Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.13 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 836 3916170 3797258 2026-08-03T07:51:49Z KWiki 9400 /* Umrli */ 3916170 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''15. januar / siječanj (15. 1)''' jest 15. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 350 dana (351 u [[Prestupna godina|prestupnoj godini]]). == Događaji == === 19 vijek === * [[1877]] – Potpisana [[Budimpeštanska konvencija 1877.|Budimpeštanska konvencija]], tajni sporazum između [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] iz 1877. o dogovoru o politici i podjeli vlasti u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] u slučaju rata između [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. * [[1908]] – [[Zejneb Biiševa]], [[Baškortostan|baškirska]] pjesnikinja, pisac i dramaturg === 20. vijek === * [[1992]] – Međunarodno priznanje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]] * [[1993]] – Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] [[Vojska Republike Srpske|srpske snage]] počinile su [[masakr u Isevića sokaku]] kod broja 23 * [[1996]] – Donesena [[Rezolucija 1037 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1037]] kojom se reguliše osnivanje [[UNTAES]]-a. * [[2000]] – U lobiju [[hotel]]a "Interkontinental" u [[Beograd]]u ubijen [[Željko Ražnatović|Željko Ražnatović Arkan]] i dvojica tjelohranitelja. Arkan je bio vođa paravojnih jedinica u ratovima na prostoru bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i lider Stranke srpskog jedinstva. Bio je optužen pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim sudom za ratne zločine]] u [[Den Haag|Haagu]] === 21. vijek === * [[2001]] – Početak rada na verziji [[Wikipedia|Wikipedije]] * [[2007]] – [[Euro]] postao [[valuta]] u [[Slovenija|Sloveniji]] * [[2015]] – Otvoreno [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2015.|Svjetsko rukometno prvenstvo]] u [[Katar]]u * [[2015]] – [[Švicarska nacionalna banka]] ukida minimalni kurs [[švicarski franak|švicarskog franka]] s [[evro]]m == Rođeni == === 17. vijek === * [[1622]] – [[Molière]], [[Francuska|francuski]] [[drama]]tičar === 19. vijek === * [[1892]] – [[Nurija Pozderac]], učitelj i političar, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i potpredsjednik Izvršnog odbora [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a === 20. vijek === * [[1902]] ** [[Nâzım Hikmet]], [[Turska|turski]] [[pjesnik]] i dramatičar ** [[Saud ibn Abd al-Aziz]], [[Saudijska Arabija|saudijski]] [[kralj (titula)|kralj]] * [[1906]] – [[Aristoteles Onassis]], [[Grčka|grčki]] brodovlasnik * [[1908]] – [[Edward Teller]], [[SAD|američki]] [[fizičar]] [[Mađari|mađarskog]] porijekla; smatra se [[izumitelj]]em američke [[Vodikova bomba|hidrogenske bombe]] * [[1918]] – [[Gamal Abdel Naser]], [[egipat]]ski [[političar]] i državnik * [[1924]] – [[Hamdija Pozderac]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar i [[država|državnik]] * [[1926]] ** [[Maria Schell]], [[Austrija|austrijska]] [[glumica]] ** [[Hannu Posti]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[1929]] – [[Martin Luther King]], američki [[teolog]], borac za [[ljudska prava]] i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za mir|za mir]] 1964. * [[1932]] – [[Alija Isaković]], bosanskohercegovački romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac * [[1938]] – [[Esko Marttinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[1943]] – [[Rifat Hadžiselimović]], [[BiH|bosanskohercegovački]] genetičar * [[1949]] – [[Sofija Balla]], mađarska pjesnikinja * [[1952]] – [[Marjan Burgar]], bivši [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac * [[1958]] – [[Boris Tadić]], [[srbija]]nski političar i državnik * [[1965]] – [[Athanassios Tsakiris]]', [[Grčki|grčka]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaši-trkač]] * [[1977]] – [[Ikuyo Tsukidate]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka * [[1979]] – [[Michael Neumayer]], [[Njemačka|njemački]] [[skijaš-skakač]] * [[1982]] – [[Emina Jahović]], srbijanska pop pjevačica == Umrli == * [[1595]] – [[Murat III]], [[sultan]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] * [[1775]] – [[Giovanni Battista Sammartini]], italijanski barokni kompozitor, violinist, orguljaš, horovođa i učitelj * [[1781]] – [[Marija Viktorija Španska]], kraljica-supruga [[Portugal]]a * [[1919]] – [[Rosa Luxemburg]], njemačka socijaldemokratska političarka * [[1955]] – [[Isak Samokovlija]], [[Jugoslavenski dinar|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[književnik]] * [[1970]] – [[Nafija Sarajlić]], bosanskohercegovačka književnica * [[2000]] – [[Željko Ražnatović]], optuženik za [[ratni zločin|ratne zločine]] u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]] * [[2016]] – [[Dan Haggerty]], [[SAD|američki]], [[glumac]] i kaskader * [[2018]] – [[Dolores O'Riordan]], [[irska]] muzičarka, pjevačica grupe [[The Cranberries]] == Praznici == * [[Dan Martina Luthera Kinga]] * Dan vozača i automehaničara == Vanjski linkovi == {{Commonscat|15 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/15/ Na današnji dan (15. januar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-15/ Na današnji dan (15. januar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-15]] m8y6uw1y91k1frurwxulvin9gd2yctk 3916172 3916170 2026-08-03T07:52:04Z KWiki 9400 /* Umrli */ 3916172 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''15. januar / siječanj (15. 1)''' jest 15. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 350 dana (351 u [[Prestupna godina|prestupnoj godini]]). == Događaji == === 19 vijek === * [[1877]] – Potpisana [[Budimpeštanska konvencija 1877.|Budimpeštanska konvencija]], tajni sporazum između [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Ruska Imperija|Rusije]] iz 1877. o dogovoru o politici i podjeli vlasti u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] u slučaju rata između [[Ruska Imperija|Rusije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. * [[1908]] – [[Zejneb Biiševa]], [[Baškortostan|baškirska]] pjesnikinja, pisac i dramaturg === 20. vijek === * [[1992]] – Međunarodno priznanje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]] * [[1993]] – Tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] [[Vojska Republike Srpske|srpske snage]] počinile su [[masakr u Isevića sokaku]] kod broja 23 * [[1996]] – Donesena [[Rezolucija 1037 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1037]] kojom se reguliše osnivanje [[UNTAES]]-a. * [[2000]] – U lobiju [[hotel]]a "Interkontinental" u [[Beograd]]u ubijen [[Željko Ražnatović|Željko Ražnatović Arkan]] i dvojica tjelohranitelja. Arkan je bio vođa paravojnih jedinica u ratovima na prostoru bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i lider Stranke srpskog jedinstva. Bio je optužen pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim sudom za ratne zločine]] u [[Den Haag|Haagu]] === 21. vijek === * [[2001]] – Početak rada na verziji [[Wikipedia|Wikipedije]] * [[2007]] – [[Euro]] postao [[valuta]] u [[Slovenija|Sloveniji]] * [[2015]] – Otvoreno [[Svjetsko prvenstvo u rukometu 2015.|Svjetsko rukometno prvenstvo]] u [[Katar]]u * [[2015]] – [[Švicarska nacionalna banka]] ukida minimalni kurs [[švicarski franak|švicarskog franka]] s [[evro]]m == Rođeni == === 17. vijek === * [[1622]] – [[Molière]], [[Francuska|francuski]] [[drama]]tičar === 19. vijek === * [[1892]] – [[Nurija Pozderac]], učitelj i političar, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i potpredsjednik Izvršnog odbora [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a === 20. vijek === * [[1902]] ** [[Nâzım Hikmet]], [[Turska|turski]] [[pjesnik]] i dramatičar ** [[Saud ibn Abd al-Aziz]], [[Saudijska Arabija|saudijski]] [[kralj (titula)|kralj]] * [[1906]] – [[Aristoteles Onassis]], [[Grčka|grčki]] brodovlasnik * [[1908]] – [[Edward Teller]], [[SAD|američki]] [[fizičar]] [[Mađari|mađarskog]] porijekla; smatra se [[izumitelj]]em američke [[Vodikova bomba|hidrogenske bombe]] * [[1918]] – [[Gamal Abdel Naser]], [[egipat]]ski [[političar]] i državnik * [[1924]] – [[Hamdija Pozderac]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar i [[država|državnik]] * [[1926]] ** [[Maria Schell]], [[Austrija|austrijska]] [[glumica]] ** [[Hannu Posti]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[1929]] – [[Martin Luther King]], američki [[teolog]], borac za [[ljudska prava]] i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za mir|za mir]] 1964. * [[1932]] – [[Alija Isaković]], bosanskohercegovački romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac * [[1938]] – [[Esko Marttinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[1943]] – [[Rifat Hadžiselimović]], [[BiH|bosanskohercegovački]] genetičar * [[1949]] – [[Sofija Balla]], mađarska pjesnikinja * [[1952]] – [[Marjan Burgar]], bivši [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac * [[1958]] – [[Boris Tadić]], [[srbija]]nski političar i državnik * [[1965]] – [[Athanassios Tsakiris]]', [[Grčki|grčka]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaši-trkač]] * [[1977]] – [[Ikuyo Tsukidate]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka * [[1979]] – [[Michael Neumayer]], [[Njemačka|njemački]] [[skijaš-skakač]] * [[1982]] – [[Emina Jahović]], srbijanska pop pjevačica == Umrli == * [[1595]] – [[Murat III]], [[sultan]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] * [[1775]] – [[Giovanni Battista Sammartini]], italijanski barokni kompozitor, violinist, orguljaš, horovođa i učitelj * [[1781]] – [[Marijana Viktorija Španska]], kraljica-supruga [[Portugal]]a * [[1919]] – [[Rosa Luxemburg]], njemačka socijaldemokratska političarka * [[1955]] – [[Isak Samokovlija]], [[Jugoslavenski dinar|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[književnik]] * [[1970]] – [[Nafija Sarajlić]], bosanskohercegovačka književnica * [[2000]] – [[Željko Ražnatović]], optuženik za [[ratni zločin|ratne zločine]] u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]] * [[2016]] – [[Dan Haggerty]], [[SAD|američki]], [[glumac]] i kaskader * [[2018]] – [[Dolores O'Riordan]], [[irska]] muzičarka, pjevačica grupe [[The Cranberries]] == Praznici == * [[Dan Martina Luthera Kinga]] * Dan vozača i automehaničara == Vanjski linkovi == {{Commonscat|15 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/15/ Na današnji dan (15. januar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-15/ Na današnji dan (15. januar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-15]] bru7awig50zx20yy2822gupgjyealft 0 1135 3916030 3914647 2026-08-02T17:19:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Ankara | naselje_vrsta = Grad | slika = Metropolis of Ankara.png | opis_slike = Ankara | pushpin_karta = Turska | pushpin_karta_opis = Lokaciju u Turskoj | koordinate = {{coord|39|55|15|N|32|51|14|E}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Turska}} | podjela_vrsta1 = [[Regije Turske|Regija]] | podjela_ime1 = [[Srednja Anadolija]] | podjela_vrsta2 = [[Turske pokrajine|Pokrajina]] | podjela_ime2 = [[Ankara (pokrajina)|Ankara]] | nadmorska_visina = 938 | površina_urban = 4130.2 | površina_metro = 25632 | stanovništvo = 5864049 | stanovništvo_datum = 31. decembar 2024 | stanovništvo_urban = 5246281 | stanovništvo_urban_datum = | gradonačelnik = [[Mansur Yavaş]] | gradonačelnik_partija = [[Republikanska narodna stranka (Turska)|CHP]] | poštanski_broj = 06xxx | pozivni_broj = +90 312 | registarske_tablice = 06 | veb-sajt = {{URL|www.ankara.bel.tr}}<br />{{URL|www.ankara.gov.tr}}<!-- http://ankara.ankaram.net/en/ --> | vremenska_zona = [[Vrijeme u Turskoj|TRT]] | utc_ofset = +03:00 }} '''Ankara''' je [[glavni grad|glavni]] i poslije [[Istanbul]]a [[Spisak gradova u Turskoj|drugi]] najmnogoljudniji grad [[Turska|Turske]]. Nalazi se u [[Centralna Anadolija|centralnoj Anadoliji]], [[Azija|azijskom dijelu]] Turske a prema podacima iz 2014. godine u njenom urbanom dijelu je živjelo 4.587.558 stanovnika dok [[Ankara (provincija)|istoimena provincija]] broji 5.150.072 stanovnika.<ref>[http://citypopulation.de/Turkey-C20.html Veliki gradovi i provincije Turske]</ref> Od 1920. godine je bila [[Mustafa Kemal Atatürk|Atatürkovo]] sjedište a od 1923. godine i glavni grad Turske, nakon pada [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]. U Ankari se nalazi sjedište turske Vlade kao i sjedišta mnogih državnih institucija te predstavlja važan komercijalni i industrijski grad. Važno je trgovačko središte, strateški smješteno u centru turske mreže željeznica i autoputeva. Leži na prosječnoj nadmorskoj visini od 938 metra.<ref>{{Cite web |url=http://www.fallingrain.com/world/TU/68/Ankara.html |title=Ankara, Turkey: Latitude, Longitude and Altitude |access-date=28. 1. 2011 |archive-date=11. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210711095906/http://www.fallingrain.com/world/TU/68/Ankara.html |url-status=dead }}</ref> == Historija == Historija regije seže do u [[bronzano doba]] i perioda Hatske civilizacije (2. milenij p. n. e.). Područje su naseljavali i Frigijci (10. vijek p. n. e.) a kasnije i Lidijci, Perzijanci, Grci, Galati, Rimljani, Bizantijci i na kraju Turci. === Antička historija === Najstarije naselje u području današnje Ankare datira još iz perioda Hatske civilizacije koja je postojala tokom bronzanog doba a koju su postepeno apsorbirali [[Hetiti]] u periodu između 2000. i 1700. godine p. n. e. Grad se značajnije razvio tokom perioda kada se nalazio pod vlašću [[Frigija]]ca (oko 1000. p. n. e.). Masovniji priliv stanovništva u grad se dogodio nakon velikog priliva stanovništva iz Gordiuma, (glavni grad Frigije), nakon zemljotresa koji je teško oštetio grad i područje oko grada. U tradiciji Frigijaca, kralj Midas je poštovan kao osnivač Ankare iako geograf [[Pausanias]] spominje da je grad zapravo mnogo stariji, što je i potvrđeno zahvaljujući arheološkim nalazima. Frigijce su potom naslijedili [[Lidija|Lidijci]] a potom i Perzijanci iako je stanovništvo u velikoj mjeri zadržalo snažni frigijski karakter o čemu svjedoče i nadgrobni spomenici iz kasnijeg, rimskog doba. Perzijski suverenitet nad područjem je trajao do poraza Perzijanaca i pada područja u ruke [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], koji je osvojio grad 333. godine p. n. e. Aleksandar se nakratko zadržao u gradu a nakon njegove smrti i kasnije podjele njegovog carstva među njegovim generalima, Ankara i područje oko grada je pripalo [[Antigon I Monoftalmos|Antigonu I Monoftalmosu]]. Još jedna značajnija ekspanzija stanovništva na područje [[Pont]]a se desila oko 300. p. n. e., kada se razvio grad koji će postati važan trgovački centar za razmjenu robe između crnomorskih luka i Krima na sjeveru, Asirije, Kipra, i Libana na jugu kao i Gruzije, Armenije i Perzije na istoku. Tada je grad dobio naziv Ἄγκυρα (Ankyra, što znači sidro na starogrčkom) koji, u nešto izmijenjenom obliku predstavlja moderni naziv Ankare. == Stanovništvo == [[Datoteka:Ankara road map.png|250px|mini|desno|[[Metropolitansko područje]] Ankare]] 1927. godine, Ankara je imala 75.000 stanovnika da bi 2013. godine, [[Ankara (provincija)|Provincija Ankara]] brojala populaciju od 5.045.083. stanovnika.<ref>[http://www.tuik.gov.tr/jsp/duyuru/upload/adnks_Harita_TR/HaritaTR.html ''Turski zavod za statistiku''] Pristupljno 4.4.2016.</ref> Kada je postala glavni grad Republike Turske 1923. godine, planom je bilo predviđeno da se Ankara proširi i postane grad s oko 500.000 stanovnika. Tokom prve dvije decenije razvoja, grad je rastao i razvijao se u skladu s tim planom. Međutim, od 1950tih godina, grad je rastao mnogo brže nego je predviđeno usljed velike migracije stanovništva sa sela u gradove. Kao rezultat toga, grad je postao veći i površinski i po broju stanovnika. Tokom vremena, neplanska naselja izgrađena u predgrađima Ankare su zamijenjena velikim stanbenim blokovima tokom realizacije velikih javnih projekata stanbene izgradnje. Iako su takvi projekti još uvijek aktuelni, slobodnih lokacija za nove građevinske projekte skoro da je nemoguće pronaći. == Znamenitosti == === Džamije === {{multiple image | align = center | direction = horizontal | image1 = ANKARA KOCATEPE CAMİİ.jpg | width1 = 350 | caption1 = <center>[[Džamija Kocatepe]]</center> | image2 = Ahmedhamdiaksekicami.jpg | width2 = 148 | caption2 = <center>Džamija Ahmed Hamdi Akseki</center> | image3 = Haci Bayram Mosque 01.jpg | width3 = 287 | caption3 = <center>Džamija Hacı Bayram</center> | alt3 = }} === Muzeji === U Ankari se nalazi mauzolej turskog generala i državnika [[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafe Kemala Atatürka]]. [[Mauzolej]] je monumentalni spomenik sagrađen [[1953]]. godine, u kome se nalazi Atatürkov grob. U kompleksu mauzoleja se nalazi i grob njegovog velikog saradnika i nasljednika Ismeta Inenija. == Također pogledajte == [[Spisak glavnih gradova]] == Galerija slika == <gallery> File:Ankara Overview From Citadel.JPG|Ulus File:Sıhhiye Square, Ankara.jpg|Sıhhiye File:Ankara asv2021-10 img70 Kızılay Square.jpg|Kızılay File:Ankara asv2021-10 img58 Ankara State Theatre.jpg|[[Tursko državno pozorište|Zgrada Turskog državnog pozorišta u Ankari]] File:Ankara asv2021-10 img75 Yenimahalle metro.jpg|[[Ankara metro]] File:Ankara asv2021-10 img48 Opera.jpg|Ankara opere i baleta Hall File:Dikmen Vadisi, Çankaya, Ankara.jpg|Dikmen File:Ankara asv2021-10 img10 Atakule.jpg|Aatakule File:Ankara Castle.jpg|Dvorac Ankara </gallery> == Reference == {{Portal|Turska}} {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{commons|Ankara}} * [https://web.archive.org/web/20070106180339/http://www.ankara.gov.tr/turkce/index.aspx Zvanična stranica] {{Stub-grad}} {{Glavni_gradovi_azijskih_država}} {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Ankara]] [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Glavni gradovi azijskih država]] [[Kategorija:Gradovi u Turskoj]] cfrwpgm1us04a86vp74kge99aovn7of 0 1401 3916198 3844503 2026-08-03T08:58:53Z KWiki 9400 /* Singlovi */ 3916198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Dino Merlin | žanr = [[Ethno jazz|etno-pop]], [[pop music|pop]], [[pop-rock]], [[disco]], [[World muzika|world]] | background = solo izvođač | slika = Dino Merlin (2011).jpg | ime_po_rođenju = Edin Dervišhalidović | porijeklo = Sarajevo | karijera = 1983–danas | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1962|09|12}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | instrument = Vokal, gitara, bas-gitara, klavir | izdavač = [[Magaza]], [[Croatia Records]] | povezani_umjetnici = [[Merlin]], [[Cat Stevens]], [[Yoad Nevo]], [[Richard Niles]], [[Mustafa Sandal]], [[Goran Bregović]], [[Željko Joksimović]], [[Zdravko Čolić]], [[Vesna Zmijanac]], [[Ivana Banfić]], [[Nina Badrić]], [[Emina Jahovic]], [[Hari Mata Hari]] | URL = {{URL|dinomerlin.com}} }} '''Edin Dervišhalidović''', poznatiji kao '''Dino Merlin''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je kantautor, [[tekstopisac]] i producent, te jedan od najuspješnijih muzičkih stvaralaca na prostoru bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2017/3/19/sredinom-ekranizirana-zivotna-prica-dine-merlina|title=Sredinom, ekranizirana životna priča Dine Merlina|website=balkans.aljazeera.net}}</ref><ref name="auto1">{{Cite web|url=https://www.dailysabah.com/arts-culture/2014/07/09/dino-merlin-enters-top-world-albums-chart|title=Dino Merlin enters top world albums chart|date=9. 7. 2014|website=Daily Sabah}}</ref> Poznat kao osnivač i idejni vođa grupe [[Merlin (grupa)|Merlin]], Dino je autor 12 albuma, od kojih su neki uvršteni u [[Sjedinjene Američke Države|američki]] muzički časopis ''[[Billboard]]'', koji redovno prati ljestvice popularnosti na Zapadu.<ref>{{Cite web|url=https://www.billboard.com/music/dino-merlin/chart-history/world-albums/song/849798|title=Dino Merlin|website=Billboard}}</ref> Po prodaji nosača zvuka i posjećenosti koncertnih turneja jedan je od značajnijih izvođača u historiji muzičke industrije na prostorima bivše Jugoslavije. Tako je, svojim solističkim koncertima, uspio da četiri puta zaredom napuni [[stadion "Asim Ferhatović Hase"]] u Sarajevu, a 2023. ispunio je po četiri puta [[Beogradska arena|Beogradsku]] i [[Zagrebačka arena|Zagrebačku arenu]].<ref>{{Cite web |url=https://naslovi.net/2011-11-28/vesti-online/merlin-oborio-rekord-beogradske-arene/2988599 |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 2. 2020 |archive-date=31. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231193821/http://www.naslovi.net/2011-11-28/vesti-online/merlin-oborio-rekord-beogradske-arene/2988599 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://24sata.info/tv-vodic/tv-novosti/78960-FOTO-EKSKLUZIVNO-Dino-Merlin-veceras-Dnevniku-TV1.html |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 2. 2020 |archive-date=14. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180714223423/http://24sata.info/tv-vodic/tv-novosti/78960-FOTO-EKSKLUZIVNO-Dino-Merlin-veceras-Dnevniku-TV1.html |url-status=dead }}</ref> Neke od njegovih pjesama se danas smatraju [[evergreen]]om.<ref>{{Cite web|url=https://www.zagrebarena.hr/default.aspx?id=1596|title=Arena Zagreb, Zagreb Arena - Dino Merlin|website=www.zagrebarena.hr|language=hr|access-date=6. 5. 2024}}</ref> Prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je politički aktivan, a prema izjavi jednog od veterana [[Stranka demokratske akcije|SDA]] [[Osman Brko|Osmana Brke]] ime Edina Dervišhalidovića bilo je na spisku osnivača stranke [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]], pod brojem 42.<ref>{{Cite web|url= https://ravnododna.com/kako-je-dino-merlin-napravio-veci-biznis-od-gorana-bregovica/|title= ''Kako je Dino Merlin napravio veći biznis od Gorana Bregovića''|work= ravnododna.com|access-date= 5. 4. 2024}}</ref> Iz tog perioda političkog aktivizma potječe i njegovo pisanje teksta "[[Jedna si jedina]]" zasnovane na narodnoj pjesmi "[[S one strane Plive]]", koja je bila prva i zvanična himna [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] od 1992. do 1998.<ref>{{Cite web |url=http://www.todayszaman.com/newsDetail_getNewsById.action?load=detay&link=141190 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 9. 2013 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305024715/http://www.todayszaman.com/newsDetail_getNewsById.action?load=detay&link=141190 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.dinomerlin.net/dino-merlin |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 9. 2013 |archive-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140203091124/http://www.dinomerlin.net/dino-merlin |url-status=dead }}</ref> Tri puta je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na [[Eurosong]]u i to jednom kao autor, a dva puta kao autor i izvođač. Sarađivao je s [[Goran Bregović|Goranom Bregovićem]], [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], [[Željko Joksimović|Željkom Joksimovićem]] te je dijelio binu s [[Ray Charles|Rayem Charlesom]], [[Cat Stevens|Catom Stevensom]] i [[Khaled]]om.<ref>{{Cite web|url=http://dinomerlin.com/biografija|title=Biografija - Dino Merlin Official Website|website=dinomerlin.com}}</ref> Dobitnik je umjetničkih nagrada [[Indexi (nagrada)|Indexi]] (nekadašnje nagrade Davorin), [[Porin (nagrada)|Porin]]a,<ref>{{Cite web|url=http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2001-112|title=Porin • 2001 - O Porinu|website=arhiva.porin.info}}</ref> te zlatnih, dijamantnih i platinum tiraža u svim zemljama bivše Jugoslavije.<ref>{{Cite web|url=https://www.radiodalmacija.hr/dino-merlin-osvojio-tri-diskografska-priznanja/|title=Dino Merlin osvojio tri diskografska priznanja!|date=8. 11. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> Album [[Hotel Nacional (Dino Merlin)|''Hotel Nacional'']] jedini je album iz jugoistočnog [[Balkan]]a koji je dospio na američku ljestvicu Billboard World Albums.<ref name="auto1"/> Dobitnik je Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva – najvećeg sarajevskog priznanja.<ref>{{Cite web |url=http://ba.n1info.com/a147440/Vijesti/Vijesti/Dino-merlin-dobitnik-Sestoaprilske-nagrade.html |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 2. 2020 |archive-date=14. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180714193317/http://ba.n1info.com/a147440/Vijesti/Vijesti/Dino-merlin-dobitnik-Sestoaprilske-nagrade.html |url-status=dead }}</ref> Bio je prvi predsjednik skupštine Udruženja AMUS (Asocijacija kompozitora-muzičkih stvaralaca) iz Sarajeva.<ref name=":0">{{Cite book|last=Nirha Efendić|first=Ibrahim Krzović, Merima Čaušević, Almedina Čengić, Lejla Kodrić Zaimović|url=https://www.worldcat.org/oclc/1110676343|title=Kratka historija kulture Bošnjaka|date=2018|isbn=9791234567896|location=Sarajevo|oclc=1110676343}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.dinomerlin.com/biografija|title=BIOGRAFIJA Dino Merlin}}</ref> ==Biografija== Rođen je 12. septembra 1962. u [[Sarajevo|Sarajevu]] u naselju [[Alifakovac]], kraj [[Bistrik]]a. Dinin otac Abid, po zanimanju stolar, doselio se u Sarajevo te su prilikom prijave u opštini greškom upisali pogrešno prezime. Majka, Fatima Činjarević, bila je rođena Sarajka i bila je po zanimanju [[bula]].<ref>{{Cite web |url=http://playboy.hr/2015/01/20-pitanja-dino-merlin/ |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 2. 2020 |archive-date=10. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200110003654/http://playboy.hr/2015/01/20-pitanja-dino-merlin/ |url-status=dead }}</ref> Razveli su se kad je Dini bilo sedam godina. Kao dijete razvedenih roditelja Dino odrasta sa majkom u Sarajevu. Otac ih je napustio kad je njemu bilo sedam, a sestri Amini pet godina. Pohađao je Osnovnu školu "Moris Moco Salom“ (danas "OŠ Edhem Mulabdić“), koja se nalazi između [[Careva džamija (Sarajevo)|Careve džamije]], [[Konak na Bistriku|Konaka na Bistriku]] i Hotela "Nacional". U Carevoj džamiji je u najranijoj mladosti mujezinio, u Konaku je organizovao promociju albuma [[Burek (Dino Merlin)|Burek]], a po Hotelu "Nacional“ je nazvao album iz 2014. godine. Dino je u djetinjstvu trenirao u [[FK Sarajevo]] na mjestu lijevog krila i do danas je poznat kao navijač FK Sarajevo. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina at ESC 2011.jpg|lijevo|mini|230x230piksel|Dino Merlin na [[Eurosong|Euroviziji]] 2011.]] Nakon osnovne škole, na majčin nagovor, a suprotno vlastitoj želji da upiše muzičku školu upisao je i završio Srednju mašinsku tehničku školu.<ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/vesti/ispovest-dina-merlina-rastao-sam-bez-oca-kao-ptica-bez-jednog-krila/mgrlkzh|title=Ispovest Dina Merlina: "Rastao sam bez oca kao ptica bez jednog krila"|last=Milojković|first=Simonida|website=Blic.rs}}</ref> U Srednjoj školi je sa prijateljem iz djetinjstva, Mirsadom Lutvicom, kasnijim klavijaturistom grupe Merlin, osnovao prvu muzičku grupu. Rad grupe prekida njegov odlazak na odsluženje vojnog roka u [[JNA]]. Po povratku iz vojske upisao je Saobraćajni fakultet, ali ga je napustio još u toku prve godine kako bi se posvetio muzici. Da dobije prvu gitaru Dino je morao skupljati novac radeći sitne poslove (noseći ugalj, radeći kao tašnar, u građevini i kao dostavljač), sve dok za jedan [[Bajram]] majka nije dodala potrebnu sumu novca. Iako je tako podržala njegovu muzičku karijeru, nikada se nije pomirila s tim da to bude njegovo životno opredjeljenje. U želji da je odobrovolji, Dino je pokušao da nađe neki stalni posao. Početkom 1980-ih radio je u fabrici u [[Vogošća|Vogošći]] skupljajući novac kako bi finansirao snimanje muzičkog albuma. Nešto kasnije odlučio se da napusti posao i počne graditi muzičku karijeru. ===Muzička karijera=== ====S grupom ''Merlin''==== Godine 1983. Dino osniva muzičku grupu "[[Merlin (grupa)|Merlin]]" za koju piše tekstove i muziku, i gdje pjeva. Sa grupom Merlin snima 5 studijskih albuma: ''[[Kokuzna vremena (Merlin)|Kokuzna vremena]]'' (1985), ''[[Teško meni sa tobom, a još teže bez tebe (Merlin)|Teško meni sa tobom a još teže bez tebe]]'' (1986), ''[[Merlin (Merlin)|Merlin]]'' (1987), ''[[Nešto lijepo treba da se desi (Merlin)|Nešto lijepo treba da se desi]]'' (1989) i ''[[Peta strana svijeta (Merlin)|Peta strana svijeta]]'' (1990). ====Solo karijera==== [[Datoteka:Dino Merlin.jpg|desno|mini|desno|260px|Dino Merlin na nastupu u [[Beč]]u 2008.]] Svoju solo karijeru Dervišhalidović započinje 1991. godine pod scenskim imenom "Dino Merlin". Tekstovi za masovnu publiku, proizašli iz ličnog iskustva, jedan su od glavnih razloga njegovog uspjeha na bosanskohercegovačkoj i regionalnoj muzičkoj sceni. U pjesmama sve češće upotrebljava instrumente orijentalne, etnomuzike, usklađene s novim zvucima elektronske muzike. Primjer za to je pjesma "Sam" s albuma ''[[Sredinom (Dino Merlin)|Sredinom]]''. Od 1991. snimio je nekoliko albuma, od kojih je nekoliko kompilacija i jedan koncertni. Pritom je ''Sredinom'' (2000) bio jedan od najprodavanijih albuma u jugoistočnoj Evropi početkom 2000-ih. Po izlasku tog albuma organizirao je koncert u Sarajevu, na koji je došlo više od 80.000 ljubitelja njegove muzike, a ostvaruje i dva učešća za nacionalnim izborima za Pjesmu [[Eurosong|Evrovizije]]. Godine 1999. odnosi i pobjedu, te predstavlja Bosnu i Hercegovinu na eurovizijskom finalu u [[Jerusalem]]u, osvojivši sedmo mjesto. Dino Merlin je na 56. takmičenju za pjesmu Evrovizije održanom u Njemačkoj Bosnu i Hercegovinu predstavljao sa pjesmom pod nazivom "Love in Rewind".<ref>{{Cite web |url=http://www.esctoday.com/news/read/16293 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 9. 2013 |archive-date=4. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101204093749/http://www.esctoday.com/news/read/16293 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://eurovisiontimes.wordpress.com/2010/12/02/dino-merlin-for-bosnia-herzegovina/|title=Dino Merlin for Bosnia-Herzegovina|work=The Eurovision Times|access-date=3. 4. 2016}}</ref> Pjesma je premijerno izvedena na BH Eurosong showu koji je emitiran uživo na [[BHRT]]-u. Prvi put Dino je jednu pjesmu otpjevao na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. Osvojio je šesto mjesto te nadmašio svoj plasman iz 1999. u [[Jerusalem]]u, te postigao drugi najbolji plasman Bosne i Hercegovine na ovom takmičenju. S uspjehom učestvuje i na nekoliko međunarodnih festivala ([[Danska]], [[Turska]] itd.). Dana 30. maja 2014. godine je objavljena pjesma "[[Ruža (Svako ima nekoga da mu ruke pruža)|Ruža (svako ima nekoga da mu ruke pruža)]]" koja je ujedno i prva pjesma sa njegovog 11. albuma. Druga pjesma s albuma [[Hotel Nacional (Dino Merlin)|''Hotel Nacional'']], "[[Školjka (pjesma)|Školjka]]", izdata je 15. juna 2014. godine na službenom [[YouTube]] kanalu Dine Merlina. Svoju premijeru je doživjela i na državnoj televiziji Bosne i Hercegovine BHT u 23:30, tačno pred utakmicu reprezentacije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa [[Argentina|Argentinom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u nogometu u Brazilu]]. Album "Hotel Nacional" se u junu 2014. našao na Billboard-ovoj svjetskoj top-listi na 8. mjestu.<ref>{{Cite web |url=http://www.billboard.com/files/index/artistindex_07_05_2014.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 9. 2014 |archive-date=6. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140706230704/http://www.billboard.com/files/index/artistindex_07_05_2014.pdf |url-status=dead }}</ref> Dana 25. jula 2015. godine, Dino Merlin je nastupao na stadionu [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] na Koševu gdje ga je gledalo 70.000 ljudi u okviru turneje ''"Hotel Nacional"''. Drugog aprila 2016. godine u zeničkoj "Areni" priredio je koncert ispred 12.000 ljudi, prvi koncert u [[Zenica|Zenici]] nakon 7 godina.<ref>{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/228548/pred-vise-od-12-000-posjetilaca-dino-merlin-u-zenickoj-areni-priredio-spektakl-za-pamcenje|title=PRED VIŠE OD 12.000 POSJETILACA Dino Merlin u zeničkoj "Areni" priredio spektakl za pamćenje|work=www.avaz.ba|access-date=3. 4. 2016|archive-date=5. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160405025830/http://www.avaz.ba/clanak/228548/pred-vise-od-12-000-posjetilaca-dino-merlin-u-zenickoj-areni-priredio-spektakl-za-pamcenje|url-status=dead}}</ref> Novogodišnjem koncertu održanom u Sarajevu 31. 12. 2016. održanom na ''Trgu Bosne i Hercegovine'' je prisustvovalo 100.000 posjetilaca.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/na-sibirskoj-hladnoci-razglas-otkazao-ali-dino-merlin-i-publika-nastavili-dalje/249408|title=Na sibirskoj hladnoći razglas otkazao, ali Dino Merlin i publika nastavili dalje|date=2. 1. 2017|website=radiosarajevo.ba|access-date=6. 5. 2024}}</ref> == Filantropija == Dino Merlin učestvuje u finansiranju stipendija za djecu i mlade slabijeg imovinskog stanja u Bosni i Hercegovini. Stipendije podržava samostalno, kao i kroz saradnju s organizacijama, među kojima je i Fondacija Hastor, kojoj je pružao finansijsku podršku za dodjelu stipendija učenicima i studentima u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=https://fondacijahastor.ba/|title=Sedamnaesta stranica naše priče – Fondacija Hastor ovoga aprila obilježava 17. godišnjicu svoga postojanja|website=Fondacija Hastor|language=bs-BA|access-date=3. 3. 2026}}</ref> Također sarađuje s Udruženje za doprinos u oblasti obrazovanja, nauke i kulture (Udruženje OK) na programu stipendiranja učenika i studenata iz socijalno ugroženih porodica u Bosni i Hercegovini, u okviru kojeg pruža finansijsku podršku za dodjelu stipendija.<ref>{{Cite web|url=https://magaza.com.ba/bs/udruzenje-ok|title=Udruženje "OK"|website=MAGAZA.COM.BA|language=bs|access-date=3. 3. 2026}}</ref> Tokom [[Poplave u jugoistočnoj Evropi 2014.|poplava u jugoistočnoj Evropi 2014.]], Dino Merlin i njegov tim bili su uključeni u humanitarne aktivnosti u Bosni i Hercegovini i Srbiji, učestvujući u distribuciji vode, hrane, deka i drugih potrepština u najugroženijim područjima.<ref>{{Citation|title=Dino Merlin Team u akciji|url=https://www.youtube.com/watch?v=LU4inLMLtR0|date=18. 5. 2014|accessdate=3. 3. 2026|last=Dino Merlin}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/dino-merlin-donirao-hranu-i-vodu-zrtvama-poplava-u-bih-i-srbiji/140521070|title=Dino Merlin donirao hranu i vodu žrtvama poplava u BiH i Srbiji|website=Klix.ba|language=hr|access-date=3. 3. 2026}}</ref> Iste godine snimio je pjesmu [[Ruža (Svako ima nekoga da mu ruke pruža)|"Ruža"]], posvećenu žrtvama [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|poplava u Bosni i Hercegovini]], Srbiji i Hrvatskoj. Muzički spot koristio je arhivske snimke poplava i sadržavao informacije o načinima doniranja putem [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Povodom tog projekta dobio je zahvalnicu ove organizacije za doprinos humanitarnim aktivnostima tokom poplava i klizišta 2014. godine u Bosni i Hercegovini.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web|url=https://ckfbih.ba/dino-merlin-poklonio-pjesmu-qruaq-rtvama-poplava/|title=Dino Merlin poklonio pjesmu “Ruža” žrtvama poplava – Crveni križ Federacije BiH|language=bs-BA|access-date=9. 3. 2026}}</ref> Godine 2013. dodijeljena mu je Međunarodna humanitarna nagrada u [[Şanlıurfa (pokrajina)|Şanlıurfa]], [[Turska]].<ref>{{Cite news|title=Dino Merlin’e ödül|url=http://www.urfahaber24.com/sanliurfa/dino-merline-odul-h13367.html|newspaper=URFA HABER 24 . COM - 24 Saat En Güncel Şanlıurfa Haberleri|access-date=3. 3. 2026|language=tr|last=URFA HABER 24 . COM - 24 Saat En Güncel Şanlıurfa Haberleri|archive-date=14. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210414201514/http://www.urfahaber24.com/sanliurfa/dino-merline-odul-h13367.html|url-status=dead}}</ref> ==Festivali== *"[[Eurosong 1993.]]" (Irska, autor muzike i koautor teksta pjesme ''Sva bol svijeta''<ref name=":0" /><ref name=":1" />) *"Kopenhagen 1996." *"Turkovision 1997." *"[[Eurosong 1999.]]" (kao izvođač) *"[[Eurosong 2011.]]" (kao izvođač) ==Nagrade== *"Davorin 2005" *Najbolja muzička produkcija albuma ("Burek") *Najuspješnija internacionalna muzička saradnja (Dino Merlin i [[Nina Badrić]], pjesma "Ti si mene") *Pop pjesma godine (Dino Merlin i [[Željko Joksimović]], pjesma "Supermen") *Pop izvođač godine *Pop album godine ("Burek") *Album godine ("Burek") *Nagrada za "Koncertni projekt godine" za Koševski koncert održan 31. jula 2004. u Sarajevu ==Diskografija== ===S grupom "Merlin"=== *''[[Kokuzna vremena (Merlin)|Kokuzna vremena]]'' (1985) *''[[Teško meni sa tobom, a još teže bez tebe (Merlin)|Teško meni sa tobom (a još teže bez tebe)]]'' (1986) *''[[Merlin (Merlin)|Merlin]]'' (1987) *''[[Nešto lijepo treba da se desi (Merlin)|Nešto lijepo treba da se desi]]'' (1989) *''[[Peta strana svijeta (Merlin)|Peta strana svijeta]]'' (1990) ===Solo albumi=== *''[[Moja bogda sna (Dino Merlin)|Moja bogda sna]]'' (1993) *''[[Fotografija (Dino Merlin)|Fotografija]]'' (1995) *''[[Sredinom (Dino Merlin)|Sredinom]]'' (2000) *''[[Burek (Dino Merlin)|Burek]]'' (2004) *''[[Ispočetka (Dino Merlin)|Ispočetka]]'' (2008) *''[[Hotel Nacional (Dino Merlin)|Hotel Nacional]]'' (2014) *''Mir svim dobrim ljudima Show MMXX/MMXXI'' (2021) * ''[[Mi (Dino Merlin)|Mi]]'' (2025) ===Koncertni albumi=== *''[[Live Vječna vatra (Dino Merlin)|Live Vječna vatra]]'' (1999) *''Sredinom - Live Koševo 31.7.2000.'' (2000) *''[[Live Koševo 2004 (Dino Merlin)|Live Koševo 2004]]'' (2005) *''[[Live Koševo 2008 (Dino Merlin)|Live Koševo 2008]]'' (2009) *''[[Beograd 2011 (Dino Merlin)|Beograd 2011]]'' (2016) *''[[Hotel Nacional - Koševo 2015 (Dino Merlin)|Koševo 2015]]'' (2016) *''[[Arena Zagreb]]'' (2018) *''Arena Pula'' (2020)<ref>{{Cite web|url=https://crorec.net/novosti/spektakularan-koncert-dine-merlina-iz-pulske-arene-na-blu-rayu-dvd-u-i-dvostrukom-cd-u/|title=Spektakularan koncert Dine Merlina iz pulske Arene na Blu-rayu, DVD-u i dvostrukom CD-u|last=Racan|first=Luana|date=24. 1. 2020|website=Croatia Records|language=hr|access-date=3. 3. 2026}}</ref> ===Kompilacije=== *''[[Balade (Dino Merlin)|Balade]]'' (1995) *''[[Najljepše pjesme (Merlin)|Najljepše pjesme]]'' (1995) *''[[The Rest of the Best]]'' (1998) *''[[The Best of Dino Merlin]]'' (2001) *''[[Platinum collection (Merlin)|Platinum collection]]'' (2006) *''The Ultimate Collection'' (2009) *''Greatest Hits Collection'' (2016) ===Box-setovi=== *"[[Merlin 5 CD Box]]" (2003) ===Singlovi=== {{div col|2}} *"[[Jednom kad sve ovo bude jučer]]" (1995) *"[[Putnici (Dino Merlin)|Putnici]]" (s [[Béatrice Poulot]]) (nastup na [[Eurosong 1999.|Eurosongu 1999]]) *"Godinama" (duet s [[Ivana Banfić|Ivanom Banfić]]) (2000) *"Umri prije smrti" (2000) *"Moj je život Švicarska" (2000) *"Sam" (s [[Adi Lukovac|Adijem Lukovcem]]) (2001) *"[[Tako prazan]]" (s [[Adi Lukovac|Adijem Lukovcem]]) (2001) *"[[Pustite me]]" (s [[Osman Hadžić|Osmanom Hadžićem]]) (2002) *"Burek" (2004) *"Ti si mene" (s [[Nina Badrić|Ninom Badrić]]) (2004) *"Verletzt" (s [[Edo Zanki|Edom Zankijem]]) (2004) *"Supermen" (sa [[Željko Joksimović|Željkom Joksimovićem]]) (2004) *"Ako nastaviš ovako" (2004) *"[[Otkrit ću ti tajnu]] (2007) *"Ispočetka" (2008) *"Dabogda" (s [[Hajrudin Varešanović|Hajrudinom Varešanovićem]]) (2008) *"Deset mlađa" (2008) *"Individualizam" (2008) *"Nedostaješ" (2008) *Da šutiš (s [[Eldin Huseinbegović|Eldinom Huseinbegovićem]]) *"[[Med (pjesma)|Med]]" (s [[Emina Jahović|Eminom Jahović]]) (2009) *"[[Love in Rewind]]" (nastup na [[Eurosong 2011.|Eurosongu 2011]]) *"[[Ruža (Svako ima nekoga da mu ruke pruža)]]" (2014) *"Školjka" (2014) *"Sve do medalje" (2014) *"Sunce" (2014) *"Rane" (2015) *"Sve dok te bude imalo" (2015) *"[[Mi (Dino Merlin)|Mi]]" (2020) *"[[Dođi]]" (sa [[Senidah|Senidom]]) (2020) *"[[Jedan dan, jedna noć]]" (2021) *"[[Kako da ti kažem]]" (2022) *"[[Krive karte]]" (2022) *"[[Ne radujemo se]]" (s [[Marko Louis|Markom Louisom]]) (2023) *"[[Skoro će zima]]" (2023) *"Briga" (2025) *"Zbog tebe" (2026) {{div col end}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Dino Merlin}} * [http://www.dinomerlin.com/ Zvanični sajt Dine Merlina] * [https://www.youtube.com/watch?v=EEc4ONjSdN0 ''Sredinom''], biografski [[dokumentarni film]] o Dini Merlinu, [[Al Jazeera Balkans]], 19. 3. 2017. ([[YouTube]]) {{Dino Merlin}} {{Bosna i Hercegovina na Eurosongu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Merlin, Dino}} [[Kategorija:Dino Merlin| ]] [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kantautori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački predstavnici na Euroviziji]] [[Kategorija:Predstavnici na Eurosongu 1999.]] [[Kategorija:Predstavnici na Eurosongu 2011.]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] 6xas58y9058714qpxzzvhl0xcv6k4p0 3916205 3916198 2026-08-03T09:24:47Z GoodBosnian 170315 3916205 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Dino Merlin | žanr = [[Ethno jazz|etno-pop]], [[pop music|pop]], [[pop-rock]], [[disco]], [[World muzika|world]] | background = solo izvođač | slika = Dino Merlin (2011).jpg | ime_po_rođenju = Edin Dervišhalidović | porijeklo = Sarajevo | karijera = 1983–danas | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1962|09|12}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | instrument = Vokal, gitara, bas-gitara, klavir | izdavač = [[Magaza]], [[Croatia Records]] | povezani_umjetnici = [[Merlin]], [[Cat Stevens]], [[Yoad Nevo]], [[Richard Niles]], [[Mustafa Sandal]], [[Goran Bregović]], [[Željko Joksimović]], [[Zdravko Čolić]], [[Vesna Zmijanac]], [[Ivana Banfić]], [[Nina Badrić]], [[Emina Jahovic]], [[Hari Mata Hari]] | URL = {{URL|dinomerlin.com}} }} '''Edin Dervišhalidović''', poznatiji kao '''Dino Merlin''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je kantautor, [[tekstopisac]] i producent, te jedan od najuspješnijih muzičkih stvaralaca na prostoru bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2017/3/19/sredinom-ekranizirana-zivotna-prica-dine-merlina|title=Sredinom, ekranizirana životna priča Dine Merlina|website=balkans.aljazeera.net}}</ref><ref name="auto1">{{Cite web|url=https://www.dailysabah.com/arts-culture/2014/07/09/dino-merlin-enters-top-world-albums-chart|title=Dino Merlin enters top world albums chart|date=9. 7. 2014|website=Daily Sabah}}</ref> Poznat kao osnivač i idejni vođa grupe [[Merlin (grupa)|Merlin]], Dino je autor 12 albuma, od kojih su neki uvršteni u [[Sjedinjene Američke Države|američki]] muzički časopis ''[[Billboard]]'', koji redovno prati ljestvice popularnosti na Zapadu.<ref>{{Cite web|url=https://www.billboard.com/music/dino-merlin/chart-history/world-albums/song/849798|title=Dino Merlin|website=Billboard}}</ref> Po prodaji nosača zvuka i posjećenosti koncertnih turneja jedan je od značajnijih izvođača u historiji muzičke industrije na prostorima bivše Jugoslavije. Tako je, svojim solističkim koncertima, uspio da četiri puta zaredom napuni [[stadion "Asim Ferhatović Hase"]] u Sarajevu, a 2023. ispunio je po četiri puta [[Beogradska arena|Beogradsku]] i [[Zagrebačka arena|Zagrebačku arenu]].<ref>{{Cite web |url=https://naslovi.net/2011-11-28/vesti-online/merlin-oborio-rekord-beogradske-arene/2988599 |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 2. 2020 |archive-date=31. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111231193821/http://www.naslovi.net/2011-11-28/vesti-online/merlin-oborio-rekord-beogradske-arene/2988599 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://24sata.info/tv-vodic/tv-novosti/78960-FOTO-EKSKLUZIVNO-Dino-Merlin-veceras-Dnevniku-TV1.html |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 2. 2020 |archive-date=14. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180714223423/http://24sata.info/tv-vodic/tv-novosti/78960-FOTO-EKSKLUZIVNO-Dino-Merlin-veceras-Dnevniku-TV1.html |url-status=dead }}</ref> Neke od njegovih pjesama se danas smatraju [[evergreen]]om.<ref>{{Cite web|url=https://www.zagrebarena.hr/default.aspx?id=1596|title=Arena Zagreb, Zagreb Arena - Dino Merlin|website=www.zagrebarena.hr|language=hr|access-date=6. 5. 2024}}</ref> Prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je politički aktivan, a prema izjavi jednog od veterana [[Stranka demokratske akcije|SDA]] [[Osman Brko|Osmana Brke]] ime Edina Dervišhalidovića bilo je na spisku osnivača stranke [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]], pod brojem 42.<ref>{{Cite web|url= https://ravnododna.com/kako-je-dino-merlin-napravio-veci-biznis-od-gorana-bregovica/|title= ''Kako je Dino Merlin napravio veći biznis od Gorana Bregovića''|work= ravnododna.com|access-date= 5. 4. 2024}}</ref> Iz tog perioda političkog aktivizma potječe i njegovo pisanje teksta "[[Jedna si jedina]]" zasnovane na narodnoj pjesmi "[[S one strane Plive]]", koja je bila prva i zvanična himna [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] od 1992. do 1998.<ref>{{Cite web |url=http://www.todayszaman.com/newsDetail_getNewsById.action?load=detay&link=141190 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 9. 2013 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305024715/http://www.todayszaman.com/newsDetail_getNewsById.action?load=detay&link=141190 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.dinomerlin.net/dino-merlin |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 9. 2013 |archive-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140203091124/http://www.dinomerlin.net/dino-merlin |url-status=dead }}</ref> Tri puta je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na [[Eurosong]]u i to jednom kao autor, a dva puta kao autor i izvođač. Sarađivao je s [[Goran Bregović|Goranom Bregovićem]], [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], [[Željko Joksimović|Željkom Joksimovićem]] te je dijelio binu s [[Ray Charles|Rayem Charlesom]], [[Cat Stevens|Catom Stevensom]] i [[Khaled]]om.<ref>{{Cite web|url=http://dinomerlin.com/biografija|title=Biografija - Dino Merlin Official Website|website=dinomerlin.com}}</ref> Dobitnik je umjetničkih nagrada [[Indexi (nagrada)|Indexi]] (nekadašnje nagrade Davorin), [[Porin (nagrada)|Porin]]a,<ref>{{Cite web|url=http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2001-112|title=Porin • 2001 - O Porinu|website=arhiva.porin.info}}</ref> te zlatnih, dijamantnih i platinum tiraža u svim zemljama bivše Jugoslavije.<ref>{{Cite web|url=https://www.radiodalmacija.hr/dino-merlin-osvojio-tri-diskografska-priznanja/|title=Dino Merlin osvojio tri diskografska priznanja!|date=8. 11. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> Album [[Hotel Nacional (Dino Merlin)|''Hotel Nacional'']] jedini je album iz jugoistočnog [[Balkan]]a koji je dospio na američku ljestvicu Billboard World Albums.<ref name="auto1"/> Dobitnik je Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva – najvećeg sarajevskog priznanja.<ref>{{Cite web |url=http://ba.n1info.com/a147440/Vijesti/Vijesti/Dino-merlin-dobitnik-Sestoaprilske-nagrade.html |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 2. 2020 |archive-date=14. 7. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180714193317/http://ba.n1info.com/a147440/Vijesti/Vijesti/Dino-merlin-dobitnik-Sestoaprilske-nagrade.html |url-status=dead }}</ref> Bio je prvi predsjednik skupštine Udruženja AMUS (Asocijacija kompozitora-muzičkih stvaralaca) iz Sarajeva.<ref name=":0">{{Cite book|last=Nirha Efendić|first=Ibrahim Krzović, Merima Čaušević, Almedina Čengić, Lejla Kodrić Zaimović|url=https://www.worldcat.org/oclc/1110676343|title=Kratka historija kulture Bošnjaka|date=2018|isbn=9791234567896|location=Sarajevo|oclc=1110676343}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.dinomerlin.com/biografija|title=BIOGRAFIJA Dino Merlin}}</ref> ==Biografija== Rođen je 12. septembra 1962. u [[Sarajevo|Sarajevu]] u naselju [[Alifakovac]], kraj [[Bistrik]]a. Dinin otac Abid, po zanimanju stolar, doselio se u Sarajevo te su prilikom prijave u opštini greškom upisali pogrešno prezime. Majka, Fatima Činjarević, bila je rođena Sarajka i bila je po zanimanju [[bula]].<ref>{{Cite web |url=http://playboy.hr/2015/01/20-pitanja-dino-merlin/ |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 2. 2020 |archive-date=10. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200110003654/http://playboy.hr/2015/01/20-pitanja-dino-merlin/ |url-status=dead }}</ref> Razveli su se kad je Dini bilo sedam godina. Kao dijete razvedenih roditelja Dino odrasta sa majkom u Sarajevu. Otac ih je napustio kad je njemu bilo sedam, a sestri Amini pet godina. Pohađao je Osnovnu školu "Moris Moco Salom“ (danas "OŠ Edhem Mulabdić“), koja se nalazi između [[Careva džamija (Sarajevo)|Careve džamije]], [[Konak na Bistriku|Konaka na Bistriku]] i Hotela "Nacional". U Carevoj džamiji je u najranijoj mladosti mujezinio, u Konaku je organizovao promociju albuma [[Burek (Dino Merlin)|Burek]], a po Hotelu "Nacional“ je nazvao album iz 2014. godine. Dino je u djetinjstvu trenirao u [[FK Sarajevo]] na mjestu lijevog krila i do danas je poznat kao navijač FK Sarajevo. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina at ESC 2011.jpg|lijevo|mini|230x230piksel|Dino Merlin na [[Eurosong|Euroviziji]] 2011.]] Nakon osnovne škole, na majčin nagovor, a suprotno vlastitoj želji da upiše muzičku školu upisao je i završio Srednju mašinsku tehničku školu.<ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.blic.rs/zabava/vesti/ispovest-dina-merlina-rastao-sam-bez-oca-kao-ptica-bez-jednog-krila/mgrlkzh|title=Ispovest Dina Merlina: "Rastao sam bez oca kao ptica bez jednog krila"|last=Milojković|first=Simonida|website=Blic.rs}}</ref> U Srednjoj školi je sa prijateljem iz djetinjstva, Mirsadom Lutvicom, kasnijim klavijaturistom grupe Merlin, osnovao prvu muzičku grupu. Rad grupe prekida njegov odlazak na odsluženje vojnog roka u [[JNA]]. Po povratku iz vojske upisao je Saobraćajni fakultet, ali ga je napustio još u toku prve godine kako bi se posvetio muzici. Da dobije prvu gitaru Dino je morao skupljati novac radeći sitne poslove (noseći ugalj, radeći kao tašnar, u građevini i kao dostavljač), sve dok za jedan [[Bajram]] majka nije dodala potrebnu sumu novca. Iako je tako podržala njegovu muzičku karijeru, nikada se nije pomirila s tim da to bude njegovo životno opredjeljenje. U želji da je odobrovolji, Dino je pokušao da nađe neki stalni posao. Početkom 1980-ih radio je u fabrici u [[Vogošća|Vogošći]] skupljajući novac kako bi finansirao snimanje muzičkog albuma. Nešto kasnije odlučio se da napusti posao i počne graditi muzičku karijeru. ===Muzička karijera=== ====S grupom ''Merlin''==== Godine 1983. Dino osniva muzičku grupu "[[Merlin (grupa)|Merlin]]" za koju piše tekstove i muziku, i gdje pjeva. Sa grupom Merlin snima 5 studijskih albuma: ''[[Kokuzna vremena (Merlin)|Kokuzna vremena]]'' (1985), ''[[Teško meni sa tobom, a još teže bez tebe (Merlin)|Teško meni sa tobom a još teže bez tebe]]'' (1986), ''[[Merlin (Merlin)|Merlin]]'' (1987), ''[[Nešto lijepo treba da se desi (Merlin)|Nešto lijepo treba da se desi]]'' (1989) i ''[[Peta strana svijeta (Merlin)|Peta strana svijeta]]'' (1990). ====Solo karijera==== [[Datoteka:Dino Merlin.jpg|desno|mini|desno|260px|Dino Merlin na nastupu u [[Beč]]u 2008.]] Svoju solo karijeru Dervišhalidović započinje 1991. godine pod scenskim imenom "Dino Merlin". Tekstovi za masovnu publiku, proizašli iz ličnog iskustva, jedan su od glavnih razloga njegovog uspjeha na bosanskohercegovačkoj i regionalnoj muzičkoj sceni. U pjesmama sve češće upotrebljava instrumente orijentalne, etnomuzike, usklađene s novim zvucima elektronske muzike. Primjer za to je pjesma "Sam" s albuma ''[[Sredinom (Dino Merlin)|Sredinom]]''. Od 1991. snimio je nekoliko albuma, od kojih je nekoliko kompilacija i jedan koncertni. Pritom je ''Sredinom'' (2000) bio jedan od najprodavanijih albuma u jugoistočnoj Evropi početkom 2000-ih. Po izlasku tog albuma organizirao je koncert u Sarajevu, na koji je došlo više od 80.000 ljubitelja njegove muzike, a ostvaruje i dva učešća za nacionalnim izborima za Pjesmu [[Eurosong|Evrovizije]]. Godine 1999. odnosi i pobjedu, te predstavlja Bosnu i Hercegovinu na eurovizijskom finalu u [[Jerusalem]]u, osvojivši sedmo mjesto. Dino Merlin je na 56. takmičenju za pjesmu Evrovizije održanom u Njemačkoj Bosnu i Hercegovinu predstavljao sa pjesmom pod nazivom "Love in Rewind".<ref>{{Cite web |url=http://www.esctoday.com/news/read/16293 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 9. 2013 |archive-date=4. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101204093749/http://www.esctoday.com/news/read/16293 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://eurovisiontimes.wordpress.com/2010/12/02/dino-merlin-for-bosnia-herzegovina/|title=Dino Merlin for Bosnia-Herzegovina|work=The Eurovision Times|access-date=3. 4. 2016}}</ref> Pjesma je premijerno izvedena na BH Eurosong showu koji je emitiran uživo na [[BHRT]]-u. Prvi put Dino je jednu pjesmu otpjevao na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. Osvojio je šesto mjesto te nadmašio svoj plasman iz 1999. u [[Jerusalem]]u, te postigao drugi najbolji plasman Bosne i Hercegovine na ovom takmičenju. S uspjehom učestvuje i na nekoliko međunarodnih festivala ([[Danska]], [[Turska]] itd.). Dana 30. maja 2014. godine je objavljena pjesma "[[Ruža (Svako ima nekoga da mu ruke pruža)|Ruža (svako ima nekoga da mu ruke pruža)]]" koja je ujedno i prva pjesma sa njegovog 11. albuma. Druga pjesma s albuma [[Hotel Nacional (Dino Merlin)|''Hotel Nacional'']], "[[Školjka (pjesma)|Školjka]]", izdata je 15. juna 2014. godine na službenom [[YouTube]] kanalu Dine Merlina. Svoju premijeru je doživjela i na državnoj televiziji Bosne i Hercegovine BHT u 23:30, tačno pred utakmicu reprezentacije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa [[Argentina|Argentinom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u nogometu u Brazilu]]. Album "Hotel Nacional" se u junu 2014. našao na Billboard-ovoj svjetskoj top-listi na 8. mjestu.<ref>{{Cite web |url=http://www.billboard.com/files/index/artistindex_07_05_2014.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 9. 2014 |archive-date=6. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140706230704/http://www.billboard.com/files/index/artistindex_07_05_2014.pdf |url-status=dead }}</ref> Dana 25. jula 2015. godine, Dino Merlin je nastupao na stadionu [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]] na Koševu gdje ga je gledalo 70.000 ljudi u okviru turneje ''"Hotel Nacional"''. Drugog aprila 2016. godine u zeničkoj "Areni" priredio je koncert ispred 12.000 ljudi, prvi koncert u [[Zenica|Zenici]] nakon 7 godina.<ref>{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/228548/pred-vise-od-12-000-posjetilaca-dino-merlin-u-zenickoj-areni-priredio-spektakl-za-pamcenje|title=PRED VIŠE OD 12.000 POSJETILACA Dino Merlin u zeničkoj "Areni" priredio spektakl za pamćenje|work=www.avaz.ba|access-date=3. 4. 2016|archive-date=5. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160405025830/http://www.avaz.ba/clanak/228548/pred-vise-od-12-000-posjetilaca-dino-merlin-u-zenickoj-areni-priredio-spektakl-za-pamcenje|url-status=dead}}</ref> Novogodišnjem koncertu održanom u Sarajevu 31. 12. 2016. održanom na ''Trgu Bosne i Hercegovine'' je prisustvovalo 100.000 posjetilaca.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/na-sibirskoj-hladnoci-razglas-otkazao-ali-dino-merlin-i-publika-nastavili-dalje/249408|title=Na sibirskoj hladnoći razglas otkazao, ali Dino Merlin i publika nastavili dalje|date=2. 1. 2017|website=radiosarajevo.ba|access-date=6. 5. 2024}}</ref> == Filantropija == Dino Merlin učestvuje u finansiranju stipendija za djecu i mlade slabijeg imovinskog stanja u Bosni i Hercegovini. Stipendije podržava samostalno, kao i kroz saradnju s organizacijama, među kojima je i Fondacija Hastor, kojoj je pružao finansijsku podršku za dodjelu stipendija učenicima i studentima u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=https://fondacijahastor.ba/|title=Sedamnaesta stranica naše priče – Fondacija Hastor ovoga aprila obilježava 17. godišnjicu svoga postojanja|website=Fondacija Hastor|language=bs-BA|access-date=3. 3. 2026}}</ref> Također sarađuje s Udruženje za doprinos u oblasti obrazovanja, nauke i kulture (Udruženje OK) na programu stipendiranja učenika i studenata iz socijalno ugroženih porodica u Bosni i Hercegovini, u okviru kojeg pruža finansijsku podršku za dodjelu stipendija.<ref>{{Cite web|url=https://magaza.com.ba/bs/udruzenje-ok|title=Udruženje "OK"|website=MAGAZA.COM.BA|language=bs|access-date=3. 3. 2026}}</ref> Tokom [[Poplave u jugoistočnoj Evropi 2014.|poplava u jugoistočnoj Evropi 2014.]], Dino Merlin i njegov tim bili su uključeni u humanitarne aktivnosti u Bosni i Hercegovini i Srbiji, učestvujući u distribuciji vode, hrane, deka i drugih potrepština u najugroženijim područjima.<ref>{{Citation|title=Dino Merlin Team u akciji|url=https://www.youtube.com/watch?v=LU4inLMLtR0|date=18. 5. 2014|accessdate=3. 3. 2026|last=Dino Merlin}}</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/dino-merlin-donirao-hranu-i-vodu-zrtvama-poplava-u-bih-i-srbiji/140521070|title=Dino Merlin donirao hranu i vodu žrtvama poplava u BiH i Srbiji|website=Klix.ba|language=hr|access-date=3. 3. 2026}}</ref> Iste godine snimio je pjesmu [[Ruža (Svako ima nekoga da mu ruke pruža)|"Ruža"]], posvećenu žrtvama [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|poplava u Bosni i Hercegovini]], Srbiji i Hrvatskoj. Muzički spot koristio je arhivske snimke poplava i sadržavao informacije o načinima doniranja putem [[Međunarodni pokret Crveni krst i Crveni polumjesec|Crvenog križa]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Povodom tog projekta dobio je zahvalnicu ove organizacije za doprinos humanitarnim aktivnostima tokom poplava i klizišta 2014. godine u Bosni i Hercegovini.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web|url=https://ckfbih.ba/dino-merlin-poklonio-pjesmu-qruaq-rtvama-poplava/|title=Dino Merlin poklonio pjesmu “Ruža” žrtvama poplava – Crveni križ Federacije BiH|language=bs-BA|access-date=9. 3. 2026}}</ref> Godine 2013. dodijeljena mu je Međunarodna humanitarna nagrada u [[Şanlıurfa (pokrajina)|Şanlıurfa]], [[Turska]].<ref>{{Cite news|title=Dino Merlin’e ödül|url=http://www.urfahaber24.com/sanliurfa/dino-merline-odul-h13367.html|newspaper=URFA HABER 24 . COM - 24 Saat En Güncel Şanlıurfa Haberleri|access-date=3. 3. 2026|language=tr|last=URFA HABER 24 . COM - 24 Saat En Güncel Şanlıurfa Haberleri|archive-date=14. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210414201514/http://www.urfahaber24.com/sanliurfa/dino-merline-odul-h13367.html|url-status=dead}}</ref> ==Festivali== *"[[Eurosong 1993.]]" (Irska, autor muzike i koautor teksta pjesme ''Sva bol svijeta''<ref name=":0" /><ref name=":1" />) *"Kopenhagen 1996." *"Turkovision 1997." *"[[Eurosong 1999.]]" (kao izvođač) *"[[Eurosong 2011.]]" (kao izvođač) ==Nagrade== *"Davorin 2005" *Najbolja muzička produkcija albuma ("Burek") *Najuspješnija internacionalna muzička saradnja (Dino Merlin i [[Nina Badrić]], pjesma "Ti si mene") *Pop pjesma godine (Dino Merlin i [[Željko Joksimović]], pjesma "Supermen") *Pop izvođač godine *Pop album godine ("Burek") *Album godine ("Burek") *Nagrada za "Koncertni projekt godine" za Koševski koncert održan 31. jula 2004. u Sarajevu ==Diskografija== ===S grupom "Merlin"=== *''[[Kokuzna vremena (Merlin)|Kokuzna vremena]]'' (1985) *''[[Teško meni sa tobom, a još teže bez tebe (Merlin)|Teško meni sa tobom (a još teže bez tebe)]]'' (1986) *''[[Merlin (Merlin)|Merlin]]'' (1987) *''[[Nešto lijepo treba da se desi (Merlin)|Nešto lijepo treba da se desi]]'' (1989) *''[[Peta strana svijeta (Merlin)|Peta strana svijeta]]'' (1990) ===Solo albumi=== *''[[Moja bogda sna (Dino Merlin)|Moja bogda sna]]'' (1993) *''[[Fotografija (Dino Merlin)|Fotografija]]'' (1995) *''[[Sredinom (Dino Merlin)|Sredinom]]'' (2000) *''[[Burek (Dino Merlin)|Burek]]'' (2004) *''[[Ispočetka (Dino Merlin)|Ispočetka]]'' (2008) *''[[Hotel Nacional (Dino Merlin)|Hotel Nacional]]'' (2014) *''Mir svim dobrim ljudima Show MMXX/MMXXI'' (2021) * ''[[Mi (Dino Merlin)|Mi]]'' (2025) ===Koncertni albumi=== *''[[Live Vječna vatra (Dino Merlin)|Live Vječna vatra]]'' (1999) *''Sredinom - Live Koševo 31.7.2000.'' (2000) *''[[Live Koševo 2004 (Dino Merlin)|Live Koševo 2004]]'' (2005) *''[[Live Koševo 2008 (Dino Merlin)|Live Koševo 2008]]'' (2009) *''[[Beograd 2011 (Dino Merlin)|Beograd 2011]]'' (2016) *''[[Hotel Nacional - Koševo 2015 (Dino Merlin)|Koševo 2015]]'' (2016) *''[[Arena Zagreb]]'' (2018) *''Arena Pula'' (2020)<ref>{{Cite web|url=https://crorec.net/novosti/spektakularan-koncert-dine-merlina-iz-pulske-arene-na-blu-rayu-dvd-u-i-dvostrukom-cd-u/|title=Spektakularan koncert Dine Merlina iz pulske Arene na Blu-rayu, DVD-u i dvostrukom CD-u|last=Racan|first=Luana|date=24. 1. 2020|website=Croatia Records|language=hr|access-date=3. 3. 2026}}</ref> ===Kompilacije=== *''[[Balade (Dino Merlin)|Balade]]'' (1995) *''[[Najljepše pjesme (Merlin)|Najljepše pjesme]]'' (1995) *''[[The Rest of the Best]]'' (1998) *''[[The Best of Dino Merlin]]'' (2001) *''[[Platinum collection (Merlin)|Platinum collection]]'' (2006) *''The Ultimate Collection'' (2009) *''Greatest Hits Collection'' (2016) ===Box-setovi=== *"[[Merlin 5 CD Box]]" (2003) ===Singlovi=== {{div col|2}} *"[[Jednom kad sve ovo bude jučer]]" (1995) *"[[Putnici (Dino Merlin)|Putnici]]" (s [[Béatrice Poulot]]) (nastup na [[Eurosong 1999.|Eurosongu 1999]]) *"Godinama" (duet s [[Ivana Banfić|Ivanom Banfić]]) (2000) *"Umri prije smrti" (2000) *"Moj je život Švicarska" (2000) *"Sam" (s [[Adi Lukovac|Adijem Lukovcem]]) (2001) *"[[Tako prazan]]" (s [[Adi Lukovac|Adijem Lukovcem]]) (2001) *"[[Pustite me]]" (s [[Osman Hadžić|Osmanom Hadžićem]]) (2002) *"Burek" (2004) *"Ti si mene" (s [[Nina Badrić|Ninom Badrić]]) (2004) *"Verletzt" (s [[Edo Zanki|Edom Zankijem]]) (2004) *"Supermen" (sa [[Željko Joksimović|Željkom Joksimovićem]]) (2004) *"Ako nastaviš ovako" (2004) *"[[Otkrit ću ti tajnu]] (2007) *"Ispočetka" (2008) *"Dabogda" (s [[Hajrudin Varešanović|Hajrudinom Varešanovićem]]) (2008) *"Deset mlađa" (2008) *"Individualizam" (2008) *"Nedostaješ" (2008) *"Da šutiš" (s [[Eldin Huseinbegović|Eldinom Huseinbegovićem]]) *"[[Med (pjesma)|Med]]" (s [[Emina Jahović|Eminom Jahović]]) (2009) *"[[Love in Rewind]]" (nastup na [[Eurosong 2011.|Eurosongu 2011]]) *"[[Ruža (Svako ima nekoga da mu ruke pruža)]]" (2014) *"Školjka" (2014) *"Sve do medalje" (2014) *"Sunce" (2014) *"Rane" (2015) *"Sve dok te bude imalo" (2015) *"[[Mi (Dino Merlin)|Mi]]" (2020) *"[[Dođi]]" (sa [[Senidah|Senidom]]) (2020) *"[[Jedan dan, jedna noć]]" (2021) *"[[Kako da ti kažem]]" (2022) *"[[Krive karte]]" (2022) *"[[Ne radujemo se]]" (s [[Marko Louis|Markom Louisom]]) (2023) *"[[Skoro će zima]]" (2023) *"Briga" (2025) *"Zbog tebe" (2026) {{div col end}} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Dino Merlin}} * [http://www.dinomerlin.com/ Zvanični sajt Dine Merlina] * [https://www.youtube.com/watch?v=EEc4ONjSdN0 ''Sredinom''], biografski [[dokumentarni film]] o Dini Merlinu, [[Al Jazeera Balkans]], 19. 3. 2017. ([[YouTube]]) {{Dino Merlin}} {{Bosna i Hercegovina na Eurosongu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Merlin, Dino}} [[Kategorija:Dino Merlin| ]] [[Kategorija:Rođeni 1962.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kantautori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački predstavnici na Euroviziji]] [[Kategorija:Predstavnici na Eurosongu 1999.]] [[Kategorija:Predstavnici na Eurosongu 2011.]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] 0a5yu7u637qxwlo0390mtpwlyp980ue 0 1963 3915982 3637984 2026-08-02T13:05:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3915982 wikitext text/x-wiki {{Godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''12.''' ('''[[rimski brojevi|XII]]''') bila je [[prestupna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Cezara i Kapitona<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' ili, rjeđe, '''godina 765. ''[[Ab urbe condita]]'''''. Oznaka "12." za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavna metoda za imenovanje godina. == Događaji == * [[Germanicus|Germanik]] i [[Gaius Fonteius Capito|Gaj Fontej Kapiton]] služe kao [[Popis konzula ranog Rimskog Carstva|rimski konzuli]]. * [[Annius Rufus|Anije Ruf]] imenovan rimskim [[prefekt]]om [[Judeja|Judeje]]. Odatle se vraća Kvirinije, koji je imenovan [[Tiberije]]vim savjetnikom. * Rimski car [[August (rimski car)|August]] naređuje da se pokrene veliki pohod na Germaniju preko [[Rajna|Rajne]]. * Rimljani s prijestolja obaraju [[Artaksijadska dinastija|Artaksijadsku dinastiju]] u Armeniji. * [[Ovidije]] prestaje pisati ''[[Fasti (pjesma)|Faste]]'', jer je ostao bez izvora, odnosno pristupa rimskim bibliotekama. Umjesto toga dovršava tek prvih 6 knjiga koje će služiti kao izvor podataka o [[rimski kalendar|rimskom kalendaru]]. ==Rođeni== * [[31. august]] - [[Kaligula]], rimski car == [[Smrt|Umrli]] == {{Commonscat|12|12.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.thelatinlibrary.com/ovid.html * http://www.poetryintranslation.com/PITBR/Latin/Fastihome.htm * http://www.roman-emperors.org/gaius.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050818165849/http://www.roman-emperors.org/gaius.htm |date=18. 8. 2005 }} Kaligula {{Normativna kontrola}} 64h6watucxp822pxhzmjnuwtz1wn8tr 0 2397 3915986 3797553 2026-08-02T13:36:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3915986 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} [[Datoteka:VarahranIProfile.jpg|thumb|Kralj [[Bahram I|Bahram I od Perzije]]]] __NOTOC__ Godina '''273.''' ('''[[Rimski brojevi|CCLXXIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Tacita i Placidijana<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 1026. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 273. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == * [[Marko Klaudije Tacit]], budući [[rimski car]], služi kao [[konzul]]. * Rimski car [[Aurelijan]] odmetnute istočne provincije, odnosno područja nekadašnjeg [[Palmirsko carstvo|Palmirskog carstva]], ponovno pripaja Rimu. [[Cassius Longinus (filozof)|Kasije Longin]], filozof koji je kao [[savjetnik]] kraljice [[Zenobija|Zenobije]] poticao otcjepljenje od Rima, pogubljen je zbog zavjere protiv Aurelijana. * Grad [[Palmira]] diže [[ustanak]] protiv Aurelijana, koji rimske trupe guše i potom pustoše grad. * [[Sasanidsko carstvo|Perzijski]] kralj [[Hormizd I]] umire nakon kratke vladavine tokom koje je pokazivao toleranciju prema [[asketizam|asketskoj]] antimaterijalističkoj religiji [[maniheizam|manihejaca]]. Nasljeđuje ga brat [[Bahram I]], koji je vladao provincijom [[Atropatena]]. * Aurelijan na povratku u Rim odbija nositi carsku krunu i plašt. [[Italija]] je administrativno reorganizirana, ali u skladu sa ranijim [[Karakala|Karakalinim]] reformama. Istovremeno su dnevne porcije [[hljeb]]a u [[Drevni Rim|Rimu]] povećane na 600 g, a [[svinjska mast]] pridodana popisu hrane koja se besplatno dijeli [[stanovništvo|stanovništvu]]. * Izaslanstvo iz [[Indija|Indije]] posjećuje Aurelijana. * [[Tetrik I]] i [[Tetrik II]], posljednji vladari odmetnutog [[Galsko carstvo|Galskog carstva]] se predaju Aurelijanu. (ili [[274]]) == Rođeni == {{Proširiti sekciju}} == Umrli == * [[Cassius Longinus (filozof)|Kasije Longin]], [[Grci|grčki]] [[filozof]] * [[Dexippus|Deksip]], grčki [[historičar]] * [[Hormizd I]], kralj [[Sasanidsko carstvo|Perzije]]<ref>{{Cite web |url=http://www.livius.org/sao-sd/sassanids/sassanid_kings.html |title=Arhivirana kopija |access-date=19. 4. 2013 |archive-date=7. 11. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061107051131/http://www.livius.org/sao-sd/sassanids/sassanid_kings.html |url-status=dead }}</ref> * [[Wei Zhao (Tri kraljevstva)|Wei Zhao]], [[Kina|kineski]] učenjak (r. [[204]]) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.roman-emperors.org/tacitus.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180919171400/http://www.roman-emperors.org/tacitus.htm |date=19. 9. 2018 }} * [http://books.google.ba/books?id=WcBwgRBzSwcC&pg=PA101&lpg=PA101&dq=Year+of+the+Consulship+of+Tacitus+and+Placidianus&source=bl&ots=r8r4LxtgV2&sig=6GPbjze-M-l4Jb8y64MwVOlqGhY&hl=en&sa=X&ei=Y0JxUe6BK4fbsgb30oDIBA&redir_esc=y#v=onepage&q=Year%20of%20the%20Consulship%20of%20Tacitus%20and%20Placidianus&f=false http://books.google.ba/ Year+of+the+Consulship+of+Tacitus+and+Placidianus; Journal of Sacred Literature and Biblical Record April 1859-July 1859] * http://www.friesian.com/romconsl.htm * http://ancienthistory.about.com/library/bl/bl_consuls_table.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130424003405/http://ancienthistory.about.com/library/bl/bl_consuls_table.htm |date=24. 4. 2013 }} {{Normativna kontrola}} 515nn3zp8lg6x4nyvh0s8orn1kk6qto 0 2408 3915987 3849732 2026-08-02T13:37:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3915987 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} [[Datoteka:Diocletien Vaux1.jpg|thumb|Car [[Dioklecijan]]]] __NOTOC__ Godina '''284.''' ('''[[rimski brojevi|CCLXXXIV]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Karina i Numerijana<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 1037. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 284. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == * U [[Rimska Galija|Galiji]] započinje veliki seljački ustanak protiv [[Rimsko Carstvo|rimske]] vlasti; ustanici su poznati kao [[Bagaudae]]. * Rufin I nasljeđuje Dometija na mjestu [[patrijarh Carigrada|episkopa Vizantijuma]]. * [[Rimsko Carstvo|Rimski]] car [[Numerijan]] putuje kroz [[Bithynia|Bitiniju]] ([[Mala Azija]]) za [[Drevni Rim|Rim]]. Tada umire u nikada razjašnjenim okolnostima; njegova pratnja tvrdi da je podlegao [[upala|upali]] [[ljudsko oko|oka]], a vojnici pronalaze raspadnuto tijelo u zatvorenoj carskoj [[nosiljka (vozilo)|nosiljci]]. * [[20.11.]]—[[Dioklecijan|Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan]], 39-godišnji oficir rimske vojske, proglašen je za novog cara. Nakon što je uspostavio privremeno sjedište u [[Nicomedia|Nikomediji]] (savremeni [[İzmit]] u [[Turska|Turskoj]]) prihvaća simbole carske vlasti. * Dioklecijan započinje sa vojnim reformama - [[kasna rimska vojska|rimska vojska]] ponovno uspostavlja regrutaciju, a u njene redove je primljen veliki broj [[barbari|barbarskih]] dobrovoljaca. Stara organizacija [[rimska legija|legija]] kao [[pomoćne trupe (rimska vojska)|pomoćnih trupa]] je napuštena. * [[Sabinus Iulianus|Sabin Julijan]] kao [[rimski uzurpator|uzurpator]] u [[Pannonia|Panoniji]] diže ustanak protiv cara [[Carinus|Karina]] i napada sjevernu Italiju, nastojeći se nametnuti za novog cara. * zima—Dioklecijan sa svojom vojskom prodire na [[Balkan]]. * [[Dardanci|Dardanija]], oblat [[Ilirija|Ilirije]], postaje [[rimska provincija]] (najraniji mogući datum). ==Rođeni== * [[Car Huai od Jina]], kineski car iz [[Dinastija Jin (265–420)|dinastije Jin]] (u. [[313]]) ==Umrli== * [[Diophantus|Diofant]], grčki [[matematičar]] (približni datum) * [[Numerijan|Marko Aurelije Numerijan]], [[rimski car]] * [[Sun Hao]], posljednji car kineske države [[Istočni Wu|Wu]] (r. [[242]]) * [[Xin Xianying]], kćer [[Xin Pi]]ja (r. [[205]]) == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.roman-emperors.org/numerian.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20011115231306/http://www.roman-emperors.org/numerian.htm |date=15. 11. 2001 }} * [http://books.google.ba/books?id=Jq6CJqB-qmAC&pg=PA193&lpg=PA193&dq=Year+of+the+Consulship+of+Carinus+and+Numerianus&source=bl&ots=uRvwhASX1O&sig=FnpGvumzzq7MO68R4EbZOTW6Rfo&hl=en&sa=X&ei=WoByUYDpAsHStAbs-4GICQ&redir_esc=y#v=onepage&q=Year%20of%20the%20Consulship%20of%20Carinus%20and%20Numerianus&f=false http://books.google.ba/books; Fasti Romani] {{Normativna kontrola}} 1ryb9jqj9w0lock1x4tpcjn879wxdr7 0 3017 3916175 3803617 2026-08-03T07:59:55Z KWiki 9400 3916175 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''31. januar / siječanj (31. 1)''' jest 31. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine ima još 334 dana (335 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1783]] – Astronom [[William Herschel]] otkrio da je zvijezda [[Omicron 2 Eridani]] u stvari trostruka i da postoje Omicron 2 Eridani B ([[bijeli patuljak]]) i Omicron 2 Eridani C ([[Crveni patuljak (zvijezda)|crveni patuljak]]) * [[1895]] – [[John William Strutt Rayleigh|Lord Rayleigh]] i [[William Ramsay]] objavili otkriće novog hemijskog elementa, [[argon]]a. * [[1946]] – [[Jugoslavija]] proglašava [[Ustav Federativne narodne republike Jugoslavije|novi ustav]] po uzoru na [[SSSR]] i osniva šest konstitutivnih republika ([[NR Bosna i Hercegovina]], [[NR Hrvatska]], [[NR Makedonija]], [[NR Crna Gora]], [[NR Srbija]] i [[NR Slovenija]]). * [[1976]] – Održano 15. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[italija]]nskom gradu [[Antholz]]u; * [[2006]] – Vijeće Evropske unije u [[Brisel]]u imenovalo [[Christian Schwarz-Schilling|Christiana Schwarz-Schillinga]] za specijalnog predstavnika [[Evropska unija|Evropske unije]] za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] * [[2015]] – Požar izbio u biblioteci ruskog Instituta za društvene nauke u [[Moskva|Moskvi]], gdje se nalazi više od 14 miliona knjiga. == Rođeni == [[File:Jessica Walter in 2008.jpg|thumb|150px|Jessica Walter]] === 17. vijek === * [[1673]] – [[Ludwig Maria Grignion de Montfort]], francuski redovnik i osnivač istoimenog katoličkog reda === 18. vijek === * [[1797]] – [[Franz Schubert]], austrijski kompozitor === 19. vijek === * [[1865]] – [[Henri Desgrange]], urednik francuskih sportskih novina ''L'Auto'' i osnivač utrke [[Tour de France]] === 20. vijek === * [[1921]] – [[Mario Lanza]], američki tenor * [[1923]] – [[Norman Mailer]], američki književnik * [[1928]] – [[Dušan Džamonja]], jugoslavenski i hrvatski kipar. * [[1935]] – [[Kenzaburo Oe]], japanski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost * [[1938]] – [[Beatrix od Holandije|Beatrix]], nizozemska kraljica * [[1941]] – [[Jessica Walter]], američka glumica * [[1943]] – [[Špela Rozin]], slovenska glumica * [[1950]] – [[Nikolaj Kruglov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[1966]] – [[Gregor Avsenik]], slovenski gitarist i [[kompozitor]] * [[1970]] – [[Minnie Driver]], britanska glumica * [[1979]] – [[Felix Sturm]], (alias Adnan Ćatić), njemački bokser bosanskohercegovačkog porijekla * [[1981]] – [[Justin Timberlake]], američki pjevač i pop-zvijezda * [[1982]] – [[Helena Paparizou]], grčka pjevačica * [[1996]] – [[Regina Ermits]], estonska [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1729]] – [[Jacob Roggeveen]], nizozemski istraživač * [[1994]] – [[Tomanija Đuričko]], srbijanska glumica * [[1995]] – [[George Stibitz]], američki istraživač == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|31 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/31/ Na današnji dan (31. januar), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230301054225/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/31 |date=1. 3. 2023}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-31/ Na današnji dan (31. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-31]] 6550i52sunrt2agmqjgkwvf8kyo4867 0 3189 3916174 3797686 2026-08-03T07:58:24Z KWiki 9400 3916174 wikitext text/x-wiki {{JanuarKalendar}} '''22. januar / siječanj (22. 1)''' jest 22. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još su 343 dana (344 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). == Događaji == * [[1891]] – Završeno Treće [[Svjetsko prvenstvo u šahu 1890/91.|svjetsko prvenstvo u šahu]] između [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i [[Isidor Gunsberg|Gunsberga]], pobjedom Steinitza. * [[1954]] – Održana [[11. dodjela "Zlatnog globusa"]]. * [[1963]] – Francuski predsjednik [[Charles de Gaulle]] i njemački kancelar [[Konrad Adenauer]] potpisali Elizejski sporazum. * [[1973]] – U SAD-u legalizovan abortus u slučaju ''[[Roe protiv Wadea]]'' s razlogom prava na privatnost. * [[1994]] – [[Masakr na Alipašinom Polju]]. * [[2002]] – [[Bosna i Hercegovina]] postala punopravni član Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope. * [[2012]] – Na [[Referendum o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji 2012.|referendumu o pristupanju Hrvatske]] [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] građani [[Hrvatska|Hrvatske]] i hrvatsko iseljeništvo izjasnili se dvotrećinskom većinom za ulazak u EU. == Rođeni == === 13. vijek === * [[1263]] – [[Ibn-Tejmije]], [[Islam|islamski]] [[teolog]] === 16. vijek === * [[1561]] – [[Francis Bacon]], engleski filozof, književnik i državnik === 18. vijek === * [[1710]] – [[Wilhelm Friedemann Bach]], [[Njemačka|njemački]] kompozitor i [[Orgulje|orguljaš]] * [[1729]] – [[Gotthold Ephraim Lessing]], njemački filozof, dramatičar, publicist i kritičar umjetnosti * [[1788]] – [[George Gordon Byron]], engleski pjesnik * [[1796]] – [[Karl Ernst Claus]], njemačko-ruski hemičar * [[1800]] – [[Christoph Merian]], njemački veleposjednik === 19. vijek === * [[1849]] – [[August Strindberg]], švedski književnik i dramatičar === 20. vijek === * [[1908]] – [[Atahualpa Yupanqui]], argentinski kantautor i književnik * [[1937]] – [[René Mercier (biatlonac)|René Mercier]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[1941]] – [[Sven-Olov Axelsson]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[1953]] – [[Jim Jarmusch]], američki režiser, producent i glumac * [[1957]] – [[Mustafa Hajrulahović|Mustafa Hajrulahović "Talijan"]], general [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] * [[1959]] – [[Gábor Mayer]], [[Mađarska|mađarski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[1973]] – [[Vera Vučeva]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka * [[1981]] – [[Zdeňka Vejnarová]], [[češka]] [[biatlon]]ka * [[1982]] – [[Martin Koch (ski-skakač)|Martin Koch]], [[Austrija|austrijski]] [[skijaš-skakač]] === 21. vijek === * [[2002]] – [[Caitlin Clark]], američka [[košarka]]šica == Umrli == === 20. vijek === * [[1901]] – [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorija]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva * [[1922]] – [[Fredrik Bajer]], danski političar i pisac * [[1942]] – [[Radivoj Rodić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[1945]] – [[Else Lasker-Schüler]], njemačka književnica * [[1973]] – [[Lyndon B. Johnson]], američki političar * [[1994]] – [[Telly Savalas]], američki glumac i pjevač === 21. vijek === * [[2004]] – [[Billy May]], američki muzičar * [[2005]] – [[William Deakin]], britanski historičar * [[2008]] – [[Heath Ledger]], australski glumac * [[2016]] – [[Victor Arbez]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[2024.]] ** [[Arno Allan Penzias]], američki fizičar i radioastronom, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]] [[1978.]] ** [[Gigi Riva]], italijanski nogometaš == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|22 January}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/22/ Na današnji dan (22. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-22/ Na današnji dan (22. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Januar|*-22]] 2l6x8j3uohuc9flfyb3m5h1sfo6u61l 0 4669 3916181 3828734 2026-08-03T08:03:55Z KWiki 9400 3916181 wikitext text/x-wiki {{FebruarKalendar}} '''1. februar / veljača (1. 2)''' jest 32. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još su 333 dana (334 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]). == Događaji == === 19. vijek === * [[1896]] – Premijera [[Giacomo Puccini|Puccinijeve]] opere "[[La Boheme]]" u [[Torino|Torinu]] ([[Italija]]). === 20. vijek === * [[1918]] – [[Rusija]] usvojila [[gregorijanski kalendar]]. * [[1970]] – Počelo 10. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1970.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Östersund]]u. * [[1974]] – U požaru u 25-katnoj uredskoj zgradi "Joelma" u [[Sao Paulo|Sao Paulu]] ([[Brazil]]) poginulo je 189 osoba. * [[1997]] – Počelo 32. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 14. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Slovačka|slovačkom]] gradu [[Brezno (Slovačka)|Brezno]]. === 21. vijek === * [[2003]] – [[Space Shuttle Columbia]] raspao se iznad [[Teksas]]a, a u nesreći je poginulo svih sedam [[astronaut]]a. * [[2020]] – [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] napustilo [[Evropska unija|Evropsku uniju]] (''na slici'') i započelo 11-mjesečni prelazni period. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1659]] – [[Jacob Roggeveen]], nizozemski istraživač === 19. vijek === * [[1852]] – [[Ion Luca Caragiale]], rumunski pisac * [[1874]] – [[Hugo von Hofmannsthal]], austrijski književnik * [[1877]] – [[Thomas Dunhill]], engleski kompozitor * [[1884]] – [[Jevgenij Ivanovič Samjatin]], ruski književnik * [[1895]] – [[John Ford]], američki režiser === 20. vijek === * [[1901]] – [[Clark Gable]], američki glumac * [[1922]] – [[Renata Tebaldi]], italijanska sopranistica * [[1928]] – [[Miodrag Živković]], jugoslavenski i srpski kipar * [[1931]] – [[Boris Nikolajevič Jeljcin]], ruski političar i državnik * [[1931]] – [[Iajuddin Ahmed]], bengalski političar i bangladeški državnik * [[1959]] – [[Luis Argel]], argentinski [[biatlon]]ac i skijaš-trkač * [[1965.]] ** [[Fuad Kovač]], bosanskohercegovački književnik i novinar ** [[Brandon Lee]], američki glumac ** [[Stephanie od Monaka]], princeza i pjevačica * [[1968.]] ** [[Lisa Marie Presley]], američka pjevačica ** [[Hillar Zahkna]], estonski [[biatlon]]ac * [[1978]] – [[K'naan]], somalsko-kanadski pjevač i reper * [[1993]] – [[Lucie Charvátová]], [[češka]] [[biatlon]]ka * [[1994.]] ** [[Julia Garner]], američka glumica ** [[Harry Styles]], britanski pjevač, glumac i kantautor === 21. vijek === * [[2001]] – [[princeza Aiko]], kćer japanskog cara Naruhita == Umrli == === 19. vijek === * [[1851]] – [[Mary Shelley]], engleska književnica === 20. vijek === * [[1966]] – [[Buster Keaton]], američki režiser i glumac * [[1971]] – [[Amet-Han Sultan]], sovjetski pilot-lovac i probni pilot * [[1976]] – [[Werner Heisenberg]], njemački fizičar * [[2000]] – [[Peter Levi]], britanski naučnik i pisac === 21. vijek === * [[2002]] – [[Hildegard Knef]], njemačka glumica, pjevačica i književnica * [[2012]] – [[Wisława Szymborska]], poljska književnica * [[2014]] – [[Maximilian Schell]], austrijski glumac, režiser i producent == Praznici == * [[Svjetski dan hidžaba]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1 February}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/february/1/ Na današnji dan (1. februar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/february-1/ Na današnji dan (1. februar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Februar|*-01]] gh665rfc1a9pl2i6wr9anl2yw6fx00l 0 4728 3916168 3900272 2026-08-03T07:50:41Z KWiki 9400 3916168 wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''31. mart / ožujak (31. 3)''' jest 90. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (91. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 275 dana. == Događaji == * [[1889]] – Otvoren [[Ajfelov toranj]], tada najviša građevina u svijetu. Čelična konstrukcija visoka 300 metara postala jedno od glavnih znamenitosti [[Pariz]]a. * [[1917]] – Danske Zapadne Indije postale su [[Djevičanska ostrva|Američka Djevičanska ostrva]] nakon što su [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] platile [[Danska|Danskoj]] 25 miliona [[Američki dolar|US$]] za ta karipska ostrva. * [[1979]] – [[Britanija|Britanski]] razarač "London" isplovio iz luke u La Valeti, čime su okončane vojne veze [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Malta|Malte]], uspostavljene 181 godinu ranije. * [[2003.|2003]] – U Memorijalnom centru [[Srebrenica]] - Potočari ukopano je prvih 600 žrtava srebreničkog genocida. * [[2003.|2003]] – [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haški tribunal]] osudio [[Mladen Naletilić|Mladena Naletilića]] Tutu i Vinka Martinovića Štelu za nehumano postupanje protiv zatvorenika, mučenje i ubistva, te pljačku imovine u selima [[Doljani (Jablanica)|Doljani]], Sovići, Mostaru i koncentracionom logoru Heliodrom. Mladen Naletilić Tuta osuđen je na 20, a Vinko Martinović Štela na 18 godina zatvora. * [[2006]] – [[Ustavni sud BiH]] utvrdio je da grb i zastava [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] i zastava, grb i himna [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, jer krše Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Parlamentima oba entiteta naloženo je da u roku šest mjeseci usaglase navedene odredbe s državnim Ustavom. * [[2014]] – Jedanaest rudara povrijeđeno u gorskom udaru u jami [[Raspotočje]] rudnika [[Zenica]]. Nezgoda se dogodila 29 minuta iza ponoći u jamskim prostorijama na dubini između 850 i 900 m. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1596]] – [[Rene Descartes]], francuski filozof i [[matematičar]] === 18. vijek === * [[1718]] – [[Marijana Viktorija Španska]], kraljica-supruga [[Portugal]]a * [[1730]] – [[Étienne Bézout]], francuski matematičar * [[1732]] – [[Joseph Haydn]], austrijski kompozitor === 19. vijek === * [[1809]] – [[Edward FitzGerald]], engleski pisac i prevodilac * [[1890]] – [[William Lawrence Bragg]], engleski fizičar === 20. vijek === * [[1904]] – [[Đorđe Andrejević Kun]], jugoslavenski i srbijanski slikar i grafičar * [[1914]] – [[Octavio Paz]], meksički književnik * [[1934]] – [[Richard Chamberlain]], američki glumac i pjevač * [[1948]] – [[Al Gore]], američki političar * [[1955]] – [[Angus Young]], gitarist grupe [[AC/DC]] * [[1962]] – [[Olli Rehn]], finski političar * [[1971.]] ** [[Ewan McGregor]], škotski glumac ** [[Gundars Upenieks]], [[Latvija|latvijski]] [[biatlon]]ac * [[1985]] – [[Dijas Kenešev]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac * [[1995.]] ** [[Amar Alibegović]], bosanskohercegovački košarkaš ** [[Anna Magnusson]], [[Švedska]] [[biatlon]]ka * [[1996]] – [[Kira Hagi]], rumunska glumica == Umrli == * [[1727]] – [[Isaac Newton]], engleski fizičar, matematičar i astronom * [[1855]] – [[Charlotte Brontë]], britanska književnica * [[1955]] – [[Vladimir Vauhnik]], oficir Vojske Kraljevine Jugoslavije, vojni ataše i obavještajac u Ambasadi Jugoslavije u Berlinu * [[1997]] – [[Lyman Spitzer]], američki [[Teorijska fizika|teorijski fizičar]], astronom i planinar * [[2008]] – [[Nada Ludvig-Pečar]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[kompozitor]]ica * [[2016.]] ** [[Hans-Dietrich Genscher]], [[Njemačka|njemački]] [[političar]] i bivši ministar vanjskih poslova ** [[Zaha Hadid]], iračko-britanska arhitektica ** [[Meliha Husedžinović]], jugoslavenska i bosanskohercegovačka historičarka umjetnosti ** [[Imre Kertész]], mađarski [[pisac]], dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za književnost|za književnost]] [[2002.]] == Praznici == * Dan Cesara Chaveza (Sjedinjene Američke Države) * Kršćanski praznik Abda iz Suze Akatije iz Melitene (Istočna pravoslavna crkva) * Anezije i pratioci * Benjamin * Balbina * John Donne (anglikanska zajednica, luteranski) * 31. mart (Istočna pravoslavna liturgija) * Međunarodni dan slobode (Malta) * Vidljivost * Dan sjećanja na kralja Nangklaoa (Tajland) * Dan Thomasa Mundyja Petersona (New Jersey, Sjedinjene Države) * Dan transfera (Američka Djevičanska ostrva) * Svjetski dan rezervnih kopija == Vanjski linkovi == {{Commonscat|31 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/31/ Na današnji dan (31. mart), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050418181326/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/31/ |date=18. 4. 2005}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-31/ Na današnji dan (31. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-31]] d6vajpi24z05962ifga89guw4t330p2 0 4997 3916163 3900641 2026-08-03T07:44:39Z KWiki 9400 3916163 wikitext text/x-wiki {{OktobarKalendar}} '''9. oktobar / listopad (9. 10)''' jest 282. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (283. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još su 83 dana. == Događaji == * [[1806]] – Nakon šest godina gradnje, u Bruggu (kanton Wallis) u [[Švicarska|Švicarskoj]] pušten u saobraćaj alpski prijelaz, ''Simplon-cesta'', prvi od onih čiju je gradnju potaknuo [[Napoleon]], a 65&nbsp;km duga cesta trabala je olakšati prijelaz preko [[Alpe|Alpa]]. * [[1970]] – U [[Kambodža|Kambodži]] [[predsjednik]] [[parlament]]a In Tam objavio ukidanje [[Monarhija|monarhije]]. * [[1974]] – [[Švicarska]] avionska kompanija [[Swiss Air]] prevezla na jug stotine hiljada [[lastavica]] kako bi ih spasila od nenadane rane hladnoće. * [[1995]] – Srpske snage ubile 11 zatočenih civila Bošnjaka u upravnoj zgradi tvornice "Sanakeram" u sanskom naselju Donji Kamengrad. == Rođeni == === 16. vijek === * [[1547]] – [[Miguel de Cervantes]], španski književnik === 18. vijek === * [[1788]] – [[Jožef Košič]] [[Slovenci|slovenski]] [[pisac]], [[pjesnik]], [[historičar]], etnolog i [[Katolička crkva|katolički]] svećenik u [[Mađarska|Mađarskoj]] === 19. vijek === * [[1835]] – [[Camille Saint-Saëns]], francuski kompozitor * [[1852]] – [[Hermann Emil Fischer]], njemački biohemičar * [[1854]] – [[Mihajlo Pupin]], američko-srbijanski naučnik * [[1859]] – [[Alfred Dreyfus]], francuski oficir * [[1879]] – [[Max von Laue]], njemački fizičar * [[1892]] – [[Ivo Andrić]], jugoslavenski književnik i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za književnost|za književnost]] [[1961.]] * [[1893]] – [[Mario de Andrade]], brazilski književnik * [[1898]] – [[Teufik el-Hakim]], egipatski književnik === 20. vijek === * [[1902]] – [[Freddie Young]], američki režiser * [[1906]] – [[Saiyid Qutb]], teoretičar egipatskog muslimanskog bratstva * [[1908]] – [[Jacques Tati]], francuski glumac * [[1940]] – [[John Lennon]], britanski kantautor * [[1947]] – [[France Gall]], francuska pjevačica * [[1953]] – [[Tony Shalhoub]], američki glumac * [[1960.]] ** [[Arto Jääskeläinen]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac ** [[Juha Tella]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[1966]] – [[Sylfest Glimsdal]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] u biatlonu * [[1970]] – [[Jasna Koteska]], sjevernomakedonska spisateljica i filozof * [[1982]] – [[Kong Yingchao]], [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka == Umrli == === 19. vijek === * [[1841]] – [[Karl Friedrich Schinkel]], pruski arhitekt i slikar === 20. vijek === * [[1934]] – [[Aleksandar I Karađorđević]], kralj Kraljevine Jugoslavije * [[1943]] – [[Pieter Zeeman]], holandski fizičar * [[1962]] – [[Milan Vidmar]], slovenski električni inženjer i šahovski velemajstor * [[1967]] – [[Che Guevara]], kubanski revolucionar * [[1978]] – [[Jacques Brel]], belgijski šansonijer i glumac === 21. vijek === * [[2025.]] ** [[Ola Wærhaug]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu ** [[Damir Ibrahimović]], bosanskohercegovački filmski producent i režiser == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|9 October}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/9 Na današnji dan (9. oktobar), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061108210228/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/9 |date=8. 11. 2006}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/october-9 Na današnji dan (9. oktobar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Oktobar|*-09]] 72c7ofltj0p22wbnw0zy3anhyllq2hf 0 6163 3915966 3915368 2026-08-02T12:03:32Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-42392-15|~2026-42392-15]] ([[User talk:~2026-42392-15|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Srđan|Srđan]] 3866785 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Kakanj (višeznačnica)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Kakanj | drugo_ime = | službeno_ime = Općina Kakanj | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Kakanj.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Kakanj | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Coat of arms Kakanj.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = BiH municipality location Kakanj.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Kakanj u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|07|23.4|N|18|06|47.6|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Mirnes Bajtarević<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Kakanj |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/94/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 6.11 | površina_općine = 376.98 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 384 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = 1297 | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 11796 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 37441 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 72 240 | pozivni_broj = (+387) 32 | matični_broj_naselja = 122742<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 10448 | veb-sajt = {{URL|http://kakanj.gov.ba/v5/}} | fusnote = }} '''Kakanj''' je [[naseljeno mjesto]] i sjedište istoimene općine u krajnjem južnom dijelu [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]], u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Nalazi se u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]], a zauzima centralni položaj u sarajevsko-zeničkoj kotlini. Kakanj se nalazi sjeverno od [[Visoko]]g i jugoistočno od [[Zenica|Zenice]], a naseljena mjesta su uglavnom smještena u dolini rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i dolinama njenih desnih pritoka. == Historija == Područje Kaknja pripada među važnija arheološka i historijska područja [[Srednja Bosna|centralne Bosne]]: u njemu su potvrđeni značajni neolitski lokaliteti, srednjovjekovni spomenici i blizina kraljevskih središta [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] i [[Bobovac|Bobovca]], dok je od kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] njegov razvoj snažno obilježila industrijska eksploatacija [[Ugalj|uglja]].<ref name="ANUOkoliste">{{cite web|url=https://www.anubih.ba/godisnjak/god42/40.20.pdf|title=Spätneolithische Keramik und Siedlungsentwicklung in Zentralbosnien: Ergebnisse und Interpretationen|website=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja / Jahrbuch des Zentrums für Balkanforschung|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref name="KONSDvor">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/1840?page=29&return=|title=Vladarski dvor iz 14. i 15. stoljeća u Kraljevoj Sutjesci, arheološko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref><ref name="RMUHistorija">{{cite web|url=https://rmukakanj.ba/opce-informacije/|title=Opće informacije: Historija|website=RMU "Kakanj" d.o.o. Kakanj|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Prahistorija === Prostor Kaknja bio je naseljen još u [[Mlađe kameno doba|neolitu]]. U naučnoj literaturi područje centralne Bosne, uključujući i kakanjski kraj, navodi se kao jedno od važnih žarišta neolitskog razvoja, a naselje [[Okolište]] kod Kaknja ubraja se među najznačajnije lokalitete toga perioda; datirano je približno u vrijeme između 5200/5100. i 4700. godine p. n. e.<ref name="ANUOkoliste" /> S područjem Kaknja povezuje se i [[kakanjska kultura]], jedna od prepoznatljivih neolitskih pojava u Bosni. U radu o lokalitetu Donje Papratnice – Zagrebnice ističe se da se taj lokalitet nalazi u neposrednoj blizini Kaknja, u zoni eponimnog lokaliteta kakanjske kulture, što potvrđuje značaj kakanjskog prostora u prahistorijskim istraživanjima centralne Bosne.<ref name="AcademiaPapratnica">{{cite web|url=https://www.academia.edu/4401304/Analiza_prahistorijski_kerami%C4%8Dkih_ulomaka_sa_lokaliteta_Donje_Papratnice_Zagrebnice_kod_Kaknja|title=Analiza prahistorijski keramičkih ulomaka sa lokaliteta Donje Papratnice – Zagrebnice kod Kaknja|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U mlađem [[Kameno doba|kamenom dobu]] područje Kaknja je bilo žarište razvitka [[neolit]]skih kultura, u nauci poznatih kao [[Kakanjska kultura]] i [[Butmirska kultura]]. Područje je imalo brojna naselja s brojnim stanovništvom. Obavljena su sistematska iskopavanja na nekoliko obližnjih lokaliteta ([[Obre]] i Raskršće). Arheološko nalazište ''Obre II'' (Gornje polje) u cjelini ulazi u krug butmirske grupe. === Srednji vijek === U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] prostor današnjeg Kaknja nalazio se u neposrednoj blizini jednog od najvažnijih političkih središta [[Bosansko kraljevstvo|bosanske države]]. [[Kraljeva Sutjeska]], koja administrativno pripada području Kaknja, poznata je po ostacima vladarskog dvora iz [[14. stoljeće|14]]. i [[15. stoljeće|15. stoljeća]], a Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine to je područje proglasila nacionalnim spomenikom.<ref name="KONSDvor" /> Među najvažnijim srednjovjekovnim spomenicima kakanjskog kraja ističe se nekropola u [[Donja Zgošća|Donjoj Zgošći]]. U novijem naučnom radu o stupu iz Donje Zgošće navodi se da spomenik i pripadajući sljemenjak potječu s početka 15. stoljeća, te da se i dalje razmatra mogućnost njihove veze s članovima dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]].<ref name="Mazrak2021">{{cite journal|last=Mazrak|first=Ema|year=2021|title=The pillar from Donja Zgošća near Kakanj: analysis and interpretation of its iconographic content, historical and patronage context|journal=Hercegovina|issue=7|doi=10.47960/2712-1844.2021.7.7}}</ref> Najugledniji primjer je [[Zgošćanski stećak]] pronađen u Kaknju i izložen je u botaničkom vrtu [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu.]] Na prostoru općine nalazi se i historijsko područje Glavica u Bilješevu, također proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, što svjedoči o gustoj mreži arheoloških i historijskih lokaliteta na širem kakanjskom području.<ref name="KONSBiljesevo">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/3347?return=|title=Glavica u Bilješevu, historijsko područje|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=13. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> Ime Kakanj se prvi put spominje u darovnici [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|kralja Dabiše]], koji je vojvodi [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću]] darovao selo Kakanj u Župi Trstivnici kao zasluge u borbama protiv [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]] u povelji od 15. aprila 1392. godine.<ref>„Азь Стефан Дабиша, по милости бога краль Срьблемь, Босни, Примори, Хльмьсци земли, Долнимь краемь,западнимь странамь, усорьски, соьлски и Подрину и кь тому ... всесрьдьчани и вазможни витезь и вирни нашь воевода Хрьвое,син воеводе Вулкца, и за ту негову службу вирну створи милость кралавство ми и с боголубимомь госпоиомь,сь благодарованомь ми кралицомь кyрь Еленомь реченому воеводи Хрьвою дасмо му наша дви сели господьски, и по сиихь нашихь листихь записасмо прьво село у Трьстивници у име Какань са всими правими меями, село у Лузиехь у име Храсть са всими правими мејами, нему и негови дитьци и нихь послиднему, да ѥ за племенити у вѣки вѣкомa“ (15.april 1392. godine), Đuro Šurmin, Hrvatski spomenici, Sveska I, Zagreb 1898, 95-98.</ref> Kasnije se spominje u defteru [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] 1468. godine kao naselje sa oko 90 domaćinstava. Staro historijsko jezgro grada Kaknja se nalazi u naselju koje danas nosi ime [[Donji Kakanj]]; Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i pazara. Rudnik Kakanj je osnovan 1900. godine. U narednih 100 godina Kakanj se ubrzano razvijao bez urbanog planiranja. U početku samo oko rudnika, a kasnije i oko obala rijeka [[Zgošća (rijeka)|Zgošće]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. To je dovelo do pomjeranja gradskog središta iz [[Donji Kakanj|Donjeg Kaknja]] na današnje mjesto u blizini ušća rijeke Zgošće u rijeku Bosnu. Osim Donjeg Kaknja dugu historiju imaju naselja [[Kraljeva Sutjeska]], [[Zgošća]] i [[Doboj (Kakanj)|Doboj]]. Tek pred kraj 14. vijeka Kraljeva Sutjeska je izrasla u naselje sa gradskim obilježjima i bila je poznata po [[Latinski jezik|latinskom]] nazivu ''{{jezik|la|Curia regis}}'' ili Trstivnica. Ban Stjepan II (1322–1353) započeo je i dijelom izgradio, zajedno sa [[Bobovac|Bobovcem]], vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci. Davno prije nego što je [[Austro-Ugarska]] dala ime 'Kraljeva Sutjeska', u starim dokumentima još iz 14. vijeka spominje se latinski naziv ''{{jezik|la|Curia bani}}'' što u prevodu znači banski dvor. === Osmanski period === Nakon osmanskog osvajanja Bosne, Kakanj se razvijao kao lokalno naselje i trgovište. Prema radu o stanovništvu starog Kaknja, današnji [[Donji Kakanj]] sa okolnim selima u osmanskim se katastarskim defterima iz 1520–1533, 1574. i 1604. godine javlja pod nazivom Bazar-Kakane, što upućuje na njegovu trgovačku funkciju za šire područje tadašnjih nahija.<ref name="AcademiaBazarKakane">{{cite web|url=https://www.academia.edu/43639504/STANOVNI%C5%A0TVO_STAROG_KAKNJA_SA_OKOLNIM_NASELJIMA_OD_16_DO_19_STOLJE%C4%86A|title=Stanovništvo starog Kaknja sa okolnim naseljima od 16. do 19. stoljeća|website=Academia.edu|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Kakanj i u kasnijem osmanskom periodu zadržao ulogu središnjeg naselja za okolna sela, pa se njegova historija u tom razdoblju može pratiti kroz kontinuitet naseljenosti, lokalne privrede i demografskog razvoja.<ref name="AcademiaBazarKakane" /> === Austro-Ugarska i industrijalizacija === Prelomni trenutak u historiji Kaknja nastupio je u vrijeme [[Austro-Ugarska|austrougarske uprave]], kada je počela planska industrijska eksploatacija uglja. Prema podacima Rudnika mrkog uglja Kakanj, austrougarski stručnjaci započeli su 1898. godine istražne radove za industrijsku eksploataciju uglja na području današnjeg Kaknja.<ref name="RMUHistorija" /> Do kraja 1901. godine izgrađen je niz pratećih objekata i iskopano je devet hiljada tona uglja, dok se 1902. godina uzima kao početak zvaničnog egzistiranja rudnika. Upravo je razvoj rudnika odlučujuće uticao na preobražaj Kaknja iz lokalnog naselja u industrijsko središte, a rudarstvo je tokom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] postalo osnovni činilac urbanizacije, privrednog rasta i društvenog razvoja grada.<ref name="RMUHistorija" /> === Savremeno doba === Savremeni razvoj Kaknja u velikoj je mjeri proistekao iz spoja industrijskog naslijeđa i historijskog okruženja. S jedne strane, rudarstvo i povezana industrija oblikovali su moderni urbani identitet grada; s druge strane, prisustvo lokaliteta kao što su [[Kraljeva Sutjeska]], Donja Zgošća i Bilješevo potvrđuje da je riječ o prostoru izuzetno slojevite historije, od prahistorije do novijeg vremena.<ref name="KONSDvor" /><ref name="Mazrak2021" /><ref name="KONSBiljesevo" /> == Grb == Grb općine Kakanj je kroz historiju nekoliko puta mijenjan, a najnoviji grb ima historijska i geografska značenja. Kakanj je poznat po rudniku mrkog uglja, pa se zato rudarski hodnik našao na današnjem grbu. Veliki historijski značaj ima i kraljevski grad [[Bobovac]], čiji se zid i krov ističu na grbu. Općina Kakanj je bogata riječnim tokovima koji su se također našli na grbu. Veliki značaj imaju i nekropole stećaka u kojima je pronađen najpoznatiji stećak u Bosni i Hercegovini, Zgošćanski stećak. == Geografija == ==== Geografski položaj ==== {{Susjedne općine | S = [[Zavidovići]] | SZ = [[Zenica]] | SI = [[Zavidovići]]<br>[[Vareš]] | Z = [[Zenica]] | I = [[Vareš]] | J = [[Visoko]] | JZ = [[Busovača]] | JI = [[Vareš]]<br>[[Visoko]] }} === Reljef === Reljef općine Kakanj je pretežno brdsko-planinski, bogat mnogobrojnim izvorištima pitke vode, šumama, rudnim poljima, te drugim prirodnim bogatstvima, koja su još uvijek nedovoljno iskorištena.<ref name=":1" /> === Geološka građa === [[Geologija|Geološka]] građa izuzetno je složena sa terenom koji je izgrađen od različitih stijena: eruptivnih, sedimentnih i metamorfnih. Starost zastupljenih stijena je različita. Tu se javljaju formacije razne starosti, počevši od najstarijih [[Paleozoik|paleozojskih]], zatim [[Mezozoik|mezozojskih]] i mladih [[tercijar]]nih tvorevina. U zapadnom dijelu općine prisutna je [[Jura (geološko razdoblje)|jurska]] neraščlanjena vulkanogena – sedimentna formacija (pješčari, glinci, laporci, rožnjaci sa malo dijabaza i spilita), koja ima najveće površinsko rasprostranjenje u širokom pojasu od sjeverozapada do jugoistoka. Na zaravnjenim položajima su manje površine dubokih degradiranih i podzolno-pseudoglejnih obročnih tala. Oblici [[reljef]]a su različiti. Što je formacija više sastavljena od kompaktnijih stijena, strmiji su i izrazitiji oblici reljefa, a kod trošnijih stijena su blaži i zaobljeniji. Na ovom području se miješaju glinoviti proizvodi raspadanja, koji potječu od čistih [[krečnjak]]a i silicijskog praškastog materijala. Zbog toga su se na ovim stijenama obrazovala pretežno smeđa kisela plitka, srednje duboka tla i smeđa degradirana tla, dok su na manjem dijelu nastala "aluvijalno–deluvijalna" tla.<ref name=":1">{{Cite web|url=http://kakanj.com.ba/v4/wp-content/uploads/2016/01/Nacrt-Strategije-razvoja-poljoprivrede-na-podru%C4%8Dju-op%C4%87ine-Kakanj.pdf|title=Nacrt strategije razvoja poljoprivrede na području Kaknja|last=Ganić|first=Afan|date=22. 7. 2016|website=kakanj.gov.ba|publisher=Općina Kakanj|access-date=}}</ref> === Hidrografija === Općina Kakanj koja je pretežno brdsko-planinskog karaktera sa umjerenom [[Kontinentalna klima|kontinentalnom klimom]], iznimno je bogata riječnim tokovima i izvorištima pitkih voda. Ove rijeke, čija ukupna dužina kojom protiču kroz općinu Kakanj iznosi 91,5&nbsp;km, izuzev [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]], su čiste i industrijski neopterećene. U gornjim dijelovima tokova rijeka Zgošće, Trstionice i Ribnice, ove rijeke (uključujući i rijeku Bijele vode) su izuzetno čiste i hladne, te pogoduju otvaranju ribogojilišta. Na teritoriji općine se nalaze brojni potoci. Relativno lahka pristupačnost koritima ovih potoka i njihova nezagađenost daju pogodne uslove općini Kakanj za iskorištavanje ovih prirodnih potencijala. Voda se može koristiti na samom izvorištu, a također se može koristiti za proizvodnju flaširane vode. Desne pritoke rijeke Bosne su: Zgošća, Ribnica, Trstionica, Slapnički potok i Bilivojski potok. Lijeve pritoke rijeke Bosne su potoci: Papratnički, Kujavački, Hrasnički, Slijevnički, Bićerski, Dumanački i Sopotnički.<ref>{{Cite web|url=http://kakanj.com.ba/v4/wp-content/uploads/2016/01/Nacrt-Strategije-razvoja-poljoprivrede-na-podru%C4%8Dju-op%C4%87ine-Kakanj.pdf|title=Strategije-razvoja-poljoprivrede-na-podrucju kakanja|last=Ganić|first=Afan|date=22. 7. 2016 |website=kakanj.gov.com|publisher=općina kakanj|access-date=}}</ref> === Klima === Na području općine Kakanj, preovladava umjerena kontinentalna klima sa umjereno toplim ljetima i hladnim zimama. Međutim, u brdsko-planinskom području koje graniči sa općinama [[Zavidovići]] i [[Vareš]] (koje je uglavnom pošumljeno), sa nadmorskim visinama od preko 1000 metara imamo subplaninsku klimu. Tu su prosječne godišnje temperature za nekoliko stepeni niže, a količina padavina iznosi više od 800&nbsp;mm, gdje su ljeta kratka i svježa, a zime duge i hladne. Iz podataka o klimi vidi se da područje općine Kakanj raspolaže sa dovoljno padavina, gdje godišnje prosječne količine padavina iznose 861&nbsp;mm. Najveće količine padavina su u novembru i decembru, dok u ostalom dijelu godine, izuzev juna mjeseca, dosta su pravilno raspoređene. Količine padavina se povećavaju sa porastom [[Nadmorska visina|nadmorske visine]], idući ka sjeveru prema brdsko-planinskom području. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10&nbsp;°C. Najhladniji mjesec je januar, sa prosječnom temperaturom od −2,3&nbsp;°C, a najtopliji mjeseci su juli i august sa temperaturama od /redom/ 19,7 i 19,5&nbsp;°C. Prosječna godišnja [[relativna vlažnost]] iznosi 81%. Ovako relativno visoke vrijednosti su posljedice blizine rijeke Bosne. {| class="wikitable" !Mjesec !I !II !III !IV !V !VI !VII !VIII !IX !X !XI !XII |- |Srednja mjeseč mat. temperaturat. (oC) | -2.3 |1,3 |4,8 |11,1 |15,3 |18,1 |15,7 |19,5 |15,7 |10,8 |6,8 | -0,3 |- |Suma padavina (mm) |62 |54 |65 |63 |74 |89 |63 |67 |70 |54 |107 |93 |- |Relativna vl. zraka (%) |81 |78 |78 |74 |77 |72 |72 |75 |77 |80 |87 |66 |- |Srednja mj. oblačnost |6,8 |7,3 |7,9 |7,9 |8,5 |6,8 |6,5 |6,9 |6,4 |7,6 |6,8 |9,3 |- |Broj dana sa maglom |13 |16 |16 |9 |20 |9 |18 |26 |26 |12 |16 |20 |} == Privreda == [[Datoteka:Kakanj (Kraftwerk).jpg|mini|[[Termoelektrana Kakanj]]]] U Bosni i Hercegovini, Kakanj je jedan od značajnijih industrijskih centara. U gradu i njegovoj okolini postoji nekoliko značajnijih preduzeća: [[Termoelektrana Kakanj]], [[Tvornica cementa Kakanj]] i [[Rudnik mrkog uglja Kakanj]]. == Turizam == [[Datoteka:ŽFBH 441-307.jpg|mini|Tvornica cementa Kakanj u pozadini voza]] Područje općine Kakanj je bogato kulturno-historijskim naslijeđem, koje još uvijek nije dovoljno istraženo ni iskorišteno. Tu se nalaze stara neolitska naselja u dolini rijeke Trstionice, a u samom centru grada pronađeno je paleolitsko naselje. Kakanj je poznat po ''Zgošćanskom stećku'' koji je prebačen ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu, kao i kamenoj kugli koja još uvijek nije dovoljno istražena. U blizini kraljevskog grada Bobovca nalazi se i Kraljeva Sutjeska, poznata po najstarijoj džamiji u Bosni i Hercegovini koju je izgradio sultan [[Mehmed II]]. Blizu džamije nalazi se i najstariji franjevački [[samostan Kraljeva Sutjeska]], poznat po iznimno bogatom knjižnom fondu i starim [[Orgulje|orguljama]]. Općina Kakanj ima značajno planinarsko izletište Bočica na kojemu je sagrađen planinarski dom na 925 metara nadmorske visine. Često ga posjećuju domaći planinari i planinari iz drugih općina. Tu se nalazi zimsko - ljetno izletište [[Ponijeri]], koje je opremljeno ski liftom i drugim pratećim infrastrukturnim objektima za skijanje. Danas je to izuzetno posjećeno mjesto, kako od strane građana općine Kakanj tako i turista iz drugih područja. Zbog velikih šumskih bogatstava i izuzetnog kvaliteta vazduha, ovo područje proglašeno je vazdušnom banjom. Za turizam ovog područja su značajni: močvara Bistrik, prašuma Gornja Trstionica i termomineralni izvor [[Banja Tičići]]. Kakanj je područje izuzetno bogatog kulturno-historijskog naslijeđa, koje ima velike mogućnosti za upotpunjavanje turističke ponude općine Kakanj. == Kultura == === Nacionalni spomenici === {{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Kaknju}} == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Kaknja|Spisak naseljenih mjesta u općini Kakanj}} === Nacionalni sastav stanovništva – općina Kakanj === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kakanj | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 10448 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live}}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 55/56/57) |work=fzs.ba |access-date=12. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date=12. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date=12. 12. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 37441 | g2013_bosnjaci = 32341 | g2013_srbi = 281 | g2013_hrvati = 2973 | g2013_bosanci = 380 | g2013_romi = 851 | g2013_muslimani = 148 | g2013_bosanciihercegovci = 114 | g2013_albanci = 18 | g2013_jugosloveni = 2 | g2013_ukrajinci = 1 | g2013_crnogorci = 3 | g2013_turci = 5 | g2013_slovenci = 13 | g2013_pravoslavci = 3 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 172 | g2013_nepoznato = 28 | g1991_ukupno = 55950 | g1991_muslimani = 30528 | g1991_srbi = 4929 | g1991_hrvati = 16556 | g1991_jugosloveni = 2554 | g1981_ukupno = 52127 | g1981_muslimani = 27393 | g1981_srbi = 5182 | g1981_hrvati = 16016 | g1981_jugosloveni = 2488 | g1981_slovenci = 61 | g1981_crnogorci = 113 | g1981_albanci = 41 | g1981_madari = 6 | g1981_romi = 319 | g1981_makedonci = 6 | g1971_ukupno = 47580 | g1971_muslimani = 25142 | g1971_srbi = 6233 | g1971_hrvati = 15479 | g1971_jugosloveni = 301 | g1971_slovenci = 113 | g1971_crnogorci = 98 | g1971_albanci = 51 | g1971_madari = 14 | g1971_romi = 12 | g1971_makedonci = 5 | g1961_ukupno = 38822 | g1961_muslimani = 17678 | g1961_srbi = 6204 | g1961_hrvati = 12778 | g1961_jugosloveni = 1814 | g1961_slovenci = 116 | g1961_crnogorci = 65 | g1961_albanci = 69 | g1961_madari = 24 | g1961_makedonci = 6 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kakanj === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Kakanj | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 122742 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013"/> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 11796 | g2013_bosnjaci = 9408 | g2013_srbi = 205 | g2013_hrvati = 959 | g2013_bosanci = 247 | g2013_romi = 664 | g2013_muslimani = 40 | g2013_bosanciihercegovci = 89 | g2013_albanci = 14 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_crnogorci = 2 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 13 | g2013_pravoslavci = 1 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 105 | g2013_nepoznato = 5 | g1991_ukupno = 12008 | g1991_muslimani = 4977 | g1991_srbi = 2053 | g1991_hrvati = 2387 | g1991_jugosloveni = 1841 | g1981_ukupno = 8360 | g1981_muslimani = 3224 | g1981_srbi = 1337 | g1981_hrvati = 1984 | g1981_jugosloveni = 1266 | g1981_slovenci = 49 | g1981_crnogorci = 46 | g1981_albanci = 18 | g1981_madari = 2 | g1981_romi = 287 | g1981_makedonci = 4 | g1971_ukupno = 5646 | g1971_muslimani = 2053 | g1971_srbi = 1026 | g1971_hrvati = 2109 | g1971_jugosloveni = 230 | g1971_slovenci = 101 | g1971_crnogorci = 49 | g1971_albanci = 24 | g1971_madari = 8 | g1971_romi = 12 | g1971_makedonci = 3 | g1961_ukupno = 4552 | g1961_muslimani = 938 | g1961_srbi = 994 | g1961_hrvati = 2060 | g1961_jugosloveni = 366 | g1961_slovenci = 91 | g1961_crnogorci = 38 | g1961_albanci = 28 | g1961_madari = 3 | g1961_makedonci = 1 }} ==== Popis stanovništva 2013. ==== U Kaknju živi 37.441 stanovnika, a od toga 18.651 muškaraca i 18.790 žena. Bošnjaka je 32.341 ili 86,37 %, Hrvata 2.973 ili 7,94 %, a Srba 281 ili 0,75 %. O nacionalnosti se nisu izjasnila 172 stanovnika ili 0,45 % a 1.646 ili 4,39% je ostalih, a 28 stanovnika nije dalo odgovor. 32.862 stanovnika je islamske vjeroispovijesti, 2.805 katoličke, 293 pravoslavne, 67 Agnostika, 140 ateista, a 267 stanovnika se nije izjasnilo. Ostalih je 987, a bez odgovora na ovo pitanje bilo je 20 ispitanika. [[Bosanski jezik|Bosanskim jezikom]] u Kaknju govori 34.220 stanovnika, 2.369 [[Hrvatski jezik|hrvatskim]], 118 [[Srpski jezik|srpskim]], 706 ostalim, a 28 nije dalo odgovor na ovo pitanje. U Kaknju je 8.107 neoženjenih/neudatih, 19.455 oženjenih/udatih, 652 razvedenih i 2.780 udovaca/udovica. Broj žena koje nisu rađale je 4.161, sa jednim djetetom 1.964, sa 2 djeteta 4.863, sa tri 2.545, sa četiri 1.001 i sa pet i više 1.128. Sa zdravstvenim poteškoćama je 2.591 Kakanjaca. Od toga 994 ima probleme sa vidom, 590 probleme sa sluhom, 1.498 probleme sa kretanjem, 443 sa pamćenjem i koncentracijom, 421 sa održavanjem lične higijene, 320 sa sporazumijevanjem sa drugima, a 898 ima višestruke poteškoće. U samom naseljenom mjestu ima 12.240 domaćinstava: 1.924 sa jednim članom, 2.844 sa 2 člana, 2.667 sa 3 člana, 3.099 sa 4 člana, 1.112 sa 5 članova, 414 sa 6 članova, 119 sa 7 članova i 61 sa 8 i više članova. Prosječan broj članova po domaćinstvu u Kaknju je 3,06. 1.132 je nepismenih ili u procentima 3,41 % stanovništva. 302 ispitanika bila su bez odgovora na ovo pitanje. Bez ikakvog obrazovanja je 1.699 stanovnika, nepotpuno osnovno obrazovanje ima 3.704 stanovnika, 7.556 sa osnovnom školom, 15.259 sa srednjom školom 313 sa specijalizacijom poslije srednje škole. Višu školu i prvi stepen fakulteta ima 602 stanovnika a visoku školu, fakultet, akademiju ili univerzitet 1861 stanovnik. U Kaknju je 10.409 kompjuterski pismenih lica. Lica koja djelimično poznaju rad na računaru je 7.906, a 14.630 kompjuterski nepismenih. Za 260 lica nepoznati su ovi podaci. U ovom gradu je ukupno 30.994 radno sposobnih, od čega je 9.442 zaposlenih. Nezaposlenih je 3.600, ranije je radilo 1.579 a 2.021 je bez radnog iskustva. Učenika i studenata (starosne dobi 15 i više godina) je 3.015, 5.456 penzionera, 7.102 lica koja obavljaju kućne poslove, 355 nesposobnih za rad i 2024 ostalih kategorija. Ukupno ima 12.584 stambenih zgrada, od toga 9.800 sa jednim stanom, 2.371 sa 3 stana, 201 sa 3 stana, 92 sa 4 stana, 18 sa 5 stanova, 39 sa 6-10 stanova, 29 sa 11-20 stanova, 22 sa 21-30 stanova, 6 sa 31-50 i 6 sa 51 i više stanova. Broj domaćinstava koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost je 5.490, a od toga onih koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost i prodaju na tržištu je 486.<ref>{{Cite web|url=http://kaportal.ba/kakanj-u-brojkama-pogledajte-sta-je-pokazao-popis-u-kaknju/|title=Kakanj u brojkama: Pogledajte šta je pokazao Popis u Kaknju|last=Redakcija|language=bs-ba|access-date=22. 7. 2016|archive-date=5. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160805083637/http://kaportal.ba/kakanj-u-brojkama-pogledajte-sta-je-pokazao-popis-u-kaknju/|url-status=dead}}</ref> == Sport == Poznatiji sportski klubovi su [[FK Rudar Kakanj|FK Rudar]] osnovan 1920. i [[FK Mladost Doboj Kakanj|FK Mladost]], koji se takmičio u sezoni [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|Premijer ligi Bosne i Hercegovine 2017/18.]] Najuspješniji kakanjski klub je [[OK Kakanj|Odbojkaški klub Kakanj]], koji je najtrofejniji poslijeratni odbojkaški klub u Bosni i Hercegovini, sa osvojenih 12 titula [[Odbojkaška premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] i 14 titula osvajača Kupa Bosne i Hercegovine. Klub je više puta predstavljao Bosnu i Hercegovinu u evropskim takmičenjima. Od ostalih klubova izdvajaju se šahovski i kuglaški klub "Rudar", koji su isto tako predstavljali Bosnu i Hercegovinu u evropskim takmičenjima. Od ostalih klubovu tu su još i: * KK Kakanj * ŽOK Kakanj * OKI Kakanj * RK Kakanj * ŽRK Kakanj * Judo klub Kakanj * Teniski klub "Kameni dvorac" == Poznate ličnosti == {{div col}} * [[Rudi Čajavec]], Kakanjski pilot i narodni heroj iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] * [[Niko Lozančić]], nekadašnji predsjednik FBIH * [[Fahrija Dautbegović|Fahrija Dautbegović - Faćo]], golman * [[Kenan Hasagić]], golman * [[Emir Hadžić]], nogometaš * [[Ševal Zahirović]], nogometaš * [[Ramiz Husić]], nogometaš * [[Nermin Omić]], glumac * [[Zijad Gračić]], glumac * [[Mirza Mušija]], glumac * [[Aida Redžepagić]], fotografkinja * [[Irna Smaka]], mis Bosne i Hercegovine * [[Dejan Lovren]], nogometaš * [[Mladen Bartulović]], nogometaš * [[Amar Jašarspahić]], pjevač * [[Amel Tuka]], atletičar * [[Denijal Ahmetović]], pjevač * [[Senaid Hasić]], atletičar * [[Raif Čehajić]], novinar i publicista * [[Emil Kulović]], glumac {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Literatura == * ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA -Edina Kadić, Filozofski fakultet Sarajevo, 2012 == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kakanj Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://kakanj.gov.ba/ Zvanični sajt općine Kakanj] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Zeničko-dobojski kanton}} {{Općina Kakanj}} [[Kategorija:Kakanj|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Zeničko-dobojskom kantonu]] l5bwpk1cpz7y9bfe0rev997wii5rnip 0 6699 3916164 3654333 2026-08-03T07:45:45Z KWiki 9400 3916164 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == * [[13. juli]] – Potpisana [[Londonska konvencija o moreuzima]], koja je zatvorila [[Turski moreuzi|turske moreuze]] ([[Bosfor]] i [[Dardaneli]]), koji povezuju [[Crno more]] s [[Sredozemno more|Mediteranom]], za sve ratne brodove, osim onih sultanovih saveznika tokom rata. == Rođeni == * [[16. januar]] – [[Vasilij Osipovič Ključevski]], ruski historičar i pisac * [[8. septembar]] – [[Antonín Dvořák]], češki kompozitor == Umrli == * [[4. april]] – [[William H. Harrison]], američki političar i predsjednik * [[1. juni]] – [[Nicolas Appert]], francuski izumitelj * [[27. juli]] – [[Mihail Jurjevič Ljermontov]], ruski književnik * [[9. oktobar]] – [[Karl Friedrich Schinkel]], pruski arhitekt i slikar == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1841|1841.}} {{Normativna kontrola}} n2dwgqh933cg3lici82rbre2iwfwnlz 0 6882 3916087 3833736 2026-08-02T20:49:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916087 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Berilij | Simbol = Be | Atomski broj = 4 | Serija = Zemnoalkalni metali | Grupa = 2 | Perioda = 2 | Blok = s | Slika = [[Datoteka:Be-140g.jpg|180px]] | Boja serije = DarkOrange | Izgled = sivo-bijeli metal | Zastupljenost = 5,3 · 10⁻⁴<ref name="binder" /> | Atomska masa = 9,0121831 | Atomski radijus = 112 | Atomski radijus izračunat = - | Kovalentni radijus = 96±3 | Van der Waalsov radijus = 153 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Helij|He]]&#x5D; 2s² | Elektroni u energetskom nivou = 2, 2 | Energija ionizacije_1 = 899,5 | Energija ionizacije_2 = 1757,1 | Energija ionizacije_3 = 14848,7 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 5,5 | Struktura kristala = heksagonalna | Gustoća = 1848<ref name="greenwood" /> | Magnetizam = dijamagnetičan | Tačka topljenja_K = 1560 | Tačka topljenja_C = 1287 | Tačka ključanja_K = 3243<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = 2969 | Molarni volumen = 4,85 · 10⁻⁶ | Toplota isparavanja = 309<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 7,95<ref name="webelements" /> - 12,2<ref name="aboutmetal" /> | Pritisak pare = 1000 | Pritisak pare_K = 2023 | Brzina zvuka = 12890<ref name="haynes" /> | Brzina zvuka_K = | Specifična toplota = 1825<ref name="binder" /> | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 25 · 10⁶ | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 182<ref name="purebe" /> - 218<ref name="engbox" /> | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = '''2''', 1<ref name="bernath" /> | Oksidi = BeO | Elektrodni potencijal = −1,97 [[Volt|V]] (Be²⁺ + 2e⁻ → Be) | Elektronegativnost = 1,57 | Oznaka upozorenja ={{Oznake upozorenja|T+}}<br /> | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|49|25|26|48/23|36/37/38|43}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|53|45}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Be | Maseni broj = 7 | Rasprostranjenost u prirodi = -1 | Vrijeme poluraspada = 53,12 [[Dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,862 | Tipraspada1ZP = [[Litij|⁷Li]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Be | Maseni broj = 8 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 6,722 · 10⁻¹⁷ [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = 2 [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 0,092 | Tipraspada1ZP = - }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Be | Maseni broj = 9 | Rasprostranjenost u prirodi = 100 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Be | Maseni broj = 10 | Rasprostranjenost u prirodi = -1 | Vrijeme poluraspada = 1,51 · 10⁶[[godina|g]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β-]] | Tipraspada1ZE = 0,556 | Tipraspada1ZP = [[Bor (element)|¹⁰B]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Be | Maseni broj = 11 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 13,81 [[Sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β-]] | Tipraspada1ZE = 11,506 | Tipraspada1ZP = ¹¹B }} |}} '''Berilij''' ({{la|beryllium}}) jest [[hemijski element]] sa [[Hemijski simbol|simbolom]] '''Be''' i [[Atomski broj|atomskim brojem]] 4. Budući da je sav berilij stvoren [[nukleosinteza|nukleosintezom]] u [[zvijezda]]ma kratkog vijeka, on je relativno rijedak element u [[svemir]]u. To je [[Valencija (hemija)|dvovalentni]] element koji se javlja samo u kombinaciji s drugim elementima u [[mineral]]ima. Neko od poznatijih dragih kamenja sadrži berilij, između ostalih, [[mineral]] [[beril]] (akvamarin, [[smaragd]] i [[hrizoberil]]). Kao element, berilij je čelično sivi, snažni, ali lahki i krhki [[zemnoalkalni metali|zemnoalkalni metal]]. Berilij poboljšava mnoge fizičke osobine kada se doda u [[Legura|legure]] [[aluminij]]a, [[bakar|bakra]], [[željezo|željeza]] i [[nikl]]a.<ref name="deGruyter"/> Alati napravljeni od legura bakra i berilija u izrazito snažni i tvrdi, ne izazivaju varničenje pri udarcima o čelične površine. U strukturnim primjenama kombinacija visokog otpora pri savijanju, toplotne stabilnosti, [[toplotna provodljivost|toplotne provodljivosti]] i male [[gustoća|gustoće]] (1,85 teži od [[voda|vode]]) čini berilij materijalom omiljenim u [[Aeronautika|aeronautici]] za izradu [[avion]]skih komponenti, [[projektil]]a, [[Svemirska letjelica|svemirskih letjelica]] i [[Vještački satelit|satelita]].<ref name="deGruyter" /> Zbog male gustoće i niskog atomskog broja relativno je propustljiv za [[Rendgensko zračenje|x-zrake]] i druge oblike ionizirajućeg zračenja. Stoga je jedan od najčešćih materijala za otvore na rendgenskoj opremi i uređajima za fizičke eksperimente u području atomskih čestica.<ref name="deGruyter"/> Velika toplotna provodljivost berilija i [[berilij-oksid]]a od velike je važnosti za njihovu primjenu u upravljanju [[Toplota|toplotom]]. Komercijalna upotreba berilija zahtijeva korištenje odgovarajuće opreme za zaštitu od prašine te industrijske kontrole u proizvodnji zbog velike [[otrov]]nosti prašine koja sadrži berilij. Takva prašina koja se udiše može izazvati hronične alergijske bolesti opasne po život kod nekih osoba, nazvane [[berilioza]].<ref name="Puchta" /> == Historija == Na osnovu pretpostavki francuskog svećenika i mineraloga [[René-Just Haüy|René-Justa Haüya]], [[hemičar]] [[Louis-Nicolas Vauquelin]] 1789. izolirao je berilij u obliku njegovog oksida iz dragog kamenja [[beril]]a i [[smaragd]]a. Nedugo nakon toga njemački naučnik [[Martin Heinrich Klaproth]] dobio je isti spoj, kojem je dao ime ''beryllium'' (po mineralu berilu).<ref name="Gmelin, Beryllium" /> Hemijski simbol '''Be''' uveo je [[Jacob Berzelius]] 1814. Tek 1828. [[Friedrich Wöhler|Friedrichu Wöhleru]] i [[Antoine Bussy|Antoineu Bussyju]] uspjelo je dobiti elementarni berilij [[redoks-reakcija|redukcijom]] [[berilij-hlorid]]a [[kalij]]em. Međutim, čisti elementarni berilij dobijen je 1899. [[Elektroliza|elektrolizom]] [[natrij-tetrafluorid-berilat]]a (Na₂[BeF₄]), što je učinio [[Paul Lebeau]]. Zbog slatkog okusa berilijevih soli sve do 1957. u [[Francuska|Francuskoj]] se za berilij koristio naziv ''glucinium'' ([[grčki jezik|grč.]] γλυκύς = slatko), koji je predlagao Vauquelin. U [[antika|antici]] i [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] prozirni komadi berila služili su kao ''čarobno staklo'', koje je, kao današnja lupa, povećavalo tekst i slike pri čitanju.<ref name="year-of"/> Od naziva minerala berila izvodi se i latinska riječ ''berillus'', od čega je nastala današnja njemačka riječ ''Brille'' ([[naočale]]), a koja je prvobitno označavala staklo od berila. Zajedno s [[polonij]]em (kao izvorima alfa-zraka) korišten je kao izvor [[neutron]]a u [[nuklearno oružje|atomskoj bombi]] ''Little Boy'', [[Atomski napad na Hiroshimu i Nagasaki|bačenoj na Hiroshimu]] 1945. == Osobine == === Fizičke === Elementarni berilij je čelično sivi i tvrdi metal, na sobnoj temperaturi je krhak i ima gusto složenu heksagonalnu [[Kristalna struktura|kristalnu strukturu]].<ref name="deGruyter" /> Ima izuzetno veliku čvrstoću ([[Youngov modul]] 287 GPa) i relativno visoku [[talište|tačku topljenja]]. [[Modul elastičnosti]] berilija je otprilike 50% viši nego kod [[čelik]]a. Kombinacija ovog modula i relativno niske gustoće rezultirala je neobično visokom [[Brzina zvuka|brzinom zvuka]] u beriliju. Pri standardnim uslovima ona iznosi oko 12,9&nbsp;km/s. Druge značajne osobine uključuju visoku [[specifična toplota|specifičnu toplotu]] (1825 J·kg⁻¹·K⁻¹)<ref name="binder" /> i [[toplotna provodljivost|toplotnu provodljivost]] (približno 200 W·m⁻¹·K⁻¹), koje beriliju daju najbolje karakteristike rasipanja (odvođenja) toplote po jedinici težine. U kombinaciji s relativno niskim koeficijentom linearnog toplotnog širenja (ekspanzije) (11,4×10⁻⁶ K⁻¹), ove karakteristike rezultiraju jedinstvenom stabilnošću ovog metala u uvjetima termalnog punjenja.<ref name="Be" /> === Hemijske === Hemijsko ponašanje berilija rezultat je uglavnom njegovog malog [[atomski radijus|atomskog]] i ionskog radijusa. Zbog toga ima veoma veliki ionizacijski potencijal i jaku polarizaciju kada se spaja s drugim atomima, zbog čega je u svim svojim spojevima [[kovalentna veza|kovalentan]].<ref name="deGruyter" /> Sa hemijskog aspekta sličniji je [[aluminij]]u nego svojim "bližim susjedima" u [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] zbog sličnijeg odnosa naboja i radijusa.<ref name="deGruyter"/> Oko sebe formira zaštitni sloj [[oksid]]a, koji onemogućava daljnje reakcije sa [[zrak]]om, osim ako se zagrije iznad 1000&nbsp;°C.<ref name=" deGruyter" /><ref name="Greenwood" /> Ako se zapali, gori svijetlim plamenom dajući mješavinu [[berilij-oksid]]a i [[berilij-nitrid]]a.<ref name="Greenwood"/> Vrlo se lahko otapa u neoksidativnim kiselinama, kao što je [[hlorovodična kiselina|hlorovodična]] i razblažena H₂SO₄, ali ne i u [[Dušična kiselina|dušičnoj kiselini]] ili [[Voda|vodi]] jer gradi okside.<ref name=deGruyter/> Ovakvo ponašanje slično je kao i kod metalnog aluminija. Također se rastvara u alkalnim rastvorima.<ref name="deGruyter" /> Atom berilija ima elektronsku konfiguraciju [He] 2s². Dva valentna [[elektron]]a daju mu oksidacijsko stanje +2 i stoga ima mogućnost pravljenja dvije [[kovalentna veza|kovalentne veze]]; međutim, jedini dokaz niže [[valencija (hemija)|valencije]] berilija je u topivosti metala u [[berilij-dihlorid]]u (BeCl₂).<ref name="Wiberg&Holleman" /> Prema pravilu okteta, atom teži da postigne valenciju 8, odnosno konfiguraciju [[Plemeniti plinovi|plemenitog plina]]. Berilij teži da dostigne [[koordinacijski broj]] 4 jer njegove dvije kovalentne veze popunjavaju polovinu ovog okteta.<ref name="deGruyter" /> Koordinacija 4 omogućava spojevima berilija, kao što su fluoridi ili hloridi, da grade [[polimer]]e. Ove osobine primijenjene su u analitičkim tehnikama koristeći [[EDTA]] kao [[ligand]]. EDTA prvenstveno gradi oktahedralne komplekse&nbsp;– stoga apsorbira druge [[kation]]e, poput Al³⁺, koji bi mogli smetati – naprimjer, u ekstrakciji otapalima kompleksa načinjenog između Be²⁺ i [[acetilaceton]]a.<ref name="Okutani" /> Berilij(II) vrlo lahko daje komplekse s jakim donirajućim ligandima poput [[fosfin-oksid]]a i [[arsin-oksid]]a. Provedene su iscrpne studije o ovim kompleksima koje su pokazale stabilnost veze O-Be. Rastvori berilijevih soli poput [[berilij-sulfat]]a i [[berilij-nitrat]]a kiseli su zbog hidrolize iona [Be(H₂O)₄]²⁺. :[Be(H₂O)₄]²⁺ + H₂O [[Datoteka:Equilibrium.svg|15px]] [Be(H₂O)₃(OH)]⁺ + H₃O⁺ Drugi proizvodi hidrolize uključuju trimer-ion [Be₃(OH)₃(H₂O)₆]³⁺. [[Berilij-hidroksid]] Be(OH)₂ nije rastvorljiv čak ni u kiselim rastvorima s pH nižom od 6, odnosno na biološkoj pH vrijednosti. On je amfoteran i rastvara se u jakim bazičnim rastvorima. Berilij gradi binarne spojeve sa mnogim nemetalima. Anhidridni halidi poznati su za [[fluor]], [[hlor]], [[brom]] i [[jod]]. [[Berilij-fluorid|BeF₂]] ima strukturu sličnu [[silicij-dioksid]]u s tetraedrom u kojem BeF₄ dijele vrhove. [[Berilij-hlorid|BeCl₂]] i [[Berilij-bromid|BeBr₂]] imaju lančanu strukturu s tetraedrom u kojem dijele ivice. Svi berilijevi halidi imaju linearnu monomersku strukturu u plinovitom stanju.<ref name="Greenwood" /> === Izotopi === I stabilni i nestabilni [[izotop]]i berilija su nastali u zvijezdama, međutim, oni nemaju dugo vrijeme postojanja. Vjeruje se da je najveći dio berilija u svemiru prvobitno nastao u međuzvjezdanom mediju kada su kosmički zraci inducirali [[Nuklearna fisija|fisiju]] težih elemenata koji su se tada nalazili u međuzvjedanoj prašini i gasu.<ref name="PA172" /> Primordijalni berilij sadrži samo jedan stabilni izotop, ⁹Be, stoga je berilij monoizotopni element. [[Datoteka:Solar Activity Proxies.png|thumb|desno|300px|Dijagram pokazuje varijacije Sunčeve aktivnosti, uključujući varijacije u broju Sunčevih pjega (crveno) i koncentracije ¹⁰Be (plavo). Skala berilija je inverzna, tako da povećanje ove skale ukazuje na niže nivoe ¹⁰Be]] Kosmogenski [[radioaktivnost|radioaktivni]] ¹⁰Be nastaje u Zemljinoj atmosferi djelovanjem kosmičkih zraka na [[kisik]] i njegovim raspadanjem.{{sfn|Emsley|2001|p=56}} Izotop ¹⁰Be se akumulira na površini tla, gdje ima relativno dugo [[vrijeme poluraspada]] od 1,36 miliona godina, nakon čega se polahko raspada na [[bor (element)|bor]] B¹⁰. Stoga ¹⁰Be i njegove ''kćerke'' izotopi se koriste za ispitivanje prirodne [[erozija|erozije]] tla, formiranje tla i razvoj [[laterit]]nih zemljišta kao i klimatska mjerenja varijacije Sunčeve aktivnosti i starosti ledenih kora.<ref name="sahra" /> Proizvodnja izotopa ¹⁰Be je obrnuto proporcionalna intenzitetu Sunčeve aktivnosti, jer povećanje [[Sunčev vjetar|solarnog vjetra]] tokom perioda visoke Sunčeve aktivnosti smanjuje fluks galaktičkih kosmičkih zraka koji dolaze do Zemlje.{{sfn|Emsley|2001|p=56}} Nuklearne eksplozije također proizvode ¹⁰Be putem reakcije brzih neutrona s izotopom ¹³C u [[ugljik-dioksid]]u iz zraka. Ovo je jedan od pokazatelja ranijih aktivnosti na mjestima gdje je u prošlosti testirano [[nuklearno oružje]].<ref name="Whitehead" /> Izotop ⁷Be sa vremenom poluraspada oko 53 dana je također kosmogenog porijekla i ima atmosfersku rasprostranjenost zavisnu od Sunčevih pjega, slično kao i ¹⁰Be. == Rasprostranjenost== [[Datoteka:Beryllium OreUSGOV.jpg|left|thumb|Ruda berilija]] U sastavu Sunca koncentracija berilija iznosi oko 0,1 ppb (1 • 10⁻⁸%)<ref name="abusun" /> U Zemljinoj kori, berilij ima koncentraciju od 2 do 6 ppm (0,0002%-0,0006%).<ref name="Merck" /> Najviše je koncentriran u tlu, 6 ppm, a pronađen je i u količinama od 0,2 ppt (dijelova triliona) u morskoj vodi.{{sfn|Emsley|2001|p=59}} U tragovima je pronađeno prisustvo ⁹Be u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]].{{sfn|Emsley|2001|p=59}} Po drugim izvorima,<ref name="abuseawater" /> količina berilija u morskoj vodi je gotovo zanemariva, čineći samo 0,0006 ppb (dijelova milijarde) po masenom udjelu. Međutim, u tekućim vodama, berilij je rasprostranjen daleko više, te čini oko 0,1 ppb po masenom udjelu.<ref name="abustream" /> Berilij je pronađen u sastavu preko 100 minerala,<ref name="mindat.org" /> ali većina njih su vrlo rijetki [[minerali]]. Najčešći i najrasprostranjeniji minerali koji sadrže berilij uključuju: [[bertrandit]] (Be₄Si₂O₇(OH)₂), [[beril]] (Al₂Be₃Si₆O₁₈), [[hrizoberil]] (Al₂BeO₄) i [[fenakit]] (Be₂SiO₄). Vrlo skupocijene forme berila su u obliku dragih kamenja poput [[akvamarin (dragulj)|akvamarina]], [[crveni beril|crvenog berila]] i [[smaragd]]a.<ref name="Be" /><ref name="Sourcesbe" /><ref name="Mining" /> Zelena boja u formama berila kao dragog kamenja javlja se zbog određenih količina primjesa [[hrom]]a (oko 2% sadržaja smaragda).{{sfn|Emsley|2001|p=58}} Dvije glavne rude berilija, beril i bertrandit su pronađeni u [[Argentina|Argentini]], [[Brazil]]u, Indiji, [[Madagaskar]]u, Rusiji i u SAD.{{sfn|Emsley|2001|p=58}} Ukupne svjetske rezerve rude berilija se procjenjuju na preko 400.000 tona.{{sfn|Emsley|2001|p=58}} == Upotreba == Procjenjuje se da se najveći dio proizvedenog berilija utroši u vojne svrhe, tako da detaljne informacije nisu lahko dostupne.<ref name="Petzow" /> ===Radijacijski prozori=== [[Datoteka:Beryllium target.jpg|thumb|desno|Meta od berilija koja ''konvertira'' snop [[proton]]a u snop [[neutron]]a]] Zbog njegovog niskog atomskog broja i vrlo slabe apsorpcije [[rendgensko zračenje|x-zračenja]], najstarija, ali do danas najznačajnija, primjena berilija je u sklopu radijacijskog prozora za rendgenske uređaje.{{sfn|Emsley|2001|p=58}} Ekstremno velika potražnja je usmjerena na čistoću berilija kako bi se izbjegle mrlje ili sjene na rendgenskim slikama. U svrhu radijacijskih prozora koriste se tanke folije od berilija koje se stavljaju na detektore x-zraka, čime se ekstremno niskom apsorpcijom minimiziraju efekti zagrijavanja uzrokovani niskoenergetskim x-zracima visokog intenziteta, karakteristični za sinhrotronsku radijaciju. Prozori koji vakuumski izoliraju i cijevi za eksperimente radijacije na sinhrotronu se izrađuju isključivo od berilija. U naučnim postavkama za različita proučavanja emisije x-zraka (naprimjer spektroskopija x-zrakama koje raspršuju energiju), držač uzorka se obično pravi od berilija jer x-zrake koje on emitira imaju znatno niže energije (oko 100 eV) od x-zraka većine materijala koji se proučavaju tom metodom.<ref name="Be" /> === Mehaničke aplikacije === Zbog svoje krutosti, malehne težine i dimenzionalne stabilnosti u širokom temperaturnom rasponu, metalni berilij se koristi za izradu lahkih strukturnih komponenti u vojnoj i avioindustriji, za dijelove ekstremno brzih [[avion]]a, navodećih projektila, [[svemirska letjelica|svermirskih letjelica]] i [[Vještački satelit|vještačkih satelita]]. Neke vrste raketa na tečna goriva koriste dizne motora sačinjene od čistog metalnog berilija.<ref name="Davis" /><ref name="Schwartz" /> Prah berilija je također ispitivan kao raketno gorivo, ali takva zamisao nikad nije realizirana.{{sfn|Emsley|2001|p=58}} Manji broj ekskluzivnih kostura za bicikle je napravljeno s berilijem, ali takvi primjerci imaju enormno visoke cijene.<ref name="museum" /> U periodu između 1998. i 2000. godine, tim [[McLaren]]a u [[Formula 1|Formuli 1]] koristio je motore [[Mercedes-Benz]] sa klipovima načinjenim od legure aluminija i berilija.<ref name="Wayne" /> Međutim, korištenje komponenti motora izrađenih od [[legura]] berilija je zabranjeno, nakon što se žalila ekipa [[Scuderia Ferrari]].<ref name="f1fanatic" /> Dodavanjem oko 2% berilija u [[bakar]] dobija se legura nazvana [[berilij bakar]], koja je šest puta snažnija od čistog bakra.<ref name="McGraw-Hill2004" /> Legure berilija se koriste u razne svrhe zbog svojih osobina, gdje se kombiniraju njegova elastičnost, velika [[specifična električna provodljivost|električna]] i [[toplotna provodljivost]], velika izdržljivost i tvrdoća, nemagnetične osobine kao i velika otpornost na [[korozija|koroziju]] i zamor materijala.{{sfn|Emsley|2001|p=58}}<ref name="deGruyter" /> Neke od ovih aplikacija uključuju izradu alata koji ne varniči, a koji se može upotrebljavati u okolini gdje ima zapaljivih gasova (berilij nikl), za pravljenje opruga i membrana (legure berilij nikl i berilij željezo) korištenih u hirurškim instrumentima kao i uređaja koji se koriste u okruženju izloženom visokim temperaturama.{{sfn|Emsley|2001|p=58}}<ref name="deGruyter" /> Dodavanjem samo 50 dijelova berilija na milion pri legiranju sa tečnim [[magnezij]]em dobija se legura s izrazito povećanom otpornošću pream oksidaciji i smanjenjem zapaljivosti.<ref name="deGruyter" /> ===Ogledala=== Od posebnog značaja su ogledala načinjena od berilija. Ogledala velikih površina, često u obliku koji podsjeća na [[pčela|pčelinje]] [[saće]], koriste se, naprimjer, u meteorološkim satelitima kada je od esencijalnog značaja da on bude malehne težine i dugoročno dimenzionalno stabilan. Manja ogledala od berilija se koriste u sklopu optičkih kontrolnih sistema i sistema za kontrolu paljbe, naprimjer u njemačkim glavnim borbenim [[tenk]]ovima [[Leopard 1]] i [[Leopard 2]]. U ovim sistemima, neophodno je imati mogućnosti vrlo brze pokretljivosti ogledala, što dalje ponovno zahtijeva njihovu lahkoću i veliku čvrstoću. Obično su [[ogledalo|ogledala]] od berilija obložena tvrdim oblogama od elektrolitičko nanesenog [[nikl]]a, koji se može mnogo lakše polirati sa finijim optičkim osobinama od samog berilija. Ipak, u nekim oblastima, sam berilij se polira bez ikakvih obloga. Ovo je naročito primjenjivo u kriogenim operacijama gdje izlaganjem temperaturi može doći do savijanja obloge usljed termalnog širenja.<ref name="Be" /> [[Svemirski teleskop James Webb]]<ref name="jwst" /> će imati 18 heksagonalnih sekcija načinjenih od berilija za svoja ogledala. Pošto je predviđeno da ovaj teleskop radi na temperaturama od 33 K, njegova ogledala su načinjena od berilija, te imaju mogućnost da izdrže ekstremnu hladnoću mnogo bolje od stakla. Berilij se mnogo manje skuplja i deformira od stakla, odnosno ostaje manje-više uniforman, na tako niskim temperaturama.<ref name="Gardnerj" /> Iz istog razloga, optika ugrađena na [[svemirski teleskop Spitzer]] je u potpunosti napravljena od metalnog berilija.<ref name="spitzerstm" /> === Ostalo === Berilij nije magnetičan. Stoga se alati izrađeni od berilija koriste u pomorskim i vojnim deminerskim jedinicama za rad na minama ili u vezi pomorskih [[Mina (oružje)|mina]], pošto su one najčešće dizajnirane da [[detonacija|detoniraju]] putem magnetskih upaljača.<ref name="eodtools" /> On se također nalazi u sastavu materijala za održavanje i konstrukciju uređaja za snimanje [[Magnetna rezonanca|magnetnom rezonancom]] (MRI mašine) zbog to što one generiraju jaka magnetska polja.<ref name="anesthesia" /> U poljima radiokomunikacije i snažnih (obično vojnih) [[radar]]a, ručni alati od berilija se koriste za podešavanje visoko magnetskih klistrona, magnetrona i slično, koji se koriste za generiranje snage mikrotalasa visokog nivoa u odašiljačima.<ref name="roppr" /> == Spojevi == * [[Berilij-acetat]] Be(C₂H₃O₂)₂ * [[Berilij-karbid]] Be₂C * [[Berilij-hlorid]] BeCl₂ * [[Berilij-fluorid]] BeF₂ (međuproizvod pri proizvodnji čistog berilija) * [[Berilij-hidrid]] BeH₂ * [[Berilij-hidroksid]] Be(OH)₂ * [[Berilij-nitrid]] Be₃N₂ * [[Berilij-oksid]] BeO * [[Berilij-sulfat]] BeSO₄ * [[Berilij-telurid]] BeTe * [[Natrij-berilat]] Na₂Be(OH)₄ == Otrovnost == Procjenjuje se da je u ljudskom organizmu sadržano oko 35&nbsp;μg berilija, međutim ta količina se ne smatra opasnom.{{sfn|Emsley|2001|p=57}} Berilij je hemijski dosta sličan [[magnezij]]u te ga stoga može može ''istisnuti'' iz [[enzim]]a koji ga sadrže, što može dovesti do poremećaja rada tih enzima.{{sfn|Emsley|2001|p=57}} Hronična [[berilioza]] je [[pluća|plućna]] i sistematska granulomatozna bolest koja se javlja udisanjem prašine ili para kontaminiranih berilijem. Do ovog oboljenja može doći bilo da se osoba izloži većim količinama berilija za kratko vrijeme ili da se duži vremenski period izlaže manjim količinama. Simptomi bolesti se mogu javljati i do pet godina prije nego što se bolest potpuno razvije. Oko trećine oboljelih umre a ukoliko pacijent preživi često ostaje paraliziran ili invalid.{{sfn|Emsley|2001|p=57}} [[Međunarodna agencija za istraživanje raka]] (IARC) je berilij i spojeve berilija stavila u kategoriju 1 kancerogenih supstanci.<ref name="inchem" /> Akutna berilijska bolest u obliku hemijskog pneumonitisa je prvi put opisana u Evropi 1933. i u SAD 1943. godine. Istraživanje je pokazalo da je oko 5% radnika u fabrici koja je proizvodila [[Fluorescentna cijev|fluorescentne svjetiljke]] 1949. godine u SAD imalo plućne bolesti uzrokovane berilijem.{{sfn|Emsley|2001|p=5}} Hronična berilioza ima dosta sličnosti sa sarkoidozom u mnogim aspektima, te je [[diferencijalna dijagnoza]] često otežana. Smatra se da je ona bila uzrokom smrti mnogih radnika u početku izrade nuklearnog oružja, kao što je slučaj [[Herbert L. Anderson]]a.<ref name="atomicarchive" /> Berilij se može naći i u [[ugalj|ugljenoj]] šljaki. Kada se šljaka preradi u abrazivno sredstvo za uklanjanje boja i hrđe sa tvrdih površina, berilij se može osloboditi u zrak i tako postati izvor toksičnosti.<ref name="shapiro" /> Rani istraživači su kušali berilij i razne njegove spojeve te su, nakon što su utvrdili da ima sladak okus, na taj način utvrđivali i njegovo prisustvo. Moderna dijagnostička oprema više ne zahtijeva ovu visokorizičnu proceduru pa više nije potrebno pokušavati kušati ovu vrlo [[otrov]]nu supstancu.<ref name="deGruyter" /> Berilijem i njegovim spojevima se treba vrlo pažljivo rukovati te se u radu s njim moraju preduzeti posebne mjere i nastojati spriječiti otpuštanje praha berilija u zrak. Kao mogući ishod produženom izlaganju prahu berilija moguća je pojava raka pluća. Iako je prestala upotreba berilijevih spojeva u fluorescentnim svjetlećim cijevima od 1949. godine, i dalje postoji potencijalni rizik izlaganju beriliju u nuklearnoj i aeronautičkoj industriji, kao i u industriji rafiniranja metala berilija i topljenja legura koje sadrže berilij, izradi elektronskih uređaja i korištenjem drugih materijala koji sadrže berilij.<ref name="Safety" /> == Reference == {{refspisak|3|refs= <ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=136}}</ref> <ref name="zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="webelements">{{Cite web|url=http://www.webelements.com/beryllium/thermochemistry.html|title=Beryllium: enthalpies and thermodynamic properties|access-date=2. 11. 2017|language=en|website=webelements.com|archive-date=25. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171125120528/https://www.webelements.com/beryllium/thermochemistry.html|url-status=dead}}</ref> <ref name="aboutmetal">[https://web.archive.org/web/20160305150939/http://metals.about.com/od/properties/a/Physical-And-Chemical-Properties-Of-Beryllium.htm Physical and Chemical Properties of Beryllium]</ref> <ref name="haynes">{{Cite book|editor=Haynes, William M.|year=2011|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche0000unse_e9l0|edition=92|location=Boca Raton, FL|publisher=CRC Press|pages=14.48|isbn=1439855110}}</ref> <ref name="purebe">{{Cite web |url=http://beryllium.eu/about-beryllium-and-beryllium-alloys/properties-of-beryllium/properties-of-pure-beryllium/ |title=Properties Of Pure Beryllium |access-date=16. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160916162206/http://beryllium.eu/about-beryllium-and-beryllium-alloys/properties-of-beryllium/properties-of-pure-beryllium/ |archive-date=16. 9. 2016 |url-status=dead }}</ref> <ref name="engbox">{{Cite web|url=http://www.engineeringtoolbox.com/thermal-conductivity-metals-d_858.html|title=Thermal Conductivity - k|language=en|access-date=2. 11. 2017|website=engineeringtoolbox.com}}</ref> <ref name="bernath">{{Cite journal|author=A. Shayesteh, K. Tereszchuk, P. F. Bernath, R. Colin|title=Infrared emission spectra of BeH and BeD|doi=10.1063/1.1528606|url=http://bernath.uwaterloo.ca/media/252.pdf|journal=The Journal of Chemical Physics|volume=118|page=1158|year=2003|access-date=2. 11. 2017|archive-date=8. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140808060804/http://bernath.uwaterloo.ca/media/252.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="deGruyter">{{cite book | author=Hans-Dieter Jakubke, Hans Jeschkeit | title=Concise Encyclopedia Chemistry | publisher=Walter de Gruyter | location=Berlin | year=1994 | isbn=0-89925-457-8 | url=https://archive.org/details/conciseencyclope00eagl }}</ref> <ref name="Puchta">{{cite journal|title=A brighter beryllium|year=2011|last=Puchta|first=Ralph|journal=Nature Chemistry|volume=3|issue=5|pages=416|doi=10.1038/nchem.1033}}</ref> <ref name="Gmelin, Beryllium">{{Cite book|author=Martin Hosenfeld ''et al.''|title=26. Gmelins Handbuch der anorganischen Chemie. Beryllium|edition=8|publisher=Verlag Chemie|location=Berlin|year=1930}}</ref> <ref name="year-of">[https://web.archive.org/web/20150722140333/http://www.year-of-chemistry.de/mineral/berylium/ ''Year of chemistry.''], {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="Be">{{Cite book| title=Landolt-Börnstein&nbsp;– Group VIII Advanced Materials and Technologies: Powder Metallurgy Data. Refractory, Hard and Intermetallic Materials| chapter=11 Beryllium| isbn=978-3-540-42942-5| pages=1–11| editor=Beiss, P. |author=Behrens, V.|year=2003| publisher=Springer| location=Berlin|doi=10.1007/10689123_36}}</ref> <ref name="Greenwood">{{cite book|author=Greenwood Norman N., Earnshaw, Alan|year=1997 |title=Chemistry of the Elements|edition= 2|publisher=Butterworth-Heinemann |isbn=0080379419}}</ref> <ref name="Wiberg&Holleman">{{Cite book|author=Wiberg, Egon; Holleman, Arnold Frederick|year=2001|title=Inorganic Chemistry|publisher=Elsevier|isbn=0-12-352651-5}}</ref> <ref name="Okutani">{{Cite journal|title=Determination of a trace amount of beryllium in water samples by graphite furnace atomic absorption spectrometry after preconcentration and separation as a beryllium-acetylacetonate complex on activated carbon|author=Okutani, T.; Tsuruta, Y.; Sakuragawa, A. |journal=Anal. Chem.|year=1993|volume=65|pages=1273–1276|issue=9|doi=10.1021/ac00057a026}}</ref> <ref name="PA172">{{Cite book|url=http://books.google.com/?id=ILQ7sTrRixMC&pg=PA172|title=Physics: 1981–1990|author=Ekspong, G. |publisher=World Scientific|year=1992|pages=str. 172|isbn=978-981-02-0729-8}}</ref> <ref name="sahra">{{cite web|url=http://web.sahra.arizona.edu/programs/isotopes/beryllium.html|title=Beryllium: Isotopes and Hydrology|author=University of Arizona, Tucson|access-date=10. 4. 2011|archive-date=5. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181005215904/http://web.sahra.arizona.edu/programs/isotopes/beryllium.html|url-status=dead}}</ref> <ref name="Whitehead">{{Cite journal|date=1. 2. 2008|author=Whitehead, N; Endo, S; Tanaka, K; Takatsuji, T; Hoshi, M; Fukutani, S; Ditchburn, Rg; Zondervan, A|title=A preliminary study on the use of (10)Be in forensic radioecology of nuclear explosion sites|volume=99|issue=2|pages=260–70|journal=Journal of environmental radioactivity|doi=10.1016/j.jenvrad.2007.07.016}}</ref> <ref name="abusun">{{cite web |url=http://www.webelements.com/periodicity/abundance_sun/ |title=Abundance in the sun |author=Mark Winter, The University of Sheffield i WebElements Ltd, UK |publisher=WebElements |access-date=6. 8. 2011 |archive-date=21. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171121024052/https://www.webelements.com/periodicity/abundance_sun/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="Merck">{{cite book| author= Merck contributors| editor=Marydale J. O'Neil, Heckelman Patricia E., Roman Cherie B.| title=The Merck Index: An Encyclopedia of Chemicals, Drugs, and Biologicals | url= https://archive.org/details/merckindexencycl0000unse_m4f7| edition=14 | publisher=Merck Research Laboratories, Merck & Co., Inc. | location=Whitehouse Station, NJ, SAD | year=2006 | isbn=0-911910-00-X}}</ref> <ref name="abuseawater">{{cite web |url=http://www.webelements.com/periodicity/abundance_seawater/ |title=Abundance in oceans |author=Mark Winter, The University of Sheffield i WebElements Ltd, UK |publisher=WebElements |access-date=6. 8. 2011 |archive-date=5. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110805145627/http://www.webelements.com/periodicity/abundance_seawater/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="abustream">{{cite web |url=http://www.webelements.com/periodicity/abundance_stream/ |title=Abundance in stream water |author=Mark Winter, The University of Sheffield i WebElements Ltd, UK |publisher=WebElements |access-date=6. 8. 2011 |archive-date=4. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110804233559/http://www.webelements.com/periodicity/abundance_stream/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="mindat.org">[http://www.mindat.org/chemsearch.php?cform_is_valid=1&inc=Be%2C&exc=&sub=Search+for+Minerals&cf_pager_page=1 Stranica o Be], na sajtu mindat.org</ref> <ref name="Sourcesbe">{{cite book|chapter=Sources of Beryllium|url=http://books.google.com/books?id=3-GbhmSfyeYC&pg=PA20|pages=20–26|isbn=978-0-87170-721-5|title=Beryllium chemistry and processing|author=Walsh, Kenneth A|year=2009}}</ref> <ref name="Mining">{{cite book|chapter=Distribution of major deposits |url=http://books.google.com/books?id=zNicdkuulE4C&pg=PA265|pages =265–269|isbn=978-0-87335-233-8|title=Industrial minerals & rocks: commodities, markets, and uses|author=Mining, Society for Metallurgy, Exploration (U.S)|date=5. 3. 2006}}</ref> <ref name="Petzow">{{Cite book|author=Petzow, Günter ''et al.''|chapter=Beryllium and Beryllium Compounds|title=Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry|year=2005|publisher=Wiley-VCH|location=Weinheim|doi=10.1002/14356007.a04_011.pub2}}</ref> <ref name="Davis">{{Cite book|url=http://books.google.com/?id=IpEnvBtSfPQC&pg=PA690| title=Metals handbook|chapter=Beryllium|author=Joseph R. Davis|publisher=ASM International|year=1998|isbn=978-0-87170-654-6|pages=690–691}}</ref> <ref name="Schwartz">{{Cite book|url=http://books.google.com/?id=6fdmMuj0rNEC&pg=PA62|page=62|title=Encyclopedia of materials, parts, and finishes|author=Schwartz, Mel M. |publisher=CRC Press|year=2002|isbn=1-56676-661-3}}</ref> <ref name="museum">{{cite web|url=http://mombat.org/MOMBAT/BikeHistoryPages/American.html|title=Museum of Mountain Bike Art & Technology: American Bicycle Manufacturing|access-date=2. 11. 2017|archive-date=25. 10. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141025045354/http://mombat.org/MOMBAT/BikeHistoryPages/American.html|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="Wayne">{{cite web|author=Ward Wayne|title=Aluminium-Beryllium|url=http://www.ret-monitor.com/articles/967/aluminium-beryllium/|publisher=Ret-Monitor|access-date=29. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20100801083918/http://www.ret-monitor.com/articles/967/aluminium-beryllium/|archive-date=1. 8. 2010|url-status=dead}}</ref> <ref name="f1fanatic">{{cite web|author = Collantine Keith|title=Banned! – Beryllium|url=http://www.f1fanatic.co.uk/2007/02/08/banned-beryllium/|access-date=18. 7. 2012}}</ref> <ref name="McGraw-Hill2004">{{cite book | author=urednici McGraw-Hill | title=Concise Encyclopedia of Chemistry | editor=Geller, Elizabeth | publisher=McGraw-Hill | location=New York City | year=2004 | isbn=0-07-143953-6}}</ref> <ref name="jwst">{{Cite web|url=http://www.jwst.nasa.gov/mirror.html|title=Beryllium related details from NASA|publisher=NASA|archive-url=https://web.archive.org/web/20080529052057/http://www.jwst.nasa.gov/mirror.html|archive-date=29. 5. 2008|access-date=2. 6. 2014|url-status=dead}}</ref> <ref name="Gardnerj">{{Cite journal|title=The James Webb Space Telescope|author=Jonathan P. Gardner|year=2007|journal=Proceedings of Science|url=http://pos.sissa.it/archive/conferences/052/005/MRU_005.pdf|pages=5}}</ref> <ref name="spitzerstm">{{Cite journal|title=The Spitzer Space Telescope Mission|journal=Astrophysical Journal Supplement|year=2004|volume=154|pages=1|author=Werner M. W.; Roellig T. L.; Low F. J.; Rieke G. H. ''et al.''|doi=10.1086/422992}}</ref> <ref name="eodtools">{{Cite news|url=http://oai.dtic.mil/oai/oai?verb=getRecord&metadataPrefix=html&identifier=AD0263919|title=The selection of low-magnetic alloys for EOD tools|publisher=Naval Weapons Plant Washington DC|author=Kojola, Kenneth ; Lurie, William|date=9. 8. 1961|access-date=4. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823130608/http://oai.dtic.mil/oai/oai?verb=getRecord&metadataPrefix=html&identifier=AD0263919|archive-date=23. 8. 2011|url-status=dead}}</ref> <ref name="anesthesia">{{Cite book|url=http://books.google.com/?id=EqtlqFNkWwQC&pg=PT891|page=891|title=Understanding anesthesia equipment|author=Dorsch, Jerry A.; Dorsch, Susan E.|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|year=2007|isbn=0-7817-7603-1}}</ref> <ref name="roppr">{{Cite book|url=http://books.google.de/books?id=yZ786vEild0C&pg=PA7|page=7|title=Encyclopedia of the Alkaline Earth Compounds|isbn=9780444595539|author=Ropp Richard C|date=31. 12. 2012}}</ref> <ref name="inchem">{{Cite web|url =http://www.inchem.org/documents/iarc/vol58/mono58-1.html|publisher=International Agency for Research on Cancer|title=IARC Monograph, Volume 58|year=1993|access-date=18. 9. 2008}}</ref> <ref name="atomicarchive">{{Cite web|url=http://www.atomicarchive.com/Photos/CP1/image5.shtml|title=Photograph of Chicago Pile One Scientists 1946|date=19. 6. 2006|publisher=Office of Public Affairs, Argonne National Laboratory|access-date=18. 9. 2008}}</ref> <ref name="shapiro">[http://articles.dailypress.com/2013-08-31/business/dp-nws-shipyard-beryllium-20130831_1_beryllium-shipyard-workers-slag Newport News Shipbuilding Workers Face a Hidden Toxin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140113031308/http://articles.dailypress.com/2013-08-31/business/dp-nws-shipyard-beryllium-20130831_1_beryllium-shipyard-workers-slag |date=13. 1. 2014 }}, Daily Press (Virginia), Michael Welles Shapiro, 31. 8. 2013.</ref> <ref name="Safety">{{cite web |url=http://www.inchem.org/documents/ehc/ehc/ehc106.htm |title=Beryllium: ENVIRONMENTAL HEALTH CRITERIA 106 |author=International Programme On Chemical Safety |year= 1990 |publisher= [[Svjetska zdravstvena organizacija]] |access-date=10. 4. 2011}}</ref> }} == Literatura == {{Commonscat|Beryllium}} * {{cite book | title=Nature's Building Blocks: An A–Z Guide to the Elements | url=https://archive.org/details/naturesbuildingb0000emsl | last=Emsley | first=John | publisher=Oxford University Press | year=2001 | location= [[Oxford]] | isbn=0-19-850340-7 | ref=CITEREFEmsley2001}} {{PSE}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Berilij| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Zemnoalkalni metali]] [[Kategorija:Usporivači neutrona]] [[Kategorija:Nuklearni materijali]] [[Kategorija:Hemijske opasnosti]] [[Kategorija:Reducensi]] 7tie91mymynyng8dkpme5vveu3yywn1 0 6974 3916078 3906968 2026-08-02T20:18:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916078 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Banjalučka sahat-kula | nativno_ime = | domaći_jezik = <!-- Ovdje se unosi skraćenica jezika, npr: en za engleski, bs za bosanski i sv za švedski... --> | logo = | logo_veličina = | logo_alt = | logo_tekst = | slika = Ferhadija dzamija banjaluka 01.jpg | veličina_slike = | alt_slika = | tekst = Sahat-kula u Banjoj Luci | vrsta_karte = | alt_karta = | map_caption = | map_size = | latitude = | longitude = | latd = | latm = | lats = | latNS = | longd = | longm = | longs = | longEW = | map_dot_label = | reljef = | bivši_nazivi = | alternativna_imena = | etimologija = | status = | prekinuto = | vrsta_građevine = | stil = | klasifikacija = | lokacija = [[Banja Luka]] | adresa = | lokacija_grad = <!-- ili |lokacija_naselje = --> | država = [[Bosna i Hercegovina]] | iso_region = | coordinates_display = | coordinates_format = | coordinates = | altitude = | trenutni_stanari = | nazvano_po = | datum_kamen_temeljac= | početak = | završetak_datum = | datum_otvaranja = | datum_inauguracije = | datum_preještanja = | datum_renoviranja = | datum_zatvaranja = | datum_demoliranja = <!-- ili |datum_uništenja = --> | trošak = | trošak_renoviranja = | klijent = | vlasnik = | gazda = | udruženje = | visina = | arhitektonski = | tip = | antena_na_tornju = | krov = | zadnji_sprat = | osmatračnica = | prečnik = | obim = | težina = | ostale_dimenzije = | strukturni_sistem = | materijal = | veličina = | broj_spratova = | podna_površina = | broj_liftova = | temelji = | arhitekt = | kompanija_izgradnje = | razvojnik = | inženjer = | građevinski_inženjer= | ostali_dizajneri = | potpisnik_ugovora = | nagrade = | poznato_po = | ren_arhitekt = | ren_kompanija = | ren_inženjer = | ren_građ_inženjer = | ren_ostali_dizajneri= | ren_potpisnik = | ren_nagrade = | tip_sjedala = | kapacitet_sjedišta = | broj_sob = <!-- ili |broj_jedinica = --> | parking = | veb-sajt = <!-- [http://.... ] --> | reference = | fusnote = }} '''Sahat-kula u Banjoj Luci''' nalazila se u [[Banja Luka|banjalučkoj čaršiji]], u neposrednoj blizini [[Ferhat-pašina džamija|Ferhat-pašine džamije]] i spadala je u njene značajne objekte i predstavljala poseban javni objekt nezaobilazan za arhitektonsko-urbanistički razvoj grada Banje Luke. Bila je bitan element prilikom [[Kulturni identitet|identifikacije]] banjalučke čaršije nalazeći se uvijek kao sastavni element svih vizura ovog prostora. Objekt sahat-kule bio je kompozicijski i koncepcijski usko povezan s objektom Ferhadije i ostalim objektima stare čaršije u Banjoj Luci. Premda vrijeme tačnog nastanka sahat-kule nije poznato, najvjerovatnije je to 1587, za vrijeme velikih građevinskih poduhvata [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhad-paše Sokolovića]] u Banjoj Luci, novoj prijestonici novoformiranog [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]. Ako je ova pretpostavka istinita, banjalučka sahat-kula bila je najstarija sahat-kula u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Sahat-kula bila je jednoprostoran objekt i u podnožju je imala gotovo kvadratnu osnovu dimenzija {{bezpreloma|3,20 × 3,30 m}}. Njeni zidovi bili su neobično masivni. Imala je oblik [[Toranj|tornja]] koji se postupno sužavao prema koti koja se nalazila na visini 14,45{{razmak}}m, odakle je započinjao vertikalni dio novoizgrađenoga dijela koji je nastao nakon [[Zemljotres u Banjoj Luci 1969.|zemljotresa 1969]]. Visina sahat-kule u vrijeme rušenja 1993. iznosila je 18,89{{razmak}}m, a bila je završena četverovodnim šatorastim krovom. Kroz vremenski period od svog nastanka doživljavala je niz promjena, kako u svom izgledu, tako i u dimenzijama. == Kontekst == {{Glavni|Sahat-kula}} Izgradnja sahat-kula na području [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] otpočela je sredinom 16. stoljeća, kao posljedica arhitektonskih i kulturnih uticaja donesenih s područja [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]].{{sfn|Husedžinović|2005|p=354}}{{sfn|Husedžinović|1989|p=143}} Izgradnja je bila uslovljena – s jedne strane – potrebom obavljanja [[islam]]skih [[Namaz|molitvi]] (pet dnevno, u određeno vrijeme, kako je propisano islamskim normama);{{sfn|Husedžinović|2005|p=354}}{{sfn|Husedžinović|1989|p=143}} s druge strane, to je bila skupoća tada vrlo rijetkih [[Džepni sat|džepnih satova]] koje prosječan stanovnik nije sebi mogao priuštiti.{{sfn|Kreševljaković|1957|pp=18–19}}<ref name="Komisija" /> Zajedničke arhitektonske i prostorne karakteristike sahat-kula vezane su za rješenja tornjeva građenih u evropskim gradovima, ali prilagođenih sredini u kojoj se gradila sahat-kula u vidu lokalnog materijala od kojeg se gradila i zateknutog [[Tradicija|tradicionalnog]] načina gradnje.{{sfn|Husedžinović|2005|p=354}}{{sfn|Husedžinović|1989|p=143}} Sahat-kule najčešće su građene u centralnim zonama [[Čaršija|čaršije]], i to uz džamije, kao zadužbine pojedinih legatora (''[[vakuf|vakifi]]''). Prema jednom putopiscu iz [[Francuska|Francuske]] iz 16. stoljeća, prva sahat-kula podignuta je u [[Skoplje|Skoplju]] između 1566. i 1572, a sat je bio dovezen iz zauzetog [[Siget (grad u Mađarskoj)|Sigeta]]. U periodu osmanske uprave u Bosni i Hercegovini, s urbanim razvojem pojedinih gradova grade se i sahat-kule, tako da historičar [[Hamdija Kreševljaković]] do 1952. bilježi 19 sačuvanih sahat-kula na ovom prostoru.{{sfn|Husedžinović|2005|p=354}}{{sfn|Husedžinović|1989|p=143}}{{sfn|Kreševljaković|1957|p=19}}<ref name="Komisija" /> Sahat-kule visoke su građevine četvorougaone osnovice, zidane najčešće kamenom i pokrivene [[šator]]astim krovom. Ispod krova najčešće se nalazi vijenac, a ispod njega četiri otvora okrenuta na sve četiri strane, gdje se nalazi [[sat (instrument)|sat]] s napravom za otkucavanje vremena. Satovi su spojeni sa [[zvono]]m. Osim ta četiri, na sahat-kulama javljaju se i otvori u vidu puškarnica, koji su raspoređeni od podnožja pa do vrha objekta. Ovi otvori imaju zadatak da male količine svjetlosti uvedu u unutrašnjost objekta i osvijetle strmo drveno stubište kojim se dolazi do satnog mehanizma. Stubišta su bila postavljana uz zidove i imala na uglovima podeste ("odmorišta"). Brigu o sahat-kulama vodili su uglavnom sami vakifi. Svaka sahat-kula imala je po jednog službenika, koji je navijao sat; popravke su vršili urari.<ref name="Komisija" /> Službenik koji je navijao sat zvao se [[muvekit]], pa su uz [[Džamija|džamiju]] postojale posebne prostorije (muvekhitane) gdje se izračunavalo vrijeme molitvi i vršilo navijanje sata. Ovaj posao često se nasljedno prenosio unutar jedne [[Porodica|porodice]] (npr. s oca na sina), pa je tako jedna porodica ovu dužnost obavljala dugi niz godina.{{sfn|Husedžinović|2005|p=367–368}}{{sfn|Mulaomerović|1990|pp=267–281}} == Nastanak == Banjalučka sahat-kula spadala je u značajnije objekte ovog perioda i predstavljala je poseban javni objekt nezaobilazan za arhitektonsko-urbanistički razvoj grada, a još uvijek bitan element prilikom identifikacije banjalučke čaršije; predstavljala je njen integralni dio, nalazeći se uvijek kao sastavni element svih vizura prostora.<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|2005|p=354}}{{sfn|Husedžinović|1989|p=143}} Porijeklo i hronološki okvir u kojem je nastala još nije sa sigurnošću utvrđen,<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|1989|p=143}}{{sfn|Mujezinović|1977|p=201}} što predstavlja još nerazjašnjeni dio banjalučke [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] historije.{{sfn|Husedžinović|2005|p=354}} Postojanje srednjovjekovnog trga na ovoj lokaciji, smještenog između tvrđave – s jedne strane, i brda [[Lauš (Banja Luka)|Lauš]] na kojem je bila katolička crkva svetog Lajoša (ili Ludovika) s grobljem – s druge strane, prema mišljenju arhitektkinje [[Sabira Husedžinović|Sabire Husedžinović]] koja potvrđuje prostornu važnost ove lokacije kroz historiju.{{sfn|Husedžinović|2005|p=354}} Brojni historičari, kao što je Hamdija Kreševljković ili [[Alija Bejtić]], ističu da je sahat-kula najvjerovatnije nastala u 16. stoljeću, odnosno u vrijeme uspostavljanja Bosanskog pašaluka u Banjoj Luci za vrijeme [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhat-paše Sokolovića]] (vladao 1574–1588). U pronađenoj Ferhat-begovoj vakufnami, kako navode ovi autori, može se zaključiti da je podignuta oko 1587. To u vakufnami nije izričito spomenuto, ali je navedeno da se određuju materijalna sredstva za plaćanje službenika koji mora voditi računa o održavanju javnog sata; prema ovim autorima jasno je da je taj sat mogao biti jedino na sahat-kuli. To je najstarije pominjanje jednog sata na prostoru [[Balkan]]a, tako da postoji vjerovatnoća da je banjalučka sahat-kula najstarija sahat-kula u Bosni.<ref name="Komisija" />{{sfn|Kreševljaković|1957|p=20}}{{sfn|Bejtić|1953a|p=103}}{{sfn|Karabegović|2016|p=17}} Husedžinović relativizira ovu tvrdnju ističući da je ovo jedna od mogućih interpretacija, te da je moguće da je sahat-kula postojala i prije ovog spomena u vakufnami Ferhat-paše, ali samo da je imala drugu namjenu.{{sfn|Husedžinović|2005|p=356}}{{sfn|Husedžinović|1989|p=143}} Jedna od hipoteza koja datira nastanak sahat-kule u period prije graditeljske aktivnosti Ferhat-paše Sokolovića u Banjoj Luci jest hipoteza banjalučkog novinara i hroničara [[Aleksandar Ravlić|Aleksandra Ravlića]]. Ravlić drugačije iščitava podatak u pašinoj vakufnami od Kreševljakovića, ističući da je prije logičnije da je "pronicljivi i vidoviti Ferhad-paša, procijenio značenje sahat-kule (koju je zatekao na prostoru na kojem je naredio iznova 'zakopati' središte novom naselju) i unošenjem stavki o plaći 'sajčije' (urara, časovničara) želio na neki način sačuvati tu, vjerovatno, kršćansku 'zaostavštinu' od nasilnog rušenja". U prilog ovoj tezi, Ravlić navodi i činjenice da je groblje – kako se implicitno navodi u vakfunami – postojalo tu, kako ističe, i prije izgradnje džamije, te da je Ferhat-paša – kao poštovalac svih pokojnika – u vakufnami naredio da se proučava molitva svim sahranjenim na groblju, a ne samo onima koji su bili muslimani. Još jedan argument u prilog svojoj tezi o ranijem postojanju sahat-kule Ravlić vidi i u natpisu na zvonu koje je do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] brojalo sate na ovoj građevini a na kojem je pisalo da je iz 1501. On ovu činjenicu tumači mogućnošću da je ovo zvono bilo posebno sačinjeno za ovu sahat-kulu, te upućuje na veoma bujan život u tadašnjoj Banjoj Luci i prije dolaska Ferhat-paše, koji je iz nekih drugih razloga zamro prije njegovog dolaska u Banju Luku. Ravlić kao još jedan argument u svoj prilog navodi jednu gravuru nepoznatog majstora koja prikazuje paljenje katoličke crkve u 18. stoljeću u panoramskom prikazu Banje Luke, a koja je stajala na mjestu na kojem je do 1993. bila sahat-kula. Stoga, zaključuje Ravlić, "s obzirom da se u Ferhad-pašinoj zakladnici spominje samo plaća za onog koji će se brinuti oko sahata, toranj sa satom je postojao i prije njegova dolaska".{{sfn|Ravlić|2002|pp=312–315}} Sondažna [[Arheologija|arheološka]] istraživanja provedena oko sahat-kule 1984. pod nadzorom Borisa Graljuka, utvrdila su samo da su temelji ovog objekta bili na [[hrast]]ovim gredama, pa je na osnovu ovog podatka nastanak objekta lociran u osmanski period.{{sfn|Husedžinović|2005|p=356}}{{sfn|Ravlić|2002|p=315}}{{sfn|Husedžinović|1989|pp=146–147}} Lociranje banjalučke sahat-kule u osmanski period potvrđuju i analitička razmatranja arhitekte, profesora i akademika [[Tine Kurent|Tinea Kurenta]], koji je utvrđivao modul po kojem je građen ovaj objekt. Po njemu je to bio turski aršin – [[ad dira al istanbuliyya]] – koji iznosi 68,579{{razmak}}cm; odnosno, to je isti aršin koji je korišten pri izradi [[Begova džamija|Gazi Husrev-begove džamije]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].{{sfn|Husedžinović|2005|pp=355–356}} Husedžinović relativizira ovu Kurentovu tezu ističući da se ova mjera ne može primijeniti na sve elemente objekta: "posebno ona u osnovi ne čini cijeli broj, a zna se da je visina objekta tokom historije često mijenjana, zbog čega bi se ovaj modul ili neki drugi mogao prihvatiti, tek poslije daljih i svestranijih proučavanja".{{sfn|Husedžinović|2005|p=356}} Do početka Drugog svjetskog rata na sahat-kuli je postojalo zvono koje je otkucavalo satove. Na njemu je bio [[Latinski jezik|latinski]] natpis "Salio me Bartol Padovan anno domini MDI". Slova su bila salivena vrlo primitivno. Zvono je bilo iz 1501.<ref name="Komisija" />{{sfn|Kreševljaković|1957|p=20}}{{sfn|Bejtić|1953a|p=103}}{{sfn|Karabegović|2016|p=18}} Zvono je najvjerovatnije opljačkano s neke crkve u kontitentalnoj Hrvatskoj,{{sfn|Škegro|2015|p=308}} jer je poznato da su Osmanlije često uzimale zvona sa crkava kao [[ratni plen|ratni plijen]].{{sfn|Husedžinović|2005|p=368}} U prvo vrijeme otkucavala je sate ''[[Mjerenje vremena "A la turca"|a la turca]]''.<ref name="Komisija" />{{sfn|Ravlić|2002|p=316}} == Izgled i arhitektura == Objekt sahat-kule bio je kompozicijski i koncepcijski usko povezan s objektom Ferhat-pašine džamije i ostalim objektima stare čaršije u Banjoj Luci. Sahat-kula bila je jednoprostoran objekt i u podnožju je imala gotovo kvadratnu osnovicu dimenzija {{bezpreloma|3,20 m × 3,30 m}}. Njeni zidovi bili su neobično masivni. Imala je oblik tornja koji se postupno sužavao prema koti koja se nalazila na visini 14,45{{razmak}}m, odakle je započinjao vertikalni dio novoizgrađenog dijela koji je nastao nakon [[Zemljotres u Banjaluci 1969.|zemljotresa 1969]]. Visina sahat-kule u vrijeme rušenja 1993. iznosila je 18,89{{razmak}}m, a bila je završena četvorovodnim šatorastim krovom.<ref name="Komisija">{{cite web|last1=Ahunbay|first1=Zeynep|last2=Hadžimuhamedović|first2=Amra|last3=Lovernović|first3=Dubravko|last4=Ševo|first4=Ljiljana|last5=Wik|first5=Tina|title=Odluka o proglašenju Područja i ostataka povijesne građevine – Sahat-kula u Banjoj Luci nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine [Broj: 08.2-6-791/03 ; Nosilac istraživanja i izrade Prijedloga odluke: Mirzah Fočo, diplomirani inženjer arhitekture, saradnik za cjeline graditeljskog naslijeđa i kulturne krajolike u Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika]|url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Sahat%20kula%20HR%20kompl.pdf|publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|date=7. 5. 2003|access-date=2. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20210830233645/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Sahat%20kula%20HR%20kompl.pdf|archive-date=30. 8. 2021|quote=|url-status=dead}}</ref>{{sfn|Husedžinović|2005|p=362}}{{sfn|Husedžinović|1989|p=144}} Sahat-kula je kroz vremenski period od svog nastanka doživljavala čitav niz promjena, kako u svom izgledu, tako i u dimenzijama – posebno visini. Većina izmjena, koja se mogla utvrditi prije rušenja 1993, vjerovatno je nastala u toku 19. stoljeća, kada su gornji dijelovi objekta ozidani [[Cigla|opekom]]. Taj izgled može se vidjeti na fotografijama iz [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|perioda austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini]] i nije pouzdano utvrđeno je li nastao kao posljedica autentične restauracije ili iz potrebe za povećanjem visine objekta. U to vrijeme objekt je povećan na visinu od 24,25{{razmak}}m i u svom vrhu je dobio jedan polukružni otvor, a pored ukrasnog vijenca ispod strehe urađeni su dekorativni elementi izvedeni u [[žbuka|žbuki]] poput dekorativnog friza.<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|2005|p=362}}{{sfn|Husedžinović|1989|p=145}}{{sfn|Ravlić|2002|pp=315–316}}{{sfn|Karabegović|2016|p=18}} Donje zone sahat-kule, kako ističe arhitektkinja Husedžinović, vjerovatno su tom prilikom utegnute čeličnim prstenovima i ukrasnim aplikacijama. Krovni pokrivač je zbog uzimanja olova za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bio od [[šindra|šindre]].{{sfn|Husedžinović|2005|pp=360, 362}}<ref name="Komisija" /> <!-- DOVDE SAM STIGO S PREGLEDOM --> Nakon zemljotresa 1969, stanje objekta bilo je izuzetno teško. Obrušili su se gornji dijelovi sahat-kule, a pojavile su se brojne pukotine na zidovima. U restauraciji koja je uslijedila izgled objekta ponovo je promijenjen i to na gornjoj zoni koja je bila sam predmet restauracije. Dograđena su dva polja: u prvo je smješten sat s brojčanicima, na sve četiri strane, a u drugom gornjem polju pojavila su se po dva otvora na svakoj strani, s blago prelomljenim lukovima. Potonja promjena urađena je na osnovu analogije izgleda drugih sahat-kula u Bosni i Hercegovini, kako ističe Husedžinović, bez korištenja izvorne literature, te se, zbog toga, kako navodi arhitektkinja, može smatrati samo pretpostavkom originalnog izgleda. Prilikom restauracije izostalo je sužavanje objekta ka vrhu, pa je zbog toga nastao utisak iskrivljenosti sahat-kule. "Jajačka sedra", krečnjak iz okoline Jajca slabijeg kvaliteta i strukture korišten prilikom zidanja ovog dijela objekta, razlikovao se od autentičnog kamena kojim je zidana sahat-kula – što je još više unijelo nesklad s opštim izgledom objekta.{{sfn|Husedžinović|2005|p=362}}{{sfn|Husedžinović|1989|p=145}}<ref name="Komisija" />{{sfn|Ravlić|2002|pp=316–317}} Poslije novog zemljotresa, 1980, došlo je do novih oštećenja, pukotina, u donjim i srednjim zonama sahat-kule; objekt je izašao i iz vertikalne ose za 13{{razmak}}cm.{{sfn|Husedžinović|1989|p=145}}{{sfn|Husedžinović|2005|pp=780, 782}} Ulaz se nalazio s jugoistočne strane objekta i nekoliko puta je mijenjan, prepravljan i dograđivan. Iznad polukružnog otvora bili su vidljivi ostaci prelomljenog luka od opeke, tuble, te mjesto gdje se ranije nalazila kamena ploča s [[epigram]]om. Zbog graditeljskih aktivnosti oko kule došlo je do povećanja nivoa terena, te je prvobitna [[kaldrma]] zatrpana i visina ulaza smanjena.<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|2005|p=362}}{{sfn|Husedžinović|1989|p=144}}{{sfn|Karabegović|2016|p=18}} Zahvaljujući svim ovim elementima, svojevremeno je izvršena restauracija ulaza; dodatno, ugrađena su vrata od kovanog željeza.{{sfn|Husedžinović|2005|p=362}} === Materijal i tehnika građenja === Sahat-kula bila je zidana kamenom [[krečnjak]]om, djelimično priklesanim blokovima u živom kreču. Kvalitet i vrsta kamena bili su različiti, ali je preovladavala tesana [[sedra]] na spoljašnjem dijelu zida, dok je unutrašnji zid od "lauš"-kamena (laporoviti krečnjak iz okoline Banje Luke, slabijeg kvaliteta) – tako da sa spoljašnim zidom daje mješovitu strukturu međusobno inkorporiranih blokova.<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|2005|p=365}}{{sfn|Husedžinović|1989|p=144}} Gornje, nove zone objekta su – kao što je gorepomenuto – zidane "jajačkom" sedrom u [[cement]]nom [[malter]]u. Temelji objekta bili su od većih i pravilnih blokova krečnjaka, povezanih također živim krečom. Objekt je ležao na nasipu visine 4{{razmak}}m, što je imalo za posljedicu da je kao takav bio temeljen na drvenom roštilju od zdrave hrastove građe. U objektu su bili vidljivi ostaci drvenih hatula i elementi prvobitne drvene stropne konstrukcije. Na kamenoj fasadi, neujednačene strukture, u donjim zonama nalazile su se maske za zatege u obliku dekorativnih aplikacija, koje su bile postavljene u austrougarsko doba. Sva kamena struktura objekta bila je mjestimice prošarana kamenim "spolijama" od pravilnih klesanaca, komadima keramičkih cijevi, te ostacima tuble, što je bilo posebno uočljivo oko zazidanih otvora nekadašnjeg sata, a koji su služili kao rezonatori.<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|2005|pp=363, 365}}{{sfn|Husedžinović|1989|pp=144–145}} === Arhitektonske i stilske osobenosti === Ako se prihvati pretpostavka da je izgrađena 1587, banjalučka sahat-kula bila je prva izgrađena sahat-kula u Bosni. Nakon nje su se u [[kasaba]]ma i [[šeher (naselje)|šeherima]] Bosne početkom 17. te kroz cijelo 18. stoljeće gradile sahat-kule, tako da ih je 1952. bilo 19, a 1989. 18 (od kojih pet u upotrebi). Zajedničko svim sahat-kulama u Bosni jest mala osnova kvadratnog oblika stranice 2,5–4,5{{razmak}}m (s izuzetkom [[Sahat-kula u Gračanici|gračaničke sahat-kule]], čija je stranica iznosila 5,5{{razmak}}m); visina im je varirala od 9{{razmak}}m kod [[Sahat-kula u Gornjem Vakufu|gornjovakufske sahat-kule]] do [[Sarajevska sahat-kula|sarajevske]] koja je visoka 28{{razmak}}m. U ovu kategoriju, s banjalučkom sahat-kulom ubrajaju se i sahat-kula u Donjem Vakufu, Gornjem Vakufu, Maglaju, Prozoru, Sarajevu, Nevesinju, Foči, Počitelju, Stocu, Mostaru, dvije u Travniku, Gračanici, Trebinju, Gradačcu, Livnu, Jajcu i još jedna u Sarajevu koja je bila od drveta, a koja je srušena 1878. Zidovi se svim navedenim sahat-kulama malo sužavaju od zemlje prema krovu; građene su od kamena, a kod nekih je bila kombinacija kamena i opeke. Uglovi su bili pažljivije obrađeni klesancima. Zajedničko svim sahat-kulama je i ostavljanje malih otvora u masi zida – da bi se osvijetlilo unutrašnje drveno stubište; na vrhu je bio šatorasti krović, a ispod otvori (jedan, dva ili tri) na četiri strane, gdje su bila zvona.{{sfn|Husedžinović|2005|p=367}}{{sfn|Kreševljaković|1957|pp=18–29}} U poređenju sa drugim sahat-kulama u Bosni, banjalučka sahat-kula – ako se uzmu podaci orijentalista Bejtića, koji navodi da je ona izvorno imala dva otvora (za što, kako ističe Husedžinović, Bejtić ne daje historijske izvore),{{sfn|Husedžinović|2005|p=367}}{{sfn|Bejtić|1953a|p=103}} – može se porediti sa [[Livanjska sahat-kula|sahat-kulom u Livnu]], koja također ima dva otvora. Po opštem obliku kubusa, ličila je na [[Sahat-kula u Prozoru|sahat-kulu u Prozoru]]. U vrijeme austrougarske uprave imala je jedan otvor obrađen arhivoltama, znatno veću visinu i male konzolice ispod krova, te se prema svim detaljima mogla porediti sa [[Travnička sahat-kula na Musali|sahat-kulom na Musali u Travniku]] ili [[Trebinjska sahat-kula|sahat-kulom u Trebinju]] (kod koje su uticaji romaničko-mediteranske arhitekture bili jako izraženi).{{sfn|Husedžinović|2005|p=367}} <gallery mode="packed" caption="Poređenje s livanjskom i travničkom sahat-kulom"> Datoteka:Džamija-Livno00527.JPG|Livanjska sahat-kula Datoteka:Džamija i sahat-kula, Livno00529.JPG Datoteka:Travnik Uhrturm.JPG|Travnička sahat-kula na Musali Datoteka:Sahat Kule 01.JPG Datoteka:Narrow-Gauge-Railway Spalatobahn Travnik Musala.jpg </gallery> == Pregled kroz stoljeća == === Historija do rušenja === Sredinom 20. stoljeća ostala je bez sata, i takva ostala 30 godina do 1971. kada je sat ponovo postavljen. Najveće zasluge za ovaj poduhvat svojevremeno su nosili Društvo prijatelja banjalučkih starina i Republički zavod za zaštitu spomenika kulture iz Sarajeva. U ponoć između 21. i 22. aprila 1971, sat je ponovo pokrenut. Svečani govor održao je Fuad Balić, a otvaranje se dogodilo i uz stihove pjesnika Jovana Joce Bojovića.{{sfn|Ravlić|2002|p=318}} === Historija zaštite i restauracija === Rješenjem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, objekt je stavljen pod zaštitu države; upisan je i u Registar spomenika kulture. Prostornim planom Bosne i Hercegovine do 2002. Sahat-kula u Banje Luke bila je evidentirana i kategorizirana kao objekt druge kategorije – i to kao deveti po redu. Urbanističkim planom Banje Luke iz 1975, bila je predviđena rekonstrukcija i vraćanje prvobitne namjene.<ref name="Komisija" /> Historija restauracija data je hronološkim redoslijedom: * 1587 – vjerovatni nastanak objekta;<ref name="Komisija" /> * 19. stoljeće:<ref name="Komisija" /> ** gornje zone dozidane opekom,<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|2005|p=772}} ** povećana visina objekta na 22{{razmak}}m,<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|2005|p=772}} ** izrađen polukružni otvor, vijenac i dekorativni elementi;<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|2005|p=772}} * kraj 19. i početak 20. stoljeća – dodate zatege sa maskama;<ref name="Komisija" /> * 1969:<ref name="Komisija" /> ** sanacija gornje zone sahat-kule nakon zemljotresa,<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|2005|p=780}} ** dograđena dva polja, gdje je u prvom smješten sat na četiri strane, a u drugom, gornjem, napravljena dva lučno oblikovana otvora uz upotrebu jajačke sedre;<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|2005|p=780}} * 1984 – izrada tehničke dokumentacije za sanaciju objekta;<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|1989|pp=146–149}} * 1985/1986 – sanacijski radovi:<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|1989|pp=146–149}} ** fotogrametrijsko snimanje objekta,<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|1989|pp=146–149}} ** geomehaničko ispitivanje terena,<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|1989|pp=146–149}} ** sondažna arheološka istraživanja,<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|1989|pp=146–149}} ** arhitektonsko snimanje objekta,<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|1989|pp=146–149}} ** utezanje prstenovima od željeznih profila na mjestima koja su predstavljala najkritičnije zone oštećenja objekta, a radi sigurnijeg rada na gradilištu,<ref name="Komisija"/>{{sfn|Husedžinović|1989|pp=146–149}} ** ispitana seizmička osjetljivost objekta metodom ambijent-vibracije,<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|1989|pp=146–149}} ** sanacija i ojačavanje temelja injektiranjem i obostranim izvođenjem armiranobetonskih zidova,<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|1989|pp=146–149}} ** bušenje unutrašnje površine kamenih zidova i kasnija izradba armiranobetonskih serklaža na visinskim razmacima od 240 do 300{{razmak}}cm, na mjestima ranijih drvenih hatula,<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|1989|pp=146–149}} ** postavljanje čeličnih šipki FI 20{{razmak}}mm u četiri ugla objekta i njihovo vezivanje s horizontalnim serklažima pomoću ankeriranih ugaonika L {{bezpreloma|120 mm × 13 mm}} i zavarenih sidara (I 120), nakon prednaprezanja vertikalnih šipki u gornjim zonama izvršeno je injektiranje cementnom [[Emulzija|emulzijom]] svih pukotina i čitave mase zida do visine 14,40{{razmak}}m.<ref name="Komisija" />{{sfn|Husedžinović|1989|pp=146–149}} === Rušenje i današnjica === Srušena je 15. decembra 1993, nekoliko mjeseci nakon rušenja Ferhadije; srušeni su i drugi objekti u kompleksu Ferhat-pašine džamije u Banjoj Luci – turbe Ferhat-paše Sokolovića i turbe Ferhat-pašinih [[bajraktar]]a, s ogradom, česmom, [[šadrvan]]om i svim bašlucima na groblju. Istog dana počelo je odvoženje svih ostataka na smetljište.{{sfn|Husedžinović|2005|pp=578, 583}}{{sfn|Galijaš|2009|p=321}}<ref name="Komisija" /><ref name="bsmedia">{{cite web|title=ZLOCINACKO UNISTAVANJE spomenika islamske arhitekture u Banjaluci|url=http://bhmedia.se/banjaluka/tekstovi/unistavanje.htm|last=Husedžinović|first=Mr. arh. Sabira|others=|editor=|publisher=bhmedia.se|format=|work=|date=2002|access-date=4. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200121205425/http://bhmedia.se/banjaluka/tekstovi/unistavanje.htm|archive-date=21. 1. 2020|quote=|url-status=dead}}</ref> [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] (u sastavu: [[Tina Vik]], [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] i [[Zejnep Ahunbej]]), 7. maja 2003. područje i ostatke banjalučke sahat-kule proglasila je [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]]. Ovom odlukom Komisija je ujedno obavezala [[Vlada Republike Srpske|Vladu Republike Srpske]] da obnovi sahat-kulu u svom originalnom izgledu i stanju prije rušenja, s ugrađivanjem što više moguće izvornog materijala.<ref name="Komisija" /> Sahat-kula još nije obnovljena. Prema izvještavanju medija, obnova je ili bila u planu<ref name="AA">{{cite web|title=Simbol Banjaluke: Počele pripreme za obnovu najstarije sahat-kule u BiH|url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/simbol-banjaluke-po%C4%8Dele-pripreme-za-obnovu-najstarije-sahat-kule-u-bih/520908|last=Jakovljević|first=Gorana|others=|editor=|publisher=Agencija Anadolija|format=|work=|date=14. 2. 2016|access-date=4. 6. 2020|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref><ref name="nn">{{cite web|title=Banjaluka: Počele pripreme za obnovu prve sahat-kule u BiH|url=https://www.nezavisne.com/novosti/banjaluka/Banjaluka-Pocele-pripreme-za-obnovu-prve-sahat-kule-u-BiH/353638|last=|first=|others=|editor=|publisher=Nezavisne novine|format=|work=|date=14. 2. 2016|access-date=4. 6. 2020|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> ili je još u planu (podatak iz maja 2018).<ref name="n1">{{cite web|title=Kozlić: Da Banjaluci vratimo još jedan spomenik kulture|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a258874/Osman-Kozlic-o-obnovi-Arnaudije.html|last=|first=|others=|editor=|publisher=N1 televizija|format=|work=|date=7. 5. 2018|access-date=4. 6. 2020|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite journal|last1=Bećirbegović|first1=Madžida|year=1970|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=153743|title=Prosvjetni objekti islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|publisher=Orijentalni institut|location=Sarajevo|number=21–22|pages=223–364}} {{COBISS.SR|104008455}} {{COBISS.RS|1126062052}} {{COBISS.BH|4965670}} {{COBISS.BH|16399874}} * {{cite journal|last=Bejtić|first=Alija|year=1953a|url=https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/3-1953.pdf|title=Banja Luka pod turskom vladavinom : Arhitektura i teritorijalni razvitak grada u XVI i XVII vijeku|journal=Naše starine|publisher=Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine ; (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske)|location=Sarajevo|number=I|pages=91–116|access-date=18. 4. 2021|archive-date=7. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200807113812/https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/3-1953.pdf|url-status=dead}} {{COBISS.SR|523428964}} {{COBISS.SR|57465612}} {{COBISS.RS|57465612}} {{COBISS.BH|12902146}} * {{cite journal|last=Bejtić|first=Alija|year=1953b|url=https://www.scribd.com/document/201623833/Prilozi-Za-Orijentalnu-Filologiju-1952-53|title=Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom|publisher=Orijentalni institut|location=Sarajevo|number=III–IV/1952-53|pages=229–297}} {{COBISS.SR|89151498}} {{COBISS.SR|103969543}} {{COBISS.RS|1126062052}} {{COBISS.BH|1126062052}} * {{cite book|last=Bejtić|first=Alija|last2=|first2=|year=2007|url=|title=Banjaluka pod osmanskom vladavinom : arhitektura i teritorijalni razvitak grada '';[urednici Fuad Balić, Ismet Smailović, Sabira Husedžinović]''|publisher=Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" (Banja Luka : Grafid)|location =Banja Luka}} {{COBISS.RS|371480}} {{COBISS.BH|371480}} * {{cite journal|last=Biško|first=Mato|year=1959|url=https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/5.pdf|title=Konzervacija objekata u kompleksu Ferhadije džamije u Banjoj Luci|journal=Naše starine|publisher=Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine ; (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske)|location=Sarajevo|number=VII|pages=81–90|access-date=18. 4. 2021|archive-date=27. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210527221601/https://fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/5.pdf|url-status=dead}} {{COBISS.SR|57465612}} {{COBISS.RS|57465612}} {{COBISS.BH|1025040370}} {{COBISS.BH|12902146}} * {{cite journal|last1=Čaušević|first1=Amir|last2=Hadžirović|first2=Mirsad|year=2004|url=https://www.researchgate.net/publication/260172073_Obnova_Ferhad-pasine_dzamije_u_Banja_Luci|title=Obnova Ferhad-pašine džamije u Banja Luci|journal=ResearchGate|publisher=Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu|location=Sarajevo|language=|volume=|number=|pages=}} {{COBISS.BH|13768198}} * {{cite journal|last=Čaušević|first=Amir|last2=Hodžić|first2=Ida|year=2017|url=https://www.academia.edu/35500630/THE_4_TH_INTERNATIONAL_CONFERENCE_THE_IMPORTANCE_OF_PLACE_|title=Overview and recommendation of structural intervention of high masonry heritage buildings / clock towers: Sarajevo, Gradačac and Banja Luka|journal=The 4th international conference "The importance of place” — 20-23 october 2017, Sarajevo|publisher=BHCICOP|location=Sarajevo|volume=4|number=1|language=en|pages=237–247}} * {{cite journal|last=Čelić|first=Džemal|year=1991|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=209840|title=Domaće i orijentalno u materijalnom kulturnom nasljeđu bosanslco-hercegovačkih Muslimana|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|publisher=Orijentalni institut u Sarajevu|number=41|pages=347–357}} {{COBISS.SR|104008455}} {{COBISS.RS|1126062052}} {{COBISS.BH|16399874}} * {{cite journal|last=Džidić|first=Sanin|year=2017|url=https://www.researchgate.net/profile/Sanin_Dzidic/publication/320616281_HOMAGE_TO_PROF_DR_ISMET_V_TAHIROVIC_-_SOME_STRUCTURAL_UNDERTAKINGS_FOR_PRESERVATION_OF_HYSTORICAL_MONUMENTS_IN_20TH_CENTURY_IN_BOSNIA_AND_HERZEGOVINA/links/59f0a4dcaca272cdc7cdebdd/HOMAGE-TO-PROF-DR-ISMET-V-TAHIROVIC-SOME-STRUCTURAL-UNDERTAKINGS-FOR-PRESERVATION-OF-HYSTORICAL-MONUMENTS-IN-20TH-CENTURY-IN-BOSNIA-AND-HERZEGOVINA.pdf|title=Homage to prof. dr. Ismet V. Tahirović — Some structural undertakings for preservation of hystorical monuments in 20th century in Bosnia and Herzegovina|journal=The 4th international conference "The importance of place” — 20-23 october 2017, Sarajevo|publisher=BHCICOP|location=Sarajevo|volume=4|number=1|language=en|pages=249–265}} * {{cite journal|last=Fočo|first=Mirzah|last2=|first2=|year=2005|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=189678|title=Nacionalni spomenici ugroženi nepreduzimanjem mjera zaštite od daljeg propadanja|journal=Baština : Godošnjak Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|location=Sarajevo|language=|number=I|pages=29–45}} {{COBISS.SR|230059271}} {{COBISS.RS|15907846}} {{COBISS.BH|15907846}} * {{cite book|last=Galijaš|first=Armina|last2=|first2=|year=2009|url=http://othes.univie.ac.at/7573/1/2009-11-23_0549571.pdf|title=Eine Stadt im Krieg — Der Wandel der bosnischen Stadt Banja Luka (1990—1995) ''(Dissertation)''|publisher=Universität Wien|location=[[Beč]]|language=de}} * {{cite book|editor1-last=Gibson|editor1-first=Kirsten|editor2-last=Biddle|editor2-first=Ian|year=2016|url=|title=Cultural Histories of Noise, Sound and Listening in Europe, 1300—1918|location=London|publisher=Routlege|language=en}} * {{cite journal|last=Guzijan|first=Jasna|last2=|first2=|year=2018|url=http://doisrpska.nub.rs/index.php/STPG/article/viewFile/4694/4509|title=Building heritage as an important factor of city branding|journal=Научни скуп са међународним учешћем : Савремена теорија и пракса у градитељству XIII : Зборник радова [ур. Биљана Арнаутовић]|publisher=Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci|location=Banja Luka|language=en|number=|pages=313–321}} * {{cite journal|last=Hadžimuhamedović|first=Amra|last2=|first2=|year=1999|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=214403|title=Neodvojivost poslijeratne obnove gradova i graditeljskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini|journal=Forum Bosnae|publisher=Međunarodni forum Bosna|location=Sarajevo|language=|number=6|pages=98–106}} {{COBISS.SR|110429196}} {{COBISS.RS|110429196}} {{COBISS.BH|7272454}} * {{cite journal|last=Hangi|first=Antun|year=1903|url=http://digital.nub.rs/pdf/SV_SL_1903/SV_SL_1903_01-04.pdf|title=Banjaluka. Grad i okolica|journal=Školski vjesnik : stručni list Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu|publisher=Zemaljska štamparija u Sarajevu|location=Sarajevo|language=|volume=X|number=01–04|pages=50–76}} {{COBISS.SR|28724492}} {{COBISS.RS|28724492}} {{COBISS.BH|23431430}} * {{cite journal|last=Husedžinović|first=Sabira|year=1989|url=http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/Bastina/godisnjaci/GODI%C5%A0NJAK%20ZA%C5%A0TITE%20SPOMENIKA%20KULTURE%20HRVATSKE%2014-1988,15-1989.pdf|title=Kartografska dokumentacija Banjaluke XVIII vijeka kao osnova za izučavanje njezinog urbanog razvoja|journal=Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske|number=14–15|pages=151–165|publisher=Republički zavod za zaštitu spomenika kulture|location=Zagreb}}{{Mrtav link}} {{COBISS.SR|15894018}} * {{cite journal|last=Husedžinović|first=Sabira|year=1989|url=https://www.scribd.com/document/88025033/Na%C5%A1e-starine-XVIII-XIX-1989|title=Konstruktivno — restauratorski zahvati na sahat-kuli u Banjaluci|journal=Naše starine|number=XVIII–XIX|pages=143–150|publisher=Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Bosne i Hercegovine, (Osijek : Štampa)|location=Sarajevo}} {{COBISS.SR|57465612}} {{COBISS.RS|57465612}} {{COBISS.BH|12902146}} * {{cite book|last=Husedžinović|first=Sabira|year=2005|url=|title=Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa|publisher=Muzej grada Zenice | location =Zenica}} {{COBISS.BH|11596294}} * {{cite journal|last=Husedžinović|first=Sabira|year=2012|url=http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf|title=Valorizacija historijskih vrijednosti vakufnama Banja Luke sa aspekta urbanog razvoja ovog grada stoljećima|journal=Vakufi u Bosni i Hercegovini — Zbornik radova 2012|volume=|pages=99–139|publisher=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini : Vakufska direkcija Sarajevo : Medžlis Islamske zajednice Tuzla}} {{COBISS.SR|20295686}} {{COBISS.BH|20295686}} * {{cite journal|last=Kantardžić|first=Muhamed|last2=|first2=|last3=|first3=|year=1974|url=http://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/36/82|title=Gazi Husrev—begova sahat-kula i muvekithana i način mjerenja vremena|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|publisher=Gazi Husrev-begova biblioteka|location=Sarajevo|language=|volume=2|number=2–3|pages=175–184|access-date=14. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190115182140/http://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/36/82|archive-date=15. 1. 2019|url-status=dead}} {{COBISS.SR|15886338}} {{COBISS.BH|15886338}} * {{cite book|last1=Karabegović|first1=Ahmet|year=2016|url=|title= Banjaluka kroz istoriju i legendu : s požutjelih stranica prošlosti ''; [priredio Dušan Popović]''|publisher= Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske, (Banja Luka : Grafid)|location = Banja Luka}} {{COBISS.SR|5954072}} {{COBISS.RS|5954072}} * {{cite journal|last=Kreševljaković|first=Hamdija|year=1957|url=https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1957/2-1957.pdf|title=Sahat-kule u Bosni i Hercegovini : Prilog za studij konzervacije|journal=Naše starine|publisher=Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine, (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske)|location=Sarajevo|number=IV|pages=17–32|access-date=18. 4. 2021|archive-date=22. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210322202506/https://fmks.gov.ba/download/zzs/1957/2-1957.pdf|url-status=dead}} {{COBISS.SR|515864215}} {{COBISS.SR|57465612}} {{COBISS.RS|57465612}} {{COBISS.BH|26113798}} {{COBISS.BH|12902146}} * {{cite book|last1=Mujezinović|first1=Mehmed|last2=|first2=|year=1977|url=https://www.scribd.com/document/111992165/Islamska-Epigrafika-u-BiH-2|title=Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. knj.2, Istočna i Centralna Bosna|publisher=Veselin Masleša|location=Sarajevo|access-date=18. 4. 2021|archive-date=15. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210515160721/https://www.scribd.com/document/111992165/Islamska-Epigrafika-u-BiH-2|url-status=dead}} {{COBISS.SR|55726860}} {{COBISS.RS|1924390}} {{COBISS.BH|1924390}} * {{cite book|ref={{harvid|''Vakufi u BiH''|2012}}|url=http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf|title=Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 13. јун 2012. ; Vakufi u Banja Luci, Banja Luka, 15. јун 2012 ; Turali-begov vakuf u Tuzli, Tuzla, 14. јун 2012. : zbornik radova o vakufima ''/ [urednik Senad Ćeman]''|year=2012|publisher=Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija ; Tuzla : Medžlis Islamske zajednice, (Sarajevo : Dobra knjiga)|location=Sarajevo}} {{COBISS.SR|20295686}} {{COBISS.BH|20295686}} * {{cite journal|last=Mulalić-Handan|first=Mirela|last2=|first2=|year=2007|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=189842|title=Provedba aneksa 8. općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini|journal=Baština : Godošnjak Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|publisher=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|location=Sarajevo|language=|number=III|pages=23–53}} {{COBISS.SR|230059271}} {{COBISS.RS|15907846}} {{COBISS.BH|15907846}} * {{cite journal|last=Mulaomerović|first=Jasenko|last2=|first2=|last3=|first3=|year=1990|url=http://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/467/910|title=Muvekkithane, muvekkiti i mjerenje vremena|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|publisher=Gazi Husrev-begova biblioteka|location=Sarajevo|language=|volume=9|number=15–16|pages=267–281|access-date=14. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190115023429/http://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/467/910|archive-date=15. 1. 2019|url-status=dead}} {{COBISS.SR|15886338}} {{COBISS.BH|15886338}} * {{cite journal|last=Popara|first=Haso|last2=|first2=|last3=|first3=|year=2008|url=https://bib.irb.hr/datoteka/755491.anali_27-28.pdf|title=Tri banjalučka arzuhala — Prilog historiji Banje Luke|journal=Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|publisher=Gazi Husrev-begova biblioteka|location=Sarajevo|language=|volume=XXVII–XXVIII|number=|pages=69–112|access-date=18. 4. 2021|archive-date=21. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210221110726/https://bib.irb.hr/datoteka/755491.anali_27-28.pdf|url-status=dead}} {{COBISS.SR|15886338}} {{COBISS.BH|15886338}} * {{cite book|last1=Ravlić|first1=Aleksandar|year=1974|url=|title=Banja Luka : razdoblja i stoljeća|publisher=Mladost | location =Beograd}} {{COBISS.SR|158697735}} {{COBISS.BH|5366787}} * {{cite book|last1=Ravlić|first1=Aleksandar|year=1996|url=|title=Banjalučka Ferhadija — ljepotica koju su ubili|publisher=AARiS | location =Rijeka}} {{COBISS.BH|11293702}} * {{cite book|last=Ravlić|first=Aleksandar|year=2001|url=|title=Banjalučki povijesni listići I|publisher=AARiS| location =[[Kastav]]}} * {{cite book|last1=Ravlić|first1=Aleksander-Aco|year=2002|url=|title=Banjaluka u prošlosti. 1 : -Drugo (banjalučko) izdanje-|publisher=Nezavisne novine| location =Banja Luka}} {{COBISS.SR|73240}} {{COBISS.RS|73240}} {{COBISS.BH|73240}} * {{cite book|last1=Савић|first1=Јелена|last2=|first2=|year=2013|url=https://phaidrabg.bg.ac.rs/detail_object/o:8152?tab=0#mda|title=Модерно и вернакуларно у процесу урбане трансформације Бањалуке (докторска дисертација)|publisher=Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu|location=Beograd}} {{COBISS.SR|512974481}} {{COBISS.RS|512974481}} * {{cite journal|last=Selesković|first = Faruk|last2=Selesković|first2=Enisa|year=1987|url= |title = Fotogrametrijsko snimanje Sahat-kule u Banja Luci|journal = Geodetski glasnik|publisher= Savez geodetskih inženjera i geometara SR Bosne i Hercegovine|volume=XXI|number = 25|pages=35–41}} {{COBISS.SR|66725900}} {{COBISS.BH|9283590}} * {{cite book|last1=Smlatić|first1=Sulejman |year=1974|url=|title= Banja Luka – grad i njegove funkcije '': doktorska disertacija''|publisher= [S. Smlatić]|location = Zagreb}} {{COBISS.SR|27034127}} {{COBISS.BH|27063814}} * {{cite book|last1=Smlatić|first1=Sulejman |year=1978|url=|title= Banja Luka : grad i njegove funkcije|publisher= Svjetlost, (Sarajevo : Svjetlost)|location = Sarajevo}} {{COBISS.SR|50640391}} {{COBISS.RS|38518784}} {{COBISS.BH|38518784}} * {{cite journal|last=Škegro|first=Ante|year=2015|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=224786|title=Katolička zvona s osmanlijskih sahat-kula u Bosanskom ejaletu — ''Boga slaviti, puk sazivati, mrtve oplakivati''|journal=Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku|publisher=Arheološki muzej Split|location=Split|volume=108|number=1|pages=295–313}} {{COBISS.SR|1539038698}} {{COBISS.BH|1539038698}} * {{cite journal|last=Tahirović|first = I.|last2=Folić|first2=R.|year=1986|url= |title = Sanacija i pojačanje konstrukcije Sahat-kule u Banja Luci|journal = IV Kongres Saveza društava za seizmičko inženjerstvo Jugoslavije, Cavtat, 23.—25.04.1986. : zbornik radova|publisher=|location=Zagreb|number = }} {{COBISS.SR|512482962}} * {{cite book|last=Walasek|first=Helen|coauthors= |title=Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage|year=2015|url=|publisher=Ashgate|location= Farnham|language=en}} {{COBISS.SR|214805260}} {{COBISS.BH|214805260}} * {{cite book|last=Walasek|first=Helen|coauthors=|title=Bosnia and the Destruction of Cultural Heritage|year=2016|url=https://books.google.com/books?id=f2KrCwAAQBAJ&pg=PR9&lpg=PR9&dq=Ekrem+Hakki+Ayverdi+ferhadija&source=bl&ots=P_Jtg8zijP&sig=Uc0-uL60IIf_csN3ByKR6DQ968w&hl=sr&sa=X&ved=0ahUKEwiQ2Lq-s7PXAhXFyaQKHaG-Dm0Q6AEIPzAI#v=onepage&q=Ekrem%20Hakki%20Ayverdi%20ferhadija&f=false|publisher=Routlege|location=New York|language=en}} {{refend}} == Vanjski linkovi == * [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1823 "Odluka o proglašenju za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210122023923/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1823 |date=22. 1. 2021 }}. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. [[Kategorija:Građevine u Banjoj Luci]] [[Kategorija:Sahat-kule u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Banjoj Luci]] tj2uh0q4kmr56jfdthcigx5b7j6aax0 0 7476 3916122 3798778 2026-08-03T00:20:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916122 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Bisera Veletanlić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1942|9|15}} | mjesto_rođenja = [[Sisak]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = estradna umjetnica | godine_aktivnosti = 1960-2015 | poznat_po = | značajni_radovi = }} '''Bisera Veletanlić''' [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] je pjevačica zabavne [[muzika|muzike]]. Osvajala je prve nagrade stručnog žirija na festivalima: [[Festival Opatija|Opatija]], [[Vaš šlager sezone]], [[Beogradsko proleće (festival)|Beogradsko proleće]], [[Zagrebfest]], [[Splitski festival|Split]], [[MESAM (festival)|MESAM]], a nastupala je i na domaćim izborima za [[Eurosong|Pjesmu Evrovizije]]. Bila je popularna 1970-ih tokom njenih nastupa na tadašnjim jugoslavenskim muzičkim festivalima. U svojoj bogatoj muzičkoj karijeri snimila je veliki broj popularnih pjesama, koje su obilježile čitav jedan period u jugoslavenskoj muzici. Uspješnu saradnju ostvarila je sa [[Kornelije Kovač|Kornelijem Kovačem]] i drugim beogradskim autorima, a snimala je i s [[Arsen Dedić|Arsenom Dedićem]] i [[Goran Bregović|Goranom Bregovićem]]. Tokom 50 godina karijere snimila je nekoliko singlica, dvije ploče ("Bisera", "Sutra će biti bolje") i jedan CD. Njen muzički stil se može opisati kao mješavina [[šansona]], domaćih [[šlager]]a i [[džez]]a.<ref>{{cite web|url=http://secanja.com/2012/bisera-veletanlic-2/|title=Bisera Veletanlić|work=secanje.com|access-date= 29. 3. 2016}}</ref> Mada je njenu muzičku karijeru obilježio džez, svoj prvi veliki hit snimila je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1975. Bio je to u isto vrijeme i prvi veliki hit Gorana Bregovića pod nazivom "Šta ću, nano, dragi mi je ljut".<ref>{{cite web|url=http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/22903/oprostajni_koncert_dzez_dive_poslusajte_kako_je_bisera_veletanlic_otpjevala_bregin_hit_lipe_cvatu_prije_40_godina_video.html|title=OPROŠTAJNI KONCERT DŽEZ DIVE: Poslušajte kako je Bisera Veletanlić otpjevala Bregin hit "Lipe cvatu" prije 40 godina|work=slobodna-bosna.ba|access-date= 29. 3. 2016}}</ref> == Biografija i karijera == Rođena je 15. septembra 1942. u [[Zagreb|Bosanskom Novom]]. Kao i njena sestra Senka, počela je pjevati još u djetinjstvu, već u osmoj godini.<ref name="svastara">{{cite web|url=http://www.svastara.com/muzika/?biografija=320|title=Bisera Veletanlić - Biografija|work=svastara.com|access-date=1. 4. 2016|archive-date=1. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101030723/http://www.svastara.com/muzika/?biografija=320|url-status=dead}}</ref> U početku je pjevala samo narodne pjesme, a kasnije, u srednjoj školi, zavoljela je i zabavnu muziku i počela da pjeva na školskim priredbama. Ljubav za pjevanjem je naslijedila od roditelja koji su i sami bili ljubitelji pjevanja. Sva četiri člana porodice Veletanlić su pjevali u [[hor]]u Radničkog kulturno-umjetničkog društva [[Rafinerija nafte u Sisku|Rafinerije nafte u Sisku]] gdje joj je otac bio zaposlen. Sa ovim kulturno-umjetničkim društvom putovala je po Jugoslaviji i susjednim zemljama. Završila je Srednju ekonomsku školu u [[Zagreb]]u. Jedno vrijeme je učila solo pjevanje i [[Violina|violinu]] u srednjoj muzičkoj školi. Poslije mature uz pomoć roditelja našla je posao u Dekanatu na zagrebačkoj Šalati. Nakon samo sedam dana rada napustila je siguran posao da bi se posvetila muzici i pjevanju.<ref name="Bisera Veletanlić">{{cite web|url=http://www.ekapija.com/website/sr/page/573943/Bisera-Veletanli%C4%87-umetnica-Sara-Von-je-htela-da-me-vodi-u-Ameriku|title=Bisera Veletanlić|work=ekapija.com|access-date= 1. 4. 2016}}</ref> Prvi put je pjevala javno 1960. kada je imala 18 godina u emisiji ''Mikrofon je vaš''. Na zagrebačkoj televiziji je debitovala 1963. u duetu sa sestrom Senkom. Godine 1964. snimila je prvu singl-ploču "Crveni cvet". Njene pjesme, među kojima je i "Ne plači" autora muzike i stihova [[Arsen Dedić|Arsena Dedića]] (koju je naizmjenično sa samim autorom predstavila na festivalu ''Beogradsko proleće'' 1971.), obilježile su 1970-e.<ref>{{cite web|url=http://www.nezavisne.com/kultura/muzika/Da-li-je-gotova-karijera-Bisere-Veletanlic/317127|title=Da li je gotova karijera Bisere Veletanlić?|work=nezavisne.com|access-date= 5. 4. 2016}}</ref> Zajedno sa sestrom [[Senka Veletanlić|Senkom Veletanlić]] tokom 1960-ih seli se u [[Beograd]], gdje i danas živi. Na početku njenog boravka u Beogradu, Bisera Veletanlić je pjevala na probama sa grupom džez saksofoniste Jovana Maljokovića. Tada im je trebala ozbiljna pjevačica pred odlazak na turneju po američkim džez klubovima u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Međutim, nakon vijesti da joj je preminula majka u Zagrebu, Bisera Veletanlić odlaže turneju i tek kasnije odlazi sa istom grupom u tadašnju Saveznu Republiku Njemačku na koncertnu turneju. Provela je sedam godina u Njemačkoj gdje je pjevala sve žanrove i savladavala dugačke tekstove popularnih [[soul]] pjesama. Nakon povratka u Jugoslaviju slijedili su nastupi na mnogobrojnim festivalima.<ref name="Bisera Veletanlić"/> Ostvarila je svoj najveći muzički uspjeh s kompozitorom Kornelijem Kovačem koji je komponovao melodije koje su odgovarale njenom dubokom osjećajnom glasu. Kornelije Kovač je i komponovao njen najznačajniji LP album pod nazivom "''Probudi se''" koji je bio objavljen u izdanju PGP RTS 1997. Iako se pjesma "''Divni mladići Beograda''" mogla često čuti u [[radio]] emisijama širom [[Srbija|Srbije]], ipak sam album nije dostigao neku veliku popularnost unatoč muzičkom kvalitetu. Nakon albuma "''Probudi se''" slijedio je trostruki CD pod nazivom "''Prozor''" koji je bio objavljen 2007, a predstavljao je pregled njene muzičke karijere. Ostvario je veliki prodajni uspjeh uz pomoć prave promocije i medijskog pokrivanja što je bilo iznenađenje za sve pa i samu Biseru Veletanlić. Na ovaj način mlađa publika je imala priliku da iznenada otkrije urbani muzički zvuk veterana [[Pop-muzika|pop muzike]] iz 1970-ih.<ref>{{cite web|url=http://rateyourmusic.com/release/album/bisera_veletanlic/probudi_se/|title=Bisera Veletanlić|work=rateyourmusic.org|access-date= 5. 4. 2016}}</ref> Najavila je da će nastupom u [[Budva|Budvi]] 24. 7. 2015. završiti svoju dugogodišnju muzičku karijeru,<ref>{{cite web|url=http://rs.n1info.com/a79604/Vesti/Kultura/Bisera-Veletanlic-zavrsila-karijeru.html|title=Bisera Veletanlić završila karijeru|work=rs.nlinfo.com|access-date=5. 4. 2016}}{{Mrtav link}}</ref> ipak nije bilo tako, ljubav prema glazbi bila je jača od takve odluke te je i nakon toga imala brojne uspješne nastupe. Nakon višegodišnjeg nenastupanja u Hrvatskoj, 2018. s [[Gabi Novak]] održala koncerte u Makarskoj<ref>{{cite web|url=https://www.slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/563395/39bilo-je-emotivno-do-daske39-zvijezda-jugoslavenske-glazbene-scene-ponovno-zapjevala-u-hrvatskoj-evo-kako-je-prokomentirala-svoj-nastup-u-makarskoj|title=Bilo je emotivno do daske!': zvijezda jugoslavenske glazbene scene ponovno zapjevala u Hrvatskoj, evo kako je prokomentirala svoj nastup u Makarskoj|last=Uzinić|first=Silvana|date=1. 9. 2018|website=slobodnadalmacija.hr|access-date=14. 5. 2025}}</ref> te, posebno zapažen, koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.<ref>{{cite web|url=https://www.rtl.hr/tabloid/video/296507/dive-u-direktu-gabi-novak-i-bisera-veletanlic-najavile-veliki-koncert-5-studenog-u-lisinskom/|title=Gabi Novak i Bisera Veletanlić najavile veliki koncert 5 studenog u Lisinskom|website=rtl.hr|access-date=23. 11. 2019|archive-date=3. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200803095127/https://www.rtl.hr/tabloid/video/296507/dive-u-direktu-gabi-novak-i-bisera-veletanlic-najavile-veliki-koncert-5-studenog-u-lisinskom/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/prvi-puta-zajedno-u-lisinskom-gabi-novak-bisera-veletanlic-matija-dedic-i-vasil-hadzimanov-foto-20181015|title=Prvi puta zajedno u Lisinskom: Gabi Novak, Bisera Veletanlić, Matija Dedić i Vasil Hadžimanov|date=15. 10. 2018|website=tportal.hr|access-date=14. 5. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/kultura/bila-je-to-posveta-radu-arsena-dedica-kornelija-kovaca-or-a-novkovica-1281164|title=Bila je to posveta radu Arsena Dedića, Kornelija Kovača, Đorđa Novkovića...|last=Horvat|first=Hrvoje|date=7. 11. 2018|website=vecernji.hr|access-date=14. 5. 2025}}</ref> Godine 2019, nakon višegodišnje diskografske pauze, objavljena su luksuzna kompilacijska izdanja (na CD-u i vinilu) Bisere Veletanlić, čiji suizdavači su [[PGP RTS]] i [[Croatia Records]]. Velika promocija tih izdanja te dodjela priznanja održani su u sklopu beogradskog Sajma multimedije 25. 10. 2019.<ref>{{cite web|url=http://jugoton.rs/dogadjanja/velicanstvena-promocija-i-priznanja-jugoton-croatia-recordsa-i-pgp-rts-a-za-biseru-veletanlic/|title=Arhivirana kopija|access-date=23. 11. 2019|archive-date=20. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200320105233/http://jugoton.rs/dogadjanja/velicanstvena-promocija-i-priznanja-jugoton-croatia-recordsa-i-pgp-rts-a-za-biseru-veletanlic/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.antrfile.com/vesti/zlatna-ploca-pgp-rts-a-za-biseru-veletanlic|title=Arhivirana kopija|access-date=23. 11. 2019|archive-date=9. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200809052705/https://www.antrfile.com/vesti/zlatna-ploca-pgp-rts-a-za-biseru-veletanlic|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://totalinfo.hr/video-trenutak-za-pamcenje-velicanstvena-promocija-legendarne-bisere-veletanlic/|title=VIDEO: TRENUTAK ZA PAMĆENJE – Veličanstvena promocija legendarne Bisere Veletanlić|date=1. 11. 2019|website=totalinfo.hr|access-date=14. 5. 2025}}</ref> === Film === Osim muzike Bisera Veletanlić se okušala i na [[film]]u. Nakon povratka iz Savezne Republike Njemačke igrala je manju ulogu u filmu [[Grlom u jagode]] u režiji [[Srđan Karanović|Srđana Karanovića]]. Nastavila je svoju glumačku karijeru u još jednom filmu Srđana Karanovića [[Sjaj u očima]] za koji je otpjevala naslovnu temu.<ref>{{cite web|url=http://www.ekapija.com/website/sr/page/573943/Bisera-Veletanli%C4%87-umetnica-Sara-Von-je-htela-da-me-vodi-u-Ameriku|title=Bisera Veletanlić - Probudi se|work=ekapija.com|access-date= 1. 4. 2016}}</ref> == Festivali == {{div col|2}} * Kad bi (Opatija 67) * Ti si obala ta (Opatija 74) * Ti si čovek moj (Opatija 75) * Baj, baj, baj (Opatija 76) * Priznaj mi (Opatija 78) * I ljubav ima rok trajanja (Opatija 79) * Pesma ljude voli (Opatija 84) - sa Senkom Veletanlić i Zafirom Hadžimanovim * Prozor (Vaš šlager sezone 74) * Jesen umire na vodi (Vaš šlager sezone 78) * Sto još nikom nismo dali (Mesam 88) * Ne plači (Beogradsko proleće 71) * Ruku mi daj (Beogradsko proleće 73) * Volim te (Beogradsko proleće 74) * Dođi kad zima odlazi (Beogradsko proleće 75) * Nikada više (Beogradsko proleće 76) * Više ne znam ko smo mi (Beogradsko proleće 77) * Tebi treba moja snaga (Beogradsko proleće 78) * Rođen si da te volim (Beogradsko proleće 79) * Ko priznaje, pola mu se prašta (Beogradsko proleće 82) * Maglovit dan (Zagreb 73) * Budi dobar i misli na mene(Zagreb 76) * Dok te ljubim (Zagreb 80) * Ne govori ništa noćas (Zagreb 81) * Adio, ljubavi, adio (Split 77) * Bio jednom jedan čovjek (Split '85, Ustanak i more) * Ti nisi kao ja (Yu-izbor za Pjesmu Eurovizije 1970, Beograd) * Sad odlazi (Yu-izbor za Pjesmu Eurovizije 1972, Sarajevo) * Nisam protiv (Yu-izbor za Pjesmu Eurovizije 1984, Novi Sad) * Šta ću nano dragi mi je ljut (Hit parada 75) * Aha-aha (Hit parada 76) * Baš me briga (Hit leta 77) {{div col end}} == Uspjesi == * Divni mladići Beograda * Milo moje * Laku noć * Padala sam * Neću ništa kad nemam sve * Ti nisi sam * Iza zatvorenih vrata * Ruža bez mirisa * To je ljubav * Na mojoj strani kreveta * Zbog tvoje ljubavi * Zlatni dan * Nešto sasvim izvesno sa Darkwood Dub-om == Diskografija == * LP "Bisera" (1975) * LP "Sutra će biti bolje" (1980) * CD "Probudi se" (1997) * CD "Prozor/box set/ (2007) * CD "Najveći hitovi i festivalske pesme" (2019) * LP "Bisera" (2019) == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Veletanlić, Bisera}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Hrvatske pjevačice]] [[Kategorija:Jugoslavenske pjevačice]] [[Kategorija:Biografije, Sisak]] [[Kategorija:Srbijanske pjevačice]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 61e4lnw2aujbbm0fa82g27935pyl363 0 7725 3916136 3906025 2026-08-03T03:44:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916136 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Cerij | Simbol = Ce | Atomski broj = 58 | Serija = [[Lantanoidi]] | Grupa = La | Perioda = 6 | Blok = f | Boja serije = Plum | CAS registarski broj = 7440-45-1 | Slika = [[Datoteka:Ultrapure cerium under argon, 1.5 grams.jpg|180px]] | Izgled = sivobijeli metal | Zastupljenost = 0,0043<ref name="harry" /> | Atomska masa = 140,116(1)<ref name="iupac" /> | Atomski radijus = 181,8 | Atomski radijus izračunat = 185 | Kovalentni radijus = 204±9 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Ksenon|Xe]]&#x5D; 4f¹5d¹6s²&nbsp;<ref name="nistkonf"/> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 19, 9, 2 | Energija ionizacije_1 = 534,4 <ref name="nistkonf"/><ref name="worden" /> | Energija ionizacije_2 = 1050 | Energija ionizacije_3 = 1949 | Energija ionizacije_4 = 3547 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 2,5 | Struktura kristala = kubična plošno centrirana (γ-Ce) | Gustoća = 6773<ref name="greenwood" /> | Gustoća_K = 298,15 | Magnetizam = paramagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = 1,4 · 10⁻³)<ref name="crc" /> | Tačka topljenja_K = 1068–1072 | Tačka topljenja_C = 795<ref name="human"/>–799<ref name="rsc"/> | Tačka ključanja_K = 3743<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = 3470 | Molarni volumen = 20,69 · 10^-6 | Toplota isparavanja = 398<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 5,46 | Brzina zvuka = 2100 | Brzina zvuka_K = | Specifična toplota = 190 | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 1,35 · 10⁶ | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 11 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = '''3''', 4 | Oksidi = | Elektrodni potencijal = -2,34 [[Volt|V]] (Ce³⁺ + 3&nbsp;e⁻ → Ce) | Elektronegativnost = 1,12 | Oznaka upozorenja =''prah''<ref name="ifagestis"/> {{Oznake upozorenja|F}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|17}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ce | Maseni broj = 134 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 3,16 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,500 | Tipraspada1ZP = [[Lantan|¹³⁴La]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ce | Maseni broj = 135 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 17,7 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 2,026 | Tipraspada1ZP = ¹³⁵La }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ce | Maseni broj = 136 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,19 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ce | Maseni broj = 137 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 9,0 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,222 | Tipraspada1ZP = ¹³⁷La }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ce | Maseni broj = 138 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,25 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ce | Maseni broj = 139 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 32,501 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,581 | Tipraspada1ZP = ¹³⁹La }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Ce | Maseni broj = 140 | Rasprostranjenost u prirodi = '''88,48''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ce | Maseni broj = 141 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 32,501&nbsp;[[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 0,581 | Tipraspada1ZP = [[Prazeodij|¹⁴¹Pr]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ce | Maseni broj = 142 | Rasprostranjenost u prirodi = 11,08 | Vrijeme poluraspada = 5 · 10¹⁶&nbsp;[[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[dvostruki beta raspad|β^-β^-]] | Tipraspada1ZE = 4,505 | Tipraspada1ZP = [[Neodij|¹⁴²Nd]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ce | Maseni broj = 143 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 33,039&nbsp;[[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 1,462 | Tipraspada1ZP = [[Prazeodij|¹⁴³Pr]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Ce | Maseni broj = 144 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 284,893&nbsp;[[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 0,319 | Tipraspada1ZP = [[Prazeodij|¹⁴⁴Pr]] }} |}} '''Cerij''' ({{jez-la|cerium}}) jest [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''Ce''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 58. To je [[Tvrdoća|mehki]], [[duktilnost|duktilni]] srebreno-bijeli [[metal (hemija)|metal]] koji posivi kada se izloži djelovanju kisika iz [[zrak]]a, a mehak je i može se rezati [[nož]]em. Drugi je element u seriji [[lantanoidi|lantanoida]]. I pored toga što često iskazuje [[oksidacijsko stanje]] +3, karakteristično za tu seriju, također ima izuzetno stabilno stanje +4, u kojem ne oksidizira vodu. Tradicionalno se smatra jednim od rijetkih zemnih elemenata. Nema poznatu biološku ulogu i nije mnogo otrovan. Iako se u prirodi uvijek javlja zajedno s drugim rijetkim zemnim elementima, pretežno u [[mineral]]ima kao što su [[monacit]] i [[bastnesit]], vrlo se lahko može izdvojiti iz svojih ruda te se može odvojiti od drugih lantanoida zbog jedinstvene sposobnosti da se oksidizira do stanja +4. Najčešći je element među lantanoidima, a slijede [[neodij]], [[lantan]] i [[prazeodij]]. Po rasprostranjenosti na Zemlji je 26. od svih hemijskih elemenata, s udjelom 66&nbsp;[[parts per million|ppm]] u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]], gotovo upola kao [[hlor]] i pet puta više od [[olovo|olova]]. Danas se ovaj element i njegovi spojevi koriste u razne svrhe: [[cerij(IV)-oksid]] upotrebljava se za poliranje [[staklo|stakla]] te je važan sastojak u proizvodnji automobilskih katalizatora. Metalni cerij koristi se za ferocerijske upaljače zbog pirofornih osobina. == Historija == [[Datoteka:Ceres - RC3 - Haulani Crater (22381131691).jpg|thumb|lijevo|120px|Patuljasta planeta [[Cerera (patuljasta planeta)|Cerera]], po kojoj je cerij nazvan]] Cerij su otkrili [[Jacob Berzelius]] i [[Wilhelm Hisinger]] 1803. u rudniku [[Bastnäs]] u [[Švedska|Švedskoj]], a nezavisno od njih u Njemačkoj ga je otkrio [[Martin Heinrich Klaproth]].<ref name=rsc/> Naziv elementu dao je Berzelius po [[patuljasta planeta|patuljastoj planeti]] [[Cerera (patuljasta planeta)|Cereri]], otkrivenoj dvije godine prije toga.<ref name=rsc/><ref name="Emsley" /> Sama Cerera dobila je ime po [[Cerera (mitologija)|rimskoj boginji]] poljoprivrede (naročito žita), plodnosti i majčinske ljubavi.<ref name=rsc/> Cerij je najprije dobijen u obliku svog oksida, koji se zvao ''cerija''; pojam koji se i danas koristi kao drugo ime za [[cerij(IV)-oksid]]. Metal sam po sebi isuviše je [[elektronegativnost|elektropozitivan]] da bi se mogao izdvojiti iz oksida koristeći tadašnju tehnologiju topljenja, što je općenito karakteristika svih rijetkih zemnih metala. Nakon otkrića [[elektrohemija|elektrohemije]] i razvoja njenih tehnika i metoda, [[Humphry Davy]] pet godina kasnije počeo je izdvajati metale sadržane u rijetkim zemljama. Cerija, izdvojena 1803, sadržavala je sve lantanoide prisutne u rudama cerita iz rudnika Bastnäs, pa je tako sadržavao samo približno 45% onog što je danas poznato kao čista ''cerija''. Tek krajem 1830-ih [[Carl Gustaf Mosander|Carlu Gustafu Mosanderu]] uspjelo je odvojiti "lantanu" ([[lantan]]-oksid) i "didimiju" te mu je preostala čista "cerija". Wilhelm Hisinger bio je bogati vlasnik rudnika i amaterski naučnik, ali je sponzorirao Berzeliusov rad. Kontrolirao je rudnik Bastnäs te je godinama pokušavao otkriti sastav vrlo rasprostranjene, teške stijene, odnosno šljake iz svog rudnika (nazvane "volfram iz Bastnäsa", koja i pored svog imena nije sadržavala [[volfram]]), a koja je danas poznata kao [[cerit]].<ref name="Emsley" /> Mosander i njegova porodica dugo su živjeli u istoj kući gdje je živio i Berzelius, koji je nesumnjivo poticao Mosandera da dalje nastavi rad na istraživanju "cerije".<ref name="Weeks"/> == Osobine == === Fizičke === Cerij je drugi element u seriji [[lantanoidi|lantanoida]]. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] smješten je između lantanoida [[lantan]]a s lijeve i [[prazeodij]]a s desne strane te iznad aktinoida [[torij]]a. Cerij je duktilni metal, relativno mehak, približno kao i [[srebro]].<ref name=CRC/> Njegovih 58 elektrona razmješteno je u [[elektronska konfiguracija|konfiguraciji]] [Xe]4f¹5d¹6s², od kojih su četiri krajnja vanjska elektrona [[valencija (hemija)|valentna]]. Neposredno nakon lantana, ''4f'' orbitale iznenada se kontraktiraju te imaju niže energije do tačke gdje vrlo lahko učestvuju u hemijskim reakcijama. Ipak, taj efekat još uvijek ne dolazi do izražaja kod cerija pa je njegova ''5d'' podljuska još uvijek zauzeta.<ref name=Greenwood1232>{{harvnb|Greenwood|1997|p=1232–5}}</ref> Većina lantanoida koristi samo tri elektrona kao valentne elektrone, jer su nakon toga preostali ''4f'' elektroni isuviše snažno vezani; cerij je izuzetak zbog stabilnosti prazne ''f'' ljuske u Ce⁴⁺ kao i činjenice da se nalazi na samom početku serije lantanoida, gdje je naboj jezgra još uvijek dovoljno nizak, idući desno u PSE sve do [[neodij]]a, tako da i dalje omogućava uklanjanje četvrtog valentnog elektrona.<ref name=Holleman/> [[Datoteka:Cerium_phase_diagram_bs.svg|300px|centar|thumb|Fazni dijagram cerija]] Poznate su četiri [[alotropske modifikacije]] cerija koje postoje pri standardnom pritisku, a kojima su dodijeljene uobičajene oznake od α do δ:<ref name=KGP /> * Visokotemperaturni oblik, δ-cerij, ima ''bcc'' (kubičnu prostorno centriranu) kristalnu strukturu a postoji pri temperaturi iznad 726&nbsp;°C. * Stabilni oblik na temperaturi ispod 726&nbsp;°C do približno sobne temperature jeste γ-cerij, sa ''fcc'' (kubičnom plošno centriranom) [[kristalna struktura|kristalnom strukturom]]. * ''dhcp'' (dvostruki heksagonalni gusto pakovani) oblik β-cerija jeste ravnotežna struktura koja se javlja od približno sobne temperature do −150&nbsp;°C. * ''fcc'' α-cerij postoji na temperaturi ispod −150&nbsp;°C; a ima gustoću od 8,16&nbsp;g/cm³. * Ostale čvrste alotropske modifikacije postoje samo pri visokom pritisku i prikazane su na faznom dijagramu (gore). * Obje forme γ i β su relativno stabilne pri sobnoj temperaturi, mada je temperatura ravnotežne transformacije oko 75&nbsp;°C.<ref name=KGP /> Cerij ima varijabilnu elektronsku strukturu. Energija ''4f'' elektrona je gotovo ista kao ona vanjskih elektrona u ''5d'' i ''6s'' ljuskama koji su delokalizirani u metalnom stanju elementa, a vrlo mala količina energije je potrebna da bi se promijenila relativna zauzetost ovih elektronskih nivoa. Iz tog razloga nastaju dualna valentna stanja. Naprimjer, obim promjene od oko 10% javlja se kada se cerij izloži visokom pritisku ili vrlo niskim temperaturama. Dešava se da se [[Valencija (hemija)|valencija]] promijeni sa tri na četiri kada se on znatno ohladi ili izloži pritisku.<ref name="Johansson"/> Pri nižim temperaturama, ponašanje cerija je složen zbog spore brzine transformacije. Temperature transformacije podložna je [[histereza|histerezi]] a vrijednosti ovdje navedene su približne. Nakon hlađenja ispod −15&nbsp;°C, γ modifikacija cerija počinje prelaziti u β modifikaciju, a transformacija uključuje povećanje zapremine te kako nastaje više β modifikacije, povećava se unutrašnje naprezanje zbog čega se daljnja transformacija usporava.<ref name=KGP /> Daljnjim hlađenjem na oko −160&nbsp;°C započinje nastanak α modifikacije cerija ali ona nastaje samo od preostale γ modifikacije. β modifikacija značajno se ne transformira u α-cerij osim ako nije izložena naprezanju ili deformaciji.<ref name=KGP /> Pri atmosferskom pritisku, tečni cerij je gušći nego kada je u čvrstom stanju pri tački topljenja.<ref name=CRC /><ref name="Stassis"/><ref name=patnaik/> === Hemijske === Stajanjem na zraku, cerij gradi na površini sloj oksida koji se lahko ljušti, slično hrđi na [[željezo|željezu]]. Uzorak metalnog cerija veličine jednog kubnog centimetra može u potpunosti korodirati za približno jednu godinu.<ref name="elementsales"/> Cerij vrlo lahko sagorijeva pri temperaturi od 150&nbsp;°C gradeći svijetložuti [[cerij(IV)-oksid]], također poznat kao ''cerija'':<ref name=webelements/> :Ce + O₂ → CeO₂ Ovaj oksid se može dalje reducirati do [[cerij(III)-oksid]]a plinovitim vodikom.<ref name="greenwood"/> Metalni cerij je izuzetno piroforan, što znači da ako se zagrebe ili odlomi komadić, takva strugotina metala se vrlo lahko može zapaliti.<ref name="The Elements"/> Takva reakcija u skladu je sa periodičnim trendovima, jer je cerij jedan od prvih, a ujedno jedan od najčešćih lantanoida.<ref name="greenwood"/> Cerij(IV)-oksid ima strukturu [[fluorit]]a, kao i dosta sličnosti dioksidima prazeodija i [[terbij]]a. Poznati su i mnogi njegovi nestehiometrijski halkogenidi, kao i trovalentni Ce₂Z₃ (Z = [[sumpor|S]], [[selen|Se]], [[telur|Te]]). Monohalkogenidi tipa CeZ dobro provode elektricitet a mogli bi se bolje formulirati u obliku Ce³⁺Z²⁻e⁻. Iako su poznati i spojevi CeZ₂, oni su zapravo polihalkogenidi sa cerijem(III): dok halkogenidi cerija(IV) još uvijek nisu otkriveni.<ref name="greenwood"/> [[Datoteka:Cerium(IV) oxide.jpg|thumb|desno|180px|Cerij(IV)-oksid]] Cerij je izuzetno snažno [[elektronegativnost|elektropozitivan]] metal i reagira burno s [[voda|vodom]]. Reakcija s vodom je znatno sporija u hladnoj vodi, ali se ubrzava povišenjem temperature, pri čemu nastaje [[cerij(III)-hidroksid]] i otpušta se plinoviti [[vodik]]:<ref name=webelements /> :2 Ce (č) + 6 H₂O (t) → 2 Ce(OH)₃ (aq) + 3 H₂ (g) Metali cerij reagira sa svim halogenim elementima gradeći trihalide:<ref name=webelements /> :2 Ce (č) + 3 F₂ (g) → 2 CeF₃ (č) [bijel] :2 Ce (č) + 3 Cl₂ (g) → 2 CeCl₃ (č) [bijel] :2 Ce (č) + 3 Br₂ (g) → 2 CeBr₃ (č) [bijel] :2 Ce (č) + 3 I₂ (g) → 2 CeI₃ (č) [žut] Reakcija sa suviškom [[fluor]]a daje stabilni bijeli tetrafluorid CeF₄; njegovi drugi tetrahalidi nisu poznati. Među dihalidima, poznat je samo bronzani dijodid CeI₂; kao i dijodidi lantana, prazeodija i [[gadolinij]]a, ovo je također [[elektrid]]ni spoj cerija(III).<ref name="greenwood"/> Pravi spojevi cerija(II) ograničeni su na nekoliko neobičnih organocerijskih kompleksa.<ref name="Bochkarev"/><ref name="Cassani"/> Cerij se lahko rastvara u razblaženoj [[sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]] gradeći rastvore koji sadrže bezbojne ione Ce³⁺, a koji postoje u vidu kompleksa [Ce(H₂O)₉]³⁺:<ref name=webelements /> :2 Ce (č) + 3 H₂SO₄ (aq) → 2 Ce³⁺ (aq) + 3 {{chem|SO|4|2-}} (aq) + 3 H₂ (g) Rastvorljivost cerija je mnogo veća u [[metansulfonska kiselina|metansulfonskoj kiselini]].<ref name=Kreh/> Ioni cerija(III) i terbija(III) imaju [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičaste]] apsorpcijske vrpce znatno višeg intenziteta u odnosu na druge lantanoide, pošto je njihova konfiguracija (jedan elektron u ''f'' podljusci više nego u cerija (prazna) i terbija (polupopunjena)) omogućava da jedan ''f'' elektron viša lakše načini ''f''-''d'' tranziciju nego zabranjenu ''f''-''f'' tranziciju kao kod drugih lantanoida.<ref name=Greenwood1242>{{harvnb|Greenwood|1997|p=1242-4}}</ref> [[Cerij(III)-sulfat]] je jedna od malobrojnih soli čija se rastvorljivost u vodi smanjuje porastom temperature.<ref name="RegerGoode2009"/> [[Datoteka:Ceric ammonium nitrate.jpg|thumb|desno|180px|Cerni amonij-nitrat]] Vodeni rastvori cerija(IV) mogu se dobiti reakcijom rastvora cerija(III) sa snažnim oksidativnim sredstvima peroksodisulfatima ili bizmutatima. Vrijednost ''E''^⦵(Ce⁴⁺/Ce³⁺) jako varira u zavisnosti od uslova zbog relativno lahkog nastajanja kompleksa i [[hidroliza|hidrolizom]] sa raznim anionima, iako je 1,72&nbsp;V obično reprezentativna vrijednost, ona za ''E''^⦵(Ce³⁺/Ce) iznosi −2,34&nbsp;V. Cerij je jedini lantanoid koji ima vrlo važnu koordinacionu i hemiju rastvora u [[oksidacijsko stanje|oksidacijskom stanju]] +4.<ref name=Greenwood1244>{{harvnb|Greenwood|1997|p=1244-48}}</ref> Zbog transfera naboja sa liganda na metal, vodeni rastvori iona cerija(IV) su naradžasto-žuti.<ref name="SroorEdelmann2012"/> Vodeni cerij(IV) je metastabilan u [[voda|vodi]]<ref name="mcgill"/> i dosta je snažno oksidativno sredstvo koje može oksidirati [[hlorovodična kiselina|hlorovodičnu kiselinu]] do gasovitog [[hlor]]a.<ref name=Greenwood1244/> Naprimjer, cerni amonij-nitrat je uobičajeno oksidativno sredstvo u [[organska hemija|organskoj hemiji]], otpuštajući organske ligande iz metalnih karbonila.<ref name="Brener"/> U [[Belousov–Žabotinski reakcija|Belousov–Žabotinski reakciji]], cerij oscilira između +3 i +4 oksidacijskih stanja čime [[katalizator|katalizira]] reakciju.<ref name="Belousov"/> Soli cerija(IV), naročito [[cerij(IV)-sulfat]], često se koriste kao standardni reagensi za [[volumetrijska analiza|volumetrijske analize]] u cerimetrijskim titracijama.<ref name="GschneidnerKA"/> Nitratni kompleks [Ce(NO₃)₆]²⁻ je najčešći kompleks cerija koji nastaje upotrebom cerija(IV) kao oksidirajuće sredstvo: on i njegov analog cerija(III) [Ce(NO₃)₆]³⁻ imaju 12-koordiniranu ikosaedralnu molekularnu geometriju, dok [Ce(NO₃)₅]²⁻ ima 10-koordiniranu dvovrhu dodekadeltaedarsku molekularnu geometriju. Cerij-nitrati također grade komplekse 4:3 i 1:1 sa spojem [[18-kruna-6]] (odnos se zasniva između cerija i kruna-etera). Poznati su i kompleksni ioni koji sadržavaju halogen poput {{chem|CeF|8|4-}}, {{chem|CeF|6|2-}}, kao i narandžasti {{chem|CeCl|6|2-}}.<ref name=Greenwood1244 /> Organocerijska hemija slična je onoj kod drugih lantanoida, uglavnom zasnovana na ciklopentadienilnim i ciklooktatetraenilnim spojevima. Spoj cerij(III)-ciklooktatetraenil ima strukturu [[uranocen]]a.<ref name=Greenwood1248>{{harvnb|Greenwood|1997|p=1248-49}}</ref> ==== Cerij(IV) ==== Uprkos čestim i uobičajenim imenima spojeva cerija(IV), [[japan]]ski spektroskopist [[Akio Kotani]] napisao je da "nema izvornih i pravih primjera cerija(IV)". Razlog za to može se vidjeti u strukturi cerije, koja uvijek sadrži određene oktaedarske šupljine u kojima bi se očekivalo da se nalaze atomi [[kisik|oksigena]], te bi se takvi spojevi mogli preciznije opisati kao nestehiometrijski spojevi sa hemijskom formulom CeO_2−''x''. Osim toga, svaki atom cerija u cerij-oksidu ne gubi sve svoja četiri valentna elektrona, već djelimično zadržava barem jedan, što kao rezultat daje da [[oksidacijsko stanje]] varira između +3 i +4.<ref name="Sella"/><ref name=nature /> Čak i pretpostavljeni čisti četverovalentni spojevi kao što su CeRh₃, CeCo₅, ili sama cerija imaju spektre fotoemisije i apsorpcije x-zraka dosta sličnije spojevima sa međuvalencijom.<ref name="Krill"/> Elektron ''4f'' u [[cerocen]]u, Ce(C₈H₈)₂, postavljen je dvosmisleno između lokaliziranog i delokaliziranog stanja pa se i ovaj spoj također smatra međuvalentnim.<ref name=nature /> === Izotopi === Cerij koji se javlja u prirodi sastavljen je iz četiri [[izotop]]a: ¹³⁶Ce (udio 0,19%), ¹³⁸Ce (udio 0,25%), ¹⁴⁰Ce (udio 88,4%) i ¹⁴²Ce (udio 11,1%). Sva četiri izotopa su opservacijski stabilna, mada se za lakše izotope ¹³⁶Ce i ¹³⁸Ce teoretski smatra da bi mogli biti podložni inverznom dvostrukom beta raspadu do izotopa [[barij]]a, dok se za najteži stabilni izotop ¹⁴²Ce očekuje da bi se raspadao dvostrukim beta raspadom do ¹⁴²N ili alfa raspadom do ¹³⁸Ba. Osim toga, izotop ¹⁴⁰Ce bi mogao otpuštati energiju pri spontanoj fisiji. Međutim, niti jedan od ovih raspada nije eksperimentalno dokazan, mada su istraživani dokazi o dvostrukom beta raspadu za izotope ¹³⁶Ce, ¹³⁸Ce i ¹⁴²Ce. Trenutne eksperimentalne granice njihovih [[Vrijeme poluraspada|vremena poluraspada]] su sljedeće:<ref name="Audi"/> :¹³⁶Ce: &gt;3,8×10¹⁶ god. :¹³⁸Ce: &gt;1,5×10¹⁴ god. :¹⁴²Ce: &gt;5×10¹⁶ god. Svi ostali izotopi cerija su vještački i [[radioaktivnost|radioaktivni]]. Najstabilniji među njima su ¹⁴⁴Ce sa vremenom poluraspada od 284,9&nbsp;dana, zatim ¹³⁹Ce sa vremenom poluraspada od 137,6&nbsp;dana, ¹⁴³Ce sa 33,04&nbsp;dana te izotop ¹⁴¹Ce sa 32,5&nbsp;dana. Ostali radioaktivni izotopi imaju vremena poluraspada kraća od četiri dana, od čega se većina raspada za kraće od deset minuta.<ref name=Audi /> Izotopi između ¹⁴⁰Ce i ¹⁴⁴Ce (uključujući) javljaju se kao proizvod fisije [[uranij]]a.<ref name=Audi /> Osnovni način raspada izotopa lakših od ¹⁴⁰Ce je inverzni beta raspad ili [[elektronski zahvat]] do izotopa [[lantan]]a, dok se teži izotopi raspadaju beta raspadom do izotopa [[prazeodij]]a.<ref name=Audi /> Velika rijetkost izotopa bogatih protonima ¹³⁶Ce i ¹³⁸Ce objašnjava se činjenicom da oni ne mogu nastati tokom najčešćih procesa zvjezdane nukleosinteze kao elementi teži od željeza, kao ni ''s''-procesom (zahvatom sporih neutrona) niti ''r''-procesom (zahvatom brzih neutrona). To se dešava zbog toga što se oni "zaobilaze" u toku reakcije ''s''-procesa, a nuklidi ''r''-procesa ne raspadaju se na njih iz stabilnijih nuklida bogatih neutronima. Takva atomska jezgra nazivaju se ''p''-jezgra, a njihovo porijeklo do danas nije u potpunosti razjašnjeno. Neke teorije navode da mehanizmi njihovog nastanka uključuju zahvat protona kao i [[fotodezintegracija|fotodezintegraciju]].<ref name="Cameron"/> Izotop ¹⁴⁰Ce je najčešći izotop cerija, te on može nastati i u ''s''- i u ''p''-procesima, dok izotop ¹⁴²Ce može nastati samo u ''r''-procesu. Drugi razlog velike rasprostranjenosti izotopa ¹⁴⁰Ce jeste što ima magični broj u jezgru, odnosno ima zatvorenu neutronsku ljusku (82 neutrona) pa prema tome i veoma mali poprečni presjek za hvatanje dodatnih neutrona. Mada broj protona u jezgru cerija (58) nije magični broj, on daje dodatnu stabilnost jezgru, jer osam dodatnih protona pored magičnog broja 50 ulaze i kompletiraju 1&nbsp;g_7/2 protonsku orbitalu.<ref name=Cameron /> Udjeli izotopa cerija mogu u određenoj mjeri odstupati u raznim prirodnim izvorima, jer su izotopi ¹³⁸Ce i ¹⁴⁰Ce "kćerke" dugoživućih primordijalnih radionuklida ¹³⁸La i ¹⁴⁴Nd, respektivno.<ref name=Audi /> == Rasprostranjenost == Cerij je najrasprostranjeniji od svih lantanoida, čineći oko 66&nbsp;[[parts per million|ppm]] [[Zemljina kora|Zemljine kore]]; po ovim vrijednostima on je neznatno manje rasprostranjen od [[bakar|bakra]] (68&nbsp;ppm), a ima ga više od nekih uobičajenih metala kao što su [[olovo]] (13&nbsp;pm) i [[kalaj]] (2,1&nbsp;ppm). Međutim, i pored svrstavanja kao jednog od takozvanih rijetkih zemnih metala, cerij zapravo i nije uopće toliko rijedak element.<ref name=Greenwood1294>{{harvnb|Greenwood|1997|p=1294}}</ref> Udio cerija u zemljištu varira između 2 i 150&nbsp;ppm, pri čemu je prosjek oko 50&nbsp;ppm; dok morska voda sadrži 1,5 dijelova cerija na trilion (ppt).<ref name="Emsley" /> Cerij se javlja u sastavu mnogih [[mineral]]a, a među njegovim najvažnijim komercijalnim izvorima su minerali [[monacit]] i [[bastnesit]], u kojima on sačinjava oko polovine sadržaja lantanoida. Cerij je lantanoid koji se najlakše može izdvojiti iz svojih minerala jer je jedini koji može dosegnuti stabilno oksidacijsko stanje +4 u vodenim rastvorima.<ref name=Greenwood1229>{{harvnb|Greenwood|1997|p=1229-32}}</ref> Zbog smanjenja rastvorljivosti cerija u oksidacijskom stanju +4, cerij je ponekad osiromašen u stijenama u odnosu na druge rijetke zemne elemente a inkorporiran je i u [[cirkon]] jer ioni Ce⁴⁺ i [[cirkonij|Zr]]⁴⁺ imaju isti naboj i dosta slične ionske radijuse.<ref name="Shimizu"/> U ektremnim slučajevima, cerij(IV) može graditi i vlastite minerale za razliku od drugih rijetkih zemnih elemenata, a primjer takvih minerala je [[cerijanit]], (Ce,Th)O₂.<ref name="Graham"/><ref name="nrmima"/><ref name="mindat"/> [[Datoteka:Bastnaesite crystal structure.png|thumb|desno|180px|Kristalna struktura bastnesita-(Ce). Legenda boja: ugljik, C, plavo-siv; fluor, F, zelen; cerij, Ce, bijel; kisik, O, crven.]] Mineral bastnesit, Ln^IIICO₃F, obično u svom sastavu nema [[torij]]a niti teških lantanoida težih od [[samarij]]a i [[europij]]a, pa je izdvajanje cerija iz njega vrlo jednostavno. Najprije se bastnesit pročisti, korištenjem razblažene [[hlorovodična kiselina|hlorovodične kiseline]] kako bi se odstranile nečistoće [[kalcij-karbonat]]a. Zatim se ruda prži u prisustvu [[zrak]]a kako bi se oksidirala do lantanoidnih oksida: i dok se većina lantanoida oksidira do seskvioksida Ln₂O₃, cerij se oksidira do dioksida CeO₂. Taj oksid nije rastvorljiv u vodi te se može istaložiti pomoću 0,5 mola hlorovodične kiseline, a u rastvoru ostaju oksidi drugih lantanoida.<ref name=Greenwood1229 /> Procedura za izdvajanje cerija iz monacita, (Ln,Th)PO₄, koji obično sadrži sve rijetke zemlje, kao i torij, znatno je kompliciranija. [[Monacit]], zbog svojih magnetnih osobina, može se prerađivati ponavljanjem elektromagnetne separacije. Nakon odvajanja, on se tretira vrelom koncentriranom [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]] kako bi nastali sulfati rijetkih zemnih elemenata, rastvorljivi u vodi. Kiseli filtrati djelimično se neutraliziraju [[natrij-hidroksid]]om do [[pH|pH vrijednosti]] 3 do 4. Torij se istaloži iz rastvora u vidu hidroksida i uklanja se. Nakon toga, rastvor se obrađuje [[amonij-oksalat]]om pri čemu se rijetki zemni metali prevode u njihove nerastvorljive [[oksalat]]e. Okalati se prevode u okside putem žarenja. Poslije toga se oksidi rastvaraju u dušičnoj kiselini, a pošto je cerij-oksid nerastvorljiv u njoj, on se istaloži.<ref name=patnaik /> Pri rukovanju sa ostacima preostalim nakon izdvajanja cerija mora se pridavati posebna pažnja, jer oni mogu sadržavati izotop [[radij|²²⁸Ra]], kao "kćerku" izotop torija ²³²Th, kao jednog vrlo snažnog emitera gama zračenja.<ref name=Greenwood1229 /> == Spojevi == === Oksidi === * [[Cerij(III)-oksid]] Ce₂O₃, keramička supstanca, zlatnih nijansi * [[Cerij(IV)-oksid]] CeO₂ * [[Cerij(III,IV)-oksid]] Ce₃O₄, plava keramička supstanca === Halogenidi === * [[Cerij(III)-fluorid]] CeF₃ * [[Cerij(IV)-fluorid]] CeF₄ * [[Cerij(III)-hlorid]] CeCl₃&nbsp;·&nbsp;7&nbsp;H₂O, bijela, jako higroskopna supstanca * [[Cerij(III)-bromid]] CeBr₃ * [[Cerij(III)-jodid]] CeI₃ === Ostali === * [[Cerij(III)-sulfat]] Ce₂(SO₄)₃&nbsp;·&nbsp;8&nbsp;H₂O, bezbojan * [[Cerij(IV)-sulfat]] Ce(SO₄)₂, žuta supstanca * [[Cerij(III)-nitrat]] Ce(NO₃)₃&nbsp;·&nbsp;6&nbsp;H₂O * [[Cerij(III)-oksalat]] Ce₂(C₂O₄)₃&nbsp;·&nbsp;10&nbsp;H₂O * [[Ammonij cerij(IV)-nitrat]] (CAN) (NH₄)₂Ce(NO₃)₆, narandžasto-crveni spoj * [[Ammonij cerij(IV)-sulfat]] (NH₄)₄Ce(SO₄)₄·&nbsp;H₂O * [[Cerij(IV)-perhlorat]] Ce(ClO₄)₄ == Upotreba == [[Datoteka:Auer von Welsbach.jpg|thumb|desno|180px|Carl Auer von Welsbach otkrio je mnoge načine upotrebe za cerij]] Cerij se najprije upotrebljavao u sastavu gasnih mrežica koje je izumio [[Austrija|austrijski]] hemičar [[Carl Auer von Welsbach]] (kasnije nazvanih po njemu [[Auerova mrežica|Auerove mrežice]]). Godine 1885, on je već eksperimentirao mješavinom [[magnezij]]a, [[lantan]]a i oksida [[itrij]]a, ali je takva mješavina davala svjetlost zelenih nijansi, a bila je i neefikasna.<ref name="1911encyclopedia"/> Šest godina kasnije, Auer je otkrio da čisti [[torij-oksid]] proizvodi mnogo bolje svjetlo, mada neznatno plavih nijansi, te da se dodavanjem cerij-dioksida u torij-oksid dobijala bijela [[svjetlost]].<ref name="Wickleder"/> Osim toga, cerij-dioksid također je služio i kao katalizator za sagorijevanje torij-oksida. Rezultat tih istraživanja bio je veliki komercijalni uspjeh von Welsbacha i njegovih izuma, čime je započeo ogromni rast potražnje za torijem. Jedna od posljedica povećanja proizvodnje torija bila je, između ostalog, dobijanje ogromnih količina lantanoida kao nusproizvod.<ref name=Greenwood1228>{{harvnb|Greenwood|1997|p=1228}}</ref> Za mnoge od tih lantanoida uskoro su pronađeni razni vidovi upotrebe lantanoida, naročito za piroforne [[legura|legure]], poznate pod nazivom "mišmetal", sa sadržajem od oko 50% cerija, 25% lantana a ostatak su sačinjavali ostali lantanoidi. Mišmetal se dosta koristio za izradu kremena za upaljače.<ref name=Greenwood1228 /> Obično se dodavalo i [[željezo]] čime se dobijala legura poznata kao [[ferocerij]], koju je također izumio von Welsbach.<ref name=Ullmann/> Zbog velike hemijske sličnosti među lantanoidima, za većinu načina upotrebe nije bilo potrebno hemijsko izdvajanje pojedinih elemenata, jer je dodavanje mišmetala u [[čelik]] poboljšavalo njegovu čvrstoću i obradivost, ili naprimjer pri katalizi krekiranja [[nafta|nafte]].<ref name=Greenwood1229 /> Ove osobine cerija "spasile" su život italijansko-jevrejskog pisca [[Primo Levi|Prima Levija]] u [[Koncentracijski logor Auschwitz|koncentracijskom kampu Auschwitz]], gdje je Levi pronašao dosta legure [[ferocerij]]a te ga prodavao za hranu.<ref name="Wilkinson"/> Cerija (cerij-oksid) najviše je korišteni spoj elementa. Osnovna upotreba cerije ogleda se u njenom korištenju kao sredstvo za poliranje, naprimjer pri hemijsko-mehaničkom poliranju (HMP). U tom procesu, cerija zamjenjuje druge metalne okside pri proizvodnji visokokvalitetnih optičkih površina.<ref name=Ullmann /> Jedna od najviše korištenih aplikacija u industriji [[automobil]]a za niže seskviokside cerija su katalitički pretvarači (konverteri, "katalizatori") koji oksidiranjem [[ugljik-monoksid]]a i reduciranjem dušikovih oksida NO_''x'' smanjuju emisiju štetnih gasova iz motornih vozila.<ref name="Bleiwas"/><ref name="anl"/> Cerij-oksid se također koristio i kao zamjena za njegov radioaktivni kongener ''toriju'' ([[torij-dioksid]]), naprimjer u proizvodnji elektrodi za [[TIG zavarivanje]] (elektrode od [[volfram]]a u atmosferi inertnog gasa), gdje cerija kao legirajući element poboljšava stabilnost luka i olakšava početak zavarivanja dok istovremeno smanjuje sagorijevanje elektroda.<ref name="Welding"/> [[Cerij(IV)-sulfat]] koristi se kao oksidirajuće sredstvo u kvantitativnim analizama. Cerij(IV) u rastvoru metansulfonske kiseline primjenjuje se u elektrosintezi u industrijskom obimu kao oksidant koji se lahko reciklira.<ref name="Arenas"/> Cerni amonij-nitrat koristi se kao oksidant u [[organska hemija|organskoj hemiji]] i za [[jetkanje]] elektronskih komponenti, te kao primarni standard za kvantitativne analize.<ref name=CRC /><ref name=appl/> Fotostabilnost pigmenata može se poboljšati dodavanjem cerija u njih. On pigmentima daje postojanost svjetlosti i onemogućava tamnjenje providnih polimera izloženih sunčevom svjetlu. Staklene ploče televizora trpe stalno bombardiranje elektronima, a koji imaju sposobnost postepenog tamnjenja ekrana tako što prave [[F-centar|F-centre]] unutar centara boje. Ovaj efekat se može spriječiti dodavanjem cerij-oksida. Cerij je također neophodna komponenta u fosforescentnim materijalima korištenim za TV ekrane i fluorescente svjetiljke.<ref name=r1/><ref name=cerium/> [[Cerij-sulfid]] gradi crvene pigmente koji mogu ostati stabilni do temperature od oko 350&nbsp;°C. Takvi pigmenti su neotrovna zamjena za pigmente na bazi [[kadmij-sulfid]]a.<ref name="Emsley" /> == Biološki značaj == Nije poznata niti jedna biološka uloga cerija u ljudskom organizmu, a također nije ni isuviše otrovan. Ne akumulira se u lancu ishrane do nekog značajnijeg nivoa. Pošto se vrlo često javlja zajedno sa [[kalcij]]em u fosfatnim mineralima, a kosti u svom sastavu imaju značajnu količinu [[kalcij-fosfat]]a, cerij se može bioakumulirati u [[kost]]ima u malim količinama koje se ne smatraju opasnim. Kao i drugi lantanoidi, za cerij je poznato da utiče na ljudski [[metabolizam]], smanjuje nivo [[holesterol]]a, snižava krvni pritisak, apetit i rizik od [[Koagulacija (krv)|koagulacije]] [[krv]]i. [[Cerij-nitrat]] je efektivan lokalni antimikrobni preparat protiv opekotina trećeg stepena,<ref name=Emsley /><ref name="Tianhong"/> mada veće doze ovog sredstva mogu dovesti do trovanja cerijem i [[Methemoglobinemija|methemoglobinemije]].<ref name="Attof"/> Lakši lantanoidi djeluju kao esencijalni kofaktori za dehidrogenazu [[metanol]]a kod metanotrofske bakterije ''[[Methylacidiphilum fumariolicum]]'' SolV, pri čemu su [[lantan]], cerij, [[prazeodij]] i [[neodij]] otprilike podjednako efektivni.<ref name="Barends"/> Kao i svi rijetki zemni metali, cerij ima vrlo slabu do umjerenu otrovnost. Kao snažno reducirajuće sredstvo, prah cerija se može spontano zapaliti u prisustvu zraka pri temperaturama od 65 do 80&nbsp;°C. Kada se zapali, gasovi zapaljenog cerija su otrovni. Pri njegovom gašenju, ne bi se smjela koristiti [[voda]], jer s njom cerij reagira istiskujući iz nje gasoviti [[vodik]]. Radnici koji su pri radu izloženi ceriju, osjećaju svrab, imaju preosjetljivost na vrućinu i javljaju se promjene na koži. Međutim, ako se proguta, cerij nije otrovan. Tokom eksperimenata provedenim na životinjama, pri kojima im je ubrizgana veća doza cerija, životinje su uginule zbog kolapsa kardiovaskularnog sistema.<ref name="Emsley" /> Cerij je znatno otrovniji za vodene organizme, a smatra se da im cerij oštećuje ćelijske membrane, mada taj rizik nije prevelik jer cerij nije isuviše rastvorljiv u vodi.<ref name=Emsley /> == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="Shimizu">{{cite journal|author=Thomas J. B.; Bodnar R. J.; Shimizu N.; Chesner C. A.|year=2003|title=Melt inclusions in zircon|url =|journal=Reviews in Mineralogy and Geochemistry|volume=53|issue=1|pages=63–87|doi=10.2113/0530063| bibcode = 2003RvMG...53...63T}}</ref> <ref name="nrmima">{{Cite web|url=http://nrmima.nrm.se/IMA_Master_List_%282017-11%29.pdf|publisher=nrmima.nrm.se|language=en|title=The New IMA List of Minerals|format=pdf|page=34|access-date=21. 4. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180417165338/http://nrmima.nrm.se/IMA_Master_List_(2017-11).pdf|archive-date=17. 4. 2018|url-status=dead}}</ref> <ref name="mindat">{{Cite web|url=https://www.mindat.org/min-929.html|publisher=mindat.org|access-date=21. 4. 2018|language=en|title=Cerianite-(Ce)}}</ref> <ref name="1911encyclopedia">{{cite web |url=http://www.1911encyclopedia.org/Lighting |publisher=Encyclopædia Britannica (1911) |edition=11 |title=Lighting |access-date=6. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090321091620/http://www.1911encyclopedia.org/Lighting |archive-date=21. 3. 2009}}</ref> <ref name="Wickleder">{{cite book|author= Wickleder Mathias S.; Blandine Fourest; Peter K. Dorhout|ref = Wickleder et al.|contribution = Thorium|title = The Chemistry of the Actinide and Transactinide Elements|editor= Lester R. Morss; Norman M. Edelstein; Jean Fuger|edition = 3|year = 2006|volume = 3|publisher = Springer|location = Dordrecht, Holandija|pages = 52–160|url = http://radchem.nevada.edu/classes/rdch710/files/thorium.pdf|doi = 10.1007/1-4020-3598-5_3|archive-url = https://web.archive.org/web/20160307160941/http://radchem.nevada.edu/classes/rdch710/files/Thorium.pdf|archive-date =7. 3. 2016}}</ref> <ref name=Ullmann>{{Ullmann|volume=31|page=190|last1=Klaus Reinhardt|first1=Herwig Winkler|contribution=Cerium Mischmetal, Cerium Alloys, and Cerium Compounds|doi=10.1002/14356007.a06_139}}</ref> <ref name="Wilkinson">{{cite news |author=Wilkinson Tom |date=6. 11. 2009 |title=Book Of A Lifetime: The Periodic Table, By Primo Levi |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/books/reviews/book-of-a-lifetime-the-periodic-table-by-primo-levi-1815315.html |newspaper=The Independent |access-date=25. 10. 2016 |archive-date=25. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161025235906/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/books/reviews/book-of-a-lifetime-the-periodic-table-by-primo-levi-1815315.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="Bleiwas">Bleiwas, D.I. (2013). [https://purl.fdlp.gov/GPO/gpo36871 Potential for Recovery of Cerium Contained in Automotive Catalytic Converters.] Reston, Va.: United States Department of the Interior, United States Geological Survey.</ref> <ref name="anl">{{cite web|url=http://www.transportation.anl.gov/engines/cerium-oxide_catalyst.html|title=Argonne's deNOx Catalyst Begins Extensive Diesel Engine Exhaust Testing|publisher=Argonne National Laboratory|access-date=23. 4. 2018|archive-date=7. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150907191148/http://www.transportation.anl.gov/engines/cerium-oxide_catalyst.html|url-status=dead}}</ref> <ref name="Welding">{{cite book|title=AWS D10.11M/D10.11 - An American National Standard - Guide for Root Pass Welding of Pipe Without Backing|year=2007|publisher=American Welding Society}}</ref> <ref name="Arenas">{{cite journal|author=Arenas L.F.; Ponce de León C.; Walsh F.C.|title=Electrochemical redox processes involving soluble cerium species|journal=Electrochimica Acta|year=2016|volume=205|pages=226–247|doi=10.1016/j.electacta.2016.04.062}}</ref> <ref name=appl>{{cite book| page = 30| url = https://books.google.com/?id=F0Bte_XhzoAC&pg=PA30| title = Extractive metallurgy of rare earths| author = Gupta, C. K.; Krishnamurthy, Nagaiyar| publisher =CRC Press|year= 2004| isbn =0-415-33340-7}}</ref> <ref name=r1>{{Cite web|url=http://www.nanopartikel.info/cms/lang/en/Wissensbasis/Cerdioxid|date=2. 3. 2013|title=Cerium dioxide|access-date=24. 4. 2018|archive-date=2. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130302081012/http://www.nanopartikel.info/cms/lang/en/Wissensbasis/Cerdioxid|url-status=bot: unknown}}. nanopartikel.info (2. februar 2011)</ref> <ref name=cerium>{{cite book| url =https://books.google.com/?id=X2z9WdN3-WgC| title =Catalysis by ceria and related materials| author= Trovarelli, Alessandro| publisher =Imperial College Press|year= 2002| isbn =978-1-86094-299-0| pages = 6–11}}</ref> <ref name="Tianhong">{{cite journal |author=Dai Tianhong; Huang Ying-Ying; Sharma Sulbha K. ''et al.''|year=2010 |title=Topical Antimicrobials for Burn Wound Infections |journal=Recent Pat Antiinfect Drug Discov. |volume=5 |issue=2 |pages=124–151 |pmid=20429870 |pmc=2935806 |doi=10.2174/157489110791233522}}</ref> <ref name="Attof">{{cite journal |author=Attof Rachid; Magnin Christophe; Bertin-Maghit Marc ''et al.''|year=2007|title=Methemoglobinemia by cerium nitrate poisoning |journal=Burns |volume=32 |issue=8 |pages=1060–1 |doi=10.1016/j.burns.2006.04.005|pmid=17027160}}</ref> <ref name="Barends">{{cite journal |doi=10.1111/1462-2920.12249 |pmid=24034209 |title=Rare earth metals are essential for methanotrophic life in volcanic mudpots |year=2013|author=Pol Arjan; Barends Thomas R. M.; Dietl Andreas; Khadem Ahmad F. ''et al.''|journal=Environmental Microbiology |volume=16 |issue=1 |pages=255–64}}</ref> <ref name="Graham">{{cite journal|author=Graham A. R.|year=1955|title=Cerianite CeO₂: a new rare-earth oxide mineral|journal=American Mineralogist|volume= 40|issue=|pages=560–564|osti=4390731}}</ref> <ref name="Sella">{{cite web|url=http://www.rsc.org/periodic-table/podcast/58/cerium |title=Chemistry in its element: cerium |author=Sella Andrea|year=2016 |access-date=25. 7. 2016}}</ref> <ref name="Krill">{{cite journal|author=Krill G.; Kappler J. P.; A. Meyer ''et al.''|year=1981|title=Surface and bulk properties of cerium atoms in several cerium intermetallic compounds: XPS and X-ray absorption measurements |url=http://iopscience.iop.org/article/10.1088/0305-4608/11/8/024/meta;jsessionid=DF8C34B9A8AF8E333C3F605305C18E56.c4.iopscience.cld.iop.org |journal=Journal of Physics F: Metal Physics |volume= 11|issue=8 |pages=1713–1725 |doi=10.1088/0305-4608/11/8/024 |access-date=25. 7. 2016|bibcode=1981JPhF...11.1713K}}</ref> <ref name="GschneidnerKA">{{cite book|title=Handbook on the Physics and Chemistry of Rare Earths, Volume 36|year=2006|publisher=Elsevier|location=Holandija|isbn=978-0-444-52142-2|pages=286–288|editor=Gschneidner K.A.|url=https://books.google.com/books?id=_Ro3Fqtz4xgC&pg=PA286&lpg=PA286&dq=cerimetry#v=onepage&q=cerimetry&f=false|chapter=Chapter 229: Applications of tetravalent cerium compounds}}</ref> <ref name=nature>{{cite journal|author=Schelter Eric J.|date=20. 3. 2013|title=Cerium under the lens |url=http://www.nature.com/nchem/journal/v5/n4/full/nchem.1602.html|journal=Nature Chemistry|volume=5|issue=4|pages=348|doi=10.1038/nchem.1602 |pmid=23511425|access-date=25. 7. 2016|bibcode=2013NatCh...5..348S}}</ref> <ref name="Brener">{{cite journal|author=Brener L.; McKennis J. S.; Pettit R.|year=1976|title=Cyclobutadiene in Synthesis: endo-Tricyclo[4.4.0.02,5]deca-3,8-diene-7,10-dione|journal=Org. Synth|volume=55|issue=|page=43|doi=10.15227/orgsyn.055.0043}}</ref> <ref name="Belousov">{{cite journal|author=B. P. Belousov|title=Периодически действующая реакция и ее механизм|journal=Сборник рефератов по радиационной медицине|year = 1959|volume=147|page=145|language=ru}}</ref> <ref name="SroorEdelmann2012">{{cite book|title=Encyclopedia of Inorganic and Bioinorganic Chemistry|author=Sroor Farid M.A.; Edelmann Frank T.|year=2012|doi=10.1002/9781119951438.eibc2033|chapter=Lanthanides: Tetravalent Inorganic|isbn=978-1-119-95143-8}}</ref> <ref name="mcgill">{{Ullmann|volume=31|page=190|last1=McGill|first1=Ian|contribution=Rare Earth Elements|doi=10.1002/14356007.a22_607}}</ref> <ref name=Kreh>{{cite journal|author=Kreh Robert P.; Spotnitz Robert M.; Lundquist Joseph T.|title=Mediated electrochemical synthesis of aromatic aldehydes, ketones, and quinones using ceric methanesulfonate|journal=The Journal of Organic Chemistry|year=1989|volume=54|issue=7|pages=1526–1531|doi=10.1021/jo00268a010}}</ref> <ref name="RegerGoode2009">{{cite book|author=Daniel L. Reger; Scott R. Goode; David Warren Ball|title=Chemistry: Principles and Practice|url=https://books.google.com/books?id=OUIaM1V3ThsC&pg=PA482|access-date=23. 3. 2013|date=2. 1. 2009|publisher=Cengage Learning|isbn=978-0-534-42012-3|page=482}}</ref> <ref name="Bochkarev">{{cite journal|title=Molecular compounds of "new" divalent lanthanides|url=https://archive.org/details/coordination-chemistry-reviews_2004-05_248_9-10/page/835|author=Mikhail N. Bochkarev|journal=Coordination Chemistry Reviews|volume=248|issue=9–10|year=2004|pages=835–851|doi=10.1016/j.ccr.2004.04.004}}</ref> <ref name="Cassani">{{cite journal|title=Aspects of non-classical organolanthanide chemistry|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-organometallic-chemistry_2002-03-15_647_1-2_0/page/n84|author=M. Cristina Cassani; Yurii K. Gun'ko; Peter B. Hitchcock; Alexander G. Hulkes; Alexei V. Khvostov; Michael F. Lappert; Andrey V. Protchenko|journal=Journal of Organometallic Chemistry|volume=647|year=2002|pages=71–83|doi=10.1016/s0022-328x(01)01484-x}}</ref> <ref name=webelements>{{cite web| url =https://www.webelements.com/cerium/chemistry.html| title =Chemical reactions of Cerium| publisher =Webelements| access-date =9. 7. 2016| archive-date =27. 4. 2009| archive-url =https://web.archive.org/web/20090427065220/http://www.webelements.com/cerium/chemistry.html| url-status =dead}}</ref> <ref name="The Elements">{{cite book |author=Gray Theodore |title=The Elements |year=2010 |isbn=1-57912-895-5 |publisher=Black Dog & Leventhal Pub}}</ref> <ref name="elementsales">{{cite web|url=http://www.elementsales.com/re_exp/index.htm |title = Rare-Earth Metal Long Term Air Exposure Test|access-date=8. 8. 2009}}</ref> <ref name="Cameron">{{cite journal |author= Cameron A. G. W. | year = 1973 | title = Abundance of the Elements in the Solar System | url = https://pubs.giss.nasa.gov/docs/1973/1973_Cameron_ca06310p.pdf | journal = Space Science Reviews | volume = 15 | pages = 121–146 | doi = 10.1007/BF00172440 | bibcode = 1973SSRv...15..121C}}</ref> <ref name=patnaik>{{cite book|author=Patnaik Pradyot|year=2003|title=Handbook of Inorganic Chemical Compounds|publisher=McGraw-Hill|pages=199–200|isbn =0-07-049439-8|url=https://books.google.com/?id=Xqj-TTzkvTEC&pg=PA200}}</ref> <ref name="Audi">{{cite journal|author=Audi Georges; Bersillon O.; Blachot J.; Wapstra A. H.|title = The NUBASE Evaluation of Nuclear and Decay Properties | journal = Nuclear Physics A | volume = 729 | pages = 3–128 | publisher = Atomic Mass Data Center|year= 2003|doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001 | bibcode=2003NuPhA.729....3A}}</ref> <ref name="Johansson">{{cite journal |author=Johansson Börje; Luo Wei; Sa Li; Rajeev Ahuja |date=17. 9. 2014 |title=Cerium; Crystal Structure and Position in The Periodic Table |url=http://www.nature.com/articles/srep06398 |journal=Scientific Reports |volume=4 |doi=10.1038/srep06398 |access-date=9. 7. 2016 |pages=6398|bibcode=2014NatSR...4E6398J |pmid=25227991 |pmc=4165975}}</ref> <ref name="Stassis">{{cite journal|doi=10.1103/PhysRevB.19.5746|title=Lattice and spin dynamics of γ-Ce|year=1979|author=Stassis, C.; Gould T.; McMasters O.; Gschneidner K.; Nicklow R.|journal=Physical Review B|volume=19|issue=11|pages=5746–5753|bibcode = 1979PhRvB..19.5746S}}</ref> <ref name=Holleman>{{cite book |author=Holleman Arnold Frederik; Wiberg Egon|editor=Wiberg Nils |title=Inorganic Chemistry |publisher=Academic Press/De Gruyter |location=San Diego/Berlin |year=2001 |isbn=0-12-352651-5|pages=1703–5}}</ref> <ref name=KGP>{{Cite journal | doi = 10.1016/0022-0248(74)90098-0| title = Preparation of single phase β and α cerium samples for low temperature measurements| journal = Journal of Crystal Growth| volume = 22| issue = 3| pages = 225–229| year = 1974| author= Koskimaki D. C.; Gschneidner K. A.; Panousis N. T. |bibcode = 1974JCrGr..22..225K}}</ref> <ref name="Weeks">{{cite journal | doi = 10.1021/ed009p1231 |author= Weeks Mary Elvira| title = The Discovery of the Elements: XI. Some Elements Isolated with the Aid of Potassium and Sodium:Zirconium, Titanium, Cerium and Thorium | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-chemical-education_july-december-1932_9_7-12/page/1231 | journal = The Journal of Chemical Education |year= 1932 |volume = 9|issue = 7|pages = 1231–1243|bibcode = 1932JChEd...9.1231W}}</ref> <ref name=CRC>{{cite book|editor = Lide, D. R.|title = CRC Handbook of Chemistry and Physics|url = https://archive.org/details/crchandbookofche0000unse_86ed|edition = 86|location = Boca Raton (FL)|publisher = CRC Press|year = 2005|isbn = 0-8493-0486-5}}</ref> <ref name="ifagestis">{{Cite web|url=http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll/gestis_de/008430.xml?f=templates$fn=default-doc.htm$3.0|title=GESTIS-Stoffdatenbank; Cer, Späne|language=de|access-date=8. 4. 2018|archive-date=3. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200603173540/http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll/gestis_de/008430.xml?f=templates$fn=default-doc.htm$3.0|url-status=dead}}</ref> <ref name="Emsley">{{cite book|author=Emsley, John |title=Nature's Building Blocks: An A-Z Guide to the Elements|url=https://books.google.com/books?id=4BAg769RfKoC&pg=PA123|year=2011|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-960563-7|pages=120–125}}</ref> <ref name="human">{{cite web|url=http://www.hmdb.ca/metabolites/HMDB0013672|title=Metabocard for Cerium (HMDB0013672)|access-date=8. 4. 2018|publisher=Human Metabolome Database|language=en}}</ref> <ref name="rsc">{{Cite web|url=http://www.rsc.org/periodic-table/element/58/cerium|title=Cerium, element information, properties and uses|access-date=8. 4. 2018|publisher=Royal Society of Chemistry|language=en}}</ref> <ref name="nistkonf">{{Cite web|url=http://physics.nist.gov:80/PhysRefData/IonEnergy/tblNew.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20130312233305/http://physics.nist.gov/PhysRefData/IonEnergy/tblNew.html|archive-date=12. 3. 2013|title=Ground levels and ionization energies for the neutral atoms|language=en|author=NIST|access-date=15. 10. 2019|url-status=dead}}</ref> <ref name="worden">{{Cite journal|author=E. F. Worden, R. W. Solarz, J. A. Paisner, J. G. Conway|title=First ionization potentials of lanthanides by laser spectroscopy|journal=J. Opt. Soc. Am.|volume=68|issue=1|page=52-61|year=1978|doi=10.1364/JOSA.68.000052}}, u navedenom radu vrijednost energije ionizacije je izražena u [[Elektronvolt|eV]], što se množi sa 96,48534 kJ/(eV·mol) da bi se dobila vrijednost u kJ/mol</ref> <ref name="harry">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="iupac">[http://www.ciaaw.org/atomic-weights.htm CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013]</ref> <ref name="greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH |location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=1235-1240, 1242, 1579}}</ref> <ref name="crc">{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 – E-145|isbn=0-8493-0470-9}}</ref> <ref name="zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> }} == Literatura == {{Commonscat|Cerium}} * {{cite book|author=Greenwood Norman N.; Earnshaw Alan|year=1997|title=Chemistry of the Elements|edition=2|publisher=Butterworth-Heinemann|isbn=0-08-037941-9|ref=CITEREFGreenwood1997}} {{PSE}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Cerij| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Lantanoidi]] [[Kategorija:Reducensi]] [[Kategorija:Piroforni materijali]] [[Kategorija:Rijetki zemni metali]] jdjwa2awyr5lmay6l4ow014fcxtpjpo 0 7841 3915985 3788459 2026-08-02T13:23:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3915985 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}}'''1864.''' (MDCCCLXIV) bila je prijestupna godina koja je počinjala u petak po gregorijanskom kalendaru i prijestupna godina koja je počinjala u srijedu po julijanskom kalendaru, 1864. godina označavanja Nove ere (CE) i Godine Gospodnje (AD), 864. godina drugog milenija, 64. godina 19. vijeka i 5. godina decenije 1860-ih. Početkom 1864. godine, gregorijanski kalendar je bio 12 dana ispred julijanskog kalendara, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine. == Događaji == * [[29. novembar]] - U [[Sand Creek]]u u američkoj drzavi [[Colorado]] jedinica pukovnika [[John Chivington|Johna Chivingtona]] je, u skladu s prećutnom politikom genocida vlade [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] nad [[Indijanci]]ma, masakrirala najmanje 400 Čejena i Arapahosa, koji su se predali i bila im je obećana zaštita na mjestu gdje su se ulogorili. * Uredba o uređenju bosanskog vilajeta (Bosna vilayet nizamnamesi) izdata je 7. novembra 1864., a u Bosni je provedena 1865. i 1866. godine<ref>{{Cite book|last=IBRAHIMAGIĆ|first=OMER Prof.dr.|title=Državno pravni razvitak Bosne i Hercegovine|publisher=Vije}e Kongresa bošnjačkih intelektualaca|pages=18, 35}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://magazinplus.eu/7-11-1864-publikovana-uredba-o-uredenju-bosanskog-vilajeta-bosna-vilayet-nizamnamesi/|title=7.11.1864. – Publikovana Uredba o uređenju bosanskog vilajeta ( Bosna vilayet nizamnamesi)}}</ref> [[Datoteka:Battle of Resaca-May 13 to 16, 1864 ... LCCN91481351.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|[[13. maj]]: [[Bitka kod Resake]]<ref>{{Cite web|url=https://www.battlefields.org/learn/civil-war/battles/resaca|title=Resaca|website=American Battlefield Trust|language=en|access-date=25. 10. 2025}}</ref>]] [[Datoteka:SV_City_Adelaide_Dutton_Lithograph.jpg|desno|mini|200x200piksel|Kliper ''[[City of Adelaide (1864)|City of Adelaide]]'' 1864. godine]] [[Datoteka:Conrad_Wise_Chapman_-_Submarine_Torpedo_Boat_H.L._Hunley,_Dec._6,_1863.jpg|mini|[[17. februar]] : Podmornica ''[[H. L. Hunley (Podmornica)|H. L. Hunley]]'']] == 1864. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == * [[13. januar]] - [[Wilhelm Wien]], njemački fizičar;<ref>https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1911/wien/biographical/</ref> * [[13. mart]] - [[Alexej von Jawlensky]], njemački slikar ruskog porijekla; * [[21. april]] - [[Max Weber]], njemački naučnik i jedan od očeva sociologije * [[5. maj]] - [[Henryk Sienkiewicz]], poljski književnik; * [[15. maj]] - [[Ante Trumbić]], hrvatski političar; * [[11. juni]] - [[Richard Strauss]], [[Njemačka|njemački]] kompozitor; * [[25. juni]] - [[Walther Hermann Nernst]], njemački fizičar i hemičar; * [[20. oktobar]] - [[Branislav Nušić]], srbijanski književnik; == Umrli == * [[17. mart]] - [[Alexandre Calame]], švicarski slikar i grafičar * [[8. decembar]] - [[George Boole]], engleski matematičar i filozof {{Commonscat|1864|1864.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=752284 * https://arastirmax.com/en/publication/ataturk-universitesi-sosyal-bilimler-enstitusu-dergisi/17/2/141-160-bosna-vilayet-gazetesi-bosnanin-kisa-tanitimi-ilk-dort-sayisinin-sadelestirilmis-ozeti/arid/ac177d2a{{Mrtav link}} * https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/2248636 * https://yunus.hacettepe.edu.tr/~mehmets/yerelyonetimmetinleri6.pdf {{Normativna kontrola}} 6wta0obgt5ssz7ucfjpsrqn91ca5a9p 0 7926 3916162 3777498 2026-08-03T07:41:18Z KWiki 9400 3916162 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == * [[7. novembar]] – U [[Sevilla|Sevilli]] ([[Španija]]) rimokatolička inkvizicija posljednji put javno spalila "grešnike" optužene za herezu. == Rođeni == * [[30. januar]] – [[Adelbert von Chamisso]], njemački književnik i naučnik * [[13. mart]] – [[Karl Friedrich Schinkel]], pruski arhitekt i slikar * [[27. juli]] – [[Mauro Giuliani]], [[italija]]nski gitarist, [[Violončelo|violončelist]], pjevač i [[kompozitor]] == Umrli == * [[15. januar]] – [[Marija Viktorija Španska]], kraljica-supruga [[Portugal]]a * [[15. februar]] – [[Gotthold Ephraim Lessing]], njemački filozof, dramatičar, publicist i kritičar umjetnosti * [[18. maj]] – [[Túpac Amaru II]], vođa domorodačkih ustanika u [[Peru]]u == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1781|1781.}} {{Normativna kontrola}} 2y28xxttv1e2v6nj3li6auuy85towbl 3916169 3916162 2026-08-03T07:50:52Z KWiki 9400 3916169 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == * [[7. novembar]] – U [[Sevilla|Sevilli]] ([[Španija]]) rimokatolička inkvizicija posljednji put javno spalila "grešnike" optužene za herezu. == Rođeni == * [[30. januar]] – [[Adelbert von Chamisso]], njemački književnik i naučnik * [[13. mart]] – [[Karl Friedrich Schinkel]], pruski arhitekt i slikar * [[27. juli]] – [[Mauro Giuliani]], [[italija]]nski gitarist, [[Violončelo|violončelist]], pjevač i [[kompozitor]] == Umrli == * [[15. januar]] – [[Marijana Viktorija Španska]], kraljica-supruga [[Portugal]]a * [[15. februar]] – [[Gotthold Ephraim Lessing]], njemački filozof, dramatičar, publicist i kritičar umjetnosti * [[18. maj]] – [[Túpac Amaru II]], vođa domorodačkih ustanika u [[Peru]]u == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1781|1781.}} {{Normativna kontrola}} 2zmxy9qnq8g2zrsoyh0cz661nh0vqac 0 7993 3916166 3653804 2026-08-03T07:48:36Z KWiki 9400 3916166 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == * [[9. decembar]] – [[Carl Wilhelm Scheele]], njemačko-švedski hemičar === Datum nepoznat === * [[Miháo Bakoš]], slovenski evangelistički [[svećenik]] i [[pisac]] u [[Mađarska|Mađarskoj]] * [[Túpac Amaru II]], vođa domorodačkih ustanika u [[Peru]]u == Umrli == * [[14. januar]] – [[Edmond Halley]], engleski astronom == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1742|1742.}} {{Normativna kontrola}} 3gtaru4efalzzk02pb2pflgcuyakcjy 0 8052 3916173 3652332 2026-08-03T07:56:29Z KWiki 9400 3916173 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == * [[22. januar]] – [[Gotthold Ephraim Lessing]], njemački filozof, dramatičar, publicist i kritičar umjetnosti * [[2. maj]] – [[Katarina II, carica Rusije|Katarina Velika]], ruska carica, poznata i kao Katarina II == Umrli == * [[31. januar]] – [[Jacob Roggeveen]], nizozemski istraživač == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1729}} {{Normativna kontrola}} {{stub}} 8djkj4azpdi22p3z7rbno5zamg1v9az 0 8076 3916167 3657370 2026-08-03T07:49:54Z KWiki 9400 3916167 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1718.''' (MDCCXVIII) je bila uobičajena godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru i uobičajena godina koja počinje u srijedu po julijanskom kalendaru, 1718. godine Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 718. godine 2. milenija, 18. godina 18. stoljeća i 9. godina decenije 1710-ih. Od početka 1718. godine, gregorijanski kalendar je bio 11 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 1718. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == * [[31. mart]] – [[Marijana Viktorija Španska]], kraljica-supruga [[Portugal]]a * [[4. maj]] – [[Jean-Philippe Loys de Cheseaux]], [[Švicarska|švicarski]] [[astronom]] == Umrli == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1718|1718.}} {{Normativna kontrola}} {{stub}} alkxdpm6dhi3ns7qq23s7s5jeerzwck 0 8216 3916182 3798957 2026-08-03T08:06:43Z KWiki 9400 3916182 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima}} Godina '''1659.''' (MDCLVIX) bila je redovna godina koja počinje u srijedu po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] odnosno redovna godina koja počinje u subotu po deset dana sporijem julijanskom kalendaru. [[Datoteka:Stormningen av Köpenhamn 11 feb. 1659.jpg|lijevo|thumb|180px|''Napad na Kopenhagen 1659'', slika iz 1880. autora [[Frederik Christian Lund|Frederika Christiana Lunda]]]] == Događaji == * [[11. februar]] – Napad na Kopenhagen u sklopu [[Drugi nordijski rat|Drugog nordijskog rata]]: Švedska vojska pretrpjela velika gubitke, ne uspjevši zauzeti grad. * [[25. maj]] – [[Richard Cromwell]], sin Olivera Cromwella, prisiljen dati ostavku na mjesto ''Lorda zaštitnika Commonwealtha Engleske, Škotske i Irske'', što je otvorilo mogućnost povratka [[Stuart (dinastija)|dinastije Stuarta]] i restauracije kraljevine naredne godine. * [[7. novembar]] – [[Francuska]] i [[Španija]] zaključile [[Pirenejski mir]], kojim je završen dugogodišnji rat između dvije zemlje. === Datum nepoznat === * [[Rembrandt]] naslikao sliku ''Mojsije sa Deset Božijih zapovijedi''. * [[Christiaan Huygens]] objavio djelo ''Systema Saturnium'', u kojem se bavi izračunom orbita [[Saturn]]ovih [[Saturnovi prirodni sateliti|satelita]]. == Rođeni == * [[1. februar]] – [[Jacob Roggeveen]], nizozemski istraživač * [[11. juni]] – [[Yamamoto Tsunetomo]], japanski samuraj, monah i pisac * [[4. juli]] – [[Pjotr Matvejevič Apraksin]], ruski general * [[18. juli]] – [[Hyacinthe Rigaud]], francuski slikar * [[22. oktobar]] – [[Georg Ernst Stahl]], njemački hemičar, alhemičar i filozof === Datum nepoznat === * [[Pieter van der Aa]], nizozemski kartograf i izdavač * [[Henry Purcell]], engleski kompozitor == Umrli == * [[25. februar]] – [[Willem Drost]], nizozemski slikar * [[15. april]] – [[Simon Dach]], njemački pjesnik * [[10. oktobar]] – [[Abel Tasman]], nizozemski istraživač i moreplovac == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|1659}} {{Normativna kontrola}} 5ov5qx388899aux88ujh8lyhc6ic1dp 0 8756 3916165 3891772 2026-08-03T07:46:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916165 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Disprozij | Simbol = Dy | Atomski broj = 66 | Serija = [[Lantanoidi]] | Grupa = La | Perioda = 6 | Blok = f | Boja serije = Plum | Slika = [[Datoteka:Dysprosium.jpg|180px]] | Izgled = srebrenobijeli metal | Zastupljenost = 4,3 · 10^-4<ref name="harry" /> | Atomska masa = 162,500(1)<ref name="iupac" /> | Atomski radijus = 175 | Atomski radijus izračunat = 228 | Kovalentni radijus = - | Van der Waalsov radijus = - | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Ksenon|Xe]]&#x5D; 4f¹⁰6s² | Izlazna energija = 3,0 | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 28, 8, 2 | Energija ionizacije_1 = 573,0 | Energija ionizacije_2 = 1130 | Energija ionizacije_3 = 2200 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = | Struktura kristala = heksagonalna | Gustoća = 8559 (pri 25°C)<ref name="green" /> | Magnetizam = paramagnetičan (<math>\chi_{m}</math> = 0,065)<ref name="weast" /> | Tačka topljenja_K = 1680 | Tačka topljenja_C = 1407 | Tačka ključanja_K = 2873 | Tačka ključanja_C = 2600<ref name="zhang" /> | Molarni volumen = 19,01 · 10^-6 | Toplota isparavanja = 280<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 11,06 | Pritisak pare = | Pritisak pare_K = | Brzina zvuka = 2710 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 170 | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 1,08 · 10⁶ | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 11 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 3 | Oksidi = | Elektrodni potencijal = -2,29 [[Volt|V]] (Dy³⁺ + 3e^- → Dy) | Elektronegativnost = 1,22 | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|F}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|16|33|36/37/39}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Dy | Maseni broj = 154 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 3 · 10⁶ [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 2,947 | Tipraspada1ZP = ¹⁵⁰Gd }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Dy | Maseni broj = 155 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 9,9 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 2,095 | Tipraspada1ZP = ¹⁵⁵Tb }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Dy | Maseni broj = 156 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,06 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Dy | Maseni broj = 157 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 8,14 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,341 | Tipraspada1ZP = ¹⁵⁷Tb }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Dy | Maseni broj = 158 | Rasprostranjenost u prirodi = 0,10 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Pr | Maseni broj = 159 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 144,4 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,366 | Tipraspada1ZP = ¹⁵⁹Tb }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Dy | Maseni broj = 160 | Rasprostranjenost u prirodi = 2,34 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Dy | Maseni broj = 161 | Rasprostranjenost u prirodi = 18,91 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Dy | Maseni broj = 162 | Rasprostranjenost u prirodi = 25,51 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Dy | Maseni broj = 163 | Rasprostranjenost u prirodi = 24,90 }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Dy | Maseni broj = 164 | Rasprostranjenost u prirodi = 28,18 }} |}} '''Disprozij''' je [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''Dy''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 66. To je rijetki zemni element, metalnog srebrenastog sjaja. Ne može naći se u prirodi u elementarnom stanju nego je prisutan u brojnim [[mineral]]ima, kao što je [[ksenotim]]. Prirodna izotopska smjesa disprozija sastavljena je iz sedam [[izotop]]a, među kojima je najviše izotopa ¹⁶⁴Dy. Ima relativno malo primjena, uglavnom tamo gdje se ne može zamijeniti nekim drugim hemijskim elementima. Najčešće se upotrebljava zbog vrlo velikog poprečnog presjeka apsorpcije termalnih neutrona, što ga čini pogodnim za kontrolne šipke u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]], kao i zbog velike magnetne susceptibilnosti. Također se koristi u uređajima za pohranjivanje podataka te kao sastojak [[Terfenol-D|terfenola-D]]. Rastvorive soli disprozija slabo su otrovne, dok se njegove nerastvorive soli ne smatraju otrovnima. == Historija == Godine 1878. u rudama [[erbij]]a nađeni su oksidi elemenata [[holmij]]a i [[tulij]]a. [[Francuska|Francuski]] hemičar [[Paul Émile Lecoq de Boisbaudran]], dok je 1886. u Parizu radio sa [[holmij-oksid]]om, iz uzorka je izdvojio disprozij-oksid.<ref name="holmine"/> Njegova procedura za izdvajanje uključivala je rastvaranje disprozij-oksida u kiselinama, zatim dodavanje [[amonijak]]a kako bi se istaložio hidroksid. Tek nakon više od 30 pokušaja uspio je izolirati disprozij iz njegovog oksida. Novom elementu dao je ime ''dysprosium'', od grčkog ''disprositos'' (δυσπρόσιτος), što približno znači "(onaj) koji se teško dobije". Ipak, element u relativno čistom obliku nije dobijen sve do razvoja ionsko-izmjenjivačkih tehnika koje je razvio [[Frank Spedding]] sa saradnicima na Državnom univerzitetu Iowe početkom 1950-ih.<ref name=nbb/> == Osobine == === Fizičke === [[Datoteka:Ultrapure dysprosium dendrites.jpg|thumb|lijevo|180px|Izuzetno čisti dendriti disprozija, veličine 2x2 cm]] Disprozij je rijetki zemni element, s metalnim, svijetlosrebrnim sjajem. Dosta je mehak, tako da se može rezati nožem te mašinski obrađivati bez iskrenja, čak i kada nema hlađenja pri obradi. Fizičke osobine disprozija znatno se mijenjaju ako su u njemu prisutne čak i najmanje količine nečistoća drugih elemenata i supstanci.<ref name="CRC"/> Disprozij i [[holmij]] imaju najveći magnetsku propustljivost (snagu) od svih elemenata,<ref name=nbb/> a naročito pri vrlo niskim temperaturama.<ref name="krebs"/> Disprozij ima vrlo jednostavno feromagnetno uređenje na temperaturama ispod 85 K (−188,2&nbsp;°C). Na temperaturama iznad toga prelazi u spiralno antiferomagnetno stanje, u kojem su svi atomski momenti u određenom sloju bazične ravni paralelni, orijentirani pod nepromjenjivim uglom prema momentima susjednih slojeva. Ovako neobičan antiferomagnetizam transformira se u neuređeno (paramagnetno) stanje pri temperaturi 179 K (−94&nbsp;°C).<ref name="mikejackson"/> === Hemijske === Metalni disprozij polahko potamni u prisustvu [[zrak]]a i lahko sagorijeva dajući [[disprozij(III)-oksid]]: :4 Dy + 3 O₂ → 2 Dy₂O₃ Dosta je elektropozitivan i sporo reagira s hladnom vodom (a mnogo brže s vrelom) gradeći [[disprozij-hidroksid]]: :2 Dy (č) + 6 H₂O (t) → 2 Dy(OH)₃ (aq) + 3 H₂ (g) Disprozij burno reagira sa svim halogenim elementima na temperaturi iznad 200&nbsp;°C: :2 Dy (č) + 3 F₂ (g) → 2 DyF₃ (č) [zelen] :2 Dy (č) + 3 Cl₂ (g) → 2 DyCl₃ (č) [bijel] :2 Dy (č) + 3 Br₂ (g) → 2 DyBr₃ (č) [bijel] :2 Dy (č) + 3 I₂ (g) → 2 DyI₃ (č) [zelen] Također se lahko rastvara u razrijeđenoj [[sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]] gradeći rastvore koji sadrže žute Dy(III) ione u obliku kompleksa [Dy(OH₂)₉]³⁺:<ref name="webelements"/> :2 Dy (č) + 3 H₂SO₄ (aq) → 2 Dy³⁺ (aq) + 3 {{chem|SO|4|2-}} (aq) + 3 H₂ (g) Nastali spoj, disprozij(III)-sulfat, izrazito je paramagnetičan. === Izotopi === Disprozij u prirodi sastavljen je iz sedam [[izotop]]a: ¹⁵⁶Dy, ¹⁵⁸Dy, ¹⁶⁰Dy, ¹⁶¹Dy, ¹⁶²Dy, ¹⁶³Dy i ¹⁶⁴Dy. Za sve ove izotope smatra se da su stabilni, mada se izotop ¹⁵⁶Dy raspada alfa raspadom s vremenom poluraspada od preko 1{{e|18}} godina. Od prirodnih izotopa, najzastupljeniji je ¹⁶⁴Dy sa udjelom od 28%, a slijedi izotop ¹⁶²Dy sa 26%. Najmanje je zastupljen izotop ¹⁵⁶Dy sa 0,06% udjela.<ref name="nubase"/> Pored stabilnih, poznato je još i 29 radioaktivnih vještačkih izotopa, čije [[atomska masa|atomske mase]] se kreću u rasponu od 138 do 173. Najstabilniji radioaktivni izotop disprozija je ¹⁵⁴Dy sa [[vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] od približno 3{{e|6}} godina. Slijedi ¹⁵⁹Dy, čije vrijeme poluraspada iznosi 144,4 dana. Najmanje stabilan izotop je ¹³⁸Dy, koji ima vrijeme poluraspada od 200 ms. Kao općenito pravilo, izotopi lakši od stabilnih pretežno se raspadaju beta raspadom (β⁺), dok oni teži od stabilnih uglavnom se raspadaju β⁻ raspadom. Ipak, izotop ¹⁵⁴Dy se raspada uglavnom alfa raspadom, dok se izotopi ¹⁵²Dy i ¹⁵⁹Dy pretežno raspadaju [[Elektronski zahvat|elektronskim zahvatom]].<ref name="nubase"/> Disprozij također ima najmanje 11 metastabilnih izomera, čije atomske mase se kreću od 140 do 165. Najstabilniji metastabilni izomer je ^165mDy, čije vrijeme poluraspada iznosi 1,257 minutu. Izotop ¹⁴⁹Dy ima dva metastabilna izomera, od kojih drugi, ^149m2Dy, ima vrijeme poluraspada od 28 nanosekundi.<ref name="nubase"/> == Rasprostranjenost == Iako se disprozij nigdje ne može naći u obliku samorodnog elementa, nađen je u sastavu brojnih [[mineral]]a, kao što su [[ksenotim]], [[fergusonit]], [[gadolinit]], [[euksenit]], [[polikras]], [[blomstrandin]], [[monacit]] i [[bastnesit]]; često zajedno s [[erbij]]em, [[holmij]]em i drugim rijetkim zemnim elementima. U današnje vrijeme, većina disprozija dobija se iz ionsko-apsorbirajućih glinenih ruda iz južne Kine,<ref name="China rare"/> a u budućnosti se očekuje da bi se mogao dobijati iz rudnih izvora u području Halls Creeka u zapadnoj Australiji.<ref name="Australia rare"/> U takvim rudnim izvorima koji sadrže velike količine [[itrij]]a, disprozij je jedan od najviše zastupljenih teških lantanoida, sa sadržajem od 7% do 8% koncentrata (u usporedbi, takav koncentrat sadrži oko 65% itrija).<ref name="Naumov"/><ref name="Gupta"/> Koncentracija Dy u Zemljinoj kori iznosi oko 5,2&nbsp;mg/kg a u morskoj vodi oko 0,9&nbsp;ng/L.<ref name=patnaik/> == Dobijanje == Osnovni način dobijanja disprozija je iz [[monacit]]nog pijeska, mješavine raznih [[fosfat]]a. Metal se dobija kao nusproizvod pri industrijskoj proizvodnji i izdvajanju [[itrij]]a. Da bi se iz rude izdvojio čisti disprozij, većina nepoželjnih metala se može ukloniti djelovanjem magneta<ref name="riano"/> ili procesom [[Flotacija|flotacije]]. Tek nakon toga disprozij se može odvojiti od drugih rijetkih zemnih metala u nekom od procesa ionsko-izmjenjivačke tehnike. Dobijeni ioni disprozija zatim reagiraju bilo sa [[fluor]]om ili [[hlor]]om da bi se dobio [[disprozij-fluorid]], DyF₃ ili [[disprozij-hlorid]], DyCl₃. Ovi spojevi se mogu reducirati sa metalnim [[kalcij]]em ili [[litij]]em, kako je prikazano u sljedećim reakcijama:<ref name=heiserman/> :3 Ca + 2 DyF₃ → 2 Dy + 3 CaF₂ :3 Li + DyCl₃ → Dy + 3 LiCl Sastojci se stavljaju u [[tigl]] sačinjen od [[tantal]]a te se pale u atmosferi [[helij]]a. Kako reakcija napreduje, dobijeni halidni spojevi i istopljeni disprozij se odvajaju jedni od drugih jer imaju različite gustoće. Zatim se smjesa hladi, a disprozij se može odsjeći i odvojiti od nečistoća.<ref name=heiserman/> Svake godine u svijetu se proizvede oko 100 tona disprozija,<ref name="lenntech"/> a 99% od toga se proizvede u Kini.<ref name="Bradsher, Keith"/> Cijena ovog metala povećala se 20 puta, od 7 US$ za [[funta (masa)|funtu]] (0,45359237&nbsp;kg) 2003. na 130 US$ za funtu krajem 2010.<ref name="Bradsher, Keith"/> Na svjetskom tržištu cijena je bila otprilike 1.400 US$ po kg u 2011. ali je pala na 240 US$ u 2015, uglavnom zbog bespravne proizvodnje u Kini, gdje su proizvođači "zaobilazili" zakonske regulative i ograničenja kineske vlade.<ref name="usgsraree"/> Prema izvještajima američkog ministarstva energije, zbog velikog broja trenutnih i očekivanih aplikacija za čiji uspjeh je neophodan, između ostalog, i disprozij, uz istovremeni nedostatak nekog pogodnog materijala koji bi ga zamijenio u kratkom vremenskom intervalu, navodi se da bi disprozij mogao biti jedan od najkritičnijih elemenata za nepojavljivanje tehnologija za dobijanje čiste energije. Prema izvještajima iz 2011, najoptimističnija predviđanja bila su da će već za naredne četiri godine doći do nedostatka disprozija na svjetskom tržištu. Ipak, već krajem 2015. u pogonu je bila ekstrakcijska industrija rijetkih zemalja (uključujući i disprozija) u zapadnoj Australiji.<ref name="jasperc"/> == Upotreba == Nema veliki broj aplikacija koje su svojstvene isključivo za disprozij. Theodore Gray u svojoj knjizi ''The Elements'' navodi: "...kada pogledamo na disprozij, moramo otići na četvrtu stranicu rezultata pretrage da pronađemo bilo šta, što nije stavka na veb-stranici o periodnom sistemu elemenata, obično sa ''obaveznim'' tekstom u smislu ''to je element, pa moramo imati stranicu o njemu''".<ref name=gray/> Zajedno sa [[vanadij]]em i drugim elementima, disprozij se koristi za izradu [[laser]]skih materijala i materijala za industriju sijalica i lampi. Pošto disprozij ima veoma veliki poprečni presjek apsorpcije termalnih [[neutron]]a, tvrdi materijali (zvani [[kermet]]i, od ''ker''amika-''met''al) na bazi disprozij-oksida i [[nikl]]a koriste se kao kontrolne šipke za apsorbiranje neutrona u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]].<ref name=nbb/><ref name="Titanate"/> Disprozij-[[kadmij]] halkogenidi su izvori infracrvene radijacije pogodni za proučavanje [[hemijska reakcija|hemijskih reakcija]].<ref name="CRC"/> Iz razloga što disprozij i njegovi spojevi imaju veoma veliku magnetsku susceptibilnost, pa se upotrebljavaju u raznim aplikacijama za pohranu podataka kao što su [[tvrdi disk]]ovi.<ref name="lagowski"/> Za disprozijem danas se više raste potražnja kao materijalom za izradu stalnih magneta, potrebnih u modernim motorima za električna vozila i generatore struje u [[vjetroelektrana]]ma.<ref name="MIT-TechRev"/> [[Magnet]]i NdFeB ([[neodij]]-[[željezo]]-[[bor (element)|bor]]) mogu sadržavati i do 6% disprozija koji zamjenjuje neodij<ref name="Fang"/> čime se povećava koercitivnost za tražene aplikacije poput pogonskih motora za električna vozila i vjetroturbine. Međutim, ovakva zamjena traži i do 100 grama disprozija po svakom proizvedenom električnom automobilu. Prema projekciji japanskog proizvođača [[Toyota]] za proizvodnju dva miliona vozila godišnje, korištenje disprozija u svrhe poput ove, vrlo brzo bi iscrpilo dostupne zalihe ovog metala.<ref name="Campbell"/> Zamjena disprozijem također je korisna i za druge svrhe jer se njime poboljšava otpornost magneta na [[korozija|koroziju]].<ref name="jmmm2004"/> Disprozij je jedan od sastojaka [[Terfenol-D|terfenola-D]], zajedno sa željezom i [[terbij]]em. Terfenol-D ima najvišu [[Magnetostrikcija|magnetostrikciju]] pri sobnoj temperaturi od svih poznatih materijala;<ref name="etrema"/> a upotrebljava se u širokopojasnim mehaničkim [[rezonator]]ima,<ref name="Flatau"/> [[transduktor]]ima i visokopreciznim ubrizgavačima tečnog goriva.<ref name="Fleet"/> Ovaj element se koristi u dozimetrima za mjerenje ionizirajućeg zračenja. Kristali [[kalcij-sulfat]]a ili [[kalcij-fluorid]]a dopiraju se disprozijem. Kad se takvi kristali izlože zračenju, atomi disprozija prelaze u pobuđeno stanje i [[Luminiscencija|svijetle]]. Ta svjetlost se može mjeriti te na taj način odrediti stepen zračenja kojem je izložen dozimetar.<ref name=nbb/> == Spojevi == [[Datoteka:Dysprosium-sulfate.jpg|lijevo|thumb|180px|Disprozij-sulfat, Dy₂(SO₄)₃]] Halidi disprozija, kao što su DyF₃ i DyBr₃, obično su žute boje. [[Disprozij(III)-oksid|Disprozij-oksid]], poznat i pod nazivom ''disprozija'', je bijeli prah koji je izuzetno [[magnezitam|magnetičan]], čak mnogo više od željeznog oksida.<ref name="krebs"/> Disprozij se spaja sa mnogim nemetalima pri visokim temperaturama gradeći [[Hemijski spoj|binarne spojeve]] različitog sastava i u oksidacijskom stanju +3 a ponekad i u +2, kao naprimjer DyN, DyP, DyH₂ i DyH₃; zatim DyS, DyS₂, Dy₂S₃ i Dy₅S₇; DyB₂, DyB₄, DyB₆ i DyB₁₂, a također i Dy₃C i Dy₂C₃.<ref name=patnaik/> [[Disprozij-karbonat]], Dy₂(CO₃)₃ i disprozij-sulfat, Dy₂(SO₄)₃ nastaju u sličnim reakcijama.<ref name=heiserman/> Većina spojeva ovog elementa su rastvorljivi u vodi, mada su disprozij-karbonat tetrahidrat (Dy₂(CO₃)₃·4H₂O) i disprozij-oksalat dekahidrat (Dy₂(C₂O₄)₃·10H₂O) oba nerastvorljiva u vodi.<ref name="perry"/><ref name="kenntnis"/> Za dva najrasprostranjenija karbonata disprozija, tengerit-(Dy) (Dy₂(CO₃)₃·2–3H₂O) i kozoit-(Dy) (DyCO₃(OH)) poznato je da nastaju preko amorfne prekursorske faze sa formulom Dy₂(CO₃)₃·4H₂O. Ovaj amorfni prekursor sastoji se iz veoma hidratiziranih loptastih nano čestica prečnika 10–20&nbsp;nm a koji su neuobičajeno stabilni pri suhom tretmanu na normalnoj i na visokim temperaturama.<ref name="Vallina"/> == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="harry">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="iupac">[http://www.ciaaw.org/atomic-weights.htm CIAAW, Standard Atomic Weights Revised 2013]</ref> <ref name="green">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1988|isbn=3-527-26169-9|page=1579}}</ref> <ref name="weast">{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|edition=70|location=Boca Raton|year=1989|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}</ref> <ref name="zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="holmine">{{cite journal|journal = Comptes Rendus|volume = 143|pages = 1003–1006|url = http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k3058f/f1001.chemindefer|title = L'holmine (ou terre X de M Soret) contient au moins deux radicaux métallique|language = fr|year = 1886|author = de Boisbaudran, Paul Émile Lecoq}}</ref> <ref name=nbb>{{cite book|author= Emsley John| title = Nature's Building Blocks| publisher = Oxford University Press| year = 2001| location = Oxford|url=https://books.google.com/?id=j-Xu07p3cKwC&pg=PA131|pages = 129–132| isbn = 0-19-850341-5}}</ref> <ref name="CRC">{{Cite book| editor = Lide, David R.| chapter = Dysprosium| year = 2007| title = CRC Handbook of Chemistry and Physics|edition=88.|volume = 4| pages = 11| location = New York| publisher = CRC Press| isbn = 978-0-8493-0488-0}}</ref> <ref name="krebs">{{cite book|title = The History and Use of our Earth's Chemical Elements|author = Krebs, Robert E.|chapter = Dysprosium|pages = [https://archive.org/details/historyuseofoure00kreb/page/234 234–235]|publisher = Greenwood Press|year = 1998|isbn = 0-313-30123-9|url = https://archive.org/details/historyuseofoure00kreb/page/234}}</ref> <ref name="mikejackson">{{cite journal|journal = IRM Quarterly|year = 2000|volume = 10|issue = 3|page = 6|author = Jackson, Mike|publisher = Institute for Rock Magnetism|url = http://www.irm.umn.edu/quarterly/irmq10-3.pdf|title = Wherefore Gadolinium? Magnetism of the Rare Earths|format = PDF|date = |access-date=23. 7. 2017|archive-url = https://web.archive.org/web/20170712151422/http://www.irm.umn.edu/quarterly/irmq10-3.pdf|archive-date=12. 7. 2017|url-status = dead}}</ref> <ref name="webelements">{{cite web| url =https://www.webelements.com/dysprosium/chemistry.html| title =Chemical reactions of Dysprosium| publisher =Webelements| access-date =16. 8. 2012| archive-date =16. 1. 2021| archive-url =https://web.archive.org/web/20210116191014/https://webelements.com/dysprosium/chemistry.html| url-status =dead}}</ref> <ref name="nubase">{{cite journal|title=Nubase2003 Evaluation of Nuclear and Decay Properties|journal=Nuclear Physics A|volume=729|pages=3–128|publisher=Atomic Mass Data Center|year=2003|doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001|bibcode=2003NuPhA.729....3A|author=Audi, G.; Bersillon O.; Blachot J.; Wapstra A. H.}}</ref> <ref name="China rare">{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2009/12/26/business/global/26rare.html |title=Earth-Friendly Elements, Mined Destructively |newspaper=The New York Times |author=Bradsher Keith |date=25. 12. 2009}}</ref> <ref name="Australia rare">{{cite news|url=http://www.abc.net.au/rural/content/2011/s3377547.htm |title=Halls Creek turning into a hub for rare earths |author=Brann Matt |date=27. 11. 2011}}</ref> <ref name="Naumov">{{cite journal|journal = Russian Journal of Non-Ferrous Metals|year = 2008|volume = 49|issue = 1|pages = 14–22|title = Review of the World Market of Rare-Earth Metals|author= A. V. Naumov|url = https://www.researchgate.net/publication/227326809_Review_of_the_World_Market_of_Rare-Earth_Metals|doi=10.1007/s11981-008-1004-6}}</ref> <ref name="Gupta">{{cite book|title = Extractive Metallurgy of Rare Earths|author = C. K. Gupta; Krishnamurthy N.|publisher = CRC Press|year = 2005|isbn = 978-0-415-33340-5|url = https://books.google.com/?id=F0Bte_XhzoAC}}</ref> <ref name=patnaik>{{cite book|author=Patnaik Pradyot|year = 2003|title =Handbook of Inorganic Chemical Compounds|publisher = McGraw-Hill|pages = 289–290| isbn =0-07-049439-8|url= https://books.google.com/?id=Xqj-TTzkvTEC&pg=PA243|access-date=6. 6. 2009}}</ref> <ref name="riano">{{cite journal|journal = Green Chem.|year = 2015|issue = 17|pages = 2931-2942|title = Extraction and separation of neodymium and dysprosium from used NdFeB magnets: an application of ionic liquids in solvent extraction towards the recycling of magnets|author = Sofía Riaño; Koen Binnemans|url = http://pubs.rsc.org/-/content/articlelanding/2015/gc/c5gc00230c/#!divAbstract|doi = 10.1039/C5GC00230C|access-date = 25. 7. 2017|archive-date = 22. 1. 2021|archive-url = https://web.archive.org/web/20210122010328/https://pubs.rsc.org/-/content/articlelanding/2015/gc/c5gc00230c/#!divAbstract|url-status = dead}}</ref> <ref name=heiserman>{{cite book|title=Exploring Chemical Elements and their Compounds|url=https://archive.org/details/exploringchemica01heis|author = Heiserman, David L.|pages = [https://archive.org/details/exploringchemica01heis/page/236 236]–238|publisher = TAB Books|isbn = 0-8306-3018-X|year = 1992}}</ref> <ref name="lenntech">{{cite web|title=Dysprosium (Dy) - Chemical properties, Health and Environmental effects|url=http://www.lenntech.com/Periodic-chart-elements/Dy-en.htm|work=|publisher=Lenntech Water treatment & air purification Holding B.V.|year=2008|access-date=2. 6. 2009}}</ref> <ref name="Bradsher, Keith">{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2010/12/30/business/global/30smuggle.html?pagewanted=2&_r=1&emc=eta1 |title=In China, Illegal Rare Earth Mines Face Crackdown |author=Bradsher, Keith |newspaper=The New York Times |date=29. 12. 2010}}</ref> <ref name="usgsraree">[http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/rare_earths/mcs-2016-raree.pdf Rijetke zemlje] ([http://web.archive.org/web/20160506184123/http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/rare_earths/mcs-2016-raree.pdf arhiva]). ''United States Geological Survey''. januar 2016.</ref> <ref name="jasperc">{{Cite web|author=Jasper, Clint|date=22. 9. 2015|url=http://www.abc.net.au/news/2015-09-22/rare-earth-miners-face-tough-market/6786970|title=Staring down a multitude of challenges, these Australian rare earth miners are confident they can break into the market|website=abc.net.au}}</ref> <ref name=gray>{{cite book |title = The Elements|author = Gray, Theodore |pages=152–153|year = 2009|isbn = 978-1-57912-814-2|publisher = Black Dog and Leventhal Publishers}}</ref> <ref name="Titanate">{{cite journal|title= Development of Dysprosium Titanate Based Ceramics|author = Sinha Amit; Sharma Beant Prakash|journal = Journal of the American Ceramic Society |volume = 88|issue = 4|year = 2005|pages = 1064–1066|doi = 10.1111/j.1551-2916.2005.00211.x}}</ref> <ref name="lagowski">{{cite book|title = Chemistry Foundations and Applications|volume = 2|editor = Lagowski, J. J.|pages = [https://archive.org/details/chemistryfoundat0000unse/page/267 267–268]|year = 2004|isbn = 0-02-865724-1|publisher = Thomson Gale|url = https://archive.org/details/chemistryfoundat0000unse/page/267}}</ref> <ref name="MIT-TechRev">{{cite web|author=Bourzac Katherine|title=The Rare Earth Crisis |url=https://www.technologyreview.com/s/423730/the-rare-earth-crisis/|publisher=MIT Technology Review, 19. april 2011|access-date=18. 6. 2016}}</ref> <ref name="Fang">{{cite journal|journal = IEEE Transactions on Magnetics|title = Modeling of magnetic properties of heat treated Dy-doped NdFeBparticles bonded in isotropic and anisotropic arrangements|author = Shi Fang, X.; Shi Y.; Jiles D. C.|year = 1998|volume = 34|issue = 4|pages = 1291–1293|doi = 10.1109/20.706525|bibcode = 1998ITM....34.1291F}}</ref> <ref name="Campbell">{{cite web| title=Supply and Demand, Part 2|author=Peter Campbell| publisher=Princeton Electro-Technology, Inc.|date=1. 2. 2008| url=http://www.magnetweb.com/Col05.htm|access-date=9. 11. 2008|archive-url = https://web.archive.org/web/20080604005700/http://www.magnetweb.com/Col05.htm |archive-date = 4. 6. 2008}}</ref> <ref name="jmmm2004">{{cite journal|journal = Journal of Magnetism and Magnetic Materials|volume = 283|issue = 2–3| year = 2004|pages =353–356|doi = 10.1016/j.jmmm.2004.06.006|title = Effects of Dy and Nb on the magnetic properties and corrosion resistance of sintered NdFeB|author= L. Q. Yu; Wen Y.; Yan M.|bibcode = 2004JMMM..283..353Y}}</ref> <ref name="etrema">{{cite web |title=What is Terfenol-D? |url=http://etrema-usa.com/core/terfenold/ |publisher=ETREMA Products, Inc. |year=2003 |access-date=6. 11. 2008 |archive-date=10. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150510114041/http://etrema-usa.com/core/terfenold/ |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name="Flatau">{{cite journal|title=Wide Band Tunable Mechanical Resonator Employing the ΔE Effect of Terfenol-D |author=Kellogg Rick; Flatau Alison |journal = Journal of Intelligent Material Systems & Structures|volume=15 |issue=5 |pages=355–368 |date=1. 5. 2004|publisher = Sage Publications, Ltd|doi=10.1177/1045389X04040649}}</ref> <ref name="Fleet">{{cite journal|title=Take Terfenol-D and call me|author = Leavitt, Wendy |journal = Fleet Owner|volume = 95|issue = 2 |pages =97 |publisher =RODI Power Systems Inc |date =1. 2. 2000 |url=http://fleetowner.com/mag/fleet_terfenold_call |access-date=26. 7. 2017}}</ref> <ref name="perry">{{cite book |title = Handbook of Inorganic Compounds |url = https://archive.org/details/handbookofinorga0000unse |author=Perry, D. L. |pages = [https://archive.org/details/handbookofinorga0000unse/page/152 152]–154|year = 1995|isbn = 0-8493-8671-3|publisher = CRC Press}}</ref> <ref name="kenntnis">{{cite journal|title = Zur Kenntnis der Verbindungen des Dysprosiums|pages = 1274–1280|author = G. Jantsch; Ohl A.|doi = 10.1002/cber.19110440215|journal = Berichte der deutschen chemischen Gesellschaft|volume = 44|issue = 2|year = 1911}}</ref> <ref name="Vallina">{{Cite journal|author=Vallina, B., Rodriguez-Blanco, J.D., Brown, A.P., Blanco, J.A.; Benning, L.G.|year=2013|title=Amorphous dysprosium carbonate: characterization, stability and crystallization pathways|journal=Journal of Nanoparticle Research|volume=15|number=1438|doi=10.1007/s11051-013-1438-3}}</ref> }} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Dysprosium}} * [https://education.jlab.org/itselemental/ele066.html It's Elemental – Dysprosium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250420032452/https://education.jlab.org/itselemental/ele066.html |date=20. 4. 2025 }} {{en simbol}} {{PSE}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Disprozij| ]] [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Lantanoidi]] [[Kategorija:Feromagnetni materijali]] [[Kategorija:Reducensi]] [[Kategorija:Energetski razvoj]] [[Kategorija:Tehnologija za obnovljivu energiju]] [[Kategorija:Rijetki zemni metali]] ivw74k59opeh62ufz96whkbfjbweg7i 0 9860 3916137 3791409 2026-08-03T04:18:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916137 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime= Clint Eastwood |ime_pri_rođenju= Clint Eastwood Jr. |mjesto_rođenja= [[San Francisco]], [[Kalifornija]], [[SAD]] |mjesto_smrti= |slika= Clint Eastwood visits MCB Camp Pendleton (1) (cropped).jpg |opis= Eastwood 2019. |datum_rođenja= {{Datum rođenja i godine|1930|05|31}} |datum_smrti= |godine_aktivnosti= 1954–sada |pseudonim= |veb-sajt= |supružnik= Maggie Johnson (1953–1978) <br /> Dina Ruiz (1996–) |značajna_djela= |važniji filmovi= |oskar= '''[[Oskar za najboljeg režisera|Najbolji režiser]]''' <br /> 1992. (''[[Nepomirljivi (1992)|Nepomirljivi]]'') <br /> 2004. (''[[Djevojka od milion dolara]]'') <br /> '''[[Oskar za najbolji film|Najbolji film]]''' <br /> 1992. (''Nepomirljivi'') <br /> 2004. (''Djevojka od milion dolara'') <br /> '''Nagrada za životno djelo (1995)''' |olivier= |afi= '''Nagrada za životno djelo (1996)''' |bafta= '''Nagrada za životno djelo (2006)''' |zlatni globus= '''Nagrada''' '''''Cecil B. DeMille''''' '''([[1988]])''' <br /> '''Najbolji režiser''' <br /> 1989. (''[[Bird (1988)|Bird]]'') <br /> 1993. (''Nepomirljivi'') <br /> 2005. (''Djevojka od milion dolara'') <br /> '''Najbolji strani film''' <br /> 2007. (''[[Pisma s Iwo Jime]]'') <br /> '''Nagrada''' '''''Henrietta''''' '''(1971)''' |emmy= |cesar= '''Nagrada za životno djelo ([[1998]])''' <br /> '''Najbolji strani film''' <br /> 2004. (''[[Mistična rijeka]]'') <br /> 2006. (''Djevojka od milion dolara'') |goya= |tony= }} '''Clinton Eastwood Jr.''' (rođen 31. maja 1930) američki je [[glumac]], [[režiser]], [[filmski producent]], [[kompozitor]] i [[političar]]. Eastwood je poznat po svojim ulogama "žestokog momka" u filmovima kao što su ''[[Prljavi Harry]]'' i [[vestern]]i. Kao režiser, Eastwood je postao poznat po dramama pesimističnog tona i visoke kvalitete, kao što su ''Nepomirljivi'', ''Mistična rijeka'' i ''Djevojka od milion dolara''. == Filmografija == === Režija === {{div col|2}} * ''[[Čudo sa Hudsona]]'' (2016) * ''[[Snajperist]]'' (2014) * ''[[Jersey Boys]]'' (2014) * ''[[J. Edgar]]'' (2011) * ''Hereafter'' (2010) * ''[[Invictus (film)|Invictus]]'' (2009) * ''[[Gran Torino]]'' (2008) * ''[[Zamjena (film)|Zamjena]]'' (2008) * ''[[Pisma s Iwo Jime]]'' (2006) * ''[[Zastave naših očeva (film)|Zastave naših očeva]]'' (2006) * ''[[Djevojka od milion dolara]]'' (2004) * ''[[Mistična rijeka (2003)|Mistična rijeka]]'' (2003) * ''[[Krvna slika (2002)|Krvna slika]]'' (2002) * ''[[Svemirski kauboji]]'' (2000) * ''[[Istiniti zločin (1999)|Istiniti zločin]]'' (1999) * ''[[Ponoć u vrtu Dobra i Zla]]'' (1997) * ''[[Apsolutna moć (1997)|Apsolutna moć]]'' (1997) * ''[[Mostovi okruga Madison (1995)|Mostovi okruga Madison]]'' (1995) * ''[[Savršeni svijet (1993)|Savršeni svijet]]'' (1993) * ''[[Nepomirljivi (1992)|Nepomirljivi]]'' (1992) * ''[[Gušter (1990)|Gušter]]'' (1990) * ''[[Bijeli lovac, crno srce]]'' (1990) * ''[[Bird (1988)|Bird]]'' (1988) * ''[[Vojničina]]'' (1986) * ''[[Blijedi jahač]]'' (1985) * ''[[Iznenadni udar]]'' (1983) * ''[[Vatrena lisica (1982)|Vatrena lisica]]'' (1982) * ''[[Barski pjevač]]'' (1982) * ''[[Bronco Billy]]'' (1980) * ''[[Zasjeda (1977)|Zasjeda]]'' (1977) * ''[[Odmetnik Josey Wales]]'' (1976) * ''[[Dozvola za ubistvo (1975)|Dozvola za ubistvo]]'' (1975) * ''[[Breezy]]'' (1973) * ''[[Nepoznati zaštitnik]]'' (1973) * ''[[Jeza u noći]]'' (1971) {{div col end}} == Nagrade (bez nominacija) == : [[Oscar za najbolju režiju]]: :: ''Nepomirljivi'' - 1992. :: ''Djevojka od milion dolara'' - 2004. :[[Nagrada američke udruge režisera]]: ::''Djevojka od milion dolara'' - 2004. ::''Nepomirljivi'' - 1992. :[[Francuska filmska akademija]]: ::''Mistična rijeka'' - 2003. :[[Zlatni globus]]: ::''Pisma s Iwo Jime'' - 2007. za najbolji strani film ::''Djevojka od milion dolara'' - 2005. za najbolju režiju ::''Nepomirljivi'' - 1992. za najbolju režiju ::''Bird'' - 1988. za najbolju režiju == Također pogledajte == * [[Oskar za najboljeg režisera]] * [[Film]] * [[Popis režisera]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Clint Eastwood}} {{Wikicitat|Clint Eastwood}} * [https://web.archive.org/web/20070409061657/http://www.clinteastwood.net/welcome.html ClintEastwood.net] * {{IMDb name|142}} * {{tcmdb name|55386}} * {{Mojo name|clinteastwood}} * {{Rotten Tomatoes person|clint_eastwood}} * {{Charlie Rose view|115}} * {{C-SPAN|clinteastwood}} * {{Worldcat id|lccn-n50-24426}} * {{Guardiantopic|film/clinteastwood}} * {{NYTtopic|people/e/clint_eastwood}} * [https://web.archive.org/web/20120514181533/http://articles.latimes.com/keyword/clint-eastwood Clint Eastwood] collected news and commentary at the ''[[Los Angeles Times]]'' * [http://www.adherents.com/people/pe/Clint_Eastwood.html Religijska uvjerenja Clinta Eastwooda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100129172756/http://www.adherents.com/people/pe/Clint_Eastwood.html |date=29. 1. 2010 }} * [http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/eastwood/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225031542/http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/eastwood/ |date=25. 12. 2010 }} * [https://web.archive.org/web/20071005043838/http://www.thegoldenyears.org/eastwood.html Klasični filmovi (1939-1969): Clint Eastwood] {{Oscar za režiju}} {{Nagrada "Irving G. Thalberg"}} {{Nagrada Cecil B. DeMille}} {{Zlatni globus režija}} {{Nagrada Satellite za najboljeg režisera}} {{Počasni César}} {{AFI-jeva nagrada za životno djelo}} {{Cannes - predsjednici žirija}} {{Zlatni lav - nagrada za životno djelo}} {{DEFAULTSORT:Eastwood, Clint}} [[Kategorija:Rođeni 1930.]] [[Kategorija:Biografije, San Francisco]] [[Kategorija:Američki režiseri]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Nizozemske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Irske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Škotske]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Henrietta"]] a7wndn20juzfz4vy3ob8mhyyf04qpbf 0 9971 3916011 3850035 2026-08-02T15:31:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916011 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Akira Kurosawa | slika = Akirakurosawa-onthesetof7samurai-1953-page88.jpg | alt_slike = | opis = Kurosawa na setu ''[[Sedam samuraja]]'' 1953. | izvorno_ime = 黒澤 明 | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1910|03|23}} | mjesto_rođenja = [[Shinagawa]], [[Tokio]], [[Japan]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1998|09|06|1910|03|23}} | mjesto_smrti = [[Setagaya]], Tokio, Japan | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = režiser, scenarist, producent, montažer | godine_aktivnosti = 1936–1993. | supružnik = Yōko Yaguchi (1945–1985; do njene smrti) | djeca = {{plainlist| * [[Kazuko Kurosawa]] (rođ. 1954–) * Hisao Kurosawa (rođ. 1945–) }} | roditelji = {{plainlist| * Isamu Kurosawa * Shima Kurosawa }} }} '''Akira Kurosawa''' ({{Jez-ja|黒澤 明}}; 23. mart 1910 – 6. septembar 1998) bio je japanski režiser. Smatra se jednim od najvažnijih i najuticajnijih filmskih stvaralaca u historiji kinematografije. Kurosawa je režirao 30 filmova u karijeri dugoj 57 godina. Kurosawa je pokazao hrabar, dinamičan stil, pod jakim uticajem zapadne kinematografije, ali se razlikovao od nje; bio je uključen u sve aspekte filmske produkcije. Kurosawa je ušao u [[kino u Japanu|japansku filmsku]] industriju 1936. godine, nakon kratke karijere kao slikar. Nakon godina rada na brojnim filmovima kao [[asistent režisera|asistent režije]] i scenarista, debitovao je kao režiser 1943. godine, za vrijeme Drugog svjetskog rata, sa popularnim akcionim filmom "Sanshiro Sugata" (poznatiji kao Judo saga). Nakon rata, hvaljenim filmom "Pijani anđeo" 1948. godine, u kojem je Kurosawa dao glavnu ulogu dotad nepoznatom glumcu [[Toshiro Mifune|Toshiru Mifunu]], je zacimentirao ugled režisera kao jedan od najvažnijih mladih filmskih stvaralaca u Japanu. Njih dvojica će surađivati u još 15 filmova. Njegova supruga [[Yoko Yaguchi]] je glumila u jednom od njegovih filmova. Rashomon, koji je premijerno prikazan u Tokiju u augustu 1950. godine i u kojem je glumio Mifune, je postao 10. septembra 1951. godine dobitnik [[Zlatni lav|Zlatnog lava]] na [[Venecijanski filmski festival|Filmskom festivalu u Veneciji]] i naknadno je pušten u Evropi i Sjevernoj Americi. Komercijalni i kritički uspjeh ovog filma otvorio je zapadno tržište filmovima iz japanske filmske industrije, što je dovelo do međunarodnog priznanja ostalih japanskih autora. Tokom 1950-ih i ranih 1960-ih, Kurosawa je režirao jedan film godišnje, uključujući i veliki broj visoko cijenjenih filmova kao što su "Ikiru" (1952.), "Sedam samuraja" (1954.) i "Yojimbo" (1961.). njegovi kasniji radovi uključuju filmove "Kagemusha" (1980.) i "Ran" (1985.). Nastavljao je osvajati nagrade, uključujući i [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] za "Kagemushu", više u inostranstvu nego u Japanu. Godine 1990. dobio je [[Oscar]]a za [[oscar za životno djelo|životno djelo]]. Od [[AsianWeek]] magazina i [[CNN|CNN-a]] je posthumno dobio nagradu kao "jedan od pet ljudi koji su najviše doprinijeli poboljšanju Azije u proteklih 100 godina". == Život i karijera == === Djetinjstvo i mladost (1910. - 1935.) === Kurosawa je rođen 23. marta 1910. godine<ref>San Juan, Eric (2018). ''Akira Kurosawa: A Viewer's Guide, str. 11''. Rowman & Littlefield. ISBN 9781538110904.</ref> u Oimachi u [[Omori Ota, Tokio|Omori]] okrugu u Tokiju. Njegov otac Isamu, član bivše [[samuraj]]ske porodice, radio je kao direktor [[srednje obrazovanje u Japanu|srednje škole]] za tjelesni odgoj, dok je njegova majka Shima došla iz trgovačke porodice u [[Osaka|Osaki]].<ref name=":0">Galbraith, Stuart, IV (2002). ''[[iarchive:emperorwolf00galb|The Emperor and the Wolf: The Lives and Films of Akira Kurosawa and Toshiro Mifune]], str. 14–15''. Faber and Faber, Inc. ISBN <bdi>978-0-571-19982-2.</bdi></ref> Akira je bio osmo i najmlađe dijete umjereno bogate porodice, sa četiri brata i tri sestre.<ref name=":0" /><ref name=":1">Kurosawa, Akira (1983). ''Something Like an Autobiography''. Translated by Audie E. Bock. Vintage Books. ISBN 978-0-394-71439-4.</ref>^:17 Pored promocije fizičke vježbe, Isamu Kurosava je bio otvoren za zapadnu tradiciju i smatrao je pozorište i filmove obrazovnim vrlinama. On je ohrabrivao svoju djecu da gledaju filmove; mladi Akira je svoj prvi film pogledao u dobi od 6 godina.<ref name=":1" />^:5-7 Važan formativni uticaj je bio njegov učitelj iz [[osnovna škola u Japanu|osnovne škole]] Tachikava, čija je progresivna obrazovna praksa zapalila u njegovom mladom učeniku prvu ljubav prema crtežu, a zatim interes za obrazovanje u cjelini.<ref name=":1" />^:12-13 U ovo vrijeme, Akira je također studirao [[kaligrafija|kaligrafiju]] i [[kendo]] mačevanje.<ref name=":0" />^:16 Veliki uticaj u detinjstvu bio je i [[Heigo Kurosava]] (1906-1933), Akirin četiri godine stariji brat. Nakon velikog zemljotresa u Kantou 1923., Heigo je poveo trinaestogodišnjeg Akiru da vidi ruševine. Kada je mlađi brat želio da skrene pogled sa leševa ljudi i životinja razbacanih posvuda, Heigo mu je to zabranio, ohrabrujući Akiru da se suoči sa svojim strahovima tako što će se direktno suočiti s njima. Neki komentatori su sugerisali da je ovaj incident uticao na Kurosavinu kasniju umetničku karijeru, pošto je reditelj rijetko oklijevao da se suoči sa neprijatnim istinama u svom radu.<ref name=":1" />^:51-52<ref>Prince, Stephen (1999). ''The Warrior's Camera: The Cinema of Akira Kurosawa'' (2nd, revised ed.). Princeton University Press. ISBN 978-0-691-01046-5</ref>^:302 Heigo je bio akademski talentovan, ali ubrzo nakon što nije uspio da osigura mjesto u najvažnijoj srednjoj školi u [[Tokio|Tokiju]], počeo je da se odvaja od ostatka porodice, koncentrišući svoje interesovanje za stranu književnost.<ref name=":1" />^:17 Kasnih 1920-ih, Heigo je postao ''benshi'' (narator nijemih filmova) u tokijskim kinima koji su prikazivali strane filmove i brzo stekao popularnost. Akira, koji je u ovom trenutku planirao da postane slikar,<ref name=":1" />^:70-71 preselio se kod njega, a dva brata su postala nerazdvojna.<ref name=":0" />^:19 Uz Heigovo vodstvo, Akira je nezasitno gledao filmove, te pozorišne i cirkuske predstave,<ref name=":1" />^{:72-74, 83} dok je izlagao svoje slike i radio za ljevičarsku proletersku ligu umjetnika. Nije bio u stanju da zaradi dovoljno za život od svoje umjetnosti, a kako je većinu proleterskog pokreta počeo doživljavati kao „stavljanje neispunjenih političkih ideala na platno“, izgubio je entuzijazam za slikarstvo.<ref name=":1" />^:77 == Filmografija == * Sanshiro Sugata (1943) * The Most Beautiful (1944) * Sanshiro Sugata Part II aka Judo Saga 2 (1945) * They Who Step on the Tiger's Tail (1945) * No Regrets for Our Youth (1946) * One Wonderful Sunday (1946) * Drunken Angel (1948) * The Quiet Duel (1949) * Stray Dog (1949) * Scandal (1950) * Rashomon (1950) * The Idiot (1951) * Ikiru aka To Live (1952) * The Seven Samurai (1954) (sedam samuraja) * Record of a Living Being aka I Live in Fear (1955) * The Throne of Blood aka Spider Web Castle (1957) * The Lower Depths (1957) * The Hidden Fortress (1958) * The Bad Sleep Well (1960) * Yojimbo aka The Bodyguard (1961) * Sanjuro (1962) * High and Low aka Heaven and Hell (1963) * Red Beard (1965) * Dodesukaden (1970) * Dersu Uzala (1975) * Kagemusha aka Shadow Warrior (1980) * Ran (1985) * Dreams aka Akira Kurosawa's Dreams (1990) * Rhapsody in August (1991) * Madadayo aka Not Yet (1993) == Nagrade == '''AMERIČKA FILMSKA AKADEMIJA''' * 1975- Najbolji strani film ''Dersu Uzala'' * 1990- Počasni oskar za životno djelo '''FILMSKI FESTIVAL U BERLINU''' * 1959- Najbolja režija ''The Hidden Fortress'' (1959) '''BRITANSKA FILMSKA AKADEMIJA''' * 1980- Najbolja režija ''[[Kagemusha]]'' '''FRANCUSKA FILMSKA AKADEMIJA''' * 1980- Najbolji strani film ''Kagemusha'' '''FILMSKI FESTIVAL U KANU''' * 1980- Najbolji film ''Kagemusha'' '''NATIONAL BOARD OF REVIEW''' * 1951- Najbolja režija ''[[Rashomon]]'' * 1985- Najbolja režija ''Ran'' '''UDRUŽENJE KRITIČARA NJU JORKA''' * 1985- Najbolji strani film ''Ran'' '''VENECIJANSKI FILMSKI FESTIVAL''' * 1951- Najbolji film ''Rashomon'' * 1954- Najbolja režija ''Sedam samuraja'' * 1982- Počasna nagrada za životno djelo == Vanjski linkovi == {{commonscat|Akira Kurosawa}} * [http://akirakurosawa.info/ Akira Kurosawa Novosti i informacije] (en) * [http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/kurosawa/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225075838/http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/kurosawa/ |date=25. 12. 2010 }} * [http://www.japan-zone.com/modern/kurosawa_akira.shtml Profile at Japan Zone] * [http://www2.tky.3web.ne.jp/~adk/kurosawa/AKpage.html Akira Kurosawa Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070124122914/http://www2.tky.3web.ne.jp/~adk/kurosawa/AKpage.html |date=24. 1. 2007 }} * [http://www.boheme-magazine.net/july03/ikiru.html Bohème Magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927194100/http://www.boheme-magazine.net/july03/ikiru.html |date=27. 9. 2007 }} ''Ikiru'': The Art of Living * [https://web.archive.org/web/20070115231521/http://www.quad4x.net/yojinbo/ Japanese Film - Kurosawa] * [http://www.pbs.org/wnet/gperf/shows/kurosawa/kurosawa.html Great Performances: Kurosawa (PBS)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070124063349/http://www.pbs.org/wnet/gperf/shows/kurosawa/kurosawa.html |date=24. 1. 2007 }} == Reference == {{refspisak}} {{Oscar za životno djelo}} {{BAFTA za najbolju režiju}} {{Zlatni lav - nagrada za životno djelo}} {{DEFAULTSORT:Kurosawa, Akira}} [[Kategorija:Rođeni 1910.]] [[Kategorija:Umrli 1998.]] [[Kategorija:Biografije, Tokio]] [[Kategorija:Japanski režiseri]] blx857n8l66swybxl5o8uo6f2uxcc3g 0 12309 3916156 3877384 2026-08-03T07:00:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916156 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Geokutija|Savezna država | ime = Delaware | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|Savezna država]] | etimologija = | službeni_naziv = State of Delaware | graniči_sa = {{plainlist| * [[New Jersey]] * [[Pennsylvania]] * [[Maryland]] }} | moto = Liberty and Independence<br>''Sloboda i nezavisnost'' | nadimak = The First State; The Small Wonder; Blue Hen State; The Diamond State | slika = | opis_slike = | zastava = Flag of Delaware.svg | simbol = Seal of Delaware.svg | simbol_vrsta = Grb | država = Sjedinjene Američke Države | zastava_države = da | glavni_grad = [[Dover (Delaware)|Dover]] | širina_stepeni_glavnog_grada = 39| širina_minuta_glavnog_grada = 9| širina_sekundi_glavnog_grada = 43| širina_SJ_glavnog_grada =N | dužina_stepeni_glavnog_grada = 75| dužina_minuta_glavnog_grada = 31| dužina_sekundi_glavnog_grada = 36| dužina_IZ_glavnog_grada =W | najviši = | najviša_lokacija = [[Ebright Azimuth]] | najviša_visina = 136.2 | najniža = | najniža_lokacija = Obala [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] | najniža_visina = 0 | dužina = 154 | širina = 48 | površina = 6452 | površina_zemlje = | površina_vode = 21,5% | stanovništvo = 917092 | stanovništvo_datum = procjena 2012 | stanovništvo_gustoća = 179 | osnovan = 1. savezna država | datum = 7. decembar 1787. | vlada = | lider = [[Matt Meyer]] | lider_vrsta = Guverner | lider_partija = [[Demokratska stranka (SAD)|D]] | vremenska_zona = UTC-5/-4 | vremenska_zona_DST = | poštanski_broj = DE | pozivni broj = | kod = US-DE | kod_vrsta = [[ISO 3166-2]] | karta = Delaware in United States (zoom) (US48).svg | opis_karte = Položaj Delawarea na karti Sjedinjenih Američkih Država | web_stranica = [http://delaware.gov/ delaware.gov] | bilješka = }} '''Delaware''' ({{IPAc-en|audio=en-us-Delaware.ogg|ˈ|d|ɛ|l|ə|w|ɛər}}; '''DE''') jest [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]] na sjeveroistoku [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], na obali [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]], mada se ponekad ubraja u srednjoatlantske savezne države. Na jugu i zapadu graniči s [[Maryland]]om, na sjeveroistoku s [[New Jersey]]jem, a na sjeveru s [[Pennsylvania|Pennsylvanijom]]. Ime potječe od [[Thomas West, 3. baron De la Warr|Thomasa Westa, 3. barona De la Warra]], engleskog plemića i prvog kolonijalnog guvernera [[Virginia|Virginije]], po kojem je područje koje se danas naziva [[Cape Henlopen]] prvobitno dobilo ime.<ref name="etymology" /> Delaware zahvata sjeveroistočni dio [[Delmarva (poluostrvo)|poluostrva Delmarva]] i druga je najmanja američka savezna država po površini, šesta najmanja savezna država po broju stanovnika, ali i šesta najgušće naseljena savezna država. Sastoji se iz [[Okruzi u Delawareu|tri okruga]], od sjevera prema jugu: [[okrug New Castle (Delaware)|New Castle]], [[okrug Kent (Delaware)|Kent]] i [[okrug Sussex (Delaware)|Sussex]]. Dva južna okruga historijski su dominantno [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] orijentirana, dok je New Castle više [[Industrija|industrijski]]. Prije nego što su njegovu obalu otkrili i istražili Evropljani u 16. stoljeću, područje današnjeg Delawarea naseljavale su razne grupe američkih domorodaca, uključujući plemena [[Lenape]] na sjeveru i [[Nanticoke]] na jugu. Prvi evropski naseljenici bili su [[Nizozemska|nizozemski]] trgovci u koloniji [[kolonija Zwaanendael|Zwaanendael]] 1631, u blizini današnjeg grada [[Lewes (Delaware)|Lewesa]].<ref name="history" /> Delaware je bio jedna od [[Trinaest kolonija|13 kolonija]] koje su učestvovale u [[Američka revolucija|američkoj revoluciji]] te je 7. decembra 1787. postao prva država potpisnica koja je ratificirala deklaraciju o formiranju federacije saveznih država i [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]], pa je do danas u žargonu poznat i kao "Prva država" (''The First State''). == Etimologija == Ime je dobio po [[Delaware (rijeka)|istoimenoj rijeci]], a čije je ime izvedeno iz titule [[Thomas West, 3. baron De La Warr|Thomasa Westa, 3. barona De La Warra]] (1577–1618), koji je bio guverner kolonije Virginia, dok su prvi Evropljani istraživali rijeku i njenu okolinu. ''Delaware Indijanci'', ime koje su Evropljani koristili za pripadnike domorodačkog plemena [[Lenape]], a čija je domovina dolina rijeke Delaware, također izvode ime iz istog izvora. == Geografija == [[Datoteka:National-atlas-delaware.png|thumb|300px|desno|Karta Delawarea]] [[Datoteka:Twelve-mile-circle.gif|thumb|300px|desno|Krug od 12 milja (''The Twelve-Mile Circle'')]] [[Datoteka:Delaware-wedge.svg|thumb|Dijagram kruga od 12 milja, linije Mason-Dixon i granice ''The Wedge''. Sva plavo i bijelo označena područja su unutar Delawarea, osim malog dijela Marylanda na krajnjem zapadnom isječku kruga]] Teritorija Delaware približno je duga 154&nbsp;km, te široka između 14&nbsp;km i 56&nbsp;km, prostire se na ukupno 5.060&nbsp;km², što je čini drugom najmanjom saveznom državom po površini, poslije [[Rhode Island]]a. Delaware je okružen na sjeveru sa [[Pennsylvania|Pennsylvanijom]], na istoku sa rijekom Delaware, [[Zaliv Delaware|zalivom Delaware]], saveznom državom [[New Jersey]] i Atlantskim okeanom; na zapadu i jugu nalazi se [[Maryland]]. Mali dijelovi Delawarea se također nalaze na istočnoj strani rijeke Delaware, dijeleći kopnenu granicu sa New Jerseyjem. Država Delaware, zajedno sa istočnim obalnim okruzima Marylanda i dva okruga u Virginiji, čine poluostrvo [[Delmarva (poluostrvo)|Delmarva]], koje se pruža niz obalu srednjeg Atlantika. Definicija sjeverne granice države Delaware je donekle neobična. Najveći dio granice između Delawarea i Pennsylvanije je prvobitno definirana polukrugom koji se proteže 19,3&nbsp;km (12 milja) oko [[kupola|kupole]] zgrade sudnice grada [[New Castle (Delaware)|New Castlea]]. Ova granica se često naziva [[Krug od 12 milja]] (''Twelve-Mile Circle'' ). Ovo je jedina granica unutar SAD koja je nominalno [[kružnica|polukružnica]]. Ova granica se prostire na istok sve na obale New Jerseyja, zatim nastavlja prema jugu duž obalne linije sve dok ne dođe ponovno do polukružnice od 12 milja na jugu, dalje granica nastavlja na uobičajeniji način sredinom glavnog toka rijeke Delaware. Na zapadu, dijelovi polukružnice se protežu pokraj najistočnije ivice Marylanda. Ostatak zapadne granice se proteže neznatno prema istoku od njenog presjeka sa kružnicom. Takozvani ''klin'' (''The Wedge'') je dio teritorije Delawarea između sjeverozapadnog dijela kružnice od 12 milja i granice Marylanda, koju su smatrali svojom i Delaware i [[Pennsylvania]] sve do 1921, nakon čega je ''klin'' konačno pripao Delawareu. ===Topografija=== Delaware se prostire na relativno ravnom terenu i ima najmanju prosječnu nadmorsku visinu od svih saveznih država.<ref name="USGS" /> Najviša tačka u Delawareu je [[Ebright Azimuth]], a nalazi se u blizini srednje škole Concord u gradu [[Wilmington (Delaware)|Wilmington]], izdiže se samo 136,2 m iznad nivoa mora.<ref name="USGS" /> Najsjeverniji dio države je dio Apalačkog Piedmonta, brdovit sa valovitim uzvišenjima. Takozvana ''fall line'' približno prati autoput "Robert Kirkwood" između Newarka i Wilmingtona; južno od ovog puta je [[Atlantska obalna nizija]], sa ravnim, pjeskovitim, a ponegdje i [[močvara|močvarnim]], terenom.<ref name="dgs2" /> Greben, visine 23 do 24 metra se proteže duž zapadne granice države, te čini [[vododijelnica|vododijelnicu]] koja hrani rijeku Delaware i zaliv na istoku te [[zaliv Chesapeake]] na zapadu. === Klima === Pošto je gotovo cijeli Delaware dio Atlantske obalne nizije, na njegovu klimu znatno utiče djelovanje okeana. Savezna država je prijelazna zona između [[vlažna suptropska klima|vlažne suptropske klime]] i [[kontinentalna klima|kontinentalne klime]]. Usprkos male veličine teritorije (približno 160&nbsp;km od najsjevernije do najjužnije tačke), postoji značajna varijacija u prosječnoj temperaturi i količini [[snijeg|sniježnih]] padavina između okruga Sussex i New Castle. Južniji dijelovi Delaware, pod uticajem Atlantskog okeana i zaliva Delaware, imaju blažu klimu i duži period rasta vegetacije od sjevernog dijela države. Najviša ikad izmjerena temperatura u Delawareu bila je 43&nbsp;°C izmjerena u gradu [[Millsboro (Delaware)|Millsboro]] 21. jula 1930, a najniža, također u Millsborou 17. januara 1893. izmjereno je -27&nbsp;°C. === Okoliš === Prelazni oblik klime daje Delawareu veliku raznolikost u vegetaciji. U sjevernoj trećini države nalaze se sjeveroistočne primorske šume i miješane šume [[hrast]]a, tipične za sjeveroistok SAD.<ref name="ecoregions" /> U južnoj dijelu na dvije trećine teritorije države prostiru se srednjeatlatske primorske šume.<ref name="ecoregions"/> [[Državni park Trap Pond]] u okrugu Sussex, naprimjer, uzgaja [[močvarni čempres]] (''Taxodium distichum'') što bi se moglo smatrati najsjevernijim mjestom gdje raste ova vrsta. Delaware pruža državne subvencije čišćenjima "manje kontaminiranih" površina opasnim materijama, a takve subvencije finansira iz poreza od prodaje nafte i naftnih derivata na veliko.<ref name="cleaning" /> == Historija == === Domorodački period === Prije nego što su Delaware naselili evropski kolonisti, ovo područje je bilo naseljeno istočnim plemenima [[Algonquian]]a poznatih i kao Unami Lenape ili Delaware, a živjeli su u dolini rijeke Delaware, a pleme [[Nanticoke]] duž rijeke sve do zaliva Chesapeake. Pleme Unami Lenape u dolini Delawarea su blisko povezani sa plemenima Munsee Lenape duž rijeke [[Hudson (rijeka)|Hudson]]. Oni su formirali lovačko i poljoprivedno društvo, a vrlo brzo su postali i posrednici u trgovini krznom sa svojim drevnim neprijateljima iz plemena Minqua ili [[Susquehannock]]. Kada su izgubili zemlju kraj rijeke Delaware i Minqua uništena od strane pet ujedinjenih plemena [[Iroqois]]a (irokeza) 1670-ih, ostaci plemena Lenape koji su htjeli zadržati svoj identitet kao takav, napustili su ovo područje i odselili se preko Alleghany planina sredinom 18. vijeka. Općenito, oni domoroci koji se nisu odselili izvan područja Delaware su pokršteni, te grupirani zajedno sa drugim obojenim stanovništvom i vremenom se stopili sa doseljenicima. === Kolonijalni period === [[Datoteka:NouvSuede.jpg|lijevo|thumb|Nova Švedska - susret švedskih kolonista i domorodaca Delawarea]] Prvi Evropljani koji su se naselili na područje današnjeg Delawarea bili su [[Nizozemska|Nizozemci]]. Osnovali su trgovačku stanicu zvanu [[Zwaanendael (Delaware)|Zwaanendael]] 1631. u blizini današnjeg grada [[Lewes (Delaware)|Lewesa]]. Međutim, za nepunu godinu svi doseljenici su stradali u sukobima sa okolnim [[Spisak indijanskih plemena|domorodačkim plemenima]]. 1638. osnovana je [[Nova Švedska]], trgovačka stanica i kolonija doseljenika iz Švedske, a nalazila se u Fort Christini (danas [[Wilmington (Delaware)|Wilmington]]). Vođa doseljenika bio je [[Peter Minuit]], a predvodio je grupe Šveđana, Finaca i Nizozemaca. Kolonija Nova Švedska trajala je 17 godina. Nizozemci, osnaženi pod vodstvom [[Peter Stuyvesant]]a, osnivaju utvrdu 1651. na mjestu današnjeg [[New Castle (Delaware)|New Castlea]], a već 1655. osvajaju Novu Švedsku i pripajaju je [[Nova Nizozemska|Novoj Nizozemskoj]].<ref name="hod" /><ref name="gajus" /> Samo devet godina kasnije nizozemske kolonije osvojili su Englezi došavši flotom brodova pod komandom Roberta Carra po direktivi tadašnjeg [[Jakov II, kralj Engleske|Jakova II, vojvode od Yorka]], koji je 1682. prepustio upravljanje područjem [[William Penn|Williamu Pennu]], osnivačem i upravnikom provincije Pennsylvanije. Penn je snažno nastojao da Pennsylvanija dobije izlaz na more te je od vojvode Jakova II zakupio područje koje je kasnije bilo poznato kao ''niske zemlje na Delawareu''.<ref name = "hod" /> Penn je uspostavio reprezentativnu vladu i jedno kratko vrijeme ova svoja dva posjeda vodio pod jednom Generalnom skupštinom 1682. Međutim, do 1704. Provincija Pennsylvania toliko se razvila da su njeni predstavnici htjeli donositi odluke bez udjela predstavnika ''niskih zemalja'', a dvije grupe predstavnika počele su zasjedati odvojeno, jedna u [[Philadelphia|Philadelphiji]], a druga u New Castleu. Penn i njegova aristrokratija su ostali upravnici oba područja i uvijek su imenovali istu osobu kao guvernera za njihovu provinciju Pennsylvaniju i teritoriju ''niskih zemalja''. Slučaj da su Delaware i Pennsylvanija dijelili guvernera nije jedinstven. Od 1703. do 1738. kolonije [[New York (savezna država)|New York]] i New Jersey također su dijelile guvernera.<ref name="lurie" /> Osim toga, i Massachusetts i New Hampshire također su jedno vrijeme dijelili guvernera.<ref name="mayo2" /> U prvim godinama nakon osnivanja Delaware je uvozio mnogo više robova nego što je dolazilo engleskih imigranata, jer su se u Engleskoj djelomično popravljali ekonomski uvjeti života. Kolonija je s vremenom postala društvo robova, uzgajali su [[duhan]] kao glavni izvor prihoda, čak i kasnije kada je broj engleskih imigranata ponovo počeo rasti. === Američka revolucija === Kao i druge središnje kolonije, ''niske zemlje na Delawareu'' su isprva pokazale vrlo malo entuzijazma za odvajanje od [[Britanska imperija|Kraljevine Velike Britanije]]. Njegovo stanovništvo je imalo dobre odnose sa upravnom vladom, a općenito im je bila dopuštena veća nezavisnost i autonomija u svojoj kolonijalnoj skupštini nego drugim kolonijama. Trgovci u luci Wilmington su imali snažne veze sa Britancima. I prije nego što je izglasana Deklaracija o nezavisnosi, patriotske vođe Thomas McKean and [[Caesar Rodney]] su ubijedili kolonijalnu skupštinu da izglasa svoje odvajanje od vlasti Britanije i Pennsylvanije 15. juna 1776. Osoba koja je najbolje predstavljala većinu u Delawareu, George Read, nije mogao prisustvovali glasanju na kojem je donesena [[Američka deklaracija o nezavisnosti|Deklaracija o nezavisnosti]]. Međutim, nakon dramatičnog noćnog jahanja Caesar Rodney je uspio prisustvovali delegaciji i dao glas Delawarea neophodan za nezavisnost. Prvobitno pod vodstvom [[John Haslet]]a, Delaware je dao jednu od elitnih jedinica Kontinentalnoj armiji, poznatu kao ''Delaware Blues'', a imali su i nadimak ''plavi pijetlovi''. U augustu 1777. general William Howe poveo je britansku vojsku kroz Delaware na putu prema Philadelphiji, koju je osvojio nakon [[Bitka kod Brandywinea|bitke kod Brandywinea]]. Jedini veći vojni okršaj na području Delawarea bila je bitka na Coochovom mostu, koja se odigrala 3. septembra 1777. u okrugu New Castle. Nakon bitke kod Brandywinea, Wilmington je bio okupiran od strane Britanaca, a predsjednik Delawarea [[John McKinly]] je bio uhapšen. Britanci su kontrolirali rijeku Delaware veći dio perioda rata, onemogućavajući trgovinu i davajući podršku dijelu stanovništva koji su ostali lojalni Britancima, naročito u okrugu Sussex. Pošto su Britanci obećali slobodu robovima revolucionara ako se budu s njima borili protiv svojih vlasnika, odbjegli robovi su bježali prema sjeveru te im se priduživali.<ref name="schama" /> === Ropstvo i rasizam === Krajem kolonijalnog perioda, broj robova u Delawareu je počeo opadati. Prelazak sa poljoprivredne proizvodnje duhana na mješanu ekonomiju stočarstva smanjivalo je potrebu za robovskom radnom snagom. Lokalni metodisti i [[kvekeri]] su nagovarali robovlasnike da oslobađaju svoje robove nakon Američke revolucije, a mnogi su to i učinili u svrhu svojih ideala. Do 1810-ih tri četvrtine svih crnaca u Delawareu su bili slobodni. Kada je John Dickinson oslobodio svoje robove 1777, on je u to vrijeme bio najveći robovlasnik u Delawareu sa ukupno 37 robova koje posjedovao. Do 1860. neki od najvećih robovlasnika imali su najviše 16 robova.<ref name="kolchin" /> Iako su pokušaji da se zabrani robovlasništvo propali nakon glasanja u zakonodavnom tijelu, u praktičnom smislu, država je uglavnom prestala sa tom praksom. Na popisu stanovništva SAD 1860, na samom pragu [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]], 91,7% crnačkog stanovništva u Delawareu bilo je slobodno.<ref name="kolchin" /> Registrirano je samo 1.798 robova u odnosu na 19.829 ''slobodnih crnaca''.<ref name="census1860" /> Nezavisnu crkvenu zajednicu crnaca je osnovao oslobođeni rob Peter Spencer 1813. kao Ujedinjenu crkvu Afrikanaca. Ona je uslijedila nakon osnivanja Afrikanske metodističke episkopalne crkve u Philadephiji 1793, a koja je bila vezana za Metodističku episkopalnu crkvu sve do 1816. Spencer je izgradio crkvu u Wilmingtonu za svoju novu crkvenu zajednicu.<ref name="dalleo" /> Kasnije je ova zajednica promijenila ime u Afrička unija prve obojene metodističke protestantske crkve i konekcije, poznatije pod imenom A.U.M.P. crkva. Slijedeći Spencera počev od 1814, održavaju se godišnji skupovi u mjesecu augustu, na kojima se održavaju brojni vjerski i kulturni festivali. Oni predstavljaju jedne od najstarijih kulturnih festivala u cijeloj SAD. Iako je na samom početku građanskog rata Delaware nominalno bio robovlasnička država, on je ostao član Unije. Delaware je glasao protiv secesije 3. januara 1861. Prema riječima tadašnjeg guvernera, Delaware je prva država koja je podržala Uniju tako što je ratificirala Ustav, a bit će posljednja koja će je napustiti. Iako je ogromna većina građana Delawarea bio u vojsci lojalnoj Uniji, neki su služili i u jedinicama na Konfederalnoj strani u Marylandu i Virginiji. Delaware je značajan kao jedina robovlasnička savezna država u kojoj nije organizovana nijedna konfederalna vojna jedinica. Preostali robovi u Delawareu su oslobođeni ratificiranjem [[13. amandman na Ustav SAD|13. amandmana na Ustav SAD]] u decembru 1865. == Stanovništvo == {| class="wikitable" style="float: right; margin: 0 0 1em 1em; width: auto; text-align: center; line-height: 1.4em;" |- !Godina !Broj<br />stanovnika |- |border = "1"|1830. |align="right"|76.748 |- |border = "1"|1840. |align="right"|78.085 |- |border = "1"|1850. |align="right"|91.532 |- |border = "1"|1860. |align="right"|112.216 |- |border = "1"|1870. |align="right"|125.015 |- |border = "1"|1880. |align="right"|146.608 |- |border = "1"|1890. |align="right"|168.493 |- |border = "1"|1900. |align="right"|184.735 |- |border = "1"|1910. |align="right"|202.322 |- |border = "1"|1920. |align="right"|223.003 |- |border = "1"|1930. |align="right"|238.380 |- |border = "1"|1940. |align="right"|266.505 |- |border = "1"|1950. |align="right"|318.085 |- |border = "1"|1960. |align="right"|446.292 |- |border = "1"|1970. |align="right"|548.104 |- |border = "1"|1980. |align="right"|594.338 |- |border = "1"|1990. |align="right"|666.168 |- |border = "1"|2000. |align="right"|783.600 |- |border = "1"|2010. |align="right"|897.934 |- |border = "1"|2020. |align="right"|989.948 |} Prema podacima Biroa za popis SAD-a, procjenjuje se da je u Delawareu 2023. živjelo 1.031.890 stanovnika, što predstavlja porast broja stanovnika od 4,2% u odnosu na posljednji provedeni [[Popis stanovništva u SAD-u 2020.|popis stanovništva 2020.]] ===Rase=== [[Datoteka:Delaware population map.png|thumb|lijevo|Karta gustoće naseljenosti Delawarea]] Po podacima s popisa stanovništva 2010, Delaware je imao 897.934 stanovnika. Rasni sastav bio je sljedeći: * 68,9% bijelaca (65,3% bijelaca i 3,6% Latinoamerikanaca) * 21,4% Afroamerikanaca * 0,5% domorodačkog stanovništva (potomaka Indijanaca i Inuita) * 3,2% Azijata * 0,0% domorodaca sa Havaja i drugih pacifičkih ostrva * 3,4% drugih rasa * 2,7% miješanih rasa (dvije ili više rasa). U etničkom pogledu, Latinoamerikanci bilo koje rase činili su približno 8,2% ukupnog stanovništva.<ref name="facts" /> {| class="wikitable sortable mw-collapsible" style="font-size: 90%;" |+ '''Rasni pregled stanovništva Delawarea''' |- ! Rasni sastav !! 1990<ref name="censushist" /> !! 2000<ref name="censusview" />!! 2010<ref name="censusdata" /> |- | Bijelci || 80,3% || 74,6% || 68,9% |- | Afroamerikanci || 16,9% || 19,2% || 21,4% |- | Azijati || 1,4% || 2,1% || 3,2% |- | Potomci domorodaca (Indijanci) || 0,3% || 0,4% || 0,5% |- | Domoroci sa Havaja i drugih<br>pacifičkih ostrva || - || - || - |- | Druge rase || 1,1% || 2,0% || 3,4% |- | Mješanci dvije ili više rasa || - || 1,7% || 2,7% |} Delaware je šesta najgušće naseljena savezna američka država, sa gustoćom stanovništva od 442,6 stanovnika po kvadratnoj milji, što je 365,4 stanovnika po kvadratnoj milji više od nacionalnog prosjeka. Po ukupnom broju stanovnika, Delaware je na 45. mjestu od svih saveznih država. Samo pet saveznih država: Delaware, [[Zapadna Virginia]], [[Vermont]], [[Maine]] i [[Wyoming]] nemaju nijedan grad sa više od 100.000 stanovnika, prema podacima popisa stanovništva 2010.<ref name="trivia" /> Centar naseljenosti Delawarea jest u okrugu New Castle, u [[Townsend (Delaware)|Townsendu]].<ref name= "cenpopcenter" /> === Jezici === Po podacima iz 2000, 91% stanovništva Delaware starijeg od pet godina govori samo [[Engleski jezik|engleski]], 5% govori [[Španski jezik|španski]]. Treći najzastupljeniji jezik je [[Francuski jezik|francuski]], koji govori 0,7% stanovništva, zatim [[Kineski jezik|kineski]] 0,5% i [[Njemački jezik|njemački]] 0,5% stanovništva. Predloženi su zakoni u oba doma zakonodavnog tijela Delawarea, Senata i Predstavničkog doma, da se [[engleski jezik]] proglasi zvaničnim jezikom u Delawareu.<ref name="Sb129" /><ref name="HB4360" /> Međutim, zakoni nisu prošli ni u jednom zakonodavnom domu. === Religija === Po religijskom opredjeljenju, stanovništvo Delawarea čine pripadnici sljedećih religija: * [[metodisti]] – 20% * [[baptisti]] – 19% * ateisti – 17% * [[Katolička crkva|katolici]] – 9%<ref name="katholics" /> * [[Luteranizam|luterani]] – 4% * [[Prezbiterianizam|prezbiterijanci]] – 3% * [[Pentekostalizam|Pentekostalna crkva]] – 3% * [[Episkopalna crkva u Sjedinjenim Američkim Državama|Episkopalna crkva]] – 2% * [[Crkva adventista sedmog dana]] – 2% * [[Crkve Krista]] – 1% * [[Kršćanstvo|ostali kršćani]] – 3% * [[Islam|muslimani]] – 2% * [[Judaizam|jevreji]] – 1% * ostali – 5% * nisu se izjasnili – 9% Prema podacima iz 2010, Udruženje za historijske podatke o religiji<ref name="www.thearda.com" /> objavilo je izvještaj o tri najveće religijske grupe u Delawareu po broju pripadnika: [[Katoličanstvo|katolika]] sa 182.532 vjernika, Ujedinjena metodistička crkva sa 53.656 vjernika te druge evangelističko-protestantske crkve sa 22.973 vjernika. Religijska grupa sa najvećim brojem zajednica je Ujedinjena metodistička crkva sa 158 zajednica, zatim evangeličko-protestantske crkve sa 106 zajednica te Katolička crkva sa 45 zajednica. [[Rimokatolička dijaceza Wilmington]] i Episkopalna dijaceza Delaware imaju u svojoj jurisdikciji sve župe na području Delawarea. Crkva A.U.M.P, najstarija afroamerička crkvena zajednica, osnovana je u Wilmingtonu te i dalje ima znatno prisustvo i djelovanje u državi. Zbog stalnog doseljavanja imigranata iz raznih dijelova svijeta, izgrađeni su džamija u [[Ogletown (Delaware)|Ogletownu]] i hinduistički hram u [[Hockessin (Delaware)|Hockessinu]]. Prema anketi iz 2012. o religijskom vjerovanju u SAD-u, 34% stanovništva Delawarea izjasnilo se da su ''umjereno religiozni'', 33% se izjasnilo kao ''veoma religiozni'' te 33% kao ''nereligiozni''.<ref name="dialog2" /> == Privreda == [[Bruto regionalni proizvod]] (BRP) Delawarea u 2010. iznosio je 62,3 milijarde [[Američki dolar|US dolara]].<ref name="gdpstate" /> {| class="wikitable" style="float: right; margin: 10px" |+ Prosječne prodajne cijene novih i polovnih kuća i stanova (u US$)<ref name="er2011"/> |- !DE okrug!!mart 2010.!!mart 2011. |- |New Castle||229.000||216.000 |- |Sussex||323.000||296.000 |- |Kent||186.000||178.000 |} Lični dohodak po glavi stanovnika u Delawareu iznosio je 34.199 US$, što je deveti najviši od svih saveznih država. U 2005, prosječna sedmična plata iznosila je 937 US$, što je svrstava Delaware na sedmo mjesto među saveznim državama.<ref name="luladey" /> Ono što je zajedničko mnogim drugim okruzima širom SAD, sva tri okruga u Delawareu su zabilježila smanjenje prodajnih cijena novih i postojećih stanova i kuća iz godine u godinu, kada se uzme usporedba 2010. sa 2011.<ref name = "er2011"/> Prema studiji koju je proveo Phoenix Marketing International 2013, Delaware je bio 9. savezna država po broju milionera po glavi stanovnika u SAD, sa odnosom 6,2 milionera na 100 stanovnika.<ref name="milioneri" /> [[Datoteka:Peach delaware.jpg|thumb|lijevo|"Branje breskvi u Delawareu" iz izdanja [[Harper's Weekly]]ja iz 1878.]] Osnovni poljoprivredni proizvodi Delawarea su piletina, plastenička proizvodnja, [[soja]], mliječni proizvodi i [[kukuruz]]. Više od 50% svih kompanija u SAD čijim se dionicama javno trguje, te 63% svih kompanija sa spiska [[Fortune 500]] su prijavljene u Delawareu.<ref name="corpde" /> Poslovna atraktivnost države kao ''korporativni raj'' se uglavnom ogleda u tome što Delaware ima vrlo povoljan zakon o korporacijama. [[Porez]] na franšizu za korporacije u Delawareu daje oko jedne petine svih javnih prihoda savezne države.<ref name= "DEFiscalNotebook" /> Iako je Delaware u sklopu SAD rangiran kao najtransparentnija jurisdikcija na svijetu od strane ''Mreže porezne pravde'' u sklopu indeksa ''Financial Secrecy'' u 2009,<ref name="secrecy" />, indeks iste grupe za 2011. je rangirao SAD kao petu, ali nije spomenuo Delaware.<ref name="secrecy2011" /> Naslov 4, poglavlje 7. Zakona Delawarea propisuje da se [[alkoholno piće|alkoholna pića]] mogu prodavati samo licenciranim i određenim objektima, te samo u periodu od 9 sati ujutro do 1 sat poslije ponoći.<ref name ="delcode4-8" /> Sve do 2003, Delaware je bio jedna od nekoliko saveznih država koje su sprovodile takozvane ''plave zakone'' kojima je bila zabranjena prodaja alkoholnih pića nedjeljom.<ref name="nathans2011" /> === Industrija === Prema podacima iz januara 2011, stopa [[nezaposlenost]]i u Delawareu iznosila je 8,5%.<ref name="blsgov" /> Najviše zaposlenih bilo je u sektorima: * državne uprave i javnog sektora (savezna država Delaware, okrug New Castle) * obrazovanje ([[Univerzitet u Delawareu]]) * bankarstvo ([[Bank of America]], [[M&T Bank]], [[First USA]] / [[Bank One]] / [[JPMorgan Chase]], [[AIG]], [[Citigroup]], [[Deutsche Bank]], [[Barclays plc]]) * hemijska, farmaceutska i druga tehnologija ([[DuPont|E.I. du Pont de Nemours & Co.]]<ref name = "DuPont_DE_Number_2"/>, [[Syngenta]], [[Agilent Technologies]], [[AstraZeneca]] i drugi) * zdravstvo ([[Christiana Care Health System]], [[Alfred I. duPont Hospital for Children]]). Prema podacima iz 2011, u državi je bilo oko 2.800 ljekara.<ref name="barrish" /> * peradarstvo, naročito uzgoj pilića u okrugu Sussex == Saobraćaj == [[Datoteka:1969 Delaware license plate 000000 sample.jpg|thumb|desno|190px|Trenutne registracijske oznake vozila u Delawareu, ovaj dizajn i izgled je uveden 1959, što čini ove tablice najstarijim po izgledu i dizajnu trenutno važećim u opticaju u SAD]] Saobraćajni sistem u Delawareu je pod upravom i nadzorom Ministarstva saobraćaja Delawarea (''Delaware Department of Transportation'' ili ''DelDOT'')<ref name="deldot" /><ref name="staffPR" /> Finansiranje projekata pod upravom Ministarstva saobraćaja se odvija, djelimično, iz Fonda za saobraćaj koji je osnovan 1987. u svrhu stabilizacije finansiranja i održavanja transportnog sistema u državi; a dostupnost sredstava Fonda je dovela do postepenog odvajanja operacija koje provodi Ministarstvo saobraćaja od drugih operacija koje sprovode drugi organi vlasti savezne države Delaware.<ref name="montgomery2012nj" /> DelDOT upravlja programima kao što su program ''Delaware Adopt-a-Highway'' (doslovno: ''usvajanje autoputa''), uklanjanje snijega sa glavnih puteva u državi, infrastruktura za kontrolu saobraćaja (signali i oznake), upravljanje naplatom putarina, upravljanje korporacijom za tranzit (''Delaware transit corporation''), organizacijom javnog prevoza u Delawareu i drugim programima. Tokom 2009, Ministarstvo saobraćaja je održavalo 13.507 milja puteva od čega je 89% javnog sistema puteva države, dok ostatak otpada na javne puteve pod upravom pojedinih nižih organa vlasti i općina. Time Delaware daleko odstupa od nacionalnog prosjeka SAD od oko 20% od svih puteva u nadležnosti saveznih država koje održavaju državna ministarstva saobraćaja.<ref name="deldotfactbook" /> === Putevi === [[Datoteka:DE 1 near canal.JPG|desno|thumb|[[Delaware Route 1]] (DE&nbsp;1), put sa djelimičnom naplatom putarine, povezuje [[Fenwick Island (Delaware)|Fenwick Island]] i [[Wilmington (Delaware)|Wilmington]].]] Jedna od glavnih ruta sistema međudržavnih autoputeva u SAD, [[Interstate 95]] (I-95) prolazi kroz Delaware od jugozapada prema sjeveroistoku preko okruga New Castle. Osim I-95, postoji još šest međudržavnih autoputeva koji povezuju Delaware: [[U.S. Route 9]] (US&nbsp;9), [[U.S. Route 13]], [[U.S. Route 40]], [[U.S. Route 113]], [[U.S. Route 202]] i [[U.S. Route 301]]. Postoji također i nekoliko unutardržavnih puteva koji prolaze kroz saveznu državu Delaware, a neki od njih su [[Delaware Route 1]] (DE&nbsp;1), [[Delaware Route 9|DE&nbsp;9]] i [[Delaware Route 404|DE&nbsp;404]]. US&nbsp;13 i DE&nbsp;1 su autoputevi koji su primarno orijentirani sjever-jug povezujući Wilmington i Pennsylvaniju sa Marylandom, sa DE&nbsp;1 koji služi kao osnova ruta između Wilmingtona i plaža Delawarea. DE&nbsp;9 je autoput koji povezuje Dover i Wilmington kroz živopisnu rutu duž [[zaliv Delaware|zaliva Delaware]]. Autoput US&nbsp;40 je ruta primarno orijentirana istok-zapad a povezuje Maryland sa New Jerseyem. DE&nbsp;404 je drugi autoput koji je primarno orijentiran istok-zapad povezujući [[most Chesapeake Bay]] u Marylandu sa plažama u Delawareu. Država upravlja i sa dva autoputa uz naplatu putarine: ''Delaware Turnpike'' koji je na I-95 između Marylanda i New Castle te memorijalni autoput ''veterana Korejskog rata'', koji je na DE-1 između Wilmingtona i Dovera. Biciklistička ruta 1 u Delawareu (''Delaware Bicycle Route 1'') pruža se u smijeru sjever-jug dužinom cijele savezne države od granice sa Marylandom u [[Fenwick Island (Delaware)|Fenwick Islandu]] do granice sa Pennsylvanijom sjeverno od [[Montchanin (Delaware)|Montchanina]]. To je jedna od nekoliko označenih biciklističkih ruta koje su planirane kroz Delaware.<ref name="bike2" /> Delaware ima oko 1.450 mostova, od čega je 95% pod upravom Ministarstva saobraćaja Delawarea. Oko 30% svih mostova u Delawareu izgrađeno je prije 1950-ih godina a oko 60% od ukupnog broja su uključeni u nacionalni inventar mostova. Neki mostovi koji nisu pod upravom DelDOT-a uključuju četiri mosta na kanalu Chesapeake i Delaware, koji su pod jurisdikcijom Američkog inžinjerskog korpusa, te [[Memorijalni most Delaware]] koji je pod zajedničkom upravom Delaware River i Bay Authority. Zapaženo je da je sastav sekundarnih puteva, izgrađenih na bazi [[katran]]a, u okrugu Sussex mnogo podložniji habanju od [[asfalt]]nih puteva u ostatku zemlje.<ref name="nj20110417" /> Među ovim lokalnim putevima, Sussex 238 (okružni put) se smatra jednim od najproblematičnijih.