioMostar&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historiografija_RadioMostar_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)&lt;ref name=&quot;Kajan_2024_StariMost&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Moja medijska priča'' (2025)&lt;ref name=&quot;Kajan_2025_MojaMedijskaPrica&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025&quot;&gt;{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Glas iz rovova tišine'' (2026)&lt;ref name=&quot;Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarni filmovi ===

* ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Begovic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Tako je govorio radio'' (2018)&lt;ref name=&quot;Akos_Kajan_Dokumentarac_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==

Za svoj novinarski rad Kajan je dobio više domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja za profesionalno izvještavanje, promociju [[Ljudska prava|ljudskih prava]], zaštitu okoliša i društveno odgovorno [[novinarstvo]].

Među međunarodnim priznanjima nalazi se priznanje [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za profesionalno novinarstvo,&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot; /&gt; kao i zajedničko priznanje UN tima u Bosni i Hercegovini za novinarski doprinos promociji tolerantnog i inkluzivnog društva, ravnopravnosti i sprječavanja [[Diskriminacija|diskriminacije]], dodijeljeno za prilog ''BiH zanemaruje djecu s poteškoćama u razvoju''.&lt;ref name=&quot;UNICEF_UNtim_PriznanjaNovinarima_2018&quot;&gt;{{cite web |title=UN tim po prvi put dodijelio zajednička priznanja novinarima |url=https://www.unicef.org/bih/pri%C4%8De/un-tim-po-prvi-put-dodijelio-zajedni%C4%8Dka-priznanja-novinarima |publisher=UNICEF Bosna i Hercegovina |year=2018 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Dobitnik je i UNICEF-ovog priznanja za istaknuti doprinos izvještavanju o pravima djece,&lt;ref name=&quot;RSE_Dugum_UNICEFKatavic_2012&quot;&gt;{{cite web |last=Đugum |first=Aida |title=Priznanje UNICEF-a novinaru RSE Ivanu Kataviću |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/priznanje-unicefa-novinaru-rse-ivanu-katavicu/24794458.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2012 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te novinarske nagrade USAID-a za izvještavanje o socijalnoj zaštiti porodica s djecom.&lt;ref name=&quot;Tuzlainfo_USAID_NovinarskeNagrade_2015&quot;&gt;{{cite web |title=USAID: Dodijeljene novinarske nagrade na temu socijalne zaštite porodica s djecom |url=https://tuzlainfo.ba/index.php/clanci/sa-svih-strana/item/4784-usaid-dodijeljene-novinarske-nagrade-na-temu-socijalne-zastite-porodica-s-djecom/ |publisher=Tuzlainfo.ba |date=2015 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Za izvještavanje o zaštiti okoliša nagrađen je priznanjem &quot;Eko novinar 2020/21.&quot;, koje Centar za promociju civilnog društva dodjeljuje u okviru projekta ''Misli o prirodi!''. Nagrada mu je dodijeljena za seriju televizijskih priloga o deponiji Uborak kod Mostara, emitovanih u programima [[Federalna televizija|Federalne televizije]], kao i za kontinuirano izvještavanje o zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019. Centar za mir i multietničku saradnju Mostar dodijelio mu je priznanje &quot;Mimar mira&quot; za doprinos izgradnji i afirmaciji [[mir]]a, [[Tolerancija|tolerancije]] i međusobnog razumijevanja.&lt;ref name=&quot;Klix_RD_CentarZaMir_Nagrade_2019&quot;&gt;{{cite web |last=R. D. |title=Na Starom mostu uručene nagrade i povelje Centra za mir, posthumnu dobio i Alija Izetbegović |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-starom-mostu-urucene-nagrade-i-povelje-centra-za-mir-posthumnu-dobio-i-alija-izetbegovic/190723120 |publisher=Klix.ba |date=2019 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Dobitnik je i Specijalne plakete &quot;Srđan Aleksić&quot;, koja mu je dodijeljena za doprinos profesionalnom i društveno odgovornom novinarstvu.&lt;ref name=&quot;LDAMostar_Kajan_SrdanAleksic&quot;&gt;{{cite web |title=U Sarajevu svečano uručene novinarske nagrade “Srđan Aleksić” – Specijalna plaketa pripala novinaru Sanelu Kajanu |url=https://www.ldamostar.org/urucene-novinarske-nagrade-srdan-aleksic/ |publisher=Agencija lokalne demokratije Mostar |date=2017 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{Commonscat-inline|Sanel Kajan}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu
* [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI Tako je govorio radio] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>c148w7h6myd42g9881r1x8t7jy3lcj4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915701</id>
      <parentid>3915660</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:53:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Sanel_Kajan_u_studiju_Radija_BiH_Ratnog_studija_Mostar.jpg|Sanel_Kajan_u_studiju_Radija_BiH_Ratnog_studija_Mostar.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Krd|Krd]]; razlog: [[:c:COM:VRTS|VRTS]]: Unaccepted or insufficient</comment>
      <origin>3915701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35353" sha1="ht9kyeuw16wzty6irgbzegk7bwcojk3" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] njegov otac Mehmed Kajan, pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], poginuo je u odbrani Mostara. 

Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |date=2024 |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrada gdje se nalazio Radio BiH - Ratni studio Mostar, novembar 1993.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrade u kojoj se nalazio Radio BiH – Ratni studio Mostar (novembar 1993)]]
[[Datoteka:Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996).jpg.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996)]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=Interview / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== TV IN ===
[[Datoteka:Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN.jpg|mini|desno|300px|Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN]]
Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja.

=== Radio Slobodna Evropa ===

Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.&lt;ref name=&quot;Kajan_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2008_Poetika&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.

=== Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 ===

Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe.

Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije.

=== Deutsche Welle ===
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2009).jpg.jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2009)]]
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2020).jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2020)]]
Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].&lt;ref name=&quot;DW_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.&lt;ref name=&quot;Kajan_2009_HercegBosna&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2010_Kladionice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2020_Izbjeglice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020.

=== TV1 ===
[[Datoteka:Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delic i Sanel Kajan (4. 10. 2010).jpg|mini|desno|300px|Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delić i Sanel Kajan (2010)]]
Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt;

=== Al Jazeera Balkans ===

U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Federalna televizija ===

Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.&lt;ref name=&quot;FTV_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_SigurnostMostar&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Politički angažman i parlamentarni rad ==

Nakon skoro tri decenije novinarskog rada, Kajan je u junu 2022. pristupio političkoj stranci [[Demokratska fronta]] (DF).&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_Kajan_DF_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan pristupio Demokratskoj fronti |url=https://www.vijesti.ba/clanak/570608/sanel-kajan-pristupio-demokratskoj-fronti |publisher=Vijesti.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2022.]] izabran je za zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH]] iz Izborne jedinice 9, osvojivši 3.066 glasova.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; 

U Zastupničkom domu izabran je za predsjednika Komisije za informisanje.&lt;ref name=&quot;PDPFBiH_KomisijaInformisanje&quot;&gt;{{cite web |title=Komisija za informisanje |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/komisija-za-informisanje |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru rada Komisije zalagao se za veću transparentnost rada javnog radiotelevizijskog servisa i [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Komisija je, na njegov prijedlog, usvojila zaključke kojima je od [[Federalna televizija|javnog RTV servisa FBiH]] zatraženo prenošenje sjednica Zastupničkog doma i javno emitovanje rada parlamentarnih radnih tijela.&lt;ref name=&quot;KomisijaZaInformisanje_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Komisija za informisanje traži prenošenje sjednica Parlamenta FBiH u programu javnog RTV emitera FBiH |url=https://www.federalna.ba/komisija-za-informisanje-trazi-prenosenje-sjednica-parlamenta-fbih-u-programu-javnog-rtv-emitera-fbih-hju29 |year=2024 |publisher=Federalna.ba |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTVTK_Dautovic_KomisijaInformiranje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Dautović |first=Miralem |title=Komisija za informiranje traži prenošenje sjednice Parlamenta FBiH u program javnog rtv emitera FBiH |url=https://rtvtk.ba/komisija-za-informiranje-trazi-prenosenje-sjednice-parlamenta-fbih-u-program-javnog-rtv-emitera-fbih/ |publisher=RTV TK |date=7. 12. 2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao predsjednik Komisije za informisanje zalagao se za očuvanje nezavisnosti javnih servisa i zakonitost u imenovanju njihovih upravljačkih tijela. Protivio se imenovanju Zorana Krešića u Upravni odbor RTV FBiH, ocjenjujući da bi takvo imenovanje predstavljalo politizaciju javnog servisa te se pozivao na stavove Ambasade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] o neprihvatljivosti javnog djelovanja koje promoviše podjele države i rehabilitaciju [[Hrvatska zajednica Herceg Bosna|paradržavnih projekata]].&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_RTVFBiH_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: U Upravni odbor RTVFBiH ne mogu osobe s antidržavnim stavovima |url=https://federalna.ba/kajan-stav-komisije-je-da-u-upravni-odbor-ne-mogu-osobe-s-antidrzavnim-stavovima-0te9b |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Avaz_Kajan_Kresic_RTVFBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan o imenovanju Krešića u UO RTVFBiH: Njegovi pozivi za vraćanje Herceg-Bosne opasni i antidejtonski |date=2025 |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/964596/kajan-o-imenovanju-kresica-u-uo-rtvfbih-njegovi-pozivi-za-vracanje-herceg-bosne-opasni-i-antidejtonski |publisher=Dnevni avaz |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Oslobodjenje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Lončarić |first=Amela |title=Imenovanje novih članova u UO RTV FBIH je u zastoju - &quot;Vidjet ćemo ima li ko iz Čovićeve obitelji da tu uđe&quot; |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/imenovanje-novih-clanova-u-uo-rtv-fbih-je-u-zastoju-vidjet-cemo-ima-li-ko-iz-coviceve-obitelji-da-tu-ude-996072/ |publisher=Oslobođenje |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao zastupnik pokrenuo je više inicijativa i zastupničkih pitanja iz oblasti sigurnosti, javnog informisanja, zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja. Zatražio je održavanje sjednice Komisije za sigurnost zbog pogoršanja sigurnosne situacije u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]].&lt;ref name=&quot;MostarDanas_Kajan_KomisijaSigurnost_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://mostardanas.ba/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Mostar Danas |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExYuVijesti_Kajan_KomisijaSigurnost_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://exyuvijesti.com/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Ex Yu Vijesti |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

U oblasti zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja inicirao je izdvajanje sredstava za obnovu [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskog groblja u Mostaru]],&lt;ref name=&quot;Kajan_PartizanskoGroblje_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik u Parlamentu FBiH pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.federalna.ba/zastupnik-u-parlamentu-fbih-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru-ckqby |publisher=Federalna.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VijestiBA_PartizanskoGroblje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Sanel Kajan pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.vijesti.ba/clanak/657070/sanel-kajan-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru |publisher=Vijesti.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te predložio izgradnju spomen-obilježja &quot;Ljiljan&quot; na brdu Fortica u znak sjećanja na branioce Mostara.&lt;ref name=&quot;N1_Fortica_SpomenikLjiljan_2026&quot;&gt;{{cite web |last=N1 BiH |title=Federalni zastupnik predložio gradnju spomenika &quot;Ljiljan&quot; na brdu Fortica iznad Mostara: &quot;To je krik porodica čiji se glas ne želi čuti&quot; |url=https://n1info.ba/vijesti/federalni-zastupnik-predlozio-gradnju-spomenika-ljiljan-na-brdu-fortica-iznad-mostara-to-je-krik-porodica-ciji-se-glas-ne-zeli-cuti/ |publisher=N1 BiH |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PolitickiBA_Kajan_LjiljanFortica_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan objavio idejna rješenja Ljiljana na Fortici iznad Mostara |url=https://politicki.ba/vijesti/kajan-objavio-idejna-rjesenja-ljiljana-na-fortici-iznad-mostara/62451 |publisher=Politicki.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Također je javno pozivao nadležne institucije na uklanjanje murala posvećenih osobama osuđenim za [[Ratni zločin|ratne zločine]]&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_MuralMostar_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan: &quot;U Mostaru osvanuo još jedan sramotan mural ratnom zločincu&quot; |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sanel-kajan-u-mostaru-sramotan-mural-ratnom-zlocincu/633837 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Patria_CapljinaPraljak&quot;&gt;{{cite web |last=Patria |title=Kajan pozvao na reakciju: U Čapljini se veliča ratni zločinac Slobodan Praljak |url=https://nap.ba/post/kajan-pozvao-na-reakciju-u-capljini-se-velica-ratni-zlocinac-slobodan-praljak |publisher=Novinska agencija Patria |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te pokretao pitanja promjene naziva mostarskih ulica nazvanih po ličnostima povezanim s [[Ustaše|ustaškim]] i [[Nacizam|nacističkim]] režimom.&lt;ref name=&quot;SlobodnaBosna_Kajan_MostarUlice_2026&quot;&gt;{{cite web |title=KAJAN PISAO VLASTIMA GRADA MOSTARA ZBOG NAZIVA ULICA: &quot;Imena ustaških i nacističkih zločinaca i dalje stoje, a brišete imena narodnih heroja&quot; |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/439018/kajan_pisao_vlastima_grada_mostara_zbog_naziva_ulica_imena_ustaskih_i_nacistichkih_zlochinaca_i_dalje_stoje_a_brisete_imena_narodnih_heroja.html |date=2025 |publisher=Slobodna Bosna |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_ImenaUlica_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan: “Ako Gradsko vijeće Mostara nije nadležno za imena ulica, ko jeste?” |url=https://mostar.live/sanel-kajan-ako-gradsko-vijece-mostara-nije-nadlezno-za-imena-ulica-ko-jeste/ |publisher=Mostar.live |date=2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Pokrenuo je zastupničko pitanje u vezi s raspodjelom grantova Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona namijenjenih [[medij]]ima, navodeći da su sredstva dodijeljena za 23 medija, od kojih su 22 medija emitovala ili objavljivala sadržaj na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], jedan na [[Srpski jezik|srpskom]], dok među korisnicima nije bilo nijednog medija na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Također je zatražio informacije o finansiranju RTV Herceg-Bosne iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona.&lt;ref name=&quot;Izdvojeno_Kajan_VladaHNK_Mediji_2025&quot;&gt;{{cite web |title=SANEL KAJAN RAZOTKRIVA HINJSKU DEMOKRATIJU: Pogledajte kako je Vlada HNK podijelila novac medijima – 22 medija su na hrvatskom jeziku, jedan na srpskom i NITI JEDAN NA BOSANSKOM |url=https://izdvojeno.ba/sanel-kajan-razotkriva-hinjsku-demokratiju-pogledajte-kako-je-vlada-hnk-podijelila-novac-medijima-22-medija-su-na-hrvatskom-jeziku-jedan-na-srpskom-i-niti-jedan-na-bosanskom/ |publisher=Izdvojeno.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Zatražio je provjeru zakonitosti izgradnje objekta Hrvatskog narodnog pozorišta u Mostaru, postavljajući pitanja o postojanju važećih dozvola za gradnju.&lt;ref name=&quot;DnevnikBA_Fena_Kajan_HNKMostar_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Fena |title=Kajan: &quot;Ispitati ima li Hrvatsko narodno kazaliste u Mostaru valjane dozvole za gradnju&quot; |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/kajan-ispitati-ima-li-hrvatsko-narodno-kazaliste-u-mostaru-valjane-dozvole-za-gradnju/ |publisher=Dnevnik.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_Kazaliste_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Izgradnja Kazališta: zastupnik Kajan zatražio odgovore od Vlade FBiH |url=https://mostar.live/izgradnja-kazalista-zastupnik-kajan-zatrazio-odgovore-od-vlade-fbih/ |publisher=Mostar.live |date=29. 5. 2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Obratio se i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] (OHR) sa zahtjevom da se iz naziva javnih ustanova u Mostaru uklone nacionalni prefiksi, smatrajući da takvi nazivi nisu u skladu s principom jednakopravnosti [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] i ostalih građana.&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_OHR_Prefiksi_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Kajan pisao OHR-u: “Naložite da se nacionalni prefiksi uklone i iz naziva javnih ustanova u Mostaru!” |url=https://mostar.live/kajan-pisao-ohr-u-nalozite-da-se-nacionalni-prefiksi-uklone-i-iz-naziva-javnih-ustanova-u-mostaru/ |publisher=Mostar.live |date=26. 2. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Zbog svog novinarskog i političkog angažmana više puta je bio izložen prijetnjama, [[Govor mržnje|govoru mržnje]] i kampanjama uznemiravanja, uključujući prijetnje upućene putem društvenih mreža,&lt;ref name=&quot;Klix_PrijetnjeSmrcu_2026&quot;&gt;{{cite web |last=A. Ku. |title=Sanel Kajan o prijetnjama smrću: Bojim se da ne bude prekasno, sistem ne štiti žrtvu dok javno ne progovorite |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sanel-kajan-o-prijetnjama-smrcu-bojim-se-da-ne-bude-prekasno-sistem-ne-stiti-zrtvu-dok-javno-ne-progovorite/260610059 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SlobodnaBosna_PrijetnjeKajanu_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Zatražena međunarodna pomoć: Jezive prijetnje političaru Sanelu Kajanu i njegovoj porodici |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/489786/zatrazena_medjunarodna_pomoc_jezive_prijetnje_politicharu_sanelu_kajanu_i_njegovoj_porodici.html |publisher=Slobodna Bosna |date=15. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; i pošiljku koja je sadržavala [[metak]] i fotografije članova njegove porodice.&lt;ref name=&quot;Fokus_Kajan_PrijetnjeMetak_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |title=Kajan: Poslali su mi fotografiju djece i metak u koverti |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/kajan-poslali-su-mi-fotografiju-djece-i-metak-u-koverti/3552963/ |publisher=Fokus.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U više navrata podnosio je krivične prijave nadležnim organima, a u više predmeta donesene su osuđujuće presude protiv počinioca.&lt;ref name=&quot;Klix_ISP_Kajan_Presuda_2026&quot;&gt;{{cite web |last=I. S. P. |title=Kajan: Osoba koja mi je prijetila osuđena je na kaznu zatvora, oni koji vjeruju da mogu vrijeđati grdno se varaju |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kajan-osoba-koja-mi-je-prijetila-osudena-je-na-kaznu-zatvora-oni-koji-vjeruju-da-mogu-vrijedati-grdno-se-varaju/260706124 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

== Privatni život ==

Kajan živi u Mostaru. Oženjen je i otac troje djece.&lt;ref name=&quot;Raport_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Raport |title=Kajan zahtijeva reakciju MUP-a: Pozivaju na ubistvo moje porodice, morao sam ženu i troje djece izmjestiti iz Mostara |url=https://raport.ba/kajan-objavio-kroz-sta-prolazi-pozivaju-na-ubistvo-moje-porodice-morao-sam-zenu-i-troje-djece-izmjestiti-iz-mostara |publisher=Raport.ba |date=9. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru svog publicističkog rada bavi se prikupljanjem, obradom i očuvanjem arhivske građe, posebno materijala vezanih za historiju Radija Mostar, ratni period i medijsku historiju Bosne i Hercegovine.

== Publicistički rad ==

Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara.

=== Bibliografija ===

* ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_RadioMostar&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historiografija_RadioMostar_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)&lt;ref name=&quot;Kajan_2024_StariMost&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Moja medijska priča'' (2025)&lt;ref name=&quot;Kajan_2025_MojaMedijskaPrica&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025&quot;&gt;{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Glas iz rovova tišine'' (2026)&lt;ref name=&quot;Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarni filmovi ===

* ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Begovic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Tako je govorio radio'' (2018)&lt;ref name=&quot;Akos_Kajan_Dokumentarac_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==

Za svoj novinarski rad Kajan je dobio više domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja za profesionalno izvještavanje, promociju [[Ljudska prava|ljudskih prava]], zaštitu okoliša i društveno odgovorno [[novinarstvo]].

Među međunarodnim priznanjima nalazi se priznanje [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za profesionalno novinarstvo,&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot; /&gt; kao i zajedničko priznanje UN tima u Bosni i Hercegovini za novinarski doprinos promociji tolerantnog i inkluzivnog društva, ravnopravnosti i sprječavanja [[Diskriminacija|diskriminacije]], dodijeljeno za prilog ''BiH zanemaruje djecu s poteškoćama u razvoju''.&lt;ref name=&quot;UNICEF_UNtim_PriznanjaNovinarima_2018&quot;&gt;{{cite web |title=UN tim po prvi put dodijelio zajednička priznanja novinarima |url=https://www.unicef.org/bih/pri%C4%8De/un-tim-po-prvi-put-dodijelio-zajedni%C4%8Dka-priznanja-novinarima |publisher=UNICEF Bosna i Hercegovina |year=2018 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Dobitnik je i UNICEF-ovog priznanja za istaknuti doprinos izvještavanju o pravima djece,&lt;ref name=&quot;RSE_Dugum_UNICEFKatavic_2012&quot;&gt;{{cite web |last=Đugum |first=Aida |title=Priznanje UNICEF-a novinaru RSE Ivanu Kataviću |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/priznanje-unicefa-novinaru-rse-ivanu-katavicu/24794458.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2012 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te novinarske nagrade USAID-a za izvještavanje o socijalnoj zaštiti porodica s djecom.&lt;ref name=&quot;Tuzlainfo_USAID_NovinarskeNagrade_2015&quot;&gt;{{cite web |title=USAID: Dodijeljene novinarske nagrade na temu socijalne zaštite porodica s djecom |url=https://tuzlainfo.ba/index.php/clanci/sa-svih-strana/item/4784-usaid-dodijeljene-novinarske-nagrade-na-temu-socijalne-zastite-porodica-s-djecom/ |publisher=Tuzlainfo.ba |date=2015 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Za izvještavanje o zaštiti okoliša nagrađen je priznanjem &quot;Eko novinar 2020/21.&quot;, koje Centar za promociju civilnog društva dodjeljuje u okviru projekta ''Misli o prirodi!''. Nagrada mu je dodijeljena za seriju televizijskih priloga o deponiji Uborak kod Mostara, emitovanih u programima [[Federalna televizija|Federalne televizije]], kao i za kontinuirano izvještavanje o zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019. Centar za mir i multietničku saradnju Mostar dodijelio mu je priznanje &quot;Mimar mira&quot; za doprinos izgradnji i afirmaciji [[mir]]a, [[Tolerancija|tolerancije]] i međusobnog razumijevanja.&lt;ref name=&quot;Klix_RD_CentarZaMir_Nagrade_2019&quot;&gt;{{cite web |last=R. D. |title=Na Starom mostu uručene nagrade i povelje Centra za mir, posthumnu dobio i Alija Izetbegović |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-starom-mostu-urucene-nagrade-i-povelje-centra-za-mir-posthumnu-dobio-i-alija-izetbegovic/190723120 |publisher=Klix.ba |date=2019 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Dobitnik je i Specijalne plakete &quot;Srđan Aleksić&quot;, koja mu je dodijeljena za doprinos profesionalnom i društveno odgovornom novinarstvu.&lt;ref name=&quot;LDAMostar_Kajan_SrdanAleksic&quot;&gt;{{cite web |title=U Sarajevu svečano uručene novinarske nagrade “Srđan Aleksić” – Specijalna plaketa pripala novinaru Sanelu Kajanu |url=https://www.ldamostar.org/urucene-novinarske-nagrade-srdan-aleksic/ |publisher=Agencija lokalne demokratije Mostar |date=2017 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{Commonscat-inline|Sanel Kajan}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu
* [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI Tako je govorio radio] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>ht9kyeuw16wzty6irgbzegk7bwcojk3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915718</id>
      <parentid>3915701</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T11:18:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <origin>3915718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35512" sha1="nhaqpk3kf45opjzxr13wndthouijuh1" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Sanel Kajan
| slika              = Sanel Kajan naslovna.jpg
| tekst              = 
| redoslijed         = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1. decembar 2022 – 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Demokratska fronta]]
| supruga            = 
| supružnik          = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]].

== Rani život i obrazovanje ==

Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] njegov otac Mehmed Kajan, pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], poginuo je u odbrani Mostara. 

Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.&lt;ref name=&quot;PFBiH_Kajan&quot; /&gt; 

Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |date=2024 |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; najstarijoj školi novinarstva na svijetu.&lt;ref name=&quot;Missouri_J_School&quot;&gt;{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Novinarska karijera ==

=== Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar ===
[[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar (1993).jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar (1993)]] 
[[Datoteka:Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrada gdje se nalazio Radio BiH - Ratni studio Mostar, novembar 1993.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrade u kojoj se nalazio Radio BiH – Ratni studio Mostar (novembar 1993)]]
[[Datoteka:Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996).jpg.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996)]]
Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].&lt;ref name=&quot;Kovacevic_2022&quot;&gt;{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_Kajan_2017&quot;&gt;{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot;&gt;{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot; /&gt;

Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.&lt;ref name=&quot;Behram_ProGlas&quot;&gt;{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=Interview / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== TV IN ===
[[Datoteka:Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN.jpg|mini|desno|300px|Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN]]
Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja.

=== Radio Slobodna Evropa ===

Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.&lt;ref name=&quot;RSE_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.&lt;ref name=&quot;Kajan_2008&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2008_Poetika&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.

=== Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 ===

Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe.

Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije.

=== Deutsche Welle ===
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2009).jpg.jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2009)]]
[[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2020).jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2020)]]
Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].&lt;ref name=&quot;DW_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}&lt;/ref&gt; Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.&lt;ref name=&quot;Kajan_2009_HercegBosna&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2010_Kladionice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2020_Izbjeglice&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020.

=== TV1 ===
[[Datoteka:Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delic i Sanel Kajan (4. 10. 2010).jpg|mini|desno|300px|Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delić i Sanel Kajan (2010)]]
Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt;

=== Al Jazeera Balkans ===

U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Federalna televizija ===

Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.&lt;ref name=&quot;FTV_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_SigurnostMostar&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Politički angažman i parlamentarni rad ==

Nakon skoro tri decenije novinarskog rada, Kajan je u junu 2022. pristupio političkoj stranci [[Demokratska fronta]] (DF).&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Vijesti_Kajan_DF_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan pristupio Demokratskoj fronti |url=https://www.vijesti.ba/clanak/570608/sanel-kajan-pristupio-demokratskoj-fronti |publisher=Vijesti.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2022.]] izabran je za zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH]] iz Izborne jedinice 9, osvojivši 3.066 glasova.&lt;ref name=&quot;Istinomjer_Kajan&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Javnarasprava_Kajan&quot; /&gt; 

U Zastupničkom domu izabran je za predsjednika Komisije za informisanje.&lt;ref name=&quot;PDPFBiH_KomisijaInformisanje&quot;&gt;{{cite web |title=Komisija za informisanje |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/komisija-za-informisanje |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru rada Komisije zalagao se za veću transparentnost rada javnog radiotelevizijskog servisa i [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Komisija je, na njegov prijedlog, usvojila zaključke kojima je od [[Federalna televizija|javnog RTV servisa FBiH]] zatraženo prenošenje sjednica Zastupničkog doma i javno emitovanje rada parlamentarnih radnih tijela.&lt;ref name=&quot;KomisijaZaInformisanje_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Komisija za informisanje traži prenošenje sjednica Parlamenta FBiH u programu javnog RTV emitera FBiH |url=https://www.federalna.ba/komisija-za-informisanje-trazi-prenosenje-sjednica-parlamenta-fbih-u-programu-javnog-rtv-emitera-fbih-hju29 |year=2024 |publisher=Federalna.ba |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RTVTK_Dautovic_KomisijaInformiranje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Dautović |first=Miralem |title=Komisija za informiranje traži prenošenje sjednice Parlamenta FBiH u program javnog rtv emitera FBiH |url=https://rtvtk.ba/komisija-za-informiranje-trazi-prenosenje-sjednice-parlamenta-fbih-u-program-javnog-rtv-emitera-fbih/ |publisher=RTV TK |date=7. 12. 2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao predsjednik Komisije za informisanje zalagao se za očuvanje nezavisnosti javnih servisa i zakonitost u imenovanju njihovih upravljačkih tijela. Protivio se imenovanju Zorana Krešića u Upravni odbor RTV FBiH, ocjenjujući da bi takvo imenovanje predstavljalo politizaciju javnog servisa te se pozivao na stavove Ambasade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] o neprihvatljivosti javnog djelovanja koje promoviše podjele države i rehabilitaciju [[Hrvatska zajednica Herceg Bosna|paradržavnih projekata]].&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_RTVFBiH_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: U Upravni odbor RTVFBiH ne mogu osobe s antidržavnim stavovima |url=https://federalna.ba/kajan-stav-komisije-je-da-u-upravni-odbor-ne-mogu-osobe-s-antidrzavnim-stavovima-0te9b |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Avaz_Kajan_Kresic_RTVFBiH&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan o imenovanju Krešića u UO RTVFBiH: Njegovi pozivi za vraćanje Herceg-Bosne opasni i antidejtonski |date=2025 |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/964596/kajan-o-imenovanju-kresica-u-uo-rtvfbih-njegovi-pozivi-za-vracanje-herceg-bosne-opasni-i-antidejtonski |publisher=Dnevni avaz |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Oslobodjenje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Lončarić |first=Amela |title=Imenovanje novih članova u UO RTV FBIH je u zastoju - &quot;Vidjet ćemo ima li ko iz Čovićeve obitelji da tu uđe&quot; |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/imenovanje-novih-clanova-u-uo-rtv-fbih-je-u-zastoju-vidjet-cemo-ima-li-ko-iz-coviceve-obitelji-da-tu-ude-996072/ |publisher=Oslobođenje |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Kao zastupnik pokrenuo je više inicijativa i zastupničkih pitanja iz oblasti sigurnosti, javnog informisanja, zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja. Zatražio je održavanje sjednice Komisije za sigurnost zbog pogoršanja sigurnosne situacije u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]].&lt;ref name=&quot;MostarDanas_Kajan_KomisijaSigurnost_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://mostardanas.ba/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Mostar Danas |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ExYuVijesti_Kajan_KomisijaSigurnost_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://exyuvijesti.com/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Ex Yu Vijesti |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

U oblasti zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja inicirao je izdvajanje sredstava za obnovu [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskog groblja u Mostaru]],&lt;ref name=&quot;Kajan_PartizanskoGroblje_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Zastupnik u Parlamentu FBiH pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.federalna.ba/zastupnik-u-parlamentu-fbih-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru-ckqby |publisher=Federalna.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VijestiBA_PartizanskoGroblje_2024&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Sanel Kajan pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.vijesti.ba/clanak/657070/sanel-kajan-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru |publisher=Vijesti.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te predložio izgradnju spomen-obilježja &quot;Ljiljan&quot; na brdu Fortica u znak sjećanja na branioce Mostara.&lt;ref name=&quot;N1_Fortica_SpomenikLjiljan_2026&quot;&gt;{{cite web |last=N1 BiH |title=Federalni zastupnik predložio gradnju spomenika &quot;Ljiljan&quot; na brdu Fortica iznad Mostara: &quot;To je krik porodica čiji se glas ne želi čuti&quot; |url=https://n1info.ba/vijesti/federalni-zastupnik-predlozio-gradnju-spomenika-ljiljan-na-brdu-fortica-iznad-mostara-to-je-krik-porodica-ciji-se-glas-ne-zeli-cuti/ |publisher=N1 BiH |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PolitickiBA_Kajan_LjiljanFortica_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Kajan objavio idejna rješenja Ljiljana na Fortici iznad Mostara |url=https://politicki.ba/vijesti/kajan-objavio-idejna-rjesenja-ljiljana-na-fortici-iznad-mostara/62451 |publisher=Politicki.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Također je javno pozivao nadležne institucije na uklanjanje murala posvećenih osobama osuđenim za [[Ratni zločin|ratne zločine]]&lt;ref name=&quot;RadioSarajevo_MuralMostar_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan: &quot;U Mostaru osvanuo još jedan sramotan mural ratnom zločincu&quot; |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sanel-kajan-u-mostaru-sramotan-mural-ratnom-zlocincu/633837 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Patria_CapljinaPraljak&quot;&gt;{{cite web |last=Patria |title=Kajan pozvao na reakciju: U Čapljini se veliča ratni zločinac Slobodan Praljak |url=https://nap.ba/post/kajan-pozvao-na-reakciju-u-capljini-se-velica-ratni-zlocinac-slobodan-praljak |publisher=Novinska agencija Patria |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te pokretao pitanja promjene naziva mostarskih ulica nazvanih po ličnostima povezanim s [[Ustaše|ustaškim]] i [[Nacizam|nacističkim]] režimom.&lt;ref name=&quot;SlobodnaBosna_Kajan_MostarUlice_2026&quot;&gt;{{cite web |title=KAJAN PISAO VLASTIMA GRADA MOSTARA ZBOG NAZIVA ULICA: &quot;Imena ustaških i nacističkih zločinaca i dalje stoje, a brišete imena narodnih heroja&quot; |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/439018/kajan_pisao_vlastima_grada_mostara_zbog_naziva_ulica_imena_ustaskih_i_nacistichkih_zlochinaca_i_dalje_stoje_a_brisete_imena_narodnih_heroja.html |date=2025 |publisher=Slobodna Bosna |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_ImenaUlica_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Sanel Kajan: “Ako Gradsko vijeće Mostara nije nadležno za imena ulica, ko jeste?” |url=https://mostar.live/sanel-kajan-ako-gradsko-vijece-mostara-nije-nadlezno-za-imena-ulica-ko-jeste/ |publisher=Mostar.live |date=2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Pokrenuo je zastupničko pitanje u vezi s raspodjelom grantova Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona namijenjenih [[medij]]ima, navodeći da su sredstva dodijeljena za 23 medija, od kojih su 22 medija emitovala ili objavljivala sadržaj na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], jedan na [[Srpski jezik|srpskom]], dok među korisnicima nije bilo nijednog medija na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Također je zatražio informacije o finansiranju RTV Herceg-Bosne iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona.&lt;ref name=&quot;Izdvojeno_Kajan_VladaHNK_Mediji_2025&quot;&gt;{{cite web |title=SANEL KAJAN RAZOTKRIVA HINJSKU DEMOKRATIJU: Pogledajte kako je Vlada HNK podijelila novac medijima – 22 medija su na hrvatskom jeziku, jedan na srpskom i NITI JEDAN NA BOSANSKOM |url=https://izdvojeno.ba/sanel-kajan-razotkriva-hinjsku-demokratiju-pogledajte-kako-je-vlada-hnk-podijelila-novac-medijima-22-medija-su-na-hrvatskom-jeziku-jedan-na-srpskom-i-niti-jedan-na-bosanskom/ |publisher=Izdvojeno.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

Zatražio je provjeru zakonitosti izgradnje objekta Hrvatskog narodnog pozorišta u Mostaru, postavljajući pitanja o postojanju važećih dozvola za gradnju.&lt;ref name=&quot;DnevnikBA_Fena_Kajan_HNKMostar_2025&quot;&gt;{{cite web |last=Fena |title=Kajan: &quot;Ispitati ima li Hrvatsko narodno kazaliste u Mostaru valjane dozvole za gradnju&quot; |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/kajan-ispitati-ima-li-hrvatsko-narodno-kazaliste-u-mostaru-valjane-dozvole-za-gradnju/ |publisher=Dnevnik.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_Kazaliste_2025&quot;&gt;{{cite web |title=Izgradnja Kazališta: zastupnik Kajan zatražio odgovore od Vlade FBiH |url=https://mostar.live/izgradnja-kazalista-zastupnik-kajan-zatrazio-odgovore-od-vlade-fbih/ |publisher=Mostar.live |date=29. 5. 2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Obratio se i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] (OHR) sa zahtjevom da se iz naziva javnih ustanova u Mostaru uklone nacionalni prefiksi, smatrajući da takvi nazivi nisu u skladu s principom jednakopravnosti [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] i ostalih građana.&lt;ref name=&quot;MostarLive_Kajan_OHR_Prefiksi_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Kajan pisao OHR-u: “Naložite da se nacionalni prefiksi uklone i iz naziva javnih ustanova u Mostaru!” |url=https://mostar.live/kajan-pisao-ohr-u-nalozite-da-se-nacionalni-prefiksi-uklone-i-iz-naziva-javnih-ustanova-u-mostaru/ |publisher=Mostar.live |date=26. 2. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Zbog svog novinarskog i političkog angažmana više puta je bio izložen prijetnjama, [[Govor mržnje|govoru mržnje]] i kampanjama uznemiravanja, uključujući prijetnje upućene putem društvenih mreža,&lt;ref name=&quot;Klix_PrijetnjeSmrcu_2026&quot;&gt;{{cite web |last=A. Ku. |title=Sanel Kajan o prijetnjama smrću: Bojim se da ne bude prekasno, sistem ne štiti žrtvu dok javno ne progovorite |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sanel-kajan-o-prijetnjama-smrcu-bojim-se-da-ne-bude-prekasno-sistem-ne-stiti-zrtvu-dok-javno-ne-progovorite/260610059 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SlobodnaBosna_PrijetnjeKajanu_2026&quot;&gt;{{cite web |title=Zatražena međunarodna pomoć: Jezive prijetnje političaru Sanelu Kajanu i njegovoj porodici |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/489786/zatrazena_medjunarodna_pomoc_jezive_prijetnje_politicharu_sanelu_kajanu_i_njegovoj_porodici.html |publisher=Slobodna Bosna |date=15. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; i pošiljku koja je sadržavala [[metak]] i fotografije članova njegove porodice.&lt;ref name=&quot;Fokus_Kajan_PrijetnjeMetak_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Redakcija |title=Kajan: Poslali su mi fotografiju djece i metak u koverti |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/kajan-poslali-su-mi-fotografiju-djece-i-metak-u-koverti/3552963/ |publisher=Fokus.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U više navrata podnosio je krivične prijave nadležnim organima, a u više predmeta donesene su osuđujuće presude protiv počinioca.&lt;ref name=&quot;Klix_ISP_Kajan_Presuda_2026&quot;&gt;{{cite web |last=I. S. P. |title=Kajan: Osoba koja mi je prijetila osuđena je na kaznu zatvora, oni koji vjeruju da mogu vrijeđati grdno se varaju |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kajan-osoba-koja-mi-je-prijetila-osudena-je-na-kaznu-zatvora-oni-koji-vjeruju-da-mogu-vrijedati-grdno-se-varaju/260706124 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; 

== Privatni život ==

Kajan živi u Mostaru. Oženjen je i otac troje djece.&lt;ref name=&quot;Raport_2026&quot;&gt;{{cite web |last=Raport |title=Kajan zahtijeva reakciju MUP-a: Pozivaju na ubistvo moje porodice, morao sam ženu i troje djece izmjestiti iz Mostara |url=https://raport.ba/kajan-objavio-kroz-sta-prolazi-pozivaju-na-ubistvo-moje-porodice-morao-sam-zenu-i-troje-djece-izmjestiti-iz-mostara |publisher=Raport.ba |date=9. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; U okviru svog publicističkog rada bavi se prikupljanjem, obradom i očuvanjem arhivske građe, posebno materijala vezanih za historiju Radija Mostar, ratni period i medijsku historiju Bosne i Hercegovine.

== Publicistički rad ==

Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara.

=== Bibliografija ===

* ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)&lt;ref name=&quot;Kajan_2021_RadioMostar&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Historiografija_RadioMostar_2022&quot;&gt;{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)&lt;ref name=&quot;Kajan_2024_StariMost&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024&quot;&gt;{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Moja medijska priča'' (2025)&lt;ref name=&quot;Kajan_2025_MojaMedijskaPrica&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025&quot;&gt;{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Glas iz rovova tišine'' (2026)&lt;ref name=&quot;Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine&quot;&gt;{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

=== Dokumentarni filmovi ===

* ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)&lt;ref name=&quot;BoracicMrso_2018&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Begovic_2017&quot;&gt;{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* ''Tako je govorio radio'' (2018)&lt;ref name=&quot;Akos_Kajan_Dokumentarac_2018&quot;&gt;{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==

Za svoj novinarski rad Kajan je dobio više domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja za profesionalno izvještavanje, promociju [[Ljudska prava|ljudskih prava]], zaštitu okoliša i društveno odgovorno [[novinarstvo]].

Među međunarodnim priznanjima nalazi se priznanje [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za profesionalno novinarstvo,&lt;ref name=&quot;AJB_Kajan_profil&quot; /&gt; kao i zajedničko priznanje UN tima u Bosni i Hercegovini za novinarski doprinos promociji tolerantnog i inkluzivnog društva, ravnopravnosti i sprječavanja [[Diskriminacija|diskriminacije]], dodijeljeno za prilog ''BiH zanemaruje djecu s poteškoćama u razvoju''.&lt;ref name=&quot;UNICEF_UNtim_PriznanjaNovinarima_2018&quot;&gt;{{cite web |title=UN tim po prvi put dodijelio zajednička priznanja novinarima |url=https://www.unicef.org/bih/pri%C4%8De/un-tim-po-prvi-put-dodijelio-zajedni%C4%8Dka-priznanja-novinarima |publisher=UNICEF Bosna i Hercegovina |year=2018 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Dobitnik je i UNICEF-ovog priznanja za istaknuti doprinos izvještavanju o pravima djece,&lt;ref name=&quot;RSE_Dugum_UNICEFKatavic_2012&quot;&gt;{{cite web |last=Đugum |first=Aida |title=Priznanje UNICEF-a novinaru RSE Ivanu Kataviću |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/priznanje-unicefa-novinaru-rse-ivanu-katavicu/24794458.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2012 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; te novinarske nagrade USAID-a za izvještavanje o socijalnoj zaštiti porodica s djecom.&lt;ref name=&quot;Tuzlainfo_USAID_NovinarskeNagrade_2015&quot;&gt;{{cite web |title=USAID: Dodijeljene novinarske nagrade na temu socijalne zaštite porodica s djecom |url=https://tuzlainfo.ba/index.php/clanci/sa-svih-strana/item/4784-usaid-dodijeljene-novinarske-nagrade-na-temu-socijalne-zastite-porodica-s-djecom/ |publisher=Tuzlainfo.ba |date=2015 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Za izvještavanje o zaštiti okoliša nagrađen je priznanjem &quot;Eko novinar 2020/21.&quot;, koje Centar za promociju civilnog društva dodjeljuje u okviru projekta ''Misli o prirodi!''. Nagrada mu je dodijeljena za seriju televizijskih priloga o deponiji Uborak kod Mostara, emitovanih u programima [[Federalna televizija|Federalne televizije]], kao i za kontinuirano izvještavanje o zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Federalna_Kajan_EkoNovinar_2021&quot;&gt;{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019. Centar za mir i multietničku saradnju Mostar dodijelio mu je priznanje &quot;Mimar mira&quot; za doprinos izgradnji i afirmaciji [[mir]]a, [[Tolerancija|tolerancije]] i međusobnog razumijevanja.&lt;ref name=&quot;Klix_RD_CentarZaMir_Nagrade_2019&quot;&gt;{{cite web |last=R. D. |title=Na Starom mostu uručene nagrade i povelje Centra za mir, posthumnu dobio i Alija Izetbegović |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-starom-mostu-urucene-nagrade-i-povelje-centra-za-mir-posthumnu-dobio-i-alija-izetbegovic/190723120 |publisher=Klix.ba |date=2019 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt; Dobitnik je i Specijalne plakete &quot;Srđan Aleksić&quot;, koja mu je dodijeljena za doprinos profesionalnom i društveno odgovornom novinarstvu.&lt;ref name=&quot;LDAMostar_Kajan_SrdanAleksic&quot;&gt;{{cite web |title=U Sarajevu svečano uručene novinarske nagrade “Srđan Aleksić” – Specijalna plaketa pripala novinaru Sanelu Kajanu |url=https://www.ldamostar.org/urucene-novinarske-nagrade-srdan-aleksic/ |publisher=Agencija lokalne demokratije Mostar |date=2017 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*{{Commonscat-inline|Sanel Kajan}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu
* [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI Tako je govorio radio] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu

{{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Demokratske fronte]]
[[Kategorija:Političari iz Mostara]]
[[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru]]</text>
      <sha1>nhaqpk3kf45opjzxr13wndthouijuh1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tom Clemens</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536371</id>
    <revision>
      <id>3915702</id>
      <parentid>3915502</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T08:54:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7358" sha1="k8y57julbm40hwgd3rhk8sy3qwd7918" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tom Clemens
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Thomas Malcolm Clemens
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1976|01|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Epping (Essex)|Epping]], [[Engleska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 170
| težina               = 70
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2006.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI NS         = 
| medalje OI NS        = 
| zlato OI NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2005.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup SP NS         = 
| medalje SP NS        = 
| zlato SP NS       = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 31. 7. 2026.
}}

'''Tom Clemens''' rođen 30. januara 1976. u [[Epping (Essex)|Epping]]u, [[Engleska]] nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cl/tom-clemens-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191914/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cl/tom-clemens-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Tom Clemens Olympic Results |accessdate=31. 7. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|57]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|77]]  
|
|}
Clemens je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 57-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]]. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|utrci na 20 km]] kada je od 89 takmičara s četiri promašaja i zaostatkom od 7:20.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog]] biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. U štafetnim utrkama nije nastupao.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|74]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|78]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|16]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|80]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|85]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|18]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|86]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|52]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|19]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|78]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|85]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|20]]
|  
|} 
Tom Clemens je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] nastupio pet puta, ali nije osvojio ni jednu medalju. &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 40-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 5:25.6&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Sven Fischer|Svena Fischera]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat deseto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|SP 1994]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 194 – ekipno (muškarci)|ekipnoj utrci]] s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Paul Ryan (biatlonac)|Kennethom Ruddom]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Clemensa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]  &lt;!-- u [[Les Saisies]]u 13. decembra 1990. u utrci na 20&amp;nbsp;km. kada je osvojio 88-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 32-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|sezoni 1998/99.]] u [[Holmenkollen]]u 12. marta 1999. u utrci na 10&amp;nbsp;km. U štafetnim utrkama mu je najbolji rezultat deseto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1993/1994.|sezoni 1993/94.]] u [[Hinton (Alberta)|Hinton]]u 13. marta 1994. s [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]], [[Ian Woods|Ianom Woodsom]] i [[Paul Ryan (biatlonac)|Kennethom Ruddom]]. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|1510}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Clemens, Tom}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Biografije, Epping (Essex)]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>k8y57julbm40hwgd3rhk8sy3qwd7918</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915703</id>
      <parentid>3915702</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:01:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3915703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7171" sha1="h1rz0wvulnto4xs3l94ldalu41yrjp4" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Tom Clemens
| slika                = 
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Thomas Malcolm Clemens
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1976|01|30}}
| mjesto_rođenja       = [[Epping (Essex)|Epping]], [[Engleska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 170
| težina               = 70
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2006.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI NS         = 
| medalje OI NS        = 
| zlato OI NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|1999]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2005.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup SP NS         = 
| medalje SP NS        = 
| zlato SP NS       = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           = 
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 31. 7. 2026.
}}

'''Tom Clemens''' rođen 30. januara 1976. u [[Epping (Essex)|Epping]]u, [[Engleska]] nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cl/tom-clemens-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417191914/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cl/tom-clemens-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Tom Clemens Olympic Results |accessdate=31. 7. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|57]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|77]]  
|
|}
Clemens je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 57-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]]. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|utrci na 20 km]] kada je od 89 takmičara s četiri promašaja i zaostatkom od 7:20.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog]] biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. U štafetnim utrkama nije nastupao.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1999}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 20 km|74]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – 10 km|78]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|16]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2000}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 20 km|80]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 10 km|85]]  
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (muškarci)|18]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|86]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|52]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (muškarci)|19]]
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|78]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|85]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|20]]
|  
|} 
Tom Clemens je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] nastupio pet puta, ali nije osvojio ni jednu medalju.  Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 52-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:11.3&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Pavel Rostovcev|Pavela Rostovceva]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]] s [[Jason Sklenar|Jasonom Sklenarom]], [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]] i  [[Mark Gee|Markom Geeom]]. 

