Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.47.0-wmf.13 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 1578 3916471 3823424 2026-08-04T17:27:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916471 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Modriča | drugo_ime = | službeno_ime = Opština Modriča | naselje_vrsta = Općina i naseljeno mjesto | slika = Modrica.jpg | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = Panorama Modriče | slika_zastava = | zastava_alt = | slika_grb = Grb Modriče.svg | grb_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_karta = Modriča municipality.svg | karta_alt = | karta_opis = Općina Modriča u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|44|57|27.0|N|18|18|05.8|E|type:city|display=inline,title}} | entitet = [[Republika Srpska]] | osnovan = | osnivač = | sjedište = | načelnik = Jovica Radulović<ref name="izbori2020">{{cite web |title=Modriča |url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=27&langId=1#/8/24/0 |website=izbori.ba |publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine |access-date=6. 12. 2020}}</ref> | načelnik_stranka = [[Srpska demokratska stranka|SDS]] | površina_naselja = 10.90 | površina_općine = 326.73 | površina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | površina_bilješka = | nadmorska_visina = | visina_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | najveća_visina = | najveća_visina_vrh = | najmanja_visina = | najmanja_visina_vrh = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_fusnote = <!-- <ref> </ref> --> | stanovništvo_naselje = 9419 | stanovništvo_naselje_izvor = | stanovništvo_općina = 25720 | stanovništvo_općina_izvor = | stanovništvo_demonim = | poštanski_broj = 74 480 | pozivni_broj = (+387) 53 | matični_broj_naselja = 213969<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20354 | veb-sajt = {{URL|https://modrica.ba/}} | fusnote = }} '''Modriča''' je [[naseljeno mjesto]] i središte istoimene [[općina|općine]] u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]]. == Historija == Zbog svog položaja u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]], na važnim komunikacijama uz [[Bosna (rijeka)|rijeku Bosnu]], Modriča je tokom historije više puta imala pogranični i strateški značaj.<ref name="ModricaInvest">{{cite web|url=https://investinmodrica.com/en/about-modrica/welcome-to-modrica/|title=Welcome to Modrica|website=Invest in Modrica|publisher=Opština Modriča|access-date=12. 3. 2026}}</ref> === Prahistorija i srednji vijek === Na području današnje Modriče potvrđeni su tragovi ljudskog prisustva još iz [[paleolit]]a, a nalazi iz [[neolit]]a i metalnog doba otkriveni su na više lokaliteta, među kojima se izdvajaju Gradina u Dugom Polju, Kulište u Kruškovom Polju i Doborski Brijeg.<ref name="ModricaInvest" /> Modriča se kao naseljeno mjesto, prvi put pominje 1323, u povelji bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]. [[Datoteka:Text of a charter of Stephen II, Ban of Bosnia.png|mini|desno|290px|Povelja bana Stjepana II Kotromanića iz 1323. godine]] U ovoj povelji, knez [[Grgur Stjepanić]] je od bosanskog bana Stjepana II Kotromanića dobio pet sela u tadašnjoj oblasti Usori: "''prvo Čečava drugo Hrastuš, treće sela u [[Nenavište|Nenavištu]] Jakeš, Volović i Modrič.''"<ref>L. Thallóczy: ''Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mitelalter 290.'', strane 13—14.</ref> U srednjem vijeku područje je pripadalo bosanskom državnom prostoru, a u povelji [[Kotromanići|Kotromanića]] iz 1324. navodi se župa Nenavište, u čijem su sastavu bila i naselja na prostoru današnje Modriče.<ref name="ModricaInvest" /> Blizina [[Dobor (utvrda)|Dobora]] dala je ovom kraju poseban značaj krajem 14. i početkom 15. stoljeća. Sukobi oko Dobora, uključujući ugarske prodore i pogubljenje bosanskih velikaša 1408. godine, predstavljali su dio šireg procesa slabljenja srednjovjekovne [[Bosna|bosanske države]].<ref name="ModricaInvest" /> === Osmanski i austrougarski period === Nakon [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] osvajanja područja Dobora i Modriče 1536. godine, ovaj kraj postao je pogranična zona između velikih carstava, što je usporavalo privredni i urbani razvoj.<ref name="ModricaInvest" /> Poslije [[Opsada Beča (1683)|opsade Beča 1683.]] i promjena na osmansko-habsburškoj granici, Modriča je tokom narednih stoljeća često bila izložena vojnim pustošenjima, pobunama i migracijama stanovništva.<ref name="ModricaInvest" /> Za vrijeme [[Austro-Ugarska|austrougarske uprave]] krajem 19. stoljeća jačaju upravne, školske i trgovačke funkcije mjesta, a Modriča je 1897. svrstana među gradska naselja u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref name="ModricaInvest" /> === 20. stoljeće === U [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenskom]] i naročito u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkom]] periodu Modriča se razvijala kao lokalni industrijski i saobraćajni centar. Izgradnja željezničke pruge Šamac–Sarajevo 1947. i priključnih industrijskih kapaciteta doprinijela je urbanizaciji i rastu privrede.<ref name="ModricaOpstina">{{cite web|url=https://modrica.ba/|title=Modriča|website=Opština Modriča|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U drugoj polovini 20. stoljeća razvijaju se rafinerijski, hemijski, prehrambeni i drugi industrijski pogoni, a naselje širi obrazovne, sportske i stambene funkcije.<ref name="ModricaInvest" /> === Rat u Bosni i Hercegovini === Zbog svog geografskog položaja između [[Doboj]]a, [[Šamac|Bosanskog Šamca]], [[Derventa|Dervente]] i pravca prema [[Brčko distrikt Bosne i Hercegovine|Brčkom]], područje Modriče dobilo je veliki strateški značaj u ratu 1992–1995.<ref name="Koridor">{{cite web|url=https://repozitorij.unicath.hr/en/object/unicath%3A1104|title=Bosanska Posavina u Domovinskom ratu|website=Repozitorij Hrvatskog katoličkog sveučilišta|access-date=12. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> U proljeće 1992. godine na području općine dolazi do oružanih sukoba i promjene kontrole nad gradom i okolnim naseljima u okviru širih borbi u Posavini.<ref name="Koridor" /> U vojnim operacijama krajem maja i tokom ljeta 1992. Modriča je bila jedno od ključnih mjesta borbi za posavski odnosno koridorski pravac.<ref name="Koridor" /> ==== Borbe 1992. i operacija ''Koridor 92'' ==== Tokom ljeta 1992. [[Vojska Republike Srpske]] pokrenula je veliku ofanzivu u Posavini, poznatu kao operacija ''Koridor 92'', s ciljem uspostavljanja kopnene veze između zapadnog i istočnog dijela teritorija pod srpskom kontrolom.<ref name="Koridor92">{{cite web|url=https://www.vladars.net/eng/vlada/ic/ns/Pages/Nineteenth_Anniversary_of_Corridor_of_Life_Breakthrough.aspx|title=Nineteenth Anniversary of “Corridor of Life” Breakthrough|website=Government of Republika Srpska|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U okviru te operacije Modriča je ponovo zauzeta i uključena u prostor novouspostavljenog koridora, što je bitno odredilo dalji tok rata u Bosanskoj Posavini.<ref name="Koridor" /> Borbe na modričkom području bile su praćene razaranjima, pogibijama vojnika i civila te masovnim raseljavanjem stanovništva.<ref name="Koridor" /> Ratna zbivanja posebno su promijenila predratnu etničku i socijalnu strukturu općine. ==== Zločini, zatočenja i progoni ==== Sudski i dokumentacioni izvori [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] bilježe da su među zatočenicima u logorima pod kontrolom bosanskih Srba bili i zatočenici iz Modriče, zajedno sa zatočenicima iz drugih općina u sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj Bosni.<ref name="Mladic">{{cite web|url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-1of5_1.pdf|title=Prosecutor v. Ratko Mladić, Judgement, Volume I|date=22. 11. 2017|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|access-date=12. 3. 2026}}</ref> Takvi nalazi uklapaju se u širi obrazac prisilnog premještanja, zatvaranja i progona nesrpskog stanovništva u Bosanskoj Posavini tokom 1992. godine.<ref name="Mladic" /> === Poslijeratni period === Nakon [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] Modriča je ostala u sastavu [[Republika Srpska|Republike Srpske]], a predratne općinske granice su izmijenjene: neka naselja izdvojena su u novu općinu [[Vukosavlje]], dok su pojedina naselja iz zapadnog dijela predratne općine [[Gradačac]] uključena u sastav općine Modriča.<ref name="ModricaInvest" /> Povratak prognanih i raseljenih bio je spor i opterećen sigurnosnim problemima. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]] je 1999. zabilježio napade na ured za izbjeglice u Modriči i na kuću bošnjačkog povratnika, uz ocjenu da se, uprkos ranijim dogovorima, povratak bošnjačkih izbjeglica odvijao veoma sporo.<ref name="OHR1999">{{cite web|url=https://www.ohr.int/ohr_archive/human-rights-report-march-1999/|title=Human Rights Report March 1999|date=15. 3. 1999|website=Office of the High Representative|access-date=12. 3. 2026}}</ref> U poratnim decenijama Modriča se postupno obnavljala kroz obnovu infrastrukture, industrijskih pogona i lokalnih institucija, ali su demografske promjene i posljedice ratnog raseljavanja ostale trajna odlika njenog savremenog razvoja.<ref name="ModricaInvest" /> == Geografija == Općina Modriča se prostire na tri posebna geografska područja, zahvatajući po manji dio svakog od njih: mali dio od ravnice bosanske Posavine, sa dijelom doline rijeke Bosne, dio od područja masiva planine Vučjaka na lijevoj obali rijeke Bosne i dio od područja masiva planine Trebave na desnoj strani rijeke Bosne. Reljef općine se sastoji od visije Vučjaka (367m) i Trebave (644m), od doline rijeke Bosne (106-103m) i posavske ravnice (91–90 m nadmorske visine). Ovakav geografski položaj teritorije općine Modriča, na granici dva velika evropska prostora ([[balkan]]skog i srednjoevropskog) određivao je tokom historije, u velikoj mjeri, i čovjekovu sudbinu na ovom tlu. == Kultura == === Nacionalni spomenici === Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Modriča se nalaze sljedeći spomenici: * [[Dobor|Stari grad Dobor]], (graditeljska cjelina).<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=8 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Modriča) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=12. 1. 2016 |archive-date=6. 12. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241206214243/http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=8 |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Modriče|Spisak naseljenih mjesta u općini Modriča}} Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991, općina Modriča imala je 35.613 stanovnika, raspoređenih u 21 naselje. === Nacionalni sastav stanovništva – općina Modriča === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Modriča | vrsta_naseljenog_mjesta = općina | maticni_broj = 20354 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 76) |work=fzs.ba |access-date= 26. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 1. 2016}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 15. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 25720 | g2013_bosnjaci = 3101 | g2013_srbi = 20227 | g2013_hrvati = 1674 | g2013_bosanci = 65 | g2013_romi = 168 | g2013_muslimani = 65 | g2013_albanci = 2 | g2013_jugosloveni = 23 | g2013_ukrajinci = 5 | g2013_crnogorci = 17 | g2013_slovenci = 8 | g2013_pravoslavci = 21 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 170 | g2013_nepoznato = 119 | g1991_ukupno = 35613 | g1991_muslimani = 10375 | g1991_srbi = 12534 | g1991_hrvati = 9805 | g1991_jugosloveni = 1851 | g1981_ukupno = 34541 | g1981_muslimani = 8578 | g1981_srbi = 13012 | g1981_hrvati = 9598 | g1981_jugosloveni = 2755 | g1981_slovenci = 6 | g1981_crnogorci = 37 | g1981_albanci = 29 | g1981_madari = 5 | g1981_romi = 38 | g1981_makedonci = 7 | g1971_ukupno = 31622 | g1971_muslimani = 8356 | g1971_srbi = 13457 | g1971_hrvati = 9418 | g1971_jugosloveni = 180 | g1971_slovenci = 4 | g1971_crnogorci = 32 | g1971_albanci = 16 | g1971_madari = 8 | g1971_romi = 3 | g1971_makedonci = 10 | g1961_ukupno = 27878 | g1961_muslimani = 5092 | g1961_srbi = 14172 | g1961_hrvati = 8221 | g1961_jugosloveni = 165 | g1961_slovenci = 22 | g1961_crnogorci = 30 | g1961_albanci = 2 | g1961_madari = 3 | g1961_romi = 72 | g1961_makedonci = 18 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Modriča === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Modriča | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 213969 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013"/> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 9419 | g2013_bosnjaci = 1836 | g2013_srbi = 6952 | g2013_hrvati = 157 | g2013_bosanci = 50 | g2013_romi = 168 | g2013_muslimani = 55 | g2013_albanci = 1 | g2013_jugosloveni = 11 | g2013_ukrajinci = 2 | g2013_crnogorci = 13 | g2013_slovenci = 6 | g2013_pravoslavci = 16 | g2013_makedonci = 2 | g2013_nisu_izjasnili = 104 | g2013_nepoznato = 15 | g1991_ukupno = 10454 | g1991_muslimani = 5252 | g1991_srbi = 2420 | g1991_hrvati = 1134 | g1991_jugosloveni = 1347 | g1981_ukupno = 9630 | g1981_muslimani = 4815 | g1981_srbi = 1841 | g1981_hrvati = 838 | g1981_jugosloveni = 1904 | g1981_slovenci = 4 | g1981_crnogorci = 29 | g1981_albanci = 15 | g1981_madari = 5 | g1981_romi = 38 | g1981_makedonci = 3 | g1971_ukupno = 7324 | g1971_muslimani = 4910 | g1971_srbi = 1428 | g1971_hrvati = 732 | g1971_jugosloveni = 154 | g1971_slovenci = 3 | g1971_crnogorci = 25 | g1971_albanci = 12 | g1971_madari = 4 | g1971_romi = 3 | g1971_makedonci = 4 | g1961_ukupno = 5032 | g1961_muslimani = 2470 | g1961_srbi = 1889 | g1961_hrvati = 461 | g1961_jugosloveni = 118 | g1961_slovenci = 13 | g1961_crnogorci = 25 | g1961_albanci = 1 | g1961_madari = 3 | g1961_makedonci = 16 }} == Privreda == [[Rafinerija ulja Modriča]] je u pedeset godina svog postojanja izrasla u respektabilan privredni kolektiv, prepoznatljiv na cijelom prostoru jugoistočne Evrope. U izgradnji njenog imidža učestvovalo je nekoliko generacija vrsnih stručnjaka iz raznih oblasti, priznati evropski instituti i najpoznatiji svjetski proizvođači [[automobil]]a, teretnih vozila i motora. Njen osnivač, majstor [[Ilija Panić]] je, prije pedeset godina, u svojoj zanatskoj radnji "Budućnost", odredio viziju razvoja Rafinerije ulja Modriča koja se u potpunosti ostvarila. Proizvodi rafinerije su: motorna ulja iz porodica Optima i Maxima, kao i rashladna tečnost Permant. == Sport == === Odbojkaški klub "Modriča" === Prva takmičenja u odbojci organizuju se u Modriči 1947, vezano za izgradnju željezničke pruge [[Bosanski Šamac|Šamac]] - [[Sarajevo]]. Prva odbojkaška sekcija je formirana pri Gimnastičkom klubu već 1949. i [[odbojka]] se igra rekreativno na ovim terenima. Prvo zvanično takmičenje u Modriči je organizovano [[1954]]. godine za omladince i omladinke u Kupu Narodne Republike [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. OK "Modriča" je zvanično registrovan 8. marta 1967, i od tada počinje nagli uspon i razvoj odbojkaškog sporta, da bi muška ekipa postala šampion [[SFRJ|Jugoslavije]] 1979. i učesnik u Kupu šampiona, gdje osvaja 7. mjesto u [[Evropa|Evropi]]. U narednom periodu klub se fokusira na rad s mladima, ali i dalje bilježi značajne rezultate,. Ženska odbojka je krenula sa osnivanjem i 19. januara 1981. nastaje OK "Ferijalac". U sezoni 1991/92. ženski odbojkaški klub osvaja vicešampionsku titulu Prvenstva Jugoslavije. Po izbijanju [[Rat u BiH|rata u BiH]], 1993, obje ekipe su objedinjene u OK "Modriča-Optima". U takmičenjima Prvenstva i Kupa Republike Srpske osvojeni su svi mogući trofeji, kako u vrijeme ratnih dejstava, tako i u miru. Klub je u Prvenstvu RS za period od 1993. do 2003. osvajao 6 titula prvaka RS i osvajao 6 titula Kupa Republike Srpske. O stručnom radu u Klubu su se brinuli treneri: Dragutin Martinović, Pero Božić, Mladen Maglov, Srpko Petrović, Uroš Ribarić, dr. Viktor Krevsel, te Radivoje i Đorđe Milošević sa pomoćnim trenerima. Za najveće uspjehe Kluba vezani su nastupi višestrukih reprezentativaca Jugoslavije: Pere Božića, Bore Jovića, Radivoja Miloševića, Marka Stanića, Velibora Ivanovića i Darija Đukića, kao i igrača kao što su Đorđe Milošević, Miloš Milošević, Ivo Martinović, Boro Živanović, Goran Popović, Kamenko Jelić, Dragan Božić i drugi. === Nogometni klub "Modriča" === [[Datoteka:Stadion-modrica.jpg|mini|desno|250px|[[Stadion Maxima|Stadion]] [[FK Modriča Maksima|FK Modriča]]]] Počeci bavljenja [[sport]]om u Modriči vezani su za [[fudbal]] i datiraju od 1921. Prvu fudbalsku loptu donio je iz [[Prag]]a student Đoka Petrović. Fudbalski klub iz Modriče osnovan je 1922. Prvi fudbalski klub zvao se "Rogulj", ali je ubrzo promijenio ime u "Zora". U prvim godinama razvoja ovog sporta nisu postojala zvanična takmičenja - igrale su se samo prijateljske utakmice sa susjednim mjestima, a igrači su sami sebi nabavljali sportsku opremu. Prvu zvaničnu utakmicu "Zora" je odigrala sa svojim susjedima, fudbalerima "Bosanca" iz Bosanskog Šamca 1923, a rezultat je bio 2 : 2. Fudbalski klub "Zora" postojao je sve do 1927. kada su mu vlasti zabranile rad. Ubrzo se formira drugi klub pod imenom "Olimpija", koji pod ovim imenom postoji sve do 1938, kada mijenja ime u fudbalski klub "Dobor". Po izbijanju [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prestaju sve sportske aktivnosti, a tek po završetku rata, augusta 1945, formira se novi fudbalski klub pod imenom "Sloga". Klub je mijenjao ime u "Napredak" sve dok konačno nije dobio ime "Modriča". Najveći uspjesi kluba u nekadašnjoj Jugoslaviji su bili u sezoni 1968/69. godine, kada osvaja prvo mjesto i naslov amaterskog prvaka Bosne i Hercegovine, a drugo mjesto na takmičenju za amaterskog prvaka Jugoslavije. Dres fudbalskog kluba iz Modriče pored ostalih nosili su i: Nikola Nikić, Goran Peleš, Slavko Cvijić, Dragan Voćkić, Rade Radulović, Slavko Mamuzić, Mustafa Ćoralić, i Mario Stanić. U sezoni 2003/2004. klub učestvuje u [[Premijer liga BiH|Premijer ligi Bosne i Hrcegovine]], a 26. maja 2004. Modriča Maxima osvaja Kup Bosne i Hercegovine i time postižu najveći uspjeh u historiji ovoga kluba. U prvom krugu pretkvalifikacija Modriča Maxima je izvukla klub "Santa Coloma" iz [[Andora|Andore]]. Prva utakmica se odigrala u Andori i rezultat je bio: FC "Santa Coloma" : FK "Modriča Maxima" - 0:1, a uzvrat je odigran u [[Ugljevik]]u na stadionu FK "Rudar" i rezultatom FK "Modriča Maxima" : FC "Santa Coloma" 3:0, Modriča je prošla u sljedeći krug. Dana 12. augusta 2004. u [[Sofija|Sofiji]] je odigrana utakmica između FC "Levski" : FK "Modriča Maxima" - 5 : 0, a uzvrat u Ugljeviku su nogometaši Modriče izgubili sa ubjedljivih 3:0. Time je okončano takmičenje FK "Modriča Maxima" u Evropi. === Auto-moto klub "Modriča"=== Klub je osnovan sredinom 80-ih godina prošlog vijeka. Do početka ratnih dejstava u Bosni i Hercegovini ovaj klub je organizovao tri okupljanja zaljubljenika u motore i moto sport, koji su ostali upamćeni po dobroj posjećenosti, druženju i muzici. Godine 2004, na inicijativu velikog broja motorista iz Modriče i okoline, ponovo je zaživio ovaj vid okupljanja i druženja omladine. Dobar dio članova sada spada u klasu veterana. Godine 2005. klub je zvanično registrovan. == Poznate ličnosti == {{Div col|2}} *[[Josip Burušić]], psiholog i univerzitetski profesor *[[Velibor Čolić]], književnik *[[Anto Domazet]], ekonomista *[[Milan Jelić]], političar i univerzitetski profesor *[[Avdo Karabegović Hasanbegov]], pjesnik. *[[Avdo Karabegović Halidbegov]], pjesnik. *[[Kristian Kreković]], slikar *[[Nikola Nikić]], nogometaš *[[Željko Pavić]], filozofski pisac *[[Kemal Širbegović]], slikar *[[Nada Topčagić]], pjevačica narodne muzike *[[Asim Sarvan]], pjevač rock grupe "S vremena na vreme" *[[Predrag Milanov]], pozorišni i filmski glumac *[[Mladen Šerić]], slikar i stomatolog *[[Dževad Zečić]], matematičar i univerzitetski profesor{{Div col end}} == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Modriča}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.modrica.ba Zvanični sajt općine Modriča] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Općina Modriča}} [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Republike Srpske]] [[Kategorija:Modriča|*]] gr43fvgn82xldi3ol0f8zwret0daq2q 0 1628 3916450 3844649 2026-08-04T14:03:12Z Martin Macha 2111 126373 /* */ 3916450 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija država | izvorno_ime = República del Perú | zvanično_ime = Republika Peru | ime_genitiv = Perua | zastava = Flag of Peru.svg | grb = Escudo nacional del Perú.svg | mapa = LocationPeru.svg | službeni_jezik = [[španski jezik|španski]] | državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]], [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[republika]]<ref name="Draft">{{cite journal |last=Shugart |first=Matthew Søberg |author-link= |date=septembar 2005 |title=Semi-Presidential Systems: Dual Executive and Mixed Authority Patterns |url=http://dss.ucsd.edu/~mshugart/semi-presidentialism.pdf |journal=Graduate School of International Relations and Pacific Studies |location=United States |publisher=University of California, San Diego |archive-url=https://web.archive.org/web/20080819200307/http://dss.ucsd.edu/~mshugart/semi-presidentialism.pdf |archive-date=19. 