<ref name=nj20110417/> === Trajekti === Postoje tri trajektne linije koje opslužuju područje Delawarea: * trajekt Cape May-Lewes prelazi preko ušća zaliva Delaware između Lewesa u Delawareu i Cape May u New Jerseyu. * trajekt Woodland je kablovski trajekt koji prevozi preko rijeke [[Nanticoke (rijeka)|Nanticoke]] jugozapadno od [[Seaford (Delaware)|Seaforda]]. * trajekt Delaware City–Salem povezuje [[Delaware City]] sa [[Fort Delaware]]om i [[Salem (New Jersey)|Salem]] === Željeznički i autobuski saobraćaj === [[Amtrak]] ima dvije stanice u Delawareu duž sjeveroistočnog koridora; relativno mirnu stanicu u Newarku i nešto prometniju u Wilmingtonu. Sjeveroistočni koridor također opslužuje i regionalna SEPTA linija Wilmington-Newark koja povezuje [[Claymont (Delaware)|Claymont]], Wilmington, [[Churchmans Crossing (Delaware)|Churchmans Crossing]] i Newark. Glavni teretni željeznički pravac u Delawareu je željeznička linija I klase ''Norfolk Southern'', koja opslužuju veći dio Delawarea. Ona povezuje dva kraća željeznička pravca liniju ''Delaware Coast Line'' i liniju ''Maryland and Delaware'', kojom se služe lokalne kompanije u okrugu Sussex. Druga linija I klase je CSX koja prolazi kroz sjeverni dio okruga New Castle paralelno s Amtrakovim sjeveroistočnim koridorom. CSX povezuje teretnim operacijama liniju ''Wilmington and Western'' kojoj je sjedište u Wilmingtonu i liniju ''East Penn'' koja povezuje Wilmington sa [[Coatesville (Pennsylvania)|Coatesvilleom]]. Posljednja putnička željeznička linija u smijeru sjever-jug kroz glavni dio Delawarea bila je Pennsylvanijska željeznica, takozvana ''The Cavalier'' koja je prestala sa radom 1956, a prolazila je od Philadelphije kroz unutrašnjost Delawarea.<ref name="baert" /> === Aviosaobraćaj === [[Datoteka:WilmingtonDelaware.JPG|desno|thumb|200px|Wilmington, najveći grad u Delaweru]] [[Aerodrom New Castle]] u blizini Wilmingtona trenutno opslužuju komercijalna aviokompanija [[Frontier Airlines]], pružajući usluge prema raznim odredištima u SAD. U prošlosti, kompanija [[Skybus Airlines]] također je pružala usluge na aerodromu u Wilmingtonu, za destinacije prema [[Columbus (Ohio)|Columbusu]] i [[Greensboro (Sjeverna Karolina)|Greensborou]] od 7. marta 2008.<ref name="marla" /> do svog [[bankrot]]a 5. aprila 2008. Delaware ima središnji položaj u području ''Sjeveroistočnog koridora'' sa gradovima duž nacionalnog puta [[Interstate 95|I-95]]. Stoga, putnici iz Delawarea koji putuju komercijalnim aviokompanijama za domaće i međunarodne letove najčešće koriste [[Međunarodni aerodrom Philadelphia]] (PHL), zatim [[Međunarodni aerodrom Baltimore-Washington Thurgood Marshall]] (BWI) i [[Međunarodni aerodrom Washington Dulles]] (IAD). Stanovnici okruga Sussex također koriste i [[Regionalni aerodrom Wicomico]] koji se nalazi oko 16&nbsp;km od granice Delawarea. [[Međunarodni aerodrom Newark Liberty]] (EWR) i [[Međunarodni aerodrom Ronald Reagan Washington]] su također udaljeni na manje od 160&nbsp;km od okruga New Castle. U središnjem dijelu države nalazi se vojna baza [[Dover Air Force Base]] komande za zračnu mobilnost, koja je sjedište dvije jedinice zračnih snaga SAD i to [[436. Airlift Wing]] i [[512. Airlift Wing]]. Osim ovih, u Delawareu se nalaze još manji aerodromi kao što su: [[Aerodrom Summit (Delaware)|aerodrom Summit]] u blizini [[Middletown (Delaware)|Middletowna]], [[aerodrom Delaware Airpark]] u blizini [[Cheswold (Delaware)|Cheswolda]] i [[Aerodrom okruga Sussex]] u blizini [[Georgetown (Delaware)|Georgetowna]]. == Vlada == Trenutni 4. po redu Ustav Delawarea usvojen 1897. regulira i definira izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast u saveznoj državi. === Zakonodavna vlast === [[Zakonodavna skupština Delawarea]] se sastoji iz Predstavničkog doma koji ima 41 člana i Senata Delaware sa 21 članom. Sjedište oba doma je u glavnom gradu savezne države, Doveru. Predstavnici skupštine su izabrani na mandat od dvije godine, dok je senatora četiri godine. Senat potvrđuje suce i druge imenovane predstavnike vlasti koje određuje guverner. Senatori u Senatu SAD iz Delawarea su [[Thomas R. Carper]] i [[Chris Coons]], oba iz [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]]. Jedini predstavnik Delawarea u Predstavničkom domu SAD je [[John Carney]], također demokrat. === Sudska vlast === Ustav Delawarea je precizirao broj i nadležnost sudova u državi: * Vrhovni sud Delawarea je najviši sudski organ u državi. * Viši sud Delawarea je sud za parnice opće jurisdikcije. * Privredni sud Delawarea (''The Delaware Court of Chancery'') obrađuje sudske predmete uglavnom iz poslovne oblasti * Porodični sud se bavi domaćim predmetima * ''Sud zajedničkih molbi Delawarea'' ima jurisdikciju na ograničenu oblast civilnih i kriminalnih predmeta Osim ustavnom određenih sudova, postoje i neki manji sudovi kao što je Sud pravde mira te Aldermenov sud. === Izvršna vlast === {{Glavni|Spisak guvernera Delawarea}} Na čelu izvršne vlasti je guverner Delawarea. Trenutni guverner Delawarea je [[Jack Markell]] (Demokratska stranka), koji je na tu dužnost stupio 20. januara 2009. Zamjenik guvernera je Matthew P. Denn. Guverner daje ''izvještaj o stanju države'' u vidu govora na zajedničkoj sjednici oba doma zakonodavne skupšine Delawarea jednom godišnje.<ref name="statehouse" /> === Politika === [[Datoteka:Dover Delaware.jpg|lijevo|thumb|200px|Dover, glavni grad Delawarea]] {|class="wikitable" style="float:right; font-size:95%; margin:10px" |+Rezultati predsjedničkih<br/>izbora u Delawareu |-style="background: lightgrey" !Godina ![[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]] ![[Demokratska stranka (SAD)|Demokrati]] |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2020.|2020.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|39,77% ''200.603 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''58,74%''' ''296.268 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2016.|2016.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|41,92% ''185.127 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''53,35%''' ''235.603 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2012.|2012.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|39,98% ''165.484 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''58,61%''' ''242.584 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2008.|2008.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|37,37% ''152.356 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''62,63%''' ''255.394 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2004.|2004.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|45,75% ''171.660 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''53,35%''' ''200.152 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 2000.|2000.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|41,90% ''137.288 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''54,96%''' ''180.068 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1996.|1996.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|36,58% ''99.062 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''51,82%''' ''140.955 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1992.|1992.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|35,33% ''102.313 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''43,52%''' ''126.054 |- |style="text-align: center; background: #fff3f3"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1988.|1988.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|'''55,88%''' ''139.639 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|43,48% ''108.647 |- |style="text-align: center; background: #fff3f3"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1984.|1984.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|'''59,78%''' ''152.190 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|39,93% ''101.656 |- |style="text-align: center; background: #fff3f3"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1980.|1980.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|'''47,21%''' ''111.252 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|44,87% ''105.754 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1976.|1976.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|46,57% ''109.831 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''51,98%''' ''122.596 |- |style="text-align: center; background: #fff3f3"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1972.|1972.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|'''59,60%''' ''140.357 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|39,18% ''92.283 |- |style="text-align: center; background: #fff3f3"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1968.|1968.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|'''45,12%''' ''96.714 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|41,61% ''89.194 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1964.|1964.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|38,78% ''78.078 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''60,95%''' ''122.704 |- |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|[[Predsjednički izbori u SAD-u 1960.|1960.]] |style="text-align: center; background: #fff3f3"|49,00% ''96.373 |style="text-align: center; background: #f0f0ff"|'''50,63%''' ''99.590 |} Demokratska stranka drži većinu biračkog tijela u Delawareu. Do predsjedničkih izbora 2000. država je bila predsjednički ''predvodnik'', šaljući tri elektorska glasa pobjedničkom kandidatu od 1952. Ovaj trend prestao je 2000, kada su elektori iz Delawarea glasali za [[Al Gore|Ala Gorea]]; a u 2004. [[John Kerry]] pobijedio je u Delawareu s prednošću od 8%. Na izborima 2008. demokratski kandidat [[Barack Obama]] porazio je republikanca [[John McCain|Johna McCaina]] u Delawareu sa 62,63% osvojenih glasova prema 37,37%. Potpredsjednik i predsjednik [[Joe Biden]] predstavljao je Delaware u Senatu SAD-a od 1973. do 2009. Prelazak Delawarea u ''demokratske'' države bio je djelomično zbog snažne podrške demokratama u okrugu New Castle, u kojem živi oko 55% ukupnog stanovništva savezne države, što je više od stanovništva okruga Kent i Sussex zajedno (dva manja okruga imaju zajedno 359.000 stanovništva u odnosu na 535.000, koliko živi u okrugu New Castle). New Castle nije većinski glasao za republikance na predsjedničkim izborima još od 1988. Na predsjedničkim izborima 1992, 2000. i 2004. republikanski predsjednički kandidati pobjeđivali su u okruzima Kent i Sussex, ali su svaki put u okrugu New Castle gubili s dvocifrenom razlikom u postocima, što je bilo dovoljno da na nivou savezne države pobijede demokratski kandidati. Osim toga, okrug New Castle bira i najveći broj kandidata u zakonodavna tijela; 27 od 41 distrikta u Zastupničkom domu te 14 od 21 distrikta u Senatu nalaze se u okrugu New Castle. Demokrati drže i mjesto guvernera Delawarea od 1993. te su otad pobijedili na šest uzastopnih izbora za guvernera. Demokratska stranka trenutno drži svih devet ključnih funkcija u državi. === Javni prihodi === Delaware ima šest različitih stopa [[porez na dohodak|poreza na dohodak]] u rasponu od 2,2% do 5,95%. Država ne razrezuje porez na promet za potrošače. Međutim, država razrezuje porez na velike primaoce kod većih kompanija. Porezi na licence za rad kompanija i obrta se kreću od 0,096% do 1,92% u zavisnosti od kategorije u koju spada određena djelatnost. Delaware ne razrezuje ni poreze na nekretnine niti privatne objekte na nivou države. Nekretnine su samo subjekt oporezivanja poreza na nekretnine na nivou okruga, doprinosa za školske distrikte, te ako se nekretnina nalazi na području statističke inkorporirane oblasti, poreza na općinsko vlasništvo. [[Kockanje u Sjedinjenim Američkim Državama|Legalno kockanje]] daje značajne izvore prihoda državi. Naprimjer, kasino u delaverskom Racetrack parku dao je državi oko 100 miliona US$ [[porez]]a 2010.<ref name="crimede" /> == Gradovi == {|class=wikitable style="text-align:left; font-size:90%" ! Mjesto !! Grad !! Okrug !! Stanovništvo |- | align="center" | 1. || [[Wilmington (Delaware)|Wilmington]] || [[Okrug New Castle (Delaware)|New Castle]] || 71.292 |- | align="center" | 2. || [[Dover (Delaware)|Dover]] || [[Okrug Kent (Delaware)|Kent]] || 36.047 |- | align="center" | 3. || [[Newark (Delaware)|Newark]] || [[Okrug New Castle (Delaware)|New Castle]] || 31.454 |- | align="center" | 4. || [[Milford (Delaware)|Milford]] || Kent i Sussex || 9.709 |} == Obrazovanje == Delaware je bio ishodište sudskog procesa ''Belton protiv Gebharta'', jednog od četiri slična slučaja koji su objedinjeni u jedinstveni slučaj ''Brown protiv Obrazovnog odbora'', nakon čega je [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud]] donio presudu kojom je ukinuta [[rasna segregacija]] u javnim školama. Značajno je da je slučaj ''Belton'' bio jedini slučaj u kojem je sud savezne države donio odluku u korist tužioca, čime je presudio da je segregacija bila protivna Ustavu SAD. Za razliku od mnogih američkih saveznih država, obrazovni sistem u Delawareu je centraliziran. Cijelim obrazovnim sistemom upravlja državna obrazovna inspekcija (''Superintendent of Education''), dok odbori lokalnih škola zadržavaju nazdor nad porezima i određenim odlukama o školskim planovima. Prema podacima iz 2011, Ministarstvo obrazovanja Delawarea je dalo saglasnost za rad 25 ''čarter'' škola (škole koje se finansiraju iz javnih prihoda, ali imaju nezavisnost u odlučivanju) u Delawareu, između kojih i jedna institucija namijenjena isključivo za djevojčice.<ref name="Dobo20110612" /> Svi učitelji i nastavnici u javnim školskim distriktima su članovi sindikata.<ref name="dobo2012" /> Prema podacima iz januara 2012, nijedna od ''čarter'' škola nije bila članica sindikata učitelja.<ref name="dobo2012" /> Jedan od sindikata učitelja u Delawareu je ''DSEA'' (Udruženje obrazovnih radnika države Delaware), čija predsjednica od januara 2012. je Frederika Jenner.<ref name="dobo2012" /> ===Koledži i univerziteti=== * [[Koledž umjetnosti i dizajna Delawarea]] * [[Državni univerzitet Delaware]] * [[Tehnički i opći koledž Delaware]] * [[Univerzitet Drexel]] u Wilmingtonu * [[Koledž Goldey-Beacom]] == Kultura == Do 2013, Delaware je bila jedina američka savezna država koja nije imala nacionalne parkove, zaštićena prirodna područja ili značajne nacionalne spomenike na svom području. Međutim, predsjednik [[Barack Obama]] je 25. marta 2013. proglasio nacionalni spomenik ''Prva država'' u čast uloge savezne države Delaware u kolonijalnom periodu i činjenice da je prva koja je ratificirala Ustav SAD.<ref name="bijelak" /> == Poznate osobe == * [[Elisabeth Shue]], glumica * [[Roy Del Ruth]], režiser * [[Ryan Phillippe]], glumac * [[Joe Biden]], političar, potpredsjednik SAD == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="etymology">{{cite web | url = http://www.etymonline.com/index.php?term=Delaware |title= Delaware| access-date=24. 2. 2007| author = Online Etymology Dictionary}}</ref> <ref name="history">{{cite web |url= http://portal.delaware.gov/facts/history/delhist.shtml |author= država Delaware |title= A brief history |access-date=21. 2. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120402082930/http://portal.delaware.gov/facts/history/delhist.shtml |archive-date=2. 4. 2012 |url-status= dead }}</ref> <ref name="USGS">{{cite web|url=http://www.census.gov/prod/2004pubs/04statab/geo.pdf|format=PDF|page=216|title=Extreme and Mean Elevations by State and Other Area|work=Statistical Abstract of the United States: 2004–2005|author=United States Census Bureau|access-date=16. 3. 2011}}</ref> <ref name="dgs2">{{cite web|url=http://www.dgs.udel.edu/delaware-geology/summary-geologic-history-delaware|title=A Summary of the Geologic History of Delaware|author= The Delaware Geological Survey}}</ref> <ref name="ecoregions">{{cite journal|author=Olson|title=Terrestrial Ecoregions of the World: A New Map of Life on Earth|journal=BioScience|year=2001|volume=51|issue=11|pages=933–938|url=http://gis.wwfus.org/wildfinder/|date=|access-date=22. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110907195748/http://gis.wwfus.org/wildfinder/|archive-date=7. 9. 2011|url-status=dead}} {{doi|10.1641/0006-3568(2001)051[0933:TEOTWA]2.0.CO;2}}</ref> <ref name="cleaning">{{cite news|title=Cleaning up contamination|first=Jeff|last=Montgomery|newspaper=The News Journal|publisher=Gannett|date=14. 5. 2011|access-date=14. 5. 2011|url=http://www.delawareonline.com/article/20110514/NEWS02/105140360/-1/NLETTER01/Cleaning-up-contamination|location=New Castle, Delaware|at=DelawareOnline|archive-url=https://www.webcitation.org/5ygBz8xTN?url=http://www.delawareonline.com/article/20110514/NEWS02/105140360/-1/NLETTER01/Cleaning-up-contamination|archive-date=14. 5. 2011|url-status=live}}</ref> <ref name="hod">{{cite book|title=History of Delaware|author =John A Munroe|edition = 5. izd, ilustrirano|author= University of Delaware Press|year=2006|isbn=0-87413-947-3|page=45| url = http://books.google.com/books?id=vs7NcOKnlNUC&lpg=PA45&dq=%22Lower%20counties%22%20%22on%20the%20delaware%22&pg=PA46#v=onepage&q=%22Lower%20counties%22%20%22on%20the%20delaware%22&f=false | chapter = 3. The Lower Counties on The Delaware}}</ref> <ref name="gajus">{{Citation | editor1-last = Scheltema | editor1-first = Gajus | editor2-last = Westerhuijs | editor2-first = Heleen | title = Exploring Historic Dutch New York | author = Museum of the City of New York/Dover | place = New York | year = 2011 | ISBN = 978-0-486-48637-6}}</ref> <ref name="lurie">{{Citation | last = Lurie | first = Mappen M | title = Encyclopedia of New Jersey | publisher = Rutgers University Press | year = 2004 | ISBN = 0-8135-3325-2 | page = 327}}</ref> <ref name="mayo2">{{Citation | last = Mayo | first = LS | title = John Wentworth, Governor of New Hampshire: 1767–1775 | publisher = Harvard University Press | year = 1921 | page = 5}}</ref> <ref name="schama">{{Citation | first = Simon | last = Schama | title = Rough Crossings: Britain, the Slaves, and the American Revolution| place = New York | publisher = Harper Collins | year = 2006}}</ref> <ref name="kolchin">Kolchin, Peter (1994), ''American Slavery'': 1619–1877, New York: Hill & Wang, {{ISBN|0-8090-2568-X}}</ref> <ref name="census1860">{{Citation | url = http://mapserver.lib.virginia.edu/php/start.php?year=V1860 | title = Historical Census Browser | contribution = 1860 Federal Census | publisher = University of Virginia Library | access-date=30. 11. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141011024040/http://mapserver.lib.virginia.edu/php/start.php?year=V1860 | archive-date=11. 10. 2014 | url-status = dead }}</ref> <ref name="dalleo">{{cite web|url=http://www.udel.edu/BlackHistory/antebellum.html|author=Peter T, Dalleo|title=The Growth of Delaware's Antebellum Free African Community|publisher= University of Delaware|date=27. 6. 1997}}</ref> <ref name="facts">{{cite web|url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=DEC_10_PL_QTPL&prodType=table|title=American FactFinder|publisher=Factfinder2.census.gov|date=5. 10. 2010|access-date=17. 8. 2011}}</ref> <ref name="censushist">{{Cite web |url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0056/twps0056.html |title=Historical Census Statistics on Population Totals By Race, 1790 to 1990, and By Hispanic Origin, 1970 to 1990, For The United States, Regions, Divisions, and States |access-date=24. 2. 2014 |archive-url=https://www.webcitation.org/6HZRR6ZdD?url=http://www.census.gov/population/www/documentation/twps0056/twps0056.html |archive-date=22. 6. 2013 |url-status=dead }}</ref> <ref name="censusview">{{Cite web |url=http://censusviewer.com/city/ID |title=Population of Delaware: Census 2010 and 2000 Interactive Map, Demographics, Statistics, Quick Facts |access-date=24. 2. 2014 |archive-url=https://archive.today/20140107210553/http://censusviewer.com/city/ID |archive-date=7. 1. 2014 |url-status=dead }}</ref> <ref name="censusdata">[http://www.census.gov/2010census/data/ Podaci o popisu stanovništva SAD 2010.]</ref> <ref name="trivia">[http://www.democraticunderground.com/1018518191 USA Population Trivia: 16 States Have No Cities over 200,000 - 12 more have only one]</ref> <ref name= "cenpopcenter">{{cite web| title= Population and Population Centers by State (2000)| publisher= Američki popisni biro| date=20. 2. 2002 | url = http://www.census.gov/geo/www/cenpop/statecenters.txt | access-date=9. 3. 2007}}</ref> <ref name="Sb129">{{Citation | url = http://legis.delaware.gov/LIS/LIS144.NSF/vwLegislation/SB+129?Opendocument | title = SB 129 | publisher = State of Delaware | accessdate = 25. 2. 2014 | archive-date = 10. 3. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100310075049/http://legis.delaware.gov/LIS/LIS144.NSF/vwLegislation/SB+129?Opendocument | url-status = dead }}, podnesen 13. juna 2007. u komisiju Senata.</ref> <ref name="HB4360">{{Citation | url = http://legis.delaware.gov/LIS/LIS143.NSF/vwLegislation/HB+436?Opendocument | title = HB 436 | publisher = State of Delaware | accessdate = 25. 2. 2014 | archive-date = 10. 3. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100310075025/http://legis.delaware.gov/LIS/LIS143.NSF/vwLegislation/HB+436?Opendocument | url-status = dead }}, predložen 15. juna 2006.</ref> <ref name="katholics">[http://www.beliefnet.com/Faiths/2004/11/State-By-State-Percentage-Of-White-Evangelicals-Catholics-And-Black-Protestants.aspx State-by-State Percentage of White Evangelicals, Catholics, and Black Protestants]</ref> <ref name="www.thearda.com">{{cite web |url=http://www.thearda.com/rcms2010/r/s/10/rcms2010_10_state_cong_2010.asp |title=The Association of Religion Data Archives &#124; State Membership Report |publisher=www.thearda.com |access-date=7. 11. 2013 |archive-date=9. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131109012907/http://www.thearda.com/rcms2010/r/s/10/rcms2010_10_state_cong_2010.asp |url-status=dead }}</ref> <ref name="dialog2">{{cite news| url= http://thedialog.org/?p=4580| newspaper= The Dialog| title= In 'very religious' USA, Gallup sees Delaware residents as 'moderately' so – by 1 percent| last= Catholic News Agency| date= 3. 4. 2012| access-date= 16. 4. 2012| archive-date= 25. 6. 2012| archive-url= https://web.archive.org/web/20120625170239/http://thedialog.org/?p=4580| url-status= dead}}</ref> <ref name="gdpstate">{{cite web|title=GDP by State|url=http://greyhill.com/gdp-by-state|publisher=Greyhill Advisors|access-date=9. 9. 2011|archive-date=3. 2. 2012|archive-url=https://www.webcitation.org/65BTm6Yzy?url=http://greyhill.com/gross-state-product|url-status=dead}}</ref> <ref name = er2011>{{cite news |title= Delaware housing: Home prices slide in all three counties; sales in NCCo, Kent down from year ago| first =Eric | last = Ruth|url= http://www.delawareonline.com/article/20110416/BUSINESS/104160310/-1/NLETTER01/Home-prices-slide-in-all-three-counties--sales-in-NCCo--Kent-down-from-year-ago |newspaper= News Journal |publisher=Gannett|date=15. 4. 2010|at=Delaware Online|access-date=16. 4. 2011}}</ref> <ref name="luladey">{{cite news| first= Luladey B| last= Tadesse| title= Del. workers earn 7th-highest salary in U.S.| url= http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20060826/NEWS/608260340/1006/NEWS| publisher= Delaware News-Journal| date=26. 8. 2006| access-date=26. 8. 2006| archive-url= https://web.archive.org/web/20070930182314/http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20060826%2FNEWS%2F608260340%2F1006%2FNEWS| archive-date=30. 9. 2007| access-date=15. 10. 2019| url-status= dead}} ''Napomena: iznos od $937 sedmično se odnosi na 4. tromjesečje 2005.''</ref> <ref name="milioneri">{{cite web|last=Frank|first=Robert|title=Top states for millionaires per capita|url=http://www.cnbc.com/id/101338309|publisher=CNBC|access-date=25. 1. 2014}}</ref> <ref name="corpde">{{cite web| url = http://corp.delaware.gov/|title=Delaware Division of Corporations | author= Government of DE | access-date=10. 6. 2012}}</ref> <ref name= "DEFiscalNotebook">{{cite web | url = http://finance.delaware.gov/publications/fiscal_notebook_07/Section02/sec2page24.pdf | title = Delaware 2007 Fiscal Notebook – State General Fund Revenues by Category (F.Y. 2002 – F.Y. 2005) | format = PDF | access-date=17. 8. 2011 | access-date=26. 2. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110816093426/http://finance.delaware.gov/publications/fiscal_notebook_07/Section02/sec2page24.pdf | archive-date=16. 8. 2011 | url-status = dead }}</ref> <ref name="secrecy">{{Cite news | title = Financial Secrecy Index | publisher = Tax Justice Network | date=1. 11. 2009 | url = http://www.financialsecrecyindex.com/2009results.html | access-date=26. 2. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130117094306/http://www.financialsecrecyindex.com/2009results.html | archive-date=17. 1. 2013 | url-status = dead }}</ref> <ref name="secrecy2011">{{cite news| title = Financial Secrecy Index| publisher = Tax Justice Network| date=4. 10. 2011| url = http://www.financialsecrecyindex.com/2011results.html| access-date=26. 2. 2014| archive-url = https://web.archive.org/web/20130828000235/http://www.financialsecrecyindex.com/2011results.html| archive-date=28. 8. 2013| url-status = dead}}</ref> <ref name ="delcode4-8">{{cite web|url=http://delcode.delaware.gov/title4/c007/ |archive-date=6. 11. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101106175332/http://delcode.delaware.gov/title4/c007/ |title = Chapter 7. Regulatory Provisions|work=Online Delaware Code|author=Delaware General Assembly}}</ref> <ref name="nathans2011">{{cite news|last=Aaron|first=Nathans|title=Del. package stores hope to benefit from Md. tax|newspaper=The News Journal|publication-place=New Castle, Delaware|date=9. 7. 2011|url=http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=2011107100328|archive-url=https://www.webcitation.org/605Q8t2S3?url=http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=2011107100328|archive-date=11. 7. 2011|access-date=28. 2. 2014|url-status=live}}</ref> <ref name="blsgov">{{cite web|url= http://data.bls.gov/pdq/SurveyOutputServlet?data_tool=latest_numbers&series_id=LASST10000003 |title=Delaware Statewide Seasonally Adjusted |date=februar 2011|access-date=16. 4. 2011|work=Local Area Unemployment Statistics |publisher=United States Department of Labor, Bureau of Labor Statistics}}</ref> <ref name = "DuPont_DE_Number_2">{{Cite news|first=Andrew|last=Eder|title=DuPont can't avoid talk of buyout|url=http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20080721/BUSINESS/807210335|work=Delaware News-Journal|publisher=Gannett|date=21. 7. 2008|access-date=23. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080801191131/http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20080721%2FBUSINESS%2F807210335|archive-date=1. 8. 2008|access-date=15. 10. 2019|url-status=dead}}</ref> <ref name="barrish">{{cite news | last= Barrish | first= Cris | title= Oversight of doctors improves | date=10. 7. 2011 | newspaper= The News Journal | publication-place= Newcastle, DE | issn= 1042-4121 | access-date=10. 7. 2011 | url= http://www.delawareonline.com/article/20110710/NEWS02/110710003/Oversight-doctors-improves | archive-url= https://www.webcitation.org/604podvh7?url=http://www.delawareonline.com/article/20110710/NEWS02/110710003/Oversight-doctors-improves | archive-date=10. 7. 2011 | access-date=26. 2. 2014 | url-status= dead }}</ref> <ref name="deldot">{{cite web|url=http://www.deldot.gov/index.shtml|title=State of Delaware Department of Transportation|access-date=30. 6. 2006|author=State of Delaware}}</ref> <ref name="staffPR">{{cite book|author=Staff (Delaware Department of Transportation Public Relations)|year=2005|format=PDF|title=Delaware Transportation Facts 2005|publisher=DelDOT Division of Planning|url=http://www.deldot.gov/information/pubs_forms/fact_book/pdf/2005/2005_deldot_fact_book.pdf|access-date=28. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20080909223639/http://www.deldot.gov/information/pubs_forms/fact_book/pdf/2005/2005_deldot_fact_book.pdf|archive-date=9. 9. 2008|url-status=dead}}</ref> <ref name="montgomery2012nj">{{Cite news|last=Montgomery|first=Jeff|title=Crisis ahead on Delaware roads|newspaper=The News Journal|at=delawareonline|access-date=29. 1. 2012|url=http://www.delawareonline.com/article/20120129/NEWS/201290341/-1/NLETTER01/Crisis-ahead-on-Delaware-roads}}</ref> <ref name="deldotfactbook">{{cite book|title=Delaware Transportation Facts|publisher=Delaware Department of Transportation|year=2009|url=http://www.deldot.gov/information/pubs_forms/fact_book/pdf/2009/2009_fact_book.pdf|access-date=16. 4. 2012|access-date=28. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20120511185126/http://deldot.gov/information/pubs_forms/fact_book/pdf/2009/2009_fact_book.pdf|archive-date=11. 5. 2012|url-status=dead}}</ref> <ref name="bike2">{{cite web|url=http://www.deldot.gov/information/projects/bike_and_ped/bike_facilities/pages/regional_routes.shtml|author=Delaware Department of Transportation|title=Projects: Delaware Bicycle Facility Master Plan|access-date=28. 9. 2010|access-date=1. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20100918130554/https://www.deldot.gov/information/projects/bike_and_ped/bike_facilities/pages/regional_routes.shtml|archive-date=18. 9. 2010|url-status=dead}}</ref> <ref name=nj20110417>{{cite news|location=Wilmington, Delaware|title=Anything Once: On the road, taking plenty of pot shots|author=Justin Williams|url=http://www.delawareonline.com/article/20110417/NEWS02/304170008/-1/NLETTER01/On-the-road--taking-plenty-of-pot-shots|newspaper=News Journal|publisher=Gannett|date=17. 4. 2011|at=DelawareOnline|access-date=17. 4. 2011}}{{Mrtav link|datum=oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> <ref name="baert">{{Citation |author = Christopher T Baer | title = Named Trains of The PRR Including Through Services | year = 2009 | url = http://www.prrths.com/Hagley/PRR%20NAMED%20TRAINS.pdf | publisher= PRRTHS | format = PDF}}.</ref> <ref name="marla">{{cite news|first=Marla|last=Matzer Rose|url=http://www.dispatch.com/live/content/business/stories/2008/01/09/skybus_routeannounce.ART_ART_01-09-08_C10_DP90M2P.html?sid=101|title=Skybus adds two cities to schedule|date=9. 1. 2008|access-date=9. 1. 2008}}{{Mrtav link}}</ref> <ref name="statehouse">{{cite web| url=http://www.delawarestatehouse.com/| year=2010| title=Delaware House of Representatives Minority Caucus| archive-url=https://www.webcitation.org/5n1UxlPVx?url=http://www.delawarestatehouse.com/| access-date=24. 1. 2001| archive-date=24. 1. 2010| access-date=3. 3. 2014| url-status=dead}}</ref> <ref name="crimede">{{cite news | title = Delaware crime: Wave of brazen attacks sounds alarm at casino | first = Chris | last = Barrish | url = http://www.delawareonline.com/article/20110423/NEWS01/104230342/-1/NLETTER01/Wave-of-brazen-attacks-sounds-alarm-at-casino | publisher = Gannett | location = Wilmington, DE | date=23. 4. 2011 | work = Delaware Online | access-date=23. 4. 2011 | archive-url = https://www.webcitation.org/5ygCHfM0y?url=http://www.delawareonline.com/article/20110423/NEWS01/104230342/-1/NLETTER01/Wave-of-brazen-attacks-sounds-alarm-at-casino | archive-date=14. 5. 2011 | access-date=5. 3. 2014 | url-status = live }}</ref> <ref name="Dobo20110612">{{cite news|last=Dobo|first=Nichole|title=Delaware schools: Checkered past goes unchecked|access-date=13. 6. 2011|newspaper=The News Journal|url=http://www.delawareonline.com/article/20110612/NEWS03/106120369/-1/NLETTER01/Checkered-past-goes-unchecked|date=12. 6. 2011|archive-url=https://www.webcitation.org/5zOplxsjf?url=http://www.delawareonline.com/article/20110612/NEWS03/106120369/-1/NLETTER01/Checkered-past-goes-unchecked?source=nletter-news|archive-date=13. 6. 2011|access-date=5. 3. 2014|url-status=dead}}</ref> <ref name="dobo2012">{{Cite news|author=Dobo, Nichole|title=Charter votes to join union|newspaper=The News Journal|date=19. 1. 2012|url=http://www.delawareonline.com/article/20120119/NEWS03/201190345/-1/NLETTER01/Charter-votes-to-join-union}}</ref> <ref name="bijelak">White House: [http://www.whitehouse.gov/the-press-office/2013/03/25/presidential-proclamation-first-state-national-monument Presidential Proclamation -- First State National Monument] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131023111909/http://www.whitehouse.gov/the-press-office/2013/03/25/presidential-proclamation-first-state-national-monument |date=23. 10. 2013 }}, 25. mart 2013</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} *[http://www.visitdelaware.com/ Delaware Turizam u Delawareu] *[https://web.archive.org/web/20080514074757/http://datamil.delaware.gov/ Geografski podaci Delawarea] *[http://www.eia.gov/state/?sid=de Podaci o energiji i okolišu za Delaware] *[http://www.usgs.gov/state/state.asp?State=DE Geografski i drugi naučni podaci o Delawareu u realnom vremenu sa USGS] *[http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10000.html Popisni biro SAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222010344/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/10000.html |date=22. 2. 2014 }} *[https://web.archive.org/web/20111016193753/http://ers.usda.gov/StateFacts/DE.htm Opći podaci o Delawareu] *[http://www2.census.gov/census_2000/datasets/demographic_profile/Delaware/2kh10.pdf Popis stanovništva i stanova 2000 za Delaware], Popisni biro SAD {{Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država}} {{Trinaest kolonija}} [[Kategorija:Delaware| ]] [[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1787.]] r7gmmvl4owa6x2mrvmkp9egc00c44ot 0 13183 3916049 3850159 2026-08-02T17:47:41Z KWiki 9400 [[Kategorija:Petohiljadaši]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3916049 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Kilimanjaro | slika = Mt. Kilimanjaro 12.2006.jpg | slika_opis = | lokacija = | regija = [[Kilimanjaro (regija)|Kilimanjaro]], [[Tanzanija]] | visina = 5895 | koordinate = {{coord|3|4|33|S|37|21|12|E}} | geologija = [[Stratovulkan]] | pristup = [[Pješačenje|Pješke]] | prvi_uspon = [[Hans Meyer (geolog)|Hans Meyer]] <br/> [[Ludwig Purtscheller]] (1889) | karta = Tanzanija }} '''Kilimanjaro''' (''Bijelo brdo'' ili ''Snježno brdo'') najviša je [[Afrika|afrička]] [[planina]] [[vulkan]]skog porijekla. Smještena je u sjeveroistočnom dijelu [[Tanzanija|Tanzanije]], nedaleko od [[granica|granice]] s [[Kenija|Kenijom]]. Na planini se smjenjuju različite [[klima]]tske zone. Dok u podnožju vlada [[tropska klima]], na vrhu je [[alpska klima|alpska]]. Kilimanjaro je u blizini [[ekvator]]a. Snježna granica je na približno 4600 m. Od 1987. Kilimanjaro je pod zaštitom [[UNESCO]]-a. == [[Geologija]] == [[Datoteka:ReliefKilimanjaro.png|mini|lijevo|250px|Kilimanjaro]] Kilimanjaro čine tri vulkanske [[kupa (geometrija)|kupe]]: najviša, Kibo (5895 m), zatim Mawenzi (5149 m) i Shira (3962 m). Vrh Uhuru je najviši [[planinski vrh|vrh]] na ivici [[krater]]a Kibo. Ova planina zapravo je veliki [[stratovulkan]]. Od spomenuta tri vrha, Mawenzi i Shira su ugašeni, dok je Kibo [[uspavani vulkan]] i mogao bi opet erumpirati. Posljednja veća erupcija desila se prije 150.000-200.000 godina.<ref>{{cite journal | author1=Nonnotte, Philippe | author2=Hervé Guillou | author3 = Bernard Le Gall | author4 = Mathieu Benoit | author5 = Joseph Cotten | author6 = Stéphane Scaillet | title=New K-Ar age determinations of Kilimanjaro volcano in the North Tanzanian diverging rift, East Africa | journal=Journal of Volcanology and Geothermal Research | year=2008 | volume=173 | issue=1-2 | pages=99–112 | doi=10.1016/j.jvolgeores.2007.12.042 | url=http://hal.univ-brest.fr/docs/00/30/44/58/PDF/Nonnotte_et_al.J.Volc.Geoth.Res-08.pdf}}</ref> Iako uspavan, u krateru Kibo vidljive su [[fumarola|fumarole]], iz kojih izlaze [[plin]]ovi. Na Kibu se u prošlosti desilo nekoliko odrona i [[klizište|klizišta]], od kojih je jedno formiralo područje poznato kao [[Zapadni prolaz (Kilimanjaro)|Zapadni prolaz]]. == Klima == Padine planine Kilimanjaro obuhvataju više klimatskih pojaseva: arktički pojas na vrhu, suhi alpski pustinjski pojas u srednjem dijelu te vrištinsko–močvarni pojas u nižim dijelovima.<ref>{{Cite web|url=https://www.ultimatekilimanjaro.com/ecological-zones-of-mount-kilimanjaro/|title=The Climate Zones of Mount Kilimanjaro|website=Ultimate Kilimanjaro|language=en-US|access-date=9. 1. 2026}}</ref> Klima Kilimanjara pod snažnim je utjecajem visine planine, koja omogućava istovremeno djelovanje ekvatorijalnih pasatnih vjetrova i visinskih antipazata, kao i izoliranog položaja same planine. Na Kilimanjaru se javljaju dnevni uzlazni i noćni silazni vjetrovi, koji su izraženiji na južnoj nego na sjevernoj strani planine. Ravne južne padine prostiru se na većem području i jače utiču na atmosferske prilike.<ref>{{Cite book|last=Singh|first=Vijay P.|url=https://books.google.ba/books?id=mKKtQR4T-1MC&pg=PA673&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Encyclopedia of Snow, Ice and Glaciers|last2=Singh|first2=Pratap|last3=Haritashya|first3=Umesh K.|date=1. 7. 2011|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-90-481-2641-5|language=en}}</ref> Kilimanjaro ima dvije izražene kišne sezone: prvu od marta do maja i drugu oko novembra. Sjeverne padine primaju znatno manje padavina nego južne. Donji dijelovi južnih padina godišnje dobiju između 800 i 900&nbsp;mm padavina, što raste na 1.500 do 2.000&nbsp;mm na nadmorskoj visini od oko 1.500 m, dok u šumskom pojasu na visinama od 2.000 do 2.300 m količina padavina djelimično prelazi i 3.000&nbsp;mm. U alpskom pojasu godišnje padavine opadaju na oko 200&nbsp;mm.<ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2020/10/15/sport/will-gadd-ice-climber-climate-change-spt-intl|title=‘Big pieces’ of Kilimanjaro ‘missing’ due to climate crisis, says ice climber Will Gadd|last=Zeinab|first=Noura Abou|date=15. 10. 2020|website=CNN|language=en|access-date=9. 1. 2026}}</ref> Prosječna temperatura u području vrha iznosi približno −7&nbsp;°C. Noćne površinske temperature na Sjevernom ledenom polju u prosjeku padaju do −9&nbsp;°C, dok je prosječna dnevna maksimalna temperatura oko −4&nbsp;°C. Tokom noći s izraženim radijacijskim hlađenjem, temperature mogu pasti i do −15 do −27&nbsp;°C.<ref>{{Cite journal|last=Cullen|first=N. J.|last2=Sirguey|first2=P.|last3=Mölg|first3=T.|last4=Kaser|first4=G.|last5=Winkler|first5=M.|last6=Fitzsimons|first6=S. J.|date=4. 3. 2013|title=A century of ice retreat on Kilimanjaro: the mapping reloaded|url=https://tc.copernicus.org/articles/7/419/2013/|journal=The Cryosphere|language=English|volume=7|issue=2|pages=419–431|doi=10.5194/tc-7-419-2013|issn=1994-0416}}</ref> Snijeg može padati u bilo koje doba godine, ali je najčešće povezan s dvije kišne sezone u sjevernoj Tanzaniji. Padavine u području vrha uglavnom se javljaju u obliku snijega i zrna leda, u količinama od 250 do 500&nbsp;mm godišnje, te se mogu istopiti u periodu od nekoliko dana do nekoliko godina.<ref>{{Cite journal|last=Thompson|first=L. G.|last2=Brecher|first2=H. H.|last3=Mosley-Thompson|first3=E.|last4=Hardy|first4=D. R.|last5=Mark|first5=B. G.|date=24. 11. 2009|title=Glacier loss on Kilimanjaro continues unabated|url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2771743/|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|volume=106|issue=47|pages=19770–19775|doi=10.1073/pnas.0906029106|issn=1091-6490|pmc=2771743|pmid=19884500}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak vulkana u Tanzaniji]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Kilimanjaro}} == Vanjski linkovi == * {{cite gvp|name=Kilimanjaro|vn=222150|access-date=2021-06-24}} * [https://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=3054 NASA Earth Explorer stranica] * [http://www.kilimanjaro.cc/glacial-recession.htm Glacijalna recesija na Kilimandžaru (slike južnih ledenih polja)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110215100701/http://www.kilimanjaro.cc/glacial-recession.htm|date=15. februar 2011.}} * [http://www.kilicam.com Web kamera s planine Kilimanjaro uživo] * [https://web.archive.org/web/20141107022451/http://www.ewpnet.com/kilimanjaro/flora/index.htm Galerija slika flore Kilimandžara] * [http://collections.lib.uwm.edu/cdm/search/collection/agsafrica/searchterm/Kilimanjaro%20%28mountain%29/field/all/mode/exact/conn/and/cosuppress/ Zračne fotografije planine Kilimandžaro, 1937–38] {{7 vrhova}} {{7 trećih vrhova}} {{7 vulkanskih vrhova}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Planine u Tanzaniji]] [[Kategorija:Vulkani u Tanzaniji]] [[Kategorija:Vulkani u Africi]] [[Kategorija:Uspavani vulkani]] [[Kategorija:Najviši vrhovi država]] [[Kategorija:Sedam vrhova]] [[Kategorija:Petohiljadaši]] glq6yn16wutpnn96f653y77d7eljz36 0 13323 3916108 3900677 2026-08-02T21:29:39Z Mhare 481 /* Historija */ 3916108 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Medieval Bosnian State Expansion.svg|mini|Širenje srednjovjekovne bosanske države|alt=|330px]] Za današnje područje Visočkog polja se pretpostavlja da je u [[10. vijek]]u predstavljalo [[zametak]] u razvoju [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] [[Srednjovjekovna Bosna|bosanske države]] koju spominje [[Bizantijsko Carstvo|bizantski]] car [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenit]].{{sfn|Filipović|2002|p=203}} Proširena dolina [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] oko današnjeg [[Visoko]]g je bila središte najvećeg [[Poljoprivreda|poljoprivrednog]] regiona u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]], stoga je prostrano i plodno visočko polje bilo idealno za razvoj političkog centra.{{sfn|Anđelić|2004|p=270-271, 284-285.}}{{sfn|Mužić|2008|p=32-33}} [[Naselje]] smješteno u Visočkom polju i njegovoj okolini, dugo je imalo naziv Bosna što je predstavljao najstariji i najuži sadržaj [[Bosna (regija)|pojma Bosne]].{{sfn|Vego|1982|p=77}} Visočka dolina je imala više kraljevskih dvorova, i bila je jedno od najvažnijih političkih centara '''srednjovjekovne države Bosne'''.{{sfn|Anđelić|1984|p=105}} U [[Mile (Visoko)|Milima]] se krunisao prvi [[Bosanski kraljevi|bosanski kralj]] [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko Kotromanić]].{{sfn|Ćošković|2009|p=}} [[Stari grad Visoki]] koji se nalazi na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] je bio politički važna [[tvrđava]]<ref>[[Pavao Anđelić]] (Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 105)</ref>, a njegovo podgrađe [[Podvisoki]] je bio jedan od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref name=":7">[[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – Doba stare bosanske države, "Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko 1984, 160-162<br /></ref><ref>{{Cite journal|last=Mijočević|first=Goran|date=1. 10. 2020|title=Razvoj urbanih naselja u Bosanskom kraljevstvu - primjer Visokoga|url=https://hrcak.srce.hr/243852|journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe|language=hr|issue=6|pages=191–208|doi=10.47960/2712-1844.2020.6.191|issn=2566-3429}}</ref> == Historija == === Srednjovjekovno naselje Bosna === Prema [[Pavao Anđelić|Pavlu Anđeliću]], prvi poznati [[Spisak bosanskih kraljeva|vladar]] Bosne, [[knez]] [[Stjepan Bosanski]], vladao je prostorom današnjeg [[Sarajevsko polje|Sarajevskog]] i Visočkog polja. Uže Visočko polje smatrao je jezgrom iz kojeg su doseljeni [[Stari Slaveni|Slaveni]] tokom [[7. vijek|7.]] i [[8. vijek]]a teritorijalno širili ime Bosne.<ref>Teritorijalno širenje imena Bosna u prvim stoljećima razvitka, "Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne", Svjetlost, Sarajevo, 1982, str. 31–34.</ref> Mjesto nazvano Bosna spominje se u 17 [[srednji vijek|srednjovjekovnih]] izvora, a Anđelić ga je odredio kao naselje tipa teritorijalne [[općina|općine]] smješteno u Visočkom polju. Više isprava napisanih na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] odnosi se na Bosnu kao uže naselje, a ne samo na širu političku oblast. Tako je [[Stjepan II Kotromanić|ban Stjepan II]] u povelji iz 1334. naveo da je izdata ''in Bossina in curia nostra'', dok je [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I]] 1366. zapisao ''scripta in Bosna''.<ref>{{Cite web|url=https://vdocuments.mx/indira-sabic-onomasticka-analiza-bosanskohercegovackih-srednjovjekovnih-administrativnih.html|title=Indira Sabic, Onomasticka Analiza Bosanskohercegovackih Srednjovjekovnih Administrativnih Tekstova i Stecaka, 5. Prosinca 2014 - [PDF Document]|website=vdocuments.mx|language=hr|access-date=15. 5. 2019|archive-date=15. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190515111551/https://vdocuments.mx/indira-sabic-onomasticka-analiza-bosanskohercegovackih-srednjovjekovnih-administrativnih.html|url-status=dead}}</ref> Na geografskoj karti iz [[17. vijek]]a područje oko Visokog označeno je nazivom Podbosanje.<ref>Vuletić-Vukasović 1891: 274–280.</ref> Vezu između naziva Bosna i područja Visokog potvrđuju i crkveni izvori. U odluci Malog vijeća [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] iz 1367. naveden je ''conventus sancti Nicolae de Bosna'' ("samostan svetog Nikole u Bosni"), a [[Mauro Orbin|Mauro Orbini]] 1601. piše da je Bosanska vikarija dobila ime po glavnom mjestu u kojem su se nalazili [[franjevci]]. Kasniji franjevački hroničari samostan svetog Nikole smještali su naizmjenično u Bosnu i [[Mile (Visoko)|Mile]], što pokazuje da su se ta dva naziva u njihovoj tradiciji odnosila na isti uži prostor.{{sfn|Anđelić|1973|p=231-232}} [[Mladen Ančić]] ukazao je i na zapis u knjizi općinskih blagajnika iz [[Split]]a, u kojem se izričito navodi ''guardianus Bosine''. Tokom kasnijeg srednjeg vijeka naziv Visoki, zajedno s nazivom njegova podgrađa [[Podvisoki]], postepeno je potisnuo stariji toponim Bosna. Naselje je pritom ostalo središte istoimene stare bosanske [[župa (srednji vijek)|župe]] Bosne.<ref>"Gdje je bio podignut prvi franjevački samostan u srednjovjekovnoj Bosni", ''Prilozi'', Institut za istoriju u Sarajevu, XX, 1985, br. 21, str. 95–114, posebno str. 106–114.</ref><ref>{{Cite journal|last=Brković|first=Milko|date=10. 6. 2009|title=Povelja bosanskog kralja Stjepana Ostoje iz godine 1417.|url=https://www.bib.irb.hr/413058|journal=Radovi. Razdio povijesnih znanosti / Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar|language=hr|volume=26|issue=13|pages=225–235}}</ref> U starijim izvorima i literaturi zabilježeni su oblici Vizoka, Uisochi, Vissokium, Vissochi, Visuki i Visochium.<ref>Julian Jelenić, ''Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole'', Sarajevo, 1906.</ref> === Bosanska banovina === [[Datoteka:VisokoPolje2.jpg|mini|lijevo|330px|Pogled na [[Visočko polje]] s lokaliteta [[Vrela (Visoko)|Vrela]]]] Bosna se kao banovina spominje 1154, a jedan od njenih najranijih domaćih vladara, [[Kulin Ban|ban Kulin]], podigao je crkvu na području današnjih [[Biskupići (Visoko)|Biskupića]]. Na tom je lokalitetu pronađena Kulinova ploča, natpis koji svjedoči o graditeljskoj djelatnosti njegovog doba. Naselje Bosna u Visočkom polju i njegovoj neposrednoj okolini dugo je predstavljalo najstariji i prostorno najuži sadržaj imena Bosne kao teritorijalno-političke zajednice.{{sfn|Vego|1982|p=77}} Na toj osnovi Anđelić{{sfn|Škegro|2005|p=363}} i dio drugih istraživača<ref>Milko Brković, "Diplomatičko-paleografska analiza bolinopoilske isprave iz 1203.", ''Prilozi'', Institut za istoriju u Sarajevu, 32 (2003), str. 49–74; Petar Runje, ''Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši (13.–16. st.)'', Provincijalat franjevaca trećoredaca – Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2001.</ref> smještaju [[Bilinopoljska izjava|Bilinopoljski sastanak]] iz 1203. u Visočku dolinu. U latinskom izvorniku mjesto je navedeno kao ''Bolino Poili''<ref name="III. p. 24.-25">CD, III, p. 24–25; MANDIĆ, 1962: 454; ŠANJEK, 1975: fotokopija iza str. 80; ISTI, 2003.a: 82.</ref>, a takvo tumačenje polazi od pretpostavke da je zbor održan uz [[Bosna (rijeka)|rijeku Bosnu]] i u blizini naselja Bosna.{{sfn|Runje|2001|p=18}} Položaj Bilinog polja ipak je u historiografiji ostao predmet različitih tumačenja. Srednjovjekovno naselje Bosna (''civitas Bosna'') u dokumentima se javlja krajem [[12. vijek]]a, u naslovu bosanskog [[biskup]]a ''episcopus Bossenensis''.<ref>P. Anđelić, ''Bobovac i Kraljeva Sutjeska'', str. 231–234.</ref> Mile se prvi put spominju 1244, kada je u ispravi navedena crkva svetih Kuzme i Damjana. Na zemljištu Bosanske biskupije, spomenutom u toj povelji, [[Stjepan II Kotromanić|ban Stjepan II]] kasnije je podigao franjevački samostan svetog Nikole. Mile su 1340. postale sjedište Bosanske franjevačke vikarije, dok je samostan, osim vjerske uloge, služio i kao mjesto čuvanja javnih isprava. Nakon smrti Stjepana II 1353. bansku je vlast preuzeo njegov petnaestogodišnji nećak [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko]], sin [[Vladislav Kotromanić|Vladislava Kotromanića]] i [[Jelena Šubić|Jelene Šubić]]. Zbog njegove mladosti roditelji su imali važnu ulogu u učvršćivanju nove vlasti. Vladislav je umro 1354, a Jelena je iste godine otputovala na dvor [[Ludovik I, kralj Ugarske|kralja Ludovika I]], vrhovnog gospodara Bosne, kako bi osigurala priznanje sinovog položaja. Po povratku je u Milima sazvala [[stanak]] na kojem je [[plemstvo]] potvrdilo prava i povlastice mladog bana. U Tvrtkovoj povelji knezu [[Vlatko Vukoslavić|Vlatku Vukoslaviću]] iz 1354. izričito se navodi da je izdata nakon stanka u Milima: ''kda bi stank na Mili(je)h vse zemlje Bosne i [[Donji Kraji|Dolnih krai]] i [[Zagorje (župa)|Zagorija]] i [[Hum|Hlmske zemle]]''. [[Stari grad Visoki|Utvrđeni grad Visoki]] na [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočici]] prvi put se spominje 1. septembra 1355, kada je Tvrtko u njemu izdao povelju Dubrovčanima i potvrdio njihova ranija prava i povlastice.<ref>{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=7. 5. 2019|archive-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512184746/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409|url-status=dead}}</ref> Njegovo podgrađe Podvisoki prvi put je zabilježeno 1363. Kao trgovačko i upravno naselje dobilo je veći značaj nakon uzdizanja Bosne na rang [[kraljevina|kraljevine]]. === Bosansko kraljevstvo === [[Datoteka:TvrtkoPoveljaMoštre.jpg|mini|Povelja kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] izdata u [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]]]] Krunisanjem Tvrtka I 26. oktobra 1377. Bosanska banovina postala je kraljevina, ali mjesto obreda nije pouzdano utvrđeno. Dio historičara, oslanjajući se prvenstveno na pisanje [[Mauro Orbin|Maura Orbinija]] u djelu ''[[Kraljevstvo Slavena]]'', smatra da je krunisan u manastiru Mileševa, na području današnje Srbije. Drugi obred povezuju s crkvom svetog Nikole u Milima, dok je [[Dubravko Lovrenović]] zastupao tumačenje o dvostrukom krunisanju. Zbog različitog čitanja pisanih i arheoloških izvora pitanje mjesta krunisanja ostalo je jedna od historiografskih rasprava o početku Bosanskog kraljevstva. Bosanski biskup [[Franjo Baličević]], Orbinijev savremenik i rodom iz Visokog, zapisao je 1600: "U Visokomu, mojoj domovini… samostan i crkva sv. Nikole, koja se zove kraljevska kapela, lijepa je, iako ne odviše velika."<ref>Mandić, 1967, str. 76.</ref> Fra Jakošić je u analima iz 1740. zabilježio niz naziva ''S. Nicolaus Milosevo, alias Milo, nunc Visoki'', a slično je 1776. pisao i fra [[Filip Lastrić]]. Krajem 1970-ih, pod rukovodstvom Pave Anđelića, provedena su reviziona arheološka iskopavanja kraljevske crkve. Anđelić je nalaze protumačio kao potvrdu da je Tvrtko krunisan u Milima i da je kasnije ondje ukopan, zajedno sa Stjepanom II.{{sfn|Anđelić|1979|p=}} U grobu pripisanom Tvrtku I, ispod velikog stećka u crkvištu, pronađeni su ostaci brokatne tkanine s motivima štita, vela, krune, kacige i perjanice, koji se povezuju s kraljevskom heraldikom. Tvrtko I izdao je 12. marta 1380. na kraljevskom dvoru u [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]] povelju [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]], tadašnjem knezu i vojvodi. Iako isprava izričito navodi dvor u Moštrima, njegova tačna lokacija nije utvrđena. U širem političkom okruženju Visokog zabilježena je i osmanlijska provala 1388, kada je [[Priboje Masnović]], knez Visokog, učestvovao u organiziranju bosanske odbrane.<ref>{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39303|title=Masnović {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=10. 5. 2019}}</ref> Tvrtko je umro 10. marta 1391, nakon čega ga je naslijedio [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Stjepan Dabiša]]. Dabišina vladavina trajala je do 1395, a poslije njegove smrti na prijestolje je stupila njegova supruga [[Jelena Gruba]]. Bosanska vlastela smijenila ju je u maju 1398. i za kralja izabrala [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoju]]. Tokom njegove vladavine Visoko je ponovo bilo jedno od mjesta u kojima je kraljevski dvor boravio i izdavao isprave. ==== Borba za vlast Ostoje i Tvrtka II ==== [[Datoteka:Old town Visoki.jpg|mini|Ostaci [[Stari grad Visoki|Starog grada Visoki]]]] Ostoja se u izvorima često povezuje s Visokim, gdje je izdao više povelja. Dana 5. juna 1402. potvrdio je [[Šibenik|Šibenčanima]] prava i posjede koje su ranije uživali, a isprave je izdavao i Dubrovčanima. Njegova veza s Visokim posebno je izražena tokom borbe za prijestolje s [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtkom II]], kada su oba pretendenta nastojala osigurati podršku vlastele na stancima u Visokom i Milima. Na stanku održanom u maju 1404. Ostoja je izgubio podršku većeg dijela bosanske vlastele, koja se priklonila Tvrtku II. Dubrovčani, koji su pratili dugotrajna previranja, u pismu od 8. augusta 1404. stanje su opisali riječima: "Od potopa svieta nie se sviet toliko smel i vrtel kao tada u Visokom."{{sfn|Jelenić|1906|p=29}} Odluke visočkog stanka otvorile su novu fazu borbe za prijestolje, u koju se uključilo i Ugarsko Kraljevstvo. Ugarskom vojnom intervencijom Ostoja je ponovo stekao krunu, vratio se u Visoko i nagradio svoje pristalice, među njima [[Bogavčići-Radivojevići-Jurjevići-Vlatkovići|Radivojeviće]]. [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismund Luksemburški]] poslije je promijenio politiku prema bosanskom kralju i uputio vojsku protiv Ostoje. Tokom pohoda 1410. stradao je [[Podvisoki]]. Ugarske čete krenule su 4. marta s područja [[Vranduk (Doboj)|Vranduka]], pljačkale okolinu i zarobile nekoliko dubrovačkih trgovaca, zbog čega je Dubrovačko vijeće 11. marta uputilo protest Sigismundu.{{sfn|Jelenić|1906|p=33}} Događaj pokazuje da trgovačke povlastice nisu uvijek mogle zaštititi stanovnike Podvisokog od posljedica ratnih pohoda. Odnosi s Dubrovnikom dodatno su opterećeni 1412, kada je Vuk Kotromanić, član vladarske dinastije, ubio dubrovačkog vlastelina i trgovca Jakšu Bunića te prisvojio srebro koje je nosio. Dubrovačke vlasti zatražile su od Ostoje da kazni počinioca, ali u sačuvanim izvorima nema potvrde da je Vuk odgovarao za ubistvo. [[Datoteka:Coin of Tvrtko II.jpg|mini|lijevo|330px|Novac kralja [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]], koji je 1404. stekao podršku vlastele na [[stanak|stanku]] u [[Mile (Visoko)|Milima]] i potisnuo Ostoju s prijestolja]] ==== Smrt Ostoje i građanski rat ==== Ostoja je umro 1418, nakon čega su politička previranja prerasla u novi dinastički i građanski sukob. Dio vlastele nije prihvatio njegovog sina [[Stjepan Ostojić, kralj Bosne|Stjepana Ostojića]], pa je vlast novog kralja od početka bila ograničena. U povelji od 5. marta 1419, kojom je potvrdio dubrovačke povlastice, među istaknutijim svjedocima naveden je vojvoda [[Petar Pavlović]], dok se druga vodeća vlastela ne spominje. Početkom iste godine u kraljevom okruženju u Podvisokom boravio je i knez [[Radosav Vladimirić]]. Stjepan Ostojić održao se na prijestolju približno dvije godine. Pomirenje vojvode [[Pavlovići|Radosava Pavlovića]] i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]] oslabilo je njegov položaj i omogućilo Tvrtku II da obnovi vlast. Na stanku u Visokom početkom 1420. uz Ostojića su još bili [[Zlatonosovići|vojvoda Vukmir]], [[Dinjičići|župan Dragiša]], knez [[Juraj Vojsalić]], [[knez Pribić]], [[Pribinići (vlastela)|knez Radič Radojević]], knez [[Batić Mirković]], [[knez Juraj Dragičević]], [[knez Petar Klešić]], vojvoda Ivko i vojvoda [[Pavao Jurjević]]. Već na novom stanku, održanom u Visokom u junu iste godine, navedeni velikaši podržali su Tvrtka II. Promjena njihovog opredjeljenja pokazuje brzinu kojom su se savezništva mijenjala u završnoj fazi Ostojićeve vladavine. Tvrtko je sredinom augusta 1420. potvrdio Dubrovčanima posjed [[Konavle (područje)|Konavala]], uz prisustvo gotovo iste vlastele koja se početkom godine okupljala oko Ostojića. Drugu vladavinu uspostavio je uz osmanlijsku vojnu i političku podršku. Mjesto na kojem je 1421. primio bosansku krunu nije poznato, iako dio historičara pretpostavlja da je obred održan u Visokom.{{sfn|Jelenić|1906|p=37}} Hronika Antonija Morosinija bilježi da je 12. aprila 1421. osmanlijska vojska od približno 17.000 ljudi prešla rijeku Bosnu i utaborila se u blizini Visokog. Oko 10.000 vojnika bilo je određeno za napad na utvrdu, dok je bosanski kralj u odbranu uputio približno 8.000 ljudi. Prema hronici, bosanska je vojska nakon snažnog otpora odbila i porazila napadače.{{sfn|O. Filipović|2019|p=274–275}} Bez obzira na procjene brojnosti, zapis svjedoči o vojnom značaju Visokog i pritisku kojem je grad bio izložen početkom Tvrtkove druge vladavine. Natpis na stećku [[Batić Mirković|Batića Mirkovića]] navodi da se 1420. razbolio u gradu Visokom. Iz natpisa se također zaključuje da je obavljao dužnost visočkog kneza i [[kastelan]]a utvrde. Važnu ulogu u kraljevskom Visokom imao je i [[Tvrtko Borovinić]], koji se oko 1421. spominje kao kastelan grada u vrijeme izražene političke nestabilnosti. Godine 1420. ostao je vjeran svrgnutom Stjepanu Ostojiću i nakon što ga je napustila većina bosanskih velikaša. Zbog toga ga nema među vlastelom okupljenom oko Tvrtka II na stanku u Visokom. Nije moguće pouzdano utvrditi je li takvo opredjeljenje bilo rezultat ličnog izbora ili njegove vezanosti posjedima i službom za Visoko, koje je još bilo Ostojićevo uporište.{{sfn|Ćošković|1996|p=66}} ==== Period stabilnosti i Tvrtkovo učvršćivanje vlasti ==== Visoko je početkom 1420-ih ostalo važno mjesto održavanja stanka i vođenja vanjskopolitičkih poslova. Dana 17. augusta 1420. ondje se, prema mletačkim zapisima, sastala "Sva Bosna", a pregovori s [[Mletačka republika|Mletačkom republikom]] nastavljeni su i na stanku sredinom februara 1421. Mlečani su dobili potvrdu trgovačkih sloboda koje su uživali za vrijeme ranijih bosanskih vladara. Konačna povelja izdata im je u Visokom 21. decembra 1422, čime je kralj nastojao obnoviti privredne veze narušene tokom borbi za prijestolje. Tvrtko Borovinić ponovo se spominje u Visokom 20. novembra 1428. Preko zastupnika je uređivao potraživanja u Dubrovniku i izdao [[razrješnica|razrješnicu]] računa [[Mihoč Rastić|Mihoču Rastiću]], koji ga je kao [[prokurator]] zastupao u poslovima vezanim za prihode od kuće i zemljišta naslijeđenih preko supruge od [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića]]. I u ispravama iz narednih godina Visoko se navodi kao kraljevski grad u kojem je Borovinić javno djelovao.{{sfn|Ćošković|1996|p=71}} Pouzdano je potvrđeno da je od 1428. do 1433. nosio naslov [[veliki knez bosanski|kneza bosanskog]] i boravio u blizini kralja, najčešće u Visokom i [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesci]]. Uz Tvrtka II ostao je i kada je kralj krajem 1435. i početkom 1436. privremeno napustio Bosnu. Na osnovu toga zaključuje se da je za vjernost nagrađen položajem [[vojvoda|vojvode]].{{sfn|Ćošković|1996|p=76}} Njegova povelja iz 1436, u kojoj se naziva "milostju božjom veliki knez bosanski", sadrži posljednji poznati srednjovjekovni pisani spomen utvrđenog grada Visokog. Tvrtko II je do 1432. izgubio podršku dijela vlastele i u borbi protiv novog pretendenta [[Radivoj Ostojić|Radivoja Ostojića]], vanbračnog sina kralja Ostoje, ponovo se oslanjao na Visoko. Radivojeva podrška nije bila dovoljno široka da trajno preuzme vlast, pa je Tvrtko 1435. obnovio položaj uz pomoć ugarskih snaga. U tom razdoblju počela je politička i privredna stagnacija Visokog. Unutrašnji sukobi, premještanje kraljevskog težišta prema drugim dvorovima te sve snažnije uplitanje Ugarskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva smanjivali su nekadašnji značaj grada. Tvrtko II zadržao je prijestolje do smrti u novembru 1443. === Pad kraljevstva === Osmanlije su do 1451. uspostavile [[Bosansko krajište]], čije se glavno uporište nalazilo u župi [[Vrhbosna (župa)|Vrhbosni]], na području današnjeg [[Sarajevo|Sarajeva]]. Zbog sve neposrednije opasnosti bosanski kraljevi češće su boravili u sigurnijim utvrđenim središtima, prije svega u [[Bobovac|Bobovcu]], a u završnim godinama kraljevstva i u [[Ključ (stari grad)|Ključu]]. Visoko je zbog blizine osmanlijskih položaja bilo izloženije upadima, dok su njegova politička i privredna uloga nastavile slabiti.{{sfn|Jelenić|1906|p=50}} U posljednjim decenijama kraljevstva [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] pojačao je pritisak na pripadnike [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]], nastojeći učvrstiti veze s [[Katolička crkva|Katoličkom crkvom]] i osigurati pomoć zapadnih vladara protiv Osmanlija. U tom kontekstu kasnija franjevačka predaja tumačila je i stradanje visočkog samostana oko 1450. Prema toj tradiciji, samostan su srušili oni koje izvori nazivaju "paterenima".<ref name="Sarajevu">{{Cite journal|last=Sarajevu|first=Institut za historiju-Univerzitet u|title=Pejo Ćošković - Crkva bosanska u XV. stoljeću.|url=https://www.academia.edu/31560898/Pejo_%C4%86o%C5%A1kovi%C4%87_-_Crkva_bosanska_u_XV._stolje%C4%87u|language=en}}{{Mrtav link}}</ref> Budući da je priča zabilježena u kasnijim ljetopisima, može se pouzdano govoriti o franjevačkoj predaji, ali ne i o svim pojedinostima samog događaja. Ljetopis fra Bernardina Nagnanovića čuva uspomenu na ubistvo franjevaca i rušenje njihovog samostana, nakon čega je u blizini navodno brzo podignut novi. Njegova gradnja pripisana je Mihovilu Ostojiću.<ref name="Sarajevu"/><ref>"Duo conventus Visochij fuerunt unus ante Turcas cujus adhuc rudere apparent in quo Patareni haeretice truciditas omnibus ibidem Fratribus à quo tempore saepius nocte, à fi delibus, et paganis in ipsis ruinis, quaedam candelae accensae onspiciuntur; alter conventus S. Nicolai fuit à Turcis destructus, quem aedifi cavit quidam Michael ostoides", Jelenić, ''Dva ljetopisa'', str. 123.</ref> [[Franjo Varaždinski]] u djelu ''Pastor Bonus'' piše: "Neki Mihovil Ostojić — Ostoides — napravio je god. 1450. blizu prostranoga i pradavnoga Visokog samostan, koga je posvetio sv. Nikoli." Slične navode prenijeli su franjevački historičari Greiderer, Virgilij i Gonsaga, koji su Visoko opisivali kao prostrano, plodno i lijepo mjesto. Njihovi opisi odražavaju kasniju redovničku tradiciju o nekadašnjem značaju grada i samostana svetog Nikole. == Visočko polje == {{Glavni|Stari grad Visoki|Podvisoki|Mile (Visoko)|Biskupići (srednji vijek)|Moštre (srednji vijek)}} '''Visočko polje''', koje se prostire niže sastava [[Fojnička rijeka|Fojničke rijeke]] sa [[Bosna (rijeka)|Bosnom]], jedno je od najplodnijih i najpitomijih polja u [[Srednja Bosna|srednjoj Bosni]].<ref>Iz teksta ‘NAŠI GRADOVI’ – Ćiro Truhelka: NADA 1. 10. 1903</ref> [[Stari grad Visoki]] je [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] [[grad]] i [[tvrđava]] koja je bila bitna utvrda za vrijeme [[srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Prvo spominjanje [[grad]]a se desilo 1. septembra 1355. [[Podvisoki]] je naselje u [[Visoko]]m i nekadašnje srednjovjekovno podgrađe starog [[Visoki|grada Visoki]]. Bilo je jedno od [[Trgovina|trgovačkih]] središta bosanske države. Podvisoki je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne [[Urbanizam|urbane sredine]] na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]]. Osim kraljevskog dvora u Podvisokom se razvila kolonija [[Dubrovačka republika|dubrovačkih]] trgovaca. Tu će ostati sve do tridesetih godina 15. vijeka. [[Mile (Visoko)|Mile]] su bile krunidbeno i grobno mjesto [[Bosanski vladari|bosanskih kraljeva]] za vrijeme [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]]. Tu se nalazio [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]] [[Sveti Nikola|Svetog Nikole]]. Mile su i sjedište franjevačke [[Pokrajina|pokrajine]] - vikarije oko 1340, [[Stanak|zborno mjesto]] državnog sabora. Mile se nalaze u neposrednoj blizini [[Visoko]]g, u današnjem naselju [[Arnautovići]], na desnoj strani [[Obala|obale]] rijeke Bosne i blizu [[Ušće|ušća]] rječice Goruše. Kuća krstjana [[Crkva bosanska|bosanske crkve]] se nalazila u [[Moštre (srednji vijek)|Moštrima]], a tu su njeni prvaci obavljali sve javne poslove vezane za [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]]. U Moštrima se povremeno nalazio kraljevski dvor odakle su pisane povelje. U [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupićima]] je pronađena ploča [[Kulin Ban|Kulina Bana]] iz 1193, kao i ostaci crkve, zatim staro [[groblje]] i temelji zgrada iz tog perioda. === Stećci === Na teritoriju današnje visočke općine historičar [[Šefik Bešlagić]] evidentirao je oko 300 [[stećak]]a, od kojih je izdvojio Gorane sa 82 stećka, Tušnjiće sa 69, Buziće sa 30, Dvor sa 25, Čifluk sa 32 i Mauroviće sa 18 stećaka. Neki stećci se nisu našli na toj listi, kao naprimjer oni u Šošnjama<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-mjestu-sosnje-i-stecci-imaju-veliko-postovanje-i-cuvaju-se-stotinama-godina/151205031|title=U mjestu Šošnje i stećci imaju veliko poštovanje i čuvaju se stotinama godina|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=29. 6. 2019}}</ref> i nekropola u Radovlju<ref>{{Cite web|url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/pocela-sanacija-nekropole-stecaka-slatina-u-radovlju-kod-visokog/264457|title=Počela sanacija nekropole stećaka Slatina u Radovlju kod Visokog|last=Fena|website=Radio Sarajevo|access-date=29. 6. 2019}}</ref>. Većina stećaka je zapuštena i prekrivena vegetacijom, iako je početkom [[2000-te|2000-tih]] godina [[Zavičajni muzej u Visokom]] preduzeo određene aktivnosti u pronalaženju novih i očuvanju postojećih nekropola.<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/procesom-popisivanja-stecaka-na-podrucju-opcine-visoko/|title=Procesom popisivanja stećaka na području općine Visoko – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=29. 6. 2019|archive-date=29. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190629162359/http://www.zavicajnimuzej.com/procesom-popisivanja-stecaka-na-podrucju-opcine-visoko/|url-status=dead}}</ref> Lokalno stanovništvo je često u prošlosti koristilo dijelove stećaka koji su lomljeni za građevinski materijal. U novije vrijeme, sami stanovnici u blizini nekropola su apelirali Zavičajnom muzeju da zaštite spomenike.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/zastita-stecaka-u-visokom-kamenim-spavacima-prijeti-zub-vremena-i-nemar-pojedinaca/170621012|title=Zaštita stećaka u Visokom, kamenim spavačima prijeti zub vremena i nemar pojedinaca|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=29. 6. 2019}}</ref> === Ostala mjesta === [[Datoteka:Ploča Kulina bana iz crkve kod Visokog.jpg|mini|Ploča [[Kulin ban|Kulina Bana]], [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupići]] kod Visokog]]{{Glavni|Čajan-Grad (Visoko)|Bedem (Visoko)|Ploča kaznaca Nespine}} Ostali bitni lokaliteti vezani za srednjovjekovnu Bosnu su [[Sebinjski grad]] smješten jugoistočno od sela [[Sebinje]], [[Čajan-Grad (Visoko)|Čajanski grad]] u [[Gračanica (Visoko)|Gračanici]] koji je štitio puteve između Visokog i [[Bobovac|Bobovca]] te [[Bedem (Visoko)|stari grad Bedem]] u [[Grajani]]ma. Postoji i slučajan pronalazak za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], kada su 1994 prilikom zemljanih radova među [[kula]]ma grada Visoki pronađeni izuzetno vrijedni materijali kao što su ukrašeni doprozornici, dovratnici i [[Kiparstvo|kamene plastike]]. Nalazi se čuvaju u [[Zavičajni muzej u Visokom|Visočkom muzeju]]. U selu [[Malo Čajno]], na lokalitetu Zgonovi, gdje je kasnije nastalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavno]] groblje, nalazi se skupina od 11 [[stećak]]a u obliku sanduka, kamena lošije kvalitete i srednje obrade. Na ovoj [[Nekropola|nekropoli]] je 1946. iskopana ploča, na kojoj je plastično isklesana scena [[lov]]a čovjeka na vepra, uz učešće [[Domaći pas|pasa]], te urezan veći natpis na [[Bosančica|bosančici]] koji govori da je tu sahranjen [[Ploča kaznaca Nespine|veliki kaznac Nespina]]. Ploča se čuva u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]].{{sfn|Bešlagić|2004|p=45}} === Bolino Poili === [[Latinski jezik|Latinski]] izvornik bilježi da se 8. aprila 1203. odmah do rijeke Bosne, zbio [[Bilinopoljska izjava|događaj]] u mjestu koje se zove ''Bolino Poili''.<ref name="III. p. 24.-25"/> Na izvorniku nije zabilježeno polje nego poili odnosno poilo.{{sfn|Škegro|2005|p=361}} Po tome, zbor se desio ''"kraj rijeke i da se taj samostan nalazi pokraj grada Bosne”''. Mjesto zvano Bosna se spominje u više [[Objavljeni izvori za historiju srednjovjekovne Bosne|srednjovjekovnih izvora]].{{sfn|Runje|2001|p=18}} Sastavnica apud Bosnam iz izvornika se odnosi na grad Bosnu, koji se nalazio uz rijeku Bosnu, a postoji 17 srednjovjekovnih vrela u kojima se grad Bosna spominje.{{sfn|Brković|2001|p=488.-492.}}Jedan od najboljih poznavatelja [[Topografija|topografije]] srednjovjekovne Bosne i Huma [[Pavao Anđelić]] Bosnu je definirao naseljem tipa teritorijalne općine. Sličnog je mišljenja bio i [[Marko Vego]], prema kojem je naselje Bosna obuhvaćalo današnje [[Visoko]], [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]], [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupiće]] i [[Mile (Visoko)|Mile]].{{sfn|Škegro|2005|p=363}} Kao što je poznato, [[Bosanska banovina|bosanski ban]] kao i crkveni prvaci su u to su vrijeme bili na području [[Visoko]]g.<ref>MANDIĆ, 1962.: pass.; ŠANJEK, 1975.: pass.; ISTI, 1976.: pass.; PETROVIĆ, 1999.: pass.; ANĐELIĆ, 1984.: pass.; BRKOVIĆ, 2002, pass.: ISTI, 2003.: 57.</ref> Na [[Zenica|zeničkom]] području nije bilo značajnog naselja.<ref>HADŽIJAHIĆ, 1973.: 427.-438.</ref> Normalno je da se ovako važna i svečana zborovanja održavaju u sjedištima vladara i crkvenih institucija, a to je u ovom slučaju Visočko polje: u Moštrima su poznate hiže starješina bosanske crkve, kao i vladarski dvor, a u blizini je i selo Biskupići gdje pronađena Kulin-banova ploča. Ime Bosna, pod kojim se podrazumijeva uža okolina današnjeg Visokog, i kasnije se javlja kao mjesto javnih zborovanja i mjesto izdavanja svečanih isprava.{{sfn|Škegro|2005|p=363}} == Privreda i trgovina == [[Datoteka:Silver ore.JPG|mini|U Podvisokom se često trgovalo rudom srebra. Grupa Dubrovčana je 1434. išla u Podvisoki da kupi pola tone srebra.]] Bitnu prekretnicu u ekonomskom razvoju Bosne pridonijelo je širenje bosanske države za vrijeme Stjepana II Kotromanića koja će u potpunosti imati kontrolu nad [[Neretvanski put|Neretvanskim putem]] koji je direktno povezivao Dubrovnik i Visočko polje. Najkraće putovanje između Dubrovnika i Podvisokog u 15. vijeku trajalo je pet, a najduže 13 dana. Bosna je tada ostvarila izlaz na [[Jadransko more]], a u isto vrijeme povećala se [[Rudarstvo u srednjovjekovnoj Bosni|rudarska aktivnost]]. Tako su se razvile nove župe u prije nenaseljenim teritorijama kao što su [[Nenavište]] u [[Posavina|Posavini]] i [[Trebotići|Trebotić]] u [[Podrinje|Podrinju]]. Akumulirano bogatstvo je dijelom investirano u kraljevske komplekse u Podvisokom i Milima.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Mrgić|first=Jelena|date=|title=Severna Bosna: 13-16. vek|url=https://www.academia.edu/759818/Severna_Bosna_13-16._vek|journal=|language=en|page=|pages=212, 390|doi=|access-date=}}</ref> Dubrovčani su bili sve više zainteresovani za Visoko, tako da su do 1412. imali veliku trgovačku koloniju. U Podvisokom će ostati sve do 1433. U tom vremenu u Visokom je boravilo 370 Dubrovčana, tako da je ovo naselje bilo jedno od najjačih dubrovačkih naselja u srednjovjekovnoj Bosni. Blizina srednjobosanskog rudarskog bazena i bitnih gradova u neposrednoj blizini kao što su [[Olovo (grad)|Olovo]] i [[Kreševo u srednjem vijeku|Kreševo]], te prirodni položaj Visočkog polja koje je bilo stjecište važnih puteva, od kojih je jedan dolinom Bosne povezivao [[Srednja Bosna|Srednju Bosnu]] sa [[Panonska nizija|Panonskom nizijom]], a drugi ušće [[Neretva|Neretve]] sa srednjim [[Podrinje]]m su od skromnog trgovišta koje je Podvisoki bilo krajem 1390-tih godina pretvorili u glavno trgovačko središte srednjovjekovne Bosne.<ref>{{Cite web|url=https://dijak.online/rudnici-i-rudarski-trgovi/|title=Rudnici i rudarski trgovi {{!}} Srednjovjekovna Bosna|last=1603592663238606|date=28. 3. 2019|website=Dijak|language=en-US|access-date=30. 6. 2019}}</ref> Visoko se postepeno razvilo u veliki trg, gdje su trgovci u Podvisokom uglavnom prodavali razne preparirane rude kao što su [[srebro]] i [[zlato]], [[vosak]], [[med]], [[Koža (materijal)|kožu]] od domaćih i divljih životinja, kao i stranu robu kao što su bili dubrovački i venecijanski [[tekstil]], južno voće, [[so]], te zanatska dobra kao što su brave.{{sfn|Vego|1982|p=81}} Jedan od najpoznatijih visočkih trgovaca iz tog vremena bio je [[Milaš Radomirić]] koji je trgovao je srebrom, kožama i voskom. On je imao kuću u Podvisokom gdje mu je sastavljen testament. Podvisoki je postao česta [[Karavanska trgovina u srednjovjekovnoj Bosni|karavanska destinacija]]. Iz 1428. ostao je zabilježen najveći karavanski prijevoz robe u srednjovjekovnoj Bosni koji je na relaciji između Dubrovnika i Podvisokog brojao 600 tovara u karavanu. U Podvisokom je postajala i [[carina]]rnica, a carinski službenici se izričito spominju kao carinarnici [[Bosansko Kraljevstvo|bosanskoga kralja]]. Cijena prevoza zavisila je od vrste robe, tako se bilježi primjer iz novembra 1407. kada je ugovoren prijevoz 28 tovara do Podvisokog, pri čemu je cijena tovara tkanina iznosila četiri perpera i 8 groša, a ulja četiri perpera. U maju 1415. kada je ugovoren prevoz 130 tovara različite robe do Kreševa ili Podvisokog uz cijenu prevoza tovara tkanina od 3,5 perpera, tovara ulja i ribe po tri perpera i soli po cijeni od polovine prevožene soli.<ref>{{Cite journal|last=Kurtović|first=Esad|date=|title=Esad Kurtović, Konj u srednjovjekovnoj Bosni, Filozofski fakultet, Sarajevo 2014.|url=https://www.academia.edu/31875091/Esad_Kurtovi%C4%87_Konj_u_srednjovjekovnoj_Bosni_Filozofski_fakultet_Sarajevo_2014|journal=|language=en|pages=272|doi=|access-date=}}</ref> U prodavnicama u Visokom je bilo moguće kupiti tinte raznih boja. U zaostavštini jednog trgovca iz Fojnice, između ostalih predmeta, spominju se i knjige, među kojima jedna s koricama presvučenim [[baršun]]om. Izvjesni Martin Đerđašević u Podvisokom je platio za jednu knjigu 13 dukata. Podvisoki je postao važan trgovački centar iz kojeg se roba nije samo izvozila, već je porastao i uvoz robe. Podvisoki je bio i značajno potrošačko središte, jer je u prvih trideset godina 15. vijeka u Podvisoki uvezeno 58 tovara tkanina, 73 tovara tkanina i mrčarija, 635 tovara soli. Od 1430. do 1450. došlo je do naglog razvoja [[Fojnica|Fojnice]] koja se razvila zahvaljujući rudnicima srebra, i uzela primat nad Podvisokim kao glavno trgovačko središte i mjesto Dubrovačkih kolonija. To su bile godine odumiranja trgovačke aktivnosti u Podvisokom kojem su doprinijeli i upadi Osmanlija u Srednju Bosnu, sve do konačne propasti Bosanskog kraljevstva. == Politika == [[Datoteka:Krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva 1.jpg|mini|Ostaci [[Mile (Visoko)|crkve u Milama]], nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine]]Mile su bile jedno od mjesta gdje su se održavao često održavao [[stanak]], ili kako se drugačije zvalo: ''sva Bosna'', ''rusag'', ''[[Rusag|bosanski rusag]]'', ili jednostavno ''Bosna''. Na stanku su rješavana pitanja koja su se ticala unutrašnje i vanjske politike Bosne. Među ta pitanja spadali su: izbor i krunisanje vladara, darivanje i oduzimanje baštine, otuđivanje državne teritorije i određivanje vanjske politike.<ref>Mustafa Imamović, Osnove upravno-političkog razvitka i državnopravnog položaja Bosne i Hercegovine, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo (2006), str. 46.</ref> Jedan od ključnih događaja je bio stanak u Visokom 1404. kada je svrgnut kralj Ostoja, a postavljen Tvrtko II. Mlečani i Dubrovčani su često dolazili u Visoko kako bi tražili povlastice i slobode u trgovanju, a koje bi onda bile predmet povelja i odluka koje su donešene na stanku gdje se sastajala najmoćnija bosanska vlastela. Dana 9. aprila 1428. sklopljene su zaruke<ref name="ML2">[http://fmg.ac/Projects/MedLands/CROATIA.htm#_Toc221938355 Medieval Lands]</ref> između Tvrtka II i [[Doroteja Gorjanska|Doroteje Gorjanske]], a vjenčanje kojim je Doroteja postala kraljica Bosne je održano iste godine na bosanskom kraljevskom dvoru, između [[23. juli|23. jula]], kada dubrovačko [[Veliko vijeće]] i [[Vijeće umoljenih]] određuju da će na kraljevu svadbu poslati dva svirača, i [[31. juli|31. jula]], kada Dubrovčani traže od svojih poslanika da im jave kada mlada kraljica dođe u [[Podvisoki]] kako bi joj se mogli uručiti darovi.<ref name="Fine13">John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans'', University of Michigan Press, 1994.</ref><ref name="Mandić2">Dominik Mandić, ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978, 317. strana</ref><ref name="Živković2">Pavo Živković, ''Tvrtko II Tvrtković: Bosna u prvoj polovini xv stoljeća'', Institut za istoriju u Sarajevu, 1981</ref> Vjenčanju iz protesta zbog nepopularne alijanse s Ugarskom nisu prisustvovali pojedini bosanski plemići, poput vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]], i [[Zlatonosovići|Zlatonosovića]].<ref name="Fine13"/> Dubrovački arhiv posjeduje dosta podataka o pripremama za svadbu, o poklonima uručenim novoj kraljici, kao i o samoj svadbi, čiji su značajan dio organizovali Dubrovčani.<ref name="Živković2"/> == Povelje == Visočko polje imalo je više kraljevskih dvora odakle su pisane povelje. Neke od značajnih su: *1355. [[Stjepan II Kotromanić]], [[Bosanska banovina|bosanski ban]], potvrđuje Dubrovčanima 1. septembra sva prava i povlastice, ''Vizoka vocatum prima die mensis septembris.'' *1380. Povelju je izdao [[Tvrtko I Kotromanić]] 12. marta knezu i vojvodi [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]], na kraljevskom dvoru u [[Moštre (srednji vijek)|Moištri]]. *1398. [[Priboje Masnović]], kastelan grada primljen je za [[Dubrovačka republika|dubrovačkog]] građanina. Prema ovom [[Historija|historijskom]] izvoru zaključuje se da je sjedište velikog kneza bosanskog bilo u samom gradu-tvrđavi. *1402. bosanki kralj [[Stjepan Ostoja]] izdaje povelju ''pod gradom Visoki'' *1404. kralj Ostoja izdaje povelju ''pod Visokim'' *1404. izdate su ''pod gradom Visoki'' dvije isprave koje su bile predmet [[Sudska vlast|sudskog]] spora u Dubrovniku. I dalje se tokom prve polovine 15. vijeka podgrađe grada Visoki zove dvojako [[Podvisoki]] i "pod gradom Visoki" (kao na primjer u poveljama kralja Ostoje 1409. i Tvrtka II 1422. godine, te u mnogim dokumentima koji se najviše odnose na trgovačke poslove). *1409. Kralj Stjepan Ostoja po drugi poveljom potvrđuje povlastice Dubrovčanima. Na kraju povelje se nalazi datum 4. decembar ''"Pisan Pod Visokim u leto rođenja Hristova hiljadu i četiristo deveto leto, meseca decembra četvrti dan. A upisa voljeni logotet kraljevstva mi Tomaš Bućaninin."'' <ref>{{Cite web|url=http://www.plemenito.com/lat/povelja-kralja-ostoje-kojom-ponovo-potvrdjuje-povlastice-dubrovcanima-/d31|title=POVELjA KRALjA OSTOJE KOJOM PONOVO POTVRĐUJE POVLASTICE DUBROVČANIMA|last=www.bitlab.rs|website=www.plemenito.com|language=Serbian|access-date=14. 5. 2019|archive-date=14. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514100500/http://www.plemenito.com/lat/povelja-kralja-ostoje-kojom-ponovo-potvrdjuje-povlastice-dubrovcanima-/d31|url-status=dead}}</ref> *1420. [[Bolest|razbolio]] se veliki knez bosanski [[Batić Mirković]] ''na Visokom'', a pokopan je na svojoj plemenitoj baštini u selu Kopošićima blizu [[Stari grad Dubrovnik|grada Dubrovnika]] (općina [[Ilijaš]]) *1420. Tvrtko II potvrđuje 16. augusta Dubrovčanima darove [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]].''{{sfn|Jelenić|1906|p=140}}'' *1422. Tvrtko II 21. decembra priznaje [[Mletačka republika|Mlečanima]] slobodu trgovanja, ''Data soto el castel nostro Visochi'' *1429. i 1436. veliki knez [[Tvrtko Borovinić]] piše isprave ''na Visokom''. Potonja isprava je i zadnji direktni pisani izvor o visočkom gradu.''{{sfn|Jelenić|1906|p=145}}'' *1450. [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepan Tomaš]] nalaže [[Radivoj Vladimirović|Radivoju Vladimiroviću]] da protjeruje [[Crkva bosanska|krivovjernike]] po [[Neretva (župa)|Neretvi]], 1. jula, ''Datum Vissokii prima die Julii.{{sfn|Jelenić|1906|p=147}}'' == Značajni lokaliteti == Na području teritorije današnje općine Visoko postoji 32 registrovana spomenika ili spomeničke cjeline. Dva su [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]: [[Mile (Visoko)|Mile]] i [[Stari grad Visoki]]. {| class="wikitable sortable mw-collapsible" |+Značajni srednjovjekovni lokaliteti sa područja visočke općine !Spomenik ili spomenička cjelina !Lokacija !Opis !Broj stećaka !Kategorija |- |[[Stari grad Visoki|Historijsko područje Stari grad - Visoki]] |vrh [[Grad (brdo kod Visokog)|brda (Grad) Visočica]], na južnoj strani Visokog |Arheološki lokalitet, višeslojan, utvrda, vršena istraživanja 1976, 2007. i 2008. | |Nacionalni spomenik, Odluke br. 05.1-2- 1047/03-2; 05.2-2- 1047/03-12; 05.1-02- 106/09-2 |- |[[Grajani]] |[[Bedem (Visoko)|lokalitet Bedem]] - Kuline, 5&nbsp;km od Visokog prema Kiseljaku, na desnoj obali rijeke Fojnice |Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja | |I kategorija |- |[[Malo Čajno]] |brdo Grad-[[Čajangrad]], na desnoj obali rijeke Goruše, na putu ka nekadašnjem gradu Bobovac |Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja, u podnožju pronađena [[Ploča kaznaca Nespine|Nespina ploča]] i ostaci grobne kapelice | |I kategorija |- |[[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]] |lokalitet Zavidovići, [[Grad (Dobrinje, Visoko)|utvrda Grad]] na desnoj obali rijeke Bosne, 7&nbsp;km sjeverozapadno od Visokog |Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja | |I kategorija |- |[[Kopači (Visoko)|Kopači]] |[[Gradina (Kopači, Visoko)|lokalitet Gradina]], na desnoj obali rijeke Bosne, 2&nbsp;km istočno od Visokog |Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja | |I kategorija |- |[[Sebinje]], općina Kakanj |lokalitet Grad, 20&nbsp;km sjeverozapadno od Visokog u blizini sela Sebinje |Arheološki lokalitet, utvrda, nisu vršena istraživanja, nepristupačan teren | |I kategorija |- |[[Klisa (Visoko)|Klisa]] |Lokalitet Klisa, Ispod brda Grad, na njegovoj istočnoj strani |Arheološki lokalitet – ostaci zidina srednjovjekovne građevine, nekropola, manja istraživanja 1977. |11 |I kategorija |- |[[Arheološko područje Mile|Arheološko područje Mili]] – Arnautovići, krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva |lokalitet Zidine u naselju Arnautovići neposredno uz prugu Visoko-Kakanj |Arheološki lokalitet - višeslojan; 4 horizonta, istraživan:1909, 1910,1967,1976, 1977 i 1988. | |Nacionalni spomenik, Odluke br. 06-6-894/03- 2; 05.2-2- 106/09-3 |- |Mladeš |lokalitet Zubača u blizini suvremenih grobalja |Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećka u obliku sanduka, |4 |III kategorija |- |[[Džindići (Visoko)|Džindići]] |brežuljak Grabošić u blizini sela Džindići |Arheološki lokalitet, nekropola, 5 stećaka u obliku sanduka |5 |III kategorija |- |[[Dobrinje (Visoko)|Dobrinje]] |lokalitet Dobrinjac, uz put ka Buzićima |Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećka u obliku ploče i 4 sljemenika (jedan ukrašen) |4 |II kategorija |- |[[Poriječani|Porječani]], Brdo |Zaseok Brdo, u blizini seoskih kuća |Arheološki lokalitet, nekropola, 3 stećaka u obliku ploče i 1 sljemenik |3 |III kategorija |- |[[Poriječani|Porječani]], Grebac |lokalitet Grebac, 1.5&nbsp;km od Porječana prema Kaknju |Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećaka u obliku sljemenika i 1 sanduk |4 |III kategorija |- |[[Buzići]] |na desnoj obali rijeke Bosne, iznad sela Buzići |Arheološki lokalitet, nekropola, 24 stećaka u obliku sanduka i 3 sljemenika |24 |II kategorija |- |Buzići, Mokronozi |lokalitet Brijest na lijevoj obali rijeke Bosne |Arheološki lokalitet, nekropola, 3 stećaka u obliku sanduka, orjentisani Z-I |3 |II kategorija |- |[[Maurovići (Visoko)|Maurovići]] |lokalitet kraj ceste ka Slatini, u blizini starog muslimanskog greblja |Arheološki lokalitet, nekropola, 8 stećaka u obliku sanduka, 3 ploče i 2 sljemenika |8 |III kategorija |- |Maurovići, Strana |njiva Strane, kraj puta ka Mokronozima |Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećaka u obliku sanduka i 1 ploča |4 |III kategorija |- |[[Uvorići]] |lokalitet Kadinjača, u Polju |Arheološki lokalitet, nekropola, 6 stećaka u obliku sanduka |6 |III kategorija |- |[[Zbilje (Visoko)|Zbilje]] |zajedno sa pravoslavnim grobljem, na desnoj obali rijeke Fojnice |Arheološki lokalitet, nekropola, 4 stećaka u obliku sanduka |4 |III kategorija |- |[[Tušnjići]] |šuma Junuzovića u blizini sela Tušnjići |Arheološki lokalitet, nekropola, 63 stećaka u obliku sanduka i 6 sljemenika |63 |III kategorija |- |[[Gorani (Visoko)|Gorani]] |na lijevoj obali rijeke Fojnice |Arheološki lokalitet, nekropola, 19 stećaka u obliku sanduka i 2 sljemenika (82 stećka, Š. Bešlagić, 1971.) |19 |II kategorija |- |[[Ginje]] |zaseok Gorašnica, lokalitet Glavica |Arheološki lokalitet, nekropola,10 stećaka u obliku sanduka |10 |III kategorija |- |Ginje |lokalitet Polje |2 osamljena stećka u obliku sanduka |2 |III kategorija |- |[[Dvor (Visoko)|Dvor]] |na brežuljku Gorašnica, nedaleko od sela Dvor |Arheološki lokalitet, nekropola, 20 stećaka u obliku sanduka |20 |III kategorija |- |[[Goduša (Visoko)|Goduša]] |lokalitet Grebljice, u zaseoku Rajčići |Arheološki lokalitet, nekropola, 7 stećaka u obliku sanduka |7 |III kategorija |- |[[Čifluk (Visoko)|Čifluk]] |u okviru današnjeg pravoslavnog greblja |Arheološki lokalitet, nekropola, 32 stećka u obliku sanduka |32 |III kategorija |- |[[Zagorice (Visoko)|Zagorice]] |u okviru današnjeg pravoslavnog greblja |Arheološki lokalitet, nekropola, 1 stećak u obliku sanduka i 1 sljemenik (bilo 4, S. Perić, Arh. leksikon, 1988) |1 |III kategorija |- |[[Podvinjci]] |u okviru današnjeg muslimanskog greblja, u krugu džamije |Arheološki lokalitet, nekropola, 18 stećaka u obliku sanduka i 4 sljemenika |18 |III kategorija |- |Malo Čajno |Lokalitet Zgonovi u okviru starog groblja |Arheološki lokalitet, nekropola, 11 stećaka u obliku sanduka |11 |II kategorija |- |[[Arnautovići]] - samostan |Lokalitet Zidine u naselju Arnautovići, neposredno uz prugu Visoko-Kakanj |Arheološki lokalitet – prvi franjevački samostan, 14. vijek. | |Privremena lista nacionalnih spomenika BiH pod br. 765 |- |Malo Čajno |Lokalitet Crkvište (Crkvenište) |Arheološki lokalitet – ostaci crkve, srednji vijek | |II kategorija |- |Radovlje |lokalni put Radovlje - Kondžilo |Nekropola stećaka Slatina<ref>{{Cite web|url=http://www.zavicajnimuzej.com/sanacija-nekropole-stecaka-u-mjesnoj-zajednici-radovlje/|title=Sanacija nekropole stećaka u Mjesnoj zajednici Radovlje – Zavičajni muzej Visoko|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=26. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200926115436/https://www.zavicajnimuzej.com/sanacija-nekropole-stecaka-u-mjesnoj-zajednici-radovlje/|url-status=dead}}</ref> |20 | |} == Također pogledajte == *[[Srednji vijek]] *[[Historija Bosne i Hercegovine]] **[[Bosansko kraljevstvo]] **[[Bosanski vladari]] *[[Bosna (regija)]] *[[Stari grad Dubrovnik]] *[[Bobovac]] *[[Kraljeva Sutjeska]] == Izvori == *[[Desanka Kovačević-Kojić]], Sarajevo ([[1978]]). ''Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države'' *{{Cite book|last=O. Filipović|first=Emir|url=https://www.academia.edu/40684106/Emir_O_Filipovic_Bosansko_kraljevstvo_i_Osmansko_carstvo_1386_1463_The_Bosnian_Kingdom_and_the_Ottoman_Empire_1386_1463_Sarajevo_2019_556_pp|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko Carstvo (1386-1463)|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|year=2019|isbn=978-9958-626-47-0|pages=556|ref=harv}} *{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Leksikon_ste%C4%87aka.html?id=fW8MAQAAMAAJ&redir_esc=y|title=Leksikon stećaka|last=Bešlagić|first=Šefik|date=|year=2004|website=|publisher=Svjetlost, Biblioteka kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=ste%C4%87ci+(Hercegovina)&xm0=1&selectedId=556003410|title=Vjera Crkve bosanske|last=Mužić|first=Ivan|date=|year=2008|website=|publisher=Muzej hrvatskih arheoloških spomenika|language=|isbn=|access-date=|archive-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512183232/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=ste%C4%87ci+(Hercegovina)&xm0=1&selectedId=556003410|url-status=dead}} * {{citation|url=|title=Fenomen "Krstjani” u srednjovjekovnoj Bosni i Humu|last=Škegro|first=Ante|date=|year=2005|website=|publisher=Institut za istoriju u Sarajevu;Hrvatski institut za povijest, Zagreb|language=|isbn=978-9985-9642-5-5|access-date=}} * {{citation|url=|title=Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši|last=Runje|first=Petar|date=|year=2001|website=|publisher="Provincijalat franjevaca trećoredaca” - "Kršćanska sadašnjost”, Zagreb,|language=|isbn=|access-date=}} * {{citation|url=http://www.logovita.ba/povijest/2414-srednjovjekovna-bosna-i-hum-identitet-i-kontinuitet-3870149003807.html|title=Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet.|last=Brković|first=Milko|date=|year=2002|website=|publisher="Crkva na kamenu”, Mostar|language=|isbn=|access-date=}} * {{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Viso%C4%8Dka_nahija.html?id=tLnhAAAACAAJ&redir_esc=y|title=Visočka nahija|last=Filipović|first=Milenko S.|date=|year=2002|website=|publisher=Mak|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=https://hrcak.srce.hr/146615?lang=en|title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1973|website=|publisher=|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Visoko_i_okolina_kroz_istoriju.html?id=oc0qAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 101-309, lat.|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1984|website=|publisher=Skupština Općine Visoko|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=|title=Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1979|website=|publisher=|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Postanak_srednjovjekovne_bosanske_dr%C5%BEav.html?id=7sFpAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|last=Vego|first=Marko|date=|year=1982|website=|publisher=Svjetlost|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=|title=Veliki knez bosanski Tvrtko Borovinić,|last=Ćošković|first=Pejo|date=|year=1996|website=|publisher=Croatica Christiana Periodica XX/37, Zagreb|language=|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=|title=Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole|last=Jelenić|first=Julian|date=|year=1906|website=|publisher=Daniela A. Kajona, Sarajevo|language=|isbn=|access-date=}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20061110004242/http://www.most.ba/038/092.htm Tekst o Pavi Anđeliću i njegovim istraživačkim radovima] *[https://web.archive.org/web/20061018103714/http://www.iis.unsa.ba/prilozi/33/33_dejan_zadro.htm Franjevačka crkva u Milama] - Kritički osvrt na dosadašnja arheološko-historijska istraživanja *[https://www.academia.edu/28728394/Kraljevsko_visoko Kraljevsko Visoko i samostan sv. Nikole] {{Visoko}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Historija Visokog]] [[Kategorija:Gradska naselja u srednjovjekovnoj Bosni]] [[Kategorija:Srednja Bosna]] [[Kategorija:Zemlje u srednjovjekovnoj Bosni]] 3ki9nqn72sfcsd0jhbpe2za8nqmfzwu 0 13360 3916158 3504213 2026-08-03T07:28:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916158 wikitext text/x-wiki [[File:Diadochi satraps babylon.png|thumb|400px|Podjela teritorije Aleksandra Velikog između njegovih generala u Babilonu 323. God. pne]] '''Dijadosi''' je naziv koji označava generale [[Aleksandar Veliki|Aleksandra III Velikog]] koji su u 323. god. pne u Babilonu međusobno podijelili teritoriju. Nakon toga će međusobnim [[rat]]ovima nastaviti dijeliti njegovo veliko carstvo. Vremenski, ratovanje dijadosa obuhvata razdoblje [[323. p. n. e.]]-[[281. p. n. e.]] <ref name="Makedonijaa">{{Cite web |url= https://books.google.it/books?id=qpb3JdwuDQIC&printsec=frontcover&dq#v=onepage&q&f=fals |title= N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA |work= Oxford university press, 2001|access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Nakon [[280. p. n. e.]] tri su [[dinastija|dinastije]] zavladale gotovo cijelim bivšim Aleksandrovim carstvom. To su [[Antigonidi]] ( [[Makedonija]] i [[Grčka]] ) , [[Ptolemeji]] ( [[Egipat]] ) i [[Seleukidi]] ( [[Mala Azija]] ). Sve tri dinastije su vladale do dolaska [[Rimski imperij|Rimskog imperija]].<ref name="Popović">{{Cite web |url= http://www.1stmuse.com/frames/ |title= John J. Popovic – Alexander III the Great of Macedon |work= PROJECT by John J. Popovic |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> ''Dijadosi'': *[[Antigon I Monoftalmos]] *[[Antipater]] *[[Eumen]] *[[Krater (general)|Krater]] *[[Lizimah]] *[[Perdika]] *[[Ptolemej I Soter]] *[[Seleuk I Nikator]] <ref name="Alex">{{Cite web |url= http://www.historyofmacedonia.org/AncientMacedonia/AlexandertheGreat.html |title= Alexander the Great Alexander of Macedon Biography |work= history of macedonia blog |access-date= 9. 12. 2018 |archive-date= 14. 6. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230614195448/https://www.historyofmacedonia.org/AncientMacedonia/AlexandertheGreat.html |url-status= dead }}</ref> Napomena: Ovo je spisak onih generala koji su imali moć u trenutku Aleksandrove smrti [[323. p. n. e.]] == Literatura == == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Antička Grčka]] 60ywhxwkyvfvdetr7cx53islbedm6yn 0 14013 3916209 3620375 2026-08-03T10:21:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916209 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Emacs.png|mini|Tekstualni editor Emacs]] '''Emacs''' spada u grupu tekstualnih editora (uređivača), i popularan je među programerima i [[UNIX|Unix]] ekspertima. Pošto je napravljen za Unix, može se koristiti i na [[Linux]]u. Originalni Emacs je napisao [[Richard Stallman]], te je izdato mnogo verzija Emacs-a, uključujući i GNU Emacs, XEmacs i druge. U [[UNIX|Unix]] kulturi, često se vode žestoke diskusije o Linux editorima, među kojima su najpopularniji Emacs i [[Vi]]. == Vanjski linkovi == * [http://www.gnu.org/software/emacs/ Emacs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110228042343/http://www.gnu.org/software/emacs/ |date=28. 2. 2011 }} * [http://www.xemacs.org/ xemacs.org] {{Commonscat}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Linux]] eyard5xs45friosx7ts55iwich5j8nw 0 15319 3916037 3897257 2026-08-02T17:40:10Z KWiki 9400 /* Reference */ 3916037 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Planina <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Kavkaz | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = Planina <!-- *** Ime **** --> | etimologija = <!-- *** Slika *** --> | slika = Kavkasioni.JPG | opis_slike = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Armenija | država1 = Azerbejdžan | država2 = Gruzija | država3 = Iran | država4 = Rusija | država5 = Turska | zastava_države = da | pokrajina = | regija = | distrikt = | općina = <!-- *** Planinski sistem *** --> | planinski_sistem = <!-- *** Položaj i visina *** --> | položaj = | | nadmorska_visina = 5642| visina_bilješka = | istaknutost = | istaknutost_bilješka = | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 21| širina_sekundi = 18| širina_SJ =N | dužina_stepeni = 42| dužina_minuta = 26| dužina_sekundi = 31| dužina_IZ =E <!-- *** Svojstvo *** --> | geologija = | orogeneza = | period = | biom = | biljka = | životinja = <!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --> | javnost = | pristup = | uspon = | uspon_datum = <!-- *** Slobodni polji *** --> | azno = | prazno_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = Caucasus_topo_map-blank.svg | karta_lokacija = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Kavkaz''' je planinski masiv koji se nalazi u [[Evroazija|Evroaziji]], između [[Crno more|Crnog mora]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], u regiji [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]]. Ovaj masiv se obično smatra prirodnom jugoistočnom granicom [[Evropa|Evrope]].<ref>{{Cite web|url=https://mountains-connect.org/mountain-range-south-caucasus/|title=CAUCASUS – Mountains Connect|language=en-US|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Sastoji se od dva odvojena planinska sistema, a to su [[Veliki Kavkaz]] i [[Mali Kavkaz]]. Veliki Kavkaz se proteže od [[azerbejdžan]]skog glavnog grada [[Baku]]a, koji se nalazi na obalama Kaspijskog jezera, do kakavkaskog prirodnog rezervata, u blizini grada [[Soči]]ja, na sjeveroistočnoj obali Crnog mora. Pravac pružanja ovog planinskog sistema se poklapa sa pravcem [[jugoistok]] - [[sjeverozapad]]. Nasuprot njemu, Mali Kavkaz se prostire na otprilike 100&nbsp;km udaljenosti, i to pravcem koji je gotovo identičan pravcu pružanja Velikog Kavkaza. Najviši vrh Kavkaskog masiva je planina [[Elbrus]] koja se nalazi na Velikom Kavkazu i seže do 5.642 m iznad nivoa mora. Na planinama u blizini Sočija održala su se pojedina takmičenja u sklopu [[Zimske olimpijske igre 2014.|XXII zimskih olimpijskih igara]] 2014. godine. == Geologija == [[Datoteka:Kaukasus.jpg|mini|lijevo|250px|Satelitski snimak kavkaskog masiva]] U geološkom smislu, Kavkaz pripada sistemu koji se proteže od jugoistočne Evrope ka Aziji. Veliki Kavkaz se uglavnom sastoji od stijena iz perioda [[Kreda (period)|krede]] i [[Mezozoik|jure]] kao i stijena iz [[Paleozoik]]a i [[Prekambrij]]a u višim predjelima. Pojedine vulkanske formacije se mogu naći u čitavom opsegu ovog sistema. S druge strane, Mali Kavkaz je formiran uglavnom od paleogena stijena s mnogo manjim udjelom stijena iz perioda jure i krede. Kavkaz je formiran uglavnom kao rezultat aktivnosti tektonskih ploča i to Arabijske ploče koja se kretala prema sjeveru u odnosu na Evroazijsku ploču. Cijeli region je redovno podložan jakim [[zemljotres]]ima.<ref>Reilinger; McClusky; Oral; King; Toksoz; Barka; Kinik; Lenk; Sanli (Jan 1997). "Global Positioning System measurements of present-day crustal movements in the Arabia-Africa-Eurasia plate collision zone". Journal of Geophysical Research 102 (B5): 9983–9999. doi:10.1029/96JB03736/abstract (inactive 2015-01-11).</ref> Dok je Veliki Kavkaz uglavnom sastavljen od [[Sedimentne stijene|sedimentne]] strukture, Mali Kavkaz je uglavnom vulkanskog porijekla.<ref>Philip, H.; Cisternas, A.; Gvishiani, A.; Gorshkov, A. (1 April 1989). "The Caucasus". Tectnophysics 161 (1–2): 1–21. Bibcode:1989Tectp.161....1P. doi:10.1016/0040-1951(89)90297-7.</ref> == Najznačajniji vrhovi == Najviši vrh Kavkaza je Elbrus sa 5.642 m nadmorske visine<ref>[http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=3603 ''Planina Elbrus''] Pristupljeno 18.01.2016.</ref> i za 832 m je viši od [[Mont Blanc]]a, najvišeg vrha [[Alpe|Alpi]] i evropskog kontinenta uopće. Kako je Kavkaz prirodna granica između Evrope i Azije, postoje zagovornici toga da je Elbrus ipak najviši vrh Evrope. Osim Elbrusa, postoji još 6 vrhova visine iznad 5.000 metara: [[Dih-Tau|Dykh-Tau]] (5.205 m), [[Šhara|Shkhara]] (5.201m), [[Koštan-Tau|Koshtan-Tau]] (5.152 m), [[Jangi-Tau|Janga]] (Jangi-Tau) (5.059 m), [[Kazbek]] (5.047 m) i [[Puškin (planina)|Pushkin]] (5.033 m) i svi se nalaze u Rusiji ili na granici Ruzije i Gruzije. == Klima== Klima na području Kavkaza varira i vertikalno (gledajući nadmorsku visinu) i horizontalno (u zavisnosti od lokacije i [[Geografska širina|geografske širine]]). Prosječna godišnja temperatura u Sukhumi ([[Abhazija]]), koja se nalazi na nivou mora iznosi oko 15&nbsp;°C, dok na obroncima Kazbeka, na nadmorskoj visini od 3.700 m, prosječna godišnja temperatura iznosi -6,1&nbsp;°C. Sjeverne padine Velikog Kavkaza su u prosjeku 3&nbsp;°C hladnije u odnosu na južne padine.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.elbrus.su/info/climate_in_the_caucasus|title=Climate in the Caucasus, weather conditions in the Caucasian mountain range and the Mt Elbrus region|website=www.elbrus.su|access-date=2. 4. 2026}}</ref> [[Visoravan|Visoravni]] Malog Kavkaza u Armeniji, Azerbejdžanu i Gruziji su obilježene izraženim kontrastom ljetnih i zimskih temperatura uzrokovanih kontinentalnom klimom. Kavkaz je poznat po velikoj količini snijega, iako postoji mnogo područja ovog planinskog masiva koja se ne mogu pohvaliti visokim sniježnim pokrivačem. Ovo se posebno odnosi na Mali Kavkaz koji je donekle izoliran od vlažnog utjecaja koji dolaze sa Crnog mora i stoga dobiva znatno manje količine padavina (u obliku snijega) od Velikog Kavkaza. Prosječna visina sniježnog pokrivača Malog Kavkaza iznosi od 10 do 30&nbsp;cm. Veliki Kavkaz, a posebno jugozapadne padine, obiluju velikim količinama snijega. Lavine se javljaju u periodu od novembra do aprila. Sniježni pokrivač u nekoliko regija (Svanetis i sjeverna Abhazija) može dostići i visinu od 5 metara. Regija planine [[Achishkho]], koja važi za najsnježniji dio Kavkaza, često bilježi visinu sniježnog pokrivača od 7 metara.<ref name=":0" /> {{Infokutija Svjetska baština | SB = Zapadni Kavkaz | zvanični_naziv = | slika = File:"Caucasus Nature Reserve", Каньон реки Шиша ранним летом, Северная граница Кавказского заповедника.jpg | veličina_slike = | opis = Rezervat biosfere | dio = | sadrži = | lokacija = {{flag|Rusija}} | kriterij = ix, x | ID = 900 | koordinate = | godina = 1999 | proširenja = | ugroženost = ne | površina = | tampon-zona = | veb-sajt = | locmapin = | opis_karte = | širina_karte = | reljef = <!-- "1" za refeljnu kartu ako je dostupna --> | dijete = <!-- "yes" ako je ova infokutija unutar neke druge --> | ugrađeno = <!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --> }} == Zaštićeno područje == Zapadni Kavkaz je [[Sovjetski Savez|sovjetska vlada]] 1924. proglasila za zaštićeno područje - Kavkaski rezervat prirode (ruski: Kavkazskij gosudarstvennyj prirodnyj biosfernyj zapovednik)<ref>[https://www.kavkazzapoved.ru/ Kavkaski rezervat prirode - www.kavkazzapoved.ru - pristupljeno 2022]</ref>, rezervat prirode (IUCN kategorija upravljanja Ia). Cilj zaštite bilo je očuvanje oko 85 m-visokih primjeraka Nordmanove jele (''Abies nordmanniana''), za koju se smatra da je najviše drveće u Evropi, i jedinstvenih šuma koju čine engleska tisa (''Taxus baccata'') i evropski širokolisni šišmir (''Buxus sempervirens'') u gradu [[Soči]]ju. == Svjetska baština == Krajnji zapadni dio planinskog masiva Kavkaz, udaljen 50&nbsp;km sjeveroistočno od [[Crno more|Crnog mora]], površine preko 2.750 km2, nalazi se na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] sa područja [[Rusija|Ruske federacije]].<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ru |title=Rusija, svjetska baština |work=[[UNESCO]].org |access-date= 22. 6. 2022}}{{en}}</ref> To je jedno je rijetkih velikih planinskih područja u Evropi koje nije pretrpjelo značajan ljudski uticaj. Njegovi subalpski i [[Alpe|alpski]] predjeli pripadali su samo divljim životinjama, a široki prostori netaknutih [[Planina|planinskih]] [[šuma]], koji se protežu od nizina do subalpskog pojasa, jedinstveni su u Evropi. Lokalitet ima veliku raznolikost [[ekosistem]]a, sa važnim [[endem]]skim [[Biljke|biljkama]] i divljim [[Životinje|životinjama]], i mjesto je porijekla i ponovnog uvođenja planinske podvrste evropskog [[bizon]]a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/900 |title=Zapadni Kavkaz |work=[[UNESCO]].org |access-date= 22. 6. 2022}}{{en}}</ref> == Reference == {{refspisak|2}} {{Commonscat|Caucasus mountains}} {{Planinski sistemi u Evropi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kavkaske planine| ]] [[Kategorija:Planinski lanci u Azerbejdžanu]] [[Kategorija:Planine u Armeniji]] [[Kategorija:Planine u Gruziji]] [[Kategorija:Planine u Iranu]] [[Kategorija:Planine u Rusiji]] [[Kategorija:Planine u Turskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Rusiji]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Rusiji]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1924.]] [[Kategorija:Fiziografske provincije]] 2otbk1f16zsq5jpfkt6xs5enkqvyr4p 3916055 3916037 2026-08-02T17:55:43Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kavkaz (planina)]] na [[Kavkaske planine]]: Ovo je ipak planinski lanac. 3916037 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Planina <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Kavkaz | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = Planina <!-- *** Ime **** --> | etimologija = <!-- *** Slika *** --> | slika = Kavkasioni.JPG | opis_slike = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Armenija | država1 = Azerbejdžan | država2 = Gruzija | država3 = Iran | država4 = Rusija | država5 = Turska | zastava_države = da | pokrajina = | regija = | distrikt = | općina = <!-- *** Planinski sistem *** --> | planinski_sistem = <!-- *** Položaj i visina *** --> | položaj = | | nadmorska_visina = 5642| visina_bilješka = | istaknutost = | istaknutost_bilješka = | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 21| širina_sekundi = 18| širina_SJ =N | dužina_stepeni = 42| dužina_minuta = 26| dužina_sekundi = 31| dužina_IZ =E <!-- *** Svojstvo *** --> | geologija = | orogeneza = | period = | biom = | biljka = | životinja = <!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --> | javnost = | pristup = | uspon = | uspon_datum = <!-- *** Slobodni polji *** --> | azno = | prazno_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = Caucasus_topo_map-blank.svg | karta_lokacija = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Kavkaz''' je planinski masiv koji se nalazi u [[Evroazija|Evroaziji]], između [[Crno more|Crnog mora]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], u regiji [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]]. Ovaj masiv se obično smatra prirodnom jugoistočnom granicom [[Evropa|Evrope]].<ref>{{Cite web|url=https://mountains-connect.org/mountain-range-south-caucasus/|title=CAUCASUS – Mountains Connect|language=en-US|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Sastoji se od dva odvojena planinska sistema, a to su [[Veliki Kavkaz]] i [[Mali Kavkaz]]. Veliki Kavkaz se proteže od [[azerbejdžan]]skog glavnog grada [[Baku]]a, koji se nalazi na obalama Kaspijskog jezera, do kakavkaskog prirodnog rezervata, u blizini grada [[Soči]]ja, na sjeveroistočnoj obali Crnog mora. Pravac pružanja ovog planinskog sistema se poklapa sa pravcem [[jugoistok]] - [[sjeverozapad]]. Nasuprot njemu, Mali Kavkaz se prostire na otprilike 100&nbsp;km udaljenosti, i to pravcem koji je gotovo identičan pravcu pružanja Velikog Kavkaza. Najviši vrh Kavkaskog masiva je planina [[Elbrus]] koja se nalazi na Velikom Kavkazu i seže do 5.642 m iznad nivoa mora. Na planinama u blizini Sočija održala su se pojedina takmičenja u sklopu [[Zimske olimpijske igre 2014.|XXII zimskih olimpijskih igara]] 2014. godine. == Geologija == [[Datoteka:Kaukasus.jpg|mini|lijevo|250px|Satelitski snimak kavkaskog masiva]] U geološkom smislu, Kavkaz pripada sistemu koji se proteže od jugoistočne Evrope ka Aziji. Veliki Kavkaz se uglavnom sastoji od stijena iz perioda [[Kreda (period)|krede]] i [[Mezozoik|jure]] kao i stijena iz [[Paleozoik]]a i [[Prekambrij]]a u višim predjelima. Pojedine vulkanske formacije se mogu naći u čitavom opsegu ovog sistema. S druge strane, Mali Kavkaz je formiran uglavnom od paleogena stijena s mnogo manjim udjelom stijena iz perioda jure i krede. Kavkaz je formiran uglavnom kao rezultat aktivnosti tektonskih ploča i to Arabijske ploče koja se kretala prema sjeveru u odnosu na Evroazijsku ploču. Cijeli region je redovno podložan jakim [[zemljotres]]ima.<ref>Reilinger; McClusky; Oral; King; Toksoz; Barka; Kinik; Lenk; Sanli (Jan 1997). "Global Positioning System measurements of present-day crustal movements in the Arabia-Africa-Eurasia plate collision zone". Journal of Geophysical Research 102 (B5): 9983–9999. doi:10.1029/96JB03736/abstract (inactive 2015-01-11).</ref> Dok je Veliki Kavkaz uglavnom sastavljen od [[Sedimentne stijene|sedimentne]] strukture, Mali Kavkaz je uglavnom vulkanskog porijekla.<ref>Philip, H.; Cisternas, A.; Gvishiani, A.; Gorshkov, A. (1 April 1989). "The Caucasus". Tectnophysics 161 (1–2): 1–21. Bibcode:1989Tectp.161....1P. doi:10.1016/0040-1951(89)90297-7.</ref> == Najznačajniji vrhovi == Najviši vrh Kavkaza je Elbrus sa 5.642 m nadmorske visine<ref>[http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=3603 ''Planina Elbrus''] Pristupljeno 18.01.2016.</ref> i za 832 m je viši od [[Mont Blanc]]a, najvišeg vrha [[Alpe|Alpi]] i evropskog kontinenta uopće. Kako je Kavkaz prirodna granica između Evrope i Azije, postoje zagovornici toga da je Elbrus ipak najviši vrh Evrope. Osim Elbrusa, postoji još 6 vrhova visine iznad 5.000 metara: [[Dih-Tau|Dykh-Tau]] (5.205 m), [[Šhara|Shkhara]] (5.201m), [[Koštan-Tau|Koshtan-Tau]] (5.152 m), [[Jangi-Tau|Janga]] (Jangi-Tau) (5.059 m), [[Kazbek]] (5.047 m) i [[Puškin (planina)|Pushkin]] (5.033 m) i svi se nalaze u Rusiji ili na granici Ruzije i Gruzije. == Klima== Klima na području Kavkaza varira i vertikalno (gledajući nadmorsku visinu) i horizontalno (u zavisnosti od lokacije i [[Geografska širina|geografske širine]]). Prosječna godišnja temperatura u Sukhumi ([[Abhazija]]), koja se nalazi na nivou mora iznosi oko 15&nbsp;°C, dok na obroncima Kazbeka, na nadmorskoj visini od 3.700 m, prosječna godišnja temperatura iznosi -6,1&nbsp;°C. Sjeverne padine Velikog Kavkaza su u prosjeku 3&nbsp;°C hladnije u odnosu na južne padine.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.elbrus.su/info/climate_in_the_caucasus|title=Climate in the Caucasus, weather conditions in the Caucasian mountain range and the Mt Elbrus region|website=www.elbrus.su|access-date=2. 4. 2026}}</ref> [[Visoravan|Visoravni]] Malog Kavkaza u Armeniji, Azerbejdžanu i Gruziji su obilježene izraženim kontrastom ljetnih i zimskih temperatura uzrokovanih kontinentalnom klimom. Kavkaz je poznat po velikoj količini snijega, iako postoji mnogo područja ovog planinskog masiva koja se ne mogu pohvaliti visokim sniježnim pokrivačem. Ovo se posebno odnosi na Mali Kavkaz koji je donekle izoliran od vlažnog utjecaja koji dolaze sa Crnog mora i stoga dobiva znatno manje količine padavina (u obliku snijega) od Velikog Kavkaza. Prosječna visina sniježnog pokrivača Malog Kavkaza iznosi od 10 do 30&nbsp;cm. Veliki Kavkaz, a posebno jugozapadne padine, obiluju velikim količinama snijega. Lavine se javljaju u periodu od novembra do aprila. Sniježni pokrivač u nekoliko regija (Svanetis i sjeverna Abhazija) može dostići i visinu od 5 metara. Regija planine [[Achishkho]], koja važi za najsnježniji dio Kavkaza, često bilježi visinu sniježnog pokrivača od 7 metara.<ref name=":0" /> {{Infokutija Svjetska baština | SB = Zapadni Kavkaz | zvanični_naziv = | slika = File:"Caucasus Nature Reserve", Каньон реки Шиша ранним летом, Северная граница Кавказского заповедника.jpg | veličina_slike = | opis = Rezervat biosfere | dio = | sadrži = | lokacija = {{flag|Rusija}} | kriterij = ix, x | ID = 900 | koordinate = | godina = 1999 | proširenja = | ugroženost = ne | površina = | tampon-zona = | veb-sajt = | locmapin = | opis_karte = | širina_karte = | reljef = <!-- "1" za refeljnu kartu ako je dostupna --> | dijete = <!-- "yes" ako je ova infokutija unutar neke druge --> | ugrađeno = <!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --> }} == Zaštićeno područje == Zapadni Kavkaz je [[Sovjetski Savez|sovjetska vlada]] 1924. proglasila za zaštićeno područje - Kavkaski rezervat prirode (ruski: Kavkazskij gosudarstvennyj prirodnyj biosfernyj zapovednik)<ref>[https://www.kavkazzapoved.ru/ Kavkaski rezervat prirode - www.kavkazzapoved.ru - pristupljeno 2022]</ref>, rezervat prirode (IUCN kategorija upravljanja Ia). Cilj zaštite bilo je očuvanje oko 85 m-visokih primjeraka Nordmanove jele (''Abies nordmanniana''), za koju se smatra da je najviše drveće u Evropi, i jedinstvenih šuma koju čine engleska tisa (''Taxus baccata'') i evropski širokolisni šišmir (''Buxus sempervirens'') u gradu [[Soči]]ju. == Svjetska baština == Krajnji zapadni dio planinskog masiva Kavkaz, udaljen 50&nbsp;km sjeveroistočno od [[Crno more|Crnog mora]], površine preko 2.750 km2, nalazi se na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] sa područja [[Rusija|Ruske federacije]].<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ru |title=Rusija, svjetska baština |work=[[UNESCO]].org |access-date= 22. 6. 2022}}{{en}}</ref> To je jedno je rijetkih velikih planinskih područja u Evropi koje nije pretrpjelo značajan ljudski uticaj. Njegovi subalpski i [[Alpe|alpski]] predjeli pripadali su samo divljim životinjama, a široki prostori netaknutih [[Planina|planinskih]] [[šuma]], koji se protežu od nizina do subalpskog pojasa, jedinstveni su u Evropi. Lokalitet ima veliku raznolikost [[ekosistem]]a, sa važnim [[endem]]skim [[Biljke|biljkama]] i divljim [[Životinje|životinjama]], i mjesto je porijekla i ponovnog uvođenja planinske podvrste evropskog [[bizon]]a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/900 |title=Zapadni Kavkaz |work=[[UNESCO]].org |access-date= 22. 6. 2022}}{{en}}</ref> == Reference == {{refspisak|2}} {{Commonscat|Caucasus mountains}} {{Planinski sistemi u Evropi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kavkaske planine| ]] [[Kategorija:Planinski lanci u Azerbejdžanu]] [[Kategorija:Planine u Armeniji]] [[Kategorija:Planine u Gruziji]] [[Kategorija:Planine u Iranu]] [[Kategorija:Planine u Rusiji]] [[Kategorija:Planine u Turskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Rusiji]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Rusiji]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1924.]] [[Kategorija:Fiziografske provincije]] 2otbk1f16zsq5jpfkt6xs5enkqvyr4p 3916057 3916055 2026-08-02T17:57:01Z KWiki 9400 3916057 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Planina <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Kavkaz | izvorno_ime = | drugo_ime = | kategorija = Planina <!-- *** Ime **** --> | etimologija = <!-- *** Slika *** --> | slika = Kavkasioni.JPG | opis_slike = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Armenija | država1 = Azerbejdžan | država2 = Gruzija | država3 = Rusija | zastava_države = da | pokrajina = | regija = | distrikt = | općina = <!-- *** Planinski sistem *** --> | planinski_sistem = <!-- *** Položaj i visina *** --> | položaj = | | nadmorska_visina = 5642| visina_bilješka = | istaknutost = | istaknutost_bilješka = | širina_stepeni = 43| širina_minuta = 21| širina_sekundi = 18| širina_SJ =N | dužina_stepeni = 42| dužina_minuta = 26| dužina_sekundi = 31| dužina_IZ =E <!-- *** Svojstvo *** --> | geologija = | orogeneza = | period = | biom = | biljka = | životinja = <!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --> | javnost = | pristup = | uspon = | uspon_datum = <!-- *** Slobodni polji *** --> | azno = | prazno_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = Caucasus_topo_map-blank.svg | karta_lokacija = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Kavkaz''' je planinski masiv koji se nalazi u [[Evroazija|Evroaziji]], između [[Crno more|Crnog mora]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], u regiji [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]]. Ovaj masiv se obično smatra prirodnom jugoistočnom granicom [[Evropa|Evrope]].<ref>{{Cite web|url=https://mountains-connect.org/mountain-range-south-caucasus/|title=CAUCASUS – Mountains Connect|language=en-US|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Sastoji se od dva odvojena planinska sistema, a to su [[Veliki Kavkaz]] i [[Mali Kavkaz]]. Veliki Kavkaz se proteže od [[azerbejdžan]]skog glavnog grada [[Baku]]a, koji se nalazi na obalama Kaspijskog jezera, do kakavkaskog prirodnog rezervata, u blizini grada [[Soči]]ja, na sjeveroistočnoj obali Crnog mora. Pravac pružanja ovog planinskog sistema se poklapa sa pravcem [[jugoistok]] - [[sjeverozapad]]. Nasuprot njemu, Mali Kavkaz se prostire na otprilike 100&nbsp;km udaljenosti, i to pravcem koji je gotovo identičan pravcu pružanja Velikog Kavkaza. Najviši vrh Kavkaskog masiva je planina [[Elbrus]] koja se nalazi na Velikom Kavkazu i seže do 5.642 m iznad nivoa mora. Na planinama u blizini Sočija održala su se pojedina takmičenja u sklopu [[Zimske olimpijske igre 2014.|XXII zimskih olimpijskih igara]] 2014. godine. == Geologija == [[Datoteka:Kaukasus.jpg|mini|lijevo|250px|Satelitski snimak kavkaskog masiva]] U geološkom smislu, Kavkaz pripada sistemu koji se proteže od jugoistočne Evrope ka Aziji. Veliki Kavkaz se uglavnom sastoji od stijena iz perioda [[Kreda (period)|krede]] i [[Mezozoik|jure]] kao i stijena iz [[Paleozoik]]a i [[Prekambrij]]a u višim predjelima. Pojedine vulkanske formacije se mogu naći u čitavom opsegu ovog sistema. S druge strane, Mali Kavkaz je formiran uglavnom od paleogena stijena s mnogo manjim udjelom stijena iz perioda jure i krede. Kavkaz je formiran uglavnom kao rezultat aktivnosti tektonskih ploča i to Arabijske ploče koja se kretala prema sjeveru u odnosu na Evroazijsku ploču. Cijeli region je redovno podložan jakim [[zemljotres]]ima.<ref>Reilinger; McClusky; Oral; King; Toksoz; Barka; Kinik; Lenk; Sanli (Jan 1997). "Global Positioning System measurements of present-day crustal movements in the Arabia-Africa-Eurasia plate collision zone". Journal of Geophysical Research 102 (B5): 9983–9999. doi:10.1029/96JB03736/abstract (inactive 2015-01-11).</ref> Dok je Veliki Kavkaz uglavnom sastavljen od [[Sedimentne stijene|sedimentne]] strukture, Mali Kavkaz je uglavnom vulkanskog porijekla.<ref>Philip, H.; Cisternas, A.; Gvishiani, A.; Gorshkov, A. (1 April 1989). "The Caucasus". Tectnophysics 161 (1–2): 1–21. Bibcode:1989Tectp.161....1P. doi:10.1016/0040-1951(89)90297-7.</ref> == Najznačajniji vrhovi == Najviši vrh Kavkaza je Elbrus sa 5.642 m nadmorske visine<ref>[http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=3603 ''Planina Elbrus''] Pristupljeno 18.01.2016.</ref> i za 832 m je viši od [[Mont Blanc]]a, najvišeg vrha [[Alpe|Alpi]] i evropskog kontinenta uopće. Kako je Kavkaz prirodna granica između Evrope i Azije, postoje zagovornici toga da je Elbrus ipak najviši vrh Evrope. Osim Elbrusa, postoji još 6 vrhova visine iznad 5.000 metara: [[Dih-Tau|Dykh-Tau]] (5.205 m), [[Šhara|Shkhara]] (5.201m), [[Koštan-Tau|Koshtan-Tau]] (5.152 m), [[Jangi-Tau|Janga]] (Jangi-Tau) (5.059 m), [[Kazbek]] (5.047 m) i [[Puškin (planina)|Pushkin]] (5.033 m) i svi se nalaze u Rusiji ili na granici Ruzije i Gruzije. == Klima== Klima na području Kavkaza varira i vertikalno (gledajući nadmorsku visinu) i horizontalno (u zavisnosti od lokacije i [[Geografska širina|geografske širine]]). Prosječna godišnja temperatura u Sukhumi ([[Abhazija]]), koja se nalazi na nivou mora iznosi oko 15&nbsp;°C, dok na obroncima Kazbeka, na nadmorskoj visini od 3.700 m, prosječna godišnja temperatura iznosi -6,1&nbsp;°C. Sjeverne padine Velikog Kavkaza su u prosjeku 3&nbsp;°C hladnije u odnosu na južne padine.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.elbrus.su/info/climate_in_the_caucasus|title=Climate in the Caucasus, weather conditions in the Caucasian mountain range and the Mt Elbrus region|website=www.elbrus.su|access-date=2. 4. 2026}}</ref> [[Visoravan|Visoravni]] Malog Kavkaza u Armeniji, Azerbejdžanu i Gruziji su obilježene izraženim kontrastom ljetnih i zimskih temperatura uzrokovanih kontinentalnom klimom. Kavkaz je poznat po velikoj količini snijega, iako postoji mnogo područja ovog planinskog masiva koja se ne mogu pohvaliti visokim sniježnim pokrivačem. Ovo se posebno odnosi na Mali Kavkaz koji je donekle izoliran od vlažnog utjecaja koji dolaze sa Crnog mora i stoga dobiva znatno manje količine padavina (u obliku snijega) od Velikog Kavkaza. Prosječna visina sniježnog pokrivača Malog Kavkaza iznosi od 10 do 30&nbsp;cm. Veliki Kavkaz, a posebno jugozapadne padine, obiluju velikim količinama snijega. Lavine se javljaju u periodu od novembra do aprila. Sniježni pokrivač u nekoliko regija (Svanetis i sjeverna Abhazija) može dostići i visinu od 5 metara. Regija planine [[Achishkho]], koja važi za najsnježniji dio Kavkaza, često bilježi visinu sniježnog pokrivača od 7 metara.<ref name=":0" /> {{Infokutija Svjetska baština | SB = Zapadni Kavkaz | zvanični_naziv = | slika = File:"Caucasus Nature Reserve", Каньон реки Шиша ранним летом, Северная граница Кавказского заповедника.jpg | veličina_slike = | opis = Rezervat biosfere | dio = | sadrži = | lokacija = {{flag|Rusija}} | kriterij = ix, x | ID = 900 | koordinate = | godina = 1999 | proširenja = | ugroženost = ne | površina = | tampon-zona = | veb-sajt = | locmapin = | opis_karte = | širina_karte = | reljef = <!-- "1" za refeljnu kartu ako je dostupna --> | dijete = <!-- "yes" ako je ova infokutija unutar neke druge --> | ugrađeno = <!-- za ugrađivanje druge infokutije unutar ove --> }} == Zaštićeno područje == Zapadni Kavkaz je [[Sovjetski Savez|sovjetska vlada]] 1924. proglasila za zaštićeno područje - Kavkaski rezervat prirode (ruski: Kavkazskij gosudarstvennyj prirodnyj biosfernyj zapovednik)<ref>[https://www.kavkazzapoved.ru/ Kavkaski rezervat prirode - www.kavkazzapoved.ru - pristupljeno 2022]</ref>, rezervat prirode (IUCN kategorija upravljanja Ia). Cilj zaštite bilo je očuvanje oko 85 m-visokih primjeraka Nordmanove jele (''Abies nordmanniana''), za koju se smatra da je najviše drveće u Evropi, i jedinstvenih šuma koju čine engleska tisa (''Taxus baccata'') i evropski širokolisni šišmir (''Buxus sempervirens'') u gradu [[Soči]]ju. == Svjetska baština == Krajnji zapadni dio planinskog masiva Kavkaz, udaljen 50&nbsp;km sjeveroistočno od [[Crno more|Crnog mora]], površine preko 2.750 km2, nalazi se na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] sa područja [[Rusija|Ruske federacije]].<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ru |title=Rusija, svjetska baština |work=[[UNESCO]].org |access-date= 22. 6. 2022}}{{en}}</ref> To je jedno je rijetkih velikih planinskih područja u Evropi koje nije pretrpjelo značajan ljudski uticaj. Njegovi subalpski i [[Alpe|alpski]] predjeli pripadali su samo divljim životinjama, a široki prostori netaknutih [[Planina|planinskih]] [[šuma]], koji se protežu od nizina do subalpskog pojasa, jedinstveni su u Evropi. Lokalitet ima veliku raznolikost [[ekosistem]]a, sa važnim [[endem]]skim [[Biljke|biljkama]] i divljim [[Životinje|životinjama]], i mjesto je porijekla i ponovnog uvođenja planinske podvrste evropskog [[bizon]]a.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/900 |title=Zapadni Kavkaz |work=[[UNESCO]].org |access-date= 22. 6. 2022}} {{en simbol}}</ref> == Reference == {{refspisak|2}} {{Commonscat|Caucasus mountains}} {{Planinski sistemi u Evropi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kavkaske planine| ]] [[Kategorija:Planinski lanci u Azerbejdžanu]] [[Kategorija:Planine u Armeniji]] [[Kategorija:Planine u Gruziji]] [[Kategorija:Planine u Iranu]] [[Kategorija:Planine u Rusiji]] [[Kategorija:Planine u Turskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Rusiji]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Rusiji]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1924.]] [[Kategorija:Fiziografske provincije]] s6em94q5mr6ybvm8r7nfm82tgaih00x 0 16299 3916063 3850269 2026-08-02T18:09:04Z KWiki 9400 3916063 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Elbrus | slika = Mount Elbrus May 2008.jpg | slika_opis = Pogled na Elbrus | visina = 5642 | relativna_visina = 4741 | karta = Caucasus mountains | karta_opis = Lokacija Elbrusa u Kavkazu | karta_veličina = 325 | lanac = [[Veliki Kavkaz]] | lokacija = {{ZID|Rusija}} | prvi_uspon = Zapadni vrh: 1874. ([[Florence Crauford Grove]], [[Frederick Gardner]], [[Horace Walker]] i vodiči Peter Knubel iz [[St. Niklaus]]a u kantonu [[Valais]] i Ahija Sotajev) <br/> Niži vrh: 22. juli 1829. ([[Karačajci|karačajski]] vodič Hilar Hačirov) | posljednja_erupcija = 50. ± 50 godina<ref name=Smithsonian>{{cite web|url=http://www.volcano.si.edu/world/volcano.cfm?vnum=0104-01-|title=Elbrus: Summary|publisher=Smithsonian Institution|work=[[Globalni vulkanistički program]] |access-date= 25. 2. 2010 |archive-date= 17. 2. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130217050233/http://www.volcano.si.edu/world/volcano.cfm?vnum=0104-01- |url-status=dead}}</ref> | vrsta = [[Stratovulkan]] }} '''Elbrus''' ([[ruski jezik|rus.]] Эльбру́с, [[Karačajsko-balkarski jezik|kar-bal.]] Минги тау) najviši je vrh [[Kavkaz]]a i [[Evropa|Evrope]] s visinom od 5642 [[metar|m]]. To je [[vulkan]] u zapadnom dijelu [[Kavkaz (planina)|Kavkaskog gorja]], u blizini [[Rusija|rusko]]-[[Gruzija|gruzijske]] [[Granica između Gruzije i Rusije|granice]]. Iako postoje različita mišljenja o tome da je Kavkaz [[Granice između kontinenata|podijeljen]] između [[Evropa|Evrope]] i [[Azija|Azije]], mnogi izvori slažu se da je Elbrus najviša [[planina]] cijele Evrope ili najviša u zapadnoj Aziji (za tek 32 m viša od još jednog vulkana, [[Damavand]]a u [[Iran]]u). == Etimologija == Ime ''Elbrus'' [[metateza]] je od imena ''[[Alborz]]'', koje je izvedeno od imena ''[[Hara Berezaiti]]'', legendarne planine iz [[Perzijska mitologija|perzijske mitologije]]. == Položaj == Smješten je 20&nbsp;km sjeverno od glavnog lanca [[Veliki Kavkaz|Velikog Kavkaza]] i 65&nbsp;km južno-jugoistočno od ruskog [[grad]]a [[Kislovodsk]]a. Njegova trajna [[ledena kapa]] opskrbljuje 22 [[lednik]]a, koji zauzvrat daju vodu [[rijeka]]ma [[Baksan (rijeka)|Baksanu]], [[Kuban]]u i [[Malka|Malki]]. Elbrus leži na području s aktivnim [[Tektonika ploča|tektonskim kretanjima]] i povezan je s [[rasjed]]om. Ležišta [[magma|magme]] duboko su ispod ovog [[Uspavani vulkan|uspavanog vulkana]]. == Galerija == <gallery> Datoteka:Elbrus 3D version 1.gif|[[3-D]] prikaz Elbrusa Datoteka:Mt Elbrus Caucasus.jpg|Elbrus i njegova 2 vrha Datoteka:Elbrus North 195.jpg|Sjeverni prilaz Elbrusu, put prvih njegovih osvajača </gallery> == Također pogledajte == * [[Spisak vulkana u Rusiji]] * [[Tragedija na Elbrusu 2026.]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Elbrus}} {{7 vrhova}} {{7 vulkanskih vrhova}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Elbrus| ]] [[Kategorija:Planine u Rusiji]] [[Kategorija:Planinski vrhovi]] [[Kategorija:Vulkani u Rusiji]] [[Kategorija:Stratovulkani]] [[Kategorija:Uspavani vulkani]] [[Kategorija:Najviši vrhovi država]] [[Kategorija:Sedam vrhova]] klciwalzvm3dce83uqzkzg9twqjh31u 0 17177 3915969 3915624 2026-08-02T12:10:43Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-42475-03|~2026-42475-03]] ([[User talk:~2026-42475-03|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Semaaa1987|Semaaa1987]] 3915622 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | naziv = Rak | sinonimi = <!-- ili |sinonim= --> | slika = Tumor_Mesothelioma2_legend.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = Koronalni [[Kompjuterizirana tomografija|CT snimak]] koji prikazuje maligni [[mezoteliom]]<br>Legenda: →&nbsp;[[tumor]]&nbsp;←, ✱&nbsp;centralni [[pleuralni izliv]], 1 i 3&nbsp;[[pluća]], 2&nbsp;[[kičma]], 4&nbsp;[[rebro|rebra]], 5&nbsp;[[aorta]], 6&nbsp;[[slezena]], 7 i 8&nbsp;[[bubreg|bubrezi]], 9&nbsp;[[jetra]]. | slika2 = | veličina_slike2 = | alt2 = | opis_slike2 = | izgovor = | izgovor2 = | specijalnost = <!-- sa Wikipodataka ili vrijednost unesena u šablon --> | simptomi = | komplikacije = | pojava = | trajanje = | vrste = | uzroci = <!-- ili |uzrok= --> | rizici = <!-- ili |rizik= --> | dijagnoza = | diferencijalna_dijagnoza = | prevencija = | liječenje = <!-- ili |tretman= --> | lijek = | prognoza = | frekvencija = | smrtnost = }} '''Rak''', također poznat kao Žikadin ili zalizak, je grupa bolesti koje uključuju abnormalni [[rast ćelija]] s potencijalom napadanja ili širenja na druge dijelove tijela.<ref name=WHO2014/><ref name=NCI2014>{{cite web|title=Defining Cancer|url=http://www.cancer.gov/cancertopics/cancerlibrary/what-is-cancer|website=National Cancer Institute|access-date=10. 6. 2014}}</ref> Nisu svi tumori kancerogeni; [[benigni tumor]]i se ne šire na druge dijelove tijela.<ref name=NCI2014/> Mogući [[Znaci i simptomi raka|znaci i simptomi]] uključuju: novu izraslinu, abnormalno krvarenje, produženi kašalj, neobjašnjivo [[mršavljenje]], i promjene kod [[stolice]], između ostalog.<ref name=NHS2012>{{cite web|title=Cancer - Signs and symptoms|url=http://www.nhs.uk/Conditions/Cancer/Pages/Symptoms.aspx|website=NHS Choices|access-date=10. 6. 2014|archive-date=8. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140608104550/http://www.nhs.uk/Conditions/cancer/Pages/symptoms.aspx|url-status=dead}}</ref> Iako ovi simptomi mogu ukazivati na rak, mogu se javiti i zbog drugih problema.<ref name=NHS2012/> Postoji oko 100 različitih znanih vrsta raka koje pogađaju ljude.<ref name=NCI2014/> == Uzrok i dijagnoza == Upotreba [[duhan]]a je uzrok oko 22% smrtnih slučajeva raka.<ref name=WHO2014>{{cite web|title=Cancer Fact sheet N°297|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs297/en/|website=World Health Organization|access-date=10. 6. 2014|date=februar 2014}}</ref> Dodatnih 10% je izazvano [[gojaznošću]], lošim [[Načinom ishrane (ishranom)|načinom ishrane]], [[nedostatkom fizičke aktivnosti]], i pićem [[alkoholom]].<ref name=WHO2014/> Ostali faktori uključuju određene [[infekcije]], izloženost [[jonizirajućem zračenju]], i zagađivačima okoliša.<ref name=Enviro2008>{{cite journal | author = Anand P, Kunnumakkara AB, Kunnumakara AB, Sundaram C, Harikumar KB, Tharakan ST, Lai OS, Sung B, Aggarwal BB | title = Cancer is a preventable disease that requires major lifestyle changes | journal = Pharm. Res. | volume = 25 | issue = 9 | pages = 2097–116 |date=septembar 2008 | pmid = 18626751 | pmc = 2515569 | doi = 10.1007/s11095-008-9661-9 }}</ref> U [[razvijenom svijetu]] gotovo 20% carcinoma je izazvano infekcijama poput [[hepatitisa B]], [[hepatitisa C]], i [[humanism papiloma virusom]].<ref name=WHO2014/> Ovi faktori djeluju, barem djelomično, mijenjanjem [[gena]] ćelije.<ref name=WCR2014Bio>{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 1.1}}</ref> Tipično je potrebno mnogo takvih genetskih promjena prije nego što dođe do razvoja raka.<ref name=WCR2014Bio/> Otprilike 5–10% karcinoma je izazvano genetskim defektima naslijeđenim od roditelja osobe.<ref name="ACS-heredity">{{cite web | publisher = [[American Cancer Society]] | title = Heredity and Cancer | access-date = 22. 7. 2013 | url = http://www.cancer.org/cancer/cancercauses/geneticsandcancer/heredity-and-cancer | archive-date = 2. 8. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130802043732/http://www.cancer.org/cancer/cancercauses/geneticsandcancer/heredity-and-cancer | url-status = dead }}</ref> Rak se može otkriti na osnovu određenih znaka i simptoma ili [[pregledima za rano otkrivanje raka|skrining testovima]].<ref name=WHO2014/> Nakon toga se obično dalje ispituje [[medicinskim snimanjem]] i potvrđuje [[biopsijom]].<ref>{{cite web|title=How is cancer diagnosed?|url=http://www.cancer.org/treatment/understandingyourdiagnosis/examsandtestdescriptions/testingbiopsyandcytologyspecimensforcancer/testing-biopsy-and-cytology-specimens-for-cancer-how-is-cancer-diagnosed|website=American Cancer Society|date=29. 1. 2013|access-date=10. 6. 2014|archive-date=14. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714120018/http://www.cancer.org/treatment/understandingyourdiagnosis/examsandtestdescriptions/testingbiopsyandcytologyspecimensforcancer/testing-biopsy-and-cytology-specimens-for-cancer-how-is-cancer-diagnosed|url-status=dead}}</ref> Mnogi karcinomi mogu biti spriječeni ne-pušenjem, održavanjem zdrave težine, ne-pretjeranim pijenjem [[alkohola]], jedenjem dovoljno povrća, voća i žitarica, [[vakcinacijom|vakcinisanjem]] protiv određenih zaraznih bolesti, ne-jedenjem previse crvenog mesa, i izbjegavanjem pretjerane izloženosti sunčevim zrakama.<ref name=Kushi2012>{{cite journal |author=Kushi LH, Doyle C, McCullough M, et al. |title=American Cancer Society Guidelines on nutrition and physical activity for cancer prevention: reducing the risk of cancer with healthy food choices and physical activity |url=https://archive.org/details/sim_ca-a-cancer-journal-for-clinicians_january-february-2012_62_1/page/30 |journal=CA Cancer J Clin |volume=62 |issue=1 |pages=30–67 |year=2012 |pmid=22237782 |doi=10.3322/caac.20140 }}</ref><ref>{{cite journal|last1=Parkin|first1=DM|last2=Boyd|first2=L|last3=Walker|first3=LC|title=16. The fraction of cancer attributable to lifestyle and environmental factors in the UK in 2010.|journal=British journal of cancer|date=6. 12. 2011|volume=105 Suppl 2|pages=S77-81|pmid=22158327|doi=10.1038/bjc.2011.489}}</ref> Rano otkrivanje [[pregledima za rano otkrivanje raka|skrining testovima]] je korisno kod raka grlića maternice i raka debelog crijeva.<ref name=WCR2014Scr>{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 4.7}}</ref> Prednosti skrining testova kod raka dojke su kontroverzne.<ref name=WCR2014Scr/><ref name=Got2013>{{cite journal | author = Gøtzsche PC, Jørgensen KJ | title = Screening for breast cancer with mammography. | journal = The Cochrane database of systematic reviews | volume = 6 | pages = CD001877 | date = 4 Jun 2013 | pmid = 23737396 | doi = 10.1002/14651858.CD001877.pub5 }}</ref> Rak se često liječi kombinacijom [[radioterapije]], [[hirurgije]], [[kemoterapije]], i [[ciljane terapije]].<ref name=WHO2014/><ref>{{cite web|title=Targeted Cancer Therapies|url=http://www.cancer.gov/cancertopics/factsheet/Therapy/targeted|website=NCI|access-date=11. 6. 2014|date=25. 4. 2014}}</ref> Tretman boli i simptoma su važni aspekti njege.<!-- <ref name=WHO2014/> --> [[Palijativna njega]] je posebno važna kod pacijenata s uznapredovalom bolešću.<ref name=WHO2014/> Šanse za opstanak ovise o vrsti raka i [[fazi raka|stepenu bolesti]] na početku liječenja.<ref name="WCR2014Bio"/> Kod djece mlađe od 15 godina, dijagnoza [[stopa preživljavanja od pet godina]] u razvijenom svijetu je u prosjeku 80%.<ref name=WCR2014Peads>{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 1.3}}</ref> U Sjedinjenim Državama, prosječna stopa preživljavanja od pet godina kod raka je 66%.<ref>{{cite web|title=SEER Stat Fact Sheets: All Cancer Sites|url=http://seer.cancer.gov/statfacts/html/all.html|website=National Cancer Institute|access-date=18. 6. 2014}}</ref> == Epidemiologija == U 2012. godini, oko 14,1 miliona novih slučajeva raka se pojavilo na globalnom nivou.<ref name="WCR2014Bio" /> To je izazvalo oko 8,2 miliona smrtnih slučajeva ili 14,6% od [[uzroka smrti|ukupnog broja smrtnih slučajeva kod ljudi]].<ref name="WCR2014Bio"/><ref>{{cite web|title=The top 10 causes of death Fact sheet N°310|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs310/en/|website=WHO|access-date=10. 6. 2014|date=maj 2014}}</ref> Najčešći tipovi raka kod muškaraca su [[rak pluća]], [[rak prostate]], [[rak debelog crijeva]], i [[rak želuca]],<!-- <ref name=WCR2014/> --> a kod žena, najčešći tipovi raka su [[rak dojke]], rak debelog crijeva, rak pluća, i [[rak grlića maternice]].<ref name="WCR2014Bio" /> [[Rak kože]] osim [[melanoma]] nije uključen u ove statistike, a da jeste, odnosio bi se na barem 40% slučajeva.<ref>{{cite journal|last1=Dubas|first1=LE|last2=Ingraffea|first2=A|title=Nonmelanoma skin cancer.|journal=Facial plastic surgery clinics of North America|date=Feb 2013|volume=21|issue=1|pages=43–53|pmid=23369588|doi=10.1016/j.fsc.2012.10.003}}</ref><ref name="Cak2012">{{cite journal|last1=Cakir|first1=BÖ|last2=Adamson|first2=P|last3=Cingi|first3=C|title=Epidemiology and economic burden of nonmelanoma skin cancer.|journal=Facial plastic surgery clinics of North America|date=Nov 2012|volume=20|issue=4|pages=419–22|pmid=23084294|doi=10.1016/j.fsc.2012.07.004}}</ref> Kod djece, [[akutna limfatična leukemija]] i [[tumori mozga]] su najčešći, osim u Africi, gdje se [[ne-Hodgkinov limfom]] javlja češće.<ref name="WCR2014Peads" /> Godine 2012, oko 165.000 djece mlađe od 15 godina je dijagnosticirano rakom.<!-- <ref name=WCR2014/> --> Rizik od raka se značajno povećava s godinama i mnogi karcinomi se češće javljaju u [[razvijenim zemljama]].<ref name="WCR2014Bio" /> Stope su u porastu uz [[starenje populacije|dostizanje starosti većeg broja ljudi]] i pojavu promjena u načinu života u razvijenom svijetu.<ref name="Epi11">{{cite journal | author = Jemal A, Bray, F, Center, MM, Ferlay, J, Ward, E, Forman, D | title = Global cancer statistics | journal = CA: a cancer journal for clinicians | volume = 61 | issue = 2 | pages = 69–90 |date=februar 2011 | pmid = 21296855 | doi = 10.3322/caac.20107 }}</ref> Finansijski troškovi raka se procjenjuju na $1,16 triliona [[američkih dolara]] godišnje od 2010. godine.<ref name="WCR2014Eco">{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 6.7}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Cancer}} * https://web.archive.org/web/20120428160807/http://cancerhelp.cancerresearchuk.org/about-cancer/cancer-questions/how-many-different-types-of-cancer-are-there {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 28843 | ICD10 ={{ICD10|C00-C97}} | ICD9 = {{ICD9|140}}—{{ICD9|239}} | ICDO = | MedlinePlus = 001289 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D009369 }} {{Tumori}} [[Kategorija:Onkologija]] [[Kategorija:Karcinom]] [[Kategorija:Bolesti povezane sa starenjem]] pr4kvrqu2fzkrwla09mnrb6uhhzvuoo 3915971 3915969 2026-08-02T12:15:12Z KWiki 9400 3915971 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | naziv = Rak | sinonimi = <!-- ili |sinonim= --> | slika = Tumor_Mesothelioma2_legend.jpg | veličina_slike = | alt = | opis_slike = Koronalni [[Kompjuterizirana tomografija|CT snimak]] koji prikazuje maligni [[mezoteliom]]<br>Legenda: →&nbsp;[[tumor]]&nbsp;←, ✱&nbsp;centralni [[pleuralni izliv]], 1 i 3&nbsp;[[pluća]], 2&nbsp;[[kičma]], 4&nbsp;[[rebro|rebra]], 5&nbsp;[[aorta]], 6&nbsp;[[slezena]], 7 i 8&nbsp;[[bubreg|bubrezi]], 9&nbsp;[[jetra]]. | slika2 = | veličina_slike2 = | alt2 = | opis_slike2 = | izgovor = | izgovor2 = | specijalnost = <!-- sa Wikipodataka ili vrijednost unesena u šablon --> | simptomi = | komplikacije = | pojava = | trajanje = | vrste = | uzroci = <!-- ili |uzrok= --> | rizici = <!-- ili |rizik= --> | dijagnoza = | diferencijalna_dijagnoza = | prevencija = | liječenje = <!-- ili |tretman= --> | lijek = | prognoza = | frekvencija = | smrtnost = }} '''Rak''' ili '''karcinom''' jest grupa bolesti koje uključuju abnormalni [[rast ćelija]] s potencijalom napadanja ili širenja na druge dijelove tijela.<ref name=WHO2014/><ref name=NCI2014>{{cite web|title=Defining Cancer|url=http://www.cancer.gov/cancertopics/cancerlibrary/what-is-cancer|website=National Cancer Institute|access-date=10. 6. 2014}}</ref> Nisu svi tumori kancerogeni; [[benigni tumor]]i se ne šire na druge dijelove tijela.<ref name=NCI2014/> Mogući [[Znaci i simptomi raka|znaci i simptomi]] uključuju: novu izraslinu, abnormalno krvarenje, produženi kašalj, neobjašnjivo [[mršavljenje]], i promjene kod [[stolice]], između ostalog.<ref name=NHS2012>{{cite web|title=Cancer - Signs and symptoms|url=http://www.nhs.uk/Conditions/Cancer/Pages/Symptoms.aspx|website=NHS Choices|access-date=10. 6. 2014|archive-date=8. 6. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140608104550/http://www.nhs.uk/Conditions/cancer/Pages/symptoms.aspx|url-status=dead}}</ref> Iako ovi simptomi mogu ukazivati na rak, mogu se javiti i zbog drugih problema.<ref name=NHS2012/> Postoji oko 100 različitih znanih vrsta raka koje pogađaju ljude.<ref name=NCI2014/> == Uzrok i dijagnoza == Upotreba [[duhan]]a je uzrok oko 22% smrtnih slučajeva raka.<ref name=WHO2014>{{cite web|title=Cancer Fact sheet N°297|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs297/en/|website=World Health Organization|access-date=10. 6. 2014|date=februar 2014}}</ref> Dodatnih 10% je izazvano [[gojaznošću]], lošim [[Načinom ishrane (ishranom)|načinom ishrane]], [[nedostatkom fizičke aktivnosti]], i pićem [[alkoholom]].<ref name=WHO2014/> Ostali faktori uključuju određene [[infekcije]], izloženost [[jonizirajućem zračenju]], i zagađivačima okoliša.<ref name=Enviro2008>{{cite journal | author = Anand P, Kunnumakkara AB, Kunnumakara AB, Sundaram C, Harikumar KB, Tharakan ST, Lai OS, Sung B, Aggarwal BB | title = Cancer is a preventable disease that requires major lifestyle changes | journal = Pharm. Res. | volume = 25 | issue = 9 | pages = 2097–116 |date=septembar 2008 | pmid = 18626751 | pmc = 2515569 | doi = 10.1007/s11095-008-9661-9 }}</ref> U [[razvijenom svijetu]] gotovo 20% carcinoma je izazvano infekcijama poput [[hepatitisa B]], [[hepatitisa C]], i [[humanism papiloma virusom]].<ref name=WHO2014/> Ovi faktori djeluju, barem djelomično, mijenjanjem [[gena]] ćelije.<ref name=WCR2014Bio>{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 1.1}}</ref> Tipično je potrebno mnogo takvih genetskih promjena prije nego što dođe do razvoja raka.<ref name=WCR2014Bio/> Otprilike 5–10% karcinoma je izazvano genetskim defektima naslijeđenim od roditelja osobe.<ref name="ACS-heredity">{{cite web | publisher = [[American Cancer Society]] | title = Heredity and Cancer | access-date = 22. 7. 2013 | url = http://www.cancer.org/cancer/cancercauses/geneticsandcancer/heredity-and-cancer | archive-date = 2. 8. 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130802043732/http://www.cancer.org/cancer/cancercauses/geneticsandcancer/heredity-and-cancer | url-status = dead }}</ref> Rak se može otkriti na osnovu određenih znaka i simptoma ili [[pregledima za rano otkrivanje raka|skrining testovima]].<ref name=WHO2014/> Nakon toga se obično dalje ispituje [[medicinskim snimanjem]] i potvrđuje [[biopsijom]].<ref>{{cite web|title=How is cancer diagnosed?|url=http://www.cancer.org/treatment/understandingyourdiagnosis/examsandtestdescriptions/testingbiopsyandcytologyspecimensforcancer/testing-biopsy-and-cytology-specimens-for-cancer-how-is-cancer-diagnosed|website=American Cancer Society|date=29. 1. 2013|access-date=10. 6. 2014|archive-date=14. 7. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140714120018/http://www.cancer.org/treatment/understandingyourdiagnosis/examsandtestdescriptions/testingbiopsyandcytologyspecimensforcancer/testing-biopsy-and-cytology-specimens-for-cancer-how-is-cancer-diagnosed|url-status=dead}}</ref> Mnogi karcinomi mogu biti spriječeni ne-pušenjem, održavanjem zdrave težine, ne-pretjeranim pijenjem [[alkohola]], jedenjem dovoljno povrća, voća i žitarica, [[vakcinacijom|vakcinisanjem]] protiv određenih zaraznih bolesti, ne-jedenjem previse crvenog mesa, i izbjegavanjem pretjerane izloženosti sunčevim zrakama.<ref name=Kushi2012>{{cite journal |author=Kushi LH, Doyle C, McCullough M, et al. |title=American Cancer Society Guidelines on nutrition and physical activity for cancer prevention: reducing the risk of cancer with healthy food choices and physical activity |url=https://archive.org/details/sim_ca-a-cancer-journal-for-clinicians_january-february-2012_62_1/page/30 |journal=CA Cancer J Clin |volume=62 |issue=1 |pages=30–67 |year=2012 |pmid=22237782 |doi=10.3322/caac.20140 }}</ref><ref>{{cite journal|last1=Parkin|first1=DM|last2=Boyd|first2=L|last3=Walker|first3=LC|title=16. The fraction of cancer attributable to lifestyle and environmental factors in the UK in 2010.|journal=British journal of cancer|date=6. 12. 2011|volume=105 Suppl 2|pages=S77-81|pmid=22158327|doi=10.1038/bjc.2011.489}}</ref> Rano otkrivanje [[pregledima za rano otkrivanje raka|skrining testovima]] je korisno kod raka grlića maternice i raka debelog crijeva.<ref name=WCR2014Scr>{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 4.7}}</ref> Prednosti skrining testova kod raka dojke su kontroverzne.<ref name=WCR2014Scr/><ref name=Got2013>{{cite journal | author = Gøtzsche PC, Jørgensen KJ | title = Screening for breast cancer with mammography. | journal = The Cochrane database of systematic reviews | volume = 6 | pages = CD001877 | date = 4 Jun 2013 | pmid = 23737396 | doi = 10.1002/14651858.CD001877.pub5 }}</ref> Rak se često liječi kombinacijom [[radioterapije]], [[hirurgije]], [[kemoterapije]], i [[ciljane terapije]].<ref name=WHO2014/><ref>{{cite web|title=Targeted Cancer Therapies|url=http://www.cancer.gov/cancertopics/factsheet/Therapy/targeted|website=NCI|access-date=11. 6. 2014|date=25. 4. 2014}}</ref> Tretman boli i simptoma su važni aspekti njege.<!-- <ref name=WHO2014/> --> [[Palijativna njega]] je posebno važna kod pacijenata s uznapredovalom bolešću.<ref name=WHO2014/> Šanse za opstanak ovise o vrsti raka i [[fazi raka|stepenu bolesti]] na početku liječenja.<ref name="WCR2014Bio"/> Kod djece mlađe od 15 godina, dijagnoza [[stopa preživljavanja od pet godina]] u razvijenom svijetu je u prosjeku 80%.<ref name=WCR2014Peads>{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 1.3}}</ref> U Sjedinjenim Državama, prosječna stopa preživljavanja od pet godina kod raka je 66%.<ref>{{cite web|title=SEER Stat Fact Sheets: All Cancer Sites|url=http://seer.cancer.gov/statfacts/html/all.html|website=National Cancer Institute|access-date=18. 6. 2014}}</ref> == Epidemiologija == U 2012. godini, oko 14,1 miliona novih slučajeva raka se pojavilo na globalnom nivou.<ref name="WCR2014Bio" /> To je izazvalo oko 8,2 miliona smrtnih slučajeva ili 14,6% od [[uzroka smrti|ukupnog broja smrtnih slučajeva kod ljudi]].<ref name="WCR2014Bio"/><ref>{{cite web|title=The top 10 causes of death Fact sheet N°310|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs310/en/|website=WHO|access-date=10. 6. 2014|date=maj 2014}}</ref> Najčešći tipovi raka kod muškaraca su [[rak pluća]], [[rak prostate]], [[rak debelog crijeva]], i [[rak želuca]],<!-- <ref name=WCR2014/> --> a kod žena, najčešći tipovi raka su [[rak dojke]], rak debelog crijeva, rak pluća, i [[rak grlića maternice]].<ref name="WCR2014Bio" /> [[Rak kože]] osim [[melanoma]] nije uključen u ove statistike, a da jeste, odnosio bi se na barem 40% slučajeva.<ref>{{cite journal|last1=Dubas|first1=LE|last2=Ingraffea|first2=A|title=Nonmelanoma skin cancer.|journal=Facial plastic surgery clinics of North America|date=Feb 2013|volume=21|issue=1|pages=43–53|pmid=23369588|doi=10.1016/j.fsc.2012.10.003}}</ref><ref name="Cak2012">{{cite journal|last1=Cakir|first1=BÖ|last2=Adamson|first2=P|last3=Cingi|first3=C|title=Epidemiology and economic burden of nonmelanoma skin cancer.|journal=Facial plastic surgery clinics of North America|date=Nov 2012|volume=20|issue=4|pages=419–22|pmid=23084294|doi=10.1016/j.fsc.2012.07.004}}</ref> Kod djece, [[akutna limfatična leukemija]] i [[tumori mozga]] su najčešći, osim u Africi, gdje se [[ne-Hodgkinov limfom]] javlja češće.<ref name="WCR2014Peads" /> Godine 2012, oko 165.000 djece mlađe od 15 godina je dijagnosticirano rakom.<!-- <ref name=WCR2014/> --> Rizik od raka se značajno povećava s godinama i mnogi karcinomi se češće javljaju u [[razvijenim zemljama]].<ref name="WCR2014Bio" /> Stope su u porastu uz [[starenje populacije|dostizanje starosti većeg broja ljudi]] i pojavu promjena u načinu života u razvijenom svijetu.<ref name="Epi11">{{cite journal | author = Jemal A, Bray, F, Center, MM, Ferlay, J, Ward, E, Forman, D | title = Global cancer statistics | journal = CA: a cancer journal for clinicians | volume = 61 | issue = 2 | pages = 69–90 |date=februar 2011 | pmid = 21296855 | doi = 10.3322/caac.20107 }}</ref> Finansijski troškovi raka se procjenjuju na $1,16 triliona [[američkih dolara]] godišnje od 2010. godine.<ref name="WCR2014Eco">{{cite book|title=World Cancer Report 2014.|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=9283204298|pages=Chapter 6.7}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Cancer}} * https://web.archive.org/web/20120428160807/http://cancerhelp.cancerresearchuk.org/about-cancer/cancer-questions/how-many-different-types-of-cancer-are-there {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 28843 | ICD10 ={{ICD10|C00-C97}} | ICD9 = {{ICD9|140}}—{{ICD9|239}} | ICDO = | MedlinePlus = 001289 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D009369 }} {{Tumori}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Karcinom| ]] [[Kategorija:Onkologija]] [[Kategorija:Bolesti povezane sa starenjem]] 8yc9l4z9j0iop6l2st1i8t54v585jyv 0 20862 3916141 3894047 2026-08-03T05:00:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916141 wikitext text/x-wiki {{O...|ostrvu|grad|Cres (grad)}} {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Aerial image of the northern part of Cres (view from the south).jpg|mini|Cres]] [[Datoteka:Cres.JPG|mini|Creski zaliv]] '''Cres''' je [[ostrvo]] na sjevernom [[Jadransko more|Jadranu]], te uz susjedno ostrvo [[Krk]] najveći od 1246 ostrva koliko ih ima [[Hrvatska]]. Administrativno ostrvo pripada [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]]. Svojim sjevernim krajem zatvara Kvarnerski zaljev. Zapadno i sjeverozapadno od njega se nalazi poluostrvo [[Istra]], a na istoku i sjeveroistoku ostrvo Krk. Cres je nekad u historiji bio povezan s ostrvom Lošinjem tankom prevlakom, a kasnije je prokopan kanal kojim su ostrva odvojena. == Također pogledajte == * [[Državni put D101 (Hrvatska)|Državni put D101]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Island of Cres}} * http://www.cres.hr/ * http://www.tzg-cres.hr/ * http://www.island-cres.info/ * http://www.croatiaphotos.org/cres {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140720175215/http://www.croatiaphotos.org/cres |date=20. 7. 2014 }} * https://web.archive.org/web/20160303224153/http://www.comunitachersina.com/ {{Naseljena ostrva u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Ostrva u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Ostrva u Jadranskom moru]] [[Kategorija:Cres|*]] dtxsvk3rp0k0upxtl6jou90chgi267o 0 22768 3916113 3527311 2026-08-02T22:38:05Z Mhare 481 3916113 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u Biljanima | lokacija = Gornji i Donji Biljani, [[Ključ]], [[Bosna i Hercegovina]] | meta = [[Bošnjaci|Bošnjačko]] civilno stanovništvo | datum = 10. juli 1992. | tip = Masovno ubistvo | mrtvih = Više od 250 | počinitelji = Pripadnici 17. lake pješadijske brigade [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]] te aktivni i rezervni policajci }} '''Masakr u Biljanima''' bio je masovno ubistvo više od 250 bošnjačkih civila koje su pripadnici [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i policije počinili 10. jula 1992. u Gornjim i Donjim Biljanima kod [[Ključ|Ključa]]. Među žrtvama su bili muškarci, žene, djeca i starije osobe, a najmlađa identificirana žrtva bila je četveromjesečna Amila Džaferagić.<ref name="BIRN-Laniste">{{cite web |title=Lanište I |url=https://massgravesmap.balkaninsight.com/laniste-i/ |work=Bitter Land: Mass Graves Map |publisher=Balkan Investigative Reporting Network |language=en}}</ref> Posmrtni ostaci pronađeni su u četiri masovne grobnice te u više manjih i pojedinačnih grobnica na području Ključa.<ref name="BIRN-Laniste"/> == Napad == Operaciju su izveli pripadnici Drugog bataljona 17. lake pješadijske brigade uz učešće aktivnih i rezervnih policajaca, koji su blokirali i pretraživali sela.<ref name="Detektor-Biljani">{{cite news |title=Vojnici i policajci 30 godina izbjegavaju odgovornost za ubistva u Biljanima |url=https://detektor.ba/2022/09/01/vojnici-i-policajci-30-godina-izbjegavaju-odgovornost-za-ubistva-u-biljanima/ |work=Detektor}}</ref> Muškarci su odvojeni od porodica i odvedeni prema osnovnoj školi, odakle su u grupama izvođeni i ubijani. Iz masovne grobnice Lanište I ekshumirani su ostaci 188 osoba, dok su ostale žrtve pronađene na Crvenoj zemlji i drugim lokacijama.<ref name="Detektor-Biljani"/> == Sudski postupci == Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio [[Marko Samardžija|Marka Samardžiju]] na sedam godina zatvora zbog zatvaranja i teškog oduzimanja slobode bošnjačkom stanovništvu Biljana.<ref>{{cite web |title=Marko Samardžija (S1 1 K 002980 08 Krž) |url=https://www.sudbih.gov.ba/Court/Case/9 |publisher=[[Sud Bosne i Hercegovine]]}}</ref> Pred Sudom Bosne i Hercegovine u maju 2026. počelo je suđenje Jovi Kevcu i još šestorici optuženih za učešće u progonu i ubistvima stanovnika sela.<ref>{{cite news |title=Kevac i ostali: Počelo suđenje još šestorici optuženih za zločine u Biljanima |url=https://detektor.ba/2026/05/04/kevac-i-ostali-pocelo-sudjenje-jos-sestorici-optuzenih-za-zlocine-u-biljanima/ |work=Detektor}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ključ]] [[Kategorija:Masakri nad Bošnjacima]] [[Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini]] qmttl8uplhyy4v39ibkx5km6kx4bafs 0 22807 3916129 3509110 2026-08-03T01:41:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916129 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Bratoljub Klaić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{nowrap|{{Datum rođenja|1909|07|27}}}}<ref>{{cite web|title=Službene stranice općine Bizovac|url=http://www.opcina-bizovac.hr/obrazovanje.php?sid=1|website=www.opcina-bizovac.hr|access-date=26. 2. 2017|archive-date=28. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160328215415/http://www.opcina-bizovac.hr/obrazovanje.php?sid=1|url-status=dead}}</ref> | mjesto_rođenja = [[Bizovac]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Godina smrti i godine|1983|1909}} | mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[SFRJ]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = }} '''Bratoljub Klaić''' ([[27. juli]] [[1909]] – [[1983]]) bio je hrvatski lingvist i prevodilac. == Biografija == U [[Zagreb]]u je završio klasičnu gimnaziju te na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] diplomirao historiju južnoslavenskih jezika i [[književnost]]i, [[češki jezik|češki]] i [[njemački jezik]]. Stručno se usavršavao u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Češka|Češkoj]]. Doktorirao je [[1941]]. godine [[disertacija|disertacijom]] ''Bizovačko narječje''. Bio je profesor u gimnaziji u [[Vukovar]]u, [[Prijedor]]u, [[Osijek]]u i Zagrebu, te na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Od [[1950]]. godine profesor je hrvatskog jezika na Akademiji pozorišne i filmske umjetnosti. Kao član Državnoga ureda za jezik [[NDH]] Klaić je, uz saradnju ostalih članova, priredio pravopisni priručnik ''Koriensko pisanje'' (1942), a s [[Franjo Cipra|Franjom Ciprom]] i opsežni ''Hrvatski pravopis'' (1944, pretisak 1992), oba izrađena na tvorbeno-morfološkim načelima prema tadašnjoj službenoj jezičnoj politici. Postao je poznat po ''Rječniku stranih riječi'', koji je od [[1951]]. do [[2001]]. izišao u više izdanja. Prevodio je s klasičnih jezika ([[Eshil]], [[Sofoklo]], [[Euripid]], [[Vergilije]] i dr.). Kao vrstan akcentolog objavljivao je radove iz hrvatske prozodije. U rukopisu mu je ostao ortoepski rječnik. Redigirao je i komentirao izdanja brojnih hrvatskih pisaca (npr., u ediciji ''Pet vijekova hrvatske književnosti'') te jezično priredio mnoge teatarske i filmske izvedbe. Uvježbavao je [[dikcija|dikciju]] s glumcima za predstave i bio glavnim tumačem nepoznatih riječi. Proučavao je poljsko-hrvatske kulturne veze i pisao o njima. Osim [[lingvistika|lingvistikom]] bavio se i teorijom [[književnost]]i (''Između jezikoslovlja i nauke o književnosti'', 1972). Bratoljub Klaić je u [[kroatistika|kroatistici]] i općenito u hrvatskoj kulturi ostavio trajan pisani i usmeni trag kao vrstan [[leksikograf]] i kao pravopisni i jezični normativist. == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Klaić, Bratoljub}} [[Kategorija:Hrvatski lingvisti]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Bizovac]] [[Kategorija:Hrvatski prevodioci]] cw2jf0b8xc1um7loaxe9tjuzwp4y8g5 0 23681 3915975 3509668 2026-08-02T12:41:09Z ~2026-42595-36 184291 dodao sam update biografije i nekoliko linkova na stranice na koje se tekst referira 3915975 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Alem Korkut | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1970|10|08}} | mjesto_rođenja = [[Travnik]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | obrazovanje = Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti = | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = Velika nagrada 27. salona mladih 2004 | potpis = | web-stranica = }} '''[https://alemkorkut.com/ Alem Korkut]''' (rođen 8. oktobra 1970) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i hrvatski likovni umjetnik. Rođen je 1970. u Travniku.  Osnovnu i srednju školu završio u Banjaluci. Upisao studij kiparstva u Sarajevu 1991. Nastavio studij kiparstva na [https://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idcat=35&lang=1 Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu] 1992. godine gdje je diplomirao 1997. godine. Autor je više [https://alemkorkut.com/portfolio-item/skulpture-u-javnom-prostoru/ javnih skulpura], među kojima i skulpture „Karijatida“ u Pazinu (2002.), spomenika biciklu u Koprivnici (2005.), spomenika palim braniteljima Domovinskog rata u Šibeniku (2006.), Karlovcu (2009.), u Koprivnici (2016.), te onoga u Bihaću (2020.). Između ostalih, dobitnik je i Velike nagrade 27. salona mladih u Zagrebu, godišnje nagrade Hrvatskog društva likovnih umjetnika za mladog umjetnika 2004. godine, Velike nagrade Splitskog salona 2009. godine, treće nagrade na izložbi T-HT nagrada@[http://www.msu.hr/ msu].hr 2011. godine, te jedne od tri jednakovrijedne nagrade Trijenala hrvatskog kiparstva 2018. godine. Dobitnik je brojnih nagrada na javnim natječajima za skulpture u javnom prostoru. Izlagao na pedesetak  samostalnih i  oko dvjesto skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 1998. do 2007. član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Od 2007. predaje kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u statusu redovitog profesora u trajnom zvanju. Predsjednik je Umjetničke organizacije [https://atelijerizitnjak.com/ Atelijeri Žitnjak]. == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Korkut, Alem}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Travnik]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] 4jyanrad4i678uwhthzoemm8onno2z8 3916002 3915975 2026-08-02T14:41:10Z KWiki 9400 Taj link treba ići u "Vanjske linkove". 3916002 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Alem Korkut | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1970|10|08}} | mjesto_rođenja = [[Travnik]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | obrazovanje = Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti = | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = Velika nagrada 27. salona mladih 2004 | potpis = | web-stranica = }} '''Alem Korkut''' (rođen 8. oktobra 1970) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] likovni umjetnik. Osnovnu i srednju školu završio je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Od 1991. do 1992. studirao je na [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu]]. Godine 1992. upisuje studij [[kiparstvo|kiparstva]] na Akademiji [[likovna umjetnost|likovnih umjetnosti]] u [[Zagreb]]u. Godine 1997. diplomira u klasi [[Šime Vulas]]a. Dobitnik je značajnih nagrada: 2004. velike nagrade 27. salona mladih i godišnje nagrade [[HDLU]]-a za mladog umjetnika, te više nagrada na natječajima za javne spomenike.<ref>{{cite web |url=http://hulu-split.hr/splitski-salon/salon2009/autori/pran/21.html |title=Alem Korkut |work=hulu-split.hr |access-date=18. 12. 2017}}</ref> U svom radu istražuje mogućnosti skulpture kroz različite materijale, povezujući ju sa [[video]]m i [[fotografija|fotografijom]]. Autor je nekolicine javnih skulptura, između ostalih "Karijatida" u [[Pazin]]u, "Spomenik biciklu" u [[Koprivnica|Koprivnici]] te spomenik palim braniteljima u [[Šibenik]]u.<ref>{{cite web |url=http://a-z.hr/en/alem-korkut/ |title=Alem Korkut |work=a-z.hr |language=engleski |access-date=18. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190502095341/http://a-z.hr/en/alem-korkut/ |archive-date=2. 5. 2019 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/kultura/alem-korkut-djelima-govorim-da-mekoca-ne-mora-znaciti-slabost-298955 |title=Alem Korkut: Djelima govorim da mekoća ne mora značiti slabost |work=vecernji.hr |access-date=18. 12. 2017}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Korkut, Alem}} [[Kategorija:Rođeni 1970.]] [[Kategorija:Biografije, Travnik]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] c33m4law476humsjqkil5umtk5c8p5o 0 27277 3916105 3770816 2026-08-02T21:08:22Z Palapa 383 3916105 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bridget Fonda és Luc Besson-.jpg|mini|[[Bridget Fonda]] i Luc Besson na filmskom festivalu [[Cannes]]u 2001. godine]] '''Luc Paul Maurice Besson''' ([[Pariz]], [[18. mart]] [[1959]]. -)<ref>{{Cite web|url=http://www.luc-besson.com/|title=:: Site Officiel -- LUC BESSON ::|website=www.luc-besson.com|access-date=10. 1. 2017|archive-url=https://www.webcitation.org/6CVsUvO9D?url=http://www.luc-besson.com/|archive-date=28. 11. 2012|url-status=dead}}</ref> [[Francuska|francuski]] filmski režiser, scenarist i producent. == Komercijalni uspjeh == Bessonov ''Subway'' sa [[Christopher Lambert|Christopherom Lambertom]] i [[Isabelle Adjani]] dao je naslutiti "što se iza brijega valja". Slijedilo je "Veliko plavetnilo", oda moru i ronjenju, s [[Jean Reno|Jeanom Renoom]] (njegovim stalnim glumcem) i muzikom [[Eric Serra|Erica Serre]], koja je dobila francuskog Cezara za muziku. == Filmografija (kao režiser) == * ''[[Posljednja bitka]]'' (Le Dernier Combat - 1983) * ''[[Subway]]'' (1985) * ''[[Veliko plavetnilo]]'' (Le Grand bleu - 1988) * ''[[Nikita]]'' (1990) * ''[[Atlantis]]'' (1991) * ''[[Léon]]'' (1994) * ''[[Peti element]]'' (The Fifth Element - 1997) * ''[[Ivana Orleanska (film)|Ivana Orleanska]]'' (The Messenger: The Story of Joan of Arc - 1999) * ''[[Angel-A]]'' (2005) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Luc Besson}} * {{imdb name|id=0000108|name=Luc Besson}} * [https://web.archive.org/web/20070915052539/http://www.moviesonline.ca/movienews_12003.html Intervju s Lucom Bessonom, Angel-A] * [https://web.archive.org/web/20070928081940/http://www.jewreview.net/article.php?id=1394 Video intervju s Lucom Bessonom i Rie Rasmussen na JewReview.net o filmu Angel-A] * [https://www.theguardian.com/film/2000/mar/23/guardianinterviewsatbfisouthbank1 Detaljan intervju s Lucom Bessonom] * [http://www.hellisforhyphenates.com/blog/2014/02/28/february-2014/ Filmovi Luca Bessona], ''Pakao je za one koji se spajaju'', 28. februar 2014. * [http://en.unifrance.org/directories/company/69475/les-films-du-loup Les Films du Loup (Francuska)]—[[uniFrance Films]] * [http://en.unifrance.org/directories/company/306772/les-films-du-dauphin Les Films du Dauphin] – [[uniFrance Films]] {{César za najboljeg režisera}} {{Cannes - predsjednici žirija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Besson, Luc}} [[Kategorija:Rođeni 1959.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Pariz]] [[Kategorija:Francuski umjetnici]] [[Kategorija:Francuski režiseri]] [[Kategorija:Francuski filmski producenti]] [[Kategorija:Francuski scenaristi]] [[Kategorija:César za najbolju režiju]] aj25dpa9hpnbdbt85eyyggams8op643 0 31575 3916128 3902698 2026-08-03T01:21:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916128 wikitext text/x-wiki {{Historija BiH}} Sukobi [[Iliri|Ilira]] sa Rimljanima počeli su 229. p. n. e. poznati kao [[ilirski ratovi]]. Ratovi su završeni 168. porazom [[Iliri|Ilira]] i osnivanjem rimske provincije [[Ilirik]] na obali [[Jadransko more|Jadrana]] južno od [[Neretva|Neretve]]. Konačno osvajanje cjelokupne ilirske teritorije završio je [[Oktavijan August]] u ratu 35-33 p. n. e. Teritorija današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i njenih 89 plemenskih zajednica (civitates) je došla pod rimsku vlast, te priznala sudsku (i svaku drugu) arbitražu konventa u [[Narona|Naroni]] (selo Vid kod [[Metković]]a), a jedan dio je pripao konventu u [[Salona|Saloni]] (Solin). Iliri su se pokušali osloboditi u ustanku 6-9. n.e, ([[Batonov ustanak]]), ali je ustanak ugušen.<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/books/sm-rimski_vuk_i_ilirska_zmija.posljednja_borba.pdf |title= Salmedin Mesihović -RIMSKI VUK I ILIRSKA ZMIJA, Posljednja borba |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 21. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160321104556/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/SM-RIMSKI_VUK_I_ILIRSKA_ZMIJA.Posljednja_borba.pdf |url-status= dead }}</ref> == Vojna okupacija i organizacija Ilirika == Ilirija je podijeljena na dvije provincije, Dalmaciju i Panoniju, a granica je išla otprilike granicom crnomorskog i jadranskog sliva, negdje u širini planine [[Vlašić]]. Dalmacijom se vladalo iz [[Salona|Salone]], a centar Panonije je najviše bio u [[Sirmium]]u. Slijedila je pacifikacija osvojene zemlje. Veći dio stanovništva je raseljen, jedan dio odveden u [[ropstvo]], a dio uključen u vojne jedinice što će postati stalna obaveza. Dio zemljišta i svi rudnici su postali državno vlasništvo. U zemlji su još 60 godina ostale dvije rimske [[Legija|legije]] i nekoliko [[Kohorta|kohorti]], kao isključivi oblik vladavine, sa vojnim prefektima kao administratorima. U tome su im pomagali vojni i civilni službenici staleškog reda zaduženi za razne oblasti (finansije, rudnici,..). Tek u trećem stoljeću carskog legata je zamijenio civilni guverner. Po svojoj namjesničkoj dužnosti u Dalmaciji u izvorima se ističe [[Publije Kornelije Dolabela]], ostavivši iza sebe uređenu upravu, novoizgrađenu infrastrukturu (prvenstveno ceste) i vrlo funkcionalan sistem.<ref name="Dolabela">{{Cite web |url= http://darhiv.ffzg.unizg.hr/5664/1/Publije%20Kornelije%20Dolabela%20-%20Jelena%20Beželj.pdf |title= Jelena Beţelj -PUBLIJE KORNELIJE DOLABELA |work= SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za arheologiju |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> == Romanizacija == Proces romanizacije počeo je i prije same okupacije. Rimljani su već bili istisnuli grčke trgovce sa jadranske obale pa kroz trgovačke kontakte Iliri iz unutrašnjosti počinju primati elemente rimske kulture. Pojedinci su upotrebljavali [[latinski jezik]], poznavali pismo i počeli kopirati rimski način života. Uvozi se ulje, vino, staklo i razno posuđe. Dolaskom rimskih legija nosioci romanizacije su vojnici, ali i isluženi veterani koji se naseljavaju i grade naselja i [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|vile]].<ref name="Busuladžić">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/5662996/Rimske_vile_u_Bosni_i_Hercegovini_Roman_villas_in_Bosnia_and_Herzegovina |title= ADNAN BUSULADŽIĆ: RIMSKE VILE -U BOSNI I HERCEGOVINI |work=Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2011. |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> [[Mogorjelo]] kod [[Čapljina|Čapljine]] je poznato naselje tog tipa (''villae rusticae''). Na tim imanjima Iliri su se upoznali sa vinovom lozom i maslinom, novim vrstama voća i povrća, ali i sa plodoredom, obradom zemlje i uzgojem na imanju.<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Nakon početnih strogih mjera pacifikacije vojne vlasti su stupile u kontakt sa plemenskim prvacima iz redova [[Aristokratija|aristokratije]] i počeo je proces dodjele statusa rimskog građanina i mnogi "novi" Rimljani su bili nosioci julijevskog, ulpijevskog, elijevskog ili aurelijevskog gentilnog imena. Najveći dio domorodačke elite primio je rimsko građanstvo upravo u toku II. st. n. e. To je sa sobom povlačilo i proces prerastanja peregrinske civitates organizacije u autonomnu municipalnu strukturu ( [[Domavia|Srebrenica]], [[Raetinium|Bihać]], [[Salvium (Vrba, Glamoč)|Glamoč]] i dr). Ustrojstvo Dalmacije po municipalnom načelu trajao je oko 2 stoljeća. Vojni prefekti se počinju birati od domaćih ljudi. [[Datoteka:Mogorjelo1.jpg|mini|desno|Mogorjelo]] [[Datoteka:Ancient Bosnia.png|mini|Karta antičkih naselja i putova na području Bosne i Hercegovine|desno]] === Gradnja cesta === {{Glavni|Rimske ceste u Bosni i Hercegovini}} Gradnju cesta počeo je [[Dolabela|Publije Kornelije Dolabela]], namjesnik provincije [Dalmacija (rimska provincija)|[Gornji Ilirik/Dalmacija]], koji je na funkciju carskog legata došao 14. Gradnju cesta pratio je i veliki broj stražarnica i putnih stanica za potrebe obezbjebeđenja i održavanja.<ref name="Dolab">{{Cite web|url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2039.pdf|title= SALMEDIN MESIHOVIĆ -Aevum Dolabellae – Dolabelino doba|work= ANUBiH, Godišnjak br 39|access-date= 9. 2. 2017|archive-url= https://web.archive.org/web/20150923172716/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2039.pdf|archive-date=23. 9. 2015|url-status= dead}}</ref> Sa njima došao je i mir (''Pax Romana'') koji će trajati nekoliko stoljeća što će omogućiti svestraniji privredni i kulturni napredak. Ceste gradi rimska vojska uz obilatu pomoć domaćeg stanovništva. To su bile kvalitetno urađene ceste koje će i dugo nakon odlaska Rimljana biti u upotrebi. Do današnjeg dana su vidljivi tragovi, pogotovo i znatan broj [[Rimski miljokaz|miljokaza]] (krajputaši) kao najautentičniji dokazi postojanja cesti. Magistralne ceste su polazile iz [[Salona|Salone]] i [[Narona|Narone]]. Na osnovu epigrafskih spomenika iz Salone vidi se da je Dolabela zaslužan za izgradnju četiri putna pravca ukupne dužine 600&nbsp;km, izgrađena za samo pet godina, što predstavlja jedan od najvećih građevinskih poduhvata u historiji zapadnog [[Balkan]]a,<ref name="Dolab"/> * Salona - [[Knin]]-[[Bosansko Grahovo]]-[[Drvar]], do planine Uilice, dužine 77,5 rimskih milja. Kasnije će ovaj put biti produžen prema [[Bosanski Petrovac|Bosansskom Petrovcu]]-dolini [[Una|Une]]-Sisak. U [[Petrovačko polje|Petrovačkom polju]] se odvajao krak za dolinu [[Sana|Sane]]. * Salona-[[Livanjsko polje]]-[[Glamočko polje]]-[[Panonija]] kod Servicija u dužini 167 rimskih milja * Salona (od Sinja)-[[Kupres]]-Sarajevsko polje, do dezitijatskog kastela He(...?) od 156 rimskih milja. Cesta je kasnije produžena pravcem -[[Romanija]]-[[Srebrenica]] * Salona (od Sinja)-[[Kupres]]- Prema rijeci Bathinus, koja dijeli Breuke i možda Oserijate (ili neki drugi ilirski narod), dužine 158 rimskih milja. * [[Narona]]-[[Nevesinje]]-[[Konjic]]-Sarajevsko polje. Činjenica je da se najranije spominjanje ceste Narona – Sarajevsko polje veže za vrijeme Dolabeline uprave, sudeći po nalazu miljokaza sa natpisom Divo Augusto, iz doline Trešanice kod Konjica. * Narona-[[Popovo polje]]-[[Cavtat]]<ref name="BojDolab">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/199375920/Ivo-Bojanovski-Dolabelin-sistem-cesta-u-rimskoj-provinciji-Dalmaciji |title= Ivo Bojanovski - Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974 |access-date= 9. 2. 2018}}</ref> Uz ceste su se gradile putne stanice koje su imale zadatak da se brinu o obezbjeđenju i održavanju. Gradnju cesta pratila je i izrada katastarskih karata koje su služile za određivanje granica između pojedinih gradskih i seoskih oblasti (međašni natpisi i forma Dolabelliana).<ref name="Putevi">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/10100228/Mreža_rimskih_putnih_komunikacija_na_području_središnje_Bosne |title= Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Sabina Vejzagič - Mreža rimskih putnih komunikacija |work=UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET 2018 |access-date= 9. 2. 2018}}</ref> === Gradnja naselja === Gradnja naselja i njihovo prerastanje u autonomne rimske municipije je vrhunac romanizacije. Municipijem postajala su ona naselja u kojima je porastao broj domaćih građana sa rimskim građanskim pravima (''civitetom''), pa su oni sami upravljali naseljem. To je pravo davano prvenstveno lojalnim građanima iz gornjih društvenih slojeva. Naselja su se gradila uz puteve, u ravnici, ispod utvrđenja, ne rijetko i na starijim ilirskim naseljima. Bila su pravilnog rastera, dosta nalik jedno na drugo. U sjecištu glavnih komunikacija nalazio se trg (forum).<ref name="amina">{{Cite web |url=http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |title=Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Amina Veladžić - Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine - UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET |access-date=15. 4. 2020 |archive-date=8. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210108194504/http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |url-status=dead }}</ref> U komunalnom smislu bila su to dobro opremljena naselja, sa vodovodom, kanalizacijom, zidinama, riječnom lukom, ako je to bilo moguće, a ponegdje i centralnim grijanje i javnim kupatilima. Takvi su gradići nastali u Hercegovini: u [[Stolac|Stocu]] (Diluntum), Orahovicama kod [[Bileća]], [[Gacko|Gacku]], Kifinu Selu, Vitini, Krehinu Gracu (Brotnjo), Posučkom Gracu, [[Konjic]]u i dr. U srednjoj Bosni su se vremenom razvila gradska naselja na [[Aquae S (Ilidža)|Ilidži]] (Aquae S..) , Višnjici kod [[Kiseljak]]a, [[C. Ris (Rogatica)|Rogatici]] (Col. Ris..), u [[Domavia (Srebrenica)|Sasama kod Srebrenice]] (Domavia), u [[Malvesiatium (Skelani)|Skelanima]] (Malvesiatium). U zapadnoj Bosni su značajni centri u [[Livno|Livnu]], Vrbi kod [[Salvium (Vrba, Glamoč)|Glamoč]]a (Salviae), kod [[Delminijum|Duvna]] (Delminijum), [[Duvno]] (Bistue vetus), [[Bugojno|Bugojnu]] ([[Bistuensium (srednja Bosna)|Bistue Nova]]), Malom Mošunju kod [[Travnik]]a, [[Baloie (Šipovo)|Šipovo]] (Baloia), [[Jajce|Jajcu]], [[Mrkonjić Grad]]u ([[Leusaba]]), [[Banja Luka|Banjoj Luci]] (Castra), [[Bosanska Gradiška]] (Servitium). Vremenom su se u ta naselja počelo naseljavati i domaće stanovništvo koje tako prima jezik, pismo, vjerske običaje i posmrtni kult. U gradskim sredinama su djelovala mnoga vjerska i strukovna udruženja (collegia) koja su nadživjela pad Carstva, pa će se kolegiji u kršćanstvu zadržati do današnjih dana.<ref name="Pašalić">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/35947788/Pa%C5%A1ali%C4%87-Esad-Anticka-naselja-i-komunikacije-u-Bosni-i-Hercegovini |title=Esad Pašalić: Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini |work=Zemaljski muzej Sarajevo, 1960 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> === Religija rimske države === Religija rimske države i njenih građana sastojala se od nekoliko glavnih božanstava. Među njima, prvenstveno su iskazivali zahvalnost i odanost "Najboljem i Najvećem Jupiteru", ocu bogova i ljudi. On je bio i ostao božansko oličenje snage, ugleda i egzistencije Rima. Šireći svoju dominaciju, Rimljani su svuda pokazivali toleranciju prema religiji i kultovima naroda koje su uključivali u imperiju. Tako je bilo i sa Ilirima na šta ukazuju arheološki nalazi. Počelo je izjednačavanje domaćih božanstava sa rimskim, rimska interpretacija (''interpretatio Romanum''). Najbrojniji su žrtvenici i reljefi posvećeni Silvanu i Dijani. Silvan je bio vrhovni ilirski bog, predstavljan kao pola jarac a pola čovjek, a ponegdje kao pravi ljudski lik. U posvetama se označava kao zaštitnik šuma, stada, prirode i zaštitnik u lovu, u primorju i sa grozdom u ruci. Jedno od njegovih glavnih obilježja je veselost, spremnost na igru i zabavu, jer postoje i njegove predstave sa nimfama. Dijana je prikazana kao boginja lova, u lovačkoj haljini i u potjeri za divljači. U našim krajevima su poštovana i mnoga orijentalna božanstva. Sljedbenici su bili uglavnom vojnici, poslovni ljudi, robovi, stručnjaci i trgovci. Istaknuto mjesto među orijentalnim kultovima zauzima mitraizam čija su svetilišta otkrivena na nekoliko mjesta ([[Konjic]], [[Lisičići]] kod Konjica, [[Jajce]], [[Pritoka]] kod [[Bihać]]a) === Kristijanizacija === Kristijanizacija je potvrđena arheološkom i historijskom građom i pokazuje se da se ovdašnje stanovništvo veoma rano upoznalo sa [[kršćanstvo]]m.<ref name="Bazilike">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/345628573/Kasnoanticke-bazilike-pdf |title= Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini |work= Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Pošto su se u Bosni i Hercegovini nalazili rudnici željeza , srebra i zlata, u njima su radili robovi, stručnjaci, službenici i sa prostora [[Judeje]], [[Palestina|Palestine]] i [[Sirija|Sirije]] koje su klasične zemlje kršćanstva. Preko njih je prenošeno novo vjersko učenje. O tome svjedoče ostaci crkava, odnosno [[Ranokršćanske bazilike u Bosni i Hercegovini|bazilika]], koje su građene posebnim stilom pa se nazivaju bazilike bosanskog tipa. Imale su jedinstven plan sa skromnim dimenzijama, unutrašnja oprema je kameni namještaj, sa motivima i simbolima<ref name="Basler">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date=9. 2. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Do danas ih je otkopano oko osamdeset što govori o gustoj mreži kultnih objekata. Pisac crkvenih studija i prevodilac Biblije na latinski jezik, sv. Jeronim je iz sjeverozapadne Bosne (vjerovatno [[Bosansko Grahovo]]). Glavnina Ilira ipak nije do kraja romanizirana. Bila je to više glazura nego asimilacija, jer se nije radilo o gubitku svih etničkih atributa. To se najbolje zapaža u ruralnim oblastima u kojima su faktori romanizacije slabije djelovali, a stanovništvo se i dalje bavilo isključivo stočarstvom i poljoprivredom. Kako potvrđuje sv. Jeronim, Iliri na granici Dalmacije i Panonije su u 4. stoljeću još uvijek govorili svojim jezikom. Latinskim se govorilo u vojsci, administraciji i u gradovima. I reljef na nadgrobnim spomenicima govori o očuvanosti narodne nošnje. == Privreda == === Poljoprivreda === Poljoprivreda je predstavljala osnovnu granu privređivanja autohtonog stanovništva, pogotovo stočarstvo. Rimljani su uveli posebne privredne naseobine (villae rusticae) na poljoprivrednim dobrima (fundi) koje će uz napredne metode rada dovesti do povećanja poljoprivredne proizvodnje. Obično su bile uz veća gradska naselja. Uz već poznate kulture došlo je do znatnog uzgoja vinove loze i maslina. Alat za obradu zemljišta se u neizmjenjom obliku i namjeni zadržao do današnjih dana. === Rudarstvo === Odmah po osvajanju teritorije Bosne i Hercegovine Rimljani su pristupili proširenju rudarske proizvodnje i sprovođenju bolje organizacije. Tako je pod Rimljanima uglavnom nastavljena i intenzivirana rudarska radinost kojom se domaće stanovništvo bavilo još ranije. Rudarski centri bili su porječje [[Sane]] i Japre, [[Fojnica]] i [[Kreševo]], prvenstveno za obradu željeza. Kod [[Mrkonjić Grad]]a dobijalo se [[željezo]] i [[bakar]], a [[srebro]] i [[olovo]] u Sasama kod [[Srebrenica|Srebrenice]]. Ovi rudnici su snabdjevali radionice oružja i kovnice novca u [[Sisak|Sisku]] i [[Sirmium]]u. Rudarska područja su bila dobro naseljena sa mnoštvom uređenih naselja i sela. Rudarsko-metalurgiska industrija, prvenstveno bila je u državnim rukama. === Građevinarstvo === U predrimsko doba Iliri, koji su nastanjivali područje današnje Bosne i Hercegovine, svoje su građevine gradili uglavnom od zemlje, lomljenog kamena u sistemu suhozida, ilovače i drveta. Sa Rimljanima dolazi do upotrebe kreča, opeke i obrađenog kamena. Prvi graditelji bili su vojnici koji su po ustaljenoj rimskoj praksi najprije gradili cestovne komunikacije i strani majstori koji su pravili vojne objekte, ceste, vile i naselja. U tom najranijem razdoblju velika količina građevinskog materijala se uvozi.<ref name="Busuladžić"/> velike potrebe za kamenom dovode do otvaranja mnogobrojnih kamenoloma u kojima se eksploatira kamen za potrebe sve brojnijih municipija, kolonija, palača, vila, sarkofaga, cesta i spomenika. Mali kamenolomi su ostajali u privatnom vlasništvu zemljišnih parcela, dok su veliki često ulazili u vlasništvo države. U tom slučaju njima je rukovodio carski službenik. U antičkom građevinarstvu su primjenjivane dvije osnovne metode konstrukcije. Prva se odnosila na kamene konstrukcije spojene olovnim nitnama, a druga na konstrukcije vezane malterom. Veliku promjenu u rimskom graditeljstvu je izazvalo otkriće maltera, nastalog kao rezultat miješanja gašenog kreča sa pijeskom. Dodavanje vulkanskog pepela i drugih vrsta materijala, usitnjene cigle prije svega, dobijao se malter koji je po kvaliteti sličan betonu. Masovno su se koristili cigla i crijep. Prvi kontigenti ovoga materijala su dopremani putem uvoza. Na prostorima Bosne i Hercegovine u drugoj polovini I stoljeća počinje otvaranje domaćih figlina - radionica za proizvodnju cigle i crijepa. == Nestanak antičke civilizacije == [[Datoteka:Roman glass 2nd cent.jpg|thumb|150px|desno|[[Rimsko staklo]] pronađeno u [[Bosanski Novi|Bosanskom Novom]], 2. stoljeće]] Najznačajnija organizaciona promjena u carstvu se dešava 395. kada car [[Teodozije I Veliki]] dijeli carstvo na dva dijala i uspostavlja granicu rijekom [[Drina|Drinom]], koja je i danas granica. Bilo je to u vrijeme velike [[Seoba naroda|Seobe naroda]] i barbarskih pohoda [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Gota]] (njihova država je trajala preko 50 godina na tlu Bosne i Hercegovine o čemu postoje arheološki dokazi), Sarmata, Vandala, Markomana, Alana i posebno Huna koji preuzimaju Panoniju. Iza njih je ostala pustoš, čime je nestala antička civilizacijska kojoj je Bosna i Hercegovina kulturno i vremenski pripadala. Padom Zapadnog Rimskog Carstva [[476.]] godine nestalo je i suštinski rimske vlasti na tlu Bosne i Hercegovine. Sredinom 6. stoljeća [[Justinijan I]], nakon [[Gotski rat (535–554)|Gotskih ratova]], car Istočnog Rimskog Carstva (kasnije u historiji prozvano [[Bizantijsko Carstvo]]) će samo formalno obnoviti rimsku vlast, jer ta država nije više imala moći da upravlja ovim prostorima. Zatim će doći [[Avari]] i [[Slaveni]] koji će dokrajčiti sve ono što je još bilo preostalo. Romanizirano stanovništvo se povlači u jadransko primorje ili planinske predjele. Nastupit će razdoblje izoliranosti od 7. do 10. stoljeća u kojem je Bosna ostala zatvorena za vanjski svijet i o kojem historija skoro da nema podataka. Desetkovano i bez ikakvih sredstava stanovništvo je nastavilo život na starim osnovama bez mogućnosti da podižu velika i lijepa pa i crkvena zdanja. == Izvori == * Enver Imamović, Oslobođenje, 6 juni 2015 -KORIJENI KRŠĆANSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI == Reference == {{Refspisak|2}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u vrijeme Rimljana]] r1p9ge20z5dzzx7szv1zey99etg3eia 0 32502 3915999 3906711 2026-08-02T14:29:44Z Mhare 481 /* Upotreba */ 3915999 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Héraldique meuble Fleur de lys lissée.svg|mini|200px|Heraldički ljiljan]] '''Ljiljan''' je simbol koji se često upotrebljava u [[Heraldika|heraldici]] kao i simbol koji se pojavljuje na različitim motivima i dizajnima. Kao takav, ljiljan je u [[Unicode]]u predstavljen oznakom U+269C (⚜). Kroz historiju koristi se u mnogim evropskim državama kao što su [[Francuska]], [[Španija]], [[Luksemburg]], [[Srbija|Srbije]], [[Švicarska]], [[Bosna i Hercegovina]]. Također, ljiljan se koristi kao simbol [[izviđači|izviđača]] u cijelom svijetu. == Upotreba == [[Datoteka:Coat of arms of Serbia.svg|thumb|200px|Ljiljani na grbu Srbije]] [[Datoteka:Coat_of_Arms_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992-1998).svg|thumb|200px|desno|Grb Republike Bosne i Hercegovine]] Iako se kao simbol tokom historije pojavljivao ns evropskim grbovima i zastava, ljiljan je u historijskom kontekstu posebno povezan sa francuskom monarhijom a njegova upotreba se poslije javlja i kod [[Španska monarhija|Španske monarhije]], (nastale od francuskih [[Bourbon (dinastija)|Burbonaca]]), [[Veliko vojvodstvo Luksemburga|Velikog vojvodstva Luksemburga]] i ostalih država proisteklih iz dinastije Burbonaca. Nakon što Francuska postaje republika, ljiljan ostaje trajni simbol Francuske (uglavnom se pojavljuje na francuskim poštanskim markicama) iako nikad nije zvanično usvojen kao državni simbol francuske republike. Prema francuskom historičaru [[Georges Duby|Georgesu Dubyju]], tri latice ljiljana predstavljaju tri srednjovekovna društvena sloja: obično stanovništvo, plemstvo i sveštenstvo.<ref>Georges Duby, ''France in the Middle Ages 987–1460: From Hugh Capet to Joan of Arc''</ref> U Velikoj Britaniji ljiljan se koristio i na grbu Norroy King of Arms stotinama godina. Srebrna ljiljan na plavoj pozadini predstavljao je grb Barona Digbyja. U engleskoj i kanadskoj heraldici ljiljan je predstavljao brizuru koja je označavala šestog sina. Ljiljan kao simbol se pojavljuje na vojnim oznakama i kao logotip mnogih organizacija. Tokom dvadesetog vijeka simbol je usvojen od strane različitih izviđačkih organizacija širom svijeta kao simbol izviđača. Arhitekti i dizajneri ovaj simbol koriste kao zaseban ili ponovljeni motiv u širokom spektru konteksta, naročito tamo gdje se podrazumijeva francuski kontekst. === Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici === {{Glavni|Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}}Ljiljan je u srednjovjekovnoj Bosni bio dio heraldike vladarske dinastije [[Kotromanići]], a šest zlatnih ljiljana uz kosu gredu nalazilo se na grbu kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I]].<ref>{{cite book|last=Filipović|first=Emir O.|title=A Companion to Seals in the Middle Ages|publisher=Brill|year=2019|isbn=978-90-04-39144-4|editor-last=Schofield|editor-first=Phillipp R.|location=Leiden|pages=264–276|language=engleski|chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić|doi=10.1163/9789004391444_012}}</ref> Grb zasnovan na toj heraldičkoj tradiciji uveden je 1992. kao obilježje [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] i ostao je u službenoj upotrebi do 1998. Ljiljan je kasnije zadržan na pojedinim kantonalnim i lokalnim zastavama, obilježjima bošnjačkog puka [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]] te nacionalnim zastavama Bošnjaka u [[Sandžak|Sandžaku]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U savremenom kontekstu koristi se i kao simbol bosanske državnosti i kao bošnjačko nacionalno obilježje. == Također pogledajte == * [[Bosanski ljiljan (simbol)]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Fleur-de-lis}} [[Kategorija:Simboli]] [[Kategorija:Heraldika]] nuho6iuztrpfn4wirj9c1r364qq3qz6 0 33850 3916226 3741785 2026-08-03T11:50:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916226 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Official Emblem of the Court of Justice of the European Union (type 3).svg|mini|232x232piksel|Amblem Evropskog suda pravde]] '''Sud pravde Evropskih zajednica''', poznatiji kao '''Evropski sud pravde''', je vrhovni sud [[Evropska unija|Evropske unije]]. == Zadatak == On tumači odredbe osnivačkih ugovora i rješava sporove po tužbama država članica i građana čija su prava povrijeđena nekom od odluka tijela Unije. Također, ima opću odgovornost za tumačenje odredbi prava Evropske unije i obezbjeđivanju njihove stalne i jednake primjene. On omogućava istovremeno tumačenje zakona Zajednice na njenoj teritoriji putem saradnje sa nacionalnim i općinskim sudovima kroz prethodni postupak za tumačenje prava Zajednice. Na konferenciji održanoj 23. jula 1952. odlučeno je da sjedište suda bude u [[Luksemburg]]u gdje se sud danas nalazi. Sastoji se od po jednog suca iz svake države članice (dakle 27) i osam pravobranitelja od kojih je pet uvijek iz [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Velika Britanija|Velike Britanije]], [[Italija|Italije]] i [[Španija|Španije]])dok se preostala tri rotiraju po abecednom redu. Imenuju ih države članice uglavnom iz redova istaknutih i iskusnih pravnika, a mandat im je šest godina. Vijeće Evropske unije može tražiti da se broj pravobranitelja poveća. Predsjednik se bira na period od tri godine, ali može biti ponovo izabran. Sud zasjeda ili u plenumu svih sudaca ili u manjim grupama sudaca odnosno sudskim vijećima koje odlučuju o pojedinim vrstama predmeta. Zbog preopterećenosti Suda pravde EZ-a [[1988]]. godine osnovan je [[Prvostepeni sud Evropskih zajednica]]. Sve do Ugovora iz Nice [[2001]]. godine, ovaj je Sud djelovao kao pridruženo tijelo Suda pravde, a ne kao zaseban sud. == Vanjski linkovi == * [http://www.curia.europa.eu/ Službene stranice Evropskog suda pravde] * [http://euabc.com/index.phtml?word_id=242 članci na EUABC.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618092745/http://www.euabc.com/index.phtml?word_id=242 |date=18. 6. 2006 }} * [http://eulaw.typepad.com/ EU pravni blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070112110348/http://www.eulaw.typepad.com/ |date=12. 1. 2007 }} * [http://www.ecjblog.com/ ECJBlog.com, blog sa dnevnim novostima o Evropskom sudu pravde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191006064815/http://www.ecjblog.com/ |date=6. 10. 2019 }} * [http://www.ena.lu?lang=2&doc=5971 European Court of Justice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927215814/http://www.ena.lu/?lang=2&doc=5971 |date=27. 9. 2007 }} Evropski Navigator * [http://www.europedia.moussis.eu Europedia: Guide to European policies and legislation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181016211903/http://www.europedia.moussis.eu/ |date=16. 10. 2018 }} {{Commonscat|European Court of Justice}} [[Kategorija:Evropska unija]] [[Kategorija:Međunarodni sudovi i tribunali]] 4ckyvf1squobn2h9tr020xkpofkklyh 0 37755 3916034 3760715 2026-08-02T17:30:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916034 wikitext text/x-wiki '''Antigonin kompleks''' je ne baš često upotrebljavano terminološko određenje u [[Psihoanaliza|psihoanalitičkoj]] literaturi, a označava nesebičnu [[ljubav]] i spremnost na velike žrtve zbog druge osobe. Ova vrsta ljubavi, treba naglasiti, uvijek podrazumijeva neseksualnu prirodu. Samo ime ovog kompleksa svoje korijene nalazi u grčkoj tragediji i priči o [[Antigona (mitologija)|Antigoni]], plemenitoj kćerci [[car]]a [[Edip]]a, koja ulazi u žestok sukob sa vlašću i kraljem [[Kreont]]om, a vođena jednostavnom željom<ref>{{Cite web |url=https://www.sup.org/books/literary-studies-and-literature/antigone-complex |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 9. 2025 |archive-date=7. 6. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250607233529/https://www.sup.org/books/literary-studies-and-literature/antigone-complex |url-status=dead }}</ref> i odlukom da sahrani svog brata [[Polinik]]a koji je poginuo kao "izdajnik". Antigona je odlučna u svojoj namjeri i spremna da žrtvuje samu sebe, te na kraju i biva pogubljena. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *http://www.psihoedukacija.rs/recnik_K.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110113134955/http://www.psihoedukacija.rs/recnik_K.php |date=13. 1. 2011 }} *http://books.google.com/books/about/The_Antigone_complex.html?id=DK5WvXr_RawC {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihologija]] l6sjjzdi9txgykj2p6xhftxr4b156d5 0 39464 3915988 3668844 2026-08-02T13:38:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3915988 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|3}}{{Godina u drugim kalendarima}}[[Datoteka:Stockholm_-_Antikengalerie_4_-_B%C3%BCste_Kaiser_Galba.jpg|mini|desno|200px|Galba]] Godina '''3. p. n. e.''' ('''[[Rimski brojevi|III]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Lentula i Mesale'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref> ili, rjeđe, '''godina 751. ''[[Ab urbe condita]]'''''. Oznaka '''3. p. n. e.''' za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavna metoda za imenovanje godina. == Događaji == * [[Maroboduus|Marbod]], kralj [[Marcomanni|Markomana]], u oblasti kasnije poznatoj kao [[Bohemija]] (Češka) organizira konfederaciju [[Germani|germanskih plemena]] čiji će članovi biti [[Hermunduri]], [[Langobardi]], [[Semnoni]] i [[Vandali]]. * [[Lucius Domitius Ahenobarbus (konzul 16. p. n. e.)|Lucije Domicije Ahenobarb]] komandira [[rimska vojska|rimskom vojskom]] u [[Germanija|Germaniji]] i prelazi [[Elbe|Elbu]]. Gradi ''pontes longi'' (duge mostove) preko [[močvara]] između rijeke [[Rajna|Rajne]] i [[Ems (rijeka)|Emsa]]. == Rođenja == * [[Seneka Mlađi|Seneka]], rimski državnik (u. [[65|65. n. e.]]) * [[Galba|Servije Sulpicije Galba]], [[rimski car]] (u. [[69|69. n. e.]]) == Smrti == * Carska [[supruga Fu]] iz kineske [[dinastija Han|dinastije Han]] == Vanjski linkovi == * http://ehistory.osu.edu/world/timelinedisplay.cfm?era_id=4 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120408143119/http://ehistory.osu.edu/world/TimeLineDisplay.cfm?Era_id=4 |date=8. 4. 2012 }} * http://www.romansonline.com/Persns.asp?IntID=6&Ename=Galba {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070209231836/http://www.romansonline.com/Persns.asp?IntID=6&Ename=Galba |date=9. 2. 2007 }} * http://www.roman-emperors.org/galba.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080911211039/http://www.roman-emperors.org/galba.htm |date=11. 9. 2008 }} {{Commonscat|3 BC}} == Reference == {{Refspisak}}{{Normativna kontrola}} azxs61df0g6ontlgx6zf78czg2o59wa 0 39487 3916213 3914260 2026-08-03T10:48:20Z AdnanSa 226 /* Misao */ 3916213 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Al-Farabi.jpg|mini|Al-Farabi]] '''Al Farabi''' (''Muhammad ibn Muhammad ibn Tarkhan ibn Uzalagh al-Farabioko''; 870.- 14. decembar 950. ili 12. januar 951.),<ref>Gutas, D. (January 24, 2012a). Ehsan Yarshater (ed.). "Fārābī i. Biography". Encyclopædia Iranica. Encyclopædia Iranica Foundation p. 551b.</ref> poznat na Zapadu pod latinskim nazivom Alpharabius,<ref>Weber, Michael C. (2017) [2006]. "Farabi". In Thomas F. Glick; Steven J. Livesey; Faith Wallis (eds.). Medieval Science, Technology and Medicine, An Encyclopedia. Routledge Revivals. London & New York: Routledge. pp. 169a–172a. ISBN 978-1-138-05670-1. p. 169a</ref>) je osnivač [[arapska skolastika|arapske skolastike]]. Nazvan je "ocem islamskog neoplatonizma",<ref>Fakhry, M. (2002). Fārābī, Founder of Islamic Neoplatonism: His Life, Works, and Influence. Great Islamic Thinkers. Oxford: Oneworld. ISBN 1-85168-302-X, summary.</ref> i "osnivačem islamske političke filozofije".<ref>Butterworth, C.E. (2015). "Alfarabi (870–950)". In Michael T. Gibbons (ed.). The Encyclopedia of Political Thought. Hoboken, New Jersey: John Wiley & Sons, Ltd. ISBN 978-1-405-19129-6. p. 2a; Daiber 1996, p. 848; Galston 1990, p. 5; Mahdi 2010, passim.</ref> Njegova područja filozofskog interesa uključivala su - ali nisu bila ograničena na - filozofiju društva i religije;<ref>Germann, Nadja (Spring 2021). "Farabi's Philosophy of Society and Religion". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> filozofiju jezika i logike;<ref>Hodges, Wilfrid; Thérèse-Anne Druart (Winter 2020). "Farabi's Philosophy of Logic and Language". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> psihologiju i epistemologiju; metafiziku,<ref>Menn, Stephen (Winter 2021). "Farabi's Metaphysics". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> političku filozofiju, i etiku. Bio je stručnjak i za praktično muziciranje i za [[Muzika|muzičku]] teoriju, i iako po prirodi nije bio naučnik, njegova djela uključuju [[Astronomija|astronomiju]], [[Matematika|matematiku]],<ref>Shamsi, F. A. (1984). "Farabi's Treatise on Certain Obscurities in Books I and V of Euclid's Elements". Journal for the History of Arabic Science. VIII (1–2): 31–42. ISSN 0379-2927.</ref> [[Kosmologija|kosmologiju]],<ref>Janos, Damien (2012). Method, Structure, and Development in Fārābī's Cosmology. Islamic Philosophy, Theology and Science. Texts and Studies. Volume 85. Leiden: Brill. doi:10.1163/9789004217324. ISBN 978-90-04-20615-1. ISSN 0169-8729. S2CID 118794688.</ref> i [[Fizika|fiziku]]. Bio je jedan od prvih [[filozof]]a<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/al-Farabi|title=al-Farabi {{!}} Muslim philosopher|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=24. 1. 2017}}</ref> koji su prenijeli [[Aristotel]]ovu [[Logika|logiku]] u [[islam]]ski svijet. Iscrpno je pisao o [[logika|logici]], i razvio Aristotelov opis intelekta. Njegovo djelo "Grad vrlina" predstavlja verziju [[Platon]]ove "Države", koja je opis idealnog društva gdje cvjetaju sve vrline. Smatra se prvim muslimanom koji je predstavio filozofiju kao koherentan sistem u islamskom svijetu, i stvorio vlastiti filozofski sistem, koji je daleko nadilazio scholastičke interese njegovih grčko-rimskog neoplatonizma i sirijskih aristotelovskih prethodnika. Zbog svojih komentara i rasprava, Al-Farabi je postao veoma poznat među srednjovjekovnim muslimanskim intelektualcima kao "Drugi učitelj", što znači nasljednik Aristotela, "Prvog učitelja".<ref>Corbin, Henry; Hossein Nasr and Utman Yahya (2001). History of Islamic Philosophy. Kegan Paul. {{ISBN|978-0-7103-0416-2}}.</ref> Filozofi na koje je uticao uključuju Jahju ibn Adija, Ebu Sulejman Sidžistanija, Ebu Al-Hassan Al-Amirija i Ebu Hajjan Al-Tevhidija; [[Ibn-Sina|Ibn-Sinu]], [[Šihabudin Suhravardi|Suhravardija]] i [[Mula Sadr]]a; Avempaca, [[Ibn-Tufejl]]a i [[Ibn-Rušd]]a (Averroes); [[Majmonid]]a,<ref>Pessin, Sarah (Spring 2007). "The Influence of Islamic Thought on Maimonides". In Zalta, Edward N. (ed.). Stanford Encyclopedia of Philosophy. ISSN 1095-5054. OCLC 429049174.</ref> [[Albert Veliki|Alberta Velikog]] (Albertus Magnus), i [[Leo Štraus]]a.<ref>Brague, Rémi (1998). "Athens, Jerusalem, Mecca: Leo Strauss's "Muslim" Understanding of Greek Philosophy". Poetics Today. 19 (2): 235–259. doi:10.2307/1773441. ISSN 0333-5372. JSTOR 1773441.</ref> Bio je poznat na latinskom Zapadu, kao i u islamskom svijetu. == Biografija == [[Datoteka:A21-133 grande.webp|thumbnail|200px|Poštanska marka SSSR-a, izdata povodom 1100. godišnjice rođenja Al-Farabija (1975.)]] Postojeće varijacije u osnovnim izvještajima o Al-Farabijevom porijeklu i rodoslovlju ukazuju na to da niko nije zabilježio takve konkretne informacije tokom njegovog života ili ubrzo nakon toga, već se podaci zasnivaju na glasinama ili nagađanjima (kao što je slučaj i sa drugim Al-Farabijevim savremenicima). Malo se zna o njegovom životu. Rani izvori uključuju [[Autobiografija|autobiografski]] odlomak u kojem Al-Farabi prati historiju logike i filozofije do svog vremena, te kratke spomene Al-[[Masudi]]ja, Ibn al-Nadima i Ibn Hauqala. Said Al-Andaluzi napisao je biografiju Al-Farabija. Arapski biografi iz XII i XIII stoljeća stoga su imali malo činjenica pri ruci i nekad su koristili izmišljene priče o njegovom životu. Iz sporednih zapisa poznato je da je proveo značajno vrijeme (većinu svog akademskog života) u Bagdadu sa sirijskim kršćanskim učenjacima, uključujući klerika Yuhannu ibn Haylana, Jahju ibn Adija i Abu Ishaqa Ibrahima Al-Bagdadija. Kasnije je proveo neko vrijeme u Damasku i Egiptu prije nego što se vratio u [[Damask]] gdje je umro 950-951. godine. Zvao se Ebu Nasr Muhamed ibn Muhamed Al-Farabi, ponekad s porodičnim prezimenom Al-Tarkhani, tj. element Tarkhan pojavljuje se u nisbi. Njegov djed nije bio poznat među njegovim savremenicima, ali ime Avzalagh, na arapskom, iznenada se pojavljuje kasnije u spisima Ibn Abi Usajbi'e, a njegovog pradjeda u spisima Ibn Khallikana. Rodno mjesto bilo je jedno od mnogih mjesta u Centralnoj Aziji - tada poznatom pod imenom Horasan. Riječ farab je [[Perzijski jezik|perzijski]] termin za područje koje se [[Navodnjavanje|navodnjava]] otpadnim izvorima ili tokovima iz obližnje [[Rijeka|rijeke]]. Stoga postoje mnoga mjesta koja nose ime (ili različite evolucije tog [[toponim]]a) u tom općem području, kao što su Farab (Otrar) na rijeci Jaksartes (Sir Darja) u modernom Kazahstanu; Farab, još uvijek postojeće selo u predgrađu grada Šahardžuj/Amul (moderni Türkmenabat) na rijeci Oxus Amu Darja u Turkmenistanu, na [[Put svile|Putu svile]], koji povezuje Merv s Buharom, ili Farjab u Velikom Horasanu (moderni Afganistan). Stariji perzijski Parab (u Hudud ul-'alamu) ili Farjab (također Parjab), uobičajeni je perzijski toponim koji znači "zemljište navodnjavano preusmjeravanjem riječne vode".<ref>Daniel Balland, "Fāryāb" in Encyclopædia Iranica. excerpt: "Fāryāb (also Pāryāb), common Persian toponym meaning “lands irrigated by diversion of river water"</ref> === Pozadina === [[Datoteka:Iranian Farabi.jpg|thumb|upright=0.6|lijevo|Iranska poštanska marka sa zamišljenim likom Al-Farabija]] Dok neki naučnici tvrde da njegovo etničko porijeklo nije poznato,<ref>F. Abiola Irele/Biodun Jeyifo, "Farabi", in The Oxford Encyclopedia of African Thought, Vol. 1, p. 379.</ref> drugi ga opisuju kao perzijskog ili turskog porijekla. Srednjovjekovni arapski historičar Ibn Abi Usaibia (umro 1270.) - jedan od najstarijih al-Farabijevih biografa - spominje u svom djelu Ujun da je Al-Farabijev otac bio perzijskog porijekla. Al-Šahrazuri, koji je živio oko 1288. i napisao ranu biografiju, također navodi da je Al-Farabi potekao iz perzijske porodice.<ref>eyyed Hossein Nasr, Mehdi Aminrazavi. "An Anthology of Philosophy in Persia, Vol. 1: From Zoroaster to Umar Khayyam", I.B. Tauris in association with The Institute of Ismaili Studies, 2007. Pg 134.</ref> Prema Majidu Fakhriju, profesoru emeritusu filozofije na Univerzitetu Georgetown, Al-Farabijev otac "bio je vojni kapetan perzijskog porijekla". Perzijsko porijeklo navode i mnogi drugi izvori. Dimitri Gutas, profesor emeritus na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]], napominje da Farabijeva djela sadrže reference i komentare na perzijskom, sogdijskom, pa čak i grčkom jeziku, ali ne i na turskom. Sogdijanski je također predložen kao njegov maternji jezik i jezik stanovnika Faraba.<ref>Joep Lameer, "Al-Fārābī and Aristotelian syllogistics: Greek theory and Islamic practice", E.J. Brill, 1994. ISBN 90-04-09884-4 pg 22: "..Islamic world of that time, an area whose inhabitants must have spoken Soghdian or maybe a Turkish dialect..."</ref> Muhamed Džavad Maškoor tvrdi da je porijeklom iz srednje Azije, a govori iranski jezik. Prema Christophu Baumeru, vjerovatno je bio Sogdijanac.<ref>Baumer, Christoph (2016). The History of Central Asia The Age of Islam and the Mongols. Bloomsbury Publishing. p. 42. ISBN 9781838609405.</ref> Prema Thérèse-Anne Druart, koja je 2020. godine napisala: <blockquote>„Naučnici su osporili njegovo etničko porijeklo. Neki su tvrdili da je bio Turčin, ali novija istraživanja ukazuju na to da je bio Perzijanac.“</blockquote> Najstariji poznati spomen turkijskog porijekla daje srednjovjekovni historičar Ibn Khallikan (umro 1282. godine), koji u svom djelu Vafajat (završenom 669/1271. godine) navodi da je Al-Farabi rođen u malom selu Vasij blizu Faraba (u današnjem Otraru, Kazahstan) od turkijskih roditelja. Na osnovu ovog izvještaja, neki naučnici kažu da je turkijskog porijekla.<ref>B.G. Gafurov, Central Asia:Pre-Historic to Pre-Modern Times, (Shipra Publications, 2005), 124; "Abu Nasr El-Farabi hailed from around ancient Farabi which was situated on the bank of Syr Daria and was the son of a Turk military commander".</ref> Dimitri Gutas, američki arabista, kritikuje ovo, rekavši da je Ibn Khallikanov izvještaj usmjeren na ranije historijske izvještaje Ibn Abi Usajbi'e i služi svrsi da "dokaže" turkijsko porijeklo Al-Farabija, na primjer spominjanjem dodatnog nisbe (prezime) "Al-Turk" ([[Arapski jezik|arap]]. "Turčin") - nisbe koju Al-Farabi nikada nije imao. Međutim, Abu al-Feda, koji je kopirao Ibn Khallekana, promijenio je Al-Torkī u frazu "va-kana radžolan torkijan", što znači "bio je Turčin". U tom smislu, budući da djela takvih navodnih Turaka ne sadrže tragove turske nomadske kulture, profesor [[oksford]]skog porijekla C.E. Bosworth primjećuje da su "velike ličnosti [kao što su] Farabi, Biruni i Avicena bile pripisane od strane previše entuzijastičnih turskih naučnika njihovoj rasi".<ref>C. Edmund Bosworth (15 May 2017). The Turks in the Early Islamic World. Taylor & Francis. p. 381. ISBN 978-1-351-88087-9.</ref> === Život i obrazovanje === Veći dio svog akademskog života proveo je u Bagdadu. U autobiografskom odlomku koji je sačuvao Ibn Abi Usajbi'a, al-Farabi je naveo da je studirao logiku, medicinu i [[Sociologija|sociologiju]] kod Juhanne ibn Hajlana , uključujući i [[Aristotel]]ovu "Posteriornu analitiku", tj. prema redoslijedu knjiga koje se proučavaju u nastavnom planu i programu, Al-Farabi je tvrdio da je studirao Porfirijevu "Eisagogu" i Aristotelove "Kategorije", "De Interpretatione", "Priornu i Posteriornu analitiku". Ibn Hajlan, njegov učitelj, , bio je nestorijanski klerik. Ovaj period studija vjerovatno je protekao u Bagdadu, gdje [[Masudi]] bilježi da je Juhanna umro za vrijeme vladavine al-Muqtadira (295-320/908-32). U svom djelu "Izgled filozofije" (Fī Ẓuhūr al-Falsafa), al-Farabi nam kaže: <blockquote>Filozofija kao akademski predmet postala je široko rasprostranjena u vrijeme [[ptolomej]]skih kraljeva Grčke nakon Aristotelove smrti u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] do kraja vladavine žene [tj. [[Kleopatra VII|Kleopatre]]]. Njeno podučavanje se nastavilo nepromijenjeno u Aleksandriji nakon Aristotelove smrti kroz vladavinu trinaest kraljeva... Tako je to išlo sve do dolaska kršćanstva. Zatim je podučavanje prestalo u Rimu, dok se nastavilo u Aleksandriji sve dok kralj kršćana nije istražio stvar. Biskupi su se okupili i savjetovali o tome koji dijelovi [filozofskog] podučavanja trebaju ostati na mjestu, a koji trebaju biti prekinuti. Donijeli su mišljenje da se knjige o logici trebaju podučavati do kraja asertorskih figura [Prethodna analitika, I.7], ali ne i ono što dolazi nakon toga, jer su mislili da bi to naštetilo kršćanstvu. Podučavanje ostalih [logičkih djela] ostalo je privatno sve do dolaska islama kada je učenje preneseno iz Aleksandrije u [[Antiohija|Antiohiju]]. Tamo je ostalo dugo vremena dok nije ostao samo jedan učitelj. Dva čovjeka su učila od njega i otišli su, noseći knjige sa sobom. Jedan od njih je bio iz Harrana, a drugi iz Merva. Što se tiče čovjeka iz Merva, od njega su učila dvojica... Ibrahim el-Mervazi i Juhanna ibn Hajlan. [El-Farabi zatim kaže da je učio kod Juhanne ibn Hajlana do kraja Kasnije analitike].</blockquote> Bio je u Bagdadu najmanje do kraja septembra 942. godine, kako je zabilježeno u bilješkama u njegovom djelu Mabadeʾ ara ahl al-madīna al-fāżela. Knjigu je završio u Damasku sljedeće godine (331), tj. do septembra 943. godine. Također je neko vrijeme živio i predavao u [[Halepu]]. Al-Farabi je kasnije posjetio Egipat, završivši šest dijelova koji sažimaju knjigu Mabadeʾ, u Egiptu 337./jula 948. – juna 949. godine, kada se vratio u Siriju, gdje ga je podržavao Sajf al-Davla, vladar Hamdanida. Al-Masudi, pišući jedva pet godina nakon te činjenice (955-6, datum sastavljanja Tanbiha), kaže da je Al-Farabi umro u Damasku u mjesecu [[redžeb]]u 339. godine (između 14. decembra 950. i 12. januara 951. godine). == Religijska uvjerenja == Al-Farabijeva vjerska pripadnost unutar islama je predmet rasprave među naučnicima. Dok ga neki historičari identificiraju kao [[Sunitski islam|sunita]],<ref>Patrick J. Ryan SJ (10 October 2018), Amen, CUA Press, p. 101, ISBN 9780813231242.</ref> neki drugi tvrde da je bio šiit ili pod utjecajem šiita. Fauzi Najjar tvrdi da su na Al-Farabijevu političku filozofiju utjecale šiitske sekte.<ref>Najjar, Fauzi M. (1961). "Fārābī's Political Philosophy and Shī'ism". Studia Islamica. XIV (14): 57–72. doi:10.2307/1595185. JSTOR 1595185.</ref> Dajući pozitivan prikaz, Nadia Maftouni opisuje šiitske aspekte Al-Farabijevih spisa. Kako je rekla, Al-Farabi u svojim djelima Al-Millah, Al-Sijasah Al-Madanijah i Tahsil Al-Sa'adah vjeruje u utopiju kojom upravljaju Poslanik i njegovi nasljednici: [[Dvanaest imama|Imami]].<ref>Maftouni, Nadia (2013). "وجوه شیعی فلسفه فارابی" [Shi'ite Aspects of Farabi`s Philosophy]. Andishe-Novin-E-Dini (in Persian). 9 (33): 12.</ref> == Radovi i doprinosi == Al-Farabi je dao doprinos u sljedećim oblastima: [[logika]], matematika, [[muzika]], filozofija, psihologija i [[obrazovanje]]. === Alhemija === Napisao je djelo "Neophodnost umjetnosti eliksira o alhemiji".<ref>Wiedemann, Eilhard (1913–1936). "al-Kīmiyāʾ". In Martijn Theodoor Houtsma; et al. (eds.). Encyclopaedia of Islam. Vol. II (1st ed.). Leiden: Brill. pp. 1010a-1017a (esp. p. 1011a).</ref> Živio je u vrijeme kada je [[alhemija]] bila na vrhuncu, kada su alhemičari pokušavali pretvoriti jeftine [[metal]]e u [[zlato]] ili [[srebro]] dok su istovremeno tražili [[Kamen mudraca]]. Sam Al-Farabi je pokušao dokazati da je alhemija značajna [[nauka]] i neophodnost za društveni napredak: vjerovao je u "značajnu korist od otkrivanja suštine određenih [[Hemijski proces|hemijskih procesa]] i spojeva, ako se vodi naučnim principima i ne pretvara se da je nemoguće."<ref name="Kambarbekova, G.A. 2020">Kambarbekova, G.A. (2020). "Al-Farabi and his treatises, which are based on practice". Хабаршы. Шығыстану сериясы. 3 (94). Bulletin Orientalism: 56–63. doi:10.26577/JOS.2020.V94.I3.07.</ref> Međutim, Al-Farabi se odvojio od prethodnog alhemičarskog načina razmišljanja, tvrdeći da ne postoje analozi zlata i srebra: <blockquote>Postoje obično zlato i srebro o kojima svi znamo, ne postoji drugo zlato i srebro. Ako pronađemo bilo koje drugo zlato, neće izgledati kao zlato koje vidimo. Ovdje nam je potrebna jednostavna logika. Neznalica vjeruje da se zlato i srebro mogu napraviti od običnog [[kamen]]a. Međutim, obrazovana osoba nikada ne bi povjerovala u takvu [[laž]]. Prema Farabiju, da bi se bolje razumio zanat alhemije, potrebno ga je u potpunosti proučiti, a prije svega je treba početi sa proučavanjem [[Mineralogija|mineralogije]]. Prije proučavanja mineralogije, potrebno je proučavati filozofiju. Sveobuhvatno proučavanje svih aspekata filozofije otkriva pravu prirodu stvari i vodi do apsolutne mudrosti. On vjeruje da samo filozof može postići apsolutnu mudrost.<ref name="Kambarbekova, G.A. 2020"/></blockquote> Al-Farabi proučavao je traktate Aristotela i drugih naučnika i ponudio je dvije nove ideje za to vrijeme: prvo, da se zlato, srebro i drugi plemeniti metali tope, a ne spaljuju, i drugo, razlika između supstanci identične vrste zasniva se na akcidentima (prema Aristotelu: svojstvo stvari koje nije bitno za njenu prirodu), što znači da se bilo koja dva različita materijala iste vrste razlikuju po akcidentima i bilo koji od njih se može spojiti jedan s drugim. Al-Farabi je stoga zaključio da su stavovi prethodnih alhemičara bili pogrešni.<ref name="Kambarbekova, G.A. 2020"/> === Logika === Iako je uglavnom bio aristotelovski logičar, u svoja djela uključio je i niz nearistotelovskih elemenata. Raspravljao je o temama budućih kontingenata, broju i odnosu kategorija, odnosu između logike i [[Gramatika|gramatike]], te nearistotelovskim oblicima zaključivanja. Također mu se pripisuje kategorizacija logike u dvije odvojene grupe, od kojih je prva "ideja", a druga "dokaz". Al-Farabi je također razmatrao teorije uvjetnih silogizama i [[Analogija|analognog]] zaključivanja, koje su bile dio [[Stoicizam|stoičke]] tradicije [[Logika|logike]], a ne aristotelovske.<ref>Feldman, Seymour (26 November 1964). "Rescher on Arabic Logic". The Journal of Philosophy. 61 (22). Journal of Philosophy, Inc.: 726. doi:10.2307/2023632. ISSN 0022-362X. JSTOR 2023632.</ref> Još jedan dodatak koji je al-Farabi napravio aristotelovskoj tradiciji bilo je uvođenje koncepta "poetskog silogizma" u komentaru Aristotelove Poetike.<ref>Ludescher, Tanyss (February 1996). [https://web.archive.org/web/20050531082724/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qa3709/is_199602/ai_n8749610 "The Islamic roots of the poetic syllogism"]. College Literature.</ref> === Muzika === [[Datoteka:Al-Farabi.png|thumb|upright|Crtež muzičkog instrumenta, "šahruda", iz al-Farabijevog djela "Kitab al-Musiqi al-Kabir".]] Al-Farabi je napisao knjigu o muzici pod nazivom Kitab al-Musiqi al-Kabir (Velika knjiga muzike). U njoj on predstavlja filozofske principe o muzici, njenim kosmičkim svojstvima i njenim uticajima, te raspravlja o terapeutskim efektima muzike na dušu. On također govori o njenom uticaju na govor, pojašnjavajući kako zapravo prilagoditi muziku govoru, tj. [[Poezija|poeziji]], kako bi se unaprijedilo značenje teksta. Al-Farabi je utvrdio da različite vrste muzike proizvode različite efekte na dušu. On detaljno opisuje ove efekte u više poglavlja, od samog porijekla muzike do efekata instrumenata koji se sviraju. Velika knjiga muzike prepoznata je kao djelo od "najveće važnosti" za [[Bliski istok]], zbog obuhvata različitih aspekata muzičke umjetnosti, opisa konstrukcije makama koji su bili prisutni u Al-Farabijevo vrijeme, različitih filozofskih principa uvedenih u vezi s islamskom muzičkom kulturom i kosmičkih kvaliteta muzike. Al-Farabi napominje da muzika posuđuje principe iz matematike, teoretizirajući da su muzičko izvođenje i [[umjetnost]] slušanja idealne sudije za određivanje valjanosti određenih teorijskih propozicija. Ovo važi čak i ako, u nekim slučajevima, muzički ishod protivriječi konkretnijim matematičkim proračunima.<ref>Mihaylov, Ilia (2024). "The Great Book of Music of Al Farabi - A Medieval Model for a Musco-Theoretical Research". 28 (1): 25–34. doi:10.54103/2465-0137/28394.</ref> === Filozofija === [[Datoteka:Bnf lat 9335.jpg|thumb|upright|Gerardov prijevod djela ''Kitab ihsa' al-'ulum'' ("Nabrajanje nauka") na latinski]] Kao filozof, Al-Farabi je bio osnivač vlastite škole rane islamske filozofije poznate kao "farabizam" ili "alfarabizam", iako ju je kasnije zasjenio avicenizam. Al-Farabijeva škola filozofije "prekida s filozofijom [[Platon]]a i Aristotela [...] i... kreće se od [[Metafizika|metafizike]] ka metodologiji, potez koji anticipira modernost", i "na nivou filozofije, Farabi ujedinjuje teoriju i praksu [...] i u sferi političkog oslobađa praksu od teorije". Njegova neoplatonska teologija je također više od same metafizike kao retorike. U svom pokušaju da promisli prirodu Prvog uzroka, Farabi otkriva granice ljudskog znanja.<ref>Netton, Ian Richard (2008). "Breaking with Athens: Al-Farabi as Founder, Applications of Political Theory By Christopher A. Colmo". Journal of Islamic Studies. 19 (3). Oxford University Press: 397–8. doi:10.1093/jis/etn047. JSTOR 26200801.</ref> Međutim, i Grci (Platon i Aristotel) i Al-Farabi dijele zajedničku brigu o istini u svom filozofskom pristupu. Razlika je u tome što Platon i Aristotel zasnivaju svoj [[Metafizika|metafizički]] pogled na svijet na razumijevanju ljudskog života u odnosu na krajnje filozofske istine, dok Al-Farabi teži istini kao krajnjem cilju po sebi. Al-Farabijeva filozofija je širi trend unutar islamske filozofije, što je očito u ontološkim i epistemološkim pogledima tradicije.<ref>Hafizah, Fithri Dzakiyyah; Kharisman, Hadi (December 2024). "Al-Farabi's Synthesis: Plato, Aristotle, and the Shaping of the Islamic Philosophy". Kanz Philosophia: A Journal for Islamic Philosophy and Mysticism. 10 (2): 357–382. doi:10.20871/kpjipm.v10i2.374.</ref> Imao je veliki uticaj na nauku i filozofiju tokom nekoliko stoljeća, i široko se smatrao drugim po znanju, odmah iza Aristotela (na što se aludira i njegovom titulom "Drugog učitelja"), u svoje vrijeme. Njegov rad, usmjeren na sintezu filozofije i [[Sufizam|sufizma]], utro je put djelu [[Avicena|Avicene]]. Al-Farabi je također napisao komentar na Aristotelovo djelo, a jedno od njegovih najznačajnijih djela je Ara Ahl al-Madina al-Fadila. Tvrdio je da [[religija]] prenosi istinu kroz simbole i uvjeravanje, te je, poput Platona, smatrao dužnošću filozofa da pruži smjernice državi. Uključio je platonski pogled kako bi stvorio teorijski model idealne države kojom vlada apstraktni "Prorok-Imam" ili "Prvi Vladar". Ključno je napomenuti da Al-Farabi nikada u svojim filozofskim spisima nije eksplicitno tvrdio da je historijska ličnost Muhameda bio taj savršeni vođa, niti je ikada izjavio da je grad [[Medina]] idealna država. Dok tradicionalni komentatori često pretpostavljaju da se implicitno odnosio na [[Muhammed]]a i Medinu, naučnici naglašavaju da je njegovo namjerno izostavljanje ovih specifičnih historijskih imena imalo za cilj uspostavljanje univerzalnog filozofskog ideala, ostavljajući otvorenim za tumačenje da li je neka historijska ličnost zapravo ispunjavala njegove stroge filozofske kriterije. U odsustvu Poslanika-Imama, al-Farabi je smatrao [[Demokratija|demokratiju]] najbližom idealnoj državi, smatrajući poredak sunitskog [[Rašidunski halifat|Rašidunskog halifata]] primjerom takvog republikanskog poretka u ranoj muslimanskoj historiji. Međutim, on je također tvrdio da su iz demokratije nastale nesavršene države, napominjući kako je poredak ranog Islamskog halifata Rašidunskih halifa, koji je smatrao republikanskim, kasnije zamijenjen oblikom vlasti koji podsjeća na [[Monarhija|monarhiju]] pod dinastijama Emevida i Abasida. === Fizika === Napisao je kratki traktat ''O [[vakuum]]u'', gdje je razmišljao o prirodi postojanja praznine. Njegov konačni zaključak bio je da se volumen zraka može proširiti i ispuniti raspoloživi prostor, te je sugerisao da je koncept savršenog vakuuma nekoherentan. === Psihologija === U svojim Mišljenjima o ljudima idealnog grada, al-Farabi je izrazio da odvojena osoba ne može sama ostvariti sve idealizacije, bez pomoći drugih ljudi. Unutrašnja je osobina svakog čovjeka da se poveže s drugim ljudskim bićem ili s drugim ljudima u okviru rada koji mora obavljati. Shodno tome, da bi ostvario ono što može od te besprijekornosti, svaki čovjek mora ostati u blizini drugih i povezati se s njima. U 24. poglavlju spomenutog teksta – ''O uzroku snova'' – razlikovao je tumačenje [[San|snova]] od prirode i uzroka snova. == Uticaj i širenje ideja == [[File:Bodlein Library MS. Arab.d.84 roll332 frame1.jpg|thumb|Stranice iz rukopisa Al-Farabijevog komentara Aristotelove metafizike iz XVII stoljeća]] Glavni uticaj na Al-Farabijevu filozofiju imala je aristotelovska tradicija [[Aleksandrija|Aleksandrije]]. Bio je plodan pisac, pripisuje mu se preko stotinu djela. Među njima su brojni prolegomeni filozofiji, komentari važnih aristotelovskih djela (kao što je [[Nikomahova etika]]), kao i njegova vlastita djela. Njegove ideje karakteriše koherentnost, uprkos okupljanju mnogih različitih filozofskih disciplina i tradicija. Neki drugi značajni uticaji na njegov rad bili su planetarni model [[Ptolomej]]a i elementi [[Neoplatonizam|neoplatonizma]],<ref>Ayatollah Motahhari, Becoming familiar with Islamic knowledge, V1, p:162</ref> posebno metafizika i praktična (ili politička) filozofija - koja više podsjeća na Platonovu Državu nego na Aristotelovu Politiku. Al-Farabi je odigrao ključnu ulogu u prenošenju Aristotelove misli na kršćanski Zapad tokom srednjeg vijeka, što se vidi iz prevoda Al-Farabijevog ''Komentara'' i ''Kratke rasprave o Aristotelovom djelu'' "De Interpretatione" koji je F. W. Zimmermann objavio 1981. godine. Al-Farabi je imao veliki uticaj na Majmonida, najvažnijeg jevrejskog mislioca srednjeg vijeka. Majmonid je napisao poznati "Traktat o logici" na arapskom jeziku. Djelo se bavi osnovama Aristotelove logike u svjetlu komentara [[Ibn-Sina|Ibn-Sine]] i Al-Farabija; Rémi Brague naglašava činjenicu da je Al-Farabi jedini filozof koji se spominje po imenu u tekstu. Al-Farabi, kao i Ibn-Sina i [[Ibn-Rušd]] (Averroes), među muslimanima su prepoznati kao peripatetici (al-Mašša’ijun) ili [[Racionalizam|racionalisti]] (Estedlaliun).<ref>Ayatollah Motahhari, Becoming familiar with Islamic knowledge, V1, p.166 اگر بخواهيم كلمه ای را به كار بريم كه مفيد مفهوم روش فلسفی مشائين باشد بايد كلمه (استدلالی) را به كار بريم .</ref> Međutim, on je pokušao objediniti ideje Platona i Aristotela u svojoj knjizi ''Harmonizacija mišljenja dva mudraca''. Prema Reismanu, njegov rad je bio jedinstveno usmjeren ka cilju istovremenog oživljavanja i ponovnog izmišljanja aleksandrijske filozofske tradicije, kojoj je pripadao njegov kršćanski učitelj, Juhanna ibn Hajlan. Njegov uspjeh treba mjeriti počasnom titulom "Drugog učitelja" filozofije, Aristotel je bio prvi, po kojoj je bio poznat.<ref>Mahdi, Muhsin (1962). Alfarabi: Philosophy of Plato and Aristotle. Ithaca, NY: Cornell University Press. p. 4. ISBN 0801487161.</ref> Reisman također kaže da ne spominje ideje ni [[El-Kindi]]ja ni njegovog savremenika, [[Al-Razi]]ja, što jasno ukazuje da njihov pristup filozofiji nije smatrao ispravnim ili održivim. == Misao == === Metafizika i kosmologija === Za razliku od Al-Kindija, koji je smatrao da je predmet metafizike Bog, Al-Farabi je vjerovao da se ona prvenstveno bavi bićem kao bićem (tj. bićem po sebi), i to je povezano s Bogom samo u mjeri u kojoj je [[Bog]] princip apsolutnog bića. Međutim, Al-Kindijev stav je bio uobičajena zabluda u vezi s grčkom filozofijom među muslimanskim intelektualcima u to vrijeme, i upravo je zbog toga Ibn-Sina primijetio da nije pravilno razumio Aristotelovu Metafiziku dok nije pročitao prolegomen koji je napisao Al-Farabi. Al-Farabijeva [[kosmologija]] se u suštini zasniva na tri stuba: Aristotelovoj metafizici uzročnosti, visoko razvijenoj Plotinovoj emanacionalnoj kosmologiji i Ptolomejevoj astronomiji. U njegovom modelu, svemir se posmatra kao niz koncentričnih krugova; najudaljenija sfera ili "prvo nebo", sfera fiksnih zvijezda, [[Saturn (planeta)|Saturn]], [[Jupiter (planeta)|Jupiter]], [[Mars (planeta)|Mars]], [[Sunce]], [[Venera (planeta)|Venera]], [[Merkur (planeta)|Merkur]] i konačno, [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]. U središtu ovih koncentričnih krugova nalazi se sublunarno područje koje sadrži materijalni svijet. Svaki od ovih krugova predstavlja domenu sekundarnih inteligencija (simboliziranih samim nebeskim tijelima), koje djeluju kao uzročni posrednici između Prvog Uzroka (u ovom slučaju, Boga) i materijalnog svijeta. Nadalje, kaže se da su emanirane od Boga, koji je i njihov formalni i efikasni uzrok. Proces emanacije počinje (metafizički, a ne vremenski) s Prvim Uzrokom, čija je glavna aktivnost samopromišljanje. I upravo ta intelektualna aktivnost leži u osnovi njegove uloge u stvaranju [[svemir]]a. Prvi Uzrok, razmišljajući o sebi, "prelijeva se" i iz njega "emanira" bestjelesni entitet drugog intelekta. Poput svog prethodnika, drugi intelekt također razmišlja o sebi i time dovodi svoju nebesku sferu (u ovom slučaju, sferu fiksnih [[zvijezda]]) u postojanje, ali pored toga mora i razmišljati o Prvom Uzroku, a to uzrokuje "emanaciju" sljedećeg intelekta. Kaskada emanacije se nastavlja sve dok ne dostigne deseti intelekt, ispod kojeg je materijalni svijet. I kako svaki intelekt mora razmišljati i o sebi i o sve većem broju prethodnika, svaki sljedeći nivo postojanja postaje sve složeniji. Ovaj proces se zasniva na nužnosti, a ne na volji. Drugim riječima, Bog nema izbora hoće li stvoriti svemir ili ne, već svojom vlastitom egzistencijom uzrokuje da on postoji. Ovo gledište također sugeriše da je svemir vječan, a obje ove tačke je kritikovao [[El-Gazali]] u svom napadu na filozofe.<ref>Reisman, David C. (2005). "Fārābī and the Philosophical Curriculum". In Peter S. Adamson; Richard C.Taylor (eds.). The Cambridge Companion to Arabic Philosophy. Cambridge Companions to Philosophy. Cambridge: Cambridge University Press. pp. 52–71. doi:10.1017/CCOL0521817439.004. ISBN 0-521-81743-9.</ref> U svojoj raspravi o Prvom uzroku (ili Bogu), al-Farabi se uveliko oslanja na negativnu [[Teologija|teologiju]]. On kaže da se on ne može spoznati intelektualnim sredstvima, poput dijalektičke podele ili definicije, jer termini korišteni u tim procesima za definisanje stvari čine njenu supstancu. Stoga, ako bi se definirao Prvi uzrok, svaki od korištenih termina bi zapravo predstavljao dio njegove supstance i stoga bi se ponašao kao uzrok njegovog postojanja, što je nemoguće jer Prvi uzrok nije uzrokovan; on postoji bez da je uzrokovan. Isto tako, on kaže da se ne može spoznati prema rodu i diferenciji, jer su njegova supstanca i postojanje različiti od svih ostalih, te stoga nema kategoriju kojoj pripada. Ako bi to bio slučaj, onda to ne bi bio Prvi uzrok, jer bi nešto prethodilo njegovom postojanju, što je također nemoguće. To bi sugeriralo da što je nešto filozofski jednostavnije, to je savršenije. I na osnovu ovog zapažanja, Reisman kaže da je moguće vidjeti cijelu hijerarhiju Al-Farabijeve kosmologije prema klasifikaciji u rod i vrstu. Svaki sljedeći nivo u ovoj strukturi ima kao svoje glavne kvalitete mnoštvo i nedostatak, i upravo ta sve veća složenost karakterizira materijalni svijet. === Epistemologija i eshatologija === Ljudska bića su jedinstvena u Al-Farabijevoj viziji [[svemir]]a jer stoje između dva svijeta: "višeg", nematerijalnog svijeta nebeskih intelekta i univerzalnih inteligibila, i "nižeg", materijalnog svijeta stvaranja i propadanja; oni nastanjuju fizičko tijelo i stoga pripadaju "nižem" svijetu, ali također imaju racionalnu sposobnost koja ih povezuje s "višim" carstvom. Svaki nivo postojanja u Al-Farabijevoj kosmologiji karakterizira njegovo kretanje prema savršenstvu, koje znači postati poput Prvog Uzroka, tj. savršenog intelekta. Ljudsko savršenstvo (ili "sreća"), dakle, izjednačava se sa stalnim intelektovanjem i kontemplacijom. Al-Farabi dijeli intelekt u četiri kategorije: potencijalni, stvarni, stečeni i Agent. Prve tri su različita stanja ljudskog intelekta, a četvrta je Deseti intelekt (mjesec) u njegovoj emanacionalnoj kosmologiji. Potencijalni intelekt predstavlja sposobnost mišljenja, koju dijele sva ljudska bića, a stvarni intelekt je intelekt koji se bavi činom mišljenja. Pod mišljenjem, Al-Farabi podrazumijeva apstrahiranje univerzalnih inteligibilnih pojmova iz senzornih oblika objekata koji su shvaćeni i zadržani u mašti pojedinca. Ovo kretanje od potencijalnosti do stvarnosti zahtijeva od Agent Intelekta da djeluje na zadržane senzorne oblike; baš kao što Sunce osvjetljava fizički svijet kako bi nam omogućilo da vidimo, Agent Intelekt osvjetljava svijet inteligibilnih bića kako bi nam omogućio da mislimo. Ovo osvjetljenje uklanja sve slučajnosti (kao što su vrijeme, mjesto, kvalitet) i fizičnost iz njih, pretvarajući ih u primarne inteligibilne bića, koje su logički principi poput "cjelina je veća od dijela". Ljudski intelekt, svojim činom intelektovanja, prelazi iz potencijalnosti u stvarnost, i kako postepeno shvata ove inteligibilne bića, poistovjećuje se s njima (kao što je prema Aristotelu, spoznavanjem nečega, intelekt postaje sličan tome). Budući da Agent Intelekt poznaje sve inteligibilne bića, to znači da kada ljudski intelekt poznaje sve njih, on se povezuje sa savršenstvom Agent Intelekta i poznat je kao stečeni Intelekt. Iako se ovaj proces čini mehaničkim, ostavljajući malo prostora za ljudski izbor ili volju, Reisman kaže da je Al-Farabi posvećen ljudskom voluntarizmu. To se događa kada čovjek, na osnovu stečenog znanja, odluči hoće li se usmjeriti prema krijeposnim ili nekrijeposnim aktivnostima, te time odluči hoće li ili ne tražiti istinsku sreću. I upravo odabirom onoga što je etično i razmišljanjem o tome šta čini prirodu [[Etika|etike]], stvarni intelekt može postati "poput" aktivnog intelekta, čime postiže savršenstvo. Samo ovim procesom ljudska duša može preživjeti [[smrt]] i nastaviti živjeti u zagrobnom životu. Prema Al-Farabiju, zagrobni život nije lično iskustvo koje se obično shvata u vjerskim tradicijama poput [[islam]]a i [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Bilo koja pojedinačna ili prepoznatljiva karakteristika duše se uništava nakon smrti tijela; samo racionalna sposobnost preživljava (i tada, samo ako je postigla savršenstvo), koja postaje jedno sa svim drugim racionalnim dušama unutar intelekta agenta i ulazi u područje čiste inteligencije. Henry Corbin upoređuje ovu eshatologiju sa eshatologijom ismailitskih šiita, za koje je ovaj proces pokrenuo sljedeći veliki ciklus univerzuma. Međutim, Deborah Black spominje da imamo razloga za skepsu u pogledu toga da li je ovo bio zreo i razvijen stav Al-Farabija, jer bi kasniji mislioci poput [[Ibn-Tufejl]]a, Ibn-Rušda i Avempacea tvrdili da je on odbacio ovaj stav u svom komentaru Nikomahove etike, koji je izgubljen za moderne stručnjake. === Psihologija, duša i proročko znanje === U svom tretmanu ljudske duše, Al-Farabi se oslanja na osnovni Aristotelovski nacrt, koji je oblikovan komentarima kasnijih grčkih mislilaca. On kaže da se ona sastoji od četiri sposobnosti: apetitivne (želja za ili odbojnost prema objektu čula), osjetljive (percepcija tjelesnih supstanci čulima), imaginativne (sposobnost koja zadržava slike osjetilnih objekata nakon što su percipirani, a zatim ih odvaja i kombinuje radi više ciljeva) i racionalne, što je sposobnost intelekta. Upravo je posljednja od ovih sposobnosti jedinstvena za ljudska bića i razlikuje ih od [[Biljke|biljaka]] i [[Životinje|životinja]]. To je također jedini dio duše koji preživi smrt tijela. Iz ove sheme primjetno su odsutna unutrašnja čula, poput zdravog razuma, o čemu će raspravljati kasniji filozofi poput Ibn-Sine (Avicene) i Ibn-Rušda (Averroesa). Posebnu pažnju treba posvetiti njegovom tretmanu imaginativne sposobnosti [[Duša|duše]], koja je bitna za njegovo tumačenje proročanstva i proročkog znanja. Pored sposobnosti zadržavanja i manipulisanja osjetilnim slikama objekata, on mašti daje funkciju imitacije. Pod ovim misli na sposobnost predstavljanja objekta slikom koja nije njegova vlastita. Drugim riječima, imitirati "x" znači zamisliti "x" povezivanjem s osjetilnim osobinama koje ne opisuju njegov vlastiti izgled. Ovo proširuje reprezentativnu sposobnost [[Mašta|mašte]] izvan osjetilnih oblika i uključuje temperamente, [[emocije]], želje, pa čak i nematerijalne inteligibile ili apstraktne univerzalije, kao što se dešava kada se, na primjer, "zlo" povezuje s "tamom". Poslanik, pored vlastite intelektualne sposobnosti, ima vrlo snažnu imaginativnu sposobnost, koja mu omogućava da prima preobilje inteligibila od agentnog intelekta (desetog intelekta u emanacionalnoj kosmologiji). Ovi inteligibili se zatim povezuju sa simbolima i slikama, što mu omogućava da komunicira apstraktne istine na način koji obični ljudi mogu razumjeti. Stoga ono što proročko znanje čini jedinstvenim nije njegov sadržaj, koji je također dostupan filozofima putem demonstracije i razmišljanja, već oblik koji mu daje prorokova sposobnost imaginacije. === Praktična filozofija (etika i politika) === Praktična primjena filozofije bila je glavna tema koju je Al-Farabi izrazio u mnogim svojim djelima, i dok je većina njegovog filozofskog opusa bila pod utjecajem Aristotelove misli, njegova praktična filozofija se nepogrešivo zasnivala na Platonovoj. Slično kao i [[Država (Platon)|Platonova Republika]], Al-Farabi je naglasio da je filozofija i teorijska i praktična disciplina; nazivajući one filozofe koji ne primjenjuju svoju erudiciju na praktične aktivnosti "uzaludnim filozofima". Idealno društvo, napisao je, je ono usmjereno ka ostvarenju "istinske sreće" (što se može shvatiti kao filozofsko prosvjetljenje) i kao takvo, idealni filozof mora usavršiti sve potrebne vještine retorike i poetike kako bi prenio apstraktne [[Istina|istine]] običnim ljudima, kao i da je i sam postigao prosvjetljenje. Al-Farabi je uporedio ulogu filozofa u odnosu na društvo s ulogom [[ljekar]]a u odnosu na tijelo; na [[zdravlje]] tijela utiče "ravnoteža njegovih sokova" baš kao što grad određuje moralne navike njegovih ljudi. Dužnost filozofa, pisao je, bila je uspostaviti "kreposno" društvo iscjeljujući duše ljudi, uspostavljajući pravdu i vodeći ih ka "istinskoj sreći". == Moderni prevodi Al-Farabijevih djela na "zapadu" == === Engleski jezik === * Fusul al-Madani: Aphorisms of the Statesman Cambridge: Cambridge University Press, 1961. * Short Commentary on Aristotle's Prior Analytics, Pittsburgh: University of Pittsburgh Press, 1963. * Al-Farabi's Commentary and Short Treatise on Aristotle's De interpretatione, Oxford: Oxford University Press, 1981. * Al-Farabi on the Perfect State, Oxford: Clarendon Press, 1985. * Alfarabi's Philosophy of Plato and Aristotle, translated and with an introduction by Muhsin Mahdi, Ithaca: Cornell University Press, 2001. * Alfarabi, The Political Writings. Selected Aphorisms and Other Texts, Ithaca: Cornell University Press, 2001. * "Al-Farabi's Long Commentary on Aristotle's Categoriae in Hebrew and Arabic", In Studies in Arabic and Islamic Culture, Vol. II, edited by * * Abrahamov, Binyamin. Ramat: Bar-Ilan University Press, 2006. * Alfarabi, The Political Writings, Volume II. "Political Regime" and "Summary of Plato's Laws, Ithaca: Cornell University Press, 2015. * Book of Letters (Kitab Al-Huruf), English Translation by Charles E. Butterworth with Introduction, Interpretive Essay and Annotations, plus * Muhsin Mahdi's revised edition of the Arabic text. Foreword by Hamsa Yusuf. Berkeley (CA), Zaytouna College 2024. * Tekstove preveo D. M. Dunlop: ** "The Existence and Definition of Philosophy. From an Arabic text ascribed to al-Farabi", Iraq, 1951, pp.&nbsp;76–93). ** "Al-Farabi's Aphorisms of the Statesman", Iraq, 1952, pp.&nbsp;93–117. ** "Al-Farabi's Introductory Sections on Logic", The Islamic Quarterly, 1955, pp.&nbsp;264–282. ** "Al-Farabi's Eisagoge", The Islamic Quarterly, 1956, pp.&nbsp;117–138. ** "Al-Farabi's Introductory Risalah on Logic", The Islamic Quarterly, 1956, pp.&nbsp;224–235. ** "Al-Farabi's Paraphrase of the Categories of Aristotle [Part 1]", The Islamic Quarterly, 1957, pp.&nbsp;168–197. ** "Al-Farabi's Paraphrase of the Categories of Aristotle [Part 2]", The Islamic Quarterly, 1959, pp.&nbsp;21–54. === Francuski jezik === * Idées des habitants de la cité vertueuse. Preveli Karam, J. Chlala, A. Jaussen. 1949. * Traité des opinions des habitants de la cité idéale. Preveo Tahani Sabri. Pariz: J. Vrin, 1990. * Le Livre du régime politique, uvod, prevod i komentari Philippea Vallata, Pariz: Les Belles Lettres, 2012. === Španski jezik === * Catálogo De Las Ciencias, Madrid: Imp. de Estanislao Maestre, 1932. * La ciudad ideal. Preveo Manuel Alonso. Madrid: Tecnos, 1995. * "Al-Farabi: Epístola sobre los sentidos del término intelecto", Revista Española de filosofía medieval, 2002, str. 215–223. * El camino de la felicidad, trad. R. Ramón Guerrero, Madrid: Ed. Trotta, 2002 * Obras filosóficas y políticas, trad. R. Ramón Guerrero, Madrid: Ed. Trotta, 2008. * Las filosofías de Platón y Aristóteles. Con un Apéndice: Sumario de las Leyes de Platón. Prólogo y Tratado Primero, Traducción, Introducción y notas de Rafael Ramón Guerrero, Madrid, Ápeiron Ediciones, 2017. === Portugalski jezik === * A cidade excelente. Preveo Miguel Attie Filho. São Paulo: Attie, 2019. === Njemački jezik === * Der Musterstaat. Preveo Friedrich Dieterici. Leiden: E. J. Brill, 1895. == Naslijeđe == * Veliki kazahstanski univerzitet KazNU nosi njegovo ime. U sklopu univerziteta nalazi se i biblioteka Al-Farabi. * Šimkentski pedagoški institut za kulturu nazvan je po al-Farabiju (1967–1996). * U mnogim gradovima Kazahstana postoje ulice koje nose njegovo ime. Spomenici su podignuti u gradovima [[Almati|Alma-Ata]], [[Šimkent]] i Turkestan. Godine 1975. 1100. godišnjica al-Farabijevog rođenja proslavljena je na međunarodnom nivou u Moskvi, Alma-Ati i Bagdadu.<ref>[https://www.inform.kz/ru/al-farabi-gordost-ne-tol-ko-nashego-naroda-no-i-vsego-islamskogo-mira-absattar-derbisali_a3609020 "Аль-Фараби гордость не только нашего народа, но и всего исламского мира – Абсаттар Дербисали"]. www.inform.kz.</ref> * Asteroid glavnog [[Asteroidni pojas|asteroidnog pojasa]] 7057 Al-Fārābī nazvan je u njegovu čast.<ref>[https://www.minorplanetcenter.net/db_search/show_object?object_id=7057 "7057 Al-Farabi (1990 QL2)"]. Minor Planet Center.</ref> * U novembru 2021. godine, spomenik al-Farabi otkriven je u Astani (tada Nur-Sultan), Kazahstan. == Također pogledajte == *[[Filozofija]] *[[Srednjovjekovna filozofija]] *[[Arapska skolastika]] *[[Aristotel]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.irib.ir/Ouriran/mashahir/elmi/farabi/html/en/page.htm Hakim Abou Nasr Farabi at irib.ir] *[http://www.muslimphilosophy.com/ip/rep/H021.htm Al Farabi na muslimphilosophy.com] *[http://users.ox.ac.uk/~worc0337/authors/al-farabi.html al-Fārābi] &mdash; kratki uvod od [[Peter J. King]] {{commonscat|Al-Farabi}} [[Kategorija:Islamski filozofi]] [[Kategorija:Socijalni filozofi]] [[Kategorija:Epistemolozi]] 37i8o0z473m3i0yrveboamppn7fpruh 0 39647 3915984 3872956 2026-08-02T13:15:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3915984 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|15}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''15. p. n. e.''' ('''[[Rimski brojevi|XV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina konzulstva Druza i Pizona'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref> ili, rjeđe, '''godina 739. ''[[Ab urbe condita]]'''''. Oznaka 15. p. n. e. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavna metoda za imenovanje godina. == Događaji == * [[Marcus Livius Drusus Libo|Marko Livije Druz Libon]] i [[Lucius Calpurnius Piso Caesoninus (konzul 15. p. n. e.)|Lucije Kalpurnije Pizon]] služe kao [[rimski konzul]]i. * [[Nero Claudius Drusus|Neron Klaudije Druz]] odlučuje poboljšati rimske komunikacije kroz [[Alpe]] kako bi se kontrolirali [[Noricum|Norik]] i [[Rhaetia|Recija]] (današnja [[Austrija]]). U tu svrhu je kroz [[Italija|Italiju]] sagrađena [[Via Claudia Augusta]]. * Za vrijeme pohoda na Reciju rimske [[trireme]] na [[Bodensko jezero|Bodenskom jezeru]] uništavaju flotu [[Vindelici|Vindelica]]. * Keltsko naselje [[Vindobona]] (današnji [[Beč]]) postaje pogranični grad i tvrđava koje štiti [[Rimsko Carstvo]] od [[Germani|germanskih plemena]]. * Rimljani osnivaju naselje [[Augusta Vindelicorum]] (današnji Augsburg) kao sjedište nove provincije Rhaetia Prima. * Glavni grad provincije Rhaetia postaje današnji grad [[Chur]] u Švicarskoj. == 15. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * [[Germanicus|Germanik]], rimski vojskovođa (u. [[19|19. n. e.]])<ref>{{cite web|last=Hurley|first=Donna|title=Roman Emperors - DIR Germanicus|url=http://www.roman-emperors.org/germanicus.htm#N_1_|access-date=29. 6. 2010|date=28. 11. 2004|archive-date=7. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100707043853/http://www.roman-emperors.org/germanicus.htm#N_1_|url-status=dead}}</ref> * [[Fedar (fabulist)|Fedar]], rimski [[basnopisac]] (u. [[50|50. n. e.]]) == [[Smrt|Umrli]] == * [[Lucius Munatius Plancus|Lucije Munacije Plank]], rimski [[konzul]] za [[42. p. n. e.]] (r. cca. [[87. p. n. e.]]) * [[Vedius Pollio|Vedije Polion]], rimski [[equites|vitez]] i [[Caesar Augustus|Augustov prijatelj]] == Vanjski linkovi == * http://www.roman-emperors.org {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200913043304/http://www.roman-emperors.org/ |date=13. 9. 2020 }} == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|15 BC}} spyffvgkt706yz914aac6ogvr5qby1m 0 39794 3916107 3914620 2026-08-02T21:22:05Z Palapa 383 3916107 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|156}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''156.''' godina prije nove ere bila je godina po predjulijanskom rimskom kalendaru . U to vrijeme bila je poznata kao '''godina konzulstva Lupusa i Figula'''<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=4. 2. 2024|website=www.britannica.com|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=13. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=20. 12. 2021|language=en-US|access-date=13. 2. 2024}}</ref> (ili, rjeđe, '''godina 598. ''Ab urbe condita''''' ) i '''Osma godina Houyuana'''. Denominacija 156. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala preovlađujuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} === Po mjestu === ==== Rimska republika ==== * Počinje prvi dalmatinski rat.<ref>{{Cite book|last=Dzino|first=Danijel|url=https://books.google.com/books?id=7vvjB_DKQNIC|title=Illyricum in Roman Politics, 229 BC-AD 68|date=21. 1. 2010|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-19419-8|language=en}}</ref> == 156. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} jghfgp8dbxh5feanveulsho3ev215j6 0 39950 3916088 3651468 2026-08-02T20:51:49Z Palapa 383 3916088 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|309}}Godina '''309. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina diktature Kursora''' (ili, rjeđe, '''godina 445. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 309. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[Anno Domini]] [[kalendarska era]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 309. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} r33nbgg21jgx5ua8lbpnk00xm6edrro 3916090 3916088 2026-08-02T20:53:32Z Palapa 383 3916090 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|309}}Godina '''309. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme bila je poznata kao '''Godina diktature Kursora<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 445. ''[[Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 309. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[Anno Domini]] [[kalendarska era]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina.{{Godina u drugim kalendarima}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 309. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} hne240w1h5s9a8vrttek2sr8hq0q985 0 39960 3916104 3729772 2026-08-02T21:03:26Z Palapa 383 3916104 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|318}} {{Godina u drugim kalendarima}}Godina 318. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Flaccinatora i Venna<ref>{{Cite web|url=http://www.novaroma.org/camenaeum/RomanTimeline.txt|title=Roman Timeline}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}</ref> (ili, rjeđe, godina 436. Ab urbe condita). Oznaka 318. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 318. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} bk3tz03sdv5bt3ctch40f3thmw7j3n4 0 39970 3916103 3655774 2026-08-02T21:01:44Z Palapa 383 3916103 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|328}} {{Godina u drugim kalendarima}}Godina 329. prije nove ere bila je godina po predjulijanskom rimskom kalendaru. U to vrijeme bila je poznata kao godina konzulstva Privernasa i Decijana<ref>{{Cite web|url=http://www.novaroma.org/camenaeum/RomanTimeline.txt|title=Roman Timeline}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}</ref> (ili, rjeđe, godina 425. Ab urbe condita). Denominacija 329. p. n. e. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala preovlađujuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 328. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} dxvk3y0zo4ve5sk1j7zwtpli87isro7 0 39971 3916102 3655773 2026-08-02T21:01:19Z Palapa 383 3916102 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|329}} {{Godina u drugim kalendarima}}Godina 329. prije nove ere bila je godina po predjulijanskom rimskom kalendaru. U to vrijeme bila je poznata kao godina konzulstva Privernasa i Decijana<ref>{{Cite web|url=http://www.novaroma.org/camenaeum/RomanTimeline.txt|title=Roman Timeline}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}</ref> (ili, rjeđe, godina 425. Ab urbe condita). Denominacija 329.p. n. e. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala preovlađujuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 329. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} cg9btsz0iab3v615b349xdfqk9j6nns 0 39979 3916099 3651371 2026-08-02T21:00:32Z Palapa 383 3916099 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|336}} == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 336. p. n. e. u temama == {{Godina u drugim kalendarima}}{{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|336 BC}} b668avu2wpw1010j2vghs5b5tcvyz09 0 39995 3916097 3653916 2026-08-02T20:58:14Z Palapa 383 3916097 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|352}} {{Godina u drugim kalendarima}}352. godina prije nove ere bila je godina po predjulijanskom rimskom kalendaru. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Poplikole i Rutila<ref>{{Cite web|url=http://www.novaroma.org/camenaeum/RomanTimeline.txt|title=Roman Timeline}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}</ref> (ili, rjeđe, 402. godina Ab urbe condita). Denominacija 352 p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala preovlađujuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 352. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} chglb0cl3ffg9jykjtz5gptasaoikre 0 39997 3916096 3787577 2026-08-02T20:57:44Z Palapa 383 3916096 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|354}} {{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''354. p. n. e.''' bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Godina konzulstva Ambusta i Krispina<ref>{{Cite web|url=http://www.novaroma.org/camenaeum/RomanTimeline.txt|title=Roman Timeline}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.novaroma.org/camenaeum/RomanTimeline.txt|title=Roman Timeline}}</ref><ref>{{Cite web|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|access-date=2024-02-13|website=www.unrv.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}</ref> (ili, rjeđe, godina 400. Ab urbe condita). Oznaka 354. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u [[Evropa|Evropi]] za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 354. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == * [[Dion]], grčki tiranin iz Sirakuze (ubijen) (r. oko 408. p. n. e.)<ref>{{Cite news|title=Dion {{!}} Greek Tyrant, Mercenary Leader & Strategist {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Dion-ruler-of-Syracuse|newspaper=Encyclopedia Britannica|access-date=3. 12. 2025|language=en}}</ref> * Timotej, atinski državnik i general * [[Ksenofont]], grčki historičar, vojnik, plaćenik i obožavatelj Sokrata (r. oko 431. p. n. e.) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} i15sr29gk9czoz0469a5ga294249ud7 0 40016 3916095 3915855 2026-08-02T20:55:51Z Palapa 383 3916095 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|372}} {{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''372. p. n. e.''' bila je godina [[Rimski kalendar|predjulijanskog rimskog kalendara]]. U to vrijeme, bila je poznata kao '''Četvrta godina bez tribunata ili konzulstva<ref>{{Cite web|url=http://www.novaroma.org/camenaeum/RomanTimeline.txt|title=Roman Timeline}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}</ref>''' (ili, rjeđe, '''godina 382. ''[[Ab Urbe condita|Ab urbe condita]]'''''). Oznaka 372. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 372. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} ch6k3kzri6z6h8pe2siggj0ukp8hx1i 0 40017 3916094 3789128 2026-08-02T20:55:26Z Palapa 383 3916094 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|373}} {{Godina u drugim kalendarima}}Godina 373. p. n. e.<ref>{{Cite web|url=http://www.novaroma.org/camenaeum/RomanTimeline.txt|title=Roman Timeline}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.novaroma.org/camenaeum/RomanTimeline.txt|title=Roman Timeline}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}</ref> bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Treća godina bez tribunata ili konzulata (ili, rjeđe, godina 381. Ab urbe condita). Oznaka 373. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} === '''Po mjestu''' === '''Perzijsko Carstvo''' * Perzijski kralj [[Artakserks II]]<ref>{{Cite news|title=Artaxerxes II {{!}} King of Persia & Great Reformer {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Artaxerxes-II|newspaper=Encyclopedia Britannica|access-date=2025-12-14|language=en}}</ref> pokreće invaziju na Egipat kako bi vratio tu zemlju pod perzijsku vlast. Invaziju predvodi Farnabaz. Nakon početnih uspjeha, grčki plaćenici koji se bore za Perzijance nastavljaju prema Memfisu. Međutim, kralj Nektanebo I uspijeva okupiti svoje snage i odbiti perzijsku invaziju. == 373. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.bbc.co.uk/science/horizon/2001/helike.shtml {{Normativna kontrola}} o6mgmm2jecasw3fr4uxkby51n4oq7hy 0 40018 3916093 3792349 2026-08-02T20:55:03Z Palapa 383 3916093 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|374}} {{Godina u drugim kalendarima}}Godina 374. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Druga godina bez tribunata ili konzulata<ref>{{Cite web|url=http://www.novaroma.org/camenaeum/RomanTimeline.txt|title=Roman Timeline}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}</ref> (ili, rjeđe, godina 380. Ab urbe condita). Oznaka 374. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == === Po mjestu === ==== Grčka ==== * Atina pokušava da se povuče iz tebansko-spartanskog rata i sklapa mir sa Spartom.<ref>{{Cite book|last=Victor Davis Hanson|url=http://archive.org/details/soulofbattlefrom00hans_1|title=The soul of battle|date=2001|publisher=Anchor Books|others=Internet Archive|isbn=978-0-385-72059-5}}</ref> Međutim, mir je brzo narušen. * Sparta napada Korkiru, tražeći pomoć od Sirakužana. Atina priskače u pomoć ostrvu. Atinski general Timotej osvaja Korkiru i pobjeđuje Spartance na moru kod Alizije (Akarnanije). ==== Kipar ==== * Kralj Salamine, Evagora, je ubijen. Nasljeđuje ga sin Nikokle, koji nastavlja liberalnu helenizacijsku politiku svog oca na Kipru, ohrabren Izokratom, koji piše svoju Pismo Nikokliju. ==== Perzija ==== * Farnabaz II, satrap Helespontske Frigije, završava svoju vladavinu. == 374. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} hfxkmr70s2p5hhqsiooz8ahi5fohuvd 0 40019 3916091 3789687 2026-08-02T20:54:07Z Palapa 383 3916091 wikitext text/x-wiki {{godina PNE|375}} {{Godina u drugim kalendarima}}Godina 375. p. n. e. bila je godina predjulijanskog rimskog kalendara. U to vrijeme bila je poznata kao Prva godina bez tribunata ili konzulata<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/government/consuls.php|title=Roman Consuls {{!}} UNRV Roman History|website=www.unrv.com|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/consul-ancient-Roman-official|title=Consul {{!}} Magistrates, Duties & Powers {{!}} Britannica|date=2024-02-04|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oxfordbibliographies.com/display/document/obo-9780195389661/obo-9780195389661-0391.xml|title=The Roman Consulship|website=obo|language=en|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/consuls.html|title=Ab urbe condita|website=penelope.uchicago.edu|access-date=2024-02-13}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-empire.net/people/list-of-roman-consuls/|title=List of Roman Consuls by Year {{!}} The Roman Empire|last=Contributor|first=Visiting|date=2021-12-20|language=en-US|access-date=2024-02-13}}</ref> (ili, rjeđe, godina 379. Ab urbe condita). Oznaka 375. p. n. e. za ovu godinu koristi se od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini postala prevladavajuća metoda u Evropi za imenovanje godina. == Događaji == {{Proširiti sekciju}} == 375. p. n. e. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} * [[Kleit Crni]], makedonski general [[Aleksandra Velikog]] (približan datum) * [[Čanakja]], drevni indijski učitelj, autor, strateg i kraljevski savjetnik.<ref>{{Cite news|title=Chanakya {{!}} Biography, Ethics, & Facts {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/biography/Chanakya|newspaper=Encyclopedia Britannica|access-date=2025-12-16|language=en}}</ref> == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} irtwzmasgzfjvulljgimp72gh3hv9au 0 46901 3916211 3914314 2026-08-03T10:33:40Z AdnanSa 226 /* Fizika */ 3916211 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Richard Feynman | slika = Richard Feynman 1988.png | opis_slike = Feynman u 1988. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1918|5|11}} | mjesto_rođenja = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1988|2|15|1918|5|11}} | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD | polje = [[Teorijska fizika]] | radna_institucija = [[Univerzitet Cornell]]<br />[[Kalifornijski tehnološki institut]] | alma_mater = [[Masačusetski institut za tehnologiju]] ([[Bachelor of Science|S.B.]])<br />[[Univerzitet Princeton]] ([[Doctor of Philosophy|Ph.D.]]) | doktorski_mentor = [[John Archibald Wheeler]] | doktorski_studenti = {{Plainlist| * [[James M. Bardeen]] * [[Laurie Brown (fizičar)|Laurie Mark Brown]] * [[Thomas Curtright]] * [[Albert Hibbs]] * [[Giovanni Rossi Lomanitz]] * [[George Zweig]] }} | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Projekt "Manhattan"]] * [[Nanotehnologija]] * [[Kvantno računarstvo]] * [[Kvantna elektrodinamika]]}} | nagrade = {{Plainlist| * [[Nagrada Albert Einstein]] (1954) * [[Nagrada Ernest Orlando Lawrence|Nagrada E. O. Lawrence]] (1962) * [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1965) * [[Članstvo u Kraljevskom društvu]] (1965) * [[Ørstedova medalja]] (1972) * [[Nacionalna medalja za nauku]] (1979)}} | fusnote = }} '''Richard Phillips Feynman''' (11. maj 1918 – 15. februar 1988) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] teorijski fizičar.<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Richard-Feynman|title=Richard Feynman {{!}} Biography & Facts|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=18. 9. 2017}}</ref><ref>{{Cite journal|title=Richard Phillips Feynman|journal=Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095816115|language=en|doi=10.1093/oi/authority.20110803095816115}}</ref> Jedan od najutjecajnih američkih fizičara [[20. vijek]]a i jedan od 10 najvećih fizičara<ref name="media.caltech.edu">{{Cite web |url=http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321043038/http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |archive-date=21. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref>. Za svoj rad na kvantnoj elektrodinamici, Feynman je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1965]]. godine, zajedno s [[Julian Schwinger|Julianom Schwingerom]] and [[Shin-Ichiro Tomonaga|Shin-Ichirom Tomonagom]], za njihov fundamentalni rad na polju [[kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]] (QED), s dubokim posljedicama za fiziku elementarnih čestica".<ref>[https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1965/summary/ "The Nobel Prize in Physics 1965"]. Nobel Foundation.</ref> Također je poznat po svom radu na formulaciji putnog integrala kvantne mehanike, teoriji fizike superfluidnosti pothlađenog tekućeg helija i partonskom modelu. Feynman je razvio slikovnu shemu za matematičke izraze koji opisuju ponašanje subatomskih čestica, koja je kasnije postala poznata kao Feynmanovi dijagrami i još uvijek se široko koristi. Pored toga što je bio nadatnuti predavač i amaterski [[muzičar]], učestvovao je u razvoju [[atomska bomba|atomske bombe]], a bio je kasnije i član odbora koji je istraživao nesreću [[Space Shuttle]]a Challenger. Uz svoj rad u teorijskoj fizici, Feynmanu se pripisuje pionirska uloga u oblasti kvantnog računarstva i uvođenje koncepta nanotehnologije. Bio je profesor teorijske fizike na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (California Institute of Technology) na katedri Richarda C. Tolmana. U anketi koju je 1999. godine britanski časopis Physics World proveo među 130 vodećih fizičara širom svijeta, rangiran je kao sedmi najveći fizičar svih vremena.<ref>[https://physicsworld.com/a/physics-past-present-future/ "Physics: past, present, future"]. Physics World.</ref> Također je poznat kroz zbirke svojih anegdota Ralpha Leightona, opisanim u knjigama ''Surely You're Joking, Mr. Feynman!'', ''What Do You Care What Other People Think?'' i ''Tuva or Bust!''. Richard Feynman je bio u mnogim stvarima ekscentrik i slobodni duh. Bio je tema nekoliko [[biografija]], počevši s Genius: The Life and Science of Richard Feynman autora Jamesa Gleicka. Feynman je bio vatreni popularizator fizike kroz knjige i predavanja, uključujući predavanje o [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]] „[[There's Plenty of Room at the Bottom]]“ (Mnogo je prostora na dnu) održano na sastanku Američkog fizičkog društva na Caltechu, 29. decembra 1959. godine, gdje razmotra mogućnost neposredne manipulacije pojedinačnih atoma, kao mnogo snažnijeg oblika sintetičke hemije, nego one korištene do tada. Držao je dodiplomska predavanja, "Feynmanova predavanja o fizici" (1961–1964), kao i predavanja za laiku, zabilježena u knjigama Karakter fizičkog zakona (1965) i QED: Čudna teorija svjetlosti i materije (1985). [[Kim Eric Drexler|K. Eric Drexler]] kasnije uzima Feynmanov koncept milijarde malih fabrika, i dodaje ideju da one mogu kopirati same sebe, kontrolisane računarom, umjesto ljudske kontrole. Ovo je Drexler iznio u svojoj knjizi iz 1986: '''Engines of Creation: The Coming Era of Nanotechnology'''. == Rani život == Rođen je 11. maja 1918. godine u Queensu, New York City, kao sin Lucille (rođene Phillips), domaćice, i Melvillea Arthura Feynmana, menadžera prodaje uniformi.<ref>O'Connor, J. J.; Robertson, E. F. (August 2002). "Richard Feynman (1918–1988) – Biography – MacTutor History of Mathematics". University of St. Andrews.</ref> Feynmanov otac je rođen u jevrejskoj porodici u [[Minsk]]u, Rusko Carstvo,<ref>Oakes, Elizabeth H. (2007). Encyclopedia of World Scientists, Revised edition. New York: Facts on File. ISBN 978-1-4381-1882-6. OCLC 466364697. p. 231.</ref> i imigrirao je sa roditeljima u Sjedinjene Američke Države u dobi od pet godina. Feynmanova majka je rođena u Sjedinjenim Američkim Državama u jevrejskoj porodici. Lucillein otac je emigrirao iz Poljske, a njena majka je također poticala iz porodice poljskih imigranata. Školovala se za učiteljicu u osnovnoj školi, ali se udala za Melvillea 1917. godine, prije nego što je imala priliku da počne raditi kao učiteljica. Richard je kasno počeo pričati i nije progovorio sve do svog trećeg rođendana. Kao odrasla osoba, govorio je s njujorškim naglaskom<ref>Chown, Marcus (May 2, 1985). "Strangeness and Charm". New Scientist: 34. ISSN 0262-4079. p. 34.</ref> dovoljno jakim da se shvati kao pretjeranost ili afektacija,<ref>Friedman, Jerome (2004). "A Student's View of Fermi". In Cronin, James W. (ed.). Fermi Remembered. Chicago, Illinois: University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-12111-6. OCLC 835230762. p. 231.</ref> toliko da su njegovi prijatelji [[Wolfgang Pauli]] i [[Hans Bethe]] jednom komentirali da Feynman govori kao "klošar". Mladi Feynman bio je pod snažnim očevim uticajem, koji ga je ohrabrivao da postavlja pitanja kako bi osporio ortodoksno razmišljanje i koji je uvijek bio spreman da Feynmana nauči nečemu novom. Od majke je naslijedio smisao za humor po kojem je bio prepoznatljiv. Kao dijete, imao je talenat za inženjerstvo, održavao je eksperimentalnu laboratoriju u svom domu i uživao je u popravljanju radio-aparata. Popravljanje radio-aparata vjerovatno je bio njegov prvi posao. Kada je bio u osnovnoj školi, napravio je kućni alarmni sistem protiv provale.<ref>Henderson, Harry (2011). Richard Feynman: Quarks, Bombs, and Bongos. Chelsea House Publishers. ISBN 978-0-8160-6176-1. OCLC 751114185. p. 8.</ref> Kada je imao pet godina, njegova majka je rodila mlađeg brata, Henryja Phillipsa, koji je umro u dobi od četiri sedmice. Četiri godine kasnije, rodila se Richardova sestra Joan i porodica se preselila u Far Rockaway, Queens. Iako su bili razdvojeni devet godina, Joan i Richard su bili bliski. Iako je njihova majka mislila da žene nemaju sposobnost da razumiju složenije naučne stvari, Joan je postala [[Astrofizika|astrofizičarka]] i pomogla da se nađe objašnjenje šta uzrokuje [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]].<ref>Hirshberg, Charles (April 18, 2002). "My Mother, the Scientist". Popular Science.</ref> === Religija === Feynmanovi roditelji su bili iz [[Jevreji|jevrejskih]] porodica, i svakog petka su išli u [[Sinagoga|sinagogu]]. Međutim, u mladosti se Feynman opisao kao "zakleti ateista". Mnogo godina kasnije, u pismu Tini Levitan, odbijajući zahtjev za informacijama za njenu knjigu o jevrejskim dobitnicima Nobelove nagrade, izjavio je: "Odabrati na odobrenje neobične elemente koji potiču od nekog navodno jevrejskog nasljeđa znači otvoriti vrata svim vrstama besmislica o rasnoj teoriji", dodajući: "Sa trinaest godina ne samo da sam preobraćen u druge vjerske stavove, već sam i prestao vjerovati da je jevrejski narod na bilo koji način 'izabrani narod'".<ref>Harrison, John. [https://www.telegraph.co.uk/culture/books/3643596/Physics-bongos-and-the-art-of-the-nude.html "Physics, bongos and the art of the nude"]. The Daily Telegraph.</ref> Kasnije u životu, tokom posjete Jevrejskom teološkom sjemeništu, Feynman se prvi put susreo s [[Talmud]]om. Vidio je da sadrži originalni tekst u malom kvadratu na svakoj stranici, a oko njega su bili komentari koje su tokom vremena pisali različiti ljudi. Na taj način, Talmud se razvijao i sve o čemu se raspravljalo pažljivo je zabilježeno. Uprkos tome što je bio impresioniran, Feynman je bio razočaran nedostatkom interesa za [[Priroda|prirodu]] i vanjski svijet koji su izražavali rabini, koji su marili samo za ona pitanja koja proizlaze iz Talmuda. == Obrazovanje == Feynman je pohađao srednju školu Far Rockaway, koju su pohađali i drugi dobitnici Nobelove nagrade Burton Richter i Baruch Samuel Blumberg. Na početku srednje škole, Feynman je brzo prebačen da pohađa naprednije časove matematike. [[Kvocijent inteligencije|Test inteligencije]] proveden u srednjoj školi procijenio je njegov IQ na 125 - visok, ali "samo pristojan", prema biografu Jamesu Gleicku.<ref>Gleick, James (1992). Genius: The Life and Science of Richard Feynman. Pantheon Books. ISBN 0-679-40836-3. OCLC 243743850, p. 30.</ref> Njegova sestra Joan, koja je postigla jedan bod više, kasnije je u šali tvrdila novinaru da je pametnija. Godinama kasnije odbio je da se pridruži Mensi International, rekavši da mu je IQ prenizak. Sa 15 godina sam je podučavao [[Trigonometrija|trigonometriju]], naprednu algebru, beskonačne redove, analitičku geometriju, te [[Diferencijalna jednačina|diferencijalni]] i integralni račun. Prije upisa na fakultet, eksperimentisao je s matematičkim temama poput poluderivacije koristeći vlastitu notaciju. Kreirao je posebne simbole za [[logaritam]], [[sinus]], [[kosinus]] i tangentne funkcije kako ne bi izgledale kao tri varijable pomnožene zajedno. Kao član Društva časti Arista, u posljednjoj godini srednje škole osvojio je prvenstvo Univerziteta New York u matematici. Njegova navika direktne karakterizacije ponekad je uznemirila konvencionalnije mislioce; na primjer, jedno od njegovih pitanja, kada je učio [[Anatomija|anatomiju]] mačaka, bilo je "Imate li mapu mačke?" (odnoseći se na anatomsku tabelu). [[Datoteka:Richard Feynman 1939 MIT yearbook portrait.jpg|thumb|desno|upright=0.5|Portret iz godišnjaka MIT-a (1939.)]] Prijavio se na Univerzitet Columbia, ali nije primljen zbog kvote određene za broj primljenih Jevreja. Umjesto toga, pohađao je Massachusetts Institute of Technology, gdje se pridružio bratstvu Pi Lambda Phi. Iako je prvobitno studirao matematiku, kasnije je prešao na [[Elektrotehnika|elektrotehniku]], jer je matematiku smatrao previše apstraktnom. Primijetivši da je "otišao predaleko", prešao je na fiziku, za koju je tvrdio da je "negdje između".<ref>Feynman, Richard (March 5, 1966). "Richard Feynman – Session II" (Interview). Interviewed by Charles Weiner. American Institute of Physics.</ref> Kao student dodiplomskog studija objavio je dva rada u Physical Reviewu. Jedan od njih, koji je napisao zajedno s Manuelom Vallartom, nosio je naslov "Raspršenje kosmičkih zraka na zvijezdama galaksije".<ref>Vallarta, M. S.; Feynman, Richard P. (March 1939). "The Scattering of Cosmic Rays by the Stars of a Galaxy" (PDF). Physical Review. 55 (5). American Physical Society: 506–507. Bibcode:1939PhRv...55..506V. doi:10.1103/PhysRev.55.506.2. ISSN 0031-899X.</ref> <blockquote>Vallarta je otkrio svom studentu tajnu izdavaštva mentora-štićenika: ime starijeg naučnika je prvo. Feynman se osvetio nekoliko godina kasnije, kada je Heisenberg završio cijelu knjigu o kosmičkim zracima frazom: "Takav efekat se ne može očekivati ​​prema Vallarti i Feynmanu". Kada su se sljedeći put sreli, Feynman je radosno pitao Vallartu da li je vidio Heisenbergovu knjigu. Vallarta je znao zašto se Feynman smiješi. "Da", odgovorio je. "Vi ste posljednja riječ u kosmičkim zracima."</blockquote> Druga je bila njegova diplomska teza, na temu "Sile u molekulima",<ref>Feynman, R. P. (August 1939). "Forces in Molecules". Physical Review. 56 (4). American Physical Society: 340–343. Bibcode:1939PhRv...56..340F. doi:10.1103/PhysRev.56.340. S2CID 121972425.</ref> zasnovana na temi koju je zadao John C. Slater, koji je bio dovoljno impresioniran radom da ga objavi. Njen glavni rezultat poznat je kao Hellmann-Feynmanov teorem. Godine 1939. Feynman je stekao diplomu i imenovan je Putnamovim stipendistom. Postigao je savršen rezultat na prijemnim ispitima za postdiplomski studij fizike na Univerzitetu Princeton, izvanredan rezultat iz matematike, ali je loše prošao na historiji i engleskom jeziku. Šef odsjeka za fiziku, Henry D. Smyth, imao je još jednu zabrinutost, pišući Philipu M. Morseu pitajući: "Je li Feynman Jevrej? Nemamo definitivno pravilo protiv Jevreja, ali moramo održavati njihov udio u našem odsjeku razumno malim zbog teškoće njihovog smještaja." Morse je priznao da je Feynman zaista Jevrej, ali je uvjerio Smytha da Feynmanova "fizionomija i ponašanje, međutim, ne pokazuju tragove ove karakteristike". Među učesnicima Feynmanovog prvog seminara, koji je ticao klasične verzije Wheeler-Feynmanove teorije apsorbera, bili su Albert Einstein, Wolfgang Pauli i [[John von Neumann]]. Pauli je dao pronicljivu primjedbu da bi teoriju bilo izuzetno teško kvantizirati, a Einstein je rekao da bi se ova metoda mogla pokušati primijeniti na gravitaciju u općoj relativnosti, što su Sir Fred Hoyle i Jayant Narlikar učinili mnogo kasnije kao Hoyle-Narlikarovu teoriju gravitacije.<ref>Hoyle, F.; Narlikar, J. V. (1964). "A New Theory of Gravitation". Proceedings of the Royal Society A. 282 (1389): 191–207. Bibcode:1964RSPSA.282..191H. doi:10.1098/rspa.1964.0227. S2CID 59402270.</ref> Doktorirao je na Princetonu 1942. godine; njegov mentor za tezu bio je John Archibald Wheeler. U svojoj doktorskoj disertaciji pod nazivom "Princip najmanjeg djelovanja u kvantnoj mehanici", Feynman je primijenio princip stacionarnog djelovanja na probleme kvantne mehanike, inspirisan željom da kvantizira Wheeler-Feynmanovu teoriju apsorbera elektrodinamike, i postavio temelje za formulaciju integrala puta i Feynmanove dijagrame. Ključni uvid bio je da se pozitroni ponašaju poput elektrona koji se kreću unatrag u vremenu. James Gleick je napisao: <blockquote>Ovo je bio Richard Feynman koji se približavao vrhuncu svojih moći. Sa dvadeset tri godine... možda nije bilo fizičara na svijetu koji bi se mogao mjeriti s njegovim ekscentričnim vladanjem izvornim materijalima teorijske nauke. Nije se radilo samo o matematici (iako je postalo jasno... da je matematička mašinerija koja se pojavila u Wheeler-Feynmanovoj saradnji bila izvan Wheelerovih vlastitih sposobnosti). Feynman je izgleda posjedovao zastrašujuću lakoću sa suštinom jednačina, poput Einsteina u istim godinama, poput sovjetskog fizičara Leva Landaua - ali malo drugih.</blockquote> Jedan od uslova Feynmanove stipendije za Princeton bio je da se ne može oženiti; ipak, nastavio je viđati svoju srednjoškolsku ljubav, Arline Greenbaum, i bio je odlučan da se oženi njome kada dobije doktorat uprkos saznanju da je teško bolesna od [[Tuberkoloza|tuberkuloze]]. To je u to vrijeme bila neizlječiva [[bolest]] i nije se očekivalo da će živjeti duže od dvije godine. 29. juna 1942. godine, trajektom su se uputili prema Staten Islandu, gdje su se vjenčali u gradskoj kancelariji. Ceremoniji nisu prisustvovali ni porodica ni prijatelji, a svjedočila su joj dva stranca. Feynman je mogao poljubiti Arline samo u obraz. Nakon ceremonije odveo ju je u bolnicu Deborah, gdje ju je posjećivao vikendom. == Projekt Manhattan == [[Datoteka:Feynman-richard_p.jpg|thumb|upright|alt=Feynman smiling|Feynmanova identifikacijska značka Los Alamosa]] Godine 1941, dok je Drugi svjetski rat trajao u Evropi, ali Sjedinjene Američke Države još nisu bile u ratu, Feynman je proveo ljeto radeći na balističkim problemima u Frankford Arsenalu u Pennsylvaniji. Nakon što je [[napad na Pearl Harbor]] uveo Sjedinjene Američke Države u rat, Feynmana je regrutovao [[Robert R. Wilson]], koji je radio na sredstvima za proizvodnju obogaćenog uranijuma za upotrebu u [[Nuklearno oružje|atomskoj bombi]], kao dio onoga što će postati [[Projekt "Manhattan"]]. U to vrijeme, Feynman nije stekao diplomu postdiplomskog studija. Wilsonov tim u Princetonu radio je na uređaju zvanom izotron, namijenjenom elektromagnetskom odvajanju uranijuma-235 od uranijuma-238. To je urađeno na sasvim drugačiji način od onog koji je koristio [[kalutron]] koji je razvijao tim pod Wilsonovim bivšim mentorom, [[Ernest Lawrence|Ernestom O. Lawrenceom]], u Radijacijskoj laboratoriji [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerziteta u Kaliforniji (Berkeley)]].<ref>Herken, Gregg (2002). Brotherhood of the Bomb: The Tangled Lives and Loyalties of Robert Oppenheimer, Ernest Lawrence, and Edward Teller. New York: Henry Holt and Co. ISBN 978-0-8050-6588-6. OCLC 48941348.</ref> Na papiru, izotron je bio mnogo puta efikasniji od kalutrona, ali Feynman i Paul Olum su se potrudili da utvrde da li je to istinito u praksi. Konačno, na Lawrenceovu preporuku, izotronski projekat je napušten. U tom trenutku, početkom 1943. godine, Robert Oppenheimer je osnivao Laboratoriju Los Alamos, tajnu laboratoriju na visoravni u Novom Meksiku gdje bi se dizajnirala i gradila atomska bomba. Timu sa Princetona je ponuđeno da se tamo premjesti. "Kao grupa profesionalnih vojnika", kasnije se prisjetio Wilson, "masovno smo se prijavili da idemo u Los Alamos." Oppenheimer je regrutovao mnoge mlade fizičare, uključujući Feynmana, kojeg je telefonom iz Chicaga obavijestio da je za Arline pronašao prezbiterijanski sanatorijum u [[Albuquerque]]u, Novi Meksiko. Bili su među prvima koji su krenuli za Novi Meksiko, vozom 28. marta 1943. Željeznica je Arline obezbijedila invalidska kolica, a Feynman je dodatno platio za privatnu sobu za nju. Tamo su proveli godišnjicu braka. U Los Alamosu, Feynman je raspoređen u Teorijski (T) odjel [[Hans Bethe|Hansa Bethea]], i dovoljno je impresionirao Bethea da postane vođa grupe. On i Bethe su razvili Bethe-Feynmanovu formulu za izračunavanje prinosa fisijske bombe, koja se nadovezala na prethodni rad Roberta Serbera. Kao mlađi fizičar, nije bio centralna osoba u projektu. Upravljao je računarskom grupom ljudskih računara u teorijskom odjelu. Sa Stanleyjem Frankelom i Nicholasom Metropolisom, pomagao je u uspostavljanju sistema za korištenje [[IBM]] [[Bušena kartica|bušenih kartica]] za izračunavanje. Izumio je novu metodu izračunavanja logaritama koju je kasnije koristio na Connection Machine. Strastveni bubnjar, Feynman je shvatio kako "navesti" mašinu da klikće u muzičkim ritmovima. Drugi rad u Los Alamosu uključivao je izračunavanje [[neutron]]skih jednačina za "Water Boiler" u Los Alamosu, mali [[nuklearni reaktor]], kako bi se izmjerilo koliko je sklop fisibilnog materijala blizu kritičnosti. Nakon završetka ovog posla, Feynman je upućen u Clinton Engineer Works u Oak Ridgeu, Tennessee, gdje je Manhattan Project imao svoja postrojenja za obogaćivanje urana. Tu je pomagao inženjerima u planiranju sigurnosnih procedura za skladištenje materijala kako bi se izbjegle kritične nesreće, posebno kada obogaćeni uran dođe u kontakt s vodom, koja djeluje kao moderator neutrona. Insistirao je da običnim vojnicima održi predavanje o nuklearnoj fizici kako bi shvatili potencijalne opasnosti. Objasnio je da, iako se bilo koja količina neobogaćenog urana može sigurno skladištiti, tim materijalom se mora pažljivo rukovati. Razvio je niz sigurnosnih preporuka za različite stepene obogaćivanja.<ref>Wellerstein, Alex (June 6, 2014). [https://blog.nuclearsecrecy.com/2014/06/06/feynman-and-the-bomb/ "Feynman and the Bomb"].</ref> Rečeno mu je da ako mu ljudi u Oak Ridgeu budu stvarali bilo kakve poteškoće s njegovim prijedlozima, treba da ih obavijesti da u tom slučaju Los Alamos "ne može biti odgovoran za njihovu sigurnost". [[Datoteka:Los Alamos colloquium.jpg|thumb|alt=A crowd seated in folding chairs|lijevo|Na kolokvijumu o Tellerovom "Superu" u laboratoriji Los Alamos 1946. godine. Feynman je u drugom redu, četvrti s lijeva, pored Oppenheimera.]] Po povratku u Los Alamos, postavljen je na čelo grupe odgovorne za teorijski rad i proračune o predloženoj bombi od uranijum hidrida, što se na kraju pokazalo neizvodljivim. Fizičar [[Niels Bohr]] ga je tražio za individualne diskusije. Kasnije je Bohr otkrio razlog: većina ostalih fizičara previše se divila Bohru da bi se s njim raspravljali. Feynman nije imao takve inhibicije, energično ističući sve što je smatrao manjkavim u Bohrovom razmišljanju. Rekao je da osjeća jednako poštovanje prema Bohru kao i bilo ko drugi, ali kada bi ga neko naveo da priča o fizici, postao bi toliko fokusiran da bi zaboravio na društvene pristojnosti. Možda zbog toga Bohr nikada nije bio naročito naklonjen Feynmanu. Feynman je impresionirao Oppenheimera, koji je u pismu šefu odsjeka za fiziku Univerziteta u Kaliforniji, Raymondu T. Birgeu, u novembru 1943. napisao da je Feynman "bez sumnje najbriljantniji mladi fizičar ovdje, i svi to znaju".<ref>Smith, Alice Kimball; Weiner, Charles (1980). Robert Oppenheimer: Letters and Recollections. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. ISBN 978-0-8047-2620-7. p. 269.</ref> U Los Alamosu, koji je bio izolovan iz sigurnosnih razloga, Feynman se zabavljao istražujući kombinacijske brave na ormarićima i stolovima fizičara. Često je otkrivao da su ostavljali kombinacije brava na fabričkim postavkama, zapisivali kombinacije ili koristili lako pogodne kombinacije poput datuma. Pronašao je kombinaciju jednog ormarića isprobavajući brojeve za koje je mislio da bi ih fizičar mogao koristiti (ispostavilo se da je to 27–18–28 prema osnovi [[Prirodni logaritam|prirodnih logaritama]], e = 2,71828 ...), i otkrio je da su tri ormarića za spise u kojima je kolega čuvao istraživačke bilješke imali istu kombinaciju. Ostavljao je bilješke u ormarićima kao šalu, plašeći svog kolegu, Frederica de Hoffmanna, da pomisli da im je špijun dobio pristup.<ref>Pugh, Kevin J. (2017). Computers, Cockroaches, and Ecosystems: Understanding Learning Through Metaphor. Charlotte, North Carolina: Information Age Publishing. ISBN 978-1-68123-776-3. OCLC 971941339. pp. 1-2.</ref> [[Datoteka:Feynman and Oppenheimer at Los Alamos.jpg|alt=The scientists standing in a semi-circle, wearing suits|thumb|Feynman (u sredini) sa Robertom Oppenheimerom (desno od Feynmana) na društvenom događaju u laboratoriji Los Alamos tokom Projekta Manhattan]] Feynmanova mjesečna plata od 380 dolara (što je ekvivalentno 7.000 dolara u 2025. godini) bila je otprilike polovina iznosa potrebnog za njegove skromne životne troškove i Arlineine medicinske račune, te su bili prisiljeni da koriste njenu ušteđevinu od 3.300 dolara (što je ekvivalentno 61.000 dolara u 2025. godini). Vikendom je posuđivao automobil od svog prijatelja Klausa Fuchsa kako bi se vozio u Albuquerque da vidi Arline. Na pitanje ko je u Los Alamosu najvjerovatnije špijun, Fuchs je spomenuo Feynmanovo provaljivanje sefova i česta putovanja u Albuquerque; Sam Fuchs je kasnije priznao da je špijunirao za Sovjetski Savez. [[FBI]] je sastavio obiman dosije o Feynmanu,<ref>Morisy, Michael; Hovden, Robert (June 6, 2012). J Pat Brown (ed.). [https://web.archive.org/web/20190505211540/https://www.muckrock.com/news/archives/2012/jun/06/feynman-files-professors-invitation-past-iron-curt/ "The Feynman Files: The professor's invitation past the Iron Curtain"]. MuckRock.</ref> posebno s obzirom na Feynmanovo Q odobrenje. Dana 16. juna 1945. godine iz sanatorijuma su ga obavijestili da Arline umire, Feynman se odvezao u Albuquerque i proveo s njom posljednje sate njenog života. Zatim se udubio u rad na projektu i bio je prisutan na nuklearnom testu Trinity. Tvrdio je da je jedina osoba koja je vidjela eksploziju bez vrlo tamnih naočala ili zavarivačkih sočiva, obrazlažući da je sigurno gledati kroz vjetrobransko staklo kamiona, jer bi to blokiralo štetno [[ultraljubičasto zračenje]]. Ogroman sjaj [[Eksplozija|eksplozije]] natjerao ga je da se sagne na pod kamiona, gdje je vidio privremenu naknadnu sliku "ljubičaste mrlje". == Cornell (1945–1949) == Feynman je nominalno bio imenovan na Univerzitetu Wisconsin-Madison kao docent fizike, ali je bio na neplaćenom odsustvu tokom svog učešća u Projektu Manhattan. Godine 1945. primio je pismo od [[dekan]]a Marka Ingrahama sa Fakulteta za književnost i nauku u kojem je zatražio njegov povratak na univerzitet da predaje u narednoj akademskoj godini. Njegovo imenovanje nije produženo jer se nije obavezao da će se vratiti. U govoru održanom tamo nekoliko godina kasnije, Feynman je našalio: "Sjajno je vratiti se na jedini univerzitet koji je ikada imao dovoljno pameti da me otpusti."<ref>March, Robert H. (2003). "Physics at the University of Wisconsin: A History". Physics in Perspective. 5 (2): 130–149. Bibcode:2003PhP.....5..130M. doi:10.1007/s00016-003-0142-6. S2CID 120730710.</ref> Već 30. oktobra 1943. godine, Bethe je napisao pismo šefu odsjeka za fiziku svog [[Univerzitet Cornell|univerziteta, Cornella]], kako bi preporučio zapošljavanje Feynmana. Dana 28. februara 1944. godine, ovo je podržao Robert Bacher, također sa Cornella, i jedan od najstarijih naučnika u Los Alamosu. To je dovelo do ponude u augustu 1944. godine, koju je Feynman prihvatio. Oppenheimer se nadao da će zaposliti Feynmana na Univerzitetu Kalifornije, ali Birge je bio nerad za to. Dao je Feynmanu ponudu u maju 1945. godine, ali ju je Feynman odbio. Cornell je izjednačio svoju ponudu za platu od 3.900 dolara (što je ekvivalentno 70.000 dolara u 2025. godini) godišnje. Feynman je postao jedan od prvih vođa grupe Laboratorije Los Alamos koji je otišao, odlazeći u Ithaku, New York, u oktobru 1945. godine. S obzirom da Feynman više nije radio u laboratoriji Los Alamos, više nije bio izuzet od regrutacije. Na njegovom uvodnom sistematskom pregledu, vojni psihijatri su dijagnosticirali da Feynman pati od mentalne bolesti i vojska mu je dala izuzeće 4-F iz mentalnih razloga. Njegov otac je iznenada umro 8. oktobra 1946. godine, zbog čega je Feynman patio od depresije. Dana 17. oktobra 1946. godine, napisao je pismo pokojnoj supruzi Arline, u kojem je izrazio duboku [[ljubav]] i [[Tuga|tugu]]. Pismo je bilo zapečaćeno i otvoreno tek nakon njegove smrti. "Molim vas, izvinite što ovo ne šaljem", završavalo je pismo, "ali ne znam vašu novu adresu."<ref>[https://web.archive.org/web/20190505210037/http://www.lettersofnote.com/2012/02/i-love-my-wife-my-wife-is-dead.html "I love my wife. My wife is dead"]. Letters of Note. February 15, 2012.</ref> Nesposoban da se fokusira na istraživačke probleme, Feynman je počeo da se bavi fizičkim problemima, ne radi korisnosti, već radi ličnog zadovoljstva. Jedan od njih uključivao je analizu fizike rotirajućeg, nutirajućeg diska dok se kreće kroz zrak, inspirisan incidentom u kafeteriji na Cornellu kada je neko bacio tanjir za večeru u zrak. Čitao je rad Sir [[William Rowan Hamilton|Williama Rowana Hamiltona]] o kvaternionima i bezuspješno pokušavao da ih upotrijebi za formuliranje [[Posebna teorija relativnosti|relativističke teorije]] [[elektron]]a. Njegov rad tokom ovog perioda, koji je koristio jednačine rotacije za izražavanje različitih brzina rotacije, na kraju se pokazao važnim za naredni njegov rad koji je osvojio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]], no pošto se osjećao iscrpljeno i usmjerio je svoju pažnju na manje neposredno praktične probleme, iznenadile su ga ponude za profesorska mjesta s drugih renomiranih [[univerzitet]]a, uključujući Institut za napredne studije, Univerzitet [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornije u Los Angelesu]] i Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu. [[Datoteka:Feynman EP Annihilation.svg|thumb|lijevo|alt=A diagram displaying two particles colliding and releasing gamma radiation|Feynmanov dijagram anihilacije elektron/pozitron]] Feynman nije bio jedini frustrirani teorijski fizičar u ranim poslijeratnim godinama. Teorija kvantne elektrodinamike se suočavala sa problemom [[Beskonačnost|beskonačnih]] [[integral]]a u teoriji perturbacija. To su bili jasni matematički nedostaci u teoriji, koje su Feynman i Wheeler bezuspješno pokušavali zaobići. "Teoretičari", primijetio je Murray Gell-Mann, "bili su u nemilosti". U junu 1947. godine, vodeći američki fizičari sastali su se na konferenciji Shelter Island. Za Feynmana, to je bila njegova "prva velika konferencija s velikim ljudima... Nikada nisam bio na ovakvoj u mirnodopsko vrijeme." Problemi koji su mučili [[Kvantna elektrodinamika|kvantnu elektrodinamiku]] su razmatrani, ali teoretičari su bili potpuno zasjenjeni dostignućima eksperimentalista, koji su izvijestili o otkriću Lambovog pomaka, mjerenju magnetskog momenta elektrona i hipotezi o [[Pion|dva mezona]] Roberta Marshaka. Bethe je preuzeo vodstvo iz rada Hansa Kramersa i izveo renormaliziranu nerelativističku kvantnu jednačinu za Lambov pomak. Sljedeći korak bio je stvaranje relativističke verzije. Feynman je smatrao da on to može izvesti, ali kada se vratio Betheu sa svojim rješenjem, ono nije konvergiralo. Feynman je ponovo pažljivo razradio problem, primjenjujući formulaciju integrala po putanji koju je koristio u svojoj tezi. Poput Bethea, učinio je integral konačnim primjenom graničnog člana. Rezultat je odgovarao Betheovoj verziji.<ref>Feynman, Richard P. (December 11, 1965). [https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1965/feynman/lecture/ "Richard P. Feynman – Nobel Lecture: The Development of the Space–Time View of Quantum Electrodynamics"]. Nobel Foundation.</ref> Predstavio je svoj rad kolegama na konferenciji Pocono 1948. godine, međutim rad nije dobro primljen. Julian Schwinger je održao dugu prezentaciju svog rada iz kvantne elektrodinamike, a Feynman je zatim ponudio svoju verziju pod nazivom "Alternativna formulacija kvantne elektrodinamike". Nepoznati Feynmanovi dijagrami, korišteni prvi put, zbunili su publiku. Feynman nije uspio da dočara svoju poentu, a [[Paul Dirac]], [[Edward Teller]] i Niels Bohr su imali određene prigovore. [[Freeman Dyson|Freemanu Dysonu]] je barem jedna stvar bila jasna: Shin'ichirō Tomonaga, Schwinger i Feynman su razumjeli o čemu govore čak i ako niko drugi nije, ali nije ništa objavio. Bio je uvjeren da je Feynmanovu formulaciju lakše razumjeti i na kraju je uspio uvjeriti Oppenheimera u to. Dyson je 1949. godine objavio rad, koji je Feynmanovom radu dodao nova pravila koja su objašnjavala kako implementirati renormalizaciju.<ref>Dyson, F. J. (1949). "The radiation theories of Tomonaga, Schwinger, and Feynman". Physical Review. 75 (3): 486–502. Bibcode:1949PhRv...75..486D. doi:10.1103/PhysRev.75.486.</ref> Feynman je bio potaknut da objavi svoje ideje u Physical Reviewu u seriji radova tokom tri godine. Njegovi radovi iz 1948. godine na temu "Relativistička granica za klasičnu elektrodinamiku" pokušali su objasniti ono što nije uspio objasniti na Pocon konferenciji. Njegov rad iz 1949. godine na temu "Teorija pozitrona" bavio se [[Schrödingerova jednačina|Schrödingerovom jednačinom]] i Diracovom jednačinom i uveo ono što se danas naziva Feynmanov propagator. Konačno, u radovima o "Matematičkoj formulaciji kvantne teorije elektromagnetske interakcije" iz 1950. i "Operatorski račun s primjenom u kvantnoj elektrodinamici" iz 1951., razvio je matematičku osnovu svojih ideja, izveo poznate formule i unaprijedio nove. Dok su radovi drugih u početku citirali Schwingera, radovi koji su citirali Feynmana i koristili Feynmanove dijagrame pojavili su se 1950. godine i ubrzo su postali više rasprostranjeni. Studenti su naučili i koristili moćan novi alat koji je Feynman stvorio. Kasnije su napisani [[računarski program]]i za procjenu Feynmanovih dijagrama, omogućavajući fizičarima da koriste kvantnu teoriju polja za donošenje visokopreciznih predviđanja.<ref>Aoyama, Tatsumi; Kinoshita, Toichiro; Nio, Makiko (February 8, 2018). "Revised and improved value of the QED tenth-order electron anomalous magnetic moment". Physical Review D. 97 (3) 036001. arXiv:1712.06060. Bibcode:2018PhRvD..97c6001A. doi:10.1103/PhysRevD.97.036001. ISSN 2470-0010. S2CID 118922814.</ref> Marc Kac je prilagodio Feynmanovu tehniku ​​sumiranja mogućih historija čestice proučavanju paraboličnih parcijalnih diferencijalnih jednačina, dajući ono što je danas poznato kao Feynman-Kac formula, čija se upotreba proteže izvan fizike na mnoge primjene stohastičkih procesa.<ref>Kac, Mark (1949). "On Distributions of Certain Wiener Functionals". Transactions of the American Mathematical Society. 65 (1): 1–13. doi:10.2307/1990512. JSTOR 1990512.</ref> Međutim, za Schwingera, Feynmanov dijagram je bio "pedagogija, a ne fizika". Osvrćući se na ovaj period, Feynman bi se s ljubavlju prisjećao svog vremena u Telluride Houseu, gdje je živio tokom većeg dijela svoje karijere na Cornellu. U jednom intervjuu, opisao je Dom kao "grupu dječaka koji su posebno odabrani zbog svoje učenosti, zbog svoje pameti ili šta god to bilo, da im se da besplatan smještaj i hrana i tako dalje, zbog njihove inteligencije". Uživao je u udobnosti doma i rekao je da je "tamo obavio fundamentalni rad" za koji je dobio Nobelovu nagradu.<ref>Feynman, Richard (March 5, 1966). [https://repository.aip.org/node/128719 "Richard Feynman – Session III"] (Interview). Interviewed by Charles Weiner. American Institute of Physics.</ref> Međutim, Feynman je također navodno bio nemiran tokom svog boravka na Cornellu. Do 1949. godine, pred kraj ovog perioda, još uvijek se nije nastanio u stalnoj kući ili stanu, već se selio između pansiona i studentskih domova. Neko vrijeme je živio s raznim oženjenim prijateljima, ali su se ovi aranžmani navodno često prekidali kada bi "aranžmani postali seksualno nestabilni". Sa 31 godinom, navodno se često udvarao udatim prijateljicama i studenticama, te unajmljivao seksualne radnice; prema Gleicku, ovo ponašanje je narušilo mnoga njegova prijateljstva. Feynman je kasnije napisao da mu se nije sviđala hladna zimska klima na Itaki i da je osjećao da živi u sjeni Hansa Bethea dok je bio na Cornellu. == Brazil (1949–1952) == [[File:Richard Feynman undated.png|alt=Feynman seated on the floor with drums around him|thumb|Feynman s bubnjevima]] Feynman je proveo nekoliko sedmica u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] u julu 1949. godine. Te godine, [[Sovjetski Savez]] je detonirao svoju prvu atomsku bombu, što je izazvalo zabrinutost zbog špijunaže. Fuchs je uhapšen kao sovjetski špijun 1950. godine, a FBI je ispitivao Bethea o Feynmanovoj lojalnosti. Fizičar David Bohm je uhapšen 4. decembra 1950. godine, i emigrirao je u Brazil u oktobru 1951. godine. Zbog straha od nuklearnog rata, odlučio je da period 1951-1952. provede u Brazilu, gdje je držao kurseve u Centru Brasileiro de Pesquisas Físicas. U Brazilu je bio impresioniran samba muzikom i naučio je svirati frigideiru, metalni udarački instrument u obliku tave.<ref>Beck, John H. (2013). Encyclopedia of Percussion. Taylor & Francis. p. 155. ISBN 978-1-317-74768-0.</ref> Amaterski je svirao bongo i konga [[Bubanj|bubnjeva]] i često ih je svirao u [[Orkestar|orkestru]] u mjuziklima. == Caltech i poslije (1952–1978) == === Lični i politički život === Nakon Brazila nije se vratio na Cornell. Bacher, koji je odigrao ključnu ulogu u dovođenju Feynmana na Cornell, nagovorio ga je da dođe na [[Kalifornijski tehnološki institut]] (Caltech). U to vrijeme zaljubio se u Mary Louise Bell iz Neodeshe u Kanzasu, koju je upoznao u kafeteriji na Cornellu, gdje je ona studirala historiju meksičke umjetnosti i tekstila. Kasnije ga je slijedila na Caltech, gdje je držao predavanje. Dok je bio u Brazilu, ona je predavala historiju namještaja i interijera na Državnom univerzitetu Michigan. Zaprosio ju je poštom iz Rio de Janeira, a vjenčali su se u Boiseu u Idahu 28. juna 1952. godine, ubrzo nakon što se vratio. Često su se svađali, a njihovi politički stavovi su bili različiti; Iako se on registrovao i glasao kao republikanac, ona je bila konzervativnija, a njeno mišljenje o saslušanju o sigurnosti Oppenheimera iz 1954. godine („Gdje ima dima ima i vatre“) ga je uvrijedilo. Rastavili su se 20. maja 1956. godine. Nakon krize sa Sputnikom 1957. godine, interes američke vlade za nauku je porastao na neko vrijeme. Feynman je razmatran za mjesto u predsjedničkom Savjetodavnom odboru za nauku, ali nije imenovan. U to vrijeme, FBI je intervjuisao ženu blisku Feynmanu, moguće njegovu bivšu suprugu Bell, koja je u pismenoj izjavi navela da vjeruje kako je on [[Komunizam|komunista]] ili prokomunista - i kao takav predstavlja vrlo jasan sigurnosni rizik. Dalje je dodala da iako izuzetno pametan - zaista genije - on je potpuno nemilosrdan, nesputan moralom, etikom ili religijom - i neće se zaustaviti ni pred čim da bi postigao svoje ciljeve.<ref>Wellerstein, Alex (July 11, 2014). [https://blog.nuclearsecrecy.com/2014/07/11/smeared-richard-feynman/ "Who smeared Richard Feynman?"].</ref> Američka vlada je ipak poslala Feynmana u Ženevu na Konferenciju Atomi za mir u septembru 1958. Na plaži [[Ženevsko jezero|Ženevskog jezera]] upoznao je Gweneth Howarth, iz Rippondena, Zapadni Yorkshire. Vjenčali su se 24. septembra 1960. godine u hotelu Huntington u Pasadeni. Dobili su sina Carla 1962. godine, a usvojili su kćerku Michelle 1968. godine. === Optužbe za seksizam === Protesti zbog njegovog navodnog seksizma na Caltechu održani su 1968. godine, a zatim ponovo 1972. godine. Demonstranti su "prigovarali na njegovo korištenje seksističkih priča o 'vozačicama' i ženama bez pojma u njegovim predavanjima."<ref>Lipman, Julia C. (March 5, 1999). [http://tech.mit.edu/V119/N10/col10lipman.10c.html "Finding the Real Feynman"]. The Tech.</ref> Feynman se prisjetio demonstranata koji su ušli u salu i demonstrirali pred predavanje koje je trebao održati u San Franciscu, nazivajući ga "seksističkom svinjom". Kasnije se osvrnuo na incident tvrdeći da ga je to potaknulo da se obrati demonstrantima, rekavši da "žene zaista pate od predrasuda i diskriminacije u fizici, a vaše prisustvo ovdje danas služi da nas podsjeti na ove poteškoće i potrebu da ih otklonimo". U svojim memoarima iz 1985. godine, "Sigurno se šalite, gospodine Feynman!", prisjetio se održavanja sastanaka u striptiz klubovima, zapošljavanja studentice kao golog modela dok je učila [[Crtež|crtanje]] tokom svog boravka na Caltechu i pretvaranja da je student kako bi prevario mlađe žene da spavaju s njim.<ref>Feynman, Richard P.; Leighton, Ralph; Hutchings, Edward (1985). "Surely you're joking, Mr. Feynman!": adventures of a curious character. New York: W.W. Norton. ISBN 978-0-393-01921-6.</ref> === Fizika === Na Caltechu, Feynman je istraživao fiziku [[superfluid]]nosti pothlađenog tekućeg helijuma, gdje helijum izgleda pokazuje potpuni nedostatak [[viskoznost]]i kada teče. Feynman je pružio kvantno-mehaničko objašnjenje za teoriju superfluidnosti sovjetskog fizičara [[Lev Landau|Leva Landaua]]. Primjena Schrödingerove jednačine na problem pokazala je da superfluid pokazuje kvantno mehaničko ponašanje koje se može uočiti na makroskopskoj skali. Ovo je pomoglo s problemom [[superprovodljivost]]i, ali konačno rješenje je izmicalo Feynmanu. Problem je riješen je BCS teorijom superprovodljivosti, koju su predložili [[John Bardeen]], Leon Neil Cooper i John Robert Schrieffer 1957. godine. [[Datoteka:RichardFeynman-PaineMansionWoods1984 copyrightTamikoThiel bw.jpg|alt=Feynman standing among trees|thumb|lijevo|Feynman na imanju Robert Treat Paine u Walthamu, Massachusetts, 1984. godine]] Feynman, inspirisan željom da kvantizuje Wheeler-Feynmanovu teoriju apsorbera iz elektrodinamike, postavio je temelje za formulaciju putnog integrala i Feynmanove dijagrame. Sa [[Murray Gell-Mann|Murrayem Gell-Mannom]], Feynman je razvio model slabog raspada, koji je pokazao da je strujno sprezanje u procesu kombinacija vektorskih i aksijalnih struja (primjer slabog raspada je raspad neutrona na elektron, proton i antineutrino). Iako su E. C. George Sudarshan i Robert Marshak razvili teoriju gotovo istovremeno, Feynmanova saradnja sa Gell-Mannom smatrana je ključnom jer je [[slaba interakcija]] bila uredno opisana vektorskim i aksijalnim strujama. Tako je kombinovana teorija beta raspada [[Enrico Fermi|Enrica Fermija]] iz 1933. godine sa objašnjenjem kršenja pariteta. Feynman je pokušao da objasni, tzv. partonski model, [[Jaka interakcija|jake interakcije]] koje upravljaju raspršenjem nukleona. Partonski model se pojavio kao dopuna kvarkovskom modelu koji je razvio Gell-Mann. Veza između dva modela bila je nejasna; Gell-Mann je Feynmanove partone podrugljivo nazivao "navlakama". Sredinom 1960-ih, fizičari su vjerovali da su kvarkovi samo knjigovodstveni uređaj za brojeve simetrije, a ne stvarne čestice; statistika omega-minus čestice, ako bi se interpretirala kao tri identična čudna kvarka povezana zajedno, činila bi se nemogućom ako bi kvarkovi bili stvarni. Eksperimenti dubokog neelastičnog raspršenja u [[Stenfordski linearni akcelerator SLAC|Nacionalnoj akceleratorskoj laboratoriji SLAC]] (ranije nazvanoj Stenfordski linearni akcelerator) krajem 1960-ih pokazali su da nukleoni ([[proton]]i i [[neutron]]i) sadrže čestice nalik tačkama koje raspršuju elektrone. Bilo je prirodno identificirati ih s [[kvark]]ovima, ali Feynmanov partonski model pokušao je interpretirati eksperimentalne podatke na način koji nije uvodio dodatne hipoteze. Na primjer, podaci su pokazali da oko 45% energetskog momenta nose električno neutralne čestice u [[nukleon]]u. Ove električno neutralne čestice se sada smatraju [[gluon]]ima koji nose sile između kvarkova, a njihov trovrijednosni kvantni broj boje rješava problem omega-minus. Feynman nije osporavao model kvarka; na primjer, kada je peti kvark otkriven 1977. godine, Feynman je odmah svojim studentima ukazao da otkriće implicira postojanje šestog kvarka, koji je otkriven u deceniji nakon njegove smrti. Nakon uspjeha [[Kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]], Feynman se okrenuo kvantnoj gravitaciji. Po analogiji s [[foton]]om, koji ima spin 1, istraživao je posljedice slobodnog bezmasenog polja spina 2 i izveo [[Einsteinova jednačina polja|Einsteinovu jednačinu polja]] opće relativnosti, ali malo više od toga. Računarski uređaj koji je Feynman tada otkrio za gravitaciju, "duhovi", koji su "čestice" u unutrašnjosti njegovih dijagrama koje imaju "pogrešnu" vezu između spina i statistike, pokazali su se neprocjenjivim u objašnjavanju ponašanja kvantnih čestica Yang-Millsovih teorija, na primjer, [[Kvantna hromodinamika|kvantne hromodinamike]] i [[Elektroslaba teorija|elektroslabe teorije]]. Radio je na sve četiri [[fundamentalne interakcije]] (Fundamentalne sile) prirode: [[Elektromagnetizam|elektromagnetnoj]], [[Slaba interakcija|slaboj sili]], [[Jaka interakcija|jakoj sili]] i gravitaciji. John i Mary Gribbin u svojoj knjizi o Feynmanu navode da "Niko drugi nije dao tako utjecajan doprinos istraživanju sve četiri interakcije". Djelimično kao način da se publicira napredak u fizici, Feynman je ponudio nagrade od 1.000 dolara za dva svoja izazova u nanotehnologiji; od kojih je jedan savladao William McLellan, a drugi Tom Newman. Feynman je također bio zainteresiran za odnos između fizike i računarstva. Također je bio jedan od prvih naučnika koji je zamislio mogućnost kvantnih računara.<ref>Nielsen, Michael A.; Chuang, Isaac L. (2010). Quantum Computation and Quantum Information (10th anniversary ed.). Cambridge: Cambridge University Press. p. 7. ISBN 978-1-107-00217-3. OCLC 844974180.</ref> <ref> Rieffel, Eleanor G.; Polak, Wolfgang H. (March 4, 2011). Quantum Computing: A Gentle Introduction. MIT Press. p. 44. ISBN 978-0-262-01506-6.</ref> Osamdesetih godina prošlog stoljeća počeo je provoditi ljeta radeći u Thinking Machines Corporation, pomažući u izgradnji nekih od prvih paralelnih superračunara i razmatrajući konstrukciju [[Kvantno računarstvo|kvantnih računara]].<ref>Feynman, Richard (1982). "Simulating Physics with Computers". International Journal of Theoretical Physics. 21 (6–7): 467–488. Bibcode:1982IJTP...21..467F. CiteSeerX 10.1.1.45.9310. doi:10.1007/BF02650179. S2CID 124545445.</ref> Između 1984. i 1986. godine razvio je varijacijsku metodu za približno izračunavanje integrala puta, što je dovelo do moćne metode pretvaranja divergentnih perturbacijskih ekspanzija u konvergentne ekspanzije jakog sprezanja (varijacijska teorija perturbacija) i, kao posljedice toga, do najtačnijeg određivanja<ref>Kleinert, Hagen (1999). "Specific heat of liquid helium in zero gravity very near the lambda point". Physical Review D. 60 (8) 085001. arXiv:hep-th/9812197. Bibcode:1999PhRvD..60h5001K. doi:10.1103/PhysRevD.60.085001. S2CID 117436273.</ref> kritičnih eksponenata izmjerenih u satelitskim eksperimentima.<ref> Lipa, J. A.; Nissen, J.; Stricker, D.; Swanson, D.; Chui, T. (2003). "Specific heat of liquid helium in zero gravity very near the lambda point". Physical Review B. 68 (17) 174518. arXiv:cond-mat/0310163. Bibcode:2003PhRvB..68q4518L. doi:10.1103/PhysRevB.68.174518. S2CID 55646571.</ref> Na Caltechu je jednom na svojoj tabli napisao "Ono što ne mogu stvoriti, ne razumijem".<ref>Way, Michael (2017). "What I cannot create, I do not understand". Journal of Cell Science. 130 (18): 2941–2942. doi:10.1242/jcs.209791. ISSN 1477-9137. PMID 28916552. S2CID 36379246.</ref> == Popularna kultura == [[Datoteka:Richard-Feynman-bust-NTHU-campus.jpg|alt=A bronze bust with flowers next to it, resting on a stone base|thumb|upright=0.7|Feynmanova bista unutar kampusa Nacionalnog univerziteta Tsing Hua, Tajvan]] Aspekti Feynmanovog života prikazani su u raznim medijima. Portretirao ga je glumac Matthew Broderick u biografskom filmu Infinity iz 1996. godine.<ref>Holden, Stephen (October 4, 1996). [https://www.nytimes.com/1996/10/04/movies/a-man-a-woman-and-an-atomic-bomb.html "A Man, a Woman and an Atomic Bomb"]. The New York Times.</ref> [[Glumac]] Alan Alda angažovao je dramskog pisca Petera Parnella da napiše predstavu s dva lika o izmišljenom danu u Feynmanovom životu, smještenom dvije godine prije Feynmanove smrti. Predstava QED, premijerno je izvedena u Mark Taper Forumu u Los Angelesu 2001. godine, a kasnije je predstavljena u Vivian Beaumont Theatreu na [[Broadway]]u, a u obje produkcije Alda je glumio Richarda Feynmana. Real Time Opera je premijerno izvela svoju operu Feynman na Festivalu kamerne muzike Norfolk (Connecticut) u junu 2005. godine. Godine 2011. Feynman je bio tema biografskog grafičkog romana pod nazivom jednostavno Feynman, koji je napisao Jim Ottaviani, a ilustrovao Leland Myrick. Godine 2013, Feynmanovu ulogu u Rogersovoj komisiji dramatizirao je [[BBC]] u filmu The Challenger (američki naslov: The Challenger Disaster), s Williamom Hurtom u ulozi Feynmana. Godine 2016. Oscar Isaac je javno pročitao Feynmanovo ljubavno pismo pokojnoj Arline iz 1946. godine. U američkom filmu Oppenheimer iz 2023. godine, u režiji Christophera Nolana, a zasnovanom na Američkom Prometeju, Feynmana glumi glumac Jack Quaid.<ref>[https://www.vanityfair.com/hollywood/photos/2023/07/oppenheimer-cast-actors-vs-real-people "The Cast of 'Oppenheimer' and the Real People They Play"]. Vanity Fair. July 20, 2023.</ref> ==Bibliografija== ===Odabrani naučni radovi=== *{{cite book|title=Selected Papers of Richard Feynman: With Commentary|first=Richard P.|last=Feynman|editor=Laurie M. Brown|publisher=World Scientific|series=20th Century Physics|year=2000|isbn=978-9810241315|url=https://archive.org/details/selectedpapersof0000feyn}} *{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|title=The Principle of Least Action in Quantum Mechanics|year=1942|series=Ph.D. Dissertation, Princeton University|publisher=World Scientific (with title "Feynman's Thesis: a New Approach to Quantum Theory")|publication-date=2005|editor=Laurie M. Brown|isbn=978-9812563804|url=https://archive.org/details/feynmansthesisne00feyn_0}} *{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Interaction with the Absorber as the Mechanism of Radiation|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 17|pages=157–181|year=1945|doi=10.1103/RevModPhys.17.157|bibcode = 1945RvMP...17..157W|issue=2–3 }} *{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|osti=4341197|title=A Theorem and its Application to Finite Tampers|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}} *{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Thomas A. Welton|first2=T. A.|last2= Welton|osti=4381097|title=Neutron Diffusion in a Space Lattice of Fissionable and Absorbing Materials|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}} *{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Nicholas Metropolis|last2=Metropolis|first2= N.|author3-link=Edward Teller|first3=E.|last3= Teller|osti=4417654|title=Equations of State of Elements Based on the Generalized Fermi-Thomas Theory|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1947}} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-time approach to non-relativistic quantum mechanics|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 20|pages= 367–387|year=1948a|doi=10.1103/RevModPhys.20.367|bibcode = 1948RvMP...20..367F|issue=2 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= Relativistic Cut-Off for Quantum Electrodynamics|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1948-11-15_74_10/page/1430|journal=[[Physical Review]]|volume= 74|pages=1430–1438|year=1948b|doi=10.1103/PhysRev.74.1430|bibcode = 1948PhRv...74.1430F|issue=10 }} *{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Classical Electrodynamics in Terms of Direct Interparticle Action|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 21|pages=425–433|year=1949|doi=10.1103/RevModPhys.21.425|bibcode = 1949RvMP...21..425W|issue=3 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The theory of positrons|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1949-09-15_76_6/page/749|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages= 749–759|year=1949|doi=10.1103/PhysRev.76.749|bibcode = 1949PhRv...76..749F|issue=6 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-Time Approach to Quantum Electrodynamic|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1949-09-15_76_6/page/769|journal=[[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages=769–789|year=1949b|doi=10.1103/PhysRev.76.769|bibcode = 1949PhRv...76..769F|issue=6 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Mathematical formulation of the quantum theory of electromagnetic interaction|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1950-11-01_80_3/page/440|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 80|pages= 440–457|year=1950|doi=10.1103/PhysRev.80.440|bibcode = 1950PhRv...80..440F|issue=3 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= An Operator Calculus Having Applications in Quantum Electrodynamics|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 84|pages=108–128|year=1951|doi=10.1103/PhysRev.84.108|bibcode = 1951PhRv...84..108F }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The λ-Transition in Liquid Helium|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1953-06-15_90_6/page/1116|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 90|pages=1116–1117|year=1953|doi=10.1103/PhysRev.90.1116.2|bibcode = 1953PhRv...90.1116F|issue=6 }} *{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Frederic de Hoffmann|last2=de Hoffmann|first2= F.|author3-link=Robert Serber|last3=Serber|first3=R.|osti=4354998|title=Dispersion of the Neutron Emission in U235 Fission|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1955}} *{{cite journal|pmid = 17774518|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=24. 2. 1956|year=1956|title=Science and the Open Channel |url = https://archive.org/details/sim_science_1956-02-24_123_3191/page/n1|volume=123|issue=3191|periodical=[[Science (journal)|Science]]|page=307|doi = 10.1126/science.123.3191.307|bibcode = 1956Sci...123..307F }} *{{cite journal|first1=M.|last1=Cohen| first2=Richard P.|last2= Feynman|title=Theory of Inelastic Scattering of Cold Neutrons from Liquid Helium|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 107|pages=13–24|year=1957|doi=10.1103/PhysRev.107.13|bibcode = 1957PhRv..107...13C }} *{{cite journal|first1=Richard P.|last1=Feynman|first2= F. L.|last2= Vernon|first3= R.W.|last3=Hellwarth|title=Geometric representation of the Schrödinger equation for solving maser equations|journal=J. Appl. Phys|year=1957|doi=10.1063/1.1722572|volume=28|page=49|bibcode = 1957JAP....28...49F }} *{{cite web|last=Feynman|first=Richard P.|url=http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|title=Plenty of Room at the Bottom|publisher=Presentation to American Physical Society|year=1959|access-date=2. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100211190050/http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|archive-date=11. 2. 2010|url-status=dead}} *{{cite journal|pmid = 13889186|last1=Edgar|first1=R. S.|last2=Feynman|first2=Richard P.|last3=Klein|first3=S.|last4=Lielausis|first4=I. |publication-date=februar 1962|year=1962|title=Mapping experiments with r mutants of bacteriophage T4D |volume=47|periodical=[[Genetics (journal)|Genetics]]|pages=179–86|last5 = Steinberg|first5 = CM|pmc = 1210321}} *{{cite journal|pmid = 17791121|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=12. 8. 1966|year=1966 |title=The Development of the Space-Time View of Quantum Electrodynamics |url = https://archive.org/details/sim_science_1966-08-12_153_3737/page/698|volume=153|issue=3737|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=699–708|doi = 10.1126/science.153.3737.699|bibcode = 1966Sci...153..699F }} *{{cite journal|pmid = 17778830|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=15. 2. 1974|year=1974a|title=Structure of the proton |url = https://archive.org/details/sim_science_1974-02-15_183_4125/page/601|volume=183|issue=4125|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=601–610|doi = 10.1126/science.183.4125.601|bibcode = 1974Sci...183..601F }} *{{cite journal|url=http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|format=PDF|title=Cargo Cult Science|author=Feynman, Richard P.|journal=Engineering and Science|volume=37|issue=7|year=1974|access-date=2. 8. 2011|archive-date=4. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090304000024/http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|url-status=dead}} *{{cite journal|pmid = 9897894|last=Feynman|first=Richard P.|last2=Kleinert|first2=Hagen|author2-link=Hagen Kleinert|publication-date=decembar 1986|year=1986|title=Effective classical partition functions|volume=34|issue=6|periodical=Phys. Rev., A|pages=5080–5084|doi = 10.1103/PhysRevA.34.5080|bibcode = 1986PhRvA..34.5080F }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * http://www.feynmanlectures.caltech.edu/ Feynman-ova predavanja na Caltech-u {{Richard Feynman}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{stub-nobel}} {{DEFAULTSORT:Feynman, Richard}} [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Rođeni 1918.]] [[Kategorija:Umrli 1988.]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Kvantni fizičari]] [[Kategorija:Eksperimentalni fizičari]] [[Kategorija:Richard Feynman| ]] [[Kategorija:Jevreji]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Američki teorijski fizičari]] 43gkh52t72rn94mm1d89hb21kwszvjq 0 54930 3916067 3732754 2026-08-02T18:55:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916067 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Astrolab.JPG|mini|desno|Astrolab iz 16. vijeka]] '''Astrolab''' je historijski [[astronomija|astronomski]] [[mjerni instrument|instrument]] koji su koristili klasični [[astronomija|astronomi]].<ref>{{Cite web|url=https://legacy.geog.ucsb.edu/the-astrolabe-a-mathematical-jewel/|title=The Astrolabe: A Mathematical Jewel {{!}} UC Geography|language=en-US|access-date=2025-06-30}}{{Mrtav link}}</ref> To je bio glavni [[navigacija|navigacijski]] instrument do otkrića [[sekstant]]a<ref>{{Cite news|title=HISTORIANS’ HOME YIELDS RICH LODE; New York Society Searches Its Own Building for Items to Mark Anniversary; SHOW OPENS THURSDAY; Portrait of Stuyvesant and Champlain's Astrolabe Will Be on Display|url=https://www.nytimes.com/1964/05/18/archives/historians-home-yields-rich-lode-new-york-society-searches-its-own.html|newspaper=The New York Times|date=1964-05-18|access-date=2025-06-30|issn=0362-4331|language=en-US}}</ref> u [[18. vijek]]u. Između ostalog, koristio se za određivanje i predviđanje položaja [[Sunce|Sunca]], [[Mjesec (satelit)|Mjesec]]a, [[planeta]] i [[zvijezde|zvijezda]]; određivanje mjesnog vremena iz zadane [[geografska dužina|geografske dužine]] i obrnuto; mjerništvo; i za [[triangulacija|triangulaciju]]. Astrolozi [[islam]]skog svijeta i evropskih naroda koristili su se astrolabima za izradu [[horoskop]]a. == Također pogledajte == * [[Antikitera mehanizam]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Astrolabes}} * [https://alexboxer.com/astrolabe/ Interactive digital astrolabe by Alex Boxer] * [http://www.astrosurf.com/spheres/as/astrolabe-en.htm A digital astrolabe (HTML5 and javascript)] * [https://www.aramcoworld.com/Articles/May-2019/Astrolabe-Tech-Made-Not-So-Easy Astrolabe Tech Made... Not So Easy] * [http://www.eso.org/~ohainaut/bin/astrolabe.cgi paper astrolabe generator, from the ESO] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Analogni računari]] [[Kategorija:Starogrčka astronomija]] [[Kategorija:Starogrčka tehnologija]] [[Kategorija:Astrometrija]] [[Kategorija:Astronomski instrumenti]] [[Kategorija:Islamska astronomija]] [[Kategorija:Grčki izumi]] [[Kategorija:Historijski naučni instrumenti]] [[Kategorija:Inklinometri]] [[Kategorija:Pomorska navigacija]] [[Kategorija:Mehanički kalkulatori]] [[Kategorija:Navigacijska oprema]] [[Kategorija:Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu]] [[Kategorija:Naučna oprema]] 5g2fyptyvv9xbqekk97olhtbyqu2t7c 0 57456 3916176 3253687 2026-08-03T08:00:38Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Jakob Roggeveen]] na [[Jacob Roggeveen]] 3253687 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Jakob Roggeveen | slika = | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1659|2|1}} | mjesto_rođenja = Middelburg, Holandija | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1729|1|31|1659|2|1}} | mjesto_smrti = Middelburg, Holandija | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} [[Datoteka:Roggeveens journey.PNG|mini|desno|300px|Ruta Roggeveenovog putovanja 1721 - 1723]] '''Jakob Roggeveen''' ([[1. februar]] [[1659]]. - [[31. januar]], [[1729]]. godine) je bio [[Holandija|holandski]] istraživač, poslat da pronađe ''Terru Australis'', no umjesto toga slučajno je pronašao [[Uskršnje ostrvo]]. Njegov otac, Arent Roggeveen, bio je [[matematika|matematičar]] s mnogo znanja iz područja [[astronomija|astronomije]], [[geografija|geografije]], kao i teorije [[navigacija|navigacije]]. Bio je okupiran proučavanjem mitskog kontinenta Terre Australis, te je čak dobio pečat za istraživačko putovanje; no tek je njegov sin, u dobi od 62 godine, sakupio tri [[brod]]a i krenuo na ekspediciju. Prije nego što je otputovao, vodio je vrlo zaposlen život. [[30. mart]]a [[1683]]. godine postao je javni bilježnik [[Middelburg]]a (glavnog grada pokrajine Zeeland, u Holandiji, gdje se rodio). Doktorirao je pravo [[12. august]]a [[1960]]. hodine na Univerzitetu u Harderwijku, te radio od [[1707]]. do [[1714]]. godine kao ''Raadsheer van Justitie'' ("Lord Vijeća Pravde") u Bataviji (današnjoj [[Jakarta|Jakarti]]). [[1715]]. godine vraća se u Middelburg. {{DEFAULTSORT:Roggeveen, Jakob}} [[Kategorija:Nizozemski istraživači]] [[Kategorija:Biografije, Middelburg]] [[Kategorija:Rođeni 1659.]] [[Kategorija:Umrli 1729.]] o6xbqgjl7bojlbsle8t64qo473z45n2 0 60481 3916224 3851287 2026-08-03T11:48:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916224 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tabliczka E761.svg|desno|150px]] '''Evropski put E761''' je dio [[Međunarodna mreža E-puteva|međunarodne mreže E-puteva]]. Počinje u [[Bihać]]u, [[Bosna i Hercegovina]], a završava u [[Zaječar]]u, [[Srbija]]. Put prolazi kroz sljedeće gradove: [[Bihać]] – [[Jajce]] – [[Donji Vakuf]] – [[Zenica]] – [[Sarajevo]] – [[Užice]] – [[Čačak]] – [[Kraljevo]] –Trstenik- [[Kruševac]] – [[Pojate]] – [[Paraćin]] – [[Zaječar]] == Planovi == Prostornim planom Bosanskopodrinjskog Kantona je predviđena rekonstrukcija puta M-5 na relaciji Prača-Ustiprača.<ref>http://www.bpkg.gov.ba/media/images/2011/12/Tekst_Prostorna_osnova_PP_BPK_nacrt_skupstina.pdf</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *http://www.sonar.ba/content.php?lang=ba&id=15 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111122031100/http://sonar.ba/content.php?lang=ba&id=15 |date=22. 11. 2011 }} *[https://web.archive.org/web/20120131160853/http://www.sintef.no/upload/Teknologi_og_samfunn/Veg%20og%20samferdsel/IMOD-X/Rapporter/IMOD-X_Faza1_Izvestaj_Finalni.pdf www.sintef.no; Evropski+put+E761] {{Autoput E}} {{stub-evropa-put}} {{Commonscat|E761}} [[Kategorija:Međunarodna mreža E-puteva|761]] [[Kategorija:Putevi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Putevi u Srbiji]] j5fk6wbrv75pnstn6wpl1r7johwem6r 0 64004 3916183 3825441 2026-08-03T08:08:05Z KWiki 9400 3916183 wikitext text/x-wiki ''Ove stranice objašnjavaju značenje riječi '''Mauri''' u [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]].'' * Mauri je muško ime u [[finski jezik|finskom jeziku]]. * Mauri je ime [[domorodac]]a na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] * [[Mauri]] imenom danas se nazivaju [[islam]]izirani stanovnici sjeverozapadne [[Afrika|Afrike]], većinom [[nomadi|nomadski]] stočari. * [[Antički Mauri|Mauri]] je ime naroda koji je živio u [[antika|antičko doba]]. * [[Mauri (Mori)|Mauri]] ili Mori je naziv koji se primjenjivao u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], za narod koji je nastao miješanjem antičkih Maura s [[Kartaga|Kartažanima]], [[Rimljani]]ma, [[Vandali]]ma i [[Arapi]]ma. * [[Mauri]] je ime naroda koji je živio na [[Pirenejsko poluostrvo|Pirenejskom poluostrvu]]. {{višeznačnica}} 796apev3yrnk928y1z40nl6mc6itvpu 0 65356 3915983 3872880 2026-08-02T13:12:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3915983 wikitext text/x-wiki '''Elementi 14. grupe''' [[periodni sistem elemenata|periodnog sistema elemenata]] su [[ugljik]], [[silicij]], [[germanijum]], [[kalaj]] i [[olovo]]. Dosta su različiti, od [[nemetali|nemetala]] (ugljika) do [[metal (hemija)|metala]] (kalaja i olova), pored prelaznih elemenata koji pokazuju polumetalne osobine. Ugljik je bio poznat od prethistorijskih vremena kao [[ugalj]] koji je nastao djelimičnim sagorijevanjem [[organska hemija|organskih materija]]. U pisanoj historiji, [[dijamant]]i su uvijek bili cijenjeni kao dragulji hiljadama godina. Međutim, [[ugljik]] nije bio okarakterisan kao hemijski elemenat sve do kraja [[18. vijek]]a. Oruđa napravljena od [[kvarc]]a (SiO₂) bila su u upotrebi tokom cijelog [[Kameno doba|Kamenog doba]]. Međutim, slično kao i s ugljikom, čisti [[silicij]] nije izoliran sve do [[1823]]. godine kada je [[Jacob Berzelius|Berzelius]] dobio silicij [[redukcija|redukcijom]] K₂SiF₆ sa [[kalij]]om. [[Kalaj]] i olovo su također poznati od najstarijih godina. Najvažnija upotreba kalaja dugo vremena bila je njegova legura s [[bakar|bakrom]] ([[bronza]]). Oruđe i [[oružje]] načinjeno od bronze koristilo se preko 5000 godina. [[Olovo]] su koristili stari [[Egipat|Egipćani]] pri pravljenju grnčarije, a [[Rimska imperija|Rimljani]] su ga koristili za pečate i u druge svrhe. U nekoliko posljednih [[decenija]], otkrivena su brojna toksična svojstva olova te je narasla [[ekologija|ekološka]] svijest o smanjenju zagađivanja olovom, prvenstveno zbog sadržaja olova u pogonskim [[gorivo|gorivima]] (u vidu tetraetil-olova (C₂H₅)₄Pb) te kao sastojka nekih obojenih pigmenata. [[Germanijum]] se dugo vremena smatrao kao "nedostajuća" karika, sve dok [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|Mendeljejev]] nije predvidio njegove osobine [[1871]]. godine. Tek [[1886]]. godine otkrio ga je [[C.A. Winkler]]. {| class="prettytable" |- bgcolor="#efefef" ! width="80"| Element ! width="80"| [[Energija ionizacije]] (kJ/mol) ! width="80"| Afinitet prema elektronu (kJ/mol) ! width="80"| [[Talište|Tačka topljenja]] ^oC ! width="80"| [[Tačka ključanja]] ^oC ! width="80"| [[Elektronegativnost]] |- | C | 1086 | 122 | 4100 | sublimira | 2,544 |- | Si | 786 | 134 | 1420 | oko 3280 | 1,916 |- | Ge | 792 | 120 | 945 | 2850 | 1,994 |- | Sn | 709 | 120 | 232 | 2623 | 1,824 |- | Pb | 716 | 35 | 327 | 1751 | 1,854 |- |} <small>Neka svojstva elemenata 14. grupe (IVa elementi)<ref>Gary L. Miessler, Donald A. Tarr: ''Inorganic Chemistry'', Pearson, Prentice Hall, Northfield, Minnesota, 3. izdanje, str.262</ref></small> == Svojstva nekih elemenata 14. grupe == {{Glavni|Ugljik}} Iako u prirodi se uglavnom nalazi ugljikov [[izotop]] ¹²C, njegova dva druga izotopa ¹³C i ¹⁴C su također veoma važna. Izotop ¹⁴C se formira u [[atmosfera|atmosferi]] iz [[dušik]]a putem udara termalnih [[neutroni|neutrona]] iz kosmičkog zračenja: :::¹⁴₇N + ¹₀n → ¹⁴₆C + ¹₁H Količina ugljika koji je formiran putem ove reakcije je relativno mala (oko 1,2x10^-10% atmosferskog ugljika), ali je inkorporiran u [[biljka|biljne]] i životinjske [[ćelija|ćelije]] putem bioloških procesa. Kada biljka odnosno [[životinja]] ugine, proces razmjene ugljika s okolinom preko [[disanje|disanja]] i ostalih životnih procesa prestaje, te ugljik ¹⁴₆C trajno ostaje u organskim ostacima uginulih živih bića. Međutim, pošto je ovaj izotop nestabilan ([[radioaktivnost|radioaktivan]]) sa [[poluvrijeme raspada|poluvremenom raspada]] od 5730 godina, putem [[beta-zraci|beta-zračenja]] se raspada: :::¹⁴₆C → ¹⁴₇N + ⁰_-1e Na taj način je moguće mjeriti preostale količine ugljika ¹⁴₆C te izračunati približno vrijeme od trenutka [[smrt]]i živog bića. Taj metod se obično naziva ''datiranje putem radio-ugljika'', a korišten je pri procjeni starosti mnogih [[arheologija|arheoloških]] nalaza, uključujući egipatske [[mumija|mumije]], ostatke ugljenisanih kostura iz neandertalskih pećina i sl. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.webelements.com/carbon/compounds.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012185659/http://www.webelements.com/carbon/compounds.html |date=12. 10. 2014 }} (en) * http://www.webelements.com/silicon/compounds.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130117094137/http://www.webelements.com/silicon/compounds.html |date=17. 1. 2013 }} (en) * http://www.webelements.com/germanium/compounds.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130117102257/http://www.webelements.com/germanium/compounds.html |date=17. 1. 2013 }} (en) * http://www.webelements.com/tin/compounds.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130125090350/http://www.webelements.com/tin/compounds.html |date=25. 1. 2013 }} (en) {{PSEnav}} [[Kategorija:Periodni sistem]] gbolwd2fns5o8y1vvl4epd8v5mao79y 0 80457 3916220 3852316 2026-08-03T11:13:28Z Chulumia 87617 3916220 wikitext text/x-wiki {{Geokutija | Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Vraca | vrsta = Gradsko i prigradsko naselje | slika = Sarajevo Vraca Spomen Park 4.jpg | opis_slike = Spomen-park Vraca u Sarajevu <!-- *** Države, regije *** --> | država = Bosna i Hercegovina | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] / [[Republika Srpska]] | kanton = [[Sarajevski kanton]] | općina = [[Novo Sarajevo]] / [[Istočno Novo Sarajevo]] <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 565 | širina_stepeni = 43 | širina_minuta = 50 | širina_sekundi = 31 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18 | dužina_minuta = 23 | dužina_sekundi = 14 | dužina_IZ = E <!-- *** Ostalo *** --> | poštanski_kod = 71000 | pozivni_broj = 033 / 057 | karta = Bosna i Hercegovina }} '''Vraca''' su historijsko, gradsko i padinsko naselje u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] i uspostavljanja međuentitetske linije razgraničenja, predratno jedinstveno naselje i istoimena mjesna zajednica podijeljeni su na dva dijela: veći, urbani dio pripao je općini [[Novo Sarajevo]] (u Federaciji BiH), dok je manji, periferni dio integrisan u općinu [[Istočno Novo Sarajevo]] i vezan za MZ Miljevići. == Geografski položaj == Naselje zahvata strm padinski teren koji predstavlja južnu kapiju Sarajeva i prirodnu sponu između centralnog gradskog jezgra i Trebevića. Vraca na sjeveru i zapadu graniče sa sarajevskim naseljima [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica I]], Grbavica II, Gornji Kovačići i Hrasno Brdo, dok se na istoku i jugu direktno naslanjaju na prigradske lokalitete [[Miljevići (Istočno Novo Sarajevo)|Miljevići]] i [[Prljevo Brdo]]. Sa Vraca se pruža jasan panoramski pogled na cijelu Sarajevsku kotlinu. == Historija == U osmanskom periodu, prostor Vraca bio je prepoznatljiv po gustoj vegetaciji i služio je kao rekreacijska zona i izletište za stanovnike Sarajeva. === Austro-ugarski period === Okupacijom Bosne i Hercegovine 1878. godine, Austro-Ugarska prepoznaje ogroman strateški značaj ovog uzvišenja iznad grada. Krajem 19. vijeka, austrougarske vojne vlasti ovdje podižu masivnu kamenu utvrdu (austrougarska tvrđava Vraca), koja je funkcionisala kao odbrambeni „blokhauz” za kontrolu južnog prilaza gradu i činila dio spoljnog fortifikacijskog prstena oko Sarajeva. === Drugi svjetski rat i stradanje građana === Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], uspostavom kvislinške [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske (NDH)]], austrougarska tvrđava gubi vojnu namjenu i pretvara se u zvanično stratište, gubilište i sabirni logor. Na Vracama su ustaške vlasti vršile masovna zvanična pogubljenja građana Sarajeva, antifašista, Bošnjaka (tadašnjih Muslimana), Srba, Jevreja i Roma. Među hiljadama žrtava, značajan broj činili su viđeni građani Sarajeva i pripadnici ilegalnog pokreta otpora koji su se usprotivili fašističkom teroru. === Socijalistički period i izgradnja kompleksa === U znak sjećanja na žrtve fašizma i pale borce [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske (NOVJ)]], prostor oko stare utvrde je u potpunosti preuređen. Dana '''25. novembra 1981.''' godine, na Dan državnosti Bosne i Hercegovine, svečano je otvoren [[Spomen-park Vraca]], monumentalni historijsko-memorijalni kompleks površine 78.000 kvadratnih metara. Kompleks je dizajnirao pejzažni arhitekta Vladimir Dobrović, skulpturu „Žena borac” izradio je Alija Kučukalić, dok je tekstove pripremio pisac [[Aleksandar Tišma]]. Na zidovima kompleksa urezana su imena 11.000 žrtava fašizma iz Sarajeva. === Agresija na Bosnu i Hercegovinu i odbrana Sarajeva === Tokom [[Agresija na Bosnu i Hercegovinu|agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992–1995)]], Vraca su zbog svog dominantnog i strateškog položaja iznad Sarajeva postala jedno od najvažnijih uporišta agresorskih snaga (Vojske Republike Srpske) tokom opsade grada. Sa ovih položaja konstantno je vršeno snajpersko i artiljerijsko djelovanje po civilnim objektima i građanima u naseljima Grbavica, Kovačići, Marindvor i širem centru Sarajeva. Naselje je bilo poprište žestokih i herojskih borbi koje su vodile jedinice [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH)]] u pokušajima da zaustave prodor i presijecanje grada. Tokom okupacije, sam Spomen-park je devastiran, opljačkan, a historijski eksponati i ploče s imenima žrtava pretrpjeli su katastrofalna razaranja. Reintegracijom sarajevskih naselja 1996. godine, Vraca su ponovo vraćena u ustavno-pravni poredak Federacije BiH, dok je manji rubni dio ostao u entitetu RS. === Savremeni period === Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je u maju 2005. godine proglasila graditeljsku cjelinu – Spomen-park Vraca za **nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine**. Područje je danas važno i sa aspekta komunalne infrastrukture jer se na prelazu prema Prljevom Brdu nalaze primarni rezervoari i pumpne stanice koje regulišu distribuciju pitke vode za padinske dijelove Sarajeva i Istočnog Sarajeva. == Također pogledajte == * [[Spomen-park Vraca]] * [[Novo Sarajevo]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Naselja u Sarajevu]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]] 2pjdcyacudzxeevm833yg9wkqd45bsy 0 87171 3916040 3852473 2026-08-02T17:42:33Z Vratiosevalter 174471 Sveobuhvatna prerada članka: dodan ustavni okvir, VSTV, Brčko distrikt, tužilaštva, ustavni sudovi entiteta, načela pravosuđa, historijski razvoj, međunarodni utjecaj, reforme i EU integracije 3916040 wikitext text/x-wiki '''Sudski sistem Bosne i Hercegovine''' obuhvata [[sud]]ove, [[tužilaštvo|tužilaštva]], [[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine|Visoko sudsko i tužilačko vijeće]] (VSTV) i druge pravosudne institucije organizovane na državnom, entitetskom i nivou [[Brčko distrikt|Brčko distrikta]]. Ustavom Bosne i Hercegovine sudska nadležnost je pretežno u ovlasti [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]], dok na razini države postoji [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]], koji odlučuje o ustavnosti zakona i u apelacijama koje proističu iz presuda sudova u Bosni i Hercegovini, te [[Sud Bosne i Hercegovine]], koji ima krivičnu, upravnu i apelacionu nadležnost na državnom nivou.<ref name="ustav-bih">{{Cite web |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/ustav-bosne-i-hercegovine.html |title=Ustav Bosne i Hercegovine |website=Paragraf Lex BA |access-date=2026-08-02}}</ref> Upravljanje pravosuđem, imenovanje sudija i tužilaca te disciplinska odgovornost u nadležnosti su VSTV-a kao samostalnog organa Bosne i Hercegovine.<ref name="zakon-vstv">{{Cite web |url=https://vstv.pravosudje.ba/vstvfo/B/141/article/8236 |title=Zakon o VSTV-u BiH — integralni tekst |website=pravosudje.ba |date=2024-08-20 |access-date=2026-08-02}}</ref> Pravosuđe Bosne i Hercegovine u cjelini broji oko 90 sudova, 20 tužilaštava i tri ustavna suda, organizovanih na četiri administrativna nivoa: država, [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Republika Srpska]] i [[Brčko distrikt]].<ref name="vstv-nadleznosti">{{Cite web |url=https://vstv.pravosudje.ba/vstv/faces/vijesti.jsp?id=7655 |title=Koje su nadležnosti VSTV-a BiH? |website=pravosudje.ba |access-date=2026-08-02}}</ref> == Ustavni okvir == Pravosudni sistem Bosne i Hercegovine proizlazi iz [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] iz 1995. godine, čiji je Aneks IV [[Ustav Bosne i Hercegovine]]. Ustav uspostavlja podjelu nadležnosti između države i entiteta, pri čemu su Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska zadržale vlastite pravosudne sisteme, dok su državne pravosudne institucije osnivane naknadno zakonima Parlamentarne skupštine BiH, dijelom i odlukama [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]].<ref name="ustav-bih" /> [[Brčko distrikt|Brčko distrikt Bosne i Hercegovine]], uspostavljen konačnom arbitražnom odlukom 1999. godine, ima vlastiti pravosudni sistem pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, ali izvan nadležnosti entiteta.<ref name="statut-brcko">{{Cite web |url=https://www.paragraf.ba/propisi/brcko/statut-brcko-distrikta-bosne-i-hercegovine.html |title=Statut Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine |website=Paragraf Lex BA |access-date=2026-08-02}}</ref> == Načela pravosuđa == Pravosudni sistem Bosne i Hercegovine počiva na načelima koja su utvrđena ustavima na svim nivoima vlasti i u skladu su s međunarodnim standardima. Načelo ''legaliteta'' podrazumijeva da sudovi sude isključivo na osnovu ustava i zakona. Ako sud ocijeni da propis koji treba primijeniti nije u skladu s ustavom, dužan je pokrenuti postupak pred nadležnim ustavnim sudom.<ref name="ustav-bih" /> ''Nezavisnost sudske vlasti'' garantovana je Ustavom i zakonima. Niko ne smije uticati na nezavisnost i nepristrasnost sudije pri odlučivanju u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad. VSTV je odgovoran za zaštitu nezavisnosti sudija, a Kodeks sudijske etike predviđa da je sudijska nezavisnost ne privilegija funkcije nego ustavom garantovano pravo svakoga da o njegovom sporu odlučuju nepristrasne sudije.<ref name="zakon-vstv" /><ref name="usaid-pravosudje">{{Cite web |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/115135 |title=USAID-ov Projekat pravosuđa u Bosni i Hercegovini — Vodič za novoimenovane sudije i tužioce |website=pravosudje.ba |access-date=2026-08-02}}</ref> ''Javnost rada'' sudova je opće načelo; isključenje javnosti sa suđenja moguće je samo u zakonom predviđenim slučajevima, u skladu s članom 6 [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropske konvencije o ljudskim pravima]].<ref name="trlin">{{Cite journal |author=Trlin, D. |title=Sudska kontrola uprave u Bosni i Hercegovini i pravna država |journal=Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu |year=2016 |url=https://hrcak.srce.hr/file/248130 |access-date=2026-08-02}}</ref> Načelo ''dvostepenosti'' osigurava pravo na žalbu: presude prvostepenih sudova mogu se preispitati pred višim sudom kroz redovne pravne lijekove. Sudski sistem u oba entiteta organizovan je na principu dvostepenosti, s izuzetkom pojedinih postupaka pred Sudom BiH, gdje se dvostepenost osigurava unutar samog suda putem apelacionog odjeljenja.<ref name="bih-pravo-struktura">{{Cite web |url=https://www.bih-pravo.org/struktura-suda-bosne-i-hercegovine-t1924.html |title=Struktura suda Bosne i Hercegovine |website=BiH Pravo |access-date=2026-08-02}}</ref> == Organizacija pravosuđa == === Državni nivo === Na državnom nivou djeluju [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]], [[Sud Bosne i Hercegovine]], [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] i Visoko sudsko i tužilačko vijeće. [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je samostalan i neovisan u odnosu na druge organe vlasti. Čini ga devet sudija: četiri bira [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH]], dva bira [[Narodna skupština Republike Srpske]], a tri međunarodne sudije imenuje predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]]. Nadležnosti Ustavnog suda, definisane u članovima IV/3, VI/3 i VI/4 Ustava, obuhvataju ocjenu ustavnosti zakona, rješavanje sporova između entiteta i institucija, apelacionu nadležnost nad pitanjima iz Ustava koja proističu iz presuda svih sudova u BiH, te razmatranje pitanja koja mu proslijedi bilo koji sud u državi.<ref name="ccbh-nadleznosti">{{Cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/bs/nadleznosti |title=Nadležnosti |website=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |access-date=2026-08-02}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ccbh.ba/public/down/pravila_bos.pdf |title=Pravila Ustavnog suda BiH |access-date=28. 4. 2009 |archive-date=6. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150606215338/http://www.ccbh.ba/public/down/pravila_bos.pdf |url-status=dead}}</ref> [[Sud Bosne i Hercegovine]] osnovan je 2002. godine. Sud ima opću sjednicu i tri odjeljenja: Krivično odjeljenje (s Odjelom I za ratne zločine i Odjelom II za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju), Upravno odjeljenje i Apelaciono odjeljenje. Sud je nadležan i za rješavanje sukoba nadležnosti između sudova iz entiteta te sudova entiteta i sudova Brčko distrikta.<ref name="zakon-sud-bih">{{Cite web |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/zakon-o-sudu-bosne-i-hercegovine.html |title=Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine |website=Paragraf Lex BA |access-date=2026-08-02}}</ref><ref name="historijat-suda">{{Cite web |url=https://www.sudbih.gov.ba/Content/Read/historijat-suda |title=Historijat Suda |website=Sud Bosne i Hercegovine |access-date=2026-08-02}}</ref> [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] je samostalan državni organ osnovan 2002. godine, sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nadležno je za provođenje istrage i krivično gonjenje za djela iz nadležnosti Suda BiH. Tužilaštvo ima dva odjela: Posebni odjel za ratne zločine i Posebni odjel za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju. Tužilaštvo BiH je ''sui generis'' institucija i nije nadređeno entitetskim tužilaštvima, niti postoji hijerarhijski odnos između njih.<ref name="tuzilastvo-bih">{{Cite web |url=https://www.tuzilastvobih.gov.ba/?opcija=sadrzaj&kat=1&id=3&jezik=b |title=O Tužilaštvu |website=Tužilaštvo Bosne i Hercegovine |access-date=2026-08-02}}</ref> === Visoko sudsko i tužilačko vijeće === [[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine]] (VSTV) je samostalan organ osnovan Zakonom o VSTV-u BiH, sa zadatkom da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe u cijeloj BiH. VSTV imenuje sudije i tužioce na svim nivoima (uključujući Brčko distrikt, ali isključujući ustavne sudove entiteta), vodi disciplinske postupke, utvrđuje broj sudija i tužilaca, nadgleda stručno usavršavanje, te prikuplja i analizira statističke podatke o radu sudova i tužilaštava. VSTV također učestvuje u izradi budžeta pravosudnih institucija i daje mišljenja o nacrtima zakona koji se tiču pravosuđa.<ref name="zakon-vstv" /><ref name="vstv-nadleznosti" /> Ustavnost Zakona o VSTV-u potvrdio je Ustavni sud BiH 2009. godine. [[Venecijanska komisija]] je u mišljenju usvojenom 2021. godine ocijenila VSTV kao ključnu instituciju za nezavisnost pravosuđa u BiH, ali je istakla potrebu za jačanjem mehanizama integriteta i transparentnosti u njegovom radu.<ref name="venecijanska-vstv">{{Cite web |url=https://venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2021)015-bos |title=Mišljenje Venecijanske komisije o Zakonu o VSTV-u BiH |publisher=Vijeće Evrope |date=2021-03-20 |access-date=2026-08-02}}</ref> Tokom 2023. i 2024. godine VSTV je prolazio kroz proces zakonskih izmjena, uključujući osnivanje Odjela za provođenje postupka po izvještajima o imovini i interesima nosilaca pravosudnih funkcija, čija je puna operativnost bila uslovljena obezbjeđenjem finansijskih sredstava.<ref name="vstv-inicijativa">{{Cite web |url=https://www.paragraf.ba/dnevne-vijesti/21052024/21052024-vijest2.html |title=Inicijativa za izmjene Zakona o VSTV-u BiH |website=Paragraf |date=2024-05-21 |access-date=2026-08-02}}</ref> === Federacija Bosne i Hercegovine === U [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] redovne sudove čine općinski sudovi, kantonalni sudovi i [[Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]. Vrhovni sud Federacije je najviši žalbeni sud u Federaciji. Postoji 27 općinskih sudova i deset [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalnih]] sudova. U privrednim predmetima općinski sudovi u kojima se obrazuju privredna odjeljenja mjesno su nadležni za područje cijelog kantona. Privredna odjeljenja obrazuju se u općinskim sudovima u [[Bihać]]u, [[Orašje|Orašju]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Zenica|Zenici]], [[Goražde|Goraždu]], [[Travnik]]u, [[Mostar]]u, [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Livno|Livnu]].<ref name="zakon-sudovi-fbih">{{Cite web |url=http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2005/zakoni/28bos.htm |title=Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine |publisher=Vlada FBiH |quote=član 23., "Službene novine Federacije BiH", 38/2005 od 04.07.2005. i 22/2006}}</ref> Tužilačku funkciju u Federaciji obavlja [[Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine|Federalno tužilaštvo]] kao viši organ te deset kantonalnih tužilaštava.<ref name="tuzilastvo-bih" /> === Republika Srpska === U [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] postoji 19 osnovnih sudova. Pored njih djeluje pet okružnih sudova, sa sjedištima u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Doboj]]u, [[Trebinje|Trebinju]] i [[Istočno Sarajevo|Istočnom Sarajevu]]. Najviši redovni sud je [[Vrhovni sud Republike Srpske]]. Za privredne predmete nadležni su okružni privredni sudovi u istim sjedištima, a kao drugostepeni sud za cijelo područje Republike Srpske djeluje Viši privredni sud sa sjedištem u Banjoj Luci.<ref name="zakon-sudovi-rs">{{Cite web |url=http://www.narodnaskupstinars.net/lat/zakoni/zakon.php?id_zakona=56 |title=Zakon o sudovima Republike Srpske |publisher=Narodna skupština RS |quote="Službeni glasnik RS", br. 111/04 od 1. decembra 2004. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090611051146/http://www.narodnaskupstinars.net/lat/zakoni/zakon.php?id_zakona=56 |archive-date=11. 6. 2009 |url-status=dead}}</ref> Tužilačku funkciju obavlja [[Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske]] kao viši organ te pet okružnih tužilaštava.<ref name="tuzilastvo-bih" /> === Brčko distrikt === [[Brčko distrikt|Brčko distrikt Bosne i Hercegovine]] ima poseban pravosudni sistem. Sudsku vlast vrše Osnovni sud Brčko distrikta, koji sudi u prvom stepenu u svim krivičnim, građanskim, privrednim, prekršajnim i upravnim predmetima, te Apelacioni sud Brčko distrikta, koji odlučuje po žalbama na odluke Osnovnog suda.<ref name="zakon-sudovi-brcko">{{Cite web |url=https://www.paragraf.ba/propisi/brcko/zakon-o-sudovima-brcko-distrikta-bosne-i-hercegovine.html |title=Zakon o sudovima Brčko distrikta BiH |website=Paragraf Lex BA |access-date=2026-08-02}}</ref> Tužilaštvo Brčko distrikta je nadležno za krivično gonjenje na području Distrikta. Pravosudna komisija Brčko distrikta obavlja funkcije upravljanja pravosuđem na nivou Distrikta u saradnji s VSTV-om.<ref name="statut-brcko" /> === Ustavni sudovi entiteta === Pored Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na državnom nivou, svaki entitet ima vlastiti ustavni sud. [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] odlučuje o ustavnosti federalnih i kantonalnih zakona te o sporovima između kantonalnih i federalnih organa vlasti. [[Ustavni sud Republike Srpske]] odlučuje o ustavnosti zakona i drugih propisa Republike Srpske. Ustavni sudovi entiteta su odvojeni od sistema redovnih sudova i ne nalaze se u hijerarhijskom odnosu s Ustavnim sudom BiH, koji ima vlastitu nadležnost definisanu Ustavom Bosne i Hercegovine.<ref name="ustav-bih" /> VSTV daje prijedloge nadležnim organima u vezi s imenovanjem sudija u ustavne sudove entiteta, ali ih ne imenuje direktno.<ref name="zakon-vstv" /> == Ostale pravosudne institucije == Širi pravosudni sistem Bosne i Hercegovine obuhvata i institucije koje nisu dio sudske vlasti u užem smislu, ali čine neophodnu infrastrukturu za funkcionisanje pravosuđa. Centri za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH i Republici Srpskoj provode programe stručnog usavršavanja nosilaca pravosudnih funkcija. Pravobranilaštva na svim nivoima zastupaju imovinska prava i interese države, entiteta i Brčko distrikta pred sudovima. Advokatske komore Federacije BiH i Republike Srpske regulišu rad advokata kao učesnika u pravosudnom sistemu.<ref name="ustavnisud-pravosudje">{{Cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/bs/pravosude-u-bih |title=Pravosuđe u BiH |website=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |access-date=2026-08-02}}</ref> == Sudska hijerarhija == [[Datoteka:Sudski sistem Bosne i Hercegovine — hijerarhija.svg|700px|centar|Dijagram sudske hijerarhije u Bosni i Hercegovini]] Pravosudni sistem Bosne i Hercegovine organizovan je na četiri nivoa: * '''Državni nivo:''' Ustavni sud BiH, Sud BiH, Tužilaštvo BiH i VSTV. * '''Federacija BiH:''' Vrhovni sud FBiH, deset kantonalnih sudova, 27 općinskih sudova, Ustavni sud FBiH, Federalno tužilaštvo i deset kantonalnih tužilaštava. * '''Republika Srpska:''' Vrhovni sud RS, pet okružnih sudova, 19 osnovnih sudova, pet okružnih privrednih sudova, Viši privredni sud, Ustavni sud RS, Republičko javno tužilaštvo i pet okružnih tužilaštava. * '''Brčko distrikt:''' Apelacioni sud, Osnovni sud, Tužilaštvo i Pravosudna komisija. Sudovi u entitetima organizovani su na principu dvostepenosti. Izuzetak predstavlja Sud BiH, kod kojeg se dvostepenost osigurava unutar samog suda putem posebnih odjela Krivičnog odjeljenja i Apelacionog odjeljenja, što je predmet diskusije o uspostavi posebnog apelacionog suda na državnom nivou.<ref name="bih-pravo-struktura" /> == Historijski razvoj == === Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina === U periodu [[Bosna i Hercegovina u drugoj Jugoslaviji|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] postojali su općinski sudovi, okružni sudovi i Vrhovni sud Bosne i Hercegovine kao redovni sudovi. Specijalizovane sudove činili su okružni privredni sudovi, sudovi udruženog rada, Viši privredni sud SR Bosne i Hercegovine, Sud udruženog rada SR Bosne i Hercegovine te Upravni sud Bosne i Hercegovine. Okružni privredni sudovi djelovali su u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Doboj]]u, [[Mostar]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Tuzla|Tuzli]] i [[Zenica|Zenici]], dok je Viši privredni sud SR Bosne i Hercegovine bio drugostepeni sud. [[Datoteka:Okružni privredni sudovi u Bosni i Hercegovini.png|mini|desno|Okružni privredni sudovi u SR BiH]] Sudovi udruženog rada sudili su u predmetima radnih sporova, a djelovali su u Banjoj Luci, [[Bihać]]u, Doboju, Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Zenici. [[Datoteka:Sudovi udruženog rada Bosne i Hercegovine.png|mini|desno|Sudovi udruženog rada u SR BiH]] === Postdejtonsko pravosuđe === Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine uspostavljen je ustavni okvir koji je sudsku vlast pretežno delegirao entitetima. Institucije na državnom nivou osnivane su postepeno, počevši od 2000. godine. Sud BiH osnovan je odlukom Visokog predstavnika 2000. godine, a Zakon je usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH 2002. godine. Tužilaštvo BiH osnovano je iste godine inicijativom Visokog predstavnika [[Paddy Ashdown]]a. VSTV je osnovan 2004. godine kako bi se uspostavio jedinstven sistem upravljanja pravosuđem na nivou cijele države.<ref name="historijat-suda" /><ref name="tuzilastvo-bih" /><ref name="zakon-vstv" /> == Međunarodni utjecaj i standardi == Pravosuđe Bosne i Hercegovine pod značajnim je utjecajem međunarodnih institucija i standarda, što proizlazi kako iz dejtonskog okvira tako i iz procesa evropskih integracija. [[Evropska konvencija o ljudskim pravima]] ima poseban status u pravnom poretku BiH: prema članu II/2 Ustava, prava i slobode iz Konvencije i njenih protokola direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prioritet nad svim drugim zakonima.<ref name="ustav-bih" /> [[Evropski sud za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]u donio je niz presuda koje su imale značajan utjecaj na pravni sistem BiH, među kojima je najpoznatija presuda u predmetu ''Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine'' iz 2009. godine, kojom je utvrđeno da ustavne odredbe o izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda diskriminišu pripadnike nacionalnih manjina. Presuda do danas nije u potpunosti provedena.<ref name="sejdic-finci">{{Cite web |url=https://n1info.ba/vijesti/sejdic-finci-bez-epiloga-i-nakon-17-godina-finci-porucuje-bojim-se-i-da-je-evropa-digla-ruke-od-nas/ |title=Sejdić-Finci bez epiloga i nakon 17 godina |website=N1 |date=2026-05-18 |access-date=2026-08-02}}</ref> [[Venecijanska komisija]] (Evropska komisija za demokratiju putem zakona), savjetodavno tijelo [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], imala je značajan utjecaj na pravosudne reforme u BiH od završetka rata 1995. godine. Komisija je davala mišljenja o reformi VSTV-a, funkcionisanju Ustavnog suda BiH, izbornom zakonodavstvu i brojnim drugim pitanjima iz oblasti vladavine prava.<ref name="klix-venecijanska">{{Cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sta-je-venecijanska-komisija-iz-koje-je-amerika-istupila-i-koja-je-njena-uloga-u-bih/260108050 |title=Šta je Venecijanska komisija i koja je njena uloga u BiH |website=Klix.ba |date=2026-01-08 |access-date=2026-08-02}}</ref> U mišljenju usvojenom u martu 2024. godine, Venecijanska komisija je upozorila da neuspjeh entitetskih organa vlasti da popune upražnjena mjesta domaćih sudija ozbiljno ugrožava funkcionisanje Ustavnog suda BiH.<ref name="venecijanska-ustavni">{{Cite web |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/venecijanska-komisija-izdala-preporuke-kako-prevazici-krizu-i-probleme-u-ustavnom-sudu-bih/537840 |title=Venecijanska komisija izdala preporuke: Kako prevazići krizu i probleme u Ustavnom sudu BiH? |website=Radiosarajevo.ba |access-date=2026-08-02}}</ref> == Reforme pravosuđa i evropske integracije == Reforma pravosuđa predstavlja jedno od ključnih poglavlja u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. [[Evropska komisija]] je u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU iz 2019. godine identificirala 14 ključnih prioriteta, od kojih se više direktno odnosi na vladavinu prava i reformu pravosuđa, uključujući jačanje nezavisnosti i integriteta pravosuđa.<ref name="ek-misljenje">{{Cite web |url=https://www.eeas.europa.eu/delegations/bosnia-and-herzegovina/mi%C5%A1ljenje-o-zahtjevu-bih-za-%C4%8Dlanstvo-u-eu_bs |title=Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU |website=EEAS |access-date=2026-08-02}}</ref> Evropski savjet je u martu 2024. godine odlučio otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Međutim, Evropska komisija je u Izvještaju za 2025. godinu ukazala na vrlo ograničen napredak u provedbi reformi, navodeći da prepreke od strane političkih aktera, kao i unutar samog pravosuđa, narušavaju mogućnost građana da ostvare svoja prava.<ref name="ek-izvjestaj-2025">{{Cite web |url=https://euronews.ba/region/aktuelno/41065/detaljan-izvjestaj-ek-o-napretku-bih-otvoreni-pregovori-ali-izgubljen-reformski-zamah |title=Detaljan Izvještaj EK o napretku BiH: Otvoreni pregovori, ali izgubljen reformski zamah |website=Euronews |access-date=2026-08-02}}</ref> Među ključnim otvorenim pitanjima nalaze se reforma VSTV-a i jačanje integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, uspostava efikasnog sistema provjere izvještaja o imovini, pitanje nepostojanja Vrhovnog suda na nivou BiH, te mogućnost uspostave posebnog apelacionog suda na državnom nivou koji bi osigurao potpunu dvostepenost u postupcima pred Sudom BiH.<ref name="vstv-inicijativa" /><ref name="bih-pravo-struktura" /><ref name="reforma-pravosudje">{{Cite web |url=https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/40454/reforma-pravosuda-kljucni-preduvjet-za-povjerenje-gradana-i-napredak-bih-na-evropskom-putu |title=Reforma pravosuđa ključni preduvjet za povjerenje građana i napredak BiH na evropskom putu |website=Euronews |date=2025-10-29 |access-date=2026-08-02}}</ref> U martu 2025. godine, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zakonske akte za koje je [[Evropska služba za vanjsko djelovanje]] ocijenila da urušavaju ustavnopravni poredak BiH i funkcionalnost domaćih institucija, uključujući nepoštivanje nadležnosti Ustavnog suda BiH, VSTV-a i Tužilaštva BiH.<ref name="eeas-izjava">{{Cite web |url=https://www.eeas.europa.eu/eeas/bih-izjava-potparolke-o-najnovijim-de%C5%A1avanjima_bs |title=BiH: Izjava potparolke o najnovijim dešavanjima |website=EEAS |access-date=2026-08-02}}</ref> == Također pogledajte == * [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] * [[Sud Bosne i Hercegovine]] * [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] * [[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine]] * [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]] * [[Evropska konvencija o ljudskim pravima]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://vstv.pravosudje.ba/ Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine] * [https://www.ustavnisud.ba/bs/ Ustavni sud Bosne i Hercegovine] * [https://www.sudbih.gov.ba/ Sud Bosne i Hercegovine] * [https://www.tuzilastvobih.gov.ba/ Tužilaštvo Bosne i Hercegovine] * [https://www.dei.gov.ba/bs/expansion-pack Direkcija za evropske integracije BiH — Izvještaji o napretku] {{Sudski sistem Bosne i Hercegovine}} {{BiH po temama}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Pravosuđe Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Pravo Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Sudovi u Bosni i Hercegovini]] hwgfxcyiuyk0mvdwt2ouebgne9wv2sd 0 92347 3915996 3905521 2026-08-02T14:21:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3915996 wikitext text/x-wiki '''A cappella''' ([[italijanski jezik]] "u maniru kapele"), [[muzika|muzička]] kompozicija, pisana samo za glasove, bez pratnje [[muzički instrument|instrumenata]]. Izvorno se odnosi na duhovnu horsku muziku, termin koji se sada odnosi i na svjetovnu muziku. Stil '''a cappella''' je nastao otprilike u vrijeme [[kompozitor]]a [[Josquin des Prez]]a, krajem [[15. vijek]]a, i dostigao je istaknuto mjesto sa [[Palestrina|Palestrinom]] u kasnom [[16. vijek]]u koji je pisao muziku za [[Sikstinska kapela|Sikstinsku kapelu]] u [[Vatikan]]u. Budući da nisu pisani nezavisni instrumentalni dijelovi, naučnici su kasnije pretpostavljali da je [[hor]] pjevao bez pratnje, ali dokazano je da su [[orgulje]] ili drugi muzički instrumenti tačno pratili neke ili nekoliko vokalnih dijelova. Do [[17. vijek]]a, a cappella muzika ustupa mjesto [[kantata|kantati]], za koju su muzički dijelovi pisani posebno za instrumente, i posebno za glasove.<ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/35/a-cappella</ref> == Stilovi == === Polifoni a cappella === Ona sadrži više nezavisnih melodičnih tokova. Stvara složene harmonije i muzičke teksture, te zahtijeva od pjevača da se drži svog dijela izvedbe dok se ujedno stapa s ansamblom. === Monofoni a cappella === Sastoji se od samo jednog melodijskog toka koji se pjeva unisono. Često se koristi u jednostavnijim [[Liturgija|liturgijskim]] postavkama i naglašava jedinstvo i jasnoću izvođenja teksta. [[Renesansa|Renesansni]] kompozitori često su kombinovali oba stila unutar jedne kompozicije.<ref>{{Cite web|url=https://fiveable.me/history-music-renaissance/unit-10/cappella-singing/study-guide/vT4sGjKy2dc6mbjl|title=A cappella singing {{!}} Music History – Renaissance Class Notes|website=Fiveable|language=en|access-date=8. 10. 2025|archive-date=6. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251206065455/https://fiveable.me/history-music-renaissance/unit-10/cappella-singing/study-guide/vT4sGjKy2dc6mbjl|url-status=dead}}</ref> == Muzički primjeri == * [http://www.youtube.com/watch?v=Xt3H2uGxFLI ''A Cappella''] na youtube.com (Josquin des Prez) == Vanjski linkovi == * http://www.casa.org/ * http://www.harmony-sweepstakes.com/ * https://web.archive.org/web/20120205014201/http://www.acappellanews.com/ * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/35/a-cappella ''A Capella''] na britannica.com == Reference == {{refspisak}} * {{Commonscat|A cappella music}} [[Kategorija:Muzika]] [[Kategorija:Muzički žanrovi]] [[Kategorija:Muzička terminologija]] 7c7lpcj85w2juqzeuljn8ryron88hyb 0 92711 3916015 3386166 2026-08-02T15:39:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916015 wikitext text/x-wiki {{Čelici}} '''Alatni čelik''' odnosi se na mnoštvo [[ugljični čelik|karbonskih]] i [[legirani čelik|legiranih čelika]] koji su posebno pogodni za pravljenje [[alat]]a. Njihova pogodnost za ovu upotrebu dolazi od njihove izričite [[tvrdoća|tvrdoće]], otpornosti na [[Habanje#Abrazivno habanje|abraziju]], njihove sposobnosti da drže oštricu sječiva, i/ili njihove otpornosti na deformaciju pri povišenim temperaturama. Alatni čelik se, općenito, koristi u [[termička obrada|termički obrađenom]] stanju. Sa sadržajem ugljika između 0,7% i 1,4%, alatni čelici se proizvode po pažljivo kontrolisanim uslovima kako bi se dobio traženi kvalitet. Sadržaj [[mangan]]a je, obično, nizak kako bi se smanjila mogućnost od pucanja tokom [[kaljenje|kaljenja]] vodom. Međutim, odgovarajuća [[termička obrada]] ovih čelika važna je za adekvatne performanse, te mnogi proizvođači prodaju ''blanko'' alatne blokove (od kojih se kasnije pravi gotov proizvod - alat), namijenjene za uljno kaljenje. Alatni čelici prave se u različitim kvalitetima za različite primjene. Odabir kvaliteta zavisi od toga, između ostalog, da li je potrebno oštro sječivo, ili da alat treba da izdrži udarno [[Strukturalno opterećenje|opterećenje]], te uslove rade koji se mogu naći kod nekih ručnih alata, kao što su [[sjekira|sjekire]], [[kramp]]ova i [[kamenolom]]ski alati. Općenito, granična temperatura u očekivanoj upotrebi je važna za određivanje sadržaja i potrebne termičke obrade. Čelik sa višim sadržajem ugljika se koristi se, naprimjer, kod alata za rezanje metala. Alatni čelici koriste se za posebne primjene, kao što je kalupljenje, zato što je otpornost na abraziju važan kriterij da bi se kalup komogao koristiti za proizvodnju stotina hiljada istih dijelova. == AISI-SAE kvaliteta == ''[[American Iron and Steel Institute|AISI]]-[[Society of Automotive Engineers|SAE]]'' kvaliteta alatnog čelika je najčešća skala koja se koristi za identifikaciju različitih kvaliteta alatnog čelika. Pojedinačnim legurama, unutar jednog kvaliteta, dat je broj; naprimjer: A2, O1, i td. {| class="wikitable" |+ AISI-SAE kvaliteta alatnog čelika<ref>Oberg, str. 452.</ref> |- ! Definišuća osobina !! AISI-SAE kvalitet !! Značajne osobine |- | Vodeno kaljenje || W || |- | rowspan=3 | Rad u hladnoj sredini || O || Uljano kaljenje |- | A || Zračno kaljenje; Srednjelegirani |- | D || Visok sadržaj karbona; Visok sadržaj hroma |- | Otporan na udare || S || |- | rowspan=2 | Čelik za velike brzine || T || Volframova baza |- | M || Molibdenova baza |- | Rad u toploj sredini || H || H1–H19: hromova baza<br>H20–H39: volframova baza<br>H40–H59: molibdenova baza |- | Plastični kalup || P || |- | rowspan=2 | Posebne svrhe || L || Niskolegirani |- | F || Karbon volfram |} === Kvaliteti alatnog čelika kaljenog vodom === Kvalitet alatnog čelika "W" dobio je naziv po osobini da se kali vodom. Čelik kvaliteta "W" je, u suštini, [[ugljični čelik]], sa velikim udjelom [[karbon]]a. Ova vrsta alatnog čelika najčešće korištena zbog svoje niske cijene u uporedbi sa drugim alatnim čelicima. Veoma su pouzdani na malim dijelovima i primjenama gdje se ne sreću visoke temperature; iznad 150°C počinje da omekšava. [[Kaljivost]] je niska, tako da alatni čelici kvaliteta "W" moraju biti kaljeni u vodi. Ovi čelici mogu imati jako veliku tvrdoću (iznad HRC 60), te se veoma krhki, u odnosu na druge alatne čelike. === Kvalitet za visoke brzine === {{glavni|Čelik za velike brzine}} Kvaliteti "T" i "M" alatnog čelika se koriste za rezajuće alate gdje se čvrstoća i tvrdoća moraju održati pri temperaturama koje prelaze 760°C. Kvalitet "M" alatnog čelika razvijen je da bi se smanjila količinska upotreba volframa i hroma. T1 (poznat i kao 18-4-1) je uobičajna legura "T" kvaliteta. Njen sastav je 0,7% karbona, 18% [[Volfram|volframa]], 4% [[Hrom|hroma]] i 1% [[Vanadij|vanadija]]. M2 je uobičajna legura "M" kvaliteta. == Bibliografija == * {{en simbol}} {{Citation | last = Degarmo | first = E. Paul | last2 = Black | first2 = J T. | last3 = Kohser | first3 = Ronald A. | title = Materials and Processes in Manufacturing | publisher = Wiley | year = 2003 | edition = 9th | isbn = 0-471-65653-4}}. * {{en simbol}} {{Citation | last = Oberg | first = Erik | last2 = Jones | first2 = Franklin D. | last3 = Horton | first3 = Holbrook L. | last4 = Ryffel | first4 = Henry H. | title = Machinery's Handbook | place = New York | publisher = Industrial Press, Inc. | year = 2000 | edition = 26th | pages = 444–475 | isbn = 0-8311-2625-6}}. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{en simbol}} [http://www.pvsteel.com/docs/Tsb-093.pdf Suggested tool steel selections for various purposes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061121035638/http://www.pvsteel.com/docs/Tsb-093.pdf |date=21. 11. 2006 }} * {{en simbol}} [http://www.westyorkssteel.com/tool_steel_specifications.html Comparison of tool steel standards] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090330144256/http://www.westyorkssteel.com/tool_steel_specifications.html |date=30. 3. 2009 }} [[Kategorija:Čelici]] 9q4hb8qw50tfhtkvxucovi9du19f36o 0 95103 3916100 3852694 2026-08-02T21:01:01Z SpinnerLaserzthe2nd 128634 ([[c:GR|GR]]) [[File:Flag of Canton of Vaud.svg]] → [[File:CHE Vaud Flag.svg]] 3916100 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | izvorno_ime = Waadt <small><small> njemački </small></small> <br /> Vaud <small><small> francuski </small></small> <br /> Vaud <small><small> italijanski </small></small> <br /> Vad <small><small> retoromanski | zvanično_ime = Vaud | ime_genitiv = Vauda | zastava = CHE Vaud Flag.svg | grb = Wappen Waadt matt.svg | mapa = Swiss Canton Map VD.png | nalazi_se_u_sastavu = {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska]] | upravni_oblik = Kanton | službeni_jezik = [[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad = [[Lausanne]] | vladar = | titula_vladara = | površina = 3212 | stanovnika = 672039 | pozivni_broj = | web = www.vd.ch | komentar = |}} '''Vaud''' je [[Kantoni u Švicarskoj|kanton]] smješten na zapadu [[Švicarska|Švicarske]] sa 672.039 stanovnika (2007).<ref>{{Cite web |url=http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/01/02/blank/key/raeumliche_verteilung/kantone__gemeinden.html |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 9. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081215033605/http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/01/02/blank/key/raeumliche_verteilung/kantone__gemeinden.html |archive-date=15. 12. 2008 |url-status=dead }}</ref> Službeni jezik u kantonu je [[francuski jezik|francuski]]. Glavni grad kantona je [[Lausanne]]. Kanton se sastoji od 376 općina. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Canton of Vaud}} * [http://www.vd.ch/ Službeni sajt kantona] {{Kantoni u Švicarskoj}} {{Švicarska po temama}} [[Kategorija:Kantoni u Švicarskoj]] o2foaq5h647z9wq5fhgjvrbqbf6u4kl 0 95106 3916101 3915847 2026-08-02T21:01:03Z SpinnerLaserzthe2nd 128634 ([[c:GR|GR]]) [[File:Flag of Canton of Vaud.svg]] → [[File:CHE Vaud Flag.svg]] 3916101 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Kantoni u Švicarskoj''' čine prvi nivo administrativne podjele te zemlje. Svaki od [[kanton]]a ima vlastiti [[ustav]], skupštinu, vladu i sudove zbog čega se [[Švicarska]] smatra jednom od najdecentraliziranijih država na svijetu. Historijski gledano, svaki kanton je bio nezavisna država s vlastitim granicama, vojskom i valutom sve do uspostave sadašnje konfederalne strukture [[1848]]. godine. Od 1833. Švicarska je brojala 25 kantona da bi 1979. godine dobila i 26. kanton koliko ih ima i danas i to odvajanjem kantona [[Jura (kanton)|Jura]] od kantona [[Bern (kanton)|Bern]].<ref>[https://en.wikipedia.org/wiki/Historical_Dictionary_of_Switzerland ''Historijski rječnik Švicarske] Pristupljeno 8.3.2016.</ref> [[Datoteka:Switzerland Cantons Map with Names and Capitals (french).svg|mini|desno|300px|Karta Švicarske sa označenim kantonima i glavnim gradovima]] == Spisak kantona == {| class="sortable wikitable" ! scope="col" | Zastava ! scope="col" | [[ISO 3166-2:CH|Skr.]] ! scope="col" | Kanton ! scope="col" | Od ! scope="col" | Glavni grad ! scope="col" | [[Stanovništvo]]¹ ! scope="col" | [[Površina]]² ! scope="col" | [[Gustoća stanovništva|Gustoća]]³ ! scope="col" | [[Švicarske općine|Br. općina]]¹ ! scope="col" | [[Službeni jezik|Službeni jezici]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Zürich.svg|25px|border|Zatava Züricha]] | style="text-align: center;" | ZH ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Zürich (kanton)|Zürich]] | style="text-align: center;" | [[1351]]. | [[Zürich]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 1.307.567 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 1.729 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 701 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 171 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Bern.svg|25px|border|Zastava Berna]] | style="text-align: center;" | BE ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Bern (kanton)|Bern]] | style="text-align: center;" | [[1353]]. | [[Bern]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 962.982 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 5.959 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 158 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 399 | [[njemački]], [[francuski]] |- | align=center | [[Datoteka:CHE Luzern Flag.svg|25px|border|Zastava Luzerna]] | style="text-align: center;" | LU ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Lucern (kanton)|Lucern]] | style="text-align: center;" | [[1332]]. | [[Luzern]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 363.475 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 1.493 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 233 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 107 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Uri.svg|25px|border|Zastava Urija]] | style="text-align: center;" | UR ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Uri (kanton)|Uri]] | style="text-align: center;" | [[1291]]. | [[Altdorf (Uri)|Altdorf]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 34.989 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 1.077 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 33 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 20 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Schwyz.svg|25px|border|Zastava Schwyza]] | style="text-align: center;" | SZ ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Schwyz (kanton)|Schwyz]] | style="text-align: center;" | [[1291]]. | [[Schwyz]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 141.024 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 908 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 143 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 30 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Obwalden.svg|25px|border|Zastava Obwaldena]] | style="text-align: center;" | OW ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Obwalden]] | style="text-align: center;" | [[1291]]. | [[Sarnen]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 33.997 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 491 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 66 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 7 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Nidwalden.svg|25px|border|Zastava Nidwaldena]] | style="text-align: center;" | NW ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Nidwalden]] | style="text-align: center;" | [[1291]]. | [[Stans]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 40.287 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 276 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 138 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 11 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Glarus.svg|25px|border|Zastava Glarusa]] | style="text-align: center;" | GL ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Glarus (kanton)|Glarus]] | style="text-align: center;" | [[1352]]. | [[Glarus]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 38.237 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 685 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 51 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 28 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Zug.svg|25px|border|Zastava Zuga]] | style="text-align: center;" | ZG ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Zug (kanton)|Zug]] | style="text-align: center;" | [[1352]]. | [[Zug (grad)|Zug]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 109.141 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 239 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 416 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 11 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Fribourg.svg|25px|border|Zastava Fribourga]] | style="text-align: center;" | FR ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Fribourg (kanton)|Fribourg]] | style="text-align: center;" | [[1481]]. | [[Fribourg]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 263.241 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 1.671 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 141 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 242 | [[francuski]], [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Solothurn.svg|25px|border|Zastava Solothurna]] | style="text-align: center;" | SO ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Solothurn (kanton)|Solothurn]] | style="text-align: center;" | [[1481]]. | [[Solothurn]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 250.240 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 791 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 308 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 126 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Basel.svg|25px|border|Zastava grada Basela]] | style="text-align: center;" | BS ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Basel-grad]] | style="text-align: center;" | [[1501]]. | [[Basel]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 185.227 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 37 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 5.072 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 3 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Basel Land.svg|25px|border|Zastava Basel-Landschafta]] | style="text-align: center;" | BL ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Basel-provincija]] | style="text-align: center;" | [[1501]]. | [[Liestal]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 269.145 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 518 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 502 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 86 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Schaffhausen.svg|25px|border|Zastava Schaffhausena]] | style="text-align: center;" | SH ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Schaffhausen (kanton)|Schaffhausen]] | style="text-align: center;" | [[1501]]. | [[Schaffhausen]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 74.527 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 298 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 246 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 27 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Appenzell Ausserrhoden.svg|25px|border|Zastava Appenzell Ausserrhodena]] | style="text-align: center;" | AR ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Appenzell Ausserrhoden]] | style="text-align: center;" | [[1513]]. | [[Herisau]] (admin.) / [[Trogen]] (sud.) | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 52.654 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 243 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 220 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 20 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Appenzell Innerrhoden.svg|25px|border|Zastava Appenzell Innerrhodena]] | style="text-align: center;" | AI ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Appenzell Innerrhoden]] | style="text-align: center;" | [[1513]]. | [[Appenzell (grad)|Appenzell]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 15.471 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 173 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 87 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 6 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Sankt Gallen.svg|25px|border|Zastava St. Gallena]] | style="text-align: center;" | SG ! scope="row" style="text-align: left;" | [[St. Gallen (kanton)|St. Gallen]] | style="text-align: center;" | [[1803]]. | [[St. Gallen]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 465.937 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 2.026 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 222 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 86 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:CHE Graubünden Flag.svg|25px|border|Zastava Graubündena]] | style="text-align: center;" | GR ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Graubünden]] | style="text-align: center;" | [[1803]]. | [[Chur]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 188.762 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 7.105 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 26 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 190 | [[njemački]], [[retoromanski]], [[italijanski]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Aargau.svg|25px|border|Zastava Aargaua]] | style="text-align: center;" | AG ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Aargau]] | style="text-align: center;" | [[1803]]. | [[Aarau]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 581.562 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 1.404 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 388 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 229 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Thurgau.svg|25px|border|Zastava Thurgaua]] | style="text-align: center;" | TG ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Thurgau]] | style="text-align: center;" | [[1803]]. | [[Frauenfeld]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 238.316 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 991 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 229 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 80 | [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Ticino.svg|25px|border|Zastava Ticina]] | style="text-align: center;" | TI ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Ticino]] | style="text-align: center;" | [[1803]]. | [[Bellinzona]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 328.580 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 2.812 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 110 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 176 | [[italijanski]] |- | align=center | [[Datoteka:CHE Vaud Flag.svg|25px|border|Zastava Vauda]] | style="text-align: center;" | VD ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Vaud]] | style="text-align: center;" | [[1803]]. | [[Lausanne]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 672.039 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 3.212 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 188 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 375 | [[francuski]] |- | align=center | [[Datoteka:CHE Valais Flag.svg|25px|border|Zastava Valaisa]] | style="text-align: center;" | VS ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Valais]] | style="text-align: center;" | [[1815]]. | [[Sion]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 298.580 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 5,224 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 53 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 143 | [[francuski]], [[njemački]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Neuchâtel.svg|25px|border|Zastava Neuchâtela]] | style="text-align: center;" | NE ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Neuchâtel (kanton)|Neuchâtel]] | style="text-align: center;" | [[1815]]. | [[Neuchâtel]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 169.782 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 803 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 206 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 53 | [[francuski]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Geneva.svg|25px|border|Zastava Ženeve]] | style="text-align: center;" | GE ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Ženeva (kanton)|Ženeva]] | style="text-align: center;" | [[1815]]. | [[Ženeva]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 438.177 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 282 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 1.442 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 45 | [[francuski]] |- | align=center | [[Datoteka:Flag of Canton of Jura.svg|25px|border|Zastava Jure]] | style="text-align: center;" | JU ! scope="row" style="text-align: left;" | [[Jura (kanton)|Jura]] | style="text-align: center;" | [[1979]]. | [[Delémont]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 69.555 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 838 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 82 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 64 | [[francuski]] |- style="background: #dcdcdc" | align=center | [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|25px|border|Zastava Švicarske]] | style="text-align: center;" | CH ! scope="row" style="text-align: left; background: #dcdcdc;" | Švicarska | &nbsp; | [[Bern]] | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 7.593.494 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 41.285 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 174 | style="text-align: right; padding-right: 1em;" | 2.631 | [[njemački]], [[francuski]], [[italijanski]], [[retoromanski]] |} # Podaci od [[5. april]]a [[2009]]. # u km² # po km², prema podacima iz 2000. == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Cantons of Switzerland}} {{Administrativne podjele država Evrope}} {{Kantoni u Švicarskoj}} {{Švicarska po temama}} [[Kategorija:Kantoni u Švicarskoj| ]] [[Kategorija:Administrativne podjele po državama|Švicarska]] oyro903fs86s0vn41cg51dxxzso3389 0 97861 3916131 3806587 2026-08-03T01:50:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916131 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Brian De Palma | slika = Brian De Palma (Venice 2007).jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1940|09|11}} | mjesto_rođenja = [[Newark (New Jersey)|Newark]], [[New Jersey]], [[SAD]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = Amerikanac | druga_imena = | zanimanje = filmski režiser i scenarist | godine_aktivnosti = 1960–danas | poznat_po = | značajni_radovi = ''[[Carrie (film)|Carrie]]'' (1976) <br> ''[[Lice s ožiljkom (1983)|Lice s ožiljkom]]'' (1983) <br> ''[[Nemoguća misija]]'' (1996) }} '''Brian Russell De Palma''' (rođen 11. septembra 1940) [[SAD|američki]] je filmski režiser. U karijeri koja se proteže gotovo na 40 godina, poznat je po filmovima u neizvjesnom žanru trilera uključujući i financijske uspjehe na kao što su [[Carrie (film)|Carrie]], [[Dressed to Kill]], [[Lice s ožiljkom (1983)|Lice s ožiljkom]], [[Carlitov put]], [[Nedodirljivi (1987)|Nedodirljivi]], i [[Nemoguća misija]]. == Spisak Filmova == === Dugometražni filmovi === ;Režirao De Palma {{col-begin}} {{col-break}} * ''[[Murder a la Mod]]'' (1968) * ''[[Greetings (film)|Greetings]]'' (1968) * ''[[Hi, Mom!]]'' (1970) * ''[[Get to Know Your Rabbit]]'' (1972) * ''[[Sestre (film)|Sestre]]'' (1973) * ''[[Phantom of the Paradise]]'' (1974) * ''[[Opsesija (film)|Opsesija]]'' (1976) * ''[[Carrie (1976)|Carrie]]'' (1976) * ''[[The Fury (film)|The Fury]]'' (1978) * ''[[Home Movies (film)|Home Movies]]'' (1980) * ''[[Dressed to Kill (1980 film)|Dressed to Kill]]'' (1980) * ''[[Blow Out]]'' (1981) * ''[[Lice s ožiljkom (1983)|Lice s ožiljkom]]'' (1983) * ''[[Body Double]]'' (1984) {{col-break}} * ''[[Wise Guys (film)|Wise Guys]]'' (1986) * ''[[Nedodirljivi (1987)|Nedodirljivi]]'' (1987) * ''[[Žrtve rata]]'' (1989) * ''[[The Bonfire of the Vanities (film)|The Bonfire of the Vanities]]'' (1990) * ''[[Raising Cain]]'' (1992) * ''[[Carlitov put]]'' (1993) * ''[[Nemoguća misija]]'' (1996) * ''[[Snake Eyes (film)|Snake Eyes]]'' (1998) * ''[[Mission to Mars]]'' (2000) * ''[[Fatalna žena (film)|Fatalna žena]]'' (2002) * ''[[The Black Dahlia (film)|The Black Dahlia]]'' (2006) * ''[[Redacted (film)|Redacted]]'' (2007) * ''[[Strast (2012)|Strast]]'' (2012) {{col-break}} {{col-end}} ;Režirao sa drugim režiserima * ''[[The Wedding Party (film)|The Wedding Party]]'' (1969) * ''[[Dionysus (film)|Dionysus]]'' (1970) === Kratki Filmovi === * ''[[Icarus (film)|Icarus]]'' (1960) * ''[[660124: The Story of an IBM Card]]'' (1961) * ''[[Woton's Wake]]'' (1962) * ''[[Jennifer (1964 film)|Jennifer]]'' (1964) * ''[[Bridge That Gap]]'' (1965) * ''[[Show Me a Strong Town and I'll Show You a Strong Bank]]'' (1966) === Dokumentarni Filmovi === * ''[[The Responsive Eye]]'' (1966) == Bibliografija == * [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/depalma.html Brian De Palma bibliography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180723093456/http://www.lib.berkeley.edu/MRC/depalma.html |date=23. 7. 2018 }} (via UC Berkeley) == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Brian De Palma}} * [http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/de_palma/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120228190510/http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/de_palma/ |date=28. 2. 2012 }} * [http://www.flickr.com/groups/doubledepalma/ Photos and discussion around the director] {{DEFAULTSORT:De Palma, Brian}} [[Kategorija:Rođeni 1940.]] [[Kategorija:Američki režiseri]] [[Kategorija:Američki filmski producenti]] [[Kategorija:Američki scenaristi]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Italije]] [[Kategorija:Diplomanti Columbia Universitya]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Newark (New Jersey)]] fgdqwizf6ghaehgfc7h7dx16kky255r 0 98072 3915992 3915619 2026-08-02T14:05:09Z Mhare 481 3915992 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}} {{Spajanje| [[Ljiljan (simbol)]]}} [[Datoteka:Bosnian and Herzegovinian fleur-de-lis (1992) v1.0.svg|mini|upright=0.65|Stilizirani ljiljan s grba Republike Bosne i Hercegovine]] '''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' označava upotrebu [[Ljiljan (simbol)|heraldičkog ljiljana]] u simbolici srednjovjekovne bosanske države, vladarske dinastije [[Kotromanići]] i kasnijih državnih obilježja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Motiv pripada široko rasprostranjenoj evropskoj heraldičkoj figuri poznatoj kao ''fleur-de-lis'', ali je u Bosni od kraja 14. stoljeća stekao prepoznatljivo dinastičko i državno značenje.<ref name="Hasimbegovic">{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |isbn=978-3-639-15952-3 |language=engleski}}</ref><ref name="FilipovicSeal">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter='Creatio Regni' in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Schofield |editor-first=Phillipp R. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |language=engleski}}</ref> Šest zlatnih ljiljana uz srebrnu kosu gredu bilo je dio grba kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], prikazanog na njegovim kraljevskim pečatima i drugim predmetima povezanima s bosanskim dvorom. Taj je grb 1992. poslužio kao osnova za grb i zastavu Republike Bosne i Hercegovine, koji su ostali u službenoj upotrebi do 1998.<ref name="Filipovic20">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću |journal=Bosna Franciscana |issue=30 |year=2009 |pages=135–154 |url=https://zenodo.org/records/3794951 |access-date=31. 7. 2026}}</ref> U savremenom razdoblju ljiljan se povezuje i s bošnjačkim nacionalnim identitetom, ali se njegova srednjovjekovna i državna upotreba ne može svesti isključivo na tu simboliku. == Porijeklo motiva == ''Fleur-de-lis'' stilizirani je cvjetni znak s tri istaknute latice, prisutan u evropskoj umjetnosti i heraldici mnogo prije njegovog pojavljivanja na obilježjima bosanskih vladara. Najpoznatiji je po upotrebi u francuskoj kraljevskoj heraldici, ali se javljao i na grbovima drugih vladarskih kuća, crkvenih ustanova, gradova i plemićkih porodica. Srednjovjekovna Bosna nalazila se na prostoru dodira jadranskih, srednjoevropskih i balkanskih kulturnih utjecaja. Dvorska kultura Kotromanića tokom 14. i 15. stoljeća prihvatala je oblike koji su bili uobičajeni na zapadnoevropskim dvorovima, među kojima su bili viteška heraldika, kraljevski pečati, gotička umjetnost i heraldički ljiljan. Hašimbegović navodi da se motiv iz dvorske i vladarske sredine širio među bosanskim plemstvom, a zatim i u druge slojeve materijalne kulture, uključujući nakit i nadgrobne spomenike.<ref name="Hasimbegovic"/> Veze Kotromanića s [[Anžuvinci|anžuvinskom]] dinastijom u [[Kraljevina Ugarska|Ugarskoj]] predstavljale su važan politički i kulturni okvir za prihvatanje zapadnih heraldičkih obrazaca. Ipak, neposredno porijeklo svakog pojedinog elementa bosanskog kraljevskog grba nije moguće potpuno rekonstruirati. Zbog raširenosti ljiljana u srednjovjekovnoj Evropi njegovo prisustvo samo po sebi ne dokazuje francusko ili anžuvinsko porijeklo, iako su anžuvinski uzori vjerovatno utjecali na oblikovanje dvorske simbolike Tvrtka I.<ref name="FilipovicSeal"/> == Srednjovjekovna Bosna == === Heraldika Kotromanića === Najstariji poznati grbovi Kotromanića nisu imali konačni oblik koji se danas najčešće povezuje s bosanskim kraljevstvom. Na pečatima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]] i Tvrtka prije njegovog krunisanja središnji heraldički element bila je kosa greda. Nakon što je 1377. postao kralj, Tvrtko je proširio vladarsku titulaturu, dvorski ceremonijal i sistem kraljevskih obilježja, nastojeći predstaviti svoju vlast u skladu sa zapadnoevropskim shvatanjem kraljevskog dostojanstva.<ref name="FilipovicSeal"/> Na velikom dvostranom kraljevskom pečatu Tvrtko je prikazan na gotičkom prijestolju, okružen heraldičkim štitovima. Na jednoj strani nalazio se dvoglavi orao, povezan s njegovim nasljednim pravom na prijestolje [[Nemanjići|Nemanjića]], a na drugoj kosa greda između šest ljiljana, kao grb Kotromanića i Bosne. Filipović uvođenje ljiljana tumači kao vidljiv znak novostečenog kraljevskog dostojanstva.<ref name="FilipovicSeal"/> Grb se sastojao od štita s kosom gredom, uz koju su bila raspoređena po tri ljiljana sa svake strane. Iznad štita nalazili su se kruna, kaciga i veo, dok je čelenka bila oblikovana kao perjanica smještena u kruni od ljiljana. Isti osnovni grb prikazan je i na Tvrtkovom manjem kraljevskom pečatu, čiji su otisci sačuvani na poveljama iz vremena njegovih nasljednika. === Kraljevski pečati i simbol vlasti === Tvrtkov veliki pečat nije bio samo lični znak vladara nego sredstvo predstavljanja novoosnovanog kraljevstva. Njegovi nasljednici nastavili su koristiti istu matricu ili pečate zasnovane na njenoj ikonografiji, čime je lik vladara okruženog kraljevskim i heraldičkim obilježjima postao trajan dio predstavljanja bosanske krune.<ref name="FilipovicSeal"/> Kralj [[Stjepan Ostoja]] početkom 15. stoljeća izmijenio je dijelove velikog pečata. Umjesto zasebnih grbova Bosne i Srbije uvedeni su štitovi s krunom sastavljenom od ljiljana, koja je predstavljala kraljevsku vlast i bosansku krunu. Ista matrica, uz promjene imena u natpisu, ostala je u upotrebi za vrijeme [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtka II]], [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]] i [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]]. Dugotrajna upotreba pečata pokazuje da je ljiljan prerastao prvobitnu vezu s Tvrtkom I i postao dio simbolike bosanske kraljevske vlasti.<ref name="FilipovicSeal"/> === Novac, tekstil i nadgrobni spomenici === [[Datoteka:Brokat iz Mila.JPG|mini|Fragmet brokata pronađenog u Milama, [[Visoko]].]] Ljiljani su se pojavljivali na novcu bosanskih vladara, ukrasnim predmetima, nakitu, pečatnom prstenju i elementima dvorske umjetnosti. Njihova upotreba nije bila ograničena na grb nego je obuhvatala širi skup znakova kojima su vladari i vlastela izražavali položaj, pripadnost dvorskoj kulturi i politički autoritet.<ref name="Hasimbegovic"/> U kraljevskom mauzoleju u [[Mile (Visoko)|Milama]] kod [[Visoko]]g pronađeni su ostaci skupocjenog brokatnog platna sa zlatno izvezenim ljiljanima, koji se povezuju s grobom Tvrtka I. Motiv se javlja i na pojedinim [[stećak|stećcima]], premda svaki prikaz ljiljana ili cvijeta na nadgrobnom spomeniku ne mora imati dinastičko ili državno značenje. Njegovo širenje iz kraljevske i plemićke sredine pokazuje utjecaj dvorske umjetnosti na druge oblike srednjovjekovne kulture u Bosni.<ref name="Hasimbegovic"/> == Kasnija heraldička tradicija == Nakon osmanskog osvajanja Bosanskog kraljevstva 1463. prestala je službena upotreba kraljevskih pečata i grbova Kotromanića. Predstave bosanskih i dinastičkih grbova nastavile su se pojavljivati u evropskim i [[Ilirski grbovnici|ilirskim grbovnicima]], ali nisu uvijek vjerno prenosile obilježja koja su potvrđena na srednjovjekovnim pečatima i novcu. U kasnijim grbovnicima Bosni su pripisivani različiti grbovi, uključujući ukrštene nazubljene grede s glavama, ruku s mačem i druge kompozicije. Grb s kosom gredom i ljiljanima češće je povezivan s Kotromanićima ili potomcima kralja Tvrtka nego sa zemljom Bosnom kao zasebnim teritorijalnim pojmom. Zbog toga se kasnosrednjovjekovni izvori, ilirski grbovnici i savremene rekonstrukcije moraju međusobno razlikovati. Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave uveden je zemaljski grb Bosne i Hercegovine s oklopljenom rukom koja drži mač. Motiv Kotromanića tada nije obnovljen kao službeno zemaljsko obilježje, iako su srednjovjekovni grbovi i pečati postajali predmet naučnog proučavanja i historijskog zanimanja. == Obnova 1992. == === Izrada državnih obilježja === U vrijeme raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i priprema za nezavisnost Bosne i Hercegovine pojavila se potreba za obilježjima koja se ne bi zasnivala na socijalističkoj simbolici. Kao polazište izabrano je heraldičko nasljeđe srednjovjekovne bosanske države, posebno grb Tvrtka I s kosom gredom i šest ljiljana.<ref name="Filipovic20"/> Historičar [[Enver Imamović]] i grafički dizajner Zvonimir Bebek pripremili su rješenja grba i zastave zasnovana na kraljevskom grbu Kotromanića. Oblik je pojednostavljen za savremenu službenu upotrebu: na plavom štitu nalazila se bijela kosa greda, uz koju je bilo raspoređeno šest zlatnih ljiljana. Grb je postavljen u središte bijele zastave.<ref name="Filipovic20"/> Obilježja su zamišljena kao pozivanje na predosmansku državnu tradiciju Bosne, a ne kao preuzimanje simbola neke od tadašnjih političkih stranaka ili savremenih etničkih zajednica. Filipović ih smješta u širi niz promjena državnog znakovlja Bosne i Hercegovine tokom 20. stoljeća, u kojem je svaki politički poredak nastojao vlastitu legitimnost izraziti novim grbom i zastavom.<ref name="Filipovic20"/> === Službena upotreba === Grb s ljiljanima usvojen je u maju 1992. kao grb Republike Bosne i Hercegovine. Bio je sastavni dio državnih dokumenata, pečata, diplomatskih obilježja, novca, registarskih oznaka, poštanskih maraka i drugih službenih predmeta. Na zastavi Republike Bosne i Hercegovine nalazio se u sredini bijelog polja. Iako je grb u trenutku usvajanja bio predstavljen kao državno obilježje svih građana Bosne i Hercegovine, njegova je recepcija oblikovana tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Vlasti i vojne formacije bosanskih Srba i Hrvata koristile su vlastita nacionalna i teritorijalna obilježja, dok je grb s ljiljanima ostao simbol međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i institucija pod kontrolom njene vlade. Nakon rata zadržan je u službenoj upotrebi dok 1998. nisu uvedeni sadašnji [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava Bosne i Hercegovine]]. Prestankom statusa državnog obilježja ljiljan nije nestao iz javne upotrebe, nego je nastavio djelovati kao historijski, vojni, kulturni i nacionalni simbol. == Vojna upotreba == Grb Republike Bosne i Hercegovine predstavljao je osnovu oznaka [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Stilizirani znak pripadnosti sastojao se od državnog grba, ukrštenih mačeva i natpisa s nazivom Armije. Slični elementi korišteni su na zastavama jedinica, oznakama činova, ratnim priznanjima i drugim vojnim obilježjima.<ref name="Sadinlija">{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |location=Sarajevo |issue=52 |year=2023 |pages=199–220 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Prema Šadinliji, izbor srednjovjekovne bosanske državne tradicije i heraldike Kotromanića trebao je učiniti vojna obilježja prihvatljivim svim građanima i konstitutivnim narodima Bosne i Hercegovine. Ratne okolnosti, sastav Armije i razvoj suprotstavljenih nacionalnih politika ipak su doprinijeli tome da se znak s ljiljanima s vremenom sve snažnije povezuje s Bošnjacima.<ref name="Sadinlija"/> Naziv [[Zlatni ljiljan|"Zlatni ljiljan"]] nosilo je najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Motiv je korišten i u nazivima jedinica, ratnim publikacijama, spomen-obilježjima te udruženjima bivših boraca. == Savremena značenja == === Bosanski državni simbol === U jednom dijelu javnosti ljiljan se i nakon 1998. tumači kao historijski simbol Bosne i bosanske državnosti. Takvo značenje oslanja se na njegovu upotrebu u heraldici Kotromanića i na činjenicu da je od 1992. do 1998. bio dio službenih obilježja Republike Bosne i Hercegovine. Motiv se pojavljuje na spomenicima, obilježjima godišnjica, navijačkim zastavama, suvenirima i predmetima kojima se izražava privrženost Bosni i Hercegovini. Njegova upotreba u tim okolnostima ne mora nužno označavati pripadnost određenom narodu, iako se često preklapa s bošnjačkom nacionalnom simbolikom. === Bošnjački nacionalni simbol === Tokom i nakon rata ljiljan je postao jedan od najzastupljenijih simbola bošnjačkog nacionalnog identiteta. Tome su doprinijeli njegova upotreba na obilježjima Armije Republike Bosne i Hercegovine, prihvatanje među bošnjačkim političkim i kulturnim organizacijama te njegovo prisustvo na komemoracijama i skupovima povezanim s ratom. Naziv "bošnjački ljiljan" stoga se koristi za savremenu nacionalnu interpretaciju simbola. Međutim, taj naziv ne obuhvata potpuno njegovu srednjovjekovnu i državnu historiju, jer je heraldički motiv postojao prije nastanka savremenih nacionalnih identiteta, a 1992. uveden je kao grb Republike Bosne i Hercegovine. U enciklopedijskom opisu potrebno je razlikovati historijski bosanski, nekadašnji državni i savremeni bošnjački kontekst. Ljiljan se nalazi i na službenim oznakama bošnjačke komponente [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], gdje predstavlja vojnu tradiciju Armije Republike Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda. == Odnos prema biljci ''Lilium bosniacum'' == Heraldički ljiljan stilizirana je figura čiji se izgled razvijao unutar evropske umjetničke i heraldičke tradicije. Ne predstavlja botanički vjeran prikaz određene biljne vrste. Zbog toga se srednjovjekovni ljiljani Kotromanića ne mogu bez posebnog izvora poistovjetiti s vrstom ''[[Lilium bosniacum]]''. Povezivanje heraldičkog motiva s endemskom biljkom ''Lilium bosniacum'', koja se u javnosti također naziva bosanskim ili zlatnim ljiljanom, uglavnom pripada savremenom simboličkom tumačenju. Biljka i heraldički znak mogu imati povezano mjesto u današnjoj kulturnoj simbolici, ali predstavljaju dva različita pojma: jedan je botanički takson, a drugi historijska heraldička figura. == Terminologija == Izrazi "bosanski ljiljan", "zlatni ljiljan" i "bošnjački ljiljan" često se koriste kao sinonimi, iako ne označavaju uvijek isti kontekst. "Bosanski ljiljan" najširi je naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom i kasnijim državnim obilježjima. "Zlatni ljiljan" odnosi se na njegovu uobičajenu boju, ali i na ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. "Bošnjački ljiljan" prvenstveno označava njegovu savremenu upotrebu kao bošnjačkog nacionalnog simbola. U stručnoj literaturi srednjovjekovni motiv najčešće se razmatra kao heraldički ljiljan ili ''fleur-de-lis'' u bosanskoj i kotromanićkoj heraldici. Takva terminologija izbjegava poistovjećivanje heraldičke figure s biljnom vrstom i omogućava odvojeno proučavanje njenih dinastičkih, državnih, vojnih i nacionalnih značenja. == Također pogledajte == * [[Srednjovjekovna bosanska heraldika]] * [[Grb Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Kotromanići]] * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Zlatni ljiljan|Zlatni ljiljan (odlikovanje)]] * [[Ljiljan (heraldika)]] * [[Lilium bosniacum]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bosanski ljiljan}} [[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina]] lzh1y1dqckpzbjuh98z8ck4cus74ln4 3915993 3915992 2026-08-02T14:10:44Z Mhare 481 /* Savremena značenja */ 3915993 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}} {{Spajanje| [[Ljiljan (simbol)]]}} [[Datoteka:Bosnian and Herzegovinian fleur-de-lis (1992) v1.0.svg|mini|upright=0.65|Stilizirani ljiljan s grba Republike Bosne i Hercegovine]] '''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' označava upotrebu [[Ljiljan (simbol)|heraldičkog ljiljana]] u simbolici srednjovjekovne bosanske države, vladarske dinastije [[Kotromanići]] i kasnijih državnih obilježja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Motiv pripada široko rasprostranjenoj evropskoj heraldičkoj figuri poznatoj kao ''fleur-de-lis'', ali je u Bosni od kraja 14. stoljeća stekao prepoznatljivo dinastičko i državno značenje.<ref name="Hasimbegovic">{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |isbn=978-3-639-15952-3 |language=engleski}}</ref><ref name="FilipovicSeal">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter='Creatio Regni' in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Schofield |editor-first=Phillipp R. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |language=engleski}}</ref> Šest zlatnih ljiljana uz srebrnu kosu gredu bilo je dio grba kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], prikazanog na njegovim kraljevskim pečatima i drugim predmetima povezanima s bosanskim dvorom. Taj je grb 1992. poslužio kao osnova za grb i zastavu Republike Bosne i Hercegovine, koji su ostali u službenoj upotrebi do 1998.<ref name="Filipovic20">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću |journal=Bosna Franciscana |issue=30 |year=2009 |pages=135–154 |url=https://zenodo.org/records/3794951 |access-date=31. 7. 2026}}</ref> U savremenom razdoblju ljiljan se povezuje i s bošnjačkim nacionalnim identitetom, ali se njegova srednjovjekovna i državna upotreba ne može svesti isključivo na tu simboliku. == Porijeklo motiva == ''Fleur-de-lis'' stilizirani je cvjetni znak s tri istaknute latice, prisutan u evropskoj umjetnosti i heraldici mnogo prije njegovog pojavljivanja na obilježjima bosanskih vladara. Najpoznatiji je po upotrebi u francuskoj kraljevskoj heraldici, ali se javljao i na grbovima drugih vladarskih kuća, crkvenih ustanova, gradova i plemićkih porodica. Srednjovjekovna Bosna nalazila se na prostoru dodira jadranskih, srednjoevropskih i balkanskih kulturnih utjecaja. Dvorska kultura Kotromanića tokom 14. i 15. stoljeća prihvatala je oblike koji su bili uobičajeni na zapadnoevropskim dvorovima, među kojima su bili viteška heraldika, kraljevski pečati, gotička umjetnost i heraldički ljiljan. Hašimbegović navodi da se motiv iz dvorske i vladarske sredine širio među bosanskim plemstvom, a zatim i u druge slojeve materijalne kulture, uključujući nakit i nadgrobne spomenike.<ref name="Hasimbegovic"/> Veze Kotromanića s [[Anžuvinci|anžuvinskom]] dinastijom u [[Kraljevina Ugarska|Ugarskoj]] predstavljale su važan politički i kulturni okvir za prihvatanje zapadnih heraldičkih obrazaca. Ipak, neposredno porijeklo svakog pojedinog elementa bosanskog kraljevskog grba nije moguće potpuno rekonstruirati. Zbog raširenosti ljiljana u srednjovjekovnoj Evropi njegovo prisustvo samo po sebi ne dokazuje francusko ili anžuvinsko porijeklo, iako su anžuvinski uzori vjerovatno utjecali na oblikovanje dvorske simbolike Tvrtka I.<ref name="FilipovicSeal"/> == Srednjovjekovna Bosna == === Heraldika Kotromanića === Najstariji poznati grbovi Kotromanića nisu imali konačni oblik koji se danas najčešće povezuje s bosanskim kraljevstvom. Na pečatima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]] i Tvrtka prije njegovog krunisanja središnji heraldički element bila je kosa greda. Nakon što je 1377. postao kralj, Tvrtko je proširio vladarsku titulaturu, dvorski ceremonijal i sistem kraljevskih obilježja, nastojeći predstaviti svoju vlast u skladu sa zapadnoevropskim shvatanjem kraljevskog dostojanstva.<ref name="FilipovicSeal"/> Na velikom dvostranom kraljevskom pečatu Tvrtko je prikazan na gotičkom prijestolju, okružen heraldičkim štitovima. Na jednoj strani nalazio se dvoglavi orao, povezan s njegovim nasljednim pravom na prijestolje [[Nemanjići|Nemanjića]], a na drugoj kosa greda između šest ljiljana, kao grb Kotromanića i Bosne. Filipović uvođenje ljiljana tumači kao vidljiv znak novostečenog kraljevskog dostojanstva.<ref name="FilipovicSeal"/> Grb se sastojao od štita s kosom gredom, uz koju su bila raspoređena po tri ljiljana sa svake strane. Iznad štita nalazili su se kruna, kaciga i veo, dok je čelenka bila oblikovana kao perjanica smještena u kruni od ljiljana. Isti osnovni grb prikazan je i na Tvrtkovom manjem kraljevskom pečatu, čiji su otisci sačuvani na poveljama iz vremena njegovih nasljednika. === Kraljevski pečati i simbol vlasti === Tvrtkov veliki pečat nije bio samo lični znak vladara nego sredstvo predstavljanja novoosnovanog kraljevstva. Njegovi nasljednici nastavili su koristiti istu matricu ili pečate zasnovane na njenoj ikonografiji, čime je lik vladara okruženog kraljevskim i heraldičkim obilježjima postao trajan dio predstavljanja bosanske krune.<ref name="FilipovicSeal"/> Kralj [[Stjepan Ostoja]] početkom 15. stoljeća izmijenio je dijelove velikog pečata. Umjesto zasebnih grbova Bosne i Srbije uvedeni su štitovi s krunom sastavljenom od ljiljana, koja je predstavljala kraljevsku vlast i bosansku krunu. Ista matrica, uz promjene imena u natpisu, ostala je u upotrebi za vrijeme [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtka II]], [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]] i [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]]. Dugotrajna upotreba pečata pokazuje da je ljiljan prerastao prvobitnu vezu s Tvrtkom I i postao dio simbolike bosanske kraljevske vlasti.<ref name="FilipovicSeal"/> === Novac, tekstil i nadgrobni spomenici === [[Datoteka:Brokat iz Mila.JPG|mini|Fragmet brokata pronađenog u Milama, [[Visoko]].]] Ljiljani su se pojavljivali na novcu bosanskih vladara, ukrasnim predmetima, nakitu, pečatnom prstenju i elementima dvorske umjetnosti. Njihova upotreba nije bila ograničena na grb nego je obuhvatala širi skup znakova kojima su vladari i vlastela izražavali položaj, pripadnost dvorskoj kulturi i politički autoritet.<ref name="Hasimbegovic"/> U kraljevskom mauzoleju u [[Mile (Visoko)|Milama]] kod [[Visoko]]g pronađeni su ostaci skupocjenog brokatnog platna sa zlatno izvezenim ljiljanima, koji se povezuju s grobom Tvrtka I. Motiv se javlja i na pojedinim [[stećak|stećcima]], premda svaki prikaz ljiljana ili cvijeta na nadgrobnom spomeniku ne mora imati dinastičko ili državno značenje. Njegovo širenje iz kraljevske i plemićke sredine pokazuje utjecaj dvorske umjetnosti na druge oblike srednjovjekovne kulture u Bosni.<ref name="Hasimbegovic"/> == Kasnija heraldička tradicija == Nakon osmanskog osvajanja Bosanskog kraljevstva 1463. prestala je službena upotreba kraljevskih pečata i grbova Kotromanića. Predstave bosanskih i dinastičkih grbova nastavile su se pojavljivati u evropskim i [[Ilirski grbovnici|ilirskim grbovnicima]], ali nisu uvijek vjerno prenosile obilježja koja su potvrđena na srednjovjekovnim pečatima i novcu. U kasnijim grbovnicima Bosni su pripisivani različiti grbovi, uključujući ukrštene nazubljene grede s glavama, ruku s mačem i druge kompozicije. Grb s kosom gredom i ljiljanima češće je povezivan s Kotromanićima ili potomcima kralja Tvrtka nego sa zemljom Bosnom kao zasebnim teritorijalnim pojmom. Zbog toga se kasnosrednjovjekovni izvori, ilirski grbovnici i savremene rekonstrukcije moraju međusobno razlikovati. Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave uveden je zemaljski grb Bosne i Hercegovine s oklopljenom rukom koja drži mač. Motiv Kotromanića tada nije obnovljen kao službeno zemaljsko obilježje, iako su srednjovjekovni grbovi i pečati postajali predmet naučnog proučavanja i historijskog zanimanja. == Obnova 1992. == === Izrada državnih obilježja === U vrijeme raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i priprema za nezavisnost Bosne i Hercegovine pojavila se potreba za obilježjima koja se ne bi zasnivala na socijalističkoj simbolici. Kao polazište izabrano je heraldičko nasljeđe srednjovjekovne bosanske države, posebno grb Tvrtka I s kosom gredom i šest ljiljana.<ref name="Filipovic20"/> Historičar [[Enver Imamović]] i grafički dizajner Zvonimir Bebek pripremili su rješenja grba i zastave zasnovana na kraljevskom grbu Kotromanića. Oblik je pojednostavljen za savremenu službenu upotrebu: na plavom štitu nalazila se bijela kosa greda, uz koju je bilo raspoređeno šest zlatnih ljiljana. Grb je postavljen u središte bijele zastave.<ref name="Filipovic20"/> Obilježja su zamišljena kao pozivanje na predosmansku državnu tradiciju Bosne, a ne kao preuzimanje simbola neke od tadašnjih političkih stranaka ili savremenih etničkih zajednica. Filipović ih smješta u širi niz promjena državnog znakovlja Bosne i Hercegovine tokom 20. stoljeća, u kojem je svaki politički poredak nastojao vlastitu legitimnost izraziti novim grbom i zastavom.<ref name="Filipovic20"/> === Službena upotreba === Grb s ljiljanima usvojen je u maju 1992. kao grb Republike Bosne i Hercegovine. Bio je sastavni dio državnih dokumenata, pečata, diplomatskih obilježja, novca, registarskih oznaka, poštanskih maraka i drugih službenih predmeta. Na zastavi Republike Bosne i Hercegovine nalazio se u sredini bijelog polja. Iako je grb u trenutku usvajanja bio predstavljen kao državno obilježje svih građana Bosne i Hercegovine, njegova je recepcija oblikovana tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Vlasti i vojne formacije bosanskih Srba i Hrvata koristile su vlastita nacionalna i teritorijalna obilježja, dok je grb s ljiljanima ostao simbol međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i institucija pod kontrolom njene vlade. Nakon rata zadržan je u službenoj upotrebi dok 1998. nisu uvedeni sadašnji [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava Bosne i Hercegovine]]. Prestankom statusa državnog obilježja ljiljan nije nestao iz javne upotrebe, nego je nastavio djelovati kao historijski, vojni, kulturni i nacionalni simbol. == Vojna upotreba == Grb Republike Bosne i Hercegovine predstavljao je osnovu oznaka [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Stilizirani znak pripadnosti sastojao se od državnog grba, ukrštenih mačeva i natpisa s nazivom Armije. Slični elementi korišteni su na zastavama jedinica, oznakama činova, ratnim priznanjima i drugim vojnim obilježjima.<ref name="Sadinlija">{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |location=Sarajevo |issue=52 |year=2023 |pages=199–220 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Prema Šadinliji, izbor srednjovjekovne bosanske državne tradicije i heraldike Kotromanića trebao je učiniti vojna obilježja prihvatljivim svim građanima i konstitutivnim narodima Bosne i Hercegovine. Ratne okolnosti, sastav Armije i razvoj suprotstavljenih nacionalnih politika ipak su doprinijeli tome da se znak s ljiljanima s vremenom sve snažnije povezuje s Bošnjacima.<ref name="Sadinlija"/> Naziv [[Zlatni ljiljan|"Zlatni ljiljan"]] nosilo je najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Motiv je korišten i u nazivima jedinica, ratnim publikacijama, spomen-obilježjima te udruženjima bivših boraca. == Savremena značenja i upotreba == === Bosanski državni simbol === U jednom dijelu javnosti ljiljan se i nakon 1998. tumači kao historijski simbol Bosne i bosanske državnosti. Takvo značenje oslanja se na njegovu upotrebu u heraldici Kotromanića i na činjenicu da je od 1992. do 1998. bio dio službenih obilježja Republike Bosne i Hercegovine. Motiv se pojavljuje na spomenicima, obilježjima godišnjica, navijačkim zastavama, suvenirima i predmetima kojima se izražava privrženost Bosni i Hercegovini. Njegova upotreba u tim okolnostima ne mora nužno označavati pripadnost određenom narodu, iako se često preklapa s bošnjačkom nacionalnom simbolikom. === Bošnjački nacionalni simbol === Tokom i nakon rata ljiljan je postao jedan od najzastupljenijih simbola bošnjačkog nacionalnog identiteta. Tome su doprinijeli njegova upotreba na obilježjima Armije Republike Bosne i Hercegovine, prihvatanje među bošnjačkim političkim i kulturnim organizacijama te njegovo prisustvo na komemoracijama i skupovima povezanim s ratom. Naziv "bošnjački ljiljan" stoga se koristi za savremenu nacionalnu interpretaciju simbola. Međutim, taj naziv ne obuhvata potpuno njegovu srednjovjekovnu i državnu historiju, jer je heraldički motiv postojao prije nastanka savremenih nacionalnih identiteta, a 1992. uveden je kao grb Republike Bosne i Hercegovine. U enciklopedijskom opisu potrebno je razlikovati historijski bosanski, nekadašnji državni i savremeni bošnjački kontekst. Ljiljan se nalazi i na službenim oznakama bošnjačke komponente [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], gdje predstavlja vojnu tradiciju Armije Republike Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda. === Upotreba na savremenim zastavama === [[Datoteka:The_national_flag_of_the_Bosniaks_of_Sandžak.svg|mini|Nacionalna zastava sandžačkih Bošnjaka]] Ljiljan je nakon prestanka upotrebe grba Republike Bosne i Hercegovine zadržan na pojedinim kantonalnim i lokalnim zastavama u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Zastava [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] sadrži kantonalni grb, u čijem se gornjem desnom polju nalazi zlatni ljiljan, službeno opisan kao tradicionalni simbol bosanske državnosti.<ref name="BPKsimboli">{{cite web|url=https://bpkg.gov.ba/kanton/8405/grb-i-zastava-bpk-a-gorazde/|title=Grb i zastava BPK-a Goražde|publisher=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Ljiljani su zastupljeni i na zastavi [[Posavski kanton|Posavskog kantona]], koja u sredini nosi kantonalni grb s dva zlatna ljiljana na bijelom polju. Uz njih se nalaze crveno-bijela šahirana polja, pa kompozicija objedinjuje heraldičke znakove povezane s bošnjačkom i hrvatskom tradicijom u kantonu.<ref name="Posavskiustav">{{cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/posavski-kanton/ustav-zupanije-posavske.html|title=Ustav Županije Posavske|website=Paragraf Lex|access-date=2. 8. 2026}}</ref> [[Datoteka:Flag_of_Posavina.svg|mini|Zastava [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] s dva zlatna ljiljana u grbu]] U [[Sandžak|Sandžaku]] se ljiljan nalazi na nacionalnoj zastavi Bošnjaka koju koristi [[Bošnjačko nacionalno vijeće]]. Zastava je bijela, s grbom u sredini; na plavom štitu nalaze se tri zlatna ljiljana iznad bijelog polumjeseca i tri zvijezde. Njeni elementi predstavljeni su kao nacionalna obilježja Bošnjaka u Srbiji, a zastava se ističe tokom obilježavanja Dana bošnjačke nacionalne zastave i drugih događaja koje organizira Vijeće.<ref name="BNVobiljezja">{{cite web|url=https://www.bnv.org.rs/obilezja.php|title=Obilježja|publisher=Bošnjačko nacionalno vijeće|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Rješenje iz 2011. razlikuje se od zastave Republike Bosne i Hercegovine brojem i rasporedom ljiljana te dodatkom polumjeseca i zvijezda. Ljiljani se nalaze i na zastavi bošnjačke nacionalne manjine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Koordinacija vijeća i predstavnika bošnjačke manjine donijela je odluku o grbu i zastavi 21. oktobra 2017, a Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske dao je saglasnost 25. januara 2018.<ref name="HrvatskaVijece">{{cite web|url=https://vbnmgz.hr/grb-i-zastava-bosnjacke-nacionalne-manjine-u-republici-hrvatskoj/|title=Grb i zastava bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj|date=30. 1. 2018|publisher=Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba|access-date=2. 8. 2026}}</ref><ref name="HrvatskaMediji">{{cite web|url=https://preporod.info/vijesti/svijet/hrvatska-usvojeni-grb-i-zastava-bosnjacke-nacionalne-manjine-u-republici-hrvatskoj|title=Hrvatska: Usvojeni grb i zastava bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj|date=29. 1. 2018|website=Preporod.info|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Bijela zastava u sredini nosi plavi štit sa srebrnom kosom gredom i šest zlatnih ljiljana, čime neposredno preuzima osnovnu kompoziciju nekadašnjeg grba Republike Bosne i Hercegovine. == Odnos prema biljci ''Lilium bosniacum'' == Heraldički ljiljan stilizirana je figura čiji se izgled razvijao unutar evropske umjetničke i heraldičke tradicije. Ne predstavlja botanički vjeran prikaz određene biljne vrste. Zbog toga se srednjovjekovni ljiljani Kotromanića ne mogu bez posebnog izvora poistovjetiti s vrstom ''[[Lilium bosniacum]]''. Povezivanje heraldičkog motiva s endemskom biljkom ''Lilium bosniacum'', koja se u javnosti također naziva bosanskim ili zlatnim ljiljanom, uglavnom pripada savremenom simboličkom tumačenju. Biljka i heraldički znak mogu imati povezano mjesto u današnjoj kulturnoj simbolici, ali predstavljaju dva različita pojma: jedan je botanički takson, a drugi historijska heraldička figura. == Terminologija == Izrazi "bosanski ljiljan", "zlatni ljiljan" i "bošnjački ljiljan" često se koriste kao sinonimi, iako ne označavaju uvijek isti kontekst. "Bosanski ljiljan" najširi je naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom i kasnijim državnim obilježjima. "Zlatni ljiljan" odnosi se na njegovu uobičajenu boju, ali i na ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. "Bošnjački ljiljan" prvenstveno označava njegovu savremenu upotrebu kao bošnjačkog nacionalnog simbola. U stručnoj literaturi srednjovjekovni motiv najčešće se razmatra kao heraldički ljiljan ili ''fleur-de-lis'' u bosanskoj i kotromanićkoj heraldici. Takva terminologija izbjegava poistovjećivanje heraldičke figure s biljnom vrstom i omogućava odvojeno proučavanje njenih dinastičkih, državnih, vojnih i nacionalnih značenja. == Također pogledajte == * [[Srednjovjekovna bosanska heraldika]] * [[Grb Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Kotromanići]] * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Zlatni ljiljan|Zlatni ljiljan (odlikovanje)]] * [[Ljiljan (heraldika)]] * [[Lilium bosniacum]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bosanski ljiljan}} [[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina]] qa8ooordgl70usrlpk6ub2pyu72iuot 3915997 3915993 2026-08-02T14:24:32Z Mhare 481 /* Odnos prema biljci Lilium bosniacum */ 3915997 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}} {{Spajanje| [[Ljiljan (simbol)]]}}'''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' označava upotrebu [[Ljiljan (simbol)|heraldičkog ljiljana]] u simbolici srednjovjekovne bosanske države, vladarske dinastije [[Kotromanići]] i kasnijih državnih obilježja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Motiv pripada široko rasprostranjenoj evropskoj heraldičkoj figuri poznatoj kao ''fleur-de-lis'', ali je u Bosni od kraja 14. stoljeća stekao prepoznatljivo dinastičko i državno značenje.<ref name="Hasimbegovic">{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |isbn=978-3-639-15952-3 |language=engleski}}</ref><ref name="FilipovicSeal">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter='Creatio Regni' in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Schofield |editor-first=Phillipp R. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |language=engleski}}</ref> Šest zlatnih ljiljana uz srebrnu kosu gredu bilo je dio grba kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], prikazanog na njegovim kraljevskim pečatima i drugim predmetima povezanima s bosanskim dvorom. Taj je grb 1992. poslužio kao osnova za grb i zastavu Republike Bosne i Hercegovine, koji su ostali u službenoj upotrebi do 1998.<ref name="Filipovic20">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću |journal=Bosna Franciscana |issue=30 |year=2009 |pages=135–154 |url=https://zenodo.org/records/3794951 |access-date=31. 7. 2026}}</ref> U savremenom razdoblju ljiljan se povezuje i s bošnjačkim nacionalnim identitetom, ali se njegova srednjovjekovna i državna upotreba ne može svesti isključivo na tu simboliku. == Porijeklo motiva == [[Datoteka:Blason comte fr Anjou.svg|mini|Grb druge dinastije Anžuvinaca ]] ''Fleur-de-lis'' stilizirani je cvjetni znak s tri istaknute latice, prisutan u evropskoj umjetnosti i heraldici mnogo prije njegovog pojavljivanja na obilježjima bosanskih vladara. Najpoznatiji je po upotrebi u francuskoj kraljevskoj heraldici, ali se javljao i na grbovima drugih vladarskih kuća, crkvenih ustanova, gradova i plemićkih porodica. Srednjovjekovna Bosna nalazila se na prostoru dodira jadranskih, srednjoevropskih i balkanskih kulturnih utjecaja. Dvorska kultura Kotromanića tokom 14. i 15. stoljeća prihvatala je oblike koji su bili uobičajeni na zapadnoevropskim dvorovima, među kojima su bili viteška heraldika, kraljevski pečati, gotička umjetnost i heraldički ljiljan. Hašimbegović navodi da se motiv iz dvorske i vladarske sredine širio među bosanskim plemstvom, a zatim i u druge slojeve materijalne kulture, uključujući nakit i nadgrobne spomenike.<ref name="Hasimbegovic"/> Veze Kotromanića s [[Anžuvinci|anžuvinskom]] dinastijom u [[Kraljevina Ugarska|Ugarskoj]] predstavljale su važan politički i kulturni okvir za prihvatanje zapadnih heraldičkih obrazaca. Ipak, neposredno porijeklo svakog pojedinog elementa bosanskog kraljevskog grba nije moguće potpuno rekonstruirati. Zbog raširenosti ljiljana u srednjovjekovnoj Evropi njegovo prisustvo samo po sebi ne dokazuje francusko ili anžuvinsko porijeklo, iako su anžuvinski uzori vjerovatno utjecali na oblikovanje dvorske simbolike Tvrtka I.<ref name="FilipovicSeal"/> == Srednjovjekovna Bosna == === Heraldika Kotromanića === [[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|mini|Grb Kotromanića]] Najstariji poznati grbovi Kotromanića nisu imali konačni oblik koji se danas najčešće povezuje s bosanskim kraljevstvom. Na pečatima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]] i Tvrtka prije njegovog krunisanja središnji heraldički element bila je kosa greda. Nakon što je 1377. postao kralj, Tvrtko je proširio vladarsku titulaturu, dvorski ceremonijal i sistem kraljevskih obilježja, nastojeći predstaviti svoju vlast u skladu sa zapadnoevropskim shvatanjem kraljevskog dostojanstva.<ref name="FilipovicSeal"/> Na velikom dvostranom kraljevskom pečatu Tvrtko je prikazan na gotičkom prijestolju, okružen heraldičkim štitovima. Na jednoj strani nalazio se dvoglavi orao, povezan s njegovim nasljednim pravom na prijestolje [[Nemanjići|Nemanjića]], a na drugoj kosa greda između šest ljiljana, kao grb Kotromanića i Bosne. Filipović uvođenje ljiljana tumači kao vidljiv znak novostečenog kraljevskog dostojanstva.<ref name="FilipovicSeal"/> Grb se sastojao od štita s kosom gredom, uz koju su bila raspoređena po tri ljiljana sa svake strane. Iznad štita nalazili su se kruna, kaciga i veo, dok je čelenka bila oblikovana kao perjanica smještena u kruni od ljiljana. Isti osnovni grb prikazan je i na Tvrtkovom manjem kraljevskom pečatu, čiji su otisci sačuvani na poveljama iz vremena njegovih nasljednika. === Kraljevski pečati i simbol vlasti === [[Datoteka:Monogram of King Thomas.jpg|mini|Monogram [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|kralja Tomaša]]]] Tvrtkov veliki pečat nije bio samo lični znak vladara nego sredstvo predstavljanja novoosnovanog kraljevstva. Njegovi nasljednici nastavili su koristiti istu matricu ili pečate zasnovane na njenoj ikonografiji, čime je lik vladara okruženog kraljevskim i heraldičkim obilježjima postao trajan dio predstavljanja bosanske krune.<ref name="FilipovicSeal"/> Kralj [[Stjepan Ostoja]] početkom 15. stoljeća izmijenio je dijelove velikog pečata. Umjesto zasebnih grbova Bosne i Srbije uvedeni su štitovi s krunom sastavljenom od ljiljana, koja je predstavljala kraljevsku vlast i bosansku krunu. Ista matrica, uz promjene imena u natpisu, ostala je u upotrebi za vrijeme [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtka II]], [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]] i [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]]. Dugotrajna upotreba pečata pokazuje da je ljiljan prerastao prvobitnu vezu s Tvrtkom I i postao dio simbolike bosanske kraljevske vlasti.<ref name="FilipovicSeal"/> === Novac, tekstil i nadgrobni spomenici === [[Datoteka:Brokat iz Mila.JPG|mini|Fragmet brokata pronađenog u Milama, [[Visoko]].]] Ljiljani su se pojavljivali na novcu bosanskih vladara, ukrasnim predmetima, nakitu, pečatnom prstenju i elementima dvorske umjetnosti. Njihova upotreba nije bila ograničena na grb nego je obuhvatala širi skup znakova kojima su vladari i vlastela izražavali položaj, pripadnost dvorskoj kulturi i politički autoritet.<ref name="Hasimbegovic"/> U kraljevskom mauzoleju u [[Mile (Visoko)|Milama]] kod [[Visoko]]g pronađeni su ostaci skupocjenog brokatnog platna sa zlatno izvezenim ljiljanima, koji se povezuju s grobom Tvrtka I. Motiv se javlja i na pojedinim [[stećak|stećcima]], premda svaki prikaz ljiljana ili cvijeta na nadgrobnom spomeniku ne mora imati dinastičko ili državno značenje. Njegovo širenje iz kraljevske i plemićke sredine pokazuje utjecaj dvorske umjetnosti na druge oblike srednjovjekovne kulture u Bosni.<ref name="Hasimbegovic"/> == Kasnija heraldička tradicija == Nakon osmanskog osvajanja Bosanskog kraljevstva 1463. prestala je službena upotreba kraljevskih pečata i grbova Kotromanića. Predstave bosanskih i dinastičkih grbova nastavile su se pojavljivati u evropskim i [[Ilirski grbovnici|ilirskim grbovnicima]], ali nisu uvijek vjerno prenosile obilježja koja su potvrđena na srednjovjekovnim pečatima i novcu. U kasnijim grbovnicima Bosni su pripisivani različiti grbovi, uključujući ukrštene nazubljene grede s glavama, ruku s mačem i druge kompozicije. Grb s kosom gredom i ljiljanima češće je povezivan s Kotromanićima ili potomcima kralja Tvrtka nego sa zemljom Bosnom kao zasebnim teritorijalnim pojmom. Zbog toga se kasnosrednjovjekovni izvori, ilirski grbovnici i savremene rekonstrukcije moraju međusobno razlikovati. Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave uveden je zemaljski grb Bosne i Hercegovine s oklopljenom rukom koja drži mač. Motiv Kotromanića tada nije obnovljen kao službeno zemaljsko obilježje, iako su srednjovjekovni grbovi i pečati postajali predmet naučnog proučavanja i historijskog zanimanja. == Obnova 1992. == === Izrada državnih obilježja === [[Datoteka:Unofficial version of the flag of the Republic of Bosnia and Herzegovina (1992 - 1998).svg|mini|Neslužbena verzija grba Republike Bosne i Hercegovine (1992 - 1998.)]] U vrijeme raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i priprema za nezavisnost Bosne i Hercegovine pojavila se potreba za obilježjima koja se ne bi zasnivala na socijalističkoj simbolici. Kao polazište izabrano je heraldičko nasljeđe srednjovjekovne bosanske države, posebno grb Tvrtka I s kosom gredom i šest ljiljana.<ref name="Filipovic20"/> Historičar [[Enver Imamović]] i grafički dizajner Zvonimir Bebek pripremili su rješenja grba i zastave zasnovana na kraljevskom grbu Kotromanića. Oblik je pojednostavljen za savremenu službenu upotrebu: na plavom štitu nalazila se bijela kosa greda, uz koju je bilo raspoređeno šest zlatnih ljiljana. Grb je postavljen u središte bijele zastave.<ref name="Filipovic20"/>[[Datoteka:Bosnian and Herzegovinian fleur-de-lis (1992) v1.0.svg|mini|Stilizirani ljiljan s grba Republike Bosne i Hercegovine, verzija iz 1992.|lijevo|165x165piksel]] Obilježja su zamišljena kao pozivanje na predosmansku državnu tradiciju Bosne, a ne kao preuzimanje simbola neke od tadašnjih političkih stranaka ili savremenih etničkih zajednica. Filipović ih smješta u širi niz promjena državnog znakovlja Bosne i Hercegovine tokom 20. stoljeća, u kojem je svaki politički poredak nastojao vlastitu legitimnost izraziti novim grbom i zastavom.<ref name="Filipovic20" /> === Službena upotreba === [[Datoteka:Bosnian and Herzegovinian fleur-de-lis (1993).svg|mini|200x200piksel|Ljiljan koji se koristio na oficijelnim obilježjima od 1993. ]] Grb s ljiljanima usvojen je u maju 1992. kao grb Republike Bosne i Hercegovine. Bio je sastavni dio državnih dokumenata, pečata, diplomatskih obilježja, novca, registarskih oznaka, poštanskih maraka i drugih službenih predmeta. Na zastavi Republike Bosne i Hercegovine nalazio se u sredini bijelog polja. Iako je grb u trenutku usvajanja bio predstavljen kao državno obilježje svih građana Bosne i Hercegovine, njegova je recepcija oblikovana tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Vlasti i vojne formacije bosanskih Srba i Hrvata koristile su vlastita nacionalna i teritorijalna obilježja, dok je grb s ljiljanima ostao simbol međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i institucija pod kontrolom njene vlade. Nakon rata zadržan je u službenoj upotrebi dok 1998. nisu uvedeni sadašnji [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava Bosne i Hercegovine]]. Prestankom statusa državnog obilježja ljiljan nije nestao iz javne upotrebe, nego je nastavio djelovati kao historijski, vojni, kulturni i nacionalni simbol. == Vojna upotreba == [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Grb Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Grb Republike Bosne i Hercegovine predstavljao je osnovu oznaka [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Stilizirani znak pripadnosti sastojao se od državnog grba, ukrštenih mačeva i natpisa s nazivom Armije. Slični elementi korišteni su na zastavama jedinica, oznakama činova, ratnim priznanjima i drugim vojnim obilježjima.<ref name="Sadinlija">{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |location=Sarajevo |issue=52 |year=2023 |pages=199–220 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Prema Šadinliji, izbor srednjovjekovne bosanske državne tradicije i heraldike Kotromanića trebao je učiniti vojna obilježja prihvatljivim svim građanima i konstitutivnim narodima Bosne i Hercegovine. Ratne okolnosti, sastav Armije i razvoj suprotstavljenih nacionalnih politika ipak su doprinijeli tome da se znak s ljiljanima s vremenom sve snažnije povezuje s Bošnjacima.<ref name="Sadinlija"/> Naziv [[Zlatni ljiljan|"Zlatni ljiljan"]] nosilo je najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Motiv je korišten i u nazivima jedinica, ratnim publikacijama, spomen-obilježjima te udruženjima bivših boraca. == Savremena značenja i upotreba == === Bosanski državni simbol === [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|Državna zastava Republike Bosne i Hercegovine od 1992. do 1998. ]] U jednom dijelu javnosti ljiljan se i nakon 1998. tumači kao historijski simbol Bosne i bosanske državnosti. Takvo značenje oslanja se na njegovu upotrebu u heraldici Kotromanića i na činjenicu da je od 1992. do 1998. bio dio službenih obilježja Republike Bosne i Hercegovine. Motiv se pojavljuje na spomenicima, obilježjima godišnjica, navijačkim zastavama, suvenirima i predmetima kojima se izražava privrženost Bosni i Hercegovini. Njegova upotreba u tim okolnostima ne mora nužno označavati pripadnost određenom narodu, iako se često preklapa s bošnjačkom nacionalnom simbolikom. === Bošnjački nacionalni simbol === Tokom i nakon rata ljiljan je postao jedan od najzastupljenijih simbola bošnjačkog nacionalnog identiteta. Tome su doprinijeli njegova upotreba na obilježjima Armije Republike Bosne i Hercegovine, prihvatanje među bošnjačkim političkim i kulturnim organizacijama te njegovo prisustvo na komemoracijama i skupovima povezanim s ratom. Naziv "bošnjački ljiljan" stoga se koristi za savremenu nacionalnu interpretaciju simbola. Međutim, taj naziv ne obuhvata potpuno njegovu srednjovjekovnu i državnu historiju, jer je heraldički motiv postojao prije nastanka savremenih nacionalnih identiteta, a 1992. uveden je kao grb Republike Bosne i Hercegovine. U enciklopedijskom opisu potrebno je razlikovati historijski bosanski, nekadašnji državni i savremeni bošnjački kontekst. Ljiljan se nalazi i na službenim oznakama bošnjačke komponente [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], gdje predstavlja vojnu tradiciju Armije Republike Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda. === Upotreba na savremenim zastavama === [[Datoteka:The_national_flag_of_the_Bosniaks_of_Sandžak.svg|mini|Nacionalna zastava sandžačkih Bošnjaka]] Ljiljan je nakon prestanka upotrebe grba Republike Bosne i Hercegovine zadržan na pojedinim kantonalnim i lokalnim zastavama u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Zastava [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] sadrži kantonalni grb, u čijem se gornjem desnom polju nalazi zlatni ljiljan, službeno opisan kao tradicionalni simbol bosanske državnosti.<ref name="BPKsimboli">{{cite web|url=https://bpkg.gov.ba/kanton/8405/grb-i-zastava-bpk-a-gorazde/|title=Grb i zastava BPK-a Goražde|publisher=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Ljiljani su zastupljeni i na zastavi [[Posavski kanton|Posavskog kantona]], koja u sredini nosi kantonalni grb s dva zlatna ljiljana na bijelom polju. Uz njih se nalaze crveno-bijela šahirana polja, pa kompozicija objedinjuje heraldičke znakove povezane s bošnjačkom i hrvatskom tradicijom u kantonu.<ref name="Posavskiustav">{{cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/posavski-kanton/ustav-zupanije-posavske.html|title=Ustav Županije Posavske|website=Paragraf Lex|access-date=2. 8. 2026}}</ref> [[Datoteka:Flag_of_Posavina.svg|mini|Zastava [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] s dva zlatna ljiljana u grbu]] U [[Sandžak|Sandžaku]] se ljiljan nalazi na nacionalnoj zastavi Bošnjaka koju koristi [[Bošnjačko nacionalno vijeće]]. Zastava je bijela, s grbom u sredini; na plavom štitu nalaze se tri zlatna ljiljana iznad bijelog polumjeseca i tri zvijezde. Njeni elementi predstavljeni su kao nacionalna obilježja Bošnjaka u Srbiji, a zastava se ističe tokom obilježavanja Dana bošnjačke nacionalne zastave i drugih događaja koje organizira Vijeće.<ref name="BNVobiljezja">{{cite web|url=https://www.bnv.org.rs/obilezja.php|title=Obilježja|publisher=Bošnjačko nacionalno vijeće|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Rješenje iz 2011. razlikuje se od zastave Republike Bosne i Hercegovine brojem i rasporedom ljiljana te dodatkom polumjeseca i zvijezda. Ljiljani se nalaze i na zastavi bošnjačke nacionalne manjine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Koordinacija vijeća i predstavnika bošnjačke manjine donijela je odluku o grbu i zastavi 21. oktobra 2017, a Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske dao je saglasnost 25. januara 2018.<ref name="HrvatskaVijece">{{cite web|url=https://vbnmgz.hr/grb-i-zastava-bosnjacke-nacionalne-manjine-u-republici-hrvatskoj/|title=Grb i zastava bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj|date=30. 1. 2018|publisher=Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba|access-date=2. 8. 2026}}</ref><ref name="HrvatskaMediji">{{cite web|url=https://preporod.info/vijesti/svijet/hrvatska-usvojeni-grb-i-zastava-bosnjacke-nacionalne-manjine-u-republici-hrvatskoj|title=Hrvatska: Usvojeni grb i zastava bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj|date=29. 1. 2018|website=Preporod.info|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Bijela zastava u sredini nosi plavi štit sa srebrnom kosom gredom i šest zlatnih ljiljana, čime neposredno preuzima osnovnu kompoziciju nekadašnjeg grba Republike Bosne i Hercegovine. == Odnos prema biljci ''Lilium bosniacum'' == [[Datoteka:Lilium bosniacum - Blüte.JPG|mini|[[Bosanski ljiljan|Lilium bosniacum]]]] Heraldički ljiljan stilizirana je figura čiji se izgled razvijao unutar evropske umjetničke i heraldičke tradicije. Ne predstavlja botanički vjeran prikaz određene biljne vrste. Zbog toga se srednjovjekovni ljiljani Kotromanića ne mogu bez posebnog izvora poistovjetiti s vrstom ''[[Lilium bosniacum]]''. Povezivanje heraldičkog motiva s endemskom biljkom ''Lilium bosniacum'', koja se u javnosti također naziva bosanskim ili zlatnim ljiljanom, uglavnom pripada savremenom simboličkom tumačenju. Biljka i heraldički znak mogu imati povezano mjesto u današnjoj kulturnoj simbolici, ali predstavljaju dva različita pojma: jedan je botanički takson, a drugi historijska heraldička figura. == Terminologija == Izrazi "bosanski ljiljan", "zlatni ljiljan" i "bošnjački ljiljan" često se koriste kao sinonimi, iako ne označavaju uvijek isti kontekst. "Bosanski ljiljan" najširi je naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom i kasnijim državnim obilježjima. "Zlatni ljiljan" odnosi se na njegovu uobičajenu boju, ali i na ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. "Bošnjački ljiljan" prvenstveno označava njegovu savremenu upotrebu kao bošnjačkog nacionalnog simbola. U stručnoj literaturi srednjovjekovni motiv najčešće se razmatra kao heraldički ljiljan ili ''fleur-de-lis'' u bosanskoj i kotromanićkoj heraldici. Takva terminologija izbjegava poistovjećivanje heraldičke figure s biljnom vrstom i omogućava odvojeno proučavanje njenih dinastičkih, državnih, vojnih i nacionalnih značenja. == Također pogledajte == * [[Srednjovjekovna bosanska heraldika]] * [[Grb Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Kotromanići]] * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Zlatni ljiljan|Zlatni ljiljan (odlikovanje)]] * [[Ljiljan (heraldika)]] * [[Lilium bosniacum]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bosanski ljiljan}} [[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina]] crjfjxl17htxct7z1jbe0nmo76u5exl 3916000 3915997 2026-08-02T14:32:13Z Mhare 481 /* Odnos prema biljci Lilium bosniacum */ 3916000 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}} {{Spajanje| [[Ljiljan (simbol)]]}}'''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' označava upotrebu [[Ljiljan (simbol)|heraldičkog ljiljana]] u simbolici srednjovjekovne bosanske države, vladarske dinastije [[Kotromanići]] i kasnijih državnih obilježja [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Motiv pripada široko rasprostranjenoj evropskoj heraldičkoj figuri poznatoj kao ''fleur-de-lis'', ali je u Bosni od kraja 14. stoljeća stekao prepoznatljivo dinastičko i državno značenje.<ref name="Hasimbegovic">{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |isbn=978-3-639-15952-3 |language=engleski}}</ref><ref name="FilipovicSeal">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter='Creatio Regni' in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Schofield |editor-first=Phillipp R. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |language=engleski}}</ref> Šest zlatnih ljiljana uz srebrnu kosu gredu bilo je dio grba kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], prikazanog na njegovim kraljevskim pečatima i drugim predmetima povezanima s bosanskim dvorom. Taj je grb 1992. poslužio kao osnova za grb i zastavu Republike Bosne i Hercegovine, koji su ostali u službenoj upotrebi do 1998.<ref name="Filipovic20">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću |journal=Bosna Franciscana |issue=30 |year=2009 |pages=135–154 |url=https://zenodo.org/records/3794951 |access-date=31. 7. 2026}}</ref> U savremenom razdoblju ljiljan se povezuje i s bošnjačkim nacionalnim identitetom, ali se njegova srednjovjekovna i državna upotreba ne može svesti isključivo na tu simboliku. == Porijeklo motiva == [[Datoteka:Blason comte fr Anjou.svg|mini|Grb druge dinastije Anžuvinaca ]] ''Fleur-de-lis'' stilizirani je cvjetni znak s tri istaknute latice, prisutan u evropskoj umjetnosti i heraldici mnogo prije njegovog pojavljivanja na obilježjima bosanskih vladara. Najpoznatiji je po upotrebi u francuskoj kraljevskoj heraldici, ali se javljao i na grbovima drugih vladarskih kuća, crkvenih ustanova, gradova i plemićkih porodica. Srednjovjekovna Bosna nalazila se na prostoru dodira jadranskih, srednjoevropskih i balkanskih kulturnih utjecaja. Dvorska kultura Kotromanića tokom 14. i 15. stoljeća prihvatala je oblike koji su bili uobičajeni na zapadnoevropskim dvorovima, među kojima su bili viteška heraldika, kraljevski pečati, gotička umjetnost i heraldički ljiljan. Hašimbegović navodi da se motiv iz dvorske i vladarske sredine širio među bosanskim plemstvom, a zatim i u druge slojeve materijalne kulture, uključujući nakit i nadgrobne spomenike.<ref name="Hasimbegovic"/> Veze Kotromanića s [[Anžuvinci|anžuvinskom]] dinastijom u [[Kraljevina Ugarska|Ugarskoj]] predstavljale su važan politički i kulturni okvir za prihvatanje zapadnih heraldičkih obrazaca. Ipak, neposredno porijeklo svakog pojedinog elementa bosanskog kraljevskog grba nije moguće potpuno rekonstruirati. Zbog raširenosti ljiljana u srednjovjekovnoj Evropi njegovo prisustvo samo po sebi ne dokazuje francusko ili anžuvinsko porijeklo, iako su anžuvinski uzori vjerovatno utjecali na oblikovanje dvorske simbolike Tvrtka I.<ref name="FilipovicSeal"/> == Srednjovjekovna Bosna == === Heraldika Kotromanića === [[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|mini|Grb Kotromanića]] Najstariji poznati grbovi Kotromanića nisu imali konačni oblik koji se danas najčešće povezuje s bosanskim kraljevstvom. Na pečatima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]] i Tvrtka prije njegovog krunisanja središnji heraldički element bila je kosa greda. Nakon što je 1377. postao kralj, Tvrtko je proširio vladarsku titulaturu, dvorski ceremonijal i sistem kraljevskih obilježja, nastojeći predstaviti svoju vlast u skladu sa zapadnoevropskim shvatanjem kraljevskog dostojanstva.<ref name="FilipovicSeal"/> Na velikom dvostranom kraljevskom pečatu Tvrtko je prikazan na gotičkom prijestolju, okružen heraldičkim štitovima. Na jednoj strani nalazio se dvoglavi orao, povezan s njegovim nasljednim pravom na prijestolje [[Nemanjići|Nemanjića]], a na drugoj kosa greda između šest ljiljana, kao grb Kotromanića i Bosne. Filipović uvođenje ljiljana tumači kao vidljiv znak novostečenog kraljevskog dostojanstva.<ref name="FilipovicSeal"/> Grb se sastojao od štita s kosom gredom, uz koju su bila raspoređena po tri ljiljana sa svake strane. Iznad štita nalazili su se kruna, kaciga i veo, dok je čelenka bila oblikovana kao perjanica smještena u kruni od ljiljana. Isti osnovni grb prikazan je i na Tvrtkovom manjem kraljevskom pečatu, čiji su otisci sačuvani na poveljama iz vremena njegovih nasljednika. === Kraljevski pečati i simbol vlasti === [[Datoteka:Monogram of King Thomas.jpg|mini|Monogram [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|kralja Tomaša]]]] Tvrtkov veliki pečat nije bio samo lični znak vladara nego sredstvo predstavljanja novoosnovanog kraljevstva. Njegovi nasljednici nastavili su koristiti istu matricu ili pečate zasnovane na njenoj ikonografiji, čime je lik vladara okruženog kraljevskim i heraldičkim obilježjima postao trajan dio predstavljanja bosanske krune.<ref name="FilipovicSeal"/> Kralj [[Stjepan Ostoja]] početkom 15. stoljeća izmijenio je dijelove velikog pečata. Umjesto zasebnih grbova Bosne i Srbije uvedeni su štitovi s krunom sastavljenom od ljiljana, koja je predstavljala kraljevsku vlast i bosansku krunu. Ista matrica, uz promjene imena u natpisu, ostala je u upotrebi za vrijeme [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtka II]], [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]] i [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]]. Dugotrajna upotreba pečata pokazuje da je ljiljan prerastao prvobitnu vezu s Tvrtkom I i postao dio simbolike bosanske kraljevske vlasti.<ref name="FilipovicSeal"/> === Novac, tekstil i nadgrobni spomenici === [[Datoteka:Brokat iz Mila.JPG|mini|Fragmet brokata pronađenog u Milama, [[Visoko]].]] Ljiljani su se pojavljivali na novcu bosanskih vladara, ukrasnim predmetima, nakitu, pečatnom prstenju i elementima dvorske umjetnosti. Njihova upotreba nije bila ograničena na grb nego je obuhvatala širi skup znakova kojima su vladari i vlastela izražavali položaj, pripadnost dvorskoj kulturi i politički autoritet.<ref name="Hasimbegovic"/> U kraljevskom mauzoleju u [[Mile (Visoko)|Milama]] kod [[Visoko]]g pronađeni su ostaci skupocjenog brokatnog platna sa zlatno izvezenim ljiljanima, koji se povezuju s grobom Tvrtka I. Motiv se javlja i na pojedinim [[stećak|stećcima]], premda svaki prikaz ljiljana ili cvijeta na nadgrobnom spomeniku ne mora imati dinastičko ili državno značenje. Njegovo širenje iz kraljevske i plemićke sredine pokazuje utjecaj dvorske umjetnosti na druge oblike srednjovjekovne kulture u Bosni.<ref name="Hasimbegovic"/> == Kasnija heraldička tradicija == Nakon osmanskog osvajanja Bosanskog kraljevstva 1463. prestala je službena upotreba kraljevskih pečata i grbova Kotromanića. Predstave bosanskih i dinastičkih grbova nastavile su se pojavljivati u evropskim i [[Ilirski grbovnici|ilirskim grbovnicima]], ali nisu uvijek vjerno prenosile obilježja koja su potvrđena na srednjovjekovnim pečatima i novcu. U kasnijim grbovnicima Bosni su pripisivani različiti grbovi, uključujući ukrštene nazubljene grede s glavama, ruku s mačem i druge kompozicije. Grb s kosom gredom i ljiljanima češće je povezivan s Kotromanićima ili potomcima kralja Tvrtka nego sa zemljom Bosnom kao zasebnim teritorijalnim pojmom. Zbog toga se kasnosrednjovjekovni izvori, ilirski grbovnici i savremene rekonstrukcije moraju međusobno razlikovati. Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave uveden je zemaljski grb Bosne i Hercegovine s oklopljenom rukom koja drži mač. Motiv Kotromanića tada nije obnovljen kao službeno zemaljsko obilježje, iako su srednjovjekovni grbovi i pečati postajali predmet naučnog proučavanja i historijskog zanimanja. == Obnova 1992. == === Izrada državnih obilježja === [[Datoteka:Unofficial version of the flag of the Republic of Bosnia and Herzegovina (1992 - 1998).svg|mini|Neslužbena verzija grba Republike Bosne i Hercegovine (1992 - 1998.)]] U vrijeme raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i priprema za nezavisnost Bosne i Hercegovine pojavila se potreba za obilježjima koja se ne bi zasnivala na socijalističkoj simbolici. Kao polazište izabrano je heraldičko nasljeđe srednjovjekovne bosanske države, posebno grb Tvrtka I s kosom gredom i šest ljiljana.<ref name="Filipovic20"/> Historičar [[Enver Imamović]] i grafički dizajner Zvonimir Bebek pripremili su rješenja grba i zastave zasnovana na kraljevskom grbu Kotromanića. Oblik je pojednostavljen za savremenu službenu upotrebu: na plavom štitu nalazila se bijela kosa greda, uz koju je bilo raspoređeno šest zlatnih ljiljana. Grb je postavljen u središte bijele zastave.<ref name="Filipovic20"/>[[Datoteka:Bosnian and Herzegovinian fleur-de-lis (1992) v1.0.svg|mini|Stilizirani ljiljan s grba Republike Bosne i Hercegovine, verzija iz 1992.|lijevo|165x165piksel]] Obilježja su zamišljena kao pozivanje na predosmansku državnu tradiciju Bosne, a ne kao preuzimanje simbola neke od tadašnjih političkih stranaka ili savremenih etničkih zajednica. Filipović ih smješta u širi niz promjena državnog znakovlja Bosne i Hercegovine tokom 20. stoljeća, u kojem je svaki politički poredak nastojao vlastitu legitimnost izraziti novim grbom i zastavom.<ref name="Filipovic20" /> === Službena upotreba === [[Datoteka:Bosnian and Herzegovinian fleur-de-lis (1993).svg|mini|200x200piksel|Ljiljan koji se koristio na oficijelnim obilježjima od 1993. ]] Grb s ljiljanima usvojen je u maju 1992. kao grb Republike Bosne i Hercegovine. Bio je sastavni dio državnih dokumenata, pečata, diplomatskih obilježja, novca, registarskih oznaka, poštanskih maraka i drugih službenih predmeta. Na zastavi Republike Bosne i Hercegovine nalazio se u sredini bijelog polja. Iako je grb u trenutku usvajanja bio predstavljen kao državno obilježje svih građana Bosne i Hercegovine, njegova je recepcija oblikovana tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Vlasti i vojne formacije bosanskih Srba i Hrvata koristile su vlastita nacionalna i teritorijalna obilježja, dok je grb s ljiljanima ostao simbol međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i institucija pod kontrolom njene vlade. Nakon rata zadržan je u službenoj upotrebi dok 1998. nisu uvedeni sadašnji [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava Bosne i Hercegovine]]. Prestankom statusa državnog obilježja ljiljan nije nestao iz javne upotrebe, nego je nastavio djelovati kao historijski, vojni, kulturni i nacionalni simbol. == Vojna upotreba == [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Grb Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Grb Republike Bosne i Hercegovine predstavljao je osnovu oznaka [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Stilizirani znak pripadnosti sastojao se od državnog grba, ukrštenih mačeva i natpisa s nazivom Armije. Slični elementi korišteni su na zastavama jedinica, oznakama činova, ratnim priznanjima i drugim vojnim obilježjima.<ref name="Sadinlija">{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |location=Sarajevo |issue=52 |year=2023 |pages=199–220 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=31. 7. 2026}}</ref> Prema Šadinliji, izbor srednjovjekovne bosanske državne tradicije i heraldike Kotromanića trebao je učiniti vojna obilježja prihvatljivim svim građanima i konstitutivnim narodima Bosne i Hercegovine. Ratne okolnosti, sastav Armije i razvoj suprotstavljenih nacionalnih politika ipak su doprinijeli tome da se znak s ljiljanima s vremenom sve snažnije povezuje s Bošnjacima.<ref name="Sadinlija"/> Naziv [[Zlatni ljiljan|"Zlatni ljiljan"]] nosilo je najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Motiv je korišten i u nazivima jedinica, ratnim publikacijama, spomen-obilježjima te udruženjima bivših boraca. == Savremena značenja i upotreba == === Bosanski državni simbol === [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|Državna zastava Republike Bosne i Hercegovine od 1992. do 1998. ]] U jednom dijelu javnosti ljiljan se i nakon 1998. tumači kao historijski simbol Bosne i bosanske državnosti. Takvo značenje oslanja se na njegovu upotrebu u heraldici Kotromanića i na činjenicu da je od 1992. do 1998. bio dio službenih obilježja Republike Bosne i Hercegovine. Motiv se pojavljuje na spomenicima, obilježjima godišnjica, navijačkim zastavama, suvenirima i predmetima kojima se izražava privrženost Bosni i Hercegovini. Njegova upotreba u tim okolnostima ne mora nužno označavati pripadnost određenom narodu, iako se često preklapa s bošnjačkom nacionalnom simbolikom. === Bošnjački nacionalni simbol === Tokom i nakon rata ljiljan je postao jedan od najzastupljenijih simbola bošnjačkog nacionalnog identiteta. Tome su doprinijeli njegova upotreba na obilježjima Armije Republike Bosne i Hercegovine, prihvatanje među bošnjačkim političkim i kulturnim organizacijama te njegovo prisustvo na komemoracijama i skupovima povezanim s ratom. Naziv "bošnjački ljiljan" stoga se koristi za savremenu nacionalnu interpretaciju simbola. Međutim, taj naziv ne obuhvata potpuno njegovu srednjovjekovnu i državnu historiju, jer je heraldički motiv postojao prije nastanka savremenih nacionalnih identiteta, a 1992. uveden je kao grb Republike Bosne i Hercegovine. U enciklopedijskom opisu potrebno je razlikovati historijski bosanski, nekadašnji državni i savremeni bošnjački kontekst. Ljiljan se nalazi i na službenim oznakama bošnjačke komponente [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]], gdje predstavlja vojnu tradiciju Armije Republike Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda. === Upotreba na savremenim zastavama === [[Datoteka:The_national_flag_of_the_Bosniaks_of_Sandžak.svg|mini|Nacionalna zastava sandžačkih Bošnjaka]] Ljiljan je nakon prestanka upotrebe grba Republike Bosne i Hercegovine zadržan na pojedinim kantonalnim i lokalnim zastavama u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Zastava [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] sadrži kantonalni grb, u čijem se gornjem desnom polju nalazi zlatni ljiljan, službeno opisan kao tradicionalni simbol bosanske državnosti.<ref name="BPKsimboli">{{cite web|url=https://bpkg.gov.ba/kanton/8405/grb-i-zastava-bpk-a-gorazde/|title=Grb i zastava BPK-a Goražde|publisher=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Ljiljani su zastupljeni i na zastavi [[Posavski kanton|Posavskog kantona]], koja u sredini nosi kantonalni grb s dva zlatna ljiljana na bijelom polju. Uz njih se nalaze crveno-bijela šahirana polja, pa kompozicija objedinjuje heraldičke znakove povezane s bošnjačkom i hrvatskom tradicijom u kantonu.<ref name="Posavskiustav">{{cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/posavski-kanton/ustav-zupanije-posavske.html|title=Ustav Županije Posavske|website=Paragraf Lex|access-date=2. 8. 2026}}</ref> [[Datoteka:Flag_of_Posavina.svg|mini|Zastava [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] s dva zlatna ljiljana u grbu]] U [[Sandžak|Sandžaku]] se ljiljan nalazi na nacionalnoj zastavi Bošnjaka koju koristi [[Bošnjačko nacionalno vijeće]]. Zastava je bijela, s grbom u sredini; na plavom štitu nalaze se tri zlatna ljiljana iznad bijelog polumjeseca i tri zvijezde. Njeni elementi predstavljeni su kao nacionalna obilježja Bošnjaka u Srbiji, a zastava se ističe tokom obilježavanja Dana bošnjačke nacionalne zastave i drugih događaja koje organizira Vijeće.<ref name="BNVobiljezja">{{cite web|url=https://www.bnv.org.rs/obilezja.php|title=Obilježja|publisher=Bošnjačko nacionalno vijeće|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Rješenje iz 2011. razlikuje se od zastave Republike Bosne i Hercegovine brojem i rasporedom ljiljana te dodatkom polumjeseca i zvijezda. Ljiljani se nalaze i na zastavi bošnjačke nacionalne manjine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Koordinacija vijeća i predstavnika bošnjačke manjine donijela je odluku o grbu i zastavi 21. oktobra 2017, a Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske dao je saglasnost 25. januara 2018.<ref name="HrvatskaVijece">{{cite web|url=https://vbnmgz.hr/grb-i-zastava-bosnjacke-nacionalne-manjine-u-republici-hrvatskoj/|title=Grb i zastava bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj|date=30. 1. 2018|publisher=Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba|access-date=2. 8. 2026}}</ref><ref name="HrvatskaMediji">{{cite web|url=https://preporod.info/vijesti/svijet/hrvatska-usvojeni-grb-i-zastava-bosnjacke-nacionalne-manjine-u-republici-hrvatskoj|title=Hrvatska: Usvojeni grb i zastava bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj|date=29. 1. 2018|website=Preporod.info|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Bijela zastava u sredini nosi plavi štit sa srebrnom kosom gredom i šest zlatnih ljiljana, čime neposredno preuzima osnovnu kompoziciju nekadašnjeg grba Republike Bosne i Hercegovine. == Odnos prema biljci ''Lilium bosniacum'' == [[Datoteka:Lilium bosniacum - Blüte.JPG|mini|[[Bosanski ljiljan|Lilium bosniacum]]]] Heraldički ljiljan stilizirana je figura čiji se izgled razvijao unutar evropske umjetničke i heraldičke tradicije. Ne predstavlja botanički vjeran prikaz određene biljne vrste. Zbog toga se srednjovjekovni ljiljani Kotromanića ne mogu poistovjetiti s vrstom ''[[Lilium bosniacum]]''. Povezivanje heraldičkog motiva s endemskom biljkom ''Lilium bosniacum'', koja se u javnosti također naziva bosanskim ili zlatnim ljiljanom, uglavnom pripada savremenom simboličkom tumačenju. Biljka i heraldički znak mogu imati povezano mjesto u današnjoj kulturnoj simbolici, ali predstavljaju dva različita pojma: jedan je botanički takson, a drugi historijska heraldička figura. == Terminologija == Izrazi "bosanski ljiljan", "zlatni ljiljan" i "bošnjački ljiljan" često se koriste kao sinonimi, iako ne označavaju uvijek isti kontekst. "Bosanski ljiljan" najširi je naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom i kasnijim državnim obilježjima. "Zlatni ljiljan" odnosi se na njegovu uobičajenu boju, ali i na ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. "Bošnjački ljiljan" prvenstveno označava njegovu savremenu upotrebu kao bošnjačkog nacionalnog simbola. U stručnoj literaturi srednjovjekovni motiv najčešće se razmatra kao heraldički ljiljan ili ''fleur-de-lis'' u bosanskoj i kotromanićkoj heraldici. == Također pogledajte == * [[Srednjovjekovna bosanska heraldika]] * [[Grb Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Kotromanići]] * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Zlatni ljiljan|Zlatni ljiljan (odlikovanje)]] * [[Ljiljan (heraldika)]] * [[Lilium bosniacum]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bosanski ljiljan}} [[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina]] jk9z0fnr9hsownnzwl7ae8qlflmeu8k 3916098 3916000 2026-08-02T20:58:31Z Mhare 481 3916098 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}} {{Spajanje| [[Ljiljan (simbol)]]}} [[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|mini|desno|250px|Savremena rekonstrukcija potpunog kraljevskog grba [[Kotromanići|Kotromanića]]. Sačuvani pečati potvrđuju raspored heraldičkih figura, ali ne prenose njihove boje.]] '''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' odnosi se na upotrebu stiliziranog heraldičkog ljiljana ({{jez-fr|fleur-de-lis}}) u grbovima, pečatima, zastavama, novcu i drugim obilježjima povezanim s Bosnom i Hercegovinom. Najprepoznatljiviji srednjovjekovni sklop čine kosa greda i šest ljiljana, koji se nakon uspostavljanja [[Kraljevina Bosna|Bosanske kraljevine]] pojavljuju na pečatima kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]]. Znak je zatim zadržan u kraljevskoj heraldici njegovih nasljednika, pa je imao vladarsku i dinastičku, ali i predstavničku funkciju za bosansku krunu i kraljevstvo.<ref name="FilipovicSeal">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Whatley |editor-first=Laura J. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden i Boston |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića |editor-last=Karamatić |editor-first=Marko |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću |publisher=Franjevačka teologija |location=Sarajevo |year=2008 |pages=33–55 |isbn=978-9958-742-08-8 |url=https://zenodo.org/records/3895587 |access-date=2026-08-02 }}</ref> Srednjovjekovna kraljevska heraldika nije ostala u neprekidnoj službenoj upotrebi nakon propasti Kraljevine Bosne 1463. U ranom novom vijeku Bosni su u evropskim i ilirskim grbovnicima pripisivani različiti grbovi, dok su austrougarske i jugoslavenske vlasti koristile obilježja koja nisu bila zasnovana na kotromanićkom grbu. Kosa greda sa šest ljiljana obnovljena je u državnoj simbolici tek 1992, kada je ugrađena u grb i zastavu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Ta obilježja bila su savremena heraldička rekonstrukcija i prilagodba srednjovjekovnih uzora, a ne kopija sačuvane srednjovjekovne zastave.<ref name="FilipovicSimboli">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century |journal=Eikón / Imago |volume=14 |year=2025 |page=e97723 |doi=10.5209/eiko.97723 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Ljiljan danas ima nekoliko međusobno povezanih značenja. Može označavati srednjovjekovnu bosansku kraljevsku tradiciju, nekadašnja državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, vojnu simboliku [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] ili savremeni nacionalni i kulturni simbol [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Heraldički ljiljan također nije botanički prikaz vrste ''[[Lilium bosniacum]]'', iako su ta dva motiva u novije vrijeme često simbolički povezivana. == Heraldički oblik i evropski kontekst == Heraldički ljiljan stilizirana je biljna figura s izduženim središnjim vrhom, dvama savijenim bočnim listovima i poprečnom trakom koja ih povezuje. Njegov oblik nije nastao kao precizan prikaz određene biljne vrste. U evropskoj heraldici mogao je imati kraljevsko, dinastičko, vjersko ili ukrasno značenje, zavisno od vremena i nosioca grba.<ref name="Pastoureau">{{cite book |last=Pastoureau |first=Michel |title=Heraldry: Its Origins and Meaning |publisher=Thames & Hudson |location=London |year=1997 |isbn=978-0-500-30074-9 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Iako je posebno povezan s francuskom monarhijom, ljiljan nije bio isključivo francuski znak. Upotrebljavale su ga brojne evropske dinastije, gradovi, crkvene ustanove i plemićke porodice. Njegovo pojavljivanje u Bosni treba posmatrati u sklopu šireg kruženja heraldičkih obrazaca između jadranskih, srednjoevropskih, ugarskih i anžuvinskih dvorova. Poznati izvori ne omogućuju da se bosanska upotreba izvede iz samo jednog uzora, niti potvrđuju popularne priče prema kojima je ljiljan bosanskom vladaru neposredno "darovao" francuski kralj.<ref name="Hasimbegovic">{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |pages=88 |isbn=978-3-639-04590-1 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Važno ograničenje pri rekonstrukciji srednjovjekovnog grba predstavljaju izvori. Pečati su otisnuti u jednobojnom vosku, pa potvrđuju oblik i raspored figura, ali ne i heraldičke boje. Nije sačuvan ni domaći srednjovjekovni pisani blazon koji bi pouzdano odredio boju štita, grede i ljiljana. Zlatni vez na tekstilu iz [[Mile (Visoko)|Mila]] potvrđuje upotrebu zlatnih ljiljana na tom predmetu, ali sam po sebi ne dokazuje puni plavo-bijelo-zlatni blazon koji je kodificiran 1992.<ref name="AndjelicPecati">{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine |series=Djela, knjiga XXXVIII; Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 23 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1970 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882 |access-date=2026-08-02 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika"/> == Srednjovjekovna Bosna == === Od banske kose grede do kraljevskog grba === [[Datoteka:Seal of Tvrtko I of Bosnia.jpg|mini|lijevo|220px|Mali pečat Tvrtka Kotromanića kao bana Bosne, 1356. Na štitu je kosa greda bez šest ljiljana.]] Najraniji pouzdano datirani heraldički prikaz Tvrtka Kotromanića kao [[Banovina Bosna|bana Bosne]] nalazi se na pečatu povelje od 14. marta 1356. Na štitu je prikazana kosa greda, ali oko nje još nema šest ljiljana. Greda je pripadala starijem porodičnom heraldičkom naslijeđu Kotromanića i činila je osnovu kasnijeg kraljevskog grba.<ref name="AndjelicPecati"/> Nakon što je Tvrtko u jesen 1377. uzeo kraljevsku titulu, njegov heraldički program znatno je proširen. Uz kosu gredu pojavljuje se šest ljiljana, po tri sa svake strane. Promjena se u historiografiji tumači kao vizualno isticanje nove kraljevske časti: raniji banski i porodični znak preoblikovan je u složeniji kraljevski grb, prikladan novom položaju njegovog nosioca.<ref name="FilipovicSeal"/> Ljiljani nisu bili jedina oznaka novostečene kraljevske vlasti. Tvrtkovi pečati istovremeno su povezivali bosansku dinastičku tradiciju s njegovim pretenzijama na naslijeđe [[Nemanjići|Nemanjića]]. Zbog toga srednjovjekovni heraldički sklop treba čitati zajedno s kraljevskom titulaturom, ceremonijalom i političkim programom, a ne kao izoliran ukras. === Kraljevski pečati i nasljednici === Najpotpuniji prikaz Tvrtkove heraldike sačuvan je na velikom dvostranom kraljevskom pečatu, promjera približno 112&nbsp;mm. Na prednjoj strani prikazan je kralj na gotičkom prijestolju, uz dva štita. Na jednom je dvoglavi orao, preuzet iz nemanjićke tradicije i povezan sa srpskim dijelom Tvrtkove kraljevske titule, dok je na drugom kosa greda sa šest ljiljana, povezana s Bosnom i Kotromanićima.<ref name="FilipovicSeal"/> Na poleđini je kralj prikazan kao konjanik. Grb s kosom gredom i ljiljanima ponavlja se na njegovom štitu, zastavici i pokrivaču konja. Takvo ponavljanje nije bilo samo dekorativno: heraldički znak povezivao je vladara, njegovu vojnu moć i zemlju kojom je vladao. Na malom kraljevskom pečatu prikazan je i cjelovit heraldički ukras sa štitom, kacigom, krunom, čelenkom i plaštem.<ref name="AndjelicPecati"/><ref name="FilipovicSeal"/> Kralj [[Stjepan Dabiša]] nastavio je koristiti Tvrtkovu veliku pečatnu matricu, čime je naglasio nasljedstvo kraljevske vlasti. Za vladavine [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]], najkasnije početkom 15. stoljeća, izrađena je nova matrica. Na njoj je raniji dvostruki heraldički program sažet, a kruna oblikovana ljiljanima postala je opći znak kraljevske časti i bosanske krune. Pečatnu tradiciju potom su, uz određene izmjene u kompoziciji i titulaturi, nastavili [[Tvrtko II Kotromanić]], [[Stjepan Tomaš]] i posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]].<ref name="FilipovicDinastija">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia |journal=Südost-Forschungen |volume=78 |year=2019 |pages=1–38 |doi=10.1515/sofo-2019-780104 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Dosljedno ponavljanje ljiljana u kraljevskoj kancelariji dalo je znaku kontinuitet koji je nadilazio jednog vladara. Ipak, nije postojala moderna državna heraldička služba koja bi posebnim pravnim aktom utvrdila nepromjenjiv grb. Oblik se prenosio pečatima, novcem, dvorskim predmetima i drugim sredstvima javnog predstavljanja kraljevske vlasti. === Novac, tekstil i kamena plastika === <gallery mode="packed" heights="180"> TvrtkoIRevers.png|Revers zlatnika kralja Tvrtka I s heraldičkim štitom Brokat iz Mila.JPG|Ulomak brokata sa zlatno vezenim ljiljanima iz kraljevskog mauzoleja u [[Mile (Visoko)|Milama]] u [[Visoko|Visokom]] </gallery> Ljiljan se, osim na pečatima, pojavljuje i na bosanskom kraljevskom novcu. Pojedine emisije Tvrtka I nose štit s kosom gredom, krunu s ljiljanima ili druge sažete elemente kraljevskog heraldičkog programa. Novac je omogućavao širenje vladarskog znaka izvan dvora i kancelarije, pa je imao važnu predstavničku ulogu u privredi i međunarodnoj trgovini. U kraljevskom mauzoleju u Milama pronađeni su ulomci skupocjenog tekstila sa zlatno vezenim ljiljanima. Brokat se povezuje s kraljevskim ukopom, najčešće s Tvrtkom I, i potvrđuje da je motiv bio dio dvorskog ceremonijala i materijalne kulture. Njegovi zlatni vezovi utjecali su i na modernu rekonstrukciju državnog grba početkom 1990-ih.<ref name="Hasimbegovic"/><ref name="FilipovicSimboli"/> Stilizirani cvjetovi i ljiljanoliki oblici nalaze se i na nakitu, arhitektonskoj plastici te pojedinim [[stećak|stećcima]] i nadgrobnim spomenicima. Međutim, nije svaki trodijelni cvjetni ukras heraldički ljiljan niti se svaki takav motiv može povezati s Kotromanićima. Heraldičko značenje može se pouzdanije utvrditi tek kada je figura smještena na štitu, pečatu, zastavi ili u drugom jasno označenom vladarskom kontekstu.<ref name="Hasimbegovic"/> === Vladarski, dinastički i zemaljski grb === Podjela na lični, porodični i državni grb u srednjem vijeku nije bila jednako stroga kao u modernim državama. Grb na Tvrtkovom pečatu pripadao je kralju i njegovoj dinastiji, ali je na poveljama, diplomatskim ispravama, novcu i ceremonijalnim predmetima istovremeno predstavljao bosansku kraljevsku vlast. Zbog toga ga je najpreciznije opisati kao vladarski i dinastički grb s predstavničkom funkcijom za Bosnu i bosansku krunu.<ref name="FilipovicHeraldika"/> Izraz "grb Kraljevine Bosne" koristan je kao savremena skraćenica, ali može stvoriti pogrešan utisak da je riječ o državnom grbu uređenom na isti način kao u 19. i 20. stoljeću. Poznati izvori potvrđuju kraljevsku i dinastičku upotrebu, a njihovo stalno pojavljivanje u službenoj komunikaciji objašnjava zašto je grb kasnije prihvaćen kao najprepoznatljivije obilježje srednjovjekovne bosanske državnosti. Srednjovjekovni znak također ne treba pripisivati isključivo jednoj savremenoj naciji. Nastao je stoljećima prije oblikovanja modernih bošnjačkih, srpskih i hrvatskih nacionalnih pokreta. Njegova naknadna nacionalna tumačenja pripadaju novijoj političkoj i kulturnoj historiji. == Od propasti kraljevstva do 20. stoljeća == === Grbovnici i pripisani grbovi === Osmansko osvajanje 1463. okončalo je rad domaće kraljevske kancelarije i službenu upotrebu pečata Kotromanića. Ljiljani nisu postali obilježje osmanske uprave u Bosni, niti je između srednjovjekovne kraljevske heraldike i državne obnove 1992. postojao neprekinut lanac službene upotrebe. Bosna se ipak nastavila pojavljivati u zapadnoevropskim i južnoslavenskim grbovnicima. Autori tih djela često nisu raspolagali domaćim srednjovjekovnim pečatima, pa su Bosni pripisivali međusobno različite grbove. U pojedinim ilirskim grbovnicima prikazane su ukrštene nazubljene grede ili štapovi s glavama, dok je u drugim evropskim heraldičkim djelima Bosnu predstavljala oklopljena ili odjevena ruka koja drži sablju.<ref name="FilipovicSlavoluk">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja |volume=39 |year=2010 |pages=173–188 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227 |access-date=2026-08-02 }}</ref> Takvi prikazi nazivaju se pripisanim ili pretencioznim grbovima: predstavljali su zamisao kasnijih autora o heraldici određene zemlje, a ne nužno grb koji je nastao i bio službeno korišten u toj zemlji. Oni su važni za historiju evropske predstave o Bosni, ali nisu dokaz neprekinutog trajanja srednjovjekovnog kotromanićkog grba. === Austrougarska i jugoslavenska obilježja === [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1889–1918).svg|mini|desno|220px|Grb Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom, uveden 1889.]] Austrougarska uprava uvela je 1889. teritorijalni grb Bosne i Hercegovine sa zlatnim poljem i crveno odjevenom rukom koja drži srebrnu sablju. Kompozicija se oslanjala na jedan od kasnijih pripisanih bosanskih grbova, a ne na heraldiku Kotromanića. Njome je Monarhija nastojala stvoriti prepoznatljivo zemaljsko obilježje bez vezivanja za neku od savremenih nacionalnih zajednica.<ref name="FilipovicSimboli"/> Nakon 1918. Bosna i Hercegovina nije imala poseban kotromanićki grb u službenom sistemu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno Kraljevine Jugoslavije. Ljiljan se nije pojavljivao ni na republičkom amblemu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. Taj amblem sadržavao je industrijske dimnjake, planinski obris, klasove žita i crvenu petokraku zvijezdu, u skladu sa socijalističkom heraldikom i naglaskom na obnovu, radništvo i privredu.<ref name="FilipovicSimboli"/> == Republika Bosna i Hercegovina == === Izrada i usvajanje obilježja === Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine prihvatila je 27. februara 1991. inicijativu da se ustavnim promjenama odrede novi naziv, grb i zastava republike. Formirana je stručna grupa u kojoj su bili Zvonimir Bebek, Boris Nilević, [[Enver Imamović]], Mirza Ćeman, Tihomir Glavaš i Vedran Hadžović. Zadatak nije bio oblikovati nacionalni znak samo jednog naroda, nego pronaći historijski utemeljena, etnički i vjerski neutralna obilježja koja bi mogla predstavljati sve građane i konstitutivne narode Bosne i Hercegovine.<ref name="FilipovicSimboli"/> Prvi prijedlog zastave imao je svijetloplavu podlogu, djelimično inspiriranu bojom [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Parlamentarni postupak prekinut je izbijanjem rata, ali su Enver Imamović i Zvonimir Bebek nastavili rad na završnoj varijanti. Svijetloplava podloga zamijenjena je bijelom, a rub štita, prvobitno zamišljen u srebrnoj boji, postao je zlatan.<ref name="FilipovicSimboli"/> Kao osnovni motiv uzeti su kosa greda i šest ljiljana s kraljevskih pečata Kotromanića, dok su zlatna boja ljiljana i dekorativni dojam povezani s brokatom iz Mila. Rješenje je bilo historijski nadahnuto, ali oblikovano prema savremenim pravilima i potrebama. Ne postoji dokaz da je srednjovjekovna Bosna imala bijelu zastavu s plavim štitom istog izgleda. [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] odobrilo je privremeni grb i zastavu 4. maja 1992. Uredba sa zakonskom snagom objavljena je 20. maja. Grb je činio plavi štit presječen bijelom kosom gredom, s po tri zlatnožuta ljiljana u svakom plavom polju. Zastava je bila bijela, s grbom u sredini, a odnos širine i dužine iznosio je 1 : 2.<ref name="Uredba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o utvrđivanju privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=4 |date=1992-05-20 |page=141 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2026-08-02 }}</ref> Način službene upotrebe dodatno je uređen posebnom uredbom u septembru 1992.<ref name="Upotreba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o upotrebi privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=15 |date=1992-09-05 |page=361 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2026-08-02 }}</ref> === Grb i zastava u službenoj upotrebi === <gallery mode="packed" heights="190"> Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Grb Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Zastava Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. </gallery> Grb se tokom rata nalazio na pečatima državnih organa, pasošima, ličnim kartama, vozačkim dozvolama, novčanicama, registarskim oznakama i diplomatskim obilježjima. Zastava je korištena na sjedištima državnih institucija, predstavništvima u inozemstvu i međunarodnim skupovima.<ref name="FilipovicSimboli"/> Prva zastava postavljena na zgradu Predsjedništva u [[Sarajevo|Sarajevu]] oštećena je granatiranjem nakon približno petnaest dana. Sačuvana je u zbirci [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine]]. Drugi primjerak podignut je 21. maja 1992. ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u [[New York]]u, dan prije prijema Bosne i Hercegovine u članstvo organizacije.<ref name="FilipovicSimboli"/> Obilježja su zamišljena kao građanska i zajednička, bez savremenog vjerskog znaka. Njihova se percepcija, međutim, promijenila tokom rata. Vlasti bosanskih Srba i bosanskih Hrvata uspostavile su vlastite političke i vojne simbole, dok su grb s ljiljanima nastavile koristiti institucije Republike Bosne i Hercegovine i njene oružane snage. Zbog takvog razvoja događaja motiv je u javnosti sve više povezivan s Bošnjacima, iako njegovo prvobitno službeno određenje nije bilo nacionalno isključivo.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija">{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995. |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |issue=52 |year=2023 |pages=199–219 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=2026-08-02 }}</ref> === Zamjena državnih obilježja 1998. === [[Daytonski mirovni sporazum]] nije neposredno odredio izgled novih državnih obilježja. Kako se politički predstavnici nisu mogli saglasiti o zajedničkoj zastavi, Parlamentarna skupština 3. februara 1998. nije usvojila nijedan od ponuđenih prijedloga. [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]] narednog je dana odredio novu zastavu, bez ljiljana i drugih znakova povezanih s pojedinim narodima ili ratnim stranama.<ref name="OHRZastava">{{cite web |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bulletin-66-23-february-1998/ |title=OHR Bulletin 66: Flag for BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=1998-02-23 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Novi [[Grb Bosne i Hercegovine|grb Bosne i Hercegovine]] nametnut je posebnom odlukom 18. maja 1998.<ref name="OHRGrb">{{cite web |url=https://www.ohr.int/archive/1995-2000/docs/decisions/19980518a.htm |title=Decision on the shape and design of the coat-of-arms of BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=1998-05-18 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Time su obilježja Republike Bosne i Hercegovine prestala biti službeni simboli države. Zastava s ljiljanima zadržala je historijsko, ratno i identitetsko značenje, ali nije sadašnja zastava Bosne i Hercegovine. == Vojna i entitetska heraldika == === Armija Republike Bosne i Hercegovine === [[Datoteka:Emblem of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina (1992–1997).svg|mini|desno|240px|Grb Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Ljiljan je od početka rata uključen u obilježja [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane]], a zatim Armije Republike Bosne i Hercegovine. Privremeno obilježje Teritorijalne odbrane, utvrđeno 8. aprila 1992, opisano je kao stari bosanski štit plave boje s bijelom kosom gredom i po tri zlatnožuta ljiljana u svakom polju. Nakon usvajanja državnog grba 20. maja isti štit određen je kao jedinstveno obilježje oružanih snaga.<ref name="Sadinlija"/> Stalni amblem Armije uveden je 1. augusta 1992. Sadržavao je državni štit položen na ukrštene mačeve i naziv Armije u gornjem dijelu. Na kapama i šljemovima korištena je sažeta varijanta bez natpisa. Zastave jedinica bile su bijele, s amblemom i nazivom jedinice u sredini, u odnosu 3 : 5. Ljiljan je ugrađen i u činovne oznake, priznanja te druge elemente vojnog identiteta.<ref name="Sadinlija"/> Najviše ratno priznanje Armije nosilo je naziv [[Zlatni ljiljan|"Zlatni ljiljan"]]. Dodjeljivano je za istaknute zasluge i hrabrost, a njegov izgled neposredno se oslanjao na srednjovjekovni heraldički motiv. Priznanje je dobilo 1.735 pripadnika Armije, među kojima 813 posthumno.<ref name="Sadinlija"/> Kao i državna obilježja, vojni simboli prvobitno su oblikovani pozivanjem na zajedničku bosansku državnu tradiciju. Zbog nacionalnog sastava jedinica i političke podjele zemlje tokom rata, postepeno su postali jedan od glavnih simbola bošnjačkog ratnog iskustva i kulture sjećanja. === Federacija Bosne i Hercegovine === <gallery mode="packed" heights="190"> CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|Grb Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|Zastava Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. </gallery> [[Federacija Bosne i Hercegovine]] dobila je grb i zastavu 1996. Gornji dio štita sadržavao je zlatnožuti ljiljan na zelenom polju i hrvatsku šahovnicu, dok se u donjem plavom polju nalazio krug od deset bijelih šestokrakih zvijezda, koje su predstavljale kantone. Zastava se sastojala od uspravnih crvenog, bijelog i zelenog polja; središnje bijelo polje bilo je tri puta šire od bočnih i nosilo je entitetski grb. Odnos zastave iznosio je 3 : 5.<ref name="FBiHZakon">{{cite journal |title=Zakon o grbu i zastavi Federacije Bosne i Hercegovine |journal=Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine |issue=21/96 i 26/96 |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |access-date=2026-08-02 }}</ref> Ljiljan je u toj kompoziciji predstavljao bošnjačku komponentu Federacije, dok je šahovnica predstavljala hrvatsku. [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] u predmetu U-4/04 utvrdio je 31. marta 2006. da zakonske odredbe o grbu i zastavi nisu u skladu s ustavnim načelima ravnopravnosti. Sud nije proglasio neustavnim ljiljan kao pojedinačnu figuru, nego je zaključio da cjelokupna kompozicija predstavlja prvenstveno Bošnjake i Hrvate, a ne osigurava jednaku zastupljenost Srba, ostalih građana i svih konstitutivnih naroda.<ref name="U404">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |title=Djelimična odluka o meritumu U-4/04 |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |date=2006-03-31 |format=PDF |access-date=2026-08-02 }}</ref> Parlament Federacije nije u ostavljenom roku usvojio nova obilježja. Ustavni sud donio je 27. januara 2007. rješenje o neizvršenju, a sporne odredbe prestale su važiti 16. juna, dan nakon objavljivanja rješenja u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine''.<ref name="U404Neizvrsenje">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/pregled-izvrsenja-u-odluka-fbih-kantoni-gradovi-bs_1779099080.pdf |title=Pregled izvršenja "U" odluka u kojima je utvrđena neustavnost propisa Federacije BiH, kantona i gradova |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=2026-08-02 }}</ref> == Kantonalna i lokalna upotreba == <gallery mode="packed" heights="180"> Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|Grb [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] Coat of arms of Posavina.svg|Grb [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] </gallery> Ljiljan se pojavljuje i u obilježjima pojedinih kantona. Grb Bosansko-podrinjskog kantona Goražde sadrži zlatnožuti ljiljan, koji službeno obrazloženje opisuje kao tradicionalni znak bosanske državnosti.<ref name="BPK">{{cite web |url=https://bpkg.gov.ba/kanton/8405/grb-i-zastava-bpk-a-gorazde/ |title=Grb i zastava BPK-a Goražde |publisher=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde |access-date=2026-08-02 }}</ref> Ustavni amandman Posavskog kantona iz 2000. odredio je grb čije središnje bijelo polje sadrži dva zlatna ljiljana. Iznad njih nalazi se hrvatska šahovnica, a ispod plavo polje s četiri bijele valovite linije. Kantonalna zastava sastavljena je od vodoravnih crvenog, bijelog i zelenog polja, s grbom u sredini.<ref name="Posavina">{{cite web |url=https://skupstinazp.ba/new/dokumenti/amandmani/amandman-12-travanj-2000-godine/ |title=Amandman na Ustav Županije Posavske |publisher=Skupština Županije Posavske |date=2000-04-12 |access-date=2026-08-02 }}</ref> Kantonalni primjeri pokazuju da ljiljan nema jednako pravno ni simboličko značenje u svim savremenim kompozicijama. Može predstavljati bosansku državnu tradiciju, bošnjačku komponentu stanovništva ili jedan element složenog grba kojim se povezuju različite historijske i teritorijalne oznake. Ista raznolikost postoji u pojedinim općinskim, gradskim, veteranskim i kulturnim obilježjima. == Savremena značenja == Savremena značenja ljiljana mogu se podijeliti u tri glavna, ali međusobno povezana sloja. Prvi je srednjovjekovni: znak upućuje na Kotromaniće, bosansku kraljevsku vlast i kulturno naslijeđe srednjovjekovne Bosne. U tom kontekstu nije vezan za savremenu nacionalnu pripadnost. Drugi sloj odnosi se na Republiku Bosnu i Hercegovinu i Armiju Republike Bosne i Hercegovine. Ljiljan tada označava nekadašnju međunarodno priznatu republiku, njene institucije, ratnu odbranu i državni kontinuitet. Za dio građana ostao je historijska zastava Bosne i Hercegovine i obilježje sjećanja na period 1992–1995, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Treći sloj predstavlja savremena bošnjačka nacionalna i kulturna upotreba. Tokom i nakon rata znak je postao široko prihvaćen među Bošnjacima, pa se nalazi u kulturnim, memorijalnim, veteranskim i neformalnim nacionalnim obilježjima.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija"/> == Odnos prema vrsti ''Lilium bosniacum'' == [[Datoteka:Lilium bosniacum - Blüte.JPG|mini|desno|230px|Cvijet vrste ''[[Lilium bosniacum]]''. Botanička vrsta i stilizirani heraldički znak imaju različito porijeklo.]] ''Lilium bosniacum'' (bosanski ljiljan) prihvaćena je biljna vrsta iz porodice ljiljana. Rasprostranjena je na dijelu središnjih [[Dinaridi|Dinarida]] i sjeverozapadnog Balkanskog poluotoka, pa nije ograničena isključivo na današnje granice Bosne i Hercegovine.<ref name="Kew">{{cite web |url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:537489-1 |title=''Lilium bosniacum'' (Beck) Fritsch |website=Plants of the World Online |publisher=Kraljevski botanički vrtovi Kew |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> U popularnoj kulturi heraldički ljiljan ponekad se objašnjava kao stilizirani cvijet upravo te vrste. Poznati srednjovjekovni izvori, međutim, ne navode botaničku vrstu niti prikazuju realističan cvijet iz kojeg bi se mogla izvršiti takva identifikacija. ''Fleur-de-lis'' pripada konvencionalnom evropskom heraldičkom jeziku, dok je povezivanje s vrstom ''Lilium bosniacum'' savremena simbolička interpretacija.<ref name="Pastoureau"/><ref name="Hasimbegovic"/> == Terminologija == '''Heraldički ljiljan''' ili '''''fleur-de-lis''''' opći je stručni naziv za stiliziranu trodijelnu heraldičku figuru, bez obzira na zemlju, dinastiju ili savremeno nacionalno značenje. Izraz '''Kotromanićev ljiljan''' savremeni je opis ljiljana u grbu i drugim obilježjima dinastije Kotromanića i nije potvrđen kao srednjovjekovni vlastiti naziv. '''Bosanski ljiljan''' širi je savremeni naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom, Republikom Bosnom i Hercegovinom ili bosanskom državnom tradicijom, ali može biti dvosmislen jer označava i biljnu vrstu. '''Zlatni ljiljan''' opisuje heraldički ljiljan zlatne boje, dok kao vlastito ime, '''"Zlatni ljiljan"''', označava najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Naziv '''bošnjački ljiljan''' odnosi se na savremenu nacionalnu i kulturnu upotrebu znaka među Bošnjacima, ali ne predstavlja opći historijski naziv srednjovjekovnog grba niti sadašnje službeno državno obilježje Bosne i Hercegovine. == Literatura == * {{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1970 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882 |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića |editor-last=Karamatić |editor-first=Marko |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću |publisher=Franjevačka teologija |location=Sarajevo |year=2008 |pages=33–55 |isbn=978-9958-742-08-8 |url=https://zenodo.org/records/3895587 |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja |volume=39 |year=2010 |pages=173–188 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227 |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Whatley |editor-first=Laura J. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden i Boston |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia |journal=Südost-Forschungen |volume=78 |year=2019 |pages=1–38 |doi=10.1515/sofo-2019-780104 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century |journal=Eikón / Imago |volume=14 |year=2025 |page=e97723 |doi=10.5209/eiko.97723 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |isbn=978-3-639-04590-1 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Pastoureau |first=Michel |title=Heraldry: Its Origins and Meaning |publisher=Thames & Hudson |location=London |year=1997 |isbn=978-0-500-30074-9 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995. |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |location=Sarajevo |issue=52 |year=2023 |pages=199–219 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=2026-08-02 }} == Također pogledajte == * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Bosne i Hercegovine]] * [[Kotromanići]] * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Zlatni ljiljan]] * ''[[Lilium bosniacum]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Fleur-de-lis (Bosnia and Herzegovina)|Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}} [[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Simboli Republike Bosne i Hercegovine]] 5muzul2171z1d2vss6ipe3b3017xfqp 3916106 3916098 2026-08-02T21:13:43Z GoodBosnian 170315 3916106 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}} {{Spajanje|Ljiljan (simbol)}} [[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|mini|desno|250px|Savremena rekonstrukcija potpunog kraljevskog grba [[Kotromanići|Kotromanića]]. Sačuvani pečati potvrđuju raspored heraldičkih figura, ali ne prenose njihove boje.]] '''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' odnosi se na upotrebu stiliziranog heraldičkog ljiljana ({{jez-fr|fleur-de-lis}}) u grbovima, pečatima, zastavama, novcu i drugim obilježjima povezanim s Bosnom i Hercegovinom. Najprepoznatljiviji srednjovjekovni sklop čine kosa greda i šest ljiljana, koji se nakon uspostavljanja [[Kraljevina Bosna|Bosanske kraljevine]] pojavljuju na pečatima kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]]. Znak je zatim zadržan u kraljevskoj heraldici njegovih nasljednika, pa je imao vladarsku i dinastičku, ali i predstavničku funkciju za bosansku krunu i kraljevstvo.<ref name="FilipovicSeal">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Whatley |editor-first=Laura J. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden i Boston |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića |editor-last=Karamatić |editor-first=Marko |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću |publisher=Franjevačka teologija |location=Sarajevo |year=2008 |pages=33–55 |isbn=978-9958-742-08-8 |url=https://zenodo.org/records/3895587 |access-date=2026-08-02 }}</ref> Srednjovjekovna kraljevska heraldika nije ostala u neprekidnoj službenoj upotrebi nakon propasti Kraljevine Bosne 1463. U ranom novom vijeku Bosni su u evropskim i ilirskim grbovnicima pripisivani različiti grbovi, dok su austrougarske i jugoslavenske vlasti koristile obilježja koja nisu bila zasnovana na kotromanićkom grbu. Kosa greda sa šest ljiljana obnovljena je u državnoj simbolici tek 1992, kada je ugrađena u grb i zastavu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Ta obilježja bila su savremena heraldička rekonstrukcija i prilagodba srednjovjekovnih uzora, a ne kopija sačuvane srednjovjekovne zastave.<ref name="FilipovicSimboli">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century |journal=Eikón / Imago |volume=14 |year=2025 |page=e97723 |doi=10.5209/eiko.97723 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Ljiljan danas ima nekoliko međusobno povezanih značenja. Može označavati srednjovjekovnu bosansku kraljevsku tradiciju, nekadašnja državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, vojnu simboliku [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] ili savremeni nacionalni i kulturni simbol [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Heraldički ljiljan također nije botanički prikaz vrste ''[[Lilium bosniacum]]'', iako su ta dva motiva u novije vrijeme često simbolički povezivana. == Heraldički oblik i evropski kontekst == Heraldički ljiljan stilizirana je biljna figura s izduženim središnjim vrhom, dvama savijenim bočnim listovima i poprečnom trakom koja ih povezuje. Njegov oblik nije nastao kao precizan prikaz određene biljne vrste. U evropskoj heraldici mogao je imati kraljevsko, dinastičko, vjersko ili ukrasno značenje, zavisno od vremena i nosioca grba.<ref name="Pastoureau">{{cite book |last=Pastoureau |first=Michel |title=Heraldry: Its Origins and Meaning |publisher=Thames & Hudson |location=London |year=1997 |isbn=978-0-500-30074-9 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Iako je posebno povezan s francuskom monarhijom, ljiljan nije bio isključivo francuski znak. Upotrebljavale su ga brojne evropske dinastije, gradovi, crkvene ustanove i plemićke porodice. Njegovo pojavljivanje u Bosni treba posmatrati u sklopu šireg kruženja heraldičkih obrazaca između jadranskih, srednjoevropskih, ugarskih i anžuvinskih dvorova. Poznati izvori ne omogućuju da se bosanska upotreba izvede iz samo jednog uzora, niti potvrđuju popularne priče prema kojima je ljiljan bosanskom vladaru neposredno "darovao" francuski kralj.<ref name="Hasimbegovic">{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |pages=88 |isbn=978-3-639-04590-1 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Važno ograničenje pri rekonstrukciji srednjovjekovnog grba predstavljaju izvori. Pečati su otisnuti u jednobojnom vosku, pa potvrđuju oblik i raspored figura, ali ne i heraldičke boje. Nije sačuvan ni domaći srednjovjekovni pisani blazon koji bi pouzdano odredio boju štita, grede i ljiljana. Zlatni vez na tekstilu iz [[Mile (Visoko)|Mila]] potvrđuje upotrebu zlatnih ljiljana na tom predmetu, ali sam po sebi ne dokazuje puni plavo-bijelo-zlatni blazon koji je kodificiran 1992.<ref name="AndjelicPecati">{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine |series=Djela, knjiga XXXVIII; Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 23 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1970 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882 |access-date=2026-08-02 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika"/> == Srednjovjekovna Bosna == === Od banske kose grede do kraljevskog grba === [[Datoteka:Seal of Tvrtko I of Bosnia.jpg|mini|lijevo|220px|Mali pečat Tvrtka Kotromanića kao bana Bosne, 1356. Na štitu je kosa greda bez šest ljiljana.]] Najraniji pouzdano datirani heraldički prikaz Tvrtka Kotromanića kao [[Banovina Bosna|bana Bosne]] nalazi se na pečatu povelje od 14. marta 1356. Na štitu je prikazana kosa greda, ali oko nje još nema šest ljiljana. Greda je pripadala starijem porodičnom heraldičkom naslijeđu Kotromanića i činila je osnovu kasnijeg kraljevskog grba.<ref name="AndjelicPecati"/> Nakon što je Tvrtko u jesen 1377. uzeo kraljevsku titulu, njegov heraldički program znatno je proširen. Uz kosu gredu pojavljuje se šest ljiljana, po tri sa svake strane. Promjena se u historiografiji tumači kao vizualno isticanje nove kraljevske časti: raniji banski i porodični znak preoblikovan je u složeniji kraljevski grb, prikladan novom položaju njegovog nosioca.<ref name="FilipovicSeal"/> Ljiljani nisu bili jedina oznaka novostečene kraljevske vlasti. Tvrtkovi pečati istovremeno su povezivali bosansku dinastičku tradiciju s njegovim pretenzijama na naslijeđe [[Nemanjići|Nemanjića]]. Zbog toga srednjovjekovni heraldički sklop treba čitati zajedno s kraljevskom titulaturom, ceremonijalom i političkim programom, a ne kao izoliran ukras. === Kraljevski pečati i nasljednici === Najpotpuniji prikaz Tvrtkove heraldike sačuvan je na velikom dvostranom kraljevskom pečatu, promjera približno 112&nbsp;mm. Na prednjoj strani prikazan je kralj na gotičkom prijestolju, uz dva štita. Na jednom je dvoglavi orao, preuzet iz nemanjićke tradicije i povezan sa srpskim dijelom Tvrtkove kraljevske titule, dok je na drugom kosa greda sa šest ljiljana, povezana s Bosnom i Kotromanićima.<ref name="FilipovicSeal"/> Na poleđini je kralj prikazan kao konjanik. Grb s kosom gredom i ljiljanima ponavlja se na njegovom štitu, zastavici i pokrivaču konja. Takvo ponavljanje nije bilo samo dekorativno: heraldički znak povezivao je vladara, njegovu vojnu moć i zemlju kojom je vladao. Na malom kraljevskom pečatu prikazan je i cjelovit heraldički ukras sa štitom, kacigom, krunom, čelenkom i plaštem.<ref name="AndjelicPecati"/><ref name="FilipovicSeal"/> Kralj [[Stjepan Dabiša]] nastavio je koristiti Tvrtkovu veliku pečatnu matricu, čime je naglasio nasljedstvo kraljevske vlasti. Za vladavine [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]], najkasnije početkom 15. stoljeća, izrađena je nova matrica. Na njoj je raniji dvostruki heraldički program sažet, a kruna oblikovana ljiljanima postala je opći znak kraljevske časti i bosanske krune. Pečatnu tradiciju potom su, uz određene izmjene u kompoziciji i titulaturi, nastavili [[Tvrtko II Kotromanić]], [[Stjepan Tomaš]] i posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]].<ref name="FilipovicDinastija">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia |journal=Südost-Forschungen |volume=78 |year=2019 |pages=1–38 |doi=10.1515/sofo-2019-780104 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Dosljedno ponavljanje ljiljana u kraljevskoj kancelariji dalo je znaku kontinuitet koji je nadilazio jednog vladara. Ipak, nije postojala moderna državna heraldička služba koja bi posebnim pravnim aktom utvrdila nepromjenjiv grb. Oblik se prenosio pečatima, novcem, dvorskim predmetima i drugim sredstvima javnog predstavljanja kraljevske vlasti. === Novac, tekstil i kamena plastika === <gallery mode="packed" heights="180"> TvrtkoIRevers.png|Revers zlatnika kralja Tvrtka I s heraldičkim štitom Brokat iz Mila.JPG|Ulomak brokata sa zlatno vezenim ljiljanima iz kraljevskog mauzoleja u [[Mile (Visoko)|Milama]] u [[Visoko|Visokom]] </gallery> Ljiljan se, osim na pečatima, pojavljuje i na bosanskom kraljevskom novcu. Pojedine emisije Tvrtka I nose štit s kosom gredom, krunu s ljiljanima ili druge sažete elemente kraljevskog heraldičkog programa. Novac je omogućavao širenje vladarskog znaka izvan dvora i kancelarije, pa je imao važnu predstavničku ulogu u privredi i međunarodnoj trgovini. U kraljevskom mauzoleju u Milama pronađeni su ulomci skupocjenog tekstila sa zlatno vezenim ljiljanima. Brokat se povezuje s kraljevskim ukopom, najčešće s Tvrtkom I, i potvrđuje da je motiv bio dio dvorskog ceremonijala i materijalne kulture. Njegovi zlatni vezovi utjecali su i na modernu rekonstrukciju državnog grba početkom 1990-ih.<ref name="Hasimbegovic"/><ref name="FilipovicSimboli"/> Stilizirani cvjetovi i ljiljanoliki oblici nalaze se i na nakitu, arhitektonskoj plastici te pojedinim [[stećak|stećcima]] i nadgrobnim spomenicima. Međutim, nije svaki trodijelni cvjetni ukras heraldički ljiljan niti se svaki takav motiv može povezati s Kotromanićima. Heraldičko značenje može se pouzdanije utvrditi tek kada je figura smještena na štitu, pečatu, zastavi ili u drugom jasno označenom vladarskom kontekstu.<ref name="Hasimbegovic"/> === Vladarski, dinastički i zemaljski grb === Podjela na lični, porodični i državni grb u srednjem vijeku nije bila jednako stroga kao u modernim državama. Grb na Tvrtkovom pečatu pripadao je kralju i njegovoj dinastiji, ali je na poveljama, diplomatskim ispravama, novcu i ceremonijalnim predmetima istovremeno predstavljao bosansku kraljevsku vlast. Zbog toga ga je najpreciznije opisati kao vladarski i dinastički grb s predstavničkom funkcijom za Bosnu i bosansku krunu.<ref name="FilipovicHeraldika"/> Izraz "grb Kraljevine Bosne" koristan je kao savremena skraćenica, ali može stvoriti pogrešan utisak da je riječ o državnom grbu uređenom na isti način kao u 19. i 20. stoljeću. Poznati izvori potvrđuju kraljevsku i dinastičku upotrebu, a njihovo stalno pojavljivanje u službenoj komunikaciji objašnjava zašto je grb kasnije prihvaćen kao najprepoznatljivije obilježje srednjovjekovne bosanske državnosti. Srednjovjekovni znak također ne treba pripisivati isključivo jednoj savremenoj naciji. Nastao je stoljećima prije oblikovanja modernih bošnjačkih, srpskih i hrvatskih nacionalnih pokreta. Njegova naknadna nacionalna tumačenja pripadaju novijoj političkoj i kulturnoj historiji. == Od propasti kraljevstva do 20. stoljeća == === Grbovnici i pripisani grbovi === Osmansko osvajanje 1463. okončalo je rad domaće kraljevske kancelarije i službenu upotrebu pečata Kotromanića. Ljiljani nisu postali obilježje osmanske uprave u Bosni, niti je između srednjovjekovne kraljevske heraldike i državne obnove 1992. postojao neprekinut lanac službene upotrebe. Bosna se ipak nastavila pojavljivati u zapadnoevropskim i južnoslavenskim grbovnicima. Autori tih djela često nisu raspolagali domaćim srednjovjekovnim pečatima, pa su Bosni pripisivali međusobno različite grbove. U pojedinim ilirskim grbovnicima prikazane su ukrštene nazubljene grede ili štapovi s glavama, dok je u drugim evropskim heraldičkim djelima Bosnu predstavljala oklopljena ili odjevena ruka koja drži sablju.<ref name="FilipovicSlavoluk">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja |volume=39 |year=2010 |pages=173–188 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227 |access-date=2026-08-02 }}</ref> Takvi prikazi nazivaju se pripisanim ili pretencioznim grbovima: predstavljali su zamisao kasnijih autora o heraldici određene zemlje, a ne nužno grb koji je nastao i bio službeno korišten u toj zemlji. Oni su važni za historiju evropske predstave o Bosni, ali nisu dokaz neprekinutog trajanja srednjovjekovnog kotromanićkog grba. === Austrougarska i jugoslavenska obilježja === [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1889–1918).svg|mini|desno|220px|Grb Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom, uveden 1889.]] Austrougarska uprava uvela je 1889. teritorijalni grb Bosne i Hercegovine sa zlatnim poljem i crveno odjevenom rukom koja drži srebrnu sablju. Kompozicija se oslanjala na jedan od kasnijih pripisanih bosanskih grbova, a ne na heraldiku Kotromanića. Njome je Monarhija nastojala stvoriti prepoznatljivo zemaljsko obilježje bez vezivanja za neku od savremenih nacionalnih zajednica.<ref name="FilipovicSimboli"/> Nakon 1918. Bosna i Hercegovina nije imala poseban kotromanićki grb u službenom sistemu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno Kraljevine Jugoslavije. Ljiljan se nije pojavljivao ni na republičkom amblemu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. Taj amblem sadržavao je industrijske dimnjake, planinski obris, klasove žita i crvenu petokraku zvijezdu, u skladu sa socijalističkom heraldikom i naglaskom na obnovu, radništvo i privredu.<ref name="FilipovicSimboli"/> == Republika Bosna i Hercegovina == === Izrada i usvajanje obilježja === Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine prihvatila je 27. februara 1991. inicijativu da se ustavnim promjenama odrede novi naziv, grb i zastava republike. Formirana je stručna grupa u kojoj su bili Zvonimir Bebek, Boris Nilević, [[Enver Imamović]], Mirza Ćeman, Tihomir Glavaš i Vedran Hadžović. Zadatak nije bio oblikovati nacionalni znak samo jednog naroda, nego pronaći historijski utemeljena, etnički i vjerski neutralna obilježja koja bi mogla predstavljati sve građane i konstitutivne narode Bosne i Hercegovine.<ref name="FilipovicSimboli"/> Prvi prijedlog zastave imao je svijetloplavu podlogu, djelimično inspiriranu bojom [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Parlamentarni postupak prekinut je izbijanjem rata, ali su Enver Imamović i Zvonimir Bebek nastavili rad na završnoj varijanti. Svijetloplava podloga zamijenjena je bijelom, a rub štita, prvobitno zamišljen u srebrnoj boji, postao je zlatan.<ref name="FilipovicSimboli"/> Kao osnovni motiv uzeti su kosa greda i šest ljiljana s kraljevskih pečata Kotromanića, dok su zlatna boja ljiljana i dekorativni dojam povezani s brokatom iz Mila. Rješenje je bilo historijski nadahnuto, ali oblikovano prema savremenim pravilima i potrebama. Ne postoji dokaz da je srednjovjekovna Bosna imala bijelu zastavu s plavim štitom istog izgleda. [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] odobrilo je privremeni grb i zastavu 4. maja 1992. Uredba sa zakonskom snagom objavljena je 20. maja. Grb je činio plavi štit presječen bijelom kosom gredom, s po tri zlatnožuta ljiljana u svakom plavom polju. Zastava je bila bijela, s grbom u sredini, a odnos širine i dužine iznosio je 1 : 2.<ref name="Uredba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o utvrđivanju privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=4 |date=1992-05-20 |page=141 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2026-08-02 }}</ref> Način službene upotrebe dodatno je uređen posebnom uredbom u septembru 1992.<ref name="Upotreba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o upotrebi privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=15 |date=1992-09-05 |page=361 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2026-08-02 }}</ref> === Grb i zastava u službenoj upotrebi === <gallery mode="packed" heights="190"> Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Grb Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Zastava Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. </gallery> Grb se tokom rata nalazio na pečatima državnih organa, pasošima, ličnim kartama, vozačkim dozvolama, novčanicama, registarskim oznakama i diplomatskim obilježjima. Zastava je korištena na sjedištima državnih institucija, predstavništvima u inozemstvu i međunarodnim skupovima.<ref name="FilipovicSimboli"/> Prva zastava postavljena na zgradu Predsjedništva u [[Sarajevo|Sarajevu]] oštećena je granatiranjem nakon približno petnaest dana. Sačuvana je u zbirci [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine]]. Drugi primjerak podignut je 21. maja 1992. ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u [[New York]]u, dan prije prijema Bosne i Hercegovine u članstvo organizacije.<ref name="FilipovicSimboli"/> Obilježja su zamišljena kao građanska i zajednička, bez savremenog vjerskog znaka. Njihova se percepcija, međutim, promijenila tokom rata. Vlasti bosanskih Srba i bosanskih Hrvata uspostavile su vlastite političke i vojne simbole, dok su grb s ljiljanima nastavile koristiti institucije Republike Bosne i Hercegovine i njene oružane snage. Zbog takvog razvoja događaja motiv je u javnosti sve više povezivan s Bošnjacima, iako njegovo prvobitno službeno određenje nije bilo nacionalno isključivo.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija">{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995. |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |issue=52 |year=2023 |pages=199–219 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=2026-08-02 }}</ref> === Zamjena državnih obilježja 1998. === [[Daytonski mirovni sporazum]] nije neposredno odredio izgled novih državnih obilježja. Kako se politički predstavnici nisu mogli saglasiti o zajedničkoj zastavi, Parlamentarna skupština 3. februara 1998. nije usvojila nijedan od ponuđenih prijedloga. [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]] narednog je dana odredio novu zastavu, bez ljiljana i drugih znakova povezanih s pojedinim narodima ili ratnim stranama.<ref name="OHRZastava">{{cite web |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bulletin-66-23-february-1998/ |title=OHR Bulletin 66: Flag for BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=1998-02-23 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Novi [[Grb Bosne i Hercegovine|grb Bosne i Hercegovine]] nametnut je posebnom odlukom 18. maja 1998.<ref name="OHRGrb">{{cite web |url=https://www.ohr.int/archive/1995-2000/docs/decisions/19980518a.htm |title=Decision on the shape and design of the coat-of-arms of BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=1998-05-18 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Time su obilježja Republike Bosne i Hercegovine prestala biti službeni simboli države. Zastava s ljiljanima zadržala je historijsko, ratno i identitetsko značenje, ali nije sadašnja zastava Bosne i Hercegovine. == Vojna i entitetska heraldika == === Armija Republike Bosne i Hercegovine === [[Datoteka:Emblem of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina (1992–1997).svg|mini|desno|240px|Grb Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Ljiljan je od početka rata uključen u obilježja [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane]], a zatim Armije Republike Bosne i Hercegovine. Privremeno obilježje Teritorijalne odbrane, utvrđeno 8. aprila 1992, opisano je kao stari bosanski štit plave boje s bijelom kosom gredom i po tri zlatnožuta ljiljana u svakom polju. Nakon usvajanja državnog grba 20. maja isti štit određen je kao jedinstveno obilježje oružanih snaga.<ref name="Sadinlija"/> Stalni amblem Armije uveden je 1. augusta 1992. Sadržavao je državni štit položen na ukrštene mačeve i naziv Armije u gornjem dijelu. Na kapama i šljemovima korištena je sažeta varijanta bez natpisa. Zastave jedinica bile su bijele, s amblemom i nazivom jedinice u sredini, u odnosu 3 : 5. Ljiljan je ugrađen i u činovne oznake, priznanja te druge elemente vojnog identiteta.<ref name="Sadinlija"/> Najviše ratno priznanje Armije nosilo je naziv [[Zlatni ljiljan|"Zlatni ljiljan"]]. Dodjeljivano je za istaknute zasluge i hrabrost, a njegov izgled neposredno se oslanjao na srednjovjekovni heraldički motiv. Priznanje je dobilo 1.735 pripadnika Armije, među kojima 813 posthumno.<ref name="Sadinlija"/> Kao i državna obilježja, vojni simboli prvobitno su oblikovani pozivanjem na zajedničku bosansku državnu tradiciju. Zbog nacionalnog sastava jedinica i političke podjele zemlje tokom rata, postepeno su postali jedan od glavnih simbola bošnjačkog ratnog iskustva i kulture sjećanja. === Federacija Bosne i Hercegovine === <gallery mode="packed" heights="190"> CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|Grb Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|Zastava Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. </gallery> [[Federacija Bosne i Hercegovine]] dobila je grb i zastavu 1996. Gornji dio štita sadržavao je zlatnožuti ljiljan na zelenom polju i hrvatsku šahovnicu, dok se u donjem plavom polju nalazio krug od deset bijelih šestokrakih zvijezda, koje su predstavljale kantone. Zastava se sastojala od uspravnih crvenog, bijelog i zelenog polja; središnje bijelo polje bilo je tri puta šire od bočnih i nosilo je entitetski grb. Odnos zastave iznosio je 3 : 5.<ref name="FBiHZakon">{{cite journal |title=Zakon o grbu i zastavi Federacije Bosne i Hercegovine |journal=Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine |issue=21/96 i 26/96 |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |access-date=2026-08-02 }}</ref> Ljiljan je u toj kompoziciji predstavljao bošnjačku komponentu Federacije, dok je šahovnica predstavljala hrvatsku. [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] u predmetu U-4/04 utvrdio je 31. marta 2006. da zakonske odredbe o grbu i zastavi nisu u skladu s ustavnim načelima ravnopravnosti. Sud nije proglasio neustavnim ljiljan kao pojedinačnu figuru, nego je zaključio da cjelokupna kompozicija predstavlja prvenstveno Bošnjake i Hrvate, a ne osigurava jednaku zastupljenost Srba, ostalih građana i svih konstitutivnih naroda.<ref name="U404">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |title=Djelimična odluka o meritumu U-4/04 |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |date=2006-03-31 |format=PDF |access-date=2026-08-02 }}</ref> Parlament Federacije nije u ostavljenom roku usvojio nova obilježja. Ustavni sud donio je 27. januara 2007. rješenje o neizvršenju, a sporne odredbe prestale su važiti 16. juna, dan nakon objavljivanja rješenja u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine''.<ref name="U404Neizvrsenje">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/pregled-izvrsenja-u-odluka-fbih-kantoni-gradovi-bs_1779099080.pdf |title=Pregled izvršenja "U" odluka u kojima je utvrđena neustavnost propisa Federacije BiH, kantona i gradova |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=2026-08-02 }}</ref> == Kantonalna i lokalna upotreba == <gallery mode="packed" heights="180"> Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|Grb [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] Coat of arms of Posavina.svg|Grb [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] </gallery> Ljiljan se pojavljuje i u obilježjima pojedinih kantona. Grb Bosansko-podrinjskog kantona Goražde sadrži zlatnožuti ljiljan, koji službeno obrazloženje opisuje kao tradicionalni znak bosanske državnosti.<ref name="BPK">{{cite web |url=https://bpkg.gov.ba/kanton/8405/grb-i-zastava-bpk-a-gorazde/ |title=Grb i zastava BPK-a Goražde |publisher=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde |access-date=2026-08-02 }}</ref> Ustavni amandman Posavskog kantona iz 2000. odredio je grb čije središnje bijelo polje sadrži dva zlatna ljiljana. Iznad njih nalazi se hrvatska šahovnica, a ispod plavo polje s četiri bijele valovite linije. Kantonalna zastava sastavljena je od vodoravnih crvenog, bijelog i zelenog polja, s grbom u sredini.<ref name="Posavina">{{cite web |url=https://skupstinazp.ba/new/dokumenti/amandmani/amandman-12-travanj-2000-godine/ |title=Amandman na Ustav Županije Posavske |publisher=Skupština Županije Posavske |date=2000-04-12 |access-date=2026-08-02 }}</ref> Kantonalni primjeri pokazuju da ljiljan nema jednako pravno ni simboličko značenje u svim savremenim kompozicijama. Može predstavljati bosansku državnu tradiciju, bošnjačku komponentu stanovništva ili jedan element složenog grba kojim se povezuju različite historijske i teritorijalne oznake. Ista raznolikost postoji u pojedinim općinskim, gradskim, veteranskim i kulturnim obilježjima. == Savremena značenja == Savremena značenja ljiljana mogu se podijeliti u tri glavna, ali međusobno povezana sloja. Prvi je srednjovjekovni: znak upućuje na Kotromaniće, bosansku kraljevsku vlast i kulturno naslijeđe srednjovjekovne Bosne. U tom kontekstu nije vezan za savremenu nacionalnu pripadnost. Drugi sloj odnosi se na Republiku Bosnu i Hercegovinu i Armiju Republike Bosne i Hercegovine. Ljiljan tada označava nekadašnju međunarodno priznatu republiku, njene institucije, ratnu odbranu i državni kontinuitet. Za dio građana ostao je historijska zastava Bosne i Hercegovine i obilježje sjećanja na period 1992–1995, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Treći sloj predstavlja savremena bošnjačka nacionalna i kulturna upotreba. Tokom i nakon rata znak je postao široko prihvaćen među Bošnjacima, pa se nalazi u kulturnim, memorijalnim, veteranskim i neformalnim nacionalnim obilježjima.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija"/> == Odnos prema vrsti ''Lilium bosniacum'' == [[Datoteka:Lilium bosniacum - Blüte.JPG|mini|desno|230px|Cvijet vrste ''[[Lilium bosniacum]]''. Botanička vrsta i stilizirani heraldički znak imaju različito porijeklo.]] ''Lilium bosniacum'' (bosanski ljiljan) prihvaćena je biljna vrsta iz porodice ljiljana. Rasprostranjena je na dijelu središnjih [[Dinaridi|Dinarida]] i sjeverozapadnog Balkanskog poluotoka, pa nije ograničena isključivo na današnje granice Bosne i Hercegovine.<ref name="Kew">{{cite web |url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:537489-1 |title=''Lilium bosniacum'' (Beck) Fritsch |website=Plants of the World Online |publisher=Kraljevski botanički vrtovi Kew |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> U popularnoj kulturi heraldički ljiljan ponekad se objašnjava kao stilizirani cvijet upravo te vrste. Poznati srednjovjekovni izvori, međutim, ne navode botaničku vrstu niti prikazuju realističan cvijet iz kojeg bi se mogla izvršiti takva identifikacija. ''Fleur-de-lis'' pripada konvencionalnom evropskom heraldičkom jeziku, dok je povezivanje s vrstom ''Lilium bosniacum'' savremena simbolička interpretacija.<ref name="Pastoureau"/><ref name="Hasimbegovic"/> == Terminologija == '''Heraldički ljiljan''' ili '''''fleur-de-lis''''' opći je stručni naziv za stiliziranu trodijelnu heraldičku figuru, bez obzira na zemlju, dinastiju ili savremeno nacionalno značenje. Izraz '''Kotromanićev ljiljan''' savremeni je opis ljiljana u grbu i drugim obilježjima dinastije Kotromanića i nije potvrđen kao srednjovjekovni vlastiti naziv. '''Bosanski ljiljan''' širi je savremeni naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom, Republikom Bosnom i Hercegovinom ili bosanskom državnom tradicijom, ali može biti dvosmislen jer označava i biljnu vrstu. '''Zlatni ljiljan''' opisuje heraldički ljiljan zlatne boje, dok kao vlastito ime, '''"Zlatni ljiljan"''', označava najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Naziv '''bošnjački ljiljan''' odnosi se na savremenu nacionalnu i kulturnu upotrebu znaka među Bošnjacima, ali ne predstavlja opći historijski naziv srednjovjekovnog grba niti sadašnje službeno državno obilježje Bosne i Hercegovine. == Literatura == * {{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1970 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882 |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića |editor-last=Karamatić |editor-first=Marko |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću |publisher=Franjevačka teologija |location=Sarajevo |year=2008 |pages=33–55 |isbn=978-9958-742-08-8 |url=https://zenodo.org/records/3895587 |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja |volume=39 |year=2010 |pages=173–188 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227 |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Whatley |editor-first=Laura J. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden i Boston |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia |journal=Südost-Forschungen |volume=78 |year=2019 |pages=1–38 |doi=10.1515/sofo-2019-780104 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century |journal=Eikón / Imago |volume=14 |year=2025 |page=e97723 |doi=10.5209/eiko.97723 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |isbn=978-3-639-04590-1 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Pastoureau |first=Michel |title=Heraldry: Its Origins and Meaning |publisher=Thames & Hudson |location=London |year=1997 |isbn=978-0-500-30074-9 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995. |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |location=Sarajevo |issue=52 |year=2023 |pages=199–219 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=2026-08-02 }} == Također pogledajte == * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Bosne i Hercegovine]] * [[Kotromanići]] * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Zlatni ljiljan]] * ''[[Lilium bosniacum]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Fleur-de-lis (Bosnia and Herzegovina)|Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}} [[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Simboli Republike Bosne i Hercegovine]] qko465gdb4pgsmjf1o6mqu8q0uygf36 3916110 3916106 2026-08-02T22:14:44Z Tulum387 155909 /* Od banske kose grede do kraljevskog grba */ 3916110 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}} {{Spajanje|Ljiljan (simbol)}} [[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|mini|desno|250px|Savremena rekonstrukcija potpunog kraljevskog grba [[Kotromanići|Kotromanića]]. Sačuvani pečati potvrđuju raspored heraldičkih figura, ali ne prenose njihove boje.]] '''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' odnosi se na upotrebu stiliziranog heraldičkog ljiljana ({{jez-fr|fleur-de-lis}}) u grbovima, pečatima, zastavama, novcu i drugim obilježjima povezanim s Bosnom i Hercegovinom. Najprepoznatljiviji srednjovjekovni sklop čine kosa greda i šest ljiljana, koji se nakon uspostavljanja [[Kraljevina Bosna|Bosanske kraljevine]] pojavljuju na pečatima kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]]. Znak je zatim zadržan u kraljevskoj heraldici njegovih nasljednika, pa je imao vladarsku i dinastičku, ali i predstavničku funkciju za bosansku krunu i kraljevstvo.<ref name="FilipovicSeal">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Whatley |editor-first=Laura J. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden i Boston |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića |editor-last=Karamatić |editor-first=Marko |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću |publisher=Franjevačka teologija |location=Sarajevo |year=2008 |pages=33–55 |isbn=978-9958-742-08-8 |url=https://zenodo.org/records/3895587 |access-date=2026-08-02 }}</ref> Srednjovjekovna kraljevska heraldika nije ostala u neprekidnoj službenoj upotrebi nakon propasti Kraljevine Bosne 1463. U ranom novom vijeku Bosni su u evropskim i ilirskim grbovnicima pripisivani različiti grbovi, dok su austrougarske i jugoslavenske vlasti koristile obilježja koja nisu bila zasnovana na kotromanićkom grbu. Kosa greda sa šest ljiljana obnovljena je u državnoj simbolici tek 1992, kada je ugrađena u grb i zastavu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Ta obilježja bila su savremena heraldička rekonstrukcija i prilagodba srednjovjekovnih uzora, a ne kopija sačuvane srednjovjekovne zastave.<ref name="FilipovicSimboli">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century |journal=Eikón / Imago |volume=14 |year=2025 |page=e97723 |doi=10.5209/eiko.97723 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Ljiljan danas ima nekoliko međusobno povezanih značenja. Može označavati srednjovjekovnu bosansku kraljevsku tradiciju, nekadašnja državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, vojnu simboliku [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] ili savremeni nacionalni i kulturni simbol [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Heraldički ljiljan također nije botanički prikaz vrste ''[[Lilium bosniacum]]'', iako su ta dva motiva u novije vrijeme često simbolički povezivana. == Heraldički oblik i evropski kontekst == Heraldički ljiljan stilizirana je biljna figura s izduženim središnjim vrhom, dvama savijenim bočnim listovima i poprečnom trakom koja ih povezuje. Njegov oblik nije nastao kao precizan prikaz određene biljne vrste. U evropskoj heraldici mogao je imati kraljevsko, dinastičko, vjersko ili ukrasno značenje, zavisno od vremena i nosioca grba.<ref name="Pastoureau">{{cite book |last=Pastoureau |first=Michel |title=Heraldry: Its Origins and Meaning |publisher=Thames & Hudson |location=London |year=1997 |isbn=978-0-500-30074-9 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Iako je posebno povezan s francuskom monarhijom, ljiljan nije bio isključivo francuski znak. Upotrebljavale su ga brojne evropske dinastije, gradovi, crkvene ustanove i plemićke porodice. Njegovo pojavljivanje u Bosni treba posmatrati u sklopu šireg kruženja heraldičkih obrazaca između jadranskih, srednjoevropskih, ugarskih i anžuvinskih dvorova. Poznati izvori ne omogućuju da se bosanska upotreba izvede iz samo jednog uzora, niti potvrđuju popularne priče prema kojima je ljiljan bosanskom vladaru neposredno "darovao" francuski kralj.<ref name="Hasimbegovic">{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |pages=88 |isbn=978-3-639-04590-1 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Važno ograničenje pri rekonstrukciji srednjovjekovnog grba predstavljaju izvori. Pečati su otisnuti u jednobojnom vosku, pa potvrđuju oblik i raspored figura, ali ne i heraldičke boje. Nije sačuvan ni domaći srednjovjekovni pisani blazon koji bi pouzdano odredio boju štita, grede i ljiljana. Zlatni vez na tekstilu iz [[Mile (Visoko)|Mila]] potvrđuje upotrebu zlatnih ljiljana na tom predmetu, ali sam po sebi ne dokazuje puni plavo-bijelo-zlatni blazon koji je kodificiran 1992.<ref name="AndjelicPecati">{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine |series=Djela, knjiga XXXVIII; Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 23 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1970 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882 |access-date=2026-08-02 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika"/> == Srednjovjekovna Bosna == === Od banske kose grede do kraljevskog grba === [[Datoteka:Seal of Tvrtko I of Bosnia.jpg|mini|lijevo|220px|Mali pečat Tvrtka Kotromanića kao bana Bosne, 1356. Na štitu je kosa greda bez šest ljiljana.]] Najraniji pouzdano datirani heraldički prikaz Tvrtka Kotromanića kao [[Banovina Bosna|bana Bosne]] nalazi se na pečatu povelje od 14. marta 1356. Na štitu je prikazana kosa greda, ali oko nje još nema šest ljiljana. Greda je pripadala starijem porodičnom heraldičkom naslijeđu Kotromanića i činila je osnovu kasnijeg kraljevskog grba.<ref name="AndjelicPecati"/> Nakon što je Tvrtko u jesen 1377. uzeo kraljevsku titulu, njegov heraldički program znatno je proširen. Uz kosu gredu pojavljuje se šest ljiljana, po tri sa svake strane. Promjena se u historiografiji tumači kao vizualno isticanje nove kraljevske časti: raniji banski i porodični znak preoblikovan je u složeniji kraljevski grb, prikladan novom položaju njegovog nosioca.<ref name="FilipovicSeal"/> Pitanje porijekla ljiljana u Tvrtkovu grbu nije konačno razriješeno. [[Dubravko Lovrenović]] ističe dvije krajnje mogućnosti: ili je Tvrtko I ljiljane preuzeo "sporazumno", za što ne postoje potvrde u sačuvanim izvorima, ili njihovo uvođenje odražava pretenzije bosanskog kralja i krune prema dijelu teritorija pod ingerencijom Svete krune Ugarske. Zbog nedostatka neposrednih izvora nijedno od tih tumačenja nije moguće sa sigurnošću dokazati, pa se pojava ljiljana u historiografiji uglavnom promatra u širem političkom i dinastičkom kontekstu.<ref>[[Dubravko Lovrenović]]: Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377, 249. str.</ref> Ljiljani nisu bili jedina oznaka novostečene kraljevske vlasti. Tvrtkovi pečati istovremeno su povezivali bosansku dinastičku tradiciju s njegovim pretenzijama na naslijeđe [[Nemanjići|Nemanjića]]. Zbog toga srednjovjekovni heraldički sklop treba čitati zajedno s kraljevskom titulaturom, ceremonijalom i političkim programom, a ne kao izoliran ukras. === Kraljevski pečati i nasljednici === Najpotpuniji prikaz Tvrtkove heraldike sačuvan je na velikom dvostranom kraljevskom pečatu, promjera približno 112&nbsp;mm. Na prednjoj strani prikazan je kralj na gotičkom prijestolju, uz dva štita. Na jednom je dvoglavi orao, preuzet iz nemanjićke tradicije i povezan sa srpskim dijelom Tvrtkove kraljevske titule, dok je na drugom kosa greda sa šest ljiljana, povezana s Bosnom i Kotromanićima.<ref name="FilipovicSeal"/> Na poleđini je kralj prikazan kao konjanik. Grb s kosom gredom i ljiljanima ponavlja se na njegovom štitu, zastavici i pokrivaču konja. Takvo ponavljanje nije bilo samo dekorativno: heraldički znak povezivao je vladara, njegovu vojnu moć i zemlju kojom je vladao. Na malom kraljevskom pečatu prikazan je i cjelovit heraldički ukras sa štitom, kacigom, krunom, čelenkom i plaštem.<ref name="AndjelicPecati"/><ref name="FilipovicSeal"/> Kralj [[Stjepan Dabiša]] nastavio je koristiti Tvrtkovu veliku pečatnu matricu, čime je naglasio nasljedstvo kraljevske vlasti. Za vladavine [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]], najkasnije početkom 15. stoljeća, izrađena je nova matrica. Na njoj je raniji dvostruki heraldički program sažet, a kruna oblikovana ljiljanima postala je opći znak kraljevske časti i bosanske krune. Pečatnu tradiciju potom su, uz određene izmjene u kompoziciji i titulaturi, nastavili [[Tvrtko II Kotromanić]], [[Stjepan Tomaš]] i posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]].<ref name="FilipovicDinastija">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia |journal=Südost-Forschungen |volume=78 |year=2019 |pages=1–38 |doi=10.1515/sofo-2019-780104 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Dosljedno ponavljanje ljiljana u kraljevskoj kancelariji dalo je znaku kontinuitet koji je nadilazio jednog vladara. Ipak, nije postojala moderna državna heraldička služba koja bi posebnim pravnim aktom utvrdila nepromjenjiv grb. Oblik se prenosio pečatima, novcem, dvorskim predmetima i drugim sredstvima javnog predstavljanja kraljevske vlasti. === Novac, tekstil i kamena plastika === <gallery mode="packed" heights="180"> TvrtkoIRevers.png|Revers zlatnika kralja Tvrtka I s heraldičkim štitom Brokat iz Mila.JPG|Ulomak brokata sa zlatno vezenim ljiljanima iz kraljevskog mauzoleja u [[Mile (Visoko)|Milama]] u [[Visoko|Visokom]] </gallery> Ljiljan se, osim na pečatima, pojavljuje i na bosanskom kraljevskom novcu. Pojedine emisije Tvrtka I nose štit s kosom gredom, krunu s ljiljanima ili druge sažete elemente kraljevskog heraldičkog programa. Novac je omogućavao širenje vladarskog znaka izvan dvora i kancelarije, pa je imao važnu predstavničku ulogu u privredi i međunarodnoj trgovini. U kraljevskom mauzoleju u Milama pronađeni su ulomci skupocjenog tekstila sa zlatno vezenim ljiljanima. Brokat se povezuje s kraljevskim ukopom, najčešće s Tvrtkom I, i potvrđuje da je motiv bio dio dvorskog ceremonijala i materijalne kulture. Njegovi zlatni vezovi utjecali su i na modernu rekonstrukciju državnog grba početkom 1990-ih.<ref name="Hasimbegovic"/><ref name="FilipovicSimboli"/> Stilizirani cvjetovi i ljiljanoliki oblici nalaze se i na nakitu, arhitektonskoj plastici te pojedinim [[stećak|stećcima]] i nadgrobnim spomenicima. Međutim, nije svaki trodijelni cvjetni ukras heraldički ljiljan niti se svaki takav motiv može povezati s Kotromanićima. Heraldičko značenje može se pouzdanije utvrditi tek kada je figura smještena na štitu, pečatu, zastavi ili u drugom jasno označenom vladarskom kontekstu.<ref name="Hasimbegovic"/> === Vladarski, dinastički i zemaljski grb === Podjela na lični, porodični i državni grb u srednjem vijeku nije bila jednako stroga kao u modernim državama. Grb na Tvrtkovom pečatu pripadao je kralju i njegovoj dinastiji, ali je na poveljama, diplomatskim ispravama, novcu i ceremonijalnim predmetima istovremeno predstavljao bosansku kraljevsku vlast. Zbog toga ga je najpreciznije opisati kao vladarski i dinastički grb s predstavničkom funkcijom za Bosnu i bosansku krunu.<ref name="FilipovicHeraldika"/> Izraz "grb Kraljevine Bosne" koristan je kao savremena skraćenica, ali može stvoriti pogrešan utisak da je riječ o državnom grbu uređenom na isti način kao u 19. i 20. stoljeću. Poznati izvori potvrđuju kraljevsku i dinastičku upotrebu, a njihovo stalno pojavljivanje u službenoj komunikaciji objašnjava zašto je grb kasnije prihvaćen kao najprepoznatljivije obilježje srednjovjekovne bosanske državnosti. Srednjovjekovni znak također ne treba pripisivati isključivo jednoj savremenoj naciji. Nastao je stoljećima prije oblikovanja modernih bošnjačkih, srpskih i hrvatskih nacionalnih pokreta. Njegova naknadna nacionalna tumačenja pripadaju novijoj političkoj i kulturnoj historiji. == Od propasti kraljevstva do 20. stoljeća == === Grbovnici i pripisani grbovi === Osmansko osvajanje 1463. okončalo je rad domaće kraljevske kancelarije i službenu upotrebu pečata Kotromanića. Ljiljani nisu postali obilježje osmanske uprave u Bosni, niti je između srednjovjekovne kraljevske heraldike i državne obnove 1992. postojao neprekinut lanac službene upotrebe. Bosna se ipak nastavila pojavljivati u zapadnoevropskim i južnoslavenskim grbovnicima. Autori tih djela često nisu raspolagali domaćim srednjovjekovnim pečatima, pa su Bosni pripisivali međusobno različite grbove. U pojedinim ilirskim grbovnicima prikazane su ukrštene nazubljene grede ili štapovi s glavama, dok je u drugim evropskim heraldičkim djelima Bosnu predstavljala oklopljena ili odjevena ruka koja drži sablju.<ref name="FilipovicSlavoluk">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja |volume=39 |year=2010 |pages=173–188 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227 |access-date=2026-08-02 }}</ref> Takvi prikazi nazivaju se pripisanim ili pretencioznim grbovima: predstavljali su zamisao kasnijih autora o heraldici određene zemlje, a ne nužno grb koji je nastao i bio službeno korišten u toj zemlji. Oni su važni za historiju evropske predstave o Bosni, ali nisu dokaz neprekinutog trajanja srednjovjekovnog kotromanićkog grba. === Austrougarska i jugoslavenska obilježja === [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1889–1918).svg|mini|desno|220px|Grb Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom, uveden 1889.]] Austrougarska uprava uvela je 1889. teritorijalni grb Bosne i Hercegovine sa zlatnim poljem i crveno odjevenom rukom koja drži srebrnu sablju. Kompozicija se oslanjala na jedan od kasnijih pripisanih bosanskih grbova, a ne na heraldiku Kotromanića. Njome je Monarhija nastojala stvoriti prepoznatljivo zemaljsko obilježje bez vezivanja za neku od savremenih nacionalnih zajednica.<ref name="FilipovicSimboli"/> Nakon 1918. Bosna i Hercegovina nije imala poseban kotromanićki grb u službenom sistemu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno Kraljevine Jugoslavije. Ljiljan se nije pojavljivao ni na republičkom amblemu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. Taj amblem sadržavao je industrijske dimnjake, planinski obris, klasove žita i crvenu petokraku zvijezdu, u skladu sa socijalističkom heraldikom i naglaskom na obnovu, radništvo i privredu.<ref name="FilipovicSimboli"/> == Republika Bosna i Hercegovina == === Izrada i usvajanje obilježja === Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine prihvatila je 27. februara 1991. inicijativu da se ustavnim promjenama odrede novi naziv, grb i zastava republike. Formirana je stručna grupa u kojoj su bili Zvonimir Bebek, Boris Nilević, [[Enver Imamović]], Mirza Ćeman, Tihomir Glavaš i Vedran Hadžović. Zadatak nije bio oblikovati nacionalni znak samo jednog naroda, nego pronaći historijski utemeljena, etnički i vjerski neutralna obilježja koja bi mogla predstavljati sve građane i konstitutivne narode Bosne i Hercegovine.<ref name="FilipovicSimboli"/> Prvi prijedlog zastave imao je svijetloplavu podlogu, djelimično inspiriranu bojom [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Parlamentarni postupak prekinut je izbijanjem rata, ali su Enver Imamović i Zvonimir Bebek nastavili rad na završnoj varijanti. Svijetloplava podloga zamijenjena je bijelom, a rub štita, prvobitno zamišljen u srebrnoj boji, postao je zlatan.<ref name="FilipovicSimboli"/> Kao osnovni motiv uzeti su kosa greda i šest ljiljana s kraljevskih pečata Kotromanića, dok su zlatna boja ljiljana i dekorativni dojam povezani s brokatom iz Mila. Rješenje je bilo historijski nadahnuto, ali oblikovano prema savremenim pravilima i potrebama. Ne postoji dokaz da je srednjovjekovna Bosna imala bijelu zastavu s plavim štitom istog izgleda. [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] odobrilo je privremeni grb i zastavu 4. maja 1992. Uredba sa zakonskom snagom objavljena je 20. maja. Grb je činio plavi štit presječen bijelom kosom gredom, s po tri zlatnožuta ljiljana u svakom plavom polju. Zastava je bila bijela, s grbom u sredini, a odnos širine i dužine iznosio je 1 : 2.<ref name="Uredba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o utvrđivanju privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=4 |date=1992-05-20 |page=141 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2026-08-02 }}</ref> Način službene upotrebe dodatno je uređen posebnom uredbom u septembru 1992.<ref name="Upotreba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o upotrebi privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=15 |date=1992-09-05 |page=361 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2026-08-02 }}</ref> === Grb i zastava u službenoj upotrebi === <gallery mode="packed" heights="190"> Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Grb Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Zastava Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. </gallery> Grb se tokom rata nalazio na pečatima državnih organa, pasošima, ličnim kartama, vozačkim dozvolama, novčanicama, registarskim oznakama i diplomatskim obilježjima. Zastava je korištena na sjedištima državnih institucija, predstavništvima u inozemstvu i međunarodnim skupovima.<ref name="FilipovicSimboli"/> Prva zastava postavljena na zgradu Predsjedništva u [[Sarajevo|Sarajevu]] oštećena je granatiranjem nakon približno petnaest dana. Sačuvana je u zbirci [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine]]. Drugi primjerak podignut je 21. maja 1992. ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u [[New York]]u, dan prije prijema Bosne i Hercegovine u članstvo organizacije.<ref name="FilipovicSimboli"/> Obilježja su zamišljena kao građanska i zajednička, bez savremenog vjerskog znaka. Njihova se percepcija, međutim, promijenila tokom rata. Vlasti bosanskih Srba i bosanskih Hrvata uspostavile su vlastite političke i vojne simbole, dok su grb s ljiljanima nastavile koristiti institucije Republike Bosne i Hercegovine i njene oružane snage. Zbog takvog razvoja događaja motiv je u javnosti sve više povezivan s Bošnjacima, iako njegovo prvobitno službeno određenje nije bilo nacionalno isključivo.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija">{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995. |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |issue=52 |year=2023 |pages=199–219 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=2026-08-02 }}</ref> === Zamjena državnih obilježja 1998. === [[Daytonski mirovni sporazum]] nije neposredno odredio izgled novih državnih obilježja. Kako se politički predstavnici nisu mogli saglasiti o zajedničkoj zastavi, Parlamentarna skupština 3. februara 1998. nije usvojila nijedan od ponuđenih prijedloga. [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]] narednog je dana odredio novu zastavu, bez ljiljana i drugih znakova povezanih s pojedinim narodima ili ratnim stranama.<ref name="OHRZastava">{{cite web |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bulletin-66-23-february-1998/ |title=OHR Bulletin 66: Flag for BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=1998-02-23 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Novi [[Grb Bosne i Hercegovine|grb Bosne i Hercegovine]] nametnut je posebnom odlukom 18. maja 1998.<ref name="OHRGrb">{{cite web |url=https://www.ohr.int/archive/1995-2000/docs/decisions/19980518a.htm |title=Decision on the shape and design of the coat-of-arms of BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=1998-05-18 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> Time su obilježja Republike Bosne i Hercegovine prestala biti službeni simboli države. Zastava s ljiljanima zadržala je historijsko, ratno i identitetsko značenje, ali nije sadašnja zastava Bosne i Hercegovine. == Vojna i entitetska heraldika == === Armija Republike Bosne i Hercegovine === [[Datoteka:Emblem of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina (1992–1997).svg|mini|desno|240px|Grb Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Ljiljan je od početka rata uključen u obilježja [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane]], a zatim Armije Republike Bosne i Hercegovine. Privremeno obilježje Teritorijalne odbrane, utvrđeno 8. aprila 1992, opisano je kao stari bosanski štit plave boje s bijelom kosom gredom i po tri zlatnožuta ljiljana u svakom polju. Nakon usvajanja državnog grba 20. maja isti štit određen je kao jedinstveno obilježje oružanih snaga.<ref name="Sadinlija"/> Stalni amblem Armije uveden je 1. augusta 1992. Sadržavao je državni štit položen na ukrštene mačeve i naziv Armije u gornjem dijelu. Na kapama i šljemovima korištena je sažeta varijanta bez natpisa. Zastave jedinica bile su bijele, s amblemom i nazivom jedinice u sredini, u odnosu 3 : 5. Ljiljan je ugrađen i u činovne oznake, priznanja te druge elemente vojnog identiteta.<ref name="Sadinlija"/> Najviše ratno priznanje Armije nosilo je naziv [[Zlatni ljiljan|"Zlatni ljiljan"]]. Dodjeljivano je za istaknute zasluge i hrabrost, a njegov izgled neposredno se oslanjao na srednjovjekovni heraldički motiv. Priznanje je dobilo 1.735 pripadnika Armije, među kojima 813 posthumno.<ref name="Sadinlija"/> Kao i državna obilježja, vojni simboli prvobitno su oblikovani pozivanjem na zajedničku bosansku državnu tradiciju. Zbog nacionalnog sastava jedinica i političke podjele zemlje tokom rata, postepeno su postali jedan od glavnih simbola bošnjačkog ratnog iskustva i kulture sjećanja. === Federacija Bosne i Hercegovine === <gallery mode="packed" heights="190"> CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|Grb Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|Zastava Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. </gallery> [[Federacija Bosne i Hercegovine]] dobila je grb i zastavu 1996. Gornji dio štita sadržavao je zlatnožuti ljiljan na zelenom polju i hrvatsku šahovnicu, dok se u donjem plavom polju nalazio krug od deset bijelih šestokrakih zvijezda, koje su predstavljale kantone. Zastava se sastojala od uspravnih crvenog, bijelog i zelenog polja; središnje bijelo polje bilo je tri puta šire od bočnih i nosilo je entitetski grb. Odnos zastave iznosio je 3 : 5.<ref name="FBiHZakon">{{cite journal |title=Zakon o grbu i zastavi Federacije Bosne i Hercegovine |journal=Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine |issue=21/96 i 26/96 |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |access-date=2026-08-02 }}</ref> Ljiljan je u toj kompoziciji predstavljao bošnjačku komponentu Federacije, dok je šahovnica predstavljala hrvatsku. [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] u predmetu U-4/04 utvrdio je 31. marta 2006. da zakonske odredbe o grbu i zastavi nisu u skladu s ustavnim načelima ravnopravnosti. Sud nije proglasio neustavnim ljiljan kao pojedinačnu figuru, nego je zaključio da cjelokupna kompozicija predstavlja prvenstveno Bošnjake i Hrvate, a ne osigurava jednaku zastupljenost Srba, ostalih građana i svih konstitutivnih naroda.<ref name="U404">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |title=Djelimična odluka o meritumu U-4/04 |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |date=2006-03-31 |format=PDF |access-date=2026-08-02 }}</ref> Parlament Federacije nije u ostavljenom roku usvojio nova obilježja. Ustavni sud donio je 27. januara 2007. rješenje o neizvršenju, a sporne odredbe prestale su važiti 16. juna, dan nakon objavljivanja rješenja u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine''.<ref name="U404Neizvrsenje">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/pregled-izvrsenja-u-odluka-fbih-kantoni-gradovi-bs_1779099080.pdf |title=Pregled izvršenja "U" odluka u kojima je utvrđena neustavnost propisa Federacije BiH, kantona i gradova |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=2026-08-02 }}</ref> == Kantonalna i lokalna upotreba == <gallery mode="packed" heights="180"> Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|Grb [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] Coat of arms of Posavina.svg|Grb [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] </gallery> Ljiljan se pojavljuje i u obilježjima pojedinih kantona. Grb Bosansko-podrinjskog kantona Goražde sadrži zlatnožuti ljiljan, koji službeno obrazloženje opisuje kao tradicionalni znak bosanske državnosti.<ref name="BPK">{{cite web |url=https://bpkg.gov.ba/kanton/8405/grb-i-zastava-bpk-a-gorazde/ |title=Grb i zastava BPK-a Goražde |publisher=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde |access-date=2026-08-02 }}</ref> Ustavni amandman Posavskog kantona iz 2000. odredio je grb čije središnje bijelo polje sadrži dva zlatna ljiljana. Iznad njih nalazi se hrvatska šahovnica, a ispod plavo polje s četiri bijele valovite linije. Kantonalna zastava sastavljena je od vodoravnih crvenog, bijelog i zelenog polja, s grbom u sredini.<ref name="Posavina">{{cite web |url=https://skupstinazp.ba/new/dokumenti/amandmani/amandman-12-travanj-2000-godine/ |title=Amandman na Ustav Županije Posavske |publisher=Skupština Županije Posavske |date=2000-04-12 |access-date=2026-08-02 }}</ref> Kantonalni primjeri pokazuju da ljiljan nema jednako pravno ni simboličko značenje u svim savremenim kompozicijama. Može predstavljati bosansku državnu tradiciju, bošnjačku komponentu stanovništva ili jedan element složenog grba kojim se povezuju različite historijske i teritorijalne oznake. Ista raznolikost postoji u pojedinim općinskim, gradskim, veteranskim i kulturnim obilježjima. == Savremena značenja == Savremena značenja ljiljana mogu se podijeliti u tri glavna, ali međusobno povezana sloja. Prvi je srednjovjekovni: znak upućuje na Kotromaniće, bosansku kraljevsku vlast i kulturno naslijeđe srednjovjekovne Bosne. U tom kontekstu nije vezan za savremenu nacionalnu pripadnost. Drugi sloj odnosi se na Republiku Bosnu i Hercegovinu i Armiju Republike Bosne i Hercegovine. Ljiljan tada označava nekadašnju međunarodno priznatu republiku, njene institucije, ratnu odbranu i državni kontinuitet. Za dio građana ostao je historijska zastava Bosne i Hercegovine i obilježje sjećanja na period 1992–1995, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Treći sloj predstavlja savremena bošnjačka nacionalna i kulturna upotreba. Tokom i nakon rata znak je postao široko prihvaćen među Bošnjacima, pa se nalazi u kulturnim, memorijalnim, veteranskim i neformalnim nacionalnim obilježjima.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija"/> == Odnos prema vrsti ''Lilium bosniacum'' == [[Datoteka:Lilium bosniacum - Blüte.JPG|mini|desno|230px|Cvijet vrste ''[[Lilium bosniacum]]''. Botanička vrsta i stilizirani heraldički znak imaju različito porijeklo.]] ''Lilium bosniacum'' (bosanski ljiljan) prihvaćena je biljna vrsta iz porodice ljiljana. Rasprostranjena je na dijelu središnjih [[Dinaridi|Dinarida]] i sjeverozapadnog Balkanskog poluotoka, pa nije ograničena isključivo na današnje granice Bosne i Hercegovine.<ref name="Kew">{{cite web |url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:537489-1 |title=''Lilium bosniacum'' (Beck) Fritsch |website=Plants of the World Online |publisher=Kraljevski botanički vrtovi Kew |language=engleski |access-date=2026-08-02 }}</ref> U popularnoj kulturi heraldički ljiljan ponekad se objašnjava kao stilizirani cvijet upravo te vrste. Poznati srednjovjekovni izvori, međutim, ne navode botaničku vrstu niti prikazuju realističan cvijet iz kojeg bi se mogla izvršiti takva identifikacija. ''Fleur-de-lis'' pripada konvencionalnom evropskom heraldičkom jeziku, dok je povezivanje s vrstom ''Lilium bosniacum'' savremena simbolička interpretacija.<ref name="Pastoureau"/><ref name="Hasimbegovic"/> == Terminologija == '''Heraldički ljiljan''' ili '''''fleur-de-lis''''' opći je stručni naziv za stiliziranu trodijelnu heraldičku figuru, bez obzira na zemlju, dinastiju ili savremeno nacionalno značenje. Izraz '''Kotromanićev ljiljan''' savremeni je opis ljiljana u grbu i drugim obilježjima dinastije Kotromanića i nije potvrđen kao srednjovjekovni vlastiti naziv. '''Bosanski ljiljan''' širi je savremeni naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom, Republikom Bosnom i Hercegovinom ili bosanskom državnom tradicijom, ali može biti dvosmislen jer označava i biljnu vrstu. '''Zlatni ljiljan''' opisuje heraldički ljiljan zlatne boje, dok kao vlastito ime, '''"Zlatni ljiljan"''', označava najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Naziv '''bošnjački ljiljan''' odnosi se na savremenu nacionalnu i kulturnu upotrebu znaka među Bošnjacima, ali ne predstavlja opći historijski naziv srednjovjekovnog grba niti sadašnje službeno državno obilježje Bosne i Hercegovine. == Literatura == * {{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1970 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882 |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića |editor-last=Karamatić |editor-first=Marko |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću |publisher=Franjevačka teologija |location=Sarajevo |year=2008 |pages=33–55 |isbn=978-9958-742-08-8 |url=https://zenodo.org/records/3895587 |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja |volume=39 |year=2010 |pages=173–188 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227 |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Whatley |editor-first=Laura J. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden i Boston |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia |journal=Südost-Forschungen |volume=78 |year=2019 |pages=1–38 |doi=10.1515/sofo-2019-780104 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century |journal=Eikón / Imago |volume=14 |year=2025 |page=e97723 |doi=10.5209/eiko.97723 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |isbn=978-3-639-04590-1 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Pastoureau |first=Michel |title=Heraldry: Its Origins and Meaning |publisher=Thames & Hudson |location=London |year=1997 |isbn=978-0-500-30074-9 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995. |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |location=Sarajevo |issue=52 |year=2023 |pages=199–219 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=2026-08-02 }} == Također pogledajte == * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Bosne i Hercegovine]] * [[Kotromanići]] * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Zlatni ljiljan]] * ''[[Lilium bosniacum]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Fleur-de-lis (Bosnia and Herzegovina)|Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}} [[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Simboli Republike Bosne i Hercegovine]] qmgi8vdrv8o7faho1hoq0vs319vs6bs 3916111 3916110 2026-08-02T22:28:44Z Tulum387 155909 Sređen format datuma u referencama. 3916111 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}} {{Spajanje|Ljiljan (simbol)}} [[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|mini|desno|250px|Savremena rekonstrukcija potpunog kraljevskog grba [[Kotromanići|Kotromanića]]. Sačuvani pečati potvrđuju raspored heraldičkih figura, ali ne prenose njihove boje.]] '''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' odnosi se na upotrebu stiliziranog heraldičkog ljiljana ({{jez-fr|fleur-de-lis}}) u grbovima, pečatima, zastavama, novcu i drugim obilježjima povezanim s Bosnom i Hercegovinom. Najprepoznatljiviji srednjovjekovni sklop čine kosa greda i šest ljiljana, koji se nakon uspostavljanja [[Kraljevina Bosna|Bosanske kraljevine]] pojavljuju na pečatima kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]]. Znak je zatim zadržan u kraljevskoj heraldici njegovih nasljednika, pa je imao vladarsku i dinastičku, ali i predstavničku funkciju za bosansku krunu i kraljevstvo.<ref name="FilipovicSeal">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Whatley |editor-first=Laura J. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden i Boston |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića |editor-last=Karamatić |editor-first=Marko |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću |publisher=Franjevačka teologija |location=Sarajevo |year=2008 |pages=33–55 |isbn=978-9958-742-08-8 |url=https://zenodo.org/records/3895587 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Srednjovjekovna kraljevska heraldika nije ostala u neprekidnoj službenoj upotrebi nakon propasti Kraljevine Bosne 1463. U ranom novom vijeku Bosni su u evropskim i ilirskim grbovnicima pripisivani različiti grbovi, dok su austrougarske i jugoslavenske vlasti koristile obilježja koja nisu bila zasnovana na kotromanićkom grbu. Kosa greda sa šest ljiljana obnovljena je u državnoj simbolici tek 1992, kada je ugrađena u grb i zastavu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Ta obilježja bila su savremena heraldička rekonstrukcija i prilagodba srednjovjekovnih uzora, a ne kopija sačuvane srednjovjekovne zastave.<ref name="FilipovicSimboli">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century |journal=Eikón / Imago |volume=14 |year=2025 |page=e97723 |doi=10.5209/eiko.97723 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Ljiljan danas ima nekoliko međusobno povezanih značenja. Može označavati srednjovjekovnu bosansku kraljevsku tradiciju, nekadašnja državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, vojnu simboliku [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] ili savremeni nacionalni i kulturni simbol [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Heraldički ljiljan također nije botanički prikaz vrste ''[[Lilium bosniacum]]'', iako su ta dva motiva u novije vrijeme često simbolički povezivana. == Heraldički oblik i evropski kontekst == Heraldički ljiljan stilizirana je biljna figura s izduženim središnjim vrhom, dvama savijenim bočnim listovima i poprečnom trakom koja ih povezuje. Njegov oblik nije nastao kao precizan prikaz određene biljne vrste. U evropskoj heraldici mogao je imati kraljevsko, dinastičko, vjersko ili ukrasno značenje, zavisno od vremena i nosioca grba.<ref name="Pastoureau">{{cite book |last=Pastoureau |first=Michel |title=Heraldry: Its Origins and Meaning |publisher=Thames & Hudson |location=London |year=1997 |isbn=978-0-500-30074-9 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Iako je posebno povezan s francuskom monarhijom, ljiljan nije bio isključivo francuski znak. Upotrebljavale su ga brojne evropske dinastije, gradovi, crkvene ustanove i plemićke porodice. Njegovo pojavljivanje u Bosni treba posmatrati u sklopu šireg kruženja heraldičkih obrazaca između jadranskih, srednjoevropskih, ugarskih i anžuvinskih dvorova. Poznati izvori ne omogućuju da se bosanska upotreba izvede iz samo jednog uzora, niti potvrđuju popularne priče prema kojima je ljiljan bosanskom vladaru neposredno "darovao" francuski kralj.<ref name="Hasimbegovic">{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |pages=88 |isbn=978-3-639-04590-1 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/ |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Važno ograničenje pri rekonstrukciji srednjovjekovnog grba predstavljaju izvori. Pečati su otisnuti u jednobojnom vosku, pa potvrđuju oblik i raspored figura, ali ne i heraldičke boje. Nije sačuvan ni domaći srednjovjekovni pisani blazon koji bi pouzdano odredio boju štita, grede i ljiljana. Zlatni vez na tekstilu iz [[Mile (Visoko)|Mila]] potvrđuje upotrebu zlatnih ljiljana na tom predmetu, ali sam po sebi ne dokazuje puni plavo-bijelo-zlatni blazon koji je kodificiran 1992.<ref name="AndjelicPecati">{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine |series=Djela, knjiga XXXVIII; Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 23 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1970 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika"/> == Srednjovjekovna Bosna == === Od banske kose grede do kraljevskog grba === [[Datoteka:Seal of Tvrtko I of Bosnia.jpg|mini|lijevo|220px|Mali pečat Tvrtka Kotromanića kao bana Bosne, 1356. Na štitu je kosa greda bez šest ljiljana.]] Najraniji pouzdano datirani heraldički prikaz Tvrtka Kotromanića kao [[Banovina Bosna|bana Bosne]] nalazi se na pečatu povelje od 14. marta 1356. Na štitu je prikazana kosa greda, ali oko nje još nema šest ljiljana. Greda je pripadala starijem porodičnom heraldičkom naslijeđu Kotromanića i činila je osnovu kasnijeg kraljevskog grba.<ref name="AndjelicPecati"/> Nakon što je Tvrtko u jesen 1377. uzeo kraljevsku titulu, njegov heraldički program znatno je proširen. Uz kosu gredu pojavljuje se šest ljiljana, po tri sa svake strane. Promjena se u historiografiji tumači kao vizualno isticanje nove kraljevske časti: raniji banski i porodični znak preoblikovan je u složeniji kraljevski grb, prikladan novom položaju njegovog nosioca.<ref name="FilipovicSeal"/> Pitanje porijekla ljiljana u Tvrtkovu grbu nije konačno razriješeno. [[Dubravko Lovrenović]] ističe dvije krajnje mogućnosti: ili je Tvrtko I ljiljane preuzeo "sporazumno", za što ne postoje potvrde u sačuvanim izvorima, ili njihovo uvođenje odražava pretenzije bosanskog kralja i krune prema dijelu teritorija pod ingerencijom Svete krune Ugarske. Zbog nedostatka neposrednih izvora nijedno od tih tumačenja nije moguće sa sigurnošću dokazati, pa se pojava ljiljana u historiografiji uglavnom promatra u širem političkom i dinastičkom kontekstu.<ref>[[Dubravko Lovrenović]]: Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377, 249. str.</ref> Ljiljani nisu bili jedina oznaka novostečene kraljevske vlasti. Tvrtkovi pečati istovremeno su povezivali bosansku dinastičku tradiciju s njegovim pretenzijama na naslijeđe [[Nemanjići|Nemanjića]]. Zbog toga srednjovjekovni heraldički sklop treba čitati zajedno s kraljevskom titulaturom, ceremonijalom i političkim programom, a ne kao izoliran ukras. === Kraljevski pečati i nasljednici === Najpotpuniji prikaz Tvrtkove heraldike sačuvan je na velikom dvostranom kraljevskom pečatu, promjera približno 112&nbsp;mm. Na prednjoj strani prikazan je kralj na gotičkom prijestolju, uz dva štita. Na jednom je dvoglavi orao, preuzet iz nemanjićke tradicije i povezan sa srpskim dijelom Tvrtkove kraljevske titule, dok je na drugom kosa greda sa šest ljiljana, povezana s Bosnom i Kotromanićima.<ref name="FilipovicSeal"/> Na poleđini je kralj prikazan kao konjanik. Grb s kosom gredom i ljiljanima ponavlja se na njegovom štitu, zastavici i pokrivaču konja. Takvo ponavljanje nije bilo samo dekorativno: heraldički znak povezivao je vladara, njegovu vojnu moć i zemlju kojom je vladao. Na malom kraljevskom pečatu prikazan je i cjelovit heraldički ukras sa štitom, kacigom, krunom, čelenkom i plaštem.<ref name="AndjelicPecati"/><ref name="FilipovicSeal"/> Kralj [[Stjepan Dabiša]] nastavio je koristiti Tvrtkovu veliku pečatnu matricu, čime je naglasio nasljedstvo kraljevske vlasti. Za vladavine [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]], najkasnije početkom 15. stoljeća, izrađena je nova matrica. Na njoj je raniji dvostruki heraldički program sažet, a kruna oblikovana ljiljanima postala je opći znak kraljevske časti i bosanske krune. Pečatnu tradiciju potom su, uz određene izmjene u kompoziciji i titulaturi, nastavili [[Tvrtko II Kotromanić]], [[Stjepan Tomaš]] i posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]].<ref name="FilipovicDinastija">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia |journal=Südost-Forschungen |volume=78 |year=2019 |pages=1–38 |doi=10.1515/sofo-2019-780104 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Dosljedno ponavljanje ljiljana u kraljevskoj kancelariji dalo je znaku kontinuitet koji je nadilazio jednog vladara. Ipak, nije postojala moderna državna heraldička služba koja bi posebnim pravnim aktom utvrdila nepromjenjiv grb. Oblik se prenosio pečatima, novcem, dvorskim predmetima i drugim sredstvima javnog predstavljanja kraljevske vlasti. === Novac, tekstil i kamena plastika === <gallery mode="packed" heights="180"> TvrtkoIRevers.png|Revers zlatnika kralja Tvrtka I s heraldičkim štitom Brokat iz Mila.JPG|Ulomak brokata sa zlatno vezenim ljiljanima iz kraljevskog mauzoleja u [[Mile (Visoko)|Milama]] u [[Visoko|Visokom]] </gallery> Ljiljan se, osim na pečatima, pojavljuje i na bosanskom kraljevskom novcu. Pojedine emisije Tvrtka I nose štit s kosom gredom, krunu s ljiljanima ili druge sažete elemente kraljevskog heraldičkog programa. Novac je omogućavao širenje vladarskog znaka izvan dvora i kancelarije, pa je imao važnu predstavničku ulogu u privredi i međunarodnoj trgovini. U kraljevskom mauzoleju u Milama pronađeni su ulomci skupocjenog tekstila sa zlatno vezenim ljiljanima. Brokat se povezuje s kraljevskim ukopom, najčešće s Tvrtkom I, i potvrđuje da je motiv bio dio dvorskog ceremonijala i materijalne kulture. Njegovi zlatni vezovi utjecali su i na modernu rekonstrukciju državnog grba početkom 1990-ih.<ref name="Hasimbegovic"/><ref name="FilipovicSimboli"/> Stilizirani cvjetovi i ljiljanoliki oblici nalaze se i na nakitu, arhitektonskoj plastici te pojedinim [[stećak|stećcima]] i nadgrobnim spomenicima. Međutim, nije svaki trodijelni cvjetni ukras heraldički ljiljan niti se svaki takav motiv može povezati s Kotromanićima. Heraldičko značenje može se pouzdanije utvrditi tek kada je figura smještena na štitu, pečatu, zastavi ili u drugom jasno označenom vladarskom kontekstu.<ref name="Hasimbegovic"/> === Vladarski, dinastički i zemaljski grb === Podjela na lični, porodični i državni grb u srednjem vijeku nije bila jednako stroga kao u modernim državama. Grb na Tvrtkovom pečatu pripadao je kralju i njegovoj dinastiji, ali je na poveljama, diplomatskim ispravama, novcu i ceremonijalnim predmetima istovremeno predstavljao bosansku kraljevsku vlast. Zbog toga ga je najpreciznije opisati kao vladarski i dinastički grb s predstavničkom funkcijom za Bosnu i bosansku krunu.<ref name="FilipovicHeraldika"/> Izraz "grb Kraljevine Bosne" koristan je kao savremena skraćenica, ali može stvoriti pogrešan utisak da je riječ o državnom grbu uređenom na isti način kao u 19. i 20. stoljeću. Poznati izvori potvrđuju kraljevsku i dinastičku upotrebu, a njihovo stalno pojavljivanje u službenoj komunikaciji objašnjava zašto je grb kasnije prihvaćen kao najprepoznatljivije obilježje srednjovjekovne bosanske državnosti. Srednjovjekovni znak također ne treba pripisivati isključivo jednoj savremenoj naciji. Nastao je stoljećima prije oblikovanja modernih bošnjačkih, srpskih i hrvatskih nacionalnih pokreta. Njegova naknadna nacionalna tumačenja pripadaju novijoj političkoj i kulturnoj historiji. == Od propasti kraljevstva do 20. stoljeća == === Grbovnici i pripisani grbovi === Osmansko osvajanje 1463. okončalo je rad domaće kraljevske kancelarije i službenu upotrebu pečata Kotromanića. Ljiljani nisu postali obilježje osmanske uprave u Bosni, niti je između srednjovjekovne kraljevske heraldike i državne obnove 1992. postojao neprekinut lanac službene upotrebe. Bosna se ipak nastavila pojavljivati u zapadnoevropskim i južnoslavenskim grbovnicima. Autori tih djela često nisu raspolagali domaćim srednjovjekovnim pečatima, pa su Bosni pripisivali međusobno različite grbove. U pojedinim ilirskim grbovnicima prikazane su ukrštene nazubljene grede ili štapovi s glavama, dok je u drugim evropskim heraldičkim djelima Bosnu predstavljala oklopljena ili odjevena ruka koja drži sablju.<ref name="FilipovicSlavoluk">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja |volume=39 |year=2010 |pages=173–188 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227 |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Takvi prikazi nazivaju se pripisanim ili pretencioznim grbovima: predstavljali su zamisao kasnijih autora o heraldici određene zemlje, a ne nužno grb koji je nastao i bio službeno korišten u toj zemlji. Oni su važni za historiju evropske predstave o Bosni, ali nisu dokaz neprekinutog trajanja srednjovjekovnog kotromanićkog grba. === Austrougarska i jugoslavenska obilježja === [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1889–1918).svg|mini|desno|220px|Grb Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom, uveden 1889.]] Austrougarska uprava uvela je 1889. teritorijalni grb Bosne i Hercegovine sa zlatnim poljem i crveno odjevenom rukom koja drži srebrnu sablju. Kompozicija se oslanjala na jedan od kasnijih pripisanih bosanskih grbova, a ne na heraldiku Kotromanića. Njome je Monarhija nastojala stvoriti prepoznatljivo zemaljsko obilježje bez vezivanja za neku od savremenih nacionalnih zajednica.<ref name="FilipovicSimboli"/> Nakon 1918. Bosna i Hercegovina nije imala poseban kotromanićki grb u službenom sistemu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno Kraljevine Jugoslavije. Ljiljan se nije pojavljivao ni na republičkom amblemu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. Taj amblem sadržavao je industrijske dimnjake, planinski obris, klasove žita i crvenu petokraku zvijezdu, u skladu sa socijalističkom heraldikom i naglaskom na obnovu, radništvo i privredu.<ref name="FilipovicSimboli"/> == Republika Bosna i Hercegovina == === Izrada i usvajanje obilježja === Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine prihvatila je 27. februara 1991. inicijativu da se ustavnim promjenama odrede novi naziv, grb i zastava republike. Formirana je stručna grupa u kojoj su bili Zvonimir Bebek, Boris Nilević, [[Enver Imamović]], Mirza Ćeman, Tihomir Glavaš i Vedran Hadžović. Zadatak nije bio oblikovati nacionalni znak samo jednog naroda, nego pronaći historijski utemeljena, etnički i vjerski neutralna obilježja koja bi mogla predstavljati sve građane i konstitutivne narode Bosne i Hercegovine.<ref name="FilipovicSimboli"/> Prvi prijedlog zastave imao je svijetloplavu podlogu, djelimično inspiriranu bojom [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Parlamentarni postupak prekinut je izbijanjem rata, ali su Enver Imamović i Zvonimir Bebek nastavili rad na završnoj varijanti. Svijetloplava podloga zamijenjena je bijelom, a rub štita, prvobitno zamišljen u srebrnoj boji, postao je zlatan.<ref name="FilipovicSimboli"/> Kao osnovni motiv uzeti su kosa greda i šest ljiljana s kraljevskih pečata Kotromanića, dok su zlatna boja ljiljana i dekorativni dojam povezani s brokatom iz Mila. Rješenje je bilo historijski nadahnuto, ali oblikovano prema savremenim pravilima i potrebama. Ne postoji dokaz da je srednjovjekovna Bosna imala bijelu zastavu s plavim štitom istog izgleda. [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] odobrilo je privremeni grb i zastavu 4. maja 1992. Uredba sa zakonskom snagom objavljena je 20. maja. Grb je činio plavi štit presječen bijelom kosom gredom, s po tri zlatnožuta ljiljana u svakom plavom polju. Zastava je bila bijela, s grbom u sredini, a odnos širine i dužine iznosio je 1 : 2.<ref name="Uredba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o utvrđivanju privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=4 |date=20. 5. 1992 |page=141 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Način službene upotrebe dodatno je uređen posebnom uredbom u septembru 1992.<ref name="Upotreba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o upotrebi privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=15 |date=1992-09-05 |page=361 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> === Grb i zastava u službenoj upotrebi === <gallery mode="packed" heights="190"> Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Grb Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Zastava Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. </gallery> Grb se tokom rata nalazio na pečatima državnih organa, pasošima, ličnim kartama, vozačkim dozvolama, novčanicama, registarskim oznakama i diplomatskim obilježjima. Zastava je korištena na sjedištima državnih institucija, predstavništvima u inozemstvu i međunarodnim skupovima.<ref name="FilipovicSimboli"/> Prva zastava postavljena na zgradu Predsjedništva u [[Sarajevo|Sarajevu]] oštećena je granatiranjem nakon približno petnaest dana. Sačuvana je u zbirci [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine]]. Drugi primjerak podignut je 21. maja 1992. ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u [[New York]]u, dan prije prijema Bosne i Hercegovine u članstvo organizacije.<ref name="FilipovicSimboli"/> Obilježja su zamišljena kao građanska i zajednička, bez savremenog vjerskog znaka. Njihova se percepcija, međutim, promijenila tokom rata. Vlasti bosanskih Srba i bosanskih Hrvata uspostavile su vlastite političke i vojne simbole, dok su grb s ljiljanima nastavile koristiti institucije Republike Bosne i Hercegovine i njene oružane snage. Zbog takvog razvoja događaja motiv je u javnosti sve više povezivan s Bošnjacima, iako njegovo prvobitno službeno određenje nije bilo nacionalno isključivo.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija">{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995. |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |issue=52 |year=2023 |pages=199–219 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> === Zamjena državnih obilježja 1998. === [[Daytonski mirovni sporazum]] nije neposredno odredio izgled novih državnih obilježja. Kako se politički predstavnici nisu mogli saglasiti o zajedničkoj zastavi, Parlamentarna skupština 3. februara 1998. nije usvojila nijedan od ponuđenih prijedloga. [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]] narednog je dana odredio novu zastavu, bez ljiljana i drugih znakova povezanih s pojedinim narodima ili ratnim stranama.<ref name="OHRZastava">{{cite web |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bulletin-66-23-february-1998/ |title=OHR Bulletin 66: Flag for BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=23. 2. 1998 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Novi [[Grb Bosne i Hercegovine|grb Bosne i Hercegovine]] nametnut je posebnom odlukom 18. maja 1998.<ref name="OHRGrb">{{cite web |url=https://www.ohr.int/archive/1995-2000/docs/decisions/19980518a.htm |title=Decision on the shape and design of the coat-of-arms of BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=18. 5. 1998 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Time su obilježja Republike Bosne i Hercegovine prestala biti službeni simboli države. Zastava s ljiljanima zadržala je historijsko, ratno i identitetsko značenje, ali nije sadašnja zastava Bosne i Hercegovine. == Vojna i entitetska heraldika == === Armija Republike Bosne i Hercegovine === [[Datoteka:Emblem of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina (1992–1997).svg|mini|desno|240px|Grb Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Ljiljan je od početka rata uključen u obilježja [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane]], a zatim Armije Republike Bosne i Hercegovine. Privremeno obilježje Teritorijalne odbrane, utvrđeno 8. aprila 1992, opisano je kao stari bosanski štit plave boje s bijelom kosom gredom i po tri zlatnožuta ljiljana u svakom polju. Nakon usvajanja državnog grba 20. maja isti štit određen je kao jedinstveno obilježje oružanih snaga.<ref name="Sadinlija"/> Stalni amblem Armije uveden je 1. augusta 1992. Sadržavao je državni štit položen na ukrštene mačeve i naziv Armije u gornjem dijelu. Na kapama i šljemovima korištena je sažeta varijanta bez natpisa. Zastave jedinica bile su bijele, s amblemom i nazivom jedinice u sredini, u odnosu 3 : 5. Ljiljan je ugrađen i u činovne oznake, priznanja te druge elemente vojnog identiteta.<ref name="Sadinlija"/> Najviše ratno priznanje Armije nosilo je naziv [[Zlatni ljiljan|"Zlatni ljiljan"]]. Dodjeljivano je za istaknute zasluge i hrabrost, a njegov izgled neposredno se oslanjao na srednjovjekovni heraldički motiv. Priznanje je dobilo 1.735 pripadnika Armije, među kojima 813 posthumno.<ref name="Sadinlija"/> Kao i državna obilježja, vojni simboli prvobitno su oblikovani pozivanjem na zajedničku bosansku državnu tradiciju. Zbog nacionalnog sastava jedinica i političke podjele zemlje tokom rata, postepeno su postali jedan od glavnih simbola bošnjačkog ratnog iskustva i kulture sjećanja. === Federacija Bosne i Hercegovine === <gallery mode="packed" heights="190"> CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|Grb Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|Zastava Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. </gallery> [[Federacija Bosne i Hercegovine]] dobila je grb i zastavu 1996. Gornji dio štita sadržavao je zlatnožuti ljiljan na zelenom polju i hrvatsku šahovnicu, dok se u donjem plavom polju nalazio krug od deset bijelih šestokrakih zvijezda, koje su predstavljale kantone. Zastava se sastojala od uspravnih crvenog, bijelog i zelenog polja; središnje bijelo polje bilo je tri puta šire od bočnih i nosilo je entitetski grb. Odnos zastave iznosio je 3 : 5.<ref name="FBiHZakon">{{cite journal |title=Zakon o grbu i zastavi Federacije Bosne i Hercegovine |journal=Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine |issue=21/96 i 26/96 |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Ljiljan je u toj kompoziciji predstavljao bošnjačku komponentu Federacije, dok je šahovnica predstavljala hrvatsku. [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] u predmetu U-4/04 utvrdio je 31. marta 2006. da zakonske odredbe o grbu i zastavi nisu u skladu s ustavnim načelima ravnopravnosti. Sud nije proglasio neustavnim ljiljan kao pojedinačnu figuru, nego je zaključio da cjelokupna kompozicija predstavlja prvenstveno Bošnjake i Hrvate, a ne osigurava jednaku zastupljenost Srba, ostalih građana i svih konstitutivnih naroda.<ref name="U404">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |title=Djelimična odluka o meritumu U-4/04 |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |date=2006-03-31 |format=PDF |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Parlament Federacije nije u ostavljenom roku usvojio nova obilježja. Ustavni sud donio je 27. januara 2007. rješenje o neizvršenju, a sporne odredbe prestale su važiti 16. juna, dan nakon objavljivanja rješenja u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine''.<ref name="U404Neizvrsenje">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/pregled-izvrsenja-u-odluka-fbih-kantoni-gradovi-bs_1779099080.pdf |title=Pregled izvršenja "U" odluka u kojima je utvrđena neustavnost propisa Federacije BiH, kantona i gradova |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> == Kantonalna i lokalna upotreba == <gallery mode="packed" heights="180"> Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|Grb [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] Coat of arms of Posavina.svg|Grb [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] </gallery> Ljiljan se pojavljuje i u obilježjima pojedinih kantona. Grb Bosansko-podrinjskog kantona Goražde sadrži zlatnožuti ljiljan, koji službeno obrazloženje opisuje kao tradicionalni znak bosanske državnosti.<ref name="BPK">{{cite web |url=https://bpkg.gov.ba/kanton/8405/grb-i-zastava-bpk-a-gorazde/ |title=Grb i zastava BPK-a Goražde |publisher=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Ustavni amandman Posavskog kantona iz 2000. odredio je grb čije središnje bijelo polje sadrži dva zlatna ljiljana. Iznad njih nalazi se hrvatska šahovnica, a ispod plavo polje s četiri bijele valovite linije. Kantonalna zastava sastavljena je od vodoravnih crvenog, bijelog i zelenog polja, s grbom u sredini.<ref name="Posavina">{{cite web |url=https://skupstinazp.ba/new/dokumenti/amandmani/amandman-12-travanj-2000-godine/ |title=Amandman na Ustav Županije Posavske |publisher=Skupština Županije Posavske |date=12. 4. 2000 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Kantonalni primjeri pokazuju da ljiljan nema jednako pravno ni simboličko značenje u svim savremenim kompozicijama. Može predstavljati bosansku državnu tradiciju, bošnjačku komponentu stanovništva ili jedan element složenog grba kojim se povezuju različite historijske i teritorijalne oznake. Ista raznolikost postoji u pojedinim općinskim, gradskim, veteranskim i kulturnim obilježjima. == Savremena značenja == Savremena značenja ljiljana mogu se podijeliti u tri glavna, ali međusobno povezana sloja. Prvi je srednjovjekovni: znak upućuje na Kotromaniće, bosansku kraljevsku vlast i kulturno naslijeđe srednjovjekovne Bosne. U tom kontekstu nije vezan za savremenu nacionalnu pripadnost. Drugi sloj odnosi se na Republiku Bosnu i Hercegovinu i Armiju Republike Bosne i Hercegovine. Ljiljan tada označava nekadašnju međunarodno priznatu republiku, njene institucije, ratnu odbranu i državni kontinuitet. Za dio građana ostao je historijska zastava Bosne i Hercegovine i obilježje sjećanja na period 1992–1995, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Treći sloj predstavlja savremena bošnjačka nacionalna i kulturna upotreba. Tokom i nakon rata znak je postao široko prihvaćen među Bošnjacima, pa se nalazi u kulturnim, memorijalnim, veteranskim i neformalnim nacionalnim obilježjima.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija"/> == Odnos prema vrsti ''Lilium bosniacum'' == [[Datoteka:Lilium bosniacum - Blüte.JPG|mini|desno|230px|Cvijet vrste ''[[Lilium bosniacum]]''. Botanička vrsta i stilizirani heraldički znak imaju različito porijeklo.]] ''Lilium bosniacum'' (bosanski ljiljan) prihvaćena je biljna vrsta iz porodice ljiljana. Rasprostranjena je na dijelu središnjih [[Dinaridi|Dinarida]] i sjeverozapadnog Balkanskog poluotoka, pa nije ograničena isključivo na današnje granice Bosne i Hercegovine.<ref name="Kew">{{cite web |url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:537489-1 |title=''Lilium bosniacum'' (Beck) Fritsch |website=Plants of the World Online |publisher=Kraljevski botanički vrtovi Kew |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> U popularnoj kulturi heraldički ljiljan ponekad se objašnjava kao stilizirani cvijet upravo te vrste. Poznati srednjovjekovni izvori, međutim, ne navode botaničku vrstu niti prikazuju realističan cvijet iz kojeg bi se mogla izvršiti takva identifikacija. ''Fleur-de-lis'' pripada konvencionalnom evropskom heraldičkom jeziku, dok je povezivanje s vrstom ''Lilium bosniacum'' savremena simbolička interpretacija.<ref name="Pastoureau"/><ref name="Hasimbegovic"/> == Terminologija == '''Heraldički ljiljan''' ili '''''fleur-de-lis''''' opći je stručni naziv za stiliziranu trodijelnu heraldičku figuru, bez obzira na zemlju, dinastiju ili savremeno nacionalno značenje. Izraz '''Kotromanićev ljiljan''' savremeni je opis ljiljana u grbu i drugim obilježjima dinastije Kotromanića i nije potvrđen kao srednjovjekovni vlastiti naziv. '''Bosanski ljiljan''' širi je savremeni naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom, Republikom Bosnom i Hercegovinom ili bosanskom državnom tradicijom, ali može biti dvosmislen jer označava i biljnu vrstu. '''Zlatni ljiljan''' opisuje heraldički ljiljan zlatne boje, dok kao vlastito ime, '''"Zlatni ljiljan"''', označava najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Naziv '''bošnjački ljiljan''' odnosi se na savremenu nacionalnu i kulturnu upotrebu znaka među Bošnjacima, ali ne predstavlja opći historijski naziv srednjovjekovnog grba niti sadašnje službeno državno obilježje Bosne i Hercegovine. == Literatura == * {{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1970 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882 |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića |editor-last=Karamatić |editor-first=Marko |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću |publisher=Franjevačka teologija |location=Sarajevo |year=2008 |pages=33–55 |isbn=978-9958-742-08-8 |url=https://zenodo.org/records/3895587 |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja |volume=39 |year=2010 |pages=173–188 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227 |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Whatley |editor-first=Laura J. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden i Boston |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia |journal=Südost-Forschungen |volume=78 |year=2019 |pages=1–38 |doi=10.1515/sofo-2019-780104 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century |journal=Eikón / Imago |volume=14 |year=2025 |page=e97723 |doi=10.5209/eiko.97723 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |isbn=978-3-639-04590-1 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Pastoureau |first=Michel |title=Heraldry: Its Origins and Meaning |publisher=Thames & Hudson |location=London |year=1997 |isbn=978-0-500-30074-9 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995. |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |location=Sarajevo |issue=52 |year=2023 |pages=199–219 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=2026-08-02 }} == Također pogledajte == * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Bosne i Hercegovine]] * [[Kotromanići]] * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Zlatni ljiljan]] * ''[[Lilium bosniacum]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Fleur-de-lis (Bosnia and Herzegovina)|Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}} [[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Simboli Republike Bosne i Hercegovine]] 3b561infdbkbjf3uswnhgh6407801k4 3916112 3916111 2026-08-02T22:29:48Z Tulum387 155909 3916112 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|Pogledati ''Rezime'' na SzR|7. 8. 2026}} {{Spajanje|Ljiljan (simbol)}} [[Datoteka:Coat of arms of Kingdom of Bosnia.svg|mini|desno|250px|Savremena rekonstrukcija potpunog kraljevskog grba [[Kotromanići|Kotromanića]]. Sačuvani pečati potvrđuju raspored heraldičkih figura, ali ne prenose njihove boje.]] '''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' odnosi se na upotrebu stiliziranog heraldičkog ljiljana ({{jez-fr|fleur-de-lis}}) u grbovima, pečatima, zastavama, novcu i drugim obilježjima povezanim s Bosnom i Hercegovinom. Najprepoznatljiviji srednjovjekovni sklop čine kosa greda i šest ljiljana, koji se nakon uspostavljanja [[Kraljevina Bosna|Bosanske kraljevine]] pojavljuju na pečatima kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]]. Znak je zatim zadržan u kraljevskoj heraldici njegovih nasljednika, pa je imao vladarsku i dinastičku, ali i predstavničku funkciju za bosansku krunu i kraljevstvo.<ref name="FilipovicSeal">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Whatley |editor-first=Laura J. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden i Boston |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika">{{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića |editor-last=Karamatić |editor-first=Marko |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću |publisher=Franjevačka teologija |location=Sarajevo |year=2008 |pages=33–55 |isbn=978-9958-742-08-8 |url=https://zenodo.org/records/3895587 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Srednjovjekovna kraljevska heraldika nije ostala u neprekidnoj službenoj upotrebi nakon propasti Kraljevine Bosne 1463. U ranom novom vijeku Bosni su u evropskim i ilirskim grbovnicima pripisivani različiti grbovi, dok su austrougarske i jugoslavenske vlasti koristile obilježja koja nisu bila zasnovana na kotromanićkom grbu. Kosa greda sa šest ljiljana obnovljena je u državnoj simbolici tek 1992, kada je ugrađena u grb i zastavu [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]. Ta obilježja bila su savremena heraldička rekonstrukcija i prilagodba srednjovjekovnih uzora, a ne kopija sačuvane srednjovjekovne zastave.<ref name="FilipovicSimboli">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century |journal=Eikón / Imago |volume=14 |year=2025 |page=e97723 |doi=10.5209/eiko.97723 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Ljiljan danas ima nekoliko međusobno povezanih značenja. Može označavati srednjovjekovnu bosansku kraljevsku tradiciju, nekadašnja državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, vojnu simboliku [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] ili savremeni nacionalni i kulturni simbol [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. Heraldički ljiljan također nije botanički prikaz vrste ''[[Lilium bosniacum]]'', iako su ta dva motiva u novije vrijeme često simbolički povezivana. == Heraldički oblik i evropski kontekst == Heraldički ljiljan stilizirana je biljna figura s izduženim središnjim vrhom, dvama savijenim bočnim listovima i poprečnom trakom koja ih povezuje. Njegov oblik nije nastao kao precizan prikaz određene biljne vrste. U evropskoj heraldici mogao je imati kraljevsko, dinastičko, vjersko ili ukrasno značenje, zavisno od vremena i nosioca grba.<ref name="Pastoureau">{{cite book |last=Pastoureau |first=Michel |title=Heraldry: Its Origins and Meaning |publisher=Thames & Hudson |location=London |year=1997 |isbn=978-0-500-30074-9 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Iako je posebno povezan s francuskom monarhijom, ljiljan nije bio isključivo francuski znak. Upotrebljavale su ga brojne evropske dinastije, gradovi, crkvene ustanove i plemićke porodice. Njegovo pojavljivanje u Bosni treba posmatrati u sklopu šireg kruženja heraldičkih obrazaca između jadranskih, srednjoevropskih, ugarskih i anžuvinskih dvorova. Poznati izvori ne omogućuju da se bosanska upotreba izvede iz samo jednog uzora, niti potvrđuju popularne priče prema kojima je ljiljan bosanskom vladaru neposredno "darovao" francuski kralj.<ref name="Hasimbegovic">{{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |pages=88 |isbn=978-3-639-04590-1 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/ |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Važno ograničenje pri rekonstrukciji srednjovjekovnog grba predstavljaju izvori. Pečati su otisnuti u jednobojnom vosku, pa potvrđuju oblik i raspored figura, ali ne i heraldičke boje. Nije sačuvan ni domaći srednjovjekovni pisani blazon koji bi pouzdano odredio boju štita, grede i ljiljana. Zlatni vez na tekstilu iz [[Mile (Visoko)|Mila]] potvrđuje upotrebu zlatnih ljiljana na tom predmetu, ali sam po sebi ne dokazuje puni plavo-bijelo-zlatni blazon koji je kodificiran 1992.<ref name="AndjelicPecati">{{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine |series=Djela, knjiga XXXVIII; Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 23 |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1970 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref><ref name="FilipovicHeraldika"/> == Srednjovjekovna Bosna == === Od banske kose grede do kraljevskog grba === [[Datoteka:Seal of Tvrtko I of Bosnia.jpg|mini|lijevo|220px|Mali pečat Tvrtka Kotromanića kao bana Bosne, 1356. Na štitu je kosa greda bez šest ljiljana.]] Najraniji pouzdano datirani heraldički prikaz Tvrtka Kotromanića kao [[Banovina Bosna|bana Bosne]] nalazi se na pečatu povelje od 14. marta 1356. Na štitu je prikazana kosa greda, ali oko nje još nema šest ljiljana. Greda je pripadala starijem porodičnom heraldičkom naslijeđu Kotromanića i činila je osnovu kasnijeg kraljevskog grba.<ref name="AndjelicPecati"/> Nakon što je Tvrtko u jesen 1377. uzeo kraljevsku titulu, njegov heraldički program znatno je proširen. Uz kosu gredu pojavljuje se šest ljiljana, po tri sa svake strane. Promjena se u historiografiji tumači kao vizualno isticanje nove kraljevske časti: raniji banski i porodični znak preoblikovan je u složeniji kraljevski grb, prikladan novom položaju njegovog nosioca.<ref name="FilipovicSeal"/> Pitanje porijekla ljiljana u Tvrtkovu grbu nije konačno razriješeno. [[Dubravko Lovrenović]] ističe dvije krajnje mogućnosti: ili je Tvrtko I ljiljane preuzeo "sporazumno", za što ne postoje potvrde u sačuvanim izvorima, ili njihovo uvođenje odražava pretenzije bosanskog kralja i krune prema dijelu teritorija pod ingerencijom Svete krune Ugarske. Zbog nedostatka neposrednih izvora nijedno od tih tumačenja nije moguće sa sigurnošću dokazati, pa se pojava ljiljana u historiografiji uglavnom promatra u širem političkom i dinastičkom kontekstu.<ref>[[Dubravko Lovrenović]]: Proglašenje Bosne kraljevstvom 1377, 249. str.</ref> Ljiljani nisu bili jedina oznaka novostečene kraljevske vlasti. Tvrtkovi pečati istovremeno su povezivali bosansku dinastičku tradiciju s njegovim pretenzijama na naslijeđe [[Nemanjići|Nemanjića]]. Zbog toga srednjovjekovni heraldički sklop treba čitati zajedno s kraljevskom titulaturom, ceremonijalom i političkim programom, a ne kao izoliran ukras. === Kraljevski pečati i nasljednici === Najpotpuniji prikaz Tvrtkove heraldike sačuvan je na velikom dvostranom kraljevskom pečatu, promjera približno 112&nbsp;mm. Na prednjoj strani prikazan je kralj na gotičkom prijestolju, uz dva štita. Na jednom je dvoglavi orao, preuzet iz nemanjićke tradicije i povezan sa srpskim dijelom Tvrtkove kraljevske titule, dok je na drugom kosa greda sa šest ljiljana, povezana s Bosnom i Kotromanićima.<ref name="FilipovicSeal"/> Na poleđini je kralj prikazan kao konjanik. Grb s kosom gredom i ljiljanima ponavlja se na njegovom štitu, zastavici i pokrivaču konja. Takvo ponavljanje nije bilo samo dekorativno: heraldički znak povezivao je vladara, njegovu vojnu moć i zemlju kojom je vladao. Na malom kraljevskom pečatu prikazan je i cjelovit heraldički ukras sa štitom, kacigom, krunom, čelenkom i plaštem.<ref name="AndjelicPecati"/><ref name="FilipovicSeal"/> Kralj [[Stjepan Dabiša]] nastavio je koristiti Tvrtkovu veliku pečatnu matricu, čime je naglasio nasljedstvo kraljevske vlasti. Za vladavine [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]], najkasnije početkom 15. stoljeća, izrađena je nova matrica. Na njoj je raniji dvostruki heraldički program sažet, a kruna oblikovana ljiljanima postala je opći znak kraljevske časti i bosanske krune. Pečatnu tradiciju potom su, uz određene izmjene u kompoziciji i titulaturi, nastavili [[Tvrtko II Kotromanić]], [[Stjepan Tomaš]] i posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]].<ref name="FilipovicDinastija">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia |journal=Südost-Forschungen |volume=78 |year=2019 |pages=1–38 |doi=10.1515/sofo-2019-780104 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Dosljedno ponavljanje ljiljana u kraljevskoj kancelariji dalo je znaku kontinuitet koji je nadilazio jednog vladara. Ipak, nije postojala moderna državna heraldička služba koja bi posebnim pravnim aktom utvrdila nepromjenjiv grb. Oblik se prenosio pečatima, novcem, dvorskim predmetima i drugim sredstvima javnog predstavljanja kraljevske vlasti. === Novac, tekstil i kamena plastika === <gallery mode="packed" heights="180"> TvrtkoIRevers.png|Revers zlatnika kralja Tvrtka I s heraldičkim štitom Brokat iz Mila.JPG|Ulomak brokata sa zlatno vezenim ljiljanima iz kraljevskog mauzoleja u [[Mile (Visoko)|Milama]] u [[Visoko|Visokom]] </gallery> Ljiljan se, osim na pečatima, pojavljuje i na bosanskom kraljevskom novcu. Pojedine emisije Tvrtka I nose štit s kosom gredom, krunu s ljiljanima ili druge sažete elemente kraljevskog heraldičkog programa. Novac je omogućavao širenje vladarskog znaka izvan dvora i kancelarije, pa je imao važnu predstavničku ulogu u privredi i međunarodnoj trgovini. U kraljevskom mauzoleju u Milama pronađeni su ulomci skupocjenog tekstila sa zlatno vezenim ljiljanima. Brokat se povezuje s kraljevskim ukopom, najčešće s Tvrtkom I, i potvrđuje da je motiv bio dio dvorskog ceremonijala i materijalne kulture. Njegovi zlatni vezovi utjecali su i na modernu rekonstrukciju državnog grba početkom 1990-ih.<ref name="Hasimbegovic"/><ref name="FilipovicSimboli"/> Stilizirani cvjetovi i ljiljanoliki oblici nalaze se i na nakitu, arhitektonskoj plastici te pojedinim [[stećak|stećcima]] i nadgrobnim spomenicima. Međutim, nije svaki trodijelni cvjetni ukras heraldički ljiljan niti se svaki takav motiv može povezati s Kotromanićima. Heraldičko značenje može se pouzdanije utvrditi tek kada je figura smještena na štitu, pečatu, zastavi ili u drugom jasno označenom vladarskom kontekstu.<ref name="Hasimbegovic"/> === Vladarski, dinastički i zemaljski grb === Podjela na lični, porodični i državni grb u srednjem vijeku nije bila jednako stroga kao u modernim državama. Grb na Tvrtkovom pečatu pripadao je kralju i njegovoj dinastiji, ali je na poveljama, diplomatskim ispravama, novcu i ceremonijalnim predmetima istovremeno predstavljao bosansku kraljevsku vlast. Zbog toga ga je najpreciznije opisati kao vladarski i dinastički grb s predstavničkom funkcijom za Bosnu i bosansku krunu.<ref name="FilipovicHeraldika"/> Izraz "grb Kraljevine Bosne" koristan je kao savremena skraćenica, ali može stvoriti pogrešan utisak da je riječ o državnom grbu uređenom na isti način kao u 19. i 20. stoljeću. Poznati izvori potvrđuju kraljevsku i dinastičku upotrebu, a njihovo stalno pojavljivanje u službenoj komunikaciji objašnjava zašto je grb kasnije prihvaćen kao najprepoznatljivije obilježje srednjovjekovne bosanske državnosti. Srednjovjekovni znak također ne treba pripisivati isključivo jednoj savremenoj naciji. Nastao je stoljećima prije oblikovanja modernih bošnjačkih, srpskih i hrvatskih nacionalnih pokreta. Njegova naknadna nacionalna tumačenja pripadaju novijoj političkoj i kulturnoj historiji. == Od propasti kraljevstva do 20. stoljeća == === Grbovnici i pripisani grbovi === Osmansko osvajanje 1463. okončalo je rad domaće kraljevske kancelarije i službenu upotrebu pečata Kotromanića. Ljiljani nisu postali obilježje osmanske uprave u Bosni, niti je između srednjovjekovne kraljevske heraldike i državne obnove 1992. postojao neprekinut lanac službene upotrebe. Bosna se ipak nastavila pojavljivati u zapadnoevropskim i južnoslavenskim grbovnicima. Autori tih djela često nisu raspolagali domaćim srednjovjekovnim pečatima, pa su Bosni pripisivali međusobno različite grbove. U pojedinim ilirskim grbovnicima prikazane su ukrštene nazubljene grede ili štapovi s glavama, dok je u drugim evropskim heraldičkim djelima Bosnu predstavljala oklopljena ili odjevena ruka koja drži sablju.<ref name="FilipovicSlavoluk">{{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja |volume=39 |year=2010 |pages=173–188 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227 |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Takvi prikazi nazivaju se pripisanim ili pretencioznim grbovima: predstavljali su zamisao kasnijih autora o heraldici određene zemlje, a ne nužno grb koji je nastao i bio službeno korišten u toj zemlji. Oni su važni za historiju evropske predstave o Bosni, ali nisu dokaz neprekinutog trajanja srednjovjekovnog kotromanićkog grba. === Austrougarska i jugoslavenska obilježja === [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1889–1918).svg|mini|desno|220px|Grb Bosne i Hercegovine pod austrougarskom upravom, uveden 1889.]] Austrougarska uprava uvela je 1889. teritorijalni grb Bosne i Hercegovine sa zlatnim poljem i crveno odjevenom rukom koja drži srebrnu sablju. Kompozicija se oslanjala na jedan od kasnijih pripisanih bosanskih grbova, a ne na heraldiku Kotromanića. Njome je Monarhija nastojala stvoriti prepoznatljivo zemaljsko obilježje bez vezivanja za neku od savremenih nacionalnih zajednica.<ref name="FilipovicSimboli"/> Nakon 1918. Bosna i Hercegovina nije imala poseban kotromanićki grb u službenom sistemu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], odnosno Kraljevine Jugoslavije. Ljiljan se nije pojavljivao ni na republičkom amblemu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]. Taj amblem sadržavao je industrijske dimnjake, planinski obris, klasove žita i crvenu petokraku zvijezdu, u skladu sa socijalističkom heraldikom i naglaskom na obnovu, radništvo i privredu.<ref name="FilipovicSimboli"/> == Republika Bosna i Hercegovina == === Izrada i usvajanje obilježja === Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine prihvatila je 27. februara 1991. inicijativu da se ustavnim promjenama odrede novi naziv, grb i zastava republike. Formirana je stručna grupa u kojoj su bili Zvonimir Bebek, Boris Nilević, [[Enver Imamović]], Mirza Ćeman, Tihomir Glavaš i Vedran Hadžović. Zadatak nije bio oblikovati nacionalni znak samo jednog naroda, nego pronaći historijski utemeljena, etnički i vjerski neutralna obilježja koja bi mogla predstavljati sve građane i konstitutivne narode Bosne i Hercegovine.<ref name="FilipovicSimboli"/> Prvi prijedlog zastave imao je svijetloplavu podlogu, djelimično inspiriranu bojom [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Parlamentarni postupak prekinut je izbijanjem rata, ali su Enver Imamović i Zvonimir Bebek nastavili rad na završnoj varijanti. Svijetloplava podloga zamijenjena je bijelom, a rub štita, prvobitno zamišljen u srebrnoj boji, postao je zlatan.<ref name="FilipovicSimboli"/> Kao osnovni motiv uzeti su kosa greda i šest ljiljana s kraljevskih pečata Kotromanića, dok su zlatna boja ljiljana i dekorativni dojam povezani s brokatom iz Mila. Rješenje je bilo historijski nadahnuto, ali oblikovano prema savremenim pravilima i potrebama. Ne postoji dokaz da je srednjovjekovna Bosna imala bijelu zastavu s plavim štitom istog izgleda. [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] odobrilo je privremeni grb i zastavu 4. maja 1992. Uredba sa zakonskom snagom objavljena je 20. maja. Grb je činio plavi štit presječen bijelom kosom gredom, s po tri zlatnožuta ljiljana u svakom plavom polju. Zastava je bila bijela, s grbom u sredini, a odnos širine i dužine iznosio je 1 : 2.<ref name="Uredba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o utvrđivanju privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=4 |date=20. 5. 1992 |page=141 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Način službene upotrebe dodatno je uređen posebnom uredbom u septembru 1992.<ref name="Upotreba1992">{{cite journal |title=Uredba sa zakonskom snagom o upotrebi privremenog grba i zastave Republike Bosne i Hercegovine |journal=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine |volume=I |issue=15 |date=1992-09-05 |page=361 |url=https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/158015 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> === Grb i zastava u službenoj upotrebi === <gallery mode="packed" heights="190"> Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Grb Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|Zastava Republike Bosne i Hercegovine, 1992–1998. </gallery> Grb se tokom rata nalazio na pečatima državnih organa, pasošima, ličnim kartama, vozačkim dozvolama, novčanicama, registarskim oznakama i diplomatskim obilježjima. Zastava je korištena na sjedištima državnih institucija, predstavništvima u inozemstvu i međunarodnim skupovima.<ref name="FilipovicSimboli"/> Prva zastava postavljena na zgradu Predsjedništva u [[Sarajevo|Sarajevu]] oštećena je granatiranjem nakon približno petnaest dana. Sačuvana je u zbirci [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine]]. Drugi primjerak podignut je 21. maja 1992. ispred sjedišta Ujedinjenih nacija u [[New York]]u, dan prije prijema Bosne i Hercegovine u članstvo organizacije.<ref name="FilipovicSimboli"/> Obilježja su zamišljena kao građanska i zajednička, bez savremenog vjerskog znaka. Njihova se percepcija, međutim, promijenila tokom rata. Vlasti bosanskih Srba i bosanskih Hrvata uspostavile su vlastite političke i vojne simbole, dok su grb s ljiljanima nastavile koristiti institucije Republike Bosne i Hercegovine i njene oružane snage. Zbog takvog razvoja događaja motiv je u javnosti sve više povezivan s Bošnjacima, iako njegovo prvobitno službeno određenje nije bilo nacionalno isključivo.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija">{{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995. |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |issue=52 |year=2023 |pages=199–219 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> === Zamjena državnih obilježja 1998. === [[Daytonski mirovni sporazum]] nije neposredno odredio izgled novih državnih obilježja. Kako se politički predstavnici nisu mogli saglasiti o zajedničkoj zastavi, Parlamentarna skupština 3. februara 1998. nije usvojila nijedan od ponuđenih prijedloga. [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]] narednog je dana odredio novu zastavu, bez ljiljana i drugih znakova povezanih s pojedinim narodima ili ratnim stranama.<ref name="OHRZastava">{{cite web |url=https://www.ohr.int/ohr_archive/ohr-bulletin-66-23-february-1998/ |title=OHR Bulletin 66: Flag for BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=23. 2. 1998 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Novi [[Grb Bosne i Hercegovine|grb Bosne i Hercegovine]] nametnut je posebnom odlukom 18. maja 1998.<ref name="OHRGrb">{{cite web |url=https://www.ohr.int/archive/1995-2000/docs/decisions/19980518a.htm |title=Decision on the shape and design of the coat-of-arms of BiH |publisher=Ured visokog predstavnika |date=18. 5. 1998 |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Time su obilježja Republike Bosne i Hercegovine prestala biti službeni simboli države. Zastava s ljiljanima zadržala je historijsko, ratno i identitetsko značenje, ali nije sadašnja zastava Bosne i Hercegovine. == Vojna i entitetska heraldika == === Armija Republike Bosne i Hercegovine === [[Datoteka:Emblem of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina (1992–1997).svg|mini|desno|240px|Grb Armije Republike Bosne i Hercegovine]] Ljiljan je od početka rata uključen u obilježja [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane]], a zatim Armije Republike Bosne i Hercegovine. Privremeno obilježje Teritorijalne odbrane, utvrđeno 8. aprila 1992, opisano je kao stari bosanski štit plave boje s bijelom kosom gredom i po tri zlatnožuta ljiljana u svakom polju. Nakon usvajanja državnog grba 20. maja isti štit određen je kao jedinstveno obilježje oružanih snaga.<ref name="Sadinlija"/> Stalni amblem Armije uveden je 1. augusta 1992. Sadržavao je državni štit položen na ukrštene mačeve i naziv Armije u gornjem dijelu. Na kapama i šljemovima korištena je sažeta varijanta bez natpisa. Zastave jedinica bile su bijele, s amblemom i nazivom jedinice u sredini, u odnosu 3 : 5. Ljiljan je ugrađen i u činovne oznake, priznanja te druge elemente vojnog identiteta.<ref name="Sadinlija"/> Najviše ratno priznanje Armije nosilo je naziv [[Zlatni ljiljan|"Zlatni ljiljan"]]. Dodjeljivano je za istaknute zasluge i hrabrost, a njegov izgled neposredno se oslanjao na srednjovjekovni heraldički motiv. Priznanje je dobilo 1.735 pripadnika Armije, među kojima 813 posthumno.<ref name="Sadinlija"/> Kao i državna obilježja, vojni simboli prvobitno su oblikovani pozivanjem na zajedničku bosansku državnu tradiciju. Zbog nacionalnog sastava jedinica i političke podjele zemlje tokom rata, postepeno su postali jedan od glavnih simbola bošnjačkog ratnog iskustva i kulture sjećanja. === Federacija Bosne i Hercegovine === <gallery mode="packed" heights="190"> CoA of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg|Grb Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|Zastava Federacije Bosne i Hercegovine, 1996–2007. </gallery> [[Federacija Bosne i Hercegovine]] dobila je grb i zastavu 1996. Gornji dio štita sadržavao je zlatnožuti ljiljan na zelenom polju i hrvatsku šahovnicu, dok se u donjem plavom polju nalazio krug od deset bijelih šestokrakih zvijezda, koje su predstavljale kantone. Zastava se sastojala od uspravnih crvenog, bijelog i zelenog polja; središnje bijelo polje bilo je tri puta šire od bočnih i nosilo je entitetski grb. Odnos zastave iznosio je 3 : 5.<ref name="FBiHZakon">{{cite journal |title=Zakon o grbu i zastavi Federacije Bosne i Hercegovine |journal=Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine |issue=21/96 i 26/96 |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |access-date=2. 8. 2026 |date=}}</ref> Ljiljan je u toj kompoziciji predstavljao bošnjačku komponentu Federacije, dok je šahovnica predstavljala hrvatsku. [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] u predmetu U-4/04 utvrdio je 31. marta 2006. da zakonske odredbe o grbu i zastavi nisu u skladu s ustavnim načelima ravnopravnosti. Sud nije proglasio neustavnim ljiljan kao pojedinačnu figuru, nego je zaključio da cjelokupna kompozicija predstavlja prvenstveno Bošnjake i Hrvate, a ne osigurava jednaku zastupljenost Srba, ostalih građana i svih konstitutivnih naroda.<ref name="U404">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-4-04-71805.pdf |title=Djelimična odluka o meritumu U-4/04 |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |date=31. 3. 2006 |format=PDF |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Parlament Federacije nije u ostavljenom roku usvojio nova obilježja. Ustavni sud donio je 27. januara 2007. rješenje o neizvršenju, a sporne odredbe prestale su važiti 16. juna, dan nakon objavljivanja rješenja u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine''.<ref name="U404Neizvrsenje">{{cite web |url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/pregled-izvrsenja-u-odluka-fbih-kantoni-gradovi-bs_1779099080.pdf |title=Pregled izvršenja "U" odluka u kojima je utvrđena neustavnost propisa Federacije BiH, kantona i gradova |publisher=Ustavni sud Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> == Kantonalna i lokalna upotreba == <gallery mode="packed" heights="180"> Coat of arms of Bosnian Podrinje.svg|Grb [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] Coat of arms of Posavina.svg|Grb [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] </gallery> Ljiljan se pojavljuje i u obilježjima pojedinih kantona. Grb Bosansko-podrinjskog kantona Goražde sadrži zlatnožuti ljiljan, koji službeno obrazloženje opisuje kao tradicionalni znak bosanske državnosti.<ref name="BPK">{{cite web |url=https://bpkg.gov.ba/kanton/8405/grb-i-zastava-bpk-a-gorazde/ |title=Grb i zastava BPK-a Goražde |publisher=Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Ustavni amandman Posavskog kantona iz 2000. odredio je grb čije središnje bijelo polje sadrži dva zlatna ljiljana. Iznad njih nalazi se hrvatska šahovnica, a ispod plavo polje s četiri bijele valovite linije. Kantonalna zastava sastavljena je od vodoravnih crvenog, bijelog i zelenog polja, s grbom u sredini.<ref name="Posavina">{{cite web |url=https://skupstinazp.ba/new/dokumenti/amandmani/amandman-12-travanj-2000-godine/ |title=Amandman na Ustav Županije Posavske |publisher=Skupština Županije Posavske |date=12. 4. 2000 |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> Kantonalni primjeri pokazuju da ljiljan nema jednako pravno ni simboličko značenje u svim savremenim kompozicijama. Može predstavljati bosansku državnu tradiciju, bošnjačku komponentu stanovništva ili jedan element složenog grba kojim se povezuju različite historijske i teritorijalne oznake. Ista raznolikost postoji u pojedinim općinskim, gradskim, veteranskim i kulturnim obilježjima. == Savremena značenja == Savremena značenja ljiljana mogu se podijeliti u tri glavna, ali međusobno povezana sloja. Prvi je srednjovjekovni: znak upućuje na Kotromaniće, bosansku kraljevsku vlast i kulturno naslijeđe srednjovjekovne Bosne. U tom kontekstu nije vezan za savremenu nacionalnu pripadnost. Drugi sloj odnosi se na Republiku Bosnu i Hercegovinu i Armiju Republike Bosne i Hercegovine. Ljiljan tada označava nekadašnju međunarodno priznatu republiku, njene institucije, ratnu odbranu i državni kontinuitet. Za dio građana ostao je historijska zastava Bosne i Hercegovine i obilježje sjećanja na period 1992–1995, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Treći sloj predstavlja savremena bošnjačka nacionalna i kulturna upotreba. Tokom i nakon rata znak je postao široko prihvaćen među Bošnjacima, pa se nalazi u kulturnim, memorijalnim, veteranskim i neformalnim nacionalnim obilježjima.<ref name="FilipovicSimboli"/><ref name="Sadinlija"/> == Odnos prema vrsti ''Lilium bosniacum'' == [[Datoteka:Lilium bosniacum - Blüte.JPG|mini|desno|230px|Cvijet vrste ''[[Lilium bosniacum]]''. Botanička vrsta i stilizirani heraldički znak imaju različito porijeklo.]] ''Lilium bosniacum'' (bosanski ljiljan) prihvaćena je biljna vrsta iz porodice ljiljana. Rasprostranjena je na dijelu središnjih [[Dinaridi|Dinarida]] i sjeverozapadnog Balkanskog poluotoka, pa nije ograničena isključivo na današnje granice Bosne i Hercegovine.<ref name="Kew">{{cite web |url=https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:537489-1 |title=''Lilium bosniacum'' (Beck) Fritsch |website=Plants of the World Online |publisher=Kraljevski botanički vrtovi Kew |language=engleski |access-date=2. 8. 2026 }}</ref> U popularnoj kulturi heraldički ljiljan ponekad se objašnjava kao stilizirani cvijet upravo te vrste. Poznati srednjovjekovni izvori, međutim, ne navode botaničku vrstu niti prikazuju realističan cvijet iz kojeg bi se mogla izvršiti takva identifikacija. ''Fleur-de-lis'' pripada konvencionalnom evropskom heraldičkom jeziku, dok je povezivanje s vrstom ''Lilium bosniacum'' savremena simbolička interpretacija.<ref name="Pastoureau"/><ref name="Hasimbegovic"/> == Terminologija == '''Heraldički ljiljan''' ili '''''fleur-de-lis''''' opći je stručni naziv za stiliziranu trodijelnu heraldičku figuru, bez obzira na zemlju, dinastiju ili savremeno nacionalno značenje. Izraz '''Kotromanićev ljiljan''' savremeni je opis ljiljana u grbu i drugim obilježjima dinastije Kotromanića i nije potvrđen kao srednjovjekovni vlastiti naziv. '''Bosanski ljiljan''' širi je savremeni naziv za motiv povezan sa srednjovjekovnom Bosnom, Republikom Bosnom i Hercegovinom ili bosanskom državnom tradicijom, ali može biti dvosmislen jer označava i biljnu vrstu. '''Zlatni ljiljan''' opisuje heraldički ljiljan zlatne boje, dok kao vlastito ime, '''"Zlatni ljiljan"''', označava najviše ratno priznanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Naziv '''bošnjački ljiljan''' odnosi se na savremenu nacionalnu i kulturnu upotrebu znaka među Bošnjacima, ali ne predstavlja opći historijski naziv srednjovjekovnog grba niti sadašnje službeno državno obilježje Bosne i Hercegovine. == Literatura == * {{cite book |last=Anđelić |first=Pavao |title=Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine |publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine |location=Sarajevo |year=1970 |url=https://bastina.anubih.ba/items/e5d04443-9f3b-478a-af55-d6f5e07d0882 |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter=Heraldički problem vladarskog i državnog grba Bosne prema koncepciji Pave Anđelića |editor-last=Karamatić |editor-first=Marko |title=Zbornik o Pavlu Anđeliću |publisher=Franjevačka teologija |location=Sarajevo |year=2008 |pages=33–55 |isbn=978-9958-742-08-8 |url=https://zenodo.org/records/3895587 |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=Trijumfalni slavoluk cara Maksimilijana i bosanska heraldika |journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja |volume=39 |year=2010 |pages=173–188 |doi=10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.11 |url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/view/227 |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Filipović |first=Emir O. |chapter="Creatio Regni" in the Great Seal of Bosnian King Tvrtko Kotromanić |editor-last=Whatley |editor-first=Laura J. |title=A Companion to Seals in the Middle Ages |publisher=Brill |location=Leiden i Boston |year=2019 |pages=264–276 |doi=10.1163/9789004391444_012 |isbn=978-90-04-39144-4 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/11019289 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The Most Noble and Royal House of Kotromanić: Constructing Dynastic Identity in Medieval Bosnia |journal=Südost-Forschungen |volume=78 |year=2019 |pages=1–38 |doi=10.1515/sofo-2019-780104 |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sofo-2019-780104/html |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Filipović |first=Emir O. |title=The State Symbols of Bosnia and Herzegovina during the Twentieth Century |journal=Eikón / Imago |volume=14 |year=2025 |page=e97723 |doi=10.5209/eiko.97723 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/EIKO/article/view/97723 |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Hašimbegović |first=Elma |title=Fleur-de-lis in Medieval Bosnia: Transmission of Cultural Influences |publisher=VDM Verlag Dr. Müller |location=Saarbrücken |year=2009 |isbn=978-3-639-04590-1 |url=https://www.gettextbooks.ca/isbn/9783639045901/ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite book |last=Pastoureau |first=Michel |title=Heraldry: Its Origins and Meaning |publisher=Thames & Hudson |location=London |year=1997 |isbn=978-0-500-30074-9 |url=https://books.google.com/books?id=MxixngEACAAJ |language=engleski |access-date=2026-08-02 }} * {{cite journal |last=Šadinlija |first=Mesud |title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995. |journal=Prilozi |publisher=Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju |location=Sarajevo |issue=52 |year=2023 |pages=199–219 |doi=10.51237/issn.2744-1172.2023.52.199 |url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf |access-date=2026-08-02 }} == Također pogledajte == * [[Grb Bosne i Hercegovine]] * [[Zastava Bosne i Hercegovine]] * [[Kotromanići]] * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Zlatni ljiljan]] * ''[[Lilium bosniacum]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Fleur-de-lis (Bosnia and Herzegovina)|Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici}} [[Kategorija:Simboli Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Kultura srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Simboli Republike Bosne i Hercegovine]] 34p5gbj3o21adghv0ajov27yvj029x8 0 109767 3916073 3896219 2026-08-02T19:35:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916073 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Azeri<br/>Azərbaycanlılar, Azərbaycan türkləri<br/> آذربایجانی ها ، ترک های آذربایجانی | slika = [[Datoteka:Azeri 7.jpg|250px]] | opis_slike = Tradicionalni Azerski muzičari | ukupno = od 21 - 30 miliona <small>(procjena)</small> | popmjesta = {{ZID|Azerbejdžan}} 8.172.000<ref name="Azerbaijan in figures 2009">[https://web.archive.org/web/20121130101713/http://www.azstat.org/statinfo/demoqraphic/en/AP_/1_5.xls Censuses of Republic of Azerbaijan 1979, 1989, 1999, 2009] ''The State Statistical Committee of Azerbaijan Republic''</ref> | regija1 = {{ZID|Iran}} | pop1 = 12-18 miliona | ref1 = <ref name="Encyclopedia of Orient">[http://looklex.com/e.o/iran.peoples.htm "Stanovništvo Irana"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303222659/http://looklex.com/e.o/iran.peoples.htm |date=3. 3. 2016 }} in ''Looklex Enciklopedija Orijenta''.</ref><ref name="CIA Iran">[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html#People "Stanovništvo Irana"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120203093100/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html#People |date=3. 2. 2012 }},</ref><ref>[http://www.ingentaconnect.com/content/routledg/ccas/2008/00000027/00000001/art00004 G. Riaux, "Azeri u Iranu" 25 % stanovništva Irana su Azeri].</ref><ref name="Amnesty International">[http://www.amnestyusa.org/news/document.do?id=ENGMDE130742006 "Iran"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311041453/http://www.amnestyusa.org/news/document.do?id=ENGMDE130742006 |date=11. 3. 2007 }}, ''Amnesty International izvješće o Iranu i Azerbejdžanu''</ref> | regija2 = {{ZID|Turska}} | pop2 = 800.000 | regija3 = {{ZID|Rusija}} | pop3 = 622.000 | ref3 = <ref>{{Cite web |url=http://www.perepis2002.ru/content.html?id=11&docid=10715289081463 |title=Azeri u Rusiji |access-date=11. 4. 2010 |archive-date=2. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080202152038/http://www.perepis2002.ru/content.html?id=11&docid=10715289081463 |url-status=dead }}</ref> | regija4 = {{ZID|Gruzija}} | pop4 = 284.761 | ref4 = <ref>{{Cite web |url=http://www.statistics.ge/main.php?pform=14&plang=1 |title=''Popis stanovništva Gruzije 2000. godine'' |access-date=11. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071006125019/http://www.statistics.ge/main.php?pform=14&plang=1 |archive-date=6. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> | regija5 = {{ZID|Kazahstan}} | pop5 = 78.300 | ref5 = <ref>[http://www.ecsocman.edu.ru/images/pubs/2005/06/13/0000213102/010Alekseenko.pdf Stanovništvo Kazahstana iz 1999. godine] {{Webarchive|url=https://wayback.archive-it.org/all/20070630174639/http://www.ecsocman.edu.ru/images/pubs/2005/06/13/0000213102/010Alekseenko.pdf |date=30. 6. 2007 }}.</ref> | regija6 = {{ZID|Njemačka}} | pop6 = 55.000 | ref6 = | regija7 = {{ZID|Ukrajina}} | pop7 = 45.200 | ref7 = <ref>{{Cite web |url=http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality |title=Stanovništvo Ukrajine iz 2001. |access-date=11. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041031064500/http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality |archive-date=31. 10. 2004 |url-status=dead }}</ref> | regija8 = {{ZID|Holandija}} | pop8 = 18.000 | ref8 = <ref>{{Cite web |url=http://mfa.gov.az/eng/downloads/bilaterial/Netherlands.pdf |title=Azerbejdžansko ministarstvo za dijasporu |access-date=6. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110706131529/http://mfa.gov.az/eng/downloads/bilaterial/Netherlands.pdf |archive-date=6. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> | regija9 = {{ZID|Velika Britanija}} | pop9 = 15.000 | ref9 = <ref>{{Cite web |url=http://www.angelfire.com/az3/AzeriVoice/newsletter2.doc |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140502033238/http://www.angelfire.com/az3/AzeriVoice/newsletter2.doc |archive-date=2. 5. 2014 |url-status=dead }}</ref> | regija10 = {{ZID|SAD}} | pop10 = 5.553 - 400.000 | ref10 = <ref>[http://www.census.gov/population/socdemo/ancestry/ancestry_q_by_DAC_2000.xls Statistički zavod SAD-a]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.usturkic.org/index.php?option=com_content&view=article&id=65 |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 4. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120115054426/http://www.usturkic.org/index.php?option=com_content&view=article&id=65 |archive-date=15. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref> | regija11 = {{ZID|Kanada}} | pop11 = 275.000 | ref11 = <ref>{{Cite web |url=http://www.azembassy.ca/ada/2008/ADA_8102.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=19. 4. 2011 |archive-date=25. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725153956/http://www.azembassy.ca/ada/2008/ADA_8102.pdf |url-status=dead }}</ref> | regija12 = {{ZID|Austrija}} | pop12 = 1.000 | ref12 = <ref>{{Cite web |url=http://www.mfa.gov.az/az/foreign_policy/bilat/Azerbaycan-Avstriya/01.shtml |title=Azeri u Austriji |access-date=11. 4. 2010 |archive-date=24. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071024141434/http://www.mfa.gov.az/az/foreign_policy/bilat/Azerbaycan-Avstriya/01.shtml |url-status=dead }}</ref> | regija13 = {{ZID|Estonija}} | pop13 = 800 | ref13 =<ref>{{Cite web |url=http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC226&ti=POPULATION+BY+ETHNIC+NATIONALITY%2C+COMMAND+OF+FOREIGN+LANGUAGES+AND+CITIZENSHIP&path=..%2FI_Databas%2FPopulation_census%2F08Ethnic_nationality._Mother_tongue._Command_of_foreign_languages%2F&lang=1 |title=Stanovništvo Estonije 2000. godina |access-date=15. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120322001556/http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC226&ti=POPULATION+BY+ETHNIC+NATIONALITY%2C+COMMAND+OF+FOREIGN+LANGUAGES+AND+CITIZENSHIP&path=..%2FI_Databas%2FPopulation_census%2F08Ethnic_nationality._Mother_tongue._Command_of_foreign_languages%2F&lang=1 |archive-date=22. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref> | regija14 = {{ZID|Australija}} | pop14 = 290 | ref14 =<ref>{{Cite web |url=http://www.dfat.gov.au/geo/azerbaijan/azerbaijan_brief.html |title=Etničke grupe Australije |access-date=11. 4. 2010 |archive-date=7. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150107123120/http://www.dfat.gov.au/geo/azerbaijan/azerbaijan_brief.html |url-status=dead }}</ref> | regija15 = {{ZID|Danska}} | pop15 = 116 | ref15 = | regija16 = ostale države | pop16 = 30.000 | ref16 = | jezici = [[Azerbejdžanski jezik]] | vjera = većina [[muslimani]], manjina [[kršćani]], [[bahá'í]], [[zoroastrizam]] | srodne = }} '''Azeri''' ([[Azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]]: '''آذربایجانلیلار / Azərbaycanlılar''' <ref>[http://books.google.ru/books?id=11C7AAAAIAAJ&q=Azerileri&dq=Azerileri&hl=ru&sa=X&ei=5lxqVPvsBqqqywO02YGIDQ&ved=0CCAQ6AEwAzge Alman İmparatorluğu'nun Doğu siyaseti çerçevesinde Kafkasya politikası, 1914-1918]</ref><ref>[http://books.google.ru/books?id=v3IhAQAAMAAJ&q=Azerileri&dq=Azerileri&hl=ru&sa=X&ei=i1xqVOu9FqfiywPYrYGoDw&ved=0CB8Q6AEwAzgU «Folia orientalia» Państwowe Wydawn. Naukowe, 1971]</ref><ref>[http://books.google.ru/books?id=jIB4MY50sIUC&pg=PA1857&lpg=PA1857&dq=Harvard+Encyclopedia+of+American+ethnic+groups,+Harvard+University+Press,+1981,+p.+171&source=bl&ots=woEY9Xt6T4&sig=AIJfgdmRRcIe7Tf3zQ7Sv1RfDCw&hl=ru&sa=X&ei=V1hqVLCQCuL7ygOzj4BI&ved=0CBMQ6AEwAA#v=onepage&q=Harvard%20Encyclopedia%20of%20American%20ethnic%20groups%2C%20Harvard%20University%20Press%2C%201981%2C%20p.%20171&f=false Harvard Encyclopedia of American ethnic groups, Harvard University Press, 1981, p. 171]</ref><ref>{{Cite web |url=http://slovari.yandex.ru/~%D0%BA%D0%BD%D0%B8%D0%B3%D0%B8/%D0%91%D0%A1%D0%AD/%D0%90%D0%B7%D0%B5%D1%80%D0%B1%D0%B0%D0%B9%D0%B4%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D1%86%D1%8B/ |title=Азербайджанцы |access-date=22. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140908041519/http://slovari.yandex.ru/~%D0%BA%D0%BD%D0%B8%D0%B3%D0%B8/%D0%91%D0%A1%D0%AD/%D0%90%D0%B7%D0%B5%D1%80%D0%B1%D0%B0%D0%B9%D0%B4%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D1%86%D1%8B/ |archive-date=8. 9. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://books.google.ru/books?id=6gVlAAAAMAAJ&q=Azerileri&dq=Azerileri&hl=ru&sa=X&ei=i1xqVOu9FqfiywPYrYGoDw&ved=0CCsQ6AEwBjgU «Ağaoğlu Ahmed Bey». Fahri Sakal. Türk Tarih Kurumu Basımevi, 1999]</ref><ref>[http://books.google.ru/books?id=wDFkAAAAMAAJ&q=Azerileri&dq=Azerileri&hl=ru&sa=X&ei=T1xqVKnbEcT5ywOcqYDgAQ&ved=0CDMQ6AEwBzgK «Anadolu ağızlarının sınıflandırılması» Leylâ Karahan. Türk Dil Kurumu Yayınları, 1996]</ref><ref>[http://books.google.ru/books?id=QQhlAAAAMAAJ&q=Azerileri&dq=Azerileri&hl=ru&sa=X&ei=u1tqVLaAEoH-ygOA2oKQDQ&ved=0CD4Q6AEwCQ «Azerbaycan siyasi muhaceretinin İstanbul'daki basın etkinliklerinin, 1923-1931: kamuoyu oluşturmadaki rolü» Belkıs Ulusoy Nalcıoğlu. İstanbul Üniversitesi, İletişim Fakültesi Yayınları, 2004]</ref><ref>[http://books.google.ru/books?id=3X_iAAAAMAAJ&q=Azerileri&dq=Azerileri&hl=ru&sa=X&ei=T1xqVKnbEcT5ywOcqYDgAQ&ved=0CCAQ6AEwAzgK «Kafkas araştırmaları» Mehmet Saray. İstanbul Üniversitesi Edebiyat Fakültesi, 1998]</ref><ref>[http://books.google.ru/books?id=et1oAAAAMAAJ&q=Azerileri&dq=Azerileri&hl=ru&sa=X&ei=u1tqVLaAEoH-ygOA2oKQDQ&ved=0CDoQ6AEwCA «Karabağ sorunu kapsamında Ermeniler ve Ermeni siyaseti» Aygün Attar. Atatürk Araştırma Merkezi, 2005]</ref><ref>[http://books.google.ru/books?id=yYtPAQAAIAAJ&q=Azerileri&dq=Azerileri&hl=ru&sa=X&ei=i1xqVOu9FqfiywPYrYGoDw&ved=0CDgQ6AEwCTgU «Sivil toplumda Türk-Ermeni diyaloğu» Ragıp Zarakolu. Pencere Yayınları, 2008]</ref><ref>{{Cite web |url=http://books.google.ru/books?id=Kz1yBAAAQBAJ&pg=PA118&dq=Azerileri&hl=ru&sa=X&ei=WltqVPblMYaaygPpvICgDA&ved=0CC8Q6AEwBg#v=onepage&q=Azerileri&f=false |title=«Türk'ün Dünya Nizamı» HARUN YAHYA |access-date=18. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129093225/http://books.google.ru/books?id=Kz1yBAAAQBAJ&pg=PA118&dq=Azerileri&hl=ru&sa=X&ei=WltqVPblMYaaygPpvICgDA&ved=0CC8Q6AEwBg#v=onepage&q=Azerileri&f=false |archive-date=29. 11. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://books.google.ru/books?id=6YhpAAAAMAAJ&q=Azerileri&dq=Azerileri&hl=ru&sa=X&ei=T1xqVKnbEcT5ywOcqYDgAQ&ved=0CDsQ6AEwCTgK «Türk dünyası araştırmaları» Türk Dünyası Araştırmaları Vakfı, 1999]</ref><ref>{{cite book|author=Mark R. Beissinger; Nader Entessar; Edward Friedman; Solomon Gashaw; Noel Jacob Kent; Alan LeBaron; Herbert S.Lewis; James Quirin; Virginia Sapiro; Ronald J. Schmidt; Douglas Spitz; Tekle M. Woldemikael; Crawford Young|year=1993|url=http://books.google.ru/books?id=rltc46FaQsYC&pg=PA116&dq=Azeri+Turkification&hl=ru&sa=X&ei=NOlqVKGrJaP6ywOD2ICIBw&ved=0CBMQ6AEwAA#v=onepage&q=Azeri%20Turkification&f=false|title=Azeri Nationalism in the Former Soviet Union and Iran|publisher=The University of Wisconsin Press|page=116|}}</ref><ref>[http://www.khazaria.com/genetics/azeris.html Azeri (Azerbaijani) Genetics: Abstracts and Summaries]</ref><ref>{{Cite web |url=http://sam.gov.tr/wp-content/uploads/2012/01/6.-ETHNIC-SITUATION-IN-THE-CAUCASUS.pdf |title=ETHNIC SITUATION IN THE CAUCASUS. Rauf A. Guseynov |access-date=18. 11. 2014 |archive-date=28. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140328024625/http://sam.gov.tr/wp-content/uploads/2012/01/6.-ETHNIC-SITUATION-IN-THE-CAUCASUS.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://miskinhill.com.au/journals/asees/19:1-2/language-policy-status-of-russian.pdf |title=Ayse Pamir Dietrich Language Policy and the Status of Russian in the Soviet Union and the Successor States outside the Russian Federation. p. 2. |access-date=18. 11. 2014 |archive-date=25. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150325230517/http://miskinhill.com.au/journals/asees/19:1-2/language-policy-status-of-russian.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://jhss-khazar.org/wp-content/uploads/2010/06/31.pdf |title=«AZƏRBAYCAN YURD BİLGİSİ” JURNALINDA AZƏRBAYCAN-AVROPA ƏDƏBİ ƏLAQƏLƏRİ MƏSƏLƏSİ» Altuntac Məmədova (Azərbaycan Milli Elmlər Akademiyası) |access-date=18. 11. 2014 |archive-date=29. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129161320/http://jhss-khazar.org/wp-content/uploads/2010/06/31.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ca-c.org/journal/2003/journal_eng/cac-04/18.orueng.shtml |title=Gidaiat Orudzhev, D.Sc. (Philol.), Azerbaijani State Nationalities Policy Adviser (Baku, Azerbaijan) |access-date=18. 11. 2014 |archive-date=29. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129015736/http://www.ca-c.org/journal/2003/journal_eng/cac-04/18.orueng.shtml |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ca-c.org/journal/2000/journal_eng/eng04_2000/22.kisr.shtml |title="Daghestan: Factors of conflicts and stability". Enver Kisriev, professor, Daghestan Research Center, Russian Academy of Sciences (RAS), (Makhachkala, Russian Federation) |access-date=18. 11. 2014 |archive-date=29. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129015734/http://www.ca-c.org/journal/2000/journal_eng/eng04_2000/22.kisr.shtml |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02634938408400464?journalCode=ccas20#.VGrxgcaOPi8 The Azeris in Georgia and the Ingilos: Ethnic minorities in the limelight]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=504b0001-e271-4187-83aa-f375e3dbc53d&articleId=1c3d78c8-2ac2-4758-ad5b-017f0f631a49 |title=South Caucasus: Common Ground |access-date=18. 11. 2014 |archive-date=29. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129042707/http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=504b0001-e271-4187-83aa-f375e3dbc53d&articleId=1c3d78c8-2ac2-4758-ad5b-017f0f631a49 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.gab-bn.com/IMG/pdf/Az3-_A_Northern_Neighbor_Growls_and_Azerbaijan_Reassesses_Its_Options.pdf |title=Sabrina Tavernise. The New York Times – 22.10.2008 |access-date=18. 11. 2014 |archive-date=29. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129022252/http://www.gab-bn.com/IMG/pdf/Az3-_A_Northern_Neighbor_Growls_and_Azerbaijan_Reassesses_Its_Options.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://iranian.com/Opinion/2002/August/Azeri/ |title=Who are Azeris? |access-date=18. 11. 2014 |archive-date=15. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141215023450/http://iranian.com/Opinion/2002/August/Azeri/ |url-status=dead }}</ref>) su [[Turkijski narodi|turkijski narod]] koji uglavnom živi u sjeverozapadnoj [[iran]]skoj regiji [[Azerbejdžan (Iran)|Azerbejdžan]] i suverenoj državi [[Azerbejdžan]]. Poslije [[Turci|Turaka]] Azeri su najbrojnija etnička grupa unutar Turkijske grupe naroda. Većina Azera su [[Šiitski islam|šiitski muslimani]] sa kulturnim naslijeđem i mješavinom turskih, iranskih i kavkaskih elemenata. Čine većinu stanovništva u Azerbejdžanu i drugu daleko najbrojniju etničku grupu u susjednom Iranu. Govore [[Azerbejdžanski jezik|azerskim jezikom]] koji se ubraja u grupu [[Turkijski jezici|turkijskih jezika]]. Do [[Rusko-perzijski ratovi|rusko-perzijskih ratova]] Azeri su živjeli u jednoj državi. Naime nakon 1813. i 1828, dio teritorije [[Kadžarsko carstvo|Kadžarskog carstva]] na Kavkazu su dodijeljene [[Rusko carstvo|Ruskom carstvu]], a sporazumima iz Gulistana 1813. i Torkamančaja iz 1828. formirane su granice između carske Rusije i Kadžarskog carstva nakon čega su Azeri podijeljeni u dvije države. == Stanovništvo == Velika većina Azera živi u Azerbejdžanu i Iranu. Procjenjuje se da njih između 11,2 i 20 miliona živi u Iranu, uglavnom u sjeverozapadnim provincijama. U državi Azerbejdžan živi oko 8 miliona Azera i čine većinu stanovništva te države. U dijaspori živi preko milion Azera i rasprostranjeni su u ostatku svijeta. Prema Ethnologue-u, na jugu Dagestana, Estonije, Gruzije, Kazahstana, Kirgistana, Rusije, Turkmenistana i Uzbekistana živi više od 1 milion govornika sjevernoazerbejdžanskog jezika.<ref>{{cite web|url=http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=azj|title=Azerbaijani, North|author=Lewis, M. Paul|year=2009|work=Ethnologue: Languages of the World, Sixteenth edition|publisher=SIL International|access-date=29. 1. 2012}}</ref> Prema popisu stanovništva u Armeniji iz 2001. u toj državi nije registrovan nijedan Azer zbog konflikta oko [[Nagorni Karabah|Nagornog Karabaha]] što je dovelo do izmjene stanovništva Armenije. Prema procjenama Azera ima od 21 do 30 miliona, od toga u Iranu 12 do 18 miliona odnosno od 20–24% ukupnog stanovništva Irana. U Azerbejdžanu prema popisu iz [[2009.]] godine živi 8.172.000<ref name="Azerbaijan in figures 2009" /> i čine 93% stanovništva. Od ostalih država najviše Azera živi u [[Turska|Turskoj]] (800.000), [[Rusija|Rusiji]] (622.000) i [[Gruzija|Gruziji]] (284.761). == Reference== {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Azerbaijani people}} * [https://web.archive.org/web/20031014153033/http://www.azembassy.com/ Ambasada Azerbejdžana u SAD-u, Washington DC] * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1235976.stm BBC News Europe Azerbejdžan] * [http://lexicorient.com/e.o/azerbaijan.htm Enciklopedija Orijenta: Azerbejdžan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100811011009/http://lexicorient.com/e.o/azerbaijan.htm |date=11. 8. 2010 }} * [http://www.bbc.co.uk/azeri/ The BBC Azeri news site]. * [http://www.azeri.net/Azerbaijan/index.html/ Azeri.net] * [http://AZER.com Azerbejdžan International Magazine] {{Evropski muslimani}} [[Kategorija:Turkijski narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija:Etničke grupe Gruzije]] [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Etničke grupe Irana]] [[Kategorija:Etničke grupe Turske]] [[Kategorija:Etničke grupe Azerbejdžana]] [[Kategorija:Azerbejdžan]] [[Kategorija:Narodi s Bliskog istoka]] l4vd9gxfowwue5kycdlrpzgh4ka2gcx 0 121312 3916221 3852967 2026-08-03T11:22:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916221 wikitext text/x-wiki {{Infokutija lijek | Naziv lijeka =Etodolak | Druga_imena =Etodolac | Grupa =Nesteroidni antiupalni lijekovi | Trgovačka imena =Lodine, Ramodar, Etolac, Etol Fort | ATC kodovi =M01AB08 | CAS_registarski_broj =41340-25-4 | Dostupnost bez recepta =? | Strukturna formula =[[Datoteka:Etodolac.png|180px]] | IUPAC ime =(''RS'')-2-(1,8-Dietil-4,9-dihidro-3''H''-pirano[3,4-b]indol-1-il) acetatna kiselina | Sumarna formula =C₁₇H₂₁NO₃ | Tačka topljenja = | Tačka ključanja = | Molarna masa =287,35 g/mol | Biološka raspoloživost = | Metabolizam =[[jetra|hepatično]] | Poluvrijeme eliminacije =7,3 ± 4,0h | Izlučivanje =[[bubreg|renalno]] }} '''Etodolak''' je lijek iz porodice [[Nesteroidni antiupalni lijekovi|nesteroidnih antiupalnih lijekova]], iz klase arilalkanoičnih kiselina. Ostali lijekovi iz ove grupe uključuju aspirin, ibuprofen, [[naproksen]], [[indometacin]], [[nabumeton]] i brojne druge. Ovi lijekovi se koriste u ublažavanju blagih i srednje snažnih bolova, groznice i upale. Djeluju na način da smanjuju nivo [[prostaglandin]]a, hemijskih spojeva koji su odgovorni za bolove i groznicu, te tegobe koje se javljaju pri upalama. Etodolak blokira [[enzim]] koji proizvodi prostaglandine ([[ciklooksigenaza]]), rezultirajući smanjenjem koncentracije prostaglandina. Kao rezultat, smanjuje se upala, bol i groznica. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) je odobrila upotrebu etodolaka u SAD, januara 1991. godine<ref name="medicinenet.com">http://www.medicinenet.com/etodolac/article.htm</ref>. Etodolak je inhibitor [[ciklooksigenaza|COX-2]]<ref name="pmid17603251">{{cite journal |author=Sugimoto T, Aoyama M, Kikuchi K, ''et al.'' |title=Membranous nephropathy associated with the relatively selective cyclooxygenase-2 inhibitor, etodolac, in a patient with early rheumatoid arthritis |journal=Internal medicine (Tokio, Japan)|volume=46|issue=13|pages=1055–8|year=2007|url=http://joi.jlc.jst.go.jp/JST.JSTAGE/internalmedicine/46.0094?from=PubMed}}</ref>. {{Glavni|Nesteroidni antiupalni lijekovi}} [[Datoteka:Etopen 200mg by Towa Pharmaceutical.jpg|lijevo|mini|150px|Etopen 200mg, generičko ime za Etodolak]] == Proizvodnja == Etodolak proizvodi kompanija [[Shire plc|Shire]] pod trgovačkim nazivom '''Lodine SR'''<ref name="SPC1">{{Cite web |url=http://emc.medicines.org.uk/emc/assets/c/html/displaydoc.asp?documentid=3581 |title=Sumarne karakteristike proizvoda Lodine SR |access-date=19. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080318220946/http://emc.medicines.org.uk/emc/assets/c/html/displaydoc.asp?documentid=3581 |archive-date=18. 3. 2008 |url-status=dead }}</ref>, te kompanija Meda Pharmaceuticals pod nazivom '''Eccoxolac'''<ref name ="SPC2">{{Cite web |url=http://emc.medicines.org.uk/emc/assets/c/html/displaydoc.asp?documentid=12573 |title=Sumarne karakteristike proizvoda Eccoxolac |access-date=19. 6. 2010 |archive-url=https://archive.today/20121224023132/http://emc.medicines.org.uk/emc/assets/c/html/displaydoc.asp?documentid=12573 |archive-date=24. 12. 2012 |url-status=dead }}</ref>. Dostupan je i etodolak koji nije zaštićena trgovačka marka<ref name="BNF Etodolac">[http://www.bnf.org/bnf/bnf/current/127971.htm#this BNF 55: Etodolac preparations]{{Mrtav link}}</ref>. == Indikacije == Etodolak se može koristiti u terapijama upala i bola pri [[osteoartritis]]u i reumatoidnom artritisu<ref>[http://www.bnf.org/bnf/bnf/current/5216.htm BNF 55 - Etodolac]</ref>. Sve češće se pronalazi u smjesi sa [[heroin]]om prilikom pljenidbe velikih količina [[heroin]]a<ref>{{Cite web |url=http://www.justice.gov/dea/programs/forensicsci/microgram/journal_v6_num34/journal_v6_num34.pdf |title=DEA: Microgram Journal, Etodolac, profil |access-date=19. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100830224736/http://www.justice.gov/dea/programs/forensicsci/microgram/journal_v6_num34/journal_v6_num34.pdf |archive-date=30. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref>. ==Doziranje== Koriste se kapsule u dozama od 200 i 300&nbsp;mg; tablete od 400 i 500&nbsp;mg; te s produženim djelovanjem od 400, 500 i 600&nbsp;mg. Najveća preporučena dnevna doza iznosi 1000&nbsp;mg. Međutim, neki pacijenti su imali određena poboljšanja pri korištenju dnevnih doza od 1200&nbsp;mg. Dnevne doze koje prelaze 1200&nbsp;mg nisu ispitivane.<ref name="medicinenet.com"/> ==Druge osobine== === Interakcije === Etodolak treba izbjegavati kod pacijenata s astmatičnim napadima, urtikarijom ili drugim alergijskim reakcijama na aspirin ili druge lijekove iz grupe nesteroidnih antiupalnih lijekova. Neki pacijenti su imali rijetke ali snažne alergijske reakcije. Također korištenje etodolaka treba izbjegavati kod pacijenata sa peptičnim ulkusom i kod slabe funkcije [[bubreg]]a, jer korištenje lijeka može iritirati oba stanja. Etodolak se uglavnom oprezno koristi kod pacijenata koji koriste sredstva za razrjeđenje krvi ([[antikoagulans]]e), poput [[varfarin]]a, jer se time povećava rizik od krvarenja. Pacijenti koji koriste [[litijum]] mogu razviti otrovne nivoe litijuma u krvi. Dodatno, pronađeno je da etodolak stupa u interakcije sa određenim antidepresivnim lijekovima, poput sertralina i fluoksetina, te se može povećati rizik od srčanog napada, moždanog napada i drugih kardiovaskularnih stanja. Kod pacijenata koji koriste [[ciklosporin]] mogu se razviti određena zatrovanja bubrega. Korištenje etodolaka kod djece nije dovoljno proučeno. Etodolak ne proizvodi ovisnost. Preporučuje se da se etodolak prestane koristiti najmanje četiri dana prije zakazane operacije. Kod osoba koja konzumiraju više od tri [[alkohol]]na pića dnevno povećava se rizik od razvoja stomačnih ulkusa pri korištenju etodolaka. ==Vanjski linkovi== * [http://www.drugbank.ca/cgi-bin/getCard.cgi?CARD=DB00749 DrugBank info]{{Mrtav link}} * [http://www.medicinenet.com/etodolac/article.htm Medicinenet.com] ==Reference== {{refspisak}} {{Nesteroidni antiupalni lijekovi}} {{Commonscat|Etodolac}} [[Kategorija:Nesteroidni antiupalni lijekovi]] [[Kategorija:Sirćetne kiseline]] 8o5m7j6f39o3mbkhm3kjvy3hqcoexqw 0 130837 3916013 3370558 2026-08-02T15:36:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916013 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Naselje | ime = Al Bayda | vrsta = grad | službeni_naziv = البيضاء | slogan = | slika = | opis_slike = Al Bayda | veličina_slike = | zastava = | grb = | država = {{ZD|LIB}} [[Libija]] | regija = [[Kirenaika]] | općina = | nadmorska_visina = 623 | širina_stepeni = 32| širina_minuta = 45| širina_sekundi = 59| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 21| dužina_minuta = 44| dužina_sekundi = 30| dužina_IZ = E | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_metro = | površina_jedinica = | stanovništvo = | stanovništvo_urban = 209978 | stanovništvo procjena = | stanovništvo_godina = 2012 | stanovništvo općina godina = | stanovništvo procjena godina = | stanovništvo_urban_gustoća = | gustoća općina = | kod = | osnovan = | gradonačelnik = | gradonačelnik stranka = | poštanski_broj = | pozivni broj = (+218) 694 - 844 | autooznaka = | karta = Libya location map.svg | karta_lokacija = Libija | vremenska_zona = [[CET]] | utc_odstupanje = +1 | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | web_stranica = }} '''Al Bayda''' ([[arapski jezik|arap.]] البيضاء El Bayda') je trgovački i industrijski grad na istoku [[Libija|Libije]]. Nalazi se na sjeveru regije [[Kirenaika]]. Sa 250.000 stanovnika,<ref name="shahid" /> Bayda je četvrti grad po broju stanovnika u Libiji, poslije [[Tripoli]]ja, [[Bengazi]]ja i [[Misrata|Misrate]]. Glavni je grad distrikta al-Jabal al-Akdar. Poznat je i pod imenom ''Az Zawiya Al Bayda'', a njegova historija seže u doba antičke Grčke kada je bio poznat pod imenom ''Balagrae''.<ref name="oxford" />. Za vrijeme italijanske vlasti, Italijani su ga zvali ''Beda Littoria''.<ref name="italy" /> Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je bio važno uporište britanskih snaga u sjevernoj Africi. == Vanjski linkovi == * http://www.fallingrain.com/world/LY/04/Al_Bayda.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303220307/http://www.fallingrain.com/world/LY/04/Al_Bayda.html |date=3. 3. 2016 }} == Reference == {{refspisak|1|refs= <ref name="shahid">[http://www.nytimes.com/2011/03/07/world/africa/07rebels.html "Free of Qaddafi, a City Tries to Build a New Order"]. The New York Times.</ref> <ref name="oxford">[http://users.ox.ac.uk/~corp0057/Cyrenaica%20and%20the%20Late%20Antique%20Economy.pdf Cyrenaica and the Late Antique Economy] Oxford University Computing Services.</ref> <ref name="italy">[http://www.interventi-abruzzo.com/index.php?option=com_content&task=view&id=530&Itemid=75 BeidaLA LIBIA, IL COLONIALISMO FASCISTA ,GHEDDAFI E I FURBETTI EUROPEI]</ref> }} {{Commonscat|El Bayda'}} {{stub-geog}} [[Kategorija:Geografija Libije]] [[Kategorija:Gradovi u Libiji]] k3h3az83tp08q2kyno9zb2n2bxlv4og 1 132497 3916120 3915602 2026-08-03T00:17:32Z Tulum387 155909 /* Zaključak */ odgovor 3916120 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma == Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim "doprinosima" ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;) Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 18:37, 1 mart 2026 (CET) == Anžuvinski ljiljan == <nowiki>U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~ </nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST) :Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST) ::<nowiki>Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne "teorija" o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~</nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST) :Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST) ::<nowiki>Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~</nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST) :::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje :::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST) ::::<nowiki>Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~</nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST) == Bošnjački ljiljan? == Mijenjanje naziva u "bošnjački ljiljan" historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:53, 28 juli 2026 (CEST) :Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST) ::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST) ::: U heraldici ne postoji "bosanski ljiljan". Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam "bosanski". U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev "bosanski " označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:15, 30 juli 2026 (CEST) ::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije formirane 1991. U njoj su bili:<ref>{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}</ref>{{Rp|202}} ::::* Enver Imamović ::::* Zvonimir Bebek ::::* Tihomir Glavaš ::::* Boris Nilević ::::* Hasan-Mirza Ćeman ::::* Vedran Hadžović ::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno. ::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. === Reference === {{Refspisak}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST) :::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:45, 30 juli 2026 (CEST) :::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta. :::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer "''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''" – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia]. :::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :) :::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u "bošnjački ljiljan", već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku. :::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu "danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je". Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i "prišivanje" jednom narodu. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 19:13, 30 juli 2026 (CEST) ::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST) :::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim: :::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''. :::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola. :::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). :::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST) ::::::::::Pozdrav, ::::::::::pogrešno sam ulinkao, imamo [[Ljiljan (simbol)]], pa mislim da se on treba spojiti sa ovim člankom i ondaovaj brisati. Ne vidim potrebu imati 2 članka koji o istom govore. Iskoristiti ono što je dobro napisano i upotpuniti članak o simbolu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:25, 31 juli 2026 (CEST) :::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz "bosanski ljiljan" uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo. :::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je "prvi" koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku. :::::::::Također, otkud teza da je "proklamativno usvojen" 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :) :::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe. :::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka. :::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 22:39, 30 juli 2026 (CEST) ::::::::hoćeš li doraditi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:05, 31 juli 2026 (CEST) :::::::::Haris me preduhitrio :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 15:54, 31 juli 2026 (CEST) == Rezime == === Činjenice === U raspravi je potvrđeno, kao i što je u zakonima poznato: * [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli BiH]] su [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava]], [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Intermezzo (himna)|himna]]; * Na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bosne_i_Hercegovine#Republika_Bosna_i_Hercegovina_(1992%E2%80%931998) zastavi RBIH] i grbu, te na nekom vojnom znakovlju, jedne od zaraćenih strana, nalazi se šest ljiljana; * Bosanski/bošnjački ljiljan kao pojam ne postoji u heraldici; * Ljiljani se nalaze na nekim grbovima nižih teritorijalnih jedinica u BiH; * Ljiljani nisu simbol BiH. Ako jesu, onda su jedan od desetine ili stotine znakova ili simbola, koji su prisutni u BiH; * Zastava RBIH, kao i izvedenice od nje, nedugo nakon zvaničnog usvajanja, je od Hrvata i Srba nepriznata kao simbol tih naroda, tako da je vremenom ljiljan postao simbol koji koriste bošnjačke političke i druge strukture. Hrvatski narod je izabrao šahovnicu, koja se npr. između ostalog zvanično nalazi na obilježju [https://bs.wikipedia.org/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Bosne_i_Hercegovine#Pukovi 1. puka OSBIH], respektivno dvoglavi bijeli orao (srpska trobojnica) za srpski puk, te grb s ljiljanima za bošnjački puk; * Bosna i Hercegovina je zasnovana na odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a; Kao i nekoliko drugih republika Jugoslavije === Teze === Bez da me odgovor interesira, jer Wikipedija ne služi za iznošenje vlastitih ili tuđih teza, bilo bi dobro da kolega pokuša objasniti slijedeće pojmove: * "...najreprezentativniji simbol bosanstva..." - šta je ''bosanstvo''? Da li je ljiljan simbol 37.110 Bosanaca u BiH? Ako jeste, ima li neka referenca? * Autor E.I. u [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf članku] navodi ponovo Bosance (i Hercegovce) čiji je simbol ljiljan; Znaju li Bosanci i Hercegovci da je to "njihov" simbol? * Ukoliko pojedinac, grupa ili neka politička partija smatra da su ljiljani simboli BiH, vjerovatno može o tome pokrenuti raspravu u Skupštini BiH, te se tamo može donijeti odluka o promjenama simbola BiH; Naše na Wikipediji nije da mi donosimo odluke ili prijedloge, te da iznosimo želje i teze koje nemaju nikakvu podlogu u zakonima; * Poznato je da Bosanci (i Hercegovci) nemaju politička prava u BiH, te je vjerovatno nemoguće rođeno dijete u registar rođenih upisati kao Bosanac (i Hercegovac); * Povezivanje srednjovjekovnih država i teritorija a područja BiH, ima istorijski, kulturološki značaj, ali nije osnova za današnju BiH, te njeno političko uređenje; === Zaključak === Članak je predložen za brisanje, a po potrebi i interesu korisnika, o ljiljanu kao simbolu u BiH, se može napisati u članku [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:05, 31 juli 2026 (CEST) :Mislim da je važno razdvojiti nekoliko stvari u ovome svemu. :Činjenica da izraz "bosanski ljiljan" nije formalni heraldički termin sama po sebi ne znači da je naziv neispravan, niti da ga treba zamijeniti nazivom "bošnjački ljiljan". U grbovnicima, štaviše, ni nema imena ispod nekih grbova, ali valjda se zaslužuje da se zna na šta se odnosi nešto? :Nazivi članaka na Wikipediji ne određuju se samo prema terminologiji jedne struke kada su potežu pitanja poput ovih, nego prema tome koji je naziv najzastupljeniji u relevantnim i pouzdanim izvorima. Heraldika govori o heraldičkim figurama poput ovih gore što sam ih nabrojao, dok se nazivi poput bosanskog ljiljana odnose na historijski i kulturni kontekst u kojem je određeni simbol korišten. :Mislim da bi za pitanje naziva trebalo prvenstveno pogledati historiografsku i stručnu literaturu: postoji li u relevantnim izvorima naziv "bosanski ljiljan" i postoji li jednako utemeljena upotreba naziva "bošnjački ljiljan". Koliko sam do sada uspio pronaći, prvi izraz koristi se u historiografskim radovima, i to dominantno, koji obrađuju srednjovjekovnu Bosnu i kasniju upotrebu ovog simbola. Ako postoji literatura koja pokazuje suprotno, mislim da bi upravo ona trebala biti osnova za promjenu naziva? :Nadalje, smatram da pitanja o tome koliko se danas ljudi identificira s određenim simbolom ili kako ga pojedine političke ili društvene grupe doživljavaju nisu presudna za naziv članka. Savremena upotreba svakako treba biti obrađena u članku, ali naziv bi se trebao temeljiti na provjerljivim izvorima i historijskom kontekstu, a ne na trenutnom viđenju značenja simbola. Ovo, čini mi se, ponavljam više puta. :Što se tiče samog brisanja, ne vidim da postoje razlozi koji bi opravdali uklanjanje članka. Tema je enciklopedijski značajna, postoje izvori, članak nije promotivan niti se radi o besmislenom sadržaju. Ako postoje problemi s neutralnošću, stilom ili nedovoljno preciznim formulacijama, to su razlozi za doradu članka, a ne za brisanje. :Postoje brojni članci o historijskim simbolima koji danas nisu službeni, ali su i dalje enciklopedijski relevantni. :Zato bih predložio da se rasprava vrati na dva ključna pitanja, dakle da se prijedlog za brisanje privremeno poništi (dok ne odlučimo šta ćemo i kako ćemo dalje): :# Koji naziv je najviše zastupljen u relevantnoj literaturi? :# Postoji li stvaran razlog za brisanje članka ili je problem prvenstveno u njegovom uređenju i organizaciji sadržaja zbog preklapanja sa člankom [[Ljiljan (simbol)]]? :Mislim da bi se uz doradu članka i jasnije i preciznije formulacije moglo doći do nečeg konkretnog :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 12:59, 31 juli 2026 (CEST) ::Slučajno sam nabasao na ovu raspravu dok sam pregledavao stanje članka na hrwiki – samo bih izrazio potporu za Tulumov način razmišljanja. Prema nekim svima zajedničkim smjernicama, mi kao Wikipedisti ne prosuđujemo logičnost nazivlja, već preslikavamo zatečeno stanje (na tragu [[en:WP:RIGHTGREATWRONGS]]). Prema tome, ako postoji općeprihvaćeni naziv, čak i ako je tehnički pogrešan, trebalo bismo ga svejedno koristiti, a zatim (ako za to postoje izvori) u članku opisati raspravu koja se vodi oko tog naziva i njegove točnosti. Jedini izuzetak tog pravila su naslovi koji zbunjuju čitatelje i naslovi koji ''flagrantno'' krše pravila o neutralnosti. Eto, jedna autsajderska. :) Svako dobro! [[Korisnik:Runolist|Runolist]] ([[Razgovor s korisnikom:Runolist|razgovor]]) 20:17, 31 juli 2026 (CEST) :Članak ne treba brisati, nego ga preimenovati i doraditi. Naziv "Bošnjački ljiljan" previše sužava temu, pa bi bolje odgovarao naslov poput "Ljiljan u bosanskoj heraldici". U tekstu treba jasno odvojiti srednjovjekovnu upotrebu, državne simbole Republike Bosne i Hercegovine i kasniju bošnjačku simboliku. :"Bošnjački ljiljan" može ostati kao preusmjerenje i biti objašnjen u posebnom odjeljku. Najbolje je da se naslov i sadržaj zasnivaju na pouzdanim izvorima, a ne na političkim tumačenjima. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:56, 31 juli 2026 (CEST) ::Meni je ovaj prijedlog sasvim prihvatljiv, članak je detaljno preuređen i mislim da se može ukloniti šablon za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 31 juli 2026 (CEST) :::Šta smo, gdje smo, dokle smo? Haris je članak u međuvremenu ozbiljno preuredio, i stilski i sadržajno, tako da mislim da više nema razloga da šablon za brisanje ostane. Bilo bi šteta da članak bude obrisan isključivo zbog isteka roka predviđenog šablonom :) :::Po meni je možda bilo logičnije odmah razdvojiti pojmove, pa da se od početka znalo šta ide pod simbol, šta pod biljku, a šta pod odlikovanje. Sad je to malo isprepleteno, ali nije ni sada kasno. Članak će se svakako još dorađivati. :::Koliko je do sada pokazano u raspravi, za naziv '''Bošnjački ljiljan''' nisu ponuđeni relevantni historiografski ni heraldički izvori. Istovremeno, pokazano je da '''Bosanski ljiljan''' nije formalni heraldički termin, ali nije pokazano da kao historiografski naziv ne postoji. Naprotiv, navedeno je više relevantnih izvora koji ga upravo tako nazivaju, pa zbog tradicije, ali prije svega pravilne historiografske formulacije koja prati termin na koji se misli, djeluje mi najsavršenijim odabirom za naziv i dalje (pogledajte zadnji dio komentara na koji način bi se to sprovelo). :::Harisov prijedlog mi nije loš i razumijem logiku iza njega, ali mi se čini da otvara neka nova pitanja i stvara blagu konfuziju. Ako članak nazovemo '''Ljiljan u bosanskoj heraldici''', onda se tema naslovom svodi prvenstveno na heraldiku i srednjovjekovnu Bosnu, iako članak obrađuje i kasniju upotrebu simbola, uključujući Republiku Bosnu i Herceogivnu i njegov savremeni identitetski kontekst. Drugim riječima, naslov i sadržaj ne bi više bili toliko usklađeni, a da ne pričam o tome što bi se i Hercegovci mogli naljutit :D :::Šalu na stranu, ni '''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' ne djeluje idealno. Mogao bi ostaviti utisak da se govori o savremenoj heraldici Bosne i Hercegovine ili čak o aktuelnim državnim simbolima, što opet nije slučaj. A usput je i poprilično dug i nezgrapan. :::Zato i dalje mislim da naslov prvenstveno treba jasno identifikovati predmet članka, a sadržaj treba objasniti njegov historijski razvoj, različite faze upotrebe i simboliku (kako nekadašnju, tako i aktuelnu). Ne možemo sve to ugurati u sam naziv. :::Mada, nekako kontam da je višeznačnica '''Bosanski ljiljan''' zapravo najjednostavnije rješenje. Na njoj se može u disambiguejšnu u zagradi ili iza crte ukratko, do dvije rečenice, objasniti šta je šta: simbol, biljka i odlikovanje ili šta već. Mislim da bi to bilo najpreglednije i za čitaoce i za nas koji ćemo kasnije održavati članke. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 02:17, 3 august 2026 (CEST) oi6g9u1l45ysenek0ua57b4248eb37r 3916123 3916120 2026-08-03T00:20:36Z Tulum387 155909 3916123 wikitext text/x-wiki {{Stranica_za_razgovor}} == Samostalna istraživanja i slični pokušaji vandalizma == Pišem ovo samo još jednom da podsjetim anonimne korisnike koji se trude da svojim "doprinosima" ostvare ono što je samo njima objašnjivo. Zna se vaš modus operandi jer su pokušaji prekrajanja i historije i kulture učestali, sa svih strana, ali da ne griješim dušu i ne prejudiciram. Ostaću na tom zaključku. Vaše interpretacije ubuduće probajte pretočiti u neki relevantniji sadržaj, zadajte teži domaći, pa da megdan bude kulturno-historijski, a ne puko prepravljanje i vraćanje članka u prvobitno stanje. Jer neki od nas ovaj hobi shvaćaju poprilično ozbiljno ;) Sretan Dan nezavisnosti i hvala što doprinosite temama koje se tiču Bosne i Hercegovine. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 18:37, 1 mart 2026 (CET) == Anžuvinski ljiljan == <nowiki>U heraldici ne postoji bosanski ljljan nego anžuvinski, kojeg su kreirali francuski kraljevi u 13. stoljeću. Ta Anžuvinska dinastija davala je vladare brojnim zemljama širom Evrope, između ostalih i Ugarskoj. Kako su bosanski banovi, vojvode i kraljevi bili ugarski vazali, od njih su i preuzimali ljljane u svoje grbove. Dakle, to su anžuvinski grbovi, točno definirane stilizacije. U enciklopediji nema mjesta mitomaniji o bosanskom ljljanu, koji pojam postoji samo u botanici! ~~~~ </nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 03:15, 14 juli 2026 (CEST) :Imate relevantan izvor da date ili da izmišljate teorije? [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 09:44, 14 juli 2026 (CEST) ::<nowiki>Pa izmišljen je bosanski ljiljan kao heraldički simbol! Nema nikakve osnove niti teorije za njega. Besmisleno je tražiti žuti ljljan po poljima da se nategne "teorija" o autohtonom ljljanu u Tvrtkovom grbu. Čak ni izvorni heraldički anžuvinski ljljan nema veze s pravim (botaničkim) ljiljanom, jer više sliči irisu (peruniki). ~~~~</nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 17:13, 14 juli 2026 (CEST) :Tačno je da je simbol (posredno) preuzet od Francuza, ali to je spomenuto u članku, tako da ne znam u čemu je poenta poruke. Ako nešto nije dovoljno precizno rečeno, može se doraditi rečenica ili dvije umjesto prozivanja za mitomaniju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:53, 14 juli 2026 (CEST) ::<nowiki>Vidim da ste korigirali tekst članka. Hvala! Svako dobro u radu! ~~~~</nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 17:15, 14 juli 2026 (CEST) :::Ništa nije korigovano. Ako imate nekih ozbiljnih argumenata, budite slobodni da ih navedete. Paušalne ocjene, mišljenja i dojmove ne uzimamo u razmatranje :::pozdrav [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:39, 14 juli 2026 (CEST) ::::<nowiki>Greška, greška! Zamijenio sam hrvatsku i bosansku stranicu. Začudo, hrvatska je stranica jako prožeta naivnim bosanskim patriotizmom. Valjda ju napisao neki naš dodrinaš. A vaša je stranica sasvim solidna. Najradije bih pobrisao svoje komentare, ali ne mogu. Ako to može neki admin ili urednik, neka ih slobodno pobriše. Isprika još jednom i svako dobro! ~~~~</nowiki> [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-39802-15|&#126;2026-39802-15]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-39802-15|talk]]) 21:34, 14 juli 2026 (CEST) == Bošnjački ljiljan? == Mijenjanje naziva u "bošnjački ljiljan" historiografski je problematično jer se simbol prvi put javlja u kontekstu srednjovjekovne bosanske države i dinastije Kotromanića, dakle u vremenu prije formiranja modernih nacionalnih identiteta. Općepoznato je da srednjovjekovna Bosna nije poznavala nacije kakve danas poznajemo, pa se ovaj simbol ne može vezivati isključivo za jedan savremeni narod, bez obzira ko ga više koristio. Ako bi se ipak pokušalo ići u tom smjeru, ljiljan bi bio bošnjanski. Precizniji termin je, dakle, bosanski ljiljan, jer označava vezu sa zemljom. Da je lilium bosniacorum, bio bi bošnjački ljiljan, a pošto nije, ostaje bosanski :). Savremena upotreba samo je moderna interpretacija historije, a upotreba ljiljana danas ne može ni u kom slučaju zamijeniti njegovo srednjovjekovno porijeklo, samim time ni naziv. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 04:53, 28 juli 2026 (CEST) :Nije mi poznato da se igdje u literauri ili u javnosti koristi ovaj naziv. {{Spomeni|AnToni}} može li neki izvor? Pružena argumentacija u trenutku premještanja mi se ne čini adekvatnom, analogijom isto bismo onda mogli premjestiti i Bosanski na Bošnjački jezik, oboje bi bilo jednako netačno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:42, 29 juli 2026 (CEST) ::a danas u bošnjačkim političkim krugovima, ima snažnu identitetsku i kulturnu simboliku.-- vidjeli smo na svj prvenstvu popularnost, a neko je sve sveo na ove krugove. članak vapi za prepravkom [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 16:01, 29 juli 2026 (CEST) ::: U heraldici ne postoji "bosanski ljiljan". Ljiljani se nalaze na mnogim grbovima, ali s Bosnom nemaju povezanost. Ovaj bi članak trebao govoriti o simbolu, koji je proklamativno usvojen 1990-ih, kao simbol nekih bošnjačkih struktura, te zato je potrebno razgraničenje u odnosu na pojam "bosanski". U BiH ovaj simbol nije zvanični simbol Bosne i Hercegovine, a zbog historijskog slijeda zadnjih 30 godina, pretendiraju ga bošnjačke strukture. [Bez da ulazim zašto i s kojim ciljem.] Pridjev "bosanski " označava da je taj pojam simbol Bosne (i Hercegovine), stanovnika Bosne (i Hercegovine) ili nečega što je povezano s Bosnom (i Hercegovinom). Povezanost s biljkom, jezikom ili ''prvenstvom'' (?) [kojim], ''vapajem'' [nisam ga čuo] mi nije jasna, te se ne bih raplinjavao van teme. Dakle, članak bi trebalo tako doraditi da ne stvara pogrešnu tezu da je bosanski (bošnjački) ljiljan simbol Bosne (i Hercegovine), nego argumentovano objasniti, da se koristi u određenim političkim krugovima [nebitno je zašto i da li ljiljan stvarno predstavlja bošnjački narod, koji nije nastao proklamacijom 90-ih, te ima svoju kulturu i simboliku iz istorije zadnjih nekoliko stotina godina. Ako neko želi da članak premjesti, nek' premjesti, ali uz promjene u članku, koje čitaocu daju tačnu informaciju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:15, 30 juli 2026 (CEST) ::::AnToni, složiti ćemo se da je ovo anahronizam. Ljiljani imaju povezanost s Bosnom kroz heraldiku dinastije Kotromanića, dok nacije, kao moderni pojam nisu postojale. Od 1990-ih Zastava R BiH je usvojena na stručne komisije formirane 1991. U njoj su bili:<ref>{{Cite web|url=https://prilozi.iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2024/01/MesudSadinlija_Prilozi-IIS-52-2023_ONLINE-7-2.pdf|title=Oznake, zastave, činovi i drugi simboli identiteta u Armiji Republike Bosne i Hercegovine 1992–1995.|last=Šadinlija|first=Mesud|date=13. 11. 2023|website=iis.unsa.ba|publisher=Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu|access-date=30. 7. 2026}}</ref>{{Rp|202}} ::::* Enver Imamović ::::* Zvonimir Bebek ::::* Tihomir Glavaš ::::* Boris Nilević ::::* Hasan-Mirza Ćeman ::::* Vedran Hadžović ::::Vezati ovaj simbol isključivo za bošnjake je po meni pogrešno jer ima veliki broj nebošnjaka koji se identificirao/identificira sa ovih simblom. Reducirati naziv na bošnjački je historijski netačno. ::::slažem se sa komentarom da članak treba preurediti. === Reference === {{Refspisak}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:35, 30 juli 2026 (CEST) :::::: Nastanak zastave RBIH mi je poznat, no ovdje se radi o aktuelnom značenju simbola, koji se pretedira, mimo državnih simbola BiH.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:45, 30 juli 2026 (CEST) :::::::Prema logici i zdravom razumu, ali prije svega prema relevantnoj historiografiji, da krenemo opet od gorespomenutog Envera Imamovića pa nadalje, ljiljani su i u stranim i u domaćim stručnim radovima i literaturi dosljedno nazivani '''bosanskim'''. Ne postoji ozbilja literatura koja bi to mogla opovrgnuti. Krajnje je neprimjereno da se od historijski bosanskog simbola pravi bošnjački, jer, najjednostavnije rečeno, nema uporišta. :::::::Zanimljivo je i da sam Enver Imamović, koji je vjerovatno najviše istraživao ovu tematiku i bio član stručne komisije za državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine, 2006. piše da su postojale ideje da se ljiljani proglase simbolom bošnjačkog naroda, ali izričito zaključuje i usudio bih se reći upozorava da bi to bilo kontraproduktivno jer "''pravno-historijski gledano, ljiljani imaju status simbola države Bosne i Hercegovine, a ne predstavljaju obilježja ovog ili onog naroda''" – [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf 2. stranica teksta Bošnjaci i ljiljan, objavljenog u međunarodnom, interdisciplinarnom, dvojezičnom online časopisu Spirit of Bosnia]. :::::::Ako bismo krenuli logikom aktuelne simbolike i današnje percepcije, na isti način bismo onda morali reinterpretirati brojne druge historijske simbole koji su u međuvremenu dobili različita politička, nacionalna, kulturna ili sl. značenja, međutim... Historijski naziv simbola ne mijenja se zato što ga je u određenom periodu prisvojila ili češće koristi neka savremena grupacija :) :::::::Nadalje, i u novijoj literaturi koja se bavi simbolima bosanstva i bosanske državnosti, ljiljan se opisuje kao '''najreprezentativniji simbol bosanstva''', odnosno kao simbol koji pripada kulturno-historijskoj tradiciji Bosne (Bosne kao srednjovjekovne države). Magistarski i doktorski radovi navode da je ljiljan kroz čitav srednji vijek bio osnovni sadržaj grba i zastave Bosne, da pripada njenoj hiljadugodišnjoj kulturno-historijskoj tradiciji, te da ga ljudi smatraju jednim od najprepoznatljivijih simbola bosanske državnosti. Nigdje se historijski simbol ne preimenuje u "bošnjački ljiljan", već se jasno razlikuje njegovo historijsko porijeklo od njegove savremene upotrebe, što bi trebalo da se ažurira u članku. :::::::Članak treba biti dorađen, to stoji, ali se onda u njemu treba razraditi dinamika korištenja kroz vrijeme, od srednjovjekovne Bosne, preko Republike Bosne i Hercegovine, do njegove današnje upotrebe, umjesto da se izvodi zaključak po principu "danas se dominantno koristi među Bošnjacima, dakle bošnjački je". Savremena simbolika ne može biti razlog za mijenjanje historijski utemeljenog naziva i "prišivanje" jednom narodu. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 19:13, 30 juli 2026 (CEST) ::::::::Postavlja se pitanje da li nam je potreban ovaj članak obzirom da već imamo [[Zlatni ljiljan]] ili ta dva spojiti? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:51, 30 juli 2026 (CEST) :::::::::Ne bi trebalo spajati... jer jedan govori o odlikovanju, a drugi o simbolu generalno (kao na zastavi RBiH, zastavi FBiH). Upitao sam AI o ovome: koji je naziv ispravan i dobio jasan odgovor koji prenosim: :::::::::# '''Historijsko porijeklo:''' Simbol potječe iz srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić (14. vijek). Heraldički i historijski ispravan naziv je isključivo '''bosanski ljiljan'''. :::::::::# '''Neutralnost (NPOV):''' Naziv „bosanski“ označava državni i geografski kontinuitet. Pojam „bošnjački“ se odnosi na moderni nacionalni identitet i suzio bi historijski kontekst simbola. :::::::::# '''Zvanična upotreba:''' Pod ovim nazivom bio je službeni simbol Republike BiH (1992–1998). :::::::::'''Zaključak:''' Primarni naziv članka mora biti '''Bosanski ljiljan (simbol)'''. Moderni kontekst i naziv „bošnjački ljiljan“ treba pomenuti samo kao podsekciju o savremenoj upotrebi. [[Korisnik:GoodBosnian|GoodBosnian]] ([[Razgovor s korisnikom:GoodBosnian|razgovor]]) 22:18, 30 juli 2026 (CEST) ::::::::::Pozdrav, ::::::::::pogrešno sam ulinkao, imamo [[Ljiljan (simbol)]], pa mislim da se on treba spojiti sa ovim člankom i ondaovaj brisati. Ne vidim potrebu imati 2 članka koji o istom govore. Iskoristiti ono što je dobro napisano i upotpuniti članak o simbolu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:25, 31 juli 2026 (CEST) :::::::::Da se nadovežem na svoj komentar od ranije. Izraz "bosanski ljiljan" uistinu ne postoji kao poseban heraldički pojam niti kao zasebna heraldička figura. U heraldici se radi o motivu fleur-de-lisa, koji jel, u kontekstu srednjovjekovne Bosne i dinastije Kotromanić ima svoje historijsko značenje. To je neosporivo. :::::::::Ako bismo išli tim pravcem da pravo na određeni simbol ima isključivo onaj ko ga je prvi usvojio ili koristio, veliki dio evropske heraldike izgubio bi smisao, ili bi u još gorem slučaju ostali bez simbola. Heraldički simboli se kroz historiju prenose između vladarskih porodica, država i zajednica, pri čemu bi, dakle, u novom okruženju često dobijali novo značenje. To vrijedi i za ljiljan, kao i za dvoglavog orla, lava ili krst. Teško je, pa i besmisleno usudio bih se reći, tražiti ko ih je "prvi" koristio. Zbog toga nije dovoljno reći da se ljiljan pojavljuje na mnogim evropskim grbovima i tu završiti priču. Jednako je važno napomenuti da postoji jasno dokumentovana povezanost ljiljana sa srednjovjekovnom Bosnom kroz grb dinastije Kotromanić i bosansku heraldiku. :::::::::Također, otkud teza da je "proklamativno usvojen" 1990-ih? U tom periodu on je ponovno uveden kao dio državnih simbola (pogledati grb i zastavu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine na kojim dominira), upravo pozivanjem na srednjovjekovnu heraldičku tradiciju. Dakle, riječ je o obnovi ranijeg simbola, a ne o njegovom nastanku :) :::::::::Tačno je da od 1998. godine ljiljan više nije službeni simbol Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice ostaji da je ranije bio državni simbol Republike Bosne i Hercegovine, kao što je bio i simbol srednjovjekovne bosanske države. To su historijske činjenice koje članak treba jasno razlikovati od njegove današnje upotrebe. :::::::::Na osnovu svega navedenog smatram da članak treba predstaviti historijski kontinuitet i različite faze upotrebe ovog simbola, bez političkih kvalifikacija/vrijednosnih sudova. Na kraju krajeva čitaocima, kao i uvijek, treba na osnovu provjerenih podataka i izvora omogućiti da sami donesu zaključak o značenju članka. :::::::::Moja preporuka je da se članci srede na sljedeći način: bosanski ljiljan (simbol), tj. ovaj članak, pa onda redom bosanski ljiljan (vrsta), zlatni ljiljan (odlikovanje). Prije toga pojam bosanski ljiljan, kao generalni, postaviti za višeznačnicu, pa onda ispod listirati ove navede članke? <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 22:39, 30 juli 2026 (CEST) ::::::::hoćeš li doraditi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:05, 31 juli 2026 (CEST) :::::::::Haris me preduhitrio :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 15:54, 31 juli 2026 (CEST) == Rezime == === Činjenice === U raspravi je potvrđeno, kao i što je u zakonima poznato: * [[Simboli Bosne i Hercegovine|Simboli BiH]] su [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastava]], [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Intermezzo (himna)|himna]]; * Na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Zastava_Bosne_i_Hercegovine#Republika_Bosna_i_Hercegovina_(1992%E2%80%931998) zastavi RBIH] i grbu, te na nekom vojnom znakovlju, jedne od zaraćenih strana, nalazi se šest ljiljana; * Bosanski/bošnjački ljiljan kao pojam ne postoji u heraldici; * Ljiljani se nalaze na nekim grbovima nižih teritorijalnih jedinica u BiH; * Ljiljani nisu simbol BiH. Ako jesu, onda su jedan od desetine ili stotine znakova ili simbola, koji su prisutni u BiH; * Zastava RBIH, kao i izvedenice od nje, nedugo nakon zvaničnog usvajanja, je od Hrvata i Srba nepriznata kao simbol tih naroda, tako da je vremenom ljiljan postao simbol koji koriste bošnjačke političke i druge strukture. Hrvatski narod je izabrao šahovnicu, koja se npr. između ostalog zvanično nalazi na obilježju [https://bs.wikipedia.org/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Bosne_i_Hercegovine#Pukovi 1. puka OSBIH], respektivno dvoglavi bijeli orao (srpska trobojnica) za srpski puk, te grb s ljiljanima za bošnjački puk; * Bosna i Hercegovina je zasnovana na odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a; Kao i nekoliko drugih republika Jugoslavije === Teze === Bez da me odgovor interesira, jer Wikipedija ne služi za iznošenje vlastitih ili tuđih teza, bilo bi dobro da kolega pokuša objasniti slijedeće pojmove: * "...najreprezentativniji simbol bosanstva..." - šta je ''bosanstvo''? Da li je ljiljan simbol 37.110 Bosanaca u BiH? Ako jeste, ima li neka referenca? * Autor E.I. u [https://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-2-2006-april/the-bosnian-fleur-de-lis/?output=pdf članku] navodi ponovo Bosance (i Hercegovce) čiji je simbol ljiljan; Znaju li Bosanci i Hercegovci da je to "njihov" simbol? * Ukoliko pojedinac, grupa ili neka politička partija smatra da su ljiljani simboli BiH, vjerovatno može o tome pokrenuti raspravu u Skupštini BiH, te se tamo može donijeti odluka o promjenama simbola BiH; Naše na Wikipediji nije da mi donosimo odluke ili prijedloge, te da iznosimo želje i teze koje nemaju nikakvu podlogu u zakonima; * Poznato je da Bosanci (i Hercegovci) nemaju politička prava u BiH, te je vjerovatno nemoguće rođeno dijete u registar rođenih upisati kao Bosanac (i Hercegovac); * Povezivanje srednjovjekovnih država i teritorija a područja BiH, ima istorijski, kulturološki značaj, ali nije osnova za današnju BiH, te njeno političko uređenje; === Zaključak === Članak je predložen za brisanje, a po potrebi i interesu korisnika, o ljiljanu kao simbolu u BiH, se može napisati u članku [[Ljiljan (simbol)|Ljiljan]]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:05, 31 juli 2026 (CEST) :Mislim da je važno razdvojiti nekoliko stvari u ovome svemu. :Činjenica da izraz "bosanski ljiljan" nije formalni heraldički termin sama po sebi ne znači da je naziv neispravan, niti da ga treba zamijeniti nazivom "bošnjački ljiljan". U grbovnicima, štaviše, ni nema imena ispod nekih grbova, ali valjda se zaslužuje da se zna na šta se odnosi nešto? :Nazivi članaka na Wikipediji ne određuju se samo prema terminologiji jedne struke kada su potežu pitanja poput ovih, nego prema tome koji je naziv najzastupljeniji u relevantnim i pouzdanim izvorima. Heraldika govori o heraldičkim figurama poput ovih gore što sam ih nabrojao, dok se nazivi poput bosanskog ljiljana odnose na historijski i kulturni kontekst u kojem je određeni simbol korišten. :Mislim da bi za pitanje naziva trebalo prvenstveno pogledati historiografsku i stručnu literaturu: postoji li u relevantnim izvorima naziv "bosanski ljiljan" i postoji li jednako utemeljena upotreba naziva "bošnjački ljiljan". Koliko sam do sada uspio pronaći, prvi izraz koristi se u historiografskim radovima, i to dominantno, koji obrađuju srednjovjekovnu Bosnu i kasniju upotrebu ovog simbola. Ako postoji literatura koja pokazuje suprotno, mislim da bi upravo ona trebala biti osnova za promjenu naziva? :Nadalje, smatram da pitanja o tome koliko se danas ljudi identificira s određenim simbolom ili kako ga pojedine političke ili društvene grupe doživljavaju nisu presudna za naziv članka. Savremena upotreba svakako treba biti obrađena u članku, ali naziv bi se trebao temeljiti na provjerljivim izvorima i historijskom kontekstu, a ne na trenutnom viđenju značenja simbola. Ovo, čini mi se, ponavljam više puta. :Što se tiče samog brisanja, ne vidim da postoje razlozi koji bi opravdali uklanjanje članka. Tema je enciklopedijski značajna, postoje izvori, članak nije promotivan niti se radi o besmislenom sadržaju. Ako postoje problemi s neutralnošću, stilom ili nedovoljno preciznim formulacijama, to su razlozi za doradu članka, a ne za brisanje. :Postoje brojni članci o historijskim simbolima koji danas nisu službeni, ali su i dalje enciklopedijski relevantni. :Zato bih predložio da se rasprava vrati na dva ključna pitanja, dakle da se prijedlog za brisanje privremeno poništi (dok ne odlučimo šta ćemo i kako ćemo dalje): :# Koji naziv je najviše zastupljen u relevantnoj literaturi? :# Postoji li stvaran razlog za brisanje članka ili je problem prvenstveno u njegovom uređenju i organizaciji sadržaja zbog preklapanja sa člankom [[Ljiljan (simbol)]]? :Mislim da bi se uz doradu članka i jasnije i preciznije formulacije moglo doći do nečeg konkretnog :) <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 12:59, 31 juli 2026 (CEST) ::Slučajno sam nabasao na ovu raspravu dok sam pregledavao stanje članka na hrwiki – samo bih izrazio potporu za Tulumov način razmišljanja. Prema nekim svima zajedničkim smjernicama, mi kao Wikipedisti ne prosuđujemo logičnost nazivlja, već preslikavamo zatečeno stanje (na tragu [[en:WP:RIGHTGREATWRONGS]]). Prema tome, ako postoji općeprihvaćeni naziv, čak i ako je tehnički pogrešan, trebalo bismo ga svejedno koristiti, a zatim (ako za to postoje izvori) u članku opisati raspravu koja se vodi oko tog naziva i njegove točnosti. Jedini izuzetak tog pravila su naslovi koji zbunjuju čitatelje i naslovi koji ''flagrantno'' krše pravila o neutralnosti. Eto, jedna autsajderska. :) Svako dobro! [[Korisnik:Runolist|Runolist]] ([[Razgovor s korisnikom:Runolist|razgovor]]) 20:17, 31 juli 2026 (CEST) :Članak ne treba brisati, nego ga preimenovati i doraditi. Naziv "Bošnjački ljiljan" previše sužava temu, pa bi bolje odgovarao naslov poput "Ljiljan u bosanskoj heraldici". U tekstu treba jasno odvojiti srednjovjekovnu upotrebu, državne simbole Republike Bosne i Hercegovine i kasniju bošnjačku simboliku. :"Bošnjački ljiljan" može ostati kao preusmjerenje i biti objašnjen u posebnom odjeljku. Najbolje je da se naslov i sadržaj zasnivaju na pouzdanim izvorima, a ne na političkim tumačenjima. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:56, 31 juli 2026 (CEST) ::Meni je ovaj prijedlog sasvim prihvatljiv, članak je detaljno preuređen i mislim da se može ukloniti šablon za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 31 juli 2026 (CEST) :::Šta smo, gdje smo, dokle smo? Haris je članak u međuvremenu ozbiljno preuredio, i stilski i sadržajno, tako da mislim da više nema razloga da šablon za brisanje ostane. Bilo bi šteta da članak bude obrisan isključivo zbog isteka roka predviđenog šablonom :) :::Po meni je možda bilo logičnije odmah razdvojiti pojmove, pa da se od početka znalo šta ide pod simbol, šta pod biljku, a šta pod odlikovanje. Sad je to malo isprepleteno, ali nije ni sada kasno. Članak će se svakako još dorađivati. :::Koliko je do sada pokazano u raspravi, za naziv '''Bošnjački ljiljan''' nisu ponuđeni relevantni historiografski ni heraldički izvori. Istovremeno, pokazano je da '''Bosanski ljiljan''' nije formalni heraldički termin, ali nije pokazano da kao historiografski naziv ne postoji. Naprotiv, navedeno je više relevantnih izvora koji ga upravo tako nazivaju, pa zbog tradicije, ali prije svega pravilne historiografske formulacije koja prati termin na koji se misli, djeluje mi najsavršenijim odabirom za naziv i dalje (pogledajte zadnji dio komentara na koji način bi se to sprovelo). :::Harisov prijedlog mi nije loš i razumijem logiku iza njega, ali mi se čini da otvara neka nova pitanja i stvara blagu konfuziju. Ako članak nazovemo '''Ljiljan u bosanskoj heraldici''', onda se tema naslovom svodi prvenstveno na heraldiku i srednjovjekovnu Bosnu, iako članak obrađuje i kasniju upotrebu simbola, uključujući Republiku Bosnu i Herceogivnu i njegov savremeni identitetski kontekst. Drugim riječima, naslov i sadržaj ne bi više bili toliko usklađeni, a da ne pričam o tome što bi se i Hercegovci mogli naljutit :D :::Šalu na stranu, ni '''Ljiljan u bosanskohercegovačkoj heraldici''' ne djeluje idealno. Mogao bi ostaviti utisak da se govori o savremenoj heraldici Bosne i Hercegovine ili čak o aktuelnim državnim simbolima, što opet nije slučaj. A usput je i poprilično dug i nezgrapan. :::Zato i dalje mislim da naslov prvenstveno treba jasno identifikovati predmet članka, a sadržaj treba objasniti njegov historijski razvoj, različite faze upotrebe i simboliku (kako nekadašnju, tako i aktuelnu). Ne možemo sve to ugurati u sam naziv. :::Pa iz tog razloga kontam da je višeznačnica '''Bosanski ljiljan''' zapravo najjednostavnije rješenje. Na njoj se može u disambiguejšnu u zagradi ili iza crte ukratko, do dvije rečenice, objasniti šta je šta: simbol, biljka i odlikovanje ili šta već. Mislim da bi to bilo najpreglednije i za čitaoce i za nas koji ćemo kasnije održavati članke. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 02:17, 3 august 2026 (CEST) sp63qszflr8kuypd6yiq1248cmidjt6 0 136187 3916216 3324884 2026-08-03T10:54:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916216 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fiktivni lik | ime = Eric Foreman | serija = ''Dr. House'' | slika = Eric Foreman (House).jpg | prvo = [[Pilot (Dr. House)|"Pilot"]] | zadnje = | kreator = | portretirao = Omar Epps | glas = | oznaka6 = | podaci6 = | oznaka7 = | podaci7 = | oznaka8 = | podaci8 = <!-- ** Informacije ** --> | nadimak = | alias = | vrsta = | rod = | zanimanje = Liječnik | titula = Neurolog | porodica = Rodney Foreman (otac)<br />Alicia Foreman (majka; pokojna)<br />Marcus Foreman (brat) | supruga = | djeca = | rodbina = | religija = | nacionalnost = | oznaka22 = | podaci22 = | oznaka23 = | podaci23 = | oznaka24 = | podaci24 = <!-- ** extra ** --> | zaglavlje25 = | oznaka26 = | podaci26 = | oznaka27 = | podaci27 = | oznaka28 = | podaci28 = }} Dr. '''Eric Foreman''' fiktivni je lik iz [[Fox Broadcasting Company|''FOX'']]-ove [[medicina|medicinske]] [[televizijska serija|serije]] ''[[Dr. House]]'', a glumi ga [[Omar Epps]]. == Biografija == Po struci [[neurologija|neurolog]], Foreman je član tima specijalista pod vodstvom [[Gregory House|dr. Housea]] u Odjelu za [[Dijagnostika|dijagnostičku medicinu]] u bolnici ''Princeton-Plainsboro''. House ga je zaposlio tri dana prije pilot-epizode.<ref>[[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|(1x01)]] "Pilot" (izbačena scena)</ref> Foreman se smatra najpametnijim i najkvalificiranijim članom tima, školovavši se na univerzitetu [[Columbia univerzitet|''Columbia'']], a zatim i na Medicinskoj školi ''John Hopkins''. Njegov je akademski uspjeh bio impresivan, s izvrsnim uspjehom na fakultetu, što je poslije potvrdio [[James Wilson|Wilson]] u epizodi ''[[Histories (Dr. House)|Histories]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|1x10]]). Malo se zna o Foremanovoj prošlosti, iako se zna da njegova porodica nije bila bogata i da trenutno žive s penzijom (''Histories''). Foreman je, također, bivši maloljetni delinkvent koji je provaljivao u kuće i krao aute. House tvrdi da je to najvažniji razlog zbog čega ga je zaposlio, jer zbog njegove delinkventne prošlosti može prepoznati slične pacijente. Njegov otac Rodney (koji se pojavljuje u epizodama ''[[Euphoria, Part 2 (Dr. House)|Euphoria, Part 2]]'' /[[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x21]]/ i ''[[House Training (Dr. House)|House Training]]'' /[[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x20]]), veoma je [[religija|religiozan]], dok mu majka ne može putovati zbog [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]] (zbog koje u svom jedinom pojavljivanju u seriji čak i ne prepoznaje vlastitog sina); Foreman ima i brata, Marcusa, koji je u zatvoru zbog [[droga|droge]]. Iako njegov odnos s roditeljima ima nedostataka, oni su prikazani kao brižni, iako emotivno udaljeni. == Historija lika == U prvom dijelu epizode "''Euphoria''" Foreman je dobio nepoznatu bolest. Drugi pacijent, s istom bolešću, umire izrazito bolnom smrću pred Foremanovim očima. Pri kraju epizode, [[Allison Cameron|Cameron]], djelujući kao Foremanov opunomoćenik, izvodi biopsiju bijele moždane tvari i dijagnosticira [[primarni amebni meningoencefalitis]], koji uzrokuje bakterija ''[[Naegleria fowleri]]'', [[parazit]] koji živi u vodi i koji, nakon što se udahne, napadne [[mozak]]. Nakon liječenja, Foreman je pobijedio [[meningoencefalitis]], ali nešto je pošlo po zlu s [[biopsija|biopsijom]]. Iako mu mozak miješa lijevu i desnu stranu, on se oporavlja. Nakon povratka s oporavka, njegovo je pamćenje smanjeno i trudi se zapamtiti ključne medicinske pojmove (epizoda ''[[Forever (Dr. House)|Forever]]'', [[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x22]]) i ne zna kako napraviti [[kahva|kahvu]]. U sljedeće dvije epizode, doduše, on je opet onaj stari i opet jednak sa svojim kolegama u donošenju medicinskih teorija. Kada detektiv [[Micheal Tritter]] ponudi Foremanu priliku da njegov brat dobije prijevremeno oslobađanje na slobodu, Foreman to odbije. Tritter smatra da je to licemjerje, s obzirom na Foremanovu vlastitu kriminalnu prošlost, i kaže da, dok Foreman pokušava biti saosjećajan prema Houseu, zapravo je hladan i metodičan kao i on. Ovo se još više potvrdi kada Foreman omogući svojoj djevojci da ode na kurs za medicinske sestre, kako bi prekinuo vezu, a ona kaže da ni on ni House ne mogu podnijeti da su im ljudi blizu. Na kraju je i dao dvosedmični rok pred ostavku, jer se bojao da će postati bezosjećajan prema boljitku pacijenta - ili, kako i sam kaže u finalu 3. sezone, ''"ne želi se pretvoriti u Housea"''. House je ljutito odgovorio da on je poput njega, pa čak i još gori, s obzirom da je brinuo kako izgleda u očima pacijenta i da je odugovlačio odlazak dok House nije priznao da želi da ostane. Nakon ovog, Foreman je otišao bez riječi. U epizodi ''[[The Right Stuff (Dr. House)|The Right Stuff]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x02]]) Cuddy otkriva da je Foreman uzeo posao u ''New York Mercyju'' i da vodi vlastiti dijagnostički odjel. U epizodi ''[[97 Seconds (Dr. House)|97 Seconds]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x03]]) vidimo da, bez obzira što se želi promijeniti, ne može bez houseovskih tehnika, poput korištenja ploče za tzv. ''[[brainstorming]]'', ali još bitnije, ne slušajući bolničku administratorku, jer je vjerovao da je njena ideja pogrešna i da će njegova spasiti pacijenta. Jedina je razlika što je House, poznat kao briljantni doktor, zaslužio povjerenje, a Foreman još nije. Unatoč tome što je Foreman bio u pravu, njegova šefica kaže da bez obzira što je spasio život pacijentu, za to nije imao dokaza i ako ne može vjerovati Foremanu da će je slušati, on nema šta raditi u bolnici. Nakon toga ga otpušta. [[Lisa Cuddy|Cuddy]] tada ponudi Foremanu njegov stari posao u ''Princeton-Plainsborou'', tvrdeći da joj treba neko ko će kontrolirati Housea. U početku odbije, ali nakon što su mu svi intervjui za posao propali, prihvaća. Shvati da je otkaz u ''New York Mercyju'' dovela medicinsku zajednicu do zaključka kako je od njega House stvorio liječnika koji ne poštuje autoritet ni proceduru. Ponovo se vraća u Houseov odjel kako bi djelovao kao Cuddyjine oči i uši u Houseovom novom timu. Iako House pokušava ocrniti i izvrijeđati Foremana kako bi se osjećao jadnim i otišao, Foreman shvaća da je neortodoksni i dinamični Houseov tim baš ono gdje on želi biti i njih dvojica opet počnu normalno komunicirati. Iako se sukobljavaju češće nego prije, House i dalje poštuje Foremanovo znanje i vještine, pa je tako u epizodi ''[[Whatever It Takes (Dr. House)|Whatever It Takes]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x06]]) očitao bukvicu svom timu jer nisu slušali Foremana. U ''[[Let Them Eat Cake (Dr. House)|Let Them Eat Cake]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x10]]) Foreman vodi testiranje lijekova za [[Huntingtonova bolest|Huntingtonovu bolest]] i zatraži od [[Remy Hadley|Trin'eske]] da učestvuje u tom programu. U epizodi ''[[Joy to the World (Dr. House)|Joy to the World]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x11]]) Foreman i Trin'eska strastveno se ljube, ali u sljedećoj epizodi ona kaže da bi željela zadržati distancu. Ipak, kasnije počnu romantičnu vezu. U 6. sezoni preuzima vodstvo nad timom dok je House na liječenju, što uzrokuje raskid veze s Trin'eskom, kojoj daje otkaz. Ubrzo Foreman gubi poziciju voditelja, pošto je Houseu odobrena dozvola, no vezu s Trin'eskom još uvijek ne obnavlja. U 8. epizodi 6. sezone Trin'eska se vraća na posao, te se veza između nje i Foremana ponovo obnavlja. == Osobnost == Unatoč tome što je u mladosti kršio zakon, Foreman se u početku čini najprilagođeniji od svih u timu. Pokazuje sposobnosti vođenja i privremeno je imenovan kao Houseov šef u 2. sezoni (''[[Deception (Dr. House)|Deception]]'', ''[[Failure to Communicate (Dr. House)|Failure to Communicate]]'' i ''[[Need to Know (Dr. House)|Need to Know]]''), kada ga House zove "Blackpoleon Blackaparte" (aludirajući na njegovu boju kože). Isto tako, House i on dijele neke zajedničke karakteristike (''[[Poison (Dr. House)|Poison]]'', [[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|1x08]]), i to karakterne i vanjske. Upitno je da li je ovo istinito, iako u epizodi ''[[House Training (Dr. House)|House Training]]'' priznaje da ima problema sa svojim egom. Kao i House, Foreman je veoma iskren, čak i kad to povrijedi osjećaje drugih. U epizodi ''[[Sleeping Dogs Lie (Dr. House)|Sleeping Dogs Lie]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x18]]) Foreman govori Cameronici da njih dvoje nikad neće biti prijatelji, samo kolege, nakon što ga ona napadne jer je objavio članak o prethodnom slučaju i natjerao Housea da ga potpiše znajući da ona piše isti. Ipak, kasnije, suočen sa smrtonosnom bolešću, Foreman joj se izvinjava. Cameron u početku odbija izvinjenje, ali ga kasnije prihvaća prije nego ga stave u [[koma|komu]]. Slično, u epizodi ''[[Resignation (Dr. House)|Resignation]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x22]]) on kaže [[Robert Chase|Chaseu]] da ga nikad nije volio i nikad neće. Unatoč tome, u kasnijim epizodama, poput ''[[Wilson's Heart (Dr. House)|Wilson's Heart]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x16]]) i ''[[Emancipation (Dr. House)|Emancipation]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x08]]), on Cameronici i Chaseu nudi savjete i podršku. Epizoda ''House Training'' otkriva mnogo o Foremanovu karakteru. Nakon što pacijenticu izloži zračenju i nakon toga shvati da ona ima [[stafilokoki|stafilokoknu]] infekciju ([[radijacija]] je uništila pacijenticin [[imuni sistem]], osuđujući je na bolnu smrt), krivi sebe da ju je ubio. Kroz epizodu Foreman pokazuje svoju emotivnu stranu i u jednom se trenutku slomi i kaže da nije ništa bolji od mjesta odakle je došao, jer se njegov ego upliće. U sljedećoj epizodi prvi put vidimo Foremana kako se moli u kapelici, iako je prije toga jasno rekao da nije religiozan. Foreman se uspijeva psihički oporaviti od traume i poljuljanog samouvjerenja zbog pogreške koju je počinio kada poduzima očajničke mjere u epizodi ''[[Family (Dr. House)|Family]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x21]]). Dječak će umrijeti osim ako ne dobije brzu [[transplantacija|transplantaciju]] [[koštana srž|koštane srži]]. Foreman je uzima od njegovog mlađeg brata, i to bez [[anestezija|anestezije]]: svezao ga je za krevet i na silu mu uzeo koštanu srž, ignorirajući dijete koje je urlikalo od bolova. Pacijent je preživio i, iako je Foreman bio svjestan toga, bio je užasnut time šta je sve u stanju učiniti. Podnio je ostavku istog dana. Foreman prihvaća posao u bolnici ''Mercy'' u New Yorku i vodi diferencijalnu dijagnozu hladne glave i s profesionalnim stavom, potpuno suprotno od Housea. Ipak, kada se pojavi pacijentica sa simptomima sličnima onima koje je imao pacijent kojeg je ubio, Foreman se suprotstavi pravilima (poput Housea) kako bi spasio život pacijentu, što i uspijeva. Unatoč tome što je spasio jedan život, vodstvo bolnice otpusti Foremana jer je prekršio pravilo. Tada ga ponovno zaposli Cuddy kako bio njene oči i uši u Houseovom timu, na stalno radno vrijeme. Njegova se osobnost značajno mijenja i postaje sarkastičan i ironičan, no ipak uz određenu obzirnost. Njegov humor postaje sličan Houseovom, a sam kaže da uživa što je opet u Princeton-Plainborou i što opet radi s Houseom. Značajno, kao i kad je nadgledao Housea za vrijeme druge sezone, Foreman je pokupio Houseovu naviku nenošenja kute. Ipak, i dalje je odjeven pristojnije nego House, s urednim odijelima i kravatama. U svom ljubavnom životu Foreman ima problema s bliskošću. Njegova veza s medicinskom sestrom Wendy, između epizoda 3. sezone ''[[Fools for Love (Dr. House)|Fools for Love]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x05]]) i ''[[Insensitive (Dr. House)|Insensitive]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 3|3x14]]), završava kada joj ne dopusti da se emotivno vežu. U 5. sezoni počinje vezu s Trin'eskom, kada i kaže da je emotivne probleme sam rješavao, ali da ne želi nju potpuno isključiti. U sljedećoj epizodi (''[[Saviors (Dr. House)|Saviors]]'', [[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 5|5x21]]) [[Chris Taub|Taub]] zaključi da joj se Foreman ne otvara. Foreman je ljubitelj ''[[jazz]]a'', što se prvi put vidi u epizodi ''[[Who's Your Daddy? (Dr. House)|Who's Your Daddy?]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x23]]), kada Foreman spomene [[Miles Davis|Milesa Davisa]], i kasnije, u epizodi "Insensitive", kada želi posjetiti ''jazz''-festival. == Odnos sa Houseom == U prve 2 sezone Houseov odnos prema Foremanu vjerovatno je najmanje kompliciran, u usporedbi s onim prema Cameron ili Chaseu. Iako se smatra da Foreman ne voli svog šefa (''[[DNR (Dr. House)|DNR]]'', [[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 1|1x09]]) i iako stalno izaziva Houseove dijagnoze i naziva ga anarhistom (''Deception'', [[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x09]]) i manipulativnim gadom (''Euphoria, Part 2''), iskreno poštuje njegovu stručnost, a i House cijeni njegov profesionalizam. Iako House često vrijeđa Foremana [[rasizam|rasističkim]] šalama, on ih ne shvaća osobno. Čini se da House napada njegovu rasu jer mu je tako najlakše, kao što vrijeđa Chaseovu nacionalnost i Cameron zbog toga jer je [[žena|žensko]]. House često koristi Foremanovu [[Afroamerikanci|rasu]] kako bi zbijao šale, a u drugim epizodama (''[[Humpty Dumpty (Dr. House)|Humpty Dumpty]]'', [[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x03]]) vidi se da House ne gaji rasne predrasude. U epizodi "''Family''" Foreman shvaća da se počeo ponašati poput Housea i da bi radije napustio posao nego postao House. U finalu 3. sezone House pokušava na sve načine zadržati Foremana, ali ne uspijeva. Iako je House u pilot-epizodi izjavio da je zaposlio Foremana jer je bivši kradljivac automobila, House često kaže da je Foreman odličan doktor. Najbolji je primjer za to u epizodi ''[[Autopsy (Dr. House)|Autopsy]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 2|2x02]]). House i [[hirurgija|hirurški]] tim pokušavaju pronaći tačnu lokaciju ugruška kako bi ga mogli ukloniti. Foreman se kune da ga je vidio, a ni House ni hirurzi nisu. House zaklima i kaže: ''"To je dovoljno za mene"''. Isto tako, u finalu 3. sezone, pokušavajući ga nagovoriti da ostane, House mu govori da je nezamjenjiv i da ga treba, što je neobičan odnos Housea prema ikome osim prema Wilsonu. Od Foremanovog povratka u Princeton-Plainsboro vidi se da House i dalje poštuje Foremana i smatra ga jednakim u razumijevanju dijagnostike, što je suprotnost prethodnim epizodama. U "''Whatever It Takes''" House je očitao bukvicu svojim podređenima jer nisu slušali Foremana dok je House bio odsutan. Kasnije, u ''[[No More Mr. Nice Guy (Dr. House)|No More Mr. Nice Guy]]'' ([[Spisak epizoda Dr. Housea#Sezona 4|4x13]]), Foreman vjeruje da ne dobija poštovanje koje zaslužuje od [[Lawrence Kutner|Kutnera]], Tauba i Trin'eske i da je to zato što ga House stalno ponižava. U budućim epizodama Foreman se smatra vođom kada House nije prisutan. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.imdb.com/character/ch0015935/ Eric Foreman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110803022343/http://www.imdb.com/character/ch0015935/ |date=3. 8. 2011 }} na ''[[IMDb]]-u'' * [http://house.wikia.com/wiki/Eric_Foreman Eric Foreman] na ''House Wiki'' * [http://tviv.org/House%2C_M.D./Eric_Foreman Eric Foreman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110704124252/http://tviv.org/House%2C_M.D./Eric_Foreman |date=4. 7. 2011 }} na ''[[TVIV]]-u'' {{House}} {{DEFAULTSORT:Foreman, Eric}} [[Kategorija:Likovi u "Dr. Houseu"]] [[Kategorija:Fiktivni liječnici]] exc93sjr3dvy58gklxf8sc8zpks3xcs 0 139096 3916025 3898192 2026-08-02T16:48:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916025 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija teniser | ime = Ana Ivanović<br/ ><small>Ана Ивановић</small> | slika = Ana Ivanovic Hopman Cup 2011.jpg | veličina_slike = | tekst = | puno_ime = | izvorno_ime = | jezik_izvornog_imena = | itf_ime = | nadimak = Anči | država = {{ZID|Srbija i Crna Gora}} (2003–06)<br />{{ZID|Srbija}} (2006–) | prebivalište = | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1987|11|06}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[SFRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 186 cm | težina = 69 kg | profesionalni_početak = 17. 8. 2003. | kraj_karijere = 28. 12. 2016. | ruka = Desna (dvoručni bekhend) | koledž = | trener = {{plainlist| * Nikola Četnik (1994–2001) * Dejan Vraneš (2002–04) * Eric van Harpen (2004–05) * [[Zoltan Kuharszky]] (2005–06) * David Taylor (2006–07) * [[Sven Groeneveld]] (?–2009) * Craig Kardon (2009) * [[Heinz Günthardt]] (2010) * [[António van Grichen]] (2010–11) * [[Nigel Sears]] (2011–13) * Nemanja Kontić (2013–14) * [[Dejan Petrović (teniser)|Dejan Petrović]] (2014–15) * [[Nigel Sears]] (2015–) }} | novčane_nagrade = 15.510.787 [[Američki dolar|$]] | kuća_slavnih_god = | kuća_slavnih_id = | služeni_sajt = | pobjede-porazi_pojedinačno = {{pob-por-tenis|pobjede=480|porazi=225}} | turniri_pojedinačno = 15 [[Ženska teniska asocijacija|WTA]], 5 [[Međunarodna teniska federacija|ITF]] | najbolji_plasman_pojedinačno = '''1''' (9. 6. 2008) | trenutni_plasman_pojedinačno = 26 (1. 8. 2016) | australian_open_pojedinačno = F ([[Australian Open 2008 - ženski singl|2008]]) | roland_garros_pojedinačno = '''P''' ([[Roland Garros 2008 - ženski singl|2008]]) | wimbledon_pojedinačno = PF ([[Wimbledon 2007 - ženski singl|2007]]) | us_open_pojedinačno = ČF ([[US Open 2012 - ženski singl|2012]]) | drugi_turniri = | WHCC_pojedinačno = | WCCC_pojedinačno = | TOC = | masters_cup_pojedinačno = | grand_slam_cup = | WCT = | WTA_pojedinačno = | olimpijske_igre_pojedinačno = | pro_prvenstva = | us_pro = | wembley_pro = | french_pro = | pobjede-porazi_parovi = {{pob-por-tenis|pobjede=30|porazi=35}} | turniri_parovi = | najbolji_plasman_parovi = 50 (25. 9. 2006) | trenutni_plasman_parovi = | australian_open_parovi = | roland_garros_parovi = 1R ([[Roland Garros 2005 - ženski parovi|2005]], [[Roland Garros 2007 - ženski parovi|2007]]) | wimbledon_parovi = 3R ([[Wimbledon 2005 - ženski parovi|2005]]) | us_open_parovi = 3R ([[US Open 2006 - ženski parovi|2006]]) | drugi_turniri_parovi = | WHCC_parovi = | WCCC_parovi = | masters_cup_parovi = | WTA_parovi = | olimpijske_igre_parovi = | mješoviti_parovi = | pobjede-porazi_mješoviti_parovi = | turniri_mješoviti_parovi = | australian_open_mješoviti_parovi = | roland_garros_mješoviti_parovi = | wimbledon_mješoviti_parovi = | us_open_mješoviti_parovi = | drugi_turniri_mješoviti_parovi = | WHCC_mješoviti_parovi = | WCCC_mješoviti_parovi = | olimpijske_igre_mješoviti_parovi = | timska_takmičenja = | davis_cup = | fed_cup = | hopman_cup = | wightman_cup = | modul = | medalje = | ažurirano = 28. 12. 2016. }} '''Ana Ivanović''' bivša profesionalna je [[srbija]]nska [[tenis]]erka i bivši broj 1 na WTA-listi. Rođena je 6. novembra 1987. u [[Beograd]]u, tadašnjoj [[SFRJ]]. Najveći njen uspjeh u karijeri jest pobjeda na ''[[Roland Garros]]u'' [[Roland Garros 2008 - ženski singl|2008]], gdje je u finalu savladala [[Rusi|Ruskinju]] [[Dinara Safina|Dinaru Safinu]]. Na istom turniru [[Roland Garros 2007 - ženski singl|2007]]<ref>{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2007/SPORT/06/09/tennis.henin/index.html |title= Henin osvojila treći Roland Gaross |access-date=3. 1. 2011|publisher=[[CNN]] |date=9. 6. 2007}}</ref> i ''[[Australian Open]]u'' 2009. bila je finalistica.<ref>{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2008/SPORT/01/26/tennis.australiawomen/index.html/ |title=Sharapova zaustavila Srbijanku u finalu (prijevod naslova) |access-date=3. 1. 2011 |publisher=CNN |date=26. 1. 2008 |archive-date=13. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413025524/http://edition.cnn.com/2008/SPORT/01/26/tennis.australiawomen/index.html |url-status=dead }}</ref> Dana 28. decembra 2016, Ana Ivanović je završila svoju profesionalnu karijeru.<ref>{{Cite web|url=http://www.telegraf.rs/sport/2536845-ana-ivanovic-teska-srca-saopstila-povlacim-se-iz-tenisa-video|title=Ana Ivanović konačno saopštila toliko čekanu i važnu odluku! (VIDEO)|website=www.telegraf.rs|access-date=28. 12. 2016}}</ref> == Privatni život == Anina majka Dragana, koja je po profesiji [[advokat]], i otac Miroslav, privatni biznismen, bodre kćer u skoro svim susretima. Ima i mlađeg brata Miloša, s kojim voli igrati [[košarka|košarku]]. Pored profesionalnih obaveza, studira finansije na univerzitetu u [[Beograd]]u i [[španski jezik]] u slobodno vrijeme.<ref name="vrijeme">{{Cite web |url=http://www.independent.co.uk/sport/tennis/ivanovic-grows-into-role-of-australias-adopted-daughter-773713.html |title=Ivanovic postaje australijska usvojena kćerka |access-date=2. 1. 2011 |archive-date=24. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170924094959/http://www.independent.co.uk/sport/tennis/ivanovic-grows-into-role-of-australias-adopted-daughter-773713.html |url-status=dead }}</ref> Njen teniski uzor od djetinjstva bila je bivša proslavljena [[tenis]]erka [[Monika Seleš]]. [[8. septembar|8. septembra]] 2007. postala je [[UNICEF]]-ov ambasador za Srbiju zajedno s [[Jelena Janković|Jelenom Janković]] i [[Emir Kusturica|Emirom Kusturicom]].<ref>{{cite news| first=| last=| coauthors=| title=Ivanović postala UNICEF-ov ambasador| date=8. 9. 2007| publisher=WTA Tour| url=http://www.sonyericssonwtatour.com/1/newsroom/stories/?ContentID=1684| work=| pages=| access-date=3. 1. 2010| archive-url=https://web.archive.org/web/20070911124042/http://www.sonyericssonwtatour.com/1/newsroom/stories/?ContentID=1684| archive-date=11. 9. 2007| url-status=dead}}</ref> Posebno je bila aktivna na polju obrazovanja i zaštite dječije populacije. U novembru 2008. potvrdila je da je u vezi sa [[Španija|španskim]] [[tenis]]erom [[Fernando Verdasco|Fernandom Verdascom]] koja je trajala do januara naredne godine. Nakon njega je bila u vezi s [[Australija|australijskim]] [[golf]]erom, [[Adam Scott (golfer)|Adamom Scottom]]. Veza je prekinuta u augustu 2010.<ref>{{Cite web |url=http://tvnz.co.nz/tennis-news/ivanovic-moving-scott-and-up-3755645 |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 1. 2011 |archive-date=5. 9. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100905174858/http://tvnz.co.nz/tennis-news/ivanovic-moving-scott-and-up-3755645 |url-status=dead }}</ref> Od septembra 2014. u vezi je s [[Njemačka|njemačkim]] [[nogomet]]ašem [[Bastian Schweinsteiger|Bastianom Schweinsteigerom]].<ref>{{cite news|title=Schweinsteiger und Ivanovic jetzt offiziell ein Paar|url=http://www.welt.de/sport/fussball/bundesliga/fc-bayern-muenchen/article137058783/Schweinsteiger-und-Ivanovic-jetzt-offiziell-ein-Paar.html|access-date=7. 6. 2016|publisher=[[Die Welt]]|date=3. 2. 2015}} {{de simbol}}</ref> Neki od najboljih prijatelja su joj teniske kolege [[Novak Đoković]], koga poznaje od pete godine, i [[Rafael Nadal]], a također cijeni [[Roger Federer|Rogera Federera]] zbog njegovog ponašanja na terenu i van njega. == Oprema == Na početku karijere nosila je opremu [[Nike]]a, ali je 2006. potpisala ugovor s [[Adidas]]om, čiju će opremu nositi do kraja karijere, kada će postati njihova ambasadorica. Vjeruje se da je ona najmlađa sportistica ikad koja je potpisala ugovor takve vrste. Koristi rekete kompanije ''[[Yonex]]'' od početka 2008. == Karijera == === 2004. === Šira javnost prvi je put čula za nju kad je došla do juniorskog finala [[Wimbledon (tenis)|Wimbledona]] 2004, ali je tada izgubila od [[Katarina Bondarenko|Katarine Bondarenko]]. Te godine je imala 26 uzastopnih pobjeda, osvojivši 4 [[ITF]] turnira. Njen prvi profesionalni uspjeh bio je u [[Zürich]]u, kad je u 2. kolu izgubila od [[Venus Williams]] rezultatom 7:6(11), 7:6(6). Dobro je nastavila i u [[Louxemburg]]u naredne sedmice. Godinu je počela kao 705. teniserka svijeta, da bi je završila na 97. mjestu. === 2005. === Na samom početku sezone, kao 97. na [[WTA|WTA-listi]], osvojila je svoj prvi WTA turnir u [[Canberra|Canberri]],<ref>[http://www.srbija.gov.rs/vesti/vest.php?pf=1&id=18491&url=%2Fvesti%2Fvest.php%3Fpf%3D1%26id%3D18491 Ana Ivanović osvojila prvi WTA turnir u karijeri], Vlada Republike Srbije; pristupljeno: 6. 4. 2015.</ref> na kojem je prvo morala proći kvalifikacije. Njen plasman na listi je nastavio da se poboljšava, uz pobjede nad [[Svjetlana Kuznjecova|Svjetlanom Kuznjecovom]], [[Nadja Petrova|Nadjom Petrovom]] i [[Vera Zvonarjova|Verom Zvonarjovom]], koje su u to vrijeme sve tri bile među 10 najboljih teniserki svijeta. Napravila je veliko iznenađenje kad je u 3. kolu [[Otvoreno prvenstvo Francuske u tenisu|Otvorenog prvenstva Francuske]] savladala jednu od favoritkinja [[Francuzi|Francuskinju]] [[Amélie Mauresmo]]. U četvrtfinalu je izgubila od [[Nađa Petrova|Nađe Petrove]].<ref>{{Cite news | url = http://www.ana-i.com/novosti/novosti_archive/2005_05_01_novosti_archive.html | title = Ana izgubila od Petrove 2:6, 2:6 | access-date=5. 1. 2010 | publisher = ana-i.com | date=31. 5. 2005 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100427002502/http://www.ana-i.com/novosti/novosti_archive/2005_05_01_novosti_archive.html | archive-date=27. 4. 2010 | url-status = dead }}</ref> Kasnije te godine povreda ju je spriječila da dalje napreduje, ali je uspjela stići do polufinala turnira u Zürichu i [[Linz]]u. Tu godinu je završila na 16. mjestu WTA-liste. === 2006. === [[Datoteka: Ana ivanovic us open.jpg |200px|mini|lijevo| Ana Ivanović na US Openu 2006.]] Godinu je počela na [[Hopman cup]]u u sa zemljakom [[Novak Đoković|Novakom Đokovićem]], gdje im je malo nedostajalo da dođu do finala. Prvi turnir na kojem je učestvovala bio je u [[Sydney]]u, gdje je opet pobijedila [[Amélie Mauresmo]]. U ljeto te godine osvaja prvi turnir [[WTA turniri prve kategorije|prve kategorije]] u [[Kanada|Kanadi]] pobijedivši [[Martina Hingis|Martinu Hingis]] 2:0 u setovima.<ref>{{Cite news | url = http://www.srbijasport.com/vest.php?news_id=1437&sport_id=41 | title = Ana Ivanović osvojila turnir u Montrealu | access-date=3. 1. 2011 | publisher = srbijasport.com | date=22. 8. 2006 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304125848/http://www.srbijasport.com/vest.php?news_id=1437&sport_id=41 | archive-date=4. 3. 2016 | url-status = dead }}</ref> Na [[US Open]]u zaustavila ju je [[Serena Williams]] u 3. kolu.<ref>{{Cite news | url = http://www.ana-i.com/novosti/2006/09/serena-prejaka-za- anu.html | title = Serena prejaka za Anu | access-date=3. 1. 2011 | publisher = ana-i.com | date=7. 9. 2006 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Nakon ranih poraza od Olge Pučko na turniru na [[Bali]]ju i [[Venus Williams]] na turniru u Louxemburgu, Ana je pauzirala nekoliko sedmica radi oporavka desnog ramena, koje je povrijedila u istom razdoblju prethodne godine. Vratila se igri u Linzu i stigla do četvrtfinala, gdje ju je u dva neizvjesna seta savladala [[Marija Šarapova]], tada prva teniserka svijeta. Godinu je završila porazom u Haseltu od Mihaele Krajicek. Također je te sezone igrala u dublu na devet turnira, a partnerice su joj bile [[Marija Kirilenko]] i [[Sanja Mirza]]. Sa Kirilenkom je stigla do dva polufinala i jednog finala. Tu godinu je završila na 14. mjestu WTA liste dok je na listi parova zauzimala 51. mjesto. === 2007. === Na prvom [[Grand Slam]] turniru u sezoni, [[Australian Open]]u izgubila je od Ruskinje [[Vera Zvonareva|Vere Zvonareve]] u trećoj rundi takmičenja.<ref>{{Cite news | url = http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=13&status=jedna&vest=98904&datum=2007-01-21 | title = Ana razočarala | access-date = 3. 1. 2011 | publisher = Večernje Novosti] | date = 20. 1. 2007 }}{{Mrtav link}}</ref> Odmah je zatim otpustila dotadašnjeg trenera Davida Taylora.<ref>{{Cite news | url = http://www.b92.net/sport/vesti.php?style = headlines & yyyy = 2007 & mm = 01 & dd = 26 & order = priority & nav_id = 229.289 | title = Ana Ivanović otpustila trenera | access-date=3. 1. 2011 | publisher = B92 | date=26. 1. 2007}}</ref> Na turniru prve kategorije u [[Tokijo|Tokiju]], u finalu je izgubila od [[Martina Hingis|Martine Hingis]] u dva seta.<ref>{{Cite news | url = http://www. politika.rs/rubrike/Sport/t18919.sr.html | title = Utješni trofej pun ohrabrenja | access-date=3. 1. 2010 | publisher = Politika | date=5. 2. 2007}}</ref> Zatim osvaja turnir prve kategorije u [[Berlin]]u savladavši u finalu u tom trenutku četvrtu tenisačicu svijeta, [[Svetlana Kuznjecova|Svetlanu Kuznjecovu]].<ref>{{Cite news | url = http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=13&status=jedna&vest=103657&datum=2007-05-14 | title = Berlin pod nogama! | access-date = 21. 1. 2010 | publisher = Večernje novosti | date = 13. 5. 2007 }}{{Mrtav link}}</ref> Poslije ovog turnira Ana prvi put u karijeri dolazi među deset najboljih na svijetu. Na [[Roland Garros]]u je stigla do svog prvog [[Grand Slam]] finala. Tamo ipak gubi od [[Justine Henin]] u dva seta, 6:1, 6:2.<ref>{{Cite news | url = http://www.pressonline.rs/sr/vesti/sport/story/12998 / Ivanovićeva + izgubila + finale + Rolan + Garosa.html | title = Ivanovićeva izgubila finale Rolan Garosa | access-date=5. 1. 2010 | publisher = pressonline.rs | date=9. 6. 