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Clemensa u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]]  u [[Hochfilzen]]u 11. decembra 1999. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio 93-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 44-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 18. februara 2005. u utrci potjere na 12,5&amp;nbsp;km. U štafetnim utrkama su najbolji rezultati dva  13-a mjesta u štafeti.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2006.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|1510}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Clemens, Tom}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Biografije, Epping (Essex)]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>h1rz0wvulnto4xs3l94ldalu41yrjp4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Transdiferencijacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536373</id>
    <revision>
      <id>3915575</id>
      <timestamp>2026-07-31T14:32:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>BRIXTOL</username>
        <id>184215</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  '''Transdiferencijacija''', također poznata kao '''[[reprogramiranje loze]]''',&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Orkin | first1 = S. H. | last2 = Zon | first2 = L. I. | doi = 10.1016/j.cell.2008.01.025 | title = Hematopoiesis: An Evolving Paradigm for Stem Cell Biology | journal = Cell | volume = 132 | issue = 4 | pages = 631–644 | year = 2008 | pmid = 18295580 | pmc =2628169 }}&lt;/ref&gt; proces je u kojem se jedna zrela [[somatska ćelija]] transformira u drugu zrelu somatsku ć...</comment>
      <origin>3915575</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31916" sha1="qnx5xs6twdbqpq8s48x2adzlnrpn80q" xml:space="preserve">
'''Transdiferencijacija''', također poznata kao '''[[reprogramiranje loze]]''',&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Orkin | first1 = S. H.
| last2 = Zon | first2 = L. I.
| doi = 10.1016/j.cell.2008.01.025
| title = Hematopoiesis: An Evolving Paradigm for Stem Cell Biology
| journal = Cell
| volume = 132
| issue = 4
| pages = 631–644
| year = 2008
| pmid = 18295580
| pmc =2628169
}}&lt;/ref&gt; proces je u kojem se jedna zrela [[somatska ćelija]] transformira u drugu zrelu somatsku ćeliju bez prolaska kroz međufazu [[Indukovana pluripotentna matična ćelija|pluripotentnosti]] ili [[progenitorska ćelija]].&lt;ref name=&quot;Forcing cells to change lineages&quot;&gt;{{Cite journal
| last1 = Graf | first1 = T.
| last2 = Enver | first2 = T.
| doi = 10.1038/nature08533
| title = Forcing cells to change lineages
| journal =   [[Nature]]
| volume = 462
| issue = 7273
| pages = 587–594
| year = 2009
| pmid = 19956253
| bibcode = 2009Natur.462..587G
| s2cid = 4417323
}}&lt;/ref&gt; To je vrsta [[metaplazija]], koja uključuje sve promjene sudbine ćelija, uključujući interkonverziju [[matične ćelije|matičnih ćelija]]. Sadašnja upotreba transdiferencijacije uključuje modeliranje bolesti i [[otkrivanje lijekova]], a u budućnosti bi mogla uključivati [[genska terapija| gensku terapiju]] i [[regenerativna medicina|regenerativnu medicinu]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite journal
| last1 = Pournasr | first1 = B.
| last2 = Khaloughi | first2 = K.
| last3 = Salekdeh | first3 = G. H.
| last4 = Totonchi | first4 = M.
| last5 = Shahbazi | first5 = E.
| last6 = Baharvand | first6 = H.
| doi = 10.1002/stem.760
| title = Concise Review: Alchemy of Biology: Generating Desired Cell Types from Abundant and Accessible Cells
| journal = Stem Cells
| volume = 29
| issue = 12
| pages = 1933–1941
| year = 2011
| pmid = 21997905
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt; Termin 'transdiferencijacija' prvobitno su skovali Selman and Kafatos,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Selman|first1=Kelly|last2=Kafatos|first2=Fotis C.|date=1974-07-01|title=Transdifferentiation in the labial gland of silk moths: is DNA required for cellular metamorphosis?|journal=Cell Differentiation|volume=3|issue=2|pages=81–94|doi=10.1016/0045-6039(74)90030-X|pmid=4277742}}&lt;/ref&gt;1974.  za opis promjenu u svojstvima ćelija kako ćelije koje proizvode kutikulu postaju ćelije koje luče so kod [[svilena buba|svilenih moljaca]] koji prolaze kroz [[metamorfoza|metamorfozu]].&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Selman | first1 = K.
| last2 = Kafatos | first2 = F. C.
| title = Transdifferentiation in the labial gland of silk moths: Is DNA required for cellular metamorphosis?
| journal = Cell Differentiation
| volume = 3
| issue = 2
| pages = 81–94
| year = 2013
| pmid = 4277742
 | doi=10.1016/0045-6039(74)90030-x
}}&lt;/ref&gt;
==Otkriće==
Davis i saradnici su 1987. godine izvijestili o prvom slučaju transdiferencijacije gdje se ćelija promijenila iz jednog tipa odrasle ćelije u drugi. Utvrđeno je da je prisiljavanje mišjih embrionalnih [[fibroblast]]a da eksprimiraju [[MyoD]] dovoljno da se te ćelije pretvore u [[mioblast]]e.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Davis | first1 = R. L.
| last2 = Weintraub | first2 = H.
| last3 = Lassar | first3 = A. B.
| title = Expression of a single transfected cDNA converts fibroblasts to myoblasts
| journal = Cell
| volume = 51
| issue = 6
| pages = 987–1000
| year = 1987
| pmid = 3690668
 | doi=10.1016/0092-8674(87)90585-x
| s2cid = 37741454
}}&lt;/ref&gt;

==Prirodni primjeri==
Jedini &lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-02-22 |title=Life with no Limits: The Immortal Jellyfish |url=https://youthmedicaljournal.com/2022/02/21/life-with-no-limits-the-immortal-jellyfish%EF%BF%BC/ |access-date=2025-01-30 |website=Youth Medical Journal |language=en}}&lt;/ref&gt; poznati slučajevi gdje se odrasle ćelije direktno mijenjaju iz jedne loze u drugu javljaju se kod vrsta ''[[Turritopsis dohrnii]]'' (također poznata kao besmrtna meduza) i ''[[Turritopsis nutricula]]''.
Kod [[triton]]a, kada se ukloni [[očno sočivo]], pigmentirane [[epitel]]ne ćelije se dediferenciraju, a zatim rediferenciraju u ćelije sočiva.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Jopling | first1 = C.
| last2 = Boue | first2 = S.
| last3 = Belmonte | first3 = J. C. I.
| doi = 10.1038/nrm3043
| title = Dedifferentiation, transdifferentiation and reprogramming: Three routes to regeneration
| journal = Nature Reviews Molecular Cell Biology
| volume = 12
| issue = 2
| pages = 79–89
| year = 2011
| pmid = 21252997
| s2cid = 205494805
}}&lt;/ref&gt; Vincenzo Colucci opisao je ovaj [[fenomen]] 1891. godine, a Gustav Wolff je opisao istu stvar 1894. ; pitanje prioriteta se ispituje u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] (2021).&lt;ref name=Holland&gt;{{citation |title=Vicenzo Colucci's 1886 memoir, Intorno alla rigenerazione degli arti e della coda nei tritoni, annotated and translated into English as: Concerning regeneration of the limbs and tail in salamanders | first=Nicholas | last=Holland | journal=The European Zoological Journal | volume=88 | year=2021| pages=837–890 | doi=10.1080/24750263.2021.1943549 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Kod ljudi i miševa je dokazano da alfa ćelije u pankreasu mogu spontano promijeniti sudbinu i transdiferencirati se u beta ćelije. Ovo je dokazano i kod zdravih i kod dijabetičkih [[Langenhansovi otočići|pankreasnih ostrvaca]].&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = van der Meulen | first1 = T.
| last2 = Mawla | first2 = A.M.
| last3 = DiGruccio | first3 = M.R.
| last4 = Adams | first4 = M.W.
| last5 = Nies | first5 = V.
| last6 = Dolleman | first6 = S. 
| last7 = Liu | first7 = S. 
| last8 = Ackermann | first8 = A.M. 
| last9 = Caceres | first9 = E.
| last10 = Hunter | first10 = A.E. 
| last11 = Kaestner | first11 = K.H. 
| last12 = Donaldson | first12 = C.J. 
| last13 = Huising | first13 = M.O. 
| doi = 10.1016/j.cmet.2017.03.017
| title = Virgin Beta Cells Persist throughout Life at a Neogenic Niche within Pancreatic Islets
| journal = Cell Metabolism
| volume = 25
| issue = 4
| pages = 911–926
| year = 2017
| pmid = 28380380
| pmc = 8586897
| url = https://escholarship.org/content/qt85r6t1w6/qt85r6t1w6.pdf?t=oxu8pq| doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Iako se ranije vjerovalo da su ćelije [[jednjak]]a razvijene transdiferencijacijom glatkih mišićnih ćelija, pokazalo se da je to pogrešno.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Rishniw | first1 = M.
| last2 = Xin | first2 = H. B.
| last3 = Deng | first3 = K. Y.
| last4 = Kotlikoff | first4 = M. I.
| title = Skeletal myogenesis in the mouse esophagus does not occur through transdifferentiation
| doi = 10.1002/gene.10198
| journal = Genesis
| volume = 36
| issue = 2
| pages = 81–82
| year = 2003
| pmid = 12820168
| s2cid = 20010447
}}&lt;/ref&gt;

==Inducirani i terapijski primjeri==
Prvi primjer funkcionalne transdiferencijacije dali su Ferber et al.&lt;ref&gt;Ferber S, Halkin A, Cohen H, Ber I, Einav Y, Goldberg I, Barshack I, Seijffers R, Kopolovic J, Kaiser N, Karasik A (2000) Pancreatic and duodenal homeobox gene 1 induces expression of insulin genes in liver and ameliorates streptozotocin-induced hyperglycemia. http://www.nature.com/nm/journal/v6/n5/full/nm0500_568.html&lt;/ref&gt; izazivanjem promjene u razvojnoj sudbini ćelija u jetri i njihovim pretvaranjem u ćelije slične '[[Pankreas|pankreasnim]] [[beta- ćelija| β-ćelijama]]. Ćelije su izazvale širok, funkcionalan i dugotrajan proces transdiferencijacije koji je smanjio efekte [[hiperglikemija|hiperglikemije]] kod dijabeteskih miševa.&lt;ref name=&quot;nature.com&quot;&gt;Sarah Ferber, Amir Halkin, Hofit Cohen, Idit Ber, Yulia Einav, Iris Goldberg, Iris Barshack, Rhona Seijffers, Juri Kopolovic, Nurit Kaiser &amp; Avraham Karasik (2000) - &quot;[http://www.nature.com/nm/journal/v6/n5/full/nm0500_568.html Pancreatic and duodenal homeobox gene 1 induces expression of insulin genes in liver and ameliorates streptozotocin-induced hyperglycemia]&quot;&lt;/ref&gt; Štaviše, utvrđeno je da su transdiferencirane beta-slične ćelije otporne na [[autoimunost|autoimunski]] napad koji karakterizira [[dijabetes tipa 1]].&lt;ref&gt;Shternhall-Ron K et al., Ectopic PDX-1 expression in liver ameliorates type 1 diabetes, Journal of Autoimmunity (2007),doi:10.1016/j.jaut.2007.02.010. http://www.orgenesis.com/uploads/default/files/shternhall-jai-2007.pdf&lt;/ref&gt;
Drugi korak je bio podvrgnuti se transdiferencijaciji u ljudskim uzorcima. Transdukcijom ćelija jetre jednim genom, Sapir et al. uspjeli su inducirati transdiferencijaciju ljudskih ćelija jetre u ljudske [[beta-ćelija|β –ćelije]].&lt;ref name=&quot;pnas.org&quot;&gt;Tamar Sapir, Keren Shternhall, Irit Meivar-Levy, Tamar Blumenfeld, Hamutal Cohen, Ehud Skutelsky, Smadar Eventov-Friedman, Iris Barshack, Iris Goldberg, Sarah Pri-Chen, Lya Ben-Dor, Sylvie Polak-Charcon, Avraham Karasik, Ilan Shimon, Eytan Mor, and Sarah Ferber (2005) [http://www.pnas.org/content/102/22/7964 Cell-replacement therapy for diabetes: Generating functional insulin-producing tissue from adult human liver cells]&lt;/ref&gt; Ovaj pristup je demonstriran na [[miševi]]ma, [[pacov]]ima, [[Xenopus|ksenopusu]] i ljudskim tkivima.&lt;ref name=&quot;Al-Hasani&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Al-Hasani | first1 = K | last2 = Pfeifer | first2 = A | last3 = Courtney | first3 = M | last4 = Ben-Othman | first4 = N | last5 = Gjernes | first5 = E | last6 = Vieira | first6 = A | last7 = Druelle | first7 = N | last8 = Avolio | first8 = F | last9 = Ravassard | first9 = P | last10 = Leuckx | first10 = G | last11 = Lacas-Gervais | first11 = S | last12 = Ambrosetti | first12 = D | last13 = Benizri | first13 = E | last14 = Hecksher-Sorensen | first14 = J | last15 = Gounon | first15 = P | last16 = Ferrer | first16 = J | last17 = Gradwohl | first17 = G | last18 = Heimberg | first18 = H | last19 = Mansouri | first19 = A | last20 = Collombat | first20 = P | year = 2013 | title = Adult Duct-Lining Cells Can Reprogram into β-like Cells Able to Counter Repeated Cycles of Toxin-Induced Diabetes | journal = Dev. Cell | volume = 26 | issue = 1| pages = 86–100 | doi = 10.1016/j.devcel.2013.05.018 | pmid = 23810513 | doi-access = free | hdl = 11858/00-001M-0000-0014-3C2F-6 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;

Shematski model procesa transdiferencijacije [[hepatocit]]a u beta ćelije: Hepatociti se dobijaju biopsijom jetre dijabetičara, kultivišu i ekspandiraju ''[[ex vivo]]'', transduciraju s [[PDX1]] virusom, transdiferenciraju u funkcionalne beta-ćelije koje proizvode [[insulin]] i transplantiraju nazad u pacijenta.&lt;ref name=&quot;pnas.org&quot;/&gt;[[Granulosa ćelija|Granulosa]] i [[folikulska teka |teka-ćelije]] u [[Jajnic|jajnicima]] odraslih ženki miševa mogu se transdiferencirati u [[Sertolijeve ćelije|Sertolijeve]] i [[Leydigove ćelije]], putem induciranog [[genski nokaut|nokauta gena]] [[FOXL2]].&lt;ref name=&quot;pmid20005806&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Uhlenhaut NH, Jakob S, Anlag K, Eisenberger T, Sekido R, Kress J, Treier AC, Klugmann C, Klasen C, Holter NI, Riethmacher D, Schütz G, Cooney AJ, Lovell-Badge R, Treier M | display-authors = 6 | title = Somatic sex reprogramming of adult ovaries to testes by FOXL2 ablation | journal = Cell | volume = 139 | issue = 6 | pages = 1130–42 | date = December 2009 | pmid = 20005806 | doi = 10.1016/j.cell.2009.11.021 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Slično tome, Sertolijeve ćelije u [[testis]]ima odraslih mužjaka miševa mogu se transdiferencirati u granulosa ćelije putem induciranog nokauta gena [[DMRT1]].&lt;ref name=&quot;pmid21775990&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Matson CK, Murphy MW, Sarver AL, Griswold MD, Bardwell VJ, Zarkower D | title = DMRT1 prevents female reprogramming in the postnatal mammalian testis. | journal =   [[Nature]]| volume = 476| issue = 7358| pages = 101–4|date=July 2011 | pmid = 21775990| doi = 10.1038/nature10239 | pmc = 3150961 }}&lt;/ref&gt;

==Metode==
=== Pristup zasnovan na lozi ===
U ovom pristupu, [[transkripcijski faktor]]i iz [[progenitorske ćelije|progenitorskih ćelija]] ciljnog tipa ćelija se [[transfekcija|transficiraju]] u somatsku ćeliju, kako bi se indukovala transdiferencijacija. Postoje dva različita načina određivanja koje transkripcijske faktore koristiti: počevši s velikim skupom i sužavajući faktore jedan po jedan &lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;{{Cite journal
| last1 = Ieda | first1 = M.
| last2 = Fu | first2 = J. D.
| last3 = Delgado-Olguin | first3 = P.
| last4 = Vedantham | first4 = V.
| last5 = Hayashi | first5 = Y.
| last6 = Bruneau | first6 = B. G.
| last7 = Srivastava | first7 = D.
| doi = 10.1016/j.cell.2010.07.002
| title = Direct Reprogramming of Fibroblasts into Functional Cardiomyocytes by Defined Factors
| journal = Cell
| volume = 142
| issue = 3
| pages = 375–386
| year = 2010
| pmid = 20691899
| pmc =2919844
}}&lt;/ref&gt; ili počevši s jednim ili dva i dodajući još.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Vierbuchen | first1 = T.
| last2 = Ostermeier | first2 = A.
| last3 = Pang | first3 = Z. P.
| last4 = Kokubu | first4 = Y.
| last5 = Südhof | first5 = T. C.
| last6 = Wernig | first6 = M.
| doi = 10.1038/nature08797
| title = Direct conversion of fibroblasts to functional neurons by defined factors
| journal =   [[Nature]]
| volume = 463
| issue = 7284
| pages = 1035–1041
| year = 2010
| pmid = 20107439
| pmc =2829121
| bibcode = 2010Natur.463.1035V
}}&lt;/ref&gt; Jedna teorija koja objašnjava tačne specifičnosti je da transkripcijski faktori [[ektopija (medicina)|ektopijski]] usmjeravaju ćeliju u ranije progenitorsko stanje, a zatim je preusmjeravaju prema novom tipu ćelije. Preuređenje strukture [[hromatin]]a putem [[metilacija DNK|metilacije DNK]] ili modifikacije [[histon]]a također može imati ulogu.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Ang | first1 = Y. S.
| last2 = Gaspar-Maia | first2 = A.
| last3 = Lemischka | first3 = I. R.
| last4 = Bernstein | first4 = E.
| title = Stem cells and reprogramming: Breaking the epigenetic barrier?
| doi = 10.1016/j.tips.2011.03.002
| journal = Trends in Pharmacological Sciences
| volume = 32
| issue = 7
| pages = 394–401
| year = 2011
| pmid = 21621281
| pmc =3128683
}}&lt;/ref&gt; Evo spiska ''[[in vitro]]'' primjera i [[in vivo]]''  transdiferencijacije pristupom zasnovanim na lozi. ''[[In vivo]]'' metode transfekcije specifičnih mišjih ćelija koriste iste vrste vektora kao ''[[in vitro]]'' eksperimenti, osim što se vektor ubrizgava u određeni organ. Zhou et al. (2008) ubrizgali su Ngn3, Pdx1 i Mafa u dorzalni režanj [[slezina|slezine]]  miševa, kako bi reprogramirali egzokrine ćelije pankreasa u β-ćelije s ciljem ublažavanja hiperglikemije.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Zhou | first1 = Q.
| last2 = Brown | first2 = J.
| last3 = Kanarek | first3 = A.
| last4 = Rajagopal | first4 = J.
| last5 = Melton | first5 = D. A.
| title = In vivo reprogramming of adult pancreatic exocrine cells to β-cells
| doi = 10.1038/nature07314
| journal =   [[Nature]]
| volume = 455
| issue = 7213
| pages = 627–632
| year = 2008
| pmid = 18754011
| pmc = 9011918
| bibcode = 2008Natur.455..627Z
| s2cid = 205214877
}}&lt;/ref&gt;
=== Pristup početne faze epigenetičke aktivacije ===
Somatske ćelije se prvo privremeno transficiraju pluripotentnim faktorima reprogramiranja ([[Oct4]], [[Sox2]], [[Homeoboksi protein NANOG|Nanog]], itd.) prije nego što se transficiraju željenim inhibitornim ili aktivirajućim faktorima.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Efe | first1 = J. A.
| last2 = Hilcove | first2 = S.
| last3 = Kim | first3 = J.
| last4 = Zhou | first4 = H.
| last5 = Ouyang | first5 = K.
| last6 = Wang | first6 = G.
| last7 = Chen | first7 = J.
| last8 = Ding | first8 = S.
| doi = 10.1038/ncb2164
| title = Conversion of mouse fibroblasts into cardiomyocytes using a direct reprogramming strategy
| journal = Nature Cell Biology
| volume = 13
| issue = 3
| pages = 215–222
| year = 2011
| pmid = 21278734
| s2cid = 5310172
}}&lt;/ref&gt; Evo spiska [[Primjeri in vitro transdiferencijacije pristupom početne epigenetičke aktivacijske faze|primjera ''in vitro'']].

===Farmakološki agensi===
Inhibitor [[metilacija DNK|metilacije DNK]], 5-azacitidin, također je poznat po tome što podstiče fenotipsku transdiferencijaciju srčanih ćelija u skeletne mioblaste.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=kaur|first1=keerat|last2=yang|first2=jinpu|last3=eisenberg|first3=carol|last4=eisenberg|first4=leonard|title=5-azacytidine promotes the transdifferentiation of cardiac cells to skeletal myocytes.|journal=Cellular Reprogramming|date=2014|volume=16|issue=5|pmid=25090621|url=https://www.researchgate.net/publication/264462290|doi=10.1089/cell.2014.0021|pages=324–330}}&lt;/ref&gt;

Kod [[rak  prostate|raka prostate]], liječenje terapijama usmjerenim na [[androgeni receptor| androgene receptore]] inducira neuroendokrinu transdiferencijaciju kod podskupine pacijenata.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Usmani |first1=S |last2=Orevi |first2=M |last3=Stefanelli |first3=A |last4=Zaniboni |first4=A |last5=Gofrit |first5=ON |last6=Bnà |first6=C |last7=Illuminati |first7=S |last8=Lojacono |first8=G |last9=Noventa |first9=S |last10=Savelli |first10=G |title=Neuroendocrine differentiation in castration resistant prostate cancer. Nuclear medicine radiopharmaceuticals and imaging techniques: A narrative review. |journal=Critical Reviews in Oncology/Hematology |date=June 2019 |volume=138 |pages=29–37 |doi=10.1016/j.critrevonc.2019.03.005 |pmid=31092382|s2cid=131934021 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Davies |first1=AH |last2=Beltran |first2=H |author3=Amina Zoubeidi|title=Cellular plasticity and the neuroendocrine phenotype in prostate cancer. |journal=Nature Reviews. Urology |date=May 2018 |volume=15 |issue=5 |pages=271–286 |doi=10.1038/nrurol.2018.22 |pmid=29460922|s2cid=4732323 }}&lt;/ref&gt; Ne postoji standardna njega za ove pacijente, a oni kojima je dijagnosticiran neuroendokrini karcinom izazvan liječenjem obično se liječe palijativno.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Aggarwal |first1=R |last2=Zhang |first2=T |last3=Small |first3=EJ |last4=Armstrong |first4=AJ |title=Neuroendocrine prostate cancer: subtypes, biology, and clinical outcomes. |journal=Journal of the National Comprehensive Cancer Network |date=May 2014 |volume=12 |issue=5 |pages=719–26 |doi=10.6004/jnccn.2014.0073 |pmid=24812138}}&lt;/ref&gt;

=== Mehanizam djelovanja ===

[[Transkripcijski faktor]]i služe kao kratkoročni okidač za nepovratan proces. Transdiferencijacija jetrenih ćelija uočena je osam mjeseci nakon jedne injekcije pdx1.&lt;ref name=&quot;nature.com&quot;/&gt;

Ektopijski transkripcijski faktori isključuju repertoar [[ekspresija gena]] domaćina u svakoj od ćelija. Međutim, alternativni željeni repertoar uključuje se samo u subpopulaciji predisponiranih ćelija.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Meivar-Levy | first1 = I.
| last2 = Sapir | first2 = T.
| last3 = Gefen-Halevi | first3 = S.
| last4 = Aviv | first4 = V.
| last5 = Barshack | first5 = I.
| last6 = Onaca | first6 = N.
| last7 = Mor | first7 = E.
| last8 = Ferber | first8 = S.
| doi = 10.1002/hep.21766
| title = Pancreatic and duodenal homeobox gene 1 induces hepatic dedifferentiation by suppressing the expression of CCAAT/enhancer-binding protein β
| journal = Hepatology
| volume = 46
| issue = 3
| pages = 898–905
| year = 2007
| pmid = 17705277
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt; Uprkos masovnoj dediferencijaciji – pristup praćenja loze zaista pokazuje da transdiferencijacija potiče iz odraslih ćelija.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Mauda-Havakuk | first1 = M.
| last2 = Litichever | first2 = N.
| last3 = Chernichovski | first3 = E.
| last4 = Nakar | first4 = O.
| last5 = Winkler | first5 = E.
| last6 = Mazkereth | first6 = R.
| last7 = Orenstein | first7 = A.
| last8 = Bar-Meir | first8 = E.
| last9 = Ravassard | first9 = P.
| last10 = Meivar-Levy | first10 = I.
| last11 = Ferber | first11 = S.
| editor1-last = Linden
| editor1-first = Rafael
| title = Ectopic PDX-1 Expression Directly Reprograms Human Keratinocytes along Pancreatic Insulin-Producing Cells Fate
| doi = 10.1371/journal.pone.0026298
| journal = PLOS ONE
| volume = 6
| issue = 10
| year = 2011
| pmid = 22028850
| pmc =3196540
| bibcode = 2011PLoSO...626298M
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt;

=== Mogrifyev algoritam ===
Određivanje jedinstvenog skupa ćelijskih faktora koji su potrebni za manipulaciju za svaku konverziju ćelija je dug i skup proces koji je uključivao mnogo pokušaja i grešaka. Kao rezultat toga, ovaj prvi korak u identifikovanju ključnog skupa ćelijskih faktora za konverziju ćelija je glavna prepreka s kojom se istraživači suočavaju u oblasti reprogramiranja ćelija. Međunarodni tim istraživača razvio je algoritam, nazvan Mogrify(1), koji može predvidjeti optimalni skup ćelijskih faktora potrebnih za pretvaranje jednog tipa ljudske ćelije u drugi. Prilikom testiranja, Mogrify je bio u stanju da precizno predvidi skup ćelijskih faktora potrebnih za prethodno objavljene konverzije ćelija. Kako bi dodatno potvrdili Mogrifyjevu prediktivnu sposobnost, tim je proveo dvije nove konverzije ćelija u laboratoriji koristeći ljudske ćelije, a oba pokušaja bila su uspješna isključivo koristeći Mogrifyjeva predviđanja.&lt;ref&gt;[http://www.eurekalert.org/pub_releases/2016-01/dms-moc011516.php  Mapping out cell conversion]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Owen | first1 = Rackham | last2 = Gough | first2 = Julian  | year = 2016 | title = A predictive computational framework for direct reprogramming between human cell types | journal = Nature Genetics| volume =  48| issue = 3| pages =  331–335| doi = 10.1038/ng.3487 | pmid=26780608| url = https://research-information.bris.ac.uk/en/publications/a-predictive-computational-framework-for-direct-reprogramming-between-human-cell-types(e6490a78-f3e8-4253-acc4-7ee181c79168).html | hdl = 1983/e6490a78-f3e8-4253-acc4-7ee181c79168 | s2cid = 217524918 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jane Byrne (Jul 2021). [https://www.biopharma-reporter.com/Article/2021/07/01/Mogrify-looks-to-transform-cell-therapy-development  Mogrify looks to transform cell therapy development]. BIOPHARMA-REPORTER.COM&lt;/ref&gt; Mogrify has been made available online for other researchers and scientists.{{cn|date=January 2026}}

==Problemi==

===Evaluacija===
Prilikom ispitivanja transdiferenciranih ćelija, važno je tražiti markere ciljnog tipa ćelije i odsustvo markera donorskih ćelija, što se može postići korištenjem zelenog fluorescentnog proteina ili imunodetekcije. Također je važno ispitati funkciju ćelija, profile [[epigenom]]a, [[transkriptom]]a i [[proteom]]a. Ćelije se također mogu procijeniti na osnovu njihove sposobnosti da se integrišu u odgovarajuće [[tkivo]] ''in vivo''&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; i funkcionalno zamijene svoj prirodni pandan. U jednoj studiji, transdiferenciranje repnih [[fibroblast]]a u ćelije slične [[hepatocit]]ima, korištenjem transkripcijskih faktora [[GATA4|Gata4]], Hnf1α i [[FOXA3|Foxa3]], te inaktivacija p19(Arf), obnovili su funkcije jetre slične hepatocitima samo kod polovine miševa, koristeći preživljavanje kao sredstvo evaluacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Huang | first1 = P.
| last2 = He | first2 = Z.
| last3 = Ji | first3 = S.
| last4 = Sun | first4 = H.
| last5 = Xiang | first5 = D.
| last6 = Liu | first6 = C.
| last7 = Hu | first7 = Y.
| last8 = Wang | first8 = X.
| last9 = Hui | first9 = L.
| doi = 10.1038/nature10116
| title = Induction of functional hepatocyte-like cells from mouse fibroblasts by defined factors
| journal =   [[Nature]]
| volume = 475
| issue = 7356
| pages = 386–389
| year = 2011
| pmid = 21562492
| s2cid = 1115749
}}&lt;/ref&gt;

===Tranzicija sa mišjih na ljudske ćelije===
Općenito, transdiferencijacija koja se dešava u mišjim ćelijama ne utiče na efikasnost ili brzinu u ljudskim ćelijama. Pang i saradnici otkrili su da, dok [[transkripcijski faktor]]i [[ASCL1|Ascl1]], [[Brn2]] i [[Myt1l]] pretvaraju mišje ćelije u zrele neurone, isti skup faktora pretvara samo ljudske ćelije u nezrele neurone. Međutim, dodatak [[NeuroD1]] uspio je povećati efikasnost i pomoći ćelijama da dostignu zrelost.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Pang | first1 = Z. P.
| last2 = Yang | first2 = N.
| last3 = Vierbuchen | first3 = T.
| last4 = Ostermeier | first4 = A.
| last5 = Fuentes | first5 = D. R.
| last6 = Yang | first6 = T. Q.
| last7 = Citri | first7 = A.
| last8 = Sebastiano | first8 = V.
| last9 = Marro | first9 = S.
| last10 = Südhof
| doi = 10.1038/nature10202 | first10 = T. C.
| last11 = Wernig | first11 = M.
| title = Induction of human neuronal cells by defined transcription factors
| journal =   [[Nature]]
| volume = 476
| issue = 7359
| pages = 220–223
| year = 2011
| pmid = 21617644
| pmc =3159048
| bibcode = 2011Natur.476..220P
}}&lt;/ref&gt;

===Redoslijed ekspresije transkripcijskih faktora===
Redoslijed ekspresije transkripcijskih faktora može usmjeriti sudbinu ćelije. Iwasaki i saradnici (2006) pokazali su da u hematopoetskim lozama, vrijeme ekspresije [[Gata-2]] i [[(C/EBPalfa)]] može promijeniti da li se [[limfoidno posvećeni progenitori]] mogu diferencirati u [[granulocit]]ne/[[monocit]]ne progenitore, [[eozinofil]]ne, [[bazofil]]ne ili bipotentne [[bazofil]]ne/[[mastocit]]ne [[progenitorske ćelije|progenitore]].&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Iwasaki | first1 = H.
| last2 = Mizuno | first2 = S. -I.
| last3 = Arinobu | first3 = Y.
| last4 = Ozawa | first4 = H.
| last5 = Mori | first5 = Y.
| last6 = Shigematsu | first6 = H.
| last7 = Takatsu | first7 = K.
| last8 = Tenen | first8 = D. G.
| last9 = Akashi | first9 = K.
| doi = 10.1101/gad.1493506
| title = The order of expression of transcription factors directs hierarchical specification of hematopoietic lineages
| journal = Genes &amp; Development
| volume = 20
| issue = 21
| pages = 3010–3021
| year = 2006
| pmid = 17079688
| pmc =1620021
}}&lt;/ref&gt;

===Imunogenost===
Utvrđeno je da je kod induciranih pluripotentnih matičnih ćelija, kada se ubrizgaju u miševe, imunološki sistem [[sinergija|sinergijskog]] miša odbacio [[teratom]]e koji su se formirali. Dio toga može biti zato što je imunološki sistem prepoznao [[epigenetika|epigenetičke]] markere specifičnih sekvenci ubrizganih ćelija. Međutim, kada su ubrizgane [[embrionalne matične ćelije]], [[imunski odgovor]] bio je mnogo slabiji. Ostaje da se istraži da li će se ovo dogoditi unutar transdiferenciranih ćelija.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

=== Metoda transfekcije ===
Da bi se postigla [[transfekcija]], mogu se koristiti integrirajući [[virusni vektori]] kao što su [[lentivirusi]] ili [[retrovirusi]], neintegrirajući vektori kao što su [[Sendai virusi]] ili [[Adenoviridae|adenovirusi]], [[mikroRNK]] i razne druge metode, uključujući korištenje proteina i [[plazmid]]a;&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Patel | first1 = M.
| last2 = Yang | first2 = S.
| doi = 10.1007/s12015-010-9123-8
| title = Advances in Reprogramming Somatic Cells to Induced Pluripotent Stem Cells
| journal = Stem Cell Reviews and Reports
| volume = 6
| issue = 3
| pages = 367–380
| year = 2010
| pmid = 20336395
| pmc =2924949
}}&lt;/ref&gt; jedan primjer je nevirusna isporuka plazmida koji kodiraju transkripcijske faktore s polimernim nosačem, kako bi se izazvala neuronska transdiferencijacija [[fibroblast]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Adler | first1 = A. F.
| last2 = Grigsby | first2 = C. L.
| last3 = Kulangara | first3 = K.
| last4 = Wang | first4 = H.
| last5 = Yasuda | first5 = R.
| last6 = Leong | first6 = K. W.
| doi = 10.1038/mtna.2012.25
| title = Nonviral Direct Conversion of Primary Mouse Embryonic Fibroblasts to Neuronal Cells
| journal = Molecular Therapy: Nucleic Acids
| volume = 1
| issue = 7
| pages = e32–
| year = 2012
| pmid = 23344148
| pmc =3411320
}}&lt;/ref&gt; Kada strane molekule uđu u ćelije, mora se uzeti u obzir moguće nedostatke i potencijal za izazivanje tumorskog rasta. Integrirajući virusni vektori imaju mogućnost da izazovu mutacije kada se umetnu u [[genom]]. Jedan od načina da se ovo zaobiđe je uklanjanje virusnog vektora nakon što se dogodi reprogramiranje, primjer je [[Cre-Lox rekombinacija]]&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Sommer | first1 = C. A.
| last2 = Sommer | first2 = A.
| last3 = Longmire | first3 = T. A.
| last4 = Christodoulou | first4 = C.
| last5 = Thomas | first5 = D. D.
| last6 = Gostissa | first6 = M.
| last7 = Alt | first7 = F. W.
| last8 = Murphy | first8 = G. J.
| last9 = Kotton | first9 = D. N.
| doi = 10.1002/stem.255
| last10 = Mostoslavsky | first10 = G.
| title = Excision of Reprogramming Transgenes Improves the Differentiation Potential of iPS Cells Generated with a Single Excisable Vector
| journal = Stem Cells
| volume = 28
| issue = 1
| pages = 64–74
| year = 2009
| pmid = 19904830
| pmc =  4848036}}&lt;/ref&gt; Neintegrirajući vektori imaju druge probleme u vezi s efikasnošću reprogramiranja, a također i uklanjanjem vektora.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Zhou | first1 = W.
| last2 = Freed | first2 = C. R.
| doi = 10.1002/stem.201
| title = Adenoviral Gene Delivery Can Reprogram Human Fibroblasts to Induced Pluripotent Stem Cells
| journal = Stem Cells
| volume = 27
| issue = 11
| pages = 2667–2674
| year = 2009
| pmid = 19697349
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt;
==Razlike kod pluripotentnog reprogramiranja==
* Gotovo svi faktori koji reprogramiraju ćelije u [[pluripotentnost]] otkriveni su i mogu pretvoriti širok spektar ćelija nazad u [[indukovane pluripotentne matične ćelije|indukovane pluripotentne matične ćelije (iPSC)]]. Međutim, mnogi faktori reprogramiranja koji mogu promijeniti ćelijsku liniju nisu otkriveni i ovi faktori se primjenjuju samo za tu specifičnu liniju.&lt;ref name=&quot;pmid18940730&quot;&gt;{{Cite journal
| last1 = Zhou | first1 = Q.
| last2 = Melton | first2 = D. A.
| doi = 10.1016/j.stem.2008.09.015
| title = Extreme Makeover: Converting One Cell into Another
| journal = Cell Stem Cell
| volume = 3
| issue = 4
| pages = 382–388
| year = 2008
| pmid = 18940730
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt;
* Konačni produkti transdiferenciranih ćelija mogu se koristiti u kliničkim studijama, ali iPSC-i moraju biti diferencirani.&lt;ref name=&quot;pmid18940730&quot;/&gt;
* U budućnosti bi moglo postati moguće koristiti transdiferencijaciju ''in vivo'', dok pluripotentno reprogramiranje može uzrokovati teratome in vivo.&lt;ref name=&quot;pmid18940730&quot;/&gt;
* Transdiferencirane ćelije će zahtijevati manje epigenetičkih oznaka za resetiranje, dok pluripotentno reprogramiranje zahtijeva uklanjanje gotovo svih, što može postati problem tokom rediferencijacije.&lt;ref name=&quot;pmid18940730&quot;/&gt;
* Transdiferencijacija je usmjerena na kretanje između sličnih loza, dok pluripotentno reprogramiranje ima neograničen potencijal.&lt;ref name=&quot;pmid18940730&quot;/&gt;
* Pluripotentne ćelije su sposobne za samoobnavljanje i često prolaze kroz mnoge ćelijske pasaže, što povećava vjerovatnoću akumuliranja mutacija. Kultura ćelija može također favorizirati ćelije koje su prilagođene za preživljavanje u tim uvjetima, za razliku od ćelija unutar organizma. Transdiferencijacija zahtijeva manje ćelijskih prolaza i smanjila bi mogućnost mutacija.&lt;ref name=&quot;pmid18940730&quot;/&gt;
* Transdiferencijacija također može biti mnogo efikasnija od pluripotentnog reprogramiranja zbog dodatnog koraka uključenog u ovaj posljednji proces.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Passier | first1 = R.
| last2 = Mummery | first2 = C.
| doi = 10.1016/j.stem.2010.07.004
| title = Getting to the Heart of the Matter: Direct Reprogramming to Cardiomyocytes
| journal = Cell Stem Cell
| volume = 7
| issue = 2
| pages = 139–141
| year = 2010
| pmid = 20682439
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt;
* I pluripotentne i transdiferencirane ćelije koriste odrasle ćelije, stoga su početne ćelije vrlo dostupne, dok ljudske embrionalne matične ćelije zahtijevaju da se savladaju pravne rupe i da se istraži moralnost debate o istraživanju matičnih ćelija. 
==Također pogledajte==
* [[Epigenetika]]
* [[Indukovana pluripotentna matična ćelija]]
* [[Reprogramiranje]]
==Reference==
{{Refspisak}}

{{Authority control}}
[[Kategorija: Biološki procesi]]
[[Kategorija: Indukovane matične ćelije]]
[[Kategorija: Razvojna biologija]]</text>
      <sha1>qnx5xs6twdbqpq8s48x2adzlnrpn80q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915578</id>
      <parentid>3915575</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T14:35:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>BRIXTOL</username>
        <id>184215</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3915578</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31912" sha1="mdn6qiyfbtjgg8ktio0iwely8t8nthg" xml:space="preserve">
'''Transdiferencijacija''', također poznata kao '''reprogramiranje loze''',&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Orkin | first1 = S. H.
| last2 = Zon | first2 = L. I.
| doi = 10.1016/j.cell.2008.01.025
| title = Hematopoiesis: An Evolving Paradigm for Stem Cell Biology
| journal = Cell
| volume = 132
| issue = 4
| pages = 631–644
| year = 2008
| pmid = 18295580
| pmc =2628169
}}&lt;/ref&gt; proces je u kojem se jedna zrela [[somatska ćelija]] transformira u drugu zrelu somatsku ćeliju bez prolaska kroz međufazu [[Indukovana pluripotentna matična ćelija|pluripotentnosti]] ili [[progenitorska ćelija]].&lt;ref name=&quot;Forcing cells to change lineages&quot;&gt;{{Cite journal
| last1 = Graf | first1 = T.
| last2 = Enver | first2 = T.
| doi = 10.1038/nature08533
| title = Forcing cells to change lineages
| journal =   [[Nature]]
| volume = 462
| issue = 7273
| pages = 587–594
| year = 2009
| pmid = 19956253
| bibcode = 2009Natur.462..587G
| s2cid = 4417323
}}&lt;/ref&gt; To je vrsta [[metaplazija]], koja uključuje sve promjene sudbine ćelija, uključujući interkonverziju [[matične ćelije|matičnih ćelija]]. Sadašnja upotreba transdiferencijacije uključuje modeliranje bolesti i [[otkrivanje lijekova]], a u budućnosti bi mogla uključivati [[genska terapija| gensku terapiju]] i [[regenerativna medicina|regenerativnu medicinu]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite journal
| last1 = Pournasr | first1 = B.
| last2 = Khaloughi | first2 = K.
| last3 = Salekdeh | first3 = G. H.
| last4 = Totonchi | first4 = M.
| last5 = Shahbazi | first5 = E.
| last6 = Baharvand | first6 = H.
| doi = 10.1002/stem.760
| title = Concise Review: Alchemy of Biology: Generating Desired Cell Types from Abundant and Accessible Cells
| journal = Stem Cells
| volume = 29
| issue = 12
| pages = 1933–1941
| year = 2011
| pmid = 21997905
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt; Termin 'transdiferencijacija' prvobitno su skovali Selman and Kafatos,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Selman|first1=Kelly|last2=Kafatos|first2=Fotis C.|date=1974-07-01|title=Transdifferentiation in the labial gland of silk moths: is DNA required for cellular metamorphosis?|journal=Cell Differentiation|volume=3|issue=2|pages=81–94|doi=10.1016/0045-6039(74)90030-X|pmid=4277742}}&lt;/ref&gt;1974.  za opis promjenu u svojstvima ćelija kako ćelije koje proizvode kutikulu postaju ćelije koje luče so kod [[svilena buba|svilenih moljaca]] koji prolaze kroz [[metamorfoza|metamorfozu]].&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Selman | first1 = K.
| last2 = Kafatos | first2 = F. C.
| title = Transdifferentiation in the labial gland of silk moths: Is DNA required for cellular metamorphosis?
| journal = Cell Differentiation
| volume = 3
| issue = 2
| pages = 81–94
| year = 2013
| pmid = 4277742
 | doi=10.1016/0045-6039(74)90030-x
}}&lt;/ref&gt;
==Otkriće==
Davis i saradnici su 1987. godine izvijestili o prvom slučaju transdiferencijacije gdje se ćelija promijenila iz jednog tipa odrasle ćelije u drugi. Utvrđeno je da je prisiljavanje mišjih embrionalnih [[fibroblast]]a da eksprimiraju [[MyoD]] dovoljno da se te ćelije pretvore u [[mioblast]]e.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Davis | first1 = R. L.
| last2 = Weintraub | first2 = H.
| last3 = Lassar | first3 = A. B.
| title = Expression of a single transfected cDNA converts fibroblasts to myoblasts
| journal = Cell
| volume = 51
| issue = 6
| pages = 987–1000
| year = 1987
| pmid = 3690668
 | doi=10.1016/0092-8674(87)90585-x
| s2cid = 37741454
}}&lt;/ref&gt;

==Prirodni primjeri==
Jedini &lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-02-22 |title=Life with no Limits: The Immortal Jellyfish |url=https://youthmedicaljournal.com/2022/02/21/life-with-no-limits-the-immortal-jellyfish%EF%BF%BC/ |access-date=2025-01-30 |website=Youth Medical Journal |language=en}}&lt;/ref&gt; poznati slučajevi gdje se odrasle ćelije direktno mijenjaju iz jedne loze u drugu javljaju se kod vrsta ''[[Turritopsis dohrnii]]'' (također poznata kao besmrtna meduza) i ''[[Turritopsis nutricula]]''.
Kod [[triton]]a, kada se ukloni [[očno sočivo]], pigmentirane [[epitel]]ne ćelije se dediferenciraju, a zatim rediferenciraju u ćelije sočiva.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Jopling | first1 = C.
| last2 = Boue | first2 = S.
| last3 = Belmonte | first3 = J. C. I.
| doi = 10.1038/nrm3043
| title = Dedifferentiation, transdifferentiation and reprogramming: Three routes to regeneration
| journal = Nature Reviews Molecular Cell Biology
| volume = 12
| issue = 2
| pages = 79–89
| year = 2011
| pmid = 21252997
| s2cid = 205494805
}}&lt;/ref&gt; Vincenzo Colucci opisao je ovaj [[fenomen]] 1891. godine, a Gustav Wolff je opisao istu stvar 1894. ; pitanje prioriteta se ispituje u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] (2021).&lt;ref name=Holland&gt;{{citation |title=Vicenzo Colucci's 1886 memoir, Intorno alla rigenerazione degli arti e della coda nei tritoni, annotated and translated into English as: Concerning regeneration of the limbs and tail in salamanders | first=Nicholas | last=Holland | journal=The European Zoological Journal | volume=88 | year=2021| pages=837–890 | doi=10.1080/24750263.2021.1943549 | doi-access=free }}&lt;/ref&gt;
Kod ljudi i miševa je dokazano da alfa ćelije u pankreasu mogu spontano promijeniti sudbinu i transdiferencirati se u beta ćelije. Ovo je dokazano i kod zdravih i kod dijabetičkih [[Langenhansovi otočići|pankreasnih ostrvaca]].&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = van der Meulen | first1 = T.
| last2 = Mawla | first2 = A.M.
| last3 = DiGruccio | first3 = M.R.
| last4 = Adams | first4 = M.W.
| last5 = Nies | first5 = V.
| last6 = Dolleman | first6 = S. 
| last7 = Liu | first7 = S. 
| last8 = Ackermann | first8 = A.M. 
| last9 = Caceres | first9 = E.
| last10 = Hunter | first10 = A.E. 
| last11 = Kaestner | first11 = K.H. 
| last12 = Donaldson | first12 = C.J. 
| last13 = Huising | first13 = M.O. 
| doi = 10.1016/j.cmet.2017.03.017
| title = Virgin Beta Cells Persist throughout Life at a Neogenic Niche within Pancreatic Islets
| journal = Cell Metabolism
| volume = 25
| issue = 4
| pages = 911–926
| year = 2017
| pmid = 28380380
| pmc = 8586897
| url = https://escholarship.org/content/qt85r6t1w6/qt85r6t1w6.pdf?t=oxu8pq| doi-access = free}}&lt;/ref&gt; Iako se ranije vjerovalo da su ćelije [[jednjak]]a razvijene transdiferencijacijom glatkih mišićnih ćelija, pokazalo se da je to pogrešno.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Rishniw | first1 = M.
| last2 = Xin | first2 = H. B.
| last3 = Deng | first3 = K. Y.
| last4 = Kotlikoff | first4 = M. I.
| title = Skeletal myogenesis in the mouse esophagus does not occur through transdifferentiation
| doi = 10.1002/gene.10198
| journal = Genesis
| volume = 36
| issue = 2
| pages = 81–82
| year = 2003
| pmid = 12820168
| s2cid = 20010447
}}&lt;/ref&gt;

==Inducirani i terapijski primjeri==
Prvi primjer funkcionalne transdiferencijacije dali su Ferber et al.&lt;ref&gt;Ferber S, Halkin A, Cohen H, Ber I, Einav Y, Goldberg I, Barshack I, Seijffers R, Kopolovic J, Kaiser N, Karasik A (2000) Pancreatic and duodenal homeobox gene 1 induces expression of insulin genes in liver and ameliorates streptozotocin-induced hyperglycemia. http://www.nature.com/nm/journal/v6/n5/full/nm0500_568.html&lt;/ref&gt; izazivanjem promjene u razvojnoj sudbini ćelija u jetri i njihovim pretvaranjem u ćelije slične '[[Pankreas|pankreasnim]] [[beta- ćelija| β-ćelijama]]. Ćelije su izazvale širok, funkcionalan i dugotrajan proces transdiferencijacije koji je smanjio efekte [[hiperglikemija|hiperglikemije]] kod dijabeteskih miševa.&lt;ref name=&quot;nature.com&quot;&gt;Sarah Ferber, Amir Halkin, Hofit Cohen, Idit Ber, Yulia Einav, Iris Goldberg, Iris Barshack, Rhona Seijffers, Juri Kopolovic, Nurit Kaiser &amp; Avraham Karasik (2000) - &quot;[http://www.nature.com/nm/journal/v6/n5/full/nm0500_568.html Pancreatic and duodenal homeobox gene 1 induces expression of insulin genes in liver and ameliorates streptozotocin-induced hyperglycemia]&quot;&lt;/ref&gt; Štaviše, utvrđeno je da su transdiferencirane beta-slične ćelije otporne na [[autoimunost|autoimunski]] napad koji karakterizira [[dijabetes tipa 1]].&lt;ref&gt;Shternhall-Ron K et al., Ectopic PDX-1 expression in liver ameliorates type 1 diabetes, Journal of Autoimmunity (2007),doi:10.1016/j.jaut.2007.02.010. http://www.orgenesis.com/uploads/default/files/shternhall-jai-2007.pdf&lt;/ref&gt;
Drugi korak je bio podvrgnuti se transdiferencijaciji u ljudskim uzorcima. Transdukcijom ćelija jetre jednim genom, Sapir et al. uspjeli su inducirati transdiferencijaciju ljudskih ćelija jetre u ljudske [[beta-ćelija|β –ćelije]].&lt;ref name=&quot;pnas.org&quot;&gt;Tamar Sapir, Keren Shternhall, Irit Meivar-Levy, Tamar Blumenfeld, Hamutal Cohen, Ehud Skutelsky, Smadar Eventov-Friedman, Iris Barshack, Iris Goldberg, Sarah Pri-Chen, Lya Ben-Dor, Sylvie Polak-Charcon, Avraham Karasik, Ilan Shimon, Eytan Mor, and Sarah Ferber (2005) [http://www.pnas.org/content/102/22/7964 Cell-replacement therapy for diabetes: Generating functional insulin-producing tissue from adult human liver cells]&lt;/ref&gt; Ovaj pristup je demonstriran na [[miševi]]ma, [[pacov]]ima, [[Xenopus|ksenopusu]] i ljudskim tkivima.&lt;ref name=&quot;Al-Hasani&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Al-Hasani | first1 = K | last2 = Pfeifer | first2 = A | last3 = Courtney | first3 = M | last4 = Ben-Othman | first4 = N | last5 = Gjernes | first5 = E | last6 = Vieira | first6 = A | last7 = Druelle | first7 = N | last8 = Avolio | first8 = F | last9 = Ravassard | first9 = P | last10 = Leuckx | first10 = G | last11 = Lacas-Gervais | first11 = S | last12 = Ambrosetti | first12 = D | last13 = Benizri | first13 = E | last14 = Hecksher-Sorensen | first14 = J | last15 = Gounon | first15 = P | last16 = Ferrer | first16 = J | last17 = Gradwohl | first17 = G | last18 = Heimberg | first18 = H | last19 = Mansouri | first19 = A | last20 = Collombat | first20 = P | year = 2013 | title = Adult Duct-Lining Cells Can Reprogram into β-like Cells Able to Counter Repeated Cycles of Toxin-Induced Diabetes | journal = Dev. Cell | volume = 26 | issue = 1| pages = 86–100 | doi = 10.1016/j.devcel.2013.05.018 | pmid = 23810513 | doi-access = free | hdl = 11858/00-001M-0000-0014-3C2F-6 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;

Shematski model procesa transdiferencijacije [[hepatocit]]a u beta ćelije: Hepatociti se dobijaju biopsijom jetre dijabetičara, kultivišu i ekspandiraju ''[[ex vivo]]'', transduciraju s [[PDX1]] virusom, transdiferenciraju u funkcionalne beta-ćelije koje proizvode [[insulin]] i transplantiraju nazad u pacijenta.&lt;ref name=&quot;pnas.org&quot;/&gt;[[Granulosa ćelija|Granulosa]] i [[folikulska teka |teka-ćelije]] u [[Jajnic|jajnicima]] odraslih ženki miševa mogu se transdiferencirati u [[Sertolijeve ćelije|Sertolijeve]] i [[Leydigove ćelije]], putem induciranog [[genski nokaut|nokauta gena]] [[FOXL2]].&lt;ref name=&quot;pmid20005806&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Uhlenhaut NH, Jakob S, Anlag K, Eisenberger T, Sekido R, Kress J, Treier AC, Klugmann C, Klasen C, Holter NI, Riethmacher D, Schütz G, Cooney AJ, Lovell-Badge R, Treier M | display-authors = 6 | title = Somatic sex reprogramming of adult ovaries to testes by FOXL2 ablation | journal = Cell | volume = 139 | issue = 6 | pages = 1130–42 | date = December 2009 | pmid = 20005806 | doi = 10.1016/j.cell.2009.11.021 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Slično tome, Sertolijeve ćelije u [[testis]]ima odraslih mužjaka miševa mogu se transdiferencirati u granulosa ćelije putem induciranog nokauta gena [[DMRT1]].&lt;ref name=&quot;pmid21775990&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Matson CK, Murphy MW, Sarver AL, Griswold MD, Bardwell VJ, Zarkower D | title = DMRT1 prevents female reprogramming in the postnatal mammalian testis. | journal =   [[Nature]]| volume = 476| issue = 7358| pages = 101–4|date=July 2011 | pmid = 21775990| doi = 10.1038/nature10239 | pmc = 3150961 }}&lt;/ref&gt;

==Metode==
=== Pristup zasnovan na lozi ===
U ovom pristupu, [[transkripcijski faktor]]i iz [[progenitorske ćelije|progenitorskih ćelija]] ciljnog tipa ćelija se [[transfekcija|transficiraju]] u somatsku ćeliju, kako bi se indukovala transdiferencijacija. Postoje dva različita načina određivanja koje transkripcijske faktore koristiti: počevši s velikim skupom i sužavajući faktore jedan po jedan &lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;{{Cite journal
| last1 = Ieda | first1 = M.
| last2 = Fu | first2 = J. D.
| last3 = Delgado-Olguin | first3 = P.
| last4 = Vedantham | first4 = V.
| last5 = Hayashi | first5 = Y.
| last6 = Bruneau | first6 = B. G.
| last7 = Srivastava | first7 = D.
| doi = 10.1016/j.cell.2010.07.002
| title = Direct Reprogramming of Fibroblasts into Functional Cardiomyocytes by Defined Factors
| journal = Cell
| volume = 142
| issue = 3
| pages = 375–386
| year = 2010
| pmid = 20691899
| pmc =2919844
}}&lt;/ref&gt; ili počevši s jednim ili dva i dodajući još.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Vierbuchen | first1 = T.
| last2 = Ostermeier | first2 = A.
| last3 = Pang | first3 = Z. P.
| last4 = Kokubu | first4 = Y.
| last5 = Südhof | first5 = T. C.
| last6 = Wernig | first6 = M.
| doi = 10.1038/nature08797
| title = Direct conversion of fibroblasts to functional neurons by defined factors
| journal =   [[Nature]]
| volume = 463
| issue = 7284
| pages = 1035–1041
| year = 2010
| pmid = 20107439
| pmc =2829121
| bibcode = 2010Natur.463.1035V
}}&lt;/ref&gt; Jedna teorija koja objašnjava tačne specifičnosti je da transkripcijski faktori [[ektopija (medicina)|ektopijski]] usmjeravaju ćeliju u ranije progenitorsko stanje, a zatim je preusmjeravaju prema novom tipu ćelije. Preuređenje strukture [[hromatin]]a putem [[metilacija DNK|metilacije DNK]] ili modifikacije [[histon]]a također može imati ulogu.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Ang | first1 = Y. S.
| last2 = Gaspar-Maia | first2 = A.
| last3 = Lemischka | first3 = I. R.
| last4 = Bernstein | first4 = E.
| title = Stem cells and reprogramming: Breaking the epigenetic barrier?
| doi = 10.1016/j.tips.2011.03.002
| journal = Trends in Pharmacological Sciences
| volume = 32
| issue = 7
| pages = 394–401
| year = 2011
| pmid = 21621281
| pmc =3128683
}}&lt;/ref&gt; Evo spiska ''[[in vitro]]'' primjera i [[in vivo]]''  transdiferencijacije pristupom zasnovanim na lozi. ''[[In vivo]]'' metode transfekcije specifičnih mišjih ćelija koriste iste vrste vektora kao ''[[in vitro]]'' eksperimenti, osim što se vektor ubrizgava u određeni organ. Zhou et al. (2008) ubrizgali su Ngn3, Pdx1 i Mafa u dorzalni režanj [[slezina|slezine]]  miševa, kako bi reprogramirali egzokrine ćelije pankreasa u β-ćelije s ciljem ublažavanja hiperglikemije.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Zhou | first1 = Q.
| last2 = Brown | first2 = J.
| last3 = Kanarek | first3 = A.
| last4 = Rajagopal | first4 = J.
| last5 = Melton | first5 = D. A.
| title = In vivo reprogramming of adult pancreatic exocrine cells to β-cells
| doi = 10.1038/nature07314
| journal =   [[Nature]]
| volume = 455
| issue = 7213
| pages = 627–632
| year = 2008
| pmid = 18754011
| pmc = 9011918
| bibcode = 2008Natur.455..627Z
| s2cid = 205214877
}}&lt;/ref&gt;
=== Pristup početne faze epigenetičke aktivacije ===
Somatske ćelije se prvo privremeno transficiraju pluripotentnim faktorima reprogramiranja ([[Oct4]], [[Sox2]], [[Homeoboksi protein NANOG|Nanog]], itd.) prije nego što se transficiraju željenim inhibitornim ili aktivirajućim faktorima.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Efe | first1 = J. A.
| last2 = Hilcove | first2 = S.
| last3 = Kim | first3 = J.
| last4 = Zhou | first4 = H.
| last5 = Ouyang | first5 = K.
| last6 = Wang | first6 = G.
| last7 = Chen | first7 = J.
| last8 = Ding | first8 = S.
| doi = 10.1038/ncb2164
| title = Conversion of mouse fibroblasts into cardiomyocytes using a direct reprogramming strategy
| journal = Nature Cell Biology
| volume = 13
| issue = 3
| pages = 215–222
| year = 2011
| pmid = 21278734
| s2cid = 5310172
}}&lt;/ref&gt; Evo spiska [[Primjeri in vitro transdiferencijacije pristupom početne epigenetičke aktivacijske faze|primjera ''in vitro'']].