8. 2008 |access-date=31. 8. 2017 |postscript=. |ref=harv }}</ref><ref name="Dual">{{cite journal |last=Shugart |first=Matthew Søberg |author-link=Matthew Søberg Shugart |date=decembar 2005 |title=Semi-Presidential Systems: Dual Executive And Mixed Authority Patterns |url=https://link.springer.com/content/pdf/10.1057%2Fpalgrave.fp.8200087.pdf |journal=French Politics |publisher=[[Palgrave Macmillan]] UK |volume=3 |issue=3 |pages=323–351 |issn=1476-3427 |oclc=6895745903 |doi=10.1057/palgrave.fp.8200087 |access-date=31. 8. 2017 |quote=Only in Latin America have all new democracies retained a pure presidential form, except for Peru (president-parliamentary) and Bolivia (assembly-independent). |postscript=. |ref=harv }}</ref> | glavni_grad = [[Lima]] | vrsta_prve_vlasti =Predsjednica | vladar_prva_vlast =[[Keiko Fujimori]] | vrsta_druge_vlasti = Premijer | vladar_druga_vlast =[[Luis Galarreta]] | po_površini_na_svijetu = 19. | površina = 1.285.216 | procenat_vode = 0.41 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 43. | stanovnika = 34.350.244 | gustoća = 26,7 | nezavisnost = [[28. juli]] [[1821.]] | valuta = [[peruanski sol]] | vremenska_zona = [[UTC]] -5 | himna = "[[Himno Nacional del Perú]]"{{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Marcha Nacional del Perú.ogg]]}} | internetski_nastavak = [[.pe]] | pozivni_broj = +51 | komentar = || }} '''Peru''' ([[Španski jezik|španski]] ''Perú''), službeno '''Republika Peru''' je [[suverena država]] u zapadnom dijelu [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Graniči sa [[Ekvador]]om i [[Kolumbija|Kolumbijom]] na sjeveru, [[Brazil]]om na istoku, [[Bolivija|Bolivijom]] na jugoistoku, [[Čile]]om na jugu i sa [[Tihi okean|Tihim okeanom]] na zapadu. U srednjem vijeku, Peru je bio centar čuvenog [[Inka carstvo|Inka carstva]]. Demokratska je država, podijeljena na 25 regija. Država je u razvoju sa visokim [[Indeks ljudskog razvoja|Indeksom ljudskog razvoja]] i privredom zasnovanom na rudarstvu, proizvodnji, poljoprivredi i ribolovu. == Historija == [[Datoteka:80 - Machu Picchu - Juin 2009 - edit.jpg|mini|desno|Machu Picchu]] {{Glavni|Historija Perua}} Tokom srednjeg vijeka, Peru je bio centar staro Američkog [[Inke|Inka Carstva]]. Njihov glavni grad, [[Cuzco]], je i danas veliki grad, sa otprilke 300,000 stanovnika. O bogatstvu Inka je čuo i [[Španija|Španski]] istraživač [[Francisco Pizarro]], koji [[1531]] godine stigao na zemlju koja je danas dio Perua. Slabi poslje nedavnog građanskog rata, Inke su izgubili rat sa moćnijim Špancima, i Carstvo Inka pada [[1541]] godine. Za sljedećih 300 godina, Peru je jedna od najvažnijih kolonija španskog carstva. Glavni grad [[Lima]], brzo postaje najvažniji grad u južnoj Americi. Staro domaće stanovnistvo, se drastično smanjilo u ovom periodu. Sa 12,000,000 stanovnika pri kraju vlade Inka, 45 godina kasnije Peru ima malo više od 1,000,000 ljudi. Ni politika Peru kolonije nije stabilna, pa je sam Pizzaro 1541 godine bio ubijen. Ipak [[zlato]] i [[srebro]] sa [[Andi|Anda]] bogati špansko carstvo, i Peru ostaje vrlo važna kolonija. Peru dobija nezavisnost od Španije godine [[1821]]. Uz pomoć susjednih zemalja, i ljudi kao [[Simon Bolivar|Simón Bolivar]], Španski zemljovlasnici su konačno protjerani pri kraju [[1824]] poslje bitke kod grada [[Ayacucho]]. Španija konačno prihvata nezavisnost Perua [[1879]] godine. Poslje rata za nezavisnost slijedi rat sa Ekvadorom oko međusobnih granica, koje će se tek utvrditi [[1999]]. Od [[1945]] do [[1980]], vojska vlada Peruom. Drugom polovinom dvadesetog vijeka u Peruu postoji značajan [[terorizam]] i veliki problemi sa drogom. Sadašnji [[predsjednik]] Perua je [[Alejandro Toledo]], čija vlada je imala nekoliko velikih kriza, poput terorističkih napada grupe ''Sendero Luminoso'' (Osvjetljeni Put) u [[2003]]. == Geografija == [[Datoteka:Pe-map-bs.jpg|desno|Mapa Perua]] {{Glavni|Geografija Perua}} Peru se nalazi u Jugozapadnoj Americi, i graniči sa Tihim Okeanom, između Čilea i Ekvadora. Također graniči sa Kolumbijom, Brazilom, i Bolivijom. Najduža granica je s Brazilom (1560 kilometara), a najkraća je sa Čileom (160 kilometara). Peru se prostire na površini od 1.285.216&nbsp;km², od čega je 1.28 milion km² kopno a 5,220&nbsp;km² voda. Zapadno primorska polja (Costa) su odvojena od istočne nizije blizu rijeke [[Amazon]] (Selva). Između njih su visoki [[Andi]] (sierra). Na granici s Bolivijom je jezero [[Titikaka]], visoko 3821 metara. == Vlada == Peru je republika. Svi stariji od 18 godina mogu da glasaju. Za predsjednika se glasa svakih 5 godina, i osoba ne može da bude predsjednik više od dva puta. Svaki predsjednik ima dva podpresjednika. Vijeće Ministara mora da provjeri svaki zakon koji predsjednik predloži parlamentu. Parlament (Ili Kongres) ima 120 članova. Glavni sud se drži u Limi, i ima 16 članova. Danas predsjednik Perua je [[Alejandro Toledo]], vođa stranke [[Peru Posible|Perú Posible]]. Sa 45 članova stranke u Peru parlamentu, Peru Posible je najveća i najmoćnija stranka u Peru. Druga i treća najveća stranka u Peru su [[Partido Aprista Peruano]] (Apra, 28 članova), i [[Unidad Nacional]] (17 članova). Danas predsjednik Perua je [[Pedro Pablo Kuczynski]], vođa stranke [[Peruanos por el Kambio]]. Sa 73 članova stranke u Peru parlamentu, Fuerza Popular je najveća i najmoćnija stranka u Peru. == Administrativne podjele == {{Glavni|Administrativna podjela Perua}} Peru je podijeljen na 24 područja (departmana) i jedno specijalno područje [[Callao]], glavna luka Perua blizu Lime. Područja su podijeljena na 195 provincija, a one su podijeljene na 1828 distrikta. Zajedno sa njihovim glavnim gradovima su: {{div col||15em}} * [[Amazonas (Peru)|Amazonas]] * [[Ancash]] * [[Apurimac]] * [[Arequipa (područje)|Arequipa]] * [[Ayacucho (područje)|Ayacucho]] * [[Cajamarca (područje)|Cajamarca]] * [[Callao područje|Callao]] * [[Cusco (područje)|Cusco]] * [[Huancavelica (područje)|Huancavelica]] * [[Huánuco (područje)|Huánuco]] * [[Ica (područje)|Ica]] * [[Junín (područje)|Junín]] * [[La Libertad]] * [[Lambayeque]] * [[Lima (područje)|Lima]] * [[Loreto (područje)|Loreto]] * [[Madre de Dios]] * [[Moquegua (područje)|Moquegua]] * [[Pasco]] * [[Piura (područje)|Piura]] * [[Puno (područje)|Puno]] * [[San Martín (Peru)|San Martín]] * [[Tacna (područje)|Tacna]] * [[Tumbes (područje)|Tumbes]] * [[Ucayali]] {{div col end}} == Privreda == Privatizacija ekonomije Perua desila se devedesetih godina, naročito u industriji telekomunikacije, rudarstva, i struje. Od [[1994]] do [[1997]] ekonomija Perua je napredovala od stanja iz ranih devedesetih godina, međutim od [[1998]] ekonomija Perua je značajno oslabila. Za ovo je krivo stanje ekonomije u Aziji, nestabilnost u Brazilu, i oluja [[El Nino|El Niño]]. Važne industrije u Peruu su ribarstvo, i produkcija automobila, željezo, i produkcija brodova. == Stanovništvo == Peru, po procjenama iz [[2000]], ima 27,012,899 stanovnika. Od njih, 35% su mlađi od 14 godina, 61% starih između 15 i 64 godina, a 4% su stariji od 65 godina. Stanovništvo Perua raste 1.75% godišnje. 45% stanovništva Perua su Indijanci, 37% mestizo (Mješoviti bijelci i Indijanci), 15% bijelci, a crnci, Japanci, Kinezi, i ostali 3%. Glavna grupa indijanaca su [[Quechua]], glavna etnička grupa starog Inka Carstva. Zvanični jezici su španski, i quechua. 90% stanovništva su katolici. 88,7% stanovništva je pismeno. == Kultura == [[Datoteka:Procesion del Señor de los Milagros.jpg|mini|desno|Señor de los Milagros [[Lima]]]] [[Datoteka:Urarina_shaman_B_Dean.jpg|mini|desno|Urarina [[shaman]], 1988]] Kultura Perua je kombinacija [[Španija|španske]] kulture, i kulture Indijanaca. Čak i prije Inka Carstva, Peru je bio center umjetnosti na Južno Američkom kontinentu. Kulture indijanaca poput Chavin, Paracas, Wari, Nazca, Chimu, and Tiahuanaco su davno pravili objekte umjetnosti poput kipova i nakita. U Inka Carstvu, ove tradicije su nastavile ali zajedno sa uspjehima u [[Arhitektura|Arhitekturi]], poput gradovima Maču Piču i Cuzco. U dvadesetom stoljeću pokret "indigenismo" je vratio interes u staru indijansku kulturu. Danas Peru umjetnici, pisci, i intelektualci učestvuju u raznim međunarodnim pokretima i stilovima. Državna [[Krilatica]]: Libertad y Orden ([[Španski jezik|Španski]]; "Sloboda i red") == Također pogledajte == * [[Alan Garcia]] * [[Alberto Fujimori]] * [[Acre (rijeka)]] * [[Apurimac (rijeka)]] * [[Urubamba (rijeka)]] * [[Zemljotres u Peruu 2007.]] * [[Nogomet u Peruu]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Peru}} {{wikiatlas}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html Peru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161105025708/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html |date=5. 11. 2016}} na ''CIA World Factbooku'' {{Države Južne Amerike}} {{Organizacija američkih država}} {{APEC}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Peru|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1821.]] e0fm1ixyb3zd4puzibrvx2w3qliedj8 3916452 3916450 2026-08-04T14:06:59Z Martin Macha 2111 126373 /* */ 3916452 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija država | izvorno_ime = República del Perú | zvanično_ime = Republika Peru | ime_genitiv = Perua | zastava = Flag of Peru.svg | grb = Escudo nacional del Perú.svg | mapa = LocationPeru.svg | službeni_jezik = [[španski jezik|španski]] | državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]], [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[republika]]<ref name="Draft">{{cite journal |last=Shugart |first=Matthew Søberg |author-link= |date=septembar 2005 |title=Semi-Presidential Systems: Dual Executive and Mixed Authority Patterns |url=http://dss.ucsd.edu/~mshugart/semi-presidentialism.pdf |journal=Graduate School of International Relations and Pacific Studies |location=United States |publisher=University of California, San Diego |archive-url=https://web.archive.org/web/20080819200307/http://dss.ucsd.edu/~mshugart/semi-presidentialism.pdf |archive-date=19. 8. 2008 |access-date=31. 8. 2017 |postscript=. |ref=harv }}</ref><ref name="Dual">{{cite journal |last=Shugart |first=Matthew Søberg |author-link=Matthew Søberg Shugart |date=decembar 2005 |title=Semi-Presidential Systems: Dual Executive And Mixed Authority Patterns |url=https://link.springer.com/content/pdf/10.1057%2Fpalgrave.fp.8200087.pdf |journal=French Politics |publisher=[[Palgrave Macmillan]] UK |volume=3 |issue=3 |pages=323–351 |issn=1476-3427 |oclc=6895745903 |doi=10.1057/palgrave.fp.8200087 |access-date=31. 8. 2017 |quote=Only in Latin America have all new democracies retained a pure presidential form, except for Peru (president-parliamentary) and Bolivia (assembly-independent). |postscript=. |ref=harv }}</ref> | glavni_grad = [[Lima]] | vrsta_prve_vlasti =Predsjednica | vladar_prva_vlast =[[Keiko Fujimori]] | vrsta_druge_vlasti = Premijer | vladar_druga_vlast =[[Luis Galarreta]] | po_površini_na_svijetu = 19. | površina = 1.285.216 | procenat_vode = 0.41 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 43. | stanovnika = 34.157.732 | gustoća = 26,57 | nezavisnost = [[28. juli]] [[1821.]] | valuta = [[peruanski sol]] | vremenska_zona = [[UTC]] -5 | himna = "[[Himno Nacional del Perú]]"{{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - Marcha Nacional del Perú.ogg]]}} | internetski_nastavak = [[.pe]] | pozivni_broj = +51 | komentar = || }} '''Peru''' ([[Španski jezik|španski]] ''Perú''), službeno '''Republika Peru''' je [[suverena država]] u zapadnom dijelu [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Graniči sa [[Ekvador]]om i [[Kolumbija|Kolumbijom]] na sjeveru, [[Brazil]]om na istoku, [[Bolivija|Bolivijom]] na jugoistoku, [[Čile]]om na jugu i sa [[Tihi okean|Tihim okeanom]] na zapadu. U srednjem vijeku, Peru je bio centar čuvenog [[Inka carstvo|Inka carstva]]. Demokratska je država, podijeljena na 25 regija. Država je u razvoju sa visokim [[Indeks ljudskog razvoja|Indeksom ljudskog razvoja]] i privredom zasnovanom na rudarstvu, proizvodnji, poljoprivredi i ribolovu. == Historija == [[Datoteka:80 - Machu Picchu - Juin 2009 - edit.jpg|mini|desno|Machu Picchu]] {{Glavni|Historija Perua}} Tokom srednjeg vijeka, Peru je bio centar staro Američkog [[Inke|Inka Carstva]]. Njihov glavni grad, [[Cuzco]], je i danas veliki grad, sa otprilke 300,000 stanovnika. O bogatstvu Inka je čuo i [[Španija|Španski]] istraživač [[Francisco Pizarro]], koji [[1531]] godine stigao na zemlju koja je danas dio Perua. Slabi poslje nedavnog građanskog rata, Inke su izgubili rat sa moćnijim Špancima, i Carstvo Inka pada [[1541]] godine. Za sljedećih 300 godina, Peru je jedna od najvažnijih kolonija španskog carstva. Glavni grad [[Lima]], brzo postaje najvažniji grad u južnoj Americi. Staro domaće stanovnistvo, se drastično smanjilo u ovom periodu. Sa 12,000,000 stanovnika pri kraju vlade Inka, 45 godina kasnije Peru ima malo više od 1,000,000 ljudi. Ni politika Peru kolonije nije stabilna, pa je sam Pizzaro 1541 godine bio ubijen. Ipak [[zlato]] i [[srebro]] sa [[Andi|Anda]] bogati špansko carstvo, i Peru ostaje vrlo važna kolonija. Peru dobija nezavisnost od Španije godine [[1821]]. Uz pomoć susjednih zemalja, i ljudi kao [[Simon Bolivar|Simón Bolivar]], Španski zemljovlasnici su konačno protjerani pri kraju [[1824]] poslje bitke kod grada [[Ayacucho]]. Španija konačno prihvata nezavisnost Perua [[1879]] godine. Poslje rata za nezavisnost slijedi rat sa Ekvadorom oko međusobnih granica, koje će se tek utvrditi [[1999]]. Od [[1945]] do [[1980]], vojska vlada Peruom. Drugom polovinom dvadesetog vijeka u Peruu postoji značajan [[terorizam]] i veliki problemi sa drogom. Sadašnji [[predsjednik]] Perua je [[Alejandro Toledo]], čija vlada je imala nekoliko velikih kriza, poput terorističkih napada grupe ''Sendero Luminoso'' (Osvjetljeni Put) u [[2003]]. == Geografija == [[Datoteka:Pe-map-bs.jpg|desno|Mapa Perua]] {{Glavni|Geografija Perua}} Peru se nalazi u Jugozapadnoj Americi, i graniči sa Tihim Okeanom, između Čilea i Ekvadora. Također graniči sa Kolumbijom, Brazilom, i Bolivijom. Najduža granica je s Brazilom (1560 kilometara), a najkraća je sa Čileom (160 kilometara). Peru se prostire na površini od 1.285.216&nbsp;km², od čega je 1.28 milion km² kopno a 5,220&nbsp;km² voda. Zapadno primorska polja (Costa) su odvojena od istočne nizije blizu rijeke [[Amazon]] (Selva). Između njih su visoki [[Andi]] (sierra). Na granici s Bolivijom je jezero [[Titikaka]], visoko 3821 metara. == Vlada == Peru je republika. Svi stariji od 18 godina mogu da glasaju. Za predsjednika se glasa svakih 5 godina, i osoba ne može da bude predsjednik više od dva puta. Svaki predsjednik ima dva podpresjednika. Vijeće Ministara mora da provjeri svaki zakon koji predsjednik predloži parlamentu. Parlament (Ili Kongres) ima 120 članova. Glavni sud se drži u Limi, i ima 16 članova. Danas predsjednik Perua je [[Alejandro Toledo]], vođa stranke [[Peru Posible|Perú Posible]]. Sa 45 članova stranke u Peru parlamentu, Peru Posible je najveća i najmoćnija stranka u Peru. Druga i treća najveća stranka u Peru su [[Partido Aprista Peruano]] (Apra, 28 članova), i [[Unidad Nacional]] (17 članova). Danas predsjednik Perua je [[Pedro Pablo Kuczynski]], vođa stranke [[Peruanos por el Kambio]]. Sa 73 članova stranke u Peru parlamentu, Fuerza Popular je najveća i najmoćnija stranka u Peru. == Administrativne podjele == {{Glavni|Administrativna podjela Perua}} Peru je podijeljen na 24 područja (departmana) i jedno specijalno područje [[Callao]], glavna luka Perua blizu Lime. Područja su podijeljena na 195 provincija, a one su podijeljene na 1828 distrikta. Zajedno sa njihovim glavnim gradovima su: {{div col||15em}} * [[Amazonas (Peru)|Amazonas]] * [[Ancash]] * [[Apurimac]] * [[Arequipa (područje)|Arequipa]] * [[Ayacucho (područje)|Ayacucho]] * [[Cajamarca (područje)|Cajamarca]] * [[Callao područje|Callao]] * [[Cusco (područje)|Cusco]] * [[Huancavelica (područje)|Huancavelica]] * [[Huánuco (područje)|Huánuco]] * [[Ica (područje)|Ica]] * [[Junín (područje)|Junín]] * [[La Libertad]] * [[Lambayeque]] * [[Lima (područje)|Lima]] * [[Loreto (područje)|Loreto]] * [[Madre de Dios]] * [[Moquegua (područje)|Moquegua]] * [[Pasco]] * [[Piura (područje)|Piura]] * [[Puno (područje)|Puno]] * [[San Martín (Peru)|San Martín]] * [[Tacna (područje)|Tacna]] * [[Tumbes (područje)|Tumbes]] * [[Ucayali]] {{div col end}} == Privreda == Privatizacija ekonomije Perua desila se devedesetih godina, naročito u industriji telekomunikacije, rudarstva, i struje. Od [[1994]] do [[1997]] ekonomija Perua je napredovala od stanja iz ranih devedesetih godina, međutim od [[1998]] ekonomija Perua je značajno oslabila. Za ovo je krivo stanje ekonomije u Aziji, nestabilnost u Brazilu, i oluja [[El Nino|El Niño]]. Važne industrije u Peruu su ribarstvo, i produkcija automobila, željezo, i produkcija brodova. == Stanovništvo == Peru, po procjenama iz [[2000]], ima 27,012,899 stanovnika. Od njih, 35% su mlađi od 14 godina, 61% starih između 15 i 64 godina, a 4% su stariji od 65 godina. Stanovništvo Perua raste 1.75% godišnje. 45% stanovništva Perua su Indijanci, 37% mestizo (Mješoviti bijelci i Indijanci), 15% bijelci, a crnci, Japanci, Kinezi, i ostali 3%. Glavna grupa indijanaca su [[Quechua]], glavna etnička grupa starog Inka Carstva. Zvanični jezici su španski, i quechua. 90% stanovništva su katolici. 88,7% stanovništva je pismeno. == Kultura == [[Datoteka:Procesion del Señor de los Milagros.jpg|mini|desno|Señor de los Milagros [[Lima]]]] [[Datoteka:Urarina_shaman_B_Dean.jpg|mini|desno|Urarina [[shaman]], 1988]] Kultura Perua je kombinacija [[Španija|španske]] kulture, i kulture Indijanaca. Čak i prije Inka Carstva, Peru je bio center umjetnosti na Južno Američkom kontinentu. Kulture indijanaca poput Chavin, Paracas, Wari, Nazca, Chimu, and Tiahuanaco su davno pravili objekte umjetnosti poput kipova i nakita. U Inka Carstvu, ove tradicije su nastavile ali zajedno sa uspjehima u [[Arhitektura|Arhitekturi]], poput gradovima Maču Piču i Cuzco. U dvadesetom stoljeću pokret "indigenismo" je vratio interes u staru indijansku kulturu. Danas Peru umjetnici, pisci, i intelektualci učestvuju u raznim međunarodnim pokretima i stilovima. Državna [[Krilatica]]: Libertad y Orden ([[Španski jezik|Španski]]; "Sloboda i red") == Također pogledajte == * [[Alan Garcia]] * [[Alberto Fujimori]] * [[Acre (rijeka)]] * [[Apurimac (rijeka)]] * [[Urubamba (rijeka)]] * [[Zemljotres u Peruu 2007.]] * [[Nogomet u Peruu]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Peru}} {{wikiatlas}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html Peru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161105025708/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html |date=5. 11. 2016}} na ''CIA World Factbooku'' {{Države Južne Amerike}} {{Organizacija američkih država}} {{APEC}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Peru|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1821.]] h4uchcvur5hlzgc4nks9hwr33gqi3uu 0 4195 3916524 3802062 2026-08-05T04:13:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916524 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Ortoepija''' je skup pravila koja određuju pravilan izgovor riječi i rečeničnih cjelina u nekom jeziku. Ovaj termin je nastao od [[grčka|grčkih]] riječi '''orth''': ''tačno'' + '''epos''': ''riječ, govor''. U antičkoj grčkoj, ortoepija je generalno značila "tačna dikcija". Ortoepiju su proučavali grčki [[sofisti]] iz petog vijeka prije nove ere, posebno [[Protagora]], ali je njegovo učenje imalo i koncepte koji nisu bili logični. Protagora je kritikovao [[Homer]]a zato što je riječ "bjes" feminizirao ([[Aristotel]], ''Sofističko poricanje'' 14) i zato što se molio muzi sa imperativom. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://slawistyka.uw.edu.pl/wp-content/uploads/sites/283/2023/09/Orthoepy-of-West-Slavonic-Languages.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240707203843/http://slawistyka.uw.edu.pl/wp-content/uploads/sites/283/2023/09/Orthoepy-of-West-Slavonic-Languages.pdf |date=7. 7. 2024 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sociolingvistika]] [[Kategorija:Fonetika]] pzb2fonnhyyvrmqhp2b2tiqc5fe9uv2 0 4500 3916465 3847160 2026-08-04T16:10:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916465 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija kompanija | grupa = Microsoft | ime = Microsoft Corporation | slika = Microsoft logo (2012).svg | slika2 = Building92microsoft.jpg | vrsta = Javna kompanija | osnivanje = [[Albuquerque]], [[Novi Meksiko]], [[SAD]] (4. april 1975) | osnivači = [[Bill Gates]]<br />[[Paul Allen]] | sjedište = [[Redmond (Washington)|Redmond]], [[Washington (savezna država)|Washington]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = [[John W. Thompson]] (predsjednik)<br />[[Satya Nadella]] (izvršni direktor)<br />[[Bill Gates]] (osnivač, tehnički savjetnik) | industrija = [[Softver]]<br />Izdavaštvo<br />Istraživanje i razvoj<br />[[Hardver]]<br />[[Videoigre]] | proizvodi = [[Microsoft Windows|Windows]]<br />[[Microsoft Office|Office]] <br />Microsoft Servers|Servers]] <br />Skype]]<br />[[Microsoft Visual Studio|Visual Studio]]<br />[[Microsoft Dynamics|Dynamics]]<br />[[Microsoft Azure|Azure]]<br />[[Xbox]]<br />[[Microsoft Surface|Surface]]<br />[[Microsoft Mobile|Mobile]] | zaposleni = {{Povećanje}} 156.439 (juni 2014)<ref>{{cite web|url=https://www.microsoft.com/en-us/news/inside_ms.aspx#RevenueHeadcount|title=Revenue and Headcount |publisher=Microsoft |date= |access-date=18. 11. 2020}}</ref> | holding = | slogan = Be What's Next.<br /><small>({{bs|Budi što slijedi.}})</small> | web = [http://www.microsoft.com/ Microsoft.com] | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = | usluge = [[MSN]]<br />[[Bing]]<br />[[OneDrive]]<br />[[Microsoft Developer Network|MSDN]]<br />[[Outlook.com]]<br />[[Microsoft TechNet|TechNet]] | prihod = {{Povećanje}} [[Američki dolar|US$]] 143&nbsp;milijardi (2020)<ref name=10K>{{cite web|date=22. 7. 2014|url=http://www.microsoft.com/investor/EarningsAndFinancials/Earnings/PressReleaseAndWebcast/FY14/Q4/default.aspx|title=Earnings Release FY14 Q4|publisher=Microsoft|access-date=18. 11. 2020}}</ref> | operativni_prihod = {{Povećanje}} US$ 53&nbsp;milijardi (2020)<ref name=10K/> | neto_dobit = {{Povećanje}} US$ 44,03&nbsp;milijardi (2020)<ref name=10K/> | divizije = | podruž = | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = <ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/Investor/AnnualReports/default.aspx|title=Microsoft Corporation Annual Reports |date=28. 7. 2014|publisher=Microsoft Corporation|access-date=23. 8. 2014}}</ref> |}} '''Microsoft Corporation''' [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[međunarodna korporacija]] sa sjedištem u [[Redmond (Washington)|Redmondu]] ([[Washington (savezna država)|Washington]]) koja razvija, proizvodi, licencira, podržava i prodaje [[Softver|računarski softver]], [[korisnička elektronika|korisničku elektroniku]], te [[osobni računar|osobne računare]] i servise. Njihov najpoznatiji softver je serija [[Operativni sistem|operativnih sistema]] [[Microsoft Windows]], te [[uredski paket|uredskih paketa]] [[Microsoft Office]], kao i [[internetski preglednik|internetski preglednici]] [[Internet Explorer]] i [[Microsoft Edge]]. Njihovi hardverski proizvodi su poznata konzola [[Xbox]] i serija [[tablet]]a [[Microsoft Surface]]. Microsoft je [[Spisak najvećih softverskih kompanija|najveći proizvođač softvera]] ako se u obzir uzme [[prihod]].<ref>{{cite web|url=http://www.softwaretop100.org/global-software-top-100-edition-2011 |title=Global Software Top 100&nbsp;– Edition 2011 |publisher=Softwaretop100.Org|date=23. 8. 2011}}</ref> Također je jedna od svjetskih najvrijednijih kompanija.<ref>{{cite web|url=http://ycharts.com/rankings/market_cap|title=Market Cap Rankings|publisher=Zacks Investment Research|work=Ycharts|date=8. 4. 2012|access-date=9. 4. 2012}}</ref> Microsoft su osnovali [[Bill Gates]] i [[Paul Allen]] 4. aprila 1975. za razvoj i prodaju [[BASIC]]-a za računar [[Altair 8800]]. Nastojali su dominirati tržištem [[operativni sistemi|operativnih sistema]] za osobne računare sa [[MS-DOS|MS-DOS-]]om sredinom 1980tih, što je popraćeno [[Microsoft Windows]]om. Početna javna ponuda kompanije iz 1986. i naknadni rast u njenoj cijeni dionica, učinile su trojicu ljudi milijarderima, dok je 12.000 zaposlenika Microsofta postalo milionerima. Od 1990-ih Microsoft se znatno ogradio od tržišta operativnih sistema i napravio je više akvizicija preduzeća. U maju 2011, Microsoft je preuzeo firmu ''[[Skype Technologies]]'' za $8,5 milijardi u svojoj najvećoj akviziciji do tada.<ref>{{cite web |url=http://www.searchofficespace.com/blog/sos-news/microsoft-buys-skype-for-8-5-billion.html |title=Microsoft buys Skype for $8.5 billion |publisher=The Search Office Space Blog |date=10. 5. 2011 |access-date=4. 4. 2011 |archive-date=8. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120508050845/http://www.searchofficespace.com/blog/sos-news/microsoft-buys-skype-for-8-5-billion.html |url-status=dead }}</ref> Od 2013, Microsoft je dominantan na tržištu operativnih sistema koji su kompatibilni sa IBM PC-em, kao i uredskih softverskih paketa (''[[Microsoft Office]]''). Kompanija također proizvodi širok spektar drugih programa za desktope i servere, te je aktivan u područjima internetske pretrage (''[[Bing]]''), industrije [[Videoigra|videoigara]] (''[[Xbox]]'', ''[[Xbox 360]]'' i ''[[Xbox One]]''), digitalnih servisa (''[[MSN]]''), te na tržištu mobilnih telefona (''[[Windows Phone]]''). U junu 2012, Microsoft je ušao na tržište osobnih računara po prvi put pokretanjem serije tableta [[Microsoft Surface]]. Sa akvizicijom uređaja i servisa odjeljenja [[Nokia|preduzeća Nokia]] radi formiranja brenda [[Microsoft Mobile|Microsoft Mobile Oy]], kompanija ulazi na tržište [[pametni telefon|pametnih telefona]], nakon prethodnog pokušaja projektom [[Microsoft Kin]], koji je okončan nakon akvizicije firme [[Danger (kompanija)|Danger Inc.]]<ref name="InformationWeek_Kin">{{cite web |url=http://www.informationweek.com/applications/notify-the-next-of-kin/d/d-id/1090416 |title=Notify The Next Of Kin |date=30. 6. 2010 |work=[[InformationWeek]] |access-date=3. 3. 2015 |archive-date=24. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140424124515/http://www.informationweek.com/applications/notify-the-next-of-kin/d/d-id/1090416 |url-status=dead }}</ref> ==Historija== {{Glavni|Historija Microsofta|Historija Microsoft Windowsa}} ===1972–1983: Osnivanje i početak=== <!--[[Datoteka:1981BillPaul.jpg|thumb|lijevo|[[Paul Allen]] (lijevo) i [[Bill Gates]] (desno) 19. oktobra 1981, u "moru" računara nakon potpisivanja ugovora. IBM je nazvao Microsoft u julu 1980. inquiring o [[programski jezik|programskim jezicima]] za njihovu nadolazeću liniju računara;<ref name=Allan 2001">{{Cite book|url=http://books.google.com/?id=FLabRYnGrOcC|title=A History of the Personal Computer|last=Allan|first=Roy A.|publisher=Allan Publishing|isbn=0-9689108-0-7|year=2001|access-date=17. 7. 2010}}</ref>{{rp|228|date=11. 2012}} nakon propalih pregovora sa drugom kompanijom, IBM je dao Microsoftu ugovor za razvoj OS–a za novu liniju računara.<ref name="Smart-Microsoft"/>]]--> [[Paul Allen]] i [[Bill Gates]], prijatelji iz djetinjstva sa strašću za [[računarsko programiranje|računarskim programiranjem]], tražili su priliku da naprave uspješan posao koristeći zajedničke vještine. Godine 1972. oni su osnovali svoju prvu kompaniju ''Traf-O-Data'', koja je nudila rudimentarne računare koji su pratili i analizirali automobilske podatke. Allen je otišao studirati [[računarstvo]] na [[Univerzitet Washingtona|Univerzitetu Washingtona]], a kasnije se ispisao da bi radio u Honeywellu. Gates je počeo studije na [[Harvard]]u.<ref>{{cite web|title=Microsoft Company History|url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/microsoft-corporation-history/}}</ref> Članak u januaru 1975. godine magazina ''[[Popular Electronics]]'' opisivao je MITS-ov [[Altair 8800]] mikroračunar. Allen je dao sugestiju da bi mogli programirati [[BASIC]] prevodilac za uređaj; a nakon poziva Gatesa koji je tvrdio da ima prevodilac koji radi, MITS je zahtijevao demonstraciju. Pošto oni nisu imali isti, Allen je radio na simulatoru za Altair dok je Gates razvijao prevodioca. Iako su razvili prevodioca na simulatoru, a ne na stvarnom uređaju, prevodilac je radio besprijekorno kada su ga demonstrirali za MITS-u u gradu [[Albuquerque]], [[Novi Meksiko]] u martu 1975; MITS se složio da ga distribuiraju i marketinški ga označe kao [[Altair BASIC]].<ref name="Allan 2001">Allan, Roy A. (2001). [http://books.google.com/?id=FLabRYnGrOcC ''A History of the Personal Computer'']. Allan Publishing. {{ISBN|0-9689108-0-7}}. Pristupljeno 17. 7. 2010.</ref> Allen i Gates su službeno osnovali Microsoft 4. aprila 1975. godine, sa Gatesom kao glavnim izvršnim direktorom ({{jez-en|CEO}}).<ref name="BBCTL">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/5085630.stm|title=Bill Gates: A Timeline|work=BBC News|publisher=BBC|date=15. 7. 2006|access-date=17. 7. 2010}}</ref> Allen je došao na ideju sa originalnim imenom "Micro-Soft," kombinacijom riječi ''[[mikroprocesor]]'' i ''[[softver]]'', kako se navodi u članku iz 1995. godine ''Fortune'' magazina.<ref>{{cite news|url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/1995/10/02/206528/index.htm|date=2. 10. 1995|title=BILL GATES & PAUL ALLEN TALK CHECK OUT THE ULTIMATE BUDDY ACT IN BUSINESS HISTORY|newspaper=Fortune Magazine|last=Schlender|first=Brent|access-date=3. 3. 2015|archive-date=3. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110503155554/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/1995/10/02/206528/index.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite book|last=Allen|first=Paul|date=2011|title=Paul Allen: Idea Man|publisher=Penguin Group|page=91|url=https://books.google.com/books?isbn=0141969385|isbn=0141969385}}</ref> U augustu 1977. godine kompanija je sklopila sporazum sa ''ASCII Magazineom'' u [[Japan]]u, što je uzrokovalo osnivanjem njihovog prvog međunarodnog ureda, "[[ASCII (company)|ASCII Microsoft]]".<ref>{{cite journal|url=http://www.atarimagazines.com/creative/v10n8/192_Kay_Nishi_bridges_the_cul.php|title=Kay Nishi bridges the cultural gap|author=Staples, Betsy|journal=Creative Computing|volume=10|issue=8|page=192|date=august 1984|access-date=15. 7. 2010}}</ref> Kompanija se premjestila na novu lokaciju u [[Bellevue (Washington)|Bellevueu]] u januaru 1979.<ref name="BBCTL"/> Microsoft je ušao na tržište operativnih sistema 1980. godine sa svojom verzijom [[Unix]]a, zvanim [[Xenix]].<ref>{{cite news|url=http://www.computersourcemag.com/articles/viewer.asp?a=695|title=Under The Hood: Part 8|archive-url=https://web.archive.org/web/20060901182630/http://www.computersourcemag.com/articles/viewer.asp?a=695|archive-date=11. 9. 2006|work=Computer Source|author=Dyar, Dafydd Neal|date=4. 11. 2002|access-date=14. 7. 2010}}</ref> Ipak, [[MS-DOS]] je taj koji je učvrstio dominantnost kompanije. Poslije propalih pregovora s kompanijom [[Digital Research]], [[IBM]] je sklopio ugovor sa Microsoftom u novembru 1980. za omogućavanje verzije operativnog sistema [[CP/M]], koji je podešen za korištenje u nadolazećem IBM-ovom računaru.<ref>{{cite book|url=http://books.google.co.uk/books?id=k9xS6t4ibxoC&printsec=frontcover&dq=Engines+that+move+markets:+technology+investing+from+railroads+to+the&hl=en&ei=BJThTfsoiK3yA4bgoJQH&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCsQ6AEwAA#v=onepage&q=november%201980&f=false |title=Engines that move markets |publisher=Books.google.co.uk |date= |access-date=29. 5. 2011}}</ref> Za ovaj ugovor, Microsoft je kupio CP/M ''klon'' nazvan [[86-DOS]] od kompanije [[Seattle Computer Products]], brendirajući ga kao MS-DOS, kojeg je kasnije IBM rebrandirao u [[PC DOS]]. Prateći izdavanje IBM PC-a u augustu 1981. godine, Microsoft je zadržao autorska prava za MS-DOS. Pošto je IBM autorski zaštitio IBM PC [[BIOS]], druge kompanije su morale uraditi "obrnuto inženjerstvo" u cilju da se hardver koji nije IBM-ov pokreće kao [[IBM PC compatible|IBM PC kompatibilan]], ali nijedna takva restrikcija nije se primjenjivala na operativne sisteme. Zbog različitih faktora, kao npr. MS-DOS-ove dostupne softverske selekcije, Microsoft je na kraju postao vodeći proizvođač operativnih sistema za osobne računare.<ref name="Smart-Microsoft">{{cite journal|journal=Smart Computing|publisher=Sandhills Publishing Company|volume=6|issue=3|url=http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles/archive/r0603/09r03/09r03.asp&guid=|title=Microsoft to Microsoft disk operating system (MS-DOS)|date=mart 2002|access-date=18. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20110812224523/http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles%2Farchive%2Fr0603%2F09r03%2F09r03.asp&guid=|archive-date=12. 8. 2011|url-status=dead}}</ref><ref name="Blaxill Eckardt 2009">{{Cite journal|url=http://books.google.com/?id=JO6kA0hebJIC&pg=PA210&lpg=PA210&dq=%22columbia+data+products%22+clone+bios&q=%22columbia%20data%20products%22%20clone%20bios|title=The Invisible Edge: Taking Your Strategy to the Next Level Using Intellectual Property|last=Blaxill|first=Mark|last2=Eckardt|first2=Ralph|publisher=Portfolio Hardcover|isbn=1-59184-237-9|date=5. 3. 2009|access-date=7. 7. 2010}}</ref> Kompanija se proširila na nova tržišta sa izdavanjem ''Microsoft Mousea'' 1983. godine, kao i na izdavačko odjeljenje zvano ''[[Microsoft Press]]''. Paul Allen je odustao od Microsofta u februaru nakon otkrivanja [[Hodgkinova bolest|Hodgkinove bolesti]].<ref name="Allan 2001" />{{rp|231|date=11. 2012}} ===1984–1994: Windows i Office=== Dok je istovremeno razvijao novi operativni sistem sa IBM-om 1984. godine, [[OS/2]], Microsoft je izdao [[Microsoft Windows]], grafičku ekstenziju za MS-DOS, 20. novembra 1985.<ref name="Allan 2001" /> Microsoft je preselio svoje sjedište u Redmond 26. februara 1986, te je 13. marta preduzeće postalo [[javno preduzeće|javno]];<ref name="CBSCHRON">{{cite news|url=http://www.cbsnews.com/elements/2006/06/16/in_depth_business/timeline1720211.shtml|title=Microsoft Chronology|work=CBS News|publisher=CBS Interactive|access-date=5. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110623145317/http://www.cbsnews.com/elements/2006/06/16/in_depth_business/timeline1720211.shtml|archive-date=23. 6. 2011|url-status=live}}</ref> pri rastu na berzi napravljene su procjene od 4 milijardera i 12.000 milionera među Microsoftovim zaposlenicima.<ref name="stockrich">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2005/05/29/business/yourmoney/29millionaire.html?ex=1275019200&en=de3d71cbbb7e06f8&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss|title=The Microsoft Millionaires Come of Age|author=Bick, Julie|date=29. 5. 2005|work=The New York Times|access-date=3. 7. 2006}}</ref> Zbog partnerstva sa IBM-om 1990. godine, [[Federalna trgovinska komisija]] usmjerila je pažnju na Microsoft zbog mogućeg [[dosluh]]a; to je označilo početak preko deceniju dugih zakonskih sukoba sa vladom SAD-a.<ref name="WiredUSDOJ">{{cite news|url=http://archive.wired.com/techbiz/it/news/2002/11/35212|title=U.S. v. Microsoft: Timeline|work=Wired|date=4. 11. 2002|access-date=4. 3. 2015}}</ref> Microsoft je izdao svoju verziju sistema OS/2 za ''[[original equipment manufacturers]]'' (OEM-ovi) 2. aprila 1987;<ref name="Allan 2001" /> u međuvremenu, kompanija je radila na [[32-bit]]nom operativnom sistemu, [[Microsoft Windows NT]], koristeći ideje iz OS/2; koji je došao 21. jula 1993, sa novim [[modularno programiranje|modularnim]] [[kernel (računarstvo)|kernelom]] i [[Windows API|Win32]] [[API|aplikativnim programskim interfejsom]] (API), praveći jednostavniji [[porting]] sa [[16-bit]]nog (baziranog na MS-DOS-u) Windowsa. Kada je Microsoft informisao IBM u vezi sa NT-om, OS/2 partnerstvo je prekinuto.<ref>{{cite web|url=http://www.winsupersite.com/reviews/winserver2k3_gold1.asp|title=Windows Server 2003: The Road To Gold|author=Thurrott, Paul|work=winsupersite.com|publisher=Penton Media|date=24. 1. 2003|access-date=15. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100604082534/http://www.winsupersite.com/reviews/winserver2k3_gold1.asp|archive-date=4. 6. 2010}}</ref> Godine 1990, Microsoft je predstavio svoj [[uredski paket]], [[Microsoft Office]]. Softver je objedinjavao odvojene uredske aplikacije za produktivnost, poput [[Microsoft Word]]a i [[Microsoft Excel]]a.<ref name="Allan 2001" /> Dana 22. maja, Microsoft je pokrenuo [[Windows 3.0]] s aerodinamičnim [[korisnički interfejs|grafikom korisničkog interfejsa]] i poboljšanim mogućnostima [[zaštićeni način rada|zaštićenog načina rada]] za [[Intel 80386|Intel 386]] procesore.<ref>{{cite web|url=http://www.itproportal.com/2010/05/22/microsoft-windows-30-20-years-today/|title=Microsoft Windows 3.0 Is 20 Years Old Today!!!|work=ITProPortal|author=Athow, Desire|date=22. 5. 2010|access-date=4. 4. 2012|archive-date=25. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120325093045/http://www.itproportal.com/2010/05/22/microsoft-windows-30-20-years-today/|url-status=dead}}</ref> I Office i Windows postali su dominantni u svojim područjima.<ref name="1993-2001 market share">{{cite news|url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,1159610,00.asp|title=Windows 98 Put to the Test (OS Market Share 1993–2001)|work=PC Magazine|date=1. 8. 1998|access-date=3. 7. 2010|first=Michael|last=Miller|archive-url=https://web.archive.org/web/20121012141236/http://www.pcmag.com/article2/0,2817,1159610,00.asp|archive-date=12. 10. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.pcworld.com/article/18462/a_peek_at_office_upgrade.html |title=A Peek at Office Upgrade |work=PCWorld |date=13. 9. 2000 |author=McCracken, Harry |access-date=4. 7. 2006 |archive-date=6. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090506065942/http://www.pcworld.com/article/18462/a_peek_at_office_upgrade.html |url-status=dead }}</ref> [[Novell]], konkurent Wordu iz perioda 1984–1986, podnio je tužbu godinu dana kasnije tvrdeći da je Microsoft ostavio dio svojih API bez dokumentacije kako bi stekao konkurentsku prednost.<ref>{{cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3435371/Novell-Files-WordPerfect-Suit-Against-Microsoft.htm|work=internetnews.com|title=Novell Files WordPerfect Suit Against Microsoft|author=Waner, Jim|date=12. 11. 2004|access-date=15. 7. 2010|archive-date=7. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151107042048/http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3435371/Novell-Files-WordPerfect-Suit-Against-Microsoft.htm|url-status=dead}}</ref> Dana 27. jula 1994, Odjeljenje pravosuđa SAD-a, Odjeljenje za sprječavanje monopola uknjižilo je Izjavu konkurentskog utjecaja koja govori: "S početkom 1988. godine i nastavkom do 15. jula 1994. godine, Microsoft je inducirao većinu OEM-ova radi pokretanja protivkonkurentskih licenci "po procesoru". Pod licencama "po procesoru", OEM plaća Microsoftu naknadu za licencu (tantijeme) za svaki računar koji proda, a koji sadržava određeni mikroprocesor, bilo da OEM prodaje računar sa Microsoftovim operativnim sistemom ili ne. U učinku plaćanje licencnih naknada Microsoftu kada Microsoftov proizvod nije korišten smatra se globom, ili taksom, na OEM-ovo korištenje računarskog PC operativnog sistema. Od 1988. godine, Microsoftova upotreba licenci "po procesoru" je povećana."<ref>{{cite web|url=http://www.justice.gov/atr/cases/f0000/0045.htm |title=Competitive Impact Statement : U.S. v. Microsoft Corporation |publisher=Justice.gov |date= |access-date=11. 5. 2011}}</ref> ===1995–2005: Internetska 32-bitna era=== [[Datoteka:Bill Gates - United States v. Microsoft.jpg|thumb|Bill Gates daje svoju depoziciju 1998. za [[SAD protiv Microsofta]] ročište. Jednom kada je [[US Department of Justice]] 1993. preuzeo od Federalne trgovinske komisije, dugotrajno pravno prepucavanje je uslijedilo između Microsofta i odjela, rezultirajući u raznim naseljima i moguće blokirane integracije. Microsoft je upirao prstom na kompanije poput [[Time Warner|AOL-Time Warnera]] u svoju odbranu.