2007 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Prije toga je pobjedila [[Marija Šarapova|Mariju Šarapovu]] i [[Svetlana Kuznjecova|Svetlanu Kuznjecovu]]. Na [[Wimbledon]]u iste godine je stigla do polufinala, gdje ju je zaustavila [[Venus Williams]] sa 2:6, 4:6 <ref>{{Cite news | url = http://www.b92.net /sport/vesti.php?yyyy =2007&mm=07&dd=06&navid=254.241 | title = Poraz Ivanovićeve u polufinalu | access-date=5. 1. 2010 | publisher = B92 | date=6. 6. 2007}}</ref>. Na putu do polufinala je savladala Melindu Cink, Majlen Tu, Aravan Reze, Nađu Petrovu i Nicole Vajdišovu. Zbog ozljede koljena zadobivene na istom turniru nije igrala u [[Fed kup]]u za reprezentaciju [[Srbija|Srbije]] protiv [[Slovačka|Slovačke]] u [[Košice|Košicama]]. Srbija je tada izgubila rezultatom 4:1. 13. januara 2007. osvojila je turnir u [[Los Angeles]]u, pobijedivši u finalu [[Nađa Petrova|Nađu Petrovu]] 7:6, 6:4.<ref>{{Cite news | url = http://www.srbija.gov.rs/vesti/vest.php?id=72352 | title = Ana Ivanović pobjednica teniskog turnira u Los Angelesu | access-date=5. 1. 2010 | publisher = Zvanični sajt Vlade Republike Srbije | date=13. 8. 2007}}</ref>. Nekoliko dana kasnije igrala je na Rogers kupu u [[Toronto|Torontu]] gdje je branila titulu osvojenu prethodne godine. Porazila ju je kvalifikantkinja Jen Ci 6:3, 6:1.<ref>{{Cite news | url = http://www.glas-javnosti.rs/clanak/glas-javnosti-17-08-2007 / umor-stigao-anu-i-novaka | title = Umor stigao Anu i Novaka | access-date=5. 1. 2010 | publisher = Glas javnosti | date=17. 8. 2007 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[Datoteka: Ana Ivanovic 2.jpg | desno| mini | Ana Ivanović se zagrijava na [[US Open]]u 2007.]] Na [[US Open]]u, nakon lahkih pobjeda u prva tri meča i izgubljenih 10 gemova, izgubila je od amerikankinje [[Venus Williams]], 6:4, 6:2.<ref>{{Cite news | url = http://www.pressonline.rs/sr/vesti/sport/story/19200/Ana+Ivanovi%C4%87+izgubila+od+Venus+Vilijams.html | title = Ana Ivanović izgubila od Venus Williams | access-date = 5. 1. 2010 | publisher = pressonline.rs | date = 3. 9. 2007 | archive-date = 2. 6. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200602120100/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/sport/story/19200/Ana+Ivanovi%C4%87+izgubila+od+Venus+Vilijams.html | url-status = dead }}</ref> Na turniru druge kategorije u [[Luksemburg]] u, vraća Tatjani Golovin i Veri Zvonarjovoj za poraze u toj sezoni, prepustivši im ukupno 9 gemova. Plasiravši se u polufinale, kvalificirala se za [[WTA|WTA prvenstvo]] u [[Madrid]]u. U finalu nakon što je gubila od [[Daniela Hantuchova|Danijele Hantuhove]] 6:3 3:0, uspjela se vratiti u meč i pobijediti sa 3:6, 6:4, 6:4.<ref>{{cite news | url = http://www.pressonline.rs/sr/vesti/sport/story/21091/Ana+Ivanovi%C4%87+osvojila+turnir+u+Luksemburgu.html | title = Ana Ivanović osvojila turnir u Luksemburgu | access-date = 5. 1. 2010 | publisher = pressonline.rs | date = 30. 9. 2007 | archive-date = 25. 10. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151025153010/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/sport/story/21091/Ana+Ivanovi%C4%87+osvojila+turnir+u+Luksemburgu.html | url-status = dead }}</ref> Na turniru u [[Stuttgart]] u, uvjerljivo je pobijedila Pati Šnider 6:0, 6:2 za 47 minuta, ali je u sljedećem kolu izgubila od kvalifikantkinje iz [[Ukrajina|Ukrajine]], Katarine Bondarenk] 2:6, 6:1, 3:6.<ref>{{Cite news | url = http://www.naslovi.net/rd/465334 | title = Ivanovićeva ispala u drugom kolu | access-date=5. 1. 2010 | publisher = B92 | date=4. 9. 2007 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na turniru u [[Zürich]]u, bila je peti nositelj. U prvom kolu je bila slobodna, da bi u drugom kolu izgubila od svoje vršnjakinje Tatjane Golovin sa samo 4 dobivena gema (6:3, 6:1). Na [[WTA|WTA prvenstvu]] u [[Madrid]]u, nalazila se u tzv. crvenoj skupini zajedno sa [[Svetlana Kuznjecova|Svetlanom Kuznjecovom]], [[Marija Šarapova|Marijom Šarapovom]] i [[Daniela Hantuchova|Danijelom Hantuhovom]]. Pobjede protiv Kuznjecove (6:1, 4:6, 7:5) i Hantuhove (6:2, 7:6 (9)) su joj donijele plasman u polufinale, a ishod meča protiv Šarapove trebao je odlučiti konačni redoslijed u skupini . Izgubila je meč (6:1, 6:2) i kao drugoplasirana u polufinalu je naišla na [[Justine Henin]], prvoplasiranu iz žute skupine; izgubila je u dva seta, 6:4, 6:3.<ref>{{Cite news | url = http://www.mondo.rs/v2/tekst.php?vest=76705 | title = WTA MADRID: Ana ostala bez finala! | access-date=3. 1. 2011 | publisher = Mobilna telefonija Srbije | date=10. 11. 2007 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Polufinale na završnom prvenstvu joj je osiguralo novih 300 bodova, čime se približila sunarotkinji [[Jelena Janković|Jeleni Janković]]. Dijelilo ih je samo 14 bodova na WTA listi. === 2008. === [[Datoteka: Ana-ivanovic.jpg | mini|Ivanovićeva na Otvorenom prvenstvu Australije 2008.]] Početkom 2008, sudjelovala je na Medibank International turniru na kojem je stigla do polufinala, gdje je izgubila od tada najbolje tenisačice [[Justine Henin]] 6-2 ,2-6 ,6-4.<ref>{{Cite news | url = http://www.rtv.rs/sr_lat/sport/tenis/sidnej:-ana-izgubila_45175.html | title = Sydney: Ana izgubila | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[Radio-televizija Vojvodine|RTV]] | date=10. 1. 2008}}</ref> Ovaj susret, četvrti između ovih dviju tenisačica, jeste prvi u kome je Ana osvojila set protiv Belgijanke. Nakon svog prvog plasmana u polufinale turnira u Sydneyu, Ana je na WTA listi napredovala na 3. poziciju, potisnuvši [[Jelena Janković|Jelenu Janković]]. Sudjelovala je na [[Australian Open]]u, gdje je u finalu poražena od [[Marija Šarapova|Marije Šarapove]].<ref>{{Cite news | url = http://www.bgsvetionik.com/ | title = SARAPA PREJAKA ZA ANU | access-date = 6. 1. 2010 | publisher = | datum = 26. 1. 2008 | archive-date = 10. 1. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100110060942/http://www.bgsvetionik.com/ | url-status = dead }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.srbijasport.com/vest.php?news_id=9778&sport_id=52 | title = Šarapova osvojila Australian Open | access-date=6. 1. 2010 | publisher = srbijasport.com | date=26. 1. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160305012807/http://www.srbijasport.com/vest.php?news_id=9778&sport_id=52 | archive-date=5. 3. 2016 | url-status = dead }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.b92.net/sport/u_fokusu.php?id=274&start=0&nav_id=282179 | title = Šarapova prejaka za Anu | access-date = 6. 1. 2010 | publisher = [[B92]] | date = 26. 1. 2008 }}{{Mrtav link}}</ref> Zahvaljujući ovom rezultatu na WTA listi je zauzela 2. mjesto.<ref>{{Cite news | url = http://zivot.krstarica.com/l/arhiva/portreti/ana-ivanovic-druga-na-svetu/ | title = Ana Ivanović druga na svijetu | access-date=6. 1. 2010 | publisher = Krstarica | date=26. 1. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090211102340/http://zivot.krstarica.com/l/arhiva/portreti/ana-ivanovic-druga-na-svetu/ | archive-date=11. 2. 2009 | url-status = dead }}</ref> Nakon Otvorenog prvenstva Australije, nastupala je za Srbiju u [[Fed kup 2008. - Euro / Afrička zona|Fed kupu 2008.]] Koji se igrao u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Tu je u prvom meču savladala 215. igračicu svijeta [[Poljska|Poljakinju]] [[Ursula Radwanska|Ursulu Radvanjska]] u dva seta, zatim sljedećeg dana Rumunku [[Monika Niculescu|Moniku Nikolesku]] 2:1, a onda u dublu sa Jelenom Janković i odlučujuću pobjedu nad reprezentacijom Rumunjske. U mini plej-ofu, savladala je Holanđanku [[Rene Rajhard]] i pomogla Srbiji da prođe u [[Fed kup 2008. - Svjetska skupina II plej of|plej of za popunu Svjetske skupine II]], gdje je ždrijebom odlučeno da će se Srbija sastati sa Hrvatskom. Nakon Fed kupa, bila je prvi nositelj na ''Katar Total openu'' u [[Doha|Dohi]], po prvi put na nekom turniru turniru prve kategorije. Savladala je Bjeloruskinju [[Olga Govorcova|Olgu Govorcevu]] u drugom kolu, ali se povukla s turnira zbog ozljede članka na tom meču.<ref>{{Cite news | url = http://www3.serbiancafe.com/cir/ | title = WTA DOHA: Ana se povukla zbog povrede | access-date = 6. 1. 2010 | publisher = serbiancafe.com | date = 21. 2. 2008 | archive-date = 29. 10. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081029042210/http://www3.serbiancafe.com/cir// | url-status = dead }}</ref> Na turniru u Dubaiju, treći nosilac Ana Ivanović je izgubila u četvrtfinalu od osmog nosioca [[Jelena Dementieva]].<ref>{{Cite news | url = http://www.rtv.rs/sr_lat/sport/tenis/turnir-u-dubaiu:-ivanovic-porazena-od-dementijeve_51334.html | title = Turnir u Dubaiu: Ivanovićeva poražena od Dementijeve | access-date=6. 1. 2010 | publisher = Radio-televizija Vojvodine] | date=28. 2. 2008}}</ref> Svoj prvi WTA turnir u 2008. godini Ana je osvojila na Pacifik Openu u Indijan Velsu, 23. marta, pobijedivši u finalu Svetlanu Kuznjecovu sa 2:0.<ref>{{Cite news | url = http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=9872 | title = Ana i Nole osvojili Indian Wells | access-date=6. 1. 2010 | publisher = | datum=24. 3. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160305014354/http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=9872 | archive-date=5. 3. 2016 | url-status = dead }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.naslovi.net/2008-03-24/rts/ana-i-novak-osvojili-indijan-vels/614850 | title = Ana i Novak osvojili Indijan Vels | access-date=6. 1. 2010 | publisher = naslovi.net | date=24. 3. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080527235409/http://www.naslovi.net/2008-03-24/rts/ana-i-novak-osvojili-indijan-vels/614850 | archive-date=27. 5. 2008 | url-status = dead }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.voanews.com/Serbian/archive/2008-03/2008-03-23-voa15.cfm?moddate=23. 3. 2008 | title = U jednom danu Indijan Vels osvojilo dvoje srpskog tenisera! | access-date=6. 1. 2010 | publisher = Voice of America | date=23. 3. 2008 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na turniru Miami Mastersu, Ana je bila postavljena za drugog nositelja, ali je izgubila od [[Lindsay Davenport]] u trećem kolu bez dobivenog seta.<ref>{{Cite news | url = http://www.naslovi.net/2008-04-01/blic/moracu-pazljivije-da-biram-turnire/624324 | title = Moraću pažljivije da biram turnire | access-date=6. 1. 2010 | publisher = naslovi.net | date=1. 4. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081011075507/http://www.naslovi.net/2008-04-01/blic/moracu-pazljivije-da-biram-turnire/624324 | archive-date=11. 10. 2008 | url-status = dead }}</ref> U meču Fed kup reprezentacija Srbije i Hrvatske u [[Zagreb]]u 27. i 28. 4. 2008, Ivanovićeva je propustila prvi dan zbog bolesti, ali je drugog dana plej-ofa donijela ključni poen za pobjedu Srbije u duelu protiv Nike Ožegović. [[Datoteka: Ana Ivanović at the 2008 French Open 7.jpg | lijevo | mini | 300px | Ana Ivanović je trijumfovala na [[Roland Garros]]u.]] Sudjelovala je na [[Roland Garros]]u kao branitelj finala. U polufinalu je pobijedila svoju sunarodnicu [[Jelena Janković|Jelenu Janković]] i tako sebi osigurala prvo mjesto na [[WTA]] listi. Pobijedivši [[Rusija|Ruskinju]] [[Dinara Safina|Dinaru Safinu]] u finalu, osvojila je svoj prvi [[Grand Slam]] turnir u karijeri.<ref>{{Cite news | url = http://www.slobodnaevropa.org/Content/ana_ivanovic_rolan_garos/1121025.html | title = Ana Ivanović osvojila Roland Garros | access-date=6. 1. 2010 | publisher = Radio Slobodna Europa | date=8. 6. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090109135046/http://slobodnaevropa.org/content/ana_ivanovic_rolan_garos/1121025.html | archive-date=9. 1. 2009 | url-status = dead }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.nezavisne.com/sport/ostali/24394/Ana-Ivanovic-osvojila-Pariz.html | title = Ana Ivanović osvojila pariz | access-date=6. 1. 2010 | publisher = Nezavisne Novine | date=7. 6. 2008}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.bgsvetionik.com/sport/ana-osvojila-rolan-garos.html | title = ANA OSVOJILA ROLAN GAROS | access-date=6. 1. 2010 | publisher = bgsvetionik.com | date=7. 6. 2008 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.bilecainfo.com/site/vijesti-mainmenu-2/sport-mainmenu-68/408-ana-ivanovi-je -nova-ampionka-rolan-garosa.html | title = Ana Ivanović je nova prvakinja Roland Garrosa! | access-date=6. 1. 2010 | publisher = bilecainfo.com | date=7. 6. 2008}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.enovosti.info/sr/btg_novosti/3/5803/Ana/Ivanovic/je/nova/sampionka/Rolan/Garosa ! | title = Ana Ivanović je nova prvakinja Roland Garrosa! | access-date=6. 1. 2010 | publisher = enovosti.info | date=7. 6. 2008 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2008&mm=06&dd=07&nav_id=302589 | title = Ana osvojila Rolan Garos! | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[B92]] | date=7. 6. 2008}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.mondo.rs/v2/tekst.php?vest=99495 | title = Ana Ivanović je nova prvakinja Roland Garrosa! | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] mondo | date=7. 6. 2008 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.politika.rs/rubrike/Sport/Tenis/Ivanoviceva-osvojila-Rolan-Garos.lt.html | title = Ivanovićeva osvojila Roland Garros | access-date=6. 1. 2010 | publisher = Politika | date=7. 6. 2008}}</ref> Od ponedjeljka, 9. 6. 2008, zauzimala je prvu poziciju na [[WTA]] listi<ref>{{Cite news | url = http://www.poslovnazena.biz/stil-zivota/ana-ivanovic-zvanicno-najbolja- na-svijetu-2-1.645? utm_source = feedburner & utm_medium = feed & utm_campaign = Feed% 3A + PoslovnaZena +% 28Poslovna + Zena% 29 | title = Ana Ivanović službeno najbolja na svijetu | access-date=6. 1. 2010 | publisher = poslovnazena.biz | date=10. 6. 2008 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.naslovi.net/2008-06-09/pink/tenis-ana-ivanovic-i-zvanicno-prva-na -svetu/701518 | title = Tenis: Ana Ivanović i službeno prva na svijetu | access-date=6. 1. 2010 | publisher = naslovi.net | date=9. 6. 2008 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.mondo.rs/v2/tekst.php?vest=99634 | title = WTA i ATP: Od danas i službeno - Ana je prva! | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] mondo | date=9. 6. 2008 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>, na kojoj je provela devet sedmica. Od 16. 6. 2008, prvi put u historiji [[Srbija|Srbije]], a treći put u historiji svjetskog tenisa prve dvije pozicije su zauzimale tenisačice iz iste zemlje - Ana Ivanović i [[Jelena Janković]].<ref>{{Cite news | url = http://www.rtv.rs/sr_lat/sport/tenis/nova-lista-najboljih-teniserki-sveta:-ana-prva--jelena-druga_66171.html | title = Nova lista najboljih teniserki svijeta: Ana prva, Jelena druga | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[Radio-televizija Vojvodine]]}}</ref> Prije Srbije, to je bio slučaj sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Belgija|Belgijom]]. Ana Ivanović izgubila je u drugom kolu turnira u Montrealu, zbog ozljede palca.<ref>{{Cite news | url = http://www.cafe.ba/sport/7569_MONTREAL-Ana -ispala-Broj -1-pod-upitnikom.html | title = MONTREAL: Ana ispala, Broj 1 pod upitnikom | access-date = 6. 1. 2010 | publisher = cafe.ba | date = 1. 8. 2008 | archive-date = 4. 8. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200804030317/http://www.cafe.ba/sport/7569_MONTREAL-Ana | url-status = dead }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.kurir-info.rs/clanak/sport/kurir-02-08-2008/povreda-palca-oduzima-tron | title = Povreda palca oduzima tron | access-date = 6. 1. 2010 | publisher = Kurir | date = 2. 8. 2008 }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2008&mm=08&dd=01&nav_id=311086 | title = Montreal: Ivanovićeva eliminirana | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[B92]] | date=1. 8. 2008}}</ref> Zbog ozljede je propustila i turnir u [[Los Angeles]]u, i tako omogućila Jeleni Janković da [[11. 8.]]a preuzme vodeću poziciju na WTA listi.<ref>{{Cite news | url = http://www.vesti.rs/Sport/Jelena-Jankovic-prvi-nosilac-u-Los-Andjelesu.html | title = Jelena Janković prvi nositelj u Los Angelesu | access-date=6. 1. 2010 | publisher = vesti.rs}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.vesti.rs/Sport/Jelena-Jankovic-i-zvanicno-prva-na -svjetskoj-rang-listi-3.html | title = Jelena Janković i zvanično prva na svjetskoj rang-listi | access-date=6. 1. 2010 | publisher = vesti.rs | date=11. 8. 2008 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Iako je najavila sudjelovanje na [[Ljetne olimpijske igre 2008.|Olimpijskim igrama]], Ivanovićeva je zbog povrede morala otkazati sudjelovanje.<ref>{{Cite news | url = http://www.kurir-info.rs/aktuelne-vesti/2008-08-10/ivanovic-zbog-povrede-napusta-olimpijske-igre | title = Ivanović zbog ozljede napušta Olimpijske igre | access-date=6. 1. 2010 | publisher = Kurir | date=10. 8. 2008 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.naslovi.net/2008-08-10/blic/najteza-odluka-u-karijeri/775218 | title = Najteža odluka u karijeri | access-date=6. 1. 2010 | publisher = naslovi.net | date=10. 8. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110408073220/http://www.naslovi.net/2008-08-10/blic/najteza-odluka-u-karijeri/775218 | archive-date=8. 4. 2011 | url-status = dead }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.naslovi.net/2008-08-10/pink/tenis-ana-se-povukla/775347 | title = Tenis : Ana se povukla | access-date=6. 1. 2010 | publisher = naslovi.net | date=10. 8. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110408073352/http://www.naslovi.net/2008-08-10/pink/tenis-ana-se-povukla/775347 | archive-date=8. 4. 2011 | url-status = dead }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.mondo.rs/v2/tekst.php?vest=105928 | title = Ana sa suzama u očima napušta Peking | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] mondo }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Sudjelovala je na [[US Open]]u 2008. i bila je postavljena za prvog nositelja. Međutim, na veliko iznenađenje, eliminirana je već u drugom kolu, od [[Francuska|Francuske]] tenisačice [[Žili Koan]].<ref>{{Cite news | url = http://www.seebiz.eu/sr / seebiz-trend/sport/ana-ivanovic-izgubila-u-3.-kolu-us-opena, 23860.html | title = Ana Ivanović izgubila u 3. kolu US Opena | access-date = 6. 1. 2010 | publisher = seebiz.eu | date = 29. 8. 2008 | archive-date = 7. 2. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100207191457/http://www.seebiz.eu/sr | url-status = dead }}</ref> Zbog svog neuspjeha na ovom turniru, Ana Ivanović je 9. septembra pala za dva mjesta na WTA listi, na 3. poziciju, iza [[Serena Williams|Serene Williams]] i [[Jelena Janković|Jelene Janković]].<ref>{{Cite news | url = http://www.cafe.ba/sport/8798_WTA-Ana-pala -na-trece-mesto.html | title = BTA: Ana "pala" na treće mjesto | access-date = 6. 1. 2010 | publisher = cafe.ba | date = 8. 8. 2008 }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.vesti.rs/Sport/WTA-lista-Jelena-Jankovic-druga-Ana-Ivanovic-treca.html | title = WTA lista: Jelena Janković druga, Ana Ivanović treća | access-date=6. 1. 2010 | publisher = vesti.rs | date=15. 9. 2010}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.mondo.rs/v2/tekst.php?vest=108887 | title = BTA: Ana "pala" na treće mjesto | access-date=6. 1. 2010 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Učestvovala je na turniru u Tokiju, gdje je izgubila već u 2. kolu, od [[Nađa Petrova|Nađe Petrove]].<ref>{{Cite news | url = http://www.mondo.rs/v2/tekst.php?vest=109876 | title = TOKIO: Sayonara, Ana ! | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] mondo | date=18. 9. 2008 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Zbog slabog rezultata ove sezone (prošle godine je izgubila u finalu od [[Martina Hingis|Martine Hingis]]), od 22. septembra zauzimala je 4. poziciju na WTA listi, iza Serene Williams, Jelene Janković i [[Dinara Safina|Dinare Safine]].<ref>{{Cite news | url = http://www.mondo.rs/v2/tekst.php?vest = 110.203 | title = BTA: Safina razdvojila Srpkinje | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] mondo | date=22. 9. 2008 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Poražena je četvrtfinalu turnira u Pekingu od domaće igračice Đe Zhen <ref>{{Cite news | url = http://www.mondo.rs/v2/tekst.php ? vijest = 110.650 | title = BTA PEKING: Novi poraz Ane Ivanović | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] mondo | date=26. 9. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100106150054/http://www.mondo.rs/v2/tekst.php | archive-date=6. 1. 2010 | url-status = dead }}</ref>, i 29. septembra se našla na 5. mjestu WTA liste, na kojoj ju je prestigla [[Jelena Dementjeva]]. Nakon što je igrala polufinale turnira u [[Zürich]]u, u kojem je izgubila od kasnije prvakinje [[Venus Williams]] <ref>{{Cite news | url = http://www.pressonline.rs/sr/vesti/ sport/story/49418/VENUS + ZAUSTAVILI + ANU.html | title = VENUS ZAUSTAVILI ANU | access-date=6. 1. 2010 | publisher = pressonline.rs | date=19. 10. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100129212442/http://pressonline.rs/sr/vesti | archive-date=29. 1. 2010 | url-status = dead }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.svettenisa.net/site/vesti/2156-venus-zaustavila-anu | title = Venus zaustavila Anu | access-date=6. 1. 2010 | publisher = svettenisa.net | date=18. 10. 2008 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>, vratila se na 4. poziciju. Ana je na [[Linz open]]u uspjela osvojiti svoju osmu titulu u karijeri, pobijedivši u finalu [[Vera Zvonareva|Veru Zvonarjovu]].<ref>{{Cite news | url = http://www.b92. net / sport / vesti.php? yyyy = 2008 & mm = 10 & dd = 26 & nav_id = 325.428 | title = Ana Ivanović osvojila Linz! | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[B92]] | date=26. 10. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130713135152/http://www.b92./ | archive-date=13. 7. 2013 | url-status = dead }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=13&status=jedna&vest=131060 | title = Uragan zvani Ana | access-date = 6. 1. 2010 | publisher = [[Večernje novosti]] | date = 6. 10. 2008 }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.voanews.com/Serbian/archive/2008-10/2008-10-26-voa3.cfm?moddate=2008 -10-26 | title = Ana Ivanović osvojila titulu u Lincu za 50 minuta | access-date=6. 1. 2010 | publisher = Voice of America | date=26. 10. 2008 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Njen posljednji turnir u sezoni bilo je [[WTA]] prventstvo u [[Doha|Dohi]]. Izgubila je dva meča, protiv Jelene Janković <ref>{{Cite news | url = http://anaivanovic.com/sr/news/ana-izgubila-od-jankovićeve | title = Ana izgubila od Jankovićeve | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [http://www.anaivanovic.com/sr Zvanični sajt Ane Ivanović] | date=4. 11. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141008001202/http://anaivanovic.com/sr/news/ana-izgubila-od-jankovi%C4%87eve | archive-date=8. 10. 2014 | url-status = dead }}</ref> i Zvonarjeve <ref>{{Cite news | url = http://anaivanovic.com/sr/news/ana-posle-velike-borbe-izgubila-od-zvonareve | title = Ana nakon velike borbe izgubila od Zvonareve | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [http://www.anaivanovic.com/sr Zvanični sajt Ane Ivanović] | date=5. 11. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141006081458/http://anaivanovic.com/sr/news/ana-posle-velike-borbe-izgubila-od-zvonareve | archive-date=6. 10. 2014 | url-status = dead }}</ref>, a onda predala treći meč [[Amelie Mauresmo]] zbog virusa.<ref>{{Cite news | url = http://anaivanovic.com/sr/news/bolesna-ana- odustala-od-turnira | title = Bolesna Ana odustala od turnira | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [http://www.anaivanovic.com/sr Zvanični sajt Ane Ivanović] | date=7. 11. 2008 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Godinu je završila na petom mjestu.<ref>{{Cite news | url = http://anaivanovic.com/sr/news/završna-rang-lista-godine | title = Završna rang lista godine | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [http://www.anaivanovic.com/sr Zvanični sajt Ane Ivanović] | date=10. 11. 2010 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> === 2009. === [[Datoteka: 2009 Australian Open - Ana Ivanovic 03.jpg | mini | desno | 300p | Ana Ivanović je branila finale na [[Australian Open]]u]] Ivanovićeva je sezonu počela na turniru u Brisbaneu. U prvom kolu je savladala Robertu Vinci <ref>{{Cite news | url = http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=13&status=jedna&vest=135150 | title = Brisbane: Pobjeda Ane Ivanović | access-date = 6. 1. 2010 | publisher = [[Večernje novosti]] | date = 6. 1. 2010 }}{{Mrtav link}}</ref>, a zatim u drugom izgubila od [[Amelie Mauresmo]] <ref>{{Cite news | url = http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/ 38/Tenis/37416/Ana + Ivanović + izgubila + od + Ameli + Morezmo.html | title = Ana Ivanović izgubila od Amelie Mauresmo | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | date=8. 1. 2009}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.svettenisa.net/site/vesti/2434-kraj-i-za-anu-u-brizbejnu.html | title = Kraj i za Anu u Brisbaneu | access-date=6. 1. 2010 | publisher = svettenisa.net | date=8. 1. 2009 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>. Na [[Australian Open]]u je bila peti nositelj, ali ju je već u trećem kolu savladala [[Alisa Klejbanova]] u tri seta (7-5 0,6-7 (5) ,6-2).<ref>{{Cite news | url = http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2009/01/090123_australian_open.shtml | title = Sukobi navijača u Melbourneu | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[BBC]] | date=23. 1. 2009}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.e-novine.com/index.php?news=21638 | title = Klejbanova izbacila Anu Ivanović, igra sa Dokićevom | access-date = 6. 1. 2010 | publisher = e-novine.com | date = 23. 1. 2009 | archive-date = 8. 3. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160308030854/http://www.e-novine.com/index.php?news=21638 | url-status = dead }}</ref> Ivanovićeva je zatim igrala za [[Fed kup]] reprezentaciju Srbije protiv Japana, u Beogradskoj Areni. Pobijedila je [[Aj Sugijama|Aj Sugiyamu]] i [[Ajumi Morita|Ajumi Moritu]], tako donijevši drugi i četvrti bod za Srbiju. Na turniru u Dubaiju dostigla je četvrtfinale, u kojem ju je porazila prva tenisačica svijeta, [[Serena Williams]].<ref>{{Cite news | url = http://www.ufokusu .com/ostale-vesti/sport/2626-serena-bolja-od-ane.html | title = Serena bolja od Ane | access-date=6. 1. 2010 | publisher = ufokusu.com | date=19. 2. 2009 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.cafe.ba/mediji/izvor67213_WTA-DUBAI-Serena-bila-bolja-od-Ane.html | title = WTA DUBAI: Serena bila bolja od Ane | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] mondo | date=19. 2. 2009 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Ubrzo potom je Ana Ivanović promijenila trenera <ref>{{Cite news | url = http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/38/Tenis/44089/ + Kreg + Kardon + trener + Ane + Ivanović.html | title = Kreg Kardon trener Ane Ivanović | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | date=11. 2. 2009}}</ref>, a zatim dosegla finale turnira u Indijan Velsu <ref>{{Cite news | url = http://www.rts.rs/page/sport/ sr/story/38/Tenis/51126/Ana + Ivanović + u + finalu +. html | title = Ana Ivanović u finalu | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | date=21. 2. 2009 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>. Ivanovićeva je branila titulu, ali je u finalu bolja od nje bila [[Vera Zvonarjeva]].<ref>{{Cite news | url = http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/38/ Tenis/51380/Poraz + Ane + Ivanović + u + finalu + Indijan + Velsa.html | title = Poraz Ane Ivanović u finalu Indian Wellsa | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | date=22. 2. 2009}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2009&mm=03&dd=22&nav_id=351576 | title = IV: Poraz Ane Ivanović u finalu | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[B92]] | date=22. 3. 2009}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.danas.rs/vesti/sport/tenis/protivnica_i_vetar_jaci_od_ane_ivanovic.76.html?news_id=156676 | title = Protivnica i vjetar jači od Ane Ivanović | access-date = 6. 1. 2010 | publisher = danas.rs | date = 22. 3. 2009 | archive-date = 26. 3. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090326062019/http://www.danas.rs/vesti/sport/tenis/protivnica_i_vetar_jaci_od_ane_ivanovic.76.html?news_id=156676 | url-status = dead }}</ref> Na [[Miami open]]u je izgubila od [[Agnes Šavaj]] u trećem kolu, rezultatom 6-4 0,4-6 0,6-1.<ref>{{Cite news | url = http://www.rtv.rs/sr_lat/sport/tenis/ivanoviceva-porazena-u-trecem-kolu_119047.html | title = Ivanovićeva poražena u trećem kolu | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[Radio-televizija Vojvodine|RTV]] | date=29. 3. 2009}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.mondo.rs/v2/tekst.php?vest=129489 | title = WTA MAJAMI: Ispala i Ana! | access-date=6. 1. 2010 | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] mondo | date=29. 3. 2009 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U aprilu je sudjelovala u Fed kupu gdje je porazila Anabel Medinu Garrigues.<ref>{{Cite news | url = http://www.sportske.net/vest/tenis/srbija -vodi-sa-2-0-u-fed-kupu-1044.html | title = Srbija vodi sa 2:0 u Fed kupu | access-date=8. 1. 2010 | publisher = sportske.net | date=25. 4. 2009 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na ''Premijer 5'' turniru u [[Rim]]u stigla je do trećeg kola, u kojem ju je porazila [[Agnieszka Radwanska]].<ref>{{Cite news | url = http://www.nadlanu.com/Dynamic/News,intItemID0,131678,intCategoryID,471.html | title = Radwanska eliminirala Ivanovićevu u osmini finala | access-date=8. 1. 2010 | publisher = nadlanu.com | date=6. 5. 2009 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Povukla se sa obaveznog mastersa u [[Madrid]]u zbog ozljede koljena.<ref>{{Cite news | url = http://www.nadlanu.com/Dynamic/ news, intItemID 0,131907, intCategoryID, 471.html | title = Ana Ivanović propušta turnir u Madridu | access-date = 8. 1. 2010 | publisher = nadlanu.com | date = 8. 5. 2009 }}{{Mrtav link}}</ref> Na [[Roland Garros]]u je prva tri meča dobila bez izgubljenog seta. U četvrtom kolu ju je porazila [[Viktorija Azarenka]].<ref>{{Cite news | url = http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2009&mm=05&dd=31&nav_id=363414 | title = RG: Ana Ivanović eliminisana | access-date=8. 1. 2010 | publisher = [[B92]] | date=31. 5. 2009}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.dnevnik.co.yu/node/1475 | title = ROLAN GAROS: Kralj i kraljica izgubili krune | access-date=8. 1. 2010 | publisher = Dnevnik | date=31. 5. 2009 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.nadlanu.com/Dynamic/News, intLangID 0,2, intItemID,% 20.134.445, intCategoryID 0,516, CityID,. html | title = Ana izgubila od Azarenke u osmini finala | access-date = 8. 1. 2010 | publisher = nadlanu.com | date = 31. 5. 2009 }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.kurir-info.rs/clanak/sport/kurir-01-06-2009/kraj-i-za-anu | title = Kraj i za Anu | access-date = 8. 1. 2010 | publisher = Kurir | date = 1. 6. 2009 | archive-date = 22. 7. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090722113227/http://www.kurir-info.rs/clanak/sport/kurir-01-06-2009/kraj-i-za-anu | url-status = dead }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://tv.sb.eurosport.com/tennis/storynews_sto1960537.shtml | title = Kolšrajber srušio Noletov san, Ana se oprostila od trona | access-date=8. 1. 2010 | publisher = [[Eurosport]] | date=1. 6. 2009}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.danas.rs/vesti/sport/tenis/ivanoviceva_predala_titulu.76.html?news_id=162606 | title = Ivanovićeva predala titulu | access-date = 8. 1. 2010 | publisher = Danas | date = 1. 6. 2009 | archive-date = 2. 6. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090602091926/http://www.danas.rs/vesti/sport/tenis/ivanoviceva_predala_titulu.76.html?news_id=162606 | url-status = dead }}</ref> Ovaj poraz je doveo do novog pada na WTA listi. Prvi puta od 5. 2007, Ana je ispala iz prvih deset, na 13. poziciju. [[Datoteka: Ana Ivanović at the 2009 Wimbledon Championships 03.jpg | mini | lijevo | 300p | Ana Ivanović na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]]]] Nakon toga, izgubila je u 1. kolu turnira u Eastbourneu od 7. nositeljice [[Nađa Petrova|Nađe Petrove]] u tri seta.<ref>{{Cite news|url = http://www.politika.rs/rubrike/Sport/Tenis/Ivanovićeva-propustila-shansu-za-potpuni-preokret.lt.html|title = Ivanovićeva propustila šansu za potpuni preokret|access-date = 8. 1. 2010|publisher = Politika}}{{Mrtav link}}</ref> Na [[Wimbledon]]u je stigla do četvrtog kola. Predala je meč zbog bolova u butini pri vodstvu [[Venus Williams]] 1:6, 1:0.<ref>{{Cite news | url = http://www.politika.rs/rubrike/sport-aktuelno/Vimbldon -2009/Peh-i-suze-Ivanoviceve.sr.html | title = Peh i suze Ivanovićeve | access-date = 8. 1. 2010 | publisher = Politika }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.mondo.rs/v2/tekst.php?vest=139244 | title = VIMBLDON: Ana nije uspjela protiv bola i Venus | access-date=8. 1. 2010 | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] mondo | date=29. 1. 2009 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://tracara.com/ana-napustila-vimbldon-zbog-povrede/ | title = Ana napustila Wimbledon zbog ozljede! | access-date=8. 1. 2010 | publisher = tracara.com | date=29. 6. 2009}}</ref> U augustu je sudjelovala na tri turnira i ni na jednom nije stigla dalje od trećeg kola. U [[Los Angeles]]u je u trećem kolu izgubila od [[Samantha Stosur|Samanthe Stosur]],<ref>{{Cite news | url = http://www.sportske.net/ vest/tenis/anu-izdao-servis-lak-poraz-od-stosur-4995.html | title = Anu izdao servis - lak poraz od Stosur | access-date=8. 1. 2010 | publisher = sportske.net | date=7. 8. 2009}}</ref>, u Cincinnatiju na masters turniru u drugom kolu od [[Melinda Cink|Melinde Cink]],<ref>{{Cite news | url = http://www.nadlanu .com / Dynamic / News, intItemID 0,142648, intCategoryID, 471.html | title = Ana Ivanović poražena od Melinde Cink | access-date=8. 1. 2010 | publisher = nadlanu.com | date=13. 8. 2009 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> i u [[Toront]]u od [[Lucija Šafarova|Lucije Šafarova]].<ref>{{Cite news | url = http://www.rts .rs/page/sport/ci/story/33/Tenis/104341/Safarova + bolja + od + Ane + Ivanović.html | title = Safarova bolja od Ane Ivanović | access-date=8. 1. 2010 | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | date=20. 8. 2009 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.24sata.rs/sport.php?id=59591 | title = Ana Ivanović izgubila od Safarove | access-date=8. 1. 2010 | publisher = 24sata.rs | date=20. 8. 2009 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na [[US Open]]u prvi put u karijeri je izgubila u prvom kolu nekog [[Grand Slam]] turnira. Savladala ju je [[Katarina Bondarenko]] 2:6, 6:3, 7:6 (7).<ref>{{Cite news | url = http://www.srbijanet.rs/sport/tenis/27100- ana-ivanovic-izgubila-od-bondarenko.html | title = Ana Ivanović izgubila od Bondarenko | access-date=8. 1. 2010 | publisher = srbijanet.rs | date=2. 9. 2009 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Zadnji turnir koji je igrala bio je dio ''Premijer 5'' serije - [[Tokijo|Tokiju]]. Tu je pretrpjela treći uzastopni poraz, od [[Lucija Šafarova|Lucije Šafarova]].<ref>{{Cite news | url = http://www.pressonline.rs/sr/vesti/sport/story/81125/Puče+ ana + i + u + Tokiju!. html | title = Puče Ana i u Tokiju! | access-date=8. 1. 2010 | publisher = pressonline.rs | date=28. 9. 2009 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Ana Ivanović je cijelu sezonu završila bez osvojenog turnira, s odnosom pobjeda i poraza 24-14. Dospjela je do samo tri četvrtfinala, jednog polufinala i jednog finala. To se odrazilo i na poziciju na WTA listi - završila je sezonu na 21. mjestu.<ref>{{Cite news | url = http://www.sportske.net/vest/tenis/jelena-8-ana-21-bojana-138-sezona-zavrsena-12097.html | title = Jelena 8 ., Ana 21., Bojana 138. - Sezona završena | access-date = 8. 1. 2010 | publisher = sportske.net | date = 21. 12. 2009 | archive-date = 24. 12. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20091224144058/http://www.sportske.net/vest/tenis/jelena-8-ana-21-bojana-138-sezona-zavrsena-12097.html | url-status = dead }}</ref> === 2010. === Sezonu je počela na turniru u [[Brisbane]]u, gdje je postavljena za 3. nositeljku. Stigla je do polufinala, prvog još od Indijan Walesa 2009, gdje ju je zaustavila bivša prva tenisačica svijeta, [[Belgija]]nka [[Justine Henin]] 3:6, 2:6.<ref>{{Cite news | url = http://www.cgvijesti.net/izvor260964_Ana-Ivanovic-izgubila-od-Zistin-Enen.html | title = Ana Ivanović izgubila od Justine Henin | access-date=8. 1. 2010 | publisher = cgvijesti.net | date=8. 1. 2010 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.vesti-online.com/Sport/Tenis/19806/Ana-Ivanovic-izgubila-od-Zistin-Enan- | title = Ana Ivanović izgubila od Justine Henin | access-date = 8. 1. 2010 | publisher = Novosti | date = 8. 1. 2010 }}{{Mrtav link}}</ref> U prvom kolu je porazila [[Jelena Dokić|Jelenu Dokić]],<ref>{{Cite news | url = http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/33/Tenis/411491/Ana + Ivanović + pobijedila + Jelenu + Dokić.html | title = Ana Ivanović protiv Baščinski | access-date=5. 1. 2010 | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | date=5. 1. 2010}}</ref> u drugom [[Timea Baščinski|Timeu Baščinski]],<ref>{{Cite news | url = http://www.sportskacentrala.com/?s=read&cat=9&id=74317 | title = Ana Ivanović u četvrtfinalu Brisbanea | access-date = 5. 1. 2010 | publisher = sportskacentrala.com | date = 5. 1. 2010 | archive-date = 5. 3. 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160305073002/http://www.sportskacentrala.com/?s=read&cat=9&id=74317 | url-status = dead }}</ref> i u četvrtfinalu [[Anastasija Pavljučenkova|Anastasiju Pavljučenkovu]] <ref>{{Cite news | url = http://www.sportal.rs/news.php?id=17975 | title = BTA Brisbane: Dobra "stara" Ana | access-date=7. 1. 2010 | publisher = sportal.rs | date=7. 1. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100109142626/http://sportal.rs/news.php?id=17975 | archive-date=9. 1. 2010 | url-status = dead }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2010&mm=01&dd=07&nav_id=402530 | title = Ana u polufinalu Brisbanea! | access-date=7. 1. 2010 | publisher = [[B92]] | date=7. 1. 2010}}</ref>. Na [[Australian Open]]u bila je postavljena za 20. nositelja. Izgubila je u drugom kolu od [[Žizela Dulko|Žizele Dulko]] 7:6 (6), 5:7, 4:6.<ref>{{Cite news | url = http://www.rts.rs/ page/sport/sr/story/38/Tenis/448831/Ana + izgubila + od + Hise + Dulko.html | title = Ana izgubila od Hise Dulko | access-date=21. 1. 2010 | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | date=21. 1. 2010}}</ref><ref>{{Cite news |url = http://www.b92.net/sport/australianopen2010/vesti.php?nav_id=405557|title = Ana Ivanović ispala u drugom kolu|access-date=21. 1. 2010|publisher = [[B92]]|date=21. 1. 2010}}</ref> Zatim je igrala u [[Fed kup]] u za reprezentaciju Srbije. Izgubila je oba meča u pojedinačnoj konkurenciji, prvi protiv [[Svetlana Kuznjecova|Svetlane Kuznjecove]] 1:6, 4:6,<ref>{{Cite news | url = http://www.rts.rs/page/sport / sr/story/38/Tenis/485051/Kuznjecova + prejaka + za + Anu.html | title = Kuznjecova prejaka za Anu | access-date=6. 2. 2010 | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | date=6. 2. 2010 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite news | url = http://www.mondo.rs/s160097/Tenis/Ceca_dobila_Anu_Rusija_vodi_1-0_u_Areni.html | title = Ceca dobila Anu, Rusija vodi 1:0 u Areni | access-date = 6. 2. 2010 | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] mondo | date = 6. 2. 2010 }}{{Mrtav link}}</ref> i drugi protiv [[Alisa Klejbanova|Alise Klejbanove]] 2:6, 3:6,<ref>{{Cite news | url = http://www.mondo.rs/s160167 / Tenis/Srbija_vodi_2-1_Ana_gubi_0-1.html | title = Ana Izgubila, odlučuje dubl | access-date = 7. 2. 2010 | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] mondo | date = 7. 2. 2010 }}{{Mrtav link}}</ref> kao i meč u konkurenciji parova sa [[Jelena Janković|Jelenom Janković]].<ref>{{Cite news | url = http://www.mondo.rs/s160167/Tenis/ Ruskinje_na_set_od_trijumfa.html | title = Rusija u polufinalu, Srbija čeka drugu šansu | access-date = 7. 2. 2010 | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] mondo | date = 7. 2. 2010 }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite news |url = http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/38/Tenis/487691/Rusija+u+polufinalu.html|title = Rusija u polufinalu|access-date=7. 2. 2010|publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]]|date=7. 2. 2010}}</ref> Zbog upale tetive u ramenu se povukla sa turnira u Dubaiju.<ref>{{Cite news | url = http://anaivanovic.com/sr/ news / ana-odustala-od-turnira-u-dubaiju | title = Ana odustala od turnira u Dubaiju | access-date=13. 2. 2010 | publisher = Zvanični sajt Ane Ivanović | date=10. 2. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100209083638/http://www.anaivanovic.com/sr | archive-date=9. 2. 2010 | url-status = dead }}</ref> Na turniru u Indian Wellsu kao nositeljica bila je slobodna u prvom kolu, a u drugom kolu je izgubila od [[Anastasija Sevastova|Anastasije Sevastove]] 2:6, 4:6.<ref>{{Cite news | url = http://sport.blic.rs/Tenis//174674/Ana-Mislila-sam-da-Sevastova-ne-moze-da-me-iznenadi | title = Ana: Mislila sam da Sevastova ne može da me iznenadi | access-date=6. 4. 2010 | publisher = [[Blic]] | date=14. 3. 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100417234503/http://sport.blic.rs/Tenis/174674/Ana-Mislila-sam-da-Sevastova-ne-moze-da-me-iznenadi | archive-date=17. 4. 2010 | url-status = dead }}</ref> To je bio prvi put u njenoj karijeri da je izgubila četiri puta zaredom. Nakon turnira se njen plasman na WTA listi pogoršao za 30 mjesta, pa je tako sa 28. dospjela na 58. mjesto.<ref>{{Cite news | url = http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/38/Tenis/581241/Jelena+osma% 2C + Ana + na +58. + mjestu . html | title = Jelena osma, Ana na 58. mjestu | access-date=6. 4. 2010 | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | date=22. 3. 2010 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na Miami mastersu je opet kao nositelj bila slobodna u prvom kolu. U drugom kolu je porazila Pauline Parmetjer 6:3, 6:4,<ref>{{Cite news | url = http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/38/Tenis/590221/Ana + u + trećem + kolu + Majamija.html | title = Ana u trećem kolu Miamija | access-date=6. 4. 2010 | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | date=25. 3. 2010 }}</ref> a u trećem je izgubila od [[Agnieszka Radwanska]] 5:7, 5:7.<ref>{{Cite news | url = http://www.rts. rs/page/sport/sr/story/38/Tenis/594751/Ana + završila + takmičenje.html | title = Ana završila natjecanje | access-date=6. 4. 2010 | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | date=27. 3. 2010 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Naredni turnir na kome je sudjelovala bio je iz [[WTA]] ''Premijer'' serije u [[Stuttgart]]u na kojemu je u prvom kolu još jednom izgubila od [[Agnieszka Radwanska]] 6-7 (4) ,4-6.<ref>{{cite news | date=27. 4. 2010 | title = Ana nemoćna | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | url = http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/38/Tenis/659371/Ana+nemoćna+.html | access-date=9. 5. 2010}}</ref> [[Datoteka: Ana Ivanović 2010, Stuttgart2.jpg | 250p|desno | mini | Ana Ivanović na turniru u Stuttgartu]] Na turniru u Rimu je stigla do polufinala u kojem ju je porazila Marija Jose Martinez Sanchez 4-6 ,2-6.<ref>{{Cite news | date=7. 5. 2010 | title = Ana nije stigla do finala | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | url = http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/38/Tenis/680851/Ana+ nije + stigla + do + finala.html | access-date=9. 5. 2010 }}</ref> Na putu do finala, prvi put još od 10. 2008, pobijedila je teniserke koje su među prvih deset na WTA listi, u drugom kolu [[Viktorija Azarenka|Viktoriju Azarenku]] <ref>{{cite news | date = 4. 5. 2010 | title = RIM: Ana kao nekad - pala i Azarenka | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] mondo | url = http://www.mondo.rs/s168716/Tenis/RIM-_Ana_kao_nekad_-_pala_i_Azarenka.html | access-date = 9. 5. 2010 }}{{Mrtav link}}</ref> i u trećem kolu [[Jelena Dementjeva|Jelenu Dementjevu]].<ref>{{cite news | date=5. 5. 2010 | title = Sjajna Ana izbacija Dementijevu | publisher = [[B92]] | url = http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2010&mm=05&dd=05&nav_id=429163 | access-date=9. 5. 2010}}</ref> Dobila je posebnu pozivnicu organizatora za turnir u Madridu. U prvom kolu je bila slobodna jer je igrala polufinale u Rimu. To je bio prvi put u historiji tenisa da je teniserka koja je dobila specijalnu pozvnicu organizatora slobodna u prvom kolu. U drugom kolu ju je porazila [[Jelena Janković]] 0,4 - 6 ,6-4 ,6-1.<ref>{{Cite news | date = 12. 5. 2010 | title = MADRID: Ana Povela, Jelena pobijedila | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] Mondo | url = http://www.mondo.rs/s169538/Tenis/MADRID-_Ana_povela_Jelena_pobedila_FOTO.html | access-date = 16. 6. 2010 }}{{Mrtav link}}</ref> Na [[Roland Garros]]u nije bila postavljena za nositelja, što je bio prvi put od 2005. da nije nositelj na nekom od [[Grand Slam]] turnira. U prvom kolu je pobijedila Kai-Chen Chang 6-3 0,6 do 3,<ref>{{cite news | date=24. 5. 2010 | title = Uspješan start Ane Ivanović | publisher = [[B92]] | url = http://www.b92.net/sport/rolandgarros2010/vesti.php?nav_id=433574&fs=1 | access-date=16. 6. 2010 }}</ref> au drugom ju je porazila [[Alisa Klejbanova]] 3-6 0,0-6.<ref>{{cite news | date = 27. 5. 2010 | title = RG: Ani lekcija od Klejbanove | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] Mondo | url = http://www.mondo.rs/s171155/Sport/Tenis/tab7 | access-date = 16. 6. 2010 }}{{Mrtav link}}</ref> Sezonu na travi počela je na turniru u Hertogenboschu. U prvom kolu je porazila [[Sofija Arvidson|Sofiju Arvidson]] 4-6 0,6-0 0,6 - 1,<ref>{{cite news | date=14. 6. 2010 | title = Ana Ivanović bolja od Arvidson | publisher = [[B92]] | url = http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2010&mm=06&dd=14&nav_id=438751 | access-date=16. 6. 2010}}</ref> a u drugom kolu je izgubila od [[Andrea Petković|Andree Petković]] 4-6 0,7-6 (4) 0,1 - 6.<ref>{{cite news | date=15. 6. 2010 | title = Andrea Petković eliminirala Ivanovićevu | publisher = [[Blic (novine)|Blic]] | url = http://sport.blic.rs/Tenis/179931/Andrea-Petkovic-eliminisala-Ivanovicevu | access-date=16. 6. 2010}}</ref> Naredni turnir na kome je sudjelovala bio je [[Wimbledon]], gdje je izgubila u prvom kolu od 13. nositeljice, [[Shahar Peer]].<ref>{{Cite news | date = 21. 6. 2010 | title = VIMBLDON: Brz kraj za Anu | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] mondo | url = http://www.mondo.rs/s173958/Sport/Tenis/VIMBLDON-_Brz_kraj_za_Anu.html | access-date = 21. 6. 2010 }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite news | date=21. 6. 2010 | title = Shahar Peer eliminirala Ivanovićevu | publisher = [[B92]] | url = http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2010&mm=06&dd=21&nav_id=440375 | access-date=21. 6. 2010}}</ref> Zbog ovog poraza je pala na 64. mjesto na WTA listi. Na turniru u Stanfordu je izgubila u 2. kolu od [[Marion Bartoli]]<ref>{{cite news | date=30. 7. 2010 | title = Poraz Ane Ivanović u Stanfordu | publisher = [[B92]] | url = http://www.b92.net/sport/vesti.php?yyyy=2010&mm=07&dd=30&nav_id=448788 | access-date=11. 8. 2010}}</ref>, a na turniru u San Diegu ju je u prvom kolu opet porazila sedma nositeljica, [[Shahar Peer]]<ref>{{cite news | date = 3. 8. 2010 | title = San Diego: Anin brzi kraj | publisher = [[Mobilna telefonija Srbije|MTS]] Mondo | url = http://www.mondo.rs/s178544/Sport/Tenis/SAN_DIJEGO-_Anin_brzi_kraj.html | access-date = 11. 8. 2010 }}{{Mrtav link}}</ref>. Na ''Premijer 5'' turniru u Cincinnatiju prvi je put stigla do polufinala još od turnira u Rimu, u kojem je predala meč [[Kim Clijsters]] zbog povrede<ref>{{cite news | date=14. 8. 2010 | title = Povreda zaustavila Anu | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | url = http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/33/Tenis/751262/Povreda+ zaustavila + Anu.html | access-date=14. 8. 2010}}</ref>. U prvom kolu je porazila [[Viktorija Azarenka|Viktoriju Azarenku]]<ref>{{cite news | date=10. 8. 2010 | title = Velika pobjeda Ane | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | url = http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/38/Tenis/749094/Velika+ pobjeda + Ane +. html | access-date=11. 8. 2010}}</ref> već drugi put u sezoni dok je u drugom kolu to isto učinila [[Jaroslava Švedova|Jaroslavi Švedovoj]]<ref>{{cite news | date=12. 8. 2010 | title = Ana bolja od Švedove i dosadne kiše! | publisher = [[Blic (novine)|Blic]] | url = http://sport.blic.rs/Tenis/182898/Ana-bolja-od-Svedove-i-dosadne-kise | access-date=12. 8. 2010}}</ref>, kao i u 3. kolu [[Jelena Vesnina|Jeleni Vesninoj]]<ref>{{cite news | date=12. 8. 2010 | title = Sjajna Ana Ivanović oduvala Vesninu! | publisher = [[Blic (novine)|Blic]] | url = http://sport.blic.rs/Tenis/182951/Sjajna-Ana-Ivanovic-oduvala-i-Vesninu | access-date=12. 8. 2010}}</ref>, u četvrtfinalu [[Akguli Amanmuradova|Akgul Amanmuradovoj]]<ref>{{cite news | date=13. 8. 2010 | title = Ana Ivanović ne posustaje, na redu polufinale! | publisher = [[Blic (novine)|Blic]] | url = http://sport.blic.rs/Tenis/183015/Ana-Ivanovic-ne-posustaje-na-redu-polufinale | access-date=13. 8. 2010}}</ref>. Nakon turnira je napredovala na 39. mjesto na WTA listi. Zbog ozljede je morala povući s turnira u New Havenu.<ref>{{Cite news | date = 22. 8. 2010 | title = NJU Hejven: Turnir bez Srpkinja | publisher = serbiancafe.com | url = http://serbiancafe.com/cir/vesti/27/77637/nju-hejven-turnir-bez-srpkinja.html | access-date = 17. 10. 2010 | archive-date = 16. 10. 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20151016204926/http://www.serbiancafe.com/cir/vesti/27/77637/nju-hejven-turnir-bez-srpkinja.html | url-status = dead }}</ref> Ana je bez izgubljenog seta stigla do osmine finala [[US Open]]a, gdje ju je porazila branitelj titule i kasnija pobjednica turnira, Kim Clijsters 0,2 do 6 0,1 - 6.<ref>{{Cite news | date=5. 9. 2010 | title = Kim Clijsters prejaka za Anu Ivanović | publisher = [[Blic (novine)|Blic]] | url = http://sport.blic.rs/Tenis/184217/Kim-Klajsters-prejaka-za-Anu -Ivanovic | access-date=17. 10. 2010 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref>. Na turniru u Koreji je bila postavljena za sedmog nositelja, ali je izgubila u prvom kolu od [[Vera Duševina|Vere Duševine]].<ref>{{Cite news | date=22. 9. 2010 | title = Ana Ivanović: Razočarana sam, htjela sam da doguram što dalje | publisher = [[Blic (novine)|Blic]] | url = http://sport.blic.rs/Tenis/185101/Ana-Ivanovic -Razocarana-sam-htjela-sam-da-doguram-sto-dalje | access-date=17. 10. 2010 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Drugi put ove sezone, izgubila je od Marion Bartoli, u drugom kolu turnira u Tokiju.<ref>{{Cite news | date = 28. 9. 2010 | title = TOKIO: Bartoli preslišala Anu | publisher = [[MTS]] mondo | url = http://www.mondo.rs/s184129/Tenis/TOKIO-_Bartoli_preslisala_Anu.html | access-date = 17. 10. 2010 }}{{Mrtav link}}</ref> Za poraze se osvetila Bartoli na turniru u Pekingu, gdje ju je porazila u prvom kolu u dva seta.<ref>{{cite news | date=4. 10. 2010 | title = Uvjerljiva pobjeda Ane Ivanović protiv Bartoli | publisher = [[Blic (novine)|Blic]] | url = http://sport.blic.rs/Tenis/185680/Ubedljiva-pobeda-Ane-Ivanovic-protiv -Bartoli | access-date=17. 10. 2010 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Stigla je do četvrtfinala turnira, gdje je izgubila od prve tenisačice svijeta, [[Caroline Wozniacki|Karoline Voznjacki]].<ref>{{cite news | date=8. 10. 2010 | title = Ana bez polufinala | publisher = [[Radio-televizija Srbije|RTS]] | url = http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/33/Tenis/777050/Ana+ bez + polufinala.html | access-date=17. 10. 2010}}</ref> Nakon turnira je napredovala na 29. mjesto na WTA listi. Na turniru u Linzu je došla do svoje prve titule nakon skoro dvije godine. U finalu je savladala [[Pati Šnider]] 0,6 - 1 0,6 do 2, nakon samo 45 minuta igre.<ref>{{Cite news | date=17. 10. 2010 | title = LINC: ANA IVANOVIĆ KONAČNO osvoio TURNIR | publisher = [[Kurir]] | url = http://www.kurir-info.rs/sport/linc-ana-ivanovic-konacno-osvojila-turnir-55116 . php | access-date=17. 10. 2010 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Naredni turnir je odigrala u [[Luksemburg]] u, gdje je došla do 1 / 4 finala u pojedinačnoj konkurenciji i u konkurenciji parova sa [[Belgija]]nkom [[Janina Vikmajer|Janinom Vikmajer]]. Zadnji turnir sezone na kojem je nastupala je bio [[WTA]] turnir u [[Bali]]ju. U pvom kolu tj. četvrtfinalu pobjeđuje trećeg nositelja [[Anastasija Pavljučenkova|Anastasiju Pavljučenkovu]] sa samo jednim izugbljenim gemom. U polufinalu, na svoj 23. rođendan dolazi do pobjede od 7-5 0,6-7 (5), 6-2 protiv [[Kimiko Date Krum]], da bi u finalu pobijedila [[Alisa Klejbanova|Alisu Klejbanovu]] sa 6-2 7-6 (5) te je tako došla do svoje desete WTA titule u karijeri. Sezonu je završila na 17. mjestu i to joj je peti put da je na kraju godine među najboljih 20. === 2011. === {{sekcija}} Ana je novu godinu počela na tradicionalnom ''[[Hopman Cup]]u'', koji se igra u [[Australija|australijskom]] [[Perth]]u. Igrala je zajedno u paru s [[Novak Đoković|Novakom Đokovićem]] i u 1. kolu pobijedili su [[Kazahstan]]. Isto su učinili i protiv domaće reprezentacije, također sa sve tri pobjede. U trećem kolu im je bila potrebna samo jedna pobjeda nad Belgijancima koju je ostvario [[Novak Đoković]] protiv Rubena Bemelmansa 6-3, 6-2. Ana je u pojedinačnom ogledu izgubila od [[Justine Henin]] 6-4, 6-3 gdje je zadobila povredu trbušnog zida zbog koje nije mogla igrati u finalu kupa. Zbog pravila da se ne može mjenjati par u finalu, Srbija nije mogla igrati finale.<ref>{{Cite news | date=7. 1. 2011 | title = SRBIJA NE IGRA FINALE HOPMAN CUPA | publisher = [[Sportsport.ba]] | url = http://sportsport.ba/tenisp-49607.htm | access-date=7. 1. 2011 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110120153551/http://sportsport.ba/tenisp-49607.htm | archive-date=20. 1. 2011 | url-status = dead }}</ref>. Također je i otkazala nastup na turniru u Sidneju. Na ''Australian Openu'' je bila postavljena kao 19. nositeljica i već je u 1. kolu izgubila od Ruskinje [[Ekaterina Makarova|Ekatarine Makarove]] 2-1 (6-3, 4-6, 8-10) iako je povela pobjedom u 1. setu.<ref>{{Cite news | date=18. 1. 2011 | title = Ana: "Nisam bila fizički spremna" | publisher = B92 | url = http://www.b92.net/sport/tenis/vesti.php?yyyy=2011&mm=01&dd=18&nav_id=486606| access-date=18. 1. 2011}}</ref> === 2012. === {{Proširiti sekciju}} === 2013. === {{Proširiti sekciju}} === 2014. === Na [[Australian Open|otvorenom prvenstvu Australije]] u [[Melbourne]]u pobijedila je prvu teniserku svijeta, Amerikanku [[Serena Williams|Serenu Williams]], 2-1 u setovima (4-6, 6-3, 6-3). Tako je prekinula niz od 25 uzastopnih pobjeda Williamsove i plasirala se u četvrtfinale nekog ''Grand slam'' turnira prvi put od 2012.<ref>http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/20140119/500/500.html?id=25234519</ref> == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Ana Ivanović}} * [https://web.archive.org/web/20130315063216/http://www.anaivanovic.com/sr/node Službeni sajt] * [http://www.wtatennis.com/players/player/10999 WTA-profil] * [http://www.itftennis.com/procircuit/players/player/profile.aspx?PlayerID=100018598 ITF-profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180525120900/https://www.itftennis.com/procircuit/players/player/profile.aspx?playerid=100018598 |date=25. 5. 2018 }} * [http://www.fedcup.com/en/players/player/profile.aspx?playerid=100018598 Fed Cup profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120315191418/http://www.fedcup.com/en/players/player/profile.aspx?playerid=100018598 |date=15. 3. 2012 }} * [http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-ana-ivanovic Intervju s Anom Ivanović], serijal "Oni pobjeđuju", [[Al Jazeera Balkans]], 7. 5. 2015. {{WTA brojevi 1}} {{Pobjednice Roland Garrosa}} {{DEFAULTSORT:Ivanović, Ana}} [[Kategorija:Rođeni 1987.]] [[Kategorija:Srbijanski teniseri]] [[Kategorija:Srbijanski olimpijci u tenisu]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:WTA brojevi 1]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 2012.]] [[Kategorija:Teniseri na Olimpijskim igrama 2016.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 30q6wgv9q3nij96wy6s3yv9yafpf8v8 0 140225 3916146 3822586 2026-08-03T06:11:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916146 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Antique Japanese (samurai) daisho koshirae..JPG|mini|Daisho]] '''Daisho''' je naziv za dva [[samuraj]]ska mača: [[katana]] i [[wakizashi]].<ref>{{Cite web|url=https://livrustkammaren.se/en/royal-history/royal-histories/arms-and-armour/japanese-swords/|title=Japanese Swords - Livrustkammaren|website=livrustkammaren.se|access-date=28. 3. 2026|archive-date=28. 3. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260328104732/https://livrustkammaren.se/en/royal-history/royal-histories/arms-and-armour/japanese-swords/|url-status=dead}}</ref> Daisho dolazi od riječi "daito" (što znači veliki, i odnosilo se na katanu) i "shoto" (jap. "mali", odnosilo se na wakizashi). Daisho se uvijek nosio u javnosti. Za samuraja je bila sramota pojaviti se bez njega. Samuraji su daisho mijenjali ako bi se istrošio unatoč tome da su mač smatrali dušom samuraja. Daisho se prenosio s generacije na generaciju kao porodično nasljeđe. == Nošenje == [[Datoteka:Daisho katana and wakizashi 1.jpg|mini|Daisho]] Daisho se uvijek nosio na lijevoj strani s oštricama prema gore. Ako su mačevi u višem položaju znači da je samuraj također višeg položaja. Wakizashi se nosio ispod katane i često u gotovo vodoravnom položaju dok je katana išla više prema dole, ukoso. Daisho se stavljao iza [[obi]]ja koji ga je djelimično držao i zavezan užetom koji je u potpunosti sprječavalo mačeve da ispadnu. Uže se ponekad koristilo da se zasuču rukavi. Kada se ulazilo u kuću samuraja višeg čina mačevi su se davali slugi da ih odnese, a u nekim slučajevima su se stavljali na pod (iako će samuraj češće zadržati wakizashi ili bar [[tessen]]). == Dijelovi == Oba mača imaju sljedeće dijelove (uz neke izuzetke): *Menuki *Tsuka (drška) *Tsuba (štitnik mača) *Kashira (vrh mača) <gallery> File:Daisho fuchi.jpg|Tsuba/fuchi File:Daisho tsuka.jpg|Tsuka File:Daisho habaki.jpg|Habaki File:Daisho kashira 1.jpg|Kashira </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat}} [[Kategorija:Japan]] [[Kategorija:Hladno oružje]] r58sv0hvbe9lsrdzt68b7nz91el8m2e 0 141678 3916077 3683396 2026-08-02T20:10:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916077 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Baljkovica | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]] | općina = [[Sapna]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.4509138 | dužina_stepeni = 18.9649989 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 148 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 35 | matični broj = 165867<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=9. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 11312 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Baljkovica u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Baljkovica''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Sapna]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Historija == Naselje Baljkovica se do [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] u cjelini nalazilo u sastavu općine [[Zvornik]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Baljkovica | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 165867 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 127) |work=fzs.ba |access-date= 9. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 9. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 148 | g2013_bosnjaci = 122 | g2013_srbi = 26 | g1991_ukupno = 595 | g1991_muslimani = 141 | g1991_srbi = 451 | g1991_hrvati = 2 | g1981_ukupno = 629 | g1981_muslimani = 166 | g1981_srbi = 458 | g1981_jugosloveni = 1 | g1981_slovenci = 1 | g1971_ukupno = 572 | g1971_muslimani = 159 | g1971_srbi = 412 }} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opcinasapna.ba/ Zvanični sajt općine Sapna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150529083053/http://www.opcinasapna.ba/ |date=29. 5. 2015 }} {{Općina Sapna}} 21kgbv374bjf4m0782406kzdc8bua2n 0 143396 3916089 3835692 2026-08-02T20:53:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916089 wikitext text/x-wiki {|align="right" border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" style= !colspan="2" cellspacing="0" cellpadding="0" style=background-color:#caae88;color:#FFFFFF|'''Bernardin Frankopan''' |- |align="center" colspan="2" |[[Datoteka:Modruš (Croatia) - Spomen-ploča Bernardinu Frankopanu.jpg|270px|Originalni pečat Šubića Bribirskih]]<br><small>Spomen-ploča Bernardinu Frankopanu<br>na pročelju Župne crkve<br>presvetog trojstva u [[Modruš]]u |- |align="center" colspan="2" bgcolor="#dbae55"|'''hrvatski vlastelin''' |- |align="center" colspan="2" | |- |align="center" colspan="2" |'''Kratki biografski podaci''' |- | '''Rođenje''' || [[1453]]. |- | '''Smrt''' || [[1529]].<br>u [[Ugarska|Ugarskoj]] |- | '''Etničko porijeklo''' || [[Hrvati|hrvatsko]] |- | '''Država''' || [[Historija Hrvatske|Hrvatsko Kraljevstvo<br>u personalnoj uniji<br>s Ugarskom]] |- | '''Matična kuća''' || [[Frankopani|Knezovi Krčki (Frankopani)]] |- | '''Naslovi''' || [[Knez]] |- | '''Roditelji''' || Knez [[Stjepan III Frankopan]]<br>i Ižota rođ. d'Este |- | '''Supruga''' || Lujza rođ. Marzano,<br>[[Aragonija|aragonska]] vojvotkinja |- | '''Djeca''' || Matija, [[Krsto I Frankopan Ozaljski|Krsto]], [[Ferdinand Frankopan|Ferdinand]],<br>Marija Magdalena, [[Beatrica Frankopan|Beatrica]],<br>Elizabeta (Ižota), [[Ivan Franjo Frankopan|Ivan Franjo]],<br>Eufrozina, Katarina |- |} '''Bernardin Frankopan''' (*1453 - †1529.) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] vlastelin, vojskovođa, diplomata i [[Dobročinitelj|mecena]], član roda knezova [[Frankopani|Frankopana]]. Kao moćan, bogat i ugledan aristokrata, bio je jedan od nosilaca odbrane [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]] od ekspanzije [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]. ==Porijeklo i porodica== Rođen je kao jedini sin [[Historija Hrvatske|hrvatskog]] [[ban]]a [[Stjepan III Frankopan|Stjepana III Frankopana Modruškog]] i njegove supruge Ižote rođ. d'Este. Njegov djed [[Nikola IV Frankopan]], jedini vlasnik golemih posjeda knezova Krčkih na početku 15. vijeka, bio je [[Spisak hrvatskih banova|hrvatski]] ban od 1426. do 1432. godine. U nekim izvorima naziva ga se Bernardin Frankopan Modruški, jer je prilikom velike podjele frankopanskih posjeda 1449. godine njegov otac dobio, između ostalog, naselje [[Modruš]] s pripadajućim vlastelinstvom, te dominantni utvrđeni zamak [[Tržan-grad]] na visokom strmom brdu iznad Modruša. Po tom se toponimu tada cijela grana roda nazvala Frankopani Modruški. U drugim se izvorima navodi njegovo ime kao Bernardin Frankopan Ozaljski, jer je on, zajedno s ocem, preuzeo veliku i važnu utvrdu [[Stari grad Ozalj|Ozalj]] nakon što je 22. februara 1474. godine umro Bernardinov bratić [[Bartol X Frankopan Ozaljski]] (sin [[Nikola V. Frankopan Ozaljski|Nikole V Frankopana Ozaljskog]]), koji nije imao potomke, pa je njegova grana Frankopana izumrla, a Bernardinovi su se potomci nazivali Ozaljski. Godine 1476. oženio se [[Aragonija|aragonskom]] vojvotkinjom Lujzom Marzano i u tom braku rodilo se devetoro djece, među kojima budući istaknuti vojskovođa [[Krsto I Frankopan Ozaljski|Krsto]], [[Kaločka nadbiskupija|kaločki]] nadbiskup [[Ivan Franjo Frankopan|Ivan Franjo]] i kćerka [[Beatrica Frankopan|Beatrica]], supruga hercega i hrvatskog bana [[Ivaniš Korvin|Ivaniša Korvina]]. ==Život u turbulentnim vremenima== Već od rane mladosti, život Bernardina Frankopana obilježile su stalne napetosti i sukobi. Bio je neko vrijeme u dobrim odnosima sa carem [[Fridrik III, car Svetog Rimskog Carstva|Fridrikom III Habsburškim]], a kasnije i s [[Historija Hrvatske|hrvatsko-ugarskim]] kraljem [[Matija Korvin|Matijom Korvinom]], što je potvrđeno zarukama njegove kćeri Marije Magdalene sa jednim kraljevim rođakom. Dobre odnose sa kraljem Matijom kvarilo je ipak to, što je ovaj godine 1469. Frankopanima oduzeo grad [[Senj]]. Kao dječak i mladić putovao je sa ocem na njegovim diplomatskim misijama po Evropi i upoznao mnoge značajne ličnosti. U vrlo dobrim odnosima bio je sa [[Ivaniš Korvin|Ivanišem Korvinom]], izvanbračnim sinom kralja Matije, [[herceg]]om i kasnijim hrvatskim banom. Prilikom izbora novog hrvatsko-ugarskog kralja godine 1490., podržavao je Ivaniša kao pretendenta na prijesto, ali je prihvatio odluku da kraljem bude imenovan [[Vladislav II, kralj Ugarske|Vladislav II Jagelović]]. Mladi se Ivaniš nešto kasnije (1496.) oženio Bernardinovom lijepom šesnaestogodišnjom kćerkom [[Beatrica Frankopan|Beatricom]] Bernardin je Beatrici tom prilikom kao miraz dao gradove [[Bihać]] i [[Bosanski Novi|Novi]]. Učestvujući cijeli svoj život u borbama s [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijama]], Bernardin Frankopan našao se, kao i velik dio tadašnjeg hrvatskog plemstva, dana 9. septembra 1493. u [[Bitka na Krbavskom polju|bitki na Krbavskom polju]]. Saznavši da se velika turska vojska (njih oko 10.000) vraća sa golemim plijenom iz pljačkaškog pohoda po Hrvatskoj i Sloveniji, ranije zavađeni hrvatski velikaši su se pomirili i ujedinjeni krenuli protiv zajedničkog neprijatelja, kojeg su prema zapovjesti bana [[Emerik Derenčin|Emerika (Mirka) Derenčina]] dočekali na prostranom [[Krbavsko polje|Krbavskom polju]]. Loša Derenčinova strategija i taktika dovela je do katastrofalnog poraza u kojem je izginula ili zarobljena većina hrvatske vojske. Među malobrojnima koji su se jedva uspjeli spasiti bio je i Bernardin, jer se, uvidjevši da je poraz neminovan, povukao s bojnog polja. Nekoliko godina nakon Krbavske bitke (oko 1500.) dao je izgraditi novu utvrdu [[Ogulin]], koja je bila bezbjednija od Modruša, a nešto kasnije njegova se familija definitivno odselila iz Modruša, odnosno [[Tržan-grad]]a. Bernardin Frankopan se kontinuirano zalagao da Hrvatska dobije pomoć evropskih zemalja za odbranu od Osmanlija, koristeći pritom svoje veze s njihovim diplomatama. Poznat je bio po svojim nadahnutim ličnim istupima i vatrenim govorima pred inostranim vladarima, velikodostojnicima ili parlamentima. Tako je, na primjer, 1522. godine govorio pred [[Mleci|mletačkim]] duždom Antoniom Grimanijem, a vjerovatno najpoznatiji je njegov čuveni ''Govor za Hrvatsku'' ([[Latinski jezik|lat.]]: ''Oratio pro Croatia'') održan na latinskom jeziku pred [[Njemačka|njemačkim]] državnim saborom u [[Nürnberg]]u 19. novembra 1522. godine. Za razliku od nekih svojih frankopanskih rođaka koji su favorizovali pripadnike [[Habsburgovci|habsburške]] dinastije u njihovom nastojanju da se prilikom biranja kralja uspnu na hrvatsko-ugarski prijesto, Bernardin je u pravilu bio protiv Habsburgovaca. Godine 1490. podupro je [[Ivaniš Korvin|Ivaniša Korvina]], a bio protiv [[Maksimilijan I, car Svetog Rimskog carstva|Maksimilijana Habsburškog]], dok je 1527. podržao odluku pretežno slavonskog plemstva na Saboru u [[Dubrava (Zagrebačka županija)|Dubravi]] kod [[Čazma|Čazme]], da se za kralja izabere [[Ivan Zapolja]]. Njegovi su rođaci u tim situacijama bili skloniji Habsburgovcima, pa su, primjerice, Juraj III Frankopan Slunjski i Vuk I Frankopan Tržački bili potpisnici [[Sabor u Cetingradu|Cetingradske povelje]], kojom je hrvatsko plemstvo na Saboru u [[Cetin]]gradu potvrdilo za kralja Maksimilijanova unuka [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog carstva|Ferdinanda]]. ==Smrt i nasljeđe== Nakon što mu je 1527. godine u bitki za [[Varaždin]] poginuo sin [[Krsto I Frankopan Ozaljski|Krsto]], a nešto ranije umro i drugi sin [[Ferdinand Frankopan|Ferdinand]], Bernardin je, nalazeći se već u poznim godinama, preminuo 1529. Njegovi su nasljednici i rođaci tokom 16. vijeka, zbog premoći osmanlijske vojne sile, morali napustiti velik dio frankopanskih posjeda ([[Bihać]], [[Drežnik (stari grad)|Drežnik]], [[Tržac]], [[Gornji Furjan|Furjan]], [[Cetin]]grad, [[Mala Kladuša|Malu]] i [[Velika Kladuša|Veliku Kladušu]] i dr.) i preseliti se na krajnje zapadne prostore Hrvatske. Budući da su svi njegovi sinovi umrli prije njega, Bernardina je 1529. godine direktno naslijedio unuk [[Stjepan IV Frankopan Ozaljski]], sin [[Ferdinand Frankopan|Ferdinandov]], koji je sjedište imao u [[Stari grad Ozalj|Ozlju]]. Stjepanova sestra [[Katarina Frankopan-Zrinski|Katarina]] udala se za bana [[Nikola Šubić Zrinski|Nikolu Šubića Zrinskog]]. Osim na vojnom i diplomatskom polju, velik je značaj Bernardina Frankopana na području obrazovanja i kulture, te građevinarstva. Njegovavši [[hrvatski jezik]] i [[Glagoljica|glagoljsko pismo]], on je dao prevesti [[Biblija|Bibliju]] na hrvatski. Godine 1486. izdao je poznati [[Modruški urbar]], knjigu kodeksa pravnih i društvenih normi, originalno pisanu glagoljicom, kojom su se uređivali odnosi između feudalca i kmetova, i koja je izvor agrarnih i demografskih podataka. ==Neke utvrde Bernardina Frankopana== <gallery> Datoteka:Tržan-grad (Modruš) - jugozapad.JPG|[[Tržan-grad|Tržan grad]] u [[Modruš]]u - Bernardinovo sjedište Datoteka:Croatia Drivenik castle.jpg|[[Drivenik (gradina)|Drivenik kod Crikvenice]] Datoteka:Gradina Grizane 210907.jpg|[[Grižane]] u [[Vinodol]]u Datoteka:Burg Ogulin.jpg|Tvrđava u [[Ogulin]]u Datoteka:Zugang Schloss Ozalj1.JPG|[[Stari grad Ozalj|Ozaljski zamak]] Datoteka:Bihac tvrdi grad AD 1590.jpg|[[Bihać|Utvrđeni grad Bihać]] </gallery> == Također pogledajte == * [[Frankopani]] * [[Bitka na Krbavskom polju]] * [[Hrvatsko Kraljevstvo]] == Vanjski linkovi == *[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6286 Biografija Bernardina Frankopana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200629190407/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6286 |date=29. 6. 2020 }} *[https://web.archive.org/web/20110207220815/http://hdz-ozalj.com/ Grad Ozalj - posjed Bernardina Frankopana] *[http://www.hic.hr/books/pavlicev/06.htm Bernardin Frankopan - apologet i tražilac pomoći Evrope za Hrvatsku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113135351/http://www.hic.hr/books/pavlicev/06.htm |date=13. 1. 2012 }} *[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&lang=en&rad=454283 Gradnja novih utvrda u Bernardinovo vrijeme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303215119/http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&lang=en&rad=454283 |date=3. 3. 2016 }} *[http://www.hotel-frankopan.hr/index.php?lang=hr&page=article&article_id=28 Bernardinov Modruš - centar županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111022123631/http://www.hotel-frankopan.hr/index.php?lang=hr&page=article&article_id=28 |date=22. 10. 2011 }} *[http://www.croatianhistory.net/etf/likka.html Urbar modruški - jedna od niza knjiga glagoljičke baštine iz Bernardinovog vremena] {{DEFAULTSORT:Frankopan, Bernardin}} [[Kategorija:Frankopani|Bernardin]] [[Kategorija:Historija Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]] 7yxwgoab5jv1iq07nmdoan3izobnb6a 0 144467 3916071 3561882 2026-08-02T19:26:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916071 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija | bgcolour = | ime serije = ''Avanture Sherlocka Holmesa'' | originalni naslov = The Adventures of Sherlock Holmes | slika = Avanture S. Holmesa - naslovni kadar.jpg | opis slike = Naslovni kadar | format serije = Misterija | trajanje epizode = 50 do 120 minuta (neke su epizode dvostruke) | autor = Michael Cox | razvoj = | producent = | izvršni producent = | glumci = [[Jeremy Brett]] <br/> [[David Burke]] <br/> [[Edward Hardwicke]] <br/> [[Colin Jeavons]] <br/> [[Rosalie Williams]] <br/> [[Eric Porter]] | narator = | država = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | jezik = [[engleski jezik|Engleski]] | tv kuća = [[ITV Granada|Granada Television]] | početak serije = 1984 | kraj serije = 1994. | broj epizoda = 41 | broj sezona = 9 (uključujući i ''Povratak S. Holmesa'', ''Knjigu slučajeva S. Holmesa'' i ''Memoare S. Holmesa'') | prethodna = | sljedeća = | u BiH = [[NTV Hayat]] (prve tri sezone) | web stranica = http://www.itv.com/ClassicTVshows/crime/theadventuresofsherlockholmes/default.html | imdb = tt0086661 }} '''''Avanture Sherlocka Holmesa''''' ({{jez-en|The Adventures of Sherlock Holmes}}) naziv je [[TV-serija|TV-adaptacije]] priča o [[Sherlock Holmes|Sherlocku Holmesu]] koju je snimila ''[[ITV Granada|Granada Television]]'' između 1984. i 1994. iako su samo prve 2 sezone serijala nosile ovaj naziv. Serija je originalno prikazivana na britanskom [[ITV]]-u, a ulogu slavnog detektiva tumačio je [[Jeremy Brett]]. Danas se Brettova interpretacija smatra krajnjom scenskom verzijom Holmesa, ujedno i najrealnijom i najvjerodostojnijom, ali se o tome još vode diskusije.<ref>[http://www.sherlock-holmes.org.uk/world/jbrett.php "Prostrani svijet Sherlocka Holmesa"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120405075346/http://www.sherlock-holmes.org.uk/world/jbrett.php |date=5. 4. 2012}}, ''Društvo Sherlocka Holmesa'', [[London]]</ref><ref>[http://www.bakerstreetdozen.com/bretttribute.html "Jeremy Brett: Definitivni Sherlock Holmes"], ''bakerstreetdozen.com''</ref><ref>[http://members.iinet.net.au/~exlibris/onscreen.html "Sherlock Holmes na ekranima"]</ref> Holmesovog prijatelja i saradnika, [[Dr. Watson|dr. Johna Watsona]], koji je portretiran kao potpuno kompetentan pomoćnik kakvog je Holmes želio, tumačio je [[David Burke]], no on je otišao iz serije kako bi mogao provesti više vremena sa sinom i suprugom. Burke je kao zamjenu predložio [[Edward Hardwicke|Edwarda Hardwickea]], koji je glumio Watsona od Burkeova odlaska do kraja serijala. == O seriji == [[Filmski producent]] serije ispočetka je bio Michael Cox, a kasnije ga je zamijenila [[June Wyndham Davies]]. Seriju je za televiziju prilagodio [[John Hawkesworth]], napisavši i [[scenarij]] za većinu epizoda. Ostali scenaristi bili su [[Alexander Baron]], [[Jeremy Paul (scenarist)|Jeremy Paul]], [[T. R. Bowen]] i [[Alan Plater]]. Identična replika [[Ulica Baker|Ulice Baker]] napravljena je u Granadinom studiju u ulici Quay u [[Manchester]]u. Studio je kasnije postao turistička atrakcija, ali je zatvoren 1999. Osim Bretta, Burkea i Hardwickea, stalnu glumačku ekipu činili su [[Rosalie Williams]] kao [[Sporedni likovi u pričama o Sherlocku Holmesu|gđa Hudson]] i [[Colin Jeavons]] kao [[inspektor Lestrade]] iz [[Scotland Yard]]a. [[Charles Gray (glumac)|Charles Gray]] nekoliko je puta glumio Holmesovog brata [[Mycroft Holmes|Mycrofta]] (glumio ga je i u filmu ''[[Sedampostotni rastvor (film)|Sedampostotni rastvor]]'' iz 1976), dok je [[Eric Porter]] igrao Holmesovog zakletog neprijatelja, [[profesor|prof.]] [[profesor Moriarty|Moriartyja]]. Ulogu sluge, Joa Barnesa, koji oponaša ledi Beatrice u epizodi "Old Shoscombe Place" tumačio je [[Jude Law]], koji je kasnije glumio Watsona u filmu ''[[Sherlock Holmes (2009)|Sherlock Holmes]]'' iz 2009. i njegovom nastavku ''[[Sherlock Holmes: Igra sjenki|Igra sjenki]]'' (2011). Snimanje serije prekinuto je nakon Brettove smrti od [[srčani udar|srčanog udara]] 1995. Međutim, do tog događaja bile su se pojavile vijesti da je Brett već prije odlučio više ne glumiti Holmesa – bio je teško bolestan tokom snimanja posljednje sezone, tj. ''Memoara Sherlocka Holmesa'' i čak je kolabirao na setu tokom snimanja jedne epizode. Ova serija vjerovatno je najvjernija TV-adaptacija mnogih priča o Holmesu iako se autori nisu uvijek dosljedno držali originala (nekad u odnosu na radnju, a nekad u odnosu na likove), naročito u epizodama snimljenim 1990-ih. Velika promjena bila je Holmesovo odricanje od [[kokain]]a u epizodi "Đavolje stopalo", što je urađeno po odobrenju Doyleove kćerke kad se otkrilo da serija ima i znatnu [[dijete|dječiju]] publiku. I pored toga, serija je veoma hvaljena zbog [[glumac]]a, vjernosti Doyleovom originalnom konceptu u karakterizaciji dr. Watsona, visokih produkcijskih vrijednosti i pažnje posvećene detaljima (historijskog) perioda. Osim emitiranja u [[Velika Britanija|Britaniji]], serija je bila popularna i u prekomorskim zemljama, naročito u [[SAD]]-u, gdje je emitirana na [[televizija]]ma koje su bile u sklopu PBS-a (mreže javnih emitera). Također je prikazivana i na kablovskim programima [[Disney Channel]] i [[A&E Network]] (SAD) te [[CBC Television|CBC]] ([[Kanada]]). U Britaniji se reprizirala na programima [[Granada Plus]], [[ITV3]] i [[BBC Two]], koji je prikazao cijelu seriju u terminu subotom popodne od 2003. do 2005. To je ovu seriju učinilo jednom od rijetkih važnijih ITV-jevih serija ikad koje su više puta emitirane na [[BBC]]-ju. U martu 2006. serija se vratila na svoj originalni kanal prvi put nakon više od [[decenija|decenije]], kao dio svakodnevne programske sheme u poslijepodnevnim satima. Čitava serija izdana je na [[VHS]]-u i [[DVD]]-u (dvaput), a u najskorijem izdanju iz 2005. iskorišteni su digitalno obrađeni videozapisi, originalno pripremljeni za emitiranje na BBC-ju Two. == Epizode == U seriji je adaptirana 41 od 60 priča o Holmesu (uključujući tu i četiri romana), koje je napisao [[Arthur Conan Doyle]]. Snimljeno je više od 36 sati materijala i pet specijalnih cjelovečernjih epizoda. Datum označava prvo emitiranje na ITV-ju. * '''''[[Avanture Sherlocka Holmesa (knjiga)|Avanture Sherlocka Holmesa]]''''' '''1984.''' #"[[Skandal u Češkoj]]" – 24. 4. 1984. #"[[Likovi plesača]]" – 1. 5. 1984. #"[[Pomorski mirovni sporazum (Holmes)|Pomorski mirovni sporazum]]" – 8. 5. 1984. #"[[Usamljeni biciklist]]" – 15. 5. 1984. #"[[Grbavac (Holmes)|Grbavac]]" – 22. 5. 1984. #"[[Šarena vrpca]]" – 29. 5. 1984. #"[[Plavi granat (Sherlock Holmes)|Plavi granat]]" – 5. 6. 1984. '''1985.''' #"[[Bakrene bukve]]" – 25. 8. 1985. #"[[Prevodilac sa grčkog]]" – 1. 9. 1985. #"[[Norvudski graditelj]]" – 8. 9. 1985. #"[[Pacijent-stanar]]" – 15. 9. 1985. #"[[Savez riđokosih]]" – 22. 9. 1985. #"[[Posljednji problem]]" – 29. 9. 1985. * '''''[[Povratak Sherlocka Holmesa]]''''' '''1986.''' #"[[Prazna kuća]]" – 9. 7. 1986. #"[[Abbey Grange]]" – 16. 7. 1986. #"[[Musgraveov ritual]]" – 23. 7. 1986. #"[[Druga mrlja]]" – 30. 7. 1986. #"[[Čovjek s iskrivljenom usnom]]" – 6. 8. 1986. #"[[Priorijska škola (Holmes)|Priorijska škola]]" – 13. 8. 1986. #"[[Šest Napoleona]]" – 20. 8. 1986. '''1987.''' #"[[Znak četverice]]" – 29. 12. 1987 (cjelovečernja epizoda) '''1988.''' #"[[Đavolje stopalo]]" – 6. 4. 1988. #"[[Srebrni Trak]]" – 13. 4. 1988. #"[[Wisteria Lodge]]" – 20. 4. 1988. #"[[Planovi za podmornicu Bruce-Partington]]" – 27. 4. 1988. #"[[Baskervilski pas]]" – 31. 8. 1988 (cjelovečernja epizoda) *'''''[[Knjiga slučajeva Sherlocka Holmesa]]''''' '''1991.''' #"[[Nestanak ledi Frances Carfax]]" – 21. 2. 1991. #"[[Problem mosta Thor]]" – 28. 2. 1991. #"[[Shoscombe Old Place]]" – 7. 3. 1991. #"[[Misterija Boskompske doline]]" – 14. 3. 1991. #"[[Čuveni klijent]]" – 21. 3. 1991. #"[[Pužući čovjek]]" – 28. 3. 1991. '''1992.''' #"Majstor ucjene" – 2. 1. 1992 (cjelovečernja epizoda; prema priči "[[Charles Augustus Milverton]]") '''1993.''' #"Posljednji vampir" – 27. 1. 1993 (cjelovečernja epizoda; prema priči "[[Vampir iz Sussexa]]") #"Pogodni prosac" – 10. i 17. 2. 1993 (dvodijelna epizoda, nekad prikazivana i kao jedna cjelovečernja; prema priči "[[Plemeniti neženja]]") *'''''[[Memoari Sherlocka Holmesa]]''''' '''1994.''' #"[[Tri konjića]]" – 7. 3. 1994. #"[[Umirući detektiv]]" – 14. 3. 1994. #"[[Zlatni cviker]]" – 21. 3. 1994 (Edward Hardwicke nije tumačio Watsona jer je dovršavao drugi film. Umjesto njega je nastupio Charles Gray kao Mycroft Holmes, zamijenivši u priči Watsona.) #"[[Crveni krug]]" – 28. 3. 1994. #"[[Mazarinov dijamant]]" – 4. 4. 1994 (Sadrži materijale iz priče "[[Tri Garrideba]]". Jeremy Brett nastupa samo u [[kameo]]-ulozi zbog lošeg zdravlja. Umjesto njega Gray se ponovo pojavljuje kao Mycroft Holmes.) #"[[Kartonska kutija (Holmes)|Kartonska kutija]]" – 11. 4. 1994. == DVD-izdanja == === Regija 1 === ''MPI Home Video'' izdao je cijelu seriju na DVD-u za [[DVD-regije#Regija 1|regiju 1]], u različitim varijantama. ''Avanture'' i ''Povratak'' izdani su i na odvojenim diskovima i kao kolekcija. ''Knjiga slučajeva'' i ''Memoari'' izdani su kao odvojeni kolekcijski setovi. U dodatku na to, 25. 9. 2007. prvi put je izdan set s kompletnom serijom (41 epizoda). {| class="wikitable" |- !Naziv DVD-a !Broj epizoda !Datum izdavanja |- | ''The Adventures Of Sherlock Holmes: Boxed Set Collection'' | style="text-align:center;"|13 | style="text-align:center;"|30. 4. 2002. |- | ''The Return of Sherlock Holmes DVD Collection'' | style="text-align:center;"|11 | style="text-align:center;"|26. 8. 2003. |- | ''The Casebook of Sherlock Holmes DVD Collection'' | style="text-align:center;"|9 | style="text-align:center;"|28. 9. 2004. |- | ''The Memoirs of Sherlock Holmes DVD Collection'' | style="text-align:center;"|6 | style="text-align:center;"|26. 10. 2004. |- | ''Sherlock Holmes: The Complete Granada Television Series'' | style="text-align:center;"|41 | style="text-align:center;"|25. 9. 2007. |} === Regija 2 === ITV DVD izdao je cjelokupnu seriju u različitim kolekcijama, kao i kompletan set. {| class="wikitable" |- !Naziv DVD-a !Broj epizoda !Datum izdavanja |- | ''Sherlock Holmes: The Adventures/The Return'' | style="text-align:center;"|26 | style="text-align:center;"|21. 2. 2005. |- | ''Sherlock Holmes: The Case Book/The Memoirs'' | style="text-align:center;"|15 | style="text-align:center;"|21. 2. 2005. |- | ''Sherlock Holmes - The Complete Collection'' | style="text-align:center;"|41 | style="text-align:center;"|21. 2. 2005. i 24. 8. 2009<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.co.uk/dp/B002EAKWEI |title=''Sherlock Holmes - Complete Collection'' [DVD&#93;: Amazon.co.uk: Jeremy Brett, David Burke, Edward Hardwicke, Eric Porter, Charles Gray, Rosalie Williams, David Carson, Alan Grint, John Bruce, Paul Annett: DVD |publisher=Amazon.co.uk |date= |access-date=25. 6. 2010}}</ref> |} == Ostale produkcije == Tokom 1988. i 1989. Brett i Hardwicke nastupali su na [[West End (pozorište)|West Endu]] u predstavi ''Tajna Sherlocka Holmesa'' (''The Secret of Sherlock Holmes''), koju je specijalno za njih napisao jedan od scenarista serije, Jeremy Paul. Godine 1992. ovaj se dvojac pojavio u mini epizodi (dužine desetak minuta) u okviru ''Misterije četiri hrasta'', koja je emitirana kao dio ITV-jevog dobrotvornog [[telemaraton]]a ''Telethon 92''. Ova epizoda bila je jedan dio četverodijelne sekvence priča u kojoj su nastupili glavni glumci četiriju tadašnjih ITV-jevih detektivskih serija, koji pokušavaju riješiti istu misteriju nezavisno jedni od drugih. Ovo je emitirano po sistemu "dvije epizode po večeri" tokom jednog vikenda. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * {{imdb_title|id=0086661|title=Avanture Sherlocka Holmesa}} * {{imdb_title|id=0090509|title=Povratak Sherlocka Holmesa}} * {{imdb_title|id=0685628|title=Znak četverice}} * {{imdb_title|id=0095330|title=Baskervilski pas}} * {{imdb_title|id=0098765|title=Knjiga slučajeva Sherlocka Holmesa}} * {{imdb_title|id=0108855|title=Memoari Sherlocka Holmesa}} * [http://www.screenonline.org.uk/tv/id/888944/ ''Avanture Sherlocka Holmesa''] na [[Britanski filmski institut|BFI]]-evoj stranici ''Screenonline'' * [http://www.tv.com/sherlock-holmes-1984/show/6802/summary.html ''Avanture Sherlocka Holmesa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080125003105/http://www.tv.com/sherlock-holmes-1984/show/6802/summary.html |date=25. 1. 2008 }} na ''TV.com'' * [http://www.dunwich.org/tv/sherlock/junewynd.html Intervju sa June Wyndham-Davies, producenticom serije] {{Filmovi o Holmesu}} [[Kategorija:Britanske TV-serije]] [[Kategorija:Britanske detektivske serije]] [[Kategorija:Avanture Sherlocka Holmesa|*]] [[Kategorija:Britanske TV-serije iz 1980-ih]] [[Kategorija:Britanske TV-serije iz 1990-ih]] [[Kategorija:Britanske TV-serije sa početkom prikazivanja 1984.]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Britanske dramske serije iz 1980-ih]] [[Kategorija:Britanske dramske serije iz 1990-ih]] b4f7kiz1hfopr4kq4umafn146j8cv0t 0 144770 3916024 3643341 2026-08-02T16:47:27Z Tulum387 155909 Ažuriran sastav. 3916024 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija Nogometna reprezentacija |Naziv = Nogometna U19 reprezentacija Bosne i Hercegovine |Logo = |Nadimak = Zlatni ljiljani, Zmajevi |Federacija = [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine]] |Konfederacija = [[UEFA]] |Selektor = Dubravko Orlović |Najviše nastupa = |Najbolji strijelac = |Trenutni kapiten = |FIFA trigram= BiH |FIFA rang= |Najveći FIFA rang= |Najniži FIFA rang= |uzorak_lr1 =_depor0910h |uzorak_t1 =_BiH_Home |uzorak_dr1 = |uzorak_š1 =_adidaswhite |uzorak_č1 =_3_stripes_white |lijeva ruka1 =FFFFFF |tijelo1 =FFFFFF |desna ruka1 =FFFFFF |šorc1 =1C57A5 |čarape1 =1C57A5 |uzorak_lr2 =_shoulder_stripes_white_stripes_half |uzorak_t2 =_BiH_Away |uzorak_dr2 =_shoulder_stripes_white_stripes_half |uzorak_š2 =_adidaswhite |uzorak_č2 =_3_stripes_white |lijeva ruka2 = 1C57A5 |tijelo2 = 1C57A5 |desna ruka2 = 1C57A5 |šorc2 = 1C57A5 |čarape2 = 1C57A5 |Prva utakmica = |Najveća pobjeda = }} '''Nogometna U19 reprezentacija Bosne i Hercegovine''' je nogometna selekcija [[BiH|Bosne i Hercegovine]] do 19 godina, pod kontrolom [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine]]. == UEFA U19 Kvalifikacije == {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !width="100"|!Godina !width="100"|Runda !width="25"|Utak. !width="25"|Pob. !width="25"|Ner. !width="25"|Por. !width="25"|Post. golovi !width="25"|Prim. golovi !width="25"|Gol razlika !width="25"|Utak. !width="25"|Pob. !width="25"|Ner. !width="25"|Por. !width="25"|Post. golovi !width="25"|Prim. golovi !width="25"|Gol razlika |- |{{flagicon|NOR}} [[2002.]] |rowspan="19" colspan="8"|''Nije se kvalifikovala'' |3 ||1 ||1 ||1 ||2 ||2 ||0 |- |{{flagicon|LIH}} [[2003.]] |3 ||0 ||1 ||2 ||5 ||11 ||&minus;6 |- |{{flagicon|ŠVI}} [[2004.]] |3 ||0 ||0 ||3 ||4 ||9 ||&minus;5 |- |{{ZD|Sjeverna Irska}} [[2005.]] |3 ||0 ||0 ||3 ||1 ||7 ||&minus;6 |- |{{flagicon|POLJ}} [[2006.]] |3 ||0 ||0 ||3 ||0 ||9 ||&minus;9 |- |{{ZD|Austrija}} [[2007.]] |3 ||0 ||0 ||3 ||1 ||14 ||&minus;13 |- |{{flagicon|ČEŠ}} [[2008.]] |3 ||0 ||1 ||2 ||3 ||11 ||&minus;8 |- |{{flagicon|UKR}} [[2009.]] |6 ||1 ||2 ||3 ||4 ||9 ||&minus;5 |- |{{flagicon|FRA}} [[2010.]] |6 ||2 ||0 ||4 ||4 ||14 ||&minus;10 |- |{{flagicon|RUM}} [[2011.]] |3 ||0 ||2 ||1 ||2 ||3 ||&minus;1 |- |{{flagicon|EST}} [[2012.]] |6 ||3 ||0 ||3 ||8 ||9 ||&minus;1 |- |{{flagicon|LIT}} [[2013.]] |6 ||2 ||0 ||4 ||11 ||15 ||&minus;4 |- |{{flagicon|MAĐ}} [[2014.]] |3 ||0 ||2 ||1 ||2 ||5 ||&minus;2 |- |{{flagicon|GRČ}} [[2015.]] |6 ||2 ||3 ||1 ||9 ||3 ||+6 |- |{{flagicon|NJE}} [[2016.]] |3 ||1 ||0 ||2 ||3 ||5 ||&minus;2 |- |{{flagicon|GRU}} [[2017.]] |6 ||3 ||1 ||2 ||10 ||8 ||+2 |- |{{flagicon|FIN}} [[2018.]] |6 ||2 ||0 ||4 ||7 ||11 ||&minus;4 |- |{{flagicon|ARM}} [[2019.]] |3 ||1 ||0 ||2 ||3 ||10 ||&minus;7 |- |{{flagicon|Sjeverna Irska}} [[2020.]] |3 ||1 ||1 ||1 ||2 ||4 |||&minus;2 |- |{{flagicon|RUM}} [[2021.]] |rowspan="2" colspan="8"|''Kvalifikacije će se igrati'' |0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 |||0 |- |{{flagicon|SVK}} [[2022.]] |0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 |||0 |- !'''Ukupno''' !'''0/19''' !'''0''' !'''0''' !'''0''' !'''0''' !'''0''' !'''0''' !'''0''' !'''77''' !'''19''' !'''14''' !'''46''' !'''77''' !'''161''' !'''&minus;84''' |} == Sastav == {| class="wikitable sortable" !Br. !Poz. !Igrač !Datum rođenja (dob) !Nastupi !Golovi !Klub |- |1 |G |Tarik Banjić<ref>[https://www.flashscore.com/player/banjic-tarik/4SFlwDcB/ Flashscore: Tarik Banjić | profile]</ref> |2. februar 2008 (18 godina) |1 |0 |[[FK Partizan|Partizan Beograd]] |- |12 |G |Haris Mujanić<ref>[https://www.flashscore.com/player/mujanic-haris/tnj7en4E/ Flashscore: Haris Mujanić | profile]</ref> |7. maj 2008 (18 godina) |2 |0 |[[FK Sarajevo|Sarajevo]] (posudba iz Kopera) |- |2 |O |Nikola Antešević<ref>[https://www.flashscore.com/player/antesevic-nikola/6aIHH3V8/ Flashscore: Nikola Antešević | profile]</ref> |5. januar 2008 (18 godina) |3 |0 |[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] |- |6 |O |Nikša Blagojević<ref>[https://www.flashscore.com/player/blagojevic-niksa/SGetojbc/ Flashscore: Nikola Blagojević | profile]</ref> |29. maj 2008 (18 godina) |3 |0 |[[FK Grafičar Beograd|Grafičar Beograd]] |- |2 |O |Tarik Čirak<ref>[https://www.flashscore.com/player/cirak-tarik/A1IfnfuJ/ Flashscore: Tarik Čirak | profile]</ref> |8. mart 2009 (17 godina) |1 |0 |[[SpVgg Unterhaching]] |- |16 |O |Ajdin Raščić<ref>[https://www.flashscore.com/player/rascic-ajdin/SCH5K4b6/ Flashscore: Ajdin Raščić | profile]</ref> |18. septembar 2008 (17 godina) |3 |0 |[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]] |- |7 |V |Božidar Dimitrić<ref>[https://www.flashscore.com/player/dimitric-bozidar/KUSUruo2/ Flashscore: Božidar Dimitrić | profile]</ref> |11. mart 2008 (18 godina) |3 |0 |[[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] |- |5 |V |Daris Dizdarević<ref>[https://www.flashscore.com/player/dizdarevic-daris/nX2nHO7O/ Flashscore: Daris Dizdarević | profile]</ref> |21. maj 2008 (18 godina) |3 |0 |Sarajevo |- |17 |V |Eldar Dragović<ref>[https://www.flashscore.com/player/dragovic-eldar/SYOv7oMa/ Flashscore: Eldar Dragović | profile]</ref> |21. mart 2008 (18 godina) |2 |0 |Željezničar Sarajevo |- |11 |V |Anes Mehmedović<ref>[https://www.flashscore.com/player/mehmedovic-anes/d8iiPcQ7/ Flashscore: Anes Mehmedović | profile]</ref> |10. august 2008 (17 godina) |3 |0 |Sarajevo |- |15 |V |Leon Oroz<ref>[https://www.transfermarkt.com/leon-oroz/transfers/spieler/1224745 Transfermarkt: Leon Oroz | profile]</ref> |31. mart 2008 (18 godina) |2 |0 |[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |- |4 |V |Darko Savić<ref>[https://www.flashscore.com/player/savic-darko/vLEkNAOh/ Flashscore: Darko Savić | profile]</ref> |3. juni 2008 (18 godina) |2 |0 |[[FK Sloga Doboj|Sloga Meridian]] |- |10 |V |Rijad Telalović<ref>[https://www.flashscore.com/player/telalovic-rijad/xYJ8Jxxg/ Flashscore: Rijad Telalović | profile]</ref> |28. septembar 2008 (17 godina) |3 |0 |Sarajevo |- |8 |V |Kenan Vrban<ref>[https://www.flashscore.com/player/vrban-kenan/dE8wAbTb/ Flashscore: Kenan Vrban | profile]</ref> |19. septembar 2008 (17 godina) |3 |0 |Sarajevo |- |20 |V |Luka Vulin<ref>[https://www.flashscore.com/player/vulin-luka/2ePkwCQq/ Flashscore: Luka Vulin | profile]</ref> |7. januar 2009 (17 godina) |3 |0 |[[1. FC Union Berlin|Union Berlin]] |- |9 |N |Said Nišić<ref>[https://www.flashscore.com/player/nisic-said/xKlLJWie/ Flashscore: Said Nišić | profile]</ref> |5. maj 2008 (18 godina) |3 |2 |[[FC Liefering]] |- |14 |N |Ante Šunjić<ref>[https://www.flashscore.com/player/sunjic-ante/zafNSwio/ Flashscore: Ante Šunjić | profile]</ref> |14. novembar 2008 (17 godina) |3 |0 |[[HŠK Zrinjski|Zrinjski Mostar]] |} == Također pogledajte == * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu]] * [[Evropsko prvenstvo u nogometu]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] * [[Nogometna U21 reprezentacija Bosne i Hercegovine]] * [[Nogometna U17 reprezentacija Bosne i Hercegovine]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] * [[Spisak bosanskohercegovačkih nogometaša koji su igrali za drugu nogometnu reprezentaciju]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20110926120726/http://www.nfsbih.net/rep.aspx?id=u19 U19 reprezentacija na oficijelnoj stranici N/FS BiH] [[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]] pfferibknop519wqm373dg4je5q3zpp 0 150299 3916185 3813182 2026-08-03T08:17:48Z KWiki 9400 3916185 wikitext text/x-wiki {{Infokutija snuker turnir | ime = ''Shanghai Masters'' | slika = | lokacija = [[Šangaj]] | država = {{ZID|Kina}} | osnovan = 2007. | organizacija = [[WPBSA]] | nagradni_fond = 825.000 £ | trenutni_šampion = {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]] | posljednje_izdanje = | posljednji_osvajač = | web_stranica = }} '''Shanghai Masters''' profesionalni je [[snuker]]ski [[Spisak snukerskih turnira|turnir]]. Do 2018. bio je [[Snukerska rang-lista|rangirni]], a trenutno je nerangirni pozivni turnir. == Historija == Turnir je uveden u [[Snukerska sezona 2007/2008.|sezoni 2007/2008.]] i bio je drugi rangirni turnir koji se održavao u [[Kina|Kini]], kao rezultat rasta popularnosti snukera u ovoj zemlji.<ref name="cajt">[http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/China.html "''China International'', ''China Open'', ''Shanghai Masters'', ''Jiangsu/Wuxi Classic''"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120216155144/http://www.cajt.pwp.blueyonder.co.uk/China.html |date= 16. 2. 2012}}, ''cajt.pwp.blueyonder.co.uk'' (''Snukerska arhiva Chrisa Turnera'').</ref> Do 2016. prije prvog kola igralo se pretkolo u kojem su učestvovali igrači s pozivnicama (njih osam). Od 2018. postao je pozivni turnir s 24 igrača.<ref>{{cite web |title= Shanghai Masters to Become Snooker's Richest Invitational |url=http://www.worldsnooker.com/shanghai-masters-become-lucrative-non-ranking-event-history/|publisher=World Snooker|access-date=18. 11. 2017}}</ref> Zbog strogih mjera Kine u vezi s [[COVID-19|COVID-om 19]] turnir nije održan tri godine zaredom, od 2020. do 2022. == Pobjednici == <ref name="cajt"/> {| class="wikitable" style="margin: auto" |- ! style="background-color: #90EE90" | Godina ! style="background-color: #90EE90" | Pobjednik ! style="background-color: #90EE90" | Protivnik ! style="background-color: #90EE90" | Rezultat ! style="background-color: #90EE90" | Sezona |- ! colspan="5" style="text-align:center; background:#c0ffc0;"| ''Shanghai Masters'' (rangirni) |- | align="center" | [[Shanghai Masters 2007 (snuker)|2007.]] | {{ZD|WAL}} [[Dominic Dale]] | {{ZD|WAL}} [[Ryan Day]] | align="center" | 10–6 | align="center" | [[Snukerska sezona 2007/2008.|2007/08.]] |- | align="center" | [[Shanghai Masters 2008 (snuker)|2008.]] | {{ZD|ENG}} [[Ricky Walden]] | {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]] | align="center" | 10–8 | align="center" | [[Snukerska sezona 2008/2009.|2008/09.]] |- | align="center" | [[Shanghai Masters 2009 (snuker)|2009.]] | {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]] | {{ZD|KIN}} [[Liang Wenbo]] | align="center" | 10–5 | align="center" | [[Snukerska sezona 2009/2010.|2009/10.]] |- | align="center" | [[Shanghai Masters 2010 (snuker)|2010.]] | {{ZD|ENG}} [[Allister Carter|Ali Carter]] | {{ZD|ŠKO}} [[Jamie Burnett]] | align="center" | 10–7 | align="center" | [[Snukerska sezona 2010/2011.|2010/11.]] |- | align="center" | [[Shanghai Masters 2011 (snuker)|2011.]] | {{ZD|ENG}} [[Mark Selby]] | {{ZD|WAL}} [[Mark Williams (snuker)|Mark Williams]] | align="center" | 10–9 | align="center" | [[Snukerska sezona 2011/2012.|2011/12.]] |- | align="center" |[[Shanghai Masters 2012 (snuker)|2012]]<ref>{{cite web|title=Bank of Communication Shanghai Masters (2012)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=182|publisher=Snooker.org|access-date=30. 7. 2012}}</ref> | {{ZD|ŠKO}} [[John Higgins (snuker)|John Higgins]] | {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]] | style="text-align: center" | 10–9 | align="center" | [[Snukerska sezona 2012/2013.|2012/13.]] |- | align="center" |[[Shanghai Masters 2013 (snuker)|2013]]<ref>{{cite web|title=Bank of Communications Shanghai Masters (2013)|url=http://snooker.org/res/index.asp?event=264|publisher=Snooker.org|access-date=9. 4. 2013}}</ref> | {{ZD|KIN}} [[Ding Junhui]] | {{ZD|KIN}} [[Xiao Guodong]] | style="text-align: center" | 10–6 | align="center" | [[Snukerska sezona 2013/2014.|2013/14.]] |- | align="center" |[[Shanghai Masters 2014 (snuker)|2014]]<ref>{{cite web|title=Bank of Communications OTO Shanghai Masters (2014)|url=http://snooker.org/res/index.asp?event=345|publisher=Snooker.org|access-date=16. 5. 2014}}</ref> | {{ZD|ENG}} [[Stuart Bingham]] | {{ZD|SJI}} [[Mark Allen (snuker)|Mark Allen]] | style="text-align: center" | 10–3 | align="center" | [[Snukerska sezona 2014/2015.|2014/15.]] |- | align="center" |[[Shanghai Masters 2015 (snuker)|2015]]<ref>{{cite web|title=Shanghai Masters (2015)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=403|publisher=Snooker.org|access-date=6. 4. 2015}}</ref> | {{ZD|ENG}} [[Kyren Wilson]] | {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]] | style="text-align: center" | 10–9 | align="center" | [[Snukerska sezona 2015/2016.|2015/16.]] |- | align="center" |[[Shanghai Masters 2016 (snuker)|2016]]<ref>{{cite web|title=Bank of Communications OTO Shanghai Masters (2016)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=516|publisher=Snooker.org|access-date=26. 9. 2016}}</ref> | {{ZD|KIN}} [[Ding Junhui]] | {{ZD|ENG}} [[Mark Selby]] | style="text-align: center" | 10–6 | align="center" | [[Snukerska sezona 2016/2017.|2016/17.]] |- | align="center" | [[Shanghai Masters 2017 (snuker)|2017]]<ref>{{cite web|title=Juss Sports Shanghai Masters (2017)|url=http://www.snooker.org/res/index.asp?event=692|publisher=Snooker.org|access-date=18. 11. 2017}}</ref> | {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]] | {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]] | style="text-align: center" | 10–3 | align="center" | [[Snukerska sezona 2017/2018.|2017/18.]] |- ! colspan="5" style="text-align:center; background:#c0ffc0;"| ''Shanghai Masters'' (nerangirni) |- | align="center" | [[Shanghai Masters 2018 (snuker)|2018.]] | {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]] | {{ZD|ENG}} [[Barry Hawkins]] | style="text-align: center" | 11–9 | align="center" | [[Snukerska sezona 2018/2019.|2018/19.]] |- | align="center" | [[Shanghai Masters 2019 (snuker)|2019.]] | {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]] | {{ZD|ENG}} [[Shaun Murphy]] | style="text-align: center" | 11–9 | align="center" | [[Snukerska sezona 2019/2020.|2019/20.]] |- style="background-color: #ebebeb" | {{nowrap|2020–2022.}} | colspan=6 style="text-align: center" | ''Nije održavan zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]]'' |- | align="center" | [[Shanghai Masters 2023 (snuker)|2023.]] | {{ZD|ENG}} [[Ronnie O'Sullivan]] | {{ZD|BEL}} [[Luca Brecel]] | style="text-align: center" | 11–9 | align="center" | [[Snukerska sezona 2023/2024.|2023/24.]] |- | align="center" | [[Shanghai Masters 2024 (snuker)|2024.]]<ref>{{cite news |title= Trump sees off Murphy to win Shanghai Masters |url= https://www.bbc.com/sport/snooker/articles/cql8g5129ywo |publisher= [[BBC Sport]] |date= 21. 7. 2024 |access-date= 21. 7. 2024 |archive-date= 21. 7. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240721141307/https://www.bbc.com/sport/snooker/articles/cql8g5129ywo |url-status=live}}</ref> | {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]] | {{ZD|ENG}} [[Shaun Murphy]] | style="text-align: center" | 11–5 | align="center" | [[Snukerska sezona 2024/2025.|2024/25.]] |- | align="center" | [[Shanghai Masters 2025 (snuker)|2025.]]<ref name="BBC_2025">{{cite news |title= Wilson overcomes Carter for Shanghai Masters title |url= https://www.bbc.com/sport/snooker/articles/cr4e20el06lo |publisher= BBC Sport |author= Frank Keogh |date= 3. 8. 2025 |access-date= 3. 8. 2025}}</ref> | {{ZD|ENG}} [[Kyren Wilson]] | {{ZD|ENG}} [[Ali Carter]] | style="text-align: center;" | 11–9 | align="center" | [[Snukerska sezona 2025/2026.|2025/26.]] |- | align="center" | [[Shanghai Masters 2026 (snuker)|2026.]]<ref name="BBC_2026">{{cite news |title=Trump beats Wilson to clinch second Shanghai crown |url=https://www.bbc.com/sport/snooker/articles/c2eljnxmd7no |work= BBC Sport |author= Michael Emons |date= 2. 8. 2026 |access-date= 2. 8. 2026}}</ref> | {{ZD|ENG}} [[Judd Trump]] | {{ZD|ENG}} [[Kyren Wilson]] | style="text-align: center" | 11–6 | align="center" | [[Snukerska sezona 2026/2027.|2026/27.]] |} == Statistika == * Najviše rangirani pobjednik: [[Ronnie O'Sullivan]] (2009) – #1 * Najniže rangirani pobjednik: [[Kyren Wilson]] (2015) – #54 * Najveći brejk: [[Maksimalni brejk|147]] ** [[Jamie Cope]] (2008) ** [[John Higgins (snuker)|John Higgins]] (2012) ** [[Stephen Maguire]] (2016) === Finalisti === {| class="wikitable sortable" style="font-size:100%; text-align: center; width:65%" |- ! Plasman ! Ime ! Pobjednik ! Finalist |- |1. |align="left"|{{ZD|ENG}} {{sortname|Ronnie|O'Sullivan}} |5 |1 |- |2. |align="left"|{{ZD|ENG}} {{sortname|Judd|Trump}} |2 |3 |- |3. |align="left"|{{ZD|ENG}} {{sortname|Kyren|Wilson}} |2 |1 |- |4. |align="left"|{{ZD|KIN}} {{sortname|Ding|Junhui}} |2 |0 |- |5. |align="left"|{{ZD|ENG}} {{sortname|Ali|Carter}} |1 |1 |- |5. |align="left"|{{ZD|ENG}} {{sortname|Mark|Selby}} |1 |1 |- |7. |align="left"|{{ZD|WAL}} {{sortname|Dominic|Dale}} |1 |0 |- |7. |align="left"|{{ZD|ENG}} {{sortname|Ricky|Walden}} |1 |0 |- |7. |align="left"|{{ZD|ŠKO}} {{sortname|John|Higgins|John Higgins (snuker)}} |1 |0 |- |7. |align="left"|{{ZD|ENG}} {{sortname|Stuart|Bingham}} |1 |0 |- |11. |align="left"|{{ZD|ENG}} {{sortname|Shaun|Murphy}} |0 |2 |- |12. |align="left"|{{ZD|WAL}} {{sortname|Ryan|Day}} |0 |1 |- |12. |align="left"|{{ZD|KIN}} {{sortname|Liang|Wenbo}} |0 |1 |- |12. |align="left"|{{ZD|ŠKO}} {{sortname|Jamie|Burnett}} |0 |1 |- |12. |align="left"|{{ZD|WAL}} {{sortname|Mark|Williams|Mark Williams (snuker)}} |0 |1 |- |12. |align="left"|{{ZD|KIN}} {{sortname|Xiao|Guodong}} |0 |1 |- |12. |align="left"|{{ZD|SJI}} {{sortname|Mark|Allen|Mark Allen (snuker)}} |0 |1 |- |12. |align="left"|{{ZD|ENG}} {{sortname|Barry|Hawkins}} |0 |1 |- |12. |align="left"|{{ZD|BEL}} {{sortname|Luca|Brecel}} |0 |1 |} === Pobjednici po državama === {{Portal|Snuker}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Država !Igrači !Ukupno !Prva titula !Posljednja titula |- |align="left"|{{ZID|Engleska}} |7 |13 |2008. |2026. |- |align="left"|{{ZID|Kina}} |1 |2 |2013. |2016. |- |align="left"|{{ZID|Vels}} |1 |1 |2007. |2007. |- |align="left"|{{ZID|Škotska}} |1 |1 |2012. |2012. |} == Reference == {{refspisak|2}} {{Shanghai Masters (snuker)}} {{Snukerski turniri}} [[Kategorija:Rangirni snukerski turniri]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Kini]] [[Kategorija:Sport u Šangaju]] [[Kategorija:Snuker u Kini]] 981evsal7q9lb497nfnjmzfqb0puqq3 0 152770 3916009 3853697 2026-08-02T15:26:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916009 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija osoba | ime = Ahmed Smajlović | slika = Dr. Ahmed ef. Smajlovic.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1938|6|17}} | mjesto_rođenja = [[Tokoljak]], [[Srebrenica]], Kraljevina Jugoslavija | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1988|8|11|1938|6|17}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], SFR Jugoslavija | nacionalnost = [[Bošnjak]] | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | vjera = [[islam]] | obrazovanje = [[Gazi Husrev-begova medresa|GHM]], [[Azhar|El-Azhar]] (dodiplomski, postdiplomski studij i doktorat) | supružnik = Munira | djeca = | roditelji = Alija i Aiša }} '''Ahmed Smajlović''' (17. juni 1938 – 11. august 1988) bio je islamski [[teolog]], učenjak, univerzitetski profesor i vršilac različitih dužnosti u [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini]]. == Biografija == === Obrazovanje === Rođen je 17. juna 1938. godine u selu [[Tokoljak]] kod [[Srebrenica|Srebrenice]], kao najmlađe od sedmoro djece.<ref name="esrebrenica"/> Osnovnu školu je završio u Srebrenici, u selu Krnjićima, a potom 1958. godine upisao [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u Sarajevu.<ref name="AhmedS">{{cite web|title=Ahmed Smajlović (1938.-1988.)|url=http://www.akos.ba/ahmed-smajlovic-1938-1988/|website=www.akos.ba|access-date=7. 3. 2018|archive-date=18. 5. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120518004301/http://www.akos.ba/ahmed-smajlovic-1938-1988/|url-status=bot: unknown}}</ref> 1960. odlazi na odsluženje vojnog roka u [[Ljubljana|Ljubljanu]] gdje upisuje studij prava na [[Pravni fakultet Ljubljani|Pravnom fakultetu u Ljubljani]]. Nakon odsluženja vojnog roka, ne završivši studij, odlazi u [[Kairo]] gdje se upisuje na [[Univerzitet Al-Azhar]] 1962. godine i predstavlja prvu grupu [[Drugi svjetski rat|poslijeratnih]] [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] studenata na kairskom univerzitetu.<ref name="AhmedS"/> Na univerzitetu Al-Azhar 1968. diplomira arapski jezika i književnosti nakon čega nastavlja dalje obrazovanje upisivanjem magistarskog studija na istom univerzitetu i 1970. godine magistrira na temu: ''Muhammed ‘Abduhu i njegov uticaj na modernu književnost i renesansu''.<ref name="esrebrenica">{{cite web|title=Dr Ahmed Smajlović, teolog iz Srebrenice|url=https://www.esrebrenica.ba/vijesti/dr-ahmed-smajlovic-teolog-iz-srebrenice.html|website=www.esrebrenica.ba|access-date=7. 3. 2018|archive-date=10. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161110213944/http://www.esrebrenica.ba/vijesti/dr-ahmed-smajlovic-teolog-iz-srebrenice.html|url-status=dead}}</ref> Jedan U Kairu je 1974. godine odbranio doktorsku disertaciju<ref name="esrebrenica"/> pod naslovom "Felsefetul istišrâk ve eseruhâ fîl edebil 'arebîjji l mu'âsiri" (Filozofija orijentalizma i njen utjecaj na savremenu arapsku književnost) koja je od tada u arapskom svijetu doživjela dva izdanja. Bio je prvi doktor nauka u Islamskoj zajednici.<ref>http://www.dzemaludinlatic.com/download/files/el_azher_najstariji_univerzitet_svijeta.pdf{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> === Karijera === Dok je boravio u Egiptu, Ahmed Smajlović je bio i predavač na Jugoslavenskoj dopunskoj školi u Egiptu gdje je predavao sociologiju, filozofiju i logiku. Proveo je pet godina na čelu te ustanove, kao njen direktor.<ref name="esrebrenica"/> Po povratku u Bosnu i Hercegovinu uključuje se u rad Islamske zajednice pri čemu obavlja dužnost šefa kabineta tadašnjeg [[Reisul-ulema|reisul-uleme]] [[Sulejman Kemura|Sulejmana Kemure]]. Nakon odlaska sa te tužnosti biva izabran za predsjednika Starješinstva Islamske zajednice za područje BiH, Hrvatske i Slovenije. Tu dužnost obavlja u sjedištu u Sarajevu u periodu trajanja od 10 godine. Dijelom mu pripadaju i zasluge za osnivanje [[Fakultet islamskih nauka u Sarajevu|Fakulteta islamskih nauka]] u Sarajevu (tada Islamskog teološkog fakulteta) 1977. godine, gdje je imenovan za vanrednog profesora na predmetima Akaid (islamsko vjerovanje) i Islamska filozofija. Kao predavač na fakultetu ostaje do svoje smrti.<ref name="esrebrenica"/> Nosilac je [[Orden zasluga za narod|Ordena zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom]] koje mu je dodijelilo [[Predsjedništvo SFRJ]] 30. septembra 1981. godine.<ref name="esrebrenica"/> == Islamska misao == Pokrenuo je 1. decembra 1978. godine časopis ''[[Islamska misao]]''<ref>{{Cite web|url=https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/kultura-i-nauka/item/2723-islamska-misao-zagubljeni-dragulj-islamske-zajednice|title=Islamska misao – zagubljeni dragulj Islamske zajednice|last=Halilović|first=Nezir|website=www.preporod.com|language=bs-ba|access-date=15. 4. 2018|archive-date=20. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190820160755/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/kultura-i-nauka/item/2723-islamska-misao-zagubljeni-dragulj-islamske-zajednice|url-status=dead}}</ref>. Bio je urednik prvih sedamnaest brojeva nakon čega su ga zamijenili kasniji profesori na Fakultetu islamskih nauka, Mesud Hafizović, potom Ismet Bušatlić, a nakon njega i [[Enes Karić]]. Pisao je na tri jezika: bosanskom (srpskohrvatskom/hrvatskosrpskom), arapskom i engleskom. Preveo je roman [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] ''[[Derviš i smrt]]'' na arapski jezik, te baladu ''[[Hasanaginica]]'' čiji je prijevod na arapski jezik rađen timski. Zbog doprinosa u izgradnji [[Islamski centra u Zagrebu|Islamskog centra u Zagrebu]] današnja [[Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića|Islamska gimnazija]], a ranije medresa nosi njegovo ime. ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.rijaset.ba/index.php?Itemid=185&catid=254:mina-vijesti-kat&id=5559:fin-dr-ahmed-smajlovi-ivot-i-djelo&option=com_content&view=article FIN: Dr. Ahmed Smajlović, život i djelo]{{Mrtav link}} * [https://web.archive.org/web/20180105003319/http://www.fin.unsa.ba/index.php/izvojeno/434-neopravdano-zapostavljena-linost-dr-ahmed-smajlovi Neopravdano zapostavljena ličnost dr. Ahmeda Smajlovića] * [http://bosanski-mesdzid.org/index.php?view=article&catid=49%3Aucenjaci&id=122%3Abiografija-dr-ahmeda-smajlovia-1938-1988&option=com_content&Itemid=73 Biografija]{{mrtav link}} * [https://web.archive.org/web/20171122203709/http://www.fin.ba/datoteke/Zbornik13.pdf Zbornik radova FIN br. 13] * [http://www.dzemaludinlatic.com/download/files/el_azher_najstariji_univerzitet_svijeta.pdf el_azher_najstariji_univerzitet_svijeta]{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [https://web.archive.org/web/20160418045519/http://dzemat-oberhausen.de/?p=2045 Tekst dr. Smajlovića o kurbanu] {{DEFAULTSORT:Smajlović, Ahmed}} [[Kategorija:Biografije, Srebrenica]] [[Kategorija:Alimi]] [[Kategorija:Rođeni 1938.]] [[Kategorija:Umrli 1988.]] rl9gfjooezv75pfl2ywq36947cfwf31 0 165176 3916134 3887107 2026-08-03T02:32:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916134 wikitext text/x-wiki {{Infokutija arheološka kultura |ime = Butmirska kultura |karta = |opis karte = |altimena = |horizont = |region = [[Srednja Bosna]] |period = [[Neolit]] |datiranje = 5100 p. n. e. – 4500 p. n. e. |tipski = [[Prahistorijsko naselje u Butmiru|Butmir]] |glavnilok ={{plainlist| * [[Arheološki lokalitet Crkvina|Crkvina]] * [[Arheološko područje Obre#Obre II|Obre II]] * [[Arheološko područje Okolište|Okolište]] * Kraljevine, * Brdo * [[Arheološko područje Nebo|Nebo]] }} |karakteristike =   |preth = [[Kakanjska kultura]], [[Impresso kultura]] |naslje = [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini|Vučedolska kultura]] |definirao = |antikviran = }} '''Butmirska kultura''' rasprostranjena je na području oko donjeg i srednjeg toka rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i predstavlja jednu od najznačajnijih kulturnih grupa iz mlađeg [[neolit]]skog perioda u [[Evropa|Evropi]]. Smatra se da je butmirska grupa nastala oko [[5100. p. n. e.|5100. godine p. n. e.]] Butmirska kultura je najpoznatija po svojoj jedinstvenoj keramici. Sav iskopani materijal se nalazi u [[Zemaljski muzej|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]]. [[File:Balkan Late Neolithic.png|mini|desno|200px|Neolitske kulture na Balkanu]] [[Datoteka:Butmirska vaza.jpg|mini|desno|200px|Butmirska vaza]] [[File:P.454-fig.167-Palæolithic Man and Terramara Settlements in Europe.djvu.jpg|mini|desno|Mapa neolitskog naselja Butmir]] == Nalazišta butmirske grupe == Najpoznatija nalazišta neolita butmirske grupe su: :*'''[[Prahistorijsko naselje u Butmiru|Butmir]]''' kod [[Sarajevo|Sarajeva]] :* '''Kraljevine''' kod [[Novi Šeher|Novog Šehera]] :* '''[[Arheološko područje Obre#Obre II|Obre II]]''' kod [[Kakanj|Kaknja]] :* '''[[Arheološko područje Nebo|Nebo]]''' kod [[Travnik]]a :* '''[[Arheološki lokalitet Crkvina|Crkvina]]''' kod [[Vitez (općina)|Viteza]] :* '''[[Arheološko područje Okolište|Okolište]]''' kod [[Visoko]]g :* '''Brdo''' kod [[Kiseljak]]a Mlađi neolit je podijeljen u tri perioda. Prema radikarbonskim analizama, život u ovim naseljima trajao je od 5100. do 4500. godine prije naše ere: * Butmir I, 5100 - 4900. godine, * Butmir II, 4850 - 4750. godine (naselje u Butmiru, rezultati do 1979. godine), * Butmir III, do 4500. godine (Gimbutas, 1974, 16) (rezultati iz 2002. godine).<ref name="Butmir">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=17 |title=Prahistorijsko naselje u Butmiru, arheološko područje |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=9. 2. 2016 |archive-date=15. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240615041250/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=17 |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Plate LXV.jpg|alt=Butmirska kultura, Ilidža, Sarajevo 1894|mini|Članovi Kongresa održanog u Sarajevu 16. augusta 1894 na nalazištu u Butmiru. Dolje: razni fragmenti pronađeni prilikom iskopavanja]] == Istraživanja == '''[[Prahistorijsko naselje u Butmiru|Butmir]]''' je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište iz kasnog [[Neolit]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Iskopine u Butmiru su otkrivene na području općine [[Ilidža|Ilidže]], [[Kanton Sarajevo]], još 1893. godine od strane [[Austro-Ugarska|austro-ugarskih]] vlasti tokom izgradnje poljoprivredne škole. Nalazište je učinilo [[Historija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] poznatu u svjetskim znanstvenim krugovima. Iskopavanje na lokalitetu Butmir trajalo je od [[1893.]] do [[1896.]] godine. Istraživačke radove obavili su eminentni stručnjaci iz [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] [[Vjenceslav Radimski]] i [[Franjo Fiala]]. Ovo senzacionalno otkriće krajem 19. vijeka dovelo je do održavanja međunarodnog kongresa arheologa i antropologa u Sarajevu u augustu 1894. godine. U Butmiru je pronađen zemunički tip naselja, sa unutrašnjim i vanjskim ognjištima, a zatim i naselje sa kućama na površini tla. Kuće su imale kalotnu peć za kuhanje i grijanje, pored nje patos od dasaka za spavanje, posude za hranu i vodu, oruđa za kućne potrebe od kostiju, kamena i kremena.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> '''Kraljevine''' na području [[Novi Šeher|Novog Šehera]] istraživane su 1906-1908, ali rezultati nisu u cjelini objavljeni. Tu je karakterističan nalaz velikog broja okresanih kamenih sjekira što govori da su tu radilo o velikom radioničkom centru neolitskog doba, a skoro da nema neolitske arhitekture. ''' [[Arheološko područje Obre|Obre]] ''' su istraživane u vremenu od 1963. do 1965., zatim od 1967. do 1968., a 1970. godine izvedena su velika sistematska iskopavanja na dva veoma bliska lokaliteta: Obre I (Raskršće) i [[Obre|Obre II]] (Gornje polje). Prvo od njih pripada [[Starčevačka kultura|starčavačko/impresso]] i [[Kakanjska kultura|kakanjskoj kulturnoj grupi]], dok Obre II u cjelini ulaze u krug butmirske grupe. '''[[Arheološko područje Nebo|Nebo]]''' je bilo podignuto u dolini rijeke Bile koja se ulijeva u [[Lašva (rijeka)|Lašvu]] a ova u Bosnu. I ovdje je otkopano zemuničko naselje, ali i nadzemne četvrtaste kuće, poredane u redove. Među njima se uočavaju zajedničke radionice kamenog oruđa, žrvnjišta i ognjišta. '''Crkvina''' kod [[Turbe (Travnik)|Turbe]]ta istraživana je [[1942]]. godine. '''[[Arheološko područje Okolište|Okolište]]'''. Početkom [[21. vijek]]a obavljena su nova istraživanja lokaliteta [[Okolište (Bugojno)|Okolište]] uz pomoć geomagnetske prospekcije i došlo se do novih saznanja. Poseban osvrt je dat na demografiju područja Butmirske kulture. U [[Visoko|visočkom]] su bazenu početkom 5. milenijuma pr. n. e. postojala utvrđena, organizovana sela u kojima je živjelo do hiljadu stanovnika. Nađeni su tragovi utvrđenja i kuća planski građenih u redovima. Naselje u Okolištu, kao i neka druga, uništeno je u požaru. U vremenu oko 4800. godine pr. n. e na čitavom području visočkog bazena moglo je biti oko 3500 stanovnika, što u prosjeku čini gustinu naseljenosti od 31 stanovnika po km2.<ref>[https://books.google.de/books?id=-3twCwAAQBAJ&pg=PT61&lpg=PT61&dq=Johannes+M%C3%BClle+Okoli%C5%A1te+visoko&source=bl&ots=SAvGAdF0wa&sig=UTLQpog0ciQN9lD1XU_bX4h4ZGs&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwiY_YbGu7HeAhUI66QKHa_BABQQ6AEwAXoECAcQAQ#v=onepage&q=Johannes%20M%C3%BClle%20Okoli%C5%A1te%20visoko&f=false Johannes Müller -ANUBiH, Sarajevo 2007 -Demografski varijabiliteti u kasnom neolitu na području Bosne i pitanje gustine naseljenosti u neolitu jugoistočne Evrope]</ref> Rekonstrukcija obradivih površina daje sliku organizovanog sistema oranica koje se pružaju duž doline rijeke Bosne. [[Planina|Planinska]] područja i zemljište nepogodno za poljoprivredu korišteni su kao pašnjaci, ali njih na ovom prostoru nije bilo u dovoljnoj mjeri za stacionarno stočarstvo. Zbog toga se pretpostavlja postojanje mobilne stočarske privrede. Proračun kasnoneolitske gustine naseljenosti pokazuje da je na cjelokupnom butmirskom području živjelo oko 32000 stanovnika.<ref name="Sarajevo">{{Cite web |url= http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |title= Saša Buljević - Naselja i naseobinske strukture neolita na podruĉju Bosne i Hercegovine |work= Filozofski fakultet u Sarajevu |access-date= 9. 2. 2019 |archive-date= 6. 11. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191106135915/http://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |url-status= dead }}</ref> == Ekonomija == Osnovu praistorijske ekonomije Butmira su predstavljali [[poljoprivreda]] i [[stočarstvo]]. Lov i ribolov, kao i prikupljanje divljih jestivih plodova, su također bili važan dio svakodnevnog života. === Naselja === Nastambe su tipa zemunica (ili poluzemunica) i nadzemne zgrade. Najveći broj zemunica je otkriven u Butmiru (90) te veći broj ognjišta koja su služila za vanjsku upotrebu.<ref name="Neolit u Bosni">{{Cite web|url= https://pdfslide.net/documents/alojz-benac-studije-o-kamenom-i-bakarnom-dobu-u-sjeverozapadnom-balkanu.html|title= Alojz Benac, Sarajevo 1964 –STUDIJE O KAMENOM I BAKARNOM DOBU SJEVEROZAPADNOG BALKANA|work= |access-date= 9. 2. 2016|archive-date= 31. 10. 2019|archive-url= https://web.archive.org/web/20191031095916/https://pdfslide.net/documents/alojz-benac-studije-o-kamenom-i-bakarnom-dobu-u-sjeverozapadnom-balkanu.html|url-status= dead}}</ref> U Nebu je istraživano naselje veličine 70x47 m. Tokom iskopavanja otkriveno je ukupno osam stambenih objekata od kojih je sedam zemuniĉkog tipa iz prve građevinske faze i jedan nadzemni objekat koji pripada drugoj građevinskoj fazi. Zemunice su ovalnog oblika i obično sa izbočinom. Samo u jednoj je nađeno ognjište. Građene su od pruća sa lijepom. Tehnika izgradnje naseobinskih objekata na neolitskom lokalitetu Nebo gotovo je istovjetna tehnici koja je primijenjena na lokalitetu Lisičići. To ukazuje da je naselje Nebo u prvoj građevinskoj fazi korišteno sezonski. U Nebu kao i u Lisičićima lov je bio jedan od glavnih načina obezbjeđivanja hrane ali za razliku od Lisičića u Nebu su pronađeni ostaci domestikata, prvenstveno govečeta, dok za svinju nije sasvim jasno da li je bila domesticirana. U Nebu nisu pronađeni ostaci žitarica, što dalje govori o sezonskoj prirodi naselja. Naselje u Nebu je osnovala i koristila lovačko-stočarska zajednica koja je lovačko-skupljačku aktivnost kombinovala sa stočarstvom kao načinom privređivanja. Postojanje dvije strategije osiguravanje hrane uticalo je na društvene odnose unutar zajednice u Nebu. Pojedine grupe su se specijalizovale za lov dok su druge aktivnije učestvovale u stočarstvu. Zavisno od dominantnosti jedne ili druge grupe formirali su se i društveni odnosi unutar naselja. Ukoliko bi lovaĉka djelatnost bila dominantnija treba očekivati postojanje sliĉnog centralnog ognjišta koje bi bilo korišteno za dijeljenje ulova, dok u sluĉaju dominantnosti pastoralizma ne bi trebalo očekivati jednaku podjelu hrane unutar cijele zajednice. Građevine pronađene tokom istraživanja lokalteta više idu u prilog drugoj tezi, međutim zbog djelimične istraženosti, odnosno neistraženosti centralnog dijela, navedeno je samo pretpostavka. Na osnovu rasporeda i izgleda otkrivenih stambenih objekata može se zaključiti da u Nebu kao i u I stratumu u Lisiĉićima nisu postojali uslovi za nametanje dominantnosti jedne grupe, te su pojedine grupe imale autonomnost unutar naselja.<ref name="Sarajevo"/> Nadzemne kuće su pronađene samo u Nebu i Obre II, gdje je neolitsko naselje zbijenog tipa, sa kućama podignutim u redovima. Pravougaonog su tlocrta i pregradnim zidom. == Keramika == [[Keramika]] butmirske kulturne skupine je najraznovrsnija i najdekorativnija keramička roba u čitavoj prelaznoj zoni. Zahvaljujući keramici, koja se odlikovala specifičnim osobinama, i uz to često velikim umjetničkim vrijednostima, sam lokalitet Butmir je dugo vremena zauzimao posebno mjesto u južnoj Evropi. === Posude === U fazi Butmir II se znatno povećao repertoar oblika. Uz konične zdjele, kao standardan oblik ove faze, nastaje tip koničnih posuda s blago uvijenim gornjim dijelom. Zatim su zastupljene ovalne, poluloptaste i bikonične forme posuda sa manje izvijenim i kraćim cilindričnim vratom, vaze na nozi i plitke grube zdjele sa valovito oblikovanim obodom. Bikonične zdjele su ukrašene kanelurama ili sa nizom plastičnih dugmadi. Posebnu grupu čine kruškolike vaze sa malim otvorom.<ref name="Osijek">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/237773693/Butmirska-Kultura |title= Valentina Mataija - Butmirska kultura |work= Filozofski fakultet Osijek |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> Drške su brojnije nego u fazi I, a pored trakastih i tunelastih ističu se drške u vidu stiliziranih životinjskih glava. U Butmiru se u ovoj fazi fina keramika javlja u tri osnovne vrste: crnoglačana, spiralno-trakasta i keramika hvarsko-lisičićkog tipa. Velika većina keramičkih proizvoda pripadala je jednostavnim oblicima grubih površina, namijenjenih za čuvanje zaliha hrane, za držanje vode i za kuhanje. Tek manji dio arheolozi nazivaju ''fina keramika'' zbog činjenice da predstavljaju umjetničko djelo. U pogledu obrade i ukrašavanja površine finih keramičkih posuda, moguće ih je podijeliti u tri grupe.<ref name="ČovićIlir">{{Cite web |url= https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 1. 10. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191001111100/https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |url-status= dead }}</ref> [[Datoteka:Plate LXVII.jpg|alt=Figurice pronađene u Butmiru|mini|Figurice pronađene u Butmiru]] ==== Keramika sa tamnosivom ili crnom sjajnom površinom ==== Ovaj stil su donijeli vinčarski doseljenici kao rezultat neprekinutih veza s brojnim istočnim susjedom koji traju sve vrijeme Butmirske kulture. Praizvor ovog stila je na [[Kavkaz]]u odakle se preko Male Azije prenio i na Balkan, razvijajući na tom putu mnoge varijante.<ref name="Mitrović">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/7263663/Neolitik_Bliskog_Istoka_i_jugoistočne_Europe |title= Matej Mitrović – Neolitik Bliskog Istoka i jugoistočne Europe |work= SVEUČILIŠTE U ZADRU Odjel Za Arheologiju, 2014 |access-date= 9. 2. 2019 |archive-date= 4. 11. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191104224416/https://www.academia.edu/7263663/Neolitik_Bliskog_Istoka_i_jugoisto%C4%8Dne_Europe |url-status= dead }}</ref> ==== Stil sa geometrijskim motivima ==== Posude sa različito kombinovanim geometrijskim motivima. Jedan od osnovnih elemenata ovog stila je traka (ravna, izlomljena i ponekad povijena), koja se povezuje sa podunavsko i srednjoevropskim elementom, značajnim u genezi stanovnika Butmirske kulture. Bio je to samo osnovni impuls koji se u umjetnosti u Butmirske kulture razvio u jedan poseban stil, znatno raznovrsniji i po tehnici i po motivima nego što je to slučaj u matičnoj (srednjoevropskoj) oblasti tzv. ''trakaste keramike''. Tu se prepoznaju i neki stariji domaći motivi, ukrasi preuzeti sa Mediterana i oni specifični butmirski. Složeni su u horizontalne i vertikalne redove, nerijetko kombinovani na istoj posudi. Površine tih geometrijskih likova šrafirane su paralelnim linijama ili samo popunjene ubodima. Linije i ubodi su popunjavani masom bijele boje a površine između linija su bojene crvenom bojom. tako se dobivao vizelni efekat da su linije i ubodi samo pozadina iz koje iskaču ravne površine koje i same imaju karakter geometrijskih likova. ==== Dekorativni stil ==== Ovaj stil, čiju osnovu čini spirala, predstavlja najveći domet zanatske vještine. Taj su stil u Butmirsku kulturu unijeli doseljenici sa Jadrana. Tamo su već korišteni S i C motivi, a u zametku je bila i upotreba reljefne spirale. U umjetnosti Butmiraca plastična spiralna dekoracija dostiže svoj vrhunac u cijelom neolitskom svijetu Evrope. Tek će u bronzanom dobu umjetnici sa Egeja nadmašiti Butmirce u razvoju spiralnog ornamenta. === Plastične izrađevine === U Butmiru su nađene 72 manje ili više oštećene ljudske figure od pečene zemlje i izvjestan broj životinjskih figura. Ljudske statuete su tako izvedene da se na njima lako razlikuju i neke rasne osobine. Po ovim osobinama izdvajaju se u stvari tri glavne skupine statueta: a) sa negroidnim, b) s armenoidnim i c) sa europeidnim (alpskim) rasnim karakteristikama.<ref>{{Cite web |url=https://www.zemaljskimuzej.ba/en/archaeology/prehistory/human-head-figurine-butmir |title=Ljudske figure u Butmiru |access-date=22. 3. 2019 |archive-date=22. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190322215836/https://www.zemaljskimuzej.ba/en/archaeology/prehistory/human-head-figurine-butmir |url-status=dead }}</ref> Po detaljima, koji su u manjoj ili većoj mjeri izvedeni na terakotama, vidi se da su modelovane samo ženske figure. Životinjske figure u Butmiru su relativno malobrojne, a osim rijetkih izuzetaka su izvedene potpuno shematično. Te figure nisu ni izdaleka igrale onakvu ulogu kao što je slučaj sa ljudskim figurama == Ostala neolitska nalazišta == [[Datoteka:Plate LXVI.jpg|mini|Iskopavanja u Butmiru]] I sljedeća nalazišta su iz vremena mlađeg neolita, ali preovladava mišljenje da ne pripadaju butmirskoj kulturnoj grupi :* [[Zelena pećina]] na Buni kod [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]]a :* [[Arheološko područje Lisičići|Lisičići]] kod [[Konjic]]a :* [[Ravlića pećina]] nad izvorom rijeke [[Trebižat]] Oblici keramičkih posuda i njihovi ukrasi bitno se razlikuju od butmirskih nalaza (ne postoje slikani ornamenti), i mnogo su sličniji nalazima sa područja [[Jadran]]a i njegovog zaleđa. Neolitsko naselje u '''Lisičićima''' bilo je na obali [[Neretva|Neretve]], ali je danas potopljeno [[Jablaničko jezero|Jablaničkim jezerom]]. Dimenzije su mu 150x100 metara. Prepoznavale su se tri građevinske faze. U prvoj fazi građene su zemunice, u drugoj nadzemne četvrtaste kuće i u trećoj opet nadzemne kuće , ali čvršće građene. Oblici keramičkih posuda se razlikuju od onih u Butmiru, a motivi na keramici se mogu svrstati u nekoliko grupa: čisto geometrijski motivi (polukrug, trokut), simbolični znaci (polumjesec, zvijezda) i realistične predstave (scene iz lova, nastambe). Pojava realističkih motiva je jedinstvena pojava na neolitskoj keramici Evrope. Zbog svega navedenog, navedena tri nalazišta pripadaju [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićkoj kulturi]] Istovremeno, istočna i sjeveroistočna Bosna, sa najpoznatijim nalazištima [[Arheološko područje Lug|Lug]], i [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornja Tuzla]], pripadale su [[Vinčanska kultura|Vinčanskoj kulturi]] [[Neolitska nalazišta u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini]] potvrđuju naseljenoost i tog područja, sa skromnijim nalazima.<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/116247376/Arheoloski-leksikon-Tom-3 |title=Arheološki leksikon, arheološka nalazišta |work=Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> == Također pogledajte == * [[Neolit]] * [[Sarajevo u prahistorijsko doba]] == Literatura == == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20120916051529/http://www.zemaljskimuzej.ba/o_nama/zemaljski_muzej-glasnik%202008a.pdf Glasnik zemaljskog muzeja] ''sveska 50/51 - 2008/2009.'' * [https://web.archive.org/web/20171215225532/http://www.most.ba/042/083.htm Most] ''broj 131'' * [http://www.spomenici-sa.ba/dokument.aspx?id=35 Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} ''Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Butmir'' * [https://web.archive.org/web/20120121053933/http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=125 Grad Sarajevo] * [http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&elementid=473621 Izvještaj o prekopavanju na Debelom brdu kod Sarajeva]{{Mrtav link}} * [https://web.archive.org/web/20090605224311/http://www.dainst.org/index_930_de.html Bosnien-Herzegowina, Okolište und Butmir] * [https://web.archive.org/web/20150414055913/http://dmc.ssst.edu.ba/ButmirNeolithicCulture/ Sarajevo School of Science and Technology Tempus project JEP_41058_2006] *[http://festaworks.com/butmir/ Butmirska kultura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524134924/https://www.festaworks.com/butmir/ |date=24. 5. 2024 }} *[https://www.zemaljskimuzej.ba/en/predmeti/lokaliteti/butmir-near-sarajevo Butmir exhibits in National Museum in Sarajevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190322220506/https://www.zemaljskimuzej.ba/en/predmeti/lokaliteti/butmir-near-sarajevo |date=22. 3. 2019 }} * {{Portal Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Butmir culture}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u kamenom dobu]] [[Kategorija:Butmirska kultura]] [[Kategorija:Ilidža]] [[Kategorija:Visoko]] [[Kategorija:Kakanj]] ag3lin6q2a86nqw125iz91unafvpc7n 0 169155 3916200 3637178 2026-08-03T09:00:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916200 wikitext text/x-wiki '''Džamija Sinana Čauša''' ili '''Džumanuša''', u livanjskom govoru i pravnim dokumentima poznata uglavnom pod imenom '''Đemanuša''' bila je jedna od 14 džamija grada [[Livno|Livna]]. Nastala je u periodu između 1527. i 1529,<ref>{{Cite web|url=https://vakuf.ba/bs/aktuelnosti/vakufi-livna/277|title=Vakufi Livna|date=28. 9. 2012|website=https://vakuf.ba|language=|access-date=28. 11. 2023}}</ref> u jednom mirnijem vremenu, kada dolazi do pomicanja granica [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] na [[zapad]] i kad Livno ostaje u dubokoj i mirnoj pozadini, koje pogoduje razvoju komunikacija, gradskih zanata i gradnji novih javnih [[džamija]]. Oko njih se vremenom formiraju i nove urbane cjeline. Tako je bilo i u slučaju Đemanuše, oko koje se vrlo brzo razvija istoimena gradska mahala. Džamija je udaljena od gradskih zidina i već formiranog gradskog naselja, pa je njeno mjesto pomno odabrano za buduće širenje [[kasaba|kasabe]]. Kako se tokom vremena i pokazalo ovo je mjesto postalo kasnije središte buduće tvrđave. Džamija Sinana Čauša bila je prva livanjska potkupolna džamija<ref>{{Cite web|url=https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/ns10/007.pdf|title=RESTAURATORSKO-KONZERVATORSKI RADOVI NA »GLAVICI« DŽAMIJI U LIVNU|last=Redžić|first=Husref|access-date=23. 11. 2023|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806042649/https://fmks.gov.ba/download/zzs/ns10/007.pdf|url-status=dead}}</ref> i u to vrijeme jedna od rijetkih u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Prema Aličiću građena je 1529. i u njegovo vrijeme bila je po starini treća džamija u cijeloj zemlji, nakon [[Sarajevo|sarajevske]] Skender-pašine (Skenderije) i džamije Muslihudina Čekrekčije u istom gradu. U [[tarih]]u iznad vrata spominje se samo da je džamiju prvobitno podigao Sinan Čauš, a poslije ju je, zbog oronulosti, temeljito dao popraviti [[Jusuf-beg Firdus]], čuveni livanjski velikan. Kako nema originalnog tariha, o Sinan Čaušu nema direktnih [[informacija]], mada se pouzdano zna da je on osnivač džamije, stoga što se pod tim imenom ona javlja i u defterima. Vjerovatni naredbodavac za gradnju džamije bio je [[Gazi Husrev-beg]], koji je u Livnu započeo gradnju strateške logističke baze za daljnji prodor prema jugu i zapadu, u [[Cetinska Krajina|Cetinsku Krajinu]], Hrvate i [[Lika|Liku]], odnosno zaleđe [[Klis]]a, [[Šibenik]]a, [[Zadar|Zadra]] i [[Knin]]a. Pod Đemanušom je do pred [[Prvi svjetski rat]] stajao i [[mekteb]], međutim kako nema vakufname, nije poznato da li je izgrađen odmah sa džamijom. Temelji mekteba su vidljivi i danas. == Nacionalni spomenik == Ostaci džamije i mekteba proglašeni su [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom]] 2007.<ref>{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2987|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=28. 11. 2023|archive-date=1. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220801081222/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2987|url-status=dead}}</ref> == Izvor == * Ahmet Burek: '''Kameno Hlivno. Livno u turskom vaktu''', Tešanj 2007. [[Kategorija:Džamije u Livnu]] [[Kategorija:Arhitektura 1520-ih]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Livnu]] ttj4n2xeprrgrpfoh449bdgtks0dtcv 0 175828 3916157 3896492 2026-08-03T07:24:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916157 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Didije Julijan | Slika = DidiusJulianus.jpg | Nasljeđivanje = [[Spisak rimskih careva|Car Rimskog Carstva]] | Vladavina = 28. mart 193. - 1. juni 193. | Prethodnik = [[Pertinaks]] | Nasljednik = [[Septimije Sever]] | Datum rođenja = 30. januar 133. | Mjesto rođenja = [[Mediolanum]] (današnji [[Milano]]), [[Rimsko Carstvo]] | Datum smrti = 2. juni 193. (u 60. godini) | Mjesto smrti = [[Rim]], [[Rimsko Carstvo]] | Supružnik = [[Manilija Skantila]] | Djeca = [[Didija Klara]] | Otac = [[Kvint Petronije Didije Sever]] | Majka = [[Emilija Klara]] }} '''Didije Julijan''' (Marko Didije Sever Julijan August; 30. januar 133 – 2. juni 193) bio je [[Spisak rimskih careva|rimski car]] od 28. marta do 1. juna 193.<ref>{{Cite web|url=http://www.britannica.com/biography/Marcus-Didius-Severus-Julianus|title=Marcus Didius Severus Julianus {{!}} Roman emperor|website=Encyclopedia Britannica|access-date=22. 5. 2016}}</ref> Došao je na prijestolje nakon što je Pretorijanska garda ubila [[Pertinaks]]a. Međutim, ubistvo Pertinaksa dovelo je do [[Rimski građanski rat|Rimskog građanskog rata]] (193–197). U tom je ratu svrgnut i osudio ga je na smrt njegovog nasljednik [[Septimije Sever]]. == Raniji život == Didije Julijan je rođen 133. u rimskoj plemićkoj porodici konzulskog ranga, koja je u prvoj godini tri cara dala [[Oton]]a. Djetinjstvo, kao i svi drugi carevi prvog i drugog vijeka koji dolaze na vlast nakon nasilne smrti prethodnika, provodi na carskom dvoru. Svoj prvi posao u državnoj službi Julijan će dobiti uz pomoć majke cara Marka Aurelija. Vjerojatno 152. on se ženi s Aemilijom Clarom iz patricijske porodice Manlia, koja će sljedeću godinu roditi njihovu jedinu kćer. Zahvaljujući porodičnim vezama i vlastitoj sposobnosti Julijan se veoma brzo uzdiže u državnoj službi, tako da prije smrti cara Marka Aurelija i svoje 48, on je već bio 3 puta guverner različitih provincija i dva puta konzul (175. i 179. godine). Njegov zadnji državni posao prije ubistva careva [[Komod]]a i [[Pertinaks]]a je bio na mjestu zapovjednika vatrogasaca grada Rima. == Kupovina Carstva == Ubistvo Pertinaksa od strane pretorijanaca je šokiralo i grad Rim i Carstvo. U panici zbog ubistva drugog cara u manje od četiri mjeseca veliki broj senatora i plemića je napustio grad kako bi onemogućili pokušaj da baš oni postanu novi carevi. Ta situacija je iznenadila pretorijance kojima su pokušaji da "pronađu" novog cara neočekivano propali. U toj situaciji oni se odlučuju na prodaju Carstva osobi koja ponudi najviše novca. Kako se kod njih već nalazio gradski perfekt i otac Pertinaksove žene Sulpicianus koji je tamo došao po naređenju sada pokojnog cara u pokušaju da ih smiri, pretorijanci su samo čekali drugog takmičara koji je uskoro došao u liku Didije Julijana, kojeg su na kraju i izabrali u strahu da bi Sulpicianus mogao osvetiti muža svoje kćeri. Taj izbor Didije Julijan je platio obećanjem da će svakom pretorijancu dati 25.000 sestercija. U stvarnosti zadnja ponuda Sulpicianusa je bila 20.000 ali mu nije bilo dopušteno dati ponudu od 30.000. == Car == Prvi potez novog cara je bio da sebi da pojačanu vojnu zaštitu. Da li je to bilo u strahu od ubistva ili reakcije naroda kada se otkrije da je kupio Carstvo danas se više ne može sa sigurnošću utvrditi. Dok je tako pod vojnom zaštitom išao po ulici prema carskoj palati, u oštroj suprotnosti s rimskom tradicijom, narod mu nije davao čestitke ili vikao najbolje želje nego prokletstva zbog načina na koji je postao car. Na takmičenjima u Circus Maximus narod je javno pred carem pozivao generala Niger-a do dođe iz istočnih provincija kako bi spasio Carstvo. U takvoj situaciji sva tri glavna rimska generala (Albin, Niger i Sever) se bune i proglašavaju sebe osvetnicima dobrog cara Pertinaksa. Kao da to nije bio dovoljno veliki problem novom caru i pretorijanci su postali nezadovoljni kada su uvidjeli da Julijan ne može isplatiti obećani novac. Bez obzira na sve to, car odlučuje da okupi senat kako bi generala Severa, koji mu je sa svojom vojskom najbliži, proglasio državnim neprijateljem, a ujedno je izdao naređenje da se pretorijanci i ostali vojnici na području Italije mobiliziraju i pripreme za borbu. Ta nada za borbu Didije Julijana je ipak ubrzo bila uništena kada je postalo očito da se niko ne želi za njega žrtvovati. U očaju zbog svoje situacije nekoliko dana prije ubistva on saziva senat, kako bi od njega zatražio da postane pregovarač u dogovoru oko svoje abdikacije u korist Severa. Jedini rezultat postaje glasanje kojim će senat proglasiti Severa novim carem. Tokom sljedeće noći, Didije Julijan je ubijen od strane vojnika poslanog od novog cara. == Posljedice == Proglašavanje Didije Julijana rimskim carem i njegova smrt ostavljaju strahovite posljedice po Rimsko Carstvo. August i svi njegovi nasljednici posvećivali veliki pažnju kontroli vojske koja je bila smatrana jedinim faktorom koji trajno može uništiti državu. U dugogodišnjim građanskom ratu koji će uslijediti, pobjednik će postati Septimije Sever<ref>{{Cite web|url=http://www.britannica.com/biography/Septimius-Severus|title=Septimius Severus {{!}} Roman emperor|website=Encyclopedia Britannica|access-date=22. 5. 2016}}</ref> koji će državnu vlast premjestiti iz palate u glavni vojni štab, čime počinje kraj principata stvorenog od Augusta. == Reference == {{Refspisak}} *Herodian: ''Historija Rimskog Carstva od smrti Marka Aurelija'' == Vanjski linkovi == * [http://www.wildwinds.com/coins/ric/didius_julianus/i.html Kovanice Didije Julijana] * [http://www.roman-emperors.org/didjul.htm biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201127014625/http://www.roman-emperors.org/didjul.htm |date=27. 11. 2020 }} * [http://www.livius.org/di-dn/didius/julianus.html Livius.org: Didius Julianus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141124084537/http://www.livius.org/di-dn/didius/julianus.html |date=24. 11. 2014 }} * https://www.worldhistory.org/Didius_Julianus/<nowiki/>{{S-start}} {{Redoslijed| |prije=[[Pertinaks]] ([[193]].) |naslov=[[Spisak rimskih careva|Rimski carevi]] |poslije=[[Septimije Sever]] ([[193]]. - [[211]].) }} {{S-end}} {{Commonscat|Didius Julianus}} {{Rimski carevi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rimski carevi]] [[Kategorija:Umrli 193.]] [[Kategorija:Rođeni 133.]] gt1g546m4k8n2nr90iu6s1fb764wjx7 0 176292 3916159 3896498 2026-08-03T07:28:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916159 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Macrino, aureo per diadoumeniano cesare, 217-18, 01.JPG|mini|Aureus sa likom Diadumeniana]] '''Marcus Opellius Diadumenianus''' (* [[14. septembar]] [[208]].; † ljeto [[218]].)<ref>{{Cite web|url=https://www.unrv.com/decline-of-empire/diadumenian.php|title=Diadumenian - Son of the Roman Emperor Macrinus {{!}} UNRV|website=www.unrv.com|access-date=11. 1. 2024}}</ref> sin [[Spisak rimskih careva|rimskog cara]] [[Makrin]]a,<ref>{{Cite web|url=https://imperiumromanum.pl/en/biographies/diadumenian/|title=Diadumenian « IMPERIUM ROMANUM|last=Jasiński|first=Jakub|language=en-US|access-date=11. 1. 2024}}</ref> postao je rimski car malo prije smrti. Prije uzvišenja za cezara zvao se '''Marcus Opellius Antoninus Diadumenianus'''. '''Diadumenian''' {{Jez-la|Marcus Opellius Antoninus Diadumenianus}}; 14{{Razmaci}}Septembar 208. – jun 218.) bio je sin [[Rimski car|rimskog cara]] [[Makrin]]a i nakratko je bio njegov suvladar 218. godine. Njegova majka, Macrinusova žena, zove se [[Nonia Celsa]] u nepouzdanoj {{Jezik|la|[[Historia Augusta]]}}, iako je ovo ime možda bilo izmišljeno. Diadumenian je postao {{Jezik|la|[[Caesar (title)|caesar]]}} maja 217, ubrzo nakon stupanja njegovog oca na carski tron. [[Heliogabal|Elagabal]], rođak nedavno preminulog [[Karakala|Karakale]], pobunio se u maju sljedeće godine, a Diadumenijan je uzdignut za ko-cara. Nakon što je Makrin poražen u [[Bitka kod Antiohije (218)|bici kod Antiohije]] 8. juna 218, Diadumenijan je poslat na dvor [[Artaban IV od Partije|Artabana IV od Partije]] da mu očuva sigurnost; međutim, bio je zarobljen i usput pogubljen. Nakon njegove i smrti njegovog oca, [[Rimski senat|Senat]] ih je obojicu proglasio neprijateljima Rima, a njihova imena su izbrisana iz zapisa, a njihove slike uništene - proces poznat u modernoj nauci kao {{Jezik|la|[[damnatio memoriae]]}}. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20200606042657/http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Historia_Augusta/Diadumenianus%2A.html * http://www.roman-emperors.org/macrinus.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070406005101/http://www.roman-emperors.org/macrinus.htm |date=6. 4. 2007 }} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Makrin|Makrin 217. – 218.]] |naslov=[[Spisak rimskih careva|Rimski carevi]] |poslije=[[Heliogabal|Heliogabal 218. – 222.]] }} {{S-end}} {{Commonscat|Diadumenianus}} {{Rimski carevi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rimski carevi]] 9xapydp71blm0xgd0effx58ppqjq67o 0 264152 3916218 3905696 2026-08-03T11:03:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916218 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Ermin Bičakčić | slika = 20150331 2025 AUT BIH 2132.jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1990|01|24}} | rodnigrad = [[Zvornik]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | visina = 185&nbsp;cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|odbrambeni]] | trenutniklub = | brojnadresu = | omladinskegodine = 1995–2005.<br/>2005.<br>2005–2010. | omladinskipogoni = SpVgg Möckmühl <br/> [[FC Heilbronn]] <br/> [[VfB Stuttgart]] | godine1 = 2010–2012. | klubovi1 = [[VfB Stuttgart II]] | nastupi(golovi)1 = 23 (0) | godine2 = 2010–2012. | klubovi2 = [[VfB Stuttgart]] | nastupi(golovi)2 = 1 (0) | godine3 = 2012–2014. | klubovi3 = [[Eintracht Braunschweig]] | nastupi(golovi)3 = 79 (5) | godine4 = 2014–2023. | klubovi4 = [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] | nastupi(golovi)4 = 130 (6) | godine5 = 2023–2025. | klubovi5 = [[Eintracht Braunschweig]] | nastupi(golovi)5 = 54 (6) | godine6 = 2026. | klubovi6 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | nastupi(golovi)6 = 15 (1) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2008. | nacionalneekipe1 = [[Mlada nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka U-18]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) | nacionalnegodine2 = 2009. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 4 (1) | nacionalnegodine3 = 2013–2025. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 43 (3) | zadnjeuređivanje = 25. maja 2026 }} '''Ermin Bičakčić''' (rođen 24. januara 1990) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i bivši [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Igra na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Srednji bek (štoper)|centralnog beka]]. ==Klupska karijera== U oktobru 2010, Bičakčić je debitirao za prvi tim [[VfB Stuttgart]]a u 2. kolu [[DFB-Pokal 2010/2011.|njemačkog kupa]] protiv ekipe [[Chemnitzer FC]]-a.<ref>{{cite web|url=http://www.vfb.de/archiv/en/saison/vfb/dfb-pokal/2-_runde/2010/1.php|title=Debut for Ermin Bicakcic|work=VfB Stuttgart|access-date=27. 10. 2010|date=27. 10. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20120318203410/http://www.vfb.de/archiv/en/saison/vfb/dfb-pokal/2-_runde/2010/1.php|archive-date=18. 3. 2012|url-status=dead}}</ref> Početkom decembra iste godine imao je i prvi nastup u [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]] protiv [[BSC Young Boys|Young Boysa]].<ref>{{cite web|url=http://en.uefa.com/uefaeuropaleague/matches/season=2011/round=2000128/match=2003023/postmatch/lineups/index.html|title=Lineups Young Boys – VfB Stuttgart|work=[[UEFA]]|access-date=1. 12. 2010|date=1. 12. 2010}}{{Mrtav link}}</ref> A u decembru iste godine bilježi svoj prvi nastup u [[Bundesliga|Bundesligi]], protiv [[FC Bayern München|Bayerna]]. U januaru 2012, Bičakčić prelazi u [[Eintracht Braunschweig]].<ref>{{cite web|url=http://www.vfb.de/en/aktuell/meldungen/news/2011/wechsel-bicakcic/page/1223-0-1-1326102747.html|title=Bicakcic to Braunschweig|work=VfB Stuttgart|access-date=8. 1. 2012|date=8. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20140301162328/http://www.vfb.de/en/aktuell/meldungen/news/2011/wechsel-bicakcic/page/1223-0-1-1326102747.html|archive-date=1. 3. 2014|url-status=dead}}</ref> Tu je izborio mjesto u prvom timu, propustivši samo 1 utakmicu u periodu od februara 2012. do maja 2013. Na kraju [[2. Bundesliga 2012/2013.|sezone 2012/13.]] u [[2. Bundesliga|2. Bundesligi]] Bičakčić je sa svojim timom ušao u najjaču njemačku ligu, Bundesligu. U maju 2014, nakon što je Eintracht ispao u [[2. Bundesliga|drugu njemačku ligu]], Bičakčić prelazi u [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]].<ref>{{Cite web|url=http://www.goal.ba/bicakcic-prelazi-u-hoffenheim/|title=Goal.ba {{!}} Bičakčić prelazi u HoffenheimGoal.ba|website=www.goal.ba|access-date=17. 8. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Reprezentacija== U maju 2008, Bičakčić dobiva njemački pasoš i debitirao za [[Mlada nogometna reprezentacija Njemačke|njemačku reprezentaciju U-18]], šest dana kasnije u utakmici protiv [[Turska|Turske]].<ref>{{cite web|url=http://www.vfb.de/archiv/en/saison/vfb/laenderspiele/2007/21771.php|title=U18's draw 1:1 with Turkey|work=VfB Stuttgart|access-date=29. 10. 2010|date=22. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20120318203425/http://www.vfb.de/archiv/en/saison/vfb/laenderspiele/2007/21771.php|archive-date=18. 3. 2012|url-status=dead}}</ref> U aprilu 2009. odigrao je prvu utakmicu za bh. [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|U-19 reprezentaciju]] protiv [[Slovenija|Slovenije]]. Nakon svog 21. rođendana odrekao se bh. državljanstva kako bi se prilagodio njemačkim zakonima o državljanstvu.<ref>{{cite web|url=http://www.stuttgarter-nachrichten.de/inhalt.ermin-bicakcic-auf-den-spuren-von-serdar-tasci.7c2b745b-baff-4a19-ac79-69dc95690000.html|title=Ermin Bicakcic: Auf den Spuren von Serdar Tasci|work=stuttgarter-nachrichten.de|access-date=16. 10. 2012|date=7. 1. 2011|archive-date=11. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140111174622/http://www.stuttgarter-nachrichten.de/inhalt.ermin-bicakcic-auf-den-spuren-von-serdar-tasci.7c2b745b-baff-4a19-ac79-69dc95690000.html|url-status=dead}}</ref> U junu 2013, nakon što se pojavila mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva između BIH i Njemačke, Bičakčić je ponovo stekao i državljanstvo BIH i sada ima dvojno državljanstvo.<ref>{{cite web|url=http://bhfudbal.ba/ino-fudbal/europa-svijet/item/6542-ermin-bi%C4%8Dak%C4%8Di%C4%87-najbolji-stoper-druge-bundeslige/|title=Ermin Bičakčić najbolji stoper druge Bundeslige!|work=bhfudbal.ba|access-date=2. 7. 2013|date=2. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140702030813/http://bhfudbal.ba/ino-fudbal/europa-svijet/item/6542-ermin-bi%C4%8Dak%C4%8Di%C4%87-najbolji-stoper-druge-bundeslige/|archive-date=2. 7. 2014|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.sport.ba/fudbal/ermin-bicakcic-postao-bh-drzavljanin/|title=Igrač Braunschweiga Ermin Bičakčić postao državljanin BiH|work=sport.ba|access-date=5. 6. 2013|date=5. 6. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130608074600/http://www.sport.ba/fudbal/ermin-bicakcic-postao-bh-drzavljanin/|archive-date=8. 6. 2013|url-status=dead}}</ref> U julu 2013, Bičakčić dobiva prvi poziv za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|A-reprezentaciju BiH]], a debitirao je protiv [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|SAD-a]] 14. augusta 2013. Već u 3. utakmici postigao je i svoj prvi gol za BIH, a to je bio izjednačujući gol u veoma važnoj utakmici [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 (UEFA)|kvalifikacija]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|SP 2014.]] u gostima protiv [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] [[10. septembar|10. septembra]] 2013, u [[Žilina|Žilini]] u sklopu [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|grupe G]]. BiH je na kraju dobila tu utakmicu rezultatom 1-2.<ref>{{cite web | url=http://espnfc.com/uk/en/report/334762/hajrovic-hero | title=Hajrovic the hero | publisher=espnfc.com | date=10. 9. 2013 | access-date=11. 9. 2013}}</ref> Bičakčić je bio jedan od učesnika [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentacije BIH]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014.]] godine. Nastupio je u prvoj utakmici grupne faze takmičenja, kada je BIH poražena od reprezentacije [[Argentina|Argentine]] rezultatom 2-1.<ref>{{Cite web|url=http://www.bbc.com/sport/football/25285099|title=World Cup: Argentina 2-1 Bosnia-Hercegovina|access-date=17. 8. 2016}}</ref> Međutim, u preostale dvije utakmice grupne faze, Bičakčić nije zabilježio nastupe. Naredni nastup za BIH bilježi u utakmicama [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|kvalifikacija za EURO 2016]], te veže ukupno 11 uzastopnih nastupa za BIH u kvalifikacijama i prijateljskim utakmicama. ==Statistika== ===Klubovi=== ''Ažurirano: 18. augusta 2016.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ermin-bicakcic/leistungsdaten/spieler/51676|title=Ermin Bicakcic - Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! rowspan="2" |Klub ! rowspan="2" |Sezona ! colspan="3" |Liga ! colspan="2" |Kup ! colspan="2" |Ostalo ! colspan="2" |UEFA ! colspan="2" |Ukupno |- !Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi |- | rowspan="4" |[[VfB Stuttgart II|Stuttgart II]] |2009/10. |[[3. Fußball-Liga|3. Liga]] |12||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||12||0 |- |2010/11. |3. Liga |10||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||10||0 |- |2011/12. |3. Liga |1||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||1||0 |- ! colspan="2" |Ukupno !23!!0!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!!23!!0 |- | rowspan="3" |[[VfB Stuttgart|Stuttgart]] |2010/11. |[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] |1||0||2||0|| colspan="2" |–||2||0||5||0 |- |2011/12. |Bundesliga |0||0||1||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||1||1 |- ! colspan="2" |Ukupno !1!!0!!3!!1!! colspan="2" |–!!2!!0!!6!!1 |- | rowspan="4" |[[Eintracht Braunschweig|Eintracht<br>Braunschweig]] |2011/12. |[[2. Bundesliga]] |15||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||15||1 |- |2012/13. |2. Bundesliga |33||3||2||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||35||3 |- |2013/14. |Bundesliga |31||1||1||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||32||1 |- ! colspan="2" |Ukupno !79!!5!!3!!0!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!!82!!5 |- | rowspan="3" |[[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] |2014/15. |[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] |24||1||4||1|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||28||2 |- |2015/16. |Bundesliga |21||0||1||0|| colspan="2" |–|| colspan="2" |–||13||0 |- ! colspan="2" |Ukupno !45!!1!!5!!1!! colspan="2" |–!! colspan="2" |–!!50!!2 |- ! colspan="3" |Karijera ukupno !148!!6!!11!!2!! colspan="2" |–!!2!!0!!161!!8 |} ===Reprezentacija=== '''Nastupi za reprezentaciju'''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/ermin-bicakcic/nationalmannschaft/spieler/51676|title=Ermin Bicakcic - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=7. 6. 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi |- | rowspan="14" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |- |2013.||6||1 |- |2014.||4||0 |- |2015.||4||1 |- |2016.||3||0 |- |2017.||3||1 |- |2018.||5||0 |- |2019.||9||0 |- |2020.||1||0 |- |2021.||0||0 |- |2022.||0||0 |- |2023.||0||0 |- |2024.||6||0 |- |2025.||2||0 |- ! colspan="2" |Ukupno||43||3 |} '''Golovi za reprezentaciju''' {| class="wikitable" ! !Datum !Lokacija !Protivnik !Gol !Rezultat !Takmičenje |- |1. |10. septembar 2013. |[[Štadión pod Dubňom]], [[Žilina]], [[Slovačka]] |{{ZID|Slovačka}} |<center>'''1'''–1 |<center>2–1 |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] |- |2. |6. septembar 2016. |[[Stadion "Bilino polje"|Bilino Polje]], [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] |{{ZID|Andora}} |<center>'''1'''–0</center> |<center>3–0</center> |[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije UEFA EURO 2016.]] |- |3. |25. mart 2017. |Bilino Polje, Zenica, Bosna i Hercegovina |{{ZID|Gibraltar}} |<center>'''5'''–0</center> |<center>5–0</center> |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] |} ==Porodica== Porijeklom je iz [[Kozluk]]a kod Zvornika. Sa porodicom je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] izbjegao u [[Njemačka|Njemačku]].<ref>{{citeweb|url=https://sportsport.ba/fudbal/bicakciceva-izjava-mnogima-moze-posluziti-za-primjer/289946|title=Bičakčićeva izjava mnogima može poslužiti za primjer|publisher=sportsport.ba|date=14. 9. 2018|access-date=13. 12. 2018}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Ermin Bičakčić}} *[https://web.archive.org/web/20140702083238/http://www.vfb.de/en/teams/saison-2010-2011/page/256-0-1-1296152668.html?8111 Ermin Bičakčić] na VfB-Stuttgart.de *[http://www.fussballdaten.de/spieler/bicakcicermin/ Ermin Bičakčić] na [[fussballdaten.de]] {{simboli jezika|njem|njemački}} {{Navkutije |ime = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslov = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00; |podaci1 = {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}} }} {{DEFAULTSORT:Bičakčić, Ermin}} [[Kategorija:Rođeni 1990.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zvornik]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u Njemačkoj]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] [[Kategorija:Nogometaši Eintracht Braunschweiga]] [[Kategorija:Nogometaši 1899 Hoffenheima]] [[Kategorija:Nogometaši Željezničara]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] rwdc94wjwdls5r23yi3kwqa26pugcs1 3 264847 3915995 3915860 2026-08-02T14:19:45Z Pathoschild 3476 global user pages ([[m:Synchbot|requested by Revi C.]]) 3915995 wikitext text/x-wiki __NOINDEX__<div class="mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">[[File:Revi logo (pink).png|thumb|center|<span style="color:red">PLEASE DO NOT LEAVE MESSAGE HERE!</span>]] '''<span style="color:red"> BEFORE YOU BLOCK MY ACCOUNT: IF MY EDIT SUMMARY INCLUDE PREFIX </span>''(Script)''<span style="color:red">, DON'T BLOCK ME, JUST TELL ME TO SLOW DOWN AT COMMONS' TALK PAGE. IT IS AN AUTOMATED SCRIPT BEING USED ON COMMONS TO MOVE FILES.</span>''' Instead, please leave your message following site: <br /> [[File:Wikidata-logo-en.svg|45px|link=d:User talk:Revi C.]] [[d:User talk:Revi C.]] for Wikidata (Interwiki links) stuff <!--(I am {{int:Group-sysop}} there)--> <br /> [[File:Commons-logo.svg|45px|link=commons:User talk:Revi C.]] [[commons:User talk:Revi C.]] for renaming stuff or [[User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] action (I am {{int:Group-sysop}} there) <br /> [[File:Wikimedia Community Logo optimized.svg|45px|link=m:User talk:Revi C.]] [[meta:User talk:Revi C.]] for other stuff (User right notification, revert message, etc...) Messages left on this page may be reverted or moved without any response.</div> 5b8qtz4dnjnrhc9ts3mku14m3gujbq8 0 268917 3916074 3682314 2026-08-02T19:40:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916074 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Azra | pozadina = skupina | slika = | žanr = [[novi val]], [[rock]] | karijera = 1977–1989 | bivši_članovi = *[[Branimir Štulić]] *[[Mišo Hrnjak]] *[[Boris Leiner]] *[[Jurica Pađen]] *[[Stephen Kipp]] *[[Jura Stublić]] | izdavač = [[Jugoton]]<br>[[Diskoton]] | porijeklo = [[Jugoslavija]] | album1 = ''It Ain't Like in the Movies At All'' | godina1 = 1985 | album2 = ''Između krajnosti'' | godina2 = 1987 | najnoviji_album = ''Zadovoljština'' | godina3 = 1988 }} '''Azra''' je bio sastav [[Novi val|novog vala]] koji je bio vrlo popularan za vrijeme 1980-ih godina na području bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Frontmen Azre bio je [[Branimir Štulić|Branimir "Johnny" Štulić]], basist je bio [[Mišo Hrnjak]], a bubnjar [[Boris Leiner]]. U djelu ''[[YU 100: najbolji albumi jugoslavenske rock i pop glazbe]]'' uvršteno je čak 5 Azrinih albuma, od kojih su 3 među prvih deset. == Historija == [[Muzika|Muzički]] kritičari danas često znaju Azru imenovati kao "obaveznu muzičku lektiru". === Počeci Azre (1977.) === [[Branimir Štulić|Branimir Johnny Štulić]], lider grupe, rođen je u [[Skopje|Skoplju]], u [[Makedonija|Makedoniji]], 1953. godine. U djetinjstvu je često mijenjao prebivalište zbog prirode očevog posla. Otac mu je bio oficir, te najvažnije godine odrastanja i afirmacije provodi u [[Zagreb]]u, gdje je upisao Filozofski fakultet, ali "samo da bi zadovoljio starce". Već se tada gotovo fanatično odlučuje baviti [[muzika|muzikom]]. Na njega su najviše uticali ''[[The Beatles|Beatlesi]]'', ali prvenstveno radi ideje sastava. Isto tako bio je lud za [[sevdah]]om što se očitovalo u prvoj fazi njegovog [[muzika|muzičkog]] rada kada je osnovao ''[[Balkan]] Sevdah Band''. Svirali su gotovo sve vlastite pjesme, narodnjaka, pa do ''The Beatles''. Pod uticajem novog talasa (''new wave''), vremenom se bend sve više okreće [[rock and Roll|rocku]] i kroz njega prolazi mnogo različitih muzičara. Nakon što su postali poznatiji [[Rock and roll]] sastav, mijenjaju ime u ''[[Azra]]'' (djevica), po istoimenoj poemi [[Heinrich Heine|Heinricha Heinea]], 1977. godine. 1977/78. grupa nastupa u postavi Štulić - Stublić - Pelajić - Novoselić - Juričić, ali se ubrzo ostatak grupe odvaja od [[Branimir Štulić|Štulića]] i formira novi sastav - ''[[Film (grupa)|Film]]''. Nakon toga [[Branimir Štulić|Štulić]] postaje član ''[[Parni valjak|Parnog valjka]]'', ali ni ta saradnja nije dugo potrajala. Vrativši se ''[[Azra|Azri]]'', Štulić'' ''kao bubnjara uzima [[Boris Leiner|Borisa Leinera]] tada člana ''[[Haustor]]a'', ali ne uspijevajući naći adekvatnog basistu, za prvi intervju, da bi izgledali kao trio - slikali su se s psom.<ref name="svastara">{{Cite web|url=http://www.svastara.com/muzika/?biografija=10|title=Svaštara Muzika: Azra biografija|website=www.svastara.com|access-date=12. 1. 2025|archive-date=9. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230509155300/http://www.svastara.com/muzika/?biografija=10|url-status=dead}}</ref> === Prva postava (1979.-1982.) === Prvi singl snimaju 1979. s [[Husein Hasanefendić|Huseinom Hasanefendićem - Husom]] ([[Parni valjak]]) kao producentom, koji je ujedno svirao gitaru. Još su im pomogli i [[Zlatko Miksić - Fuma]] ([[Parni valjak]]), Mladen Juričić ([[Film (grupa)|Film]]) i Relja. Na tom singlu su izašle pjesme ''[[Balkan (pjesma)|Balkan]]'' i ''[[A šta da radim]]'' koje su potakle i prve pozitivne kritike. Ubrzo nakon toga im se pridružio i basista [[Mišo Hrnjak]]. Na ljeto iste godine grupa svira po trgovima, na moru kaleći se u direktnim kontaktima sa slučajnom ili namjernom publikom. Debi album ''[[Azra (album)|Azra]]'' snimaju 1980. pod producentskom palicom veterana Drage Mlinarca. Taj album se smatra jednim od najjačih debija u jugoslavenskoj [[Rok-muzika|rock-muzici]], te im osigurava vodeće mjesto na jugoslavenskoj rock-sceni. Štulićevi tekstovi su usmjereni na mogućnost komunikacije i njenu nužnost (''Uradi nešto'', ''Vrijeme odluke''), odnosno ljubavne tematike (''Gracija'', ''Tople usne žene''), ali sa posebnim, sebi svojstvenim izrazom. Godine 1981. kao uvod za novi album [[Azra]] objavljuje singl ''Lijepe žene prolaze kroz grad'', kojeg također producira Hus i svira gitaru u maniri britanske blues-scene. Nedugo zatim izdaju novi dupli album ''[[Sunčana strana ulice]]'', sa raznovrsnijim temama. Prvi put [[Branimir Štulić|Johnny]] ubacuje i komentare političke prirode (''Užas je moja furka'', ''Kurvini sinovi''). U ljubavnim pjesmama (''Između nas'', ''Ne reci mi dvaput'', ''Gospodar samoće'', ''Sunčana strana ulice'') uvodi i [[Puhački instrumenti|puhačke instrumente]] u izvedbi Sedak-Benčića, Vlahovića, Santre i Juričića. Na albumu su značajne i pjesme u kojima [[Branimir Štulić|Johnny]] obrađuje svoju urbanu paranoju (''Odlazak u noć'', ''Kad Miki kaže da se boji''), te one u kojima obrađuje problem individualne zapostavljenosti (''Pametni i knjiški ljudi'', ''Pit - i to je Amerika''). Producent albuma je Branimir Štulić što će kasnije, uostalom, i redovno biti. Iste godine grupa održava sedam koncerata za trostruki živi album ''Ravno do dna''. Osim starih pjesama tu je i mnoštvo novih ostvarenja (''Ravno do dna'', ''Nedeljni komentar'', ''Ostavi me nasamo'', ''Sjaj u kosi'', ''Plavo - smeđe''). Ovaj album je snimka čitavoga koncerta u [[Kulušić]]u u Zagrebu 1981, a po neposrednosti i energiji [[muzika|muzike]] pruža pravu sliku [[Azra|Azre]] tog razdoblja. 1982. godine izdaje se i drugi dupli album ''[[Filigranski pločnici]]'' te treći singl, u kojima Štulić od izravne energične emotivnosti prelazi prema prikazu unutrašnjeg emotivnog stanja, ali s određenom distancom. Album sadrži političke (''Tko to tamo pjeva'', ''68.'', ''Pavel'', ''Gorki okus''), ljubavne (''Kao ti i ja'', ''Volim te kad pričaš''), te pjesme u kojima se Štulić okomljuje na standardne društvene norme (''Put za Katmandu'', ''Strah od smrti'', ''Život običnog tempa''). Na albumu veliki značaj imaju puhački instrumenti u izvedbi Miroslava Sedaka-Benčića.<ref name="svastara" /> === Od ''Fazana'' do ''Zadovoljštine'' (1983.-1988.) === Godine 1983. grupu napušta Mišo Hrnjak te sljedeće dvije godine Štulić i Leiner sami snimaju albume u Njemačkoj. To su ''Kad fazani lete'' i ''Krivo srastanje'' u kojima [[Branimir Štulić|Johnny]] ulazi u dubine ljudskih misli i pobuda (''Kao i jučer'', ''Duboko u tebi'', ''Flash''), ili se buni protiv prevladavajućeg načina mišljenja (''3N'', ''Mon ami'', ''No comment'', ''Kad fazani lete''), ili donosi zvuk teških, punih rock-gitara (''Anđeli'', ''Štićenik'', ''Nemir i strast''). Na albumu se prvi put pojavljuje i obrada jedne narodne pjesme - ''Klinček stoji pod oblokom''. Zatim odlazi u [[Nizozemska|Nizozemsku]] gdje pravi nove pjesme te stare prevodi na engleski jezik, s ciljem izdavanja u Nizozemskoj. To mu ne polazi za rukom, te izdaje domaći album pod nazivom ''It aint like in the movies at all''. Godine 1987. s [[Boris Leiner|Leinerom]], Juricom Pađenom i Stephenom Kippom, kojeg je doveo iz Holandije, snima novi album ''Između krajnosti'' koji sadrži uglavnom obrade pjesama (''Zadovoljština'' - ''Satisfaction ''- ''[[The Rolling Stones|Rolling Stones]]'', ''Adio mare ''- Vlaho Paljetak) te neke njegove nove uratke (''Izlazak iz kome'', ''Vaše veličanstvo''). 1988. izdaje četverostruki živi mega-album ''[[Zadovoljština]]'', s luksuznom opremom i istom postavom. Ovaj album je snimak gotovo čitavog koncerta održanog u [[Dom sportova|Domu sportova]] u Zagrebu, oktobra 1987. Sadrži mnoštvo starih stvari te mnoštvo obrada stranih autora.<ref name="svastara" /> === Solo radovi i kraj ''Azre ''(1989.) === Nakon toga [[Branimir Štulić|Štulić]] snima solističke albume: ''[[Balkanska rapsodija]]'' (''Teško ovo život''), ''[[Balegari ne vjeruju sreći]]'' (''Voljela me nije nijedna'', ''Men se dušo od tebe ne rastaje'', ''Usne vrele višnje'' - obrada ''Lilly Of The West'' iz repertoara apsolutne legende i veterana, genijalnog [[Bob Dylan|Boba Dylana]] u kojima miješa makedonski folklor, engleski jezik i domaću [[pop]]-historiju. Godine [[1990]]. grupa nakon koncerta na [[Hvar]]u i formalno prestaje postojati. Devedesetih godina [[Branimir Štulić|Štulić]] izdaje dva albuma ''Sevdah za Paulu Horvat'' i ''Anali'', koji su kvalitetno daleko ispod njegovog ranijeg opusa. Međutim, Štulićeva glavna preokupacija jest prijevod [[Homer]]ove ''[[Ilijada|Ilijade]]'' koji je i dovršio 1995. godine pod nazivom ''Božanska Ilijada''. 1997. godine [[Branimir Štulić|Štulić]] izdaje album ''[[Blase]]'' kojim se, prema kritici, vraća standardima ranijeg rada. Štulićeve pjesme su objavljene u knjigama ''[[Filigranski pločnici]]'' i ''Big bang'', njegovi lirski pokušaji ''Anonymus Epigramus'', kao dodatak ''Zadovoljštini'', a koncerti na video-kasetama ''[[Zadovoljština]]'' i ''Klinček stoji pod oblokom''. [[Branimir Štulić|Branimir Johnny Štulić]] jedna je od najkontraverznijh ličnosti u ex-yu rocku uopće. Njegove pjesme još od početka su imale dvojaki učinak na publiku. Jedni su ismijavali njegovo umijeće sviranja gitare, način pjevanja, nerazumljive tekstove dalekih metafora koji su "intelektualno buncanje i isprazno politiziranje po svaku cijenu." Drugi su bili "poraženi neposrednošću muzike, energije i poetike, čovjeka koji je uhvaćene djeliće gradskog očaja ponovo povezivao u stvaran svijet svojih pjesama dajući ga u širokom registru tonova, od straha i bijesa do delikatne ljubavi." <ref name=svastara /> [[Datoteka:Boris Leiner.jpg|thumb|200px|Boris Leiner, nekadašnji bubnjar "Azre" (2016.)]] == Članovi == * [[Branimir Štulić]] (Johnny) - vokal, gitara * [[Jura Stublić]] - vokal, gitara * [[Boris Leiner]] - bubnjevi, vokal * [[Mišo Hrnjak]] - bas (1979 - 1982) * [[Jurica Pađen]] - gitara (1983 - 1984, 1987 - 1989) * [[Stephen Kipp]] - bas (1987 - 1989) == Diskografija == === Singlovi === * [[Balkan / A šta da radim]] - (Suzy, 1979) * [[Lijepe žene prolaze kroz grad / Poziv na ples / Suzy F.]] - (Jugoton, 1980) * [[Johnny, budi dobar / Teško vrijeme]] - (Jugoton, 1982) * [[E, pa što / Sloboda / Gluperde lutaju daleko]] - (Jugoton, 1982) * [[Nemir i strast / Doviđenja na vlaškom drumu]] - (Jugoton, 1983) * [[Flash / Klinček stoji pod oblokom]] - (Jugoton, 1984) * [[Mon ami / Duboko u tebi]] - (Jugoton, 1984) * [[Pretty Women Passing Trough Town / Vondel Park / The Balkans]] - (Marginal Face Productions, 1986) * [[Kao i jučer / Doviđenja na vlaškom drumu]] - (Jugoton, 1987) * [[Bed rok / Kada stvari krenu loše]] - (Jugoton, 1987) * [[Ma che colpa abbiamo noi / Adio Mare]] - (Jugoton, 1988) === Kompilacije === * [[Singl Ploče 1979-1982]] - (Jugoton, 1982) * [[Kao i jučer - Single Ploče 1983-1986]] - (Jugoton, 1986) === Albumi === ;Azra * ''[[Azra (album)]]'' * ''[[Sunčana strana ulice]]'' - (dvostruki - Jugoton, 1981.) * ''[[Ravno do dna]]'' - (trostruki, uživo - Jugoton, 1982.) * ''[[Filigranski pločnici]]'' - (dvostruki - Jugoton, 1982.) * ''[[Kad fazani lete]]'' - (Jugoton, 1983.) * ''[[Krivo srastanje]]'' - (Jugoton, 1983.) * ''[[It Ain't Like in the Movies At All]]'' - (trostruki - Diskoton, 1985.) * ''[[Između krajnosti]]'' - (Jugoton, 1987.) * ''[[Zadovoljština (album)|Zadovoljština]]'' - (četverostruki, uživo, 1988.) ;Branimir Štulić''' * ''[[Balkanska rapsodija|Balkanska Rapsodija]]'' - (dvostruki,Jugoton 1989.) * ''[[Balegari ne vjeruju sreći]]'' - (Jugoton, 1990.) * ''[[Sevdah za Paulu Horvat]]'' - (snimljen u Sarajevu 1991., objavljen - Komuna, 1995.) * ''[[Anali (album)|Anali]]'' (dvostruki, Komuna 1995.) * ''[[Blase]]'' (Hi Fi Centar, 1997.) ;Video/TV * ''Zadovoljština'' (Zagreb, Live Concert, 1988) * ''Das Ist Johnny'' (Sarajevo, Live Film, 1991) == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Jugoslavenske muzičke grupe]] rzr50dci77re2n6mcgqjr77f9pzyawr 0 360716 3916047 3856442 2026-08-02T17:46:40Z KWiki 9400 [[Kategorija:Petohiljadaši]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3916047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Dih-Tau | izvorno_ime = Дых тау | etimologija = [[Karačajsko-balkarski jezik|kar-bal.]] Дых тау = "Zupčasta gora" | slika = Dykhtau.jpg | slika_opis = | država = {{ZID|Rusija}} | lokacija = [[Kabardino-Balkarija]] | lanac = [[Kavkaz (planina)|Kavkasko gorje]] | visina = 5.205 | relativna_visina = 2.002 | karta = Evropska Rusija | karta_opis = Lokacija u Rusiji | koordinate = {{coord|43|3|10|N|43|7|54|E|display=inline,title}} | uspon = John Cockin, [[Albert Mummery]] (1888) }} '''Dih-Tau''' ili '''Dihtau''' ([[ruski jezik|rus.]] Дыхтау, [[Karačajsko-balkarski jezik|kar-bal.]] Дых тау = "Zupčasta gora") jeste [[planina]] u [[Administrativna podjela Rusije|ruskoj pokrajini]] [[Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkariji]]. [[Planinski vrh|Vrh]] joj je udaljen oko 5&nbsp;km [[sjever]]no od [[granica|granice]] sa [[Gruzija|Gruzijom]]. Ovo je druga najviša planina u [[Kavkaz (planina)|Kavkaskom gorju]] nakon [[Elbrus]]a. == Pristup == Najbolji pristup ovoj planini jeste sa sjevera. Do [[selo|sela]] Bezingija može se doći iz [[Nalčik]]a ne tako čestim linijama javnog [[saobraćaj]]a. Ovdje se moraju koristiti vozila s pogonom na sva 4 [[točak|točka]]. Kamp Bezingi nalazi se na 2180 m. Odatle je potrebno još 2 dana da se dođe do baze za uspon.<ref name=200map>{{cite map |publisher = Robin Collomb and Andrew Wielochowski |title = Caucasus from Elbrus to Kazbek |url = http://www.ewpnet.com/CAUCCMAP.HTM |edition = 1st |year = 1993 |cartography = EWP |scale = 1:200,000 with general information |series = Map Guides |isbn = 906227-54-2}}</ref> == Rute za uspon == Ovo je jedan od velikih kavkaskih vrhova s pogledom na Bezingijski zid preko istoimenog [[lednik]]a. Na vrh su se prvi popeli [[Albert Mummery|Mummery]] i Zarfluh 1888. i to je tada bio veliki podvig. Ruta uz jugozapadni greben, kojom su oni tada išli, više se ne koristi, već se ide preko sjevernog grebena, čiji je stepen težine 4b (ruska oznaka). Polazeći iz Misses Kosha, do grebena se dolazi tako što se prvo pređe zapadni greben Misses-Taua, a zatim se nastavlja do ruskog bivaka smještenog u blizini lednika koji se spušta sa sjevernog grebena Dih-Taua, 4 sata od Misses Kosha. Kad se dođe do usjeka između Misses-Taua i Dih-Taua, do vrha se dalje ide preko sjevernog grebena, na kojem se usput nalazi još nekoliko dobrih bivaka. == Mape == Na [[internet]]u se mogu naći razne [[SSSR|sovjetske]] [[vojska|vojne]] [[mapa|mape]] (na [[ćirilica|ćirilici]]). Dvije mape pokrivaju ovo područje.<ref>{{cite map |publisher = EWP/WCP |title = Map and Guide to the Caucasus: Bezingi, Bashil, Adaikhokh |url = http://www.ewpnet.com/bzngimap.htm |edition = 1st |year = 1994 |cartography= EWP |scale = 1:100,000 with mountaineering information |isbn = 0-906227-53-4}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.peakbagger.com/peak.aspx?pid=10403 Dih-Tau] na ''Peakbaggeru'' * [http://www.summitpost.org/mountain/rock/153025/dychtau.html Dih-Tau] na ''summitpost.org'' {{7 drugih vrhova}} [[Kategorija:Planine u Rusiji]] [[Kategorija:Petohiljadaši]] 08qpqna9bv4lf8r4inthjb65owbbb1q 0 360725 3916045 3842476 2026-08-02T17:46:10Z KWiki 9400 [[Kategorija:Petohiljadaši]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3916045 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Šhara | izvorno_ime = | etimologija = | slika = Mt Shkhara as seen from Khalde (Photo A. Muhranoff, 2011).jpg | slika_opis = | država1 = {{ZID|Gruzija}} <br/> {{ZID|Rusija}} | regija = [[Svaneti]] <br/> [[Kabardino-Balkarija]]<ref name="summitpost">[http://www.summitpost.org/mountain/rock/186306/shkhara.html Šhara] na ''Summitpostu''</ref> | lanac = [[Veliki Kavkaz]] | visina = 5193 | visina_ref = <ref name="height">Visina i koordinate uzete su iz [[DGPS]] mjerenja koje su obavili Peter Schoen i Boris Avdjejev u saradnji s [http://www.geoat.at GeoAT-om]. Mjerenje je obavljeno u julu 2010, a [http://www.viewfinderpanoramas.org/Z/Shkhara_DGPS_PFO.jpg postalo je dostupno] u novembru iste godine. Neki izvori, uključujući [[Velika sovjetska enciklopedija|Veliku sovjetsku enciklopediju]], procjenjuju visinu na samo 5068 m, ali to je tačna visina nižeg zapadnog vrha. Mapa u razmjeru 1:50.000 iz sovjetske ere pokazuje tačku visine 5158 m na istoku i to može biti potvrđeno korištenjem [http://www.ii.uib.no/~petter/mountains/5000mtn/Elbrus/ElbrusA/142-150_annotate.jpg panoramskih fotografija] snimljenih s Elbrusa. Pravi najviši vrh na višem je terenu još dalje prema istoku uzduž grebena Šhare.</ref> | relativna_visina = 1357 | relativna_visina_ref = | koordinate = {{coord|43|00|02|N|43|06|44|E|type:mountain_scale:100000|format=dms|display=inline,title}} | koordinate_ref = | prvi_uspon = 1888.<br>U. Almer, J. Cockin i C. Roth<ref name="world_mountaineering">{{cite book|title=World Mountaineering|year=1998|url=https://archive.org/details/worldmountaineer0000unse_t5x3|editor=Audrey Salkeld|publisher=Bulfinch Press|ISBN=0-8212-2502-2|page=[https://archive.org/details/worldmountaineer0000unse_t5x3/page/70 70]}}</ref> | karta = Gruzija | karta_opis = Lokacija u Gruziji }} '''Šhara''' ([[gruzijski jezik|gru.]] შხარა) jest najviša [[planina]] u [[Gruzija|Gruziji]]. Smještena je u regiji [[Svaneti]], uz [[granica između Gruzije i Rusije|granicu]] s [[Rusija|Rusijom]], 88&nbsp;km [[sjever]]no od [[Kutaisi]]ja, drugog gruzijskog grada po veličini. [[Planinski vrh|Vrh]] je u centralnom dijelu [[planinski lanac|planinskog lanca]] [[Veliki Kavkaz]], jugoistočno od [[Elbrus]]a, najvišeg vrha u [[Evropa|Evropi]]. Ovo je treći najviši vrh u [[Kavkaz (planina)|Kavkaskom gorju]], odmah nakon [[Dih-Tau]]a. Šhara je najviša tačka masiva poznatog kao Bezingijski zid, koji je zapravo greben dužine 12&nbsp;km. To je veliki, strmi vrh u regiji koja je veoma zahvaćena [[lednik|ledničkom]] [[erozija|erozijom]] i ozbiljan je izazov za [[planinarstvo|planinare]]. Sjeverna strana Šhare (na ruskoj strani) visoka je 1500&nbsp;m i ima nekoliko klasičnih teških ruta. Važniji podvrh Zapadna Šhara (5068&nbsp;m) zaseban je cilj za planinare, a prelazak cijelog Bezingijskog zida smatra se "najdužom, najmukotrpnijom i najzahtjevnijom ekspedicijom u Evropi"<ref name="world_mountaineering"/>. Na Šharu se prvi popeo [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]]-[[Švicarska|švicarski]] tim u sastavu John Garford Cockin, Ulrich Almer i C. Roth 1888. preko Sjeveroistočnog grebena. Ova ruta i danas je među lakšima i popularnijima. Prvi koji su prešli cijeli Bezingijski zid bili su [[Austrijanci]] K. Poppinger, K. Moldan i S. Schintlmeister, a to su učinili 1931. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20111208221500/http://www.stadler-markus.de/kaukasus/files/swanetien.htm Bergsteigen in Swanetien] {{de simbol}} {{Najviši vrhovi država Evrope}} {{Najviši vrhovi država Azije}} {{7 trećih vrhova}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Najviši vrhovi država]] [[Kategorija:Planine u Gruziji]] [[Kategorija:Planine u Rusiji]] [[Kategorija:Petohiljadaši]] 4gxj5xe74lez6eylecnd6cgo1u7atxb 2 363960 3916039 3177695 2026-08-02T17:40:47Z Palapa 383 3916039 wikitext text/x-wiki Korisnik je trajno blokiran zbog višestrukih računa, i nepoštovanja ostalih pravila Wikipedije. == Nagrade == <gallery> Drops Impact.jpg|<center>''Za doprinos u oblasti [[hidrografija|hidrografije]]'' DNA double helix horizontal.png|<center>''Za doprinos u oblasti [[genetika|genetike]]'' Barnstar of Busy Bee.svg|<center><small>''Za doprinos iz oblasti''<br />'''''[[Biologija|biologije]]'''''</small> Datoteka:Edinova-nagrada_dobar-rad.png|Nagrada za cjelokupan dobar rad Datoteka:Toni nagrada 1.png|Nagrada za rad na bs.wikipediji Wikimedalja vijenac.jpg|<small><center>[[Wikipedia:Nagrade|Wikipedia nagrada]] za postignutih 8.000 izmjena</small> Datoteka:Toni nagrada 3.png|<center>''Možda nismo najbolji iz biologije, hemije, genetike, ali su nam članci '''1a'''...''<br><small>(Dobro došli u Top 10 wiki po broju izmjena!)</small> Datoteka:Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca: <br /> (juli 2016) <br /> '''''"[[Genetika]]"'''''</small> Edinova-nagrada_projekti.png|<center>Rad na projektu<br />[[Wikipedia:Projekti/Projekt_čišćenja_članaka|čišćenje članaka]] Datoteka:Librarian Barnstar Hires.png|<center><small>Odabrani članak mjeseca: <br /> (oktobar 2017) <br /> '''''"[[Evolucija čovjeka]]"'''''</small> </gallery> == Hvala == Hvala, ali sam skloniji "Hidrografiji", koja jeste dio "Hidrologije"! [[Korisnik:Yahadzija|Rh+]] ([[Razgovor sa korisnikom:Yahadzija|razgovor]]) 12:54, 22 septembar 2014 (CEST) == Hoće me nešto genetika == Hvala za orden! [[Posebno:Doprinos/178.77.15.138|178.77.15.138]] 0wqk6n0bww5a7yzo0p0l455v6fzum1t 0 364321 3915974 3846197 2026-08-02T12:40:34Z GoodBosnian 170315 Brisanje referenci koje zapravo nisu nikakve (precizne) reference 3915974 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Čudnić | slika = | opis_slike = Čudnić - iznad ceste R-440, iznad ušća | dužina = 4-5 | nadmorska visina izvora = 1180 m | prosječni protok = | površina sliva = | izvor = obronci [[Vlašić]]a (ispod [[Petrovo polje (Bosna)|Petrova polja]]) | ušće = [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]] ([[Kruševo Brdo]]) | pritoke = Bezimeni potočići | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crno more|Crnomorski]] | plovnost = Nije plovan | mapframe = yes | mapframe-line = on | mapframe-shape = none | mapframe-point = none }} '''Čúdnić''' je lijeva pritoka [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]] koja je na geografskim kartama često označena kao "Čudnički potok". Ova relativno kratka pritoka (oko 4–5&nbsp;km) teče između selâ Panići i Čudnić, a u Vrbanju se ulijeva ispod istoimenog sela<ref>{{Cite web |url=http://www.worldplaces.net/hr/bih/02/cudnic/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 8. 2014 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304192758/http://www.worldplaces.net/hr/bih/02/cudnic/ |url-status=dead }}</ref>, u selu [[Kruševo Brdo]] ispod uzvisine [[Arapov brijeg]].<ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref><ref>Mučibabić B. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod Bosne i Hercegovine, Sarajevo, {{ISBN|9958-766-00-0}}.</ref><ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref> Izvire na onom dijelu jugoistočnih padina podvlašićkog platoa iznad kojeg protiču [[Ilomska|Ilômska]] i njene pritoke, a na razvođu sa Kovačevića potokom i [[Ćorkovac|Ćorkovcem]], ispod [[Petrovo polje (Bosna)|Petrova polja]]. Izvor je na oko 1180 m n/v, a ušće na oko 600 m n/v. Vodotok je vrlo strm i brz; u lokalnom stanovništvu je ustaljeno uvjerenje da se u njega "prelijeva" i dio voda sliva Ilomske. ==Reference== {{refspisak}} {{Hidrografija BiH}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoke Vrbanje]] 0txxkelaq3naf1rqk2beee1uyjjv50l 1 364322 3915964 3915962 2026-08-02T12:00:19Z KWiki 9400 /* Hvala */ odgovor 3915964 wikitext text/x-wiki ==Hvala== Zahvaljujem na pomoći da se vodotok označi pravim imenom, onako kako ga zna lokalno stanovništvo. Inače, kada je riječ o bh. hidrografiji, naši geografi i ostali "graphein-i" i "logos-i" imaju puuuno posla. Nekada je neko - davno pitao ljude kako se zove ova rijeka/potok, a po sopstvenoj (naravno subjektivnoj) procjeni razvrstavao pomenute kategorije. Pitanje je i danas otvoreno: ko nam je i u koje godišnje doba (i pri kojem vodostaju) proslijedio današnje kartografske oznake naših rijeka, potoka, potočića, vrela???... Uz srdačne pozdrave, Vaš [[Korisnik:Yahadzija|Rh+]] ([[Razgovor sa korisnikom:Yahadzija|razgovor]]) 20:40, 27 august 2014 (CEST) PS: Kartu čitaj - a seljaka pitaj! Pogrešna slika, vratiti Čudnić-ušće. Uporedite [[Ćorkovac]] iz kojeg je uzeta slika za Čudnić. Ili mi dopustite da postavim novu (odgovarajuću).[[Korisnik:RIO-rex|RIO-rex]] ([[Razgovor s korisnikom:RIO-rex|razgovor]]) 13:35, 2 august 2026 (CEST) :Vama više ništa nije dopušteno jer ste prekršili sve dosadašnje dogovore i stotine puta zanemarili upute. Samo blokada. Ne možete napraviti toliko računa koliko ih mi možemo blokirati. Postoji život i izvan Wikipedije, npr., pisanje knjiga, pa tamo ostavljajte nered i radite po svome. Ovdje nećete. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:00, 2 august 2026 (CEST) bytbd31bkjspoqorgtgzlt2ft85ptdk 0 364361 3916114 3895785 2026-08-02T22:45:56Z Mhare 481 /* Koncentracioni logor */ 3916114 wikitext text/x-wiki '''Koncentracioni logor "Keraterm"''' je bio [[koncentracioni logor]] uspostavljen od strane srpskih vojnih i policijskih vlasti općine [[Prijedor]] tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Kroz koncentracioni logor do njegovog zatvaranja prošlo je oko 1.000–3.000 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.<ref>http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/V.htm#II-VIII {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206012327/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/V.htm#II-VIII |date=6 Decembar 2008 }} "Završni izvještaj ekspertske komisije UN-a osnovane u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti 780 (1992)". Ujedinjeni narodi - Vijeće sigurnosti. 28. decembar 1994.</ref><ref name="balkaninsight">http://www.balkaninsight.com/en/article/obilje%C5%BEeno-stradanje-u-logoru-keraterm Obilježeno stradanje stanovništva u koncentracionom logoru Keraterm</ref> Od oko 300 ukupno ubijenih zatvorenika<ref>http://www.arabnews.com/node/234871 Arab News. 27. juli 2003. Pristupljeno 28. augusta 2014.</ref> samo u noći s 23. na 24. maja 1992. u ovom logoru je ubijeno oko 200 ljudi.<ref name="balkaninsight"/> == Koncentracioni logor == Logor su organizirale srpske lokalne vlasti, nakon nasilnog preuzimanja vlasti, od strane [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]], u općini Prijedor tokom maja 1992. godine. Organizirana je sistematska kampanja zatvaranja i protjerivanja nesrpskog stanovništva prijedorske regije, a njihova imovina je pljačkana i uništavana. Logor Keraterm se nalazio unutar nekadašnje tvornice keramike, nedaleko od grada Prijedora. Prema izvještajima, zarobljenici su držani u četiri dvorane, koje su se nekada koristile kao skladišta tvornice. Svi zarobljenici logora Keraterm su bili muškarci. Većina muškaraca je bila u životnoj dobi od 15 do 60 godina. Međutim, sredinom maja 1992, oko 12 do 15 Bošnjakinja je dovedeno u Keraterm gdje su silovane a potom prebačene u [[koncentracioni logor Omarska]]. Oko 85% od ukupnog broja zatvorenika su bili Bošnjaci, a ostalih oko 15% su bili Hrvati.<ref>http://www.balkaninsight.com/en/main/analysis/15763/</ref> Prema optužnici, zatočenici su, između ostalog, bili podvrgnuti fizičkom nasilju, stalnom ponižavanju i degradaciji, nehumanim uslovima a bili su izloženi i smrti. Teška premlaćivanja su bila uobičajena pojava u ovom logoru. Tokom tih iživljavanja korišteni su različiti predmeti kao što su: drvene palice, metalne šipke, bejzbol palice, dugački industrijski kablovi koji su imali metalne kugle pričvršćene na kraju, kundaci, noževi i dr. Tokom postojanja koncentracionog logora počinjena su brojna ubistva, batinanja, seksualna zlostavljanja i ostala okrutna i ponižavajuća djela.<ref>http://www.icty.org/sid/7761</ref> Na teritoriji općine Prijedor, uz ovaj logor organizovani su još i koncentarcioni logori [[Koncentracioni logor Omarska|''Omarska'']], [[Koncentracioni logor Trnopolje|''Trnopolje'']] kao i nekoliko sličnih mučilišta i stratišta. == Masakr u prostoriji broj 3 == {{Infokutija napad na civile | naziv = Masakr u prostoriji broj 3 logora Keraterm | lokacija = [[Koncentracijski logor Keraterm|Logor Keraterm]], [[Prijedor]], [[Bosna i Hercegovina]] | meta = [[Bošnjaci|Bošnjački]] zatočenici | datum = 24–25. juli 1992. | tip = Masovno ubistvo zatočenika | mrtvih = Najmanje 120 | ranjenih = Približno 40 | počinitelji = Pripadnici snaga bosanskih Srba }} Masovno ubistvo bošnjačkih zatočenika počinjeno u noći između 24. i 25. jula 1992. Sudski nalazi i iskazi preživjelih navode najmanje 120, a prema pojedinim procjenama približno 190 ubijenih, dok je približno 40 zatočenika ranjeno.<ref name="IWPR-Keraterm">{{cite news|title=Omarska-Keraterm Trial: Keraterm Witnesses Speak of the "Room 3 Massacre"|url=https://iwpr.net/global-voices/omarska-keraterm-trial-keraterm-witnesses-speak-room-3-massacre|work=Institute for War & Peace Reporting|language=en}}</ref> Većinu žrtava činili su muškarci iz Hambarina, Bišćana i drugih naselja na području Prijedora, koji su nekoliko dana ranije dovedeni u prenatrpanu prostoriju.<ref name="MKSJ-Stakic">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/stakic/tjug/en/stak-tj030731e.pdf|title=Prosecutor v. Milomir Stakić: Judgement|publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]|language=en|format=PDF}}</ref> Prema iskazima svjedoka, stražari su pred ulaz u prostoriju postavili mitraljez i reflektor, a zatim otvorili vatru na zatočenike.<ref name="IWPR-Keraterm" /> Nakon rafalne paljbe čuli su se pojedinačni pucnji kojima su ubijani preživjeli i ranjeni. Zatočenici iz susjednih prostorija narednog jutra bili su prisiljeni iznositi tijela, koja su zajedno s teško ranjenim osobama utovarena na kamion i odvezena u nepoznatom pravcu.<ref name="IWPR-Keraterm" /> ==Suđenja za ratne zločine== Dužnosnici Republike Srpske odgovorni za rukovođenje logorom su osuđeni za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Duško Knežević je proglašen krivim za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti i osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 31 godinu.<ref name="tužilaštvo BiH">http://www.tuzilastvobih.gov.ba/?opcija=predmeti&id=33&jezik=e</ref> Željko Mejakić je proglašen krivim za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti i osuđen je na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 21 godine.<ref name="tužilaštvo BiH"/> Duško Sikirica, komandant logora Keraterm, izjasnio se krivim za zločine protiv čovječnosti i osuđen je na zatvorsku kaznu od petnaest godina.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4083273.stm BBC News. 10. 12. 2004.</ref> Dušan Fuštar je proglašen krivim zbog toga što je sudjelovao i djelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu te je osuđen na devet godina zatvora zbog toga "što nije uspio ostvariti svoj ​​autoritet i spriječiti zločine". Predrag Banović, koji je bio stražar u logoru Keraterm, i od čijeg zlostavljanja je preminulo 5 logoraša i još 27 njih bilo predmetom iživljavanja, je osuđen na 8 godina zatvora.<ref>http://www.icty.org/sid/209</ref> Damir Došen je osuđen na pet<ref>http://www.icty.org/x/file/Legal%20Library/jud_supplement/supp29-e/sikirica.htm</ref> a Dragan Kolundžija na tri godine zatvora<ref>http://www.icty.org/sid/214</ref> zbog zlodjela koje su počinili u koncentracionom logoru Keraterm. == Također pogledajte == * [[Genocid u Bosni i Hercegovini]] * [[Etničko čišćenje Prijedora]] * [[Koncentracijski logor Trnopolje]] * [[Koncentracijski logor Omarska]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://www.un.org/icty/pressreal/p407-e.htm Slučaj koncentracionog logora Keraterm] *[https://web.archive.org/web/20131105173538/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VIII-06.htm#III.A.62.b Koncentracioni logori tokom rata u Bosni i Hercegovini] {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{DEFAULTSORT:Keraterm}} [[Kategorija:Prijedor]] [[Kategorija:Genocid u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Koncentracijski logori za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Osnivanja u 1992.]] [[Kategorija:Ukidanja u 1994.]] kst1x2v3wwbgfbhio9v2wzw8nhchktn 4 367743 3915972 3915948 2026-08-02T12:29:42Z 3915972 wikitext text/x-wiki 3915973 3915972 2026-08-02T12:39:41Z 3915973 wikitext text/x-wiki 3916046 3915973 2026-08-02T17:46:36Z Palapa 383 3916046 wikitext text/x-wiki {{Evolucija|expanded=Oblasti}} <!-- Treba prevesti ove linkove na slici --> {{#tag:imagemap| Datoteka:Phylogenetic tree.svg{{!}}{{{align|right}}}{{!}}Spekulativnno "[[stablo života]]" na bazi r[[RNK]] [[gen]]a pokazuje velike grane [[bakterija]], [[arhea]], i [[eukariot]]a{{!}}{{{size|450px}}}{{!}}thumb rect 258 251 509 298 [[Bakterije]] rect 827 250 1079 299 [[Archaea]] rect 1308 253 1613 311 [[Eucaryota]] rect 36 1022 169 1062 [[Aquificae|Aquifex]] rect 32 945 236 982 [[Thermotogae|Thermotoga]] rect 30 860 232 899 [[Cytophaga]] rect 30 821 232 860 [[Bacteroides]] rect 236 825 400 880 [[Bacteroides-Cytophaga]] rect 27 723 267 763 [[Planctomycetes|Planctomyces]] rect 43 648 293 687 [[Cyanobacteria]] rect 182 588 431 618 [[Proteobacteria]] rect 255 454 457 493 [[Spirohete]] rect 483 510 631 585 [[Gram-pozitivna bakterija|Gram pozitivne bakterije]] rect 546 368 753 475 [[Chloroflexi (phylum)|Zelene končaste bakterije]] rect 644 777 873 813 [[Pyrodictiaceae|Pyrodicticum]]₯ rect 659 728 918 765 [[Thermoproteus]] rect 831 678 954 706 [[Thermococci|Thermococcus celer]] rect 725 618 993 647 [[Methanococcus]] rect 702 558 1022 589 [[Methanobacteria|Metanobakterije]] rect 829 513 1104 543 [[Methanosarcina]] rect 1108 560 1283 598 [[Halobacteria|Halofite]] rect 1105 447 1318 476 [[Entamoebae]] rect 1348 428 1450 496 [[Sluzaste gljive]] rect 1487 447 1622 476 [[Životinje]] rect 1572 490 1663 530 [[Gljive]] rect 1572 588 1674 616 [[Biljke]] rect 1571 649 1694 678 [[Trepljari]] rect 1571 738 1753 775 [[Bičari]] rect 1571 825 1815 855 [[Trihomonadine]] rect 1572 902 1799 941 [[Microsporidia]] rect 1572 990 1792 1027 [[Diplomonadine]] }} '''Filogenetika''' (grč. φυλή – ''fylon'' = koljeno, pleme, rasa + γένεσις – ''genesis'' = generičko, porijeklo, rođenje, izvor) je [[biologija|biološka]] [[nauka]] o genetičkim osnovama [[evolucija|evolucijskih]] procesa i nihovim međugrupnim razlikama (npr. na razini [[populacija]] [[Vrsta (biologija)|vrsta]], [[rod (biologija)|rodova]] itd), koji su otkriveni putem [[molekula|molekulskih]] sekvenciranja i [[morfologija|morfološke]] matrice podataka.<ref>{{cite book |last1=Liddell |first1=Henry George |authorlink1=Henry George Liddell|last2=Scott|first2=Robert|authorlink2=Robert Scott (philologist) |last3=Jones|first3=Henry Stuart|authorlink3=Henry Stuart-Jones|title=A Greek-English lexicon|year=1968|publisher=Clarendon Press|location=Oxford|edition=9|page=343|url=http://www.archive.org/stream/greekenglishlex00lidduoft#page/304/mode/2up}}</ref> Filogenetika je ustvari [[filogenija]] na temelju analize strukturnih sekvenci [[biologija|bioloških]] [[makromolekula]] ([[DNK]], [[protein]]i i druge). Rezultati filogenetičkih studija podržavaju hipotezu o evolutcijskoj historiji [[taksonomija|taksonomskih]] grupa, tj. njihovoj [[filogeneza|filogenezi]].<ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref><ref>Edwards A. W. F., Cavalli-Sforza L. L. (1964). Reconstruction of evolutionary trees. In: Heywood V. H., McNeill J.: Phenetic and Phylogenetic Classification. OCLC 733025912., Phylogenetics is the branch of life science concerned with the analysis of molecular sequencing data to study evolutionary relationships among groups of organisms.</ref><ref>Bast F. (2013): Sequence similarity search, multiple sequence alignment - Model selection, distance matrix and phylogeny reconstruction. Nature Protocol Exchange. doi:10.1038/protex.2013.065</ref> <ref>Brusca R. C., Brusca G. J. (2003): Invertebrates, 2nd Ed. Sinauer Associates, Sunderland, Mass. {{ISBN|978-0-87893-097-5}}.</ref><ref>Prevosti F. J., Chemisquy M. A. (2009): The impact of missing data on real morphological phylogenies: Influence of the number and distribution of missing entries. Cladistics 26 (3): 326. doi:10.1111/j.1096-0031.2009.00289.x.</ref> Evolucija je proces u kojem se genetički sastav [[populacija]] vremenom mijenja pa se ona može podijeliti u odvojene grane, koje ne [[hibrid (biologija)|hibridiziraju]]. Njihova [[filogeneza]] se dalje odvija nezavisno ili neestaju ([[izumiranje|izumiru]]). Proces evolucijskog grananja može biti prikazan kao [[filogenetsko stablo]] (stablo života), a mjesto svake od različitih skupina [[organizam]]a na hipotetskom stablu se temelji na hipotezu o redoslijedu presudnih događaja tokom evolucijskog grananja . Slični koncepti se primjenjuju i u [[historija|hisorijskoj]] [[lingvistika|lingvistici]]. == Također pogledajte == *[[Filogenija]] *[[Filogeneza]] *[[Ontogenija]] *[[Evolucija]] *[[Filogenetička mreža]] ==Reference== {{refspisak}} {{Evolucijska biologija}} [[Kategorija:Filogenetika]] jfigxfsrp2n4xf1n8ttb19h7bi7fp2q 10 380489 3916199 3791263 2026-08-03T08:59:44Z KWiki 9400 3916199 wikitext text/x-wiki {{Navkutija muzičar | ime = Dino Merlin | naslov = [[Dino Merlin]] | stanje = {{{stanje|autocollapse}}} | tijeloklasa = hlist | pozadina = solo_izvođač | grupa1 = S grupom Merlin | podaci1 = {{Navkutija muzičar|okvir=dijete | grupastil = width:7em; | podacistil = width:auto; | grupa1 = Studijski albumi | podaci1 = * ''[[Kokuzna vremena (Merlin)|Kokuzna vremena]]'' * ''[[Teško meni sa tobom, a još teže bez tebe (Merlin)|Teško meni sa tobom, a još teže bez tebe]]'' * ''[[Merlin (Merlin)|Merlin]]'' * ''[[Nešto lijepo treba da se desi (Merlin)|Nešto lijepo treba da se desi]]'' * ''[[Peta strana svijeta (Merlin)|Peta strana svijeta]]'' | grupa2 = Kompilacijski albumi | podaci2 = * ''[[Balade (Dino Merlin)|Balade]]'' * ''[[Najljepše pjesme (Merlin)|Najljepše pjesme]]'' * ''[[The Rest of the Best]]'' }} | grupa2 = Solo karijera | podaci2 = {{Navkutija muzičar|okvir=dijete | grupasti2 = width:7em; | podacisti2 = width:auto; | grupa1 = Studijski albumi | podaci1 = * ''[[Moja bogda sna (Dino Merlin)|Moja bogda sna]]'' * ''[[Svjedok (Dino Merlin)|Svjedok]]'' * ''[[Moj ummete]]'' * ''[[Korak do slobode (Dino Merlin)|Korak do slobode]]'' * ''[[Fotografija (Dino Merlin)|Fotografija]]'' * ''[[Sredinom (Dino Merlin)|Sredinom]]'' * ''[[Burek (Dino Merlin)|Burek]]'' * ''[[Ispočetka (Dino Merlin)|Ispočetka]]'' * ''[[Hotel Nacional (Dino Merlin)|Hotel Nacional]]'' * ''[[Mi (Dino Merlin)|Mi]]'' | grupa2 = Kompilacijski albumi | podaci2 = * ''[[The Best of Dino Merlin]]'' * ''[[The Platinum Collection]]'' | grupa3 = Live albumi | podaci3 = * ''[[Live Vječna vatra (Dino Merlin)|Live Vječna vatra]]'' * ''[[Live Koševo 2004 (Dino Merlin)|Live Koševo 2004]]'' * ''[[Live Koševo 2008 (Dino Merlin)|Live Koševo 2008]]'' | grupa4 = DVD | podaci4 = * ''[[Live Koševo DVD (2004)]]'' * ''[[Live Koševo DVD (2008)]]'' | grupa5 = Singlovi | podaci5 = * "[[Jednom kad sve ovo bude jučer]]" * "[[Putnici (Dino Merlin)|Putnici]]" * "[[Tako prazan]]" * "[[Pustite me]]" * "[[Otkrit ću ti tajnu]]" * "[[Dabogda]]" * "[[Da šutiš]]" * "[[Deset mlađa]]" * "[[Nedostaješ]]" * "[[Med (pjesma)|Med]]" * "[[Love in Rewind]]" * "[[Undo]]" * "[[Ruža (Svako ima nekoga da mu ruke pruža)]]" * "[[Školjka (pjesma)|Školjka]]" * "[[Sunce (pjesma)|Sunce]]" * "[[Sve do medalje]]" * "[[Rane (pjesma)|Rane]]" * "[[Mi]]" * "[[Dođi]]" * "[[Jedan dan, jedna noć]]" * "[[Kako da ti kažem]]" * "[[Krive karte]]" * "[[Ne radujemo se]]" * "[[Skoro će zima]]" * "[[Zbog tebe (Dino Merlin)|Zbog tebe]]" }} }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijske kutije muzike]] </noinclude> kcnoodt7hokd7jz46spfg52x5anjp5n 0 380821 3916138 3498047 2026-08-03T04:18:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916138 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #000000 | Ime kluba = '''Club Brugge KV''' | Puno ime = Club Brugge<br>Koninklijke Voetbalvereniging | Grb = Club Brugge (grb).png | Nadimak = ''Plavo-bijeli'' | Osnovan = [[1891.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Brugge]]<br>[[Belgija]] | Boje = {{colorbox|black}} {{colorbox|blue}} | Federacija = [[Nogometni savez Belgije|KBVB]] | Konfederacija = | Liga = [[Jupiler Pro Liga]] | Stadion = [[Stadion Jan Breydel|Jan Breydel]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/janbreydel/ |title=Stadion Jan Breydel |work=stadiumguide.com|access-date= 11. 6. 2018}}</ref> | Kapacitet = 29.042 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Prva Divizija A 2019/2020.|2019/20.]] | Webstranica = [http://clubbrugge.be/nl/ clubbrugge.be] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _fcb1415h | uzorak_t1 = _fcb1415h | uzorak_dr1 = _fcb1415h | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 000000 | tijelo1 = 000000 | desna ruka1 = 000000 | šorc1 = 000000 | čarape1 = 3333FF | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = _fcb1415a | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FF6600 | tijelo2 = FF6600 | desna ruka2 = FF6600 | šorc2 = FF6600 | čarape2 = FF6600 }} '''Club Brugge Koninklijke Voetbalvereniging''' je profesionalni nogometni klub iz grada [[Brugge]], [[Belgija]]. Takmiči se u [[Jupiler Pro Liga|Prvoj Diviziji A]], najvišem rangu belgijskog nogometa. == Historija == Klub je osnovan 13. novembra 1891. Domaće prvenstvo je osvajao 15 puta, dok je nacionalni kup osvajao 11 puta. Najveći uspjeh na evropskim takmičenjima je ostvario u sezoni 1977/78. kada je igrao finale [[UEFA Liga prvaka|Evropskog kupa]]. Nadimak kluba je ''Blauw-Zwart'' (Plavo-Bijeli). Tradicionalne boje su crna i plava. Od 1975. domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion "Jan Breydel"|"Jan Breydel"]]. == Uspjesi == *'''[[Jupiler Pro Liga|Prva liga Belgije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (16):''' 1919/20, 1972/73, 1975/76, 1976/77, 1977/78, 1979/80, 1987/88, 1989/90, 1991/92, 1995/96, 1997/98, 2002/03, 2004/05, 2015/16, 2017/18, 2019/20. *'''[[Kup Belgije u nogometu|Kup Belgije]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (11):''' 1967/68, 1969/70, 1976/77, 1985/86, 1990/91, 1994/95, 1995/96, 2001/02, 2003/04, 2006/07, 2014/15. *'''[[Superkp Belgije u nogometu|Superkup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (14):''' 1980, 1986, 1988, 1990, 1991, 1992, 1994, 1996, 1998, 2002, 2003, 2004, 2005, 2016. *'''[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1):''' 1975/76. == Poznati igrači == {{div col|colwidth=25em}} * {{ZD|HRV}} [[Ante Žanetić]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Butina]] * {{ZD|HRV}} [[Ivan Perišić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivan Leko]] * {{ZD|BEL}} [[Fernand Goyvaerts]] * {{ZD|BEL}} [[Wesley Sonck]] * {{ZD|BEL}} [[Stijn Stijnen]] * {{ZD|KOL}} [[Carlos Arturo Bacca Ahumada|Carlos Bacca]] * {{ZD|SRB}} [[Darko Anić]] * {{ZD|SLO}} [[Nastja Čeh]] * {{ZD|HOL}} [[Peter Houtman]] * {{ZD|BEL}} [[Vadis Odjidja-Ofoe]] * {{ZD|KAM}} [[Dorge Rostand Kouemaha|Dorge Kouemaha]] * {{ZD|BEL}} [[Jonathan Blondel]] * {{ZD|NIG}} [[Joseph Eneojo Akpala|Joseph Akpala]] * {{ZD|MAR}} [[Nabil Dirar]] * {{ZD|BEL}} [[Gertjan De Mets]] * {{ZD|LIT}} [[Edgaras Jankauskas]] * {{ZD|SRB}} {{ZD|BEL}} [[Vladan Kujović]] * {{ZD|PER}} [[Daniel Chávez Castillo|Daniel Chávez]] * {{ZD|KAN}} [[Michael ("Mike") Klukowski|Michael Klukowski]] * {{ZD|BEL}} [[Koen Daerden]] * {{ZD|BEL}} [[Karel Geraerts]] * {{ZD|BEL}} [[Geert De Vlieger]] * {{ZD|BEL}} [[Jorn Vermeulen]] {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://clubbrugge.be/nl/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130216033200/http://clubbrugge.be/nl/ |date=16. 2. 2013 }} * [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2015/clubs/club=50043/ Club Brugge] na zvaničnom sajtu UEFA-e [[Kategorija:Nogometni klubovi u Belgiji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1891.]] [[Kategorija:Club Brugge KV|*]] [[Kategorija:Klubovi osvajači Kupa UEFA]] 35bqygx8nxol42hk24vrl78lngimo0b 0 389430 3915989 3896430 2026-08-02T13:44:06Z ~2026-42605-56 184292 /* Historija */ Povijest 3915989 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Dalj |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Sjedište općine Erdut.jpg |opis_slike = Dalj, zgrada općine Erdut |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Osijek-Baranja County.svg|20px|border]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |općina = [[Erdut]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45| širina_minuta = 29| širina_sekundi = 03| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18| dužina_minuta = 59| dužina_sekundi = 11| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 86 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 3937 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 31226 Dalj |pozivni broj = (+385) 31 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Pravoslavna crkva,Dalj.jpg|mini|280px|Dalj, srpska pravoslavna crkva "Sv. Dimitrije"]] '''Dalj''' ([[Mađarski jezik|mađ.]] ''Dálya'') je naseljeno mjesto i sjedište općine [[Erdut]], [[Osječko-baranjska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == Povijest == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Osijek]]. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Erdut)|popisu stanovništva 2011]], Dalj je imao 3.937 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 4.449 || 5.006 || 5.147 || 5.737 || 5.900 || 6.088 || 5.491 || 5.922 || 5.575 || 5.625 || 6.288 || 6.303 || 6.023 || 5.515 || 4.689 || 3.937 |- |} ===Popis [[1991]].=== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Osijek)|popisu stanovništva 1991]], naseljeno mjesto Dalj je imalo 5.515 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {{bar box |float=center |title=Popis 1991. |titlebar=#AAF |width=300px |bars= {{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|2,882|52.25}} {{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|1,805|32.72}} {{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|314|5.69}} {{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|286|5.18}} {{bar percent|[[Romi]]|#91A3B0|12|0.21}} {{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|11|0.19}} {{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|8|0.14}} {{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|8|0.14}} {{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|7|0.12}} {{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|5|0.09}} {{bar percent|[[Rusini]]|#00416A|5|0.09}} {{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|3|0.05}} {{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|2|0.03}} {{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|2|0.03}} {{bar percent|[[Rumuni]]|#08E8DE|1|0.01}} {{bar percent|ostali|#FFBF00|4|0.07}} {{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|69|1.25}} {{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|1|0.01}} {{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|90|1.63}} |caption='''ukupno''': 5.515 }} ===Popis [[1910]].=== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Dalj |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 6,088 | label1 = [[Srpski jezik|Srpski]] 3,627 | value1 = 59.57 | color1 = #FF0000 | label2 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 1,294 | value2 = 21.25 | color2 = #4169E1 | label3 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 682 | value3 = 11.20 | color3 = #665D1E | label4 = [[Njemački jezik|Njemački]] 453 | value4 = 7.44 | color4 = #BDB76B | label5 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 2 | value5 = 0.03 | color5 = #08E8DE | label6 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 2 | value6 = 0.03 | color6 = #FF55A3 | label7 = [[Češki jezik|Češki]] 1 | value7 = 0.01 | color7 = #B94E48 | label8 = ostali 27 | value8 = 0.44 | color8 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 6,088 | label1 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 3,654 | value1 = 60.01 | color1 = #FF0000 | label2 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 2,350 | value2 = 38.60 | color2 = #4169E1 | label3 = [[Judaizam|Jevreji]] 41 | value3 = 0.67 | color3 = #FFBF00 | label4 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 33 | value4 = 0.54 | color4 = #84DE02 | label5 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 7 | value5 = 0.11 | color5 = #592720 | label6 = [[Luteranizam|Luterani]] 1 | value6 = 0.01 | color6 = #551B8C | label7 = ostali 2 | value7 = 0.03 | color7 = #A2A2D0 | label8 = - | value8 = - | color8 = - }} |} ==Poznate osobe== * [[Milutin Milanković]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Katolička crkva u Dalju.jpg|rimokatolička crkva "Sv. Josip" Datoteka:Srednja škola Dalj.jpg|srednjoškolski centar Datoteka:Rezidencija.dalj.jpg|Patrijaršijski dvor, ljetna rezidencija srpskog patrijarha Datoteka:Dalj Srpski crkveni dom.JPG|Srpski crkveni dom Datoteka:Rodna kuća Milutina Milankovića.jpg|rodna kuća [[Milutin Milanković|Milutina Milankovića]] Datoteka:Grob obitelji Milanković.jpg|grob porodice Milanković na pravoslavnom groblju Datoteka:Dalj Street sign.JPG|seoski detalj Datoteka:Bista Božidara Maslarića, Dalj.JPG|spomen-bista Božidara Maslarića </gallery> ==Također pogledajte== * [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{stub-naselje-Hrvatska}} {{Erdut}} [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja na Dunavu]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]] bg4uv1rahobjmppxn1sfky22lv6tji5 3916001 3915989 2026-08-02T14:39:56Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-42605-56|~2026-42605-56]] ([[User talk:~2026-42605-56|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:PanaskoBot|PanaskoBot]] 3896430 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Dalj |vrsta = naselje <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Sjedište općine Erdut.jpg |opis_slike = Dalj, zgrada općine Erdut |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Osijek-Baranja County.svg|20px|border]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |općina = [[Erdut]] |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 45| širina_minuta = 29| širina_sekundi = 03| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18| dužina_minuta = 59| dužina_sekundi = 11| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 86 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = |stanovništvo grad = 3937 |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2011]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = |gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 31226 Dalj |pozivni broj = (+385) 31 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Pravoslavna crkva,Dalj.jpg|mini|280px|Dalj, srpska pravoslavna crkva "Sv. Dimitrije"]] '''Dalj''' ([[Mađarski jezik|mađ.]] ''Dálya'') je naseljeno mjesto i sjedište općine [[Erdut]], [[Osječko-baranjska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine [[Osijek]]. ==Stanovništvo== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Erdut)|popisu stanovništva 2011]], Dalj je imao 3.937 stanovnika. {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] |- | 4.449 || 5.006 || 5.147 || 5.737 || 5.900 || 6.088 || 5.491 || 5.922 || 5.575 || 5.625 || 6.288 || 6.303 || 6.023 || 5.515 || 4.689 || 3.937 |- |} ===Popis [[1991]].=== Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Osijek)|popisu stanovništva 1991]], naseljeno mjesto Dalj je imalo 5.515 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {{bar box |float=center |title=Popis 1991. |titlebar=#AAF |width=300px |bars= {{bar percent|[[Srbi]]|#FF0000|2,882|52.25}} {{bar percent|[[Hrvati]]|#4169E1|1,805|32.72}} {{bar percent|[[Mađari]]|#665D1E|314|5.69}} {{bar percent|[[Jugoslaveni]]|#C71585|286|5.18}} {{bar percent|[[Romi]]|#91A3B0|12|0.21}} {{bar percent|[[Albanci]]|#4B3621|11|0.19}} {{bar percent|[[Bošnjaci|Muslimani]]|#228B22|8|0.14}} {{bar percent|[[Nijemci]]|#BDB76B|8|0.14}} {{bar percent|[[Slovaci]]|#9966CC|7|0.12}} {{bar percent|[[Makedonci]]|#FF7E00|5|0.09}} {{bar percent|[[Rusini]]|#00416A|5|0.09}} {{bar percent|[[Slovenci]]|#FF55A3|3|0.05}} {{bar percent|[[Crnogorci]]|#C19A6B|2|0.03}} {{bar percent|[[Česi]]|#B94E48|2|0.03}} {{bar percent|[[Rumuni]]|#08E8DE|1|0.01}} {{bar percent|ostali|#FFBF00|4|0.07}} {{bar percent|neopredijeljeni|#C154C1|69|1.25}} {{bar percent|region. opr.|#CCCCFF|1|0.01}} {{bar percent|nepoznato|#A2A2D0|90|1.63}} |caption='''ukupno''': 5.515 }} ===Popis [[1910]].=== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Dalj |- | '''jezik''' || '''vjera''' |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 6,088 | label1 = [[Srpski jezik|Srpski]] 3,627 | value1 = 59.57 | color1 = #FF0000 | label2 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 1,294 | value2 = 21.25 | color2 = #4169E1 | label3 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 682 | value3 = 11.20 | color3 = #665D1E | label4 = [[Njemački jezik|Njemački]] 453 | value4 = 7.44 | color4 = #BDB76B | label5 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 2 | value5 = 0.03 | color5 = #08E8DE | label6 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 2 | value6 = 0.03 | color6 = #FF55A3 | label7 = [[Češki jezik|Češki]] 1 | value7 = 0.01 | color7 = #B94E48 | label8 = ostali 27 | value8 = 0.44 | color8 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 6,088 | label1 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 3,654 | value1 = 60.01 | color1 = #FF0000 | label2 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 2,350 | value2 = 38.60 | color2 = #4169E1 | label3 = [[Judaizam|Jevreji]] 41 | value3 = 0.67 | color3 = #FFBF00 | label4 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 33 | value4 = 0.54 | color4 = #84DE02 | label5 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 7 | value5 = 0.11 | color5 = #592720 | label6 = [[Luteranizam|Luterani]] 1 | value6 = 0.01 | color6 = #551B8C | label7 = ostali 2 | value7 = 0.03 | color7 = #A2A2D0 | label8 = - | value8 = - | color8 = - }} |} ==Poznate osobe== * [[Milutin Milanković]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Katolička crkva u Dalju.jpg|rimokatolička crkva "Sv. Josip" Datoteka:Srednja škola Dalj.jpg|srednjoškolski centar Datoteka:Rezidencija.dalj.jpg|Patrijaršijski dvor, ljetna rezidencija srpskog patrijarha Datoteka:Dalj Srpski crkveni dom.JPG|Srpski crkveni dom Datoteka:Rodna kuća Milutina Milankovića.jpg|rodna kuća [[Milutin Milanković|Milutina Milankovića]] Datoteka:Grob obitelji Milanković.jpg|grob porodice Milanković na pravoslavnom groblju Datoteka:Dalj Street sign.JPG|seoski detalj Datoteka:Bista Božidara Maslarića, Dalj.JPG|spomen-bista Božidara Maslarića </gallery> ==Također pogledajte== * [[Manjinski jezici u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{stub-naselje-Hrvatska}} {{Erdut}} [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja na Dunavu]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]] pc0difp2kw60xke5plye9o40onyxa7m 0 392255 3916133 3891414 2026-08-03T02:31:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916133 wikitext text/x-wiki <!--{{Infobox bolest | Name = Buruli ulcer | Image = Buruli ulcer left ankle EID.jpg | Caption = Buruli ulcer on the ankle of a person from Ghana. | DiseasesDB = 8568 | ICD10 = {{ICD10|A|31|1|a|30}} ([[ILDS]] A31.120) | ICD9 = {{ICD9|031.1}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D009165 }}--> '''Burulijski čir''' (poznat i kao '''Bairnsdaleov''', '''Searlsov''' ili '''Daintreejev čir'''<ref name="Andrews">{{cite book |author=James, William D.; Berger, Timothy G.; et al. |title=Andrews' Diseases of the Skin: clinical Dermatology |publisher=Saunders Elsevier |location= |year=2006 |pages=340 |isbn=0-7216-2921-0 }}</ref><ref name="Bolognia">{{cite book |author=Rapini, Ronald P.; Bolognia, Jean L.; Jorizzo, Joseph L. |title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2007 |at=Chapter 74 |isbn=1-4160-2999-0 }}</ref><ref>{{cite journal |author=Lavender CJ, Senanayake SN, Fyfe JA, ''et al.'' |title=First case of ''Mycobacterium ulcerans'' disease (Bairnsdale or Buruli ulcer) acquired in New South Wales |journal=Med. J. Aust. |volume=186 |issue=2 |pages=62–3 |date=januar 2007 |pmid=17223764 |url=http://www.mja.com.au/public/issues/186_02_150107/lav10784_fm.html |access-date=30. 7. 2015 |archive-date=5. 4. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110405073417/http://www.mja.com.au/public/issues/186_02_150107/lav10784_fm.html |url-status=dead }}</ref>) jest [[zarazna bolest]] koju uzrokuje ''[[Mycobacterium ulcerans]]''.<ref name=WHO2013>{{cite web|title=Buruli ulcer (''Mycobacterium ulcerans'' infection) Fact sheet N°199|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs199/en/|work=World Health Organization|access-date=23. 2. 2014|date=juni 2013}}</ref> Ranu fazu infekcije karakteriziraju bezbolni [[čvor (medicina)|čvorovi]] ili područja oticanja.<ref name=WHO2013/> Ovi čvorovi mogu se pretvoriti u [[čir (dermatologija)|čir]].<ref name=WHO2013/> Čir može biti veći unutra nego na površini kože<ref name=Nak2013/> i može biti okružen otokom.<ref name=Nak2013/> Kako se bolest pogoršava, može doći do infekcije kosti.<ref name=WHO2013/> Burulijski čirevi najčešće se javljaju na rukama ili nogama;<ref name=WHO2013/> groznica nije uobičajena.<ref name=WHO2013/> == Uzrok == ''M. ulcerans'' oslobađa [[toksin]] poznat kao [[mikolakton]], koji narušava [[imunosupresija|imunosupresiju]] i rezultira [[apoptoza|odumiranjem tkiva]].<ref name=WHO2013/> Bakterije iz iste porodice takođe izazivaju [[tuberkuloza|tuberkulozu]] i [[guba|gubu]] (''[[Mycobacterium tuberculosis|M. tuberculosis]]'' i ''[[Mycobacterium leprae|M. leprae]]'').<ref name=WHO2013/> Ne zna se kako se bolest širi.<ref name=WHO2013/> Moguće je da su izvori [[voda|vode]] uključeni u širenje bolesti.<ref name=Nak2013/> Zaključno sa 2013. godinom, ne postoji efikasna vakcina.<ref name=WHO2013/><ref name=Ein2011/> == Liječenje == Kod ranog liječenja terapija [[antibiotici]]ma u trajanju od 8 sedmica efektivna je u 80% slučajeva.<ref name=WHO2013/> Terapija često uključuje lijekove [[rifampicin]] i [[streptomicin]].<ref name=WHO2013/> [[Klaritromicin]] ili [[moksifloksacin]] ponekad se koriste umjesto streptomicina.<ref name=WHO2013/> Druge terapije mogu uključivati [[Hirurgija|hirurško uklanjanje]] čira.<ref name=WHO2013/><ref name=Siz2006>{{cite journal | author=Sizaire V, Nackers F, Comte E, Portaels F | title=''Mycobacterium ulcerans'' infection: control, diagnosis, and treatment | journal=Lancet Infect Dis |year=2006 | volume=6 | issue=5 | pages=288–296 | pmid=16631549 | doi=10.1016/S1473-3099(06)70464-9 | url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473-3099(06)70464-9 }}</ref> Nakon zaliječenja infekcije na zaraženom području obično ostaje ožiljak.<ref name=Ein2011>{{cite journal |author=Einarsdottir T, Huygen K |title=Buruli ulcer |journal=Hum Vaccin |volume=7 |issue=11 |pages=1198–203 |date=novembar 2011 |pmid=22048117 |doi=10.4161/hv.7.11.17751 |url=http://www.landesbioscience.com/journals/hv/abstract.php?id=17751}}</ref> == Epidemiologija == Burulijski čirevi najčešće se pojavljuju u ruralnim oblastima [[Supsaharska Afrika|supsaharske Afrika]], pogotovo u [[Obala Slonovače|Obali Slonovače]], ali se mogu javiti i u [[Azija|Aziji]], na zapadnom [[Pacifik]]u i u [[Amerika|Americi]].<ref name=WHO2013/> Zabilježeni su slučajevi u više od 32 zemlje.<ref name=Nak2013>{{cite journal|last=Nakanaga|first=K|author2=Yotsu, RR |author3=Hoshino, Y |author4=Suzuki, K |author5=Makino, M |author6= Ishii, N |title=Buruli ulcer and mycolactone-producing mycobacteria.|journal=Japanese journal of infectious diseases|year=2013|volume=66|issue=2|pages=83–8|pmid=23514902}}</ref> Svake godine javi se oko 5.000 do 6.000 slučajeva.<ref name=WHO2013/> Osim kod ljudi, bolest se javlja i kod nekih životinja.<ref name=WHO2013/> Burulijski čir prvi je opisao [[Albert Ruskin Cook]] 1897.<ref name=Nak2013/> == Reference == {{refspisak|2}} [[Kategorija:Bakterijske bolesti]] [[Kategorija:Tropske bolesti]] [[Kategorija:Kožne bolesti]] h5h9u8eb5ya7t8wckejh48hou4rlr2p 4 396840 3916014 3860355 2026-08-02T15:37:28Z ~2026-42555-01 184295 /* Reference */ 3916014 wikitext text/x-wiki '''Transkripcijski faktori''' je oznaka za sekvencno-specifične [[DNK]]-vezujuće faktore - [[protein]]e koji se vežu za specifične [[DNK]] nizove [[nukleotid]]a, čime kontroliraju prenošenje (ili [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]]) [[genetička informacija|genetičke informacije]] sa smislenog polulanca DNK na [[iRNK]].<ref>Singer S., R., Gilbert S., F. (2006): Developmental Biology. Sinauer Associates, Sunderland, Mass, {{ISBN|0-87893-250-X}}.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref> Tu funkciju imaju samostalno ili u kompleksu sa drugim proteinima, kada promoviraju (kao [[Aktivator (genetika)|aktivatori]]) ili blokiraju (kao [[represor]]i) funkcije [[RNK polimeraza]] - [[enzim]]a koji [[kataliza|kataliziraju]] [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičke informacije sa DNK na RNK) za specifične gene.<ref>Roeder R. G. (1996): The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II. Trends Biochem. Sci., 21 (9): 327–335, pmid = 8870495 | doi = 10.1016/0968-0004(96)10050-5.</ref><ref>Latchman D. S. (1997): Transcription factors: an overview. Int. J. Biochem. Cell Biol., 29 (12): 1305–1312, pmid = 9570129 | doi = 10.1016/S1357-2725(97)00085-X.</ref> Transkripcijski faktori sadrže jedan ili više [[DNK-vezujući domen|DNK-vezujućih domena]] (DBD), koji se vežu za specifične DNK sekvence pored gena koje oni reguliraju. Dodatni proteini kao što su [[koaktivator (genetika)|koaktivatori]], kompleks remodeliranja hromatinske strukture, tj. remodelatori hromatina, [[histon]]ske [[acetilaze]], [[histonska deacetilaza|deacetilaze]], [[kinaza|kinaze]], i [[metilaza|metilaze]], koji takođe učestvuju u [[regulacija ekspresije gena|regulaciji gena]], nemaju DNK-vezujuće domene i zato ne funkcioniraju kao transkripcijski faktori.<ref>Brivanlou A. H., Darnell J. E. (2002): Signal transduction and the control of gene expression. Science, 295 (5556): 813-818</ref> == Konzervacija == Transkripcijski faktori su esencijalni za regulaciju [[ekspresija gena|ekspresije gena]], što znači da su redovno prisutni u svim živim organizmima. Broj transkripcijskih faktora u određenom organizmu raste sa veličinom [[genom]]a; veći genomi obično imaju veći broj transkripcijskih faktora po jednom [[gen]]u. Registrirano je oko 2600 proteina u [[Ljudski genom|ljudskom genomu]] koji sadrže DNK-vezujuće domene, a za većinu se smatra da deluju kao transkripcijski faktori.<ref>Babu M. M., Luscombe N. M., Aravind L., Gerstein M., Teichmann S. A. (2004): Structure and evolution of transcriptional regulatory networks. Curr. Opin. Struct. Biol., 14 (3): 283–291.</ref> Zato je aproksimativno oko 10% gena u genomskoj šifri transkripcijski faktori, što ih čini najvećom familijom ljudskih proteina. Čak šta više, gene obično okružuje nekoliko veznih mesta za različite transkripcijske faktore, a djelotvorna [[Ekspresija gena|ekspresija]] takvih gena podrazumijeva skupno djejstvo nekoliko različitih faktora (naprimer, [[hepatocitni nuklearni faktor]]i). Kombinirajuće korištenje podskupa od oko 2000 ljudskih transkripcionih faktora lako omogućava jedinstvenu regulaciju djelovanja svakog gena u ljudskom [[genom]]u tokom razvića organizma. ==Također pogledajte== *[[Transkripcijski koregulator]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== 10.1093/nar/gkj143 }} *http://www.accessexcellence.org/RC/VL/GG/ecb/ecb_images/08_10_transcription_factors.jpg. Image of transcription factor function in humans. {{Commonscat|Transcription factors}} * {{MeshName|Transcription+Factors}} * [http://generegulation.info/index.php?option=com_content&view=article&id=47&Itemid=64 Protein-DNK vezivanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150707044359/http://generegulation.info/index.php?option=com_content&view=article&id=47&Itemid=64 |date=7. 7. 2015 }} [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Ekspresija gena]] [[Kategorija:DNK]] [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] [[Kategorija:Biofizika]] dn4gr0zvekzp37eoc0unb1m1sy3s3sr 3916016 3916014 2026-08-02T15:40:46Z ~2026-42555-01 184295 /* Konzervacija */ 3916016 wikitext text/x-wiki '''Transkripcijski faktori''' je oznaka za sekvencno-specifične [[DNK]]-vezujuće faktore - [[protein]]e koji se vežu za specifične [[DNK]] nizove [[nukleotid]]a, čime kontroliraju prenošenje (ili [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]]) [[genetička informacija|genetičke informacije]] sa smislenog polulanca DNK na [[iRNK]].<ref>Singer S., R., Gilbert S., F. (2006): Developmental Biology. Sinauer Associates, Sunderland, Mass, {{ISBN|0-87893-250-X}}.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref> Tu funkciju imaju samostalno ili u kompleksu sa drugim proteinima, kada promoviraju (kao [[Aktivator (genetika)|aktivatori]]) ili blokiraju (kao [[represor]]i) funkcije [[RNK polimeraza]] - [[enzim]]a koji [[kataliza|kataliziraju]] [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičke informacije sa DNK na RNK) za specifične gene.<ref>Roeder R. G. (1996): The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II. Trends Biochem. Sci., 21 (9): 327–335, pmid = 8870495 | doi = 10.1016/0968-0004(96)10050-5.</ref><ref>Latchman D. S. (1997): Transcription factors: an overview. Int. J. Biochem. Cell Biol., 29 (12): 1305–1312, pmid = 9570129 | doi = 10.1016/S1357-2725(97)00085-X.</ref> Transkripcijski faktori sadrže jedan ili više [[DNK-vezujući domen|DNK-vezujućih domena]] (DBD), koji se vežu za specifične DNK sekvence pored gena koje oni reguliraju. Dodatni proteini kao što su [[koaktivator (genetika)|koaktivatori]], kompleks remodeliranja hromatinske strukture, tj. remodelatori hromatina, [[histon]]ske [[acetilaze]], [[histonska deacetilaza|deacetilaze]], [[kinaza|kinaze]], i [[metilaza|metilaze]], koji takođe učestvuju u [[regulacija ekspresije gena|regulaciji gena]], nemaju DNK-vezujuće domene i zato ne funkcioniraju kao transkripcijski faktori.<ref>Brivanlou A. H., Darnell J. E. (2002): Signal transduction and the control of gene expression. Science, 295 (5556): 813-818</ref> == Konzervacija == Transkripcijski faktori su esencijalni za regulaciju [[ekspresija gena|ekspresije gena]], što znači da su redovno prisutni u svim živim organizmima. Broj transkripcijskih faktora u određenom organizmu raste sa veličinom [[genom]]a; veći genomi obično imaju veći broj transkripcijskih faktora po jednom [[gen]]u. Registrirano je oko 2600 proteina u [[Ljudski genom|ljudskom genomu]] koji sadrže DNK-vezujuće domene, a za većinu se smatra da deluju kao transkripcijski faktori.<ref>Babu M. M., Luscombe N. M., Aravind L., Gerstein M., Teichmann S. A. (2004): Structure and evolution of transcriptional regulatory networks. Curr. Opin. Struct. Biol., 14 (3): 283–291.</ref> Zato je aproksimativno oko 10% gena u genomskoj šifri transkripcijski faktori, što ih čini najvećom porodicom ljudskih proteina. Čak šta više, gene obično okružuje nekoliko veznih mesta za različite transkripcijske faktore, a djelotvorna [[Ekspresija gena|ekspresija]] takvih gena podrazumijeva skupno djejstvo nekoliko različitih faktora (naprimer, [[hepatocitni jedarni faktor]]i). Kombinirajuće korištenje podskupa od oko 2000 ljudskih transkripcionih faktora lako omogućava jedinstvenu regulaciju djelovanja svakog gena u ljudskom [[genom]]u tokom razvića organizma. ==Također pogledajte== *[[Transkripcijski koregulator]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== 10.1093/nar/gkj143 }} *http://www.accessexcellence.org/RC/VL/GG/ecb/ecb_images/08_10_transcription_factors.jpg. Image of transcription factor function in humans. {{Commonscat|Transcription factors}} * {{MeshName|Transcription+Factors}} * [http://generegulation.info/index.php?option=com_content&view=article&id=47&Itemid=64 Protein-DNK vezivanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150707044359/http://generegulation.info/index.php?option=com_content&view=article&id=47&Itemid=64 |date=7. 7. 2015 }} [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Ekspresija gena]] [[Kategorija:DNK]] [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] [[Kategorija:Biofizika]] qiw06ys8wusezc9wyjaqita5ov12sw0 3916036 3916016 2026-08-02T17:38:55Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Transkripcijski faktor]] na [[Wikipedia:Igralište/Transkripcijski faktor]] bez ostavljanja preusmjerenja: yahadžija 3916016 wikitext text/x-wiki '''Transkripcijski faktori''' je oznaka za sekvencno-specifične [[DNK]]-vezujuće faktore - [[protein]]e koji se vežu za specifične [[DNK]] nizove [[nukleotid]]a, čime kontroliraju prenošenje (ili [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]]) [[genetička informacija|genetičke informacije]] sa smislenog polulanca DNK na [[iRNK]].<ref>Singer S., R., Gilbert S., F. (2006): Developmental Biology. Sinauer Associates, Sunderland, Mass, {{ISBN|0-87893-250-X}}.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref> Tu funkciju imaju samostalno ili u kompleksu sa drugim proteinima, kada promoviraju (kao [[Aktivator (genetika)|aktivatori]]) ili blokiraju (kao [[represor]]i) funkcije [[RNK polimeraza]] - [[enzim]]a koji [[kataliza|kataliziraju]] [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičke informacije sa DNK na RNK) za specifične gene.<ref>Roeder R. G. (1996): The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II. Trends Biochem. Sci., 21 (9): 327–335, pmid = 8870495 | doi = 10.1016/0968-0004(96)10050-5.</ref><ref>Latchman D. S. (1997): Transcription factors: an overview. Int. J. Biochem. Cell Biol., 29 (12): 1305–1312, pmid = 9570129 | doi = 10.1016/S1357-2725(97)00085-X.</ref> Transkripcijski faktori sadrže jedan ili više [[DNK-vezujući domen|DNK-vezujućih domena]] (DBD), koji se vežu za specifične DNK sekvence pored gena koje oni reguliraju. Dodatni proteini kao što su [[koaktivator (genetika)|koaktivatori]], kompleks remodeliranja hromatinske strukture, tj. remodelatori hromatina, [[histon]]ske [[acetilaze]], [[histonska deacetilaza|deacetilaze]], [[kinaza|kinaze]], i [[metilaza|metilaze]], koji takođe učestvuju u [[regulacija ekspresije gena|regulaciji gena]], nemaju DNK-vezujuće domene i zato ne funkcioniraju kao transkripcijski faktori.<ref>Brivanlou A. H., Darnell J. E. (2002): Signal transduction and the control of gene expression. Science, 295 (5556): 813-818</ref> == Konzervacija == Transkripcijski faktori su esencijalni za regulaciju [[ekspresija gena|ekspresije gena]], što znači da su redovno prisutni u svim živim organizmima. Broj transkripcijskih faktora u određenom organizmu raste sa veličinom [[genom]]a; veći genomi obično imaju veći broj transkripcijskih faktora po jednom [[gen]]u. Registrirano je oko 2600 proteina u [[Ljudski genom|ljudskom genomu]] koji sadrže DNK-vezujuće domene, a za većinu se smatra da deluju kao transkripcijski faktori.<ref>Babu M. M., Luscombe N. M., Aravind L., Gerstein M., Teichmann S. A. (2004): Structure and evolution of transcriptional regulatory networks. Curr. Opin. Struct. Biol., 14 (3): 283–291.</ref> Zato je aproksimativno oko 10% gena u genomskoj šifri transkripcijski faktori, što ih čini najvećom porodicom ljudskih proteina. Čak šta više, gene obično okružuje nekoliko veznih mesta za različite transkripcijske faktore, a djelotvorna [[Ekspresija gena|ekspresija]] takvih gena podrazumijeva skupno djejstvo nekoliko različitih faktora (naprimer, [[hepatocitni jedarni faktor]]i). Kombinirajuće korištenje podskupa od oko 2000 ljudskih transkripcionih faktora lako omogućava jedinstvenu regulaciju djelovanja svakog gena u ljudskom [[genom]]u tokom razvića organizma. ==Također pogledajte== *[[Transkripcijski koregulator]] == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== 10.1093/nar/gkj143 }} *http://www.accessexcellence.org/RC/VL/GG/ecb/ecb_images/08_10_transcription_factors.jpg. Image of transcription factor function in humans. {{Commonscat|Transcription factors}} * {{MeshName|Transcription+Factors}} * [http://generegulation.info/index.php?option=com_content&view=article&id=47&Itemid=64 Protein-DNK vezivanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150707044359/http://generegulation.info/index.php?option=com_content&view=article&id=47&Itemid=64 |date=7. 7. 2015 }} [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Ekspresija gena]] [[Kategorija:DNK]] [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] [[Kategorija:Biofizika]] qiw06ys8wusezc9wyjaqita5ov12sw0 0 398460 3916048 3860950 2026-08-02T17:46:59Z KWiki 9400 [[Kategorija:Petohiljadaši]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3916048 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Planina <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Logan | izvorno_ime = Mount Logan | drugo_ime = | kategorija = Planina <!-- *** Ime **** --> | etimologija = <!-- *** Slika *** --> | slika = Mount_Logan.jpg | opis_slike = Pogled na planinu Logan sa sjeveroistoka <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Kanada | država1 = | zastava_države = da | pokrajina = | regija = | distrikt = | općina = <!-- *** Planinski sistem *** --> | planinski_sistem = <!-- *** Položaj i visina *** --> | položaj = | nadmorska_visina = 5959| visina_bilješka = | istaknutost = | istaknutost_bilješka = | širina_stepeni = | širina_minuta = | širina_sekundi = | širina_SJ =N | dužina_stepeni = | dužina_minuta = | dužina_sekundi = | dužina_IZ =E <!-- *** Svojstvo *** --> | geologija = | orogeneza = | period = | biom = | biljka = | životinja = <!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --> | javnost = | pristup = | uspon = | uspon_datum = <!-- *** Slobodni polji *** --> | razno = | prazno_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = | karta_lokacija = Kanada | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Logan''' je najviša [[planina]] u [[Kanada|Kanadi]] i druga po visini u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], nakon [[Denali]]ja. Nazvana je po [[William Edmond Logan|Williamu Edmondu Loganu]], kanadskom [[geologija|geologu]] i osnivaču kanadskog geološkog društva. Smještena je u okviru [[Nacionalni park Kluane|Nacionalnog parka Kluane]]<ref>[http://www.pc.gc.ca/pn-np/yt/kluane/index.aspx "Nacionalni park Kluane"] Pristupljeno 1. 11. 2015.</ref> u jugozapadnom [[Yukon]]u, nešto manje od 40 km sjeverno od granice između kanadske teritorije Yukon i [[SAD|američke]] savezne države [[Aljaska]]. Planina je izvor [[glečer]]a Hubbard i Logan. Vjeruje se da planina Logan ima najveći obim baze od bilo koje nevulkanske planine na Zemlji (sadrži veliki broj štitastih vulkana velikih dimenzija i mase), uključujući i masiv s jedanaest vrhova iznad 5.000 metara nadmorske visine. <ref name="logan">[http://www.nrcan.gc.ca/earth-sciences/hist/logan/6987 ''Planina Logan''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120921022054/http://www.nrcan.gc.ca/earth-sciences/hist/logan/6987 |date=21 Septembar 2012 }} Pristupljeno 1.11.2015.</ref> <ref>[http://www.virtualmuseum.ca/404 ''Planina Logan: Kanadski titan'']{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 1.11.2015.</ref> Zbog aktivnih tektonskih izdizanja, planina Logan se i dalje izdiže u visinu. Do 1992. godine, nije se znala tačna nadmorska visina planine a mjerenja su se kretala u rasponu od 5.959 do 6.050 metara. U maju 1992. godine, ekspedicija kanadskog geološkog društva se uspela na vrh planine i uz pomoć [[Globalni pozicioni sistem|GPS]]-a izmjerila visinu od 5.959 metara koja je smatra službenom visinom ove planine.<ref name="logan">[http://www.nrcan.gc.ca/earth-sciences/hist/logan/6987 ''Planina Logan''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120921022054/http://www.nrcan.gc.ca/earth-sciences/hist/logan/6987 |date=21 Septembar 2012 }} Pristupljeno 1.11.2015.</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mount Logan}} {{7 drugih vrhova}} [[Kategorija:Najviši vrhovi država]] [[Kategorija:Planine u Kanadi]] [[Kategorija:Petohiljadaši]] d9jsyath6nf2j11j9ieox2z59nq1xw7 0 410860 3915998 3905769 2026-08-02T14:29:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3915998 wikitext text/x-wiki {{Evolucija|expanded=Prirodna historija}} [[Datoteka:Stromatolites.jpg|desno|thumb|200px|[[Prekambrij]]ski [[stromatolit]]i u ''Siyeh formacijama'' ([[Purcell supergrupa]]), [[Nacionalni park Glacier]], [[SAD]]<br> U 2002. godini, rad u naučnom časopisu ''[[Nature]]'' predložio je da ove 3,5 milijarde godina stare geološke formacije sadrže fosilizirane [[mikroorganizam|mikrobe]] [[cijanobakterije]]. Ovo je dokaz da su one jedna od najstarijih poznatih oblika života na [[Zemlja|Zemlji]].]] '''Abiogeneza''' ili '''biopoeza''' je prirodni proces nastanka prvog [[život]]a iz nežive materije kao što su jednostavni [[organski spoj]]evi. Vjeruje se da se abiogeneza desila prije 3,8 do 4,1 milijardi godina, a istraživana je u kombinaciji laboratorijskih eksperimenata i [[genetički kod|genetičkih informacija]] današnjih organizama. Tako je bilo moguće doći do razumnih pretpostavki o tome koji su hemijski procesi doveli do nastanka živih sistema. Abiogeneza se proučava sa tri glavna aspekta: * [[geofizika|geofizički]], * [[hemija|hemijski]] i * [[biologija|biološki]],<br> a eksperimenti se danas sve češće temelje na pokušaju sinteze sva tri područja.<ref>{{cite journal |last1=Warmflash |first1=David |last2=Warmflash |first2=Benjamin |date=novembar 2005 |title=Did Life Come from Another World? |url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_2005-11_293_5/page/64 |journal=[[Scientific American]] |location=Stuttgart |publisher=[[Georg von Holtzbrinck Publishing Group]] |volume=293 |issue=5 |pages=64–71 |doi=10.1038/scientificamerican1105-64 |issn=0036-8733}}</ref><ref>{{harvnb|Yarus|2010|p=47}}</ref><ref>{{cite journal |last=Peretó |first=Juli |year=2005 |title=Controversies on the origin of life, http://www.im.microbios.org/0801/0801023.pdf |format=PDF |journal=[[International Microbiology]] |location=Barcelona |publisher=Spanish Society for Microbiology |volume=8 |issue=1 |pages=23–31 |pmid=15906258 |issn=1139-6709 |access-date=1. 6. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pnas.org/content/early/2015/10/14/1517557112|title=Potentially biogenic carbon preserved in a 4.1 billion-year-old zircon|author=Elizabeth A. Bell|publisher=|access-date=8. 4. 2016|archive-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151106224608/http://www.pnas.org/content/early/2015/10/14/1517557112|url-status=dead|archive-date=6. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151106224608/http://www.pnas.org/content/early/2015/10/14/1517557112}}</ref><ref>Davies, Paul (1998): The Fifth Miracle, Search for the origin and meaning of life" 9Penguin</ref> Postoje mnogi pristupi u istraživanju nastanka [[replikacija DNK|samoreplicirajuće molekule]]. Danas je najprihvaćenija [[hipoteza]] da je život na Zemlji potekao preko [[RNK]] prapočetaka, iako život utemeljen na razmnožavanju RNK možda nije bio prvi koji je postojao. [[Miller-Ureyev eksperiment|Miller-Ureyev]] i slični eksperimenti su pokazali da [[aminokiseline]], koje su osnovni sastojci života, mogu biti sintetizirane iz anorganskih spojeva, u uslovima za koje se pretpostavlja da su slični onima u ranim fazama postojanja planete [[Zemlja]]. Brojni eksperimenti su usredsređeni na to kako je [[kataliza]] u hemijskim sistemima mogla omogućiti nastanak prekursorskih [[molekula]], koje su za samo neophodne za razmnožavanje. Tako složene [[organski spoj|organske molekule]], koje su pronađene u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] i međuzvjezdanom prostoru, mogle su biti početni materijal za razvoj života na Zemlji. Prema hipotezi [[panspermija|panspermije]], mikroskopski život bi mogao postojati širom [[svemir]]a i biti raznošen [[meteorit]]ima, [[asteroid]]ima i ostalim manjim nebeskim tijelima. Pretpostavlja se da je [[biohemija]] života počela odmah nakon [[Veliki prasak|Velikog praska]], prije 13.8 milijardi godina, tokom epohe kada je svemir bio star "samo" 10 do 17 miliona godina.<ref name="Ralser 2014">{{cite journal |last1=Keller |first1=Markus A. |last2=Turchyn |first2=Alexandra V. |last3=Ralser |first3=Markus |date=25. 3. 2014 |title=Non‐enzymatic glycolysis and pentose phosphate pathway‐like reactions in a plausible Archean ocean |journal=[[Molecular Systems Biology]] |location=Heidelberg, Germany |publisher=EMBO Press on behalf of the [[European Molecular Biology Organization]] |volume=10 |issue=725 |doi=10.1002/msb.20145228 |issn=1744-4292 |pmc=4023395 |pmid=24771084}}</ref><ref name="Science 2015">{{cite news |last=Perkins |first=Sid |date=8. 4. 2015 |title=Organic molecules found circling nearby star |url=http://news.sciencemag.org/chemistry/2015/04/organic-molecules-found-circling-nearby-star?rss=1 |work=[[Science (journal)|Science]] |type=News |location=Washington, D.C. |publisher=[[American Association for the Advancement of Science]] |issn=1095-9203 |access-date=2. 6. 2015 |archive-date=13. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220113164315/https://www.science.org/content/article/organic-molecules-found-circling-nearby-star |url-status=dead |archive-date=13. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220113164315/https://www.science.org/content/article/organic-molecules-found-circling-nearby-star }}</ref><ref>{{cite news |last=King |first=Anthony |date=14. 4. 2015 |title=Chemicals formed on meteorites may have started life on Earth, http://www.rsc.org/chemistryworld/2015/04/meteorites-may-have-delivered-chemicals-started-life-earth |work=[[Chemistry World]] |type=News |location=London |publisher=[[Royal Society of Chemistry]] |issn=1473-7604 |access-date=17. 4. 2015}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Saladino |first1=Raffaele |last2=Carota |first2=Eleonora |last3=Botta |first3=Giorgia |last4=Kapralov |first4=Mikhail |last5=Timoshenko |first5=Gennady N. |last6=Rozanov |first6=Alexei Y. |last7=Krasavin |first7=Eugene |last8=Di Mauro |first8=Ernesto |display-authors=3 |date=13. 4. 2015 |title=Meteorite-catalyzed syntheses of nucleosides and of other prebiotic compounds from formamide under proton irradiation |journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |location=Washington, D.C. |publisher=[[National Academy of Sciences]] |volume=112 |issue=21 |doi=10.1073/pnas.1422225112 |pages=E2746–E2755 |issn=1091-6490 |pmid=25870268}}</ref> Zemlja je unatoč svemu, jedino mjesto u svemiru za koje se pouzdano zna da je kolijevka [[život]]a. Procjenjuje se da starost Zemlje iznosi oko 4,54 milijardi godina, a najraniji nepobitni dokaz života na njoj potiče od prije 3,5 milijardi godina, iz epohe [[eoarhaik]]a. Pronađeni su fosili [[mikroskop]]skih oblika života u 3,48 milijardi godina starim pješčenjacima Zapadne [[Australija|Australijje]]. Drugi stariji fizički dokazi materija biološkog porijekla jesu [[grafit]]i u 3,7 milijardi godina starim metasedimentnim stijenama, koje su otkrivene na jugozapadnom dijelu [[Grenland]]a i ''ostaci biotičkog života', koji potiču od prije 4,1 milijardi godina, a nađeni su u starim stijenama Zapadne Australije. Prema jednom od istraživanja. ''Ako se život na Zemlji pojavio relativno brzo ... onda bi mogao biti uobičajen i u svemiru.'' == Rani geofizički uslovi == Prema nedavnim istraživanjima, potpomognutim kompjuterskim modelima, složene organske molekule potrebne za život, mogle su nastati u protoplanetarnom disku svemirske prašine koji je obavijao [[Sunce]] prije nastanka Zemlje. [[Kompjuter]]ske analize ukazuju da se isti proces mogao zbiti i oko drugih [[zvijezda]] koje su okružene [[planeta]]ma. Vjeruje se da je Zemlja u doba [[hadij]]a imala sekundarnu [[atmosfera|atmosferu]] stvorenu oslobađanjem [[plin]]ova iz stijena, koje su nastale od velikih planetezimalnih čvrstih objekata, pri sudarima sa Zemljom. Prvo se smatralo da se Zemljina tadašnja atmosfera sastojala od hidirda –[[metan]]a, [[amonijak]]a i [[voda|vodene pare]], te da se početak života pojavio u takvim uslovima, pogodnim za nastanak [[organski spoj|organskih molekula]]. Prema kasnijim modelima, koji su zasnovani na proučavanju starih [[mineral]]a, u kasnom hadiju, atmosfera se uglavnom sastojala od [[dušik]]a i [[ugljik dioksid]]a, uz manje količine [[ugljik-monoksid]]a, [[vodik]]a i spojeva [[sumpor]]a. Kako je Zemlji nedostajala [[gravitacija]] kojom bi se zadržao molekulski vodik, ta se komponenta vjerojatno brzo izgubila, već tokom hadija, zajedno s nekim drugim prvobitnim inertnim plinovima. [[Otopina]] ugljendioksida (CO2) u vodi je doprinijela da mora budu blago kisela, uz [[pH vrijednost]] oko 5,5. Tadašnja atmosfera se opisuje kao ''gigantska produktivna hemijska laboratorija na otvorenom''. Bila je slična mješavini plinova koju oslobađaju [[vulkan]]i, a takva se i danas upotrebljava u proučavanju abiotskih hemijskih pojava i procesa. Okeani su se najvjerojatnije pojavili u periodu hadija, oko 200 miliona godina nakon Zemljinog nastanka i to u vrućim uslovima, sa temperaturama od oko 100 °C. A [[pH vrijednost]] je bila, vjeruje se, oko 5,8 i brzo se povećavala prema neutralnoj. Na to posebno upućuje datiranje 4,404 milijardi godina starih kristala [[cirkon]]a sa planine [[Narryer]] u Zapadnoj Australiji, što ukazuje da su okeani i kontinentalna kora već postojali, unutar perioda od oko 150 miliona godina nakon nastanka Zemlje. Unatoč vjerovatno povećanoj vulkanskoj aktivnosti i postojanju brojnih manjih [[tektonska ploča|tektonskih ploča]], predloženo je da je prije između 4,4 i 4,3 milijardi godina, Zemlja bila vodena sredina sa veoma malo ili nimalo kontinentalne kore, sa ekstremno turbulentnom [[atmosfera|atmosferom]] i [[hidrosfera|hidrosferom]], koje su bile izložene jakom [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastom]] (UV) i kosmičkom zračenju, sa učestalim udarima [[meteor]]a. [[Hadij]]sko okruženje je bilo izuzetno opasno za današnje oblike života. Česti sudari s velikim objektima (promjera i do 500 kilometara) bili bi dovoljni da steriliziraju planetu i dovedu do potpunog [[evaporacija|isparavanja]] današnjih okeana i ostalih vodenih površina unutar nekoliko mjeseci stalnih udara. Za to vrijeme, vrela para bi zajedno s plinovima iz stijena stvarala oblake na visokoj [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]], koji bi u potpunosti prekrili planetu. Protokom vremena bi na nižim visinama počele kiše, a visina oblaka bi se postepeno smanjivala tokom idućih 2.000 godina, što bi povratilo okeane na njihovu prvobitnu dubinu, ali tek nakon 3.000 godina poslije udara. == Najraniji biološki dokazi prisustva života na Zemlji == Postojeći dokazi upućuju da je rani život na Zemlji sigurno postojao prije najmanje 3,5 milijardi godina tokom [[eoarhaik]]a. O Tome svjedoče fizički dokazi grafita biološkog porijekla u metasedimentnim stijenama jugozapadnog [[Grenland]]a, čija starost je utvrđena na oko 3,7 milijardi godina prije današnjice, kao i fosili [[mikroorganizam]]a u 3,48 milijardi godina starom pješčenjaku Zapadne Australije. Okeanograf [[Gustaf O. Arrhenius]] pronašao je 3,7 milijardi godina stare dokaze ranog života u stijenama ostrva [[Akilia]], blizu jugozapadnog Grenlanda. Koristeći spektrometrijsku analizu, identifikovao je [[radiougljik|izotope ugljika]], koji su nedvojbeno biološkog porijekla. Na Strelley Poolu, u Pilbarra regiji Zapadne Australije, pronađeni su [[fosil]]ni ostaci života koji upućuju na [[turbelaria|tubularne]] ćelije koje su [[autotrof]]no – [[Fotosinteza|fotosintezom]] oksidirale [[sumpor]], u nedostatku [[kisik]]a. Nedavno su geohemičari sa [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornijskog univerziteta]] u [[Los Angeles]]u (UCLA) pronašli dokaze da je život vjerojatno postojao na Zemlji prije najmanje 4,1 milijardi godina – 300 miliona godina prije nego što su na to upućivala pretrhodna istraživanja. U ranijem periodu od nastanka planete Zemlje, između 3,8 i 4,1 milijardu godina, promjene u [[orbita]]ma gigantskih planeta vjerojatno su dovele do teškog bombardovanja [[asteroid]]ima i [[kometa]]ma. Da je život postojao u to vrijeme, udari bi sterilizovali Zemlju. Geološki gledano, hadijska Zemlja je trebala biti daleko aktivnija nego u bilo koje drugo doba svoje prošlosti. Istraživanja meteorita su pokazala da su [[radioaktivni izotopi]], kao što je [[aluminij]]-26 s dužinom poluživota od 7,17×105 godina i [[kalij|kalija-40]], s poluživotom od 1,250×109 godina, pretežno proizveden u [[supernova]]ma, bili daleko češći. Istraživanje Kevina A. Mahera i Davida J. Stevensona pokazalo je da duboko hidrotermno okruženje pruža povoljne uslove za nastanak života, čime se abiogeneza mogla ostvariti vrlo rano, već u periodu između 4,0 do 4,2 milijardi godina prije današnjice. S druge strane, ukoliko se odvijala saamo na površini Zemlje, mogla se najranije desiti u razdoblju od prije 3,7 do 4 milijarde godina. == Historija == == Spontana generacija == Hipoteza o "spontanoj generaciji" počiva na stanovištu da se i sada određeni oblici života spontano rađaju iz nežive materije, kao naprimjer, [[muha|muhe]] iz pokvarenog mesa ili [[pčele]] iz cvijeća, što su njene pristalice imenovali [[heterogeneza|heterogenezom]]. Takvo vjerovanje, svoje historijske korijene ima još od [[Aristotel]]ovog učenja i [[Antička Grčka|antičke Grčke]] [[filozofija|filozofije]], a podžavali su ga i zapadni učenjaci sve do 19. stoljeća. Smatralo se da se određeni, kompleksni živi organizmi spontano stvaraju iz raspadajućih organskih sastojaka. Prema [[Aristotel]]u, bila je lahko uočljiva istina da lisne uši dolaze iz rose koja pada na biljke, muhe iz truhle materije, miševi iz prljavog sijena itd. U 17. stoljeću, započeto je provjeravanje takvih i sličnih pretpostavki. Tako je [[1646]]. [[Thomas Browne]] objavio djelo ''Pseudodoxia Epidemica'' u kojem je opovrgavao lažna vjerovanja. Njegov savremenik, [[Alexnder Ross]] pokušao ga je osporiti, uz optužbe da dovodi u pitanje [[razum]], osjetila i iskustvo. U [[1665]]., [[Robert Hooke]] objavljuje prve crteže [[mikroorganizm]]a, a zazim je, [[1676]]., [[Antonie van Leeuwenhoek]] opisao i nacrtao mikroorganizme za koje se danas zna da su bili [[protozoa]] (praživotinje) i [[bakterije]]. Mnogi su tada smatrali da su mikroorganizmi dokaz [[spontana generacija|spontane generacije]] jer su pretpostavljali da su suviše jednostavni za [[spolno razmnožavanje]], a nespolno putem [[mitoza|ćelijske diobe]] još nije bilo poznato. Van Leeuwenhoeka su zaintrigirale tada prihvaćene ideje da muhe spontano nastaju iz truleži, a [[žabe]] iz mulja. Demonstriranjem putem raznih eksperimenata – od otvorene i zatvorene inkubacije mesa do detaljnog proučavanja razmnožavanja [[insekt|insekata]] – do 1680-ih je postao siguran da je ideja o spontanoj generaciji neodrživa. Prvi poznati eksperimentalni dokaz protiv mogućnosti pojave spontane generacije pojavio se tek kada je [[1668]]. [[Francesco Redi]] pokazao da se u mesu ne pojavljuju crvi ukoliko se muhama onemogući da polažu jajašca na meso. Postepeno se isto potvrdilo za sve testirane više i vidljive organizme. Prva alternativa je bila [[teorija biogeneze]], tj. da svako živo biće nastalo iz već postojećeg živog bića ([[Latinski jezik|latinski]] ''omne vivum ex ovo'' = sve živo iz jajeta). Godine [[1768]]., [[Lazzaro Spallanzani]] je pokazao da su [[mikrob]]i prisutni u zraku, te se mogu ubiti kuhanjem u ključaloj vodi. Nakon toga, [[1861]]. [[Louis Pasteur]] je u više eksperimenata pokazao nalaz da se organizmi kao što su [[bakterije]] i [[kvasci]] ne pojavljuju spontano u samoj sterilnoj, bogatoj hranljivoj podlozi, već samo onda kada tu dospiju izvana. Zahvaljujući Pasteurovim i ostalim dokazima, do sredine 19. stoljeća, teorija biogeneze je nakupila toliko podrške, da je teorija spontane generacije bila uspješno opovrgnuta.<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2003): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-592-6}}.</ref><ref name="Hadžiselimović R. 1986">Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref><ref name="Hadžiselimović R. 1986"/><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref> <ref>Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-10-581-0}}.</ref><ref>Berberović Lj., Hadžiselimović R. (1977): Rječnik nauke o evoluciji. Svjetlost, Sarajevo.</ref> == Porijeklo naziva ''biogeneza'' i ''abiogeneza'' == Prvo spominjanje izraza ''biogeneza'' se uobičajeno pripisuje ili Henryju Charltonu Bastianu ili Thomasu Henryju Huxleyju. Bastian ga je upotrijebio oko [[1869]]., u neobjavljenom razgovoru s Johnom Tyndallom, upotrebljavajući ga u značenju ''porijeklo života'' ili ''početak''. Godine [[1870]]., Huxley je u svojstvu ''Britanskog društva za unapređenje nauke'' objavio pismo pod naslovom ''Biogeneza i abiogeneza''. Upotrijebio je naziv biogeneza suprotno od Bastianpoda i uveo pojam abiogeneze za nastanak živoga iz nežive materije. Zbog drugačije upotrebe ovog naziva, Bastian je [[1871]]. u predgovoru svoje knjige uveo novi naziv ''archebiosis'' za proces postanka života, za ono što je prethodno nazivao biogenezom. Međutim, Huxley je uveo naziv abiogeneza, dok je biogeneza koristio samo za nastanak živog od prethodno živog. == Pasteur i Darwin == [[Datoteka:Louis Pasteur en 1857.jpg|Louis Pasteur|alt=Louis Pasteur in 1857|thumb|desno|Pasteur, [[1857]].]] [[Datoteka:Charles Darwin seated crop.jpg|mini|250px]] Pasteur je [[1864]]. zabilježio: {{Citat|Nikad se doktrina spontane generacije neće oporaviti od ovog smrtonosnog udarca jednostavnim eksperimentom''.}} Alternativna hipoteza porijekla života bila je nastanak Zemaljskog života negdje drugdje u svemiru. Bernal je to kritikovao tvrdeći da je ona istovjetna drugim hipotezama zasnovanim na [[Metafizika|metafizičkim]], duhovnim predlošcima i da se svodi na stvaranje [[dizajn]]om, odnosno kreacijom. Po njemu takva bi teorija o porijeklu života bila nenaučna, a brojni naučnici su život shvatali kao rezultat neke unutrašnje ''životne sile'' ([[latinski jezik|latinski]] ''vis vitalis'') čiji je posebni pobornik bio Henri Bergson, u kasnom dijelu 19. stoljeća. Koncept [[evolucija|evolucije]] [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]] okončao je eru metafizičkih [[teologija|teoloških]] pretpostavki. U pismu [[Joseph Dalton Hooker|Josephu Daltonu Hookeru]], 1. februara [[1871]]., Darwin se osvrnuo na pitanje porijekla života, uz napomenu da je prvobitna iskra života mogla nastati u malom, toplom [[jezero|jezeru]] koje je bilo bogato raznim solima [[amonijak]]a i [[fosfor]]a u kombinaciji sa [[svjetlost|sasvjetlošću]], [[toplota|toplotom]] i [[elektricitet]]om, što je moglo dovesti do stvaranja [[protein]]skih sastojaka spremnih za daljnji razvoj kompleksnijih promjena. Naveo je i kako bi se danas takva početna materija raspala ili apsorbirala, što se nije moglo desiti u vremenima prije postanka živih bića. Ukratko, istraživanje pojave života ovisno je o umjetnoj proizvodnji [[organski spoj|organskih komponenti]] u sterilnim laboratorijskim uslovima. == Hipoteza o primordijalnoj supi == Sve do [[1924]]., nije bilo novih značajnijih istraživanja ili teorija o porijeklu života. Tada je [[Aleksandar Ivanovič Oparin]] došao do zaključka da [[kisik]] sprečava sintezu određenih organskih sastojaka, a koji su nužni gradivni blokovi za evoluciju života. U knjizi ''Porijeklo života'', Oparin je predložio da se ''spontana generacija života'' (koju je kao hipotezu svojevremeno napadao [[Louis Pasteur]]) jednom uistinu desila, ali je u sadašnjim uslovima nemoguća, jer su se oni iz ranog perioda postojanja Zemlje bitno izmijenili te bi postojeći organizmi odmah konzumirali bilo kakav spontano nastali organizam. Oparin je tvrdio da se prasupa organskih molekula može stvoriti u [[atmosfera|atmosferi]] bez kisika uz pomoć [[sunce|sunčeve svjetlosti]]. Te bi se molekule mogle kombinovati na još složenije načine, sve dok ne bi nastale kapljice [[koacervat]]a. Takve kapljice bi narastale međusobnim spajanjem i razmnožavale se putem fisije u kapljice kćeri, pa tako imale primitivni [[metabolizam]], u kojem bi preživjele strukture koje pridonose integritetu ćelije, a izumrli oni koji nemaju takva svojstva. Mnoge moderne teorije o nastanku života, kao razumno polazište, uzimaju Oparinove ideje. U nešto zrelijem obliku, [[Robert Shapiro]] je sažeo teoriju primordijalne supe Oparina i J.B.S. Haldanea: 1. rana Zemlja je imala hemijski [[redoks|reducirajuću]] [[atmosfera|atmosferu]]; 2. atmosfera je izložena različitim oblicima [[energija|energije]], proizvela jednostavne organske spojeve ([[monomer]]e); 3. ti su se sastojci nakupili u supi koja je mogla biti rasprostranjena na raznim mjestima (obala, hidrotermalni izvori i sl.).; 4. tokom daljnjih izmjena u supi su se razvili složeni organski [[polimer]]i i samim tim, [[život]]. Približno istovremeno, Haldane je predložio da su Zemljini prebiotički okeani bili drugačiji od svojih današnjih oblika i da su mogli formirati vruću razrijeđenu supu, u kojoj su mogli nastati [[organski spoj]]evi. Bernal je tu ideju nazvao ''biopoiesis'' ili ''biopoesis'' = proces kojim živa materija evoluira iz samoobnovljivih ali neživih [[molekula]], uz napomenu da se ta biopoeza odvijala kroz veći broj međufaza. [[Datoteka:Miller1999 no frame.jpg|160px|mini|Stanley Miller]] [[Datoteka:Miller-Urey experiment-en.svg|mini|350px|Prikaz Miller-Uryjevog eksperimenta.]] Jedna od najvažnijih eksperimentalnih podrški teoriji prasupe pojavila se [[1952]]., kada su [[Stanley L. Miller]] i [[Harold C. Urey]] izveli pokus koji je pokazao kako se organske molekule mogu spontano stvoriti iz [[anorganski spoj|anorganskih spojeva]], u uslovima koje je predlagala Oparin-Haldaneova hipoteza. U tom poznatom [[Miller-Ureyev eksperiment|Miller-Ureyevom eksperimentu]] korištena je vrlo ograničena smjesa [[metan]]a, [[amonijak]]a i [[vodik]]a, kako bi uz vještačka električna pražnjenja, nastali osnovni organski [[monomer]]i poput [[aminokiselina]]. To je bio direktan dokaz druge od četiri navedene tačke hipoteze primordijalne supe. Mješavina vode, vodika, metana i amonijaka u eksperimentu kružila kroz aparaturu koja je pridodavala električne iskre. Nakon jedne sedmice ispostavilo se da je 10% do 15% [[ugljik]]a u sistemu pripadalo racemičnoj smjesi organskih spojeva uključujući i [[aminokiseline]], koje su glavni gradivni blokovi [[protein]]a. Osnovna hipoteza Oparina, Haldanea, Bernala, Millera i Ureya bila je da su uslovi na ranoj Zemlji pogodovali hemijskim reakcijama koje su sintetizirale istu grupu složenih organskih spojeva iz takvih jednostavnih prekursora. Tokom [[2011]]. izvedena je ponovna analiza spremljenih bočica s originalnim ekstraktima iz Miller-Ureyeovg eksperimenta, zahvaljujući naprednijoj analitičkoj opremi, koja je pokazala još više biohemijskih sastojaka nego što je prvobitno utvrđeno 1950-ih. Jedan od najvažnijih pronalazaka bile su 23 različite [[aminokiseline]], daleko više od 5 prvobitno registrovanih. Bernal je ipak tvrdio da nije dovoljno objasniti način nastanka takvih molekula, već je neophodno doći do [[fizikalna hemija|fizičko-hemijskog]] objašnjenja porijekla molekula koje ukazuju na nekadašnje prisustvo prikladnih početnih sastojaka i izvora energije. == Proteinoidne mikrosfere == [[Datoteka:Phospholipids aqueous solution structures.svg|mini|300px|Tri glavne strukture [[fosfolipid]]a spontanog rastvora: [[liposom]] (blizak dvosloju), [[micela]] i dvosloj.]] [[Datoteka:010 small subunit-1FKA.gif|thumb|350px|desno|Molekulska structura [[ribosom|30S podjedinice ribosoma]] ''[[Thermus thermophilus]]''.<ref name="Venki">{{cite journal |last1=Wimberly |first1=Brian T. |last2=Brodersen |first2=Ditlev E. |last3=Clemons |first3=William M., Jr. |last4=Morgan-Warren |first4=Robert J. |last5=Carter |first5=Andrew P. |last6=Vonrhein |first6=Clemens |last7=Hartsch |first7=Thomas |last8=Ramakrishnan |first8=V. |authorlink8=Venkatraman Ramakrishnan |display-authors=3 |date=21. 9. 2000 |title=Structure of the 30S ribosomal subunit |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-09-21_407_6802/page/327 |journal=Nature |location=London |publisher=Nature Publishing Group |volume=407 |issue=6802 |pages=327–339 |doi=10.1038/35030006 |issn=0028-0836 |pmid=11014182}}</ref><ref name="Bernstein">{{cite journal |last1=Bernstein |first1=Harris |last2=Byerly |first2=Henry C. |last3=Hopf |first3=Frederick A. |last4=Michod |first4=Richard A. |last5=Vemulapalli |first5=G. Krishna |display-authors=3 |date=juni 1983 |title=The Darwinian Dynamic |url=https://archive.org/details/sim_quarterly-review-of-biology_1983-06_58_2/page/185 |journal=[[The Quarterly Review of Biology]] |location=Chicago, IL |publisher=[[University of Chicago Press]] |volume=58 |issue=2 |pages=185–207 |doi=10.1086/413216 |issn=0033-5770 |jstor=2828805}}</ref><ref name="Michod 1999">{{harvnb|Michod|1999}}</ref>]] U pokušajima otkrivanja međukoraka abiogeneze, koje je pominjao Bernal, [[Sidney W. Fox]] je 1950-ih i 1960-ih proučavao spontani nastanak [[peptid]]nih struktura u uslovima koji su vjerovatno postojali u ranoj fazi Zemljine prošlosti. Pokazao je da [[aminokiseline]] mogu spontano oblikovati male lance nazvane [[peptid]]ima. U jednom od eksperimenata omogućio je aminokiselinama da se isuše kao u kaljuži na toplom, suhom mjestu u prebiotičkim uslovima. Otkrio je da su, kako su se sušile, stvarale su duge, često ukrštene, končaste, submikroskopske [[polipeptid]]ne molekule koje da danas nazivaju [[proteinoid]]nim [[mikrosfera]]ma. U drugom eksperimentu, uz slične metode pravljenja povoljnih uslova za nastanak života, Sidney W. Fox je posmatrao [[vulkan]]ski materijal iz [[krater]]a ([[engleski jezik|eng.]] ''cinder cone'') na [[Havaji]]ma. Otkrio je da je, samo 10 centimetara ispod površine kratera, [[temperatura]] bila preko 100 °C i predložio to kao okolnosti u kojima je mogao nastati život: molekule su mogle nastati i potom putem slobodnog pepela dospjeti u [[more]]. Stavio je grude lave na [[aminokiseline]] koje su dobijene iz [[metana]], [[amonijak]]a i [[voda|vode]], sterilizirao taj materijal i na aminokiselinama, pekao lavu nekoliko sati u staklenim uslovima. Na površini se oblikovala smeđa ljepljiva supstanca, a kada je lavu umakao u sterilnu vodu, iscurila je smeđa tekućina. Ispostavilo se da su aminokiseline stvarale proteinoide, a oni su se spojili u kuglice koje je Fox nazvao [[mikrosfera]]ma. Ti proteinoidi nisu bili [[ćelije (biologija)|ćelije]], iako su oblikovali nakupine i lance koji liče na [[cijanobakterije]]. Međutim, oni nisu sadržavali djelotvorne [[nukleinske kiseline]] ili bilo kakve druge kodirane informacije za samoobnavljanje. Na osnovu takvih eksperimenata, [[Colin S. Pittendrigh]] je, [[1967]]. izjavio da će se u laboratorijskim uslovima žive ćelije praviti za 10 godina, ali je ta tvrdnja ipak bila odraz pretjeranog entuzijazma tadašnjeg nepoznavanja složenosti ćelijske strukture.<ref name="Chen 2010">{{cite journal |first1=Irene A. |last1=Chen |first2=Peter |last2=Walde |title=From Self-Assembled Vesicles to Protocells |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2890201/pdf/cshperspect-ORI-a002170.pdf |format=PDF |journal=Cold Spring Harbor Perspectives in Biology |location=Cold Spring Harbor, NY |publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press |date=juli 2010 |volume=2 |issue=7 |page=a002170 |doi=10.1101/cshperspect.a002170 |issn=1943-0264 |pmc=2890201 |pmid=20519344 |access-date=15. 6. 2015}}</ref><ref name="Exploring">{{cite web |url=http://exploringorigins.org/protocells.html |title=Exploring Life's Origins: Protocells |website=Exploring Life's Origins: A Virtual Exhibit |publisher=National Science Foundation |location=Arlington County, VA |access-date=18. 3. 2014}}</ref><ref name="Chen 2006">{{cite journal |last=Chen |first=Irene A. |date=8. 12. 2006 |title=The Emergence of Cells During the Origin of Life |url=http://www.sciencemag.org/content/314/5805/1558.full |journal=Science |location=Washington, D.C. |publisher=American Association for the Advancement of Science |volume=314 |issue=5805 |pages=1558–1559 |doi=10.1126/science.1137541 |issn=0036-8075 |pmid=17158315 |access-date=15. 6. 2015}}</ref><ref name="Discover 2004">{{cite journal |last=Zimmer |first=Carl |authorlink=Carl Zimmer |date=26. 6. 2004 |title=What Came Before DNA? |url=http://discovermagazine.com/2004/jun/cover |journal=Discover |location=Waukesha, WI |publisher=Kalmbach Publishing |issn=0274-7529}}</ref><ref name="SciAm 2007">{{cite journal |last=Shapiro |first=Robert |authorlink=Robert Shapiro (chemist) |date=juni 2007 |title=A Simpler Origin for Life |url=http://www.scientificamerican.com/article/a-simpler-origin-for-life/ |journal=Scientific American |location=Stuttgart |publisher=Georg von Holtzbrinck Publishing Group |volume=296 |issue=6 |pages=46–53 |doi=10.1038/scientificamerican0607-46 |issn=0036-8733 |pmid=17663224 |access-date=15. 6. 2015}}</ref><ref name="Grote 2011">{{cite journal |last=Grote |first=Mathias |date=septembar 2011 |title=''Jeewanu'', or the 'particles of life' |url=http://www.ias.ac.in/jbiosci/grote_3677.pdf |format=PDF |journal=[[Journal of Biosciences]] |location=Bangalore, India |publisher=[[Indian Academy of Sciences]]; Springer |volume=36 |issue=4 |pages=563–570 |doi=10.1007/s12038-011-9087-0 |issn=0250-5991 |pmid=21857103 |access-date=15. 6. 2015}}</ref><ref name="Gupta 2013">{{cite journal |last1=Gupta |first1=V. K. |last2=Rai |first2=R. K. |date=august 2013 |title=Histochemical localisation of RNA-like material in photochemically formed self-sustaining, abiogenic supramolecular assemblies 'Jeewanu', http://www.academia.edu/9439398/Histochemical_Localisation_of_RNA_like_material_in_photochemically_formed_self-sustaining_abiogenic_supramolecular_assemblis_Jeewanu_ |journal=International Research Journal of Science & Engineering |location=Amravati, India |volume=1 |issue=1 |pages=1–4 |issn=2322-0015 |access-date=15. 6. 2015}}</ref><ref>{{cite news |last=Welter |first=Kira |date=10. 8. 2015 |title=Peptide glue may have held first protocell components together, http://www.rsc.org/chemistryworld/2015/08/peptide-glue-rna-may-have-held-first-protocells-together |work=Chemistry World |type=News |location=London |publisher=Royal Society of Chemistry |issn=1473-7604 |access-date=29. 8. 2015}}</ref> == Današnji modeli == Danas još uvijek ne postoji ''standardni model'' porijekla života. Najprihvaćenji modeli su oni koji se temelje bar na nekim elementima teorije molekulske ili hemijske evolucije života, koju su postavili [[Aleksandear Oparin]] (1924) i [[J. B. S. Haldane]] (1925). Prema njima, prve molekule koje su evoluirale u najranije ćelije, bile su sintetizirane u prirodnim uslovima, tokom sporih procesa molekulske evolucije, kada su se organizirale u prve molekulske sisteme sa svojstvima biološkog reda, tj sposobnostima autonomnosti, autoregulacije i autoreprodukcije. Predložili su da je atmosfera rane epohe zazvoja Zemlje bila hemijski ograničavajuća, prvenstveno sastavljena od [[metan]]a, [[amonijak]]a, [[voda|vode]], vodikovog [[sulfid]]a, [[ugljendioksid]]a, [[ugljenmonoksid]]a i [[fosfat]]a s molekulskim [[kisik]]om i [[ozon]]om, u vrlo malim količinama ili bez njega. Prema kasnijim modelima, atmosferu u kasnom hadiju su uglavnom sačinjavali [[dušik]] i ugljendioksid, s manjim količinama ugljik monoksida, vodika i spojeva [[sumpor]]a, uz nedostatak molekularnog kisika i ozona, ali nije bila hemijski ograničavajuća, kako su pretpostavljali Oparin i Haldane. U atmosferi koju su opisali, električna aktivnost može katalizirati nastanak jednostavnih organskih molekula kao što su [[aminokiseline]], koje su osnovna gradivne jedinica proteina, a time i života. To je potvrdio [[Miller-Ureyev eksperiment]] iz [[1953]]. godine. Godine [[1949]]., Bernal je osmislio naziv ''biopoiesis'' kojim je označio proces nastanaka života, a [[1967]]. je predložio njegove tri faze: #nastanak bioloških [[monomer]]a; #nastanak bioloških [[polimer]]a, i #evolucija od sastavnih molekula do ćelije. Sugerisao je da je evolucija počela negdje između 1. i 2. faze. Razumijevanje prve faze danas je na visokoj razini, a otkriće alkalnih hidrotermalnih izvora i njihova sličnost s [[Protonska pumpa|protonskom pumpom]], koja je jedan od temelja života bioloških sistema pružaju dokaze za drugu fazu. Bernal je smatrao da je treća faza – pronalaženje metode proučavanja kako su se biološke reakcije objedinjavale iza stanične membrane – najteže dokučiva. Moderna istraživanja mogućnosti samoorganizovanja kojim bi nastala [[ćelijska membrana]] i rad na mikrosporama u različitim supstratima predstavljaju aktuelna eksperimentalna istraživanja koja teže ka rješavanju problema razumijevanja treće faze. Hemijski procesi koji su se odvijali u ranoj fazi Zemljine prošlosti poznati su pod zajedničkim nazivom - hemijska evolucija. Manfred Eigen i Sol Spiegelman su demonstrirali kroz ogled u kojem se evolucija, uključujući i razmnožavanje, varijacije i [[Prirodna selekcija|prirodni odabir]], može odvijati u [[populacija|populaciji]], kako [[molekula]] tako i [[organizam]]a. Spiegelman je putem prirodnog odabira sintetizirao tzv. [[Spiegelmanovo čudovište]], koje je imalo [[genom]] od samo 218 [[nukleotid]]nih baza. Na osnovu tog Spiegelmanovog rada, Eigen je proizveo sličan sistem sa samo 48 ili 54 nukleotida. Hemijska evolucija bila je praćena pridruživanjem biološke evolucije, što je dovelo do nastanka prvih pravih samoobnovljivih ćelija. Nikome još nije pošlo za rukom da sintetizira protoćeliju, uz korištenje jednostavnih sastojaka koji su neophodni za život (tzv. ''bottom-up'' pristup izgradnje složenijih sistema od osnovnih elemenata). Bez takvih dokaza, objašnjenja se više usredsređuju na [[hemosinteza|hemosintezu]]. Unatoč tome, postoje istaknuti istraživači, kao što su Steven Rasmussen i Jack W. Szostak, koji rade na tom području, uključujući ''bottom-up'' pristup. Druge hipoteze se zalažu za ''top-down'' pristup, u kojem se složeniji sistem pokušava objasniti na temelju rastavljanja i proučavanja pojedinih komponenti ili podsistema. Uspješni primjer ''top-down'' pristupa je eksperiment Craiga Ventera i drugih iz ''Instituta za genomska istraživanja'' (''The Institute for Genomic Research''), u kojem je uspješno stvorena [[prokarioti|prokariotska]] ćelija, prema već postojećem prirodnom modelu, ali s progresivno manje gena kako bi se doznala granica koja ispunjava minimalne zahtjeve za živi sistem. == Hemijsko porijeklo organskih molekula== [[Datoteka:Phylogenic Tree-en.svg|right|thumb|450px|[[Kladogram]] koji prikazuje ekstremne [[hipertermofil]]e na temelju [[filogeneza|filogenetskog stabla života]].]] Osim vodika, svi elementi potiču od nukleosinteze tokom životnog ciklusa zvijezda. Složene molekule, uključujući i organske, nastaju kako u svemiru tako i na planetama. Postoje dva moguća izvora organskih molekula u ranoj fazi Zemljinog postojanja: #Zemaljsko porijeklo - organska sinteza posredovana udarima svemirskih objekata, kao šro [[meteorit]]i ili drugi izvori energije ([[UV zračenje]], [[redoks|redoks reakcije]], [[elektricitet]]). Podrška takvom tumačenju su rezultati eksperimenta kao što je Miller-Ureyev. #Vanzemaljsko porijeklo – podrazumijeva nastanak organskih molekula u međuzvjezdanoj prašini i njihovom šisrenju na planete. Procjene tih izvora upućuju da je događaj poznat pod nazivom ''Kasno teško bombardovanje'' (engleski, ''Late Heavy Bombardment''), koji se desio prije 3,5 milijardi godina. Tada se veliki broj [[asteroid]]a sudarao s ranim planetama [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]], učinivši u ranoj atmosferi dostupnim velike količine organskih spojeva koje su uporedive sa onima proizvedenim drugim izvorima energije. Pretpostavlja se da je ovo bombardovanje također moglo djelotvorno sterilizovati Zemljinu površinu do više desetina metara dubine. Ako je život evoluirao dublje od toga, bio bi zaštićen i od vrlo visokih razina [[UV zračenje|UV zračenja]] tadašnjeg Sunca. Oponašanjem geotermalno zagrijane okeanske kore dobijeno je daleko više organskih spojeva nego u slučaju Miller-Ureyevog eksperimenta. U dubokim hidrotermalnim izvorima, Everett Shock je uočio ogromni termodinamički potencijal u stvaranju organskih molekula, budući da su morska voda i hidrotermalne tekućine daleko od ravnoteže i da se miješaju prema stabilinijem stanju. Shock je ustanovio kako je maksimalna, dostupna energija prisutna pri [[temperatura]]ma oko 100-150 °C, što su upravo onakve na kojima žive neke hipertermofilne [[bakterije]] i termoacidofilne [[archae]] koje se nalaze na samom korijenu [[filogeneza|filogenetskog stabla]], najbliže posljednjem [[univerzalni zajednički predak|univerzalnom zajedničkom pretku]] (''Last Universal Common Ancestor'': LUCA).<ref>{{cite journal |last1=Geballe |first1=Thomas R. |last2=Najarro |first2=Francisco |last3=Figer |first3=Donald F. |authorlink3=Donald Figer |last4=Schlegelmilch |first4=Barret W. |last5=de la Fuente |first5=Diego |display-authors=3 |date=10. 11. 2011 |title=Infrared diffuse interstellar bands in the Galactic Centre region |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2011-11-10_479_7372/page/200 |journal=Nature |location=London |publisher=Nature Publishing Group |volume=479 |issue=7372 |pages=200–202 |arxiv=1111.0613 |bibcode=2011Natur.479..200G |doi=10.1038/nature10527 |issn=0028-0836 |pmid=22048316}}</ref><ref>{{harvnb|Klyce|2001}}</ref><ref>{{cite journal |last=Chyba |first=Christopher |authorlink=Christopher Chyba |last2=Sagan |first2=Carl |authorlink2=Carl Sagan |date=9. 1. 1992 |title=Endogenous production, exogenous delivery and impact-shock synthesis of organic molecules: an inventory for the origins of life |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1992-01-09_355_6356/page/125 |journal=Nature |location=London |publisher=Nature Publishing Group |volume=355 |issue=6356 |pages=125–132 |bibcode=1992Natur.355..125C |doi=10.1038/355125a0 |issn=0028-0836 |pmid=11538392}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Furukawa |first1=Yoshihiro |last2=Sekine |first2=Toshimori |last3=Oba |first3=Masahiro |last4=Kakegawa |first4=Takeshi |last5=Nakazawa |first5=Hiromoto |display-authors=3 |date=januar 2009 |title=Biomolecule formation by oceanic impacts on early Earth |url=https://archive.org/details/nature-geoscience_2009-01_2_1/page/62 |journal=Nature Geoscience |location=London |publisher=Nature Publishing Group |volume=2 |issue=1 |pages=62–66 |bibcode=2009NatGe...2...62F |doi=10.1038/NGEO383 |issn=1752-0894}}</ref> == Hemijska sinteza == Iako se osobine samoorganizacije, samoregulacije i samoobnavljanja često smatraju značajkama isključivo živih sistema, postoje brojni primjeri abiotičkih molekula koje pokazuju neka od tih obilježja u određenim, odgovarajućim uslovima. Stan Palasek je pokazao kako [[ribonukleinska kiselina]] (RNK) može sama spontano nastati zahvaljujući fizičkim svojstvima okolnih hidrotermalnih izvora. Samostalno sastavljanje [[virus]]a unutar ćelija domaćina također ima utjecaja u istraživanju porijekla života budući da povećava povjerenje u hipotezu o nastanku života putem samostalnog organizovanja organskih molekula. U ranoj prošlosti Zemlje postojali su višestruki izvori energije za [[hemijska reakcija|hemijske reakcije]]. Naprimjer, toplota (u geotermalnim procesima) je standardni izvor energije u hemiji, uz sunčevu svjetlost i električno pražnjenje atmosfere (munje). Reakcije koje se teško i sporo odvijaju mogu se odvijati u datim uslovima nastati vrlo lahko, kao što je to slučaj u [[željezo]]-[[sumpor]] hemizmima. To je bilo važno i kod fiksacije [[ugljik]]a (konverzija ugljika iz anorganskih u organske oblike). Ta fiksacija se uz željezo-sumpor reakcije, odvija u neutralnim vrijednostima pH i oko 100&nbsp;°C. Tako su željezno-sumporne površine, koje su obilno prisutne u okolini hidrotermalnih izvora i danas sposobne proizvesti male količine [[aminokiselina]] i drugih [[metabolit]]a. Tako [[formamid]] proizvodi sva četiri [[ribonukleotid]]a i druge biološke molekule, ako se zagrije u prisustvu različitih zemnih [[mineral]]a. Formamid je sveprisutan u svemiru, gdje se javlja kao rezultat reakcije vode i [[cijanovodik]]a (HCN). Kao mogući biološki prethodnik, ima nekoliko prednosti uključujući sposobnost da se tokom isparavanja vode vrlo lahko grupiše. Cijanovodik je otrovan samo za aerobne organizme ([[eukarioti]] i aerobne [[bakterije]]), koji na počecima nastanka života nisu postojali. Uz to, može imati ulogu i u drugim hemijskim procesima, kao što je sinteza [[aminokiseline]] [[glicin]]a. Godine [[1961]]. je dokazano da [[purin]]ska baza nukleinskih kiselina, [[adenin]] može nastati zagrijavanjem vodene otopine amonijevog cijanida (NH4CN). Također su uočeni i drugi vidovi sinteze baza iz anorganskog materijala. Leslie E. Orgel i saradnici su pokazali da su temperature smrzavanja pogodne za sintezu purina, zbog grupisanja ključnih prethodnika, kao što je [[cijanovodik]]. Istraživanje Stanleyja L. Millera i saradnika naslutilo je da dok sinteza [[adenin]]a i [[guanin]]a traži ledene uslove, a za sintezu [[citozin]]a i [[uracil]]a bi mogle biti potrebne temperature vrenja. Od [[1972]]. do [[1997]]. zabilježili su nastanak sedam različitih [[aminokiselina]] i 11 nukelobaza u ledu, kada su bili uključeni amonijak i cijanid. == Također pogledajte == {{Portal|Biologija}} *[[Evolucija]] *[[Porijeklo života]] *[[Život]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Abiogenesis}} * {{cite web |url=http://exploringorigins.org/ |title=Exploring Life's Origins: A Virtual Exhibit |website=Exploring Life's Origins: A Virtual Exhibit |publisher=[[National Science Foundation]] |location=Arlington County, VA |access-date=2. 7. 2015}} * {{cite journal |last=Fields |first=Helen |date=oktobar 2010 |title=The Origins of Life |url=http://www.smithsonianmag.com/science-nature/the-origins-of-life-60437133/?all |journal=[[Smithsonian (časopis)|Smithsonian]] |location=Washington, D.C. |publisher=[[Smithsonian Institution]] |issn=0037-7333 |access-date=2. 7. 2015}} * {{cite journal |last=Fox |first=Douglas |date=28. 3. 2007 |title=Primordial Soup's On: Scientists Repeat Evolution's Most Famous Experiment |url=http://www.scientificamerican.com/article/primordial-soup-urey-miller-evolution-experiment-repeated/ |journal=[[Scientific American]] |location=Stuttgart |publisher=[[Georg von Holtzbrinck Publishing Group]] |issn=0036-8733 |access-date=2. 7. 2015}} * {{cite web |url=http://www.gla.ac.uk/projects/originoflife/ |title=The Geochemical Origins of Life by Michael J. Russell & Allan J. Hall |date=13. 12. 2008 |publisher=[[University of Glasgow]] |location=Glasgow, Scotland |access-date=2. 7. 2015}} * {{cite journal |last=Kauffman |first=Stuart |authorlink=Stuart Kauffman |date=8. 8. 1996 |title=Even peptides do it |url=http://www.santafe.edu/sfi/People/kauffman/sak-peptides.html |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |location=London |publisher=[[Nature Publishing Group]] |volume=382 |issue=6591 |pages=496–497 |bibcode=1996Natur.382..496K |doi=10.1038/382496a0 |issn=0028-0836 |pmid=8700218 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061015000732/http://www.santafe.edu/sfi/People/kauffman/sak-peptides.html |archive-date=15. 10. 2006 |access-date=2. 7. 2015 |access-date=10. 4. 2016 |archive-date=15. 10. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061015000732/http://www.santafe.edu/sfi/People/kauffman/sak-peptides.html |url-status=dead }} * {{cite web |url=http://www.earthfacts.com/evolution-and-life/howlifebeganearth/ |title=How life began on Earth |last=Malory |first=Marcia |website=Earth Facts |access-date=2. 7. 2015}} * {{cite journal |last1=Nowak |authorlink1=Martin Nowak |first1=Martin A. |last2=Ohtsuki |first2=Hisashi |date=30. 9. 2008 |title=Prevolutionary dynamics and the origin of evolution |url=http://www.pnas.org/content/early/2008/09/11/0806714105.full.pdf |format=PDF |journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America|Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |location=Washington, D.C. |publisher=[[National Academy of Sciences]] |volume=105 |issue=39 |pages=14924–14927 |bibcode=2008PNAS..10514924N |doi=10.1073/pnas.0806714105 |issn=0027-8424 |pmc=2567469 |pmid=18791073 |access-date=10. 4. 2016 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924175349/http://www.pnas.org/content/early/2008/09/11/0806714105.full.pdf }} * {{cite web |url=http://pokey.arc.nasa.gov/~astrochm/LifeImplications.html |title=Possible Connections Between Interstellar Chemistry and the Origin of Life on the Earth |website=Space Science and Astrobiology at Ames |publisher=[[NASA]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20090731102920/http://pokey.arc.nasa.gov/~astrochm/LifeImplications.html |archive-date=31. 7. 2009 |access-date=2. 7. 2015 |archive-date=29. 9. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060929161613/http://pokey.arc.nasa.gov/~astrochm/LifeImplications.html |url-status=dead }} * {{cite web |url=http://origins.harvard.edu/pages/research-spotlight-jack-szostak |title=Research Spotlight: Jack Szostak: Making Life from Scratch |website=Origins of Life Initiative |publisher=[[Harvard University]] |location=Cambridge, MA |access-date=2. 7. 2015 |archive-date=4. 7. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150704112147/http://origins.harvard.edu/pages/research-spotlight-jack-szostak |url-status=dead }} * {{cite news |last=Schirber |first=Michael |date=9. 6. 2006 |title=How Life Began: New Research Suggests Simple Approach |url=http://www.livescience.com/10531-life-began-research-suggests-simple-approach.html |work=[[LiveScience]] |location=Ogden, UT |publisher=[[Purch]] |access-date=2. 7. 2015}} * {{cite web |url=http://nai.arc.nasa.gov/news_stories/news_detail.cfm?ID=207 |title=Scientists Find Clues That Life Began in Deep Space |date=30. 1. 2001 |website=[[NASA Astrobiology Institute]] |publisher=NASA |location=Mountain View, CA |archive-url=https://web.archive.org/web/20130429151151/http://nai.arc.nasa.gov/news_stories/news_detail.cfm?ID=207 |archive-date=29. 4. 2013 |access-date=2. 7. 2015 |archive-date=20. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130220174003/http://nai.arc.nasa.gov/news_stories/news_detail.cfm?ID=207 |url-status=dead }} * {{cite news |date=16. 5. 2008 |title=Simple Artificial Cell Created From Scratch To Study Cell Complexity |url=http://www.sciencedaily.com/releases/2008/05/080515171023.htm |work=[[Science Daily]] |location=Rockville, MD |publisher=ScienceDaily, LLC |access-date=2. 7. 2015}} Post is reprinted from materials provided by [[Pennsylvania State University]]. * {{cite web |last=Singer |first=Emily |title=Chemists Invent New Letters for Nature’s Genetic Alphabet |url=http://www.wired.com/2015/07/chemists-invent-new-letters-natures-genetic-alphabet |date=19. 7. 2015 |work=[[Wired (časopis)|Wired]] |publisher=[[Condé Nast]] |location=New York |access-date=20. 7. 2015}} * {{cite journal |last=Swaminathan |first=Nikhil |date=10. 6. 2008 |title=Scientists Close to Reconstructing First Living Cell |url=http://www.scientificamerican.com/article/scientists-close-to-recon/ |journal=Scientific American |location=Stuttgart |publisher=Georg von Holtzbrinck Publishing Group |type=News |issn=0036-8733 |access-date=2. 7. 2015}} * {{cite journal |last1=Vasas |first1=Vera |last2=Fernando |first2=Chrisantha |last3=Santos |first3=Mauro |last4=Kauffman |first4=Stuart |authorlink4=Stuart Kauffman |last5=Szathmáry |first5=Eörs |authorlink5=Eörs Szathmáry |display-authors=3 |date=5. 1. 2012 |title=Evolution before genes |url=http://www.biologydirect.com/content/pdf/1745-6150-7-1.pdf |format=PDF |journal=[[Biology Direct]] |location=London |publisher=[[BioMed Central]] |volume=7 |page=1 |doi=10.1186/1745-6150-7-1 |issn=1745-6150}} * {{cite journal |last=Zlobin |first=Andrei E. |year=2013 |title=Tunguska similar impacts and origin of life |url=http://web.snauka.ru/en/issues/2013/12/30018 |journal=Modern Scientific Researches and Innovations |location=Moscow |publisher=International Centre of Science and Innovations Ltd. |number=12 |access-date=2. 7. 2015}} * {{cite journal |last=Zlobin |first=Andrei E. |year=2014 |title=Symmetry infringement in mathematical metrics of hydrogen atom as illustration of ideas by V.I.Vernadsky concerning origin of life and biosphere |url=http://www.azorcord.orc.ru/abstract.pdf |format=PDF |journal=Acta Naturae |location=Moscow |publisher=Park Media Ltd. |issue=Special Issue 1 |page=48 |issn=2075-8251 |access-date=2. 7. 2015 |date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006115358/http://www.azorcord.orc.ru/abstract.pdf |archive-date=6. 10. 2014 |url-status=dead |access-date=10. 4. 2016 |archive-date=6. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006115358/http://www.azorcord.orc.ru/abstract.pdf }} === Video izvori === * {{cite AV media |last=Hazen |first=Robert M. |authorlink=Robert Hazen |date=29. 4. 2014 |title=The Origins of Life |medium=[[Webcast]] |url=https://webcast.stsci.edu/webcast/detail.xhtml?talkid=4006 |access-date=3. 7. 2015 |location=Baltimore, MD |publisher=[[Space Telescope Science Institute]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20160415122841/https://web.archive.org/web/20160415122841/https://webcast.stsci.edu/webcast/detail.xhtml?talkid=4006 |archive-date=15. 4. 2016 |url-status=dead }}{{cite AV media |last=Hazen |first=Robert M. |authorlink=Robert Hazen |date=29. 4. 2014 |title=The Origins of Life |medium=[[Webcast]] |url=https://webcast.stsci.edu/webcast/detail.xhtml?talkid=4006 |access-date=3. 7. 2015 |location=Baltimore, MD |publisher=[[Space Telescope Science Institute]] |archive-url=https://archive.today/20140627092658/https://webcast.stsci.edu/webcast/detail.xhtml?talkid=4006 |archive-date=27. 6. 2014 |url-status=dead }}— A 2014 Spring Symposium webcast (video; 38&nbsp;m) * {{YouTube|id=mYW7qCP6-z8|title="The Origin of Life"|link=yes}} — A [[Royal Institution]] Discourse lecture given by [[John Maynard Smith]] in 1995 (video; 58&nbsp;m) * {{YouTube|id=GNjuz6MO0eU|title="Space Experts Discuss the Search for Life in the Universe at NASA"|link=no}} — Panel discussion at NASA headquarters on 14 July 2014 (video; 87&nbsp;m) * {{YouTube|id=GNjuz6MO0eU|title="Space Experts Discuss the Search for Life in the Universe at NASA" Svemirski eksperti iz NASA-e diskutuju o potrazi za životom u Svemiru|link=no}} * |access-date=2015-07-03 |location=Baltimore, MD |publisher=Space Telescope Science Institute}} — A 2014 Spring Symposium webcast (video; 38&nbsp;m) * {{YouTube|id=mYW7qCP6-z8|title="The Origin of Life"|link=yes}} — A Royal Institution Discourse lecture given by John Maynard Smith in 1995 (video; 58&nbsp;m) * {{YouTube|id=GNjuz6MO0eU|title="Space Experts Discuss the Search for Life in the Universe at NASA"|link=no}} — Panel discussion at NASA headquarters on 14 July 2014 (video; 87&nbsp;m) {{Evolucijska biologija}} {{Priroda}} [[Kategorija:Astrobiologija]] [[Kategorija:Evolucijski značajne biološke pojave]] [[Kategorija:Evolucijska biologija]] [[Kategorija:Evolucija]] [[Kategorija:Porijeklo života]] 8bwgff0clbgodc8zvyjqngfd947hmdh 0 417056 3916065 3833051 2026-08-02T18:18:31Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916065 wikitext text/x-wiki [[File:Balkan Late Neolithic.png|mini|desno|Neolitske kulture na Balkanu]] '''Arheološko područje Nebo''' nalazi se u naselju [[Brajkovići (Travnik)|Brajkovići]], udaljeno od [[Travnik]]a oko osam km. u pravcu istoka. Proglašeno je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3725 |title=Arheološko područje Nebo |work=kons.gov.ba |access-date=13. 8. 2016 |archive-date=21. 5. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220521065135/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3725 |url-status=dead }}</ref> Većina arheološkog materijala s lokaliteta Nebo, deponirana je u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu, a manji broj površinskih artefakata, smješten je u Zavičajnom muzeju Travnik. == Lokacija == Lokalitet, poznat i kao “Sikirište” (prema brojnim pronađenim sjekirama) i “Nastinice”, smješteno je na malom platou, koji se diže iznad ravnice uz rijeku [[Bila (rijeka)|Bilu]] pa se u literaturi uz naziv ovog arheološkog područja navodi naziv susjednog naselja [[Nova Bila]]. Obuhvata površinu dužine 150 m i širine 100 m. == Istraživanja == [[Neolit|Mlađi neolitik]] u središnjoj Bosni obilježen je [[Butmirska kultura|butmirskom kulturom]], nazvanoj po istoimenom i prvom istraženom lokalitetu Butmiru kod Sarajeva. Odlikuje se originalnim oblicima posuda, specifičnim ornamentalnim sustavom, bogatom i raznovrsnom figuralnom plastikom. Naselja ove kulture raspoređena su na nešto širem prostoru nego što je onaj koji je pokrivala [[Kakanjska kultura|kakanjska kulturna grupa]]. Samo su [[Obre|Obre II]], u početnoj fazi ove grupe, locirana u blizini samog [[Kakanj|Kaknja]], a naselja razvijene i kasne faze, osim [[Okolišta]], podignuta su dosta daleko od tog središta. Tako je i sam Butmir smješten u blizini izvora rijeke Bosne, a [[Brdo]] u [[Kiseljak]]u iznad [[Fojnička rijeka|Fojnice]]. Idući dolinom Lašve udaljavaju se prema zapadu naselja Nebo, Mujevine i Crkvina, dok je u srednjem toku Bosne locirano naselje u Kraljevinama. Arheološka istraživanja neolitičkog naselja Nebo obavljena su 1948. i 1951. godine i vodio ih je [[Alojz Benac]]. Doprinijela su boljem poznavanju butmirske kulturne grupe, kojoj pripada. Na lokalitetu Nebo nije bilo prekida kulturnog sloja, koji se slagao u kontinuitetu. Na otkopanom prostoru kulturni sloj bio je bogat, jedinstven i bez prekida, što ukazuje na dugotrajan život naselja. Kada je naselje napušteno, na ovom mjestu život više nije obnavljan. Do pronalaska ovog lokaliteta, Butmir je smatran posebnim nalazištem, ali od otkrića lokaliteta Nebo, Butmir se promatra kao nalazište u okviru određene kulture. == Opis dobra == === Naseobinski objekti === Neolitsko naselje Nebo se nalazi u blizini sela Brajkovići u dolini rijeke Bile, pritoke rijeke [[Lašva|Lašve]]. Dimenzije iznose otprilike: 70 x 47m. Istraživano je u dva navrata, 1949. god. i 1951. god. Tokom iskopavanja otkriveno je ukupno osam stambenih objekata od kojih je sedam zemuniĉkog tipa i jedan nadzemni objekat koji pripada kasnijoj fazi naselja.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> Zemunice se mogu podjeliti na sličan način kao i objekti iz [[Hvarsko-lisičićka kultura|Lisičića]]. Većinu čine zemunice sa manjom izbočinom. U samo dva objekta pronađeni su ostaci koji se mogu identifikovati kao vatrište dok u ostalim nedostaju tragovi unutrašnjeg vatrišta. Zidovi su pravljeni od debljeg sloja pletera i lijepa. Unutar zemunica pronađene su jame od kojih je u jednoj pronađen čitav žrvanj. Pored objekata su pronađena vanjska ognjišta i jame. Jame koje sadržavaju ostatke pepela i pruća su korištene kao podzemne peći dok su neke korištene kao sekundarno odlagalište kućnog lijepa.<ref name="Sarajevo">{{Cite web |url= http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |title= Student Saša Buljević, mentor Adnan Kaljanac - Naselja i naseobinske strukture neolita na podruĉju Bosne i Hercegovine |work= Filozofski fakultet u Sarajevu |access-date= 9. 2. 2019 |archive-date= 6. 11. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191106135915/http://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |url-status= dead }}</ref> Tehnika izgradnje naseobinskih objekata na lokalitetu Nebo gotovo je istovjetna tehnici koja je primijenjena na lokalitetu Lisičići. To ukazuje da je naselje Nebo u prvoj građevinskoj fazi korišteno sezonski. Za razliku od Lisičića, otrkiveni lokaliteti u Nebu su većinom bez ognjišta. U Nebu kao i u Lisičićima lov je bio jedan od glavnih naĉina obezbjeđivanja hrane ali za razliku od Lisičića u Nebu su pronađeni ostaci domestikata, prvenstveno govečeta, dok za svinju nije sasvim jasno da li je bila domesticirana. U Nebu nisu pronađeni ostaci žitarica, što dalje govori o sezonskoj prirodi naselja. Naselje u Nebu je osnovala i koristila lovačko-stočarska zajednica koja je lovačko-skupljačku aktivnost kombinovala sa stočarstvom kao načinom privređivanja. Postojanje dvije strategije osiguravanje hrane uticalo je na društvene odnose unutar zajednice u Nebu. Pojedine grupe su se specijalizovale za lov dok su druge aktivnije učestvovale u stočarstvu. Zavisno od dominantnosti jedne ili druge grupe formirali su se i društveni odnosi unutar naselja. Karakteristike naselja Neba ukazuju da su kao i u Lisiĉićima na prostoru Bosne i Hercegovine egzistirale visoko mobilne zajednice čiji se način života razlikovao od ustaljenog modela neolitskih zajednica. Proizvodnja keramike i stila ukrašavanja ne može biti jedini kriteriji pri analizi društvenih zajednica u neolitu. === Ostali nalazi === U kulturnom sloju nađene su '''kosti životinja''' (zub vepra, čeljusne kosti i zubi svinje, goveda i psa), a najveći broj pripadao je rogovima jelena, tako da se može zaključiti da je lov bio važan u životu stanovnika naselja. Na otkopanom dijelu pronađeno je 28 cijelih i 16 fragmentiranih '''kamenih oruđa''', uz mnoštvo kremenih strugalica i tri kremene strelice. Oruđe je bilo lijepo modelirano i polirano, a izrađivano je u samom naselju, čiji su se stanovnici služili isključivo kamenim glačanim oruđem, što je bitna odrednica za dataciju u neolitičko razdoblje. Pored kamenog oruđa, Nebo je obilovalo i '''koštanim oruđem''', a naročito su bila brojna šila u dva oblika: jedna duža i tanja, a druga kraća i deblja. Nađena je i jedna fragmentirana udica od kosti, kao dokaz o bavljenju ribarstvom. '''Keramika''' s lokaliteta Nebo bila je brojna, raznovrsna oblicima, bogato ornamentirana, a po svemu navedenom, odgovarala je keramici iz Butmira.<ref name="Neolit u Bosni">{{Cite web|url= https://pdfslide.net/documents/alojz-benac-studije-o-kamenom-i-bakarnom-dobu-u-sjeverozapadnom-balkanu.html|title= Alojz Benac, Sarajevo 1964 –STUDIJE O KAMENOM I BAKARNOM DOBU SJEVEROZAPADNOG BALKANA|work= |access-date= 9. 2. 2016|archive-date= 31. 10. 2019|archive-url= https://web.archive.org/web/20191031095916/https://pdfslide.net/documents/alojz-benac-studije-o-kamenom-i-bakarnom-dobu-u-sjeverozapadnom-balkanu.html|url-status= dead}}</ref> Naročito su česte bile bikonične i zaobljene kupe (skifosi), sa oštrim ili blagim prelazom između gornjeg i donjeg dijela. Veliki broj kupa imao je na gornjem dijelu vertikalna udubljenja. Kao ukras na kupama javljala su se i plastična dugmad. Zanimljiv je nalaz kupe s plastično izvedenim cik - cak ornamentom. Sve kupe izrađivane su od crnopečene zemlje, površina je bila nepažljivo glačana, a najčešće su one na visokoj nozi (cilindričan oblik, noge s raširenim dnom, noge sa zadebljenjem u sredini, s kanelurama) koje u potpunosti odgovaraju nalazima iz Butmira. Na Nebu su plastične tvorevine veoma rijetke, ali su potpuno identične onima u Butmiru, pa se ovdje radi o kvantitetu a ne o kvalitetu. Na jednoj figuri se primjećuju prave armenoidne rasne osobine, dok je druga figura prikazana na prijestolju, jedini primjerak te vrste u butmirskoj civilizaciji. Noge su kratke i šematične, a trup je predstavljen u suknji. Na lokalitetu Nebo, pronađen je čitav niz ulomaka keramike s urezanim ornamentom. Izvođeni su različiti motivi: trake, rombovi, trokutovi, tzv. “vučji zubi”, spirale, šahovska polja, kvadratna polja i sl. Na Nebu se dosta koristila crvena boja za farbanje čitavih površina, kao i za inkrustiranje. == Literatura == == Vanjski linkovi == * [http://documents.tips/documents/neolit-na-podrucju-bih.html Neolit u BiH]{{Mrtav link}} == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Travniku]] [[Kategorija:Neolitski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|Nebo]] [[Kategorija:Butmirska kultura]] pw5xz3q0j7d9xxf6q7fyozrxgdbgomb 10 417610 3916186 3813210 2026-08-03T08:18:25Z KWiki 9400 3916186 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Shanghai Masters (snuker) |naslov = ''[[Shanghai Masters (snuker)|Shanghai Masters]]'' |podaciklasa = hlist |grupa1 = Rangirni |podaci1 = * [[Shanghai Masters 2007 (snuker)|2007]] * [[Shanghai Masters 2008 (snuker)|2008]] * [[Shanghai Masters 2009 (snuker)|2009]] * [[Shanghai Masters 2010 (snuker)|2010]] * [[Shanghai Masters 2011 (snuker)|2011]] * [[Shanghai Masters 2012 (snuker)|2012]] * [[Shanghai Masters 2013 (snuker)|2013]] * [[Shanghai Masters 2014 (snuker)|2014]] * [[Shanghai Masters 2015 (snuker)|2015]] * [[Shanghai Masters 2016 (snuker)|2016]] * [[Shanghai Masters 2017 (snuker)|2017.]] |grupa2 = Nerangirni |podaci2 = * [[Shanghai Masters 2018 (snuker)|2018]] * [[Shanghai Masters 2019 (snuker)|2019]] * {{color|grey|2020–2022}} * [[Shanghai Masters 2023 (snuker)|2023]] * [[Shanghai Masters 2024 (snuker)|2024]] * [[Shanghai Masters 2025 (snuker)|2025]] * [[Shanghai Masters 2026 (snuker)|2026.]] }}<noinclude> [[Kategorija:Shanghai Masters (snuker)|~]] [[Kategorija:Šabloni za snukerske turnire|Shanghai Masters]] </noinclude> 21633y5sndi2nvwr0ajcpvp97uyxxq2 0 418019 3916017 3896082 2026-08-02T15:47:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916017 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Aleksandar Sever | Slika = Bust of Alexander Severus.jpg | Nasljeđivanje = [[Spisak rimskih careva|Car Rimskog Carstva]] | Vladavina = 11. mart 222 – 19. mart 235. | Prethodnik = [[Heliogabal]] | Nasljednik = [[Maksimin I Tračanin]] | Datum rođenja = 1. oktobar 208. | Mjesto rođenja = [[Arka|Arka Cezareja]], [[Rimsko Carstvo]] | Datum smrti = 19. mart 235. (u 26. godini) | Mjesto smrti = [[Mainz|Moguntiacum]], [[Gornja Germanija]], [[Rimsko Carstvo]] | Supružnik = [[Salustija Orbijana]]<br>[[Sulpicija Memija]] | Otac = [[Marko Julije Gesije Marcijan]] | Dinastija = [[Sever (dinastija)|Sever]] | Majka = [[Julija Avita Mameja]] }} '''Marko Aurelije Sever Aleksandar August'''{{sfn|Cooley|p=496}} također poznat kao '''Aleksandar Sever'''<ref name="Alexander Severus">{{cite web |title=Alexander Severus |url=https://www.worldhistory.org/Alexander_Severus/ |website=[[World History Encyclopedia]] |access-date=28. 1. 2021}}</ref> (1. oktobar 208 – 19. mart 235) bio je [[Spisak rimskih careva|rimski car]] od 222. do 235. Bio je poslednji car iz dinastije Severa. Naslijedio je rođaka [[Heliogabal]]a nakon njegovog ubistva 222, da bi na kraju i sam bio ubijen, čime je započeta [[kriza trećeg stoljeća]] – gotovo 50 godina građanskih ratova, stranih invazija i kolapsa monetarne ekonomije. [[Heliogabal]]a su zajedno sa njegovom majkom Julijom Soemijas ubili njegovi čuvari, koji su, kao znak prezira, bacili posmrtne ostatke u rijeku [[Tiber]].<ref>Dio, 60:20:2</ref> Aleksandar i njegov rođak bili su unuci [[Julija Maesa|Julije Maese]], koja je bila sestra carice [[Julija Domna|Julije Domne]] i koja je organizovala [[Heliogabal]]ovo ga Treća Galska legija proglasi carem. Bio je i najmlađi jedini legalni rimski car tokom postojanja ujedinjenog carstva. Aleksandrova mirnodopska vladavina koja je bila najduža vladavina jednog jedinog cara od [[Antonin Pio|Antonina Pija]].<ref>A handful of emperors since Antoninus Pius reigned for longer than 13 years, but for some or most of their reign they were co-emperors with others and therefore they were sole emperor for less time.</ref> bila je prosperitetna. Međutim, Rim je bio vojno suočen s rastućim [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskim Carstvom]] i rastućim upadima [[Germani|germanskih plemena]]. Uspio je riješiti prijetnju Sasanida. Ali kada je vodio kampanju protiv germanskih plemena, Aleksandar je pokušao da donese mir baveći se diplomatijom i podmićivanjem. To je otuđilo mnoge u rimskoj vojsci, što je dovelo do zavjere koja je rezultirala njegovim ubistvom u logoru kod [[Mainz|Moguntiacuma]]., njegove majke Julije Avite Mamaee i njegovih savjetnika. Nakon njihove smrti, uslijedilo je krunisanje Maksimina Traksa. Aleksandrova smrt je označila događaj epohe za krizu trećeg vijeka. == Mladost == Aleksandar Sever je rođen 1. oktobra 208. u [[Arka|Arka Cezariji]] u [[Fenicija|Feniciji]]<ref>[[Furius Dionysius Filocalus]], ''[[Chronograph of 354]]'', [https://www.tertullian.org/fathers/chronography_of_354_06_calendar.htm Part 3]: "DIVI·ALEXANDRI·KAL·OCT".</ref><ref>[[Herodian]], who lived during his reign, writes that Elagabalus and Alexander were "about fourteen and ten, respectively" in May 218 ([https://www.tertullian.org/fathers/herodian_05_book5.htm 5.3.3]). The ''[[Epitome de Caesaribus]]'' ([https://web.archive.org/web/20220311020340/http://www.roman-emperors.org/epitome.htm 23, 24]), written over a century later, states that "he lived sixteen years", while Alexander died in his "twenty-sixth year" (Elagabalus lived 18 years).</ref>{{sfn|Benario|2023}} kao sin [[Gesije Marcijan|Gesija Marcijana]] i [[Julija Mameja|Julije Avite Mameje]]. Kako je Julija Avita Mameja bila nećaka [[Septimije Sever|Septimija Severa]], njegova baka [[Julija Maesa]] je smatrala da on ima više potencijala u sticanju podrške [[Pretorijanci|Pretorijanske garde]] od svog drugog unuka, sve nepopularnijeg cara [[Heliogabal]]a. Tako je, da bi sačuvala vlastiti položaj, naredila Heliogabalu da usvoji mladog Aleksandra,<ref name=women>Jasper Burns (2006). ''Great Women of Imperial Rome: Mothers and Wives of the Caesars''. London: Routledge, pp. 214–217. {{ISBN|1134131852}}</ref> a zatim dogovorila Heliogabalovo ubistvo kako bi osigurala prijestolje Aleksandru.<ref>Wells, Colin (1997). ''The Roman Empire'', Harvard University Press.</ref> Nakon Heliogabalovog ubistva, Aleksandar Sever je sa 14 godina postao najmlađi car u historiji Rima.<ref>{{cite web |title=Alexander Severus |url=https://www.worldhistory.org/Alexander_Severus/ |website=[[World History Encyclopedia]] |access-date=27. 1. 2021}}</ref> Tokom vladavine, Aleksandar Sever se uveliko oslanjao na upute svoje bake Julije Maese i majke Julije Mameje. Kao mlad, nezreo i neiskusan adolescent, Aleksandar Sever je vrlo malo znao o vladanju i ratnim sposobnostima. Vremenom se, međutim, vojska divila njegovim jednostavnim vrlinama i umjerenim ponašanjem koje je bilo toliko različito od Heliogabala. == Reference == {{Refspisak}} == Izvori == === Antički izvori === {{Refbegin|30em}} * [[Cassius Dio]] ({{circa}} 230), [https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/80*.html ''Roman History, Book 80''] * [[Herodian]] ({{circa}} 240), [https://www.livius.org/sources/content/herodian-s-roman-history/ ''Roman History, Book 6''] * [[Aurelius Victor]] att. ({{circa}} 400), [http://www.roman-emperors.org/epitome.htm ''Epitome de Caesaribus''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201108100827/http://www.roman-emperors.org/epitome.htm |date=8. 11. 2020 }} * [[Historia Augusta]], [https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Historia_Augusta/Severus_Alexander/1*.html ''Life of Severus Alexander''] * [[Zosimus (historian)|Zosimus]] ({{circa}} 500), ''[http://www.tertullian.org/fathers/zosimus01_book1.htm Historia Nova]'' * [[Joannes Zonaras]] ({{circa}} 1120), [https://web.archive.org/web/20080521191250/http://www.ancientsites.com/aw/Post/1049415 ''Compendium of History''] {{Refend}} === Moderni izvori === * {{citation |last=Benario |first=Herbert W. |title=Alexander Severus (A.D. 222–235) |work=[[De Imperatoribus Romanis]] |date= 2023 |url=http://www.roman-emperors.org/alexsev.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20080515233414/http://www.roman-emperors.org/alexsev.htm |archive-date=15. 5. 2008 }} * {{cite book |last=Cooley |year=2012 |first=Alison E. |title=The Cambridge Manual of Latin Epigraphy |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-84026-2 |url={{googlebooks|VlghAwAAQBAJ|plainurl=y}} |author-link=Alison E. Cooley |ref={{sfnref|Cooley}} }} * {{wikicite |reference=Groebe, Paul, "[[s:de:RE:Aurelius 221|Aurelius 221]]", ''[[Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft]]'' (''RE'', ''PW''), [[iarchive:PaulysReal-encyclopadieDerClassischenAltertumswissenschaftVolume4/page/n275/mode/2up|volume II.2]], Stuttgart, 1896, columns 2526–2542.|ref={{sfnref|Groebe}} }} * {{cite book |last=Icks |year=2011 |first=Martijn |title=The Crimes of Elagabalus: The Life and Legacy of Rome's Decadent Boy Emperor |publisher=I.B. Tauris & Co. Ltd. |place=London |isbn=978-1-84885-362-1 |url={{googlebooks|_g-MDwAAQBAJ|plainurl=y}} |ref={{SfnRef|Icks}} }} * {{cite book|last=Southern|year=2001|first=Pat.|title=The Roman Empire from Severus to Constantine|url=https://archive.org/details/romanempirefroms0000sout_v9s2|publisher=Routledge|isbn=9780415239431}} * {{cite book|last=Campbell|year=1984|first=J.B.|title=The Emperor and the Roman Army 31 BC–AD 235|publisher=Clarenden|isbn=978-0198148340}} * {{EB1911|wstitle=Alexander Severus |volume=1|page=567}} Although a few phrases appear to be copied from this encyclopedia, all of them are attributed here to primary sources. {{Rimski carevi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rimski carevi]] 5okkl23wyhfb8wqm15re4to7g7i8vib 0 421484 3916197 3767135 2026-08-03T08:54:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916197 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Džamija Esme sultanije | slika = Jajce, Bosnia and Herzegovina - panoramio (3).jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = | opis_slike = Vanjski izgled džamije Esma sultanija | geografska_dužina = 17.271125 | geografska_širina = 44.339820 | vrsta_karte = Bosna i Hercegovina | veličina_karte = 250px | opis_karte = Položaj džamije Esme sultanije u Bosni i Hercegovini | reljef_karte = da | lokacija = [[Jajce]] | religijska_pripadnost = [[Islam]] | općina = [[Jajce]] | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | arhitekt = | arhitektonski_tip = | arhitektonski_stil = osmanski stil | osnivač = Sultanija Esma | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1882. | troškovi_gradnje = | kapacitet = 300 | dužina = 9,49 | širina = 9,55 | visina_maks = | broj_kupola = 1 | broj_munara = 1 | visina_munare = | materijali = }}'''Džamija Esme sultanije''', ili '''Čaršijska džamija''', nalazi se u [[Jajce|Jajcu]], [[Bosna i Hercegovina]], u glavnoj ulici koja povezuje [[Travnik|Travničku]] i [[Banja Luka|Banjalučku]] kapiju. Ovo je u Bosni i Hercegovini jedina džamija koja nosi ime po jednoj ženi. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1311 |title=Džamija Esme sultanije |work=kons.gov.ba |access-date=13. 10. 2016 |archive-date=7. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211207125111/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1311 |url-status=dead }}</ref> == Historija == [[Datoteka:Jajce – Džamija sultanije Esme.jpg|lijevo|mini|200x200piksel|Džamija Esme sultanije (2015)]] Esma sultanija je bila supruga bosanskog namjesnika [[Mehmed paša Muhsinović|Mehmed paše Muhsinovića]] i sagradila je ovu džamiju i dva mosta na [[Vrbas]]u. Mehmed paša Muhsinović bio je [[namjesnik]] Bosne u dva navrata – prvi put 1760. do 1763, a drugi put od 1770. do 1772. Na mjestu današnje Esme Sultanije džamije ranije postojala je džamija, a koju je, prema tarihu iznad portala podigao čauški čehaja Emir Mustafa 1749/50. Ova džamija spada među posljednje izgrađene džamije u Bosni i Hercegovini koje su pokrivene [[Kupola|kupolom]]. Esme Sultanije džamija u potpunosti srušena je 1993, tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Svi fragmenti su uklonjeni sa lokacije i odvezeni u nepoznatom pravcu. Obnovljena je 2010. godine.<ref>{{Cite web|url=https://dzamije.ba/info.php?id=dzamija-esme-sultanije-88|title=Džamija Esme sultanije - Jajce {{!}} Džamije u BiH|website=dzamije.ba|access-date=29. 11. 2024|archive-date=24. 1. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250124112543/https://dzamije.ba/info.php?id=dzamija-esme-sultanije-88|url-status=dead}}</ref> == Opis == Pripada centralnom potkupolnom tipu džamije, sa natkrivenim sofama i kamenim [[Munara|minaretom]]. Kupola je izdužena. Zauzima prostor od 9,49 x 9,55, a umjesto tambura ima u izduženju osam prozora. Kod ove džamije kupola oslonjena je na četverougaonu bazu i njena visina od poda do vrha iznosi 13 m. [[Munara]] je vitka i vrlo proporcionalna, izgrađena od istog kamena od koga i džamija. Baza munare je osmostrana dok je tijelo sa šesnaest strana. Baza je dekorirana motivima u formi pupoljka. Ovaj motiv se u stiliziranoj formi javlja i na dnu i pri vrhu tijela munare, ispod šerefeta. Ima stalaktitne ukrase ispod šerefe. Stranice ograde munare su sa reljefnim dekoracijama na kojima se javljaju motivi kruga, zvijezde i heksagona. Svaka stranica ograde je dekorirana na drugačiji način. Uz ovu džamiju se nalazi dvadesetak nišana, a među njima osam nišana imaju epitafe. Najstariji datirani spomenik je iz [[Hidžra|hidžretske]] 1238 (po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom]] 1822) godine, a najmlađi je datiran sa 1292 (1875) godinom. == Literatura == * [[Mehmed Mujezinović]], Sarajevo publishing, 1998 -Islamska epigrafika u BiH, knjiga II. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20160405010243/http://www.agencija-jajce.ba/ba/index.php/vjerski-objekti/islamski-vjerski-objekti/dzamija-esme-sultanije Džamija Esme sultanije] {{Portal Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Jajcu]] [[Kategorija:Džamije u Jajcu]] cg2pk9din4jxyq7ynra4a4bg064bc7k 0 429083 3916050 3760744 2026-08-02T17:48:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916050 wikitext text/x-wiki [[File: Rimske iskopine na Ilidži.jpg |mini|desno|Ostaci rimske vile urbana na Ilidži]] '''Aquae S''' naziv je naselja iz [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|rimskog perioda]], koje se nalazilo na mjestu današnje [[Ilidža|Ilidže]], [[Bosna i Hercegovina]]. Historičari su mišljenja da to nije puni naziv koje je to mjesto imalo i da u imenu nedostaje par slova, ali o kojim slovima je riječ to se može samo pretpostavljati. Smješteno je na lijevoj obali rijeke [[Željeznica (rijeka)|Željeznice]], na početku ilidžanskog naselja Lužani. Aquae su bile vrlo čest naziv za čitav niz rimskih gradova i municipalnih jedinica: Aquae (Baden – Baden, [[Njemačka]]), Aquae Arnemetiae (Buxton, [[Velika Britanija]]), Aquae Calidae ([[Alžir]]), Aquae Convenarum (Bagne;res –de-Bigorre, [[Francuska]]), Aquae Flaviae (Chaves, [[Portugal]]), Aquae Mattiacae (Wiesbaden, Njemačka), Aquae Neri (Nevris-les-Bains, Francuska), Aquae Regiae ([[Tunis]]), Aquae Sextiae (Aix-en-Provence, Francuska), Aquae Sulis (Bath, Velika Britanija), Aquae Tarbellicar (Dax, Francuska).<ref name="Mesihović">{{Cite web |url= https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |title= Salmedin Mesihović: Doprinos historiji sarajevskog prostora u antičko doba, Izvorni naučni rad |work= Filozofski fakultet, Sarajevo, |access-date= 9. 2. 2019 |archive-date= 15. 4. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230415233047/https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/historijska_traganja_1.%C4%8CLANCI-SalmedinM.pdf |url-status= dead }}</ref> Historičar [[Salmedin Mesihović]] u svojim radovima roristi naziv Akvis. Do danas nije precizno definisan konačan obuhvat i veličina ovog antičkog naselja, kao ni konačan izgled građevinskih objekata koji su u njemu sagrađeni. Utvrđeni su sljedeći objekti: * kompleks stambenih vila * villa urbana * objekat nepoznate namjene, neistražen, * hospitalium i hospitium Navedeni objekti čine arheološko područje koje je sa pokretnim naslijeđem pronađenom na arheološkom području (smješteno u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu), proglašeno za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Spomenik">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2498 |title=Rimske iskopine na Ilidži |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2022 |archive-date=4. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220804073508/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2498 |url-status=dead }}</ref> == Geografske karakteristike == Rimsko naselje Aquae S... nalazilo se u neposrednoj blizini modernog ilidžanskog naselja Lužani. Smješteno je na prostoru [[Srednja Bosna|srednje Bosne]], u jugozapadnom dijelu [[Sarajevsko polje|Sarajevskog polja]], na nadmorskoj visini od 490 metara. U neposrednoj blizini naselja nalaze se dvije rijeke: [[Bosna (rijeka)|Bosna]] i [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]]. U Bosnu se ulijevaju tri rječice: Željeznica, Dobrinja i [[Miljacka]]. Sa lijeve strane nalazi se samo jedna malo veća pritoka, rijeka [[Zujevina]]. Ilidža je poznata zbog svojih izvora termalne vode. Pored Ilidže, termalni izvori pronađeni su još: u [[Blažuj]]u i Jošanici pored Vogošće.<ref>{{Cite book|title=Sarajevo i njegova okolina od najstarijeg vremena do austrougarske okupacije, I|last=Skarić|first=Vladislav|publisher=zdanje opštine grada Sarajeva, Sarajevo|year=1937|isbn=|location=Sarajevo|pages=4}}</ref> Nad prostorom Ilidže dominira planina Igman koja predstavlja prirodnu granicu između dvije regije: Bosne i Hercegovine. [[Igman]] pruža mnoštvo resursa: hrana i drvena građa. Rimski put iz [[Salona|Salone]] koji je išao preko središnje Bosne u Aquae S... dolazio je prateći uzvodno tok rijeke Bosne. Put iz [[Narona|Narone]] koji je prelazi Ivan planinu u Aquae S... je ulazio sljedeći tok rijeke Zujevine, lijeve pritoke Bosne. U Aquae S... je možda ulazio i put koji je dolazio iz područja srednje Lepenice. Iz Aquae S... je izlazila glavna komunikacija koja je prolazila kroz rimsko naselje na obalama Miljacke i išla do u blizini današnje Vijećnice i dalje za istočnu Bosnu. == Historija == U periodu vladavine [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimskog carstva]], najznačajnije naselje u Sarajevskom polju bilo je ono na Ilidži. Okolina današnje Ilidže bila je veoma gusto naseljena. O tome svjedoče nalazi na više lokaliteta: Crkvište, Stupsko Brdo, Švrakino selo itd. Gradski ager Res publicae Aquarum S... sastojao se od većih i manjih naselja – ''pagi, vici'' domaćeg stanovništva u ruralnom području, te od ekonomskih zaselaka zemljoposjednika [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|''villae rusticae'']], kao i manjih zanatskih i trgovačkih naselja. Kolonija Aquae S... postala je upravni i politički centar ovog područja, a vremenom je postigla i poseban ugled kao lječilište i trgovačko središte. Planski se razvijala za vrijeme cara Marka Aurelija (161.-180.). Tada je veliki procenat isluženih vojnika (veterana) dobio zemlju na prostoru Ilidže. Aquae S... je u 3. st. n. e. tri puta unapređivala svoj status od ''municipija'', preko ''kolonije'' do ''res publike'' u vrijeme cara Dioklecijana.<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://view.joomag.com/bih-u-anti%C4%8Dko-doba-ivo-bojanovski/0865127001413887200?page=11 |title= BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> == Arheologija i nalazi == U literarnim izvorima iz rimskog perioda ne spominje se naselje Ilidža, pa sve što se o njemu zna potiče od arheoloških istraživanja. Prvi koji je u znanstvenoj literaturi spomenuo Ilidžu kao potencijalno rimsko nalazište bio je [[Engleska|engleski]] istraživač [[Artur Evans]] (1876. god), za koga se smatra da je imao vrlo izraženu arheološko-istraživačku intuiciju i pronicljivost.<ref name="Mesihović"/> Prva istraživanja Ilidže započela su za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarske monarhije]] 1882 i 1883. godine, i trajala su do 1990. godine. U istraživanjima učestvovali su: [[Carl Patsch]], [[Ćiro Truhelka]], [[Esad Pašalić]], [[Dimitrije Sergejevski]], [[Mihovil Mandić]], [[Niko Andrijašević]]. === Naselje === U ranorimsko doba, oko tamošnjeg sumpornog vrela, najprije se formiralo jedno manje banjsko lječilište, a tokom prvog stoljeća oko njega nastalo je urbano naselje rimskog tipa. Postanak i razvoj rimskog grada na Ilidži predstavlja i prvu fazu urbanizacije na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine. Pronađen je objekat [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|vile urbana]] sa peristil odjeljenjem i portikom, i sa tipičnim unutrašnjim rasporedom bogate rimske kuće, ukrašene vrijednim [[Mozaik|mozaicima]] i [[freska]]ma. Bila je kvadratnog oblika, s trideset prostorija različitih dimenzija i funkcija. Krov je bio od tegule i imbricesa. Vanjske površine zidova bile su obložene pločastim lomljenim kamenom nepravilnog oblika i pravilno tesanim kvadratnim kamenom. Ispod podova su nađene naprave za centralno zagrijavanje zgrada. Uz nju se nalazilo više objekata koji su bili povezani kolonadama stubova i bedema. Zgrada hospicijuma (hospitium / hospitalium), građena je u više vremenski odvojenih faza. Objekat je bio javne namjene. U osnovi je izduženi pravougaonik, s nizom odaja oko unutrašnjeg dvorišta. Arheološka istraživanja pokazala su da je objekat prvobitno imao termalni karakter, s lječilištem (pars balnearia) i rekreativnim centrom. Poslije je dograđen gostinjski dio - hospitium. Građevina je bila opremljena raznim savremenim uređajima, vodovodnim i kanalizacijskim instalacijama. Grijalo se pomoću hipokaustnog sistema uređaja.<ref name="Basler"/> === Epigrafski nalazi === Na današnjem sarajevskom području pronađen je znatan broj natpisa iz rimskog perioda (početak I. st. – početak VII. st), koji u priličnoj mjeri osvjetljavaju ranu historiju Sarajeva. U okviru ove skupine najveći dio čine epitafi koje su za sobom ostavili pripadnici višeg sloja stanovništva. U manjoj mjeri je riječ o svečanim posvetama visokim državnim funkcionerima (carevi, pojedini senatori) i božanstvima. Natpisi su djelimično uvršteni u ediciju ''Corpus Inscriptiones Latinarum'' (CIL), jedan dio u ''Inscriptiones Latinae quae in Iugoslavia'' (ILJug) i L’Année épigraphique (AE), a priličan dio nije ni u jednoj od ovih edicija.<ref name="Mesihović"/> ==== Natpisi Apolonu ==== U ruševinama banjskog dijela naselja otkriven je natpis [[Apolon]]u Tadenusu, koji je bio božanstvo lječilišta i streličarstva. * CIL III, 13858= ILJug I, 92, * Mjesto nalaza: kod “Crvenog Hana” na Ilidži, * Oblik/tip nalaza: oltar od krečnjaka-posveta božanstvu: * APOLLIN / TADENO / CHARMIDIS/ COL D D * Apollin[i] / Tadeno / Charmidis / col(oniae) d(onum) d(edit) * “Apolonu Tadenusu, Harmidis, kolonije daje posvetu” Natpis je nastao u periodu prije vladavine Dioklecijana, kada je Aquae S... imala status respublike, a poslije prvih decenija III. st. kada je imala status municipija. Harmidis je moguće bio, sudeći po imenu, podrijetlom Grk ili helenizirani Orijentalac koji je na sumpornim vrelima ostavio zavjet Apolonu Tadenusu. Dedikant je bio doseljenik sa stalnim prebivalištem ili na privremenom boravku na ljekovitim vrelima. koji je raspolagao sa izvjesnim bogatstvom čim je mogao da sebi dopusti podizanje spomenika sa natpisom. Oltar sa natpisom se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.<ref name="Mesihović"/> Drugi natpis je posveta Apolonu i drugim bogovima, nađen u Lužanima, Ilidža: ...NI...[...] /?[Apol]lini...../ [.....ce] teris d[is...] itd Natpisi ukazuju na prilično jak kult Apolona u urbanom jezgru Aquae S... Kult se vjerojatno razvio iz nekog redrimskog ilirsko-dezitijatskog kulta koji je imao slične atribute kao i Apolon (svjetlost, liječenje i sl.), pa se mogla izvršiti ''Intrepetatio Greaca ili Romana''. I ova činjenica pokazuje da postoji kontinuitet razvitka od ilirsko-desitijatskog do rimsko-provincijalnog, romaniziranog miljea.<ref name="Mesihović"/> ==== Natpis Dioklecijanu ==== Otkriven je i natpis koji su tadašnji građani postavili caru [[Dioklecijan]]u (Gaius Aurelius Valerius Dioclectianus 284-305), * R.P. Aquae S...(u počast Dioklecijanu), * ILJug III, 1578, * nađen u sklopu [[Rimski most|Rimskog mosta]], Ilidža, 1936. god: * IMP C VALER / DIOCLETIN / PFINVITO / AVG /5 RPAQS * Imp(eratori) [C(aesari)] C(aio) Valer(io) / Diocleti(a)n[o]/ p(io) f(elici) invi[c]to / Aug(usto) /5 r(es) p(ublica) Aq(uarum) S(........). * Imperatoru cezaru Gaju Valeriju Dioklecijanu, pobožnom, sretnom, nepobjedivom, Augustu respublika Aquae S... ([[Dimitrije Sergejevski|Sergejevski]]) Spomenik i natpis su dosta oštećeni. Vrijeme Dioklecijana je vjerovatno bilo i zenit Akvisa i njegovog područja. Ovaj natpis potvrđuje da je municipalna jedinica Aquae S... koja je obuhvatala pod svojom jurisdikcijom veći dio Srefnje Bosne (uključujući potpuno i sarajevsko područje) krajem III. st. n. e. dostigla najviši municipalni, autonomni položaj → status respublike. Znači upravna evolucija Akvisa se desila u toku III. st. n. e, prvo kao municipij, zatim kao kolonija i na kraju kao respublika<ref name="Urbanizacija">{{Cite web |url=http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |title=Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Amina Veladžić - Rimska urbanizacija na tlu današnje Bosne i Hercegovine - UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET |access-date=17. 4. 2020 |archive-date=8. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210108194504/http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/zdr_Amina_Veladzic.pdf |url-status=dead }}</ref> === Pokretni nalazi === Zanimljiv [[bronza]]ni predmet s Ilidže su tri noge neke sprave, s [[lav]]ljim glavama i tri ljudska poprsja. Željezni dvostruki kladivci služili su u zidarskom zanatu kao vitilj ili dlijeto. Otkriveni su željezna kuka za vješanje (jednostavne kuke za haljine), željezni noževi, koštani cilindrični držak od noža s bronzanim kolutom, oštrice od željeza, stvrdla, šilj, igla, željezne nožice na pero, šestar, potkovice. Od kamena je ulomak jedne zdjelice sa žljebićem, zatim mnogo ulomaka raznog pribora, posuda od žežene ilovače, okrajak trbušastog lonca, okrajci posuda, lonac s tri ručke, grlić boce od žučkaste ilovače, fragmenti zdjelica. Među nalazima su i svjetiljke s natpisima C. Des[si] i VIBIANI399, fragmentarni predmeti od stakla (suđe bez boje ili bijele, zelene, zagasite i modre boje), kao i ulomak debele pločaste cigle s preciznim otiskom sandale, klincima potkovane. Nađeno je mnogo fragmenata kućica nekog morskog puža, životinjskih kostiju i ljudskih lobanja. U Sarajevskom Polju je radilo šest antičkih figlina za proizvodnju [[Keramika|keramike]] i cigle. Svoje proizvode žigosali su pečatima NIMIXAM = (Maximin) i CONST [...]. U radionici na Ilidži su se izrađivale amfore sa žigom COSSII. Pronađeno su 63 komada novčića (50 bronzanih, devet bilonskih i četiri srebrena), u dvije gomile. Najstariji je iz 42. godine i najmlađi iz 364.-375. godine.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> === Mozaici === Otkriveno je postojanje 12 [[Rimski mozaici na tlu Bosne i Hercegovine|mozaika]] u vili urbana. Neki od njih se nalaze na terenu, a dio u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju u Sarajevu]]. Po svom geometrijskom motivu izdvaja se mozaik sa osmokrakom zvijezdom. Krakovi su dvostruko uokvireni. Kavadratna polja u uglovima su različito ukrašena prikazima kantarosa, stilizirane loze, kvadrata i pravougaonika. Među najbolje očuvane mozaike na Ilidži može se uvrstiti primjerak koji pripada tipu sa centralnim motivom. Ukras se sastoji od sfernog romba, oko kojeg je prostor podijeljen u četiri eliptična i četiri trapezoidna polja. Navedeni dijelovi su uokvireni motivom beskonačne pletenice. Na mozaiku su još vidljivi prikazi delfina, ribe i peduma. U centralnom dijelu nalazi se prikaz nimfe. Na lokalitetu Ilidža konstatirano je postojanje još četiri fragmentirana primjerka mozaika. Zajednička karakteristika ovih mozaika je postojanje četvrtastih polja u kojima se nalaze fguralne predstave ptica, pozorišnih maski, klasičnih geometrijskih motiva, rozeta, Gordijevog čvora, polja ispunjenog nizom trokuta, okvira u vidu pletenica i sl. Na Ilidži je otkriven i mozaik sa zanimljivo izvedenim prikazom Amora na morskom lavu. Spomenuti motiv svrstava mozaik u grupu sa lažnom shemom centralnog motiva. Amor se nalazi u sfernom rombu zaobljenih uglova. Prikaz ilustrira detalj scene thiasosa, tj. vjenčanja Tetide i Posejdona. Drugi mozaik sa Ilidže sa istom temom thiasosa je primjerak na kome je vidljiv motiv morske zmije.<ref name="Mozaici">{{Cite web |url= http://www.academia.edu/5668669/Umjetnosti_antickih_mozaika_na_tlu_Bosne_i_Hercegovine_Ancient_mosaics_in_the_territory_of_Bosnia_and_Herzegovina |title=Adnan Busuladžić: Umjetnosti antickih mozaika na tlu Bosne i Hercegovine |work= Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2008. = 9. 2. 2017}}</ref> Aquae S... od 2. st. n. e. imao je vlastitu radionicu u kojoj su izrađivani mozaici pronađeni na Ilidži i u njenoj okolini. === Ostala nalazišta === Vila na Stupu, podijeljena na dva dijela, bila je izgrađena od ćerpića ili od kamena, s podnicom od ilovače. Pronađeno je dosta kuhinjskog posuđa, ulomaka stakla, oruđa, kliješta, sjekire, kose, testera, verige, makaze, srp i lemeš. Interesantan nalaz predstavlja mač. Vila je bila u posjedu imućnog zemljoradnika ilirskog porijekla. Po nalazu novca, datira se oko 300. godine, što dokazuje novac careva. U Švrakinom Selu su ustanovljeni tragovi rimske naseobine, gdje je pronađena ara s natpisom404 čiji je dedikant bio Aurelijan Maksimin, veteran legije VIII Augusta. Osim are, konstantovani su i fragmenti rimske cigle i obrađenog kamena, što ukazuje na stambenu aktivnost na ovom prostoru. Rimska aglomeracija postojala je u [[Trnovu]], gdje su konstatovani nalazi novčića, kamene cilindrično-valjkaste urne i ostali predmeti. Na Naklu u [[Vojkovići]]ma postojala je stražarnica za čuvanje ulaza u Sarajevsko Polje, a na prostoru [[Hrasnica|Hrasnice]] bila je naseobina vezana za poljoprivredno dobro. Tragovi naseljenosti zabilježeni su i u [[Semizovac|Semizovcu]] i na području [[Vogošća|Vogošće]], posebno uz potok Jošanicu i oko sumpornog vrela, gdje su zabilježeni ostaci rimskih građevina. == Literatura == * Carl Patsch, - Arheološko-epigrafska istraživanja povijesti rimske provincije Dalmacije, VII dio, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XVIII, Sarajevo, 1906., 151-181 * [[Đuro Basler]], Ruševine zgrada iz rimskog doba na Ilidži kao konzervatorski problem, Naše starine VI, Sarajevo, 1959.,167172 * [[Esad Pašalić]] -Rimsko naselje u Ilidži kod Sarajeva, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XIV, 1959., 113 -134 * Esad Pašalić -Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini, Posebna izdanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1960. * [[Enver Imamović]] -Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1977. * [[Mirza Hasan Ćeman]] -Res Publica Aquarum S...U: Ilidža Sarajevo, Sarajevo 2000, 123-170 == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20140410152130/http://arheon.org/aquae-s/ Aquae S] {{Portal Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Rimska naselja u Bosni i Hercegovini|A]] [[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|A]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici na Ilidži]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] 63uz22ojqr3aui105gqede16jxgdv5o 0 429484 3916020 3903908 2026-08-02T16:04:00Z Adam Lutostański 101882 aktualizacja 3916020 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | slika = 2019147183134 2019-05-27 Fussball 1.FC Kaiserslautern vs FC Bayern München - Sven - 1D X MK II - 0228 - B70I8527 (cropped).jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1988|08|21}} | datumsmrti = | državasmrti = | pozicija = [[Napadač (nogomet)|Napadač]] | punoime = Robert Lewandowski | reprezentacija = Da | rodnadržava = [[Poljska]] | rodnigrad = [[Varšava]] | visina = 1,85 m | gradsmrti = | imenogometaša = Robert Lewandowski | trenutniklub = [[Chicago Fire FC|Chicago Fire]] | brojnadresu = 9 | omladinskegodine = 1997–2004.<br/>2005.<br/>2005–2006. | omladinskipogoni = Varsovia Varšava <br/> Delta Varšava <br/> [[Legia Varšava|Legia II Varšava]] | godine1 = 2006–2008. | godine2 = 2008–2010. | godine3 = 2010–2014. | godine4 = 2014–2022. | godine5 = 2022–2026. | godine6 = 2026– | klubovi1 = Znicz Pruszków | klubovi2 = [[Lech Poznanj]] | klubovi3 = [[Borussia Dortmund]] | klubovi4 = [[FC Bayern München|Bayern München]] | klubovi5 = [[FC Barcelona|Barcelona]] | klubovi6 = [[Chicago Fire FC|Chicago Fire]] | nastupi(golovi)1 = 59 (36) | nastupi(golovi)2 = 58 (32) | nastupi(golovi)3 = 131 (74) | nastupi(golovi)4 = 253 (238) | nastupi(golovi)5 = 134 (83) | nastupi(golovi)6 = 3 (2) | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Poljske U21|Poljska U-21]] | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] | nacionalnegodine1 = 2008. | nacionalnegodine2 = 2008– | nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (0) | nacionalninastupi(golovi)2 = 167 (89) | zadnjiuređaj = 3. juna 2026 }} '''Robert Lewandowski''' (rođen 21. augusta 1988) [[Poljska|poljski]] je nogometaš koji igra na poziciji [[napadač]]a za [[Chicago Fire FC|Chicago Fire]] i [[Nogometna reprezentacija Poljske|reprezentaciju Poljske]].<ref>[http://de.uefa.com/uefaeuro/season=2016/teams/player=250002096/index.html Robert Lewandowski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161007034824/http://de.uefa.com/uefaeuro/season=2016/teams/player=250002096/index.html |date=7. 10. 2016 }} na de.uefa.com</ref> ==Trofeji== '''Lech Poznanj''' *[[Ekstraklasa]]: 2009/10. *[[Kup Poljske u nogometu|Kup Poljske]]: 2008/09. *[[Superkup Poljske u nogometu|Superkup Poljske]]: 2009. '''Borussia Dortmund''' *[[Bundesliga]]: 2010/11, 2011/12. *[[DFB-Pokal]]: 2011/12. *[[DFL-Superkup]]: 2013. '''Bayern München''' *[[Bundesliga]]: [[Nogometna Bundesliga 2014/2015.|2014/15]], [[Nogometna Bundesliga 2015/2016.|2015/16]], [[Nogometna Bundesliga 2016/2017.|2016/17]], [[Nogometna Bundesliga 2017/2018.|2017/18]], [[Nogometna Bundesliga 2018/2019.|2018/19]], 2019/20, 2020/21, 2021/22. *[[DFB-Pokal]]: 2015/16, 2018/19, 2019/20. *[[Franz Beckenbauer Superkup|DFL-Superkup]]: 2016, 2017, 2018, 2020, 2021. *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2019/2020.|2019/20.]] *[[UEFA Superkup]]: 2020. *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: 2020. '''Barcelona''' *[[La Liga]]: 2022/23, 2024/25, 2025/26. *[[Kup kralja]]: 2024/25. *[[Španski superkup]]: 2023, 2025, 2026. ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Robert Lewandowski}} *[http://lewandowskiofficial.com/aktualnosci/ Robert Lewandowski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170427143954/http://lewandowskiofficial.com/aktualnosci/ |date= 27. 4. 2017}} na ''lewandowskiofficial.com'' *[http://www.90minut.pl/kariera.php?id=7835 Robert Lewandowski] na ''90minut.pl'' *[https://web.archive.org/web/20161130082352/http://www.national-football-teams.com/player/27416/Robert_Lewandowski.html Robert Lewandowski] na ''national-football-teams.com '' *[http://www.transfermarkt.pl/robert-lewandowski/profil/spieler/38253 Robert Lewandowski] na ''[[Transfermarkt]]u'' *{{soccerway|robert-lewandowski/41310/}} *{{Soccerbase|50603}} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Evropska Zlatna kopačka}} {{Trofej "Gerd Müller"}} {{Najbolji strijelci Bundeslige}} {{Najbolji strijelci La Lige}} {{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}} {{FIFA igrač godine}} {{UEFA Igrač godine}} {{Najbolji igrači FIFA Svjetskog klupskog prvenstva}} {{Nogometaš godine - World Soccer}} {{Nogometaš godine u Njemačkoj}} {{Zlatno stopalo}} {{Poljski sportist godine}} }} {{Navkutije |ime = Sastavi Poljske |naslov = Sastavi Poljske |naslovstil = background-color:white; color:crimson; border: solid 1px crimson; |podaci1 = {{Sastav Poljske na EP 2012. u nogometu}} {{Sastav Poljske na EP 2016. u nogometu}} {{Sastav Poljske na SP 2018. u nogometu}} {{Sastav Poljske na EP 2020. u nogometu}} {{Sastav Poljske na SP 2022. u nogometu}} {{Sastav Poljske na EP 2024. u nogometu}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Lewandowski, Robert}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Biografije, Varšava]] [[Kategorija:Poljski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Znicz Pruszkówa]] [[Kategorija:Nogometaši Lech Poznańa]] [[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Nogometaši Bayern Münchena]] [[Kategorija:Nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2016.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2020.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2022.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 2024.]] gjm1baxrncv6c8lw1ey66oo1h440bv9 0 430710 3916052 3832233 2026-08-02T17:53:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916052 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Arab World Green.svg|thumb|320px|Mapa Arapskog svijeta koji obuhvata 22 države]] '''Arapski svijet''' ({{jez-ar|العالم العربي}}), također poznat kao ''Arapska nacija'' ({{jez-ar|اَل ْأُمَّةُ الْعَرَبِيَّةُ}}) ili ''Arapska domovina'' ({{jez-ar|الْوَطَنُ الْعَرُ الْعَرُٿ}}),<ref>{{cite web|last1=Khan|first1=Zafarul-Islam|title=The Arab World – an Arab perspective|url=http://www.milligazette.com/news/6666-the-arab-world-an-arab-perspective|website=milligazette.com|language=en}}</ref><ref>{{cite book|last1=Phillips|first1=Christopher|title=Everyday Arab Identity: The Daily Reproduction of the Arab World|url=https://books.google.com/books?id=C8djTtq2v5AC&pg=PA94|publisher=Routledge|language=en|date=2012|isbn=978-1-136-21960-3|page=94}}</ref><ref>{{cite book|last1=Mellor|first1=Noha|last2=Rinnawi|first2=Khalil|last3=Dajani|first3=Nabil|last4=Ayish|first4=Muhammad I.|title=Arab Media: Globalization and Emerging Media Industries|url=https://books.google.com/books?id=GoU-NRhn1agC&pg=PT10|publisher=John Wiley & Sons|language=en|date=2013|isbn=978-0745637365}}</ref> ''Arapske države'' ({{jez-ar|اَل ْأُمَّةُ الْعَرَبِيَّةُ}})<ref>{{cite web|title=Majority and Minorities in the Arab World: The Lack of a Unifying Narrative|url=http://jcpa.org/article/majority-and-minorities-in-the-arab-world-the-lack-of-a-unifying-narrative/|website=Jerusalem Center For Public Affairs}}</ref> je termin koji se koristi za 19<ref>{{Cite news |title=Why the Arab world has an identity crisis |newspaper=The Economist |url=https://www.economist.com/special-report/2021/08/24/why-the-arab-world-has-an-identity-crisis |access-date=20. 11. 2022 |issn=0013-0613}}</ref><ref name="tamari">{{Cite book |last=Tamari |first=Steve |title=Who are the Arabs? |publisher=[[Center for Contemporary Arab Studies|Georgetown University-Center for Contemporary Arab Studies]] |year=2008 |location=Washington, D.C., United States |pages=1 |language=English}}</ref>-22<ref name="Frishkopf">Frishkopf: 61: "No universally accepted definition of 'the Arab world' exists, but it is generally assumed to include the twenty-two countries belonging to the Arab League that have a combined population of about 280 million (Seib 2005, 604). For the purposes of this introduction, this territorial definition is combined with a linguistic one (use of the Arabic language, or its recognition as critical to identity), and thereby extended into multiple diasporas, especially the Americas, Europe, Southeast Asia, West Africa, and Australia."</ref> države u kojima je [[arapski jezik]] maternji jezik. Arapski svijet obuhvata teritoriju koja se prostire od [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]] na zapadu do [[Arapsko more|Arapskog mora]] na istoku kao i od [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] na sjevero do [[Afrički rog|Afričkog roga]] i [[Indijski okean|Indijskog okeana]] na jugoistoku. Prema procjenama Arapski svijet čini oko 456 miliona stanovnika, od kojih je preko polovine mlađe od 25 godina i bruto domaći proizvod od 2,85 biliona dolara, od 2021. godine.<ref name="totalpop">{{cite web |title=Arab World {{!}} Data |url=https://data.worldbank.org/region/arab-world |publisher=World Bank |access-date=6. 5. 2022}}</ref> Dok je većina ljudi u arapskom svijetu etnički [[Arapi]],<ref>{{Cite book |last=Hitti |first=Philip K. |url=https://www.worldcat.org/oclc/34753527 |title=The Arabs : a short history |date=1996 |publisher=Regnery Publishing |others=Philip K. Hitti |isbn=0-89526-706-3 |location=Washington, D.C. |oclc=34753527}}</ref><ref>{{Cite book |last=Rogan |first=Eugene L. |url=https://www.worldcat.org/oclc/728657250 |title=The Arabs: A History |date=2011 |isbn=978-0-465-02504-6 |edition=First paperback |location=New York, NY |oclc=728657250 |publisher=Basic Books }}</ref> postoje i značajne populacije drugih etničkih grupa kao što su [[Berberi]], [[Kurdi]], [[Somalci]] i [[Nubijci]], između ostalih grupa.<ref>{{Cite web |title=Middle East – People and Society |url=https://world101.cfr.org/rotw/middle-east/people-and-society |access-date=1. 4. 2023 |website=World101 from the Council on Foreign Relations |language=en |archive-date=28. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231128184824/https://world101.cfr.org/rotw/middle-east/people-and-society |url-status=dead }}</ref> Arapski se koristi kao lingua franca u cijelom arapskom svijetu. Tokom srednjeg vijeka, arapski svijet je bio sinonim za [[Historija|historijska]] arapska carstva i [[halifat]]e. Arapski nacionalizam je nastao u drugoj polovini 19. vijeka, otprilike u isto vrijeme kao i drugi nacionalistički pokreti u okviru [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]], unutar kojeg se nalazila većina savremenog Arapskog svijeta. [[Arapska liga]], kao međunarodna organizacija, osnovana je [[1945]]. godine, sa ciljem zastupnja interesa arapskih naroda, s akcentom na težnji za političkim ujedinjenjem arapskih zemalja, projektom poznatim kao [[panarabizam]]. U postklasičnoj historiji, arapski svijet je bio sinonim za historijska arapska carstva i kalifate.<ref>{{Cite web |title=The Arab League |url=https://www.cfr.org/backgrounder/arab-league |access-date=2. 11. 2023 |website=Council on Foreign Relations |language=en}}</ref> Arapski nacionalizam nastao je u drugoj polovini 19. stoljeća zajedno s drugim nacionalističkim pokretima unutar [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]. [[Arapska liga]] je formirana 1945. da bi zastupala interese arapskog naroda, a posebno da bi težila političkom ujedinjenju arapskih zemalja; projekat poznat kao [[panarabizam]].<ref name="encyclopedia1">{{cite encyclopedia|url=http://www.encyclopedia.com/doc/1P1-113946363.html |title=Arab League Sends Delegation to Iraq |encyclopedia=Encyclopedia.com |date=8. 10. 2005 |access-date=13. 2. 2011}}</ref><ref name="encyclopedia2">{{cite encyclopedia|url=http://www.encyclopedia.com/doc/1P1-113950671.html |title=Arab League Warns of Civil War in Iraq |encyclopedia=Encyclopedia.com |date=8. 10. 2005 |access-date=13. 2. 2011}}</ref> == Definicija == Iako ne postoji globalno prihvaćena definicija arapskog svijeta, generalno se smatra da sve zemlje članice Arapske lige čine arapski svijet. Arapska liga, kao regionalna organizacija postavlja sledeću definiciju Arapa: ''Arap je osoba koja govori arapski jezikom, živi u arapskom zemlji, i osjeća simpatije sa težnjama arapskog naroda''. Međutim, ova standarda teritorijalna definicija se ponekad smatra kao neprikladnom ili problematičnom zbog čega se može dopuniti određenim dodatnim elementima. === Članice Arapske lige === {| border="0" cellpadding="5" cellspacing="0" style="width:100%;" ! style="width:33.33%; text-align:left; vertical-align:top; font-weight:normal;"| * {{ZID|Alžir}} <small>([[Tamazight]] je drugi službeni jezik (manjinski), [[Francuski jezik]] se koristi u obrazovanju, svakodnevnom životu i poslovnom okruženju)</small> * {{ZID|Bahrein}} * {{ZID|Komori}} <small>([[Komorski jezik|Komorski]] i francuski su ostali službeni jezici)</small> * {{ZID|Džibuti}} <small>(Francuski je drugi službeni jezik)</small> * {{ZID|Egipat}} * {{flag|Irak}} <small>([[Kurdski jezik]] je drugi službeni jezik (manjinski))</small> * {{ZID|Jordan}} ! style="width:33.33%; text-align:left; vertical-align:top; font-weight:normal;"| * {{ZID|Kuvajt}} * {{ZID|Liban}} <small>(Francuski jezik ima službeni status)</small> * {{ZID|Libija}} * {{ZID|Mauritanija}} * {{ZID|Maroko}} <small>([[Tamazight]] je drugi službeni jezik (manjinski), [[Francuski jezik]] se koristi u obrazovanju, svakodnevnom životu i poslovnom okruženju)</small> * {{ZID|Oman}} * {{ZID|Palestina}} * {{ZID|Katar}} * {{ZID|Saudijska Arabija}} ! style="width:33.33%; text-align:left; vertical-align:top; font-weight:normal;"| * {{ZID|Somalija}} <small>([[Somalski jezik]] je drugi službeni jezik)</small> * {{ZID|Sudan}} <small>([[Engleski jezik]] je drugi službeni jezik (manjinski))</small> * {{ZID|Sirija}} * {{ZID|Tunis}} <small>(Francuski jezik se koristi u obrazovanju, svakodnevnom životu i poslovnom okruženju)</small> * {{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}} * {{ZID|Jemen}} |} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * Ajl, Max. ''[http://monthlyreview.org/2016/09/01/imperialism-and-class-in-the-arab-world/ Imperialism and Class in the Arab World]'' (septembar 2016), [[Monthly Review]] * Ayalon, Amy (1987). ''[https://books.google.com/books?id=pc_wVEdT9QUC&q=Arabic+English+thirsty Language and change in the Arab Middle East: the evolution of modern political discourse Studies in Middle Eastern history]''. [[Oxford University Press US]]. {{ISBN|978-0-19-504140-8}}. * Hourani, Albert (1983). ''Arabic Thought in the Liberal Age, 1798–1939''. Rev., with a new preface. Cambridge, Eng.: Cambridge University Press. x, 406 p. {{ISBN|0-521-27423-0}} pbk. * Tausch, Arno. ''A Look at International Survey Data About Arab Opinion'' (31 January 2014). "A look at recent (2013) international survey data about Arab opinion," Middle East Review of International Affairs, Vol. 17, No. 3 (Fall 2013), 57–74. {{ssrn|2388627}} * {{Cite book | last=Tausch | first=Arno | author-link=Arno Tausch | title=The political algebra of global value change: General models and implications for the Muslim world, with Almas Heshmati and Hichem Karoui. |publisher=Nova Science Publishers, New York|year=2015 | edition=1st | isbn=978-1-62948-899-8}} == Vanjski linkovi == * [http://www.arableagueonline.org/ Arapska Liga Online] * [http://www.infosamak.org/english/countries.cfm INFOSAMAK – Arapski svijet] * [https://web.archive.org/web/20140207131308/http://www.arabland.com/dir/ ArabLand.com] — Imenici svih zemalja arapskog svijeta * [http://www.araboo.com/ Araboo.com] — Imenik arapskog svijeta * [https://web.archive.org/web/20150723010825/http://www.al-hakawati.net/english/states/index.asp Informacije o arapskim zemljama] * [https://web.archive.org/web/20140807034239/http://www.winarab.net/ WinArab] — Arapski članci * [http://www.carboun.com/ Carboun] Informacije i resursi koji se odnose na energiju, životnu sredinu i održivost u arapskom svijetu [[Kategorija:Arapi]] [[Kategorija:Arapski svijet]] tw8t4oa910w5vib5d998ud0fv7hyvjp 0 435210 3916028 3501256 2026-08-02T17:04:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916028 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država na takmičenju | IAAF = AND | atletski_savez = [[Atletski savez Andore|Federació Andorrana d'Atletisme (FAA)]] | godina = 2017. | datum_početka = 4. august | datum_završetka = 13. august | takmičenje_dativ = Svjetskom prvenstvu u atletici | link_ka_takmičenju = | lokacija_dativ = [[London]]u, [[UK]] | sportovi = | discipline = 1 | takmičenja = | takmičari = 1 | takmičari_muškarci = 1 | takmičari_žene = | službenici = | zlato = 0 | srebro = 0 | bronza = 0 | plasman = - | početna_godina = 1983 | učešća = auto | također_pogledajte = | veb-sajt = {{URL|faa.ad}} }} '''[[Andora|Andoru]]''' je na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] u [[London]]u od 4. do 13. augusta 2017. predstavljao jedan atletičar.<ref>{{cite web |url=https://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-championships/iaaf-world-championships-london-2017-5151/country/all |title=Spisak atletičara i atletičarki učesnika SPA 2017. |work=IAAF.org |access-date=15. 10. 2017 }}{{Mrtav link}}</ref> == Rezultati == === Muškarci === ;Trkačke discipline <ref>{{cite web |title=800 Metres Men − Heats − Results |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5151/AT-800-M-h----.RS6.pdf |website=IAAF.org |access-date=15. 10. 2017}}</ref> {|class=wikitable style=font-size:90% |- !rowspan=2|Atletičar !rowspan=2|Disciplina !colspan=2|Kvalifikacije !colspan=2|Polufinale !colspan=2|Finale |-style=font-size:95% !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} !Rezultat !{{Tooltip|<nowiki>Poz.</nowiki>|Pozicija}} |-align=center |align=left|[[Pol Moya]] |align=left|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 - 800 m (muškarci)|800 metara]] |1:49.06 |37. |colspan=4 {{n/a|Nije se kvalificirao}} |} == Također pogledajte == * [[Andora na svjetskim prvenstvima u atletici]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://www.iaaf.org/home Zvanična stranica Međunarodnog atletskog saveza] * [http://www.faa.ad/ Zvanična stranica atletskog saveza Andore]{{Mrtav link}} {{Države na SP u atletici 2017.}} [[Kategorija:Države na SP u atletici 2017.]] [[Kategorija:Andora na SP u atletici|2017]] d3w9hl2pu5enjmuz8rturo3emseiutt 0 435821 3916143 3836228 2026-08-03T05:16:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916143 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Crkva sv. Jovana Krstitelja u Bilješevu | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | vrsta_karte = | veličina_karte = | reljef_karte = | opis_karte = | lokacija = [[Bilješevo]] | geografska_širina = | geografska_dužina = | religijska_pripadnost = [[Srpska pravoslavna crkva]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | provincija = | teritorija = | distrikt = | sektor = | okrug = | općina = | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = Bilješevska crkvena opština | funkcijski_status = Parohijska crkva | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | zaštitnik = | web_stranica = | organisational_status = | arhitekt = | arhitektonski_tip = jednobrodna crkva | arhitektonski_stil = | osnivač = | osnovano_od_strane = | glavni_ugovarač = Dušan Konstantinović, sveštenik | smjer_fasade = Istok-zapad | kamen_temeljac = 1906. God. | godina_dovršetka = 1908. God. | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = 15,95 m | širina = 9,30 m | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = | vanjska_visina_kupole = | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_tornjeva = 1 | visina_tornja = 13,5 m. | materijali = }} '''Crkva sv. Jovana Krstitelja u Bilješevu''' u općini [[Kakanj]], je crkva [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Crkva je zajedno s arheološkim lokalitetom Glavica, dva stećka, grobljem i zgradom srpske osnovne škole proglašena za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Crkva sv. Save">{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kakanj%20Biljesevo%20kompl%20BOS.pdf |title=Crkva sv. Jovana Krstitelja |work=KONS.gov.ba |access-date=13. 11. 2016 |archive-date=29. 5. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230529120814/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Kakanj%20Biljesevo%20kompl%20BOS.pdf |url-status=dead }}</ref> == Lokacija == Nalazi se u [[Bilješevo|Bilješevu]] kod Kaknja, sjeverno od magistralnog puta [[Sarajevo]] - [[Zenica]]. Bilješevo je udaljeno 10&nbsp;km vazdušne linije od Zenice i 7&nbsp;km od Kaknja.<ref name="Crkva2">{{Cite web |url=https://mapio.net/pic/p-23834172/ |title=Pravoslavna crkva u Bišeljevu |work=KONS.gov.ba |access-date=13. 11. 2016 }}{{Mrtav link}}</ref> == Historija == Gradnja crkve započeta je 1906. i trajala je do 1908. Nije poznat projektant, niti postoji dokumentacija. U njenoj blizini otvorena je srpska osnovna škola 1909. Izgradnja škole je izvedena u skladu s austrougarskim propisima iz 1879, kojima je predviđena mogućnost postojanja privatnih i konfesionalnih osnovnih škola, pored državnih. Njihov broj 1906. znosio je 70, a 1910. Popeo se na 115. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], crkva je oštećena, a nakon II svjetskog rata, izvršena je opravka crkve i zgrade škole, koja je do 1954. nastavila sa radom, kada je pretvorena u parohijski dom. Godine 1949. izvršeni su radovi unutrašnjeg uređenja, a 1982. izvršeni su opsežniji konzervatorsko - restauratorski radovi. Crkva i parohijski dom su zapaljeni 1992, a groblje oskrnavljeno. Rekonstrukcija Crkve izvršena je 2003. Na ovom lokalitetu nalazila se nekropola sa 25 [[stećak]]a, koji su upotrijebljeni za gradnju crkve. Velika šteta nanesena je time što je nekropola uništena, jer se radilo o grobovima u tri reda. == Opis == Po arhitektonskoj koncepciji spada u jednobrodne bazilike sa zvonikom na zapadnoj strani, zidana lomljenim kamenom, sa polukružno završenim svetištem na istočnoj strani i horom na zapadnoj strani. Crkva ima pravougaonu osnovu dimenzija 15,95m x 9,30m. i istureni zvonik dimenzija 3,15 m x 2,14 m, visine 13,50m. Svi nadgrobnici su izrađeni od lokalnog kamena u obliku krstača na čijim završecima je jabuka. Na nekima se kao ukras javlja rozeta (spirala) ili krst. Crkva se nalazi u dobrom konstruktivnom i svakom drugom stanju, nakon rekonstrukcije iz 2003 i redovno se održava. Nekadašnja srpska škola je devaastirana, i preostali su samo goli nosivi zidovi i ostaci krova. Pravoslavno groblje je aktivno i prilično dobro održavano. Dva stećka su utonula u zemlju. == Literatura == * Dr. [[Đoko Slijepčević]], Historija Srpske pravoslavne crkve, II knjiga, Od početka XIX vijeka do kraja Drugog svjetskog rata, Munhen, 1966. (korištene usluge biblioteke Bošnjačkog instituta, fondacija Adila Zulfikarpašića-Sarajevo), 1966. * [[Velibor Džomić]], Ustaški zločini nad srbskim sveštenicima, izdavač Svetigora, 1995. * Mitar Papić. Istorija srpskih škola u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Veselin Masleša, 1978, str. 140. * Šefik Bešlagić, Stećci centralne Bosne. Sarajevo: Zavod za zaštitu spomenika Bosne i Hercegovine, 1967, str. 46. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [https://web.archive.org/web/20120307065102/http://www.kons.gov.ba/ Zvanična stranica komisije nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] * [http://www.mitropolijadabrobosanska.org/biljesevo.html Crkvena opština Bilješevo] * [http://ba.geoview.info/pravoslavna_crkva_u_biljesevu,23834172p Pravoslavna crkva u Bilješevu]{{Mrtav link}} {{Mitropolija dabrobosanska}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Kaknju]] [[Kategorija:Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini|B]] [[Kategorija:Srpske pravoslavne crkve u Kaknju]] [[Kategorija:Crkve Dabrobosanske mitropolije]] [[Kategorija:1908. u arhitekturi]] lkjymv3c6pz66744u4gaxu5aly1xh24 0 435909 3916202 3767125 2026-08-03T09:08:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916202 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Džamija u Kraljevoj Sutjesci | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | vrsta_karte = | veličina_karte = | reljef_karte = | opis_karte = | geografska_širina = | geografska_dužina = | lokacija = [[Kakanj]], Kraljeva Sutjeska | država = | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | arhitekt = | arhitektonski_tip = Džamija | arhitektonski_stil = | osnivač = | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = 13,10 m | širina = 7,93 m | visina_maks = | broj_munara = 1 | visina_munare = | materijali = Drvo i čarpić }} '''Džamija u Kraljevoj Sutjesci''' nalazi se na lijevoj obali rijeke Trstionice, u [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]], općina [[Kakanj]], [[Bosna i Hercegovina]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="KONS.gov.ba">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2921 |title=Džamija u Kraljevoj Sutjesci |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=7. 5. 2017 |archive-date=6. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210506153631/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2921 |url-status=dead }}</ref> == Historija == O Džamiji u Kraljevoj Sutjesci ima malo historijskih podataka. Nije sačuvana vakufnama osnivača, niti je sačuvan tarih sa hronogramom, a o objektu nema tačnih niti pouzdanih podataka o njegovom nastanku. Deseti muharem je tradicionalni datum u kome muslimansko stanovništvo u okolini Kraljeve Sutjeske proslavlja Muhamedov rođendan. Održavanje mevluda u Kraljevoj Sutjesci uvršteno je kao jedno od četiri najznačajnije manifestacije [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Rijaseta Islamske zajednice u BiH]].<ref name="Islamska zajednica">{{Cite web |url= http://www.islamskazajednica.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=20393:kraljeva-sutjeska-tradicija-cuvana-stoljecima&catid=201&Itemid=457 |title= Kraljeva Sutjeska, tradicija čuvana stoljećima |work=Islamska zajednica Sarajevo |work= |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> === Legenda === Po narodnom predanju džamija potiče iz 1463. godine, kada je Kraljeva Sutjeska bila na vrhuncu svoga razvitka. Tradicija kaže da je džamiju podigao [[Mehmed II|Mehmed II Osvajač]], nakon osvajanja [[Bobovac|Bobovca]], i to za samo nekoliko dana <ref name="Anđelić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/66936552/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Bobovac-i-Kraljeva-Sutjeska |title= P. Anđelić, Bobovac i Kraljeva Sutjeska, stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1973 - BIBLIOTEKA KULTURNO NASLIJEĐE |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> U vrijeme srednjovjekovnog turskog osvajanja bila je pogranična džamija, u narodu poznata kao Vojnička džamija. == Opis == S obzirom da nikad tokom povijesti džamija nije rušena ili značajnije oštećena, zadržala je prvobitni oblik. Posljednja rekonstrukcija je rađena u razdoblju od 2004. do 2016. godine. Tom prilikom džamiji je vraćen prvobitni oblik i ona danas izgleda otprilike onako kako je izgledala u periodu kada je i sagrađena. Glavni projekt ove rekonstrukcije je uradio kakanjski arhitekt Zaimović Širbeg<ref>{{Citation|title=Hasan-agina džamija u Priboju|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hasan-agina_d%C5%BEamija_u_Priboju&oldid=7216708|date=26. 