===Farmakološki agensi===
Inhibitor [[metilacija DNK|metilacije DNK]], 5-azacitidin, također je poznat po tome što podstiče fenotipsku transdiferencijaciju srčanih ćelija u skeletne mioblaste.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=kaur|first1=keerat|last2=yang|first2=jinpu|last3=eisenberg|first3=carol|last4=eisenberg|first4=leonard|title=5-azacytidine promotes the transdifferentiation of cardiac cells to skeletal myocytes.|journal=Cellular Reprogramming|date=2014|volume=16|issue=5|pmid=25090621|url=https://www.researchgate.net/publication/264462290|doi=10.1089/cell.2014.0021|pages=324–330}}&lt;/ref&gt;

Kod [[rak  prostate|raka prostate]], liječenje terapijama usmjerenim na [[androgeni receptor| androgene receptore]] inducira neuroendokrinu transdiferencijaciju kod podskupine pacijenata.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Usmani |first1=S |last2=Orevi |first2=M |last3=Stefanelli |first3=A |last4=Zaniboni |first4=A |last5=Gofrit |first5=ON |last6=Bnà |first6=C |last7=Illuminati |first7=S |last8=Lojacono |first8=G |last9=Noventa |first9=S |last10=Savelli |first10=G |title=Neuroendocrine differentiation in castration resistant prostate cancer. Nuclear medicine radiopharmaceuticals and imaging techniques: A narrative review. |journal=Critical Reviews in Oncology/Hematology |date=June 2019 |volume=138 |pages=29–37 |doi=10.1016/j.critrevonc.2019.03.005 |pmid=31092382|s2cid=131934021 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Davies |first1=AH |last2=Beltran |first2=H |author3=Amina Zoubeidi|title=Cellular plasticity and the neuroendocrine phenotype in prostate cancer. |journal=Nature Reviews. Urology |date=May 2018 |volume=15 |issue=5 |pages=271–286 |doi=10.1038/nrurol.2018.22 |pmid=29460922|s2cid=4732323 }}&lt;/ref&gt; Ne postoji standardna njega za ove pacijente, a oni kojima je dijagnosticiran neuroendokrini karcinom izazvan liječenjem obično se liječe palijativno.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Aggarwal |first1=R |last2=Zhang |first2=T |last3=Small |first3=EJ |last4=Armstrong |first4=AJ |title=Neuroendocrine prostate cancer: subtypes, biology, and clinical outcomes. |journal=Journal of the National Comprehensive Cancer Network |date=May 2014 |volume=12 |issue=5 |pages=719–26 |doi=10.6004/jnccn.2014.0073 |pmid=24812138}}&lt;/ref&gt;

=== Mehanizam djelovanja ===

[[Transkripcijski faktor]]i služe kao kratkoročni okidač za nepovratan proces. Transdiferencijacija jetrenih ćelija uočena je osam mjeseci nakon jedne injekcije pdx1.&lt;ref name=&quot;nature.com&quot;/&gt;

Ektopijski transkripcijski faktori isključuju repertoar [[ekspresija gena]] domaćina u svakoj od ćelija. Međutim, alternativni željeni repertoar uključuje se samo u subpopulaciji predisponiranih ćelija.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Meivar-Levy | first1 = I.
| last2 = Sapir | first2 = T.
| last3 = Gefen-Halevi | first3 = S.
| last4 = Aviv | first4 = V.
| last5 = Barshack | first5 = I.
| last6 = Onaca | first6 = N.
| last7 = Mor | first7 = E.
| last8 = Ferber | first8 = S.
| doi = 10.1002/hep.21766
| title = Pancreatic and duodenal homeobox gene 1 induces hepatic dedifferentiation by suppressing the expression of CCAAT/enhancer-binding protein β
| journal = Hepatology
| volume = 46
| issue = 3
| pages = 898–905
| year = 2007
| pmid = 17705277
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt; Uprkos masovnoj dediferencijaciji – pristup praćenja loze zaista pokazuje da transdiferencijacija potiče iz odraslih ćelija.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Mauda-Havakuk | first1 = M.
| last2 = Litichever | first2 = N.
| last3 = Chernichovski | first3 = E.
| last4 = Nakar | first4 = O.
| last5 = Winkler | first5 = E.
| last6 = Mazkereth | first6 = R.
| last7 = Orenstein | first7 = A.
| last8 = Bar-Meir | first8 = E.
| last9 = Ravassard | first9 = P.
| last10 = Meivar-Levy | first10 = I.
| last11 = Ferber | first11 = S.
| editor1-last = Linden
| editor1-first = Rafael
| title = Ectopic PDX-1 Expression Directly Reprograms Human Keratinocytes along Pancreatic Insulin-Producing Cells Fate
| doi = 10.1371/journal.pone.0026298
| journal = PLOS ONE
| volume = 6
| issue = 10
| year = 2011
| pmid = 22028850
| pmc =3196540
| bibcode = 2011PLoSO...626298M
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt;

=== Mogrifyev algoritam ===
Određivanje jedinstvenog skupa ćelijskih faktora koji su potrebni za manipulaciju za svaku konverziju ćelija je dug i skup proces koji je uključivao mnogo pokušaja i grešaka. Kao rezultat toga, ovaj prvi korak u identifikovanju ključnog skupa ćelijskih faktora za konverziju ćelija je glavna prepreka s kojom se istraživači suočavaju u oblasti reprogramiranja ćelija. Međunarodni tim istraživača razvio je algoritam, nazvan Mogrify(1), koji može predvidjeti optimalni skup ćelijskih faktora potrebnih za pretvaranje jednog tipa ljudske ćelije u drugi. Prilikom testiranja, Mogrify je bio u stanju da precizno predvidi skup ćelijskih faktora potrebnih za prethodno objavljene konverzije ćelija. Kako bi dodatno potvrdili Mogrifyjevu prediktivnu sposobnost, tim je proveo dvije nove konverzije ćelija u laboratoriji koristeći ljudske ćelije, a oba pokušaja bila su uspješna isključivo koristeći Mogrifyjeva predviđanja.&lt;ref&gt;[http://www.eurekalert.org/pub_releases/2016-01/dms-moc011516.php  Mapping out cell conversion]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = Owen | first1 = Rackham | last2 = Gough | first2 = Julian  | year = 2016 | title = A predictive computational framework for direct reprogramming between human cell types | journal = Nature Genetics| volume =  48| issue = 3| pages =  331–335| doi = 10.1038/ng.3487 | pmid=26780608| url = https://research-information.bris.ac.uk/en/publications/a-predictive-computational-framework-for-direct-reprogramming-between-human-cell-types(e6490a78-f3e8-4253-acc4-7ee181c79168).html | hdl = 1983/e6490a78-f3e8-4253-acc4-7ee181c79168 | s2cid = 217524918 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jane Byrne (Jul 2021). [https://www.biopharma-reporter.com/Article/2021/07/01/Mogrify-looks-to-transform-cell-therapy-development  Mogrify looks to transform cell therapy development]. BIOPHARMA-REPORTER.COM&lt;/ref&gt; Mogrify has been made available online for other researchers and scientists.{{cn|date=January 2026}}

==Problemi==

===Evaluacija===
Prilikom ispitivanja transdiferenciranih ćelija, važno je tražiti markere ciljnog tipa ćelije i odsustvo markera donorskih ćelija, što se može postići korištenjem zelenog fluorescentnog proteina ili imunodetekcije. Također je važno ispitati funkciju ćelija, profile [[epigenom]]a, [[transkriptom]]a i [[proteom]]a. Ćelije se također mogu procijeniti na osnovu njihove sposobnosti da se integrišu u odgovarajuće [[tkivo]] ''in vivo''&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; i funkcionalno zamijene svoj prirodni pandan. U jednoj studiji, transdiferenciranje repnih [[fibroblast]]a u ćelije slične [[hepatocit]]ima, korištenjem transkripcijskih faktora [[GATA4|Gata4]], Hnf1α i [[FOXA3|Foxa3]], te inaktivacija p19(Arf), obnovili su funkcije jetre slične hepatocitima samo kod polovine miševa, koristeći preživljavanje kao sredstvo evaluacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Huang | first1 = P.
| last2 = He | first2 = Z.
| last3 = Ji | first3 = S.
| last4 = Sun | first4 = H.
| last5 = Xiang | first5 = D.
| last6 = Liu | first6 = C.
| last7 = Hu | first7 = Y.
| last8 = Wang | first8 = X.
| last9 = Hui | first9 = L.
| doi = 10.1038/nature10116
| title = Induction of functional hepatocyte-like cells from mouse fibroblasts by defined factors
| journal =   [[Nature]]
| volume = 475
| issue = 7356
| pages = 386–389
| year = 2011
| pmid = 21562492
| s2cid = 1115749
}}&lt;/ref&gt;

===Tranzicija sa mišjih na ljudske ćelije===
Općenito, transdiferencijacija koja se dešava u mišjim ćelijama ne utiče na efikasnost ili brzinu u ljudskim ćelijama. Pang i saradnici otkrili su da, dok [[transkripcijski faktor]]i [[ASCL1|Ascl1]], [[Brn2]] i [[Myt1l]] pretvaraju mišje ćelije u zrele neurone, isti skup faktora pretvara samo ljudske ćelije u nezrele neurone. Međutim, dodatak [[NeuroD1]] uspio je povećati efikasnost i pomoći ćelijama da dostignu zrelost.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Pang | first1 = Z. P.
| last2 = Yang | first2 = N.
| last3 = Vierbuchen | first3 = T.
| last4 = Ostermeier | first4 = A.
| last5 = Fuentes | first5 = D. R.
| last6 = Yang | first6 = T. Q.
| last7 = Citri | first7 = A.
| last8 = Sebastiano | first8 = V.
| last9 = Marro | first9 = S.
| last10 = Südhof
| doi = 10.1038/nature10202 | first10 = T. C.
| last11 = Wernig | first11 = M.
| title = Induction of human neuronal cells by defined transcription factors
| journal =   [[Nature]]
| volume = 476
| issue = 7359
| pages = 220–223
| year = 2011
| pmid = 21617644
| pmc =3159048
| bibcode = 2011Natur.476..220P
}}&lt;/ref&gt;

===Redoslijed ekspresije transkripcijskih faktora===
Redoslijed ekspresije transkripcijskih faktora može usmjeriti sudbinu ćelije. Iwasaki i saradnici (2006) pokazali su da u hematopoetskim lozama, vrijeme ekspresije [[Gata-2]] i [[(C/EBPalfa)]] može promijeniti da li se [[limfoidno posvećeni progenitori]] mogu diferencirati u [[granulocit]]ne/[[monocit]]ne progenitore, [[eozinofil]]ne, [[bazofil]]ne ili bipotentne [[bazofil]]ne/[[mastocit]]ne [[progenitorske ćelije|progenitore]].&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Iwasaki | first1 = H.
| last2 = Mizuno | first2 = S. -I.
| last3 = Arinobu | first3 = Y.
| last4 = Ozawa | first4 = H.
| last5 = Mori | first5 = Y.
| last6 = Shigematsu | first6 = H.
| last7 = Takatsu | first7 = K.
| last8 = Tenen | first8 = D. G.
| last9 = Akashi | first9 = K.
| doi = 10.1101/gad.1493506
| title = The order of expression of transcription factors directs hierarchical specification of hematopoietic lineages
| journal = Genes &amp; Development
| volume = 20
| issue = 21
| pages = 3010–3021
| year = 2006
| pmid = 17079688
| pmc =1620021
}}&lt;/ref&gt;

===Imunogenost===
Utvrđeno je da je kod induciranih pluripotentnih matičnih ćelija, kada se ubrizgaju u miševe, imunološki sistem [[sinergija|sinergijskog]] miša odbacio [[teratom]]e koji su se formirali. Dio toga može biti zato što je imunološki sistem prepoznao [[epigenetika|epigenetičke]] markere specifičnih sekvenci ubrizganih ćelija. Međutim, kada su ubrizgane [[embrionalne matične ćelije]], [[imunski odgovor]] bio je mnogo slabiji. Ostaje da se istraži da li će se ovo dogoditi unutar transdiferenciranih ćelija.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

=== Metoda transfekcije ===
Da bi se postigla [[transfekcija]], mogu se koristiti integrirajući [[virusni vektori]] kao što su [[lentivirusi]] ili [[retrovirusi]], neintegrirajući vektori kao što su [[Sendai virusi]] ili [[Adenoviridae|adenovirusi]], [[mikroRNK]] i razne druge metode, uključujući korištenje proteina i [[plazmid]]a;&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Patel | first1 = M.
| last2 = Yang | first2 = S.
| doi = 10.1007/s12015-010-9123-8
| title = Advances in Reprogramming Somatic Cells to Induced Pluripotent Stem Cells
| journal = Stem Cell Reviews and Reports
| volume = 6
| issue = 3
| pages = 367–380
| year = 2010
| pmid = 20336395
| pmc =2924949
}}&lt;/ref&gt; jedan primjer je nevirusna isporuka plazmida koji kodiraju transkripcijske faktore s polimernim nosačem, kako bi se izazvala neuronska transdiferencijacija [[fibroblast]]a.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Adler | first1 = A. F.
| last2 = Grigsby | first2 = C. L.
| last3 = Kulangara | first3 = K.
| last4 = Wang | first4 = H.
| last5 = Yasuda | first5 = R.
| last6 = Leong | first6 = K. W.
| doi = 10.1038/mtna.2012.25
| title = Nonviral Direct Conversion of Primary Mouse Embryonic Fibroblasts to Neuronal Cells
| journal = Molecular Therapy: Nucleic Acids
| volume = 1
| issue = 7
| pages = e32–
| year = 2012
| pmid = 23344148
| pmc =3411320
}}&lt;/ref&gt; Kada strane molekule uđu u ćelije, mora se uzeti u obzir moguće nedostatke i potencijal za izazivanje tumorskog rasta. Integrirajući virusni vektori imaju mogućnost da izazovu mutacije kada se umetnu u [[genom]]. Jedan od načina da se ovo zaobiđe je uklanjanje virusnog vektora nakon što se dogodi reprogramiranje, primjer je [[Cre-Lox rekombinacija]]&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Sommer | first1 = C. A.
| last2 = Sommer | first2 = A.
| last3 = Longmire | first3 = T. A.
| last4 = Christodoulou | first4 = C.
| last5 = Thomas | first5 = D. D.
| last6 = Gostissa | first6 = M.
| last7 = Alt | first7 = F. W.
| last8 = Murphy | first8 = G. J.
| last9 = Kotton | first9 = D. N.
| doi = 10.1002/stem.255
| last10 = Mostoslavsky | first10 = G.
| title = Excision of Reprogramming Transgenes Improves the Differentiation Potential of iPS Cells Generated with a Single Excisable Vector
| journal = Stem Cells
| volume = 28
| issue = 1
| pages = 64–74
| year = 2009
| pmid = 19904830
| pmc =  4848036}}&lt;/ref&gt; Neintegrirajući vektori imaju druge probleme u vezi s efikasnošću reprogramiranja, a također i uklanjanjem vektora.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Zhou | first1 = W.
| last2 = Freed | first2 = C. R.
| doi = 10.1002/stem.201
| title = Adenoviral Gene Delivery Can Reprogram Human Fibroblasts to Induced Pluripotent Stem Cells
| journal = Stem Cells
| volume = 27
| issue = 11
| pages = 2667–2674
| year = 2009
| pmid = 19697349
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt;
==Razlike kod pluripotentnog reprogramiranja==
* Gotovo svi faktori koji reprogramiraju ćelije u [[pluripotentnost]] otkriveni su i mogu pretvoriti širok spektar ćelija nazad u [[indukovane pluripotentne matične ćelije|indukovane pluripotentne matične ćelije (iPSC)]]. Međutim, mnogi faktori reprogramiranja koji mogu promijeniti ćelijsku liniju nisu otkriveni i ovi faktori se primjenjuju samo za tu specifičnu liniju.&lt;ref name=&quot;pmid18940730&quot;&gt;{{Cite journal
| last1 = Zhou | first1 = Q.
| last2 = Melton | first2 = D. A.
| doi = 10.1016/j.stem.2008.09.015
| title = Extreme Makeover: Converting One Cell into Another
| journal = Cell Stem Cell
| volume = 3
| issue = 4
| pages = 382–388
| year = 2008
| pmid = 18940730
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt;
* Konačni produkti transdiferenciranih ćelija mogu se koristiti u kliničkim studijama, ali iPSC-i moraju biti diferencirani.&lt;ref name=&quot;pmid18940730&quot;/&gt;
* U budućnosti bi moglo postati moguće koristiti transdiferencijaciju ''in vivo'', dok pluripotentno reprogramiranje može uzrokovati teratome in vivo.&lt;ref name=&quot;pmid18940730&quot;/&gt;
* Transdiferencirane ćelije će zahtijevati manje epigenetičkih oznaka za resetiranje, dok pluripotentno reprogramiranje zahtijeva uklanjanje gotovo svih, što može postati problem tokom rediferencijacije.&lt;ref name=&quot;pmid18940730&quot;/&gt;
* Transdiferencijacija je usmjerena na kretanje između sličnih loza, dok pluripotentno reprogramiranje ima neograničen potencijal.&lt;ref name=&quot;pmid18940730&quot;/&gt;
* Pluripotentne ćelije su sposobne za samoobnavljanje i često prolaze kroz mnoge ćelijske pasaže, što povećava vjerovatnoću akumuliranja mutacija. Kultura ćelija može također favorizirati ćelije koje su prilagođene za preživljavanje u tim uvjetima, za razliku od ćelija unutar organizma. Transdiferencijacija zahtijeva manje ćelijskih prolaza i smanjila bi mogućnost mutacija.&lt;ref name=&quot;pmid18940730&quot;/&gt;
* Transdiferencijacija također može biti mnogo efikasnija od pluripotentnog reprogramiranja zbog dodatnog koraka uključenog u ovaj posljednji proces.&lt;ref&gt;{{Cite journal
| last1 = Passier | first1 = R.
| last2 = Mummery | first2 = C.
| doi = 10.1016/j.stem.2010.07.004
| title = Getting to the Heart of the Matter: Direct Reprogramming to Cardiomyocytes
| journal = Cell Stem Cell
| volume = 7
| issue = 2
| pages = 139–141
| year = 2010
| pmid = 20682439
| doi-access = free
}}&lt;/ref&gt;
* I pluripotentne i transdiferencirane ćelije koriste odrasle ćelije, stoga su početne ćelije vrlo dostupne, dok ljudske embrionalne matične ćelije zahtijevaju da se savladaju pravne rupe i da se istraži moralnost debate o istraživanju matičnih ćelija. 
==Također pogledajte==
* [[Epigenetika]]
* [[Indukovana pluripotentna matična ćelija]]
* [[Reprogramiranje]]
==Reference==
{{Refspisak}}

{{Authority control}}
[[Kategorija: Biološki procesi]]
[[Kategorija: Indukovane matične ćelije]]
[[Kategorija: Razvojna biologija]]</text>
      <sha1>mdn6qiyfbtjgg8ktio0iwely8t8nthg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Reprogramiranje loze</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536374</id>
    <redirect title="Transdiferencijacija" />
    <revision>
      <id>3915577</id>
      <timestamp>2026-07-31T14:34:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>BRIXTOL</username>
        <id>184215</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Transdiferencijacija]]</comment>
      <origin>3915577</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37" sha1="5twk9x1qs9re79h2qyow7drl8w77d8o" xml:space="preserve">#Preusmjeri  [[Transdiferencijacija]]</text>
      <sha1>5twk9x1qs9re79h2qyow7drl8w77d8o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536375</id>
    <revision>
      <id>3915579</id>
      <timestamp>2026-07-31T14:57:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Kolaž snimaka ekrana iz informativne emisije TV INFO na ugašenoj televiziji TV IN. Na slici su voditelji Aida Krehić, Sanel Kajan i Nada Jakić. Slika je niske rezolucije i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije i ilustracije.
|Izvor= Privatni videoarhiv Sanela Kajana; originalni emiter TV IN. Kolaž pripremio Sanel Kajan.
|Datum= 31. juli 2026. (datum postavljanja na bs.wiki)
|Autor= Televizija IN (TV IN)
|Objašnjenje= Poštena upotreba u članku [[Sanel Kajan]]. Slika pri...</comment>
      <origin>3915579</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="976" sha1="qh3cj9y5lfrfl0z95uwsr518kt96rez" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Kolaž snimaka ekrana iz informativne emisije TV INFO na ugašenoj televiziji TV IN. Na slici su voditelji Aida Krehić, Sanel Kajan i Nada Jakić. Slika je niske rezolucije i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije i ilustracije.
|Izvor= Privatni videoarhiv Sanela Kajana; originalni emiter TV IN. Kolaž pripremio Sanel Kajan.
|Datum= 31. juli 2026. (datum postavljanja na bs.wiki)
|Autor= Televizija IN (TV IN)
|Objašnjenje= Poštena upotreba u članku [[Sanel Kajan]]. Slika prikazuje arhivski TV prijenos ugašene televizijske stanice za koji nije moguće napraviti ili pronaći novu, slobodnu fotografiju, čime je zadovoljen kriterij nezamjenjivosti. Slika služi isključivo u edukativne svrhe za ilustraciju televizijske karijere osobe u njenom biografskom članku i ne ugrožava originalnu tržišnu ulogu niti komercijalnu vrijednost zaštićenog medija.
}}

== Licenciranje ==
{{TV snimak}}
{{Poštena upotreba u|Sanel Kajan}}</text>
      <sha1>qh3cj9y5lfrfl0z95uwsr518kt96rez</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915580</id>
      <parentid>3915579</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:00:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <origin>3915580</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1006" sha1="ncmggpqkbd8l017dp62peunjjcnmrmw" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Kolaž snimaka ekrana iz informativne emisije TV INFO na ugašenoj televiziji TV IN. Na slici su voditelji Aida Krehić, Sanel Kajan i Nada Jakić. Slika je niske rezolucije i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije i ilustracije.
|Izvor= Privatni videoarhiv Sanela Kajana; originalni emiter TV IN. Kolaž pripremio Sanel Kajan.
|Datum= 31. juli 2026. (datum postavljanja na bs.wiki)
|Autor= Televizija IN (TV IN)
|Objašnjenje= Poštena upotreba u članku [[Sanel Kajan]]. Slika prikazuje arhivski TV prijenos ugašene televizijske stanice za koji nije moguće napraviti ili pronaći novu, slobodnu fotografiju, čime je zadovoljen kriterij nezamjenjivosti. Slika služi isključivo u edukativne svrhe za ilustraciju televizijske karijere osobe u njenom biografskom članku i ne ugrožava originalnu tržišnu ulogu niti komercijalnu vrijednost zaštićenog medija.
}}

== Licenciranje ==
{{TV snimak|datoteka ima obrazloženje=da}}
{{Poštena upotreba u|Sanel Kajan}}</text>
      <sha1>ncmggpqkbd8l017dp62peunjjcnmrmw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915581</id>
      <parentid>3915580</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T15:01:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <origin>3915581</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="989" sha1="nubxkyj1sgfqjm7bou7vhu4ltit3bia" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Kolaž snimaka ekrana iz informativne emisije TV INFO na ugašenoj televiziji TV IN. Na slici su voditelji Aida Krehić, Sanel Kajan i Nada Jakić. Slika je niske rezolucije i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije i ilustracije.
|Izvor= Privatni videoarhiv Sanela Kajana; originalni emiter TV IN. Kolaž pripremio Sanel Kajan.
|Datum= 31. juli 2026. (datum postavljanja na bs.wiki)
|Autor= Televizija IN (TV IN)
|Objašnjenje= Poštena upotreba u članku [[Sanel Kajan]]. Slika prikazuje arhivski TV prijenos ugašene televizijske stanice za koji nije moguće napraviti ili pronaći novu, slobodnu fotografiju, čime je zadovoljen kriterij nezamjenjivosti. Slika služi isključivo u edukativne svrhe za ilustraciju televizijske karijere osobe u njenom biografskom članku i ne ugrožava originalnu tržišnu ulogu niti komercijalnu vrijednost zaštićenog medija.
}}

== Licenciranje ==
{{Neslobodna historijska slika|datoteka ima obrazloženje=da}}</text>
      <sha1>nubxkyj1sgfqjm7bou7vhu4ltit3bia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delic i Sanel Kajan (4. 10. 2010).jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536376</id>
    <revision>
      <id>3915586</id>
      <timestamp>2026-07-31T15:56:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Voditeljski par Dnevnika televizije TV1 Emina Delić i Sanel Kajan u studiju. Fotografija je niske rezolucije i koristi se za vizuelnu identifikaciju i ilustraciju.
|Izvor= Privatni arhiv Sanela Kajana; originalni emiter TV1.
|Datum= 4. oktobar 2010.
|Autor= Televizija TV1 (TV1)
|Objašnjenje= Poštena upotreba u članku [[Sanel Kajan]]. Slika prikazuje historijski kadar i promotivni materijal televizijske stanice TV1 (koja je ugašena) za koji nije moguće napravit...</comment>
      <origin>3915586</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="899" sha1="84lkn3milqthv5cvc7w25vexfd1r6zn" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Voditeljski par Dnevnika televizije TV1 Emina Delić i Sanel Kajan u studiju. Fotografija je niske rezolucije i koristi se za vizuelnu identifikaciju i ilustraciju.
|Izvor= Privatni arhiv Sanela Kajana; originalni emiter TV1.
|Datum= 4. oktobar 2010.
|Autor= Televizija TV1 (TV1)
|Objašnjenje= Poštena upotreba u članku [[Sanel Kajan]]. Slika prikazuje historijski kadar i promotivni materijal televizijske stanice TV1 (koja je ugašena) za koji nije moguće napraviti ili pronaći novu, slobodnu fotografiju, čime je zadovoljen kriterij nezamjenjivosti. Slika služi isključivo u edukativne svrhe za ilustraciju televizijske i novinarske karijere osobe u njenom biografskom članku i ne ugrožava originalnu tržišnu ulogu niti komercijalnu vrijednost zaštićenog medija.
}}

== Licenciranje ==
{{Neslobodna historijska slika|datoteka ima obrazloženje=da}}</text>
      <sha1>84lkn3milqthv5cvc7w25vexfd1r6zn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2009).jpg.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536377</id>
    <revision>
      <id>3915589</id>
      <timestamp>2026-07-31T16:09:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Novinarska press akreditacija / iskaznica Sanela Kajana za Deutsche Welle (DW) iz 2009/2010. Slika se koristi u svrhu dokumentovanja i ilustracije njegovog radnog angažmana kao novinara/saradnika ove medijske kuće.
|Izvor= Privatni arhiv Sanela Kajana; izdavač Deutsche Welle.
|Datum= 1. decembar 2009.
|Autor= Deutsche Welle (DW)
|Objašnjenje= Poštena upotreba u članku [[Sanel Kajan]]. Slika prikazuje službeni dokument/iskaznicu iz arhive za koju nije moguće na...</comment>
      <origin>3915589</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="809" sha1="dfw0j78hfcyuyqdt5g3zmzherv4173u" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Novinarska press akreditacija / iskaznica Sanela Kajana za Deutsche Welle (DW) iz 2009/2010. Slika se koristi u svrhu dokumentovanja i ilustracije njegovog radnog angažmana kao novinara/saradnika ove medijske kuće.
|Izvor= Privatni arhiv Sanela Kajana; izdavač Deutsche Welle.
|Datum= 1. decembar 2009.
|Autor= Deutsche Welle (DW)
|Objašnjenje= Poštena upotreba u članku [[Sanel Kajan]]. Slika prikazuje službeni dokument/iskaznicu iz arhive za koju nije moguće napraviti slobodnu alternativu. Slika služi isključivo u edukativne i biografske svrhe za potkrepljivanje informacija o novinarskom radu i karijeri osobe u njenom članku, te ne ugrožava komercijalna prava izdavača.
}}

== Licenciranje ==
{{Neslobodna historijska slika|datoteka ima obrazloženje=da}}</text>
      <sha1>dfw0j78hfcyuyqdt5g3zmzherv4173u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2020).jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536378</id>
    <revision>
      <id>3915590</id>
      <timestamp>2026-07-31T16:14:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Novinarska press akreditacija / iskaznica Sanela Kajana za Deutsche Welle (DW) iz 2020/2021. Slika se koristi u svrhu dokumentovanja i ilustracije njegovog radnog angažmana kao novinara/saradnika ove medijske kuće.
|Izvor= Privatni arhiv Sanela Kajana; izdavač Deutsche Welle.
|Datum= 4. februar 2020.
|Autor= Deutsche Welle (DW)
|Objašnjenje= Poštena upotreba u članku [[Sanel Kajan]]. Slika prikazuje službeni dokument/iskaznicu iz arhive za koju nije moguće nap...</comment>
      <origin>3915590</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="808" sha1="3gjb09kq3lm5e8wuuhba0fjgoi2y0uo" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Novinarska press akreditacija / iskaznica Sanela Kajana za Deutsche Welle (DW) iz 2020/2021. Slika se koristi u svrhu dokumentovanja i ilustracije njegovog radnog angažmana kao novinara/saradnika ove medijske kuće.
|Izvor= Privatni arhiv Sanela Kajana; izdavač Deutsche Welle.
|Datum= 4. februar 2020.
|Autor= Deutsche Welle (DW)
|Objašnjenje= Poštena upotreba u članku [[Sanel Kajan]]. Slika prikazuje službeni dokument/iskaznicu iz arhive za koju nije moguće napraviti slobodnu alternativu. Slika služi isključivo u edukativne i biografske svrhe za potkrepljivanje informacija o novinarskom radu i karijeri osobe u njenom članku, te ne ugrožava komercijalna prava izdavača.
}}

== Licenciranje ==
{{Neslobodna historijska slika|datoteka ima obrazloženje=da}}</text>
      <sha1>3gjb09kq3lm5e8wuuhba0fjgoi2y0uo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blockchain</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536379</id>
    <revision>
      <id>3915605</id>
      <timestamp>2026-07-31T19:42:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3915605</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31632" sha1="qi1jzglnyyqyb6hcdmr4jku8dkd0w5n" xml:space="preserve">[[Datoteka:Blockchain.svg|mini|350px|Pojednostavljeni prikaz lanca blokova: svaki blok sadrži [[kriptografska sažetna funkcija|kriptografski sažetak]] prethodnog bloka, čime se zapisi povezuju u hronološki niz.]]

'''Blockchain''' ili '''lanac blokova''' vrsta je [[distribuirana baza podataka|distribuirane evidencije]] u kojoj se zapisi grupiraju u blokove, a oni se pomoću [[kriptografska sažetna funkcija|kriptografskih sažetaka]] povezuju u hronološki uređen lanac. Kopije evidencije održava više [[čvor (računarstvo)|računarskih čvorova]], koji primjenom zajedničkog [[komunikacijski protokol|protokola]] provjeravaju nove zapise i postižu saglasnost o stanju sistema. Takva struktura otežava naknadnu izmjenu podataka jer bi promjena jednog bloka obično zahtijevala izmjenu svih blokova koji ga slijede i prihvatanje nove verzije evidencije u mreži.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;&gt;{{cite report |last=Yaga |first=Dylan |last2=Mell |first2=Peter |last3=Roby |first3=Nik |last4=Scarfone |first4=Karen |title=Blockchain Technology Overview |publisher=National Institute of Standards and Technology |series=NISTIR 8202 |date=oktobar 2018 |doi=10.6028/NIST.IR.8202 |url=https://doi.org/10.6028/NIST.IR.8202 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Tehnologija je postala šire poznata nakon što ju je osoba ili grupa pod pseudonimom [[Satoshi Nakamoto]] primijenila kao javnu knjigu transakcija [[Bitcoin]]a. Iako se blockchain često poistovjećuje s [[kriptovaluta]]ma, njegovi se principi koriste i za [[pametni ugovor|pametne ugovore]], praćenje robe, upravljanje [[digitalni identitet|digitalnim identitetima]], evidencije u [[javna uprava|javnoj upravi]] i druge sisteme u kojima više učesnika treba dijeliti provjerljivu historiju podataka bez jedinstvenog upravitelja.&lt;ref name=&quot;Casino&quot;&gt;{{cite journal |last=Casino |first=Fran |last2=Dasaklis |first2=Thomas K. |last3=Patsakis |first3=Constantinos |title=A systematic literature review of blockchain-based applications: Current status, classification and open issues |journal=Telematics and Informatics |volume=36 |pages=55–81 |date=mart 2019 |doi=10.1016/j.tele.2018.11.006}}&lt;/ref&gt; Blockchain nije nužno potpuno [[decentralizacija|decentraliziran]] niti su njegovi podaci bezuvjetno nepromjenjivi; stepen decentralizacije, način upravljanja, mogućnost ispravke zapisa i sigurnosna svojstva zavise od arhitekture konkretnog sistema.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

== Terminologija ==

Engleski izraz ''blockchain'' nastao je spajanjem riječi ''block'' (&quot;blok&quot;) i ''chain'' (&quot;lanac&quot;). U bosanskom se upotrebljavaju neprilagođeni naziv ''blockchain'' i opisni izraz &quot;lanac blokova&quot;. U stručnoj literaturi na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] pojavljuju se i oblici &quot;ulančani blokovi&quot; i &quot;tehnologija ulančanih blokova&quot;, dok je u radovima na [[srpski jezik|srpskom]] čest fonetski prilagođen oblik &quot;blokčejn&quot;.&lt;ref name=&quot;Catic&quot;&gt;{{cite journal |last=Čatić |first=Igor |title=Kružno gospodarstvo i ulančani blokovi |journal=Polimeri |volume=42 |issue=3–4 |year=2021 |url=https://hrcak.srce.hr/274375 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bacevic&quot;&gt;{{cite journal |last=Bačević |first=Jelena |title=Potencijal primene Blockchain tehnologije |journal=Trendovi u poslovanju |volume=11 |issue=1 |pages=77–87 |year=2023 |doi=10.5937/trendpos2301077B |url=https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=2334-816X2301077B |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Blockchain je jedan od oblika tehnologije distribuirane evidencije ({{jez-en|distributed ledger technology, DLT}}). Pojmovi nisu potpuni [[sinonim]]i: distribuirana evidencija ne mora podatke organizirati u linearno povezane blokove, dok blockchain upravo takvom strukturom uređuje historiju zapisa.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

== Historija ==

Tehnički prethodnici blockchaina razvijani su prije nastanka Bitcoina. [[David Chaum]] je u [[doktorska disertacija|doktorskoj disertaciji]] iz 1982. opisao računarske sisteme koje mogu uspostaviti i održavati učesnici koji jedni drugima ne vjeruju.&lt;ref&gt;{{cite thesis |last=Chaum |first=David |title=Computer Systems Established, Maintained, and Trusted by Mutually Suspicious Groups |type=Doktorska disertacija |publisher=University of California, Berkeley |year=1982 |url=https://chaum.com/wp-content/uploads/2022/01/Chaum_Computer_Systems_Established_Maintained_and_Trusted_by_Mutually_Suspicious_Groups.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; [[Stuart Haber]] i W. Scott Stornetta predstavili su 1991. sistem za kriptografsko [[vremenska oznaka|vremensko označavanje]] digitalnih dokumenata, oblikovan tako da naknadna izmjena dokumenta ili vremena njegova nastanka bude uočljiva.&lt;ref name=&quot;Haber&quot;&gt;{{cite journal |last=Haber |first=Stuart |last2=Stornetta |first2=W. Scott |title=How to Time-Stamp a Digital Document |journal=Journal of Cryptology |volume=3 |issue=2 |pages=99–111 |year=1991 |doi=10.1007/BF00196791}}&lt;/ref&gt; Zajedno s Daveom Bayerom kasnije su primijenili [[Merkleovo stablo|Merkleova stabla]], čime je veći broj zapisa mogao biti obuhvaćen jednim sažetkom.&lt;ref&gt;{{cite conference |last=Bayer |first=Dave |last2=Haber |first2=Stuart |last3=Stornetta |first3=W. Scott |title=Improving the Efficiency and Reliability of Digital Time-Stamping |book-title=Sequences II: Methods in Communication, Security, and Computer Science |publisher=Springer |pages=329–334 |year=1993 |doi=10.1007/978-1-4613-9323-8_24}}&lt;/ref&gt;

Nakamoto je u radu ''Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System'', objavljenom 2008, povezao [[digitalni potpis|digitalne potpise]], [[mreža ravnopravnih računara|mrežu ravnopravnih čvorova]], vremensko označavanje i [[dokaz rada]] u sistem [[elektronski novac|elektronskog novca]] bez centralnog posrednika. Prvi blok Bitcoinove mreže, poznat kao genezni blok, stvoren je 3. januara 2009, a mreža je počela raditi nekoliko dana kasnije.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;&gt;{{cite web |author=Satoshi Nakamoto |title=Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System |date=2008 |url=https://bitcoin.org/bitcoin.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

[[Ethereum]] je proširio područje primjene uvođenjem opće platforme na kojoj se mogu izvršavati programi pohranjeni u blockchainu. Projekt je 2013. opisao [[Vitalik Buterin]], a javna mreža pokrenuta je 2015. Njegovi pametni ugovori omogućili su razvoj [[decentralizirana aplikacija|decentraliziranih aplikacija]], [[digitalni token|tokena]], [[decentralizirane finansije|decentraliziranih finansijskih usluga]] i drugih sistema čija pravila izvršava mreža.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Buterin |first=Vitalik |title=A Next-Generation Smart Contract and Decentralized Application Platform |date=2014 |url=https://ethereum.org/content/whitepaper/whitepaper-pdf/Ethereum_Whitepaper_-_Buterin_2014.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Struktura i način rada ==

=== Blokovi i kriptografsko povezivanje ===

Blok obično sadrži zaglavlje i skup potvrđenih zapisa ili transakcija. Tačan sastav zavisi od protokola, ali zaglavlje često obuhvata kriptografski sažetak prethodnog bloka, vremensku oznaku, podatke potrebne za postupak [[konsenzus|konsenzusa]] i sažetak sadržaja trenutnog bloka. Transakcije se u mnogim sistemima sažimaju pomoću Merkleova stabla, [[struktura podataka|strukture podataka]] koja omogućava efikasnu provjeru pripada li određeni zapis bloku bez preuzimanja i obrade svih njegovih transakcija.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

Kriptografska sažetna funkcija pretvara proizvoljnu količinu podataka u vrijednost određene dužine. Mala izmjena ulaznih podataka proizvodi drukčiji sažetak, pa promjena starijeg bloka prekida vezu sa sljedećim blokom. Napadač koji želi prikriti izmjenu morao bi ponovo izračunati veze prema svim kasnijim blokovima i, zavisno od protokola, nadmašiti ili uvjeriti ostale učesnike da prihvate izmijenjenu historiju.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

Prvi blok u lancu naziva se genezni blok. Budući da nema prethodnika, njegovi početni podaci određuju se prilikom pokretanja mreže. Kada dva ili više valjanih blokova privremeno nastave isti prethodni blok, nastaje [[račvanje softvera|račvanje]]. Protokol tada određuje prema kojem će se kriteriju jedna grana prihvatiti kao mjerodavna, dok se druga odbacuje ili zadržava samo kao dio historije mreže.

=== Transakcije i digitalni potpisi ===

U sistemima zasnovanim na [[kriptografija javnog ključa|kriptografiji javnog ključa]] korisnik raspolaže parom kriptografskih ključeva. [[Javni ključ]] ili iz njega izvedena adresa može se objaviti, dok se [[privatni ključ]] čuva u tajnosti. Vlasnik privatnog ključa digitalno potpisuje transakciju, a drugi čvorovi pomoću javnog ključa provjeravaju potpis i utvrđuju je li transakciju odobrio ovlašteni korisnik.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

Blockchain pritom ne dokazuje nužno istinitost podatka izvan mreže. Može potvrditi da je određeni zapis unesen, kada je uvršten i da nakon toga nije promijenjen bez traga, ali ne može samostalno utvrditi je li početno unesena tvrdnja tačna. Taj se problem u aplikacijama koje zavise od vanjskih podataka rješava izvorima podataka poznatim kao orakuli, što ponovo uvodi potrebu za povjerenjem u određene [[senzor]]e, institucije ili pružaoce podataka.&lt;ref name=&quot;Casino&quot;/&gt;

=== Mreža čvorova ===

Čvorovi su računari koji pokreću programski klijent određenog blockchaina i međusobno razmjenjuju transakcije i blokove. Puni čvorovi provjeravaju pravila protokola i čuvaju cijelu evidenciju ili njen dovoljan dio, dok laki klijenti koriste sažetke blokova i oslanjaju se na pune čvorove za dio podataka. Validatori ili rudari, zavisno od mehanizma konsenzusa, predlažu nove blokove i učestvuju u određivanju njihove valjanosti.

Kopiranje evidencije na veći broj čvorova smanjuje zavisnost od jednog [[server]]a, ali povećava količinu pohranjenih i prenesenih podataka. Javni blockchaini zato obično imaju manji broj transakcija u sekundi od centraliziranih baza podataka, jer više učesnika mora provjeriti i uskladiti promjene.&lt;ref name=&quot;Zheng&quot;&gt;{{cite journal |last=Zheng |first=Zibin |last2=Xie |first2=Shaoan |last3=Dai |first3=Hong-Ning |last4=Chen |first4=Xiangping |last5=Wang |first5=Huaimin |title=Blockchain challenges and opportunities: A survey |journal=International Journal of Web and Grid Services |volume=14 |issue=4 |pages=352–375 |year=2018 |doi=10.1504/IJWGS.2018.095647}}&lt;/ref&gt;

== Konsenzus ==

Mehanizam konsenzusa skup je pravila kojima distribuirani sistem bira redoslijed zapisa i zajedničko stanje evidencije. Njegova je svrha omogućiti mreži da nastavi raditi i kada pojedini čvorovi kasne, prestanu odgovarati ili šalju protivrječne podatke. Blockchaini koriste različite mehanizme, koji se razlikuju prema potrošnji resursa, brzini, pretpostavljenom broju nepoštenih učesnika i načinu raspodjele prava na predlaganje blokova.

=== Dokaz rada ===

Kod [[dokaz rada|dokaza rada]] ({{jez-en|proof of work}}) učesnici poznati kao rudari traže vrijednost koja, zajedno s podacima bloka, daje sažetak u granicama koje propisuje protokol. Pronalaženje rješenja zahtijeva veliki broj pokušaja, dok ga ostali čvorovi mogu brzo provjeriti. Bitcoin kao mjerodavnu prihvata granu koja predstavlja najveću ukupnu količinu uloženog računarskog rada.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

Ovaj postupak otežava prepisivanje historije jer bi napadač morao sustići rad poštenog dijela mreže. Sigurnost zato zavisi od raspodjele [[računarska snaga|računarske snage]]. Učesnik ili udružena grupa koja kontrolira većinu snage može pokušati reorganizirati novije blokove, cenzurirati transakcije ili izvršiti [[dvostruko trošenje]]; takav se slučaj obično naziva napadom 51%. Ne omogućava, međutim, proizvoljno stvaranje tuđih digitalnih potpisa niti neposredno prisvajanje sredstava bez odgovarajućeg privatnog ključa.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

=== Dokaz uloga ===

Kod [[dokaz uloga|dokaza uloga]] ({{jez-en|proof of stake}}) pravo na predlaganje ili potvrđivanje blokova veže se za količinu digitalne imovine koju učesnik založi u protokolu. Nepropisno ponašanje može biti kažnjeno oduzimanjem dijela uloga. Postoje brojne izvedbe ovog modela, uključujući sisteme s delegiranjem, odborima validatora i različitim pravilima konačnosti.

Dokaz uloga ne zahtijeva takmičenje u izvođenju velikog broja izračunavanja kao dokaz rada, zbog čega troši znatno manje [[električna energija|električne energije]]. Ipak, donosi druge probleme, među kojima su koncentracija uloga, složenost protokola, upravljanje validatorima i određivanje uvjeta pod kojima se transakcija smatra konačnom.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Saleh |first=Fahad |title=Blockchain without Waste: Proof-of-Stake |journal=The Review of Financial Studies |volume=34 |issue=3 |pages=1156–1190 |year=2021 |doi=10.1093/rfs/hhaa075}}&lt;/ref&gt;

=== Konsenzus u mrežama s dozvolom ===

Privatni i konzorcijski sistemi često koriste protokole [[bizantijska greška|bizantijske tolerancije grešaka]], kod kojih je identitet validatora unaprijed poznat. Takvi protokoli mogu brže potvrđivati transakcije i ne trebaju otvoreno rudarenje, ali zahtijevaju pravila o tome ko smije postati validator i kako se upravlja članstvom. Njihova sigurnost zato više zavisi od organizacijskih odnosa i [[pravna odgovornost|pravne odgovornosti]] učesnika nego kod otvorenih mreža.

== Vrste blockchaina ==

Prema uvjetima pristupa i načinu upravljanja razlikuju se javni, privatni i konzorcijski blockchaini.

Javni blockchain omogućava svakome da čita evidenciju, šalje transakcije i, ako ispunjava uvjete protokola, učestvuje u konsenzusu. Bitcoin i Ethereum primjeri su takvih mreža. Otvorenost olakšava nezavisnu provjeru podataka, ali otežava zaštitu [[privatnost|privatnosti]] i povećava zahtjeve za skaliranjem.

Privatni blockchain vodi jedna [[organizacija]], koja određuje ko može pristupiti mreži, slati zapise ili potvrđivati blokove. U tom slučaju sistem može pružiti zajedničku evidenciju i sljedivost promjena, ali nema isti oblik decentralizacije kao javna mreža. Kritičari zato ističu da se dio privatnih primjena može efikasnije ostvariti konvencionalnom distribuiranom bazom podataka.&lt;ref name=&quot;Casino&quot;/&gt;

Konzorcijski blockchain zajednički vodi više unaprijed određenih organizacija. Primjenjuje se kada poslovni partneri ili javne ustanove žele dijeliti evidenciju, ali ne žele da njome upravlja samo jedan član niti da joj svako može pristupiti. Granice između ovih vrsta nisu uvijek oštre, a pojedini sistemi kombiniraju javno provjerljive zapise s privatnim podacima ili ograničenim pravom potvrđivanja.

== Pametni ugovori i tokeni ==

[[Pametni ugovor]] program je čiji se kod i stanje pohranjuju ili izvršavaju u distribuiranoj mreži. Kada su ispunjeni unaprijed zadani uvjeti, mreža izvršava odgovarajuće instrukcije, naprimjer prenosi tokene, mijenja zapis ili dozvoljava pristup usluzi. Naziv ne znači da je svaki takav program pravno obavezujući [[ugovor]]; pravni učinak zavisi od sadržaja, identiteta stranaka i primjenjivog prava.&lt;ref name=&quot;Cvetkovic&quot;&gt;{{cite journal |last=Cvetković |first=Predrag |title=Blokčejn kao pravni fenomen – uvodna razmatranja |journal=Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu |volume=59 |issue=87 |pages=127–144 |year=2020 |doi=10.5937/zrpfn0-24710 |url=https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0350-85012087127C |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Programi na javnim mrežama obično se izvršavaju [[determinizam|deterministički]], što znači da svi čvorovi za isti ulaz moraju dobiti isti rezultat. Jednom postavljeni kod često je teško izmijeniti, pa programske greške mogu imati trajne finansijske posljedice. Mehanizmi nadogradnje i administrativni ključevi olakšavaju ispravke, ali istovremeno povećavaju kontrolu manjeg broja učesnika.

[[Digitalni token|Token]] je digitalna jedinica zabilježena u blockchainu. Može predstavljati obračunsku jedinicu mreže, pravo korištenja usluge, upravljački glas, finansijsko potraživanje ili vezu s određenom digitalnom ili fizičkom imovinom. [[Nezamjenjivi token]]i razlikuju se po jedinstvenom identifikatoru, ali zapis u blockchainu sam po sebi ne jamči [[autorsko pravo]], vlasništvo nad fizičkim predmetom niti trajnu dostupnost povezane datoteke.

== Primjene ==

=== Kriptovalute i finansijske usluge ===

Najraširenija primjena blockchaina jesu kriptovalute. U tim sistemima distribuirana evidencija bilježi raspoloživa sredstva i prijenose između adresa, dok protokol sprečava da ista jedinica bude potrošena više puta bez [[centralna banka|centralne banke]] ili [[klirinška kuća|obračunske ustanove]].&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt; Blockchaini se koriste i za digitalne tokene, [[međunarodni prijenos novca|prekogranične prijenose]], poravnanje transakcija i decentralizirane finansijske aplikacije.

Finansijske primjene nose rizike povezane s promjenama [[tržišna vrijednost|tržišne vrijednosti]], greškama u pametnim ugovorima, [[pranje novca|pranjem novca]], krađom privatnih ključeva i nejasnim pravnim položajem digitalne imovine. Transakcija provedena na blockchainu može biti tehnički konačna i kada je nastala [[prevara|prijevarom]] ili greškom, pa povrat sredstava često zavisi od saradnje drugih korisnika, posrednika ili upravljačkih tijela.

=== Lanci opskrbe ===

U [[lanac opskrbe|lancima opskrbe]] blockchain se koristi za bilježenje kretanja robe, potvrda o porijeklu, rezultata [[kontrola kvaliteta|kontrole kvaliteta]] i promjena vlasništva. Zajednička evidencija može smanjiti neusaglašenost između baza podataka različitih preduzeća i olakšati praćenje proizvoda od proizvođača do kupca.&lt;ref name=&quot;Lamessic&quot;&gt;{{cite journal |last=Lamešić |first=Danijela |title=Blockchain tehnologija u poljoprivredi |journal=Agroeconomia Croatica |volume=9 |issue=1 |pages=115–121 |year=2019 |url=https://hrcak.srce.hr/225915 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pouzdanost takvog sistema i dalje zavisi od načina na koji se fizički predmet povezuje s digitalnim zapisom. Pogrešan podatak senzora, zamijenjena oznaka ili neistinit unos ovlaštenog učesnika može ostati uredno zabilježen, zbog čega blockchain ne uklanja potrebu za [[inspekcija|inspekcijom]], [[standard]]ima i odgovornošću učesnika.

=== Zdravstvo ===

Predložene zdravstvene primjene obuhvataju upravljanje dozvolama za pristup [[medicinska dokumentacija|medicinskim podacima]], praćenje lijekova, vođenje [[informirani pristanak|saglasnosti pacijenata]] i evidentiranje [[kliničko istraživanje|kliničkih istraživanja]].&lt;ref name=&quot;Radanovic&quot;&gt;{{cite journal |last=Radanović |first=Ivana |last2=Likić |first2=Robert |title=Mogućnosti upotrebe blockchain tehnologije u medicini |journal=Bilten Hrvatskog društva za medicinsku informatiku |volume=25 |issue=1 |pages=14–21 |year=2019 |url=https://hrcak.srce.hr/220261 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; Zbog osjetljivosti medicinskih podataka puni sadržaj dokumentacije obično se ne pohranjuje u javni lanac; umjesto toga bilježe se sažeci, dozvole ili pokazivači na podatke čuvane izvan blockchaina.

Teškoća nastaje kada je potrebno ispraviti netačan podatak, ograničiti pristup ili provesti [[pravo na brisanje]]. Takvi zahtjevi mogu biti u sukobu s arhitekturom u kojoj veći broj čvorova trajno čuva kopije ranijih zapisa.

=== Javne evidencije i nekretnine ===

Blockchain se razmatra za [[zemljišna knjiga|zemljišne knjige]], registre dozvola, [[javna nabavka|javne nabavke]] i druge evidencije čiji integritet treba biti provjerljiv. Moguće koristi uključuju jasniju historiju promjena, vremensko označavanje dokumenata i jednostavniju razmjenu podataka među ustanovama.&lt;ref name=&quot;Desic&quot;&gt;{{cite journal |last=Dešić |first=Josip |last2=Demark |first2=Antonia |title=Prijenos prava na nekretninama putem ugovora sklopljenih u elektroničkom obliku s posebnim osvrtom na tehnologiju blockchain i na pametne ugovore |journal=Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu |volume=60 |issue=4 |pages=717–738 |year=2023 |doi=10.31141/zrpfs.2023.60.150.717 |url=https://hrcak.srce.hr/311839 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sama tehnologija ne određuje ko je zakoniti vlasnik, ko smije ispraviti pogrešan upis niti kako se rješava [[pravni spor|spor]]. Za pouzdanu javnu evidenciju potrebni su [[zakonodavstvo|zakonski okvir]], potvrđen identitet učesnika, postupci žalbe i institucija koja povezuje digitalni zapis s pravnim stanjem.