<ref name="WiredUSDOJ"/>]] Prateći Bill Gatesov interni "Internet Tidal Wave memo" 26. maja 1995. godine, Microsoft je počeo redefinirati svoje ponude i širiti svoje proizvodne linije u [[računarska mreža|računarskom umrežavanju]] i [[World Wide Web]]u.<ref>{{cite news|url=http://news.cnet.com/2009-1032-995681.html|title=Victor: Software empire pays high price|author=Borland, John|work=CNET|publisher=CBS Interactive|date=15. 4. 2003|access-date=16. 7. 2010}}</ref> Kompanija je izdala [[Windows 95]] 24. augusta 1995. godine, ističući "multitasking-po-prioritetu", potpuno novi korisnički interfejs sa ''Novelovom'' [[Start meni|start tipkom]], te 32-bitnom kompatibilnošću; jednaku sa NT-om koja je omogućavala Win32 API.<ref>{{cite journal|journal=Smart Computing|publisher=Sandhills Publishing Company|volume=4|issue=3|url=http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles/archive/95win/95win02/95win02.asp&guid=|title=New And Improved|author=Cope, Jim|date=mart 1996|access-date=16. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110812224513/http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles%2Farchive%2F95win%2F95win02%2F95win02.asp&guid=|archive-date=12. 8. 2011|url-status=dead}}</ref><ref name="Pietrek 1996">{{Cite journal|url=https://archive.org/details/windows95systemp00matt|title=Windows 95 Programming Secrets|last=Pietrek|first=Matt|publisher=IDG|isbn=1-56884-318-6|format=PDF|date=mart 1996|access-date=17. 7. 2010}}</ref> Windows 95 je došao uvezan sa [[online servis]]ima [[MSN]] i, za OEM-ove, [[Internet Explorer]]om. Internet Explorer nije bio uvezan sa retail Windows 95 kutijama jer su kutije bile printane prije nego je tim završio internetski preglednik, te je umjesto toga bio uključen u "Windows 95 Plus!"" paket.<ref>{{cite news|url=http://www.winsupersite.com/showcase/msn_inside_01.asp|title=MSN: The Inside Story|work=winsupersite.com|author=Thurrott, Paul|publisher=Penton Media|date=31. 5. 2005|access-date=17. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100523202530/http://www.winsupersite.com/showcase/msn_inside_01.asp|archive-date=23. 5. 2010|url-status=dead}}</ref> Granajući se na novo tržište u 1996. godini, Microsoft i [[NBC Universal]] kreirali su novu [[24/7]] kablovsku TV-stanicu za vijesti, [[MSNBC]].<ref name="APM-NewsArchives">{{cite web|url=http://marketplace.publicradio.org/shows/1996/07/15_mpp.html|title=Marketplace: News Archives|work=Marketplace|publisher=American Public Media|date=15. 7. 1996|archive-url=https://web.archive.org/web/20040823174040/http://marketplace.publicradio.org/shows/1996/07/15_mpp.html|archive-date=23. 8. 2004}}</ref> Microsoft je napravio [[Windows CE 1.0]], novi operativni sistem dizajniran za uređaje s malom memorijom i ostalim ograničenjima, poput osobnog digitalnog asistenta.<ref name="cehistory">{{cite web |url=http://www.hpcfactor.com/support/windowsce/|author=Tilly, Chris|title=The History of Microsoft Windows CE|work=HPC:Factor|access-date=18. 8. 2008}}</ref> U oktobru 1997, Odjel pravosuđa upisao je kretanje u Federalni [[SAD sud distrikta|sud distrikta]], tvrdeći da je Microsoft prekršio sporazum potpisan 1994. godine i zatražio od suda da zaustavi uvezivanje Internet Explorera sa Windowsom.<ref name="Allan 2001" /> Bill Gates je predao poziciju generalnog direktora (''CEO'') 13. januara 2000. godine [[Steve Ballmer|Steveu Ballmer]]u, Gatesovom starom prijatelju sa koledža i zaposleniku Microsofta od 1980. godine, praveći novu poziciju za sebe kao ''Chief Software Architect'' ({{bs|šef-arhitekt softvera}}).<ref name="Allan 2001" /><ref name="BBCTL" /> Različite kompanije uključujući i Microsoft formirale su savez [[Trusted Computing Group]] u oktobru 1999. godine da, između ostalog, povećaju sigurnost i zaštite [[intelektualno vlasništvo]] kroz prepoznavanje izmjena u hardveru i softveru. Kritičari opisuju savez kao način pojačanja diskriminirajućih ograničenja oko toga kako korisnici koriste softver, te oko toga kako se računari ponašaju – kao oblik digitalnog upravljanja pravima; naprimjer scenario gdje računar nije samo osiguran za svog vlasnika, nego osiguran i protiv njega također.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2002/06/20/technology/20CODE.html?pagewanted=1|title=Fears of Misuse of Encryption System Are Voiced|work=The New York Times|author=Markoff, John|date=20. 6. 2002|access-date=7. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.cl.cam.ac.uk/~fms27/papers/2003-stajano-shifting.pdf|author=Stajano, Frank|title=Security for whom? The shifting security assumptions of pervasive computing|series=Lecture notes in computer science|journal=Software Security—Theories and Systems|volume=2609|pages=16–27|publisher=Springer-Verlag Berlin Heidelberg|year=2003|access-date=6. 7. 2010|doi=10.1007/3-540-36532-X_2|isbn=978-3-540-00708-1}}</ref> Dana 3. aprila 2000. godine, pala je presuda u slučaju ''[[Sjedinjene Države protiv Microsofta]]'',<ref name="usvms">{{cite web |title=United States v. Microsoft |url=http://www.justice.gov/atr/cases/ms_index.htm |publisher=U.S. Department of Justice |access-date=5. 8. 2005 }}</ref> nazivajući kompaniju "zloupotrebni monopol";<ref name="findingsoffact">{{cite web|author=Jackson, Thomas Penfield|url=http://www.justice.gov/atr/cases/f3800/msjudgex.htm |title=U.S. vs. Microsoft findings of fact |publisher=U.S. Department of Justice |date=5. 11. 1999 |access-date=18. 8. 2008}}</ref> Microsoft se izmirio su se sa pravosuđem SAD-a 2004. godine.<ref name="CBSCHRON"/> Dana 25. oktobra 2001. godine, Microsoft je izdao [[Windows XP]], spajajući uobičajene i NT linije pod NT kodnom bazom.<ref>{{cite news|url=http://www.windowsitpro.com/article/windows-xp2/wininfo-short-takes-windows-xp-launch-special-edition.aspx|title=WinInfo Short Takes: Windows XP Launch Special Edition|author=Thurrott, Paul|work=Windows IT Pro|publisher=Penton Media|date=26. 10. 2001|access-date=16. 7. 2010|archive-url=https://archive.today/20120526200156/http://www.windowsitpro.com/article/windows-xp2/wininfo-short-takes-windows-xp-launch-special-edition.aspx|archive-date=26. 5. 2012|url-status=dead}}</ref> Kompanija je izdala i [[Xbox]] kasnije iste godine, ulazeći na tržište [[igrača konzola|igračih konzola]] kojim su dominirali [[Sony]] i [[Nintendo]].<ref name="BizWire-2001Ent">{{cite news|title=NPD Reports Annual 2001 U.S. Interactive Entertainment Sales Shatter Industry Record|work=Business Wire|publisher=CBS Interactive|date=7. 2. 2002|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2002_Feb_7/ai_82604922|access-date=31. 3. 2007}}</ref> U martu 2004. [[Evropska Unija]] je donijela zakonski akt protiv kompanije, navodeći da je zloupotrijebila svoju dominantnost sa Windowsom, što je uzrokovalo presudu od €497{{nbsp}}miliona ($613{{nbsp}}miliona) i zahtjevanje novih verzija Windowsa XP bez programa za medije [[Windows Media Player]]a, zvane Windows XP Home Edition N i Windows XP Professional N.<ref name="CNN-MSfine">{{cite news |url=http://www.cnn.com/2004/BUSINESS/03/24/microsoft.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20060413082435/http://www.cnn.com/2004/BUSINESS/03/24/microsoft.eu|archive-date=13. 4. 2006|title=Microsoft hit by record EU fine|work=CNN|date=25. 3. 2004|access-date=14. 8. 2010}}</ref><ref name="euantitrust">{{cite web |title=Commission Decision of 24.03.2004 relating to a proceeding under Article 82 of the EC Treaty (Case COMP/C-3/37.792 Microsoft)|publisher=Commission of the European Communities |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62004A0201:EN:NOT |date=21. 4. 2004 |access-date=5. 8. 2005 |format=PDF}}</ref> ===2006–2010: Windows Vista, mobile i Windows 7=== [[Datoteka:Steve Ballmer - MIX 2008.jpg|thumb|CEO [[Steve Ballmer]] na [[MIX (Microsoft)|MIX]] događaju u 2008. U intervjuu o njegovom stilu upravljanja u 2005, on je spomenuo da je njegov prvi prioritet bio da dovede u red ljude koji su pod njegovom „palicom“. Ballmer je također potvrdio da treba nastaviti pratiti nove tehnologije iako bi početni pokušaji propali, navodeći originalne pokušaje sa Windowsom kao primjer.<ref>{{cite news|title=Steve Ballmer on management style|url=http://www.itworld.com/051109ballmerinterview|work=ITWorld|agency=CIO Asia|publisher=[[IDG]]|date=10. 11. 2005|first=Gerald |last=Wee|access-date=29. 1. 2011}}</ref>]] Sljedeća verzija Windowsa, [[Windows Vista]], izdata je u januaru 2007, a fokusirana je na mogućnosti, sigurnost i modificirani korisnički interfejs zvani [[Windows Aero]].<ref>{{cite web|url=http://reviews.cnet.com/windows/windows-vista-ultimate/4505-3672_7-32013603.html|title=Windows Vista Ultimate review|date=23. 1. 2007|access-date=4. 4. 2012|last=Vamosi|first=Robert|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|archive-date=6. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120406015257/http://reviews.cnet./|url-status=dead}}</ref><ref name="gatesrsa">{{cite web| url = http://www.informationweek.com/news/180201580| title = Gates Says Security Is Job One For Vista| date = 14. 2. 2006| access-date = 4. 4. 2012| author = Ricadela, Aaron| work = [[InformationWeek]]| publisher = UBM TechWeb| archive-date = 18. 3. 2012| archive-url = https://web.archive.org/web/20120318064254/http://informationweek.com/news/180201580| url-status = dead}}</ref> [[Microsoft Office 2007]], izdat istovremeno, isticao je "[[Traka (računarstvo)|trakasti]]" korisnički interfejs koji je bio značajna razlika u odnosu na prethodnike. Relativno dobre prodaje oba proizvoda pomogla su ostvarenje rekordnog profita u 2007. godini.<ref>{{cite web|url=http://www.scotsman.com/news/vista-gives-microsoft-view-of-record-profit-1-1316524|title=Vista gives Microsoft view of record profit|work=Edinburgh Evening News|date=27. 4. 2007|publisher=[[Johnston Press]]|access-date=1. 2. 2009|archive-date=4. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804053508/https://www.scotsman.com/business/vista-gives-microsoft-view-record-profit-2512476|url-status=dead}}</ref> [[Evropska unija]] je donijela novu presudu s kaznom od €899{{nbsp}}miliona ($1,4{{nbsp}}milijarde) jer se Microsoft nije pridržavao presude iz marta 2004. godine. Dana 27. februara 2008. godine, tvrdilo se da je kompanija oštetila konkurente neprimjerenim cijenama radi ključnih informacija o njihovim [[Microsoft SQL Server|workgroup]] i [[Microsoft BackOffice Server|backoffice]] serverima. Microsoft je tvrdio da je sve u skladu s ugovorom i da su "...ove kazne vezane za prošle probleme koji su već odavno riješeni".<ref name="msft_eufine_2008">{{cite news|title=AFP:EU hits Microsoft with record 899&nbsp;million euro antitrust fine|url=http://afp.google.com/article/ALeqM5iozBXlp2nzuVxnMx_SwmtKvi7C-w|agency=[[Agence France-Presse]]|work=[[Google News]]|publisher=[[Google]]|date=27. 2. 2008|access-date=1. 6. 2008}}</ref> U 2007. godini također Microsoft je napravio višejezgrenu jedinicu u Microsoftu, prateći korake serverskih kompanija Sun Microsystemsa i IBM-a.<ref>{{cite web|url=http://www.serverwatch.com/trends/article.php/3657451/Microsoft-Multicore-and-the-Data-Center.htm|title=Microsoft, Multi-core and the Data Center|access-date=3. 3. 2015|archive-date=6. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130406115001/http://www.serverwatch.com/trends/article.php/3657451/Microsoft-Multicore-and-the-Data-Center.htm|url-status=dead}}</ref> Bill Gates se penzionisao sa svoje uloge ''šefa-arhitekte softvera'' 27. juna 2008. godine, dok je zadržao ostale pozicije vezane za kompaniju u ostajući kao savjetnik kompanije na ključnim projektima.<ref>{{cite news|url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,1977363,00.asp|title=Bill Gates Announces Resignation|authorlink=Natali Morris|author=Conte, Natali Del|work=[[PC Magazine]]|publisher=[[Ziff Davis]]|date=15. 6. 2006|access-date=17. 7. 2010}}</ref> Projekat [[Azure Services Platform]], ulazak kompanije na [[cloud computing]] tržište za Windows, počeo je 27. oktobra 2008. godine.<ref>{{cite web|url=http://news.cnet.com/microsoft-launches-windows-azure/|title=Microsoft launches Windows Azure|work=CNET|publisher=CBS Interactive|first=Ina|last=Fried|authorlink=Ina Fried|date=27. 10. 2008|access-date=6. 7. 2010}}</ref> Dana 12. februara 2009. godine, Microsoft je izjavio težnju za otvaranjem lanca Microsoftovih ''storea'', te je 22. oktobra 2009.. godine prvi retail [[Microsoft Store]] otvoren u [[Scottsdale, Arizona|Scottsdaleu]], [[Arizona]]; isti dan kad je ''store'' otvoren, [[Windows 7]] je službeno izdan u javnost. Fokus Windowsa 7 je bio na dotjerivanju Viste sa mogućnostima lahkim za korištenje i poboljšanjima općih performansi, umjesto ogromnog rada na Windowsu.<ref>{{cite web|url=http://news.cnet.com/8301-13860_3-10163206-56.html|title=Microsoft follows Apple into the retail business|work=CNET|publisher=CBS Interactive|first=Ina|last=Fried|authorlink=Ina Fried|date=12. 2. 2009|access-date=17. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2009/10/22/us-microsoft-store-idUSTRE59L5E220091022|title=Long lines as Microsoft opens retail store|work=[[Reuters]]|publisher=[[Thomson Reuters]]|author=Gaynor, Tim|date=22. 10. 2009|access-date=3. 7. 2010|archive-date=4. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110204102408/http://www.reuters.com/article/2009/10/22/us-microsoft-store-idUSTRE59L5E220091022|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.msnbc.msn.com/id/33429899/ns/technology_and_science-tech_and_gadgets/|title=Windows 7 operating system makes its debut|work=[[NBCNews.com]]|publisher=[[NBCUniversal]]|agency=Associated Press|author=Mintz, Jessica|date=22. 10. 2009|access-date=4. 4. 2012}}</ref> Kako se industrija pametnih telefona raširila počevši 2007. godine, Microsoft se borio da prati stope konkurenata [[Apple Inc.|Applea]] i [[Google]]a u omogućavanju modernih operativnih sistema za pametne telefone. Kao rezultat, 2010. godine, Microsoft je izmijenio svoj stari mobilni operativni sistem, [[Windows Mobile]], zamjenjujući ga novim [[Windows Phone]] OS-om; zajedno s novom strategijom u industriji pametnih telefona koju je Microsoft radio u saradnji s proizvođačima pametnih telefona, poput [[Nokia|Nokie]], te omogućio konzistentno korisničko iskustvo širom svih platformi pametnih telefona koji koriste Microsoftov Windows Phone OS. Koristio je novi jezik dizajna za korisnički interfejs, kodnog naziva "Metro", koji je koristio jednostavne oblike, tipografiju i ikonografiju, kao i koncept [[minimalizam|minimalizma]]. Microsoft je osnivajući član [[Open Networking Foundation|fondacije otvorenog umrežavanja]] započete 23. marta 2011. Ostale osnivajuće kompanije uključuju [[Google]], [[HP Networking]], [[Yahoo!]], [[Verizon]], [[Deutsche Telekom]] i 17 drugih kompanija. Neprofitna organizacija je fokusirana na pružanju podrške za novu [[cloud computing]] inicijativu nazvanu Software-Defined Networking.<ref>{{cite web |url=http://www.openflow.org/wp/2011/03/open-networking-foundation-formed-to-speed-network-innovation/ |title=Open Networking Foundation News Release |first=David |last=Erickson |work=Openflow.org |date=21. 3. 2011 |access-date=29. 5. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110326044008/http://www.openflow.org/wp/2011/03/open-networking-foundation-formed-to-speed-network-innovation/ |archive-date=26. 3. 2011 |url-status=dead }}</ref> Inicijativa teži ubrzati inovacije kroz jednostavne softverske izmjene u telekomunikacijskim mrežama, bežičnim mrežama, podatkovnim centrima i drugim mrežnim područjima.<ref>{{cite web|url=http://www.computerworld.com.au/article/380663/google_other_titans_form_open_networking_foundation/?fp=4&fpid=78268965 |title="Google and other titans form Open Networking Foundation." Noyes, 23. 3. 2011 |work=[[Computerworld]] |publisher=[[IDG]]|date=23. 3. 2011 |access-date=29. 5. 2011}}</ref> ===2011–danas: Rebrandiranje, Windows 8, Surface i Nokia uređaji=== [[Datoteka:Start81.png|thumb|Generalni princip dizajna iza [[Start podloga|Start podloge]] u [[Windows 8.1]], [[Windows Phone]] i [[Xbox One]]]] [[Datoteka:Microsoft Surface (black).jpg|thumb|[[Microsoft Surface]] tablet]] Prateći izdavanje [[Windows Phone]]a, Microsoft je podvrgnut postepenom [[rebrandiranje|rebrandiranju]] svojih prizvoda kroz preduzetne logotipove (2011. i 2012. godina), proizvode, servise, te [[web-sajt]]ove adaptirajući principe i koncepte [[Metro (jezik dizajna)|Metro dizajna]].<ref name="WindowsPhone7UI">{{cite web|url= http://windowsteamblog.com/windows_phone/b/wpdev/archive/2010/03/18/windows-phone-7-series-ui-design-amp-interaction-guide.aspx| title= Windows Phone 7 Series UI Design & Interaction Guide|access-date= 9. 10. 2010|date= 18. 3. 2010}}</ref> Microsoft je prikazao [[Windows 8]], operativni sistem dizajniran za upotrebu na [[osobni računar|osobnim]] i [[Tablet (računar)|tablet računarima]], u Taipei-ju u junu 2011. godine.<ref>{{cite news| url=http://www.thehindubusinessline.com/industry-and-economy/info-tech/article3479381.ece|title=Microsoft releases final test version of Windows 8 |work=[[Business Line]] |publisher=Kasturi & Sons|date=1. 6. 2012|access-date=4. 8. 2012}}</ref> Predstava za programere je bila 13. septembra, a sistem je zamijenjen korisničkom predstavom 29. februara 2012.<ref>{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/g/a/2011/01/05/businessinsider-microsoft-spills-beans-on--at-ces-2011-1.DTL |title=OK, So Windows 8 Is Coming To ARM Tablets...Someday (MSFT) |newspaper=[[San Francisco Chronicle]] |first=Matt |last=Rosoff |date=5. 1. 2011 |access-date=5. 1. 2011 |archive-date=29. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629064811/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fg%2Fa%2F2011%2F01%2F05%2Fbusinessinsider-microsoft-spills-beans-on--at-ces-2011-1.DTL |url-status=dead }}</ref> Dana 31. marta 2012. godine, predstavljena je prikazna verzija. Dana 18. juna 2012, Microsoft je otkrio [[Microsoft Surface]], prvi računar u historiji kompanije koji je imao hardver kojeg je napravio Microsoft.<ref>{{cite web|last=Sullivan |first=Mark |url=http://www.pcworld.com/article/257840/microsoft_announces_new_surface_tablet_pc.html |title=Microsoft Announces New 'Surface' Tablet PC |publisher=PCWorld |date= |access-date=19. 6. 2012}}</ref><ref name="VF2012" /> Dana 25. juna, Microsoft je platio $1,2 milijardi za kupovinu društvene mreže [[Yammer]].<ref>{{cite news|title=Microsoft buys Internet startup Yammer for $1.2 billion|url=http://www.usatoday.com/tech/news/story/2012-06-25/microsoft-yammer-aquisition/55811172/1|work=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Company]]|first=Byron|last=Acohido|date=25. 6. 2012|access-date=25. 6. 2012}}</ref> Dana 1. jula 2012, Microsoft je pokrenuo [[Outlook.com]] [[Webmail|webmail servis]] radi konkurencije sa [[Gmail]]om.<ref>{{cite web |url= http://www.winsupersite.com/article/windows-live/outlookcom-mail-microsoft-reimagines-webmail-143877 |title= Outlook.com Mail: Microsoft Reimagines Webmail |first= Paul |last= Thurrott |authorlink= Paul Thurrott |date= 31. 7. 2012 |work= Supersite for Windows |publisher= [[Penton Media]] |access-date= 1. 8. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120803011439/http://www.winsupersite.com/article/windows-live/outlookcom-mail-microsoft-reimagines-webmail-143877 |archive-date=3. 8. 2012 |url-status= dead }}</ref> Dana 4. septembra 2012, Microsoft je izdao [[Windows Server 2012]].<ref name="MSofficialRTM">{{cite web|url=http://www.microsoft.com/en-us/server-cloud/new.aspx|title=Windows Server 2012 "Save the Date" Announcement|date=8. 8. 2012| author=Microsoft Corp.}}</ref> Dana 1. oktobra, Microsoft je predstavio namjeru za pokretanjem operacije novosti, dio novog [[MSN]]-a, u vrijeme pokretanja Windowa 8 kasnije u mjesecu.<ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2012/10/01/us-microsoft-msn-idUSBRE8900WN20121001|title=Microsoft launching news operation, new MSN|publisher=Reuters|access-date=1. 10. 2012|first=Bill|last=Rigby|date=1. 10. 2012|archive-date=2. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121002064137/http://www.reuters.com/article/2012/10/01/us-microsoft-msn-idUSBRE8900WN20121001|url-status=dead}}</ref> Dana 26. oktobra 2012, Microsoft je pokrenuo Windows 8 i [[Microsoft Surface]].<ref name="VF2012">Eichenwald, Kurt, [http://www.vanityfair.com/business/2012/08/microsoft-lost-mojo-steve-ballmer "Microsoft's Lost Decade: How Microsoft Lost Its Mojo"], ''[[Vanity Fair (časopis)|Vanity Fair]]'', 8. 