5. 2025|accessdate=27. 5. 2025|language=hr}}</ref>. Džamija je pravougaone osnove, dimenzija 7.93 x 13.10 m. Zidana od čerpića uz korištenje drvenih hatula (temelji i zidovi prizemlja centralnog prostora džamije do visine sokla izvedeni su od kamena), a spoljne i unutarnje fasade su malterisane i okrečene. Krovna konstrukcija je drvena, a kao pokrov je primijenjen dvostruko falcovani crijep. Originalni pokrov, bio je od šindre. [[Munara]], osmougaonog presjeka, izvedena je od 8 drvenih rubnih stubova četverouganog presjeka, a poprečni presjek ovih drvenih stubova se postepeno sužava idući od baze munare prema njenom vrhu. Vertikalna konstrukcija munare oslonjena je na podnicu izrađenu u formi drvenog roštilja koji se oslanja na poprečni nosivi zid džamije.<ref name="Džamije">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/110646621/Becirbeovic-Medzida-Dzamije-Sa-Drvenom-Munarom-u-BiH |title=M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom |work= |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> Zatvaranjem prostora trijema, te uspostavom gasulhane, abdestahane i učionice, stavljanjem crijepa kao krovnog pokrivača, soboslikarskim intervencijama u enterijeru,džamija je izgubila na svojoj originalnosti, što se ispravlja vraćanjem na prvobitno stanje.<ref name="Islamska zajednica"/> U haremu džamije se nalazi oko 50-ak nišana. == Literatura == * R. Ćulum, Monografija džamije u Sutjesci-(Kraljevoj), Visoko * Džemal S., Proslava Mevludi-šerifa u Kraljevoj Sutjesci iz Kaknja, Glasnik Vrhovnog Islamskog starješinstva u FNRJ, VIII (XX)/1957; br.10-12, Sarajevo, 1957 * Filipović, Milenko S., Visočka nahija, Mak, Biblioteka Trag; knj.1, Visoko - Srpska kraljevska akademija, Beograd, 1928.) * == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://kaportal.ba/dzamija-u-kraljevoj-sutjesci-prica-o-jednoj-od-najstarijih-dzamija-u-bih/ Jedna od najstarijih džamija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191103211042/http://kaportal.ba/dzamija-u-kraljevoj-sutjesci-prica-o-jednoj-od-najstarijih-dzamija-u-bih/ |date=3. 11. 2019 }} * [http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/kultura/vjerski-objekti/49-kultura/vjerski-objekti/islamski/503-kraljeva-sutjeska-dzamija-sultana-mehmeda-el-fatiha Džamija sultana Mehmeda II] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171112195558/http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/kultura/vjerski-objekti/49-kultura/vjerski-objekti/islamski/503-kraljeva-sutjeska-dzamija-sultana-mehmeda-el-fatiha |date=12. 11. 2017 }} * [http://mapio.net/pic/p-83476165/ Džamija na karti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250928011200/https://mapio.net/pic/p-83476165/ |date=28. 9. 2025 }} * [http://www.bhtourism.ba/loc/kraljevasutjeska.wbsp Kraljeva Sutjeska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171023020749/http://www.bhtourism.ba/loc/kraljevasutjeska.wbsp |date=23. 10. 2017 }} {{Portal Bosna i Hercegovina}} {{Džamije u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Džamije u Kaknju]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Kaknju]] meza8888g7vvkng8e5flmty8orqw62i 0 446430 3916223 3892261 2026-08-03T11:35:38Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916223 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičko takmičenje | naziv = Eurosong 2019. | slika = | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | četvrtfinale = | polufinale = | prvo_polufinale =14. maja 2019. | drugo_polufinale =16. maja 2019. | finale =18. maja 2019. | mjesto_održavanja = [[Izrael]] | voditelji = | dirigent = | režiser = | izvršni_nadzornik = [[Jon Ola Sand]] | izvršni_producent = | emiter = [[Israeli Public Broadcasting Corporation]] (IPBC) | uvodni_čin = | međučin = | reprizni_čin = | slogan = | broj_učesnika = 22 (za sada) | debitiranje = 0 | povratak = | odustajanje ={{ZID|Bugarska}}<br />{{ZID|Ukrajina}} | sistem_glasanja = Svaka država dodjeljuje po 12, 10 i od 1 do 8 poena svojim omiljenim pjesmama. | bez_poena = | pobjednička_pjesma = {{ZID|Holandija}}<br /> | pobjednički_ples = | prethodno_takmičenje = [[Eurosong 2018.|2018]] | ovo_takmičenje = 2019 | sljedeće_takmičenje = [[Eurosong 2020.|2020]] }} '''Eurosong 2019.''' bio je šezdesetčetvrto izdanje [[Eurosong]]a održano u [[Izrael]]u nakon što je [[Eurosong 2018.|2018.]] pobjedu odnijela izraelska predstavnica [[Netta]] sa pjesmom "[[Toy]]". Pobjednik Eurosonga 2019. je [[Nizozemska]].[[Datoteka:ESC 2019 Map.svg|mini|{{Legenda|green|Zemlje koje su izabrale svog izvođača ili/i pjesmu}}{{Legenda|red|Zemlje koje se nisu kvalificirale u finale}}{{Legenda|yellow|Zemlje koje su sudjelovale u prošlosti, no neće 2019.}}|269x269piksel]] == Lokacija == Natjecanje će se održati u Izraelu već treći put u povijesti Eurosonga nakon 1979. i 1999, no za razliku od tadašnjeg domaćina Jerusalema, Izbor će se održati u Tel Avivu. === Natječaj za domaćinstvo === Nakon pobjede Izrael u Lisabonu, Netta Barzilai i izraleski premijer [[Benjamin Netanyahu]] su izjavili da će se Eurosong 2019. održati u Jerusalemu. To su tek trebali potvrditi KAN/IPBC i EBU. Gradonačelnik Jerusalema Nir Barkat je spomenuo da bi se natjecanje moglo održati u Jeruzalem Areni ili Teddy Stadiumu. 19. juna je Izrael službeno potvrđen kao domaćin i 24. juna 2018. je otvoren natječaj za grada domaćina, a 13. septembra 2018. je [[Tel Aviv]] izabran za domaćina i Expo Tel Aviv za arenu u kojoj će se održati dvije polufinalne večeri i finale. == Format == === Grafički dizajn === Krilatica pod kojom će se održati ovo natjecanje, Dare to Dream (Usudi se sanjati), je otkrivena 28. oktobra 2018, a njen grafički dizajn i logo ovogodišnje Eurovizije je otkriven 8. januara 2019. i sastavljaju ga trokutovi koji čine zlatnu zvijezdu. Uz glavnu shemu boja, također postoje još dvije varijante. Temu je kreirao Studio Adam Feinberg. === Voditelji === KAN je objavio 25. januara 2019. da će tri večeri voditi TV voditelji Erez Tal i Assi Azar, supermodel Bar Refaeli i KAN voditeljica Lucy Ayoub. Tal i Refaeli će biti glavni voditelji, dok će Azar i Ayoub biti u tzv. zelenoj sobi, odnosno prostoru gdje budu izvođači nakon svoje izvedbe. == Popis zemalja sudionica == === Izvođači povratnici === 5 izvođača koji su već predstavljali svoju zemlju će se vratiti na Izbor za Pjesmu Eurovizije kao solisti. Dvojica su predstavljali svoje zemlje 2016. Rusiju je predstavljao Sergey Lazarev s pjesmom "You Are the Only One". Pobijedio je u prvom polufinalu, a u ukupnom poretku završio na trećem mjestu, iza Džamale i Dami Im. Serhat je bio predstavnik San Marina s pjesmom "I Didn't Know" i završio na dvanaestom mjestu u prvom polufinalu. Joci Pápai je predstavljao Mađarsku 2017. s pjesmom "Origo" i završio na osmom mjestu u finalu. [[Tamara Todevska]] je prethodno predstavljala [[Sjeverna Makedonija|Makedoniju]] 2008. s drugim izvođačima Vrčak i Adrian s pjesmom "Let Me Love You". Također je sudjelovala kao prateći vokal [[Toše Proeski|Toši Proeskom]] 2004. i [[Tijana Dapčević|Tijani Dapčević]] 2014. [[Nevena Božović]] je predstavljala već Srbiju na natjecanju 2011. u Njemačkoj kao članica grupe Moje 3 s pjesmom "Ljubav je svuda". Također je svoju zemlju predstavljala na juniorskoj inačici Pjesme Eurovizije 2007. i s pjesmom "Piši mi" osvojila treće mjesto. Uz povratnike soliste, također se vraćaju pjevači koji su prije bili back-up vokali, a sada su solisti, [[Jurijus Veklenko]] za Estoniju je nastupao 2013. i 2015. Vraćaju se i prijašnji predstavnici svojih država kao potpora ovogodišnjim predstavnicima - [[Stig Rästa]] (Estonija), [[Mikel Hennet]] (Španija), [[Mikheil Javakhishvili]] (Gruzija), [[Sahlene]] (razne zemlje). == Polufinale == === Prvo polufinale === Prva polufinalna večer će se održati 14. maja 2019. Sedamnaest država će se boriti za deset mjesta u finalu. Osim polufinalista, prijenos i priliku za glasovanje će imati i Francuska, Izrael i Španija. Ukrajina je izvorno dodijeljena za sudjelovanje u drugoj polovici polufinala, ali se povukla iz natjecanja zbog kontroverzi u svojoj nacionalnoj selekciji. {| class="wikitable sortable" !RB !Država !Izvođač !Naziv pjesme !Prijevod !Jezik (jezici) pjesme !Broj osvojenih bodova |- |15 |[[Portugal]] |Conan Osíris |Telemóveis |Mobiteli |portugalski | |- |2 |[[Crna Gora]] |D-moll |Heaven |Raj |engleski | |- |3 |[[Finska]] |Darude feat. Sebastian Rejman |Look Away |Odvrati pogled |engleski | |- |10 |[[Belgija]] |Eliot |Wake Up |Probudi se |engleski | |- |13 |[[Island]] |Hatari |Hatrið mun sigra |Mržnja će prevladati |islandski | |- |7 |[[Mađarska]] |Joci Pápai |Az én apám |Moj otac |mađarski | |- |12 |[[Australija]] |Kate Miller-Heidke |Zero Gravity |Nema gravitacije |engleski | |- |16 |[[Grčka]] |Katerine Duska |Better Love |Bolja ljubav |engleski | |- |6 |[[Češka]] |Lake Malawi |Friend of a Friend |Prijatelj prijatelja |engleski | |- |9 |[[Srbija]] |Nevena Božović |Kruna |Kruna |srpski, engleski | |- |11 |[[Gruzija]] |Oto Nemsadze |Sul Tsin Iare |Samo naprijed |gruzijski | |- |17 |[[San Marino]] |Serhat |Say na na na |Reci na na na |engleski, turski | |- |1 |[[Kipar]] |Tamta |Replay |Ponovno |engleski | |- |4 |[[Poljska]] |Tulia |Pali Się (Fire Of Love) |Vatra ljubavi |poljski, engleski | |- |14 |[[Estonija]] |Victor Crone |Storm |Oluja |engleski | |- |5 |[[Slovenija]] |Zala Kralj & Gašper Šantl |Sebi |Sebi |slovenski | |- |8 |[[Bjelorusija]] |Zena |Like it |Sviđa ti se |engleski |} === Drugo polufinale === {| class="wikitable sortable" !RB !Država !Izvođač !Naziv pjesme !Prijevod !Jezik (jezici) pjesme !Broj osvojenih bodova |- |1 |[[Armenija]] |Srbuk |Walking Out |Hodam van |engleski | |- |9 |[[Austrija]] |Paenda |Limits |Granice |engleski | |- |7 |[[Danska]] |Leonora |Love Is Forever |Ljubav je vječna |engleski, francuski, njemački, danski | |- |2 |[[Irska]] |Sarah McTernan |22 |Dvadeset dva |engleski | |- |5 |[[Latvija]] |Carousel |That Night |Ta noć |engleski | |- |3 |[[Moldavija]] |Anna Odobescu |Stay |Ostani |engleski | |- |6 |[[Rumunija]] |Ester Peony |On a Sunday |Nedjeljom |engleski | |- |8 |[[Švedska]] |John Lundvik |Too Late for Love |Prekasno za ljubav |engleski | |- |4 |[[Švicarska]] |Luca Hänni |She Got Me |Ima me |engleski | |- |14 |[[Albanija]] |Jonida Maliqi |Ktheju tokës |Vratite se u zemlju |albanski | |- |18 |[[Azerbejdžan|Azerbajdžan]] |Chingiz |Truth |Istina |engleski | |- |10 |[[Hrvatska]] |Roko Blažević |The Dream |San |engleski, hrvatski | |- |12 |[[Litvanija]] |Jurijus |Run with the Lions |Trčanje s lavovima |engleski | |- |17 |[[Sjeverna Makedonija]] |Tamara Todevska |Proud |Ponosna |engleski | |- |11 |[[Malta]] |Michela Pace |Chameleon |Kameleon |engleski | |- |16 |[[Nizozemska]] |Duncan Laurence |Arcade |Arkada |engleski | |- |15 |[[Norveška]] |KEiiNO |Spirit in the Sky |Duh na nebu |engleski, sjevernolaponski | |- |13 |[[Rusija|Ruska Federacija]] |Sergey Lazarev |Scream |Vrištim |engleski |} === Finale === Finalna večer Izbora za Pjesmu Eurovizije 2019. će se održati u subotu, 18. maja 2019. Dvadeset šest država će sudjelovati, po deset kvalificiranih iz polufinala i šest automatskih kvalificiranih, "velika petorka" (Francuska, Italija, Njemačka, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo) i domaćin Izrael. Svih četrdeset dvije države sudionice mogu glasati za svoje favorite. {| class="wikitable sortable" !Država !Izvođač !Naziv pjesme !Prijevod !Jezik (jezici) pjesme !Broj osvojenih bodova |- |[[Francuska]] |Bilal Hassani |Roi |Kralj |francuski, engleski | |- |[[Italija]] |Mahmood |Soldi |Novac |talijanski, arapski | |- |[[Njemačka]] |S!sters |Sister |Sestro |engleski | |- |[[Izrael]]<ref>{{Cite web|url=https://eurovoix.com/2018/04/11/israel-confirms-participation-for-eurovision-2019/|title=Israel: Confirms Participation For Eurovision 2019|last=Granger|first=Anthony|date=11. 4. 2018|website=Eurovoix|language=en-GB|access-date=17. 10. 2019}}</ref> |Kobi Marimi |Home |Dom |engleski | |- |[[Španija]]<ref>{{Cite web|url=http://esctoday.com/160340/spain-tve-confirms-operacion-triunfo-2018-platform-eurovision-2019/|title=Eurovision Spain: TVE confirms Operación Triunfo 2018; platform for Eurovision 2019? - ESCToday.com|last=News|first=Eurovision|last2=News|first2=Participants|date=28. 2. 2018|website=Eurovision News, Polls and Information by ESCToday|language=en-US|access-date=17. 10. 2019|last3=Participants|first3=Eurovision|last4=Fans}}</ref> |Miki |La venda |Povez |španski | |- |[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |Michael Rice |Bigger than Us |Veće od nas |engleski |} == Incidenti i kontroverze == === Uklanjanje simbola križa iz poljskog muzičkog videa === Znak križa uklonjen je iz glazbenog spota poljske grupe Tulia. To je izazvalo val rasprostranjenih optužbi protiv cenzure i cenzure. Vlasti javne poljske televizije pozvale su izdavačku kuću da vrati izvornu verziju glazbenog videa. Pjesma promovira isječak na engleskom jeziku koji je gotovo identičan poljskom. Međutim, nedostaju tri sekunde filma. Ove sekunde su okvir u kojem umjetnici prolaze pored ceste Cross. Uprava Tulije u intervjuu objašnjava da "propisi o Euroviziji zabranjuju promidžbu bilo kakvih religijskih institucija i simbola, a to je križ".<ref>{{Cite web|url=https://www.gosc.pl/doc/5388037.Cenzura-Krzyz-usuniety-z-anglojezycznej-wersji-teledysku-Tulii|title=Cenzura? Krzyż usunięty z anglojęzycznej wersji...|website=www.gosc.pl|access-date=17. 10. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://wpolityce.pl/media/437886-kurski-tvp-nie-zgodzila-sie-na-usuniecie-krzyza-z-teledysku|title=Kurski: TVP nie zgodziła się na usunięcie Krzyża z teledysku|website=wpolityce.pl|access-date=17. 10. 2019|archive-date=27. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190327085922/https://wpolityce.pl/media/437886-kurski-tvp-nie-zgodzila-sie-na-usuniecie-krzyza-z-teledysku|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.dorzeczy.pl/kraj/96608/usunieto-krzyz-z-teledysku-tulii-jest-oswiadczenie.html|title=Usunięto krzyż z teledysku Tulii. Jest oświadczenie|date=13. 3. 2019|website=Do Rzeczy|language=pl|access-date=17. 10. 2019}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{Eurosong}} [[Kategorija:Eurosong]] [[Kategorija:2019. u Izraelu]] [[Kategorija:2019. u muzici]] [[Kategorija:Muzika u Izraelu]] [[Kategorija:Eurosong 2019.|*]] ie9eotgfi5s5ywomnv64j2k1z8t9doi 0 447494 3916023 3848919 2026-08-02T16:43:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916023 wikitext text/x-wiki '''Ana Dalasena'''<ref>{{Citation|title=Dalassene, Anna|url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195046526.001.0001/acref-9780195046526-e-1337|publisher=Oxford University Press|date=1. 1. 2005|access-date=27. 7. 2024|isbn=978-0-19-504652-6|language=en|first=Charles M. BrandCharles M.|last=Brand}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://roman-emperors.sites.luc.edu/annadal.htm|title=Roman Emperors DIR Anna Dalassena|website=roman-emperors.sites.luc.edu|access-date=27. 7. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theparisreview.org/blog/2018/03/02/byzantine-princess-magnum-opus/|title=The Misunderstood Byzantine Princess and Her Magnum Opus|last=White|first=Edmund|date=2. 3. 2018|website=The Paris Review|language=en|access-date=27. 7. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.brooklynmuseum.org/eascfa/dinner_party/heritage_floor/anna_dalassena_comnena|title=Anna Dalassena Comnena|website=www.brooklynmuseum.org|language=en|access-date=27. 7. 2024|archive-date=27. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240727110541/https://www.brooklynmuseum.org/eascfa/dinner_party/heritage_floor/anna_dalassena_comnena|url-status=dead}}</ref> (grč. Ἄννα Δαλασσηνή; o. 1025/30 – 1. novembar 1100/02) bila je [[Bizantijska umjetnost|bizantijska]] plemkinja i ''[[Augusta (titula)|Augusta]]'' te pretkinja Dinastije [[Komnen]]. Njeni roditelji bili su [[Bizantijsko Carstvo|bizantijski]] službenik [[Aleksije Haron]] i njegova supruga, gospa iz porodice Dalassenos − kći Adrijana Dalassenosa (vjerovatno sin ''magistrosa'' [[Teofilakt Dalassenos|Teofilakta Dalassenosa]]). Nije poznato kada je tačno Ana rođena ni kada se udala; njen suprug bio je [[Ivan Komnen (domestikos tōn scholōn)]]. Ovo su njihova djeca: *[[Manuel Komnen (kouropalates)]] *Marija Komnena *[[Ishak Komnen (brat Aleksija I)]] *Eudokija Komnena *Teodora Komnena *[[Aleksije I Komnen]]<ref>Varzos, Konstantinos (1984). Η Γενεαλογία των Κομνηνών [''The Genealogy of the Komnenoi''].</ref> — suprug [[Irena Duka|Irene Duke]] *[[Adrijan Komnen]] *[[Nikefor Komnen (brat Aleksija I)]] Anin sin Aleksije postao je car Bizantijskog carstva te je Anu učinio ''Augustom''. Ona je imala velik uticaj na njega te je aktivno koristila svoju moć, ali je također mrzila svoju snahu Irenu, s kojom je uvijek bila u sukobu. Kći Irene i Aleksija, [[Ana Komnena]], bila je miljenica Ane Dalasene. == Reference == {{Refspisak}} == Izvori i vanjski linkovi == * {{cite book |last1=Cheynet|first1=Jean-Claude|last2=Vannier|first2=Jean-François |year=1986 |title=Études Prosopographiques|location=Paris |publisher=Publications de la Sorbonne|isbn=978-2-85944-110-4 |language=fr |url=https://books.google.com/books?id=x7a1cRMNz3UC}} * {{cite book |editor-last=Dawes |editor-first=Elizabeth A. |title=The Alexiad |location=London |publisher=Routledge & Kegan Paul |year=1928 |url=http://www.fordham.edu/halsall/basis/AnnaComnena-Alexiad.html}} * {{cite book |last=Diehl |first=C. |title=Figures byzantines |edition=2nd |place=Paris |publisher=Armand Colin Year=1938–1939 |volume=1 |pages=317–342}} * {{cite book |last=Garland |first=Linda |title=Byzantine Empresses: Women and Power in Byzantium AD 527–1204 |year=1999 |isbn=978-0-415-14688-3 |publisher=Routledge |url=https://books.google.com/books?id=6JY2fpMTkKwC}} * {{Oxford Dictionary of Byzantium|ref={{harvid|ODB}}}} * {{Prosopographie der mittelbyzantinischen Zeit | volume=online }} * {{cite journal |last=Runciman |first=S. |title=The End of Anna Dalassena |journal=Annuaire de l' Institut de Philologie et d'Histoire Orientales et Slaves |volume=9 |year=1949 |pages=517–524}} * {{Les personnages byzantins de l'Alexiade}} * {{Η Γενεαλογία των Κομνηνών | volume=A1}} *[http://www.roman-emperors.org/annadal.htm Anna Dalassene biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071023103941/http://www.roman-emperors.org/annadal.htm |date=23. 10. 2007 }} by Lynda Garland *[https://web.archive.org/web/20141018135050/http://turdan.w.interia.pl/kaw/kk-p09.html Anna Dalassene Poem] by [[Constantine P. Cavafy]] * https://asu.pressbooks.pub/gender-in-the-premodern-mediterranean/chapter/chapter-8/ {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Auguste]] [[Kategorija:Komneni]] [[Kategorija:Vladarice u 12. vijeku]] lqhswkx3uve7ffqkg28ladc9z922id0 0 448802 3916187 3870485 2026-08-03T08:29:39Z Veritasphere 94124 /* */ 3916187 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = | supružnik = 1 | roditelji = | djeca= [[Asamuddin Daula Dodo]] }} ::''Za nogometaša, pogledajte "[[Azamuddin Akil]]".'' '''Assamuddin Bhoongar'''<ref>Njegovo ime se piše i kao '''Azamuddin'''.</ref> (? – 1064/65) bio je kralj Sindha – u današnjem [[Pakistan]]u – te pripadnik [[dinastija Soomra|dinastije Soomra]]. == Biografija == Asimuddinovi roditelji su nepoznati. Postao je kralj Sindha te je vladao do svoje smrti. Bio je [[Šiitski islam|šiitski]] [[Islamska umjetnost|musliman]]. S nepoznatom ženom – suprugom ili konkubinom – bio je otac sina nazvanog [[Asamuddin Daula Dodo]] te nije poznato je li imao još djece. Umro je 1064. ili 1065.<ref>[https://thesalientfeaturesoftheruleofsoomradynasty.wordpress.com/category/queen-zainab-tari-soomro/ Queen Zainab Tari Soomro]. 2010.</ref> te ga je sin naslijedio kao Dodo-I. Asimuddin je bio dedo slavne kraljice [[Zejneb Tari]] (زينب تاري),<ref name="The Soomras">{{cite book |title=The Soomras |author=Mahar Abdul Haq Sumra |year=1992 |publisher=Multan, Beacon Books |oclc=301088925}}</ref> koja je bila jedina apsolutna vladarica Sindha. Njegov unuk bio je kralj [[Shahabuddin Sanghar]].<ref>[https://www.sindhidunya.com/zainab-tari-soomro-absolute-queen-sindh/ Zainab Tari Soomro: The Absolute Queen of Sindh] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180829175247/https://www.sindhidunya.com/zainab-tari-soomro-absolute-queen-sindh/ |date=29. 8. 2018 }}. Autor: Sindhi Dunya.</ref> == Reference == {{Portal islam}} {{refspisak}} [[Kategorija:Srednjovjekovni muslimani]] [[Kategorija:Historija Pakistana]] grmtbrld001aiqrpdm7mnmy0ulj73ou 3916188 3916187 2026-08-03T08:30:34Z Veritasphere 94124 Veritasphere premjestio je stranicu [[Asimuddin Bhoongar]] na [[Bhoongar I]]: Slovna ili gramatička greška 3916187 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = | supružnik = 1 | roditelji = | djeca= [[Asamuddin Daula Dodo]] }} ::''Za nogometaša, pogledajte "[[Azamuddin Akil]]".'' '''Assamuddin Bhoongar'''<ref>Njegovo ime se piše i kao '''Azamuddin'''.</ref> (? – 1064/65) bio je kralj Sindha – u današnjem [[Pakistan]]u – te pripadnik [[dinastija Soomra|dinastije Soomra]]. == Biografija == Asimuddinovi roditelji su nepoznati. Postao je kralj Sindha te je vladao do svoje smrti. Bio je [[Šiitski islam|šiitski]] [[Islamska umjetnost|musliman]]. S nepoznatom ženom – suprugom ili konkubinom – bio je otac sina nazvanog [[Asamuddin Daula Dodo]] te nije poznato je li imao još djece. Umro je 1064. ili 1065.<ref>[https://thesalientfeaturesoftheruleofsoomradynasty.wordpress.com/category/queen-zainab-tari-soomro/ Queen Zainab Tari Soomro]. 2010.</ref> te ga je sin naslijedio kao Dodo-I. Asimuddin je bio dedo slavne kraljice [[Zejneb Tari]] (زينب تاري),<ref name="The Soomras">{{cite book |title=The Soomras |author=Mahar Abdul Haq Sumra |year=1992 |publisher=Multan, Beacon Books |oclc=301088925}}</ref> koja je bila jedina apsolutna vladarica Sindha. Njegov unuk bio je kralj [[Shahabuddin Sanghar]].<ref>[https://www.sindhidunya.com/zainab-tari-soomro-absolute-queen-sindh/ Zainab Tari Soomro: The Absolute Queen of Sindh] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180829175247/https://www.sindhidunya.com/zainab-tari-soomro-absolute-queen-sindh/ |date=29. 8. 2018 }}. Autor: Sindhi Dunya.</ref> == Reference == {{Portal islam}} {{refspisak}} [[Kategorija:Srednjovjekovni muslimani]] [[Kategorija:Historija Pakistana]] grmtbrld001aiqrpdm7mnmy0ulj73ou 3916190 3916188 2026-08-03T08:31:03Z Veritasphere 94124 /* Biografija */ + 3916190 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = | supružnik = 1 | roditelji = | djeca= [[Asamuddin Daula Dodo]] }} ::''Za nogometaša, pogledajte "[[Azamuddin Akil]]".'' '''Assamuddin Bhoongar'''<ref>Njegovo ime se piše i kao '''Azamuddin'''.</ref> (? – 1064/65) bio je kralj Sindha – u današnjem [[Pakistan]]u – te pripadnik [[dinastija Soomra|dinastije Soomra]]. == Biografija == Assamuddinovi roditelji su nepoznati. Postao je kralj Sindha te je vladao do svoje smrti. Bio je [[Šiitski islam|šiitski]] [[Islamska umjetnost|musliman]]. S nepoznatom ženom – suprugom ili konkubinom – bio je otac sina nazvanog [[Asamuddin Daula Dodo]] te nije poznato je li imao još djece. Umro je 1064. ili 1065.<ref>[https://thesalientfeaturesoftheruleofsoomradynasty.wordpress.com/category/queen-zainab-tari-soomro/ Queen Zainab Tari Soomro]. 2010.</ref> te ga je sin naslijedio kao Dodo-I. Asimuddin je bio dedo slavne kraljice [[Zejneb Tari]] (زينب تاري),<ref name="The Soomras">{{cite book |title=The Soomras |author=Mahar Abdul Haq Sumra |year=1992 |publisher=Multan, Beacon Books |oclc=301088925}}</ref> koja je bila jedina apsolutna vladarica Sindha. Njegov unuk bio je kralj [[Shahabuddin Sanghar]].<ref>[https://www.sindhidunya.com/zainab-tari-soomro-absolute-queen-sindh/ Zainab Tari Soomro: The Absolute Queen of Sindh] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180829175247/https://www.sindhidunya.com/zainab-tari-soomro-absolute-queen-sindh/ |date=29. 8. 2018 }}. Autor: Sindhi Dunya.</ref> == Reference == {{Portal islam}} {{refspisak}} [[Kategorija:Srednjovjekovni muslimani]] [[Kategorija:Historija Pakistana]] da8gj218y5r5e4opfqg702vwb7981c2 3916191 3916190 2026-08-03T08:31:36Z Veritasphere 94124 /* Biografija */ 3916191 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = | slika = | supružnik = 1 | roditelji = | djeca= [[Asamuddin Daula Dodo]] }} ::''Za nogometaša, pogledajte "[[Azamuddin Akil]]".'' '''Assamuddin Bhoongar'''<ref>Njegovo ime se piše i kao '''Azamuddin'''.</ref> (? – 1064/65) bio je kralj Sindha – u današnjem [[Pakistan]]u – te pripadnik [[dinastija Soomra|dinastije Soomra]]. == Biografija == Assamuddinovi roditelji su nepoznati. Postao je kralj Sindha te je vladao do svoje smrti. Bio je [[Šiitski islam|šiitski]] [[Islamska umjetnost|musliman]]. S nepoznatom ženom – suprugom ili konkubinom – bio je otac sina nazvanog Samsam-al-Daula Dodo te nije poznato je li imao još djece. Umro je 1064. ili 1065.<ref>[https://thesalientfeaturesoftheruleofsoomradynasty.wordpress.com/category/queen-zainab-tari-soomro/ Queen Zainab Tari Soomro]. 2010.</ref> te ga je sin naslijedio kao Dodo-I. Asimuddin je bio dedo slavne kraljice [[Zejneb Tari]] (زينب تاري),<ref name="The Soomras">{{cite book |title=The Soomras |author=Mahar Abdul Haq Sumra |year=1992 |publisher=Multan, Beacon Books |oclc=301088925}}</ref> koja je bila jedina apsolutna vladarica Sindha. Njegov unuk bio je kralj [[Shahabuddin Sanghar]].<ref>[https://www.sindhidunya.com/zainab-tari-soomro-absolute-queen-sindh/ Zainab Tari Soomro: The Absolute Queen of Sindh] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180829175247/https://www.sindhidunya.com/zainab-tari-soomro-absolute-queen-sindh/ |date=29. 8. 2018 }}. Autor: Sindhi Dunya.</ref> == Reference == {{Portal islam}} {{refspisak}} [[Kategorija:Srednjovjekovni muslimani]] [[Kategorija:Historija Pakistana]] bebhj34o5thuj2vgqk3qzk5udwyox0z 0 448931 3916222 3870515 2026-08-03T11:22:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916222 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Eudokija<br/><br/>Ευδοκία | slika = | alt_slike = | opis = | druga_imena = | supružnik = [[Konstantin V Kopronim]], bizantijski car | djeca = Šestero biološke djece<br/>Pastorak }} '''Eudokija''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Ευδοκία) bila je [[Bizantijsko Carstvo|bizantijska]] ''[[Augusta (titula)|Augusta]]'' te "carica Rimljana" kao treća supruga [[Bizantijska umjetnost|bizantijskog]] [[Konstantin V Kopronim|cara Konstantina V Kopronima]].<ref>{{Cite web |url=http://www.roman-emperors.org/eudociav.htm |title=A short article on her by Lynda Garland |access-date=1. 10. 2018 |archive-date=2. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402110519/http://www.roman-emperors.org/eudociav.htm |url-status=dead }}</ref><ref>Lynda Garland. 2002. ''Byzantine Empresses: Women and Power in Byzantium AD 527-1204''. Routledge. [https://books.google.hr/books?id=a5GFAgAAQBAJ&pg=PA327&dq=Eudokia,+wife+of+Constantine+V&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=Eudokia%2C%20wife%20of%20Constantine%20V&f=false Str. 327].</ref> Njen nećak bio je [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarh]] [[Teodot I]] od [[Konstantinopolj]]a. Konstantin je zavladao godine 741. Njegova prva supruga bila je [[Tzitzak]], koja mu je rodila [[Leon IV Hazar|Leona IV Hazara]]. Konstantinova druga supruga bila je [[Marija, supruga Konstantina V|Marija]]; par je bio bez djece te je nakon njene smrti on oženio Eudokiju. 1. aprila 769. car Konstantin je Eudokiji dao titulu ''Auguste''. Vjerovatno je da je brak Eudokije i Konstantina bio kontroverzan jer je tada treći brak bio protiv nauka [[Pravoslavlje|Crkve]]. == Djeca == *[[Nikefor, cezar]]<ref>Treadgold, Warren (1997). ''A History of the Byzantine State and Society''. Stanford, California: Stanford University Press. {{ISBN|0-8047-2630-2}}.</ref> *Kristofor, cezar *Niketa *Anthimos *Evdokimos, ''nobilissimus'' *Anthousa Mlađa,<ref>''[http://www.phys.uoa.gr/~nektar/orthodoxy/agiologion/saints_08th-10th_centuries/info_saints.htm An Agiologion, a list of saints with brief information on each one] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091021230912/http://www.phys.uoa.gr/~nektar/orthodoxy/agiologion/saints_08th-10th_centuries/info_saints.htm |date=21. 10. 2009 }}''</ref> svetica == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Bizantijske carice]] [[Kategorija:Auguste]] oz6vba5ma6n6g69ndcckq82mcsuyzjh 10 451028 3916060 2974906 2026-08-02T18:01:51Z KWiki 9400 3916060 wikitext text/x-wiki <includeonly> {{Commonscat|Mountains of {{{4}}}}} [[Kategorija:Planinski lanci u {{{1}}} po državama|{{{2}}}]] [[Kategorija:Planinski lanci po državama|{{{2}}}]] [[Kategorija:Oblici reljefa u {{{3}}}]] </includeonly><noinclude>{{Šablon za automatsku kategorizaciju}} [[Kategorija:Šabloni za automatsku kategorizaciju]] </noinclude> i6bnngt9is9ujznh9zjwv0kp48wl9fy 0 457049 3916118 3439277 2026-08-03T00:03:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916118 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pyrite foolsgold.jpg|mini|175px|[[Pirit (mineral)|Pirit]]]] '''Biogeologija''' je proučavanje interakcija između [[Zemlja (planeta)|Zemljine]] [[biosfera|biosfere]] i [[litosfera|litosfere]].<ref name="darwin">{{Cite web |url= http://www.darwincenter.nl/ |title= Darwin Center for Biogeology |access-date= 16. 9. 2007 |publisher= Darwin Center for Biogeology |year= 2007 |author= Darwin Center for Biogeology}}</ref> Biogeologija ispituje [[biotički materijal|biotičke]], [[hidrologija|hidrološke]] i [[ekoregija|kopnene]] sisteme u međusobnoj vezi kako bi pomogla u razumijevanju [[klima|klime]] Zemlje, [[okean]]a i drugih efekata na geološke sisteme.<ref name="ucsb">{{Cite web |url= http://www.geol.ucsb.edu/Research/TopicsInfo/Biogeology.html |title= Biogeology research at UCSB |access-date= 16. 9. 2007 |publisher= UCSB Geology |year= 2007 |author= UCSB Geology |archive-url= https://web.archive.org/web/20070810223337/http://www.geol.ucsb.edu/Research/TopicsInfo/Biogeology.html |archive-date= 10. 8. 2007 |url-status= dead}}</ref> Naprimjer, [[bakterija|bakterije]] su odgovorne za stvaranje nekih [[mineral]]a kao što je [[pirit (mineral)|pirit]] i mogu koncentrirati ekonomski važne metale kao što su [[kalaj]] i [[uranij]]. Također su odgovorne za [[hemijski spoj|hemijski sastav]] [[Zemljina atmosfera|atmosfere]], koji utječe na [[eluvijalni proces|stopu trošenja]] [[stijena]]. Prije kasnog [[devon (period)|devonskog perioda]] bilo je malo biljnog svijeta osim [[lišaj]]eva i [[mahovine|mahovina]]. U to vrijeme razvile su se velike [[vaskularna biljka|vaskularne biljke]] koje su rasle i do 30 m u visinu. One su promijenile atmosferu i izmijenile sastav [[tlo|tla]], povećavajući količinu [[organska tvar|organskog]] [[ugljik]]a. To je pomoglo da se spriječi ispiranje tla [[erozija|erozijom]]. == Također pogledajte == * [[Pedologija]] * [[Geobiologija]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://biominerals.paleo.pan.pl/index.html Odsjek za biogeologiju Instituta za paleobiologiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130310073114/http://biominerals.paleo.pan.pl/index.html |date=10. 3. 2013 }} [[Poljska akademija nauka|Poljske akademije nauka]] {{pl simbol}} {{en simbol}} * [http://www.agu.org/ Američki geofizički savez (AGU)] i ''[[Časopis za geofizička istraživanja]]'' (''JGR'') {{en simbol}} * [http://www.agu.org/journals/jg/ ''JGR'' – Biogeonauke] {{en simbol}} * [http://www.egu.cateu/ Evropski savez za geonauke (EGU)]{{Mrtav link}} i [http://www.biogeosciences.net/ Biogeonauke (BG)] {{en simbol}} {{Biologija}} {{Geologija}} [[Kategorija:Geobiologija]] [[Kategorija:Sistemologija Zemlje]] tbb9u1n8cmrzmri5omujmcblzijvi73 0 457887 3916214 3883800 2026-08-03T10:48:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916214 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Taksokvir | boja= lightgreen | naziv =''Equisetum'' <br/>(Rod preslicâ) | slika =Equisetum braunii (stem), Portland, Oregon.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Preslica (''[[Equisetum braunii]]'') | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Pteridophyta]] | classis = [[Equisetopsida]] | ordo = [[Equisetales]] | familia = [[Equisetaceae]] | genus = '''''Equisetum''''' | genus_autorstvo= <small>[[L.]], 1753</small> }} '''''Equisetum''''' je [[rod (biologija)|rod]] '''[[preslica]]''' (konjski rep, borak, štukavac), jedan od tri roda biljne porodice ''[[Equisetaceae]]'' iz razreda ''Equisetopsida''. Obuhvata dvadesetak vrsta zeljastih [[trajnica]] s puzavim podankom i nadzemnom člankovitom, jednostavnom ili pršljenasto razgranatom [[stabljika|stabljikom]].<ref>''Sunset Western Garden Book,'' 1995:606–607</ref> Rod ''[[Calamites]]'' iz porodice ''[[Calamitaceae]]'' obilan je u naslagima [[ugalj|uglja]] iz [[karbon]]a<ref>{{cite journal |last=Sacks |first=Oliver |title=Field Trip: Hunting Horsetails |journal=The New Yorker |date=august 2011}}</ref> [[Datoteka:Equisetum telmateia, Ormskirk, Lancashire 2.jpg|thumb|Velika preslica ''(Equisetum telmateia)'']] [[Datoteka:Equisetum hyemale.jpg|thumb|Plodna stabljika zimske preslice ''(Equisetum hyemale)'']] [[Datoteka:Equisetum arvense 2005 spring 002.jpg|200px|desno|thumb|Plodna stabljika poljske preslice]] == Opis == Preslice imaju sitne nitaste listove koji su međusobno srasli u nazubljen rukavac oko stabljike. Na vrhu stabljike, a ponekad i na vrhu ogranaka, javlja se više plodnih listova slična klasu, zvamom ''strobilus''. [[List]]ovi s donje strane nose [[sporangije]], s [[spora]]ma. Kod nekih preslica postoje dvije vrste stabljika; u rano [[proljeće]], javljaju se plodne svijetlosmeđe stabljike koje na vrhu nose sporangije združene u oblik sličan klipu ''strobilus''. Nakon rasijavanja spora, one se suše. Poslije toga razvijaju se neplodne zelene borolike stabljike. Iz spora kliju sitni, do 1&nbsp;cm dugi, najčešće jednospolni [[protalij]]i: muški s [[anteridij]]ama i ženski s [[arhegonij]]ama. == Rodovi i vrste == U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i okolnim [[balkan]]skim zemljama raste desetak vrsta. Najčešća je [[poljska preslica]] ''([[Equisetum arvense]])'', s crnim podancima koji prodiru duboko u tlo. Raste kao korov na poljima, uz putove, na željezničkim prugama i sl. [[Močvarna preslica]] ''(Equisetum palustre)'' česta je biljka močvarnih travnjaka, dok [[velika preslica]] ''(Equisetum telmateia)'' raste u vlažnim šumama. [[Zimska preslica]] (''Equisetum hiemale]]'') je rijetka i ubraja se u skupinu osjetljivih biljaka. Neke su vrste preslica su [[otrov]]ne, kao naprimjer močvarna preslica ''[[Equisetum palustre]]''). == Ljekovitost == Zelena stabljika poljske preslice ''(Equisetum arvense)'' koristi se u narodnoj medicini za liječenje bolesti [[bubreg]]a i mjehura (upala mokraćnih puteva, mokraćnog mjehura), kao pomoćna terapija u otklanjanju manjih kamenaca bubrega, kod krvarenja, kao [[diuretici|diuretik]] i sl. Sasvim mlade proljetne plodne stabljike poljske i velike preslice su jestive. Ako se oslobode klipa koji je gorak, mogu se prirediti kao [[šparoga|šparoge]]. Nekada (do 19. stoljeća) je poljska preslica korištena za čišćenje predmeta od [[kositar|kositra]],o čemu i danas svjedoče nazivi biljke u nekim jezicima, naprimjer [[njemački jezik|njemački]] ''zinnkraut'' i [[engleski jezik|engleski]] ''pewterwort'' . == Vrste == {{div col|colwidth=24em}} # ''[[Equisetum × alsaticum]]'' <small>(H.P.Fuchs & Geissert) G.Phil ex Lubienski & Bennert</small> # ''[[Equisetum arvense]]'' <small>L.</small> # ''[[Equisetum × ascendens]]'' <small>Lubienski & Bennert</small> # ''[[Equisetum bogotense]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Equisetum × bowmanii]]'' <small>C.N.Page</small> # ''[[Equisetum braunii]]'' <small>Milde</small> # ''[[Equisetum diffusum]]'' <small>D.Don</small> # ''[[Equisetum × dycei]]'' <small>C.N.Page</small> # ''[[Equisetum × ferrissii]]'' <small>Clute</small> # ''[[Equisetum fluviatile]]'' <small>L.</small> # ''[[Equisetum × font-queri]]'' <small>Rothm.</small> # ''[[Equisetum × geissertii]]'' <small>Lubienski & Bennert</small> # ''[[Equisetum giganteum]]'' <small>L.</small> # ''[[Equisetum × haukeanum]]'' <small>Mickel & A.R.Sm.</small> # ''[[Equisetum hyemale]]'' <small>L.</small>, [[zimska preslica]] # ''[[Equisetum laevigatum]]'' <small>A.Braun & Engelm.</small> # ''[[Equisetum × lapponicum]]'' <small>Lubienski & Dörken</small> # ''[[Equisetum litorale]]'' <small>Kühlew. ex Rupr.</small> # ''[[Equisetum × lofotense]]'' <small>Lubienski</small> # ''[[Equisetum × mackayi]]'' <small>(Newman) Brichan</small> # ''[[Equisetum × mchaffieae]]'' <small>C.N.Page</small> # ''[[Equisetum × meridionale]]'' <small>(Milde) Chiov.</small> # ''[[Equisetum × mildeanum]]'' <small>Rothm.</small> # ''[[Equisetum × montellii]]'' <small>Hiitonen</small> # ''[[Equisetum × moorei]]'' <small>Newman</small> # ''[[Equisetum myriochaetum]]'' <small>Schltdl. & Cham.</small> # ''[[Equisetum × naegelianum]]'' <small>W.Koch ex Rothm.</small> # ''[[Equisetum × nelsonii]]'' <small>(Farw.) J.H.Schaffn.</small> # ''[[Equisetum palustre]]'' <small>L.</small> # ''[[Equisetum praealtum]]'' <small>Raf.</small> # ''[[Equisetum pratense]]'' <small>Ehrh.</small> # ''[[Equisetum ramosissimum]]'' <small>Desf.</small> # ''[[Equisetum × robertsii]]'' <small>Dines</small> # ''[[Equisetum × rothmaleri]]'' <small>C.N.Page</small> # ''[[Equisetum × schaffneri]]'' <small>J.Milde</small> # ''[[Equisetum scirpoides]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Equisetum × sergijevskianum]]'' <small>C.N.Page & Gureeva</small> # ''[[Equisetum sylvaticum]]'' <small>L.</small> # ''[[Equisetum telmateia]]'' <small>Ehrh.</small> # ''[[Equisetum × trachyodon]]'' <small>A.Braun</small> # ''[[Equisetum variegatum]]'' <small>Schleich. ex F.Weber & D.Mohr</small> # ''[[Equisetum × willmotii]]'' <small>C.N.Page</small> {{div col end}} ''Equisetum limosum'' (vodena preslica), sinonim je za ''[[Equisetum fluviatile]]''. === Fosilne vrste === # ''[[Equisetum braunii]]'' <small>(Ung.) Heer</small> <ref name="BioLib ">[http://www.biolib.cz/en/taxon/id3066/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190606044731/https://www.biolib.cz/en/taxon/id3066/ |date=6. 6. 2019 }} BioLib</ref> # ''[[Equisetum cascadensis]]'' <small>Lapasha and Miller 1985</small> <ref name="Fossil †Equisetum ">[http://fossilworks.org/bridge.pl?a=taxonInfo&taxon_no=55064] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200720111354/http://fossilworks.org/bridge.pl?a=taxonInfo&taxon_no=55064 |date=20. 7. 2020 }} Fossil †Equisetum Linnaeus</ref> # ''[[Equisetum columnare]]'' <small>Brongniart 1828</small> <ref name="Fossil †Equisetum "/> # ''[[Equisetum parlatorii]]'' <small>(Heer) Schimper</small> <ref name="BioLib "/> # ''[[Equisetum lyellii]]'' <small>Mantell</small> <ref name="Fossil †Equisetum "/> # ''[[Equisetum magnum]]'' <small>Hickey 1977</small> <ref name="Fossil †Equisetum "/> # ''[[Equisetum mokhotlongensis]]'' <small>Ellenberger 1970</small> <ref name="Fossil †Equisetum "/> # ''[[Equisetum montanensis]]'' <small>Lapasha and Miller 1985</small> <ref name="Fossil †Equisetum "/> == Sinonimi == * ''Allostelites'' <small>Borner</small> * ''Hippochaete'' <small>J.Milde</small> ==Također pogledajte== *[[Preslica]] == Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Equisetum}} [[Kategorija:Pteridophyta]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] [[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]] su68pz7ohid3ddjvmbssfd2bizklnt8 0 460717 3916142 3887481 2026-08-03T05:00:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916142 wikitext text/x-wiki {{taksokvir |boja=rgb(200,250,80) | naziv = Cristidiscoidea | slika = Nuclearia sp Nikko.jpg | slika_opis = ''Nuclearia'' |slika_širina=250px | domain = [[Eukarya]] | regnum = [[Protista]] | unranked_phylum = [[Opisthokonta]] | phylum = [[Choanozoa]] ([[parafilético|P]])<br />[[Holomycota]] | subphylum = '''Paramycia''' | classis = '''Cristidiscoidea''' | classis_authority = Cavalier-Smith 1997 | razdioba_stupanj = Redovi | razdioba = *[[Nucleariida]] *[[Fonticulida]] }} '''Cristidiscoidea''' ili '''Nucleariae''' je predloženi bazni [[kladus]] [[Holomycota]], u kojem su nastale sestrinske grupe [[gljive]] [[Fonticula]] i [[Nucleariida]]. Budući da su blizu divergencije između glavnih linija [[gljiva]] i [[životinja]], proučavanje Cristidiscoidea može pružiti ključne informacije o različitim načinima života tih grupa i razvoju [[Opisthokonta]]i i većećelijskih [[sluzaste plijesni|sluzastih plijesni]].<ref>{{Cite journal|last=Brown|first=Matthew W.|last2=Spiegel|first2=Frederick W.|last3=Silberman|first3=Jeffrey D.|date=1. 12. 2009|title=Phylogeny of the "Forgotten" Cellular Slime Mold, Fonticula alba, Reveals a Key Evolutionary Branch within Opisthokonta|url=http://mbe.oxfordjournals.org/content/26/12/2699|journal=Molecular Biology and Evolution|language=en|volume=26|issue=12|pages=2699–2709|doi=10.1093/molbev/msp185|issn=0737-4038|pmid=19692665}}</ref> Prema Tedersoo et al., [[filogenetsko stablo]] Holomycota je slijedeće:<ref>{{Cite journal|last=Tedersoo|first=Leho|last2=Sánchez-Ramírez|first2=Santiago|last3=Kõljalg|first3=Urmas|last4=Bahram|first4=Mohammad|last5=Döring|first5=Markus|last6=Schigel|first6=Dmitry|last7=May|first7=Tom|last8=Ryberg|first8=Martin|last9=Abarenkov|first9=Kessy|date=2018|title=High-level classification of the Fungi and a tool for evolutionary ecological analyses|journal=Fungal Diversity|language=en|volume=90|issue=1|pages=135–159|doi=10.1007/s13225-018-0401-0|issn=1560-2745}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hibbett|first=David S.|last2=Blackwell|first2=Meredith|last3=James|first3=Timothy Y.|last4=Spatafora|first4=Joseph W.|last5=Taylor|first5=John W.|last6=Vilgalys|first6=Rytas|date=2018|title=Phylogenetic taxon definitions for Fungi, Dikarya, Ascomycota and Basidiomycota|journal=IMA Fungus|volume=9|issue=2|pages=291–298|language=en|doi=10.5598/imafungus.2018.09.02.05|pmid=30622884|issn=2210-6340|pmc=6317587}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Arroyo|first=Alicia S.|last2=López-Escardó|first2=David|last3=Kim|first3=Eunsoo|last4=Ruiz-Trillo|first4=Iñaki|last5=Najle|first5=Sebastián R.|date=12. 7. 2018|title=Novel Diversity of Deeply Branching Holomycota and Unicellular Holozoans Revealed by Metabarcoding in Middle Paraná River, Argentina|url=https://www.frontiersin.org/article/10.3389/fevo.2018.00099/full|journal=Frontiers in Ecology and Evolution|volume=6|pages=99|doi=10.3389/fevo.2018.00099|issn=2296-701X}}</ref> {{Clade|{{clade |label1=[[Holomycota]] |1={{clade |label1 = '''Cristidiscoidea''' |1={{Clade |1={{Clade |1=[[Fonticulida]] |2=[[Parvularia]]}} |2=[[Nucleariid]]a [[slika:Nuclearia sp Nikko.jpg|60 px]] }} |label2=[[Fungi]]/ |sublabel2=[[Opisthosporidia]] |2={{clade |1=[[BCG2]] |2=[[FRESHOL1]] |3={{clade |1={{clade |2=[[Aphelida]] |1=[[Eumycota|Prave gljive]] [[slika:Asco1013.jpg|60 px]]}} |2={{clade |1=[[BCG1]] |label2=[[Rozellomyceta]]/ |sublabel2=[[Cryptomycota]] |2={{clade |1=[[Rozella]] [[slika:Rozella allomycis2.jpg|80 px]] |2={{clade |1=[[Namako-37]] |label2=[[Microsporidia]] |2={{clade |1=[[Metchnikovellea]] |2=[[Microsporea]] [[slika:Fibrillanosema spore.jpg|60 px]] }} }} }} }}}}}} }} |label2 =[[Holozoa]] |2={{clade |1=[[Ichthyosporea]] [[slika:Abeoforma whisleri-2.jpg|50 px]] |2={{clade |label1=[[Pluriformea]] |1={{clade |1=[[Corallochytrium]] [[slika:Corallochytrium limacisporum.png|60 px]] |2=[[Syssomonas]] }} |label2 =[[Filozoa]] |2={{clade |1=[[Filasterea]] [[slika:Ministeria vibrans.jpeg|60 px]] |label2=[[Choanozoa]] |2={{clade |1=[[Choanoflagellatea]] [[slika:Desmarella moniliformis.jpg|60 px]] |2=[[Animalia]] [[slika:Comb jelly.jpg|45 px]] }} }}}} }}}}|style=font-size:80%; line-height:80%|label1=[[Opisthokonta|Opistokonte]]}} == Klasifikacija == *Razred Cristidiscoidea <small>Cavalier-Smith 1998</small><ref>{{citation| date=septembar 2012| author=Adl| title=The Revised Classification of Eukaryotes| url=http://www.paru.cas.cz/docs/documents/93-Adl-JEM-2012.pdf| volume=59| issue=5| pages=429–493| journal=Journal of Eukaryotic Microbiology| doi=10.1111/j.1550-7408.2012.00644.x| display-authors=etal| pmid=23020233| pmc=3483872| access-date=26. 2. 2020| archive-date=16. 12. 2013| archive-url=https://web.archive.org/web/20131216183506/http://www.paru.cas.cz/docs/documents/93-Adl-JEM-2012.pdf| url-status=dead}}</ref><ref>{{citation | date=2016| author = Silar, Philippe| title = Protistes Eucaryotes : Origine, Evolution et Biologie des Microbes Eucaryotes| url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01263138|issue= |pages=1–462 |journal=HAL Archives-ouvertes | doi=}}</ref><ref>{{citation | date=29. 4. 2015| author = Ruggiero| title = Higher Level Classification of All Living Organisms | volume=10 |issue=4 |pages= e0119248|journal=PLoS ONE | doi=10.1371/journal.pone.0119248 |display-authors=etal | pmid=25923521 | pmc=4418965}}</ref><ref>{{citation| date=1999| author=Ondřej Zicha| title=Nuclearia| website=BioLib.cz| url=https://www.biolib.cz/en/taxon/id166535/| access-date=21. 4. 2016| archive-date=24. 11. 2020| archive-url=https://web.archive.org/web/20201124010828/https://www.biolib.cz/en/taxon/id166535/| url-status=dead}}</ref><ref>{{citation | date=2007| author = Kaiqin, Xu | title = Nuclearia | website= The World of Protozoa, Rotifera, Nematoda and Oligochaeta | url=http://www.nies.go.jp/chiiki1/protoz/identi-f.htm| access-date= 21. 4. 2016}}</ref><ref>{{citation | date=2007| author = Kaiqin, Xu | title = Astrodisculus | website= The World of Protozoa, Rotifera, Nematoda and Oligochaeta | url=http://www.nies.go.jp/chiiki1/protoz/identi-f.htm| access-date= 21. 4. 2016}}</ref><ref>{{citation | date = | title = Nuclearia | website = WikiVrsta | url = https://Vrsta.wikimedia.org/wiki/Nuclearia | access-date = 21. 4. 2016 }}{{Mrtav link}}</ref> ** Red [[Fonticulida]] <small>Cavalier-Smith 1993</small> *** Porodica [[Fonticulidae]] <small>Worley, Raper & Hohl 1979</small> **** Rod ''[[Fonticula]]'' <small>Worley, Raper & Hohl 1979</small> ***** Vrsta ''[[Fonticula alba|F. alba]]'' <small>Worley, Raper & Hohl 1979</small> **** Rod ''[[Parvularia]]'' <small>López-Escardó 2017</small><ref>{{Cite journal|last=López-Escardó|first=David|last2=López-García|first2=Purificación|last3=Moreira|first3=David|last4=Ruiz-Trillo|first4=Iñaki|last5=Torruella|first5=Guifré|title=Parvularia atlantis gen. et sp. nov., a Nucleariid Filose Amoeba (Holomycota, Opisthokonta)|journal=Journal of Eukaryotic Microbiology|volume=65|issue=2|language=en|pages=170–179|doi=10.1111/jeu.12450|pmid=28741861|issn=1550-7408|year=2017|pmc=5708529}}</ref> ***** Vrsta ''[[Parvularia atlantis|P. atlantis]]'' <small>López-Escardó 2017</small> ** Red [[Nucleariida]] <small>Cavalier-Smith 1993</small> *** Porodica [[Nucleariidae]] <small>Cann & Page 1979</small> **** Rod ''[[Nuclearia]]'' <small>Cienkowski 1865</small> [''[[Astrodisculus]]'' <small>Greeff 1869</small>; ''[[Nuclearella]]'' <small>Frenzel 1897</small>; ''[[Nuclearina]]'' <small>Frenzel 1897</small>; ''[[Heliosphaerium]]'' <small>Frenzel 1897</small>; ''[[Nucleosphaerium]]'' <small>Cann & Page 1979</small>] ***** Vrsta ''[[Astrodisculus minutus]]'' <small>Greeff 1869</small> ***** Vrsta ''[[Astrodisculus araneiformis]]'' <small>Schewiakoff 1893</small> ***** Vrsta ''[[Astrodisculus laciniatus]]'' <small>Penard 1904</small> [''[[Chlamydaster lacinatus]]'' <small>(Penard 1904) Rainer 1968</small>] ***** Vrsta ''[[Astrodisculus affinis]]'' <small>Schouteden 1905</small> ***** Vrsta ''[[Astrodisculus marinus]]'' <small>Kufferath 1952</small> ***** Vrsta ''[[Nuclearia conspicua|N. conspicua]]'' <small>West 1903</small> ***** Vrsta ''[[Nuclearia lohmanni|N. lohmanni]]'' <small>Kufferath 1952</small> ***** Vrsta ''[[Nuclearia delicatula|N. delicatula]]'' <small>Cienkowski 1865</small> ***** Vrsta ''[[Nuclearia flavescens|N. flavescens]]'' <small>(Greef 1869) Patterson 1984</small> [''[[Astrodisculus flavescens]]'' <small>Greeff 1869</small>] ***** Vrsta ''[[Nuclearia flavocapsulata|N. flavocapsulata]]'' <small>(Greef 1869) Patterson 1984</small> [''[[Astrodisculus flavocapsulata]]'' <small>Greeff 1869</small>; ''[[Astrodisculus penari]]'' <small>Roskin 1929</small>; ''[[Astrodisculus serratus]]'' <small>Walton 1930</small>; ''[[Heliosphaerium polyedricum]]'' <small>Frenzel 1897</small>] ***** Vrsta ''[[Nuclearia leuckarti|N. leuckarti]]'' <small>(Frenzel 1897) Patterson 1984</small> [''[[Nuclearina leuckarti]]'' <small>Frenzel 1897</small>] ***** Vrsta ''[[Nuclearia moebiusi|N. moebiusi]]'' <small>Frenzel 1897</small> ***** Vrsta ''[[Nuclearia pattersoni|N. pattersoni]]'' <small>Dyková et al. 2003</small> ***** Vrsta ''[[Nuclearia polypodia|N. polypodia]]'' <small>Schewiakoff 1863</small> ***** Vrsta ''[[Nuclearia radians|N. radians]]'' <small>(Greef 1869) Patterson 1984</small> [''[[Astrodisculus radians]]'' <small>Greeff 1869 sensu Penard 1904 non Stern 1924</small>; ''[[Nucleosphaerium radians]]'' <small>(Greef 1869)</small>; ''[[Nucleosphaerium tuckeri]]'' <small>Cann & Page 1979</small>; ''[[Heliosphaerium aster]]'' <small>Frenzel 1897</small>; ''[[Heliophrys varians]]'' <small>West</small>] ***** Vrsta ''[[Nuclearia simplex|N. simplex]]'' <small>Cienkowsky 1865</small> [''[[Nuclearella variabilis]]'' <small>Frenzel 1897</small>] ***** Vrsta ''[[Nuclearia thermophila|N. thermophila]]'' <small>Yoshida, Nakayama & Inouye 2009</small> ***** Vrsta ''[[Nuclearia rubra|N. rubra]]'' <small>(Greef 1869) Patterson 1984</small> [''[[Astrodisculus rubra]]'' <small>Greeff 1869</small>; ''[[Astrodisculus zonatus]]'' <small>Penard 1904</small>; ''[[Nuclearia caulescens]]'' <small>Penard 1903: pro parte</small>; ''[[Nuclearia zonatus]]'' <small>(Penard 1904) Siemensma 1981</small>] ==Referencee== {{refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Cristidiscoidea}} {{Eukarioti}} [[Kategorija:Opisthokonta]] [[Kategorija:Holomycota]] [[Kategorija:Taksonomija]] nl302zwfy41t1wp6ucf884utin981vx 0 461547 3916125 3907177 2026-08-03T00:39:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916125 wikitext text/x-wiki '''Blagoje Govedarica''' , [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[arheologija|arheolog]] rođen 18. novembra 1949. u mjestu [[Bačko Dobro Polje]], Jugoslavija (danas [[Srbija]]). == Biografija == Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1973, studij [[Arheologija|arheologije]] i [[Ilirologija|ilirologije]], gdje je i magistrirao 1980. godine. Na istom fakultetu je doktorirao 1988, a habilitaciju je odbranio na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] 2000. godine.<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Govedarica |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Od 1973. počinje raditi u [[Centar za balkanološka ispitivanja|Centru za balkanološka ispitivanja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture, gdje je i danas naučni savjetnik. Predmet njegovih istraživanja su periodi [[Bakarno doba|eneolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Od 1992. djeluje u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], gdje se pored naučnoistraživačkog bavi i pedagoškim radom na univerzitetima u [[Heidelberg]]u i [[Berlin]]u. Od 2001. obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa '' [[Godišnjak]]'' u Sarajevu. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] od 2018. i Njemačkog arheološkog instituta.<ref>[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=1590&langTag=bs-BA Blagoje Govedarica]{{Mrtav link}}</ref> == Istraživačka djelatnost == Obavio je arheološka iskopavanja na više od 50 arheoloških lokaliteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Njemačka|SR Njemačkoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. * Praistorijsko naselje ([[gradina]]) Klisura u Kadića Brdu kod [[Sokolac|Sokoca]];<ref name="Glasinačka kultura">{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0  |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  [                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                    |access-date= 9. 2. 2016                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                    |archive-date= 8. 6. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf  |url-status= dead  }}</ref> * Reviziona istraživanja tumula na [[Glasinac|Glasincu]] (Kusače, Podilijak);<ref name="Glasinačka kult">{{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf |title= Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 15. 4. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210415020402/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf |url-status= dead }}</ref> * Sistematska istraživanja gradina u jugozapadnoj Bosni ([[Glamočko polje]], [[Livanjsko polje]] i [[Duvanjsko polje]]) zajedno s [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]]. Rezultati sa ovih istraživanja će doprinijeti definisanju Dinarske kulture ([[Posuška kultura]] po [[Borivoj Čović|B. Čoviću]]);<ref name="Govedarica">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 12. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |url-status= dead }}</ref> * Praistorijske grobne humke ([[tumuli]]) u Kupreškom polju; * Praistorijska gradinska naselja u [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]] (Hrvatska); * Praistorijsko naselje i nekropola [[Waltersdorf]] kod Berlina (Njemačka); * Praistorijsko naselje [[Rathsdorf]] kod Prenzlaua (Njemačka); *Praistorijsko naselje [[Cealic]], Oblast Taraclia (Moldavija); *Praistorijska nekropola [[Košary]], Oblast Odesa (Ukrajina); * Višeslojno naselje [[Orlovka-Kartal]], Oblast Odesa (Ukrajina). == Publikovani radovi == Govedarica je do sada objavio preko 100 naučnih radova i dvije monografije, te priredio i izdao veći broj časopisa, zbornika i drugih naučnih izdanja. *Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Sarajevo, 1989.^{[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Iliri%20u%20JZB-5|[5]]]} *Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradina u jugozapadnoj Bosni.^{[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Govedarica-6|[6]]]} *Zepterträger–Herrscher der Steppen (Les porteurs de sceptre - les seigneurs des Steppes). Mainz 2004. *Oscilacije nivoa Crnog Mora i kulturni razvoj jugoistočne Evrope u vrijeme srednjeg holocena (ca. 6000-• 3000 BC). Starinar, Beograd, 53-54/2004, 9-21. *Finds of the Cetina type in the western Balkans hinterland and the issue of cultural and historical interpretation in the prehistoric archaeology. Vjesnik za Arheologiju i Povijest Dalmatinsku 99. Split 2006, 27-41. *Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga, Godišnjak/Jahrbuch 39, Sarajevo 2010, 5-22. *Zentrum und Peripherie im 5. Jt. v. Chr.: zur Entstehung und Ausbreitung der europäischen Kupferzeit. Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 25. Rahden/Westf.: Leidorf 2009, 60-73. *Das Phänomen der balkanischen Kupferzeit.(Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 30. Rahden/Westf.: Leidorf 2016, 11-22. *The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj and the appearance of violin idols in the south Adriatic region. Godišnjak/Jahrbuch 45. Sarajevo 2016, 32-51. == Reference == {{Refspisak}} {{Članovi ANU BiH}} {{DEFAULTSORT:g}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]] [[Kategorija:Članovi ANUBiH]] [[Kategorija:Biografije, Vrbas]] [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 1wsjszpkvsqajnkpk1v1vgewqm9o02k 0 464160 3916082 3887551 2026-08-02T20:35:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916082 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Basidium schematic.svg|thumb|right|400px|Škrgasta struktura [[bazidiomicete|bazidiomicetne]] [[gljive]] i bazidije sa [[spora]]ma na rubovima tih struktura]] [[Datoteka:2009-07-12 Basidia colored with Congo Red.jpg|miniatur|right|thumb|200px|Holobazidija, obojena Kongocrvenom]] [[Datoteka:2008-09-12 Phragmobasidia with longitudinal septa sideview.jpg|mini|150px|Fragmobazidija sa dugim pregradama (crvenije)]] [[Datoteka:Phragmobasidien.svg|mini|150px|Fragmobazidije: A – tip Auricularia i B – tip Tremella]] '''Bazidija''' je [[sporangija]] mikroskopske veličine (struktura koja proizvodi [[spore]] spore) na [[himenofor]]u plodnog tijela (klobuku) [[Basidiomycota|bazidiomicetnih gljiva]]. Također se zove i tercijarni [[micelij]], koji nastaje od sekundarnog micelija. Tercijarni micelij je visokomotani sekundarni micelij, dikarion. Prisustvo basidija jedno je od glavnih karakterističnih obilježja gljiva Basidiomycote. Bazidija obično ima četiri spolne [[spore]] zvane [[bazidiospore]]; ponekad mogu biti dvije ili čak osam. U tipskoj baziidiji, svaka bazidiospora nosi se na vrhu uskog zgloba ili roga zvanog [[sterigma]], a nakon dozrijvanja prisilno se ispušta. Termim "basidium" doslovno znači "mali pijedestal", po načinu na koji bazidija podržava spore. Međutim, neki biolozi predlažu da struktura više podseća na [[klub (oružje)|klub]]. Nezrela bazidija poznata je kao ''bazidiola''. == Struktura == Većina [[Basidiomycota]] ima jednoćelijsku bazidiju ('''holobazidija'''), ali u nekim grupama bazidija može biti višećelijska ('''fragmobazidija'''). Naprimjer, [[hrđa (gljiva)|gljivična hrđa]] iz reda "Puccinales" imaju četveroćelijske fragmobazidije koje su poprečno septate; neke gljivice iz reda [[Tremellales]] imaju četverocelične fragmobasidije koje su presudno pregrađene. Ponekad se bazidija ([[metabazidija]]) razvija iz '''probazidije''', specijalizirane ćelije koja nije izdužena poput tipske [[hife]]. Bazidija može biti peteljkasta ili sjedeća. Basidiija je obično najšira u dnu hemisferne kupole na vrhu, a njena baza iznosi oko polovine širine najvećeg apikalnog promjera. Verzije u kojima je baziidija kraća i uža u podnožju nazivaju se "obovoidne", a javljaju se u rodovima poput ''[[Paullicorticium]]'', ''[[Oliveonia]]'' i ''[[Tulasnella]]''. Bazidije sa širokom bazom često se opisuju kao ''bačvaste''.<ref name="Donk 1963"/> == Mehanizam pražnjenja bazidiospora == U većini [[Basidiomycota]] bazidiospore su "balistospore" – ispuštaju se prisilno. Propulzivna sila proizvedena je naglom promenom [[težišta]] ispuštene spore. Važni faktori prisilnog pražnjenja uključuju '''Bullerovu kapljicu''', kapljicu tečnosti koja se može primijetiti kada se akumulira na proksimalnom vrhu ('''hilusni dodatak''') svake bazidiospore; to je ofsetno pričvršćivanje spora na sterigmu koja se nalazi i prisustvo higroskopnih područja na površini bazidiospora. Po sazrijevanju basidiospora, [[šećer]]i u ćelijskom zidu počinju služiti kao mjesta kondenzacije za vodenu paru u zraku. Dvije odvojene regije kondenzacije su kritične. Na šiljastom vrhu spora (hilumu) najbližoj potpornoj bazidiji, Bullerova kapljica akumuliraparu i postaje velika, gotovo sferna kapljica vode. U isto vrijeme se na kondenzatnom mjestu spora pojavljuje kondenzat u tankom filmu. Kada se ta dva vodena tijela spoje, oslobađaju površinske napetosti pa nagla promjena centra mase dovodi do naglog pražnjenja basidiospora. Značajno je da je Money (1998.) procijenio početno ubrzanje spore oko 10.000 g. Uspješno pražnjenje bazidiospora može se pojaviti samo kad je na raspolaganju dovoljno vodene pare koja se može kondenzirati na sporama. == Evolucijski gubitak prisilnog pražnjenja== Nekim bazidiomicetama nedostaje prisilno pražnjenje, iako još uvijek imaju bazidiospore. U svakoj od ovih sgrupa raspršivanje spora događa se putem drugih mehanizama pražnjenja. Naprimjer, pripadnici reda Phallales oslanjaju se na [[insekt]]e kao [[vektori raspršivanja|vektora za širenje]]; suhe spore [[Lycoperdales]] i [[Sclerodermataceae]] se raspršuju se kada su bazidiokarpi poremećeni; i vrste reda [[Nidulariales]] (gljive za ptičje gnijezdo) koriste mehanizam za prskanje čašice. U tim slučajevima bazidiospora obično nema hilusni dodatak, pa ne dolazi do prisilnog pražnjenja. Smatra se da svaki primjer predstavlja neovisni evolucijski gubitak mehanizma prisilnog pražnjenja predaka svih bazidiomiceta. ==Reference== {{refspisak|refs= <ref name="Donk 1963">{{cite journal |author=Donk, M.A. |year=1963 |title=A conspectus of the families of Aphyllophorales |journal=Persoonia |volume=3 |issue=3 |page=214 |url=http://www.cybertruffle.org.uk/cyberliber/61056/0003/002/0214.htm |access-date=14. 5. 2020 |archive-date=6. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210706040133/http://www.cybertruffle.org.uk/cyberliber/61056/0003/002/0214.htm |url-status=dead }}</ref> }} * Ingold, C.T. 1998. Ballistosporic basidia. The Mycologist 12:50-52. * Ingold, C.T. 1991. A view of the active basidium in heterobasidiomycetes. Mycological Research 95:618-621. * Money, N.P. 1998. More g's than the Space Shuttle: ballistospore discharge. Mycologia 90:547-558. * Pringle, A., S.N. Patek, M. Fischer, J. Stolze, and N.P. Money. 2005. The captured launch of a ballistospore. Mycologia 97:866-871. ==Vanjski linkovi== * [http://americanmushrooms.com/basics.htm#Reproduction AmericanMushrooms.com: How do fungi reproduce?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190103184210/http://americanmushrooms.com/basics.htm#Reproduction |date=3. 1. 2019 }} * [https://web.archive.org/web/20060927231933/http://www.apsnet.org/education/IllustratedGlossary/PhotosA-D/basidium.htm APSnet Illustrated Glossary of Plant Pathology: Basidum] * [https://web.archive.org/web/20070928180413/http://carroll1.cc.edu/~jclausz/msamanual/ballistospore.html Demonstrating basidiospore discharge] by John Webster. Mycological Society of America Lab Manual * [http://www.mushroomthejournal.com/greatlakesdata/Terms/basid133.html IMA Mycological Glossary: Basidum] * [http://www.anbg.gov.au/fungi/spore-discharge-mushrooms.html Spore discharge and dispersal in mushrooms] by Heino Lepp, Australian National Botanic Gardens. * [http://www.mushroomexpert.com/microscope_cystidia.html "Using a Microscope: Basidia and Cystidia"] by Michael Kuo, ''MushroomExpert.com'' [[Kategorija:Basidiomycota]] [[Kategorija:Gljive]] [[Kategorija:Morfologija i anatomija gljiva]] t33udanfkrppw7wzzyzs8ddhm0fmnmy 0 464281 3916021 3895094 2026-08-02T16:05:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916021 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Alija Bejtić | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1920|5|1}} | mjesto_rođenja = [[Kukavice (Rogatica)|Kukavice]] kod [[Rogatica|Rogatice]], [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca]]<!-- [[Grad]], [[Država]] --> | datum_smrti= {{Datum smrti i godine|1981|7|7|1920|5|1}}   | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[SFRJ]] | prebivalište = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Alija Bejtić''' ([[Kukavice (Rogatica)|Kukavice]] kod [[Rogatica|Rogatice]], [[1. maj]] [[1920]] – [[Sarajevo]], [[7. juli]] [[1981]]) bio je bosanskohercegovački i jugoslovenski historičar kulture, [[orijentalista]] i [[publicista]].{{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=7}}<ref name="enciklopedija">{{cite web|last=|first=|title=Bejtić, Alija|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=6652|publisher=Hrvatska enciklopedija|year=|access-date=20. 6. 2019|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref>{{sfn|Kico|2011|p=89}} == Biografija == Rođen je 1. maja 1920. u selu [[Kukavice (Rogatica)|Kukavice]] kod [[Rogatica|Rogatice]] u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Osnovnu školu završio je u Rogatici, a školovanje nastavio u [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovoj medresi]], koju je završio 1943. godine, te tri godine kasnije dopunski ispit na [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prvoj muškoj realnoj gimnaziji]] u Sarajevu. Diplomirao je na Arhitektonskom odsjeku Tehničkog fakulteta u [[Zagreb]]u 1955. sa radom ''"Povijest i umjetnost Foče na Drini"''.{{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=7}}<ref name="enciklopedija"/> Nakon završetka studija zapošljava se u [[Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine|Zemaljskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]{{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=7}}<ref name="enciklopedija"/>, gdje ostaje do 1957. godine<ref name="enciklopedija"/>, a potom i u Urbanističkom zavodu Bosne i Hercegovine. Najveći dio radnog vijeka Bejtić proveo je u radu na zaštiti i konzervaciji spomenika kulture. U tom smislu njegov najveći profesionalni doprinos bio je u periodu između 1966. i 1977. godine, kada je obavljao dužnost direktora sarajevskog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, sa čijeg je mjesta dao značajan doprinos zaštiti sarajevskih spomenika, naročito arhitektonsko-urbanističkog ansambla [[Baščaršija|Baščaršije]]. Njegova studija ''"Stara sarajevska čaršija jučer, danas i sutra — osnove i smjernice za regeneraciju"'' je našla svoju praktičnu primjenu u podlozi plana uređenja Baščaršije.{{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=7}} Nakon odlaska iz Gradskog zavoda za zaštitu, prelazi u [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalni institut]] u Sarajevu gdje radi u zvanju naučnog savjetnika.{{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=7}}<ref name="enciklopedija"/> Bibliografija Alije Bejtića broji preko 420 jedinica (među kojima i 11 zasebnih djela){{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=7}}<ref name="enciklopedija"/>, počevši od 1939. kada izdaje svoj prvi rad ''"Dolazak [[Omer-paša Latas|Omer-paše]] u Bosnu"'' u [[Novi Behar|Novom Beharu]].{{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=7}}{{sfn|Čar-Drnda|1987|pp=203}} Tematski njegov se opus dijeli na tri grupe: # radovi iz historije i materijalne kulture Bosne i Hercegovine iz osmanlijskog perioda (koji su uopšte njegov najzančajniji doprinos [[historija|historiji]] i [[hIstorija umetnosti|historiji umjetnosti]]);   # prevodilački radovi; # radovi na izučavanju književnog i [[folklor]]nog blaga, naročito lirske i epske muslimanske narodne pjesme.{{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=7}} Od važnosti za jugoslovensku [[Orijentalistika|orijentalistiku]] i historiju ističu se radovi u kojima se rasvjetljava lik, uloga i djelatnost pojedinih ličnosti iz perioda Bosne i Hercegovine pod osmanlijskom vlašću. To su radovi: ''"Bosanski namjesnik [[Mehmed-paša Kukavica|Mehmed paša Kukavica]] i njegove zadužbine u Bosni"'' ([[Prilozi za orijentalnu filologiju |Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju]] (POF) VI—VII, Sarajevo, 1956—57, 77—114); ''"Elči hadži Ibrahim-pašin vakuf u Travniku"'' ([[el-Avdije]], V/1942, 7, 165—179, 8-10, 277—240 i 11—12, 276—288); ''"Sarajlija Abdulah Drnišlija i njegov zbornik bosanskih memorijala 1672—1719"'' (Radovi — ANUBiH, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga19, Sarajevo 1977, 201—241).{{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=7–8}} Interesovanje za kulturnu historiju i poznavanje orijentalnih jezika, Bejtića su odvele i u tada slabo proučenu tematiku bosanskohercegovačke kulturne baštine na orijentalnim jezicima. Plod naučnoistraživačkog rada, koji zauzima važno mjesto u domaćoj orijentalistici i historiji književnosti, su radovi o ličnostima i stvaralaštvu jednog broja stvaralaca na orijentalnim jezicima, do tada malo poznatih u domaćoj orijentalistici: ''"Pjesnik Sabit Alaudin Užičanin kao sarajevski kadija i bosanski mula"'' ([[Anali Gazi Husrev-begove biblioteke|Anali Gazi Husrevbegove biblioteke]], II—III/1974, 3—20); ''"Ljubuški i Ljubušaci u Kačićevu Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga"'' (Radovi ANUBiH, Odjeljenje društvenih nauka, knj.19, Sarajevo, 1977, 243—267).{{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=8}} Bejtić je doprinio i izučavanju historije pojedinih naselja u BiH iz vremena [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Posebno se ističu radovi: ''"Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini"'' (POF III—IV/1952—53, 229—296); ''"Povijest i umjetnost Foče na Drini"'' ([[Naše starine (časopis)|Naše starine]], III/1956, 23—74, IV/1957, 33—62); ''"Nova kasaba u Jadru — Građevno-urbanistički razvoj naselja kao tipa karavanske varoši"'' (Godišnjak društva istoričara Bosne i Hercegovine XI/1960, 225—250); ''"BanjaLuka pod turskom vladavinom — arhitektura i teritorijalni razvitak grada u XVI i XVII vijeku"'' (Naše starine, I/1953, 91—117); ''"Rudo i rudski kraj kroz vjekove"'' (Rudo-Spomenica povodom 30. godina Prve proleterske brigade, Sarajevo 1971, 179—240); ''"Podaci za kulturnu povijest vezirskog grada Travnika"'' (Naše starine, II/1954, 151—166), i mnogi drugi radovi.{{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=8}} Prikupljajući i proučavajući narodno književno i folklorno stvaralaštvo dao je znatan prilog i folklornoj baštini: ''"Prilozi proučavanju naših narodnih pjesama"'' (dva dijela) (Bilten Instituta za proučavanje folklora, 2/1953, 387—405, 3/1955, 105—124); U rukopisu je ostao neobjavljen rad: ''"Zbirka epskih i lirskih pjesama"''.{{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=8}} Zbog svog obilnog naučno-istraživačkog rada iz oblasti osmanistike izabran je za dopisnog člana [[Istanbulski institut|Istanbulskog instituta]] i [[Institut za islamsku umjetnost (Ankara)|Instituta za islamsku umjetnost u Ankari]], dok je njegov doprinos zaštiti i regeneraciji Baščaršije polučio dobijanje grupne [[27-julska nagrada SR Bosne i Hercegovine|27-julske nagrade SR Bosne i Hercegovine]] [[1976]].{{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=8}} Bejtić je učestvovao i na brojnim tematskim skupovima u Jugoslaviji i van nje, a sarađivao je i s brojim naučnim ustanovama: [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademijom nauka Bosne i Hercegovine]], [[Enciklopedija Jugoslavije|Enciklopedijom Jugoslavije]], [[Enciklopedija likovnih umjetnosti|Enciklopedijom likovnih umjetnosti]] (gdje su zapaženi njegovi doprinosi, kao i u [[Enciklopedija leksikografskog zavoda|Enciklopediji leksikografskog zavoda]]).{{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=8}}{{sfn|Čar-Drnda|1987|pp=209–210}} Iza sebe je ostavio i brojne neobljavljene radove.{{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=8–9}} Preminuo je 7. jula 1981. u Sarajevu.{{sfn|''POF br. 31''|1981|pp=7}}<ref name="enciklopedija"/> == Izabrana bibliografija == {{sekcija}} === Knjige === * {{Cite book|ref=harv|last1=Bejtić|first1=Alija|last2=|first2=| authorlink1 =|year=2007|url=|title=Banjaluka pod osmanskom vladavinom : arhitektura i teritorijalni razvitak grada ''; [urednici Fuad Balić, Ismet Smailović, [[Sabira Husedžinović]]]''|publisher=Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" (Banja Luka : Grafid)|location =Banja Luka|id=}} === Radovi u časopisisma === * {{cite journal |last1=Bejtić|first1=Alija|last2=|first2=|authorlink=|year=1943|url=https://drive.google.com/drive/folders/0B3DXTyPZg9mqfktpMUVOWWpqb0VWMlJtbTZNbFhnX1l4TURvSlZqZXdDUWluWVo1eVJSbWM|title=Uloga vakufa u izgradnji i razvitku naših gradova|journal= Narodna uzdanica : kalendar za godinu 1944 : (1363-1364. po Hidžri)|publisher= Muslimansko kulturno društvo "Narodna uzdanica", (Sarajevo : Tiskara "Bosanska pošta")|location=Sarajevo|language=|volume=XII|number=|pages=153—161|ref = harv}} * {{cite journal|last=Bejtić|first=Alija|authorlink=Alija Bejtić|year=1953|url=https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/3-1953.pdf|title=Banja Luka pod turskom vladavinom : Arhitektura i teritorijalni razvitak grada u XVI i XVII vijeku|journal=[[Naše starine (časopis)|Naše starine]]|publisher=Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine, (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske)|location=Sarajevo|number=I|pages=91—116|ref=harv|access-date=17. 5. 2020|archive-date=7. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200807113812/https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/3-1953.pdf|url-status=dead}} * {{cite journal |last=Bejtić|first=Alija|year=1953|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=173380|title= Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini|journal = Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom|publisher=Orijentalni institut|location=Sarajevo|number = III—IV/1952-53|pages=229—297|ref = harv}} == Reference == {{refspisak|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite journal|last=Čar-Drnda|first=Hatidža|authorlink=Hatidža Čar-Drnda|year=1987|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=95062|title=Bibliografija radova Alije Bejtića|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|publisher=Orijentalni institut|location=Sarajevo|number=37|pages=203—210|ref=harv}} * {{Cite book|ref=harv|last=Filandra|first=Šaćir|year=1998|url=https://www.scribd.com/document/80497571/Filandra-S-Bosnjacka-Politika-u-XX-Stoljecu|title=Bošnjačka politika u XX. stoljeću|publisher=Sejtarija|location=Sarajevo|id=|access-date=17. 5. 2020|archive-date=17. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200917183409/https://www.scribd.com/document/80497571/Filandra-S-Bosnjacka-Politika-u-XX-Stoljecu|url-status=dead}} * {{cite journal|ref=harv|last=|first=|authorlink=|year=1981|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=170811|title=IN MEMORIAM : Alija Bejtić|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|publisher=Orijentalni institut|location=Sarajevo|number=31|pages=7—9}} * {{cite journal|last1=Kico|first1=Mehmed|last2=|first2=|authorlink=|year=2011|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=229267|title=Vodič kroz imena orijentalista|journal=Novi Muallim|publisher=Udruženje Ilmijje Islamske zajednice u BiH|location=Sarajevo|language=|volume=12|number=45|pages=87—96|ref=harv}} * {{Cite book|ref=harv|last1=Nametak|first1=Alija|last2=|first2=| authorlink1 =Alija Nametak|year=1994|url=|title=Sarajevski nekrologij|publisher=Globus|location =Sarajevo|id=}} * {{Cite book|ref=harv|last1=Nametak|first1=Alija|last2=|first2=| authorlink1 =|year=2004|url=|title=Sarajevski nekrologij|publisher=Civitas, (Ljubljana : Mladinska knjiga)|location =Sarajevo|id=}} * {{cite journal|last=Zlatar|first=Behija|authorlink=|year=2010|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=183849|title=Šezdeset godina postojanja i rada Orijentalnog instituta|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|publisher=Orijentalni institut|location=Sarajevo|number=60|pages=9—20|ref=harv}} {{refend}} {{DEFAULTSORT:Bejtić, Alija}} [[Kategorija:Rođeni 1920.]] [[Kategorija:Umrli 1981.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Biografije, Rogatica]] [[Kategorija:Jugoslavenski orijentalisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački publicisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački orijentalisti]] 0w66j5ygd6m58vb4sxy79ra0i1l11ph 0 468878 3916051 3665468 2026-08-02T17:49:23Z KWiki 9400 novi ključ za [[Kategorija:Osamhiljadaši]]: " " (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3916051 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Eight Thousanders Map.png|mini|desno|Vrhovi viši od 8000 m na karti]] [[Međunarodna alpinistička federacija]] (UIAA) prepoznaje 14 planina koje su više od 8000 m iznad nivoa mora i koje se smatraju dovoljno nezavisnima od susjednih vrhova. Još nema precizne definicije koja procjenjuje nezavisnost. Od 2012. UIAA je uključena u razmatranje proširenja spiska na 20 vrhova. == Spisak == Svi ovi vrhovi smješteni su u [[Himalaji]]ma i [[Karakorum]]u i svi su osvojeni u periodu od 1950. do 1964. U januaru 2021. završeni su i svi usponi u zimskim uvjetima kada je [[Nepalska zimska ekspedicija na K2 2021.|nepalska ekspedicija osvojila K2]].<ref name="NirmalP">{{Cite web |url= https://www.dw.com/en/nepali-mountaineers-make-first-k2-winter-ascent/a-56249929 |title=Nepalski alpinisti na K2 u zimskim uslovima |work= dw.com - 17.01.2021 |access-date= 17. 1. 2021}}</ref> {| class="wikitable sortable" |- style="text-align: center;" !R. broj !class="unsortable" | Foto !Naziv !Visina !Prvi<br/>uspon !Prvi osvajač(i) !Prvi<br/>zimski<br/>uspon !Prvi osvajač(i)<br/>zimi |- |1. |[[Datoteka:Everest North Face toward Base Camp Tibet Luca Galuzzi 2006.jpg|80px]] |[[Mount Everest]] |8848 |1953. |[[Edmund Hillary]]<br/>[[Tenzing Norgay]] |1980. |[[Leszek Cichy]]<br/>[[Krzysztof Wielicki]] |- |2. |[[Datoteka:K2 from North.jpg|80px]] |[[K2]] |8611 |1954. |[[Achille Compagnoni]]<br/>[[Lino Lacedelli]] |2021 |[[Nirmal Purja]]<br/>Gelje Šerpa<br/>Mingma David Šerpa<br/>Mingma G<br/>Sona Šerpa<br/>Mingma Tenzi Šerpa<br/>Pem Chhiri Šerpa<br/>Dawa Temba Šerpa<br/>Kili Pemba Šerpa<br/>Dawa Tenjing Šerpa |- |3. |[[Datoteka:Kangchenjunga.JPG|80px]] |[[Kangchenjunga]] |8586 |1955. |[[George Band]]<br/>[[Joe Brown]] |1986. |[[Krzysztof Wielicki]]<br/>[[Jerzy Kukuczka]] |- |4. |[[Datoteka:Kala Patthar-78-Everest-Lhotse-2007-gje.jpg|80px]] |[[Lhotse]] |8516 |1956. |[[Fritz Luchsinger]]<br/>[[Ernst Reiss]] |1988. |[[Krzysztof Wielicki]] |- |5. |[[Datoteka:Makalu from Island Peak.jpg|80px]] |[[Makalu]] |8485 |1955. |[[Lionel Terray]]<br/>[[Jean Couzy]] |2009. |[[Simone More]]<br/>[[Denis Urubko]] |- |6. |[[Datoteka:Cho Oyu upper slopes.jpg|80px]] |[[Cho Oyu]] |8188 |1954. |Josef Jöchler<br/>Herbert Tichy<br/>Pasang Dawa Lama |1985. |[[Maciej Berbeka]]<br/>[[Maciej Pawlikowski]] |- |7. |[[Datoteka:DhaulagiriMountain.jos.500pix.jpg|80px]] |[[Dhaulagiri]] |8167 |1960. |[[Kurt Diemberger]]<br/>Nawang Dorje<br/>Ernst Forrer<br/>Albin Schelbert<br/>Peter Diener<br/>Nyima Dorje |1985. |[[Andrzej Czok]]<br/>[[Jerzy Kukuczka]] |- |8. |[[Datoteka:Manaslu, from base camp trip.jpg|80px]] |[[Manaslu]] |8163 |1956. |Gyalzen Norbu<br/>Toshio Imanishi |1984. |[[Maciej Berbeka]]<br/>[[Ryszard Gajewski]] |- |9. |[[Datoteka:A close Snap of Nanga parbat.JPG|80px]] |[[Nanga Parbat]] |8125 |1953. |[[Hermann Buhl]] |2016. |[[Muhammad Ali Sadpara]]<br/>[[Alex Txikon]]<br/>[[Simone Moro]] |- |10. |[[Datoteka:AnnapurnaSouthMountain.jos.500pix.jpg|80px]] |[[Annapurna]] I |8091 |1950. |Louis Lachenal<br/>Maurice Herzog |1987. |[[Artur Hajzer]]<br/>[[Jerzy Kukuczka]] |- |11. |[[Datoteka:HiddenPeak.jpg|80px]] |[[Gasherbrum I]] |8080 |1958. |Peter K. Schoening<br/>Andrew J. Kauffman |2012. |[[Adam Bielecki]]<br/>[[Janusz Gołąb]] |- |12. |[[Datoteka:7 15 BroadPeak.jpg|80px]] |[[Broad Peak]] |8051 |1957. |[[Hermann Buhl]]<br/>Kurt Diemberger<br/>Marcus Schmuck<br/>Fritz Wintersteller |2013. |[[Maciej Berbeka]]<br/>[[Adam Bielecki]]<br/>[[Tomasz Kowalski]]<br/>[[Artur Małek]] |- |13. |[[Datoteka:Gasherbrum2.jpg|80px]] |[[Gasherbrum II]] |8034 |1956. |Fritz Moravec<br/>Josef Larch<br/>Hans Willenpart |2011. |[[Denis Urubko]]<br/>[[Simone Moro]]<br/>[[Cory Richards]] |- |14. |[[Datoteka:Shishapangma.jpg|80px]] |[[Shishapangma]] |8027 |1964. |Xǔ Jìng<br/>Zhāng Jùnyán<br/>Wáng Fùzhōu<br/>Chén Sān<br/>Chéng Tiānliàng<br/>Wū Zōngyuè<br/>Sodnam Dorji<br/>Minar Trashi<br/>Dorji<br/>Tontan |2005. |[[Piotr Morawski]]<br/>[[Simone Moro]] |} == Historijat uspona == Prvi uspješan uspon na jedan vrh viši od 8000 m ostvarili su francuski alpinisti [[Maurice Herzog]] i [[Louis Lachenal]], koji su se popeli na Annapurnu 3. juna 1950. kao članovi francuske ekspedicije 1950.<ref>{{cite web |url= https://www.ledauphine.com/france-monde/2012/12/14/mort-dfe-maurice-herzog |title= Mort de Maurice Herzog}} {{fr simbol}}</ref><ref name="Herzog">{{Cite web |url= https://archive.org/details/annapurnafirstco00herz_0/page/8/mode/2up |title= Anapurna - prvi uspon na vrh preko 8000 m. | access-date= 24. 12. 2019}}</ref> Prvi zimski uspon na neki osamhiljadaš ostvarili su [[Poljaci]] [[Leszek Cichy]] i [[Krzysztof Wielicki]] 17. februara 1980.<ref>{{cite journal |title = Mount Everest: Prvi zimski uspon – THE ALPINE JOURNAL|url = https://www.alpinejournal.org.uk/Contents/Contents_1984_files/AJ%201984%2050-59%20Zawada%20Everest.pdf}} {{en simbol}}</ref> Prvi penjač s usponima na svih 14 vrhova jest Italijan [[Reinhold Messner]], koji je listu kompletirao 16. oktobra 1986. Istovremeno je i prvi koji je to uradio bez upotrebe dodatnog [[kisik]]a. Ovaj podvig nije ponovljen devet godina i tek je 1995. švicarski penjač [[Erhard Loretan]] ponovio sve uspone bez boce s kisikom. Godine 1987. poljski penjač [[Jerzy Kukuczka]] postao je drugi koji je kompletirao listu. Kukuczka je poznat i kao čovjek koji je za ovaj poduhvat koristio najviše novih smjerova – devet. Italijan [[Simone Moro]] ostvario je 14 uspona 2016, od kojih su četiri bila izvedena prvi put zimi.<ref name="Moro">{{Cite web |url= http://www.planetmountain.com/english/News/shownews1.lasso?l=2&keyid=43495 |title= Nanga Parbat: uspon u zimskim uvjetima (Simone Moro, Ali Sadpara i Alex Txikon |work= Planet Mountain |date= 26. 2. 2015 |access-date= 24. 12. 2019}} {{en simbol}}</ref> I Kukuczka je imao četiri zimska uspona, ali je jedan bio ponavljanje. [[Nepal]]ski penjač [[Nirmal Purja]] postavio je 29 oktobra 2019. svjetski rekord u brzini uspona na svih 14 vrhova u vremenu šest mjeseci i šest dana.<ref name="Purja">{{Cite web |url= https://www.bbc.com/news/world-asia-50217376 |title= Nirmal Purja: Bivši vojnik uspenjao 14 najviših vrhova za šest mjeseci i šest dana |date=29. 10. 2019 |access-date= 24. 12. 2019 |publisher= [[BBC]]}} {{en simbol}}</ref> Prva žena na ovoj listi jest [[Baski]]jka [[Edurne Pasaban]], koja je uspone završila 2010.<ref name="Pasaban">{{Cite web |url= http://explorersweb.com/everest_k2/news.php?id=19771 |title= Edurne Pasaban zasjela na tron |date= 29. 10. 2019 |access-date= 24. 12. 2019 |archive-date= 16. 4. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160416151948/http://explorersweb.com/everest_k2/news.php?id=19771 |url-status= dead}}</ref> [[Austrija]]nka [[Gerlinde Kaltenbrunner]] postala je 2011. prva žena sa 14 uspona bez dodatnog kisika. Do 2019. na spisku su nalazi 43 penjača. [[Italija]] je zemlja s najvećim brojem njih (sedam). Slijede [[Španija]] (šest) i [[Južna Koreja]] (pet). [[Kazahstan]] i [[Poljska]] imaju po trojicu penjača koji su kompletirali ''Krunu Himalaja''. [[Datoteka:Reinhold Messner 1.jpg|mini|desno|[[Reinhold Messner]] prvi je osvojio sve osamhiljadaše i prvi je to uradio bez upotrebe dodatnog kisika]] [[Datoteka:Edurne Pasaban recibe el Premio Vasco Universal 2010 4 (crop).jpg|mini|desno|[[Edurne Pasaban]], prva žena koja je osvojila sve osamhiljadaše]] [[Datoteka:2015 Gerlinde Kaltenbrunner (19329398516).jpg|mini|desno|[[Gerlinde Kaltenbrunner]], prva žena koja se popela na svih 14 vrhova bez upotrebe dodatnog kisika]] '''Spisak prvih 25 osvajača svih vrhova viših od 8000 m'''<ref>{{cite web |url= http://www.8000ers.com/cms/download.html?func=startdown&id=155 |author= Eberhard Jurgalski | title= Osvajači svih 14 vrhova | website= 8000ers.com |date= 26. 5. 2012 |access-date= 21. 2. 2014}}</ref> {| class="wikitable sortable" |-+ style="text-align: left;" !R. broj !R. broj<br/>(bez O₂) !Ime !Period !Rođen !Dob |- |1. |1 |{{ZD|ITA}} [[Reinhold Messner]] |1970–1986. |1944. |42 |- |2. | |{{ZD|POLJ}} [[Jerzy Kukuczka]] |1979–1987. |1948. |39 |- |3 |2 |{{ZD|ŠVI}} [[Erhard Loretan]] |1982–1995. |1959. |36 |- |4. | |{{ZD|MEX}} [[Carlos Carsolio]] |1985–1996. |1962. |33 |- |5. | |{{ZD|POLJ}} [[Krzysztof Wielicki]] |1980–1996. |1950. |46 |- |6. |3 |{{ZD|ŠPA}} [[Juanito Oiarzabal]] |1985–1999. |1956. |43 |- |7. | |{{ZD|ITA}} [[Sergio Martini]] |1983–2000. |1949. |51 |- |8. | |{{ZD|JKO}} [[Park Young-seok]] |1993–2001. |1963. |38 |- |9. | |{{ZD|JKO}} [[Um Hong-gil]] |1988–2001. |1960. |40 |- |10. |4 |{{ZD|ŠPA}} [[Alberto Iñurrategi]] |1991–2002. |1968. |33 |- |11. | |{{ZD|JKO}} [[Han Wang-yong]] |1994–2003. |1966. |37 |- |12. |5 |{{ZD|SAD}} [[Ed Viesturs]] |1989–2005. |1959. |46 |- |13. |6 |{{ZD|ITA}} [[Silvio Mondinelli]] |1993–2007. |1958. |49 |- |14. |7 |{{ZD|EKV}} [[Iván Vallejo]] |1997–2008. |1959. |49 |- |15. |8 |{{ZD|KAZ}} [[Denis Urubko]] |2000–2009. |1973. |35 |- |16. | |{{ZD|NJE}} [[Ralf Dujmovits]] |1990–2009. |1961<ref>{{cite web |url=http://www.ralf-dujmovits.de/biografie.php |title=Ralf Dujmovits – biografija |access-date=24. 12. 2019 |archive-date=15. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100715141737/http://www.ralf-dujmovits.de/biografie.php |url-status=dead }} {{de simbol}}</ref> |47 |- |17. |9 |{{ZD|FIN}} [[Veikka Gustafsson]] |1993–2009. |1968. |41 |- |18. | |{{ZD|AUS}} [[Andrew Lock]] |1993–2009. |1961. |48 |- |19. |10 |{{ZD|POR}} [[João Garcia (alpinist)|João Garcia]] |1993–2010. |1967. |43 |- |20. | |{{ZD|POLJ}} [[Piotr Pustelnik]] |1990–2010. |1951. |58 |- |21. | |{{ZD|ŠPA}} [[Edurne Pasaban]] |2001–2010. |1973. |36 |- |22. | |{{ZD|ITA}} [[Abele Blanc]] |1992–2011. |1954. |56 |- |23. | |{{ZD|NEP}} [[Mingma Sherpa]] |2000–2011. |1978. |33 |- |24. |11. |{{ZD|Austrija}} [[Gerlinde Kaltenbrunner]] |1998–2011. |1970. |40 |- |25. | |{{ZD|KAZ}} [[Vasilij Pivcov]] |2000–2011. |1975. |36 |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.8000ers.com/ ''8000ers.com''], sajt posvećen statistici na osamhiljadašima i usponima * [https://www.peakbagger.com/list.aspx?lid=200 Baza podataka] na ''PeakBaggeru'' * [https://www.himalayandatabase.com/ The Himalayan Database], statistika uspona na nepalskim Himalajima od 1905. do 2018. * [https://app.powerbi.com/view?r=eyJrIjoiNjRlNzliMDEtMjcxMy00MGY5LWI5MWQtM2U4NWE4Y2QzNTA4IiwidCI6IjIxZTQ2N2YzLWY4YzYtNGJmOC04NzNiLTRkZWNjNGY2NmI4NCIsImMiOjEwfQ%3D%3D Grafički interfejs za ''The Himalayan Database''] * [http://www.adventurestats.com/statistics.shtml#mountain Planinarstvo na velikim visinama], sajt posvećen statistici raznih avanturističkih poduhvata * [http://www.earthobservatory.nasa.gov/Features/8000MeterPeaks/ NASA Earth Observatory: The Eight-Thousanders] {{Planine više od 8000 m}} [[Kategorija:Osamhiljadaši| ]] [[Kategorija:Planine po visini]] jzgibq92pl8r4pxnjb82yv33fe11ott 14 468922 3916043 3665472 2026-08-02T17:44:21Z KWiki 9400 [[Kategorija:Planine]] uklonjena; [[Kategorija:Planine po visini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3916043 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Eight-thousanders}} {{Kategorija|Spisak vrhova viših od 8000 m}} [[Kategorija:Planine po visini|Osamhiljadaši]] [[Kategorija:Alpinizam|Osamhiljadaši]] 08qbvobmw3qvao2jbcyxv9nbtetcmbb 0 470230 3916121 3273218 2026-08-03T00:20:20Z Oursana 57405 /* Stil */ -+Schinkel, Karl Friedrich - Schloß am Strom - Alte Nationalgalerie WS201.jpg 3916121 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Karl Friedrich Schinkel | slika = Schinkel1.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1781|03|13}} | mjesto_rođenja = [[Neurupinn]], [[Njemačka]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1841|10|09|1781|03|13}} | mjesto_smrti = [[Berlin]], [[Njemačka]] | nacionalnost = Nijemac | druga_imena = | zanimanje = Arhitekt, urbanist | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Karl Friedrich Schinkel''' (13. marta 1781. - 9. oktobra 1841.) bio je [[Pruska|pruski]] arhitekta, urbanist i slikar, koji je dizajnirao namještaj i scenografije. Schinkel je bio jedan od najistaknutijih arhitekata [[Njemačka|Njemačke]] i dizajnirao je [[Neoklasicizam|neoklasične]] i neogotske građevine.<ref>[http://www.encyclopedia.com/doc/1O2-SchinkelKarlFriedrich.html Karl Friedrich Schinkel – Facts, information, pictures] – Encyclopedia.com</ref> Njegove najpoznatije građevine nalaze se u [[Berlin]]u i okolini. == Biografija == [[Datoteka:Franz Ludwig Catel Karl Friedrich Schinkel in Neapel.tif|thumbnail|200px|lijevo|[[Franz Ludwig Catel]], ''Schinkel u Napulju'', 1824]] [[Datoteka:Briefmarke Karl Friedrich Schinkel.jpg|thumb|200px|desno|Poštanska marka na kojoj prikazan Altes muzej koji je projektovao Schinkel]] Schinkel je rođen u Neuruppinu, markgrofoviji [[Brandenburg]]. Kada mu je bilo šest godina, otac mu je umro u katastrofalnom požaru u Neuruppinu 1787. godine. Postao je student kod arhitekte Friedricha Gillyja (1772–1800) (njih dvojica su postali bliski prijatelji) i oca Davida Gillyja u [[Berlin]]u. Nakon povratka u Berlin s prvog putovanja u [[Italija|Italiju]] 1805. godine, počeo je zarađivati ​​za život kao slikar. Kada je na umjetničkoj izložbi u Berlinu 1810. godine vidio sliku [[Lutalica iznad mora magle]] [[Caspar David Friedrich|Caspara Davida Friedricha]], odlučio je da nikada neće postići takvo majstorstvo u [[Slikarstvo|slikarstvu]] i okrenuo se [[Arhitektura|arhitekturi]]. Rad na pozorišnoj sceni 1816. stvorio je izvanrednu kulisu za pojavu "Kraljice noći" u operi "[[Čarobna frula]]" [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mocarta]], koja se čak citira u modernim produkcijama ovog višegodišnjeg djela. Nakon [[Napoleon]]ovog poraza, Schinkel je nadzirao prusku građevinsku komisiju. Na tom položaju nije bio odgovoran samo za preoblikovanje još uvijek relativno nespektakularnog grada Berlina u reprezentativni glavni grad Pruske, već je nadzirao i projekte na proširenim pruskim teritorijima od [[Rajna|Rajne]] na zapadu do Königsberga na istoku, poput nove Crkve u Altstadtu.<ref name="Schinkel1991">{{cite book|author=Karl Friedrich Schinkel|editor=Michael Snodin|title=A Universal Man|url=https://books.google.com/books?id=HHJOZTmDiAAC |year=1991 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-05165-0}}</ref> Od 1808. do 1817. Schinkel je obnovio i rekonstruirao [[Schloss Rosenau, Coburg]], u [[Gotika|gotskom]] preporodnom stilu. Također je obnovio i ruševine opatije Chorin.<ref>Charles Quest-Ritson, "[https://books.google.com/books?id=gIYghIYipC8C&pg=PA64#v=onepage&q=&f=false Coburg: Schloß Rosenau]", in ''Gärten in Deutschland'', p. 64 online {{in lang|de}}.</ref> == Stil == [[Datoteka:Karl Friedrich Schinkel Moskowitischer Entwurf Grundriss.tif|thumb|left|Tlocrt]] [[Datoteka:Schinkel, Karl Friedrich - Schloß am Strom - Alte Nationalgalerie WS201.jpg|thumb|''Dvorac pored rijeke'', 1820]] [[Datoteka:Karl Friedrich Schinkel - Gotische Kirche auf einem Felsen am Meer - Google Art Project.jpg|200px|lijevo|''Gotska crkva na stijeni pored mora'', 1815]] [[Datoteka:Drake Schinkel.jpg|thumb|200px|Spomenik Schinkelu]] Schinkelov stil, u njegovom najproduktivnijem periodu, definiran je okretanjem ka [[Antička Grčka|antičkoj grčkoj]], a ne imperijalnoj [[Rimska arhitektura|rimskoj arhitekturi]], pokušajem da se odvrati od stila koji je bio povezan s nedavnim francuskim okupatorima. (Stoga je zapaženi zagovornik grčkog arhitektonskog preporoda.) Smatrao je da građevina, kako bi se izbjegla sterilnost i da ima dušu, mora sadržavati elemente poetike i prošlosti, te s njima voditi razgovor.<ref>{{Cite news|url=https://www.welt.de/debatte/kommentare/article150970718/Wie-Buerger-fuer-die-Schoenheit-ihrer-Staedte-kaempfen.html|title=Wie Bürger für die Schönheit ihrer Städte kämpfen|last=Guratzsch|first=Dankwart|date=13. 1. 2016|newspaper=Welt Online|access-date=24. 5. 2016}}</ref><ref>{{Cite book|title=Karl Friederich Schinkel: Aspects of His Work|last=Peik|first=Susan M.|publisher=Axel Menges|year=2001|isbn=978-3-930698-81-3|location=Stuttgart/London|page=[https://archive.org/details/karlfriedrichsch0000unse/page/7 7]|url=https://archive.org/details/karlfriedrichsch0000unse/page/7}}</ref> Njegove najpoznatije sačuvane zgrade nalaze se u Berlinu i oko njega. Tu spadaju [[Neue Wache]] (1816. - 1818.), Pruski nacionalni spomenik oslobodilačkim ratovima (1818. - 1821.), [[Konzerthaus, Berlin]] (Schauspielhaus) (1819. - 1821.) u [[Gendarmenmarkt]]u, koji je zamijenio ranije pozorište koje je uništeno u požaru 1817. godine, i [[Stari muzej (Berlin)|Stari muzej]] na [[Muzejsko ostrvo|Muzejskom ostrvu]] (1823–1830). Također, izvršio je poboljšanja Palate prestolonasljednika ([[Kronprinzenpalais]]) i [[Schloss Charlottenburg]]. Schinkel je također bio odgovoran za uređenje interijera brojnih privatnih berlinskih rezidencija. Iako su same zgrade bile već dugo vremena uništene, dijelovi stubišta iz kuće Weydinger uspjeli su biti spašeni i ugrađeni u Nicolaihaus na Brüderstrasse i njegova formalna trpezarija u [[Palais am Festungsgraben]].<ref name="Schinkel1991"/> Između 1825–1827, sarađivao je s [[Carl Theodor Ottmer|Carlom Theodorom Ottmerom]] na dizajniranju [[Pjevačka akademija u Berlinu|Pjevačke akademije u Berlinu]]. Od 1952. godine poznata je pod nazivom [[Pozorište Maksim Gorki]].<ref>Malgorzata Omilanowska {{google books|EX6tAAAAQBAJ|DK Eyewitness Travel Guide: Berlin (20|page=71}}</ref> Kasnije se Schinkel potpuno udaljio od klasicizma, prigrlivši neogotiku u svom arhitektonskom djelu Friedrihske crkve (1824–1831). Schinkelova [[Berlinska akademija arhitekture]] (Bauakademie) (1832. - 1836.), njegova najinovativnija građevina, klonila se historicističkih konvencija i činilo se da ukazuje na put ka čistoj liniji "modernističke" arhitekture koja će u Njemačkoj postati istaknuta tek početkom 20. stoljeća. Schinkel je umro u Berlinu u provinciji Brandenburg. Schinkel je zapažen podjednako zbog svog teorijskog rada i svojih arhitektonskih nacrta, kao i zbog relativno malo građevina koje su zapravo izvedene prema njegovim nacrtima. Neke od njegovih zasluga najbolje se pokazuju u njegovim neizvršenim planovima za transformaciju atinskog [[Akropolj]]a u kraljevsku palatu za novu Kraljevinu Grčku i za podizanje palate Orianda na [[Krim]]u. Ovi i drugi dizajni mogu se proučavati u njegovom ''Sammlung architektonischer Entwürfe'' (1820–1837) i njegovom ''Werke der höheren Baukunst'' (1840–1842; 1845–1846). Dizajnirao je i poznatu medalju [[Gvozdeni krst|Gvozdenog krsta]] iz Pruske, a kasnije i Njemačke. Nagađa se da je zbog teških političkih okolnosti - francuske okupacije i ovisnosti o pruskom kralju - i njegove relativno rane smrti, bio onemogućen da vidi eksplozivnu njemačku industrijalizaciju u drugoj polovini 19. stoljeća, nije bio u stanju da ispuni pravi potencijal koji pokazuju njegove skice. == Reference == {{refspisak}} {{Klasicizam_i_prosvjetiteljstvo}} [[Kategorija:Rođeni 1781.]] [[Kategorija:Umrli 1841.]] [[Kategorija:Njemački slikari]] [[Kategorija:Njemački arhitekti]] [[Kategorija:Slikari neoklasicizma]] okg2rfknz329xcoo9oyl3pazykkfb9u 3916124 3916121 2026-08-03T00:36:38Z Oursana 57405 /* Stil */ -+Schinkel, Karl Friedrich - Gotische Kirche auf einem Felsen am Meer - Alte Nationalgalerie WS200.jpg 3916124 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Karl Friedrich Schinkel | slika = Schinkel1.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1781|03|13}} | mjesto_rođenja = [[Neurupinn]], [[Njemačka]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1841|10|09|1781|03|13}} | mjesto_smrti = [[Berlin]], [[Njemačka]] | nacionalnost = Nijemac | druga_imena = | zanimanje = Arhitekt, urbanist | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Karl Friedrich Schinkel''' (13. marta 1781. - 9. oktobra 1841.) bio je [[Pruska|pruski]] arhitekta, urbanist i slikar, koji je dizajnirao namještaj i scenografije. Schinkel je bio jedan od najistaknutijih arhitekata [[Njemačka|Njemačke]] i dizajnirao je [[Neoklasicizam|neoklasične]] i neogotske građevine.<ref>[http://www.encyclopedia.com/doc/1O2-SchinkelKarlFriedrich.html Karl Friedrich Schinkel – Facts, information, pictures] – Encyclopedia.com</ref> Njegove najpoznatije građevine nalaze se u [[Berlin]]u i okolini. == Biografija == [[Datoteka:Franz Ludwig Catel Karl Friedrich Schinkel in Neapel.tif|thumbnail|200px|lijevo|[[Franz Ludwig Catel]], ''Schinkel u Napulju'', 1824]] [[Datoteka:Briefmarke Karl Friedrich Schinkel.jpg|thumb|200px|desno|Poštanska marka na kojoj prikazan Altes muzej koji je projektovao Schinkel]] Schinkel je rođen u Neuruppinu, markgrofoviji [[Brandenburg]]. Kada mu je bilo šest godina, otac mu je umro u katastrofalnom požaru u Neuruppinu 1787. godine. Postao je student kod arhitekte Friedricha Gillyja (1772–1800) (njih dvojica su postali bliski prijatelji) i oca Davida Gillyja u [[Berlin]]u. Nakon povratka u Berlin s prvog putovanja u [[Italija|Italiju]] 1805. godine, počeo je zarađivati ​​za život kao slikar. Kada je na umjetničkoj izložbi u Berlinu 1810. godine vidio sliku [[Lutalica iznad mora magle]] [[Caspar David Friedrich|Caspara Davida Friedricha]], odlučio je da nikada neće postići takvo majstorstvo u [[Slikarstvo|slikarstvu]] i okrenuo se [[Arhitektura|arhitekturi]]. Rad na pozorišnoj sceni 1816. stvorio je izvanrednu kulisu za pojavu "Kraljice noći" u operi "[[Čarobna frula]]" [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mocarta]], koja se čak citira u modernim produkcijama ovog višegodišnjeg djela. Nakon [[Napoleon]]ovog poraza, Schinkel je nadzirao prusku građevinsku komisiju. Na tom položaju nije bio odgovoran samo za preoblikovanje još uvijek relativno nespektakularnog grada Berlina u reprezentativni glavni grad Pruske, već je nadzirao i projekte na proširenim pruskim teritorijima od [[Rajna|Rajne]] na zapadu do Königsberga na istoku, poput nove Crkve u Altstadtu.<ref name="Schinkel1991">{{cite book|author=Karl Friedrich Schinkel|editor=Michael Snodin|title=A Universal Man|url=https://books.google.com/books?id=HHJOZTmDiAAC |year=1991 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-05165-0}}</ref> Od 1808. do 1817. Schinkel je obnovio i rekonstruirao [[Schloss Rosenau, Coburg]], u [[Gotika|gotskom]] preporodnom stilu. Također je obnovio i ruševine opatije Chorin.<ref>Charles Quest-Ritson, "[https://books.google.com/books?id=gIYghIYipC8C&pg=PA64#v=onepage&q=&f=false Coburg: Schloß Rosenau]", in ''Gärten in Deutschland'', p. 64 online {{in lang|de}}.</ref> == Stil == [[Datoteka:Karl Friedrich Schinkel Moskowitischer Entwurf Grundriss.tif|thumb|left|Tlocrt]] [[Datoteka:Schinkel, Karl Friedrich - Schloß am Strom - Alte Nationalgalerie WS201.jpg|thumb|''Dvorac pored rijeke'', 1820]] [[Datoteka:Schinkel, Karl Friedrich - Gotische Kirche auf einem Felsen am Meer - Alte Nationalgalerie WS200.jpg|200px|lijevo|''Gotska crkva na stijeni pored mora'', 1815]] [[Datoteka:Drake Schinkel.jpg|thumb|200px|Spomenik Schinkelu]] Schinkelov stil, u njegovom najproduktivnijem periodu, definiran je okretanjem ka [[Antička Grčka|antičkoj grčkoj]], a ne imperijalnoj [[Rimska arhitektura|rimskoj arhitekturi]], pokušajem da se odvrati od stila koji je bio povezan s nedavnim francuskim okupatorima. (Stoga je zapaženi zagovornik grčkog arhitektonskog preporoda.) Smatrao je da građevina, kako bi se izbjegla sterilnost i da ima dušu, mora sadržavati elemente poetike i prošlosti, te s njima voditi razgovor.<ref>{{Cite news|url=https://www.welt.de/debatte/kommentare/article150970718/Wie-Buerger-fuer-die-Schoenheit-ihrer-Staedte-kaempfen.html|title=Wie Bürger für die Schönheit ihrer Städte kämpfen|last=Guratzsch|first=Dankwart|date=13. 1. 2016|newspaper=Welt Online|access-date=24. 5. 2016}}</ref><ref>{{Cite book|title=Karl Friederich Schinkel: Aspects of His Work|last=Peik|first=Susan M.|publisher=Axel Menges|year=2001|isbn=978-3-930698-81-3|location=Stuttgart/London|page=[https://archive.org/details/karlfriedrichsch0000unse/page/7 7]|url=https://archive.org/details/karlfriedrichsch0000unse/page/7}}</ref> Njegove najpoznatije sačuvane zgrade nalaze se u Berlinu i oko njega. Tu spadaju [[Neue Wache]] (1816. - 1818.), Pruski nacionalni spomenik oslobodilačkim ratovima (1818. - 1821.), [[Konzerthaus, Berlin]] (Schauspielhaus) (1819. - 1821.) u [[Gendarmenmarkt]]u, koji je zamijenio ranije pozorište koje je uništeno u požaru 1817. godine, i [[Stari muzej (Berlin)|Stari muzej]] na [[Muzejsko ostrvo|Muzejskom ostrvu]] (1823–1830). Također, izvršio je poboljšanja Palate prestolonasljednika ([[Kronprinzenpalais]]) i [[Schloss Charlottenburg]]. Schinkel je također bio odgovoran za uređenje interijera brojnih privatnih berlinskih rezidencija. Iako su same zgrade bile već dugo vremena uništene, dijelovi stubišta iz kuće Weydinger uspjeli su biti spašeni i ugrađeni u Nicolaihaus na Brüderstrasse i njegova formalna trpezarija u [[Palais am Festungsgraben]].<ref name="Schinkel1991"/> Između 1825–1827, sarađivao je s [[Carl Theodor Ottmer|Carlom Theodorom Ottmerom]] na dizajniranju [[Pjevačka akademija u Berlinu|Pjevačke akademije u Berlinu]]. Od 1952. godine poznata je pod nazivom [[Pozorište Maksim Gorki]].<ref>Malgorzata Omilanowska {{google books|EX6tAAAAQBAJ|DK Eyewitness Travel Guide: Berlin (20|page=71}}</ref> Kasnije se Schinkel potpuno udaljio od klasicizma, prigrlivši neogotiku u svom arhitektonskom djelu Friedrihske crkve (1824–1831). Schinkelova [[Berlinska akademija arhitekture]] (Bauakademie) (1832. - 1836.), njegova najinovativnija građevina, klonila se historicističkih konvencija i činilo se da ukazuje na put ka čistoj liniji "modernističke" arhitekture koja će u Njemačkoj postati istaknuta tek početkom 20. stoljeća. Schinkel je umro u Berlinu u provinciji Brandenburg. Schinkel je zapažen podjednako zbog svog teorijskog rada i svojih arhitektonskih nacrta, kao i zbog relativno malo građevina koje su zapravo izvedene prema njegovim nacrtima. Neke od njegovih zasluga najbolje se pokazuju u njegovim neizvršenim planovima za transformaciju atinskog [[Akropolj]]a u kraljevsku palatu za novu Kraljevinu Grčku i za podizanje palate Orianda na [[Krim]]u. Ovi i drugi dizajni mogu se proučavati u njegovom ''Sammlung architektonischer Entwürfe'' (1820–1837) i njegovom ''Werke der höheren Baukunst'' (1840–1842; 1845–1846). Dizajnirao je i poznatu medalju [[Gvozdeni krst|Gvozdenog krsta]] iz Pruske, a kasnije i Njemačke. Nagađa se da je zbog teških političkih okolnosti - francuske okupacije i ovisnosti o pruskom kralju - i njegove relativno rane smrti, bio onemogućen da vidi eksplozivnu njemačku industrijalizaciju u drugoj polovini 19. stoljeća, nije bio u stanju da ispuni pravi potencijal koji pokazuju njegove skice. == Reference == {{refspisak}} {{Klasicizam_i_prosvjetiteljstvo}} [[Kategorija:Rođeni 1781.]] [[Kategorija:Umrli 1841.]] [[Kategorija:Njemački slikari]] [[Kategorija:Njemački arhitekti]] [[Kategorija:Slikari neoklasicizma]] kh398c8dfyhzgb16s2faqa2c4k37l9b 3916160 3916124 2026-08-03T07:30:44Z KWiki 9400 /* Reference */ 3916160 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Karl Friedrich Schinkel | slika = Schinkel1.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1781|03|13}} | mjesto_rođenja = [[Neurupinn]], [[Njemačka]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1841|10|09|1781|03|13}} | mjesto_smrti = [[Berlin]], [[Njemačka]] | nacionalnost = Nijemac | druga_imena = | zanimanje = Arhitekt, urbanist | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Karl Friedrich Schinkel''' (13. marta 1781. - 9. oktobra 1841.) bio je [[Pruska|pruski]] arhitekta, urbanist i slikar, koji je dizajnirao namještaj i scenografije. Schinkel je bio jedan od najistaknutijih arhitekata [[Njemačka|Njemačke]] i dizajnirao je [[Neoklasicizam|neoklasične]] i neogotske građevine.<ref>[http://www.encyclopedia.com/doc/1O2-SchinkelKarlFriedrich.html Karl Friedrich Schinkel – Facts, information, pictures] – Encyclopedia.com</ref> Njegove najpoznatije građevine nalaze se u [[Berlin]]u i okolini. == Biografija == [[Datoteka:Franz Ludwig Catel Karl Friedrich Schinkel in Neapel.tif|thumbnail|200px|lijevo|[[Franz Ludwig Catel]], ''Schinkel u Napulju'', 1824]] [[Datoteka:Briefmarke Karl Friedrich Schinkel.jpg|thumb|200px|desno|Poštanska marka na kojoj prikazan Altes muzej koji je projektovao Schinkel]] Schinkel je rođen u Neuruppinu, markgrofoviji [[Brandenburg]]. Kada mu je bilo šest godina, otac mu je umro u katastrofalnom požaru u Neuruppinu 1787. godine. Postao je student kod arhitekte Friedricha Gillyja (1772–1800) (njih dvojica su postali bliski prijatelji) i oca Davida Gillyja u [[Berlin]]u. Nakon povratka u Berlin s prvog putovanja u [[Italija|Italiju]] 1805. godine, počeo je zarađivati ​​za život kao slikar. Kada je na umjetničkoj izložbi u Berlinu 1810. godine vidio sliku [[Lutalica iznad mora magle]] [[Caspar David Friedrich|Caspara Davida Friedricha]], odlučio je da nikada neće postići takvo majstorstvo u [[Slikarstvo|slikarstvu]] i okrenuo se [[Arhitektura|arhitekturi]]. Rad na pozorišnoj sceni 1816. stvorio je izvanrednu kulisu za pojavu "Kraljice noći" u operi "[[Čarobna frula]]" [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mocarta]], koja se čak citira u modernim produkcijama ovog višegodišnjeg djela. Nakon [[Napoleon]]ovog poraza, Schinkel je nadzirao prusku građevinsku komisiju. Na tom položaju nije bio odgovoran samo za preoblikovanje još uvijek relativno nespektakularnog grada Berlina u reprezentativni glavni grad Pruske, već je nadzirao i projekte na proširenim pruskim teritorijima od [[Rajna|Rajne]] na zapadu do Königsberga na istoku, poput nove Crkve u Altstadtu.<ref name="Schinkel1991">{{cite book|author=Karl Friedrich Schinkel|editor=Michael Snodin|title=A Universal Man|url=https://books.google.com/books?id=HHJOZTmDiAAC |year=1991 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-05165-0}}</ref> Od 1808. do 1817. Schinkel je obnovio i rekonstruirao [[Schloss Rosenau, Coburg]], u [[Gotika|gotskom]] preporodnom stilu. Također je obnovio i ruševine opatije Chorin.<ref>Charles Quest-Ritson, "[https://books.google.com/books?id=gIYghIYipC8C&pg=PA64#v=onepage&q=&f=false Coburg: Schloß Rosenau]", in ''Gärten in Deutschland'', p. 64 online {{in lang|de}}.</ref> == Stil == [[Datoteka:Karl Friedrich Schinkel Moskowitischer Entwurf Grundriss.tif|thumb|left|Tlocrt]] [[Datoteka:Schinkel, Karl Friedrich - Schloß am Strom - Alte Nationalgalerie WS201.jpg|thumb|''Dvorac pored rijeke'', 1820]] [[Datoteka:Schinkel, Karl Friedrich - Gotische Kirche auf einem Felsen am Meer - Alte Nationalgalerie WS200.jpg|200px|lijevo|''Gotska crkva na stijeni pored mora'', 1815]] [[Datoteka:Drake Schinkel.jpg|thumb|200px|Spomenik Schinkelu]] Schinkelov stil, u njegovom najproduktivnijem periodu, definiran je okretanjem ka [[Antička Grčka|antičkoj grčkoj]], a ne imperijalnoj [[Rimska arhitektura|rimskoj arhitekturi]], pokušajem da se odvrati od stila koji je bio povezan s nedavnim francuskim okupatorima. (Stoga je zapaženi zagovornik grčkog arhitektonskog preporoda.) Smatrao je da građevina, kako bi se izbjegla sterilnost i da ima dušu, mora sadržavati elemente poetike i prošlosti, te s njima voditi razgovor.<ref>{{Cite news|url=https://www.welt.de/debatte/kommentare/article150970718/Wie-Buerger-fuer-die-Schoenheit-ihrer-Staedte-kaempfen.html|title=Wie Bürger für die Schönheit ihrer Städte kämpfen|last=Guratzsch|first=Dankwart|date=13. 1. 2016|newspaper=Welt Online|access-date=24. 5. 2016}}</ref><ref>{{Cite book|title=Karl Friederich Schinkel: Aspects of His Work|last=Peik|first=Susan M.|publisher=Axel Menges|year=2001|isbn=978-3-930698-81-3|location=Stuttgart/London|page=[https://archive.org/details/karlfriedrichsch0000unse/page/7 7]|url=https://archive.org/details/karlfriedrichsch0000unse/page/7}}</ref> Njegove najpoznatije sačuvane zgrade nalaze se u Berlinu i oko njega. Tu spadaju [[Neue Wache]] (1816. - 1818.), Pruski nacionalni spomenik oslobodilačkim ratovima (1818. - 1821.), [[Konzerthaus, Berlin]] (Schauspielhaus) (1819. - 1821.) u [[Gendarmenmarkt]]u, koji je zamijenio ranije pozorište koje je uništeno u požaru 1817. godine, i [[Stari muzej (Berlin)|Stari muzej]] na [[Muzejsko ostrvo|Muzejskom ostrvu]] (1823–1830). Također, izvršio je poboljšanja Palate prestolonasljednika ([[Kronprinzenpalais]]) i [[Schloss Charlottenburg]]. Schinkel je također bio odgovoran za uređenje interijera brojnih privatnih berlinskih rezidencija. Iako su same zgrade bile već dugo vremena uništene, dijelovi stubišta iz kuće Weydinger uspjeli su biti spašeni i ugrađeni u Nicolaihaus na Brüderstrasse i njegova formalna trpezarija u [[Palais am Festungsgraben]].<ref name="Schinkel1991"/> Između 1825–1827, sarađivao je s [[Carl Theodor Ottmer|Carlom Theodorom Ottmerom]] na dizajniranju [[Pjevačka akademija u Berlinu|Pjevačke akademije u Berlinu]]. Od 1952. godine poznata je pod nazivom [[Pozorište Maksim Gorki]].<ref>Malgorzata Omilanowska {{google books|EX6tAAAAQBAJ|DK Eyewitness Travel Guide: Berlin (20|page=71}}</ref> Kasnije se Schinkel potpuno udaljio od klasicizma, prigrlivši neogotiku u svom arhitektonskom djelu Friedrihske crkve (1824–1831). Schinkelova [[Berlinska akademija arhitekture]] (Bauakademie) (1832. - 1836.), njegova najinovativnija građevina, klonila se historicističkih konvencija i činilo se da ukazuje na put ka čistoj liniji "modernističke" arhitekture koja će u Njemačkoj postati istaknuta tek početkom 20. stoljeća. Schinkel je umro u Berlinu u provinciji Brandenburg. Schinkel je zapažen podjednako zbog svog teorijskog rada i svojih arhitektonskih nacrta, kao i zbog relativno malo građevina koje su zapravo izvedene prema njegovim nacrtima. Neke od njegovih zasluga najbolje se pokazuju u njegovim neizvršenim planovima za transformaciju atinskog [[Akropolj]]a u kraljevsku palatu za novu Kraljevinu Grčku i za podizanje palate Orianda na [[Krim]]u. Ovi i drugi dizajni mogu se proučavati u njegovom ''Sammlung architektonischer Entwürfe'' (1820–1837) i njegovom ''Werke der höheren Baukunst'' (1840–1842; 1845–1846). Dizajnirao je i poznatu medalju [[Gvozdeni krst|Gvozdenog krsta]] iz Pruske, a kasnije i Njemačke. Nagađa se da je zbog teških političkih okolnosti - francuske okupacije i ovisnosti o pruskom kralju - i njegove relativno rane smrti, bio onemogućen da vidi eksplozivnu njemačku industrijalizaciju u drugoj polovini 19. stoljeća, nije bio u stanju da ispuni pravi potencijal koji pokazuju njegove skice. == Reference == {{refspisak}} {{Klasicizam i prosvjetiteljstvo}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Schinkel, Karl Friedrich}} [[Kategorija:Rođeni 1781.]] [[Kategorija:Umrli 1841.]] [[Kategorija:Biografije, Neuruppin]] [[Kategorija:Njemački slikari]] [[Kategorija:Njemački arhitekti]] [[Kategorija:Slikari neoklasicizma]] 6tdxrur3g1o4ee25vh6lk47u0kfb9ps 0 474001 3916070 3846586 2026-08-02T19:25:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916070 wikitext text/x-wiki {{Infokutija put | ime = Autoput Banja Luka–Novi Grad | oznaka = | karta = Autoput Banja Luka - Novi Grad map.svg | opis_karte = <!-- *** Osnovni podaci *** --> | veličina_karte = 200px | druge_oznake = | vrsta = [[Autoput]] | dužina = | nadležnost = [[Autoputevi Republike Srpske|JP Autoputevi Republike Srpske]] | vrijeme_gradnje = u planu <!-- *** Dionica *** -->| početak = [[Autoput Gradiška–Banja Luka]] | kraj = [[Novi Grad]] <!-- *** Lokacija *** -->| vrsta_teritorije = Država | teritorija = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi = [[Banja Luka]], [[Prijedor]], [[Novi Grad]] | čvorovi = }} '''Autoput Banja Luka–Novi Grad''' jest planirani [[autoput]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji bi trebao povezivati [[Banja Luka|Banju Luku]] preko [[Prijedor]]a sa [[Novi Grad|Novim Gradom]] (ranije ''Bosanski Novi'') i granicom sa [[Hrvatska|Hrvatskom]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://autoputevirs.com/our-services/2879-2/|title=Бања Лука – Приједор – Нови Град {{!}} Аутопутеви|website=autoputevirs.com|access-date=26. 3. 2021}}</ref> == Plan == Krajem novembra 2017. je u [[Budimpešta|Budimpešti]] je potpisan sporazum o saradnji u vezi sa izgradnjom autoputa Banja Luka–Novi Grad između [[Autoputevi Republike Srpske|Autoputeva Republike Srpske]] i ''China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group'' u visinu od oko 320 miliona eura, a sam ugovor o koncesiji o izgradnji autoputa je potpisan 13. decembra 2018. Kineska firma je osnovala svoje predstavništvo u Banjoj Luci pod imenom SDHS-CSI BH.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/potpisan-sporazum-za-gradnju-autoputa-banjaluka-novi-grad-320-miliona-evra/98ch4td|title=Potpisan sporazum: Za gradnju autoputa Banjaluka - Novi Grad 320 miliona evra|last=Srna|date=2017-11-26|website=Blic.rs|language=sr|access-date=2026-02-07}}</ref><ref name=":2">{{Cite news|title=Mještani Kozarca na putu kineskim investitorima|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/autoput-banjaluka-prijedor-kozarac-mjestani-protiv/31096166.html|newspaper=Radio Slobodna Evropa|date=2021-02-10|access-date=2026-02-07|language=sh|first=Milorad|last=Milojević}}</ref> Prema sporazumu o saradnji u vazi sa izgradnjom puta je predviđeno da prva faza izgradnje bi trebala biti dionica autoputa od Banje Luke do Prijedora, a naredne faze bi se razradile u projektnoj i studijskoj dokumentaciji dionica od Prijedora do Novog Grada, kao i dio puta od Prijedora do [[Kozarska Dubica|Kozarske Dubice]]. Po sporazumu, krajem prve polovine 2018, finansijska konstrukcija bi trebala biti zatvorena i radovi bi trebali započeti. [[Kina|Kineska]] firma bi svojim sredstvima plaćala radove, a poslije izgradnje bi naplaćivala putarine.<ref name=":1" /> Prema planovima koje iznosi JP Autoputevi Republike Srpske, ovaj autoput bi omogućio:<ref name=":0" /> * ostvarenje modernije putne veze Banja Luka – Prijedor – Novi Grad sa postojećim autoputskim pravcem [[Evropski put E661|E-661]] na istoku, odnosno s budućim ukrštajem dva autoputa u Hrvatskoj na zapadu * rasterećenje dijela postojeće putne mreže uz poboljšanje uslova za korisnike koji korespondiraju između Banje Luke i Novog Grada * omogućavanje bržeg i efikasnijeg prolaska tranzitnog saobraćaja * smanjenje vremena putovanja i operativnih troškova vozila * smanjenje broja saobrađajnih nezgoda * dionica Banja Luka – Novi Grad će biti zapadni dio buduće poprečne veze kroz teritoriju Republike Srpske na pravcu istok-zapad, kao jedna od osnovnih drumskih veza unutar Republike Srpske == Problemi == === Problemi sa objavljivanjem Ugovora o koncesiji i priloga === Centar za zaštitnu sredinu iz Banje Luke se obratilo [[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske|Ministarstvu saobraćaja i veza RS]] sa zahtjevom pristupa informacima da dostavi studiju uticaja ekonomske opravdanosti za projekat ovog autoputa, ali je Ministarstvo odbilo. Nakon uloženog upravnog spora, sud je presudio u korist Centra za zaštitnu sredinu. U samoj presudi da je bez validnog razloga odbila pristup informacijama, uslijed navodnog prouzrokovanja štete po javni organ i konsultatsku kuću koja je odradila predmetnu studiju.<ref name=":3">{{Cite news|title=Saga o auto-putu Banja Luka – Prijedor – Novi Grad - Antikorupcija|url=https://antikorupcija.info/saga-o-auto-putu-banja-luka-prijedor-novi-grad/|newspaper=Antikorupcija|date=2024-08-05|access-date=2026-02-07|language=bs-BA|last=Urednik|archive-date=8. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240908225222/https://antikorupcija.info/saga-o-auto-putu-banja-luka-prijedor-novi-grad/|url-status=dead}}</ref> Takođe je Centar za zaštitnu sredinu vodio sudske sporove za dobijanja ugovora za koncesiju izgradnju puteva, gdje je dobila sam ugovor i većinu priloga ugovora sem priloga o finansijskom modelu. Posle još jednog sudskog spora, dobili su i taj prilog ugovoru. U tom prilogu se vidi da RS dobija samo 5% prihoda od autoputa.<ref name=":3" /> === Protest u Kozarcu === Tokom februara 2021, stanovnici [[Kozarac|Kozarca]] kod Prijedora su protestvovali zbog izgradnje autoputa zbog loše odrađene putanje puta uslijed kojih bi se trebalo porušiti na teritoriji Kozarca 17 kuća i/ili pomoćnih objekata, pa bi tako jednom čovjeku autoput prolazio kroz dvorište, dok bi sam autoput na par metara udaljeni od kuće, a pomoćni objekti objekti bili sa druge strane autoputa. Drugi stanovnici Kozarca se plaše bi im autoput odsjekao pristup drugim dijelovima sela ili podijelio imanje na dva dijela. Iako je prvobitno trebalo biti porušeno oko 880 na čitavoj putanji puta, taj broj je smanjen, pa bi takvih objekata bilo 109 na teritoriji Prijedora i 245 na teritoriji Banje Luke. Još jedan od problema jeste što ljudima nisu dali tačnu novčanu visinu kompezacije za rušenje objekata, samo okvirne brojke.<ref name=":2" /> Sam proces javnog uvida u putanju autoputa i broj porušenih objekata je bio kratak, prvi put je bio u periodu od 20. februara do 5. marta 2020, a drugi od 16. do 30. novembra iste godine. A plan parcelacije je donet po skrađenom postupku.<ref name=":2" /> U [[Omarska|Gornjoj Omarskoj]] je određeno da se 40 objekata poruši zbog gradnje autoputa, kao i da je određenim ljudima zaštitna ograda autoputa planirana na 3,5 metara od kuće.<ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.rtvbn.com/4080519/jos-nema-autoputa-prijedorbanjaluka-gdje-je-zapelo|title=Još nema auto-puta Prijedor-Banjaluka: Gdje je zapelo?|website=BN|access-date=2026-02-07}}</ref> === Cijena dionice i početak radova === Prema Ugovoru o komesaciji za izgradnju autoputa, Republika Srpska i SDHS-CSI BH su se dogovorili te 2018. da je planirana cijena izgradnje dionice autoputa Banja Luka–Prijedor za oko 42 km autoputa bude 297 miliona eura, a prema mišljenju ekonomisti [[Zoran Pavlović|Zoranu Pavloviću]] će profitirati firma SDHS-CSI BH najmanje 3 puta više.<ref name=":2" /> Početkom 2024. je [[Vlada Republike Srpske]] prihvatila finasijski plan i priloge kojima se definišu određene odredbe ugovora o koncesiji za ovaj autoput, odnosno za prvu fazu Banja Luka–Prijedor.<ref>{{Cite web|url=https://srpskainfo.com/drustvo/vlada-srpske-prihvatila-finansijski-plan-detaljnije-definisan-ugovor-za-auto-put-banjaluka-prijedor/|title=Vlada Srpske prihvatila finansijski plan: Detaljnije definisan ugovor za auto-put Banjaluka-Prijedor|date=2024-01-11|website=Srpskainfo|language=sr|access-date=2026-02-07}}</ref> Sredinom septembra iste godine je najavljen početak radova na dionici Banja Luka–Prijedor do kraja tog mjeseca, dok Orlovcima kod Prijedora 6. novembru 2021. održana svečanost zvačnog realizacije projekta izgradnje autoputa Banja Luka–Novi Grad, a početak gradnje je tada najavljen pred [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|opće izbore 2022]].<ref>{{Cite web|url=https://mondo.ba/info/Ekonomija/a1323903/vlada-rs-ponovo-najavljuje-pocetak-gradnje-autoputa-banjaluka-prijedor.html|title=Vlada RS ponovo najavljuje početak gradnje autoputa Banjaluka - Prijedor|website=Mondo Bosna|language=en-US|access-date=2026-02-07}}</ref><ref name=":4" /> Tokom 2024. je opet najavljen početak radova. Do 20. augusta 2025. je izgrađeno 6 kilometara autoputa iz pravca Prijedora.<ref>{{Citation|title=Šta je zapelo u izgradnji auto-puta Prijedor–Banjaluka? Zašto su građani nezadovoljni na ovoj trasi?|url=https://www.youtube.com/watch?v=xHnIOmZwsDo|date=2025-08-20|accessdate=2026-02-07|last=BN TELEVIZIJA}}</ref> Početkom novembra 2024. je Vlada RS najavila da će platiti 234.000 KM bez PDV-a za izradu analize opravdanosti zahtjeva firme SDHS-CSI za povećanje cijene izgradnje dionice.<ref name=":5">{{Cite web|url=https://www.rtvbn.com/4067686/vlada-placa-234000-km-izradu-analize-za-autoput-banjalukaprijedor|title=Vlada plaća 234.000 KM izradu analize za autoput Banjaluka-Prijedor|website=BN|access-date=2026-02-07}}</ref> Prema navodima ministru saobraćaja i veza [[Zoran Stevanović|Zorana Stevanovića]], iz oktobra 2025, povećanje cijene dijela autoputa od Banje Luke do Prijedora opravdana je nakon što je došlo do poskupljenja, na osnovu mišljenja neimenovane međunarodne revizorske kuće. Revizorska kuća je navela u odnosu na ono što je 2018. vrijedilo 290 miliona, sada vredi 380 miliona eura. Stevanović je naveo da Vlada RS nije uplatila novac, već da će se srazmerno povećati koncesiona naknada kineske kompanije.<ref>{{Cite web|url=https://vladars.rs/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/msv/media/vijesti/Pages/%D0%A1%D1%82%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B-%D0%BF%D0%BE%D1%80%D1%83%D1%87%D0%B8%D0%BE---%D0%A0%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%BE%D1%80%D0%B8-%D1%83%D1%82%D0%B2%D1%80%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B8-%D0%B4%D0%B0-%D1%98%D0%B5-%D0%BE%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D0%B0-%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%BD%D0%B0-%D0%B0%D1%83%D1%82%D0%BE-%D0%BF%D1%83%D1%82%D0%B0-%D0%91%D0%B0%D1%9A%D0%B0%D0%BB%D1%83%D0%BA%D0%B0-%D0%9F%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BE%D1%80.aspx|title=Вијести Министар Стевановић поручио: Ревизори утврдили да је оправдана цијена ауто-пута Бања Лука-Приједор|website=vladars.rs|language=en|access-date=2026-02-07}}</ref> === Putarina === Ugovorom o komasaciji za izgradnju autoputa iz 2018. pod kojim su Republika Srpska i SDHS-CSI BH se dogovorili da bi SDHS-CSI BH naplaćivala putarinu i koja bi išla na njen račun narednih 30 godina, a Republika Srpska garantuje SDHS-CSI BH da će tom putu zaraditi 30 miliona eura godišnje, a ako ne bude tolika zarada od putarina, Republika Srpska će plaćati razliku od planiranog nivoa zarade i ostvarne zarade. Spominje se da će Republika Srpska plaća oko 32,5 miliona eura za raspoloživost autoputa. S tim da je nejasno da li RS plaća taj iznos svake godine ili plaća u slučaju da se putarina ne naplati u tom iznosu.<ref name=":2" /><ref name=":5" /> == Također pogledajte == * [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)]] * [[Autoput Gradiška–Banja Luka]] * [[Autoput Glamočani–Mlinište]] * [[Autoput Banja Luka–Doboj]] * [[Autoput Vukosavlje–Brčko]] * [[Spisak autoputeva i brzih cesta u Bosni i Hercegovini]] * [[Spisak magistralnih puteva u Bosni i Hercegovini]] == Vanjski linkovi == * [https://autoputevirs.com/ JP Autoputevi Republike Srpske] * [https://www.motorways-exits.com/europe/bih/bosnia_and_hercegovina.html Informacije u autoputevima i brzim cestama u Bosni i Hercegovini] == Reference == {{refspisak}} {{Autoputevi u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Autoputevi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Autoputevi Republike Srpske]] cyxp9bc98nszd20w48gv8p65pro1ecg 0 478909 3916027 3906061 2026-08-02T17:02:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916027 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Andersen–Tawilov sindrom <br>(Kardiodisritamska periodična paraliza osjetljiva na kalij)<br>(Sindrom dugog QT tipa 7) | slika = SinusRhythmLabels.svg | opis_slike = Ovo stanje pogađa [[QT interval]] (plavo). *Oblast: [[Kardiologija]] *Simptomi: [[Srčana aritmija|Nenormalni srčani ritmovi]], periodična paraliza, karakteristične fizičke osobine *Komplikacije: Iznenadna smrt *Pojava: Kongenitalna *Trajanje: Cjeloživotno *Tipovi: Tip 1 (pozitivna mutacija ''[[KCNQ2]]''), tip 2 (bez genetičkih mutacija) *Uzroci: [[Genetički poremećaj]] *Dijagnoza: Klinička, [[genetičko testiranje]] *Diferencijalna: [[Romano-Wardov sindrom]], [[Jervellov i Lange-Nielsenov sindrom]], [[Timothyjev sndrom]] *Liječenje: Lijekovi, [[implantabilni kardioverter-defibrilator]] *Lijekovi: [[Flecainid]], [[beta-blokator]]i, [[acetazolamid]] *Frekvencija: 1/1,000.000 | alt = }} '''Andersen–Tawilov sindrom''', poznat i kao '''Andersenov sindrom''' i '''sindrom dugog QT 7''', je rijedak [[genetički poremećaj]] koji pogađa nekoliko dijelova tijela. Tri dominantne karakteristike uključuju poremećaje električne funkcije srca koje karakteriše abnormalnost uočena na [[Elektrokardiografija|elektrokardiogramu]] (dugačak [[QT interval]]) i tendencija ka [[Srčana aritmija|abnormalni srčani ritmovi]], fizičke karakteristike uključujući nisko postavljene uši i [[mikrognatizam m|ala donja vilica]] i isprekidani periodi mišićne slabosti poznati kao [[hipokalijemijska periodična paraliza]].<ref name="GeneReviews">{{cite book|title=GeneReviews|vauthors=Veerapandiyan A, Statland JM, Tawil R|date=2015|publisher=University of Washington|veditors=Adam MP, Ardinger HH, Pagon RA, Wallace SE, Bean LJ, Stephens K, Amemiya A|location=Seattle (WA)|chapter=Andersen-Tawil Syndrome|pmid=20301441|chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1264/}}</ref> Andersen–Tawilov sindrom se nasljeđuje po [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantnom]] obrascu. U većini slučajeva, uzrokuje ga [[mutacija]] u genu [[Kir2.1|'' KCNJ2'']] koji kodira [[ionski kanal]] transporta [[kalij]]a iz [[srčani mišić|srčanih mišićnih ćelija]]. Aritmije uočene u ovom stanju mogu se liječiti s [[flekainid]]om ili [[Beta-blokator|beta blokatorima]], ali ponekad može biti potreban [[Implantabilni kardioverter-defibrilator|implantabilni defibrilator]]. Periodična paraliza može se liječiti [[inhibitor karaboanhidraze|inhibitorom karboanhidraze]], kao što je [[acetazolamid]]. Stanje je vrlo rijetko i procjenjuje se da pogađa jednu osobu na svakih milion. Tri grupe karakteristika koje se vide u ovom stanju prvi put opisao je [[Ellen Damgaard Andersen|Ellen Andersen]], 1971., a značajan doprinos njegovom razumijevanju dao je Rabi Tawil == Znaci i simptomi == Andersen–Tawilov sindrom klasično sadrži tri skupine karakteristika: abnormalnu električnu funkciju srca, [[hipokalemijska periodična paraliza]] i karakteristične fizičke osobine, iako neki od pogođenih neće pokazivati sve aspekte stanja.<ref name="Electrical Disease of the Heart Chapter 32">{{cite book | vauthors = Tristani-Firouzi M, Etheridge SP |chapter=Chapter 32 – Andersen-Tawil and Timothy Syndromes | veditors = Gussak I, Antzelevitch C |title=Electrical diseases of the heart. Volume 1, Basic foundations and primary electrical diseases | date=2013 |location=London |publisher=Springer |isbn=978-1-4471-4881-4 |edition= 2nd |oclc=841465583 }}</ref> [[slika:PMC6177042 Nguyen 2018 Bidirectional ventricular tachycardia in Andersen-Tawil syndrome.jpg|left|thumb|[[Elektrokardiografija|Elektrokardiogram]] sa dvosmjernom [[komorska tahikardija|komorskom tahikardijom]] 9-godišnje djevojčice sa Andersen–Tawilovim sindromom]] Andersen–Tawilov sindrom utiče na srce. produžavanjem [[QT interval]]a, mjere koliko dugo treba srcu da se opusti nakon svakog otkucaja. Ovo, kao i kod drugih oblika sindroma dugog QT-a, može dovesti do [[srčana aritmija|abnormalnig srčanih ritmova]], kao što je [[preuranjena kontrakcija komore|ventrikulska ektopija]] ili [[komorska tahikardija]], uzrokujući [[palpitacije]]. Komorskaa tahikardija viđena ovog sindroma često ima oblik poznat kao dvosmjerna komorna tahikardija. Aritmije uočene u vezi sa tim stanjem mogu uzrokovati iznenadnu srčanu smrt, ali rizik od toga je manji nego kod drugih oblika sindroma dugog QT intervala.<ref name="GeneReviews"/> [[slika:Sampleclinodactyly.jpg|left|thumb|215x215px|[[Klinodaktilija]] – abnormalna savijenost 5. prsta prema [[prstenjak]]u]] Fizičke abnormalnosti povezane s Andersen–Tawilovim sindromom obično pogađaju glavu, lice, udove i kičmu. Abnormalnosti glave i lica uključuju neobično malu donju vilicu ([[mikrognatija]]), nisko postavljene uši, široko razmaknute oči ([[hipertelorizam]]), široko čelo i nosni korijen, visoko zasvođeno ili [[Rascjep usne i rascjep nepca]] i duga uska glava ([[skafocefalija]]).<ref name = "Nguyen 2013"/> Abnormalnosti udova i kičme uključuju abnormalnu zakrivljenost prstiju, posebno peti prst ([[klinodaktilija]]), srasli prsti na rukama i nogama ([[snidaktilija]]), [[nizak rast]] i zakrivljene kičme ([[skolioza]]).<ref name="Nguyen 2013"/> Treća ključna karakteristika Andersenon–Tawilovog sindroma je povremena slabost mišića. To može trajati od nekoliko sekundi do minuta, ali u nekim slučajevima i danima. Slabost se često javlja onda kada su razine kalija u krvi niže od normalne ([[hipokalemija]]), a naziva se hipokaliemijskom periodičnom paralizom. Ta se slabost, međutim, može pojaviti u vremenima kada su razine kalija normalne, što je potaknuto drugim faktorima, uključujući vježbanje, prehladu ili čak menstruaciju.<ref name="Nguyen 2013"/> ==Uzrok== Andersen–Tawilov sindrom je [[genetički poremećaj]] koji je u većini slučajeva uzrokovan [[mutacija]]ma u genu ''[[KCNJ2]]''. Stanje se često nasljeđuje od roditelja kao [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantno]], ali se mogu dogoditi i nove mutacije kod pogođene osobe.<ref name = "Nguyen 2013"/> Opisane su dva tipa ovo sindroma, koji se razlikuju po otkrivenoj genetičkoj abnormalnosti. Tip 1, koji čini oko 60% slučajeva, uzrokovan je mutacijama gena ''KCNJ2''.<ref name="Donaldson 2004">{{cite journal | vauthors = Donaldson MR, Yoon G, Fu YH, Ptacek LJ | title = Andersen-Tawil syndrome: a model of clinical variability, pleiotropy, and genetic heterogeneity | journal = Annals of Medicine | volume = 36 | issue = Suppl 1 | pages = 92–7 | date = 2004 | pmid = 15176430 | doi = 10.1080/17431380410032490 | s2cid = 7362563 }}</ref> Kod tipa 2, koji čini oko 40% slučajeva, mutacija '' KCNJ2 '' nije identificirana. Mutacije u srodnom genu koji kodira sličan kanal kalijevih iona, ''[[KCNJ5]]'', identificirane su kod nekih sa tipom 2, ali u mnogim slučajevima nije pronađena genetička mutacija.<ref name="GeneReviews" /> Protein kodiran genom ''KCNJ2'' tvori [[ionski kanal]] koji transportuje kalijeve ione u [[mišić]]ne [[Ćelija (biologija)|ćelije]]. Ovaj specifični kanal (kalijski kanal ispravljača prema unutra [[Kir2.1]]) nosi struju kalija poznatu kao ''I''_K1 koja je odgovorna za postavljanje [[potencijal odmora|potencijal memorije u mirovanju]] mišićnih ćelija i stoga je presudan za održavanje normalnih funkcija skeletnih i [[srčani mišić|srčanog mišića]].<ref name = "Nguyen 2013"/> Negativne mutacije u genu ''KCNJ2'' mijenjaju uobičajenu strukturu i funkciju kalijevih kanala ili sprečavaju njihovu pravilnu inserciju u ćelijsku membranu. Mnoge mutacije sprečavaju molekulu zvanu PIP2 da se veže za kanale i efikasno regulira njihovu aktivnost. Ove promjene remete protok kalijevih iona, što dovodi do periodične paralize i abnormalnih srčanih ritmova. karakterističnih za Andersen–Tawilov sindrom.<ref name = "Donaldson 2004"/> {| class="wikitable" |'''Tip''' |'''OMIM''' |'''Gen''' |'''Napomene''' |- |- |Tip 1 |{{OMIM|170390||none}} |''[[KCNJ2]]'' | Kodira kalijsku struju ispravljača K_ir 2.1 koja nosi struju kalija ''I''_K1.<ref name="GeneReviews" /> |- |Tip 2 |{{OMIM|600734||none}} |''[[KCNJ5]]'' |Poznat i kao GIRK4, kodira G G kalijeve kanale osetljive na unutrašnji protein (K _ir 3.4) koji nose kalijevu struju ''I''_K(ACh).<ref name="GeneReviews" /> |} == Mehanizmi == Andersen–Tawilov sindrom povećava rizik od abnormalnih srčanih ritmova, narušavanjem električnih signala koji se koriste za koordinaciju pojedinih [[srčani mišić|srčanih ćelija]]. Genetička mutacija remeti [[ionski kanal]] odgovoran za protok kalija, smanjujući struju /_K1 . Ovo produžava [[potencijal srčanog djelovanja]] – karakteristični obrazac promjena napona na ćelijskoj membrani, koji se javljaju sa svakim otkucajem srca i depolarizira [[akcijski potencijal]] odmora srca i [[skeletni mišići|ćelije skeletnih mišića]].<ref name="Nguyen 2013"/> Opuštene ćelije srčanih i skeletnih mišića imaju manje pozitivno nabijenih ionskih zamki na unutrašnjoj strani [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]] nego na spoljnoj strani, što se naziva polarizacijom njihovih membrana.<ref name="Santana 2010">{{Cite journal|last1=Santana|first1=Luis F.|last2=Cheng|first2=Edward P.|last3=Lederer|first3=W. Jonathan|date=decembar 2010|title=How does the shape of the cardiac action potential control calcium signaling and contraction in the heart?|journal=Journal of Molecular and Cellular Cardiology|volume=49|issue=6|pages=901–903|doi=10.1016/j.yjmcc.2010.09.005|issn=1095-8584|pmc=3623268|pmid=20850450}}</ref> Glavna ionska struja odgovorna za održavanje ovog polariteta je /_K1/, a smanjenje ove struje dovodi do manje polarnosti u mirovanju ili depolariziranog potencijala membrane u mirovanju. Kada se ove ćelije [[kontrakcija mišića|stegnu]], pozitivno nabijeni joni poput natrijuma i kalcijuma ulaze u ćeliju kroz jonske kanale, depolarizirajući ili preokrećući ovu polarizaciju. Nakon kontrakcije, ćelija vraća svoju polarnolst (ili repolarizira) dopuštajući pozitivno nabijenim ionima, kao što je kalij da napuste ćeliju, vraćajući membranu u opušteno, polarizirano stanje.<ref name = "Santana 2010"/> Genetička mutacija kod osoba s Andersen–Tawilovim sindromom smanjuje protok kalija, usporavajući brzinu repolarizacije, što se može vidjeti u pojedinačnim ćelijama srčanog mišića, kao duži [[akcijski potencijal]], a na površinskom EKG-u kao produženi QT interval.<ref name = " Nguyen 2013"/> [[slika:Mechanisms of arrhythmia.jpg|thumb|Mehanizmi u osnovi ranih postdepolarizacija (EADs) i odgođenih (EADs) odgovornih za aritmije u Andersen–Tawilovom sindromu]] Potencijali produženog djelovanja mogu dovesti do aritmija putem nekoliko potencijalnih mehanizama. Česta komorska ektopija i dvosmjerni VT tipski za Andersen–Tawilov sindrom pokreću se pokretačkim otkucajima u obliku [[postdepolarizacija|postdepolarizacije]]. Rane dedepolarizacije, koje se javljaju prije nego što se ćelija potpuno repolarizira, nastaju uslijed reaktivacije kalcijevih i natrijevih kanala koji bi se normalno inaktivirali dok ne dođe do sljedećeg srčanog otkucaja.<ref name="Wit 2019">{{Cite journal|last=Wit|first=Andrew L.|date=19. 6. 2018|title=Afterdepolarizations and triggered activity as a mechanism for clinical arrhythmias|journal=Pacing and Clinical Electrophysiology|volume=41|issue=8|pages=883–896|doi=10.1111/pace.13419|issn=1540-8159|pmid=29920724|s2cid=49310809}}</ref> Pod pravim uslovima, reaktivacija ovih struja može prouzrokovati dalju depolarizaciju ćelije, olakšanu [[izmenjivač natrij-kalcij|natrij-kalcij izmjenjivačem]].<ref name = "Wit 2019"/> Rane dedepolarizacije mogu se javiti kao pojedinačni događaji, ali se mogu dogoditi i više puta, šo dovodi do višestrukih brzih aktivacija ćelije.<ref name = "Wit 2019"/> Odložene naknadne depolarizacije, koje nastaju po završetku repolarizacije, nastaju spontanim oslobađanjem kalcija iz unutarćelijske zalihe kalcija u [[sarkoplazmatski retikulum|sarkoplazmatskom retikulumu]] . Ovaj oslobađeni kalcij zatim napušta ćeliju kroz izmjenjivač natrija i kalcija, u zamjenu za natrij, stvarajući neto unutrašnju struju i depolarizirajući ćelijsku membranu.<ref name = "Wit 2019"/> Ako je ta privremena unutrašnja struja dovoljno velika, aktivira se prerano djelovanje potencijala. Mišićna slabost kod osoba s Andersenovim–Tavilovim sindromom proizlazi iz depolarizacije potencijala odmarajućih membrana, izazvane smanjenjem /_K1.<ref name = "Nguyen 2013"/> Depolarizirani membranski potencijal u mirovanju znači da se natrijevi kanali, koji su odgovorni za pokretanje akcijskih potencijala, ne mogu potpuno oporaviti od inaktivacije, što dovodi do manje podražljivosti membrane i manje snažne kontrakcije mišića.<ref name = "Nguyen 2013"/> Mehanizmi koji leže u osnovi koštanih abnormalnosti uočenih kod Andersen-Tawilovog sindroma nisu u potpunosti objašnjeni. Mogućnosti uključuju oštećenje funkcije [[osteoklast]]a, ćelija koje regulišu rast kostiju ili poremećaj signalne kaskade [[koštani morfogenetski protein|koštanog morfogenetskog proteina]].<ref name = "Nguyen 2013"/> == Dijagnoza == [[Datoteka: Syndactyly.jpg|thumb|160x160px|Stopalo s djelimičnom [[sindaktilija|sindaktilijom]] – fuzijom dva prsta]] Andersen–Tawilov sindrom se obično dijagnosticira na osnovu simptoma, nalaza na pregledu i rezultata [[Elektrokardiografija|elektrokardiograma]].<ref name="Nguyen 2013"/> Predloženi su klinički dijagnostički kriteriji koji sugeriraju da se dijagnoza može postaviti ako su zadovoljena dva od sljedeća četiri kriterija: (1) periodična paraliza, (2) komorske aritmije (česti ektopijski otkucaji ili komorska tahikardija), produženi QT interval kada se koriguje za brzinu i/ili istaknuti U talas, (3) najmanje dvije od sljedećih dismorfnih karakteristika: nisko postavljene uši, široko postavljene oči, mala donja vilice, klinaodaktilija petog prsta i sindaktilija i (4) član porodice sa potvrđenim Andersen–Tawilovim sindromom.<ref name = "Nguyen 2013" /> [[Genetičko testiranje]] može se koristiti za identificiranje specifične mutacije kod pogođene osobe, koja ako se pronađe može pomoći u provjeri članova porodice.<ref name = "Nguyen 2013"/> Druge prerage koje mogu biti korisne u postavljanju dijagnoze uključuju [[Holterov monitor|ambulantno praćenje EKG-a]] za procjenu aritmija, mjerenje nivoa kalija u krvi na početku i tokom perioda slabosti i mjerenje [[testovi funkcije štitnjače|funkcija štitnjače]]. === Diferencijalna dijagnoza === Diferencijalna dijagnoza za produženi QT interval uključuje i druge oblike sindroma dugog QT intervala kao što je [[Romano–Wardov sindrom]], kod kojih je pogođena samo električna aktivnost srca bez uključivanja bilo kojih drugih organa; [[Jervell i Lange–Nielsenov sindrom]] u kojem se produženi QT interval kombinira s urođenom [[Gluhoća|gluhoćom]] i [[Timothyjev sindrom]] u kojem se produženi QT interval kombinira s abnormalnostima u strukturi srca, uz [[Autistički spektar|poremećaj autističnog spektra]].<ref name="ESC Guidelines on VA/SCD">{{cite journal | vauthors = Priori SG, Blomström-Lundqvist C, Mazzanti A, Blom N, Borggrefe M, Camm J, Elliott PM, Fitzsimons D, Hatala R, Hindricks G, Kirchhof P, Kjeldsen K, Kuck KH, Hernandez-Madrid A, Nikolaou N, Norekvål TM, Spaulding C, Van Veldhuisen DJ | display-authors = 6 | title = 2015 ESC Guidelines for the management of patients with ventricular arrhythmias and the prevention of sudden cardiac death: The Task Force for the Management of Patients with Ventricular Arrhythmias and the Prevention of Sudden Cardiac Death of the European Society of Cardiology (ESC)Endorsed by: Association for European Paediatric and Congenital Cardiology (AEPC) | journal = Europace | volume = 17 | issue = 11 | pages = 1601–87 | date = novembar 2015 | pmid = 26318695 | doi = 10.1093/europace/euv319 }}</ref> Česta komorska ektopija i dvosmjerna komorska tahikardija kod Andersen-Tawil sindroma, mogu se javiti i u bolesti zvanoj [[kateholaminergična polimorfna komorska tahikardija]]. Povremena slabost kod Andersen–Tawilovog sindroma javlja se i kod drugih oblika periodične paralize – hipokalijemijske periodične paralize, [[Hiperkalemijska periodična paraliza|hiperkalemijske periodične paralize]] i ''[[paramyotonia congenita]]''.<ref name="Statland 2018">{{cite journal | vauthors = Statland JM, Fontaine B, Hanna MG, Johnson NE, Kissel JT, Sansone VA, Shieh PB, Tawil RN, Trivedi J, Cannon SC, Griggs RC | display-authors = 6 | title = Review of the Diagnosis and Treatment of Periodic Paralysis | journal = Muscle & Nerve | volume = 57 | issue = 4 | pages = 522–530 | date = april 2018 | pmid = 29125635 | pmc = 5867231 | doi = 10.1002/mus.26009 }}</ref> == Liječenje == Kao genetičko stanje, Andersen–Tawilov sindrom se ne može izliječiti. Međutim, mnogi simptomi, poput zamračenja zbog abnormalnih srčanih ritmova ili periodične paralize, mogu se uspješno liječiti pomoću [[lijek]]ova ili implantabilnih uređaja. Rijetkost stanja znači da se mnogi od ovih tretmana zasnivaju na konsenzusnom mišljenju, jer ima premalo pacijenata koji bi mogli provesti [[Snaga (statistika)|adekvatno potvrđivanje]] kliničkog ispitivanja. === Opće mjere === Treba izbjegavati lijekove koji dalje produžuju QT interval, kao što su [[sotalol]] i [[amiodaron]], jer ovi lijekovi mogu promovirati abnormalne srčane ritmove.<ref name="Nguyen 2013"/> Liste lijekova povezanih s produljenjem QT intervalom se mogu naći ''CredibleMeds''-onlajn]].<ref>{{Cite journal|last1=Woosley|first1=Raymond L.|last2=Black|first2=Kristin|last3=Heise|first3=C. William|last4=Romero|first4=Klaus|date=februar 2018|title=CredibleMeds.org: What does it offer?|journal=Trends in Cardiovascular Medicine|volume=28|issue=2|pages=94–99|doi=10.1016/j.tcm.2017.07.010|issn=1873-2615|pmid=28801207|hdl=10150/627826|url=https://repository.arizona.edu/bitstream/10150/627826/1/CM_What_does_it_offer.pdf|hdl-access=free|access-date=14. 6. 2021|archive-date=19. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210319130122/https://repository.arizona.edu/bitstream/handle/10150/627826/CM_What_does_it_offer.pdf;jsessionid=45872F44342D7B69A6E3EA71F0C28F62?sequence=1|url-status=dead}}</ref> Lijekove koji smanjuju nivo kalija u krvi kao što su [[diuretik|diuretici]] poput [[furosemid]]a i [[bendroflumetiazid]]a također treba izbjegavati jer mogu pogoršati tendenciju ka periodičnoj paralizi i aritmijama. Suprotno tome, suplementi koji sadrže kalij, za povećanje nivoa kalija u krvi, mogu biti korisni. Treba obeshrabriti vrlo naporne ili natjecateljske sportove jer mogu povećati rizik od aritmija, iako bi trebalo podržati pažljivo vježbanje. === Aritmije === [[slika:Labelled DDD ICD.jpg|thumb|Označeni RTG grudnog koša sa implantabilnim kardioverterskim defibrilatorom]] Kao i kod drugih oblika sindroma dugog QT-a koji predisponiraju one koji su pogođeni opasnim poremećajima srčanog ritma, rizik od aritmija može se smanjiti uzimanjem [[beta-blokator]]a, kao što je [[propranolol]] koji blokiraju efekte [[adrenalin]]a na [[srce]]. Ostali [[Antiaritmički agensi|antiaritmički lijekovi]], kao što su [[flekainid]] i [[verapamil]], također mogu biti od pomoći.<ref name = "Nguyen 2013 "/> Oni s najvećim rizikom od ponovljenih aritmija, poput onih koji su već pretrpjeli [[zastoj srca]], mogu imati koristi od [[Implantabilni kardioverter-defibrilator|implantabilnog kardioverterskog defibrilatora]] – malog uređaja ugrađenog ispod kože, koji može otkriti opasne aritmije i automatski ih liječiti malim [[Kardioverzija|električnim udar]om]].<ref name = "Nguyen 2013"/> === Periodična paraliza === Periodična paraliza može se poboljšati uzimanjem [[inhibitor karboanhidraze|inhibitora karboanhidraze]] s takvim kao što je [[acetazolamid]].<ref name = "Nguyen 2013"/> == Epidemiologija == Andersen–Tawilov sindrom je vrlo rijedak, a od 2013. u medicinskoj je literaturi opisano približno 200 slučajeva.<ref name="Nguyen 2013">{{cite journal | vauthors = Nguyen HL, Pieper GH, Wilders R | title = Andersen-Tawil syndrome: clinical and molecular aspects | journal = International Journal of Cardiology | volume = 170 | issue = 1 | pages = 1–16 | date = decembar 2013 | pmid = 24383070 | doi = 10.1016/j.ijcard.2013.10.010 }}</ref> Procjenjuje se da to stanje pogađa jednu osobu na svakih 1,000.000.<ref name="Nguyen 2013" /> == Historija == Iako je Klein opis stanja vjerojatno dao 1963.,<ref name = "Nguyen 2013"/> sindrom nazvan je po [[Ellen Damgaard Andersen|Elleni Andersen]] koji je opisala trijadu simptoma 1971.,<ref>{{cite journal | vauthors = Andersen ED, Krasilnikoff PA, Overvad H | title = Intermittent muscular weakness, extrasystoles, and multiple developmental anomalies. A new syndrome? | url = https://archive.org/details/sim_acta-paediatrica_1971-09_60_5/page/559 | journal = Acta Paediatrica Scandinavica | volume = 60 | issue = 5 | pages = 559–64 | date = septembar 1971 | pmid = 4106724 | doi = 10.1111/j.1651-2227.1971.tb06990.x | s2cid = 12236896 }}</ref> Rabi-ju Tawilu koji je značajno učestvovao u objašnjenju ovog stanja, 1994.<ref name="pmid8080508">{{cite journal | vauthors = Tawil R, Ptacek LJ, Pavlakis SG, DeVivo DC, Penn AS, Ozdemir C, Griggs RC | title = Andersen's syndrome: potassium-sensitive periodic paralysis, ventricular ectopy, and dysmorphic features | url = https://archive.org/details/sim_annals-of-neurology_1994-03_35_3/page/n109 | journal = Annals of Neurology | volume = 35 | issue = 3 | pages = 326–30 | date = mart 1994 | pmid = 8080508 | doi = 10.1002/ana.410350313 | s2cid = 22070260 }}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.whonamedit.com/synd.cfm/3410.html|title=Andersen's syndrome (Ellen Damgaard Andersen)|website=www.whonamedit.com|access-date=16. 9. 2019|archive-date=24. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210624195339/http://www.whonamedit.com/synd.cfm/3410.html|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == *[http://ghr.nlm.nih.gov The U.S. National Library of Medicine]'' {{bolesti srca}} {{Kanalopatije}} {{DEFAULTSORT:Andersen-Tawil syndrome}} [[Kategorija:Srčana aritmija]] [[Kategorija:Kanalopatije]] [[Kategorija:Rijetki sindromi]] [[Kategorija:Sindromi koji utječu na srce]] [[Kategorija:Kardiogenetički poremećaji]] [[Kategorija:Geni na hromosomu 17]] 17s4tj30652024x9rpy74ee6qm65p62 0 479308 3915980 3895968 2026-08-02T12:56:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3915980 wikitext text/x-wiki '''.''' '''հայ''' jest najviša [[Internet]] [[Najviša internet domena|domena]] ([[Najviši državni domeni|ccTLD]]) za [[Armenija|Armeniju]],<ref>{{Cite web|url=https://features.icann.org/delegation-%D5%B0%D5%A1%D5%B5-hye-domain-representing-armenia-armenian-script-internet-society-armenia|title=ICANN|website=Delegation of the .հայ ("hye") domain representing Armenia in Armenian script to the Internet Society of Armenia|access-date=4. 10. 2015}}</ref> određena za kod zemlje AM,<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.iana.org/domains/root/db/xn--y9a3aq.html|title=IANA — .հայ Domain Delegation Data|website=www.iana.org|access-date=4. 10. 2015}}</ref> namijenjena za imena domena na [[Armenski jezik|armenskom jeziku]]. == Informacije == Internet korporacija za dodijeljena imena i brojeve ([[ICANN]]) donijela je 20. [[20. novembar|novembra]] 2014. odluku o registraciji .հայ imena domene.<ref name=":12">{{Cite web|url=http://mediamanagersclub.org/armenia-registers-new-%25D5%25B0%25D5%25A1%25D5%25B5-domain-name|title=Armenia registers new .հայ domain name {{!}} Media Managers Club|website=mediamanagersclub.org|access-date=4. 10. 2015|archive-date=3. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201003123323/http://mediamanagersclub.org/armenia-registers-new-%25D5%25B0%25D5%25A1%25D5%25B5-domain-name|url-status=dead}}</ref> Podrška za imena domena na armenskom jeziku namijenjena su promociji upotrebe armenske tastature na globalnom nivou, poticanju podrške armenskim fontovima na modernim mobilnim uređajima i generalno promicanju upotrebe armenskog jezika i [[Armenska abeceda|armenske abecede]] online.<ref name=":12"/> Izvještaj objavljen od strane Autoriteta za dodjelu internetskih brojeva ([[IANA]]), koji surađuje s [[Sjedinjene Američke Države|američkom]] vladom i ICANN-om, navodi da je "''kao trenutni operater kompanije .AM ccTLD, aplikacija je pružila zadovoljavajuće detalje o tehničkoj i operativnoj infrastrukturi i stručnosti koja će se koristiti za upravljanje domenom .հայ''".<ref>{{Cite web|url=https://www.iana.org/reports/2015/armenia-report-20150413.html|title=IANA — Report on the Delegation of the .հայ ("hye") country code top-level domain representing Armenia in Armenian script to Armenia|website=www.iana.org|access-date=4. 10. 2015}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://asbarez.com/137706/%25D5%25B0%25D5%25A1%25D5%25B5-approved-as-unique-domain-suffix-for-armenia/|title=.հայ Approved as Unique Domain Suffix for Armenia|date=14. 7. 2015|website=Asbarez.com|access-date=4. 10. 2015|archive-date=18. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150718022623/http://asbarez.com/137706/%D5%B0%D5%A1%D5%B5-approved-as-unique-domain-suffix-for-armenia/|url-status=dead}}</ref> Kodiranje [[punycode]]a domene ''je .xn - y9a3aq''.<ref>{{Cite web|url=https://ds.viocube.com/|title=Domain Tools|website=ds.viocube.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20151004191118/https://ds.viocube.com/|archive-date=4. 10. 2015|url-status=dead|access-date=4. 10. 2015}}</ref> == Također pogledajte == * [[Najviši državni domeni]] * [[.am]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.amnic.net/ Informativni centar Armenije mreže] * [https://hostcab.com/domains-hay .] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210122053932/https://hostcab.com/domains-hay |date=22. 1. 2021 }} [https://hostcab.com/domains-hay Više Registrar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210122053932/https://hostcab.com/domains-hay |date=22. 1. 2021 }} * [https://name.am Besplatna .հայ registracija domene] {{Državni Internet domeni}} [[Kategorija:Armenija]] [[Kategorija:Najviši državni domeni|հ]] nuegpop296k1tjtmlvkxn8d3bz00wc9 0 480025 3916135 3886208 2026-08-03T02:40:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916135 wikitext text/x-wiki {{infokutija gen}} '''C14orf93''' je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''C14orf93'''. To je okruglasti protein sa konzercviranim [[C-terminal]]om koji je lokaliziran u [[ćelijsko jedro|ćelijskom jedru]]. Iako je relativno visoko eksprimiran u svim tkivima osim [[nervno tkivo|nervnog]], posebno je izražen u [[T-ćelija]]ma i ostalim [[Imunski sistem|imunskim tkivima]]. ==Aminokiselinska sekvenca== Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 538 [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] 58.697 [[dalton (jedinica)|Da]].<ref name="UniProt">{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q9H972#sequences |title=UniProt, Q9H972|access-date=21. 7. 2021}}</ref> <table style="font-family:monospace;"> <tr style="text-align:right;"><th>10</th><th></th><th>20</th><th></th><th>30</th><th></th><th>40</th><th></th><th>50</th></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>MSFSATILFS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PPSGSEARCC</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>CCACKSETNG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GNTGSQGGNP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PPSTPITVTG</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>HGLAVQSSEQ</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LLHVIYQRVD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KAVGLAEAAL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GLARANNELL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KRLQEEVGDL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RQGKVSIPDE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DGESRAHSSP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PEEPGPLKES</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PGEAFKALSA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VEEECDSVGS</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>GVQVVIEELR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>QLGAASVGPG</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PLGFPATQRD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>MRLPGCTLAA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SEAAPLLNPL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>VDDYVASEGA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VQRVLVPAYA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KQLSPATQLA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>IQRATPETGP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ENGTKLPPPR</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>PEDMLNAAAA</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LDSALEESGP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GSTGELRHSL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GLTVSPCRTR</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GSGQKNSRRK</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RDLVLSKLVH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>NVHNHITNDK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RFNGSESIKS</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>SWNISVVKFL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>LEKLKQELVT</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>SPHNYTDKEL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KGACVAYFLT</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KRREYRNSLN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PFKGLKEKEE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>KKLRSRRYRL</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>FANRSSIMRH</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>FGPEDQRLWN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>DVTEELMSDE</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EDSLNEPGVW</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>VARPPRFRAQ</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>RLTELCYHLD</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ANSKHGTKAN</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>RVYGPPSDRL</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>PSAEAQLLPP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>ELYNPNFQEE</td></tr> <tr style="background-color: #eee;"><td>EDEGGDENAP</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>GSPSFDQPHK</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>TCCPDLNSFI</td><td style="background-color: #f9f9f9;"></td><td>EIKVEKDE</td></tr> </table> :Simboli {{refbegin|4}} '''C''': [[Cistein]] <br> '''D''': [[Asparaginska kiselina]] <br> '''E''': [[Glutaminska kiselina]] <br> '''F''': [[Fenilalanin]] <br> '''G''': [[Glicin]] <br> '''H''': [[Histidin]] <br> '''I''': [[Izoleucin]] <br> '''K''': [[Lizin]] <br> '''L''': [[Leucin]] <br> '''M''': [[Metionin]] <br> '''N''': [[Asparagin]] <br> '''P''': [[Prolin]] <br> '''Q''': [[Glutamin]] <br> '''R''': [[Arginin]] <br> '''S''': [[Serin]] <br> '''T''': [[Treonin]] <br> '''V''': [[Valin]] <br> '''W''': [[Triptofan]] <br> '''Y''': [[Tirozin]] {{refend}} ==Gen== c14orf93 lokaliziran je na kratkom kraku [[hromosom 14|hromosoma 14 (sekvenca 14q11.2)]].<ref name="NCBI Gene: c14orf93">{{cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/60686|title=NCBI Gene: c14orf93|publisher=NCBI}}</ref> Pristupni broj c14orf93 je 021944, a alijasi su mu FLJ12154 i LOC60686. Gen ima 2430 bp i sedam [[egzon]]a.<ref name="NCBI Nucleotide: c14orf93">{{cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/NM_021944.3|title=NCBI Nucleotide: c14orf93|publisher=NCBI}}</ref> === Svojstva === Protein c14orf93 ima devet [[izoforma|izoformi]].<ref name="Aceview: c14orf93">{{cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/ieb/research/acembly/av.cgi?db=human&term=c14orf93&submit=Go|title=Aceview: c14orf93|publisher=NCBI}}</ref> Najčešći i najveći izoform ima 538 aminokiselina,<ref name="NCBI Protein: c14orf93">{{cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/NP_001124178.1|title=NCBI Protein: c14orf93|publisher=NCBI}}</ref> molekuksku težinu od 58,7 kdal,<ref name="SDSC Biology Workbench">{{cite web|url=http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi|title=SDSC Biology Workbench|publisher=SDSC|access-date=21. 7. 2021|archive-date=11. 8. 2003|archive-url=https://web.archive.org/web/20030811031404/http://seqtool.sdsc.edu/CGI/BW.cgi|url-status=dead}}</ref> a teorijsku [[izoelektrična tačka|izoelektričnu tačku]] od 5,7.<ref name="ExPasy Compute Pi/MW tool">{{cite web|url=http://web.expasy.org/compute_pi/|title=ExPasy Compute Pi/MW tool|publisher=ExPasy}}</ref> Ovaj protein je okruglasti (globulast), sa konzerviranimim [[C-terminal]]om, klasterom mješovitog naboja od 371 do 399 i visoko napunjenim nenabijenim segmentom od 28 do 58.<ref name = "SDSC Biology Workbench"/> SDSC PELE podaci o konsenzusu predviđaju 15 [[alfa heliks]]a i osam [[beta-list]]ova.<ref name="SDSC Biology Workbench" /> === Posttranslacijske modifikacije === [[Posttranslacijske modifikacije]] c14orf93 uključuju [[fosforilacija|fosforilaciju]], [[acetilacija|N-acetilaciju]] i [[sumoilacija|sumoilaciju]]. [[Serin]]ska mjesta fosforilacije predviđaju se na 23 ostatka, [[treonin]]ska na šest i [[tirozin]]zinska na dva ostatka.<ref name="ExPasy NetPhos tool">{{cite web|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetPhos/|title=ExPasy NetPhos tool|publisher=ExPasy}}</ref> Postoje dva eksperimentalno potvrđena mjesta fosforilacije serina na ostacima 285 i 428, koja mogu služiti kao mjesta aktivacije ili deaktiviranja. N-acetilacija se temelji na drugom ostatku; ova modifikacija utiče na stabilnost i lokalizaciju.<ref name="ExPasy NetAcet tool">{{cite web|url=http://www.cbs.dtu.dk/services/NetAcet/|title=ExPasy NetAcet tool|publisher=ExPasy}}</ref> Postoji šest motiva s velikom vjerovatnoćom [[sumoilacija]].<ref name="ExPasy SUMOplot analysis program">{{cite web|url=http://www.abgent.com/sumoplot|title=ExPasy SUMOplot analysis program|publisher=ExPasy}}</ref> [[protein SUMO|SUMO]] ([[engleski]] skraćenica od '''s'''mall '''u'''biquitin-like '''mo'''difiers) su mali proteini poput [[ubikvitin]]a, koji započinju [[biohemijska kaskada|kaskadu]] uključenu u stabilnost proteina, jedarno-[[citosol]]ni transport i regulaciju transkripcije. === Subćelijska lokalizacija === Podaci PSORTII-a predviđaju da je c14orf93 lokaliziran u [[ćelijsko jedro|jedru]].<ref name="PSORTII">{{cite web|url=http://www.psort.org/|title=PSORTII|publisher=PSORT|access-date=21. 7. 2021|archive-date=25. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210725162258/https://psort.org/|url-status=dead}}</ref> Postoji [[signal jedarne lokalizacije]] na ostacima 298-301 i dva [[peroksisom|signala za peroksizomsko ciljanje]] na ostacima 451-459 i 479-487. == Ekspresija== Eksprimirani c14orf93 je 2,7 puta veći od prosječnog gena u svim tkivima.<ref name="Aceview: c14orf93" /> It is expressed relatively highly in all tissues except for [[nervous tissue]].<ref name="NCBI GEO Profile: c14orf93 - Multiple Normal Tissues">{{cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/tools/profileGraph.cgi?ID=GDS3834:10178|title=NCBI GEO Profile: c14orf93 - Multiple Normal Tissues|publisher=NCBI}}</ref> Primjetno je veća ekspresija u [[T-ćelija]]ama, a postoji nešto viša u drugim dijelovima [[imunski sistem|imunskog sistema]], kao što su [[koštana srž]], [[slezena]] i [[limfni čvorovi]]. == Interaktivni proteini == Pokazalo se da C14orf93 fizički komunicira sa [[PTP1]], [[MRFAP1]], [[SET (gen)|Set]], [[APP]] i [[MOV10]] ;<ref name="Mentha Interactome Browser">{{cite web|url=http://mentha.uniroma2.it/result.php|title=Mentha Interactome Browser|publisher=Mentha|access-date=21. 7. 2021|archive-date=4. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210604205922/http://mentha.uniroma2.it/result.php|url-status=dead}}</ref><ref name="BioGRID 3.4">{{cite web|url=http://thebiogrid.org|title=BioGRID 3.4|publisher=BioGRID}}</ref><ref name="IntAct Molecular Interaction Database">{{cite web|url=http://www.ebi.ac.uk/intact/|title=IntAct Molecular Interaction Database|publisher=European BioInformatics Institute}}</ref> ove interakcije su navedene u donjoj tabeli. Stubac za organizam pokazuje odakle je protein dospio u eksperimentu koji pokazuje fizičke interakcije. {| class="wikitable" |- ! [[Protein]] ![[Organizam]] |- | [[PTP1]] | ''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' S288c |- | [[MRFAP1]] | ''[[Homo sapiens]]'' |- | [[SET (gen)|Set]] | ''[[Mus musculus]]'' |- | [[APP]] | ''Homo sapiens'' |- | [[MOV10]] | ''Homo sapiens'' |} Od ovih pet interakcija, PTP1, MRFAP1 i SET su prošli najviše provjere. PTP1, tirozin-protein [[fosfataza]] 1, protein je koji se nalazi u kvascu, ali postoji [[ortolog]] kod ljudi.<ref name="UniProt Profile: PTP1">{{cite web|url=https://www.uniprot.org/uniprot/P25044|title=UniProt Profile: PTP1|publisher=UniProt}}</ref> PTP1 može biti odgovoran za aktiviranje/deaktiviranje c14orf93 zbog njegove fosfatazne aktivnosti i perijedare lokacije. MRFAP1, protein 1 povezan s porodicom MORF4, ljudski je protein koji stupa u interakciju s članovima porodice MORF4/ MRG i supresorom tumora Rb.<ref name="UniProt Profile: MRFAP1">{{cite web|url=https://www.uniprot.org/uniprot/Q9Y605|title=UniProt Profile: MRFAP1|publisher=UniProt}}</ref> Ovaj protein može biti uključen u [[starenje]], rast ćelija i dugovjećčnost. Postoji ljudski ortolog za mišji pretpostavljeni protein (inhibitor fosfataze 2A ili I2PP2A), koji je lokaliziran u jedru.<ref name="UniProt Profile: Set">{{cite web|url=https://www.uniprot.org/uniprot/Q9EQU5|title=UniProt Profile: Set|publisher=UniProt}}</ref> Skup se veže za [[DNK]], kako bi negativno regulirao [[apoptoza|apoptozne]] procese i transkripciju [[neuron]]a, funkcionirajući kao onkogen. == Homologija == Postoje [[ortolozi]] za c14orf93 u svim [[kičmenjaci]]ma od ''[[Homo sapiens]]'' do [[košljoriba]].<ref name="NCBI BLAST">{{cite web|url=http://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi|title=NCBI BLAST|publisher=NCBI}}</ref> Nema [[paralog]]a za c14orf93. C14orf93 je dio porodice DUF4616; ova porodica je označena domenom nepoznate funkcije u domenu [[C-terminal]]a. Dužini proteina DUF4616 su između 166 i 538 [[aminokiselina]] i dio su [[proteoinska porodica|superporodice]] sI21231. Posljednjih 200 ostataka C-kraja je vrlo očuvano sa sedamnaest uzoraka ostataka od 439-456 koji je posebno konzerciran u svim ortolozima.<ref name="SDSC Biology Workbench" /> Ova regija vjerovatno ima glavnu ulogu u funkciji c14orf93. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 14]] [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:Proteomika]] [[Kategorija:Neokarakterizirani proteini]] ktm0zzbr3jjluddto8rq0mp9ub5ak2e 0 480071 3916022 3886222 2026-08-02T16:15:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916022 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-epizoda | naslov = Alpha and Omega | serija = Lovci na natprirodno | slika = <!-- Samo naziv datoteke. Prefiks "Datoteka:" i veličina u pikselima nisu potrebni. --> | veličina_slike = <!-- Sirov broj. Sufiks "px" nije potreban. --> | alt = | opis_slike = | sezona = 11 | br_serijala = | epizoda = 23 | režiser = [[Philip Sgriccia|Phil Sgriccia]] | scenarist = [[Andrew Dabb]] | priča = | TV-scenarij = | narator = | voditelj = | producent = | muzika = | kinematografija = | montaža = | produkcijski_kod = 4X6273 | premijera = 25. 5. 2016 | trajanje = 41. minuta | nagrade = | gostujuće_uloge = * [[Ruth Connell]] kao Rowena * [[Rob Benedict]] kao Chuck Shurley/God * [[Emily Swallow]] askao Amara/The Darkness * Lisa Berry kao Billie * [[Elizabeth Blackmore]] kao Lady Antonia "Toni" Bevell * [[Samantha Smith (glumica)|Samantha Smith]] kao Mary Winchester] | spisak_sezona = | prethodna_epizoda = [[We Happy Few (Lovci na natprirodno)|We Happy Few]] | sljedeća_epizoda = [[Keep Calm and Carry On (Lovci na natprirodno)|Keep Calm and Carry On]] | spisak_epizoda = }} "'''Alpha and Omega'''" je daveset treća epizoda jedanaeste sezone, koja je ujedno i finalna epizoda sezone, što ukupno čini 241. epizodu serije. Scenarij je napisao co-izvršni producent Andrew Dabb, a režirao izvršni producent Phil Sgriccia. Dana 25. maja 2016. godine, epizoda je emitirana na [[The CW]]. Finale sezone je dobilo pozitivne kritike. Ovo je zadnja epizoda showrunnera [[Jeremy Carver|Jeremya Carvera]], koji je napustio seriju na kraju ove sezone, ali zamijenili su ga [[Andrew Dabb]] i [[Robert Singer]] u ulozi showrunnera. <ref>{{cite web|url=http://tvline.com/2016/05/13/supernatural-season-12-jeremy-carver-leaving-showrunner/|title=Supernatural Names New Showrunners as Jeremy Carver Moves to Frequency|last=Ausiello|first=Michael|work=[[TVLine]]|date=13. 5. 2016|access-date=26. 5. 2016}}</ref> == Radnja == Chuck pokušava Amaru zauvijek zatvoriti, ali onda se suočava s nekim neočekivanim komplikacijama.<ref>{{cite web|url=https://www.imdb.com/title/tt5547538/|title=Alpha and Omega - Supernatural}}</ref> == Recepcija == === Gledanost === Epizoda je imala 1,84 miliona gledatelja sa demografskom ocjenom od 0,7/3 među odraslima doibma od 18 do 49. godina.<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/05/26/wednesday-final-ratings-may-25-2016/|archive-url=https://web.archive.org/web/20160528130310/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/05/26/wednesday-final-ratings-may-25-2016/|url-status=dead|archive-date=28. 5. 2016|title=Wednesday final ratings: 'SVU' finale adjusts up, 'Supernatural' finale adjusts down|last=Porter|first=Rick|work=TV by the Numbers|date=26. 5. 2016|access-date=26. 5. 2016}}</ref> Oov je povećanje gledanosti od 15% u odnosu na prethodnu epizodu, koja je imala 1,59 miliona gledatelja.<ref>{{cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/05/19/wednesday-final-ratings-may-18-2016/|archive-url=https://web.archive.org/web/20160520123521/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2016/05/19/wednesday-final-ratings-may-18-2016/|url-status=dead|archive-date=20. 5. 2016|title=Wednesday final ratings: 'Empire,' 'Goldbergs,' 'SVU' adjust up; 'Arrow,' 'Supernatural' adjust down|last=Porter|first=Rick|work=TV by the Numbers|date=19. 5. 2016|access-date=26. 5. 2016}}</ref> Serija [[Lovci na natprirodno (serija)|Lovci na natprirodno]] je omda iza serije [[Strijela (serija)|Strijela]] po gledanosti serija na [[The CW|CW]] kanalu. === Kritike === "Alpha and Omega" epizoda je dobila uglavnom mješovite i pozitivne kritike. Matt Fowler iz IGN-a dao je epizodu ocjennu 6,4 od 10.<ref name="ign.com">{{cite web|last=Fowler|first=Matt|title=Supernatural: "Alpha and Omega" Review|url=http://www.ign.com/articles/2016/05/26/supernatural-alpha-and-omega-review|access-date=26. 5. 2016|date=25. 5. 2016|work=[[IGN]]}}</ref> Sean McKenna s TV Fanatic, dao je ocneu 2,7 od 5.<ref name="tvfanatic.com">{{cite web|url=http://www.tvfanatic.com/2016/05/supernatural-season-11-episode-23-review-alpha-and-omega/|title=Supernatural Season 11 Episode 22 Review: Alpha and Omega|work=TV Fanatic}}</ref> Bridget LaMonica iz Den of Geeeka dala je savršenu ocjenu s 5 zvjezdica od 5.<ref name="denofgeek.com">{{Cite web|url=http://www.denofgeek.com/us/tv/supernatural/255729/supernatural-season-11-finale-review-alpha-and-omega|title=Supernatural Season 11 Finale Review: Alpha and Omega|last=LaMonica|first=Bridget|date=25. 5. 2016|website=Den of Geek|access-date=4. 6. 2016}}</ref> Sara Netzley iz EW-a komentarisala je: "Pa, to je bio drugačiji osjećaj za finalnu sezonu Lovaca na natprirodno, zar ne? Nakon izuzetgno ugodne 11. sezone, koja je doživjela neke fanstastične epizode.....".<ref>{{cite web|url=http://www.ew.com/recap/supernatural-season-11-finale|title=Supernatural finale recap: Alpha and Omega - A little sibling bonding prevents the end of the world, and Dean gets a surprise reunion|work=[[Entertainment Weekly|EW]]}}</ref> MaryAnn Sleasman s TV.com komentarisala je: "Alfa and Omega", bilo su jedno od finala koje su promijenile pejzaž svijeta Vinčesterovih, ali također nisu pokušale zamijeniti jedno veliko loše drugim....".<ref>{{cite web|url=http://www.tv.com/shows/supernatural/community/post/supernatural-season-11-finale-episode-23-alpha-and-omega-review-146418071895/|title=Supernatural Season 11 Finale Review: The Family That Slays Together...|work=[[TV.com]]|access-date=23. 7. 2021|archive-date=2. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170102000629/http://www.tv.com/shows/supernatural/community/post/supernatural-season-11-finale-episode-23-alpha-and-omega-review-146418071895/|url-status=dead}}</ref> == Vanjski linkovi == * {{IMDb name|id=5547538|name=Alpha and Omega}} == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija: Epizode serije Lovci na natprirodno]] 0i2wso872shwdb8aedyrdr56n1pornh 0 482804 3916069 3901882 2026-08-02T19:07:21Z Vratiosevalter 174471 Restrukturiranje članka: zamjena ravnog Agencije/Institucije rasporeda funkcionalnim kategorijama po nivoima vlasti (Grane vlasti, Ministarstva, Sigurnost, Finansije, Regulatorne agencije, itd.); 3916069 wikitext text/x-wiki {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine''' obuhvata sve agencije, institucije i organe javne vlasti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] na svim nivoima ustavnog uređenja.<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/|title=Adresar institucija u Bosni i Hercegovini|website=www.adresar.ads.gov.ba|access-date=3. 10. 2021|archive-date=17. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210917185003/http://adresar.ads.gov.ba/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/index.php/ba/pristup-informacijama/adresar-institucija-bih.html|title=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|date=5. 4. 2023|website=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|language=bs-ba|access-date=5. 4. 2023}}</ref> Prema [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]] ([[Dejtonski sporazum|Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir]]), javna vlast je organizirana na četiri nivoa: [[Bosna i Hercegovina|državnom nivou]], u entitetima — [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|title=Adresar - Spisak institucija Federacije BiH|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927035804/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|url-status=bot: unknown}}</ref> i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|title=Adresar - Spisak institucija Republike Srpske|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927085845/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|url-status=bot: unknown}}</ref> — te u [[Brčko distrikt]]u kao posebnoj administrativnoj jedinici pod suverenitetom BiH.<ref>{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|title=Adresar - Spisak institucija Brčko distrikta|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927200905/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/institucije|title=Institucije Brčko distrikta BiH|website=www.vlada.bdcentral.net|access-date=8. 9. 2023|archive-date=8. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230908094834/http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/institucije|url-status=dead}}</ref> == Bosna i Hercegovina == === Grane vlasti === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] |PSBiH | rowspan="3" |{{URL|https://www.parlament.ba/|parlament.ba}} |- |[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] |PD PSBiH |- |[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] |DN PSBiH |- |[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] | – |{{URL|http://www.predsjednistvobih.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=155&pageIndex=1|predsjednistvobih.ba}} |- |[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] | – |{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=91&pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}} |- |[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] | – |{{URL|https://www.ustavnisud.ba/|ustavnisud.ba}} |- |[[Sud Bosne i Hercegovine]] | – |{{URL|http://www.sudbih.gov.ba/|sudbih.gov.ba}} |- |[[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] | – |{{URL|http://www.tuzilastvobih.gov.ba/|tuzilastvobih.gov.ba}} |- |[[Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine]] |PBR |{{URL|https://pbr.gov.ba/bs-Latn-BA/|pbr.gov.ba}} |- |[[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine]] |VSTV |{{URL|https://vstv.pravosudje.ba/vstvfo/B/141|vstv.pravosudje.ba}} |- |[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija BiH]] |CIK |{{URL|https://www.izbori.ba/default.aspx?Lang=3|izbori.ba}} |} === Ministarstva === {| class="wikitable" !Ministarstvo !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]] |MCP |{{URL|http://www.mcp.gov.ba/?lang=bs|mcp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine]] |MFT |{{URL|https://www.mft.gov.ba/?lang=bs|mft.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]] |MKT |{{URL|http://www.mkt.gov.ba/|mkt.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine]] |MHRR |{{URL|http://mhrr.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=127&pageIndex=1|mhrr.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]] |MOD |{{URL|http://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&pageIndex=1|mod.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]] |MPR |{{URL|http://mpr.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=115&pageIndex=1|mpr.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] |MSB |{{URL|http://msb.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA|msb.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine]] |MVTEO |{{URL|http://www.mvteo.gov.ba/?lang=bs|mvteo.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]] |MVP |{{URL|http://www.mvp.gov.ba/default.aspx?template_id=43&pageIndex=1|mvp.gov.ba}} |} === Sigurnost, policija i obavještajni rad === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Državna agencija za istrage i zaštitu]] |SIPA |{{URL|http://www.sipa.gov.ba/bs|sipa.gov.ba}} |- |[[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosna agencija]] |OSA |{{URL|https://www.osa-oba.gov.ba/index.html|osa-oba.gov.ba}} |- |[[Granična policija Bosne i Hercegovine]] |GP BiH |{{URL|http://www.granpol.gov.ba/?lang=bs|granpol.gov.ba}} |- |[[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine|Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH]] |DKPT |{{URL|http://www.dkpt.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=135&pageIndex=1|dkpt.ba}} |- |[[Agencija za policijsku podršku (Bosna i Hercegovina)|Agencija za policijsku podršku]] |PSA |{{URL|https://psa.gov.ba/bs|psa.gov.ba}} |- |[[Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja (Bosna i Hercegovina)|Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja]] |AFIV |{{URL|https://www.afiv.gov.ba/pages/home|afiv.gov.ba}} |- |[[Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]] |AEPTM |{{URL|https://www.aeptm.gov.ba/bs|aeptm.gov.ba}} |- |[[Državna komisija za integrisano upravljanje granicom Bosne i Hercegovine|Državna komisija za integrisano upravljanje granicom BiH]] | – | – |} === Finansije i ekonomija === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]] |CBBiH |{{URL|https://www.cbbh.ba/?lang=bs|cbbh.ba}} |- |[[Uprava za indirektno oporezivanje|Uprava za indirektno oporezivanje BiH]] |UINO |{{URL|http://www.new.uino.gov.ba/bs|uino.gov.ba}} |- |[[Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine|Agencija za osiguranje depozita BiH]] |AOD |{{URL|https://aod.ba/|aod.ba}} |- |[[Izvozno kreditna agencija Bosne i Hercegovine|Izvozno kreditna agencija BiH]] |IGA |{{URL|http://iga.gov.ba/|iga.gov.ba}} |- |[[Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini|Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH]] |FIPA |{{URL|http://www.fipa.gov.ba/o_fipa/usluge/default.aspx?id=216&langTag=bs-BA|fipa.gov.ba}} |- |[[Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine|Direkcija za ekonomsko planiranje BiH]] |DEP |{{URL|http://www.dep.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=139&pageIndex=1|dep.gov.ba}} |- |[[Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine|Vanjskotrgovinska komora BiH]] | – |{{URL|https://www.komorabih.ba/|komorabih.ba}} |- |[[Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije BiH]] | – |{{URL|http://www.koncesijebih.ba/home/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1&lang=bs-BA|koncesijebih.ba}} |- |[[Komisija za provođenje carinske politike Bosne i Hercegovine|Komisija za provođenje carinske politike BiH]] | – | – |} === Regulatorne agencije === {| class="wikitable" !Agencija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine|Regulatorna agencija za komunikacije BiH]] |RAK |{{URL|https://www.rak.ba/bs-Latn-BA/|rak.ba}} |- |[[Državna regulatorna komisija za električnu energiju Bosne i Hercegovine|Državna regulatorna komisija za električnu energiju BiH]] |DERK |{{URL|http://www.derk.ba/|derk.ba}} |- |[[Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini|Agencija za osiguranje u BiH]] |AZOBiH |{{URL|http://www.azobih.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=206&pageIndex=1|azobih.gov.ba}} |- |[[Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine|Agencija za nadzor nad tržištem BiH]] |ANNT |{{URL|http://annt.gov.ba/Default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA|annt.gov.ba}} |- |[[Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine|Agencija za javne nabavke BiH]] |AJN |{{URL|https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/|javnenabavke.gov.ba}} |- |[[Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine|Konkurencijsko vijeće BiH]] |BiHKONK |{{URL|http://bihkonk.gov.ba/|bihkonk.gov.ba}} |} === Obrazovanje, kultura i sport === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine|Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH]] |APOSO |{{URL|https://aposo.gov.ba/bs/|aposo.gov.ba}} |- |[[Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine|Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH]] |HEA |{{URL|https://www.hea.gov.ba/|hea.gov.ba}} |- |[[Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine|Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja BiH]] |CIP |{{URL|http://www.cip.gov.ba/bs|cip.gov.ba}} |- |[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] |KONS |{{URL|http://www.kons.gov.ba/?lang=bs|kons.gov.ba}} |- |[[Agencija za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine|Agencija za antidoping kontrolu BiH]] |ADA |{{URL|https://www.ada.gov.ba/index.php/bs/?lang=ba|ada.gov.ba}} |} === Zdravstvo, rad i socijalna zaštita === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine|Agencija za sigurnost hrane BiH]] |FSA |{{URL|https://fsa.gov.ba/bs/|fsa.gov.ba}} |- |[[Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine|Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH]] |ALMBiH |{{URL|http://www.almbih.gov.ba/|almbih.gov.ba}} |- |[[Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine|Agencija za rad i zapošljavanje BiH]] |ARZ |{{URL|http://www.arz.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=151&pageIndex=1|arz.gov.ba}} |- |[[Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine|Agencija za ravnopravnost spolova BiH]] |ARS |{{URL|https://arsbih.gov.ba/|arsbih.gov.ba}} |- |[[Fond za povratak Bosne i Hercegovine]] |FZP |{{URL|http://www.fondzapov.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=189&pageIndex=1|fondzapov.gov.ba}} |- |[[Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini|Centar za uklanjanje mina u BiH]] |BHMAC |{{URL|http://www.bhmac.org/?lang=bs|bhmac.org}} |- |[[Komisija za deminiranje Bosne i Hercegovine|Komisija za deminiranje BiH]] | – | – |- |[[Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine|Ured za veterinarstvo BiH]] |VET |{{URL|http://www.vet.gov.ba/v2/?lang=bs|vet.gov.ba}} |} === Standardi, statistika i evidencija === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|Agencija za statistiku BiH]] |BHAS |{{URL|https://bhas.gov.ba/|bhas.gov.ba}} |- |[[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH]] |IDDEEA |{{URL|https://www.iddeea.gov.ba/index.php?lang=bs|iddeea.gov.ba}} |- |[[Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini|Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH]] |AZIP |{{URL|http://www.azlp.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=147&pageIndex=1|azip.ba}} |- |[[Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine|Institut za akreditiranje BiH]] |BATA |{{URL|http://www.bata.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA|bata.gov.ba}} |- |[[Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine]] |ISBiH |{{URL|https://isbih.gov.ba/|isbih.gov.ba}} |- |[[Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine]] |MET |{{URL|https://www.met.gov.ba/bs-Latn-BA/|met.gov.ba}} |- |[[Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine|Institut za intelektualno vlasništvo BiH]] |IPR |{{URL|http://www.ipr.gov.ba/bs|ipr.gov.ba}} |} === Nadzor, revizija i zaštita prava === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH]] | – |{{URL|https://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?id=0&lang=BS|ombudsmen.gov.ba}} |- |[[Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini|Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH]] |OZP |{{URL|https://www.ozp.gov.ba/|ozp.gov.ba}} |- |[[Dom za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Dom za ljudska prava BiH]] |HRC |{{URL|http://hrc.ustavnisud.ba/bosnian/home.htm|hrc.ustavnisud.ba}} |- |[[Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju institucija BiH]] | – |{{URL|http://www.revizija.gov.ba/|revizija.gov.ba}} |- |[[Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine|Ured za razmatranje žalbi BiH]] |URZ |{{URL|https://urz.gov.ba/index.php?id=01&jezik=bs|urz.gov.ba}} |- |[[Odbor državne službe za žalbe Bosne i Hercegovine|Odbor državne službe za žalbe BiH]] | – | – |- |[[Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine|Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH]] |APIK |{{URL|http://www.apik.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=194&pageIndex=1|apik.ba}} |} === Promet i infrastruktura === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine|Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH]] |BHANSA |{{URL|https://www.bhansa.gov.ba/bs|bhansa.gov.ba}} |- |[[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine|Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH]] |BHDCA |{{URL|http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/|bhdca.gov.ba}} |- |[[Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine|Agencija za poštanski promet BiH]] |RAP |{{URL|http://www.rap.ba/?lang=bs|rap.ba}} |- |[[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije BiH]] |DEI |{{URL|https://www.dei.gov.ba/|dei.gov.ba}} |} === Uredi, službe i ostale institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu BiH]] |ADS |{{URL|https://www.ads.gov.ba/|ads.gov.ba}} |- |[[Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH]] |PARCO |{{URL|https://parco.gov.ba/|parco.gov.ba}} |- |[[Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo BiH]] | – |{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/zakonodavstvo/default.aspx?id=1908&langTag=bs-BA&template_id=92&pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}} |- |[[Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine|Služba za poslove sa strancima BiH]] |SPS |{{URL|http://sps.gov.ba/|sps.gov.ba}} |- |[[Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine|Služba za zajedničke poslove institucija BiH]] |SZZP |{{URL|http://www.szzp.gov.ba/|szzp.gov.ba}} |- |[[Arhiv Bosne i Hercegovine]] |ABiH |{{URL|http://www.arhivbih.gov.ba/|arhivbih.gov.ba}} |} == Federacija Bosne i Hercegovine == {{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}} === Grane vlasti === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]] |PFBiH |{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/|parlamentfbih.gov.ba}} |- |[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamenta FBiH]] |PD PFBiH |{{URL|https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/|predstavnickidom-pfbih.gov.ba}} |- |[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamenta FBiH]] |DN PFBiH |{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/|parlamentfbih.gov.ba}} |- |[[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]] | – |{{URL|https://www.predsjednikfbih.gov.ba/|predsjednikfbih.gov.ba}} |- |[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] | – |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] | – |{{URL|https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/index.php|ustavnisudfbih.ba}} |- |[[Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] |VSUD FBiH |{{URL|https://vsud-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/70|vsud-fbih.pravosudje.ba}} |- |[[Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine|Federalno tužilaštvo FBiH]] |FT FBiH |{{URL|https://ft-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/97|ft-fbih.pravosudje.ba}} |- |[[Federalno pravobranilaštvo]] | – |{{URL|http://pravobranilastvofbih.gov.ba/|pravobranilastvofbih.gov.ba}} |} === Ministarstva === {| class="wikitable" !Ministarstvo !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova FBiH]] |FMUP |{{URL|http://www.fmup.gov.ba/v2/|fmup.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde FBiH]] |FMP |{{URL|https://www.fmp.gov.ba/bs/|fmp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija FBiH]] |FMF |{{URL|http://www.fmf.gov.ba/v2/index.php|fmf.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH]] |FMERI |{{URL|https://fmeri.gov.ba/|fmeri.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH]] |FMPIK |{{URL|http://fmpik.gov.ba/bh/|fmpik.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH]] |FMRSP |{{URL|https://fmrsp.gov.ba/|fmrsp.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH]] |FMROI |{{URL|https://fmroi.gov.ba/|fmroi.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH]] |FMBI |{{URL|https://fmbi.gov.ba/|fmbi.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva FBiH]] |FMOH |{{URL|http://fmoh.gov.ba/|fmoh.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH]] |FMON |{{URL|http://fmon.gov.ba/|fmon.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo kulture i sporta FBiH]] |FMKS |{{URL|https://www.fmks.gov.ba/|fmks.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine FBiH]] |FMT |{{URL|https://fmt.gov.ba/|fmt.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja FBiH]] |FMPU |{{URL|https://fmpu.gov.ba/|fmpu.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH]] |FMPVS |{{URL|https://fmpvs.gov.ba/|fmpvs.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH]] |FMRPO |{{URL|https://www.fmrpo.gov.ba/|fmrpo.gov.ba}} |- |[[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo okoliša i turizma FBiH]] |FMOIT |{{URL|https://www.fmoit.gov.ba/|fmoit.gov.ba}} |} === Sigurnost, policija i civilna zaštita === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Federalna uprava policije]] |FUP |{{URL|http://fup.gov.ba/|fup.gov.ba}} |- |[[Federalna uprava civilne zaštite]] |FUCZ |{{URL|http://www.fucz.gov.ba/|fucz.gov.ba}} |} === Finansije, ekonomija i tržište === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine|Poreska uprava FBiH]] |PUFBiH |{{URL|https://www.pufbih.ba/v1/|pufbih.ba}} |- |[[Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za bankarstvo FBiH]] |FBA |{{URL|https://www.fba.ba/|fba.ba}} |- |[[Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za privatizaciju u FBiH]] |APF |{{URL|http://www.apf.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&langTag=bs-BA|apf.gov.ba}} |- |[[Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za vrijednosne papire FBiH]] |KOMVP |{{URL|https://www.komvp.gov.ba/|komvp.gov.ba}} |- |[[Registar vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine|Registar vrijednosnih papira FBiH]] |RVP |{{URL|https://www.rvp.ba/|rvp.ba}} |- |[[Komisija za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije FBiH]] | – | – |- |[[Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine|Privredna komora FBiH]] |KFBiH |{{URL|https://kfbih.com/|kfbih.com}} |- |[[Federalna direkcija robnih rezervi]] |FDRR |{{URL|https://www.fdrr.gov.ba/|fdrr.gov.ba}} |- |[[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine|Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju]] |OIEIEK |{{URL|https://www.oieiek.ba/|oieiek.ba}} |} === Zdravstvo i socijalna zaštita === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH]] |AKAZ |{{URL|http://www.akaz.ba/|akaz.ba}} |- |[[Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za javno zdravstvo FBiH]] |ZZJZ FBiH |{{URL|https://www.zzjzfbih.ba/|zzjzfbih.ba}} |- |[[Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH]] |ZTM FBiH |{{URL|https://www.ztmfbih.ba/|ztmfbih.ba}} |- |[[Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje|Federalni zavod za MIOPIO]] |FZ MIOPIO |{{URL|https://www.fzmiopio.ba/?lang=ba|fzmiopio.ba}} |- |[[Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine|Gender centar FBiH]] |GCFBiH |{{URL|https://www.gcfbih.gov.ba/|gcfbih.gov.ba}} |- |[[Federalna komisija za nestale osobe]] | – |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/posebna%20tijela/nestali.php|fbihvlada.gov.ba}} |} === Zavodi i statistika === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Federalni zavod za statistiku]] |FZS |{{URL|https://fzs.ba/|fzs.ba}} |- |[[Federalni zavod za programiranje razvoja]] |FZZPR |{{URL|https://www.fzzpr.gov.ba/|fzzpr.gov.ba}} |- |[[Federalni hidrometeorološki zavod]] |FHMZ |{{URL|https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/index.php|fhmzbih.gov.ba}} |} === Nadzor, revizija i zaštita prava === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Ured za nadzor društava za osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za nadzor društava za osiguranje FBiH]] | – | – |- |[[Ured za reviziju proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju proračuna u Federaciji BiH]] | – | – |- |[[Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava FBiH]] | – |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/sa_suradnju_i_zast_pred_komis.php|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH]] |CEST FBiH |{{URL|http://www.fbih.cest.gov.ba/|fbih.cest.gov.ba}} |} === Uprave, uredi i službe === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu FBiH]] |ADSFBiH |{{URL|https://www.adsfbih.gov.ba/|adsfbih.gov.ba}} |- |[[Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]] |FGU |{{URL|https://www.fgu.com.ba/bs/|fgu.com.ba}} |- |[[Ured za informiranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za informiranje FBiH]] | – | – |- |[[Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU]] | – |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/zaknodavstvo.php|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine|Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH]] | – |{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bs/sluzba-za-zajednicke-poslove-organa-i-tijela-fbih|fbihvlada.gov.ba}} |- |[[Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine]] |AFBiH |{{URL|http://www.arhivfbih.gov.ba/index.php/bs/|arhivfbih.gov.ba}} |} == Republika Srpska == {{Politika Republike Srpske}} === Grane vlasti === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Narodna skupština Republike Srpske]] |NSRS |{{URL|https://www.narodnaskupstinars.net/|narodnaskupstinars.net}} |- |[[Vijeće naroda Republike Srpske]] |VNRS |{{URL|https://www.vijecenarodars.net/|vijecenarodars.net}} |- |[[Senat Republike Srpske]] | – | – |- |[[Predsjednik Republike Srpske]] | – |{{URL|https://www.predsjednikrs.rs/rs/|predsjednikrs.net}} |- |[[Vlada Republike Srpske]] | – |{{URL|https://www.vladars.net/sr-sp-cyrl/Pages/default.aspx|vladars.net}} |- |[[Ustavni sud Republike Srpske]] | – |{{URL|http://www.ustavnisud.org/Default.aspx?lang=bos|ustavnisud.org}} |- |[[Vrhovni sud Republike Srpske]] |VSUD RS |{{URL|https://vsud-rs.pravosudje.ba/vstvfo/B/118|vsud-rs.pravosudje.ba}} |- |[[Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske]] |RT-RS |{{URL|https://rt-rs.pravosudje.ba/vstvfo/S/108|rt-rs.pravosudje.ba}} |- |[[Pravobranilaštvo Republike Srpske]] | – |{{URL|https://pravobranilastvors.net/|pravobranilastvors.net}} |} === Ministarstva === {| class="wikitable" !Ministarstvo !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Ministarstvo finansija Republike Srpske|Ministarstvo finansija RS]] |MF RS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/Pages/default.aspx|vladars.net - mf}} |- |[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova RS]] |MUP RS |{{URL|https://mup.vladars.net/lat/index.php|mup.vladars.net}} |- |[[Ministarstvo pravde Republike Srpske|Ministarstvo pravde RS]] |MPR |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpr/Pages/default.aspx|vladars.net - mpr}} |- |[[Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske|Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS]] |MULS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/Pages/default.aspx|vladars.net - muls}} |- |[[Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske|Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS]] |MEOI |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/meoi/Pages/default.aspx|vladars.net - meoi}} |- |[[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS]] |MPB |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpb/Pages/default.aspx|vladars.net - mpb}} |- |[[Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske|Ministarstvo trgovine i turizma RS]] |MTT |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mtt/Pages/default.aspx|vladars.net - mtt}} |- |[[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske|Ministarstvo saobraćaja i veza RS]] |MSV |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/msv/Pages/default.aspx|vladars.net - msv}} |- |[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS]] |MPS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mps/Pages/default.aspx|vladars.net - mps}} |- |[[Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske|Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS]] |MGR |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Pages/default.aspx|vladars.net - mgr}} |- |[[Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske|Ministarstvo prosvjete i kulture RS]] |MPK |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Pages/default.aspx|vladars.net - mpk}} |- |[[Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske|Ministarstvo privrede i preduzetništva RS]] |MPP |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpp/Pages/default.aspx|vladars.net - mpp}} |- |[[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS]] |MZSZ |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/MZSZ/Pages/default.aspx|vladars.net - mzsz}} |- |[[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske|Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS]] |MNK |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mnk/Pages/default.aspx|vladars.net - mnk}} |- |[[Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske|Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS]] |MPOS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/Pages/default.aspx|vladars.net - mpos}} |- |[[Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske|Ministarstvo energetike i rudarstva RS]] |MPER |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mper/Pages/default.aspx|vladars.net - mper}} |} === Uprave === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]] |RGU RS |{{URL|https://www.rgurs.org/sr-lat|rgurs.org}} |- |[[Republička uprava za inspekcijske poslove]] | – |{{URL|http://www.inspektorat.vladars.net/|inspektorat.vladars.net}} |- |[[Republička uprava civilne zaštite]] |RUCZ RS |{{URL|https://ruczrs.org/?script=lat|ruczrs.org}} |- |[[Republička uprava za igre na sreću]] |RUIS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/OM/RU/RUIS/Pages/default.aspx|vladars.net - ruis}} |- |[[Poreska uprava Republike Srpske]] |PU RS |{{URL|https://poreskaupravars.org/?lang=lat|poreskaupravars.org}} |} === Zavodi === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Republički zavod za statistiku]] |RZS |{{URL|https://www.rzs.rs.ba/|rzs.rs.ba}} |- |[[Republički pedagoški zavod]] |RPZ |{{URL|https://www.rpz-rs.org/jezik/lat|rpz-rs.org}} |- |[[Republički zavod za standardizaciju i metrologiju]] |RZSM |{{URL|https://rzsm.org/|rzsm.org}} |- |[[Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa]] |RZZZS |{{URL|https://nasljedje.org/|nasljedje.org}} |- |[[Republički hidrometeorološki zavod]] |RHMZRS |{{URL|https://rhmzrs.com/|rhmzrs.com}} |- |[[Republički zavod za geološka istraživanja]] | – |{{URL|https://www.geozavodrs.com/|geozavodrs.com}} |- |[[Republički zavod za obrazovanje odraslih]] |MPOO |{{URL|http://www.mpoo.org/|mpoo.org}} |} === Agencije === {| class="wikitable" !Agencija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Agencija za državnu upravu Republike Srpske|Agencija za državnu upravu RS]] |ADURS |{{URL|https://adu.vladars.net/|adu.vladars.net}} |- |[[Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske|Agencija za agrarna plaćanja RS]] |AAP |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/agencije/aap/Pages/default.aspx|vladars.net - aap}} |- |[[Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske|Agencija za upravljanje oduzetom imovinom RS]] |AUOIRS |{{URL|https://auoirs.net/|auoirs.net}} |- |[[Agencija za visoko obrazovanje Republike Srpske|Agencija za visoko obrazovanje RS]] |AVORS |{{URL|https://www.avors.org/index.php/sr/|avors.org}} |- |[[Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske|Agencija za bezbjednost saobraćaja RS]] |ABSRS |{{URL|https://www.absrs.org/index.php?id_jezik=1&pismo=lat|absrs.org}} |- |[[Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske|Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS]] |ASKVA |{{URL|https://www.askva.org/askva.html|askva.org}} |} === Direkcije i sekretarijati === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Republička direkcija za obnovu i izgradnju]] |RDOI |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/direkcije/rdoi/Pages/default.aspx|vladars.net - rdoi}} |- |[[Republička direkcija za promet naoružanja i vojne opreme]] | – |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Pages/rep_dir_za_promet_naoruzanja_i_vo.aspx|vladars.net - direkcija}} |- |[[Republički sekretarijat za zakonodavstvo]] |SZZ |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/szz/Pages/default.aspx|vladars.net - szz}} |- |[[Republički sekretarijat za vjere]] |RSV |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/rsv/Pages/default.aspx|vladars.net - rsv}} |- |[[Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije]] | – |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mirl/Pages/default.aspx|vladars.net - mirl}} |} === Finansije i tržište === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Komisija za hartije do vrijednosti Republike Srpske|Komisija za hartije do vrijednosti RS]] |SECRS |{{URL|https://www.secrs.gov.ba/|secrs.gov.ba}} |- |[[Centralni registar hartija od vrijednosti Republike Srpske|Centralni registar hartija od vrijednosti RS]] |CRHOVRS |{{URL|https://www.crhovrs.org/index.php/sr/|crhovrs.org}} |- |[[Fond stanovanja Republike Srpske|Fond stanovanja RS]] | – | – |- |[[Fond za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske|Fond za razvoj i zapošljavanje RS]] | – | – |} === Centri i komisije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]] |RCIRZ |{{URL|https://www.rcirz.org/|rcirz.org}} |- |[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Republici Srpskoj|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u RS]] |CEST RS |{{URL|http://rs.cest.gov.ba/|rs.cest.gov.ba}} |- |[[Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći Republike Srpske|Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći RS]] |MPR |{{URL|http://www.mpr-centar.org/index.php/sr-YU/|mpr-centar.org}} |- |[[Gender centar Republike Srpske|Gender centar RS]] |GC RS |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Pages/default.aspx|vladars.net - gc}} |- |[[Komisija za izbor i imenovanje Republike Srpske|Komisija za izbor i imenovanje RS]] | – | – |} === Ostale institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Arhiv Republike Srpske]] |ARS |{{URL|https://arhivrs.org/?sr_pismo=lat|arhivrs.org}} |- |[[Ombudsmen Republike Srpske]] | – | – |- |[[Republički devizni inspektorat]] | – | – |- |[[Biro za odnose sa javnošću Republike Srpske|Biro za odnose sa javnošću RS]] | – |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Sekretarijat/Biro/Pages/Splash.aspx|vladars.net - biro}} |- |[[Ugostiteljski servisi Republike Srpske|Ugostiteljski servisi RS]] |US |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/us/Pages/default.aspx|vladars.net - us}} |- |[[Odbor državne uprave za žalbe Republike Srpske|Odbor državne uprave za žalbe]] | – |{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/odbor_za_zalbe/Pages/default.aspx|vladars.net - odbor}} |} == Brčko distrikt == {{Politika Brčko distrikta}} === Grane vlasti === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Skupština Brčko distrikta]] | – |{{URL|https://www.skupstinabd.ba/index.php/ba/|skupstinabd.ba}} |- |[[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|Gradonačelnik Brčko distrikta]] | – |{{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}} |- |[[Vlada Brčko distrikta]] | – |{{URL|http://www.vlada.bdcentral.net/Home/?lang=bs|vlada.bdcentral.net}} |- |[[Kancelarija gradonačelnika Brčko distrikta]] |KG |{{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}} |} === Pravosudne institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Osnovni sud Brčko distrikta]] |OSDB |{{URL|https://ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/90|ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}} |- |[[Apelacioni sud Brčko distrikta]] |ASBD |{{URL|https://apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/88|apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}} |- |[[Tužilaštvo Brčko distrikta]] |JTBD |{{URL|https://jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/117|jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba}} |- |[[Pravosudna komisija Brčko distrikta]] |PKDB |{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683|pkbd.pravosudje.ba}} |- |[[Kancelarija za pravnu pomoć Brčko distrikta]] |KPPDB |{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683/kategorije-vijesti/117903/117908|pkbd.pravosudje.ba}} |} === Sigurnost === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Policija Brčko distrikta]] | – |{{URL|https://policijabdbih.gov.ba/index.php/bs|policijabdbih.gov.ba}} |- |[[Odjeljenje za javnu sigurnost Brčko distrikta|Odjeljenje za javnu sigurnost]] |JS |{{URL|http://www.js.bdcentral.net/|js.bdcentral.net}} |} === Odjeljenja === {| class="wikitable" !Odjeljenje !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Odjeljenje za stručne i administrativne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za stručne i administrativne poslove]] |SAP |{{URL|http://sap.bdcentral.net/|sap.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu Brčko distrikta|Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu]] |PRSK |{{URL|http://prsk.bdcentral.net/|prsk.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta|Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu]] |PSV |{{URL|http://psv.bdcentral.net/|psv.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta|Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge]] |ZOU |{{URL|http://zou.bdcentral.net/|zou.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za obrazovanje Brčko distrikta|Odjeljenje za obrazovanje]] |OB |{{URL|http://ob.bdcentral.net/|ob.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za komunalne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za komunalne poslove]] |KP |{{URL|http://kp.bdcentral.net/|kp.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove]] |PPIPO |{{URL|http://ppipo.bdcentral.net/|ppipo.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Brčko distrikta|Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja]] |RLISP |{{URL|http://rlisp.bdcentral.net/|rlisp.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za javne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za javne poslove]] |JP |{{URL|http://jp.bdcentral.net/|jp.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]] |JR |{{URL|http://www.jr.bdcentral.net/|jr.bdcentral.net}} |- |[[Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju Brčko distrikta|Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju]] |EIMS |{{URL|http://eims.bdcentral.net/|eims.bdcentral.net}} |} === Finansije, nadzor i ostale institucije === {| class="wikitable" !Institucija !Skr. !Mrežna stranica |- |[[Direkcija za finansije Brčko distrikta]] |DF |{{URL|http://df.bdbih.gov.ba/|df.bdbih.gov.ba}} |- |[[Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta]] |FZO BD |{{URL|https://fzobrcko.ba/|fzobrcko.ba}} |- |[[Komisija za papire od vrijednosti Brčko distrikta|Komisija za papire od vrijednosti]] |SECBD |{{URL|http://www.secbdbih.org/|secbdbih.org}} |- |[[Kancelarija za upravljanje javnom imovinom Brčko distrikta|Kancelarija za upravljanje javnom imovinom]] |KUJI |{{URL|http://kuji.bdbih.gov.ba/|kuji.bdbih.gov.ba}} |- |[[Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija Brčko distrikta|Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija]] | – |{{URL|https://www.revizija-bd.ba/|revizija-bd.ba}} |- |[[Ured koordinatora Brčko distrikta u Vijeću ministara]] |KKSM |{{URL|http://kksm.bdbih.gov.ba/|kksm.bdbih.gov.ba}} |} == Također pogledajte == * [[Politika Bosne i Hercegovine]] * [[Sudski sistem Bosne i Hercegovine]] * [[Ustav Bosne i Hercegovine]] * [[Dejtonski sporazum]] == Reference == {{reflist}} {{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}}{{BiH po temama}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Institucije]] [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Institucije Federacije Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Institucije Republike Srpske|*]] [[Kategorija:Institucije Brčko distrikta|*]] 3iliqj8bagbjzoh0andl42mbh8oktbt 0 483221 3916019 3749064 2026-08-02T16:03:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916019 wikitext text/x-wiki '''Ali Dede ibn Mustafa el-Bosnevi - Šejhi turbe''' je pisac rodom iz [[Foča (RS)|Foče]].<ref>{{Cite web|url=https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/kultura-i-nauka/item/2524-ko-je-bio-ali-dede-bosnjak|title=Ko je bio Ali-dede Bošnjak|last=Popara|first=Haso|website=www.preporod.com|language=bs-ba|access-date=6. 2. 2022|archive-date=6. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220206141439/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/kultura-i-nauka/item/2524-ko-je-bio-ali-dede-bosnjak|url-status=dead}}</ref> Bio je šejh Gazi Husrev-begova hanikaha u Sarajevu, i pisac je djela ”''Fedā’il džihād''” i da je porijeklom iz Foče. Kada i koliko dugo je služio u Gazi Husrev-begovom hanikahu u Sarajevu, iz do sada poznatih izvora, ne može se pouzdano utvrditi. pored turbeta [[Sulejman I|sultana Sulejmana]] pod tvrđavom Sigetvar u kojoj mu je ponudio, a on prihvatio mjesto pročelnika. Ali-Dede Bošnjak piše: ”''Ve ešāre lī bi hidmeti ez-zāvijeti ve ene el-fekīru, hādimu turābi akdāmi-l-fukarā’i''” /”...a meni siromahu, slugi prašine pod nogama siromaha, ukazao da služim u tekiji.” Napisao je više djela uglavnom [[tesavuf]]skog sadržaja. [[Gazi Husrev-begova biblioteka]] posjeduje njegovo djelo O prvim događajima i posljednjim zbivanjima (''Muhadaretul-evail ve musameretul-evahir''). Ovo je djelo doživjelo dva izdanja u [[Kairo|Kairu]], prvo [[1882]], a drugo [[1893]]. godine. Ali-Dede Bošnjaku, je, bio šejh Gazi Husrev-begova hanikaha u Sarajevu, prije 983. (1575.) dodine, kada je veliki vezir Mehmed-paša Sokolović podigao tekiju. Djelo pod naslovom ”''Kitāb Fedā’il džihād''” (Knjiga o vrlinama džihada), je bilo pogrešno pripisano njegovom istoimenjaku iz 17. stoljeća. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/521 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210614032252/http://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/521 |date=14. 6. 2021 }} Ismet Kasumović: 'Ali-dede al-Bosnawi: Risalatu fi bayani rigali l-gayb * http://www.arhivsa.ba/wordpress/?p=3062 Otvorena izložba “Bošnjaci, autori književnih djela iz Orijentalne zbirke (1463-1918.) Historijskog arhiva Sarajevo” * http://www.orbus.be/bosnjastvo/bosna_bosnjaci_jezik_pismo_2.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200204011833/http://www.orbus.be/bosnjastvo/bosna_bosnjaci_jezik_pismo_2.htm |date=4. 2. 2020 }} Bosna i Bošnjaci, jezik i pismo (II), Autor: Muhsin Rizvić * https://dergipark.org.tr/en/pub/littera/issue/68339/1050117 16. ASIR OSMANLI ŞAİRLERİNDEN HARÎMÎ’YE AİT OLDUĞU TAHMİN EDİLEN BİR ESER: KIRK HADİS TERCÜMESİ (tr) * https://www.ibn-sina.net/wp-content/uploads/2008/05/014_ISMET_K._ALI-DEDOVO_UCENJE.pdf {{Normativna kontrola}} rzi978n7vpvwj0k30jy6nkfqd9qr8g9 0 484179 3916018 3871894 2026-08-02T15:56:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916018 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ali-aga Kučukalić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1807. | mjesto_rođenja = [[Čačak]], [[Smederevski sandžak]], [[Osmanlijsko Carstvo]] | datum_smrti = 1905. | mjesto_smrti = [[Brčko]], [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosna i Hercegovina]], [[Austro-Ugarska]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = poduzetnik | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Ali-aga Kučukalić''' (poznat i kao '''Alijaga Kučukalić''') bio je bosanskohercegovački preduzetnik, mecena, humanist, dobrotvor i vakif [[Bošnjaci|bošnjačkog]] porijekla. Bio je jedan od najvećih dobrotvora ne samo u [[Brčko]]m, nego i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref>{{cite web|url=https://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/6372-iz-prolosti-brkog-ali-aga-kuukali|title=Iz prošlosti Brčkog: Ali-aga Kučukalić|publisher=dzematrahic.ba|date=5. 8. 2017|access-date=7. 5. 2016|archive-date=18. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170618211517/http://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/6372-iz-prolosti-brkog-ali-aga-kuukali|url-status=dead}}</ref> Zauzima jedno od najznačajnijih mjesta u kulturnoj i općoj historiji Brčkog. Uložio je novac u izgradnju najznačajnijih poslovno-stambenih objekata koji i danas krase centar grada, te daju pečat urbanom razvoju Brčkog i njegovoj graditeljskoj baštini. Hotel Posavina, Palata Ali-age Kučukalića, Dom Islahijeta, prva pošta, [[Kuća Kočića u Brčkom|Vila Kučukalića]], Ruždija medresa, Mekteb-ibtidaijja i drugi objekti snažno oblikuju identitet grada i potvrđuju uklapanje graditelja u [[Evropa|evropske]] [[Arhitektura|arhitektonske]] tokove. Većina ovih objekata nalazi se na stalnoj ili privremenoj listi [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine]]. U nekoliko izvora spominje se podatak da je Ali-aga Kučukalić bio prvi milioner u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], što potpuno odgovara vrijednosti [[kapital]]a kojim je raspolagao i svjetskim razmjerima trgovine koje je Brčko dosegnulo u tom periodu.Ono što Alijagu Kučukalića izdvaja od ostalih uspješnih trgovaca, posebno Bošnjaka toga vremena, jeste njegov izraženi senzibilitet za siromašne i pomoć onima kojima je potrebna, te promocija pismenosti i obrazovanja. U časopisu Nada (br. 8) iz 1901. godine Mehmed H. Sejdović piše: {{Citat|"Nu današnjem bogatašu ne mjeri se sreća po bogatstvu nego po dobrim djelima. Alijaga Kučukalić čuven je po tome što je jedan od onijeh rijetkih ljudi koji nijesu sticali za imanja, nego za pomaganja."}}<ref>{{cite web|url=https://www.biserje.ba/godisnjica-smrti-znamenitog-trgovca-i-dobrotvora-alijage-kucukalica/?fbclid=IwAR1DyOhu8Hxh3a7GpTxCsPwLCdIVqtfzT4SOOwJ7d4Q9PPx8HjNxHpBJAWs|title=Godišnjica smrti znamenitog trgovca i dobrotvora Alijage Kučukalića|publisher=biserje.ba|date=5. 8. 2017 |access-date=7. 5. 2016}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.preporod-brcko.ba/page/alijaga-kucukalic Uloga vakufa u razvoju Brčkog sa posebnim osvrtom na vakuf Alijage Kučukalića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200927081553/http://www.preporod-brcko.ba/page/alijaga-kucukalic |date=27. 9. 2020 }} ''BZK Preporod Brčko'' * [https://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/6372-iz-prolosti-brkog-ali-aga-kuukali Iz prošlosti Brčkog: Ali-aga Kučukalić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170618211517/http://dzematrahic.ba/index.php/historija/brckog-i-okoline/6372-iz-prolosti-brkog-ali-aga-kuukali |date=18. 6. 2017 }}, Džemat Gornji Rahić [[Kategorija:Rođeni 1807.]] [[Kategorija:Umrli 1905.]] [[Kategorija:Biografije, Brčko]] [[Kategorija:Bošnjaci]] jdwlt9aesj27etjj53c6bpk96bp06y3 0 489666 3916184 3808794 2026-08-03T08:12:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916184 wikitext text/x-wiki '''Dorothy Mary Crowfoot Hodgkin''' OM FRS HonFRSC <ref name="frs" /> (rođena '''Crowfoot''' ; 12. maja 1910. – 29. jula 1994.) bila je britanska [[Hemičar|hemičarka]] koja je dobila [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]], koja je unaprijedila tehniku [[Rendgenska kristalografija|rendgenske kristalografije]] za određivanje strukture [[Biomolekule|biomolekula]], što je postalo neophodno za [[Strukturna biologija|strukturnu biologiju]].<ref name="frs">{{Cite journal|last=Dodson|first=Guy|author-link=Guy Dodson|year=2002|title=Dorothy Mary Crowfoot Hodgkin, O.M. 12 May 1910 – 29 July 1994|journal=[[Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society]]|volume=48|pages=179–219|doi=10.1098/rsbm.2002.0011|issn=0080-4606|pmid=13678070}} {{free access}} </ref> <ref name="glusker">{{Cite journal|last=Glusker|first=J. P.|author-link=Jenny Glusker|year=1994|title=Dorothy Crowfoot Hodgkin (1910–1994)|journal=Protein Science|volume=3|issue=12|pages=2465–69|doi=10.1002/pro.5560031233|pmc=2142778|pmid=7757003}}</ref> Među njenim najutjecajnijim otkrićima su potvrda strukture [[Penicilin|penicilina]] kako su prethodno pretpostavili [[Edward Abraham]] i [[Ernst Chain|Ernst Boris Chain]]; i struktura [[Vitamin B12|vitamina B₁₂]], zbog čega je 1964. postala treća žena koja je dobila [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]]. Hodgkin je također razjasnila strukturu [[Insulin|inzulina]] 1969. nakon 35 godina rada.<ref name="bio">{{Cite web|url=http://news.biharprabha.com/2014/04/the-biography-of-dorothy-mary-hodgkin/|title=The Biography of Dorothy Mary Hodgkin|last=Anon|year=2014|website=news.biharprabha.com|publisher=news.biharprabha.com|access-date=11 May 2014|archive-date=6. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170506002326/http://news.biharprabha.com/2014/04/the-biography-of-dorothy-mary-hodgkin/|url-status=dead}}</ref> Hodgkin je koristila ime "Dorothy Crowfoot" sve do dvanaest godina nakon udaje za [[Thomas Lionel Hodgkin|Thomasa Lionela Hodgkina]], kada je počela koristiti "Dorothy Crowfoot Hodgkin". Radi jednostavnosti, Hodgkin nazivaju "Dorothy Hodgkin" od strane Kraljevskog društva (kada se misli na njegovo sponzorstvo stipendije Dorothy Hodgkin) i Somerville College-a. [[Nacionalni arhiv (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Nacionalni arhiv Ujedinjenog Kraljevstva]] naziva je "Dorothy Mary Crowfoot Hodgkin". Dorothy Mary Crowfoot rođena je u [[Kairo|Kairu]], [[Egipat]], kao najstarija od četiri kćeri [[John Winter Crowfoot]]a (1873–1959), koji je tada radio za Ministarstvo obrazovanja zemlje, i njegove supruge [[Grace Mary Crowfoot|Grace Mary (rođene Hood)]] (1877–1877– 1957.), prijateljima i porodici poznata kao Molly.<ref>"Calm Genius Of Laboratory And Home." </ref> Porodica je živjela u Kairu tokom zimskih mjeseci, vraćajući se u Englesku svake godine kako bi izbjegli topliji dio sezone u Egiptu. <ref>[http://www.brown.edu/Research/Breaking_Ground/results.php?d=1&first=Grace&last=Crowfoot "Grace Crowfoot", ''Breaking Ground: Women in Old-World Archaeology'', 1994–2004] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170823121537/http://www.brown.edu/Research/Breaking_Ground/results.php?d=1&first=Grace&last=Crowfoot |date=23. 8. 2017 }}.</ref> [[Datoteka:Model_of_the_Structure_of_Penicillin,_by_Dorothy_Hodgkin,_Oxford,_c.1945.jpeg|mini| Model strukture [[Penicilin|penicilina]], Hodgkin, Oxford, c. 1945]] [[Datoteka:Molecular_model_of_Penicillin_by_Dorothy_Hodgkin_(9663803982).jpg|mini| Molekularni model penicilina, Hodgkin, c. 1945]] [[Datoteka:Cobalamin.svg|mini| Molekularna struktura [[Vitamin B12|vitamina B ₁₂]], kako je utvrdila Hodgkin]] == Reference == {{Refspisak}} {{Nobelova nagrada za hemiju}} {{Dobitnici Copleyjeve medalje (1951–2000)}} [[Kategorija:Dobitnici Copleyjeve medalje]] [[Kategorija:Biografije, Kairo]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za hemiju]] [[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Britanski nobelovci]] [[Kategorija:Umrli 1994.]] [[Kategorija:Rođeni 1910.]] g27nzmb5tlqz7kxw7xzs5bvi6przxd9 0 489708 3916083 3873978 2026-08-02T20:36:20Z Tulum387 155909 /* Galerija */ 3916083 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Roman-Koš | format = | spisak = | ugrađeno = | razmjer = | lanac = [[Krimske planine]] | visina = 1.545 | starost = | vrsta = | topo = | koordinate_ref = <ref>{{cite peakbagger|pid=13260|name=Roman-Kosh, Ukraine|access-date=22. 3. 2022}}</ref> | koordinate = {{coord|44|36|47|N|34|14|36|E|type:mountain_scale:100000|format=dms|display=inline,title}} | prikaz = | izvor = | drugo_ime = Orman Qoş ([[Krimskotatarski jezik|krimskotatarski]]) | regija = Osporeno: [[Ukrajina]] ([[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 68/262|de jure]]) [[Rusija]] ([[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|de facto]]) | regijski_kod = | oznaka = | lokacija = [[Krim]] | karta_granica = | karta_reljef = | karta_opis = | karta_veličina = | karta_širina = | karta_alt = | karta = | slika = Roman-Kosh (Crimea) top2.jpg | dijete = }} '''Roman-Koš''' ({{Jez-crh|Orman Qoş}}) je najviši vrh [[Krimske planine|Krimskih planina]], koje se nalaze u masivu [[Babugan-Jajla]]. Nalazi se na visini 1.545 m,<ref>{{Cite web|url=https://gidcrima.ru/yalta/dostoprimechatelnosti/gora-roman-kosh/|title=Гора Роман-Кош|last=gidcrima.ru|website=Гид Крыма|access-date=22. 3. 2022|archive-date=30. 1. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190130110808/https://gidcrima.ru/yalta/dostoprimechatelnosti/gora-roman-kosh/|url-status=dead}}</ref> a sastavljen je od [[krečnjak]]a. Postoje dvije verzije podrijetla imena "Roman-Koš". Prvi kaže da ime ima indo-arijske korijene i označava gornji zastoj ili gornji mir. Drugi, da je naziv krimskotatarskog porijekla i označava šumski pašnjak pastira. Neki izvori, poput vojnih karata 1980-ih, ukazuju na tačniju geodetsku nadmorsku visinu od 1.547 m, ali u zavičajnoj i popularnoj literaturi postoji nadmorska visina od 1.545 m. Danas se Roman-Koš nalazi na području [[Krimsko rezervat prirode|Krimskog rezervata prirode]]. Službeno, ulaz u rezervat je zabranjen. Na južnim padinama planine izvire rijeka [[Putamiš]]. == Galerija == <gallery> Datoteka:Вид на Бабуган з г.Роман-Кош..jpg|Pogled na Babugan s planine Roman-Koš Datoteka:Роман-Кош3.jpg|Krst na planini Roman-Koš Datoteka:Роман-Кош.Захід..jpg|Pogled sa zapadne strane </gallery> == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Planine na Krimu]] [[Kategorija:Planine u Ukrajini]] sxt70lb2570g6wi81prfnqecrvmb8dt 0 490476 3916153 3410183 2026-08-03T06:46:26Z Panasko 146730 3916153 wikitext text/x-wiki '''Mitsubishi Motors Corporation''' (japanski: 三菱自動車工業株式会社, japanski je multinacionalni proizvođač automobila sa sjedištem u Minatu, [[Tokio]], [[Japan]]. Godine 2011, Mitsubishi Motors je bio šesti po veličini proizvođač automobila u Japanu i 19 najveći proizvođač automobila u svijetu), od 2012. preuzeo je poziciju 16. najvećeg proizvođača automobila u svijetu po proizvodnji.<ref>{{cite web |url=https://oica.net/statistic_chart/world-motor-vehicle-production-2012/ |title=World Motor Vehicle - Production - 2012 |publisher=International Organization of Motor Vehicle Manufacurers}}</ref> Od oktobra 2016. Mitsubishi je u vlasništvu Nissana s jednom trećinom (34%), dakle dio alijanse Renault–Nissan–Mitsubishi.<ref>{{Cite web|url=https://europe.autonews.com/article/20161020/ANE/161029998/nissan-takes-control-of-mitsubishi-with-ghosn-as-chairman|title=Nissan takes control of Mitsubishi with Ghosn as chairman|date=2016-10-20|website=Automotive News Europe|language=en|access-date=2022-04-21}}</ref> Osim što je dio alijanse [[Renault]]–Nissan–Mitsubishi, također je dio Mitsubishi keiretsua, nekadašnje najveće industrijske grupe u Japanu, a kompanija je prvobitno formirana 1970. iz automobilskog odjela Mitsubishi Heavy Industries.<ref>{{Cite web|url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/mitsubishi-motors-corporation-history/|title=History of Mitsubishi Motors Corporation – FundingUniverse|website=www.fundinguniverse.com|access-date=2022-04-21}}</ref> Mitsubishi Fuso Truck and Bus Corporation, koja proizvodi komercijalne kamione, autobuse i tešku građevinsku opremu, ranije je bila dio Mitsubishi Motorsa, ali je sada odvojena i u vlasništvu je njemačke automobilske korporacije Daimler Truck (iako Mitsubishi i dalje posjeduje mali ulog). == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u Japanu]] pgqzkbzl66o736mx7k7huzcfgs27ju8 3916154 3916153 2026-08-03T06:48:53Z Panasko 146730 3916154 wikitext text/x-wiki '''Mitsubishi Motors Corporation''' ({{Jez-ja| 三菱自動車工業株式会社}}, japanski je multinacionalni proizvođač [[automobil]]a sa sjedištem u Minatu, [[Tokio]], [[Japan]]. Godine 2011, Mitsubishi Motors je bio šesti po veličini proizvođač automobila u Japanu i 19 najveći proizvođač automobila u svijetu), od 2012. preuzeo je poziciju 16. najvećeg proizvođača automobila u svijetu po proizvodnji.<ref>{{cite web |url=https://oica.net/statistic_chart/world-motor-vehicle-production-2012/ |title=World Motor Vehicle - Production - 2012 |publisher=International Organization of Motor Vehicle Manufacurers}}</ref> Od oktobra 2016. Mitsubishi je u vlasništvu Nissana s jednom trećinom (34%), dakle dio alijanse Renault–Nissan–Mitsubishi.<ref>{{Cite web|url=https://europe.autonews.com/article/20161020/ANE/161029998/nissan-takes-control-of-mitsubishi-with-ghosn-as-chairman|title=Nissan takes control of Mitsubishi with Ghosn as chairman|date=2016-10-20|website=Automotive News Europe|language=en|access-date=2022-04-21}}</ref> Osim što je dio alijanse [[Renault]]–Nissan–Mitsubishi, također je dio Mitsubishi keiretsua, nekadašnje najveće industrijske grupe u Japanu, a kompanija je prvobitno formirana 1970. iz automobilskog odjela Mitsubishi Heavy Industries.<ref>{{Cite web|url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/mitsubishi-motors-corporation-history/|title=History of Mitsubishi Motors Corporation – FundingUniverse|website=www.fundinguniverse.com|access-date=2022-04-21}}</ref> Mitsubishi Fuso Truck and Bus Corporation, koja proizvodi komercijalne kamione, autobuse i tešku građevinsku opremu, ranije je bila dio Mitsubishi Motorsa, ali je sada odvojena i u vlasništvu je njemačke automobilske korporacije Daimler Truck (iako Mitsubishi i dalje posjeduje mali ulog). == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u Japanu]] iw15xsr17gq9h0rnpvpvetxe8bf6f1k 0 491235 3916152 3438489 2026-08-03T06:40:50Z Panasko 146730 3916152 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Astrolog.jpg|mini| Natalna karta]] '''Astrološki znakovi''' - zapadna [[astrologija]] tumači ljudske sudbine i karakter ljudi u odnosu na položaj nebeskih tijela kao što su [[Sunce]], [[Mjesec (satelit)|Mjesec]] i druge [[Planeta|planete]] u astrološkim znakovima i kućama, a tačan položaj planeta i kuća izračunava se pomoću vremena i mjesta rođenja određene osobe. Astrologija je [[pseudonauka]].<ref>{{cite encyclopedia|author1=Sven Ove Hansson|author2=Edward N. Zalta|title=Science and Pseudo-Science|url=http://plato.stanford.edu/entries/pseudo-science/|encyclopedia=Stanford Encyclopedia of Philosophy|access-date=6 July 2012|quote=There is widespread agreement for instance that creationism, astrology, homeopathy, Kirlian photography, dowsing, ufology, ancient astronaut theory, Holocaust denialism, Velikovskian catastrophism, and climate change denialism are pseudosciences.}}</ref> Naučna istraživanja teorijske<ref name="Vishveshwara">{{cite book|last=Vishveshwara|title=Cosmic Perspectives: Essays Dedicated to the Memory of M.K.V. Bappu|publisher=Cambridge University Press|year=1989|isbn=978-0-521-34354-1|editor=S.K. Biswas|edition=1. publ.|location=Cambridge, England|editor2=D.C.V. Mallik|editor3=C.V. Vishveshwara}}</ref> osnove i eksperimentalna provjera tvrdnji<ref name="Carlson">{{cite journal|last=Carlson|first=Shawn|year=1985|title=A double-blind test of astrology|url=http://muller.lbl.gov/papers/Astrology-Carlson.pdf|journal=Nature|volume=318|issue=6045|pages=419–425|bibcode=1985Natur.318..419C|doi=10.1038/318419a0|archive-url=https://web.archive.org/web/20190216165705/http://muller.lbl.gov/papers/Astrology-Carlson.pdf|archive-date=2019-02-16|access-date=2021-05-26|s2cid=5135208|url-status=live}}</ref> pokazala su da nema naučnu valjanost ili objašnjavajuću moć. Postoje uvjerljivija objašnjenja za očiglednu korelaciju između osobina ličnosti i mjeseci rođenja, kao što je utjecaj sezonskog rođenja kod ljudi. Prema astrologiji, nebeski fenomeni se odnose na ljudsku aktivnost po principu "kako gore, tako dolje", tako da se znakovi smatraju karakterističnim načinima izražavanja.<ref>Mayo (1979), p. 35.</ref> Naučna astronomija je koristila iste sektore ekliptike kao i zapadna astrologija do 19. stoljeća. Različiti sistemi astrologije trenutno koriste različite pristupe mjerenju i podjeli neba, iako tradicija imena i simbola Zodijaka ostaje uglavnom dosljedna. Zapadna astrologija mjeri od tačaka ravnodnevnice i solsticija (tačke koje se odnose na jednake, najduže i najkraće dane tropske godine), dok hinduistička astrologija mjeri duž ekvatorijalne ravni (sideralna godina). == Znakovi zodijaka == [[Zodijak]] je zamišljeni pojas u nebeskom svodu, sa 360° u obimu i 17° širine, kroz koji se nebeska tijela kreću kada se posmatraju sa Zemlje. Podijeljen je na dvanaest znakova, svaki po 30°. Znakovi imaju simboličko značenje, a imena su dobili po istoimenim sazviježđima. ===Raspored karaktera=== Svakom znaku je dodijeljen planetarni vladar: Ovnom vlada [[Mars]], Bikom [[Venera]], Blizancima [[Merkur]], Rakom Mjesec, Lavom Sunce, Djevicom Merkur, Vagom [[Venera]], Škorpionom Mars, Strijelcem [[Jupiter]], Jarcem [[Saturn]], Vodolijom Saturn i Ribama Jupiter. === Vanjski linkovi === * [http://www.astro-art.net/kat-2.html Znakovi zodijaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060624101659/http://www.astro-art.net/kat-2.html |date=24. 6. 2006 }} Verzija originalne stranice arhivirano 24. juna 2006 [http://www.novosti.rs/vesti/zivot_+.309.html:377121-Rodjeni-izmedju-dva-horoskopska-znaka Rođen između dva horoskopska znaka] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Astrologija]] cgv60eawg0jf2pxrdqnu0v9jt85nup5 14 492027 3916059 3422040 2026-08-02T18:00:29Z KWiki 9400 3916059 wikitext text/x-wiki {{Planinski lanci po državama|Aziji|Azerbejdžan|Azerbejdžanu|Azerbaijan}} [[Kategorija:Planinski lanci u Evropi po državama|Azerbejdžan]] [[Kategorija:Planine u Azerbejdžanu|Planinski lanci]] aar9jydkbumc3qgb594fa0ulwrzwc3i 0 494330 3916130 3898285 2026-08-03T01:45:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916130 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u Njemačkoj | ime = Bremen | drugo_ime = | službeno_ime = Freie Hansestadt Bremen | naselje_vrsta = Grad | slika = Bremen-rathaus-dom-buergerschaft.jpg | slika_veličina = 250px | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = Flag of Bremen.svg | zastava_alt = | slika_grb = Bremen Wappen(Mittel).svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = | karta_alt = | karta_opis = | koordinate = {{coord|53|5|N|8|48|E|format=dms|display=inline,title}}<!-- {{coord|latituda|longituda|type:city|display=inline,title}} --> | savezna_pokrajina = Bremen | okrug = | općina = | vlada_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = SPD / Zeleni / Ljevica | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Andreas Bovenschulte<!-- ili |gradonačelnik = --> | načelnik_stranka = SPD<!-- ili |gradonačelnik_stranka = --> | površina_ukupno = 326.73 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_metro = 11,627 | površina_urban = | površina_rural = | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = 12 | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = 2020-12-31 | stanovništvo_ukupno = 566,573 | stanovništvo_gustoća = 1,700 | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_urban = | stanovništvo_gustoća_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_gustoća_rural = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_gustoća_metro = 2,400,000 | stanovništvo_demonim = Bremer (m), Bremerin (ž) | poštanski_broj = 28001–28779 | pozivni_broj = 0421 | registarske_tablice = HB | veb-sajt = https://www.bremen.de/<!-- {{URL|primjer.com}} --> | fusnote = }} '''Bremen,''' zvanično '''Gradska opština Bremen''' ({{Jez-de|Stadtgemeinde Bremen}}), glavni je grad [[Njemačka|njemačke]] [[Njemačke savezne pokrajine|savezne pokrajine]] [[Bremen (pokrajina)|Bremen]] (''Freie Hansestadt Bremen''), dva grada-države koju čine gradovi Bremen i Bremerhaven. Sa oko 570.000 stanovnika, [[Hanza|Hanzeatski]] je [[Spisak gradova u Njemačkoj po broju stanovnika|11. po veličini grad]] u Njemačkoj i drugi po veličini u sjevernoj Njemačkoj nakon [[Hamburg]]a. Bremen je najveći grad na rijeci [[Weser]], najdužoj rijeci koja u potpunosti protiče kroz Njemačku. Bremen je kao trgovački grad zajedno sa [[Oldenburg]]om i [[Bremerhaven]]om, dio metropolitanske regije Bremen/Oldenburg, sa 2,5 miliona ljudi. Bremen je četvrti po veličini grad na području [[Niskonjemački jezik|donjonjemačkog]] dijalekta nakon [[Hamburg]]a, [[Dortmund]]a i [[Essen]]a. Bremenska luka, zajedno sa lukom Bremerhaven na ušću Wesera, druga je najveća luka u Njemačkoj nakon luke Hamburg. [[Aerodrom Bremen]] nalazi se u južnoj četvrti Neustadt-Neuenland i 12. je najprometniji aerodrom u Njemačkoj. Bremen je glavno kulturno i ekonomsko središte sjeverne Njemačke. U gradu se nalaze desetine historijskih galerija i muzeja, u rasponu od historijskih skulptura do velikih umjetničkih muzeja, poput Bremenskog prekomorskog muzeja (''Übersee-Museum Bremen'').<ref>{{Cite web|url=https://www.bremen.de/culture-and-leisure/museums-and-galleries|title=Museums and Galleries – bremen.de|website=www.bremen.de|access-date=28. 8. 2015|archive-date=12. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170812021902/http://www.bremen.de/culture-and-leisure/museums-and-galleries|url-status=dead}}</ref> Gradska vijećnica Bremena i Bremen Roland su [[Svjetska baština|UNESCO-ve svjetske baštine]]. Bremen je poznat po bajci [[Braća Grimm|braće Grim]] "Gradski muzičari Bremena" ( ''Die Bremer Stadtmusikanten'' ), a ispred gradske vijećnice mu je posvećena statua. Bremen ima reputaciju grada radničke klase.<ref>{{Cite web|url=https://www.academia.edu/759050|title=Bremen city report|access-date=28. 8. 2015}}{{Mrtav link}}</ref> Dom je mnogih multinacionalnih i proizvodnih kompanija sa sjedištem, uključujući Hachez čokoladu i Vector Foiltec.<ref>{{Cite web|url=http://www.bremen.de/neu-in-bremen/welcome-commerce/made-in-bremen-en|title=Bremen – Made in Bremen|website=www.bremen.de|access-date=28. 8. 2015}}</ref> [[Bundesliga]]ški klub [[SV Werder Bremen]] igra na [[Weserstadion]]u na obali Wesera. == Historija == [[Datoteka:Bremen Braun-Hogenberg.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Mapa Bremena iz 1600. god., danas stari grad (Altstadt).]] Tokom većine svoje 1200-godišnje historije, Bremen je bio nezavisni grad u okviru [[Njemačka|Njemačkog]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Njeni vladajući trgovci i cehovi bili su u središtu [[Hanza|Hanzeatske lige]] koja je nastojala da monopolizira trgovinu [[Sjeverno more|Sjevernog]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Da bi se proširio i potvrdio svoju nezavisnost, grad se sve [[Reformacija|do reformacije]] morao boriti sa vremenskom vlašću Crkve, a nakon [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] sa [[Švedska|Švedskom]]. Krajem devetnaestog vijeka, [[Pruska]] je uvukla Bremen u [[Njemačko Carstvo|Njemačko carstvo]]. Sa svojim novim morskim sidrištem i pristaništem u Bremerhavenu, grad je bio glavna luka za ukrcaj njemačkih i srednjoeuropskih emigranata za Ameriku, te središte za kasno razvijenu kolonijalnu trgovinu Njemačke. Norddeutscher Lloyd (NDL), osnovan u Bremenu 1857. godine, postao je jedna od vodećih svjetskih brodarskih kompanija. U dvadesetom vijeku, Bremen, široko liberalan i [[Socijaldemokratska partija Njemačke|socijaldemokratski]] grad, izgubio je autonomiju pod [[Treći rajh|Hitlerovim režimom]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u kojem je uništeno gotovo dvije trećine gradskog tkiva. Bremen je postao jedan od osnivača ''Bundesländer'' (ili država) Savezne Republike Njemačke. == Geografija == [[Datoteka:Weserhb2.jpg|mini|Pogled sa Stephanibrücke na centar grada i katedralu]] Bremen leži s obje strane rijeke Weser, oko 60&nbsp;km uzvodno od njenog ušća u [[Sjeverno more]]. Preko puta bremenskog Starog grada nalazi se tačka gdje "Srednji Weser" postaje "Donji Weser" i, iz područja bremenske luke, rijeka je učinjena plovnom za okeanska plovila. Opštinsko područje grada je dugačko oko 38&nbsp;km i široko 16&nbsp;km. Po površini, Bremen je trinaesti po veličini grad u Njemačkoj; i po broju stanovnika drugi najveći grad u sjeverozapadnoj Njemačkoj nakon Hamburga i jedanaesti u cijeloj Njemačkoj. Bremen se nalazi oko 50&nbsp;km istočno od grada Oldenburga, 110&nbsp;km jugozapadno od [[Hamburg]]a, 120&nbsp;km sjeverozapadno od [[Hannover]]a, 100&nbsp;km sjeverno od [[Minden]]a i 105&nbsp;km sjeveroistočno od [[Osnabrück]]a. === Bremenska brda === Unutarnji grad leži na Weser dini, koja doseže prirodnu visinu od 10,5 metara iznad nivoa mora u Bremenskoj katedrali; njegova najviša tačka je 14,4 metra iznad nivoa mora i nalazi se na istoku kod ''Polizeihausa''. Najviša prirodna karakteristika grada Bremena je 32,5 metara nadmorske visine i nalazi se u parku Friedehorst u sjeverozapadnoj opštini Burglesum.<ref name="JB2016">{{Cite web|url=http://www.statistik.bremen.de/sixcms/media.php/13/Jb2016_pdfa.pdf|title=Statistisches Jahrbuch 2016|publisher=Statistisches Landesamt Bremen|access-date=4. 7. 2017}}</ref> Kao rezultat toga, Bremen ima najnižu gornju tačku od svih njemačkih država.<ref>''100 schräge Fakten über diese Stadt''.</ref> === Klima === Bremen ima umjerenu okeansku klimu ([[Köppenova klasifikacija klime]]) zbog svoje blizine obali Sjevernog mora i umjerenih morskih zračnih masa koje se kreću sa pretežno zapadnim vjetrovima iz Atlantskog oceana. Međutim, periodi u kojima dominiraju kontinentalne zračne mase mogu se pojaviti u bilo koje doba godine i mogu dovesti do toplinskih valova ljeti i produženih perioda mraza zimi. Međutim, generalno, ekstremne temperature su rijetke u Bremenu i temperature ispod -15&nbsp;°C i iznad 35&nbsp;°C javljaju se samo jednom u nekoliko godina. Rekordno visoka temperatura iznosila je 37,6&nbsp;°C 9. augusta 1992. godine, dok je zvanična rekordno niska temperatura iznosila -23,6&nbsp;°C 13. februara 1940. Bremen je 13. oktobra 2018. zabilježio najtopliji oktobarski dan sa 28,6&nbsp;°C.<ref>{{Cite web|url=http://www.wetterdienst.de/Klima/Wetterrekorde/Deutschland/Temperatur/Min/|title=Wetterrekorde|publisher=Wetterdienst.de|language=de|access-date=10. 2. 2016}}</ref> Međutim, astronom Heinrich Wilhelm Matthias Olbers je izvijestio da je izmjerio −27,3&nbsp;°C 23. januara 1823. Budući da je na određenoj udaljenosti od glavnog Sjevernog mora, Bremen ipak ima nešto širi temperaturni raspon od Bremerhavena koji se nalazi na ušću Wesera. Prosječne temperature su kontinuirano rasle tokom posljednjih decenija, što je dovelo do porasta prosječne godišnje temperature za {{Convert|0.6|C-change}} između perioda 1961–90 i 1981–2010. Kao iu većem dijelu Njemačke, 2014. godina je bila najtoplija godina u svijetu sa prosjekom od 11,1 •C, što je Bremen učinilo drugom najtoplijom njemačkom državom nakon Berlina 2014.<ref>{{Cite web|url=http://www.dwd.de/bvbw/appmanager/bvbw/dwdwwwDesktop?_nfpb=true&_pageLabel=dwdwww_menu2_presse&_nfls=false|title=Wetter und Klima im Überblick|publisher=Deutscher Wetterdienst|language=de}}</ref> Dok se Bremen nalazi u relativno oblačnom sjeverozapadnom dijelu Njemačke, došlo je do značajnog povećanja prosječnog broja sunčanih sati u posljednjih nekoliko decenija, posebno u mjesecima aprilu, maju i julu, što je uzrokovalo povećanje godišnjeg prosjeka za 121 sat u periodima između 1961–90 i 1991–2020.<ref>{{Cite web|url=http://www.dwd.de/bvbw/appmanager/bvbw/dwdwwwDesktop?_nfpb=true&_pageLabel=_dwdwww_klima_umwelt_klimadaten_deutschland&T82002gsbDocumentPath=Navigation%2FOeffentlichkeit%2FKlima__Umwelt%2FKlimadaten%2Fkldaten__kostenfrei%2Fkldat__D__mittelwerte__node.html%3F__nnn%3Dtrue|title=Wetter und Klima im Überblick|publisher=Deutscher Wetterdienst|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923221615/http://www.dwd.de/bvbw/appmanager/bvbw/dwdwwwDesktop?_nfpb=true&_pageLabel=_dwdwww_klima_umwelt_klimadaten_deutschland&T82002gsbDocumentPath=Navigation%2FOeffentlichkeit%2FKlima__Umwelt%2FKlimadaten%2Fkldaten__kostenfrei%2Fkldat__D__mittelwerte__node.html%3F__nnn%3Dtrue|archive-date=23. 9. 2015|url-status=dead|access-date=9. 1. 2015}}</ref> Ovaj trend se nastavio u posljednjih 10 godina (2011-2020), koje u prosjeku imaju 1680 sunčanih sati, skoro 200 sati više nego u međunarodnom periodu 1961-90.<ref>{{Cite web|url=http://sklima.de/datenbank.php|title=Datenbankabfrage ausgewählter DWD Stationen Deutschlands|publisher=SKlima|language=de|access-date=10. 2. 2016}}</ref> Ipak, posebno zime ostaju izuzetno tmurne po međunarodnim standardima, s obzirom da decembar u prosjeku ima jedva više od jednog sata sunca (od 7 astronomski mogućih) dnevno, što je karakteristika koju Bremen dijeli s većinom Njemačke i susjednih zemalja. Padavine su prilično raspoređene tokom cijele godine sa malo većom količinom ljeti uglavnom zbog konvektivnih padavina, odnosno pljuskova i grmljavine. Snježne padavine i period snježnog pokrivača su promjenljivi; dok u pojedinim godinama gotovo da ne dolazi do nagomilavanja snijega, nedavno je došlo do niza neobično snježnih zima, koje su dostigle vrhunac u rekordnoj 2010. godini koja broji 84 dana sa snježnim pokrivačem.<ref>{{Cite web|url=http://www.wetteronline.de/wetterdaten/bremen?pcid=pc_rueckblick_data&gid=10224&pid=p_rueckblick_diagram&sid=StationHistory&iid=10224&paraid=SNLD&period=52&month=12&year=2010|title=Wetter im Rückblick|publisher=wetteronline|language=de|access-date=10. 2. 2016}}</ref> Ipak, nakupljanje snijega veće od 20 centimetara ostaje izuzetan, rekord je 68&nbsp;cm snijega 18. februara 1979. Najtopliji meseci u Bremenu su juni, juli i august, sa prosječnim visokim temperaturama od 20,2-22,6&nbsp;°C. Najhladniji su decembar, januar i februar, sa prosječnim niskim temperaturama od -1.1 do 0,3&nbsp;°C. Tipično za njegov primorski položaj, jesen obično ostaje blaga sve do oktobra, dok proljeće stiže kasnije nego u jugozapadnim dijelovima zemlje. {{Vremenski okvir | naslov = Klimatski podaci za Bremen <!-- * Prosječna temperatura * --> | pt_jan = 2.2 | pt_feb = 2.6 | pt_mar = 5.2 | pt_apr = 9.4 | pt_maj = 13.2 | pt_jun = 16.2 | pt_jul = 18.4 | pt_aug = 18.0 | pt_sep = 14.3 | pt_okt = 10.0 | pt_nov = 5.8 | pt_dec = 3.1 <!-- * Najviša prosječna temperatura * --> | vt_jan = 3.9 | vt_feb = 4.8 | vt_mar = 8.7 | vt_apr = 12.8 | vt_maj = 18.0 | vt_jun = 20.2 | vt_jul = 22.4 | vt_aug = 22.6 | vt_sep = 18.4 | vt_okt = 13.5 | vt_nov = 8.0 | vt_dec = 5.1 <!-- * Najniža prosječna temperatura * --> | nt_jan = −1.1 | nt_feb = −1.1 | nt_mar = 1.3 | nt_apr = 3.4 | nt_maj = 7.4 | nt_jun = 10.3 | nt_jul = 12.4 | nt_aug = 12.1 | nt_sep = 9.3 | nt_okt = 5.8 | nt_nov = 2.3 | nt_dec = 0.3 <!-- * Padavine * --> | p_jan = 55.1 | p_feb = 35.6 | p_mar = 51.2 | p_apr = 9.0 | p_maj = 9.5 | p_jun = 11.1 | p_jul = 10.8 | p_aug = 10.1 | p_sep = 10.6 | p_okt = 10.5 | p_nov = 11.5 | p_dec = 61.6 <!-- * Broj kišnih dana * --> | kd_jan = 11.3 | kd_feb = 8.6 | kd_mar = 11.0 | kd_apr = 9.1 | kd_maj = 15.2 | kd_jun = 21.0 | kd_jul = 17.6 | kd_aug = 12.4 | kd_sep = 5.5 | kd_okt = 2.1 | kd_nov = 11.5 | kd_dec = 12.0 <!-- * Prosječna vlažnost zraka * --> | vz_jan = 87 | vz_feb = 84 | vz_mar = 80 | vz_apr = 75 | vz_maj = 71 | vz_jun = 73 | vz_jul = 75 | vz_aug = 75 | vz_sep = 81 | vz_okt = 84 | vz_nov = 87 | vz_dec = 88 <!-- * Broj sunčanih sati * --> | ss_jan = 48 | ss_feb = 70 | ss_mar = 122 | ss_apr = 182 | ss_maj = 213 | ss_jun = 205 | ss_jul = 214 | ss_aug = 198 | ss_sep = 151 | ss_okt = 110 | ss_nov = 53 | ss_dec = 40 <!-- --> | izvor = [http://worldweather.wmo.int/016/c01342.htm DWD]; [http://wetterkontor.de/de/klima/klima2.asp?land=de&stat=10224 wetterkontor.de];<ref>{{cite web |url=http://www.vorhersagezentrale.de/Artikel/dekaden_jan.htm |title=Dekaden – Rekorde der DWD – Stationen – Wetterwerte – Deutschland |publisher=Vorhersagezentrale.de |date= |access-date=16. 3. 2022 |archive-date=31. 3. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220331131542/http://www.vorhersagezentrale.de/Artikel/dekaden_jan.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.dwd.de/bvbw/generator/DWDWWW/Content/Oeffentlichkeit/KU/KU2/KU21/klimadaten/german/sonne__8110__fest__html,templateId=raw,property=publicationFile.html/sonne_8110_fest_html.html |title=Archived copy |website=www.dwd.de |access-date=26. 1. 2022 |archive-url=https://archive.today/20141018194817/http://www.dwd.de/bvbw/generator/DWDWWW/Content/Oeffentlichkeit/KU/KU2/KU21/klimadaten/german/sonne__8110__fest__html,templateId=raw,property=publicationFile.html/sonne_8110_fest_html.html |archive-date=18. 10. 2014 |url-status=dead}}</ref> }} == Populacija == {{Populacija|1350|10000|1650|25000|1811|36630|1852|57055|1864|70692|1871|82969|1890|125684|1900|161184|1910|247437|1919|262767|1925|295585|1933|324189|1939|431800|1945|366427|1951|463049|1961|569862|1971|594591|1981|553261|1986|521976|1991|552746|2001|540834|2006|547934|2011|544043|2016|565719|2019|568352}}Bremenska ekonomija je procvjetala u skladu sa zapadnonjemačkim ''Wirtschaftswunderom'' 1950-ih i 60-ih godina. To je dovelo do rasta i trajnog naseljavanja velike populacije radnika migranata, uglavnom iz [[Turska|Turske]] i južne Evrope. Novi val imigracije dogodio se nakon prijelaza u novi vijek, nakon ulaska [[Poljska|Poljske]], [[Bugarska|Bugarske]] i drugih zemalja bivšeg istočnog bloka u [[Evropska unija|Evropsku uniju]], a nakon 2015. naseljavanjem izbjeglica iz Sirije i drugih ratom zahvaćenih regija. Do druge decenije vijeka od otprilike 680.000 stanovnika (uključujući Bremerhaven), preko 115.000 ih je imalo strano državljanstvo,<ref name="JB2016"/><ref>{{Cite web|url=https://ugeo.urbistat.com/AdminStat/en/de/demografia/dati-sintesi/bremen/4/2|title=Demographic statisticsRegion BREMEN, population density, population, average age, families, foreigners|website=ugeo.urbistat.com|access-date=19. 5. 2021}}</ref> a skoro dvostruko veći broj, skoro trećina ukupnog stanovništva, može se klasificirati kao nenjemačkog porijekla/etničke pripadnosti.<ref>[http://www.bpb.de/nachschlagen/zahlen-und-fakten/soziale-situation-in-deutschland/61646/migrationshintergrund-i "Bevölkerung mit Migrationshintergrund I"], (German).</ref> Broj manjina u Bremenu prema nacionalnosti na dan 31. decembra 2021.:<ref>{{Cite web|url=https://de.statista.com/statistik/daten/studie/995618/umfrage/auslaender-in-bremen-nach-herkunftslaendern/|title=Ausländer in Bremen nach Herkunftsländern 2021|website=Statista|language=de|access-date=23. 5. 2022}}</ref> {| class="wikitable" ! style="background:#efefef;" |Rang ! style="background:#efefef;" | Nacionalnost ! style="background:#efefef;" | Stanovništvo (31.12.2021.) |- | 1 |{{ZID|Turska}} | 22,860 |- | 2 |{{ZID|Sirija}} | 19,095 |- | 3 |{{ZID|Poljska}} | 9,455 |- | 4 |{{ZID|Bugarska}} | 9,325 |- | 5 |{{ZID|Rumunija}} | 4,240 |- | 6 |{{ZID|Afganistan}} | 4,215 |- | 7 |{{ZID|Rusija}} | 3,720 |- | 8 |{{ZID|Srbija}} | 3,505 |- | 9 |{{ZID|Gana}} | 3,170 |- | 10 |{{ZID|Portugal}} | 2,535 |- | 11 |{{ZID|Albanija}} | 2,470 |- | 12 |{{ZID|Italija}} | 2,470 |- | 13 |{{ZID|Iran}} | 2,460 |- | 14 |{{ZID|Nigerija}} | 2,370 |- | 15 |{{ZID|Kosovo}} | 2,140 |} Nedavni priliv donekle je ublažio tendenciju ubrzanog starenja stanovništva. Ovako, više od polovine stanovništva države Bremen ima više od 50 godina, a više od četvrtine je starije od 60 godina.<ref>{{Cite web|url=https://de.statista.com/statistik/daten/studie/1095807/umfrage/bevoelkerung-bremen-nach-altersgruppen/|title=Bevölkerung in Bremen nach Altersgruppen|website=Statista|language=de|access-date=19. 5. 2021}}</ref> == Politika == The {{Jezik|de|Stadtbürgerschaft}} (skupština opštine) se sastoji od 68 od 83 zakonodavca državnog zakonodavstva, ''Bremische Bürgerschaft'', koji borave u gradu Bremenu. Zakonodavno tijelo biraju građani Bremena svake četiri godine. Bremen ima reputaciju ljevičarskog grada. Luka, brodogradilišta i srodne industrije održale su veliku i sindikalnu radničku klasu. Ovo se pretočilo u podršku [[Socijaldemokratska partija Njemačke|socijaldemokratima]], koji se smatraju prirodnom vladajućom strankom Bremena. Međutim, 1980-ih, mehanizacija luke i zatvaranje vodeće gradske brodogradilišta izazvali su krizu zapošljavanja i poljuljali povjerenje tradicionalne biračke stranke. SPD, koji je još 1987. imao 51% glasova, izgubio je efektivnu većinu. Nekada dominantna lijevo-liberalna glasačka podjela, a koaliciona vlada postala je norma.<ref>{{Cite book|last=Buse|first=Dieter K.|url=https://archive.org/details/regionsofgermany0000buse|title=The Regions of Germany: A Reference Guide to History and Culture|date=1. 1. 2005|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-32400-0|url-access=registration}}</ref> Državom danas upravlja koalicija Socijaldemokratske partije, Zelenih i [[Die Linke|Ljevice]]. U novembru 2019. desničarsku grupu Phalanx 18 zabranio je grad-država Bremen.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/bremen-bans-right-wing-group-phalanx-18/a-51331231|title=Bremen bans right-wing group Phalanx 18 &#124; DW &#124; 20.11.2019|website=[[Deutsche Welle]]}}</ref> Jedan od dva gradonačelnika je izabran za predsjednika Senata i obavlja funkciju načelnika grada i države. Trenutni gradonačelnik je Andreas Bovenschulte.<ref>{{Cite news|title=Bovenschulte zu Bremens Bürgermeister gewählt|url=https://www.spiegel.de/politik/deutschland/bremen-andreas-bovenschulte-zum-buergermeister-gewaehlt-a-1282078.html|work=Der Spiegel|date=15. 8. 2019|access-date=2. 3. 2021}}</ref> === Administrativna podjela === {| class="wikitable sortable" !Opštine<br /><br /> ! class="unsortable" |Okruzi,<br /><br />Podokruzi !Područje !Populacija !Gustoća<br /><br />populacije ! colspan="2" class="unsortable" |Mape |- | style="text-align:center;" |{{Sort|1|Mitte<br />(Central)<br />1}} | * Mitte (Centar) ** Altstadt (Stari grad), uključuje Schnoor ** Ostertor, dio četvrti (Bremen) * Häfen (Luke) | style="text-align:center;" |{{Sort|033.741|33.741 km²}} | style="text-align:center;" |17,392 | style="text-align:center;" |{{Sort|0515|515 / km²}} | style="text-align:center;" |<small>[[Datoteka:Bremen_11_Mitte.svg|120x120piksel]]<br /><br />Mitte</small> | style="text-align:center;" |<small>[[Datoteka:Bremen_12_Häfen.svg|120x120piksel]]<br /><br />Häfen</small> |- | style="text-align:center;" |{{Sort|2|Süd<br />(South)<br />2}} | * Neustadt (Novi grad) ** Alte Neustadt (Stari Novi Grad, blizu Wesera, preko puta grada) ** Buntentor (staro predgrađe, jugoistočno od Alte Neustadta) ** Huckelriede, između Buntentora i Habenhausena ** Hohentor, zapadno od Alte Neustadta ** Neuenland, s aerodromom u Bremenu i nekim visokotehnološkim kompanijama Neustadt, Südervorstadt i Gartenstadt Süd između Alte Neustadta i aerodromskog grada * {{Ill|Obervieland|de|Obervieland}} ** Arsten (blizu rijeke Weser, uzvodno) ** Habenhausen (blizu Wesera, sjeverno od Arstena) ** Kattenesch (sjeverno od Arstena) ** Kattenturm (sjeverozapadni dio) * Huchting, uglavnom zapadno od rijeke Ochtum * Woltmershausen with Rablinghausen, između rijeke Weser i Neustädter Hafena * Seehausen, selo u blizini rijeke Weser * Strom, selo | style="text-align:center;" |{{Sort|066.637|66.637 km²}} | style="text-align:center;" |123,303 | style="text-align:center;" |{{Sort|1850|1,850 / km²}} | style="text-align:center;" |<small>[[Datoteka:Bremen_21_Neustadt.svg|120x120piksel]]<br /><br />Neustadt<br /><br /><br /><br />[[Datoteka:Bremen_24_Huchting.svg|120x120piksel]]<br /><br />Huchting<br /><br /><br /><br />[[Datoteka:Bremen_26_Seehausen.svg|120x120piksel]]<br /><br />Seehausen<br /><br /><br /><br /></small> | style="text-align:center;" |<small>[[Datoteka:Bremen_23_Obervieland.svg|120x120piksel]]<br /><br />Obervieland<br /><br /><br /><br />[[Datoteka:Bremen_25_Woltmershausen.svg|120x120piksel]]<br /><br />Woltmershausen<br /><br /><br /><br />[[Datoteka:Bremen_27_Strom.svg|120x120piksel]]<br /><br />Strom<br /><br /><br /><br /></small> |- | style="text-align:center;" |{{Sort|3|Ost<br />(East)<br />3}} | * Östliche Vorstadt (Eastern Suburb) ** Steintor (blizu grada), dio od četvrti (Bremen) ** Fesenfeld (sjeverni dio Steintora) ** Peterswerder (sa [[Weserstadion]]) ** Hulsberg (sjeverno od Peterswerdera) * Schwachhausen * {{Ill|Vahr|de|Vahr}} (sa [[Aalto-Hochhaus]]) * Horn-Lehe (sa Univerzitetom Bremena) * Borgfeld * {{Ill|Oberneuland|de|Oberneuland}} * Osterholz * Hemelingen ** Hastedt (blizu Östliche Vorstadt) ** Sebaldsbrück (istočno od Hastedta) ** Hemelingen (južno od Sebaldsbrücka, blizu rijeke Weser) ** Arbergen (istočno od Hemelingen) ** Mahndorf (istočno od Arbergen) | style="text-align:center;" |{{Sort|108.201|108.201 km²}} | style="text-align:center;" |218,843 | style="text-align:center;" |{{Sort|2023|2,023 / km²}} | style="text-align:center;" |<small>[[Datoteka:Bremen_31_Östliche_Vorstadt.svg|120x120piksel]]<br /><br />Östliche Vorstadt<br /><br /><br /><br />[[Datoteka:Bremen_33_Vahr.svg|120x120piksel]]<br /><br />Vahr<br /><br /><br /><br />[[Datoteka:Bremen_35_Borgfeld.svg|120x120piksel]]<br /><br />Borgfeld<br /><br /><br /><br />[[Datoteka:Bremen_37_Osterholz.svg|120x120piksel]]<br /><br />Osterholz</small> | style="text-align:center;" |<small>[[Datoteka:Bremen_32_Schwachhausen.svg|120x120piksel]]<br /><br />Schwachhausen<br /><br /><br /><br />[[Datoteka:Bremen_34_Horn-Lehe.svg|120x120piksel]]<br /><br />Horn-Lehe<br /><br /><br /><br />[[Datoteka:Bremen_36_Oberneuland.svg|120x120piksel]]<br /><br />Oberneuland<br /><br /><br /><br />[[Datoteka:Bremen_38_Hemelingen.svg|120x120piksel]]<br /><br />Hemelingen</small> |- | style="text-align:center;" |{{Sort|4|West<br />4}} | * Blockland * Findorff * Walle * {{Ill|Gröpelingen|de|Gröpelingen}} ** Oslebshausen | style="text-align:center;" |{{Sort|056.606|56.606 km²}} | style="text-align:center;" |89,216 | style="text-align:center;" |{{Sort|1576|1,576 / km²}} | style="text-align:center;" |[[Datoteka:Bremen_41_Blockland.svg|120x120piksel]]<br /><br />Blockland<br /><br /><br /><br />[[Datoteka:Bremen_42_Findorff.svg|120x120piksel]]<br /><br />Findorff<br /><br /> | style="text-align:center;" |[[Datoteka:Bremen_43_Walle.svg|120x120piksel]]<br /><br />Walle<br /><br /><br /><br />[[Datoteka:Bremen_44_Gröpelingen.svg|120x120piksel]]<br /><br />Gröpelingen<br /><br /> |- | style="text-align:center;" |{{Sort|5|Nord<br />(North)<br />5}} | * {{Ill|Burglesum|de|Burglesum}} * Vegesack * Blumenthal ** Rönnebeck ** Farge ** {{Ill|Rekum, Bremen|de|Rekum}} (with [[Valentin submarine pens]]) | style="text-align:center;" |{{Sort|060.376|60.376 km²}} | style="text-align:center;" |98,606 | style="text-align:center;" |{{Sort|1633|1,633 / km²}} | style="vertical-align:top; text-align:center;" |[[Datoteka:Bremen_51_Burglesum.svg|120x120piksel]]<br /><br />Burglesum<br /><br /><br /><br />[[Datoteka:Bremen_53_Blumenthal.svg|120x120piksel]]<br /><br />Blumenthal | style="vertical-align:top; text-align:center;" |[[Datoteka:Bremen_52_Vegesack.svg|120x120piksel]]<br /><br />Vegesack |} [[Datoteka:Bremen_Schlachte_von_Teerhofbrücke.jpg|mini|Schlachte.]] [[Datoteka:BaumwollboerseBremen-1.jpg|mini|Baumwollbörse (Razmjena pamuka).]] [[Datoteka:HB_2016-0607_photo24_Park-Hotel.jpg|mini|Parkhotel u Bürgerparku (centralni park).]] == Glavne znamenitosti == * Mnoge znamenitosti u Bremenu nalaze se u ''Altstadtu'' (Starom gradu), ovalnom području okruženom rijekom Weser, na jugozapadu, i ''Wallgrabenom'', nekadašnjim opkopima srednjovjekovnih gradskih zidina, na sjeveroistoku. Najstariji dio Altstadta je jugoistočna polovina, počevši od ''Marktplatza'' i završavajući u ''četvrti Schnoor'' . * ''Trgom Marktplatz'' (Tržnica) dominira raskošna fasada Gradske vijećnice Bremena. Zgrada je podignuta između 1405. i 1410. godine u gotičkom stilu, ali je fasada izgrađena dva stoljeća kasnije (1609–12.) u renesansnom stilu. Gradska vijećnica je sjedište predsjednika Senata Bremena. Danas se u njemu nalazi restoran u originalnom dekoru sa gigantskim vinskim bačvama, Ratskeller u Bremenu, a vinska karta ima više od 600 – isključivo njemačkih – vina. Također je dom dvanaest najstarijih vina na svijetu, pohranjenih u originalnim bačvama u Apostel komori. U julu 2004. godine, zajedno sa Bremenskim Rolandom, zgrada je dodata na listu [[Svjetska baština|UNESCO-ve svjetske baštine]] . * Dva kipa stoje sa zapadne strane Gradske vijećnice: jedan je kip Bremen Roland (1404.) zaštitnika grada Rolanda s pogledom na ''katedralu'' i nosi Durendarta, "mač pravde" i štit ukrašen [[Njemačko Carstvo|carski orao]]. Druga blizu ulaza u ''Ratskeller'' je bronzana skulptura Gerharda Marksa (1953.) d''ie Stadtmusikanten'' (Gradski muzičari), koja prikazuje magarca, psa, mačku i pijetla iz bajke [[Braća Grimm|braće Grim]]. * Ostale zanimljive građevine u blizini Marktplatza su ''Schütting'', sala saveza inspirisana flamanskom iz šesnaestog veka, Rathscafé, Raths-Apotheke, Haus der Stadtsparkasse i ''Stadtwaage'', bivša vaga (izgrađena 1588. godine). fasada, te obližnji Essighaus, nekada lijepa renesansna gradska kuća. Fasade i kuće koje okružuju tržni trg bile su prve zgrade u Bremenu koje su nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] obnovili sami građani Bremena. * Katedrala Svetog Petra (13. vijek), istočno od Marktplatza, sa skulpturama [[Mojsije|Mojsija]] i [[Kralj David|Davida]], [[Sveti Petar|Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]] i Karla Velikog. Spomenik Bizmarku se takođe nalazi ispred katedrale, koja je jedini spomenik u Njemačkoj koji prikazuje Ota fon Bizmarka u konjičkom formatu. * Na Katherinenklosterhofu, sjeverozapadno od katedrale, može se naći nekoliko preostalih tragova manastira Svete Katarine koji datira iz trinaestog veka. * ''Liebfrauenkirche'' (Crkva Naše Gospe) je najstarija crkva u gradu (11. vijek). Njegova kripta sadrži nekoliko impresivnih murala iz četrnaestog stoljeća. * Na kraju Böttcherstraße, uz obalu Weser, stoji ''Martinikirche'' (crkva Svetog Martina), gotička zidana crkva izgrađena 1229. godine, a obnovljena 1960. godine nakon uništenja u Drugom svjetskom ratu.<ref>{{Cite web|url=http://www.bremen-tourism.de/563453ec-a72a-185c-32ec-68aafd057bdb|title=St. Martin's Church|publisher=Bremen-tourism.de|archive-url=https://web.archive.org/web/20140115091231/http://www.bremen-tourism.de/563453ec-a72a-185c-32ec-68aafd057bdb|archive-date=15. 1. 2014|url-status=dead|access-date=14. 1. 2014}}</ref> * Ušuškan između katedrale i rijeke je četvrtina ''Schnoor'', malo dobro očuvano područje krivudavih uličica, ribarskih i brodarskih kuća iz sedamnaestog i osamnaestog vijeka, koje danas zauzimaju kafići, zanatlije i umjetničke galerije. Samostan Svete Birgiteosnovan 2002. je mala zajednica od samo sedam časnih sestara koja nudi smještaj za goste.<ref>{{Cite web|url=http://www.kgv-bremen.de/gemeinschaften/ordensleute-gemeinschaften/birgittenkloster.html|title=Birgittenkloster|publisher=Katholischer Gemeindeverband in Bremen|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20140107174825/http://www.kgv-bremen.de/gemeinschaften/ordensleute-gemeinschaften/birgittenkloster.html|archive-date=7. 1. 2014|url-status=dead|access-date=7. 1. 2014}}</ref> * Schlachte, srednjovjekovna luka Bremena (moderna luka je nekoliko kilometara nizvodno) danas je bulevar uz rijeku sa pabovima i barovima poređanim s jedne strane i obalama Wesera s druge.<ref>{{Cite web|url=http://www.bremen-tourism.de/schlachte-embankment-bremen|title=Schlachte Embankment|publisher=bremen-tourism.de|access-date=5. 1. 2014}}</ref> * Četvrt Viertel istočno od starog grada kombinuje nizove bremenskih kuća iz devetnaestog vijeka sa muzejima i pozorištima u Bremenskom kazalištu.<ref>{{cite web|url=http://www.bremen-tourism.de/schlachte-embankment-bremen|title=Schlachte Embankment|publisher=bremen-tourism.de|access-date=5. 1. 2014}}</ref> * Knoops Park koji je jedna od većih zelenih površina u gradu koju mnogi mještani rado posjećuju posebno kada je toplije vrijeme. Postoji i mogućnost iznajmljivanja malih čamaca na vesla usred parka. * ''Nasir Moschee'' je prva namjenski izgrađena džamija muslimanske zajednice [[Ahmedije|Ahmadija]] u Bremenu.<ref>{{Cite web|url=http://www.ahmadiyya.de/gebetsstaette/moscheen/stuhr-brinkum/|title=Nasir Moschee in Stuhr-Brinkum|access-date=10. 6. 2014}}</ref> Savremenije turističke atrakcije uključuju: * Naučni centar Universum, muzej [[Nauka|moderne nauke]] * Rhododendron-Park Bremen, velika zbirka [[rododendron]]a i azaleja ; također uključuje botaničku baštu * Botanika, muzej prirode u okviru Rhododendron-Park Bremen koji pokušava biti isto što i ''Universum'', ali za biologiju * ''Beck's Brewery'', obilasci su dostupni javnosti koji uključuju degustaciju piva * Kunsthalle Bremen, umjetnički muzej sa slikama iz devetnaestog i dvadesetog stoljeća, koji održavaju građani Bremena * Muzej Focke,<ref>{{Cite web|url=http://www.focke-museum.de/|title=Focke Museum|archive-url=https://web.archive.org/web/20140517110830/http://focke-museum.de/|archive-date=17. 5. 2014|url-status=dead|access-date=22. 2. 2009}}</ref> muzej umjetnosti i kulturne historije * Übersee Museum Bremen je prirodoslovni i etnografski muzej u blizini Glavnog kolodvora Bremen. * Muzej moderne umjetnosti Weserburg, muzej moderne umjetnosti smješten u sredini rijeke Weser<ref>{{Cite web|url=http://www.weserburg.de|title=Weserburg: Weserburg|website=weserburg.de}}</ref> === Strukture === [[Datoteka:Bremen_fallturm2.jpg|mini|''Fallturm'' (Drop Tower) Univerziteta u Bremenu]] ''Freie Waldorfschule'' u Bremen-Sebaldsbrücku bila je prva njemačka škola izgrađena prema standardu [[Niskoenergetska kuća|niskoenergetske zgrade]] ''Passivhaus.''<ref>{{Cite web|url=http://www.passivhaustagung.de/Passivhaus_D/passivhaus_schulen.html|title=Passivhaus-Schulgebäude|last=Wolfgang Feist|date=27. 5. 2007|publisher=Passive House Institute|language=de|trans-title=Passive house school building|archive-url=https://web.archive.org/web/20070827185238/http://www.passivhaustagung.de/Passivhaus_D/passivhaus_schulen.html|archive-date=27. 8. 2007|access-date=30. 5. 2007}}</ref> == Ekonomija == Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, Bremen je 2013. imao BDP po glavi stanovnika od 53.379 dolara, što je više od prosjeka Njemačke u cjelini. Radi poređenja, Svjetska banka je 2013. izvijestila da je Njemačka imala BDP po glavi stanovnika od 46.268 dolara, a ukupna EU je imala BDP po glavi stanovnika od 35.408 dolara u istoj godini.<ref>{{Cite web|url=http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD/countries/EU-DE?display=graph|title=GDP per capita (current US$) – Data|website=worldbank.org}}</ref> Bremen je drugi razvojni centar regije, nakon [[Hamburg]]a. Dio je proizvodne mreže [[Airbus]] SAS-a i tu se odvija opremanje jedinica krila za sve širokotrupne Airbus avione i izrada malih dijelova od lima. Sklapanje konstrukcije, uključujući i metalne klapne za sletanje, je još jedna žarišna tačka. U okviru proizvodnje [[Airbus A380]], ovdje se vrši montaža zakrilaca (sistema visokog dizanja). Predfinalna montaža dijela trupa (isključujući kokpit) vojnog transportnog aviona A400M odvija se prije isporuke u Španiju.<ref>{{Cite web|url=http://www.eads.com/1024/en/eads/locations_extern/locations/europe/germany/bremen.html|title=EADS in Germany|publisher=Eads.com}}</ref> [[Datoteka:MZH-Winkel.jpg|mini|201x201piksel| Zgrada MZH, kampus Univerziteta u Bremenu]] Više od 3.100 ljudi zaposleno je u Airbusu u Bremenu, to ih čini kao drugo najveće sjedište po veličini Airbusa u Njemačkoj. Kao dio Centra izvrsnosti – Wing/Pylon, Bremen je odgovoran za dizajn i proizvodnju sistema visokog dizanja za krila Airbus aviona. Ovdje je uspostavljen cijeli procesni lanac za elemente visokog dizanja, uključujući projektnu kancelariju, tehnološki inženjering, fiziku leta, sistemski inženjering, razvoj strukture, verifikacione testove, montažu konstrukcije, opremanje krila i konačnu isporuku do finalne montažne linije. Osim toga, Bremen proizvodi dijelove od lima kao što su obujmice i potisni vrhovi za sve Airbusove avione kao dio Centra izvrsnosti – trup i kabina.<ref>{{Cite web|url=http://stagev4.airbus.com/en/worldwide/airbus_in_germany.html|title=Airbus in Germany|publisher=Airbus.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20100116111534/http://stagev4.airbus.com/en/worldwide/airbus_in_germany.html|archive-date=16. 1. 2010|url-status=dead}}</ref> U Bremenu se nalazi pogon EADS Astrium i sjedište OHB-System- a, odnosno prve odnosno treće svemirske kompanije Evropske unije. U Bremenu postoji i [[Mercedes-Benz]] fabrika, koja proizvodi serije automobila C, CLK, SL, SLK i GLK.<ref>{{Cite web|url=http://www.daimler.com/dccom/0-5-1037145-1-36807-1-0-0-0-0-0-12075-7145-0-0-0-0-0-0-0.html|title=Mercedes-Benz Bremen Plant|publisher=www.daimler.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20100414012141/http://www.daimler.com/dccom/0-5-1037145-1-36807-1-0-0-0-0-0-12075-7145-0-0-0-0-0-0-0.html|archive-date=14. 4. 2010|url-status=dead}}</ref> Beck & Co 's headlines piva Beck's i St Pauli Girl piva se kuhaju u Bremenu. U prošlim vijekovima, kada je bremenska luka bila "ključ Evrope", grad je imao i veliki broj uvoznika vina, ali se taj broj sveo na nekoliko vina. Osim toga, postoji još jedna veza između Bremena i vina: prije oko 800 godina ovdje su se proizvodila kvalitetna vina. Najveći vinski podrum na svijetu nalazi se u Bremenu (ispod glavnog gradskog trga), koji se nekada govorilo da sadrži preko milion boca, ali tokom Drugog svetskog rata okupatorske snage su izvršile napad na podrum. Veliki broj kompanija za proizvodnju ili trgovinu hranom nalazi se u Bremenu sa svojim njemačkim ili evropskim sjedištem: Anheuser-Busch InBev (Beck's Brewery), Kellogg's, Kraft Foods (Kraft, Jacobs Coffee, Milka Chocolate, Milram, Miràcoli), Frosta (mrznuta hrana), Nordsee (lanac morske brze hrane), Melitta Kaffee, Eduscho Kaffee, Azul Kaffee, Vitakraft (proizvodi za kućne ljubimce i hrana za mačke, pse, ptice, ribe, glodare i druge kućne ljubimce), Atlanta AG (Chiquita banana), čokoladar Hačez (fina čokolada i konfeserija), feodora čokolada. Bremer Woll-Kämmerei (BWK), svjetska operativna kompanija za proizvodnju vune i trgovinu vunom i sličnim proizvodima, ima sjedište u Bremenu. [[Datoteka:Bremen_Hbf_pano.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Glavni kolodvor Bremena.]] == Transport == [[File:Netzplan Regio-S-Bahn Bremen 2022.svg|mini|desno|upright=1.5|Mapa od S-Bahna u Bremenu]] Bremen ima međunarodni aerodrom koji se nalazi 3&nbsp;km južno od centra grada. Tramvaje u Bremenu i lokalne [[autobus]]ke usluge nudi Bremer Straßenbahn AG, često skraćeno BSAG, pružatelj javnog prijevoza za Bremen.<ref>{{Cite web|url=http://www.bsag.de|title=BSAG Public transportation in Bremen|publisher=bsag.de|language=de}}</ref> S-Bahn Bremen pokriva metropolitansku regiju Bremen/Oldenburg, od Bremerhavena na sjeveru do Twistringena na jugu i od Oldenburga na zapadu, sa središtem na Glavnoj stanici Bremena. U funkciji je od 2010.<ref>{{Cite web|url=http://www.radiobremen.de/nachrichten/verkehr/verkehrbremensbahn100.html|title=Regio-S-Bahn in Bremen gestartet|date=12. 12. 2010|publisher=Radio Bremen|language=de|trans-title=Regio-S-Bahn in Bremen started|archive-url=https://web.archive.org/web/20101214002305/http://www.radiobremen.de/nachrichten/verkehr/verkehrbremensbahn100.html|archive-date=14. 12. 2010}}</ref> Ova mreža ujedinila je postojeći regionalni transport u Bremenu kao i okolnim gradovima, uključujući Bremerhaven, Delmenhorst, Twistringen, Nordenham, Oldenburg i Verden an der Aller. Mreža se u potpunosti nalazi na području Transportnog udruženja Bremen-Donja Saska, čija se tarifna struktura primjenjuje. == Događaji == * 8. avgusta 1992. na [[Weserstadion]]u, [[Michael Jackson]] je izveo nastup u sklopu svoje Dangerous World Tour. Bio je to jedan od njegova tri nastupa u Bremenu, a na svojoj sljedećoj i posljednjoj turneji započeo je sljedeću turneju History World Tour u Bremenu. * Svake godine od 1036. godine, u posljednje dvije sedmice oktobra, Bremen je bio domaćin Freimarkta („Slobodna pijaca“), jednog od najstarijih na svijetu, a u Njemačkoj jednog od danas najvećih festivala na sajmu koji se neprestano obilježava. * Bremen je domaćin jedne od četiri velike godišnje [[Techno|tehno]] parade, Vision Parade. * Bremen je takođe domaćin biciklističke trke "Bremer 6 Tage Rennen" u Areni Bremen. * Svake godine grad je domaćin mladim muzičarima iz cijelog svijeta, koji sviraju u Međunarodnom omladinskom simfonijskom orkestru Bremena (IYSOB). * 12. marta 1999. godine, rok bend [[Kiss (grupa)|Kiss]] je svirao uživo u Bremenu. Prije nastupa, vatrogasni zapovjednik im je rekao da ne koriste nikakav vatromet. Nisu koristili nikakav vatromet do samog kraja, kada su zapalili sav vatromet odjednom. Zbog toga im je sada zabranjeno da nastupaju u Bremenu. * Bremen je bio domaćin RoboCup takmičenja 2006. godine. * Bremen je bio domaćin 32. Deutscher Evangelischer Kirchentag, 20-24. maja 2009. * Bremen je bio domaćin 50. Međunarodne matematičke olimpijade (IMO) od 10. do 22. jula 2009.<ref>{{Cite web|url=http://www.imo2009.de/imo/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=1&lang=en|title=Message of Greeting|publisher=Imo2009.de|access-date=18. 6. 2009|archive-date=21. 7. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090721195215/http://www.imo2009.de/imo/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=1&lang=en|url-status=dead}}</ref> * Rolling Stonesi su album uživo nazvali "Bridges to Bremen", koji je snimljen 1998. u Bremenu. == Sport == [[Datoteka:2012-08-08-fotoflug-bremen_zweiter_flug_0434.JPG|mini| [[Weserstadion|Weser-Stadion]] je domaći teren Werder Bremena]] Bremen je dom [[Nogomet|fudbalskog]] tima [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]], koji je osvojio Njemačko prvenstvo po četvrti put i Njemački Kup po peti put 2004. godine, što ih čini tek četvrtim timom u historiji njemačkog fudbala koji je osvojio duplo prvenstvo; klub je osvojio njemački nogometni kup po šesti put 2009. godine. Samo je [[FC Bayern München|Bayern Minhen]] osvojio više titula. U finalnom meču sezone 2009/10, Werder Bremen je izgubio od Bayern Minhena. Domaći stadion SV Werder Bremen je [[Weserstadion]], nogometni stadion koji je gotovo potpuno okružen solarnim ćelijama. To je jedna od najvećih zgrada u Evropi koja isporučuje alternativnu energiju. == Obrazovanje == Sa 18.000 studenata,<ref>{{Cite web|url=http://www.uni-bremen.de/universitaet/die-uni-im-ueberblick/zahlen-fakten.html|title=Zahlen und Fakten zur Universität|publisher=University of Bremen|language=de|archive-url=https://web.archive.org/web/20111020124127/http://www.uni-bremen.de/universitaet/die-uni-im-ueberblick/zahlen-fakten.html|archive-date=20. 10. 2011|url-status=dead|access-date=16. 10. 2011}}</ref> Univerzitet u Bremenu je najveći univerzitet u Bremenu, a također je dom međunarodnog Goethe-Instituta i Fallturm Bremena. Osim toga, Bremen ima Univerzitet umjetnosti i Univerzitet primijenjenih nauka u Bremenu. Godine 2001. osnovan je privatni univerzitet Jacobs u Bremenu. Sve glavne njemačke istraživačke fondacije imaju institute u Bremenu, s fokusom na morske nauke: Društvo Max Planck s Institutom Max Planck za morsku mikrobiologiju i naučna zajednica Gottfried Wilhelm Leibniz sa Centrom za tropsku morsku ekologiju (zmt).<ref>{{Cite web |url=http://www.zmt-bremen.de/en/zmt.html |title=Center for Tropical Marine Ecology (zmt) |access-date=13. 11. 2022 |archive-date=27. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111027032750/http://www.zmt-bremen.de/en/zmt.html |url-status=dead }}</ref> Alfred-Wegener-Institut Udruženja Helmholtz sa sjedištem u Bremerhavenu blisko surađuje sa spomenutim institutima, posebno u okviru MARUM-a<ref>[http://www.marum.de/en/index.html MARUM]</ref> centra za morske okolišne nauke, pridruženog Univerzitetu u Bremenu. == Razno == * U decembru 1949. Bremen je bio domaćin ciklusa predavanja ''Einblick in das, koji je'' napisao filozof [[Martin Heidegger]], u kojem je Hajdeger predstavio svoj koncept „četvorostrukosti“ zemlje i neba, bogova i smrtnika. Ovo je ujedno bio i Heideggerov prvi angažman u javnom govoru nakon što su ga vlasti s mjesta profesora u Freiburgu. * Bremen je povezan sa bajkom [[Braća Grimm|braće Grim]], ''gradskih muzičara iz Bremena'', iako u priči zapravo nikada ne stignu do Bremena. * Film ''Nosferatu, eine Symphonie des Grauens'' iz 1922. smješten je uglavnom u Bremen. * U julu 2022, Yorushika je objavio pjesmu pod nazivom ''Bremen''. == Gradovi partneri == {{div col|colwidth=20em}} *{{ZD|POL}} [[Gdańsk]], Poljska (1976) *{{ZD|LVA}} [[Riga]], Latvija (1985) *{{ZD|CHN}} [[Dalian]], Kina (1985) *{{ZD|GER}} [[Rostock]], Njemačka (1987) *{{ZD|IZR}} [[Haifa]], Izrael (1988) *{{ZD|SVK}} [[Bratislava]], Slovačka (1989) *{{ZD|NIK}} [[Corinto, Nikaragva|Corinto]], Nikaragva(1989) *{{ZD|TUR}} [[İzmir]], Turska (1995) *{{ZD|RSA}} [[Durban]], Južnoafrička Republika (2011) {{div col end}} == Reference == {{refspisak}} === Bibliografija === * {{Cite book|last=Tristam Carrington-Windo, Katrin M. Kohl|title=A Dictionary of Contemporary Germany|publisher=Routledge (UK)|year=1998|isbn=1-57958-114-5|page=[http://print.google.com/print?id=mnPfmoPlrwIC&lpg=64&pg=64&sig=6px9XGkkC3_T_P8U2WftxKu8160 page 64]}} } * <div> Claus Christian (2007): ''A photographic excursion through Bremen, Bremen-North, Bremerhaven, Fischerhude and Worpswede'', {{ISBN|978-3-00-015451-5}}</div> * {{Cite book|last=Dannenberg|first=Hans-Eckhard|title=Geschichte des Landes zwischen Elbe und Weser vol. 1 Vor- und Frühgeschichte|last2=Schulze|first2=Heinz-Joachim|publisher=Landschaftsverband der ehem. Herzogtümer Bremen und Verden|year=1995|isbn=978-3-9801919-7-5|location=Stade}} * {{Cite book|last=Dannenberg|first=Hans-Eckhard|title=Geschichte des Landes zwischen Elbe und Weser vol. 2 Mittelalter (einschl. Kunstgeschichte)|last2=Schulze|first2=Heinz-Joachim|publisher=Landschaftsverband der ehem. Herzogtümer Bremen und Verden|year=1995|isbn=978-3-9801919-8-2|location=Stade}} * {{Cite book|last=Dannenberg|first=Hans-Eckhard|title=Geschichte des Landes zwischen Elbe und Weser vol. 3 Neuzeit|last2=Schulze|first2=Heinz-Joachim|publisher=Landschaftsverband der ehem. Herzogtümer Bremen und Verden|year=2008|isbn=978-3-9801919-9-9|location=Stade}} * Herbert Schwarzwälder (1995), ''Geschichte der Freien Hansestadt Bremen.'' Vol. I – V. Bremen: {{Ill|Edition Temmen|de}}, {{ISBN|3-86108-283-7}} == Vanjski linkovi == * [https://www.bremen.de/ Zvanična web stranica grada] * [http://www.bremen-tourism.de/ Službene informacije posjetitelja (razni jezici)] * [http://www.panorama-cities.net/bremen/bremen_germany.html Panorame grada Bremena – Panoramski pogledi i virtuelne ture] * [http://www.bremen-city.de/ Službena stranica centra grada] * [http://www.bremen-schnoor.de/ Službena stranica kvarta Schnoor] * [http://www.dasviertel.de/ Službena stranica trgovačkog kvarta Das Viertel] * [http://www.schlachte.de/ Službena stranica Weser promenade Schlachte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220531111859/http://www.schlachte.de/ |date=31. 5. 2022 }} * [http://www.bid-soegestrasse.de/ Službena stranica trgovačke avenije Sögestraße] * [http://www.ansgari-bid.de/ Službena stranica trgovačkog kvarta Ansgari Quartier] * [http://www.battlefieldsww2.com/u-bootbunkerwerft-hornisse.html Ostatci iz Drugog svetskog rata u Bremenu] {{Geografska lokacija |Centar = Bremen |Sjever = [[Bremerhaven]], [[Cuxhaven]] |Sjeveroistok = [[Hamburg]] |Istok = [[Lüneburg]] |Jugoistok = [[Hanover]] |Jug = [[Bielefeld]] |Jugozapad = [[Osnabrück]] |Zapad = [[Oldenburg (grad)|Oldenburg]] |Sjeverozapad = }} {{Gradovi u Njemačkoj}} {{Glavni gradovi pokrajina Savezne Republike Njemačke}} [[Kategorija:Glavni gradovi njemačkih pokrajina]] [[Kategorija:Bremen (grad)]] [[Kategorija:CS1 upotrebe (njemački)]] [[Kategorija:Članci sa hAudio mikroformatima]] [[Kategorija:Koordinate na Wikipodacima]] [[Kategorija:Pages with unreviewed translations]] kt5o4qa62b3wy5whr7q2ocrt9mhmzkm 0 494759 3916215 3872001 2026-08-03T10:52:57Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916215 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Ergela Lipik</th></tr> !colspan="2" cellspacing="0" cellpadding="0" style=background-color:#eeac41;color:#FEEEED|[[Lipik]], [[Požeško-slavonska županija]], [[Hrvatska]] |-bgcolor= "#dcae48"| <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:ErgelaLipik2.jpg|300px|Objekti i tereni ergele Lipik]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''<hr /></td></tr> <tr><th>Osnovana</th><td>[[1843]].</td></tr> <tr><th>Osnivač</th><td>Grof Izidor Janković</td></tr> <tr><th>Tip:</th><td>državna institucija</td></tr> <tr><th>Direktor:</th><td>[[Nikola Grizelj]]</td></tr> <tr><th>Radnici:</th><td>12 ([[2018]].) <tr><th>Mjesto:</th><td>[[Lipik]], [[Požeško-slavonska županija]], [[Hrvatska]]</td></tr> <tr><th>Web stranica:</th><td>http://ergela-lipik.org/hr/o-ergeli/</td></tr> |} '''Ergela Lipik''' je državna ždrebarnica ili [[Konjogojstvo|konjogojska farma]] smještena u gradu [[Lipik]]u, [[Požeško-slavonska županija]], [[Hrvatska]], koja vuče porijeklo od 1843. godine.<ref>{{Cite web|url=http://ergela-lipik.org/en/home/|title=Ergela Lipik osnovana 1843|website=ergela-lipik.org|language=hr|access-date=5. 12. 2022}}</ref> Danas obuhvata oko 43 [[hektar]]a površine<ref>{{Cite web|url=http://ergela-lipik.org/hr/aktivnosti/|title=Ergela Lipik ima ukupno 43 hektara poljoprivrednih površina|website=ergela-lipik.org|language=hr|access-date=5. 12. 2022}}</ref> u zapadnom dijelu grada, sa ukupno 74 konja, od kojih su 70 [[lipicaner]]i.<ref>{{Cite web|url=https://www.compas.com.hr/clanak/5/5627/biljezimo-konstantno-povecanje-broja-posjetitelja.html|title=Broj posjetitelja u stalnom porastu|website=compas.com.hr|language=hr|access-date=5. 12. 2022}}</ref> Broj stalno zaposlenih je 12. {{glavni|Lipicaner}} ==Historija== Lipička ergela, koju je 1843. godine osnovao grof Izidor Janković kada je sagradio velike [[Staja|staje]] na svom imanju, u početku je imala dvadesetak konja. Godine 1906. novi vlasnik, Stjepan Layer iz [[Virovitica|Virovitice]], posjedovao je dvadeset kobila rase lipicanera, noniusa i englesko-arapske te tri pastuha. Godine 1936. ergela je proširena za 60-tak novih konja, dok je 1954. ovaj broj porastao na otprilike 250. Uzgoj konja naglo je prekinut kasnih 1960-ih godina od strane lokalnih [[vlast]]i i tek početkom 1980-ih počeo je da se obnavlja.<ref>{{Cite web|url=https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object/unipu:749|title=Lipik za vrijeme i nakon drugog svjetskog rata|website=Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|language=hr|access-date=5. 12. 2022|archive-date=5. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221205213427/https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object/unipu:749|url-status=dead}}</ref> Za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata za hrvatsku nezavisnost]] ergela je prestala da postoji. Više od 100 konja, većinom lipicanera, odvele su srpske [[Okupacija|okupacione]] snage, i to na okupiranu teritoriju Hrvatske te u [[Srbija|Srbiju]], ili su zaklani. Poslije rata, objekti ergele su renovirani, a dio preživjelih konja je vraćeno iz Srbije. Godine 2008. ergela Lipik ponovo postaje državna ergela. == Opis objekata i sadržaja ergele == Ergela se prostire na površini od oko 43 hektara i obuhvata četiri [[objekat|objekta]] sa [[staja]]ma, nekoliko pomoćnih objekata (uključujući magacine, prostorije za opremu i pribor, itd.), dresurni prostor i prodavnicu [[suvenir]]a. Jedna od staja služi za smještaj [[pastuh]]a, druga za smještaj [[kobila]] sa tek okoćenom [[ždrebad]]i, treća za jednogodišnjake, a četvrta za opremu za sportska [[Takmičenje|takmičenja]]. Kompletan uzgoj, testiranje performansi i briga o konjima u ergeli su pod kontinuiranom kontrolom stručnjaka. Cilj je da se pokrene prednost u [[Selekcija|selekciji]] i očuvanje genetskog potencijala konja, posebno za uzgoj lipicanaca u Hrvatskoj. Ergela organizuje razne [[Obrazovanje|obrazovne]] programe i trening-radionice, a uključena je u [[Turistička destinacija|turističke]] rute u [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonskoj županiji]].<ref>{{Cite web|url=https://lipikvasceka.com/hr|title=Ergela Lipik|website=lipikvasceka.com|language=hr|access-date=5. 12. 2022|archive-date=3. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221203061523/https://lipikvasceka.com/hr|url-status=dead}}</ref> ==Osnovni pastusi i kobile== Danas u ergeli Lipik postoji pet muških lipicanskih konjogojskih linija: Conversano (osnovana 1767.), Favory (1779.), Neapolitano (1770.), Siglavy (1810.) i Pluto (1765.). Od Favoryja potiče Favory Mara LII-3, današnji pastuh za rasplod u lipičkoj ergeli, oždrijebljen 2004. godine. Linije kobila u ergeli su: Batosta, Capriola, Allegra, Trompeta, Gaeta, Gaetana, Bonadea, Monteaura, Wera, Krabbe, Drava, Kitty, Cica i Liza. == Slike == {| class="wikitable" align=center valign=top cellspacing=2 |- bgcolor=#DACF94 align=center valign=top ||[[Datoteka:Lipicanci Drzavna ergela Lipik 31032012 02 roberta f.jpg|220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Lipicaneri na ergeli ||[[Datoteka:ErgelaLipik3.jpg|220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Tereni za dresuru ||[[Datoteka:ErgelaLipik1.jpg|220px|centar]]<p style="font-size: 85%"> Objekti na ergeli |} == Također pogledajte == * [[Ergela međimurskog konja, Žabnik]] * [[Ergela Đakovo]] * [[Stočarstvo]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://ergela-lipik.org/hr/naslovna/ Zvanična stranica ergele Lipik] * [http://www.lipizzan-online.com/main.asp?VID=1&Kat1=81&Kat2=517&Kat3=532&scsqs=1&_=2 Ergela Lipik - članica Internacionalne lipicanske federacije] * [https://www.034portal.hr/hrvoje-kovacic--sad-se-tek-vidi-koliko-je-turizam-kompleksan-sustav-i-vazan-dio-gospodarstva--233 Ergela - važan dio turističke ponude Lipika] [[Kategorija:Požeško-slavonska županija]] [[Kategorija:Konji]] [[Kategorija:Poljoprivreda]] [[Kategorija:Građevine i strukture u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Hrvatskoj]] 6pjcrn1z9ekbwi7de9ilb82bqo6uwcw 0 495630 3916144 3889943 2026-08-03T06:04:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916144 wikitext text/x-wiki [[slika:DNA-Sequencers from Flickr 57080968.jpg|280px|right|Sekvenceri DNK kompanija [[Roche Applied Science|Roche]], [[Illumina (kompanija)|Illumina]], [[Life Technologies (Thermo Fisher Scientific)|Life Technologies]], [[Beckman Coulter]], [[Pacific Biosciences]], [[BGI Group|MGI/BGI]], [[Oxford Nanopore Technologies]].]] '''DNK sekvencer''' je [[naučni instrument]] koji se koristi za automatizaciju procesa [[sekvenciranje DNK|DNK sekvenciranja]]. Za dati uzorak [[DNK]], DNK sekvencer koristi se za određivanje redoslijeda četiri baze: G ([[guanin]]), C ([[citozin]]), A ([[adenin]]) i T ([[timin]]). Ovo se zatim prijavljuje kao tekst [[String (informatika)|string]], koji se naziva čitanje. Neki DNK sekvenceri se također mogu smatrati [[optičkim instrumentima]] jer analiziraju svetlosne signale koji potiču od [[fluorohroma]] vezanih za [[nukleotide]]. Prvi automatizirani DNK sekvencer, koji je izumio [[Lloyd M. Smith]], predstavio je [[Applied Biosystems]] 1987.<ref>{{cite journal|last1=Cook-Deegan|first1=Robert Mullan|title=Origins of the Human Genome Project|journal=FASEB Journal|year=1991|volume=5|issue=1|pages=8–11|url=http://faculty.washington.edu/mccurdy/Project.doc|publisher=University of Washington|doi=10.1096/fasebj.5.1.1991595|pmid=1991595|s2cid=37792736|access-date=20. 10. 2014|archive-date=6. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106232436/http://faculty.washington.edu/mccurdy/Project.doc|url-status=dead}}</ref> Koristio je metod [[Sangerovsko sekvenciranje]], tehnologiju koja je činila osnovu "prve generacije" DNK sekvencera <ref name=Metzker>{{cite journal |author=Metzker, M. L. |title=Emerging technologies in DNA sequencing |journal=Genome Res. |volume=15 |issue=12 |pages=1767–1776 |year=2005 |pmid=16339375 |doi= 10.1101/gr.3770505|doi-access=free }}</ref><ref name="Hutchison, C. A. III. 2007 6227–6237">{{cite journal |author=Hutchison, C. A. III. |title=DNA sequencing: bench to bedside and beyond |journal=Nucleic Acids Res. |volume=35 |issue=18 |pages=6227–6237 |year=2007 |pmid=17855400 |doi= 10.1093/nar/gkm688 |pmc=2094077}}</ref> i omogućio završetak [[Projekt ljudskog genoma|Projekta ljudskog genoma]] u 2001.<ref name="F. S. Collins, M. Morgan, and A. Patrinos 2003 286–290">{{cite journal |author1=F. S. Collins |author2=M. Morgan |author3=A. Patrinos |title=The Human Genome Project: lessons from large-scale biology |journal=Science |volume=300 |issue=5617 |pages=286–290 |year=2003 |pmid=12690187 |doi= 10.1126/science.1084564|bibcode=2003Sci...300..286C |s2cid=22423746 |url=https://zenodo.org/record/1230828 }}</ref> Ova prva generacija DNK sekvencera su u suštini automatizovani [[elektroforeza|elektroforezni]] sistemi koji detektuju migraciju obeleženih DNK fragmenata. Stoga se ovi sekvenceri također mogu koristiti u [[genotip]]izaciji [[genetički marker|genetičkih markera]], gdje je potrebno odrediti samo dužinu fragmenta DNK (npr. [[mikrosatelit]]i, [[AFLP]]-ovi). [[Projekt ljudskog genoma]] podstakao je razvoj jeftinijih, visokopropusnih i preciznijih platformi poznatih kao [[Sekvencioniranje sljedeće generacije|sekventori sljedeće generacije]] (NGS) za sekvenciranje [[ljudski genom|ljudskog genoma]]. To uključuje 454, [[ABI Solid Sequencing|SOLiD]] i [[Illumina (kompanija)|Illumina]] platforme za sekvenciranje DNK. Sljedeće generacije strojeva za sekvenciranje značajno su povećale stopu sekvenciranja DNK u usporedbi s prethodnim Sangerovim metodama. Uzorci DNK mogu se automatski pripremiti za samo 90 minuta,<ref name="a tale of three"/> dok se ljudski genom može sekvencirati na 15 puta pokrivenosti za nekoliko dana.<ref name="large genome centre">{{cite journal |author1=Michael A. Quail |author2=Iwanka Kozarewa |author3=Frances Smith |author4=Aylwyn Scally |author5=Philip J. Stephens |author6=Richard Durbin |author7=Harold Swerdlow |author8=Daniel J. Turner |title=A large genome centre's improvements to the Illumina sequencing system |journal=Nat Methods |volume=5 |issue=12 |pages=1005–1010 |year=2008 |pmc=2610436 |doi=10.1038/nmeth.1270 |pmid=19034268}}</ref> Novija, treća generacija DNK sekvencera kao što su PacBio [[Single Molecule Real Time Sequencing|SMRT]] i [[Nanopore sequencing|Oxford Nanopore]] mjere dodavanje nukleotida jednoj [[Molekula|molekuli]] DNK u realnom vremenu. Obe tehnologije nude mogućnost sekvenciranja dugih molekula, u poređenju sa tehnologijama za kratko čitanje kao što su Illumina SBS ili DNBSEQ kompanije MGI Tech. Zbog ograničenja u tehnologiji DNK sekvencera, očitavanja mnogih od ovih [[tehnologija]] su kratka, u poređenju sa dužinom [[genom]]a; stoga čitanja moraju biti [[Sklop sekvence|sastavljena]] u duže [[kontig]]e.<ref>Heng Li, Jue Ruan, and Richard Durbin (2008) http://genome.cshlp.org/content/18/11/1851 Mapping short DNA sequencing reads and calling variants using mapping quality scores. Genome Research.</ref> Podaci također mogu sadržati greške, uzrokovane ograničenjima u tehnici sekvenciranja DNK ili greškama tokom [[PCR amplifikacija]]. Proizvođači DNK sekvencera koriste brojne različite metode da otkriju koje su baze DNK prisutne. Specifični protokoli koji se primjenjuju na različitim platformama za sekvenciranje imaju uticaj na konačne podatke koji se generiraju. Stoga, poređenje kvaliteta podataka i troškova u različitim tehnologijama može biti zastrašujući zadatak. Svaki proizvođač daje svoje vlastite načine informiranja o greškama u sekvenciranju i rezultatima. Međutim, greške i rezultati između različitih platformi ne mogu se uvijek direktno porediti. Budući da se ovi sistemi oslanjaju na različite pristupe sekvenciranju DNK, izbor najboljeg DNK sekvencera i metoda obično će ovisiti o ciljevima eksperimenta i dostupnom budžetu.<ref name="Metzker"/> ==Poređenje== [[Lista DNK sekvencera|Ponude u tehnologiji sekvenciranja DNK]] pokazuju dominantnog proizvođača: [[Illumina, Inc.|Illumina]] (Decembar 2019.), zatim [[Pacific Biosciences|PacBio]], [[BGI Group|MGI]] i [[Oxford Nanopore Technologies|Oxford Nanopore]]. {| class="wikitable" |+ Poređenje metrike i performansi DNK sekvencera sljedeće generacije.<ref name="shendure">{{cite journal | last1 = Shendure | first1 = J. | last2 = Ji | first2 = H. | year = 2008 | title = Next-generation DNA sequencing | url = https://archive.org/details/sim_nature-biotechnology_2008-10_26_10/page/1135 | journal = Nat. Biotechnol. | volume = 26 | issue = 10| pages = 1135–1145 | doi=10.1038/nbt1486 | pmid=18846087| s2cid = 6384349 }}</ref> |- ! Sekvencer ! '''Ion Torrent PGM''' <ref name="a tale of three">Michael A Quail, Miriam Smith, Paul Coupland, Thomas D Otto, Simon R Harris, Thomas R Connor, Anna Bertoni, Harold P Swerdlow and Yong Gu (2012) [http://www.biomedcentral.com/1471-2164/13/341 A tale of three next generation sequencing platforms: comparison of Ion Torrent, Pacific Biosciences and Illumina MiSeq sequencers]. BMC Genomics.</ref><ref name="karow agbt">Karow, J. (2010) [http://www.genomeweb.com/sequencing/ion-torrent-systems-presents-50000-electronic-sequencer-agbt Ion Torrent Systems Presents $50,000 Electronic Sequencer at AGBT]. In Sequence.</ref><ref name=PGM>{{Cite web |url=http://www.iontorrent.com/products-ion-pgm/ |title=Ion PGM - Ion Torrent<!-- Bot generated title --> |access-date=13. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120920083447/http://www.iontorrent.com/products-ion-pgm |archive-date=20. 9. 2012 |url-status=dead }}</ref> ! '''454 GS FLX''' ! '''HiSeq 2000''' <ref name="a tale of three"/> ! '''SOLiDv4''' ! '''PacBio''' <ref name="a tale of three"/><ref name=PacBio>{{Cite web|url=https://www.pacb.com/|title=Home - PacBio - Sequence with Confidence|website=PacBio}}</ref> ! '''Sanger 3730xl''' ! '''MGI DNBSEQ-G400'''<ref name=biorxiv-DNBSEQ-G400>[https://www.biorxiv.org/content/10.1101/2020.07.02.185710v1.abstract Efficient and stable metabarcoding sequencing from DNBSEQ-G400 sequencer examined by large fungal community analysis]</ref> |- | Proizvođač | Ion Torrent (Life Technologies) | 454 Life Sciences (Roche) | Illumina | Applied Biosystems (Life Technologies) | Pacific Biosciences | Applied Biosystems (Life Technologies) | MGI |- | Hemija sekvenciranja | Sekvenciranje ionskih poluprovodnika | [[Pirosekvenciranje]] | Sekvenca po sintezi zasnovana na polimerazi | [[Sekvenciranje ligacijom|Sekvenciranje zasnovano na ligaciji]] | Fosfovezani fluorescentni nukleotidi | Prestanak dideoksi lanca | Sekvenca po sintezi zasnovana na polimerazi |- | Pristup amplifikacije | Emulzija [[PCR]] | Emulzija PCR | Mostno pojačanje | Emulzija PCR | Jednostruka molekula; nema pojačanja| PCR | Generacija DNK nanoloptice (DNB). |- | Izlaz podataka po probi | 100-200 Mb | 0,7 Gb | 600 Gb | 120 Gb | 0,5 – 1,0 Gb | 1,9~84 Kb | 1440 Gb / 1500-1800M čitanja |- | Preciznost | 99% | 99,9% | 99,9% | 99,94% | 88,0% (>99,9999% CCS ili HGAP) | 99,999% | 99,90% |- | Vrijeme po probi | 2 sata | 24 sata | 3–10 dana | 7–14 dana | 2–4 sata | 20 minuta - 3 sata | 3–5 dana |- | Dužina čitanja | 200-400 bp | 700 bp | 100x100 bp upareni kraj | 50x50 bp upareni kraj | 14.000 bp ([[N50 statistika|N50]]) | 400-900 bp | 100/150/200 bp upareni kraj |- | Cijena po probi | US$350 | US$7,000 | US$6,000 (30x ljudski genom) | US$4,000 | 125–300 USD | 4 USD (jednokratno čitanje/reakcija) | N / A |- | Cijena po Mb | US$1.00 | US$10 | US$0,07 | US$0,13 | 0,13 USD - 0,60 USD | US$2400 | 0,007 $ |- | Cijena po instrumentu | US$80,000 | US$500,000 | US$690,000 | US$495,000 | US$695,000 | US$95,000 | N / A |} ==Reference== {{refspisak|35em}} {{DEFAULTSORT:Dna sequencer}} [[Kategorija:DNK sekvenciranje]] [[Kategorija:Genetičke tehnike]] [[Kategorija:Laboratorijska oprema za molekularnu biologiju]] [[Kategorija:Naučni instrumenti]] sju7r0tx5k3xmexb91xv5db9zrnb4y2 0 497816 3916119 3903083 2026-08-03T00:08:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916119 wikitext text/x-wiki '''Biohemijska kaskada''', također poznata kao '''biohemijska signalna kaskada''' ili '''signalni put''', je niz [[hemijska reakcija|hemijskih reakcija]] koje se dešavaju unutar biološke ćelije kada se započnu stimulusom. Ovaj stimulans, poznat kao [[drugi glasnik|prvi glasnik]], djeluje na receptor koji se [[transdukcija signala|prenosi u unutrašnjost ćelije preko drugih glasnika]] koji pojačavaju signal i prenose ga na efektorske molekule, uzrokujući da ćelija odgovori na početni stimulus.<ref name="Kramer">{{cite book|author=Bastien D. Gomperts|author2=Peter E.R. Tatham|author3=Ijsbrand M. Kramer |title=Signal transduction|year=2004|publisher=Elsevier Academic Press|location=Amsterdam [u.a.]|isbn=978-0122896323|edition=Pbk. ed., [Nachdr.].}}</ref> Većina biohemijskih kaskada su serije događaja, u kojima jedan događaj pokreće drugi, na linearan način. U svakom koraku signalne kaskade uključeni su različiti kontrolni faktori koji regulišu ćelijske akcije, kako bi efikasno odgovorile na signale o njihovom promenljivom unutrašnjem i spoljašnjem okruženju.<ref name="Kramer"/> Primjer bi bio [[koagulacija krvi|kaskada koagulacije]] sekundarne [[hemostaza|homeostaze]] koja dovodi do stvaranja [[fibrin]]a, a time i iniciranja koagulacije krvi. Drugi primjer, [[sonični jež|sonični]] [[ježev signalni put]], jedan je od ključnih regulatora [[embriogeneza|embrionskog razvoja]] i prisutan je kod svih [[Bilateria]].<ref name=":0 "/> Signalni proteini daju ćelijama informacije kako bi se embrion pravilno razvijao. Kada put pokvari, to može rezultirati bolestima kao što je [[karcinom baznih ćelija]].<ref name=":1"/> Nedavne studije ukazuju na ulogu ježeve signalizacije u regulaciji [[matične ćelije|matičnih ćelija]] odraslih uključenih u održavanje i regeneraciju odraslih [[plućna maramica|maramica]]. Put je također bio uključen u razvoj nekih karcinoma. Brojne farmaceutske kompanije aktivno razvijaju lijekove koji posebno ciljaju signaliziranje ježa u borbi protiv bolesti. == Signalne kaskade == Ćelije zahtijevaju punu i funkcionalnu ćelijsku mašineriju za život. Kada pripadaju složenim [[višećelijski organizmi|višećelijskim organizmima]], moraju međusobno komunicirati i raditi na simbiozi kako bi dali život organizmu. Ova komunikacija između ćelija pokreće međućelijske signalne kaskade, nazvane putevi [[transdukcija signala]], koji regulišu specifične ćelijske funkcije. Svaka transdukcija signala događa se s primarnim vanćelijskim glasnikom koji se vezuje za transmembranski ili jedarni receptor, inicirajući unutarćelijske signale. Formirani kompleks proizvodi ili oslobađa [[drugi glasnik|sekundarne glasnike]] koji integriraju i prilagođavaju signal, pojačavajući ga, aktiviranjem molekulskih ciljeva, koji zauzvrat pokreću efektore koji će dovesti do željenog ćelijskog odgovora.<ref name="Fardilha">{{cite book|last=Fardilha|first=Margarida|title=O eSsencial em… Sinalização Celular|year=2012|publisher=Edições Afrontamento|isbn=9789723612530}}</ref> == Transduktori i efektori == Transdukcija signala se ostvaruje aktivacijom specifičnih receptora i posljedičnom proizvodnjom/isporukom sekundarnih glasnika, kao što su [[kalcij|Ca²⁺]] ili [[Ciklični adenozin-monofosfat|cAMP]]. Ove molekule djeluju kao pretvarači signala, pokrećući unutarćelijske kaskade i zauzvrat pojačavajući početni signal.<ref name="Fardilha"/> Identifikovana su dva glavna mehanizma transdukcije signala, preko [[jedarni receptor|jedarnih receptora]] ili preko transmembranskih receptora. U prvom, prvi glasnik prolazi kroz ćelijsku membranu, vezujući i aktivirajući unutarćelijske receptore lokalizovane na jedru ili [[citosol]]u, koji zatim deluju kao [[transkripcijski faktor]]i, regulišući direktno [[ekspresija gena|ekspresiju gena]]. To je moguće zbog lipofilne prirode tih [[ligand|liganada]], uglavnom [[hormon]]a. U transdukciji signala preko transmembranskih receptora, prvi glasnik se vezuje za vanćelijski domen transmembranskog receptora, aktivirajući ga. Ovi receptori mogu imati unutrašnjuu katalitsku aktivnost ili mogu biti povezani sa efektorskim [[enzim]]ima, ili također mogu biti povezani sa [[ionski kanal|onskim kanalima]]. Prema tome, postoje četiri glavna tipa transmembranskih receptora: [[G-protein spregnuti receptori]] (GPCR), [[receptori tirozin-kinaze]] (RTK), [[receptor serin/treonin kinaze]] (RSTK) i [[ionski kanali vođeni ligandom]] (LGIC).<ref name="Kramer" /><ref name="Fardilha"/> [[drugi glasnik|Drugi glasnici]] se mogu podijeliti u tri klase: # Hidrofilni/citosolni – topljivi su u vodi i lokalizirani su u [[citosol]]u, uključujući [[cAMP]], [[ciklički guanozin-monofosfat|cGMP]], [[Inositol-trisfosfat|IP3]], Ca²⁺, [[cADPR]] i [[Sfingozin-1-fosfat|S1P]]. Njihove glavne mete su proteinske [[kinaze]] kao pto su [[Protein-kinaza A|PKA]] i [[CGMP-zavisna protein kinaza|PKG]], koje su zatim uključene u [[fosforilacija|fosforilacijom]] posredovane odgovore.<ref name="Fardilha"/> # Hidrofobni/povezani sa membranom – nerastvorljivi su u vodi i povezani sa membranom, lokalizovani su u međumembranskim prostorima, gdje se mogu vezati za efektorske proteine povezane sa membranom. Primjeri: [[PIP3]], [[Diacil-glicerol|DAG]], [[fosfatidna kiselina]], [[arahidonska kiselina]] i [[keramid]]. Oni su uključeni u regulaciju [[kinaza]] i [[fosfataza]], faktora povezanih s G-proteinom i faktora transkripcije.<ref name="Fardilha"/> # Plinviti – može se širiti kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] i citosol, uključujući [[dušik-oksid]] i [[ugljik-monoksid]]. Oba mogu da aktiviraju cGMP i, osim što su sposobni da posreduju u samostalnim aktivnostima, mogu da rade i u koordinisanom režimu.<ref name="Fardilha"/> == Ćelijski odgovor == Ćelijski odgovor u kaskadama transdukcije signala uključuje promjenu ekspresije efektorskih gena ili aktivaciju/inhibiciju ciljanih proteina. Regulacija aktivnosti proteina uglavnom uključuje događaje fosforilacije/defosforilacije, što dovodi do njegove aktivacije ili inhibicije. To je slučaj sa velikom većinom odgovora kao posljedica vezivanja primarnih glasnika za membranske receptore. Ovaj odgovor je brz, jer uključuje regulaciju molekula koje su već prisutne u ćeliji. S druge strane, indukcija ili represija [[ekspresije gena]] zahtijeva vezivanje [[Faktori transkripcije|transkripcijskih faktora]] za [[regulatorne sekvence]] ovih gena. Transkripcijske faktore aktiviraju primarni glasnici, u većini slučajeva, zbog njihove funkcije jedarnih receptora za ove glasnike. [[Sekundarni glasnici]] kao [[Diacilglicerol|DAG]] ili Ca²⁺ također mogu indukovati ili potisnuti ekspresiju gena, putem transkripcijskih faktora. Ovaj odgovor je sporiji od prvog jer uključuje više koraka, kao što je [[transkripcija gena]], a zatim i učinak novoformiranih proteina u specifičnoj meti. Cilj bi mogao biti protein ili neki drugi gen.<ref name="Kramer"/><ref name="Fardilha"/><ref name="Stryer">{{cite book |author=Jeremy M. Berg |author2=John L. Tymoczko |author3=Lubert Stryer |title=Biochemistry|url=https://archive.org/details/biochemistry0006berg |year=2007|publisher=Freeman|location=New York|isbn=978-0716787242|edition=6. ed., 3. print.}}</ref> == Primjeri biohemijskih kaskada == U [[biohemija|biohemiji]] nekoliko važnih [[enzim]]skih kaskada i kaskada [[transdukcija signala]] učestvuje u [[metabolički put|metaboličkim putevima]] ili signalnim mrežama, u kojima su enzimi obično uključeni da [[kataliza|katalizuju]] reakcije . Naprimjer, put tkivnog faktora u [[koagulacija krvi|kaskadi koagulacije]] sekundarna [[hemostaza]] je primarni put koji vodi do formiranja [[fibrin]]a, a time i iniciranja zgrušavanja krvi. Putevi su niz reakcija, u kojima se [[zimogen]] (neaktivni prekursor enzima) [[serin]]ske [[proteaza|proteaze]] i njegovi [[glikoprotein]]ski kofaktori aktiviraju, kako bi postali aktivne komponente koje zatim katalizuju sljedeću reakciju u kaskadi, što na kraju rezultira umreženim [[fibrin]]om.<ref>Mishra, B. (2002) A symbolic approach to modelling cellular behaviour. In Prasanna, V., Sahni, S. and Shukla, U. (eds), High Performance Computing—HiPC 2002. LNCS 2552. Springer-Verlag, pp. 725–732.</ref> Drugi primjer, [[sonični jež|sonični]] [[ježev signalni put]], jedan je od ključnih regulatora [[embriogeneza|embrionsog razvoja]] i prisutan je kod svih [[bilateria]].<ref name=":0">{{cite journal | last1 = Ingham | first1 = P.W. | last2 = Nakano | first2 = Y. | last3 = Seger | first3 = C. | year = 2011 | title = Mechanisms and functions of Hedgehog signalling across the metazoa | journal = Nature Reviews Genetics | volume = 12 | issue = 6| pages = 393–406 | doi=10.1038/nrg2984 | pmid=21502959| s2cid = 33769324 }}</ref> Različiti dijelovi embrija imaju različite koncentracije ježevih signalnih proteina, koji ćelijama daju informacije kako bi se embrij pravilno i pravilno razvio u glavu ili rep. Kada put pokvari, to može dovesti do bolesti kao što je [[karcinoma baznih ćelija]].<ref name=":1">Antoniotti, M., Park, F., Policriti, A., Ugel, N., Mishra, B. (2003) Foundations of a query and simulation system for the modeling of biochemical and biological processes. In Pacific Symposium on Biocomputing 2003 (PSB 2003), pp. 116–127.</ref> Nedavne studije ukazuju na ulogu ježeve signalizacije u regulaciji odraslih matičnih ćelija uključenih u održavanje i regeneraciju tkiva odraslih. Put je također bio uključen u razvoj nekih karcinoma. Brojne farmaceutske kompanije aktivno razvijaju lijekove koji posebno ciljaju signalizaciju ježa u borbi protiv bolesti.<ref>de Jong, H. (2002) Modeling and simulation of genetic regulatory systems: a literature review. J. Comput. Biol., 9(1), 67–103.</ref> Većina biohemijskih kaskada su serije događaja, u kojima jedan događaj pokreće drugi, na linearan način. Biohemijske kaskade uključuju: *[[Komplementni sistem]] * [[Insulin]]ski signalni put * Signalni put [[zvučni jež]] * [[Wnt signalni put]] *Signalni put [[JAK-STAT]]. * Putevi [[Adrenergički receptor|adrenergičkih receptora]] *Putevi [[receptor acetilholina|acetilholinskih receptora]]. *Kaskada [[Mitogen-aktivirana protein kinaza]] Suprotno tome, negativne kaskade uključuju događaje koji su cirkularni, ili mogu uzrokovati ili biti uzrokovani višestrukim događajima.<ref>Hinkle JL, Bowman L (2003) Neuroprotection for ischemic stroke. J Neurosci Nurs 35 (2): 114–8.</ref> Negativne kaskade uključuju: *[[Ishemijska kaskada]] == Izgradnja puta == Izgradnju putanje izvele su pojedinačne grupe koje proučavaju mrežu od interesa (npr. put imunske signalizacije), kao i veliki bioinformatički konzorciji (npr. ''Reactome Project'') i komercijalni subjekti (npr. ''Ingenuity Systems''). Izgradnja puta je proces identifikacije i integracije entiteta, interakcija i povezanih napomena i popunjavanja baze znanja. Izgradnja puta može imati ili cilj vođen podacima (DDO) ili cilj vođen znanjem (KDO). Konstrukcija puta vođena podacima koristi se za generiranje informacija o odnosima gena ili proteina identificiranih u specifičnom eksperimentu, kao što je studija mikromreža.<ref name="Viswanathan">{{cite journal | last1 = Viswanathan | first1 = G. A. | last2 = Seto | first2 = J. | last3 = Patil | first3 = S. | last4 = Nudelman | first4 = G. | last5 = Sealfon | first5 = S. C. | year = 2008 | title = Getting Started in Biological Pathway Construction and Analysis | journal = PLOS Comput Biol | volume = 4 | issue = 2| page = e16 | doi=10.1371/journal.pcbi.0040016| pmid = 18463709 | pmc = 2323403 | bibcode = 2008PLSCB...4...16V }}</ref> Izgradnja puta vođena znanjem podrazumijeva razvoj detaljne baze znanja o putevima za određene domene interesa, kao što je tip ćelije, bolest ili sistem. Proces kuriranja biološkog puta uključuje identifikaciju i strukturiranje sadržaja, ručno i/ili kompjuterski prikupljanje informacija i sastavljanje baze znanja korištenjem odgovarajućih softverskih alata.<ref>Stromback L., Jakoniene V., Tan H., Lambrix P. (2006) Representing, storing and accessing. The MIT Press.</ref> Shematski prikaz koji ilustruje glavne korake uključene u procese izgradnje zasnovane na podacima i znanju.<ref name="Viswanathan"/> Za konstrukciju DDO ili KDO puta, prvi korak je izvlačenje relevantnih informacija iz relevantnih izvora informacija o entitetima i interakcijama. Dobijene informacije se sklapaju pomoću odgovarajućih formata, standarda informacija i alata za izgradnju putanje kako bi se dobio prototip puta. Put je dalje rafiniran kako bi uključio kontekstno specifične napomene kao što su vrsta, tip ćelije/tkiva ili tip bolesti. Put tada mogu verificirati stručnjaci iz domena i ažurirati ga kustosi na osnovu odgovarajućih povratnih informacija.<ref>{{cite journal | last1 = Brazma | first1 = A. | last2 = Krestyaninova | first2 = M. | last3 = Sarkans | first3 = U. | year = 2006 | title = Standards for systems biology | journal = Nat Rev Genet | volume = 7 | issue = 8| pages = 593–605 | doi=10.1038/nrg1922| pmid = 16847461 | s2cid = 35398897 }}</ref> Nedavni pokušaji da se poboljša integracija znanja doveli su do rafiniranih klasifikacija ćelijskih entiteta, kao što je GO, i do sastavljanja strukturiranih repozitorija znanja.<ref>Baclawski K., Niu T. (2006) Ontologies for bioinformatics. Cambridge (Massachusetts): Boca Raton (Florida): Chapman & Hall/CRC.</ref> Skladišta podataka, koja sadrže informacije u vezi s podacima o sekvenci, metabolizmu, signalizaciji, reakcijama i interakcijama, glavni su izvor informacija za izgradnju puteva.<ref>{{cite journal | last1 = Kashtan | first1 = N. | last2 = Itzkovitz | first2 = S. | last3 = Milo | first3 = R. | last4 = Alon | first4 = U. | year = 2004 | title = Efficient sampling algorithm for estimating subgraph concentrations and detecting network motifs | url = https://archive.org/details/sim_bioinformatics_2004-07-22_20_11/page/1746 | journal = Bioinformatics | volume = 20 | issue = 11| pages = 1746–1758 | doi=10.1093/bioinformatics/bth163 | pmid=15001476| doi-access = free }}</ref> Nekoliko korisnih baza podataka opisano je u sljedećoj tabeli.<ref name="Viswanathan" /> {| class="wikitable" |- ! '''[[Baza podataka]]''' !! '''Tip nadgledanja''' !! '''GO oznaka (Y/N)''' !! '''Opis''' |- | '''1. [[Baza podataka]] [[interakcija protein-protein]]''' || |- | [https://web.archive.org/web/20051210125225/http://www.bind.ca/ BIND]|| Ručna kuracija || N || 200.000 dokumentiranih biomolekulskih interakcija i kompleksa || |- | [https://web.archive.org/web/20131219083148/http://mint.bio.uniroma2.it/mint/ MINT] || Ručna kuracija || N || Eksperimentalno provjerene interakcije || |- | [https://web.archive.org/web/20060424071622/http://www.hprd.org/ HPRD]|| Ručno kuriranje || N || Elegantna i sveobuhvatna prezentacija interakcija, entiteta i dokaza || |- | [https://web.archive.org/web/20090616060610/http://mips.gsf.de/genre/proj/mpact/ MPact]|| Ručna i automatska kuracija || N || Yeast interactions. A part of MIPS || |- | [http://dip.doe-mci.ucla.edu/ DIP]{{Dead link|date=juni 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}||Ručna i automatska kuracija || Y || Eksperimentalno određene interakcije || |- | [http://www.ebi.ac.uk/intact IntAct]|| Manual Curation || Y || Baza podataka i sistem analize binarnih i multiproteinskih interakcija || |- | [http://icb.med.cornell.edu/services/pdz/start/PDZBase]|| Ručno kustosiranje || N || PDZ domen koji sadrži proteine || |- | [http://genomenetwork/nig.ac.jp/ GNPV]{{Dead link|date=jun 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}|| Ručno i automatizirano kuriranje || Y || Na osnovu specifičnih eksperimenata i literature || |- | [http://thebiogrid.org/ BioGrid]|| Ručno kustosiranje || Y || Fizičke i genetićke interakcije || |- | [https://web.archive.org/web/20111114103601/http://theoderich.fb3.mdc-berlin.de:8080/unihi/ UniHi] || Ručno i automatizirano kuriranje || Y || Sveobuhvatne interakcije ljudskih proteina || |- | [http://ophid.utoronto.ca/ophid/ OPHID] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230331094508/http://ophid.utoronto.ca/ophid/ |date=31. 3. 2023 }}|| Ručno kustosiranje || Y || Kombinira PPI iz BIND, HPRD i MINT || |- | '''2. [[Metabolički put]] [[baza podataka]]''' || |- | [http://ecocyc.org EcoCyc] || Ručno i automatizirano kuriranje || Y || Cijeli genom i biohemijska mašinerija ''[[E. coli]]'' || |- | [http://metacyc.org MetaCyc] || Manual Curation || N || Putevi od preko 165 vrsta || |- | [http://humancyc.org HumanCyc] || Ručno i automatizirano kuriranje || N || Ljudski metabolički putevi i ljudski genom || |- | [http://biocyc.org BioCyc] || Ručno i automatizirano kuriranje || N || Zbirka [[baza podataka]] za nekoliko organizama || |- | '''3. [[Baza podataka]] [[ćelijska signalizacija|puteva signalizacije]]''' || |- | [https://web.archive.org/web/19970218091901/http://www.genome.ad.jp/kegg/ KEGG] || Ručno kustosiranje || Y || Sveobuhvatna zbirka puteva kao što su ljudske bolesti, signalizacija, putevi obrade genetičkih informacija. Linkovi na nekoliko korisnih baza podataka || |- | [http://panther.appliedbiosystems.com/ PANTHER]{{Mrtav link}} || Ručno kustosiranje || N || Zbirka metaboličkih i signalnih puteva izgrađenih pomoću CellDesigner-a. Putevi se mogu preuzeti u SBML formatu || |- | [http://www.reactome.org/ Reaktom] || Ručno kustosiranje || Y || Hijerarhijski raspored. Opsežne veze do relevantnih baza podataka kao što su [[NCBI]], [[ENSEMBL]], [[UNIPROT]], HAPMAP, [[KEGG]], [[CHEBI]], [[PubMed]], GO. Prati PSI-MI standar || |- | [http://www.ebi.ac.uk/biomodels/ Biomodeli] || Ručno kustosiranje || Y || Stručnjaci iz domenas kurirali su mape biološke povezanosti povezane matematičke modele || |- | [https://web.archive.org/web/20121029111554/http://stke.sciencemag.org/cm/ STKE] || Ručno kustosiranje || N || Repozitorij kanonskih puteva || |- | [http://ingenuity.com/ Ingenuity Systems] || Ručno kustosiranje || Y || Komercijalna biološka baza znanja sisara o genima, lijekovima, hemijskim, ćelijskim i bolesnim procesima, te signalnim i [[metabolički put|metaboličkim putevima]] || |- | [https://web.archive.org/web/20140821051505/http://www.cancer-systemsbiology.org/datasoftware.htm Ljudska signalna mreža] || Manual Curation || Y || Ljudska signalna mreža kurirana u literaturi, najveća baza podataka ljudskih signalnih mreža || |- | [http://pid.nic.nih.gov/PID PID]{{Dead link|date=jun 2019 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} || Ručno kustosiranje || Y || Kompendij nekoliko visoko strukturiranih, sklopljenih signalnih puteva || |- | BioPP || Ručno i automatizirano kuriranje || Y || Repozitorijum bioloških puteva izgrađen pomoću CellDesignera || |} ;Oznake: *Y – Da, *N – Ne; *BIND – Mrežna baza podataka o biomolekulskoj interakciji, *DIP – Baza podataka interakcijskih proteina, *GNPV – Preglednik mrežne platforme genoma, *HPRD = referentna baza podataka o ljudskim proteinima, *MINT – baza podataka o molekularnoj interakciji, MIPS – Minhenski Informativni centar za proteinske sekvence, *UNIHI – Unified Human Interactome Online, *OPHID - Predviđena baza podataka o ljudskim interakcijama, *EcoCyc – Enciklopedija gena i metabolizma E. Coli, MetaCyc – baza podataka aMetaboličkog puta, *KEGG – Kjoto enciklopedija gena i genoma, *PANTHER – Analiza proteina kroz evolucionu relaciju Baza podataka Environ Transaction Knowledge, *STKE – Signal PANTHER Pathway Interaction Database, *BioPP – Biological Pathway Publisher. Sveobuhvatna lista resursa može se naći na http://www.pathguide.org. == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.genome.jp/kegg/ KEGG resource] * [http://genomebiology.com/2003/4/9/R60 DAVID tools] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140916104138/http://genomebiology.com/2003/4/9/R60 |date=16. 9. 2014 }} * [http://www.genmapp.org/ GenMAPP] * [http://genomebiology.com/2003/4/4/R28 GoMiner] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160101091459/http://www.genomebiology.com/2003/4/4/R28/ |date=1. 1. 2016 }} * [http://www.pathguide.org Pathguide] * [https://web.archive.org/web/20130203072322/http://www.genmapp.org/tutorials/Converting-MAPPs-between-species.pdf] [i] {{DEFAULTSORT:Biochemical Cascade}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Hemijska kinetika]] [[Kategorija:Kinetika enzima]] [[Kategorija:Hemijski procesi]] [[Kategorija:Komplementni sistem]] [[Kategorija:Transdukcija signala]] 0tdbz0bwth0ukb512cv5ekpmcwcalu3 0 498170 3916204 3645158 2026-08-03T09:18:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916204 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | naziv = "Dženge dženge" | vrsta = [[Muzički singl|singl]] | izvođač_gen = [[Ismeta Dervoz|Ismete Dervoz]] | Cover = | pozadina = drugo | objavljen = 1970. | Produciran = | Žanr = [[Pop-muzika]], [[šlager]] | trajanje = | izdavač = [[Jugoton]] | Producent(i) = | Kritike = | Prošli album = | Ovaj album = '''''Dženge dženge'''''<br/>(1970) | Sljedeći album = [[Plavi jorgovani (pjesma)|Plavi jorgovani]] <br/>(1988) }} '''Dženge dženge''' jest pjesma [[Sarajevo|sarajevske]] interpretatorke [[Ismeta Dervoz|Ismete Dervoz]], a snimljena je s njenog nastupa na [[beograd]]skom festivalu ''"Pesma leta '70"''. Uvrštena je kao jedna od pjesama na kompilacijskom albumu s ovog festivala, kojeg je objavila [[zagreb]]ačka izdavačka kuća [[Jugoton]]. ''"Dženge dženge"'' je komponirana u stilu [[šlager]]a pogodnom za izvedbe na festivalima ove vrste muzike, koja je u to vrijeme bila veoma popularna. Pjevačku izvedbu Ismete Dervoz pratio je Veliki revijski orkestar [[Radiotelevizija Beograd|Radiotelevizije Beograd]] uz [[dirigent]]sku palicu [[Ilija Genić|Ilije Genića]]. Muziku i aranžman uradio je [[Ismet Arnautalić]], a tekst [[Đorđe Novković]].<ref>{{Cite web|url= http://www.svastara.com/muzika/?biografija=932|title= ''Ismeta Krvavac - Biografija''|work= svastara.com|access-date= 12. 4. 2023|archive-date= 12. 4. 2023|archive-url= https://web.archive.org/web/20230412191921/http://www.svastara.com/muzika/?biografija=932|url-status= dead}}</ref> == Muzički primjer == * [https://www.youtube.com/watch?v=jWFoL17M4Og, Dženge dženge] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Albumi iz 1970.]] [[Kategorija:Pjesme Ismete Dervoz]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Jugotona]] s17up0f78b6mc7oasg8ti8jmks25irn 10 498446 3916054 3513950 2026-08-02T17:55:06Z KWiki 9400 3916054 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Planinski sistemi u Evropi | naslov = Planinski sistemi u [[Evropa|Evropi]] | podaciklasa = hlist | slika = [[Datoteka:Southern Pindus IMG 3592.jpg|120px]] | podaci1 = * [[Alpe]] * [[Apenini]] * [[Ardeni]] * [[Betijski Kordiljeri]] * [[Centralni masiv]] * [[Centralni sistem (Pirenejsko poluostrvo)|Centralni sistem]] * [[Dinaridi]] * [[Harz]] * [[Hibini]] * [[Iberijski sistem]] * [[Jurske planine|Jura]] * [[Kambrijske planine]] * [[Kantabrijske planine]] * [[Karpati]] * [[Kavkaske planine|Kavkaz]] * [[Krimske planine]] * [[Mátra]] * [[Parnon]] * [[Peninske planine]] * [[Pind]] * [[Pireneji]] * [[Pirin (planina)|Pirin]] * [[Rila]] * [[Rodopi]] * [[Schwarzwald]] * [[Sierra Morena]] * [[Skandinavske planine]] * [[Stara planina]] * [[Sudeti]] * [[Škotsko visočje]] * [[Tajget]] * [[Tatre]] * [[Ural (planina)|Ural]] * [[Velebit]] * [[Veliki Kavkaz]] * [[Vogezi]] }} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni za planine]] [[Kategorija:Šabloni Evrope]] </noinclude> 0rcajwd8emsyt5676xa8pzs56rb5iwl 0 500247 3916132 3536979 2026-08-03T01:52:00Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916132 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naslov = BricsCAD | logo = | programer = Bricsys nv | najnovija stabilna verzija = 23.1.06<ref>{{cite web |title=BricsCAD (Windows) Release Notes |url=https://www.bricsys.com/common/releasenotes.jsp |website=www.bricsys.com |access-date=12. 11. 2021}}</ref> | datum najnovije stabilne verzije = {{release date and age|2022|4|23}} | operativni_sistem = [[Microsoft Windows|Windows]], [[Linux]], [[macOS]] | žanr = [[Computer-aided design|CAD]] application | licenca = [[Proprietary software|Proprietary]] | veb-sajt = {{url|www.bricsys.com}} }} '''BricsCAD''' je softverska aplikacija za [[CAD|računarski potpomognuto projektovanje]] (CAD), koju je razvio Bricsys nv. Kompaniju je 2002. godine osnovao Erik de Keyser,<ref>[http://www.linkedin.com/pub/erik-de-keyser/0/b06/5a8 Erik de Keyser, CEO, Founder of Bricsys]</ref> dugogodišnji [[CAD]] preduzetnik.<ref>{{Cite web |url=http://cadinsider.typepad.com/my_weblog/2012/10/can-you-make-money-selling-500-cad-software-the-bricsys-story.html |title=Can You Make Money Selling $500 CAD Software? |access-date=5. 8. 2023 |archive-date=27. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727015022/http://cadinsider.typepad.com/my_weblog/2012/10/can-you-make-money-selling-500-cad-software-the-bricsys-story.html |url-status=dead }}</ref><ref>Randall Newton, [http://gfxspeak.com/2012/10/11/bricsys-aims-to-expand-its-low-cost-cad-empire/ Bricsys aims to expand its low-cost CAD empire], GraphicSpeak - A Jon Peddie Research Publication, October 11, 2012.</ref><ref>Randall Newton, [http://gfxspeak.com/2011/10/26/bricsys-delivers-viable-alternative-universe-for-dwg-based-cad-development/ Bricsys delivers viable alternative universe for DWG-based CAD development], GraphicSpeak - A Jon Peddie Research Publication, October 26, 2011.</ref><ref>[https://archive.today/20130711105041/http://geospatialtoday.com/gst/index.php?option=com_content&view=article&id=1671:get-brisk-with-bricscad&catid=49:interviews&Itemid=98 Get brisk with Bricscad], Geospatial Today</ref> Godine 2011. Bricsys je od Ledas-a<ref>[http://www.ledas.com/group/press_releases/?press_num=163 Menhirs NV Acquires Intellectual Property Rights from LEDAS]</ref><ref name="Grabowski">Ralph Grabowski, [http://worldcadaccess.typepad.com/blog/2011/10/exclusive-qa-what-it-means-now-that-bricsys-bought-ip-from-ledas.html Exclusive Q&A: What it means, now that Bricsys bought IP from Ledas], WorldCAD Access, October 5, 2011.</ref> preuzeo prava intelektualne svojine za alate za parametarsko projektovanje zasnovane na ograničenjima, omogućavajući razvoj aplikacija u oblastima direktnog modeliranja i dizajna sklopova. Bricsys ima sjedište u [[Ghent]]u, [[Belgija]], i ima dodatne razvojne centre u [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]] i [[Novosibirsk]]u, [[Rusija]]; [[Bukurešt]]u, [[Rumunija]] i [[Singapur]]u. Bricsys je jedan od osnivača [[Open Design Alliance]],<ref>[https://web.archive.org/web/20080509075212/http://www.opendesign.com/member_list Open Design Alliance - ODA Members]</ref> i pridružio se konzorciju BuildingSMART International <ref>{{Cite web|url=https://www.buildingsmart.org/bricsys-join-buildingsmart-international-members/|title=Bricsys join buildingSMART as international members|date=19. 12. 2016|website=buildingSMART|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20170917104315/https://www.buildingsmart.org/bricsys-join-buildingsmart-international-members/|archive-date=17. 9. 2017|url-status=dead|access-date=17. 12. 2018}}</ref> u decembru 2016. [[Datoteka:BricsCAD_User_Interface.jpg|mini|Primjer BricsCAD korisničkog interfejsa, sa 3D modelom u radnom prostoru.]] == Reference == {{Refspisak}}{{CAD softver}} [[Kategorija:CAD softver]] l6zt4jll6a5bbnghv37rahqm3o4pjzq 2 500884 3916010 3915794 2026-08-02T15:27:22Z Tulum387 155909 Započet članak Blitzkrieg Bop. 3916010 wikitext text/x-wiki "'''Blitzkrieg Bop'''", izdana pod naslovom "'''The Blitzkrieg Bop!!'''" na singl izdanju, debitantski je singl američkog [[pank-rok]] sastava [[Ramones]], objavljen u februaru 1976. Ovo je ujedno bila i uvodna pjesma na [[Ramones (album)|debitantskom albumu]] benda. Iako je autorstvo pripisano cijelom sastavu, pjesmu su napisali bubnjar [[Tommy Ramone]] (muzika i tekst) i basista [[Dee Dee Ramone]] (tekst).<ref /> Njen prepoznatljivi, jednostavni uzvik ("Hey! Ho! Let's Go!") postao je globalni poklič na sportskim događajima.<ref /> Na listi časopisa ''[[Rolling Stone]]'' iz 2004, pjesma je zauzela 92. mjesto među [[500 najboljih pjesama svih vremena]],<ref /> U martu 2005, ''[[Q magazin]]'' uvrstio ju je na 31. mjesto liste 100 najboljih pjesama sa gitarom, dok ju je ''Rolling Stone'' 2008. stavio na 18. mjesto 100 najboljih pjesama sa gitarom svih vremena.<ref /> == Nastanak i značenje == Pjesmu je većim dijelom napisao bubnjar Tommy Ramone, dok je basista Dee Dee Ramone osmislio njen naslov (pjesma je prvobitno nosila ime "Animal Hop"). Za razliku od mnogih ranih pjesama Ramonesa, tačno značenje i tema pjesme ostali su prilično neodređeni i otvoreni za različita tumačenja. Tommy Ramone je rekao da pjesma govori o mladoj publici na rock koncertu ("they're forming in a straight line", "are losing their minds", "are shouting in the back now").<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.loudersound.com/bands-artists/ramones-blitzkrieg-bop-story-behind-the-song|title=“We were looking for a song along the lines of The Bay City Rollers. Coming home from the grocery store, I just thought of a chant – ‘Hey! Ho! Let’s go!’”: The unlikely teenybop inspiration behind punk rock’s first classic single|last=Prato|first=Greg|date=25. 4. 2026|website=Louder|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Termin "[[Blitzkrieg]]" referenca je na njemačku vojnu taktiku iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], čije ime doslovno znači "munjeviti rat", odnosno brzi napad. Dee Dee Ramone izmijenio je i jedan stih: u originalnoj trećoj strofi stajalo je "shouting in the back now", ali ga je promijenio u "shoot 'em in the back now". Ideja za uzvik na početku pjesme potekla je od hita "[[Saturday Night]]" grupe [[Bay City Rollers]] iz 1973, koji počinje skandiranjem "S-A-T-U-R-D-A-Y night". Tommy Ramone želio je da i Ramonesi imaju jednako upečatljiv poklič. Stih "Hey ho, let's go" inspirisan je frazom "High, low, tipsy toe" iz pjesme "[[Walking the Dog]]" [[Rufus Thomas|Rufusa Thomasa]] iz 1963, tačnije obradom te pjesme koju su snimili [[The Rolling Stones|Rolling Stonesi]]. Članovi Ramonesa često su se šalili na račun izgovora [[Mick Jagger|Micka Jaggera]], smatrajući da zvuči više kao "hey ho" nego kao originalni tekst.<ref name=":0" /> Tommy je kasnije izjavio da mu je završni poklič pao na pamet dok se vraćao kući iz prodavnice noseći kesu s namirnicama.<ref /> == Prijem == ''[[Cash Box]]'' opisao je pjesmu kao djelo koje ima "hard rock stil, grubo oblikovan, ali zarazan svojom energijom", dodajući da je "melodija snažna, a ulični punk stav benda sastavni je dio muzike." ''Record World'' napisao je da pjesmu karakteriše "zid zvuka" (''wall of sound'') i da donosi tipično punkerske stihove. == Nasljeđe i uticaj == Debitantski album grupe Ramones koji nosi ime benda, objavljen 23. aprila 1976, danas se smatra jednim od ključnih izdanja koje je oblikovalo muzički žanr punk rocka. Muzički novinar Michael Hann istakao je da je, samim tim, singl "Blitzkrieg Bop", objavljen prije albuma, zapravo prvi artefakt punk rocka – odnosno prvi proizvod diskografske industrije koji pripada tom žanru. Incidenti na marokansko-španskoj granici 2026.{{Infokutija košarkaš | ime = Mara Lakić-Brčaninović | slika = | opis_slike = | pozicija = [[Bek šuter (košarka)|Bek]] | visina = 170 cm | težina = 65 kg | nacionalnost = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1963|08|18}} | mjesto_rođenja = Srnice, [[Gradačac]], [[SFR Jugoslavija]] }} Krajem jula 2026, otprilike 60.000 ljudi, pretežno mladih muškaraca, prešlo je granicu iz [[Maroko|Maroka]] u španski sjevernoafrički autonomni grad [[Ceuta|Ceutu]], dok je manji broj pokušao preći u [[Melilla|Melillu]], što je preopteretilo lokalne prihvatne centre i potaknulo vladu Ceute da zatraži od španske vlade proglašenje vanrednog stanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.ft.com/content/7c487af9-53a2-4088-bf14-1f2deb4247e9?syn-25a6b1a6=1|title=How 60,000 people swam to Spanish territory|website=www.ft.com|language=|access-date=1. 8. 2026}}</ref> Većina je ušla plivajući oko lukobrana [[Tarajal]] i Benzú ili pješke uz obalu.<ref>[https://www.reuters.com/world/europe/spain-installs-floating-barrier-ceuta-after-calm-night-following-border-rush-2026-08-01/ Spain installs floating barrier in Ceuta after calm night following border rush]. Michael Francis Gore. Reuters.com</ref> Španski zvaničnici izjavili su da se do 31. jula oko 50.000 osoba dobrovoljno vratilo u Maroko. Prijavljeno je najmanje 67 smrtnih slučajeva.<ref>{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2026/8/1/spain-says-migrants-leaving-ceuta-after-mass-influx-in-which-67-died|title=Spain says migrants leaving Ceuta after mass influx in which 67 died|last=Al Jazeera|first=News|website=Al Jazeera|language=|access-date=1. 8. 2026}}</ref> == Pozadina == === Granica između Španije i Maroka === Ceuta i Melilla su dva autonomna španska grada na sjevernoj obali Afrike. Granica koju ovi gradovi formiraju s Marokom jedina je vanjska kopnena granica [[Evropska unija|Evropske unije]] u Africi. Maroko polaže pravo na suverenitet nad oba grada, dok ih [[Španija]] smatra integralnim dijelom svoje teritorije. Zbog svoje lokacije, ovi gradovi su često žarišta neregularnih [[Migracija stanovništva|migracija]]. Protok ljudi kontrolišu vlade obje zemlje, a Maroko je periodično vršio politički pritisak na Španiju privremenim povećanjem propustljivosti granice, kao tokom migracijskog talasa 2021. godine. === Granični incident iz 2021. i porast prelazaka === Glavni presedan za krizu iz 2026. bio je incident iz maja 2021, kada je oko 8.000 ljudi u dva dana ušlo u Ceutu, većinom plivajući oko lukobrana. Taj događaj je uslijedio nakon diplomatske krize izazvane španskim liječenjem Brahima Ghalija, lidera Fronta Polisario, o čemu Maroko nije bio obaviješten. Pokušaji masovnih ulazaka kopnom i morem nastavili su se i narednih godina, sa značajnim prelascima organizovanim putem društvenih mreža tokom 2024. i 2025. === Sánchezova posjeta Alžiru i presuda Vrhovnog suda === Kao i 2021. godine, incident je povezan sa spornim političkim statusom Zapadne Sahare. Nakon četiri godine loših odnosa zbog španske podrške marokanskom planu autonomije za Zapadnu Saharu, Španija i Alžir su se pomirili posjetom španskog premijera Pedra Sáncheza Alžiru 20. jula 2026. godine. Nekoliko sedmica ranije, 29. juna 2026., Vrhovni sud Španije presudio je da se procedura hitnog povratka ne može primijeniti na migrante presretnute na moru, te da se za njih mora koristiti redovna imigraciona procedura. Špansko ministarstvo unutrašnjih poslova izjavilo je da su krijumčari iskoristili ovu presudu za podsticanje morskih prelazaka, dok su nevladine organizacije podsjetile da se prelasci morem dešavaju već godinama. == Tok događaja == === Porast dolazaka i preopterećeni kapaciteti === Tokom druge polovine jula 2026. zabilježen je ogroman porast neregularnih ulazaka u Ceutu plivanjem i čamcima. Gradonačelnik Ceute, Juan Jesús Vivas, zatražio je 30. jula od španske vlade da proglasi nacionalnu vanrednu situaciju, ali je odbijen. Prihvatni centri radili su sa 2.400 posto iznad kapaciteta, a hiljade migranata ostale su na ulicama bez smještaja. Spasilačke službe i Crveni krž neprestano su spašavali ljude iz vode tretirajući povrede i hipotermiju. === Masovni prelazak 30. i 31. jula === Španska vlada je 31. jula objavila da je oko 49.000 migranata ušlo u Ceutu u roku od nekoliko sati. Gradonačelnik Vivas naveo je cifru od 60.000, no zbog haosa brojke su bile podložne reviziji. Migranti, većinom mladi muškarci, plivali su oko lukobrana ili prolazili kroz kontrolne punktove na marokanskoj strani. Mediji su izvijestili o početnoj pasivnosti marokanskih snaga. Marokanske vlasti su tek kasnije zatvorile granicu kod Beni Ansara i počele zaustavljati mase. Analitičari su za New York Times izjavili da je Maroko možda namjerno ohrabrio prelaske kao odgovor na diplomatsko pomirenje Španije i Alžira. Španska vlada angažovala je vojne jedinice u Ceuti za logističku podršku i nadzor, prepuštajući policijski posao sigurnosnim snagama. === Smrtni slučajevi i situacija u Melilli === Objavljeni bilansi smrtnih slučajeva 31. jula varirali su između 41 i 67 nastradalih osoba, uz desetine tijela pronađenih na obalama Ceute i sjevernog Maroka tokom prethodnih sedmica. Migracijski pritisak proširio se i na Melillu, gdje su marokanske snage uspješno spriječile masovni prelazak, što je ipak rezultiralo zatvaranjem graničnog prelaza Beni Enzar. Zadržavanje i povratak u Maroko Španija i Maroko pojačali su 31. jula svoje snage kako bi spriječili daljnje ulaske. Započeo je masovni povratak u Maroko; do večeri se oko 48.300 ljudi vratilo dobrovoljno ili kroz ubrzane procedure. Španska vlada je, umjesto vanrednog stanja, najavila slanje dodatne policije, zakonske reforme i postavljanje novih barijera prilagođenih nedavnoj presudi Vrhovnog suda. == Reakcije i analize == '''Ceuta i ostatak Španije''' Gradonačelnik Ceute zahtijevao je hitan strukturni odgovor države zbog preopterećenih resursa grada. Premijer Pedro Sánchez suočio se s protestima i zvižducima po dolasku u Ceutu. Sánchez je masovni ulazak nazvao "napadom na teritorijalni integritet Španije", obavezavši se na vraćanje kontrole. Odgovornost je pripisao mrežama za krijumčarenje, izbjegavajući direktno okriviti Maroko, te je branio saradnju s tom zemljom. Narodna stranka okrivila je ljevičarsku vladu za sporu reakciju i lošu migracijsku politiku, dok je lider krajnje desnice (Vox), Santiago Abascal, situaciju nazvao orkestriranom invazijom i zatražio upotrebu oružanih snaga. Ljevičarski političari osudili su desničarsko korištenje krize u političke svrhe. '''Maroko''' Marokanska vlada je negirala da je ohrabrivala masovni ulazak, okrivljujući krijumčare i glasine o popuštanju granica. Ipak, španski mediji i međunarodni analitičari povezali su krizu sa širim geopolitičkim tenzijama između Španije, Maroka i Alžira. '''Evropska unija''' Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nazvala je situaciju neprihvatljivom i ponudila podršku Frontexa, tražeći od Španije da ponovo uspostavi potpunu kontrolu nad granicom. Brojne evropske zemlje oštro su reagovale. Italijanska premijerka Giorgia Meloni zatražila je suspenziju Španije iz Šengenskog prostora, tvrdeći da njena politika ugrožava evropsku sigurnost. Ovaj stav su podržale vlade Švedske, Finske, Danske, Češke i Austrije, koje su kritikovale Španiju zbog nezaštite vanjske granice EU. Kao direktan odgovor, Francuska i Italija su najavile privremeno uvođenje kontrola na granicama sa Španijom, dok se Finska počela pripremati za slične mjere. Njemački lideri naglasili su potrebu za strožim provođenjem povratka i evropskom koordinacijom. '''Izrael''' Izraelski zvaničnici su krizu iskoristili da kritikuju Španiju. Ministar Itamar Ben-Gvir ironično je "čestitao" premijeru Sánchezu na njegovoj ljevičarskoj politici, dok je ambasador u UN-u Danny Danon poručio Španiji da se pozabavi svojim "kolonijalnim enklavama" umjesto što kritikuje Izrael. Španski ministar transporta optužio je Izrael za umiješanost u krizu kao osvetu za stav Španije o ratu u Gazi. '''SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo''' U Sjedinjenim Američkim Državama, Donald Trump, JD Vance i drugi konzervativni političari predstavili su krizu kao dokaz o destruktivnosti "krajnje lijevih" imigracionih politika, upozoravajući da sličan scenarij prijeti i Americi. Elon Musk je komentarisao da evropske beneficije stvaraju preveliki podsticaj za masovne migracije. U Velikoj Britaniji, lider Reform UK-a Nigel Farage također je upozorio na posljedice ublaženih granica. '''Ujedinjene nacije''' UNICEF je zatražio hitnu i odvojenu zaštitu za ogroman broj maloljetnika bez pratnje kako bi se spriječila trgovina ljudima. Spisak finala FIFA Svjetskog prvenstva Finalna utakmica [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], 23. izdanja [[FIFA]]-inog takmičenja za [[Spisak muških nogometnih reprezentacija|muške reprezentacije]], odigrana je 19. jula 2026. na [[Stadion MetLife|stadionu MetLife]] u [[East Rutherford|East Rutherfordu]], [[New Jersey]], u metropolitanskom području New Yorka. U njoj su se sastale reprezentacija Španije, te branilac naslova, reprezentacija Argentine. Na turniru je sudjelovalo ukupno 48 ekipa, a zemlje domaćini bili su Kanada, Meksiko i Sjedinjene Američke Države, zajedno sa 45 reprezentacija koje su svoj plasman izborile kroz kvalifikacije organizovane pod okriljem 6 FIFA-inih konfederacija. Od 48 reprezentacija koliko je uzelo učešće u grupnoj fazi takmičenja u nokaut fazu plasirala su se 32 tima. Na putu do finala Španija je kao prva završila u grupi H (sa dvije pobjede i jednim remijem), nakon čega je u šesnaestini finala savladala Austriju, u osmini finala Portugal, u četvrtini Belgiju, a u polufinalu Francusku. Argentina je završila kao prva u svojoj grupi s tri pobjede, a potom je porazila Zelenortske Otoke u šesnaestini, Egipat u osmini finala, Švicarsku u četvrtfinalu, te Englesku u polufinalu. Finalnoj utakmici na stadionu prisustvovalo je 80.663 ljudi, a glavni sudija bio je Slavko Vinčić iz Slovenije. Krajem prvog poluvremena priliku za gol imao je i Marc Cucurella, ali je njegov udarac završio pored gola. U drugom poluvremenu Ferran Torres zaprijetio je udarcem glavom, ali je argentinski golman još jednom dobro reagovao. Pred kraj regularnog dijela utakmice argentinski veznjak, Enzo Fernandez, zaradio je drugi žuti karton zbog neopreznog starta, nakon čega je isključen. Ubrzo nakon toga, Yamal je zaprijetio iz slobodnjaka, ali je Martinez ponovno sačuvao svoju mrežu. Budući da nakon 90 minuta nije bilo pogodaka, susret je otišao u produžetke. U drugom produžetku Španija je napokon povela; Torres, koji je ušao sa klupe, primio je loptu nakon što ju je glavom spustio Nico Williams, te lijevom nogom pogodio za pobjedu Španije od 1:0. Nakon utakmice izbila je tuča u kojoj je sudjelovao i argentinski reprezentativac Leandro Paredes. Ovom pobjedom Španija je osvojila svoj drugi naslov svjetskog prvaka, prvi nakon 2010, te postala prva država koja je istovremeno držala naslove svjetskih prvaka u muškoj i ženskoj konkurenciji, nakon što je ženska selekcija osvojila naslov 2023. Ferran Tores proglašen je igračem utakmice. U finalu je zabilježen i rekord po broju odbrana golmana u historiji finala SP - Emiliano Martinez upisao ih je čak 11. Utakmici je prethodila završna svečanost turnira, a bilo je ovo i prvo finale SP s nastupom tokom poluvremena, zbog čega je odmor trajao više od 27 minuta. što nije bilo u skladu s protokolom IFAB-a (Međunarodnog odbora nogometnih saveza). .... .... ............. FIFA Svjetsko prvenstvo je međunarodno fudbalsko takmičenje u kojem učestvuju muške reprezentacije članice FIFA-e, svjetskog upravljačkog tijela za fudbal. Prvenstvo se održava svake 4 godine od 1930, osim 1942. i 1946, kada nije održano zbog Drugog svjetskog rata. Finale predstavlja posljednju utakmicu turnira, koju igraju dvije preostale reprezentacije, a njen ishod određuje koja će reprezentacija biti proglašena svjetskim prvakom. Igra se jedna utakmica koja se odlučuje u regularnom vremenu, a ako je rezultat neriješen, igraju se produžeci. Ako ni produžeci ne odluče pobjednika, on se određuje izvođenjem jedanaesteraca, prema pravilima koja su na snazi od 1986. Prije toga, finale koje bi i nakon produžetaka završilo remijem igralo bi se ponovo, iako to nikada nije bilo potrebno. Pravilo zlatnog gola važilo je tokom produžetaka na prvenstvima 1998. i 2002, ali nikada nije primijenjeno u finalu. Jedini izuzetak od ovog formata bilo je SP 1950, koje je završeno završnom grupom od četiri reprezentacije po ligaškom sistemu; odlučujuća utakmica te grupe često se smatra de facto finalom tog prvenstva, također i prema stavu FIFA-e. Reprezentacija koja pobijedi u finalu osvaja Trofej FIFA Svjetskog prvenstva, a ime pobjedničke države ugravira se na donjoj strani trofeja. Od ukupno 80 reprezentacija koje su nastupile na Svjetskom prvenstvu, njih 13 je igralo u finalu, a 8 je osvojilo naslov svjetskog prvaka. Brazil, jedina reprezentacija koja je učestvovala na svakom Svjetskom prvenstvu, ujedno je i najuspješnija, sa pet osvojenih titula i dva druga mjesta. Italija i Njemačka imaju po četiri naslova, pri čemu je Njemačka igrala najviše finala – ukupno osam. Aktuelni prvak Argentina ima tri titule, Urugvaj i Francuska po dvije, dok Engleska i Španija imaju po jednu. Čehoslovačka, Mađarska, Švedska, Nizozemska i Hrvatska igrale su u finalu, ali nikada nisu osvojile naslov. Do sada su u finalima Svjetskog prvenstva nastupale isključivo reprezentacije iz Evrope (UEFA) i Južne Amerike (CONMEBOL). U posljednjem finalu, odigranom 2022. godine na stadionu Lusail u Kataru, Argentina je nakon izvođenja jedanaesteraca pobijedila Francusku na posljednjem izdanju finala Svjetskog prvenstva, održanog u Kataru, na stadionu Lusail 2022. godine.. == Kasniji život == Nakon smrti svog supruga 1938. godine, napustila je Austriju i otišla u egzil u Švicarsku, gdje je umrla u Vitznauu na Lucernskom jezeru 1947. Prvobitno je sahranjena u kapeli Dux u Schaanu, a njeni posmrtni ostaci naknadno su premješteni u katedralu svetog Florijana u Vaduzu 1960. '''Mara Lakić-Brčaninović''' (18. august 1963, Srnice kod [[Gradačac|Gradačca]]) bivša je jugoslavenska i bosanskohercegovačka košarkašica i trenerica. Igrala je na poziciji beka, a tokom karijere bila je članica [[Ženska košarkaška reprezentacija Jugoslavije|reprezentacija Jugoslavije]] i [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]]. Smatra se jednom od najuspješnijih košarkašica iz Bosne i Hercegovine, koja je značajno obilježila razvoj ženske košarke u Tuzli, bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Djetinjstvo i obrazovanje == Djetinjstvo je provela u selu Srnice kod Gradačca, gdje je prve sportske korake napravila u Osnovnoj školi Petar Kočić. Odrastala je u sredini u kojoj je sport imao važnu ulogu, te se kao djevojčica, pored [[Košarka|košarke]], bavila i [[Odbojka|odbojkom]] i [[Rukomet|rukometom]]. Sa 14 godina seli u [[Tuzla|Tuzlu]], gdje upisuje srednju ekonomsku školu i počinje se ozbiljnije posvećivati košarci u klubu [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|Jedinstvo Aida]]. Nakon završetka srednje škole, na nagovor trenera Mihajla Vukovića, upisuje Pedagošku akademiju (DIF), koju kasnije završava. == Igračka karijera == Profesionalnu karijeru započela je u tuzlanskom klubu Jedinstvo Aida, gdje je provela najveći dio igračkih godina. S klubom je osvojila prvenstvo Jugoslavije 1988, a bila je i dio zlatne generacije koja je 1989. godine osvojila titulu prvaka Evrope. Kao kapiten ekipe, zajedno sa Razijom Mujanović, predvodila je tim koji je ostavio dubok trag u evropskoj košarci i smatra se jednom od najznačajnijih generacija ženskog sporta na prostoru bivše Jugoslavije. Tokom karijere igrala je i u inostranstvu, nastupajući u Švicarskoj, Italiji, Turskoj i Njemačkoj. Profesionalnu igračku karijeru završila je 1998. Kao reprezentativka Jugoslavije ostvarila je značajne međunarodne uspjehe. Najveći uspjeh bilo je osvajanje srebrne medalje na [[Olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama u Seulu 1988.]] Također je osvojila srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu 1990. i Evropskom prvenstvu 1991. godine. Nakon [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] nastupala je za reprezentaciju Bosne i Hercegovine, s kojom je osvojila zlatnu medalju na [[Mediteranske igre|Mediteranskim igrama]] 1993. == Trenerska karijera == Nakon završetka igračke karijere napravila je pauzu dugu 11 godina, nakon čega se vraća košarci. U tom periodu preuzima značajnu ulogu u Košarkaškom klubu Jedinstvo iz Tuzle. Tu je obavljala funkcije direktorice i trenerice kluba, radeći na njegovoj stabilizaciji i razvoju mladih igračica. Također je bila uključena u rad reprezentativnih selekcija Bosne i Hercegovine, uključujući funkciju selektorice mlađih kategorija. == Privatni život == Tokom boravka u inostranstvu upoznala je supruga, s kojim je živjela u Njemačkoj, gdje je dobila kćerku [[Melisa Brčaninović|Melisu]], također košarkašicu i reprezentativku Bosne i Hercegovine. Pored sportskih aktivnosti, učestvovala je u društvenim i sportskim manifestacijama, između ostalog kao predsjednica žirija Izbora najboljeg sportiste Bosne i Hercegovine 2017, te kao predsjednica Sportskog saveza Grada Tuzle. Živi i radi na relaciji Koln-Tuzla. '''Religijski ekskluzivizam''' (ili '''ekskluzivitet''') jeste doktrina ili uvjerenje da je samo jedna određena religija ili sistem vjerovanja istinit. Razlikuje se od religijskog pluralizma. == Budizam == Neki pokušaji su napravljeni kako bi se budizam prikazao u ekskluzivističkom okviru, ističući da su oni koji ne prihvataju Budina učenja, poput Plemenitog osmostrukog puta, osuđeni na ponavljanje ciklusa patnje kroz beskonačna reinkarniranja; dok oni koji slijede pravi put mogu dostići prosvjetljenje. Neobudističke grupe ponekad smatraju svoju tradiciju pravim putem do prosvjetljenja i aktivno evangeliziraju one koje smatraju onima koji žive u tami. Međutim, mnogi sljedbenici istočnih religija nisu ekskluzivisti. Naprimjer, postoje milioni budista koji sebe smatraju i sljedbenicima konfučijanizma ili taoizma. Perry Schmidt-Leukel je ukazao da je parabola o slijepima, koja pokušava opisati slona u Mesneviji Mevlane Dželaluddina Rumija, a čije je izvorno porijeklo u budističkom Pali kanonu, više vezana za vjersku ekskluzivnost nego za pluralizam u budističkom kontekstu. U budističkom kontekstu, slon se odnosi na istinsku dharmu, slijepi se odnose na one koji imaju poglede suprotne Budinom učenju, vidovita osoba odnosi se na kralja koji je bio Buda u svom prethodnom životu, a jasna poruka teksta jeste da slijepi ljudi ne mogu ući na put istinskog spasenja, što je u tekstu izraženo riječima da slijepi "ne mogu prevazići Samsaru". Jedino Bude pokazuju put spasenja i oni će osigurati sredstva za prelazak rijeke Samsare. Parabola završava veoma jasnom analogijom: Svjetlost ostalih učitelja je poput svjetlosti krijesnice, dok Budina svjetlost sija poput sunca: "Kada se pojavi taj prosvjetitelj, svjetlost krijesnice nestaje i više ne sija." == Kršćanstvo == <blockquote>''Više informacija: [[Kršćanstvo i druge religije]]''</blockquote>Neki kršćani tvrde da je vjerski pluralizam nevažeći ili samoproturječan pojam. Maksimalni oblici vjerskog pluralizma tvrde da su sve religije podjednako istinite, ili da jedna religija može biti istinita za neke, a druga za druge. Većina kršćana smatra da je ta ideja logički nemoguća s obzirom na načelo kontradikcije. Dvije najveće kršćanske grane, Katolička crkva i Istočna pravoslavna crkva, obje tvrde da su "jedna istinita crkva" i da "izvan istinite Crkve nema spasenja"; međutim, protestantizam, koji ima mnoge različite denominacije, nema dosljednu doktrinu po tom pitanju i ima različite stavove o vjerskom pluralizmu. Brojne kršćanske denominacije tvrde da jedino one predstavljaju jednu istinitu crkvu – crkvu kojoj je Isus dao svoju vlast u Velikom nalogu. Katolička crkva, Istočna pravoslavna crkva, Orijentalna pravoslavna zajednica i Asirska crkva Istoka svaka sebe smatra kao jedinu i originalnu crkvu. Tvrdnja o tituli "jedne istinite crkve" odnosi se na prvu od Četiri obilježja Crkve navedena u Nicejskom vjerovanju: "jedna, sveta, katolička i apostolska crkva". Pojam raskola donekle ublažava suprotstavljene tvrdnje između nekih crkava – raskol se potencijalno može popraviti. Naprimjer, Katolička i Istočna pravoslavna crkva svaka drugu smatra raskolničkom, ali ne i heretičkom. Pripadnici glavnih protestantskih struja smatraju sve krštene kršćane članovima "duhovne kršćanske Crkve", koja nije vidljiva niti institucionalna; ovo uvjerenje se ponekad naziva teološkim terminom "nevidljiva crkva". Neki drugi kršćani, poput anglikanaca anglokatoličke orijentacije, zastupaju verziju teorije grana koja uči da istinitu kršćansku Crkvu čine anglikanske, istočnopravoslavne, starokatoličke, orijentalno-pravoslavne, skandinavske luteranske i rimokatoličke grane. == Hinduizam == <blockquote>''Više informacija: [[Hinduizam i druge religije]], [[Hindutva]], [[Āstika i nāstika|Āstika]] [[Āstika i nāstika|i nāstika]], [[Mleccha]]''</blockquote> == Islam == <blockquote>Više informacija: Islam i druge religije, Podjele svijeta u islamu, Islamizam</blockquote>Muslimani vjeruju da je Allah objavio Kur'an Muhammedu. Ostale islamske knjige koje se smatraju Božijom objavom prije Kur'ana, a koje su u Kur'anu navedene po imenu, jesu Tevrat (Tora) objavljen vjerovjesnicima i poslanicima među Sinovima Izraelovim, Zebur (Psalmi) objavljen Davudu (Davidu) i Indžil (Evanđelje) objavljeno Isau (Isusu). Kur'an također spominje da je Allah objavio Svitke Ibrahimu i Musau. Međutim, većina muslimana smatra da su prethodne poruke i objave djelimično izmijenjene ili iskvarene tokom vremena i smatraju Kur'an nepromijenjenom i konačnom Allahovom objavom. Vjerski pojmovi i prakse uključuju pet stubova islama, koji su osnovni pojmovi i obavezni obredi ibadeta, te slijeđenje islamskog prava, koje se tiče gotovo svakog aspekta života i društva, obuhvatajući sve od bankarstva i dobrobiti do ratovanja i zaštite okoliša. U praksi, međutim, ni uključivanje Jevreja i kršćana ni militantni ekskluzivizam prema "paganima" nije uvijek bio primjenjivan. Trinitarni kršćani su optuživani za idolopoklonstvo zbog svog štovanja ikona i ponekad su tretirani kao politeisti zbog doktrina Trojstva i Utjelovljenja. Islam Jevreje, kršćane i Sabijce koji su iskreni u vjeri smatra "ljudima Knjige". Učenjaci glavnih islamskih sekti komentarisali su da je sekta koja je postigla spasenje u ovom hadisu ona kojoj oni sami pripadaju. Naprimjer, po mišljenju sunijskih učenjaka poput Abū l-Ḥusayna al-Malaṭīja, 'Abd al-Qāhira al-Baghdādīja, Abū l-Muzaffara al-Isfarā'inīja, al-Shahrastānīja, spašena sekta bili su suniti; prema ismailskom učenjaku Abū Tammāmu al-Khawārazmīju, to su bili ismaili; a prema uglednom mu'tazilskom učenjaku Qāḍīju 'Abd al-Jabbāru, sekta koja je postigla spasenje bili su mu'taziliti. == Judaizam == Most Jews believe that the God of Abraham is the one true God. The Jews believe the God of Abraham entered into a covenant with the ancient Israelites, marking them as his Chosen People, giving them a mission to spread the concept of monotheism. Jews do not consider their chosenness to be a mark of superiority to other nations, but a responsibility to be an example of behavior for other nations to emulate. Većina Jevreja vjeruje da je Abrahamov Bog jedini pravi Bog. Jevreji vjeruju da je Abrahamov Bog sklopio Savez s drevnim Izraelitima, označivši ih kao Izabrani narod, dajući im misiju širenja koncepta monoteizma. Jevreji ne smatraju svoju izabranost znakom nadmoći nad ostalim narodima, već odgovornošću da budu primjer ponašanja koji će ostali narodi oponašati. == Također pogledajte == * Jedina prava crkva * Extra Ecclesiam nulla salus * Španska inkvizicija * Mleccha * Moralni apsolutizam * Dalit * 73 sekte (hadis) * Sektaško nasilje * Vjerski suprematizam * Vjerska diskriminacija * Vjerska netolerancija * Teokratija '''Spiro Denkov''' (1919, Jučbunar, Sofija – 10. septembar 1996, Tel Aviv) bio je bugarski društveni aktivista i učesnik akcija spašavanja bugarskih Jevreja tokom Drugog svjetskog rata. Nosilac je priznanja "Pravednik među narodima". == Biografija == Rođen je 1919. godine. Tokom Drugog svjetskog rata živio je u četvrti Jučbunar u Sofiji, gdje je štitio i pomagao jevrejskim porodicama u potrebi. Nakon što je njegov prijatelj Miko Ofer uhapšen i u maju 1943. upućen u sabirno-tranzitni logor Somovit, Denkov ga je često posjećivao. Donosio mu je hranu i prenosio pisma njegove porodice i prijatelja. Nekoliko jevrejskih porodica skrivao je u vlastitom domu kako bi ih zaštitio od deportacije. U knjizi "Hronike Jevreja Bugarske" ističe se da Denkov nije djelovao sam, ali da nije bio samo učesnik u tim aktivnostima, već i njihov aktivni inicijator. Denkov je pomagao Jevrejima deportovanim iz Sofije i Burgasa da pređu granicu s Rumunijom, odakle su dalje odlazili u Palestinu. Na taj način spasio je 28 ljudi. Nakon rata nastavio je s tim aktivnostima, izlažući se ličnom riziku. Zbog toga su ga 1947. nove komunističke vlasti u Bugarskoj uhapsile, te je proveo sedam mjeseci u zatvoru. Dana 5. januara 1971. izraelski memorijalni centar, Yad Vashem, dodijelio mu je počasno zvanje "Pravednik među narodima". Godine 1979. preselio se u Izrael, gdje su njegovi prijatelji pred vlastima zagovarali dodjelu državljanstva. Veći dio života u Izraelu proveo je u Jaffi. Bio je oženjen Reginom Denkov, sa kojom ima sina Stojka. Godine 1988. dodijeljeno mu je zvanje počasnog građanina Tel Aviva. Preminuo je 1996. godine u Tel Avivu. Sahranjen je na groblju Kirjat Šaul. '''Papinska bula''' je određena vrsta [[Dokument|dokumenta]] ili [[Povelja|povelje]] izdata od [[Papa|pape]] ili [[Katolička crkva|Katoličke crkve]]. Ime je dobila po [[Pečat|pečatu]] (''buli''), koji se tradicionalno dodavao radi njene autentifikacije. == Historija == Papinske bule postoje barem od 6. vijeka, ali se kao takve ne spominju do kraja 13. vijeka, i to samo u internim nezvaničnim prilikama. Do 15. vijeka postaju termin u službenoj upotebi, kada je jedan od ureda [[Apostolska kancelarija|Apostolske kancelarije]] nazvan "registar bula" (''registrum bullarum''). Dolaskom pape [[Papa Lav IX|Lava IX]] na čelo Crkve 1048. razvija se jasna razlika između dviju vrsta bula, s većim ili manjim stepenom svečanosti. Većina "velikih bula" koje postoje imaju karakter potvrda vlasništva ili zaštitnih povelja dodijeljenih [[Samostan|samostanima]] i vjerskim institucijama. U razdoblju kada je bilo mnogo krivotvorenja takvih dokumenata, oni koji su pribavljali bule iz [[Rim|Rima]] nastojali su osigurati da njihova autentičnost ne bude dovedena u pitanje. Potvrda pape je, pod određenim uslovima, mogla predstavljati dovoljan dokaz prava u slučajevima kada je izvorni dokument bio izgubljen ili uništen. Od 12. vijeka papinske bule nose olovni pečat s likovima apostola [[Sveti Petar|svetog Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]] na jednoj strani, te imenom pape na drugoj. Iako su se bule prvobitno izdavale za različite vrste javne komunikacije, od 13. vijeka rezervisane su za najsvečanije prilike. Papirus se gotovo ujednačeno koristio kao materijal za ove dokumente, sve do početka 11. vijeka, nakon čega ga brzo mijenja grubi [[pergament]]. Savremeni naučnici retroaktivno koriste izraz ''bula'' da opišu svaki papinski dokument izdat u formi [[Dekretali|dekreta]] ili [[Privilegija (kanonsko pravo)|privilegije]], svečanog ili običnog, pa čak i neke manje složene dokumente u formi pisma. U popularnoj upotrebi, naziv se koristi za svaki papinski dokument koji sadrži metalni pečat. Danas je bula jedini pisani oblik u kojem se papa naziva ''Episcopus Servus Servorum Dei'' (biskup, sluga slugâ Božijih). Iako su papinske bule ranije uvijek nosile metalni pečat, danas se to čini samo u najsvečanijim prilikama. Papinska bula danas predstavlja najsvečaniji oblik javnog dekreta ili otvorenog pisma koje izdaje [[Sveta Stolica|Vatikanska kancelarija]] u ime pape. == Format == Format bule ranije je započinjao jednim redom velikih, izduženih slova koji je sadržavao tri elementa: ime pape, papinsku titulu "''Episcopus Servus Servorum Dei''" ("biskup, sluga slugâ Božijih") i njen incipit, odnosno prve riječi na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] po kojima je bula dobijala naziv u evidenciji, iako one nisu nužno ukazivale na njen sadržaj. Glavni tekst je bio jednostavno struktuisan i nije imao strogo utvrđene konvencije oblikovanja. Završni dio sadržavao je kratki ''datum'' s mjestom izdavanja, dan u mjesecu i godinu pontifikata pape, kao i potpise, uz koje je pečat bio pričvršćen. Kod najsvečanijih bula papa je lično potpisivao dokument, koristeći potpis ''Ego N. Catholicae Ecclesiae Episcopus'' ("Ja, N, biskup Katoličke crkve"). Nakon potpisa slijedio bi složeni monogram, potpisi svjedoka i pečat. U savremenoj praksi dokument u ime pape potpisuje član Rimske kurije, najčešće državni [[kardinal]], te se monogram izostavlja. == Pečat == Najprepoznatljivija karakteristika bule bio je metalni pečat, koji je obično bio izrađen od olova, ali je u posebno svečanim prilikama bio pravljen od [[Zlato|zlata]], kao što su to bili pečati na bizantskim carskim dokumentima (npr. [[Zlatna bula]]). Na prednjoj strani, koja je u početku bila prikazana prilično grubo, prikazivali su se rani očevi Rimske crkve, [[Apostol|apostoli]] sveti Petar i sveti Pavao, označeni slovima SPA•SPE ili SPASPE (latinski: "Sanctus Paulus" i "Sanctus Petrus"). Sveti Pavao, s lijeve strane, bio je prikazan s dugom kosom i dugom šiljastom bradom sastavljenom od zakrivljenih linija, dok je sveti Petar, s desne strane, bio prikazan s kovrdžavom [[Kosa (glava)|kosom]] i kraćom [[Brada|bradom]], sastavljenom od kupolastih zrnaca (reljefnih tačkica). Svaka glava bila je okružena krugom tih zrnaca, a rub pečata bio je okružen dodatnim prstenom od istih zrnaca, dok su se same glave razdvajale prikazom [[Krst|krsta]]. Na poleđini se nalazilo ime pape koji je izdao dokument, u nominativu latinskog jezika, s slovima "PP", što označava titulu ''Pastor Pastorum'' (''Pastir pastira''). Ovaj disk je potom bio pričvršćen za dokument ili užetom od [[Konoplja (rod)|konoplje]], u slučaju sudskih i izvršnih pisama, ili crveno-žutom [[Svila|svilom]], u slučaju pisama milosti, koja je bila provučena kroz proreze na pergamentu dokumenta. Izraz "bulla" potiče od latinske riječi "bullire" ("ključati"), i odnosi se na činjenicu da je materijal od kojeg je pečat izrađen, bilo da je od [[Vosak|voska]], [[Olovo|olova]] ili zlata, morao biti zagrijan kako bi se omekšao za utiskivanje. Godine 1535. firentinski gravir Benvenuto Cellini bio je plaćen 50 skuda da izradi novu metalnu matricu koja će se koristiti za utiskivanje olovnih bula pape [[Pavao III|Pavla III]]. Cellini je zadržao ključne ikonografske elemente, poput lica dvojice apostola, ali ih je izradio s puno većom pažnjom prema detaljima i umjetničkoj osjetljivosti nego što je to bio slučaj ranije. Na poleđini pečata dodao je nekoliko [[Ljiljan (simbol)|ljiljana]] (fleur-de-lis), [[Heraldika|heraldički znak]] porodice Farnese, iz koje je papa Pavao III poticao. Od kraja 18. vijeka, olovna bula zamijenjena je crvenim pečatom tinte sv. Petra i Pavla, s imenom vladajućeg pape koje okružuje sliku, iako su vrlo formalna pisma, poput bule pape Ivana XXIII kojom je sazvao Drugi vatikanski sabor, i dalje dobivala olovni pečat. Originalne papinske bule postoje u većem broju tek od 11. vijeka, kada je došlo do prijelaza s krhkog papirusa na izdržljiviji pergament. Nijedna nije u potpunosti sačuvana iz vremena prije 819. godine. Međutim, neke originalne olovne bule i dalje postoje i potiču iz 6. vijeka == Sadržaj == <blockquote>''Glavni članak: Spisak papinskih bula''</blockquote>Što se tiče sadržaja, bula je jednostavno format u kojem se pojavljuje dekret pape. Svaka tema može biti obrađena u buli, a mnoge su bile ili jesu, zakonski dekreti, imenovanja biskupa, dispenzacije, ekskomunikacije, apostolske konstitucije, kanonizacije i sazivi. Bula je bila ekskluzivan format pisma iz Vatikana sve do 14. vijeka, kada su se pojavila papinska pisma. Pisma su manje formalni oblik papinske komunikacije i autentifikovana su voskom, a sada crvenim pečatom od [[Tinta|tinte]], na kojem je prikazan [[Prsten ribara]]. == Također pogledajte == * Abrevijator * Krstaška bula * Kanonsko krunisanje * Edikt * Enciklika * Fetva * Rota (papinski potpis) == Reference == '''Head Start''' je jedan od najstarijih, najvećih i najskupljih programa [[Kompenzacijsko obrazovanje|kompenzacijskog obrazovanja]] u svijetu. Njegov cilj je pomoći [[Dijete|djeci]] koja odrastaju u težim uvjetima, posebno djeci iz [[Siromaštvo|siromašnijih]] i socijalno ugroženih porodica, iz slabije obrazovanih sredina i nepovoljnih četvrti; kako bi im se povećale obrazovne šanse i smanjile nejednakosti. Program također nastoji ublažiti društvene probleme poput [[Kriminal|kriminala]], [[Zloupotreba psihoaktivnih supstanci|konzumacije droga]], [[Alkoholizam|alkoholizma]] i ovisnosti o [[Socijalna pomoć|socijalnoj pomoći]], pri čemu se ponekad uključuju i [[Roditelj|roditelji]]. Postoje i posebni programi za ranjive skupine, kao što su djeca migrantskog porijekla. Do 2007. u programu je sudjelovalo oko 24 milijuna predškolske djece u SAD-u. Godine 2006. uključeno je više od 909.000 djece i porodica, uz budžet veći od 6,7 milijardi američkih dolara. Program zapošljava više od 200.000 plaćenih djelatnika i preko 130.000 volontera, a u SAD-u se provodi oko 1.600 Head Start projekata. == Podjela == Postoje tri glavna tipa programa: * Early Head Start – ovaj program podržava [[Trudnoća|trudnice]] iz siromašnijih slojeva, malu djecu i njihove porodice. Može se provoditi kroz [[Vrtić|vrtiće]], kućne posjete ili grupne sastanke. Uključuje edukaciju roditelja o odgoju djece, savjetovanje za probleme poput [[Ovisnost|ovisnosti]], pomoć u finansijskim, zdravstvenim i porodičnim problemima, te jačanje roditeljskih vještina i razumijevanja potreba djeteta. * Head Start – namijenjen djeci iz socijalno ugroženih porodica s fokusom se na obrazovnu i socijalnu podršku, uključujući pomoć u učenju i [[Domaća zadaća|domaćim zadacima]], posjete [[Muzej|muzejima]] i kulturnim događajima, aktivnosti poput [[Čitanje|čitanja]] i kuhanja, razvoj socijalnih i obrazovnih vještina. * Migrant and Seasonal Head Start – program za djecu migranata i sezonskih radnika, prilagođen njihovom načinu života i čestim mijenjanjima boravišta. == Rezultati == Učinci programa Head Start nisu jednoznačni i različiti autori dolaze do drugačijih zaključaka. Levitt i Dubner (2005) smatraju da program nema dugoročne obrazovne efekte, jer se početne prednosti djece vremenom gube. Magnuson, Ruhm i Waldfogel (2004) nalaze mješovite rezultate; djeca u početku imaju bolje matematičke i čitalačke vještine, ali se te razlike smanjuju do kraja prve školske godine, dok problemi u ponašanju mogu ostati prisutni. Currie i Thomas (1995) pokazuju da su pozitivni efekti jači i dugotrajniji kod bijele djece nego kod crne i hispanske populacije. Datta (1976), te Lee i saradnici (1990) navode da djeca u programu u početku imaju viši IQ u odnosu na kontrolne grupe, iako se ta razlika kasnije smanjuje, ali ne nestaje u potpunosti. Werner (1997) smatra da program ima pozitivne dugoročne učinke, uključujući smanjenje problema u školi, kriminala i zloupotrebe droga. Analiza američkog Kongresa iz 2005. pokazuje da djeca iz Head Starta imaju nešto bolje rezultate u odnosu na djecu iz drugih predškolskih programa, te da su efekti veći ako dijete ranije uđe u program. == Reference == == Literatura == * Wassilios E. Fthenakis: ''Pädagogische Ansätze im Kindergarten.'' Beltz, Weinheim/Basel 2000, <nowiki>ISBN 3-407-62408-5</nowiki>. (njemački) * Valora Washington, Ura Jean Oyemade Bailey: ''Project Head Start: models and strategies for the twenty-first century.'' (= ''Garland reference library of social science.'' 