=== Osiguranje ===

U [[osiguranje|osiguranju]] se pametni ugovori mogu koristiti za automatsku obradu zahtjeva kada pouzdan vanjski izvor potvrdi nastanak osiguranog događaja. Predložene primjene obuhvataju i provjeru polica, razmjenu podataka između osiguravača, procjenu rizika i sprečavanje višestruke naplate iste štete.&lt;ref name=&quot;Budimir&quot;&gt;{{cite journal |last=Budimir |first=Nemanja |title=Blockchain tehnologija u osiguranju |journal=Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku |issue=1–2 |pages=169–181 |year=2020 |url=https://hrcak.srce.hr/241621 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; Automatizacija zavisi od kvaliteta podataka koje dostavljaju senzori, baze ili nadležna tijela, a složeniji sporovi i dalje zahtijevaju ljudsku procjenu.

== Prednosti i ograničenja ==

Blockchain može omogućiti da organizacije koje nemaju zajedničkog upravitelja održavaju usaglašenu evidenciju i nezavisno provjeravaju historiju zapisa. Kriptografsko povezivanje olakšava otkrivanje naknadnih izmjena, a distribuiranje kopija povećava otpornost na kvar jednog servera. Javni sistemi mogu omogućiti otvoren pristup i provjeru bez prethodnog odobrenja administratora.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

Te osobine imaju cijenu. Višestruko izvršavanje i pohranjivanje istih transakcija troši više resursa od centralizirane obrade. Ograničena veličina blokova, vrijeme potrebno za konsenzus i potreba da velik broj čvorova provjeri zapise smanjuju [[propusnost računarske mreže|propusnost]]. Povećanje broja transakcija često zahtijeva kompromise između decentralizacije, sigurnosti i brzine, što se naziva trilemom skalabilnosti.

Blockchain ne uklanja sve posrednike, nego dio njihovih funkcija prenosi na programere protokola, validatore, pružaoce [[digitalni novčanik|novčanika]], [[mjenjačnica kriptovaluta|mjenjačnice]], orakule i upravljačka tijela. U privatnim sistemima administrator može zadržati znatnu kontrolu nad članstvom i pravilima, dok u javnim mrežama utjecaj mogu koncentrirati veliki validatori, rudarski skupovi, programeri ili vlasnici većih količina tokena.&lt;ref name=&quot;Zheng&quot;/&gt;

== Sigurnost ==

Sigurnost blockchaina obuhvata [[kriptografski algoritam|kriptografske algoritme]], mrežni protokol, programski kod, upravljanje ključevima i ponašanje učesnika. Čvrstoća kriptografskog povezivanja ne sprečava krađu privatnog ključa, zlonamjerni kod pametnog ugovora, prevaru korisnika ili kompromitiranje aplikacije koja pristupa mreži.

Pored napada 51%, prijetnje uključuju [[uskraćivanje usluge]], manipulaciju rutiranjem mrežnog saobraćaja, reorganizaciju blokova, iskorištavanje grešaka u [[računarski program|klijentskom softveru]] i napade na mostove između različitih blockchaina. Pametni ugovori mogu sadržavati greške kao što su ponovni ulazak u funkciju, nepravilna provjera ovlaštenja, aritmetičke greške i zavisnost od podataka kojima se može manipulirati.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Atzei |first=Nicola |last2=Bartoletti |first2=Massimo |last3=Cimoli |first3=Tiziana |title=A Survey of Attacks on Ethereum Smart Contracts |journal=Principles of Security and Trust |series=Lecture Notes in Computer Science |volume=10204 |pages=164–186 |year=2017 |doi=10.1007/978-3-662-54455-6_8}}&lt;/ref&gt;

Gubitak privatnog ključa može trajno onemogućiti raspolaganje sredstvima. Korisnici zato ključeve čuvaju u programskim ili [[hardverski novčanik|hardverskim novčanicima]], koriste [[sigurnosna kopija|sigurnosne kopije]] i sisteme s više potpisa. Takve mjere smanjuju pojedine rizike, ali mogu povećati složenost i zavisnost od proizvođača uređaja ili skrbničke službe.

== Privatnost i zaštita podataka ==

Javni blockchaini omogućavaju svakome da pregleda historiju transakcija. Adrese su najčešće [[pseudonim|pseudonimne]], a ne anonimne: ne moraju sadržavati stvarno ime, ali se analizom obrazaca i povezivanjem s podacima mjenjačnica, trgovaca ili mrežnog saobraćaja mogu dovesti u vezu s određenom osobom.

Trajno umnožavanje zapisa stvara teškoće pri primjeni propisa o [[zaštita ličnih podataka|zaštiti ličnih podataka]]. Nejasno je ko je u potpuno otvorenoj mreži odgovoran za obradu podataka, a zahtjev za ispravku ili brisanje može biti teško provesti na svim čvorovima. Zbog toga se lični podaci uglavnom trebaju čuvati izvan lanca, dok se u blockchain unose samo kriptografski sažeci ili dokaz o postojanju dokumenta. Ni sažetak nije uvijek bezličan podatak ako se može povezati s poznatim izvornikom.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Finck |first=Michèle |title=Blockchain and the General Data Protection Regulation: Can Distributed Ledgers Be Squared with European Data Protection Law? |journal=European Parliamentary Research Service |year=2019 |doi=10.2861/535 |url=https://data.europa.eu/doi/10.2861/535 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sistemi usmjereni na privatnost koriste miješanje transakcija, skrivene adrese i [[dokaz bez otkrivanja znanja|dokaze bez otkrivanja znanja]], kojima se može dokazati valjanost tvrdnje bez objavljivanja svih ulaznih podataka. Njihova primjena otežava javnu analizu, ali povećava tehničku složenost i može izazvati regulatorna pitanja.

== Potrošnja energije i utjecaj na okoliš ==

Ekološki utjecaj najviše zavisi od mehanizma konsenzusa. Mreže s dokazom rada troše električnu energiju dok rudari obavljaju izračunavanja u takmičenju za novi blok. Potrošnja ne raste neposredno sa svakom pojedinačnom transakcijom, nego zavisi od vrijednosti nagrada, cijene električne energije, efikasnosti opreme i ukupne računarske snage mreže.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Stoll |first=Christian |last2=Klaaßen |first2=Lena |last3=Gallersdörfer |first3=Ulrich |title=The Carbon Footprint of Bitcoin |journal=Joule |volume=3 |issue=7 |pages=1647–1661 |year=2019 |doi=10.1016/j.joule.2019.05.012}}&lt;/ref&gt;

Procjena emisija dodatno zavisi od izvora električne energije i mjesta na kojem se rudarenje obavlja. Kritike su usmjerene i na [[elektronski otpad]] nastao čestom zamjenom specijalizirane opreme. Sistemi s dokazom uloga i mreže s poznatim validatorima troše znatno manje energije, ali njihova sigurnost počiva na drukčijim ekonomskim i organizacijskim pretpostavkama.

== Upravljanje i promjene protokola ==

Iako blockchain može raditi bez centralnog administratora evidencije, njegov softver i pravila nisu bez upravljanja. Izmjene predlažu programeri, fondacije, kompanije, validatori i korisnici, a prihvataju se nadogradnjom klijentskog softvera ili glasanjem propisanim protokolom. Neslaganje može dovesti do račvanja pri kojem nastaju dvije mreže sa zajedničkom historijom do trenutka podjele.

Kod mekog račvanja nova pravila ostaju kompatibilna s dijelom starijih klijenata, dok tvrdo račvanje uvodi promjenu koju stariji klijenti ne prihvataju. Tehnička pravila sama ne određuju koja će grana imati veći društveni ili ekonomski legitimitet; na ishod utječu podrška korisnika, mjenjačnica, programera, validatora i pružalaca infrastrukture.

Upravljanje putem tokena omogućava vlasnicima da glasaju o promjenama ili raspodjeli sredstava. Takvi sistemi mogu automatizirati postupak odlučivanja, ali veliki vlasnici tokena često imaju nesrazmjeran utjecaj. Mala izlaznost i mogućnost delegiranja glasova dodatno mogu koncentrirati vlast.

== Pravni i društveni aspekti ==

Pravni položaj blockchain transakcija zavisi od vrste zapisa i [[sudska nadležnost|nadležnosti]]. Digitalni potpis ili prijenos tokena može dokazivati tehničko odobrenje radnje, ali ne rješava pitanja [[poslovna sposobnost|poslovne sposobnosti]], prinude, prevare, pogrešnog unosa ili vlasništva nad imovinom izvan mreže. Pametni ugovor može izvršiti kod i kada bi rezultat prema mjerodavnom pravu bio osporiv.&lt;ref name=&quot;Cvetkovic&quot;/&gt;

Decentralizirane mreže otežavaju određivanje odgovornog subjekta i teritorijalne nadležnosti. Čvorovi, korisnici i programeri mogu se nalaziti u različitim državama, dok programski kod ostaje dostupan i nakon zabrane pojedine usluge. Regulatorni pristupi zato obično obuhvataju posrednike koji povezuju blockchain s tradicionalnim [[finansijski sistem|finansijskim sistemom]], kao što su mjenjačnice, skrbničke službe i izdavaoci tokena.

Društveni učinak zavisi i od dostupnosti tehnologije. Za samostalno korištenje javnog blockchaina potrebni su uređaj, [[internet]]ska veza i sposobnost sigurnog upravljanja ključevima. Greške se često ne mogu poništiti, pa formalno uklanjanje posrednika može prenijeti veći dio odgovornosti i rizika na korisnika.

== Procjena prikladnosti ==

Blockchain je najprikladniji kada više učesnika treba zajedničku evidenciju, nemaju potpuno povjerenje jedni u druge, žele nezavisno provjeravati zapise i ne mogu ili ne žele imenovati jednog upravitelja baze. Ako postoji pouzdana centralna ustanova, ako podaci moraju biti često brisani ili mijenjani, ili ako su brzina i povjerljivost važnije od javne provjerljivosti, konvencionalna baza podataka može biti jednostavnije i efikasnije rješenje.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

Izbor blockchaina stoga nije samo tehničko pitanje. Potrebno je odrediti ko unosi podatke, ko ih provjerava, kako se ispravljaju greške, ko snosi troškove, kako se štiti privatnost i šta se događa u slučaju spora. Bez odgovarajućih institucionalnih i pravnih postupaka kriptografski zaštićena evidencija može trajno sačuvati netačne ili nezakonito pribavljene podatke.

== Također pogledajte ==
* [[Bitcoin]]
* [[Kriptovaluta]]
* [[Distribuirano računarstvo]]
* [[Kriptografija]]
* [[Pametni ugovor]]
* [[Elektronski novac]]
* [[Digitalni potpis]]
* [[Dokaz rada]]
* [[Dokaz uloga]]
* [[Merkleovo stablo]]
* [[Mreža ravnopravnih računara]]
* [[Decentralizirane finansije]]
* [[Nezamjenjivi token]]
* [[Digitalni novčanik]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Antonopoulos |first=Andreas M. |title=Mastering Bitcoin: Programming the Open Blockchain |edition=2 |publisher=O'Reilly Media |year=2017 |isbn=978-1-4919-5438-6}}
* {{cite book |last=Narayanan |first=Arvind |last2=Bonneau |first2=Joseph |last3=Felten |first3=Edward |last4=Miller |first4=Andrew |last5=Goldfeder |first5=Steven |title=Bitcoin and Cryptocurrency Technologies |publisher=Princeton University Press |year=2016 |isbn=978-0-691-17169-2}}
* {{cite book |last=Werbach |first=Kevin |title=The Blockchain and the New Architecture of Trust |publisher=MIT Press |year=2018 |isbn=978-0-262-03893-5}}
* {{cite journal |last=Ćirić |first=Zoran |last2=Ćirić |first2=Ivana |title=Implementacija blokčejn tehnologija u pametnom gradu |journal=Trendovi u poslovanju |volume=8 |issue=1 |pages=50–59 |year=2020 |doi=10.5937/trendpos2001050Q}}
* {{cite journal |last=Milković |first=Marin |last2=Krolo |first2=Krešimir |title=Primjena blockchain tehnologije u medijskoj ekologiji |journal=In Medias Res |volume=9 |issue=17 |pages=2711–2727 |year=2020 |url=https://hrcak.srce.hr/240135}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Blockchain}}
[[Kategorija:Kriptografija]]
[[Kategorija:Baze podataka]]
[[Kategorija:Kriptovalute]]</text>
      <sha1>qi1jzglnyyqyb6hcdmr4jku8dkd0w5n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915606</id>
      <parentid>3915605</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T19:43:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3915606</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31626" sha1="fbj4z56u07dxlz20vfh5w0uktczp86n" xml:space="preserve">[[Datoteka:Blockchain.svg|mini|Pojednostavljeni prikaz lanca blokova: svaki blok sadrži [[kriptografska sažetna funkcija|kriptografski sažetak]] prethodnog bloka, čime se zapisi povezuju u hronološki niz.]]

'''Blockchain''' ili '''lanac blokova''' vrsta je [[distribuirana baza podataka|distribuirane evidencije]] u kojoj se zapisi grupiraju u blokove, a oni se pomoću [[kriptografska sažetna funkcija|kriptografskih sažetaka]] povezuju u hronološki uređen lanac. Kopije evidencije održava više [[čvor (računarstvo)|računarskih čvorova]], koji primjenom zajedničkog [[komunikacijski protokol|protokola]] provjeravaju nove zapise i postižu saglasnost o stanju sistema. Takva struktura otežava naknadnu izmjenu podataka jer bi promjena jednog bloka obično zahtijevala izmjenu svih blokova koji ga slijede i prihvatanje nove verzije evidencije u mreži.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;&gt;{{cite report |last=Yaga |first=Dylan |last2=Mell |first2=Peter |last3=Roby |first3=Nik |last4=Scarfone |first4=Karen |title=Blockchain Technology Overview |publisher=National Institute of Standards and Technology |series=NISTIR 8202 |date=oktobar 2018 |doi=10.6028/NIST.IR.8202 |url=https://doi.org/10.6028/NIST.IR.8202 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Tehnologija je postala šire poznata nakon što ju je osoba ili grupa pod pseudonimom [[Satoshi Nakamoto]] primijenila kao javnu knjigu transakcija [[Bitcoin]]a. Iako se blockchain često poistovjećuje s [[kriptovaluta]]ma, njegovi se principi koriste i za [[pametni ugovor|pametne ugovore]], praćenje robe, upravljanje [[digitalni identitet|digitalnim identitetima]], evidencije u [[javna uprava|javnoj upravi]] i druge sisteme u kojima više učesnika treba dijeliti provjerljivu historiju podataka bez jedinstvenog upravitelja.&lt;ref name=&quot;Casino&quot;&gt;{{cite journal |last=Casino |first=Fran |last2=Dasaklis |first2=Thomas K. |last3=Patsakis |first3=Constantinos |title=A systematic literature review of blockchain-based applications: Current status, classification and open issues |journal=Telematics and Informatics |volume=36 |pages=55–81 |date=mart 2019 |doi=10.1016/j.tele.2018.11.006}}&lt;/ref&gt; Blockchain nije nužno potpuno [[decentralizacija|decentraliziran]] niti su njegovi podaci bezuvjetno nepromjenjivi; stepen decentralizacije, način upravljanja, mogućnost ispravke zapisa i sigurnosna svojstva zavise od arhitekture konkretnog sistema.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

== Terminologija ==

Engleski izraz ''blockchain'' nastao je spajanjem riječi ''block'' (&quot;blok&quot;) i ''chain'' (&quot;lanac&quot;). U bosanskom se upotrebljavaju neprilagođeni naziv ''blockchain'' i opisni izraz &quot;lanac blokova&quot;. U stručnoj literaturi na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] pojavljuju se i oblici &quot;ulančani blokovi&quot; i &quot;tehnologija ulančanih blokova&quot;, dok je u radovima na [[srpski jezik|srpskom]] čest fonetski prilagođen oblik &quot;blokčejn&quot;.&lt;ref name=&quot;Catic&quot;&gt;{{cite journal |last=Čatić |first=Igor |title=Kružno gospodarstvo i ulančani blokovi |journal=Polimeri |volume=42 |issue=3–4 |year=2021 |url=https://hrcak.srce.hr/274375 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bacevic&quot;&gt;{{cite journal |last=Bačević |first=Jelena |title=Potencijal primene Blockchain tehnologije |journal=Trendovi u poslovanju |volume=11 |issue=1 |pages=77–87 |year=2023 |doi=10.5937/trendpos2301077B |url=https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=2334-816X2301077B |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Blockchain je jedan od oblika tehnologije distribuirane evidencije ({{jez-en|distributed ledger technology, DLT}}). Pojmovi nisu potpuni [[sinonim]]i: distribuirana evidencija ne mora podatke organizirati u linearno povezane blokove, dok blockchain upravo takvom strukturom uređuje historiju zapisa.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

== Historija ==

Tehnički prethodnici blockchaina razvijani su prije nastanka Bitcoina. [[David Chaum]] je u [[doktorska disertacija|doktorskoj disertaciji]] iz 1982. opisao računarske sisteme koje mogu uspostaviti i održavati učesnici koji jedni drugima ne vjeruju.&lt;ref&gt;{{cite thesis |last=Chaum |first=David |title=Computer Systems Established, Maintained, and Trusted by Mutually Suspicious Groups |type=Doktorska disertacija |publisher=University of California, Berkeley |year=1982 |url=https://chaum.com/wp-content/uploads/2022/01/Chaum_Computer_Systems_Established_Maintained_and_Trusted_by_Mutually_Suspicious_Groups.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; [[Stuart Haber]] i W. Scott Stornetta predstavili su 1991. sistem za kriptografsko [[vremenska oznaka|vremensko označavanje]] digitalnih dokumenata, oblikovan tako da naknadna izmjena dokumenta ili vremena njegova nastanka bude uočljiva.&lt;ref name=&quot;Haber&quot;&gt;{{cite journal |last=Haber |first=Stuart |last2=Stornetta |first2=W. Scott |title=How to Time-Stamp a Digital Document |journal=Journal of Cryptology |volume=3 |issue=2 |pages=99–111 |year=1991 |doi=10.1007/BF00196791}}&lt;/ref&gt; Zajedno s Daveom Bayerom kasnije su primijenili [[Merkleovo stablo|Merkleova stabla]], čime je veći broj zapisa mogao biti obuhvaćen jednim sažetkom.&lt;ref&gt;{{cite conference |last=Bayer |first=Dave |last2=Haber |first2=Stuart |last3=Stornetta |first3=W. Scott |title=Improving the Efficiency and Reliability of Digital Time-Stamping |book-title=Sequences II: Methods in Communication, Security, and Computer Science |publisher=Springer |pages=329–334 |year=1993 |doi=10.1007/978-1-4613-9323-8_24}}&lt;/ref&gt;

Nakamoto je u radu ''Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System'', objavljenom 2008, povezao [[digitalni potpis|digitalne potpise]], [[mreža ravnopravnih računara|mrežu ravnopravnih čvorova]], vremensko označavanje i [[dokaz rada]] u sistem [[elektronski novac|elektronskog novca]] bez centralnog posrednika. Prvi blok Bitcoinove mreže, poznat kao genezni blok, stvoren je 3. januara 2009, a mreža je počela raditi nekoliko dana kasnije.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;&gt;{{cite web |author=Satoshi Nakamoto |title=Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System |date=2008 |url=https://bitcoin.org/bitcoin.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

[[Ethereum]] je proširio područje primjene uvođenjem opće platforme na kojoj se mogu izvršavati programi pohranjeni u blockchainu. Projekt je 2013. opisao [[Vitalik Buterin]], a javna mreža pokrenuta je 2015. Njegovi pametni ugovori omogućili su razvoj [[decentralizirana aplikacija|decentraliziranih aplikacija]], [[digitalni token|tokena]], [[decentralizirane finansije|decentraliziranih finansijskih usluga]] i drugih sistema čija pravila izvršava mreža.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Buterin |first=Vitalik |title=A Next-Generation Smart Contract and Decentralized Application Platform |date=2014 |url=https://ethereum.org/content/whitepaper/whitepaper-pdf/Ethereum_Whitepaper_-_Buterin_2014.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Struktura i način rada ==

=== Blokovi i kriptografsko povezivanje ===

Blok obično sadrži zaglavlje i skup potvrđenih zapisa ili transakcija. Tačan sastav zavisi od protokola, ali zaglavlje često obuhvata kriptografski sažetak prethodnog bloka, vremensku oznaku, podatke potrebne za postupak [[konsenzus|konsenzusa]] i sažetak sadržaja trenutnog bloka. Transakcije se u mnogim sistemima sažimaju pomoću Merkleova stabla, [[struktura podataka|strukture podataka]] koja omogućava efikasnu provjeru pripada li određeni zapis bloku bez preuzimanja i obrade svih njegovih transakcija.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

Kriptografska sažetna funkcija pretvara proizvoljnu količinu podataka u vrijednost određene dužine. Mala izmjena ulaznih podataka proizvodi drukčiji sažetak, pa promjena starijeg bloka prekida vezu sa sljedećim blokom. Napadač koji želi prikriti izmjenu morao bi ponovo izračunati veze prema svim kasnijim blokovima i, zavisno od protokola, nadmašiti ili uvjeriti ostale učesnike da prihvate izmijenjenu historiju.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

Prvi blok u lancu naziva se genezni blok. Budući da nema prethodnika, njegovi početni podaci određuju se prilikom pokretanja mreže. Kada dva ili više valjanih blokova privremeno nastave isti prethodni blok, nastaje [[račvanje softvera|račvanje]]. Protokol tada određuje prema kojem će se kriteriju jedna grana prihvatiti kao mjerodavna, dok se druga odbacuje ili zadržava samo kao dio historije mreže.

=== Transakcije i digitalni potpisi ===

U sistemima zasnovanim na [[kriptografija javnog ključa|kriptografiji javnog ključa]] korisnik raspolaže parom kriptografskih ključeva. [[Javni ključ]] ili iz njega izvedena adresa može se objaviti, dok se [[privatni ključ]] čuva u tajnosti. Vlasnik privatnog ključa digitalno potpisuje transakciju, a drugi čvorovi pomoću javnog ključa provjeravaju potpis i utvrđuju je li transakciju odobrio ovlašteni korisnik.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

Blockchain pritom ne dokazuje nužno istinitost podatka izvan mreže. Može potvrditi da je određeni zapis unesen, kada je uvršten i da nakon toga nije promijenjen bez traga, ali ne može samostalno utvrditi je li početno unesena tvrdnja tačna. Taj se problem u aplikacijama koje zavise od vanjskih podataka rješava izvorima podataka poznatim kao orakuli, što ponovo uvodi potrebu za povjerenjem u određene [[senzor]]e, institucije ili pružaoce podataka.&lt;ref name=&quot;Casino&quot;/&gt;

=== Mreža čvorova ===

Čvorovi su računari koji pokreću programski klijent određenog blockchaina i međusobno razmjenjuju transakcije i blokove. Puni čvorovi provjeravaju pravila protokola i čuvaju cijelu evidenciju ili njen dovoljan dio, dok laki klijenti koriste sažetke blokova i oslanjaju se na pune čvorove za dio podataka. Validatori ili rudari, zavisno od mehanizma konsenzusa, predlažu nove blokove i učestvuju u određivanju njihove valjanosti.

Kopiranje evidencije na veći broj čvorova smanjuje zavisnost od jednog [[server]]a, ali povećava količinu pohranjenih i prenesenih podataka. Javni blockchaini zato obično imaju manji broj transakcija u sekundi od centraliziranih baza podataka, jer više učesnika mora provjeriti i uskladiti promjene.&lt;ref name=&quot;Zheng&quot;&gt;{{cite journal |last=Zheng |first=Zibin |last2=Xie |first2=Shaoan |last3=Dai |first3=Hong-Ning |last4=Chen |first4=Xiangping |last5=Wang |first5=Huaimin |title=Blockchain challenges and opportunities: A survey |journal=International Journal of Web and Grid Services |volume=14 |issue=4 |pages=352–375 |year=2018 |doi=10.1504/IJWGS.2018.095647}}&lt;/ref&gt;

== Konsenzus ==

Mehanizam konsenzusa skup je pravila kojima distribuirani sistem bira redoslijed zapisa i zajedničko stanje evidencije. Njegova je svrha omogućiti mreži da nastavi raditi i kada pojedini čvorovi kasne, prestanu odgovarati ili šalju protivrječne podatke. Blockchaini koriste različite mehanizme, koji se razlikuju prema potrošnji resursa, brzini, pretpostavljenom broju nepoštenih učesnika i načinu raspodjele prava na predlaganje blokova.

=== Dokaz rada ===

Kod [[dokaz rada|dokaza rada]] ({{jez-en|proof of work}}) učesnici poznati kao rudari traže vrijednost koja, zajedno s podacima bloka, daje sažetak u granicama koje propisuje protokol. Pronalaženje rješenja zahtijeva veliki broj pokušaja, dok ga ostali čvorovi mogu brzo provjeriti. Bitcoin kao mjerodavnu prihvata granu koja predstavlja najveću ukupnu količinu uloženog računarskog rada.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

Ovaj postupak otežava prepisivanje historije jer bi napadač morao sustići rad poštenog dijela mreže. Sigurnost zato zavisi od raspodjele [[računarska snaga|računarske snage]]. Učesnik ili udružena grupa koja kontrolira većinu snage može pokušati reorganizirati novije blokove, cenzurirati transakcije ili izvršiti [[dvostruko trošenje]]; takav se slučaj obično naziva napadom 51%. Ne omogućava, međutim, proizvoljno stvaranje tuđih digitalnih potpisa niti neposredno prisvajanje sredstava bez odgovarajućeg privatnog ključa.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

=== Dokaz uloga ===

Kod [[dokaz uloga|dokaza uloga]] ({{jez-en|proof of stake}}) pravo na predlaganje ili potvrđivanje blokova veže se za količinu digitalne imovine koju učesnik založi u protokolu. Nepropisno ponašanje može biti kažnjeno oduzimanjem dijela uloga. Postoje brojne izvedbe ovog modela, uključujući sisteme s delegiranjem, odborima validatora i različitim pravilima konačnosti.

Dokaz uloga ne zahtijeva takmičenje u izvođenju velikog broja izračunavanja kao dokaz rada, zbog čega troši znatno manje [[električna energija|električne energije]]. Ipak, donosi druge probleme, među kojima su koncentracija uloga, složenost protokola, upravljanje validatorima i određivanje uvjeta pod kojima se transakcija smatra konačnom.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Saleh |first=Fahad |title=Blockchain without Waste: Proof-of-Stake |journal=The Review of Financial Studies |volume=34 |issue=3 |pages=1156–1190 |year=2021 |doi=10.1093/rfs/hhaa075}}&lt;/ref&gt;

=== Konsenzus u mrežama s dozvolom ===

Privatni i konzorcijski sistemi često koriste protokole [[bizantijska greška|bizantijske tolerancije grešaka]], kod kojih je identitet validatora unaprijed poznat. Takvi protokoli mogu brže potvrđivati transakcije i ne trebaju otvoreno rudarenje, ali zahtijevaju pravila o tome ko smije postati validator i kako se upravlja članstvom. Njihova sigurnost zato više zavisi od organizacijskih odnosa i [[pravna odgovornost|pravne odgovornosti]] učesnika nego kod otvorenih mreža.

== Vrste blockchaina ==

Prema uvjetima pristupa i načinu upravljanja razlikuju se javni, privatni i konzorcijski blockchaini.

Javni blockchain omogućava svakome da čita evidenciju, šalje transakcije i, ako ispunjava uvjete protokola, učestvuje u konsenzusu. Bitcoin i Ethereum primjeri su takvih mreža. Otvorenost olakšava nezavisnu provjeru podataka, ali otežava zaštitu [[privatnost|privatnosti]] i povećava zahtjeve za skaliranjem.

Privatni blockchain vodi jedna [[organizacija]], koja određuje ko može pristupiti mreži, slati zapise ili potvrđivati blokove. U tom slučaju sistem može pružiti zajedničku evidenciju i sljedivost promjena, ali nema isti oblik decentralizacije kao javna mreža. Kritičari zato ističu da se dio privatnih primjena može efikasnije ostvariti konvencionalnom distribuiranom bazom podataka.&lt;ref name=&quot;Casino&quot;/&gt;

Konzorcijski blockchain zajednički vodi više unaprijed određenih organizacija. Primjenjuje se kada poslovni partneri ili javne ustanove žele dijeliti evidenciju, ali ne žele da njome upravlja samo jedan član niti da joj svako može pristupiti. Granice između ovih vrsta nisu uvijek oštre, a pojedini sistemi kombiniraju javno provjerljive zapise s privatnim podacima ili ograničenim pravom potvrđivanja.

== Pametni ugovori i tokeni ==

[[Pametni ugovor]] program je čiji se kod i stanje pohranjuju ili izvršavaju u distribuiranoj mreži. Kada su ispunjeni unaprijed zadani uvjeti, mreža izvršava odgovarajuće instrukcije, naprimjer prenosi tokene, mijenja zapis ili dozvoljava pristup usluzi. Naziv ne znači da je svaki takav program pravno obavezujući [[ugovor]]; pravni učinak zavisi od sadržaja, identiteta stranaka i primjenjivog prava.&lt;ref name=&quot;Cvetkovic&quot;&gt;{{cite journal |last=Cvetković |first=Predrag |title=Blokčejn kao pravni fenomen – uvodna razmatranja |journal=Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu |volume=59 |issue=87 |pages=127–144 |year=2020 |doi=10.5937/zrpfn0-24710 |url=https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0350-85012087127C |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Programi na javnim mrežama obično se izvršavaju [[determinizam|deterministički]], što znači da svi čvorovi za isti ulaz moraju dobiti isti rezultat. Jednom postavljeni kod često je teško izmijeniti, pa programske greške mogu imati trajne finansijske posljedice. Mehanizmi nadogradnje i administrativni ključevi olakšavaju ispravke, ali istovremeno povećavaju kontrolu manjeg broja učesnika.

[[Digitalni token|Token]] je digitalna jedinica zabilježena u blockchainu. Može predstavljati obračunsku jedinicu mreže, pravo korištenja usluge, upravljački glas, finansijsko potraživanje ili vezu s određenom digitalnom ili fizičkom imovinom. [[Nezamjenjivi token]]i razlikuju se po jedinstvenom identifikatoru, ali zapis u blockchainu sam po sebi ne jamči [[autorsko pravo]], vlasništvo nad fizičkim predmetom niti trajnu dostupnost povezane datoteke.

== Primjene ==

=== Kriptovalute i finansijske usluge ===

Najraširenija primjena blockchaina jesu kriptovalute. U tim sistemima distribuirana evidencija bilježi raspoloživa sredstva i prijenose između adresa, dok protokol sprečava da ista jedinica bude potrošena više puta bez [[centralna banka|centralne banke]] ili [[klirinška kuća|obračunske ustanove]].&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt; Blockchaini se koriste i za digitalne tokene, [[međunarodni prijenos novca|prekogranične prijenose]], poravnanje transakcija i decentralizirane finansijske aplikacije.

Finansijske primjene nose rizike povezane s promjenama [[tržišna vrijednost|tržišne vrijednosti]], greškama u pametnim ugovorima, [[pranje novca|pranjem novca]], krađom privatnih ključeva i nejasnim pravnim položajem digitalne imovine. Transakcija provedena na blockchainu može biti tehnički konačna i kada je nastala [[prevara|prijevarom]] ili greškom, pa povrat sredstava često zavisi od saradnje drugih korisnika, posrednika ili upravljačkih tijela.

=== Lanci opskrbe ===

U [[lanac opskrbe|lancima opskrbe]] blockchain se koristi za bilježenje kretanja robe, potvrda o porijeklu, rezultata [[kontrola kvaliteta|kontrole kvaliteta]] i promjena vlasništva. Zajednička evidencija može smanjiti neusaglašenost između baza podataka različitih preduzeća i olakšati praćenje proizvoda od proizvođača do kupca.&lt;ref name=&quot;Lamessic&quot;&gt;{{cite journal |last=Lamešić |first=Danijela |title=Blockchain tehnologija u poljoprivredi |journal=Agroeconomia Croatica |volume=9 |issue=1 |pages=115–121 |year=2019 |url=https://hrcak.srce.hr/225915 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Pouzdanost takvog sistema i dalje zavisi od načina na koji se fizički predmet povezuje s digitalnim zapisom. Pogrešan podatak senzora, zamijenjena oznaka ili neistinit unos ovlaštenog učesnika može ostati uredno zabilježen, zbog čega blockchain ne uklanja potrebu za [[inspekcija|inspekcijom]], [[standard]]ima i odgovornošću učesnika.

=== Zdravstvo ===

Predložene zdravstvene primjene obuhvataju upravljanje dozvolama za pristup [[medicinska dokumentacija|medicinskim podacima]], praćenje lijekova, vođenje [[informirani pristanak|saglasnosti pacijenata]] i evidentiranje [[kliničko istraživanje|kliničkih istraživanja]].&lt;ref name=&quot;Radanovic&quot;&gt;{{cite journal |last=Radanović |first=Ivana |last2=Likić |first2=Robert |title=Mogućnosti upotrebe blockchain tehnologije u medicini |journal=Bilten Hrvatskog društva za medicinsku informatiku |volume=25 |issue=1 |pages=14–21 |year=2019 |url=https://hrcak.srce.hr/220261 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; Zbog osjetljivosti medicinskih podataka puni sadržaj dokumentacije obično se ne pohranjuje u javni lanac; umjesto toga bilježe se sažeci, dozvole ili pokazivači na podatke čuvane izvan blockchaina.

Teškoća nastaje kada je potrebno ispraviti netačan podatak, ograničiti pristup ili provesti [[pravo na brisanje]]. Takvi zahtjevi mogu biti u sukobu s arhitekturom u kojoj veći broj čvorova trajno čuva kopije ranijih zapisa.

=== Javne evidencije i nekretnine ===

Blockchain se razmatra za [[zemljišna knjiga|zemljišne knjige]], registre dozvola, [[javna nabavka|javne nabavke]] i druge evidencije čiji integritet treba biti provjerljiv. Moguće koristi uključuju jasniju historiju promjena, vremensko označavanje dokumenata i jednostavniju razmjenu podataka među ustanovama.&lt;ref name=&quot;Desic&quot;&gt;{{cite journal |last=Dešić |first=Josip |last2=Demark |first2=Antonia |title=Prijenos prava na nekretninama putem ugovora sklopljenih u elektroničkom obliku s posebnim osvrtom na tehnologiju blockchain i na pametne ugovore |journal=Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu |volume=60 |issue=4 |pages=717–738 |year=2023 |doi=10.31141/zrpfs.2023.60.150.717 |url=https://hrcak.srce.hr/311839 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sama tehnologija ne određuje ko je zakoniti vlasnik, ko smije ispraviti pogrešan upis niti kako se rješava [[pravni spor|spor]]. Za pouzdanu javnu evidenciju potrebni su [[zakonodavstvo|zakonski okvir]], potvrđen identitet učesnika, postupci žalbe i institucija koja povezuje digitalni zapis s pravnim stanjem.

=== Osiguranje ===

U [[osiguranje|osiguranju]] se pametni ugovori mogu koristiti za automatsku obradu zahtjeva kada pouzdan vanjski izvor potvrdi nastanak osiguranog događaja. Predložene primjene obuhvataju i provjeru polica, razmjenu podataka između osiguravača, procjenu rizika i sprečavanje višestruke naplate iste štete.&lt;ref name=&quot;Budimir&quot;&gt;{{cite journal |last=Budimir |first=Nemanja |title=Blockchain tehnologija u osiguranju |journal=Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku |issue=1–2 |pages=169–181 |year=2020 |url=https://hrcak.srce.hr/241621 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; Automatizacija zavisi od kvaliteta podataka koje dostavljaju senzori, baze ili nadležna tijela, a složeniji sporovi i dalje zahtijevaju ljudsku procjenu.

== Prednosti i ograničenja ==

Blockchain može omogućiti da organizacije koje nemaju zajedničkog upravitelja održavaju usaglašenu evidenciju i nezavisno provjeravaju historiju zapisa. Kriptografsko povezivanje olakšava otkrivanje naknadnih izmjena, a distribuiranje kopija povećava otpornost na kvar jednog servera. Javni sistemi mogu omogućiti otvoren pristup i provjeru bez prethodnog odobrenja administratora.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

Te osobine imaju cijenu. Višestruko izvršavanje i pohranjivanje istih transakcija troši više resursa od centralizirane obrade. Ograničena veličina blokova, vrijeme potrebno za konsenzus i potreba da velik broj čvorova provjeri zapise smanjuju [[propusnost računarske mreže|propusnost]]. Povećanje broja transakcija često zahtijeva kompromise između decentralizacije, sigurnosti i brzine, što se naziva trilemom skalabilnosti.

Blockchain ne uklanja sve posrednike, nego dio njihovih funkcija prenosi na programere protokola, validatore, pružaoce [[digitalni novčanik|novčanika]], [[mjenjačnica kriptovaluta|mjenjačnice]], orakule i upravljačka tijela. U privatnim sistemima administrator može zadržati znatnu kontrolu nad članstvom i pravilima, dok u javnim mrežama utjecaj mogu koncentrirati veliki validatori, rudarski skupovi, programeri ili vlasnici većih količina tokena.&lt;ref name=&quot;Zheng&quot;/&gt;

== Sigurnost ==

Sigurnost blockchaina obuhvata [[kriptografski algoritam|kriptografske algoritme]], mrežni protokol, programski kod, upravljanje ključevima i ponašanje učesnika. Čvrstoća kriptografskog povezivanja ne sprečava krađu privatnog ključa, zlonamjerni kod pametnog ugovora, prevaru korisnika ili kompromitiranje aplikacije koja pristupa mreži.

Pored napada 51%, prijetnje uključuju [[uskraćivanje usluge]], manipulaciju rutiranjem mrežnog saobraćaja, reorganizaciju blokova, iskorištavanje grešaka u [[računarski program|klijentskom softveru]] i napade na mostove između različitih blockchaina. Pametni ugovori mogu sadržavati greške kao što su ponovni ulazak u funkciju, nepravilna provjera ovlaštenja, aritmetičke greške i zavisnost od podataka kojima se može manipulirati.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Atzei |first=Nicola |last2=Bartoletti |first2=Massimo |last3=Cimoli |first3=Tiziana |title=A Survey of Attacks on Ethereum Smart Contracts |journal=Principles of Security and Trust |series=Lecture Notes in Computer Science |volume=10204 |pages=164–186 |year=2017 |doi=10.1007/978-3-662-54455-6_8}}&lt;/ref&gt;

Gubitak privatnog ključa može trajno onemogućiti raspolaganje sredstvima. Korisnici zato ključeve čuvaju u programskim ili [[hardverski novčanik|hardverskim novčanicima]], koriste [[sigurnosna kopija|sigurnosne kopije]] i sisteme s više potpisa. Takve mjere smanjuju pojedine rizike, ali mogu povećati složenost i zavisnost od proizvođača uređaja ili skrbničke službe.

== Privatnost i zaštita podataka ==

Javni blockchaini omogućavaju svakome da pregleda historiju transakcija. Adrese su najčešće [[pseudonim|pseudonimne]], a ne anonimne: ne moraju sadržavati stvarno ime, ali se analizom obrazaca i povezivanjem s podacima mjenjačnica, trgovaca ili mrežnog saobraćaja mogu dovesti u vezu s određenom osobom.

Trajno umnožavanje zapisa stvara teškoće pri primjeni propisa o [[zaštita ličnih podataka|zaštiti ličnih podataka]]. Nejasno je ko je u potpuno otvorenoj mreži odgovoran za obradu podataka, a zahtjev za ispravku ili brisanje može biti teško provesti na svim čvorovima. Zbog toga se lični podaci uglavnom trebaju čuvati izvan lanca, dok se u blockchain unose samo kriptografski sažeci ili dokaz o postojanju dokumenta. Ni sažetak nije uvijek bezličan podatak ako se može povezati s poznatim izvornikom.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Finck |first=Michèle |title=Blockchain and the General Data Protection Regulation: Can Distributed Ledgers Be Squared with European Data Protection Law? |journal=European Parliamentary Research Service |year=2019 |doi=10.2861/535 |url=https://data.europa.eu/doi/10.2861/535 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Sistemi usmjereni na privatnost koriste miješanje transakcija, skrivene adrese i [[dokaz bez otkrivanja znanja|dokaze bez otkrivanja znanja]], kojima se može dokazati valjanost tvrdnje bez objavljivanja svih ulaznih podataka. Njihova primjena otežava javnu analizu, ali povećava tehničku složenost i može izazvati regulatorna pitanja.

== Potrošnja energije i utjecaj na okoliš ==

Ekološki utjecaj najviše zavisi od mehanizma konsenzusa. Mreže s dokazom rada troše električnu energiju dok rudari obavljaju izračunavanja u takmičenju za novi blok. Potrošnja ne raste neposredno sa svakom pojedinačnom transakcijom, nego zavisi od vrijednosti nagrada, cijene električne energije, efikasnosti opreme i ukupne računarske snage mreže.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Stoll |first=Christian |last2=Klaaßen |first2=Lena |last3=Gallersdörfer |first3=Ulrich |title=The Carbon Footprint of Bitcoin |journal=Joule |volume=3 |issue=7 |pages=1647–1661 |year=2019 |doi=10.1016/j.joule.2019.05.012}}&lt;/ref&gt;

Procjena emisija dodatno zavisi od izvora električne energije i mjesta na kojem se rudarenje obavlja. Kritike su usmjerene i na [[elektronski otpad]] nastao čestom zamjenom specijalizirane opreme. Sistemi s dokazom uloga i mreže s poznatim validatorima troše znatno manje energije, ali njihova sigurnost počiva na drukčijim ekonomskim i organizacijskim pretpostavkama.

== Upravljanje i promjene protokola ==

Iako blockchain može raditi bez centralnog administratora evidencije, njegov softver i pravila nisu bez upravljanja. Izmjene predlažu programeri, fondacije, kompanije, validatori i korisnici, a prihvataju se nadogradnjom klijentskog softvera ili glasanjem propisanim protokolom. Neslaganje može dovesti do račvanja pri kojem nastaju dvije mreže sa zajedničkom historijom do trenutka podjele.

Kod mekog račvanja nova pravila ostaju kompatibilna s dijelom starijih klijenata, dok tvrdo račvanje uvodi promjenu koju stariji klijenti ne prihvataju. Tehnička pravila sama ne određuju koja će grana imati veći društveni ili ekonomski legitimitet; na ishod utječu podrška korisnika, mjenjačnica, programera, validatora i pružalaca infrastrukture.

Upravljanje putem tokena omogućava vlasnicima da glasaju o promjenama ili raspodjeli sredstava. Takvi sistemi mogu automatizirati postupak odlučivanja, ali veliki vlasnici tokena često imaju nesrazmjeran utjecaj. Mala izlaznost i mogućnost delegiranja glasova dodatno mogu koncentrirati vlast.

== Pravni i društveni aspekti ==

Pravni položaj blockchain transakcija zavisi od vrste zapisa i [[sudska nadležnost|nadležnosti]]. Digitalni potpis ili prijenos tokena može dokazivati tehničko odobrenje radnje, ali ne rješava pitanja [[poslovna sposobnost|poslovne sposobnosti]], prinude, prevare, pogrešnog unosa ili vlasništva nad imovinom izvan mreže. Pametni ugovor može izvršiti kod i kada bi rezultat prema mjerodavnom pravu bio osporiv.&lt;ref name=&quot;Cvetkovic&quot;/&gt;

Decentralizirane mreže otežavaju određivanje odgovornog subjekta i teritorijalne nadležnosti. Čvorovi, korisnici i programeri mogu se nalaziti u različitim državama, dok programski kod ostaje dostupan i nakon zabrane pojedine usluge. Regulatorni pristupi zato obično obuhvataju posrednike koji povezuju blockchain s tradicionalnim [[finansijski sistem|finansijskim sistemom]], kao što su mjenjačnice, skrbničke službe i izdavaoci tokena.

Društveni učinak zavisi i od dostupnosti tehnologije. Za samostalno korištenje javnog blockchaina potrebni su uređaj, [[internet]]ska veza i sposobnost sigurnog upravljanja ključevima. Greške se često ne mogu poništiti, pa formalno uklanjanje posrednika može prenijeti veći dio odgovornosti i rizika na korisnika.

== Procjena prikladnosti ==

Blockchain je najprikladniji kada više učesnika treba zajedničku evidenciju, nemaju potpuno povjerenje jedni u druge, žele nezavisno provjeravati zapise i ne mogu ili ne žele imenovati jednog upravitelja baze. Ako postoji pouzdana centralna ustanova, ako podaci moraju biti često brisani ili mijenjani, ili ako su brzina i povjerljivost važnije od javne provjerljivosti, konvencionalna baza podataka može biti jednostavnije i efikasnije rješenje.&lt;ref name=&quot;NIST&quot;/&gt;

Izbor blockchaina stoga nije samo tehničko pitanje. Potrebno je odrediti ko unosi podatke, ko ih provjerava, kako se ispravljaju greške, ko snosi troškove, kako se štiti privatnost i šta se događa u slučaju spora. Bez odgovarajućih institucionalnih i pravnih postupaka kriptografski zaštićena evidencija može trajno sačuvati netačne ili nezakonito pribavljene podatke.

== Također pogledajte ==
* [[Bitcoin]]
* [[Kriptovaluta]]
* [[Distribuirano računarstvo]]
* [[Kriptografija]]
* [[Pametni ugovor]]
* [[Elektronski novac]]
* [[Digitalni potpis]]
* [[Dokaz rada]]
* [[Dokaz uloga]]
* [[Merkleovo stablo]]
* [[Mreža ravnopravnih računara]]
* [[Decentralizirane finansije]]
* [[Nezamjenjivi token]]
* [[Digitalni novčanik]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Antonopoulos |first=Andreas M. |title=Mastering Bitcoin: Programming the Open Blockchain |edition=2 |publisher=O'Reilly Media |year=2017 |isbn=978-1-4919-5438-6}}
* {{cite book |last=Narayanan |first=Arvind |last2=Bonneau |first2=Joseph |last3=Felten |first3=Edward |last4=Miller |first4=Andrew |last5=Goldfeder |first5=Steven |title=Bitcoin and Cryptocurrency Technologies |publisher=Princeton University Press |year=2016 |isbn=978-0-691-17169-2}}
* {{cite book |last=Werbach |first=Kevin |title=The Blockchain and the New Architecture of Trust |publisher=MIT Press |year=2018 |isbn=978-0-262-03893-5}}
* {{cite journal |last=Ćirić |first=Zoran |last2=Ćirić |first2=Ivana |title=Implementacija blokčejn tehnologija u pametnom gradu |journal=Trendovi u poslovanju |volume=8 |issue=1 |pages=50–59 |year=2020 |doi=10.5937/trendpos2001050Q}}
* {{cite journal |last=Milković |first=Marin |last2=Krolo |first2=Krešimir |title=Primjena blockchain tehnologije u medijskoj ekologiji |journal=In Medias Res |volume=9 |issue=17 |pages=2711–2727 |year=2020 |url=https://hrcak.srce.hr/240135}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Blockchain}}
[[Kategorija:Kriptografija]]
[[Kategorija:Baze podataka]]
[[Kategorija:Kriptovalute]]</text>
      <sha1>fbj4z56u07dxlz20vfh5w0uktczp86n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Satoshi Nakamoto</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536380</id>
    <revision>
      <id>3915608</id>
      <timestamp>2026-07-31T19:58:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3915608</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28008" sha1="tmrrgh5mpd3g47ioxbigj4vvtkxcckh" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Satoshi Nakamoto
| opis                   = Spomenik Satoshiju Nakamotu u [[Budimpešta|Budimpešti]]
| izvorno_ime            = 中本 哲史
| pseudonim              = Satoshi Nakamoto
| datum_rođenja          = 5. april 1975. (navod s korisničkog profila)
| mjesto_rođenja         = 
| prebivalište           = [[Japan]] (navod s korisničkog profila)
| zanimanje              = [[programer]], [[kriptograf]]
| poznat_po              = stvaranju [[Bitcoin]]a i prvom praktičnom provođenju [[blockchain]]a
| godine_aktivnosti      = 2008–2011.
}}

'''Satoshi Nakamoto''' ({{jez-ja|中本 哲史}}) pseudonim je nepoznate osobe ili grupe koja je osmislila [[Bitcoin]], napisala rad ''Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System'' i razvila njegovu prvu [[softver|softversku]] implementaciju. Pokretanjem Bitcoinove mreže u januaru 2009. uspostavio je prvi uspješan decentralizirani sistem [[digitalni novac|digitalnog novca]] koji je problem [[dvostruko trošenje|dvostrukog trošenja]] rješavao bez [[centralna banka|centralne banke]] ili drugog pouzdanog posrednika.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;&gt;{{cite web |author=Satoshi Nakamoto |title=Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System |date=2008 |url=https://bitcoin.org/bitcoin.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; U sklopu tog sistema praktično je proveo [[blockchain]], distribuiranu evidenciju u kojoj su blokovi transakcija kriptografski povezani i potvrđuju se postupkom [[dokaz rada|dokaza rada]].&lt;ref name=&quot;NIST&quot;&gt;{{cite report |last=Yaga |first=Dylan |last2=Mell |first2=Peter |last3=Roby |first3=Nik |last4=Scarfone |first4=Karen |title=Blockchain Technology Overview |publisher=National Institute of Standards and Technology |series=NISTIR 8202 |date=oktobar 2018 |doi=10.6028/NIST.IR.8202 |url=https://doi.org/10.6028/NIST.IR.8202 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakamoto je od 2008. do 2010. učestvovao u razvoju softvera, razmjenjivao poruke s prvim korisnicima i usmjeravao tehnički razvoj projekta. Nakon što je kontrolu nad spremištem izvornog koda i pojedinim mrežnim funkcijama postepeno prenio drugim programerima, povukao se iz javne komunikacije. Njegov identitet nije pouzdano utvrđen, a osobe koje su novinari, istraživači ili drugi učesnici povezivali s pseudonimom uglavnom su to poricale. Visoki sud Engleske i Walesa utvrdio je 2024. da australski informatičar [[Craig Steven Wright|Craig Wright]], koji se godinama predstavljao kao Nakamoto, nije autor Bitcoinova izvornog rada i softvera niti osoba koja je koristila taj pseudonim.&lt;ref name=&quot;COPA&quot;&gt;{{cite court |litigants=Crypto Open Patent Alliance protiv Craiga Stevena Wrighta |court=Visoki sud Engleske i Walesa |date=20. 5. 2024 |url=https://www.judiciary.uk/judgments/copa-v-wright/ |title=COPA v Wright |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Nastanak Bitcoina ==

=== Tehnički prethodnici ===

Bitcoin nije nastao kao potpuno izdvojena ideja, nego je povezao više ranijih dostignuća iz [[kriptografija|kriptografije]], [[distribuirano računarstvo|distribuiranog računarstva]] i istraživanja digitalnog novca. [[David Chaum]] je tokom 1980-ih razvio kriptografske protokole za elektronsko plaćanje, ali su njegovi sistemi zavisili od centralnog izdavaoca. [[Cynthia Dwork]] i Moni Naor opisali su 1992. računarski dokaz rada kao sredstvo za ograničavanje neželjenih elektronskih poruka, a [[Adam Back]] je sličnu zamisao primijenio u sistemu [[Hashcash]].&lt;ref&gt;{{cite conference |last=Dwork |first=Cynthia |last2=Naor |first2=Moni |title=Pricing via Processing or Combatting Junk Mail |book-title=Advances in Cryptology – CRYPTO '92 |publisher=Springer |pages=139–147 |year=1993 |doi=10.1007/3-540-48071-4_10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Back |first=Adam |title=Hashcash – A Denial of Service Counter-Measure |date=1. 8. 2002 |url=http://www.hashcash.org/papers/hashcash.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

[[Wei Dai]] je 1998. predložio ''b-money'', anonimni distribuirani sistem elektronskog novca, dok je [[Nick Szabo]] razvio prijedlog ''bit gold'', u kojem bi se digitalne jedinice stvarale rješavanjem računarskih zadataka i povezivale u provjerljiv slijed. [[Hal Finney]] je 2004. predstavio sistem višekratnog dokaza rada. Nakamoto je te i druge zamisli spojio s mrežom ravnopravnih čvorova, digitalnim potpisima, prilagođavanjem težine rudarenja i ekonomskim poticajima za učesnike.&lt;ref name=&quot;Narayanan&quot;&gt;{{cite journal |last=Narayanan |first=Arvind |last2=Clark |first2=Jeremy |title=Bitcoin's Academic Pedigree |journal=Communications of the ACM |volume=60 |issue=12 |pages=36–45 |year=2017 |doi=10.1145/3132259}}&lt;/ref&gt;

Njegov glavni doprinos nije bio izum svake pojedinačne komponente, nego njihovo povezivanje u sistem koji je omogućio da nepovezani i međusobno nepovjerljivi učesnici postignu saglasnost o redoslijedu transakcija. U takvom sistemu pokušaj dvostrukog trošenja postaje sve teži što se više blokova doda nakon određene transakcije.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

=== Objava izvornog rada ===

Domena bitcoin.org registrirana je 18. augusta 2008.&lt;ref name=&quot;Wallace&quot;&gt;{{cite magazine |last=Wallace |first=Benjamin |title=The Rise and Fall of Bitcoin |magazine=Wired |date=23. 11. 2011 |url=https://www.wired.com/2011/11/mf-bitcoin/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; Nakamoto je 31. oktobra na kriptografskoj e-mail listi objavio da radi na novom sistemu elektronskog novca koji u potpunosti djeluje između ravnopravnih učesnika i ne zahtijeva pouzdanu treću stranu. Uz poruku je priložio rad ''Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System'', u kojem je na devet stranica opisao strukturu transakcija, mrežno vremensko označavanje, dokaz rada, poticaje za održavanje sistema i pojednostavljenu provjeru plaćanja.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

U radu je predložena javna evidencija transakcija koju održavaju čvorovi u [[mreža ravnopravnih računara|mreži ravnopravnih računara]]. Čvorovi prikupljaju transakcije u blokove i pokušavaju pronaći odgovarajući kriptografski sažetak. Kada pronađu rješenje, blok šalju drugim učesnicima, koji ga prihvataju samo ako su njegove transakcije valjane. Lanac s najvećom ukupnom količinom uloženog rada služi kao dokaz prihvaćene historije mreže.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

Nakamoto je objavio prijedlog u vrijeme [[Svjetska finansijska kriza 2007–2008.|svjetske finansijske krize]], ali u izvornom radu nije iznio širi politički program niti je Bitcoin izričito predstavio kao odgovor na određeni događaj. Sistem je oblikovao kao tehničko rješenje problema plaćanja putem finansijskih ustanova, navodeći troškove posredovanja, mogućnost poništenja transakcija i potrebu za povjerenjem između učesnika.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

=== Pokretanje mreže ===

Nakamoto je 3. januara 2009. izrudario prvi blok Bitcoinova blockchaina, poznat kao [[genezni blok]]. U njegove je podatke unio tekst &quot;The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailout for banks&quot;, naslov s naslovnice britanskog lista ''[[The Times]]'' o mogućoj novoj pomoći bankama. Tekst je služio kao vremenska oznaka koja pokazuje da blok nije mogao biti napravljen prije objavljivanja novina, ali je kasnije tumačen i kao komentar na finansijski sistem.&lt;ref name=&quot;Davis&quot;&gt;{{cite magazine |last=Davis |first=Joshua |title=The Crypto-Currency: Bitcoin and its mysterious inventor |magazine=The New Yorker |date=10. 10. 2011 |url=https://www.newyorker.com/magazine/2011/10/10/the-crypto-currency |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Verziju 0.1 Bitcoinova softvera objavio je 8. januara, a mreža je počela djelovati narednog dana. Program je bio napisan pretežno u programskom jeziku [[C++]], a izvorni kod stavljen je na raspolaganje kao [[softver otvorenog koda]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Satoshi Nakamoto |title=Bitcoin v0.1 released |website=The Cryptography and Cryptography Policy Mailing List |date=8. 1. 2009 |url=https://www.metzdowd.com/pipermail/cryptography/2009-January/014994.html |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hal Finney, programer i član [[cypherpunk]] zajednice, bio je među prvim osobama koje su preuzele i pokrenule softver. Nakamoto mu je 12. januara poslao deset bitcoina, što se smatra prvom zabilježenom transakcijom između dvije osobe u Bitcoinovoj mreži.&lt;ref name=&quot;Finney&quot;&gt;{{cite news |last=Peterson |first=Andrea |title=Hal Finney received the first Bitcoin transaction. Here's how he describes it |newspaper=The Washington Post |date=3. 1. 2014 |url=https://www.washingtonpost.com/news/the-switch/wp/2014/01/03/hal-finney-received-the-first-bitcoin-transaction-heres-how-he-describes-it/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Razvoj projekta ==

Tokom 2009. i 2010. Nakamoto je održavao izvorni kod, odgovarao na prijave grešaka i raspravljao o tehničkim promjenama s malom zajednicom programera i korisnika. Komunikacija se odvijala putem e-maila, kriptografskih lista i foruma BitcoinTalk, koji je osnovan 2009. U porukama se uglavnom bavio softverom, sigurnošću, načinom izdavanja novih jedinica i potrebom da se mreža širi postepeno.&lt;ref name=&quot;Wallace&quot;/&gt;

U početnoj fazi većinu blokova izrudario je mali broj učesnika, među kojima je bio i Nakamoto. Rudarenje se tada moglo obavljati običnim [[centralna procesorska jedinica|procesorom]], a bitcoin nije imao utvrđenu tržišnu cijenu. Nagrada za svaki blok iznosila je 50 bitcoina, uz unaprijed određeno prepolovljavanje nakon svakih 210.000 blokova. Ukupna količina u protokolu ograničena je na približno 21 milion jedinica.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

Nakamoto je 2010. omogućio većem broju programera da mijenja projekt. Posebno je sarađivao s [[Gavin Andresen|Gavinom Andresenom]], koji je počeo doprinositi razvoju softvera i kasnije postao njegov glavni održavatelj. Predao mu je pristup spremištu izvornog koda i mrežni ključ za slanje hitnih upozorenja korisnicima.&lt;ref name=&quot;Simonite&quot;&gt;{{cite magazine |last=Simonite |first=Tom |title=The Man Who Really Built Bitcoin |magazine=MIT Technology Review |date=15. 8. 2014 |url=https://www.technologyreview.com/2014/08/15/171639/the-man-who-really-built-bitcoin/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Kada je organizacija [[WikiLeaks]] krajem 2010. počela razmatrati prihvatanje bitcoina nakon što su joj finansijske kompanije ograničile pristup uslugama, Nakamoto je upozorio da je projekt još mala eksperimentalna zajednica. Smatrao je da bi nagla politička i medijska pažnja mogla dovesti do njegova uništenja prije nego što softver postane dovoljno otporan.&lt;ref name=&quot;Wallace&quot;/&gt;

== Povlačenje ==

Posljednju poznatu javnu poruku na forumu objavio je 12. decembra 2010, u raspravi o zaštiti sistema od napada uskraćivanjem usluge. Nakon toga nastavio je kratko komunicirati s pojedinim programerima putem e-maila, ali više nije javno učestvovao u razvoju.&lt;ref name=&quot;Wallace&quot;/&gt;

Programeru Mikeu Hearnu u aprilu 2011. napisao je da se posvetio drugim stvarima i da je Bitcoin u dobrim rukama s Andresenom i ostalim saradnicima. U jednoj od posljednjih poznatih poruka Andresenu zatražio je da se u javnosti manje govori o njemu kao tajanstvenoj osobi, a više o projektu otvorenog koda i njegovim programerima.&lt;ref name=&quot;Wallace&quot;/&gt;

Nakon povlačenja nije potvrđena nijedna poruka potpisana kriptografskim ključem za koji se sa sigurnošću zna da mu je pripadao. Nalozi koji su ranije korišteni pod njegovim imenom povremeno su pokazivali aktivnost, ali nije dokazano da je te poruke slao njihov prvobitni korisnik.