2012</ref><ref>{{cite news|url=http://www.zdnet.com/windows-8s-delivery-date-october-26-7000001158/|title=Windows 8's delivery date: October 26|newspaper=ZDNet|date=18. 7. 2012|access-date=17. 9. 2012}}</ref> Tri dana kasnije, [[Windows Phone 8]] je izdat.<ref>{{cite web |url=http://www.liveside.net/2012/08/30/mary-jo-foley-windows-phone-8-launch-dates-revealed/ |title=Mary Jo Foley: Windows Phone 8 launch date revealed |publisher=LiveSide.net |date=30. 8. 2012 |access-date=27. 11. 2012 |archive-date=3. 11. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121103151119/http://www.liveside.net/2012/08/30/mary-jo-foley-windows-phone-8-launch-dates-revealed/ |url-status=dead }}</ref> Da bi se nosili sa potencijalom za povećanjem u potrazi za proizvodima i servisima, Microsoft je otvorio veliki broj "dopusnih spremišta" širom SAD-a radi nadomještanja rastućeg broja Microsoft ''skladišta'' koja su otvorena u 2012. godini.<ref>{{cite news|url=http://www.wpcentral.com/microsoft-prepping-everything-complete-brand-and-product-relaunch|title=Microsoft prepping for complete brand and product line relaunch, New York store coming the 26th|publisher=wpcentral.com|access-date=3. 11. 2012}}</ref> Dana 29. marta 2013, Microsoft je pokrenuo ''Patent Tracker''.<ref>{{cite news|url=http://thenextweb.com/microsoft/2013/03/28/microsoft-launches-patent-tracker-to-help-you-search-its-library-of-intellectual-property/|title=Microsoft launches 'Patent Tracker' to help you search its library of intellectual property|work=The Next Web|date=28. 3. 2013|access-date=29. 3. 2013}}</ref> [[Kinect]] senzorski uređaj je nadograđen na 2013 izdanje 8. generacije [[Xbox One]], a njegove mogućnosti su otkrivene u maju 2013. Novi Kinect koristi ultra-široku 1080px kameru, može raditi u mraku korištenjem infracrvenog senzora, ima snažan procesor i novi softver, razlikuje blage pokrete (kao pokreti prstima), te može odrediti korisnikov puls gledanjem u njegovo/njeno lice.<ref>{{cite web|title=The all-seeing Kinect: tracking my face, arms, body, and heart on the Xbox One|url=http://www.theverge.com/2013/5/21/4353232/kinect-xbox-one-hands-on/in/4116279|work=The Verge|publisher=Vox Media, Inc|access-date=28. 5. 2013|author=David Pierce|date=21. 5. 2013}}</ref> Microsoft je potpisao patent aplikaciju u 2011. godini koja sugerira da kompanija može koristiti Kinect sistem kamera za praćenje ponašanja gledalaca televizije kao dio plana pravljenja prikaznog iskustva aktivnijim. Dana 19. jula 2013, Microsoft dionice su pretrpile svoj jednodnevni procentni sell-off od 2000. godine nakon što je njihov kvartalni izvještaj povećao brige među investitorima slabog pokazivanja Windowsa 8 tableta Surface; sa više od 11% opadajućih poena Microsoft je pretprio gubitak veći od $32 milijarde.<ref>{{cite web|url=http://news.cnet.com/8301-10805_3-57594612-75/funky-friday-more-than-$32-billion-in-microsoft-stock-value-wiped-out/|title=Funky Friday: More than $32 billion in Microsoft stock value wiped out &#124; Microsoft&nbsp;– CNET News|publisher=News.cnet.com|access-date=21. 7. 2013}}</ref> Za 2010. [[fiskalna godina|fiskalnu godinu]], Microsoft je imao pet proizvodnih odjeljenja: ''Windows'', ''Server and Tools'', ''Online Services'', ''Microsoft Business'', te ''Entertainment and Devices''. <gallery widths=200 mode="traditional" style=text-align:center; margin:auto;"> Datoteka:Microsoft-Xbox-One-Console-Set-wKinect.jpg|[[Xbox One]] konzola Datoteka:Xbox-360-Kinect-Standalone.png|[[Xbox 360]] [[Kinect]] senzor </gallery> [[Datoteka:John Wendell Thompson.jpg|thumb|200px|[[John W. Thompson]] postaje predjsednik Microsofta, preuzimajući poziciju od Bill Gatesa.]] Dana 3. septembra 2013, Microsoft je kupio mobilnu jedinicu [[Nokia|Nokie]] za $7 milijardi.<ref>{{cite web|url=http://www.theverge.com/2013/9/2/4688530/microsoft-buys-nokias-devices-and-services-unit-unites-windows-phone/in/4453001|title=Microsoft buying Nokia's phone business in a $7,2 billion bid for its mobile future}}</ref> Također 2013, [[Amy Hood]] postala je CFO Microsofta.<ref>{{cite web |url=http://www.reuters.com/article/2013/05/08/us-microsoft-cfo-idUSBRE94711Q20130508 |title=Microsoft names insider Amy Hood as CFO |publisher=Reuters.com |date= |access-date=18. 4. 2014 |archive-date=9. 4. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140409123351/http://www.reuters.com/article/2013/05/08/us-microsoft-cfo-idUSBRE94711Q20130508 |url-status=dead }}</ref> Alijansa za isplatniji internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. godine. I Microsoft je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koja također uključuje [[Facebook]], [[Intel]] i [[Google]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI teži napraviti internetski pristup isplativijim tako da je pristup raširen u zemljama razvoja, gdje je samo 31% stanovnika umreženo. Google će pomoći sniziti cijene pristupa internetu tako da će one pasti ispod težnji UN Broadband Commission-a od 5% mjesečnog prihoda.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|access-date=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> U julu 2013. godine Microsoft je objavio da će preurediti posao u četiri nova poslovna odjeljenja po funkciji: ''Operativni sistemi'', ''Aplikacije'', ''Cloud'' i ''Uređaji''. Sva prethodna odjeljenja će biti prebačena u nova odjeljenja bez smanjenja radne snage.<ref>{{cite web |url=http://www.fiercemobileit.com/story/microsofts-sweeping-reorganization-shifts-focus-services-devices/2013-07-11 |title=Microsoft's sweeping reorganization shifts focus to services, devices |date=11. 7. 2013 |access-date=3. 3. 2015 |archive-date=26. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131026191536/http://www.fiercemobileit.com/story/microsofts-sweeping-reorganization-shifts-focus-services-devices/2013-07-11 |url-status=dead }}</ref> Dana 4. februara 2014, [[Steve Ballmer]] je sišao sa pozicije [[CEO]]-a Microsofta kojeg je naslijedila [[Satya Nadella]], a koja je prethodno vodila odjeljenja ''Cloud'' i ''Enterprise''.<ref>{{cite web|title=Microsoft CEO Steve Ballmer to retire within 12 months|url=https://www.microsoft.com/en-us/news/press/2013/aug13/08-23AnnouncementPR.aspx}}</ref> Isti dan, [[John W. Thompson]] uzeo je ulogu šefa, kada je Bill Gates sišao sa pozicije da bi postao aktivniji unutar kompanije kao ''tehnološki savjetnik''.<ref>{{cite web|url=http://www.nbcnews.com/business/microsoft-names-satya-nadella-ceo-2D12054182|title=Nadella named new Microsoft CEO as Gates era ends|archive-url=https://web.archive.org/web/20140205010025/http://www.nbcnews.com/business/microsoft-names-satya-nadella-ceo-2D12054182|archive-date=5. 2. 2014|access-date=3. 3. 2015|url-status=live}}</ref> Dana 25. aprila 2014, Microsoft je preuzeo ''Nokia Devices and Services'', te napravio brend Microsoft Mobile Oy. Dana 15. septembra 2014, Microsoft je preuzeo razvojnu kompaniju videoigara [[Mojang]] za $2,5 milijardi, najpoznatiju po svojoj popularnoj igri ''[[Minecraft]]''.<ref>{{cite web|last1=Hutchinson|first1=Lee|title=It’s official: Microsoft acquires Mojang and Minecraft for $2.5 billion|url=http://arstechnica.com/gaming/2014/09/its-official-microsoft-acquires-mojang-and-minecraft-for-2-5-billion/|publisher=Ars Technica|access-date=19. 9. 2014|ref=152}}</ref> ==Poslovi== ===''Windows'' odjeljenje, ''Server and Tools'', te ''Online Services''=== Client odjeljenje kompanije prizvodi Windows OS liniju poput Windowsa 8; također proizvodi [[Windows Live]] porodicu proizvoda i servisa. ''Server and Tools'' odjeljenje proizvodi serverske verzije Windowsa, poput [[Windows Server 2008 R2]] kao i set razvojnih alata zvanih [[Microsoft Visual Studio]], [[Microsoft Silverlight]], web aplikativno okruženje, te [[System Center Configuration Manager]] – kolekcija alata koji omogućavaju kontrolu s udaljenosti, upravljanje ''patchevima'', softverskim distribucijama i hardverski/softverski inventar. Ostali serverski proizvodi uključuju: [[Microsoft SQL Server]] – sistem upravljanja [[relaciona baza podataka|relacionom bazom podataka]], [[Microsoft Exchange Server]], za određene poslovno orijentirane [[e-mail]] i rasporedne mogućnosti, [[Windows Small Business Server]], za poruke i ostale male poslovno-orijentirane mogućnosti; te [[Microsoft BizTalk Server]], za poslovno procesno upravljanje. Microsoft omogućava [[IT konsalting]] ("Microsoft Consulting Services") i proizvodi set certifikacijskih programa kojima upravlja odjeljenje ''Server and Tools'' napravljeno da prepozna pojedince koji imaju minimalne vještine u specifičnoj ulozi; ovo uključuje programere ([[Microsoft Certified Professional|"Microsoft Certified Solution Developer"]]), sistemske/mrežne analitičare ([[MCSE|"Microsoft Certified Systems Engineer"]]), trenere ("[[Microsoft Certified Professional|Microsoft Certified Trainers]]") te administratore ("[[Microsoft Certified Systems Administrator]]" i [[MCDBA|"Microsoft Certified Database Administrator"]]). [[Microsoft Press]]om, koji objavljuje knjige, također upravlja ovo odjeljenje. ''Online Services Business'' odjeljenje upravlja mrežnim servisom [[MSN]] i pretraživačkom stranicom [[Bing]]. Od decembra 2009. kompanija također posjeduje 18% vlasništva kablovskog kanala za vijesti [[MSNBC]] bez ikakve izmjenjivačke kontrole; ipak, odjeljenje upravlja web–sajtom kanala, [[msnbc.com]], u zajedničkom upravljanju sa suvlasnikom kanala, firmom [[NBC Universal]].<ref name="MSNBC">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2005/12/24/business/media/24msnbc.html|title=Microsoft Quits MSNBC TV, but Web Partnership Remains|work=The New York Times|author=Carter, Bill|date=24. 12. 2005|access-date=6. 7. 2010}}</ref> ===Poslovno odjeljenje=== Microsoft poslovno odjeljenje proizvodi [[Microsoft Office]] uključujući [[Microsoft Office 2010]], liniju uredskog softvera. Softverski proizvod uključuje [[Microsoft Office Word|Word]] (uređivač teksta), [[Microsoft Access|Access]] (program za upravljanje relacijskim bazama podataka), [[Microsoft Excel|Excel]] (uređivač tabela), [[Microsoft Office Outlook|Outlook]] (kolaboracijski softver, često korišten sa [[Microsoft Exchange Server|Exchange Serverom]]), [[Microsoft PowerPoint|PowerPoint]] (prezentacijski softver), [[Microsoft Publisher|Publisher]] (izdavački softver) i [[Microsoft Sharepoint|Sharepoint]]. Broj drugih proizvoda je dodat kasnije s izdavanjem Officea 2003 uključujući [[Microsoft Visio|Visio]], [[Microsoft Project|Project]], [[Microsoft MapPoint|MapPoint]], [[Microsoft InfoPath|InfoPath]] i [[Microsoft Office OneNote|OneNote]]. Odjeljenje također razvija ERP softver za kompanije pod brendom [[Microsoft Dynamics]]. Oni uključuju: [[Microsoft Dynamics AX]], [[Microsoft Dynamics NAV]], [[Microsoft Dynamics GP]], te [[Microsoft Dynamics SL]]. Oni su usmjereni na različite tipove kompanija i zemalja, i ograničene za organizacije koje imaju manje od 7.500 zaposlenih.<ref name="MS Dynamics Lineup">{{cite news|url=http://www.directionsonmicrosoft.com/samples/49-samples/743-four-products-advance-on-dynamics-erp-roadmap.html|work=Directions on Microsoft|title=Four Products Advance on Dynamics ERP Roadmap|date=27. 4. 2009|access-date=3. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100702192855/http://www.directionsonmicrosoft.com/samples/49-samples/743-four-products-advance-on-dynamics-erp-roadmap.html|archive-date=2. 7. 2010|url-status=dead}}</ref> Također pod brendom Dynamics je i softver [[Microsoft Dynamics CRM]], dio [[Azure Services Platform]]e. ===Odjeljenje za zabavu i uređaje=== {{Također pogledajte|Microsoft Mobile Oy}} Odjeljenje za zabavu i uređaje proizvodi [[Windows CE]] za uvezane sisteme i [[Windows Phone]] za [[pametni telefon|pametne telefone]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/8301-17918_1-20015314-85.html|title=Microsoft releases Windows Phone 7 to manufacturers|author=Cha, Bonnie|work=CNET|publisher=CBS Interactive|date=1. 9. 2010|access-date=7. 9. 2010}}</ref> Microsoft je sprva ušao na tržište mobitela kroz Windows CE za [[ručni uređaj|ručne uređaje]], eventualno razvijajući ga u [[Windows Mobile]] OS i sada, Windows Phone. Windows CE je dizajniran za uređaje gdje OS ne mora direktno biti vidljiv krajnjem korisniku, naročito, uređajima i automobilima. Odjeljenje također proizvodi [[računarska igra|računarske igre]], preko svoje izdavačke kuće [[Microsoft Studios]], koje se pokreću na Windows osobnim računarima i ostalim sistemima uključujući naslove poput [[Age of Empires]], [[Halo (video–igra)|Halo]] i [[Microsoft Flight Simulator]], i kuće [[Macintosh Business Unit]] koja proizvodi softver za [[Mac OS]] uključujući [[Microsoft Office 2011 for Mac]]. Microsoftovo odjeljenje za zabavu i uređaje dizajnira, prodaje i proizvodi korisničku elektroniku uključujući [[Xbox 360]] igraču konzolu, ručni medijski program [[Zune]], te [[MSN TV]]. Microsoft također prodaje [[osobni računarski hardver]] uključujući [[miš (računarstvo)|miš]], [[tastatura|tastaturu]], te razne igrače kontrolere poput [[joystick]]a i [[gamepad]]a. ==Kultura== Tehničke reference za programere i članci za razne Microsoftove magazine, kao što je npr. ''Microsoft Systems Journal'' (MSJ), dostupni su kroz [[Microsoft Developer Network]] (MSDN). MSDN također nudi pretplate za kompanije i individualce, te skuplje pretplate često nude pristup beta predizdavačkim verzijama Microsoftovog softvera.<ref name="MSDN-SubscribeFAQ">{{cite web|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/ms123402.aspx?missingurl=%2fsubscriptions%2ffaq%2fdefault.aspx |publisher=Microsoft|title=MSDN Subscription FAQ |access-date=3. 7. 2006}}</ref><ref name="MSJ-home">{{cite web |url=http://www.microsoft.com/msj/|title=Microsoft Systems Journal Homepage |publisher=Microsoft|date=15. 4. 2004|access-date=18. 8. 2008}}</ref> U aprilu 2004, Microsoft je pokrenuo društveni sajt za programere i korisnike, nazvan [[Channel 9 (Microsoft)|Channel 9]], koji omogućava [[wiki]] i [[internetski forum]].<ref name="Hobson">{{cite news |author=Hobson, Neville |url=http://www.webpronews.com/topnews/2005/04/11/microsofts-channel-and-cultural-rules |title=Microsoft's Channel 9 And Cultural Rules |work=WebProNews |publisher=iEntry Inc |date=11. 4. 2005 |access-date=3. 7. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080420185313/http://www.webpronews.com/topnews/2005/04/11/microsofts-channel-and-cultural-rules |archive-date=20. 4. 2008 |url-status=dead }}</ref> Naredni društveni sajt koji omogućava dnevne video–snimke i ostale servise, On10.net, pokrenut je 3. marta 2006. godine.<ref name="On10-home">{{cite web|url=http://www.On10.net|title=On10.net homepage|publisher=Microsoft|access-date=4. 5. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060428070407/http://www.on10.net/|archive-date=28. 4. 2006|url-status=dead}}</ref> Besplatna tehnička podrška je tradicionalno omogućena kroz internetske [[Usenet]] grupe novosti, te [[CompuServe]] ranije, koje su pratili zaposlenici Microsofta; može postojati više novinskih grupa za jedan proizvod. Ljudi pomoćnici mogu biti odabrani od strane zaposlenika Microsofta za MVP status (Most Valuable Professional), što im daje vrstu posebnog društvenog statusa i mogućnosti za nagrade i ostale koristi.<ref>{{cite news|url=http://www.boston.com/business/globe/articles/2005/06/13/somehow_usenet_lumbers_on/|title=Somehow, Usenet lumbers on|author=Bray, Hiawatha|date=13. 6. 2005|access-date=3. 7. 2006|work=The Boston Globe}}</ref><ref>{{cite web|url=http://mvp.support.microsoft.com/mvpfaqs|title=Microsoft MVP Frequently Asked Questions|publisher=Microsoft|access-date=1. 6. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20081027022037/http://mvp.support.microsoft.com/mvpfaqs|archive-date=27. 10. 2008|url-status=dead}}</ref> Poznat zbog svog internog [[rječnik]]a, izraz „jesti našu vlastitu psećju hranu“ se koristi za opis politike korištenja predizdatih i beta verzija proizvoda unutar Microsofta u težnji testiranja istih u stvarnim situacijama.<ref name="dogfood">{{cite news|title=Microsoft tests its own dog food|url=http://news.zdnet.com/2100-3513_22-5047467.html| archive-url=https://web.archive.org/web/20070108214545/http://news.zdnet.com/2100-3513_22-5047467.html| archive-date=8. 1. 2007|author=CNET News.com Staff|work=ZDNet|publisher=CNET Networks, Inc.|date=21. 7. 2003| access-date=9. 10. 2005}}</ref> Ovo je obično skraćeno na samo „pseća hrana“, te se koristi kao imenica, glagol ili pridjev. Drugi dio [[žargon]]a, „FYIFV“ ili „FYIV“ ("Fuck You, I'm [Fully] Vested"), također koriste zaposlenici da kažu kako su [[finansijska nezavisnost|finansijski nezavisni]] i da mogu izbjeći rad kad god žele.<ref>{{cite news|author=Heileman, John|title=The Truth, The Whole Truth, and Nothing But The Truth|url=http://www.wired.com/wired/archive/8.11/microsoft_pr.html|work=Wired|date=novembar 2000|access-date=30. 9. 2007}}</ref> Kompanija je također poznata po svojim procesima zapošljavanja, u ostalim organizacijama poznato kao "[[Microsoft intervju]]", koje je notorno zbog „bezveznih“ pitanja, poput „Zašto je šaht–poklopac okrugao?".<ref name="manhole">{{cite news|url=http://g4tv.com/screensavers/features/6282/square_manhole_covers_and_crazy_questions.html|title=Square Manhole Covers and Crazy Questions|work=G4TV.com|author=Poundstone, William|date=21. 5. 2003|access-date=1. 7. 2006|archive-date=14. 11. 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20051114175326/http://www.g4tv.com/screensavers/features/6282/Square_Manhole_Covers_and_Crazy_Questions.html|url-status=dead}}</ref> Microsoft je javni protivnik ograničenja [[H1B viza]], koja dopušta kompanijama u SAD-u da zaposle određene strane radnike. Bill Gates tvrdi da ograničenje sa H1B vizama pravi poteškoće kompaniji pri zaposlenju ljudi, izjavljujući "Ja bih se sigurno riješio H1B ograničenja!" 2005.<ref name="MarkRoy">{{cite news |url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3500986 |title=Gates Rakes Congress on H1B Visa Cap|author=Mark, Roy|work=internetnews.com|date=27. 4. 2005|access-date=18. 8. 2008}}</ref> Kritičari H1B viza tvrde da opuštanje granica može rezultirati u povećanoj nezaposlenosti građana SAD–a jer H1B radnici rade za manje plaće.<ref>{{cite news|url=http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=88154016|title=Bill Gates Targets Visa Rules for Tech Workers|work=NPR|date=12. 3. 2008|access-date=6. 7. 2010}}</ref> ''[[Human Rights Campaign]] Corporate Equality Index'', izvještaj o tome kako se organizacije odnose prema [[LGBT]]-zaposlenicima (lezbijkama, gej muškarcima, biseksualcima i transrodnim osobama), rangirao je Microsoft sa 87% od 2002. do 2004, te sa 100% od 2005. do 2010, nakon što su dozvolili rodno izražavanje.<ref>{{cite news|title=Corporate Equality Index Archive|url=http://www.hrc.org/about_us/7115.htm|publisher=Human Rights Campaign Foundation|access-date=17. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100703003315/http://www.hrc.org/about_us/7115.htm|archive-date=3. 7. 2010|url-status=dead}}</ref> ==Kritike== [[Datoteka:VistaParty3-cropped.jpg|thumb|Grupe ''[[BadVista]]'' i ''[[Defective by Design]]'' protestiraju protiv operativnog sistema [[Windows Vista]].]] Kritike na račun Microsofta pratile su kompaniju od početka postojanja zbog različitih aspekata njenih proizvoda i praksi posla. [[Jednostavnost korištenja]], [[stabilnost]], te [[računarska sigurnost|sigurnost]] softvera kompanije su opći ciljevi kritičara. Nedavno, [[Trojanski konj (računarstvo)|trojanski konji]] i ostale „rupe“ zahvatali su veliki broj korisnika zbog grešaka u sigurnosti Microsoft Windowsa i ostalih programa. Microsoft je također optuživan zbog zaključavanja proizvođača u svoje proizvode, te nedopuštanja praćenja i udovoljavanja postojećih standarda u svom softveru.<ref>{{cite web|url=http://www.theregister.co.uk/2003/04/25/writing_history_with_microsofts_office/|title=Writing history with Microsoft's Office lock-in}}</ref> Kompanija je bila u raznim [[suđenje|suđenjima]] od strane nekoliko vlada i ostalih kompanija zbog nezakonitih [[monopol]]ističkih djela. U 2004. godini, [[Evropska Unija|Evropska unija]] proglasila je Microsoft krivim u slučaju o nepovjerenju. Dodatno, Microsoftova [[EULA]] za neke njihove programe je često kritizirana da je preograničavajuća kao i protiv [[softver otvorenog koda|softvera otvorenog koda]]. Microsoft je bio kritiziran (zajedno sa [[Yahoo]]–om, [[AOL]]–om, [[Google]]–om i ostalim) zbog umješanosti u cenzuri u [[Kina|NR Kini]].