827). Garland, New York et. al. 1995, <nowiki>ISBN 0-8153-0800-0</nowiki>. (engleski) * Jeanne Ellsworth, Lynda J. Ames (urednici): ''Critical perspectives on Project Head Start: revisioning the hope and challenge.'' (= ''Suny series, youth social services, schooling, and public policy''). State University of New York Press, Albany (New York) 1998, <nowiki>ISBN 0-7914-3928-3</nowiki>. (engleski) * Valora Washington, Ura Jean Oyemade Bailey: ''Project Head Start: past, present, and future trends in the context of family needs.'' (= ''Garland reference library of social science.'' 377). Garland, New York et. al. 1987, <nowiki>ISBN 0-8240-8521-3</nowiki>. (engleski) '''Herpes zoster ophthalmicus (HZO)''', također poznat pod nazivom oftalmološki zoster, je [[herpes zoster]] koji zahvata [[oko]] ili okolno područje. Česti znakovi uključuju osip na čelu s oticanjem kapka. Može se pojaviti i [[bol]] i crvenilo oka, rožnice ili uvee, te osjetljivost na svjetlost. Povišena temperatura, [[parestezija]] i alodinija (pojačana osjetljivost na [[dodir]]) u blizini oka mogu prethoditi pojavi osipa. Komplikacije mogu uključivati [[Sljepoća|oštećenje vida]], povišen [[očni pritisak]], hroničnu bol i [[moždani udar]]. Osnovni mehanizam nastanka oboljenja je reaktivacija latentnog virusa [[Varicella zoster virus|varicella-zoster]] (VZV) u trigeminalnom gangliju koji je povezan sa [[Oftalmički živac|oftalmičkim živcem]], tj. prvu granu [[Trigeminalni živac|trigeminalnog živca]]. Dijagnoza se uglavnom postavlja na osnovu [[Znakovi i simptomi|znakova i simptoma]]. Alternativno se može uzeti tečnost iz osipa i analizirati na prisustvo VZV DNK pomoću real-time PCR metode. Ovaj test je brz, jednostavan za izvođenje i veoma osjetljiv i specifičan metod za dijagnosticiranje ovog stanja. Liječi se uglavnom antivirusnim tabletama, poput [[Aciklovir|aciklovira]]. Steroidne kapi za oči također se mogu koristiti, kao i kapi koje šire zjenicu. Vakcina protiv herpes zostera preporučuje se za prevenciju kod osoba starijih od 50 godina. == Znakovi i simptomi == === Koža === * Viralni prodrom * Preherpetična neuralgija * Osip koji prelazi iz papula u vezikule, zatim u pustule i kraste * Hutchinsonov znak: zahvaćenost kože vrha nosa, što indicira uključenost nazocilijarnog živca. Iako prisutnost ovog znaka povećava vjerovatnoću očnih komplikacija povezanih s HZO, njegovo odsustvo ne isključuje zahvaćenost oka * Raširena pojava kod osoba sa imunodeficijencijom === Rožnica === * Epitel: tačkaste erozije epitela i pseudodendriti: često uz prednje stromalne infiltrate. Javljaju se 2 do 3 dana nakon pojave osipa i prolaze unutar 2 do 3 sedmice. Česta pojava. * Stroma: ** Numularni keratitis: granulasti depoziti u prednjoj stromi. Javlja se unutar 10 dana od pojave osipa. ** Nekrotizirajući intersticijalni keraktitis: karakterišu ga stromalni infiltrati, stanjenje rožnice i moguća perforacija. Javlja se od 3 mjeseca do nekoliko godina nakon osipa. Rijetka pojava. * Disciformni keratitis (''disciformni endoteliitis''): disk edema rožnice, nabori u Descemetovoj membrani, blaga upala u prednjoj očnoj komori i sitni keratični precipitati. Hronično stanje. Javlja se od 3 mjeseca do nekoliko godina nakon osipa. Rijetka pojava. * Neurotrofni keratitis: oštećenje živaca rožnice uzrokuje trajni defekt epitela, stanjivanje, pa čak i perforaciju. Rožnica postaje podložna bakterijskim i gljivičnim infekcijama. Hronično stanje, počinje kasno. Rijetka pojava. * Mukozni plakovi: linearne sive izbočine slabo vezane za oštećeni epitel/stromu. Hronično stanje. Nastaje nakon 3 mjeseca ili nekoliko dana nakon pojave osipa. === Uvea === Prednji uveitis se razvija kod 40–50% osoba s HZO u okviru od 2 sedmice nakon pojave kožnog osipa. Tipični HZO keratitis gotovo uvijek prati barem blagi iritis, posebno ako je Hutchinsonov znak pozitivan (prisustvo mjehurića na vrhu nosa). '''Karakteristike:''' Ovaj negranulomatozni iridociklitis povezan je sa: * sitnim keratičnim precipitatima * blagim zamućenjem očne vodice * povremeno hemoragičnim hipopionom (nakupljanje krvi i upalnih ćelija u prednjoj očnoj komori) Uveitis povezan s HZO često dovodi do komplikacija kao što su atrofija šarenice (irisa) i sekundarni glaukom. U kasnijim fazama bolesti može se razviti i komplikovana katarakta. == Uzroci == Herpes zoster izaziva reaktivacija latentnog humanog herpesvirusa tip 3 (VZV), tipično mnogo godina/decenija kasnije. Osoba može imati ovaj virus skriven unutar svojih neurosenzornih ganglija nakon što je preboljela ospice tokom djetinjstva. Ukratko, ospice nastaju kao posljedica infekcije VZV virusom. Međutim, HZO predstavlja specifičnu reaktivaciju tog virusa u prvoj grani trigeminalnog živca, koja se naziva oftalmička grada petog moždanog živca. === Rizikofaktori === Najvažniji faktori rizika za ponovnu aktivaciju VZV-a i razvoj herpes zostera je oslabljen imunitet (imunosupresija). To se može desiti, npr. kod infekcije HIV-om ili kod malignih oboljenja. Ostali rizikofaktori koji povećavaju rizik od herpes zostera uključuju porodičnu historiju, fizičku traumu i stariju životnu dob. Drugi manje značajni faktori uključuju ženski spol, psihološki stres i prisustvo drugih bolesti (komorbiditet), poput dijabetesa, reumatoidnog artritisa, kardiovaskularne bolesti, bolesti bubrega, lupus i upalne bolesti crijeva. == Mehanizam == Tokom primarne infekcije, koja se normalno prenosi kapljičnim putem i zahvata gornje disajne puteve domaćina, virusne čestice šire se kroz organizam. Smatra se da virus putuje unazad (retrogradno) od mjesta infekcije na koži duž senzornih neurona, sve do zadnjih korijenskih ganglija. Nakon što imunološki sistem stavi infekciju pod kontrolu, virus može ostati u dugotrajnom "uspavanom" stanju, najćešće u spinalnim ili kranijalnim ganglijama. Reaktivacija HZ-a dovodi do simptoma koji su ograničeni na određeni dermatom, odnosno specifično područje ljudskog tijela koje inerviše zahvaćeni živac. HZO nastaje zbog reaktivacije VZV u trigeminalnom gangliju, a kožne promjene se obično javljaju samo na jednoj strani lica. Češće zahvata oftalmičku granu trigeminalnog živca u odnosu na druge dvije grane. Promjene prate raspored jedne ili više grana ove regije, najčešće supraorbitalnog, supratrohlearnog i nazocilijarnog živca. Zahvaćenost nazocilijarne grane, koja opskrbljava očnu jabučicu, povezana je s većim rizikom od komplikacija na oku. Viralna replikacija dovodi do perifernog širenja duž senzornih živaca i lokalizovanog upalnog odgovora, koji se manifestuje kao bol sa peckanjem ili mravinjanjem. Kada virus stigne do kože, pustularne lezije se razvijaju. Uključenost dugih cilijarnih živaca u HZO dovodi do potencijalne upale okularnih struktura poput rožnjače, beonjače, šarenice, mrežnjače i konjuktive, kao i optičkog živca. Dijagnoza HZO-a radi se pomoću kliničke slike, jer se klasična erupcija bolnih vezikula u oftalmičkoj grani živaca može serološki potvrditi u oko 91% slučajeva. Zbog toga su anamneza i klinički pregled veoma važni u postavljanju dijagnoze, a laboratološko testiranje često nije neophodno. Evaluacija pacijenta kod kojeg se sumnja na HZO treba uključivati detaljan oftalmološki pregled koji se sastoji od vanjske inspekcije, tj. pregleda oka, provjere oštrine vida, pregled na lampi uz bojenje fluoresceinom i rose bengalom?, te evaluaciju zadnjeg segmenta (procjena zadnjeg dijela oka). Ako su laboratorijske analize ipak potrebne, uzorak sa kožnih promjena može se mikroskopski ispitati pomoću Tzanckovog razmaza ili Wrightove boje kako bi se uočili znaci infekcije herpes zosterom. Dijagnoza se može potvrditi i virusnom kulturom, imunofluorescentnim testiranjem ili PCR metodom, koja otkriva genetski materijal virusa. Posebno je važan Hutchinsonov znak: ako osip zahvata vrh nosa, to vjerovatno ukazuje na infekciju nazocilijarne grane, što znači da postoji velika vjerovatnoća zahvaćenosti oka i pojave simptoma. Iako je bolni mjehurićasti osip u oftalmičkoj grani tipičan za HZO, postoje i druge dijagnoze koje treba razmotriti, posebno ako nisu prisutna sva tri osnovna simptoma (osip, bol i zahvaćenost oka). {| class="wikitable" |+Diferencijalna dijagnoza !''Orbitalna bol bez vezikularnog osipa'' !Tenziona glavobolja !Migrena !Klaster glavobolja !Arteritis džinovskih ćelija |- !''Asimptomatski vezikularni osip'' !Kontaktni dermatitis !Impetigo !HSV infekcija ! |- !''Zahvaćenost oka bez osipa'' !Preseptalni celulitis !Abrazija rožnjače !Infektivni keratitis !Uveitis |} Razlikovanje infekcije HSV od HZO može biti teško, jer obje izazivaju bolne vezikularne osipe. Međutim, HSV se češće javlja u više dermatoma, dok se HZO obično pojavljuje u samo jednoj specifičnoj regiji tijela. Također, kod pacijenata sa obostranim osipom manja je vjerovatnoća da se radi o HZO. == Prevencija == Primarna prevencija HZO je sticanje zaštite protiv primarne infekcije VZV. Kao rezultat, više od 90% nevakcinisanih biće inficirano u adolescentnom periodu i postaće podložni razvoju HZO u kasnijem periodu života. Dvije vakcine su razvijene za prevenciju herpes zostera kod odraslih. Prva je živa atenuisana vakcina (ZVL, Zostavax, Merck & Co.), koja je odobrena 2006. Nova rekombinantna vakcina (RZV, Shingrix, GSK) odobrena je 2017. Ova vakcina preferira se u odnosu na prvu vakcinu jer dokazano pruža jaču i dugotrajniju zaštitu od HZ. Prema retrospektivnoj kohortnoj studiji pokazano je da RZV smanjuje učestalost i herpes zostera i HZO. == Liječenje == Glavni ciljevi liječenja herpes zostera i HZO jesu smanjenje težine i trajanja simptoma, jer se bolest prirodno vremenom povlači. Terapija pomaže u bržem zarastanju kožnih promjena i poboljšanju kvaliteta života. Liječenje s uglavnom provodi antiviralnim medikamentima poput aciklovira, valaciklovira ili famciklovira per os. Nije jasno da li postoji značajna razlika u djelovanju ovim lijekova. Ovi medikamenti djeluju najbolje ako se sa njima počne u roku od 3 dana od nastanka osipa. Započinjanje najbrže moguće terapije pomaže da se oboljenje razvija sporije i smanjuje rizik komplikacija. Kod ljudi sa široko raširenom infekcijom ili oslabljenim imunim sistemom, intravenska primjena aciklovira je preporučena, a u slučaju da je virus rezistentan na aciklovir može se koristitii Foscarnet. Zajedno sa antiviralnim medikamentima i analgeticima mogu biti propisani i kortikosteroidi kako bi se upala smanjila. Kakogod, korištenje kapljičnih ili oralnih kortikosteroida ostaje kontroverzno zbog mogućih rizik i ograničenih dokaza o efikasnosti. Ciklopegici, kapi za oči koje uzrokuju dilataciju zjenica, sprječavaju nastanak sinehija, priraslica između struktura oka. '''Bosanska knjiga mrtvih''' finalno je istraživanje Istraživačko-dokumentacionog centra u Sarajevu, koje se odnosi na civilne i vojne žrtve rata u Bosni i Hercegovini. Rad je objavljen u januaru 2013. == Pregled == Istraživanje je sažeto u bazu podataka koja sadrži 97.207 potvrđenih imena građana Bosne i Hercegovine, koji su poginuli tokom rata 1992–1995. godine, uz dodatnih 5.100 nepotvrđenih imena. Međunarodni tim stručnjaka procijenio je nalaze prije nego što su bili objavljeni. Ewa Tabeu, šefica Demografske jedinice MKSJ, nazvala je ovo "najvećom postojećom bazom podataka o žrtvama rata u Bosni". '''Potvrđene žrtve''' Od 97.207 žrtava dokumentiranih do 2013. godine: * 60% su bili vojnici, 40% civili * 90% su bili muškarci * 62% su bili Bošnjaci, 25% bosanski Srbi, a nešto više od 8% Hrvati * Od civilnih žrtava, 82% su bili Bošnjaci, 10% bosanski Srbi, a 6,5% bosanski Hrvati, uz mali broj Jevreja, Roma i drugih. Procjena je da bi postotak civilnih žrtava vjerovatno bio veći da preživjeli nisu prijavili svoje voljene kao "vojnike" kako bi ostvarili socijalne usluge i druge posthumne beneficije. Paretov princip, FIFA Fudbalske sudije (2000-2026) '''Victoria Aleksanyan''' (rođena 1987. u Erevanu, Armenija) armenska je filmska režiserka i suosnivačica IFCA – Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. Aleksanyan je napisala, režirala i producirala niz kratkih filmova. == Obrazovanje == Aleksanyan ima zvanje magistre likovnih umjetnosti iz filma sa Univerziteta Columbia, te diplomu iz ekonomske novinarske struke sa Rusko-armenskog univerziteta. Dobila je postprodukcijsku stipendiju na Baden-Württemberg Filmskoj akademiji. == Karijera == Aleksanyan je započela svoju karijeru kao novinarka, radeći u nekoliko kulturnih časopisa u Armeniji. Nakon što je diplomirala na Rusko-armenskom univerzitetu i stekla magistarsku diplomu iz novinarstva, njen profesionalni put dobio je umjetnički smjer. Pridružila se jednom projektu pozorišta na otvorenom u Norveškoj kao blogerka i izvođačica, a ubrzo zatim se preselila u New York kako bi studirala film na Univerzitetu Columbia. U novembru 2018. Aleksanyan je realizovala Filmmaking Learning Lab za Tumo Centar za kreativne tehnologije u Gyumriju i održala jednomjesečnu intenzivnu edukativnu filmsku radionicu, koja je rezultovala produkcijom zajedničkog kratkog filma pod nazivom "Gyumri, my love", koji su kreirali Tumo studenti. Također je bila članica Nezavisnog filmskog odbora pri Nacionalnom centru za kinematografiju, gdje je pregledala i ocjenjivala filmske projekte i scenarije za Državni konkurs za finansiranje 2018. godine. Sada je Aleksanyan suosnivačica, prikupljačica sredstava i članica Upravnog odbora IFCA-e, Zajednice nezavisnih filmskih stvaralaca Armenije. '''Tina Trstenjak''' (rođena 24. avgusta 1990. u Celju) je bivša slovenska džudistkinja koja se takmičila u kategoriji do 63 kg. Trenirala je u klubu Judo Klub Z'Dezele Celje. Nakon Olimpijskih igara 2020. završila je takmičarsku karijeru i kasnije postala sudija. == Uspjesi == === Svjetsko prvenstvo === * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Bakuu 2017. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Svjetskom prvenstvu u Astani 2015. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Svjetskom prvenstvu u Chelyabusku 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Parizu 2009. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Juniorskom svjetskom prvenstvu u Bangkoku 2008. === Evropsko prvenstvo === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Lisabonu 2021. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Tel Avivu 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Varšavi 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Evropskom prvenstvu u Kazanju 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Bakuu 2015. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Timska bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Montpellieru 2014. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Evropskom prvenstvu u Budimpešti 2013. === Državno prvenstvo Slovenije === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2019. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2017 . * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2014. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2013. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2012. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2011. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2010. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2009. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2007. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Državnom prvenstvu Slovenije 2006. === Ostala takmičenja === * {{Gold1}} Zlatna medalja na Budapest Grand Slamu 2020. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Düsseldorf Grand Slam 2020. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slamu 2020. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2019. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Paris Grand Slamu 2019. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Abu Dhabi Grand Slamu 2018. * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Paris Grand Slam 2018. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2017. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Paris Grand Slamu 2015 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2017 . * {{Bronze3}} Bronzana medalja na Tokyo Grand Slamu 2016. * {{Silver2}} Srebrena medalja na Tokyo Grand Slamu 2015. * {{Gold1}} Zlatna medalja na Tokyo Grand Slamu 2014 . {{Infokutija lijek | Naziv lijeka = Remifentanil | Druga_imena = metil 1-(2-metoksikarboniletil)-4-(fenil-propanoil-amino)-piperidin-4-karboksilat | Grupa = Opioid | Trgovačka imena = Ultiva | ATC kodovi = N01AH06 ([[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]) | CAS_registarski_broj = 132875-61-7 | Dostupnost bez recepta = ne | Strukturna formula = [[Datoteka:Remifentanil-2D-skeletal.svg|170px]] | IUPAC ime = | Sumarna formula = C₂₀H₂₈N₂O₅ | Tačka topljenja = 5&nbsp;°C | Tačka ključanja = | Molarna masa = 376,447 g/mol | Biološka raspoloživost = 100% (IV/IM) | Metabolizam = razgrađen od strane nespecifičnih esteraza u plazmi i tkivima | Poluvrijeme eliminacije = 1-20 min | Izlučivanje = }} '''Remifentanil''', koji se prodaje pod trgovačkim imenom '''Ultiva''', je snažni, kratkodjelujući sintetički [[Opioid|opioidni]] [[analgetik]]. Daje se pacijentima tokom operacije kako bi se ublažila bol, te kao dodatak [[Anestezija|anestetiku]]. Remifentanil se koristi za [[Sedacija|sedaciju]], kao i u kombinaciji s drugim lijekovima za primjenu u [[Opća anestezija|općoj anesteziji]]. Upotreba remifentanila omogućila je primjenu anestezije s visokim dozama opioida i niskim dozama [[Hipnotik|hipnotika]], zbog sinergijskog djelovanja između remifentanila i različitih hipnotičkih lijekova, te isparljivih anestetika. == Medicinska primjena == Remifentanil se koristi kao opioidni analgetik koji ima i brzo djelovanje i brzo povlačenje (vrijeme oporavka). Efikasno se primjenjuje tokom [[kraniotomija]], spinalne hirurgije, [[Kardiohirurgija|kardiohirurgije]] i zahvata gastričnog bypassa. Iako opioidi općenito djeluju slično u smislu ublažavanja [[Bol|bola]], farmakokinetika remifentanila omogućuje brži postoperativni oporavak. Remifentanil se može primjenjivati kao dio anestetičke tehnike TIVA ([[totalna intravenska anestezija]]) pomoću [[Kompjuter|kompjuterski]] kontrolisanih infuzijskih pumpi u postupku nazvanom TCI ([[ciljano kontrolirana infuzija]]). Ciljana koncentracija u plazmi unosi se u pumpu u jedinicama ng/mL, koja zatim izračunava stopu infuzije prema faktorima pacijenta, poput dobi i težine. Za indukciju se obično koriste nivoi od 40 ng/mL, ali općenito variraju između 3–8 ng/mL. Za određene hirurške procedure koje stvaraju posebno jake podražaje može biti potrebna razina do 15 ng/mL. Relativno kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme eliminacije remifentanila omogućuje brzo postizanje željenog nivoa u [[Krv|krvi]], a iz istog razloga oporavak također nastupa brzo. To omogućava upotrebu remifentanila u posebnim okolnostima, poput [[Carski rez|carskog reza]]. Kratko kontekstno-osjetljivo poluvrijeme remifentanila čini ga idealnim za intenzivnu bol kratkog trajanja. Kao takav, uspješno se koristi za ublažavanje bola tokom poroda; međutim, nije toliko učinkovit kao epiduralna analgezija. U kombinaciji s [[Propofol|propofolom]], remifentanil se koristi za anesteziju pacijenata koji prolaze [[Elektrokonvulzivna terapija|elektrokonvulzivnu terapiju]]. === Dostupni oblici === Primjenjuje se u obliku remifentanil hidrohlorida, a kod odraslih se daje kao [[intravenska infuzija]] u dozama koje se kreću od 0,1 mikrogram po kilogramu tjelesne mase u minuti (μg/kg/min) do 0,5 μg/kg/min. Djeca mogu zahtijevati veće infuzijske stope (do 1,0 μg/kg/min). Klinički korisne infuzijske stope za sedaciju su 0,025–0,1 μg/kg/min (stope se prilagođavaju prema starosti pacijenta, težini bolesti i invazivnosti hirurškog zahvata). Male količine drugih sedativnih lijekova obično se istovremeno primjenjuju sa remifentanilom kako bi se postigla sedacija. Klinički korisne infuzijske stope u općoj anesteziji variraju, ali obično su 0,1–1 μg/kg/min. == Farmakologija == === Farmakokinetika === Remifentanil se smatra metabolički "mekim" lijekom, što znači da se vrlo brzo razlaže u neaktivni oblik. Za razliku od drugih sintetičkih opioida koji se razgrađuju u jetri, remifentanil ima estersku vezu koja se brzo hidrolizira pomoću nespecifičnih enzima u tkivima i plazmi. Zbog toga se ne nakuplja u organizmu, a njegovo poluvrijeme eliminacije ostaje oko 4 minute, čak i nakon infuzije koja traje 4 sata. Remifentanil se razlaže u remifentanil kiselinu, koja je praktično neaktivna – samo 1/4600 jačine originalnog lijeka. Zbog brzog metabolizma i kratkog trajanja djelovanja, remifentanil je omogućio fleksibilnije i preciznije primjene u anesteziji. Kada se koristi zajedno sa hipnotikom, može se davati u relativno visokim dozama, jer se lijek brzo eliminiše iz krvi nakon prekida infuzije. Efekti nestaju brzo, čak i nakon dugih infuzija. Zbog sinergijskog djelovanja remifentanila i hipnotika (npr. propofola), doza hipnotika se može značajno smanjiti. To često vodi ka stabilnijem krvnom pritisku i srčanoj funkciji tokom operacije, kao i bržem postoperativnom oporavku. === Farmakodinamika === Kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji, remifentanil može biti efikasniji od morfina u kontroli bola i sedaciji, ali ne i od fentanila. == Neželjeni efekti == Remifentanil je specifični agonist μ-receptora, što znači da smanjuje tonus simpatičkog nervnog sistema, izaziva respiratornu depresiju i analgeziju. Efekti lijeka uključuju smanjenje frekvencije srca, arterijskog pritiska, frekvencije disanja i plućnog volumena u zavisnosti od doze. Ponekad se javlja i rigidnost mišića. Najčešći neželjeni efekti koje pacijenti prijavljuju su vrtoglavica – često kratkotrajna, uobičajena kod drugih brzodelujućih sintetičkih fenilpiperdinskih opioida poput fentanila i alfentanila, jak svrab (pruritus) – uglavnom po licu. Ovi efekti se obično kontrolišu promjenom doze (smanjivanjem ili, u nekim slučajevima, povećanjem) ili davanjem drugih sedativa koji pomažu pacijentu da lakše podnese ili ne osjeti neželjena dejstva. Budući da je svrab djelimično uzrokovan povišenim nivoom histamina u krvi, nerijetko se daju antihistaminici poput difenhidramina (Benadryl). Međutim, ovo se radi pažljivo, jer može izazvati prekomjernu sedaciju. Mučnina se takođe može pojaviti, ali je obično kratkotrajna, jer remifentanil brzo napušta krvotok nakon prekida infuzije. === Potencijal za zloupotrebu === Kao i drugi μ-receptor agonisti (npr. morfin i kodein), remifentanil može izazvati euforiju i ima potencijal za zloupotrebu. Međutim, zbog brzog metabolizma i kratkog poluvremena djelovanja, rizik od zloupotrebe je prilično nizak. Ipak, postoje zabilježeni slučajevi zloupotrebe remifentanila. == Društvo i kultura == === Razvoj i plasman na tržište === Prije nego što je razvijen remifentanil, većina kratkodjelujućih hipnotika i amnestika imala je problem s dugotrajnom upotrebom – lijekovi bi se nakupljali u organizmu i izazivali nepoželjne dugotrajne efekte nakon operacije. Remifentanil je dizajniran da bude snažan anestetik s ultra-kratkim i predvidljivim trajanjem djelovanja, bez problema nakupljanja. Remifentanil je patentirala kompanija Glaxo Wellcome Inc, a FDA je odobrila njegovu upotrebu 12. jula 1996. Patent je istekao 10. septembra 2017. === Pravni status === U [[Hong Kong|Hong Kongu]], remifentanil je regulisan prema Rasporedu 1 Zakona o opasnim drogama (Poglavlje 134). Mogu ga koristiti samo zdravstveni radnici, a smije se koristiti i u univerzitetske istraživačke svrhe. Supstancu mogu izdavati farmaceuti, ali samo na odgovarajući propisani recept. Svako ko distribuira supstancu bez recepta može biti kažnjen sa 10.000 hongkonških dolara. Kazna za trgovinu ili proizvodnju supstance iznosi 5,000,000 HK$ i doživotnu kaznu zatvora. Posjedovanje supstance za ličnu upotrebu bez dozvole Departmana zdravlja ilegalno je i kažnjava se sa 1,000,000 HK$ i/ili 7 godina zatvora. U Sjedinjenim Američkim Državama, remifentanil je narkotik iz Rasporeda II (''Schedule II'') pod kontrolom DEA, sa brojem ACSCN 9739, a godišnja proizvodna kvota za 2013. iznosila je 3,750 grama, što je ostalo nepromijenjeno u odnosu na prethodnu godinu. == Tert-butil remifentanil == Zamjena metil-[[Ester|estera]] na dugom lancu sa tert-butil-esterom čini ovaj remifentanilni analog 150.000 puta jačim od morfina i 210 puta jačim od samog remifentanila, što ga svrstava među najjače poznate fentanil analoge. Tert-butil grupa takođe čini lijek otpornijim na hidrolizu i produžava njegovo poluvrijeme u tijelu. == Primjena u veterini == Poluvrijeme remifentanila kod pasa je 6 minuta. Ovo poluvrijeme se ne povećava ni sa većom dozom ni sa dugotrajnom upotrebom, pa je oporavak nakon primjene vrlo brz. Remifentanil je efikasniji kod pasa nego kod mačaka, mada se povećanjem doze kod mačaka može postići analgezija i smanjenje čula bola (anti-nocicepcija). [[Hiperalgezija]] i tolerancija su primijećene kod glodara i kunića, ali ne kod pasa i mačaka. Kod konja, remifentanil može pružiti dugotrajnu sedaciju kada se kombinuje sa [[Ksilazin|ksilazinom]] i koristi kao kontinuirana infuzija. == Reference == == Ubistva u šumi u Klanovicáma == Dana 15. decembra 2023. godine, u šumi Klánovice na istočnom obodu Praga, oko 25 kilometara od Karlovog Univerziteta, ubijeni su 32-godišnji muškarac i njegova dvomjesečna kćerka dok se nalazila u dječijim kolicima. Naknadnom istragom utvrđeno je da je počinilac, David Kozák, prije izvršenja ubistava samo jednom posjetio šumu Klánovice. Na dan pucnjave na Karlovom Univerzitetu, na svom računaru je napisao oproštajnu poruku u kojoj je detaljno opisao ubistva u Klánovicama, a oružje kojim su počinjena ubistva prethodno je sakrio u porodičnom dvorištu. Prema istrazi, Kozák je na dan zločina koristio javni prevoz, pri čemu je tokom presjedanja na drugom dijelu Praga isključio mobilni telefon. Sa sobom je nosio bež ruksak i bio naoružan s dva pištolja, Glock 45 i Berettu 71. Nakon ulaska u šumu, prvobitno je namjeravao napasti ženu s dvoje djece koju je vidio na igralištu uz glavnu šumsku stazu, ali je potom uočio muškarca s kolicima i procijenio da je on lakša meta. Pratio ga je kraće vrijeme, nakon čega je ispalio više hitaca iz pištolja Glock 45, opremljenog prigušivačem, usmrtivši muškarca, a potom je ispalio dva hica u kolica, pri čemu je ubijena njegova dvomjesečna kćerka. Nakon toga je pobjegao s mjesta događaja. Tokom bijega, Kozák se kretao pješke prema gradu Úvaly, zatim je autobusom otišao do željezničke stanice Klánovice, odakle je vozom napustio područje između 16:00 i 16:45 po srednjoevropskom vremenu. U jednom trenutku tokom bijega prošao je pored para s kolicima i razmatrao mogućnost napada, ali je odustao nakon što je u daljini čuo sirene. Policija je nakon zločina sprovela opsežnu potragu u šumi angažujući stotine službenika, dok je formirana i posebna operativna grupa za pronalazak počinioca. Kako nije bilo direktnih tragova, istraga je prvo usmjerena na vlasnike registrovanog vatrenog oružja koje je odgovaralo balističkim nalazima, čime je obuhvaćeno oko 30.000 osoba, a potom je krug sužen na približno 4.000 potencijalnih osumnjičenih, od kojih je oko 40 živjelo u blizini šume Klánovice. Dana 20. decembra policija je saopćila da i dalje nema konkretnih tragova, ali da se istraga nastavlja. U kasnijoj fazi, kada je isključen lični ili profesionalni motiv, istraga je razmatrala mogućnost nasumičnog napada. Prema navodima stručnih izvora, slučaj je upoređivan s ranijim ubistvima poznatim kao "šumska ubica“ iz 2005. godine, kada je bivši policajac ubio tri nasumične žrtve u šumskim područjima u okviru priprema za planirani napad u praškom metrou, koji je kasnije spriječen njegovim hapšenjem. Glavni istražitelj Jedinice za teške zločine u Pragu izjavio je da je, zbog činjenice da je Kozák živio u Srednjočeškoj regiji, koja ima odvojenu policijsku upravu od Praga, istraga bila za nekoliko dana prekasna da bi se potencijalno spriječio napad na Karlovom univerzitetu. '''Mircea Lucescu''' (29. juli 1945. – 7. april 2026) bio je bivši profesionalni rumunski fudbaler i trener. Lucescu je bio jedan od najuspješnijih igrača rumunskog ligaškog prvenstva, osvojivši sedam titula sa Dinamom iz Bukurešta. Također je nastupao za Științu iz Bukurešta i Corvinul Henedoaru, a upisao je i 64 nastupa za rumunsku fudbalsku reprezentaciju. Bio je kapiten te selekcije na FIFA SP 1970. Trenirao je razne timove u Rumuniji, Italiji, Turskoj, Ukrajini i Rusiji. Dobro je poznat po dvanestogodišnjem mandatu u Šahtjoru iz Donjecka, gdje je postao najuspješnii trener osvojivši sa klubom 8 titula u ukrajinskom prvenstvu, 6 kupova, 7 superkupova i UEFA kup 2008/09. Također je osvajao trofeje sa Šahtjorovim rivalom, Dinamom iz Kijeva, te titule A divizije sa klubovima iz Bukurešta, Dinamom i Rapidom. Sa Galatasarayem i Beşiktaşom osvojio je i tursko nacionalno prvenstvo. Proglašavan je za rumunskog trenera godine 2004, 2010, 2012, 2014 i 2021, a za trenera godine u Ukrajini 2006, kao i u periodu između 2008. i 2014. Primio je i nagradu u Rumuniji za trenera decenije 2013, a 2015. godine postao je peti čovjek koji je vodio klubove u 100 utakmica Lige prvaka, pridruživši se tako Alexu Fergusonu, Carlu Ancelottiju, Arsènu Wengeru i Josèu Mourinhu. Također je treći trener po osvojenom broju službenih trofeja (38). == Klupska karijera == Lucescu je rođen 29. jula 1945. u rumunskom glavnom gradu, Bukureštu. Počeo je igrati juniorski fudbal 1961. godine u Școala Sportivă 2 u Bukureštu. U Dinamo Bukurešt doveo ga je trener Traian Ionescu, gdje je debitovao u Diviziji A 21. juna 1964. u pobjedi 5–2 protiv Rapida iz Bukurešta. U svoje prve dvije sezone u Dinamu, Lucescu je osvojio prvenstvo u obje, odigravši ukupno tri utakmice u Diviziji A. Sljedeće dvije sezone bio je posuđen klubu Štiința Bukurešt u Diviziju B. Nakon završetka posudbe, vratio se među Crvene pse, s kojima je osvojio Kup Rumunije 1967/68, postigavši dva pogotka u pobjedi 3:1 u finalu protiv Rapida iz Bukurešta, nakon što ga je trener Bazil Marin uveo u igru u 77. minuti umjesto Nicolaea Nagyja. U naredna tri izdanja Kupa Rumunije klub je svaki put stigao do finala, a Lucescu je u finalu 1971. postigao dva gola. Ipak, u sva tri navrata njegova ekipa poražena je od rivala Steaue iz Bukurešta. Tokom boravka u klubu, Lucescu je osvojio i četiri ligaške titule. U sezoni prvog naslova, pod vodstvom trenera Nicolaea Dumitrua i Ionescua, upisao je 23 nastupa i postigao tri gola. U narednoj šampionskoj sezoni trener Ion Nunweiller koristio ga je u 28 utakmica, u kojima je postigao lični rekord od 12 golova. U trećoj sezoni osvajanja titule zabilježio je četiri pogotka u 31 nastupu, ponovo radeći s Dumitruom, dok je u posljednjoj šampionskoj sezoni odigrao 19 utakmica i postigao sedam golova pod vodstvom Nunweilera. Lucescu je ukupno proveo 12 sezona u Dinamu, u kojima je odigrao 250 utakmica u Diviziji A i postigao 57 golova, uključujući devet u derbijima protiv Steaue. Tokom tih godina odigrao je i 15 utakmica u evropskim takmičenjima, u kojima je postigao tri gola (uključujući tri nastupa u Kupu velesajamskih gradova). Postigao je gol protiv oba madridska velikana, Reala i Atlética, u Evropskom kupu, ali u oba slučaja Dinamo nije uspio proći dalje protiv Španaca. Zbog svojih nastupa u 1971, Lucescu je zauzeo četvrto mjesto u izboru za rumunskog fudbalera godine, a 1974. bio je drugi. U julu 1977. godine Lucescu je prešao u Corvinul Hunedoara, gdje je u januaru 1979. preuzeo i ulogu trenera, istovremeno ostajući aktivan igrač. Na kraju te sezone klub je ispao u Diviziju B, ali je Lucescu ostao vjeran ekipi i već nakon jedne godine izborio povratak u najviši rang. Imao je ključnu ulogu i u sezoni 1981/82, kada je Corvinul završio na trećem mjestu Divizije A, nakon čega je okončao igračku karijeru kako bi se u potpunosti posvetio trenerskom poslu. Tokom trenerskog mandata u Dinamu nakratko se vratio na teren, jer je veliki broj igrača bio pozvan u kamp reprezentacije Rumunije uoči Svjetskog prvenstva 1990. godine. Zbog toga se ponovo registrovao kao igrač i 16. maja 1990. ušao u igru u 76. minuti, zamijenivši Ionela Fulgu u remiju 1:1 protiv Sportula Studențesca iz Bukurešta. Te sezone osvojio je titulu i kao igrač i kao trener. Sa 44 godine, 9 mjeseci i 17 dana postao je najstariji igrač koji je nastupio u Diviziji A, takmičenju u kojem je ukupno upisao 362 nastupa i postigao 78 golova. Lucescu je tokom karijere imao i ponude iz inostranstva. Tokom 1970-ih često se povezivao s prelascima u strane klubove, ali ga je u tome sprječavao rumunski komunistički režim. U februaru 1970, tokom turneje reprezentacije po Brazilu na turniru u Rio de Janeiru, predsjednik Fluminensea poslao je zvaničan zahtjev rumunskim vlastima da ga dovede na posudbu. Ponuda je odbijena, jer je režim sportiste smatrao nacionalnim resursima i političkim simbolima, rijetko im dopuštajući odlazak u inostranstvo. Fudbaleri su tada viđeni kao ambasadori socijalističkog uspjeha, s očekivanjem da predstavljaju Rumuniju u svijetu, ali pod strogom kontrolom države i bez mogućnosti nastupa za strane klubove. Kasnije se njegovo ime dovodilo u vezu i s turskim Fenerbahçeom u dva navrata. U julu 1971. nastupio je na revijalnoj utakmici povodom oproštaja klupske legende Ogüna Altıparmaka, što je bio prvi znak interesa istanbulskog kluba. U augustu 1976. nosio je dres Fenerbahçea u prijateljskoj utakmici protiv Dnipropetrovska; navodno je transfer bio dogovoren, ali su vlasti ponovo spriječile njegov odlazak. == Reprezentativna karijera == Lucescu je za reprezentaciju Rumunije odigrao ukupno 64 utakmice, od čega je u 23 navrata bio kapiten, te je postigao devet golova. Debi je upisao pod vodstvom selektora Iliea Oană 2. novembra 1966. godine, u pobjedi 4:2 protiv Švicarske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1968. U tim kvalifikacijama zabilježio je šest nastupa i postigao dva gola, oba u pobjedama protiv Kipra. Prvih deset nastupa za reprezentaciju ostvario je dok je još igrao u drugom rangu, za Științu iz Bukurešta. U uspješnim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1970. nastupio je u šest utakmica. Na završnom turniru selektor Angelo Niculescu koristio ga je kao kapitena u sve tri utakmice grupne faze – pobjedi protiv Čehoslovačke te porazima od branitelja naslova Engleske i kasnijeg prvaka Brazila, nakon čega Rumunija nije uspjela proći dalje. Uoči posljednje utakmice protiv Brazila, Lucescu je vlastitim novcem kupio plavu opremu za ekipu, jer je Fudbalski savez Rumunije obezbijedio samo jedan komplet dresova, žute boje, iste kao i brazilski. Tokom kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 1972. odigrao je sedam utakmica i postigao dva gola, a Rumunija je stigla do četvrtfinala, gdje je eliminisana od Mađarske, koja je kasnije izborila plasman na završni turnir. U narednim godinama upisao je dva nastupa u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1974, tri utakmice uz jedan gol u pobjedi 3:1 protiv Grčke u Balkanskom kupu 1973–76, te šest nastupa i jedan pogodak u uvjerljivoj pobjedi 6:1 protiv Danske u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1976. Posljednji nastup za reprezentaciju zabilježio je 4. aprila 1979. godine u remiju 2:2 protiv Španije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 1980. Za doprinos reprezentaciji, posebno učešće na Svjetskom prvenstvu 1970, odlikovan je 25. marta 2008. godine, kada mu je tadašnji predsjednik Traian Băsescu dodijelio Orden „Meritul Sportiv“ III klase. == Trenerska karijera == === Corvinul Hunedoara === Lucescu je mnogo toga o trenerskom poslu naučio od Viorela Mateianua, čijim je metodama rada bio posebno impresioniran. Redovno je odlazio na treninge njegovog kluba Baia Mare, često ga moleći da ih produži kako bi mogao što više naučiti. Posjećivao ga je i kod kuće, gdje su znali provoditi noći razgovarajući o fudbalu i zajedno crtajući taktičke zamisli. Trenersku karijeru započeo je u januaru 1979. u Corvinulu, gdje je zamijenio Iliea Savua, istovremeno ostajući aktivan igrač. Debitovao je 28. februara iste godine u Kupu Rumunije, porazom 3:1 nakon produžetaka. Samo tri dana kasnije upisao je i prvi meč u prvenstvu, uz pobjedu 2:0 i postignut gol. Ipak, ekipa je na kraju sezone ispala u niži rang, ali je već naredne godine izborila povratak. Vrhunac tog perioda bio je treće mjesto u sezoni 1981/82, nakon čega se Lucescu posvetio radu s reprezentacijom, koju je vodio paralelno. U tom razdoblju pokazao je izuzetan dar za rad s mladima, afirmišući igrače poput Ioana Andonea, Mircee Rednica, Michaela Kleina i Dorina Mateuța. === Rumunija === Na klupi reprezentacije debitovao je 11. novembra 1981. remijem bez golova protiv Švicarske. Uspio je odvesti selekciju na Evropsko prvenstvo 1984, osvojivši tešku kvalifikacionu grupu ispred Italije, Čehoslovačke i Švedske. Na završnom turniru Rumunija je osvojila samo bod i nije prošla grupu. Bio je nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo 1986, ali je njegova ekipa ostala kratka za jedan bod. Reprezentaciju je napustio 1986. godine. Posebno se pamti da je upravo on dao debi Gheorgheu Hagiju sa 18 godina, a kasnije mu povjerio i kapitensku traku. === Dinamo București === Godine 1985. preuzeo je Dinamo, paralelno vodeći reprezentaciju. Već u prvoj sezoni osvojio je Kup Rumunije pobjedom nad velikim rivalom Steauom. Tokom gotovo pet godina stvorio je snažan tim kombinujući mlade igrače iz omladinskog pogona s već formiranim fudbalerima. Dinamo je pod njegovim vodstvom stigao do četvrtfinala Kupa pobjednika kupova, a potom osvojio i duplu krunu 1990. godine. === Pisa === Nakon revolucije 1989. odlazi u Italiju, gdje preuzima Pisu. Iako je dobro započeo sezonu, problemi s upravom i loši rezultati doveli su do otkaza 1991. godine. U tom periodu radio je s mladim Diegom Simeoneom i započeo saradnju na analitičkom pristupu fudbalu, uključujući razvoj jednog od prvih softvera za statistiku u sportu. === Brescia === U Bresci je brzo ostvario uspjeh, izborivši plasman u Seriju A. Klub je kasnije nekoliko puta ispadao i vraćao se u ligu, a osvojio je i Anglo-italijanski kup 1994. Posebno je zanimljivo da je tim bio poznat kao “rumunska Brescia”, jer je doveo više igrača iz svoje domovine. U tom periodu dao je priliku mladom Andrei Pirlu da trenira s prvim timom. === Reggiana === Kratko je vodio Reggianu 1996. godine, ali je zbog loših rezultata brzo smijenjen. === Rapid București === Povratkom u Rumuniju 1997. preuzeo je Rapid, s kojim je osvojio Kup, a zatim i prvenstvo 1999. – prvo nakon 32 godine čekanja. Dodao je i Superkup, potvrdivši dominaciju nad Steauom. === Inter Milan === Krajem 1998. preuzeo je Inter, radeći s velikim zvijezdama poput Ronalda i Roberta Baggia. Ekipa je stigla do četvrtfinala Lige prvaka, ali je eliminisana od Manchester Uniteda. Klub je napustio već 1999, između ostalog i zbog nesuglasica s Ronaldom. === Galatasaray === Godine 2000. dolazi u Galatasaray i odmah osvaja UEFA Superkup pobjedom nad Real Madridom. U narednim sezonama bilježi dobre evropske rezultate i osvaja tursko prvenstvo, ali uprkos tome biva smijenjen. === Beşiktaş === U Beşiktaşu ostvaruje veliki uspjeh, osvojivši titulu 2003. uz rekordni broj bodova. Ipak, nakon kontroverzi i pada forme naredne sezone, napušta klub. === Shakhtar Donetsk === Najveći trag ostavio je u Shakhtaru, koji je vodio čak 12 godina. Osvojio je brojne domaće trofeje i 2009. godine UEFA Kup, prvi evropski trofej u historiji kluba. Posebno uspješna bila je sezona 2010/11, kada je osvojio trostruku krunu i stigao do četvrtfinala Lige prvaka. Bio je poznat po radu s mladim Brazilcima, koje je razvijao u vrhunske igrače. Više puta proglašavan je trenerom godine u Ukrajini. === Zenit, Turska i Dynamo Kyiv === Godine 2016. preuzima Zenit i osvaja Superkup Rusije, ali ubrzo dobija otkaz. Kao selektor Turske nije uspio izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo. Godine 2020. preuzima Dynamo Kyiv, što izaziva negodovanje navijača zbog njegove prošlosti u Shakhtaru. Ipak, već u prvoj sezoni osvaja prvenstvo i Kup. Tokom rata u Ukrajini 2022. napušta zemlju radi sigurnosti. Klub napušta 2023. godine. === Povratak u Rumuniju === Na klupu reprezentacije Rumunije vraća se 2024. godine. U Ligi nacija ostvaruje odlične rezultate i plasman u viši rang, ali ne uspijeva izboriti odlazak na Svjetsko prvenstvo 2026. Nakon eliminacije u baražu protiv Turske, te zdravstvenih problema, podnosi ostavku u aprilu 2026. == Privatni život i smrt == Lucescu je fudbal smatrao centrom svog života, često naglašavajući da želi ostati u sportu do kraja. Govorio je više jezika i poticao igrače na obrazovanje i kulturno uzdizanje. Njegov sin Răzvan također je postao trener. Tokom života imao je i ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući srčane tegobe i tešku saobraćajnu nesreću. Početkom aprila 2026. hospitalizovan je zbog teških srčanih komplikacija. Preminuo je 7. aprila 2026. u Bukureštu, u 80. godini života. == Djela == Autor je i knjiga o fudbalu: * ''Miraj travnjaka'' (1981) * ''Rudarski život'' (2011) Arina Sabaljenka (rođena 5. maja 1998.) bjeloruska je profesionalna teniserka. Trenutno je broj 1 u pojedinačnoj konkurenciji na WTA rang listi, te prijašnja najbolje rangirana igračica u dublu. Sabaljenka je osvojila24 TWA singl ttule, među kojima su 4 Grand Slam turnira – po dvije na Australian Openu i US Openu – kao i 11 WTA 1000 turnira. Također je ovojila 6 titula u dublu, uključujući US Open 2019. i Australian Open 2021, oba puta s Elise Mertens. Sabaljenka je veću prepoznatljivost stekla 2017. kada je, zajedno s Aleksandrom Sasnovič, dovela reprezentaciju Bjelorusije do finala Fed Cupa, iako obje tada nisu bile među top 75 na rang listi. Sezone 2018. i 2019. završila je kao svjetski broj 11 u singlu. Nakon dva polufinala na Grand Slam turnirima 2021. godine, popela se na drugo mjesto, ali je 2022. imala problema s održavanjem tog nivoa igre. Godine 2023. osvojila je svoj prvi Grand Slam naslov na Australian Openu, bila finalistkinja US Opena i prvi put postala svjetski broj 1. Godine 2024. Sabaljenka je odbranila svoju Australian Open titulu i osvojila treći Grand Slam naslov na US Openu, završivši prvi put godinu kao prvorangirana igračica. Godine 2025. odbranila je titulu na US Openu i bila finalistkinja Astralian Opena i Roland Garrosa, zadržavši prvo mjesto tokom čitave sezone. U 2026. stigla je do osmog Grand Slam finala na Australian Openu i osvojila tzv. Sunshine Double (Indian Wells i Miami). Sabaljenka je redovno počela igrati dublove 2019. Sa Mertens kao partnerkom odmah je ostvarila uspjeh osvojvši Sunshine double iste godine. Kasnije su zajedno osvojile US Open, a Sabaljenka se prvi put plasirana na WTA Finals. Nakon što su Mertens i ona osvojile drugi Grand Slam na Australian Openu 2021, Sabaljenka je postala broj 1 u dublu, nakon čega se isključivo fokusirala na singl. Počeci Sabaljenka je rođena u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije. Njen otac, Sergej (preminuo 2019.), bio je hokejaš na ledu. Sabaljenka je počela igrati tenis sasvim slučajno. Izjavila je: "Jednog dana moj tata me je vozio negdje autom i usput je vidio teniske terene. Tako me je odveo tamo. Svidjelo mi se i uživala sam u tome — i tako je sve počelo." Počela je trenirati na Nacionalnoj teniskoj akademiji u Minsku kada je otvorena 2014. godine. Godine 2015. Bjeloruski teniski savez uvjerio je Sabaljenku i njen tim da se fokusiraju na igranje profesionalnih turnira nižeg nivoa umjesto juniorskih takmičenja, iako je još uvijek imala pravo nastupa u juniorskoj konkurenciji. Karijera Juniorska karijera Sabaljenka je kasno počela igrati na ITF juniorskim turnirima jer je u mlađim kategorijama nastupala na U14 i U16 Tennis Europe takmičenjima. Nije igrala u glavnom žrijebu nijednog ITF turnira sve do 2013, kada je sa 15 godina igrala n nižerangiranom Grade-4 Tallink kupu u Estoniji. Nikada nije igrala na juniorskim Grand Slam turnirima niti na drugim visokim Grade-A i Grade-1 takmičenja. Zbog nedostatka većeg broja bodova s tih većih turnira, najbolji plasman u karijeri bio joj je tek 225. mjesto. Sabaljenka je svoju prvu ITF titulu osvojila u dublu na najnižem nivou, Grade-5 Alatan Tour Cupu u Bjelorusiji krajem 2013, zajedno sa sunarodnjakinjom Verom Lapko. Tokom 2014. istakla se na Grade-4 turnirima, gdje je u junu stigla do svog prvog finala u singlu na Estonian Junior Openu, a u oktobru je osvojila svoju prvu singl titulu na MTV Total Junior Cupu u Finskoj. Na kraju sezone odbranila je titulu u dublu na Alatan Tour Cupu, ovog puta sa sunarodnjakinjom Nikom Šitkouskajom, a osvojila je i titulu u singlu. Godine 2015. igrala je samo na jednom turniru, Evropskom juniorskom prvenstvu. Kao turnir kategorije B1, to je bio najviši nivo juniorskog takmičenja na kojem je učestvovala. Izgubilaje u drugom kolu od prve nositeljice Markete Vondrušove. Period 2012–2016: Profesionalni i Fed Cup debi Sabaljenka je počela igrati na ITF Women's Circuitu 2014, čak i prije nego što je nastupala na ITF juniorskim turnirima. U dvije godine odigrala je svojih prvih 5 turnira u rodnom Minsku, ali ni na jednom nije osvojila pobjedu u glavnom žrijebu. Svoju prvu profesionalnu pobjedu zabilježila je krajem 2014. u Istanbulu. U narednoj sezoni, u oktobru, osvojila je prve dvije titule u uzastopnim sedmicama u Antaliji, obje na turnirima ranga 10.000 dolara. Također je osvojila i turnir sa glavnom nagradom od 25.000 dolara posljednje sedmice te godin. Ta titula ju je početkom 2016. prvi put uvela među najboljih 300 na WTA listi. Iste godine u aprilu debitovala je u Fed Cupu, gdje je poražena u svom jedinom meču. Također je osvojila i tada najveće titule, obje sa nagradom od 50.000 dolara (prva u Tianjinu uvela ju je među 200 najboljih u maju, dok joj je druga u Toyoti u novembru pomogla da sezonu završi kao 137. igračica svijeta). Godina 2017: Titula na WTA 125 i probijanje među 100 najboljih Uprkos određenom uspjehu početkom sezone u Fed Cupu, Sabaljenka je imala miran start godine. U februaru je prvi put igrala u glavnom žrijebu WTA Toura kao kvalifikantkinja na Dubai Openu; međutim, svoju prvu pobjedu na WTA Touru ostvarila je tek u julu na Wimbledonu. Na svom Grand Slam debiju ponovo je kroz kvalifikacije izborila glavni žrijeb i u prvom kolu pobijedila Irinu Hromačevu. Sabaljenka je ovaj uspjeh nastavila još jednom pobjedom na Washington Openu protiv 34. igračice svijeta, Lauren Davis, finalistkinje iz 2016. i tada najviše rangirane protivnice koju je pobijedila. Nakon poraza u kvalifikacijama US Opena, Sabaljenka je stigla do svog prvog WTA polufinala na Taškent Openu, gdje je između ostalih pobijedila treću nositeljicu i 53. igračicu svijeta, Tatjanu Mariju. Nekoliko sedmica kasnije nastupila je na Tianjin Openu kao 119. igračica svijeta, ali je uspjela doći do svog prvog WTA finala. Tamo se susrela sa svojim idolom iz djetinjstva, Marijom Šarapovom, ali je na kraju izgubila u dva tijesna seta. Zahvaljujući tom rezultatu, napredovala je na 76. mjesto i prvi put ušla među 100 najboljih na svijetu. Nakon tijesnog poraza u finalu Fed Cupa protiv Sjedinjenih Američkih Država, Sabaljenka je sezonu završila osvajanjem tada najveće titule u karijeri na Mumbai Openu, turniru iz serije WTA 125. Ova titula joj je osigurala 78. mjesto na kraju godine. '''Steam''' je [[Digitalna distribucija|digitalna platforma za distribuciju]] i prodaju [[Videoigra|videoigara]] koju je razvija [[Valve (korporacija)|korporacija Valve]]. Pokrenut je kao softverski klijent u septembru 2003. kako bi automatski obezbijedio ažuriranja za Valveove video-igre, a krajem 2005. proširen je na distribuciju igara drugih proizvođača. Nudi različite funkcije, kao što su [[Matchmaking|povezivanje igrača na serveru]] uz [[Valve Anti-Cheat]] (VAC) zaštitu, [[Servis društvenog umrežavanja|društvene mreže]] i usluge [[Streamovanje igara|streamovanja igara]]. Funkcije Steam klijenta uključuju održavanje ažuriranja, cloud skladištenje i opcije popu direktnih poruka, prikaza unutar igre (ovelay), foruma za diskusiju i virtuelnog tržišta [[Kolekcionarski predmet|kolekcionarskih predmeta]]. Prodavnica također nudi [[softver za produktivnost]], [[Muzika u videoigrama|muzički sadržaj iz igara]], videozapise, kao i prodaju hardvera kojeg Valve proizvodi ([[Valve Index]], [[Steam Deck]]). [[Aplikativni programski interfejs|Programski interfejs (API)]], Steamworks, objavljen je 2008, a programeri ga koriste kako bi u svoje proizvode integrisali Steam funkcije, poput [[Upravljanje digitalnim pravima|zaštite digitalnih prava (DRM)]]. Nekoliko izdavača igara počelo je distribuisati svoje proizvode na Steamu iste godine. Steam je prvobitno razvijen za [[Microsoft Windows|Windows]], ali je 2010. i 2013. prilagođen za [[macOS]] i [[Linux]]. Mobilna verzija Steama, koja omogućava korištenje njegovih online funkcije, objavljena je za [[iOS]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] 2012. Steam je najveća digitalna platforma za distribuciju [[Računarska igra|računarskih igara]], sa udjelom na tržištu koji se 2013. prema ''[[IHS Screen Digest|IHS Screen Digestu]]'' procjenjivao na 75%. Do 2017, kupovine igara preko Steama dostigle su oko 4,3 milijarde američkih dolara, odnosno najmanje 18% globalne prodaje računarskih igara prema [[Steam Spy|''Steam Spyju'']]. Do 2021, usluga je imala više od 34.000 igara i preko 132 miliona [[Aktivni korisnik|aktivnih mjesečnih korisnika]]. Uspjeh Steama doveo je do razvoja [[Steam Machine]] gaming računara 2015, uključujući [[SteamOS]] (za Linux OS) i [[Steam Controller|Steam Controllera]]; zatim [[Steam Link]] uređaja za lokalni streaming igara; i 2022. prenosivog [[Steam Deck|Steam Decka]], prilagođenog za pokretanje Steam igara. '''Mioklonus''' je brzi kratki nevoljni nepravilni trzaj [[Mišić|mišića]], grupe mišića ili [[Zglob|zgloba]] (bez ritma) za razliku od [[Klonus|klonusa]] koji je ritmičan i pravilan. Javlja se kao prateći simptom kod velikog broja [[Neurološki poremećaj|neuroloških oboljenja]]. Sam termin mioklonus (myo - "mišić", clonus "grč") opisuje [[medicinski znak]] i, uopšteno, ne predstavlja [[Dijagnoza|dijagnozu]] [[Bolest|bolesti]]. Nastaju u [[Moždana kora|moždanoj kori]] (kortikalno), u drugim dijelovima mozga (subkortikalno) ili u [[Kičmena moždina|kičmenoj moždini]] (spinalno). Ubrajaju se u ekstrapiramidalne [[Hiperkinezija|hiperkinezije]], odnosno spadaju u hiperkinetičke poremećaje pokreta, zajedno sa [[Tremor|tremorom]] i [[Horeja|horejom]]. Ovi miokloni trzaji ili grčevi obično su uzrokovani naglim [[Mišićna kontrakcija|kontrakcijama mišića]] (pozitivni mioklonus) ili kratkotrajnim prekidima kontrakcije (negativni mioklonus). Najčešće se javljaju prilikom uspavljivanja ([[hipnički trzaj]]). Miokloni trzaji mogu se javiti i kod zdravih osoba i povremeno ih doživljava gotovo svako. Međutim, ako postanu učestaliji i rašireniji, mogu biti znak različitih neuroloških poremećaja. [[Štucanje]] je vrsta mioklonog trzaja koji posebno zahvata [[Dijafragma|dijafragmu]]. Kada je grč izazvan od strane druge osobe naziva se ''isprovocirani grč''. Napadi [[Drhtanje|drhtanja]] kod [[beba]] spadaju u ovu kategoriju. Miokloni trzaji mogu se javiti pojedinačno ili u nizu, u određenom obrascu ili bez obrasca. Pojavljivati se mogu rijetko ili više puta u jednoj minuti. Najčešće je mioklonus jedan od više znakova u širokom spektru poremećaja [[Nervni sistem|nervnog sistema]], kao što su [[multipla skleroza]], [[Parkinsonova bolest]], [[distonija]], [[cerebralna paraliza]], [[Alzheimerova bolest]], [[Gaucherova bolest]], [[subakutni sklerozirajući panencefalitis]], [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobova bolest]], [[serotoninska toksičnost]], neki slučajevi [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]], kao i pojedini oblici [[Epilepsija|epilepsije]], te povremeno kod [[Intrakranijalna hipotenzija|intrakranijalne hipotenzije]]. U gotovo svim slučajevima u kojim je mioklonus uzrokovan oboljenjem [[Centralni nervni sistem|CNS-a,]] prethode mu drugi simptomi, kao npr. kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti on je obično kasna klinička manifestacija koja se javlja nakon što pacijent već počne pokazivati izražene neurološke deficite. Anatomski, mioklonus može poticati iz lezija korteksa, subkorteksa ili kičmene moždine. Prisustvo mioklonusa iznad foramen magnuma praktično isključuje spinalni mioklonus; dalja lokalizacija zahtijeva dodatne pretrage, poput [[Elektromiografija|elektromiografije (EMG)]] i [[Elektroencefalografija|elektroencefalografije (EEG)]]. == Tipovi == Među najčešćim tipovima mioklonusa su akcijski, kortikalni refleksni, esencijalni, palatalni mioklonus, kao i oni koji se javljaju u progresivnim miokonim epilepsijama, retikuralni refleksni, spavački, te stimulusno-osjetljivi mioklonus. === Oblici epilepsije === '''Kortikalno refleksni mioklonus''' smatra se oblikom epilepsije koja potiče iz moždane kore – vanjskog sloja, ili "[[Siva masa|sive mase]]" mozga, odgovorne za veliki dio obrade informacija u mozgu. U ovom tipu mioklonusa trzaji obično zahvataju samo nekoliko mišića u jednom dijelu tijela, ali se mogu javiti i trzaji koji uključuju mnoge mišiće. Kortikalni refleksni mioklonus može se pojačati kada pacijenti pokušavaju izvesti određeni pokret ili kada dožive određeni podražaj. '''Esencijalni mioklonus''' javlja se bez prisustva epilepsije ili drugih očitih abnormalnosti u mozgu ili [[Živac|živcima]]. Može se pojaviti nasumično kod osoba bez porodične historije ili kod članova u jednoj [[Porodica|porodici]], što ukazuje da ponekad može biti nasljedni poremećaj. Esencijalni mioklonus obično je stabilan i ne pogoršava se s vremenom. Neki naučnici spekulišu da neki oblici esencijalnog mioklonusa mogu biti oblik epilepsije bez poznatog uzroka. '''Mioklonu epilepsiju kod adolescenata''' obično čine trzanje, prije svega mišića gornjih ekstremiteta. Ovo uključuje trzanje [[Ruka|ruku]], [[Rame|ramena]], [[Lakat|laktova]] i veoma rijetko [[Noga|nogu]]. '''[[Juvenilna mioklona epilepsija]]''' je među najčešćim tipovima epilepsije i može zahvatiti jednu od 14 osoba sa ovom bolešću. Napadi se obično javljaju nakon buđenja, a pojava ovog tipa epilepsije kod većine pacijenata da se uočiti oko [[Pubertet|puberteta]]. Primjena lijekova koji liječe više tipova napada obično je najefikasniji oblik tretmana. [[Lennox–Gastautov sindrom|'''Lennox–Gastautov sindrom (LGS)''']], ili dječja epileptička encefalopatija, rijedak je epileptički poremećaj koji čini 1–4% dječjih epilepsija. Sindrom se očituje mnogo težim simptomima, uključujući višestruke napade dnevno, [[poteškoće u učenju]] i abnormalne nalaze na elektroencefalogramu (EEG). Rani početak napada povezan je sa većim rizikom od kognitivnog oštećenja. '''[[Progresivna mioklonična epilepsija (PME)]]''' je grupa bolesti koje se karakterišu mioklonusom, epileptičkim napadima, [[Toničko-klonički napadi|toničko-kloničkim napadima]] i drugim ozbiljnim simptomima kao što su poteškoće s hodanjem ili govorom. Ovi rijetki poremećaji često se pogoršavaju s vremenom i mogu biti fatalni. Studije su identificirale barem tri oblika PME. Bolest Lafora nasljeđuje se kao [[Dominacija (genetika)|autosomno-recesivni poremećaj]], što znači da se bolest javlja samo kada dijete naslijedi dvije kopije defektnog gena, po jednu od svakog roditelja. [[Lafora bolest]] karakterišu mioklonus, epileptički napadi i [[demencija]] (progresivni gubitak pamćenja i drugih intelektualnih funkcija). Druga grupa PME bolesti, koja pripada klasi cerebralnih skladišnih bolesti, obično uključuje mioklonus, probleme sa vidom, demenciju i [[Distonija|distoniju]] (stalne kontrakcije mišića koje uzrokuju uvijanje ili abnormalne položaje tijela). Još jedna grupa PME poremećaja u klasi sistemskih degeneracija često je praćena akcijskim mioklonusom, napadima, te problemima s ravnotežom i hodanjem. Mnoge od ovih PME bolesti počinju u djetinjstvu ili adolescenciji, a liječenje obično nije dugoročno uspješno. '''Retikularni refleksni mioklonus''' smatra se oblikom generalizovane epilepsije koja potiče iz [[Moždano stablo|moždanog stabla]], dijela mozga koji se povezuje s kičmenom moždinom i kontroliše vitalne funkcije poput [[Disanje|disanja]] i rada srca. Miokloni trzaji obično zahvataju cijelo tijelo, pri čemu su mišići s obje strane tijela istovremeno pogođeni. Kod nekih osoba trzaji se javljaju samo u dijelu tijela, npr. nogama, pri čemu su svi mišići u tom dijelu uključeni u svaki trzaj. Retikularni refleksni mioklonus može biti izazvan ili voljnim pokretom ili vanjskim podražajem. === Dijafragmalni trzaj === Vrlo rijedan oblik uključuje [[Dijafragma|dijafragmalni]] trzaj, poznat i kao Sindrom plesača trbuha ili Van Leeuwenhoekova bolest. Prvi ga je opisao [[Antoni van Leeuwenhoek]] 1723. godine, koji je i sam imao ovo stanje. Ovu bolest karakteriše govori koji zvuči kao [[štucanje]] sa kratkim dahom. Spazmi mišića mogu se ponavljati na desetine puta dnevno. Brzina kontrakcija dijafragme kreće se između 35 i 480 kontrakcija u minuti, sa prosječnom brzinom od oko 150. Studije pokazuju da mogući uzroci mogu biti poremećaji u CNS-u i PNS-u, [[anksioznost]], nutritivni poremećaji i upotreba određenih medikamenata. Nijedan tretman nije se pokazao univerzalno učinkovitim, iako blokada ili presjecanje [[Frenični živac|freničnog živca]] može pružiti instantnu olakšicu kada farmakološko liječenje nije efektivno. Samo oko 50 ljudi širom svijeta ima dijagnozu dijafragmalnog trzaja. === Ostali oblici === * '''Akcioni mioklonus''' karakterišu trzaji mišića koji se javljaju ili pojačavaju pri voljnim pokretima ili čak namjeri za pokretom. Pokušaju preciznih i koordiniranih pokreta mogu pogoršati stanje. Akcioni mioklonus je najonesposobljavajući oblik mioklonusa i može zahvatiti ruke, noge, lice, pa čak i glas. Često se povezuje sa toničko-kloničkim napadima i difuznim neuronskim oboljenjima poput posthipoksične [[Encefalopatija|encefalopatije]], [[Uremija|uremije]] i različitih oblika PME, iako se u slučaju fokalnog moždanog deficita, ovo oboljenje može biti ograničeno na jedan ekstremitet. Ovaj tip mioklonusa često je uzrokovan oštećenjem mozga nastalim zbog nedostatka kisika i protoka krvi u mozak kada je disanje ili rad srca privremeno zaustavljeno. Prekomjerna eksitacija [[Senzomotorni korteks|senzomotornog korteksa]] (kortikalni refleksni mioklonus) ili [[Mrežasta formacija srednjeg mozga|mrežaste formacije]] (retikularni refleksni mioklonus) također može uzrokovati akcioni mioklonus. Smatra se da neurotransmiteri [[Serotonin|serotonina]] i [[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]] uzrokuju ovaj nedostatak inhibicije, što može objasniti poboljšanja kod primjene prekursora serotonina. U proces su uključeni sistemi: cerebelodentatorubralni, piramidalni, ekstrapiramidalni, optički, auditivni, zadnje kolone i nuclei gracilis i cuneatus, [[kičmeno-moždani putevi]], motorički neuroni moždanih nerava i prednjih rogova kičmene moždine, kao i mišićna vlakna. * Palatalni mioklonus je regularna, ritmička kontrakcija jedne ili obje strane [[Mehko nepce|mekog nepca]]. Ove kontrakcije mogu biti praćene mioklonusom u drugim mišićima, uključujući [[Lice (anatomija)|lice]], [[Jezik (anatomija)|jezik]], [[grlo]] i dijafragmu. Kontrakcije su vrlo brze, javljaju se i do 150 puta u minuti i mogu trajati tokom sna. Obično se pojavljuje kod odraslih i može trajati neograničeno. Osobe sa palatalnim mioklonusom obično ga smatraju manjim problemom, iako se neki žale na povremeni zvuk kliktanja koji nastaje kontrakcijom mišića mekog nepca. * [[Mioklonus srednjeg uha]] javlja se u mišićima [[Srednje uho|srednjeg uha]], uključujući [[Mišić zatezač bubne opne|mišić zatezače bubne opne]] i [[mišić uzengije]]. Može zahvatiti i mišiće oko [[Eustachijeva cijev|Eustahijeve tube]], uključujući [[mišić zatezača mekog nepca]] i [[mišić podizača mekog nepca]], kao i [[trubno-ždrijelni mišić]]. Oboljeli ga opisuju kao kucajući zvuk/osjećaj u [[Uho|uhu]]. * Spinalni mioklonus je mioklonus koji potiče iz kičmene moždine, uključujući segmentalni i propriospinalni mioklonus. Propriospinalni mioklonus obično je uzrokovan torakalnim generatorom koji izaziva trzaj fleksije trupa. Često je izazvan [[Stimulus (fiziologija)|stimulusom]], s kašnjenjem zbog sporog provođenja kroz propriospinalna [[Nervno vlakno|nervna vlakna]]. * Mioklonus osjetljiv na podražaje izazvan je raznim vanjskim stimulusima poput [[Buka|buke]], [[Pokret|pokreta]] i [[Svjetlost|svjetla]]. Iznenađenje može povećati osjetljivost pacijenta. * Mioklonus u snu javlja se u početnim fazama [[San|sna]], naročito prilikom uspavljivanja, uključujući poznate primjere poput hipničkog trzaja. Neki oblici su osjetljivi na podražaje. Većina osoba rijetko osjeća smetnje, pa liječenje često nije potrebno. Ako je simptom kompleksnijeg i ometajućeg poremećaja, poput [[Sindrom nemirnih nogu|sindroma nemirnih nogu]], može biti potrebno medicinsko liječenje. Mioklonus se također može povezati sa osobama sa [[Touretteov sindrom|Tourettovim sindromom]]. == Znakovi i simptomi == Mioklonički napad opisuje se kao trzaji koji se javljaju u jednom ekstremitetu ili čak u cijelom tijelu. Osoba koja doživljava napad opisuje osjećaj kao nekontrolisane pokrete, slične blagom [[Električni udar|električnom udaru]]. Iznenadni trzaji ponekad mogu biti toliko snažni da malo [[dijete]] zbog njih može pasti. Mioklonički napad je nagla nevoljna kontrakcija grupe mišića. Trzaji mišića obično su simetrični, najčešće generalizovani, a mogu biti lokalizovani u rukama i ramenima, često istovremeno sa klimanjem glave; obje ruke mogu se odjednom ispružiti dok se istovremeno javlja klimanje glave. Simptomi mogu varirati među pacijentima. Ponekad se cijelo tijelo može trzati, slično [[Refleks iznenađenja|refleksu iznenađenja]]. Kao što je slučaj sa svim generalizovanim napadima, pacijent [[Svijest i poremećaji svijesti|nije svjestan]] tokom događaja, ali napad je toliko kratak osoba izgleda potpuno [[Svijest|svjesno]]. Kod refleksnih epilepsija, miokloničke napade mogu izazvati trepereća svjetla ili drugi spoljašnji podražaji (vidi [[fotosenzitivna epilepsija]]). Slični primjeri normalnog mioklonusa su podrigivanje i hipnički trzaji koje neki ljudi osjećaju prilikom uspavljivanja. Teški slučajevi patološkog mioklonusa mogu poremetiti kretanje i znatno ograničiti sposobnost osobe da spava, jede, govori ili hoda. Mioklonički trzaji se često javljaju kod osoba s [[Epilepsija|epilepsijom]]. == Uzroci == Mioklonus kod zdravih osoba ne ukazuje na ništa drugo osim na nasumičnu kontrakciju mišića (nije opasan). Mioklonus se također može razviti kao odgovor na infekciju, hiperosmolarnu hiperglikemijsku krizu, povredu glave ili kičmene moždine, moždani udar, stres, tumore mozga, zatajenje bubrega ili jetre, bolesti nakupljanja lipida, trovanje hemikalijama ili lijekovima, kao nuspojava određenih lijekova (poput tramadola, kinolona, benzodiazepina, gabapentina, sertralina, lamotrigina i opioida), ili uslijed drugih poremećaja. Mioklonus može biti simptom velikog broja neuroloških oboljenja i stanja, poput: * [[Multipla skleroza|multiple skleroze]] * [[Epilepsija|epilepsije]] * [[Parkinsonova bolest|Parkinsonovog oboljenja]] * [[Huntingtonova bolest|Huntingtonove bolesti]] * [[Demencija Lewyjevih tijela|demencije Lewyjevih tijela]] * [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]] * [[Frontotemporalna demencija|frontotemporalne demencije]] * [[Kortikobazna degeneracija|kortikobazne degeneracije]] * [[Creutzfeldt-Jakobova bolest,|Creutzfeldt-Jakobove bolesti]] * [[Lajmska bolest|Lajmske bolesti]] * [[Opsoclonus mioklonus sindrom|opsoclonus mioklonus sindroma]] * [[lupus]] i * [[MERRF sindrom|MERRF-a]] (miokloničke epilepsije s neurednim crvenim vlaknima) – rijetka [[mitohondrijska encefalomiopatija]] Noćni mioklonus može biti prisutan kod osoba s [[Fibromialgija|fibromialgijom]]. Benigne miokloničke pokrete često je moguće uočiti tokom indukcije opće anestezije intravenskim lijekovima, poput [[Etomidat|etomidata]] i [[Propofol|propofola]]. Pretpostavlja se da nastaju zbog smanjenog inhibicijskog signalizovanja od strane kranijalnih neurona. Dugotrajni nedostatak kisika u mozgu, odnosno [[hipoksija]], može rezultirati posthipoksičnim mioklonusom. Osobe s [[Benigni fascikularni sindrom|benignim fascikularnim sindromom]] često mogu doživjeti miokloničke trzaje udova, prstiju i palčeva. Trzaji mišićnih grupa, većine tijela ili niz trzaja u brzom nizu, zbog kojih osoba naglo uspravlja tijelo iz opuštenog sjedećeg položaja, ponekad se javljaju kod ambulantnih pacijenata liječenih visokim dozama [[Morfin|morfina]], [[Hidromorfin|hidromorfina]] i sličnih lijekova, a mogu biti znak visokih i/ili brzo rastućih nivoa ovih lijekova u serumu. Mioklonički trzaji izazvani drugim opioidima, poput [[Tramal|tramadola]] i [[Petidin|petidina]], mogu biti manje benigni. Lijekovi nevezani za opioide, poput [[Antiholinergici|antiholinergika]], također su poznati po tome da izazivaju miokloničke trzaje. == Liječenje == Primjenjuje se simptomatsko liječenje. Za kontrolu mioklonusa mogu se koristiti kombinacije lijekova. Kod ozbiljnijih stanja, s obzirom na kompleksne uzroke mioklonusa, liječenje može uključivati više lijekova koji pojedinačno imaju ograničen učinak, ali u kombinaciji djeluju snažnije jer utiču na različite moždane puteve ili mehanizme. Liječenje je najefikasnije kada je poznat osnovni uzrok i kada se može ciljano tretirati. Neki od lijekova koji se proučavaju u različitim kombinacijama uključuju klonazepam, natrijum-valproat, piracetam i primidon. Hormonska terapija može poboljšati odgovor na antimiokloničke lijekove kod nekih osoba. Neke studije su pokazale da doze 5-hidroksitriptofana (5-HTP) mogu dovesti do poboljšanja kod pacijenata s određenim tipovima akcionog mioklonusa i progresivne miokloničke epilepsije (PME). Razlike u učinku 5-HTP-a kod pacijenata s mioklonom još uvijek nisu objašnjene. Mnogi lijekovi koji se koriste za mioklonus, poput barbiturata, fenitoina i primidona, također se koriste za liječenje epilepsije. Barbiturati usporavaju centralni nervni sistem i imaju sedativni ili antikonvulzivni učinak. Fenitoin i primidon su učinkoviti antiepileptici, iako fenitoin može izazvati zatajenje jetre ili druge dugotrajne štetne efekte kod pacijenata s PME. Natrijum-valproat je alternativna terapija za mioklonus i može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s klonazepamom. Neki pacijenti mogu imati neželjene reakcije na klonazepam i/ili natrijum-valproat. Kada pacijenti uzimaju više lijekova, prestanak primjene onih koji se sumnja da izazivaju mioklonus i tretman metaboličkih poremećaja može riješiti neke slučajeve mioklonusa. Kada je indicirano farmakološko liječenje, antikonvulzivi su primarna linija liječenja. Paradoksalne reakcije na terapiju su zabilježene – lijekovi na koje većina pacijenata reagira pozitivno kod drugih mogu pogoršati simptome. Ponekad to dovodi do greške povećavanja doza, umjesto smanjenja ili prekida lijeka. Liječenje mioklonusa fokusira se na lijekove koji mogu pomoći u smanjenju simptoma. Koriste se natrijum-valproat, klonazepam, antikonvulziv levetiracetam i piracetam. Doze klonazepama obično se postepeno povećavaju dok pacijent ne pokaže poboljšanje ili dok nuspojave ne postanu štetne. Pospanost i gubitak koordinacije su česte nuspojave. Korisni efekti klonazepama mogu vremenom slabiti ako pacijent razvije toleranciju na lijek. U oblicima mioklonusa gdje je zahvaćeno samo jedno područje, pa čak i kod nekoliko drugih oblika, botox injekcije (OnabotulinumtoxinA) mogu biti od pomoći. Hemijski transmiter odgovoran za izazivanje nevoljnih kontrakcija mišića blokiran je toksinima Botulinuma iz Botoxa. Hirurški zahvat također je opcija liječenja ako simptome izaziva tumor ili lezija u mozgu ili kičmenoj moždini. Operacija može korigovati simptome kod pacijenata kod kojih mioklonus zahvata dijelove lica ili uha. Dok se duboka moždana stimulacija (DBS) još proučava u vezi s mioklonusom, ona je već isprobana kod osoba s ovim i drugim poremećajima pokreta. == Epidemiologija == Mioklonus se može javiti kod osoba bez porodične historije, ali i među članovima iste porodice. Neki ljudi sa mioklonusom imaju članove porodice koji pate od esencijalnog tremora ili distonije (mioklonus-distonija). == Prognoza == Efekti mioklonusa kod pojedinca mogu varirati u zavisnosti od oblika bolesti i opšteg zdravstvenog stanja. U težim slučajevima, posebno onima koji ukazuju na osnovni poremećaj u mozgu ili nervima, pokreti mogu biti izrazito izobličeni i ograničiti sposobnost normalnog funkcionisanja, kao što su jedenje, govor i hodanje. U takvim slučajevima, terapija koja je inače efikasna, poput klonazepama i natrijum valproata, može izazvati neželjene reakcije na lijek, uključujući povećanu toleranciju i potrebu za većim dozama. Međutim, prognoza za jednostavnije oblike mioklonusa kod inače zdravih osoba može biti neutralna, jer bolest može uzrokovati malo ili nimalo poteškoća. U nekim slučajevima bolest počinje jednostavno, u jednom dijelu tijela, a zatim se širi. == Istraživanje == Istraživanja o mioklonusu podržava Nacionalni institut neuroloških oboljenja i moždanog udara. Glavni fokus istraživanja je na ulozi neurotransmitera i receptora uključenih u ovu bolest. Utvrđivanje da li abnormalnosti u tim putovima uzrokuju mioklonus može pomoći u razvoju terapije lijekovima i dijagnostičkih testova. Određivanje u kojoj mjeri genetika igra ulogu u tim abnormalnostima može dovesti do potencijalnih terapija za njihovo preokretanje, što bi moglo ispraviti gubitak inhibicije i istovremeno unaprijediti mehanizme u tijelu koji bi kompenzovali njihove efekte. == Etimologija == Riječ mioklonus nastala je kombinovanjem riječi myo- i clonus, što ukazuje na poremećaj kontrakcije mišića. Izgovara se /ˌmaɪˈɒklənəs/ ili /ˌmaɪəˈkloʊnəs, ˌmaɪoʊ-/. Zastupljenost ovih varijanti pokazuje razliku između američkog i britanskog engleskog. Varijanta sa naglaskom na slog -oc- jedini je izgovor koji se navodi u nekoliko glavnih američkih rječnika (medicinskih i opštih). Varijanta sa naglaskom na slog -clo- navodi se u britanskoj verziji Oxford Dictionaries online, ali ne i u američkoj verziji. == Također pogledajte == * Sindrom prekida uzimanja antidepresiva – simptomi koji se javljaju nakon prestanka uzimanja antidepresivnih lijekova * Sindrom benignih fascikulacija – nevoljno trzanje mišića u voljnim mišićima * Klonus – niz nevoljnih i ritmičnih kontrakcija i opuštanja mišića * Sindrom eksplodirajuće glave – abnormalna senzorna percepcija tokom sna * Fahr-ov sindrom – genetski poremećaj koji uključuje kalcifikaciju bazalnih ganglija * Fascikulacija – spontano, nevoljno trzanje mišića * Hipnagogija – stanje svijesti pri uspavljivanju * Hipnički trzaj – nevoljno trzanje prilikom uspavljivanja * Poremećaj periodičnih pokreta udova – poremećaj spavanja * Sindrom nemirnih nogu == Reference == '''Nacionalni konvent''' (francuski: ''Convention nationale'', [kɔ̃vɑ̃sjɔ̃ nɑsjɔnal]) bila je [[Konstituanta|ustavotvorna skupština]] [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]] tokom jednog dana i [[Prva Francuska Republika|francuske Prve Republike]] tokom njene prve tri godine za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nakon dvogodišnje [[Nacionalna ustavotvorna skupština|Nacionalne ustavotvorne skupštine]] i jednogodišnje [[Zakonodavna skupština Francuske|Zakonodavne skupštine]]. Stvoren je nakon ustanka 10. avgusta 1792. Bila je to prva francuska vlada ustrojena kao [[Republika|republička]], čime je u potpunosti napušten prethodni [[Monarhija|monarhijski sistem]]. Konvent je zasjedao kao jednodomna skupština od 20. septembra 1792. do 26. oktobra 1795. (4. [[Brimer|brimera]] IV prema kalendaru kojeg je Konvent usvojio). Konvent je nastao kada je Zakonodavna skupština odredila privremenu suspenziju kralja [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]] i sazivanje Nacionalnog konventa radi izrade novog ustava bez monarhije. Druga velika novina bila je odluka da poslanici tog konventa treba da budu birani od svih Francuza koji su stariji od 21 godine, koji imaju prebivalište godinu dana i žive od svog rada. Nacionalni konvent je, dakle, bila prva francuska skupština izabrana [[Opšto pravo glasa za muškarce|opštim pravom glasa bez klasnih razlika]].<ref>Anchel, Robert (1911). "Convention, The National". In Chisholm, Hugh (ed.). ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 7 (11. edicija). Cambridge University Press. str. 46.</ref> Iako je Konvent trajao do 1795, vlast je efektivno bila birana od strane Konventa i koncentrisana u malom Komitetu javnog spasa od aprila 1793. Osam mjeseci od jeseni 1793. do proljeća 1794, kada su [[Maximilien Robespierre]] i njegovi saveznici dominirali [[Komitet javnog spasa|Komitetom javnog spasa]], predstavljaju najradikalniju i najkrvaviju fazu Francuske revolucije, poznatu kao [[Jakobinska diktatura|Vladavina terora]]. Nakon pada Robespierrea, Konvent je trajao još godinu dana dok nije napisan novi ustav, uvodeći [[Francuski direktorijum]]. == Izbori == Indirektni izbori održani su od 2. do 10. septembra 1792. nakon izbora izbornih kolegijuma od strane primarnih skupština 26. avgusta.<ref>"[https://web.archive.org/web/20181222095403/http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Du 2 au 10 septembre 1792: élection des députés à la Convention nationale]". [http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Original] arhiviran 22. decembra 2018. Pristupljeno 2. 4. 2026. (jezik: ''francuski'')</ref> Uprkos uvođenju opšteg muškog prava glasa, izlaznost je bila niska,<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref>^[<ref>Konvent je, dakle, bio izabran od strane male manjine stanovništva, ali one koja je bila najodlučnija. To objašnjava dvosmislenost riječi "narodni" kada se primjenjuje na ovaj period: Francuska revolucija u "narodnom" smislu zasigurno nije bila narodna u smislu učešća naroda u javnim poslovima. Ali ako se riječ "narodni" shvati tako da je revolucionarna politika bila formirana pod pritiskom sans-kilotskog pokreta i organizovanih manjina, i da je od njih dobila egalitarni impuls, onda da, Revolucija je zaista ušla u svoju "narodnu" fazu.</ref>^] iako je došlo do povećanja u poređenju sa izborima 1791/92. glasalo je 11,9% znatno većeg biračkog tijela, u poređenju sa 10,2% znatno manjeg biračkog tijela 1791. Niska izlaznost bila je djelimično uzrokovana strahom od odmazde; u Parizu je Maximilien Robespierre predsjedavao izborima i, u saradnji sa radikalnom štampom, uspio da isključi svakog kandidata sa rojalističkim simpatijama.<ref>Jordan, David P. (1989). ''The Revolutionary Career of Maximilien Robespierre''. University of Chicago Press. str. 119. ISBN <bdi>978-0-226-41037-1</bdi>.</ref> U cijeloj Francuskoj, samo jedanaest primarnih skupština željelo je zadržati monarhiju. Sve izborne skupštine su prešutno glasale za "republiku", iako je samo Pariz koristio tu riječ.<ref name=":1">Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref> Dana 20. septembra Konvent je održao svoju prvu sjednicu u "Sali sto Švicaraca"; sljedećeg dana prešla je u Salu Manjež, koja je imala malo prostora za javnost i lošu akustiku.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.antoine-saint-just.fr/lieux/tuileries.html|title=Saint-Just: lieux de mémoire|website=www.antoine-saint-just.fr|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Od 10. maja 1793. sastajali su se u Sali mašina, ogromnoj dvorani u kojoj su poslanici bili "razbacani". Sala mašina je imala galerije za publiku koja je često uticala na rasprave prekidima ili aplauzom.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://history.hanover.edu/texts/natcon.html|title=National Convention|website=history.hanover.edu|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Članovi Konventa dolazili su iz svih slojeva društva, ali najbrojniji su bili advokati. U Nacionalnoj ustavotvornoj skupštini sjedilo je 75 članova, a 183 u Zakonodavnoj skupštini. Ukupan broj poslanika bio je 749, ne računajući 33 iz francuskih kolonija, od kojih je samo dio stigao na vrijeme u Pariz. Thomas Paine i Anacharsis Cloots imenovani su u Konvent od strane Žirondinaca. Pored toga, novoformirani departmani pripojeni Francuskoj od 1782. do 1789. imali su pravo slati delegacije. Prema sopstvenim pravilima, Konvent je birao svog predsjednika svake dvije sedmice, a odlazeći predsjednik bio je podoban za ponovni izbor nakon isteka tog perioda. Obično su se sjednice održavale ujutro, ali su se često održavale i večernje sjednice, koje su se produžavale do kasno u noć. Ponekad, u izuzetnim okolnostima, Konvent se proglašavao u stalnom zasjedanju, zasjedavši više dana bez prekida. Za zakonodavne i administrativne svrhe Konvent je koristio komitete, sa ovlaštenjima manje ili šire proširenim i regulisanim uzastopnim zakonima. Najpoznatiji od tih komiteta uključuju Komitet javnog spasa i Komitet opšte bezbjednosti. == Politička podjela == Nacionalni konvent bio je sastavljen od tri glavne frakcije: Montanjari (Planina), Marais (Ravnica) i Žirondinci (Brisotini). Historičari se ne slažu u potpunosti oko sastava Konventa, ali trenutni konsenzu je da je Planina bila najveća frakciaj sa oko 302-309 poslanika. Žirondinci su imali između 178 i 227 poslanika, dok je Ravnica brojala između 153 i 250 poslanika. Ove tri frakcije, Planina je bila najjedinstvenja, dok je Ravnica bila najmanje usaglašena. Više od 94% članova Planine glasalo je isto o ključnim pitanjima; nasuprot njima, Žirondinci i Ravnica bili su znatno podijeljeniji. Samo oko 70% Žirondinaca i 58% članova Ravnice glasalo je isto o tim pitanjima. == Žirondinski konvent == === Žirondinci i Montanjari === Žirondinci su bili konzervativniji od Montanjara, iako su i dalje bili demokrate. Žirondinci su dobili ime po Žirondi, oblasti u Francuskoj iz koje su mnogi poslanici ove frakcije bili izabrani (iako su mnogi Žirondinci zapravo poticali iz Pariza). Također su bili poznati kao Brisotini, po svom najistaknutijem govorniku, Jacquesu Pierreu Brissotu. Montanjari su svoju podršku dobijali od Pariške komune i narodnih društava kao što su Jakobinski klub i Kordelijeri; ime su dobili po visokim klupama (tribinama) na kojima su sjedili dok je Konvent zasjedao. === Ravnica === Ravnica je bila treća frakcija u Konventu. Ime je dobila po svom mjestu u sali Konventa. Na početku su podržavali Žirondince, međutim kako je vrijeme prolazilo i Montanjari počeli da zagovaraju pogubljenje Luja XVI, Ravnica je počela da staje na njihovu stranu. === Suđenje kralju i pogubljenje === Jednoglasna odluka Konventa o proglašenju Francuske republike 21. septembra 1792. ostavila je otvorenim pitanje sudbine bivšeg kralja. Zbog toga je formirana komisija koja je trebala da ispita dokaze protiv njega, dok je Zakonodavni odbor Konventa razmatrao pravne aspekte mogućeg budućeg suđenja. Većina Montanjara bila je za presudu i pogubljenje, dok su Žirondinci bili podijeljeni po pitanju Lujeve sudbine: neki su smatrali da kralj ima nepovredivost, drugi su podržavali pomilovanje, a treći su zagovarali blažu kaznu ili progonstvo. Dana 13. novembra, Robespierre je izjavio da ustav koji je Luj prekršio, uprkos tome što mu garantuje nepovredivost, ne može biti korišten u njegovu odbranu. Robespierre je u tom periodu bio bolestan i malo je učestvovao osim što je podržavao vođu Montanjara, Louisa Antoinea de Saint-Justa, koji je održao svoj prvi veliki govor, iznoseći argumente protiv kraljeve nepovredivosti. Dana 20. novembra mišljenje se naglo okrenulo protiv Luja nakon otkrića tajnog skladišta sa 726 dokumenata, koji su sadržali njegovu ličnu prepisku sa bankarima i ministrima. Na suđenju, kralj je tvrdio da ne priznaje dokumente koji su očigledno bili potpisani njegovim rukom. === Kriza i pad Žirondinaca === Vojni neuspjesi u ratu protiv Prve koalicije, prelazak Charlesa Françoisa Dumourieza na stranu neprijatelja, kao i pobuna u Vendéeu (koja je počela u martu 1793), iskorišteni su od strane Montanjara i sanskilota da prikažu Žirondince kao slabe. Montanjari su predlagali oštre mjere, ali su Žirondinci oklijevali da ih prihvate. Na kraju su bili primorani da pristanu na formiranje Revolucionarnog tribunala i Komiteta javnog spasa, koje su predložili Montanjari. Društvene i ekonomske teškoće dodatno su pojačavale napetosti između ovih grupa. Konačni obračun, revolucija od 31. maja do 2. juna 1793. godine, bio je izazvan suđenjem Jean-Paul Maratu i hapšenjem sekcijskih aktivista. Dana 25. maja, Pariška komuna marširala je ka Konventu zahtevajući oslobađanje uhapšenih aktivista. == Montanjarski Konvent == === Revoluciona(rna) vlada === Parižani su 5. septembra pokušali ponoviti pobunu od 2. juna. Naoružane sekcije ponovo su opkolile Konvent kako bi zahtijevale formiranje unutrašnje revolucionarne vojske, hapšenje osumnjičenih i čistku u odborima. To je vjerovatno ključni dan o formiranju revolucionarne vlade: Konvent je popustio, ali je zadržao kontrolu nad događajima. Istog dana je na agendu stavljen "teror", a već sutradan u Komitet javne bezbjednosti izabrani su Collot d'Herbois i Billaud-Varenne. Dana 9. septembra formirana je revoluciona vojska, a 11. je donešen maksimum za žito i stočnu hranu, što je značilo opštu kontrolu cijena, ali i plata. Dana 14. septembra reorganizovan je Revolucioni tribunal, a 17. je usvojen zakon o osumnjičenima, a 20. septembra lokalnim revolucionarnim komitetima povjeren je zadatak sastavljanja njihovih spiskova. === Raspad frakcija === Još u septembru 1793. među revolucionarima postojala su dva jasno različita krila. Prvo krilo predstavljali su tzv. hebertisti, iako sam Jacques Hébert nikada nije bio zvanični vođa stranke koja je zagovarala rat do istrebljenja i usvojila program enragésa, navodno zato što su ga sans-culotti podržavali. Hebertisti su ranije stajali uz Montanjare dok god su mogli da se nadaju da će preko njih kontrolisati Konvent. Dominirali su u Klubu kordeljera, popunjavali Bouchotteove kancelarije i uglavnom su mogli voditi Komunu sa sobom. Drugo krilo činili su dantonisti, koji su nastali kao odgovor na sve veću centralizaciju revolucionarne vlade i diktaturu odbora. Dantoniste su uglavnom predvodili poslanici Konventa (a ne sans-culotti), uključujući Georgesa Dantona, Charlesa Delacroixa i Camillea Desmoulinsa. Na kraju, Komitet je potkopao sopstvenu podršku uklanjanjem i dantonista i hebertista, iako su obje grupe ranije podržavale Komitet. Primoravajući Konvent da dozvoli hapšenje žirondinaca i dantonista, Komitet je vjerovao da je uništio svoju glavnu opoziciju. Međutim, suđenja su pokazala nepoštovanje Komiteta prema članovima Konventa, od kojih su neki bili pogubljeni. Mnogi članovi Konventa koji su do sredine 1794. podržavali Komitet više ga nisu podržavali. Komitet je djelovao kao posrednik između Konventa i sans-culottesa iz kojih su obje strane crpile moć. Pogubljenjem hebertista i otuđivanjem sans-culottea, Komitet je postao nepotreban Skupštini. - - - Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref name=":4">Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref name=":5">[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine 3vc6htxr75b5twcelr1z5rdnokcrigu 0 504368 3916092 3836429 2026-08-02T20:54:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916092 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Besiana Kadare | slika = Besiana Kadare at UN (cropped).jpg | alt_slike = | opis = Kadare u sali [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalne skupštine UN]] | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1972. | mjesto_rođenja = [[Tirana]], [[Albanija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Diplomatkinja | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Besiana Kadare''' jest [[Albanija|albanska]] diplomatkinja. Bila je izvanredni i opunomoćeni stalni predstavnik Albanije pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]], potpredsjednik [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]] na njenom 75. zasjedanju i albanski ambasador na [[Kuba|Kubi]].[1] Albanija je bila u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti UN]]-a 2022-2023. Od 2011. do 2016. bila je izvanredni i opunomoćeni ambasador Albanije i stalni izaslanik pri Organizaciji Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu ([[UNESCO]]) u [[Pariz]]u. == Rani život i obrazovanje == Kćerka je pisaca [[Helena Kadare|Helene Kadare]] i [[Ismail Kadare|Ismaila Kadarea]].<ref name="google1">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=0NgqCgAAQBAJ&q=%22besiana%22+kadare&pg=PA160 |title=Welterbestädte Südosteuropas im Spannungsfeld von Cultural Governance und okaler Zivilgesellschaft: Untersucht am Beispiel |author= Matthias Bickert |publisher=University of Bamberg Press |date=2015 |isbn=9783863093006 |access-date=19. 12. 2019}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=9mOPBgAAQBAJ&q=%22besiana%22+kadare&pg=PT206 |title=Le temps qui manque: Mémoires |author=Héléna Kadaré |publisher=Fayard|date=2010 |isbn=9782213661193 |access-date=19. 12. 2019}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=H_ORBgAAQBAJ&q=%22besiana%22+kadare&pg=PT11 |title=Le Printemps albanais |author= Ismail Kadaré |publisher=Fayard |date= 2014|isbn=9782213659572 |access-date=19. 12. 2019}}</ref> Magistrirala je modernu i komparativnu književnost, specijalizirala visoke studije moderne specijalističke književnosti na Univerzitetu Sorbona Paris-IV u Parizu, Francuska.<ref name="representative1">[https://www.un.org/press/en/2016/bio4855.doc.htm New Permanent Representative of Albania Presents Credentials] [[United Nations]], press release of 30 June 2016.</ref> == Karijera == === Početak i rane godine === Bila je prvi sekretar u Stalnoj misiji Albanije pri Ujedinjenim nacijama u [[New York]]u od 2002. do 2005.<ref name="representative1"/><ref>{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=E0uPAAAAMAAJ&q=%22besiana%22+kadare |title=Permanent Missions to the United Nations| issue=284–290|publisher=United Nations |date=2008 |access-date=19. 12. 2019}}</ref> U Albaniju se vratila 2005. da radi s Agencijom Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj ([[USAID]]).<ref name="representative1"/> Godine 2008. radila je u ambasadi Albanije u [[Francuska|Francuskoj]].<ref name="representative1"/> Između 2011. i 2016. bila je izvanredni i opunomoćeni ambasador Albanije i stalni izaslanik pri Organizaciji Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u Parizu.<ref name="google1"/><ref name="representative1"/><ref>{{Cite web|url=http://www.unesco.org/new/en/member-states/single-view/news/permanent_delegate_of_albania_to_unesco/|title=Permanent Delegate of Albania to UNESCO &#124; United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization|date=14. 4. 2011|website=UNESCO}}</ref> === Stalni predstavnik Albanije pri Ujedinjenim nacijama === Dana 30. juna 2016. predala je akreditive [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalnom sekretaru UN-a]] [[Ban Ki-moon]]u i od tada je izvanredna i opunomoćena stalna predstavnica Albanije pri Ujedinjenim nacijama u New Yorku.<ref name="representative1"/><ref>{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=ifiqDwAAQBAJ&q=besiana+kadare&pg=PA13 |title=Permanent Missions to the United Nations, No. 307 |publisher=United Nations DGACM |date= 2019|isbn=9789210479240 |access-date=19. 12. 2019}}</ref> Ona je prva žena ambasador Albanije u UN-u, u 65 godina članstva zemlje u UN.<ref name="auto">{{Cite web|url=https://issuu.com/jarpin2008/docs/trailblazing_magazine_april_2021|work=Trailblazing Magazine|date=april 2021|title=Albania Bids for a 2-year Mandate in the United Nations Security Council; Exclusive Interview with Besiana Kadare|author=Rudina Hoxha}}</ref> Imenovana je da istovremeno služi kao ambasador Albanije na Kubi.<ref name="representative1"/> U oktobru 2017, na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a, Kadare je izjavila da je značajno uključivanje žena u prevenciju sukoba i mirovne procese ostalo zanemarljivo, pri čemu su žene bile po strani tokom mirovnih pregovora čak i kada su bile prisutne, jer su muškarci uvijek bili ti koji su vodili i odlučivali kada i kako sklopiti mir. Ona je pozvala države članice da povećaju svoju posvećenost potpunoj integraciji žena u svoj program mira i sigurnosti.<ref>{{cite web|url=https://reliefweb.int/report/world/despite-growing-awareness-urgent-need-end-sexual-violence-empower-women-conflict-zones |title=Despite Growing Awareness of Urgent Need to End Sexual Violence, Empower Women in Conflict Zones, Real Progress Seriously Lagging, Security Council Told |publisher=ReliefWeb |date=27. 10. 2017 |access-date=19. 12. 2019}}</ref> U 2018. Albanija sa muslimanskom većinom bila je sudomaćin događaja u Ujedinjenim nacijama zajedno s [[Italija|Italijom]] s katoličkom većinom i [[Izrael]]om s većinom [[Jevreji|Jevreja]] na kojem je prvi put predstavljen prijevod [[Talmud]]a na [[Italijanski jezik|talijanski]].<ref>{{cite web|last=Schwartz |first=Penny |url=https://www.jta.org/2018/09/29/united-states/muslim-country-catholic-country-jewish-country-celebrate-talmud-together-no-joke |title=A Muslim country, Catholic country and Jewish country celebrate the Talmud together. No joke. |publisher=Jewish Telegraphic Agency|date=29. 10. 2018|access-date=19. 12. 2019}}</ref> Tom prilikom izjavila je: {{Citat|Projekti poput babilonskog prevoda Talmuda otvaraju novu stazu u međukulturnom i međuvjerskom dijalogu, donoseći nadu i razumijevanje među ljudima, pravi alat za borbu protiv predrasuda, stereotipnog razmišljanja i diskriminacije. Time mislimo da jačamo naše društvene tradicije, mir, stabilnost — a mi se također suprotstavljamo nasilnim ekstremističkim tendencijama.<ref>{{cite web|last=Oster |first=Marcy |url=https://www.timesofisrael.com/muslim-country-catholic-country-jewish-country-celebrate-talmud-at-un-no-joke/ |title=Muslim country, Catholic country, Jewish country celebrate Talmud at UN. No joke |work=The Times of Israel |date=30. 9. 2018 |access-date=19. 12. 2019}}</ref>}} U januaru 2019. u ime Albanije je zajedno sa [[Svjetski jevrejski kongres|Svjetskim jevrejskim kongresom]] i [[Odjel za globalne komunikacije Ujedinjenih nacija|Odjelom za globalne komunikacije Ujedinjenih nacija]] bila domaćin događaja na temu "Priča o čovječanstvu: spašavanje Jevreja u Albaniji".<ref>{{cite web|url=https://alb-spirit.com/2019/02/04/besiana-kadare-a-story-of-humanity-the-rescue-of-jews-in-albania/ |title=Besiana Kadare: "A story of humanity: the rescue of Jews in Albania" |publisher=Albspirit |date=4. 2. 2019 |access-date=19. 12. 2019}}</ref> Ona je u Ujedinjenim nacijama iznijela riječi na brifingu pod nazivom "Sjećanje na holokaust: zahtijevajte i branite svoja ljudska prava", povodom obilježavanja [[Međunarodni dan sjećanja na Holokaust|Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust]] i osvrnuvši se na [[genocid]] nad šest miliona evropskih Jevreja tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i malo poznatu činjenicu o Albaniji tokom [[Holokaust u Albaniji|Holokausta u Albaniji]], koja je primila hiljade Jevreja koji bi inače završili u [[Nacistički logori smrti|nacističkim logorima smrti]].<ref>{{cite web |url=https://news.un.org/en/story/2019/01/1031742 |title='Leaders who sanction hate speech' encourage citizens to do likewise, UN communications chief tells Holocaust remembrance event |work=UN News |date=31. 1. 2019 |access-date=19. 12. 2019 |archive-date=1. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190201014924/https://news.un.org/en/story/2019/01/1031742 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://thejewishvoice.com/2019/02/04/wjc-and-albanian-mission-to-un-held-special-briefing-on-rescue-of-albanian-jews-during-holocaust/ |title=WJC and Albanian Mission to UN Held Special Briefing on Rescue of Albanian Jews During Holocaust |work=The Jewish Voice |date=4. 2. 2019 |access-date=19. 12. 2019 |archive-date=4. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190204080703/http://thejewishvoice.com/2019/02/04/wjc-and-albanian-mission-to-un-held-special-briefing-on-rescue-of-albanian-jews-during-holocaust/ |url-status=dead }}</ref> U decembru 2019. nazvala je "sramnom" odluku o dodjeli [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] za 2019. austrijskom piscu [[Peter Handke|Peteru Handkeu]], koji se nadaleko smatra poricateljem genocida, rekavši da bi odluka trebala zauvijek proganjati Nobelovu fondaciju.<ref>Alice Elizabeth Taylor (10 December 2019). [https://exit.al/en/2019/10/12/widespread-outrage-among-albanians-as-genocide-denier-peter-handke-wins-nobel-prize-in-literature/ "Widespread Outrage among Albanians as Genocide Denier Peter Handke Wins Nobel Prize in Literature,"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191025121915/https://exit.al/en/2019/10/12/widespread-outrage-among-albanians-as-genocide-denier-peter-handke-wins-nobel-prize-in-literature/ |date=25. 10. 2019 }} ''Exit News''.</ref> Govoreći u maju 2021. na Generalnoj skupštini UN-a, dok je pozivala na prekid vatre zbog izbijanja borbi u Gazi, Kadare je izjavila: {{Citat|"Neselektivno ispaljivanje raketa na civilna područja od [[Hamas]]a i drugih [[Teroristička grupa|terorističkih grupa]] je apsolutno neprihvatljivo. To se mora zaustaviti odmah. Ne postoji opravdanje, nikad, za nasumično gađanje civila. Kao i sve zemlje na svijetu, [[Izrael]] ima pravo da živi u miru i da garantuje sigurnost svog civilnog stanovništva, kada mu prijete nasilne akcije ili napadi. Kao i sve zemlje u svijetu je imperativ da se ovo pravo na samoodbranu ostvaruje proporcionalno i u punoj saglasnosti s međunarodnim pravom."<ref>{{Cite web|url=http://www.ambasadat.gov.al/united-nations/en/statement-he-ms-besiana-kadare-permanent-representative-republic-albania-un-unga-formal-plenary|title=Statement by H.E. Ms. Besiana Kadare, Permanent Representative of the Republic of Albania to the UN at the UNGA formal plenary meeting on the question of Palestine|website=Permanent Mission of the Republic of Albania to the United Nations}}</ref> }} Dana 11. juna 2021. izglasano je da Albanija postane članica Vijeća sigurnosti UN-a od 15 zemalja na dvogodišnji mandat, 2022-2023.<ref name="auto"/><ref name="auto1">{{Cite web|url=https://apnews.com/article/united-nations-general-assembly-united-nations-gabon-ghana-middle-east-738c4a5a12007e97d3267364249b7904|title=Brazil, UAE, Albania, Ghana and Gabon win UN council seats|date=11. 6. 2021|website=AP NEWS}}</ref> Kadare je izjavila da će prioriteti Albanije u Vijeću sigurnosti uključivati fokus na žene, mir i sigurnost, promovisanje ljudskih prava i međunarodnog prava, sprečavanje sukoba, zaštitu civila, suzbijanje nasilnog ekstremizma, rješavanje klimatskih promjena i njihovih veza sa sigurnošću i jačanje multilateralizma i međunarodni poredak zasnovan na pravilima.<ref name="auto"/> Ona se na [[Twitter]]u zahvalila svim zemljama koje su nam: "povjerile ovu ogromnu odgovornost."<ref name="auto1"/> === Potpredsjednica Generalne skupštine Ujedinjenih naroda === U junu 2020. izabrana je za potpredsjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na njenoj 75. sjednici.<ref>Shkruar nga Anabel (1 July 2020). [https://www.anabelmagazine.com/news/51215/vajza-e-ismail-kadarese-emerohet-zevendespresidente-e-asamblese-se-pergjithshme-te-okb-se/eng "Ismail Kadare's daughter is appointed vice president of the UN General Assembly,"] ''Anabel Magazine''.</ref><ref>E. Halili (1 July 2020). [https://www.albaniandailynews.com/index.php?idm=43843&mod=2 "Kadare's Daughter UN Vice President, Meta: Good Opportunity for Albania,"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210424014410/https://www.albaniandailynews.com/index.php?idm=43843&mod=2 |date=24. 4. 2021 }} ''Albanian Daily News''.</ref><ref>[https://www.ocnal.com/2020/07/besiana-kadare-elected-vice-president.html "Besiana Kadare elected Vice President of the UN General Assembly,"] ''Oculus News'', 1 July 2020.</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjskil linkovi == *[http://www.ambasadat.gov.al/united-nations/en/statement-he-ms-besiana-kadare-permanent-representative-republic-albania-un-security-council-open "Izjava Nj.E. Besiana Kadare, stalne predstavnice Republike Albanije pri UN-u, na otvorenoj debati Vijeća sigurnosti na temu "Žene, mir i sigurnost'"] 8. november 2019. * [http://www.ambasadat.gov.al/united-nations/en/opening-remarks-he-ambassador-besiana-kadare-informal-interaction-three-rapporteurs-human-rights "Uvodna riječ Nj.E. ambasadorice Besiana Kadare na neformalnoj interakciji sa tri izvjestioca rezolucije Vijeća za ljudska prava 38/18 o 'doprinosu Vijeća za ljudska prava prevenciji kršenja ljudskih prava,'"] 14. juni 2019. *[http://www.ambasadat.gov.al/united-nations/en/intervention-he-ms-besiana-kadare-permanent-representative-republic-albania-un-annual-session-2019 "Intervencija Nj.E. Besiana Kadare, stalne predstavnice Republike Albanije pri UN-u, na Godišnjoj sjednici Izvršnog odbora UNDP/UNPF/UNOPS-a 2019, u svojstvu potpredsjednice Izvršnog odbora,"] 14. juni 2019. * [http://www.ambasadat.gov.al/united-nations/en/statement-he-ms-besiana-kadare-permanent-representative-republic-albania-united-nations-event-un "Izjava Nj.E. Besiana Kadare, stalne predstavnice Republike Albanije pri UN-u, na događaju 'Udruženo finansiranje UN-a: trendovi, inovacije, rezultati i put naprijed'"], 23 May 2019. *[http://www.ambasadat.gov.al/united-nations/en/statement-he-ms-besiana-kadare-permanent-representative-republic-albania-united-nations-2019-ecosoc "Izjava Nj.E. Besiana Kadare, stalna predstavnica Republike Albanije pri UN-u, na Segmentu operativnih aktivnosti ECOSOC-a 2019.,"] 23. maj 2019. * [http://www.ambasadat.gov.al/united-nations/en/statement-he-ms-besiana-kadare-permanent-representative-republic-albania-united-nations-security "Izjava Nj.E. Besiana Kadare, stalne predstavnice Republike Albanije pri UN-u, na otvorenoj debati Vijeća sigurnosti na temu 'Žene i mir i sigurnost: seksualno nasilje u sukobu'"], 23 April 2019. *[http://www.ambasadat.gov.al/united-nations/en/statement-he-ms-besiana-kadare-permanent-representative-republic-albania-un-first-regular-session-0 "Izjava Nj.E. Besiana Kadare, stalne predstavnice Republike Albanije pri UN, na prvoj redovnoj sjednici 2019. godine Izvršnog odbora UNDP/UNFPA/UNOPS, u svojstvu potpredsjednice Izvršnog odbora,"] 21. januar 2019. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kadare, Besiana}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Tirana]] [[Kategorija:Albanski diplomati]] fbnlvk025k6szt8a51s46z8zpm272fl 0 504535 3916225 3807579 2026-08-03T11:48:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916225 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tabliczka E763.svg|desno|150x150piksel]] '''Evropski put E763'''<ref>{{Cite web|url=https://www.elbruz.org/eroads/E763.htm|title=E763|website=www.elbruz.org|access-date=18. 1. 2026}}</ref> je dio [[Međunarodna mreža E-puteva|međunarodne mreže E-puteva]]. Počinje u [[Bijelo Polje|Bijelo Polju]], [[Crna Gora]], a završava u [[Beograd]]u, [[Srbija]]. Put prolazi kroz sljedeće gradove: [[Bijelo Polje]] – [[Prijepolje]] – [[Nova Varoš]] – [[Čajetina]] – [[Užice]] – [[Požega (Srbija)|Požega]] – [[Čačak (Srbija)|Čačak]] – [[Ljig (Srbija)|Ljig]] – [[Beograd]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.sonar.ba/content.php?lang=ba&id=15 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111122031100/http://sonar.ba/content.php?lang=ba&id=15 |date=22. 11. 2011 }} * [https://web.archive.org/web/20120131160853/http://www.sintef.no/upload/Teknologi_og_samfunn/Veg%20og%20samferdsel/IMOD-X/Rapporter/IMOD-X_Faza1_Izvestaj_Finalni.pdf www.sintef.no; Evropski+put+E761] * https://www.openstreetmap.org/browse/relation/2329192 {{Autoput E}}{{stub-evropa-put}} {{Commonscat|E763}} [[Kategorija:Međunarodna mreža E-puteva]] [[Kategorija:Putevi u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Putevi u Srbiji]] 1o8zegzd6xutky4fe0icv1tmqaxv0vz 0 504899 3915970 3700516 2026-08-02T12:13:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3915970 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Špela Rozin | ime_pri_rođenju = | mjesto_rođenja = [[Ljubljana]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | mjesto_smrti = | slika = Špela Rozin 1969.jpg | opis = Špela Rozin 1969. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1943|1|31}} | datum_smrti = | godine_aktivnosti = 1959–danas | pseudonim = | veb-sajt = | supružnik = | partner = | značajna_djela = | važniji filmovi = | oskar = | olivier = | afi = | bafta = | zlatni globus = | emmy = | cesar = | goya = | tony = }} '''Špela Rozin''' (rođena 31. januara 1943)<ref>{{Cite web|url=https://filmska.lzmk.hr/clanak/rozin-spela|title=ROZIN, Špela - Filmska enciklopedija|website=filmska.lzmk.hr|access-date=8. 4. 2024}}</ref> jest [[slovenija|slovenska]] [[Glumac|glumica]] koja je postala poznata u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskoj]] kinematografiji.<ref>{{cite web|url=http://www.slovenskenovice.si/bulvar/domaci-trac/ni-se-razgaljala-pred-kamero|title=Ni se razgaljala pred kamero|date=22. 7. 2012}}</ref> Njena izvanredna uloga bila je glavna uloga u filmu ''Čudna djevojka'' koji je postao kultni klasik zbog modernog portreta mlade žene. Špela se od 1959. pojavila u više od četrdeset filmova, a bila je vrlo popularna i u [[Italija|Italiji]] zbog brojnih peplum filmova koje je tamo snimila prije povratka u Jugoslaviju. == Biografija == Rođena je 31. januara 1943 u Ljubljani, Prvo pojavljivanje u filmu bio je kratki film Mirka Groblera iz 1958. ''On i njegovi''. Prvu ulogu u cjelovečernjem filmu odigrala je 1959. u filmu ''Tri četvrtine sunca'' režisera [[Jože Babić|Jožeta Babića]], a posljednju 2009, ''Lični prtljag'' (Lidija). Njene poznatije uloge su "Jelene" u ''Dve noći u jednom danu'', "Boginje" u filmu ''Štićenik'', a glumi i u ratnom spektaklu ''Bitka na Neretvi''. Također snima nekoliko filmova u Italiji; komedije, filmove, avanturističke filmove, vesterne, peplum i filmove drugih žanrova. Osvojila je nekoliko nagrada: 'Gran Simpatico' 12. septembra 1969. za film ''Le piacevoli notti'' snimljen 1966; nagradu kritičara 1970. za glavnu ulogu u Salernovom filmu ''Izbor''. U Italiji je proglašena i za najbolju stranu glumicu. Glumila je i u američkim<ref>{{citiranje weba|url=http://digilander.libero.it/starandstarlette/spela_rozin.htm|title=Spela Rozin|access-date=29. 3. 2011|archive-date=13. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160313021517/http://digilander.libero.it/starandstarlette/spela_rozin.htm|url-status=dead}}</ref> i poljskim filmovima. Snimila je nekoliko filmova pod imenom Sheyla Rosin. ==Izabrana filmografija== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Naziv filma ! Uloga ! class="unsortable" | Bilješke |- | rowspan="2" |1961 |''[[Nocni izlet]]'' |Vera | |- |''[[Pesma (film)|Pesma]]'' |Ana | |- |1962 |''[[Čudna djevojka]]'' |Minja | |- |1963 |''[[Dve noci u jednom danu]]'' |Jelena | |- | rowspan="3" | 1964 |''[[Ercole l'invincibile]]'' |Telca | |- |''[[La valle dell'eco tonante]]'' |Selina | |- |''[[The Secret Invasion]]'' |Mila |Navedena kao Mia Massini |- | rowspan="2" | 1966 |''[[Štićenik]]'' |Božica | |- |''[[Kako su se voleli Romeo i Julija]]'' |Jasna | |- | rowspan="3" |1967 |''[[Marinai in coperta]]'' | |Navedena kao Sheyla Rosin |- |''[[Silenzio: Si uccide]]'' | |Navedena kao Sheyla Rosin |- |''[[Nemirni]]'' |Vera | |- | rowspan="3" | 1968 |''[[Joko - Invoca Dio... e muori]]'' |Jane |Navedena kao Sheyla Rosin |- |''[[Il sole è di tutti]]'' |Loredana | |- |''[[Io ti amo]]'' |Grace |Navedena kao Sheyla Rosin |- |rowspan="2" |1969 |''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'' |Aide | |- |''[[Testa o croce]]'' |Shanda |Navedena kao Sheyla Rosin |- |1970 |''[[Il magnifico Robin Hood]]'' |Rowina | |- | 1974 |''[[Derviš i smrt (film)|Derviš i smrt]]'' | | |- | 1982 |''[[Miris dunja]]'' |Marija | |- |2009. |''[[Lični prtljag]]'' | | |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Špela Rozin}} * {{IMDb name|0744392}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Rozin, Špela}} [[Kategorija:Rođeni 1943.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] [[Kategorija:Slovenske glumice]] [[Kategorija:Jugoslavenske glumice]] nppu8qtgbrz8m63k4hy5nbjnyvu1bjn 0 507692 3916008 3637935 2026-08-02T15:24:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916008 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ahmed Burek | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1876. | mjesto_rođenja = [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1948|6|13|1876||}} | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Ahmed ef. Burek''' (1876. – 13. juni 1948), bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i bošnjački prosvjetni, kulturni i javni radnik.<ref name="majkaidijete.ba">[https://majkaidijete.ba/edukacija-2/velikani-bosne-i-hercegovine/item/520-ahmed-ef-burek-1876-1948 Majka i Dijete] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180208042343/http://majkaidijete.ba/edukacija-2/velikani-bosne-i-hercegovine/item/520-ahmed-ef-burek-1876-1948 |date=8. 2. 2018}} ''Ahmed ef. Burek (1876-1948) 11. 8. 2018. (pristupljeno 1. 11. 2019.)</ref> == Biografija == Rođen je 1876. u Batuši kod [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa]]. Tu je stekao početno vjersko obrazovanje. Kasnije je došao u [[Sarajevo]] u [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]], gdje je slušao predavanja [[Mehmed Muftića|Mehmeda Muftića]]. Uz učenje u medresi, pohađa i nastavu u ''Dar-l-mualliminu''. Nakon diplomiranja odlazi u [[Istanbul]], gdje nastavlja studije kod [[Salih Denizlija|Saliha Denizlije]]. Idžazet (diplomu) dobio je od Denizlije 1904/1905. Nakon povratka iz Istanbula, predavao je u medresi Dar-l-muallimin, Merhemića i Ismaila Misrijoj (Atmejdanskoj) medresi. Godine 1910. postavljen je za vjeroučitelja u Velikoj gimnaziji u Sarajevu, gdje ostaje do 1921, kada je premješten za profesora na Šerijatskoj pravosudnoj školi. Godine 1915. položio je profesorski ispit pred posebnom komisijom koja je postojala pri Ulema-medžlisu. Predsjednik komisije je bio reis-ul-ulema [[Džemaludin Čaušević]]. U međuvremenu, nekoliko godina je predavao vjeronauku i u Učiteljskoj školi, kao što je honorarno predavao i u Šerijatskoj sudijskoj školi u periodima 1915. i 1918-1921. Kao profesor u Šerijatskoj školi za sudije radio je do kraja 1925. Odlukom Ulema-medžlisa u Sarajevu od 4. septembra 1924. postavljen jeza prvog [[muderris]]a (profesora) Gazi Husrev-begove medrese, a počeo je da predaje tek početkom 1926. Godine 1938. postao je upravnik medrese. Ostao je kao prvi muderris i administrator do l. novembra 1947, kada je penzionisan. Na višem kursu Gazi Husrev-begove medrese, koji je postojao u školskim godinama 1930-1931. i 1931-1932. (četiri semestra), bio je rektor i glavni predavač. Od 1938. do 1945. honorarno je predavao [[akaid]] (dogmatika i apologetika) i [[hadis]] na Višoj islamskoj školi šerijata i teologije. Dugi niz godina, prije i poslije podne namaza, predavao je tefsir za širi krug slušalaca u prostorijama medrese, prevodeći i tumačeći Nesefijin ''Envara-t-tensil'' i [[Buharija|Buharijin]] ''[[Buharijin "Sahih"|Sahih]]''. U uskom krugu prijatelja preveo je i interpretirao djelo ''I'jazu-l-Kur'an'' istaknutog egipatskog učenjaka i pisca [[Ahmed Rafija|Ahmeda Rafije]]. Poznato lingvističko djelo ''Eš-Šafi Ibu Hadžiba'' preveo je i interpretirao [[Šaćir Sikirić|Šaćiru Sikiriću]], [[Omer Mušić|Omeru Mušiću]] i [[Abdulah Dervišević|Abdulahu Derviševiću]]. [[Fejzulah Hadžibajrić]] je prije Ahmeda Bureka položio potreban materijal iz tefsira, hadisa i [[Usuli fikh]]a (osnove i filozofije šerijatskog prava), zbog čega je 1944. dobio uobičajenu diplomu (idžazetnama). Sa 35 godina Burek je izabran u prvu hodžinsku izbornu kuriju. Kurija je birala [[Reisul-ulema|reisul-ulemu]] i članove [[Ulema-medžlis]]a u Sarajevu. Ahmed Burek je 1914. sa nepunih četrdeset godina bio kandidat za muftiju banjalučkog, a 1938, prilikom izbora za reisu-l-ulemu, bio je drugi kandidat za najviše vjersko mjesto među Bošnjacima, prema broju dobijenih glasova. Kada je 1912. osnovano [[Udruženje bosanskih učenjaka]], Burek je izabran u njen prvi glavni odbor. U [[EI-Hidaja|EI-Hidaji]], naučnoj organizaciji [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], biran je ili u Radni odbor ili u Sud časti na više godina. Nekoliko godina je bio član uredništva lista El-Hidaje. Zapažen je i njegov rad u Muslimanskom antialkoholnom društvu ''Trezvenost'' u Sarajevu. Kao već zapaženi i priznati stručnjak, učestvovao je u radu islamskih prosvjetnih istraživanja 1911-1912. i 1921-1922. Izabran je u radnu grupu koja je izradila plan i program vjeronauke u srednjim i stručnim školama u Bosna i Hercegovina. Također je konsultovan prilikom kreiranja programa za osnovno obrazovanje. Jedan je od potpisnika [[Sarajevska rezolucija|Sarajevske rezolucije]] kojom se osuđuju ustaški ratni zločini i protjerivanje Srba, Jevreja, Roma i drugih ljudi iz Bosne i Hercegovine. Ova rezolucija je 12. oktobra 1941. javno proglašena uz podršku 108 istaknutih sarajevskih muslimana.{{Sfn|Cetin|2010|p=78}} Umro je 13. juna 1948. u Sarajevu.<ref name="majkaidijete.ba"/><ref name="preporod">[https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/kultura-i-nauka/item/10440-sarajevo-sjecanje-na-ahmeda-bureka-i-muhameda-hazima-tulica Preporod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191210050418/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/kultura-i-nauka/item/10440-sarajevo-sjecanje-na-ahmeda-bureka-i-muhameda-hazima-tulica |date=10. 12. 2019 }} '' Sarajevo: Sjećanje na Ahmeda Bureka i Muhameda Hazima Tulića 11. 8. 2018. (pristupljeno 1. 11. 2019.)</ref> ==Reference== {{Refspisak}} ==== Izvori==== {{refbegin}} * {{Cite journal|last=Cetin|first=Onder|date=2010|title=1941 Resolutions of El-Hidaje in Bosnia and Herzegovina as a Case of Traditional Conflict Transformation|url=https://www.academia.edu/1641614|journal=European Journal of Economic and Political Studies|volume=3|issue=2}} {{Normativna kontrola}} {{Potpisnici Sarajevske rezolucije}} {{DEFAULTSORT:Burek, Ahmed}} [[Kategorija:Rođeni 1876.]] [[Kategorija:Umrli 1948.]] [[Kategorija:Biografije, Gornji Vakuf-Uskoplje]] [[Kategorija:Imami]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački aktivisti]] cnmm58l5pvnpxoeghbd2jofyxzh2jzk 0 507760 3915976 3900606 2026-08-02T12:44:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3915976 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = "Ostali" u Bosni i Hercegovini | izvorno_ime = | ukupno = 130.054 (2013)<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | regija1 = {{ZID|Kanton Sarajevo}} | pop1 = 36.198 (8,74%) | ref1 = | regija2 = {{ZID|Republika Srpska}} | pop2 = 25.640 (2,09%) | ref2 = | regija3 = {{ZID|Tuzlanski kanton}} | pop3 = 22.022 (4,95%) | ref3 = | regija4 = {{ZID|Unsko-sanski kanton}} | pop4 = 13.724 (5,02%) | ref4 = | regija5 = {{ZID|Zeničko-dobojski kanton}} | pop5 = 15.619 (4,29%) | ref5 = | regija6 = {{ZID|Srednjobosanski kanton}} | pop6 = 7.362 (2,90%) | ref6 = | regija7 = {{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton}} | pop7 = 5.272 (2,37%) | ref7 = | regija8 = | pop8 = | ref8 = | regija9 = | pop9 = | ref9 = | regija10 = | pop10 = | ref10 = | regija11 = | pop11 = | ref11 = | regija12 = | pop12 = | ref12 = | regija13 = | pop13 = | ref13 = | regija14 = | pop14 = | ref14 = | regija15 = | pop15 = | ref15 = | regija16 = | pop16 = | ref16 = | jezici = [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]], [[Jezici Bosne i Hercegovine|ostali jezici]] | vjera = [[Sunitski islam|sunitski]] [[islam]], [[katoličanstvo]], [[pravoslavlje]], [[ateizam]], [[Religija u Bosni i Hercegovini|ostale religije]] | vezano = {{Br separated entries|[[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]] u BiH}} }} '''"Ostali" u Bosni i Hercegovini''' jest termin koji se koristi za opisivanje svih etničkih i nacionalnih grupa i pojedinaca koji žive u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a nisu dio tri [[Konstitutivni narod|konstitutivna naroda]]: [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Srbi|Srba]] i [[Hrvati|Hrvata]]. Ova kategorija obuhvata širok spektar etničkih, nacionalnih, vjerskih i kulturnih identiteta. U [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]], izraz "Ostali" koristi se za označavanje svih građana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, te imaju specifična prava i ograničenja unutar političkog i pravnog sistema države.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=14. 12. 1995|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustav Bosne i Hercegovine]]|access-date=27. 7. 2024}}</ref> Trenutno Bosna i Hercegovina ima 18 priznatih nacionalnih manjina, najveća od kojih je [[Romi u Bosni i Hercegovini|romska nacionalna manjina]].<ref name=":2">{{Cite web|url=https://impulsportal.net/drustvene-teme/forum/manjinske-liste-u-bih-meta-zloupotreba-izbornog-zakona-kad-konstutivni-postanu-nacionalna-manjina|title=Manjinske liste u BiH meta zloupotreba Izbornog zakona - kad konstutivni postanu nacionalna manjina|last=Manager|first=Impuls|date=24. 7. 2024|website=Impuls Portal|language=sr-yu|access-date=27. 7. 2024}}</ref> Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|posljednjem popisu stanovništva]], Ostali čine 130.054 (3,68%) stanovništva BiH, od kojih je 62.959 [[Muškarac|muškaraca]] i 67.095 [[žena]]. Od tog broja, 102.415 žive u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], 25.640 u Republici Srpskoj, te 1999 u [[Brčko distrikt]]u.<ref name="RP 2013"/> == Pozadina == [[Bosna i Hercegovina]] je kroz svoju historiju bila dom mnogim narodima i kulturama. Tokom [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanskog]] i [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarskog perioda]], zemlja je bila poznata po svojoj [[multietničnost]]<nowiki/>i i [[multikonfesionalnost]]<nowiki/>i. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], po [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-skim dogovorima i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] [[ustav]]ima, definisana je kao srpska, hrvatska i muslimanska (bošnjačka) zajednička teritorija. Nedjeljiva po principima [[Historija|historijskih]] činjenica postojanja bosanske teritorije, definisana je kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] pod nazivom ''Narodna Republika Bosna i Hercegovina'', a kasnije ''[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]]''. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. Imala je svoju posebnost, jer je u svom sastavu imala tri [[Južni Slaveni|južnoslavenska naroda]] i ostale svoje građane. [[Josip Broz Tito]] je često naglašavao da je BiH nedjeljiva, te je jednom izjavio:<ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=TV4YdlXnotQ|title=Bosna će bit Bosna!" Josip Broz Tito|date=29. 3. 2015|website=youtube.com|access-date=15. 4. 2024}}</ref>{{Citat3|Pošto je Bosna bila kamen spoticanja između Srba i Hrvata, rekoh: “Nećete ni jedni ni drugi, nego će Bosna bit Bosna”. Pa neka bude republika bosanska. To smo mi riješili još od početka, kada smo počeli da vodimo narodnooslobodilački rat. Imali smo tu namjeru da napravimo. Tu za podjele neke apsolutno nije imalo smisla. ''Mi smo išli postepeno, napravili smo federaciju. Kad može Hrvatska, neka bude Hrvatska, Srbija - Srbija, Crna Gora - Crna Gora, Makedonija - Makedonija, Slovenija - Slovenija…pa neka i Bosna bude Bosna, bez obzira što to nije jedna nacija tamo.'' ''Dakle, Bosna je, po našem shvatanju, zapravo prva bila oblik jedne socijalističke tvorevine, koja nije upućivala na nacionalnu osnovu.''}}[[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]], [[Republika Bosna i Hercegovina]], poslije [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]], također proglašava svoju [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnost]]. [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom Republike Bosne i Hercegovine]] država je definisana kao građanska država Srba, Hrvata, Muslimana i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive.<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine|date=14. 3. 1993|website=orbus.be|publisher=[[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]]|access-date=27. 7. 2024|archive-date=20. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> Nedugo nakon nezavisnosti, počinje [[rat u Bosni i Hercegovini]], u kojem su mnoge etničke zajednice pretrpjele teške gubitke, [[Etničko čišćenje|etnička čišćenja]], raseljavanja i ostale [[Ratni zločin|ratne zločine]]. Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|dejtonskog sporazuma]], koji je označio kraj rata, novim Ustavom, Bosna i Hercegovina definisana je kao država konstitutivnih naroda u zajednici s ostalim građanima BiH.<ref name=":0" /> == Demografija == [[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 2013.png|mini|Etnički sastav Bosne i Hercegovine po naseljima 2013.]] {{Glavni|Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.#Rezultati}}Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu stanovništva iz 2013]], kategorija "Ostali" uključivala je mnoge manjinske grupe kao što su: [[Albanci u Bosni i Hercegovini|Albanci]], [[Austrijanci u Bosni i Hercegovini|Austrijanci]], [[Crnogorci u Bosni i Hercegovini|Crnogorci]], [[Česi u Bosni i Hercegovini|Česi]], [[Italijani u Bosni i Hercegovini|Italijani]], [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevreji]], [[Kinezi u Bosni i Hercegovini|Kinezi]], [[Mađari u Bosni i Hercegovini|Mađari]], [[Makedonci u Bosni i Hercegovini|Makedonci]], [[Nijemci u Bosni i Hercegovini|Nijemci]], [[Poljaci u Bosni i Hercegovini|Poljaci]], [[Romi u Bosni i Hercegovini|Romi]], [[Rumuni u Bosni i Hercegovini|Rumuni]], [[Rusi u Bosni i Hercegovini|Rusi]], [[Rusini u Bosni i Hercegovini|Rusini]], [[Slovaci u Bosni i Hercegovini|Slovaci]], [[Slovenci u Bosni i Hercegovini|Slovenci]], [[Turci u Bosni i Hercegovini|Turci]], [[Ukrajinci u Bosni i Hercegovini|Ukrajinci]] i drugi.<ref>{{Cite web|url=https://www.mhrr.gov.ba/PDF/LjudskaPrava/56.pdf|title=ZAKON O ZAŠTITI PRAVA PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA|date=1. 4. 2003|website=mhrr.gov.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=23. 1. 2026|archive-date=24. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260124060029/https://mhrr.gov.ba/PDF/LjudskaPrava/56.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://rm.coe.int/bosnia-and-herzegovina-pr4/1680b5994a|title=Fourth periodical report presented to the Secretary General of the Council of Europe in accordance with Article 15 of the Charter - BOSNIA AND HERZEGOVINA|date=29. 4. 2025|website=rm.coe.int|publisher=[[Vijeće Evrope]]|access-date=23. 1. 2026}}</ref> Također, ovu kategoriju čine i građani koji se izjašnjavaju kao [[Bosanci]] ili [[Hercegovci]], [[Jugoslaveni u Bosni i Hercegovini|Jugoslaveni]], [[Muslimani u Bosni i Hercegovini|Muslimani]] i oni koji se ne identifikuju s bilo kojim od konstitutivnih naroda. Mjesta gdje se najviše osoba izjasnilo kao "Ostali" su: [[Tuzla]] (11.431 ili 10,3%), [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad Sarajevo]] (9.466 ili 8%), [[Novo Sarajevo]] (8.585 ili 13,2%), [[Centar (Sarajevo)|Centar Sarajevo]] (7.960 ili 14,4%), [[Velika Kladuša]] (7.076 ili 17,5%), [[Zenica]] (6.987 ili 6,3%) i [[Banja Luka]] (6.507 ili 3,5%). == Status == === Diskriminacija === Nakon proglašenja nezavisnosti jugoslavenskih republika, samo [[Republika Bosna i Hercegovina]] je imala više od jednog konstitutivnog naroda. [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustav Republike]] naglašavao je da je ''"Republika Bosna i Hercegovina suverena i nezavisna država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive",''<ref name=":1" /> te iako su postojali konstitutivni narodi, predstavnike su imali i ostali narodi Bosne i Hercegovine, što danas nije slučaj. Na primjer, [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike BiH]] se sastojalo iz sedam članova, po dva člana iz [[Muslimani (narod)|muslimanskog]] ([[Bošnjaci|bošnjačkog]]), [[Srbi|srpskog]] i [[Hrvati|hrvatskog]] naroda, te jednog člana iz reda ostalih, dok danas [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] se sastoji od tri člana, po jednog iz [[Bošnjaci|bošnjačkog]], [[Srbi|srpskog]] i [[Hrvati|hrvatskog]], bez predstavnika ostalih naroda. Također pripadnici nacionalnih manjina u BiH ne mogu se kandidovati niti biti birani na izborima za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]], jer kandidati moraju biti iz jednog od tri konstitutivna naroda. Zbog kršenja osnovnih ljudskih prava mnoge tužbe su stigle na adresu [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] (ECHR) u [[Strasbourg]]<nowiki/>u. Poznate presude uključuju:<ref>{{Cite web|url=http://www.mhrr.gov.ba/ured_zastupnika/odluke/default.aspx?id=170&langTag=bs-BA#%C4%8Clan%2010.|title=Odluke i presude u odnosu na BiH|website=www.mhrr.gov.ba|access-date=7. 9. 2023|archive-date=26. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230926030033/http://mhrr.gov.ba/ured_zastupnika/odluke/default.aspx?id=170&langTag=bs-BA#%C4%8Clan%2010.|url-status=dead}}</ref> * [[Zornić protiv Bosne i Hercegovine]] - [[Azra Zornić]], koja se izjašnjava kao "građanka BiH" tužila je državu 2005. * [[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]] - [[Dervo Sejdić]] ([[Romi u Bosni i Hercegovini|Rom]]) i [[Jakob Finci]] ([[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevrej]]) tužili su državu 2006. * [[Šlaku protiv Bosne i Hercegovine]] - [[Samir Šlaku]] ([[Albanci u Bosni i Hercegovini|Albanac]]) tužio je državu 2012. Evropski sud presudio je da [[Ustav Bosne i Hercegovine]] diskriminira "Ostale" time što im onemogućava kandidiranje za određene državne funkcije, te je obavezao Bosnu i Hercegovinu da izmijeni ustav kako bi ukinula tu diskriminaciju, što do danas to nije urađeno. === Zloupotreba izbornog zakona === "Ostali" su diskriminisani čak i onda kada im se, naočigled, pogoduje. Prema [[Izbori u Bosni i Hercegovini#Izborni zakon|Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine]] garantuje se minimalno jedno mjesto predstavnicima nacionalnih manjina u lokalnim zajednicama (općinska/gradska vijeća ili skupštine) u kojima "Ostali" čine 3% ili više od ukupnog broja stanovništva. U Bosni i Hercegovini tih lokalnih zajednica ima 20, a grad [[Lukavac]] i [[Skupština Brčko distrikta|Skupština]] [[Brčko distrikt]]a imaju čak po dva predstavnika.<ref name=":2" /> Međutim, često se dešava da pripadnici [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] ([[Bošnjaci]], [[Hrvati]] i [[Srbi]]) lažno prijavljuju sebe kao pripadnike "Ostalih" kako bi dobili dodatna mjesta u lokalnim zajednicama. Ova praksa narušava prava stvarnih nacionalnih manjina, koje su ionako sistemski diskriminisane. Zloupotreba garantovanih mjesta za manjine često rezultira time da izabrani predstavnici ne rade ništa za manjinsku zajednicu, već služe vlastitim ili stranačkim interesima.<ref name=":2" /> == Također pogledajte == * [[Etničke grupe u Bosni i Hercegovini]] * [[Konstitutivni narod]] * [[Bošnjaci]] * [[Hrvati u Bosni i Hercegovini]] * [[Srbi u Bosni i Hercegovini]] * [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.]] == Literatura == * Bose, Sumantra. ''Bosnia after Dayton: Nationalist Partition and International Intervention''. Oxford University Press, 2002. * Bougarel, Xavier. ''Bosnia and Herzegovina: State and Communitarianism''. Routledge, 2017. * Bieber, Florian. “Institutionalizing Ethnicity in the Western Balkans: Managing Change in Deeply Divided Societies.” ''Ethnopolitics'', vol. 8, no. 3-4, 2009, pp.&nbsp;337–360. * Mujkić, Asim. “We, the Citizens of Ethnopolis.” ''Constellations'', vol. 14, no. 1, 2007, pp.&nbsp;112–128. == Reference == {{Refspisak}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} {{Etničke grupe u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Etničke grupe u Bosni i Hercegovini|Ostali]] [[Kategorija:"Ostali" u Bosni i Hercegovini]] 0sbwue4gza0i13a1zy95b1584ztgb7p 0 510140 3916066 3915809 2026-08-02T18:34:18Z Z1KA 87045 3916066 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izborna jedinica | naziv = Izborne jedinice u Bosni i Hercegovini | izvorni_naziv = | vrsta_izborne_jedinice = | zakonodavni_organ = | slika = Electoral_Units_BiH.svg | veličina_slike = 150px | tekst = Izborne jedinice za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] | slika2 = Electoral_units_FBiH.svg | tekst2 = Izborne jedinice za [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] | slika3 = Electoral_Units_RS.svg | tekst3 = Izborne jedinice za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] | oznaka_distrikta = | distrikt = | oznaka_regije = Država | regija = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | biračke_jedinice = | stanovništvo = 3.531.159 (2013)<ref>{{RP 2013}}</ref> | biračko_tijelo = 3.400.204 (2024)<ref>{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/izbori_2024/08/odluka_o_zakljucivanju_cbs-lokalni_izbori_2024-bos.pdf|title=Odluka o zaključivanju Centralnog biračkog spiska|date=22. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=9. 9. 2024}}</ref> | oznaka_naselja = | naselja = | područje = | osnovana = [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000.|2000.]] | ukinuta = | mandati = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|PSBiH]]: 30 redovnih, 12 kompenzacijskih<br>[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|PFBiH]]: 73 redovnih, 25 kompenzacijskih<br>[[Narodna skupština Republike Srpske|NSRS]]: 63 redovnih, 20 kompenzacijskih | oznaka_stranke = | stranka = | oznaka_članovi = | članovi = | oznaka_lokalno_vijeće = | lokalno_vijeće = | oznaka_pododjeljenja = Zakonodavna tijela | pododjeljenja = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom PSBiH]]<br>[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom PFBiH]]<br>[[Narodna skupština Republike Srpske|Narodna skupština RS]] | prethodnik = [[Izborne jedinice Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Izborne jedinice SRBiH]] | nasljednik = | prazna_oznaka1 = Izborne jedinice [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]] | prazni_podaci1 = [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]: [[Izborna jedinica 1A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|1A]], [[Izborna jedinica 2A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|2A]], [[Izborna jedinica 3A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|3A]], [[Izborna jedinica 4A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|4A]], [[Izborna jedinica 5A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|5A]]<br>[[Republika Srpska]]: [[Izborna jedinica 1B za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|1B]], [[Izborna jedinica 2B za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|2B]], [[Izborna jedinica 3B za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|3B]] | prazna_oznaka2 = Izborne jedinice [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]] | prazni_podaci2 = [[Izborna jedinica 1 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|1]], [[Izborna jedinica 2 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2]], [[Izborna jedinica 3 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|3]], [[Izborna jedinica 4 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|4]], [[Izborna jedinica 5 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|5]], [[Izborna jedinica 6 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|6]], [[Izborna jedinica 7 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|7]], [[Izborna jedinica 8 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|8]], [[Izborna jedinica 9 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|9]], [[Izborna jedinica 10 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|10]], [[Izborna jedinica 11 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|11]], [[Izborna jedinica 12 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|12]] | prazna_oznaka3 = Izborne jedinice [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine RS]] | prazni_podaci3 = [[Izborna jedinica 1 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|1]], [[Izborna jedinica 2 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|2]], [[Izborna jedinica 3 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|3]], [[Izborna jedinica 4 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|4]], [[Izborna jedinica 5 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|5]], [[Izborna jedinica 6 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|6]], [[Izborna jedinica 7 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|7]], [[Izborna jedinica 8 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|8]], [[Izborna jedinica 9 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|9]] | prazna_oznaka4 = Institucija za regulisanje izbora | prazni_podaci4 = [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] | prazna_oznaka5 = Ostale izborne komisije | prazni_podaci5 = <ul style="line-height:100%; margin-left:0.75em;padding-left:0"><li>[[Federalna izborna komisija]]</li> <li>[[Republička izborna komisija]]</li> <li>[[Kantonalne izborne komisije Federacije Bosne i Hercegovine|Kantonalne izborne komisije]]</li> <li>[[Gradske i općinske izborne komisije Bosne i Hercegovine|Gradske i općinske izborne komisije]]</li> </ul> }} '''Izborne jedinice u Bosni i Hercegovini''' su teritorijalna podjela [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] za obavljanje [[Izbori u Bosni i Hercegovini|izbora]]. Podjela se odnosi za različita zakonodavna tijela u Bosni i Hercegovini: [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu BiH]] na državnom nivou, [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] na entitetskom nivou, te [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštine kantona]] na kantonalnom nivou. Ukupno ima 39 izbornih jedinica na sva svim nivoima, a provode se korištenjem [[Otvorena lista|otvorenih stranačkih lista]] [[Proporcionalna zastupljenost|proporcionalne zastupljenosti]]. Izbori za općinska i gradska vijeća/skupštine (lokalni nivo) provode se po zasebnoj teritorijalnoj podjeli po pojedinačnim općinama i gradovima, te nisu predmet ovog članka. == Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine == {{Glavni|Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] sastoji se iz dva doma: [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkog]] i [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Doma naroda]]. [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]] ima 42 zastupnika: 28 iz [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i 14 iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Zastupnici se u taj dom biraju putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], gdje birači glasaju za političke stranke ili nezavisne kandidate. Raspodjela mandata unutar liste vrši se putem [[D'Hondtov sistem|D'Hondtove metode]].<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/Tehnicki_precisceni_tekst/Tehnicki_precisceni_tekst_IZ_BiH_05_2024-bos.pdf?v=1|title=Izborni Zakon Bosne i Hercegovine (Tehnički prečišćeni tekst)|date=5. 8. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=12. 8. 2024}}</ref> Za Parlamentarnu skupštinu BiH postoji 8 izbornih jedinica, 5 u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] i 3 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. U Federaciji BiH dva kantona čine jedinicu, dok su u Republici Srpskoj jedinice bazirane na općinama. Glasači iz [[Brčko distrikt]]a glasaju za političku opciju iz koje im je [[entitetsko državljanstvo]]. Od 42 zastupnika, 30 (21 FBiH, 9 RS) ih je redovnih, a 12 kompenzacijskih.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/2/0/0/0/0/0|title=Centralna izborna komisija BiH - Parlamentarna skupština BiH|date=1. 11. 2022|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=8. 9. 2024}}</ref> {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] !Entitet !{{Tooltip|IJ|Izborna jedinica}} !Teritorija !Gradovi/Općine !{{Tooltip|BM|Broj mandata}} |- | rowspan="5" |{{ZID|Federacija BiH}} |[[Izborna jedinica 1A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|1A]] |{{ZID|Unsko-sanski kanton}}<br>{{ZID|Kanton 10}} |[[Bihać]], [[Bosanska Krupa]], [[Bosanski Petrovac]], [[Bosansko Grahovo]], [[Bužim]], [[Cazin]], [[Drvar]], [[Glamoč]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]], [[Livno]], [[Sanski Most]], [[Tomislavgrad]], [[Velika Kladuša]] |3 |- |[[Izborna jedinica 2A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|2A]] |{{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton}}<br>{{ZID|Zapadnohercegovački kanton}} |[[Čapljina]], [[Čitluk]], [[Grude]], [[Jablanica]], [[Konjic]], [[Ljubuški]], [[Mostar]] ({{Tooltip|IJGP 1|Izborna jedinica gradskog područja 1}}, {{Tooltip|IJGP 2|Izborna jedinica gradskog područja 2}}, {{Tooltip|IJGP 3|Izborna jedinica gradskog područja 3}}, {{Tooltip|IJGP 4|Izborna jedinica gradskog područja 4}}, {{Tooltip|IJGP 5|Izborna jedinica gradskog područja 5}}, {{Tooltip|IJGP 6|Izborna jedinica gradskog područja 6}}, {{Tooltip|GIJ|Gradska izborna jedinica}}), [[Neum]], [[Posušje]], [[Prozor-Rama]], [[Ravno]], [[Stolac]], [[Široki Brijeg]] |3 |- |[[Izborna jedinica 3A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|3A]] |{{ZID|Kanton Sarajevo}}<br>{{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde}} |[[Centar (Sarajevo)]], [[Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)|Foča]], [[Goražde]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Ilijaš]], [[Novi Grad (Sarajevo)]], [[Novo Sarajevo]], [[Pale (Federacija Bosne i Hercegovine)|Pale]], [[Stari Grad (Sarajevo)]], [[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo]], [[Vogošća]] |4 |- |[[Izborna jedinica 4A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|4A]] |{{ZID|Zeničko-dobojski kanton}}<br>{{ZID|Srednjobosanski kanton}} |[[Breza (općina)|Breza]], [[Bugojno]], [[Busovača]], [[Dobretići]], [[Donji Vakuf]], [[Doboj Jug]], [[Fojnica]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Jajce]], [[Kakanj]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]], [[Maglaj]], [[Novi Travnik]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Tešanj]], [[Travnik]], [[Usora (općina)|Usora]], [[Vareš]], [[Visoko]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Zavidovići]], [[Zenica]], [[Žepče]] |6 |- |[[Izborna jedinica 5A za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|5A]] |{{ZID|Posavski kanton}}<br>{{ZID|Tuzlanski kanton}}<br>[[Brčko distrikt]] - opcija FBiH |[[Banovići]], [[Brčko]] {{Small|(opcija FBiH)}}, [[Čelić]], [[Doboj Istok]], [[Domaljevac-Šamac]], [[Gradačac]], [[Gračanica]], [[Kalesija]], [[Kladanj]], [[Lukavac]], [[Odžak]], [[Orašje]], [[Sapna]], [[Srebrenik]], [[Teočak]], [[Tuzla]], [[Živinice]] |5 |- | rowspan="3" |{{ZID|Republika Srpska}} |[[Izborna jedinica 1B za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|1B]] |[[Regija Prijedor]]<br>[[Regija Banja Luka]] |[[Banja Luka]], [[Čelinac]], [[Gradiška]], [[Istočni Drvar]], [[Jezero (općina)|Jezero]], [[Kneževo]], [[Kostajnica]], [[Kotor-Varoš]], [[Krupa na Uni]], [[Kupres (Republika Srpska)|Kupres]], [[Kozarska Dubica]], [[Laktaši]], [[Mrkonjić Grad]], [[Novi Grad]], [[Oštra Luka]], [[Petrovac]], [[Prijedor]], [[Prnjavor]], [[Ribnik]], [[Srbac]], [[Šipovo]] |3 |- |[[Izborna jedinica 2B za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|2B]] |[[Regija Doboj]]<br>[[Regija Bijeljina]] - sjeverni dio<br>[[Brčko distrikt]] - opcija RS |[[Bijeljina]], [[Brod (općina)|Brod]], [[Brčko]] {{Small|(opcija RS)}}, [[Derventa]], [[Doboj]], [[Donji Žabar]], [[Lopare]], [[Modriča]], [[Pelagićevo]], [[Petrovo]], [[Stanari]], [[Šamac]], [[Teslić]], [[Ugljevik]], [[Vukosavlje]] |3 |- |[[Izborna jedinica 3B za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine|3B]] |[[Regija Bijeljina]] - južni dio ([[Subregija Zvornik]])<br>[[Regija Istočno Sarajevo]]<br>[[Regija Trebinje]] |[[Berkovići]], [[Bileća]], [[Bratunac]], [[Čajniče]], [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Gacko]], [[Han-Pijesak]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočni Mostar]], [[Istočni Stari Grad]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Kalinovik]], [[Ljubinje]], [[Milići]], [[Nevesinje]], [[Novo Goražde]], [[Osmaci]], [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], [[Rogatica]], [[Rudo]], [[Sokolac]], [[Srebrenica]], [[Šekovići]], [[Trebinje]], [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]], [[Višegrad]], [[Vlasenica]], [[Zvornik]] |3 |} == Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine == {{Glavni|Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine}} [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]] sastoji se iz dva doma: [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkog]] i [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Doma naroda]]. Zastupnici u Zastupnički dom Parlamenta FBiH, njih 98, biraju se direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]], slično kao i na državnom nivou.<ref name=":3" /> Postoji 12 izbornih jedinica za Zastupnički dom Federacije BiH. Pet ih je na teritoriji kantona, tri su područja naseljenijih kantona, a četiri sadrže cijele male kantone i dijelove većih. Od 98 zastupnika, 73 ih je redovnih, a 25 kompenzacijskih.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/4/0/0/0/0|title=Centralna izborna komisija BiH - Parlament Federacije BiH|date=1. 11. 2022|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=8. 9. 2024}}</ref> {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] !{{Tooltip|IJ|Izborna jedinica}} !Kanton/Distrikt !Teritorija !Gradovi/Općine !{{Tooltip|BM|Broj mandata}} |- |[[Izborna jedinica 1 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|1.]] |{{ZID|Unsko-sanski kanton}} |Cijela teritorija kantona |[[Bihać]], [[Bosanska Krupa]], [[Bosanski Petrovac]], [[Bužim]], [[Cazin]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Sanski Most]], [[Velika Kladuša]] |9 |- | rowspan="3" |[[Izborna jedinica 2 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2.]] |{{ZID|Posavski kanton}} | rowspan="3" |Brčko distrikt, Posavski kanton i sjeverni dio Tuzlanskog kantona | rowspan="3" |[[Brčko]] {{Small|(opcija FBiH)}}, [[Doboj Istok]], [[Domaljevac-Šamac]], [[Gračanica]], [[Gradačac]], [[Odžak]], [[Orašje]] | rowspan="3" |5 |- |[[Brčko distrikt]] - Opcija FBiH |- | rowspan="3" |{{ZID|Tuzlanski kanton}} |- |[[Izborna jedinica 3 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|3.]] |Srednji dio kantona |[[Čelić]], [[Lukavac]], [[Srebrenik]], [[Tuzla]] |7 |- |[[Izborna jedinica 4 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|4.]] |Južni dio kantona |[[Banovići]], [[Kalesija]], [[Kladanj]], [[Sapna]], [[Teočak]], [[Živinice]] |4 |- |[[Izborna jedinica 5 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|5.]] | rowspan="2" |{{ZID|Zeničko-dobojski kanton}} |Sjeverni dio kantona |[[Doboj Jug]], [[Maglaj]], [[Tešanj]], [[Usora (općina)|Usora]], [[Zavidovići]], [[Zenica]], [[Žepče]] |8 |- |[[Izborna jedinica 6 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|6.]] |Južni dio kantona |[[Breza (općina)|Breza]], [[Kakanj]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Vareš]], [[Visoko]] |4 |- |[[Izborna jedinica 8 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|8.]] |{{ZID|Srednjobosanski kanton}} | rowspan="3" |Cijela teritorija kantona |[[Bugojno]], [[Busovača]], [[Dobretići]], [[Donji Vakuf]], [[Fojnica]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Jajce]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Vitez (općina)|Vitez]] |9 |- |[[Izborna jedinica 9 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|9.]] |{{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton}} |[[Čapljina]], [[Čitluk]], [[Jablanica]], [[Konjic]], [[Mostar]] ({{Tooltip|IJGP 1|Izborna jedinica gradskog područja 1}}, {{Tooltip|IJGP 2|Izborna jedinica gradskog područja 2}}, {{Tooltip|IJGP 3|Izborna jedinica gradskog područja 3}}, {{Tooltip|IJGP 4|Izborna jedinica gradskog područja 4}}, {{Tooltip|IJGP 5|Izborna jedinica gradskog područja 5}}, {{Tooltip|IJGP 6|Izborna jedinica gradskog područja 6}}, {{Tooltip|GIJ|Gradska izborna jedinica}}), [[Neum]], [[Prozor-Rama]], [[Ravno]], [[Stolac]] |8 |- |[[Izborna jedinica 10 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|10.]] |{{ZID|Zapadnohercegovački kanton}} |[[Grude]], [[Ljubuški]], [[Posušje]], [[Široki Brijeg]] |3 |- | rowspan="2" |[[Izborna jedinica 7 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|7.]] |{{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde}} | rowspan="2" |Bosansko-podrinjski kanton i južni dio Kantona Sarajevo | rowspan="2" |[[Foča (Federacija Bosne i Hercegovine)|Foča]], [[Goražde]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)]], [[Pale (Federacija Bosne i Hercegovine)|Pale]], [[Trnovo (Federacija Bosne i Hercegovine)|Trnovo]] | rowspan="2" |6 |- | rowspan="2" |{{ZID|Kanton Sarajevo}} |- |[[Izborna jedinica 11 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|11.]] |Sjeverni dio Kantona Sarajeva |[[Centar (Sarajevo)]], [[Ilijaš]], [[Novo Sarajevo]], [[Stari Grad (Sarajevo)]], [[Vogošća]] |7 |- |[[Izborna jedinica 12 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|12.]] |{{ZID|Kanton 10}} |Cijela teritorija kantona |[[Bosansko Grahovo]], [[Drvar]], [[Glamoč]], [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]], [[Livno]], [[Tomislavgrad]] |3 |} == Narodna skupština Republike Srpske == [[Datoteka:Electoral Units RS (old, until 2014).svg|mini|Stare izborne jedinice za [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnu skupštinu Republike Srpske]] korištene do 2014.<ref name=":4" />]]{{Glavni|Narodna skupština Republike Srpske}} [[Narodna skupština Republike Srpske]] (NSRS) je [[Jednodomni sistem|jednodomni parlament]] i sastoji se od 83 zastupnika, koji se biraju direktno, putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog izbornog sistema]].<ref name=":3" /> Postoji 9 izbornih jedinica za NSRS, koje su bazirane na teritorijama općina. Trenutne granice jedinica utvrđene su za [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|opće izbore 2014.]] Od 83 zastupnika, 63 ih je redovnih, a 20 kompenzacijskih.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/6/0/0/0/0|title=Centralna izborna komisija BiH - Narodna skupština Republike Srpske|date=1. 11. 2022|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=8. 9. 2024}}</ref> {| class="wikitable" |+[[Narodna skupština Republike Srpske]] !{{Tooltip|IJ|Izborna jedinica}} !Regija/Distrikt !Gradovi/Općine !{{Tooltip|BM|Broj mandata}} |- |[[Izborna jedinica 1 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|1.]] |[[Regija Prijedor]] |[[Kostajnica]], [[Kozarska Dubica]], [[Krupa na Uni]], [[Novi Grad]], [[Oštra Luka]], [[Prijedor]] |7 |- |[[Izborna jedinica 2 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|2.]] |[[Regija Banja Luka]] - sjeverni dio |[[Gradiška]], [[Laktaši]], [[Prnjavor]], [[Srbac]] |7 |- |[[Izborna jedinica 3 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|3.]] |[[Regija Banja Luka]] - južni dio |[[Banja Luka]], [[Čelinac]], [[Istočni Drvar]], [[Jezero (općina)|Jezero]], [[Kneževo]], [[Kotor-Varoš]], [[Kupres (Republika Srpska)|Kupres]], [[Mrkonjić Grad]], [[Petrovac]], [[Ribnik]], [[Šipovo]] |12 |- |[[Izborna jedinica 4 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|4.]] |[[Regija Doboj]] - sjeverni dio |[[Brod (općina)|Brod]], [[Derventa]], [[Modriča]], [[Vukosavlje]] |4 |- |[[Izborna jedinica 5 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|5.]] |[[Regija Doboj]] - južni dio |[[Doboj]], [[Petrovo]], [[Stanari]], [[Teslić]] |6 |- | rowspan="2" |[[Izborna jedinica 6 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|6.]] |[[Regija Doboj]] - istočni dio<br>[[Brčko distrikt]] - opcija RS<br>[[Regija Bijeljina]] - sjeverni dio | rowspan="2" |[[Bijeljina]], [[Brčko]] {{Small|(opcija RS)}}, [[Donji Žabar]], [[Lopare]], [[Pelagićevo]], [[Šamac]], [[Ugljevik]] | rowspan="2" |9 |- | rowspan="2" |[[Regija Bijeljina]] - južni dio ([[Subregija Zvornik]]) |- |[[Izborna jedinica 7 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|7.]] |[[Bratunac]], [[Milići]], [[Osmaci]], [[Srebrenica]], [[Šekovići]], [[Vlasenica]], [[Zvornik]] |7 |- |[[Izborna jedinica 8 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|8.]] |[[Regija Istočno Sarajevo]] - zapadni dio |[[Han-Pijesak]], [[Istočna Ilidža]], [[Istočni Stari Grad]], [[Istočno Novo Sarajevo]], [[Pale (Republika Srpska)|Pale]], [[Rogatica]], [[Sokolac]], [[Trnovo (Republika Srpska)|Trnovo]] |4 |- |[[Izborna jedinica 9 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|9.]] |[[Regija Istočno Sarajevo]] - istočni dio ([[Subregija Foča]])<br>[[Regija Trebinje]] |[[Berkovići]], [[Bileća]], [[Čajniče]], [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Gacko]], [[Istočni Mostar]], [[Kalinovik]], [[Ljubinje]], [[Nevesinje]], [[Novo Goražde]], [[Rudo]], [[Trebinje]], [[Višegrad]] |7 |} Ranije je bilo šest izbornih jedinica, gdje su 62 bila redovna, a 21 kompenzacijska mandata. Godine 2014. podijeljene su tri najmnogoljudnije jedinice, a prenumerisane su preostale jedinice:<ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Finalni2010/Finalni/NarodnaSkupstinaRS/Default.aspx|title=Centralna izborna komisija BiH - Narodna skupština Republike Srpske 2010.|date=11. 11. 2010|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=8. 9. 2024}}</ref><ref name="OI 2014">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Potvrdjeni2014/Finalni/NarodnaSkupstinaRS/Default.aspx|title=Centralna izborna komisija BiH - Narodna skupština Republike Srpske 2014.|date=10. 11. 2014|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=4. 10. 2024}}</ref> {| class="wikitable" !Stare !Mandati ! rowspan="10" | !Trenutne !Mandati |- | rowspan="2" |1. | rowspan="2" |13 |[[Izborna jedinica 1 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|1.]] |7 |- |[[Izborna jedinica 2 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|2.]] |7 |- |2. |12 |[[Izborna jedinica 3 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|3.]] |12 |- | rowspan="2" |3. | rowspan="2" |10 |[[Izborna jedinica 4 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|4.]] |4 |- |[[Izborna jedinica 5 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|5.]] |6 |- |4. |9 |[[Izborna jedinica 6 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|6.]] |9 |- | rowspan="2" |5. | rowspan="2" |11 |[[Izborna jedinica 7 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|7.]] |7 |- |[[Izborna jedinica 8 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|8.]] |4 |- |6. |7 |[[Izborna jedinica 9 za Narodnu skupštinu Republike Srpske|9.]] |7 |} == Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine == {{Glavni|Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine}}[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] su institucije i zakonodavno tijelo u [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonima]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Sastoje se od jednog doma i biraju se putem [[Proporcionalni izborni sistem|proporcionalnog sistema]] s [[Preferencijsko glasanje|preferencijalnim glasovima]], a svaka kantonalna skupština formira se u skladu s brojem stanovnika i etničkim sastavom kantona.<ref name="IZJ2018Kantoni">{{Cite web|url=http://www.izbori.ba/Documents/Opci_izbori_2018/Os/IZJ_2018/SKUPSTINE_KANTONA_FBIH_IZBORNE_JEDINICE_I_MANDATI-bos.pdf|title=Izborne jedinice i broj zastupnika u skupštinama kantona Federacije Bosne i Hercegovine|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=1. 8. 2026}}</ref> Pored zakonodavne funkcije unutar kantona, kantonalne skupštine imaju i posrednu ulogu na federalnom nivou: svaka od deset kantonalnih skupština bira delegate u [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamenta Federacije BiH]], koji unatoč posrednom izboru raspolaže značajnim zakonodavnim ovlastima.<ref name="OSCE2022">{{Cite web|url=https://www.oscepa.org/en/documents/election-observation/election-observation-statements/bosnia/statements-6/4552-2022-general/file|title=Bosnia and Herzegovina – General Elections, 2 October 2022: Statement of Preliminary Findings and Conclusions|date=3. 10. 2022|website=oscepa.org|publisher=Međunarodna izborna posmatračka misija (OSCE/ODIHR, OSCE PA, PACE, Evropski parlament, NATO PA)|access-date=1. 8. 2026|language=en}}</ref> [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je 2016. presudio da odredba [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije BiH]] kojom je propisano da svaki kanton mora predložiti najmanje jednog delegata iz svakog od tri konstitutivna naroda, čak i kada kanton ima svega nekoliko pripadnika tog naroda, nije u skladu s načelom jednakosti iz državnog Ustava; raspodjela mjesta u Domu naroda Federacije BiH nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|Općih izbora 2018.]] bila je regulisana posebnom odlukom [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralne izborne komisije BiH]].<ref name="OSCE2022" /> Na dan [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022.]] [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]] [[Christian Schmidt]] nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH kojima je, između ostalog, povećan broj mjesta u Domu naroda Federacije BiH i izmijenjena procedura odlučivanja tog doma. Prema ocjeni međunarodne izborne posmatračke misije, puni učinak glasanja za kantonalne skupštine u tom trenutku nije bio predvidiv ni učesnicima izbora ni biračima.<ref name="OSCE2022" /> {| class="wikitable" |+[[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine]] !{{Tooltip|IJ|Izborna jedinica}} !Kanton !Institucija !{{Tooltip|BM|Broj mandata}} |- |201 |{{ZID|Unsko-sanski kanton|ime=Unsko-sanski}} |[[Skupština Unsko-sanskog kantona]] | style="text-align:center;" |30 |- |202 |{{ZID|Posavski kanton|ime=Posavski}} |[[Skupština Posavskog kantona]] | style="text-align:center;" |21 |- |203 |{{ZID|Tuzlanski kanton|ime=Tuzlanski}} |[[Skupština Tuzlanskog kantona]] | style="text-align:center;" |35 |- |204 |{{ZID|Zeničko-dobojski kanton|ime=Zeničko-dobojski}} |[[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]] | style="text-align:center;" |35 |- |205 |{{ZID|Bosansko-podrinjski kanton Goražde|ime=Bosansko-podrinjski}} |[[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] | style="text-align:center;" |25 |- |206 |{{ZID|Srednjobosanski kanton|ime=Srednjobosanski}} |[[Skupština Srednjobosanskog kantona]] | style="text-align:center;" |30 |- |207 |{{ZID|Hercegovačko-neretvanski kanton|ime=Hercegovačko-neretvanski}} |[[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona]] | style="text-align:center;" |30 |- |208 |{{ZID|Zapadnohercegovački kanton|ime=Zapadnohercegovački}} |[[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona]] | style="text-align:center;" |23 |- |209 |{{ZID|Kanton Sarajevo|ime=Sarajevo}} |[[Skupština Kantona Sarajevo]] | style="text-align:center;" |35 |- |210 |{{ZID|Kanton 10|ime=Kanton 10}} |[[Skupština Kantona 10]] | style="text-align:center;" |25 |} == Također pogledajte == * [[Izbori u Bosni i Hercegovini]] * [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] * [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.]] == Vanjske veze == * [https://www.izbori.ba/ Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine — zvanična stranica] * [https://www.osce.org/odihr/elections/bih OSCE/ODIHR — pregled svih izbornih posmatračkih misija i izvještaja za Bosnu i Hercegovinu] * [https://www.coe.int/en/web/electoral-assistance/elecdata-bosnia-and-herzegovina Vijeće Evrope — zbirka izbornih podataka i mišljenja Venecijanske komisije za Bosnu i Hercegovinu] == Reference == {{Refspisak}} {{Izborne jedinice u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Izborne jedinice u Bosni i Hercegovini|*]] [[Kategorija:Izbori u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Spiskovi izbornih jedinica|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Spiskovi vezani za politiku u Bosni i Hercegovini]] 29ijzgk30yambio6jinewp2dhe3oj19 2 514078 3916005 3664288 2026-08-02T14:53:46Z Pathoschild 3476 global user pages ([[m:Synchbot|requested by Revi C.]]) 3916005 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[User:Revi C.]] 88g0cv17whfgb1wkeh281mptujwtlut 0 516852 3916210 3829432 2026-08-03T10:27:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916210 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime_košarkaša = Emir Sulejmanović | slika = 2026-04-08 ALBA Berlin gegen Unicaja Málaga (Basketball Champions League 2025-26) by Sandro Halank–040.jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = <!-- Lični podaci --> | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1995|7|13}} | mjesto_rođenja = [[Srebrenica]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|godinaSmrt|mjesecSmrt|datumSmrt|godinaRođenja|mjesecRođenja|datumRođenja}} --> | mjesto_smrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 206 cm | težina = 111 kg | nadimak = | pozicija = [[Krilni centar]] | početak_karijere = 2012. | NBA_draft = [[NBA draft 2017.|2017]]: nije izabran | kraj_karijere = <!-- Informacija o klubu --> | trenutni_klub = [[Basket Zaragoza|Zaragoza]] | broj_na_dresu = 19 <!-- Profesionalni klubovi --> | godine1 = 2011–2013. | klub1 = → [[KK Union Olimpija|Olimpija]] | godine2 = 2011–2012. | klub2 = [[KK Union Olimpija|Olimpija (mladi)]] | godine3 = 2013–2016. | klub3 = [[KK Barcelona|Barcelona]] | godine4 = 2013–2016. | klub4 = → [[KK Barcelona B|Barcelona B]] | godine5 = 2015. | klub5 = → [[Orlandina Basket|Orlandina]] | godine6 = 2016–2017. | klub6 = [[KK Cibona|Cibona]] | godine7 = 2017–2019. | klub7 = [[KK Fuenlabrada|Fuenlabrada]] | godine8 = 2017–2019. | klub8 = → [[KK Breogán|Breogán]] | godine9 = 2019–2020. | klub9 = [[Bilbao Basket|Bilbao]] | godine10 = 2020–2022. | klub10 = [[CB Canarias|Canarias]] | godine11 = 2022–2023. | klub11 = [[Bilbao Basket|Bilbao]] | godine12 = 2023– | klub12 = [[Basket Zaragoza|Zaragoza]] <!-- Trenirane ekipe --> | tgodine1 = | tklub1 = <!-- Nagrade --> | nagrade = * Osvajač [[FIBA Liga prvaka|Lige prvaka]] ([[FIBA Liga prvaka 2021/2022.|2022]]) * Osvajač [[Slovenski košarkaški kup|Slovenskog kupa]] (2013) }} '''Emir Sulejmanović''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[košarka]]š. Igra na poziciji [[Krilni centar|krilnog centra]]. Član je [[Španija|španske]] [[Basket Zaragoza|Zaragoze]] i povremeni je [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac Bosne i Hercegovine]]. == Karijera == Rođen je u [[Srebrenica|Srebrenici]], ali je 1997. s porodicom emigrirao u [[Jyväskylä|Jyväskylu]], u [[Finska|Finskoj]]. Porodica se 2000. konačno nastanila u [[Kaarina|Kaarini]], gdje je Sulejmanović odrastao igrajući juniorsku košarku za tim Kaarina Ura.<ref>{{cite web |url= https://www.ts.fi/urheilu/512579 |title= Koripallolupaus Sulejmanovic hylännee Suomen maajoukkueen |language=fi}}</ref> Godine 2011. prelazi u juniorsku akademiju [[KK Union Olimpija|Union Olimpije]], potpisuje četverogodišnji ugovor, a godinu kasnije postaje član prvog sastava.<ref>{{cite web |url= http://www.euroleague.net/news/i/99210/180/union-olimpija-promotes-sulejmanovic |title= Union Olimpija promotes Sulejmanovic |language=en}}</ref> Učestvovao je u [[Euroliga|Euroligi]] po prvi put protiv [[KK Real Madrid|Real Madrida]] u decembru 2012.<ref>{{cite web |url= http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?pcode=003992&seasoncode=E2012 |title= SULEJMANOVIC, EMIR: 2012–13 STATISTICS |language=en}}</ref> U julu 2013. prešao je u [[KK Barcelona|Barcelonu]].<ref>{{cite web |url= http://www.sportando.com/en/europe/spain/103434/barcelona-confirms-the-agreement-with-ljubjana-for-sulejmanovic.html |title= Barcelona confirms the agreement with Ljubljana for Sulejmanovic |language=en}}</ref> U naredne dvije godine uglavnom je igrao u njenom [[KK Barcelona B|rezervnom sastavu]].<ref>{{cite web |url= http://basketball.eurobasket.com/player/Emir_Sulejmanovic/214276 |title= Emir Sulejmanovic |website= Eurobasket.com |language=en}}</ref> U aprilu 2015. posuđen je [[italija]]nskoj [[Orlandina Basket|Orlandini]] do kraja sezone.<ref>{{cite web |url= http://www.sportando.com/en/italy/serie-a/158024/capo-d-orlando-signs-emir-sulejmanovic-on-loan-from-barcelona.html |title= Capo d'Orlando signs Emir Sulejmanovic on loan from Barcelona |language=en}}</ref> Početkom augusta 2016. pridružio se [[KK Cibona|Ciboni]].<ref>{{cite web |url= http://www.sportando.com/en/europe/croatia/208704/kk-cibona-signs-emir-sulejmanovic-re-signs-nebojsa-joksimovic.html |title= KK Cibona signs Emir Sulejmanovic, re-signs Nebojsa Joksimovic |language=en}}</ref> Godinu kasnije potpisao je dvogodišnji ugovor sa španskom [[KK Fuenlabrada|Fuenlabradom]].<ref>{{cite web |url= http://www.sportando.com/en/europe/spain/244276/fuenlabrada-signs-emir-sulejmanovic.html |title= Fuenlabrada signs Emir Sulejmanovic |language=en}}</ref> U oktobru 2017. posuđen je u [[CB Breogán|Breogán]].<ref>{{cite web |url= http://www.baloncestofuenlabrada.com/DetalleNoticia/Article/4210/Emir-Sulejmanovic-jugara-cedido-esta-temporada-en-el-Cafes-Candelas-de-LEB-Oro |title= Emir Sulejmanovic jugará cedido esta temporada en el Cafés Candelas de LEB Oro |language= es |access-date= 11. 2. 2025 |archive-date= 11. 12. 2024 |archive-url= https://web.archive.org/web/20241211212210/https://www.baloncestofuenlabrada.com/DetalleNoticia/Article/4210/Emir-Sulejmanovic-jugara-cedido-esta-temporada-en-el-Cafes-Candelas-de-LEB-Oro |url-status= dead }}</ref> Polovinom jula sljedeće godine posudba je produžena.<ref>{{cite news |title= Emir Sulejmanovic, una temporada más en Cafés Candelas |url= http://www.acb.com/redaccion.php?id=142218 |access-date= 18. 7. 2018 |publisher= ACB liga |date= 18. 7. 2018 |language=es |archive-date= 18. 7. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180718174533/http://www.acb.com/redaccion.php?id=142218 |url-status=dead}}</ref> U augustu 2019. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[Bilbao Basket|Bilbaom]].<ref>{{cite news |title= Emir Sulejmanovic firma con RETAbet Bilbao Basket |url= http://www.acb.com/redaccion.php?id=147570 |access-date= 16. 8. 2019 |publisher= ACB liga |date= 16. 8. 2019 |language=es}}{{Mrtav link|date= januar 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> U prosjeku je postizao šest poena i pet [[Skok (košarka)|skokova]] po utakmici. Dana 12. jula 2020. razišao se s timom,<ref>{{cite news |title= RetaBet Bilbao, Emir Sulejmanovic part ways |url= https://sportando.basketball/en/retabet-bilbao-emir-sulejmanovic-part-ways/ |work= Sportando |access-date= 12. 7. 2020 |date= 12. 7. 2020 |language=en}}</ref> a dva dana kasnije prešao je u [[CB Canarias|Canarias]].<ref>{{cite news |title= Emir Sulejmanović signs with Iberostar Tenerife |url= https://sportando.basketball/en/emir-sulejmanovic-signs-with-iberostar-tenerife/ |work= Sportando |access-date= 14. 7. 2020 |date= 14. 7. 2020 |language=en}}</ref> Dana 20. jula 2022. vratio se u Bilbao,<ref>{{Cite news |url= https://sportando.basketball/en/emir-sulejmanovic-returns-in-bilbao/ |title= Emir Sulejmanovic returns in Bilbao |date= 20. 7. 2022 |work= Sportando |language=en |access-date= 7. 8. 2022}}</ref> a godinu kasnije prešao je u [[Basket Zaragoza|Zaragozu]].<ref>{{Cite web |url= https://www.casademontzaragoza.es/noticias/emir-sulejmanovic-ficha-por-el-club-de-la-rasmia |title= Emir Sulejmanovic Ficha Por El Club De La Rasmia |date= 14. 7. 2023 |publisher= Basket Zaragoza |language=es |access-date= 29. 7. 2023}}</ref> == Reprezentacija == Nastupao je za finske reprezentacije U-16<ref>{{Cite web |url= http://u16men.fibaeurope.com/enDivB/cid_IIYgusIDGZQ9Od8JC9C9x0.playerID_92644.compID_YUjW-7-FJ,kK9s431Lyr41.season_2011.roundID_8169.teamID_281.html |title= Emir Sulejmanovic (Finland) |publisher= FIBA Evropa |access-date= 1. 1. 2014 |archive-date= 2. 1. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140102195907/http://u16men.fibaeurope.com/enDivB/cid_IIYgusIDGZQ9Od8JC9C9x0.playerID_92644.compID_YUjW-7-FJ,kK9s431Lyr41.season_2011.roundID_8169.teamID_281.html |url-status=dead |language=en}}</ref> i U-20. Međutim, objavio je da će kao senior igrati za Bosnu i Hercegovinu.<ref>{{Cite web |url= http://www.iltasanomat.fi/koripallo/art-1288600480579.html |title= Kaarina-lehti: Raha ratkaisi – huippulupaus ei valinnut Suomea |access-date= 31. 12. 2013 |archive-date= 21. 9. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130921014157/http://www.iltasanomat.fi/koripallo/art-1288600480579.html |url-status=dead |language=fi}}</ref> Bio je član reprezentacije na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|Evropskom prvenstvu 2022.]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.basketball-reference.com/international/players/emir-sulejmanovic-1.html Profil] na ''[[Basketball Reference]]u'' {{en simbol}} * [https://www.basket.fi/basket/sarjat/pelaaja/?season_id=8642&player_id=11658 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241211213156/https://www.basket.fi/basket/sarjat/pelaaja/?season_id=8642&player_id=11658 |date=11. 12. 2024 }} na sajtu [[Finski košarkaški savez|Finskog košarkaškog saveza]] {{fi simbol}} * [https://competiciones.feb.es/estadisticas/jugador/632727/2027139 Profil] na sajtu [[Španski košarkaški savez|Španskog košarkaškog saveza]] {{es simbol}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2022.}} {{DEFAULTSORT:Sulejmanović, Emir}} [[Kategorija:Rođeni 1995.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Srebrenica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši Olimpije]] [[Kategorija:Košarkaši Barcelone]] [[Kategorija:Košarkaši Barcelone B]] [[Kategorija:Košarkaši Orlandine]] [[Kategorija:Košarkaši Cibone]] [[Kategorija:Košarkaši Fuenlabrade]] [[Kategorija:Košarkaši Breogána]] [[Kategorija:Košarkaši Bilbao Basketa]] [[Kategorija:Košarkaši Canariasa]] [[Kategorija:Košarkaši Zaragoze]] [[Kategorija:Krilni centri]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački košarkaši u Španiji]] 56qrgrr3vauc6nazz7j8g8ocnnvd9q8 2 517587 3916026 3904407 2026-08-02T16:52:26Z Tulum387 155909 3916026 wikitext text/x-wiki <small>[[Veliko ropsko jezero]], [[Malo ropsko jezero]], [[Jezero Peter Pond]], [[Luis Amado-Blanco]], [[Kriptodepresija]], [[Boston Bruins]], [[Howard Webb]], [[Vedran Bosnić]], [[Bones (reper)]], [[Francisco Pizarro]], [[Azra (film)]], [[Tobías Zúñiga Castro]], [[Rami Malek]], [[Stranger Things]], [[Zemljotres u Elazığu 2020.]], [[Podgajevi]], [[Fernando Gabeira]], [[Draško Stanivuković]], [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020.]], [[Anel Ahmedhodžić]], [[Dennis Hadžikadunić]], [[Teroristički napad u Beču 2020.]], [[Bee Gees]], [[Honda]], [[Želimir Žilnik]], [[Samsung]], [[Nikola Prce]], [[Dritan Abazović]], [[Xiaomi]], [[Athabasca (jezero)|Jezero Athabasca]], [[Jaroslav Hašek]], [[Eden Hazard]], [[Aleksej Navaljni]], [[Seksualno nasilje]], [[Ivan Musić]], [[Lana Bastašić]], [[Nuklearna tehnologija]], [[LGBTQ prava u Bosni i Hercegovini|LGBTQ prava u BiH]], [[Latvijska mitologija]], [[Majka Albanija (kip)|Majka Albanija]], [[Kršćanstvo u Albaniji]], [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|Ljudska prava u BiH]], [[Đura Jakšić]], [[Predsjednik Barbadosa]], [[Genije]], [[Politika Angole]], [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]], [[Eurosong 2000.]], [[Lotika Zellermeier]], [[Konstrakta]], [[Pad drona u Zagrebu 2022.]], [[Stefan Airapetjan]], [[Olena Zelenska]], [[Ikigai]], [[Smail Prevljak]], [[Ronela Hajati]], [[Post Angusa Barbierija]], [[Dmitrij Šostakovič]], [[Požar u diskoteci "Pulse"|Požar u diskoteci Pulse]], [[Onkotski pritisak]], [[Emetullah Râbi'a Gülnûş]], [[Brzi plazma reaginski test]], [[Rapidni dijagnostički test]], [[Reprise Records]], [[Rob Cavallo]], [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.]], [[Pljačka u Gelsenkirchenu 2025.]], [[Pljačka banke u Berlinu 1995.]], [[Ubistvo Renee Good]], [[CPU modovi]], [[Antarktička ledena ploča]], [[Arc'teryx]], [[Gore-Tex]], [[Patagonia, Inc.]], [[Ubistvo Alexa Prettija]], [[Begić protiv Bosne i Hercegovine]], [[Meramec]], [[Miokimija gornjeg kosog mišića]], [[Pokušaj ubistva Alija Hameneija]], [[Dolutegravir]], [[Mansoureh Khojasteh Bagherzadeh]], [[Nikola Katić]], [[Amar Memić]], [[Zemljotres u Sjevernom Malukuu 2026.]], [[Butthole Surfers]], [[Usamljeni kralj]], [[Cvijeće Ukrajine]], [[Londonski derbiji]], [[Stauning ili haos]], [[SOFA skor]], [[Duško Vujošević]], [[Tea Kovačević]], [[Goran Samardžić]], [[Istanbulsko kopile]], [[Johanna Reichert]], [[Shaqe Çoba]], [[Kristina Bedeč]], [[Klāra Kalniņa]], [[Diana Çuli]], [[Josephine Ojiambo]], [[Lisa Eder]], [[Zora Tavčar]], [[Margit Slachta]], [[Anti-fudbal]], [[Elsa von Gutmann]], [[Tragedija na Elbrusu 2026.]],</small> ikw89kmjn1wb8v7skr4l1jg1yx7dc07 0 523215 3916207 3757438 2026-08-03T10:18:20Z ~2026-42854-72 184327 /* */ 3916207 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | | naziv = '''''Stade se cvijeće rosom kititi / U lijepom starom gradu Višegradu''''' | vrsta =Singl ploča | izvođač_gen = [[Himzo Polovina|Himze Polovine]] | slika = | pozadina = drugo | objavljen = 1958. | Produciran = [[Jugoton]] | žanr = [[Sevdalinka]] | trajanje = 6:38 | izdavač = [[Jugoton]] | producent = | Kritike = | prethodni_album = ''[[Gondže ružo u zelenom sadu / Mustafu majka budila]]'' <br/>(1958) | ovaj_album = '''''Stade se cvijeće rosom kititi / U lijepom starom gradu Višegradu''''' <br/>(1958) | sljedeći_album = ''[[Voljelo se dvoje mladih / Pod skočićem trava pogažena]]'' <br/>(1962) }} '''Stade se cvijeće rosom kititi / U lijepom starom gradu Višegradu''' jest treća [[Muzički singl|singl ploča]] doajena [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačke]] [[Sevdalinka|sevdalinke]] [[Himzo Polovina|Himze Polovine]]. Objavio ga je krajem 1958. u okviru muzičke serije "Pjesme iz Bosne" [[zagreb]]ačka izdavačka kuća [[Jugoton]]. Na A-strani je ''Stade se cvijeće rosom kititi'', narodna pjesma iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Pjevanje Polovine pratio je Tamburaški Orkestar [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]]. Na B-strani je još jedna sevdalinka, autorsko djelo [[Dragiša Nedović|Dragiše Nedovića]] "U lijepom starom gradu Višegradu", koju je Polovina otpjevao uz pratnju gore navedenog orkestra. Tokom svoje duge i plodne pjevačke karijere, Polovina je u nekoliko navrata snimio ovu pjesmu i na taj način podvlačeći njenu važnost i popularnost kod bosanskohercegovačkog naroda. Obje pjesme na ovoj singl-ploči pripadaju kategoriji antologijskih ostvarenja bosanskohercegovačke sevdalinke i postale su standardni dio repertoara ove vrste muzike. Ubrzo nakon njihovog objavljivanja naišle su na dobar prijem kod publike i kritičara s područja bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. I ovom singl-pločom Polovina je uspješno predstavio mali dio muzičkog blaga Bosne i Hercegovine, istovremeno nastavljajući da sakuplja i izvodi stare sevdalinke.<ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/master/637830-Himzo-Polovina-Stade-Se-Cvije%C4%87e-Rosom-Kititi|title= ''Stade se cvijeće rosom kititi / U lijepom starom gradu Višegradu''|website= discogs.com|access-date= 3. 7. 2025}}</ref> == Muzički primjeri == * [https://www.youtube.com/watch?v=3yUr1vYEAS0, "Stade se cvijeće rosom kititi"] * [https://www.youtube.com/watch?v=YYQolOK5Qdo, "U lijepom starom gradu Višegradu"] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Singlovi iz 1958.]] [[Kategorija:Singlovi Himze Polovine]] [[Kategorija:Singlovi u izdanju Jugotona]] o1yoq8ihsz1rp2s8owi55winp0bddb7 0 526251 3916075 3896220 2026-08-02T19:42:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916075 wikitext text/x-wiki '''Azra Hasanbegović''' (rođena 1946) jest aktivistkinja za ženska prava i osnivačica i dugogodišnja direktorica udrženja "Žena BiH", u [[Mostar]]u. == Rad i aktivizam == Svoj društveni aktivizam je počela u [[Mostar]]u 1992, za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Te godine organizuje male grupe ljudi koji pomažu onima koji su najviše pogođeni ratom, dok 1993. uspijeva da dopremi tone hrane u istočni Mostar.<ref name="wikipeacewomen.org">{{Cite web|url=https://wikipeacewomen.org/wpworg/en/?page_id=1377|title=Azra Hasanbegovic (Bosnia and Herzegovina) – WikiPeaceWomen – English|website=wikipeacewomen.org|access-date=13. 10. 2025}}</ref> Radila je na dokumentiranju stradanja žena iz Mostara i [[Prozor-Rama|Prozora]], te o tome 1995. podnosi detaljan izvještaj [[Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija|Komisiji za ljudska prava Ujedinjenih nacija]].<ref name="wikipeacewomen.org"/> === Udruženje "Žena BiH" === Za vrijeme izbjeglištva u [[Zagreb]]u, uključuje se u aktivnosti Udruženja žena Bosne i Hercegovine. Po povratku u [[Mostar]], 1994. osniva udruženje "Žena BiH" koje je u svojim počecima imalo za cilj da pruži pomoć ženama koje su "proživjele i proživljavaju ratne strahote - prognanicima, ženama logorašicama i žrtvama ratnog silovanja".<ref>{{Cite web|url=https://fondacijalara.com/mir-sa-zenskim-licem/128-azra-hasanbegovic|title=AZRA HASANBEGOVIĆ|last=Administrator|website=Fondacija &quot;Lara&quot; Bijeljina|language=sr-yu|access-date=13. 10. 2025}}</ref> Pored ovoga, kroz udruženje, i u saradnji sa [[Centar za žene|Centrom za žene]], uspostavlja besplatnu pravnu pomoć i psihosocijalnu pomoć za žene i SOS telefon.<ref>{{Cite web|url=https://wikipeacewomen.org/wpworg/en/?page_id=1377|title=Azra Hasanbegovic (Bosnia and Herzegovina) – WikiPeaceWomen – English|website=wikipeacewomen.org|access-date=15. 10. 2025}}</ref> Kroz godine, udruženje je sprovodilo brojne projekte koji su imali za cilj poboljšanje ženskih prava, za sve građanke Mostara, bez obzira na politički uspostavljene podjele.<ref>{{Cite web|url=https://fondacijalara.com/mir-sa-zenskim-licem/128-azra-hasanbegovic|title=AZRA HASANBEGOVIĆ|last=Administrator|website=Fondacija &quot;Lara&quot; Bijeljina|language=sr-yu|access-date=15. 10. 2025}}</ref> Jedno od važnijih postignuća je otvaranje sigurne kuće Marguerite u Mostaru 1994. za žene i djecu žrtve nasilja.<ref>{{Cite web|url=https://zenskamreza.ba/sigurne-kuce-u-bosni-i-hercegovini/|title=Sigurne kuće u Bosni i Hercegovini|date=30. 10. 2014|website=Zenska Mreza|language=bs-BA|access-date=13. 10. 2025|archive-date=5. 12. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251205082225/http://zenskamreza.ba/sigurne-kuce-u-bosni-i-hercegovini/|url-status=dead}}</ref> Kuća ima 28 ležajeva, a do 2010. u njoj je boravilo 17 žena žrtava porodičnog nasilja i 24 djece.<ref>{{Cite web|url=https://www.gcfbih.gov.ba/209/|title=Sigurne kuće {{!}} Moja stranica|language=bs-BA|access-date=13. 10. 2025}}</ref> == Priznanja == * Nominacija za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] 2005. * Njen rad je priznat u publikaciji Mir sa ženskim licem "koja identifikuje 11 mirotvorki, 11 heroina".<ref>{{Cite book|last=Spahić, A, Ždralović, A, Aganović, A, Đokanović, B, Bavčić, E, Žuna, E, Giomi, F, Dračo, I, Delić, Z. and Popov-Momčinović, Z,|title=Zabilježene: žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku. 2. dopunjeno i izmijenjeno izd.|publisher=Sarajevski otvoreni centar; Fondacija CURE|year=2015|location=Sarajevo|pages=236}}</ref> === Nominacija za Nobelovu nagradu za mir === Zajedno sa šest drugih žena iz Bosne i Hercegovine Azra Hasanbegović je 2005. nominovana za [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] u akciji  "[[Hiljadu žena za Nobelovu nagradu za mir]]".<ref>{{Cite web|url=https://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsb.php?id=6349|title=TUZLARIJE - ˝1000 žena za Nobelovu nagradu za mir 2005.˝: Nominirane i žene iz BiH|website=bhstring.net|access-date=13. 10. 2025}}</ref>  Nominacija je bila dio globalne akcije u kojoj je nominirano 1000 žena iz 195 zemalja,<ref>{{Citation|title=PeaceWomen Across the Globe|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=PeaceWomen_Across_the_Globe&oldid=1312292456|date=19. 9. 2025|accessdate=13. 10. 2025|language=en}}</ref> povodom stogodišnjice dodjele prve Nobelove jednoj ženi. == Također pogledajte == * [[Nađa Mehmedbašić]] * [[Hatidža Mehmedović]] * [[Nusreta Sivac]] * [[Alma Suljević]] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Ženska prava]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački aktivisti]] lxxwrjc0gwc9ictipnogzz7o1b0n8vx 0 529787 3916076 3843577 2026-08-02T19:53:08Z Tulum387 155909 3916076 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje | slika = | veličina_slike = 250px | slika_opis = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|2007|12|27}} | prethodnik = | nastalo_iz = Reforma obrazovnog sistema u BiH | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = Upravna organizacija | nadležnost = Standardi znanja, ocjenjivanje postignuća i zajednička jezgra nastavnih planova | status = Aktivna | sjedište = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|20|58|N|17|48|13|E|display=inline,title}} | adresa = Kneza Višeslava bb, 88000 Mostar | prazna_oznaka1 = Regionalni uredi | prazni_podaci1 = [[Sarajevo]], [[Banja Luka]] | prazna_oznaka2 = Međunarodna testiranja | prazni_podaci2 = [[PISA (test)|PISA]], TIMSS, PIRLS | slogan = | zaposleni = cca. 40 (2024)<ref name="budzet24">Zakon o Budžetu institucija BiH za 2024. godinu, Ministarstvo finansija i trezora BiH.</ref> | budžet = cca. 1,8 miliona KM (2024)<ref name="budzet24"/> | direktor = Maja Stojkić | šef_agencije = | ministar = | ključne_osobe = | matična_organizacija = [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] | podružnice = | dokumenti = [[Zakon o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje]] | veb-sajt = {{URL|https://www.aposo.gov.ba}} | id = | fusnote = }} '''Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje''' (APOSO) je upravna organizacija na nivou države odgovorna za uspostavljanje standarda uspjeha učenika, ocjenjivanje postignutih rezultata i razvoj zajedničke jezgre nastavnih planova i programa u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref name="zakon">"Zakon o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje", Službeni glasnik BiH, br. 88/07.</ref> == Historija == Agencija je utemeljena krajem 2007. usvajanjem zakona u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini BiH]], kao dio šire reforme obrazovanja kojom se nastojalo harmonizirati rascjepkani obrazovni sistem u državi. Sa operativnim radom je počela 2009. sa sjedištem u [[Mostar]]u, te regionalnim uredima u Sarajevu i Banjoj Luci, čime je osigurana zastupljenost svih nivoa vlasti i obrazovnih tradicija u BiH.<ref name="o_nama">[https://aposo.gov.ba/bs/o-nama/historijat/ Historijat Agencije]{{Mrtav link}}, aposo.gov.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> == Nadležnosti == S obzirom na to da je direktna nadležnost nad obrazovanjem u BiH podijeljena između entiteta [[Republika Srpska|Republike Srpske]], [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčko distrikta]] i deset kantona u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]], APOSO služi kao krovno tijelo koje:<ref name="nadleznost">[https://aposo.gov.ba/bs/o-nama/nadleznosti/ Zakonske nadležnosti]{{Mrtav link}}, aposo.gov.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> * Zajednička jezgra.: Definiše Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa (ZJNPP) zasnovanu na ishodima učenja, što omogućava mobilnost učenika unutar BiH. * Standardi znanja.: Utvrđuje standarde učeničkih postignuća za svaki nivo obrazovanja. * Međunarodna istraživanja.: Organizuje i provodi međunarodna testiranja poput [[PISA (test)|PISA]], TIMSS i PIRLS, koja služe kao objektivna mjera kvaliteta obrazovanja u BiH u odnosu na svijet. * .Vanjsko vrednovanje.: Provodi periodična vanjska ocjenjivanja postignuća učenika na nacionalnom nivou. * .Stručno obrazovanje.: Razvija standarde zanimanja i kvalifikacija u saradnji sa tržištem rada. == Organizaciona struktura == Agencijom rukovodi direktor sa dva zamjenika, koje imenuje [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]]. Specifičnost Agencije je njena teritorijalna raspoređenost koja odražava njenu koordinirajuću ulogu:<ref name="struktura">[https://aposo.gov.ba/bs/o-nama/organizacijska-shema/ Organizacijska shema]{{Mrtav link}}, aposo.gov.ba, pristupljeno 24. decembra 2025.</ref> #Sjedište u Mostaru.ä: Nadležno za opće poslove, koordinaciju i predškolsko obrazovanje. #Regionalni ured u Sarajevu: Fokusiran na osnovno i srednje obrazovanje u Federaciji BiH i Brčko distriktu. #Regionalni ured u Banjoj Luci: Fokusiran na koordinaciju standarda sa obrazovnim sistemom Republike Srpske. Unutar Agencije djeluje i Odbor Agencije koji se sastoji od stručnjaka iz oblasti obrazovanja imenovanih iz različitih dijelova BiH, osiguravajući stručni konsenzus o svim važnim pitanjima. == Međunarodni rezultati == APOSO je 2018. po prvi put provela PISA istraživanje u Bosni i Hercegovini, što je rezultiralo prvim objektivnim uvidom u funkcionalnu pismenost učenika u BiH. Ovi podaci su postali temelj za sve aktuelne reformske procese u školstvu.<ref name="pisa">Izvještaj PISA 2018 za Bosnu i Hercegovinu, APOSO.</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://aposo.gov.ba/ Službena stranica APOSO BiH] {{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]][[Kategorija:Obrazovanje u Bosni i Hercegovini]] 0dybcd9ihhehu710gni7k4hlhm7xrpm 0 529882 3916155 3792725 2026-08-03T06:58:09Z Panasko 146730 3916155 wikitext text/x-wiki {{Budući film}} {{Infokutija film}} '''''Ledeno doba 6''''' ([[engleski|eng.]] ''Ice Age: Boiling Point'') jest je nadolazeći [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[Crtani film|animirani]] avanturistički humoristični film u režiji [[John C. Donkin|Johna C. Donkina]]. Šesti je dio glavne filmske serije [[Ledeno doba]], nastavak filma ''[[Ledeno doba: Veliki udar]]'' (2016) i sedmi dio ukupno. U Glasove su posudili [[Ray Romano]], [[Denis Leary]], [[John Leguizamo]], [[Simon Pegg]], [[Queen Latifah]]<ref name="D23">{{cite news |last=Lang |first=Brent |title='Ice Age 6' in the Works With Ray Romano, John Leguizamo, Denis Leary, Queen Latifah Returning |url=https://variety.com/2024/film/news/ice-age-6-ray-romano-john-leguizamo-denis-leary-queen-latifah-returning-1236205131/ |access-date=November 8, 2024 |work=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=November 8, 2024 |archive-date=November 8, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241108220154/https://variety.com/2024/film/news/ice-age-6-ray-romano-john-leguizamo-denis-leary-queen-latifah-returning-1236205131/ |url-status=live}}</ref> i [[Jennifer Lopez]] koji ponavljaju svoje uloge iz prethodnih filmova. Planovi za Ledeno doba: Tačka ključanja objavljeni su u junu 2016, kada je ko-reditelj Galen T. Chu izjavio da postoje neke ideje za šesti glavni dio,<ref name="FR">{{cite web |author=Looch |first=Cassam |date=June 27, 2016 |title=ICE AGE: COLLISION COURSE INTERVIEW WITH CO-DIRECTOR GALEN T. CHU |url=https://www.flickreel.com/ice-age-collision-course-interview-with-co-director-galen-t-chu/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160920054409/https://www.flickreel.com/ice-age-collision-course-interview-with-co-director-galen-t-chu/ |archive-date=September 20, 2016 |accessdate=June 5, 2020 |work=Flickreel}}</ref> iako je Bustle primijetio da su šanse za šesti film relativno visoke, ali da će zavisiti od uspjeha petog filma na blagajnama. Konačno je otkriveno da je film u razvoju u septembru 2024, produkcija je počela u novembru iste godine, a zvanični naziv je objavljen u augustu 2025. Producirao ga je [[20th Century Animation]], film će biti prvi film iz Ledenog doba za kina koji neće producirati [[Blue Sky Studios]], nakon njegovog zatvaranja u aprilu 2021.<ref>{{Cite web |last=D'Alessandro |first=Anthony |date=February 9, 2021 |title=Disney Closing Blue Sky Studios, Fox's Once-Dominant Animation House Behind 'Ice Age' Franchise |url=https://deadline.com/2021/02/blue-sky-studios-closing-disney-ice-age-franchise-animation-1234690310/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210209175505/https://deadline.com/2021/02/blue-sky-studios-closing-disney-ice-age-franchise-animation-1234690310/ |archive-date=February 9, 2021 |access-date=September 7, 2021 |website=[[Deadline Hollywood]]}}</ref> Predviđeno je da će film Ledeno doba: Tačka ključanja biti objavljen u Sjedinjenim Državama 5. februara 2027. == Glavne uloge == * [[Ray Romano]] * [[John Leguizamo]] * [[Denis Leary]] * [[Simon Pegg]] * [[Queen Latifah]] ==Povezani članci== * [[20th Century Animation]] * [[20th Century Studios]] == Vanjski linkovi == * {{IMDb title|34512981}} * {{Mojo title}} * {{Rotten Tomatoes}} [[Kategorija:Filmovi iz 2027.]] [[Kategorija:Američki animirani filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Ledeno doba (franšiza)]] [[Kategorija:Filmovi 20th Century Animationa]] [[Kategorija:Animirani filmovi 20th Century Studiosa]] [[Kategorija:Filmovi 20th Century Studiosa]] e8ay6kf2g4tas7krgn2omic19scgf28 0 530601 3916079 3874580 2026-08-02T20:31:23Z Tulum387 155909 Reference do Istrage proširene. 3916079 wikitext text/x-wiki {{Tren}} [[Datoteka:Agents Shoot Less Lethals on Nicollet Avenue in Minneapolis-January 24, 2026.jpg|mini]] Dana 24. januara 2026. godine, agent američke Granične patrole usmrtio je '''Alexa Prettija''',<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/us-news/live-blog/live-updates-alex-pretti-shot-killed-border-patrol-agent-minneapolis-rcna255792|title=State and federal officials exchange blame for events leading to Alex Pretti's shooting|last=News|first=N. B. C.|date=26. 1. 2026|website=NBC News|language=en|access-date=29. 1. 2026}}</ref> 37-godišnjeg državljanina [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], u [[Minneapolis]]u, [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]] [[Minnesota]]. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednik SAD-a]], [[Donald Trump]], kao i savezni zvaničnici naveli su da je pucnjava bila čin [[Samoodbrana|samoodbrane]]. Incident se dogodio tokom velikih protesta protiv savezne imigracione represije i bio je drugi smrtonosni slučaj federalnih službenika u tom gradu nakon [[Ubistvo Renee Good|ubistva Renée Good]] 7. januara. Video-snimci incidenta prikazuju Prettija kako telefonom snima [[Policija|policajce]] i usmjerava [[saobraćaj]]. Nakon toga ga je oko 6 federalnih agenata poprskalo biber-sprejem, bacivši ga na pod, poslije čega su ga upucali i usmrtili.<ref>{{Cite web|url=https://www.motherjones.com/politics/2026/01/video-contradicts-minneapolis-shooting-dhs-trump-alex-pretti/|title=Video contradicts Trump administration account of Minneapolis killing|last=Nguyen|first=Alex|last2=Lanard|first2=Noah|website=Mother Jones|language=en-US|access-date=29. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite news|title=Videos show federal agents killing Minneapolis man|url=https://www.startribune.com/videos-show-federal-agents-killing-minneapolis-man/601570108|date=24. 1. 2026|access-date=29. 1. 2026|language=en|first=Walker|last=Orenstein|archive-date=25. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260125065005/https://www.startribune.com/videos-show-federal-agents-killing-minneapolis-man/601570108|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citation|title=Slowed Down Analysis of the Execution of Alex Pretti|url=https://www.youtube.com/shorts/znSKe2x2Ja0|date=24. 1. 2026|accessdate=29. 1. 2026|last=Drop Site News}}</ref> Video-snimak prolaznika, koje su pregledali i provjerili novinari ''[[Reuters]]a'', prikazuje agenta kako otima [[pištolj]] iz Prettijeve blizine prije pucnjave. Analizom dostupnih video-snimaka sprovedenom od ''[[The New York Times|The New Yok Timesa]]'' zaključeno je da je Pretti u trenucima neposredno prije pucnjave u ruci držao mobilni telefon, dok je nekoliko agenata ispalilo najmanje 10 metaka u njega dok se nalazio na zemlji.<ref>{{Cite web|url=https://www.wsj.com/us-news/videos-contradict-u-s-account-of-minneapolis-shooting-by-federal-agents-fbe1e488|title=Videos Contradict U.S. Account of Minneapolis Shooting by Federal Agents|last=Scott|first=Brenna T. Smith, Jack Gillum, Belle Cushing and Emma|date=25. 1. 2026|website=The Wall Street Journal|language=en-US|access-date=29. 1. 2026}}</ref><ref>Evans, Tim; Sullivan, Andy (25. januar 2026). "[https://www.reuters.com/world/us/minnesota-governor-says-federal-agents-involved-shooting-minneapolis-2026-01-24/ Federal immigration agents kill another US citizen in Minneapolis, sparking protests]". Reuters. Pristupljeno 29. 1. 2026.</ref><ref>{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/Politics/minute-minute-timeline-fatal-shooting-alex-pretti-federal/story?id=129547199|title=A minute-by-minute timeline of the fatal shooting of Alex Pretti involving federal agents|last=News|first=A. B. C.|website=ABC News|language=en|access-date=29. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/live/c3ve67195gyt|title=Trump says he's going to 'de-escalate' in Minnesota after shooting backlash|website=BBC News|language=en-GB|access-date=29. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/minneapolis-ice-alex-pretti-videos-861a0d8f3ee182f3b5909b3613900e2e|title=Videos of the deadly Minneapolis shooting of Alex Pretti contradict government statements|last=Mustian|first=Jim|last2=|first2=|date=25. 1. 2026|website=AP News|language=en|access-date=29. 1. 2026}}</ref> == Pozadina == <blockquote>''Glavni članak: Operacija Metro Surge''</blockquote>Incident je treći zabilježeni slučaj pucnjave federalnih imigracionih agenata u Minneapolisu u roku od 3 sedmice. Dana 7. januara, federalni agent upucao je Renée Good, koja je potom preminula, što je izazvalo proteste na kojima su se okupile hiljade ljudi.<ref>{{Cite news|title=US immigration agent fatally shoots woman in Minneapolis, mayor disputes government claim of self-defense|url=https://www.reuters.com/world/us/us-federal-agent-involved-minneapolis-shooting-during-immigration-surge-city-2026-01-07/|newspaper=Reuters|access-date=2. 8. 2026|language=en-US}}</ref> Sljedeće sedmice, [[venecuela]]nskog državljanina Julia Cesara Sosa-Celisa, imigracioni službenik je ranio iz vatrenog oružja, a dotični je incident preživio.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/immigration-crackdown-minnesota-renee-good-337c778dc7667e765697ea2173220fe1|title=Federal officer shoots person in leg after being attacked during Minneapolis arrest, officials say|last=Karnowski|first=Steve|last2=Richer|first2=Alanna Durkin|date=14. 1. 2026|website=AP News|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Prema riječima komandira granične patrole, Gregoryja Bovinoa, federalni agenti uključeni u pucnjavu sprovodili su operaciju hapšenja osobe bez dokumenata sa "značajnom kriminalnom prošlošću". Sudski zapisi Minnesote i podaci korektivnog departmana osporili su ovu tvrdnju – osoba imena koje je Bovino naveo nije imala kriminalnu prošlost u Minnesoti, izuzev saobraćajnog prekršaja od prije više od 10 godina.<ref>{{Cite news|title=Trump opens door to cooperation with Minnesota officials after fatal shootings - as it happened|url=https://www.reuters.com/world/us/minneapolis-live-updates-court-consider-legality-trumps-immigration-crackdown-2026-01-26/|newspaper=Reuters|access-date=2. 8. 2026|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=In six violent encounters, evidence contradicts Trump immigration officials' narratives|url=https://www.reuters.com/world/us/evidence-contradicts-trump-immigration-officials-accounts-violent-encounters-2026-01-27/|newspaper=Reuters|access-date=2. 8. 2026|language=en-US}}</ref> Svjedok iz prodavnice krofni u blizini mjesta rekao je medijima da je muškarac ušao u radnju i da su vrata zaključana, čime je federalnim agentima uskraćen ulazak. Navodno je to izazvalo da agenti pozovu pojačanje i postanu agresivni prema posmatračima, među kojima je bio i Pretti.<ref>{{Cite web|url=https://ktvz.com/news/national-world/cnn-national/2026/01/25/videos-and-witness-statements-shed-new-light-on-moments-leading-up-to-alex-pretti-shooting/|title=Videos and witness statements shed new light on moments leading up to Alex Pretti shooting|last=Newsource|first=C. N. N.|date=26. 1. 2026|website=KTVZ|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ktvz.com/news/national-world/cnn-national/2026/01/25/what-we-know-so-far-about-the-latest-killing-by-federal-officers-in-minneapolis/|title=What we know so far about the latest killing by a federal agent in Minneapolis|last=Newsource|first=C. N. N.|date=25. 1. 2026|website=KTVZ|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref> === Alex Pretti === Alex Jeffrey Pretti iz Minneapolisa bio je 37-godišnji američki državljanin. Rođen je u Illinoisu, a maturirao je 2006. godine u Srednjoj školi Preble u Green Bayu, Wisconsin. Radio je kao naučni istraživač prije nego što je upisao Univerzitet u Minnesoti, gdje je diplomirao 2011, kada je postao registrovani medicinski tehničar. U vrijeme smrti imao je važeću licencu za medicinske sestre izdatu 2021, te je radio kao medicinar na intenzivnoj njezi u bolnici Ministarstva za pitanja veterana SAD-a u Minneapolisu. Bio je član Američke federacije državnih službenika (AFGE), sindikata koji predstavlja savezne radnike.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/immigration-enforcement-minnesota-protester-alex-pretti-15ade7de6e19cb0291734e85dac763dc|title=The man killed by a US Border Patrol officer in Minneapolis was an ICU nurse, family says|last=Biesecker|first=Michael|last2=Sullivan|first2=Tim|date=24. 1. 2026|website=AP News|language=en|access-date=2. 8. 2026|last3=Mustian|first3=Jim}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://abcnews.com/US/alex-pretti-icu-nurse-killed-federal-agent-minneapolis/story?id=129525591|title=What we know about Alex Pretti, VA nurse killed by federal agent in Minneapolis|last=News|first=A. B. C.|website=ABC News|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Prema lokalnim zvaničnicima, Pretti je bio zakoniti vlasnik oružja i posjedovao je dozvolu za skriveno nošenje oružja u Minnesoti. Organi reda naveli su da nije imao ozbiljnu kriminalnu prošlost; provjerom su utvrđene samo saobraćajne kazne. Komšija koji je razgovarao sa The New York Timesom rekao je da Pretti "nije bio nasilna osoba".<ref>{{Cite web|url=https://www.investing.com/news/politics-news/trump-says-alex-pretti-should-not-have-carried-gun-that-was-allowed-under-minnesota-law-4468972|title=Trump says Alex Pretti should not have carried gun that was allowed under Minnesota law By Reuters|website=Investing.com|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.investing.com/news/world-news/republicans-face-election-risks-in-clash-with-gun-rights-groups-over-protesters-killing-4466210|title=Republicans face election risks in clash with gun rights groups over protester’s killing By Reuters|website=Investing.com|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Pretti je ranije u januaru 2026. godine učestvovao u protestima protiv ubistva Renée Good. Njegov otac rekao je novinarima da je Pretti bio svjestan upozorenja roditelja da bude oprezan tokom [[protest]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.hindustantimes.com/world-news/us-news/alex-pretti-minneapolis-shooting-was-warned-about-renee-good-ice-protests-had-lost-his-dog-recently-was-very-upset-101769287902903.html|title=Alex Pretti was warned about Renee Good protests, had lost his dog recently: ‘Was very upset’|last=Bajaj|first=Yash Nitish|date=25. 1. 2026|website=Hindustan Times|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite news|title=Alex Pretti protested for Renee Good. Weeks later he suffered her fate|url=https://news.sky.com/story/alex-pretti-protested-for-renee-good-weeks-later-he-suffered-her-fate-13498706|newspaper=Sky News|access-date=2. 8. 2026|language=en-GB}}</ref> === Pucnjava === Dana 24. januara 2026. u 9:05 po lokalnom vremenu, agenti granične patrole na raskrsnici 26. ulice i Avenije Nicollet u Minneapolisu su više puta ranili Alexa Prettija. Svjedok je naveo da su agenti ICE-a pokušavali ući u restoran, ali im je ulazak odbijen.<ref>[https://www.reuters.com/world/us/minnesota-governor-says-federal-agents-involved-shooting-minneapolis-2026-01-24 Federal immigration agents kill another US citizen in Minneapolis, sparking protests]: Reuters.com. Tim Evans, Andy Sullivan. Pristupljeno 2. 8. 2026.</ref><ref>{{Cite news|title=Trump administration defends killing American in Minneapolis, contradicts videos|url=https://www.reuters.com/world/us/federal-officials-dig-minneapolis-shooting-narrative-despite-video-evidence-2026-01-25/|newspaper=Reuters|access-date=2. 8. 2026|language=en-US}}</ref> Videozapisi incidenta prikazuju Prettija kako snima agente, te se pomjera na trotoar kako bi pokušao pomoći dvjema osobama, ali ga jedan od agenata prska biber-sprejem. ''Associated Press'' naveo je da je Pretti zagrlio osobu koju je agent prethodno gurnuo. Agent je potom gurnuo Prettija i obojica su pali unazad, i dalje zagrljeni.<ref>[https://publications.stripes.com/epaper/content/main_edition/2026/01/26/Monday26Jan2026.pdf Stars and Stripes, vol 84, edicija 198]. Objavljeno 26. 1. 2026. Pristupljeno 2. 8. 2026.</ref><ref>[https://oversightdemocrats.house.gov/imo/media/doc/mn_oversight_report.pdf?utm_source=chatgpt.com Operation Metro Surge: How Federal Enforcement Led to the Killings of Renee Good and Alex Pretti]. Interim Staff Analysis - Committee on Oversight and Government Reform. U. S. House of Representatives. 3. 2. 2026. Pristupljeno 2. 8. 2026.</ref> Nekoliko agenata prizemljilo je Prettija na trotoar, a jedan službenik ga je potom predmetom udario, nakon čega je u Prettija ispaljeno 10 metaka. Prema analizi New York Timesa, agenti su vikali da Pretti posjeduje oružje, otprilike osam sekundi prije nego što je pritisnut na tlo. Ministarstvo unutrašnje sigurnosti saopštilo je da je Pretti "prišao" agentima granične patrole s pištoljem i da je agent prvo upotrijebio biber-sprej prije nego što je pucao u samoodbrani pokušavajući da ga razoruža. Video-snimci prikazuju Prettijev telefon u desnoj ruci i praznu lijevu ruku. U zakletoj izjavi, dva svjedoka ubistva navela su da Pretti nije mahao pištoljem. Više snimaka prikazuje federalnog agenta kako iz meteža vadi pištolj koji odgovara kasnijem opisu DHS-a, nakon čega su još dvojica agenata pucala na Prettija.<ref>{{Cite news|title=Alex Pretti did not brandish gun, witnesses say in sworn testimony|url=https://www.theguardian.com/us-news/2026/jan/24/alex-pretti-killing-witness-testimony|newspaper=The Guardian|date=25. 1. 2026|access-date=2. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Robert|last=Mackey}}</ref><ref>{{Cite news|title=In six violent encounters, evidence contradicts Trump immigration officials' narratives|url=https://www.reuters.com/world/us/evidence-contradicts-trump-immigration-officials-accounts-violent-encounters-2026-01-27/|newspaper=Reuters|access-date=2. 8. 2026|language=en-US}}</ref> Žena koja je snimila ubistvo izjavila je da se Pretti nije opirao agentima, već da je bio fokusiran na pomoć ženi koja je bačena na pod, te da je verzija događaja po DHS-u netačna. Drugi svjedok izjavio je da je vidio Prettija kako viče na agente, ali ih nije napadao niti pokazivao oružje.<ref>{{Cite news|title=Alex Pretti did not brandish gun, witnesses say in sworn testimony|url=https://www.theguardian.com/us-news/2026/jan/24/alex-pretti-killing-witness-testimony|newspaper=The Guardian|date=25. 1. 2026|access-date=2. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Robert|last=Mackey}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.factcheck.org/2026/01/video-analyses-at-odds-with-dhs-statements-on-minneapolis-shooting/|title=Video Analyses at Odds with DHS Statements on Minneapolis Shooting|last=Robertson|first=Lori|date=27. 1. 2026|website=FactCheck.org|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Nedugo zatim, agenti su započeli postupak kardiopulmonalne reanimacije kroz kompresije na grudnom košu, a medicinari su pokušali oživjeti Prettija. DHS je saopštio da je Pretti preminuo na licu mjesta.<ref>{{Cite web|url=https://politifact.com/article/2026/jan/26/fact-check-trump-official-noem-alex-pretti-death/|title=Fact-check: Trump officials’ Alex Pretti claims vs. video|last=Uribe|first=Maria Ramirez|date=26. 1. 2026|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cbsnews.com/news/alex-pretti-shooting-contrast-official-accounts-videos/|title=In Alex Pretti's killing, a sharp contrast between what Trump officials say and what video shows - CBS News|date=25. 1. 2026|website=www.cbsnews.com|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Minnesota Public Radio prenio je izjavu svjedoka: "Gospodin pored kojeg sam stajao bio je fokusiran na pomaganje ljudima koji su dolazili na Nicollet aveniju da ostanu mirni i da im pomognu da prođu. Agenti ICE-a su nam prišli i rekli da se 'povučemo'. Nisam ni siguran zašto — mi smo im, zapravo, pomagali. Popeo sam se na [[Snijeg|snježni]] nasip i sljedeće što sam znao je da su ga upucali".<ref>{{Cite web|url=https://www.counterpunch.org/2026/01/27/the-killing-of-alex-pretti-should-be-the-breaking-point/|title=The Killing of Alex Pretti Should Be the Breaking Point|last=Allison|first=Nick|date=27. 1. 2026|website=CounterPunch.org|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Drugi svjedok je za CNN objasnio kako se incident odvijao. Bio je u prodavnici krofni kada je neko ušao unutra dok su federalni službenici bili u potjeri. Službenici nisu mogli ući u radnju i pozvali su pojačanje; članovi zajednice kontaktirali su "mrežu za prve reagente" kako bi pomogli. Svjedok je rekao da se okupio veliki broj ljudi kako bi skrenuli pažnju službenika, ali kada su ih primijetili, počeli su ih gurati i fizički napadati. Dok su bili grubi prema jednoj ženi, ona se pokušala uhvatiti nekoga za oslonac, a to je bila osoba koja je upucana".<ref>{{Cite web|url=https://news.wttw.com/2026/01/25/what-s-known-so-far-about-killing-alex-pretti-federal-officers-minneapolis|title=What’s Known So Far About the Killing of Alex Pretti by Federal Officers in Minneapolis|website=WTTW News|access-date=2. 8. 2026}}</ref> == Počinioci == Komandir granične patrole, Gregory Bovino, izjavio je da je agent koji je pucao na Prettija imao osam godina službe, te da je prošao obimnu obuku. == Posljedice == Nakon pucnjave, više od 100 ljudi okupilo se na mjestu incidenta kako bi protestvovali. Posmatrači su savezne agente nazivali kukavicama, govoreći im da idu kući. Jedan službenik je podrugljivo odgovorio na takve zahtjeve. Vijest o pucnjavi brzo se proširila putem raznih mreža, uključujući grupne poruke preko Signala. Savezni agenti koristili su [[suzavac]] i šok-granate protiv demonstranata. Najmanje jedna osoba poprskana je biber-sprejem. Dvoje demonstranata uhapšeno je nakon pokušaja prelaska policijske trake. Demonstranti su uzvikvali "Osjećam naciste". Nekoliko svjedoka je privedeno i odvedeno u Federalnu zgradu Bishop Henry Whipple. Zvaničnici ICE-a pokušali su udaljiti lokalnu policiju sa mjesta događaja, što je načelnik policije Minneapolisa Brian O'Hara odbio. Demonstranti su blokirali raskrsnicu u blizini mjesta pucnjave. Neki restorani u toj ulici nudili su kafu otvorivši svoja vrata demonstrantima. Protesti su održani u Seattleu, Portlandu, Durhamu, Oak Parku, Illinoisu, te u centru Los Angelesa. Šerif okruga Hennepin, Dawanna Witt, zatražila je pomoć Nacionalne garde u Federalnoj zgradi Whipple zbog zabrinutosti oko "potencijala za nemire" nakon pucnjave. Gradonačelnik Minneapolisa, Jacob Grey, također je zatražio podršku Nacionalne garde lokalnoj policiji, a kasnije je ista i aktivirana ukazom guvernera Minnesote, Tima Walza.<ref>{{Cite web|url=https://www.minneapolismn.gov/news/2026/january/national-guard/|title=City requests MN National Guard to help with staffing after 3rd shooting by federal agents|last=Minneapolis|first=City of|website=www.minneapolismn.gov|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> [[NBA]] utakmica između [[Minnesota Timberwolves|Minnesote Timberwolvesa]] i [[Golden State Warriors]]a, prvobitno zakazana za 24. januar u centru Minneapolisa, odgođena je za naredni dan iz sigurnosnih razloga.<ref>{{Cite web|url=https://www.nba.com/news/warriors-timberwolves-game-postponed|title=Warriors-Timberwolves Game Postponed|website=NBA.com|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> == Istraga == Okružna tužiteljica okruga Hennepin, Mary Moriarty, zatražila je mjesto događaja osigura lokalna policija. Kasnije je izjavila da njen ured sarađuje s Biroom za kriminalistička istraživanja Minnesote i da očekuje da savezne vlasti dopuste tom birou da vodi istragu. Par sati nakon pucnjave, tri oklopna vozila FBI-ja pojavila su se na mjestu incidenta. Prema riječima načelnika policije Minneapolisa, Briana O'Hare, zvaničnici DHS-a spriječili su lokalnu policiju da pristupi mjestu događaja, iako je Biro za kriminalistička istraživanja imao sudski nalog koji im omogućuje pristup licu mjesta. Prema zvaničniku Trumpove administracije koji je govorio za Axios, na mjestu događaja pronađeno je vatreno oružje koje je osoba nosila. DHS je naveo da je žrtva imala dva okvira municija i nikakvu ličnu dokumentaciju. Također su objavili fotografiju navodnog oružja, koje je podsjećalo na Sig Sauer P230, navodeći da su u oružju pronađena dva punjenja s municijom. DHS je dodao da je muškarac očigledno želio "masakrirati organe reda". Zvaničnici Minnesote naveli su da je Pretti imao zakonitu dozvolu za nošenje oružja. Ministarstvo pravde pokrenulo je saveznu istragu na dan pucnjave. == Reakcije == === Porodica Pretti === Prettijevi roditelji su u saopštenju naveli da su "slomljenog srca, ali i veoma bijesni". Dodali su da su "bolesne laži koje je administracija iznijela o njihovom sinu odvratne i sramotne", rekavši da Alex očigledno nije držao pištolj kada su ga napali Trumpovi ubilački i kukavički nasilnici ICE-a. U desnoj ruci je držao telefon, a prazna lijeva ruka mu je podignuta iznad glave dok je pokušao da zaštiti ženu koju je ICE upravo gurnuo na tlo, sve dok je bio poprskan biber-sprejem". Pozvali su javnost da se suprotstavi tvrdnjama vlade i da "iznese istinu o njihovom sinu". === Lokalna vlast === Guverner Minnesote, Tim Walz, izjavio je da je razgovarao sa zvaničnicima Trumpove administracije nakon pucnjave. Na društvenim mrežama nazvao je pucnjavu "odvratnom", rekavši da predsjednik Trump "mora okončat ovu operaciju", dodajući da je "Minnesoti dosta". Također je rekao da građani Minnesoti stvaraju "dosje dokaza" za procesuiranje federalnih agenata. Walz je aktivirao Nacionalnu gardu Minnesote na zahtjev šerifovog ureda okruga Hennepin. Senatorice Minnesote, Amy Klobuchar i Tina Smith, osudile su nastavak prisustva ICE-a nakon pucnjave. Ilhan Omar i državni senator Minnesote, Omar Fateh, opisali su pucnjavu kao "egzekuciju". === Državna vlast === ==== Bijela kuća ==== Predsjednik Donald Trump obaviješten je o pucnjavi. Nakon što je ranije tog mjeseca prijetio aktivacijom Zakona o pobuni, Trump je optužio guvernera Walza i gradonačelnika Freya za podsticanje na pobunu kritikujući operacije ICE-a. Potpredsjednik JD Vace okrivio je lokalne zvaničnike za ignorisanje zahtjeva ICE-a. Prije nego što je sprovedena bilo kakva istraga, savjetnik Bijele kuće, Stephen Miller, bez dokaza je tvrdio da je Pretti bio "domaći terorista" koji je "pokušao atentat na savezne organe reda". ==== Granična patrola ==== Visok zvaničnik granične patrole SAD-a, Gregory Bovino, izjavio je na press-konferenciji za novinare na dan pucnjave da incident "izgleda kao situacija u kojoj je pojedinac želio nanijeti maksimalnu štetu i izvršiti [[masakr]] nad pripadnicima organa reda", kao i da "ukoliko ometate službenike organa reda ili napadnete iste, kršite zakon i bićete uhapšeni". ==== Ministarstvo pravde ==== Glavna državna tužiteljica, Pam Bondi, okrivila je [[političar]]e iz Minnesote i politiku "sigurnih gradova" u Minneapolisu zbog pucnjave. Prvi pomoćnik američkog tužioca, Bill Essayli, na [[Twitter]]u je objavio: "Ako se približite organima reda sa oružjem, velika je vjerovatnoća da će te oni, po zakonu, opravdano upucati. Nemojte to raditi!". Nacionalna asocijacija za oružje nazvala je ove komentare "opasnim i pogrešnim" i pozvala na istragu. ==== Ostali ==== Nekoliko demokratskih političara u saveznoj i državnoj vladi osudilo je pucnjavu, opisujući Trumpovu administraciju odgovornom. Neki, poput senatora iz [[Oregon]]a, Jeffa Merkleya, te predstavnice iz Oregona, Marine Dexter, nazvali su pucnjavu ubistvom. Vođa manjine u Senatu, Chuck Shumer (demokrata), govoreći u ime demokratskog kluba, obećao je da će blokirati svaki paket troškova koji uključuje finansiranje Ministarstva za domovinsku sigurnost (DHS). To je dodatno povećalo rizik od blokiranja rada vlade. U kratkom roku nakon pucnjave, u nekoliko većih američkih gradova započeli su protesti protiv ICE-a. ''Guardian'' je procijenio da je u New Yorku protestvovalo na hiljade ljudi, dok su se stotine osoba okupile u San Franciscu, Providenceu i Minneapolisu. ==== Sindikalne organizacije ==== Predsjednik sindikata AFGE Professional Local 3669, čiji je član bio Pretti, izjavio je da je njegova smrt "direktna posljedica administracije koja je izabrala neodgovornu politiku, zapaljivu retoriku i vještački stvorenu krizu". Američko udruženje medicinskih sestara pozvalo je na "potpunu, neometanu istragu" čiji bi rezultati bili javno objavljeni. Nacionalni savjet granične patrole, sindikat koji predstavlja agente granične patrole SAD-a, saopštio je da je retorika političara i medija "podstakla ove neodgovorne sukobe i napade na njihove agente i službenike". == Također pogledajte == * [[Ubistvo Renee Good]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} r23qd59m61ucp3k9s6qrfz2biy9qcuf 3916080 3916079 2026-08-02T20:31:49Z Tulum387 155909 Izbrisan šablon Tren. 3916080 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Agents Shoot Less Lethals on Nicollet Avenue in Minneapolis-January 24, 2026.jpg|mini]] Dana 24. januara 2026. godine, agent američke Granične patrole usmrtio je '''Alexa Prettija''',<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/us-news/live-blog/live-updates-alex-pretti-shot-killed-border-patrol-agent-minneapolis-rcna255792|title=State and federal officials exchange blame for events leading to Alex Pretti's shooting|last=News|first=N. B. C.|date=26. 1. 2026|website=NBC News|language=en|access-date=29. 1. 2026}}</ref> 37-godišnjeg državljanina [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], u [[Minneapolis]]u, [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]] [[Minnesota]]. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednik SAD-a]], [[Donald Trump]], kao i savezni zvaničnici naveli su da je pucnjava bila čin [[Samoodbrana|samoodbrane]]. Incident se dogodio tokom velikih protesta protiv savezne imigracione represije i bio je drugi smrtonosni slučaj federalnih službenika u tom gradu nakon [[Ubistvo Renee Good|ubistva Renée Good]] 7. januara. Video-snimci incidenta prikazuju Prettija kako telefonom snima [[Policija|policajce]] i usmjerava [[saobraćaj]]. Nakon toga ga je oko 6 federalnih agenata poprskalo biber-sprejem, bacivši ga na pod, poslije čega su ga upucali i usmrtili.<ref>{{Cite web|url=https://www.motherjones.com/politics/2026/01/video-contradicts-minneapolis-shooting-dhs-trump-alex-pretti/|title=Video contradicts Trump administration account of Minneapolis killing|last=Nguyen|first=Alex|last2=Lanard|first2=Noah|website=Mother Jones|language=en-US|access-date=29. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite news|title=Videos show federal agents killing Minneapolis man|url=https://www.startribune.com/videos-show-federal-agents-killing-minneapolis-man/601570108|date=24. 1. 2026|access-date=29. 1. 2026|language=en|first=Walker|last=Orenstein|archive-date=25. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260125065005/https://www.startribune.com/videos-show-federal-agents-killing-minneapolis-man/601570108|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citation|title=Slowed Down Analysis of the Execution of Alex Pretti|url=https://www.youtube.com/shorts/znSKe2x2Ja0|date=24. 1. 2026|accessdate=29. 1. 2026|last=Drop Site News}}</ref> Video-snimak prolaznika, koje su pregledali i provjerili novinari ''[[Reuters]]a'', prikazuje agenta kako otima [[pištolj]] iz Prettijeve blizine prije pucnjave. Analizom dostupnih video-snimaka sprovedenom od ''[[The New York Times|The New Yok Timesa]]'' zaključeno je da je Pretti u trenucima neposredno prije pucnjave u ruci držao mobilni telefon, dok je nekoliko agenata ispalilo najmanje 10 metaka u njega dok se nalazio na zemlji.<ref>{{Cite web|url=https://www.wsj.com/us-news/videos-contradict-u-s-account-of-minneapolis-shooting-by-federal-agents-fbe1e488|title=Videos Contradict U.S. Account of Minneapolis Shooting by Federal Agents|last=Scott|first=Brenna T. Smith, Jack Gillum, Belle Cushing and Emma|date=25. 1. 2026|website=The Wall Street Journal|language=en-US|access-date=29. 1. 2026}}</ref><ref>Evans, Tim; Sullivan, Andy (25. januar 2026). "[https://www.reuters.com/world/us/minnesota-governor-says-federal-agents-involved-shooting-minneapolis-2026-01-24/ Federal immigration agents kill another US citizen in Minneapolis, sparking protests]". Reuters. Pristupljeno 29. 1. 2026.</ref><ref>{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/Politics/minute-minute-timeline-fatal-shooting-alex-pretti-federal/story?id=129547199|title=A minute-by-minute timeline of the fatal shooting of Alex Pretti involving federal agents|last=News|first=A. B. C.|website=ABC News|language=en|access-date=29. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/live/c3ve67195gyt|title=Trump says he's going to 'de-escalate' in Minnesota after shooting backlash|website=BBC News|language=en-GB|access-date=29. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/minneapolis-ice-alex-pretti-videos-861a0d8f3ee182f3b5909b3613900e2e|title=Videos of the deadly Minneapolis shooting of Alex Pretti contradict government statements|last=Mustian|first=Jim|last2=|first2=|date=25. 1. 2026|website=AP News|language=en|access-date=29. 1. 2026}}</ref> == Pozadina == <blockquote>''Glavni članak: Operacija Metro Surge''</blockquote>Incident je treći zabilježeni slučaj pucnjave federalnih imigracionih agenata u Minneapolisu u roku od 3 sedmice. Dana 7. januara, federalni agent upucao je Renée Good, koja je potom preminula, što je izazvalo proteste na kojima su se okupile hiljade ljudi.<ref>{{Cite news|title=US immigration agent fatally shoots woman in Minneapolis, mayor disputes government claim of self-defense|url=https://www.reuters.com/world/us/us-federal-agent-involved-minneapolis-shooting-during-immigration-surge-city-2026-01-07/|newspaper=Reuters|access-date=2. 8. 2026|language=en-US}}</ref> Sljedeće sedmice, [[venecuela]]nskog državljanina Julia Cesara Sosa-Celisa, imigracioni službenik je ranio iz vatrenog oružja, a dotični je incident preživio.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/immigration-crackdown-minnesota-renee-good-337c778dc7667e765697ea2173220fe1|title=Federal officer shoots person in leg after being attacked during Minneapolis arrest, officials say|last=Karnowski|first=Steve|last2=Richer|first2=Alanna Durkin|date=14. 1. 2026|website=AP News|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Prema riječima komandira granične patrole, Gregoryja Bovinoa, federalni agenti uključeni u pucnjavu sprovodili su operaciju hapšenja osobe bez dokumenata sa "značajnom kriminalnom prošlošću". Sudski zapisi Minnesote i podaci korektivnog departmana osporili su ovu tvrdnju – osoba imena koje je Bovino naveo nije imala kriminalnu prošlost u Minnesoti, izuzev saobraćajnog prekršaja od prije više od 10 godina.<ref>{{Cite news|title=Trump opens door to cooperation with Minnesota officials after fatal shootings - as it happened|url=https://www.reuters.com/world/us/minneapolis-live-updates-court-consider-legality-trumps-immigration-crackdown-2026-01-26/|newspaper=Reuters|access-date=2. 8. 2026|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=In six violent encounters, evidence contradicts Trump immigration officials' narratives|url=https://www.reuters.com/world/us/evidence-contradicts-trump-immigration-officials-accounts-violent-encounters-2026-01-27/|newspaper=Reuters|access-date=2. 8. 2026|language=en-US}}</ref> Svjedok iz prodavnice krofni u blizini mjesta rekao je medijima da je muškarac ušao u radnju i da su vrata zaključana, čime je federalnim agentima uskraćen ulazak. Navodno je to izazvalo da agenti pozovu pojačanje i postanu agresivni prema posmatračima, među kojima je bio i Pretti.<ref>{{Cite web|url=https://ktvz.com/news/national-world/cnn-national/2026/01/25/videos-and-witness-statements-shed-new-light-on-moments-leading-up-to-alex-pretti-shooting/|title=Videos and witness statements shed new light on moments leading up to Alex Pretti shooting|last=Newsource|first=C. N. N.|date=26. 1. 2026|website=KTVZ|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ktvz.com/news/national-world/cnn-national/2026/01/25/what-we-know-so-far-about-the-latest-killing-by-federal-officers-in-minneapolis/|title=What we know so far about the latest killing by a federal agent in Minneapolis|last=Newsource|first=C. N. N.|date=25. 1. 2026|website=KTVZ|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref> === Alex Pretti === Alex Jeffrey Pretti iz Minneapolisa bio je 37-godišnji američki državljanin. Rođen je u Illinoisu, a maturirao je 2006. godine u Srednjoj školi Preble u Green Bayu, Wisconsin. Radio je kao naučni istraživač prije nego što je upisao Univerzitet u Minnesoti, gdje je diplomirao 2011, kada je postao registrovani medicinski tehničar. U vrijeme smrti imao je važeću licencu za medicinske sestre izdatu 2021, te je radio kao medicinar na intenzivnoj njezi u bolnici Ministarstva za pitanja veterana SAD-a u Minneapolisu. Bio je član Američke federacije državnih službenika (AFGE), sindikata koji predstavlja savezne radnike.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/immigration-enforcement-minnesota-protester-alex-pretti-15ade7de6e19cb0291734e85dac763dc|title=The man killed by a US Border Patrol officer in Minneapolis was an ICU nurse, family says|last=Biesecker|first=Michael|last2=Sullivan|first2=Tim|date=24. 1. 2026|website=AP News|language=en|access-date=2. 8. 2026|last3=Mustian|first3=Jim}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://abcnews.com/US/alex-pretti-icu-nurse-killed-federal-agent-minneapolis/story?id=129525591|title=What we know about Alex Pretti, VA nurse killed by federal agent in Minneapolis|last=News|first=A. B. C.|website=ABC News|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Prema lokalnim zvaničnicima, Pretti je bio zakoniti vlasnik oružja i posjedovao je dozvolu za skriveno nošenje oružja u Minnesoti. Organi reda naveli su da nije imao ozbiljnu kriminalnu prošlost; provjerom su utvrđene samo saobraćajne kazne. Komšija koji je razgovarao sa The New York Timesom rekao je da Pretti "nije bio nasilna osoba".<ref>{{Cite web|url=https://www.investing.com/news/politics-news/trump-says-alex-pretti-should-not-have-carried-gun-that-was-allowed-under-minnesota-law-4468972|title=Trump says Alex Pretti should not have carried gun that was allowed under Minnesota law By Reuters|website=Investing.com|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.investing.com/news/world-news/republicans-face-election-risks-in-clash-with-gun-rights-groups-over-protesters-killing-4466210|title=Republicans face election risks in clash with gun rights groups over protester’s killing By Reuters|website=Investing.com|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Pretti je ranije u januaru 2026. godine učestvovao u protestima protiv ubistva Renée Good. Njegov otac rekao je novinarima da je Pretti bio svjestan upozorenja roditelja da bude oprezan tokom [[protest]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.hindustantimes.com/world-news/us-news/alex-pretti-minneapolis-shooting-was-warned-about-renee-good-ice-protests-had-lost-his-dog-recently-was-very-upset-101769287902903.html|title=Alex Pretti was warned about Renee Good protests, had lost his dog recently: ‘Was very upset’|last=Bajaj|first=Yash Nitish|date=25. 1. 2026|website=Hindustan Times|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite news|title=Alex Pretti protested for Renee Good. Weeks later he suffered her fate|url=https://news.sky.com/story/alex-pretti-protested-for-renee-good-weeks-later-he-suffered-her-fate-13498706|newspaper=Sky News|access-date=2. 8. 2026|language=en-GB}}</ref> === Pucnjava === Dana 24. januara 2026. u 9:05 po lokalnom vremenu, agenti granične patrole na raskrsnici 26. ulice i Avenije Nicollet u Minneapolisu su više puta ranili Alexa Prettija. Svjedok je naveo da su agenti ICE-a pokušavali ući u restoran, ali im je ulazak odbijen.<ref>[https://www.reuters.com/world/us/minnesota-governor-says-federal-agents-involved-shooting-minneapolis-2026-01-24 Federal immigration agents kill another US citizen in Minneapolis, sparking protests]: Reuters.com. Tim Evans, Andy Sullivan. Pristupljeno 2. 8. 2026.</ref><ref>{{Cite news|title=Trump administration defends killing American in Minneapolis, contradicts videos|url=https://www.reuters.com/world/us/federal-officials-dig-minneapolis-shooting-narrative-despite-video-evidence-2026-01-25/|newspaper=Reuters|access-date=2. 8. 2026|language=en-US}}</ref> Videozapisi incidenta prikazuju Prettija kako snima agente, te se pomjera na trotoar kako bi pokušao pomoći dvjema osobama, ali ga jedan od agenata prska biber-sprejem. ''Associated Press'' naveo je da je Pretti zagrlio osobu koju je agent prethodno gurnuo. Agent je potom gurnuo Prettija i obojica su pali unazad, i dalje zagrljeni.<ref>[https://publications.stripes.com/epaper/content/main_edition/2026/01/26/Monday26Jan2026.pdf Stars and Stripes, vol 84, edicija 198]. Objavljeno 26. 1. 2026. Pristupljeno 2. 8. 2026.</ref><ref>[https://oversightdemocrats.house.gov/imo/media/doc/mn_oversight_report.pdf?utm_source=chatgpt.com Operation Metro Surge: How Federal Enforcement Led to the Killings of Renee Good and Alex Pretti]. Interim Staff Analysis - Committee on Oversight and Government Reform. U. S. House of Representatives. 3. 2. 2026. Pristupljeno 2. 8. 2026.</ref> Nekoliko agenata prizemljilo je Prettija na trotoar, a jedan službenik ga je potom predmetom udario, nakon čega je u Prettija ispaljeno 10 metaka. Prema analizi New York Timesa, agenti su vikali da Pretti posjeduje oružje, otprilike osam sekundi prije nego što je pritisnut na tlo. Ministarstvo unutrašnje sigurnosti saopštilo je da je Pretti "prišao" agentima granične patrole s pištoljem i da je agent prvo upotrijebio biber-sprej prije nego što je pucao u samoodbrani pokušavajući da ga razoruža. Video-snimci prikazuju Prettijev telefon u desnoj ruci i praznu lijevu ruku. U zakletoj izjavi, dva svjedoka ubistva navela su da Pretti nije mahao pištoljem. Više snimaka prikazuje federalnog agenta kako iz meteža vadi pištolj koji odgovara kasnijem opisu DHS-a, nakon čega su još dvojica agenata pucala na Prettija.<ref>{{Cite news|title=Alex Pretti did not brandish gun, witnesses say in sworn testimony|url=https://www.theguardian.com/us-news/2026/jan/24/alex-pretti-killing-witness-testimony|newspaper=The Guardian|date=25. 1. 2026|access-date=2. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Robert|last=Mackey}}</ref><ref>{{Cite news|title=In six violent encounters, evidence contradicts Trump immigration officials' narratives|url=https://www.reuters.com/world/us/evidence-contradicts-trump-immigration-officials-accounts-violent-encounters-2026-01-27/|newspaper=Reuters|access-date=2. 8. 2026|language=en-US}}</ref> Žena koja je snimila ubistvo izjavila je da se Pretti nije opirao agentima, već da je bio fokusiran na pomoć ženi koja je bačena na pod, te da je verzija događaja po DHS-u netačna. Drugi svjedok izjavio je da je vidio Prettija kako viče na agente, ali ih nije napadao niti pokazivao oružje.<ref>{{Cite news|title=Alex Pretti did not brandish gun, witnesses say in sworn testimony|url=https://www.theguardian.com/us-news/2026/jan/24/alex-pretti-killing-witness-testimony|newspaper=The Guardian|date=25. 1. 2026|access-date=2. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Robert|last=Mackey}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.factcheck.org/2026/01/video-analyses-at-odds-with-dhs-statements-on-minneapolis-shooting/|title=Video Analyses at Odds with DHS Statements on Minneapolis Shooting|last=Robertson|first=Lori|date=27. 1. 2026|website=FactCheck.org|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Nedugo zatim, agenti su započeli postupak kardiopulmonalne reanimacije kroz kompresije na grudnom košu, a medicinari su pokušali oživjeti Prettija. DHS je saopštio da je Pretti preminuo na licu mjesta.<ref>{{Cite web|url=https://politifact.com/article/2026/jan/26/fact-check-trump-official-noem-alex-pretti-death/|title=Fact-check: Trump officials’ Alex Pretti claims vs. video|last=Uribe|first=Maria Ramirez|date=26. 1. 2026|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cbsnews.com/news/alex-pretti-shooting-contrast-official-accounts-videos/|title=In Alex Pretti's killing, a sharp contrast between what Trump officials say and what video shows - CBS News|date=25. 1. 2026|website=www.cbsnews.com|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Minnesota Public Radio prenio je izjavu svjedoka: "Gospodin pored kojeg sam stajao bio je fokusiran na pomaganje ljudima koji su dolazili na Nicollet aveniju da ostanu mirni i da im pomognu da prođu. Agenti ICE-a su nam prišli i rekli da se 'povučemo'. Nisam ni siguran zašto — mi smo im, zapravo, pomagali. Popeo sam se na [[Snijeg|snježni]] nasip i sljedeće što sam znao je da su ga upucali".<ref>{{Cite web|url=https://www.counterpunch.org/2026/01/27/the-killing-of-alex-pretti-should-be-the-breaking-point/|title=The Killing of Alex Pretti Should Be the Breaking Point|last=Allison|first=Nick|date=27. 1. 2026|website=CounterPunch.org|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Drugi svjedok je za CNN objasnio kako se incident odvijao. Bio je u prodavnici krofni kada je neko ušao unutra dok su federalni službenici bili u potjeri. Službenici nisu mogli ući u radnju i pozvali su pojačanje; članovi zajednice kontaktirali su "mrežu za prve reagente" kako bi pomogli. Svjedok je rekao da se okupio veliki broj ljudi kako bi skrenuli pažnju službenika, ali kada su ih primijetili, počeli su ih gurati i fizički napadati. Dok su bili grubi prema jednoj ženi, ona se pokušala uhvatiti nekoga za oslonac, a to je bila osoba koja je upucana".<ref>{{Cite web|url=https://news.wttw.com/2026/01/25/what-s-known-so-far-about-killing-alex-pretti-federal-officers-minneapolis|title=What’s Known So Far About the Killing of Alex Pretti by Federal Officers in Minneapolis|website=WTTW News|access-date=2. 8. 2026}}</ref> == Počinioci == Komandir granične patrole, Gregory Bovino, izjavio je da je agent koji je pucao na Prettija imao osam godina službe, te da je prošao obimnu obuku. == Posljedice == Nakon pucnjave, više od 100 ljudi okupilo se na mjestu incidenta kako bi protestvovali. Posmatrači su savezne agente nazivali kukavicama, govoreći im da idu kući. Jedan službenik je podrugljivo odgovorio na takve zahtjeve. Vijest o pucnjavi brzo se proširila putem raznih mreža, uključujući grupne poruke preko Signala. Savezni agenti koristili su [[suzavac]] i šok-granate protiv demonstranata. Najmanje jedna osoba poprskana je biber-sprejem. Dvoje demonstranata uhapšeno je nakon pokušaja prelaska policijske trake. Demonstranti su uzvikvali "Osjećam naciste". Nekoliko svjedoka je privedeno i odvedeno u Federalnu zgradu Bishop Henry Whipple. Zvaničnici ICE-a pokušali su udaljiti lokalnu policiju sa mjesta događaja, što je načelnik policije Minneapolisa Brian O'Hara odbio. Demonstranti su blokirali raskrsnicu u blizini mjesta pucnjave. Neki restorani u toj ulici nudili su kafu otvorivši svoja vrata demonstrantima. Protesti su održani u Seattleu, Portlandu, Durhamu, Oak Parku, Illinoisu, te u centru Los Angelesa. Šerif okruga Hennepin, Dawanna Witt, zatražila je pomoć Nacionalne garde u Federalnoj zgradi Whipple zbog zabrinutosti oko "potencijala za nemire" nakon pucnjave. Gradonačelnik Minneapolisa, Jacob Grey, također je zatražio podršku Nacionalne garde lokalnoj policiji, a kasnije je ista i aktivirana ukazom guvernera Minnesote, Tima Walza.<ref>{{Cite web|url=https://www.minneapolismn.gov/news/2026/january/national-guard/|title=City requests MN National Guard to help with staffing after 3rd shooting by federal agents|last=Minneapolis|first=City of|website=www.minneapolismn.gov|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> [[NBA]] utakmica između [[Minnesota Timberwolves|Minnesote Timberwolvesa]] i [[Golden State Warriors]]a, prvobitno zakazana za 24. januar u centru Minneapolisa, odgođena je za naredni dan iz sigurnosnih razloga.<ref>{{Cite web|url=https://www.nba.com/news/warriors-timberwolves-game-postponed|title=Warriors-Timberwolves Game Postponed|website=NBA.com|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> == Istraga == Okružna tužiteljica okruga Hennepin, Mary Moriarty, zatražila je mjesto događaja osigura lokalna policija. Kasnije je izjavila da njen ured sarađuje s Biroom za kriminalistička istraživanja Minnesote i da očekuje da savezne vlasti dopuste tom birou da vodi istragu. Par sati nakon pucnjave, tri oklopna vozila FBI-ja pojavila su se na mjestu incidenta. Prema riječima načelnika policije Minneapolisa, Briana O'Hare, zvaničnici DHS-a spriječili su lokalnu policiju da pristupi mjestu događaja, iako je Biro za kriminalistička istraživanja imao sudski nalog koji im omogućuje pristup licu mjesta. Prema zvaničniku Trumpove administracije koji je govorio za Axios, na mjestu događaja pronađeno je vatreno oružje koje je osoba nosila. DHS je naveo da je žrtva imala dva okvira municija i nikakvu ličnu dokumentaciju. Također su objavili fotografiju navodnog oružja, koje je podsjećalo na Sig Sauer P230, navodeći da su u oružju pronađena dva punjenja s municijom. DHS je dodao da je muškarac očigledno želio "masakrirati organe reda". Zvaničnici Minnesote naveli su da je Pretti imao zakonitu dozvolu za nošenje oružja. Ministarstvo pravde pokrenulo je saveznu istragu na dan pucnjave. == Reakcije == === Porodica Pretti === Prettijevi roditelji su u saopštenju naveli da su "slomljenog srca, ali i veoma bijesni". Dodali su da su "bolesne laži koje je administracija iznijela o njihovom sinu odvratne i sramotne", rekavši da Alex očigledno nije držao pištolj kada su ga napali Trumpovi ubilački i kukavički nasilnici ICE-a. U desnoj ruci je držao telefon, a prazna lijeva ruka mu je podignuta iznad glave dok je pokušao da zaštiti ženu koju je ICE upravo gurnuo na tlo, sve dok je bio poprskan biber-sprejem". Pozvali su javnost da se suprotstavi tvrdnjama vlade i da "iznese istinu o njihovom sinu". === Lokalna vlast === Guverner Minnesote, Tim Walz, izjavio je da je razgovarao sa zvaničnicima Trumpove administracije nakon pucnjave. Na društvenim mrežama nazvao je pucnjavu "odvratnom", rekavši da predsjednik Trump "mora okončat ovu operaciju", dodajući da je "Minnesoti dosta". Također je rekao da građani Minnesoti stvaraju "dosje dokaza" za procesuiranje federalnih agenata. Walz je aktivirao Nacionalnu gardu Minnesote na zahtjev šerifovog ureda okruga Hennepin. Senatorice Minnesote, Amy Klobuchar i Tina Smith, osudile su nastavak prisustva ICE-a nakon pucnjave. Ilhan Omar i državni senator Minnesote, Omar Fateh, opisali su pucnjavu kao "egzekuciju". === Državna vlast === ==== Bijela kuća ==== Predsjednik Donald Trump obaviješten je o pucnjavi. Nakon što je ranije tog mjeseca prijetio aktivacijom Zakona o pobuni, Trump je optužio guvernera Walza i gradonačelnika Freya za podsticanje na pobunu kritikujući operacije ICE-a. Potpredsjednik JD Vace okrivio je lokalne zvaničnike za ignorisanje zahtjeva ICE-a. Prije nego što je sprovedena bilo kakva istraga, savjetnik Bijele kuće, Stephen Miller, bez dokaza je tvrdio da je Pretti bio "domaći terorista" koji je "pokušao atentat na savezne organe reda". ==== Granična patrola ==== Visok zvaničnik granične patrole SAD-a, Gregory Bovino, izjavio je na press-konferenciji za novinare na dan pucnjave da incident "izgleda kao situacija u kojoj je pojedinac želio nanijeti maksimalnu štetu i izvršiti [[masakr]] nad pripadnicima organa reda", kao i da "ukoliko ometate službenike organa reda ili napadnete iste, kršite zakon i bićete uhapšeni". ==== Ministarstvo pravde ==== Glavna državna tužiteljica, Pam Bondi, okrivila je [[političar]]e iz Minnesote i politiku "sigurnih gradova" u Minneapolisu zbog pucnjave. Prvi pomoćnik američkog tužioca, Bill Essayli, na [[Twitter]]u je objavio: "Ako se približite organima reda sa oružjem, velika je vjerovatnoća da će te oni, po zakonu, opravdano upucati. Nemojte to raditi!". Nacionalna asocijacija za oružje nazvala je ove komentare "opasnim i pogrešnim" i pozvala na istragu. ==== Ostali ==== Nekoliko demokratskih političara u saveznoj i državnoj vladi osudilo je pucnjavu, opisujući Trumpovu administraciju odgovornom. Neki, poput senatora iz [[Oregon]]a, Jeffa Merkleya, te predstavnice iz Oregona, Marine Dexter, nazvali su pucnjavu ubistvom. Vođa manjine u Senatu, Chuck Shumer (demokrata), govoreći u ime demokratskog kluba, obećao je da će blokirati svaki paket troškova koji uključuje finansiranje Ministarstva za domovinsku sigurnost (DHS). To je dodatno povećalo rizik od blokiranja rada vlade. U kratkom roku nakon pucnjave, u nekoliko većih američkih gradova započeli su protesti protiv ICE-a. ''Guardian'' je procijenio da je u New Yorku protestvovalo na hiljade ljudi, dok su se stotine osoba okupile u San Franciscu, Providenceu i Minneapolisu. ==== Sindikalne organizacije ==== Predsjednik sindikata AFGE Professional Local 3669, čiji je član bio Pretti, izjavio je da je njegova smrt "direktna posljedica administracije koja je izabrala neodgovornu politiku, zapaljivu retoriku i vještački stvorenu krizu". Američko udruženje medicinskih sestara pozvalo je na "potpunu, neometanu istragu" čiji bi rezultati bili javno objavljeni. Nacionalni savjet granične patrole, sindikat koji predstavlja agente granične patrole SAD-a, saopštio je da je retorika političara i medija "podstakla ove neodgovorne sukobe i napade na njihove agente i službenike". == Također pogledajte == * [[Ubistvo Renee Good]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} 9crd317320h9e8s7nza2xbpufuxar35 3916081 3916080 2026-08-02T20:33:16Z Tulum387 155909 Opis slike. 3916081 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Agents Shoot Less Lethals on Nicollet Avenue in Minneapolis-January 24, 2026.jpg|mini|Agenti ICE-a pucaju na demonstrante]] Dana 24. januara 2026. godine, agent američke Granične patrole usmrtio je '''Alexa Prettija''',<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/us-news/live-blog/live-updates-alex-pretti-shot-killed-border-patrol-agent-minneapolis-rcna255792|title=State and federal officials exchange blame for events leading to Alex Pretti's shooting|last=News|first=N. B. C.|date=26. 1. 2026|website=NBC News|language=en|access-date=29. 1. 2026}}</ref> 37-godišnjeg državljanina [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], u [[Minneapolis]]u, [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]] [[Minnesota]]. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednik SAD-a]], [[Donald Trump]], kao i savezni zvaničnici naveli su da je pucnjava bila čin [[Samoodbrana|samoodbrane]]. Incident se dogodio tokom velikih protesta protiv savezne imigracione represije i bio je drugi smrtonosni slučaj federalnih službenika u tom gradu nakon [[Ubistvo Renee Good|ubistva Renée Good]] 7. januara. Video-snimci incidenta prikazuju Prettija kako telefonom snima [[Policija|policajce]] i usmjerava [[saobraćaj]]. Nakon toga ga je oko 6 federalnih agenata poprskalo biber-sprejem, bacivši ga na pod, poslije čega su ga upucali i usmrtili.<ref>{{Cite web|url=https://www.motherjones.com/politics/2026/01/video-contradicts-minneapolis-shooting-dhs-trump-alex-pretti/|title=Video contradicts Trump administration account of Minneapolis killing|last=Nguyen|first=Alex|last2=Lanard|first2=Noah|website=Mother Jones|language=en-US|access-date=29. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite news|title=Videos show federal agents killing Minneapolis man|url=https://www.startribune.com/videos-show-federal-agents-killing-minneapolis-man/601570108|date=24. 1. 2026|access-date=29. 1. 2026|language=en|first=Walker|last=Orenstein|archive-date=25. 1. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260125065005/https://www.startribune.com/videos-show-federal-agents-killing-minneapolis-man/601570108|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citation|title=Slowed Down Analysis of the Execution of Alex Pretti|url=https://www.youtube.com/shorts/znSKe2x2Ja0|date=24. 1. 2026|accessdate=29. 1. 2026|last=Drop Site News}}</ref> Video-snimak prolaznika, koje su pregledali i provjerili novinari ''[[Reuters]]a'', prikazuje agenta kako otima [[pištolj]] iz Prettijeve blizine prije pucnjave. Analizom dostupnih video-snimaka sprovedenom od ''[[The New York Times|The New Yok Timesa]]'' zaključeno je da je Pretti u trenucima neposredno prije pucnjave u ruci držao mobilni telefon, dok je nekoliko agenata ispalilo najmanje 10 metaka u njega dok se nalazio na zemlji.<ref>{{Cite web|url=https://www.wsj.com/us-news/videos-contradict-u-s-account-of-minneapolis-shooting-by-federal-agents-fbe1e488|title=Videos Contradict U.S. Account of Minneapolis Shooting by Federal Agents|last=Scott|first=Brenna T. Smith, Jack Gillum, Belle Cushing and Emma|date=25. 1. 2026|website=The Wall Street Journal|language=en-US|access-date=29. 1. 2026}}</ref><ref>Evans, Tim; Sullivan, Andy (25. januar 2026). "[https://www.reuters.com/world/us/minnesota-governor-says-federal-agents-involved-shooting-minneapolis-2026-01-24/ Federal immigration agents kill another US citizen in Minneapolis, sparking protests]". Reuters. Pristupljeno 29. 1. 2026.</ref><ref>{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/Politics/minute-minute-timeline-fatal-shooting-alex-pretti-federal/story?id=129547199|title=A minute-by-minute timeline of the fatal shooting of Alex Pretti involving federal agents|last=News|first=A. B. C.|website=ABC News|language=en|access-date=29. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/live/c3ve67195gyt|title=Trump says he's going to 'de-escalate' in Minnesota after shooting backlash|website=BBC News|language=en-GB|access-date=29. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/minneapolis-ice-alex-pretti-videos-861a0d8f3ee182f3b5909b3613900e2e|title=Videos of the deadly Minneapolis shooting of Alex Pretti contradict government statements|last=Mustian|first=Jim|last2=|first2=|date=25. 1. 2026|website=AP News|language=en|access-date=29. 1. 2026}}</ref> == Pozadina == <blockquote>''Glavni članak: Operacija Metro Surge''</blockquote>Incident je treći zabilježeni slučaj pucnjave federalnih imigracionih agenata u Minneapolisu u roku od 3 sedmice. Dana 7. januara, federalni agent upucao je Renée Good, koja je potom preminula, što je izazvalo proteste na kojima su se okupile hiljade ljudi.<ref>{{Cite news|title=US immigration agent fatally shoots woman in Minneapolis, mayor disputes government claim of self-defense|url=https://www.reuters.com/world/us/us-federal-agent-involved-minneapolis-shooting-during-immigration-surge-city-2026-01-07/|newspaper=Reuters|access-date=2. 8. 2026|language=en-US}}</ref> Sljedeće sedmice, [[venecuela]]nskog državljanina Julia Cesara Sosa-Celisa, imigracioni službenik je ranio iz vatrenog oružja, a dotični je incident preživio.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/immigration-crackdown-minnesota-renee-good-337c778dc7667e765697ea2173220fe1|title=Federal officer shoots person in leg after being attacked during Minneapolis arrest, officials say|last=Karnowski|first=Steve|last2=Richer|first2=Alanna Durkin|date=14. 1. 2026|website=AP News|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Prema riječima komandira granične patrole, Gregoryja Bovinoa, federalni agenti uključeni u pucnjavu sprovodili su operaciju hapšenja osobe bez dokumenata sa "značajnom kriminalnom prošlošću". Sudski zapisi Minnesote i podaci korektivnog departmana osporili su ovu tvrdnju – osoba imena koje je Bovino naveo nije imala kriminalnu prošlost u Minnesoti, izuzev saobraćajnog prekršaja od prije više od 10 godina.<ref>{{Cite news|title=Trump opens door to cooperation with Minnesota officials after fatal shootings - as it happened|url=https://www.reuters.com/world/us/minneapolis-live-updates-court-consider-legality-trumps-immigration-crackdown-2026-01-26/|newspaper=Reuters|access-date=2. 8. 2026|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=In six violent encounters, evidence contradicts Trump immigration officials' narratives|url=https://www.reuters.com/world/us/evidence-contradicts-trump-immigration-officials-accounts-violent-encounters-2026-01-27/|newspaper=Reuters|access-date=2. 8. 2026|language=en-US}}</ref> Svjedok iz prodavnice krofni u blizini mjesta rekao je medijima da je muškarac ušao u radnju i da su vrata zaključana, čime je federalnim agentima uskraćen ulazak. Navodno je to izazvalo da agenti pozovu pojačanje i postanu agresivni prema posmatračima, među kojima je bio i Pretti.<ref>{{Cite web|url=https://ktvz.com/news/national-world/cnn-national/2026/01/25/videos-and-witness-statements-shed-new-light-on-moments-leading-up-to-alex-pretti-shooting/|title=Videos and witness statements shed new light on moments leading up to Alex Pretti shooting|last=Newsource|first=C. N. N.|date=26. 1. 2026|website=KTVZ|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ktvz.com/news/national-world/cnn-national/2026/01/25/what-we-know-so-far-about-the-latest-killing-by-federal-officers-in-minneapolis/|title=What we know so far about the latest killing by a federal agent in Minneapolis|last=Newsource|first=C. N. N.|date=25. 1. 2026|website=KTVZ|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref> === Alex Pretti === Alex Jeffrey Pretti iz Minneapolisa bio je 37-godišnji američki državljanin. Rođen je u Illinoisu, a maturirao je 2006. godine u Srednjoj školi Preble u Green Bayu, Wisconsin. Radio je kao naučni istraživač prije nego što je upisao Univerzitet u Minnesoti, gdje je diplomirao 2011, kada je postao registrovani medicinski tehničar. U vrijeme smrti imao je važeću licencu za medicinske sestre izdatu 2021, te je radio kao medicinar na intenzivnoj njezi u bolnici Ministarstva za pitanja veterana SAD-a u Minneapolisu. Bio je član Američke federacije državnih službenika (AFGE), sindikata koji predstavlja savezne radnike.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/immigration-enforcement-minnesota-protester-alex-pretti-15ade7de6e19cb0291734e85dac763dc|title=The man killed by a US Border Patrol officer in Minneapolis was an ICU nurse, family says|last=Biesecker|first=Michael|last2=Sullivan|first2=Tim|date=24. 1. 2026|website=AP News|language=en|access-date=2. 8. 2026|last3=Mustian|first3=Jim}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://abcnews.com/US/alex-pretti-icu-nurse-killed-federal-agent-minneapolis/story?id=129525591|title=What we know about Alex Pretti, VA nurse killed by federal agent in Minneapolis|last=News|first=A. B. C.|website=ABC News|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Prema lokalnim zvaničnicima, Pretti je bio zakoniti vlasnik oružja i posjedovao je dozvolu za skriveno nošenje oružja u Minnesoti. Organi reda naveli su da nije imao ozbiljnu kriminalnu prošlost; provjerom su utvrđene samo saobraćajne kazne. Komšija koji je razgovarao sa The New York Timesom rekao je da Pretti "nije bio nasilna osoba".<ref>{{Cite web|url=https://www.investing.com/news/politics-news/trump-says-alex-pretti-should-not-have-carried-gun-that-was-allowed-under-minnesota-law-4468972|title=Trump says Alex Pretti should not have carried gun that was allowed under Minnesota law By Reuters|website=Investing.com|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.investing.com/news/world-news/republicans-face-election-risks-in-clash-with-gun-rights-groups-over-protesters-killing-4466210|title=Republicans face election risks in clash with gun rights groups over protester’s killing By Reuters|website=Investing.com|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Pretti je ranije u januaru 2026. godine učestvovao u protestima protiv ubistva Renée Good. Njegov otac rekao je novinarima da je Pretti bio svjestan upozorenja roditelja da bude oprezan tokom [[protest]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.hindustantimes.com/world-news/us-news/alex-pretti-minneapolis-shooting-was-warned-about-renee-good-ice-protests-had-lost-his-dog-recently-was-very-upset-101769287902903.html|title=Alex Pretti was warned about Renee Good protests, had lost his dog recently: ‘Was very upset’|last=Bajaj|first=Yash Nitish|date=25. 1. 2026|website=Hindustan Times|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite news|title=Alex Pretti protested for Renee Good. Weeks later he suffered her fate|url=https://news.sky.com/story/alex-pretti-protested-for-renee-good-weeks-later-he-suffered-her-fate-13498706|newspaper=Sky News|access-date=2. 8. 2026|language=en-GB}}</ref> === Pucnjava === Dana 24. januara 2026. u 9:05 po lokalnom vremenu, agenti granične patrole na raskrsnici 26. ulice i Avenije Nicollet u Minneapolisu su više puta ranili Alexa Prettija. Svjedok je naveo da su agenti ICE-a pokušavali ući u restoran, ali im je ulazak odbijen.<ref>[https://www.reuters.com/world/us/minnesota-governor-says-federal-agents-involved-shooting-minneapolis-2026-01-24 Federal immigration agents kill another US citizen in Minneapolis, sparking protests]: Reuters.com. Tim Evans, Andy Sullivan. Pristupljeno 2. 8. 2026.</ref><ref>{{Cite news|title=Trump administration defends killing American in Minneapolis, contradicts videos|url=https://www.reuters.com/world/us/federal-officials-dig-minneapolis-shooting-narrative-despite-video-evidence-2026-01-25/|newspaper=Reuters|access-date=2. 8. 2026|language=en-US}}</ref> Videozapisi incidenta prikazuju Prettija kako snima agente, te se pomjera na trotoar kako bi pokušao pomoći dvjema osobama, ali ga jedan od agenata prska biber-sprejem. ''Associated Press'' naveo je da je Pretti zagrlio osobu koju je agent prethodno gurnuo. Agent je potom gurnuo Prettija i obojica su pali unazad, i dalje zagrljeni.<ref>[https://publications.stripes.com/epaper/content/main_edition/2026/01/26/Monday26Jan2026.pdf Stars and Stripes, vol 84, edicija 198]. Objavljeno 26. 1. 2026. Pristupljeno 2. 8. 2026.</ref><ref>[https://oversightdemocrats.house.gov/imo/media/doc/mn_oversight_report.pdf?utm_source=chatgpt.com Operation Metro Surge: How Federal Enforcement Led to the Killings of Renee Good and Alex Pretti]. Interim Staff Analysis - Committee on Oversight and Government Reform. U. S. House of Representatives. 3. 2. 2026. Pristupljeno 2. 8. 2026.</ref> Nekoliko agenata prizemljilo je Prettija na trotoar, a jedan službenik ga je potom predmetom udario, nakon čega je u Prettija ispaljeno 10 metaka. Prema analizi New York Timesa, agenti su vikali da Pretti posjeduje oružje, otprilike osam sekundi prije nego što je pritisnut na tlo. Ministarstvo unutrašnje sigurnosti saopštilo je da je Pretti "prišao" agentima granične patrole s pištoljem i da je agent prvo upotrijebio biber-sprej prije nego što je pucao u samoodbrani pokušavajući da ga razoruža. Video-snimci prikazuju Prettijev telefon u desnoj ruci i praznu lijevu ruku. U zakletoj izjavi, dva svjedoka ubistva navela su da Pretti nije mahao pištoljem. Više snimaka prikazuje federalnog agenta kako iz meteža vadi pištolj koji odgovara kasnijem opisu DHS-a, nakon čega su još dvojica agenata pucala na Prettija.<ref>{{Cite news|title=Alex Pretti did not brandish gun, witnesses say in sworn testimony|url=https://www.theguardian.com/us-news/2026/jan/24/alex-pretti-killing-witness-testimony|newspaper=The Guardian|date=25. 1. 2026|access-date=2. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Robert|last=Mackey}}</ref><ref>{{Cite news|title=In six violent encounters, evidence contradicts Trump immigration officials' narratives|url=https://www.reuters.com/world/us/evidence-contradicts-trump-immigration-officials-accounts-violent-encounters-2026-01-27/|newspaper=Reuters|access-date=2. 8. 2026|language=en-US}}</ref> Žena koja je snimila ubistvo izjavila je da se Pretti nije opirao agentima, već da je bio fokusiran na pomoć ženi koja je bačena na pod, te da je verzija događaja po DHS-u netačna. Drugi svjedok izjavio je da je vidio Prettija kako viče na agente, ali ih nije napadao niti pokazivao oružje.<ref>{{Cite news|title=Alex Pretti did not brandish gun, witnesses say in sworn testimony|url=https://www.theguardian.com/us-news/2026/jan/24/alex-pretti-killing-witness-testimony|newspaper=The Guardian|date=25. 1. 2026|access-date=2. 8. 2026|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Robert|last=Mackey}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.factcheck.org/2026/01/video-analyses-at-odds-with-dhs-statements-on-minneapolis-shooting/|title=Video Analyses at Odds with DHS Statements on Minneapolis Shooting|last=Robertson|first=Lori|date=27. 1. 2026|website=FactCheck.org|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Nedugo zatim, agenti su započeli postupak kardiopulmonalne reanimacije kroz kompresije na grudnom košu, a medicinari su pokušali oživjeti Prettija. DHS je saopštio da je Pretti preminuo na licu mjesta.<ref>{{Cite web|url=https://politifact.com/article/2026/jan/26/fact-check-trump-official-noem-alex-pretti-death/|title=Fact-check: Trump officials’ Alex Pretti claims vs. video|last=Uribe|first=Maria Ramirez|date=26. 1. 2026|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cbsnews.com/news/alex-pretti-shooting-contrast-official-accounts-videos/|title=In Alex Pretti's killing, a sharp contrast between what Trump officials say and what video shows - CBS News|date=25. 1. 2026|website=www.cbsnews.com|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Minnesota Public Radio prenio je izjavu svjedoka: "Gospodin pored kojeg sam stajao bio je fokusiran na pomaganje ljudima koji su dolazili na Nicollet aveniju da ostanu mirni i da im pomognu da prođu. Agenti ICE-a su nam prišli i rekli da se 'povučemo'. Nisam ni siguran zašto — mi smo im, zapravo, pomagali. Popeo sam se na [[Snijeg|snježni]] nasip i sljedeće što sam znao je da su ga upucali".<ref>{{Cite web|url=https://www.counterpunch.org/2026/01/27/the-killing-of-alex-pretti-should-be-the-breaking-point/|title=The Killing of Alex Pretti Should Be the Breaking Point|last=Allison|first=Nick|date=27. 1. 2026|website=CounterPunch.org|language=en-US|access-date=2. 8. 2026}}</ref> Drugi svjedok je za CNN objasnio kako se incident odvijao. Bio je u prodavnici krofni kada je neko ušao unutra dok su federalni službenici bili u potjeri. Službenici nisu mogli ući u radnju i pozvali su pojačanje; članovi zajednice kontaktirali su "mrežu za prve reagente" kako bi pomogli. Svjedok je rekao da se okupio veliki broj ljudi kako bi skrenuli pažnju službenika, ali kada su ih primijetili, počeli su ih gurati i fizički napadati. Dok su bili grubi prema jednoj ženi, ona se pokušala uhvatiti nekoga za oslonac, a to je bila osoba koja je upucana".<ref>{{Cite web|url=https://news.wttw.com/2026/01/25/what-s-known-so-far-about-killing-alex-pretti-federal-officers-minneapolis|title=What’s Known So Far About the Killing of Alex Pretti by Federal Officers in Minneapolis|website=WTTW News|access-date=2. 8. 2026}}</ref> == Počinioci == Komandir granične patrole, Gregory Bovino, izjavio je da je agent koji je pucao na Prettija imao osam godina službe, te da je prošao obimnu obuku. == Posljedice == Nakon pucnjave, više od 100 ljudi okupilo se na mjestu incidenta kako bi protestvovali. Posmatrači su savezne agente nazivali kukavicama, govoreći im da idu kući. Jedan službenik je podrugljivo odgovorio na takve zahtjeve. Vijest o pucnjavi brzo se proširila putem raznih mreža, uključujući grupne poruke preko Signala. Savezni agenti koristili su [[suzavac]] i šok-granate protiv demonstranata. Najmanje jedna osoba poprskana je biber-sprejem. Dvoje demonstranata uhapšeno je nakon pokušaja prelaska policijske trake. Demonstranti su uzvikvali "Osjećam naciste". Nekoliko svjedoka je privedeno i odvedeno u Federalnu zgradu Bishop Henry Whipple. Zvaničnici ICE-a pokušali su udaljiti lokalnu policiju sa mjesta događaja, što je načelnik policije Minneapolisa Brian O'Hara odbio. Demonstranti su blokirali raskrsnicu u blizini mjesta pucnjave. Neki restorani u toj ulici nudili su kafu otvorivši svoja vrata demonstrantima. Protesti su održani u Seattleu, Portlandu, Durhamu, Oak Parku, Illinoisu, te u centru Los Angelesa. Šerif okruga Hennepin, Dawanna Witt, zatražila je pomoć Nacionalne garde u Federalnoj zgradi Whipple zbog zabrinutosti oko "potencijala za nemire" nakon pucnjave. Gradonačelnik Minneapolisa, Jacob Grey, također je zatražio podršku Nacionalne garde lokalnoj policiji, a kasnije je ista i aktivirana ukazom guvernera Minnesote, Tima Walza.<ref>{{Cite web|url=https://www.minneapolismn.gov/news/2026/january/national-guard/|title=City requests MN National Guard to help with staffing after 3rd shooting by federal agents|last=Minneapolis|first=City of|website=www.minneapolismn.gov|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> [[NBA]] utakmica između [[Minnesota Timberwolves|Minnesote Timberwolvesa]] i [[Golden State Warriors]]a, prvobitno zakazana za 24. januar u centru Minneapolisa, odgođena je za naredni dan iz sigurnosnih razloga.<ref>{{Cite web|url=https://www.nba.com/news/warriors-timberwolves-game-postponed|title=Warriors-Timberwolves Game Postponed|website=NBA.com|language=en|access-date=2. 8. 2026}}</ref> == Istraga == Okružna tužiteljica okruga Hennepin, Mary Moriarty, zatražila je mjesto događaja osigura lokalna policija. Kasnije je izjavila da njen ured sarađuje s Biroom za kriminalistička istraživanja Minnesote i da očekuje da savezne vlasti dopuste tom birou da vodi istragu. Par sati nakon pucnjave, tri oklopna vozila FBI-ja pojavila su se na mjestu incidenta. Prema riječima načelnika policije Minneapolisa, Briana O'Hare, zvaničnici DHS-a spriječili su lokalnu policiju da pristupi mjestu događaja, iako je Biro za kriminalistička istraživanja imao sudski nalog koji im omogućuje pristup licu mjesta. Prema zvaničniku Trumpove administracije koji je govorio za Axios, na mjestu događaja pronađeno je vatreno oružje koje je osoba nosila. DHS je naveo da je žrtva imala dva okvira municija i nikakvu ličnu dokumentaciju. Također su objavili fotografiju navodnog oružja, koje je podsjećalo na Sig Sauer P230, navodeći da su u oružju pronađena dva punjenja s municijom. DHS je dodao da je muškarac očigledno želio "masakrirati organe reda". Zvaničnici Minnesote naveli su da je Pretti imao zakonitu dozvolu za nošenje oružja. Ministarstvo pravde pokrenulo je saveznu istragu na dan pucnjave. == Reakcije == === Porodica Pretti === Prettijevi roditelji su u saopštenju naveli da su "slomljenog srca, ali i veoma bijesni". Dodali su da su "bolesne laži koje je administracija iznijela o njihovom sinu odvratne i sramotne", rekavši da Alex očigledno nije držao pištolj kada su ga napali Trumpovi ubilački i kukavički nasilnici ICE-a. U desnoj ruci je držao telefon, a prazna lijeva ruka mu je podignuta iznad glave dok je pokušao da zaštiti ženu koju je ICE upravo gurnuo na tlo, sve dok je bio poprskan biber-sprejem". Pozvali su javnost da se suprotstavi tvrdnjama vlade i da "iznese istinu o njihovom sinu". === Lokalna vlast === Guverner Minnesote, Tim Walz, izjavio je da je razgovarao sa zvaničnicima Trumpove administracije nakon pucnjave. Na društvenim mrežama nazvao je pucnjavu "odvratnom", rekavši da predsjednik Trump "mora okončat ovu operaciju", dodajući da je "Minnesoti dosta". Također je rekao da građani Minnesoti stvaraju "dosje dokaza" za procesuiranje federalnih agenata. Walz je aktivirao Nacionalnu gardu Minnesote na zahtjev šerifovog ureda okruga Hennepin. Senatorice Minnesote, Amy Klobuchar i Tina Smith, osudile su nastavak prisustva ICE-a nakon pucnjave. Ilhan Omar i državni senator Minnesote, Omar Fateh, opisali su pucnjavu kao "egzekuciju". === Državna vlast === ==== Bijela kuća ==== Predsjednik Donald Trump obaviješten je o pucnjavi. Nakon što je ranije tog mjeseca prijetio aktivacijom Zakona o pobuni, Trump je optužio guvernera Walza i gradonačelnika Freya za podsticanje na pobunu kritikujući operacije ICE-a. Potpredsjednik JD Vace okrivio je lokalne zvaničnike za ignorisanje zahtjeva ICE-a. Prije nego što je sprovedena bilo kakva istraga, savjetnik Bijele kuće, Stephen Miller, bez dokaza je tvrdio da je Pretti bio "domaći terorista" koji je "pokušao atentat na savezne organe reda". ==== Granična patrola ==== Visok zvaničnik granične patrole SAD-a, Gregory Bovino, izjavio je na press-konferenciji za novinare na dan pucnjave da incident "izgleda kao situacija u kojoj je pojedinac želio nanijeti maksimalnu štetu i izvršiti [[masakr]] nad pripadnicima organa reda", kao i da "ukoliko ometate službenike organa reda ili napadnete iste, kršite zakon i bićete uhapšeni". ==== Ministarstvo pravde ==== Glavna državna tužiteljica, Pam Bondi, okrivila je [[političar]]e iz Minnesote i politiku "sigurnih gradova" u Minneapolisu zbog pucnjave. Prvi pomoćnik američkog tužioca, Bill Essayli, na [[Twitter]]u je objavio: "Ako se približite organima reda sa oružjem, velika je vjerovatnoća da će te oni, po zakonu, opravdano upucati. Nemojte to raditi!". Nacionalna asocijacija za oružje nazvala je ove komentare "opasnim i pogrešnim" i pozvala na istragu. ==== Ostali ==== Nekoliko demokratskih političara u saveznoj i državnoj vladi osudilo je pucnjavu, opisujući Trumpovu administraciju odgovornom. Neki, poput senatora iz [[Oregon]]a, Jeffa Merkleya, te predstavnice iz Oregona, Marine Dexter, nazvali su pucnjavu ubistvom. Vođa manjine u Senatu, Chuck Shumer (demokrata), govoreći u ime demokratskog kluba, obećao je da će blokirati svaki paket troškova koji uključuje finansiranje Ministarstva za domovinsku sigurnost (DHS). To je dodatno povećalo rizik od blokiranja rada vlade. U kratkom roku nakon pucnjave, u nekoliko većih američkih gradova započeli su protesti protiv ICE-a. ''Guardian'' je procijenio da je u New Yorku protestvovalo na hiljade ljudi, dok su se stotine osoba okupile u San Franciscu, Providenceu i Minneapolisu. ==== Sindikalne organizacije ==== Predsjednik sindikata AFGE Professional Local 3669, čiji je član bio Pretti, izjavio je da je njegova smrt "direktna posljedica administracije koja je izabrala neodgovornu politiku, zapaljivu retoriku i vještački stvorenu krizu". Američko udruženje medicinskih sestara pozvalo je na "potpunu, neometanu istragu" čiji bi rezultati bili javno objavljeni. Nacionalni savjet granične patrole, sindikat koji predstavlja agente granične patrole SAD-a, saopštio je da je retorika političara i medija "podstakla ove neodgovorne sukobe i napade na njihove agente i službenike". == Također pogledajte == * [[Ubistvo Renee Good]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} 5qizfoveabrzr911qnqwhc6z7q8ua4p 0 531641 3916139 3890940 2026-08-03T04:24:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916139 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = ComfyUI | slika = ComfyUI Screenshot.png | opis = Primjer radnog toka u ComfyUI-u | autor = comfyanonymous i drugi saradnici | programski_jezik = [[Python (programski jezik)|Python]] | operativni_sistem = [[Windows]], [[Linux]], [[macOS]] | vrsta = [[grafički korisnički interfejs]], sistem za izvođenje [[generativna umjetna inteligencija|generativne umjetne inteligencije]] | licenca = [[GNU General Public License|GPL-3.0]] | web_stranica = {{URL|https://www.comfy.org/}} }} '''ComfyUI''' je softver otvorenog koda sa čvorovskim [[grafički korisnički interfejs|grafičkim korisničkim interfejsom]] za izvođenje radnih tokova u oblasti [[generativna umjetna inteligencija|generativne umjetne inteligencije]]. Namijenjen je vizuelnom sastavljanju i pokretanju tokova rada pomoću međusobno povezanih čvorova, a može se koristiti za generiranje i obradu [[slika]], [[video]]-zapisa, [[audio]]-sadržaja, [[3D model]]a i drugih vrsta medija.<ref>{{cite web |url=https://techcommunity.microsoft.com/blog/coreinfrastructureandsecurityblog/running-text-to-image-and-text-to-video-with-comfyui-and-nvidia-h100-gpu/4497978 |title=Running Text to Image and Text to Video with ComfyUI and Nvidia H100 GPU |publisher=Microsoft Tech Community |date=27. 2. 2026 |access-date=11. 3. 2026 |archive-date=9. 3. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260309024635/https://techcommunity.microsoft.com/blog/coreinfrastructureandsecurityblog/running-text-to-image-and-text-to-video-with-comfyui-and-nvidia-h100-gpu/4497978 |url-status=dead }}</ref> ComfyUI je pisan u [[Python (programski jezik)|Pythonu]], objavljen je pod licencom GPL-3.0 i dostupan je za [[Windows]], [[Linux]] i [[macOS]]. Službena dokumentacija navodi da ga razvijaju ''comfyanonymous'' i drugi saradnici, dok se službeni repozitorij vodi unutar organizacije ''Comfy-Org'' na GitHubu.<ref>{{cite web |url=https://learnopencv.com/introduction-to-comfyui-for-stable-diffusion/ |title=Diving into the Nodes: An Introduction to ComfyUI for Stable Diffusion |publisher=LearnOpenCV |date=7. 4. 2025 |access-date=11. 3. 2026}}</ref> == Opis == Osnovna radna jedinica u ComfyUI-u jest ''workflow'', odnosno mreža čvorova povezanih u graf. Svaki čvor obavlja određenu funkciju, kao što su učitavanje modela, unos tekstualnog opisa, uzorkovanje, dekodiranje ili spremanje rezultata. Na taj način korisnik može sastavljati jednostavne ili veoma složene postupke bez neposrednog programiranja.<ref name="Workflow">{{cite web |url=https://docs.comfy.org/development/core-concepts/workflow |title=Workflow |publisher=ComfyUI Documentation |access-date=11. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.augi.com/articles/detail/comfyui-stable-diffusion-and-3ds-max |title=ComfyUI, Stable Diffusion, and 3ds Max |publisher=AUGI |date=13. 7. 2024 |access-date=11. 3. 2026}}</ref> Službena stranica ComfyUI-a ističe da program naglašava potpunu kontrolu nad tokom rada, ponovnu upotrebu radnih tokova, pregled rezultata tokom rada i mogućnost lokalnog izvršavanja na korisnikovom računaru. Dokumentacija također navodi da se radni tok može pohraniti u metapodacima generiranih datoteka ili u zasebnoj [[JSON]] datoteci, što olakšava dijeljenje i ponovno učitavanje istog postupka.<ref name="Workflow"/><ref>{{cite web |url=https://blogs.nvidia.com/blog/rtx-ai-garage-comfyui-wan-qwen-flux-krea-remix/ |title=Get Started Using Generative AI for Content Creation With ComfyUI and NVIDIA RTX AI PCs |publisher=NVIDIA Blog |date=9. 9. 2025 |access-date=11. 3. 2026}}</ref> == Historija == Javni tragovi projekta na GitHubu pokazuju da je ComfyUI bio u upotrebi već u [[januar]]u [[2023]]. Tokom daljnjeg razvoja projekat je prerastao iz pojedinačnog repozitorija u širu razvojnu strukturu koja obuhvata jezgro, zasebni frontend i desktop-izdanje.<ref>{{cite web |url=https://github.com/Comfy-Org/ComfyUI |title=ComfyUI |website=GitHub |access-date=11. 3. 2026}}</ref> == Osobine == Među osnovnim osobinama ComfyUI-a ističu se: * čvorovski i grafovski način rada, koji omogućava grananje i kombiniranje različitih operacija; * podrška za lokalno izvođenje i rad bez obavezne internetske veze za samo jezgro sistema; * mogućnost proširenja putem ''custom nodes'', koje zajednica razvija za dodatne funkcije; * ugrađeni predlošci radnih tokova i mogućnost spremanja čitavog postupka u metapodatke izlazne datoteke; * podrška za više vrsta medija, uključujući slike, video, audio i 3D sadržaj. Ima podršku za različite tipove akceleratora, uključujući [[NVIDIA]], [[Advanced Micro Devices|AMD]], [[Intel]] i [[Apple]] Silicon, zavisno od načina instalacije i raspoloživih zavisnosti.<ref>{{cite web |url=https://www.amd.com/en/blogs/2026/amd-comfyui-advancing-professional-quality-generative-ai-ryzen-radeon.html |title=AMD x ComfyUI: Advancing Professional Quality Generative AI on AI PCs |publisher=AMD |date=5. 1. 2026 |access-date=11. 3. 2026}}</ref> == Primjena == ComfyUI se najčešće koristi za sastavljanje prilagođenih tokova rada nad modelima za generativnu umjetnu inteligenciju, naročito u slučajevima kada korisnik želi detaljnu kontrolu nad pojedinim koracima obrade. Zbog vizuelnog pristupa i mogućnosti grananja, program se upotrebljava i za eksperimentiranje s više modela, dodataka i ulaznih parametara u istom projektu.<ref>{{cite journal |last=Zhang |first=Fan |title=Research on Interior Intelligent Design System Based On Image Generation Technology |journal=Procedia Computer Science |volume=245 |year=2024 |pages=1429–1434 |doi=10.1016/j.procs.2024.10.560 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877050924020908 |access-date=11. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |url=https://venturebeat.com/technology/black-forest-labs-launches-open-source-flux-2-klein-to-generate-ai-images-in/ |title=Black Forest Labs launches open source Flux.2 [klein] to generate AI images in less than a second |publisher=VentureBeat |date=16. 1. 2026 |access-date=11. 3. 2026}}</ref> == Također pogledaj == * [[Stabilna difuzija]] * [[Generativna umjetna inteligencija]] * [[Softver otvorenog koda]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{GitHub|Comfy-Org/ComfyUI}} {{DEFAULTSORT:ComfyUI}} [[Kategorija:Softver otvorenog koda]] [[Kategorija:Umjetna inteligencija]] [[Kategorija:Python softver]] rms4eyblw0ew6krp5u8mfrargqnr7xw 0 531663 3916206 3823435 2026-08-03T10:02:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916206 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mitsko biće | ime = Elektriona | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | grupe = | značaj = | podgrupe = | slična_bića = | roditelji = [[Helije]] i [[Roda (mitologija)|Roda]] | suprug(a) = | braća = Ohim, Cerkaf, Makarej, Aktis, Tenag, Triopas i Kandal | sestre = [[Helijade]] | mitologija = [[Grčka mitologija]] | prvi_put_prijavljeno = | ostala_imena = | država = | stanište = }} '''Elektriona''' ({{Jez-grc|Ἠλεκτρυώνη}}) u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], bila je jedina kćerka [[Helije|Helija]] i [[Roda (mitologija)|Rode]], te sestra [[Helijade|Helijada]],<ref>[[Scholia]] on [[Pindar]], ''Olympian Odes'' 7.24.</ref> što je čini unukom [[Titani|Titana]] [[Hiperion (mitologija)|Hiperiona]] i [[Teja|Teje]] preko oca, te bogova [[Posejdon]]a i [[Amfitrita|Amfitrite]] preko majke. Umrla je kao djevica i bila je obožavana kao heroina na ostrvu [[Rodos]].<ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Diodorus_Siculus/5D*.html#56.5|title=Lacus Curtius Diodor sa Sicilije - Knjiga V, poglavlja 47‑84|website=penelope.uchicago.edu|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Mitovi navode da je imala sedam braće: Ohima, Cerkafa, Makareja, Aktisa, Tenaga, Triopasa i Kandala.<ref>[[Diodor sa Sicilije]], ''[[Historijska biblioteka]]'', V, 55-56.</ref> == Moguća uloga == Možda je bila boginja izlaska sunca ili ljudskog osjećaja budnosti. Dorski oblik njenog imena srodan je grčkoj riječi za "pijetao" (Alectrona, ženski genitiv od ({{Jez-grc|Αλεκτορ}}, Alektor), starogrčka riječ za 'pijetao'), dok je atički oblik Elektriona srodan riječi za "ćilibar" ({{Jez-grc|Ἠλέκτρα}}), Elektra), kao i ćilibarna boja izlaska sunca. == Natpisi i Hram == Mramorna ploča iz 3. vijeka p. n. e. pronađena u [[Jalis]]u sadrži natpis o propisima za posjetioce hrama Alektrone.<ref>[http://clas-pages.uncc.edu/james-tabor/hellenistic-roman-religion-philosophy/temples-holy-places/ "Regulations for Visitors to the Temple of Alectrona at Ialysus"]{{Mrtav link}}</ref> == Reference == {{Citat| Zakon [o] onome što nije sveto unositi u Hram i sveti prostor Electryone. Nijedan konj, magarac, mula, mazga ili bilo koja druga životinja s grivom ne smije ući, i niko je ne smije dovesti ovdje; i niko ne smije ući s cipelama ili bilo čime drugim napravljenim od svinjske kože. Ko god prekrši ovaj zakon mora očistiti svetište i sveti prostor, a također i prinijeti žrtvu; ili biti kriv za nevjeru [to jest, biti podložan prokletstvu koje proganja one koji preziru, obeščašćuju ili ne slušaju bogove]. Ako ovce zalutaju [u hram], ko god ih je tamo doveo mora platiti kaznu od jednog obola po ovci. Svako ko želi može prijaviti svako kršenje ovih pravila Mastroima [hramskim službenicima]. Mramorna ploča iz 3. vijeka p. n. e.<ref>Dittenberger, ''Sylloge'', 560</ref>}} {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * [[Diodorus Siculus]], ''[[Bibliotheca historica|The Library of History]]'' translated by [[Charles Henry Oldfather]]. Twelve volumes. [[Loeb Classical Library]]. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press; London: William Heinemann, Ltd. 1989. Vol. 3. Books 4.59–8. [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Diodorus_Siculus/home.html Online version at Bill Thayer's Web Site] * Diodorus Siculus, ''Bibliotheca Historica. Vol 1-2''. Immanel Bekker. Ludwig Dindorf. Friedrich Vogel. in aedibus B. G. Teubneri. Leipzig. 1888-1890. [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:2008.01.0540 Greek text available at the Perseus Digital Library]. * [[Robert Graves|Graves, Robert]]; ''[[The Greek Myths]]'', Penguin Books Ltd. (1960 edition). 42. c, 4. * [https://books.google.com/books?id=-tcEAAAAYAAJ&q=Alectrona+goddess-The&pg=PA272 Numismatic Chronicle, Volume 18] * [[William Smith (lexicographer)|Smith, William]]; ''[[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology]]'', London (1873). [https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DE%3Aentry+group%3D2%3Aentry%3Delectryone-bio-1 "Electryo'ne" ] {{Grčka mitologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Grčka mitologija]] [[Kategorija:Djeca Helija]] [[Kategorija:Grčki junaci]] 7e7czz2gb1huxy3qtysqiwc1tj7ya1e 0 532150 3916203 3872279 2026-08-03T09:15:09Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916203 wikitext text/x-wiki {{Infokutija arhitekt | ime = Džemal Čelić | slika = | opis = bosanskohercegovački arhitekt, historičar arhitekture i konzervator | datum_rođenja = 1922. | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Kraljevina SHS]] | datum_smrti = 3. august 1991. | mjesto_smrti = [[Mostar]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]] | zanimanje = arhitekt, historičar arhitekture, konzervator, univerzitetski profesor | obrazovanje = studij arhitekture u [[Zagreb]]u | poznat_po = istraživanju i zaštiti graditeljskog naslijeđa [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], naročito [[Počitelj]]a, [[Stari most|Starog mosta u Mostaru]] i historijskih mostova }} '''Džemal Čelić''' ([[Sarajevo]], 1922. – [[Mostar]], 3. august 1991.) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Jugoslavija|jugoslavenski]] [[arhitekt]], historičar arhitekture, konzervator i univerzitetski profesor. Pripadao je krugu stručnjaka koji su u drugoj polovini 20. stoljeća bitno doprinijeli istraživanju, zaštiti i tumačenju graditeljskog naslijeđa Bosne i Hercegovine, posebno [[Mostar]]a, [[Počitelj]]a, [[Blagaj]]a i historijskih mostova širom zemlje.<ref name="Džemal Čelić">{{cite web |title=Džemal Čelić |url=https://www.moma.org/artists/50008-dzemal-celic |website=The Museum of Modern Art |access-date=23. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Univerzitet u Sarajevu: Arhitektonski fakultet 1949–2024 |url=https://af.unsa.ba/publikacije/Univerzitet.u.Sarajevu_Arhitektonski.fakultet.1949.2024.pdf |publisher=Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=23. 3. 2026}}</ref> == Život i obrazovanje == Rođen je 1922. u Sarajevu.<ref name="Džemal Čelić"/> Studij arhitekture završio je u Zagrebu, a potom je djelovao u Sarajevu, gdje je predavao na [[Arhitektonski fakultet u Sarajevu|Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]].<ref>{{cite web |title=Univerzitet u Sarajevu: Arhitektonski fakultet 1949–2024 |url=https://af.unsa.ba/publikacije/Univerzitet.u.Sarajevu_Arhitektonski.fakultet.1949.2024.pdf |publisher=Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=23. 3. 2026}}</ref> U stručnim publikacijama iz 1950-ih i 1960-ih javlja se kao saradnik i arhitekt tadašnjeg Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, što pokazuje da je rano bio uključen u istraživanje i obnovu spomenika kulture.<ref>{{cite web |title=Rad zavoda u 1953 godini |url=https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/24-1954.pdf |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=23. 3. 2026 |archive-date=6. 8. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806041406/https://fmks.gov.ba/download/zzs/1954/24-1954.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |title=Konzervacija Starog mosta u Mostaru |url=https://fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/18.pdf |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=23. 3. 2026}}</ref> Umro je 3. augusta 1991. u Mostaru.<ref name="Džemal Čelić"/> == Stručni i naučni rad == Čelićev rad bio je usmjeren na više međusobno povezanih oblasti: historiju arhitekture, konzervaciju i restauraciju spomenika, urbanističku zaštitu historijskih cjelina te dokumentiranje tradicionalnog graditeljstva u Bosni i Hercegovini.<ref>{{cite web |title=Spomenici kulture i urbanizam: neka iskustva i zapažanja |url=https://fmks.gov.ba/download/zzs/1954/3-1954.pdf |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=23. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Problematika zaštite urbanističkih cjelina s osvrtom na prilike u Bosni i Hercegovini |url=https://fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/19.pdf |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=23. 3. 2026}}</ref> Među njegovim ranim i važnim radovima ističu se studije o [[Stari most|Starom mostu u Mostaru]], [[Blagajska tekija|Blagajskoj tekiji]] i Počitelju. U radu ''Stari most u Mostaru'', koji je objavljen uz ime [[Juraj Neidhardt|Juraja Neidhardta]] i uz Čelićevu saradnju, razmatrana su pitanja konzerviranja i restauriranja mosta i njegove urbanističke okoline.<ref>{{cite web |title=Stari most u Mostaru |url=https://fmks.gov.ba/download/zzs/1953/6-1953.pdf |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=23. 3. 2026}}</ref> U tekstu ''Musafirhana blagajske tekije'' analizirao je jedan od najpoznatijih sklopova osmanske arhitekture u Hercegovini.<ref>{{cite web |title=Musafirhana blagajske tekije |url=https://fmks.gov.ba/download/zzs/1953/14-1953.pdf |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=23. 3. 2026}}</ref> Posebno mjesto u njegovu opusu zauzima Počitelj. Njegova opsežna studija ''Počitelj na Neretvi – urbanističko-arhitektonska studija s osvrtom na problematiku održavanja'' pripadala je među temeljne stručne radove o tom historijskom urbanom sklopu; redakcijska napomena pri objavi navodi da su osnovne koncepcije studije bile prihvaćene na raznim forumima i da su služile kao orijentacija cjelokupnoj djelatnosti u Počitelju.<ref>{{cite web |title=Počitelj na Neretvi – urbanističko-arhitektonska studija s osvrtom na problematiku održavanja |url=https://fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/1.pdf |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=23. 3. 2026}}</ref> Kasnije je Počitelju posvetio i zasebnu knjigu ''Počitelj: grad muzej''.<ref name="Počitelj: grad muzej">{{cite web |title=Počitelj: grad muzej |url=https://books.google.com/books/about/Po%C4%8Ditelj.html?id=LQpn0AEACAAJ |website=Google Books |access-date=23. 3. 2026}}</ref> U svojim radovima Čelić je dosljedno zastupao shvatanje da zaštita spomenika ne može biti odvojena od urbanističkog konteksta, ambijenta i života historijske cjeline. Zbog toga je bio važan i kao teoretičar konzervacije, a ne samo kao istraživač pojedinačnih objekata.<ref>{{cite web |title=Spomenici kulture i urbanizam: neka iskustva i zapažanja |url=https://fmks.gov.ba/download/zzs/1954/3-1954.pdf |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=23. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Problematika zaštite urbanističkih cjelina s osvrtom na prilike u Bosni i Hercegovini |url=https://fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/19.pdf |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=23. 3. 2026}}</ref> == Arhitektonski projekti == Pored naučnog i konzervatorskog rada, Čelić je djelovao i kao projektant. Široj javnosti naročito je poznat kao jedan od autora [[Islamski centar Zagreb|zagrebačke džamije i Islamskog centra u Zagrebu]], koje je projektirao zajedno s Mirzom Gološem. Taj kompleks ubraja se u najvažnija ostvarenja islamske sakralne arhitekture na prostoru bivše Jugoslavije u drugoj polovini 20. stoljeća.<ref>{{cite web |title=Prva gradska džamija u Hrvatskoj |url=https://casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE652013611Vremeplov.pdf |website=Građevinar |access-date=23. 3. 2026 }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web |title=Džemal Čelić |url=https://www.arhitektura-zagreba.com/arhitekti/dzemal-celic |website=Arhitektura Zagreba |access-date=23. 3. 2026}}</ref> Njegovo ime pojavljuje se i među autorima projektnih i studijskih materijala vezanih za zgradu Skupštine Bosne i Hercegovine, u saradnji s Jurajem Neidhardtom i drugim arhitektima.<ref name="Džemal Čelić"/> == Bibliografija i tematska područja == Čelić je objavljivao stručne i naučne radove o mostovima, gradovima, urbanim cjelinama i tradicionalnoj arhitekturi. Među njegovim poznatijim naslovima jesu: * ''Počitelj na Neretvi – urbanističko-arhitektonska studija s osvrtom na problematiku održavanja''<ref>{{cite web |title=Počitelj na Neretvi – urbanističko-arhitektonska studija s osvrtom na problematiku održavanja |url=https://fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/1.pdf |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=23. 3. 2026}}</ref> * ''Musafirhana blagajske tekije''<ref>{{cite web |title=Musafirhana blagajske tekije |url=https://fmks.gov.ba/download/zzs/1953/14-1953.pdf |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=23. 3. 2026}}</ref> * ''Spomenici kulture i urbanizam''<ref>{{cite web |title=Spomenici kulture i urbanizam: neka iskustva i zapažanja |url=https://fmks.gov.ba/download/zzs/1954/3-1954.pdf |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=23. 3. 2026}}</ref> * ''Problematika zaštite urbanističkih cjelina s osvrtom na prilike u Bosni i Hercegovini''<ref>{{cite web |title=Problematika zaštite urbanističkih cjelina s osvrtom na prilike u Bosni i Hercegovini |url=https://fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/19.pdf |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=23. 3. 2026}}</ref> * ''Počitelj: grad muzej''<ref name="Počitelj: grad muzej"/> * ''Sarajevo i okolica''<ref>{{cite web |title=Sarajevo i okolica |url=https://catalog.hathitrust.org/Record/000760969 |website=HathiTrust Digital Library |access-date=23. 3. 2026}}</ref> * ''Stari mostovi u Bosni i Hercegovini'' (s [[Mehmed Mujezinović|Mehmedom Mujezinovićem]])<ref>{{cite web |title=Stari mostovi u Bosni i Hercegovini |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2020/05/D%C5%BEemal-%C4%8Celi%C4%87-i-Mehmed-Mujezinovi%C4%87-Stari-mostovi-u-BiH-1998-1.pdf |access-date=23. 3. 2026}}</ref> Knjiga ''Stari mostovi u Bosni i Hercegovini'', nastala u koautorstvu s Mehmedom Mujezinovićem, smatra se jednim od najvažnijih pregleda historijskih mostova u zemlji i predstavlja spoj arhitektonske, historijske i kulturne interpretacije.<ref>{{cite web |title=Stari mostovi u Bosni i Hercegovini |url=https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2020/05/D%C5%BEemal-%C4%8Celi%C4%87-i-Mehmed-Mujezinovi%C4%87-Stari-mostovi-u-BiH-1998-1.pdf |access-date=23. 3. 2026}}</ref> == Značaj == Džemal Čelić pripada generaciji bosanskohercegovačkih arhitekata i istraživača koji su poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sistematski dokumentirali, tumačili i štitili graditeljsko naslijeđe Bosne i Hercegovine. Njegov značaj nije samo u projektima i pojedinačnim studijama nego i u tome što je pomogao da se tradicionalna arhitektura, historijski gradovi i stari mostovi posmatraju kao integralni dio kulturnog identiteta zemlje.<ref>{{cite web |title=Univerzitet u Sarajevu: Arhitektonski fakultet 1949–2024 |url=https://af.unsa.ba/publikacije/Univerzitet.u.Sarajevu_Arhitektonski.fakultet.1949.2024.pdf |publisher=Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=23. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Počitelj na Neretvi – urbanističko-arhitektonska studija s osvrtom na problematiku održavanja |url=https://fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/1.pdf |publisher=Federalno ministarstvo kulture i sporta |access-date=23. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Čelić, Dzemal}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački arhitekti]] [[Kategorija:Jugoslavenski arhitekti]] [[Kategorija:Rođeni 1922.]] [[Kategorija:Umrli 1991.]] 24rtv6tejwrwq9q5rklkxzsu976jups 10 532906 3916117 3915888 2026-08-02T23:06:55Z Bosancica by MK 173186 Osnovni pojmovi u psihologiji (spisak se vremenom može nadograditi) 3916117 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Psihologija |tijeloklasa = hlist |naslov = [[Psihologija]] |naslovstil = background:#BFD7FF; |grupastil = background:#CFE1FF; |iznadstil = background:#DFEBFF; |ispodstil = background:#DFEBFF; |iznad = * [[Historija psihologije|Historija]] * [[Filozofija psihologije|Filozofija]] * [[Psiholog]] |grupa1 = [[Osnovna nauka (psihologija)|Osnovna]] |podaci1 = <!--Abecedno:--> * [[Abnormalna psihologija|Abnormalna]] * [[Afektivna neuronauka]] * [[Afektivna nauka]] * [[Bihevioralna genetika]] * [[Bihevioralna neuronauka]] * [[Biheviorizam]] * [[Diferencijalna psihologija|Diferencijalna]] * [[Ekološka psihologija|Ekološka]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimentalna]] * [[Evolucijska psihologija|Evolucijska]] * [[Geštalt psihologija|Geštalt]] * [[Ljudska inteligencija|Inteligencija]] * [[Kognitivna psihologija|Kognitivna]] / [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]] * [[Kognitivna neuronauka]] ** [[Socijalna kognitivna neuronauka|socijalna]] * [[Komparativna psihologija|Komparativna]] * [[Kulturna psihologija|Kulturna]] * [[Kvantitativna psihologija|Kvantitativna]] * [[Matematička psihologija|Matematička]] * [[Međukulturna psihologija|Međukulturna]] * [[Moralna psihologija|Moralna]] * [[Neuropsihologija]] * [[Percepcija]] * [[Psihofiziologija]] * [[Psiholingvistika]] * [[Psihologija ličnosti]] * [[Razvojna psihologija|Razvojna]] * [[Socijalna psihologija|Socijalna]] * [[Teorijska psihologija|Teorijska]] |grupa2 = [[Primijenjena psihologija|Primijenjena]] |podaci2 = <!--Abecedno:--> * [[Anomalistička psihologija|Anomalistička]] * [[Avijacijska psihologija|Avijacijska]] * [[Psihobiografija|Biografija poznatih osoba]] * [[Psihologija boja|Boja]] * [[Ergonomija]] * [[Feministička psihologija|Feministička]] * [[Forenzička psihologija|Forenzička]] * [[Fotopsihologija|Fotografija]] * [[Psihohistorija|Historija]] * [[Humanistička psihologija|Humanistička]] * [[Industrijska i organizacijska psihologija|Industrijska i organizacijska]] * [[Psihologija ishrane|Ishrana]] * [[Klinička psihologija|Klinička]] * [[Psihologija koučinga|Koučing]] * [[Kritička psihologija|Kritička]] * [[Psihologija mase|Masa]] * [[Medicinska psihologija|Medicinska]] * [[Psihologija medija|Mediji]] * [[Psihologija mira|Mir i rat]] * [[Psihologija mode|Moda]] * [[Muzička psihologija|Muzička]] * [[Pedagoška psihologija|Pedagoška]] * [[Policijska psihologija|Policijska]] * [[Politička psihologija|Politička]] * [[Potrošačko ponašanje|Potrošač]] * [[Pozitivna psihologija|Pozitivna]] * [[Pravna psihologija|Pravna]] * [[Primijenjena bihevioralna analiza]] * [[Psihometrija]] * [[Psihoterapija]] * [[Psihologija religije|Religija]] * [[Saobraćajna psihologija|Saobraćajna]] * [[Psihološko savjetovanje|Savjetovanje]] * [[Psihologija sistema|Sistemi]] * [[Spolne razlike u psihologiji|Spolne razlike]] * [[Sportska psihologija|Sport i vježbanje]] * [[Suicidologija]] * [[Svemirska psihologija|Svemirska]] * [[Školska psihologija|Školska]] * [[Psihološko testiranje|Testiranje]] * [[Psihologija umjetnosti|Umjetnost]] * [[Vojna psihologija|Vojna]] * [[Psihologija zajednice|Zajednica]] * [[Psihologija zdravlja na radu|Zdravlje na radu]] * [[Zdravstvena psihologija|Zdravstvena]] |grupa3 = [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Metodologije]] |podaci3 = <!--Abecedno:--> * [[Analiza sadržaja]] * [[Arhivsko istraživanje]] * [[Bihevioralna epigenetika]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimenti]] ** [[Eksperimenti na ljudima|na ljudima]] * [[Intervju (istraživanje)|Intervjui]] * [[Kvalitativno psihološko istraživanje|Kvalitativno istraživanje]] * [[Kvantitativno psihološko istraživanje|Kvantitativno istraživanje]] * [[Neurosnimanje]] * [[Opservacija]] * [[Psihofizika]] <!-- * [[Self-report inventory]] --> * [[Metodologija ankete|Statističke ankete]] * [[Studija slučaja]] * [[Testiranje na životinjama]] |grupa4 = Pojmovi |podaci4 = * [[Afekt (psihologija)|Afekt]] * [[Anksioznost]] * [[Emocije]] * [[Emocionalna inteligencija]] * [[Empatija]] * [[Identitet (društvene nauke)|Identitet]] * [[Inteligencija]] * [[Kazna]] * [[Klasično uslovljavanje]] * [[Konformizam]] * [[Ličnost]] * [[Nagon]] * [[Mentalni poremećaj]] * [[Mentalno zdravlje]] * [[Mišljenje]] * [[Motivacija]] * [[Navika]] * [[Nesvjesni um|Nesvjesno]] * [[Odbrambeni mehanizmi]] * [[Operantno uslovljavanje]] * [[Osjet]] * [[Pamćenje]] * [[Pažnja]] * [[Percepcija]] * [[Ponašanje]] * [[Potkrepljenje]] * [[Potreba]] * [[Predrasuda]] * [[Psihopatologija]] * [[Psihoterapija]] * [[Raspoloženje (psihologija)|Raspoloženje]] * [[Rješavanje problema]] * [[Spoznaja]] * [[Psihološki stres|Stres]] * [[Samopoštovanje]] * [[Slika o sebi]] * [[Socijalizacija]] * [[Stav (psihologija)|Stav]] * [[Stereotip]] * [[Svijest]] * [[Temperament]] * [[Učenje]] * [[Um]] * [[Zaboravljanje]] |grupa5 = [[Spisak psihologa|Psiholozi]] |podaci5 = <!-- Prema godini rođenja --> *[[Wilhelm Wundt|Wundt]]<!-- 1832. --> *[[William James|James]]<!-- 1842. --> *[[Ivan Pavlov|Pavlov]]<!-- 1849. --> *[[Sigmund Freud|Freud]]<!-- 1856. --> *[[Edward Thorndike|Thorndike]]<!-- 1874. --> *[[Carl Gustav Jung|Jung]]<!-- 1875. --> *[[John B. Watson|Watson]]<!-- 1878. --> *[[Max Wertheimer|Wertheimer]]<!-- 1880. --> *[[Clark L. Hull|Hull]]<!-- 1884. --> *[[Kurt Koffka|Koffka]]<!-- 1886. --> *[[Kurt Lewin|Lewin]]<!-- 1890. --> *[[Jean Piaget|Piaget]]<!-- 1896. --> *[[Gordon Allport|Allport]]<!-- 1897. --> *[[J. P. Guilford|Guilford]]<!-- 1897. --> *[[Carl Rogers|Rogers]]<!-- 1902. --> *[[Erik Erikson|Erikson]]<!-- 1902. --> *[[B. F. Skinner|Skinner]]<!-- 1904. --> *[[Donald O. Hebb|Hebb]]<!-- 1904. --> *[[Ernest Hilgard|Hilgard]]<!-- 1904. --> *[[Harry Harlow|Harlow]]<!-- 1905. --> *[[Raymond Cattell|Cattell]]<!-- 1905. --> *[[Abraham Maslow|Maslow]]<!-- 1908. --> *[[Neal E. Miller|N. Miller]]<!-- 1909. --> *[[Jerome Bruner|Bruner]]<!-- 1915. --> *[[Donald T. Campbell|Campbell]]<!-- 1916. --> *[[Hans Eysenck|Eysenck]]<!-- 1916. --> *[[Herbert A. Simon|Simon]]<!-- 1916. --> *[[David McClelland|McClelland]]<!-- 1917. --> *[[Urie Bronfenbrenner|Bronfenbrenner]]<!-- 1917. --> *[[Leon Festinger|Festinger]]<!-- 1919. --> *[[George Armitage Miller|G. Miller]]<!-- 1920. --> *[[Richard Lazarus|Lazarus]]<!-- 1922. --> *[[Stanley Schachter|Schachter]]<!-- 1922. --> *[[Robert Zajonc|Zajonc]]<!-- 1923. --> *[[Albert Bandura|Bandura]]<!-- 1925. --> *[[Roger Brown (psiholog)|Brown]]<!-- 1925. --> *[[Endel Tulving|Tulving]]<!-- 1927. --> *[[Lawrence Kohlberg|Kohlberg]]<!-- 1927. --> *[[Noam Chomsky|Chomsky]]<!-- 1928. --> *[[Ulric Neisser|Neisser]]<!-- 1928. --> *[[Jerome Kagan|Kagan]]<!-- 1929. --> *[[Walter Mischel|Mischel]]<!-- 1930. --> *[[Elliot Aronson|Aronson]]<!-- 1932. --> *[[Daniel Kahneman|Kahneman]]<!-- 1934. --> *[[Paul Ekman|Ekman]]<!-- 1934. --> *[[Michael Posner (psiholog)|Posner]]<!-- 1936. --> *[[Amos Tversky|Tversky]]<!-- 1937. --> *[[Bruce McEwen|McEwen]]<!-- 1938. --> *[[Larry Squire|Squire]]<!-- 1941. --> *[[Richard E. Nisbett|Nisbett]]<!-- 1941. --> *[[Martin Seligman|Seligman]]<!-- 1942. --> *[[Ed Diener|Diener]]<!-- 1946. --> *[[Shelley E. Taylor|Taylor]]<!-- 1946. --> *[[John Robert Anderson (psiholog)|Anderson]]<!-- 1947. --> *[[Ronald C. Kessler|Kessler]]<!-- 1947. --> *[[Joseph E. LeDoux|LeDoux]]<!-- 1949. --> *[[Robert Sternberg|Sternberg]]<!-- 1949. --> *[[Richard Davidson|Davidson]]<!-- 1951. --> *[[Susan Fiske|Fiske]]<!-- 1952. --> *[[Roy Baumeister|Baumeister]]<!-- 1953. --> |grupa6 = [[:Kategorija:Psihološki spiskovi|Spiskovi]] |podaci6 = * [[Spisak grana psihologije|Discipline]] * [[Hronologija psihologije|Hronologija]] * [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Istraživačke metode]] * [[Opći prikaz psihologije|Opći prikaz]] * [[Spisak psiholoških organizacija|Organizacije]] * [[Spisak psihologa|Psiholozi]] * [[Spisak psihoterapija|Psihoterapije]] * [[Spisak psiholoških škola|Škole misli]] * [[Indeks članaka o psihologiji|Teme]] * [[Opći prikaz psihološkog savjetovanja|Teme u psihološkom savjetovanju]] |ispod = * {{ikona|kategorija}} [[:Kategorija:Psihologija|Kategorija]] * {{ikona|portal}} [[Portal:Psihologija|Portal]] <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za psihologiju]]</noinclude> }} b7m0d6474jp8jotgftlhiwuiohsf4zu 3916193 3916117 2026-08-03T08:35:28Z KWiki 9400 3916193 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Psihologija |tijeloklasa = hlist |naslov = [[Psihologija]] |naslovstil = background:#BFD7FF; |grupastil = background:#CFE1FF; |iznadstil = background:#DFEBFF; |ispodstil = background:#DFEBFF; |iznad = * [[Historija psihologije|Historija]] * [[Filozofija psihologije|Filozofija]] * [[Psiholog]] |grupa1 = [[Osnovna nauka (psihologija)|Osnovna]] |podaci1 = <!--Abecedno:--> * [[Abnormalna psihologija|Abnormalna]] * [[Afektivna neuronauka]] * [[Afektivna nauka]] * [[Bihevioralna genetika]] * [[Bihevioralna neuronauka]] * [[Biheviorizam]] * [[Diferencijalna psihologija|Diferencijalna]] * [[Ekološka psihologija|Ekološka]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimentalna]] * [[Evolucijska psihologija|Evolucijska]] * [[Geštalt psihologija|Geštalt]] * [[Ljudska inteligencija|Inteligencija]] * [[Kognitivna psihologija|Kognitivna]] / [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]] * [[Kognitivna neuronauka]] ** [[Socijalna kognitivna neuronauka|socijalna]] * [[Komparativna psihologija|Komparativna]] * [[Kulturna psihologija|Kulturna]] * [[Kvantitativna psihologija|Kvantitativna]] * [[Matematička psihologija|Matematička]] * [[Međukulturna psihologija|Međukulturna]] * [[Moralna psihologija|Moralna]] * [[Neuropsihologija]] * [[Percepcija]] * [[Psihofiziologija]] * [[Psiholingvistika]] * [[Psihologija ličnosti]] * [[Razvojna psihologija|Razvojna]] * [[Socijalna psihologija|Socijalna]] * [[Teorijska psihologija|Teorijska]] |grupa2 = [[Primijenjena psihologija|Primijenjena]] |podaci2 = <!--Abecedno:--> * [[Anomalistička psihologija|Anomalistička]] * [[Avijacijska psihologija|Avijacijska]] * [[Psihobiografija|Biografija poznatih osoba]] * [[Psihologija boja|Boja]] * [[Ergonomija]] * [[Feministička psihologija|Feministička]] * [[Forenzička psihologija|Forenzička]] * [[Fotopsihologija|Fotografija]] * [[Psihohistorija|Historija]] * [[Humanistička psihologija|Humanistička]] * [[Industrijska i organizacijska psihologija|Industrijska i organizacijska]] * [[Psihologija ishrane|Ishrana]] * [[Klinička psihologija|Klinička]] * [[Psihologija koučinga|Koučing]] * [[Kritička psihologija|Kritička]] * [[Psihologija mase|Masa]] * [[Medicinska psihologija|Medicinska]] * [[Psihologija medija|Mediji]] * [[Psihologija mira|Mir i rat]] * [[Psihologija mode|Moda]] * [[Muzička psihologija|Muzička]] * [[Pedagoška psihologija|Pedagoška]] * [[Policijska psihologija|Policijska]] * [[Politička psihologija|Politička]] * [[Potrošačko ponašanje|Potrošač]] * [[Pozitivna psihologija|Pozitivna]] * [[Pravna psihologija|Pravna]] * [[Primijenjena bihevioralna analiza]] * [[Psihometrija]] * [[Psihoterapija]] * [[Psihologija religije|Religija]] * [[Saobraćajna psihologija|Saobraćajna]] * [[Psihološko savjetovanje|Savjetovanje]] * [[Psihologija sistema|Sistemi]] * [[Spolne razlike u psihologiji|Spolne razlike]] * [[Sportska psihologija|Sport i vježbanje]] * [[Suicidologija]] * [[Svemirska psihologija|Svemirska]] * [[Školska psihologija|Školska]] * [[Psihološko testiranje|Testiranje]] * [[Psihologija umjetnosti|Umjetnost]] * [[Vojna psihologija|Vojna]] * [[Psihologija zajednice|Zajednica]] * [[Psihologija zdravlja na radu|Zdravlje na radu]] * [[Zdravstvena psihologija|Zdravstvena]] |grupa3 = [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Metodologije]] |podaci3 = <!--Abecedno:--> * [[Analiza sadržaja]] * [[Arhivsko istraživanje]] * [[Bihevioralna epigenetika]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimenti]] ** [[Eksperimenti na ljudima|na ljudima]] * [[Intervju (istraživanje)|Intervjui]] * [[Kvalitativno psihološko istraživanje|Kvalitativno istraživanje]] * [[Kvantitativno psihološko istraživanje|Kvantitativno istraživanje]] * [[Neurosnimanje]] * [[Opservacija]] * [[Psihofizika]] <!-- * [[Self-report inventory]] --> * [[Metodologija ankete|Statističke ankete]] * [[Studija slučaja]] * [[Testiranje na životinjama]] |grupa4 = Pojmovi |podaci4 = * [[Afekt (psihologija)|Afekt]] * [[Anksioznost]] * [[Emocije]] * [[Emocionalna inteligencija]] * [[Empatija]] * [[Identitet (društvene nauke)|Identitet]] * [[Inteligencija]] * [[Kazna]] * [[Klasično uslovljavanje]] * [[Konformizam]] * [[Ličnost]] * [[Nagon]] * [[Mentalni poremećaj]] * [[Mentalno zdravlje]] * [[Misao|Mišljenje]] * [[Motivacija]] * [[Navika]] * [[Nesvjesni um|Nesvjesno]] * [[Odbrambeni mehanizmi]] * [[Operantno uslovljavanje]] * [[Osjet]] * [[Pamćenje]] * [[Pažnja]] * [[Percepcija]] * [[Ponašanje]] * [[Potkrepljenje]] * [[Potreba]] * [[Predrasuda]] * [[Psihopatologija]] * [[Psihoterapija]] * [[Raspoloženje (psihologija)|Raspoloženje]] * [[Rješavanje problema]] * [[Spoznaja]] * [[Psihološki stres|Stres]] * [[Samopoštovanje]] * [[Slika o sebi]] * [[Socijalizacija]] * [[Stav (psihologija)|Stav]] * [[Stereotip]] * [[Svijest]] * [[Temperament]] * [[Učenje]] * [[Um]] * [[Zaboravljanje]] |grupa5 = [[Spisak psihologa|Psiholozi]] |podaci5 = <!-- Prema godini rođenja --> *[[Wilhelm Wundt|Wundt]]<!-- 1832. --> *[[William James|James]]<!-- 1842. --> *[[Ivan Pavlov|Pavlov]]<!-- 1849. --> *[[Sigmund Freud|Freud]]<!-- 1856. --> *[[Edward Thorndike|Thorndike]]<!-- 1874. --> *[[Carl Gustav Jung|Jung]]<!-- 1875. --> *[[John B. Watson|Watson]]<!-- 1878. --> *[[Max Wertheimer|Wertheimer]]<!-- 1880. --> *[[Clark L. Hull|Hull]]<!-- 1884. --> *[[Kurt Koffka|Koffka]]<!-- 1886. --> *[[Kurt Lewin|Lewin]]<!-- 1890. --> *[[Jean Piaget|Piaget]]<!-- 1896. --> *[[Gordon Allport|Allport]]<!-- 1897. --> *[[J. P. Guilford|Guilford]]<!-- 1897. --> *[[Carl Rogers|Rogers]]<!-- 1902. --> *[[Erik Erikson|Erikson]]<!-- 1902. --> *[[B. F. Skinner|Skinner]]<!-- 1904. --> *[[Donald O. Hebb|Hebb]]<!-- 1904. --> *[[Ernest Hilgard|Hilgard]]<!-- 1904. --> *[[Harry Harlow|Harlow]]<!-- 1905. --> *[[Raymond Cattell|Cattell]]<!-- 1905. --> *[[Abraham Maslow|Maslow]]<!-- 1908. --> *[[Neal E. Miller|N. Miller]]<!-- 1909. --> *[[Jerome Bruner|Bruner]]<!-- 1915. --> *[[Donald T. Campbell|Campbell]]<!-- 1916. --> *[[Hans Eysenck|Eysenck]]<!-- 1916. --> *[[Herbert A. Simon|Simon]]<!-- 1916. --> *[[David McClelland|McClelland]]<!-- 1917. --> *[[Urie Bronfenbrenner|Bronfenbrenner]]<!-- 1917. --> *[[Leon Festinger|Festinger]]<!-- 1919. --> *[[George Armitage Miller|G. Miller]]<!-- 1920. --> *[[Richard Lazarus|Lazarus]]<!-- 1922. --> *[[Stanley Schachter|Schachter]]<!-- 1922. --> *[[Robert Zajonc|Zajonc]]<!-- 1923. --> *[[Albert Bandura|Bandura]]<!-- 1925. --> *[[Roger Brown (psiholog)|Brown]]<!-- 1925. --> *[[Endel Tulving|Tulving]]<!-- 1927. --> *[[Lawrence Kohlberg|Kohlberg]]<!-- 1927. --> *[[Noam Chomsky|Chomsky]]<!-- 1928. --> *[[Ulric Neisser|Neisser]]<!-- 1928. --> *[[Jerome Kagan|Kagan]]<!-- 1929. --> *[[Walter Mischel|Mischel]]<!-- 1930. --> *[[Elliot Aronson|Aronson]]<!-- 1932. --> *[[Daniel Kahneman|Kahneman]]<!-- 1934. --> *[[Paul Ekman|Ekman]]<!-- 1934. --> *[[Michael Posner (psiholog)|Posner]]<!-- 1936. --> *[[Amos Tversky|Tversky]]<!-- 1937. --> *[[Bruce McEwen|McEwen]]<!-- 1938. --> *[[Larry Squire|Squire]]<!-- 1941. --> *[[Richard E. Nisbett|Nisbett]]<!-- 1941. --> *[[Martin Seligman|Seligman]]<!-- 1942. --> *[[Ed Diener|Diener]]<!-- 1946. --> *[[Shelley E. Taylor|Taylor]]<!-- 1946. --> *[[John Robert Anderson (psiholog)|Anderson]]<!-- 1947. --> *[[Ronald C. Kessler|Kessler]]<!-- 1947. --> *[[Joseph E. LeDoux|LeDoux]]<!-- 1949. --> *[[Robert Sternberg|Sternberg]]<!-- 1949. --> *[[Richard Davidson|Davidson]]<!-- 1951. --> *[[Susan Fiske|Fiske]]<!-- 1952. --> *[[Roy Baumeister|Baumeister]]<!-- 1953. --> |grupa6 = [[:Kategorija:Psihološki spiskovi|Spiskovi]] |podaci6 = * [[Spisak grana psihologije|Discipline]] * [[Hronologija psihologije|Hronologija]] * [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Istraživačke metode]] * [[Opći prikaz psihologije|Opći prikaz]] * [[Spisak psiholoških organizacija|Organizacije]] * [[Spisak psihologa|Psiholozi]] * [[Spisak psihoterapija|Psihoterapije]] * [[Spisak psiholoških škola|Škole misli]] * [[Indeks članaka o psihologiji|Teme]] * [[Opći prikaz psihološkog savjetovanja|Teme u psihološkom savjetovanju]] |ispod = * {{ikona|kategorija}} [[:Kategorija:Psihologija|Kategorija]] * {{ikona|portal}} [[Portal:Psihologija|Portal]] <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za psihologiju]]</noinclude> }} ajqbkirnzqd77az8bsgo9g9l87kk5ev 3916194 3916193 2026-08-03T08:36:12Z KWiki 9400 3916194 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Psihologija |tijeloklasa = hlist |naslov = [[Psihologija]] |naslovstil = background:#BFD7FF; |grupastil = background:#CFE1FF; |iznadstil = background:#DFEBFF; |ispodstil = background:#DFEBFF; |iznad = * [[Historija psihologije|Historija]] * [[Filozofija psihologije|Filozofija]] * [[Psiholog]] |grupa1 = [[Osnovna nauka (psihologija)|Osnovna]] |podaci1 = <!--Abecedno:--> * [[Abnormalna psihologija|Abnormalna]] * [[Afektivna neuronauka]] * [[Afektivna nauka]] * [[Bihevioralna genetika]] * [[Bihevioralna neuronauka]] * [[Biheviorizam]] * [[Diferencijalna psihologija|Diferencijalna]] * [[Ekološka psihologija|Ekološka]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimentalna]] * [[Evolucijska psihologija|Evolucijska]] * [[Geštalt psihologija|Geštalt]] * [[Ljudska inteligencija|Inteligencija]] * [[Kognitivna psihologija|Kognitivna]] / [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]] * [[Kognitivna neuronauka]] ** [[Socijalna kognitivna neuronauka|socijalna]] * [[Komparativna psihologija|Komparativna]] * [[Kulturna psihologija|Kulturna]] * [[Kvantitativna psihologija|Kvantitativna]] * [[Matematička psihologija|Matematička]] * [[Međukulturna psihologija|Međukulturna]] * [[Moralna psihologija|Moralna]] * [[Neuropsihologija]] * [[Percepcija]] * [[Psihofiziologija]] * [[Psiholingvistika]] * [[Psihologija ličnosti]] * [[Razvojna psihologija|Razvojna]] * [[Socijalna psihologija|Socijalna]] * [[Teorijska psihologija|Teorijska]] |grupa2 = [[Primijenjena psihologija|Primijenjena]] |podaci2 = <!--Abecedno:--> * [[Anomalistička psihologija|Anomalistička]] * [[Avijacijska psihologija|Avijacijska]] * [[Psihobiografija|Biografija poznatih osoba]] * [[Psihologija boja|Boja]] * [[Ergonomija]] * [[Feministička psihologija|Feministička]] * [[Forenzička psihologija|Forenzička]] * [[Fotopsihologija|Fotografija]] * [[Psihohistorija|Historija]] * [[Humanistička psihologija|Humanistička]] * [[Industrijska i organizacijska psihologija|Industrijska i organizacijska]] * [[Psihologija ishrane|Ishrana]] * [[Klinička psihologija|Klinička]] * [[Psihologija koučinga|Koučing]] * [[Kritička psihologija|Kritička]] * [[Psihologija mase|Masa]] * [[Medicinska psihologija|Medicinska]] * [[Psihologija medija|Mediji]] * [[Psihologija mira|Mir i rat]] * [[Psihologija mode|Moda]] * [[Muzička psihologija|Muzička]] * [[Pedagoška psihologija|Pedagoška]] * [[Policijska psihologija|Policijska]] * [[Politička psihologija|Politička]] * [[Potrošačko ponašanje|Potrošač]] * [[Pozitivna psihologija|Pozitivna]] * [[Pravna psihologija|Pravna]] * [[Primijenjena bihevioralna analiza]] * [[Psihometrija]] * [[Psihoterapija]] * [[Psihologija religije|Religija]] * [[Saobraćajna psihologija|Saobraćajna]] * [[Psihološko savjetovanje|Savjetovanje]] * [[Psihologija sistema|Sistemi]] * [[Spolne razlike u psihologiji|Spolne razlike]] * [[Sportska psihologija|Sport i vježbanje]] * [[Suicidologija]] * [[Svemirska psihologija|Svemirska]] * [[Školska psihologija|Školska]] * [[Psihološko testiranje|Testiranje]] * [[Psihologija umjetnosti|Umjetnost]] * [[Vojna psihologija|Vojna]] * [[Psihologija zajednice|Zajednica]] * [[Psihologija zdravlja na radu|Zdravlje na radu]] * [[Zdravstvena psihologija|Zdravstvena]] |grupa3 = [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Metodologije]] |podaci3 = <!--Abecedno:--> * [[Analiza sadržaja]] * [[Arhivsko istraživanje]] * [[Bihevioralna epigenetika]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimenti]] ** [[Eksperimenti na ljudima|na ljudima]] * [[Intervju (istraživanje)|Intervjui]] * [[Kvalitativno psihološko istraživanje|Kvalitativno istraživanje]] * [[Kvantitativno psihološko istraživanje|Kvantitativno istraživanje]] * [[Neurosnimanje]] * [[Opservacija]] * [[Psihofizika]] <!-- * [[Self-report inventory]] --> * [[Metodologija ankete|Statističke ankete]] * [[Studija slučaja]] * [[Testiranje na životinjama]] |grupa4 = Pojmovi |podaci4 = * [[Afekt (psihologija)|Afekt]] * [[Anksioznost]] * [[Emocije]] * [[Emocionalna inteligencija]] * [[Empatija]] * [[Identitet (društvene nauke)|Identitet]] * [[Inteligencija]] * [[Kazna]] * [[Klasično uvjetovanje]] * [[Konformizam]] * [[Ličnost]] * [[Nagon]] * [[Mentalni poremećaj]] * [[Mentalno zdravlje]] * [[Misao|Mišljenje]] * [[Motivacija]] * [[Navika]] * [[Nesvjesni um|Nesvjesno]] * [[Odbrambeni mehanizmi]] * [[Operantno uvjetovanje]] * [[Osjet]] * [[Pamćenje]] * [[Pažnja]] * [[Percepcija]] * [[Ponašanje]] * [[Potkrepljenje]] * [[Potreba]] * [[Predrasuda]] * [[Psihopatologija]] * [[Psihoterapija]] * [[Raspoloženje (psihologija)|Raspoloženje]] * [[Rješavanje problema]] * [[Spoznaja]] * [[Psihološki stres|Stres]] * [[Samopoštovanje]] * [[Slika o sebi]] * [[Socijalizacija]] * [[Stav (psihologija)|Stav]] * [[Stereotip]] * [[Svijest]] * [[Temperament]] * [[Učenje]] * [[Um]] * [[Zaboravljanje]] |grupa5 = [[Spisak psihologa|Psiholozi]] |podaci5 = <!-- Prema godini rođenja --> *[[Wilhelm Wundt|Wundt]]<!-- 1832. --> *[[William James|James]]<!-- 1842. --> *[[Ivan Pavlov|Pavlov]]<!-- 1849. --> *[[Sigmund Freud|Freud]]<!-- 1856. --> *[[Edward Thorndike|Thorndike]]<!-- 1874. --> *[[Carl Gustav Jung|Jung]]<!-- 1875. --> *[[John B. Watson|Watson]]<!-- 1878. --> *[[Max Wertheimer|Wertheimer]]<!-- 1880. --> *[[Clark L. Hull|Hull]]<!-- 1884. --> *[[Kurt Koffka|Koffka]]<!-- 1886. --> *[[Kurt Lewin|Lewin]]<!-- 1890. --> *[[Jean Piaget|Piaget]]<!-- 1896. --> *[[Gordon Allport|Allport]]<!-- 1897. --> *[[J. P. Guilford|Guilford]]<!-- 1897. --> *[[Carl Rogers|Rogers]]<!-- 1902. --> *[[Erik Erikson|Erikson]]<!-- 1902. --> *[[B. F. Skinner|Skinner]]<!-- 1904. --> *[[Donald O. Hebb|Hebb]]<!-- 1904. --> *[[Ernest Hilgard|Hilgard]]<!-- 1904. --> *[[Harry Harlow|Harlow]]<!-- 1905. --> *[[Raymond Cattell|Cattell]]<!-- 1905. --> *[[Abraham Maslow|Maslow]]<!-- 1908. --> *[[Neal E. Miller|N. Miller]]<!-- 1909. --> *[[Jerome Bruner|Bruner]]<!-- 1915. --> *[[Donald T. Campbell|Campbell]]<!-- 1916. --> *[[Hans Eysenck|Eysenck]]<!-- 1916. --> *[[Herbert A. Simon|Simon]]<!-- 1916. --> *[[David McClelland|McClelland]]<!-- 1917. --> *[[Urie Bronfenbrenner|Bronfenbrenner]]<!-- 1917. --> *[[Leon Festinger|Festinger]]<!-- 1919. --> *[[George Armitage Miller|G. Miller]]<!-- 1920. --> *[[Richard Lazarus|Lazarus]]<!-- 1922. --> *[[Stanley Schachter|Schachter]]<!-- 1922. --> *[[Robert Zajonc|Zajonc]]<!-- 1923. --> *[[Albert Bandura|Bandura]]<!-- 1925. --> *[[Roger Brown (psiholog)|Brown]]<!-- 1925. --> *[[Endel Tulving|Tulving]]<!-- 1927. --> *[[Lawrence Kohlberg|Kohlberg]]<!-- 1927. --> *[[Noam Chomsky|Chomsky]]<!-- 1928. --> *[[Ulric Neisser|Neisser]]<!-- 1928. --> *[[Jerome Kagan|Kagan]]<!-- 1929. --> *[[Walter Mischel|Mischel]]<!-- 1930. --> *[[Elliot Aronson|Aronson]]<!-- 1932. --> *[[Daniel Kahneman|Kahneman]]<!-- 1934. --> *[[Paul Ekman|Ekman]]<!-- 1934. --> *[[Michael Posner (psiholog)|Posner]]<!-- 1936. --> *[[Amos Tversky|Tversky]]<!-- 1937. --> *[[Bruce McEwen|McEwen]]<!-- 1938. --> *[[Larry Squire|Squire]]<!-- 1941. --> *[[Richard E. Nisbett|Nisbett]]<!-- 1941. --> *[[Martin Seligman|Seligman]]<!-- 1942. --> *[[Ed Diener|Diener]]<!-- 1946. --> *[[Shelley E. Taylor|Taylor]]<!-- 1946. --> *[[John Robert Anderson (psiholog)|Anderson]]<!-- 1947. --> *[[Ronald C. Kessler|Kessler]]<!-- 1947. --> *[[Joseph E. LeDoux|LeDoux]]<!-- 1949. --> *[[Robert Sternberg|Sternberg]]<!-- 1949. --> *[[Richard Davidson|Davidson]]<!-- 1951. --> *[[Susan Fiske|Fiske]]<!-- 1952. --> *[[Roy Baumeister|Baumeister]]<!-- 1953. --> |grupa6 = [[:Kategorija:Psihološki spiskovi|Spiskovi]] |podaci6 = * [[Spisak grana psihologije|Discipline]] * [[Hronologija psihologije|Hronologija]] * [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Istraživačke metode]] * [[Opći prikaz psihologije|Opći prikaz]] * [[Spisak psiholoških organizacija|Organizacije]] * [[Spisak psihologa|Psiholozi]] * [[Spisak psihoterapija|Psihoterapije]] * [[Spisak psiholoških škola|Škole misli]] * [[Indeks članaka o psihologiji|Teme]] * [[Opći prikaz psihološkog savjetovanja|Teme u psihološkom savjetovanju]] |ispod = * {{ikona|kategorija}} [[:Kategorija:Psihologija|Kategorija]] * {{ikona|portal}} [[Portal:Psihologija|Portal]] <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za psihologiju]]</noinclude> }} dmq9yac6jhu90awf52z0bjzb2sq8k3q 3916195 3916194 2026-08-03T08:37:22Z KWiki 9400 3916195 wikitext text/x-wiki {{Navkutija |ime = Psihologija |tijeloklasa = hlist |naslov = [[Psihologija]] |naslovstil = background:#BFD7FF; |grupastil = background:#CFE1FF; |iznadstil = background:#DFEBFF; |ispodstil = background:#DFEBFF; |iznad = * [[Historija psihologije|Historija]] * [[Filozofija psihologije|Filozofija]] * [[Psiholog]] |grupa1 = [[Osnovna nauka (psihologija)|Osnovna]] |podaci1 = <!--Abecedno:--> * [[Abnormalna psihologija|Abnormalna]] * [[Afektivna neuronauka]] * [[Afektivna nauka]] * [[Bihevioralna genetika]] * [[Bihevioralna neuronauka]] * [[Biheviorizam]] * [[Diferencijalna psihologija|Diferencijalna]] * [[Ekološka psihologija|Ekološka]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimentalna]] * [[Evolucijska psihologija|Evolucijska]] * [[Geštalt psihologija|Geštalt]] * [[Ljudska inteligencija|Inteligencija]] * [[Kognitivna psihologija|Kognitivna]] / [[Kognitivizam (psihologija)|Kognitivizam]] * [[Kognitivna neuronauka]] ** [[Socijalna kognitivna neuronauka|socijalna]] * [[Komparativna psihologija|Komparativna]] * [[Kulturna psihologija|Kulturna]] * [[Kvantitativna psihologija|Kvantitativna]] * [[Matematička psihologija|Matematička]] * [[Međukulturna psihologija|Međukulturna]] * [[Moralna psihologija|Moralna]] * [[Neuropsihologija]] * [[Percepcija]] * [[Psihofiziologija]] * [[Psiholingvistika]] * [[Psihologija ličnosti]] * [[Razvojna psihologija|Razvojna]] * [[Socijalna psihologija|Socijalna]] * [[Teorijska psihologija|Teorijska]] |grupa2 = [[Primijenjena psihologija|Primijenjena]] |podaci2 = <!--Abecedno:--> * [[Anomalistička psihologija|Anomalistička]] * [[Avijacijska psihologija|Avijacijska]] * [[Psihobiografija|Biografija poznatih osoba]] * [[Psihologija boja|Boja]] * [[Ergonomija]] * [[Feministička psihologija|Feministička]] * [[Forenzička psihologija|Forenzička]] * [[Fotopsihologija|Fotografija]] * [[Psihohistorija|Historija]] * [[Humanistička psihologija|Humanistička]] * [[Industrijska i organizacijska psihologija|Industrijska i organizacijska]] * [[Psihologija ishrane|Ishrana]] * [[Klinička psihologija|Klinička]] * [[Psihologija koučinga|Koučing]] * [[Kritička psihologija|Kritička]] * [[Psihologija mase|Masa]] * [[Medicinska psihologija|Medicinska]] * [[Psihologija medija|Mediji]] * [[Psihologija mira|Mir i rat]] * [[Psihologija mode|Moda]] * [[Muzička psihologija|Muzička]] * [[Pedagoška psihologija|Pedagoška]] * [[Policijska psihologija|Policijska]] * [[Politička psihologija|Politička]] * [[Potrošačko ponašanje|Potrošač]] * [[Pozitivna psihologija|Pozitivna]] * [[Pravna psihologija|Pravna]] * [[Primijenjena bihevioralna analiza]] * [[Psihometrija]] * [[Psihoterapija]] * [[Psihologija religije|Religija]] * [[Saobraćajna psihologija|Saobraćajna]] * [[Psihološko savjetovanje|Savjetovanje]] * [[Psihologija sistema|Sistemi]] * [[Spolne razlike u psihologiji|Spolne razlike]] * [[Sportska psihologija|Sport i vježbanje]] * [[Suicidologija]] * [[Svemirska psihologija|Svemirska]] * [[Školska psihologija|Školska]] * [[Psihološko testiranje|Testiranje]] * [[Psihologija umjetnosti|Umjetnost]] * [[Vojna psihologija|Vojna]] * [[Psihologija zajednice|Zajednica]] * [[Psihologija zdravlja na radu|Zdravlje na radu]] * [[Zdravstvena psihologija|Zdravstvena]] |grupa3 = [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Metodologije]] |podaci3 = <!--Abecedno:--> * [[Analiza sadržaja]] * [[Arhivsko istraživanje]] * [[Bihevioralna epigenetika]] * [[Eksperimentalna psihologija|Eksperimenti]] ** [[Eksperimenti na ljudima|na ljudima]] * [[Intervju (istraživanje)|Intervjui]] * [[Kvalitativno psihološko istraživanje|Kvalitativno istraživanje]] * [[Kvantitativno psihološko istraživanje|Kvantitativno istraživanje]] * [[Neurosnimanje]] * [[Opservacija]] * [[Psihofizika]] <!-- * [[Self-report inventory]] --> * [[Metodologija ankete|Statističke ankete]] * [[Studija slučaja]] * [[Testiranje na životinjama]] |grupa4 = Pojmovi |podaci4 = <!-- Abecedno --> * [[Afekt (psihologija)|Afekt]] * [[Anksioznost]] * [[Emocije]] * [[Emocionalna inteligencija]] * [[Empatija]] * [[Identitet (društvene nauke)|Identitet]] * [[Inteligencija]] * [[Kazna]] * [[Klasično uvjetovanje]] * [[Konformizam]] * [[Ličnost]] * [[Mentalni poremećaj]] * [[Mentalno zdravlje]] * [[Misao|Mišljenje]] * [[Motivacija]] * [[Nagon]] * [[Navika]] * [[Nesvjesni um|Nesvjesno]] * [[Odbrambeni mehanizmi]] * [[Operantno uvjetovanje]] * [[Osjet]] * [[Pamćenje]] * [[Pažnja]] * [[Percepcija]] * [[Ponašanje]] * [[Potkrepljenje]] * [[Potreba]] * [[Predrasuda]] * [[Psihopatologija]] * [[Psihoterapija]] * [[Raspoloženje (psihologija)|Raspoloženje]] * [[Rješavanje problema]] * [[Spoznaja]] * [[Psihološki stres|Stres]] * [[Samopoštovanje]] * [[Slika o sebi]] * [[Socijalizacija]] * [[Stav (psihologija)|Stav]] * [[Stereotip]] * [[Svijest]] * [[Temperament]] * [[Učenje]] * [[Um]] * [[Zaboravljanje]] |grupa5 = [[Spisak psihologa|Psiholozi]] |podaci5 = <!-- Prema godini rođenja --> *[[Wilhelm Wundt|Wundt]]<!-- 1832. --> *[[William James|James]]<!-- 1842. --> *[[Ivan Pavlov|Pavlov]]<!-- 1849. --> *[[Sigmund Freud|Freud]]<!-- 1856. --> *[[Edward Thorndike|Thorndike]]<!-- 1874. --> *[[Carl Gustav Jung|Jung]]<!-- 1875. --> *[[John B. Watson|Watson]]<!-- 1878. --> *[[Max Wertheimer|Wertheimer]]<!-- 1880. --> *[[Clark L. Hull|Hull]]<!-- 1884. --> *[[Kurt Koffka|Koffka]]<!-- 1886. --> *[[Kurt Lewin|Lewin]]<!-- 1890. --> *[[Jean Piaget|Piaget]]<!-- 1896. --> *[[Gordon Allport|Allport]]<!-- 1897. --> *[[J. P. Guilford|Guilford]]<!-- 1897. --> *[[Carl Rogers|Rogers]]<!-- 1902. --> *[[Erik Erikson|Erikson]]<!-- 1902. --> *[[B. F. Skinner|Skinner]]<!-- 1904. --> *[[Donald O. Hebb|Hebb]]<!-- 1904. --> *[[Ernest Hilgard|Hilgard]]<!-- 1904. --> *[[Harry Harlow|Harlow]]<!-- 1905. --> *[[Raymond Cattell|Cattell]]<!-- 1905. --> *[[Abraham Maslow|Maslow]]<!-- 1908. --> *[[Neal E. Miller|N. Miller]]<!-- 1909. --> *[[Jerome Bruner|Bruner]]<!-- 1915. --> *[[Donald T. Campbell|Campbell]]<!-- 1916. --> *[[Hans Eysenck|Eysenck]]<!-- 1916. --> *[[Herbert A. Simon|Simon]]<!-- 1916. --> *[[David McClelland|McClelland]]<!-- 1917. --> *[[Urie Bronfenbrenner|Bronfenbrenner]]<!-- 1917. --> *[[Leon Festinger|Festinger]]<!-- 1919. --> *[[George Armitage Miller|G. Miller]]<!-- 1920. --> *[[Richard Lazarus|Lazarus]]<!-- 1922. --> *[[Stanley Schachter|Schachter]]<!-- 1922. --> *[[Robert Zajonc|Zajonc]]<!-- 1923. --> *[[Albert Bandura|Bandura]]<!-- 1925. --> *[[Roger Brown (psiholog)|Brown]]<!-- 1925. --> *[[Endel Tulving|Tulving]]<!-- 1927. --> *[[Lawrence Kohlberg|Kohlberg]]<!-- 1927. --> *[[Noam Chomsky|Chomsky]]<!-- 1928. --> *[[Ulric Neisser|Neisser]]<!-- 1928. --> *[[Jerome Kagan|Kagan]]<!-- 1929. --> *[[Walter Mischel|Mischel]]<!-- 1930. --> *[[Elliot Aronson|Aronson]]<!-- 1932. --> *[[Daniel Kahneman|Kahneman]]<!-- 1934. --> *[[Paul Ekman|Ekman]]<!-- 1934. --> *[[Michael Posner (psiholog)|Posner]]<!-- 1936. --> *[[Amos Tversky|Tversky]]<!-- 1937. --> *[[Bruce McEwen|McEwen]]<!-- 1938. --> *[[Larry Squire|Squire]]<!-- 1941. --> *[[Richard E. Nisbett|Nisbett]]<!-- 1941. --> *[[Martin Seligman|Seligman]]<!-- 1942. --> *[[Ed Diener|Diener]]<!-- 1946. --> *[[Shelley E. Taylor|Taylor]]<!-- 1946. --> *[[John Robert Anderson (psiholog)|Anderson]]<!-- 1947. --> *[[Ronald C. Kessler|Kessler]]<!-- 1947. --> *[[Joseph E. LeDoux|LeDoux]]<!-- 1949. --> *[[Robert Sternberg|Sternberg]]<!-- 1949. --> *[[Richard Davidson|Davidson]]<!-- 1951. --> *[[Susan Fiske|Fiske]]<!-- 1952. --> *[[Roy Baumeister|Baumeister]]<!-- 1953. --> |grupa6 = [[:Kategorija:Psihološki spiskovi|Spiskovi]] |podaci6 = * [[Spisak grana psihologije|Discipline]] * [[Hronologija psihologije|Hronologija]] * [[Spisak istraživačkih metoda u psihologiji|Istraživačke metode]] * [[Opći prikaz psihologije|Opći prikaz]] * [[Spisak psiholoških organizacija|Organizacije]] * [[Spisak psihologa|Psiholozi]] * [[Spisak psihoterapija|Psihoterapije]] * [[Spisak psiholoških škola|Škole misli]] * [[Indeks članaka o psihologiji|Teme]] * [[Opći prikaz psihološkog savjetovanja|Teme u psihološkom savjetovanju]] |ispod = * {{ikona|kategorija}} [[:Kategorija:Psihologija|Kategorija]] * {{ikona|portal}} [[Portal:Psihologija|Portal]] <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za psihologiju]]</noinclude> }} if0uumdv7y5bg553dhsoa9vf0atpft5 0 532997 3916192 3844554 2026-08-03T08:33:21Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916192 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Dubravka Kovjanić | slika = La Strada - premijera 01.JPG | alt_slike = | opis = Dragan Vujić i Dubravka Kovjanić na premijeri predstave "La Strada" | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1979|10|5}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = [[Glumac|glumica]] | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = }} '''Dubravka Kovjanić''' ([[Beograd]], 5. oktobar 1979) jest [[srbija]]nska pozorišna, televizijska, filmska [[Glumac|glumica]]. == Biografija == Rođena u Beogradu 5. oktobra 1979. Glumu je diplomirala na [[Akademija umjetnosti u Novom Sadu|Akademiji umjetnosti u Novom Sadu]] u klasi profesora Bore Draškovića. Igrala je u [[Jugoslovensko dramsko pozorište|Jugoslovenskom dramskom pozorištu]], [[Zvezdara teatar|Zvezdara teatru]], Madlenijanumu, [[Narodno pozorište Sombor|Narodnom pozorištu Sombor]], [[Narodno pozorište Kruševac|Narodnom pozorištu Kruševac]], [[Beogradsko dramsko pozorište|Beogradskom dramskom pozorištu]], [[Pozorište "Duško Radović"|Pozorištu "Duško Radović"]], [[Pozorište na Terazijama|Pozorištu na Terazijama]], [[Bitef teatar|Bitef teatru]].<ref>{{Cite web|url=http://jdp.rs/umetnici/kovjani%C4%87-dubravka/|title=Dubravka Kovjanić|access-date=8. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20181109164539/http://jdp.rs/umetnici/kovjani%C4%87-dubravka/|archive-date=1. 10. 2013|url-status=dead|website=Jugoslovensko dramsko pozorište}}</ref> Također se bavila i sinhronizacijom animiranih i igranih filmova i serija za studio Prizor. == Nagrade i priznanja == * Nagrada Ardalion za najbolju mladu glumicu i Nagrada "Avdo Mujčinović" na IX Jugoslovenskom pozorišnom festivalu<ref>{{cite web|url=http://www.jpf.uzickopozoriste.rs/index.php/nagrade/izvestaji-sa-svih-festivala/item/19-ix-festival-2004|title=IX festival|website=Народно позориште Ужице|year=2004|accessdate=20. 8. 2022}}</ref> * Nagrada za najbolju mladu glumicu na 34. Danima komedije<ref>{{cite news|url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2005/03/28/srpski/K05032703.shtml|title=Kruševljanima najviše nagrada|last=Gligorijević|first=Z.|publisher=Glas javnosti|date=28. 3. 2005|accessdate=20. 8. 2022}}{{Mrtav link}}</ref>{{sfn|Ђорђевић|2013|p=69}} * Nagrada publike na Glumačkim svečanostima "Milivoje Živanović" 2005.{{sfn|Пенчић Пољански|2012|p=139}} * Nagrada za glumu na 41. Festivalu pozorišta Srbije "Joakim Vujić" u Kragujevcu, 2005.{{sfn|Пенчић Пољански|2015|p=69}} * Nagrada iz fonda "Darinka Dara Čalenić" za najbolju mladu glumicu na 50. Sterijinom pozorju<ref>{{cite news|url=https://www.novosti.rs/вести/култура.487.html:170540-Bez-najbolje|title=Bez najbolje|last=V.|first=Sl.|publisher=[[Večernje novosti]]|date=4. 6. 2005|accessdate=20. 8. 2022}}</ref><ref>{{cite news|url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2005/06/06/srpski/K05060505.shtml|title=Zavesa je pala i na 50. Sterijino pozorje|last=K|first=R.|publisher=Glas javnosti|date=6. 6. 2005|accessdate=20. 8. 2022}}{{Mrtav link}}</ref> * Diploma za glumačko ostvarenje u ulozi Jane na Joakimfestu u Kragujevcu{{sfn|Годишњак 29|2008|p=181—182}} == Filmografija == {| class="wikitable" !Godina !Naziv !Uloga |- |2003. |''[[Lisice (serija)|Lisice]]'' <small>(serija)</small> |Anja |- |2004. |''[[Jelena (serija)|Jelena]]'' <small>(serija)</small> |Djevojka |- |2004-2006. |''[[Stižu dolari]]'' <small>(serija)</small> |Maja Ljutić |- |2007. |''[[Edina (film)|Edina]]'' <small>(kratki film)</small> |Edina |- |2008. |''[[Poslednji trenutak večnosti]]'' <small>(kratki film)</small> |Dunja |- |2009. |''[[Čekaj me, ja sigurno neću doći]]'' |Maturantkinja |- |2010. |''[[Žena sa slomljenim nosem]]'' |Milica |- |2011. |''[[Miris kiše na Balkanu]]'' <small>(serija)</small> |Marica |- |2011-2012. |''[[Nepobedivo srce]]'' <small>(serija)</small> |Mila |- |2012. |''[[Dont brejk maj turbofolk hart]]'' <small>(kratki film)</small> | |- |2012. |''[[Ako ikada jedne noći bilo kad]]'' <small>(kratki film)</small> | |- |2014. |''[[Mrak (film)|Mrak]]'' <small>(kratki film)</small> |Nela |- |2015. |''[[Urgentni centar (serija)|Urgentni centar]]'' <small>(serija)</small> |Nataša Bajić |- |2015. |''[[Paradigm (film)|Paradigm]]'' <small>(kratki film)</small> | |- |2015. |''[[Otadžbina (film)|Otadžbina]]'' |Suzana |- |2017. |''[[Kamen u ruci]]'' <small>(kratki film)</small> |Biljana |- |2018. |''[[Zlogonje (film)|Zlogonje]]'' |Tanja |- |2018. |''[[Strano telo (film)|Strano telo]]'' <small>(kratki film)</small> | |- |2018. |''[[Jutro će promeniti sve]]'' <small>(serija)</small> |Dunja |- |2018. |''[[Koreni (serija)|Koreni]]'' <small>(serija)</small> |Anđa |- |2018. |''[[Asimetrija (serija)|Asimetrija]]'' |Lolina mama |- |2019. |''[[Žmurke]]'' <small>(serija)</small> |Majka Darinka |- |2019. |''[[Aleksandra (serija)|Aleksandra]]'' |Dubravka |- |2020. |''[[Tajkun (serija)|Tajkun]]'' <small>(serija)</small> |Lidija Božović |- |2020-2022. |''[[Močvara (serija)|Močvara]]'' <small>(serija)</small> |Nina |- |2021. |''[[Porodica (serija)|Porodica]]'' <small>(serija)</small> |Ljilja |- |2021. |''[[Kelti (serija)|Kelti]]'' |Marijana |- |2021. |''[[Posle zime]]'' |Nada |- |2021-2023. |''[[Branilac (serija)|Branilac]]'' <small>(serija)</small> |Danica Gajić / Vladislava |- |2021. |''[[Nečista krv (serija)|Nečista krv]]'' <small>(serija)</small> |Tašana starija |- |2022. |''[[Usekovanje]]'' |Nena |- |2023. |''[[Sunce mamino]]'' |Službenica |- |2024. |''[[V efekat]]'' <small>(serija)</small> |Tina |} == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{Cite book|ref={{harvid|Волк|2006}}|last=Volk|first=Petar|title=Između kraja i početka: pozorišni život u Srbiji od 1986. do 2005|url=http://teatroslov.mpus.org.rs/prikaziPDF.php?id=280|year=2006|work=[[Muzej pozorišne umjetnosti]]|publisher=Piblish, Beograd|isbn=86-80629-40-5}} * {{Cite book|ref={{harvid|Пашић|2007}}|last=Pašić|first=Feliks|title=Beogradsko dramsko pozorište 1947-2007|url=|year=2007|work=[[Neogradsko dramsko pozorište]]|publisher=Rotografika - Subotica|isbn=978-86-909817-0-0}} * {{Cite book|ref={{harvid|Пенчић Пољански|2012}}|last=Penčić Poljanski|first=Dejan|author-link=Dejan Penčić Poljanski|title=Egon Savin|url=https://www.snp.org.rs/wp-content/uploads/2020/08/Knjiga-Egon-Savin-SCREEN.pdf|year=2012|work=[[Srpsko narodno pozorište]]|location=[[Novi Sad]]|isbn=978-86-80951-28-7|access-date=20. 8. 2022|archive-date=26. 9. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220926154434/https://www.snp.org.rs/wp-content/uploads/2020/08/Knjiga-Egon-Savin-SCREEN.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Ђорђевић|2013}}|last=Đorđević|first=Živorad|title=Festival Dani komedije — 40 godina|url=https://www.yumpu.com/xx/document/view/16495924/knjiga-dani-komedije-jagodina|year=2013|location=[[Jagodina]]|isbn=978-86-916425-0-1}} * {{Cite book|ref={{harvid|Пенчић Пољански|2015}}|last=Penčić Poljanski|first=Dejan|title=50 godina Joakima|url=http://www.zajednicapozorista.org.rs/images/Monografija-50-godina-Joakima.pdf|year=2015|work=Zajednica profesionalnih pozorišta Srbije|access-date=7. 4. 2026|archive-date=23. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260423074625/http://www.zajednicapozorista.org.rs/images/Monografija-50-godina-Joakima.pdf|url-status=dead}} * {{Cite book|ref={{harvid|Јовић|2016}}|last=Jović|first=Dušan|title=70 godina profesionalnog pozorišta|url=|year=2016|publisher=[[Narodno pozorište Sombor]]|isbn=978-86-80076-05-8}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 28|2007}}|year=2007|title=Godišnjak pozorišta Srbije i Crne Gore 2005/2006.|publisher=[[Sterijino pozorje]]|volume=28|location=Novi Sad|id=|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2005-06.pdf|format=PDF|last=Levakov|first=Biljana|last2=Kerenac|first2=Vesna|last3=Vračar|first3=Milan [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=18. 4. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230418145539/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2005-06.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 29|2008}}|year=2008|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2006/2007.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=29|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2006-07.pdf|format=PDF|last=Levakov|first=Biljana [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=20. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230520233053/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2006-07.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 31|2010}}|year=2010|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2008/2009.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=31|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2008-09.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Mirjana|last2=Kerenac|first2=Vesna [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=21. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230521005722/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2008-09.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 32|2011}}|year=2011|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2009/2010.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=32|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2009-10.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Nina|last2=Kerenac|first2=Vesna [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=28. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240328105232/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2009-10.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 33|2012}}|year=2012|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2010/2011.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=33|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2010-11.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Nina|last2=Kerenac|first2=Vesna [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=20. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230520231406/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2010-11.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 34|2013}}|year=2013|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2011/2012.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=34|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2011-12.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Nina|last2=Kerenac|first2=Vesna [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=21. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230521012405/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2011-12.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 35|2014}}|year=2014|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2012/2013.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=35|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2012-13.pdf|format=PDF|last=Kerenac|first=Vesna [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=14. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240714134344/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2012-13.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 36|2015}}|year=2015|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2013/2014.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=36|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2013-14.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=18. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240718055505/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2013-14.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 37|2016}}|year=2016|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2014/2015.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=37|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2014-15.pdf|format=PDF|last=Markovinović|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=20. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230520230608/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2014-15.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 39|2018}}|year=2018|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2016/2017.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=39|location=Novi Sad|url=http://pozorje.org.rs/wp-content/uploads/2021/03/godisnjak-2018-2-3.pdf|format=PDF|last=Markovinović Šolajić|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav|last3=Kolarić|first3=Aleksandra [ur.]}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 40|2019}}|year=2019|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2017/2018.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=40|location=Novi Sad|url=http://pozorje.org.rs/wp-content/uploads/2021/03/godinjak-2017-18.pdf|format=PDF|last=Markovinović Šolajić|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav [ur.]}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 41|2020}}|year=2020|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2018/2019.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=41|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2018-19.pdf|format=PDF|last=Markovinović Šolajić|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav [ur.]|access-date=20. 8. 2022|archive-date=26. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220726031243/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2018-19.pdf|url-status=}} * {{Cite book|ref={{harvid|Годишњак 43|2022}}|year=2022|title=Godišnjak pozorišta Srbije 2020/2021.|publisher=Sterijino pozorje|id=|volume=43|location=Novi Sad|url=https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2020-21_5.pdf|format=PDF|last=Markovinović Šolajić|first=Nina|last2=Baštić|first2=Tomislav|last3=Vitasović|first3=Milena [ur.]|access-date=2. 3. 2024|archive-date=9. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231109222843/https://pozorje.org.rs/godisnjak-media/godisnjak_2020-21_5.pdf|url-status=}} == Vanjski linkovi == *{{imdb name|id=1464344|name=Dubravka Kovjanić}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kovjanić, Dubravka}} [[Kategorija:Rođeni 1979.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanske glumice]] oyp1erglq0d2y4a1kcd5js9wskelpyt 0 533032 3916031 3828646 2026-08-02T17:22:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916031 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Anna Brigadere | puno_ime = Anna Brigadere | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1861|10|1}} | mjesto_rođenja = [[Tērvete]], [[Rusko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1933|6|25|1861|10|1}} | mjesto_smrti = [[Tērvete]], [[Latvija]] | zanimanje = [[književnica]], [[dramaturg]]inja i [[pjesnikinja]] | jezik = [[latvijski jezik|latvijski]] | nacionalnost = [[Latvijci|Latvijka]] | poznata_djela = ''Sprīdītis'', ''Princese Gundega un karalis Brusubārda'', ''Maija un Paija'', ''Dievs. Daba. Darbs'' }} '''Anna Brigadere''' ([[Tērvete]], 1. oktobar 1861 – Tērvete, 25. juni 1933) bila je [[Latvija|latvijska]] [[književnica]], [[dramaturg]]inja i [[pjesnikinja]]. Smatra se jednom od najznačajnijih autorica u [[latvijska književnost|latvijskoj književnosti]], naročito po bajkovitim dramskim djelima i autobiografskoj prozi.<ref name="Enciklopedija">{{cite web |title=Anna Brigadere |url=https://enciklopedija.lv/skirklis/105653-Anna-Brigadere |website=Latvijas Enciklopēdija |language=lv |access-date=7. 4. 2026}}</ref><ref name="LatLit">{{cite web |title=Anna Brigadere |url=https://latvianliterature.lv/en/writers/113 |website=Latvian Literature |language=en |access-date=7. 4. 2026 |archive-date=9. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260409011123/https://latvianliterature.lv/en/writers/113 |url-status=dead }}</ref> [[File:TerveteSpriditisLutausis.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:TerveteSpriditisLutausis.jpg|lijevo|mini|Sprīdītis svira flautu kako bi natjerao Lutausisa na ples (skulpture u Nacionalnom parku Tērvete)]] Prvu pripovijetku, ''Slimnīcā'' (''U bolnici''), napisala je oko 1893, a objavljena je 1896. Od 1897. posvetila se književnom radu, kada joj je objavljena i prva knjiga ''Vecā Karlīne'' (''Stara Karlīne'').<ref name="LatLit" /> Širu popularnost stekla je dramskom bajkom ''Sprīdītis'', napisanom za Latvijsko pozorište u Rigi i prvi put izvedenom 1903.<ref name="LatLit" /> Među njenim poznatim djelima nalaze se i ''Princese Gundega un karalis Brusubārda'' (''Princeza Gundega i kralj Brusubārda''), ''Maija un Paija'' te ''Lolitas brīnumputns'' (''Lolitina čudesna ptica'').<ref name="Enciklopedija" /> Važan dio njenog opusa čini autobiografska trilogija: ''Dievs. Daba. Darbs'' (''Bog. Priroda. Rad'', 1926), ''Skarbos vējos'' (''U surovim vjetrovima'', 1930) i ''Akmens sprostā'' (''U kamenom kavezu'', 1933). Ova djela ubrajaju se među najznačajnija ostvarenja njene književne karijere.<ref name="Enciklopedija" /><ref name="LatLit" /> [[File:Anna_Brigadere_House_Spridisi_Tervete.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Anna_Brigadere_House_Spridisi_Tervete.jpg|mini|Memorijal Anna Brigadere u Tērveteu, Latvija]] Brigadere zauzima važno mjesto u historiji latvijske književnosti kao autorica koja je spojila elemente bajke, realizma i autobiografske proze te snažno utjecala na razvoj latvijske dječije i dramske književnosti.<ref name="Enciklopedija" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Brigadere, Anna}} [[Kategorija:Rođeni 1861.]] [[Kategorija:Umrli 1933.]] [[Kategorija:Latvijski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Tērvete]] drorayiejgxeeqyrnkz9lnyjazl6k8r 0 533143 3916004 3831020 2026-08-02T14:50:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916004 wikitext text/x-wiki {{Infokutija proizvod | naziv = Adidas Trionda | slika = Trionda (cropped).jpg | slika_veličina = 200px | slika_opis = | vrsta = [[Nogometna lopta]] | izumitelj = | početak = 2. oktobar 2025. | proizvođač = [[Adidas]] | dostupnost = | trenutni_dobavljač = [[Forward Sports]] | posljednja_god_proizvodnje = 2025. | modeli = | slogan = | veb-sajt = | bilješke = }} '''Adidas Trionda''' službena je [[nogomet]]na lopta [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026]], koje zajednički organiziraju [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Američke Države]]. Proizvela ju je njemačka kompanija [[Adidas]], a službeno je predstavljena 2. oktobra 2025.<ref name="FIFA-launch">{{cite web |title=The FIFA World Cup 26's Official Match Ball: TRIONDA |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/official-match-ball-trionda |website=FIFA |access-date=9. 4. 2026}}</ref><ref name="FIFA-release">{{cite web |title=FIFA celebrates launch of Official Match Ball of FIFA World Cup 26™: TRIONDA |url=https://inside.fifa.com/organisation/media-releases/fifa-celebrates-launch-official-match-ball-world-cup-26-trionda |website=FIFA |date=2. 10. 2025 |access-date=9. 4. 2026}}</ref> Lopta je razvijena kao vizuelni i tehnički simbol prvenstva s tri domaćina, a Adidas ju je predstavio kao svoju 15. službenu loptu za muško svjetsko prvenstvo u organizaciji FIFA-e.<ref name="adidas-news">{{cite web |title=adidas introduced TRIONDA at landmark events in New York, Toronto and Mexico City, with World Cup legends |url=https://news.adidas.com/football/adidas-introduced-trionda-at-landmark-events-in-new-york--toronto-and-mexico-city--with-world-cup-le/s/6c65a1df-b2b8-4869-83a9-6dd1f076d918 |website=adidas News |date=3. 10. 2025 |access-date=9. 4. 2026}}</ref> == Naziv i predstavljanje == Naziv ''Trionda'' povezuje element ''tri'', kao oznaku za tri zemlje domaćina, i riječ ''onda'' koja znači val.<ref name="FIFA-release" /><ref name="FIFA-history">{{cite web |title=The history of World Cup match balls |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/articles/ball-balls-history |website=FIFA |date=1. 10. 2025 |access-date=9. 4. 2026}}</ref> FIFA i Adidas predstavili su loptu na promotivnim događajima u [[New York]]u, [[Toronto|Torontu]] i [[Ciudad de México|Ciudad de Méxicu]], naglašavajući zajedničko domaćinstvo prvenstva 2026.<ref name="FIFA-release" /><ref name="adidas-news" /> Prema FIFA-inim i Adidasovim opisima, dizajn lopte inspiriran je pojavom ''la ola'', odnosno talasastim kretanjem publike na stadionima, što je pretočeno u valovitu geometriju panela.<ref name="FIFA-release" /><ref name="adidas-campaign">{{cite web |title=FIFA World Cup 26™ Trionda balls |url=https://www.adidas.com/us/go/campaign/trionda |website=adidas |access-date=9. 4. 2026}}</ref> == Dizajn i tehnologija == Trionda ima konstrukciju od četiri panela, što FIFA opisuje kao novo rješenje s dubokim spojevima radi ravnomjernijeg otpora zraka i stabilnijeg leta lopte.<ref name="FIFA-release" /><ref name="FIFA-ball">{{cite web |title=TRIONDA – FIFA World Cup 2026™ Official Match Ball |url=https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/official-match-ball |website=FIFA |access-date=9. 4. 2026}}</ref> Površina je teksturirana i ima utisnute detalje radi boljeg prianjanja i kontrole, posebno u vlažnim uvjetima.<ref name="FIFA-release" /><ref name="FIFA-store">{{cite web |title=FIFA World Cup 26™ adidas Trionda Pro Football |url=https://store.fifa.com/product/fifa-world-cup-26-adidas-trionda-pro-football |website=FIFA Store |access-date=9. 4. 2026 |archive-date=16. 2. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260216062309/https://store.fifa.com/product/fifa-world-cup-26-adidas-trionda-pro-football |url-status=dead }}</ref> Lopta sadrži i ugrađeni senzor pokreta od 500 [[Herc|Hz]], koji u stvarnom vremenu šalje podatke sistemu [[VAR]] i pomaže pri donošenju odluka, uključujući situacije [[ofsajd]]a.<ref name="FIFA-release" /><ref name="FIFA-ball" /> Dizajnersko rješenje lopte zasnovano je na crvenoj, zelenoj i plavoj boji kao aluziji na tri zemlje domaćina.<ref name="FIFA-release" /> Na lopti se nalaze i simboli povezani s domaćinima: [[javorov list]] za Kanadu, [[orao]] za Meksiko i [[Petokraka zvijezda|zvijezda]] za Sjedinjene Američke Države, dok zlatni detalji upućuju na trofej Svjetskog prvenstva.<ref name="FIFA-release" /><ref name="adidas-campaign" /> == Reference == {{Refspisak}} {{FIFA SP 2026.}} {{Lopte na nogometnim mundijalima}} {{Adidas}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Trionda, Adidas}} [[Kategorija:Adidas]] [[Kategorija:Adidasove nogometne lopte]] [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] [[Kategorija:Proizvodi uvedeni 2025.]] exk7pjqbdf331xmaa5o0mfmjjv8dwrk 0 533165 3916029 3898195 2026-08-02T17:13:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916029 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zanimanje | naslov = Anesteziolog | slika =[[Datoteka:Physician_anesthesiologist.jpg|250px]] | opis_slike = Anesteziolog kontrolira pacijentove disajne puteve dok uvodi anesteziju | tip = [[Medicinska specijalnost]] | službeno_ime = Anesteziolog | sektor_aktivnosti = [[Medicina]] | sposobnosti = | obrazovanje =Medicinski fakultet i specijalozacija | mjesta_zaposlenja = Klinike, bolnice, certificirana privatna praksa | srodni_poslovi =[[Fenotipski pregled]]i ostali vezani poslovi (vidi tekst) }} '''Anesteziologija''' ili '''anestezija''' je [[medicinska specijalnost]] koja se bavi ukupnom [[perioperativna medicina|perioperativnom]] njegom pacijenata prije, tokom i nakon [[operacija]].<ref name=":8">{{Cite web|url=http://www.asahq.org/lifeline/types%20of%20anesthesia/what%20is%20anesthesiology|title=What is Anesthesiology| publisher = American Society of Anesthesiologists |access-date=5. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161221095638/http://www.asahq.org/lifeline/types%20of%20anesthesia/what%20is%20anesthesiology|archive-date=21. 12. 2016}}</ref> Obuhvata [[anestezija|anesteziju]], [[medicina intenzivne njege|medicinu intenzivne njege]], [[medicina kritičnih hitnih slučajeva|medicinu kritičnih hitnih slučajeva]] i [[liječenje bolova]].<ref name=":9">{{cite web|url=https://www.esahq.org/~/media/ESA/Files/Downloads/Resources-PatientSafety-SignedHelsinkiDeclaration/Helsinki%20Declaration%20-%20signed.ashx|title=Helsinki Declaration on Patient Safety in Anaesthesiology|publisher=European Society of Anaesthesiology|date=12. 6. 2010|access-date=1. 9. 2018|archive-date=2. 9. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180902011918/https://www.esahq.org/~/media/ESA/Files/Downloads/Resources-PatientSafety-SignedHelsinkiDeclaration/Helsinki%20Declaration%20-%20signed.ashx}}</ref> [[Ljekar]] specijalizovan za anesteziologiju naziva se '''anesteziolog''', '''anaestesiolog''' ili '''anestetist'''; terminologija zavisi od [[država|zemlje]].<ref name=":10">{{cite web|url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/anesthesiologist|title=Anesthesiologist|website=Merriam Webster|access-date=3. 9. 2018}}</ref><ref name=":11">{{cite web|url=https://www.wfsahq.org/images/UHC_Position_Statement_Final.pdf|title=WFSA Position Statement on Anaesthesiology and Universal Health Coverage|publisher=World Federation of Societies of Anaesthesiologists|access-date=3. 9. 2018|archive-date=12. 12. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201212111210/https://www.wfsahq.org/images/UHC_Position_Statement_Final.pdf}}</ref><ref name=":12">{{cite web|url=https://www.nigms.nih.gov/education/pages/factsheet_Anesthesia.aspx|archive-url=https://web.archive.org/web/20140104212107/http://www.nigms.nih.gov/Education/Pages/factsheet_Anesthesia.aspx|archive-date=4. 1. 2014|title=Science Education – Anesthesia|work=National Institute of General Medical Sciences (NIGMS) |publisher=National Institute of General Medical Sciences|access-date=3. 9. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.rcoa.ac.uk/patientinfo/who-are-anaesthetists|title=Who are anaesthetists?|publisher=Royal College of Anaesthetists|access-date=3. 9. 2018|archive-date=13. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190413193830/https://www.rcoa.ac.uk/patientinfo/who-are-anaesthetists}}</ref> U nekim zemljama, termini su sinonimi, dok se u drugim odnose na različite pozicije, a termin "anesteziolog" se koristi samo za osobe koje nisu ljekari, kao što su medicinske sestre anesteziologinje. Osnovni element specijalizacije je prevencija i ublažavanje boli i nelagode korištenjem različitih anestezijskih sredstava, kao i praćenje i održavanje vitalnih funkcija pacijenta tokom perioperativnog perioda.<ref name=":2">{{Cite book |title=Basics of anesthesia |date=2018 | vauthors = Pardo Jr M, Miller RD |isbn=978-0-323-40115-9 |edition=Seventh |location=Philadelphia, PA |oclc=969439509}}</ref> Od 19. stoljeća, anesteziologija se razvila iz eksperimentalnog područja u kojem su praktičari koji nisu specijalisti koristili nove, netestirane lijekove i tehnike, u ono što je sada visoko rafinirano, sigurno i efikasno područje medicine. U nekim zemljama anesteziolozi čine najveću pojedinačnu grupu ljekara u bolnicama,<ref name="whatrcoa">{{cite web|url=https://www.rcoa.ac.uk/considering-career-anaesthesia/what-do-anaesthetists-do|title=What do Anaesthetists do?|publisher=Royal College of Anaesthetists|access-date=13. 4. 2019}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Wilkinson |first1=D. J |title=Anaesthesia |journal=BMJ |date=27. 3. 1999 |volume=318 |issue=7187 |pages=2 |doi=10.1136/bmj.318.7187.2 }}</ref> i njihova uloga može se proširiti daleko izvan tradicionalne uloge anesteziološke njege u [[operacijska sala|operacijskoj sali]], uključujući područja kao što su pružanje [[predbolnička hitna medicina|predbolničke hitne medicine]], vođenje [[jedinica intenzivne njege]], transport kritično bolesnih pacijenata između ustanova, upravljanje hospicijskom i palijativnom njegom, te [[rehabilitacija|prehabilitacijski]] programi za optimizaciju pacijenata za operaciju.<ref name=":2" /><ref name="whatrcoa"/> ==Opseg== Kao specijalnost, ključni element anesteziologije je praksa [[anesrezija|anestezije]]. To obuhvata upotrebu različitih [[injekcija|ubrizgani]] i [[inhalacija|udisanje]] lijekova za izazivanje gubitka osjeta kod pacijenata, omogućavajući provođenje postupaka koji bi inače uzrokovali nepodnošljivu bol ili bili tehnički neizvodljivi.<ref>{{cite web | title = Anesthesia | date = 26. 11. 2019 | publisher = Johns Hopkins Medicine | url = https://www.hopkinsmedicine.org/health/treatment-tests-and-therapies/types-of-anesthesia-and-your-anesthesiologist | access-date = 11. 9. 2020}}</ref> Sigurna anestezija zahtijeva dubinsko poznavanje različitih invazivnih i neinvazivnih tehnika potpore [[organ]]ima koje se koriste za kontrolu vitalnih funkcija pacijenata dok su pod uticajem anestetika; to uključuje napredno [[upravljanje disajnim putevima]], invazivne i neinvazivne [[hemodinamika|hemodinamske]] monitore i dijagnostičke tehnike [[ultr, kao što su [[ultrasonografija]] i [[ehokardiografija]]. Od anesteziologa se očekuje da imaju stručno znanje o ljudskoj [[fiziologija|fiziologiji]], [[medicinska fizika|medicinskoj fizici]] i [[farmakologija|farmakologiji]], kao i široko opće znanje o svim područjima medicine i hirurgije kod svih uzrasta pacijenata, s posebnim fokusom na one aspekte koji mogu uticati na hirurški zahvat. Posljednjih decenija, uloga anesteziologa se proširila i fokusirala se ne samo na davanje anestetika tokom samog hirurškog zahvata, već i prije njega kako bi se identificirali pacijenti s visokim rizikom i optimizirala njihova kondicija, tokom zahvata kako bi se održala [[situacijska svijest]] o samoj operaciji kako bi se poboljšala sigurnost, a nakon toga kako bi se promovirao i poboljšao oporavak. Ovo je nazvano "[[perioperativna medicina]]". Koncept intenzivne njege nastao je 1950-ih i 1960-ih, kada su anesteziolozi počeli primjenjivati tehnike podrške organima koje su se tradicionalno koristile samo kratkotrajno tokom hirurških zahvata (kao što je ventilacija pozitivnim pritiskom) na pacijente sa otkazivanjem organa, kojima je možda bila potrebna podrška vitalnim funkcijama tokom dužih perioda dok se efekti bolesti ne ponište.<ref>{{Cite journal |last1=Huber |first1=W. |last2=Ruiz de Garibay |first2=A. P. |date=2020–2025 |title=Options in extracorporeal support of multiple organ failure |journal=Medizinische Klinik, Intensivmedizin und Notfallmedizin |volume=115 |issue=Suppl 1 |pages=28–36 |doi=10.1007/s00063-020-00658-3 |issn=2193-6226 |pmc=7220977 |pmid=32095838}}</ref> Prvu [[jedinica intenzivne njege|jedinicu intenzivne njege]] otvorio je [[Bjørn Aage Ibsen]] u [[Kopenhagen]]u, 1953.<ref>{{Cite journal |last1=Berthelsen |first1=P. G. |last2=Cronqvist |first2=M. |date=2003–2011 |title=The first intensive care unit in the world: Copenhagen 1953 |journal=Acta Anaesthesiologica Scandinavica |volume=47 |issue=10 |pages=1190–1195 |doi=10.1046/j.1399-6576.2003.00256.x |issn=0001-5172 |pmid=14616314}}</ref>, izazvan epidemijom [[poliomijelitis]]a tokom koje je mnogim pacijentima bila potrebna produžena vještačka ventilacija.