Nakamotovo odsustvo doprinijelo je decentralizaciji upravljanja projektom jer nijedna osoba nije zadržala formalnu vlast nad protokolom. Razvoj se nastavio putem otvorenog izvornog koda, rasprava među programerima i dobrovoljnog prihvatanja novih verzija softvera od rudara, čvorova, berzi i korisnika.

== Identitet ==

=== Poznati podaci ===

Nakamoto nije objavio provjerljive lične podatke. Na profilu mreže P2P Foundation naveo je da je muškarac rođen 5. aprila 1975. i da živi u Japanu, ali autentičnost tih podataka nije potvrđena. Datum je vjerovatno mogao biti izabran proizvoljno, a neki autori povezivali su ga s američkim ograničenjima privatnog posjedovanja zlata: izvršna naredba kojom je 1933. zabranjeno držanje većeg dijela monetarnog zlata potpisana je 5. aprila, dok su odgovarajuća ograničenja ukinuta krajem 1974. i promjena je stupila na snagu 1975.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Frisby |first=Dominic |title=The true fascination of bitcoin is not its mystery inventor |newspaper=The Guardian |date=3. 5. 2016 |url=https://www.theguardian.com/technology/2016/may/03/bitcoin-satoshi-nakamoto-craig-wright |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ime je japanskog porijekla, ali nije poznato predstavlja li stvarno ime, potpuno izmišljeni pseudonim ili zajedničko ime više autora. Nakamoto je pisao tečnim engleskim jezikom i povremeno koristio britanski pravopis, poput oblika ''colour'' i ''optimise'', kao i izraze karakteristične za [[britanski engleski]]. U geneznom bloku citirao je londonski ''The Times''. Te pojedinosti potaknule su pretpostavke da je bio iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] ili neke druge zemlje [[Commonwealth|Commonwealtha]], ali ne predstavljaju dokaz njegova porijekla.&lt;ref name=&quot;Davis&quot;/&gt;

Analize vremena objavljivanja poruka pokazale su smanjenu aktivnost tokom dijela dana koji bi u Japanu odgovarao poslijepodnevnim i večernjim satima. Takav raspored korišten je kao argument da nije živio u vremenskoj zoni koju je naveo, ali je mogao biti namjerno prilagođen radi prikrivanja lokacije. Jezik, radno vrijeme i tehnički stil nude posredne tragove, ali ne omogućavaju pouzdanu identifikaciju.

Rani saradnici opisivali su ga kao dobro upućenog u [[kriptografija|kriptografiju]], računarstvo, ekonomiku poticaja i programiranje u C++-u. Pojedini programeri smatrali su da je količina znanja i rada potrebna za izradu sistema mogla ukazivati na grupu ljudi, dok su drugi navodili da su poruke i programske navike djelovale dosljedno kao rad jedne osobe.&lt;ref name=&quot;Davis&quot;/&gt;

=== Mogući kandidati ===

Od 2011. više je osoba predstavljeno kao mogući autor Bitcoina. Nijedna od tih tvrdnji nije potvrđena odgovarajućim kriptografskim dokazom. Najuvjerljiviji dokaz bio bi potpis nove poruke privatnim ključem povezanim s najranijim poznatim Nakamotovim blokovima ili transakcijama. Samo poznavanje ranih događaja, sličnost stila pisanja ili posjedovanje kopija dokumenata ne dokazuje kontrolu nad tim ključevima.

==== Hal Finney ====

Hal Finney bio je istaknuti kriptografski programer, tvorac sistema višekratnog dokaza rada i prvi poznati primalac Bitcoinove transakcije. Njegovo iskustvo, rana uključenost u projekt i činjenica da je živio nekoliko ulica od Doriana Nakamota potaknuli su pretpostavke da je sam koristio pseudonim ili sarađivao s njegovim vlasnikom.&lt;ref name=&quot;Greenberg&quot;&gt;{{cite magazine |last=Greenberg |first=Andy |title=Nakamoto's Neighbor: My Hunt for Bitcoin's Creator Led to a Paralyzed Crypto Genius |magazine=Forbes |date=25. 3. 2014 |url=https://www.forbes.com/sites/andygreenberg/2014/03/25/hal-finney-bitcoin-satoshi-nakamoto/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Finney je to poricao i novinaru Andyju Greenbergu pokazao e-mail prepisku s Nakamotom te zapis prve transakcije. Analiza stila pokazala je određene sličnosti, ali i razlike između njihovih tekstova. Greenberg je nakon pregleda materijala zaključio da dostupni dokazi više podupiru Finneyjevu tvrdnju da je komunicirao s drugom osobom.&lt;ref name=&quot;Greenberg&quot;/&gt;

==== Nick Szabo ====

Nick Szabo je pravnik i informatičar koji je prije Bitcoina razvio zamisao ''bit golda'' i skovao izraz [[pametni ugovor]]. Sličnosti između ''bit golda'' i Bitcoinova dizajna, kao i pojedine analize stila pisanja, dovele su do tvrdnji da bi mogao biti Nakamoto.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Grey |first=Skye |title=Occam's Razor: Who is Most Likely to be Satoshi Nakamoto? |website=LikeInAMirror |date=1. 12. 2013 |url=https://likeinamirror.wordpress.com/2013/12/01/satoshi-nakamoto-is-probably-nick-szabo/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Szabo je poricao da je autor Bitcoina. Nakamoto u izvornom radu nije izričito citirao ''bit gold'', iako je u kasnijoj komunikaciji naveo da se Bitcoin može smatrati provođenjem prijedloga poput ''b-moneyja'' i ''bit golda''. Sličnost ideja i jezika ostala je posredna, a nije pronađen dokaz da je Szabo raspolagao Nakamotovim ključevima.

==== Dorian Nakamoto ====

Časopis ''[[Newsweek]]'' objavio je u martu 2014. članak u kojem je kao tvorca Bitcoina predstavio Doriana Prenticea Satoshija Nakamota, japansko-američkog fizičara i sistemskog inženjera iz Kalifornije. Tvrdnja se zasnivala na njegovu imenu, stručnom iskustvu, interesu za privatnost i izjavi novinarki koju je ona protumačila kao priznanje da je ranije radio na projektu.&lt;ref name=&quot;Goodman&quot;&gt;{{cite magazine |last=Goodman |first=Leah McGrath |title=The Face Behind Bitcoin |magazine=Newsweek |date=6. 3. 2014 |url=https://www.newsweek.com/2014/03/14/face-behind-bitcoin-247957.html |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Dorian Nakamoto izjavio je da je pogrešno razumio pitanje i da je govorio o ranijim povjerljivim poslovima, a ne o Bitcoinu. Negirao je da je napisao izvorni rad, razvio softver ili ranije čuo za Bitcoin. Tvrdnja ''Newsweeka'' nije potkrijepljena tehničkim dokazom i nije općeprihvaćena.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Man said to create Bitcoin denies it |agency=Associated Press |date=7. 3. 2014 |website=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/technology/2014/mar/07/bitcoin-creator-denies-newsweek-satoshi-nakamoto |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

==== Adam Back ====

Adam Back je britanski kriptograf koji je razvio Hashcash, sistem dokaza rada citiran u Bitcoinovu izvornom radu. Njegovo iskustvo, poznavanje ranijih projekata digitalnog novca i prepiska s Nakamotom prije objavljivanja rada učinili su ga jednim od često spominjanih kandidata.

Novinarske i internetske istrage povezivale su ga s pseudonimom na osnovu vremenskog slijeda, tehničkih interesa i jezičkih sličnosti. Back je više puta izjavio da nije Nakamoto. Ni za tu pretpostavku nije objavljen kriptografski dokaz, a sačuvana prepiska predstavljena je kao komunikacija između dvije različite osobe.

==== Peter Todd ====

Dokumentarni film ''Money Electric: The Bitcoin Mystery'' iz 2024. iznio je pretpostavku da je kanadski programer [[Peter Todd]] mogao biti Nakamoto. Autor filma oslonio se na tumačenje jedne rane forumske rasprave, Toddovo poznavanje kriptografije i pojedine kasnije izjave.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Milmo |first=Dan |title=Bitcoin documentary claims to have identified Satoshi Nakamoto |newspaper=The Guardian |date=9. 10. 2024 |url=https://www.theguardian.com/technology/2024/oct/09/bitcoin-documentary-claims-to-have-identified-satoshi-nakamoto |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Todd je tvrdnju odbacio kao neosnovanu. U vrijeme kada je Nakamoto navodno počeo razvijati Bitcoin bio je student, a film nije pružio dokaz da je kontrolirao rane kriptografske ključeve. Zaključak dokumentarca nije prihvaćen kao utvrđena identifikacija.

=== Tvrdnje Craiga Wrighta ===

Craig Wright počeo je 2015. javno povezivati svoj identitet s Nakamotom, a 2016. izričito je izjavio da je tvorac Bitcoina. Kao dokaz prikazivao je dokumente, blogovske zapise, privatne demonstracije potpisa i svjedočenja saradnika. Stručnjaci su ubrzo utvrdili da javno predstavljeni potpis nije nov dokaz, nego je preuzet iz ranije poznate Bitcoinove transakcije.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Greenberg |first=Andy |last2=Branwen |first2=Gwern |title=Bitcoin's Creator Satoshi Nakamoto Is Probably This Unknown Australian Genius |magazine=Wired |date=8. 12. 2015 |url=https://www.wired.com/2015/12/bitcoins-creator-satoshi-nakamoto-is-probably-this-unknown-australian-genius/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Wright je narednih godina pokretao sudske postupke protiv osoba koje su osporavale njegovu tvrdnju i zahtijevao prava povezana s izvornim radom, bazom podataka i softverom. Crypto Open Patent Alliance pokrenuo je u Ujedinjenom Kraljevstvu postupak radi utvrđivanja da nije Nakamoto.

Sudija James Mellor presudio je 2024. da dokazi protiv Wrightove tvrdnje imaju takvu težinu da je zaključak mogao saopćiti odmah nakon završnih izlaganja. U obrazloženju je utvrđeno da Wright nije napisao Bitcoinov izvorni rad, nije razvio njegov početni softver i nije koristio pseudonim Satoshi Nakamoto. Sud je zaključio i da je u velikom obimu izrađivao lažne dokumente i davao neistinit iskaz kako bi podržao svoju tvrdnju.&lt;ref name=&quot;COPA&quot;/&gt;

== Pripisani bitcoin i imovina ==

Analitičari blockchaina pokušali su prepoznati blokove koje je u ranoj fazi izrudario isti učesnik na osnovu obrazaca u vremenu i vrijednostima korištenim pri stvaranju blokova. Jedna poznata analiza, nazvana &quot;Patoshi obrazac&quot;, pripisala je jednom rudaru približno milion bitcoina i pretpostavila da je taj rudar bio Nakamoto.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Lerner |first=Sergio Demian |title=The Well Deserved Fortune of Satoshi Nakamoto, Bitcoin Creator, Visionary and Genius |date=17. 4. 2013 |url=https://bitslog.com/2013/04/17/the-well-deserved-fortune-of-satoshi-nakamoto/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ta procjena nije konačna. Kasnija istraživanja potvrdila su da se u ranim blokovima mogu prepoznati određeni obrasci rudarenja, ali nisu dokazala da svi pripadaju Nakamotu niti da iza njih stoji samo jedna osoba. Zbog toga se navodi o približno milion ili 1,1 milion njegovih bitcoina trebaju smatrati procjenama, a ne potvrđenim stanjem imovine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Satoshi Fortune |publisher=BitMEX Research |date=20. 8. 2018 |url=https://blog.bitmex.com/satoshis-1-million-bitcoin/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Većina bitcoina pripisanih tom obrascu nije potrošena. Povremeno pomjeranje jedinica iz drugih ranih blokova izazivalo je nagađanja da se Nakamoto vratio, ali starost bloka sama po sebi ne dokazuje njegovo vlasništvo. Nije poznato je li još živ, posjeduje li odgovarajuće privatne ključeve ili je namjerno odlučio ne koristiti sredstva.

Vrijednost navodno pripisanih jedinica mijenja se s tržišnom cijenom bitcoina, pa su ga mediji povremeno uvrštavali među najbogatije osobe na svijetu. Takve usporedbe počivaju na nepotvrđenom pripisivanju, pretpostavci da ključevi nisu izgubljeni i tržišnoj cijeni koja se ne bi nužno mogla ostvariti prodajom tako velike količine.

== Ideje i način komunikacije ==

Nakamotove poruke uglavnom su bile tehničke i sažete. Zagovarao je sistem u kojem se elektronske transakcije zasnivaju na kriptografskom dokazu umjesto na povjerenju u finansijske posrednike. U izvornom radu banke je opisao kao ustanove koje posreduju u elektronskim plaćanjima i time stvaraju troškove, potrebu za prikupljanjem podataka o korisnicima i mogućnost poništavanja transakcija.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

Njegovi tekstovi sadrže elemente povezane s [[cypherpunk]] idejama, prema kojima kriptografija može štititi privatnost i ograničiti potrebu za centralnim nadzorom. Ipak, nije objavio cjelovit politički manifest niti se jasno svrstao uz određenu ekonomsku školu. Kasnija libertarijanska, anarhistička i monetarna tumačenja Bitcoina često nadilaze ono što je izričito napisao.

U raspravama o razvoju nastojao je izbjeći predstavljanje Bitcoina kao projekta kojim upravlja jedna osoba. Podržavao je objavljivanje izvornog koda, uključivanje drugih programera i postepeno jačanje mreže. Povlačenje prije šireg tržišnog uspjeha doprinijelo je tome da protokol ne ostane neposredno povezan s javnim autoritetom osnivača.

== Utjecaj ==

Nakamotov rad pokrenuo je razvoj kriptovaluta i savremenih blockchain sistema. Bitcoin je pokazao da mreža otvorena nepoznatim učesnicima može održavati provjerljivu evidenciju digitalne imovine bez centralnog upravitelja. Mehanizam koji je uveo u stručnoj se literaturi često naziva Nakamotovim konsenzusom.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Niu |first=Jianyu |last2=Feng |first2=Chen |last3=Dau |first3=Hoang |last4=Huang |first4=Yu-Chih |last5=Zhu |first5=Jingge |title=Analysis of Nakamoto Consensus, Revisited |journal=Cryptology ePrint Archive |year=2019 |url=https://eprint.iacr.org/2019/943 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na njegovu su se arhitekturu oslonile hiljade kasnijih kriptovaluta i platformi, uključujući [[Litecoin]], [[Namecoin]] i [[Ethereum]]. Dio projekata zadržao je dokaz rada, dok su drugi razvili [[dokaz uloga]], dozvoljene mreže i drukčije modele upravljanja. Blockchain je razmatran i za pametne ugovore, lance opskrbe, digitalni identitet, zemljišne knjige, zdravstvene evidencije i javnu upravu.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Casino |first=Fran |last2=Dasaklis |first2=Thomas K. |last3=Patsakis |first3=Constantinos |title=A systematic literature review of blockchain-based applications: Current status, classification and open issues |journal=Telematics and Informatics |volume=36 |pages=55–81 |year=2019 |doi=10.1016/j.tele.2018.11.006}}&lt;/ref&gt;

Najmanja obračunska jedinica Bitcoina, stot milioniti dio jednog bitcoina, nazvana je '''satoshi''' u njegovu čast. Skraćeno se označava kao ''sat'', a naziv se ustalio među korisnicima i u softverskim aplikacijama.

Njegova anonimnost postala je važan dio kulture povezane s Bitcoinom. Pristalice smatraju da odsustvo poznatog osnivača smanjuje mogućnost lične kontrole nad mrežom i usmjerava pažnju na pravila protokola. Kritičari i istraživači ističu da nepoznat identitet otežava razumijevanje okolnosti u kojima je sistem razvijen, raspodjele prvih jedinica i mogućeg utjecaja velikih ranih vlasnika.

U [[Budimpešta|Budimpešti]] je 2021. otkriven spomenik Nakamotu s glatkim, zrcalnim licem. Oblikovan je tako da se u njemu odražava posmatrač, čime autori predstavljaju zamisao da Nakamoto može biti bilo ko i da je razvoj projekta postao zajednički rad njegovih korisnika.

== Djela ==

* ''Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System'' (2008)
* Bitcoin 0.1, prva javna implementacija protokola (2009)
* objave, e-mailovi i tehničke rasprave o razvoju Bitcoina (2008–2011)

== Također pogledajte ==
* [[Bitcoin]]
* [[Historija Bitcoina]]
* [[Blockchain]]
* [[Kriptovaluta]]
* [[Kriptografija]]
* [[Cypherpunk]]
* [[Digitalni novac]]
* [[Dokaz rada]]
* [[Dvostruko trošenje]]
* [[Mreža ravnopravnih računara]]
* [[Hal Finney]]
* [[Gavin Andresen]]
* [[Adam Back]]
* [[Nick Szabo]]
* [[Wei Dai]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Antonopoulos |first=Andreas M. |title=Mastering Bitcoin: Programming the Open Blockchain |edition=2 |publisher=O'Reilly Media |year=2017 |isbn=978-1-4919-5438-6}}
* {{cite book |last=Champagne |first=Phil |title=The Book of Satoshi: The Collected Writings of Bitcoin Creator Satoshi Nakamoto |publisher=e53 Publishing |year=2014 |isbn=978-0-9960613-0-8}}
* {{cite book |last=Popper |first=Nathaniel |title=Digital Gold: Bitcoin and the Inside Story of the Misfits and Millionaires Trying to Reinvent Money |publisher=Harper |year=2015 |isbn=978-0-06-236249-0}}
* {{cite book |last=Narayanan |first=Arvind |last2=Bonneau |first2=Joseph |last3=Felten |first3=Edward |last4=Miller |first4=Andrew |last5=Goldfeder |first5=Steven |title=Bitcoin and Cryptocurrency Technologies |publisher=Princeton University Press |year=2016 |isbn=978-0-691-17169-2}}
* {{cite journal |last=Bačević |first=Jelena |title=Potencijal primene Blockchain tehnologije |journal=Trendovi u poslovanju |volume=11 |issue=1 |pages=77–87 |year=2023 |doi=10.5937/trendpos2301077B}}
* {{cite journal |last=Cvetković |first=Predrag |title=Blokčejn kao pravni fenomen – uvodna razmatranja |journal=Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu |volume=59 |issue=87 |pages=127–144 |year=2020 |doi=10.5937/zrpfn0-24710}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Nakamoto, Satoshi}}
[[Kategorija:Kriptografi]]
[[Kategorija:Programeri]]</text>
      <sha1>tmrrgh5mpd3g47ioxbigj4vvtkxcckh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915609</id>
      <parentid>3915608</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T19:58:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3915609</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28076" sha1="ri3x8bq9e858hwa1uf8m4e18i5pfmm5" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Satoshi Nakamoto
| slika                  = Bust of Satoshi Nakamoto in Budapest.jpg
| opis                   = Spomenik Satoshiju Nakamotu u [[Budimpešta|Budimpešti]]
| izvorno_ime            = 中本 哲史
| pseudonim              = Satoshi Nakamoto
| datum_rođenja          = 5. april 1975. (navod s korisničkog profila)
| mjesto_rođenja         = 
| prebivalište           = [[Japan]] (navod s korisničkog profila)
| zanimanje              = [[programer]], [[kriptograf]]
| poznat_po              = stvaranju [[Bitcoin]]a i prvom praktičnom provođenju [[blockchain]]a
| godine_aktivnosti      = 2008–2011.
}}

'''Satoshi Nakamoto''' ({{jez-ja|中本 哲史}}) pseudonim je nepoznate osobe ili grupe koja je osmislila [[Bitcoin]], napisala rad ''Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System'' i razvila njegovu prvu [[softver|softversku]] implementaciju. Pokretanjem Bitcoinove mreže u januaru 2009. uspostavio je prvi uspješan decentralizirani sistem [[digitalni novac|digitalnog novca]] koji je problem [[dvostruko trošenje|dvostrukog trošenja]] rješavao bez [[centralna banka|centralne banke]] ili drugog pouzdanog posrednika.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;&gt;{{cite web |author=Satoshi Nakamoto |title=Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System |date=2008 |url=https://bitcoin.org/bitcoin.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; U sklopu tog sistema praktično je proveo [[blockchain]], distribuiranu evidenciju u kojoj su blokovi transakcija kriptografski povezani i potvrđuju se postupkom [[dokaz rada|dokaza rada]].&lt;ref name=&quot;NIST&quot;&gt;{{cite report |last=Yaga |first=Dylan |last2=Mell |first2=Peter |last3=Roby |first3=Nik |last4=Scarfone |first4=Karen |title=Blockchain Technology Overview |publisher=National Institute of Standards and Technology |series=NISTIR 8202 |date=oktobar 2018 |doi=10.6028/NIST.IR.8202 |url=https://doi.org/10.6028/NIST.IR.8202 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakamoto je od 2008. do 2010. učestvovao u razvoju softvera, razmjenjivao poruke s prvim korisnicima i usmjeravao tehnički razvoj projekta. Nakon što je kontrolu nad spremištem izvornog koda i pojedinim mrežnim funkcijama postepeno prenio drugim programerima, povukao se iz javne komunikacije. Njegov identitet nije pouzdano utvrđen, a osobe koje su novinari, istraživači ili drugi učesnici povezivali s pseudonimom uglavnom su to poricale. Visoki sud Engleske i Walesa utvrdio je 2024. da australski informatičar [[Craig Steven Wright|Craig Wright]], koji se godinama predstavljao kao Nakamoto, nije autor Bitcoinova izvornog rada i softvera niti osoba koja je koristila taj pseudonim.&lt;ref name=&quot;COPA&quot;&gt;{{cite court |litigants=Crypto Open Patent Alliance protiv Craiga Stevena Wrighta |court=Visoki sud Engleske i Walesa |date=20. 5. 2024 |url=https://www.judiciary.uk/judgments/copa-v-wright/ |title=COPA v Wright |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Nastanak Bitcoina ==

=== Tehnički prethodnici ===

Bitcoin nije nastao kao potpuno izdvojena ideja, nego je povezao više ranijih dostignuća iz [[kriptografija|kriptografije]], [[distribuirano računarstvo|distribuiranog računarstva]] i istraživanja digitalnog novca. [[David Chaum]] je tokom 1980-ih razvio kriptografske protokole za elektronsko plaćanje, ali su njegovi sistemi zavisili od centralnog izdavaoca. [[Cynthia Dwork]] i Moni Naor opisali su 1992. računarski dokaz rada kao sredstvo za ograničavanje neželjenih elektronskih poruka, a [[Adam Back]] je sličnu zamisao primijenio u sistemu [[Hashcash]].&lt;ref&gt;{{cite conference |last=Dwork |first=Cynthia |last2=Naor |first2=Moni |title=Pricing via Processing or Combatting Junk Mail |book-title=Advances in Cryptology – CRYPTO '92 |publisher=Springer |pages=139–147 |year=1993 |doi=10.1007/3-540-48071-4_10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Back |first=Adam |title=Hashcash – A Denial of Service Counter-Measure |date=1. 8. 2002 |url=http://www.hashcash.org/papers/hashcash.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

[[Wei Dai]] je 1998. predložio ''b-money'', anonimni distribuirani sistem elektronskog novca, dok je [[Nick Szabo]] razvio prijedlog ''bit gold'', u kojem bi se digitalne jedinice stvarale rješavanjem računarskih zadataka i povezivale u provjerljiv slijed. [[Hal Finney]] je 2004. predstavio sistem višekratnog dokaza rada. Nakamoto je te i druge zamisli spojio s mrežom ravnopravnih čvorova, digitalnim potpisima, prilagođavanjem težine rudarenja i ekonomskim poticajima za učesnike.&lt;ref name=&quot;Narayanan&quot;&gt;{{cite journal |last=Narayanan |first=Arvind |last2=Clark |first2=Jeremy |title=Bitcoin's Academic Pedigree |journal=Communications of the ACM |volume=60 |issue=12 |pages=36–45 |year=2017 |doi=10.1145/3132259}}&lt;/ref&gt;

Njegov glavni doprinos nije bio izum svake pojedinačne komponente, nego njihovo povezivanje u sistem koji je omogućio da nepovezani i međusobno nepovjerljivi učesnici postignu saglasnost o redoslijedu transakcija. U takvom sistemu pokušaj dvostrukog trošenja postaje sve teži što se više blokova doda nakon određene transakcije.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

=== Objava izvornog rada ===

Domena bitcoin.org registrirana je 18. augusta 2008.&lt;ref name=&quot;Wallace&quot;&gt;{{cite magazine |last=Wallace |first=Benjamin |title=The Rise and Fall of Bitcoin |magazine=Wired |date=23. 11. 2011 |url=https://www.wired.com/2011/11/mf-bitcoin/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; Nakamoto je 31. oktobra na kriptografskoj e-mail listi objavio da radi na novom sistemu elektronskog novca koji u potpunosti djeluje između ravnopravnih učesnika i ne zahtijeva pouzdanu treću stranu. Uz poruku je priložio rad ''Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System'', u kojem je na devet stranica opisao strukturu transakcija, mrežno vremensko označavanje, dokaz rada, poticaje za održavanje sistema i pojednostavljenu provjeru plaćanja.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

U radu je predložena javna evidencija transakcija koju održavaju čvorovi u [[mreža ravnopravnih računara|mreži ravnopravnih računara]]. Čvorovi prikupljaju transakcije u blokove i pokušavaju pronaći odgovarajući kriptografski sažetak. Kada pronađu rješenje, blok šalju drugim učesnicima, koji ga prihvataju samo ako su njegove transakcije valjane. Lanac s najvećom ukupnom količinom uloženog rada služi kao dokaz prihvaćene historije mreže.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

Nakamoto je objavio prijedlog u vrijeme [[Svjetska finansijska kriza 2007–2008.|svjetske finansijske krize]], ali u izvornom radu nije iznio širi politički program niti je Bitcoin izričito predstavio kao odgovor na određeni događaj. Sistem je oblikovao kao tehničko rješenje problema plaćanja putem finansijskih ustanova, navodeći troškove posredovanja, mogućnost poništenja transakcija i potrebu za povjerenjem između učesnika.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

=== Pokretanje mreže ===

Nakamoto je 3. januara 2009. izrudario prvi blok Bitcoinova blockchaina, poznat kao [[genezni blok]]. U njegove je podatke unio tekst &quot;The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailout for banks&quot;, naslov s naslovnice britanskog lista ''[[The Times]]'' o mogućoj novoj pomoći bankama. Tekst je služio kao vremenska oznaka koja pokazuje da blok nije mogao biti napravljen prije objavljivanja novina, ali je kasnije tumačen i kao komentar na finansijski sistem.&lt;ref name=&quot;Davis&quot;&gt;{{cite magazine |last=Davis |first=Joshua |title=The Crypto-Currency: Bitcoin and its mysterious inventor |magazine=The New Yorker |date=10. 10. 2011 |url=https://www.newyorker.com/magazine/2011/10/10/the-crypto-currency |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Verziju 0.1 Bitcoinova softvera objavio je 8. januara, a mreža je počela djelovati narednog dana. Program je bio napisan pretežno u programskom jeziku [[C++]], a izvorni kod stavljen je na raspolaganje kao [[softver otvorenog koda]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Satoshi Nakamoto |title=Bitcoin v0.1 released |website=The Cryptography and Cryptography Policy Mailing List |date=8. 1. 2009 |url=https://www.metzdowd.com/pipermail/cryptography/2009-January/014994.html |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Hal Finney, programer i član [[cypherpunk]] zajednice, bio je među prvim osobama koje su preuzele i pokrenule softver. Nakamoto mu je 12. januara poslao deset bitcoina, što se smatra prvom zabilježenom transakcijom između dvije osobe u Bitcoinovoj mreži.&lt;ref name=&quot;Finney&quot;&gt;{{cite news |last=Peterson |first=Andrea |title=Hal Finney received the first Bitcoin transaction. Here's how he describes it |newspaper=The Washington Post |date=3. 1. 2014 |url=https://www.washingtonpost.com/news/the-switch/wp/2014/01/03/hal-finney-received-the-first-bitcoin-transaction-heres-how-he-describes-it/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Razvoj projekta ==

Tokom 2009. i 2010. Nakamoto je održavao izvorni kod, odgovarao na prijave grešaka i raspravljao o tehničkim promjenama s malom zajednicom programera i korisnika. Komunikacija se odvijala putem e-maila, kriptografskih lista i foruma BitcoinTalk, koji je osnovan 2009. U porukama se uglavnom bavio softverom, sigurnošću, načinom izdavanja novih jedinica i potrebom da se mreža širi postepeno.&lt;ref name=&quot;Wallace&quot;/&gt;

U početnoj fazi većinu blokova izrudario je mali broj učesnika, među kojima je bio i Nakamoto. Rudarenje se tada moglo obavljati običnim [[centralna procesorska jedinica|procesorom]], a bitcoin nije imao utvrđenu tržišnu cijenu. Nagrada za svaki blok iznosila je 50 bitcoina, uz unaprijed određeno prepolovljavanje nakon svakih 210.000 blokova. Ukupna količina u protokolu ograničena je na približno 21 milion jedinica.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

Nakamoto je 2010. omogućio većem broju programera da mijenja projekt. Posebno je sarađivao s [[Gavin Andresen|Gavinom Andresenom]], koji je počeo doprinositi razvoju softvera i kasnije postao njegov glavni održavatelj. Predao mu je pristup spremištu izvornog koda i mrežni ključ za slanje hitnih upozorenja korisnicima.&lt;ref name=&quot;Simonite&quot;&gt;{{cite magazine |last=Simonite |first=Tom |title=The Man Who Really Built Bitcoin |magazine=MIT Technology Review |date=15. 8. 2014 |url=https://www.technologyreview.com/2014/08/15/171639/the-man-who-really-built-bitcoin/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Kada je organizacija [[WikiLeaks]] krajem 2010. počela razmatrati prihvatanje bitcoina nakon što su joj finansijske kompanije ograničile pristup uslugama, Nakamoto je upozorio da je projekt još mala eksperimentalna zajednica. Smatrao je da bi nagla politička i medijska pažnja mogla dovesti do njegova uništenja prije nego što softver postane dovoljno otporan.&lt;ref name=&quot;Wallace&quot;/&gt;

== Povlačenje ==

Posljednju poznatu javnu poruku na forumu objavio je 12. decembra 2010, u raspravi o zaštiti sistema od napada uskraćivanjem usluge. Nakon toga nastavio je kratko komunicirati s pojedinim programerima putem e-maila, ali više nije javno učestvovao u razvoju.&lt;ref name=&quot;Wallace&quot;/&gt;

Programeru Mikeu Hearnu u aprilu 2011. napisao je da se posvetio drugim stvarima i da je Bitcoin u dobrim rukama s Andresenom i ostalim saradnicima. U jednoj od posljednjih poznatih poruka Andresenu zatražio je da se u javnosti manje govori o njemu kao tajanstvenoj osobi, a više o projektu otvorenog koda i njegovim programerima.&lt;ref name=&quot;Wallace&quot;/&gt;

Nakon povlačenja nije potvrđena nijedna poruka potpisana kriptografskim ključem za koji se sa sigurnošću zna da mu je pripadao. Nalozi koji su ranije korišteni pod njegovim imenom povremeno su pokazivali aktivnost, ali nije dokazano da je te poruke slao njihov prvobitni korisnik.

Nakamotovo odsustvo doprinijelo je decentralizaciji upravljanja projektom jer nijedna osoba nije zadržala formalnu vlast nad protokolom. Razvoj se nastavio putem otvorenog izvornog koda, rasprava među programerima i dobrovoljnog prihvatanja novih verzija softvera od rudara, čvorova, berzi i korisnika.

== Identitet ==

=== Poznati podaci ===

Nakamoto nije objavio provjerljive lične podatke. Na profilu mreže P2P Foundation naveo je da je muškarac rođen 5. aprila 1975. i da živi u Japanu, ali autentičnost tih podataka nije potvrđena. Datum je vjerovatno mogao biti izabran proizvoljno, a neki autori povezivali su ga s američkim ograničenjima privatnog posjedovanja zlata: izvršna naredba kojom je 1933. zabranjeno držanje većeg dijela monetarnog zlata potpisana je 5. aprila, dok su odgovarajuća ograničenja ukinuta krajem 1974. i promjena je stupila na snagu 1975.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Frisby |first=Dominic |title=The true fascination of bitcoin is not its mystery inventor |newspaper=The Guardian |date=3. 5. 2016 |url=https://www.theguardian.com/technology/2016/may/03/bitcoin-satoshi-nakamoto-craig-wright |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ime je japanskog porijekla, ali nije poznato predstavlja li stvarno ime, potpuno izmišljeni pseudonim ili zajedničko ime više autora. Nakamoto je pisao tečnim engleskim jezikom i povremeno koristio britanski pravopis, poput oblika ''colour'' i ''optimise'', kao i izraze karakteristične za [[britanski engleski]]. U geneznom bloku citirao je londonski ''The Times''. Te pojedinosti potaknule su pretpostavke da je bio iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] ili neke druge zemlje [[Commonwealth|Commonwealtha]], ali ne predstavljaju dokaz njegova porijekla.&lt;ref name=&quot;Davis&quot;/&gt;

Analize vremena objavljivanja poruka pokazale su smanjenu aktivnost tokom dijela dana koji bi u Japanu odgovarao poslijepodnevnim i večernjim satima. Takav raspored korišten je kao argument da nije živio u vremenskoj zoni koju je naveo, ali je mogao biti namjerno prilagođen radi prikrivanja lokacije. Jezik, radno vrijeme i tehnički stil nude posredne tragove, ali ne omogućavaju pouzdanu identifikaciju.

Rani saradnici opisivali su ga kao dobro upućenog u [[kriptografija|kriptografiju]], računarstvo, ekonomiku poticaja i programiranje u C++-u. Pojedini programeri smatrali su da je količina znanja i rada potrebna za izradu sistema mogla ukazivati na grupu ljudi, dok su drugi navodili da su poruke i programske navike djelovale dosljedno kao rad jedne osobe.&lt;ref name=&quot;Davis&quot;/&gt;

=== Mogući kandidati ===

Od 2011. više je osoba predstavljeno kao mogući autor Bitcoina. Nijedna od tih tvrdnji nije potvrđena odgovarajućim kriptografskim dokazom. Najuvjerljiviji dokaz bio bi potpis nove poruke privatnim ključem povezanim s najranijim poznatim Nakamotovim blokovima ili transakcijama. Samo poznavanje ranih događaja, sličnost stila pisanja ili posjedovanje kopija dokumenata ne dokazuje kontrolu nad tim ključevima.

==== Hal Finney ====

Hal Finney bio je istaknuti kriptografski programer, tvorac sistema višekratnog dokaza rada i prvi poznati primalac Bitcoinove transakcije. Njegovo iskustvo, rana uključenost u projekt i činjenica da je živio nekoliko ulica od Doriana Nakamota potaknuli su pretpostavke da je sam koristio pseudonim ili sarađivao s njegovim vlasnikom.&lt;ref name=&quot;Greenberg&quot;&gt;{{cite magazine |last=Greenberg |first=Andy |title=Nakamoto's Neighbor: My Hunt for Bitcoin's Creator Led to a Paralyzed Crypto Genius |magazine=Forbes |date=25. 3. 2014 |url=https://www.forbes.com/sites/andygreenberg/2014/03/25/hal-finney-bitcoin-satoshi-nakamoto/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Finney je to poricao i novinaru Andyju Greenbergu pokazao e-mail prepisku s Nakamotom te zapis prve transakcije. Analiza stila pokazala je određene sličnosti, ali i razlike između njihovih tekstova. Greenberg je nakon pregleda materijala zaključio da dostupni dokazi više podupiru Finneyjevu tvrdnju da je komunicirao s drugom osobom.&lt;ref name=&quot;Greenberg&quot;/&gt;

==== Nick Szabo ====

Nick Szabo je pravnik i informatičar koji je prije Bitcoina razvio zamisao ''bit golda'' i skovao izraz [[pametni ugovor]]. Sličnosti između ''bit golda'' i Bitcoinova dizajna, kao i pojedine analize stila pisanja, dovele su do tvrdnji da bi mogao biti Nakamoto.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Grey |first=Skye |title=Occam's Razor: Who is Most Likely to be Satoshi Nakamoto? |website=LikeInAMirror |date=1. 12. 2013 |url=https://likeinamirror.wordpress.com/2013/12/01/satoshi-nakamoto-is-probably-nick-szabo/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Szabo je poricao da je autor Bitcoina. Nakamoto u izvornom radu nije izričito citirao ''bit gold'', iako je u kasnijoj komunikaciji naveo da se Bitcoin može smatrati provođenjem prijedloga poput ''b-moneyja'' i ''bit golda''. Sličnost ideja i jezika ostala je posredna, a nije pronađen dokaz da je Szabo raspolagao Nakamotovim ključevima.

==== Dorian Nakamoto ====

Časopis ''[[Newsweek]]'' objavio je u martu 2014. članak u kojem je kao tvorca Bitcoina predstavio Doriana Prenticea Satoshija Nakamota, japansko-američkog fizičara i sistemskog inženjera iz Kalifornije. Tvrdnja se zasnivala na njegovu imenu, stručnom iskustvu, interesu za privatnost i izjavi novinarki koju je ona protumačila kao priznanje da je ranije radio na projektu.&lt;ref name=&quot;Goodman&quot;&gt;{{cite magazine |last=Goodman |first=Leah McGrath |title=The Face Behind Bitcoin |magazine=Newsweek |date=6. 3. 2014 |url=https://www.newsweek.com/2014/03/14/face-behind-bitcoin-247957.html |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Dorian Nakamoto izjavio je da je pogrešno razumio pitanje i da je govorio o ranijim povjerljivim poslovima, a ne o Bitcoinu. Negirao je da je napisao izvorni rad, razvio softver ili ranije čuo za Bitcoin. Tvrdnja ''Newsweeka'' nije potkrijepljena tehničkim dokazom i nije općeprihvaćena.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Man said to create Bitcoin denies it |agency=Associated Press |date=7. 3. 2014 |website=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/technology/2014/mar/07/bitcoin-creator-denies-newsweek-satoshi-nakamoto |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

==== Adam Back ====

Adam Back je britanski kriptograf koji je razvio Hashcash, sistem dokaza rada citiran u Bitcoinovu izvornom radu. Njegovo iskustvo, poznavanje ranijih projekata digitalnog novca i prepiska s Nakamotom prije objavljivanja rada učinili su ga jednim od često spominjanih kandidata.

Novinarske i internetske istrage povezivale su ga s pseudonimom na osnovu vremenskog slijeda, tehničkih interesa i jezičkih sličnosti. Back je više puta izjavio da nije Nakamoto. Ni za tu pretpostavku nije objavljen kriptografski dokaz, a sačuvana prepiska predstavljena je kao komunikacija između dvije različite osobe.

==== Peter Todd ====

Dokumentarni film ''Money Electric: The Bitcoin Mystery'' iz 2024. iznio je pretpostavku da je kanadski programer [[Peter Todd]] mogao biti Nakamoto. Autor filma oslonio se na tumačenje jedne rane forumske rasprave, Toddovo poznavanje kriptografije i pojedine kasnije izjave.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Milmo |first=Dan |title=Bitcoin documentary claims to have identified Satoshi Nakamoto |newspaper=The Guardian |date=9. 10. 2024 |url=https://www.theguardian.com/technology/2024/oct/09/bitcoin-documentary-claims-to-have-identified-satoshi-nakamoto |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Todd je tvrdnju odbacio kao neosnovanu. U vrijeme kada je Nakamoto navodno počeo razvijati Bitcoin bio je student, a film nije pružio dokaz da je kontrolirao rane kriptografske ključeve. Zaključak dokumentarca nije prihvaćen kao utvrđena identifikacija.

=== Tvrdnje Craiga Wrighta ===

Craig Wright počeo je 2015. javno povezivati svoj identitet s Nakamotom, a 2016. izričito je izjavio da je tvorac Bitcoina. Kao dokaz prikazivao je dokumente, blogovske zapise, privatne demonstracije potpisa i svjedočenja saradnika. Stručnjaci su ubrzo utvrdili da javno predstavljeni potpis nije nov dokaz, nego je preuzet iz ranije poznate Bitcoinove transakcije.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Greenberg |first=Andy |last2=Branwen |first2=Gwern |title=Bitcoin's Creator Satoshi Nakamoto Is Probably This Unknown Australian Genius |magazine=Wired |date=8. 12. 2015 |url=https://www.wired.com/2015/12/bitcoins-creator-satoshi-nakamoto-is-probably-this-unknown-australian-genius/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Wright je narednih godina pokretao sudske postupke protiv osoba koje su osporavale njegovu tvrdnju i zahtijevao prava povezana s izvornim radom, bazom podataka i softverom. Crypto Open Patent Alliance pokrenuo je u Ujedinjenom Kraljevstvu postupak radi utvrđivanja da nije Nakamoto.

Sudija James Mellor presudio je 2024. da dokazi protiv Wrightove tvrdnje imaju takvu težinu da je zaključak mogao saopćiti odmah nakon završnih izlaganja. U obrazloženju je utvrđeno da Wright nije napisao Bitcoinov izvorni rad, nije razvio njegov početni softver i nije koristio pseudonim Satoshi Nakamoto. Sud je zaključio i da je u velikom obimu izrađivao lažne dokumente i davao neistinit iskaz kako bi podržao svoju tvrdnju.&lt;ref name=&quot;COPA&quot;/&gt;

== Pripisani bitcoin i imovina ==

Analitičari blockchaina pokušali su prepoznati blokove koje je u ranoj fazi izrudario isti učesnik na osnovu obrazaca u vremenu i vrijednostima korištenim pri stvaranju blokova. Jedna poznata analiza, nazvana &quot;Patoshi obrazac&quot;, pripisala je jednom rudaru približno milion bitcoina i pretpostavila da je taj rudar bio Nakamoto.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Lerner |first=Sergio Demian |title=The Well Deserved Fortune of Satoshi Nakamoto, Bitcoin Creator, Visionary and Genius |date=17. 4. 2013 |url=https://bitslog.com/2013/04/17/the-well-deserved-fortune-of-satoshi-nakamoto/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Ta procjena nije konačna. Kasnija istraživanja potvrdila su da se u ranim blokovima mogu prepoznati određeni obrasci rudarenja, ali nisu dokazala da svi pripadaju Nakamotu niti da iza njih stoji samo jedna osoba. Zbog toga se navodi o približno milion ili 1,1 milion njegovih bitcoina trebaju smatrati procjenama, a ne potvrđenim stanjem imovine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Satoshi Fortune |publisher=BitMEX Research |date=20. 8. 2018 |url=https://blog.bitmex.com/satoshis-1-million-bitcoin/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Većina bitcoina pripisanih tom obrascu nije potrošena. Povremeno pomjeranje jedinica iz drugih ranih blokova izazivalo je nagađanja da se Nakamoto vratio, ali starost bloka sama po sebi ne dokazuje njegovo vlasništvo. Nije poznato je li još živ, posjeduje li odgovarajuće privatne ključeve ili je namjerno odlučio ne koristiti sredstva.

Vrijednost navodno pripisanih jedinica mijenja se s tržišnom cijenom bitcoina, pa su ga mediji povremeno uvrštavali među najbogatije osobe na svijetu. Takve usporedbe počivaju na nepotvrđenom pripisivanju, pretpostavci da ključevi nisu izgubljeni i tržišnoj cijeni koja se ne bi nužno mogla ostvariti prodajom tako velike količine.

== Ideje i način komunikacije ==

Nakamotove poruke uglavnom su bile tehničke i sažete. Zagovarao je sistem u kojem se elektronske transakcije zasnivaju na kriptografskom dokazu umjesto na povjerenju u finansijske posrednike. U izvornom radu banke je opisao kao ustanove koje posreduju u elektronskim plaćanjima i time stvaraju troškove, potrebu za prikupljanjem podataka o korisnicima i mogućnost poništavanja transakcija.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

Njegovi tekstovi sadrže elemente povezane s [[cypherpunk]] idejama, prema kojima kriptografija može štititi privatnost i ograničiti potrebu za centralnim nadzorom. Ipak, nije objavio cjelovit politički manifest niti se jasno svrstao uz određenu ekonomsku školu. Kasnija libertarijanska, anarhistička i monetarna tumačenja Bitcoina često nadilaze ono što je izričito napisao.

U raspravama o razvoju nastojao je izbjeći predstavljanje Bitcoina kao projekta kojim upravlja jedna osoba. Podržavao je objavljivanje izvornog koda, uključivanje drugih programera i postepeno jačanje mreže. Povlačenje prije šireg tržišnog uspjeha doprinijelo je tome da protokol ne ostane neposredno povezan s javnim autoritetom osnivača.

== Utjecaj ==

Nakamotov rad pokrenuo je razvoj kriptovaluta i savremenih blockchain sistema. Bitcoin je pokazao da mreža otvorena nepoznatim učesnicima može održavati provjerljivu evidenciju digitalne imovine bez centralnog upravitelja. Mehanizam koji je uveo u stručnoj se literaturi često naziva Nakamotovim konsenzusom.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Niu |first=Jianyu |last2=Feng |first2=Chen |last3=Dau |first3=Hoang |last4=Huang |first4=Yu-Chih |last5=Zhu |first5=Jingge |title=Analysis of Nakamoto Consensus, Revisited |journal=Cryptology ePrint Archive |year=2019 |url=https://eprint.iacr.org/2019/943 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Na njegovu su se arhitekturu oslonile hiljade kasnijih kriptovaluta i platformi, uključujući [[Litecoin]], [[Namecoin]] i [[Ethereum]]. Dio projekata zadržao je dokaz rada, dok su drugi razvili [[dokaz uloga]], dozvoljene mreže i drukčije modele upravljanja. Blockchain je razmatran i za pametne ugovore, lance opskrbe, digitalni identitet, zemljišne knjige, zdravstvene evidencije i javnu upravu.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Casino |first=Fran |last2=Dasaklis |first2=Thomas K. |last3=Patsakis |first3=Constantinos |title=A systematic literature review of blockchain-based applications: Current status, classification and open issues |journal=Telematics and Informatics |volume=36 |pages=55–81 |year=2019 |doi=10.1016/j.tele.2018.11.006}}&lt;/ref&gt;

Najmanja obračunska jedinica Bitcoina, stot milioniti dio jednog bitcoina, nazvana je '''satoshi''' u njegovu čast. Skraćeno se označava kao ''sat'', a naziv se ustalio među korisnicima i u softverskim aplikacijama.