<ref>{{cite web|url=http://www.hrw.org/reports/2006/china0806/|title=Corporate Complicity in Chinese Internet Censorship|access-date=23. 11. 2006|archive-date=22. 11. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20061122231425/http://www.hrw.org/reports/2006/china0806/|url-status=dead}}</ref> Microsoft je također došao pod kritiku za offshoring poslova za [[Kina|Kinu]] i [[Indija|Indiju]].<ref>"[http://www.infoworld.com/d/the-industry-standard/whos-buying-microsofts-outsourcing-excuses-390 Who's buying Microsoft's outsourcing excuses?]". ''[[InfoWorld]]''. 22. 4. 2010.</ref><ref>"[http://seattletimes.nwsource.com/html/businesstechnology/2002468560_msftgoogle03.html Microsoft plans to outsource more, says ex-worker]". ''The Seattle Times''. 3. septembar 2005.</ref><ref>"[http://www.taipeitimes.com/News/worldbiz/archives/2004/06/17/2003175447 High-end tech jobs outsourced by Microsoft]". ''[[Taipei Times]]''. 17. 6. 2004.</ref> Postojali su izvještaji o lošim radnim uvjetima u fabrici u južnoj Kini koja proizvodi neke od Microsoftovih proizvoda.<ref>"[http://news.sky.com/home/world-news/article/16146955 Microsoft Investigates 'Mass Suicide Threat'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120307133102/http://news.sky.com/home/world-news/article/16146955|date=7. 3. 2012}}". ''[[Sky News]]''. 11. januar 2012.</ref> ==Preduzetničke afere== Kompaniju pokreće odbor direktora kreiran većinom od autsajdera, kao što je opcionalno za javne trgovinske kompanije. Članovi odbora od septembra 2014. su: [[John W. Thompson]], [[Dina Dublon]], [[Bill Gates]], [[Maria Klawe]], [[David Marquardt]], [[Mason Morfit]],<ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2014/03/11/us-microsoft-director-idUSBREA2A21W20140311|work=Reuters|title=Microsoft appoints activist investor Mason Morfit to board|date=11. 3. 2014|access-date=3. 3. 2015|archive-date=8. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150108222642/http://www.reuters.com/article/2014/03/11/us-microsoft-director-idUSBREA2A21W20140311|url-status=dead}}</ref> [[Satya Nadella]], [[Charles Noski]], [[Helmut Panke]] i [[John W. Stanton]].<ref name="MSPR-Board">{{cite press release |url=http://www.microsoft.com/en-us/news/exec/bod.aspx|title=Microsoft Board of Directors|work=PressPass|publisher=Microsoft |access-date=6. 9. 2014}}</ref> Članovi odbora se biraju svake godine na godišnjem mitingu dioničara po principu većine. Postoji pet komiteta unutar odbora koji nadgledaju specifične oblasti. Ovi komiteti uključuju ''Audit Committee'', koji upravlja problemima računovodstva kompanije uključujući izvještavanje i prijavljivanje; ''Compensation Committee'', koji dopušta kompenzaciju za CEO i ostale uposlenike kompanije; ''Finance Committee'', koji upravlja finansijskim stvarima poput predlaganja sjedinjenja i akvizicija; ''Governance and Nominating Committee'', koji upravlja raznim preduzentnim zadacima uključujući nominiranje odbora; te ''Antitrust Compliance Committee'', koji teži spriječiti praksu kompanije od kršenja zakona o nepovjerenju.<ref>{{cite web|title=Microsoft Corporation Corporate Governance Guidelines|url=http://www.microsoft.com/about/companyinformation/corporategovernance/guidelines.mspx |publisher=Microsoft|date=1. 7. 2009|access-date=18. 7. 2010}}</ref> [[Datoteka:Microsoft 5-Year Stock History.svg|350px|thumb|desno|Petogodišnji grafik historije za {{NASDAQ|MSFT}} berzu 17. jula 2013.<ref>{{cite web|url=http://zenobank.com/index.php?symbol=MSFT&page=quotesearch|title=Five year history graph of (NASDAQ:MSFT) stock|work=ZenoBank|publisher=AlphaTrade|date=29. 9. 2009|access-date=29. 9. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20081030114740/http://zenobank.com/index.php?symbol=MSFT&page=quotesearch|archive-date=30. 10. 2008|url-status=dead}}</ref>]] Kada je Microsoft krenuo javno i pokrenuo svoju [[Početna javna ponuda|početnu javnu ponudu (IPO)]] 1986. godine, početna cijena dionice bila je $21; nakon dana kupovine, cijena je stala na $27,75. Od jula 2010, sa kompanijinih devet razdvojenih dionica, bilo koja IPO [[dionica (finansije)|dionica]] bila bi umnožena 288 puta; ako bi jedan kupio IPO danas i ako se uzmu u obzir dijeljenja i ostali faktori, koštalo bi oko 9{{nbsp}}centi.<ref name="Allan 2001" />{{rp|235–236|date=11. 2012}}<ref>{{cite news|url=http://blog.seattlepi.com/microsoft/archives/102018.asp|work=Seattle Post-Intelligencer|publisher=Hearst Seattle Media, LLC|date=14. 3. 1986|title=Microsoft stock is red hot on first trading day|author=Monkman, Carol Smith|page=B9|access-date=18. 7. 2010|archive-date=21. 2. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100221224106/http://blog.seattlepi.com/microsoft/archives/102018.asp|url-status=dead}}</ref><ref name="MSSTOCK">{{cite web|url=http://performance.morningstar.com/stock/performance-return.action?p=dividend_split_page&t=MSFT&region=USA&culture=en-US&s=SPYZ|title=MSFT stock performance and split info|publisher=Morningstar, Inc.|access-date=17. 7. 2010|archive-date=10. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110510012046/http://performance.morningstar.com/stock/performance-return.action?p=dividend_split_page&t=MSFT&region=USA&culture=en-US&s=SPYZ|url-status=dead}}</ref> Cijena dionice je imala najveću vrijednost 1999. godine sa oko $119 ($60,928 prilagođeno za podjele dionica).<ref name="stocksheet">{{cite web|title=Microsoft stock price spreadsheet from Microsoft investor relations|url=http://download.microsoft.com/download/d/a/7/da7e8eca-4410-4475-a211-03327408b655/msftpricehist.xls|format=xls|publisher=Microsoft|access-date=18. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20091010091835/http://download.microsoft.com/download/d/a/7/da7e8eca-4410-4475-a211-03327408b655/msftpricehist.xls|archive-date=10. 10. 2009|url-status=dead}}</ref> Kompanija je počela nuditi [[dividenda|dividendu]] 16. januara 2003. godine počevši s osam centi po dionici za fiskalnu godinu praćenu sa dividendom od šesnaest centi po dionici naredne godine, prelazeći sa godišnjih na kvartalne dividende 2005. godine sa 8 centi po dionici za kvartal i [[specijalna dividenda|specijalnom jednodnevnom isplatom]] od 3 dolara po dionici za drugi kvartal fiskalne godine.<ref name="stocksheet" /><ref name="dividendfaq">{{cite web|title=Dividend Frequently Asked Questions|url=http://www.microsoft.com/msft/FAQ/dividend.mspx|publisher=Microsoft|access-date=18. 8. 2008}}</ref> Iako je kompanija imala naknadne poraste u isplatama dividendi, cijena Microsoftove dionice ostala je konstantna godinama.<ref name="dividendfaq" /><ref name="Yahoo-MSFTchart">{{cite web |title=Yahoo MSFT stock chart |url=http://finance.yahoo.com/q/bc?s=MSFT&t=my |publisher=Yahoo Finance |access-date=13. 12. 2008 }}</ref><ref>{{cite web|title=MSN Money MSFT chart with dividend and split info|url=http://moneycentral.msn.com/investor/charts/chartdl.aspx?Symbol=MSFT&C8=2005&CE=0&C5=10&C6=2005&C7=10&D9=1&C9=2&D0=1&CF=1&D4=1&D5=0&D3=0&ShowChtBt=Refresh+Chart&CP=0&PT=9|work=MSN Money|publisher=Microsoft|access-date=13. 12. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20110504010721/http://moneycentral.msn.com/investor/charts/chartdl.aspx?Symbol=MSFT&C8=2005&CE=0&C5=10&C6=2005&C7=10&D9=1&C9=2&D0=1&CF=1&D4=1&D5=0&D3=0&ShowChtBt=Refresh+Chart&CP=0&PT=9|archive-date=4. 5. 2011|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|author=Fried, Ina; Ard, Scott|url=http://news.zdnet.com/2100-9595_22-148474.html?tag=st.prev|title=Gates stepping down from full-time Microsoft role, page 2|work=ZDNet|date=15. 6. 2006|access-date=18. 8. 2008|archive-date=3. 8. 2009|archive-url=https://archive.today/20090803064918/http://news.zdnet.com/2100-9595_22-148474.html?tag=st.prev|url-status=dead}}</ref> Jedna od strategija posla Microsofta, opisano od strane direktora kao "[[embrace, extend and extinguish]]," isprva prihvati konkurentni standard ili proizvod, onda ga proširi i proizvede vlastitu verziju koja je kasnije nekompatibilna sa standardom, što vremenom porazi konkurenciju jer ne može koristiti novu Microsoftovu verziju.<ref name="eee">{{cite news|url=http://news.zdnet.com/2100-9595_22-100925.html|title=Intel exec: MS wanted to 'extend, embrace and extinguish' competition|author=Rodger, Will|work=ZDNet|date=8. 11. 1998|access-date=18. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20100228165402/http://news.zdnet.com/2100-9595_22-100925.html|archive-date=28. 2. 2010|url-status=dead}}</ref> Razne kompanije i vlade tužile su Microsoft zbog ovog niza taktika, što je rezultiralo milijardama dolara u prekršajima protiv kompanije.<ref name="usvms"/><ref name="usvms"/><ref name="euantitrust"/><ref name="euantitrust"/><ref name="Orlowski2004-03-05">{{cite press release |url=http://www.burst.com/new/newsevents/pressrelease007.htm |title=Microsoft Corp. Licenses Burst.com Patents & Settles Suit |publisher=Burst.com Inc. |date=11. 3. 2005 |access-date=18. 8. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011154520/http://burst.com/new/newsevents/pressrelease007.htm |archive-date=11. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.theregister.co.uk/2004/03/05/eolas_web_patent_nullified/ |title=Eolas' web patent nullified|author=Orlowski, Andrew|work=The Register|publisher=Situation Publishing Ltd|date=5. 3. 2004|access-date=18. 5. 2006}}</ref><ref>{{cite news|author=Dennis, Tony|url=http://www.theinquirer.net/en/inquirer/news/2002/12/24/sendo--microsoft--it-all-ends-in-tears |archive-url=https://web.archive.org/web/20080529141141/http://www.theinquirer.net/en/inquirer/news/2002/12/24/sendo--microsoft--it-all-ends-in-tears|archive-date=29. 5. 2008|title=Sendo & Microsoft&nbsp;– it all ends in tears |date=24. 12. 2002 |work=TheInquirer.net |access-date=18. 5. 2006}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.infoworld.com/article/05/12/07/HNmicrosoftfined_1.html|title=Update: Microsoft fined $32M by South Korea|author=Nystedt, Dan|publisher=IDG News Service|date=7. 12. 2005|access-date=18. 8. 2008}}</ref> Microsoft tvrdi da originalna strategija nije protivkonkurentna, nego radije vježba njihove diskrecije da implementira mogućnosti za koje vjeruje da ih kupci žele.<ref>{{cite news|url=http://openacademy.mindef.gov.sg/openacademy/Learning%20Resources/Microsoft/words/words_4.htm|title=U.S. v. Microsoft: We're Defending Our Right to Innovate|archive-url=https://web.archive.org/web/20071117094549/http://openacademy.mindef.gov.sg/openacademy/Learning+Resources/Microsoft/words/words_4.htm|archive-date=17. 11. 2007|date=20. 5. 1998|work=The Wall Street Journal|access-date=31. 3. 2006}}</ref> ===Finansije=== ''[[Standard and Poor's]]'' i ''[[Moody's]]'' dali su AAA rangiranje Microsoftu, čija je imovina procijenjena na $41&nbsp;milijardi u usporedbi sa samo $8,5&nbsp;milijardi u neosiguranom dugovanju. Kao posljedica, u februaru 2011. godine Microsoft je lansirao preduzetnu obveznicu sa cifrom do $2,25&nbsp;milijardi sa relativno niskim posuđivačkim nivoima u usporedbi sa vladinim.<ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2011/02/04/us-microsoft-bonds-idUSTRE7128EZ20110204|title=Microsoft sells $2,25&nbsp;billion of debt at low rates|publisher=Reuters|date=4. 2. 2011|access-date=3. 3. 2015|archive-date=8. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150108222942/http://www.reuters.com/article/2011/02/04/us-microsoft-bonds-idUSTRE7128EZ20110204|url-status=dead}}</ref> Po prvi put u 20 godina, kompanija [[Apple Inc.]] je prestigla Microsoft u Q1 2011. godine kvartalnim profitima i prihodima zbog usporenja u prodajama računara i nastavka velikih gubitaka u Microsoftovom odjeljenju za mrežne servise (koje sadrži pretraživačku mašinu ''[[Bing]]''). Microsoftov profit bio je $5,2 milijardi, dok je profit Applea Inc. bio $6 milijardi, dok su operativni prihodi bili $14,5 milijardi i $24,7 milijardi, redom.<ref>{{cite news|author=Charles Arthur|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2011/apr/28/microsoft-falls-behind-apple |title=Microsoft falls behind Apple for first time in 20 years &#124; Technology |publisher=The Guardian |date= 28. 4. 2011|access-date=11. 5. 2011|location=London}}</ref> Microsoftovo odjeljenje za mrežne servise je neprestano pravilo gubitke od 2006. i u Q1 2011. izgubilo je $726 miliona. Ovo prati gubitak od $2,5 milijardi za 2010. godinu.<ref>{{cite web|author=MG Siegler Apr 29, 2011 |url=http://techcrunch.com/2011/04/29/microsoft-internet-bloodbath/?utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=Feed%3A+Techcrunch+%28TechCrunch%29 |title=When Will Microsoft's Internet Bloodbath End? |publisher=Techcrunch.com |date=29. 4. 2011 |access-date=11. 5. 2011}}</ref> Dana 20. jula 2012, Microsoft je objavio svoj prvi kvartalni gubitak ikada, bez obzira na rekordne prihode za kvartale i fiskalne godine, sa novim neto gubitkom od $492 miliona zbog [[zabilješka|zabilješke]] vezane za reklamnu kompaniju [[aQuantive]], koja je bila preuzeta za $6,2 milijarde u 2007. godini.<ref>{{cite web|last=White|first=Martha|title=Microsoft reports first quarterly loss ever|url=http://marketday.msnbc.msn.com/_news/2012/07/19/12837611-microsoft-reports-first-quarterly-loss-ever?lite|access-date=20. 7. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120720121702/http://marketday.msnbc.msn.com/_news/2012/07/19/12837611-microsoft-reports-first-quarterly-loss-ever?lite|archive-date=20. 7. 2012|url-status=dead}}</ref> Od januara 2014, Microsoftova [[tržišna kapitalizacija]] stoji na $314 milijardi,<ref name="Marketwatch MSFT">{{cite web|title=Microsoft Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/msft/|publisher=Marketwatch|access-date=2. 2. 2014}}</ref> bivajući 8. najveća kompanija u svijetu po tržišnoj kapitalizaciji.<ref>{{cite web|title=Global Top 100 Companies|url=http://www.pwc.com/gx/en/audit-services/capital-market/publications/top100-market-capitalisation.jhtml|publisher=PWC|access-date=2. 2. 2014}}</ref> ===Okruženje=== Tokom 2011. godine, [[Greenpeace]] je objavio izvještaj rangirajući prvih deset velikih brendova u cloud kompjutingu u vezi s izvorima elektriciteta za njihove podatkovne centre. U to vrijeme, podatkovni centri koristili su do 2% ukupnog globalnog elektriciteta i ovaj iznos je projektiran radi povećanja. [[Phil Radford]] iz Greenpeacea rekao je "mi smo zabrinuti da nas ova nova eksplozija u korištenju elektriciteta može zaključati u stare, zagađivačke izvore energije umjesto čiste energije dostupne danas,"<ref name="Dirty Data Report Card">{{cite web |publisher=[[Greenpeace]] |url= http://www.greenpeace.org/international/Global/international/publications/climate/2011/Cool%20IT/dirty-data-report-greenpeace.pdf|title=Dirty Data Report Card|access-date=22. 8. 2013}}</ref> te prozvao "Amazon, Microsoft i ostale lidere industrije informacione tehnologije da mora prihvatiti čistu energiju radi napajanja svojih cloud podatkovnih centara."<ref>[http://seattletimes.com/html/opinion/2018176038_guest10radford.html, "Amazon, Microsoft: Let's keep 'the cloud' clean"], Phil Radford</ref> U 2013. godini, Microsoft se složio za kupovinu energije koju pravi ''Texas wind project'' da napaja jedan od svojih podatkovnih centara.<ref>[http://www.theguardian.com/environment/2013/nov/04/microsoft-wind-powered-data-centre, "Microsoft looks to boost eco credentials with wind-powered data centre"]{{Mrtav link}}, Suzanne Goldenberg</ref> Microsoft je rangiran 17. mjestom u [[Greenpeace]]ovom vodiču za zeleniju elektroniku (16. izdanje) koje rangira 18 elektronskih proizvođača prema njihovoj politici prema otrovnim hemikalijama, reciklaži i klimatskim promjenama.<ref name="Greenpeace International">{{cite web|url=http://www.greenpeace.org/international/en/campaigns/climate-change/cool-it/Guide-to-Greener-Electronics/Previous-Edition-October-2010/|title=Guide to Greener Electronics&nbsp;– Greenpeace International (16th Edition)|publisher=Greenpeace International|access-date=3. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111112191625/http://www.greenpeace.org/international/en/campaigns/climate-change/cool-it/Guide-to-Greener-Electronics/Previous-Edition-October-2010|archive-date=12. 11. 2011|url-status=live}}</ref> Microsoftov glavni kampus u SAD-u dobio je srebrni certifikat od LEED programa 2008. godine, te instalirao preko 2.000 solarnih panela na vrh svojih zgrada u svom kampusu u [[Silicijska dolina|Silikonskoj dolini]], praveći približno 15% ukupne energije potrebne za postrojenja u aprilu 2005.<ref name="news1">{{cite news|url=http://news.cnet.com/Microsoft-vs.-Google-Whos-greener/2100-1022_3-6080297.html?tag=mncol;txt|title=Microsoft vs. Google: Who's greener?|work=CNET|publisher=CBS Interactive|author=Mills, Elinor|date=6. 6. 2008|access-date=3. 7. 2010}}</ref> Microsoft koristi alternativne oblike transporta. Kreirao je jedan od najvećih svjetskih privatnih autobuskih sistema, "Connector", da transportira ljudi izvan kompanije; za transport na kampusu, "Shuttle Connect" koristi veliku flotu hibridnih automobila da bi sačuvao gorivo. Kompanija također zamjenjuje regionalni [[javni prijevoz]] kao podsticaj.<ref name="news1" /><ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/environment/our_commitment/articles/alternative_commuting.aspx|title=Fostering Alternative Ways to Commute at Microsoft|publisher=Microsoft|archive-url=https://web.archive.org/web/20080501154211/http://www.microsoft.com/environment/our_commitment/articles/alternative_commuting.aspx|archive-date=1. 5. 2008}}</ref> U februaru 2010. godine, ipak, Microsoft je stao protiv dodavanja dodatnog javnog prijevoza i visokozaposlenih vozila (HOV) za most koji povezuje Redmond sa Seattleom; kompanija nije htjela odužiti s konstrukcijom nimalo.<ref>{{cite news|url=http://www.king5.com/news/Microsofts-big-520-advertisement-85031317.html|work=King5 Television News|title=Seattle hires consultant to look at 520 bridge plan|date=23. 3. 2010|access-date=3. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100226123840/http://www.king5.com/news/Microsofts-big-520-advertisement-85031317.html|archive-date=26. 2. 2010|url-status=dead}}</ref> Microsoft je rangiran brojem 1 na spisku svjetskih najboljih multinacionalnih radnih mjesta od strane ''Great Place to Work Institute'' 2011. godine.<ref>{{cite news|url=http://seattletimes.nwsource.com/html/microsoftpri0/2016631709_microsoft_named_best_multinational_workplace_by_gr.html |title=Microsoft Pri0 &#124; Microsoft named best multinational workplace |publisher=Seattle Times Newspaper |date= 28. 10. 2011|access-date=3. 11. 2011 |first=Janet I. |last=Tu}}</ref> ===Marketing=== U 2004. godini, Microsoft je naručio istraživačke kompanije da urade nezavisne studije vezane za ukupni trošak vlasništva (TCO) sistema [[Windows Server 2003]] u poređenju sa [[Linux]]om; zaključeno je da su kompanije spoznale da je Windows jednostavniji za administrirati od Linuxa, te oni koji koriste Windows administriraju brže što rezultira u manjim troškovima za njihovu kompaniju (npr. niži TCO).<ref>{{cite news|url=http://www.seattlepi.com/business/158237_msftresearch27.html|title=Studies on Linux help their patron: Microsoft|author=Bishop, Todd|work=Seattle Post-Intelligencer|publisher=Hearst Seattle Media, LLC|date=27. 1. 2004|access-date=16. 7. 2010}}</ref> Ovo je izazvalo talas povezanih studija; studija od strane [[Yankee Group]] zaključila da nadogradnja sa jedne verzije Windows Servera na drugu košta djelić prelaznog troška Windows Servera na Linux, ipak kompanije koje su anketirane napomenule su da je povećana siugurnost i pouzdanost Linuxovih servera i brinu se o bivanju zaključanim u korištenje proizvoda Microsofta.<ref name="Foley">{{cite news|url=http://www.microsoft-watch.com/content/operating_systems/yankee_independently_pits_windows_tco_vs_linux_tco.html|title=Yankee Independently Pits Windows TCO vs. Linux TCO|author=Foley, Mary Jo|work=eWeek|date=24. 3. 2004|access-date=14. 7. 2010|archive-url=https://archive.today/20130104134612/http://www.microsoft-watch.com/content/operating_systems/yankee_independently_pits_windows_tco_vs_linux_tco.html|archive-date=4. 1. 2013|url-status=dead}}</ref> Druga studija, koju je izdao [[Open Source Development Labs]], tvrdila je da su Microsoftove studije "jednostavno zastarjele i jednostrane" i njihova anketa je zaključila da je TCO Linuxa bio niži jer administratori Linuxa upravljaju većim brojem servera uopće i zbog ostalih razloga.