<ref>{{Cite journal |last=Trubuhovich |first=R. V. |date=2004–2011 |title=Further commentary on Denmark's 1952-53 poliomyelitis epidemic, especially regarding mortality; with a correction |journal=Acta Anaesthesiologica Scandinavica |volume=48 |issue=10 |pages=1310–1315 |doi=10.1111/j.1399-6576.2004.00507.x |issn=0001-5172 |pmid=15504194}}</ref> U mnogim zemljama, medicina intenzivne njege se smatra [[subspecijalizacija|subspecijalizacijom]] anesteziologije, a anesteziolozi se često rotiraju između dužnosti u operacionoj sali i na odjelu intenzivne njege. To omogućava kontinuitet njege kada se pacijenti prime na jedinicu intenzivne njege nakon operacije, a to također znači da anesteziolozi mogu održati svoju stručnost u invazivnim procedurama i podršci vitalnim funkcijama u kontroliranom okruženju operacione sale, dok zatim primjenjuju te vještine u opasnijem okruženju kritično bolesnog pacijenta. U drugim zemljama, medicina intenzivne njege se dalje razvila i postala zasebna medicinska specijalnost ili je postala "supra-specijalnost" koju mogu prakticirati ljekari iz različitih osnovnih specijalnosti kao što su anesteziologija, [[hitna medicina]], [[opća medicina]], [[hirurgija]] ili [[neurologija]]. Anesteziolozi imaju ključne uloge u [[velika trauma|velikim traumama]], [[reanimacija]]ma, [[upravljanje disajnim putevima|upravljanju disajnim putevima]] i brizi za druge pacijente izvan operacijske sale koji imaju kritične hitne slučajeve koji predstavljaju neposrednu prijetnju životu, što opet odražava [[prenosive vještine]] iz operacijske sale i omogućava kontinuitet njege kada se pacijenti dovedu na operaciju ili intenzivnu njegu. Ova grana anesteziologije se zajednički naziva [[kritična hitna medicina]] i uključuje pružanje [[predbolnička hitna medicina|predbolničke hitne medicine]] kao dijela [[zračna ambulanta|zračne ambulante]] ili [[hitna medicinska usluga|hitnih medicinskih usluga]], kao i siguran transfer kritično bolesnih pacijenata iz jednog dijela bolnice u drugi ili između zdravstvenih ustanova. Anesteziolozi obično čine dio timova za [[srčani zastoj]] i [[tim za brzi odgovor (medicina)|timova za brzi odgovor]] sastavljenih od viših kliničara koji se odmah pozivaju kada pacijentu srce prestane kucati ili kada se njegovo stanje akutno pogorša dok je u bolnici. Različiti modeli za [[hitna medicina|hitnu medicinu]] postoje međunarodno: u anglo-američkom modelu, pacijenta brzo transportuju pružaoci usluga koji nisu ljekari do definitivne njege, kao što je hitna pomoć u bolnici. Suprotno tome, francusko-njemački pristup podrazumijeva da ljekar, često anesteziolog, dolazi do pacijenta i pruža stabilizirajuću njegu na terenu. Pacijent se zatim direktno trijažira u odgovarajući odjel bolnice. Uloga anesteziologa u osiguravanju adekvatnog ublažavanja boli za pacijente u neposrednom postoperativnom periodu, kao i njihova stručnost u [[regionalnsa anestezija|regionalnoj anesteziji]] i [[nervna blokada|blokadama živaca]], dovela je do razvoja [[medicina boli|medicine boli]] kao samostalne podspecijalnosti. Ovo područje obuhvata individualizirane strategije za sve oblike analgezije, uključujući upravljanje bolom tokom [[porođaj]]a, neuromodulatorne tehnološke metode poput transkutane električne nervne stimulacije ili implantiranih stimulatora [[kićnena moždina|kičmene moždine]], te specijalizirane farmakološke režime. Anesteziolozi često obavljaju međubolničke transfere kritično bolesnih pacijenata, kako na kratkodometnim [[helikopter]]ima, tko i na [[avion]]ima<ref>{{cite web | url = https://www.akademiska.se/for-vardgivare/specialistsjukvard/luftburen-intensivvard/vara-team/ | title = Kompetent personal som räddar liv | trans-title = Competent Staff That Save Lives | website = Akademiska sjukhuset (Uppsala University Hospital) | access-date = 22. 3. 2023 | archive-date = 1. 6. 2023 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230601195703/https://www.akademiska.se/for-vardgivare/specialistsjukvard/luftburen-intensivvard/vara-team/ | url-status = dead }}</ref><ref>{{cite web | url = https://sfai.se/delforeningar/sflpa/lakarbema nnade-enheter-i-sverige/ | title = Läkarbemannade prehospitala enheter i Sverige | trans-title = Physician Manned Prehospital Units in Sweden | website = SFAI | access-date = 22. 3. 2023 }}{{Mrtav link}}</ref> ili misijama na kopnu,<ref>{{cite web | url = https://www.aisab.nu/sv-se/ambulanssjukvard/vara-ambulanser-och-fordon/intensivvardsambulans | title = Intensivvårdsambulans | trans-title = Intensive Care Ambulance | website = AISAB | access-date = 22. 3. 2023 | archive-date = 22. 3. 2023 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230322221344/https://www.aisab.nu/sv-se/ambulanssjukvard/vara-ambulanser-och-fordon/intensivvardsambulans | url-status = dead }}</ref> kao i nacionalnim transportpm na veće udaljenosti<ref>{{cite web | url = https://svenskluftambulans.se/verksamhet/med-sla/ | title = Medicinska avdelningen vid SLA | trans-title = Medical Department at SLA | website = Svensk luftambulans (Swedish Air Ambulance) | access-date = 22. 3. 2023 | archive-date = 22. 3. 2023 | archive-url = https://web.archive.org/web/20230322221131/https://svenskluftambulans.se/verksamhet/med-sla/ | url-status = dead }}</ref> u [[Zdravstvena zaštita|specijalizovane centre]] ili međunarodne misije za izvlačenje građana povrijeđenih u inostranstvu.<ref>{{cite news |last=Hamadé |first=Kassem |date=12. 11. 2009 |title=I natt lyfte svensk hjälp – med plants för intensivvård |trans-title=Last Night Swedish Help Took Off—With Intensive Care Capabilities |url=https://www.expressen.se/nyheter/i-natt-lyfte-svensk-hjalp-med-plats-for-intensivvard-9/ |language=Swedish |work=Expressen |location=Stockholm |access-date=22. 3. 2023}}</ref><ref>{{cite web | url = https://www.forsvarsmakten.se/sv/aktuellt/2010/11/skadade-officeren-till-sverige/ | title = Skadade officeren till Sverige | trans-title = The Injured Officer to Sweden | website = Försvarsmakten (Swedish Armed Forces) | access-date = 22. 3. 2023}}</ref> Hitna pomoć zapošljava jedinice s anesteziolozima koji se mogu pozvati da pruže napredne usluge [[upravljanje disajnim putevima|upravljanja disajnim putevima]], [[transfuzija krvi|transfuzije krvi]], [[torakotomija]], [[ECMO]] i [[medicinski ultrazvuk|ultrazvuka]] izvan bolnice.<ref>{{cite journal |last1=Gellerfors |first1=Mikael |last2=Gryth |first2=Dan |last3=Lossius |first3=Hans Morten |last4=Linde |first4=Joacim |date=23. 3. 2016 |title=Snabb utveckling inom prehospital läkarbemannad intensivvård |trans-title=Rapid Development in Prehospital Physician Manned Intensive Care |url=https://lakartidningen.se/klinik-och-vetenskap-1/artiklar-1/klinisk-oversikt/2016/03/snabb-utveckling-pagar-inom-lakarbemannad-prehospital-vard/ |language=Swedish |journal=Läkartidningen |volume=113 |access-date=22. 3. 2023}}</ref> Anesteziolozi često (zajedno sa [[opća hirurgija|općim hirurzima]] i [[ortopedska hirurgija|ortopedskim hirurzima]]) čine dio [[vojna medicina|vojnomedicinskih timova]] kako bi pružili anesteziju i intenzivnu njegu žrtvama [[teška trauma|trauma]] tokom [[rat|oružanih sukoba]].<ref>{{cite web | url = https://jobb.forsvarsmakten.se/sv/utbildning/befattningsguiden/4-civil/lakare2/ | title = Läkare | trans-title = Medical Doctor | website = Försvarsmakten (Swedish Armed Forces) | access-date = 22. 3. 2023}}</ref> ==Terminologija== Različita imena i načini pisanja koriste se za opisivanje ove specijalnosti i pojedinaca koji je praktikuju u različitim dijelovima svijeta.<ref>{{Cite web |title="Anesthesia" or "Anaesthesia"—What's the difference? {{!}} Sapling |url=https://sapling.ai/usage/anesthesia-vs-anaesthesia#:~:text=Anesthesia%20and%20anaesthesia%20are%20both%20English%20terms.&text=Anesthesia%20is%20predominantly%20used%20in,)%20(%20en-GB%20). |access-date=24. 1. 2023 |website=sapling.ai |language=en}}</ref> U [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], specijalnost se naziva ''anesteziologija'' (izostavljajući "ae" [[diftong]]), i ljekar te specijalnosti se stoga naziva ''anesteziolog''.<ref name=":8"/><ref name=":9"/> U tim zemljama, termin ''anesteziolog'' se koristi za pružatelje anestezijskih usluga koji nisu ljekari, kao što su [[Medicinska sestra anesteziolog|certificirane registrovane medicinske sestre anesteziologinje]] (CRNA) i [[anestezijski asistent]] (AA).<ref>{{Cite web |title=Anesthetist vs. Anesthesiologist: Definitions and Differences |url=https://www.indeed.com/career-advice/finding-a-job/anesthetist-vs-anesthesiologist |access-date=24. 1. 2023 |website=Indeed Career Guide |language=en}}</ref> U ostalim zemljama – kao što su [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Australija]], [[Novi Zeland]] i [[Južna Afrika]] – medicinska specijalnost se naziva ''anestezija'' ili ''anesthetics'', sa diftongom "ae".<ref name=":8"/><ref name=":9"/> Suprotno terminologiji u Sjevernoj Americi, ''anesthetist'' se koristi samo za ljekara koji radi u toj oblasti; neljekari koriste druge titule kao što je ''[[asistent ljekara]]''.<ref name=":10"/> Trenutno se pravopis ''anaesthesiology'' najčešće koristi u pisanom engleskom jeziku, a ljekar koji radi u toj oblasti naziva se anesteziolog.<ref name=":8" /> Ovo je pravopis koji su usvojili [[Svjetska federacija društava anesteziologa]] i [[Evropsko društvo za anesteziologiju]], kao i većina njihovih članica.<ref>{{Cite web |title=Archives: Societies |url=https://wfsahq.org/member-focus/member-societies/ |access-date=24. 1. 2023 |website=WFSA |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |date=17. 2. 2021 |title=About the ESAIC {{!}} ESAIC |work=ESAIC |url=https://www.esaic.org/about/about-the-esaic/ |access-date=24. 1. 2023 |language=en-US |archive-date=27. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220227122847/https://www.esaic.org/about/about-the-esaic/ |url-status=dead }}</ref> To je ujedno i najčešće korišteni pravopis koji se nalazi u naslovima medicinskih časopisa.<ref name=":8"/> Ustvari, mnoge zemlje, poput [[Irska|Irske]] i [[Hong Kong]]a, koje su ranije koristile "anesthesia" i "anesthetist" sada su prešle na "anesthesiology" i "anesthesiologist".<ref name=":11"/><ref name=":12" />.<ref name=":0">{{Cite book |title=Anesthesia secrets |date=2021 | vauthors = Keech BM, Laterza R |isbn=978-0-323-64016-9 |edition=Sixth |location=Philadelphia, PA |oclc=1158457283}}</ref><ref>{{cite book |title=Clinical anesthesia |date=2017 | vauthors = Barash PG, Cullen BF, Stoelting RK, Cahalan MK, Stock MC, Ortega RA, Sharar SR, Holt NF |isbn=978-1-4963-3701-6 |edition=Eighth |location=Philadelphia, PA |oclc=989077162}}</ref><ref name=":1">{{Cite book |title=Morgan & Mikhail's clinical anesthesiology |date=2018 | vauthors = Butterworth IV JF, Mackey DC, Wasnick JD, Morgan GE, Mikhail MS |isbn=978-1-259-83443-1 |edition=Sixth |location=New York |oclc=1039081701}}</ref> Međutim, do sredine devetnaestog stoljeća proučavanje i primjena anestezije postali su mnogo složeniji jer su ljekari počeli eksperimentirati sa spojevima poput [[hloroform]]a i [[dušik-oksid]]a, iako s mješovitim rezultatima.<ref name=":1"/> 16. oktobra 1846. godine, dana koji će se kasnije nazivati "Dan etera", u Bullfinch Auditoriumu u Općoj bolnici [[Massachusetts]], koji će kasnije dobiti nadimak "Eter Dome", stomatolog iz Nove Engleske William Morton uspješno je demonstrirao upotrebu [[dietil-eter]]a koristeći inhalator vlastite konstrukcije za izazivanje opće anestezije kod pacijenta koji se podvrgavao uklanjanju tumora na vratu.<ref name=":0"/> Navodno je, nakon brzog postupka, operirajući hirurg John Warren potvrdio publici koja se okupila da gleda izložbu: "Gospodo, ovo nije prevara!", iako je ovaj izvještaj osporavan.<ref name=":0" /><ref>{{cite journal | vauthors = Haridas RP | title = "Gentlemen! This Is No Humbug": Did John Collins Warren, M.D., Proclaim These Words on October 16, 1846, at Massachusetts General Hospital, Boston? | journal = Anesthesiology | volume = 124 | issue = 3 | pages = 553–560 | date = mart 2016 | pmid = 26566280 | doi = 10.1097/aln.0000000000000944 | s2cid = 34711811 }}</ref> [[slika:Anaesthetics; Morton's Ether Inhaler Wellcome L0018234.jpg|thumb|Ovo je rekreacija aparata za inhalaciju etera koji je koristio William Morton, stomatolog iz Bostona, 16. oktobra 1846. godine u Općoj bolnici Massachusetts.]] Termin ''anestezija'' prvi je upotrijebio grčki filozof Dioskorid, a izveden je iz [[starogrčki]]h korijena {{lang|grc|ἀν-}} ''[[wiktionary:ἀν-|an-]]'', "ne", [[grčki|αἴσθησις, αἴσθησις]] – ''aísthēsis'' = osjećaj" kako bi opisao neosjetljivost koja je pratila narkotički učinak koji je proizvodila biljka mandragora.<ref name=":1"/> Međutim, nakon Mortonovog uspješnog nastupa, [[Oliver Wendell Holmes stariji]] poslao je pismo Mortonu u kojem je prvi predložio ''anesteziju'' za označavanje medicinski izazvanog stanja amnezija, neosjetljivost i stupor koji su omogućavali ljekarima da operišu uz minimalnu bol ili traumu za pacijenta.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Originalni termin je jednostavno bio "[[eter]]izacija" jer je u to vrijeme ovo bio jedini otkriveni agens koji je bio sposoban izazvati takvo stanje.<ref>{{cite journal | vauthors = Haridas RP | title = The etymology and use of the word 'anaesthesia' Oliver Wendell Holmes' letter to W. T. G. Morton | journal = Anaesthesia and Intensive Care | volume = 44 | issue = Suppl | pages = 38–44 | date = juli 2016 | pmid = 27456290 | doi = 10.1177/0310057X1604401S07 | doi-access = free }}</ref> Tokom sljedećih više od sto godina, specijalnost anesteziologije se brzo razvijala, jer su daljnji naučni napredak značio da su ljekarska sredstva za kontrolu perioperativnog bola i praćenje vitalnih funkcija pacijenata postajala sve sofisticiranija.<ref>{{Cite web |title=History of Anesthesia |url=https://www.woodlibrarymuseum.org/history-of-anesthesia/ |access-date= 22. 1. 2023 |website=Wood Library-Museum of Anesthesiology |language=en-US}}</ref> Izolacijom [[kokain]]a sredinom devetnaestog stoljeća počeli su postojati lijekovi za lokalnu anesteziju. Do kraja devetnaestog stoljeća, broj farmakoloških opcija se povećao i počeo se primjenjivati i periferno i neuraksijalno. Zatim, u dvadesetom stoljeću, neuromuskularna blokada je omogućila anesteziologu da potpuno farmakološki paralizira pacijenta i diše umjesto njega putem mehaničke ventilacije. S ovim novim alatima, anesteziolog je mogao intenzivno upravljati fiziologijom pacijenta, što je dovelo do razvoja intenzivne njege, koja je u mnogim zemljama usko povezana s anesteziologijom. Historijski gledano, anesteziolozi su gotovo isključivo korišteni tokom operacija za davanje [[opća anestezija|opće anestezije]], u kojoj se osoba stavlja u farmakološku komu. Ovo se izvodi kako bi se omogućila [[operacija]] bez reakcije pojedinca na bol ([[analgezija]]) tokom operacije ili sjećanja ([[amnezija]]) na operaciju. ==Istraživanja== Efikasna praksa anesteziologije zahtijeva nekoliko oblasti znanja od strane praktičara, od kojih su neka: * [[Farmakologija]] često korištenih lijekova, uključujući [[inhalacijske anestetike]], [[lokalne anestetike]] i [[vazopresore]], kao i brojne druge lijekove koji se koriste u kombinaciji s anesteticima (npr. [[ondansetron]], [[glikopironijum bromid|glikopirolat]]) * Prati: [[elektrokardiografiju]], [[elektroencefalografiju]], [[elektromiografiju]], [[praćenje entropije]], [[neuromuskularno praćenje]], [[mapiranje kortikalne stimulacije]] i [[neuromorfologiju]] * [[Mehanička ventilacija]] * Anatomsko znanje [[nervnog sistema]] za nervne blokade itd. * Druge oblasti medicine (npr. [[kardiologija]], [[pulmologija]], [[akušerstvo]]) za procjenu rizika anestezije radi adekvatnog dobijanja [[informirani pristanak|informiranog pristanka]] i znanja o anesteziji u vezi s njenim uticajem određene starosne grupe ([[novorođenčad]], [[pedijatrija]], [[gerijatrija]]) ==Liječenje== [[Datoteka:Maquet Flow-I anesthesia machine.jpg|thumb|Tipičan aparat za anesteziju, koji anesteziolog može koristiti za skladištenje opreme, davanje inhalacijskih anestetika i pravilnu ventilaciju anesteziranog pacijenta.]] Mnogi postupci ili dijagnostički testovi ne zahtijevaju "[[opća anestezija|opću anesteziju]]" i mogu se izvesti korištenjem različitih oblika sedacije ili regionalne anestezije, koja se može izvesti radi izazivanja analgezije u određenom dijelu tijela. Naprimjer, epiduralna primjena lokalnog anestetika se obično primjenjuje na majci tokom [[porođaj]]a, kako bi se smanjio bol u trudovima, a istovremeno omogućilo majci da bude budna i aktivna tokom porođaja. U Sjedinjenim Američkim Državama, anesteziolozi mogu također provoditi nehirurško liječenje boli (nazvano medicina protiv bolova) i pružati njegu pacijentima na jedinicama intenzivne njege (nazvano medicina kritične njege). ==Obuka== Međunarodni standardi za sigurnu praksu anestezije, koje su zajednički podržali [[Svjetska zdravstvena organizacija]] i [[Svjetska federacija društava anesteziologa]], definiraju „anesteziologa“ kao diplomca [[medicinski fakultet|medicinskog fakulteta]] koji je završio nacionalno priznati specijalistički program obuke za anesteziju.<ref name="pmid29734240">{{cite journal | vauthors = Gelb AW, Morriss WW, Johnson W, Merry AF, Abayadeera A, Belîi N, Brull SJ, Chibana A, Evans F, Goddia C, Haylock-Loor C, Khan F, Leal S, Lin N, Merchant R, Newton MW, Rowles JS, Sanusi A, Wilson I, Velazquez Berumen A | display-authors = 6 | title = World Health Organization-World Federation of Societies of Anaesthesiologists (WHO-WFSA) International Standards for a Safe Practice of Anesthesia | journal = Anesthesia and Analgesia | volume = 126 | issue = 6 | pages = 2047–2055 | date = juni 2018 | pmid = 29734240 | doi = 10.1213/ANE.0000000000002927 | s2cid = 13688396 | doi-access = free }}</ref> Dužina i format programa obuke iz anesteziologije variraju od zemlje do zemlje, kao što je navedeno u nastavku. Kandidat prvo mora završiti obuku na medicinskom fakultetu da bi stekao diplomu medicine, prije nego što započne program postdiplomskog specijalističkog usavršavanja ili specijalizacije (medicina) koja može trajati od četiri do devet godina.<ref name="pmid28367396">{{cite journal | vauthors = Yamamoto S, Tanaka P, Madsen MV, Macario A | title = Comparing Anesthesiology Residency Training Structure and Requirements in Seven Different Countries on Three Continents | journal = Cureus | volume = 9 | issue = 2 | date = februar 2017 | pmid = 28367396 | pmc = 5364083 | doi = 10.7759/cureus.1060 | doi-access = free }}</ref> Anesteziolozi na specijalizaciji ovo vrijeme provode sticajući iskustvo u raznim subspecijalnostima anesteziologije i polažu razne napredne postdiplomske ispite i procjene vještina. To vodi do dodjeljivanja specijalističke kvalifikacije na kraju obuke, što ukazuje da su stručnjaci u toj oblasti i da mogu dobiti licencu za samostalan rad. == Reference == {{refspisak}} ==Dopunski izvori== * {{cite journal |last1=Puri |first1=Nitin |last2=Puri |first2=Vinod |last3=Dellinger |first3=R.P. |title=History of Technology in the Intensive Care Unit |url=https://archive.org/details/sim_critical-care-clinics_2009-01_25_1/page/184 |journal=Critical Care Clinics |date=januar 2009 |volume=25 |issue=1 |pages=185–200 |doi=10.1016/j.ccc.2008.12.002 |pmid=19268802 }} == Vanjski linkovi == * [https://www.openanesthesia.org/ OpenAnesthesia] — the Anesthesiology Wiki (presented by the International Anesthesia Research Society) {{Anestezija}} {{Medicina}} {{Authority control}} [[Kategorija:Anesteziologija| ]] [[Kategorija:Anestezija]] [[Kategorija:Medicinska tehnologija]] erp0rgtyd2el347wmgsnybtsrqgxse4 0 533341 3916072 3895683 2026-08-02T19:29:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916072 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Avdo Huseinović | počasni_sufiks = | slika = <!-- Ostavite prazno dok ne dobijete slobodnu (Creative Commons) sliku --> | veličina_slike = | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorni_jezik = | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|11|25}}<ref name="bdp" /> | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], SR Bosna i Hercegovina, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<ref name="bdp" /> | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | spomenici = | prebivalište = Sarajevo | nacionalnost = bosanskohercegovačka | druga_imena = | etnicitet = | državljanstvo = [[Bosna i Hercegovina]] | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = novinar, publicista, dokumentarista<ref name="bdp" /> | godine_aktivnosti = 2008 – danas | era = | poslodavac = | organizacija = | agent = | poznat_po = dokumentarni filmovi o ratu u Bosni i Hercegovini, istraživanje ratnih zločina i kulture sjećanja<ref name="etto" /> | značajna_djela = ''Dželati naroda mog'', ''Prijedorska polja smrti'', ''Logori smrti'', ''Herceg Bosna – zločin i kazna'', ''Bošnjaci, genocid u kontinuitetu'' | stil = | rodni_grad = Sarajevo | plaća = | bogatstvo = | visina = | težina = | televizija = | titula = | vrijeme_držanja_titule = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = Islam | denominacija = | krivične_prijave = | krivične_kazne = | sudski_status = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = [[Plaketa Kantona Sarajevo]] (2015)<ref name="bdp" /><br>Godišnja nagrada Fondacije ''Muradif Ćato'' (2022)<ref name="aa" /> | web-sajt = | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Avdo Huseinović''' (rođen 25. novembra 1973. u [[Sarajevo|Sarajevu]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], publicista i autor [[Dokumentarni film|dokumentarnih filmova]]. Njegov rad fokusiran je na dokumentovanje [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], ratnih zločina i kulture sjećanja, a njegovi filmovi korišteni su kao dokazni materijal u procesima za ratne zločine.<ref name="bdp">{{cite web |url=https://www.bdp.ba/huseinovic-avdo/ |title=Avdo Huseinović |website=BDP.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Biografija == Avdo Huseinović rođen je 25. novembra 1973. u Sarajevu.<ref name="bdp" /> Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i učestvovao u borbama na području Sarajeva, uključujući linije na [[Kobilja Glava (Vogošća)|Kobiljoj Glavi]].<ref name="etto">{{cite web |url=https://etto.ba/clanak/avdo-huseinovi%C4%87-%C5%BEivot-posve%C4%87en-dokumentiranju-historije-i-kulture-sje%C4%87anja-gost-podcasta-8-korpus |title=Avdo Huseinović: Život posvećen dokumentiranju historije i kulture sjećanja - gost podcasta 8. korpus |website=Etto.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Prije nego što se u potpunosti posvetio dokumentaristici, radio je kao novinar i bio angažovan u muzičkoj industriji kao tekstopisac i izvođač.<ref name="etto" /> == Publicistički rad == Huseinović je autor više knjiga koje se bave ratom u Bosni i Hercegovini i savremenom historijom. Njegova djela uključuju: * ''[[Dželati naroda mog]]'' (2009) * ''[[Naser od Gazimestana do Haga i nazad]]'' (2013) * ''[[Stazama bosanskih vitezova]]'' (2014) * ''[[Bosanski dan “D” ili slučaj Dobrovoljačka]]'' (2017)<ref name="klix_dobrovoljacka">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/avdo-huseinovic-promovirao-knjigu-slucaj-dobrovoljacka-borba-protiv-falsifikovanja-istine/170502070 |title=Avdo Huseinović promovirao knjigu "Slučaj Dobrovoljačka": Borba protiv falsifikovanja istine |website=Klix.ba |date=2. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Njegovi radovi zasnovani su na dokumentaciji, svjedočenjima i istraživačkom radu.<ref name="bdp" /> == Dokumentarni film == === Opis i tematika === Huseinović je autor više od 20 dokumentarnih filmova koji se bave [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratom u Bosni i Hercegovini]], [[Ratni zločin|ratnim zločinima]] i historijskim temama.<ref name="bdp" /> Njegov rad karakterizira fokus na prikupljanju arhivske građe, svjedočenja i drugih relevantnih izvora.<ref name="etto" /> U svojim javnim istupima, Huseinović često naglašava važnost institucionalnog pamćenja, ističući da proces spoznaje o zločinima i [[genocid]]u mora biti kontinuiran kako bi se sačuvala istina.<ref name="akos_genocid">{{cite web |url=https://akos.ba/huseinovic-genocid-jos-traje-ubiti-bosnjaka-smatralo-se-uzvisenim-cinom/ |title=Huseinović: Genocid još traje, ubiti Bošnjaka smatralo se uzvišenim činom |website=Akos.ba |date=15. 4. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Posebnu pažnju javnosti privukao je njegov film ''[[Junak umire jednom]]'' (2019) u kojem je dokumentovao priče bosanskih Srba koji su stali u odbranu Bosne i Hercegovine i borili se u redovima Armije RBiH.<ref name="klix_junak_srbi_1">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/srbi-koji-su-branili-bih-i-ginuli-za-nju-9-januara-1992-nisu-stali-na-stranu-zla/190108046 |title=Srbi koji su branili BiH i ginuli za nju 9. januara 1992. nisu stali na stranu zla |website=Klix.ba |date=8. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Snimao je i filmove o manje istraženim temama, poput žrtava seksualnog zlostavljanja u ratu (''Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci''), kao i o historijskim ličnostima poput [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] (''Zmaj od Bosne'').<ref name="klix_zmaj">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-opcini-stari-grad-odrzana-premijera-filma-zmaj-od-bosne-avde-huseinovica/221125114 |title=U Općini Stari Grad održana premijera filma "Zmaj od Bosne" Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=25. 11. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="klix_silovanje">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/novi-film-avde-huseinovica-o-silovanju-zena-i-muskaraca-u-ratu-je-bolna-tema-o-kojoj-se-mora-pricati/160428121 |title=Novi film Avde Huseinovića o silovanju žena i muškaraca u ratu je bolna tema o kojoj se mora pričati |website=Klix.ba |date=28. 4. 2016 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> === Pravni značaj === Dokumentarni filmovi Avde Huseinovića korišteni su kao dokazni materijal u postupcima [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine|Tužilaštva Bosne i Hercegovine]] u vezi s ratnim zločinima.<ref name="bdp" /> == Pravni procesi i pritisci == Zbog svog istraživačkog rada na otkrivanju detalja o ratnim zločinima, Huseinović se suočavao s pravnim pritiscima i tužbama. Posebno se ističe dugogodišnji sudski proces koji je protiv njega 2012. pokrenuo [[Rajko Dukić]], direktor kompanije "Boksit", zbog Huseinovićevog pisanja o zločinima u selu Zaklopača kod Vlasenice. Iako su prvostepene presude bile donesene u Huseinovićevu korist, proces je više puta obnavljan, što je sam Huseinović okarakterisao kao iscrpljujuću "pravosudnu agoniju" i pokušaj utjecajnih pojedinaca da ga putem institucionalnog pritiska zaustave u daljem radu.<ref name="klix_dukic">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/pojedinac-protiv-sistema-pravosudna-agonija-avde-huseinovica-po-tuzbi-rajka-dukica/170516012 |title=Pojedinac protiv sistema: Pravosudna agonija Avde Huseinovića po tužbi Rajka Dukića |website=Klix.ba |date=16. 5. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable sortable" ! Godina !! Naslov !! Izvor |- | 2008. || ''[[Vanzemaljci iznad Sarajeva]]'' || <ref name="bdp" /> |- | rowspan="2" | 2010. || ''[[Krvavi ples po šeheru]]'' || <ref name="senzor">{{cite web |url=https://senzor.ba/premijera-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-agresija-na-istinu/ |title=Premijera novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića "Agresija na istinu" |website=Senzor.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | ''[[Daleko je Tuzla]]'' || <ref name="bdp" /> |- | 2011. || ''[[Bosna ili smrt]]'' || <ref name="bdp" /> |- | rowspan="2" | 2012. || ''[[A bili su samo djeca]]'' || <ref name="bdp" /> |- | ''[[Dvadeset godina 1. korpusa Armije RBiH]]'' || <ref name="senzor" /> |- | rowspan="3" | 2014. || ''[[Na Drini krvavi Višegrad]]'' || <ref name="senzor" /> |- | ''[[Prijedorska polja smrti]]'' || <ref name="senzor" /> |- | ''[[Logori smrti]]'' || <ref name="senzor" /> |- | rowspan="3" | 2015. || ''[[Herceg Bosna – zločin i kazna]]'' || <ref name="bdp" /> |- | ''[[Operacija Sana 95 – nedovršena pobjeda]]'' || <ref name="bdp" /> |- | ''[[Dobrinja – opsada u opsadi]]'' || <ref name="senzor" /> |- | rowspan="3" | 2016. || ''[[Silovanje u ratu – nevidljivi ožiljci]]'' || <ref name="klix_silovanje" /><ref name="senzor" /> |- | ''[[Bol zakopana šutnjom]]'' || <ref name="senzor" /> |- | ''[[Bošnjaci, genocid u kontinuitetu]]'' || <ref name="bdp" /><ref name="klix_bosnjaci_mostar">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/promocija-novog-dokumentarnog-filma-avde-huseinovica-u-mostaru/180312134 |title=Promocija novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića u Mostaru |website=Klix.ba |date=12. 3. 2018 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | rowspan="5" | 2017. || ''[[Djeca iza žice]]'' || <ref name="senzor" /><ref name="klix_djeca">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/premijera-filma-djeca-iza-zice-12-logorasa-svjedoci-o-golgotama-logora-u-bih/170301091 |title=Premijera filma "Djeca iza žice": 12 logoraša svjedoči o golgotama logora u BiH |website=Klix.ba |date=1. 3. 2017 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | ''[[Prvi mart – Put u nezavisnost]]'' || <ref name="bdp" /><ref name="akos_prvimart">{{cite web |url=https://akos.ba/film-avde-huseinovica-prvi-mart-put-u-nezavisnost/ |title=Film Avde Huseinovića “Prvi mart – put u nezavisnost” |website=Akos.ba |date=29. 2. 2020 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | ''[[Živi štit]]'' || <ref name="senzor" /> |- | ''[[Glogova – neispričana priča]]'' || <ref name="senzor" /> |- | ''[[Tomašica – grobnica fudbalera]]'' || <ref name="senzor" /> |- | 2018. || ''[[Sarajevski vitezovi – pozdrav domovini]]'' || <ref name="senzor" /> |- | rowspan="3" | 2019. || ''[[Junak umire jednom]]'' || <ref name="klix_junak_srbi_1" /><ref name="senzor" /><ref name="klix_junak_srbi_2">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/prikazan-film-avde-huseinovica-o-bosanskim-srbima-herojima-koji-su-branili-rbih/190109145 |title=Prikazan film Avde Huseinovića o bosanskim Srbima, herojima koji su branili RBiH |website=Klix.ba |date=9. 1. 2019 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | ''[[Hadžići – godine agresije]]'' || <ref name="senzor" /> |- | ''[[Legenda o Zami – smrt za život]]'' || <ref name="senzor" /> |- | 2020. || ''[[Čudo otpora – Heroji izbliza]]'' || <ref name="senzor" /> |- | rowspan="3" | 2021. || ''[[Hašim – put u nezaborav]]'' || <ref name="senzor" /> |- | ''[[Usporeni genocid – Što to nema od Drine vedrine]]'' || <ref name="bdp" /> |- | ''[[Ubijeni prirodnom smrću]]'' || <ref name="bdp" /> |- | rowspan="5" | 2022. || ''[[Zmaj od Bosne (dokumentarni film)|Zmaj od Bosne]]'' || <ref name="klix_zmaj" /> |- | ''[[Postupi po naređenju – dželati u plavom]]'' || <ref name="bdp" /><ref name="akos_dzelati">{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-za-9-januar-najavio-premijeru-dokumentarca-postupi-po-naredenju-dzelati-u-plavom/ |title=Avdo Huseinović za 9. januar najavio premijeru dokumentarca “Postupi po naređenju – dželati u plavom“ |website=Akos.ba |date=7. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | ''[[Ovamo daleko – Atentat na Bosnu]]'' || <ref name="tvsa">{{cite web |url=https://www.tvsa.ba/premijerno-prikazan-dokumentarac-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Premijerno prikazan dokumentarac "Ovamo daleko: Atentat na Bosnu" |website=TVSA.ba |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="akos_atentat">{{cite web |url=https://akos.ba/avdo-huseinovic-povodom-1-marta-predstavio-novi-dokumentarni-film-ovamo-daleko-atentat-na-bosnu/ |title=Avdo Huseinović povodom 1. marta predstavio novi dokumentarni film ”Ovamo daleko-Atentat na Bosnu“ |website=Akos.ba |date=28. 2. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | ''[[Prsten za glavu aždaje]]'' || <ref name="bosnjaci">{{cite web |url=https://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=75965 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | ''[[Tajna autobusa smrti]]'' || <ref name="klix">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/film-tajna-autobusa-smrti-govori-o-zlocinima-u-ahatovicima-za-koje-niko-nije-odgovarao/220614148 |title=Avdo Huseinović: Prsten za glavu aždaje |website=Bosnjaci.net |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | rowspan="2" | 2023. || ''[[Foča – crna kutija zla]]'' || <ref name="akos_foca">{{cite web |url=https://akos.ba/novi-dokumentarni-film-avde-huseinovica-foca-crna-kutija-zla/ |title=Novi dokumentarni film Avde Huseinovića: “Foča-crna kutija zla” |website=Akos.ba |date=10. 1. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | ''[[Kalinovik, više od zločina]]'' || <ref name="akos_kalinovik">{{cite web |url=https://akos.ba/premijerno-prikazan-film-avde-huseinovica-kalinovik-vise-od-zlocina-prica-o-komsijskom-genocidnom-pohodu/ |title=Premijerno prikazan film Avde Huseinovića “Kalinovik, više od zločina”: Priča o komšijskom genocidnom pohodu |website=Akos.ba |date=23. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="klix_kalinovik">{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-sarajevu-premijerno-prikazan-dokumentarni-film-kalinovik-vise-od-zlocina-avde-huseinovica/230622155 |title=U Sarajevu premijerno prikazan dokumentarni film "Kalinovik, više od zločina" Avde Huseinovića |website=Klix.ba |date=22. 6. 2023 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | rowspan="3" | 2024. || ''[[Lica iz Bosne]]'' || <ref name="akos_lica">{{cite web |url=https://akos.ba/dokumentarni-film-avde-huseinovica-o-gradanima-bih-u-logorima-srbije-i-crne-gore/ |title=Dokumentarni film Avde Huseinovića o građanima BiH u logorima Srbije i Crne Gore |website=Akos.ba |date=22. 1. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | ''[[Bošnjaci između dva svjetska rata]]'' || <ref name="akos_baton">{{cite web |url=https://akos.ba/udruzenje-baton-zenica-predstavlja-film-avde-huseinovica-bosnjaci-izmedu-dva-svjetska-rata/ |title=Udruženje Baton Zenica predstavlja film Avde Huseinovića “Bošnjaci između dva svjetska rata” |website=Akos.ba |date=3. 12. 2024 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |- | ''[[Agresija na istinu]]'' || <ref name="senzor" /> |- | 2025. || ''[[Pofalićka bitka – Grom u zoru]]'' || <ref name="akos_pofalici">{{cite web |url=https://akos.ba/film-pofalicka-bitka-grom-u-zoru-prica-o-jednoj-od-najznacajnijih-i-najpresudnijih-bitaka/ |title=Film “Pofalićka bitka - Grom u zoru”: Priča o jednoj od najznačajnijih i najpresudnijih bitaka |website=Akos.ba |date=3. 4. 2025 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> |} == Nagrade i priznanja == Dobitnik je [[Plaketa Kantona Sarajevo|Plakete Kantona Sarajevo]] 2015.<ref name="bdp" /> Godinama je bio predlagan kao kandidat građana za prestižnu [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva]] za svoj doprinos očuvanju istine, za šta su pokretane i javne peticije.<ref name="akos_sestoaprilska">{{cite web |url=https://akos.ba/peticija-za-sestoaprilsku-nagradu-avdi-huseinovicu/ |title=Peticija za Šestoaprilsku nagradu Avdi Huseinoviću |website=Akos.ba |date=21. 1. 2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref> Godine 2022. dodijeljena mu je godišnja nagrada iz Fondacije ''Muradif Ćato'', koju dodjeljuje Muslimansko dobrotvorno društvo "Merhamet".<ref name="aa">{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/balkan/sarajevo-avdi-huseinovi%C4%87u-dodijeljena-nagrada-iz-fondacije-muradif-%C4%87ato-/2741283 |title=Sarajevo: Avdi Huseinoviću dodijeljena nagrada iz Fondacije "Muradif Ćato" |website=Anadolu Agency |date=2022 |access-date=15. 4. 2026}}</ref><ref name="merhamet">{{cite web |url=https://www.merhamet.ba/old/old/avdi-huseinovicu-urucena-merhametova-godisnja-nagrada/ |title=Avdi Huseinoviću uručena Merhametova godišnja nagrada |website=Merhamet.ba |access-date=15. 4. 2026 |archive-date=24. 4. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260424044329/https://www.merhamet.ba/old/old/avdi-huseinovicu-urucena-merhametova-godisnja-nagrada/ |url-status=dead }}</ref> == Dodatne informacije == Huseinović je dugogodišnji saradnik medija u Bosni i Hercegovini i dijaspori, a njegov rad usmjeren je na istraživanje i dokumentovanje ratnih događaja i njihovih posljedica.<ref name="aa" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/@PravdaAvdoHuseinovic Pravda - Avdo Huseinović] na [[YouTube]]-u {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Huseinović, Avdo}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački publicisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski producenti]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] gu5hd827airjf8301y0583ofcq6k8ee 10 533493 3916032 3831545 2026-08-02T17:28:20Z Vratiosevalter 174471 3916032 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Sudski sistem Bosne i Hercegovine | title = [[Sudski sistem Bosne i Hercegovine]] | listclass = hlist | state = autocollapse | group1 = Državni nivo | list1 = * [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] * [[Sud Bosne i Hercegovine]] * [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] * [[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine]] | group2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]] | list2 = * Vrhovni sud Federacije BiH * Kantonalni sudovi (10) * Općinski sudovi (27) * Federalno tužilaštvo * [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] | group3 = [[Republika Srpska]] | list3 = * Vrhovni sud RS * Okružni sudovi (5) * Osnovni sudovi (19) * Viši privredni sud * Okružni privredni sudovi (5) * Republičko javno tužilaštvo RS * [[Ustavni sud Republike Srpske]] | group4 = [[Brčko distrikt]] | list4 = * Apelacioni sud Brčko distrikta * Osnovni sud Brčko distrikta * Tužilaštvo Brčko distrikta * Pravosudna komisija Brčko distrikta | below = Pravosudni sistem BiH je decentralizovan i organizovan na državnom, entitetskom i distriktnom nivou. VSTV imenuje sudije i tužioce na svim nivoima, izuzev ustavnih sudova. }} 3lqa9skuy2ek1rzvy7cyzt729uh27cq 0 533958 3916148 3839832 2026-08-03T06:23:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916148 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Daniel Starch | slika = | slika_širina = 250px | naslov = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1883|3|8}} | mjesto_rođenja = [[North La Crosse, Wisconsin|North La Crosse]], [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1979|2|7|1883|3|8}} | mjesto_smrti = [[White Plains, New York|White Plains]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | prebivalište = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | državljanstvo = Američko | polje = [[Psihologija]] ([[Psihologija oglašavanja]], [[Eksperimentalna psihologija]], [[Edukacijska psihologija]]) | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitet u Wisconsinu]] * [[Univerzitet Harvard]] * Daniel Starch & Staff (osnivač) }} | alma_mater = {{Plainlist| * [[Univerzitet Morningside|Koledž Morningside]] * [[Univerzitet u Iowi]] }} | doktorski_mentor = [[Carl Seashore]] | uticali_na_njega = [[Carl Seashore]] | poznat_po = {{Plainlist| * Starchov test (metoda prepoznavanja u oglašavanju) * Pionirski radovi u psihologiji oglašavanja * Istraživanja o efikasnosti čitanja i obrazovnim mjerenjima }} | fusnote = Osnivač jedne od prvih agencija za istraživanje tržišta; autor utjecajnih udžbenika iz psihologije obrazovanja i oglašavanja. }} '''Daniel Starch''' (1883–1979) bio je američki [[psiholog]] i stručnjak za [[istraživanje tržišta]]. Smatra se jednim od pionira marketinga i istraživanja potrošačkog ponašanja u prvoj polovini 20. vijeka. == Život == Starch je diplomirao [[Matematika|matematiku]] i [[Psihologija|psihologiju]] na [[Univerzitet Morningside|Koledž Morningside]] u saveznoj državi [[Iowa]]. Nakon toga nastavio je postdiplomske studije na [[Univerzitet u Iowi|Univerzitetu u Iowi]], gdje je 1906. stekao doktorat iz [[Psihologija|psihologije]]. Mentor njegove doktorske disertacije bio je [[Charles E. Seashore]]. Nakon doktorata kratko je radio kao predavač na Univerzitetu u Iowi, a potom je predavao na [[Koledž Wellesley|Koledžu Wellesley]] u [[Massachusetts|Massachusettsu]], istovremeno nastavljajući dodatne studije na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]]. Godine 1908. imenovan je profesorom na [[Univerzitet Wisconsina (Madison)|Univerzitetu Wisconsina]], gdje je radio do 1919. Od 1920. do 1926. bio je profesor na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]], a 1923. godine osnovao je vlastitu kompaniju za istraživanje tržišta ''Daniel Starch and Staff''. Kasnije je napustio akademsku karijeru na Harvardu kako bi se u potpunosti posvetio radu u privatnom sektoru i razvoju svoje kompanije. Godine 1932. radio je i kao konsultant i direktor istraživačkog odjela [[Američko udruženje reklamnih agencija|Američkog udruženja reklamnih agencija]]. Svojom kompanijom upravljao je punih pedeset godina, sve do penzionisanja 1973, u 90. godini života.<ref name="Curti_Carstensen_1949">{{cite book |last1=Curti |first1=Merle |last2=Carstensen |first2=Vernon |title=The University of Wisconsin: A History, 1848–1925 |volume=2 |date=1949 |publisher=University of Wisconsin Press |isbn=0-299-80572-7 |pages=334, 365 |url=https://books.google.com/books?id=8UyNxhlU650C&pg=PA334 |language=en}}</ref><ref name="Cantor_1991">{{cite book |last=Cantor |first=Joan H. |title=Psychology at Iowa: Centennial Essays |date=1991 |publisher=Routledge |isbn=0-8058-0761-6 |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.253.5019.574.a |language=en}}</ref> == Rad == Daniel Starch autor je više knjiga iz oblasti [[Psihologija|psihologije]], [[Oglašavanje|oglašavanja]] i [[Istraživanje tržišta|istraživanja tržišta]]. Među njegovim najpoznatijim djelima izdvajaju se ''Experiments in Educational Psychology'' (1911), kao i pionirska studija o oglašavanju ''Advertising: Its Principles, Practice, and Technique'' (1914), te njeno kasnije prošireno izdanje ''Principles of Advertising'' (1923). Starch je razvijao i usavršavao metode za procjenu efikasnosti oglašavanja. Među njima se posebno izdvaja metoda koja je kasnije postala poznata kao ''Starchov test'' ({{en|Starch test}}) ili ''Starchov postupak prepoznavanja'' ({{en|Starch recognition procedure}}), namijenjena mjerenju stepena uočavanja i pamćenja oglasa kod potrošača.<ref name="Sar_Rodriguez_2017">{{cite encyclopedia |last1=Sar |first1=Sela |last2=Rodriguez |first2=Lulu |title=Copy Test and Starch Test |encyclopedia=The International Encyclopedia of Communication Research Methods |date=2017 |publisher=John Wiley & Sons |doi=10.1002/9781118901731.iecrm0047 |url=https://www.researchgate.net/profile/Lulu-Rodriguez/publication/320928695_Copy_Test_and_Starch_Test/links/5eb74d73299bf1287f7811a9/Copy-Test-and-Starch-Test.pdf |language=en |format=PDF}}</ref> Po njemu je nazvana i ''Starchova formula'', metod za procjenu broja osoba koje mogu zapamtiti oglas preko cijele stranice u odnosu na broj onih koji pamte oglas preko pola stranice.<ref name="Curti_Carstensen_1949" /><ref name="Szameitat_2010">{{cite book |last=Szameitat |first=Thorsten |title=Praxiswissen Anzeigenverkauf: So gelingt die Kommunikation zwischen Verlag, Agentur und Kunde |date=2010 |publisher=Gabler Verlag |isbn=978-3-8349-2094-2 |pages=66–67 |url=https://books.google.com/books?id=Xwm-MXFNOLoC&pg=PA66 |language=de}}</ref><ref name="Maclaran_SAGE_2009">{{cite book |last1=Maclaran |first1=Pauline |last2=Tadajewski |first2=Mark |last3=Stern |first3=Barbara |last4=Saren |first4=Michael |title=The SAGE Handbook of Marketing Theory |date=2009 |publisher=SAGE Publications |isbn=978-1-84787-505-1 |pages=61, 76, 82 |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9781446206980_A24013965/preview-9781446206980_A24013965.pdf |language=en |format=PDF}}</ref><ref name="Jansson-Boyd_2010">{{cite book |last=Jansson-Boyd |first=Cathrine V. |title=Consumer Psychology |date=2010 |publisher=McGraw-Hill Education |isbn=978-0-335-22928-4 |page=8 |url=https://books.google.com/books?id=dLl2uDSLvLwC&pg=PA8 |language=en}}</ref> === Djela === * ''Experiments in Educational Psychology'' (1911)<ref name="Starch_1911">{{cite book |last=Starch |first=Daniel |title=Experiments in Educational Psychology |date=1911 |publisher=The Macmillan Company |url=https://archive.org/details/experimentsined07stargoog |location=New York |language=en}}</ref> * ''Advertising: Its Principles, Practice, and Technique'' (1914)<ref name="Starch_1914">{{cite book |last=Starch |first=Daniel |title=Advertising: Its Principles, Practice, and Technique |date=1914 |publisher=Scott, Foresman and Company |url=https://ia601308.us.archive.org/19/items/cu31924013735570/cu31924013735570.pdf |location=Chicago, New York |language=en |format=PDF }}{{Mrtav link}}</ref> * ''Educational Measurements'' (1916)<ref name="Starch_1916">{{cite book |last=Starch |first=Daniel |title=Educational Measurements |date=1916 |publisher=The Macmillan Company |url=http://ia800208.us.archive.org/19/items/educationalmeasu00star/educationalmeasu00star.pdf |location=New York |language=en |format=PDF}}</ref> * ''Further Experimental Data on the Value of Studying Foreign Languages'' (1917)<ref name="Starch_1917">{{cite journal |last=Starch |first=Daniel |title=Further Experimental Data on the Value of Studying Foreign Languages |journal=The School Review |date=1917 |volume=25 |issue=4 |pages=243–248 |publisher=The University of Chicago Press |url=https://www.jstor.org/stable/1078395 |language=en}}</ref> * ''Principles of Advertising'' (1923)<ref name="Starch_1923">{{cite book |last=Starch |first=Daniel |title=Principles of Advertising |date=1923 |publisher=A.W. Shaw Company |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.59.1529.362.b |language=en}}</ref> * ''Educational Psychology'' (1924)<ref name="Starch_1924">{{cite book |last=Starch |first=Daniel |title=Educational Psychology |date=1924 |publisher=The Macmillan Company |url=https://ia801406.us.archive.org/2/items/in.ernet.dli.2015.202750/2015.202750.Educational-Psychology.pdf |location=New York |language=en |format=PDF}}</ref> * ''Controlling Human Behavior: A First Book in Psychology for College Students'' (1936)<ref name="Starch_et_al_1936">{{cite book |last1=Starch |first1=Daniel |last2=Stanton |first2=Hazel Martha |last3=Koerth |first3=Wilhelmine |title=Controlling Human Behavior: A First Book in Psychology for College Students |date=1936 |publisher=The Macmillan Company |url=https://archive.org/details/controllinghuman00star |location=New York |language=en}}</ref> * ''Measuring Advertising Readership and Results'' (1966)<ref name="Starch_1966">{{cite book |last=Starch |first=Daniel |title=Measuring Advertising Readership and Results |date=1966 |publisher=McGraw-Hill |url=https://openurl.ebsco.com/contentitem/gcd:6571483?sid=ebsco:plink:crawler&id=ebsco:gcd:6571483 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20110106043841/http://www.uiowa.edu/jmc/alumni/halloffame.html Daniel Starch u Kući slavnih Škole za novinarstvo i masovne komunikacije Univerziteta u Iowi] * {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20100803233114/http://www3.uakron.edu/ahap/finding_aids/starch_daniel.htm |date=3. 8. 2010 |title=Daniel Starch, radovi (1883–1979). Arhiv historije američke psihologije Univerziteta u Akronu}} {{Psihologija}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Starch, Daniel}} [[Kategorija:Rođeni 1883.]] [[Kategorija:Umrli 1979.]] [[Kategorija:Biografije, La Crosse (Wisconsin)]] [[Kategorija:Američki psiholozi]] [[Kategorija:Edukacijski psiholozi]] [[Kategorija:Ponašanje potrošača]] [[Kategorija:Teoretičari oglašavanja]] [[Kategorija:Teoretičari marketinga]] [[Kategorija:Istraživači tržišta]] lznmpqws9zc7ocv4gx1ne67r05jeypu 0 534810 3916007 3901535 2026-08-02T15:20:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916007 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | ime = Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 100px | slika_opis = Grb Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | teritorija = | osnivanje = {{Početni datum i godine|2008|04|15}} | prethodnik = | nastalo_iz = | ukidanje = | nasljednik = | spojeno_u = | vrsta = Upravna organizacija s operativnom samostalnošću | nadležnost = {{Plainlist| * Izrada nastavnih planova i programa u skladu sa potrebama policijskih tijela BiH i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti * Školovanje i stručno osposobljavanje i usavršavanje pripadnika policijskih tijela BiH i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti }} | status = | sjedište = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | koordinate = {{coord|43|18|18|N|17|51|06|E|display=inline,title}} | adresa = Rodoč bb | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | slogan = | zaposleni = 73 (2023)<ref name="Budžet AEPTM 2023">{{Cite web|url=https://aeptm.gov.ba/data/akt/financije/Izvjestaj_o_izvrsenju_proracuna_za_2023.pdf|title=Izvještaj o izvršenju budžeta Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova za 2023. godinu|date=20. 2. 2024|website=aeptm.gov.ba|publisher=AEPTM|access-date=5. 5. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> | budžet = 5.467.439,00 KM (2023)<ref name="Budžet AEPTM 2023"/> | direktor = Marko Vujević | šef_agencije = | ministar = ''Upražnjeno'' ([[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministar sigurnosti]]) | ključne_osobe = | matična_organizacija = [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] | podružnice = | dokumenti = Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH | veb-sajt = {{URL|aeptm.gov.ba}} | id = | fusnote = Agency for Education and Professional Training }} [[Datoteka:Agency for Education and Professional Training Mostar - Building complex.jpg|mini|desno|300px|Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru, Bosna i Hercegovina]] '''Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova''' je upravna organizacija u sastavu [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine]], nadležna za školovanje i stručno osposobljavanje i usavršavanje pripadnika policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti.<ref name="Zakon_policijska_struktura">{{cite web |title=Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH |url=https://www.psa.gov.ba/Popisi_i_dokumenti/Zakoni/?id=1508 |website=psa.gov.ba |publisher=Agencija za policijsku podršku BiH |access-date=5. 5. 2026 |language=bs }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs |title=AEPTM – O nama |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=5. 5. 2026}}</ref> Agencija je osnovana na osnovu Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine, koji je usvojen u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Domu naroda Parlamentarne skupština Bosne i Hercegovine]] 16. aprila 2008.<ref name="Parlament_BiH">{{cite web |title=Podaci o Zakonu o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH |url=https://parlament.ba/law/LawDetails?lawId=978&lang=bs |website=parlament.ba |publisher=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref> == Historija == Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova je uspostavljena kao dio reforme sigurnosnog sektora Bosne i Hercegovine s ciljem standardizacije policijskog obrazovanja i profesionalnog usavršavanja policijskih službenika na državnom nivou.<ref>{{cite web |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs |title=Historijat Agencije |publisher=AEPTM |access-date=5. 5. 2026}}</ref> Sa radom je počela 26. februara 2009.<ref>{{cite web |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs |title=O Agenciji |publisher=AEPTM |access-date=5. 5. 2026}}</ref> Iste godine započete su aktivnosti na planiranju trajnog smještaja i izgradnje kompleksa Agencije, u skladu s procjenama potreba za uspostavljanje savremenog sistema policijskog obrazovanja. [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] je 2010. razmotrilo i prihvatilo informaciju o izgradnji kompleksa i finansijski okvir projekta koji je predviđao realizaciju u više faza iz budžetskih sredstava [[Institucije Bosne i Hercegovine|institucija Bosne i Hercegovine]].<ref name="AktaTemeljac">{{Citiranje weba |url=https://www.akta.ba/investicije/projekti/33962/polozen-kamen-temeljac-za-izgradnju-kompleksa-aeptm-a |title=Položen kamen temeljac za izgradnju kompleksa AEPTM-a |publisher=Akta.ba |date=2011 |access-date=21. 5. 2026}}</ref> U okviru realizacije projekta, [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] je Agenciji dodijelila zemljište za izgradnju kompleksa u [[Mostar]]u, nakon čega su pokrenute pripremne aktivnosti, uključujući izradu projektne dokumentacije i pribavljanje potrebnih odobrenja. Izgradnja kompleksa, koji obuhvata nastavne, upravne, smještajne i sportske kapacitete, imala je za cilj stvaranje uslova za izvođenje osnovne, stručne i specijalističke obuke policijskih službenika i drugih subjekta sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine. == Pravni status i nadležnosti == Nadležnosti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova definisane su članom 19. Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> Agencija je nadležna za: * razvijanje, usklađivanje i predlaganje nastavnih planova i programa obuke u skladu sa potrebama policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti; * organizovanje i provođenje školovanja i stručnog osposobljavanja i usavršavanja pripadnika policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti (osnovna, specijalistička, stalna i drugi vidovi policijske obuke); * razvijanje naučno-istraživačke djelatnosti i doprinos ukupnom unapređenju i osavremenjivanju policijskog rada; * bibliotekarske poslove; * vođenje odgovarajuće evidencije i dokumentacije iz svoj nadležnosti u skladu s važećim propisima.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> == Organizacijska struktura == Agencijom za školovanje i stručno usavršavanje kadrova rukovodi direktor. Direktor ima zamjenika, koji je za svoj rad odgovoran direktoru. Direktora i zamjenika direktora imenuje [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara BiH]] na prijedlog [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministra sigurnosti BiH]], u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine, na mandat od četiri godine, uz mogućnost reimenovanja u drugom narednom mandatu.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> Osnovne organizacijske jedinice Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova su: * Sektor za obuku; * Sektor za planiranje i podršku obuke; * Sektor za administraciju i finansije. Odjel za podršku je samostalna unutrašnja organizacijska jedinica. === Odjel za podršku === Odjel za podršku je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova koja pruža stručnu, administrativnu i tehničku podršku radu direktora i zamjenika direktora Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM">{{cite web |title=Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |url=https://www.aeptm.gov.ba/sites/default/files/datoteke/Pravilnik%20o%20unutarnjoj%20organizaciji%20AEPTM_1.pdf |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref> U okviru svojih nadležnosti, Odjel koordiniše aktivnosti rukovodstva Agencije, priprema i obrađuje akte iz nadležnosti direktora i zamjenika direktora, organizuje službena putovanja, sastanke i prijem domaćih i stranih delegacija, te pruža podršku u ostvarivanju saradnje sa domaćim i međunarodnim institucijama iz oblasti policijskog obrazovanja i stručnog usavršavanja.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> Odjel učestvuje u pripremi zakona, podzakonskih akata i drugih općih akata iz djelokruga rada Agencije, izrađuje izvještaje, analize i informacije na osnovu prikupljenih podataka, te učestvuje u izradi godišnjeg plana rada Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> === Sektor za obuku === [[Datoteka:Kadeti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova.jpg|mini|desno|300px|Kadeti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru tokom zvanične ceremonije]] Sektor za obuku, sa svojim unutrašnjim organizacijskim jedinicama, nadležan je za pripreme, organizaciju i provođenje raznih oblika školovanja i stručnog osposobljavanja i usavršavanja kadrova za potrebe policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> Sektor za obuku u svom sastavu ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to: * Odsjek za realizaciju stručne obuke i obuke za nivo I i II (osnovna policijska obuka); * Odsjek za specijalističku obuku.<ref name="AEPTM_organizacija">{{cite web |title=Organizacija |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/onama/organizacija |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=5. 5. 2026 |language=bs}}</ref> ==== Odsjek za provođenje stručne obuke i obuke za nivo I i II ==== Odsjek za provođenje stručne obuke i obuke za nivo I i II je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za planiranje, organizaciju i realizaciju stručne obuke i osnovne policijske obuke kadeta nivoa I i II.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek učestvuje u izradi nastavnih planova i programa, koordiniše izvođenje nastave i prati realizaciju nastavnog procesa, uključujući vođenje službenih evidencija i nastavne dokumentacije. Odsjek također koordiniše angažovanje vanjskih saradnika u realizaciji pojedinih oblika stručne obuke, prati primjenu stručnih procedura i međunarodnih standarda u oblasti policijskog obrazovanja, te osigurava uslove za kvalitetno izvođenje obuke kroz praćenje nastavnih sredstava, opreme i drugih resursa potrebnih za nastavni proces.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> ==== Odsjek za specijalističku obuku ==== Odsjek za specijalističku obuku je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za planiranje, organizaciju i realizaciju različitih oblika specijalističke obuke u skladu sa policijskih tijela Bosne i Hercegovine i drugih službi i agencija iz oblasti sigurnosti.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek učestvuje u izradi nastavnih planova i programa specijalističke obuke, razvija tematske cjeline za pojedine oblike stručnog osposobljavanja i prati realizaciju obrazovnih aktivnosti. Odsjek vodi evidencije o pohađanju specijalističkih obuka, izrađuje izvještaje i statističke preglede o realizaciji obuke i učesnicima, te ostvaruje saradnju s institucijama u vezi sa unapređenjem poslova sa polaznicima svih oblika specijalističkih obuka.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> === Sektor za planiranje i podršku obuci === Sektor za planiranje i podršku obuci u svom sastavu ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to: * Odsjek za izradu i praćenje nastavnih planova i programa obuke, istraživanje, izdavaštvo i bibliotekarsku djelatnost; * Odsjek za poslove sa polaznicima obuke i evidencije.<ref name="AEPTM_organizacija" /> ==== Odsjek za izradu i praćenje nastavnih planova i programa obuke, istraživanje, izdavaštvo i bibliotekarsku djelatnost ==== [[Datoteka:Naslovnica priručnika Neposredno osiguranje VIP osoba.png|mini|desno|300px|Izdavačka djelatnost Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova]] Odsjek za izradu i praćenje nastavnih planova i programa obuke, istraživanje, izdavaštvo i bibliotekarsku djelatnost je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za razvoj i unapređenje obrazovnog procesa kroz razvoj nastavnih planova i programa, naučno-istraživačke projekte, izdavačku djelatnost i bibliotekarske aktivnosti.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek učestvuje u izradi i unapređenju nastavnih planova i programa obuke, prati i analizira kvalitet nastavnih sadržaja i realizaciju nastavnog procesa, te organizuje stručne skupove posvećene razmatranju obrazovnih i stručnih pitanja iz oblasti policijskog obrazovanja. Odsjek realizuje naučno-istraživačke i izdavačke projekte s ciljem razvoja stručnih publikacija i nastavnih materijala, upravlja bibliotečkom djelatnošću Agencije, te ostvaruje saradnju s domaćim i međunarodnim institucijama u oblasti istraživanja i primjene evropskih standarda u obrazovanju policijskih kadrova.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> ==== Odsjek za poslove sa polaznicima obuke i evidencije ==== Odsjek za poslove sa polaznicima obuke i evidencije je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za vođenje administrativnih i evidencijskih poslova u vezi sa polaznicima obuke i realizacijom obrazovnih aktivnosti Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek vodi matične evidencije o polaznicima obuke, uključujući prijem i upis polaznika, evidenciju smještaja, kao i evidenciju izdatih certifikata i drugih službenih isprava. Odsjek upravlja centralnom bazom podataka o programima obuke, polaznicima i izdatim kvalifikacijama, te učestvuje u izradi izvještaja i statističkih pregleda o obrazovnim aktivnostima Agencije radi praćenja i unapređenja procesa stručnog usavršavanja.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> === Sektor za administraciju i finansije === Sektor za administraciju i finansije u svom sastavu ima dvije unutrašnje organizacijske jedinice, i to: * Odsjek za pravne, kadrovske i opće poslove; * Odsjek za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom.<ref name="AEPTM_organizacija" /> ==== Odsjek za pravne, kadrovske i opće poslove ==== Odsjek za pravne, kadrovske i opće poslove je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za obavljanje pravnih, kadrovskih i općih administrativnih poslova u okviru rada Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek provodi aktivnosti vezane za primjenu propisa iz oblasti državne službe i radnih odnosa, ostvaruje saradnju s nadležnim institucijama za državnu službu, te vodi kadrovske evidencije i osigurava pristup ličnoj dokumentaciji zaposlenih u skladu sa važećim propisima. Odsjek učestvuje u planiranju stručnog usavršavanja zaposlenih, priprema interne akte koji uređuju prava i obaveze polaznika tokom školovanja i boravka u Agenciji, te obavlja opće administrativne poslove neophodne za funkcionisanje institucije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> ==== Odsjek za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom ==== Odsjek za finansijsko-materijalne poslove i upravljanje budžetom je organizacijska jedinica Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova nadležna za planiranje, upravljanje i nadzor finansijskog i materijalnog poslovanja Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> U okviru svojih nadležnosti, Odsjek priprema finansijske planove i budžetske projekcije potrebne za rad Agencije, učestvuje u izradi periodičnih i godišnjih finansijskih izvještaja, te prati realizaciju budžetskih sredstava u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima. Odsjek sarađuje s institucijama nadležnim za finansijsku reviziju i internu kontrolu, osigurava pravilnu primjenu finansijskih propisa i procedura, te obavlja poslove verifikacije i evidencije finansijske dokumentacije radi zakonitog i efikasnog upravljanja budžetskim i materijalnim resursima Agencije.<ref name="Pravilnik_AEPTM" /> == Razvoj i usklađivanje nastavnih planova i programa == Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Bosne i Hercegovine razvija i implementira nastavne planove i programe za osnove, stručne, specijalističke i druge vidove obuka namijenjenim policijskim službenicima i drugim subjektima sistema sigurnosti Bosne i Hercegovine.<ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo1">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Osnovna policijska obuka (nivo I) |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/64 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo2">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Osnovna policijska obuka (nivo II) |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/63 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AEPTM_Katalog_Obuka">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Katalog stručnih i specijalističkih obuka |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/65 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Nastavni planovi i programi izrađuju se u skladu s nadležnostima Agencije, potrebama policijskih i sigurnosnih agencija, te savremenim standardima profesionalnog osposobljavanja u oblasti unutrašnje sigurnosti.<ref name="Zakon_policijska_struktura" /> Proces izrade nastavnih planova i programa zasniva se na analizi potreba institucija sigurnosnog sistema, identifikaciji operativnih i taktičkih zahtjeva radnih mjesta, kao i usklađivanju sa relevantnim zakonodavnim okvirom Bosne i Hercegovine. Poseban značaj ima prilagođavanje sadržaja obuka stvarnim operativnim situacijama, s ciljem unapređenja profesionalnih kompetencija polaznika i jačanja institucionalnih kapaciteta. Nastavni planovi i programi u okviru Agencije obuhvataju širok spektar tematskih oblasti, uključujući sprječavanje i suzbijanje različitih oblika kriminaliteta, kao što su korupcija, organizovani kriminal, trgovina ljudima, trgovina drogom, terorizam, nezakonita trgovina kulturnim dobrima, ratni zločini i krivična djela kažnjiva po međunarodnom pravu. Programi također obuhvataju oblasti zaštite VIP ličnosti, finansijskih i kriminalističkih istraga, kriminalističko-obavještajnog rada, analize rizika, granične sigurnosti, kriminalističke taktike i tehnike, rukovanja vatrenim oružjem, kontradiverzione zaštite, EOD postupaka, samoodbrane i taktičkih intervencija.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Nastavni planovi i programi izrađuju se u skladu s metodologijom razvoja programa obuke u oblasti sigurnosti i obrazovanja odraslih, pri čemu se posebna pažnja posvećuje razvoju praktičnih vještina i sposobnosti odlučivanja u operativnim uslovima. Obuke su strukturirane kao osnovne, stručne, specijalističke, dopunske i instruktorske, čime se osigurava kontinuiran profesionalni razvoj polaznika na različitim nivoima odgovornosti.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Sistem stručnog usavršavanja i osposobljavanja u okviru Agencije zasniva se i na razvoju obuka za instruktore i multiplikatore, kojima se osigurava održivost i prijenos znanja unutar policijskih i sigurnosnih institucija Bosne i Hercegovine. Takve obuke provode se u oblastima kao što su rukovanje vatrenim oružjem, otkrivanje falsifikovanih dokumenata, zaštita VIP osoba, sprječavanje i suzbijanje terorizma, kontradiverziona zaštita, analiza rizika prema modelu CIRAM 2.0, nadzor zelene granice i druge oblasti policijskog i sigurnosnog rada.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> U okviru Agencije razvijaju se i e-kursevi, koji omogućavaju fleksibilnije oblike učenja i kontinuirano stručno usavršavanje, posebno u oblastima policijskog integriteta, ljudskih prava i etike u policijskom radu.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> == Školovanje kadeta i obuka policijskih službenika == ===Osnovna policijska obuka (nivo I i II)=== [[Datoteka:Fingerprinting exercise, Agency for Education and Professional Training, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|desno|300px|Kadeti Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova tokom praktične vježbe iz kriminalističke tehnike vrše uzimanje otisaka prstiju.]] U okviru Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova provodi se osnovna policijska obuka (nivo I i II) za kadete [[Policija Bosne i Hercegovine|policijskih agencija Bosne i Hercegovine]]. Obuka prvog nivoa namijenjena je školovanju kadeta za čin policajca, dok je obuka drugog nivoa namijenjena školovanju kadeta za čin mlađeg inspektora. Obuke se izvode u skladu sa nastavnim planovima i programima koje donosi [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministar sigurnosti]].<ref name="Zakon_o_policijskim_sluzbenicima_BiH">{{cite web |author=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine |title=Zakon o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine |url=https://parlament.ba/law/DownloadDocument?lawDocumentId=a73cb72c-d51b-48f4-a6e7-b849ba2540b9&langTag=hr |website=Parlament.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Osnovna policijska obuka zasniva se na kombinaciji teorijske nastave, praktičnih vježbi, situacijske nastave i praktične obuke. Nastavni sadržaji obuhvataju oblasti policijskih ovlaštenja i etike, [[Kriminalistika|kriminalistike]], [[Krivično pravo|krivičnog]] i prekršajnog prava, [[Ljudska prava|ljudskih prava]], krivično-procesnog prava, sigurnosti saobraćaja, rukovanja vatrenim oružjem, specijalnog fizičkog obrazovanja, [[Policijska psihologija|policijske psihologije]], [[informatika|informatike i komunikacija]], [[Engleski jezik|engleskog jezika]], kao i stručnih i operativnih poslova iz nadležnosti pojedinačnih policijskih agencija.<ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo1" /><ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo2" /> Obuka se realizuje za kadete [[Granična policija Bosne i Hercegovine]], [[Državna agencija za istrage i zaštitu]] i [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]], pri čemu se stručna i situacijska nastava prilagođavaju poslovima i nadležnostima svake policijske agencije.<ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo1" /><ref name="AEPTM_Osnovna_Obuka_Nivo2" /> Nastavni plan i program osnovne obuke kadeta Granična policija Bosne i Hercegovine usklađen je sa [[Frontex]]-ovim Zajedničkim nastavnim planom i programom osnovne obuke granične i obalske straže Evropske unije (''Common Core Curriculum'').<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo">{{cite web |title=AEPTM potpisala Ugovor o partnerstvu s FRONTEX-om |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/3000 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=11. 5. 2026 |language=bs}}</ref> === Stručna i specijalistička obuka === U okviru svoje nadležnosti, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Bosne i Hercegovine organizuje i provodi stručne i specijalističke obuke namijenjene policijskim službenicima i drugim subjektima sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |title=Katalog stručnih i specijalističkih obuka |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/65 |website=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Bosne i Hercegovine |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Programi obuke usmjereni su na razvoj stručnih znanja, praktičnih vještina i operativnih kompetencija potrebnih za obavljanje policijskih i sigurnosnih poslova u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Stručne i specijalističke obuke obuhvataju širok spektar oblasti iz domena sigurnosti, kriminalistike i policijskog djelovanja, uključujući obuke iz oblasti sprječavanja i suzbijanja različitih oblika kriminaliteta, kriminalističko-obavještajnog rada, finansijskih istraga, posebnih istražnih radnji, granične sigurnosti, zaštite VIP osoba i drugih oblasti policijskog i sigurnosnog rada. Obuke su usmjerene na razvoj praktičnih vještina i sposobnosti postupanja u složenim sigurnosnim situacijama, uključujući primjenu policijskih ovlaštenja, taktičko djelovanje, sigurnosne procedure, upravljanje specijalizovanom opremom i sredstvima, zaštitu osoba i objekata, kao i postupanje u kriznim i vanrednim okolnostima.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> Pored operativno i praktično usmjerenih obuka, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova realizuje i programe iz oblasti zaštite ljudskih prava, policijske etike, rodne ravnopravnosti, policijskog integriteta i profesionalnih standarda, kao i programe za unapređenje komunikacijskih, organizacijskih i rukovodnih kompetencija policijskih službenika.<ref name="AEPTM_Katalog_Obuka" /> == Saradnja i standardi obuke == Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova ostvaruje saradnju s domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama iz oblasti sigurnosti, policijskog obrazovanja i stručnog usavršavanja. === Saradnja sa domaćim institucijama === Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova razvija kontinuiranu saradnju sa institucijama u okviru sigurnosnog sistema Bosne i Hercegovine, prvenstveno sa [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine]], kao nadležnim resornim ministarstvom. U operativnom i stručnom smislu, Agencija ostvaruje stalnu saradnju sa policijskim tijelima Bosne i Hercegovine, uključujući [[Granična policija Bosne i Hercegovine|Graničnu policiju Bosne i Hercegovine]], [[Državna agencija za istrage i zaštitu|Državnu agenciju za istrage i zaštitu]] i [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine|Direkciju za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]], u oblasti planiranja, realizacije i evaluacije programa osnovne, stručne i specijalističke obuke. Saradnja obuhvata i koordinaciju u razvoju nastavnih planova i programa, identifikaciju potreba za obukom, razmjenu stručnih iskustava i zajedničko unapređenje standarda policijskog obrazovanja. Pored policijskih agencija, Agencija razvija saradnju i sa drugim relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini, uključujući [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]], [[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosnu agenciju Bosne i Hercegovine]], centre za edukaciju sudija i tužilaca (CEST), univerzitete i druge obrazovne i stručne institucije, s ciljem jačanja naučno-stručne osnove policijskog obrazovanja, unapređenja nastavnog procesa i razvoja kadrova u skladu sa savremenim standardima stručnog usavršavanja u oblasti sigurnosti.<ref name="AEPTM_UNSA_sporazum">{{cite web |title=Potpisan Sporazum o naučnoj, obrazovnoj i stručnoj saradnji |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/522 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> === Međunarodna saradnja === Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova ostvaruje saradnju sa brojnim međunarodnim institucijama i organizacijama radi razvoja i unapređenja policijskog školovanja i stručnog osposobljavanja i usavršavanja, kao i institucionalnih kapaciteta. Saradnja obuhvata različite oblike stručne, obrazovne i projektne podrške, a između ostalog uključuje [[Frontex|Evropsku agenciju za graničnu i obalsku stražu (Frontex)]],<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> [[NATO misija u Bosni i Hercegovini|NATO misiju u Bosni i Hercegovini]],<ref name="AEPTM_NATO_DEEP_nastavak">{{cite web |title=Nastavak saradnje NATO DEEP-AEPTM |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/1792 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> [[UNESCO|Organizaciju Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO)]]<ref name="AEPTM_Kulturna_Dobra_Analiza">{{cite web |title=Stručna analiza NPP iz oblasti sprječavanja nezakonite trgovine kulturnim dobrima |url=https://www.aeptm.gov.ba/hr/node/3215 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="AEPTM_UNESCO_tehnologije">{{cite web |title=AEPTM i UNESCO: Korištenje tehnologija u suzbijanju nezakonite trgovine kulturnim dobrima |url=https://aeptm.gov.ba/bs/node/2773 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=13. 5. 2026 |language=bs}}</ref> i ICITAP, kroz koje se realizuju aktivnosti usmjerene na razvoj standarda obuke, unapređenje metodologije rada i jačanje usklađenosti sa međunarodnim praksama u oblasti policijskog obrazovanja. Agencija učestvuje i u realizaciji međunarodnih projekata i programa, uključujući IPA programe Evropske unije, Erasmus+ i EU4FAST<ref name="AEPTM_EU4FAST_Dronovi">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Projekat EU4FAST/ CIVIPOL – Projekat za obuku pilota dronova |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/2701 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref>, te ostvaruje saradnju sa CEPOL, IOM, DCAF,<ref name="AEPTM_DCAF_Saradnja">{{cite web |author=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |title=Nastavak saradnje sa DCAF-om |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/1195 |website=Aeptm.gov.ba |access-date=20. 5. 2026 |language=bs}}</ref> INTERPA, Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, Ambasadom Ujedinjenog Kraljevstva u Bosni i Hercegovini, Turskom agencijom za saradnju i koordinaciju (TIKA), CIVIPOL, kao i drugim relevantnim međunarodnim partnerima u oblasti sigurnosnog obrazovanja i obuke. ==== Međunarodna certifikacija ==== Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova prvi put je certifikovana 2020. od strane Međunarodnog udruženja direktora za standarde i obuku u oblasti provođenja zakona (IADLEST), čime je potvrđena usklađenost rada Agencije sa međunarodnim standardima kvaliteta u oblasti policijskog [[Obrazovanje u Bosni i Hercegovini|školovanja]] i stručne i specijalističke obuke.<ref name="IADLEST_AEPTM">{{cite web |last=Pfeifer |first=Yvonne |title=IADLEST Academy Accreditation: Bosnia and Herzegovina |website=IADLEST |url=https://www.iadlest.org/news/hot-topics/articleid/704 |access-date=12. 5. 2026 |language=en |archive-date=22. 5. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250522201048/https://www.iadlest.org/news/hot-topics/articleid/704 |url-status=dead }}</ref> Recertifikacija Agencije izvršena je 2024.<ref name="AEPTM_IADLEST">{{cite web |title=IADLEST-ov certifikat potvrda profesionalnosti AEPTM-a |website=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova (AEPTM) |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/2401 |access-date=12. 5. 2026 |language=bs}}</ref> IADLEST akreditacija predstavlja međunarodni sistem standarda namijenjen policijskim akademijama i institucijama za obuku policijskih službenika, s ciljem unapređenja kvaliteta obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja i primjene najboljih praksi u oblasti provođenja zakona. U okviru procesa certifikacije vršena je procjena usklađenosti rada Agencije sa 53 sveobuhvatna standarda koji obuhvataju zakonsku usklađenost, međuinstitucionalnu saradnju, organizaciju i upravljanje ljudskim resursima, operativne procedure, infrastrukturu, vođenje evidencija, razvoj i realizaciju nastavnih planova i programa, rad sa polaznicima, informacijsku tehnologiju, finansijsko poslovanje i upravljanje opremom.<ref name="IADLEST_AEPTM" /> ==== Saradnja i partnerstvo sa Frontex-om ==== Agencija sarađuje sa [[Frontex|Evropskom agencijom za graničnu i obalnu stražu (Frontex)]], s kojom je 2025. potpisala ugovor o partnerstvu i pridruženom članstvu.<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> U okviru saradnje s Frontex-om, nastavni planovi i programi osnovne, stručne i specijalističke obuke za pripadnike Granične policije Bosne i Hercegovine usklađivani su sa zajedničkim evropskim kurikulumima za graničnu i obalnu stražu (Common Core Curriculum – CCC).<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> Potpisivanjem sporazuma Agencija je uključena u mrežu partnerskih akademija Frontex-a, koja okuplja obrazovne institucije za obuku pripadnika granične i obalne straže radi razvoja interoperabilnosti, međunarodne saradnje i harmonizacije obrazovnih standarda.<ref name="AEPTM_FRONTEX_partnerstvo" /> Policijski službenici [[Granična policija Bosne i Hercegovine|Granične policije Bosne i Hercegovine]] koji su osnovnu policijsku obuku završili u Agenciji do 2026. dva puta su učestvovali u Frontex-ovom Programu procjene interoperabilnosti (IAP), koji se provodi radi procjene znanja i kompetencija stečenih kroz obuku usklađenu sa standardima CCC 2022.<ref name="IAP">{{cite web |title=FRONTEX-ov program procjene interoperabilnosti |url=https://www.aeptm.gov.ba/bs/node/2877 |website=aeptm.gov.ba |publisher=Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova |access-date=11. 5. 2026 |language=bs}}</ref> Učešće u programu interoperabilnosti predstavlja dio procesa harmonizacije policijskog obrazovanja Bosne i Hercegovine sa evropskim standardima u oblasti zaštite državne granice i stručnog osposobljavanja policijskih službenika.<ref name="IAP" /> Bosna i Hercegovina je među četiri države koje nisu članice [[Evropska unija|Evropske unije]], a koje su uskladile nastavne planove i programe osnovne policijske obuke kadeta [[Granična policija Bosne i Hercegovine|Granične policije Bosne i Hercegovine]] sa standardima Frontex-ovog kurikuluma CCC 2022.<ref name="IAP" /> == Izdavačka djelatnost == U okviru svoje nadležnosti Agencija razvija stručne publikacije, priručnike i nastavne materijale za potrebe policijskog obrazovanja. == Također pogledajte == * [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] * [[Državna agencija za istrage i zaštitu]] * [[Granična policija Bosne i Hercegovine]] * [[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine]] * [[Agencija za forenzička ispitivanja i vještačenja]] * [[Agencija za policijsku podršku]] * [[Služba za poslove sa strancima]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.aeptm.gov.ba Službena web stranica] {{Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Vladavina zakona u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Obrazovanje u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 2008.]] 1zbk5anzwg3ukar71v8aphlepuhm3ov 0 535004 3916217 3894481 2026-08-03T11:01:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916217 wikitext text/x-wiki {{Psihoanaliza}} [[Datoteka:Erik_Erikson.jpg|mini|desno|300px|Erik Erikson]] '''Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja''' predstavljaju teoriju razvoja ličnosti koju je tokom druge polovine 20. stoljeća razvio [[Erik Erikson]] u saradnji sa svojom suprugom [[Joan Erikson]].<ref name="NYT_JoanErikson">{{Cite news |last=Thomas |first=Robert Mcg. Jr. |date=1997 |title=Joan Erikson Is Dead at 95; Shaped Thought on Life Cycles |url=https://www.nytimes.com/1997/08/08/us/joan-erikson-is-dead-at-95-shaped-thought-on-life-cycles.html |work=The New York Times |access-date=26. 5. 2026 |url-status=live |issn=0362-4331 |language=en-US}}</ref> Ova teorija ubraja se među najpoznatije [[psihoanaliza|psihoanalitičke]] pristupe razvoju ličnosti i opisuje osam uzastopnih faza kroz koje pojedinac prolazi od rođenja do starosti i smrti. Erikson je smatrao da razvoj ličnosti traje tokom cijelog života, a ne samo u djetinjstvu, kako se ranije često pretpostavljalo.<ref name="Syed_McLean_2017">{{Cite journal |last1=Syed |first1=Moin |last2=McLean |first2=Kate C. |date=2017 |title=Erikson's Theory of Psychosocial Development |url=https://osf.io/preprints/psyarxiv/zf35d_v1 |journal=PsyArXiv |publisher=Center for Open Science |doi=10.31234/osf.io/zf35d |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Prema njegovoj teoriji, svaka razvojna faza obilježena je posebnim psihosocijalnim konfliktom koji nastaje u odnosu između unutrašnjih psiholoških potreba pojedinca i zahtjeva društvenog okruženja. Način na koji osoba riješi taj konflikt utječe na njen daljnji emocionalni, socijalni i psihološki razvoj.<ref name="Escalona_1951">{{Cite journal |last=Escalona |first=Sibylle |date=1951 |title=Childhood and Society. Erik H. Erikson. New York: Norton, 1950. 397 pp. $4.00 |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.113.2931.253.a |journal=Science |volume=113 |issue=2931 |pages=253–253 |doi=10.1126/science.113.2931.253.a |access-date=26. 5. 2026 |issn=0036-8075 |language=en}}</ref> Na formiranje Eriksonove teorije značajno je utjecao rad [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] i njegova teorija [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualnog razvoja]]. Iako je Erikson u početku prihvatao osnovne psihoanalitičke postavke, kasnije je proširio Freudov pristup naglašavajući značaj društvenih odnosa, kulture i životnog iskustva u oblikovanju ličnosti.<ref name="Knight_2017">{{Cite journal |last=Knight |first=Zelda Gillian |date=2017 |title=A proposed model of psychodynamic psychotherapy linked to Erik Erikson's eight stages of psychosocial development |url=https://www.researchgate.net/publication/312932996_A_proposed_model_of_psychodynamic_psychotherapy_linked_to_Erik_Erikson%27s_eight_stages_of_psychosocial_development |journal=Clinical Psychology & Psychotherapy |volume=24 |issue=5 |pages=1047–1058 |doi=10.1002/cpp.2066 |pmid=28124459 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Svoje ideje Erikson je sistematizirao u knjizi ''[[Childhood and Society]]'' iz 1950,<ref name="Erikson_1950">{{cite book |last=Erikson |first=Erik H. |title=Childhood and Society |url=https://archive.org/details/dli.ernet.19961 |date=1950 |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> u kojoj je detaljno predstavio model osam faza psihosocijalnog razvoja.<ref name="Knight_2017" /> Teorija je kasnije stekla širok utjecaj u oblastima [[razvojna psihologija|razvojne psihologije]], [[Obrazovanje|obrazovanja]], [[Psihoterapija|psihoterapije]] i socijalnog rada, posebno zbog naglašavanja povezanosti individualnog razvoja i društvenog okruženja.<ref name="Syed_McLean_2017" /> Eriksonova teorija faza psihosocijalnog razvoja opisuje ljudski razvoj kao proces koji se odvija kroz osam međusobno povezanih životnih faza. Prema Eriksonu, razvoj pojedinca rezultat je stalnog međudjelovanja [[Biologija|bioloških]] i sociokulturnih faktora.<ref name="Orenstein_Lewis_2021">{{Cite book |last1=Orenstein |first1=Gabriel A. |last2=Lewis |first2=Lindsay |title=Eriksons Stages of Psychosocial Development |date=2021 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK556096/ |work=StatPearls |publisher=StatPearls Publishing |location=Treasure Island (FL) |pmid=32310556 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Svaka razvojna faza obilježena je određenom [[psihosocijalni razvoj|psihosocijalnom krizom]], odnosno unutrašnjim konfliktom između dvije suprotstavljene tendencije ili razvojne mogućnosti. Način na koji pojedinac odgovori na taj konflikt utječe na njegovo dalje emocionalno, socijalno i psihološko sazrijevanje. Uspješno prevazilaženje razvojne krize doprinosi razvoju pozitivnih osobina i sposobnosti koje Erikson naziva vrlinama. Na primjer, ukoliko dijete u najranijoj fazi razvoja stekne više povjerenja nego nepovjerenja prema okolini, razvija osjećaj nade koji postaje osnova za kasniji razvoj ličnosti.<ref name="Crain_2011">{{cite book |last=Crain |first=William |title=Theories of Development: Concepts and Applications |url=https://dn710104.ca.archive.org/0/items/WilliamCrainTheoriesOfDevelopmentConceptsBook4You/%5BWilliam_Crain%5D_Theories_of_development__concepts%28Book4You%29.pdf |date=2011 |publisher=Pearson Education, Inc. |location=Upper Saddle River, NJ |edition=6. |isbn=978-0-205-81046-8 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Erikson je smatrao da su razvojne faze međusobno povezane i da se nadograđuju jedna na drugu. Iskustva stečena u ranijim fazama utječu na sposobnost pojedinca da se suoči sa izazovima u kasnijim životnim razdobljima.<ref name="Mitchell_2021">{{Cite journal |last1=Mitchell |first1=Lauren L. |last2=Lodi-Smith |first2=Jennifer |last3=Baranski |first3=Erica N. |last4=Whitbourne |first4=Susan Krauss |date=2021 |title=Implications of identity resolution in emerging adulthood for intimacy, generativity, and integrity across the adult lifespan |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8455066/ |journal=Psychology and Aging |volume=36 |issue=5 |pages=545–556 |doi=10.1037/pag0000537 |access-date=26. 5. 2026 |issn=1939-1498 |language=en}}</ref> Konflikti koji nisu uspješno razriješeni u jednoj fazi mogu se ponovo pojaviti kao problemi u kasnijim periodima života. Ipak, Erikson nije smatrao da je potpuno savladavanje jedne faze neophodan uslov za prelazak u narednu. Istraživanja su pokazala da organizovane aktivnosti i životna iskustva mogu doprinijeti razvoju identiteta i psihosocijalnom sazrijevanju pojedinca.<ref name="Duerden_2009">{{Cite journal |last1=Duerden |first1=Mat D. |last2=Widmer |first2=Mark A. |last3=Taniguchi |first3=Stacy T. |last4=McCoy |first4=J. Kelly |date=2009 |title=Adventures in Identity Development: The Impact of Adventure Recreation on Adolescent Identity Development |url=http://www.seereducation.com/files/4713/6441/7230/Adv_in_Identity_Dvlp_Duerden_Widmer_Taniguchi__McCoy_2009.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170809121149/http://www.seereducation.com/files/4713/6441/7230/Adv_in_Identity_Dvlp_Duerden_Widmer_Taniguchi__McCoy_2009.pdf |archive-date=9. 8. 2017 |url-status=usurped |journal=Identity: An International Journal of Theory and Research |volume=9 |issue=4 |pages=341–359 |doi=10.1080/15283480903422806 |issn=1528-3488 |quote=Results indicated that program participants experienced significant identity development when contrasted with the comparison group. |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Na oblikovanje Eriksonove teorije značajno su utjecala njegova lična iskustva i porodične okolnosti. Rođen je u [[Njemačka|Njemačkoj]] od majke [[Jevreji|jevrejskog]] porijekla, a tokom djetinjstva nije poznavao svog biološkog oca te je odrastao uz više očinskih figura.<ref name="Whitfield_2000">{{Cite journal |last=Whitfield |first=Stephen J. |date=2000 |title=Becoming Erikson |url=https://muse.jhu.edu/article/29164 |journal=Reviews in American History |volume=28 |issue=1 |pages=134–141 |doi=10.1353/rah.2000.0019 |issn=1080-6628 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zbog takvih okolnosti Erikson je često osjećao da ne pripada u potpunosti ni njemačkoj ni jevrejskoj zajednici, što je kod njega razvilo osjećaj otuđenosti i unutrašnjeg konflikta u vezi sa vlastitim [[identitet]]om. Pitanja identiteta i pripadnosti kasnije su postala jedno od centralnih obilježja Eriksonove teorije psihosocijalnog razvoja. Nakon uspona nacističkog režima i dolaska [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast, Erikson je napustio Njemačku i neposredno svjedočio djelovanju [[Nacionalizam|nacionalizma]], [[Diskriminacija|diskriminacije]] i društvene represije. Ova iskustva dodatno su usmjerila njegovo interesovanje prema proučavanju načina na koji društvene okolnosti, [[Predrasuda|predrasude]] i različiti oblici društvene isključenosti utječu na razvoj ličnosti i identiteta. Erikson je posebno naglašavao da razvoj pojedinca nije moguće posmatrati odvojeno od društvenog i kulturnog okruženja u kojem osoba odrasta i živi.<ref name="Martin-Joy_2025">{{Cite journal |last=Martin-Joy |first=John |date=2025 |title=Race and Prejudice in Erik Erikson’s Childhood and Society |url=https://muse.jhu.edu/article/962859 |journal=American Imago |volume=82 |issue=1 |pages=93–127 |doi=10.1353/aim.2025.a962859 |issn=1085-7931 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Međukulturna istraživanja == U kontekstu 1930-ih godina Eriksonov istraživački rad smatrao se relativno progresivnim, posebno zbog njegovog interesovanja za utjecaj kulture, diskriminacije i društvenih okolnosti na razvoj identiteta. Erikson je provodio istraživanja među [[Indijanci|američkim starosjedilačkim narodima]] i [[Afroamerikanci|afroameričkom populacijom]], nastojeći razumjeti povezanost društvenog okruženja i psihološkog razvoja pojedinca. Posebno je poznat po terenskim istraživanjima među plemenima Oglala Lakota i Yurok, gdje je proučavao odgoj djece, razvoj [[identitet]]a i odnos pojedinca prema zajednici. Erikson je uočio da su starosjedilačke zajednice često bile suočene sa krizama identiteta koje su nastajale kao posljedica diskriminacije, kolonizacije i prisilnih društvenih promjena. Način na koji su se te zajednice prilagođavale posljedicama kolonijalizma imao je značajan utjecaj na njegovo razumijevanje formiranja identiteta i razvoja ličnosti.<ref name="Martin-Joy_2025" /> U istraživanjima [[Afroamerikanci|afroameričke populacije]] Erikson se usmjerio na iskustva života tokom perioda rasne segregacije u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Posebnu pažnju posvetio je utjecaju internalizovanog [[Rasizam|rasizma]], društvene stigmatizacije i [[Segregacija|segregacije]] na razvoj identiteta. Smatrao je da segregacija značajno utječe na način na koji Afroamerikanci doživljavaju vlastiti identitet i društveni položaj. Iako su njegova istraživanja predstavljala značajan doprinos proučavanju društvenih i kulturnih utjecaja na razvoj ličnosti, Erikson je kasnije priznao da njegovo razumijevanje iskustava afroameričke zajednice ostaje ograničeno. Također je smatrao da sama teorija psihosocijalnog razvoja nije dovoljna za potpuno objašnjenje složenih iskustava života pod rasnom diskriminacijom i društvenom nejednakošću.<ref name="Martin-Joy_2025" /> == Faze == {| class="wikitable mw-collapsible" |- ! Približna dob<ref name="Boeree_2006">{{Cite web |title=Erik Erikson |url=https://webspace.ship.edu/cgboer/erikson.html |last1=Boeree |first1=Cornelis George |date=2006 |access-date=26. 5. 2026 |website=webspace.ship.edu |publisher=Shippensburg University of Pennsylvania |language=en}}</ref> ! Vrline<ref name="Boeree_2006" /> ! Psihosocijalna kriza<ref name="Boeree_2006" /> ! Značajni odnos<ref name="Boeree_2006" /> ! Egzistencijalno pitanje<ref name="MCAT_2016">{{cite book |title=MCAT Behavioral Science Review |url=https://archive.org/details/mcatbehavioralsc0000unse_g1a6 |date=2016 |publisher=Kaplan Publishing |location=New York |edition=3. |isbn=978-1-5062-0323-2 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> ! Događaji<ref name="MCAT_2016" /> |- ! Dojenačka dob Do 1 godine<ref name="Boeree_2006" /><ref name="Dunkel_Harbke_2017">{{Cite journal |last1=Dunkel |first1=Curtis S. |last2=Harbke |first2=Colin |date=1. 3. 2017 |title=A Review of Measures of Erikson's Stages of Psychosocial Development: Evidence for a General Factor |url=https://www.researchgate.net/publication/307141257_A_Review_of_Measures_of_Erikson's_Stages_of_Psychosocial_Development_Evidence_for_a_General_Factor |journal=Journal of Adult Development |volume=24 |issue=1 |pages=58–76 |doi=10.1007/s10804-016-9247-4 |issn=1068-0667 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> || Nada || Povjerenje naspram nepovjerenja || Majka / staratelj || Mogu li vjerovati svijetu? || Hranjenje, napuštanje |- ! Rana dječija dob 1–2 godine<ref name="Boeree_2006" /><ref name="Dunkel_Harbke_2017" /> || Volja || Autonomija naspram stida i sumnje || Roditelji || Da li je u redu da budem ja? || Kontrola mokrenja, samostalno oblačenje |- ! Rano djetinjstvo 3–6 godina<ref name="Boeree_2006" /><ref name="Lugo_Hershey_1979">{{cite book |last1=Lugo |first1=James O. |last2=Hershey |first2=Gerald L. |title=Human development: a psychological, biological, and sociological approach to the life span |url=https://archive.org/details/humandevelopment0000lugo |date=1979 |publisher=Macmillan |location=New York |isbn=978-0-02372-300-1 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> || Svrha || Inicijativa naspram krivnje || Porodica || Da li je u redu da djelujem, krećem se i preduzimam aktivnosti? || Igra, korištenje alata, crtanje |- ! Školska dob 7–10 godina<ref name="Boeree_2006" /><ref name="Lugo_Hershey_1979" /> || Kompetentnost || Marljivost naspram inferiornosti || Škola, vršnjaci || Mogu li uspjeti u svijetu ljudi i stvari? || Škola, sport |- ! Adolescencija 11–19 godina<ref name="Lugo_Hershey_1979" /> || Vjernost || Identitet naspram konfuzije uloga || Vršnjaci, uzori || Ko sam ja i šta mogu postati? || Društveni odnosi |- ! Rana odrasla dob 20–44 godine<ref name="Lugo_Hershey_1979" /> || Ljubav || Intimnost naspram izolacije || Partneri, prijatelji || Mogu li se povezati sa drugom osobom? || Romantične veze |- ! Srednja odrasla dob 45–64 godine<ref name="Lugo_Hershey_1979" /> || Briga || Generativnost naspram stagnacije || Porodica, kolege || Da li moj život ima smisla i doprinosi li drugima? || Posao, roditeljstvo |- ! Pozna odrasla dob 65+ godina<ref name="Lugo_Hershey_1979" /> || Mudrost || Integritet ega naspram očaja || Čovječanstvo || Da li je u redu što sam bio to što jesam? || Refleksija o životu |} == Psihološka periodizacija razvoja čovjeka == === Prema Danielu Levinsonu === {| class="wikitable" |+ ! Period ! Dobni raspon ! Podperiod ! Dobni raspon |- | rowspan="3" | Djetinjstvo | rowspan="3" | 0–9/11 | Dojenačka dob | 0–3 |- | Rano djetinjstvo | 3–7 |- | Kasno djetinjstvo | 7–9/11 |- | rowspan="2" | Adolescencija | rowspan="2" | 11–25 | Rana adolescencija | 9/11–18 |- | Kasna adolescencija | 18–25 |- | rowspan="3" | Odrasla dob | rowspan="3" | 25–65 | Rana odrasla dob | 25–35 |- | Srednja odrasla dob | 35–50 |- | Kasna odrasla dob | 50–65 |- | rowspan="3" | Starost | rowspan="3" | 65+ | Rana starost | 65–80 |- | Srednja starost | 80–100 |- | Duboka starost | 100+ |} === Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) === {| class="wikitable" |+ ! Period ! Dobni raspon |- | Djetinjstvo | 0–10 |- | Adolescencija | 10–25 |- | Odrasla dob | 25–65 |- | Starost | 65+ |} == Prva faza == === Nada: povjerenje naspram nepovjerenja (oralno-senzorna faza, dojenačka dob, do 1. godine) === * Egzistencijalno pitanje: ″Mogu li vjerovati svijetu?″<ref name="MCAT_2016" /> Prva faza Eriksonove teorije psihosocijalnog razvoja odnosi se na dojenačku dob i zasniva se na odnosu između [[dijete|djeteta]] i [[roditelj]]a ili staratelja. U ovoj fazi dijete razvija osjećaj povjerenja ili nepovjerenja prema svijetu, zavisno od toga da li su njegove osnovne potrebe zadovoljene. Erikson je povjerenje opisivao kao osnovni osjećaj sigurnosti u druge ljude, ali i kao osjećaj vlastite vjerodostojnosti (vjerovanje u samog sebe).<ref name="Sharkey_1997">{{cite web |last=Sharkey |first=Wendy |title=Erik Erikson |url=http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/erikson.htm |date=1997 |publisher=Muskingum University |archive-url=https://web.archive.org/web/20121127075544/http://www.muskingum.edu/~psych/psycweb/history/erikson.htm |archive-date=27. 11. 2012 |url-status=dead |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Dojenče u potpunosti zavisi od roditelja, naročito od [[majka|majke]] ili primarnog staratelja, koji mu pružaju hranu, zaštitu i emocionalnu podršku. Djeca u ovom periodu često koriste jednostavne oblike [[Komunikacija|komunikacije]], poput plača, pokazivanja ili gestova, kako bi izrazila svoje potrebe i interesovanja.<ref name="Begus_2014">{{cite journal |last1=Begus |first1=Katarina |last2=Gliga |first2=Teodora |last3=Southgate |first3=Victoria |date=7. 10. 2014 |title=Infants Learn What They Want to Learn: Responding to Infant Pointing Leads to Superior Learning |journal=PLOS ONE |volume=9 |issue=10 |pages=e108817 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4188542/ |doi=10.1371/journal.pone.0108817 |pmid=25290444 |pmc=4188542 |issn=1932-6203 |doi-access=free |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Način na koji roditelji odgovaraju na te potrebe oblikuje djetetovo prvo razumijevanje svijeta i međuljudskih odnosa. Ako roditelji ili staratelji pružaju toplinu, sigurnost, dosljednu brigu i osjećaj zaštite, dijete razvija povjerenje prema svijetu i ljudima oko sebe. Iz takvog iskustva razvija se vrlina nade, odnosno osjećaj da je potrebe moguće zadovoljiti i da svijet može biti sigurno mjesto.<ref name="Dunkel_Harbke_2017" /> S druge strane, ukoliko dijete ne dobije dovoljno pažnje, sigurnosti i emocionalne podrške, može razviti osjećaj nepovjerenja prema okolini.<ref name="Bee_Boyd_2009">{{cite book |last1=Bee |first1=Helen |last2=Boyd |first2=Denise |title=The Developing Child |edition=12. |url=https://archive.org/details/developingchild0000beeh_b9h9 |date=2009 |publisher=Pearson |location=Boston, MA |isbn=978-0-205-68593-6 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Takva iskustva kasnije mogu dovesti do osjećaja nesigurnosti, sumnjičavosti, povlačenja i nedostatka samopouzdanja.<ref name="Sharkey_1997" /> Prema Eriksonu, osnovni razvojni zadatak u dojenačkoj dobi jeste da dijete nauči da li su drugi ljudi, posebno primarni staratelji, pouzdan izvor brige, zaštite i nježnosti. Kada su roditelji dosljedni u pružanju hrane, utjehe i emocionalne podrške, dijete razvija osjećaj povjerenja. Ukoliko su zanemarujući, nedosljedni ili nasilni, dijete razvija nepovjerenje i doživljava svijet kao nesigurno i nepredvidivo mjesto. Erikson je smatrao da određena iskustva nepovjerenja mogu imati i zaštitnu ulogu, jer dijete kroz njih postepeno uči prepoznavati opasne situacije. Ipak, dugotrajna izloženost nesigurnosti i nepovjerenju može negativno utjecati na kasniji [[Socio-emocionalni razvoj|emocionalni i socijalni razvoj]]. Zbog toga su u ovoj fazi za dijete posebno važni osjećaj sigurnosti, utjehe i adekvatne brige.<ref name="Bee_Boyd_2009" /> == Druga faza == === Volja: autonomija naspram stida i sumnje (mišićna faza, rano djetinjstvo, 1–2 godine) === * Egzistencijalno pitanje: ″Da li je u redu da budem ja″<ref name="MCAT_2016" /> U drugoj fazi psihosocijalnog razvoja dijete postepeno stječe kontrolu nad tjelesnim funkcijama i razvija osnovne [[motorički razvoj|motoričke sposobnosti]], zbog čega počinje aktivnije istraživati svoju okolinu. Iako roditelji i dalje predstavljaju osnovni izvor sigurnosti, dijete u ovom periodu pokazuje sve veću potrebu za samostalnošću i izražavanjem vlastite volje. Strpljenje i podrška roditelja imaju važnu ulogu u razvoju autonomije. Tokom ranog djetinjstva dijete usvaja nove vještine i zadatke koji podstiču osjećaj lične odgovornosti, a mogućnost donošenja jednostavnih odluka doprinosi razvoju samostalnosti i samopouzdanja.<ref name="Laurence_2023">{{cite web |last=Laurence |first=Emily |date=2023 |title=Erik Erikson's Stages Of Psychosocial Development |url=https://www.forbes.com/health/mind/erik-ericksons-theory/ |work=Forbes Health |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Djeca u ovom uzrastu imaju izraženu potrebu za istraživanjem svijeta oko sebe i kroz svakodnevna iskustva neprestano uče o svojoj okolini. Zbog toga je potrebna pažnja odraslih, jer dijete može istraživati i situacije koje predstavljaju opasnost za njegovo [[zdravlje]] i sigurnost. Ukoliko roditelji ili staratelji podstiču samostalno ponašanje i pružaju podršku djetetu, razvija se osjećaj autonomije, odnosno uvjerenje da dijete može samostalno savladavati određene zadatke i probleme. Nasuprot tome, pretjerani zahtjevi, pretjerana kontrola ili ismijavanje djetetovih pokušaja mogu dovesti do razvoja stida i sumnje u vlastite sposobnosti.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |date=2025 |title=Erik Erikson’s Stages of Psychosocial Development |url=https://www.simplypsychology.org/erik-erikson.html |work=Simply Psychology |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Erikson je smatrao da je u ovoj fazi potrebno uspostaviti ravnotežu između slobode i ograničenja. Ukoliko dijete dobije previše slobode bez odgovarajućeg nadzora, može razviti nedovoljno poštovanje prema pravilima i sigurnosnim granicama. S druge strane, pretjerana kontrola roditelja može dovesti do impulsivnosti, nesigurnosti ili buntovnog ponašanja u kasnijem razvoju.<ref name="Syed_McLean_2017" /> Prema Eriksonu, najpovoljniji pristup podrazumijeva kombinaciju podrške i postavljanja jasnih granica, pri čemu dijete dobija mogućnost da istražuje okolinu i razvija samostalnost, ali uz osjećaj sigurnosti i zaštite.<ref name="Rice_Cun_2021">{{cite journal |last1=Rice |first1=Mary Frances |last2=Cun |first2=Aijuan |date=2021 |title=Personalising digital learning for young children: Leveraging psychosocial identities and Techne for literacy development |journal=British Journal of Educational Technology |volume=52 |issue=5 |pages=1823–1838 |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/bjet.13076 |doi=10.1111/bjet.13076 |issn=1467-8535 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Treća faza == === Svrha: inicijativa naspram krivnje (lokomotorno-genitalna faza, dob igre, 3–6 godina) === * Egzistencijalno pitanje: ″Da li je u redu da djelujem, krećem se i preduzimam aktivnosti?″<ref name="MCAT_2016" /> U trećoj fazi psihosocijalnog razvoja dijete razvija inicijativu, koja nadograđuje ranije stečeni osjećaj autonomije. U ovom periodu dijete postaje sposobnije za planiranje, pokretanje aktivnosti i samostalno izvršavanje zadataka, pri čemu često pokazuje želju da bude stalno aktivno i u pokretu. Kroz igru i svakodnevne aktivnosti dijete upoznaje svijet oko sebe te usvaja osnovne vještine i principe funkcionisanja okoline. Tokom ove faze dijete razvija potrebu da samostalno započinje i završava aktivnosti s određenim ciljem. Istovremeno se javlja i osjećaj krivnje kao nova [[emocija]]. Dijete može osjećati krivnju čak i u situacijama koje objektivno ne zahtijevaju takvu reakciju, naročito kada njegovi pokušaji ili inicijative ne dovedu do željenog rezultata. Razvoj hrabrosti, samostalnosti i osjećaja svrhe predstavlja jednu od osnovnih karakteristika djece uzrasta od tri do šest godina. U ovom periodu dijete prolazi kroz psihološki konflikt između inicijative i krivnje, pri čemu postepeno uči planirati aktivnosti, donositi odluke i razvijati osjećaj prosuđivanja.<ref name="Bee_Boyd_2009" /> Prema Eriksonu, dijete u ovoj fazi uči preuzimati inicijativu, razvija sposobnost postavljanja ciljeva i priprema se za buduće društvene i rukovodeće uloge. Aktivnosti koje dijete samostalno pokreće često uključuju istraživanje i određeni stepen rizika, poput samostalnog prelaska ulice ili vožnje bicikla bez zaštitne opreme. Takva ponašanja predstavljaju pokušaj ispitivanja vlastitih granica i sposobnosti. Tokom razvoja inicijative mogu se javiti i negativni oblici ponašanja, kao što su bacanje predmeta, udaranje ili vikanje. Erikson je smatrao da takve reakcije često proizlaze iz frustracije koju dijete osjeća kada ne uspije ostvariti cilj na način koji je zamislilo. == Četvrta faza == === Kompetentnost: marljivost naspram inferiornosti (latentna faza, kasno djetinjstvo, 7–10 godina) === * Egzistencijalno pitanje: ″Mogu li uspjeti u svijetu ljudi i stvari?″<ref name="MCAT_2016" /> U četvrtoj fazi psihosocijalnog razvoja dijete nastoji razviti osjećaj kompetentnosti kroz uspješno izvršavanje zadataka i postizanje konkretnih rezultata. U ovom periodu [[Igra (aktivnost)|igra]] postepeno gubi dominantnu ulogu, a dijete se sve više usmjerava prema produktivnim aktivnostima, [[Učenje|učenju]] i razvijanju praktičnih vještina. Tokom ove faze razvijaju se osnovna znanja i sposobnosti koje Erikson povezuje s razumijevanjem ″tehnologije″, odnosno načina na koji funkcionišu zadaci, alati i društvene obaveze. Prema Eriksonu, neuspjeh u razvoju povjerenja, autonomije i inicijative u ranijim fazama može dovesti do osjećaja sumnje u vlastite sposobnosti, što kod djeteta može izazvati stid, osjećaj poraza i inferiornosti.<ref name="CDI_Erikson">{{cite web |title=Erik Erikson's Stages of Social-Emotional Development |url=https://childdevelopmentinfo.com/child-development/erickson/ |website=childdevelopmentinfo.com |publisher=Child Development Institute |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Djeca u ovom uzrastu postaju svjesnija sebe kao pojedinaca i nastoje pokazati odgovornost, uspješnost i društveno prihvatljivo ponašanje. Istovremeno razvijaju veću sposobnost saradnje, dijeljenja i zajedničkog rada s drugima. Prema Allenu i Marotzu, djeca tokom ovog perioda usvajaju logičnije i praktičnije razumijevanje [[prostor]]a i vremena, bolje razumiju odnose uzroka i posljedice, te razvijaju sposobnost razumijevanja kalendarskog vremena.<ref name="Allen_Marotz_2003">{{cite book |last1=Allen |first1=Eileen |last2=Marotz |first2=Lynn |date=2003 |title=Developmental Profiles: Pre-Birth Through Twelve |edition=4. |publisher=Thomson Delmar Learning |location=Albany, NY |url=https://pcap.psychiatry.uw.edu/wp-content/uploads/2021/03/Developmental_Profiles_Ordering_Information.pdf |isbn=978-0-7668-3765-2 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> U ovoj fazi djeca također počinju razvijati [[Moral|moralne vrijednosti]], prepoznavati kulturne i individualne razlike te samostalnije obavljati svakodnevne aktivnosti i brigu o sebi. Ponekad svoju potrebu za samostalnošću izražavaju suprotstavljanjem autoritetima, neposlušnošću ili buntovnim ponašanjem.<ref name="Allen_Marotz_2003" /> Erikson je smatrao da su godine osnovnog obrazovanja posebno važne za razvoj samopouzdanja. Škola djetetu pruža priliku da kroz različite aktivnosti dobije priznanje nastavnika, roditelja i vršnjaka, bilo kroz crtanje, rješavanje zadataka, pisanje ili druge oblike rada. Kada se djeca podstiču da stvaraju, rade i završavaju započete zadatke, te kada za svoje uspjehe dobijaju pohvalu, razvijaju osjećaj marljivosti, upornosti i kompetentnosti. Nasuprot tome, ukoliko su njihovi pokušaji ismijavani, kažnjavani ili ukoliko osjećaju da ne mogu zadovoljiti očekivanja odraslih, mogu razviti osjećaj inferiornosti i nesigurnosti u vlastite sposobnosti.<ref name="Crain_2011" /> == Peta faza == === Vjernost: identitet naspram konfuzije uloga (adolescencija, 11–19 godina) === * Egzistencijalno pitanje: ″Ko sam ja i šta mogu postati?″<ref name="MCAT_2016" /> U ovoj fazi razvoja [[Adolescencija|adolescent]] postaje sve više usmjeren na vlastiti [[identitet]] i način na koji ga drugi doživljavaju. Formiranje identiteta podrazumijeva uspostavljanje osjećaja unutrašnje dosljednosti i kontinuiteta ličnosti, što uključuje i planiranje budućih uloga, posebno kroz izbor [[obrazovanje|obrazovnog]] i profesionalnog pravca. Sposobnost da se uspostavi profesionalni identitet doživljava se kao pozitivno iskustvo. Adolescenti postaju radoznali u vezi s ulogama koje će imati u svijetu odraslih, u prijelazu iz djetinjstva u odraslo doba. Tokom adolescencije mladi se često suočavaju s početnom konfuzijom uloga, koja se ogleda u nejasnim ili promjenjivim idejama o tome kako će se uklopiti u društvo. U tom periodu uobičajeno je eksperimentisanje s različitim ponašanjima i aktivnostima, poput uključivanja u različite interesne grupe, [[hobi]]je ili društvene i političke aktivnosti.<ref name="CourseSidekick_Socialization">{{cite web |title=Adolescent Socialization |url=https://www.coursesidekick.com/sociology/study-guides/cochise-sociology-os/adolescent-socialization |website=Course Sidekick |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Postepeno, kroz ova iskustva, većina adolescenata razvija stabilniji osjećaj vlastitog identiteta i jasniju sliku o budućem životnom pravcu. Erikson je uveo pojam ″kriza identiteta″<ref name="Gross_1987">{{cite book |last1=Gross |first1=Francis L. |date=1987 |title=Introducing Erik Erikson: An Invitation to his Thinking |publisher=University Press of America |location=Lanham, MD |url=https://archive.org/details/introducingerike0000gros |isbn=0-8191-5788-0 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> kako bi opisao razvojnu fazu u kojoj mlada osoba pokušava integrisati različite aspekte sebe, uključujući ličnost, tjelesni identitet, društvene uloge i profesionalne mogućnosti. Ovaj proces je oblikovan kulturnim i historijskim okolnostima i predstavlja važan prijelaz između djetinjstva i odrasle dobi. Ova faza je neophodna za uspješan razvoj narednih faza.<ref name="Erikson_1970">{{cite journal |last=Erikson |first=Erik H. |date=1970 |title=Autobiographic Notes on the Identity Crisis |journal=Daedalus |volume=99 |issue=4 |pages=730–759 |url=https://www.jstor.org/stable/20023973 |issn=0011-5266 |jstor=20023973 |pmid=11609638 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Kriza identiteta ne odnosi se samo na teškoće, već i na razvojnu priliku da se različita iskustva i identifikacije iz ranijih faza povežu u jedinstvenu sliku o sebi.<ref name="Wright_1982">{{cite book |last1=Wright, Jr |first1=J. Eugene |date=1982 |title=Erikson: Identity and Religion |publisher=Seabury Press |location=New York, NY |url=https://archive.org/details/eriksonidentityr0000wrig/page/73 |isbn=978-0-8164-2362-0 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> U odnosu na osam životnih faza u cjelini, peta faza predstavlja svojevrsnu prekretnicu. Erikson je smatrao da se u ovom periodu uspostavlja ravnoteža između onoga što pojedinac jeste i onoga što društvo očekuje da postane. Taj proces se ostvaruje kroz povezivanje prošlih iskustava s očekivanjima i planovima za budućnost. == Šesta faza == === Ljubav: intimnost naspram izolacije (rana odrasla dob, 20–44 godine) === * Egzistencijalno pitanje: ″Mogu li se povezati sa drugom osobom?″<ref name="MCAT_2016" /> Konflikt intimnosti i izolacije javlja se nakon završetka adolescencije. Na početku ove faze proces formiranja identiteta naspram konfuzije uloga se privodi kraju, iako njegovi efekti i dalje ostaju prisutni kao osnova daljeg psihosocijalnog razvoja.<ref name="Erikson_1950" /> Ova faza ne odnosi se isključivo na romantične odnose, već i na razvoj snažnih emocionalnih veza s drugim ljudima, posebno kroz prijateljstva i bliske interpersonalne odnose.<ref name="Laurence_2023" /> U ranoj odrasloj dobi pojedinci i dalje imaju izraženu potrebu da se povezuju sa drugima i da dijelom ″usklađuju″ vlastiti identitet s identitetima bliskih osoba, kako bi ostvarili osjećaj pripadnosti. Erikson je smatrao da se u ovom periodu javlja i mogućnost izolacije upravo zbog potrebe za intimnošću. Strah od odbacivanja, prekida odnosa ili emocionalnog povređivanja može dovesti do povlačenja iz odnosa, jer iskustvo odbacivanja može biti psihološki vrlo teško. U tom kontekstu, Erikson uvodi pojam distanciranja, koji označava tendenciju pojedinca da se emocionalno ili socijalno povuče od drugih ili da odbaci ono što doživljava kao prijetnju vlastitom integritetu, vrijednostima ili životnim ciljevima. Ovaj oblik distanciranja može se javiti i kada su bliski odnosi izloženi vanjskim utjecajima ili pritiscima.<ref name="Erikson_1950" /> Kada osoba razvije stabilan osjećaj identiteta, postaje spremnija za dugoročne emocionalne obaveze prema drugima. U toj fazi pojedinac može uspostavljati intimne i uzajamne odnose, poput bliskih prijateljstava ili partnerskih odnosa, pri čemu je spreman na kompromis, dijeljenje odgovornosti i ulaganje u odnos. Istraživanja pokazuju da osobe koje imaju razvijeniji identitet češće uspješnije uspostavljaju i održavaju intimne odnose.<ref name="Kacerguis_Adams_1980">{{cite journal |last1=Kacerguis |first1=Mary Ann |last2=Adams |first2=Gerald R. |date=1980 |title=Erikson stage resolution: The relationship between identity and intimacy |journal=Journal of Youth and Adolescence |volume=9 |issue=2 |pages=117–126 |url=https://scispace.com/pdf/erikson-stage-resolution-the-relationship-between-identity-294d3vpdjq.pdf |doi=10.1007/bf02087930 |issn=0047-2891 |pmid=24318015 |s2cid=28310188 |access-date=27. 5. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref> Ukoliko pojedinac ne uspije uspostaviti takve odnose, bilo zbog ličnih teškoća ili okolnosti, može se razviti osjećaj izolacije, koji često prati doživljaj emocionalne praznine, nesigurnosti i unutrašnje napetosti. == Sedma faza == === Briga: generativnost naspram stagnacije (srednja odrasla dob, 45–64 godine) === * Egzistencijalno pitanje: ″Da li moj život ima smisla i doprinosi li drugima?″<ref name="MCAT_2016" /> Generativnost se odnosi na brigu za usmjeravanje i podršku narednoj generaciji. Ona se izražava kroz društveno vrijedne aktivnosti, profesionalni rad, roditeljstvo, kao i kroz različite oblike stvaralaštva i doprinošenja zajednici. U srednjoj odrasloj dobi primarni razvojni zadatak odnosi se na doprinos društvu i brigu o budućim generacijama. Kada osoba u ovom periodu ostvaruje doprinos zajednici, bilo kroz podizanje porodice, profesionalni rad ili šire društveno djelovanje, razvija se osjećaj generativnosti, koji se ogleda u produktivnosti i osjećaju postignuća. Nasuprot tome, osoba koja je usmjerena isključivo na sebe, te ne pokazuje spremnost da doprinosi razvoju drugih i zajednice, može razviti osjećaj stagnacije, koji se manifestuje kao nezadovoljstvo zbog nedostatka produktivnosti i smislenog doprinosa. Erikson naglašava da generativnost ima široku primjenu u različitim oblastima života, uključujući porodicu, međuljudske odnose, profesionalni rad i društveno djelovanje. Ona podrazumijeva uspostavljanje i usmjeravanje naredne generacije, ali obuhvata i produktivnost te stvaralaštvo u širem smislu.<ref name="Slater_2003">{{cite journal |last=Slater |first=Charles L. |date=2003 |title=Generativity versus stagnation: An elaboration of erikson's adult stage of human development |journal=Journal of Adult Development |volume=10 |issue=1 |pages=53–65 |url=https://www.researchgate.net/publication/227244304_Generativity_Versus_Stagnation_An_Elaboration_of_Erikson's_Adult_Stage_of_Human_Development |doi=10.1023/a:1020790820868 |s2cid=140501567 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> U ovoj životnoj fazi pojedinci često preispituju ono što ostavljaju iza sebe, kako u porodici tako i u zajednici, jer se približavaju kasnijem životnom periodu. Upravo zbog toga razvija se potreba da se vlastiti život procijeni kroz doprinos drugima i društvu. S ovim periodom povezana je i vrlina brige, koja se ogleda u sposobnosti da se osoba posveti dobrobiti drugih i budućih generacija.<ref name="Orenstein_Lewis_2021" /> == Osma faza == === Mudrost: integritet ega naspram očaja (kasna odrasla dob, 65 godina i više) === * Egzistencijalno pitanje: ″Da li je u redu što sam bio to što jesam?″<ref name="MCAT_2016" /><ref name="CourseHero_LateAdulthood">{{cite web |title=Psychosocial Development in Late Adulthood |url=https://www.coursehero.com/study-guides/wmopen-lifespandevelopment/psychosocial-development-in-late-adulthood-2/ |website=Course Hero |publisher=Lumen Learning |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> U ovoj fazi života osobe razmatraju vlastita postignuća i procjenjuju kakva su osoba postale. Počinju prihvatati vlastitu životnu priču i iskustva koja su ih oblikovala.<ref name="Skean_Brown_2024">{{cite journal |last1=Skean |first1=Karen Riggs |last2=Brown |first2=Elisabeth |date=2024 |title=Emotionally Focused Couple Therapy with a Late-Life Couple: From Despair to Integrity |journal=Pragmatic Case Studies in Psychotherapy |volume=20 |issue=1 |url=https://www.researchgate.net/publication/381856281_Emotionally_Focused_Couple_Therapy_with_a_Late-Life_Couple_From_Despair_to_Integrity |doi=10.55818/pcsp.v20i1.2151 |issn=1553-0124 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ukoliko svoj život doživljavaju kao ispunjen i smislen, razvijaju [[integritet ega]], odnosno osjećaj cjelovitosti i prihvatanja vlastitog života. Osobe koje razviju integritet uglavnom osjećaju zadovoljstvo životom te lakše prihvataju sebe i druge. Kako se približavaju kraju života, češće imaju mirniji odnos prema [[smrt]]i.<ref name="Goodcase_Love_2017">{{cite journal |last1=Goodcase |first1=Eric T. |last2=Love |first2=Heather A. |date=2017 |title=From Despair to Integrity: Using Narrative Therapy for Older Individuals in Erikson's Last Stage of Identity Development |journal=Clinical Social Work Journal |volume=45 |issue=4 |pages=354–363 |url=https://www.researchgate.net/publication/306273523_From_Despair_to_Integrity_Using_Narrative_Therapy_for_Older_Individuals_in_Erikson's_Last_Stage_of_Identity_Development |doi=10.1007/s10615-016-0601-6 |issn=0091-1674 |s2cid=151779539 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Nasuprot tome, osobe koje svoj život procjenjuju kao neuspješan ili smatraju da nisu ostvarile svoje životne ciljeve mogu razviti osjećaj očaja, nezadovoljstva i beznađa. Takva osjećanja mogu biti praćena depresivnošću, beznadežnošću i strahom od smrti.<ref name="Perry_2014">{{cite journal |last1=Perry |first1=Tam E. |last2=Ruggiano |first2=Nicole |last3=Shtompel |first3=Natalia |last4=Hassevoort |first4=Luke |date=2014 |title=Applying Erikson's Wisdom to Self-Management Practices of Older Adults: Findings From Two Field Studies |journal=Research on Aging |volume=37 |issue=3 |pages=253–274 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4318792/ |doi=10.1177/0164027514527974 |pmc=4318792 |pmid=25651571 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Erikson je smatrao da se osjećaj nezadovoljstva u ovoj fazi često može povezati s nerazriješenim konfliktima iz ranijih razvojnih faza.<ref name="Timm_2022">{{cite journal |last1=Timm |first1=Jasmine |last2=Block |first2=Holly |last3=Boanca |first3=Georgeta |last4=Acquaye |first4=Hannah E. |date=2. 1. 2022 |title=An exploratory study on the relationship between completion of Erikson's fourth psychosocial stage and assurance of salvation |journal=Journal of Spirituality in Mental Health |volume=24 |issue=1 |pages=53–73 |url=https://www.researchgate.net/publication/343446352_An_exploratory_study_on_the_relationship_between_completion_of_Erikson's_fourth_psychosocial_stage_and_assurance_of_salvation |doi=10.1080/19349637.2020.1798326 |issn=1934-9637 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Tokom kasne odrasle dobi ljudi uglavnom smanjuju profesionalne aktivnosti i prilagođavaju se životu nakon penzionisanja. U tom periodu slobodno vrijeme, porodični odnosi i društvena uključenost imaju važnu ulogu u prilagođavanju novom načinu života bez svakodnevnih radnih obaveza.<ref name="Darnley_1975">{{cite journal |last=Darnley |first=Fred Jr. |date=1975 |title=Adjustment to Retirement: Integrity or Despair |journal=The Family Coordinator |volume=24 |issue=2 |pages=217–226 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/Adjustment-to-Retirement%3A-Integrity-or-Despair.-Darnley/a2a3b9968bded9d75fe38a7cae754adcf4702ce1 |doi=10.2307/582287 |issn=0014-7214 |jstor=582287 |s2cid=142455683 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Iako je riječ o posljednjoj fazi razvoja, Erikson je smatrao da razvoj ne prestaje ni u starijoj dobi. Starenje i penzionisanje mogu ponovo aktivirati unutrašnje konflikte iz ranijih razvojnih faza, zbog čega osoba iznova preispituje vlastiti život, zadovoljstvo postignutim i osjećaj ličnog ispunjenja.<ref name="Osborne_2009">{{cite journal |last=Osborne |first=John W. |date=2009 |title=Commentary on Retirement, Identity, and Erikson's Developmental Stage Model |journal=Canadian Journal on Aging/La Revue canadienne du vieillissement |volume=28 |issue=4 |pages=295–301 |url=https://muse.jhu.edu/pub/122/article/366058/pdf |doi=10.1017/s0714980809990237 |issn=0714-9808 |pmid=19925695 |s2cid=28678622 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Ova faza također uključuje ponovno procjenjivanje životnog zadovoljstva, održavanje aktivne uključenosti u svakodnevni život i razvoj brige o vlastitom zdravlju.<ref name="Wiesmann_Hannich_2011">{{cite journal |last1=Wiesmann |first1=Ulrich |last2=Hannich |first2=Hans-Joachim |date=2011 |title=A Salutogenic Analysis of Developmental Tasks and Ego Integrity vs. Despair |journal=The International Journal of Aging and Human Development |volume=73 |issue=4 |pages=351–369 |url=https://www.researchgate.net/publication/223956824_A_Salutogenic_Analysis_of_Developmental_Tasks_and_Ego_Integrity_vs_Despair |doi=10.2190/ag.73.4.e |issn=0091-4150 |pmid=22474916 |s2cid=34076306 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Erikson je naglašavao da uspješno psihološko sazrijevanje u ranijim fazama života može značajno pomoći osobi u prevazilaženju razvojnih konflikata koji se javljaju u [[Starenje|starost]]i.<ref name="Hannah_1996">{{cite journal |last1=Hannah |first1=Mo Therese |last2=Domino |first2=George |last3=Figueredo |last4=A. J. |last5=Hendrickson |first5=Rick |date=1996 |title=The Prediction of Ego Integrity in Older Persons |journal=Educational and Psychological Measurement |volume=56 |issue=6 |pages=930–950 |url=https://www.academia.edu/80463211/The_Prediction_of_Ego_Integrity_in_Older_Persons |doi=10.1177/0013164496056006002 |issn=0013-1644 |s2cid=143620162 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> == Deveta faza == [[Joan Erikson]], supruga i saradnica [[Erik Erikson]]a, dodala je devetu fazu razvoja u djelu ''The Life Cycle Completed: Extended Version''.<ref name="Erikson_1998">{{cite book |last1=Erikson |first1=Erik H. |last2=Erikson |first2=Joan M. |date=1998 |title=The Life Cycle Completed |edition=Extended version |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York, NY |url=https://archive.org/details/lifecyclecomplet0000erik_j3j4 |isbn=978-0-393-31772-5 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Joan Erikson je tokom svog rada posebno istraživala stariju životnu dob i procese razvoja u poznim godinama života.<ref name="Gilleard_2020">{{cite journal |last=Gilleard |first=Chris |date=14. 12. 2020 |title=The final stage of human development? Erikson's view of integrity and old age |journal=International Journal of Ageing and Later Life |volume=14 |issue=2 |pages=139–162 |url=https://www.researchgate.net/publication/345413297_The_final_stage_of_human_development_Erikson's_view_of_integrity_and_old_age |doi=10.3384/ijal.1652-8670.1471 |issn=1652-8670 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Pišući o devetoj fazi, navela je da starost u osmoj i devetoj deceniji života donosi nove zahtjeve, svakodnevne teškoće i potrebu za ponovnim procjenjivanjem vlastitog života. Smatrala je da takve promjene zahtijevaju definisanje nove, devete razvojne faze. U vrijeme kada je pisala o ovoj fazi, Erikson je imao devedeset tri godine.<ref name="Erikson_1998" /> Joan Erikson je isticala da se svih prethodnih osam faza ponovo javlja u devetoj fazi razvoja, ali obrnutim redoslijedom.<ref name="Kincheloe_Horn_2007">{{cite book |editor1-last=Kincheloe |editor1-first=Joe L. |editor2-last=Horn |editor2-first=Raymond A. Jr. |date=2007 |title=The Praeger Handbook of Education and Psychology |volume=1 |publisher=Praeger Publishers |url=https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9780313014802_A47348043/preview-9780313014802_A47348043.pdf |isbn=978-0-313-34057-4 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Psihosocijalni krize iz ranijih faza ponovo postaju aktuelne, ali sada sa zamijenjenim odnosom između pozitivnih i negativnih aspekata razvoja. === Osnovno nepovjerenje naspram povjerenja: nada === U devetoj fazi starije osobe često su primorane sumnjati u vlastite sposobnosti jer tijelo postepeno slabi. Ipak, Joan Erikson smatra da i u toj fazi ostaje mogućnost nade i pronalaženja smisla uprkos fizičkim ograničenjima.<ref name="Erikson_1998" /> === Stid i sumnja naspram autonomije: volja === Starije osobe mogu osjećati stid zbog gubitka kontrole nad vlastitim tijelom i sumnju u vlastitu samostalnost. Na taj način stid i sumnja predstavljaju izazov ranije razvijenom osjećaju autonomije.<ref name="Erikson_1998" /> === Inferiornost naspram marljivosti: kompetentnost === U devetoj fazi smanjuje se produktivnost i energija koje su ranije podsticale aktivnost i rad. Osjećaj nesposobnosti uslijed starenja može kod starijih osoba izazvati osjećaj poniženja i bespomoćnosti.<ref name="Erikson_1998" /> === Konfuzija identiteta naspram identiteta: vjernost === Starije osobe mogu doživljavati nesigurnost u vezi s vlastitim identitetom, društvenim statusom i životnom ulogom.<ref name="Erikson_1998" /> === Izolacija naspram intimnosti: ljubav === U ovoj fazi godine bliskosti i ljubavi često mogu biti zamijenjene osjećajem izolacije, usamljenosti i gubitka bliskih odnosa.<ref name="Erikson_1998" /> === Stagnacija naspram generativnosti: briga === Generativnost koja se ranije izražavala kroz rad i porodične odnose u poznijoj dobi može biti ograničena smanjenom energijom i fizičkim mogućnostima. Zbog toga se može razviti osjećaj stagnacije i smanjene korisnosti.<ref name="Erikson_1998" /> === Očaj i gađenje naspram integriteta: mudrost === Integritet u starijoj dobi zahtijeva sposobnosti koje osobe u devetoj fazi često više nemaju u potpunosti. Dok osma faza uključuje osvrt na život koji može izazvati osjećaj očaja ili razočaranja, u devetoj fazi pažnja se sve više usmjerava na gubitak sposobnosti i postepeno slabljenje organizma.<ref name="Erikson_1998" /> == Razvoj neofrojdovske teorije == Erikson se školovao u psihoanalitičkoj tradiciji i bio je student [[Anna Freud|Anne Freud]],<ref name="Wrightsman_1994">{{Cite book |last=Wrightsman |first=Lawrence S. |title=Adult Personality Development |url=https://archive.org/details/adultpersonality00wrig |url-access=registration |year=1994 |publisher=Sage Publications, Inc. |location=Thousand Oaks, CA |isbn=0-8039-4400-4 |page=61 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> istaknute dječije analitičarke<ref name="Dean_2008">{{Cite journal |last=Dean |first=Ann V. |date=9. 6. 2008 |title=Psychodynamic Theory in Early Childhood Education: A Look at the Contributions of Anna Freud, Melanie Klein, Krik H. Erikson, Susan Isaacs, Bruno Bettelheim, E.C.M. Frijling-Schreuder and Margaret Ribble |url=http://journals.sfu.ca/cob/index.php/files/article/view/89 |journal=The International Journal of Bahamian Studies |volume=5 |pages=34 |doi=10.15362/ijbs.v5i0.89 |issn=2220-5772 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> i kćerke [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]]. [[Freudove psihoanalitičke teorije|Freudova psihoanalitička teorija]], kao i njegov model [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualnih faza razvoja]], imali su značajan utjecaj na početno oblikovanje Eriksonovog teorijskog okvira, naročito u dijelu koji se odnosi na djetinjstvo. U tom kontekstu, prve četiri Eriksonove faze razvoja često se dovode u vezu s Freudovim psihoseksualnim fazama, i to oralnom, analnom, falusnom i latentnom fazom. Na sličan način, peta faza, koja se odnosi na [[Adolescencija|adolescenciju]] i razvoj identiteta, može se povezati s Freudovom genitalnom fazom: {{Citat|Iako su prve tri faze povezane s Freudovom teorijom, može se uočiti da su one oblikovane na znatno drugačiji način. Naglasak nije toliko stavljen na seksualne obrasce i njihove posljedice, koliko na osobine ega koje proizlaze iz svake razvojne faze. Također postoji nastojanje da se slijed individualnog razvoja poveže sa širim društvenim kontekstom.<ref name="Stevens_1983">{{cite book |last=Stevens |first=Richard |title=Erik Erikson: An Introduction |url=https://archive.org/details/erikeriksonintro00stev/page/48 |date=1983 |publisher=St. Martin's Press |location=New York, NY |isbn=978-0-312-25812-2 |pages=48–50 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref>}} Erikson je smatrao da se ljudski razvoj odvija tokom cijelog života i da se ne završava u adolescenciji. Životne faze posmatrao je kao povezan i kontinuiran proces u kojem kraj jedne generacije predstavlja početak naredne. Iz perspektive pojedinca razvoj prolazi linearno kroz različite životne faze, dok je na nivou društva taj proces cikličan i stalno se ponavlja kroz nove generacije.<ref name="Erikson_1993">{{cite book |last=Erikson |first=Erik H. |title=Childhood and Society |url=https://archive.org/details/childhoodsociet000erik |date=1993 |orig-date=1950 |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York, NY |isbn=978-0-393-31068-9 |page=242 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> {{Citat|Prema Freudovom shvatanju, razvoj ličnosti uglavnom se završava tokom adolescencije.<ref name="Lantz_Ray_2024">{{cite book |last1=Lantz |first1=Sarah E. |last2=Ray |first2=Sagarika |title=Freud Developmental Theory |work=StatPearls |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK557526/ |date=2024 |publisher=StatPearls Publishing |location=Treasure Island (FL) |pmid=32491458 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od njega, Erik Erikson (1902–1994), koji je bio jedan od Freudovih učenika, smatrao je da se razvoj nastavlja tokom cijelog života. Polazeći od Freudovih ideja, Erikson je svoju teoriju proširio i na odraslu dob te period starosti.<ref name="Kail_Cavanaugh_2004">{{cite book |last1=Kail |first1=Robert V. |last2=Cavanaugh |first2=John C. |title=Human development: A life-span view |edition=3. |url=https://archive.org/details/humandevelopment0000kail |date=2004 |publisher=Thomson/Wadsworth |location=Belmont, CA |isbn=978-0-534-59751-1 |page=16 |access-date=26. 5. 2026 |language=en}}</ref> }} == Primjena u savremenoj praksi == Eriksonov rad imao je značajan utjecaj na oblast [[gerontologija|gerontologije]] te je promijenio način na koji nauka i društvo posmatraju starije osobe. Prije Eriksonovih istraživanja [[starenje]] se uglavnom posmatralo kao period psihološkog opadanja. Njegova teorija doprinijela je pozitivnijem razumijevanju starenja, jer je zastupao stav da se psihološki razvoj nastavlja tokom cijelog životnog vijeka, uključujući i starost. Posebno je njegova posljednja faza, integritet naspram očaja, kasnu životnu dob predstavila kao period refleksije, prihvatanja vlastitog života i traženja smisla. Eriksonova teorija također je utjecala na istraživanja u oblastima savjetovanja, [[Obrazovanje|obrazovanja]], [[identitet]]a, cjeloživotnog razvoja i proučavanja starenja.<ref name="Gilleard_2020" /> Njegova istraživanja imala su važan utjecaj i na razvoj [[Psihoanaliza|psihoanalize]], posebno u proučavanju razvoja identiteta. Erikson je u svoja istraživanja uključio društvene, kulturne i historijske utjecaje, čime je proširio psihoanalitička istraživanja izvan isključivo psiholoških faktora. Također je značajno doprinio razvoju [[ego psihologija|ego psihologije]], naglašavajući da ego nije samo pod utjecajem nesvjesnih nagona, već da aktivno učestvuje u prilagođavanju pojedinca društvenom okruženju.<ref name="Douvan_1997">{{cite journal |last=Douvan |first=Elizabeth |date=1997 |title=Erik Erikson: Critical Times, Critical Theory |journal=Child Psychiatry and Human Development |volume=28 |issue=1 |pages=15–21 |url=https://link.springer.com/10.1023/A:1025188901554 |doi=10.1023/A:1025188901554 |issn=0009-398X |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Eriksonov rad imao je značaj i u [[Klinička psihologija|kliničkoj praksi]]. Proučavanje njegovih faza psihosocijalnog razvoja pokazalo se korisnim za razumijevanje procesa oporavka od [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] i psiholoških teškoća.<ref name="Vogel-Scibilia_2009">{{cite journal |last1=Vogel-Scibilia |first1=Suzanne E. |last2=McNulty |first2=Kathryn Cohan |last3=Baxter |first3=Beth |last4=Miller |first4=Steve |last5=Dine |first5=Max |last6=Frese |first6=Frederick J. |date=2009 |title=The Recovery Process Utilizing Erikson’s Stages of Human Development |journal=Community Mental Health Journal |volume=45 |issue=6 |url=https://www.researchgate.net/publication/26298512_The_Recovery_Process_Utilizing_Erikson's_Stages_of_Human_Development |doi=10.1007/s10597-009-9189-4 |issn=0010-3853 |pmc=2791471 |pmid=19533350 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu njegove teorije razvijen je i instrument poznat kao Eriksonov inventar psihosocijalnih faza ({{en|Erikson Psychosocial Stage Inventory}}), koji se koristi za procjenu psihosocijalnog razvoja.<ref name="Rosenthal_1981">{{cite journal |last1=Rosenthal |first1=Doreen A. |last2=Gurney |first2=Ross M. |last3=Moore |first3=Susan M. |date=1981 |title=From trust on intimacy: A new inventory for examining Erikson's stages of psychosocial development |journal=Journal of Youth and Adolescence |volume=10 |issue=6 |pages=525–537 |url=https://www.academia.edu/2412847/From_trust_on_intimacy_A_new_inventory_for_examining_eriksons_stages_of_psychosocial_development |doi=10.1007/BF02087944 |issn=0047-2891 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Eriksonove faze psihosocijalnog razvoja poslužile su i kao osnova za razvoj pojedinih modela psihodinamske [[psihoterapija|psihoterapije]].<ref name="Knight_2017" /> == Kritike == Jedna od glavnih kritika Eriksonove teorije psihosocijalnog razvoja odnosi se na to da ona prvenstveno opisuje razvoj [[evropa|evropskih]] i [[Sjedinjene Američke Države|američkih]] [[muškarac]]a.<ref name="Gilligan_1982">{{cite book |last=Gilligan |first=Carol |date=1982 |title=In a Different Voice: Psychological Theory and Women's Psychological Development |publisher=Harvard University Press |url=https://archive.org/details/indifferentvoice00gill |url-access=registration |isbn=978-0-674-44543-7 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga su pojedini autori doveli u pitanje univerzalnu primjenjivost njegove teorije na [[Žena|žene]], druge kulture i različite društvene kontekste. Također se raspravlja o tome da li se Eriksonove faze nužno odvijaju redoslijedom koji je predložio i da li su strogo vezane za određene životne dobi. Pojedini istraživači postavljaju pitanje da li se potraga za identitetom javlja isključivo tokom [[Adolescencija|adolescencije]] ili se može nastaviti i u kasnijim fazama života, kao i da li jedna faza mora biti uspješno završena prije prelaska u narednu.<ref name="Arnett_2014">{{cite book |last=Arnett |first=Jeffrey Jensen |date=2014 |title=Emerging Adulthood: The Winding Road from the Late Teens Through the Twenties |edition=2. |publisher=Oxford University Press |url=https://christspieces.org/wp-content/uploads/2020/04/arnett2004_emergingadulthoodteensthrutwenties-47pp.pdf |doi=10.1093/acprof:oso/9780199929382.001.0001 |isbn=978-0-19-992938-2 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Erikson je, međutim, smatrao da su svi ovi procesi prisutni tokom cijelog života, ali da u određenim razdobljima pojedini konflikti postaju posebno izraženi.<ref name="Erikson_1956">{{cite journal |last=Erikson |first=Erik H. |date=1956 |title=The problem of ego identity |journal=Journal of the American Psychoanalytic Association |volume=4 |issue=1 |pages=56–121 |format=PDF |url=http://www.pep-web.org/document.php?id=apa.004.0056a |doi=10.1177/000306515600400104 |pmid=13286157 |s2cid=10580628 |access-date=27. 5. 2026 |language=en}}</ref> Većina empirijskih istraživanja povezanih s Eriksonovom teorijom odnosila se na adolescenciju i razvoj identiteta. Njegove ideje posebno je razradio i empirijski proučavao [[James Marcia]].<ref name="Marcia_1966">{{cite journal |last=Marcia |first=James E. |date=1966 |title=Development and validation of ego identity status |journal=Journal of Personality and Social Psychology |volume=3 |issue=5 |pages=551–558 |format=PDF |url=https://scispace.com/pdf/development-and-validation-of-ego-identity-status-5gpe0py3me.pdf |doi=10.1037/h0023281 |pmid=5939604 |s2cid=29342469 |access-date=27. 5. 2026 |language=en |archive-date=18. 5. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250518161627/https://scispace.com/pdf/development-and-validation-of-ego-identity-status-5gpe0py3me.pdf |url-status=dead }}</ref> Marcia je razlikovao različite oblike identiteta i pronašao empirijske pokazatelje da osobe koje tokom adolescencije razviju stabilniji osjećaj identiteta češće ostvaruju kvalitetne i bliske odnose u ranoj odrasloj dobi. Takvi nalazi djelimično potvrđuju Eriksonovu pretpostavku da uspješno rješavanje krize identiteta olakšava razvoj intimnosti u narednoj životnoj fazi. Dodatna kritika odnosi se na činjenicu da Erikson razvojne faze povezuje s određenim psihološkim tenzijama koje mogu biti prisutne tokom života, ali ne objašnjava detaljno šta tačno uzrokuje prelazak iz jedne faze u drugu niti kako se konflikti uspješno razrješavaju. Kritičari ističu da teorija daje relativno malo konkretnih objašnjenja o iskustvima i mehanizmima koji utječu na razvoj pojedinca unutar svake faze.<ref name="Syed_McLean_2017" /> == Također pogledajte == * [[Razvoj djeteta]] * [[Razvojna psihologija]] * [[Razvoj etničkog identiteta]] * [[Kohlbergove faze moralnog razvoja]] * [[Neofrojdizam]] * [[Pozitivna dezintegracija]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * Erikson, E. (1950). [https://archive.org/details/dli.ernet.19961 ''Childhood and Society'']. New York: Norton. * Erikson, Erik H. (1959). [https://archive.org/details/identitylifecycl00erik_0 ''Identity and the Life Cycle'']. New York: International Universities Press. * Erikson, Erik H. (1968). [https://archive.org/details/identityyouthcri0000erik ''Identity, Youth and Crisis'']. New York: Norton. * Erikson, Erik H. & Erikson, Joan M. (1998). [https://archive.org/details/lifecyclecomplet0000erik_j3j4 ''The Life Cycle Completed'']. New York: W. W. Norton & Company. * Sheehy, Gail (1976). [https://archive.org/details/passagespredict000shee ''Passages: Predictable Crises of Adult Life'']. New York: E. P. Dutton. * Stevens, Richard (1983). [https://archive.org/details/erikeriksonintro00stev ''Erik Erikson: An Introduction'']. New York: St. Martin's. {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Razvojna psihologija]] [[Kategorija:Teorije razvojnih faza]] [[Kategorija:Psihoanaliza]] 4ouwup5dgrck87v2bshkc7flz2ngw4p 0 535330 3916145 3898296 2026-08-03T06:09:00Z Panasko 146730 3916145 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Elvira Rahić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|9|1}} | mjesto_rođenja = [[Skoplje]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Pjevačica | godine_aktivnosti = 1991-danas | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = Šaban Forić | djeca = 1 }} '''Elvira Rahić''' (1. septembar 1973) je bosanskohercegovačka [[Pop-folk|pop-folk]] pjevačica.<ref>{{Cite web|url=http://www.svet.rs/regionalna-izdanja-sveta/svet-bih/svet-bih-intervju/elvira-rahic-bila-sam-prinudjena-traziti-pjesme-od-ljudi-koji-su-na-mom-nivou-a-braja-je-tu|title=Elvira Rahić: Bila sam prinuđena tražiti pjesme od ljudi koji su na mom nivou, a Braja je tu! : svet - INTERVJU|website=www.svet.rs|access-date=2026-08-03}}</ref><ref>{{Cite news|title=Express Magazin - Elvira Rahić zbog supruga Šabana napustila Njemačku!|url=http://www.expressmag.ba/top-news/3628-elvira-rahic-zbog-supruga-sabana-napustila-njemacku.html|newspaper=Express Magazin|access-date=2026-08-03}}</ref> Profesionalnu muzičku karijeru počela je 1991. i od tada je objavila deset studijskih albuma. Živi u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Beč|Beču]]. ==Diskografija== {| class="wikitable" |+ !Godina !Album |- |1991. |''[[Ekstra folk hit]]'' |- |1992. |''[[Želim te]]'' |- |1994. |''[[Želim ti sreću]]'' |- |1995. |''[[Sada znam]]'' |- |1997. |''[[Šta ako se zaljubim]]'' |- |1999. |''[[Izbriši sve uspomene]]'' |- |2001. |''[[Ljubav gospodine]]'' |- |2005. |''[[Hotel "Čekanje"]]'' |- |2008. |''[[Miraz (album)|Miraz]]'' |- |2011. |''[[Cura sa čaršije]]'' |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{Discogs artist|1655894}} {{U začetku}} {{DEFAULTSORT:Rahić, Elvira}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Skoplje]] [[Kategorija:Pop-muzičari]] 4myv8lcicsz9dcvhgxx3ktxks39hmso 3916208 3916145 2026-08-03T10:19:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916208 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Elvira Rahić | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|9|1}} | mjesto_rođenja = [[Skoplje]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Pjevačica | godine_aktivnosti = 1991-danas | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = Šaban Forić | djeca = 1 }} '''Elvira Rahić''' (1. septembar 1973) je bosanskohercegovačka [[Pop-folk|pop-folk]] pjevačica.<ref>{{Cite web|url=http://www.svet.rs/regionalna-izdanja-sveta/svet-bih/svet-bih-intervju/elvira-rahic-bila-sam-prinudjena-traziti-pjesme-od-ljudi-koji-su-na-mom-nivou-a-braja-je-tu|title=Elvira Rahić: Bila sam prinuđena tražiti pjesme od ljudi koji su na mom nivou, a Braja je tu! : svet - INTERVJU|website=www.svet.rs|access-date=2026-08-03|archive-date=4. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150104013504/http://www.svet.rs/regionalna-izdanja-sveta/svet-bih/svet-bih-intervju/elvira-rahic-bila-sam-prinudjena-traziti-pjesme-od-ljudi-koji-su-na-mom-nivou-a-braja-je-tu|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|title=Express Magazin - Elvira Rahić zbog supruga Šabana napustila Njemačku!|url=http://www.expressmag.ba/top-news/3628-elvira-rahic-zbog-supruga-sabana-napustila-njemacku.html|newspaper=Express Magazin|access-date=2026-08-03|archive-date=27. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141227112818/http://www.expressmag.ba/top-news/3628-elvira-rahic-zbog-supruga-sabana-napustila-njemacku.html|url-status=dead}}</ref> Profesionalnu muzičku karijeru počela je 1991. i od tada je objavila deset studijskih albuma. Živi u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Beč|Beču]]. ==Diskografija== {| class="wikitable" |+ !Godina !Album |- |1991. |''[[Ekstra folk hit]]'' |- |1992. |''[[Želim te]]'' |- |1994. |''[[Želim ti sreću]]'' |- |1995. |''[[Sada znam]]'' |- |1997. |''[[Šta ako se zaljubim]]'' |- |1999. |''[[Izbriši sve uspomene]]'' |- |2001. |''[[Ljubav gospodine]]'' |- |2005. |''[[Hotel "Čekanje"]]'' |- |2008. |''[[Miraz (album)|Miraz]]'' |- |2011. |''[[Cura sa čaršije]]'' |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{Discogs artist|1655894}} {{U začetku}} {{DEFAULTSORT:Rahić, Elvira}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Skoplje]] [[Kategorija:Pop-muzičari]] j8x6vdycmav29fosx72xu1pmxtag8rk 0 535345 3916127 3914255 2026-08-03T01:19:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916127 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa | grupa = Bosanskohercegovački Kanađani | izvorno_ime = ''Bosnian Canadians'' | ukupno = 38.000 | ukupno_godina = procjena 2020. | ukupno_ref = <ref name="statcan2016">{{cite web |title=Statistics Canada. (2017). 2016 Census of Population: Immigration, Ethnic Diversity and Languages |date=29. 11. 2017 |url=https://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2016/as-sa/98-200-x/2016024/98-200-x2016024-eng.cfm}}</ref> | jezici = [[engleski]], [[francuski]], [[bosanski jezik|bosanski]] | vjera = [[Sunitski islam]], [[kršćanstvo]], nereligioznost | regije = [[Ontario]], [[Quebec]], [[Alberta]], [[Britanska Kolumbija]] }} '''Bosanskohercegovački Kanađani''' ({{jez-en|Bosnian Canadians}}; {{jez-fr|Canadiens d'origine Bosniaque}}) jesu [[Kanađani|kanadski državljani]] čije je porijeklo povezano s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]. Prema kanadskom popisu iz 2016, više od 38.000 osoba u [[Kanada|Kanadi]] izjasnilo se da ima bosanskohercegovačko porijeklo.<ref name="statcan2016"/> Na popisu iz 2011. njih 22.920 navelo je bosansko porijeklo.<ref name="statcan2011">{{cite web |url=http://www12.statcan.gc.ca/nhs-enm/2011/dp-pd/dt-td/Rp-eng.cfm?LANG=E&APATH=3&DETAIL=0&DIM=0&FL=A&FREE=0&GC=0&GID=0&GK=0&GRP=1&PID=105396&PRID=0&PTYPE=105277&S=0&SHOWALL=0&SUB=0&Temporal=2013&THEME=95&VID=0&VNAMEE=&VNAMEF= |title=2011 National Household Survey: Data tables – Ethnic Origin (264), Single and Multiple Ethnic Origin Responses (3), Generation Status (4), Age Groups (10) and Sex (3) for the Population in Private Households of Canada, Provinces, Territories, Census Metropolitan Areas and Census Agglomerations, 2011 National Household Survey |first=Government of Canada, Statistics |last=Canada |website=12.statcan.gc.ca |date=8. 5. 2013 |access-date=20. 8. 2017}}</ref> Glavna središta naseljavanja i kulturnog života nalaze se u [[Toronto|Torontu]], [[Montreal]]u, [[Edmonton]]u i [[Calgary]]ju. == Historija == Doseljavanje ljudi iz Bosne i Hercegovine u Kanadu počelo je najkasnije u 19. stoljeću. Kanadski popis iz 1891. zabilježio je dvije osobe iz Bosne i Hercegovine; obojica su bili muškarci i radili su kao fizički radnici u Ontariju.<ref>{{cite book |first=Joseph |last=Shatzmiller |url=http://worldcat.org/oclc/1041444721 |title=Cultural exchange. Jews, Christians, and art in the medieval marketplace |date=9. 5. 2017 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-17618-5 |oclc=1041444721}}</ref><ref name="immigration-online"/> === Prvi svjetski rat === Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Kanada je, kao dio [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], objavila rat [[Centralne sile|Centralnim silama]], među kojima je bila i [[Austro-Ugarska]], u čijem se sastavu tada nalazila Bosna i Hercegovina. Zbog toga su neki Bosanci koji su živjeli u Kanadi tretirani kao neprijateljski stranci te su bili izloženi sumnji, diskriminaciji i internaciji. U vrijeme Prvog svjetskog rata u Kanadi je živio mali broj doseljenika iz Bosne i Hercegovine. U zavisnosti od vremena dolaska i načina evidentiranja, u službenim spisima mogli su biti vođeni kao austrougarski ili jugoslavenski imigranti. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Kanada je internirala dio civila označenih kao "neprijateljski stranci", među njima i osobe porijeklom iz Bosne i Hercegovine koja je tada bila dijelom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].<ref name="rollcall">{{cite web|url=https://roll-call.internmentcanada.ca/roll-call/|title=Roll Call|website=Project Roll Call|publisher=Canadian First World War Internment Recognition Fund|access-date=11. 6. 2026}}</ref> === Drugi svjetski rat === Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nisu postojale posebne bosansko-kanadske vojne jedinice, ali su pojedinci služili u kanadskim oružanim snagama i učestvovali u ratnim naporima. Neki su bili povezani i s pokretima otpora u Bosni i Hercegovini protiv [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Istovremeno su se osobe bosanskohercegovačkom porijekla u Kanadi suočavale s nepovjerenjem zbog porijekla. Prema navodima u izvornom tekstu, 1940. više od 100 bošnjačkih muškaraca internirano je u logoru u [[Petawawa|Petawawi]] u Ontariju, zajedno s drugim osobama označenim kao neprijateljski stranci. Osim vojne službe, doprinosili su i civilnom dijelu ratnih napora. Neki su radili u fabrikama za proizvodnju municije i dijelova za avione, dok su drugi radili u poljoprivredi i proizvodnji hrane za kanadske vojnike i civile.<ref>{{cite web |title=Bosnian Canadians: The War Years |website=Canadian Museum of Immigration at Pier 21 |url=https://www.pier21.ca/research/immigration-history/bosnian-canadians-war-years }}{{Mrtav link}}</ref> === Hladni rat === Nakon Drugog svjetskog rata Kanada je primila veliki broj raseljenih osoba i izbjeglica iz ratom razorene Evrope, među njima i doseljenike iz Bosne i Hercegovine. Između 1945. i 1950. približno 3.000 jugoslavenskih izbjeglica, uključujući Bosance, došlo je u Kanadu kroz državno podržane programe useljavanja. Mnogi su se naselili u gradovima kao što su Toronto, Montreal i [[Vancouver]].<ref>{{cite web |title=Library and Archives Canada |website=[[Library and Archives Canada]] |url=https://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/immigration/immigration-records/immigrants-canada-1925-1935-1945/Pages/yugoslav-refugees.aspx}}</ref> Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] napetosti između zapadnih država i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] utjecale su i na bosansko-kanadsku zajednicu. Neki doseljenici koji su napustili [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]] nakon rata smatrani su mogućim špijunima ili komunističkim simpatizerima, zbog čega su bili pod nadzorom i sumnjom kanadskih vlasti. Hladni rat ograničavao je i putovanja te komunikaciju s rodbinom i prijateljima u Jugoslaviji.<ref name="lac-internment">{{cite web |title=Internment Operations, 1914–1920 |website=[[Library and Archives Canada]] |url=https://www.bac-lac.gc.ca/eng/discover/military-heritage/first-world-war/Documents/internment-operations-1914-1920.pdf}}</ref> Doseljenici su istovremeno nastojali očuvati jezik, običaje i vjerske prakse, ali i prilagoditi se kanadskom društvu. Osnivali su udruženja, kulturne centre i bogomolje, među njima džamije i crkve, te organizirali društvene, kulturne i sportske događaje.<ref name="lac-internment"/> === Rat u Bosni i Hercegovini === [[Rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995, bio je jedan od ključnih događaja jer su mnogi imali rodbinu i prijatelje neposredno pogođene ratom. Rat je doveo i do povećanog dolaska izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Kanadu, naročito u gradove u kojima su već postojale bosanskohercegovačke zajednice.<ref name="pier21-refugees"/><ref name="kopinak1999"/> Kanada je u ratu učestvovala kroz [[UNPROFOR|Zaštitne snage Ujedinjenih nacija]] (UNPROFOR), čiji je zadatak bio nadzirati prekid vatre i pružati humanitarnu pomoć stanovništvu pogođenom ratom. Kanadski vojnici služili su u Bosni i Hercegovini u sklopu te misije, a neki su poginuli na dužnosti.<ref name="canadianencyclopedia-peacekeepers"/> Kanadska vlada je 1993. pokrenula poseban program za prihvat 5.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web |title=CBC News: Canada to accept Bosnian refugees (1993) |url=https://www.cbc.ca/archives/entry/canada-to-accept-bosnian-refugees}}</ref> Program je postojao uz redovne imigracijske programe i omogućio je mnogim ponovno spajanje s članovima porodice raseljenim ratom. U širem izbjegličkom kontekstu, dolazak iz Bosne i Hercegovine bio je jedan od važnijih kanadskih programa zaštite izbjeglica 1990-ih. Kanadska savezna vlada u historiji izbjegličkog sistema navodi prihvat 5.000 Bošnjaka 1992, dok ''Canada's History'' za period 1992–1997. navodi gotovo 13.000 bosanskih izbjeglica koje su ušle u Kanadu nakon raspada Jugoslavije.<ref name="ircc-refuge-history"/><ref name="canadashistory-refugees"/> Dio novopridošlih stigao je u već postojeće jugoslavenske i bosanskohercegovačke mreže u većim gradovima, a dio se organizirao kroz nove vjerske, kulturne i humanitarne ustanove. Tokom rata zajednica je organizirala demonstracije, javne skupove i humanitarne akcije za pomoć Bosni i Hercegovini. Pomagala je i izbjeglicama koje su stizale u Kanadu, naročito pri pronalasku smještaja, zaposlenja i pristupa socijalnim službama.<ref name="yu2007"/><ref name="global-srebrenica2020"/> === Savremeni period === Ččine aktivnu zajednicu u Kanadi. Prema popisu iz 2016, više od 38.000 osoba izjasnilo se da ima bosanskohercegovačko porijeklo.<ref name="statcan2016"/> Najviše ih živi u većim urbanim središtima, među njima u Torontu, Vancouveru, Edmontonu i Calgaryju. Pripadnici zajednice djeluju u obrazovanju, poslovanju, umjetnosti i drugim oblastima. Kulturno naslijeđe čuvaju kroz udruženja i događaje, među njima i kroz Bosansko-kanadsko kulturno udruženje. Zajednica održava veze s Bosnom i Hercegovinom redovnim posjetama te podrškom humanitarnim i kulturnim inicijativama u zemlji.<ref>{{cite web |title=Kozina, G. Bosnian Canadians give back to homeland |date=11. 9. 2015 |website=CBC News |url=https://www.cbc.ca/news/canada/british-columbia/bosnian-canadians-give-back-to-homeland-1.3228498}}</ref><ref name="citynews2026"/> Bosanskohercegovačka dijaspora u Kanadi dio je šire poslijeratne dijaspore Bosne i Hercegovine. Studija o mapiranju bosanskohercegovačke dijaspore, koju su podržali Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, IOM i UNDP, navodi da se poslijeratna dijaspora oblikovala kroz izbjegličke programe u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji te da je zadržala snažne porodične, neformalne i organizacijske veze s Bosnom i Hercegovinom.<ref name="mapping-diaspora"/> Najveća bošnjačka organizacija u Kanadi jeste [[Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike]].<ref name="bosniak"/> == Organizacije i kultura == Organizacijski život zajednice razvijao se kroz vjerske zajednice, humanitarna udruženja, kulturne centre, sportske klubove i lokalne inicijative. Bosnian Canadian Relief Association u Torontu navodi da djeluje od 1992, što je povezuje s ratnim i poratnim humanitarnim radom zajednice.<ref name="bosnianrelief"/> U Vancouveru djeluje Bosanskohercegovački kulturni centar, osnovan 2009. s ciljem okupljanja zajednice u [[Lower Mainland]]u i šire u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]], očuvanja kulturnih praksi i jačanja osjećaja zajedništva.<ref name="lasource2016"/> Kulturni život obuhvata obilježavanje državnih i vjerskih praznika, folklorne nastupe, sportske susrete, humanitarne akcije i okupljanja povezana s Bosnom i Hercegovinom. U većim gradovima takve aktivnosti često imaju i međugeneracijsku funkciju jer povezuju izbjegličku generaciju iz 1990-ih s djecom rođenom ili odraslom u Kanadi. == Sjećanje na rat i javna vidljivost == Grad Toronto proglasio je 11. juli 2024. Danom sjećanja na [[genocid u Srebrenici]], navodeći da se tim danom odaje počast žrtvama i podsjeća na stradanje bosanskog naroda.<ref name="toronto-srebrenica2024"/> Global Affairs Canada objavio je 2025. izjavu povodom Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2024. uspostavila Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.<ref name="gac-srebrenica2025"/> Zajednica je javno vidljiva i kroz sport. Uoči utakmice Kanade i Bosne i Hercegovine na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026]]. u Torontu, ''The Canadian Press'' izvijestio je da su za dio bosanskohercegovačkih Kanađana takvi susreti "više od igre".<ref name="citynews2026" /> == Religija == Bosansko islamsko udruženje Gazi Husrev-beg osnovano je u novembru 1977. pod nazivom Udruženje Islamske zajednice Gazi Husrev-beg. Od 1995. djeluje pod sadašnjim imenom. Udruženje je nastalo radi zadovoljavanja vjerskih potreba članova, a od juna 1982. zajednica ima stalno zaposlenog imama. Osim vjerskih aktivnosti, udruženje podržava kulturni i društveni život Bošnjaka očuvanjem tradicije, promoviranjem folklora, sportskim aktivnostima i kreativnim radionicama. {| class="wikitable sortable" |+ Demografija prema religiji ! rowspan="2" | Religijska grupa ! colspan="2" | 2021.<ref name="religija2021">{{cite web |last=Government of Canada |first=Statistics Canada |date=10. 5. 2023 |title=Religion by ethnic or cultural origins: Canada, provinces and territories and census metropolitan areas with parts |url=https://www150.statcan.gc.ca/t1/tbl1/en/cv.action?pid=9810034101 |access-date=15. 9. 2024 |website=www12.statcan.gc.ca}}</ref>{{efn|name=R2021|Udio religijskih grupa zasnovan je na odgovorima "Bosnian" i "Bosniak" u kategoriji etničkog ili kulturnog porijekla na kanadskom popisu iz 2021.<ref name="religija2021"/>}} ! colspan="2" | 2001.<ref name="religija2001">{{cite web |last=Government of Canada |first=Statistics Canada |date=23. 12. 2013 |title=2001 Census Topic-based tabulations Selected Demographic and Cultural Characteristics (105), Selected Ethnic Groups (100), Age Groups (6), Sex (3) and Single and Multiple Ethnic Origin Responses (3) for Population, for Canada, Provinces, Territories and Census Metropolitan Areas, 2001 Census - 20% Sample Data |url=https://www12.statcan.gc.ca/English/census01/products/standard/themes/Rp-eng.cfm?LANG=E&APATH=3&DETAIL=0&DIM=0&FL=A&FREE=0&GC=0&GID=0&GK=0&GRP=1&PID=68635&PRID=0&PTYPE=55430,53293,55440,55496,71090&S=0&SHOWALL=0&SUB=0&Temporal=2001&THEME=44&VID=0&VNAMEE=&VNAMEF= |access-date=21. 9. 2025 |website=www12.statcan.gc.ca}}</ref>{{efn|name=R2001|Udio religijskih grupa zasnovan je na odgovoru "Bosnian" u kategoriji etničkog ili kulturnog porijekla na kanadskom popisu iz 2001.<ref name="religija2001"/>}} |- ! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}} ! {{abbr|%|postotak}} ! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}} ! {{abbr|%|postotak}} |- | [[Kršćanstvo]] | 9.700 | {{Percentage | 9700 | 31260 | 2 }} | 3.875 | {{Percentage | 3875 | 15720 | 2 }} |- | [[Islam]] | 9.980 | {{Percentage | 9980 | 31260 | 2 }} | 8.705 | {{Percentage | 8705 | 15720 | 2 }} |- | Bez religije | 11.395 | {{Percentage | 11395 | 31260 | 2 }} | 3.100 | {{Percentage | 3100 | 15720 | 2 }} |- | [[Judaizam]] | 80 | {{Percentage | 80 | 31260 | 2 }} | 25 | {{Percentage | 25 | 15720 | 2 }} |- | [[Budizam]] | 15 | {{Percentage | 15 | 31260 | 2 }} | 10 | {{Percentage | 10 | 15720 | 2 }} |- | [[Hinduizam]] | 0 | {{Percentage | 0 | 31260 | 2 }} | 10 | {{Percentage | 10 | 15720 | 2 }} |- | Duhovnost starosjedilačkih naroda Amerike | 15 | {{Percentage | 15 | 31260 | 2 }} | {{N/a}} | {{N/a}} |- | [[Sikhizam]] | 0 | {{Percentage | 0 | 31260 | 2 }} | 0 | {{Percentage | 0 | 15720 | 2 }} |- | Ostalo | 80 | {{Percentage | 80 | 31260 | 2 }} | 0 | {{Percentage | 0 | 15720 | 2 }} |- ! Ukupno stanovništvo ! 31.260 ! {{Percentage | 31260 | 31260 | 2 }} ! 15.720 ! {{Percentage | 15720 | 15720 | 2 }} |} {| class="wikitable sortable" |+ Demografija prema kršćanskim denominacijama ! rowspan="2" | Religijska grupa ! colspan="2" | 2021.<ref name="religija2021"/>{{efn|name=R2021}} ! colspan="2" | 2001.<ref name="religija2001"/>{{efn|name=R2001}} |- ! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}} ! {{abbr|%|postotak}} ! {{abbr|Stan.|Stanovništvo}} ! {{abbr|%|postotak}} |- | [[Katoličanstvo|Katolici]] | 4.530 | {{Percentage | 4530 | 9700 | 2 }} | 2.150 | {{Percentage | 2150 | 3875 | 2 }} |- | [[Pravoslavlje|Pravoslavci]] | 4.075 | {{Percentage | 4075 | 9700 | 2 }} | 1.525 | {{Percentage | 1525 | 3875 | 2 }} |- | [[Protestantizam|Protestanti]] | 375 | {{Percentage | 375 | 9700 | 2 }} | 80 | {{Percentage | 80 | 3875 | 2 }} |- | Ostali kršćani | 720 | {{Percentage | 720 | 9700 | 2 }} | 120 | {{Percentage | 120 | 3875 | 2 }} |- ! Ukupno kršćansko stanovništvo ! 9.700 ! {{Percentage | 9700 | 9700 | 2 }} ! 3.875 ! {{Percentage | 3875 | 3875 | 2 }} |} == Poznati bosanskohercegovački Kanađani == * [[Asmir Begović]], nogometaš i reprezentativac Bosne i Hercegovine * [[Blagoje Bratić]], nogometaš * [[Zijad Delić]], imam, aktivist, nastavnik, učenjak i javni govornik * [[Ema Zajmović]], pokerašica * Merlin Dervisevic, režiser filma ''[[Cruel and Unusual (film iz 2014)|Cruel and Unusual]]'' * [[Igor Drljača]], filmski režiser * [[Johnathan Kovacevic]], hokejaš * [[Vladimir Kuljanin]], košarkaš * [[Nemanja Mitrović (košarka)|Nemanja Mitrović]], košarkaš * [[Mila Mulroney]], supruga 18. premijera Kanade [[Brian Mulroney|Briana Mulroneyja]] * [[Neven Pajkić]], bokser * [[Diego Kapelan]], košarkaš * [[Admir Salihović]], nogometaš * [[Goran Simić (pjesnik)|Goran Simić]], pjesnik * [[Alija Solak]], nogometaš i kanadski reprezentativac * [[Nik Zoricic]] (1983–2012), skijaš * [[Karmen Petrovic]], karatistkinja i profesionalna hrvačica == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{Refspisak|refs= <ref name="immigration-online">[http://immigration-online.org/41-bosnian-immigration.html Bosnian immigration - North American Immigration]</ref> <ref name="pier21-refugees">{{cite web |title=Refuge Canada: Bosnians, 1992–1999 |url=https://pier21.ca/sites/default/files/learn/pdf/rc-online-profile.pdf |website=Canadian Museum of Immigration at Pier 21 |publisher=Canadian Museum of Immigration at Pier 21 |access-date=11. 6. 2026}}</ref> <ref name="kopinak1999">{{cite journal |last=Kopinak |first=Janice Katherine |title=The Health of Bosnian Refugees in Canada |journal=Ethnicity & Health |volume=4 |issue=1–2 |pages=65–82 |date=1999 |doi=10.1080/13557859998209}}</ref> <ref name="canadianencyclopedia-peacekeepers">{{cite web |last=Granatstein |first=J. L. |title=Canadian Peacekeepers in the Balkans |url=https://www.thecanadianencyclopedia.ca/en/article/canadian-peacekeepers-in-the-balkans |website=The Canadian Encyclopedia |publisher=Historica Canada |date=9. 8. 2019 |access-date=11. 6. 2026}}</ref> <ref name="ircc-refuge-history">{{cite web |title=Canada: A History of Refuge – A timeline |url=https://www.canada.ca/en/immigration-refugees-citizenship/services/refugees/about-refugee-system/how-system-works/timeline.html |website=Canada.ca |publisher=Immigration, Refugees and Citizenship Canada |date=29. 7. 2024 |access-date=11. 6. 2026}}</ref> <ref name="canadashistory-refugees">{{cite web |title=Canada's refugees |url=https://www.canadashistory.ca/explore/settlement-immigration/canada-s-refugees |website=Canada's History |date=19. 6. 2018 |access-date=11. 6. 2026}}</ref> <ref name="yu2007">{{cite journal |last1=Yu |first1=Soojin |last2=Ouellet |first2=Estelle |last3=Warmington |first3=Angelyn |title=Refugee Integration in Canada: A Survey of Empirical Evidence and Existing Services |journal=Refuge |volume=24 |issue=2 |pages=17–34 |date=2007 |url=https://refuge.journals.yorku.ca/index.php/refuge/article/view/21381 |access-date=11. 6. 2026}}</ref> <ref name="global-srebrenica2020">{{cite web |last=Drolet |first=Mike |title=Wounds still fresh for Bosnian-Canadians 25 years after the Srebrenica massacre |url=https://globalnews.ca/news/7164306/bosnia-war-25-year-anniversary/ |website=Global News |date=11. 7. 2020 |access-date=11. 6. 2026}}</ref> <ref name="citynews2026">{{cite web |last=Kasonga |first=Monique |title=For Bosnian Canadians, opening World Cup match in Toronto is "much more than a game" |url=https://kitchener.citynews.ca/2026/06/10/for-bosnian-canadians-opening-world-cup-match-in-toronto-is-much-more-than-a-game/ |website=CityNews |publisher=The Canadian Press |date=10. 6. 2026 |access-date=11. 6. 2026}}</ref> <ref name="mapping-diaspora">{{cite book |last=Halilovich |first=Hariz |title=Mapping the Bosnian-Herzegovinian Diaspora |publisher=Ministry of Human Rights and Refugees of Bosnia and Herzegovina, Government of Switzerland, UNDP in BiH and IOM in BiH |date=2018 |url=https://www.mhrr.gov.ba/PDF/MAPPING%20BIH%20DIASPORA%20REPORT.pdf |access-date=11. 6. 2026 |archive-date=10. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260510030015/https://www.mhrr.gov.ba/PDF/MAPPING%20BIH%20DIASPORA%20REPORT.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name="bosniak">[http://www.bosniak.org/ Congress of North American Bosniaks]</ref> <ref name="bosnianrelief">{{cite web |title=Bosnian Canadian Relief Association |url=https://www.bosnianrelief.org/ |website=Bosnian Canadian Relief Association |access-date=11. 6. 2026}}</ref> <ref name="lasource2016">{{cite web |last=Trinh |first=Pauline |title=Bosnian community finds peace |url=https://thelasource.com/social/community/2016/11/07/bosnian-community-finds-peace/ |website=The Source |date=7. 11. 2016 |access-date=11. 6. 2026}}</ref> <ref name="toronto-srebrenica2024">{{cite web |title=Proclamations 2024: July 11, 2024 |url=https://www.toronto.ca/city-government/awards-tributes/tributes/proclamations-congratulatory-scrolls-and-letters-of-greeting/proclamations/proclamations-2024/ |website=City of Toronto |access-date=11. 6. 2026}}</ref> <ref name="gac-srebrenica2025">{{cite web |title=Statement on Srebrenica Genocide Remembrance Day |url=https://www.canada.ca/en/global-affairs/news/2025/07/statement-on-srebrenica-genocide-remembrance-day.html |website=Canada.ca |publisher=Global Affairs Canada |date=11. 7. 2025 |access-date=11. 6. 2026}}</ref> }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bosanski Kanađani}} [[Kategorija:Bošnjačka dijaspora]] [[Kategorija:Srpska dijaspora]] [[Kategorija:Hrvatska dijaspora]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora]] izpq1oo4ifytvdd4jo1tbt8ekncfbkn 0 535642 3916149 3901600 2026-08-03T06:29:35Z Panasko 146730 3916149 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Haška konvencija o Apostilu | puno_ime = | slika = AlabamianApostilleOfTheHague.jpg | veličina_slike = 220px | alt = <!-- alt-text here for accessibility; see [[MOS:ACCESS]] --> | opis_slike = Primjer Apostila izdane u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. | vrsta = [[Međunarodni ugovor]] | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = <!-- {{Početni datum|YYYY|MM|DD}} --> | mjesto_potpis = | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | stupio_na_snagu = | uslov_aktivacije = | amandman = | aneks = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | strane = <!-- format this as a bullet list --> | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = <!-- OR: --> | jezici = {{Plainlist| * [[Francuski jezik|Francuski]] * [[Engleski jezik|Engleski]] }} | wikizvor = <!-- OR: --> | wikizvor1 = <!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --> | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} {{Infokutija sporazum | ime = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = | jezik = }} '''Apostil''' (formalno '''Potvrda Apostil''') jeste specijalizirani pečat, odnosno potvrda kojom se, na osnovu Haške konvencije iz 1961, ukida potreba za potpunom legalizacijom (nadovjerom) stranih javnih isprava.<ref name="MVPBiH">{{cite web |url=http://mvp.gov.ba |title=Legalizacija isprava u međunarodnom prometu |publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine}}</ref> Ovom potvrdom se u međunarodnom pravnom prometu potvrđuje vjerodostojnost potpisa službenog lica, svojstvo u kojem je potpisnik dokumenta postupio, te istinitost pečata ili štambilja kojim je isprava snabdjevena. Dokument koji sadrži ovu potvrdu oslobođen je bilo kakve daljnje ovjere i može se direktno koristiti u svim državama ugovornicama spomenute konvencije.<ref name="PravdaFBiH">{{cite web |url=http://fmp.gov.ba |title=Međunarodna pravna pomoć |publisher=Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine}}</ref> == Historija i Haška konvencija == Potreba za uvođenjem Apostila nastala je uslijed razvoja međunarodnog pravnog prometa kako bi se pojednostavila komplicirana i dugotrajna procedura pune legalizacije dokumenata preko ministarstava vanjskih poslova i konzulata. Ovaj sistem je službeno uspostavljen 5. oktobra 1961, kada je usvojena Haška konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava. Bosna i Hercegovina je na osnovu notificiranja o sukcesiji postala članica ove Konvencije, preuzevši obaveze koje je ratifikovala bivša SFR Jugoslavija 1962, čime je osiguran kontinuitet olakšane razmjene dokumenata sa svijetom. == Namjena i primjena == Apostil se primjenjuje isključivo na javne isprave koje su izdate u jednoj državi ugovornici, a trebaju se upotrijebiti na teritoriji druge države koja je također potpisnica Haaške konvencije.<ref name="MVPBiH" /> Najčešći dokumenti koji zahtijevaju ovu vrstu ovjere su izvodi iz matičnih knjiga (rođenih, vjenčanih, umrlih), diplome, svjedočanstva, uvjerenja o nekažnjavanju, kao i sudske presude, notarske isprave ili ovjerene punomoći. Važno je napomenuti da se Apostil odnosi samo na potvrdu autentičnosti formalnih elemenata dokumenta (potpis i pečat službenog lica), dok se njime ne potvrđuje niti mijenja sadržaj samog dokumenta. == Izgled potvrde == Prema odredbama Haaške konvencije, Potvrda Apostila mora imati oblik kvadrata sa stranicama dužine od najmanje 9&nbsp;cm. Naslov potvrde mora biti ispisan na francuskom jeziku: "''Apostille (Convention de La Haye du 5 octobre 1961)"''. Sama potvrda sadrži ukupno 10 obaveznih i numerisanih polja koja obuhvataju sljedeće podatke: # Država porijekla dokumenta # Ime lica koje je potpisalo javnu ispravu # Svojstvo/funkcija u kojoj je to lice postupilo # Naziv organa čiji pečat ili žig dokument nosi # Mjesto ovjere # Datum ovjere # Naziv organa koji izdaje potvrdu Apostil # Serijski broj Apostila # Pečat ili žig organa koji je izvršio ovjeru Apostilom # Potpis službenog lica koje je izdalo Apostil Potvrda se stavlja na sam dokument ili na njegov dodatak (''allonge''). == Nadležnost za izdavanje u Bosni i Hercegovini == Svaka država ugovornica samostalno određuje organe koji su nadležni za izdavanje ove potvrde. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], prema važećim zakonskim propisima, za izdavanje potvrde Apostila nadležni su općinski sudovi u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]], odnosno osnovni sudovi u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], i to za dokumente koje su izdali organi koji imaju svoje sjedište na području tog konkretnog suda.<ref name="SudSa">{{cite web |url=https://pravosudje.ba |title=Apostille ovjera dokumenata |publisher=Općinski sud u Sarajevu}}</ref> Također, određenu nadležnost za nadovjeru dokumenata u međunarodnom prometu posjeduje i [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]].<ref name="MVPBiH" /> Nakon što se dokument adekvatno ovjeri Apostileom na sudu, pristupa se prevođenju cjelokupnog teksta (uključujući i sam Apostile) od strane ovlaštenog stalnog sudskog tumača za jezik države u kojoj će se dokument koristiti. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://hcch.net Službena stranica Haaške konferencije za međunarodno privatno pravo (HCCH)] * [http://mvp.gov.ba Zvanična stranica Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] [[Kategorija:Međunarodno pravo]] 90oxecouv9t7sajtbbugcg8i3l0jjyn 3916150 3916149 2026-08-03T06:29:47Z Panasko 146730 3916150 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Haška konvencija o Apostilu | puno_ime = | slika = AlabamianApostilleOfTheHague.jpg | veličina_slike = 220px | alt = <!-- alt-text here for accessibility; see [[MOS:ACCESS]] --> | opis_slike = Primjer Apostila izdane u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. | vrsta = [[Međunarodni ugovor]] | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = <!-- {{Početni datum|YYYY|MM|DD}} --> | mjesto_potpis = | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | stupio_na_snagu = | uslov_aktivacije = | amandman = | aneks = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | strane = <!-- format this as a bullet list --> | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = <!-- OR: --> | jezici = {{Plainlist| * [[Francuski jezik|Francuski]] * [[Engleski jezik|Engleski]] }} | wikizvor = <!-- OR: --> | wikizvor1 = <!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --> | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Apostil''' (formalno '''Potvrda Apostil''') jeste specijalizirani pečat, odnosno potvrda kojom se, na osnovu Haške konvencije iz 1961, ukida potreba za potpunom legalizacijom (nadovjerom) stranih javnih isprava.<ref name="MVPBiH">{{cite web |url=http://mvp.gov.ba |title=Legalizacija isprava u međunarodnom prometu |publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine}}</ref> Ovom potvrdom se u međunarodnom pravnom prometu potvrđuje vjerodostojnost potpisa službenog lica, svojstvo u kojem je potpisnik dokumenta postupio, te istinitost pečata ili štambilja kojim je isprava snabdjevena. Dokument koji sadrži ovu potvrdu oslobođen je bilo kakve daljnje ovjere i može se direktno koristiti u svim državama ugovornicama spomenute konvencije.<ref name="PravdaFBiH">{{cite web |url=http://fmp.gov.ba |title=Međunarodna pravna pomoć |publisher=Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine}}</ref> == Historija i Haška konvencija == Potreba za uvođenjem Apostila nastala je uslijed razvoja međunarodnog pravnog prometa kako bi se pojednostavila komplicirana i dugotrajna procedura pune legalizacije dokumenata preko ministarstava vanjskih poslova i konzulata. Ovaj sistem je službeno uspostavljen 5. oktobra 1961, kada je usvojena Haška konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava. Bosna i Hercegovina je na osnovu notificiranja o sukcesiji postala članica ove Konvencije, preuzevši obaveze koje je ratifikovala bivša SFR Jugoslavija 1962, čime je osiguran kontinuitet olakšane razmjene dokumenata sa svijetom. == Namjena i primjena == Apostil se primjenjuje isključivo na javne isprave koje su izdate u jednoj državi ugovornici, a trebaju se upotrijebiti na teritoriji druge države koja je također potpisnica Haaške konvencije.<ref name="MVPBiH" /> Najčešći dokumenti koji zahtijevaju ovu vrstu ovjere su izvodi iz matičnih knjiga (rođenih, vjenčanih, umrlih), diplome, svjedočanstva, uvjerenja o nekažnjavanju, kao i sudske presude, notarske isprave ili ovjerene punomoći. Važno je napomenuti da se Apostil odnosi samo na potvrdu autentičnosti formalnih elemenata dokumenta (potpis i pečat službenog lica), dok se njime ne potvrđuje niti mijenja sadržaj samog dokumenta. == Izgled potvrde == Prema odredbama Haaške konvencije, Potvrda Apostila mora imati oblik kvadrata sa stranicama dužine od najmanje 9&nbsp;cm. Naslov potvrde mora biti ispisan na francuskom jeziku: "''Apostille (Convention de La Haye du 5 octobre 1961)"''. Sama potvrda sadrži ukupno 10 obaveznih i numerisanih polja koja obuhvataju sljedeće podatke: # Država porijekla dokumenta # Ime lica koje je potpisalo javnu ispravu # Svojstvo/funkcija u kojoj je to lice postupilo # Naziv organa čiji pečat ili žig dokument nosi # Mjesto ovjere # Datum ovjere # Naziv organa koji izdaje potvrdu Apostil # Serijski broj Apostila # Pečat ili žig organa koji je izvršio ovjeru Apostilom # Potpis službenog lica koje je izdalo Apostil Potvrda se stavlja na sam dokument ili na njegov dodatak (''allonge''). == Nadležnost za izdavanje u Bosni i Hercegovini == Svaka država ugovornica samostalno određuje organe koji su nadležni za izdavanje ove potvrde. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], prema važećim zakonskim propisima, za izdavanje potvrde Apostila nadležni su općinski sudovi u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]], odnosno osnovni sudovi u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], i to za dokumente koje su izdali organi koji imaju svoje sjedište na području tog konkretnog suda.<ref name="SudSa">{{cite web |url=https://pravosudje.ba |title=Apostille ovjera dokumenata |publisher=Općinski sud u Sarajevu}}</ref> Također, određenu nadležnost za nadovjeru dokumenata u međunarodnom prometu posjeduje i [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]].<ref name="MVPBiH" /> Nakon što se dokument adekvatno ovjeri Apostileom na sudu, pristupa se prevođenju cjelokupnog teksta (uključujući i sam Apostile) od strane ovlaštenog stalnog sudskog tumača za jezik države u kojoj će se dokument koristiti. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://hcch.net Službena stranica Haaške konferencije za međunarodno privatno pravo (HCCH)] * [http://mvp.gov.ba Zvanična stranica Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] [[Kategorija:Međunarodno pravo]] 5qob29vkgtmsl7qa48w0q90dz3rxnbv 3916151 3916150 2026-08-03T06:32:31Z Panasko 146730 3916151 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Haška konvencija o Apostilu | puno_ime = | slika = AlabamianApostilleOfTheHague.jpg | veličina_slike = 220px | alt = <!-- alt-text here for accessibility; see [[MOS:ACCESS]] --> | opis_slike = Primjer Apostila izdane u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. | vrsta = [[Međunarodni ugovor]] | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1961|10|5}} | mjesto_potpis = [[Den Haag]] | datum_pečaćenja = [[Nizozemska]] | datum_aktivacije = | stupio_na_snagu = | uslov_aktivacije = Ratifikacija 3 potpisnika<ref name=convention>{{cite web|url=https://www.hcch.net/en/instruments/conventions/full-text/?cid=41|title=Convention of 5 October 1961 Abolishing the Requirement of Legalisation for Foreign Public Documents|publisher=[[Hague Conference on Private International Law]]|access-date=13 April 2022}}</ref> | amandman = | aneks = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = 130 | strane = <!-- format this as a bullet list --> | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = [[Ministarstvo vanjskih poslova Nizozemske]] | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = <!-- OR: --> | jezici = {{Plainlist| * [[Francuski jezik|Francuski]] * [[Engleski jezik|Engleski]] }} | wikizvor = <!-- OR: --> | wikizvor1 = <!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --> | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Apostil''' (formalno '''Potvrda Apostil''') jeste specijalizirani pečat, odnosno potvrda kojom se, na osnovu Haške konvencije iz 1961, ukida potreba za potpunom legalizacijom (nadovjerom) stranih javnih isprava.<ref name="MVPBiH">{{cite web |url=http://mvp.gov.ba |title=Legalizacija isprava u međunarodnom prometu |publisher=Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine}}</ref> Ovom potvrdom se u međunarodnom pravnom prometu potvrđuje vjerodostojnost potpisa službenog lica, svojstvo u kojem je potpisnik dokumenta postupio, te istinitost pečata ili štambilja kojim je isprava snabdjevena. Dokument koji sadrži ovu potvrdu oslobođen je bilo kakve daljnje ovjere i može se direktno koristiti u svim državama ugovornicama spomenute konvencije.<ref name="PravdaFBiH">{{cite web |url=http://fmp.gov.ba |title=Međunarodna pravna pomoć |publisher=Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine}}</ref> == Historija i Haška konvencija == Potreba za uvođenjem Apostila nastala je uslijed razvoja međunarodnog pravnog prometa kako bi se pojednostavila komplicirana i dugotrajna procedura pune legalizacije dokumenata preko ministarstava vanjskih poslova i konzulata. Ovaj sistem je službeno uspostavljen 5. oktobra 1961, kada je usvojena Haška konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava. Bosna i Hercegovina je na osnovu notificiranja o sukcesiji postala članica ove Konvencije, preuzevši obaveze koje je ratifikovala bivša SFR Jugoslavija 1962, čime je osiguran kontinuitet olakšane razmjene dokumenata sa svijetom. == Namjena i primjena == Apostil se primjenjuje isključivo na javne isprave koje su izdate u jednoj državi ugovornici, a trebaju se upotrijebiti na teritoriji druge države koja je također potpisnica Haaške konvencije.<ref name="MVPBiH" /> Najčešći dokumenti koji zahtijevaju ovu vrstu ovjere su izvodi iz matičnih knjiga (rođenih, vjenčanih, umrlih), diplome, svjedočanstva, uvjerenja o nekažnjavanju, kao i sudske presude, notarske isprave ili ovjerene punomoći. Važno je napomenuti da se Apostil odnosi samo na potvrdu autentičnosti formalnih elemenata dokumenta (potpis i pečat službenog lica), dok se njime ne potvrđuje niti mijenja sadržaj samog dokumenta. == Izgled potvrde == Prema odredbama Haaške konvencije, Potvrda Apostila mora imati oblik kvadrata sa stranicama dužine od najmanje 9&nbsp;cm. Naslov potvrde mora biti ispisan na francuskom jeziku: "''Apostille (Convention de La Haye du 5 octobre 1961)"''. Sama potvrda sadrži ukupno 10 obaveznih i numerisanih polja koja obuhvataju sljedeće podatke: # Država porijekla dokumenta # Ime lica koje je potpisalo javnu ispravu # Svojstvo/funkcija u kojoj je to lice postupilo # Naziv organa čiji pečat ili žig dokument nosi # Mjesto ovjere # Datum ovjere # Naziv organa koji izdaje potvrdu Apostil # Serijski broj Apostila # Pečat ili žig organa koji je izvršio ovjeru Apostilom # Potpis službenog lica koje je izdalo Apostil Potvrda se stavlja na sam dokument ili na njegov dodatak (''allonge''). == Nadležnost za izdavanje u Bosni i Hercegovini == Svaka država ugovornica samostalno određuje organe koji su nadležni za izdavanje ove potvrde. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], prema važećim zakonskim propisima, za izdavanje potvrde Apostila nadležni su općinski sudovi u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]], odnosno osnovni sudovi u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], i to za dokumente koje su izdali organi koji imaju svoje sjedište na području tog konkretnog suda.<ref name="SudSa">{{cite web |url=https://pravosudje.ba |title=Apostille ovjera dokumenata |publisher=Općinski sud u Sarajevu}}</ref> Također, određenu nadležnost za nadovjeru dokumenata u međunarodnom prometu posjeduje i [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]].<ref name="MVPBiH" /> Nakon što se dokument adekvatno ovjeri Apostileom na sudu, pristupa se prevođenju cjelokupnog teksta (uključujući i sam Apostile) od strane ovlaštenog stalnog sudskog tumača za jezik države u kojoj će se dokument koristiti. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://hcch.net Službena stranica Haaške konferencije za međunarodno privatno pravo (HCCH)] * [http://mvp.gov.ba Zvanična stranica Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] [[Kategorija:Međunarodno pravo]] 5rmhw7v1inoz1r90x8jnfmjtb7by3fa 0 535649 3916171 3914171 2026-08-03T07:51:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916171 wikitext text/x-wiki {{Kategorizacija}} {{Infokutija građevina | naziv = Dječija kuća | domaći_jezik = bs | logo = | logo_veličina = | logo_alt = | logo_tekst = | slika = Djecija Kuca Grbavica.png | veličina_slike = | alt_slika = | tekst = | vrsta_karte = | alt_karta = | map_caption = | map_size = | latitude = | longitude = | latd = | latm = | lats = | latNS = | longd = | longm = | longs = | longEW = | map_dot_label = | reljef = | bivši_nazivi = Dom pionira "Boško Buha" | alternativna_imena = Pionirski centar "Boško Buha" | etimologija = | status = Aktivna | prekinuto = | vrsta_građevine = Obrazovni, kulturni i društveni centar | stil = | klasifikacija = | lokacija = [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], [[Novo Sarajevo]] | adresa = Grbavička bb | lokacija_grad = [[Sarajevo]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | iso_region = BA | coordinates_display = | coordinates_format = | koordinate = | altitude = | nazvano_po = | datum_kamen_temeljac = | početak = 1963. (prvobitni objekat) | završetak_datum = | datum_otvaranja = 25. mart 2019. (nakon obnove) | datum_inauguracije = | datum_preještanja = | datum_renoviranja = 2014 – 2019. | datum_zatvaranja = | datum_demoliranja = 1990-ih (devastirana tokom rata) | trošak_renoviranja = oko 2.000.000 [[Konvertibilna marka|KM]] | klijent = | vlasnik = Općina Novo Sarajevo | upravitelj = JU "Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo" | udruženje = | visina = | arhitektonski = | vrh = | antena_na_tornju = | krov = | zadnji_sprat = | osmatračnica = | prečnik = | obim = | dužina = | ostale_dimenzije = | strukturni_sistem = | materijal = | veličina = | broj_spratova = | podna_površina = | broj_liftova = | temelji = | arhitekt = | kompanija_izgradnje = | razvojnik = | inženjer = | građevinski_inženjer = | ostali_dizajneri = | nagrade = | poznato_po = Zvanična kino-lokacija [[Sarajevo Film Festival|SFF-a]] | ren_arhitekt = | ren_kompanija = | ren_inženjer = | ren_građ_inženjer = | ren_ostali_dizajneri = | ren_potpisnik = | ren_nagrade = | tip_sjedala = | kapacitet_sjedišta = | broj_sob = | parking = | veb-sajt = | reference = | fusnote = }} '''Dječija kuća''' (ranije poznata kao '''Pionirski centar "Boško Buha"''' ili '''Dom pionira "Boško Buha"''') je obrazovno-kulturni i društveni objekat smješten u sarajevskom naselju [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavica]], u općini [[Novo Sarajevo]]. == Historija == Prvobitni objekat izgrađen je 1963. dobrovoljnim sredstvima Udruženja za socijalističko vaspitanje i brigu o djeci "Bane Šurbat". Njegova originalna svrha bila je smisleno organizovanje vremena između kuće i škole za djecu do 14 godina.<ref>{{Cite web|url=https://novosarajevo.ba/dom-pionira-bosko-buha-postaje-djecija-kuca/|title=Dom pionira Boško Buha postaje Dječija kuća|publisher=Općina Novo Sarajevo|access-date=25. 10. 2023}}{{Mrtav link}}</ref> Kroz određene programske aktivnosti centar je obuhvatao i stariju omladinu do 18 godina. Dom je bio otvoren tokom cijele sedmice i nudio je pregršt sekcija i aktivnosti, a svake godine je kroz njegove programske okvire prolazilo blizu 3.200 sarajevskih mališana. Tadašnji Dom pionira "Boško Buha", u potpunosti je devastiran i uništen tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] 1990-ih godina. == Rekonstrukcija i obnova == U cilju vraćanja prvobitne namjene i obnove uništenog prostora, [[Novo Sarajevo|Općina Novo Sarajevo]] je u augustu 2014. započela projekat rekonstrukcije objekta,<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-grbavici-pocela-obnova-nekadasnjeg-doma-bosko-buha/140804071|title=Na Grbavici počela obnova nekadašnjeg Doma Boško Buha|date=4. 8. 2014|publisher=Klix.ba|access-date=25. 10. 2023}}</ref> kao jedan od prioriteta u "Integriranu strategiju razvoja Općine Novo Sarajevo (2014–2023)". Zahvati na zgradi izvođeni su u nekoliko faza. Prve dvije faze obuhvatale su radove na zatvaranju objekta, fasaderske radove, ugradnju prozora i vrata te grube instalacije. Ukupna procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta sanacije i opremanja iznosila je oko 2 miliona [[Konvertibilna marka|KM]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nekadasnji-dom-pionira-bosko-buha-na-grbavici-postat-ce-moderna-djecija-kuca/171120037|title=Nekadašnji dom pionira Boško Buha na Grbavici postat će moderna Dječija kuća|date=20. 11. 2017|publisher=Klix.ba|access-date=25. 10. 2023}}</ref> Nakon završetka radova, objekat je pod novim nazivom "Dječija kuća" otvoren 25. marta 2019.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/zanimljivosti/svecano-otvorena-djecija-kuca-na-grbavici-brojni-sadrzaji-za-malisane/190325114|title=Svečano otvorena Dječija kuća na Grbavici, brojni sadržaji za mališane|date=25. 3. 2019|publisher=Klix.ba|access-date=25. 10. 2023}}</ref> == Sadržaj i namjena == U sklopu objekta se nalaze: * Sala sa pozornicom opremljena za koncerte, pozorišne predstave i filmske projekcije. * Prostor za organizovanje izložbi, priredbi i javnih manifestacija. * Prostorije za održavanje muzičkih, plesnih, baletnih i likovnih sekcija. * Galerija koja funkcioniše kao dio biblioteke. * Sala za sastanke Pored redovnih edukativnih i zabavnih aktivnosti, u prostorijama Dječije kuće danas djeluje i "Pop rock škola Sarajevo". Objekat se zbog stehničkih standarda koristi kao jedna od zvaničnih kino-lokacija tokom [[Sarajevo Film Festival]]a (SFF), gdje se redovno prikazuju filmovi iz "Dječijeg" i "TEEN Arena" programa.<ref>{{Cite web|url=https://www.sff.ba/novost/11181/program-27-sarajevo-film-festivala-u-djecijoj-kuci-novo-sarajevo|title=Program Sarajevo Film Festivala u Dječijoj kući Novo Sarajevo|publisher=Sarajevo Film Festival|access-date=25. 10. 2023|archive-date=3. 7. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260703142803/https://www.sff.ba/novost/11181/program-27-sarajevo-film-festivala-u-djecijoj-kuci-novo-sarajevo|url-status=live}}</ref> == Reference == {{Reference}} fs38o1iuvtqymrp5rybkfwzy67th4le 0 535798 3916006 3914354 2026-08-02T15:15:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916006 wikitext text/x-wiki {{Infokutija videoigra | naslov = Age of Empires | slika = Age of Empires Omot.jpg | opis = Omot za Windows verziju | razvijač = {{ubl|[[Ensemble Studios]]|'''Definitive Edition''': {{Plainlist| * [[Forgotten Empires]] * [[Tantalus Media]]}}}} | izdavač = {{ubl|[[Microsoft]]|'''Definitive Edition''': [[Xbox Game Studios|Microsoft Studios]]}} | režiser = [[Bruce Shelley]]<ref>{{cite web|url=http://www.ign.com/lists/top-100-game-creators#/57 |title=57. Bruce Shelley |website=ign.com |access-date=4. april 2017. |url-status=live}}</ref> | dizajner = {{plainlist| * [[Brian Sullivan (dizajner igara)|Brian Sullivan]]<ref name="AoETech">{{cite web|url=http://uk.gamespot.com/pc/strategy/ageofempires/tech_info.html|title=Age of Empires - Tech Info|work=[[GameSpot]]|publisher=[[CBS Interactive]]|access-date=1. januar 2009.|url-status=dead|archive-date=31. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090331104832/http://uk.gamespot.com/pc/strategy/ageofempires/tech_info.html}}</ref> * [[Rick Goodman]]}} | kompozitor = {{plainlist| * [[Stephen Rippy]] * David Rippy}} | programer = {{ubl|Angelo Laudon|Matt Pritchard}} | umjetnik = Brad Crow | serijal = ''Age of Empires'' | pogon = [[Genie (engine za igre)|Genie]] | načini_igranja = [[Jedan igrač]], [[više igrača]] | platforme = [[Microsoft Windows]], [[Windows Mobile]], [[Macintosh]] | tekst = Omot izdanja za Windows }} '''''Age of Empires''''' je [[strategija u realnom vremenu]] (videoigra) iz 1997. godine zasnovana na antičkom svijetu, koju je razvio [[Ensemble Studios]], a objavio [[Microsoft]]. To je prva igra u serijalu ''Age of Empires''. Igra koristi "Genie Engine", 2D sprajt engine za igre. Igra omogućava korisniku da djeluje kao vođa antičke civilizacije napredujući kroz četiri doba (kameno, bronzano, željezno i doba alata), čime dobija pristup novim i poboljšanim jedinicama sa svakim napretkom. Igra je dobila pozitivne kritike, a ekspanzija pod naslovom ''[[Age of Empires: The Rise of Rome|The Rise of Rome]]'' objavljena je 1998. godine. Igra se danas uglavnom smatra jednom od najboljih videoigara ikada napravljenih. I originalni ''Age of Empires'' i ekspanzija kasnije su objavljeni kao "The Gold Edition". Prvi nastavak, ''[[Age of Empires II]]'', objavljen je 1999. godine. ''[[Age of Empires: Definitive Edition]]'', remasterovana verzija igre, objavljena je 20. februara 2018. == Gameplay == ''Age of Empires'' zahtijeva od igrača da razvije civilizaciju od šačice lovaca-sakupljača do ekspanzivnog carstva [[Željezno doba|željeznog doba]].<ref>{{cite news|url=https://www.lifewire.com/age-of-empires-series-812456|title=Age of Empires Series|first=Michael|last=Klappenbach|date=24. juni 2019.|access-date=22. august 2019.|work=[[Lifewire]]|publisher=[[Dotdash]]}}</ref> Kako bi osigurao pobjedu, igrač mora sakupljati resurse kako bi platio nove jedinice, građevine i napredniju tehnologiju. Resursi se moraju čuvati jer novi resursi ne postaju dostupni kako igra napreduje; na primjer, drveće koje se posječe neće ponovo izrasti.<ref name="GameRevolution">{{cite web|url=http://www.gamerevolution.com/oldsite/games/pc/strategy/ageofempires.htm|title=Build an Empire to Surpass Microsoft's|last=Gies|first=Daniel|date=novembar 1997.|publisher=[[Game Revolution]]|url-status=dead|access-date=24. februar 2008.|archive-date=2. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120902071819/http://www.gamerevolution.com/review/age-of-empires}}</ref><ref name="GSPreview">{{cite news|url=http://uk.gamespot.com/age-of-empires/previews/age-of-empires-preview-2554687/|title=''Age of Empires'' preview|access-date=6. juli 2008.|website=[[GameSpot]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=14. februar 1997.|url-status=dead|archive-date=9. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121009002638/http://uk.gamespot.com/age-of-empires/previews/age-of-empires-preview-2554687/}}</ref> Dostupno je dvanaest [[civilizacija]], svaka sa pojedinačnim skupovima atributa, uključujući različit broj dostupnih tehnologija i jedinica. Svaka civilizacija ima tehnologije jedinstvene za nju, tako da nijedna civilizacija ne posjeduje sve tehnologije moguće u igri.<ref name="Ensemble">{{cite web|url=http://www.ensemblestudios.com/Games/AgeOfEmpires/Default.aspx|title=''Age of Empires''|publisher=[[Ensemble Studios]]|url-status=dead|access-date=13. oktobar 2008.|archive-date=26. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081026080001/http://www.ensemblestudios.com/Games/AgeOfEmpires/Default.aspx}}</ref> Glavna komponenta igre je napredovanje kroz četiri doba. To su kameno doba (mezolitsko/nomadsko/paleolitsko), doba alata (neolitsko/halkolitsko), bronzano doba i željezno doba. Napredovanje između doba istražuje se u Gradskom centru (Town Center), a svaki napredak donosi igraču nove tehnologije, oružje i jedinice.<ref name="GSPreview" /><ref name="CVGReview">{{cite web|url=http://www.computerandvideogames.com/article.php?id=2701|title=PC Review: Age Of Empires|last=Anderson|first=Chris|date=13. august 2001.|url-status=dead|access-date=24. februar 2008.|magazine=[[Computer and Video Games]]|archive-date=18. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080518133649/http://www.computerandvideogames.com/article.php?id=2701}}</ref> === Modovi === Igra sadrži četiri single-player kampanje u kojima igrač mora ispuniti određene ciljeve. Kampanje su zbirka scenarija koji se dovršavaju linearnim redoslijedom. Kampanje prate historiju [[Stari Egipat|egipatske]], [[Stara Grčka|grčke]], [[Babilonija|babilonske]] i [[Japanske civilizacije|Jamato]] civilizacije; postoji i potpuna kampanja posebno napravljena za demo verziju koja se odvija u [[Hetiti|Hetitskom]] carstvu.<ref>{{cite web|url=http://aoe.heavengames.com/academy/SinglePlayerMenu.shtml|title=Single Player Help|work=Age of Empires Heaven|publisher=HeavenGames|url-status=dead|access-date=25. februar 2008.|archive-date=16. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080516033900/http://aoe.heavengames.com/academy/SinglePlayerMenu.shtml}}</ref> Osim kampanja, postoji način igre pod nazivom "slučajna mapa", u kojem se za svaku novu igru generiše drugačija mapa. Dostupne su i varijacije slučajne mape, poput "death match" moda bogatog resursima.<ref name="GSPreview" /><ref>{{cite web|url=http://www.mobiletechreview.com/games/age_of_empires.htm|title=Review: Age of Empires|publisher=MobileTechReview.com|url-status=dead|access-date=25. februar 2008.|archive-date=16. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071216211326/http://www.mobiletechreview.com/games/age_of_empires.htm}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.insanely-great.com/reviews/aoe.html|title=Age of Empires|last=Hecht|first=Brent|date=19. august 1999.|url-status=dead|access-date=25. februar 2008.|archive-date=25. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080725130720/http://www.insanely-great.com/reviews/aoe.html}}</ref> ''Age of Empires'' je omogućavao [[Online igra|online]] i [[Računarska mreža|mrežno]] igranje za do 8 osoba istovremeno. Budući da je mrežno igranje manje sofisticirano nego u modernim igrama, često se pojavljuju lag i prekidi veze.<ref>{{cite web|url=http://artho.com/age/lag.html|title=Age of Empires tips - lag|website=artho.com|url-status=live|access-date=26. februar 2008.}}</ref> Do 19. juna 2006. godine, multiplayer igranje bilo je podržano od strane [[Microsoft Gaming Zone]]. Tada je Zone napustila podršku za većinu CD-ROM igara, uključujući ''Age of Empires'' i ''[[Age of Empires II|Age of Empires II: The Age of Kings]]''.<ref>{{cite web|url=http://zone.msn.com/en/general/article/genbeyondthezone.htm|title=Beyond the Zone – MSN Games Looks to the Future|date=19. juni 2006.|publisher=[[MSN Games]]|url-status=dead|access-date=26. februar 2008.|archive-date=28. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080228064007/http://zone.msn.com/en/general/article/genbeyondthezone.htm}}</ref> Stvaranje scenarija ili serija scenarija (kampanja) koje su napravili korisnici omogućeno je pomoću "Scenario Buildera". Ovaj alat je jednostavniji i lakši za učenje od uporedivih uređivača koji se koriste u modernijim igrama, ali kao rezultat ima manje mogućnosti. [[Ensemble Studios]] je koristio Scenario Builder za izradu kampanja za jednog igrača koje su se isporučivale uz maloprodajnu igru. Postoje razne neslužbene stranice na kojima se prilagođeni scenariji mogu slati i preuzimati. Krajem 2005. godine otkriveno je da se izmjenom raznih datoteka podataka, jedinice prisutne u beta verzijama igre mogu učiniti dostupnima u uređivaču. Neke opskurne jedinice uključuju [[Svemirska letjelica|svemirski brod]] i heroja koji mijenja vlasništvo kada se jedinice kreću u blizini. Kroz uređivanje podataka mogu se izmijeniti i pravila postavljanja jedinica. To omogućava postavljanje jedinica na bilo koji teren i na vrh drugih jedinica, što stvara nove mogućnosti za dizajn. Ostala značajna otkrića uključuju nove predloške terena, mod za utrostručenje hitpointa svake jedinice i alat za uređivanje veličina mapa.<ref>{{cite web|url=http://www.tribulationdesigns.com/modules.php?name=Content&pa=showpage&pid=8|title=The "Glitch" Template|date=24. oktobar 2005.|publisher=Tribulation Designs|url-status=dead|access-date=6. juli 2008.|archive-date=5. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081205130619/http://www.tribulationdesigns.com/modules.php?name=Content&pa=showpage&pid=8}}</ref> === Civilizacije === Igrači biraju jednu od 12 civilizacija: [[Asirija|Asirce]], [[Babilon]]ce, [[Gojoseon|Joseon]] (Koreja), [[Stari Egipat|Egipćane]], [[Stara Grčka|Grke]], [[Hetite]], [[Minoanci|Minoance]], [[Perzijsko Carstvo|Perzijance]] (Iran), [[Feničani|Feničane]], [[Dinastija Shang|Shang]] (Kina), [[Sumer]]ane i [[Jamato period|Jamato]] (Japan). Civilizacije su razvrstane u četiri različita arhitektonska stila, bazirana na [[Istočna Azija|istočnoazijskoj]], [[Mezopotamija|mezopotamskoj]], [[Stari Egipat|egipatskoj]] i [[Stara Grčka|grčkoj]] arhitekturi, koje određuju njihov izgled u igri.<ref name="FeaturesHistorical">{{cite web|url=http://www.microsoft.com/games/empires/features_historical.htm|title=Age of Empires presents you with an opportunity to shape history|publisher=[[Microsoft]]|url-status=dead|access-date=24. februar 2008.|archive-date=7. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080307015947/http://www.microsoft.com/games/empires/features_historical.htm}}</ref> === Tehnologija === Tehnologija se istražuje u određenim zgradama, s kojima su uglavnom povezane; na primjer, religijska istraživanja se vrše u hramovima, a poboljšani oklop se istražuje u jami za skladištenje.<ref name="GSPreview" /> Tehnološki napredak dolazi u mnogim kategorijama, kao što su vojna nadogradnja (bolje oružje i oklop za jedinice), ekonomska nadogradnja (povećanje efikasnosti sakupljanja resursa), religijska nadogradnja (brže stope preobraćenja i više sposobnosti za sveštenike) i infrastrukturna nadogradnja (jače utvrde i otpornije zgrade). Kako se osnovna istraživanja tehnologije dovršavaju, postaju dostupne naprednije tehnologije. Neke tehnologije nisu dostupne određenim civilizacijama.<ref name="GSPreview" /> Tehnologija igra vrlo važnu ulogu u strategiji igre.<ref name="Allgame">{{cite web|url=http://www.allgame.com/cg/agg.dll?p=agg&sql=1:714|title=Age of Empires - Overview|website=AllGame|url-status=dead|access-date=31. oktobar 2008.}}</ref> Kako civilizacija napreduje kroz doba, tehnologija postaje sve skuplja, što otežava sakupljanje potrebnih resursa za njihovo istraživanje.<ref name="Allgame" /> Kao posljedica toga, balansiranje radne snage seljaka oko različitih resursa može značiti razliku između pobjede i poraza.<ref name="Allgame" /> ==== Jedinice ==== Igrači kontrolišu razne civilne i vojne jedinice.<ref name="Allgame" /> Većina jedinica može se nadograditi istraživanjem (npr. brže sakupljanje za seljake, jači oklop za vojne jedinice i veći domet za strijelce).<ref name="Allgame" /> Kopnene jedinice su najčešće u igri. Seljaci su najosnovnije jedinice u ''Age of Empires''. Njihova primarna funkcija je sakupljanje resursa, sječa drveća za drvo, rudarenje kamena i zlata, te lov, sakupljanje hrane, poljoprivreda ili ribolov kako bi se pribavila hrana.<ref name="Allgame" /> Seljaci mogu graditi objekte i popravljati zgrade i pomorska plovila, te su sposobni za borbu prsa u prsa kada je to potrebno. Sveštenici su neborbene jedinice koje mogu liječiti savezničke jedinice ili "pretvoriti" neprijateljske jedinice (u tom slučaju ciljana jedinica mijenja vjernost). Pješadijske jedinice, kao što su kopljanici, mačevaoci i hopliti koriste borbu prsa u prsa za napad na maloj udaljenosti. Konjičke jedinice uključuju kočije, konjicu i ratne slonove. Strijelci, konjički ili pješaci, napadaju s daljine. Opsadne jedinice su dvije vrste: katapulti i baliste. Katapulti bacaju kamenje koje stvara udarnu štetu, pogađajući sve jedinice u malom području, a posebno su efikasni protiv zgrada i grupa jedinica. Balista je manje štetna protiv zgrada i jedinica, ali puca brže i jeftinija je od katapulta. Pomorske jedinice često imaju sporednu ulogu, ali mogu biti ključne za pobjedu. Ribarski čamci su slični seljacima po tome što mogu sakupljati ribu. Trgovački brodovi trguju resursima iz skladišta i razmjenjuju ih za zlato u doku drugog igrača, pri čemu je količina zarađenog zlata relativna u odnosu na udaljenost između oba doka. Transportni brodovi prevoze kopnene jedinice s jednog područja na drugo. Osim napada na neprijateljske brodove, ratni brodovi mogu biti vrlo efikasni u napadu na kopnene jedinice blizu obale (jer se pješadijske jedinice ne mogu braniti). Ratni brodovi dolaze ili kao galeje koje ispaljuju strijele ili kao trireme koje lansiraju vijke ili kamenje (vrlo efikasno protiv zgrada blizu obale). Vrste jedinica su identične, bez obzira na civilizaciju (iako neke civilizacije mogu imati poboljšane varijacije ovih jedinica). Tako je, na primjer, korejski broad mačevalac identičan perzijskom ili feničanskom, kao i strijelci, sjekiraši, mačevaoci, konjica i tako dalje. Neki oklopi i odjeća su historijski netačni. Neke jedinice su također bile dostupne u igri civilizacijama koje ih historijski nikada nisu imale; hoplite može obučavati svaka civilizacija osim Perzije, a neke srednjoazijske civilizacije mogu obučavati legije i centurione, dok japanski Jamato može graditi trireme. ==== Građevine ==== Gradski centar je jedna od najvažnijih zgrada u igri. Ovdje se stvaraju seljaci i istražuje napredovanje doba.<ref name="Allgame" /> Većina scenarija ima svakog igrača koji počinje s jednim Gradskim centrom; sposobnost izgradnje više Gradskih centara otključava se izgradnjom Vladinog centra tokom bronzanog doba.<ref name="Allgame" /> Gradski centar pruža podršku za populaciju od četiri jedinice. Kako bi izgradili više jedinica, moraju se izgraditi kuće. Svaka kuća podržava četiri jedinice, i iako se može izgraditi bilo koji broj kuća, one mogu podržati maksimalno pedeset jedinica.<ref name="Allgame" /> Vojne jedinice se proizvode u specifičnim zgradama relevantnim za njihovo područje. Sve pomorske jedinice stvaraju se u dokovima. Zidovi i tornjevi su odbrambene utvrde (''Age of Empires'' je bila jedna od prvih igara strategije u realnom vremenu koja je uključivala zidove dovoljno jake da čine izvodljiv način odbrane). Farme se koriste za proizvodnju hrane. Žitnice, jame za skladištenje i Gradski centar koriste se za skladištenje resursa koje polažu seljaci. Čuda su ogromni spomenici koji predstavljaju arhitektonska dostignuća tog vremena, poput egipatskih piramida. Za njihovu izgradnju su potrebne ogromne količine resursa i grade se vrlo sporo. Čuda ne mogu proizvoditi jedinice niti vršiti istraživanja. U scenarijima sa standardnim uslovima pobjede, igrač može pobijediti izgradnjom čuda i njegovim očuvanjem od uništenja tokom 2.000 godina (oko 10 minuta u stvarnom svijetu). Izgradnja čuda također uveliko povećava igračev rezultat, što je korisno u igrama "rezultata". Igrači obično postavljaju uništavanje neprijateljskih čuda kao glavni prioritet, posebno u standardnim uslovima pobjede. Iz tog razloga, i zato što je čudo relativno lako uništiti, čudo mora biti dobro čuvano u svakom trenutku.<ref name="FeaturesHistorical" /> == Razvoj == ''Age of Empires'' (pod radnim naslovom ''Dawn of Man'')<ref>{{cite book|last=Grossman|first=Austin|title=Postmortems from Game Developer|publisher=Focal Press|year=2003|isbn=1-57820-214-0}}</ref> bila je prva igra koju je razvio [[Ensemble Studios]]. Njena historijska postavka odabrana je da bude uvjerljivija i pristupačnija, posebno povremenim igračima, od postojećih igara.<ref>{{cite web|url=http://www.gamasutra.com/features/20031126/carless_01.shtml|title=Interview: Bruce Shelley - The Mythology of Empires|last=Carless|first=Simon|date=26. novembar 2003.|website=Gamasutra|url-status=dead|access-date=2. septembar 2008.|archive-date=11. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081011041451/http://www.gamasutra.com/features/20031126/carless_01.shtml}}</ref> U to vrijeme, druge strategije u realnom vremenu imale su naučnofantastične i fantastične postavke, pa je historijska postavka ''Age of Empiresa'' omogućila da se istakne.<ref name="BehindBruce">{{cite web|url=http://www.microsoft.com/games/empires/behind_bruce.htm|title=Behind the Scenes: Bruce Shelly|publisher=Microsoft|url-status=dead|access-date=2. septembar 2008.|archive-date=2. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120202024231/http://www.microsoft.com/games/empires/behind_bruce.htm}}</ref> Dizajneri su mnogo inspiracije dobili iz igre ''[[Civilization (videoigra)|Civilization]]'', sa njenom dokazanom historijskom postavkom; to je među kritičarima zabilježeno kao nešto pozitivno.<ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/games/empires/behind.htm|title=Behind the Scenes|publisher=Microsoft|url-status=dead|access-date=2. septembar 2008.|archive-date=25. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080725113501/http://www.microsoft.com/games/empires/behind.htm}}</ref> Igra je najavljena u junu 1996. godine na [[Electronic Entertainment Expo]].<ref name="announcement">{{cite web|url=http://www.cdmag.com/news/oldnews1.html|title=E3 News; ''Age of Empires''|date=3. juni 1996.|work=[[Computer Games Magazine|Computer Games Strategy Plus]]|url-status=dead|access-date=4. oktobar 2018.|author=Staff|archive-date=21. 12. 1996|archive-url=https://web.archive.org/web/19961221005300/http://www.cdmag.com/news/oldnews1.html}}</ref> ''Age of Empires'' su dizajnirali [[Bruce Shelley]],<ref name="BehindBruce" /> [[Rick Goodman]], [[Tony Goodman]] (zadužen za umjetnički rad igre),<ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/games/empires/behind_tony.htm|title=Behind the Scenes: Tony Goodman|publisher=Microsoft.com|url-status=dead|access-date=2. septembar 2008.|archive-date=30. 4. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080430013405/http://www.microsoft.com/games/empires/behind_tony.htm}}</ref> i [[Dave Pottinger]] (zadužen za [[Umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]] igre).<ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/games/empires/behind_dave.htm|title=Behind the Scenes: Dave Pottinger|publisher=Microsoft|url-status=dead|access-date=2. septembar 2008.|archive-date=18. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080118005127/http://www.microsoft.com/games/empires/behind_dave.htm}}</ref> [[Stephen Rippy]] bio je muzički direktor (uloga koju je zadržao kroz serijal), uz povremenu pomoć svog brata, Davida Rippyja.<ref name="m4g">{{cite web|url=http://www.music4games.net/Features_Display.aspx?id=64|title=Interview with Age of Empires III lead composer Stephen Rippy|date=1. februar 2006.|publisher=[[Music4Games]]|access-date=23. januar 2008.|archive-date=17. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080217213329/http://www.music4games.net/Features_Display.aspx?id=64|url-status=dead}}</ref> Kreirao je originalnu muziku u ''Age of Empires'' koristeći zvukove stvarnih instrumenata iz perioda u igri, kao i njihove [[Digitalni sempl|digitalne semplove]].<ref name="AoEH">{{cite web|url=http://aoe.heavengames.com/town/esteam/chat1.shtml|title=Ensemble Studios Chat 16Oct97|date=16. oktobar 1997.|work=Age of Empires Heaven|publisher=HeavenGames|url-status=dead|access-date=24. januar 2008.|archive-date=11. 11. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061111233615/http://aoe.heavengames.com/town/esteam/chat1.shtml}}</ref> Melodije su bile rezultat opsežnog istraživanja kultura, stilova i korištenih instrumenata.<ref name="AoEH" /> Angelo Laudon bio je voditelj kodiranja, a Matt Pritchard voditelj grafike i optimizacije.<ref name="PC Gamer Stanton">{{Cite news|author1=Rich Stanton|date=8. januar 2024.|title=Age of Empires developer confirms the game is mostly written in low-level Assembly code because 'we could scroll the screen and fill it with sprites as fast or faster' than competitors like Starcraft 'even though we had twice as many pixels'|url=https://www.pcgamer.com/age-of-empires-developer-confirms-the-game-is-mostly-written-in-low-level-assembly-code-because-we-could-scroll-the-screen-and-fill-it-with-sprites-as-fast-or-faster-than-competitors-like-starcraft-even-though-we-had-twice-as-many-pixels/|access-date=12. maj 2024.|work=[[PC Gamer]]}}</ref> Iako je razvijan uglavnom u [[Visual C++]], jezgro za crtanje ''Age of Empiresa'' sastojalo se od otprilike 13.000 linija ručno pisanog x86 [[32-bitni|32-bitnog]] [[Asemblerski jezik|asemblerskog koda]].<ref name="PC Gamer Stanton" /> To je urađeno kako bi se sprajtovi mogli brže učitavati, što je bilo brže od ostalih RTS rivala kao što je ''[[StarCraft (videoigra)|StarCraft]]''.<ref name="PC Gamer Stanton" /> Igra je razvijana dvije i po godine od strane 25 ljudi.<ref>{{cite web|url=http://www.gameweek.com/feature/february1/3.htm|title=Game Producer Bruce Shelley discusses Age of Empires|last=Rich|first=Jason|accessdate=4. decembar 2024.|magazine=[[GameWeek Magazine|GameWeek]]|archive-date=13. 6. 1998|archive-url=https://web.archive.org/web/19980613194429/http://www.gameweek.com/feature/february1/3.htm|url-status=dead}}</ref> === ''The Rise of Rome'' === ''[[Age of Empires: The Rise of Rome]]'' je ekspanzija za ''Age of Empires''. Temelji se na usponu [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i dodaje Rimsko Carstvo i tri druge igrive civilizacije u ''Age of Empires''. Službeno je objavljena 22. oktobra 1998. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.gamecenter.com/News/Item/0,3,0-2190,00.html|title=What's in Stores This Week|last=Gentry|first=Perry|date=16. oktobar 1998.|website=[[CNET#Gamecenter|CNET Gamecenter]]|url-status=dead|access-date=6. decembar 2019.|archive-date=17. 8. 2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20000817182219/http://www.gamecenter.com/News/Item/0,3,0-2190,00.html}}</ref> Što se tiče gameplaya, ekspanzija je uvela brojna poboljšanja interfejsa, kao što su red čekanja za jedinice, mogućnost dvostrukog klika na jednu jedinicu i označavanje drugih iste vrste, balansiranje štete koju nanose katapulti i opciju povećanja populacijskog limita iznad 50 (samo u [[Više igrača|multiplayer]] igrama). Instalacijom ažuriranja 1.0a iz 1999. godine, također je moguće koristiti taster [[Tačka|tačke]] za kruženje kroz besposlene seljake.<ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/games/aoeexpansion/downloads.htm#update|title=Microsoft Age of Empires Expansion Update 1.0a|date=1999|publisher=Microsoft.com|access-date=21. mart 2012.}}</ref> ''The Rise of Rome'' također sadrži novi [[Rimska arhitektura|rimski arhitektonski dizajn]], koji dijele sve četiri nove civilizacije: [[Rimljani]], [[Palmyra|Palmirci]], [[Makedonci]] i [[Kartaga|Kartažani]]. Dodane su četiri nove istražive tehnologije. Dodatne nove funkcije uključuju pet novih jedinica, četiri nova tipa slučajnih mapa i opciju veće veličine mape.<ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/games/aoeexpansion/features.htm|title=Rise of Rome feature set|publisher=Microsoft.com|url-status=dead|access-date=21. mart 2012.|archive-date=19. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120419011635/http://www.microsoft.com/games/aoeexpansion/features.htm}}</ref> [[Pronalaženje puta|Pathfinding]] za sve jedinice je također znatno poboljšan. Za ovu ekspanziju komponovana je nova muzika, koja je u potpunosti zamijenila originalnu partituru. Nakon posljednjeg službenog [[Zakrpa|patcha]] od strane programera, [[Zajednica igrača|zajednica igre]] nastavila je podršku putem [[Neslužbena zakrpa|neslužbene zakrpe]] (fan-made) kako bi se riješili preostali [[Softverska greška|problemi]] i poboljšala kompatibilnost sa modernim hardverom i OS-ovima.<ref>{{cite web|url=http://aoe.heavengames.com/cgi-bin/aoecgi/display.cgi?action=ct&f=17,6327,,365|title=UPatch - unofficial patch for Age of Empires: The Rise of Rome|date=17. septembar 2014.|publisher=aoe.heavengames.com|url-status=live|access-date=21. septembar 2014.|quote=''UPatch is unofficial update (user patch) for Age of Empires: The Rise of Rome. A solid improvement over the original game, UPatch includes custom game resolutions (up to 1920x1200), over 150 bug fixes, new gameplay options and other enhancements.''|author=aoe_scout}}</ref> Prema Microsoftu, demo ''The Rise of Rome'' dobio je milion preuzimanja samo sa njihove službene web stranice do aprila 1999. godine,<ref>{{Cite web|url=http://pc.ign.com/news/7605.html|title=Archived copy|url-status=dead|access-date=4. oktobar 2018.|archive-date=17. 1. 2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20000117030343/http://pc.ign.com/news/7605.html}}</ref> i još 350.000 sa CNET-ovog Download.com.<ref>{{Cite web|url=http://www.gamedaily.com/news/april_99/4_5/index.shtml|title=GameDaily April 5th, 1999|url-status=dead|access-date=24. maj 2001.|archive-date=24. 5. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010524144544/http://www.gamedaily.com/news/april_99/4_5/index.shtml}}</ref> Prodaja igre dosegla je 1,2 miliona primjeraka do juna 2001. godine.<ref name="cgwsales2">{{cite magazine|title=''Computer Gaming World''{{'}}s Hall of Fame|author=Staff|issue=203|date=juni 2001.|pages=80, 81|magazine=[[Computer Gaming World]]}}</ref> ''The Rise of Rome'' osvojio je nagradu "Add-On of the Year" časopisa ''[[Computer Games Magazine]]'' za 1998. godinu. Urednici su napisali da je "dodao potpuno nove kampanje, dorađena pravila i svježe novo iskustvo igranja za naslov koji je već bio visoko cijenjen."<ref name="cgmawards1998">{{cite web|url=http://cdmag.com/articles/017/163/best_of_year.html|title=The Best of 1998|date=11. februar 1999.|work=[[Computer Games Magazine|Computer Games Strategy Plus]]|url-status=dead|author=Staff|access-date=7. 7. 2026|archive-date=3. 2. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20050203235412/http://cdmag.com/articles/017/163/best_of_year.html}}</ref> === Age of Empires II - The Return of Rome === [[DLC]] ekspanzija za [[Age of Empires II: Definitive Edition|remasterovanu verziju nastavka igre]] dobila je ekspanziju 16. maja 2023. godine pod nazivom ''The Return of Rome''. Ovo je omogućilo alternativni način igre u kojem se mogle igrati civilizacije i tehnologije originalne igre, koristeći sistem i mehaniku "kvaliteta života" nastavka.<ref>{{Cite web|url=https://news.xbox.com/en-us/2023/05/15/age-of-empires-ii-return-of-rome/|title=The Return of Rome Expansion Turns Age of Empires II: Definitive Edition Into The Game From Your Nostalgic Memories|last=Partis|first=Danielle|date=15. maj 2023.|website=Xbox Wire|language=en-US|url-status=live|access-date=22. maj 2023.}}</ref> == Prijem == === Prodaja === U Sjedinjenim Američkim Državama, ''Age of Empires'' debitovao je na 7. mjestu rang-liste prodaje PC igara firme [[PC Data]] za oktobar 1997. godine.<ref name="oct1997">{{cite web|url=http://www.next-generation.com/news/120497e.chtml|title=''MS Flight Sim'' Tops PC Data Charts|date=4. decembar 1997.|work=[[Next Generation (magazine)|Next Generation]]|url-status=dead|access-date=8. maj 2019.|author=Staff|archive-date=4. 2. 1998|archive-url=https://web.archive.org/web/19980204090955/http://www.next-generation.com/news/120497e.chtml}}</ref> Sljedeća dva mjeseca zauzeo je osmo, odnosno 13. mjesto.<ref name="nov1997">{{cite web|url=http://www.next-generation.com/news/123097a.chtml|title=Cyan Takes Top Two|date=30. decembar 1997.|work=[[Next Generation (magazine)|Next Generation]]|url-status=dead|access-date=8. maj 2019.|author=Staff|archive-date=4. 2. 1998|archive-url=https://web.archive.org/web/19980204085151/http://www.next-generation.com/news/123097a.chtml}}</ref><ref name="dec1997">{{cite web|url=http://www.cdmag.com/articles/009/198/top_20_december.html|title=December's hottest games|date=20. januar 1998.|work=[[Computer Games Magazine|Computer Games Strategy Plus]]|url-status=dead|access-date=8. maj 2019.|author=Ocampo, Jason|archive-date=2. 5. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20050502205940/http://www.cdmag.com/articles/009/198/top_20_december.html}}</ref> Do kraja 1997. godine, ''Age of Empires'' je u toj zemlji ostvario prodaju iznad 178.000 primjeraka, uz prihode veće od 8 miliona dolara. Zahvaljujući ovim rezultatima, postao je najuspješnija igra strategije u realnom vremenu u SAD-u krajem 1997. godine: autor za ''[[PC Gamer US]]'' zabilježio je da je njena prodaja nadmašila kombinovane ukupne rezultate rivala ''[[Total Annihilation]]'' i ''[[Dark Reign: The Future of War|Dark Reign]]'' u istom periodu, i bila je preko četiri puta veća od prodaje igre ''[[Myth: The Fallen Lords]]''.<ref name="strategysellers">{{cite web|url=http://www.pcgamer.com/news/news-1998-01-19.html|title=Retail Strategy Games|date=22. januar 1998.|work=[[PC Gamer US]]|url-status=dead|access-date=4. oktobar 2018.|author=Staff|archive-date=18. 2. 1998|archive-url=https://web.archive.org/web/19980218070317/http://www.pcgamer.com/news/news-1998-01-19.html}}</ref> ''Age of Empires'' bio je uspješan i širom svijeta, prema Microsoftu. Objavljen je u 55 zemalja tokom prva četiri mjeseca,<ref name="850k">{{cite press release|url=http://www.microsoft.com/presspass/press/1998/feb98/worldpr.htm|title=''Age of Empires'' Tops Worldwide PC Game Best-Seller Lists|date=5. februar 1998.|publisher=[[Microsoft]]|location=[[Redmond, Washington]]|url-status=dead|access-date=4. oktobar 2018.|archive-date=2. 2. 1999|archive-url=https://web.archive.org/web/19990202052852/http://www.microsoft.com/presspass/press/1998/feb98/worldpr.htm}}</ref> a do 12. decembra isporučeno je više od 650.000 kopija širom svijeta.<ref>{{Cite web|url=http://www.pcgamer.com/news/news-1997-12-08.html|title=News: Week of December 8, 1997|website=[[PC Gamer]]|access-date=4. oktobar 2018.|archive-date=18. 2. 1998|archive-url=https://web.archive.org/web/19980218070342/http://www.pcgamer.com/news/news-1997-12-08.html|url-status=dead}}</ref><ref name="650k">{{cite web|url=http://headline.gamespot.com/news/97_12/12_age/index.html|title=Coming of Age|date=12. decembar 1997.|work=[[GameSpot]]|url-status=dead|access-date=4. oktobar 2018.|author=Staff|archive-date=3. 3. 2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20000303203805/http://headline.gamespot.com/news/97_12/12_age/index.html}}</ref> Microsoft je izvijestio da je dosljedno bila najprodavaniji kompjuterski strateški naslov u Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu tokom januara 1998. godine.<ref name="850k" /> Globalno, igra je prodala 850.000 jedinica do februara iste godine.<ref name="850k" /> ''Age of Empires'' bio je hit na njemačkom tržištu,<ref name="focus">{{cite web|url=https://www.focus.de/finanzen/news/unterhaltung-die-spassmaschine_aid_174129.html|title=Die Spaßmaschine|author2=Canibol, Hans-Peter|date=23. novembar 1998.|work=[[Focus (German magazine)|Focus]]|language=de|url-status=dead|author=Müller, Eva|issue=48|access-date=7. 7. 2026|archive-date=6. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181206015705/https://www.focus.de/finanzen/news/unterhaltung-die-spassmaschine_aid_174129.html}}</ref> gdje je debitovao na 1. mjestu Media Control rang-liste prodaje za drugu polovinu oktobra 1997. godine.<ref name="oct1997-de">{{cite journal|author=Staff|date=januar 1998.|title=Verkaufs-Charts|journal=[[PC Player (German magazine)|PC Player]]|language=de|page=72}}</ref> Nakon zadržavanja ove pozicije u prvoj polovini novembra, ostao je u Media Control top 5 do kraja 1997. godine.<ref name="nov1997-de">{{cite journal|author=Staff|date=februar 1998.|title=Verkaufs-Charts|journal=[[PC Player (German magazine)|PC Player]]|language=de|page=68}}</ref><ref name="dec1997-de">{{cite journal|author=Staff|date=mart 1998.|title=Spiele-Charts|journal=[[PC Player (German magazine)|PC Player]]|language=de|page=54}}</ref> Sljedeće godine, ''Age of Empires'' se dosljedno plasirao u top 3 do marta, kada se ponovo popeo na 1. mjesto u posljednje dvije sedmice mjeseca.<ref name="jan1998-de">{{cite journal|author=Staff|date=april 1998.|title=Spiele-Charts|journal=[[PC Player (German magazine)|PC Player]]|language=de|page=64}}</ref><ref name="feb1998-de">{{cite journal|author=Staff|date=maj 1998.|title=Spiele-Charts|journal=[[PC Player (German magazine)|PC Player]]|language=de|page=76}}</ref><ref name="mar1998-de">{{cite journal|author=Staff|date=juni 1998.|title=Spiele-Charts|journal=[[PC Player (German magazine)|PC Player]]|language=de|page=76}}</ref> Do kraja maja, proveo je 28 uzastopnih sedmica na Media Control rang-listama, sa plasmanima na petom i osmom mjestu tog mjeseca.<ref name="charts2">{{cite web|url=http://www.vud.de/charts/chart1.html|title=Charts: CD-ROM Spiele über DM 55,--|publisher=Verband der Unterhaltungssoftware Deutschland|language=de|url-status=dead|access-date=8. maj 2019.|archive-date=9. 2. 1999|archive-url=https://web.archive.org/web/19990209014933/http://www.vud.de/charts/chart1.html}}</ref><ref name="may1998">{{cite journal|author=Staff|date=august 1998.|title=Spiele-Charts|journal=[[PC Player (German magazine)|PC Player]]|language=de|page=96}}</ref> ''Age of Empires'' je postao četvrta najprodavanija kompjuterska igra na njemačkom tržištu tokom prvih devet mjeseci 1998. godine.<ref name="focus" /> Dobila je "Gold" nagradu od Verband der Unterhaltungssoftware Deutschland (VUD) u augustu,<ref name="vud1998">{{cite press release|url=http://www.vud.de/infopres/cebit98.htm|title=Uhr TCM Hannover – ein glänzender Event auf der CebitHome|date=26. august 1998.|publisher=Verband der Unterhaltungssoftware Deutschland|language=de|url-status=dead|access-date=8. maj 2019.|archive-date=13. 7. 2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20000713050154/http://www.vud.de/infopres/cebit98.htm}}</ref> za prodaju od najmanje 100.000 primjeraka širom Njemačke, Austrije i Švicarske.<ref name="gameprogold">{{cite magazine|url=https://www.gamepro.de/artikel/vud-gold-awards-2003,1290773.html|title=VUD-Gold-Awards 2003|author=Horn, Andre|date=14. januar 2004.|magazine=[[GamePro|GamePro Germany]]|language=de|url-status=live}}</ref> Prodaja na njemačkom tržištu ukupno je iznosila 115.000 primjeraka do kraja septembra,<ref name="focus" /> a VUD je podigao ''Age of Empires'' na "Platinum" status, za 200.000 prodanih primjeraka, do novembra.<ref name="vud1998-2">{{cite press release|url=http://www.vud.de/infopres/PM-271198.htm|title=Neues aus der Verbandsgeschäftstelle|location=[[Paderborn]]|date=27. novembar 1998.|publisher=Verband der Unterhaltungssoftware Deutschland|language=de|url-status=dead|access-date=8. maj 2019.|archive-date=10. 6. 2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20000610165302/http://www.vud.de/infopres/PM-271198.htm}}</ref> Na festivalu Milia u Cannesu 1999. godine, ''Age of Empires'' je osvojio "Gold" nagradu za prihode iznad 15 miliona eura u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] tokom 1998. godine.<ref name="eccsell">{{cite web|url=http://www.gamespot.com/milia/0212/ecc/index.html|title=Milia News; ECCSELL Awards Name Winners|date=12. februar 1999.|work=[[GameSpot]]|url-status=dead|access-date=8. maj 2019.|author=Staff|archive-date=30. 8. 1999|archive-url=https://web.archive.org/web/19990830171428/http://www.gamespot.com/milia/0212/ecc/index.html}}</ref> Zadržala se na 14. mjestu Media Control ljestvica za njemačku regiju do januara 1999. godine, nastavljajući niz od 60 sedmica na listama.<ref name="jancharts">{{cite web|url=http://www.vud.de/charts/chart1.html|title=CD-ROM Spiele über DM 55,--; Stand 2. Hälfte Januar 1999|publisher=Verband der Unterhaltungssoftware Deutschland|language=de|url-status=dead|access-date=8. maj 2019.|archive-date=9. 2. 1999|archive-url=https://web.archive.org/web/19990209014933/http://www.vud.de/charts/chart1.html}}</ref> Prodaja igre samo u Južnoj Koreji dosegla je otprilike 150.000 primjeraka do 2000. godine.<ref name="pcxl">{{cite journal|author=Staff|date=april 2000.|title=And in the third installment, Blizzard created... ''WarCraft III''; Korean ''StarCraft'' Mania|journal=[[PC Accelerator]]|issue=20|pages=17–19, 22–28}}</ref> Prema PC Data, to je bila 10. najprodavanija kompjuterska igra u Sjedinjenim Državama tokom perioda januar–novembar 1998. godine.<ref name="jannov">{{cite web|url=http://pc.ign.com/news/6269.html|title=Best Selling Games of 1998|date=4. januar 1999.|work=[[IGN]]|url-status=dead|access-date=4. oktobar 2018.|author=IGN Staff|archive-date=1. 9. 2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20000901031920/http://pc.ign.com/news/6269.html}}</ref> ''Age of Empires'' je bio komercijalni uspjeh, prodavši 3 miliona kopija do 2000. godine i ostvarivši 120 miliona dolara prihoda.<ref>{{cite web|url=https://www.newspapers.com/clip/91951403/florida-today/|title=Game industry lures top programmers|last=Weinstein|first=Bob|date=5. januar 2000.|page=44|accessdate=7. januar 2022.|newspaper=[[Florida Today]]|via=[[Newspapers.com]]}}</ref> === Kritičke recenzije === {{Video game reviews|GR=87%<ref name=GameRankings/>|MC=83/100<ref name=Metacritic/>|Allgame=4.5/5<ref name=Allgamerev>{{cite web|url=http://www.allgame.com/cg/agg.dll?p=agg&sql=1:714~T1|title=Age of Empires > Review|publisher=[[Allgame]]|first=Chris|last=Couper|access-date=23. juni 2008.|url-status=dead|archive-date=14. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141114122303/http://www.allgame.com/game.php?id=714&tab=review}}</ref>|CGW=4.5/5<ref name=cgw>{{cite magazine |url=http://www.gamespot.com/strategy/ageof/review_cgw.html |title=Age of Empires |date=21. novembar 1997. |first=Elliott |last=Chin |magazine=[[Computer Gaming World]] |access-date=14. april 2010. |url-status=dead |archive-date=16. 8. 2000 |archive-url=https://web.archive.org/web/20000816004345/http://www.gamespot.com/strategy/ageof/review_cgw.html }}</ref>|CVG=9/10<ref name=CVGrev>{{cite web |url=http://www.computerandvideogames.com/article.php?id=8065 |title=The best news for Megalomaniacs all year |work=[[Computer and Video Games]] |date=15. august 2001. |first=Kim |last=Randell |access-date=23. juni 2008. |url-status=dead |archive-date=10. 6. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080610114634/http://www.computerandvideogames.com/article.php?id=8065 }}</ref>|GameRev=B+<ref name=GameRevRev>{{cite web |url=http://www.gamerevolution.com/review/pc/age_of_empires |title=Build an Empire to Surpass Microsoft's |website=[[Game Revolution]] |first=Daniel |last=Gies |access-date=23. juni 2008. |url-status=dead |archive-date=24. 7. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080724141339/http://www.gamerevolution.com/review/pc/age_of_empires }}</ref>|GSpot=6.8/10<ref name=GameSpotRev>{{cite web|url=https://www.gamespot.com/reviews/age-of-empires-review/1900-2537895/ |title=This is not quite the game you hoped for. Even worse, it has some definite problems. |work=[[GameSpot]] |publisher=[[CBS Interactive]] |author=T. Liam McDonald |date=27. oktobar 1999. |access-date=23. juni 2008. |url-status=live }}</ref>|IGN=7/10<ref name=IGNMac>{{cite web|url=http://www.ign.com/articles/2002/06/07/age-of-empires |title=Real time strategy meets empire building |website=[[IGN]] |first=Rich |last=Sanchez |date=2. juni 2002. |access-date=6. juli 2016. |url-status=live }}</ref>|NGen=4/5<ref name="NG"/>|PCZone=9.4/10<ref name=PCZrev>{{cite web |url=http://www.computerandvideogames.com/article.php?id=2701 |title=PC Review: Age Of Empires |work=[[PC Zone]] |date=13. august 2001. |access-date=23. juni 2008. |url-status=dead |archive-date=18. 5. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080518133649/http://www.computerandvideogames.com/article.php?id=2701 }}</ref>|rev1=PC Gameworld|rev1Score=91%<ref name=PCGameworld>{{cite web |url=http://pcgames.gwn.com/reviews/gamereview.php/id/21/p/0/title/Age_of_Empires.html |title=Age of Empires is a "must have" for any real-time strategy fan |publisher=PC Gameworld |first=James |last=Holland |access-date=23. juni 2008. |url-status=dead |archive-date=21. 12. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071221160840/http://pcgames.gwn.com/reviews/gamereview.php/id/21/p/0/title/Age_of_Empires.html }}</ref>|rev2=''Coming Soon Magazine''|rev2Score=90%<ref name=ComingSoon>{{cite web|url=http://www.csoon.com/issue31/aoe.htm |title=Age of Empires review |first=Daniel |last=Roth |magazine=Coming Soon Magazine |access-date=23. juni 2008. |url-status=live }}</ref>|rev3=''Game Vortex''|rev3Score=75%<ref name=GameVortex>{{cite web|url=http://www.gamevortex.com/gamevortex/soft_rev.php/316 |title=Age of Empires review |first=Phil |last=Bordelon |publisher=GameVortex |access-date=23. juni 2008. |url-status=live }}</ref>}}''Age of Empires'' je uglavnom bio dobro prihvaćen od strane kritičara i postigao je visoke rezultate na web-stranicama za agregator recenzija<ref>{{cite web|url=http://www.gamerankings.com/pc/90380-age-of-empires/index.html|title=Age of Empires - PC|publisher=[[GameRankings]]|url-status=live|access-date=6. juli 2016.}}</ref> uključujući 83 od 100 na [[Metacritic]],<ref name="Metacritic">{{cite web|url=https://www.metacritic.com/game/age-of-empires/critic-reviews/?platform=pc|title=Age of Empires (pc: 1997)|website=[[Metacritic]]|url-status=live|access-date=6. juli 2016.}}</ref> 87% na [[GameRankings]],<ref name="GameRankings">{{cite web|url=http://www.gamerankings.com/htmlpages2/90380.asp|title=Age of Empires Reviews|publisher=[[GameRankings]]|url-status=live|access-date=23. juni 2008.}}</ref> i 85 od 100 na [[MobyGames]].<ref name="MobyGames">{{cite web|url=http://www.mobygames.com/game/windows/age-of-empires/mobyrank|title=Age of Empires for Windows|website=[[MobyGames]]|url-status=live|access-date=23. juni 2008.}}</ref> ''[[Game Informer]]'' ga je rangirao kao 81. najbolju igru ikada napravljenu u svom 100. izdanju 2001. godine. Nazvali su je mješavinom ''[[Warcraft]]a'' i ''[[SimCity]]ja'' i pohvalili njen multiplayer i popularnost među igračima.<ref>{{cite magazine|title=Game Informer's Top 100 Games Of All Time (Circa Issue 100)|url=https://www.gameinformer.com/b/features/archive/2009/11/16/game-informer-s-top-100-games-of-all-time-circa-issue-100.aspx|magazine=[[Game Informer]]|last=Cork|first=Jeff|date=16. novembar 2009.|access-date=2. decembar 2013.|url-status=live}}</ref> ''[[Game Revolution]]'' je kategorizovao igru kao "mješavinu ''[[Civilization II]]'' i ''[[Warcraft II: Tides of Darkness]]''",<ref name="GameRevolution" /> dok je ''[[GameSpot]]'' žalio da je to "jednostavna borbena igra, a ne veličanstveni graditelj carstva", opisujući je kao "''Warcraft'' sa primjesom ''Civilizacije''."<ref name="gamespot">{{cite web|url=http://www.gamespot.com/pc/strategy/ageofempires/review.html?om_act=convert&om_clk=gssummary&tag=summary;review|title=PC Age of Empires Review|date=27. oktobar 1997.|work=[[GameSpot]]|publisher=[[CBS Interactive]]|url-status=live|author=T. Liam McDonald}}</ref> Dok je Elliott Chin iz ''[[Computer Gaming World]]'' opsežno upoređivao igru s ''Warcraftom II'', rekao je da ima "veliku dubinu, i kada se uporedi sa svojom braćom u realnom vremenu, mora biti najsofisticiranija u grupi".<ref name="cgw" /> ''GameVortex'' je želio manje gameplaya orijentisanog na borbu, ali je pohvalio modove igranja, komentarišući da "generisanje slučajnih mapa [...] zaista održava igru začinjenom."<ref name="gamevortex">{{cite web|url=http://www.gamevortex.com/gamevortex/soft_rev.php/316|title=Age of Empires|last=Bordelon|first=Phil|publisher=GameVortex|url-status=live}}</ref> ''GameSpot'' je osudio nivo [[Mikromanadžment (igre)|mikromanadžmenta]] potrebnog za kontrolu igre (što je bilo zbog odsustva proizvodnih redova i niske [[Umjetna inteligencija|AI]] jedinica igrača) nazivajući to "lošom idejom", koja "ozbiljno umanjuje uživanje u [''Age of Empiresu'']."<ref name="gamespot" /> ''GameVortex'' je ponovio ovu kritiku,<ref name="gamevortex" /> dok je ''PC Gameworld'' istakao naknadno objavljene [[Zakrpa|patcheve]] koji su poboljšali neke od grešaka u programiranju AI-a.<ref name="pcgameworld">{{cite web|url=http://pcgames.gwn.com/reviews/gamereview.php/id/21/p/0/title/Age_of_Empires.html|title=Age of Empires|last=Holland|first=James|work=PC Gameworld|url-status=dead|access-date=7. 7. 2026|archive-date=21. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221160840/http://pcgames.gwn.com/reviews/gamereview.php/id/21/p/0/title/Age_of_Empires.html}}</ref> Elliott Chin je kritikovao ograničenje populacije u igri, za koje je smatrao da je "najozbiljnija zamjerka".<ref name="cgw" /> Dok je primijetio sličnosti s ''Warcraftom II'', ''PC Gameworld'' je pohvalio jedinstvenost svake igrive civilizacije i primijetio da su "grafike izuzetno detaljne i imaju osjećaj ručnog oslikavanja. Rijetkost je vidjeti ovako lijepu igru sa tako detaljnim pokretima jedinica."<ref name="pcgameworld" /> ''Game Revolution'' je bio impresioniran količinom različitih jedinica u igri i primijetio da su programeri "očito uradili [svoje] istraživanje ovdje, a rezultat je dobro zaokružen, historijski tačan proizvod (barem za igru)".<ref name="GameRevolution" /> Zvučni pejzaž igre je također kritikovan, uz ''GameVortex'' koji navodi da "usmeni tragovi jednostavno nisu dovoljni da vam omoguće da razlikujete šta se dešava."<ref name="gamevortex" /> S pogledom na budućnost igre, ''Game Revolution'' je naglasio uređivač scenarija, koji "omogućava potpunu kontrolu u dizajnu scenarija i kampanja", alat "na raspolaganju za kreiranje scenarija tačno po vašoj želji."<ref name="GameRevolution" /> ''[[Next Generation (magazine)|Next Generation]]'' recenzirao je PC verziju igre, ocijenivši je sa četiri zvjezdice od pet i naveo: "Budući da je u razvoju bila gotovo cijelu vječnost, ''Age of Empires'' je uglavnom isporučio ono što je obećao suosnivač ''Civilizacije'', [[Bruce Shelley]], i njegov tim u [[Ensemble Studios|Ensembleu]]."<ref name="NG">{{cite magazine|title=Finals|magazine=[[Next Generation (magazine)|Next Generation]]|issue=37|publisher=[[Future US|Imagine Media]]|date=januar 1998.|page=158}}</ref> Igra je osvojila brojne nagrade, uključujući "Igru godine" 1997. godine po izboru [[Gamecenter]],<ref>{{cite web|url=http://artho.com/age/AoE_1.html|title=Age of Empires Receives Worldwide Praise|website=Artho.com|url-status=live|access-date=19. januar 2008.}}</ref> i izjednačila se sa ''[[StarCraft (videoigra)|StarCraftom]]'' za "[[D.I.C.E. nagrada za strategiju/simulaciju godine|PC stratešku igru godine]]" na [[Akademija interaktivnih umjetnosti i nauka|AIAS-ovim]] [[1. godišnja dodjela Interactive Achievement Awards|prvim godišnjim Interactive Achievement Awards]] (također je dobila nominacije za "Kompjuterski zabavni naslov godine" i "[[D.I.C.E. nagrada za igru godine|Interaktivni naslov godine]]").<ref name="Finalists1998">{{cite web|url=http://www.interactive.org/html/award/awardupdate.htm|title=The Award - Updates|website=Interactive.org|publisher=Academy of Interactive Arts & Sciences|url-status=dead|access-date=8. april 2023.|archive-date=18. 7. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010718074748/http://www.interactive.org/html/award/awardupdate.htm}}</ref><ref name="Winners1998">{{cite web|url=http://www.interactive.org/html/award/awardwin98.htm|title=The Award - Winners|website=Academy of Interactive Arts & Sciences|url-status=dead|access-date=8. april 2023.|archive-date=15. 6. 1998|archive-url=https://web.archive.org/web/19980615090115/http://www.interactive.org/html/award/awardwin98.htm}}</ref> ''Age of Empires'' je bio drugoplasirani za nagradu "Strateška igra godine" časopisa ''[[Computer Gaming World]]'' 1997. godine, koja je na kraju pripala igri ''[[Myth: The Fallen Lords]]''.<ref name="cgwpremier1997">{{cite magazine|author=Staff|magazine=[[Computer Gaming World]]|title=''CGW'' Presents The Best & Worst of 1997|date=mart 1998.|issue=164|pages=74–77, 80, 84, 88, 89}}</ref> == ''Definitive Edition'' == U junu 2017. godine, Adam Isgreen, kreativni direktor Microsoft Studiosa najavio je ''Age of Empires: Definitive Edition'' na [[Electronic Entertainment Expo 2017]]. Nove funkcije uključuju remontovanu grafiku sa podrškom za 4K rezoluciju, remasterovan soundtrack, online multiplayer putem [[Xbox Live]] servera i druga poboljšanja gameplaya, kao što je bolje pronalaženje puta. Prvobitno je planirano da bude objavljen 19. oktobra 2017. godine, ali je odgođen do 20. februara 2018.<ref name="pcgamer_definitive">{{cite web|url=http://www.pcgamer.com/the-original-age-of-empires-is-being-remastered-in-the-definitive-edition/|title=The original Age of Empires is being remastered in the Definitive Edition|last=Livingston|first=Christopher|date=12. juni 2017.|work=[[PC Gamer]]|url-status=live|access-date=12. juni 2017.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.gamespot.com/articles/age-of-empire-definitive-edition-remasters-release/1100-6452720/|title=Age Of Empire: Definitive Edition Remaster's Release Date Announced|last1=Pereira|first1=Chris|website=GameSpot|url-status=live|access-date=21. august 2017.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.gamespot.com/articles/pcs-age-of-empires-definitive-edition-gets-new-rel/1100-6456207/|title=PC's Age Of Empires: Definitive Edition Gets New Release Date After Delay|last1=Makuch|first1=Eddie|website=GameSpot|url-status=live|access-date=19. januar 2018.}}</ref> Razvoj igre vođen je u partnerstvu sa [[Forgotten Empires]] i [[Tantalus Media]].<ref>{{cite web|url=https://store.steampowered.com/app/1017900/|title=Age of Empires: Definitive Edition|work=[[Steam (servis)|Steam]]|publisher=[[Valve Corporation|Valve]]|access-date=12. februar 2023.}}</ref> ''Age of Empires: Definitive Edition'' je u početku objavljen ekskluzivno putem [[Windows Storea]] i susreo se sa mješovitim ili prosječnim kritikama, uz ponderisani rezultat od 69 od 100 na [[Metacritic]].<ref>{{Cite web|url=https://www.metacritic.com/game/age-of-empires-definitive-edition/critic-reviews/?platform=pc|title=Age of Empires: Definitive Edition|website=Metacritic|url-status=live|access-date=23. februar 2018.}}</ref> ''[[PC Gamer]]'' je igri dao 60/100, nazivajući je "solidnim rimejkom igre čije je vrijeme prošlo".<ref>{{Cite news|url=https://www.pcgamer.com/age-of-empires-definitive-edition-review/|title=Age of Empires: Definitive Edition review|work=[[PC Gamer]]|access-date=23. februar 2018.|language=en|url-status=live}}</ref> ''[[GameSpot]]'' je igri dao 6/10, hvaleći njenu 4K grafiku i nadograđeni soundtrack, ali kritikujući stare probleme koji su i dalje prisutni.<ref>{{Cite web|url=https://www.gamespot.com/reviews/age-of-empires-definitive-edition-review-antique-r/1900-6416862/|title=Age Of Empires: Definitive Edition Review: Antique Revival|last=Starkey|first=Daniel|date=22. februar 2018.|website=GameSpot|language=en-US|url-status=live|access-date=23. februar 2018.}}</ref> U maju 2019. godine, [[Phil Spencer (poslovni direktor)|Phil Spencer]], glavni rukovodilac Microsoftovog [[Xbox]] odjela, najavio je preokret odluke o ekskluzivnom objavljivanju proizvoda ''Age of Empires'' putem Windows Storea i obavezao se na njihovo objavljivanje i na [[Steam (servis)|Steamu]].<ref>{{Cite web|url=https://news.xbox.com/en-us/2019/05/30/microsoft-approach-to-pc-gaming/|title=Our Approach to PC Gaming|last=Spencer|first=Phil|date=30. maj 2019.|website=Xbox Wire|language=en-US|url-status=live|access-date=12. februar 2023.}}</ref> Dana 19. augusta 2019. godine, ''Age of Empires: Definitive Edition'' objavljen je sa novim klijentom na Windows Storeu i Steamu, uz dostupnu cross-play opciju između dvije platforme. Postojeći igrači na Windows Storeu morali su ručno preuzeti novi klijent kako bi primali ažuriranja igre i kompatibilnost za više igrača. U isto vrijeme, ''Age of Empires: Definitive Edition'' je također postao dostupan putem [[Xbox Game Pass]] za PC.<ref>{{Cite web|url=https://news.xbox.com/en-us/2019/08/19/age-of-empires-de-cross-play-steam-age-ii-de-coming-november-14/|title=Age of Empires: DE Cross Play Now Live with Steam, Age II: DE Coming November 14 to Xbox Game Pass|last=Isgreen|first=Adam|date=19. august 2019.|website=Xbox Wire|language=en-US|access-date=12. februar 2023.}}</ref> == Reference == {{Reflist}} == Dodatna literatura == * {{Cite magazine|title=Age of Empires|url=https://archive.org/details/backstab-magazine-french-07/page/n47/mode/2up|language=fr|magazine=[[Backstab (magazine)|Backstab]]|issue=7|p=49}} * {{Cite magazine|last=Carnes|first=Shawn F.|date=april 1998.|title=How I Learned to Love Nuke Trooper|magazine=[[The Duelist (magazine)|The Duelist]]|issue=24|publisher=[[Wizards of the Coast]]|page=86}} == Vanjski linkovi == * {{Moby game|id=/age-of-empires|name=''Age of Empires''}} * [http://www.ageofempires.com/ Službena web stranica] {{DEFAULTSORT:Age of Empires 1}} [[Kategorija:Videoigre iz 1997.]] [[Kategorija:Age of Empires]] [[Kategorija:Windows igre]] [[Kategorija:Videoigre američkih kompanija]] [[Kategorija:Videoigre]] bu2pm3ucnv3wma9szff7zk17ho9d1rw 0 536166 3916126 3915129 2026-08-03T01:06:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916126 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Boris Perčatkin | puno_ime = Boris Georgijevič Perčatkin | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 1. juli 1946. | mjesto_rođenja = [[Mirgorod]], [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinska SSR]], [[Sovjetski Savez|SSSR]]{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=68}} | državljanstvo = [[Sovjetski Savez]], [[Sjedinjene Američke Države]] | vjeroispovijest = [[Kršćanstvo]] ([[Pentekostalizam|pentekostalci]]) | zanimanje = aktivist za ljudska prava, vjerski službenik | djeca = 6{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=68}} }} '''Boris Georgijevič Perčatkin''' (rus. ''Борис Георгиевич Перчаткин''; rođen 1. jula 1946.<ref name="nashaamerica">{{cite web|url=http://www.nashaamerica.com/blogi/chtivo/item-894/|title=Он спас 1 млн человек. Сегодня они не могут собрать ему на операцию. Как же так?|website=www.nashaamerica.com|access-date=26. 9. 2023|language=ru|archive-date=26. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230926133215/http://www.nashaamerica.com/blogi/chtivo/item-894/|url-status=live}}</ref>) borac je za ljudska prava i najpoznatiji predstavnik vjerskog emigracijskog pokreta iz [[Nahodka|Nahodke]] s kraja 1970-ih i početka 1980-ih godina{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=68}}, kao i aktivist koji je 1989. godine u Sjedinjenim Američkim Državama lobirao za usvajanje „Lautenbergovog amandmana“, što je rezultiralo emigracijom oko milion ljudi iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza u SAD{{sfn|Romanovič}}. == Biografija == === Mladost i pridruživanje crkvi === Boris Perčatkin rođen je u porodici vojnog pilota, koji je poginuo u saobraćajnoj nesreći ubrzo nakon Borisovog rođenja. Nekoliko godina nakon smrti prvog muža, Borisova majka se ponovo udala za vojnu osobu, koja je 1953. godine uhapšena zbog odbijanja izvršenja naredbe tokom pobune i osuđena na 25 godina progonstva u logorima u [[Vorkuta|Vorkuti]]. Sa 16 godina Boris je pronašao crkvu pentekostalaca u gradu Nahodki, kojoj se pridružio. Kasnije je sakupljao informacije o progonu vjernika i aktivno ih dijelio sa stranim novinarima{{sfn|Semjonova}}. === Emigracijski pokret i kontakti s disidentima === Godine 1976. Perčatkin je zajedno sa svojim saradnicima Vasilijem Patruševom, V. A. Burlačenkom i Vladimirom Stepanovom uspostavio kontakt s disidentima u Moskvi i dobio preporuke da „usmjeri emigracijski val u organizovani kanal“. Iste godine Nahodku je posjetila predstavnica [[Moskovska helsinška grupa|Moskovske helsinške grupe]] L. V. Voronina. Od te godine Perčatkin je aktivno pokušavao ostvariti masovno iseljavanje pentekostalaca iz Sovjetskog Saveza{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=68—69}}. Iste godine Perčatkin je uputio apele [[Ujedinjeni narodi|UN-u]], [[Svjetski savjet crkava|Svjetskom vijeću crkava]] i šefovima država potpisnica [[Helsinški sporazum|Helsinškog sporazuma]], izvještavajući o stalnom progonu vjernika u SSSR-u<ref name="nashaamerica"/>. Godine 1977. zajedno s Nikolajem Goretijem istupio je u odbranu uhapšenih disidenata [[Aleksandar Ginzburg]], [[Jurij Orlov]] i [[Anatolij Ščaranski]], apelirajući na kršćane širom svijeta u ime pentekostalaca{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=66}}. Iste godine je zajedno s drugim kršćanima različitih konfesija učestvovao u javnom štrajku glađu s ciljem da se izdejstvuje dozvola za izlazak progonjenih kršćana iz SSSR-a<ref>{{cite news |title = Dissidents fast across USSR |url = https://archive.ukrweekly.com/print-media/1977/The_Ukrainian_Weekly_1977-38.pdf |language = en |agency = Zenon Snylyk |work = The Ukrainian Weekly |location = [[Jersey City, New Jersey|Jersey City]] |publisher = Ukrainian National Assotiation |date = 9. 10. 1977 |volume = LXXXIV |issue = 222 |pages = 2 |archive-url = https://web.archive.org/web/20230926074510/https://archive.ukrweekly.com/print-media/1977/The_Ukrainian_Weekly_1977-38.pdf |archive-date = 26. 9. 2023}}</ref>. Dana 20. decembra 1978. godine, Perčatkin je preko pošte u Nahodki pokušao poslati novogodišnji telegram predsjedniku SAD-a [[Jimmy Carter|Jimmyju Carteru]] s molbom da obrati pažnju na one koji nemaju vjersku slobodu{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}<ref name="nashaamerica"/><ref>{{cite book |author = Andrej Dementjev |title = АВЕН-ЕЗЕР. Евангельское движение в Приморье 1898-1990 годы |url = http://www.rusbaptist.stunda.org/aven-ezer-primorje.pdf |language = ru |agency = A. Jakovec |location = Vladivostok |publisher = Russkij ostrov |year = 2011 |pages = 213 |isbn = 978-5-93577-054-2 |archive-url = https://web.archive.org/web/20230925212100/http://www.rusbaptist.stunda.org/aven-ezer-primorje.pdf |archive-date = 25. 9. 2023}}</ref>. Od 1979. godine provodio je organizacijski rad na stvaranju centra za vjernike u SSSR-u koji su željeli emigrirati, postavljajući zahtjeve za ulogu njezinog lidera. Godine 1980. izabran je za sekretara novoosnovanog Vijeća crkava sovjetskih pentekostalaca s težnjom za emigraciju{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}. Krajem 1979. godine Perčatkin je napisao izjavu „Kongresu i vladi SAD-a, vladama Kanade, Australije, Engleske, Zapadne Njemačke, Francuske i Italije“, u kojoj je govorio o sovjetskoj stvarnosti, programskim stavovima Komunističke partije prema religiji i sovjetskom zakonodavstvu o vjerskim kultovima<ref name="nashaamerica" />. === Hapšenje i sudski progon === Bio je najaktivniji član odbora vjernika koji su podnijeli zahtjev za emigraciju. Sovjetske vlasti organizirale su kampanju uznemiravanja protiv Perčatkina i njegove porodice kroz objavljivanje članaka u centralnim novinama{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}. Dana 21. augusta 1980. godine Perčatkin je uhapšen u Nahodki, a krajem marta 1981. godine<ref name="dtic">{{Cite web |url=https://apps.dtic.mil/sti/pdfs/ADA145453.pdf |title=Chronology of Soviet Dissidence: January 1970 through December 1982 |access-date=24. 7. 2026 |archive-date=2. 10. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002220919/https://apps.dtic.mil/sti/pdfs/ADA145453.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> osuđen je na 2 godine zatvora prema članku 190.1 Krivičnog zakona RSFSR-a za širenje „svjesno lažnih izmišljotina kojima se kleveće sovjetski državni i društveni sistem“<ref name="dtic"/>. Prema radijskoj stanici „[[Glas Amerike]]“, tokom istrage i suđenja Perčatkin je bio izložen hemikalijama (neurolepticima) zbog kojih je gubio svijest{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}. U augustu 1982. godine Perčatkin je pušten na slobodu i nastavio je borbu za pravo na emigraciju. U februaru 1983. ponovo je uhapšen i osuđen po članku 218, stav 2 Krivičnog zakona RSFSR-a na 1,5 godinu zatvora zbog nezakonitog posjedovanja hladnog oružja{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}. === Dolazak u SAD i Lautenbergov amandman === Godine 1987. Perčatkin je pripremio izvještaj za američki Kongres „O stanju religije u SSSR-u“. Izvještaj je pročitan u američkom Kongresu, a Perčatkin je pozvan na sastanak s državnim sekretarom SAD-a [[George Shultz|Georgeom Shultzom]]{{sfn|Romanovič}}, predsjednikom Vrhovnog suda [[William Rehnquist|Williamom Rehnquistom]]{{sfn|Romanovič}} i drugim dužnosnicima. U maju 1988. godine, kada je predsjednik SAD-a [[Ronald Reagan]] posjetio Sovjetski Savez, Perčatkin je pozvan na sastanak s [[Nancy Reagan]] kao dio delegacije od 40 ljudi kako bi razgovarali o vjerskim slobodama{{sfn|Gura|2018|p=173}}. Dana 26. jula 1988. godine Perčatkin je emigrirao u SAD{{sfn|Gura|2018|p=173}} zajedno sa svojom porodicom{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}. Dana 4. augusta 1988. održao je govor u američkom Kongresu o genocidu nad vjernicima u SSSR-u{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}{{sfn|Gura|2018|p=173}}<ref>{{cite web|url=https://russiainphoto.ru/photos/195013/|title=Foto|language=ru|website=russiainphoto.ru|access-date=26. 9. 2023|archive-date=26. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230926063526/https://russiainphoto.ru/photos/195013/|url-status=live}}</ref>. Rezultat ovih rasprava<ref>{{cite news |author = Futornij Vitalij |title = 25-летие начала исхода |url = https://issuu.com/afisha/docs/diaspora_08-11-13/9 |language = ru |work = Диаспора. Славянская общественная газета. |location = Sacramento |date = 11. 8. 2013 |volume = 16 |issue = 15 |pages = 9 |archive-url = https://web.archive.org/web/20240508015913/https://issuu.com/afisha/docs/diaspora_08-11-13/9 |archive-date = 8. 5. 2024}}</ref> bilo je usvajanje „Lautenbergovog amandmana“ 1989. godine, nazvanog po demokratskom senatoru iz [[New Jerseyja]] [[Frank Lautenberg|Franku Lautenbergu]]. U prvoj deceniji primjene ovog amandmana oko 350.000 vjerskih migranata stiglo je u SAD{{sfn|Gura|2018|p=173}}{{sfn|Semjonova}}, a do 2010. godine oko milion{{sfn|Romanovič}}. Tokom boravka u SAD-u, Perčatkin je otvorio vlastiti web-sajt gdje je opisao detalje svog hapšenja i zatvora{{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}<ref>{{cite web |url=https://bperchatkin.wordpress.com/ |title=Персональный сайт Бориса Перчаткина |access-date=25. 9. 2023 |archive-date=26. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230926084710/https://bperchatkin.wordpress.com/ |url-status=live }}</ref> i osnovao kršćansku organizaciju za ljudska prava ARRC{{sfn|Romanovič}} (''American-Russian Relief Committee'')<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=_YhIiVBx_5kC&newbks=0&printsec=frontcover&pg=PA21&dq=%22Boris+Perchatkin%22+-wikipedia&hl=ru |title=Unregistered Religious Groups in Russia: Hearing Before the Commission on Security and Cooperation in Europe, One Hundred Ninth Congress, First Session, April 14, 2005 |last=Europe |first=United States Congress Commission on Security and Cooperation in |date=2007 |publisher=U.S. Government Printing Office |language=en |isbn=978-0-16-077910-7}}</ref>. Objavio je i autobiografsku knjigu „Vatrene staze“ (Огненные тропы){{sfn|Ostrovskaja|2017|p=69}}. U ljeto 2025. godine, Boris Perčatkin je zajedno s istomišljenicima govorio u State Departmentu SAD-a i američkoj Komisiji za međunarodnu vjersku slobodu o progonu kršćanskih pacifista u Ukrajini i Rusiji, lobirajući za stvaranje posebne migracijske kvote za ukrajinske kršćanske pacifiste koji su u SAD stigli kroz program [[U4U]]<ref>{{cite web|url=https://www.slavicsac.com/2025/07/14/ukraine-russian-christians/|title=В США обсуждают защиту христиан из Украины и России|language=ru|last=SlavicSac|website=Slavic Sacramento {{!}} Russian News in California|date=15. 7. 2025|access-date=27. 11. 2025|archive-date=15. 8. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250815145842/https://www.slavicsac.com/2025/07/14/ukraine-russian-christians/|url-status=live}}</ref>. == Reference == {{reference}} == Literatura == * {{cite journal | author = Ostrovskaja O.P. | title = Судьбы участников эмиграционного движения пятидесятников на дальнем востоке в 1970-1980-х гг. | url = http://dot.kostacademy.kz/bible/files/769476832.pdf#page=65 | language = ru | journal = Владивосток – точка возвращения: прошлое и настоящее русской эмиграции. Материалы Второй международной научной конференции | location = Habarovsk | publisher = Дальневосточный юридический институт Министерства внутренних дел Российской Федерации | date = 23. 6. 2017 | isbn = 978-5-9753-0229-8 | ref = Ostrovskaja | archive-url=https://web.archive.org/web/20230926080912/http://dot.kostacademy.kz/bible/files/769476832.pdf#page=65 | archive-date=2023-09-26}} * {{cite journal | author = Gura V.O. | title = Історія та есхатологічні мотиви релігійної еміграції пізніх протестантів із СРСР 1987–2017 рр. | url = http://www.irbis-nbuv.gov.ua/cgi-bin/irbis_nbuv/cgiirbis_64.exe?C21COM=2&I21DBN=UJRN&P21DBN=UJRN&IMAGE_FILE_DOWNLOAD=1&Image_file_name=PDF/gileya_2018_135_47.pdf | language = uk | journal = "Гілея: науковий вісник" | location = Kijev | year = 2018 | issue = 135 | pages = 171—175 | issn = 2076-1554 | ref = Gura}} == Vanjski linkovi == * {{cite web|url=https://usa.one/2020/01/boris-perchatkin-o-veruyushhix-v-sssr-immigracii-v-ssha-i-aktivizme/|title=Борис Перчаткин — о том, как помогал верующим из СССР попасть в США|language=ru|first=Viktorija|last=Semjonova|website=usa.one|date=3. 1. 2020|access-date=25. 9. 2023|ref=Semjonova}} * {{cite web|url=https://spasenie.by/publ/pravozashhitnik_boris_perchatkin_smertelno_bolen/4-1-0-82|title=Правозащитник, Борис Перчаткин, смертельно болен - Статьи - Материалы - Церковь Спасение, г. Барановичи, Беларусь|website=spasenie.by|access-date=26. 9. 2023|first=Mihail|last=Romanovič|ref=Romanovič}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Borci za ljudska prava]] [[Kategorija:Protestantizam]] 4e3aw5gjvqsv6qv3e5z7o4ody1g4j1u 0 536299 3916147 3915092 2026-08-03T06:18:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916147 wikitext text/x-wiki {{Infokutija praznik | naziv praznika = Dan Ujedinjenih nacija | vrsta = međunarodni | slika = Flag of United Nations.svg | veličina_slike = | opis_slike = | službeni_naziv = | nadimak = | praznik_u = | značenje = | početak = 24. oktobar | kraj = 24. oktobar | datum = | trajanje = | proslave = | običaji = | povezan_sa = [[Svjetski dan razvoja informatike]] }} '''Dan Ujedinjenih nacija''' godišnji je komemorativni dan, koji odražava službeno stvaranje [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] 24. oktobra 1945. Godine 1947, [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] proglasila je 24. oktobar, godišnjicu [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]], "da bude posvećen upoznavanju ljudi svijeta s ciljevima i dostignućima Ujedinjenih nacija i sticanju njihove podrške za" njihov rad.<ref name="UN_ARES168II">{{UN document |docid=A-RES-168(II) |type=Resolution |body=General Assembly |session=2 |resolution_number=168 |access-date=2008-10-24|date=31 October 1947|title=United Nations Day}}</ref> Godine 1971, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je dodatnu rezoluciju (Rezolucija Ujedinjenih nacija 2782) kojom se proglašava Dan Ujedinjenih nacija [[Međunarodni praznici|međunarodnim praznikom]] i preporučuje da ga države članice Ujedinjenih nacija obilježavaju kao [[Državni praznik|državni praznik]].<ref name="UN_ARES2782XXVI">{{UN document |docid=A-RES-2782(XXVI) |type=Resolution |body=General Assembly |session=-1 |resolution_number=2782 |access-date=2008-10-24|title=Proclamation of United Nations Day as an international holiday|date=6 December 1971}}</ref> == Dan saveznika u Drugom svjetskom ratu == Prvi događaj pod nazivom "Dan Ujedinjenih nacija" bio je dan solidarnosti i vojnih parada [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|saveznika u Drugom svjetskom ratu]] koji je pokrenuo američki predsjednik [[Franklin D. Roosevelt]], vezan za [[Dan američke zastave]] 14. juna 1942, šest mjeseci nakon [[Deklaracija Ujedinjenih nacija|Deklaracije Ujedinjenih nacija]]. Obilježen je u [[New York|New Yorku]] kao parada "New York u ratu", u Londonu, te od sovjetske i kineske vlade.<ref>{{Cite news|url=http://www.historytoday.com/dan-plesch/united-nations-free-worlds-great-parade|title=The United Nations: The Free World's Great Parade|last=Plesch|first=Dan|date=June 6, 2010|work=History Today|issue=6|volume=60}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://archives.chicagotribune.com/1942/06/14/page/5/article/london-decked-with-flags-for-united-nations|title=London Decked with Flags for United Nations - Other Countries Prepare to Celebrate|date=June 14, 1942|work=Chicago Tribune|page=5|access-date=28. 7. 2026|archive-date=7. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170907123010/http://archives.chicagotribune.com/1942/06/14/page/5/article/london-decked-with-flags-for-united-nations/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=OHocBgAAQBAJ&pg=PA5|title=Wartime Origins and the Future United Nations|last1=Plesch|first1=Dan|last2=Weiss|first2=Thomas G.|date=2015-01-09|publisher=Routledge|isbn=9781134668731|pages=5|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=xWS1yEucBfAC&pg=PT129|title=One World, Big Screen: Hollywood, the Allies, and World War II|last=Bennett|first=M. Todd|date=2012-11-01|publisher=UNC Press Books|isbn=9780807837467|pages=113|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=udEqAAAAQBAJ&pg=PT168|title=The End of the Beginning|last=Churchill|first=Sir Winston S.|date=2013-04-01|publisher=RosettaBooks|isbn=9780795331787|pages=168|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=O_oGDAAAQBAJ&pg=PT48|title=Dilemmas of Internationalism: The American Association for the United Nations and US Foreign Policy, 1941-1948|last=Johnstone|first=Andrew|date=2016-04-22|publisher=Routledge|isbn=9781317150541|language=en}}</ref> Obilježavan je tokom cijelog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od 1942. do 1944. Prije osnivanja UN-a, nije bio direktno povezan sa sadašnjim međunarodnim obilježavanjem. == Obilježavanje == Dan UN-a tradicionalno se obilježava širom svijeta sastancima, diskusijama i izložbama o dostignućima i ciljevima organizacije. Godine 1971. Generalna skupština preporučila je da države članice obilježavaju ovaj praznik kao državni praznik.<ref>{{Cite journal |last=Waitzman |first=Eren |date=2026-07-06 |title=United Nations Day: The UK and the UN |url=https://lordslibrary.parliament.uk/research-briefings/lln-2019-0123/ |language=en-GB}}</ref> Nekoliko međunarodnih škola širom svijeta također bi slavilo raznolikost svog studentskog tijela na Dan Ujedinjenih nacija (iako se događaj ne slavi nužno 24. oktobra). Proslave često uključuju večernji program kulturnih predstava i sajam hrane, gdje je dostupna hrana iz cijelog svijeta. Na Dan Ujedinjenih nacija 1951, [[Poštanska uprava Ujedinjenih nacija]] izdala je prve poštanske marke UN-a, koje su izdate u američkim dolarima u [[Sjedište Ujedinjenih nacija|Sjedištu Ujedinjenih nacija]] u New Yorku.<ref>{{Cite web|url=https://unstamps.org/about-unpa/history/|title=History - UN Stamps|website=unstamps.org|access-date=2020-01-26}}</ref> U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], predsjednik je svake godine izdavao proglas za Dan Ujedinjenih nacija od 1948. do 2024.<ref>{{Cite web|url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=87177|title=Harry S. Truman: Proclamation 2811—United Nations Day, 1948|website=www.presidency.ucsb.edu|access-date=2017-10-29}}</ref><ref>{{Cite web |title=Proclamations |url=https://www.federalregister.gov/presidential-documents/proclamations/donald-trump/2025 |access-date=2026-01-25 |website=Federal Register |language=en}}</ref> Na [[Kosovo|Kosovu]], kojim upravlja Privremena administrativna misija, Dan Ujedinjenih nacija je zvanični neradni dan. == Također pogledajte == *[[Nirnberški principi]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.un.org/en/observances/un-day Dan Ujedinjenih nacija] {{Ujedinjene nacije}} [[Kategorija:Praznici Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Praznici u oktobru]] iapumeqcayoi37p932ru8yw6blv7816 4 536302 3916180 3915241 2026-08-03T08:01:04Z ~2026-42853-87 184322 /* Mehanizmi regulacije transkripata ultrakonzerviranih elemenata povezanih s bolešću */ 3916180 wikitext text/x-wiki '''Ultrakonzervirani element''' (UCE) jeste [[genom]]sks regija koju dijele evolucijski udaljeni [[takson]]i i pokazuje male ili nikakve međusobne varijacije. Ove regije i regije koje im se graniče (bočna [[DNK]]) korisne su za praćenje evolucijske historije grupa [[organizam]]a.<ref name="Faircloth_2012">{{cite journal | vauthors = Faircloth BC, McCormack JE, Crawford NG, Harvey MG, Brumfield RT, Glenn TC | title = Ultraconserved elements anchor thousands of genetic markers spanning multiple evolutionary timescales | journal = Systematic Biology | volume = 61 | issue = 5 | pages = 717–726 | date = October 2012 | pmid = 22232343 | doi = 10.1093/sysbio/sys004 }}</ref><ref name="Zhang_2019">{{cite journal | vauthors = Zhang YM, Williams JL, Lucky A | title = Understanding UCEs: A Comprehensive Primer on Using Ultraconserved Elements for Arthropod Phylogenomics | journal = Insect Systematics and Diversity | volume = 3 | issue = 5 | date = 3 September 2019 | doi = 10.1093/isd/ixz016 | doi-access = free }}</ref> Drugi termin za ultrakonzervirani element je '''ultrakonzervirana regija''' (UCR). Termin "ultrakonzervirani element" je prvobitno definisan kao segment genoma duži od 200 [[Bazni par|baznih parova]] (bp) koji je apsolutno konzerviran, bez [[insercija (genetika)|insercija]] ili [[delecija (genetika)|delecija]] i sa 100% identičnosti, između [[ortolog]]nih regija ljudskog, [[pacov]]skog i [[miš]]jeg genoma..<ref name="Reneker_2012">{{cite journal | vauthors = Reneker J, Lyons E, Conant GC, Pires JC, Freeling M, Shyu CR, Korkin D | title = Long identical multispecies elements in plant and animal genomes | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 109 | issue = 19 | pages = E1183–E1191 | date = May 2012 | pmid = 22496592 | pmc = 3358895 | doi = 10.1073/pnas.1121356109 | doi-access = free }}</ref><ref name="Bejerano_2004">{{cite journal | vauthors = Bejerano G, Pheasant M, Makunin I, Stephen S, Kent WJ, Mattick JS, Haussler D | title = Ultraconserved elements in the human genome | journal = Science | volume = 304 | issue = 5675 | pages = 1321–1325 | date = May 2004 | pmid = 15131266 | doi = 10.1126/science.1098119 | bibcode = 2004Sci...304.1321B | s2cid = 2790337 | citeseerx = 10.1.1.380.9305 }}</ref> U [[ljudski genom|ljudskom genomu]] identifikovan je 481 od ovih segmenata.<ref name="Reneker_2012"/><ref name="Bejerano_2004"/> Ako se izuzmu [[ribosomska DNK]] (rDNK regije), njihova veličina se kreće od 200 bp do 781 bp.<ref name="Bejerano_2004"/> UCE se nalaze na svim ljudskim [[hromosom]]ima, osim na [[hromosom 21| 21]] i [[hromosom Y|Y]].<ref name="Pereira Zambalde-2020"/> Od svog nastanka, upotreba ovog termina se proširila i uključuje evolucijski udaljenije vrste ili kraće segmente, na primjer 100 bp umjesto 200 bp.<ref name="Reneker_2012"/><ref name="Bejerano_2004"/> Prema nekim definicijama, segmenti ne moraju biti sintenski između vrsta.<ref name="Reneker_2012"/> Ljudski UCE-ovi također pokazuju visoku konzervaciju s evolucijski udaljenijim vrstama, kao što su [[kokoš]]ka i [[fugu]].<ref name="Bejerano_2004"/> Od 481 identificiranog ljudskog UCE-a, približno 97% se poklapa s visokim identitetom s genomom kokoši, iako se samo 4% ljudskog genoma može pouzdano poravnati s njenim genomom.<ref name="Bejerano_2004"/> Slično tome, iste sekvence u genomu fugua imaju 68% identiteta s ljudskim UCE-ovima, uprkos tome što se [[ljudski genom]] pouzdano poklapa samo s 1,8% genoma fugua.<ref name="Bejerano_2004"/> Uprkos tome što su često [[nekodirajuća DNK]],<ref name="Katzman_2007">{{cite journal | vauthors = Katzman S, Kern AD, Bejerano G, Fewell G, Fulton L, Wilson RK, Salama SR, Haussler D | title = Human genome ultraconserved elements are ultraselected | journal = Science | volume = 317 | issue = 5840 | pages = 915 | date = August 2007 | pmid = 17702936 | doi = 10.1126/science.1142430 | s2cid = 35322654 | bibcode = 2007Sci...317..915K }}</ref> utvrđeno je da su neki ultrakonzervirani elementi transkripcijski aktivni, proizvodeći molekule [[nekodirajuća RNK|nekodirajuće RNK]].<ref name="Calin_2007">{{cite journal | vauthors = Calin GA, Liu CG, Ferracin M, Hyslop T, Spizzo R, Sevignani C, Fabbri M, Cimmino A, Lee EJ, Wojcik SE, Shimizu M, Tili E, Rossi S, Taccioli C, Pichiorri F, Liu X, Zupo S, Herlea V, Gramantieri L, Lanza G, Alder H, Rassenti L, Volinia S, Schmittgen TD, Kipps TJ, Negrini M, Croce CM | title = Ultraconserved regions encoding ncRNAs are altered in human leukemias and carcinomas | journal = Cancer Cell | volume = 12 | issue = 3 | pages = 215–229 | date = September 2007 | pmid = 17785203 | doi = 10.1016/j.ccr.2007.07.027 | doi-access = free }}</ref> ==Evolucija== Prvobitno pretpostavljalo se da savršena konzerviranost ovih dugih dijelova DNK podrazumijeva evolucijski značaj, jer su ove regije izgleda iskusile snažnu negativnu selekciju ([[prirodno odabiranje|prirodnu selekciju]]) tokom 300-400 miliona godina.<ref name="Bejerano_2004"/><ref name="Katzman_2007"/><ref>{{cite journal | vauthors = Sathirapongsasuti JF, Sathira N, Suzuki Y, Huttenhower C, Sugano S | title = Ultraconserved cDNA segments in the human transcriptome exhibit resistance to folding and implicate function in translation and alternative splicing | journal = Nucleic Acids Research | volume = 39 | issue = 6 | pages = 1967–1979 | date = March 2011 | pmid = 21062826 | pmc = 3064809 | doi = 10.1093/nar/gkq949 }}</ref> U novije vrijeme, ova pretpostavka je zamijenjena dvjema glavnim hipotezama: da se UCE stvaraju smanjenom stopom negativne selekcije ili smanjenom stopom [[mutacija]], također poznatom kao "hladna tačka" evolucije.<ref name="Reneker_2012"/><ref name="Bejerano_2004"/> Mnoge studije ispitale su validnost svake hipoteze. [[Vjerovatnoća]] pronalaska ultrakonzerviranih elemenata slučajno (prema [[teorija neutralnnosti molekularne evolucije|neutralna evolucija]]) procijenjena je na manje od 10⁻²² u 2,9 milijardi baza.<ref name="Bejerano_2004"/> U prilog hipotezi o hladnoj tački, utvrđeno je da UCE-i mutiraju 20 puta manje nego što se očekivalo prema konzervativnim modelima za neutralne stope mutacija.<ref name="Bejerano_2004"/> Ova razlika promjena u broju lanaca u stopama mutacija bila je konzistentna između [[ljudi]], [[čimpanze|čimpanzi]] i [[kokoš]]i.<ref name="Bejerano_2004"/> Ultrakonzervirani elementi nisu izuzeti od mutacija, što je ilustrovano prisustvom 29.983 polimorfizma u UCE regijama sklopa ljudskog genoma [[GRCh38]].<ref name="Habic_2019">{{cite journal | vauthors = Habic A, Mattick JS, Calin GA, Krese R, Konc J, Kunej T | title = Genetic Variations of Ultraconserved Elements in the Human Genome | journal = Omics | volume = 23 | issue = 11 | pages = 549–559 | date = November 2019 | pmid = 31689173 | pmc = 6857462 | doi = 10.1089/omi.2019.0156 }}</ref> Međutim, pogođene [[fenotip]]ove uzrokovalo je samo 112 ovih [[Polimorfizam (biologija)|polimorfizama]], od kojih se većina nalazila u kodirajućim regijama UCE-ova.<ref name="Habic_2019"/> Studija provedena na miševima utvrdila je da delecija UCE-ova iz genoma nije stvorila očigledne štetne fenotipove, uprkos brisanju UCE-ova u blizini [[promotor (genetika)|promotora]] i gena koji kodiraju [[protein]].<ref name="Ahituv_2007">{{cite journal | vauthors = Ahituv N, Zhu Y, Visel A, Holt A, Afzal V, Pennacchio LA, Rubin EM | title = Deletion of ultraconserved elements yields viable mice | journal = PLOS Biology | volume = 5 | issue = 9 | date = September 2007 | pmid = 17803355 | pmc = 1964772 | doi = 10.1371/journal.pbio.0050234 | doi-access = free |</ref> Pogođeni [[miševi]] bili su plodni, a ciljani skrining obližnjih kodirajućih gena nije pokazao promijenjeni [[fenotip]].<ref name="Ahituv_2007"/> Odvojena studija na miševima pokazala je da su ultrakonzervirani pojačivači otporni na [[mutageneza|mutagenezu]], zaključujući da savršena konzervacija UCE sekvenci nije potrebna za njihovu funkciju, što bi sugeriralo još jedan razlog za konzistentnost sekvenci osim evolucijskog značaja.<ref name="Snetkova_2021">{{cite journal | vauthors = Snetkova V, Ypsilanti AR, Akiyama JA, Mannion BJ, Plajzer-Frick I, Novak CS, Harrington AN, Pham QT, Kato M, Zhu Y, Godoy J, Meky E, Hunter RD, Shi M, Kvon EZ, Afzal V, Tran S, Rubenstein JL, Visel A, Pennacchio LA, Dickel DE | title = Ultraconserved enhancer function does not require perfect sequence conservation | journal = Nature Genetics | volume = 53 | issue = 4 | pages = 521–528 | date = April 2021 | pmid = 33782603 | pmc = 8038972 | doi = 10.1038/s41588-021-00812-3 }}</ref> [[Računar]]ska analiza ljudskih ultrakonzerviranih nekodirajućih elemenata (UCNE) otkrila je da su regije obogaćene A–T sekvencama i uglavnom siromašne G–C.<ref name="Fedorova_2022">{{cite journal | vauthors = Fedorova L, Mulyar OA, Lim J, Fedorov A | title = Nucleotide Composition of Ultra-Conserved Elements Shows Excess of GpC and Depletion of GG and CC Dinucleotides | journal = Genes | volume = 13 | issue = 11 | pages = 2053 | date = November 2022 | pmid = 36360290 | pmc = 9690913 | doi = 10.3390/genes13112053 | doi-access = free }}</ref> Međutim, utvrđeno je da su UNCE-ovi obogaćeni za [[CpG-mjesto|CpG]] ili visoko [[Metilacija|metilirani]].<ref name="Fedorova_2022"/> Ovo može ukazivati na to da postoji određena promjena u strukturi DNK u ovim regijama, koja favorizira njihovo precizno zadržavanje, ali ova mogućnost nije potvrđena testiranjem.<ref name="Fedorova_2022"/> == Funkcija == Često se ultrakonzervirani elementi nalaze u blizini transkripcijskih regulatora ili razvojnih gena koji obavljaju funkcije kao što su [[pojačivač (genetika)|pojačvanje ekspresije]] gena i [[regulacija prerade RNK|splajsovanja]].<ref name="Reneker_2012"/><ref name="Bejerano_2004"/><ref name="Woolfe_2005">{{cite journal | vauthors = Woolfe A, Goodson M, Goode DK, Snell P, McEwen GK, Vavouri T, Smith SF, North P, Callaway H, Kelly K, Walter K, Abnizova I, Gilks W, Edwards YJ, Cooke JE, Elgar G | title = Highly conserved non-coding sequences are associated with vertebrate development | journal = PLOS Biology | volume = 3 | issue = 1 | pages = e7 | date = January 2005 | pmid = 15630479 | pmc = 526512 | doi = 10.1371/journal.pbio.0030007 | doi-access = free }} {{lay source |template=cite web |url= https://journals.plos.org/plosbiology/article?id=10.1371/journal.pbio.0030019 |title= Unexpressed but Indispensable—The DNA Sequences That Control Development | veditors = Bedell JA, Budiman MA, Nunberg A, Citek RW, Robbins D |date= January 2005|agency= |work= LOS Biology |doi=10.1371/journal.pbio.0030019|pmc=544543 | doi-access = free }}</ref> Studija koja je upoređivala ultrakonzervirane elemente kod ljudi i japanske ribe napuhače ''[[Takifugu rubripes]]'' sugerirala je važnost u razvoju kičmenjaka.<ref name="Woolfe_2005"/> Dvostruko-[[Genski nokaut|nokauti]] UCE-ova u blizini [[ARX-gen]]a kod miševa uzrokovalo je smanjeni [[hipokampus]] u mozgu, iako učinak nije bio smrtonosan.<ref>Elizabeth Pennisi (2017) [https://www.science.org/doi/10.1126/science.356.6341.892 Mysterious unchanging DNA finds a purpose in life], ''Science'' 02 Jun 2017]</ref> Neki UCE-ovi se ne transkribiraju i nazivaju se ultrakonzerviranim nekodirajućim elementima.<ref name="Fedorova_2022"/> Međutim, mnogi UCR-ovi kod ljudi se ekstenzivno transkribiraju.<ref name="Calin_2007"/> Mali broj onih koji se transkribiraju, poznati kao transkribirani UCE-ovi (T-UCE-ovi), povezani su s ljudskim [[karcinom]]ima i [[leukemija]]ma.<ref name="Calin_2007"/> Naprimjer, [[TUC338]] snažno je pojačano reguliran u ljudskim ćelijama hepatoćelijskog karcinoma.<ref>{{cite journal | vauthors = Braconi C, Valeri N, Kogure T, Gasparini P, Huang N, Nuovo GJ, Terracciano L, Croce CM, Patel T | title = Expression and functional role of a transcribed noncoding RNA with an ultraconserved element in hepatocellular carcinoma | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 108 | issue = 2 | pages = 786–791 | date = January 2011 | pmid = 21187392 | pmc = 3021052 | doi = 10.1073/pnas.1011098108 | doi-access = free | bibcode = 2011PNAS..108..786B }}</ref> Zaista, UCE-ovi su često mnogo više pogođeni [[varijacija broja kopija| varijacijama broja kopija]] u ćelijama raka nego u zdravim kontekstima, što ukazuje na to da promjena broja kopija T-UCE-ova može biti štetna.<ref name="McCole_2014">{{cite journal | vauthors = McCole RB, Fonseka CY, Koren A, Wu CT | title = Abnormal dosage of ultraconserved elements is highly disfavored in healthy cells but not cancer cells | journal = PLOS Genetics | volume = 10 | issue = 10 | date = October 2014 | pmid = 25340765 | pmc = 4207606 | doi = 10.1371/journal.pgen.1004646 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Derti A, Roth FP, Church GM, Wu CT | title = Mammalian ultraconserved elements are strongly depleted among segmental duplications and copy number variants | journal = Nature Genetics | volume = 38 | issue = 10 | pages = 1216–1220 | date = October 2006 | pmid = 16998490 | doi = 10.1038/ng1888 | s2cid = 10671674 }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Chiang CW, Derti A, Schwartz D, Chou MF, Hirschhorn JN, Wu CT | title = Ultraconserved elements: analyses of dosage sensitivity, motifs and boundaries | journal = Genetics | volume = 180 | issue = 4 | pages = 2277–2293 | date = December 2008 | pmid = 18957701 | pmc = 2600958 | doi = 10.1534/genetics.108.096537 }}</ref> == Klinički značaj == Istraživanja su pokazala da T-UCR-ovi imaju tkivno specifičnu ekspresiju i diferencijalni profil ekspresije između tumora i drugih bolesti.<ref name="Pereira Zambalde-2020">{{cite journal | vauthors = Pereira Zambalde E, Mathias C, Rodrigues AC, de Souza Fonseca Ribeiro EM, Fiori Gradia D, Calin GA, Carvalho de Oliveira J | title = Highlighting transcribed ultraconserved regions in human diseases | journal = Wiley Interdisciplinary Reviews. RNA | volume = 11 | issue = 2 | date = March 2020 | pmid = 31489780 | doi = 10.1002/wrna.1567 | s2cid = 201844414 |}}</ref> Donje tabele ističu transkripte i polimorfizme unutar UCR-ova za koje je dokazano da doprinose ljudskim bolestima.<ref name="Pereira Zambalde-2020"/><ref name="Habic_2019"/> Na primjer, UCR-ovi imaju tendenciju akumuliranja manje mutacija nego bočni segmenti, i u neoplastičnim i u ne-neoplastičnim uzorcima osoba s nasljednim [[Nasljedni nepolipozni kolorektumski karcinom|nepolipozni kolorektumski karcinom]].<ref name="De Grassi-2010">{{cite journal | vauthors = De Grassi A, Segala C, Iannelli F, Volorio S, Bertario L, Radice P, Bernard L, Ciccarelli FD | veditors = Hastie N | title = Ultradeep sequencing of a human ultraconserved region reveals somatic and constitutional genomic instability | journal = PLOS Biology | volume = 8 | issue = 1 | date = January 2010 | pmid = 20052272 | pmc = 2794366 | doi = 10.1371/journal.pbio.1000275 | doi-access = free }}</ref> === Mehanizmi regulacije transkripata ultrakonzerviranih elemenata povezanih s bolešću === {| class="wikitable" |miR/metilacija/transkriptni faktor povezan s T-UCR-ima |Bolest |Reference |- |miR-24-1/uc.160 |[[Leukemija]] |Calin et al., 2007 <ref name="Calin_2007" /> |- |miR-130b/uc.63 |[[Rak prostate]] |Sekino et al., 2017 <ref name="Sekino_2017">{{cite journal | vauthors = Sekino Y, Sakamoto N, Goto K, Honma R, Shigematsu Y, Sentani K, Oue N, Teishima J, Matsubara A, Yasui W | title = Transcribed ultraconserved region Uc.63+ promotes resistance to docetaxel through regulation of androgen receptor signaling in prostate cancer | journal = Oncotarget | volume = 8 | issue = 55 | pages = 94259–94270 | date = November 2017 | pmid = 29212226 | pmc = 5706872 | doi = 10.18632/oncotarget.21688 }}</ref> |- |miR-153/uc.416 |Kolorektumski i bubrežni [[kancer]] |Goto et al., 2016;<ref name="Goto_2016">{{cite journal | vauthors = Goto K, Ishikawa S, Honma R, Tanimoto K, Sakamoto N, Sentani K, Oue N, Teishima J, Matsubara A, Yasui W | title = The transcribed-ultraconserved regions in prostate and gastric cancer: DNA hypermethylation and microRNA-associated regulation | journal = Oncogene | volume = 35 | issue = 27 | pages = 3598–3606 | date = July 2016 | pmid = 26640143 | doi = 10.1038/onc.2015.445 | s2cid = 8494774 }}</ref> Sekino et al., 2017<ref name="Sekino_2017" /> |- |miR-155/uc.160 |[[Rak želuca]] |Calin et al., 2007;<ref name="Calin_2007" /> Pang et al., 2018<ref name="Pang_2015">{{cite journal | vauthors = Pang W, Su J, Wang Y, Feng H, Dai X, Yuan Y, Chen X, Yao W | title = Pancreatic cancer-secreted miR-155 implicates in the conversion from normal fibroblasts to cancer-associated fibroblasts | journal = Cancer Science | volume = 106 | issue = 10 | pages = 1362–1369 | date = October 2015 | pmid = 26195069 | pmc = 4638007 | doi = 10.1111/cas.12747 }}</ref> |- |miR-155/uc346A |[[Leukemija]] |Calin et al., 2007 <ref name="Calin_2007" /> |- |mir-195/uc.283 |[[Rak mokraćne bešike]] |Liz et al., 2014 <ref name="Liz_2014">{{cite journal | vauthors = Liz J, Portela A, Soler M, Gómez A, Ling H, Michlewski G, Calin GA, Guil S, Esteller M | title = Regulation of pri-miRNA processing by a long noncoding RNA transcribed from an ultraconserved region | journal = Molecular Cell | volume = 55 | issue = 1 | pages = 138–147 | date = July 2014 | pmid = 24910097 | doi = 10.1016/j.molcel.2014.05.005 | doi-access = free }}</ref> |- |miR-195, miR-4668/uc.372 |Lipidni [[metabolizam]] |Guo et al., 2018 <ref name="Guo_2018">{{cite journal | vauthors = Guo J, Fang W, Sun L, Lu Y, Dou L, Huang X, Tang W, Yu L, Li J | title = Ultraconserved element uc.372 drives hepatic lipid accumulation by suppressing miR-195/miR4668 maturation | journal = Nature Communications | volume = 9 | issue = 1 | date = February 2018 | pmid = 29426937 | pmc = 5807361 | doi = 10.1038/s41467-018-03072-8 | bibcode = 2018NatCo...9..612G}}</ref> |- |mir-195/uc.173 |[[Gastrointestinalni trakt]] |Xiao et al., 2018<ref name="Xiao_2018">{{cite journal | vauthors = Xiao L, Wu J, Wang JY, Chung HK, Kalakonda S, Rao JN, Gorospe M, Wang JY | title = Long Noncoding RNA uc.173 Promotes Renewal of the Intestinal Mucosa by Inducing Degradation of MicroRNA 195 | journal = Gastroenterology | volume = 154 | issue = 3 | pages = 599–611 | date = February 2018 | pmid = 29042220 | pmc = 5811324 | doi = 10.1053/j.gastro.2017.10.009 }}</ref> |- |miR-214/uc.276 |[[Kolorektumski karcinom]]] |Wojcik et al., 2010<ref name="Wojcik_2010">{{cite journal | vauthors = Wojcik SE, Rossi S, Shimizu M, Nicoloso MS, Cimmino A, Alder H, Herlea V, Rassenti LZ, Rai KR, Kipps TJ, Keating MJ, Croce CM, Calin GA | title = Non-codingRNA sequence variations in human chronic lymphocytic leukemia and colorectal cancer | journal = Carcinogenesis | volume = 31 | issue = 2 | pages = 208–215 | date = February 2010 | pmid = 19926640 | pmc = 2812567 | doi = 10.1093/carcin/bgp209 }}</ref> |- |miR-291a-3p/uc.173 |[[Nervni sistem]] |Nan et al., 2016 <ref name="Nan_2016">{{cite journal | vauthors = Nan A, Zhou X, Chen L, Liu M, Zhang N, Zhang L, Luo Y, Liu Z, Dai L, Jiang Y | title = A transcribed ultraconserved noncoding RNA, Uc.173, is a key molecule for the inhibition of lead-induced neuronal apoptosis | journal = Oncotarget | volume = 7 | issue = 1 | pages = 112–124 | date = January 2016 | pmid = 26683706 | pmc = 4807986 | doi = 10.18632/oncotarget.6590 }}</ref> |- |miR-29b/uc.173 |Gastrointestinalni trakt |J. Y. Wang et al., 2018 <ref name="Wang_2018">{{cite journal | vauthors = Wang JY, Cui YH, Xiao L, Chung HK, Zhang Y, Rao JN, Gorospe M, Wang JY | title = Regulation of Intestinal Epithelial Barrier Function by Long Noncoding RNA <i>uc.173</i> through Interaction with MicroRNA 29b | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 38 | issue = 13 | pages = e00010–18 | date = July 2018| pmid = 29632078 | pmc = 6002690 | doi = 10.1128/MCB.00010-18 }}</ref> |- |miR-339-3p, miR-663b-3p, miR-95-5p/uc.339 |[[Rak pluća]] |Vannini et al., 2017<ref name="Vannini_2017">{{cite journal | vauthors = Vannini I, Wise PM, Challagundla KB, Plousiou M, Raffini M, Bandini E, Fanini F, Paliaga G, Crawford M, Ferracin M, Ivan C, Fabris L, Davuluri RV, Guo Z, Cortez MA, Zhang X, Chen L, Zhang S, Fernandez-Cymering C, Han L, Carloni S, Salvi S, Ling H, Murtadha M, Neviani P, Gitlitz BJ, Laird-Offringa IA, Nana-Sinkam P, Negrini M, Liang H, Amadori D, Cimmino A, Calin GA, Fabbri M | title = Transcribed ultraconserved region 339 promotes carcinogenesis by modulating tumor suppressor microRNAs | journal = Nature Communications | volume = 8 | issue = 1 | date = November 2017 | pmid = 29180617 | pmc = 5703849 | doi = 10.1038/s41467-017-01562-9 | bibcode = 2017NatCo...8.1801V |}}</ref> |- |miR-596/uc.8 |[[Rak mokraćne bešike]] |Olivieri et al., 2016 <ref name="Olivieri_2016">{{cite journal | vauthors = Olivieri M, Ferro M, Terreri S, Durso M, Romanelli A, Avitabile C, De Cobelli O, Messere A, Bruzzese D, Vannini I, Marinelli L, Novellino E, Zhang W, Incoronato M, Ilardi G, Staibano S, Marra L, Franco R, Perdonà S, Terracciano D, Czerniak B, Liguori GL, Colonna V, Fabbri M, Febbraio F, Calin GA, Cimmino A | title = Long non-coding RNA containing ultraconserved genomic region 8 promotes bladder cancer tumorigenesis | journal = Oncotarget | volume = 7 | issue = 15 | pages = 20636–20654 | date = April 2016 | pmid = 26943042 | pmc = 4991481 | doi = 10.18632/oncotarget.7833 }}</ref> |- |[[DNK metilacija]]/uc.160, uc.283, and uc.346 |[[Kolorektumski karcinom]]] |Kottorou et al., 2018 <ref name="Kottorou_2018">{{cite journal | vauthors = Kottorou AE, Antonacopoulou AG, Dimitrakopoulos FD, Diamantopoulou G, Sirinian C, Kalofonou M, Theodorakopoulos T, Oikonomou C, Katsakoulis EC, Koutras A, Makatsoris T, Demopoulos N, Stephanou G, Stavropoulos M, Thomopoulos KC, Kalofonos HP | title = Deregulation of methylation of transcribed-ultra conserved regions in colorectal cancer and their value for detection of adenomas and adenocarcinomas | journal = Oncotarget | volume = 9 | issue = 30 | pages = 21411–21428 | date = April 2018 | pmid = 29765549 | pmc = 5940382 | doi = 10.18632/oncotarget.25115 }}</ref> |- |DNK metilacija/uc.158 + A, uc.160+, uc.241 + A, uc.283 + A, uc.346 + A | [[Rak želuca]] |Goto et al., 2016;<ref name="Goto_2016" /> Lujambio et al., 2010 <ref name="Sekino_2017" /> |- |[[Transkripcijski faktor]] SP1/uc.138 (TRA2β4) |[[Kolorektumski karcinom]]] |Kajita et al., 2016 <ref name="Kajita_2016">{{cite journal | vauthors = Kajita K, Kuwano Y, Satake Y, Kano S, Kurokawa K, Akaike Y, Masuda K, Nishida K, Rokutan K | title = Ultraconserved region-containing Transformer 2β4 controls senescence of colon cancer cells | journal = Oncogenesis | volume = 5 | issue = 4 | pages = e213 | date = April 2016 | pmid = 27043659 | pmc = 4848834 | doi = 10.1038/oncsis.2016.18 }}</ref> |- |Transkripcijski faktor YY1/uc.8 |[[Rak mokraćne bešike]] |Terreri et al., 2016 <ref name="Terreri_2016">{{cite journal | vauthors = Terreri S, Durso M, Colonna V, Romanelli A, Terracciano D, Ferro M, Perdonà S, Castaldo L, Febbraio F, de Nigris F, Cimmino A | title = New Cross-Talk Layer between Ultraconserved Non-Coding RNAs, MicroRNAs and Polycomb Protein YY1 in Bladder Cancer | journal = Genes | volume = 7 | issue = 12 | pages = 127 | date = December 2016 | pmid = 27983635 | pmc = 5192503 | doi = 10.3390/genes7120127 | doi-access = free }}</ref> |} === Polimorfizmi povezani s fenotipom unutar ultrakonzerviranih elemenata === {| class="wikitable" |Naziv polimorfizma |Opis povezanog [[fenotipa]] |Izvor |- |rs17105335 |[[Amiotrofna lateralna skleroza]] |Cronin et al. (2008)<ref name="Cronin_2008">{{cite journal | vauthors = Cronin S, Berger S, Ding J, Schymick JC, Washecka N, Hernandez DG, Greenway MJ, Bradley DG, Traynor BJ, Hardiman O | title = A genome-wide association study of sporadic ALS in a homogenous Irish population | journal = Human Molecular Genetics | volume = 17 | issue = 5 | pages = 768–774 | date = March 2008 | pmid = 18057069 | doi = 10.1093/hmg/ddm361 | doi-access = free }}</ref> |- |rs2020906 |[[Lynchov sindrom]] |Hansen et al. (2014)<ref name="Hansen_2014">{{cite journal | vauthors = Hansen MF, Neckmann U, Lavik LA, Vold T, Gilde B, Toft RK, Sjursen W | title = A massive parallel sequencing workflow for diagnostic genetic testing of mismatch repair genes | journal = Molecular Genetics & Genomic Medicine | volume = 2 | issue = 2 | pages = 186–200 | date = March 2014 | pmid = 24689082 | pmc = 3960061 | doi = 10.1002/mgg3.62 }}</ref> |- |rs10496382 |[[Tjelesna visina]] |Chiang et al. (2012)<ref name="Chiang_2012">{{cite journal | vauthors = Chiang CW, Liu CT, Lettre G, Lange LA, Jorgensen NW, Keating BJ, Vedantam S, Nock NL, Franceschini N, Reiner AP, Demerath EW, Boerwinkle E, Rotter JI, Wilson JG, North KE, Papanicolaou GJ, Cupples LA, Murabito JM, Hirschhorn JN | title = Ultraconserved elements in the human genome: association and transmission analyses of highly constrained single-nucleotide polymorphisms | journal = Genetics | volume = 192 | issue = 1 | pages = 253–266 | date = September 2012 | pmid = 22714408 | pmc = 3430540 | doi = 10.1534/genetics.112.141945 }}</ref> |- |rs13382811 | Teška [[kratkovidnost]] |Khor et al. (2013)<ref name="Khor_2013">{{cite journal | vauthors = Khor CC, Miyake M, Chen LJ, Shi Y, Barathi VA, Qiao F, Nakata I, Yamashiro K, Zhou X, Tam PO, Cheng CY, Tai ES, Vithana EN, Aung T, Teo YY, Wong TY, Moriyama M, Ohno-Matsui K, Mochizuki M, Matsuda F, Yong RY, Yap EP, Yang Z, Pang CP, Saw SM, Yoshimura N | title = Genome-wide association study identifies ZFHX1B as a susceptibility locus for severe myopia | journal = Human Molecular Genetics | volume = 22 | issue = 25 | pages = 5288–5294 | date = December 2013 | pmid = 23933737 | doi = 10.1093/hmg/ddt385 | doi-access = free }}</ref> |- |rs104893634 | [[Kongenitalni vertikalni talus]] |Dobbs et al. (2006);<ref name="Dobbs_2006">{{cite journal | vauthors = Dobbs MB, Gurnett CA, Pierce B, Exner GU, Robarge J, Morcuende JA, Cole WG, Templeton PA, Foster B, Bowcock AM | title = HOXD10 M319K mutation in a family with isolated congenital vertical talus | journal = Journal of Orthopaedic Research | volume = 24 | issue = 3 | pages = 448–453 | date = March 2006 | pmid = 16450407 | doi = 10.1002/jor.20052 | s2cid = 28670628 | doi-access = free }}</ref> Shrimpton et al. (2004)<ref name="Dobbs_2006" /> |- |rs2307121 | [[rožnjača|Centralna debljina rožnjače]] |Lu et al. (2013)<ref name="Lu_2013">{{cite journal | vauthors = Lu Y, Vitart V, Burdon KP, Khor CC, Bykhovskaya Y, Mirshahi A, Hewitt AW, Koehn D, Hysi PG, Ramdas WD, Zeller T, Vithana EN, Cornes BK, Tay WT, Tai ES, Cheng CY, Liu J, Foo JN, Saw SM, Thorleifsson G, Stefansson K, Dimasi DP, Mills RA, Mountain J, Ang W, Hoehn R, Verhoeven VJ, Grus F, Wolfs R, Castagne R, Lackner KJ, Springelkamp H, Yang J, Jonasson F, Leung DY, Chen LJ, Tham CC, Rudan I, Vatavuk Z, Hayward C, Gibson J, Cree AJ, MacLeod A, Ennis S, Polasek O, Campbell H, Wilson JF, Viswanathan AC, Fleck B, Li X, Siscovick D, Taylor KD, Rotter JI, Yazar S, Ulmer M, Li J, Yaspan BL, Ozel AB, Richards JE, Moroi SE, Haines JL, Kang JH, Pasquale LR, Allingham RR, Ashley-Koch A, Mitchell P, Wang JJ, Wright AF, Pennell C, Spector TD, Young TL, Klaver CC, Martin NG, Montgomery GW, Anderson MG, Aung T, Willoughby CE, Wiggs JL, Pang CP, Thorsteinsdottir U, Lotery AJ, Hammond CJ, van Duijn CM, Hauser MA, Rabinowitz YS, Pfeiffer N, Mackey DA, Craig JE, Macgregor S, Wong TY | title = Genome-wide association analyses identify multiple loci associated with central corneal thickness and keratoconus | journal = Nature Genetics | volume = 45 | issue = 2 | pages = 155–163 | date = February 2013 | pmid = 23291589 | pmc = 3720123 | doi = 10.1038/ng.2506 }}</ref> |- |rs587777277 | [[Bosch-Boonstra-Schaafov sindrom optičke atrofije]] |Bosch et al. (2014)<ref name="Bosch_2014">{{cite journal | vauthors = Bosch DG, Boonstra FN, Gonzaga-Jauregui C, Xu M, de Ligt J, Jhangiani S, Wiszniewski W, Muzny DM, Yntema HG, Pfundt R, Vissers LE, Spruijt L, Blokland EA, Chen CA, Lewis RA, Tsai SY, Gibbs RA, Tsai MJ, Lupski JR, Zoghbi HY, Cremers FP, de Vries BB, Schaaf CP | title = NR2F1 mutations cause optic atrophy with intellectual disability | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 94 | issue = 2 | pages = 303–309 | date = February 2014 | pmid = 24462372 | pmc = 3928641 | doi = 10.1016/j.ajhg.2014.01.002 }}</ref> |- |rs587777275 | Bosch-Boonstra-Schaafov sindrom optičke atrofije |Bosch et al. (2014)<ref name="Bosch_2014" /> |- |rs587777274 | Bosch-Boonstra-Schaafov sindrom optičke atrofije |Bosch et al. (2014)<ref name="Bosch_2014" /> |- |rs387906239 | Porodična adenomatozna atenuirana polipoza 1 |Soravia et al. (1999)<ref name="Soravia_1999">{{cite journal | vauthors = Soravia C, Sugg SL, Berk T, Mitri A, Cheng H, Gallinger S, Cohen Z, Asa SL, Bapat BV | title = Familial adenomatous polyposis-associated thyroid cancer: a clinical, pathological, and molecular genetics study | journal = The American Journal of Pathology | volume = 154 | issue = 1 | pages = 127–135 | date = January 1999 | pmid = 9916927 | pmc = 1853451 | doi = 10.1016/S0002-9440(10)65259-5 }}</ref> |- |rs3797704 | Nema povezanosti s [[rak dojke|rakom dojke]] |Chang et al. (2016)<ref name="Chang_2016">{{cite journal | vauthors = Chang YS, Lin CY, Yang SF, Ho CM, Chang JG | title = Analysing the mutational status of adenomatous polyposis coli (APC) gene in breast cancer | journal = Cancer Cell International | volume = 16 | date = 2016-03-28 | pmid = 27028212 | pmc = 4810512 | doi = 10.1186/s12935-016-0297-2 | doi-access = free}}</ref> |- |rs387906232 | [[Porodična adenomatozna polipoza]] 1 |Fodde et al. (1992)<ref name="Fodde_1992">{{cite journal | vauthors = Fodde R, van der Luijt R, Wijnen J, Tops C, van der Klift H, van Leeuwen-Cornelisse I, Griffioen G, Vasen H, Khan PM | title = Eight novel inactivating germ line mutations at the APC gene identified by denaturing gradient gel electrophoresis | journal = Genomics | volume = 13 | issue = 4 | pages = 1162–1168 | date = August 1992 | pmid = 1324223 | doi = 10.1016/0888-7543(92)90032-n }}</ref> |- |rs387906237 | Porodična adenomatozna atenuirana polipoza 1 |Curia et al. (1998)<ref name="Curia_1998">{{cite journal | vauthors = Curia MC, Esposito DL, Aceto G, Palmirotta R, Crognale S, Valanzano R, Ficari F, Tonelli F, Battista P, Mariani-Costantini R, Cama A | title = Transcript dosage effect in familial adenomatous polyposis: model offered by two kindreds with exon 9 APC gene mutations | journal = Human Mutation | volume = 11 | issue = 3 | pages = 197–201 | date = 1998 | pmid = 9521420 | doi = 10.1002/(SICI)1098-1004(1998)11:3<197::AID-HUMU3>3.0.CO;2-F | s2cid = 7241178 }}</ref> |- |rs121434591 | Distalna [[miopatija]] |Senderek et al. (2009)<ref name="Woolfe_2005" /> |- |rs587777300 | [[Amiotrofna lateralna skleroza]] 21 |Johnson et al. (2014)<ref name="Johnson_2014">{{cite journal | vauthors = Johnson JO, Pioro EP, Boehringer A, Chia R, Feit H, Renton AE, Pliner HA, Abramzon Y, Marangi G, Winborn BJ, Gibbs JR, Nalls MA, Morgan S, Shoai M, Hardy J, Pittman A, Orrell RW, Malaspina A, Sidle KC, Fratta P, Harms MB, Baloh RH, Pestronk A, Weihl CC, Rogaeva E, Zinman L, Drory VE, Borghero G, Mora G, Calvo A, Rothstein JD, Drepper C, Sendtner M, Singleton AB, Taylor JP, Cookson MR, Restagno G, Sabatelli M, Bowser R, Chiò A, Traynor BJ | title = Mutations in the Matrin 3 gene cause familial amyotrophic lateral sclerosis | journal = Nature Neuroscience | volume = 17 | issue = 5 | pages = 664–666 | date = May 2014 | pmid = 24686783 | pmc = 4000579 | doi = 10.1038/nn.3688 }}</ref> |- |rs863223403 |[[Au-Klineov sindrom]] |Au et al. (2015)<ref name="Au_2015">{{cite journal | vauthors = Au PY, You J, Caluseriu O, Schwartzentruber J, Majewski J, Bernier FP, Ferguson M, Valle D, Parboosingh JS, Sobreira N, Innes AM, Kline AD | title = GeneMatcher aids in the identification of a new malformation syndrome with intellectual disability, unique facial dysmorphisms, and skeletal and connective tissue abnormalities caused by de novo variants in HNRNPK | journal = Human Mutation | volume = 36 | issue = 10 | pages = 1009–1014 | date = October 2015 | pmid = 26173930 | pmc = 4589226 | doi = 10.1002/humu.22837 }}</ref> |- |rs121917900 |[[Cockayneov sindrom]] B |Mallery et al. (1998)<ref name="Mallery_1998">{{cite journal | vauthors = Mallery DL, Tanganelli B, Colella S, Steingrimsdottir H, van Gool AJ, Troelstra C, Stefanini M, Lehmann AR | title = Molecular analysis of mutations in the CSB (ERCC6) gene in patients with Cockayne syndrome | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 62 | issue = 1 | pages = 77–85 | date = January 1998 | pmid = 9443879 | pmc = 1376810 | doi = 10.1086/301686 }}</ref> |- |rs75462234 | [[Papilobubrežni sindrom]] |Schimmenti et al. (1999)<ref name="Schimmenti_1999">{{cite journal | vauthors = Schimmenti LA, Shim HH, Wirtschafter JD, Panzarino VA, Kashtan CE, Kirkpatrick SJ, Wargowski DS, France TD, Michel E, Dobyns WB | title = Homonucleotide expansion and contraction mutations of PAX2 and inclusion of Chiari 1 malformation as part of renal-coloboma syndrome | journal = Human Mutation | volume = 14 | issue = 5 | pages = 369–376 | date = 1999 | pmid = 10533062 | doi = 10.1002/(SICI)1098-1004(199911)14:5<369::AID-HUMU2>3.0.CO;2-E | s2cid = 25564812 | doi-access = free }}</ref> |- |rs77453353 | [[Sindrom bubrežnog koloboma]] |Amiel et al. (2000)<ref name="Amiel_2000">{{cite journal | vauthors = Amiel J, Audollent S, Joly D, Dureau P, Salomon R, Tellier AL, Augé J, Bouissou F, Antignac C, Gubler MC, Eccles MR, Munnich A, Vekemans M, Lyonnet S, Attié-Bitach T | title = PAX2 mutations in renal-coloboma syndrome: mutational hotspot and germline mosaicism | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 8 | issue = 11 | pages = 820–826 | date = November 2000 | pmid = 11093271 | doi = 10.1038/sj.ejhg.5200539 | s2cid = 30359554 | doi-access = free }}</ref> |- |rs76675173 | Papilobubrežni sindrom |Schimmenti et al. (1997)<ref name="Schimmenti_1997">{{cite journal | vauthors = Schimmenti LA, Cunliffe HE, McNoe LA, Ward TA, French MC, Shim HH, Zhang YH, Proesmans W, Leys A, Byerly KA, Braddock SR, Masuno M, Imaizumi K, Devriendt K, Eccles MR | title = Further delineation of renal-coloboma syndrome in patients with extreme variability of phenotype and identical PAX2 mutations | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 60 | issue = 4 | pages = 869–878 | date = April 1997 | pmid = 9106533 | pmc = 1712484 }}</ref> |- |rs587777708 |[[Fokusna segmentna glomeruloskleroza]] 7 |Barua et al. (2014)<ref name="Barua_2014">{{cite journal | vauthors = Barua M, Stellacci E, Stella L, Weins A, Genovese G, Muto V, Caputo V, Toka HR, Charoonratana VT, Tartaglia M, Pollak MR | title = Mutations in PAX2 associate with adult-onset FSGS | journal = Journal of the American Society of Nephrology | volume = 25 | issue = 9 | pages = 1942–1953 | date = September 2014 | pmid = 24676634 | pmc = 4147972 | doi = 10.1681/ASN.2013070686 }}</ref> |- |rs11190870 | [[Adolescentna idiopatska skolioza]], bez povezanosti s [[rak dojke|rakom dojke]] |Chettier et al. (2015);<ref name="Chettier_2015">{{cite journal | vauthors = Chettier R, Nelson L, Ogilvie JW, Albertsen HM, Ward K | veditors = Fang S | title = Haplotypes at LBX1 have distinct inheritance patterns with opposite effects in adolescent idiopathic scoliosis | journal = PLOS ONE | volume = 10 | issue = 2 | date = 2015-02-12 | pmid = 25675428 | pmc = 4326419 | doi = 10.1371/journal.pone.0117708 | bibcode = 2015PLoSO..1017708C | doi-access = free}}</ref> Gao et al. (2013);<ref name="Gao_2013">{{cite journal | vauthors = Gao W, Peng Y, Liang G, Liang A, Ye W, Zhang L, Sharma S, Su P, Huang D | title = Association between common variants near LBX1 and adolescent idiopathic scoliosis replicated in the Chinese Han population | journal = PLOS ONE | volume = 8 | issue = 1 | date = 2013-01-04 | pmid = 23308168 | pmc = 3537668 | doi = 10.1371/journal.pone.0053234 | bibcode = 2013PLoSO...853234G | doi-access = free }}</ref> Grauers et al. (2015);<ref name="Grauers_2015">{{cite journal | vauthors = Grauers A, Wang J, Einarsdottir E, Simony A, Danielsson A, Åkesson K, Ohlin A, Halldin K, Grabowski P, Tenne M, Laivuori H, Dahlman I, Andersen M, Christensen SB, Karlsson MK, Jiao H, Kere J, Gerdhem P | title = Candidate gene analysis and exome sequencing confirm LBX1 as a susceptibility gene for idiopathic scoliosis | journal = The Spine Journal | volume = 15 | issue = 10 | pages = 2239–2246 | date = October 2015 | pmid = 25987191 | doi = 10.1016/j.spinee.2015.05.013 | hdl-access = free | hdl = 10616/44765 }}</ref> Jiang et al. (2013);<ref name="Jiang_2013">{{cite journal | vauthors = Jiang H, Qiu X, Dai J, Yan H, Zhu Z, Qian B, Qiu Y | title = Association of rs11190870 near LBX1 with adolescent idiopathic scoliosis susceptibility in a Han Chinese population | journal = European Spine Journal | volume = 22 | issue = 2 | pages = 282–286 | date = February 2013 | pmid = 23096252 | pmc = 3555620 | doi = 10.1007/s00586-012-2532-4 }}</ref> Londono et al. (2014);<ref name="Londono_2014">{{cite journal | vauthors = Londono D, Kou I, Johnson TA, Sharma S, Ogura Y, Tsunoda T, Takahashi A, Matsumoto M, Herring JA, Lam TP, Wang X, Tam EM, Song YQ, Fan YH, Chan D, Cheah KS, Qiu X, Jiang H, Huang D, Su P, Sham P, Cheung KM, Luk KD, Gordon D, Qiu Y, Cheng J, Tang N, Ikegawa S, Wise CA | title = A meta-analysis identifies adolescent idiopathic scoliosis association with LBX1 locus in multiple ethnic groups | journal = Journal of Medical Genetics | volume = 51 | issue = 6 | pages = 401–406 | date = June 2014 | pmid = 24721834 | doi = 10.1136/jmedgenet-2013-102067 | s2cid = 23646905 }}</ref> Miyake et al. (2013);<ref name="Miyake_2013">{{cite journal | vauthors = Miyake A, Kou I, Takahashi Y, Johnson TA, Ogura Y, Dai J, Qiu X, Takahashi A, Jiang H, Yan H, Kono K, Kawakami N, Uno K, Ito M, Minami S, Yanagida H, Taneichi H, Hosono N, Tsuji T, Suzuki T, Sudo H, Kotani T, Yonezawa I, Kubo M, Tsunoda T, Watanabe K, Chiba K, Toyama Y, Qiu Y, Matsumoto M, Ikegawa S | title = Identification of a susceptibility locus for severe adolescent idiopathic scoliosis on chromosome 17q24.3 | journal = PLOS ONE | volume = 8 | issue = 9 | date = 2013-09-04 | pmid = 24023777 | pmc = 3762929 | doi = 10.1371/journal.pone.0072802 | bibcode = 2013PLoSO...872802M | doi-access = free }}</ref> Shen et al. (2011);<ref name="Jiang_2011">{{cite journal | vauthors = Jiang Y, Ben Q, Shen H, Lu W, Zhang Y, Zhu J | title = Diabetes mellitus and incidence and mortality of colorectal cancer: a systematic review and meta-analysis of cohort studies | journal = European Journal of Epidemiology | volume = 26 | issue = 11 | pages = 863–876 | date = November 2011 | pmid = 21938478 | doi = 10.1007/s10654-011-9617-y | s2cid = 99605 }}</ref> Takahashi et al. (2011)<ref name="Takahashi_2011">{{cite journal | vauthors = Takahashi Y, Kou I, Takahashi A, Johnson TA, Kono K, Kawakami N, Uno K, Ito M, Minami S, Yanagida H, Taneichi H, Tsuji T, Suzuki T, Sudo H, Kotani T, Watanabe K, Chiba K, Hosono N, Kamatani N, Tsunoda T, Toyama Y, Kubo M, Matsumoto M, Ikegawa S | title = A genome-wide association study identifies common variants near LBX1 associated with adolescent idiopathic scoliosis | journal = Nature Genetics | volume = 43 | issue = 12 | pages = 1237–1240 | date = October 2011 | pmid = 22019779 | doi = 10.1038/ng.974 | s2cid = 7533298 }}</ref> |- |rs724159963 | Poremećaj peroksizomne masne acil-CoA reduktaze 1 |Buchert et al. (2014)<ref name="Buchert_2014">{{cite journal | vauthors = Buchert R, Tawamie H, Smith C, Uebe S, Innes AM, Al Hallak B, Ekici AB, Sticht H, Schwarze B, Lamont RE, Parboosingh JS, Bernier FP, Abou Jamra R | title = A peroxisomal disorder of severe intellectual disability, epilepsy, and cataracts due to fatty acyl-CoA reductase 1 deficiency | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 95 | issue = 5 | pages = 602–610 | date = November 2014 | pmid = 25439727 | pmc = 4225589 | doi = 10.1016/j.ajhg.2014.10.003 | language = English }}</ref> |- |rs16932455 | Osjetljivost na kapecitabin |O'Donnell et al. (2012)<ref name="O'Donnell-2012">{{cite journal | vauthors = O'Donnell PH, Stark AL, Gamazon ER, Wheeler HE, McIlwee BE, Gorsic L, Im HK, Huang RS, Cox NJ, Dolan ME | title = Identification of novel germline polymorphisms governing capecitabine sensitivity | journal = Cancer | volume = 118 | issue = 16 | pages = 4063–4073 | date = August 2012 | pmid = 22864933 | pmc = 3413892 | doi = 10.1002/cncr.26737 }}</ref> |- |rs997295 | [[Mučnina kretanja]]; [[BMI]] |De et al. (2015);<ref name="De_2015">{{cite journal | vauthors = De R, Verma SS, Drenos F, Holzinger ER, Holmes MV, Hall MA, Crosslin DR, Carrell DS, Hakonarson H, Jarvik G, Larson E, Pacheco JA, Rasmussen-Torvik LJ, Moore CB, Asselbergs FW, Moore JH, Ritchie MD, Keating BJ, Gilbert-Diamond D | title = Identifying gene-gene interactions that are highly associated with Body Mass Index using Quantitative Multifactor Dimensionality Reduction (QMDR) | journal = BioData Mining | volume = 8 | issue = 1 | date = June 2015 | pmid = 26674805 | pmc = 4678717 | doi = 10.1186/s13040-015-0074-0 | doi-access = free}}</ref> Guo et al. (2013);<ref name="Guo_2013">{{cite journal | vauthors = Guo Y, Lanktree MB, Taylor KC, Hakonarson H, Lange LA, Keating BJ | title = Gene-centric meta-analyses of 108 912 individuals confirm known body mass index loci and reveal three novel signals | journal = Human Molecular Genetics | volume = 22 | issue = 1 | pages = 184–201 | date = January 2013 | pmid = 23001569 | pmc = 3522401 | doi = 10.1093/hmg/dds396 }}</ref> Hromatka et al.<ref name="Hromatka_2015">{{cite journal | vauthors = Hromatka BS, Tung JY, Kiefer AK, Do CB, Hinds DA, Eriksson N | title = Genetic variants associated with motion sickness point to roles for inner ear development, neurological processes and glucose homeostasis | journal = Human Molecular Genetics | volume = 24 | issue = 9 | pages = 2700–2708 | date = May 2015 | pmid = 25628336 | pmc = 4383869 | doi = 10.1093/hmg/ddv028 }}</ref> |- |rs587777373 | Kongenitalne srčane mahane više tipova 4 |Al Turki et al. (2014)<ref name="Al Turki-2014">{{cite journal | vauthors = Al Turki S, Manickaraj AK, Mercer CL, Gerety SS, Hitz MP, Lindsay S, D'Alessandro LC, Swaminathan GJ, Bentham J, Arndt AK, Louw J, Low J, Breckpot J, Gewillig M, Thienpont B, Abdul-Khaliq H, Harnack C, Hoff K, Kramer HH, Schubert S, Siebert R, Toka O, Cosgrove C, Watkins H, Lucassen AM, O'Kelly IM, Salmon AP, Bu'lock FA, Granados-Riveron J, Setchfield K, Thornborough C, Brook JD, Mulder B, Klaassen S, Bhattacharya S, Devriendt K, Fitzpatrick DF, Wilson DI, Mital S, Hurles ME | title = Rare variants in NR2F2 cause congenital heart defects in humans | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 94 | issue = 4 | pages = 574–585 | date = April 2014 | pmid = 24702954 | pmc = 3980509 | doi = 10.1016/j.ajhg.2014.03.007 }}</ref> |- |rs398123839 | [[Duchenneova mišićna distrofija]] |Hofstra et al. (2004);<ref name="Hofstra_2004">{{cite journal | vauthors = Hofstra RM, Mulder IM, Vossen R, de Koning-Gans PA, Kraak M, Ginjaar IB, van der Hout AH, Bakker E, Buys CH, van Ommen GJ, van Essen AJ, den Dunnen JT | title = DGGE-based whole-gene mutation scanning of the dystrophin gene in Duchenne and Becker muscular dystrophy patients | journal = Human Mutation | volume = 23 | issue = 1 | pages = 57–66 | date = January 2004 | pmid = 14695533 | doi = 10.1002/humu.10283 | s2cid = 36020079 | doi-access = free }}</ref> Roberts et al. (1992)<ref name="Roberts_1992">{{cite journal | vauthors = Roberts RG, Bobrow M, Bentley DR | title = Point mutations in the dystrophin gene | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 89 | issue = 6 | pages = 2331–2335 | date = March 1992 | pmid = 1549596 | pmc = 48651 | doi = 10.1073/pnas.89.6.2331 | doi-access = free | bibcode = 1992PNAS...89.2331R }}</ref> |- |rs863224976 | [[Beckerova mišićna distrofija]] |Tuffery-Giraud et al. (2005)<ref name="TufferyGiraud_2005">{{cite journal | vauthors = Tuffery-Giraud S, Saquet C, Thorel D, Disset A, Rivier F, Malcolm S, Claustres M | title = Mutation spectrum leading to an attenuated phenotype in dystrophinopathies | journal = European Journal of Human Genetics | volume = 13 | issue = 12 | pages = 1254–1260 | date = December 2005 | pmid = 16077730 | doi = 10.1038/sj.ejhg.5201478 | s2cid = 22585201 | doi-access = free }}</ref> |- |rs132630295 | [[Spazamska paraplegija]] 2 X-vezana |Gorman et al. (2007)<ref name="Gorman_2007">{{cite journal | vauthors = Gorman MP, Golomb MR, Walsh LE, Hobson GM, Garbern JY, Kinkel RP, Darras BT, Urion DK, Eksioglu YZ | title = Steroid-responsive neurologic relapses in a child with a proteolipid protein-1 mutation | journal = Neurology | volume = 68 | issue = 16 | pages = 1305–1307 | date = April 2007 | pmid = 17438221 | doi = 10.1212/01.wnl.0000259522.49388.53 | s2cid = 45639125 }}</ref> |- |rs132630287 |[[Spazamska paraplegija]] 2 X-vezana |Saugier-Veber et al. (1994)<ref name="SaugierVeber_1994">{{cite journal | vauthors = Saugier-Veber P, Munnich A, Bonneau D, Rozet JM, Le Merrer M, Gil R, Boespflug-Tanguy O | title = X-linked spastic paraplegia and Pelizaeus-Merzbacher disease are allelic disorders at the proteolipid protein locus | journal = Nature Genetics | volume = 6 | issue = 3 | pages = 257–262 | date = March 1994 | pmid = 8012387 | doi = 10.1038/ng0394-257 | s2cid = 13607673 }}</ref> |- |rs132630292 | Atipična Pelizaeusova/Merzbacherova bolest |Hodes et al. (1997)<ref name="Hodes_1997">{{cite journal | vauthors = Hodes ME, Blank CA, Pratt VM, Morales J, Napier J, Dlouhy SR | title = Nonsense mutation in exon 3 of the proteolipid protein gene (PLP) in a family with an unusual form of Pelizaeus-Merzbacher disease | journal = American Journal of Medical Genetics | volume = 69 | issue = 2 | pages = 121–125 | date = March 1997 | pmid = 9056547 | doi = 10.1002/(SICI)1096-8628(19970317)69:2<121::AID-AJMG2>3.0.CO;2-S }}</ref> |- |rs137852350 | [[Mentalna retardacija]] X-vezana 94 |Wu et al. (2007)<ref name="Wu_2007">{{cite journal | vauthors = Wu Y, Arai AC, Rumbaugh G, Srivastava AK, Turner G, Hayashi T, Suzuki E, Jiang Y, Zhang L, Rodriguez J, Boyle J, Tarpey P, Raymond FL, Nevelsteen J, Froyen G, Stratton M, Futreal A, Gecz J, Stevenson R, Schwartz CE, Valle D, Huganir RL, Wang T | title = Mutations in ionotropic AMPA receptor 3 alter channel properties and are associated with moderate cognitive impairment in humans | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 104 | issue = 46 | pages = 18163–18168 | date = November 2007 | pmid = 17989220 | pmc = 2084314 | doi = 10.1073/pnas.0708699104 | doi-access = free | bibcode = 2007PNAS..10418163W }}</ref> |- |rs122459149 |[[Emery-Dreifussova mišićna distrofija]] 6 X-vezana |Gueneau et al. (2009);<ref name="Gueneau_2009">{{cite journal | vauthors = Gueneau L, Bertrand AT, Jais JP, Salih MA, Stojkovic T, Wehnert M, Hoeltzenbein M, Spuler S, Saitoh S, Verschueren A, Tranchant C, Beuvin M, Lacene E, Romero NB, Heath S, Zelenika D, Voit T, Eymard B, Ben Yaou R, Bonne G | title = Mutations of the FHL1 gene cause Emery-Dreifuss muscular dystrophy | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 85 | issue = 3 | pages = 338–353 | date = September 2009 | pmid = 19716112 | pmc = 2771595 | doi = 10.1016/j.ajhg.2009.07.015 }}</ref> Knoblauch et al. (2010)<ref name="Knoblauch_2010">{{cite journal | vauthors = Knoblauch H, Geier C, Adams S, Budde B, Rudolph A, Zacharias U, Schulz-Menger J, Spuler A, Yaou RB, Nürnberg P, Voit T, Bonne G, Spuler S | title = Contractures and hypertrophic cardiomyopathy in a novel FHL1 mutation | journal = Annals of Neurology | volume = 67 | issue = 1 | pages = 136–140 | date = January 2010 | pmid = 20186852 | doi = 10.1002/ana.21839 | s2cid = 30441775 }}</ref> |- |rs122458141 | X-vezana [[miopatija]] povezana s posturnom mišićnom atrofijom |Schoser et al. (2009);<ref name="Schoser_2009">{{cite journal | vauthors = Schoser B, Goebel HH, Janisch I, Quasthoff S, Rother J, Bergmann M, Müller-Felber W, Windpassinger C | title = Consequences of mutations within the C terminus of the FHL1 gene | journal = Neurology | volume = 73 | issue = 7 | pages = 543–551 | date = August 2009 | pmid = 19687455 | doi = 10.1212/WNL.0b013e3181b2a4b3 | s2cid = 13107330 }}</ref> Windpassinger et al. (2008)<ref name="Windpassinger_2008">{{cite journal | vauthors = Windpassinger C, Schoser B, Straub V, Hochmeister S, Noor A, Lohberger B, Farra N, Petek E, Schwarzbraun T, Ofner L, Löscher WN, Wagner K, Lochmüller H, Vincent JB, Quasthoff S | title = An X-linked myopathy with postural muscle atrophy and generalized hypertrophy, termed XMPMA, is caused by mutations in FHL1 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 82 | issue = 1 | pages = 88–99 | date = January 2008 | pmid = 18179888 | pmc = 2253986 | doi = 10.1016/j.ajhg.2007.09.004 | language = English }}</ref> |- |rs786200914 | X-vezana [[miopatija]] povezana s posturnom mišićnom atrofijom |Schoser et al. (2009)<ref name="Schoser_2009"/> |- |rs267606811 | X-vezana [[miopatija]] povezana s posturnom mišićnom atrofijom |Windpassinger et al. (2008)<ref name="Windpassinger_2008"/> |- |rs62621672 |[[Rettov sindrom]] (nepatogena varijanta) |Zahorakova et al. (2007)<ref name="Zahorakova_2007">{{cite journal | vauthors = Zahorakova D, Rosipal R, Hadac J, Zumrova A, Bzduch V, Misovicova N, Baxova A, Zeman J, Martasek P | title = Mutation analysis of the MECP2 gene in patients of Slavic origin with Rett syndrome: novel mutations and polymorphisms | journal = Journal of Human Genetics | volume = 52 | issue = 4 | pages = 342–348 | date = 2007 | pmid = 17387578 | doi = 10.1007/s10038-007-0121-x | s2cid = 7962500 | doi-access = free }}</ref> |} == Također pogledajte == *[[Ljudske ubrzane regije]] == Reference == {{refspisak|30em}} == Vanjski linkovi == * http://ultraconserved.org/ [[Kategorija:DNK]] 3uagex9x9sx6rx1eafbfzum0l44wil0 0 536366 3916196 3915718 2026-08-03T08:39:37Z KWiki 9400 [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3916196 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Sanel Kajan | slika = Sanel Kajan naslovna.jpg | tekst = | redoslijed = Zastupnik u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta FBiH]] | vrijeme_na_vlasti = 1. decembar 2022 – | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1976|03|28}} | mjesto_rođenja = [[Mostar]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | puno_ime = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | etnicitet = | politička_stranka = [[Demokratska fronta]] | supruga = | supružnik = | djeca = | obrazovanje = [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru]] | vjera = | potpis = | veb-sajt = }} '''Sanel Kajan''' (rođen 28. marta 1976) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[novinar]], [[Publicistika|publicista]] i [[političar]]. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više [[Mediji u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačkih]] i međunarodnih medija, među kojima su [[Radio Slobodna Evropa]], [[Deutsche Welle]], [[BHT 1]], [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]], [[TV1 (BiH)|TV1]] i [[Al Jazeera Balkans]]. Od 2022. zastupnik je u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] kao član [[Demokratska fronta|Demokratske fronte]]. == Rani život i obrazovanje == Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u [[Mostar]]u<ref name="PFBiH_Kajan">{{cite web |title=Zastupnik – Sanel Kajan |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/files/Sanel.pdf |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |format=PDF |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref>, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] njegov otac Mehmed Kajan, pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], poginuo je u odbrani Mostara. Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost [[Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru|Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru]], stekavši zvanje profesora [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] i književnosti.<ref name="PFBiH_Kajan" /> Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz [[Novinarstvo|novinarstva]] koje su organizovali [[BBC]], [[Deutsche Welle]], [[Glas Amerike]], Association of Canadian Community Colleges (ACCC), [[Transparency International]] i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije.<ref name="Istinomjer_Kajan">{{cite web |title=Sanel Kajan |date=2024 |url=https://istinomjer.ba/akter/sanel-kajan/ |publisher=Istinomjer |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u [[Škola novinarstva Univerziteta u Missouriju|Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju]],<ref name="Javnarasprava_Kajan">{{cite web |title=Sanel Kajan |url=https://www.javnarasprava.ba/fbih/Parlamentarac/1538 |publisher=Javnarasprava.ba |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> najstarijoj školi novinarstva na svijetu.<ref name="Missouri_J_School">{{cite web |title=The J-School |url=https://journalism.missouri.edu/the-j-school/ |publisher=Missouri School of Journalism |access-date=30. 7. 2026 |language=en}}</ref> == Novinarska karijera == === Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar === [[Datoteka:Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar (1993).jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar (1993)]] [[Datoteka:Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrada gdje se nalazio Radio BiH - Ratni studio Mostar, novembar 1993.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrade u kojoj se nalazio Radio BiH – Ratni studio Mostar (novembar 1993)]] [[Datoteka:Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996).jpg.jpg|mini|desno|300px|Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996)]] Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker [[Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar|Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar]], tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik [[Radio Mostar|Radija Mostar]].<ref name="Kovacevic_2022">{{cite web |last=Kovačević |first=Zoran |title=Sanel Kajan: Zbog velike ljubavi prema Radio Mostaru završavam fotomonografiju |url=https://mediadaily.biz/2022/01/20/sanel-kajan-zbog-velike-ljubavi-prema-radio-mostaru-zavrsavam-fotomonografiju/ |publisher=Media Daily |date=2022 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="RadioSarajevo_Kajan_2017">{{cite web |title=Kad voliš Mostar: Sjećanje na jedan herojski Radio |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-herojski-radio-mostar-u-dokumentarcu-sanela-kajana/253678 |publisher=Radio Sarajevo |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="BoracicMrso_2018">{{cite web |last=Boračić-Mršo |first=Selma |title=Kajan: Mostar je moja radost i rana |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-sanel-kajan/29047903.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2018 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija.<ref name="RSE_Kajan_profil">{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Kasnije je obavljao dužnost [[Glavni urednik|glavnog i odgovornog urednika]] Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.<ref name="RSE_Kajan_profil" /> Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.<ref name="Behram_ProGlas">{{cite web |last=Behram |first=Semir |title=Interview / Sanel Kajan: Radio Mostar nije odgovarao političkoj eliti, rascjepkan je, ili bolje rečeno - raščerečen |date=2022 |url=https://proglas.ba/interview-sanel-kajan-radio-mostar-nije-odgovarao-politickoj-eliti-rascjepkan-je-ili-bolje-receno-rascerecen/ |publisher=ProGlas |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> === TV IN === [[Datoteka:Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN.jpg|mini|desno|300px|Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN]] Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku [[Međunarodna zajednica|međunarodne zajednice]] radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja. === Radio Slobodna Evropa === Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]] iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.<ref name="RSE_Kajan_profil">{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.slobodnaevropa.org/author/sanel-kajan/uqmpi |publisher=Radio Slobodna Evropa |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|ljudskih prava]], povratka [[izbjeglica]], obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme.<ref name="Kajan_2008">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Spoj Mediterana i Istoka |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1140469.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Kajan_2008_Poetika">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Poetika zaboravljenih stvari |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1048381.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2008 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans. === Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1 === Godine 2001. Kajan je počeo raditi u [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radiju Federacije Bosne i Hercegovine]] kao urednik i voditelj informativnih emisija.<ref name="Javnarasprava_Kajan" /> Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe. Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg [[BHT 1|PBS BiH]], odnosno današnjeg [[BHT 1]], gdje je radio kao urednik i voditelj.<ref name="Javnarasprava_Kajan" /> Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije. === Deutsche Welle === [[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2009).jpg.jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2009)]] [[Datoteka:Press akreditacija Deutsche Welle - Sanel Kajan (2020).jpg|mini|desno|300px|Press akreditacija [[Deutsche Welle]] (2020)]] Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa [[Deutsche Welle]].<ref name="DW_Kajan_profil">{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://www.dw.com/sr/sanel-kajan/person-50734738 |publisher=Deutsche Welle |access-date=31. 7. 2026 |language=sr}}</ref> Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea.<ref name="Kajan_2009_HercegBosna">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=U BiH obilježen dan Herceg-Bosne |url=https://www.dw.com/bs/u-bih-obilje%C5%BEen-dan-herceg-bosne/a-4909206 |publisher=Deutsche Welle |date=19. 11. 2009 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Kajan_2010_Kladionice">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=BiH prva u Evropi po broju kladionica |url=https://www.dw.com/bs/bih-prva-u-evropi-po-broju-kladionica/a-5546532 |publisher=Deutsche Welle |date=2010 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Kajan_2020_Izbjeglice">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Zaboravljene i nove izbjeglice |url=https://www.dw.com/hr/zaboravljene-i-nove-izbjeglice/a-52310338 |publisher=Deutsche Welle |date=2020 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020. === TV1 === [[Datoteka:Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delic i Sanel Kajan (4. 10. 2010).jpg|mini|desno|300px|Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delić i Sanel Kajan (2010)]] Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.<ref name="Javnarasprava_Kajan" /> === Al Jazeera Balkans === U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.<ref name="AJB_Kajan_profil">{{cite web |title=Sanel Kajan – Profil autora |url=https://balkans.aljazeera.net/author/sanel-kajan |publisher=Al Jazeera Balkans |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> === Federalna televizija === Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar [[Federalna televizija|Federalne televizije]] (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.<ref name="FTV_Kajan_EkoNovinar_2021">{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Kajan_2021_SigurnostMostar">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Narušeno stanje sigurnosti u Mostaru |url=https://federalna.ba/naruseno-stanje-sigurnosti-u-mostaru-w11rx |publisher=Federalna.ba |date=2. 6. 2021 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> == Politički angažman i parlamentarni rad == Nakon skoro tri decenije novinarskog rada, Kajan je u junu 2022. pristupio političkoj stranci [[Demokratska fronta]] (DF).<ref name="Istinomjer_Kajan" /><ref name="Vijesti_Kajan_DF_2022">{{cite web |title=Sanel Kajan pristupio Demokratskoj fronti |url=https://www.vijesti.ba/clanak/570608/sanel-kajan-pristupio-demokratskoj-fronti |publisher=Vijesti.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2022.]] izabran je za zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH]] iz Izborne jedinice 9, osvojivši 3.066 glasova.<ref name="Istinomjer_Kajan" /><ref name="Javnarasprava_Kajan" /> U Zastupničkom domu izabran je za predsjednika Komisije za informisanje.<ref name="PDPFBiH_KomisijaInformisanje">{{cite web |title=Komisija za informisanje |url=https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/komisija-za-informisanje |publisher=Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> U okviru rada Komisije zalagao se za veću transparentnost rada javnog radiotelevizijskog servisa i [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. Komisija je, na njegov prijedlog, usvojila zaključke kojima je od [[Federalna televizija|javnog RTV servisa FBiH]] zatraženo prenošenje sjednica Zastupničkog doma i javno emitovanje rada parlamentarnih radnih tijela.<ref name="KomisijaZaInformisanje_2024">{{cite web |title=Komisija za informisanje traži prenošenje sjednica Parlamenta FBiH u programu javnog RTV emitera FBiH |url=https://www.federalna.ba/komisija-za-informisanje-trazi-prenosenje-sjednica-parlamenta-fbih-u-programu-javnog-rtv-emitera-fbih-hju29 |year=2024 |publisher=Federalna.ba |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="RTVTK_Dautovic_KomisijaInformiranje_2024">{{cite web |last=Dautović |first=Miralem |title=Komisija za informiranje traži prenošenje sjednice Parlamenta FBiH u program javnog rtv emitera FBiH |url=https://rtvtk.ba/komisija-za-informiranje-trazi-prenosenje-sjednice-parlamenta-fbih-u-program-javnog-rtv-emitera-fbih/ |publisher=RTV TK |date=7. 12. 2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Kao predsjednik Komisije za informisanje zalagao se za očuvanje nezavisnosti javnih servisa i zakonitost u imenovanju njihovih upravljačkih tijela. Protivio se imenovanju Zorana Krešića u Upravni odbor RTV FBiH, ocjenjujući da bi takvo imenovanje predstavljalo politizaciju javnog servisa te se pozivao na stavove Ambasade [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] o neprihvatljivosti javnog djelovanja koje promoviše podjele države i rehabilitaciju [[Hrvatska zajednica Herceg Bosna|paradržavnih projekata]].<ref name="Federalna_Kajan_RTVFBiH_2025">{{cite web |title=Kajan: U Upravni odbor RTVFBiH ne mogu osobe s antidržavnim stavovima |url=https://federalna.ba/kajan-stav-komisije-je-da-u-upravni-odbor-ne-mogu-osobe-s-antidrzavnim-stavovima-0te9b |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Avaz_Kajan_Kresic_RTVFBiH">{{cite web |title=Kajan o imenovanju Krešića u UO RTVFBiH: Njegovi pozivi za vraćanje Herceg-Bosne opasni i antidejtonski |date=2025 |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/964596/kajan-o-imenovanju-kresica-u-uo-rtvfbih-njegovi-pozivi-za-vracanje-herceg-bosne-opasni-i-antidejtonski |publisher=Dnevni avaz |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Oslobodjenje_2024">{{cite web |last=Lončarić |first=Amela |title=Imenovanje novih članova u UO RTV FBIH je u zastoju - "Vidjet ćemo ima li ko iz Čovićeve obitelji da tu uđe" |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/imenovanje-novih-clanova-u-uo-rtv-fbih-je-u-zastoju-vidjet-cemo-ima-li-ko-iz-coviceve-obitelji-da-tu-ude-996072/ |publisher=Oslobođenje |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Kao zastupnik pokrenuo je više inicijativa i zastupničkih pitanja iz oblasti sigurnosti, javnog informisanja, zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja. Zatražio je održavanje sjednice Komisije za sigurnost zbog pogoršanja sigurnosne situacije u [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskom kantonu]].<ref name="MostarDanas_Kajan_KomisijaSigurnost_2026">{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://mostardanas.ba/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Mostar Danas |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="ExYuVijesti_Kajan_KomisijaSigurnost_2026">{{cite web |title=Kajan: Traži se sjednica Komisije za sigurnost zbog eskalacije nasilja u Hercegovini |url=https://exyuvijesti.com/kajan-trazi-se-sjednica-komisije-za-sigurnost-zbog-eskalacije-nasilja-u-hercegovini/ |publisher=Ex Yu Vijesti |date=2026 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> U oblasti zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja inicirao je izdvajanje sredstava za obnovu [[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanskog groblja u Mostaru]],<ref name="Kajan_PartizanskoGroblje_2024">{{cite web |title=Zastupnik u Parlamentu FBiH pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.federalna.ba/zastupnik-u-parlamentu-fbih-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru-ckqby |publisher=Federalna.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="VijestiBA_PartizanskoGroblje_2024">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Sanel Kajan pokreće inicijativu za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru |url=https://www.vijesti.ba/clanak/657070/sanel-kajan-pokrece-inicijativu-za-obnovu-partizanskog-groblja-u-mostaru |publisher=Vijesti.ba |date=2024 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> te predložio izgradnju spomen-obilježja "Ljiljan" na brdu Fortica u znak sjećanja na branioce Mostara.<ref name="N1_Fortica_SpomenikLjiljan_2026">{{cite web |last=N1 BiH |title=Federalni zastupnik predložio gradnju spomenika "Ljiljan" na brdu Fortica iznad Mostara: "To je krik porodica čiji se glas ne želi čuti" |url=https://n1info.ba/vijesti/federalni-zastupnik-predlozio-gradnju-spomenika-ljiljan-na-brdu-fortica-iznad-mostara-to-je-krik-porodica-ciji-se-glas-ne-zeli-cuti/ |publisher=N1 BiH |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="PolitickiBA_Kajan_LjiljanFortica_2026">{{cite web |title=Kajan objavio idejna rješenja Ljiljana na Fortici iznad Mostara |url=https://politicki.ba/vijesti/kajan-objavio-idejna-rjesenja-ljiljana-na-fortici-iznad-mostara/62451 |publisher=Politicki.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Također je javno pozivao nadležne institucije na uklanjanje murala posvećenih osobama osuđenim za [[Ratni zločin|ratne zločine]]<ref name="RadioSarajevo_MuralMostar_2026">{{cite web |title=Sanel Kajan: "U Mostaru osvanuo još jedan sramotan mural ratnom zločincu" |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sanel-kajan-u-mostaru-sramotan-mural-ratnom-zlocincu/633837 |publisher=Radiosarajevo.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="Patria_CapljinaPraljak">{{cite web |last=Patria |title=Kajan pozvao na reakciju: U Čapljini se veliča ratni zločinac Slobodan Praljak |url=https://nap.ba/post/kajan-pozvao-na-reakciju-u-capljini-se-velica-ratni-zlocinac-slobodan-praljak |publisher=Novinska agencija Patria |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> te pokretao pitanja promjene naziva mostarskih ulica nazvanih po ličnostima povezanim s [[Ustaše|ustaškim]] i [[Nacizam|nacističkim]] režimom.<ref name="SlobodnaBosna_Kajan_MostarUlice_2026">{{cite web |title=KAJAN PISAO VLASTIMA GRADA MOSTARA ZBOG NAZIVA ULICA: "Imena ustaških i nacističkih zločinaca i dalje stoje, a brišete imena narodnih heroja" |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/439018/kajan_pisao_vlastima_grada_mostara_zbog_naziva_ulica_imena_ustaskih_i_nacistichkih_zlochinaca_i_dalje_stoje_a_brisete_imena_narodnih_heroja.html |date=2025 |publisher=Slobodna Bosna |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="MostarLive_Kajan_ImenaUlica_2025">{{cite web |title=Sanel Kajan: “Ako Gradsko vijeće Mostara nije nadležno za imena ulica, ko jeste?” |url=https://mostar.live/sanel-kajan-ako-gradsko-vijece-mostara-nije-nadlezno-za-imena-ulica-ko-jeste/ |publisher=Mostar.live |date=2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Pokrenuo je zastupničko pitanje u vezi s raspodjelom grantova Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona namijenjenih [[medij]]ima, navodeći da su sredstva dodijeljena za 23 medija, od kojih su 22 medija emitovala ili objavljivala sadržaj na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], jedan na [[Srpski jezik|srpskom]], dok među korisnicima nije bilo nijednog medija na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]. Također je zatražio informacije o finansiranju RTV Herceg-Bosne iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona.<ref name="Izdvojeno_Kajan_VladaHNK_Mediji_2025">{{cite web |title=SANEL KAJAN RAZOTKRIVA HINJSKU DEMOKRATIJU: Pogledajte kako je Vlada HNK podijelila novac medijima – 22 medija su na hrvatskom jeziku, jedan na srpskom i NITI JEDAN NA BOSANSKOM |url=https://izdvojeno.ba/sanel-kajan-razotkriva-hinjsku-demokratiju-pogledajte-kako-je-vlada-hnk-podijelila-novac-medijima-22-medija-su-na-hrvatskom-jeziku-jedan-na-srpskom-i-niti-jedan-na-bosanskom/ |publisher=Izdvojeno.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> Zatražio je provjeru zakonitosti izgradnje objekta Hrvatskog narodnog pozorišta u Mostaru, postavljajući pitanja o postojanju važećih dozvola za gradnju.<ref name="DnevnikBA_Fena_Kajan_HNKMostar_2025">{{cite web |last=Fena |title=Kajan: "Ispitati ima li Hrvatsko narodno kazaliste u Mostaru valjane dozvole za gradnju" |url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/kajan-ispitati-ima-li-hrvatsko-narodno-kazaliste-u-mostaru-valjane-dozvole-za-gradnju/ |publisher=Dnevnik.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="MostarLive_Kajan_Kazaliste_2025">{{cite web |title=Izgradnja Kazališta: zastupnik Kajan zatražio odgovore od Vlade FBiH |url=https://mostar.live/izgradnja-kazalista-zastupnik-kajan-zatrazio-odgovore-od-vlade-fbih/ |publisher=Mostar.live |date=29. 5. 2025 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Obratio se i [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu]] (OHR) sa zahtjevom da se iz naziva javnih ustanova u Mostaru uklone nacionalni prefiksi, smatrajući da takvi nazivi nisu u skladu s principom jednakopravnosti [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] i ostalih građana.<ref name="MostarLive_Kajan_OHR_Prefiksi_2026">{{cite web |last=Kajan |first=Sanel |title=Kajan pisao OHR-u: “Naložite da se nacionalni prefiksi uklone i iz naziva javnih ustanova u Mostaru!” |url=https://mostar.live/kajan-pisao-ohr-u-nalozite-da-se-nacionalni-prefiksi-uklone-i-iz-naziva-javnih-ustanova-u-mostaru/ |publisher=Mostar.live |date=26. 2. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Zbog svog novinarskog i političkog angažmana više puta je bio izložen prijetnjama, [[Govor mržnje|govoru mržnje]] i kampanjama uznemiravanja, uključujući prijetnje upućene putem društvenih mreža,<ref name="Klix_PrijetnjeSmrcu_2026">{{cite web |last=A. Ku. |title=Sanel Kajan o prijetnjama smrću: Bojim se da ne bude prekasno, sistem ne štiti žrtvu dok javno ne progovorite |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sanel-kajan-o-prijetnjama-smrcu-bojim-se-da-ne-bude-prekasno-sistem-ne-stiti-zrtvu-dok-javno-ne-progovorite/260610059 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="SlobodnaBosna_PrijetnjeKajanu_2026">{{cite web |title=Zatražena međunarodna pomoć: Jezive prijetnje političaru Sanelu Kajanu i njegovoj porodici |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/489786/zatrazena_medjunarodna_pomoc_jezive_prijetnje_politicharu_sanelu_kajanu_i_njegovoj_porodici.html |publisher=Slobodna Bosna |date=15. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> i pošiljku koja je sadržavala [[metak]] i fotografije članova njegove porodice.<ref name="Fokus_Kajan_PrijetnjeMetak_2026">{{cite web |last=Redakcija |title=Kajan: Poslali su mi fotografiju djece i metak u koverti |url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/kajan-poslali-su-mi-fotografiju-djece-i-metak-u-koverti/3552963/ |publisher=Fokus.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> U više navrata podnosio je krivične prijave nadležnim organima, a u više predmeta donesene su osuđujuće presude protiv počinioca.<ref name="Klix_ISP_Kajan_Presuda_2026">{{cite web |last=I. S. P. |title=Kajan: Osoba koja mi je prijetila osuđena je na kaznu zatvora, oni koji vjeruju da mogu vrijeđati grdno se varaju |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kajan-osoba-koja-mi-je-prijetila-osudena-je-na-kaznu-zatvora-oni-koji-vjeruju-da-mogu-vrijedati-grdno-se-varaju/260706124 |publisher=Klix.ba |date=2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> == Privatni život == Kajan živi u Mostaru. Oženjen je i otac troje djece.<ref name="Raport_2026">{{cite web |last=Raport |title=Kajan zahtijeva reakciju MUP-a: Pozivaju na ubistvo moje porodice, morao sam ženu i troje djece izmjestiti iz Mostara |url=https://raport.ba/kajan-objavio-kroz-sta-prolazi-pozivaju-na-ubistvo-moje-porodice-morao-sam-zenu-i-troje-djece-izmjestiti-iz-mostara |publisher=Raport.ba |date=9. 6. 2026 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> U okviru svog publicističkog rada bavi se prikupljanjem, obradom i očuvanjem arhivske građe, posebno materijala vezanih za historiju Radija Mostar, ratni period i medijsku historiju Bosne i Hercegovine. == Publicistički rad == Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, [[Stari most|Starog mosta]] i Mostara. === Bibliografija === * ''Radio Mostar 1969–2019.'' (2022)<ref name="Kajan_2021_RadioMostar">{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Radio Mostar: (1969-2019) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/46959622 |publisher=IC Štamparija |location=Mostar |year=2022 |isbn=978-9958-603-91-4 |language=bs}}</ref><ref name="Historiografija_RadioMostar_2022">{{cite web |title=Radio Mostar 1969-2019. |url=https://historiografija.ba/knjige/bosna-i-hercegovina/radio-mostar-1969-2019 |publisher=Historiografija.ba |date=2022 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.)'' (2024)<ref name="Kajan_2024_StariMost">{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991-2005.) |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/60963846/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2024 |isbn=978-9958-551-29-1 |language=bs}}</ref><ref name="SnagaLokalnog_Kajan_StariMost_2024">{{cite web |title=Predstavljena knjiga ‘Stari most u Mostaru rat, rušenje, obnova 1991-2005.’, Sanela Kajana |url=https://snagalokalnog.ba/predstavljena-knjiga-stari-most-u-mostaru-rat-rusenje-obnova-1991-2005-sanela-kajana/ |publisher=Snaga lokalnog |date=2024 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Moja medijska priča'' (2025)<ref name="Kajan_2025_MojaMedijskaPrica">{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Moja medijska priča |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/65677318/bgsa |publisher=Dobra knjiga |location=Sarajevo |year=2025 |isbn=978-9926-26-114-6 |language=bs}}</ref><ref name="Federalna_Kajan_MojaMedijskaPrica_2025">{{cite web |title='Moja medijska priča' – knjiga Sanela Kajana koja svjedoči o tri decenije novinarstva |url=https://federalna.ba/moja-medijska-prica-knjiga-sanela-kajana-koja-svjedoci-o-tri-decenije-novinarstva-mhomi |publisher=Federalna.ba |date=2025 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Glas iz rovova tišine'' (2026)<ref name="Kajan_2026_GlasIzRovovaTisine">{{cite book |last=Kajan |first=Sanel |title=Glas iz rovova tišine |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/en/data/cobib/67905286/gbt |publisher=Narodna biblioteka |location=Mostar |year=2026 |isbn=978-9926-581-11-4 |language=bs}}</ref> === Dokumentarni filmovi === * ''Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar'' (2017)<ref name="BoracicMrso_2018" /><ref name="Begovic_2017">{{cite web |last=Begović |first=Filip Mursel |title=Šteta što Međunarodni tribunal u Hagu nije sudio i “novinarima” |url=https://arhiv.stav.ba/steta-sto-medjunarodni-tribunal-u-hagu-nije-sudio-i-novinarima/ |journal=Stav |date=2017 |access-date=30. 7. 2026 |language=bs}}</ref> * ''Tako je govorio radio'' (2018)<ref name="Akos_Kajan_Dokumentarac_2018">{{cite web |title=Drugi dokumentarac novinara Sanela Kajana: Tako je govorio radio |url=https://akos.ba/drugi-dokumentarac-novinara-sanela-kajana-tako-je-govorio-radio/ |publisher=Akos.ba |date=2018 |access-date=31. 7. 2026 |language=bs}}</ref> == Nagrade i priznanja == Za svoj novinarski rad Kajan je dobio više domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja za profesionalno izvještavanje, promociju [[Ljudska prava|ljudskih prava]], zaštitu okoliša i društveno odgovorno [[novinarstvo]]. Među međunarodnim priznanjima nalazi se priznanje [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za profesionalno novinarstvo,<ref name="AJB_Kajan_profil" /> kao i zajedničko priznanje UN tima u Bosni i Hercegovini za novinarski doprinos promociji tolerantnog i inkluzivnog društva, ravnopravnosti i sprječavanja [[Diskriminacija|diskriminacije]], dodijeljeno za prilog ''BiH zanemaruje djecu s poteškoćama u razvoju''.<ref name="UNICEF_UNtim_PriznanjaNovinarima_2018">{{cite web |title=UN tim po prvi put dodijelio zajednička priznanja novinarima |url=https://www.unicef.org/bih/pri%C4%8De/un-tim-po-prvi-put-dodijelio-zajedni%C4%8Dka-priznanja-novinarima |publisher=UNICEF Bosna i Hercegovina |year=2018 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Dobitnik je i UNICEF-ovog priznanja za istaknuti doprinos izvještavanju o pravima djece,<ref name="RSE_Dugum_UNICEFKatavic_2012">{{cite web |last=Đugum |first=Aida |title=Priznanje UNICEF-a novinaru RSE Ivanu Kataviću |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/priznanje-unicefa-novinaru-rse-ivanu-katavicu/24794458.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |date=2012 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> te novinarske nagrade USAID-a za izvještavanje o socijalnoj zaštiti porodica s djecom.<ref name="Tuzlainfo_USAID_NovinarskeNagrade_2015">{{cite web |title=USAID: Dodijeljene novinarske nagrade na temu socijalne zaštite porodica s djecom |url=https://tuzlainfo.ba/index.php/clanci/sa-svih-strana/item/4784-usaid-dodijeljene-novinarske-nagrade-na-temu-socijalne-zastite-porodica-s-djecom/ |publisher=Tuzlainfo.ba |date=2015 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Za izvještavanje o zaštiti okoliša nagrađen je priznanjem "Eko novinar 2020/21.", koje Centar za promociju civilnog društva dodjeljuje u okviru projekta ''Misli o prirodi!''. Nagrada mu je dodijeljena za seriju televizijskih priloga o deponiji Uborak kod Mostara, emitovanih u programima [[Federalna televizija|Federalne televizije]], kao i za kontinuirano izvještavanje o zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini.<ref name="Federalna_Kajan_EkoNovinar_2021">{{cite web |title=Novinar FTV-a Sanel Kajan dobitnik nagrade „Eko novinar“ 2020/21. |url=https://www.federalna.ba/novinar-ftv-a-sanel-kajan-dobitnik-nagrade-eko-novinar-202021-eakz1 |publisher=Federalna.ba |date=2021 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Godine 2019. Centar za mir i multietničku saradnju Mostar dodijelio mu je priznanje "Mimar mira" za doprinos izgradnji i afirmaciji [[mir]]a, [[Tolerancija|tolerancije]] i međusobnog razumijevanja.<ref name="Klix_RD_CentarZaMir_Nagrade_2019">{{cite web |last=R. D. |title=Na Starom mostu uručene nagrade i povelje Centra za mir, posthumnu dobio i Alija Izetbegović |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-starom-mostu-urucene-nagrade-i-povelje-centra-za-mir-posthumnu-dobio-i-alija-izetbegovic/190723120 |publisher=Klix.ba |date=2019 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Dobitnik je i Specijalne plakete "Srđan Aleksić", koja mu je dodijeljena za doprinos profesionalnom i društveno odgovornom novinarstvu.<ref name="LDAMostar_Kajan_SrdanAleksic">{{cite web |title=U Sarajevu svečano uručene novinarske nagrade “Srđan Aleksić” – Specijalna plaketa pripala novinaru Sanelu Kajanu |url=https://www.ldamostar.org/urucene-novinarske-nagrade-srdan-aleksic/ |publisher=Agencija lokalne demokratije Mostar |date=2017 |access-date=1. 8. 2026 |language=bs}}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{Commonscat-inline|Sanel Kajan}} * [https://www.youtube.com/watch?v=bopUuHN4DUY Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar] – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu * [https://www.youtube.com/watch?v=TpZxDK9g5BI Tako je govorio radio] – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu {{DEFAULTSORT:Kajan, Sanel}} [[Kategorija:Rođeni 1976.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Političari Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Političari Demokratske fronte]] [[Kategorija:Političari iz Mostara]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] o43atqrks60v854i8jc539pe1kyyb1t 4 536412 3916042 3915957 2026-08-02T17:44:08Z Palapa 383 Palapa premjestio je stranicu [[Vanjedarno nasljeđivanje]] na [[Wikipedia:Igralište/Vanjedarno nasljeđivanje]] bez ostavljanja preusmjerenja: yahadžija 3915957 wikitext text/x-wiki [[Slika:Mitochondrion structure.svg|thumb|upright=1.4|left| Mitohondrije sadrže vlastitu [[Mitohondrijska DNK|DNK]]. Prenose se s majki na djecu putem citoplazme jajne ćelije.]] '''Vanjedarno nasljeđivanje''', vanhromosomsko vanhromosomsko ili '''citoplazmatsko nasljeđivanje''' jeste prijenos gena koji se odvijaju izvan [[ćelijsko jedro|jedra]]. Nalazi se kod većine [[eukariot]]a i općenito je poznato da se javlja u [[citoplazma]]tskim [[organela]]ma kao što su [[mitohondrija|mitohondrije]] i [[hloroplast]]i ili od ćelijskih [[parazit]]a poput [[virus]]a ili [[bakterija]].<ref name="Birky_94">{{cite journal |author=C. W. Birky, Jr. |year=1994 |title=Relaxed and stringent genomes: why cytoplasmic genes don't obey Mendel's laws |journal=Journal of Heredity |volume=85 |issue=5 |pages=355–366 |doi=10.1093/oxfordjournals.jhered.a111480 }}</ref><ref name="Jain_etal_07">{{cite journal |author1=Sangeeta Jain |author2=Nima Goharkhay |author3=George Saade |author4=Gary D. Hankins |author5=Garland D. Anderson |year=2007 |title=Hepatitis C in pregnancy |journal=American Journal of Perinatology |volume=24 |issue=4 |pages=251–256 |doi=10.1055/s-2007-970181|pmid=17447189 }}</ref><ref name="Duff_96">{{cite journal |author=Patrick Duff |year=1996 |title=HIV infection in women |journal=Primary Care Update for OB/GYNS |volume=3 |issue=2 |pages=45–49 |doi=10.1016/S1068-607X(95)00062-N}}</ref> == Organele == [[Mitohondrije]] jesu organele koje funkcionišu tako što transformišu [[energija|energiju]], kao rezultat [[ćelijsko disanje|ćelijskog disanja]]. One su svojevrsne „ćelijske energane“. [[Hloroplast]]i lesu organele koji funkcionišu tako što proizvode šećere putem [[fotosinteza|fotosinteze]] u [[biljka]]ma i [[alge|algama]]. [[Gen]]i koji se nalaze u [[mitohondrija]]ma i hloroplastima su veoma važni za pravilno ćelijsko funkcionisanje. [[Mitohondrijska DNK]] i druge vanjedarne vrste DNK repliciraju se nezavisno od DNK koja se nalazi u jedru, koja je obično raspoređena u [[hromosom]]ima koji se repliciraju samo jednom prije [[ćelijska dioba|ćelijske diobe]]. Vanjedarni [[genom]]i mitohondrija i hloroplasta repliciraju se nezavisno od ćelijske diobe, već kao odgovor na povećane energetske potrebe ćelije, koje variraju tokom životnog vijeka ćelije. Pošto se repliciraju nezavisno, genomska rekombinacija ovih genoma rijetko se nalazi kod potomstva, za razliku od jedarnih genoma, kod kojih je rekombinacija uobičajena. [[Datoteka:Egg cell fertilization - Zygote.png|thumb|Oplodnja jajne ćelije]] Mitohondrijske bolesti nasljeđuju se od majke, a ne od oca. Mitohondrije sa svojom mitohondrijskom DNK prisutne su u [[jajna ćelija|jajnoj ćeliji]] prije [[oplodnja|oplodnje]] [[spermatozoid]]om. U mnogim slučajevima oplodnje, glava spermatozoida ulazi u jajnu ćeliju, ostavljajući njen srednji dio, sa mitohondrijama, iza sebe. Mitohondrijska DNK spermatozoida često ostaje izvan [[zigot]]a i isključena je iz [[nasljeđivanje|nasljeđivanja]]. == Paraziti == Vanjedarni prijenos virusnih genoma i [[simbioza|simbiotskih]] bakterija također je moguć. Primjer prijenosa virusnog genoma je peri[[neonatus]]ni prijenos. Ovo se događa s majke na [[fetus]], tokom perineonusnog perioda, koji počinje prije rođenja i završava se oko jedan mjesec nakon rođenja. Tokom ovog vremena virusni materijal može se prenijeti s majke na dijete, putem [[krvotok]]a ili [[majčino mlijeko|majčinog mlijeka]]. Ovo je posebno zabrinjavajuće kod majki koje nose viruse [[HIV]]-a ili [[hepatitis C|hepatitisa C]].<ref name="Jain_etal_07"/><ref name="Duff_96"/> Symbiotic cytoplasmic bacteria are also inherited in organisms such as insects and protists.<ref name="Sapp_04">{{cite journal |author=Jan Sapp |year=2004 |title=The dynamics of symbiosis: an historical overview |journal=Canadian Journal of Botany |volume=82 |issue=8 |pages=1046–1056 |doi=10.1139/b04-055}}</ref> == Tipovi == Postoje tri opšta tipa ekstranuklearnog nasljeđivanja. *'''Vegetativna segregacija''' rezultat je slučajne replikacije i podjele [[citoplazma]]tskih [[organela]]. Javlja se s [[hloroplast]]ima i [[mitohondrija]]ma tokom [[mitoza|mitotskih]] [[ćelujska dioba|dioba ćelija]] i rezultira ćelijama kćerima koje sadrže slučajni uzorak organela matične ćelije. Primjer vegetativne segregacije su mitohondrije aseksualno replicirajućih ćelija [[kvasci|kvasca]].<ref name="Birky_etal_78"/> *'''Uniparentalno nasljeđivanje''' javlja se kod ekstranuklearnih gena kada samo jedan roditelj doprinosi organelnoj DNK potomstva. Klasičan primjer uniparentalnog prijenosa gena je [[majčinsko nasljeđivanje]] ljudskih mitohondrija. Majčine mitohondrije prenose se na potomstvo prilikom [[oplodnja|oplodnje]], putem jajne ćelije. Očevi mitohondrijski geni ne prenose se na potomstvo putem sperme. Vrlo rijetki slučajevi koji zahtijevaju daljnja istraživanja zabilježeni su očevom mitohondrijskom nasljeđivanju kod ljudi, u kojima se očev mitohondrijski genom nalazi kod potomstva.<ref name="Schwartz_Vissing_03">{{cite journal |author1=Marianne Schwartz |author2=John Vissing |year=2003 |title=New patterns of inheritance in mitochondrial disease |journal=Biochemical and Biophysical Research Communications |volume=310 |issue=2 |pages=247–251 |doi=10.1016/j.bbrc.2003.09.037|pmid=14521902 }}</ref> Hloroplastni geni mogu se također nasljeđivati ​​uniparentalno tokom [[spolno razmnožavanje|seksualnog razmnožavanja]]. Historijski se smatralo da nasljeđuju majčinski, ali se kod mnogih [[vrsta]] sve više identifikuje očinsko nasljeđivanje. Mehanizmi uniparentalnog nasljeđivanja od vrste do vrste uveliko se razlikuju i prilično su složeni. Naprimjer, utvrđeno je da hloroplasti pokazuju majčinski, očinski i biparentalni način nasljeđivanja čak i unutar iste vrste.