Njegova anonimnost postala je važan dio kulture povezane s Bitcoinom. Pristalice smatraju da odsustvo poznatog osnivača smanjuje mogućnost lične kontrole nad mrežom i usmjerava pažnju na pravila protokola. Kritičari i istraživači ističu da nepoznat identitet otežava razumijevanje okolnosti u kojima je sistem razvijen, raspodjele prvih jedinica i mogućeg utjecaja velikih ranih vlasnika.

U [[Budimpešta|Budimpešti]] je 2021. otkriven spomenik Nakamotu s glatkim, zrcalnim licem. Oblikovan je tako da se u njemu odražava posmatrač, čime autori predstavljaju zamisao da Nakamoto može biti bilo ko i da je razvoj projekta postao zajednički rad njegovih korisnika.

== Djela ==

* ''Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System'' (2008)
* Bitcoin 0.1, prva javna implementacija protokola (2009)
* objave, e-mailovi i tehničke rasprave o razvoju Bitcoina (2008–2011)

== Također pogledajte ==
* [[Bitcoin]]
* [[Historija Bitcoina]]
* [[Blockchain]]
* [[Kriptovaluta]]
* [[Kriptografija]]
* [[Cypherpunk]]
* [[Digitalni novac]]
* [[Dokaz rada]]
* [[Dvostruko trošenje]]
* [[Mreža ravnopravnih računara]]
* [[Hal Finney]]
* [[Gavin Andresen]]
* [[Adam Back]]
* [[Nick Szabo]]
* [[Wei Dai]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Antonopoulos |first=Andreas M. |title=Mastering Bitcoin: Programming the Open Blockchain |edition=2 |publisher=O'Reilly Media |year=2017 |isbn=978-1-4919-5438-6}}
* {{cite book |last=Champagne |first=Phil |title=The Book of Satoshi: The Collected Writings of Bitcoin Creator Satoshi Nakamoto |publisher=e53 Publishing |year=2014 |isbn=978-0-9960613-0-8}}
* {{cite book |last=Popper |first=Nathaniel |title=Digital Gold: Bitcoin and the Inside Story of the Misfits and Millionaires Trying to Reinvent Money |publisher=Harper |year=2015 |isbn=978-0-06-236249-0}}
* {{cite book |last=Narayanan |first=Arvind |last2=Bonneau |first2=Joseph |last3=Felten |first3=Edward |last4=Miller |first4=Andrew |last5=Goldfeder |first5=Steven |title=Bitcoin and Cryptocurrency Technologies |publisher=Princeton University Press |year=2016 |isbn=978-0-691-17169-2}}
* {{cite journal |last=Bačević |first=Jelena |title=Potencijal primene Blockchain tehnologije |journal=Trendovi u poslovanju |volume=11 |issue=1 |pages=77–87 |year=2023 |doi=10.5937/trendpos2301077B}}
* {{cite journal |last=Cvetković |first=Predrag |title=Blokčejn kao pravni fenomen – uvodna razmatranja |journal=Zbornik radova Pravnog fakulteta u Nišu |volume=59 |issue=87 |pages=127–144 |year=2020 |doi=10.5937/zrpfn0-24710}}

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Nakamoto, Satoshi}}
[[Kategorija:Kriptografi]]
[[Kategorija:Programeri]]</text>
      <sha1>ri3x8bq9e858hwa1uf8m4e18i5pfmm5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitcoin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536381</id>
    <revision>
      <id>3915610</id>
      <timestamp>2026-07-31T20:29:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mhare</username>
        <id>481</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>3915610</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48022" sha1="t3sa6lml5mx95x23v7wztyanthnysbx" xml:space="preserve">{{Infokutija valuta
| ime_valute                 = Bitcoin
| slika_1                    = Bitcoin.svg
| slika_širina_1             = 150px
| slika_alt_1                = Narandžasti krug s bijelim simbolom bitcoina
| opis_1                     = Često korišteni znak Bitcoina
| iso_kod                    =
| jedinica                   = bitcoin
| množina_slavenski          = da
| oznaka                     = ₿
| oznaka_komentar            = kodovi BTC i XBT
| podjedinica                = 100.000.000 [[satoshi]]ja
| podjedinica_oznaka         = sat
| datum_uvođenja             = 3. januar 2009.
| službeni_korisnici         = [[El Salvador]]&lt;ref name=&quot;ElSalvador2025&quot;&gt;{{cite news |title=Lawmakers in El Salvador rush new bitcoin reform after IMF deal |agency=Reuters |date=30. 1. 2025 |url=https://www.reuters.com/world/americas/lawmakers-el-salvador-rush-new-bitcoin-reform-after-imf-deal-2025-01-30/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;
| nadležna_institucija       = nema
| stopa_inflacije            = određena protokolom; ponuda ograničena na približno 21 milion jedinica
| izvor_datum_inf            = Bitcoinov protokol
| fusnote                    = Bitcoin nije dio standarda [[ISO 4217]]; BTC je najčešći tržišni kod, dok se upotrebljava i XBT.
}}

'''Bitcoin''' (oznaka: ₿; kodovi: BTC i XBT) jest [[kriptovaluta]], decentralizirani sistem elektronskog plaćanja i otvorena [[mreža ravnopravnih računara]] koju je 2008. osmislila nepoznata osoba ili grupa pod pseudonimom [[Satoshi Nakamoto]]. Transakcije se bilježe u javnoj distribuiranoj evidenciji poznatoj kao [[blockchain]], dok čvorovi bez centralne banke ili drugog jedinstvenog upravitelja postižu saglasnost primjenom [[dokaz rada|dokaza rada]].&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;&gt;{{cite web |author=Satoshi Nakamoto |title=Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System |date=2008 |url=https://bitcoin.org/bitcoin.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; Mreža je pokrenuta u januaru 2009. i smatra se prvom uspješnom decentraliziranom kriptovalutom koja je riješila problem [[dvostruko trošenje|dvostrukog trošenja]] bez pouzdanog finansijskog posrednika.&lt;ref name=&quot;NarayananClark&quot;&gt;{{cite journal |last=Narayanan |first=Arvind |last2=Clark |first2=Jeremy |title=Bitcoin's Academic Pedigree |journal=Communications of the ACM |volume=60 |issue=12 |pages=36–45 |year=2017 |doi=10.1145/3132259}}&lt;/ref&gt;

Naziv Bitcoin, napisan velikim početnim slovom, često označava protokol, mrežu i cjelokupni sistem, dok se oblik bitcoin upotrebljava za obračunsku jedinicu. Jedan bitcoin djeljiv je na 100 miliona najmanjih jedinica, nazvanih [[satoshi]] prema tvorcu sistema. Ponuda novih jedinica određena je protokolom i postepeno se smanjuje, a ukupan broj ne može premašiti približno 21 milion.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

Bitcoin se koristi za prijenos vrijednosti, plaćanja, štednju i ulaganje, ali njegova cijena može znatno oscilirati. Transakcije su javno vidljive, dok su korisnici predstavljeni adresama, zbog čega se sistem opisuje kao pseudoniman, a ne anoniman. Kritike su usmjerene na potrošnju električne energije pri rudarenju, cjenovnu nestabilnost, upotrebu u nezakonitim djelatnostima, koncentraciju vlasništva i poteškoće u zaštiti potrošača.&lt;ref name=&quot;Bohme&quot;&gt;{{cite journal |last=Böhme |first=Rainer |last2=Christin |first2=Nicolas |last3=Edelman |first3=Benjamin |last4=Moore |first4=Tyler |title=Bitcoin: Economics, Technology, and Governance |journal=Journal of Economic Perspectives |volume=29 |issue=2 |pages=213–238 |year=2015 |doi=10.1257/jep.29.2.213}}&lt;/ref&gt;

== Terminologija i oznake ==

Naziv ''Bitcoin'' sastavljen je od engleskih riječi ''bit'', jedinice digitalnih podataka, i ''coin'', što znači &quot;kovanica&quot;. Nakamoto nije posebno objasnio izbor naziva. U bosanskom se za sistem i jedinicu najčešće koristi neprilagođeni oblik &quot;Bitcoin&quot; odnosno &quot;bitcoin&quot;, dok se u dijelu stručne literature pojavljuje i fonetski prilagođeni oblik &quot;bitkoin&quot;.&lt;ref name=&quot;Milutinovic&quot;&gt;{{cite journal |last=Milutinović |first=Monika |title=Kripto valute |journal=Pravo – teorija i praksa |volume=35 |issue=1–3 |pages=105–124 |year=2018 |doi=10.5937/ptp1801105M |url=https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0350-137X1801105M |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Simbol ₿ prihvaćen je u širokoj upotrebi i 2017. uključen u standard [[Unicode]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=The Unicode Standard, Version 10.0 – Currency Symbols |publisher=Unicode Consortium |date=20. 6. 2017 |url=https://www.unicode.org/charts/PDF/Unicode-10.0/U100-20A0.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; Kod BTC nije službeni kod prema standardu ISO 4217, ali ga koriste berze, novčanici i tržišne baze podataka. Oblik XBT slijedi konvenciju prema kojoj kodovi nadnacionalne imovine počinju slovom X, ali ni on nije službeno uključen u ISO 4217.

Najmanja jedinica, satoshi ili skraćeno sat, iznosi 0,00000001 bitcoina. Upotrebljavaju se i milibitcoin, jednak hiljaditom dijelu bitcoina, te mikrobitcoin, jednak milionitom dijelu. [[Lightning Network]] i pojedine aplikacije mogu obračunavati još manje vrijednosti, iako se one pri konačnom poravnanju na glavnom blockchainu zaokružuju na cijeli satoshi.

== Historija ==

=== Prethodnici ===

Bitcoin je nastao spajanjem ranijih ideja iz [[kriptografija|kriptografije]], digitalnog novca i distribuiranih sistema. [[David Chaum]] je tokom 1980-ih razvio kriptografski zaštićen elektronski novac, ali se njegov sistem oslanjao na centralnog izdavaoca. [[Cynthia Dwork]] i Moni Naor opisali su 1992. računarski dokaz rada kao sredstvo za ograničavanje neželjenih elektronskih poruka, a [[Adam Back]] ga je kasnije primijenio u sistemu [[Hashcash]].&lt;ref&gt;{{cite conference |last=Dwork |first=Cynthia |last2=Naor |first2=Moni |title=Pricing via Processing or Combatting Junk Mail |book-title=Advances in Cryptology – CRYPTO '92 |publisher=Springer |pages=139–147 |year=1993 |doi=10.1007/3-540-48071-4_10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Back |first=Adam |title=Hashcash – A Denial of Service Counter-Measure |date=1. 8. 2002 |url=http://www.hashcash.org/papers/hashcash.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

[[Wei Dai]] je 1998. predstavio prijedlog ''b-moneyja'', distribuiranog anonimnog elektronskog novca, dok je [[Nick Szabo]] razvio koncept ''bit golda'', zasnovan na računarski skupim dokazima i kriptografski povezanim zapisima. [[Hal Finney]] je 2004. napravio sistem višekratnog dokaza rada. Ti projekti nisu postali samostalni decentralizirani novac, ali su sadržavali elemente koje je Nakamoto kasnije povezao u Bitcoin.&lt;ref name=&quot;NarayananClark&quot;/&gt;

Glavni tehnički problem bio je sprečavanje dvostrukog trošenja bez centralne ustanove koja bi vodila evidenciju. Nakamotovo rješenje spojilo je digitalne potpise, mrežu ravnopravnih čvorova, vremensko označavanje, prilagođavanje težine dokaza rada i ekonomske nagrade za učesnike koji održavaju sistem.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

=== Stvaranje i pokretanje ===

Domena bitcoin.org registrirana je 18. augusta 2008.&lt;ref name=&quot;Wallace&quot;&gt;{{cite magazine |last=Wallace |first=Benjamin |title=The Rise and Fall of Bitcoin |magazine=Wired |date=23. 11. 2011 |url=https://www.wired.com/2011/11/mf-bitcoin/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; Nakamoto je 31. oktobra iste godine na kriptografskoj e-mail listi objavio rad ''Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System'', u kojem je predstavio elektronski novac čije se transakcije potvrđuju bez finansijskih ustanova.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

Prvi blok, poznat kao [[genezni blok]], izrudaren je 3. januara 2009. U njega je unesen naslov britanskog lista ''[[The Times]]'' o mogućoj novoj pomoći bankama: &quot;The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailout for banks&quot;. Tekst je dokazivao da blok nije mogao biti stvoren prije tog datuma, ali je kasnije tumačen i kao komentar na bankarski sistem tokom [[Svjetska finansijska kriza 2007–2008.|svjetske finansijske krize]].&lt;ref&gt;{{cite magazine |last=Davis |first=Joshua |title=The Crypto-Currency: Bitcoin and its mysterious inventor |magazine=The New Yorker |date=10. 10. 2011 |url=https://www.newyorker.com/magazine/2011/10/10/the-crypto-currency |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakamoto je 8. januara objavio prvu verziju softvera, a mreža je počela djelovati narednog dana. Hal Finney bio je među prvim korisnicima i 12. januara primio je deset bitcoina od Nakamota, što se smatra prvom zabilježenom Bitcoin transakcijom između dvije osobe.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Peterson |first=Andrea |title=Hal Finney received the first Bitcoin transaction. Here's how he describes it |newspaper=The Washington Post |date=3. 1. 2014 |url=https://www.washingtonpost.com/news/the-switch/wp/2014/01/03/hal-finney-received-the-first-bitcoin-transaction-heres-how-he-describes-it/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

U početku su bitcoin rudari stvarali običnim procesorima, a jedinice nisu imale utvrđenu tržišnu vrijednost. Jedna od prvih javno zabilježenih procjena cijene nastala je 2009. na osnovu troškova električne energije potrebne za rudarenje. Programer Laszlo Hanyecz platio je 22. maja 2010. ukupno 10.000 bitcoina za dvije pizze, što se obično navodi kao prva dokumentirana kupovina fizičke robe bitcoinom.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Browne |first=Ryan |title=Bitcoin pizza day: Celebrating the $80 million pizza order |publisher=CNBC |date=22. 5. 2017 |url=https://www.cnbc.com/2017/05/22/bitcoin-pizza-day-celebrating-the-80-million-pizza-order.html |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Rani razvoj ===

Prve berze omogućile su trgovanje bitcoinom za konvencionalne valute tokom 2010. i 2011. Najpoznatija među njima postala je [[Mt. Gox]], prvobitno osnovana kao platforma za razmjenu karata iz igre ''Magic: The Gathering''. Kako su cijena i broj korisnika rasli, Bitcoin je privukao pažnju programera, ulagača, novinara i regulatornih organa.

Nakamoto je tokom 2010. postepeno prenio razvoj softvera drugim saradnicima, među kojima je bio [[Gavin Andresen]]. Posljednju poznatu javnu poruku objavio je u decembru 2010, a iz privatne komunikacije povukao se tokom 2011. Njegov identitet i dalje nije utvrđen.

Internetsko tržište [[Silk Road]] počelo je 2011. koristiti bitcoin kao glavno sredstvo plaćanja. Iako je nudilo i legalnu robu, postalo je poznato po prodaji narkotika i drugih zabranjenih proizvoda. Američke vlasti zatvorile su ga 2013, a njegov osnivač [[Ross Ulbricht]] kasnije je osuđen zbog više krivičnih djela.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Manhattan U.S. Attorney announces seizure of additional $28 million worth of bitcoins belonging to Ross William Ulbricht |publisher=United States Department of Justice |date=25. 10. 2013 |url=https://www.justice.gov/archive/usao/nys/pressreleases/October13/SilkRoadBitcoinsSeizurePR.php |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; Povezanost s nezakonitom trgovinom znatno je utjecala na ranu javnu sliku Bitcoina.

=== Rast tržišta i krize ===

Bitcoinova cijena prvi je put premašila jedan američki dolar 2011. i nakon toga prolazila kroz više ciklusa naglog rasta i pada. Tokom 2013. privukao je širu međunarodnu pažnju, ali su berze i korisnici često bili izloženi krađama, tehničkim kvarovima i regulatornoj neizvjesnosti.

Mt. Gox je početkom 2014. obustavio isplate i proglasio stečaj nakon nestanka približno 850.000 bitcoina, od kojih je dio kasnije pronađen. Događaj je pokazao razliku između sigurnosti osnovnog protokola i sigurnosti posredničkih usluga koje za korisnike čuvaju privatne ključeve.&lt;ref&gt;{{cite news |last=McMillan |first=Robert |title=The Inside Story of Mt. Gox, Bitcoin's $460 Million Disaster |magazine=Wired |date=3. 3. 2014 |url=https://www.wired.com/2014/03/bitcoin-exchange/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2017. Bitcoin je doživio snažan rast cijene i broja transakcija. Neslaganje o povećanju kapaciteta mreže dovelo je u augustu do tvrdog račvanja i nastanka [[Bitcoin Cash]]a. Zagovornici nove mreže povećali su najveću veličinu bloka, dok je Bitcoin zadržao manja ograničenja i usmjerio dio razvoja prema tehnologijama kao što su [[Segregated Witness]] i Lightning Network.

Cijena je krajem 2017. dostigla dotadašnji vrhunac, nakon čega je tokom 2018. znatno pala. Tržište se ponovo proširilo 2020. i 2021, kada su bitcoin počele kupovati pojedine kompanije i institucionalni ulagači. PayPal je 2020. omogućio dijelu korisnika kupovinu i prodaju kriptovaluta, dok su kompanije kao što su MicroStrategy i Tesla objavile kupovinu bitcoina kao dijela svoje imovine.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Vigna |first=Paul |title=PayPal allows Bitcoin and crypto spending |newspaper=The Wall Street Journal |date=21. 10. 2020 |url=https://www.wsj.com/articles/paypal-allows-bitcoin-and-crypto-spending-11603320323 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Nakon vrhunca 2021. tržište je ponovo palo, posebno tokom 2022, kada su propali brojni kriptovalutni projekti i berza [[FTX]]. Iako FTX nije upravljao Bitcoinovim protokolom, njegov stečaj dodatno je naglasio rizike povezane s centraliziranim posrednicima.

=== Razvoj nakon 2020. ===

Nadogradnja Taproot aktivirana je u novembru 2021. Uvela je [[Schnorrov potpis|Schnorrove potpise]] i poboljšala efikasnost, privatnost i mogućnost oblikovanja složenijih uvjeta trošenja.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Wuille |first=Pieter |title=Taproot: SegWit version 1 spending rules |website=Bitcoin Improvement Proposals |id=BIP 341 |date=2020 |url=https://github.com/bitcoin/bips/blob/master/bip-0341.mediawiki |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Američka [[Komisija za vrijednosne papire i berzu]] odobrila je u januaru 2024. trgovanje prvim fondovima kojima se na berzi izravno prati cijena bitcoina na američkom tržištu. Odluka je omogućila ulagačima izloženost njegovoj cijeni preko reguliranih finansijskih proizvoda bez neposrednog upravljanja privatnim ključevima.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Statement on the Approval of Spot Bitcoin Exchange-Traded Products |publisher=U.S. Securities and Exchange Commission |date=10. 1. 2024 |url=https://www.sec.gov/newsroom/speeches-statements/gensler-statement-spot-bitcoin-011023 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Četvrto prepolovljavanje nagrade za blok dogodilo se u aprilu 2024, kada je subvencija smanjena sa 6,25 na 3,125 bitcoina. Takva smanjenja ugrađena su u protokol i događaju se nakon svakih 210.000 blokova, približno jednom u četiri godine.

== Tehnička osnova ==

=== Mreža ravnopravnih čvorova ===

Bitcoin djeluje preko otvorene mreže čvorova koji međusobno razmjenjuju transakcije i blokove. Ne postoji centralni server, administrator računa niti ustanova koja odobrava uključivanje u mrežu. Svako može pokrenuti odgovarajući softver, povezati se s drugim čvorovima i nezavisno provjeravati pravila protokola.

Puni čvor preuzima blokove od geneznog bloka do najnovijeg poznatog stanja i provjerava valjanost svake transakcije. Odbacuje blokove koji krše pravila, uključujući one koji sadrže neispravne potpise, stvaraju previše novih jedinica ili pokušavaju potrošiti već potrošeni izlaz.&lt;ref name=&quot;BitcoinOperating&quot;&gt;{{cite web |title=Operating Modes |website=Bitcoin Developer Documentation |url=https://developer.bitcoin.org/devguide/operating_modes.html |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Laki novčanici ne čuvaju cijeli blockchain, nego podatke dobivaju od punih čvorova i provjeravaju ih pojednostavljenim metodama. Takav pristup smanjuje zahtjeve za pohranom i mrežnim saobraćajem, ali uvodi veću zavisnost od drugih učesnika.

=== Blockchain ===

[[Datoteka:Bitcoin Block Data.svg|mini|desno|350px|Pojednostavljena struktura Bitcoinova bloka, koji sadrži zaglavlje i skup transakcija.]]

Bitcoinov blockchain javna je, hronološki uređena evidencija potvrđenih transakcija. Svaki blok sadrži kriptografski sažetak prethodnog bloka, čime se blokovi povezuju u lanac. Naknadna promjena starijeg zapisa izmijenila bi njegov sažetak i prekinula veze prema svim kasnijim blokovima.&lt;ref name=&quot;BlockChainGuide&quot;&gt;{{cite web |title=Block Chain |website=Bitcoin Developer Documentation |url=https://developer.bitcoin.org/devguide/block_chain.html |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Zaglavlje bloka sadrži verziju, sažetak prethodnog bloka, korijen [[Merkleovo stablo|Merkleova stabla]] transakcija, vremensku oznaku, ciljanu težinu i nonce. Merkleovo stablo omogućava provjeru da je transakcija uključena u određeni blok bez obrade svih drugih transakcija u njemu.

Novi blok u prosjeku nastaje svakih deset minuta. Taj razmak nije stalan; pojedini blokovi mogu biti pronađeni za nekoliko sekundi, dok se na druge čeka znatno duže. Protokol nakon svakih 2016 blokova prilagođava težinu tako da se prosječni razmak približno zadrži uprkos promjenama ukupne računarske snage.

Ako dva rudara gotovo istovremeno objave valjane blokove, mreža se može privremeno podijeliti na dvije grane. Čvorovi nastavljaju rad na grani s najvećom ukupnom količinom dokaza rada. Kada jedna grana dobije prednost, njeni blokovi postaju dio prihvaćene historije, dok se blokovi druge grane napuštaju.

=== Transakcije ===

Bitcoin ne vodi račune s jedinstvenim saldom na način bankovnog sistema. Umjesto toga koristi model nepotrošenih izlaza transakcija, poznatih kao UTXO ({{jez-en|unspent transaction output}}). Novčanik izračunava raspoloživa sredstva zbrajanjem izlaza koje korisnik može potrošiti odgovarajućim privatnim ključem.&lt;ref name=&quot;TransactionsGuide&quot;&gt;{{cite web |title=Transactions |website=Bitcoin Developer Documentation |url=https://developer.bitcoin.org/devguide/transactions.html |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Svaka transakcija navodi jedan ili više ranijih izlaza kao ulaze te stvara nove izlaze. Ukupna vrijednost izlaza ne može premašiti vrijednost ulaza. Razlika između njih predstavlja naknadu koju može preuzeti rudar čiji blok uključi transakciju.

Korisnik transakciju odobrava [[digitalni potpis|digitalnim potpisom]] izrađenim privatnim ključem. Čvorovi provjeravaju potpis pomoću odgovarajućeg javnog ključa ili podataka definiranih skriptom. Privatni ključ ne šalje se mreži i ne može se izvesti iz javnog potpisa primjenom trenutno poznatih praktičnih metoda.

Transakcije se najprije šire mrežom i ulaze u skup nepotvrđenih zapisa. Potvrdu dobijaju kada ih rudar uključi u blok. Svaki naredni blok povećava broj potvrda i otežava izmjenu historije. Za manje iznose pojedini primaoci prihvataju transakciju nakon jedne potvrde ili čak prije uključivanja u blok, dok se za veće vrijednosti obično čeka više potvrda.&lt;ref name=&quot;PaymentProcessing&quot;&gt;{{cite web |title=Payment Processing |website=Bitcoin Developer Documentation |url=https://developer.bitcoin.org/devguide/payment_processing.html |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== Adrese i skripte ===

Bitcoin adresa sažeti je prikaz uvjeta pod kojima se određeni izlaz može potrošiti. Rane adrese počinjale su uglavnom brojem 1, dok adrese zasnovane na ''Pay to Script Hashu'' često počinju brojem 3. Noviji format Bech32 koristi prefiks ''bc1'' i smanjuje mogućnost greške pri prepisivanju.

Adresa nije isto što i korisnički račun. Jedan novčanik može stvarati veliki broj adresa, a preporučuje se korištenje nove adrese za svaku uplatu radi lakšeg računovodstva i smanjenja mogućnosti povezivanja transakcija.

Bitcoinov skriptni jezik omogućava jednostavne i složenije uvjete trošenja. Sredstva se, naprimjer, mogu zaštititi zahtjevom za više potpisa, vremenskim zaključavanjem ili kombinacijom kriptografskih uvjeta. Jezik nije općenamjenski i namjerno ne podržava neograničene petlje, čime se smanjuje mogućnost da transakcija zahtijeva beskonačno izvršavanje.

== Rudarenje i dokaz rada ==

[[Rudarenje kriptovaluta|Rudarenje]] je postupak kojim se transakcije grupiraju u nove blokove i osigurava hronološki redoslijed blockchaina. Rudari sastavljaju kandidatski blok i mijenjaju vrijednosti u njegovu zaglavlju dok ne pronađu sažetak manji od cilja koji određuje mrežna težina.&lt;ref name=&quot;MiningGuide&quot;&gt;{{cite web |title=Mining |website=Bitcoin Developer Documentation |url=https://developer.bitcoin.org/devguide/mining.html |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Bitcoin koristi dvostruku primjenu algoritma [[SHA-2|SHA-256]]. Pronalaženje odgovarajućeg sažetka zahtijeva veliki broj pokušaja, dok ga ostali čvorovi mogu brzo provjeriti. Vjerovatnoća pronalaska bloka približno odgovara udjelu rudara u ukupnoj mrežnoj računarskoj snazi.

Rudar prihvaćenog bloka dobija subvenciju novostvorenih bitcoina i naknade transakcija uključenih u blok. Subvencija je počela s 50 bitcoina i prepolovljava se nakon svakih 210.000 blokova. Smanjena je na 25 bitcoina 2012, 12,5 u 2016, 6,25 u 2020. i 3,125 u 2024. Kako se subvencija približava nuli, očekuje se da će naknade postajati sve važniji izvor prihoda rudara.

Individualni rudari mogu raditi samostalno, ali zbog velike težine većina udružuje računarsku snagu u rudarske skupove. Skup raspodjeljuje nagrade prema doprinosu članova, čime smanjuje vremenske razmake između isplata. Koncentracija velikog dijela računarske snage u malom broju skupova izaziva zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na mrežu.

Učesnik koji kontrolira većinu ukupne snage mogao bi pokušati promijeniti redoslijed novijih transakcija, izvršiti dvostruko trošenje vlastitih sredstava ili privremeno cenzurirati pojedine transakcije. Takav napad ne bi omogućio stvaranje proizvoljne količine bitcoina, izmjenu pravila koja puni čvorovi ne prihvataju niti trošenje sredstava bez odgovarajućeg privatnog ključa.

== Ponuda i monetarna pravila ==

Nove jedinice nastaju isključivo kao dio nagrade za prihvaćeni blok. Raspored izdavanja određen je protokolom, pa nijedna centralna ustanova ne može samostalno povećati ponudu. Zbog periodičnog prepolovljavanja broj novostvorenih bitcoina opada geometrijski, a ukupna ponuda približava se granici od 21 milion.

Posljednji dijelovi novih bitcoina prema sadašnjim pravilima trebali bi biti izdati oko 2140. Nakon toga rudari bi prihod ostvarivali samo iz transakcijskih naknada. Budući da su iznosi predstavljeni cijelim brojem satoshija, konačna ponuda bit će nešto manja od tačno 21 milion.

Monetarni raspored može se tehnički promijeniti izmjenom softvera, ali bi takvu izmjenu morali dobrovoljno prihvatiti čvorovi i ostali učesnici. Verzija koja bi jednostrano povećala ponudu bila bi odbijena od čvorova koji nastave primjenjivati postojeća pravila, pa bi mogla stvoriti odvojenu mrežu.

Nisu svi izrudarenii bitcoini dostupni za promet. Dio privatnih ključeva izgubljen je ili uništen, a pojedine jedinice namjerno su poslane na adrese s kojih ih nije moguće potrošiti. Tačan broj trajno izgubljenih jedinica nije poznat.

== Novčanici i čuvanje ključeva ==

Bitcoin novčanik ne čuva digitalne kovanice kao datoteke, nego privatne ključeve i podatke potrebne za sastavljanje transakcija. Sredstva ostaju zabilježena na blockchainu, dok ključ omogućava dokazivanje prava na njihovo trošenje.

Programski novčanici rade na računarima ili mobilnim uređajima. Hardverski novčanici ključeve čuvaju u posebno oblikovanom uređaju i potpisuju transakcije bez njihova izlaganja računaru. Papirni novčanici sadrže ispisane ključeve ili početne riječi, ali njihova sigurnost zavisi od pravilnog stvaranja, štampanja i fizičkog čuvanja.

Hijerarhijski deterministički novčanici iz jednog početnog niza riječi stvaraju velik broj ključeva. Sigurnosna kopija tog niza omogućava obnovu novčanika, ali osoba koja ga pribavi može preuzeti sva povezana sredstva. Za razliku od bankovnog računa, ne postoji centralna služba koja može poništiti neovlaštenu transakciju ili izdati novi ključ nakon gubitka.

Skrbničke berze i druge usluge mogu čuvati ključeve u ime korisnika. Time pojednostavljuju kupovinu i trgovanje, ali korisnik zavisi od solventnosti, sigurnosti i poštenja posrednika. Stečajevi i hakerski napadi na berze doveli su do velikih gubitaka i popularizirali izreku &quot;nisu tvoji ključevi, nisu tvoji bitcoini&quot;.

== Skaliranje mreže ==

Glavni blockchain ima ograničen prostor u svakom bloku. Kada broj transakcija premaši raspoloživi kapacitet, korisnici se takmiče višim naknadama kako bi rudari njihove transakcije uključili ranije. Ovo ograničenje dovelo je do dugotrajnih rasprava o veličini blokova i načinu povećanja propusnosti.

Segregated Witness, aktiviran 2017, premjestio je dio podataka o potpisima u posebnu strukturu i uveo obračun težine bloka. Time je povećan praktični kapacitet, riješen problem izmjenjivosti identifikatora transakcije i stvorena osnova za efikasnije protokole izvan glavnog lanca.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Lombrozo |first=Eric |last2=Lau |first2=Johnson |last3=Wuille |first3=Pieter |title=Segregated Witness (Consensus layer) |website=Bitcoin Improvement Proposals |id=BIP 141 |date=2015 |url=https://github.com/bitcoin/bips/blob/master/bip-0141.mediawiki |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Lightning Network mreža je platnih kanala u kojima korisnici mogu izvršiti veći broj prijenosa bez upisivanja svake promjene na glavni blockchain. Na blockchainu se bilježe otvaranje i zatvaranje kanala, dok se međusobna plaćanja razmjenjuju izvan njega. Sistem omogućava brže i jeftinije prijenose manjih iznosa, ali zahtijeva upravljanje likvidnošću, dostupnost čvorova i dodatne sigurnosne mehanizme.&lt;ref&gt;{{cite conference |last=Poon |first=Joseph |last2=Dryja |first2=Thaddeus |title=The Bitcoin Lightning Network: Scalable Off-Chain Instant Payments |year=2016 |url=https://lightning.network/lightning-network-paper.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Druga rješenja uključuju spajanje većeg broja isplata u jednu transakciju, učinkovitije formate potpisa, bočne lance i skrbničke sisteme. Svaki pristup donosi drukčiji odnos između brzine, troškova, privatnosti i potrebe za povjerenjem.

== Privatnost ==

Bitcoinove transakcije javne su i trajno dostupne na blockchainu. Adrese neposredno ne otkrivaju ime vlasnika, ali se njihove aktivnosti mogu grupirati i povezati s identitetom pomoću obrazaca trošenja, mrežnih podataka, informacija berzi i podataka koje korisnik objavi.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Meiklejohn |first=Sarah |last2=Pomarole |first2=Marjori |last3=Jordan |first3=Grant |last4=Levchenko |first4=Kirill |last5=McCoy |first5=Damon |last6=Voelker |first6=Geoffrey M. |last7=Savage |first7=Stefan |title=A Fistful of Bitcoins: Characterizing Payments Among Men with No Names |journal=Proceedings of the 2013 Internet Measurement Conference |pages=127–140 |year=2013 |doi=10.1145/2504730.2504747}}&lt;/ref&gt;

Berze u mnogim državama moraju prikupljati identifikacijske podatke korisnika i prijavljivati sumnjive transakcije. Povlačenje sredstava s takve berze može povezati stvarnu osobu s određenom adresom, nakon čega je moguće pratiti dio daljnjeg kretanja sredstava.

Korištenje nove adrese za svaku uplatu smanjuje jednostavno povezivanje, ali ne pruža potpunu anonimnost. CoinJoin i slični postupci kombinuju ulaze i izlaze više korisnika kako bi otežali analizu, dok Lightning Network ne objavljuje svaku pojedinačnu uplatu na glavnom blockchainu. Ipak, i ti sistemi imaju ograničenja i ne jamče anonimnost.

Javna priroda evidencije izaziva i pitanje zamjenjivosti. Ako su pojedine jedinice povezane s krađom ili nezakonitim tržištima, berze i trgovci mogu ih odbiti ili zamrznuti, iako su tehnički jednake drugim jedinicama.

== Sigurnost ==

Bitcoinov sigurnosni model zasniva se na kombinaciji kriptografskih potpisa, nezavisne provjere pravila i ekonomskog troška izmjene blockchaina. Dok god pošteni učesnici raspolažu većim dijelom računarske snage i korisnici čuvaju privatne ključeve, napadaču je teško promijeniti potvrđenu historiju.&lt;ref name=&quot;Nakamoto&quot;/&gt;

Rizici se mogu pojaviti na više nivoa. Greška u protokolu ili njegovoj implementaciji mogla bi ugroziti mrežu, dok ranjivosti u novčanicima, operativnim sistemima i berzama mogu omogućiti krađu ključeva. Phishing, lažne aplikacije i prevare često ciljaju korisnike umjesto kriptografskog sistema.

U augustu 2010. iskorištena je greška u provjeri brojčanih vrijednosti i stvoreno je više od 184 milijarde nevažećih bitcoina. Programeri su objavili ispravku, a čvorovi su prešli na verziju lanca bez sporne transakcije. Događaj je poznat kao incident prekoračenja vrijednosti i predstavlja najozbiljniju potvrđenu grešku u ranoj historiji protokola.&lt;ref&gt;{{cite web |title=CVE-2010-5139 |publisher=National Vulnerability Database |url=https://nvd.nist.gov/vuln/detail/CVE-2010-5139 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Kvantni računari dovoljno velike snage mogli bi u budućnosti ugroziti algoritme digitalnih potpisa koje Bitcoin koristi. Takvi uređaji trenutno ne mogu praktično izračunati Bitcoinove privatne ključeve, ali istraživači razmatraju mogućnost prelaska na postkvantne potpise prije nego što prijetnja postane stvarna.

== Ekonomska svojstva ==

Bitcoin nema centralnog izdavaoca, zakonski određenu nominalnu vrijednost niti obavezu otkupa u drugoj valuti. Njegova tržišna cijena nastaje ponudom i potražnjom na berzama i u izravnim transakcijama.

Pristalice ga opisuju kao digitalno oskudnu imovinu i sredstvo zaštite od monetarne inflacije. Fiksni raspored izdavanja uspoređuje se sa zlatom, zbog čega se koristi izraz &quot;digitalno zlato&quot;. Kritičari navode da nema novčani tok ni temeljnu vrijednost koja se može procijeniti uobičajenim metodama, te da cijena u velikoj mjeri zavisi od očekivanja buduće potražnje.

Bitcoin može ispunjavati pojedine funkcije novca kao sredstvo razmjene, obračunska jedinica i čuvar vrijednosti, ali njihova razvijenost zavisi od tržišta i mjesta upotrebe. Visoka nestabilnost otežava određivanje cijena i kratkoročno čuvanje kupovne moći, dok konačnost prijenosa i mogućnost prekograničnog slanja mogu biti korisne u pojedinim oblicima plaćanja.&lt;ref name=&quot;Bohme&quot;/&gt;

Tržište djeluje neprekidno, bez uobičajenog zatvaranja vikendom i praznicima. Cijene se mogu razlikovati među berzama zbog likvidnosti, regulatornih ograničenja i troškova prijenosa. Arbitražni trgovci iskorištavaju razlike kupovinom na jednom i prodajom na drugom tržištu.

Vlasništvo je neravnomjerno raspoređeno. Velike adrese mogu pripadati pojedincima, berzama ili skrbničkim službama koje drže sredstva velikog broja korisnika, zbog čega se raspodjela osoba ne može neposredno izvesti iz blockchaina. Ipak, istraživanja ukazuju na znatnu koncentraciju imovine i rudarske snage.&lt;ref&gt;{{cite report |last=Makarov |first=Igor |last2=Schoar |first2=Antoinette |title=Blockchain Analysis of the Bitcoin Market |publisher=National Bureau of Economic Research |series=NBER Working Paper 29396 |year=2021 |doi=10.3386/w29396}}&lt;/ref&gt;

== Upotreba ==

=== Plaćanja ===

Bitcoin se može slati bez izravnog učešća banke, kartične kuće ili sistema međunarodnih doznaka. Primalac korisniku dostavlja adresu ili [[QR-kod]], a pošiljalac određuje iznos i naknadu. Transakcija se nakon potpisivanja širi mrežom i ne može se jednostrano opozvati.

Trgovci mogu prihvatati bitcoin izravno ili preko procesora plaćanja koji ga odmah pretvara u lokalnu valutu. Izravno prihvatanje uklanja mogućnost povrata kartične transakcije, ali trgovca izlaže promjeni cijene i zahtijeva upravljanje ključevima.

Naknade ne zavise izravno od poslanog iznosa, nego uglavnom od veličine transakcije u bajtovima i trenutne potražnje za prostorom u blokovima. Transakcija s velikim brojem ulaza može zato biti skuplja od prijenosa mnogo veće vrijednosti s manjim brojem podataka.

=== Bankomati i fizički pristup ===

[[Datoteka:Bitcoin ATM.jpeg|mini|lijevo|250px|Dvosmjerni Bitcoinov automat u [[Toronto|Torontu]], namijenjen kupovini i prodaji bitcoina za gotovinu.]]

Bitcoinovi automati omogućavaju kupovinu, a pojedini i prodaju bitcoina za gotovinu. Korisnik obično skenira adresu novčanika i polaže novac, nakon čega operater šalje odgovarajuću količinu bitcoina umanjenu za naknadu. Dvosmjerni uređaji omogućavaju i prodaju bitcoina te isplatu gotovine.

Takvi uređaji nazivaju se bankomatima, ali uglavnom nisu povezani s bankovnim računom niti djeluju u uobičajenim kartičnim mrežama. Operateri u mnogim državama moraju provjeravati identitet korisnika i primjenjivati propise o sprečavanju pranja novca.

=== Doznake i prekogranični prijenosi ===

Bitcoin se koristi za međunarodne prijenose jer mreža ne razlikuje domaće i prekogranične adrese. Korisnik ipak često mora kupiti bitcoin lokalnom valutom i prodati ga na odredištu, što uključuje berzanske naknade, promjenu cijene i regulatorna ograničenja.

U državama s nestabilnim valutama ili ograničenim pristupom bankarskim uslugama pojedini korisnici drže bitcoin kao alternativnu imovinu. Takva upotreba ne uklanja rizik gubitka vrijednosti i zavisi od dostupnosti interneta, likvidnog tržišta i sigurnog novčanika.

=== Ulaganje ===

Veći dio tržišne aktivnosti odvija se na berzama, gdje se bitcoin kupuje radi špekulacije ili dugoročnog držanja. Ulagači mogu kupiti stvarne jedinice, terminske ugovore, dionice fondova ili druge finansijske proizvode čija je vrijednost povezana s njegovom cijenom.

Istraživanja ulaganja u kriptovalute u Hrvatskoj pokazala su da su ulagači uglavnom mlađe osobe, pretežno muškarci, te da velik dio ispitanika razumije visoku volatilnost takve imovine.&lt;ref name=&quot;Bosnjak&quot;&gt;{{cite journal |last=Bošnjak |first=Antonio |last2=Ostojić |first2=Silvije |title=Razumijevanje ulagača u kriptovalute |journal=Zbornik Veleučilišta u Rijeci |volume=10 |issue=1 |pages=213–232 |year=2022 |doi=10.31784/zvr.10.1.12 |url=https://hrcak.srce.hr/275254 |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt; Bitcoinova prošla povećanja cijene ne jamče buduće prinose, a gubitak može nastati i bez pada tržišta ako korisnik izgubi ključ ili sredstva drži kod nesolventnog posrednika.

== Pravni položaj i regulacija ==

Pravni položaj Bitcoina razlikuje se među državama. Može biti tretiran kao imovina, roba, virtualna valuta, finansijski instrument ili sredstvo plaćanja. Pojedine države ograničavaju trgovanje i rudarenje, dok druge uređuju berze, skrbničke službe i izdavanje povezanih finansijskih proizvoda.

Regulatori se posebno bave sprečavanjem pranja novca, finansiranjem terorizma, porezima, zaštitom potrošača i tržišnim manipulacijama. Decentralizirana mreža nema upravitelja kojem se može narediti poništenje transakcije, pa se pravila najčešće primjenjuju na berze i druge posrednike koji povezuju bitcoin s bankarskim sistemom.&lt;ref name=&quot;Bozovic&quot;&gt;{{cite journal |last=Božović |first=Miloš |title=Uporednopravni regulatorni odgovori na izazove digitalne imovine |journal=Strani pravni život |volume=67 |issue=3 |pages=447–467 |year=2023 |doi=10.56461/SPZ_23305KJ |url=https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0039-21382303447B |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

U [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] pružaoci usluga povezanih s kriptoimovinom podliježu pravilima o licenciranju, zaštiti klijenata i tržišnom ponašanju prema uredbi MiCA. Sama decentralizirana mreža nema izdavaoca, pa se na bitcoin ne primjenjuju sve odredbe namijenjene tokenima koje izdaje određena pravna osoba.&lt;ref&gt;{{cite regulation |title=Regulation (EU) 2023/1114 on markets in crypto-assets |journal=Official Journal of the European Union |date=31. 5. 2023 |url=https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2023/1114/oj |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

=== El Salvador ===

[[El Salvador]] je u septembru 2021. postao prva država koja je bitcoinu dodijelila status zakonskog sredstva plaćanja uz [[američki dolar]]. Zakon je prvobitno obavezivao privredne subjekte da ga prihvate kada imaju potrebne tehničke mogućnosti, a država je uspostavila novčanik Chivo i fond za konverziju bitcoina u dolare.&lt;ref&gt;{{cite news |title=El Salvador becomes first country to adopt bitcoin as legal tender |agency=Reuters |date=7. 9. 2021 |url=https://www.reuters.com/world/americas/el-salvador-leads-world-into-cryptocurrency-debate-2021-09-07/ |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Primjena je nailazila na tehničke poteškoće, ograničenu svakodnevnu upotrebu i protivljenje dijela stanovništva. [[Međunarodni monetarni fond]] upozoravao je na rizike po finansijsku stabilnost, javne finansije i zaštitu potrošača.

Zakon je izmijenjen u januaru 2025. u sklopu sporazuma El Salvadora s MMF-om. Prihvatanje bitcoina u privatnom sektoru postalo je dobrovoljno, porezi se plaćaju u američkim dolarima, a uloga javnog sektora u povezanim poslovima ograničena je. Time su uklonjena osnovna obilježja obaveznog zakonskog sredstva plaćanja, iako je bitcoin ostao priznat u salvadorskom pravnom okviru.&lt;ref name=&quot;ElSalvador2025&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite report |title=El Salvador: Request for an Extended Arrangement Under the Extended Fund Facility |publisher=International Monetary Fund |year=2025 |url=https://www.imf.org/-/media/files/publications/cr/2025/english/1slvea2025001-print-pdf.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Potrošnja energije i okoliš ==

Dokaz rada zahtijeva da rudarska oprema neprekidno izvodi kriptografske izračune. S porastom Bitcoinove cijene i nagrada raste poticaj za uključivanje dodatne opreme, što povećava ukupnu potrošnju električne energije.

Rudarenje danas uglavnom koriste [[ASIC]] uređaji posebno izrađeni za SHA-256. Oni su efikasniji od procesora i grafičkih kartica, ali brzo zastarijevaju u odnosu na novije modele, što doprinosi nastanku elektronskog otpada.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=de Vries |first=Alex |last2=Stoll |first2=Christian |title=Bitcoin's growing e-waste problem |journal=Resources, Conservation and Recycling |volume=175 |pages=105901 |year=2021 |doi=10.1016/j.resconrec.2021.105901}}&lt;/ref&gt;

Procjene ukupne potrošnje razlikuju se zbog promjena u računarskoj snazi, efikasnosti uređaja i izvorima energije. Emisije stakleničkih plinova zavise od toga koristi li se ugalj, prirodni gas, hidroenergija, vjetar, sunčeva energija ili višak električne energije koji bi inače ostao neiskorišten.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Stoll |first=Christian |last2=Klaaßen |first2=Lena |last3=Gallersdörfer |first3=Ulrich |title=The Carbon Footprint of Bitcoin |journal=Joule |volume=3 |issue=7 |pages=1647–1661 |year=2019 |doi=10.1016/j.joule.2019.05.012}}&lt;/ref&gt;

Zagovornici navode da rudarenje može iskoristiti višak obnovljive energije, potaknuti izgradnju proizvodnih kapaciteta i monetizirati energiju na udaljenim mjestima. Kritičari odgovaraju da takva upotreba može povećati ukupnu potražnju, produžiti rad fosilnih elektrana ili oduzeti čistu energiju drugim potrošačima.

Potrošnja mreže nije neposredno proporcionalna broju transakcija. Većina energije troši se u nadmetanju za nagradu bloka, pa se ne može jednostavno tvrditi da jedna dodatna transakcija uzrokuje određenu količinu potrošnje. Ipak, ograničeni kapacitet glavnog lanca znači da je potrošnja po zabilježenoj transakciji visoka u usporedbi s centraliziranim platnim sistemima.

== Kriminal i zloupotrebe ==

Bitcoin se koristi u zakonitim i nezakonitim poslovima. Pseudonimne adrese i mogućnost prijenosa bez banke privukle su trgovce na internetskim crnim tržištima, počinioce iznude, prevarante i osobe koje pokušavaju prikriti porijeklo sredstava.

Napadači koji koriste [[ucjenjivački softver]] često zahtijevaju plaćanje u bitcoinu jer se sredstva mogu primiti bez klasičnog bankovnog računa. Javnost blockchaina istovremeno omogućava istražiteljima praćenje tokova novca, a identitet se može otkriti kada sredstva stignu do regulirane berze.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Foley |first=Sean |last2=Karlsen |first2=Jonathan R. |last3=Putniņš |first3=Tālis J. |title=Sex, Drugs, and Bitcoin: How Much Illegal Activity Is Financed through Cryptocurrencies? |journal=Review of Financial Studies |volume=32 |issue=5 |pages=1798–1853 |year=2019 |doi=10.1093/rfs/hhz015}}&lt;/ref&gt;

Mješalice transakcija pokušavaju prekinuti izravnu vezu između ulaznih i izlaznih adresa. Regulatorna tijela pojedine takve usluge smatraju sredstvima za pranje novca, dok zagovornici privatnosti navode da korisnici javne evidencije imaju legitiman interes za skrivanje vlastitih finansijskih aktivnosti.

Prevare povezane s bitcoinom uključuju lažne berze, investicijske piramide, krađu identiteta, lažne nagradne podjele i obećanja zajamčenog prinosa. Sama upotreba naziva Bitcoin ne znači da je projekt povezan s njegovom mrežom ili razvojnim timom.

== Upravljanje i razvoj ==

Bitcoin nema kompaniju, izvršnog direktora niti formalno članstvo. Softver razvijaju nezavisni programeri, a izmjene se raspravljaju javno i objavljuju kroz prijedloge poboljšanja Bitcoina, poznate kao BIP-ovi.

Programeri mogu napisati novu verziju softvera, ali ne mogu prisiliti korisnike da je pokrenu. Puni čvorovi samostalno biraju pravila koja prihvataju, rudari biraju koje transakcije uključuju u blokove, a berze i trgovci odlučuju koju mrežu smatraju Bitcoinom.

Meko račvanje uvodi stroža pravila koja mogu ostati kompatibilna sa starijim čvorovima, dok tvrdo račvanje stvara pravila koja stariji softver ne prihvata. Ako dio učesnika zadrži staru verziju, mogu nastati dvije trajno odvojene mreže i dvije digitalne imovine.

Ovakav način upravljanja smanjuje mogućnost da jedna osoba samostalno mijenja protokol, ali može usporiti donošenje odluka i izazvati dugotrajne sporove. Utjecaj nije ravnomjerno raspoređen: programeri, veliki rudarski skupovi, berze, skrbničke službe i vlasnici kapitala mogu imati veći praktični utjecaj od pojedinačnih korisnika.

== Prijem i kritike ==

Bitcoin je privukao pristalice [[libertarijanizam|libertarijanskih]], cypherpunk i tržišno orijentiranih ideja jer omogućava prijenos vrijednosti bez neposredne kontrole države ili banke. Dio ekonomista povezuje ga s prijedlozima konkurentskih privatnih valuta i ograničavanja monetarnog monopola centralnih banaka.&lt;ref&gt;{{cite report |title=Virtual Currency Schemes |publisher=European Central Bank |date=oktobar 2012 |url=https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/virtualcurrencyschemes201210en.pdf |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Drugi autori smatraju da se novac ne može odvojiti od društvenih ustanova i političkog autoriteta te da Bitcoin umjesto uklanjanja povjerenja stvara nove oblike povjerenja u programere, rudare, berze i tržište.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Dodd |first=Nigel |title=The Social Life of Bitcoin |journal=Theory, Culture &amp; Society |volume=35 |issue=3 |pages=35–56 |year=2018 |doi=10.1177/0263276417746464}}&lt;/ref&gt;

Više ekonomista opisivalo je rast cijene kao špekulativni balon. Kritike se zasnivaju na velikim promjenama cijene, odsustvu novčanog toka i ponašanju ulagača koji kupuju uglavnom u očekivanju daljnjeg rasta. Zagovornici odgovaraju da nova monetarna mreža prolazi kroz fazu utvrđivanja cijene i da volatilnost može opadati s većom likvidnošću.

Centralne banke upozoravaju da bitcoin nema zaštitu depozita, zajamčenu vrijednost ni mogućnost povrata pogrešno poslanih sredstava. Istovremeno proučavaju njegov utjecaj na platne sisteme i razvijaju vlastite [[digitalna valuta centralne banke|digitalne valute centralnih banaka]], koje se od Bitcoina razlikuju po centraliziranom izdavanju i upravljanju.&lt;ref name=&quot;Milutinovic&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Lekpek |first=Ahmedin |title=Kriptovalute u islamskom finansijskom sistemu kroz prizmu šerijatskih standarda |journal=Anali Pravnog fakulteta u Beogradu |volume=69 |issue=2 |pages=371–391 |year=2021 |doi=10.51204/Anali_PFBU_21205A |url=https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0003-25652102371L |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Živanović |first=Vladimir |title=Nove tehnologije i uloga kriptovaluta na nivou investicionog portfolija |journal=Finansije |volume=77 |issue=1 |pages=1–20 |year=2022 |url=https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=1820-31592201001Q |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

== Kulturni utjecaj ==

Bitcoin je postao simbol šireg pokreta kriptovaluta i blockchain tehnologije. Njegov znak pojavljuje se na fizičkim suvenirskim kovanicama, odjeći, muralima, umjetničkim djelima i političkim kampanjama, iako fizički predmeti sami po sebi nisu bitcoin.