<ref>{{cite news|url=http://www.vnunet.com/vnunet/news/2150210/linux-fans-hit-back-microsoft|title=Linux fans hit back at Microsoft TCO claims|author=Jaques, Robert|work=vnunet.com|date=13. 3. 2006|access-date=18. 8. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080724013740/http://www.vnunet.com/vnunet/news/2150210/linux-fans-hit-back-microsoft|archive-date=24. 7. 2008|url-status=dead}}</ref> Kao dio kampanje "Uzmi činjenice", Microsoft je osvijetlio [[.NET framework|.NET]] trgovinsku platformu koju je razvio u partnerstvu sa [[Accenture]] za [[Londonska berza|Londonsku berzu]] (LSE), tvrdeći da je omogućavala dostupnost "[[Visoka dostupnost|pet devetki]]". Nakon produženog prekida i nepouzdanosti<ref>{{cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/finance/markets/4676369/Seven-hour-LSE-blackout-caused-by-double-glitch.html|publisher=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|title=Seven-hour LSE blackout caused by double glitch|author=Rowena Mason|date=10. 9. 2008|location=London}}</ref><ref>{{cite news|publisher=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/8380607.stm|title=London Stock Exchange trading hit by technical glitch|date=26. 11. 2009}}</ref> LSE je objavila 2009. godine da je planirala izbaciti Microsoftovo rješenje i prebaciti se na rješenje zasnovano na Linuxu 2010. godine.<ref>{{cite news|publisher=ITWire|url=http://www.itwire.com/opinion-and-analysis/the-linux-distillery/28359-london-stock-exchange-gets-the-facts-and-dumps-windows-for-linux|title=London Stock Exchange gets the facts and dumps Windows for Linux|author=David M. Williams|date=8. 10. 2009|access-date=3. 3. 2015|archive-date=16. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716005714/http://www.itwire.com/opinion-and-analysis/the-linux-distillery/28359-london-stock-exchange-gets-the-facts-and-dumps-windows-for-linux|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|publisher=[[Slashdot]]|url=http://linux.slashdot.org/story/09/10/06/1742203/London-Stock-Exchange-Rejects-NET-For-Open-Source|title=London Stock Exchange Rejects .NET For Open Source|date=6. 10. 2009}}</ref> Tokom 2012. godine, Microsoft je zaposlio političkog anketara, Marka Penna, koga ''[[The New York Times]]'' opisuje da kao "poznatog po ucjenjivanju" njegovih političkih rivala<ref>{{cite news| url=http://www.nytimes.com/2012/12/15/technology/microsoft-battles-google-by-hiring-political-brawler-mark-penn.html?_r=0|work=The New York Times|first1=Nick|last1=Wingfield|title=Microsoft Battles Google by Hiring Political Brawler Mark Penn|date=14. 12. 2012}}</ref> kao ''Executive Vice-President'', reklame i strategija. Penn je kreirao serije negativnih reklama ciljajući na jednog od Microsoftovih glavnih suparnika, [[Google]]a. Reklama, nazvana "[[Scroogled]]", teži napraviti slučaj da Google „zeza“ korisnike pretraživačkim rezultatima koji teže pokazati Googleove sponzore, kojima [[Gmail]] ugrožava privatnost svojih korisnika postavljanjem reklamnih rezultata vezanih za sadržaje korisničke pošte i kupovine koji favoriziraju Googleove proizvode. Tehnološke publikacije poput Tech Crunch bile su visoko kritične zbog reklamne kampanje,<ref>{{cite web|url=http://techcrunch.com/2013/02/10/scroogled-why-so-negative-microsoft/ |title=Scroogled: Why So Negative, Microsoft? |publisher=TechCrunch |date=10. 2. 2013 |access-date=18. 4. 2014}}</ref> dok su to Googleovi zaposlenici ipak dobro prihvatili.<ref>{{cite web|url=http://www.forbes.com/sites/kashmirhill/2013/11/21/googlers-love-microsofts-scroogled-gear-mug-and-shirts-sell-out/|title=Googlers Love Microsoft's 'Scroogled' Gear. Mug and Shirts Sell Out.|author=Kashmir Hill|date=21. 11. 2013|work=Forbes|access-date=26. 5. 2015}}</ref> ===Otpuštanja=== U julu 2014. godine, Microsoft je objavio planove za otpuštanje 18.000 zaposlenika. Microsoft je zapošljavao 127.104 osobe do 5. juna 2014, praveći ovu oko 14% redukciju radne snage najvećim otpuštanjem ikada. To uključuje 12.500 stručnjaka i fabričkih radnika. Prethodno, Microsoft je ukinuo 5.800 radnih mjesta 2009. godine prilikom tadašnje finansijske krize u SAD-u.<ref>{{cite web |url=http://www.thejakartapost.com/news/2014/07/17/microsoft-cut-18000-jobs-over-next-year.html |title=Microsoft to cut up to 18,000 jobs over next year |date=17. 7. 2014}}</ref><ref name="layoff">{{cite web|title=Microsoft Layoffs Greater Than Expected: Up to 18,000 Jobs Being Cut|url=http://www.gamespot.com/articles/microsoft-layoffs-greater-than-expected-up-to-18-0/1100-6421171/|publisher=Gamespot|access-date=10. 8. 2014}}</ref> U septembru 2014, Microsoft je otpustio 2.100 ljudi, uključujući 747 osoba u području Seattle-Redmond, gdje je kompanija smještena. Otkazi su došli kao drugi talas privremenih otpuštanja koji su prethodno najavljeni. Ovo donosi ukupan broj 15.000 od 18.000 očekivanih "rezanja".<ref>By Alex Wilhelm, TechCrunch. „[http://techcrunch.com/2014/09/18/microsoft-pulls-the-trigger-on-2100-more-layoffs/Microsoft Lays Off 2,100 More Employees].” 18. 9. 2014. 18. 9. 2014..</ref> ===Saradnja sa vladom Sjedinjenih Država=== Microsoft omogućava informacije o prijavljenim greškama ({{jez-en|bug}}) u njihovom softveru prema inteligentnim agencijama SAD-ove vlade, prije nego izbace javnu verziju popravke. Microsoftov glasnogovornik izjavio je da kompanija pokreće nekoliko programa koji upravljaju dijeljenjem takvih informacija sa vladom SAD–a.<ref>{{cite news|url=http://www.bloomberg.com/news/2013-06-14/u-s-agencies-said-to-swap-data-with-thousands-of-firms.html|title=U.S. Agencies Said to Swap Data With Thousands of Firms|work=Bloomberg}}</ref> Prateći prijave medija o [[PRISM (nadzorni program)|PRISM–u]], NSA–ov masivni elektronski [[Masovno nadziranje|nadzorni program]], u maju 2013, nekoliko tehnoloških kompanija su identificirane kao učesnici, uključujući i Microsoft.<ref>{{cite news| author = Ryan W. Neal|title=Snowden Reveals Microsoft PRISM Cooperation: Helped NSA Decrypt Emails, Chats, Skype Conversations|url = http://www.ibtimes.com/snowden-reveals-microsoft-prism-cooperation-helped-nsa-decrypt-emails-chats-skype-conversations|work=[[International Business Times]]|date=11. 7. 2013}}</ref> Prema informacijama koje su procurile o ovom programu, Microsoft se priključio programu PRISM u 2007. godini.<ref>{{cite web|last1 = Greenwald|first1 = Glenn|last2 = MacAskill|first2 = Ewen|title = NSA Prism program taps in to user data of Apple, Google and others|date = 7. 6. 2013|work = [[The Guardian]]|publisher = Guardian News and Media Limited|url = http://www.theguardian.com/world/2013/jun/06/us-tech-giants-nsa-data|access-date = 26. 4. 2014}}</ref> Ipak, u junu 2013, službena izjava od Microsofta osporila je njihovo učesništvo u programu: <blockquote>''Mi omogućavamo korisničke podatke samo kada dobijemo pravni nalog da uradimo tako, a nikada na dobrovoljnoj bazi. U dodatku mi se samo slažemo sa naredbama za zahtjeve o specifičnim računima ili identifikatorima. Ako vlada ima širi dobrovoljni nacionalni sigurnosni program radi prikupljanja korisničkih podataka, mi ne učestvujemo u takvom.''<ref>{{cite news| author = Johnson, Kevin; Martin, Scott; O'Donnell, Jayne; Winter, Michael|title=Reports: NSA Siphons Data from 9 Major Net Firms|url = http://www.usatoday.com/story/news/2013/06/06/nsa-surveillance-internet-companies/2398345/|access-date=6. 6. 2013|work=[[USA Today]]|date=15. 6. 2013}}</ref></blockquote> Tokom prvih šest mjeseci u 2013. godini, Microsoft je dobio zahtjeve u vezi s 15.000 do 15.999 naloga.<ref>{{cite news |title=Microsoft, Facebook, Google and Yahoo release US surveillance requests |url =http://www.theguardian.com/world/2014/feb/03/microsoft-facebook-google-yahoo-fisa-surveillance-requests |work=[[The Guardian]]|date=3. 3. 2014}}</ref> Microsoft je tražio od [[Kongres SAD|Kogresa SAD–a]] da treba preduzeti jake regulacije privatnosti da zaštiti korisničke podatke.<ref>{{cite web|last1=Heiner|first1=David|title=Request for Comment: Big Data and Consumer Privacy in the Internet Economy|url=http://www.ntia.doc.gov/files/ntia/microsoft.pdf|website=National Telecommunications and Information Administration|publisher=Microsoft|access-date=12. 8. 2014}}</ref> ===Logotip=== Microsoft je prihvatio takozvani "''[[Pac-Man]]'' Logo", kojeg je dizajnirao Scott Baker 1987. godine. Baker je tvrdio da "Novi logo, u fontu [[Helvetica]] kurzivnog tipa, ima kosinu između slova ''o'' i ''s'' pojačava "mehki" dio imena i pokazuje kretanje i brzinu."<ref>{{Cite journal|work=Computer Reseller News Magazine|date=mart 1987|title=Computer Reseller News Magazine}}</ref> Dave Norris pokrenuo je kampanju interne šale da sačuva stari logo koji je bio zelen, sa svim velikim slovima i pokazivao „fensi“ slovo ''O'' – nadimkom ''blibbet'', ali je logo bio odbačen.<ref name="Osterman2005-07-14">{{cite web|url=http://blogs.msdn.com/larryosterman/archive/2005/07/14/438777.aspx|title=Remember the blibbet|work=Larry Osterman's WebLog|publisher=Microsoft|author=Osterman, Larry|date=14. 7. 2005 |access-date=18. 8. 2008}}</ref> Microsoftov logo sa sloganom "''Your potential. Our passion.''" ({{bs|Vaš potencijal. Naša strast.}}) ispod glavnog preduzetničkog imena, zasnovan je na sloganu Microsofta korištenog 2008. godine. U 2002. godini, kompanija je počela koristiti logo u Sjedinjenim Državama i eventualno započela TV kampanju sa sloganom, izmijenjenog sa prethodnog slogana ''"[[Where do you want to go today?]]"'' ({{bs|Gdje želite ići danas?}}).<ref name="wherego1" /><ref name="potentialpassion1" /><ref name="Reimer">{{cite news |url=http://arstechnica.com/news.ars/post/20060123-6031.html|title=Microsoft set to launch new marketing campaign|work=Ars Technica|publisher=Condé Nast Digital|author=Reimer, Jeremy|date=23. 1. 2006|access-date=18. 8. 2008}}</ref> Tokom privatne MGX (Microsoft Global Exchange) koferencije 2010. godine, Microsoft je otkrio naredni slogan kompanije, ''"Be What's Next."'' ({{bs|Budi što slijedi.}}).<ref name="2010logo">{{cite web|url=http://www.engadget.com/2010/07/22/new-microsoft-brand-logos-company-tagline-revealed-at-mgx-event/|title=New Microsoft brand logos, company tagline revealed at MGX event? (update: no new logos, tagline is a go)|first=Joshua|last=Topolsky|authorlink=Joshua Topolsky|work=[[Engadget]]|publisher=[[AOL]]|date=22. 7. 2010|access-date=2. 8. 2012}}</ref> Dana 23. augusta 2012, Microsoft je otkrio novi preduzetni logo na otvaranju svog 23. Microsoft skladišta u [[Boston]]u pokazujući kompanijinu smjenu fokusa sa klasičnog stila na ikonocentrični moderni interfejs koji koristi ili će koristiti platforma Windows Phone, Xbox 360, Windows 8 i nadolazeći Office paketi.<ref>{{cite web |last=Meisner |first=Jeffrey |url=http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/archive/2012/08/23/microsoft-unveils-a-new-look.aspx |title=Microsoft Unveils a New Look |publisher=The Official Microsoft Blog |date=23. 8. 2012 |access-date=23. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120825012157/http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/archive/2012/08/23/microsoft-unveils-a-new-look.aspx |archive-date=25. 8. 2012 |url-status=dead }}</ref> Novi logo također uključuje četiri kvadrata s bojama tadašnjeg Windows logotipa koji je bio korišten da reprezentira Microsoftova četiri glavna proizvoda: Windows (plava), Office (crvena), Xbox (zelena) i Bing (žuta).<ref>{{cite web |last=Eric |first=Steven H. |url=http://flapship.com/new-microsoft-logo-revealed/ |title=NEW MICROSOFT LOGO REVEALED |publisher=Flapship.com |date=23. 8. 2012 |access-date=23. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120825174050/http://flapship.com/new-microsoft-logo-revealed/ |archive-date=25. 8. 2012 |url-status=dead }}</ref> Ipak, ovaj logo nije u potpunosti nov—bio je predstavljan u reklamama za [[Windows 95]] od sredine devedesetih.<ref>{{cite web|url=http://www.wpcentral.com/microsofts-new-logo-has-ties-past|title=Microsoft's new logo has ties to the past}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.neowin.net/news/microsoft039s-logo-is-not-new-it039s-from-1995|title=Microsoft's logo is not new, it's from 1995}}</ref> <gallery widths=200 mode="traditional" style=text-align:center; margin:auto;"> Microsoft Logo Historical.svg|1985–1987. Microsoft - Where do you want to go today.svg|1987–2006. Microsoft logo & slogan.svg|2006–2011. Microsoft logo & slogan 2011-2012.svg|2011–2012. Microsoft logo and wordmark.svg|2012–danas </gallery> * '''1987'''&nbsp;– Microsoft "[[Pac-Man]]" logotip, dizajnirao ga je Scott Baker, a korišten je od 1987. do 2012. sa 1994–2002. sloganom ''"[[Where do you want to go today?]]"''.<ref name="wherego1">{{cite news|url=http://www.wired.com/wired/archive/6.12/redmond.html|title=The Rise and Rise of the Redmond Empire|work=Wired|date=decembar 1998|access-date=18. 8. 2008}}</ref><ref name="potentialpassion1">{{cite news|url=http://www.adweek.com/news/advertising/mccann-thinks-local-global-microsoft-83426|title=McCann Thinks Local for Global Microsoft|author=Schmelzer, Randi|work=Adweek|date=9. 1. 2006 |access-date=18. 8. 2008}}</ref> * '''2006–2011'''&nbsp;– Microsoftov logo od 2006–2011, sa sloganom ''"Your potential. Our passion."''<ref name="potentialpassion1"/> * '''2011–2012'''&nbsp;– Logo Microsofta sa sloganom ''"Be what's next."''<ref name="2010logo"/> * '''2012–danas'''&nbsp;– Predstavljen 23. augusta 2012, da simbolizira "svijet digitalnog kretanja " i Microsoftov "portfolio proizvoda".<ref name="newlogo">{{cite news|url=http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/archive/2012/08/23/microsoft-unveils-a-new-look.aspx|title=Microsoft Unveils a New Look|work=Microsoft|date=august 2012|access-date=23. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120825012157/http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/archive/2012/08/23/microsoft-unveils-a-new-look.aspx|archive-date=25. 8. 2012|url-status=dead}}</ref> ==Također pogledajte== *[[Xbox]] *[[Informaciona tehnologija]] *[[Kompanija]] *[[Seattle]] ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== *{{Službeni sajt|http://www.microsoft.com/}} *[http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog Službeni blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707154725/http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/ |date=7. 7. 2014 }} {{Authority control|VIAF=148809628|LCCN=n/86/810571}} {{Coord|47|38|23|N|122|7|42|W|region:US_dim:540|display=title}} [[Kategorija:Microsoft| ]] [[Kategorija:Osnivanja u 1975.]] [[Kategorija:Kompanije osnovane 1975.]] [[Kategorija:Kompanije osnovane u Redmondu, Washington]] [[Kategorija:Multinacionalne kompanije sa sjedištem u SAD-u]] [[Kategorija:Računarska preduzeća u SAD-u]] [[Kategorija:Softverske kompanije u državi Washington]] [[Kategorija:Proizvođači mobilnih telefona]] [[Kategorija:Internetske kompanije u Sjedinjenim Američkim Državama]] iqdwh8ta8g51umzpoxaa8viaxgl3gc0 0 5000 3916502 3841482 2026-08-04T22:32:04Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[1949]] – [[Carlos Šakal]], [[venecuela|venecuelanski]] terorista 3916502 wikitext text/x-wiki {{OktobarKalendar}} '''12. oktobar / listopad (12. 10)''' jest 285. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (286. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 80 dana. == Događaji == * [[1918]] – [[Prvi svjetski rat]]: [[Kraljevina Srbija|Prva srpska armija]] pod vojvodom [[Petar Bojović|Petrom Bojovićem]] je oslobodila [[Niš]] od [[Njemačko Carstvo|11. njemačke armije]] pod generalfeldmaršalom [[August von Mackensen|Augustom vonom Mackensenom]]. * [[1999]] – Prema [[UN]]-u, u [[Sarajevo|Sarajevu]] je rođen 6-milijarditi stanovnik [[Zemlja planeta|Zemlje]] * [[2002]] – 202 osobe su poginule, a više od 300 ih je ozlijeđeno u [[bomba]]škom napadu na dva noćna kluba na [[Bali]]ju * [[2014]] – Održani sedmi [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Opći izbori Bosni i Hercegovini]] == Rođeni == === 16. vijek === * [[1537]] – [[Edvard VI]], engleski kralj === 18. vijek === * [[1715]] – [[Petar II]], ruski car === 20. vijek === * [[1906]] – [[Zari Elmassian]], američka pjevačica * [[1917]] – [[Radojka Lakić]], učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije. * [[1935]] – [[Luciano Pavarotti]], italijanski tenor i operna zvijezda * [[1942]] – [[Daliah Lavi]], izraelska glumica i pjevačica * [[1943]] – [[George Rattai]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac * [[1949]] – [[Carlos Šakal]], [[venecuela|venecuelanski]] terorista * [[1955]] – [[Ante Gotovina]], hrvatski general * [[1958]] – [[Oscar di Lovera]], argentinski [[biatlon]]ac * [[1962]] – [[Branko Crvenkovski]], makedonski političar i državnik * [[1964.]] ** [[Sam Brown (pjevačica)|Sam Brown]], britanska pjevačica i tekstopisac ** [[Jean Paquet]], [[Kanada|kanadski]] [[biatlon]]ac * [[1966]] – [[Nenad Stevandić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpski]] [[političar]] * [[1978.]] ** [[Žarko Galjanić]], hrvatski [[biatlon]]ac ** [[Konstrakta]], [[srbija]]nska pjevačica i tekstopisac; * [[1981]] – [[Arben Avdija]], bosanskohercegovački nogometaš == Umrli == === 20. vijek === * [[1924]] – [[Anatole France]], francuski književnik i dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1921.]] * [[1943]] – [[Max Wertheimer]], njemačko-američki psiholog * [[1999]] – [[Wilt Chamberlain]], američki košarkaš === 21. vijek === * [[2008]] – [[Natela Jankošvili]], gruzijska slikarka == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|12 October}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/12 Na današnji dan (12. oktobar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/october-12 Na današnji dan (12. oktobar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Oktobar|*-12]] fc09mlzpyjr8908hbl6b8pn5b4eq8bi 0 5915 3916550 3899509 2026-08-05T08:19:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916550 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teritorija | zvanično_ime = Posavski kanton | izvorno_ime = Посавски кантон<br>Županija Posavska{{Efn|[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]] je 7. jula 1998. donio presudu gdje, između ostalog, naziv "županija" nije u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije BiH]]. Međutim, kantonalne vlasti ga idalje koriste.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/open_page_nw.php?l=bs&pid=178|title=Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998.|date=7. 7. 1998|website=ustavnisudfbih.ba|publisher=[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref>}} | vrsta_teritorije = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|Kanton]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] | ime_genitiv = Posavskog kantona | zastava = Flag of Posavina.svg | grb = Coat of arms of Posavina.svg | uzrečica = | himna = | karta = Posavina in Federation of Bosnia and Herzegovina.svg | opis_karte = Lokacija Posavskog kantona na karti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. | nalazi_se_u_sastavu = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | podjela_vrsta2 = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | podjela_ime2 = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | glavno_sjedište = [[Orašje]] | glavno_sjedište_koordinate = {{coord|45|02|12.4|N|18|41|36.6|E|type:city|display=inline,title}} | najveći_grad = [[Odžak]] | službeni_jezik = [[Bosanski jezik|bosanski]]<br />[[Srpski jezik|srpski]]<br />[[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref name="ustav">{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/propisi/posavski-kanton/ustav-zupanije-posavske.html|title=Ustav posavskog kantona|date=5. 1. 2024|website=paragraf.ba|publisher=[[Skupština Posavskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 77,32% [[Hrvati]]<br />19,00% [[Bošnjaci]]<br />1,91% [[Srbi]]<br />1,77% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 2013">{{RP 2013}}</ref> | religija = | demonim = | upravni_oblik = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna]] [[federalna jedinica]] | titula_vladara = [[Spisak premijera Posavskog kantona|Premijer]] | vladar = [[Đuro Topić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | titula_vladara2 = [[Skupština Posavskog kantona#Spisak predsjednika|Predsjednik skupštine]] | vladar2 = [[Blaž Župarić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) | zakonodavstvo = [[Skupština Posavskog kantona|Skupština]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Historija]] | nastanak = | događaj1 = [[Vance–Owenov plan]] (ideja o podjeli BiH na pokrajine) | događaj_datum1 = januar 1993. | događaj2 = [[Vašingtonski sporazum]] (ideja o podjeli BiH na kantone) | događaj_datum2 = 18. mart 1994. | događaj3 = [[Dejtonski sporazum]] (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) | događaj_datum3 = 14. decembar 1995. | događaj4 = Proglašen [[Ustav Posavskog kantona|Ustav kantona]] | događaj_datum4 = 10. april 1996.