<ref name="Birky_95">{{cite journal |author=C. W. Birky, Jr. |year=1995 |title=Uniparental inheritance of mitochondrial and chloroplast genes: mechanisms and evolution |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences USA |volume=92 |issue=25 |pages=11331–11338 |doi=10.1073/pnas.92.25.11331 |pmid=8524780 |pmc=40394|bibcode=1995PNAS...9211331B |doi-access=free }}</ref><ref name="Hanse_etal_06">{{cite journal |author1=A. Katie Hansen |author2=Linda K. Escobar |author3=Lawrence E. Gilbert |author4=Robert K. Jansen |year=2007 |title=Paternal, maternal, and biparental inheritance of the chloroplast genome in ''Passiflora'' (Passifloraceae): implications for phylogenic studies |journal= American Journal of Botany|volume=94 |pages=42–46 |issue=1 |doi=10.3732/ajb.94.1.42 |pmid=21642206}}</ref> Kod [[duhan]]a (''Nicotiana tabacum''), način nasljeđivanja hloroplasta zavisi od temperature i [[enzim]]ske aktivnosti [[egzonukleaza]] tokom muške [[gametogeneza|gametogeneze]] ([[spermatogeneza]]).<ref>{{cite journal |last1=Chung |first1=Kin Pan |last2=Gonzalez-Duran |first2=Enrique |last3=Ruf |first3=Stephanie |last4=Endries |first4=Pierre |last5=Bock |first5=Ralph |title=Control of plastid inheritance by environmental and genetic factors |journal=Nature Plants |date=16 January 2023 |volume=9 |issue=1 |pages=68–80 |doi=10.1038/s41477-022-01323-7 |pmid=36646831 |pmc=9873568 |language=en |issn=2055-0278}}</ref> *'''Biparentalno nasljeđivanje''' javlja se kod ekstrajedarnih gena kada oba roditelja doprinesu organelnom DNK potomstvu. Može biti rjeđe od uniparentalnog ekstrajedarnog nasljeđivanja i obično se javlja kod dozvoljenih vrsta samo u djeliću vremena. Primjer biparentalnog mitohondrijskog nasljeđivanja je kod kvasca ''[[Saccharomyces cerevisiae]]''. Kada se dvije [[ploidija|haploidne]] ćelije suprotnog tipa parenja spoje, obje mogu doprinijeti mitohondrijama rezultirajućem [[ploidija|diploidnom]] potomstvu.<ref name="Birky_94"/><ref name="Birky_etal_78">{{cite journal |author1=C. William Birky, Jr. |author2=Robert L. Strausberg |author3=Jean L. Forster |author4=Philip S. Perlman |s2cid=24730742 |year=1978 |title=Vegetative segregation of mitochondria in yeast: estimating parameters using a random model |journal=Molecular and General Genetics |volume=158 |issue=3 |pages=251–261 |doi=10.1007/BF00267196}}</ref> ==Mutantne mitohondrije== ''Poky'' je mutant gljivice ''[[Neurospora crassa]]'' koji ima ekstrajedarno nasljeđivanje. ''Poky'' karakterizira spor rast, defekt u sastavljanju [[mitohondrijski ribosom|mitohondrijskih ribosoma]] i nedostaci u nekoliko [[citohrom]]a.<ref name="pmid4275176">{{cite journal |vauthors=Lambowitz AM, Bonner WD |title=The mitochondrial beta-cytochromes of the wild type and poky strains of Neurospora crassa. Evidence for a component reduced only by dithionite |journal=J. Biol. Chem. |volume=249 |issue=9 |pages=2886–90 |date=May 1974 |doi=10.1016/S0021-9258(19)42713-0 |pmid=4275176 |doi-access=free }}</ref> Studije mutanata tipa "poky" bile su među prvima koje su utvrdile ekstrajedarnu mitohondrijsku osnovu za [[nasljeđivanje]] određenog [[genotip]]a. U početku je, korištenjem genetičkih križanja, utvrđeno da se "poky" nasljeđuje po majčinoj liniji.<ref name="pmid16589122">{{cite journal |vauthors=Mitchell MB, Mitchell HK |title=A Case of "Maternal" Inheritance in Neurospora Crassa |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=38 |issue=5 |pages=442–9 |date=May 1952 |pmid=16589122 |pmc=1063583 |doi= 10.1073/pnas.38.5.442|bibcode=1952PNAS...38..442M |doi-access=free }}</ref> Nakon toga, utvrđeno je da je primarni defekt kod ''poky'' mutanata [[delecija (genetika)|delecija]] u sekvenci mitohondrijske DNK, koja kodira malu podjedinicu mitohondrijske [[ribosomska RNK| ribosomske RNK]].<ref name="pmid6233613">{{cite journal |vauthors=Akins RA, Lambowitz AM |title=The [poky] mutant of Neurospora contains a 4-base-pair deletion at the 5' end of the mitochondrial small rRNA |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=81 |issue=12 |pages=3791–5 |date=June 1984 |pmid=6233613 |pmc=345306 |doi= 10.1073/pnas.81.12.3791|bibcode=1984PNAS...81.3791A |doi-access=free }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Majčinski efekt]] * [[Plazmid]] * [[Xenia (biljke)]] == Reference == {{refspisak|32em}} ==Vanjski linkovi== * https://web.archive.org/web/20080521093531/http://www.tamu.edu/classes/magill/gene603/Lecture%20outlines/cytoplasmic%20inh/CYTOPLASMIC_INHERITANCE.html [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Organele]] m7j4vu3099jf4bzw98w6kvrg5cvwouz 3 536415 3915965 2026-08-02T12:01:34Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3915965 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3 536416 3915967 2026-08-02T12:05:08Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3915967 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3 536417 3915968 2026-08-02T12:09:50Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3915968 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 536419 3915990 2026-08-02T13:55:44Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: {{Infokutija naučnik | ime = Valentin Bucik | slika = Valentin Bucik.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[2. maj]] [[1961]] | mjesto_rođenja = [[Ljubljana]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] (danas [[Slovenija]]) | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | državljanstvo = Slovenij... 3915990 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Valentin Bucik | slika = Valentin Bucik.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[2. maj]] [[1961]] | mjesto_rođenja = [[Ljubljana]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] (danas [[Slovenija]]) | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | državljanstvo = [[Slovenija|Slovensko]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Psihologija]] ([[psihometrija]], [[psihološka metodologija]], [[psihofizika]]) | radna_institucija = {{Plainlist| * [[Filozofski fakultet u Ljubljani]] * [[Filozofski fakultet u Sarajevu]] (gostujući profesor) }} | alma_mater = [[Filozofski fakultet u Ljubljani]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = [[Dženana Husremović]] | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * Dekan Filozofskog fakulteta u Ljubljani (2007–2011) * Istraživanja u oblasti psihometrije, psihološke metodologije i brzine obrade informacija * Prilagođavanje psihodiagnostičkih instrumenata (WISC-III) }} | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Valentin Bucik''' (rođen 2. maja 1961) [[Slovenija|slovenski]] je [[psihologija|psiholog]] i univerzitetski profesor.<ref name="FF_UL_Bucik">{{cite web |title=Prof. Dr. Valentin Bucik |url=https://www.ff.uni-lj.si/en/staff/valentin-bucik |publisher=Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Redovni je profesor na [[Filozofski fakultet u Ljubljani|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani]], gdje je od 2007. do 2011. obnašao i dužnost [[dekan]]a. == Biografija == Na [[Filozofski fakultet u Ljubljani|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Ljubljani|Univerziteta u Ljubljani]] [[diploma|diplomirao]] je [[psihologija|psihologiju]] 1985. Na istom fakultetu [[magistar nauka|magistrirao]] je 1989. s radom ''Razvoj psihofizičkog postupka za određivanje trajanja fotohemijskih procesa u mrežnjači ljudskog oka'' ({{sl|Razvoj psihofizičnega postopka za določevanje časa trajanja fotokemičnih procesov v retini človeškega očesa}}), a [[doktorat|doktorirao]] [[1993]]. odbranom doktorske disertacije pod naslovom ''Komparativna provjera valjanosti metoda za mjerenje brzine obrade informacija i njihov odnos prema klasičnom konstruktu opće (g) inteligencije'' ({{sl|Komparativno preverjanje veljavnosti metod za merjenje hitrosti procesiranja informacij in njihov odnos do klasičnega konstrukta splošne (g) inteligentnosti}}).<ref name="FF_UL_Bucik_SL">{{cite web |title=Prof. dr. Valentin Bucik |url=https://www.ff.uni-lj.si/zaposleni/valentin-bucik |publisher=Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani |access-date=2. 8. 2026 |language=sl}}</ref> Godine 1985. je predavao Psihologiju u Srednjoj školi za farmaciju u Ljubljani,<ref name="UDG_Bucik_Biografija">{{cite web |title=Prof. dr Valentin Bucik - Biografija predavača |url=https://fprn.udg.edu.me/predavaci/biografija/35-valentin-bucik |publisher=Univerzitet Donja Gorica, Fakultet primijenjenih nauka |access-date=2. 8. 2026 |language=sr}}</ref> a 1986. zaposlio se na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani. U zvanje [[asistent]]a za [[psihometrija|psihometriju]] i [[psihološka metodologija|psihološku metodologiju]] biran je 1987. i 1990. Unaprijeđen je u zvanje [[docent]]a 1994, [[vanredni profesor|vanrednog profesora]] 1999, te [[redovni profesor|redovnog profesora]] za psihološku metodologiju 2005. Od 2000. do 2001. godine obnašao je dužnost zamjenika šefa Odsjeka za psihologiju, a od 2002. do decembra 2005. bio je šef Odsjeka.<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> U periodu od oktobra 2005. do septembra 2007. obnašao je funkciju [[prodekan]]a za poslijediplomski studij, organizacijska pitanja i informacijske sisteme, nakon čega je od 2007. do 2011. bio dekan Filozofskog fakulteta.<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> == Nastavni rad == Na dodiplomskom studiju predaje predmete ''Informatika i računarstvo u psihologiji'', ''Psihometrija II'' te izborne predmete ''Multivarijantne metode za analizu podataka'' i ''Procjena darovitosti i kreativnosti''. Također vodi seminar iz psihometrije i izborni predmet ''Odabrana poglavlja iz Psihometrije II''. Na postdiplomskom studiju psihologije predaje predmete ''Metodologija psiholoških istraživanja'' i ''Noviji psihodiagnostički pristupi''. Tokom pet godina predavao je predmet ''Industrijska psihologija'' studentima stručnog studija tekstilne tehnologije na Prirodoslovno-tehničkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani.<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> Kao [[gostujući profesor]] od 1999. bio je nosilac predmeta ''Psihometrija'' na dodiplomskom studiju psihologije na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]].<ref name="Bucik_2017_RadioSarajevo">{{cite web |last=Bucik |first=Valentin |date=2017 |title=Zašto su za djecu važni časovi sporta, muzičkog, likovnog... |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/valentin-bucik-zasto-su-za-djecu-vazni-casovi-sporta-muzickog-likovnog/255511 |publisher=Radio Sarajevo |access-date=2. 8. 2026 |language=bs}}</ref> Kao gostujući nastavnik predaje i na postdiplomskim studijima psihologije na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]], [[Univerzitet u Gradcu|Univerzitetu u Grazu]], [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]] i [[Univerzitet Donja Gorica|Univerzitetu Donja Gorica]] u [[Podgorica|Podgorici]].<ref name="Ramirovi_Dani_2012">{{cite web |title=Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju (2012) - XVIII. Ramirovi dani |url=https://www.yumpu.com/xx/document/view/32075518/sveuailiate-u-zagrebu-filozofski-fakultet-odsjek-za-psihologiju-2012 |publisher=Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |access-date=2. 8. 2026 |language=hr}}</ref> === Istraživački rad === Glavna područja njegovog naučnoistraživačkog rada obuhvataju:<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /><ref name="UDG_Bucik_Biografija" /> * [[psihofizika|psihofiziku]]; * psihološku metodologiju: primjenu multivarijantnih [[statistika|statističkih]] tehnika, primjenu multivarijantnih [[analiza|analiza]] u [[istraživanje tržišta|istraživanjima tržišta]], analizu kovarijantnih struktura; * teoriju mjerenja i testiranja: ispitivanje psihometrijskih karakteristika [[Psihodijagnostika|psihodijagnostičkih]] sredstava, konstrukciju, analizu i prilagođavanje testova, izradu novih zadataka za mjerenje mentalne brzine, kao i vrednovanje znanja u osnovnim i srednjim školama; * istraživanje individualnih razlika: strukturu [[inteligencija|inteligencije]], odnos između mentalne brzine i inteligencije, te relacije između inteligencije, mentalne brzine, osobina [[Temperament|temperament]]a i [[Ličnost|ličnost]]i. === Naučni i evaluacijski projekti === Rukovodio je istraživačkom grupom na trogodišnjim projektima ''Brzina obrade informacija u mozgu kao temelj hijerarhijske strukture inteligencije'' (1994–1996), ''Inteligencija, mentalna brzina i neke osobine ličnosti'' (1997–1999) i ''Evaluacija mature i uspješnost studenata na univerzitetu'' (1997–1999).<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> Bio je voditelj evaluacijske studije u oblasti [[odgoj|odgoja]] i [[obrazovanje|obrazovanja]] pod nazivom ''Vrednovanje nekih vidika kvaliteta opisnog i brojčanog provjeravanja i ocjenjivanja znanja'' (2001–2003). Učestvovao je kao član istraživačkog tima u projektu ''Utvrđivanje i osiguravanje kvaliteta predškolskog odgoja u vrtiću'' (2001–2003).<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> Od 2004. do 2008. bio je član programskog tima ''Psihološka istraživanja: Ličnost i kognicija kao faktori odlučivanja'', a od 2004. do 2006. godine vodio je istraživački projekt ''Razvoj testova obrade govornih podražaja: kognitivnopsihološki i audiološki vidik''. Također je sarađivao na projektima ''Utjecaj vrtića na djetetov razvoj i njegovu uspješnost u školi'' (2001–2005) i ''Kvalitet u odgoju i obrazovanju – samoevaluacija: Razvoj pristupa utvrđivanju kvaliteta i evaluacija učinaka osiguravanja kvaliteta'' (2002–2006).<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> == Članstvo u stručnim udruženjima == * [[Evropsko udruženje za psihološku procjenu]] (EAPA) – od 2005. član Izvršnog odbora (u četvorogodišnjem mandatu), a od maja 2007. generalni sekretar Izvršnog odbora<ref name="EAPA_Newsletter_2010_1">{{cite web |editor-last=Fontaine |editor-first=Johnny |date=2010 |title=EAPA Newsletter of the European Association of Psychological Assessment (Issue 1) |url=https://www.psychologie.uni-frankfurt.de/58149802/EAPA_Newsletter_2010_Issue_1.pdf |publisher=European Association of Psychological Assessment |access-date=2. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref><ref name="UZH_Bucik_GuestLecture">{{cite web |title=Invitation to a guest-lecture by Prof. Dr. Valentin Bucik |url=https://www.psychologie.uzh.ch/dam/jcr:00000000-0337-340f-ffff-fffff26a50e0/VBucik.pdf |publisher=Universität Zürich, Psychologisches Institut |access-date=2. 8. 2026 |format=PDF |language=en}}</ref> * Međunarodno društvo za proučavanje individualnih razlika (ISSID)<ref name="UZH_Bucik_GuestLecture" /> * Međunarodno društvo za istraživanje inteligencije (ISIR) * Društvo psihologa Slovenije (DPS); član Komisije za psihodijagnostička sredstva DPS-a * Član Republičke komisije za maturu Slovenije (1996–2003) * Član Državne ispitne komisije za stručnu maturu Slovenije (zamjenik predsjednika od 1999. do 2003) * Član Vijeća za evaluaciju pri Ministarstvu školstva, nauke i sporta Republike Slovenije (zamjenik predsjednika od 2000. do novembra 2006)<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> * Glavni urednik naučno-stručnog časopisa ''[[Psihološka obzorja]] / Horizons of Psychology'' (1999–2005)<ref name="Psiholoska_Obzorja_Editorial">{{cite web |title=Psihološka obzorja / Horizons of Psychology: Editorial Team |url=https://journals.uni-lj.si/psiholoska-obzorja/about/editorialTeam |publisher=Univerza v Ljubljani / Društvo psihologov Slovenije |access-date=2. 8. 2026 |language=sl}}</ref> * Pomagajući urednik (''Associate Editor'') časopisa ''European Journal of Psychological Assessment'' * Član uredničkih odbora časopisa ''Suvremena psihologija'' (Zagreb)<ref name="Suvremena_Psihologija_Editorial">{{cite web |title=Suvremena psihologija: Uredništvo / Editorial Board |url=https://suvremena.nakladaslap.com/hr/editorial |publisher=Naklada Slap |access-date=2. 8. 2026 |language=hr}}</ref> i ''Psihologijske teme'' (Rijeka)<ref name="FF_UL_Bucik_SL" /> * Predsjednik Državne komisije za opću maturu Slovenije (od 2004)<ref name="RIC_Splošna_Matura_2004">{{cite web |author=Državni izpitni center |date=2004 |title=Splošna matura 2004: Letno poročilo |url=https://www.ric.si/mma/letno-porocilo-sm-2004/2006070311504228/?m=1151920404 |publisher=RIC - Državni izpitni center |location=Ljubljana |access-date=2. 8. 2026 |format=PDF |language=sl}}</ref> == Odabrana bibliografija == * ''Bimodality in the Berlin model of intelligence structure (BIS): A replication study'' (1996)<ref name="Bucik_Neubauer_1996_BIS">{{cite journal |last=Bucik |first=Valentin |last2=Neubauer |first2=Aljoscha C. |date=1996 |title=Bimodality in the Berlin model of intelligence structure (BIS): A replication study |journal=Personality and Individual Differences |volume=21 |issue=6 |pages=987–1005 |doi=10.1016/S0191-8869(96)00129-8 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0191886996001298 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''The mental speed-IQ relationship: Unitary or modular?'' (1996)<ref name="Neubauer_Bucik_1996_MentalSpeed">{{cite journal |last=Neubauer |first=Aljoscha C. |last2=Bucik |first2=Valentin |date=1996 |title=The mental speed–IQ relationship: Unitary or modular? |journal=Intelligence |volume=22 |issue=1 |pages=23–48 |doi=10.1016/S0160-2896(96)90019-7 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0160289696900197 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''Internal and external validation of the Bortner Type A Scale'' (1997)<ref name="Bucik_Brenk_1997_Bortner">{{cite journal |last=Bucik |first=Valentin |last2=Brenk |first2=Karel |date=1997 |title=Internal and external validation of the Bortner Type A Scale |journal=Review of Psychology |volume=4 |issue=1–2 |pages=25–39 |url=https://hrcak.srce.hr/file/11407 |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''Osnove psihološkega testiranja'' (1997)<ref name="Bucik_1997_Osnove">{{cite book |last=Bucik |first=Valentin |date=1997 |title=Osnove psihološkega testiranja |publisher=Filozofska fakulteta, Oddelek za psihologijo |location=Ljubljana |isbn=961-6200-28-3 |url=http://www.dlib.si/?URN=URN:NBN:SI:DOC-9WAJ1SNP |access-date=2. 8. 2026 |language=sl}}</ref> * ''Relationship between speed of information-processing and two major personality dimensions – extraversion and neuroticism'' (1998)<ref name="Socan_Bucik_1998_Speed">{{cite journal |last=Sočan |first=Gregor |last2=Bucik |first2=Valentin |date=1998 |title=Relationship between speed of information-processing and two major personality dimensions — Extraversion and neuroticism |journal=Personality and Individual Differences |volume=25 |issue=1 |pages=35–48 |doi=10.1016/S0191-8869(98)00031-2 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0191886998000312 |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''WISC-III SI: Wechslerjeva lestvica inteligentnosti za otroke: priročnik'' (2001)<ref name="WISC3_SI_2014">{{cite book |last=Wechsler |first=David |author-mask=0 |author2=Boben, Dušica |author3=Bucik, Valentin |translator-last=Kovačič |translator-first=Dare |date=2014 |title=WISC-III SI: Wechslerjeva lestvica inteligentnosti za otroke - tretja izdaja (SI): priročnik |edition=2. izd., ponatis |publisher=Center za psihodiagnostična sredstva |location=Ljubljana |isbn=978-961-6068-31-4 |id=COBISS.SI-ID 273954048 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/data/cobib/273954048 |access-date=2. 8. 2026 |language=sl}}</ref> * ''The role of decision speed in the construct of intelligence'' (2002)<ref name="Bucik_2002_DecisionSpeed">{{cite journal |last=Bucik |first=Valentin |date=2002 |title=The role of decision speed in the construct of intelligence |journal=Psihološka obzorja / Horizons of Psychology |volume=11 |issue=4 |pages=69–85 |issn=1318-1874 |id=COBISS.SI-ID 21703010 |url=https://journals.uni-lj.si/psiholoska-obzorja/article/view/20811 |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''Evalvacija kakovosti'' (2002)<ref name="Poljansek_Bucik_2002_Evalvacija">{{cite book |last=Poljanšek |first=Anja |last2=Bucik |first2=Valentin |chapter=Evalvacija kakovosti |editor-last=Marjanovič Umek |editor-first=Ljubica |editor2-last=Fekonja |editor2-first=Urška |editor3-last=Kavčič |editor3-first=Tina |editor4-last=Poljanšek |editor4-first=Anja |title=Kakovost v vrtcih |series=Razprave Filozofske fakultete |publisher=Znanstveni inštitut Filozofske fakultete |location=Ljubljana |year=2002 |pages=21–35 |isbn=86-7207-147-6 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/data/cobib/120104960/gcce?format=marc |id=COBISS.SI-ID 120104960 |access-date=2. 8. 2026 |language=sl}}</ref> * ''Response-order effect in some self-reported personality questionnaires: The cases of 16PF and BFQ'' (2003)<ref name="Bucik_2003_ResponseOrder">{{cite journal |last=Bucik |first=Valentin |date=2003 |title=Response-order effect in some self-reported personality questionnaires: The cases of 16PF and BFQ |journal=Review of Psychology |volume=10 |issue=2 |pages=65–74 |url=https://hrcak.srce.hr/file/4993 |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''Culture and children’s intelligence: Cross-cultural analysis of the WISC-III: Slovenia'' (2003)<ref name="Boben_Bucik_2003_Slovenia">{{cite book |last=Boben |first=Dušan |last2=Bucik |first2=Valentin |date=2003 |chapter=Slovenia |editor-last=Georgas |editor-first=James |editor2-last=van de Vijver |editor2-first=Fons J. R. |editor3-last=Weiss |editor3-first=Lawrence G. |editor4-last=Saklofske |editor4-first=Donald H. |title=Culture and Children's Intelligence: Cross-Cultural Analysis of the WISC-III |publisher=Academic Press |pages=219–229 |isbn=978-0-12-280055-9 |doi=10.1016/B978-012280055-9/50017-9 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780122800559500179 |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''Pouzdanost i valjanost slovenačke adaptacije WISC-III Sl'' (2004)<ref name="Bucik_2004_WISC3SI">{{cite journal |last=Bucik |first=Valentin |date=2004 |title=Pouzdanost i valjanost slovenske adaptacije WISC-III Sl |journal=Suvremena psihologija |volume=7 |issue=1 |pages=5–28 |url=https://hrcak.srce.hr/3239 |access-date=2. 8. 2026 |language=hr}}</ref> * ''The frontal lobe hypothesis: Impairment of executive cognitive functions in chronic alcohol in-patients'' (2004)<ref name="Zorko_2004_Frontal">{{cite journal |last=Zorko |first=Maja |last2=Marušič |first2=Andrej |last3=Čebašek-Travnik |first3=Zdenka |last4=Bucik |first4=Valentin |date=2004 |title=The frontal lobe hypothesis: impairment of executive cognitive functions in chronic alcohol in-patients |journal=Psychiatria Danubina |volume=16 |issue=1–2 |pages=21–28 |pmid=19114938 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19114938/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''Kultura in inteligentnost otrok: medkulturna analiza testa WISC-III'' (2005)<ref name="Boben_Bucik_2005_WISC3">{{cite conference |last=Boben |first=Dušan |last2=Bucik |first2=Valentin |date=2005 |chapter=Kultura in inteligentnost otrok: medkulturna analiza testa WISC-III |editor-last=Pavšič |editor-first=M. |editor2-last=Salobir |editor2-first=M. |editor3-last=Jeraj |editor3-first=M. |title=Inteligentnost, ustvarjalnost, nadarjenost: zbornik razprav (5. Dnevi slovenskih psihologov, Bled, 2004) |publisher=Društvo psihologov Slovenije; Gorenje |location=Ljubljana; Velenje |isbn=961-6066-02-1 |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/data/cobib/222784256 |access-date=2. 8. 2026 |language=sl}}</ref> * ''The place of dysfunctional and functional impulsivity in the personality structure'' (2005)<ref name="Zadravec_2005_Place">{{cite journal |last=Zadravec |first=Tadeja |last2=Bucik |first2=Valentin |last3=Sočan |first3=Gregor |date=2005 |title=The place of dysfunctional and functional impulsivity in the personality structure |url=https://journals.uni-lj.si/psiholoska-obzorja/article/view/20893 |journal=Psihološka obzorja / Horizons of Psychology |volume=14 |issue=2 |pages=39–50 |doi=10.20419/2005.14.174 |doi-access=free |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> * ''Problem solving for depressed suicide attempters and depressed individuals without suicide attempt'' (2007)<ref name="Roskar_2007_Problem">{{cite journal |last=Roskar |first=Saska |last2=Zorko |first2=Maja |last3=Bucik |first3=Valentin |last4=Marusic |first4=Andrej |date=2007 |title=Problem solving for depressed suicide attempters and depressed individuals without suicide attempt |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18000480/ |journal=Psychiatria Danubina |volume=19 |issue=4 |pages=296–302 |pmid=18000480 |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Dženana Husremović]] * [[Psihometrija]] * [[Spisak slovenskih psihologa]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{Commonscat-inline|Valentin Bucik}} * [https://www.ff.uni-lj.si/zaposleni/valentin-bucik Službena stranica prof. dr. Valentina Bucika na Filozofskom fakultetu u Ljubljani] * [https://cris.cobiss.net/ecris/si/en/researcher/6661 Profil istraživača Valentina Bucika] u bazi E-CRIS/COBISS {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bucik, Valentin}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Slovenski psiholozi]] [[Kategorija:Univerzitet u Ljubljani]] 5ec6medvrdt2bwkb4vgkwcpdmrf3x8s 14 536420 3915991 2026-08-02T14:01:16Z Bosancica by MK 173186 Napravljena kategorija 3915991 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Psychologists from Slovenia}} [[Kategorija:Psiholozi po državama|Slovenski]] [[Kategorija:Slovenski naučnici|Psiholozi]] [[Kategorija:Biografije, Slovenija|Psiholozi]] 6b7rpuxqup66osm1ana6q3xd68jacqe 0 536421 3915994 2026-08-02T14:15:48Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: Spisak sadržava slovenske psihologe i stručnjake iz srodnih oblasti. <div class="toc" style="text-align: center; margin: 1em auto; padding: 0.5em; width: fit-content;"> '''Sadržaj:''' [[#A|A]] • [[#B|B]] • [[#C|C]] • [[#Č|Č]] • [[#D|D]] • [[#E|E]] • [[#F|F]] • [[#G|G]] • [[#H|H]] • [[#I|I]] • [[#J|J]] • [[#K|K]] • [[#L|L]] • [[#M|M]] • [[#N|N]] • [[#O|O]] • [[#P|P]] • [[#R|R]] • [[#S|S]] • [[#Š|Š]] • [[#T|T]] • [[#U|U]] • ... 3915994 wikitext text/x-wiki Spisak sadržava slovenske psihologe i stručnjake iz srodnih oblasti. <div class="toc" style="text-align: center; margin: 1em auto; padding: 0.5em; width: fit-content;"> '''Sadržaj:''' [[#A|A]] • [[#B|B]] • [[#C|C]] • [[#Č|Č]] • [[#D|D]] • [[#E|E]] • [[#F|F]] • [[#G|G]] • [[#H|H]] • [[#I|I]] • [[#J|J]] • [[#K|K]] • [[#L|L]] • [[#M|M]] • [[#N|N]] • [[#O|O]] • [[#P|P]] • [[#R|R]] • [[#S|S]] • [[#Š|Š]] • [[#T|T]] • [[#U|U]] • [[#V|V]] • [[#W|W]] • [[#Z|Z]] • [[#Ž|Ž]] </div> == A == * [[Milan Adamič]] * [[Irena Adlešič]] * [[Lea Alič]] * [[Igor Areh]] * [[Beno Arnejčič]] * [[Ana Arzenšek]] * [[Srdan Arzenšek]] * [[Vladimir Arzenšek]] * [[Andreja Avsec]] * [[Jože Ažman (sportista)|Jože Ažman]] == B == * [[Katarina Babnik]] * [[Renata Bačer Slabe]] * [[Boštjan Bajec]] * [[Urška Baković]] * [[Karin Bakračevič]] * [[Tadeja Batagelj]] * [[Natalija Baumgartner]] * [[Petra Bavčar]] * [[Janez Bečaj]] * [[Franc Belčič]] * [[Živana Bele Potočnik]] * [[Emil Benedik]] * [[Marija Benigar]] * [[Jordan Berginc]] * [[Barbara Bernik]] * [[Breda Bezič]] * [[Irena Bezić]] * [[Natalija Bilobrk]] * [[Uroš Blatnik]] * [[Dušica Boben]] * [[Katja Boh]] * [[Janko Bohak]] * [[Ema Bohanec]] * [[Etbin Bojc]] * [[Eva Boštjančič]] * [[Jasna Božič]] * [[Maja Božič Kranjc]] * [[Mark Bračič Floyd]] * [[Stanislav Bras]] * [[Nina Bras Meglič]] * [[Aleksander Bratina]] * [[Urša Bratun]] * [[Ksenija Bratuš Albreht]] * [[Janez Bregant]] * [[Leopold Bregant]] * [[Tone Brejc]] * [[France Brenk]] * [[Klas Matija Brenk]] * [[Kristina Brenk]] * [[Alenka Brešar Iskra]] * [[Simon Brezovar]] * [[Nataša Bucik]] * [[Valentin Bucik]] * [[Zoran Bujas]] * [[Valerija Bužan]] == C == * [[Anka Caleari]] * [[Saša Cecić Erpič]] * [[Mira Cencič]] * [[Mateja Centa Strahovnik]] * [[Tone Ciglar]] * [[Zlatka Cugmas]] * [[Janina Curk]] * [[Robert Cvetek]] * [[Heliodor Cvetko]] == Č == * [[Gabi Čačinovič Vogrinčič]] * [[Alenka Čas]] * [[Blanka Čebašek]] * [[Matej Čeh]] * [[Maša Černelič Bizjak]] * [[Mihael Černetič]] * [[Nevenka Černigoj-Sadar]] * [[Matej Černigoj]] * [[Lucija Čevnik]] * [[Franjo Čibej]] * [[Barbara Čibej Žagar]] * [[Sana Čoderl Dobnik]] * [[Franc Čop]] * [[Alfonz Čuk]] * [[Miran Čuk]] * [[Nenad Čuš Babič]] == D == * [[Marcela De Batistič]] * [[Bojan Dekleva]] * [[Simona Dijak]] * [[Jure Demšar]] * [[Katja Depolli Steiner]] * [[Miha Derganc]] * [[Mateja De Leonni Stanonik]] * [[Nataša Dernovšček Hafner]] * [[Tjaša Dimec Časar]] * [[Marko Divjak]] * [[Milan Divjak]] * [[Bernarda Dobnik Renko]] * [[Irena Dogša]] * [[Barbara Dolenc]] * [[Petra Dolenc]] * [[Andrej Dolinar]] * [[Vera Doma]] * [[Katarina Dougan]] * [[Mirjam Dovečar]] * [[Katja Dular]] * [[Vedrana Đurašin]] == E == * [[Katja Eman]] * [[Ajda Erjavec]] * [[Bojan Erjavšek]] == F == * [[Nilvesa Fajić Berginc]] * [[Urška Fekonja Peklaj]] * [[Ivan Ferbežer]] * [[Maja Fesel Kamenik]] * [[Polona Fister]] * [[Tomaž Flajs]] * [[Vito Flaker]] * [[Ivan Flis]] * [[Andrej Frančeškin]] * [[Branko Franzl]] * [[Aleš Friedl]] * [[Marina Furlan]] == G == * [[Lena Gabršček]] * [[Fran Gabršek]] * [[Augustine Gasser]] * [[Stanko Gerjolj]] * [[Viktor Gerkman]] * [[Vislava Globevnik Velikonja]] * [[Maja Glonar Vodopivec]] * [[Stanko Gogala]] * [[David Gosar]] * [[Christian Gostečnik]] * [[Maja Gostič]] * [[Jure Gračner]] * [[Ivana Gradišnik]] * [[Daša Grajfoner]] * [[Janez Gregorač]] * [[Hojka Gregorič Kumperščak]] * [[Jure Grgurevič]] * [[Alenka Gril]] * [[Rudolf Grošelj]] * [[Darja Groznik]] * [[Mitja Gruden]] == H == * [[Katarina Habe]] * [[Kaja Hacin Beyazoglu]] * [[Marija Hafner]] * [[Hana Hawlina]] * [[Maja Hawlina]] * [[Darko Hederih]] * [[Katja Katarina Hleb]] * [[Ida Hojnik Zupanc]] * [[Rok Holnthaner]] * [[Barbara Horvat]] * [[Ludvik Horvat]] * [[Marina Horvat]] * [[Nada Hribar]] * [[Borut Hrovatin]] * [[Mateja Hudoklin]] * [[Špela Hvalec]] == I == * [[Katja Istenič]] == J == * [[Zlatka Jakopec]] * [[Peter Janjušević]] * [[Norbert Jaušovec]] * [[Gregor Jazbec]] * [[Špela Jelenc]] * [[Jože Jensterle]] * [[Janez Jerman]] * [[Tina Jeromen]] * [[Mišo Jezernik]] * [[Valentin Jež]] * [[Milanka Jug]] * [[Ana Junger]] * [[Mojca Juriševič]] * [[Maja Jurjevčič]] * [[Benjamin Jurman]] == K == * [[Janja Kaiser Zupančič]] * [[Tanja Kajtna]] * [[Gizella Kaszás Kocijančič]] * [[Tina Kavčič]] * [[Urška Kavčič]] * [[Vojko Kavčič]] * [[Mojca Kirbiš Hajdinjak]] * [[Alenka Klemenc]] * [[Nuša Klinar]] * [[Mihael Kline]] * [[Anja Klobas]] * [[Silva Kmet]] * [[Darja Kobal Grum]] * [[Leonida Kobal]] * [[Alenka Kobolt]] * [[Vladimir Kočevar]] * [[Jana Kodrič]] * [[Pavle Kogej]] * [[Martin Kojc]] * [[Manca Kok]] * [[Nives Kolarič]] * [[Luka Komidar]] * [[Katarina Kompan Erzar]] * [[Edvard Konrad]] * [[Tjaša M. Kos]] * [[Dunja Košir]] * [[Katja Košir]] * [[Urška Košir]] * [[Eva Kovač]] * [[Asja Nina Kovačev]] * [[Nuša Kovačević Tonjko]] * [[Dare Kovačič]] * [[Ana Kozina]] * [[Dejan Kozel]] * [[Radovan Kragelj]] * [[Borut Kraigher]] * [[Renata Krajnčec]] * [[Aleksij Kraljič]] * [[Martin Kramar]] * [[Metka Kramar]] * [[Ana Kranjc]] * [[Maja B. Kranjc]] * [[Tomaž Kranjc]] * [[Lena Kregelj]] * [[Borjana Kremžar Jovanović]] * [[Tilka Kren Obran]] * [[Brigita Kričaj Korelc]] * [[Lea Kristan]] * [[Azra Kristančič]] * [[Sebastjan Kristovič]] * [[Jana Krivec]] * [[Marjan Kroflič]] * [[Nina Krohne]] * [[Karmen Kočivnik]] == L == * [[Tjaša Lah Tolar]] * [[Tanja Lamovec]] * [[Frančišek Lampe]] * [[Alen Latini]] * [[Andreja Lavrič]] * [[Katarina Lavš]] * [[Žan Lep]] * [[Bogdan Lešnik]] * [[Petra Lešnik Musek]] * [[Rudi Lešnik]] * [[Bogdan Lipičnik]] * [[Dean Lipovac]] * [[Bernarda Logar Zakrajšek]] * [[Leon Lojk]] * [[Matej Lunežnik]] == M == * [[Lidija Magajna]] * [[Zvezdana Majhen]] * [[Jan Makarovič]] * [[Renata Marčič]] * [[Barica Marentič Požarnik]] * [[Ljubica Marjanović Umek]] * [[Maksimilijana Marinšek]] * [[Peter Markič]] * [[Mateja Markl]] * [[Andrej Marušič]] * [[Robert Masten]] * [[Matjaž Matevžič]] * [[Polona Matjan Štuhec]] * [[Andraž Matkovič]] * [[Silva Matos]] * [[Janez Mayer]] * [[Nikolaj Mejaš]] * [[Milko Mejovšek]] * [[Žiga Mekiš Recek]] * [[Marjeta Mencin Čeplak]] * [[Juliana Mendes Svete]] * [[Rok Merc]] * [[Franc Merkač]] * [[Blaž Mesec]] * [[Aleksandra P. Meško]] * [[Maja Meško]] * [[Matjaž Mihelčič]] * [[Vlado Miheljak]] * [[Nina Mikl]] * [[Andreja Mikuž]] * [[Nada Mirnik Trtnik]] * [[Janez Mlakar (psiholog)|Janez Mlakar]] * [[David Modic]] * [[Samo Modic]] * [[Marija Molan]] * [[Bojana Moškrič]] * [[Miran Možina]] * [[Stane Možina]] * [[Albert Mrgole]] * [[Satja Mulej Bratec]] * [[Damijan Mumel]] * [[Janek Musek]] * [[Kristijan Musek Lešnik]] * [[Bojan Musil]] == N == * [[Nevenka Nakrst]] * [[Mirjana Nastran Ule]] * [[Bernarda Nemec]] * [[Zdravko Neuman]] * [[Nika Nikolič]] * [[Helena Novak]] == O == * [[Darja Odar]] * [[Franc Osterman]] * [[Karel Ozvald]] * [[Ana Ožura]] == P == * [[Tone Pačnik]] * [[Marjan Pajntar]] * [[Boni Pajntar Plut]] * [[Zoran Pavlović]] * [[Samo Pastirk]] * [[Radmila Pavlovič Blatnik]] * [[Vladimir Pavšek]] * [[Tinkara Pavšič Mrevlje]] * [[Sonja Pečjak]] * [[Vid Pečjak]] * [[Cirila Peklaj]] * [[Tatjana Penko]] * [[Marjanca Pergar Kuščer]] * [[Andrej Perko]] * [[Uroš Perko]] * [[Bogomir Peršič]] * [[Susanna Pertot]] * [[Mitja Peruš]] * [[Martina Peštaj]] * [[Marija Petrič]] * [[Marjetka Petrič Puklavec]] * [[Mojca Petrič]] * [[Oto Petrovič]] * [[Andrej Petruša]] * [[Nejc Petruša]] * [[Ajda Pfifer]] * [[Renata Picej]] * [[Darja Piciga]] * [[Tina Pirc]] * [[Vladimir Pirnat]] * [[Tina Pivec]] * [[Janko Plemenitaš]] * [[Nejc Plohl]] * [[Nevenka Podgornik]] * [[Veronika Podgoršek]] * [[Anja Podlesek]] * [[Tina Podlogar]] * [[Slavko Podmenik]] * [[Jože Podržaj]] * [[Borut S. Pogačnik]] * [[Slavica Pogačnik Toličič]] * [[Vid Pogačnik]] * [[Tina Pogorelčnik]] * [[Alenka Polak]] * [[Marko Polič]] * [[Vida Ana Politakis]] * [[Saša Poljak Lukek]] * [[Andreja Poljanec]] * [[Urša Poljanšek]] * [[Olga Poljšak Škraban]] * [[Mojca Poredoš]] * [[Vita Poštuvan]] * [[Vinko Potočnik]] * [[Lev Požar]] * [[Hubert Požarnik]] * [[Peter Praper]] * [[Franc Aco Prosnik]] * [[Anica Prosnik Domjan]] * [[Andreja Pšeničny]] * [[Cveta Pučko]] * [[Milan Puhan]] * [[Melita Puklek Levpušček]] * [[Suzana Puntar]] * [[Nina Purg Suljič]] == R == * [[Vesna Radonjić Miholič]] * [[Cveta Radzevšek Pučko]] * [[Eugen Rainer]] * [[Katja Rak]] * [[Zlatka Rakovec Felser]] * [[Jože Ramovš]] * [[Tanja Ravnjak]] * [[Ana Reberc]] * [[Alenka Rebula Tuta]] * [[Matjaž Regovec]] * [[Marjan Repič]] * [[Tina Rehberger]] * [[Tanja Repič Slavič]] * [[Grega Repovš]] * [[Jernej Repovš]] * [[Vida Ribičič]] * [[Marjeta Richie]] * [[Tristan Rigler]] * [[Irena Roglič Kononenko]] * [[Bernard Rojnik]] * [[Janez Rojšek]] * [[Mihajlo Rostohar]] * [[Saška Roškar]] * [[Nikola Rot]] * [[Leonida Rotvejn Pajič]] * [[Sanja Rozman]] * [[Marina Rugelj]] * [[Tanja Rupnik Vec]] * [[Velko S. Rus]] * [[Ingrid Russi Zagožen]] * [[Dušan Rutar]] * [[Miha Rutar]] * [[Tina Rutar Leban]] == S == * [[Argio Sabadin]] * [[Stane Saksida]] * [[Marijan Salobir]] * [[Simona Sanda]] * [[Ignac Schmidt]] * [[Vlado Schmidt]] * [[Danilo Sedmak]] * [[Polona Selič]] * [[Alenka Seršen Fras]] * [[Marija Skalar]] * [[Vinko Skalar]] * [[Štefan Slak]] * [[Anka Slana Ozimič]] * [[Vera Slodnjak]] * [[Sandra Smiljanić]] * [[Franc Smole]] * [[Maja Smrdu]] * [[Helena Smrtnik Vitulić]] * [[Gregor Sočan]] * [[Bor Sojar Voglar]] * [[Srečko Soršak]] * [[Iztok Spetič]] * [[Milena Srpak]] * [[Martina Starc]] * [[Barbara Starovasnik Žagavec]] * [[Eva Stergar]] * [[Vida Sterle]] * [[Barbara Stožir Curk]] * [[Bernard Stritih]] * [[Branka Strniša]] * [[Marja Strojin]] * [[Đurđica Strunjaš Kurt]] * [[Ana Stupan]] * [[Meta Suhadolc Krečič]] * [[Roberta Sulčič]] * [[France Susman]] * [[Marjan Sušelj]] * [[Janez Svetina]] * [[Matija Svetina]] == Š == * [[Borut Šali]] * [[Levin Šebek]] * [[Sanja Šešok]] * [[Bojan Šinko]] * [[Petra Škabar]] * [[Darko Števančec]] * [[Marjan Šetinc]] * [[Silvo Šinkovec]] * [[Andreja Cirila Škufca Smrdel]] * [[Maja Šorli]] * [[Lilijana Šprah]] * [[Tanja Šraj]] * [[Petra Štampar]] * [[Maja Štante Vouk]] * [[Barbara Šteh]] * [[Martina Fukuhara Štirn]] * [[Senja Štirn]] * [[Vita Štukovnik]] * [[Lea Šugman Bohinc]] * [[Katja Šugman Stubbs]] * [[Ana Jana Šušteršič]] == T == * [[Blanka Tacer]] * [[Alenka Tacol]] * [[Drago Tacol]] * [[Simona Tancig]] * [[Ana Tavčar]] * [[Rudi Tavčar]] * [[Janja Tekavc]] * [[Onja Tekavčič-Grad]] * [[Sara Tement]] * [[Vesna Tetičkovič]] * [[Maja Tisovec]] * [[Blanka Tivadar]] * [[Ivan Toličič]] * [[Nastja Tomat]] * [[Andrej Trampuž]] * [[Jasna Toplak]] * [[Jože Trček]] * [[Anton Trstenjak]] * [[Marjeta Trstenjak]] * [[Žarko Trušnovec]] * [[Maks Tušak]] * [[Matej Tušak]] * [[Janez Tušar]] * [[Robert Trunkl]] == U == * [[Saša Ucman]] * [[Mirjana Ule]] * [[Peter Umek]] == V == * [[Julka Vahen]] * [[Bojan Varjačić Rajko]] * [[France Veber]] * [[Vekoslav Verhovnik]] * [[Katarina Veselko]] * [[Jasna Vešligaj Damiš]] * [[Andreja Vezovnik]] * [[Aleš Vičič]] * [[Mateja Videčnik]] * [[Gaj Vidmar]] * [[Jernej Vidmar]] * [[Marija Vincek]] * [[Hedviga Virant]] * [[Mojca Vizjak Pavšič]] * [[Blaž Vodopivec]] * [[Vid V. Vodušek]] * [[Damijana Voglar]] * [[Andrej Vovk]] * [[Beti Vovko]] * [[Marko Vrtovec]] == W == * [[Simona Weiss]] * [[Alenka Werdonig]] == Z == * [[Vlasta Zabukovec]] * [[Aleksander Zadel]] * [[Nuša Zadravec Šedivy]] * [[Tina Zadravec]] * [[Gaja Zager Kocjan]] * [[Andrej Zaghet]] * [[Drago Zajc]] * [[Minka Zajec]] * [[Bojan Zalar]] * [[Leonida Zalokar]] * [[Zdenka Zalokar Divjak]] * [[Anja Zavašnik]] * [[Franci Zavrl]] * [[Marjana Zidar]] * [[Saša Zorjan]] * [[Leon Zorman]] * [[Maja Zupančič]] == Ž == * [[Vida Žabot]] * [[Dragotin Žagar (psiholog)|Dragotin Žagar]] * [[Estera Žalik]] * [[Barbara Žemva]] * [[Miran Žerjav]] * [[Mirko Žerjav]] * [[Iztok Žilavec]] * [[Leon Žlebnik]] * [[Bojan Žlender]] * [[Sonja Žorga]] * [[Bogdan Žorž]] * [[Urška Žugelj]] * [[Gregor Žvelc]] * [[Maša Žvelc]] [[Kategorija:Spiskovi Slovenaca|Psiholozi]] [[Kategorija:Slovenski psiholozi]] 9e2nssvmpy42k4ir6kp8g3dogtfnzpp 4 536422 3916003 2026-08-02T14:44:31Z KWiki 9400 Nova stranica: {{italic title}} {{Taksokvir |boja=gray |naziv = ''Neurospora crassa'' |image = Neurospora_crassahyphae.jpg |domain = [[Eukaryota]] |regnum = [[Fungi]] |divisio = [[Ascomycota]] |classis = [[Sordariomycetes]] |ordo = [[Sordariales]] |familia = [[Sordariaceae]] |genus = [[Neurospora]] |species = '''Neurospora crassa''' |species_authority = Shear&Dodge, 1843 }} '''''Neurospora crassa''''' je vrsta crvene plijesni za kruh iz [[koljeno (biologija)|koljena]] [[Ascomycota]]. Naziv... 3916003 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Taksokvir |boja=gray |naziv = ''Neurospora crassa'' |image = Neurospora_crassahyphae.jpg |domain = [[Eukaryota]] |regnum = [[Fungi]] |divisio = [[Ascomycota]] |classis = [[Sordariomycetes]] |ordo = [[Sordariales]] |familia = [[Sordariaceae]] |genus = [[Neurospora]] |species = '''Neurospora crassa''' |species_authority = Shear&Dodge, 1843 }} '''''Neurospora crassa''''' je vrsta crvene plijesni za kruh iz [[koljeno (biologija)|koljena]] [[Ascomycota]]. Naziv njenog [[rod (biologija)|roda]], koji na grčkom znači 'spora živaca', odnosi se na karakteristične pruge na [[spora]]ma. Prvi objavljeni zapis o ovoj gljivici potiče iz zaraze francuskih pekara u 1843.<ref>{{cite journal | author = Davis, Perkins | year = 2002 | title = Neurospora: a model of model microbes | journal = Nature Reviews Genetics | volume = 3 | issue = 5| pages = 397–403 | doi=10.1038/nrg797| pmid = 11988765 | s2cid = 15642417 }}</ref> ''Neurospora crassa'' koristi se kao [[modelni organizam]] jer se lahko uzgaja i ima [[ploidija|haploidni]] [[životni ciklus]] koji olakšava [[genetika|genetičku]] analizu jer će se recesivne osobine pojaviti kod potomstva. Analiza [[genetička rekombinacija|genetičke rekombinacije]] olakšana je uređenim rasporedom produkata [[mejoza|mejoze]] u rodu ''Neurospora'' [[askospora]]ma. Sekvenciran je njen cijeli [[genom]] od sedam [[hromosom]]a.<ref>[https://web.archive.org/web/20051028031707/http://www.nih.gov/science/models/neurospora/ Trans-NIH Neurospora Initiative]</ref> ''Neurosporu'' su koristili [[Edward Tatum]] i [[George Wells Beadle]] u svojim eksperimentima za koje su 1958. godine osvojili [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]]. Beadle i Tatum su izložili ''N. crassa'' rendgenskim zracima, što je uzrokovalo [[mutacije]]. Zatim su uočili kvarove u [[metabolički put|metaboličkim putevima]] uzrokovane greškama u specifičnim [[enzim]]ima. To ih je navelo da predlože [[hipoteza jednan gen - jedan enzim|hipotezu "jedan gen – jedan enzim"]] da specifični [[gen]]i kodiraju specifične [[protein]]e. Njihovu hipotezu je kasnije razradio na enzimske puteve [[Norman Horowitz (genetičar)|Norman Horowitz]], koji je također radio na ''Neurospori''. Kao što se Norman Horowitz prisjetio u 2004,<ref>{{cite journal |vauthors=Horowitz NH, Berg P, Singer M, etal |title=A centennial: George W. Beadle, 1903–1989 |journal=Genetics |volume=166 |issue=1 |pages=1–10 |date=January 2004 |pmid=15020400 |pmc=1470705 |doi= 10.1534/genetics.166.1.1}}</ref> "Ovi eksperimenti utemeljili su nauku koju su Beadle i Tatum nazvali 'biohemijskom genetikom'. U stvari, pokazali su se kao početni udarac u onome što je postala molekularna genetika i sav razvoj koji je iz toga uslijedio." U izdanju časopisa ''[[Nature]]'' od 24. aprila 2003. godine, [[genom]] ''N. crassa'' je objavljen kao potpuno [[sekvenciranje DNK|sekvenciran]].<ref name="Galagan-2003">{{cite journal |author1=Galagan J. |author2=Calvo S. |author3=Borkovich K. |author4=Selker E. |author5=Read N. D. | year = 2003 | title = The genome sequence of the filamentous fungus ''Neurospora crassa'' | journal = Nature | volume = 422 | issue = 6934| pages = 859–868 | doi = 10.1038/nature01554 | pmid = 12712197|display-authors=etal|bibcode=2003Natur.422..859G | doi-access = free }}</ref> Genom je dug oko 43 megabaze i uključuje približno 10.000 gena. U toku je projekat za proizvodnju sojeva koji sadrže mutante [[genski nokaut|nokaut]] svakog gena ''N. crassa''.<ref name="Colot-2006">{{cite journal |author1=Colot H.V. |author2=Park G. |author3=Turner G.E. |author4=Ringleberg C. |author5=Crew C.M. |author6=Litvinkova L. |author7=Weiss R.L. |author8=Borkovitch K.A. |author9=Dunlap J.C. | year = 2006 | title = A high-throughput gene knockout procedure for ''Neurospora'' reveals functions for multiple transcription factors | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences, USA | volume = 103 | issue = 27| pages = 10352–10357 | doi=10.1073/pnas.0601456103|pmid=16801547 |display-authors=etal|pmc=1482798 |bibcode=2006PNAS..10310352C |doi-access=free }}</ref> U svom prirodnom okruženju, ''N. crassa'' živi uglavnom u tropskim i suptropskim regijama.<ref name="Perkins-1988">{{cite journal |author1=Perkins D. D. |author2=Turner B. C. | year = 1988 | title = ''Neurospora'' from natural populations: Toward the population biology of a haploid eukaryote | journal = Experimental Mycology | volume = 12 | issue = 2 | pages = 91–131 | doi=10.1016/0147-5975(88)90001-1| doi-access = free }}</ref> It can be found growing on dead plant matter after fires. Neurospora se aktivno koristi u istraživanjima širom svijeta. Važna je za razjašnjavanje molekularnih događaja uključenih u [[cirkadijski ritam|cirkadijske ritmove]], [[epigenetika|epigenetiku]] i [[utišavanje gena]], [[ćelijska polarnost|ćelijsku polarnost]], [[ćelijska fuzija|fuziju ćelija]], razvoj, kao i mnoge aspekte ćelijske biologije i biohemije. ==Seksualni ciklus== [[Datoteka:Neurospora crassa life cycle.jpg|thumb|upright=1.45|''Životni ciklus Neurospora crassa''. Haploidni micelij se razmnožava aseksualno putem dva procesa: (1) jednostavnom proliferacijom postojećeg [[micelij]]a i (2) formiranjem konidija (makro– i mikro–) koje se mogu raspršiti, a zatim klijati kako bi proizvele novi micelij. U seksualnom ciklusu, parenje se može dogoditi samo između pojedinačnih sojeva različitih tipova parenja, A i a. Do oplodnje dolazi prolaskom konidijskih jedara ili micelija jednog tipa parenja u protoperitecije suprotnog tipa parenja kroz trihoginu. Fuzija jezgara suprotnih tipova parenja događa se unutar protoperitecija i formira jezgro zigote (2N).]] Spolna rasplodna tijela (peritecije) mogu se formirati samo kada se dva micelija različitog tipa parenja spoje (vidi sliku). Kao i druge askomicete, ''N. crassa'' ima dva tipa parenja koja su u ovom slučaju simbolizirana sa ''A'' i ''a''. Nema očigledne morfološke razlike između sojeva tipa parenja ''A'' i ''a''. Oba mogu formirati obilne protoperitecije, žensku reproduktivnu strukturu (vidi sliku). Protoperitecije se najlakše formiraju u laboratoriji kada se rast odvija na čvrstom ([[agar]]nom) sintetskom mediju sa relativno niskim izvorom [[dušik]]a.<ref>{{cite journal |vauthors=Westergaard M, Mitchell HK | year = 1947 | title = Neurospora. V. "A synthetic medium favoring sexual reproduction | journal = Am J Bot | volume = 34 | issue = 10| pages = 573–577 | doi=10.2307/2437339| jstor = 2437339 }}</ref> Izgleda da je gladovanje dušikom neophodno za [[ekspresija gena|ekspresiju gena]] uključenih u seksualni razvoj.<ref>{{cite journal |vauthors=Nelson MA, Metzenberg RL |title=Sexual development genes of Neurospora crassa |journal=Genetics |volume=132 |issue=1 |pages=149–62 |date=September 1992 |doi=10.1093/genetics/132.1.149 |pmid=1356883 |pmc=1205113 }}</ref> Protoperitecij sastoji se od askogonija, spiralno savijene višećelijske hife koja je zatvorena u čvorastu agregaciju [[hifa]]. Razgranati sistem tankih hifa, nazvan trihogin, proteže se od vrha askogonija, stršeći izvan hifa koje ga omotavaju u zrak. Seksualni ciklus započinje se (tj. događa se [[oplodnja]]) kada ćelija (obično konidij) suprotnog tipa parenja dođe u kontakt s dijelom trihogina (vidi sliku). Takav kontakt može biti praćen fuzijom ćelija što dovodi do migracije jednog ili više jedara iz ćelije koja se oplođuje niz trihogin u askogonij. Budući da oba soja, ''A'' i ''a'', imaju iste spolne strukture, nijedan soj se ne može smatrati isključivo muškim ili ženskim. Međutim, kao recipijent, protoperitecij oba soja, ''A'' i ''a'', može se smatrati ženskom strukturom, a oplodni konidij muškim učesnikom. Sljedeće korake nakon fuzije haploidnih ćelija ''A'' i ''a'' opisali su Fincham i Day.<ref>{{Cite book |last=Fincham |first=John Robert Stanley |url=https://archive.org/details/fungalgenetics0000finc/ |title=Fungal genetics |date=1965 |publisher=Oxford, Blackwell Scientific Publications}}</ref> and Wagner and Mitchell.<ref>{{Cite book |last1=Wagner |first1=Robert P. |url=https://archive.org/details/geneticsmetaboli00wagn |title=Genetics and metabolism |last2=Mitchell |first2=Herschel K. |date=1964 |publisher=New York, J. Wiley}}</ref> Nakon fuzije ćelija, daljnja fuzija njihovih [[ćelijsko jedro|jedara]] je odgođena. Umjesto toga, jedro iz oplodne ćelije i jedro iz askogonija udružuju se i počinju se sinhrono dijeliti. Produkti ovih jedarnih dioba (još uvijek u parovima različitog tipa parenja, tj. ''A/a'') migriraju u brojne askogene hife, koje zatim počinju rasti iz askogonija. Svaka od ovih askogenih hifa savija se i formira kuku (ili štapić) na svom vrhu, a par haploidnih jedara ''A'' i ''a'' unutar štapačića se sinhrono dijele. Zatim se formiraju septume koje dijele štapić na tri ćelije. Centralna ćelija u krivini kuke sadrži jedno ''A'' i jedno ''a'' jedro (vidi sliku). Ova dvojedarna ćelija inicira formiranje askusa i naziva se "askus-inicijalna" ćelija. Zatim se dvije [[ćelijsko jedro|jednojedarne]] ćelije s obje strane prve ćelije koja formira askus spajaju jedna s drugom i formiraju [[dvojjedarna ćelija|dvojjedarnu ćeliju]] koja može rasti i formirati daljnji [[hromosom]], koji zatim može formirati vlastitu askus-početnu ćeliju. Ovaj proces se zatim može ponoviti više puta. Nakon formiranja askus-početne ćelije, ''A'' i ''a'' jedra se spajaju jedna s drugom i formiraju [[ploidija|diploidno]] jedro (vidi sliku). Ovo jedro je jedino diploidno jedro u cijelom [[životni ciklus| životnom ciklusu]] ''N. crassa''. Diploidno jedro ima 14 [[hromosom]]a, formiranih iz dva spojena haploidna jedra koja su imala po sedan hromosoma. Formiranje diploidnog jedra odmah je praćeno [[mejoza|mejozom]]. Dvije uzastopne mejozne diobe dovode do četiri haploidna jesra, dva tipa parenja ''A'' i dva tipa parenja ''a''. Jedna daljnja [[mitoza|mitotska]] dioba dovodi do četiri ''A'' i četiri ''a'' jedra u svakom askusu. Mejoza je suštinski dio životnog ciklusa svih organizama koji se spolno razmnožavaju, a u svojim glavnim karakteristikama, mejoza kod ''N. crassa'' izgleda tipična za mejozu općenito. Kako se gore navedeni događaji odvijaju, [[micelij]]ski omotač koji je obavijao askogonij razvija se kao zid peritecija, impregnira se [[melanin]]om i crni. Zreli peritecij ima strukturu u obliku tikvice. Zreli peritecij može sadržavati čak 300 [[askus]]a, od kojih svaki potiče iz identičnih fuzijskih diploidnih jedara. Obično se u prirodi, kada peritecij sazrije, askospore prilično snažno izbacuju u zrak. Ove askospore su otporne na toplotu i u laboratoriji zahtijevaju zagrijavanje na 60°C, tokom 30 minuta da bi se izazvalo klijanje. Za normalne sojeve, cijeli spolni ciklus traje 10 do 15 dana. U zrelom askusu, koji sadrži osam [[askospora]], parovi susjednih [[spora]] su identični po genetičkoj konstituciji, budući da je posljednja dioba mitotska, a budući da se askospore nalaze u askusnoj vrećici koja ih drži u određenom redoslijedu određenom smjerom jedarnih segregacija tokom mejoze. Budući da su četiri primarna produkta također raspoređena u nizu, obrazac segregacije prve diobe [[genetički marker|genetičkih markera]] može se razlikovati od obrasca segregacije druge diobe. ==Genetička analiza fine strukture== Zbog gore navedenih karakteristika, ''N. crassa'' pokazala se vrlo korisnom za proučavanje genetičkih događaja koji se odvijaju u pojedinačnim [[mejoza]]ma. Zreli askusi iz peritecija mogu se odvojiti na mikroskopskom predmetnom stakalcu, a spore eksperimentalno manipulirati. Ove studije obično su uključivale odvojenu kulturu pojedinačnih askospora koje su rezultat jednog mejotskog događaja i određivanje [[genotip]]a svake spore. Studije ovog tipa, provedene u nekoliko različitih laboratorija, utvrdile su [[fenomen]] "konverzije gena" (npr. vidi reference) <ref name="Mitchell-1955">{{cite journal |author=Mitchell MB |title=ABERRANT RECOMBINATION OF PYRIDOXINE MUTANTS OF Neurospora |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=41 |issue=4 |pages=215–20 |date=April 1955 |pmid=16589648 |pmc=528059 |doi= 10.1073/pnas.41.4.215 |bibcode=1955PNAS...41..215M |doi-access=free }}</ref><ref name="Case-1958">{{cite journal |vauthors=Case ME, Giles NH |title=EVIDENCE FROM TETRAD ANALYSIS FOR BOTH NORMAL AND ABERRANT RECOMBINATION BETWEEN ALLELIC MUTANTS IN Neurospora Crassa |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=44 |issue=5 |pages=378–90 |date=May 1958 |pmid=16590210 |pmc=335434 |doi= 10.1073/pnas.44.5.378|bibcode=1958PNAS...44..378C |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |author=Stadler DR |title=Gene Conversion of Cysteine Mutants in Neurospora |journal=Genetics |volume=44 |issue=4 |pages=647–56 |date=July 1959 |doi=10.1093/genetics/44.4.647 |pmid=17247847 |pmc=1209971 }}</ref>). Kao primjer fenomena konverzije gena, razmotrimo genetička ukrštanja dva mutirana soja ''N. crassa'', defektna u genu ''pan-2''. Ovaj gen je neophodan za sintezu [[pantotenska kiselina| pantotenske kiseline]] (vitamin B₅), a mutanti defektni u ovom genu mogu se eksperimentalno identificirati prema njihovoj potrebi za pantotenskom kiselinom u njihovom mediju za rast. Dvije [[mutacije]] ''pan-2'', B5 i B3, nalaze se na različitim mjestima u genu ''pan-2'', tako da ukrštanje B5 ´ B3 daje rekombinante [[divlji tip|divljeg tipa]] niske frekvencije.<ref name="Case-1958"/> Analiza 939 askusa u kojima su se mogli odrediti [[genotip]]ovi svih mejotskih produkata (askospora) pronašla je 11 askusa sa izuzetnim obrascem segregacije. To je uključivalo šest askusa u kojima je postojao jedan mejotaki produkt divljeg tipa, ali ne i očekivani recipročni produkt dvostruke mutacije (B5B3). Nadalje, u tri askusa odnos mejotskih produkata bio je 1B5:3B3, umjesto očekivanog odnosa 2:2. Ova studija, kao i brojne dodatne studije o ''N. crassa'' i drugim [[gljive|gljivama]] (pregledao Whitehouse<ref>Whitehouse, HLK. (1982). Genetic Recombination. Wiley, New York {{ISBN|978-0471102052}}</ref>), dovelo je do opsežne karakterizacije genske konverzije. Iz ovog rada postalo je jasno da se događaji genske konverzije javljaju kada se molekularna rekombinacija dogodi u blizini genetičkih markera koji se proučavaju (npr. mutacije ''pan-2'' u gornjem primjeru). Stoga su studije genske konverzije omogućile uvid u detalje molekularnog mehanizma rekombinacije. Tokom decenija od prvobitnih zapažanja Mary Mitchell 1955. godine,<ref name="Mitchell-1955"/> predložen je niz molekularnih modela rekombinacije na osnovu novih genetičkih podataka iz studija genske konverzije i studija reakcijskih sposobnosti [[DNK]]. Sadašnje razumijevanje molekularnog mehanizma rekombinacije razmatra se u člancima Wikipedije [[Genetička konverzija]] i [[Genetička rekombinacija]]. Razumijevanje rekombinacije relevantno je za nekoliko fundamentalnih bioloških problema, kao što su uloga rekombinacije i rekombinacijske popravke kod raka (vidi [[BRCA1]]) i adaptivna funkcija [[mejoza|mejoze]]. ==Adaptivna funkcija tipa parenja== Činjenica da se parenje kod ''N. crassa'' može dogoditi samo između sojeva različitih tipova parenja sugerira da [[prirodna selekcija]] favorizira određeni stepen ukrštanja. Kod haploidnih višećelijskih gljiva, kao što je ''N. crassa'', mejoza koja se odvija u kratkom diploidnom stadiju jedan je od njihovih najsloženijih procesa. Iako je fizički mnogo veća od diploidnog stadija, haploidni višećelijski vegetativni stadij karakteristično ima jednostavnu modularnu konstrukciju s malom diferencijacijom. Kod ''N. crassa'', recesivne mutacije koje utiču na diploidni stadij životnog ciklusa prilično su česte u prirodnim [[populacija]]ma.<ref name="Leslie-1985">{{cite journal |vauthors=Leslie JF, Raju NB |title=Recessive mutations from natural populations of Neurospora crassa that are expressed in the sexual diplophase |journal=Genetics |volume=111 |issue=4 |pages=759–77 |date=December 1985 |doi=10.1093/genetics/111.4.759 |pmid=2933298 |pmc=1202670 }}</ref> Ove mutacije, kada su [[homozigot]]ne u diploidnom stadiju, često uzrokuju da spore imaju defekte u sazrijevanju ili da proizvode neplodna rasplodna tijela s malo askospora (seksualnih spora). Većina ovih homozigotnih mutacija uzrokuje abnormalnu mejozu (npr. poremećeno sparivanje hromosoma ili u pahitenu ili diplotenu).<ref>{{cite journal |vauthors=Raju NB, Leslie JF |title=Cytology of recessive sexual-phase mutants from wild strains of Neurospora crassa |journal=Genome |volume=35 |issue=5 |pages=815–26 |date=October 1992 |pmid=1427061 |doi= 10.1139/g92-124}}</ref> Procijenjeno je da je broj gena koji utiču na diploidni stadij najmanje 435<ref name="Leslie-1985"/> (oko 4% od ukupnog broja 9.730 gena). Dakle, [[autkrosing]], podstaknut potrebom za spajanjem suprotnih tipova parenja, vjerovatno pruža korist maskiranja recesivnih mutacija koje bi inače bile štetne za formiranje seksualnih spora (vidi [[Komplementarnost (genetika)]]). ==Novija istraživanja== ''Neurospora crassa'' nije samo [[modelni organizam]] za proučavanje [[fenotip]]skih tipova u nok-aut varijantama, već i posebno koristan organizam koji se široko koristi u [[računarska biologija|računarskoj biologiji]] i [[cirkadijski sat|cirkadijskom satu]]. Ima prirodni reproduktivni ciklus od 22 sata i na njega utiču vanjski faktori poput svjetlosti i temperature. [[nokaut-miš|Nok-aut varijante]] [divlji tip|[divljeg tipa]] ''N. crassa'' široko se proučavaju, kako bi se utvrdio uticaj određenih gena (vidi [[alelna frekvencija]]). ==Upotreba u hrani== Zamjena za meso napravljena od ove vrste prodaje se pod robnom markom Meati.<ref>{{cite web | title=Mycelium 101: What is Mycelium? | url=https://www.meati.com/mycelium?card=what-is-the-most }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Charles Yanofsky]] * [[David Perkins (genetičar)|David Perkins]] * [[Edward Tatum]] * [[Fluffy transkripcijski faktor]] * [[George Beadle]] * [[Norman Horowitz]] * [[Hipoteza jednan gen - jedan enzim]] * [[Robert Metzenberg]] ==Napomene i reference== {{Reflist}} ==Reference== {{refbegin}} * {{Citation | last1=Perkins | first1=D | last2=Davis | first2=R | title=Evidence for Safety of Neurospora Species for Academic and Commercial Uses | periodical=Applied and Environmental Microbiology | volume=66 |issue=12|pages=5107–5109 | date=December 2000 |url=| doi=10.1128/aem.66.12.5107-5109.2000 | pmid=11097875 | pmc=92429 | bibcode=2000ApEnM..66.5107P }}. * {{Citation | last1=Osherov | first1=N | last2=May | first2=GS | title=The molecular mechanisms of conidial germination | periodical=FEMS Microbiol Lett | volume=199|issue=2|pages=153–60 | date=30 May 2001 | pmid =11377860 | doi=10.1111/j.1574-6968.2001.tb10667.x| doi-access=free}} * {{Citation | last1=Froehlich | first1=AC | last2=Noh | first2=B | last3=Vierstra | first3=RD, Loros J & Dunlap JC | title=Genetic and molecular analysis of Phytochromes from the filamentous fungus Neurospora crassa | periodical=Eukaryot Cell | volume=4 | issue = 12 | pages = 2140–52 | date=December 2005 |pmid= 16339731 | doi=10.1128/ec.4.12.2140-2152.2005 | pmc=1317490}} * {{Citation |last = Horowitz |first = NH |title = Fifty years ago: the Neurospora revolution |periodical = Genetics |date = April 1991 |url = http://www.genetics.org/cgi/reprint/127/4/631 |pmid = 1827628 |pmc = 1204391 |volume = 127 |issue = 4 |pages = 631–5 |doi = 10.1093/genetics/127.4.631 }} * {{Citation |last1 = Horowitz |first1 = NH |last2 = Berg |first2 = P |last3 = Singer |first3 = M, Lederberg J, Susman M, Doebley J & Crow JF. |title = A centennial: George W. Beadle, 1903-1989 |periodical = Genetics |volume = 166 |issue = 1 |pages = 1–10 |date = January 2004 |url = http://www.genetics.org/cgi/content/full/166/1/1 |pmid = 15020400 |doi = 10.1534/genetics.166.1.1 |pmc = 1470705 }} * {{Citation | last1=Kaldi | first1=K | last2=Gonzalez | first2=BH | last3=Brunner | first3=M | title=Transcriptional regulation of the Neurospora circadian clock gene wc-1 affects the phase of circadian output | periodical=EMBO Rep | date=23 December 2005 | pmid= 16374510 | doi=10.1038/sj.embor.7400595 | pmc=1369249 | volume=7 | issue=2 | pages=199–204}} * {{Citation | last=Pittalwala | first=Iqbal | title=UC Riverside scientists contribute to study that unveils genome sequence of bread mold | periodical=Newsroom (University of California, Riverside) | date=29 April 2003 | url=http://www.newsroom.ucr.edu/cgi-bin/display.cgi?id=573 | access-date=28 December 2005 | archive-date=18 May 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080518044123/http://www.newsroom.ucr.edu/cgi-bin/display.cgi?id=573 | url-status=dead }}. * {{Citation | last1=Ruoff | first1=P | last2=Loros | first2=JJ | last3=Dunlap | first3=JC | title=The relationship between FRQ-protein stability and temperature compensation in the Neurospora circadian clock | periodical=Proc Natl Acad Sci USA | date=6 December 2005 | doi=10.1073/pnas.0505137102 | pmid= 16314576 | volume=102 | issue=49 | pmc=1308891 | pages=17681–6| bibcode=2005PNAS..10217681R | doi-access=free }} {{refend}} ==External links== {{Commons category}} * [https://web.archive.org/web/20060911093348/http://www.broad.mit.edu/annotation/genome/neurospora/ ''Neurospora crassa'' genome] * {{cite web | title=The Neurospora Homepage | work=Fungal Genetics Stock Center (FGSC) |url=http://www.fgsc.net/Neurospora/ | access-date=27 December 2005 }} * {{cite web | title=The Neurospora Compendium | work=Fungal Genetics Stock Center (FGSC) |url=http://www.fgsc.net/2000compendium/NewCompend.html | access-date=27 December 2005 }} * {{cite web | title=The Neurospora-Fungal Genome Initiative | work=Neurospora Genome Project |url=http://gene.genetics.uga.edu/white_papers/ncrassa.html | access-date=12 June 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304094747/http://gene.genetics.uga.edu/white_papers/ncrassa.html | archive-date=4 March 2016 | url-status=dead }} * {{cite web | title=Trans-NIH Neurospora Initiative | work=National Institutes of Health (NIH — United States) |url=http://www.nih.gov/science/models/neurospora/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20051028031707/http://www.nih.gov/science/models/neurospora/ |url-status=dead |archive-date=28 October 2005 | access-date=27 December 2005 }} * [http://www.benchfly.com/blog/the-almighty-fungi-the-revolutionary-neurospora-crassa/] Montenegro-Montero A. (2010) "The Almighty Fungi: The Revolutionary Neurospora crassa". A historical view of the many contributions of this organism to molecular biology. ==Vanjski linkovi== {{Modelni organizmi}} {{Taxonbar|from=Q133459}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sordariales]] [[Kategorija:Modeli gljiva]] [[Kategorija:Genetika gljiva]] [[Kategorija:Gljive u kultivaciji]] [[Kategorija:Zamjene za meso]] [[Kategorija:Vrste gljiva]] 0l9rkj7lmn8nsxfko1w5ab8hjmi4zod 3 536423 3916012 2026-08-02T15:33:15Z Pathoschild 3476 global user pages ([[m:Synchbot|requested by Revi C.]]) 3916012 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[User talk:Revi C.]] o9z79lcc9a9pfmqmrod5w3eyk4q9i0o 14 536424 3916033 2026-08-02T17:29:50Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Godine po državama|202|6|201|203|21|Rusiji|Russia|Evropi}} 3916033 wikitext text/x-wiki {{Godine po državama|202|6|201|203|21|Rusiji|Russia|Evropi}} opoprocr4emm8yx8618lo2zpeu25qy6 10 536425 3916035 2026-08-02T17:35:16Z Vratiosevalter 174471 Nova stranica: {{TemplateData zaglavlje}} Ovaj navigacijski šablon prikazuje pregled [[Sudski sistem Bosne i Hercegovine|sudskog sistema Bosne i Hercegovine]], uključujući sudove, tužilaštva i pravosudne institucije na državnom, entitetskom i distriktnom nivou. == Korištenje == Šablon se dodaje na dno članaka koji se odnose na pravosudni sistem Bosne i Hercegovine, neposredno prije kategorija: <pre> == Vanjski linkovi == * ... {{Sudski sistem Bosne i Hercegovine}} Kategor... 3916035 wikitext text/x-wiki {{TemplateData zaglavlje}} Ovaj navigacijski šablon prikazuje pregled [[Sudski sistem Bosne i Hercegovine|sudskog sistema Bosne i Hercegovine]], uključujući sudove, tužilaštva i pravosudne institucije na državnom, entitetskom i distriktnom nivou. == Korištenje == Šablon se dodaje na dno članaka koji se odnose na pravosudni sistem Bosne i Hercegovine, neposredno prije kategorija: <pre> == Vanjski linkovi == * ... {{Sudski sistem Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:...]] </pre> === Parametar state === Šablon podržava parametar <code>state</code> za kontrolu početnog stanja prikazivanja: * <code><nowiki>{{Sudski sistem Bosne i Hercegovine}}</nowiki></code> — automatsko sklapanje (podrazumijevano) * <code><nowiki>{{Sudski sistem Bosne i Hercegovine|state=expanded}}</nowiki></code> — uvijek razvijeno * <code><nowiki>{{Sudski sistem Bosne i Hercegovine|state=collapsed}}</nowiki></code> — uvijek sklopljeno == Članci koji koriste ovaj šablon == * [[Sudski sistem Bosne i Hercegovine]] * [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] * [[Sud Bosne i Hercegovine]] * [[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] * [[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine]] * [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] * [[Ustavni sud Republike Srpske]] <templatedata> { "description": "Navigacijski šablon za sudski sistem Bosne i Hercegovine. Prikazuje pregled pravosudnih institucija na državnom, entitetskom i distriktnom nivou, uključujući sudove, tužilaštva i VSTV.", "params": { "state": { "label": "Stanje", "description": "Kontroliše početno stanje prikazivanja navigacijske kutije. Podrazumijevano je 'autocollapse' (automatski se sklapa ako na stranici postoji više navbox šablona).", "type": "string", "default": "autocollapse", "example": "expanded", "suggestedvalues": ["autocollapse", "collapsed", "expanded"], "required": false } }, "format": "inline" } </templatedata> <includeonly> [[Kategorija:Navigacijski šabloni o Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:TemplateData dokumentacija]] </includeonly> tfgf2cn0c4b13s29hvxptgwai06lkod 14 536426 3916038 2026-08-02T17:40:43Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Commonscat|Elbrus}} {{Kategorija|Elbrus}} [[Kategorija:Kavkaske planine|Elbrus]] [[Kategorija:Planine u Rusiji|Elbrus]] [[Kategorija:Sedam vrhova|Elbrus]] [[Kategorija:Petohiljadaši|Elbrus]] [[Kategorija:Alpinizam|Elbrus]] 3916038 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Elbrus}} {{Kategorija|Elbrus}} [[Kategorija:Kavkaske planine|Elbrus]] [[Kategorija:Planine u Rusiji|Elbrus]] [[Kategorija:Sedam vrhova|Elbrus]] [[Kategorija:Petohiljadaši|Elbrus]] [[Kategorija:Alpinizam|Elbrus]] n47wzwpmua6gwyvinge9bslgspqhl15 14 536427 3916041 2026-08-02T17:43:09Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Commonscat|Five-thousanders}} [[Kategorija:Planine|Petohiljadaši]] [[Kategorija:Alpinizam|Petohiljadaši]] 3916041 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Five-thousanders}} [[Kategorija:Planine|Petohiljadaši]] [[Kategorija:Alpinizam|Petohiljadaši]] b8gdwl9uozxhme1f2oin62mw32591aw 3916044 3916041 2026-08-02T17:44:30Z KWiki 9400 [[Kategorija:Planine]] uklonjena; [[Kategorija:Planine po visini]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3916044 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Five-thousanders}} [[Kategorija:Planine po visini|Petohiljadaši]] [[Kategorija:Alpinizam|Petohiljadaši]] 7brcubqsw9k5gilj5yifh2u9gj4tb6g 14 536428 3916053 2026-08-02T17:53:58Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Commonscat|Caucasus mountains}} {{Kategorija|Kavkaske planine}} [[Kategorija:Planinski lanci u Aziji|Kavkaske planine]] [[Kategorija:Planinski lanci u Evropi|Kavkaske planine]] [[Kategorija:Planinski lanci u Armeniji|Kavkaske planine]] [[Kategorija:Planinski lanci u Azerbejdžanu|Kavkaske planine]] [[Kategorija:Planinski lanci u Gruziji|Kavkaske planine]] [[Kategorija:Planinski lanci u Rusiji|Kavkaske planine]] 3916053 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Caucasus mountains}} {{Kategorija|Kavkaske planine}} [[Kategorija:Planinski lanci u Aziji|Kavkaske planine]] [[Kategorija:Planinski lanci u Evropi|Kavkaske planine]] [[Kategorija:Planinski lanci u Armeniji|Kavkaske planine]] [[Kategorija:Planinski lanci u Azerbejdžanu|Kavkaske planine]] [[Kategorija:Planinski lanci u Gruziji|Kavkaske planine]] [[Kategorija:Planinski lanci u Rusiji|Kavkaske planine]] 5zvyr4gxu3wd2qukctazdf1h4xoix1f 0 536429 3916056 2026-08-02T17:55:44Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Kavkaz (planina)]] na [[Kavkaske planine]]: Ovo je ipak planinski lanac. 3916056 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kavkaske planine]] kdm1jypccf2jsudyh8uck1ki8wvg0v4 14 536430 3916058 2026-08-02T17:59:13Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Planinski lanci po državama|Aziji|Armenija|Armeniji|Armenia}} [[Kategorija:Planinski lanci u Evropi po državama|Armenija]] [[Kategorija:Planine u Armeniji|Planinski lanci]] 3916058 wikitext text/x-wiki {{Planinski lanci po državama|Aziji|Armenija|Armeniji|Armenia}} [[Kategorija:Planinski lanci u Evropi po državama|Armenija]] [[Kategorija:Planine u Armeniji|Planinski lanci]] jgebe91tgchw6sm9bx0xy9w7qlmzaca 14 536431 3916061 2026-08-02T18:03:55Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Planinski lanci po državama|Aziji|Gruzija|Gruziji|Georgia}} [[Kategorija:Planinski lanci u Evropi po državama|Gruzija]] [[Kategorija:Planine u Gruziji|Planinski lanci]] 3916061 wikitext text/x-wiki {{Planinski lanci po državama|Aziji|Gruzija|Gruziji|Georgia}} [[Kategorija:Planinski lanci u Evropi po državama|Gruzija]] [[Kategorija:Planine u Gruziji|Planinski lanci]] 9l1l4qqwpibaoq7qknwar1y76gadb4s 14 536432 3916062 2026-08-02T18:05:31Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Planinski lanci po državama|Aziji|Rusija|Rusiji|Russia}} [[Kategorija:Planinski lanci u Evropi po državama|Rusija]] [[Kategorija:Planine u Rusiji|Planinski lanci]] 3916062 wikitext text/x-wiki {{Planinski lanci po državama|Aziji|Rusija|Rusiji|Russia}} [[Kategorija:Planinski lanci u Evropi po državama|Rusija]] [[Kategorija:Planine u Rusiji|Planinski lanci]] i4mhhx0b6cbf2aro5axipksafskej9w 0 536433 3916064 2026-08-02T18:09:43Z KWiki 9400 Preusmjereno na [[Kavkaske planine]] 3916064 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kavkaske planine]] kdm1jypccf2jsudyh8uck1ki8wvg0v4 0 536434 3916068 2026-08-02T19:01:14Z Mhare 481 + 3916068 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Autoencoder schema.png|mini|desno|400px|Osnovna arhitektura autoenkodera. Enkoder preslikava ulaz <math>x</math> u latentni kod <math>z</math>, a dekoder iz njega stvara rekonstrukciju <math>\hat{x}</math>.]] {{Mašinsko učenje}} '''Autoenkoder''' ({{jez-en|autoencoder}}) vrsta je [[Umjetna neuronska mreža|vještačke neuronske mreže]] koja uči preslikati ulazne podatke u unutrašnju reprezentaciju, a zatim iz nje rekonstruirati početni ulaz. Sastoji se od '''enkodera''', koji ulaz pretvara u latentni kod, i '''dekodera''', koji iz tog koda stvara rekonstrukciju. Mreža se obučava tako da razlika između ulaza i rekonstruiranog izlaza bude što manja; ciljni primjer pritom potječe iz samog ulaza, pa nisu potrebne zasebne oznake klasa.<ref name="Baldi2012">{{cite journal |last=Baldi |first=Pierre |title=Autoencoders, Unsupervised Learning, and Deep Architectures |journal=Proceedings of ICML Workshop on Unsupervised and Transfer Learning |series=Proceedings of Machine Learning Research |volume=27 |pages=37–49 |year=2012 |url=https://proceedings.mlr.press/v27/baldi12a.html |access-date=2. 8. 2026 |language=engleski }}</ref> Najjednostavniji autoenkoder sadrži latentni sloj manje dimenzionalnosti od ulaza, čime se model usmjerava na zadržavanje pravilnosti važnih za rekonstrukciju. Sličan učinak može se postići ograničavanjem aktivnosti neurona, dodavanjem šuma ili drugim oblicima regularizacije. Autoenkoderi se koriste za [[Smanjenje dimenzionalnosti|smanjenje dimenzionalnosti]], [[Učenje reprezentacija|učenje reprezentacija]], uklanjanje šuma, sažimanje podataka, početno obučavanje dubljih mreža i [[Otkrivanje anomalija|otkrivanje anomalija]].<ref name="Hinton2006">{{cite journal |last1=Hinton |first1=Geoffrey E. |last2=Salakhutdinov |first2=Ruslan R. |title=Reducing the Dimensionality of Data with Neural Networks |journal=Science |volume=313 |issue=5786 |pages=504–507 |year=2006 |doi=10.1126/science.1127647 |language=engleski }}</ref> == Arhitektura i obuka == Neka je <math>x</math> ulazni primjer iz prostora podataka <math>\mathcal{X}</math>. Enkoder, označen funkcijom <math>f_\theta</math>, stvara latentnu reprezentaciju <math display="block">z=f_\theta(x),</math> gdje <math>\theta</math> označava njegove parametre. Dekoder <math>g_\phi</math> preslikava latentni kod natrag u prostor ulaza: <math display="block">\hat{x}=g_\phi(z)=g_\phi(f_\theta(x)).</math> Parametri enkodera i dekodera određuju se minimiziranjem prosječne greške rekonstrukcije nad skupom za obuku: <math display="block"> \min_{\theta,\phi}\frac{1}{N}\sum_{i=1}^{N} \ell\left(x_i,g_\phi(f_\theta(x_i))\right), </math> pri čemu je <math>N</math> broj primjera, a <math>\ell</math> funkcija gubitka. Za podatke s realnim vrijednostima često se koristi srednja kvadratna greška, dok se za binarne podatke ili probabilistički izlaz može primijeniti unakrsna entropija.<ref name="Baldi2012"/> Latentni sloj naziva se i kodnim slojem ili "uskim grlom". Kada ima manje dimenzija od ulaza, mreža ne može jednostavno prenijeti svaku ulaznu vrijednost zasebnim putem, nego mora naučiti sažetu reprezentaciju. Ako model ima prevelik broj parametara ili latentni sloj bez odgovarajućih ograničenja, može naučiti gotovo identitetsko preslikavanje, koje daje malu grešku rekonstrukcije bez izdvajanja korisnih obilježja. Zato se kapacitet mreže obično ograničava arhitekturom ili regularizacijom.<ref name="Baldi2012"/> U posebnom slučaju linearnog enkodera i dekodera, jednog skrivenog sloja i kvadratne funkcije gubitka, podprostor koji mreža nauči odgovara glavnom podprostoru dobijenom [[Analiza glavnih komponenti|analizom glavnih komponenti]]. Pojedinačne latentne koordinate ipak ne moraju odgovarati ortogonalnim glavnim komponentama jer se unutar naučenog podprostora mogu pojaviti drugačije baze.<ref name="BourlardKamp1988">{{cite journal |last1=Bourlard |first1=Hervé |last2=Kamp |first2=Yves |title=Auto-association by Multilayer Perceptrons and Singular Value Decomposition |journal=Biological Cybernetics |volume=59 |issue=4–5 |pages=291–294 |year=1988 |doi=10.1007/BF00332918 |language=engleski }}</ref><ref name="BaldiHornik1989">{{cite journal |last1=Baldi |first1=Pierre |last2=Hornik |first2=Kurt |title=Neural networks and principal component analysis: Learning from examples without local minima |journal=Neural Networks |volume=2 |issue=1 |pages=53–58 |year=1989 |doi=10.1016/0893-6080(89)90014-2 |language=engleski }}</ref> Nelinearne aktivacijske funkcije i dodatni slojevi omogućavaju modeliranje složenijih odnosa koje linearne metode ne mogu prikazati.<ref name="Kramer1991">{{cite journal |last=Kramer |first=Mark A. |title=Nonlinear principal component analysis using autoassociative neural networks |journal=AIChE Journal |volume=37 |issue=2 |pages=233–243 |year=1991 |doi=10.1002/aic.690370209 |language=engleski }}</ref> == Historijski razvoj == Rani radovi o autoasocijativnim neuronskim mrežama proučavali su uslove pod kojima višeslojni perceptron može rekonstruirati vlastiti ulaz. Hervé Bourlard i Yves Kamp povezali su 1988. linearne autoasocijativne mreže s dekompozicijom singularnih vrijednosti, dok su Pierre Baldi i Kurt Hornik naredne godine formalno analizirali njihov odnos prema analizi glavnih komponenti.<ref name="BourlardKamp1988"/><ref name="BaldiHornik1989"/> Mark Kramer primijenio je 1991. nelinearnu autoasocijativnu mrežu za izdvajanje nelinearnih glavnih komponenti.<ref name="Kramer1991"/> Geoffrey Hinton i Ruslan Salakhutdinov pokazali su 2006. da se duboki autoenkoderi mogu koristiti za nelinearno smanjenje dimenzionalnosti visokodimenzionalnih podataka. Njihov postupak oslanjao se na postepeno početno obučavanje slojeva, nakon čega je cijela mreža dodatno prilagođavana minimiziranjem greške rekonstrukcije.<ref name="Hinton2006"/> Pascal Vincent i saradnici predstavili su 2008. autoenkoder za uklanjanje šuma, u kojem mreža dobija oštećeni primjer, ali uči rekonstruirati njegovu izvornu verziju.<ref name="Vincent2008">{{cite journal |last1=Vincent |first1=Pascal |last2=Larochelle |first2=Hugo |last3=Bengio |first3=Yoshua |last4=Manzagol |first4=Pierre-Antoine |title=Extracting and Composing Robust Features with Denoising Autoencoders |journal=Proceedings of the 25th International Conference on Machine Learning |pages=1096–1103 |year=2008 |doi=10.1145/1390156.1390294 |url=https://icml.cc/Conferences/2008/papers/592.pdf |access-date=2. 8. 2026 |language=engleski }}</ref> Kontraktivni autoenkoder uveden je 2011. kao način učenja reprezentacija neosjetljivih na male promjene ulaza.<ref name="Rifai2011">{{cite journal |last1=Rifai |first1=Salah |last2=Vincent |first2=Pascal |last3=Muller |first3=Xavier |last4=Glorot |first4=Xavier |last5=Bengio |first5=Yoshua |title=Contractive Auto-Encoders: Explicit Invariance During Feature Extraction |journal=Proceedings of the 28th International Conference on Machine Learning |pages=833–840 |year=2011 |url=https://icml.cc/2011/papers/455_icmlpaper.pdf |access-date=2. 8. 2026 |language=engleski }}</ref> Diederik Kingma i Max Welling razvili su zatim varijacijski autoenkoder, koji je rekonstrukcijski postupak spojio s probabilističkim generativnim modelom.<ref name="KingmaWelling">{{cite arXiv |last1=Kingma |first1=Diederik P. |last2=Welling |first2=Max |title=Auto-Encoding Variational Bayes |date=20. 12. 2013 |class=stat.ML |eprint=1312.6114 }}</ref> == Varijante == === Autoenkoder s uskim grlom === Kod autoenkodera s uskim grlom latentni kod ima manje dimenzija od ulaza. Ograničeni prostor prisiljava mrežu da odbaci dio podataka i zadrži obilježja koja su najkorisnija za rekonstrukciju. Takav model može služiti kao nelinearna metoda smanjenja dimenzionalnosti, ali kvalitet naučene reprezentacije zavisi od veličine latentnog prostora, arhitekture i izabrane funkcije gubitka.<ref name="Baldi2012"/><ref name="Hinton2006"/> === Rijetki autoenkoder === Rijetki autoenkoder može imati latentni sloj jednak ili veći od ulaznog, ali se tokom obuke ograničava broj aktivnih latentnih jedinica. Regularizacijski član može kažnjavati veliku prosječnu aktivaciju neurona ili izravno dopuštati samo određenom broju jedinica da ostanu aktivne. U ''k''-rijetkom autoenkoderu zadržava se samo ''k'' najvećih aktivacija za svaki primjer, dok se ostale postavljaju na nulu.<ref name="Makhzani2013">{{cite arXiv |last1=Makhzani |first1=Alireza |last2=Frey |first2=Brendan |title=k-Sparse Autoencoders |date=19. 12. 2013 |class=cs.LG |eprint=1312.5663 }}</ref> Time se sprečava da sve jedinice istovremeno prenose isti podatak i potiče izdvajanje različitih obilježja. === Autoenkoder za uklanjanje šuma === Autoenkoder za uklanjanje šuma obučava se na paru sastavljenom od namjerno oštećenog ulaza i njegove izvorne, neoštećene verzije. Oštećenje može uključivati dodavanje slučajnog šuma, uklanjanje pojedinih vrijednosti ili prekrivanje dijela ulaza. Budući da model ne može samo prepisati primljene vrijednosti, mora naučiti pravilnosti koje omogućavaju procjenu izvornog primjera.<ref name="Vincent2008"/> Više takvih autoenkodera može se slagati u dublju mrežu, pri čemu svaki sloj uči reprezentaciju izlaza prethodnog sloja.<ref name="Vincent2010">{{cite journal |last1=Vincent |first1=Pascal |last2=Larochelle |first2=Hugo |last3=Lajoie |first3=Isabelle |last4=Bengio |first4=Yoshua |last5=Manzagol |first5=Pierre-Antoine |title=Stacked Denoising Autoencoders: Learning Useful Representations in a Deep Network with a Local Denoising Criterion |journal=Journal of Machine Learning Research |volume=11 |pages=3371–3408 |year=2010 |url=https://jmlr.org/papers/v11/vincent10a.html |access-date=2. 8. 2026 |language=engleski }}</ref> === Kontraktivni autoenkoder === Kontraktivni autoenkoder uz rekonstrukcijski gubitak koristi i kaznu zasnovanu na Frobeniusovoj normi Jakobijeve matrice enkodera u odnosu na ulaz. Kazna smanjuje osjetljivost latentnog koda na male promjene ulaznih podataka, dok model zadržava promjene potrebne za razlikovanje primjera duž strukture skupa za obuku.<ref name="Rifai2011"/> === Varijacijski autoenkoder === {{Glavni|Varijacijski autoenkoder}} Varijacijski autoenkoder probabilistička je varijanta u kojoj enkoder ne stvara jednu tačku latentnog prostora, nego parametre raspodjele latentne varijable. Latentni uzorak zatim se prosljeđuje dekoderu, a funkcija cilja spaja grešku rekonstrukcije s članom koji naučenu raspodjelu približava unaprijed zadanoj raspodjeli. Takva organizacija latentnog prostora omogućava stvaranje novih primjera uzorkovanjem latentnih varijabli, zbog čega varijacijski autoenkoder pripada generativnim modelima.<ref name="KingmaWelling"/> == Primjene == Autoenkoderi se mogu koristiti kao nelinearna zamjena za analizu glavnih komponenti. Nakon obuke dekoder se može odbaciti, a izlaz enkodera koristiti kao sažeta reprezentacija podataka za vizualizaciju, grupiranje ili kao ulaz drugom modelu mašinskog učenja.<ref name="Kramer1991"/><ref name="Hinton2006"/> U ranijim dubokim mrežama slojevi autoenkodera služili su i za početno obučavanje parametara prije nadzirane obuke završnog modela.<ref name="Hinton2006"/><ref name="Vincent2010"/> Modeli obučeni na oštećenim i čistim parovima primjera primjenjuju se za uklanjanje šuma i obnavljanje djelomično oštećenih podataka.<ref name="Vincent2008"/> Isti princip može se prilagoditi slikama, zvuku, mjerenjima senzora i drugim vrstama podataka, pod uslovom da arhitektura enkodera i dekodera odgovara njihovoj strukturi. Pri otkrivanju anomalija autoenkoder se obično obučava na primjerima normalnog ponašanja. Pretpostavlja se da će takve primjere rekonstruirati s malom greškom, dok će neuobičajeni primjeri imati veću grešku rekonstrukcije. Vrijednost greške tada se koristi kao pokazatelj anomalije, uz prag određen prema podacima za provjeru.<ref name="Sakurada2014">{{cite journal |last1=Sakurada |first1=Mayu |last2=Yairi |first2=Takehisa |title=Anomaly Detection Using Autoencoders with Nonlinear Dimensionality Reduction |journal=Proceedings of the MLSDA 2014 2nd Workshop on Machine Learning for Sensory Data Analysis |pages=4–11 |year=2014 |doi=10.1145/2689746.2689747 |language=engleski }}</ref> == Ograničenja == Mala greška rekonstrukcije ne znači nužno da je model naučio korisnu ili lahko tumačivu reprezentaciju. Autoenkoder dovoljnog kapaciteta može približno kopirati ulaz, naročito kada latentni prostor nije ograničen. Zbog toga se dimenzionalnost koda, regularizacija i vrsta oštećenja moraju prilagoditi zadatku.<ref name="Baldi2012"/> Funkcija gubitka određuje koje će razlike između ulaza i rekonstrukcije model smatrati važnim. Kvadratna greška, naprimjer, snažno kažnjava velika odstupanja pojedinačnih vrijednosti, ali ne mora odgovarati perceptivnoj ili semantičkoj sličnosti složenih podataka. Naučeni kod stoga može dobro služiti rekonstrukciji, a biti manje prikladan za klasifikaciju ili tumačenje. Klasični deterministički autoenkoder također ne određuje raspodjelu podataka u latentnom prostoru. Između kodova primjera iz skupa za obuku mogu postojati područja koja dekoder nije naučio smisleno preslikavati, pa proizvoljno uzorkovanje latentnih tačaka ne mora dati uvjerljive izlaze. Varijacijski autoenkoder ublažava ovaj problem uvođenjem unaprijed strukturirane latentne raspodjele, ali pritom mijenja funkciju cilja i često pravi kompromis između tačnosti rekonstrukcije i uređenosti latentnog prostora.<ref name="KingmaWelling"/> == Također pogledajte == * [[Varijacijski autoenkoder]] * [[Latentni prostor]] * [[Učenje reprezentacija]] * [[Smanjenje dimenzionalnosti]] * [[Analiza glavnih komponenti]] * [[Otkrivanje anomalija]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mašinsko učenje]] 4zjq716qv6edyduiakohq180zmvlshw 0 536435 3916084 2026-08-02T20:40:42Z Bosancica by MK 173186 Prvi dio članka 3916084 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Radio Slobodna Evropa<br />Radio Sloboda | izvorno_ime = | slika = RFERL primary brandmark.svg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Logo | karta = Radio Free Europe (Radio Liberty) building in Prague-Strašnice 02.jpg | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = RFE/RL | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Plainlist| * 1949. (Radio Free Europe) * 1953. (Radio Liberty) * 1976. (spajanje) }} | datum_gašenja = | vrsta = Neprofitna organizacija<ref>{{Cite web|year=2017|title=Inspection of Radio Free Europe/Radio Liberty|url=https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|access-date=2. 8. 2026|website=Office of Inspector General (United States)|publisher=United States Department of State|archive-date=14. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210614020858/https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|url-status=dead}}</ref><ref name="ecoi_RFERL_Source">{{cite web |title=Source Description: RFE/RL – Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.ecoi.net/en/source/11420.html |publisher=ecoi.net (European Country of Origin Information Network) / Austrian Red Cross (ACCORD) |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> | status = Aktivna | cilj = Radiodifuzni medij | glavno_sjedište = [[Prag]], [[Češka]] | glavno_sjedište_koordinate = {{Coord|50|4|44|N|14|28|43|E|region:CZ-10_type:landmark|display=inline}} | područje_utjecaja = Istočna Evropa, Centralna Azija, Bliski istok | članstvo = | jezik = {{Plainlist| * [[Engleski jezik|Engleski]] * [[albanski jezik|Albanski]], [[armenski jezik|armenski]], [[azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bosanski jezik|bosanski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[gruzijski jezik|gruzijski]], [[kazahstanski jezik jezik|kazahstanski]], [[kirgiski jezik|kirgiski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[perzijski jezik|perzijski]], [[rumunski jezik|rumunski]], [[ruski jezik|ruski]], [[srpski jezik|srpski]], [[tadžički jezik|tadžički]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[turkmenistanski jezik|turkmenistanski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[uzbečki jezik|uzbečki]] i drugi }} | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Predsjednik | lider_ime1 = [[Steve Capus|Stephen Capus]]<ref name="RFERL_About">{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=About RFE/RL |url=https://pressroom.rferl.org/about-rfe-rl/ |publisher=Radio Free Europe / Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> | lider_vrsta2 = Potpredsjednica i šefica vijesti | lider_ime2 = Nicola Careem<ref name="RFERL_About" /> | lider_vrsta3 = Generalni pravni savjetnik/sekretar | lider_ime3 = Benjamin Herman<ref name="RFERL_About" /> | lider_vrsta4 = Vlasnik | lider_ime4 = [[Američka agencija za globalne medije]] (USAGM) | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = 124,3 miliona [[Američki dolar|USD]] (2021)<ref name="RFERL_About" /> | broj_zaposlenih = >1700<ref name="RFERL_About" /> | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|https://www.rferl.org}} }} '''Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda''' ({{en|Radio Free Europe/Radio Liberty}}, '''RFE/RL''') američka je medijska organizacija koja se finansira iz državnog budžeta [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name="Atlantic_SoftPower_2021">{{cite news |last=Simpson |first=Emile |date=2021 |title=Trump’s War on America’s State-Funded Broadcasters: The Ultimate Symbol of America’s Diminished Soft Power |journal=The Atlantic |url=https://www.theatlantic.com/international/archive/2021/02/trumps-war-on-americas-state-funded-broadcasters/618035/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_RFE_2025">{{cite news |last=Savage |first=Charlie |date=2025 |title=Judge Orders Trump Officials to Restore Funding for Radio Free Europe |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2025/07/18/us/politics/judge-orders-trump-officials-to-restore-funding-for-radio-free-europe.html |access-date=2. 8. 2026 |quote=Federalni sudija naredio je u petak Trumpovoj administraciji da obnovi finansiranje za Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, redakciju finansiranu iz federalnog budžeta koja pruža nezavisno izvještavanje u zemljama s ograničenom slobodom štampe, kao što su Rusija, Iran i Afganistan. |language=en}}</ref><ref name="France24_RFE_2025">{{cite news |date=2025 |title=Radio Free Europe says Washington shut off its Russian broadcast despite restraining order |journal=France 24 |url=https://www.france24.com/en/europe/20250403-radio-free-europe-says-washington-shut-off-its-russian-broadcast-despite-restraining-order |access-date=2. 8. 2026 |quote=Washington je isključio satelit preko kojeg se program Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda, finansiran od strane SAD-a, emitovao u Rusiju, izjavio je u četvrtak izvršni direktor Stephen Capus. |language=en}}</ref><ref name="MoscowTimes_RFE_2024">{{cite news |date=2024 |title=Russia Labels Radio Liberty ‘Undesirable’ |journal=The Moscow Times |url=https://www.themoscowtimes.com/2024/02/20/russia-labels-radio-liberty-undesirable-a84175 |access-date=2. 8. 2026 |quote=Ruske vlasti označile su medijsku kuću Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda (RFE/RL), koju finansiraju SAD, kao "nepoželjnu" organizaciju. |language=en}}</ref><ref name="NYT_Facebook_2018">{{cite news |last=Isaac |first=Mike |date=2018 |title=Facebook Details New Efforts to Block Foreign Propaganda and Election Interference |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2018/07/19/technology/facebook-ads-propaganda.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Emituje vijesti i analize na 27 jezika za publiku u 23 države<ref name="RFERL_WhereWeWork">{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=Where We Work |url=https://pressroom.rferl.org/reaching-audiences/where-we-work/ |publisher=Radio Free Europe / Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], [[Centralna Azija|Centralne Azije]], [[Kavkaz]]a i [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Sjedište organizacije od 1995. nalazi se u [[Prag]]u, a RFE/RL djeluje putem 21 lokalnog ureda i zapošljava više od 500 stalnih zaposlenika. Radio Slobodna Evropa osnovan je 1949. tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], s ciljem emitovanja programa namijenjenih [[Sovjetsko Carstvo|sovjetskim satelitskim državama]],<ref name="Uttaro_1982">{{cite journal |last=Uttaro |first=Ralph A. |year=1982 |title=The Voices of America in International Radio Propaganda |journal=Law and Contemporary Problems |volume=45 |issue=4 |pages=103–122 |doi=10.2307/1191297 |jstor=1191297 |url=https://scholarship.law.duke.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3648&context=lcp#page=3 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Puddington_Hoover_2003">{{cite web |last=Puddington |first=Arch |date=2003 |title=Voices of Hope: The Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |url=https://www.hoover.org/research/voices-hope-story-radio-free-europe-and-radio-liberty |publisher=Hoover Institution, Stanford University |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> dok je Radio Sloboda (RL), osnovan 1951, bio usmjeren prema [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Organizacije je do 1972. tajno finansirala [[Centralna obavještajna agencija|CIA]],<ref name="Prados_2006">{{cite book |last=Prados |first=John |year=2006 |title=Safe for Democracy: The Secret Wars of the CIA |publisher=Ivan R. Dee |location=Chicago |isbn=978-1-56663-574-5 |url=https://archive.org/details/safefordemocracy0000prad/page/n743/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Meyer_2000">{{cite journal |last=Meyer |first=Cord |year=2000 |title=The CIA and Radio Free Europe |journal=Georgetown Journal of International Affairs |volume=1 |issue=1 |pages=127–130 |jstor=43134017 |url=https://www.jstor.org/stable/43134017 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> a 1976. spojene su u jedinstvenu organizaciju pod nazivom Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda. Sjedište RFE/RL-a nalazilo se u [[Minhen]]u od 1949. do 1995, dok su se dodatni programi emitovali iz [[portugal]]skog mjesta [[Glória do Ribatejo]] do 1996. Tokom Hladnog rata Sovjetski Savez ometao je emitovanje njihovih radijskih programa, a organizacija je bila izložena pokušajima infiltracije od strane komunističkih obavještajnih službi. RFE/RL djeluje kao privatna [[Američka neprofitna organizacija|neprofitna organizacija]] registrirovana prema odredbi 501(c)(3) američkog poreznog zakonodavstva, pod nadzorom [[Američka agencija za globalne medije|Američke agencije za globalne medije]], savezne agencije koja koordiniše rad svih međunarodnih emitera finansiranih sredstvima iz državnog budžeta Sjedinjenih Američkih Država. Nakon [[Revolucija 1989.|revolucije 1989.]] i [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], organizacija je znatno smanjila svoje prisustvo u [[Evropa|Evropi]]. [[Američka agencija za globalne medije]] je 15. marta 2025. obustavila dodjelu sredstava RFE/RL-u i [[Radio Slobodna Azija]] u skladu s [[Izvršna uredba 14238|Izvršnom uredbom 14238]] administracije [[Drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa|predsjednika Donalda Trumpa]].<ref name="Reuters_VOA_Leave_2025">{{cite news |last1=Layne |first1=Nathan |last2=Oliphant |first2=James |date=2025 |title=Voice of America staff put on leave, Trump ally says agency 'not salvageable' |journal=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/media-telecom/trump-signs-order-gut-voice-america-other-agencies-2025-03-15/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> RFE/RL je 18. marta podnio tužbu protiv USAGM-a i dvojice njegovih zvaničnika s ciljem osporavanja odluke o ukidanju finansiranja.<ref name="RFERL_USAGM_Lawsuit_2025">{{cite news |author=RFE/RL |date=2025 |title=Radio Free Europe Sues Overseer USAGM To Block Termination Of Federal Grant |journal=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.rferl.org/a/rfe-rl-prague-eu-trump-musk-lawsuit-usagm/33352384.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Folkenflik_NPR_2025">{{cite news |last=Folkenflik |first=David |date=2025 |title=Radio Free Europe/Radio Liberty sues Trump administration over canceled contract |journal=NPR |url=https://www.npr.org/2025/03/18/nx-s1-5332379/rfe-rl-sues-trump-usagm-kari-lake |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Brojni istraživači opisali su organizaciju kao instrument za širenje [[Propaganda u Sjedinjenim Američkim Državama|američke propagande]] i promicanje interesa Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="Meyer_2000" /><ref name="Chernobrov_Briant_2022">{{cite journal |last1=Chernobrov |first1=Dmitry |last2=Briant |first2=Emma L. |year=2022 |title=Competing propagandas: How the United States and Russia represent mutual propaganda activities |journal=Politics |volume=42 |issue=3 |pages=351–369 |doi=10.1177/0263395720966171 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0263395720966171 |access-date=2. 8. 2026 |doi-access=free |language=en}}</ref><ref name="Kasprzak_2004">{{cite journal |last=Kasprzak |first=Michal |date=2004 |title=Radio Free Europe and the Catholic Church in Poland During the 1950s and 1960s |journal=Canadian Slavonic Papers / Revue Canadienne des Slavistes |volume=46 |issue=3/4 |pages=315–341 |jstor=40860045 |url=https://www.jstor.org/stable/40860045 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |quote=Sponzorisan i, do određene mjere, kontrolisan od strane američkih političkih interesa, Radio Slobodna Evropa postao je propagandna mašina usmjerena na slabljenje Komunističkog bloka. |language=en}}</ref><ref name="Brown_2018">{{cite journal |last=Brown |first=Karl |year=2018 |title=The Spirit of Radio: Hungary 1956, Radio Free Europe, and the Shadow Public Sphere |journal=Hungarian Cultural Studies |volume=11 |pages=89–103 |doi=10.5195/ahea.2018.324 |url=https://ahea.pitt.edu/ojs/index.php/ahea/article/view/324 |doi-access=free |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="iCrowdNewswire_RFA_2022">{{cite press release |author=iCrowdNewswire |date=2022 |title=Audiences Should Be Wary of Radio Free Asia's Sensationalist Journalism with a Hint of Spycraft |publisher=MediaConnect |url=https://mediaconnect.com/audiences-should-be-wary-of-radio-free-asias-sensationalist-journalism-with-a-hint-of-spycraft |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Od 2025. Istraživački centar za medije i novinarstvo svrstava [[Američka agencija za globalne medije|Američku agenciju za globalne medije]], uključujući RFE/RL, među državno kontrolisane medije, definišući ih kao "medije u kojima država zadržava osnovnu ulogu u upravljanju i vrši direktan nadzor nad njihovom uređivačkom politikom".<ref name="StateMediaMonitor_USAGM_2026">{{cite web |date=2026 |title=U.S. Agency for Global Media (USAGM) |url=https://statemediamonitor.com/2026/06/usagm/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="StateMediaMonitor_Typology_2026">{{cite web |date=2026 |title=State Media Monitor: A Typology |url=https://statemediamonitor.com/2026/07/typology/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Alhurra]] * [[Operacija Mockingbird]] * [[Bijela propaganda]] * [[Žena, život, sloboda]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Radio Slobodna Evropa}} [[Kategorija:Radio Slobodna Evropa| ]] [[Kategorija:Osnovani 1949.]] [[Kategorija:Antikomunističke organizacije]] [[Kategorija:Fiktivne organizacije Centralne obavještajne agencije]] [[Kategorija:Propaganda koju finansira CIA]] [[Kategorija:Međunarodni radiodifuzni mediji]] [[Kategorija:Radiostanice osnovane 1949.]] [[Kategorija:Odnosi Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Radiostanice na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Propagandne organizacije Vlade Sjedinjenih Američkih Država]] fa8my2h3xanbqc1d635qeo9cbktmuqq 3916085 3916084 2026-08-02T20:44:55Z Bosancica by MK 173186 Bosancica by MK premjestio je stranicu [[Radio Slobodna Evropa]] na [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda]]: Standardizacija 3916084 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Radio Slobodna Evropa<br />Radio Sloboda | izvorno_ime = | slika = RFERL primary brandmark.svg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Logo | karta = Radio Free Europe (Radio Liberty) building in Prague-Strašnice 02.jpg | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = RFE/RL | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Plainlist| * 1949. (Radio Free Europe) * 1953. (Radio Liberty) * 1976. (spajanje) }} | datum_gašenja = | vrsta = Neprofitna organizacija<ref>{{Cite web|year=2017|title=Inspection of Radio Free Europe/Radio Liberty|url=https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|access-date=2. 8. 2026|website=Office of Inspector General (United States)|publisher=United States Department of State|archive-date=14. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210614020858/https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|url-status=dead}}</ref><ref name="ecoi_RFERL_Source">{{cite web |title=Source Description: RFE/RL – Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.ecoi.net/en/source/11420.html |publisher=ecoi.net (European Country of Origin Information Network) / Austrian Red Cross (ACCORD) |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> | status = Aktivna | cilj = Radiodifuzni medij | glavno_sjedište = [[Prag]], [[Češka]] | glavno_sjedište_koordinate = {{Coord|50|4|44|N|14|28|43|E|region:CZ-10_type:landmark|display=inline}} | područje_utjecaja = Istočna Evropa, Centralna Azija, Bliski istok | članstvo = | jezik = {{Plainlist| * [[Engleski jezik|Engleski]] * [[albanski jezik|Albanski]], [[armenski jezik|armenski]], [[azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bosanski jezik|bosanski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[gruzijski jezik|gruzijski]], [[kazahstanski jezik jezik|kazahstanski]], [[kirgiski jezik|kirgiski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[perzijski jezik|perzijski]], [[rumunski jezik|rumunski]], [[ruski jezik|ruski]], [[srpski jezik|srpski]], [[tadžički jezik|tadžički]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[turkmenistanski jezik|turkmenistanski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[uzbečki jezik|uzbečki]] i drugi }} | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Predsjednik | lider_ime1 = [[Steve Capus|Stephen Capus]]<ref name="RFERL_About">{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=About RFE/RL |url=https://pressroom.rferl.org/about-rfe-rl/ |publisher=Radio Free Europe / Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> | lider_vrsta2 = Potpredsjednica i šefica vijesti | lider_ime2 = Nicola Careem<ref name="RFERL_About" /> | lider_vrsta3 = Generalni pravni savjetnik/sekretar | lider_ime3 = Benjamin Herman<ref name="RFERL_About" /> | lider_vrsta4 = Vlasnik | lider_ime4 = [[Američka agencija za globalne medije]] (USAGM) | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = 124,3 miliona [[Američki dolar|USD]] (2021)<ref name="RFERL_About" /> | broj_zaposlenih = >1700<ref name="RFERL_About" /> | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|https://www.rferl.org}} }} '''Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda''' ({{en|Radio Free Europe/Radio Liberty}}, '''RFE/RL''') američka je medijska organizacija koja se finansira iz državnog budžeta [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name="Atlantic_SoftPower_2021">{{cite news |last=Simpson |first=Emile |date=2021 |title=Trump’s War on America’s State-Funded Broadcasters: The Ultimate Symbol of America’s Diminished Soft Power |journal=The Atlantic |url=https://www.theatlantic.com/international/archive/2021/02/trumps-war-on-americas-state-funded-broadcasters/618035/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_RFE_2025">{{cite news |last=Savage |first=Charlie |date=2025 |title=Judge Orders Trump Officials to Restore Funding for Radio Free Europe |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2025/07/18/us/politics/judge-orders-trump-officials-to-restore-funding-for-radio-free-europe.html |access-date=2. 8. 2026 |quote=Federalni sudija naredio je u petak Trumpovoj administraciji da obnovi finansiranje za Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, redakciju finansiranu iz federalnog budžeta koja pruža nezavisno izvještavanje u zemljama s ograničenom slobodom štampe, kao što su Rusija, Iran i Afganistan. |language=en}}</ref><ref name="France24_RFE_2025">{{cite news |date=2025 |title=Radio Free Europe says Washington shut off its Russian broadcast despite restraining order |journal=France 24 |url=https://www.france24.com/en/europe/20250403-radio-free-europe-says-washington-shut-off-its-russian-broadcast-despite-restraining-order |access-date=2. 8. 2026 |quote=Washington je isključio satelit preko kojeg se program Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda, finansiran od strane SAD-a, emitovao u Rusiju, izjavio je u četvrtak izvršni direktor Stephen Capus. |language=en}}</ref><ref name="MoscowTimes_RFE_2024">{{cite news |date=2024 |title=Russia Labels Radio Liberty ‘Undesirable’ |journal=The Moscow Times |url=https://www.themoscowtimes.com/2024/02/20/russia-labels-radio-liberty-undesirable-a84175 |access-date=2. 8. 2026 |quote=Ruske vlasti označile su medijsku kuću Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda (RFE/RL), koju finansiraju SAD, kao "nepoželjnu" organizaciju. |language=en}}</ref><ref name="NYT_Facebook_2018">{{cite news |last=Isaac |first=Mike |date=2018 |title=Facebook Details New Efforts to Block Foreign Propaganda and Election Interference |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2018/07/19/technology/facebook-ads-propaganda.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Emituje vijesti i analize na 27 jezika za publiku u 23 države<ref name="RFERL_WhereWeWork">{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=Where We Work |url=https://pressroom.rferl.org/reaching-audiences/where-we-work/ |publisher=Radio Free Europe / Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], [[Centralna Azija|Centralne Azije]], [[Kavkaz]]a i [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Sjedište organizacije od 1995. nalazi se u [[Prag]]u, a RFE/RL djeluje putem 21 lokalnog ureda i zapošljava više od 500 stalnih zaposlenika. Radio Slobodna Evropa osnovan je 1949. tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], s ciljem emitovanja programa namijenjenih [[Sovjetsko Carstvo|sovjetskim satelitskim državama]],<ref name="Uttaro_1982">{{cite journal |last=Uttaro |first=Ralph A. |year=1982 |title=The Voices of America in International Radio Propaganda |journal=Law and Contemporary Problems |volume=45 |issue=4 |pages=103–122 |doi=10.2307/1191297 |jstor=1191297 |url=https://scholarship.law.duke.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3648&context=lcp#page=3 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Puddington_Hoover_2003">{{cite web |last=Puddington |first=Arch |date=2003 |title=Voices of Hope: The Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |url=https://www.hoover.org/research/voices-hope-story-radio-free-europe-and-radio-liberty |publisher=Hoover Institution, Stanford University |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> dok je Radio Sloboda (RL), osnovan 1951, bio usmjeren prema [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Organizacije je do 1972. tajno finansirala [[Centralna obavještajna agencija|CIA]],<ref name="Prados_2006">{{cite book |last=Prados |first=John |year=2006 |title=Safe for Democracy: The Secret Wars of the CIA |publisher=Ivan R. Dee |location=Chicago |isbn=978-1-56663-574-5 |url=https://archive.org/details/safefordemocracy0000prad/page/n743/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Meyer_2000">{{cite journal |last=Meyer |first=Cord |year=2000 |title=The CIA and Radio Free Europe |journal=Georgetown Journal of International Affairs |volume=1 |issue=1 |pages=127–130 |jstor=43134017 |url=https://www.jstor.org/stable/43134017 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> a 1976. spojene su u jedinstvenu organizaciju pod nazivom Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda. Sjedište RFE/RL-a nalazilo se u [[Minhen]]u od 1949. do 1995, dok su se dodatni programi emitovali iz [[portugal]]skog mjesta [[Glória do Ribatejo]] do 1996. Tokom Hladnog rata Sovjetski Savez ometao je emitovanje njihovih radijskih programa, a organizacija je bila izložena pokušajima infiltracije od strane komunističkih obavještajnih službi. RFE/RL djeluje kao privatna [[Američka neprofitna organizacija|neprofitna organizacija]] registrirovana prema odredbi 501(c)(3) američkog poreznog zakonodavstva, pod nadzorom [[Američka agencija za globalne medije|Američke agencije za globalne medije]], savezne agencije koja koordiniše rad svih međunarodnih emitera finansiranih sredstvima iz državnog budžeta Sjedinjenih Američkih Država. Nakon [[Revolucija 1989.|revolucije 1989.]] i [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], organizacija je znatno smanjila svoje prisustvo u [[Evropa|Evropi]]. [[Američka agencija za globalne medije]] je 15. marta 2025. obustavila dodjelu sredstava RFE/RL-u i [[Radio Slobodna Azija]] u skladu s [[Izvršna uredba 14238|Izvršnom uredbom 14238]] administracije [[Drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa|predsjednika Donalda Trumpa]].<ref name="Reuters_VOA_Leave_2025">{{cite news |last1=Layne |first1=Nathan |last2=Oliphant |first2=James |date=2025 |title=Voice of America staff put on leave, Trump ally says agency 'not salvageable' |journal=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/media-telecom/trump-signs-order-gut-voice-america-other-agencies-2025-03-15/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> RFE/RL je 18. marta podnio tužbu protiv USAGM-a i dvojice njegovih zvaničnika s ciljem osporavanja odluke o ukidanju finansiranja.<ref name="RFERL_USAGM_Lawsuit_2025">{{cite news |author=RFE/RL |date=2025 |title=Radio Free Europe Sues Overseer USAGM To Block Termination Of Federal Grant |journal=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.rferl.org/a/rfe-rl-prague-eu-trump-musk-lawsuit-usagm/33352384.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Folkenflik_NPR_2025">{{cite news |last=Folkenflik |first=David |date=2025 |title=Radio Free Europe/Radio Liberty sues Trump administration over canceled contract |journal=NPR |url=https://www.npr.org/2025/03/18/nx-s1-5332379/rfe-rl-sues-trump-usagm-kari-lake |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Brojni istraživači opisali su organizaciju kao instrument za širenje [[Propaganda u Sjedinjenim Američkim Državama|američke propagande]] i promicanje interesa Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="Meyer_2000" /><ref name="Chernobrov_Briant_2022">{{cite journal |last1=Chernobrov |first1=Dmitry |last2=Briant |first2=Emma L. |year=2022 |title=Competing propagandas: How the United States and Russia represent mutual propaganda activities |journal=Politics |volume=42 |issue=3 |pages=351–369 |doi=10.1177/0263395720966171 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0263395720966171 |access-date=2. 8. 2026 |doi-access=free |language=en}}</ref><ref name="Kasprzak_2004">{{cite journal |last=Kasprzak |first=Michal |date=2004 |title=Radio Free Europe and the Catholic Church in Poland During the 1950s and 1960s |journal=Canadian Slavonic Papers / Revue Canadienne des Slavistes |volume=46 |issue=3/4 |pages=315–341 |jstor=40860045 |url=https://www.jstor.org/stable/40860045 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |quote=Sponzorisan i, do određene mjere, kontrolisan od strane američkih političkih interesa, Radio Slobodna Evropa postao je propagandna mašina usmjerena na slabljenje Komunističkog bloka. |language=en}}</ref><ref name="Brown_2018">{{cite journal |last=Brown |first=Karl |year=2018 |title=The Spirit of Radio: Hungary 1956, Radio Free Europe, and the Shadow Public Sphere |journal=Hungarian Cultural Studies |volume=11 |pages=89–103 |doi=10.5195/ahea.2018.324 |url=https://ahea.pitt.edu/ojs/index.php/ahea/article/view/324 |doi-access=free |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="iCrowdNewswire_RFA_2022">{{cite press release |author=iCrowdNewswire |date=2022 |title=Audiences Should Be Wary of Radio Free Asia's Sensationalist Journalism with a Hint of Spycraft |publisher=MediaConnect |url=https://mediaconnect.com/audiences-should-be-wary-of-radio-free-asias-sensationalist-journalism-with-a-hint-of-spycraft |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Od 2025. Istraživački centar za medije i novinarstvo svrstava [[Američka agencija za globalne medije|Američku agenciju za globalne medije]], uključujući RFE/RL, među državno kontrolisane medije, definišući ih kao "medije u kojima država zadržava osnovnu ulogu u upravljanju i vrši direktan nadzor nad njihovom uređivačkom politikom".<ref name="StateMediaMonitor_USAGM_2026">{{cite web |date=2026 |title=U.S. Agency for Global Media (USAGM) |url=https://statemediamonitor.com/2026/06/usagm/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="StateMediaMonitor_Typology_2026">{{cite web |date=2026 |title=State Media Monitor: A Typology |url=https://statemediamonitor.com/2026/07/typology/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Alhurra]] * [[Operacija Mockingbird]] * [[Bijela propaganda]] * [[Žena, život, sloboda]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Radio Slobodna Evropa}} [[Kategorija:Radio Slobodna Evropa| ]] [[Kategorija:Osnovani 1949.]] [[Kategorija:Antikomunističke organizacije]] [[Kategorija:Fiktivne organizacije Centralne obavještajne agencije]] [[Kategorija:Propaganda koju finansira CIA]] [[Kategorija:Međunarodni radiodifuzni mediji]] [[Kategorija:Radiostanice osnovane 1949.]] [[Kategorija:Odnosi Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Radiostanice na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Propagandne organizacije Vlade Sjedinjenih Američkih Država]] fa8my2h3xanbqc1d635qeo9cbktmuqq 3916109 3916085 2026-08-02T22:09:15Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3916109 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Radio Slobodna Evropa<br />Radio Sloboda | izvorno_ime = | slika = RFERL primary brandmark.svg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Logo | karta = Radio Free Europe (Radio Liberty) building in Prague-Strašnice 02.jpg | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = RFE/RL | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Plainlist| * 1949. (Radio Free Europe) * 1953. (Radio Liberty) * 1976. (spajanje) }} | datum_gašenja = | vrsta = Neprofitna organizacija<ref>{{Cite web|year=2017|title=Inspection of Radio Free Europe/Radio Liberty|url=https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|access-date=2. 8. 2026|website=Office of Inspector General (United States)|publisher=United States Department of State|archive-date=14. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210614020858/https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|url-status=dead}}</ref><ref name="ecoi_RFERL_Source">{{cite web |title=Source Description: RFE/RL – Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.ecoi.net/en/source/11420.html |publisher=ecoi.net (European Country of Origin Information Network) / Austrian Red Cross (ACCORD) |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> | status = Aktivna | cilj = Radiodifuzni medij | glavno_sjedište = [[Prag]], [[Češka]] | glavno_sjedište_koordinate = {{Coord|50|4|44|N|14|28|43|E|region:CZ-10_type:landmark|display=inline}} | područje_utjecaja = Istočna Evropa, Centralna Azija, Bliski istok | članstvo = | jezik = {{Plainlist| * [[Engleski jezik|Engleski]] * [[albanski jezik|Albanski]], [[armenski jezik|armenski]], [[azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bosanski jezik|bosanski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[gruzijski jezik|gruzijski]], [[kazahstanski jezik jezik|kazahstanski]], [[kirgiski jezik|kirgiski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[perzijski jezik|perzijski]], [[rumunski jezik|rumunski]], [[ruski jezik|ruski]], [[srpski jezik|srpski]], [[tadžički jezik|tadžički]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[turkmenistanski jezik|turkmenistanski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[uzbečki jezik|uzbečki]] i drugi }} | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Predsjednik | lider_ime1 = [[Steve Capus|Stephen Capus]]<ref name="RFERL_About">{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=About RFE/RL |url=https://pressroom.rferl.org/about-rfe-rl/ |publisher=Radio Free Europe / Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> | lider_vrsta2 = Potpredsjednica i šefica vijesti | lider_ime2 = Nicola Careem<ref name="RFERL_About" /> | lider_vrsta3 = Generalni pravni savjetnik/sekretar | lider_ime3 = Benjamin Herman<ref name="RFERL_About" /> | lider_vrsta4 = Vlasnik | lider_ime4 = [[Američka agencija za globalne medije]] (USAGM) | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = 124,3 miliona [[Američki dolar|USD]] (2021)<ref name="RFERL_About" /> | broj_zaposlenih = >1700<ref name="RFERL_About" /> | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|https://www.rferl.org}} }} '''Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda''' ({{en|Radio Free Europe/Radio Liberty}}, '''RFE/RL''') američka je medijska organizacija koja se finansira iz državnog budžeta [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name="Atlantic_SoftPower_2021">{{cite news |last=Simpson |first=Emile |date=2021 |title=Trump’s War on America’s State-Funded Broadcasters: The Ultimate Symbol of America’s Diminished Soft Power |journal=The Atlantic |url=https://www.theatlantic.com/international/archive/2021/02/trumps-war-on-americas-state-funded-broadcasters/618035/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_RFE_2025">{{cite news |last=Savage |first=Charlie |date=2025 |title=Judge Orders Trump Officials to Restore Funding for Radio Free Europe |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2025/07/18/us/politics/judge-orders-trump-officials-to-restore-funding-for-radio-free-europe.html |access-date=2. 8. 2026 |quote=Federalni sudija naredio je u petak Trumpovoj administraciji da obnovi finansiranje za Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, redakciju finansiranu iz federalnog budžeta koja pruža nezavisno izvještavanje u zemljama s ograničenom slobodom štampe, kao što su Rusija, Iran i Afganistan. |language=en}}</ref><ref name="France24_RFE_2025">{{cite news |date=2025 |title=Radio Free Europe says Washington shut off its Russian broadcast despite restraining order |journal=France 24 |url=https://www.france24.com/en/europe/20250403-radio-free-europe-says-washington-shut-off-its-russian-broadcast-despite-restraining-order |access-date=2. 8. 2026 |quote=Washington je isključio satelit preko kojeg se program Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda, finansiran od strane SAD-a, emitovao u Rusiju, izjavio je u četvrtak izvršni direktor Stephen Capus. |language=en}}</ref><ref name="MoscowTimes_RFE_2024">{{cite news |date=2024 |title=Russia Labels Radio Liberty ‘Undesirable’ |journal=The Moscow Times |url=https://www.themoscowtimes.com/2024/02/20/russia-labels-radio-liberty-undesirable-a84175 |access-date=2. 8. 2026 |quote=Ruske vlasti označile su medijsku kuću Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda (RFE/RL), koju finansiraju SAD, kao "nepoželjnu" organizaciju. |language=en}}</ref><ref name="NYT_Facebook_2018">{{cite news |last=Isaac |first=Mike |date=2018 |title=Facebook Details New Efforts to Block Foreign Propaganda and Election Interference |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2018/07/19/technology/facebook-ads-propaganda.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Emituje vijesti i analize na 27 jezika za publiku u 23 države<ref name="RFERL_WhereWeWork">{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=Where We Work |url=https://pressroom.rferl.org/reaching-audiences/where-we-work/ |publisher=Radio Free Europe / Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], [[Centralna Azija|Centralne Azije]], [[Kavkaz]]a i [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Sjedište organizacije od 1995. nalazi se u [[Prag]]u, a RFE/RL djeluje putem 21 lokalnog ureda i zapošljava više od 500 stalnih zaposlenika. Radio Slobodna Evropa osnovan je 1949. tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], s ciljem emitovanja programa namijenjenih [[Sovjetsko Carstvo|sovjetskim satelitskim državama]],<ref name="Uttaro_1982">{{cite journal |last=Uttaro |first=Ralph A. |year=1982 |title=The Voices of America in International Radio Propaganda |journal=Law and Contemporary Problems |volume=45 |issue=4 |pages=103–122 |doi=10.2307/1191297 |jstor=1191297 |url=https://scholarship.law.duke.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3648&context=lcp#page=3 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Puddington_Hoover_2003">{{cite web |last=Puddington |first=Arch |date=2003 |title=Voices of Hope: The Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |url=https://www.hoover.org/research/voices-hope-story-radio-free-europe-and-radio-liberty |publisher=Hoover Institution, Stanford University |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> dok je Radio Sloboda (RL), osnovan 1951, bio usmjeren prema [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Organizacije je do 1972. tajno finansirala [[Centralna obavještajna agencija|CIA]],<ref name="Prados_2006">{{cite book |last=Prados |first=John |year=2006 |title=Safe for Democracy: The Secret Wars of the CIA |publisher=Ivan R. Dee |location=Chicago |isbn=978-1-56663-574-5 |url=https://archive.org/details/safefordemocracy0000prad/page/n743/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Meyer_2000">{{cite journal |last=Meyer |first=Cord |year=2000 |title=The CIA and Radio Free Europe |journal=Georgetown Journal of International Affairs |volume=1 |issue=1 |pages=127–130 |jstor=43134017 |url=https://www.jstor.org/stable/43134017 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> a 1976. spojene su u jedinstvenu organizaciju pod nazivom Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda. Sjedište RFE/RL-a nalazilo se u [[Minhen]]u od 1949. do 1995, dok su se dodatni programi emitovali iz [[portugal]]skog mjesta [[Glória do Ribatejo]] do 1996. Tokom Hladnog rata Sovjetski Savez ometao je emitovanje njihovih radijskih programa, a organizacija je bila izložena pokušajima infiltracije od strane komunističkih obavještajnih službi. RFE/RL djeluje kao privatna [[Američka neprofitna organizacija|neprofitna organizacija]] registrirovana prema odredbi 501(c)(3) američkog poreznog zakonodavstva, pod nadzorom [[Američka agencija za globalne medije|Američke agencije za globalne medije]], savezne agencije koja koordiniše rad svih međunarodnih emitera finansiranih sredstvima iz državnog budžeta Sjedinjenih Američkih Država. Nakon [[Revolucija 1989.|revolucije 1989.]] i [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], organizacija je znatno smanjila svoje prisustvo u [[Evropa|Evropi]]. [[Američka agencija za globalne medije]] je 15. marta 2025. obustavila dodjelu sredstava RFE/RL-u i [[Radio Slobodna Azija]] u skladu s [[Izvršna uredba 14238|Izvršnom uredbom 14238]] administracije [[Drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa|predsjednika Donalda Trumpa]].<ref name="Reuters_VOA_Leave_2025">{{cite news |last1=Layne |first1=Nathan |last2=Oliphant |first2=James |date=2025 |title=Voice of America staff put on leave, Trump ally says agency 'not salvageable' |journal=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/media-telecom/trump-signs-order-gut-voice-america-other-agencies-2025-03-15/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> RFE/RL je 18. marta podnio tužbu protiv USAGM-a i dvojice njegovih zvaničnika s ciljem osporavanja odluke o ukidanju finansiranja.<ref name="RFERL_USAGM_Lawsuit_2025">{{cite news |author=RFE/RL |date=2025 |title=Radio Free Europe Sues Overseer USAGM To Block Termination Of Federal Grant |journal=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.rferl.org/a/rfe-rl-prague-eu-trump-musk-lawsuit-usagm/33352384.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Folkenflik_NPR_2025">{{cite news |last=Folkenflik |first=David |date=2025 |title=Radio Free Europe/Radio Liberty sues Trump administration over canceled contract |journal=NPR |url=https://www.npr.org/2025/03/18/nx-s1-5332379/rfe-rl-sues-trump-usagm-kari-lake |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Brojni istraživači opisali su organizaciju kao instrument za širenje [[Propaganda u Sjedinjenim Američkim Državama|američke propagande]] i promicanje interesa Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="Meyer_2000" /><ref name="Chernobrov_Briant_2022">{{cite journal |last1=Chernobrov |first1=Dmitry |last2=Briant |first2=Emma L. |year=2022 |title=Competing propagandas: How the United States and Russia represent mutual propaganda activities |journal=Politics |volume=42 |issue=3 |pages=351–369 |doi=10.1177/0263395720966171 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0263395720966171 |access-date=2. 8. 2026 |doi-access=free |language=en}}</ref><ref name="Kasprzak_2004">{{cite journal |last=Kasprzak |first=Michal |date=2004 |title=Radio Free Europe and the Catholic Church in Poland During the 1950s and 1960s |journal=Canadian Slavonic Papers / Revue Canadienne des Slavistes |volume=46 |issue=3/4 |pages=315–341 |jstor=40860045 |url=https://www.jstor.org/stable/40860045 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |quote=Sponzorisan i, do određene mjere, kontrolisan od strane američkih političkih interesa, Radio Slobodna Evropa postao je propagandna mašina usmjerena na slabljenje Komunističkog bloka. |language=en}}</ref><ref name="Brown_2018">{{cite journal |last=Brown |first=Karl |year=2018 |title=The Spirit of Radio: Hungary 1956, Radio Free Europe, and the Shadow Public Sphere |journal=Hungarian Cultural Studies |volume=11 |pages=89–103 |doi=10.5195/ahea.2018.324 |url=https://ahea.pitt.edu/ojs/index.php/ahea/article/view/324 |doi-access=free |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="iCrowdNewswire_RFA_2022">{{cite press release |author=iCrowdNewswire |date=2022 |title=Audiences Should Be Wary of Radio Free Asia's Sensationalist Journalism with a Hint of Spycraft |publisher=MediaConnect |url=https://mediaconnect.com/audiences-should-be-wary-of-radio-free-asias-sensationalist-journalism-with-a-hint-of-spycraft |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Od 2025. Istraživački centar za medije i novinarstvo svrstava [[Američka agencija za globalne medije|Američku agenciju za globalne medije]], uključujući RFE/RL, među državno kontrolisane medije, definišući ih kao "medije u kojima država zadržava osnovnu ulogu u upravljanju i vrši direktan nadzor nad njihovom uređivačkom politikom".<ref name="StateMediaMonitor_USAGM_2026">{{cite web |date=2026 |title=U.S. Agency for Global Media (USAGM) |url=https://statemediamonitor.com/2026/06/usagm/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="StateMediaMonitor_Typology_2026">{{cite web |date=2026 |title=State Media Monitor: A Typology |url=https://statemediamonitor.com/2026/07/typology/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Rana historija == === Radio Slobodna Evropa === [[Datoteka:Newsroom Radio Free Europe.jpg|mini|desno|300px|Redakcija Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda u Minhenu, 1994.]] Radio Slobodna Evropa osnovao je 1949. u [[New York]]u [[Nacionalni odbor za slobodnu Evropu]] (NCFE), antikomunistička organizacija koju je, uz podršku [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e]], formirao [[Allen Dulles]].<ref name="Puddington_2000">{{cite book |last=Puddington |first=Arch |year=2000 |title=Broadcasting Freedom: The Cold War Triumph of Radio Free Europe and Radio Liberty |location=Lexington |publisher=University Press of Kentucky |isbn=978-0-8131-2158-1 |url=https://archive.org/details/broadcastingfree0000pudd/page/n9/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Weiner_2007">{{cite book |last=Weiner |first=Tim |year=2007 |title=Legacy of Ashes: The History of the CIA |location=London |publisher=Allen Lane |isbn=978-1-84614-046-4 |url=https://archive.org/details/legacyofasheshis0000wein_a4y7/page/n9/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> RFE je do 1972. tajno finansirala CIA.<ref name="Prados_2006" /><ref name="Meyer_2000" /> U prvim godinama rada opće smjernice uređivačke politike određivali su CIA i [[State Department]], dok je konačna uređivačka politika usaglašavana između predstavnika tih institucija i uredništva RFE-a.<ref name="Hudson_2013">{{cite news |last=Hudson |first=John |date=2013 |title=U.S. Repeals Propaganda Ban, Spreads Government-Made News to Americans |journal=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/2013/07/14/u-s-repeals-propaganda-ban-spreads-government-made-news-to-americans/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio Slobodna Evropa uživao je široku podršku javnosti zahvaljujući kampanji [[Križarski rat za slobodu]], koju je pokrenuo [[Dwight D. Eisenhower]].<ref name="Puddington_2000" /> Tokom 1950. više od 16 miliona Amerikanaca potpisalo je Eisenhowerove "Povelje slobode" tokom promotivne turneje kroz više od dvadeset američkih gradova te doniralo 1.317.000 američkih dolara za proširenje rada RFE-a.<ref name="Cummings_2008">{{cite journal |last=Cummings |first=Richard H. |date=2008 |title=The ether war: hostile intelligence activities directed against Radio Free Europe, Radio Liberty, and the émigré community in Munich during the Cold War |journal=Journal of Transatlantic Studies |volume=6 |issue=2 |pages=168–182 |doi=10.1080/14794010802184374 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14794010802184374 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema riječima novinara [[Sig Mickelson|Siga Mickelsona]], misija Nacionalnog odbora za slobodnu Evropu bila je pružanje podrške [[izbjeglica]]ma i stvaranje prostora u kojem će moći slobodno izražavati svoje stavove i objavljivati svoja djela, uz istovremeno upoznavanje s modernim svijetom.<ref name="Mickelson_1983">{{cite book |last=Mickelson |first=Sig |year=1983 |title=America's Other Voice: the Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |location=New York, NY |publisher=Praeger Publishers |isbn=978-0-03-063224-2 |url=https://archive.org/details/americasothervoi00mick |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> NCFE je svoje djelovanje podijelio na tri područja: odnose s zajednicama u [[egzil]]u, radijsko emitiranje i saradnju s američkom javnošću.<ref name="Puddington_2000" /> Sjedinjene Američke Države finansirale su brojne projekte s ciljem suzbijanja utjecaja komunističke ideologije među intelektualcima u Evropi i zemljama u razvoju.<ref name="Puddington_2000" /> Radio Slobodna Evropa nastao je iz uvjerenja da će se [[Hladni rat]] prvenstveno voditi političkim, a ne vojnim sredstvima.<ref name="Puddington_2000" /> Američki kreatori vanjske politike, među kojima su bili [[George F. Kennan|George Kennan]] i [[John Foster Dulles]], smatrali su da je Hladni rat u suštini predstavljao [[rat ideja]]. Uspostavljanje radijskih stanica koje su emitovale program prema zemljama iza [[Željezna zavjesa|Željezne zavjese]] bilo je važan dio šire strategije psihološkog ratovanja.<ref name="Cummings_2008" /> RFE je organiziran po uzoru na [[Radio u američkom sektoru]] (RIAS), radijsku službu koju je finansirala američka vlada i koja je prvobitno bila namijenjena stanovnicima američkog sektora [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]]. Prema riječima Archa Puddingtona, nekadašnjeg rukovodioca jednog od ureda RFE/RL-a, program RIAS-a pratili su i brojni stanovnici [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].<ref name="Puddington_2000" /> U redakciji su gotovo isključivo radili njemački novinari, uz minimalan američki nadzor, što je slušaocima omogućavalo pristup slobodnijem i nezavisnijem izvoru informacija. [[Datoteka:Radio Free Europe (Radio Liberty) building in Prague-Strašnice 04.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Radija Slobodne Evrope/Radija Sloboda u praškoj četvrti Hagibor, 2025.]] NCFE je u januaru 1950. preuzeo predajnički centar u [[Lampertheim]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], a 4. jula iste godine RFE je emitirao prvi program na češkom jeziku namijenjen slušaocima u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]].<ref name="Mickelson_1983" /> Krajem 1950. RFE je počeo formirati profesionalnu redakciju sastavljenu od stranih novinara te je prerastao u mnogo više od "glasnogovornika političkih emigranata".<ref name="Puddington_2000" /> Za svaki jezički servis angažirane su posebne novinarske ekipe, dok je razvijen sistem prikupljanja informacija osiguravao aktuelan sadržaj za emitiranje. Većina informacija dolazila je od dobro umreženih [[emigrant]]a, kao i iz razgovora s putnicima i prebjezima iz zemalja Istočnog bloka. RFE nije imao mrežu plaćenih agenata unutar zemalja [[Željezna zavjesa|Istočnog bloka]], a svoje je urede smjestio u područjima s brojnim emigrantskim zajednicama.<ref name="Puddington_2000" /> Organizacija je sistematski pratila štampu i radijske programe zemalja [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], te stvarala opsežnu dokumentacijsku građu koja je kasnije postala vrijedan izvor informacija za brojne organizacije širom svijeta.<ref name="Puddington_2000" /> == Također pogledajte == * [[Alhurra]] * [[Operacija Mockingbird]] * [[Bijela propaganda]] * [[Žena, život, sloboda]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Radio Slobodna Evropa}} [[Kategorija:Radio Slobodna Evropa| ]] [[Kategorija:Osnovani 1949.]] [[Kategorija:Antikomunističke organizacije]] [[Kategorija:Paravanske organizacije Centralne obavještajne agencije]] [[Kategorija:Propaganda koju finansira CIA]] [[Kategorija:Međunarodni radiodifuzni mediji]] [[Kategorija:Radiostanice osnovane 1949.]] [[Kategorija:Odnosi Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Radiostanice na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Propagandne organizacije Vlade Sjedinjenih Američkih Država]] 0brgayrpmbqwbrbr9sn8uw60hb1uory 3916115 3916109 2026-08-02T22:58:36Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3916115 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Radio Slobodna Evropa<br />Radio Sloboda | izvorno_ime = | slika = RFERL primary brandmark.svg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Logo | karta = Radio Free Europe (Radio Liberty) building in Prague-Strašnice 02.jpg | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = RFE/RL | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Plainlist| * 1949. (Radio Free Europe) * 1953. (Radio Liberty) * 1976. (spajanje) }} | datum_gašenja = | vrsta = Neprofitna organizacija<ref>{{Cite web|year=2017|title=Inspection of Radio Free Europe/Radio Liberty|url=https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|access-date=2. 8. 2026|website=Office of Inspector General (United States)|publisher=United States Department of State|archive-date=14. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210614020858/https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|url-status=dead}}</ref><ref name="ecoi_RFERL_Source">{{cite web |title=Source Description: RFE/RL – Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.ecoi.net/en/source/11420.html |publisher=ecoi.net (European Country of Origin Information Network) / Austrian Red Cross (ACCORD) |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> | status = Aktivna | cilj = Radiodifuzni medij | glavno_sjedište = [[Prag]], [[Češka]] | glavno_sjedište_koordinate = {{Coord|50|4|44|N|14|28|43|E|region:CZ-10_type:landmark|display=inline}} | područje_utjecaja = Istočna Evropa, Centralna Azija, Bliski istok | članstvo = | jezik = {{Plainlist| * [[Engleski jezik|Engleski]] * [[albanski jezik|Albanski]], [[armenski jezik|armenski]], [[azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bosanski jezik|bosanski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[gruzijski jezik|gruzijski]], [[kazahstanski jezik jezik|kazahstanski]], [[kirgiski jezik|kirgiski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[perzijski jezik|perzijski]], [[rumunski jezik|rumunski]], [[ruski jezik|ruski]], [[srpski jezik|srpski]], [[tadžički jezik|tadžički]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[turkmenistanski jezik|turkmenistanski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[uzbečki jezik|uzbečki]] i drugi }} | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Predsjednik | lider_ime1 = [[Steve Capus|Stephen Capus]]<ref name="RFERL_About">{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=About RFE/RL |url=https://pressroom.rferl.org/about-rfe-rl/ |publisher=Radio Free Europe / Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> | lider_vrsta2 = Potpredsjednica i šefica vijesti | lider_ime2 = Nicola Careem<ref name="RFERL_About" /> | lider_vrsta3 = Generalni pravni savjetnik/sekretar | lider_ime3 = Benjamin Herman<ref name="RFERL_About" /> | lider_vrsta4 = Vlasnik | lider_ime4 = [[Američka agencija za globalne medije]] (USAGM) | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = 124,3 miliona [[Američki dolar|USD]] (2021)<ref name="RFERL_About" /> | broj_zaposlenih = >1700<ref name="RFERL_About" /> | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|https://www.rferl.org}} }} '''Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda''' ({{en|Radio Free Europe/Radio Liberty}}, '''RFE/RL''') američka je medijska organizacija koja se finansira iz državnog budžeta [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name="Atlantic_SoftPower_2021">{{cite news |last=Simpson |first=Emile |date=2021 |title=Trump’s War on America’s State-Funded Broadcasters: The Ultimate Symbol of America’s Diminished Soft Power |journal=The Atlantic |url=https://www.theatlantic.com/international/archive/2021/02/trumps-war-on-americas-state-funded-broadcasters/618035/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_RFE_2025">{{cite news |last=Savage |first=Charlie |date=2025 |title=Judge Orders Trump Officials to Restore Funding for Radio Free Europe |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2025/07/18/us/politics/judge-orders-trump-officials-to-restore-funding-for-radio-free-europe.html |access-date=2. 8. 2026 |quote=Federalni sudija naredio je u petak Trumpovoj administraciji da obnovi finansiranje za Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, redakciju finansiranu iz federalnog budžeta koja pruža nezavisno izvještavanje u zemljama s ograničenom slobodom štampe, kao što su Rusija, Iran i Afganistan. |language=en}}</ref><ref name="France24_RFE_2025">{{cite news |date=2025 |title=Radio Free Europe says Washington shut off its Russian broadcast despite restraining order |journal=France 24 |url=https://www.france24.com/en/europe/20250403-radio-free-europe-says-washington-shut-off-its-russian-broadcast-despite-restraining-order |access-date=2. 8. 2026 |quote=Washington je isključio satelit preko kojeg se program Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda, finansiran od strane SAD-a, emitovao u Rusiju, izjavio je u četvrtak izvršni direktor Stephen Capus. |language=en}}</ref><ref name="MoscowTimes_RFE_2024">{{cite news |date=2024 |title=Russia Labels Radio Liberty ‘Undesirable’ |journal=The Moscow Times |url=https://www.themoscowtimes.com/2024/02/20/russia-labels-radio-liberty-undesirable-a84175 |access-date=2. 8. 2026 |quote=Ruske vlasti označile su medijsku kuću Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda (RFE/RL), koju finansiraju SAD, kao "nepoželjnu" organizaciju. |language=en}}</ref><ref name="NYT_Facebook_2018">{{cite news |last=Isaac |first=Mike |date=2018 |title=Facebook Details New Efforts to Block Foreign Propaganda and Election Interference |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2018/07/19/technology/facebook-ads-propaganda.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Emituje vijesti i analize na 27 jezika za publiku u 23 države<ref name="RFERL_WhereWeWork">{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=Where We Work |url=https://pressroom.rferl.org/reaching-audiences/where-we-work/ |publisher=Radio Free Europe / Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], [[Centralna Azija|Centralne Azije]], [[Kavkaz]]a i [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Sjedište organizacije od 1995. nalazi se u [[Prag]]u, a RFE/RL djeluje putem 21 lokalnog ureda i zapošljava više od 500 stalnih zaposlenika. Radio Slobodna Evropa osnovan je 1949. tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], s ciljem emitovanja programa namijenjenih [[Sovjetsko Carstvo|sovjetskim satelitskim državama]],<ref name="Uttaro_1982">{{cite journal |last=Uttaro |first=Ralph A. |year=1982 |title=The Voices of America in International Radio Propaganda |journal=Law and Contemporary Problems |volume=45 |issue=4 |pages=103–122 |doi=10.2307/1191297 |jstor=1191297 |url=https://scholarship.law.duke.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3648&context=lcp#page=3 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Puddington_Hoover_2003">{{cite web |last=Puddington |first=Arch |date=2003 |title=Voices of Hope: The Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |url=https://www.hoover.org/research/voices-hope-story-radio-free-europe-and-radio-liberty |publisher=Hoover Institution, Stanford University |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> dok je Radio Sloboda (RL), osnovan 1951, bio usmjeren prema [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Organizacije je do 1972. tajno finansirala [[Centralna obavještajna agencija|CIA]],<ref name="Prados_2006">{{cite book |last=Prados |first=John |year=2006 |title=Safe for Democracy: The Secret Wars of the CIA |publisher=Ivan R. Dee |location=Chicago |isbn=978-1-56663-574-5 |url=https://archive.org/details/safefordemocracy0000prad/page/n743/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Meyer_2000">{{cite journal |last=Meyer |first=Cord |year=2000 |title=The CIA and Radio Free Europe |journal=Georgetown Journal of International Affairs |volume=1 |issue=1 |pages=127–130 |jstor=43134017 |url=https://www.jstor.org/stable/43134017 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> a 1976. spojene su u jedinstvenu organizaciju pod nazivom Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda. Sjedište RFE/RL-a nalazilo se u [[Minhen]]u od 1949. do 1995, dok su se dodatni programi emitovali iz [[portugal]]skog mjesta [[Glória do Ribatejo]] do 1996. Tokom Hladnog rata Sovjetski Savez ometao je emitovanje njihovih radijskih programa, a organizacija je bila izložena pokušajima infiltracije od strane komunističkih obavještajnih službi. RFE/RL djeluje kao privatna [[Američka neprofitna organizacija|neprofitna organizacija]] registrirovana prema odredbi 501(c)(3) američkog poreznog zakonodavstva, pod nadzorom [[Američka agencija za globalne medije|Američke agencije za globalne medije]], savezne agencije koja koordiniše rad svih međunarodnih emitera finansiranih sredstvima iz državnog budžeta Sjedinjenih Američkih Država. Nakon [[Revolucija 1989.|revolucije 1989.]] i [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], organizacija je znatno smanjila svoje prisustvo u [[Evropa|Evropi]]. [[Američka agencija za globalne medije]] je 15. marta 2025. obustavila dodjelu sredstava RFE/RL-u i [[Radio Slobodna Azija]] u skladu s [[Izvršna uredba 14238|Izvršnom uredbom 14238]] administracije [[Drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa|predsjednika Donalda Trumpa]].<ref name="Reuters_VOA_Leave_2025">{{cite news |last1=Layne |first1=Nathan |last2=Oliphant |first2=James |date=2025 |title=Voice of America staff put on leave, Trump ally says agency 'not salvageable' |journal=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/media-telecom/trump-signs-order-gut-voice-america-other-agencies-2025-03-15/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> RFE/RL je 18. marta podnio tužbu protiv USAGM-a i dvojice njegovih zvaničnika s ciljem osporavanja odluke o ukidanju finansiranja.<ref name="RFERL_USAGM_Lawsuit_2025">{{cite news |author=RFE/RL |date=2025 |title=Radio Free Europe Sues Overseer USAGM To Block Termination Of Federal Grant |journal=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.rferl.org/a/rfe-rl-prague-eu-trump-musk-lawsuit-usagm/33352384.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Folkenflik_NPR_2025">{{cite news |last=Folkenflik |first=David |date=2025 |title=Radio Free Europe/Radio Liberty sues Trump administration over canceled contract |journal=NPR |url=https://www.npr.org/2025/03/18/nx-s1-5332379/rfe-rl-sues-trump-usagm-kari-lake |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Brojni istraživači opisali su organizaciju kao instrument za širenje [[Propaganda u Sjedinjenim Američkim Državama|američke propagande]] i promicanje interesa Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="Meyer_2000" /><ref name="Chernobrov_Briant_2022">{{cite journal |last1=Chernobrov |first1=Dmitry |last2=Briant |first2=Emma L. |year=2022 |title=Competing propagandas: How the United States and Russia represent mutual propaganda activities |journal=Politics |volume=42 |issue=3 |pages=351–369 |doi=10.1177/0263395720966171 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0263395720966171 |access-date=2. 8. 2026 |doi-access=free |language=en}}</ref><ref name="Kasprzak_2004">{{cite journal |last=Kasprzak |first=Michal |date=2004 |title=Radio Free Europe and the Catholic Church in Poland During the 1950s and 1960s |journal=Canadian Slavonic Papers / Revue Canadienne des Slavistes |volume=46 |issue=3/4 |pages=315–341 |jstor=40860045 |url=https://www.jstor.org/stable/40860045 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |quote=Sponzorisan i, do određene mjere, kontrolisan od strane američkih političkih interesa, Radio Slobodna Evropa postao je propagandna mašina usmjerena na slabljenje Komunističkog bloka. |language=en}}</ref><ref name="Brown_2018">{{cite journal |last=Brown |first=Karl |year=2018 |title=The Spirit of Radio: Hungary 1956, Radio Free Europe, and the Shadow Public Sphere |journal=Hungarian Cultural Studies |volume=11 |pages=89–103 |doi=10.5195/ahea.2018.324 |url=https://ahea.pitt.edu/ojs/index.php/ahea/article/view/324 |doi-access=free |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="iCrowdNewswire_RFA_2022">{{cite press release |author=iCrowdNewswire |date=2022 |title=Audiences Should Be Wary of Radio Free Asia's Sensationalist Journalism with a Hint of Spycraft |publisher=MediaConnect |url=https://mediaconnect.com/audiences-should-be-wary-of-radio-free-asias-sensationalist-journalism-with-a-hint-of-spycraft |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Od 2025. Istraživački centar za medije i novinarstvo svrstava [[Američka agencija za globalne medije|Američku agenciju za globalne medije]], uključujući RFE/RL, među državno kontrolisane medije, definišući ih kao "medije u kojima država zadržava osnovnu ulogu u upravljanju i vrši direktan nadzor nad njihovom uređivačkom politikom".<ref name="StateMediaMonitor_USAGM_2026">{{cite web |date=2026 |title=U.S. Agency for Global Media (USAGM) |url=https://statemediamonitor.com/2026/06/usagm/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="StateMediaMonitor_Typology_2026">{{cite web |date=2026 |title=State Media Monitor: A Typology |url=https://statemediamonitor.com/2026/07/typology/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Rana historija == === Radio Slobodna Evropa === [[Datoteka:Newsroom Radio Free Europe.jpg|mini|desno|300px|Redakcija Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda u Minhenu, 1994.]] Radio Slobodna Evropa osnovao je 1949. u [[New York]]u [[Nacionalni odbor za slobodnu Evropu]] (NCFE), antikomunistička organizacija koju je, uz podršku [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e]], formirao [[Allen Dulles]].<ref name="Puddington_2000">{{cite book |last=Puddington |first=Arch |year=2000 |title=Broadcasting Freedom: The Cold War Triumph of Radio Free Europe and Radio Liberty |location=Lexington |publisher=University Press of Kentucky |isbn=978-0-8131-2158-1 |url=https://archive.org/details/broadcastingfree0000pudd/page/n9/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Weiner_2007">{{cite book |last=Weiner |first=Tim |year=2007 |title=Legacy of Ashes: The History of the CIA |location=London |publisher=Allen Lane |isbn=978-1-84614-046-4 |url=https://archive.org/details/legacyofasheshis0000wein_a4y7/page/n9/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> RFE je do 1972. tajno finansirala CIA.<ref name="Prados_2006" /><ref name="Meyer_2000" /> U prvim godinama rada opće smjernice uređivačke politike određivali su CIA i [[State Department]], dok je konačna uređivačka politika usaglašavana između predstavnika tih institucija i uredništva RFE-a.<ref name="Hudson_2013">{{cite news |last=Hudson |first=John |date=2013 |title=U.S. Repeals Propaganda Ban, Spreads Government-Made News to Americans |journal=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/2013/07/14/u-s-repeals-propaganda-ban-spreads-government-made-news-to-americans/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio Slobodna Evropa uživao je široku podršku javnosti zahvaljujući kampanji [[Križarski rat za slobodu]], koju je pokrenuo [[Dwight D. Eisenhower]].<ref name="Puddington_2000" /> Tokom 1950. više od 16 miliona Amerikanaca potpisalo je Eisenhowerove "Povelje slobode" tokom promotivne turneje kroz više od dvadeset američkih gradova te doniralo 1.317.000 američkih dolara za proširenje rada RFE-a.<ref name="Cummings_2008">{{cite journal |last=Cummings |first=Richard H. |date=2008 |title=The ether war: hostile intelligence activities directed against Radio Free Europe, Radio Liberty, and the émigré community in Munich during the Cold War |journal=Journal of Transatlantic Studies |volume=6 |issue=2 |pages=168–182 |doi=10.1080/14794010802184374 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14794010802184374 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema riječima novinara [[Sig Mickelson|Siga Mickelsona]], misija Nacionalnog odbora za slobodnu Evropu bila je pružanje podrške [[izbjeglica]]ma i stvaranje prostora u kojem će moći slobodno izražavati svoje stavove i objavljivati svoja djela, uz istovremeno upoznavanje s modernim svijetom.<ref name="Mickelson_1983">{{cite book |last=Mickelson |first=Sig |year=1983 |title=America's Other Voice: the Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |location=New York, NY |publisher=Praeger Publishers |isbn=978-0-03-063224-2 |url=https://archive.org/details/americasothervoi00mick |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> NCFE je svoje djelovanje podijelio na tri područja: odnose s zajednicama u [[egzil]]u, radijsko emitiranje i saradnju s američkom javnošću.<ref name="Puddington_2000" /> Sjedinjene Američke Države finansirale su brojne projekte s ciljem suzbijanja utjecaja komunističke ideologije među intelektualcima u Evropi i zemljama u razvoju.<ref name="Puddington_2000" /> Radio Slobodna Evropa nastao je iz uvjerenja da će se [[Hladni rat]] prvenstveno voditi političkim, a ne vojnim sredstvima.<ref name="Puddington_2000" /> Američki kreatori vanjske politike, među kojima su bili [[George F. Kennan|George Kennan]] i [[John Foster Dulles]], smatrali su da je Hladni rat u suštini predstavljao [[rat ideja]]. Uspostavljanje radijskih stanica koje su emitovale program prema zemljama iza [[Željezna zavjesa|Željezne zavjese]] bilo je važan dio šire strategije psihološkog ratovanja.<ref name="Cummings_2008" /> RFE je organiziran po uzoru na [[Radio u američkom sektoru]] (RIAS), radijsku službu koju je finansirala američka vlada i koja je prvobitno bila namijenjena stanovnicima američkog sektora [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]]. Prema riječima Archa Puddingtona, nekadašnjeg rukovodioca jednog od ureda RFE/RL-a, program RIAS-a pratili su i brojni stanovnici [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].<ref name="Puddington_2000" /> U redakciji su gotovo isključivo radili njemački novinari, uz minimalan američki nadzor, što je slušaocima omogućavalo pristup slobodnijem i nezavisnijem izvoru informacija. [[Datoteka:Radio Free Europe (Radio Liberty) building in Prague-Strašnice 04.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Radija Slobodne Evrope/Radija Sloboda u praškoj četvrti Hagibor, 2025.]] NCFE je u januaru 1950. preuzeo predajnički centar u [[Lampertheim]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], a 4. jula iste godine RFE je emitirao prvi program na češkom jeziku namijenjen slušaocima u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]].<ref name="Mickelson_1983" /> Krajem 1950. RFE je počeo formirati profesionalnu redakciju sastavljenu od stranih novinara te je prerastao u mnogo više od "glasnogovornika političkih emigranata".<ref name="Puddington_2000" /> Za svaki jezički servis angažirane su posebne novinarske ekipe, dok je razvijen sistem prikupljanja informacija osiguravao aktuelan sadržaj za emitiranje. Većina informacija dolazila je od dobro umreženih [[emigrant]]a, kao i iz razgovora s putnicima i osobama koje su prebjegle iz zemalja [[Željezna zavjesa|Istočnog bloka]]. RFE nije imao mrežu plaćenih agenata unutar zemalja [[Željezna zavjesa|Istočnog bloka]], a svoje je urede smjestio u područjima s brojnim emigrantskim zajednicama.<ref name="Puddington_2000" /> Organizacija je sistematski pratila štampu i radijske programe zemalja [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], te stvarala opsežnu dokumentacijsku građu koja je kasnije postala vrijedan izvor informacija za brojne organizacije širom svijeta.<ref name="Puddington_2000" /> Pored redovnog radijskog programa, RFE je provodio i posebne propagandne operacije tokom kojih su [[Propaganda bacanjem letaka iz zraka|letci]] distribuirani pomoću [[meteorološki balon|meteoroloških balona]]. Jedna od takvih akcija, pod nazivom Prospero, bila je usmjerena prema Čehoslovačkoj.<ref name="RFERL_Balloons_2009">{{cite web |title=Using Balloons to Breach The Iron Curtain |url=http://www.rferl.org/content/off_mic_using_balloons_to_breach_iron_curtain/1844564.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20110713183909/http://www.rferl.org/content/off_mic_using_balloons_to_breach_iron_curtain/1844564.html |archive-date=13. 7. 2011 |publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Između oktobra 1951. i novembra 1956. nebom iznad [[Srednja Evropa|srednje Evrope]] pušteno je više od 350.000 balona koji su nosili preko 300 miliona letaka, plakata, knjiga i drugog štampanog materijala.<ref name="Cummings_2008" /> Sadržaj tih materijala bio je raznovrstan. Prema Archu Puddingtonu, uključivao je poruke podrške i ohrabrenja "građanima koji trpe komunističku represiju", satirične kritike komunističkih režima i njihovih vođa, informacije o disidentskim pokretima i kampanjama za zaštitu [[Ljudska prava|ljudskih prava]] te poruke solidarnosti američkog naroda sa stanovnicima istočnoevropskih država. Puddington navodi da je ovaj projekt služio i kao sredstvo za jačanje ugleda RFE-a kao nepristranog emitera.<ref name="Puddington_2000" /> === Radio Liberty === [[Datoteka:Radio Liberty Pals.jpg|mini|desno|300px|Antenski sistem predajnog centra RFE/RL-a na plaži Pals u Kataloniji, Španija, 2005.]] Dok je Radio Slobodna Evropa emitirao program namijenjen sovjetskim [[Satelitska država|satelitskim državama]], Radio Sloboda bio je usmjeren prema [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]].<ref name="Johnson_2010">{{cite book |last=Johnson |first=Ian |year=2010 |title=A Mosque in Munich |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-0-15-101418-7 |url=https://archive.org/details/mosqueinmunichna0000john |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio Sloboda osnovao je 1951. [[Američki odbor za oslobođenje naroda Rusije]].<ref name="Johnson_2010" /> Stanica je prvobitno nosila naziv ''Radio Liberation from Bolshevism'', a 1956. preimenovana je u ''Radio Liberation''. Sadašnji naziv, ''Radio Liberty'', usvojen je nakon donošenja programske politike koja je naglasak stavila na "liberalizaciju", a ne na "oslobođenje".<ref name="Cummings_2008" /><ref name="Cummings_2021">{{cite news |last=Cummings |first=Richard H. |date=2021 |title=Soviet Cold War Operations against RFE/RL Ukrainian Service |journal=Kyiv Post |url=https://archive.kyivpost.com/ukraine-politics/soviet-cold-war-operations-against-rfe-rl-ukrainian-service.html |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio Sloboda počeo je emitirati program iz [[Lampertheim]]a 1. marta 1953, a značajnu slušanost stekao je već četiri dana kasnije, kada je opširno izvještavao o smrti [[Josif Staljin|Josifa Staljina]]. Kako bi pokrio šire geografsko područje, RFE je kratkotalasne predajnike u Lampertheimu dopunio predajnčkim centrom u [[Glória do Ribatejo|Glóriji]], u [[Portugal]]u, koji je bio u funkciji od 1951.<ref name="Mickelson_1983" /> Organizacija je raspolagala i bazom na [[Vojni aerodrom "Oberwiesenfeld"|aerodromu Oberwiesenfeld]] na periferiji [[München|Minhen]]a,<ref name="Johnson_2010" /> gdje je zapošljavala i nekoliko bivših nacističkih saradnika koji su tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bili povezani s [[Ministarstvo Reicha za okupirane istočne teritorije|Ostministeriumom]] pod vodstvom [[Gerhard von Mende|Gerharda von Mendea]].<ref name="Johnson_2010" /> Godine 1955. Radio Sloboda počeo je emitirati program namijenjen istočnim područjima [[Rusija|Rusije]] putem kratkotalasnih predajnika na [[Tajvan]]u.<ref name="Mickelson_1983" /> Četiri godine kasnije, 1959, uspostavljen je novi predajnički centar u [[Pals|Platja de Palsu]] u [[Španija|Španiji]].<ref name="Mickelson_1983" /> Radio Liberty proširio je svoju publiku emitovanjem programa i na drugim jezicima, a ne samo na ruskom. Do marta 1954. emitirao je između šest i sedam sati programa dnevno na jedanaest jezika.<ref name="Mickelson_1983" /> Do decembra iste godine broj jezika povećan je na sedamnaest, uključujući [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[kazahstanski jezik|kazahstanski]], [[kirgiski jezik|kirgiski]], [[tadžički jezik|tadžički]], [[turkmenistanski jezik|turkmenistanski]], [[uzbečki jezik|uzbečki]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[baškirski jezik|baškirski]], [[armenski jezik|armenski]], [[azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[gruzijski jezik|gruzijski]] te druge jezike [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]]a i [[Centralna Azija|Centralne Azije]].<ref name="Cummings_2008" /> == Također pogledajte == * [[Alhurra]] * [[Operacija Mockingbird]] * [[Bijela propaganda]] * [[Žena, život, sloboda]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Radio Slobodna Evropa}} [[Kategorija:Radio Slobodna Evropa| ]] [[Kategorija:Osnovani 1949.]] [[Kategorija:Antikomunističke organizacije]] [[Kategorija:Paravanske organizacije Centralne obavještajne agencije]] [[Kategorija:Propaganda koju finansira CIA]] [[Kategorija:Međunarodni radiodifuzni mediji]] [[Kategorija:Radiostanice osnovane 1949.]] [[Kategorija:Odnosi Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Radiostanice na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Propagandne organizacije Vlade Sjedinjenih Američkih Država]] g02gz7m82mhmafznxugi5ehiihmfwli 3916201 3916115 2026-08-03T09:02:33Z Bosancica by MK 173186 Rad na tekstu (voljela bih da neko pregleda nazive jezika) 3916201 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Radio Slobodna Evropa<br />Radio Sloboda | izvorno_ime = | slika = RFERL primary brandmark.svg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Logo | karta = Radio Free Europe (Radio Liberty) building in Prague-Strašnice 02.jpg | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = RFE/RL | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Plainlist| * 1949. (Radio Free Europe) * 1953. (Radio Liberty) * 1976. (spajanje) }} | datum_gašenja = | vrsta = Neprofitna organizacija<ref>{{Cite web|year=2017|title=Inspection of Radio Free Europe/Radio Liberty|url=https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|access-date=2. 8. 2026|website=Office of Inspector General (United States)|publisher=United States Department of State|archive-date=14. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210614020858/https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|url-status=dead}}</ref><ref name="ecoi_RFERL_Source">{{cite web |title=Source Description: RFE/RL – Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.ecoi.net/en/source/11420.html |publisher=ecoi.net (European Country of Origin Information Network) / Austrian Red Cross (ACCORD) |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> | status = Aktivna | cilj = Radiodifuzni medij | glavno_sjedište = [[Prag]], [[Češka]] | glavno_sjedište_koordinate = {{Coord|50|4|44|N|14|28|43|E|region:CZ-10_type:landmark|display=inline}} | područje_utjecaja = Istočna Evropa, Centralna Azija, Bliski istok | članstvo = | jezik = {{Plainlist| * [[Engleski jezik|Engleski]] * [[albanski jezik|Albanski]], [[armenski jezik|armenski]], [[azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bosanski jezik|bosanski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[gruzijski jezik|gruzijski]], [[kazahstanski jezik jezik|kazahstanski]], [[kirgiski jezik|kirgiski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[perzijski jezik|perzijski]], [[rumunski jezik|rumunski]], [[ruski jezik|ruski]], [[srpski jezik|srpski]], [[tadžički jezik|tadžički]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[turkmenistanski jezik|turkmenistanski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[uzbečki jezik|uzbečki]] i drugi }} | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Predsjednik | lider_ime1 = [[Steve Capus|Stephen Capus]]<ref name="RFERL_About">{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=About RFE/RL |url=https://pressroom.rferl.org/about-rfe-rl/ |publisher=Radio Free Europe / Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> | lider_vrsta2 = Potpredsjednica i šefica vijesti | lider_ime2 = Nicola Careem<ref name="RFERL_About" /> | lider_vrsta3 = Generalni pravni savjetnik/sekretar | lider_ime3 = Benjamin Herman<ref name="RFERL_About" /> | lider_vrsta4 = Vlasnik | lider_ime4 = [[Američka agencija za globalne medije]] (USAGM) | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = 124,3 miliona [[Američki dolar|USD]] (2021)<ref name="RFERL_About" /> | broj_zaposlenih = >1700<ref name="RFERL_About" /> | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|https://www.rferl.org}} }} '''Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda''' ({{en|Radio Free Europe/Radio Liberty}}, '''RFE/RL''') američka je medijska organizacija koja se finansira iz državnog budžeta [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name="Atlantic_SoftPower_2021">{{cite news |last=Simpson |first=Emile |date=2021 |title=Trump’s War on America’s State-Funded Broadcasters: The Ultimate Symbol of America’s Diminished Soft Power |journal=The Atlantic |url=https://www.theatlantic.com/international/archive/2021/02/trumps-war-on-americas-state-funded-broadcasters/618035/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_RFE_2025">{{cite news |last=Savage |first=Charlie |date=2025 |title=Judge Orders Trump Officials to Restore Funding for Radio Free Europe |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2025/07/18/us/politics/judge-orders-trump-officials-to-restore-funding-for-radio-free-europe.html |access-date=2. 8. 2026 |quote=Federalni sudija naredio je u petak Trumpovoj administraciji da obnovi finansiranje za Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, redakciju finansiranu iz federalnog budžeta koja pruža nezavisno izvještavanje u zemljama s ograničenom slobodom štampe, kao što su Rusija, Iran i Afganistan. |language=en}}</ref><ref name="France24_RFE_2025">{{cite news |date=2025 |title=Radio Free Europe says Washington shut off its Russian broadcast despite restraining order |journal=France 24 |url=https://www.france24.com/en/europe/20250403-radio-free-europe-says-washington-shut-off-its-russian-broadcast-despite-restraining-order |access-date=2. 8. 2026 |quote=Washington je isključio satelit preko kojeg se program Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda, finansiran od strane SAD-a, emitovao u Rusiju, izjavio je u četvrtak izvršni direktor Stephen Capus. |language=en}}</ref><ref name="MoscowTimes_RFE_2024">{{cite news |date=2024 |title=Russia Labels Radio Liberty ‘Undesirable’ |journal=The Moscow Times |url=https://www.themoscowtimes.com/2024/02/20/russia-labels-radio-liberty-undesirable-a84175 |access-date=2. 8. 2026 |quote=Ruske vlasti označile su medijsku kuću Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda (RFE/RL), koju finansiraju SAD, kao "nepoželjnu" organizaciju. |language=en}}</ref><ref name="NYT_Facebook_2018">{{cite news |last=Isaac |first=Mike |date=2018 |title=Facebook Details New Efforts to Block Foreign Propaganda and Election Interference |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2018/07/19/technology/facebook-ads-propaganda.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Emituje vijesti i analize na 27 jezika za publiku u 23 države<ref name="RFERL_WhereWeWork">{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=Where We Work |url=https://pressroom.rferl.org/reaching-audiences/where-we-work/ |publisher=Radio Free Europe / Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], [[Centralna Azija|Centralne Azije]], [[Kavkaz]]a i [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Sjedište organizacije od 1995. nalazi se u [[Prag]]u, a RFE/RL djeluje putem 21 lokalnog ureda i zapošljava više od 500 stalnih zaposlenika. Radio Slobodna Evropa osnovan je 1949. tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], s ciljem emitovanja programa namijenjenih [[Sovjetsko Carstvo|sovjetskim satelitskim državama]],<ref name="Uttaro_1982">{{cite journal |last=Uttaro |first=Ralph A. |year=1982 |title=The Voices of America in International Radio Propaganda |journal=Law and Contemporary Problems |volume=45 |issue=4 |pages=103–122 |doi=10.2307/1191297 |jstor=1191297 |url=https://scholarship.law.duke.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3648&context=lcp#page=3 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Puddington_Hoover_2003">{{cite web |last=Puddington |first=Arch |date=2003 |title=Voices of Hope: The Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |url=https://www.hoover.org/research/voices-hope-story-radio-free-europe-and-radio-liberty |publisher=Hoover Institution, Stanford University |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> dok je Radio Sloboda (RL), osnovan 1951, bio usmjeren prema [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Organizacije je do 1972. tajno finansirala [[Centralna obavještajna agencija|CIA]],<ref name="Prados_2006">{{cite book |last=Prados |first=John |year=2006 |title=Safe for Democracy: The Secret Wars of the CIA |publisher=Ivan R. Dee |location=Chicago |isbn=978-1-56663-574-5 |url=https://archive.org/details/safefordemocracy0000prad/page/n743/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Meyer_2000">{{cite journal |last=Meyer |first=Cord |year=2000 |title=The CIA and Radio Free Europe |journal=Georgetown Journal of International Affairs |volume=1 |issue=1 |pages=127–130 |jstor=43134017 |url=https://www.jstor.org/stable/43134017 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> a 1976. spojene su u jedinstvenu organizaciju pod nazivom Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda. Sjedište RFE/RL-a nalazilo se u [[Minhen]]u od 1949. do 1995, dok su se dodatni programi emitovali iz [[portugal]]skog mjesta [[Glória do Ribatejo]] do 1996. Tokom Hladnog rata Sovjetski Savez ometao je emitovanje njihovih radijskih programa, a organizacija je bila izložena pokušajima infiltracije od strane komunističkih obavještajnih službi. RFE/RL djeluje kao privatna [[Američka neprofitna organizacija|neprofitna organizacija]] registrirovana prema odredbi 501(c)(3) američkog poreznog zakonodavstva, pod nadzorom [[Američka agencija za globalne medije|Američke agencije za globalne medije]], savezne agencije koja koordiniše rad svih međunarodnih emitera finansiranih sredstvima iz državnog budžeta Sjedinjenih Američkih Država. Nakon [[Revolucija 1989.|revolucije 1989.]] i [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], organizacija je znatno smanjila svoje prisustvo u [[Evropa|Evropi]]. [[Američka agencija za globalne medije]] je 15. marta 2025. obustavila dodjelu sredstava RFE/RL-u i [[Radio Slobodna Azija]] u skladu s [[Izvršna uredba 14238|Izvršnom uredbom 14238]] administracije [[Drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa|predsjednika Donalda Trumpa]].<ref name="Reuters_VOA_Leave_2025">{{cite news |last1=Layne |first1=Nathan |last2=Oliphant |first2=James |date=2025 |title=Voice of America staff put on leave, Trump ally says agency 'not salvageable' |journal=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/media-telecom/trump-signs-order-gut-voice-america-other-agencies-2025-03-15/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> RFE/RL je 18. marta podnio tužbu protiv USAGM-a i dvojice njegovih zvaničnika s ciljem osporavanja odluke o ukidanju finansiranja.<ref name="RFERL_USAGM_Lawsuit_2025">{{cite news |author=RFE/RL |date=2025 |title=Radio Free Europe Sues Overseer USAGM To Block Termination Of Federal Grant |journal=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.rferl.org/a/rfe-rl-prague-eu-trump-musk-lawsuit-usagm/33352384.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Folkenflik_NPR_2025">{{cite news |last=Folkenflik |first=David |date=2025 |title=Radio Free Europe/Radio Liberty sues Trump administration over canceled contract |journal=NPR |url=https://www.npr.org/2025/03/18/nx-s1-5332379/rfe-rl-sues-trump-usagm-kari-lake |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Brojni istraživači opisali su organizaciju kao instrument za širenje [[Propaganda u Sjedinjenim Američkim Državama|američke propagande]] i promicanje interesa Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="Meyer_2000" /><ref name="Chernobrov_Briant_2022">{{cite journal |last1=Chernobrov |first1=Dmitry |last2=Briant |first2=Emma L. |year=2022 |title=Competing propagandas: How the United States and Russia represent mutual propaganda activities |journal=Politics |volume=42 |issue=3 |pages=351–369 |doi=10.1177/0263395720966171 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0263395720966171 |access-date=2. 8. 2026 |doi-access=free |language=en}}</ref><ref name="Kasprzak_2004">{{cite journal |last=Kasprzak |first=Michal |date=2004 |title=Radio Free Europe and the Catholic Church in Poland During the 1950s and 1960s |journal=Canadian Slavonic Papers / Revue Canadienne des Slavistes |volume=46 |issue=3/4 |pages=315–341 |jstor=40860045 |url=https://www.jstor.org/stable/40860045 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |quote=Sponzorisan i, do određene mjere, kontrolisan od strane američkih političkih interesa, Radio Slobodna Evropa postao je propagandna mašina usmjerena na slabljenje Komunističkog bloka. |language=en}}</ref><ref name="Brown_2018">{{cite journal |last=Brown |first=Karl |year=2018 |title=The Spirit of Radio: Hungary 1956, Radio Free Europe, and the Shadow Public Sphere |journal=Hungarian Cultural Studies |volume=11 |pages=89–103 |doi=10.5195/ahea.2018.324 |url=https://ahea.pitt.edu/ojs/index.php/ahea/article/view/324 |doi-access=free |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="iCrowdNewswire_RFA_2022">{{cite press release |author=iCrowdNewswire |date=2022 |title=Audiences Should Be Wary of Radio Free Asia's Sensationalist Journalism with a Hint of Spycraft |publisher=MediaConnect |url=https://mediaconnect.com/audiences-should-be-wary-of-radio-free-asias-sensationalist-journalism-with-a-hint-of-spycraft |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Od 2025. Istraživački centar za medije i novinarstvo svrstava [[Američka agencija za globalne medije|Američku agenciju za globalne medije]], uključujući RFE/RL, među državno kontrolisane medije, definišući ih kao "medije u kojima država zadržava osnovnu ulogu u upravljanju i vrši direktan nadzor nad njihovom uređivačkom politikom".<ref name="StateMediaMonitor_USAGM_2026">{{cite web |date=2026 |title=U.S. Agency for Global Media (USAGM) |url=https://statemediamonitor.com/2026/06/usagm/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="StateMediaMonitor_Typology_2026">{{cite web |date=2026 |title=State Media Monitor: A Typology |url=https://statemediamonitor.com/2026/07/typology/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Rana historija == === Radio Slobodna Evropa === [[Datoteka:Newsroom Radio Free Europe.jpg|mini|desno|300px|Redakcija Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda u Minhenu, 1994.]] Radio Slobodna Evropa osnovao je 1949. u [[New York]]u [[Nacionalni odbor za slobodnu Evropu]] (NCFE), antikomunistička organizacija koju je, uz podršku [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e]], formirao [[Allen Dulles]].<ref name="Puddington_2000">{{cite book |last=Puddington |first=Arch |year=2000 |title=Broadcasting Freedom: The Cold War Triumph of Radio Free Europe and Radio Liberty |location=Lexington |publisher=University Press of Kentucky |isbn=978-0-8131-2158-1 |url=https://archive.org/details/broadcastingfree0000pudd/page/n9/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Weiner_2007">{{cite book |last=Weiner |first=Tim |year=2007 |title=Legacy of Ashes: The History of the CIA |location=London |publisher=Allen Lane |isbn=978-1-84614-046-4 |url=https://archive.org/details/legacyofasheshis0000wein_a4y7/page/n9/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> RFE je do 1972. tajno finansirala CIA.<ref name="Prados_2006" /><ref name="Meyer_2000" /> U prvim godinama rada opće smjernice uređivačke politike određivali su CIA i [[State Department]], dok je konačna uređivačka politika usaglašavana između predstavnika tih institucija i uredništva RFE-a.<ref name="Hudson_2013">{{cite news |last=Hudson |first=John |date=2013 |title=U.S. Repeals Propaganda Ban, Spreads Government-Made News to Americans |journal=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/2013/07/14/u-s-repeals-propaganda-ban-spreads-government-made-news-to-americans/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio Slobodna Evropa uživao je široku podršku javnosti zahvaljujući kampanji [[Križarski rat za slobodu]], koju je pokrenuo [[Dwight D. Eisenhower]].<ref name="Puddington_2000" /> Tokom 1950. više od 16 miliona Amerikanaca potpisalo je Eisenhowerove "Povelje slobode" tokom promotivne turneje kroz više od dvadeset američkih gradova te doniralo 1.317.000 američkih dolara za proširenje rada RFE-a.<ref name="Cummings_2008">{{cite journal |last=Cummings |first=Richard H. |date=2008 |title=The ether war: hostile intelligence activities directed against Radio Free Europe, Radio Liberty, and the émigré community in Munich during the Cold War |journal=Journal of Transatlantic Studies |volume=6 |issue=2 |pages=168–182 |doi=10.1080/14794010802184374 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14794010802184374 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema riječima novinara [[Sig Mickelson|Siga Mickelsona]], misija Nacionalnog odbora za slobodnu Evropu bila je pružanje podrške [[izbjeglica]]ma i stvaranje prostora u kojem će moći slobodno izražavati svoje stavove i objavljivati svoja djela, uz istovremeno upoznavanje s modernim svijetom.<ref name="Mickelson_1983">{{cite book |last=Mickelson |first=Sig |year=1983 |title=America's Other Voice: the Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |location=New York, NY |publisher=Praeger Publishers |isbn=978-0-03-063224-2 |url=https://archive.org/details/americasothervoi00mick |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> NCFE je svoje djelovanje podijelio na tri područja: odnose s zajednicama u [[egzil]]u, radijsko emitiranje i saradnju s američkom javnošću.<ref name="Puddington_2000" /> Sjedinjene Američke Države finansirale su brojne projekte s ciljem suzbijanja utjecaja komunističke ideologije među intelektualcima u Evropi i zemljama u razvoju.<ref name="Puddington_2000" /> Radio Slobodna Evropa nastao je iz uvjerenja da će se [[Hladni rat]] prvenstveno voditi političkim, a ne vojnim sredstvima.<ref name="Puddington_2000" /> Američki kreatori vanjske politike, među kojima su bili [[George F. Kennan|George Kennan]] i [[John Foster Dulles]], smatrali su da je Hladni rat u suštini predstavljao [[rat ideja]]. Uspostavljanje radijskih stanica koje su emitovale program prema zemljama iza [[Željezna zavjesa|Željezne zavjese]] bilo je važan dio šire strategije psihološkog ratovanja.<ref name="Cummings_2008" /> RFE je organiziran po uzoru na [[Radio u američkom sektoru]] (RIAS), radijsku službu koju je finansirala američka vlada i koja je prvobitno bila namijenjena stanovnicima američkog sektora [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]]. Prema riječima Archa Puddingtona, nekadašnjeg rukovodioca jednog od ureda RFE/RL-a, program RIAS-a pratili su i brojni stanovnici [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].<ref name="Puddington_2000" /> U redakciji su gotovo isključivo radili njemački novinari, uz minimalan američki nadzor, što je slušaocima omogućavalo pristup slobodnijem i nezavisnijem izvoru informacija. [[Datoteka:Radio Free Europe (Radio Liberty) building in Prague-Strašnice 04.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Radija Slobodne Evrope/Radija Sloboda u praškoj četvrti Hagibor, 2025.]] NCFE je u januaru 1950. preuzeo bazu predajnika u [[Lampertheim]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], a 4. jula iste godine RFE je emitirao prvi program na češkom jeziku namijenjen slušaocima u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]].<ref name="Mickelson_1983" /> Krajem 1950. RFE je počeo formirati profesionalnu redakciju sastavljenu od stranih novinara te je prerastao u mnogo više od "glasnogovornika političkih emigranata".<ref name="Puddington_2000" /> Za svaki jezički servis angažirane su posebne novinarske ekipe, dok je razvijen sistem prikupljanja informacija osiguravao aktuelan sadržaj za emitiranje. Većina informacija dolazila je od dobro umreženih [[emigrant]]a, kao i iz razgovora s putnicima i osobama koje su prebjegle iz zemalja [[Željezna zavjesa|Istočnog bloka]]. RFE nije imao mrežu plaćenih agenata unutar zemalja [[Željezna zavjesa|Istočnog bloka]], a svoje je urede smjestio u područjima s brojnim emigrantskim zajednicama.<ref name="Puddington_2000" /> Organizacija je sistematski pratila štampu i radijske programe zemalja [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], te stvarala opsežnu dokumentacijsku građu koja je kasnije postala vrijedan izvor informacija za brojne organizacije širom svijeta.<ref name="Puddington_2000" /> Pored redovnog radijskog programa, RFE je provodio i posebne propagandne operacije tokom kojih su [[Propaganda bacanjem letaka iz zraka|letci]] distribuirani pomoću [[meteorološki balon|meteoroloških balona]]. Jedna od takvih akcija, pod nazivom Prospero, bila je usmjerena prema Čehoslovačkoj.<ref name="RFERL_Balloons_2009">{{cite web |title=Using Balloons to Breach The Iron Curtain |url=http://www.rferl.org/content/off_mic_using_balloons_to_breach_iron_curtain/1844564.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20110713183909/http://www.rferl.org/content/off_mic_using_balloons_to_breach_iron_curtain/1844564.html |archive-date=13. 7. 2011 |publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Između oktobra 1951. i novembra 1956. nebom iznad [[Srednja Evropa|srednje Evrope]] pušteno je više od 350.000 balona koji su nosili preko 300 miliona letaka, plakata, knjiga i drugog štampanog materijala.<ref name="Cummings_2008" /> Sadržaj tih materijala bio je raznovrstan. Prema Archu Puddingtonu, uključivao je poruke podrške i ohrabrenja "građanima koji trpe komunističku represiju", satirične kritike komunističkih režima i njihovih vođa, informacije o disidentskim pokretima i kampanjama za zaštitu [[Ljudska prava|ljudskih prava]] te poruke solidarnosti američkog naroda sa stanovnicima istočnoevropskih država. Puddington navodi da je ovaj projekt služio i kao sredstvo za jačanje ugleda RFE-a kao nepristranog emitera.<ref name="Puddington_2000" /> === Radio Sloboda === [[Datoteka:Radio Liberty Pals.jpg|mini|desno|300px|Antene predajnika RFE/RL-a na plaži Pals u Kataloniji, Španija, 2005.]] Dok je Radio Slobodna Evropa emitirao program namijenjen sovjetskim [[Satelitska država|satelitskim državama]], Radio Sloboda bio je usmjeren prema [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]].<ref name="Johnson_2010">{{cite book |last=Johnson |first=Ian |year=2010 |title=A Mosque in Munich |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-0-15-101418-7 |url=https://archive.org/details/mosqueinmunichna0000john |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio Sloboda osnovao je 1951. [[Američki odbor za oslobođenje naroda Rusije]].<ref name="Johnson_2010" /> Stanica je prvobitno nosila naziv ''Radio Liberation from Bolshevism'', a 1956. preimenovana je u ''Radio Liberation''. Sadašnji naziv, ''Radio Liberty'', usvojen je nakon donošenja programske politike koja je naglasak stavila na "liberalizaciju", a ne na "oslobođenje".<ref name="Cummings_2008" /><ref name="Cummings_2021">{{cite news |last=Cummings |first=Richard H. |date=2021 |title=Soviet Cold War Operations against RFE/RL Ukrainian Service |journal=Kyiv Post |url=https://archive.kyivpost.com/ukraine-politics/soviet-cold-war-operations-against-rfe-rl-ukrainian-service.html |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio Sloboda počeo je emitirati program iz [[Lampertheim]]a 1. marta 1953, a značajnu slušanost stekao je već četiri dana kasnije, kada je opširno izvještavao o smrti [[Josif Staljin|Josifa Staljina]]. Kako bi pokrio šire geografsko područje, RFE je kratkotalasne predajnike u Lampertheimu dopunio bazom predajnika u [[Glória do Ribatejo|Glóriji]], u [[Portugal]]u, koji je bio u funkciji od 1951.<ref name="Mickelson_1983" /> Organizacija je raspolagala i bazom na [[Vojni aerodrom "Oberwiesenfeld"|aerodromu Oberwiesenfeld]] na periferiji [[München|Minhen]]a,<ref name="Johnson_2010" /> gdje je zapošljavala i nekoliko bivših nacističkih saradnika koji su tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bili povezani s [[Ministarstvo Reicha za okupirane istočne teritorije|Ostministeriumom]] pod vodstvom [[Gerhard von Mende|Gerharda von Mendea]].<ref name="Johnson_2010" /> Godine 1955. Radio Sloboda počeo je emitovati program namijenjen istočnim područjima [[Rusija|Rusije]] putem kratkotalasnih predajnika na [[Tajvan]]u.<ref name="Mickelson_1983" /> Četiri godine kasnije, 1959, uspostavljen je nova baza predajnika u [[Pals|Platja de Palsu]] u [[Španija|Španiji]].<ref name="Mickelson_1983" /> Radio Liberty proširio je svoju publiku emitovanjem programa i na drugim jezicima, a ne samo na ruskom. Do marta 1954. emitirao je između šest i sedam sati programa dnevno na jedanaest jezika.<ref name="Mickelson_1983" /> Do decembra iste godine broj jezika povećan je na sedamnaest, uključujući [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[kazahstanski jezik|kazahstanski]], [[kirgiski jezik|kirgiski]], [[tadžički jezik|tadžički]], [[turkmenistanski jezik|turkmenistanski]], [[uzbečki jezik|uzbečki]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[baškirski jezik|baškirski]], [[armenski jezik|armenski]], [[azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[gruzijski jezik|gruzijski]] te druge jezike [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]]a i [[Centralna Azija|Centralne Azije]].<ref name="Cummings_2008" /> === Spisak jezika === {| class="wikitable sortable" style="font-size: 87%;" ! Služba !! Jezik<ref name="RFERL_History">{{cite web |title=Our History |url=https://pressroom.rferl.org/our-history/ |website=Radio Free Europe / Radio Liberty |publisher=RFE/RL |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> !! Ciljna publika !! Od !! Do !! Web-stranica !! Napomene |- | Čehoslovačka || [[Češki jezik|Češki]] || Područja [[Česi|Čeha]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Treća Čehoslovačka Republika|Čehoslovačkoj Republici]] (1950–1960)<br />Područja [[Česi|Čeha]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačkoj Socijalističkoj Republici]] (1960–1969)<br />[[Datoteka:Flag of Bohemia.svg|22px]] [[Češka Socijalistička Republika|Češkoj SR]] (1969–1990)<br />[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Češka|Češkoj]] (1990–1993) || 4. juli 1950. || 1. januar 1993. || — || češka redakcija se odvojila od Čehoslovačke službe kao Češka služba (1993–1995)<br />djelovala kao RSE Inc. (1995–2002) |- | Čehoslovačka || [[Slovački jezik|Slovački]] || Područja [[Slovaci|Slovaka]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Treća Čehoslovačka Republika|Čehoslovačkoj Republici]] (1950–1960)<br />Područja [[Slovaci|Slovaka]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačkoj Socijalističkoj Republici]] (1960–1969)<br />[[Datoteka:Flag of Slovakia (1939–1945).svg|22px]] [[Slovačka Socijalistička Republika|Slovačkoj SR]] (1969–1990)<br />[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|22px]] [[Slovačka|Slovačkoj]] (1990–1993) || 4. juli 1950. || 4. januar 1993. || — || slovačka redakcija se odvojila od Čehoslovačke službe kao Slovačka služba (1993–2004) |- | Rumunska || [[Rumunski jezik|Rumunski]] || [[Datoteka:Flag of Romania (1952-1965).svg|22px]] [[Narodna Republika Rumunija|Narodnoj Republici Rumuniji]] (1950–1965)<br />[[Datoteka:Flag of Romania (1965–1989).svg|22px]] [[Socijalistička Republika Rumunija|Socijalističkoj Republici Rumuniji]] (1965–1989)<br />[[Datoteka:Flag of Romania.svg|22px]] [[Rumunija|Rumuniji]] (1989–2008, 2019–2026)|| 14. juli 1950.<br />14. januar 2019. ||data-sort-value="present"|2008.<br />31. mart 2026.<ref name="SvobodnaEvropa_2026">{{cite news |title=Радио Свободна Европа спира службите си в България и Румъния заради съкратен бюджет |date=2026 |journal=Свободна Европа |url=https://svobodnaevropa.svobodnatochka.bg/www.svobodnaevropa.bg/a/radio-svobodna-evropa/33688571.html/ |access-date=3. 8. 2026 |language=bg}}</ref>|| [https://romania.europalibera.org/ Radio Europa Liberă] || također pokrivala [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Černovačka oblast|Černovačku oblast]] (1950–1953), [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Izmailska oblast|Izmailsku oblast]] (1950–1953), [[Datoteka:Flag of the Moldavian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavsku SSR]] (1950–1953, 1990–1991) i [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|22px]] [[Moldavija|Republiku Moldaviju]] (1991–1998)<br />spojena s Moldavskom službom 2008.<br />odvojila se od Moldavske službe 2019. |- | Mađarska || [[Mađarski jezik|Mađarski]] ||[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|22px]] [[Narodna Republika Mađarska|Narodnoj Republici Mađarskoj]] (1950–1989)<br />[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|22px]] [[Mađarska|Mađarskoj]] (1989–1993, 2020–2025) || 4. august 1950.<br />8. septembar 2020. ||data-sort-value="present"|31. oktobar 1993.<br />21. novembar 2025. || [https://www.szabadeuropa.hu Szabad Európa] || |- | Poljska || [[Poljski jezik|Poljski]] ||[[Datoteka:Flag of Poland (1928–1980).svg|22px]] [[Narodna Republika Poljska|Narodnoj Republici Poljskoj]] (1950–1989)<br />[[Datoteka:Flag of Poland.svg|22px]] [[Poljska|Poljskoj]] (1990–1994) || 4. august 1950. || 31. decembar 1994. || — || djelovala kao RWE Inc. (1995–1997) |- | Bugarska || [[Bugarski jezik|Bugarski]] ||[[Datoteka:Flag of Bulgaria (1948-1967).svg|22px]] [[Narodna Republika Bugarska]] (1950–1989)<br />[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|22px]] [[Bugarska|Bugarskoj]] (1989–2004, 2019–2026)|| 11. august 1950.<br />21. januar 2019. ||data-sort-value="present"|31. januar 2004.<br />31. mart 2026.<ref name="SvobodnaEvropa_2026" /><ref name="Mediapool_2026">{{cite news |title=Българската секция на "Свободна Европа" затваря. Журналистите отиват в "Свободна точка" |date=2026 |journal=Mediapool.bg |url=https://www.mediapool.bg/balgarskata-sektsiya-na-svobodna-evropa-zatvarya-zhurnalistite-otivat-v-svobodna-tochka-news381865.html |access-date=3. 8. 2026 |language=bg}}</ref> | [https://www.svobodnaevropa.bg/ Свободна Европа] || |- | Albanska || [[Albanski jezik|Albanski]] ||[[Datoteka:Flag of Albania (1946–1992).svg|22px]] [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Narodnoj Republici Albaniji]] || 1. juni 1951. || 1952. || — || |- | '''Ruska''' || [[Ruski jezik|Ruski]] ||[[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruskoj SFSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|22px]] [[Rusija|Rusiji]] (1991–2022)|| 1. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.svoboda.org/ Радио Свобода] || kao '''Radio Sloboda'''<br />također pokrivala [[Datoteka:Red Army flag.svg|22px]] [[Oružane snage SSSR-a|Oružane snage SSSR-a]] raspoređene u [[Istočni blok|Istočnoj Evropi]] i na [[Datoteka:Flag of Cuba.svg|22px]] [[Kuba|Kubi]]<br />također pokrivala [[Datoteka:Flag of the Byelorussian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjelorusku SSR]] (1953–1954), [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinsku SSR]] (1953–1954), [[Datoteka:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonsku SSR]] (1953–1975), [[Datoteka:Flag of the Latvian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Letonsku SSR]] (1953–1975), [[Datoteka:Flag of the Lithuanian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Litvansku SSR]] (1953–1975) i [[Datoteka:Flag of the Moldavian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavsku SSR]] (1953–1990) |- | '''Turkmenistanska''' || [[Turkmenistanski jezik|Turkmenistanski]] || [[Datoteka:Flag of the Turkmen Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Turkmenistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Turkmenistanski SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|22px]] [[Turkmenistan|Turkmenistanu]] (1991–trenutno) || 2. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azathabar.com/ Azatlyk Radiosy] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Gruzijska''' || [[Gruzijski jezik|Gruzijski]] || [[Datoteka:Flag of the Georgian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzijskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|22px]] [[Gruzija|Gruziji]] (1991–trenutno) || 3. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.radiotavisupleba.ge/ რადიო თავისუფლება] || kao '''Radio Sloboda'''<br />također pokrivala [[Datoteka:Flag of the Abkhaz ASSR.svg|22px]] [[Abhaška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Abhašku ASSR]] između 1953. i 1991, [[Datoteka:Flag of Abkhazia (GE).svg|22px]] [[Vlada Autonomne Republike Abhazije|Autonomnu Republiku Abhaziju]] (1991–2009), ''[[Datoteka:Flag of Abkhazia.svg|22px]] [[Abhazija|Republiku Abhaziju]] (1992–2009, osporeno)'', [[Datoteka:Flag of the Georgian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Južnoosetijska autonomna oblast|Južnoosetijsku AO]] (1953–1991) i ''[[Datoteka:Flag of South Ossetia.svg|22px]] [[Južna Osetija|Republiku Južnu Osetiju]] (1991–2009, osporeno)'' |- | Sjevernokavkaska || [[Adigejski jezik|Adigejski]] || [[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Adigejska autonomna oblast|Adigejskoj autonomnoj oblasti]] (1953–1970-e) || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno) |- | Sjevernokavkaska || [[Inguški jezik|Inguški]] || Područja [[Inguši|Inguša]] u [[Datoteka:Flag of the North Ossetian ASSR.svg|22px]] [[Sjevernoosetijska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Sjevernoosetijskoj ASSR]] (1953–1957)<br />[[Datoteka:Flag of the Checheno-Ingush ASSR.svg|22px]] [[Čečensko-Inguška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Čečensko-Inguškoj ASSR]] (1957–1970-e) || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno) |- | Sjevernokavkaska || [[Karačajsko-balkarski jezik|Karačajsko-balkarski]] ||[[Datoteka:Flag of the Kabardino-Balkar ASSR.svg|22px]] [[Kabardino-Balkarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Kabardino-Balkarskoj ASSR]]<br />[[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Karačajevo-čerkeska autonomna oblast|Karačajevo-čerkeskoj autonomnoj oblasti]] || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno) |- | Sjevernokavkaska || [[Osetski jezik|Osetski]] || [[Datoteka:Flag of the North Ossetian ASSR.svg|22px]] [[Sjevernoosetijska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Sjevernoosetijskoj ASSR]] || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno) |- | '''Armenska''' || [[Armenski jezik|Armenski]] ||[[Datoteka:Flag of the Armenian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Armenia.svg|22px]] [[Armenija|Armeniji]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azatutyun.am/ Ազատություն ռադիոկայան] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Azerbejdžanska''' || [[Azerbejdžanski jezik|Azerbejdžanski]] || [[Datoteka:Flag of the Azerbaijan Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|22px]] [[Azerbejdžan|Azerbejdžanu]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azadliq.org/ Azadlıq Radiosu] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Kazahstanska''' || [[Kazahstanski jezik|Kazahstanski]] || [[Datoteka:Flag of the Kazakh Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kazahtanska Sovjetska Socijalistička Republika|Kazahstanskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|22px]] [[Kazahstan|Kazahstanu]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azattyq.org/ Azattyq Radiosy] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Kirgiska''' || [[Kirgiski jezik|Kirgiski]] || [[Datoteka:Flag of the Kirghiz Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|22px]] [[Kirgistan|Kirgistanu]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azattyk.org/ Азаттык үналгысы] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Tadžička''' || [[Tadžički jezik|Tadžički]] || [[Datoteka:Flag of the Tajik Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Tadžikistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Tadžikistanskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|22px]] [[Tadžikistan|Tadžikistanu]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.ozodi.org/ Радиои Озодӣ] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Uzbečka''' || [[Uzbečki jezik|Uzbečki]] || [[Datoteka:Flag of the Uzbek Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Uzbekistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbekistanskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|22px]] [[Uzbekistan|Uzbekistanu]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.ozodlik.org/ Ozodlik Radiosi] || kao '''Radio Sloboda''' |- | Sjevernokavkaska || [[Avarski jezik|Avarski]] || [[Datoteka:Flag of the Dagestan ASSR.svg|22px]] [[Dagestanska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Dagestanskoj ASSR]] (1953–1970-e)<br />[[Datoteka:Flag of Dagestan.svg|22px]] [[Dagestan|Dagestanu]] (2002–2016) || 18. mart 1953.<br />3. april 2002. ||data-sort-value="2016"| 1970-e<br />31. maj 2016. || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2002) i Služba Eho Kavkaza (2016–trenutno)<br />[[Kavkazski Avari]] |- | '''Sjevernokavkaska''' || [[Čečenski jezik|Čečenski]] || Područja [[Čečeni|Čečena]] u [[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Stavropoljski kraj|Stavropoljskom kraju]] (1953–1957)<br />[[Datoteka:Flag of the Checheno-Ingush ASSR.svg|22px]] [[Čečensko-Inguška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Čečensko-Inguškoj ASSR]] (1957–1970-e)<br />[[Datoteka:Flag of Chechnya.svg|22px]] [[Čečenija|Čečeniji]] (2002–trenutno) || 18. mart 1953.<br />3. april 2002. ||data-sort-value="present"| 1970-e<br />trenutno || [https://www.radiomarsho.com/ Маршо Радио] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2002) |- | '''Tatarsko-baškirska''' || [[Tatarski jezik|Tatarski]] || [[Datoteka:Flag of the Tatar ASSR.svg|22px]] [[Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Tatarskoj ASSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Tatarstan.svg|22px]] [[Tatarstan|Tatarstanu]] (1991–trenutno) || 11. decembar 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azatliq.org/ Azatlıq Radiosı] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Bjeloruska''' || [[Bjeloruski jezik|Bjeloruski]] || [[Datoteka:Flag of the Byelorussian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjeloruskoj SSR]] (1954–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Belarus.svg|22px]] [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] (1991–trenutno)|| 20. maj 1954. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.svaboda.org/ Радыё Свабода] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1954. |- | '''Ukrajinska''' || [[Ukrajinski jezik|Ukrajinski]] || [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinskoj SSR]] (1954–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|22px]] [[Ukrajina|Ukrajini]] (1991–trenutno) || 16. august 1954. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.radiosvoboda.org/ Радіо Свобода] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1954. |- | Čehoslovačka || [[Rusinski jezik|Rusinski]] || [[Datoteka:Presovsky vlajka.svg|22px]] [[Prešovski kraj|Prešovskom kraju]] || 1954. || 1955. || — ||pokrivala Slovačka redakcija Čehoslovačke službe (1950–1954, 1955–1993) i Slovačka služba (1993–2004)<br />[[Rusini]] |- | Centralnoazijska || [[Karakalpački jezik|Karakalpački]] ||[[Datoteka:Flag of Karakalpak ASSR.svg|22px]] [[Karakalpačka Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Karakalpačkoj ASSR]] || 1960-e || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Uzbečka služba (1953–1960-e, 1970-e–trenutno) |- | '''Tatarsko-baškirska''' || [[Krimskotatarski jezik|Krimskotatarski]] ||[[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Krimska oblast]] (1960-e–1991)<br />[[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Krimskoj ASSR]] (1991–1992)<br />[[Datoteka:Flag of Crimea.svg|22px]] [[Autonomna Republika Krim|Autonomnoj Republici Krim]] (1992–trenutno)<br />''[[Datoteka:Flag of Crimea.svg|22px]] [[Republika Krim]] (2014–trenutno, osporeno)''<br />[[Datoteka:Flag of Sevastopol.svg|22px]] [[Sevastopolj|Sevastopolju]] (1960-e–trenutno) || 1960-e ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://ktat.krymr.com/ Qırım Aqiqat] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1953–1954) i Ukrajinska služba (1954–1960-e) |- | Ujgurska || [[Ujgurski jezik|Ujgurski]] || [[Datoteka:Flag of the Kazakh Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika|Kazaškoj SSR]] (1966–1979)<br />[[Datoteka:Flag of the Uzbek Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Uzbekistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbekistanskoj SSR]] (1966–1979)<br />[[Datoteka:Flag of the Kirghiz Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiskoj SSR]] (1966–1979) || oktobar 1966. || 15. februar 1979. || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivale Kazaška, Kirgiska i Uzbečka služba (1953–1966, 1979–1998)<br />pokrivala Ujgurska služba [[Radio Azija|Radija Slobodna Azija]] (1998–trenutno)<br />[[Ujguri u Kazahstanu]]<br />[[Ujguri u Kirgistanu]] |- | Litvanska || [[Litvanski jezik|Litvanski]] || [[Datoteka:Flag of the Lithuanian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Litvaniji]] (1975–1990)<br />[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|22px]] [[Litvanija|Litvaniji]] (1990–2004) || 16. februar 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''.<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975. |- | Letonska || [[Letonski jezik|Letonski]] || [[Datoteka:Flag of the Latvian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Letoniji]] (1975–1990)<br />[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|22px]] [[Letonija|Letoniji]] (1990–2004) || 5. juli 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975. |- | Letonska || [[Latgalski jezik|Latgalski]] || [[Datoteka:Flag of the Latvian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Letoniji]] (1975–1990)<br />[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|22px]] [[Letonija|Letoniji]] (1990–2004) || 5. juli 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975.<br />[[Latgalci]] |- | Estonska || [[Estonski jezik|Estonski]] || [[Datoteka:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Estoniji]] (1975–1990)<br />[[Datoteka:Flag of Estonia.svg|22px]] [[Estonija|Estoniji]] (1990–2004) || 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975. |- | '''Afganistanska''' || [[Dari jezik|Dari]] ||[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1980–1987).svg|22px]] [[Demokratska Republika Afganistan|Demokratskoj Republici Afganistan]] (1985–1987)<br /> [[Demokratska Republika Afganistan|Republici Afganistan]] (1987–1992)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1992–2001).svg|22px]] [[Islamska Država Afganistan|Islamskoj Državi Afganistan]] (1992–1993)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2002–2004).svg|22px]] [[Prelazna Islamska Država Afganistan|Prelaznoj Islamskoj Državi Afganistan]] (2002–2004)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2013–2021).svg|22px]] [[Islamska Republika Afganistan|Islamskoj Republici Afganistan]] (2004–2021)<br />[[Datoteka:Flag of the Taliban.svg|22px]] [[Afganistan|Islamskom Emiratu Afganistan]] (2021–trenutno) || 1. oktobar 1985.<br />30. januar 2002. ||data-sort-value="present"|19. oktobar 1993.<br />trenutno || [https://da.azadiradio.com/ رادیو آزادی] || kao '''Radio Sloboda'''<br />kao [[Radio Slobodni Afganistan]] između 1985. i 1993. |- | '''Afganistanska''' || [[Paštunski jezik|Paštunski]] || [[Datoteka:Flag of Afghanistan (1980–1987).svg|22px]] [[Demokratska Republika Afganistan|Demokratskoj Republici Afganistan]] (1985–1987)<br /> [[Demokratska Republika Afganistan|Republici Afganistan]] (1987–1992)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1992–2001).svg|22px]] [[Islamska Država Afganistan|Islamskoj Državi Afganistan]] (1992–1993)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2002–2004).svg|22px]] [[Prelazna Islamska Država Afganistan|Prelaznoj Islamskoj Državi Afganistan]] (2002–2004)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2013–2021).svg|22px]] [[Islamska Republika Afganistan|Islamskoj Republici Afganistan]] (2004–2021)<br />[[Datoteka:Flag of the Taliban.svg|22px]] [[Afganistan|Islamskom Emiratu Afganistan]] (2021–trenutno) || septembar 1987.<br />30. januar 2002. ||data-sort-value="present"|19. oktobar 1993.<br />trenutno || [https://pa.azadiradio.com/ راډیو ازادي] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivao [[Radio Slobodni Afganistan]] između 1985. i 1993. |- | '''Tatarsko-baškirska''' || [[Baškirski jezik|Baškirski]] || [[Datoteka:Flag of Bashkortostan.svg|22px]] [[Baškortostan|Baškortostanu]] || rane 1990-e ||data-sort-value="present"|trenutno || [https://www.idelreal.org/bashkortostan Idel.Реалии] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1953–rane 1990-e) |- | Češka || [[Češki jezik|Češki]] || [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Češka|Češkoj]] || 1. januar 1993. || 31. januar 2004. || — || pokrenuta kao Češka redakcija Čehoslovačke službe (1950–1993)<br />djelovala kao RSE Inc. (1995–2002) |- | Slovačka || [[Slovački jezik|Slovački]] || [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|22px]] [[Slovačka|Slovačkoj]] || 4. januar 1993. || 31. januar 2004. || — || pokrenuta kao Slovačka redakcija Čehoslovačke službe (1950–1993) |- | Balkanska || [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] || [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Hrvatska|Hrvatskoj]]<br />[[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|22px]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]<br />[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Brčko distrikt|Brčko distriktu]] || 31. januar 1994. || septembar 2018. || — || [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] |- | '''Balkanska''' || [[Srpski jezik|Srpski]] || [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|22px]] [[Srbija|Srbiji]]<br />[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]<br />[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Brčko distrikt|Brčko distriktu]]<br />[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|22px]] [[Crna Gora|Crnoj Gori]]<br />[[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|22px]] [[Kosovo|Kosovu]]<br />[[Datoteka:Flag of North Macedonia.svg|22px]] [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Hrvatska|Hrvatskoj]] || 31. januar 1994. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.org/ Radio Slobodna Evropa] || [[Srbi u Bosni i Hercegovini]]<br />[[Srbi u Crnoj Gori]]<br />[[Srbi na Kosovu]]<br />[[Srbi u Sjevernoj Makedoniji]]<br />[[Srbi u Hrvatskoj]] |- | '''Balkanska''' || [[Bosanski jezik|Bosanski]] || [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] || 31. januar 1994. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.org/vijesti-bosna-i-hercegovina Radio Slobodna Evropa] || |- | RWE Inc. || [[Poljski jezik|Poljski]] || [[Datoteka:Flag of Poland.svg|22px]] [[Poljska|Poljskoj]] || 1. januar 1995. || 1997. || — || kao '''Radio Wolna Europa (RWE Inc.)'''<br />djelovala kao Poljska služba (1950–1994) |- | RSE Inc. || [[Češki jezik|Češki]] || [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Češka|Češkoj]] || 1. januar 1995. || 30. septembar 2002. || — || kao '''Radio Svobodna Europa (RSE Inc.)'''<br />djelovala kao dio Čehoslovačke službe (1950–1992) i kao Češka služba (1993–1995) |- | '''Moldavska''' || [[Rumunski jezik|Rumunski]] || [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|22px]] [[Moldavija|Republici Moldaviji]] || 1998. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://moldova.europalibera.org/ Radio Europa Liberă] || pokrivala Rumunska služba između 1950–1953. i 1990–1998.<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1990.<br />Rumunska služba joj pripojena 2008.<br />Rumunska služba se odvojila od nje 2019. |- | [[Radio Slobodni Irak]] || [[Arapski jezik|Arapski]] || [[Datoteka:Flag of Iraq (1991–2004).svg|22px]] [[Irak|Iračkoj Republici]] (1998–2003)<br />[[Datoteka:Flag of Iraq (2004–2008).svg|22px]] [[Privremena koaliciona vlast|Iračkoj Republici (privremenoj)]] (2003–2004)<br />[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] [[Irak|Republici Irak]] (2004–2015) || 30. oktobar 1998. || 31. juli 2015. || [https://www.iraqhurr.org/ إذاعة العراق الحر] || spojeno s [[Radio Sawa]] |- | '''Balkanska''' || [[Albanski jezik|Albanski]] || [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|22px]] [[Kosovo|Kosovu]] || 8. mart 1999. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.evropaelire.org/ Radio Evropa e Lirë] || pokrivala Srpska redakcija Balkanske službe između 1994. i 1999. |- | Perzijska || [[Perzijski jezik|Perzijski]] || [[Datoteka:Flag of Iran.svg|22px]] [[Iran|Iranu]] || 30. oktobar 1998. || 1. decembar 2002. || — || spojeno s [[Radio Farda]] |- | Letonska || [[Ruski jezik|Ruski]] || [[Datoteka:Flag of Latvia.svg|22px]] [[Letonija|Letoniji]] || februar 2001. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1953–1975) i Letonska služba (1975–2001)<br />[[Rusi u Letoniji]] |- | '''Balkanska''' || [[Crnogorski jezik|Crnogorski]] || [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|22px]] [[Crna Gora|Crnoj Gori]] || 1. juni 2000. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.org/crna-gora-vijesti Radio Slobodna Evropa] || pokrivala Srpska redakcija Balkanske službe između 1994. i 2000. |- | '''Balkanska''' || [[Makedonski jezik|Makedonski]] || [[Datoteka:Flag of North Macedonia.svg|22px]] [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] || 1. septembar 2001. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.mk/ Радио Слободна Европа] || |- | Sjevernokavkaska || [[Kabardinski jezik|Kabardinski]] ||[[Datoteka:Flag of Kabardino-Balkaria.svg|22px]] [[Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkariji]]<br />[[Datoteka:Flag of Karachay-Cherkessia.svg|22px]] [[Karačajevo-Čerkeska|Karačajevo-Čerkeskoj]]|| 3. april 2002. || 31. maj 2016. || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1953–2002) i Služba Eho Kavkaza (2016–trenutno) |- | '''[[Radio Farda]]''' || [[Perzijski jezik|Perzijski]] || [[Datoteka:Flag of Iran.svg|22px]] [[Iran|Iranu]] || 19. decembar 2002. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.radiofarda.com/ فردا رادیو] || pokrivala Perzijska služba između 1998. i 2002. |- | || [[Ruski jezik|Ruski]] ||[[Datoteka:Flag of Abkhazia.svg|22px]] [[Abhazija|Abhaziji]]<br />[[Datoteka:Flag of South Ossetia.svg|22px]] [[Južna Osetija|Južnoj Osetiji]] || 2. novembar 2009. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.ekhokavkaza.com/ Эхо Кавказа] || kao '''Eho Kavkaza'''<br />pokrivala Gruzijska služba između 1953. i 2009.<br />također pokriva [[Datoteka:Flag of Adygea.svg|22px]] [[Adigeja|Adigeju]], [[Datoteka:Flag of Dagestan.svg|22px]] [[Dagestan|Dagestan]], [[Datoteka:Flag of Ingushetia.svg|22px]] [[Ingušetiju|Ingušetiju]], [[Datoteka:Flag of Karachay-Cherkessia.svg|22px]] [[Karačajevo-Čerkeska|Karačajevo-Čerkesku]], [[Datoteka:Flag of Kabardino-Balkaria.svg|22px]] [[Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkariju]] i [[Datoteka:Flag of North Ossetia.svg|22px]] [[Sjeverna Osetija – Alanija|Sjevernu Osetiju – Alaniju]] |- | '''[[Radio Mashaal]]''' || [[Paštunski jezik|Paštunski]] || [[Datoteka:Flag of Khyber Pakhtunkhwa.svg|22px]] [[Hajber-Pahtunhva|Hajber-Pahtunhvi]] || 15. januar 2010. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.mashaalradio.com/ مشال راډیو] || kao '''Radio Sloboda''' |} == Hladni rat == [[Datoteka:Biblis RFE RL 01.jpg|mini|desno|300px|Lokacija predajnika Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda u [[Biblis]]u, Njemačka, 2007.]] === Radio Free Europe === Prema mišljenju pojedinih evropskih političara, među kojima je i [[Petr Nečas]], Radio Slobodna Evropa imao je značajnu ulogu u slomu komunističkih režima i razvoju demokratije u istočnoj Evropi.<ref name="Kasprzak_2004" /><ref name="Necas_2011">{{cite web |last=Nečas |first=Petr |title=RFE demolished the information wall of the communist regime |date=2011 |url=https://vlada.gov.cz/en/media-centrum/aktualne/rfe-demolished-the-information-wall-of-the-communist-regime-83925/tmplid-676/ |website=vlada.cz |publisher=Government of the Czech Republic |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="LidoveNoviny_2011">{{cite news |title=Sixty years of RFE: 'Best propaganda is the truth' |journal=Lidové noviny |date=2011 |url=https://www.lidovky.cz/ceska-pozice/sixty-years-of-rfe-best-propaganda-is-the-truth.A110516_085955_pozice_14728 |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od medija pod državnom cenzurom, RFE je izvještavao o antisovjetskim protestima i nacionalnim pokretima. Njegova slušanost znatno je porasla nakon neuspjelog [[Istočnonjemački ustanak 1953.|ustanka u Istočnom Berlinu 1953.]] i medijski zapaženog [[prebjeg]]a [[Józef Światło|Józefa Światła]].<ref name="Mickelson_1983" /> Prema Archu Puddingtonu, izvještavanje mađarskog servisa o [[Poznanjski protesti 1956.|radničkim protestima u Poznanju]] 1956. poslužilo je kao jedno od nadahnuća za izbijanje [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije]] iste godine.<ref name="Puddington_2000" /> == Također pogledajte == * [[Alhurra]] * [[Operacija Mockingbird]] * [[Bijela propaganda]] * [[Žena, život, sloboda]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Radio Slobodna Evropa}} [[Kategorija:Radio Slobodna Evropa| ]] [[Kategorija:Osnovani 1949.]] [[Kategorija:Antikomunističke organizacije]] [[Kategorija:Paravanske organizacije Centralne obavještajne agencije]] [[Kategorija:Propaganda koju finansira CIA]] [[Kategorija:Međunarodni radiodifuzni mediji]] [[Kategorija:Radiostanice osnovane 1949.]] [[Kategorija:Odnosi Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Radiostanice na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Propagandne organizacije Vlade Sjedinjenih Američkih Država]] k0cdrclnw838fq5hbopcz8nsc9j03c0 3916212 3916201 2026-08-03T10:45:18Z Bosancica by MK 173186 Rad na tekstu 3916212 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Radio Slobodna Evropa<br />Radio Sloboda | izvorno_ime = | slika = RFERL primary brandmark.svg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Logo | karta = Radio Free Europe (Radio Liberty) building in Prague-Strašnice 02.jpg | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = RFE/RL | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Plainlist| * 1949. (Radio Free Europe) * 1953. (Radio Liberty) * 1976. (spajanje) }} | datum_gašenja = | vrsta = Neprofitna organizacija<ref>{{Cite web|year=2017|title=Inspection of Radio Free Europe/Radio Liberty|url=https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|access-date=2. 8. 2026|website=Office of Inspector General (United States)|publisher=United States Department of State|archive-date=14. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210614020858/https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|url-status=dead}}</ref><ref name="ecoi_RFERL_Source">{{cite web |title=Source Description: RFE/RL – Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.ecoi.net/en/source/11420.html |publisher=ecoi.net (European Country of Origin Information Network) / Austrian Red Cross (ACCORD) |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> | status = Aktivna | cilj = Radiodifuzni medij | glavno_sjedište = [[Prag]], [[Češka]] | glavno_sjedište_koordinate = {{Coord|50|4|44|N|14|28|43|E|region:CZ-10_type:landmark|display=inline}} | područje_utjecaja = Istočna Evropa, Centralna Azija, Bliski istok | članstvo = | jezik = {{Plainlist| * [[Engleski jezik|Engleski]] * [[albanski jezik|Albanski]], [[armenski jezik|armenski]], [[azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bosanski jezik|bosanski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[gruzijski jezik|gruzijski]], [[kazahstanski jezik jezik|kazahstanski]], [[kirgiski jezik|kirgiski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[perzijski jezik|perzijski]], [[rumunski jezik|rumunski]], [[ruski jezik|ruski]], [[srpski jezik|srpski]], [[tadžički jezik|tadžički]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[turkmenistanski jezik|turkmenistanski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[uzbečki jezik|uzbečki]] i drugi }} | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Predsjednik | lider_ime1 = [[Steve Capus|Stephen Capus]]<ref name="RFERL_About">{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=About RFE/RL |url=https://pressroom.rferl.org/about-rfe-rl/ |publisher=Radio Free Europe / Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> | lider_vrsta2 = Potpredsjednica i šefica vijesti | lider_ime2 = Nicola Careem<ref name="RFERL_About" /> | lider_vrsta3 = Generalni pravni savjetnik/sekretar | lider_ime3 = Benjamin Herman<ref name="RFERL_About" /> | lider_vrsta4 = Vlasnik | lider_ime4 = [[Američka agencija za globalne medije]] (USAGM) | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = 124,3 miliona [[Američki dolar|USD]] (2021)<ref name="RFERL_About" /> | broj_zaposlenih = >1700<ref name="RFERL_About" /> | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|https://www.rferl.org}} }} '''Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda''' ({{en|Radio Free Europe/Radio Liberty}}, '''RFE/RL''') američka je medijska organizacija koja se finansira iz državnog budžeta [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name="Atlantic_SoftPower_2021">{{cite news |last=Simpson |first=Emile |date=2021 |title=Trump’s War on America’s State-Funded Broadcasters: The Ultimate Symbol of America’s Diminished Soft Power |journal=The Atlantic |url=https://www.theatlantic.com/international/archive/2021/02/trumps-war-on-americas-state-funded-broadcasters/618035/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_RFE_2025">{{cite news |last=Savage |first=Charlie |date=2025 |title=Judge Orders Trump Officials to Restore Funding for Radio Free Europe |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2025/07/18/us/politics/judge-orders-trump-officials-to-restore-funding-for-radio-free-europe.html |access-date=2. 8. 2026 |quote=Federalni sudija naredio je u petak Trumpovoj administraciji da obnovi finansiranje za Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, redakciju finansiranu iz federalnog budžeta koja pruža nezavisno izvještavanje u zemljama s ograničenom slobodom štampe, kao što su Rusija, Iran i Afganistan. |language=en}}</ref><ref name="France24_RFE_2025">{{cite news |date=2025 |title=Radio Free Europe says Washington shut off its Russian broadcast despite restraining order |journal=France 24 |url=https://www.france24.com/en/europe/20250403-radio-free-europe-says-washington-shut-off-its-russian-broadcast-despite-restraining-order |access-date=2. 8. 2026 |quote=Washington je isključio satelit preko kojeg se program Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda, finansiran od strane SAD-a, emitovao u Rusiju, izjavio je u četvrtak izvršni direktor Stephen Capus. |language=en}}</ref><ref name="MoscowTimes_RFE_2024">{{cite news |date=2024 |title=Russia Labels Radio Liberty ‘Undesirable’ |journal=The Moscow Times |url=https://www.themoscowtimes.com/2024/02/20/russia-labels-radio-liberty-undesirable-a84175 |access-date=2. 8. 2026 |quote=Ruske vlasti označile su medijsku kuću Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda (RFE/RL), koju finansiraju SAD, kao "nepoželjnu" organizaciju. |language=en}}</ref><ref name="NYT_Facebook_2018">{{cite news |last=Isaac |first=Mike |date=2018 |title=Facebook Details New Efforts to Block Foreign Propaganda and Election Interference |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2018/07/19/technology/facebook-ads-propaganda.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Emituje vijesti i analize na 27 jezika za publiku u 23 države<ref name="RFERL_WhereWeWork">{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=Where We Work |url=https://pressroom.rferl.org/reaching-audiences/where-we-work/ |publisher=Radio Free Europe / Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], [[Centralna Azija|Centralne Azije]], [[Kavkaz]]a i [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Sjedište organizacije od 1995. nalazi se u [[Prag]]u, a RFE/RL djeluje putem 21 lokalnog ureda i zapošljava više od 500 stalnih zaposlenika. Radio Slobodna Evropa osnovan je 1949. tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], s ciljem emitovanja programa namijenjenih [[Sovjetsko Carstvo|sovjetskim satelitskim državama]],<ref name="Uttaro_1982">{{cite journal |last=Uttaro |first=Ralph A. |year=1982 |title=The Voices of America in International Radio Propaganda |journal=Law and Contemporary Problems |volume=45 |issue=4 |pages=103–122 |doi=10.2307/1191297 |jstor=1191297 |url=https://scholarship.law.duke.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3648&context=lcp#page=3 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Puddington_Hoover_2003">{{cite web |last=Puddington |first=Arch |date=2003 |title=Voices of Hope: The Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |url=https://www.hoover.org/research/voices-hope-story-radio-free-europe-and-radio-liberty |publisher=Hoover Institution, Stanford University |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> dok je Radio Sloboda (RL), osnovan 1951, bio usmjeren prema [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Organizacije je do 1972. tajno finansirala [[Centralna obavještajna agencija|CIA]],<ref name="Prados_2006">{{cite book |last=Prados |first=John |year=2006 |title=Safe for Democracy: The Secret Wars of the CIA |publisher=Ivan R. Dee |location=Chicago |isbn=978-1-56663-574-5 |url=https://archive.org/details/safefordemocracy0000prad/page/n743/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Meyer_2000">{{cite journal |last=Meyer |first=Cord |year=2000 |title=The CIA and Radio Free Europe |journal=Georgetown Journal of International Affairs |volume=1 |issue=1 |pages=127–130 |jstor=43134017 |url=https://www.jstor.org/stable/43134017 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> a 1976. spojene su u jedinstvenu organizaciju pod nazivom Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda. Sjedište RFE/RL-a nalazilo se u [[Minhen]]u od 1949. do 1995, dok su se dodatni programi emitovali iz [[portugal]]skog mjesta [[Glória do Ribatejo]] do 1996. Tokom Hladnog rata Sovjetski Savez ometao je emitovanje njihovih radijskih programa, a organizacija je bila izložena pokušajima infiltracije od strane komunističkih obavještajnih službi. RFE/RL djeluje kao privatna [[Američka neprofitna organizacija|neprofitna organizacija]] registrirovana prema odredbi 501(c)(3) američkog poreznog zakonodavstva, pod nadzorom [[Američka agencija za globalne medije|Američke agencije za globalne medije]], savezne agencije koja koordiniše rad svih međunarodnih emitera finansiranih sredstvima iz državnog budžeta Sjedinjenih Američkih Država. Nakon [[Revolucija 1989.|revolucije 1989.]] i [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], organizacija je znatno smanjila svoje prisustvo u [[Evropa|Evropi]]. [[Američka agencija za globalne medije]] je 15. marta 2025. obustavila dodjelu sredstava RFE/RL-u i [[Radio Slobodna Azija]] u skladu s [[Izvršna uredba 14238|Izvršnom uredbom 14238]] administracije [[Drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa|predsjednika Donalda Trumpa]].<ref name="Reuters_VOA_Leave_2025">{{cite news |last1=Layne |first1=Nathan |last2=Oliphant |first2=James |date=2025 |title=Voice of America staff put on leave, Trump ally says agency 'not salvageable' |journal=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/media-telecom/trump-signs-order-gut-voice-america-other-agencies-2025-03-15/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> RFE/RL je 18. marta podnio tužbu protiv USAGM-a i dvojice njegovih zvaničnika s ciljem osporavanja odluke o ukidanju finansiranja.<ref name="RFERL_USAGM_Lawsuit_2025">{{cite news |author=RFE/RL |date=2025 |title=Radio Free Europe Sues Overseer USAGM To Block Termination Of Federal Grant |journal=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.rferl.org/a/rfe-rl-prague-eu-trump-musk-lawsuit-usagm/33352384.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Folkenflik_NPR_2025">{{cite news |last=Folkenflik |first=David |date=2025 |title=Radio Free Europe/Radio Liberty sues Trump administration over canceled contract |journal=NPR |url=https://www.npr.org/2025/03/18/nx-s1-5332379/rfe-rl-sues-trump-usagm-kari-lake |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Brojni istraživači opisali su organizaciju kao instrument za širenje [[Propaganda u Sjedinjenim Američkim Državama|američke propagande]] i promicanje interesa Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="Meyer_2000" /><ref name="Chernobrov_Briant_2022">{{cite journal |last1=Chernobrov |first1=Dmitry |last2=Briant |first2=Emma L. |year=2022 |title=Competing propagandas: How the United States and Russia represent mutual propaganda activities |journal=Politics |volume=42 |issue=3 |pages=351–369 |doi=10.1177/0263395720966171 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0263395720966171 |access-date=2. 8. 2026 |doi-access=free |language=en}}</ref><ref name="Kasprzak_2004">{{cite journal |last=Kasprzak |first=Michal |date=2004 |title=Radio Free Europe and the Catholic Church in Poland During the 1950s and 1960s |journal=Canadian Slavonic Papers / Revue Canadienne des Slavistes |volume=46 |issue=3/4 |pages=315–341 |jstor=40860045 |url=https://www.jstor.org/stable/40860045 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |quote=Sponzorisan i, do određene mjere, kontrolisan od strane američkih političkih interesa, Radio Slobodna Evropa postao je propagandna mašina usmjerena na slabljenje Komunističkog bloka. |language=en}}</ref><ref name="Brown_2018">{{cite journal |last=Brown |first=Karl |year=2018 |title=The Spirit of Radio: Hungary 1956, Radio Free Europe, and the Shadow Public Sphere |journal=Hungarian Cultural Studies |volume=11 |pages=89–103 |doi=10.5195/ahea.2018.324 |url=https://ahea.pitt.edu/ojs/index.php/ahea/article/view/324 |doi-access=free |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="iCrowdNewswire_RFA_2022">{{cite press release |author=iCrowdNewswire |date=2022 |title=Audiences Should Be Wary of Radio Free Asia's Sensationalist Journalism with a Hint of Spycraft |publisher=MediaConnect |url=https://mediaconnect.com/audiences-should-be-wary-of-radio-free-asias-sensationalist-journalism-with-a-hint-of-spycraft |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Od 2025. Istraživački centar za medije i novinarstvo svrstava [[Američka agencija za globalne medije|Američku agenciju za globalne medije]], uključujući RFE/RL, među državno kontrolisane medije, definišući ih kao "medije u kojima država zadržava osnovnu ulogu u upravljanju i vrši direktan nadzor nad njihovom uređivačkom politikom".<ref name="StateMediaMonitor_USAGM_2026">{{cite web |date=2026 |title=U.S. Agency for Global Media (USAGM) |url=https://statemediamonitor.com/2026/06/usagm/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="StateMediaMonitor_Typology_2026">{{cite web |date=2026 |title=State Media Monitor: A Typology |url=https://statemediamonitor.com/2026/07/typology/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Rana historija == === Radio Slobodna Evropa === [[Datoteka:Newsroom Radio Free Europe.jpg|mini|desno|300px|Redakcija Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda u Minhenu, 1994.]] Radio Slobodna Evropa osnovao je 1949. u [[New York]]u [[Nacionalni odbor za slobodnu Evropu]] (NCFE), antikomunistička organizacija koju je, uz podršku [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e]], formirao [[Allen Dulles]].<ref name="Puddington_2000">{{cite book |last=Puddington |first=Arch |year=2000 |title=Broadcasting Freedom: The Cold War Triumph of Radio Free Europe and Radio Liberty |location=Lexington |publisher=University Press of Kentucky |isbn=978-0-8131-2158-1 |url=https://archive.org/details/broadcastingfree0000pudd/page/n9/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Weiner_2007">{{cite book |last=Weiner |first=Tim |year=2007 |title=Legacy of Ashes: The History of the CIA |location=London |publisher=Allen Lane |isbn=978-1-84614-046-4 |url=https://archive.org/details/legacyofasheshis0000wein_a4y7/page/n9/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> RFE je do 1972. tajno finansirala CIA.<ref name="Prados_2006" /><ref name="Meyer_2000" /> U prvim godinama rada opće smjernice uređivačke politike određivali su CIA i [[State Department]], dok je konačna uređivačka politika usaglašavana između predstavnika tih institucija i uredništva RFE-a.<ref name="Hudson_2013">{{cite news |last=Hudson |first=John |date=2013 |title=U.S. Repeals Propaganda Ban, Spreads Government-Made News to Americans |journal=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/2013/07/14/u-s-repeals-propaganda-ban-spreads-government-made-news-to-americans/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio Slobodna Evropa uživao je široku podršku javnosti zahvaljujući kampanji [[Križarski rat za slobodu]], koju je pokrenuo [[Dwight D. Eisenhower]].<ref name="Puddington_2000" /> Tokom 1950. više od 16 miliona Amerikanaca potpisalo je Eisenhowerove "Povelje slobode" tokom promotivne turneje kroz više od dvadeset američkih gradova te doniralo 1.317.000 američkih dolara za proširenje rada RFE-a.<ref name="Cummings_2008">{{cite journal |last=Cummings |first=Richard H. |date=2008 |title=The ether war: hostile intelligence activities directed against Radio Free Europe, Radio Liberty, and the émigré community in Munich during the Cold War |journal=Journal of Transatlantic Studies |volume=6 |issue=2 |pages=168–182 |doi=10.1080/14794010802184374 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14794010802184374 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema riječima novinara [[Sig Mickelson|Siga Mickelsona]], misija Nacionalnog odbora za slobodnu Evropu bila je pružanje podrške [[izbjeglica]]ma i stvaranje prostora u kojem će moći slobodno izražavati svoje stavove i objavljivati svoja djela, uz istovremeno upoznavanje s modernim svijetom.<ref name="Mickelson_1983">{{cite book |last=Mickelson |first=Sig |year=1983 |title=America's Other Voice: the Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |location=New York, NY |publisher=Praeger Publishers |isbn=978-0-03-063224-2 |url=https://archive.org/details/americasothervoi00mick |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> NCFE je svoje djelovanje podijelio na tri područja: odnose s zajednicama u [[egzil]]u, radijsko emitiranje i saradnju s američkom javnošću.<ref name="Puddington_2000" /> Sjedinjene Američke Države finansirale su brojne projekte s ciljem suzbijanja utjecaja komunističke ideologije među intelektualcima u Evropi i zemljama u razvoju.<ref name="Puddington_2000" /> Radio Slobodna Evropa nastao je iz uvjerenja da će se [[Hladni rat]] prvenstveno voditi političkim, a ne vojnim sredstvima.<ref name="Puddington_2000" /> Američki kreatori vanjske politike, među kojima su bili [[George F. Kennan|George Kennan]] i [[John Foster Dulles]], smatrali su da je Hladni rat u suštini predstavljao [[rat ideja]]. Uspostavljanje radijskih stanica koje su emitovale program prema zemljama iza [[Željezna zavjesa|Željezne zavjese]] bilo je važan dio šire strategije psihološkog ratovanja.<ref name="Cummings_2008" /> RFE je organiziran po uzoru na [[Radio u američkom sektoru]] (RIAS), radijsku službu koju je finansirala američka vlada i koja je prvobitno bila namijenjena stanovnicima američkog sektora [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]]. Prema riječima Archa Puddingtona, nekadašnjeg rukovodioca jednog od ureda RFE/RL-a, program RIAS-a pratili su i brojni stanovnici [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].<ref name="Puddington_2000" /> U redakciji su gotovo isključivo radili njemački novinari, uz minimalan američki nadzor, što je slušaocima omogućavalo pristup slobodnijem i nezavisnijem izvoru informacija. [[Datoteka:Radio Free Europe (Radio Liberty) building in Prague-Strašnice 04.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Radija Slobodne Evrope/Radija Sloboda u praškoj četvrti Hagibor, 2025.]] NCFE je u januaru 1950. preuzeo bazu predajnika u [[Lampertheim]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], a 4. jula iste godine RFE je emitirao prvi program na češkom jeziku namijenjen slušaocima u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]].<ref name="Mickelson_1983" /> Krajem 1950. RFE je počeo formirati profesionalnu redakciju sastavljenu od stranih novinara te je prerastao u mnogo više od "glasnogovornika političkih emigranata".<ref name="Puddington_2000" /> Za svaki jezički servis angažirane su posebne novinarske ekipe, dok je razvijen sistem prikupljanja informacija osiguravao aktuelan sadržaj za emitiranje. Većina informacija dolazila je od dobro umreženih [[emigrant]]a, kao i iz razgovora s putnicima i osobama koje su prebjegle iz zemalja [[Željezna zavjesa|Istočnog bloka]]. RFE nije imao mrežu plaćenih agenata unutar zemalja [[Željezna zavjesa|Istočnog bloka]], a svoje je urede smjestio u područjima s brojnim emigrantskim zajednicama.<ref name="Puddington_2000" /> Organizacija je sistematski pratila štampu i radijske programe zemalja [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], te stvarala opsežnu dokumentacijsku građu koja je kasnije postala vrijedan izvor informacija za brojne organizacije širom svijeta.<ref name="Puddington_2000" /> Pored redovnog radijskog programa, RFE je provodio i posebne propagandne operacije tokom kojih su [[Propaganda bacanjem letaka iz zraka|letci]] distribuirani pomoću [[meteorološki balon|meteoroloških balona]]. Jedna od takvih akcija, pod nazivom Prospero, bila je usmjerena prema Čehoslovačkoj.<ref name="RFERL_Balloons_2009">{{cite web |title=Using Balloons to Breach The Iron Curtain |url=http://www.rferl.org/content/off_mic_using_balloons_to_breach_iron_curtain/1844564.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20110713183909/http://www.rferl.org/content/off_mic_using_balloons_to_breach_iron_curtain/1844564.html |archive-date=13. 7. 2011 |publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Između oktobra 1951. i novembra 1956. nebom iznad [[Srednja Evropa|srednje Evrope]] pušteno je više od 350.000 balona koji su nosili preko 300 miliona letaka, plakata, knjiga i drugog štampanog materijala.<ref name="Cummings_2008" /> Sadržaj tih materijala bio je raznovrstan. Prema Archu Puddingtonu, uključivao je poruke podrške i ohrabrenja "građanima koji trpe komunističku represiju", satirične kritike komunističkih režima i njihovih vođa, informacije o disidentskim pokretima i kampanjama za zaštitu [[Ljudska prava|ljudskih prava]] te poruke solidarnosti američkog naroda sa stanovnicima istočnoevropskih država. Puddington navodi da je ovaj projekt služio i kao sredstvo za jačanje ugleda RFE-a kao nepristranog emitera.<ref name="Puddington_2000" /> === Radio Sloboda === [[Datoteka:Radio Liberty Pals.jpg|mini|desno|300px|Antene predajnika RFE/RL-a na plaži Pals u Kataloniji, Španija, 2005.]] Dok je Radio Slobodna Evropa emitirao program namijenjen sovjetskim [[Satelitska država|satelitskim državama]], Radio Sloboda bio je usmjeren prema [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]].<ref name="Johnson_2010">{{cite book |last=Johnson |first=Ian |year=2010 |title=A Mosque in Munich |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-0-15-101418-7 |url=https://archive.org/details/mosqueinmunichna0000john |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio Sloboda osnovao je 1951. [[Američki odbor za oslobođenje naroda Rusije]].<ref name="Johnson_2010" /> Stanica je prvobitno nosila naziv ''Radio Liberation from Bolshevism'', a 1956. preimenovana je u ''Radio Liberation''. Sadašnji naziv, ''Radio Liberty'', usvojen je nakon donošenja programske politike koja je naglasak stavila na "liberalizaciju", a ne na "oslobođenje".<ref name="Cummings_2008" /><ref name="Cummings_2021">{{cite news |last=Cummings |first=Richard H. |date=2021 |title=Soviet Cold War Operations against RFE/RL Ukrainian Service |journal=Kyiv Post |url=https://archive.kyivpost.com/ukraine-politics/soviet-cold-war-operations-against-rfe-rl-ukrainian-service.html |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio Sloboda počeo je emitirati program iz [[Lampertheim]]a 1. marta 1953, a značajnu slušanost stekao je već četiri dana kasnije, kada je opširno izvještavao o smrti [[Josif Staljin|Josifa Staljina]]. Kako bi pokrio šire geografsko područje, RFE je kratkotalasne predajnike u Lampertheimu dopunio bazom predajnika u [[Glória do Ribatejo|Glóriji]], u [[Portugal]]u, koji je bio u funkciji od 1951.<ref name="Mickelson_1983" /> Organizacija je raspolagala i bazom na [[Vojni aerodrom "Oberwiesenfeld"|aerodromu Oberwiesenfeld]] na periferiji [[München|Minhen]]a,<ref name="Johnson_2010" /> gdje je zapošljavala i nekoliko bivših nacističkih saradnika koji su tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bili povezani s [[Ministarstvo Reicha za okupirane istočne teritorije|Ostministeriumom]] pod vodstvom [[Gerhard von Mende|Gerharda von Mendea]].<ref name="Johnson_2010" /> Godine 1955. Radio Sloboda počeo je emitovati program namijenjen istočnim područjima [[Rusija|Rusije]] putem kratkotalasnih predajnika na [[Tajvan]]u.<ref name="Mickelson_1983" /> Četiri godine kasnije, 1959, uspostavljen je nova baza predajnika u [[Pals|Platja de Palsu]] u [[Španija|Španiji]].<ref name="Mickelson_1983" /> Radio Liberty proširio je svoju publiku emitovanjem programa i na drugim jezicima, a ne samo na ruskom. Do marta 1954. emitirao je između šest i sedam sati programa dnevno na jedanaest jezika.<ref name="Mickelson_1983" /> Do decembra iste godine broj jezika povećan je na sedamnaest, uključujući [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[kazahstanski jezik|kazahstanski]], [[kirgiski jezik|kirgiski]], [[tadžički jezik|tadžički]], [[turkmenistanski jezik|turkmenistanski]], [[uzbečki jezik|uzbečki]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[baškirski jezik|baškirski]], [[armenski jezik|armenski]], [[azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[gruzijski jezik|gruzijski]] te druge jezike [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]]a i [[Centralna Azija|Centralne Azije]].<ref name="Cummings_2008" /> === Spisak jezika === {| class="wikitable sortable" style="font-size: 87%;" ! Služba !! Jezik<ref name="RFERL_History">{{cite web |title=Our History |url=https://pressroom.rferl.org/our-history/ |website=Radio Free Europe / Radio Liberty |publisher=RFE/RL |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> !! Ciljna publika !! Od !! Do !! Web-stranica !! Napomene |- | Čehoslovačka || [[Češki jezik|Češki]] || Područja [[Česi|Čeha]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Treća Čehoslovačka Republika|Čehoslovačkoj Republici]] (1950–1960)<br />Područja [[Česi|Čeha]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačkoj Socijalističkoj Republici]] (1960–1969)<br />[[Datoteka:Flag of Bohemia.svg|22px]] [[Češka Socijalistička Republika|Češkoj SR]] (1969–1990)<br />[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Češka|Češkoj]] (1990–1993) || 4. juli 1950. || 1. januar 1993. || — || češka redakcija se odvojila od Čehoslovačke službe kao Češka služba (1993–1995)<br />djelovala kao RSE Inc. (1995–2002) |- | Čehoslovačka || [[Slovački jezik|Slovački]] || Područja [[Slovaci|Slovaka]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Treća Čehoslovačka Republika|Čehoslovačkoj Republici]] (1950–1960)<br />Područja [[Slovaci|Slovaka]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačkoj Socijalističkoj Republici]] (1960–1969)<br />[[Datoteka:Flag of Slovakia (1939–1945).svg|22px]] [[Slovačka Socijalistička Republika|Slovačkoj SR]] (1969–1990)<br />[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|22px]] [[Slovačka|Slovačkoj]] (1990–1993) || 4. juli 1950. || 4. januar 1993. || — || slovačka redakcija se odvojila od Čehoslovačke službe kao Slovačka služba (1993–2004) |- | Rumunska || [[Rumunski jezik|Rumunski]] || [[Datoteka:Flag of Romania (1952-1965).svg|22px]] [[Narodna Republika Rumunija|Narodnoj Republici Rumuniji]] (1950–1965)<br />[[Datoteka:Flag of Romania (1965–1989).svg|22px]] [[Socijalistička Republika Rumunija|Socijalističkoj Republici Rumuniji]] (1965–1989)<br />[[Datoteka:Flag of Romania.svg|22px]] [[Rumunija|Rumuniji]] (1989–2008, 2019–2026)|| 14. juli 1950.<br />14. januar 2019. ||data-sort-value="present"|2008.<br />31. mart 2026.<ref name="SvobodnaEvropa_2026">{{cite news |title=Радио Свободна Европа спира службите си в България и Румъния заради съкратен бюджет |date=2026 |journal=Свободна Европа |url=https://svobodnaevropa.svobodnatochka.bg/www.svobodnaevropa.bg/a/radio-svobodna-evropa/33688571.html/ |access-date=3. 8. 2026 |language=bg}}</ref>|| [https://romania.europalibera.org/ Radio Europa Liberă] || također pokrivala [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Černovačka oblast|Černovačku oblast]] (1950–1953), [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Izmailska oblast|Izmailsku oblast]] (1950–1953), [[Datoteka:Flag of the Moldavian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavsku SSR]] (1950–1953, 1990–1991) i [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|22px]] [[Moldavija|Republiku Moldaviju]] (1991–1998)<br />spojena s Moldavskom službom 2008.<br />odvojila se od Moldavske službe 2019. |- | Mađarska || [[Mađarski jezik|Mađarski]] ||[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|22px]] [[Narodna Republika Mađarska|Narodnoj Republici Mađarskoj]] (1950–1989)<br />[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|22px]] [[Mađarska|Mađarskoj]] (1989–1993, 2020–2025) || 4. august 1950.<br />8. septembar 2020. ||data-sort-value="present"|31. oktobar 1993.<br />21. novembar 2025. || [https://www.szabadeuropa.hu Szabad Európa] || |- | Poljska || [[Poljski jezik|Poljski]] ||[[Datoteka:Flag of Poland (1928–1980).svg|22px]] [[Narodna Republika Poljska|Narodnoj Republici Poljskoj]] (1950–1989)<br />[[Datoteka:Flag of Poland.svg|22px]] [[Poljska|Poljskoj]] (1990–1994) || 4. august 1950. || 31. decembar 1994. || — || djelovala kao RWE Inc. (1995–1997) |- | Bugarska || [[Bugarski jezik|Bugarski]] ||[[Datoteka:Flag of Bulgaria (1948-1967).svg|22px]] [[Narodna Republika Bugarska]] (1950–1989)<br />[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|22px]] [[Bugarska|Bugarskoj]] (1989–2004, 2019–2026)|| 11. august 1950.<br />21. januar 2019. ||data-sort-value="present"|31. januar 2004.<br />31. mart 2026.<ref name="SvobodnaEvropa_2026" /><ref name="Mediapool_2026">{{cite news |title=Българската секция на "Свободна Европа" затваря. Журналистите отиват в "Свободна точка" |date=2026 |journal=Mediapool.bg |url=https://www.mediapool.bg/balgarskata-sektsiya-na-svobodna-evropa-zatvarya-zhurnalistite-otivat-v-svobodna-tochka-news381865.html |access-date=3. 8. 2026 |language=bg}}</ref> | [https://www.svobodnaevropa.bg/ Свободна Европа] || |- | Albanska || [[Albanski jezik|Albanski]] ||[[Datoteka:Flag of Albania (1946–1992).svg|22px]] [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Narodnoj Republici Albaniji]] || 1. juni 1951. || 1952. || — || |- | '''Ruska''' || [[Ruski jezik|Ruski]] ||[[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruskoj SFSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|22px]] [[Rusija|Rusiji]] (1991–2022)|| 1. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.svoboda.org/ Радио Свобода] || kao '''Radio Sloboda'''<br />također pokrivala [[Datoteka:Red Army flag.svg|22px]] [[Oružane snage SSSR-a|Oružane snage SSSR-a]] raspoređene u [[Istočni blok|Istočnoj Evropi]] i na [[Datoteka:Flag of Cuba.svg|22px]] [[Kuba|Kubi]]<br />također pokrivala [[Datoteka:Flag of the Byelorussian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjelorusku SSR]] (1953–1954), [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinsku SSR]] (1953–1954), [[Datoteka:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonsku SSR]] (1953–1975), [[Datoteka:Flag of the Latvian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Letonsku SSR]] (1953–1975), [[Datoteka:Flag of the Lithuanian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Litvansku SSR]] (1953–1975) i [[Datoteka:Flag of the Moldavian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavsku SSR]] (1953–1990) |- | '''Turkmenistanska''' || [[Turkmenistanski jezik|Turkmenistanski]] || [[Datoteka:Flag of the Turkmen Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Turkmenistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Turkmenistanski SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|22px]] [[Turkmenistan|Turkmenistanu]] (1991–trenutno) || 2. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azathabar.com/ Azatlyk Radiosy] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Gruzijska''' || [[Gruzijski jezik|Gruzijski]] || [[Datoteka:Flag of the Georgian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzijskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|22px]] [[Gruzija|Gruziji]] (1991–trenutno) || 3. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.radiotavisupleba.ge/ რადიო თავისუფლება] || kao '''Radio Sloboda'''<br />također pokrivala [[Datoteka:Flag of the Abkhaz ASSR.svg|22px]] [[Abhaška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Abhašku ASSR]] između 1953. i 1991, [[Datoteka:Flag of Abkhazia (GE).svg|22px]] [[Vlada Autonomne Republike Abhazije|Autonomnu Republiku Abhaziju]] (1991–2009), ''[[Datoteka:Flag of Abkhazia.svg|22px]] [[Abhazija|Republiku Abhaziju]] (1992–2009, osporeno)'', [[Datoteka:Flag of the Georgian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Južnoosetijska autonomna oblast|Južnoosetijsku AO]] (1953–1991) i ''[[Datoteka:Flag of South Ossetia.svg|22px]] [[Južna Osetija|Republiku Južnu Osetiju]] (1991–2009, osporeno)'' |- | Sjevernokavkaska || [[Adigejski jezik|Adigejski]] || [[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Adigejska autonomna oblast|Adigejskoj autonomnoj oblasti]] (1953–1970-e) || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno) |- | Sjevernokavkaska || [[Inguški jezik|Inguški]] || Područja [[Inguši|Inguša]] u [[Datoteka:Flag of the North Ossetian ASSR.svg|22px]] [[Sjevernoosetijska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Sjevernoosetijskoj ASSR]] (1953–1957)<br />[[Datoteka:Flag of the Checheno-Ingush ASSR.svg|22px]] [[Čečensko-Inguška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Čečensko-Inguškoj ASSR]] (1957–1970-e) || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno) |- | Sjevernokavkaska || [[Karačajsko-balkarski jezik|Karačajsko-balkarski]] ||[[Datoteka:Flag of the Kabardino-Balkar ASSR.svg|22px]] [[Kabardino-Balkarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Kabardino-Balkarskoj ASSR]]<br />[[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Karačajevo-čerkeska autonomna oblast|Karačajevo-čerkeskoj autonomnoj oblasti]] || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno) |- | Sjevernokavkaska || [[Osetski jezik|Osetski]] || [[Datoteka:Flag of the North Ossetian ASSR.svg|22px]] [[Sjevernoosetijska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Sjevernoosetijskoj ASSR]] || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno) |- | '''Armenska''' || [[Armenski jezik|Armenski]] ||[[Datoteka:Flag of the Armenian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Armenia.svg|22px]] [[Armenija|Armeniji]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azatutyun.am/ Ազատություն ռադիոկայան] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Azerbejdžanska''' || [[Azerbejdžanski jezik|Azerbejdžanski]] || [[Datoteka:Flag of the Azerbaijan Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|22px]] [[Azerbejdžan|Azerbejdžanu]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azadliq.org/ Azadlıq Radiosu] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Kazahstanska''' || [[Kazahstanski jezik|Kazahstanski]] || [[Datoteka:Flag of the Kazakh Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kazahtanska Sovjetska Socijalistička Republika|Kazahstanskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|22px]] [[Kazahstan|Kazahstanu]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azattyq.org/ Azattyq Radiosy] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Kirgiska''' || [[Kirgiski jezik|Kirgiski]] || [[Datoteka:Flag of the Kirghiz Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|22px]] [[Kirgistan|Kirgistanu]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azattyk.org/ Азаттык үналгысы] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Tadžička''' || [[Tadžički jezik|Tadžički]] || [[Datoteka:Flag of the Tajik Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Tadžikistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Tadžikistanskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|22px]] [[Tadžikistan|Tadžikistanu]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.ozodi.org/ Радиои Озодӣ] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Uzbečka''' || [[Uzbečki jezik|Uzbečki]] || [[Datoteka:Flag of the Uzbek Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Uzbekistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbekistanskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|22px]] [[Uzbekistan|Uzbekistanu]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.ozodlik.org/ Ozodlik Radiosi] || kao '''Radio Sloboda''' |- | Sjevernokavkaska || [[Avarski jezik|Avarski]] || [[Datoteka:Flag of the Dagestan ASSR.svg|22px]] [[Dagestanska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Dagestanskoj ASSR]] (1953–1970-e)<br />[[Datoteka:Flag of Dagestan.svg|22px]] [[Dagestan|Dagestanu]] (2002–2016) || 18. mart 1953.<br />3. april 2002. ||data-sort-value="2016"| 1970-e<br />31. maj 2016. || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2002) i Služba Eho Kavkaza (2016–trenutno)<br />[[Kavkazski Avari]] |- | '''Sjevernokavkaska''' || [[Čečenski jezik|Čečenski]] || Područja [[Čečeni|Čečena]] u [[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Stavropoljski kraj|Stavropoljskom kraju]] (1953–1957)<br />[[Datoteka:Flag of the Checheno-Ingush ASSR.svg|22px]] [[Čečensko-Inguška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Čečensko-Inguškoj ASSR]] (1957–1970-e)<br />[[Datoteka:Flag of Chechnya.svg|22px]] [[Čečenija|Čečeniji]] (2002–trenutno) || 18. mart 1953.<br />3. april 2002. ||data-sort-value="present"| 1970-e<br />trenutno || [https://www.radiomarsho.com/ Маршо Радио] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2002) |- | '''Tatarsko-baškirska''' || [[Tatarski jezik|Tatarski]] || [[Datoteka:Flag of the Tatar ASSR.svg|22px]] [[Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Tatarskoj ASSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Tatarstan.svg|22px]] [[Tatarstan|Tatarstanu]] (1991–trenutno) || 11. decembar 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azatliq.org/ Azatlıq Radiosı] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Bjeloruska''' || [[Bjeloruski jezik|Bjeloruski]] || [[Datoteka:Flag of the Byelorussian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjeloruskoj SSR]] (1954–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Belarus.svg|22px]] [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] (1991–trenutno)|| 20. maj 1954. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.svaboda.org/ Радыё Свабода] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1954. |- | '''Ukrajinska''' || [[Ukrajinski jezik|Ukrajinski]] || [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinskoj SSR]] (1954–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|22px]] [[Ukrajina|Ukrajini]] (1991–trenutno) || 16. august 1954. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.radiosvoboda.org/ Радіо Свобода] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1954. |- | Čehoslovačka || [[Rusinski jezik|Rusinski]] || [[Datoteka:Presovsky vlajka.svg|22px]] [[Prešovski kraj|Prešovskom kraju]] || 1954. || 1955. || — ||pokrivala Slovačka redakcija Čehoslovačke službe (1950–1954, 1955–1993) i Slovačka služba (1993–2004)<br />[[Rusini]] |- | Centralnoazijska || [[Karakalpački jezik|Karakalpački]] ||[[Datoteka:Flag of Karakalpak ASSR.svg|22px]] [[Karakalpačka Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Karakalpačkoj ASSR]] || 1960-e || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Uzbečka služba (1953–1960-e, 1970-e–trenutno) |- | '''Tatarsko-baškirska''' || [[Krimskotatarski jezik|Krimskotatarski]] ||[[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Krimska oblast]] (1960-e–1991)<br />[[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Krimskoj ASSR]] (1991–1992)<br />[[Datoteka:Flag of Crimea.svg|22px]] [[Autonomna Republika Krim|Autonomnoj Republici Krim]] (1992–trenutno)<br />''[[Datoteka:Flag of Crimea.svg|22px]] [[Republika Krim]] (2014–trenutno, osporeno)''<br />[[Datoteka:Flag of Sevastopol.svg|22px]] [[Sevastopolj|Sevastopolju]] (1960-e–trenutno) || 1960-e ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://ktat.krymr.com/ Qırım Aqiqat] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1953–1954) i Ukrajinska služba (1954–1960-e) |- | Ujgurska || [[Ujgurski jezik|Ujgurski]] || [[Datoteka:Flag of the Kazakh Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika|Kazaškoj SSR]] (1966–1979)<br />[[Datoteka:Flag of the Uzbek Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Uzbekistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbekistanskoj SSR]] (1966–1979)<br />[[Datoteka:Flag of the Kirghiz Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiskoj SSR]] (1966–1979) || oktobar 1966. || 15. februar 1979. || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivale Kazaška, Kirgiska i Uzbečka služba (1953–1966, 1979–1998)<br />pokrivala Ujgurska služba [[Radio Azija|Radija Slobodna Azija]] (1998–trenutno)<br />[[Ujguri u Kazahstanu]]<br />[[Ujguri u Kirgistanu]] |- | Litvanska || [[Litvanski jezik|Litvanski]] || [[Datoteka:Flag of the Lithuanian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Litvaniji]] (1975–1990)<br />[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|22px]] [[Litvanija|Litvaniji]] (1990–2004) || 16. februar 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''.<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975. |- | Letonska || [[Letonski jezik|Letonski]] || [[Datoteka:Flag of the Latvian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Letoniji]] (1975–1990)<br />[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|22px]] [[Letonija|Letoniji]] (1990–2004) || 5. juli 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975. |- | Letonska || [[Latgalski jezik|Latgalski]] || [[Datoteka:Flag of the Latvian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Letoniji]] (1975–1990)<br />[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|22px]] [[Letonija|Letoniji]] (1990–2004) || 5. juli 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975.<br />[[Latgalci]] |- | Estonska || [[Estonski jezik|Estonski]] || [[Datoteka:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Estoniji]] (1975–1990)<br />[[Datoteka:Flag of Estonia.svg|22px]] [[Estonija|Estoniji]] (1990–2004) || 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975. |- | '''Afganistanska''' || [[Dari jezik|Dari]] ||[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1980–1987).svg|22px]] [[Demokratska Republika Afganistan|Demokratskoj Republici Afganistan]] (1985–1987)<br /> [[Demokratska Republika Afganistan|Republici Afganistan]] (1987–1992)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1992–2001).svg|22px]] [[Islamska Država Afganistan|Islamskoj Državi Afganistan]] (1992–1993)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2002–2004).svg|22px]] [[Prelazna Islamska Država Afganistan|Prelaznoj Islamskoj Državi Afganistan]] (2002–2004)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2013–2021).svg|22px]] [[Islamska Republika Afganistan|Islamskoj Republici Afganistan]] (2004–2021)<br />[[Datoteka:Flag of the Taliban.svg|22px]] [[Afganistan|Islamskom Emiratu Afganistan]] (2021–trenutno) || 1. oktobar 1985.<br />30. januar 2002. ||data-sort-value="present"|19. oktobar 1993.<br />trenutno || [https://da.azadiradio.com/ رادیو آزادی] || kao '''Radio Sloboda'''<br />kao [[Radio Slobodni Afganistan]] između 1985. i 1993. |- | '''Afganistanska''' || [[Paštunski jezik|Paštunski]] || [[Datoteka:Flag of Afghanistan (1980–1987).svg|22px]] [[Demokratska Republika Afganistan|Demokratskoj Republici Afganistan]] (1985–1987)<br /> [[Demokratska Republika Afganistan|Republici Afganistan]] (1987–1992)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1992–2001).svg|22px]] [[Islamska Država Afganistan|Islamskoj Državi Afganistan]] (1992–1993)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2002–2004).svg|22px]] [[Prelazna Islamska Država Afganistan|Prelaznoj Islamskoj Državi Afganistan]] (2002–2004)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2013–2021).svg|22px]] [[Islamska Republika Afganistan|Islamskoj Republici Afganistan]] (2004–2021)<br />[[Datoteka:Flag of the Taliban.svg|22px]] [[Afganistan|Islamskom Emiratu Afganistan]] (2021–trenutno) || septembar 1987.<br />30. januar 2002. ||data-sort-value="present"|19. oktobar 1993.<br />trenutno || [https://pa.azadiradio.com/ راډیو ازادي] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivao [[Radio Slobodni Afganistan]] između 1985. i 1993. |- | '''Tatarsko-baškirska''' || [[Baškirski jezik|Baškirski]] || [[Datoteka:Flag of Bashkortostan.svg|22px]] [[Baškortostan|Baškortostanu]] || rane 1990-e ||data-sort-value="present"|trenutno || [https://www.idelreal.org/bashkortostan Idel.Реалии] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1953–rane 1990-e) |- | Češka || [[Češki jezik|Češki]] || [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Češka|Češkoj]] || 1. januar 1993. || 31. januar 2004. || — || pokrenuta kao Češka redakcija Čehoslovačke službe (1950–1993)<br />djelovala kao RSE Inc. (1995–2002) |- | Slovačka || [[Slovački jezik|Slovački]] || [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|22px]] [[Slovačka|Slovačkoj]] || 4. januar 1993. || 31. januar 2004. || — || pokrenuta kao Slovačka redakcija Čehoslovačke službe (1950–1993) |- | Balkanska || [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] || [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Hrvatska|Hrvatskoj]]<br />[[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|22px]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]<br />[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Brčko distrikt|Brčko distriktu]] || 31. januar 1994. || septembar 2018. || — || [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] |- | '''Balkanska''' || [[Srpski jezik|Srpski]] || [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|22px]] [[Srbija|Srbiji]]<br />[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]<br />[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Brčko distrikt|Brčko distriktu]]<br />[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|22px]] [[Crna Gora|Crnoj Gori]]<br />[[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|22px]] [[Kosovo|Kosovu]]<br />[[Datoteka:Flag of North Macedonia.svg|22px]] [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Hrvatska|Hrvatskoj]] || 31. januar 1994. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.org/ Radio Slobodna Evropa] || [[Srbi u Bosni i Hercegovini]]<br />[[Srbi u Crnoj Gori]]<br />[[Srbi na Kosovu]]<br />[[Srbi u Sjevernoj Makedoniji]]<br />[[Srbi u Hrvatskoj]] |- | '''Balkanska''' || [[Bosanski jezik|Bosanski]] || [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] || 31. januar 1994. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.org/vijesti-bosna-i-hercegovina Radio Slobodna Evropa] || |- | RWE Inc. || [[Poljski jezik|Poljski]] || [[Datoteka:Flag of Poland.svg|22px]] [[Poljska|Poljskoj]] || 1. januar 1995. || 1997. || — || kao '''Radio Wolna Europa (RWE Inc.)'''<br />djelovala kao Poljska služba (1950–1994) |- | RSE Inc. || [[Češki jezik|Češki]] || [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Češka|Češkoj]] || 1. januar 1995. || 30. septembar 2002. || — || kao '''Radio Svobodna Europa (RSE Inc.)'''<br />djelovala kao dio Čehoslovačke službe (1950–1992) i kao Češka služba (1993–1995) |- | '''Moldavska''' || [[Rumunski jezik|Rumunski]] || [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|22px]] [[Moldavija|Republici Moldaviji]] || 1998. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://moldova.europalibera.org/ Radio Europa Liberă] || pokrivala Rumunska služba između 1950–1953. i 1990–1998.<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1990.<br />Rumunska služba joj pripojena 2008.<br />Rumunska služba se odvojila od nje 2019. |- | [[Radio Slobodni Irak]] || [[Arapski jezik|Arapski]] || [[Datoteka:Flag of Iraq (1991–2004).svg|22px]] [[Irak|Iračkoj Republici]] (1998–2003)<br />[[Datoteka:Flag of Iraq (2004–2008).svg|22px]] [[Privremena koaliciona vlast|Iračkoj Republici (privremenoj)]] (2003–2004)<br />[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] [[Irak|Republici Irak]] (2004–2015) || 30. oktobar 1998. || 31. juli 2015. || [https://www.iraqhurr.org/ إذاعة العراق الحر] || spojeno s [[Radio Sawa]] |- | '''Balkanska''' || [[Albanski jezik|Albanski]] || [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|22px]] [[Kosovo|Kosovu]] || 8. mart 1999. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.evropaelire.org/ Radio Evropa e Lirë] || pokrivala Srpska redakcija Balkanske službe između 1994. i 1999. |- | Perzijska || [[Perzijski jezik|Perzijski]] || [[Datoteka:Flag of Iran.svg|22px]] [[Iran|Iranu]] || 30. oktobar 1998. || 1. decembar 2002. || — || spojeno s [[Radio Farda]] |- | Letonska || [[Ruski jezik|Ruski]] || [[Datoteka:Flag of Latvia.svg|22px]] [[Letonija|Letoniji]] || februar 2001. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1953–1975) i Letonska služba (1975–2001)<br />[[Rusi u Letoniji]] |- | '''Balkanska''' || [[Crnogorski jezik|Crnogorski]] || [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|22px]] [[Crna Gora|Crnoj Gori]] || 1. juni 2000. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.org/crna-gora-vijesti Radio Slobodna Evropa] || pokrivala Srpska redakcija Balkanske službe između 1994. i 2000. |- | '''Balkanska''' || [[Makedonski jezik|Makedonski]] || [[Datoteka:Flag of North Macedonia.svg|22px]] [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] || 1. septembar 2001. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.mk/ Радио Слободна Европа] || |- | Sjevernokavkaska || [[Kabardinski jezik|Kabardinski]] ||[[Datoteka:Flag of Kabardino-Balkaria.svg|22px]] [[Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkariji]]<br />[[Datoteka:Flag of Karachay-Cherkessia.svg|22px]] [[Karačajevo-Čerkeska|Karačajevo-Čerkeskoj]]|| 3. april 2002. || 31. maj 2016. || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1953–2002) i Služba Eho Kavkaza (2016–trenutno) |- | '''[[Radio Farda]]''' || [[Perzijski jezik|Perzijski]] || [[Datoteka:Flag of Iran.svg|22px]] [[Iran|Iranu]] || 19. decembar 2002. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.radiofarda.com/ فردا رادیو] || pokrivala Perzijska služba između 1998. i 2002. |- | || [[Ruski jezik|Ruski]] ||[[Datoteka:Flag of Abkhazia.svg|22px]] [[Abhazija|Abhaziji]]<br />[[Datoteka:Flag of South Ossetia.svg|22px]] [[Južna Osetija|Južnoj Osetiji]] || 2. novembar 2009. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.ekhokavkaza.com/ Эхо Кавказа] || kao '''Eho Kavkaza'''<br />pokrivala Gruzijska služba između 1953. i 2009.<br />također pokriva [[Datoteka:Flag of Adygea.svg|22px]] [[Adigeja|Adigeju]], [[Datoteka:Flag of Dagestan.svg|22px]] [[Dagestan|Dagestan]], [[Datoteka:Flag of Ingushetia.svg|22px]] [[Ingušetiju|Ingušetiju]], [[Datoteka:Flag of Karachay-Cherkessia.svg|22px]] [[Karačajevo-Čerkeska|Karačajevo-Čerkesku]], [[Datoteka:Flag of Kabardino-Balkaria.svg|22px]] [[Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkariju]] i [[Datoteka:Flag of North Ossetia.svg|22px]] [[Sjeverna Osetija – Alanija|Sjevernu Osetiju – Alaniju]] |- | '''[[Radio Mashaal]]''' || [[Paštunski jezik|Paštunski]] || [[Datoteka:Flag of Khyber Pakhtunkhwa.svg|22px]] [[Hajber-Pahtunhva|Hajber-Pahtunhvi]] || 15. januar 2010. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.mashaalradio.com/ مشال راډیو] || kao '''Radio Sloboda''' |} == Hladni rat == [[Datoteka:Biblis RFE RL 01.jpg|mini|desno|300px|Lokacija predajnika Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda u [[Biblis]]u, Njemačka, 2007.]] === Radio Free Europe === Prema mišljenju pojedinih evropskih političara, među kojima je i [[Petr Nečas]], Radio Slobodna Evropa imao je značajnu ulogu u slomu komunističkih režima i razvoju demokratije u istočnoj Evropi.<ref name="Kasprzak_2004" /><ref name="Necas_2011">{{cite web |last=Nečas |first=Petr |title=RFE demolished the information wall of the communist regime |date=2011 |url=https://vlada.gov.cz/en/media-centrum/aktualne/rfe-demolished-the-information-wall-of-the-communist-regime-83925/tmplid-676/ |website=vlada.cz |publisher=Government of the Czech Republic |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="LidoveNoviny_2011">{{cite news |title=Sixty years of RFE: 'Best propaganda is the truth' |journal=Lidové noviny |date=2011 |url=https://www.lidovky.cz/ceska-pozice/sixty-years-of-rfe-best-propaganda-is-the-truth.A110516_085955_pozice_14728 |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od medija pod državnom cenzurom, RFE je izvještavao o antisovjetskim protestima i nacionalnim pokretima. Njegova slušanost znatno je porasla nakon neuspjelog [[Istočnonjemački ustanak 1953.|ustanka u Istočnom Berlinu 1953.]] i medijski zapaženog [[prebjeg]]a [[Józef Światło|Józefa Światła]].<ref name="Mickelson_1983" /> Prema Archu Puddingtonu, izvještavanje mađarskog servisa o [[Poznanjski protesti 1956.|radničkim protestima u Poznanju]] 1956. poslužilo je kao jedno od nadahnuća za izbijanje [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije]] iste godine.<ref name="Puddington_2000" /> ==== Mađarska ==== Tokom [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije]] 1956. programi Radija Slobodna Evropa ohrabrivali su pobunjenike da se bore, nagovještavajući da uskoro stiže pomoć sa Zapada.<ref name="Griffith_2002">{{cite web |last=Griffith |first=William |title=Policy Review of Voice for Free Hungary Programming, October 23 – November 23, 1956 |date=2002 |website=National Security Archive |publisher=George Washington University |url=https://nsarchive2.gwu.edu/NSAEBB/NSAEBB76/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takvi programi bili su u suprotnosti s politikom predsjednika [[Dwight Eisenhower|Dwighta Eisenhowera]], prema kojoj Sjedinjene Američke Države neće pružiti vojnu pomoć revoluciji.<ref name="Byrne_2002">{{cite web |last=Byrne |first=Malcolm |title=The 1956 Hungarian Revolution: A History in Documents |date=2002 |website=National Security Archive |publisher=George Washington University |url=https://nsarchive2.gwu.edu/NSAEBB/NSAEBB76/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon tih događaja u RFE-u su provedene brojne reforme, uključujući osnivanje Odjela za analizu programa, čiji je zadatak bio osigurati tačnost i profesionalnost emitiranog sadržaja uz očuvanje uređivačke nezavisnosti novinara.<ref name="Puddington_2000" /> ==== Rumunija ==== Rumunski predsjednik [[Nicolae Ceaușescu]] smatrao je Radio Slobodna Evropa ozbiljnom prijetnjom svom režimu. Od sredine 1970-ih pa sve do njegovog svrgavanja i pogubljenja u decembru 1989. provodio je tajni program pod nazivom ''Ether'', usmjeren protiv RFE/RL-a. U okviru tog programa izvođeni su fizički napadi na rumunske novinare zaposlene u RFE/RL-u, uključujući i kontroverzne okolnosti smrti trojice direktora rumunskog servisa.<ref name="Cummings_2008" /> ==== Bombaški napad na sjedište RFE/RL-a u Minhenu 1981. ==== U sjedištu Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda u Minhenu gogodila se snažna eksplozija bombe 21. februara 1981. koja je prouzrokovala materijalnu štetu procijenjenu na dva miliona američkih dolara.<ref name="Cummings_2008_Bombing">{{cite web |last=Cummings |first=Richard |title=Special Feature: The 1981 Bombing of RFE/RL |date=2008 |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |publisher=RFE/RL |url=https://www.rferl.org/a/1080043.html |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nekoliko zaposlenika je povrijeđeno, ali nije bilo poginulih. Dokumenti istočnonjemačke tajne službe [[Stasi]], otvoreni nakon 1989, ukazuju na to da je napad izvela grupa kojom je rukovodio [[Carlos Šakal|Ilich Ramírez Sánchez]] ("Carlos Šakal"), a da ga je finansirao rumunski predsjednik [[Nicolae Ceaușescu]].<ref name="Hill_2001">{{cite web |last=Hill |first=Cissie Dore |title=Voices of Hope: The Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |date=30. 10. 2001 |website=Hoover Institution |publisher=Stanford University |url=https://www.hoover.org/research/voices-hope-story-radio-free-europe-and-radio-liberty |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, bivši načelnik Odjela K za kontraobavještajne poslove [[KGB]]-a, general [[Oleg Kalugin]], tvrdio je da je operaciju bombardovanja tokom dvije godine planirao upravo Odjel K, uz aktivno učešće Olega Tumanova, agenta KGB-a infiltriranog u RFE/RL. Prema Kaluginu, Tumanova je početkom 1960-ih regrutovao pukovnik KGB-a [[Oleg Nechiporenko]], koji je kasnije bio i njegov nadređeni u [[Moskva|Moskvi]].<ref name="Kalugin_2009">{{cite book |last=Kalugin |first=Oleg |title=Spymaster: My Thirty-two Years in Intelligence and Espionage Against the West |date=2009 |publisher=Basic Books |location=Philadelphia |pages=224–225 |isbn=978-0-465-01445-3 |url=https://archive.org/details/Spymaster-MyThirty-twoYearsInIntelligenceAndEspionageAgainstTheWest/page/n1/mode/2up |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nechiporenko nikada nije negirao svoju ulogu. U intervjuu za Radio Sloboda iz 2003. opravdavao je napad tvrdnjom da je RFE/RL predstavljao američko propagandno sredstvo usmjereno protiv Sovjetskog Saveza.<ref name="Svoboda_2003">{{cite web |title=Разница во времени |trans-title=Razlika u vremenu |date=2003 |website=archive.svoboda.org |publisher=Радио Свобода |url=https://archive.svoboda.org/programs/TD/2003/TD.021603.asp |access-date=3. 8. 2026 |language=ru}}</ref> Tumanov je 1986. tajno vraćen u Sovjetski Savez.<ref>{{cite web|url=https://coldwarradios.blogspot.co.uk/2011/01/russian-teddy-bear-was-kgb-mole-oleg.html|title=The Russian Teddy Bear was a KGB Mole: The Oleg Tumanov Story|website=coldwarradios.blogspot.co.uk|access-date=3. 8. 2026|archive-date=17. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160817130408/https://coldwarradios.blogspot.co.uk/2011/01/russian-teddy-bear-was-kgb-mole-oleg.html|url-status=dead}}</ref> Nechiporenkove kontakte s Carlosom tokom 1970-ih potvrdio je i sam Nechiporenko u članku objavljenom u listu ''Segodnja'' 2000,<ref name="Soldatov_2000">{{cite news |last=Soldatov |first=Andrey |title=По Чечне шпионы ходят хмуро... Мировые разведцентры изучают Россию через северокавказский бинокль |trans-title=Špijuni Čečenijom hodaju tmurno... Svjetski obavještajni centri proučavaju Rusiju kroz sjevernokavkaski dvogled |date=24. 2. 2000 |language=ru}}</ref> kao i članak objavljen u listu ''[[Izvestia]]'' 2001.<ref name="Krutikov_2001">{{cite news |last=Krutikov |first=Evgeny |title=Шпиономания. В Тель-Авиве предостерегают Россию от пакистанской разведки |trans-title=Špijunomanija. Tel Aviv upozorava Rusiju na pakistansku obavještajnu službu |date=9. 7. 2001 |journal=Известия |language=ru}}</ref> ==== Černobilska katastrofa ==== Tokom prva dva dana nakon [[Černobilska katastrofa|černobilske katastrofe]], koja se dogodila 26. aprila 1986, službeni mediji zemalja Istočnog bloka nisu objavili nikakvu vijest o nesreći, dok je cjelovitiji prikaz događaja uslijedio tek četiri mjeseca kasnije. Prema podacima [[Institut "Hoover"|Instituta "Hoover"]], stanovnici Sovjetskog Saveza bili su "frustrirani nedosljednim i proturječnim izvještavanjem", zbog čega se njih 36% okrenulo zapadnim radijskim stanicama kako bi dobili tačne i pouzdane informacije.<ref name="Parta_2007">{{cite book |last=Parta |first=R. Eugene |title=Discovering the Hidden Listener: An Assessment of Radio Liberty and Western Broadcasting to the USSR During the Cold War : a Study Based on Audience Research Findings, 1970-1991 |date=2007 |publisher=Hoover Institution Press |location=Stanford, Calif |series=Hoover Institution Press Publication |number=546 |isbn=978-0-8179-4732-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Discovering_the_Hidden_Listener.html?id=sVkUAQAAIAAJ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Slušanost RFE/RL-a naglo je porasla jer je veliki dio programa bio posvećen objavljivanju informacija i uputstava koja su mogle pomoći u zaštiti stanovništva nakon [[Katastrofa|katastrofe]].<ref name="Sosin_1999">{{cite book |last=Sosin |first=Gene |title=Sparks of Liberty: An Insider's Memoir of Radio Liberty |date=1999 |publisher=Penn State Press |edition=Illustrated, reprint |isbn=978-0-271-01869-0 |url=https://books.google.ba/books?id=puNhaCH3HVoC |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Teme programa uključivale su "mjere zaštite od radioaktivnih padavina" i izvještaje o teškom položaju Estonaca angažovanih na radovima čišćenja u Ukrajini.<ref name="Sosin_1999" /> ==== Poljska i Čehoslovačka ==== Komunističke vlasti nastojale su infiltrirati agente u sjedište Radija Slobodna Evropa. Iako su neki od njih godinama ostajali zaposleni u organizaciji, njihove matične službe odvraćale su ih od ometanja programa kako ne bi izazvali sumnju i ugrozili svoju osnovnu zadaću – prikupljanje obavještajnih podataka o radu radio-stanice. Između 1965. i 1971. [[Služba sigurnosti (Poljska)|Służba Bezpieczeństwa]] (SB), sigurnosna služba komunističke Poljske, uspješno se infiltrirala u Radio Slobodna Evropa preko svog operativca, kapetana Andrzeja Czechowicza. Prema riječima Teda Lipiena, bivšeg direktora poljskog servisa [[Glas Amerike|Glasa Amerike]]: {{Citat|Czechowicz je vjerovatno najpoznatiji poljski špijun iz komunističkog perioda koji je, dok je krajem 1960-ih radio u RFE-u, bio aktivni obavještajni agent. Po obrazovanju je bio historičar te je u Minhenu radio u službi za analizu medija RFE-a, a ne kao novinar. Nakon više od pet godina vratio se u Poljsku, gdje je 1971. učestvovao u programima usmjerenim na kompromitovanje Radija Slobodna Evropa i vlade Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="Lipien_2007">{{cite news |last=Lipien |first=Ted |title=Old spy scandals still haunting US broadcasters? |date=2007 |journal=Spero News |url=http://www.speroforum.com/site/article.asp?id=10038 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927050510/http://www.speroforum.com/site/article.asp?id=10038 |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref>}} Prema Richardu Cummingsu, bivšem direktoru sigurnosti Radija Slobodna Evropa, među ostalim obavještajnim operacijama bio je i neuspjeli pokušaj agenta [[StB|čehoslovačke obavještajne službe]] iz 1959. da otruje solnice u kafeteriji te organizacije.<ref name="Cummings_2009">{{cite web |last=Cummings |first=Richard |title=The Best Spy Stories of the Cold War |date=2009 |website=Globe Atlantic |url=http://www.globeatlantic.org/index.php?option=com_newsfeeds&catid=18&Itemid=49 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090313045921/http://www.globeatlantic.org/index.php?option=com_newsfeeds&catid=18&Itemid=49 |archive-date=13. 3. 2009 |url-status=dead |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Krajem 1960. promjene u čehoslovačkom servisu dovele su do značajne reorganizacije unutar RFE-a. Sjedište organizacije u New Yorku više nije moglo efikasno upravljati svojim ogrankom u [[Minhen]]u, pa je većina upravljačkih nadležnosti prenesena u Minhen, čime je Radio Slobodna Evropa postao organizacija sa sjedištem u Evropi.<ref>{{harvnb|Mickelson|1983|p=115}}</ref> Prema Archu Puddingtonu, vođa poljskog pokreta [[Solidarnost (poljski sindikat)|Solidarnost]] [[Lech Wałęsa]] i ruski reformator [[Grigorij Javlinski]] kasnije su izjavili da su potajno slušali programe RFE-a uprkos intenzivnom ometanju radijskog signala.<ref name="Puddington_2000" /> == Također pogledajte == * [[Alhurra]] * [[Operacija Mockingbird]] * [[Bijela propaganda]] * [[Žena, život, sloboda]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Radio Slobodna Evropa}} [[Kategorija:Radio Slobodna Evropa| ]] [[Kategorija:Osnovani 1949.]] [[Kategorija:Antikomunističke organizacije]] [[Kategorija:Paravanske organizacije Centralne obavještajne agencije]] [[Kategorija:Propaganda koju finansira CIA]] [[Kategorija:Međunarodni radiodifuzni mediji]] [[Kategorija:Radiostanice osnovane 1949.]] [[Kategorija:Odnosi Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Radiostanice na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Propagandne organizacije Vlade Sjedinjenih Američkih Država]] 0x22duutd6rljqvy2a8b31u5gs9eyqa 3916219 3916212 2026-08-03T11:07:16Z Bosancica by MK 173186 Rad na tekstu 3916219 wikitext text/x-wiki {{Infokutija organizacija | ime = Radio Slobodna Evropa<br />Radio Sloboda | izvorno_ime = | slika = RFERL primary brandmark.svg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Logo | karta = Radio Free Europe (Radio Liberty) building in Prague-Strašnice 02.jpg | veličina_karte = | opis_karte = | skraćenica = RFE/RL | uzrečica = | prethodnik = | nasljednik = | datum_osnivanja = {{Plainlist| * 1949. (Radio Free Europe) * 1953. (Radio Liberty) * 1976. (spajanje) }} | datum_gašenja = | vrsta = Neprofitna organizacija<ref>{{Cite web|year=2017|title=Inspection of Radio Free Europe/Radio Liberty|url=https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|access-date=2. 8. 2026|website=Office of Inspector General (United States)|publisher=United States Department of State|archive-date=14. 6. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210614020858/https://www.stateoig.gov/system/files/isp-ib-17-21.pdf|url-status=dead}}</ref><ref name="ecoi_RFERL_Source">{{cite web |title=Source Description: RFE/RL – Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.ecoi.net/en/source/11420.html |publisher=ecoi.net (European Country of Origin Information Network) / Austrian Red Cross (ACCORD) |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> | status = Aktivna | cilj = Radiodifuzni medij | glavno_sjedište = [[Prag]], [[Češka]] | glavno_sjedište_koordinate = {{Coord|50|4|44|N|14|28|43|E|region:CZ-10_type:landmark|display=inline}} | područje_utjecaja = Istočna Evropa, Centralna Azija, Bliski istok | članstvo = | jezik = {{Plainlist| * [[Engleski jezik|Engleski]] * [[albanski jezik|Albanski]], [[armenski jezik|armenski]], [[azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bosanski jezik|bosanski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[gruzijski jezik|gruzijski]], [[kazahstanski jezik jezik|kazahstanski]], [[kirgiski jezik|kirgiski]], [[makedonski jezik|makedonski]], [[perzijski jezik|perzijski]], [[rumunski jezik|rumunski]], [[ruski jezik|ruski]], [[srpski jezik|srpski]], [[tadžički jezik|tadžički]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[turkmenistanski jezik|turkmenistanski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[uzbečki jezik|uzbečki]] i drugi }} | generalni_sekretar = | lider_vrsta1 = Predsjednik | lider_ime1 = [[Steve Capus|Stephen Capus]]<ref name="RFERL_About">{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=About RFE/RL |url=https://pressroom.rferl.org/about-rfe-rl/ |publisher=Radio Free Europe / Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> | lider_vrsta2 = Potpredsjednica i šefica vijesti | lider_ime2 = Nicola Careem<ref name="RFERL_About" /> | lider_vrsta3 = Generalni pravni savjetnik/sekretar | lider_ime3 = Benjamin Herman<ref name="RFERL_About" /> | lider_vrsta4 = Vlasnik | lider_ime4 = [[Američka agencija za globalne medije]] (USAGM) | lider_vrsta5 = | lider_ime5 = | lider_vrsta6 = | lider_ime6 = | lider_vrsta7 = | lider_ime7 = | ključne_osobe = | glavni_organ = | budžet = 124,3 miliona [[Američki dolar|USD]] (2021)<ref name="RFERL_About" /> | broj_zaposlenih = >1700<ref name="RFERL_About" /> | broj_volontera = | veb-sajt = {{URL|https://www.rferl.org}} }} '''Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda''' ({{en|Radio Free Europe/Radio Liberty}}, '''RFE/RL''') američka je medijska organizacija koja se finansira iz državnog budžeta [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name="Atlantic_SoftPower_2021">{{cite news |last=Simpson |first=Emile |date=2021 |title=Trump’s War on America’s State-Funded Broadcasters: The Ultimate Symbol of America’s Diminished Soft Power |journal=The Atlantic |url=https://www.theatlantic.com/international/archive/2021/02/trumps-war-on-americas-state-funded-broadcasters/618035/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NYT_RFE_2025">{{cite news |last=Savage |first=Charlie |date=2025 |title=Judge Orders Trump Officials to Restore Funding for Radio Free Europe |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2025/07/18/us/politics/judge-orders-trump-officials-to-restore-funding-for-radio-free-europe.html |access-date=2. 8. 2026 |quote=Federalni sudija naredio je u petak Trumpovoj administraciji da obnovi finansiranje za Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, redakciju finansiranu iz federalnog budžeta koja pruža nezavisno izvještavanje u zemljama s ograničenom slobodom štampe, kao što su Rusija, Iran i Afganistan. |language=en}}</ref><ref name="France24_RFE_2025">{{cite news |date=2025 |title=Radio Free Europe says Washington shut off its Russian broadcast despite restraining order |journal=France 24 |url=https://www.france24.com/en/europe/20250403-radio-free-europe-says-washington-shut-off-its-russian-broadcast-despite-restraining-order |access-date=2. 8. 2026 |quote=Washington je isključio satelit preko kojeg se program Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda, finansiran od strane SAD-a, emitovao u Rusiju, izjavio je u četvrtak izvršni direktor Stephen Capus. |language=en}}</ref><ref name="MoscowTimes_RFE_2024">{{cite news |date=2024 |title=Russia Labels Radio Liberty ‘Undesirable’ |journal=The Moscow Times |url=https://www.themoscowtimes.com/2024/02/20/russia-labels-radio-liberty-undesirable-a84175 |access-date=2. 8. 2026 |quote=Ruske vlasti označile su medijsku kuću Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda (RFE/RL), koju finansiraju SAD, kao "nepoželjnu" organizaciju. |language=en}}</ref><ref name="NYT_Facebook_2018">{{cite news |last=Isaac |first=Mike |date=2018 |title=Facebook Details New Efforts to Block Foreign Propaganda and Election Interference |journal=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2018/07/19/technology/facebook-ads-propaganda.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Emituje vijesti i analize na 27 jezika za publiku u 23 države<ref name="RFERL_WhereWeWork">{{cite web |author=RFE/RL Press Room |title=Where We Work |url=https://pressroom.rferl.org/reaching-audiences/where-we-work/ |publisher=Radio Free Europe / Radio Liberty |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], [[Centralna Azija|Centralne Azije]], [[Kavkaz]]a i [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Sjedište organizacije od 1995. nalazi se u [[Prag]]u, a RFE/RL djeluje putem 21 lokalnog ureda i zapošljava više od 500 stalnih zaposlenika. Radio Slobodna Evropa osnovan je 1949. tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], s ciljem emitovanja programa namijenjenih [[Sovjetsko Carstvo|sovjetskim satelitskim državama]],<ref name="Uttaro_1982">{{cite journal |last=Uttaro |first=Ralph A. |year=1982 |title=The Voices of America in International Radio Propaganda |journal=Law and Contemporary Problems |volume=45 |issue=4 |pages=103–122 |doi=10.2307/1191297 |jstor=1191297 |url=https://scholarship.law.duke.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=3648&context=lcp#page=3 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Puddington_Hoover_2003">{{cite web |last=Puddington |first=Arch |date=2003 |title=Voices of Hope: The Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |url=https://www.hoover.org/research/voices-hope-story-radio-free-europe-and-radio-liberty |publisher=Hoover Institution, Stanford University |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> dok je Radio Sloboda (RL), osnovan 1951, bio usmjeren prema [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. Organizacije je do 1972. tajno finansirala [[Centralna obavještajna agencija|CIA]],<ref name="Prados_2006">{{cite book |last=Prados |first=John |year=2006 |title=Safe for Democracy: The Secret Wars of the CIA |publisher=Ivan R. Dee |location=Chicago |isbn=978-1-56663-574-5 |url=https://archive.org/details/safefordemocracy0000prad/page/n743/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Meyer_2000">{{cite journal |last=Meyer |first=Cord |year=2000 |title=The CIA and Radio Free Europe |journal=Georgetown Journal of International Affairs |volume=1 |issue=1 |pages=127–130 |jstor=43134017 |url=https://www.jstor.org/stable/43134017 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> a 1976. spojene su u jedinstvenu organizaciju pod nazivom Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda. Sjedište RFE/RL-a nalazilo se u [[Minhen]]u od 1949. do 1995, dok su se dodatni programi emitovali iz [[portugal]]skog mjesta [[Glória do Ribatejo]] do 1996. Tokom Hladnog rata Sovjetski Savez ometao je emitovanje njihovih radijskih programa, a organizacija je bila izložena pokušajima infiltracije od strane komunističkih obavještajnih službi. RFE/RL djeluje kao privatna [[Američka neprofitna organizacija|neprofitna organizacija]] registrirovana prema odredbi 501(c)(3) američkog poreznog zakonodavstva, pod nadzorom [[Američka agencija za globalne medije|Američke agencije za globalne medije]], savezne agencije koja koordiniše rad svih međunarodnih emitera finansiranih sredstvima iz državnog budžeta Sjedinjenih Američkih Država. Nakon [[Revolucija 1989.|revolucije 1989.]] i [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], organizacija je znatno smanjila svoje prisustvo u [[Evropa|Evropi]]. [[Američka agencija za globalne medije]] je 15. marta 2025. obustavila dodjelu sredstava RFE/RL-u i [[Radio Slobodna Azija]] u skladu s [[Izvršna uredba 14238|Izvršnom uredbom 14238]] administracije [[Drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa|predsjednika Donalda Trumpa]].<ref name="Reuters_VOA_Leave_2025">{{cite news |last1=Layne |first1=Nathan |last2=Oliphant |first2=James |date=2025 |title=Voice of America staff put on leave, Trump ally says agency 'not salvageable' |journal=Reuters |url=https://www.reuters.com/business/media-telecom/trump-signs-order-gut-voice-america-other-agencies-2025-03-15/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> RFE/RL je 18. marta podnio tužbu protiv USAGM-a i dvojice njegovih zvaničnika s ciljem osporavanja odluke o ukidanju finansiranja.<ref name="RFERL_USAGM_Lawsuit_2025">{{cite news |author=RFE/RL |date=2025 |title=Radio Free Europe Sues Overseer USAGM To Block Termination Of Federal Grant |journal=Radio Free Europe/Radio Liberty |url=https://www.rferl.org/a/rfe-rl-prague-eu-trump-musk-lawsuit-usagm/33352384.html |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Folkenflik_NPR_2025">{{cite news |last=Folkenflik |first=David |date=2025 |title=Radio Free Europe/Radio Liberty sues Trump administration over canceled contract |journal=NPR |url=https://www.npr.org/2025/03/18/nx-s1-5332379/rfe-rl-sues-trump-usagm-kari-lake |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Brojni istraživači opisali su organizaciju kao instrument za širenje [[Propaganda u Sjedinjenim Američkim Državama|američke propagande]] i promicanje interesa Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="Meyer_2000" /><ref name="Chernobrov_Briant_2022">{{cite journal |last1=Chernobrov |first1=Dmitry |last2=Briant |first2=Emma L. |year=2022 |title=Competing propagandas: How the United States and Russia represent mutual propaganda activities |journal=Politics |volume=42 |issue=3 |pages=351–369 |doi=10.1177/0263395720966171 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0263395720966171 |access-date=2. 8. 2026 |doi-access=free |language=en}}</ref><ref name="Kasprzak_2004">{{cite journal |last=Kasprzak |first=Michal |date=2004 |title=Radio Free Europe and the Catholic Church in Poland During the 1950s and 1960s |journal=Canadian Slavonic Papers / Revue Canadienne des Slavistes |volume=46 |issue=3/4 |pages=315–341 |jstor=40860045 |url=https://www.jstor.org/stable/40860045 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |quote=Sponzorisan i, do određene mjere, kontrolisan od strane američkih političkih interesa, Radio Slobodna Evropa postao je propagandna mašina usmjerena na slabljenje Komunističkog bloka. |language=en}}</ref><ref name="Brown_2018">{{cite journal |last=Brown |first=Karl |year=2018 |title=The Spirit of Radio: Hungary 1956, Radio Free Europe, and the Shadow Public Sphere |journal=Hungarian Cultural Studies |volume=11 |pages=89–103 |doi=10.5195/ahea.2018.324 |url=https://ahea.pitt.edu/ojs/index.php/ahea/article/view/324 |doi-access=free |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="iCrowdNewswire_RFA_2022">{{cite press release |author=iCrowdNewswire |date=2022 |title=Audiences Should Be Wary of Radio Free Asia's Sensationalist Journalism with a Hint of Spycraft |publisher=MediaConnect |url=https://mediaconnect.com/audiences-should-be-wary-of-radio-free-asias-sensationalist-journalism-with-a-hint-of-spycraft |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Od 2025. Istraživački centar za medije i novinarstvo svrstava [[Američka agencija za globalne medije|Američku agenciju za globalne medije]], uključujući RFE/RL, među državno kontrolisane medije, definišući ih kao "medije u kojima država zadržava osnovnu ulogu u upravljanju i vrši direktan nadzor nad njihovom uređivačkom politikom".<ref name="StateMediaMonitor_USAGM_2026">{{cite web |date=2026 |title=U.S. Agency for Global Media (USAGM) |url=https://statemediamonitor.com/2026/06/usagm/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="StateMediaMonitor_Typology_2026">{{cite web |date=2026 |title=State Media Monitor: A Typology |url=https://statemediamonitor.com/2026/07/typology/ |website=State Media Monitor |publisher=Media and Journalism Research Center |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Rana historija == === Radio Slobodna Evropa === [[Datoteka:Newsroom Radio Free Europe.jpg|mini|desno|300px|Redakcija Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda u Minhenu, 1994.]] Radio Slobodna Evropa osnovao je 1949. u [[New York]]u [[Nacionalni odbor za slobodnu Evropu]] (NCFE), antikomunistička organizacija koju je, uz podršku [[Centralna obavještajna agencija|CIA-e]], formirao [[Allen Dulles]].<ref name="Puddington_2000">{{cite book |last=Puddington |first=Arch |year=2000 |title=Broadcasting Freedom: The Cold War Triumph of Radio Free Europe and Radio Liberty |location=Lexington |publisher=University Press of Kentucky |isbn=978-0-8131-2158-1 |url=https://archive.org/details/broadcastingfree0000pudd/page/n9/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Weiner_2007">{{cite book |last=Weiner |first=Tim |year=2007 |title=Legacy of Ashes: The History of the CIA |location=London |publisher=Allen Lane |isbn=978-1-84614-046-4 |url=https://archive.org/details/legacyofasheshis0000wein_a4y7/page/n9/mode/2up |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> RFE je do 1972. tajno finansirala CIA.<ref name="Prados_2006" /><ref name="Meyer_2000" /> U prvim godinama rada opće smjernice uređivačke politike određivali su CIA i [[State Department]], dok je konačna uređivačka politika usaglašavana između predstavnika tih institucija i uredništva RFE-a.<ref name="Hudson_2013">{{cite news |last=Hudson |first=John |date=2013 |title=U.S. Repeals Propaganda Ban, Spreads Government-Made News to Americans |journal=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/2013/07/14/u-s-repeals-propaganda-ban-spreads-government-made-news-to-americans/ |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio Slobodna Evropa uživao je široku podršku javnosti zahvaljujući kampanji [[Križarski rat za slobodu]], koju je pokrenuo [[Dwight D. Eisenhower]].<ref name="Puddington_2000" /> Tokom 1950. više od 16 miliona Amerikanaca potpisalo je Eisenhowerove "Povelje slobode" tokom promotivne turneje kroz više od dvadeset američkih gradova te doniralo 1.317.000 američkih dolara za proširenje rada RFE-a.<ref name="Cummings_2008">{{cite journal |last=Cummings |first=Richard H. |date=2008 |title=The ether war: hostile intelligence activities directed against Radio Free Europe, Radio Liberty, and the émigré community in Munich during the Cold War |journal=Journal of Transatlantic Studies |volume=6 |issue=2 |pages=168–182 |doi=10.1080/14794010802184374 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14794010802184374 |url-access=subscription |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema riječima novinara [[Sig Mickelson|Siga Mickelsona]], misija Nacionalnog odbora za slobodnu Evropu bila je pružanje podrške [[izbjeglica]]ma i stvaranje prostora u kojem će moći slobodno izražavati svoje stavove i objavljivati svoja djela, uz istovremeno upoznavanje s modernim svijetom.<ref name="Mickelson_1983">{{cite book |last=Mickelson |first=Sig |year=1983 |title=America's Other Voice: the Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |location=New York, NY |publisher=Praeger Publishers |isbn=978-0-03-063224-2 |url=https://archive.org/details/americasothervoi00mick |access-date=2. 8. 2026 |language=en}}</ref> NCFE je svoje djelovanje podijelio na tri područja: odnose s zajednicama u [[egzil]]u, radijsko emitiranje i saradnju s američkom javnošću.<ref name="Puddington_2000" /> Sjedinjene Američke Države finansirale su brojne projekte s ciljem suzbijanja utjecaja komunističke ideologije među intelektualcima u Evropi i zemljama u razvoju.<ref name="Puddington_2000" /> Radio Slobodna Evropa nastao je iz uvjerenja da će se [[Hladni rat]] prvenstveno voditi političkim, a ne vojnim sredstvima.<ref name="Puddington_2000" /> Američki kreatori vanjske politike, među kojima su bili [[George F. Kennan|George Kennan]] i [[John Foster Dulles]], smatrali su da je Hladni rat u suštini predstavljao [[rat ideja]]. Uspostavljanje radijskih stanica koje su emitovale program prema zemljama iza [[Željezna zavjesa|Željezne zavjese]] bilo je važan dio šire strategije psihološkog ratovanja.<ref name="Cummings_2008" /> RFE je organiziran po uzoru na [[Radio u američkom sektoru]] (RIAS), radijsku službu koju je finansirala američka vlada i koja je prvobitno bila namijenjena stanovnicima američkog sektora [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]]. Prema riječima Archa Puddingtona, nekadašnjeg rukovodioca jednog od ureda RFE/RL-a, program RIAS-a pratili su i brojni stanovnici [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].<ref name="Puddington_2000" /> U redakciji su gotovo isključivo radili njemački novinari, uz minimalan američki nadzor, što je slušaocima omogućavalo pristup slobodnijem i nezavisnijem izvoru informacija. [[Datoteka:Radio Free Europe (Radio Liberty) building in Prague-Strašnice 04.jpg|mini|desno|300px|Zgrada Radija Slobodne Evrope/Radija Sloboda u praškoj četvrti Hagibor, 2025.]] NCFE je u januaru 1950. preuzeo bazu predajnika u [[Lampertheim]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], a 4. jula iste godine RFE je emitirao prvi program na češkom jeziku namijenjen slušaocima u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]].<ref name="Mickelson_1983" /> Krajem 1950. RFE je počeo formirati profesionalnu redakciju sastavljenu od stranih novinara te je prerastao u mnogo više od "glasnogovornika političkih emigranata".<ref name="Puddington_2000" /> Za svaki jezički servis angažirane su posebne novinarske ekipe, dok je razvijen sistem prikupljanja informacija osiguravao aktuelan sadržaj za emitiranje. Većina informacija dolazila je od dobro umreženih [[emigrant]]a, kao i iz razgovora s putnicima i osobama koje su prebjegle iz zemalja [[Željezna zavjesa|Istočnog bloka]]. RFE nije imao mrežu plaćenih agenata unutar zemalja [[Željezna zavjesa|Istočnog bloka]], a svoje je urede smjestio u područjima s brojnim emigrantskim zajednicama.<ref name="Puddington_2000" /> Organizacija je sistematski pratila štampu i radijske programe zemalja [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], te stvarala opsežnu dokumentacijsku građu koja je kasnije postala vrijedan izvor informacija za brojne organizacije širom svijeta.<ref name="Puddington_2000" /> Pored redovnog radijskog programa, RFE je provodio i posebne propagandne operacije tokom kojih su [[Propaganda bacanjem letaka iz zraka|letci]] distribuirani pomoću [[meteorološki balon|meteoroloških balona]]. Jedna od takvih akcija, pod nazivom Prospero, bila je usmjerena prema Čehoslovačkoj.<ref name="RFERL_Balloons_2009">{{cite web |title=Using Balloons to Breach The Iron Curtain |url=http://www.rferl.org/content/off_mic_using_balloons_to_breach_iron_curtain/1844564.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20110713183909/http://www.rferl.org/content/off_mic_using_balloons_to_breach_iron_curtain/1844564.html |archive-date=13. 7. 2011 |publisher=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Između oktobra 1951. i novembra 1956. nebom iznad [[Srednja Evropa|srednje Evrope]] pušteno je više od 350.000 balona koji su nosili preko 300 miliona letaka, plakata, knjiga i drugog štampanog materijala.<ref name="Cummings_2008" /> Sadržaj tih materijala bio je raznovrstan. Prema Archu Puddingtonu, uključivao je poruke podrške i ohrabrenja "građanima koji trpe komunističku represiju", satirične kritike komunističkih režima i njihovih vođa, informacije o disidentskim pokretima i kampanjama za zaštitu [[Ljudska prava|ljudskih prava]] te poruke solidarnosti američkog naroda sa stanovnicima istočnoevropskih država. Puddington navodi da je ovaj projekt služio i kao sredstvo za jačanje ugleda RFE-a kao nepristranog emitera.<ref name="Puddington_2000" /> === Radio Sloboda === [[Datoteka:Radio Liberty Pals.jpg|mini|desno|300px|Antene predajnika RFE/RL-a na plaži Pals u Kataloniji, Španija, 2005.]] Dok je Radio Slobodna Evropa emitirao program namijenjen sovjetskim [[Satelitska država|satelitskim državama]], Radio Sloboda bio je usmjeren prema [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]].<ref name="Johnson_2010">{{cite book |last=Johnson |first=Ian |year=2010 |title=A Mosque in Munich |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-0-15-101418-7 |url=https://archive.org/details/mosqueinmunichna0000john |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio Sloboda osnovao je 1951. [[Američki odbor za oslobođenje naroda Rusije]].<ref name="Johnson_2010" /> Stanica je prvobitno nosila naziv ''Radio Liberation from Bolshevism'', a 1956. preimenovana je u ''Radio Liberation''. Sadašnji naziv, ''Radio Liberty'', usvojen je nakon donošenja programske politike koja je naglasak stavila na "liberalizaciju", a ne na "oslobođenje".<ref name="Cummings_2008" /><ref name="Cummings_2021">{{cite news |last=Cummings |first=Richard H. |date=2021 |title=Soviet Cold War Operations against RFE/RL Ukrainian Service |journal=Kyiv Post |url=https://archive.kyivpost.com/ukraine-politics/soviet-cold-war-operations-against-rfe-rl-ukrainian-service.html |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Radio Sloboda počeo je emitirati program iz [[Lampertheim]]a 1. marta 1953, a značajnu slušanost stekao je već četiri dana kasnije, kada je opširno izvještavao o smrti [[Josif Staljin|Josifa Staljina]]. Kako bi pokrio šire geografsko područje, RFE je kratkotalasne predajnike u Lampertheimu dopunio bazom predajnika u [[Glória do Ribatejo|Glóriji]], u [[Portugal]]u, koji je bio u funkciji od 1951.<ref name="Mickelson_1983" /> Organizacija je raspolagala i bazom na [[Vojni aerodrom "Oberwiesenfeld"|aerodromu Oberwiesenfeld]] na periferiji [[München|Minhen]]a,<ref name="Johnson_2010" /> gdje je zapošljavala i nekoliko bivših nacističkih saradnika koji su tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bili povezani s [[Ministarstvo Reicha za okupirane istočne teritorije|Ostministeriumom]] pod vodstvom [[Gerhard von Mende|Gerharda von Mendea]].<ref name="Johnson_2010" /> Godine 1955. Radio Sloboda počeo je emitovati program namijenjen istočnim područjima [[Rusija|Rusije]] putem kratkotalasnih predajnika na [[Tajvan]]u.<ref name="Mickelson_1983" /> Četiri godine kasnije, 1959, uspostavljen je nova baza predajnika u [[Pals|Platja de Palsu]] u [[Španija|Španiji]].<ref name="Mickelson_1983" /> Radio Liberty proširio je svoju publiku emitovanjem programa i na drugim jezicima, a ne samo na ruskom. Do marta 1954. emitirao je između šest i sedam sati programa dnevno na jedanaest jezika.<ref name="Mickelson_1983" /> Do decembra iste godine broj jezika povećan je na sedamnaest, uključujući [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[kazahstanski jezik|kazahstanski]], [[kirgiski jezik|kirgiski]], [[tadžički jezik|tadžički]], [[turkmenistanski jezik|turkmenistanski]], [[uzbečki jezik|uzbečki]], [[tatarski jezik|tatarski]], [[baškirski jezik|baškirski]], [[armenski jezik|armenski]], [[azerbejdžanski jezik|azerbejdžanski]], [[gruzijski jezik|gruzijski]] te druge jezike [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]]a i [[Centralna Azija|Centralne Azije]].<ref name="Cummings_2008" /> === Spisak jezika === {| class="wikitable sortable" style="font-size: 87%;" ! Služba !! Jezik<ref name="RFERL_History">{{cite web |title=Our History |url=https://pressroom.rferl.org/our-history/ |website=Radio Free Europe / Radio Liberty |publisher=RFE/RL |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> !! Ciljna publika !! Od !! Do !! Web-stranica !! Napomene |- | Čehoslovačka || [[Češki jezik|Češki]] || Područja [[Česi|Čeha]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Treća Čehoslovačka Republika|Čehoslovačkoj Republici]] (1950–1960)<br />Područja [[Česi|Čeha]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačkoj Socijalističkoj Republici]] (1960–1969)<br />[[Datoteka:Flag of Bohemia.svg|22px]] [[Češka Socijalistička Republika|Češkoj SR]] (1969–1990)<br />[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Češka|Češkoj]] (1990–1993) || 4. juli 1950. || 1. januar 1993. || — || češka redakcija se odvojila od Čehoslovačke službe kao Češka služba (1993–1995)<br />djelovala kao RSE Inc. (1995–2002) |- | Čehoslovačka || [[Slovački jezik|Slovački]] || Područja [[Slovaci|Slovaka]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Treća Čehoslovačka Republika|Čehoslovačkoj Republici]] (1950–1960)<br />Područja [[Slovaci|Slovaka]] u [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačkoj Socijalističkoj Republici]] (1960–1969)<br />[[Datoteka:Flag of Slovakia (1939–1945).svg|22px]] [[Slovačka Socijalistička Republika|Slovačkoj SR]] (1969–1990)<br />[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|22px]] [[Slovačka|Slovačkoj]] (1990–1993) || 4. juli 1950. || 4. januar 1993. || — || slovačka redakcija se odvojila od Čehoslovačke službe kao Slovačka služba (1993–2004) |- | Rumunska || [[Rumunski jezik|Rumunski]] || [[Datoteka:Flag of Romania (1952-1965).svg|22px]] [[Narodna Republika Rumunija|Narodnoj Republici Rumuniji]] (1950–1965)<br />[[Datoteka:Flag of Romania (1965–1989).svg|22px]] [[Socijalistička Republika Rumunija|Socijalističkoj Republici Rumuniji]] (1965–1989)<br />[[Datoteka:Flag of Romania.svg|22px]] [[Rumunija|Rumuniji]] (1989–2008, 2019–2026)|| 14. juli 1950.<br />14. januar 2019. ||data-sort-value="present"|2008.<br />31. mart 2026.<ref name="SvobodnaEvropa_2026">{{cite news |title=Радио Свободна Европа спира службите си в България и Румъния заради съкратен бюджет |date=2026 |journal=Свободна Европа |url=https://svobodnaevropa.svobodnatochka.bg/www.svobodnaevropa.bg/a/radio-svobodna-evropa/33688571.html/ |access-date=3. 8. 2026 |language=bg}}</ref>|| [https://romania.europalibera.org/ Radio Europa Liberă] || također pokrivala [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Černovačka oblast|Černovačku oblast]] (1950–1953), [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Izmailska oblast|Izmailsku oblast]] (1950–1953), [[Datoteka:Flag of the Moldavian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavsku SSR]] (1950–1953, 1990–1991) i [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|22px]] [[Moldavija|Republiku Moldaviju]] (1991–1998)<br />spojena s Moldavskom službom 2008.<br />odvojila se od Moldavske službe 2019. |- | Mađarska || [[Mađarski jezik|Mađarski]] ||[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|22px]] [[Narodna Republika Mađarska|Narodnoj Republici Mađarskoj]] (1950–1989)<br />[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|22px]] [[Mađarska|Mađarskoj]] (1989–1993, 2020–2025) || 4. august 1950.<br />8. septembar 2020. ||data-sort-value="present"|31. oktobar 1993.<br />21. novembar 2025. || [https://www.szabadeuropa.hu Szabad Európa] || |- | Poljska || [[Poljski jezik|Poljski]] ||[[Datoteka:Flag of Poland (1928–1980).svg|22px]] [[Narodna Republika Poljska|Narodnoj Republici Poljskoj]] (1950–1989)<br />[[Datoteka:Flag of Poland.svg|22px]] [[Poljska|Poljskoj]] (1990–1994) || 4. august 1950. || 31. decembar 1994. || — || djelovala kao RWE Inc. (1995–1997) |- | Bugarska || [[Bugarski jezik|Bugarski]] ||[[Datoteka:Flag of Bulgaria (1948-1967).svg|22px]] [[Narodna Republika Bugarska]] (1950–1989)<br />[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|22px]] [[Bugarska|Bugarskoj]] (1989–2004, 2019–2026)|| 11. august 1950.<br />21. januar 2019. ||data-sort-value="present"|31. januar 2004.<br />31. mart 2026.<ref name="SvobodnaEvropa_2026" /><ref name="Mediapool_2026">{{cite news |title=Българската секция на "Свободна Европа" затваря. Журналистите отиват в "Свободна точка" |date=2026 |journal=Mediapool.bg |url=https://www.mediapool.bg/balgarskata-sektsiya-na-svobodna-evropa-zatvarya-zhurnalistite-otivat-v-svobodna-tochka-news381865.html |access-date=3. 8. 2026 |language=bg}}</ref> | [https://www.svobodnaevropa.bg/ Свободна Европа] || |- | Albanska || [[Albanski jezik|Albanski]] ||[[Datoteka:Flag of Albania (1946–1992).svg|22px]] [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Narodnoj Republici Albaniji]] || 1. juni 1951. || 1952. || — || |- | '''Ruska''' || [[Ruski jezik|Ruski]] ||[[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruskoj SFSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|22px]] [[Rusija|Rusiji]] (1991–2022)|| 1. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.svoboda.org/ Радио Свобода] || kao '''Radio Sloboda'''<br />također pokrivala [[Datoteka:Red Army flag.svg|22px]] [[Oružane snage SSSR-a|Oružane snage SSSR-a]] raspoređene u [[Istočni blok|Istočnoj Evropi]] i na [[Datoteka:Flag of Cuba.svg|22px]] [[Kuba|Kubi]]<br />također pokrivala [[Datoteka:Flag of the Byelorussian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjelorusku SSR]] (1953–1954), [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinsku SSR]] (1953–1954), [[Datoteka:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonsku SSR]] (1953–1975), [[Datoteka:Flag of the Latvian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Letonsku SSR]] (1953–1975), [[Datoteka:Flag of the Lithuanian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Litvansku SSR]] (1953–1975) i [[Datoteka:Flag of the Moldavian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika|Moldavsku SSR]] (1953–1990) |- | '''Turkmenistanska''' || [[Turkmenistanski jezik|Turkmenistanski]] || [[Datoteka:Flag of the Turkmen Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Turkmenistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Turkmenistanski SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Turkmenistan.svg|22px]] [[Turkmenistan|Turkmenistanu]] (1991–trenutno) || 2. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azathabar.com/ Azatlyk Radiosy] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Gruzijska''' || [[Gruzijski jezik|Gruzijski]] || [[Datoteka:Flag of the Georgian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzijskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|22px]] [[Gruzija|Gruziji]] (1991–trenutno) || 3. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.radiotavisupleba.ge/ რადიო თავისუფლება] || kao '''Radio Sloboda'''<br />također pokrivala [[Datoteka:Flag of the Abkhaz ASSR.svg|22px]] [[Abhaška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Abhašku ASSR]] između 1953. i 1991, [[Datoteka:Flag of Abkhazia (GE).svg|22px]] [[Vlada Autonomne Republike Abhazije|Autonomnu Republiku Abhaziju]] (1991–2009), ''[[Datoteka:Flag of Abkhazia.svg|22px]] [[Abhazija|Republiku Abhaziju]] (1992–2009, osporeno)'', [[Datoteka:Flag of the Georgian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Južnoosetijska autonomna oblast|Južnoosetijsku AO]] (1953–1991) i ''[[Datoteka:Flag of South Ossetia.svg|22px]] [[Južna Osetija|Republiku Južnu Osetiju]] (1991–2009, osporeno)'' |- | Sjevernokavkaska || [[Adigejski jezik|Adigejski]] || [[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Adigejska autonomna oblast|Adigejskoj autonomnoj oblasti]] (1953–1970-e) || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno) |- | Sjevernokavkaska || [[Inguški jezik|Inguški]] || Područja [[Inguši|Inguša]] u [[Datoteka:Flag of the North Ossetian ASSR.svg|22px]] [[Sjevernoosetijska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Sjevernoosetijskoj ASSR]] (1953–1957)<br />[[Datoteka:Flag of the Checheno-Ingush ASSR.svg|22px]] [[Čečensko-Inguška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Čečensko-Inguškoj ASSR]] (1957–1970-e) || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno) |- | Sjevernokavkaska || [[Karačajsko-balkarski jezik|Karačajsko-balkarski]] ||[[Datoteka:Flag of the Kabardino-Balkar ASSR.svg|22px]] [[Kabardino-Balkarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Kabardino-Balkarskoj ASSR]]<br />[[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Karačajevo-čerkeska autonomna oblast|Karačajevo-čerkeskoj autonomnoj oblasti]] || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno) |- | Sjevernokavkaska || [[Osetski jezik|Osetski]] || [[Datoteka:Flag of the North Ossetian ASSR.svg|22px]] [[Sjevernoosetijska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Sjevernoosetijskoj ASSR]] || 18. mart 1953. || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2009) i Služba Eho Kavkaza (2009–trenutno) |- | '''Armenska''' || [[Armenski jezik|Armenski]] ||[[Datoteka:Flag of the Armenian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Armenia.svg|22px]] [[Armenija|Armeniji]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azatutyun.am/ Ազատություն ռադիոկայան] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Azerbejdžanska''' || [[Azerbejdžanski jezik|Azerbejdžanski]] || [[Datoteka:Flag of the Azerbaijan Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Azerbaijan.svg|22px]] [[Azerbejdžan|Azerbejdžanu]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azadliq.org/ Azadlıq Radiosu] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Kazahstanska''' || [[Kazahstanski jezik|Kazahstanski]] || [[Datoteka:Flag of the Kazakh Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kazahtanska Sovjetska Socijalistička Republika|Kazahstanskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|22px]] [[Kazahstan|Kazahstanu]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azattyq.org/ Azattyq Radiosy] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Kirgiska''' || [[Kirgiski jezik|Kirgiski]] || [[Datoteka:Flag of the Kirghiz Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Kyrgyzstan.svg|22px]] [[Kirgistan|Kirgistanu]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azattyk.org/ Азаттык үналгысы] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Tadžička''' || [[Tadžički jezik|Tadžički]] || [[Datoteka:Flag of the Tajik Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Tadžikistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Tadžikistanskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Tajikistan.svg|22px]] [[Tadžikistan|Tadžikistanu]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.ozodi.org/ Радиои Озодӣ] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Uzbečka''' || [[Uzbečki jezik|Uzbečki]] || [[Datoteka:Flag of the Uzbek Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Uzbekistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbekistanskoj SSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Uzbekistan.svg|22px]] [[Uzbekistan|Uzbekistanu]] (1991–trenutno) || 18. mart 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.ozodlik.org/ Ozodlik Radiosi] || kao '''Radio Sloboda''' |- | Sjevernokavkaska || [[Avarski jezik|Avarski]] || [[Datoteka:Flag of the Dagestan ASSR.svg|22px]] [[Dagestanska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Dagestanskoj ASSR]] (1953–1970-e)<br />[[Datoteka:Flag of Dagestan.svg|22px]] [[Dagestan|Dagestanu]] (2002–2016) || 18. mart 1953.<br />3. april 2002. ||data-sort-value="2016"| 1970-e<br />31. maj 2016. || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2002) i Služba Eho Kavkaza (2016–trenutno)<br />[[Kavkazski Avari]] |- | '''Sjevernokavkaska''' || [[Čečenski jezik|Čečenski]] || Područja [[Čečeni|Čečena]] u [[Datoteka:Flag of the Russian Soviet Federative Socialist Republic (1954–1991).svg|22px]] [[Stavropoljski kraj|Stavropoljskom kraju]] (1953–1957)<br />[[Datoteka:Flag of the Checheno-Ingush ASSR.svg|22px]] [[Čečensko-Inguška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Čečensko-Inguškoj ASSR]] (1957–1970-e)<br />[[Datoteka:Flag of Chechnya.svg|22px]] [[Čečenija|Čečeniji]] (2002–trenutno) || 18. mart 1953.<br />3. april 2002. ||data-sort-value="present"| 1970-e<br />trenutno || [https://www.radiomarsho.com/ Маршо Радио] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1970-e–2002) |- | '''Tatarsko-baškirska''' || [[Tatarski jezik|Tatarski]] || [[Datoteka:Flag of the Tatar ASSR.svg|22px]] [[Tatarska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Tatarskoj ASSR]] (1953–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Tatarstan.svg|22px]] [[Tatarstan|Tatarstanu]] (1991–trenutno) || 11. decembar 1953. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.azatliq.org/ Azatlıq Radiosı] || kao '''Radio Sloboda''' |- | '''Bjeloruska''' || [[Bjeloruski jezik|Bjeloruski]] || [[Datoteka:Flag of the Byelorussian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjeloruskoj SSR]] (1954–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Belarus.svg|22px]] [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] (1991–trenutno)|| 20. maj 1954. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.svaboda.org/ Радыё Свабода] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1954. |- | '''Ukrajinska''' || [[Ukrajinski jezik|Ukrajinski]] || [[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinskoj SSR]] (1954–1991)<br />[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|22px]] [[Ukrajina|Ukrajini]] (1991–trenutno) || 16. august 1954. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.radiosvoboda.org/ Радіо Свобода] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1954. |- | Čehoslovačka || [[Rusinski jezik|Rusinski]] || [[Datoteka:Presovsky vlajka.svg|22px]] [[Prešovski kraj|Prešovskom kraju]] || 1954. || 1955. || — ||pokrivala Slovačka redakcija Čehoslovačke službe (1950–1954, 1955–1993) i Slovačka služba (1993–2004)<br />[[Rusini]] |- | Centralnoazijska || [[Karakalpački jezik|Karakalpački]] ||[[Datoteka:Flag of Karakalpak ASSR.svg|22px]] [[Karakalpačka Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Karakalpačkoj ASSR]] || 1960-e || 1970-e || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Uzbečka služba (1953–1960-e, 1970-e–trenutno) |- | '''Tatarsko-baškirska''' || [[Krimskotatarski jezik|Krimskotatarski]] ||[[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Krimska oblast]] (1960-e–1991)<br />[[Datoteka:Flag of the Ukrainian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Krimskoj ASSR]] (1991–1992)<br />[[Datoteka:Flag of Crimea.svg|22px]] [[Autonomna Republika Krim|Autonomnoj Republici Krim]] (1992–trenutno)<br />''[[Datoteka:Flag of Crimea.svg|22px]] [[Republika Krim]] (2014–trenutno, osporeno)''<br />[[Datoteka:Flag of Sevastopol.svg|22px]] [[Sevastopolj|Sevastopolju]] (1960-e–trenutno) || 1960-e ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://ktat.krymr.com/ Qırım Aqiqat] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1953–1954) i Ukrajinska služba (1954–1960-e) |- | Ujgurska || [[Ujgurski jezik|Ujgurski]] || [[Datoteka:Flag of the Kazakh Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika|Kazaškoj SSR]] (1966–1979)<br />[[Datoteka:Flag of the Uzbek Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Uzbekistanska Sovjetska Socijalistička Republika|Uzbekistanskoj SSR]] (1966–1979)<br />[[Datoteka:Flag of the Kirghiz Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiskoj SSR]] (1966–1979) || oktobar 1966. || 15. februar 1979. || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivale Kazaška, Kirgiska i Uzbečka služba (1953–1966, 1979–1998)<br />pokrivala Ujgurska služba [[Radio Azija|Radija Slobodna Azija]] (1998–trenutno)<br />[[Ujguri u Kazahstanu]]<br />[[Ujguri u Kirgistanu]] |- | Litvanska || [[Litvanski jezik|Litvanski]] || [[Datoteka:Flag of the Lithuanian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Litvaniji]] (1975–1990)<br />[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|22px]] [[Litvanija|Litvaniji]] (1990–2004) || 16. februar 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''.<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975. |- | Letonska || [[Letonski jezik|Letonski]] || [[Datoteka:Flag of the Latvian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Letoniji]] (1975–1990)<br />[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|22px]] [[Letonija|Letoniji]] (1990–2004) || 5. juli 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975. |- | Letonska || [[Latgalski jezik|Latgalski]] || [[Datoteka:Flag of the Latvian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Letonska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Letoniji]] (1975–1990)<br />[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|22px]] [[Letonija|Letoniji]] (1990–2004) || 5. juli 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975.<br />[[Latgalci]] |- | Estonska || [[Estonski jezik|Estonski]] || [[Datoteka:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic.svg|22px]] [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetskoj Estoniji]] (1975–1990)<br />[[Datoteka:Flag of Estonia.svg|22px]] [[Estonija|Estoniji]] (1990–2004) || 1975. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda''' do 1984, zatim kao '''Radio Slobodna Evropa'''<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1975. |- | '''Afganistanska''' || [[Dari jezik|Dari]] ||[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1980–1987).svg|22px]] [[Demokratska Republika Afganistan|Demokratskoj Republici Afganistan]] (1985–1987)<br /> [[Demokratska Republika Afganistan|Republici Afganistan]] (1987–1992)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1992–2001).svg|22px]] [[Islamska Država Afganistan|Islamskoj Državi Afganistan]] (1992–1993)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2002–2004).svg|22px]] [[Prelazna Islamska Država Afganistan|Prelaznoj Islamskoj Državi Afganistan]] (2002–2004)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2013–2021).svg|22px]] [[Islamska Republika Afganistan|Islamskoj Republici Afganistan]] (2004–2021)<br />[[Datoteka:Flag of the Taliban.svg|22px]] [[Afganistan|Islamskom Emiratu Afganistan]] (2021–trenutno) || 1. oktobar 1985.<br />30. januar 2002. ||data-sort-value="present"|19. oktobar 1993.<br />trenutno || [https://da.azadiradio.com/ رادیو آزادی] || kao '''Radio Sloboda'''<br />kao [[Radio Slobodni Afganistan]] između 1985. i 1993. |- | '''Afganistanska''' || [[Paštunski jezik|Paštunski]] || [[Datoteka:Flag of Afghanistan (1980–1987).svg|22px]] [[Demokratska Republika Afganistan|Demokratskoj Republici Afganistan]] (1985–1987)<br /> [[Demokratska Republika Afganistan|Republici Afganistan]] (1987–1992)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (1992–2001).svg|22px]] [[Islamska Država Afganistan|Islamskoj Državi Afganistan]] (1992–1993)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2002–2004).svg|22px]] [[Prelazna Islamska Država Afganistan|Prelaznoj Islamskoj Državi Afganistan]] (2002–2004)<br />[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2013–2021).svg|22px]] [[Islamska Republika Afganistan|Islamskoj Republici Afganistan]] (2004–2021)<br />[[Datoteka:Flag of the Taliban.svg|22px]] [[Afganistan|Islamskom Emiratu Afganistan]] (2021–trenutno) || septembar 1987.<br />30. januar 2002. ||data-sort-value="present"|19. oktobar 1993.<br />trenutno || [https://pa.azadiradio.com/ راډیو ازادي] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivao [[Radio Slobodni Afganistan]] između 1985. i 1993. |- | '''Tatarsko-baškirska''' || [[Baškirski jezik|Baškirski]] || [[Datoteka:Flag of Bashkortostan.svg|22px]] [[Baškortostan|Baškortostanu]] || rane 1990-e ||data-sort-value="present"|trenutno || [https://www.idelreal.org/bashkortostan Idel.Реалии] || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1953–rane 1990-e) |- | Češka || [[Češki jezik|Češki]] || [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Češka|Češkoj]] || 1. januar 1993. || 31. januar 2004. || — || pokrenuta kao Češka redakcija Čehoslovačke službe (1950–1993)<br />djelovala kao RSE Inc. (1995–2002) |- | Slovačka || [[Slovački jezik|Slovački]] || [[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|22px]] [[Slovačka|Slovačkoj]] || 4. januar 1993. || 31. januar 2004. || — || pokrenuta kao Slovačka redakcija Čehoslovačke službe (1950–1993) |- | Balkanska || [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] || [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Hrvatska|Hrvatskoj]]<br />[[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg|22px]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]<br />[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Brčko distrikt|Brčko distriktu]] || 31. januar 1994. || septembar 2018. || — || [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] |- | '''Balkanska''' || [[Srpski jezik|Srpski]] || [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|22px]] [[Srbija|Srbiji]]<br />[[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|22px]] [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]<br />[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Brčko distrikt|Brčko distriktu]]<br />[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|22px]] [[Crna Gora|Crnoj Gori]]<br />[[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|22px]] [[Kosovo|Kosovu]]<br />[[Datoteka:Flag of North Macedonia.svg|22px]] [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]<br />[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|22px]] [[Hrvatska|Hrvatskoj]] || 31. januar 1994. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.org/ Radio Slobodna Evropa] || [[Srbi u Bosni i Hercegovini]]<br />[[Srbi u Crnoj Gori]]<br />[[Srbi na Kosovu]]<br />[[Srbi u Sjevernoj Makedoniji]]<br />[[Srbi u Hrvatskoj]] |- | '''Balkanska''' || [[Bosanski jezik|Bosanski]] || [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|22px]] [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] || 31. januar 1994. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.org/vijesti-bosna-i-hercegovina Radio Slobodna Evropa] || |- | RWE Inc. || [[Poljski jezik|Poljski]] || [[Datoteka:Flag of Poland.svg|22px]] [[Poljska|Poljskoj]] || 1. januar 1995. || 1997. || — || kao '''Radio Wolna Europa (RWE Inc.)'''<br />djelovala kao Poljska služba (1950–1994) |- | RSE Inc. || [[Češki jezik|Češki]] || [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|22px]] [[Češka|Češkoj]] || 1. januar 1995. || 30. septembar 2002. || — || kao '''Radio Svobodna Europa (RSE Inc.)'''<br />djelovala kao dio Čehoslovačke službe (1950–1992) i kao Češka služba (1993–1995) |- | '''Moldavska''' || [[Rumunski jezik|Rumunski]] || [[Datoteka:Flag of Moldova.svg|22px]] [[Moldavija|Republici Moldaviji]] || 1998. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://moldova.europalibera.org/ Radio Europa Liberă] || pokrivala Rumunska služba između 1950–1953. i 1990–1998.<br />pokrivala Ruska služba između 1953. i 1990.<br />Rumunska služba joj pripojena 2008.<br />Rumunska služba se odvojila od nje 2019. |- | [[Radio Slobodni Irak]] || [[Arapski jezik|Arapski]] || [[Datoteka:Flag of Iraq (1991–2004).svg|22px]] [[Irak|Iračkoj Republici]] (1998–2003)<br />[[Datoteka:Flag of Iraq (2004–2008).svg|22px]] [[Privremena koaliciona vlast|Iračkoj Republici (privremenoj)]] (2003–2004)<br />[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|22px]] [[Irak|Republici Irak]] (2004–2015) || 30. oktobar 1998. || 31. juli 2015. || [https://www.iraqhurr.org/ إذاعة العراق الحر] || spojeno s [[Radio Sawa]] |- | '''Balkanska''' || [[Albanski jezik|Albanski]] || [[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|22px]] [[Kosovo|Kosovu]] || 8. mart 1999. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.evropaelire.org/ Radio Evropa e Lirë] || pokrivala Srpska redakcija Balkanske službe između 1994. i 1999. |- | Perzijska || [[Perzijski jezik|Perzijski]] || [[Datoteka:Flag of Iran.svg|22px]] [[Iran|Iranu]] || 30. oktobar 1998. || 1. decembar 2002. || — || spojeno s [[Radio Farda]] |- | Letonska || [[Ruski jezik|Ruski]] || [[Datoteka:Flag of Latvia.svg|22px]] [[Letonija|Letoniji]] || februar 2001. || 31. januar 2004. || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1953–1975) i Letonska služba (1975–2001)<br />[[Rusi u Letoniji]] |- | '''Balkanska''' || [[Crnogorski jezik|Crnogorski]] || [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|22px]] [[Crna Gora|Crnoj Gori]] || 1. juni 2000. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.org/crna-gora-vijesti Radio Slobodna Evropa] || pokrivala Srpska redakcija Balkanske službe između 1994. i 2000. |- | '''Balkanska''' || [[Makedonski jezik|Makedonski]] || [[Datoteka:Flag of North Macedonia.svg|22px]] [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] || 1. septembar 2001. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.slobodnaevropa.mk/ Радио Слободна Европа] || |- | Sjevernokavkaska || [[Kabardinski jezik|Kabardinski]] ||[[Datoteka:Flag of Kabardino-Balkaria.svg|22px]] [[Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkariji]]<br />[[Datoteka:Flag of Karachay-Cherkessia.svg|22px]] [[Karačajevo-Čerkeska|Karačajevo-Čerkeskoj]]|| 3. april 2002. || 31. maj 2016. || — || kao '''Radio Sloboda'''<br />pokrivala Ruska služba (1953–2002) i Služba Eho Kavkaza (2016–trenutno) |- | '''[[Radio Farda]]''' || [[Perzijski jezik|Perzijski]] || [[Datoteka:Flag of Iran.svg|22px]] [[Iran|Iranu]] || 19. decembar 2002. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.radiofarda.com/ فردا رادیو] || pokrivala Perzijska služba između 1998. i 2002. |- | || [[Ruski jezik|Ruski]] ||[[Datoteka:Flag of Abkhazia.svg|22px]] [[Abhazija|Abhaziji]]<br />[[Datoteka:Flag of South Ossetia.svg|22px]] [[Južna Osetija|Južnoj Osetiji]] || 2. novembar 2009. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.ekhokavkaza.com/ Эхо Кавказа] || kao '''Eho Kavkaza'''<br />pokrivala Gruzijska služba između 1953. i 2009.<br />također pokriva [[Datoteka:Flag of Adygea.svg|22px]] [[Adigeja|Adigeju]], [[Datoteka:Flag of Dagestan.svg|22px]] [[Dagestan|Dagestan]], [[Datoteka:Flag of Ingushetia.svg|22px]] [[Ingušetiju|Ingušetiju]], [[Datoteka:Flag of Karachay-Cherkessia.svg|22px]] [[Karačajevo-Čerkeska|Karačajevo-Čerkesku]], [[Datoteka:Flag of Kabardino-Balkaria.svg|22px]] [[Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkariju]] i [[Datoteka:Flag of North Ossetia.svg|22px]] [[Sjeverna Osetija – Alanija|Sjevernu Osetiju – Alaniju]] |- | '''[[Radio Mashaal]]''' || [[Paštunski jezik|Paštunski]] || [[Datoteka:Flag of Khyber Pakhtunkhwa.svg|22px]] [[Hajber-Pahtunhva|Hajber-Pahtunhvi]] || 15. januar 2010. ||data-sort-value="present"| trenutno || [https://www.mashaalradio.com/ مشال راډیو] || kao '''Radio Sloboda''' |} == Hladni rat == [[Datoteka:Biblis RFE RL 01.jpg|mini|desno|300px|Lokacija predajnika Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda u [[Biblis]]u, Njemačka, 2007.]] === Radio Free Europe === Prema mišljenju pojedinih evropskih političara, među kojima je i [[Petr Nečas]], Radio Slobodna Evropa imao je značajnu ulogu u slomu komunističkih režima i razvoju demokratije u istočnoj Evropi.<ref name="Kasprzak_2004" /><ref name="Necas_2011">{{cite web |last=Nečas |first=Petr |title=RFE demolished the information wall of the communist regime |date=2011 |url=https://vlada.gov.cz/en/media-centrum/aktualne/rfe-demolished-the-information-wall-of-the-communist-regime-83925/tmplid-676/ |website=vlada.cz |publisher=Government of the Czech Republic |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="LidoveNoviny_2011">{{cite news |title=Sixty years of RFE: 'Best propaganda is the truth' |journal=Lidové noviny |date=2011 |url=https://www.lidovky.cz/ceska-pozice/sixty-years-of-rfe-best-propaganda-is-the-truth.A110516_085955_pozice_14728 |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od medija pod državnom cenzurom, RFE je izvještavao o antisovjetskim protestima i nacionalnim pokretima. Njegova slušanost znatno je porasla nakon neuspjelog [[Istočnonjemački ustanak 1953.|ustanka u Istočnom Berlinu 1953.]] i medijski zapaženog [[prebjeg]]a [[Józef Światło|Józefa Światła]].<ref name="Mickelson_1983" /> Prema Archu Puddingtonu, izvještavanje mađarskog servisa o [[Poznanjski protesti 1956.|radničkim protestima u Poznanju]] 1956. poslužilo je kao jedno od nadahnuća za izbijanje [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije]] iste godine.<ref name="Puddington_2000" /> ==== Mađarska ==== Tokom [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije]] 1956. programi Radija Slobodna Evropa ohrabrivali su pobunjenike da se bore, nagovještavajući da uskoro stiže pomoć sa Zapada.<ref name="Griffith_2002">{{cite web |last=Griffith |first=William |title=Policy Review of Voice for Free Hungary Programming, October 23 – November 23, 1956 |date=2002 |website=National Security Archive |publisher=George Washington University |url=https://nsarchive2.gwu.edu/NSAEBB/NSAEBB76/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Takvi programi bili su u suprotnosti s politikom predsjednika [[Dwight Eisenhower|Dwighta Eisenhowera]], prema kojoj Sjedinjene Američke Države neće pružiti vojnu pomoć revoluciji.<ref name="Byrne_2002">{{cite web |last=Byrne |first=Malcolm |title=The 1956 Hungarian Revolution: A History in Documents |date=2002 |website=National Security Archive |publisher=George Washington University |url=https://nsarchive2.gwu.edu/NSAEBB/NSAEBB76/ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon tih događaja u RFE-u su provedene brojne reforme, uključujući osnivanje Odjela za analizu programa, čiji je zadatak bio osigurati tačnost i profesionalnost emitiranog sadržaja uz očuvanje uređivačke nezavisnosti novinara.<ref name="Puddington_2000" /> ==== Rumunija ==== Rumunski predsjednik [[Nicolae Ceaușescu]] smatrao je Radio Slobodna Evropa ozbiljnom prijetnjom svom režimu. Od sredine 1970-ih pa sve do njegovog svrgavanja i pogubljenja u decembru 1989. provodio je tajni program pod nazivom ''Ether'', usmjeren protiv RFE/RL-a. U okviru tog programa izvođeni su fizički napadi na rumunske novinare zaposlene u RFE/RL-u, uključujući i kontroverzne okolnosti smrti trojice direktora rumunskog servisa.<ref name="Cummings_2008" /> ==== Bombaški napad na sjedište RFE/RL-a u Minhenu 1981. ==== U sjedištu Radija Slobodna Evropa/Radija Sloboda u Minhenu gogodila se snažna eksplozija bombe 21. februara 1981. koja je prouzrokovala materijalnu štetu procijenjenu na dva miliona američkih dolara.<ref name="Cummings_2008_Bombing">{{cite web |last=Cummings |first=Richard |title=Special Feature: The 1981 Bombing of RFE/RL |date=2008 |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |publisher=RFE/RL |url=https://www.rferl.org/a/1080043.html |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nekoliko zaposlenika je povrijeđeno, ali nije bilo poginulih. Dokumenti istočnonjemačke tajne službe [[Stasi]], otvoreni nakon 1989, ukazuju na to da je napad izvela grupa kojom je rukovodio [[Carlos Šakal|Ilich Ramírez Sánchez]] ("Carlos Šakal"), a da ga je finansirao rumunski predsjednik [[Nicolae Ceaușescu]].<ref name="Hill_2001">{{cite web |last=Hill |first=Cissie Dore |title=Voices of Hope: The Story of Radio Free Europe and Radio Liberty |date=30. 10. 2001 |website=Hoover Institution |publisher=Stanford University |url=https://www.hoover.org/research/voices-hope-story-radio-free-europe-and-radio-liberty |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, bivši načelnik Odjela K za kontraobavještajne poslove [[KGB]]-a, general [[Oleg Kalugin]], tvrdio je da je operaciju bombardovanja tokom dvije godine planirao upravo Odjel K, uz aktivno učešće Olega Tumanova, agenta KGB-a infiltriranog u RFE/RL. Prema Kaluginu, Tumanova je početkom 1960-ih regrutovao pukovnik KGB-a [[Oleg Nechiporenko]], koji je kasnije bio i njegov nadređeni u [[Moskva|Moskvi]].<ref name="Kalugin_2009">{{cite book |last=Kalugin |first=Oleg |title=Spymaster: My Thirty-two Years in Intelligence and Espionage Against the West |date=2009 |publisher=Basic Books |location=Philadelphia |pages=224–225 |isbn=978-0-465-01445-3 |url=https://archive.org/details/Spymaster-MyThirty-twoYearsInIntelligenceAndEspionageAgainstTheWest/page/n1/mode/2up |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nechiporenko nikada nije negirao svoju ulogu. U intervjuu za Radio Sloboda iz 2003. opravdavao je napad tvrdnjom da je RFE/RL predstavljao američko propagandno sredstvo usmjereno protiv Sovjetskog Saveza.<ref name="Svoboda_2003">{{cite web |title=Разница во времени |trans-title=Razlika u vremenu |date=2003 |website=archive.svoboda.org |publisher=Радио Свобода |url=https://archive.svoboda.org/programs/TD/2003/TD.021603.asp |access-date=3. 8. 2026 |language=ru}}</ref> Tumanov je 1986. tajno vraćen u Sovjetski Savez.<ref>{{cite web|url=https://coldwarradios.blogspot.co.uk/2011/01/russian-teddy-bear-was-kgb-mole-oleg.html|title=The Russian Teddy Bear was a KGB Mole: The Oleg Tumanov Story|website=coldwarradios.blogspot.co.uk|access-date=3. 8. 2026|archive-date=17. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160817130408/https://coldwarradios.blogspot.co.uk/2011/01/russian-teddy-bear-was-kgb-mole-oleg.html|url-status=dead}}</ref> Nechiporenkove kontakte s Carlosom tokom 1970-ih potvrdio je i sam Nechiporenko u članku objavljenom u listu ''Segodnja'' 2000,<ref name="Soldatov_2000">{{cite news |last=Soldatov |first=Andrey |title=По Чечне шпионы ходят хмуро... Мировые разведцентры изучают Россию через северокавказский бинокль |trans-title=Špijuni Čečenijom hodaju tmurno... Svjetski obavještajni centri proučavaju Rusiju kroz sjevernokavkaski dvogled |date=24. 2. 2000 |language=ru}}</ref> kao i članak objavljen u listu ''[[Izvestia]]'' 2001.<ref name="Krutikov_2001">{{cite news |last=Krutikov |first=Evgeny |title=Шпиономания. В Тель-Авиве предостерегают Россию от пакистанской разведки |trans-title=Špijunomanija. Tel Aviv upozorava Rusiju na pakistansku obavještajnu službu |date=9. 7. 2001 |journal=Известия |language=ru}}</ref> ==== Černobilska katastrofa ==== Tokom prva dva dana nakon [[Černobilska katastrofa|černobilske katastrofe]], koja se dogodila 26. aprila 1986, službeni mediji zemalja Istočnog bloka nisu objavili nikakvu vijest o nesreći, dok je cjelovitiji prikaz događaja uslijedio tek četiri mjeseca kasnije. Prema podacima [[Institut "Hoover"|Instituta "Hoover"]], stanovnici Sovjetskog Saveza bili su "frustrirani nedosljednim i proturječnim izvještavanjem", zbog čega se njih 36% okrenulo zapadnim radijskim stanicama kako bi dobili tačne i pouzdane informacije.<ref name="Parta_2007">{{cite book |last=Parta |first=R. Eugene |title=Discovering the Hidden Listener: An Assessment of Radio Liberty and Western Broadcasting to the USSR During the Cold War : a Study Based on Audience Research Findings, 1970-1991 |date=2007 |publisher=Hoover Institution Press |location=Stanford, Calif |series=Hoover Institution Press Publication |number=546 |isbn=978-0-8179-4732-3 |url=https://books.google.ba/books/about/Discovering_the_Hidden_Listener.html?id=sVkUAQAAIAAJ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Slušanost RFE/RL-a naglo je porasla jer je veliki dio programa bio posvećen objavljivanju informacija i uputstava koja su mogle pomoći u zaštiti stanovništva nakon [[Katastrofa|katastrofe]].<ref name="Sosin_1999">{{cite book |last=Sosin |first=Gene |title=Sparks of Liberty: An Insider's Memoir of Radio Liberty |date=1999 |publisher=Penn State Press |edition=Illustrated, reprint |isbn=978-0-271-01869-0 |url=https://books.google.ba/books?id=puNhaCH3HVoC |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Teme programa uključivale su "mjere zaštite od radioaktivnih padavina" i izvještaje o teškom položaju Estonaca angažovanih na radovima čišćenja u Ukrajini.<ref name="Sosin_1999" /> ==== Poljska i Čehoslovačka ==== Komunističke vlasti nastojale su infiltrirati agente u sjedište Radija Slobodna Evropa. Iako su neki od njih godinama ostajali zaposleni u organizaciji, njihove matične službe odvraćale su ih od ometanja programa kako ne bi izazvali sumnju i ugrozili svoju osnovnu zadaću – prikupljanje obavještajnih podataka o radu radio-stanice. Između 1965. i 1971. [[Služba sigurnosti (Poljska)|Służba Bezpieczeństwa]] (SB), sigurnosna služba komunističke Poljske, uspješno se infiltrirala u Radio Slobodna Evropa preko svog operativca, kapetana Andrzeja Czechowicza. Prema riječima Teda Lipiena, bivšeg direktora poljskog servisa [[Glas Amerike|Glasa Amerike]]: {{Citat|Czechowicz je vjerovatno najpoznatiji poljski špijun iz komunističkog perioda koji je, dok je krajem 1960-ih radio u RFE-u, bio aktivni obavještajni agent. Po obrazovanju je bio historičar te je u Minhenu radio u službi za analizu medija RFE-a, a ne kao novinar. Nakon više od pet godina vratio se u Poljsku, gdje je 1971. učestvovao u programima usmjerenim na kompromitovanje Radija Slobodna Evropa i vlade Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="Lipien_2007">{{cite news |last=Lipien |first=Ted |title=Old spy scandals still haunting US broadcasters? |date=2007 |journal=Spero News |url=http://www.speroforum.com/site/article.asp?id=10038 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927050510/http://www.speroforum.com/site/article.asp?id=10038 |archive-date=27. 9. 2011 |url-status=dead |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref>}} Prema Richardu Cummingsu, bivšem direktoru sigurnosti Radija Slobodna Evropa, među ostalim obavještajnim operacijama bio je i neuspjeli pokušaj agenta [[StB|čehoslovačke obavještajne službe]] iz 1959. da otruje solnice u kafeteriji te organizacije.<ref name="Cummings_2009">{{cite web |last=Cummings |first=Richard |title=The Best Spy Stories of the Cold War |date=2009 |website=Globe Atlantic |url=http://www.globeatlantic.org/index.php?option=com_newsfeeds&catid=18&Itemid=49 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090313045921/http://www.globeatlantic.org/index.php?option=com_newsfeeds&catid=18&Itemid=49 |archive-date=13. 3. 2009 |url-status=dead |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Krajem 1960. promjene u čehoslovačkom servisu dovele su do značajne reorganizacije unutar RFE-a. Sjedište organizacije u New Yorku više nije moglo efikasno upravljati svojim ogrankom u [[Minhen]]u, pa je većina upravljačkih nadležnosti prenesena u Minhen, čime je Radio Slobodna Evropa postao organizacija sa sjedištem u Evropi.<ref name="Mickelson_1983" /> Prema Archu Puddingtonu, vođa poljskog sindikalnog pokreta [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]] [[Lech Wałęsa]] i ruski reformator [[Grigorij Javlinski]] kasnije su izjavili da su potajno slušali programe RFE-a uprkos intenzivnom ometanju radijskog signala.<ref name="Puddington_2000" /> === Ometanje radijskog signala === Sovjetske vlasti ulagale su velike napore kako bi spriječile prijem zapadnih radijskih programa. Radi ograničavanja pristupa stranim emitiranjima, [[Centralni komitet Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] naredio je da se iz radio-prijemnika proizvedenih u [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] uklone svi dijelovi koji omogućavaju prijem kratkotalasnog signala. Međutim, građani su ubrzo saznali da se potrebni rezervni dijelovi mogu nabaviti na crnom tržištu, dok su mnogi radioamateri i elektroničari protivnici takve politike prilagođavali prijemnike kako bi ponovo mogli primati kratkotalasne programe.<ref name="Mikkonen_2010">{{cite journal |last=Mikkonen |first=Simo |title=Stealing the Monopoly of Knowledge?: Soviet Reactions to U.S. Cold War Broadcasting |date=2010 |journal=Kritika: Explorations in Russian & Eurasian History |volume=11 |issue=4 |pages=771–805 |doi=10.1353/kri.2010.0012 |s2cid=159839411 |url=https://jyx.jyu.fi/jyx/Record/jyx_123456789_27083 |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> Najrašireniji oblik sprječavanja prijema bilo je [[ometanje radio-signala]].<ref name="Puddington_2000" /> Sistemom za ometanje je upravljao [[KGB]], koji je imao obavezu izvještavati Centralni komitet. Ometanje je bilo tehnički zahtjevno i izuzetno skupo, a njegova stvarna efikasnost i danas je predmet rasprava. Centralni komitet je 1958. priznao da su sredstva utrošena na ometanje bila veća od ukupnih izdvajanja za domaće i međunarodno radijsko emitiranje.<ref name="Mikkonen_2010" /> Istovremeno je priznao da je zaobilaženje ometanja bilo moguće i da se u Sovjetskom Savezu redovno praktikovalo. Zbog ograničenih resursa prioriteti ometanja određivani su prema području emitiranja, jeziku, vremenu emitiranja i sadržaju programa.<ref name="Mikkonen_2010" /> Najvećom prijetnjom smatrani su politički programi na [[ruski jezik|ruskom jeziku]] emitirani u udarnim terminima za stanovništvo velikih gradova. Nasuprot tome, zapadna muzika, poput [[jazz]]a, smatrana je manje opasnom te se često mogla slušati bez ometanja.<ref name="Mikkonen_2010" /> Tokom i neposredno nakon [[Kubanska raketna kriza|Kubanske raketne krize]] krajem 1962. ometanje je znatno pojačano. Nakon toga uslijedio je petogodišnji period u kojem je ometanje većine stranih radio-stanica gotovo potpuno prestalo, da bi ponovo bilo intenzivirano nakon [[Praško proljeće|Praškog proljeća]] 1968. Novi prekid uslijedio je 1973, kada je [[Henry Kissinger]] postao [[državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država]]. Ometanje je iznenada okončano 21. novembra 1988. u 21:00 sati po [[Srednjoevropsko vrijeme|srednjoevropskom vremenu (CET)]], kada su Sovjetski Savez i druge zemlje Istočne Evrope obustavili ometanje gotovo svih stranih radijskih programa, uključujući i servise RFE/RL-a.<ref name="Johnson_Parta_2012">{{cite book |editor-last=Johnson |editor-first=A. Ross |editor2-last=Parta |editor2-first=R. Eugene |title=Cold War Broadcasting: Impact on the Soviet Union and Eastern Europe |date=2012 |publisher=Central European University Press |edition=Illustrated |isbn=978-615-5225-07-9 |url=https://books.google.ba/books/about/Cold_War_Broadcasting.html?id=PzseLwEACAAJ |access-date=3. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Alhurra]] * [[Operacija Mockingbird]] * [[Bijela propaganda]] * [[Žena, život, sloboda]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Radio Slobodna Evropa}} [[Kategorija:Radio Slobodna Evropa| ]] [[Kategorija:Osnovani 1949.]] [[Kategorija:Antikomunističke organizacije]] [[Kategorija:Paravanske organizacije Centralne obavještajne agencije]] [[Kategorija:Propaganda koju finansira CIA]] [[Kategorija:Međunarodni radiodifuzni mediji]] [[Kategorija:Radiostanice osnovane 1949.]] [[Kategorija:Odnosi Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Radiostanice na bosanskom jeziku]] [[Kategorija:Propagandne organizacije Vlade Sjedinjenih Američkih Država]] e1hgd85p1hamctv7720quualbh36bkh 0 536436 3916086 2026-08-02T20:44:55Z Bosancica by MK 173186 Bosancica by MK premjestio je stranicu [[Radio Slobodna Evropa]] na [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda]]: Standardizacija 3916086 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda]] p8wuv0ckfbp9c68aeu9kelyi5fcw9nm 0 536437 3916116 2026-08-02T23:00:40Z Mhare 481 + 3916116 wikitext text/x-wiki {{Infokutija koncentracijski logor | naziv = Kotlovnica | tip = zatočenički objekt | lokacija = Kilavci, [[Nevesinje]], [[Bosna i Hercegovina]] | upravljao = srpske snage | prvobitna_namjena = toplana | period_rada = 26–30. juni 1992. | tip_zatvorenika = bošnjačke žene i djeca | ubijeni = najmanje sedmero djece i nekoliko žena }} '''Kotlovnica''' je naziv za podrum nevesinjske toplane u naselju [[Kilavci]], koji su srpske snage koristile kao zatočenički objekt za [[Bošnjaci|bošnjačke]] civile tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. U njemu su od 26. do 30. juna 1992. bile zatvorene žene i djeca zarobljeni na području planine [[Velež (planina)|Velež]] i sela [[Zijemlje]]. Zatočenici su držani bez hrane, vode i osnovnih higijenskih uvjeta, a većina ih je nakon odvođenja iz objekta ubijena.<ref name="DetektorČinjenice">{{cite web |url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/nevesinje/5 |title=Nevesinje – Sudski utvrđene činjenice |publisher=Detektor |access-date=3. 8. 2026 }}</ref> == Zatočenje == Pripadnici Petog bataljona [[Nevesinjska brigada|Nevesinjske brigade]] zarobili su 26. juna 1992. na lokalitetu Jasenov Do–Teleća Lastva grupu od približno 75 bošnjačkih civila. Civili su prethodno napustili Kljunu, Sopilje, Hruštu, Presjeku, Donju i Gornju Bijenju, Kruševljane, Borovčiće, Postoljane i druga sela na području nevesinjske općine te su preko Veleža pokušavali prijeći na teritoriju pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Nakon zarobljavanja odvedeni su pred školu u Zijemlju, gdje su muškarci odvojeni od žena i djece.<ref name="Optužnica">{{cite web |url=https://tuzilastvobih.gov.ba/files/docs/Optuznica_Zijemlje-Nevesinje_Kandic_i_dr.pdf |title=Optužnica protiv Zdravka Kandića i drugih |publisher=[[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]] |pages=5–7 |access-date=3. 8. 2026 }}</ref> Muškarci su zadržani u školi, dok su žene i djeca prevezeni u Nevesinje i zatvoreni u manju prostoriju Kotlovnice. Najmanje četiri dana proveli su na betonskom podu bez hrane, vode i mogućnosti održavanja higijene. Zbog nedostatka vode pojedine majke davale su djeci mokraću kako bi spriječile dehidraciju.<ref name="Optužnica"/><ref name="DetektorČinjenice"/> Prema sudski utvrđenim činjenicama koje je prikupio [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]], pripadnici jedinice poznate kao "Crvene beretke" mučili su zatočene žene i djecu i prema njima okrutno postupali.<ref name="DetektorČinjenice"/> Kotlovnica je bila jedan od nekoliko zatočeničkih objekata na području Nevesinja; civili su zatvarani i u stanici javne bezbjednosti, Gornjem Rakitnom te fabrici i radionici alata.<ref>{{cite web |url=https://ratnizlocin.detektor.ba/assets/files/page/1763650002-kako-uciti-i-poducavati-o-ratu-u-bih-1911-pages-pages.pdf |title=Kako učiti i podučavati o ratu u Bosni i Hercegovini |publisher=Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine |pages=159–163 |date=2025 |access-date=3. 8. 2026 }}</ref> == Ubistva zatočenika == Najmanje sedmero djece i nekoliko žena iz Kotlovnice ubijeni su približno 30. juna 1992, nakon čega su njihova tijela zakopana u jamu na lokalitetu Lipovača. Sudski nalazi navode da su većinu žena i djece zatočenih u objektu ubili srpski vojnici.<ref name="DetektorČinjenice"/> Tužilaštvo Bosne i Hercegovine navelo je u optužnici iz 2021. da se zatočenim ženama i djeci nakon najmanje četiri dana provedena u Kotlovnici izgubio trag te da su se vodili kao nestali. Ista optužnica obuhvatila je i odvajanje i ubistvo 31 muškarca iz grupe zarobljene na Veležu, koji su strijeljani kod prirodne jame na lokalitetu Breza–Dubravica u Zijemlju.<ref name="Optužnica"/> == Sudski postupci == Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u predmetima protiv [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] utvrdio je postojanje zatočeničkog objekta u podrumu toplane u Kilavcima, nehumane uvjete u kojima su držane žene i djeca te ubistva dijela zatočenika.<ref name="DetektorČinjenice"/> [[Sud Bosne i Hercegovine]] potvrdio je 16. februara 2022. optužnicu protiv bivših pripadnika Nevesinjske brigade [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i rezervnog sastava policije. Optuženi su se, između ostalog, teretili za nezakonito zatvaranje žena i djece u Kotlovnici, mučenje, prisilne nestanke i ubistva počinjena u okviru progona nesrpskog stanovništva na području Nevesinja i mostarskih sela Zijemlje i Ruište.<ref>{{cite web |url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/Potvr%C4%91ena%20optu%C5%BEnica%20u%20predmetu%20Zdravko%20Kandi%C4%87%20i%20drugi |title=Potvrđena optužnica u predmetu Zdravko Kandić i drugi |publisher=[[Sud Bosne i Hercegovine]] |date=16. 2. 2022 |access-date=3. 8. 2026 }}</ref> Suđenje je počelo u junu iste godine.<ref>{{cite web |url=https://detektor.ba/2022/06/29/kandic-i-drugi-pocelo-sudjenje-za-ubistvo-stotinu-civila-s-podrucja-nevesinja/ |title=Kandić i ostali: Počelo suđenje za ubistva stotinu civila s područja Nevesinja |publisher=Detektor |date=29. 6. 2022 |access-date=3. 8. 2026 }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kotlovnica, Nevesinje}} [[Kategorija:Koncentracijski logori za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nevesinje]] [[Kategorija:1992. u Bosni i Hercegovini]] pgvlryqpc7t55lahknls65s01sdh0td 2 536438 3916140 2026-08-03T04:38:40Z Ђидо 80442 Nova stranica: .mw-body h1 { font-size: 180%; font-family: Cambria, Noto Serif, serif; } .mw-body-content { font-size: 120%; font-family: Calibri, Open Sams, sans-serif; } .body { font-size: 120%; font-family: Calibri, Open Sams, sans-serif; } .mw-editfont-monospace { font-family: Cascadia Mono, PT Mono, monospace; } .wikiEditor-ui-text { font-family: Cascadia Mono, PT Mono, monospace; } .diff-editfont-monospace .diff-addedline, .diff-editfont-monospace .diff-deletedline, .diff... 3916140 css text/css .mw-body h1 { font-size: 180%; font-family: Cambria, Noto Serif, serif; } .mw-body-content { font-size: 120%; font-family: Calibri, Open Sams, sans-serif; } .body { font-size: 120%; font-family: Calibri, Open Sams, sans-serif; } .mw-editfont-monospace { font-family: Cascadia Mono, PT Mono, monospace; } .wikiEditor-ui-text { font-family: Cascadia Mono, PT Mono, monospace; } .diff-editfont-monospace .diff-addedline, .diff-editfont-monospace .diff-deletedline, .diff-editfont-monospace .diff-context { font-family: Cascadia Mono, PT Mono, monospace; } .CodeMirror { font-family: Cascadia Mono, PT Mono, monospace; } .citation-comment { display: inline !important; } 22unfyxstadmbm1j5vxifgg3tcfmlvu 0 536439 3916161 2026-08-03T07:31:47Z KWiki 9400 Preusmjereno na [[Google knjige]] 3916161 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Google knjige]] jaheswr9qb2rtc0nq4ymm052br3jnk9 0 536440 3916177 2026-08-03T08:00:38Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Jakob Roggeveen]] na [[Jacob Roggeveen]] 3916177 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Jacob Roggeveen]] 3ukp5yuxtit4jlq2oc09l57dbmmthz9 0 536442 3916189 2026-08-03T08:30:34Z Veritasphere 94124 Veritasphere premjestio je stranicu [[Asimuddin Bhoongar]] na [[Bhoongar I]]: Slovna ili gramatička greška 3916189 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bhoongar I]] dmpugea6iztdk5bxnafzwoh4bk11yd1