Datum kupovine dviju pizza, 22. maj, obilježava se kao Bitcoin Pizza Day. Događaj se koristi kao primjer promjene vrijednosti i prvih pokušaja primjene digitalne valute u svakodnevnoj trgovini.

Identitet Satoshija Nakamota ostao je predmet novinarskih istraga, knjiga i dokumentarnih filmova. Više osoba predstavljeno je kao mogući tvorac, ali nijedna nije pružila općeprihvaćen kriptografski dokaz. Britanski sud utvrdio je 2024. da [[Craig Steven Wright]] nije Nakamoto niti autor izvornog rada i početnog softvera.&lt;ref&gt;{{cite court |litigants=Crypto Open Patent Alliance protiv Craiga Stevena Wrighta |court=Visoki sud Engleske i Walesa |date=20. 5. 2024 |url=https://www.judiciary.uk/judgments/copa-v-wright/ |title=COPA v Wright |access-date=31. 7. 2026}}&lt;/ref&gt;

Naziv Bitcoin upotrebljava se i za projekte koji su nastali račvanjem njegova koda, među kojima su Bitcoin Cash, [[Bitcoin SV]] i Bitcoin Gold. Te mreže imaju vlastita pravila i digitalne jedinice te nisu zamjenjive s bitcoinom na glavnoj mreži.

== Također pogledajte ==
* [[Satoshi Nakamoto]]
* [[Blockchain]]
* [[Kriptovaluta]]
* [[Historija Bitcoina]]
* [[Bitcoin Core]]
* [[Bitcoin Cash]]
* [[Lightning Network]]
* [[Rudarenje kriptovaluta]]
* [[Dokaz rada]]
* [[Digitalni potpis]]
* [[Kriptografija javnog ključa]]
* [[Dvostruko trošenje]]
* [[Elektronski novac]]
* [[Digitalni novčanik]]
* [[Decentralizirane finansije]]
* [[Nezamjenjivi token]]
* [[Digitalna valuta centralne banke]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{cite book |last=Antonopoulos |first=Andreas M. |title=Mastering Bitcoin: Programming the Open Blockchain |edition=2 |publisher=O'Reilly Media |year=2017 |isbn=978-1-4919-5438-6}}
* {{cite book |last=Narayanan |first=Arvind |last2=Bonneau |first2=Joseph |last3=Felten |first3=Edward |last4=Miller |first4=Andrew |last5=Goldfeder |first5=Steven |title=Bitcoin and Cryptocurrency Technologies |publisher=Princeton University Press |year=2016 |isbn=978-0-691-17169-2}}
* {{cite book |last=Popper |first=Nathaniel |title=Digital Gold: Bitcoin and the Inside Story of the Misfits and Millionaires Trying to Reinvent Money |publisher=Harper |year=2015 |isbn=978-0-06-236249-0}}
* {{cite book |last=Ammous |first=Saifedean |title=The Bitcoin Standard: The Decentralized Alternative to Central Banking |publisher=Wiley |year=2018 |isbn=978-1-119-47386-2}}
* {{cite journal |last=Milutinović |first=Monika |title=Kripto valute |journal=Pravo – teorija i praksa |volume=35 |issue=1–3 |pages=105–124 |year=2018 |doi=10.5937/ptp1801105M}}
* {{cite journal |last=Bošnjak |first=Antonio |last2=Ostojić |first2=Silvije |title=Razumijevanje ulagača u kriptovalute |journal=Zbornik Veleučilišta u Rijeci |volume=10 |issue=1 |pages=213–232 |year=2022 |doi=10.31784/zvr.10.1.12}}
* {{cite journal |last=Čulinović-Herc |first=Edita |last2=Kunda |first2=Ivana |last3=Zubović |first3=Antonija |title=Kako osigurati primjenu etične blockchain tehnologije u financijskom sektoru? |journal=Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci |volume=43 |issue=1 |pages=1–34 |year=2022 |doi=10.30925/zpfsr.43.1.1}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bitcoin}}
* [https://bitcoin.org/ Bitcoin.org]
* [https://bitcoincore.org/ Bitcoin Core]
* [https://github.com/bitcoin/bitcoin Izvorni kod Bitcoin Corea]
* [https://developer.bitcoin.org/ Tehnička dokumentacija]

{{Normativna kontrola}}
{{DEFAULTSORT:Bitcoin}}
[[Kategorija:Kriptovalute]]</text>
      <sha1>t3sa6lml5mx95x23v7wztyanthnysbx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slom (1997)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536382</id>
    <revision>
      <id>3915611</id>
      <timestamp>2026-07-31T21:09:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42449-38</username>
        <id>184230</id>
      </contributor>
      <comment>prijevod engleskoga članka</comment>
      <origin>3915611</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15747" sha1="gy4tmfw36junurjvokgj4wvimb4fn4t" xml:space="preserve">{{Očistiti jednostavne linkove}}
{{Infokutija film
| naziv             = 
| slika             = 
| veličina_slike    = 
| slika_alt         = 
| tekst             = 
| originalni_naslov = 
| režija            = [[Jonathan Mostow]]
| producent         = [[Dino De Laurentiis]]&lt;br&gt;[[Martha De Laurentiis]]
| scenarist         = Jonathan Mostow&lt;br&gt;Sam Montgomery
| narator           = Jonathan Mostow
| uloge             = [[Kurt Russell]]&lt;br&gt;[[J. T. Walsh]]&lt;br&gt;[[Kathleen Quinlan]]
| muzika            = [[Basil Poledouris]]
| kinematografija   = [[Douglas Milsome]]
| žanr              = 
| montaža           = Derek Brechin&lt;br&gt;[[Kevin Stitt]]
| studio            = [[Dino De Laurentiis Company]]&lt;br&gt;[[Spelling Films]]
| distributer       = [[Paramount Pictures]]
| datum             = 2. maj 1997.
| trajanje          = 93 minute
| zemlja            = [[Sjedinjene Američke Države]]
| jezik             = [[Engleski jezik|engleski]]
| budžet            = 36 miliona $&lt;ref name=&quot;bom&quot;&gt;https://www.boxofficemojo.com/release/rl1934198273/weekend/&lt;/ref&gt;
| zarada            = 50,2 miliona $&lt;ref name=&quot;bom&quot;/&gt;
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
}}
'''''Slom''''' ({{jez-en|Breakdown}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] akcioni triler iz 1997. godine, koji je režirao [[Jonathan Mostow]], uz scenaristu Sama Montgomeryja. U filmu [[Kurt Russell]] glumi muškarca čiju ženu otme vozač kamiona nakon što im se automobil misteriozno pokvari tokom vožnje preko ravničarskoga puta, što ga navodi na očajničku potragu za njom i suočavanjem s njenim otmičarima.

U filmu također glume [[J. T. Walsh]] i [[Kathleen Quinlan]]. Originalnu muziku komponirao je i dirigirao [[Basil Poledouris]], a izvela [[Hollywood Studio Symphony]]. Film su producirali [[Dino De Laurentiis]] i [[Martha De Laurentiis]].

Objavljen je 2. maja 1997. godine distributera [[Paramount Pictures]] i posljednji je film s Walshom koji je objavljen za njegovoga života.

==Radnja==
Jeff i Amy Taylor voze se od [[Boston]]a do [[San Diego|San Diega]] u novom [[džip]]u grand čeroki ({{jez-en|Jeep Grand Cherokeeju}}). U pustinji [[Arizona|Arizone]], zamalo se sudare sa izudaranim [[kamionet]]om. Na [[benzin]]skoj pumpi, vozač kamioneta, Earl, ljutito se suočava s Jeffom prije nego što krene. Na udaljenom dijelu ceste, džip se gasi. Amy prihvata prijevoz od vozača [[kamion]]a s prikolicom, Reda Barra, kako bi stigla do obližnjega restorana i potražila pomoć, dok Jeff ostaje s vozilom.

Pregledavajući motor, otkriva da su kablovi akumulatora namjerno olabavljeni. Nakon što ih ponovo spoji, stiže do restorana, gdje vlasnik i gosti insistiraju da se Amy nikada nije pojavila. Nazad na cesti, Jeff presreće Redov kamion, ali Red poriče bilo kakvo saznanje. [[Šerif]] Boyd stiže i, pretražujući vozilo, ne pronalazi ništa i pušta Reda. Upućuje Jeffa u šerifovu kancelariju u Brackettu da prijavi Amyin nestanak.

Vraćajući se u restoran, Jeffu ​​prilazi Billy, naizgled sporoglavi mehaničar, koji tvrdi da je Amy otišla s nekoliko ljudi i upozorava ga da izbjegava policiju. Slijedeći Billyjeva uputstva, Jeffa Earl napada iz zasjede. Bježi tako što džip surva u rijeku, ali ga ubrzo hvataju Earl i Billy, čija je spora priroda bila samo gluma. Odvode ga u Barr u izolovano skrovište.

Red prijeteći zahtijeva da Jeff podigne 90.000 [[Američki dolar|dolara]] za koje Amy tvrdi da su na njihovom bankovnom računu. U banci u [[Brackett]]u, Jeff ima pristup samo 5.000 dolara, pa skriva novčanice od jednog dolara između novčanica od dvije stotine dolara i stavlja otvarač za pisma, odustajući od pokušaja da upozori upravnika banke kada posumnja da su Redovi saučesnici u banci i posmatraju.

Earl uzima Jeffa, hvali se sabotiranjem džipa i izjavljuje da će par biti ubijen bez obzira na novac. Earl je bijesan kada otkrije prevaru baš kada se Jeff oslobađa otvaranjem. Ubada Earla, zatim ga veže ljepljivom trakom, prisiljavajući ga da otkrije mjesto sastanka na stanici za kamione. Šerif Boyd zaustavlja kamion i vjeruje da je Jeff počinilac. Earl puca i ranjava šerifa, ali zauzvrat biva upucan. Nakon što je [[Radio|radiovezom]] zatražio pomoć, Jeff odjuri do odmorišta za kamione i pronalazi i sakriva se ispod Redove prikolice, koju nose na njegovu udaljenu farmu.

U Redovoj štali, Jeff vidi trofeje iz ranijih pljački i ubistava turista. Billy i još jedan saučesnik, Al, stižu sa vezanom Amy i zaključavaju je u zamrzivač u podrumu. Naoružan pronađenim pištoljem, Jeff se suočava s Redom i ostalima u kući. Redov mladi sin Deke odvraća pažnju Billyju da pobjegne, ali Jeff prisiljava Reda da otvori podrum hambara, oslobađajući Amy. Zaključava Reda, njegovu suprugu Dekea i Ala u podrum. Billy ih oslobađa dok Jeff i Amy bježe u kamionetu. Red i njegova grupa su u potjeri.

Billyjev automobil se prevrće, ubijajući ga u eksploziji, a Al smrtno strada u Redovoj odvojenoj prikolici. Na čeličnom mostu, Red udara kamionetom u zaštitnu ogradu, prikliještivši Amynu nogu ispod komandne table, ostavljajući oba vozila opasno balansirana na ivici. Jeff se ukrcava u kamionet, hrva se s Redom i, nakon borbe, baca ga preko ruba. Red sleti na stijene ispod, teško povrijeđen. Jeff oslobađa Amy koja otpušta kočnicu kamioneta, ispuštajući viseći kamion na Reda, ubivši ga. Par čeka na mostu da stignu [[Zakon|vlasti]].

==Uloge==
*[[Kurt Russell]] kao Jeff Taylor
*[[J. T. Walsh]] kao Warren 'Red' Barr
*[[Kathleen Quinlan]] kao Amy Taylor
*[[M. C. Gainey]] kao Earl
*[[Jack Noseworthy]] kao Billy
*[[Ritch Brinkley]] kao Al
*[[Moira Harris]] kao Arleen Barr
*[[Rex Linn]] kao Sheriff Boyd
*[[Kim Robillard]] kao zamjenik šerifa Len Carver
*[[Jack McGee]] kao Bartender
*[[Vincent Berry]] kao Deke Barr
*[[Steve Waddington]] kao kauboj u banci
*[[Thomas Kopache]] kao Calhoun

==Produkcija==
Snimanje se odvijalo između aprila i juna 1996. godine. Film ''Slom'' sniman je na lokacijama u [[Sacramento|Sacramentu]], Kalifornija; [[Victorville]]u, Kalifornija; [[Pyramid Lake]]u; i [[Moab]]u, Juta.

==Muzika==
Muziku je napisao [[Basil Poledouris]], uz doprinos Stevea Formana, Judda Millera, Erica Colvina i Richarda Marvina.

Objavljena je kao ograničeno izdanje od 3.000 jedinica u izdanju [[LaLaLand Records]]a u junu 2011. godine.&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20130122044351/http://www.lalalandrecords.com/Breakdown.html&lt;/ref&gt; Izdanje se sastoji od 3 {{Nowrap|CD-a}}: prvi CD sadrži muziku kako se čuje u filmu, koja sadrži materijal dodatnih kompozitora. Ovo nije 100% kompletno, izostavljajući nekoliko izuzetno niskih odlomaka iz ranih scena, niti je hronološki – neki znakovi su kombinirani i preuređeni kako bi se održao doživljaj slušanja.

Drugi CD sadrži alternativnu ranu verziju mnogih nota Poledourisa koje predstavljaju drugačiji, daleko [[Orkestar|orkestralniji]] pristup muziciranju filma. Muzika u filmu je uklonila mnoge slojeve i ostavila uglavnom [[Udaraljke|perkusivne]] i elemente zvučnoga dizajna za mnoge dijelove.

Treći CD sadrži daljnje alternative koje demonstriraju promjenljivu prirodu muzike kako su scene ponovo snimane.

==Objavljivanje==
Film je objavljen u Sjedinjenim Američkim Državama 2. maja 1997.&lt;ref&gt;https://catalog.afi.com/Film/60674-BREAKDOWN?sid=fc1d7187-4aeb-46d8-8cee-4c6c0505d181&amp;sr=10.346682&amp;cp=1&amp;pos=0&lt;/ref&gt; Nakon što je prvobitno prikazan u 2.108 [[Kino|kina]], film je kasnije dospio do 2.348 kina.

==Osvrt==
Film je debitirao na prvome mjestu na blagajnama sa 12,3 miliona dolara.&lt;ref&gt;https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1997-05-06-ca-56058-story.html&lt;/ref&gt; Na kraju je u Sjedinjenim Državama i [[Kanada|Kanadi]] zarada bila 50,2 miliona dolara.&lt;ref&gt;https://boxofficemojo.com/movies/?id=breakdown.htm&lt;/ref&gt;

===Kritički prijem===
Web stranica [[Rotten Tomatoes]]a, koja prikuplja recenzije, izvijestila je da je 83% kritičara dalo filmu pozitivne recenzije na osnovu uzorka od 58 kritičara, prosječne ocjene 7,2/10. Konsenzus stranice opisuje ga kao &quot;Pametni i napeti – iako pomalo neujednačeni – triler&quot;.&lt;ref&gt;https://www.rottentomatoes.com/m/1077077-breakdown/&lt;/ref&gt; Na [[Metacritic]]u, koji dodjeljuje ponderiranu prosječnu ocjenu od 100 recenzijama glavnih kritičara, film je dobio prosječnu ocjenu 74 na osnovu 19 recenzija.&lt;ref name=&quot;mc&quot;&gt;http://www.metacritic.com/movie/breakdown&lt;/ref&gt; Publika koju je anketirao CinemaScore dala je filmu prosječnu ocjenu &quot;B&quot; na skali od A+ do F.&lt;ref&gt;https://www.cinemascore.com/&lt;/ref&gt;

Peter Stack iz ''San Francisco Chroniclea'' pohvalio je film: &quot;Breakdown koristi staromodnu domišljatost – plus uvjerljivu zvijezdu, brzu misteriju i bezizražajnoga negativca – da bi nastao uzbudljiv film.&quot;&lt;ref&gt;https://www.sfgate.com/movies/article/The-Call-of-the-Wild-Ride-Breakdown-thrills-2841938.php&lt;/ref&gt; [[Roger Ebert]] dao je filmu pozitivnu recenziju, nazvavši ga &quot;napetim, vještim i hirurški efikasnim&quot;.&lt;ref&gt;https://www.rogerebert.com/reviews/breakdown-1997&lt;/ref&gt;

Stephen Hunter iz ''Washington Posta'' kritizirao je Russella što nije prikazao očajnoga muža spremnoga da se bori za svoju nestalu ženu, napisavši: &quot;On mnogo trči okolo praveći očajne grimase, ali nikada ne projicira osjećaj dubokoga bijesa. Nikada ne postaje opasan. Stoga je film lišen svoga jednoga primitivnoga zadovoljstva: slike civilizovanoga [[čovjek]]a koji u sebi pronalazi [[peru]]anskog komandosa i uništava bezobraznike koji su ga potcijenili&quot;.&lt;ref&gt;https://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/movies/review97/breakdownhunter.htm&lt;/ref&gt;

===Kućne verzije i prava===
Paramount Home Entertainment je objavio film na domaćoj [[VHS]] kaseti u oktobru 1997. godine, a [[DVD]] je uslijedio 1998. godine.&lt;ref&gt;https://www.amazon.com/Breakdown-DVD-by-Kurt-Russell/dp/B01I077IPO&lt;/ref&gt; Objavljen je na LaserDiscu u Sjedinjenim Državama u oktobru 1997. godine, a titlirani Hong Kong LaserDisc je objavljen u novembru 1997. godine, preko ERA Home Entertainmenta.&lt;ref name=&quot;lddb&quot;&gt;https://www.lddb.com/search.php?search=Breakdown&amp;sort=title&lt;/ref&gt; Sljedeće godine, film je također dobio LaserDisc izdanja u [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Japan]]u i [[Singapur]]u.&lt;ref name=&quot;lddb&quot;/&gt; Francuski LaserDisc je bio u produkciji PFC Vidéoa,&lt;ref&gt;https://www.lddb.com/laserdisc/35709/629935/Breakdown&lt;/ref&gt; dok je njemački LaserDisc bio u produkciji Laser Paradisea.&lt;ref&gt;https://www.lddb.com/laserdisc/43637/1964-114/Breakdown&lt;/ref&gt; Francuski i njemački LaserDisc su sadržavali sinhronizirane audiozapise, za razliku od japanskoga LaserDisca Pioneer LDC-a, koji je sadržavao originalni audio zapis japanskih titlova.&lt;ref&gt;https://www.lddb.com/laserdisc/12095/PILF-2584/Breakdown&lt;/ref&gt;

''Slom'' je bio koprodukcija između Dino De Laurentiis Companyja i Spelling Filmsa, a distribuciju je obavljao Paramount Pictures. U odjavnoj špici, Paramount Pictures i Spelling Films su navedeni kao zajednički nosioci [[Autorska prava|autorskih prava]]. U vrijeme izlaska filma, matična kompanija Paramounta, [[Viacom]], imala je većinski udio u Spelling Filmsu, dijelu Spelling Entertainmenta. Svoj udio u Spelling Entertainmentu stekli su 1994. godine kupovinom dobavljača Blockbuster, koji je i sam imao 67% udjela u Spelling Entertainmentu od 1993. godine. Viacom je kupio preostali udio u Spelling Entertainmentu u martu 1999. godine, što je dodatno učvrstilo Paramountovo vlasništvo nad filmom ''Slom''.&lt;ref&gt;https://www.nytimes.com/1999/03/20/business/company-news-viacom-agrees-to-buy-rest-of-spelling-entertainment.html&lt;/ref&gt;

Film je dobio australijsko {{Nowrap|[[blu-ray]]}} izdanje u februaru 2021. godine od lokalnoga distributera Imprint, pod licencom Paramounta. Ovo je bilo prvo {{Nowrap|blu-ray}} izdanje filma i prvobitno je bilo ograničeno na 1.500 primjeraka.&lt;ref&gt;https://www.blu-ray.com/movies/Breakdown-Blu-ray/281480/&lt;/ref&gt; Američko {{Nowrap|blu-ray}} izdanje je objavio Paramount Home Entertainment u septembru 2021. godine, kao &quot;Paramount Presents&quot;.&lt;ref&gt;https://www.amazon.com.au/Breakdown-Blu-Ray-Kurt-Russell/dp/B08Y7GJ1CV&lt;/ref&gt; Američki {{Nowrap|blu-ray}} je sadržavao novi audiokomentar s Jonathanom Mostowom i Kurtom Russellom, te novi intervju s Kathleen Quinlan. Sadržavao je alternativni uvod u film i izoliranu muziku.&lt;ref&gt;https://thedigitalbits.com/reviews/item/breakdown-pp-2021-brd&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.blu-ray.com/movies/Breakdown-Blu-ray/30457/&lt;/ref&gt;

Paramount Home Entertainment ga je objavio na [[4K Ultra HD]] {{Nowrap|blu-rayu}} u oktobru 2024. godine.&lt;ref&gt;https://ultrahd.highdefdigest.com/138461/breakdown4kultrahdblurayparamountscares.html&lt;/ref&gt; Ovo je bio dio njihove Paramount Scares linije izdanja (fokusirane na [[horor]] filmove), iako se film ''Slom'' općenito kategorizira kao triler, a ne kao horor film.&lt;ref&gt;https://www.allmovie.com/movie/breakdown-am7460&lt;/ref&gt;

Film je bio dostupan na digitalnim platformama Apple TV,&lt;ref&gt;https://play.google.com/store/movies/details/Breakdown?id=IUIL2eIDppw&amp;hl=en_US&lt;/ref&gt; Amazon Prime&lt;ref&gt;https://www.primevideo.com/dp/amzn1.dv.gti.64b8a887-dc73-4294-2b61-63a21581bf64?autoplay=0&amp;ref_=atv_cf_strg_wb&lt;/ref&gt; i [[Google Play]].&lt;ref&gt;https://play.google.com/store/movies/details/Breakdown?id=IUIL2eIDppw&amp;hl=en_US&lt;/ref&gt; Ranije je bio dostupan na besplatnom streaming servisu Fox Corporationa – Tubi,&lt;ref&gt;https://tubitv.com/movies/489481/breakdown&lt;/ref&gt; a kasnije je postao dostupan na Paramountovom vlastitom besplatnom streaming servisu Pluto TV.&lt;ref&gt;https://pluto.tv/us/on-demand/movies/5e7280be580fad001aff68f1&lt;/ref&gt; U martu 2021. godine, film je postao dostupan na tada novom Paramountovom pretplatničkom streaming servisu [[Paramount+]], kao jedan od njihovih {{Nowrap|naslova-prvijenaca}}.&lt;ref&gt;https://www.newsweek.com/paramount-plus-line-tv-shows-films-movies-1573726&lt;/ref&gt; U [[Australija|Australiji]] je bio na streaming servisu za emitera u vlasništvu Paramounta Network 10.&lt;ref&gt;https://10.com.au/breakdown/about&lt;/ref&gt; U Australiji je, također, bio dostupan na Fetch {{Nowrap|TV-u}}.&lt;ref&gt;https://www.justwatch.com/au/movie/panne-fatale&lt;/ref&gt;

==Rimejk==
*''Vidaamuyarchi'', indijski film na jeziku [[Tamilski jezik|tamil]] iz godine 2025.&lt;ref&gt;https://timesofindia.indiatimes.com/entertainment/tamil/movies/news/ajiths-vidaamuyarchi-faces-plagiarism-controversy-a-hollywood-production-house-demands-rs-150-crore/articleshow/115921204.cms#goog_rewarded/&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{IMDb title|0118771}}
*[https://www.boxofficemojo.com/movies/?id=breakdown.htm ''Slom''] na [[Box Office Mojo]]u
*{{Rotten Tomatoes|1077077-breakdown}}
*{{Metacritic film|breakdown|Slom}}

{{Navkutija
|ime         = Filmovi Jonathana Mostowa
|naslov      = [[Filmografija Jonathana Mostowa|Filmografija]] [[Jonathan Mostow|Jonathana Mostowa]]
|podaciklasa = hlist

| grupa1 = [[Film]]ovi
| podaci1  =
* ''[[Beverly Hills Bodysnatchers]]'' {{small|(1989)}}
* ''[[Flight of Black Angel]]'' {{small|(1991)}}
* ''[[Slom (1997)|Breakdown]]'' {{small|(1997)}}
* ''[[U-571 (film)|{{Nowrap|U-571}}]]'' {{small|(2000)}}
* ''[[Terminator 3: Rise of the Machines]]'' {{small|(2003)}}
* ''[[Surrogates]]'' {{small|(2009)}}
* ''[[The Hunter's Prayer]]'' {{small|(2017)}}}}

[[Kategorija:Američki akcijski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi iz 1997.]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Arizoni]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Kaliforniji]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Utahu]]
[[Kategorija:Filmovi o braku]]
[[Kategorija:Američki avanturistički filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o pljački]]
[[Kategorija:Američki kriminalistički trileri]]
[[Kategorija:Američki filmovi katastrofe]]</text>
      <sha1>gy4tmfw36junurjvokgj4wvimb4fn4t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915615</id>
      <parentid>3915611</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T21:26:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MisB016</username>
        <id>183017</id>
      </contributor>
      <comment>plakat/poster</comment>
      <origin>3915615</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15806" sha1="0ank9f8apes4vw2q41neisj6kulaa6n" xml:space="preserve">{{Očistiti jednostavne linkove}}
{{Infokutija film
| naziv             = 
| slika             = Breakdownmovie.jpg
| veličina_slike    = 
| slika_alt         = 
| tekst             = Promotivni izvorni {{Nowrap|kino-poster}}
| originalni_naslov = 
| režija            = [[Jonathan Mostow]]
| producent         = [[Dino De Laurentiis]]&lt;br&gt;[[Martha De Laurentiis]]
| scenarist         = Jonathan Mostow&lt;br&gt;Sam Montgomery
| narator           = Jonathan Mostow
| uloge             = [[Kurt Russell]]&lt;br&gt;[[J. T. Walsh]]&lt;br&gt;[[Kathleen Quinlan]]
| muzika            = [[Basil Poledouris]]
| kinematografija   = [[Douglas Milsome]]
| žanr              = 
| montaža           = Derek Brechin&lt;br&gt;[[Kevin Stitt]]
| studio            = [[Dino De Laurentiis Company]]&lt;br&gt;[[Spelling Films]]
| distributer       = [[Paramount Pictures]]
| datum             = 2. maj 1997.
| trajanje          = 93 minute
| zemlja            = [[Sjedinjene Američke Države]]
| jezik             = [[Engleski jezik|engleski]]
| budžet            = 36 miliona $&lt;ref name=&quot;bom&quot;&gt;https://www.boxofficemojo.com/release/rl1934198273/weekend/&lt;/ref&gt;
| zarada            = 50,2 miliona $&lt;ref name=&quot;bom&quot;/&gt;
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
}}
'''''Slom''''' ({{jez-en|Breakdown}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] akcioni triler iz 1997. godine, koji je režirao [[Jonathan Mostow]], uz scenaristu Sama Montgomeryja. U filmu [[Kurt Russell]] glumi muškarca čiju ženu otme vozač kamiona nakon što im se automobil misteriozno pokvari tokom vožnje preko ravničarskoga puta, što ga navodi na očajničku potragu za njom i suočavanjem s njenim otmičarima.

U filmu također glume [[J. T. Walsh]] i [[Kathleen Quinlan]]. Originalnu muziku komponirao je i dirigirao [[Basil Poledouris]], a izvela [[Hollywood Studio Symphony]]. Film su producirali [[Dino De Laurentiis]] i [[Martha De Laurentiis]].

Objavljen je 2. maja 1997. godine distributera [[Paramount Pictures]] i posljednji je film s Walshom koji je objavljen za njegovoga života.

==Radnja==
Jeff i Amy Taylor voze se od [[Boston]]a do [[San Diego|San Diega]] u novom [[džip]]u grand čeroki ({{jez-en|Jeep Grand Cherokeeju}}). U pustinji [[Arizona|Arizone]], zamalo se sudare sa izudaranim [[kamionet]]om. Na [[benzin]]skoj pumpi, vozač kamioneta, Earl, ljutito se suočava s Jeffom prije nego što krene. Na udaljenom dijelu ceste, džip se gasi. Amy prihvata prijevoz od vozača [[kamion]]a s prikolicom, Reda Barra, kako bi stigla do obližnjega restorana i potražila pomoć, dok Jeff ostaje s vozilom.

Pregledavajući motor, otkriva da su kablovi akumulatora namjerno olabavljeni. Nakon što ih ponovo spoji, stiže do restorana, gdje vlasnik i gosti insistiraju da se Amy nikada nije pojavila. Nazad na cesti, Jeff presreće Redov kamion, ali Red poriče bilo kakvo saznanje. [[Šerif]] Boyd stiže i, pretražujući vozilo, ne pronalazi ništa i pušta Reda. Upućuje Jeffa u šerifovu kancelariju u Brackettu da prijavi Amyin nestanak.

Vraćajući se u restoran, Jeffu ​​prilazi Billy, naizgled sporoglavi mehaničar, koji tvrdi da je Amy otišla s nekoliko ljudi i upozorava ga da izbjegava policiju. Slijedeći Billyjeva uputstva, Jeffa Earl napada iz zasjede. Bježi tako što džip surva u rijeku, ali ga ubrzo hvataju Earl i Billy, čija je spora priroda bila samo gluma. Odvode ga u Barr u izolovano skrovište.

Red prijeteći zahtijeva da Jeff podigne 90.000 [[Američki dolar|dolara]] za koje Amy tvrdi da su na njihovom bankovnom računu. U banci u [[Brackett]]u, Jeff ima pristup samo 5.000 dolara, pa skriva novčanice od jednog dolara između novčanica od dvije stotine dolara i stavlja otvarač za pisma, odustajući od pokušaja da upozori upravnika banke kada posumnja da su Redovi saučesnici u banci i posmatraju.

Earl uzima Jeffa, hvali se sabotiranjem džipa i izjavljuje da će par biti ubijen bez obzira na novac. Earl je bijesan kada otkrije prevaru baš kada se Jeff oslobađa otvaranjem. Ubada Earla, zatim ga veže ljepljivom trakom, prisiljavajući ga da otkrije mjesto sastanka na stanici za kamione. Šerif Boyd zaustavlja kamion i vjeruje da je Jeff počinilac. Earl puca i ranjava šerifa, ali zauzvrat biva upucan. Nakon što je [[Radio|radiovezom]] zatražio pomoć, Jeff odjuri do odmorišta za kamione i pronalazi i sakriva se ispod Redove prikolice, koju nose na njegovu udaljenu farmu.

U Redovoj štali, Jeff vidi trofeje iz ranijih pljački i ubistava turista. Billy i još jedan saučesnik, Al, stižu sa vezanom Amy i zaključavaju je u zamrzivač u podrumu. Naoružan pronađenim pištoljem, Jeff se suočava s Redom i ostalima u kući. Redov mladi sin Deke odvraća pažnju Billyju da pobjegne, ali Jeff prisiljava Reda da otvori podrum hambara, oslobađajući Amy. Zaključava Reda, njegovu suprugu Dekea i Ala u podrum. Billy ih oslobađa dok Jeff i Amy bježe u kamionetu. Red i njegova grupa su u potjeri.

Billyjev automobil se prevrće, ubijajući ga u eksploziji, a Al smrtno strada u Redovoj odvojenoj prikolici. Na čeličnom mostu, Red udara kamionetom u zaštitnu ogradu, prikliještivši Amynu nogu ispod komandne table, ostavljajući oba vozila opasno balansirana na ivici. Jeff se ukrcava u kamionet, hrva se s Redom i, nakon borbe, baca ga preko ruba. Red sleti na stijene ispod, teško povrijeđen. Jeff oslobađa Amy koja otpušta kočnicu kamioneta, ispuštajući viseći kamion na Reda, ubivši ga. Par čeka na mostu da stignu [[Zakon|vlasti]].

==Uloge==
*[[Kurt Russell]] kao Jeff Taylor
*[[J. T. Walsh]] kao Warren 'Red' Barr
*[[Kathleen Quinlan]] kao Amy Taylor
*[[M. C. Gainey]] kao Earl
*[[Jack Noseworthy]] kao Billy
*[[Ritch Brinkley]] kao Al
*[[Moira Harris]] kao Arleen Barr
*[[Rex Linn]] kao Sheriff Boyd
*[[Kim Robillard]] kao zamjenik šerifa Len Carver
*[[Jack McGee]] kao Bartender
*[[Vincent Berry]] kao Deke Barr
*[[Steve Waddington]] kao kauboj u banci
*[[Thomas Kopache]] kao Calhoun

==Produkcija==
Snimanje se odvijalo između aprila i juna 1996. godine. Film ''Slom'' sniman je na lokacijama u [[Sacramento|Sacramentu]], Kalifornija; [[Victorville]]u, Kalifornija; [[Pyramid Lake]]u; i [[Moab]]u, Juta.

==Muzika==
Muziku je napisao [[Basil Poledouris]], uz doprinos Stevea Formana, Judda Millera, Erica Colvina i Richarda Marvina.

Objavljena je kao ograničeno izdanje od 3.000 jedinica u izdanju [[LaLaLand Records]]a u junu 2011. godine.&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20130122044351/http://www.lalalandrecords.com/Breakdown.html&lt;/ref&gt; Izdanje se sastoji od 3 {{Nowrap|CD-a}}: prvi CD sadrži muziku kako se čuje u filmu, koja sadrži materijal dodatnih kompozitora. Ovo nije 100% kompletno, izostavljajući nekoliko izuzetno niskih odlomaka iz ranih scena, niti je hronološki – neki znakovi su kombinirani i preuređeni kako bi se održao doživljaj slušanja.

Drugi CD sadrži alternativnu ranu verziju mnogih nota Poledourisa koje predstavljaju drugačiji, daleko [[Orkestar|orkestralniji]] pristup muziciranju filma. Muzika u filmu je uklonila mnoge slojeve i ostavila uglavnom [[Udaraljke|perkusivne]] i elemente zvučnoga dizajna za mnoge dijelove.

Treći CD sadrži daljnje alternative koje demonstriraju promjenljivu prirodu muzike kako su scene ponovo snimane.

==Objavljivanje==
Film je objavljen u Sjedinjenim Američkim Državama 2. maja 1997.&lt;ref&gt;https://catalog.afi.com/Film/60674-BREAKDOWN?sid=fc1d7187-4aeb-46d8-8cee-4c6c0505d181&amp;sr=10.346682&amp;cp=1&amp;pos=0&lt;/ref&gt; Nakon što je prvobitno prikazan u 2.108 [[Kino|kina]], film je kasnije dospio do 2.348 kina.

==Osvrt==
Film je debitirao na prvome mjestu na blagajnama sa 12,3 miliona dolara.&lt;ref&gt;https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1997-05-06-ca-56058-story.html&lt;/ref&gt; Na kraju je u Sjedinjenim Državama i [[Kanada|Kanadi]] zarada bila 50,2 miliona dolara.&lt;ref&gt;https://boxofficemojo.com/movies/?id=breakdown.htm&lt;/ref&gt;

===Kritički prijem===
Web stranica [[Rotten Tomatoes]]a, koja prikuplja recenzije, izvijestila je da je 83% kritičara dalo filmu pozitivne recenzije na osnovu uzorka od 58 kritičara, prosječne ocjene 7,2/10. Konsenzus stranice opisuje ga kao &quot;Pametni i napeti – iako pomalo neujednačeni – triler&quot;.&lt;ref&gt;https://www.rottentomatoes.com/m/1077077-breakdown/&lt;/ref&gt; Na [[Metacritic]]u, koji dodjeljuje ponderiranu prosječnu ocjenu od 100 recenzijama glavnih kritičara, film je dobio prosječnu ocjenu 74 na osnovu 19 recenzija.&lt;ref name=&quot;mc&quot;&gt;http://www.metacritic.com/movie/breakdown&lt;/ref&gt; Publika koju je anketirao CinemaScore dala je filmu prosječnu ocjenu &quot;B&quot; na skali od A+ do F.&lt;ref&gt;https://www.cinemascore.com/&lt;/ref&gt;

Peter Stack iz ''San Francisco Chroniclea'' pohvalio je film: &quot;Breakdown koristi staromodnu domišljatost – plus uvjerljivu zvijezdu, brzu misteriju i bezizražajnoga negativca – da bi nastao uzbudljiv film.&quot;&lt;ref&gt;https://www.sfgate.com/movies/article/The-Call-of-the-Wild-Ride-Breakdown-thrills-2841938.php&lt;/ref&gt; [[Roger Ebert]] dao je filmu pozitivnu recenziju, nazvavši ga &quot;napetim, vještim i hirurški efikasnim&quot;.&lt;ref&gt;https://www.rogerebert.com/reviews/breakdown-1997&lt;/ref&gt;

Stephen Hunter iz ''Washington Posta'' kritizirao je Russella što nije prikazao očajnoga muža spremnoga da se bori za svoju nestalu ženu, napisavši: &quot;On mnogo trči okolo praveći očajne grimase, ali nikada ne projicira osjećaj dubokoga bijesa. Nikada ne postaje opasan. Stoga je film lišen svoga jednoga primitivnoga zadovoljstva: slike civilizovanoga [[čovjek]]a koji u sebi pronalazi [[peru]]anskog komandosa i uništava bezobraznike koji su ga potcijenili&quot;.&lt;ref&gt;https://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/movies/review97/breakdownhunter.htm&lt;/ref&gt;

===Kućne verzije i prava===
Paramount Home Entertainment je objavio film na domaćoj [[VHS]] kaseti u oktobru 1997. godine, a [[DVD]] je uslijedio 1998. godine.&lt;ref&gt;https://www.amazon.com/Breakdown-DVD-by-Kurt-Russell/dp/B01I077IPO&lt;/ref&gt; Objavljen je na LaserDiscu u Sjedinjenim Državama u oktobru 1997. godine, a titlirani Hong Kong LaserDisc je objavljen u novembru 1997. godine, preko ERA Home Entertainmenta.&lt;ref name=&quot;lddb&quot;&gt;https://www.lddb.com/search.php?search=Breakdown&amp;sort=title&lt;/ref&gt; Sljedeće godine, film je također dobio LaserDisc izdanja u [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Japan]]u i [[Singapur]]u.&lt;ref name=&quot;lddb&quot;/&gt; Francuski LaserDisc je bio u produkciji PFC Vidéoa,&lt;ref&gt;https://www.lddb.com/laserdisc/35709/629935/Breakdown&lt;/ref&gt; dok je njemački LaserDisc bio u produkciji Laser Paradisea.&lt;ref&gt;https://www.lddb.com/laserdisc/43637/1964-114/Breakdown&lt;/ref&gt; Francuski i njemački LaserDisc su sadržavali sinhronizirane audiozapise, za razliku od japanskoga LaserDisca Pioneer LDC-a, koji je sadržavao originalni audio zapis japanskih titlova.&lt;ref&gt;https://www.lddb.com/laserdisc/12095/PILF-2584/Breakdown&lt;/ref&gt;

''Slom'' je bio koprodukcija između Dino De Laurentiis Companyja i Spelling Filmsa, a distribuciju je obavljao Paramount Pictures. U odjavnoj špici, Paramount Pictures i Spelling Films su navedeni kao zajednički nosioci [[Autorska prava|autorskih prava]]. U vrijeme izlaska filma, matična kompanija Paramounta, [[Viacom]], imala je većinski udio u Spelling Filmsu, dijelu Spelling Entertainmenta. Svoj udio u Spelling Entertainmentu stekli su 1994. godine kupovinom dobavljača Blockbuster, koji je i sam imao 67% udjela u Spelling Entertainmentu od 1993. godine. Viacom je kupio preostali udio u Spelling Entertainmentu u martu 1999. godine, što je dodatno učvrstilo Paramountovo vlasništvo nad filmom ''Slom''.&lt;ref&gt;https://www.nytimes.com/1999/03/20/business/company-news-viacom-agrees-to-buy-rest-of-spelling-entertainment.html&lt;/ref&gt;

Film je dobio australijsko {{Nowrap|[[blu-ray]]}} izdanje u februaru 2021. godine od lokalnoga distributera Imprint, pod licencom Paramounta. Ovo je bilo prvo {{Nowrap|blu-ray}} izdanje filma i prvobitno je bilo ograničeno na 1.500 primjeraka.&lt;ref&gt;https://www.blu-ray.com/movies/Breakdown-Blu-ray/281480/&lt;/ref&gt; Američko {{Nowrap|blu-ray}} izdanje je objavio Paramount Home Entertainment u septembru 2021. godine, kao &quot;Paramount Presents&quot;.&lt;ref&gt;https://www.amazon.com.au/Breakdown-Blu-Ray-Kurt-Russell/dp/B08Y7GJ1CV&lt;/ref&gt; Američki {{Nowrap|blu-ray}} je sadržavao novi audiokomentar s Jonathanom Mostowom i Kurtom Russellom, te novi intervju s Kathleen Quinlan. Sadržavao je alternativni uvod u film i izoliranu muziku.&lt;ref&gt;https://thedigitalbits.com/reviews/item/breakdown-pp-2021-brd&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.blu-ray.com/movies/Breakdown-Blu-ray/30457/&lt;/ref&gt;

Paramount Home Entertainment ga je objavio na [[4K Ultra HD]] {{Nowrap|blu-rayu}} u oktobru 2024. godine.&lt;ref&gt;https://ultrahd.highdefdigest.com/138461/breakdown4kultrahdblurayparamountscares.html&lt;/ref&gt; Ovo je bio dio njihove Paramount Scares linije izdanja (fokusirane na [[horor]] filmove), iako se film ''Slom'' općenito kategorizira kao triler, a ne kao horor film.&lt;ref&gt;https://www.allmovie.com/movie/breakdown-am7460&lt;/ref&gt;

Film je bio dostupan na digitalnim platformama Apple TV,&lt;ref&gt;https://play.google.com/store/movies/details/Breakdown?id=IUIL2eIDppw&amp;hl=en_US&lt;/ref&gt; Amazon Prime&lt;ref&gt;https://www.primevideo.com/dp/amzn1.dv.gti.64b8a887-dc73-4294-2b61-63a21581bf64?autoplay=0&amp;ref_=atv_cf_strg_wb&lt;/ref&gt; i [[Google Play]].&lt;ref&gt;https://play.google.com/store/movies/details/Breakdown?id=IUIL2eIDppw&amp;hl=en_US&lt;/ref&gt; Ranije je bio dostupan na besplatnom streaming servisu Fox Corporationa – Tubi,&lt;ref&gt;https://tubitv.com/movies/489481/breakdown&lt;/ref&gt; a kasnije je postao dostupan na Paramountovom vlastitom besplatnom streaming servisu Pluto TV.&lt;ref&gt;https://pluto.tv/us/on-demand/movies/5e7280be580fad001aff68f1&lt;/ref&gt; U martu 2021. godine, film je postao dostupan na tada novom Paramountovom pretplatničkom streaming servisu [[Paramount+]], kao jedan od njihovih {{Nowrap|naslova-prvijenaca}}.&lt;ref&gt;https://www.newsweek.com/paramount-plus-line-tv-shows-films-movies-1573726&lt;/ref&gt; U [[Australija|Australiji]] je bio na streaming servisu za emitera u vlasništvu Paramounta Network 10.&lt;ref&gt;https://10.com.au/breakdown/about&lt;/ref&gt; U Australiji je, također, bio dostupan na Fetch {{Nowrap|TV-u}}.&lt;ref&gt;https://www.justwatch.com/au/movie/panne-fatale&lt;/ref&gt;

==Rimejk==
*''Vidaamuyarchi'', indijski film na jeziku [[Tamilski jezik|tamil]] iz godine 2025.&lt;ref&gt;https://timesofindia.indiatimes.com/entertainment/tamil/movies/news/ajiths-vidaamuyarchi-faces-plagiarism-controversy-a-hollywood-production-house-demands-rs-150-crore/articleshow/115921204.cms#goog_rewarded/&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{IMDb title|0118771}}
*[https://www.boxofficemojo.com/movies/?id=breakdown.htm ''Slom''] na [[Box Office Mojo]]u
*{{Rotten Tomatoes|1077077-breakdown}}
*{{Metacritic film|breakdown|Slom}}

{{Navkutija
|ime         = Filmovi Jonathana Mostowa
|naslov      = [[Filmografija Jonathana Mostowa|Filmografija]] [[Jonathan Mostow|Jonathana Mostowa]]
|podaciklasa = hlist

| grupa1 = [[Film]]ovi
| podaci1  =
* ''[[Beverly Hills Bodysnatchers]]'' {{small|(1989)}}
* ''[[Flight of Black Angel]]'' {{small|(1991)}}
* ''[[Slom (1997)|Breakdown]]'' {{small|(1997)}}
* ''[[U-571 (film)|{{Nowrap|U-571}}]]'' {{small|(2000)}}
* ''[[Terminator 3: Rise of the Machines]]'' {{small|(2003)}}
* ''[[Surrogates]]'' {{small|(2009)}}
* ''[[The Hunter's Prayer]]'' {{small|(2017)}}}}

[[Kategorija:Američki akcijski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi iz 1997.]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Arizoni]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Kaliforniji]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Utahu]]
[[Kategorija:Filmovi o braku]]
[[Kategorija:Američki avanturistički filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o pljački]]
[[Kategorija:Američki kriminalistički trileri]]
[[Kategorija:Američki filmovi katastrofe]]</text>
      <sha1>0ank9f8apes4vw2q41neisj6kulaa6n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915621</id>
      <parentid>3915615</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:32:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42328-98</username>
        <id>184232</id>
      </contributor>
      <comment>dodavanje kategorije</comment>
      <origin>3915621</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15849" sha1="pj0nc05c1y0npc670lv7u7x7guut8j6" xml:space="preserve">{{Očistiti jednostavne linkove}}
{{Infokutija film
| naziv             = 
| slika             = Breakdownmovie.jpg
| veličina_slike    = 
| slika_alt         = 
| tekst             = Promotivni izvorni {{Nowrap|kino-poster}}
| originalni_naslov = 
| režija            = [[Jonathan Mostow]]
| producent         = [[Dino De Laurentiis]]&lt;br&gt;[[Martha De Laurentiis]]
| scenarist         = Jonathan Mostow&lt;br&gt;Sam Montgomery
| narator           = Jonathan Mostow
| uloge             = [[Kurt Russell]]&lt;br&gt;[[J. T. Walsh]]&lt;br&gt;[[Kathleen Quinlan]]
| muzika            = [[Basil Poledouris]]
| kinematografija   = [[Douglas Milsome]]
| žanr              = 
| montaža           = Derek Brechin&lt;br&gt;[[Kevin Stitt]]
| studio            = [[Dino De Laurentiis Company]]&lt;br&gt;[[Spelling Films]]
| distributer       = [[Paramount Pictures]]
| datum             = 2. maj 1997.
| trajanje          = 93 minute
| zemlja            = [[Sjedinjene Američke Države]]
| jezik             = [[Engleski jezik|engleski]]
| budžet            = 36 miliona $&lt;ref name=&quot;bom&quot;&gt;https://www.boxofficemojo.com/release/rl1934198273/weekend/&lt;/ref&gt;
| zarada            = 50,2 miliona $&lt;ref name=&quot;bom&quot;/&gt;
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
}}
'''''Slom''''' ({{jez-en|Breakdown}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] akcioni triler iz 1997. godine, koji je režirao [[Jonathan Mostow]], uz scenaristu Sama Montgomeryja. U filmu [[Kurt Russell]] glumi muškarca čiju ženu otme vozač kamiona nakon što im se automobil misteriozno pokvari tokom vožnje preko ravničarskoga puta, što ga navodi na očajničku potragu za njom i suočavanjem s njenim otmičarima.

U filmu također glume [[J. T. Walsh]] i [[Kathleen Quinlan]]. Originalnu muziku komponirao je i dirigirao [[Basil Poledouris]], a izvela [[Hollywood Studio Symphony]]. Film su producirali [[Dino De Laurentiis]] i [[Martha De Laurentiis]].

Objavljen je 2. maja 1997. godine distributera [[Paramount Pictures]] i posljednji je film s Walshom koji je objavljen za njegovoga života.

==Radnja==
Jeff i Amy Taylor voze se od [[Boston]]a do [[San Diego|San Diega]] u novom [[džip]]u grand čeroki ({{jez-en|Jeep Grand Cherokeeju}}). U pustinji [[Arizona|Arizone]], zamalo se sudare sa izudaranim [[kamionet]]om. Na [[benzin]]skoj pumpi, vozač kamioneta, Earl, ljutito se suočava s Jeffom prije nego što krene. Na udaljenom dijelu ceste, džip se gasi. Amy prihvata prijevoz od vozača [[kamion]]a s prikolicom, Reda Barra, kako bi stigla do obližnjega restorana i potražila pomoć, dok Jeff ostaje s vozilom.

Pregledavajući motor, otkriva da su kablovi akumulatora namjerno olabavljeni. Nakon što ih ponovo spoji, stiže do restorana, gdje vlasnik i gosti insistiraju da se Amy nikada nije pojavila. Nazad na cesti, Jeff presreće Redov kamion, ali Red poriče bilo kakvo saznanje. [[Šerif]] Boyd stiže i, pretražujući vozilo, ne pronalazi ništa i pušta Reda. Upućuje Jeffa u šerifovu kancelariju u Brackettu da prijavi Amyin nestanak.

Vraćajući se u restoran, Jeffu ​​prilazi Billy, naizgled sporoglavi mehaničar, koji tvrdi da je Amy otišla s nekoliko ljudi i upozorava ga da izbjegava policiju. Slijedeći Billyjeva uputstva, Jeffa Earl napada iz zasjede. Bježi tako što džip surva u rijeku, ali ga ubrzo hvataju Earl i Billy, čija je spora priroda bila samo gluma. Odvode ga u Barr u izolovano skrovište.

Red prijeteći zahtijeva da Jeff podigne 90.000 [[Američki dolar|dolara]] za koje Amy tvrdi da su na njihovom bankovnom računu. U banci u [[Brackett]]u, Jeff ima pristup samo 5.000 dolara, pa skriva novčanice od jednog dolara između novčanica od dvije stotine dolara i stavlja otvarač za pisma, odustajući od pokušaja da upozori upravnika banke kada posumnja da su Redovi saučesnici u banci i posmatraju.

Earl uzima Jeffa, hvali se sabotiranjem džipa i izjavljuje da će par biti ubijen bez obzira na novac. Earl je bijesan kada otkrije prevaru baš kada se Jeff oslobađa otvaranjem. Ubada Earla, zatim ga veže ljepljivom trakom, prisiljavajući ga da otkrije mjesto sastanka na stanici za kamione. Šerif Boyd zaustavlja kamion i vjeruje da je Jeff počinilac. Earl puca i ranjava šerifa, ali zauzvrat biva upucan. Nakon što je [[Radio|radiovezom]] zatražio pomoć, Jeff odjuri do odmorišta za kamione i pronalazi i sakriva se ispod Redove prikolice, koju nose na njegovu udaljenu farmu.

U Redovoj štali, Jeff vidi trofeje iz ranijih pljački i ubistava turista. Billy i još jedan saučesnik, Al, stižu sa vezanom Amy i zaključavaju je u zamrzivač u podrumu. Naoružan pronađenim pištoljem, Jeff se suočava s Redom i ostalima u kući. Redov mladi sin Deke odvraća pažnju Billyju da pobjegne, ali Jeff prisiljava Reda da otvori podrum hambara, oslobađajući Amy. Zaključava Reda, njegovu suprugu Dekea i Ala u podrum. Billy ih oslobađa dok Jeff i Amy bježe u kamionetu. Red i njegova grupa su u potjeri.

Billyjev automobil se prevrće, ubijajući ga u eksploziji, a Al smrtno strada u Redovoj odvojenoj prikolici. Na čeličnom mostu, Red udara kamionetom u zaštitnu ogradu, prikliještivši Amynu nogu ispod komandne table, ostavljajući oba vozila opasno balansirana na ivici. Jeff se ukrcava u kamionet, hrva se s Redom i, nakon borbe, baca ga preko ruba. Red sleti na stijene ispod, teško povrijeđen. Jeff oslobađa Amy koja otpušta kočnicu kamioneta, ispuštajući viseći kamion na Reda, ubivši ga. Par čeka na mostu da stignu [[Zakon|vlasti]].

==Uloge==
*[[Kurt Russell]] kao Jeff Taylor
*[[J. T. Walsh]] kao Warren 'Red' Barr
*[[Kathleen Quinlan]] kao Amy Taylor
*[[M. C. Gainey]] kao Earl
*[[Jack Noseworthy]] kao Billy
*[[Ritch Brinkley]] kao Al
*[[Moira Harris]] kao Arleen Barr
*[[Rex Linn]] kao Sheriff Boyd
*[[Kim Robillard]] kao zamjenik šerifa Len Carver
*[[Jack McGee]] kao Bartender
*[[Vincent Berry]] kao Deke Barr
*[[Steve Waddington]] kao kauboj u banci
*[[Thomas Kopache]] kao Calhoun

==Produkcija==
Snimanje se odvijalo između aprila i juna 1996. godine. Film ''Slom'' sniman je na lokacijama u [[Sacramento|Sacramentu]], Kalifornija; [[Victorville]]u, Kalifornija; [[Pyramid Lake]]u; i [[Moab]]u, Juta.

==Muzika==
Muziku je napisao [[Basil Poledouris]], uz doprinos Stevea Formana, Judda Millera, Erica Colvina i Richarda Marvina.

Objavljena je kao ograničeno izdanje od 3.000 jedinica u izdanju [[LaLaLand Records]]a u junu 2011. godine.&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20130122044351/http://www.lalalandrecords.com/Breakdown.html&lt;/ref&gt; Izdanje se sastoji od 3 {{Nowrap|CD-a}}: prvi CD sadrži muziku kako se čuje u filmu, koja sadrži materijal dodatnih kompozitora. Ovo nije 100% kompletno, izostavljajući nekoliko izuzetno niskih odlomaka iz ranih scena, niti je hronološki – neki znakovi su kombinirani i preuređeni kako bi se održao doživljaj slušanja.

Drugi CD sadrži alternativnu ranu verziju mnogih nota Poledourisa koje predstavljaju drugačiji, daleko [[Orkestar|orkestralniji]] pristup muziciranju filma. Muzika u filmu je uklonila mnoge slojeve i ostavila uglavnom [[Udaraljke|perkusivne]] i elemente zvučnoga dizajna za mnoge dijelove.

Treći CD sadrži daljnje alternative koje demonstriraju promjenljivu prirodu muzike kako su scene ponovo snimane.

==Objavljivanje==
Film je objavljen u Sjedinjenim Američkim Državama 2. maja 1997.&lt;ref&gt;https://catalog.afi.com/Film/60674-BREAKDOWN?sid=fc1d7187-4aeb-46d8-8cee-4c6c0505d181&amp;sr=10.346682&amp;cp=1&amp;pos=0&lt;/ref&gt; Nakon što je prvobitno prikazan u 2.108 [[Kino|kina]], film je kasnije dospio do 2.348 kina.

==Osvrt==
Film je debitirao na prvome mjestu na blagajnama sa 12,3 miliona dolara.&lt;ref&gt;https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1997-05-06-ca-56058-story.html&lt;/ref&gt; Na kraju je u Sjedinjenim Državama i [[Kanada|Kanadi]] zarada bila 50,2 miliona dolara.&lt;ref&gt;https://boxofficemojo.com/movies/?id=breakdown.htm&lt;/ref&gt;

===Kritički prijem===
Web stranica [[Rotten Tomatoes]]a, koja prikuplja recenzije, izvijestila je da je 83% kritičara dalo filmu pozitivne recenzije na osnovu uzorka od 58 kritičara, prosječne ocjene 7,2/10. Konsenzus stranice opisuje ga kao &quot;Pametni i napeti – iako pomalo neujednačeni – triler&quot;.&lt;ref&gt;https://www.rottentomatoes.com/m/1077077-breakdown/&lt;/ref&gt; Na [[Metacritic]]u, koji dodjeljuje ponderiranu prosječnu ocjenu od 100 recenzijama glavnih kritičara, film je dobio prosječnu ocjenu 74 na osnovu 19 recenzija.&lt;ref name=&quot;mc&quot;&gt;http://www.metacritic.com/movie/breakdown&lt;/ref&gt; Publika koju je anketirao CinemaScore dala je filmu prosječnu ocjenu &quot;B&quot; na skali od A+ do F.&lt;ref&gt;https://www.cinemascore.com/&lt;/ref&gt;

Peter Stack iz ''San Francisco Chroniclea'' pohvalio je film: &quot;Breakdown koristi staromodnu domišljatost – plus uvjerljivu zvijezdu, brzu misteriju i bezizražajnoga negativca – da bi nastao uzbudljiv film.&quot;&lt;ref&gt;https://www.sfgate.com/movies/article/The-Call-of-the-Wild-Ride-Breakdown-thrills-2841938.php&lt;/ref&gt; [[Roger Ebert]] dao je filmu pozitivnu recenziju, nazvavši ga &quot;napetim, vještim i hirurški efikasnim&quot;.&lt;ref&gt;https://www.rogerebert.com/reviews/breakdown-1997&lt;/ref&gt;

Stephen Hunter iz ''Washington Posta'' kritizirao je Russella što nije prikazao očajnoga muža spremnoga da se bori za svoju nestalu ženu, napisavši: &quot;On mnogo trči okolo praveći očajne grimase, ali nikada ne projicira osjećaj dubokoga bijesa. Nikada ne postaje opasan. Stoga je film lišen svoga jednoga primitivnoga zadovoljstva: slike civilizovanoga [[čovjek]]a koji u sebi pronalazi [[peru]]anskog komandosa i uništava bezobraznike koji su ga potcijenili&quot;.&lt;ref&gt;https://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/movies/review97/breakdownhunter.htm&lt;/ref&gt;

===Kućne verzije i prava===
Paramount Home Entertainment je objavio film na domaćoj [[VHS]] kaseti u oktobru 1997. godine, a [[DVD]] je uslijedio 1998. godine.&lt;ref&gt;https://www.amazon.com/Breakdown-DVD-by-Kurt-Russell/dp/B01I077IPO&lt;/ref&gt; Objavljen je na LaserDiscu u Sjedinjenim Državama u oktobru 1997. godine, a titlirani Hong Kong LaserDisc je objavljen u novembru 1997. godine, preko ERA Home Entertainmenta.&lt;ref name=&quot;lddb&quot;&gt;https://www.lddb.com/search.php?search=Breakdown&amp;sort=title&lt;/ref&gt; Sljedeće godine, film je također dobio LaserDisc izdanja u [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Japan]]u i [[Singapur]]u.&lt;ref name=&quot;lddb&quot;/&gt; Francuski LaserDisc je bio u produkciji PFC Vidéoa,&lt;ref&gt;https://www.lddb.com/laserdisc/35709/629935/Breakdown&lt;/ref&gt; dok je njemački LaserDisc bio u produkciji Laser Paradisea.&lt;ref&gt;https://www.lddb.com/laserdisc/43637/1964-114/Breakdown&lt;/ref&gt; Francuski i njemački LaserDisc su sadržavali sinhronizirane audiozapise, za razliku od japanskoga LaserDisca Pioneer LDC-a, koji je sadržavao originalni audio zapis japanskih titlova.&lt;ref&gt;https://www.lddb.com/laserdisc/12095/PILF-2584/Breakdown&lt;/ref&gt;

''Slom'' je bio koprodukcija između Dino De Laurentiis Companyja i Spelling Filmsa, a distribuciju je obavljao Paramount Pictures. U odjavnoj špici, Paramount Pictures i Spelling Films su navedeni kao zajednički nosioci [[Autorska prava|autorskih prava]]. U vrijeme izlaska filma, matična kompanija Paramounta, [[Viacom]], imala je većinski udio u Spelling Filmsu, dijelu Spelling Entertainmenta. Svoj udio u Spelling Entertainmentu stekli su 1994. godine kupovinom dobavljača Blockbuster, koji je i sam imao 67% udjela u Spelling Entertainmentu od 1993. godine. Viacom je kupio preostali udio u Spelling Entertainmentu u martu 1999. godine, što je dodatno učvrstilo Paramountovo vlasništvo nad filmom ''Slom''.&lt;ref&gt;https://www.nytimes.com/1999/03/20/business/company-news-viacom-agrees-to-buy-rest-of-spelling-entertainment.html&lt;/ref&gt;

Film je dobio australijsko {{Nowrap|[[blu-ray]]}} izdanje u februaru 2021. godine od lokalnoga distributera Imprint, pod licencom Paramounta. Ovo je bilo prvo {{Nowrap|blu-ray}} izdanje filma i prvobitno je bilo ograničeno na 1.500 primjeraka.&lt;ref&gt;https://www.blu-ray.com/movies/Breakdown-Blu-ray/281480/&lt;/ref&gt; Američko {{Nowrap|blu-ray}} izdanje je objavio Paramount Home Entertainment u septembru 2021. godine, kao &quot;Paramount Presents&quot;.&lt;ref&gt;https://www.amazon.com.au/Breakdown-Blu-Ray-Kurt-Russell/dp/B08Y7GJ1CV&lt;/ref&gt; Američki {{Nowrap|blu-ray}} je sadržavao novi audiokomentar s Jonathanom Mostowom i Kurtom Russellom, te novi intervju s Kathleen Quinlan. Sadržavao je alternativni uvod u film i izoliranu muziku.&lt;ref&gt;https://thedigitalbits.com/reviews/item/breakdown-pp-2021-brd&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.blu-ray.com/movies/Breakdown-Blu-ray/30457/&lt;/ref&gt;

Paramount Home Entertainment ga je objavio na [[4K Ultra HD]] {{Nowrap|blu-rayu}} u oktobru 2024. godine.&lt;ref&gt;https://ultrahd.highdefdigest.com/138461/breakdown4kultrahdblurayparamountscares.html&lt;/ref&gt; Ovo je bio dio njihove Paramount Scares linije izdanja (fokusirane na [[horor]] filmove), iako se film ''Slom'' općenito kategorizira kao triler, a ne kao horor film.&lt;ref&gt;https://www.allmovie.com/movie/breakdown-am7460&lt;/ref&gt;

Film je bio dostupan na digitalnim platformama Apple TV,&lt;ref&gt;https://play.google.com/store/movies/details/Breakdown?id=IUIL2eIDppw&amp;hl=en_US&lt;/ref&gt; Amazon Prime&lt;ref&gt;https://www.primevideo.com/dp/amzn1.dv.gti.64b8a887-dc73-4294-2b61-63a21581bf64?autoplay=0&amp;ref_=atv_cf_strg_wb&lt;/ref&gt; i [[Google Play]].&lt;ref&gt;https://play.google.com/store/movies/details/Breakdown?id=IUIL2eIDppw&amp;hl=en_US&lt;/ref&gt; Ranije je bio dostupan na besplatnom streaming servisu Fox Corporationa – Tubi,&lt;ref&gt;https://tubitv.com/movies/489481/breakdown&lt;/ref&gt; a kasnije je postao dostupan na Paramountovom vlastitom besplatnom streaming servisu Pluto TV.&lt;ref&gt;https://pluto.tv/us/on-demand/movies/5e7280be580fad001aff68f1&lt;/ref&gt; U martu 2021. godine, film je postao dostupan na tada novom Paramountovom pretplatničkom streaming servisu [[Paramount+]], kao jedan od njihovih {{Nowrap|naslova-prvijenaca}}.&lt;ref&gt;https://www.newsweek.com/paramount-plus-line-tv-shows-films-movies-1573726&lt;/ref&gt; U [[Australija|Australiji]] je bio na streaming servisu za emitera u vlasništvu Paramounta Network 10.&lt;ref&gt;https://10.com.au/breakdown/about&lt;/ref&gt; U Australiji je, također, bio dostupan na Fetch {{Nowrap|TV-u}}.&lt;ref&gt;https://www.justwatch.com/au/movie/panne-fatale&lt;/ref&gt;

==Rimejk==
*''Vidaamuyarchi'', indijski film na jeziku [[Tamilski jezik|tamil]] iz godine 2025.&lt;ref&gt;https://timesofindia.indiatimes.com/entertainment/tamil/movies/news/ajiths-vidaamuyarchi-faces-plagiarism-controversy-a-hollywood-production-house-demands-rs-150-crore/articleshow/115921204.cms#goog_rewarded/&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{IMDb title|0118771}}
*[https://www.boxofficemojo.com/movies/?id=breakdown.htm ''Slom''] na [[Box Office Mojo]]u
*{{Rotten Tomatoes|1077077-breakdown}}
*{{Metacritic film|breakdown|Slom}}

{{Navkutija
|ime         = Filmovi Jonathana Mostowa
|naslov      = [[Filmografija Jonathana Mostowa|Filmografija]] [[Jonathan Mostow|Jonathana Mostowa]]
|podaciklasa = hlist

| grupa1 = [[Film]]ovi
| podaci1  =
* ''[[Beverly Hills Bodysnatchers]]'' {{small|(1989)}}
* ''[[Flight of Black Angel]]'' {{small|(1991)}}
* ''[[Slom (1997)|Breakdown]]'' {{small|(1997)}}
* ''[[U-571 (film)|{{Nowrap|U-571}}]]'' {{small|(2000)}}
* ''[[Terminator 3: Rise of the Machines]]'' {{small|(2003)}}
* ''[[Surrogates]]'' {{small|(2009)}}
* ''[[The Hunter's Prayer]]'' {{small|(2017)}}}}

[[Kategorija:Američki akcijski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi iz 1997.]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi Paramount Picturesa]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Arizoni]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Kaliforniji]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Utahu]]
[[Kategorija:Filmovi o braku]]
[[Kategorija:Američki avanturistički filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o pljački]]
[[Kategorija:Američki kriminalistički trileri]]
[[Kategorija:Američki filmovi katastrofe]]</text>
      <sha1>pj0nc05c1y0npc670lv7u7x7guut8j6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915623</id>
      <parentid>3915621</parentid>
      <timestamp>2026-07-31T23:34:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-42328-98</username>
        <id>184232</id>
      </contributor>
      <comment>/* Radnja */ obrisan višak teksta</comment>
      <origin>3915623</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15847" sha1="t57y8vr6gnbkqghb1bs4yxiv48cf7zr" xml:space="preserve">{{Očistiti jednostavne linkove}}
{{Infokutija film
| naziv             = 
| slika             = Breakdownmovie.jpg
| veličina_slike    = 
| slika_alt         = 
| tekst             = Promotivni izvorni {{Nowrap|kino-poster}}
| originalni_naslov = 
| režija            = [[Jonathan Mostow]]
| producent         = [[Dino De Laurentiis]]&lt;br&gt;[[Martha De Laurentiis]]
| scenarist         = Jonathan Mostow&lt;br&gt;Sam Montgomery
| narator           = Jonathan Mostow
| uloge             = [[Kurt Russell]]&lt;br&gt;[[J. T. Walsh]]&lt;br&gt;[[Kathleen Quinlan]]
| muzika            = [[Basil Poledouris]]
| kinematografija   = [[Douglas Milsome]]
| žanr              = 
| montaža           = Derek Brechin&lt;br&gt;[[Kevin Stitt]]
| studio            = [[Dino De Laurentiis Company]]&lt;br&gt;[[Spelling Films]]
| distributer       = [[Paramount Pictures]]
| datum             = 2. maj 1997.
| trajanje          = 93 minute
| zemlja            = [[Sjedinjene Američke Države]]
| jezik             = [[Engleski jezik|engleski]]
| budžet            = 36 miliona $&lt;ref name=&quot;bom&quot;&gt;https://www.boxofficemojo.com/release/rl1934198273/weekend/&lt;/ref&gt;
| zarada            = 50,2 miliona $&lt;ref name=&quot;bom&quot;/&gt;
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
}}
'''''Slom''''' ({{jez-en|Breakdown}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] akcioni triler iz 1997. godine, koji je režirao [[Jonathan Mostow]], uz scenaristu Sama Montgomeryja. U filmu [[Kurt Russell]] glumi muškarca čiju ženu otme vozač kamiona nakon što im se automobil misteriozno pokvari tokom vožnje preko ravničarskoga puta, što ga navodi na očajničku potragu za njom i suočavanjem s njenim otmičarima.

U filmu također glume [[J. T. Walsh]] i [[Kathleen Quinlan]]. Originalnu muziku komponirao je i dirigirao [[Basil Poledouris]], a izvela [[Hollywood Studio Symphony]]. Film su producirali [[Dino De Laurentiis]] i [[Martha De Laurentiis]].

Objavljen je 2. maja 1997. godine distributera [[Paramount Pictures]] i posljednji je film s Walshom koji je objavljen za njegovoga života.

==Radnja==
Jeff i Amy Taylor voze se od [[Boston]]a do [[San Diego|San Diega]] u novom [[džip]]u grand čeroki ({{jez-en|Jeep Grand Cherokee}}). U pustinji [[Arizona|Arizone]], zamalo se sudare sa izudaranim [[kamionet]]om. Na [[benzin]]skoj pumpi, vozač kamioneta, Earl, ljutito se suočava s Jeffom prije nego što krene. Na udaljenom dijelu ceste, džip se gasi. Amy prihvata prijevoz od vozača [[kamion]]a s prikolicom, Reda Barra, kako bi stigla do obližnjega restorana i potražila pomoć, dok Jeff ostaje s vozilom.

Pregledavajući motor, otkriva da su kablovi akumulatora namjerno olabavljeni. Nakon što ih ponovo spoji, stiže do restorana, gdje vlasnik i gosti insistiraju da se Amy nikada nije pojavila. Nazad na cesti, Jeff presreće Redov kamion, ali Red poriče bilo kakvo saznanje. [[Šerif]] Boyd stiže i, pretražujući vozilo, ne pronalazi ništa i pušta Reda. Upućuje Jeffa u šerifovu kancelariju u Brackettu da prijavi Amyin nestanak.

Vraćajući se u restoran, Jeffu ​​prilazi Billy, naizgled sporoglavi mehaničar, koji tvrdi da je Amy otišla s nekoliko ljudi i upozorava ga da izbjegava policiju. Slijedeći Billyjeva uputstva, Jeffa Earl napada iz zasjede. Bježi tako što džip surva u rijeku, ali ga ubrzo hvataju Earl i Billy, čija je spora priroda bila samo gluma. Odvode ga u Barr u izolovano skrovište.

Red prijeteći zahtijeva da Jeff podigne 90.000 [[Američki dolar|dolara]] za koje Amy tvrdi da su na njihovom bankovnom računu. U banci u [[Brackett]]u, Jeff ima pristup samo 5.000 dolara, pa skriva novčanice od jednog dolara između novčanica od dvije stotine dolara i stavlja otvarač za pisma, odustajući od pokušaja da upozori upravnika banke kada posumnja da su Redovi saučesnici u banci i posmatraju.

Earl uzima Jeffa, hvali se sabotiranjem džipa i izjavljuje da će par biti ubijen bez obzira na novac. Earl je bijesan kada otkrije prevaru baš kada se Jeff oslobađa otvaranjem. Ubada Earla, zatim ga veže ljepljivom trakom, prisiljavajući ga da otkrije mjesto sastanka na stanici za kamione. Šerif Boyd zaustavlja kamion i vjeruje da je Jeff počinilac. Earl puca i ranjava šerifa, ali zauzvrat biva upucan. Nakon što je [[Radio|radiovezom]] zatražio pomoć, Jeff odjuri do odmorišta za kamione i pronalazi i sakriva se ispod Redove prikolice, koju nose na njegovu udaljenu farmu.

U Redovoj štali, Jeff vidi trofeje iz ranijih pljački i ubistava turista. Billy i još jedan saučesnik, Al, stižu sa vezanom Amy i zaključavaju je u zamrzivač u podrumu. Naoružan pronađenim pištoljem, Jeff se suočava s Redom i ostalima u kući. Redov mladi sin Deke odvraća pažnju Billyju da pobjegne, ali Jeff prisiljava Reda da otvori podrum hambara, oslobađajući Amy. Zaključava Reda, njegovu suprugu Dekea i Ala u podrum. Billy ih oslobađa dok Jeff i Amy bježe u kamionetu. Red i njegova grupa su u potjeri.

Billyjev automobil se prevrće, ubijajući ga u eksploziji, a Al smrtno strada u Redovoj odvojenoj prikolici. Na čeličnom mostu, Red udara kamionetom u zaštitnu ogradu, prikliještivši Amynu nogu ispod komandne table, ostavljajući oba vozila opasno balansirana na ivici. Jeff se ukrcava u kamionet, hrva se s Redom i, nakon borbe, baca ga preko ruba. Red sleti na stijene ispod, teško povrijeđen. Jeff oslobađa Amy koja otpušta kočnicu kamioneta, ispuštajući viseći kamion na Reda, ubivši ga. Par čeka na mostu da stignu [[Zakon|vlasti]].

==Uloge==
*[[Kurt Russell]] kao Jeff Taylor
*[[J. T. Walsh]] kao Warren 'Red' Barr
*[[Kathleen Quinlan]] kao Amy Taylor
*[[M. C. Gainey]] kao Earl
*[[Jack Noseworthy]] kao Billy
*[[Ritch Brinkley]] kao Al
*[[Moira Harris]] kao Arleen Barr
*[[Rex Linn]] kao Sheriff Boyd
*[[Kim Robillard]] kao zamjenik šerifa Len Carver
*[[Jack McGee]] kao Bartender
*[[Vincent Berry]] kao Deke Barr
*[[Steve Waddington]] kao kauboj u banci
*[[Thomas Kopache]] kao Calhoun

==Produkcija==
Snimanje se odvijalo između aprila i juna 1996. godine. Film ''Slom'' sniman je na lokacijama u [[Sacramento|Sacramentu]], Kalifornija; [[Victorville]]u, Kalifornija; [[Pyramid Lake]]u; i [[Moab]]u, Juta.

==Muzika==
Muziku je napisao [[Basil Poledouris]], uz doprinos Stevea Formana, Judda Millera, Erica Colvina i Richarda Marvina.

Objavljena je kao ograničeno izdanje od 3.000 jedinica u izdanju [[LaLaLand Records]]a u junu 2011. godine.&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20130122044351/http://www.lalalandrecords.com/Breakdown.html&lt;/ref&gt; Izdanje se sastoji od 3 {{Nowrap|CD-a}}: prvi CD sadrži muziku kako se čuje u filmu, koja sadrži materijal dodatnih kompozitora. Ovo nije 100% kompletno, izostavljajući nekoliko izuzetno niskih odlomaka iz ranih scena, niti je hronološki – neki znakovi su kombinirani i preuređeni kako bi se održao doživljaj slušanja.

Drugi CD sadrži alternativnu ranu verziju mnogih nota Poledourisa koje predstavljaju drugačiji, daleko [[Orkestar|orkestralniji]] pristup muziciranju filma. Muzika u filmu je uklonila mnoge slojeve i ostavila uglavnom [[Udaraljke|perkusivne]] i elemente zvučnoga dizajna za mnoge dijelove.

Treći CD sadrži daljnje alternative koje demonstriraju promjenljivu prirodu muzike kako su scene ponovo snimane.

==Objavljivanje==
Film je objavljen u Sjedinjenim Američkim Državama 2. maja 1997.&lt;ref&gt;https://catalog.afi.com/Film/60674-BREAKDOWN?sid=fc1d7187-4aeb-46d8-8cee-4c6c0505d181&amp;sr=10.346682&amp;cp=1&amp;pos=0&lt;/ref&gt; Nakon što je prvobitno prikazan u 2.108 [[Kino|kina]], film je kasnije dospio do 2.348 kina.

==Osvrt==
Film je debitirao na prvome mjestu na blagajnama sa 12,3 miliona dolara.&lt;ref&gt;https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1997-05-06-ca-56058-story.html&lt;/ref&gt; Na kraju je u Sjedinjenim Državama i [[Kanada|Kanadi]] zarada bila 50,2 miliona dolara.&lt;ref&gt;https://boxofficemojo.com/movies/?id=breakdown.htm&lt;/ref&gt;

===Kritički prijem===
Web stranica [[Rotten Tomatoes]]a, koja prikuplja recenzije, izvijestila je da je 83% kritičara dalo filmu pozitivne recenzije na osnovu uzorka od 58 kritičara, prosječne ocjene 7,2/10. Konsenzus stranice opisuje ga kao &quot;Pametni i napeti – iako pomalo neujednačeni – triler&quot;.&lt;ref&gt;https://www.rottentomatoes.com/m/1077077-breakdown/&lt;/ref&gt; Na [[Metacritic]]u, koji dodjeljuje ponderiranu prosječnu ocjenu od 100 recenzijama glavnih kritičara, film je dobio prosječnu ocjenu 74 na osnovu 19 recenzija.&lt;ref name=&quot;mc&quot;&gt;http://www.metacritic.com/movie/breakdown&lt;/ref&gt; Publika koju je anketirao CinemaScore dala je filmu prosječnu ocjenu &quot;B&quot; na skali od A+ do F.&lt;ref&gt;https://www.cinemascore.com/&lt;/ref&gt;

Peter Stack iz ''San Francisco Chroniclea'' pohvalio je film: &quot;Breakdown koristi staromodnu domišljatost – plus uvjerljivu zvijezdu, brzu misteriju i bezizražajnoga negativca – da bi nastao uzbudljiv film.&quot;&lt;ref&gt;https://www.sfgate.com/movies/article/The-Call-of-the-Wild-Ride-Breakdown-thrills-2841938.php&lt;/ref&gt; [[Roger Ebert]] dao je filmu pozitivnu recenziju, nazvavši ga &quot;napetim, vještim i hirurški efikasnim&quot;.&lt;ref&gt;https://www.rogerebert.com/reviews/breakdown-1997&lt;/ref&gt;

Stephen Hunter iz ''Washington Posta'' kritizirao je Russella što nije prikazao očajnoga muža spremnoga da se bori za svoju nestalu ženu, napisavši: &quot;On mnogo trči okolo praveći očajne grimase, ali nikada ne projicira osjećaj dubokoga bijesa. Nikada ne postaje opasan. Stoga je film lišen svoga jednoga primitivnoga zadovoljstva: slike civilizovanoga [[čovjek]]a koji u sebi pronalazi [[peru]]anskog komandosa i uništava bezobraznike koji su ga potcijenili&quot;.&lt;ref&gt;https://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/movies/review97/breakdownhunter.htm&lt;/ref&gt;

===Kućne verzije i prava===
Paramount Home Entertainment je objavio film na domaćoj [[VHS]] kaseti u oktobru 1997. godine, a [[DVD]] je uslijedio 1998. godine.&lt;ref&gt;https://www.amazon.com/Breakdown-DVD-by-Kurt-Russell/dp/B01I077IPO&lt;/ref&gt; Objavljen je na LaserDiscu u Sjedinjenim Državama u oktobru 1997. godine, a titlirani Hong Kong LaserDisc je objavljen u novembru 1997. godine, preko ERA Home Entertainmenta.&lt;ref name=&quot;lddb&quot;&gt;https://www.lddb.com/search.php?search=Breakdown&amp;sort=title&lt;/ref&gt; Sljedeće godine, film je također dobio LaserDisc izdanja u [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Japan]]u i [[Singapur]]u.&lt;ref name=&quot;lddb&quot;/&gt; Francuski LaserDisc je bio u produkciji PFC Vidéoa,&lt;ref&gt;https://www.lddb.com/laserdisc/35709/629935/Breakdown&lt;/ref&gt; dok je njemački LaserDisc bio u produkciji Laser Paradisea.&lt;ref&gt;https://www.lddb.com/laserdisc/43637/1964-114/Breakdown&lt;/ref&gt; Francuski i njemački LaserDisc su sadržavali sinhronizirane audiozapise, za razliku od japanskoga LaserDisca Pioneer LDC-a, koji je sadržavao originalni audio zapis japanskih titlova.&lt;ref&gt;https://www.lddb.com/laserdisc/12095/PILF-2584/Breakdown&lt;/ref&gt;

''Slom'' je bio koprodukcija između Dino De Laurentiis Companyja i Spelling Filmsa, a distribuciju je obavljao Paramount Pictures. U odjavnoj špici, Paramount Pictures i Spelling Films su navedeni kao zajednički nosioci [[Autorska prava|autorskih prava]]. U vrijeme izlaska filma, matična kompanija Paramounta, [[Viacom]], imala je većinski udio u Spelling Filmsu, dijelu Spelling Entertainmenta. Svoj udio u Spelling Entertainmentu stekli su 1994. godine kupovinom dobavljača Blockbuster, koji je i sam imao 67% udjela u Spelling Entertainmentu od 1993. godine. Viacom je kupio preostali udio u Spelling Entertainmentu u martu 1999. godine, što je dodatno učvrstilo Paramountovo vlasništvo nad filmom ''Slom''.&lt;ref&gt;https://www.nytimes.com/1999/03/20/business/company-news-viacom-agrees-to-buy-rest-of-spelling-entertainment.html&lt;/ref&gt;

Film je dobio australijsko {{Nowrap|[[blu-ray]]}} izdanje u februaru 2021. godine od lokalnoga distributera Imprint, pod licencom Paramounta. Ovo je bilo prvo {{Nowrap|blu-ray}} izdanje filma i prvobitno je bilo ograničeno na 1.500 primjeraka.&lt;ref&gt;https://www.blu-ray.com/movies/Breakdown-Blu-ray/281480/&lt;/ref&gt; Američko {{Nowrap|blu-ray}} izdanje je objavio Paramount Home Entertainment u septembru 2021. godine, kao &quot;Paramount Presents&quot;.&lt;ref&gt;https://www.amazon.com.au/Breakdown-Blu-Ray-Kurt-Russell/dp/B08Y7GJ1CV&lt;/ref&gt; Američki {{Nowrap|blu-ray}} je sadržavao novi audiokomentar s Jonathanom Mostowom i Kurtom Russellom, te novi intervju s Kathleen Quinlan. Sadržavao je alternativni uvod u film i izoliranu muziku.&lt;ref&gt;https://thedigitalbits.com/reviews/item/breakdown-pp-2021-brd&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.blu-ray.com/movies/Breakdown-Blu-ray/30457/&lt;/ref&gt;

Paramount Home Entertainment ga je objavio na [[4K Ultra HD]] {{Nowrap|blu-rayu}} u oktobru 2024. godine.&lt;ref&gt;https://ultrahd.highdefdigest.com/138461/breakdown4kultrahdblurayparamountscares.html&lt;/ref&gt; Ovo je bio dio njihove Paramount Scares linije izdanja (fokusirane na [[horor]] filmove), iako se film ''Slom'' općenito kategorizira kao triler, a ne kao horor film.&lt;ref&gt;https://www.allmovie.com/movie/breakdown-am7460&lt;/ref&gt;

Film je bio dostupan na digitalnim platformama Apple TV,&lt;ref&gt;https://play.google.com/store/movies/details/Breakdown?id=IUIL2eIDppw&amp;hl=en_US&lt;/ref&gt; Amazon Prime&lt;ref&gt;https://www.primevideo.com/dp/amzn1.dv.gti.64b8a887-dc73-4294-2b61-63a21581bf64?autoplay=0&amp;ref_=atv_cf_strg_wb&lt;/ref&gt; i [[Google Play]].&lt;ref&gt;https://play.google.com/store/movies/details/Breakdown?id=IUIL2eIDppw&amp;hl=en_US&lt;/ref&gt; Ranije je bio dostupan na besplatnom streaming servisu Fox Corporationa – Tubi,&lt;ref&gt;https://tubitv.com/movies/489481/breakdown&lt;/ref&gt; a kasnije je postao dostupan na Paramountovom vlastitom besplatnom streaming servisu Pluto TV.&lt;ref&gt;https://pluto.tv/us/on-demand/movies/5e7280be580fad001aff68f1&lt;/ref&gt; U martu 2021. godine, film je postao dostupan na tada novom Paramountovom pretplatničkom streaming servisu [[Paramount+]], kao jedan od njihovih {{Nowrap|naslova-prvijenaca}}.&lt;ref&gt;https://www.newsweek.com/paramount-plus-line-tv-shows-films-movies-1573726&lt;/ref&gt; U [[Australija|Australiji]] je bio na streaming servisu za emitera u vlasništvu Paramounta Network 10.&lt;ref&gt;https://10.com.au/breakdown/about&lt;/ref&gt; U Australiji je, također, bio dostupan na Fetch {{Nowrap|TV-u}}.&lt;ref&gt;https://www.justwatch.com/au/movie/panne-fatale&lt;/ref&gt;

==Rimejk==
*''Vidaamuyarchi'', indijski film na jeziku [[Tamilski jezik|tamil]] iz godine 2025.&lt;ref&gt;https://timesofindia.indiatimes.com/entertainment/tamil/movies/news/ajiths-vidaamuyarchi-faces-plagiarism-controversy-a-hollywood-production-house-demands-rs-150-crore/articleshow/115921204.cms#goog_rewarded/&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{IMDb title|0118771}}
*[https://www.boxofficemojo.com/movies/?id=breakdown.htm ''Slom''] na [[Box Office Mojo]]u
*{{Rotten Tomatoes|1077077-breakdown}}
*{{Metacritic film|breakdown|Slom}}

{{Navkutija
|ime         = Filmovi Jonathana Mostowa
|naslov      = [[Filmografija Jonathana Mostowa|Filmografija]] [[Jonathan Mostow|Jonathana Mostowa]]
|podaciklasa = hlist

| grupa1 = [[Film]]ovi
| podaci1  =
* ''[[Beverly Hills Bodysnatchers]]'' {{small|(1989)}}
* ''[[Flight of Black Angel]]'' {{small|(1991)}}
* ''[[Slom (1997)|Breakdown]]'' {{small|(1997)}}
* ''[[U-571 (film)|{{Nowrap|U-571}}]]'' {{small|(2000)}}
* ''[[Terminator 3: Rise of the Machines]]'' {{small|(2003)}}
* ''[[Surrogates]]'' {{small|(2009)}}
* ''[[The Hunter's Prayer]]'' {{small|(2017)}}}}

[[Kategorija:Američki akcijski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi iz 1997.]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi Paramount Picturesa]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Arizoni]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Kaliforniji]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Utahu]]
[[Kategorija:Filmovi o braku]]
[[Kategorija:Američki avanturistički filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o pljački]]
[[Kategorija:Američki kriminalistički trileri]]
[[Kategorija:Američki filmovi katastrofe]]</text>
      <sha1>t57y8vr6gnbkqghb1bs4yxiv48cf7zr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Slom (1997)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>536383</id>
    <revision>
      <id>3915613</id>
      <timestamp>2026-07-31T21:14:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MisB016</username>
        <id>183017</id>
      </contributor>
      <comment>stranica za razgovor i prevedeno</comment>
      <origin>3915613</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="106" sha1="9zkndv65ryufgfrpvyo3mrvh605htil" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}
{{prevedeno|en|Breakdown (1997 film)|verzija=1359813464|unesena_verzija=3915611}}</text>
      <sha1>9zkndv65ryufgfrpvyo3mrvh605htil</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Breakdownmovie.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536384</id>
    <revision>
      <id>3915614</id>
      <timestamp>2026-07-31T21:24:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MisB016</username>
        <id>183017</id>
      </contributor>
      <comment>== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Plakat za film &quot;Slom&quot;
|Izvor= https://en.wikipedia.org/wiki/File:Breakdownmovie.jpg
|Datum= 31. juli 2026.
|Autor= Paramount Pictures
|Objašnjenje= Za članak &quot;Slom&quot;, niska rezolucija
|datoteka ima obrazloženje=da
}}</comment>
      <origin>3915614</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="283" sha1="3l9x2w2zeqntcnslgyzahm6vqwj3cve" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Plakat za film &quot;Slom&quot;
|Izvor= https://en.wikipedia.org/wiki/File:Breakdownmovie.jpg
|Datum= 31. juli 2026.
|Autor= Paramount Pictures
|Objašnjenje= Za članak &quot;Slom&quot;, niska rezolucija
|datoteka ima obrazloženje=da
}}

== Licenciranje ==
{{Plakat}}</text>
      <sha1>3l9x2w2zeqntcnslgyzahm6vqwj3cve</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996).jpg.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536385</id>
    <revision>
      <id>3915627</id>
      <timestamp>2026-08-01T00:22:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Snimak ekrana iz vijesti Radio-televizije Mostar (RTV MO) od 2. januara 1996, na kojem je prikazan novinar i voditelj Sanel Kajan. Slika je niske rezolucije i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije i ilustracije historijskog perioda televizijske karijere.
|Izvor= Privatni videoarhiv Sanela Kajana; originalni emiter RTV MO (Radio-televizija Mostar).
|Datum= 2. januar 1996. (nastanak) / 1. august 2026. (postavljanje)
|Autor= Radio-televizija Mostar (RTV MO)
|Objašnjenje=...</comment>
      <origin>3915627</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1056" sha1="k6whniyjkongqqss1xnogfr4wm0dpdz" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Snimak ekrana iz vijesti Radio-televizije Mostar (RTV MO) od 2. januara 1996, na kojem je prikazan novinar i voditelj Sanel Kajan. Slika je niske rezolucije i koristi se u svrhu vizuelne identifikacije i ilustracije historijskog perioda televizijske karijere.
|Izvor= Privatni videoarhiv Sanela Kajana; originalni emiter RTV MO (Radio-televizija Mostar).
|Datum= 2. januar 1996. (nastanak) / 1. august 2026. (postavljanje)
|Autor= Radio-televizija Mostar (RTV MO)
|Objašnjenje= Poštena upotreba u članku [[Sanel Kajan]]. Slika prikazuje arhivski TV prijenos ugašene televizijske stanice (RTV MO) koja nema pravnog nasljednika. Nije moguće napraviti novu, slobodnu fotografiju ovog historijskog trenutka iz 1996, čime je u potpunosti zadovoljen kriterij nezamjenjivosti. Slika služi isključivo u edukativne i dokumentarne svrhe za ilustraciju početaka televizijske karijere subjekta i ne ugrožava nikakve komercijalne interese.
}}

== Licenciranje ==
{{Neslobodna historijska slika|datoteka ima obrazloženje=da}}</text>
      <sha1>k6whniyjkongqqss1xnogfr4wm0dpdz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lee-Steve Jackson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536386</id>
    <revision>
      <id>3915704</id>
      <timestamp>2026-08-01T09:31:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Izmjena u toku}} {{Infokutija biatlonac | ime                  = Lee-Steve Jackson | slika                = Lee-Steve_Jackson_GBR.jpg | opis_slike           =  | puno_ime             = Lee-Steve Jackson | nadimak              =  | nacionalnost         =  | država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}  | datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1980|04|20}} | mjesto_rođenja       = [[Norton (Durham)|Norton]], [[Engleska]] | država_rođenja       = Ujed...</comment>
      <origin>3915704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9348" sha1="isg5spdajj4rgq5l22qdomqdslhuklh" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Lee-Steve Jackson
| slika                = Lee-Steve_Jackson_GBR.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Lee-Steve Jackson
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1980|04|20}}
| mjesto_rođenja       = [[Norton (Durham)|Norton]], [[Engleska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 172
| težina               = 70
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2016.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI NS         = 
| medalje OI NS        = 
| zlato OI NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''9''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup SP NS         = 
| medalje SP NS        = 
| zlato SP NS       = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           =  {{plainlist| 
* '''90.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''66.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 1. 8. 2026.
}}

'''Lee-Steve Jackson''' rođen 20. aprila 1980. u [[Norton (Durham)|Norton]]u, [[Engleska]] nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://web.archive.org/web/20161203091449/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ja/lee-jackson-1.html|url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Lee-Steve Jackson Olympic Results |accessdate=31. 7. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|66]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|55]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|56]]  
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|41]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|66]]  
| 
|
|}
Jackson je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 57-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]]. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|utrci na 20 km]] kada je od 89 takmičara s četiri promašaja i zaostatkom od 7:20.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog]] biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. U štafetnim utrkama nije nastupao. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|102]]  
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|99]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|68]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|20]]
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|75]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|75]]   
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|21]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|94]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|79]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|23]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|} 
Lee-Steve Jackson je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] nastupio devet puta, ali nije osvojio ni jednu medalju.  &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 52-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:11.3&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Pavel Rostovcev|Pavela Rostovceva]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]] s [[Jason Sklenar|Jasonom Sklenarom]], [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]] i  [[Mark Gee|Markom Geeom]] --&gt;. 

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Jacksona u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] &lt;!-- u [[Hochfilzen]]u 11. decembra 1999. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio 93-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 44-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 18. februara 2005. u utrci potjere na 12,5&amp;nbsp;km. U štafetnim utrkama su najbolji rezultati dva  13-a mjesta u štafeti. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2016.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|827}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Jackson, Lee-Steve}}
[[Kategorija:Rođeni 1980.]]
[[Kategorija:Biografije, Norton (Durham)]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>isg5spdajj4rgq5l22qdomqdslhuklh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3915705</id>
      <parentid>3915704</parentid>
      <timestamp>2026-08-01T09:32:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Karijera */</comment>
      <origin>3915705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9348" sha1="9grs782ki3hlsen70f6gkzhtr1ww4ae" xml:space="preserve">{{Izmjena u toku}}
{{Infokutija biatlonac
| ime                  = Lee-Steve Jackson
| slika                = Lee-Steve_Jackson_GBR.jpg
| opis_slike           = 
| puno_ime             = Lee-Steve Jackson
| nadimak              = 
| nacionalnost         = 
| država               = {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja i godine|1980|04|20}}
| mjesto_rođenja       = [[Norton (Durham)|Norton]], [[Engleska]]
| država_rođenja       = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         = 
| država_smrti         = 
| zanimanje            = 
| godine_aktivnosti    = 
| visina               = 172
| težina               = 70
| supružnik            = 
| veb-sajt             = 
| sport                = 
| klub                 = 
| trener               = 
| skije                = 
| puška                = 
| status               = neaktivan
| kraj_karijere        = 2016.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI            = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]])
| medalje_OI           = '''0'''
| zlato_OI             = 
| nastup OI NS         = 
| medalje OI NS        = 
| zlato OI NS          = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP            = '''9''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015.]])
| medalje_SP           = '''0'''
| zlato_SP             = 
| nastup SP NS         = 
| medalje SP NS        = 
| zlato SP NS       = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK            = ([[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]])
| pobjede_SK           = 0
| plasman_SK           =  {{plainlist| 
* '''90.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''66.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|2014/15.]])
}}
| pobjede_SK_štafeta   = 0
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja        = 
| medalje              = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0
}}
| proširi_medalje      = 
| nagrade              = 
| ordeni               = 
| fusnote              = 
| aktualizirano        = 1. 8. 2026.
}}

'''Lee-Steve Jackson''' rođen 20. aprila 1980. u [[Norton (Durham)|Norton]]u, [[Engleska]] nekadašnji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=&quot;SportsRef&quot;&gt;{{cite web |url=https://web.archive.org/web/20161203091449/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ja/lee-jackson-1.html|url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Lee-Steve Jackson Olympic Results |accessdate=31. 7. 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|66]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|55]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|56]]  
|
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|40]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 10 km|66]]  
| 
|
|}
Jackson je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo mu je 57-o mjesto na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]]. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|utrci na 20 km]] kada je od 89 takmičara s četiri promašaja i zaostatkom od 7:20.9&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|njemačkog]] biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. U štafetnim utrkama nije nastupao. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|102]]  
| 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|99]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|68]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|20]]
|  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|75]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 10 km|75]]   
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (muškarci)|21]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|94]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|79]]   
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|23]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2011}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2012}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2013}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2015}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 20 km|95]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 10 km|86]]   
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (muškarci)|57]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]]
|
|} 
Lee-Steve Jackson je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|SP 2015.]] nastupio devet puta, ali nije osvojio ni jednu medalju.  &lt;!-- Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 52-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s tri promašaja i zaostatkom od 3:11.3&amp;nbsp;min bio iza pobjednika [[Pavel Rostovcev|Pavela Rostovceva]]. U ekipnim utrkama mu je najbolji rezultat 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999.|SP 1999.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1999 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]] s [[Jason Sklenar|Jasonom Sklenarom]], [[Mike Dixon (biatlonac)|Mikeom Dixonom]] i  [[Mark Gee|Markom Geeom]] --&gt;. 

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Jacksona u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1998/1999.|1998/99.]] &lt;!-- u [[Hochfilzen]]u 11. decembra 1999. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio 93-o mjesto. Najbolji rezultat u pojedinačnim disciplinama mu je 44-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] na [[Biatlonski stadion Pokljuka|Pokljuki]] 18. februara 2005. u utrci potjere na 12,5&amp;nbsp;km. U štafetnim utrkama su najbolji rezultati dva  13-a mjesta u štafeti. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 2016.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|827}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Jackson, Lee-Steve}}
[[Kategorija:Rođeni 1980.]]
[[Kategorija:Biografije, Norton (Durham)]]
[[Kategorija:Britanski biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]]
[[Kategorija:Britanski olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>9grs782ki3hlsen70f6gkzhtr1ww4ae</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar (1993).jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>536387</id>
    <revision>
      <id>3915717</id>
      <timestamp>2026-08-01T11:16:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosancica by MK</username>
        <id>173186</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Historijska fotografija Sanela Kajana u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar iz 1993. Slika prikazuje rane početke njegove novinarske i radijske karijere tokom ratnog perioda u Mostaru.
|Izvor= Privatna arhiva Sanela Kajana.
|Datum= 1993 (nastanak) / 1. august 2026 (postavljanje)
|Autor= Nepoznati autor / Radio BiH – Ratni studio Mostar
|Objašnjenje= Poštena upotreba u članku [[Sanel Kajan]]. Slika prikazuje jedinstveni historijski trenutak iz 1993. sa radijskog emito...</comment>
      <origin>3915717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="924" sha1="fub10d3ra2sgw8hz85r4ksrq3jodha7" xml:space="preserve">== Sažetak ==
{{Infoslika
|Opis= Historijska fotografija Sanela Kajana u studiju Radija BiH – Ratnog studija Mostar iz 1993. Slika prikazuje rane početke njegove novinarske i radijske karijere tokom ratnog perioda u Mostaru.
|Izvor= Privatna arhiva Sanela Kajana.
|Datum= 1993 (nastanak) / 1. august 2026 (postavljanje)
|Autor= Nepoznati autor / Radio BiH – Ratni studio Mostar
|Objašnjenje= Poštena upotreba u članku [[Sanel Kajan]]. Slika prikazuje jedinstveni historijski trenutak iz 1993. sa radijskog emitovanja u ratnim uslovima. Nije moguće napraviti novu, slobodnu fotografiju ovog historijskog događaja i perioda, čime je u potpunosti zadovoljen kriterij nezamjenjivosti. Slika se koristi isključivo u edukativne, dokumentarne i informativne svrhe radi ilustracije biografije i početka novinarske karijere subjekta.
}}

== Licenciranje ==
{{Neslobodna historijska slika|datoteka ima obrazloženje=da}}</text>
      <sha1>fub10d3ra2sgw8hz85r4ksrq3jodha7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srpska gologlavka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>536388</id>
    <revision>
      <id>3915721</id>
      <timestamp>2026-08-01T11:23:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosanskipecurko</username>
        <id>184242</id>
      </contributor>
      <comment>nova stranica</comment>
      <origin>3915721</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4696" sha1="7ec1n6x2p6y49py5fg7ssjs7hg2w4gw" xml:space="preserve">
{{Taksokvir | boja = lightblue
| naziv = Srpska gologlavka
| slika = Psilocybe serbica 110792.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Srpska gologlavka
| regnum = [[Fungi]]
| divisio = [[Basidiomycota]]
| classis = [[Agaricomycetes]]
| ordo = [[Agaricales]]
| familia = [[Hymenogastraceae]]
| genus = '''''[[Psilocybe]]'''''
| species = '''''Psilocybe serbica'''''
| dvoimeno = ''Psilocybe serbica''
| dvoimeno_autorstvo = [[Meinhard Michael Moser|Moser]] &amp; [[Egon Horak|Horak]] (1969)
}}

'''''Srpska gologlavka''''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Psilocybe serbica''; [[slovenski jezik|sl.]] ''srbska gologlavka''; [[makedonski jezik|mk.]] ''српска гологлавка''; [[srpski jezik|sr.]] ''srpska gologlavka'')&lt;ref&gt;{{cite web |title=Srbska gologlavka |url=https://www.gobe.si/Gobe/PsilocybeSerbica |publisher=Gobarsko društvo Lisička Maribor |access-date=1. 8. 2026 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Srpska gologlavka |url=https://redlist.moepp.gov.mk/psilocybe-serbica/ |publisher=Ministry of environment of The Republic of North Macedonia |access-date=1. 8. 2026 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.inaturalist.org/taxa/518938-Psilocybe-serbica#taxonomy-tab |title=Psilocybe serbica, srbska gologlavka |website=iNaturalist |access-date=1. 8. 2026 }}&lt;/ref&gt;  je vrsta [[Psihoaktivne gljive|psihoaktivne gljive]] iz roda [[gologlavki]], porodice [[Hymenogastraceae]]. Sadrži psihoaktivna jedinjenja [[psilocibin]] i [[psilocin]].&lt;ref name=&quot;Borovicka2006&quot;&gt;{{cite journal |author=Borovička, J. |title=Notes on ''Psilocybe serbica'' and related species |journal=Czech Mycology |year=2006 |volume=58 |issue=1–2 |pages=31–38}}&lt;/ref&gt; Blisko je srodna vrsti ''[[Psilocybe cyanescens]]'', od koje se razlikuje po mikroskopskim karakteristikama.
== Taksonomija ==
Vrstu su prvi opisali austrijski mikolozi [[Meinhard Michael Moser]] i [[Egon Horak]] na osnovu primjeraka pronađenih u Srbiji 1969. godine.&lt;ref name=&quot;Moser1969&quot;&gt;{{cite journal |author=Moser, M.; Horak, E. |title=''Psilocybe serbica'' spec. nov., eine neue ''Psilocybe''-Art aus Serbien |journal=Zeitschrift für Pilzkunde |year=1969 |volume=34 |issue=3–4 |pages=137–144 }}&lt;/ref&gt;

Kasnija molekularno-genetička i morfološka istraživanja pokazala su da su taksoni ''Psilocybe bohemica'', ''Psilocybe moravica'' i ''Psilocybe arcana'', koji su ranije smatrani zasebnim vrstama, zapravo sinonimi vrste ''Psilocybe serbica''.&lt;ref name=&quot;Borovicka2006&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Borovicka2011&quot;&gt;{{cite journal |author=Borovička, J.; Noordeloos, M.E.; Gryndler, M.; Oborník, M. |title=Molecular phylogeny of ''Psilocybe cyanescens'' complex in Europe, with focus on ''P. serbica'' |journal=Mycological Progress |year=2011 |volume=10 |issue=2 |pages=149–164 }}&lt;/ref&gt;

== Opis ==
* '''Šešir:''' Prečnika od 1 do 4 cm. U početku je ispupčen do zvonast, a kasnije postaje ravniji. Površina je glatka, a u vlažnim uslovima sluzava. Boja varira od smeđe-narandžaste do svijetlosmeđe; pri sušenju posvjetljuje (higrofanska osobina).&lt;ref name=&quot;Moser1969&quot; /&gt;
* '''Listići:''' Prirasli ili blago silazni niz stručak, u početku svijetli, a sazrijevanjem spora postaju tamnosmeđi do ljubičasto-smeđi.
* '''Stručak:''' Visok 4–8 cm i debeo 2–3 mm. Cilindričan je, svilenkasto bijel, a pri oštećenju ili starenju poprima plavičastu ili zelenkastu boju.
* '''Meso:''' Bjelkasto do žućkasto, pri oštećenju i izlaganju zraku izrazito poplavi.&lt;ref name=&quot;Moser1969&quot; /&gt;
* '''Otisak spora:''' Tamnoljubičasto-smeđ. Spore su eliptične, glatke, veličine 10–13 × 6–7,5 µm.&lt;ref name=&quot;Borovicka2006&quot; /&gt;

== Rasprostranjenost i ekologija ==
''Srpska gologlavka'' je [[Saprofit|saprofitska]] gljiva. Raste u manjim grupama ili busenima na trulom drvetu listopadnog i četinarskog drveća, ostacima grana i drvnom materijalu.&lt;ref name=&quot;Borovicka2006&quot; /&gt;

Rasprostranjena je u srednjoj i jugoistočnoj Evropi, pa je česta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], Sloveniji, Srbiji, Češkoj, Slovačkoj i Austriji.&lt;ref name=&quot;Borovicka2011&quot; /&gt; Plodišta se pojavljuju od kasnog ljeta do kasne jeseni, najčešće od septembra do novembra.

== Biohemija ==
Gljiva sadrži [[alkaloid]]e psilocibin, psilocin i [[beocistin]], koji imaju psihoaktivno djelovanje.&lt;ref name=&quot;Gartz1996&quot;&gt;{{cite book |author=Gartz, J. |title=Magic Mushrooms Around the World |year=1996 |publisher=LIS Publications |isbn=978-0-9653399-0-2 }}&lt;/ref&gt;
Kao i kod drugih vrsta roda ''Psilocybe'', oštećeni dijelovi plodnog tijela mogu poplaviti zbog oksidacije spojeva povezanih s psilocibinom.

== Reference ==
{{Reference}}

[[Kategorija:Gljive]]
[[Kategorija:Gologlavke]]
[[Kategorija:Hymenogastraceae]]
[[Kategorija:Psihoaktivne gljive]]</text>
      <sha1>7ec1n6x2p6y49py5fg7ssjs7hg2w4gw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Bosanskipecurko</title>
    <ns>2</ns>
    <id>536389</id>
    <revision>
      <id>3915722</id>
      <timestamp>2026-08-01T11:31:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosanskipecurko</username>
        <id>184242</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: 🍄 🍄 🍄</comment>
      <origin>3915722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14" sha1="4owxuecd48mcjlirbk3gngd58bhxw09" xml:space="preserve">🍄 🍄 🍄</text>
      <sha1>4owxuecd48mcjlirbk3gngd58bhxw09</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>