<ref>{{Cite web|url=https://skupstinazp.ba/Nova/dokumenti/ustav/|title=Narodne novine Županije Posavske|date=10. 4. 1996|website=skupstinazp.ba|publisher=[[Skupština Posavskog kantona]]|access-date=5. 1. 2024|archive-date=5. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240105171752/https://skupstinazp.ba/Nova/dokumenti/ustav/|url-status=dead}}</ref> | događaj5 = Uspostavljeni kantoni | događaj_datum5 = 12. juni 1996.<ref>{{Cite journal|last=Jurilj|first=Lana|date=30. 10. 2017|title=Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu|url=https://hrcak.srce.hr/file/303059|journal=Mostariensia|edition=1|volume=21|pages=83-95|doi=10.47960/2831-0322|access-date=5. 1. 2024|archive-date=21. 11. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241121003958/https://hrcak.srce.hr/file/303059|url-status=dead}}</ref> | događaj6 = | događaj_datum6 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | površina = 324,6 | procenat_vode = | stanovnika = {{Gubitak}}43.453<ref name="RP 2013"/><br /> | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | procjena = {{Gubitak}}40.018<ref name="FZS">{{Cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2023/07/Kanton-Posavski-u-brojkama.pdf|title=Posavski kanton u brojkama|date=30. 6. 2022|website=fzs.ba|publisher=[[Federalni zavod za statistiku]]|access-date=5. 1. 2024}}</ref> | procjena_godina = 2022 | gustoća = 133,87 | bdp_ukupno = | bdp_godina = | bdp_per_capita = | bdp_nominalni_ukupno = {{rast}}$188,404 miliona | bdp_nominalni_godina = Procjena 2022 | bdp_nominalni_per_capita = {{rast}}$6.037 | hdi = {{Gubitak}}0.777<ref>{{Cite web|url=https://globaldatalab.org/shdi/table/shdi/BIH/?levels=1+4&years=2021&interpolation=0&extrapolation=0|title=Subnational HDI|date=28. 12. 2023|website=globaldatalab.org|publisher=GlobalDataLab|access-date=28. 12. 2023}}</ref> | hdi_godina = 2021 | hdi_nivo = <span style="color:#090;">visok</span> | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | valuta = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]]) | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini#Federacija Bosne i Hercegovine|+387 31]] | iso_kod = [[ISO 3166-2:BA|BA-02]] {{Small|(do 27. novembra 2015)}} | internetski_nastavak = [[.ba]] | veb-sajt = }} '''Posavski kanton''' ('''PK''') jedan je od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od tri općine. Na zapadu, istoku i sjeveru graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], na jugu sa [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]] te na jugoistoku sa [[Brčko distrikt]]om. Po rezultatima popisa 2013. Posavski kanton je sa 43.453 stanovnika nakon [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona]] pretposljedni po broju stanovnika i sa 133.87 stanovnika/km² po gustoći treći među [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonima Federacije Bosne i Hercegovine]]. S površinom od 324,6&nbsp;km² najmanji je kanton Federacije Bosne i Hercegovine, što čini ukupno 1,24% površine Federacije i 0,63% površine Bosne i Hercegovine.<ref name="Popis_2013">{{cite web|title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013.|url=http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf|website=popis2013.ba|publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20171224103940/http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf|archive-date=24. 12. 2017|location=Sarajevo|format=PDF|date=juni 2016|access-date=25. 12. 2017|url-status=dead}}</ref> ==Geografija== Kanton je smješten na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i rijeke [[Sava|Save]], koja čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posavski kanton obuhvata samo mali dio [[Bosanska Posavina|Bosanske posavine]], koja se prostire sve do [[Derventa|Dervente]]. Posavski kanton se, kao i ostala Posavina, nalazi na široko otvorenoj i lahko prohodnoj peripanonskoj niziji, sa prosječnom nadmorskom visinom od 90 metara. Posavski kanton predstavlja eksklavu Federacije Bosne i Hercegovine, jer ga Republika Srpska i Brčko distrikt sijeku od ostatka Federacije, ali je i Posavski kanton sam po sebi podijeljen na dva teritorijalno odvojena dijela, pa tako [[Odžak]] predstavlja eksklavu Posavskog kantona, jer ga Republika Srpska siječe od [[Domaljevac-Šamac|Domaljevca]] i [[Orašje|Orašja]]. === Klima === Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine. == Historija == Prije početka rata u Bosni i Hercegovini današnje općine Donji Žabar i Vukosavlje pripadali su Odžaku i Orašju, dok je današnja općina Domaljevac-Šamac pripadala Bosanskom Šamcu. Historija današnjeg Posavskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Posavski kanton zvanično je konstituiran 12. juna 1996. kao jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]]. == Simboli == === Zastava === Zastava Posavskog kantona sastoji se od tri crvene, bijele, zelene vodoravne trake omjera 42:42:16. Na sredini zastave postavljen je grb kantona. ==== Prijašnja zastava ==== Posavski kanton je prvo usvojio zastavu [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. === Grb === Grb Posavskog kantona sadrži hrvatsku šahovnicu kao znak pretežno hrvatskog naroda. Traka za kosa s dva [[Ljiljan (simbol)|heraldička ljiljana]] kao znak bošnjačkog stanovništva i povezanosti kantona sa srednjovjekovnom bosanskom državom. Donji rub grba prikazuje rijeku [[Sava|Savu]].<gallery> Datoteka:Flag of Posavina.svg|Zastava Posavskog kantona Datoteka:Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg|Bivša zastava (10. april 1996 – 12. april 2000) Datoteka:Coat of arms of Posavina.svg|Grb Posavskog kantona </gallery> ==Politika i administracija== [[Datoteka:Municipalities of Posavina Canton.png|mini|Lokalne zajednice kantona.]] Posavski kanton je prema zakonu jedan od [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine]], koji je jedan od dva entiteta [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Posavski kanton ima vlastitu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku vlast]]. Kao i svaki od kantona u FBiH, Posavski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, [[Grbovi kantona Federacije Bosne i Hercegovine|simbole]], te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti ([[Ministarstvo unutrašnjih poslova Posavskog kantona|policija]], [[Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta Posavskog kantona|obrazovanje]], korištenje prirodnih resursa, [[Ministarstvo privrede i prostornog uređenja Posavskog kantona|prostorna i stambena politika]], kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti ([[Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike Posavskog kantona|zdravstvo]], socijalna zaštita, [[Ministartvo prometa, veza, turizma i zaštite okoliša Posavskog kantona|promet]]). Sjedište izvršne vlasti, odnosno glavni grad kantona, je Orašje (Vlada Posavskog kantona), dok je u Domaljevcu sjedište zakonodavne vlasti (Skupština Posavskog kantona) i u Odžaku sjedište sudbene vlasti. Građani Posavskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 21 zastupnika u Skupštini Posavskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu PK sačinjava koalicija između [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), kolacije [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH) i Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH).<ref>{{Cite news|url=http://www.zupanijaposavska.ba/ustav-zupanije-posavske/|title=Ustav Županije Posavske|date=9. 9. 2015|newspaper=Vlada Županije Posavske|language=hr-HR|access-date=25. 12. 2017|archive-date=19. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171219221507/http://www.zupanijaposavska.ba/ustav-zupanije-posavske/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/20088/izabrana_vlada_posavskog_kantona.html|title=Izabrana Vlada Posavskog kantona|newspaper=slobodna-bosna.ba|language=en|access-date=25. 12. 2017}}</ref> Na lokalnom nivou građani Posavskog kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u jednom gradu i dvije općine. {| class="wikitable" !Općina !Broj naselja !Broj stanovnika (2013)<ref name="Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/RezultatiPopisa_BS.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ; juni 2016, popis.gov.ba]</ref> !Gustoća !Površina (km²) |- |[[Domaljevac-Šamac]] |6 |4.771 |107,5 |44,4 |- |[[Odžak]] |14 |18.821 |118,8 |158,4 |- ||''[[Orašje|Grad Orašje]]'' |14 |19.861 |163,1 |121,8 |- |'''Posavski kanton''' |'''34''' |'''43.453''' |'''133,9''' |'''324,6''' |} ==Stanovništvo== [[Datoteka:Izrezak.png|mini|Etnički sastav Posavskog kantona{{Legenda|orange|Hrvati}}{{Legenda|green|Bošnjaci}}{{Legenda|lightblue|Srbi}}]]{{Stubičasti dijagram|barwidth=150px|desno1=%|maks=100|ime_stuba4=Ostali|ime_stuba3=[[Srbi]]|ime_stuba2=[[Bošnjaci]]|ime_stuba1=[[Hrvati]]|float=right|cifra_stuba4=1.772|boja_stuba1=#007FFF|cifra_stuba3=1.912|cifra_stuba2=18.99|cifra_stuba1=77.32|boja_stuba4=#403021|boja_stuba3=#FF0000|boja_stuba2=#228B22|naslov=Etničke grupe u PK 2013.}} Prema popisu iz 2013. godine ima 43.453 stanovnika, čime je iza Bosansko-podrinjskog kantona drugi najmalobrojniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom od 133,87 stanovnika/km² treći u [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]], čime spada u red gusto naseljenih kantona. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 12,8%, udio radnog kontingenta stanovništva 71,8% i udio osoba između 0-14 godina iznosi 15,4%.<ref>{{Cite web|url=http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|title=Demografska analiza FBiH po kantonima|last=|first=|date=|website=zpr.ks.gov.ba|publisher=Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo|access-date=25. 12. 2017|archive-date=19. 8. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190819094958/http://zpr.ks.gov.ba/sites/zpr.ks.gov.ba/files/demografska_analiza_fbih_po_kantonima_2015.pdf|url-status=dead}}</ref> {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = PK | vrsta_naseljenog_mjesta = kanton | maticni_broj = - | admin_godina = 2013 | g2013_ukupno = 43453 | g2013_muskarci = 21805 | g2013_zene = 21648 | g2013_bosnjaci = 8252 | g2013_srbi = 831 | g2013_hrvati = 33600 | g2013_bosanci = 154 | g2013_romi = 15 | g2013_muslimani = 65 | g2013_bosanciihercegovci = 28 | g2013_albanci = 76 | g2013_jugosloveni = 7 | g2013_ukrajinci = 7 | g2013_crnogorci = 3 | g2013_turci = 1 | g2013_slovenci = 1 | g2013_pravoslavci = 2 | g2013_makedonci = 3 | g2013_nisu_izjasnili = 214 | g2013_nepoznato = 97 | g1991_ukupno = 63114 | g1991_muslimani = 8120 | g1991_srbi = 9928 | g1991_hrvati = 42244 | g1991_jugosloveni = 1808 }} === Religija === [[Katolička crkva]] čini najveći postotak stanovništva sa 33.191 stanovnika u Posavskom kantonu (koji predstavljaju više od 77% stanovništva). Manjine su [[musliman]]i (8.341 stanovnika) i [[Pravoslavlje|pravoslavci]] (841 stanovnika).<ref>{{Cite web|url=http://pop-stat.mashke.org/bosnia-religion2013.htm|title=Ethnic composition of Bosnia & Herzegovina 2013|website=pop-stat.mashke.org|access-date=1. 12. 2019|archive-date=22. 5. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230522091702/http://pop-stat.mashke.org/bosnia-religion2013.htm|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable" |+Posavski kanton (2013) !Vjerska pripadnost !Stanovnika |- |[[Katoličanstvo]] |33.191 |- |[[Islam]] |8.341 |- |[[Pravoslavlje]] |841 |- |Ostali |770 |} === Prirodno kretanje stanovništva === {| class="wikitable" |+ !Godina !Živorođeni !Umrli !Prirodni priraštaj !Umrla dojenčad !Zaključeni brakovi !Razvedeni brakovi |- |2018. |148 |493 | -345 | - |117 |38 |- |2019. |{{gubitak}}124 |{{rast}}481 |{{gubitak}}-357 | - |{{gubitak}}112 |{{gubitak}}44 |} === Sastav stanovništva PK po općinama i naseljima === {|cellspacing="0" cellpadding="7" border="1" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; float: center;" |colspan="6" style="background: bgcolor=" |'''Narodnosni sastav stanovništva PK, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 2013.''' |- |naseljeno mjesto |ukupno |[[Hrvati]] |[[Bošnjaci]] |[[Srbi]] |ostali |- |[[Ada (Odžak)|Ada]] |186 |183 |0 |1 |2 |- |[[Brusnica Mala (Odžak)|Brusnica Mala]] |102 |2 |0 |100 |0 |- |[[Donja Dubica]] |1.472 |1.371 |6 |91 |4 |- |[[Donji Svilaj]] |1.107 |1.082 |2 |14 |9 |- |[[Gornja Dubica]] |918 |913 |1 |4 |0 |- |[[Gornji Svilaj]] |673 |642 |2 |24 |5 |- |[[Novi Grad (Odžak)|Novi Grad]] |362 |124 |1 |225 |12 |- |[[Novo Selo (Odžak)|Novo Selo]] |1.605 |1.573 |5 |5 |22 |- |[[Odžak]] |8.259 |1.682 |6.185 |818 |311 |- |[[Posavska Mahala]] |849 |835 |2 |4 |8 |- |[[Potočani (Odžak)|Potočani]] |1.332 |1.323 |3 |2 |4 |- |[[Prud (Odžak)|Prud]] |941 |912 |12 |13 |4 |- |[[Vrbovac (Odžak)|Vrbovac]] |1.015 |979 |1 |18 |17 |- |[[Bazik]] |493 |485 |4 |2 |2 |- |[[Bosanski Šamac (Domaljevac-Šamac)|Bosanski Šamac]] |0 |0 |0 |0 |0 |- |[[Brvnik (Domaljevac-Šamac)|Brvnik]] |40 |3 |1 |30 |6 |- |[[Domaljevac]] |3.295 |3.248 |16 |14 |17 |- |[[Grebnice (Domaljevac-Šamac)|Grebnice]] |903 |896 |5 |0 |2 |- |[[Tišina (Domaljevac-Šamac)|Tišina]] |40 |2 |0 |37 |1 |- |[[Bok]] |1.392 |1.362 |10 |12 |8 |- |[[Bukova Greda]] |134 |129 |3 |0 |2 |- |[[Donja Mahala (Orašje)|Donja Mahala]] |3.702 |3.669 |6 |9 |18 |- |[[Jenjić (Orašje)|Jenjić]] |23 |23 |0 |0 |0 |- |[[Kopanice]] |768 |756 |11 |0 |1 |- |[[Kostrč]] |1.379 |1.345 |20 |0 |14 |- |[[Lepnica (Orašje)|Lepnica]] |38 |0 |0 |38 |0 |- |[[Matići (Orašje)|Matići]] |1.602 |1.591 |4 |1 |6 |- |[[Orašje]] |3.614 |1.350 |1.974 |42 |248 |- |[[Oštra Luka]] |1.595 |1.571 |6 |4 |14 |- |[[Tolisa (Orašje)|Tolisa]] |2.731 |2.717 |4 |1 |9 |- |[[Ugljara]] |1.205 |1.165 |12 |8 |20 |- |[[Vidovice]] |1.678 |1.667 |1 |3 |7 |- |'''ukupno''' |43.453 |33.600 |8.252 |831 |770 |} == Privreda i infrastruktura == [[Datoteka:Odzak7.jpg|mini|[[Odžak]], najveći grad kantona.|262x262piksel]] === Privreda === Najvažnije grane prvirede Posavskog kantona su poljoprivreda, trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija i građevinarstvo. Najveći aduti privrednog razvoja kantona su njegov geografski položaj (u blizini granice sa Evropskom unijom, riječnih luka u Brčkom i Šamcu i autoputa Zagreb – Beograd, dio evropskog koridora 5C i buduće brze ceste Tuzla – Orašje) i brojni prirodni resursi.<ref>{{Cite web|url=http://zupanijaposavska.ba/wp-content/uploads/2016/03/Vodic%20za%20ulaganja%20-%20HRVATSKI.pdf|title=Vodič za ulaganja|last=|first=|date=|website=zupanijaposavska.ba|publisher=Vlada Posavskog kantona|access-date=25. 12. 2017}}</ref> Zbog povoljnih uslova (veoma obradjiva, ravna zemlja u dolini rijeke Save) većina radno-sposobnog stanovništva se tradicionalno bavi poljoprivredom. Najzastupljenije poljoprivredne u Posavskom kantonu su kukuruz i pšenica od žitarica, razno voće i povrće te soja, šećerna repa i duhan od industrijskih biljaka. U Posavskom kantonu postoje ukupno četiri preduzetničke zone: Preduzetnička zona ''Dusine'' u Orašju (uspostavljena 2010), zona ''Sjever'' u Odžaku (uspostavljena 2008), te preduzetničke zone ''Veliko Blato'' i ''Malo Blato'' u Domaljevac-Šamcu. Od majskih poplava u Bosni i Hercegovini 2014. bile su zahvaćene sve tri općine Posavskog kantona, koje su pričinjele značajnu materijalnu štetu koja se procjenuje na otprilike 189 miliona KM. Međutim, pomoću raznih evropskih, stranih, humanitarnih i domaćih fondova većina štete nastale od tih poplava je sanirana (stanje ''18. 5. 2017'').<ref>{{Cite news|url=http://www.zupanijaposavska.ba/okrugli-stol-posavina-dvije-godine-nakon-poplava/|title=Okrugli stol „Posavina dvije godine nakon poplava„|last=JAVNOŠĆU|first=SLUŽBA ZA ODNOSE S|date=18. 5. 2016|newspaper=Vlada Županije Posavske|language=hr-HR|access-date=25. 12. 2017}}</ref> Bruto domaći proizvod Posavskog kantona u 2012. godini je iznosio 213 miliona konvertibilnih maraka (po stanovniku 5.414 KM), dok je ukupan izvoz te godine iznosio 81 miliona KM i uvoz 144 miliona. Prosječna plata u PK iznosi 730 maraka. Najveća neto plata isplaćuje se u Orašju (829 KM), a najmanja u Domaljevac-Šamcu (584 KM).<ref>{{Cite web|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/07/Kanton-Posavski-u-brojkama.pdf|title=Posavski kanton u brojkama|last=|first=|date=|website=fzs.ba|publisher=Federalni zavod za statistiku|access-date=25. 12. 2017}}</ref> === Infrastruktura === ====Saobraćaj ==== ==== Putevi ==== Kroz Posavski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi i autoputevi: Sa zapada na istok: Magistralni put [[Magistralni put M14.1|M14.1]] ([[Draksenić]] – [[Šepak]]) Sa juga na sjever: Magistralni put [[Magistralni put M1.8|M1.8]] (Orašje – [[Tuzla]]) i [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Bijača]] – [[Svilaj]]) Ukupna dužina magistralnih puteva u Posavskom kantonu iznosi 64,57 kilometara, dok dužina [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|autoputeva]] iznosi oko 10 kilometara (stanje ''11. 12. 2017'').<ref>{{Cite news|url=http://jpdcfbh.ba/bs/aktivnosti/mreza-magistralnih-cesta/37|title=Mreža Magistralnih Cesta u FBiH|newspaper=BIHAMK.BA|language=bs|access-date=25. 12. 2017}}</ref> ==== Obrazovanje ==== U Posavskom kantonu postoje tri srednje škole, te brojne osnovne škole, dok univerziteta na području kantona nema.<ref>{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|title=Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini|website=Srednje škole|language=en-US|access-date=25. 12. 2017|archive-date=27. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171227090029/http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole|url-status=dead}}</ref> * Srednja škola fra Martina Nedića<ref>{{Cite web|url=http://www.orasje.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=153:srednja-skola-fra-martina-nedica-orasje-podijeljena-u-dvije-skolski-centar-fra-martina-nedica-i-srednju-strukovnu-skolu-orasje&catid=78:pocetna&Itemid=604|title=Srednja škola fra Martina Nedića Orašje podijeljena u dvije: Školski centar fra Martina Nedića i Srednju strukovnu školu Orašje|website=Općina Orašje|language=hr-hr|access-date=29. 11. 2019}}</ref> * Srednja strukovna škola Orašje<ref>{{Cite web|url=http://www.eduinfo.ba/drzavne-srednje-skole/orasje/srednja-strukovna-skola|title=Srednja strukovna škola - Orašje|website=www.eduinfo.ba|access-date=29. 11. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> * Srednja škola Pere Zečevića<ref>{{Cite web|url=http://www.sspz-odzak.org/cms/|title=Naslovnica|website=www.sspz-odzak.org|access-date=29. 11. 2019}}</ref> ==== Zdravstvo ==== Glavna bolnica u Posavskom kantonu je kantonalna bolnica u [[Orašje|Orašju]],<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.ba/tag/bolnica-u-orasju-315266|title=BOLNICA U ORAŠJU {{!}} www.vecernji.ba|website=www.vecernji.ba|access-date=29. 11. 2019}}</ref> pored koje postoje još tri doma zdravlja: * Dom zdravlja Orašje<ref>{{Cite web|url=https://www.radioorasje.com/tag/dom-zdravlja-orasje/|title=DOM ZDRAVLJA ORAŠJE – Radio Orašje|language=hr|access-date=29. 11. 2019|archive-date=19. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200919115511/https://www.radioorasje.com/tag/dom-zdravlja-orasje/|url-status=dead}}</ref> * Dom zdravlja Domaljevac-Šamac<ref>{{Cite web|url=http://domaljevac.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=25&Itemid=31|title=Dom zdravlja Domaljevac-Šamac|website=domaljevac.ba|access-date=29. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190514062055/http://www.domaljevac.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=25&Itemid=31|archive-date=14. 5. 2019|url-status=dead}}</ref> * Dom zdravlja Odžak<ref>{{Cite web|url=http://www.zdravljezasve.ba/ustanova?id=65|title=Dom zdravlja Odžak|website=www.zdravljezasve.ba|language=en|access-date=29. 11. 2019|archive-date=30. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200930141541/http://www.zdravljezasve.ba/ustanova?id=65|url-status=dead}}</ref> == Mediji == * [[Radio postaja Orašje]]<ref>{{Cite web|url=https://www.radioorasje.com/|title=Radio Orašje – Vi tražite NAS, mi tražimo VIJEST|language=hr|access-date=1. 12. 2019}}</ref> * [[TV Studio Orašje]] * [[Radio postaja Odžak]]<ref>{{Cite web|url=https://www.radioodzak.com/|title=Radio Odžak RPO 92,5 MHz - Radio Odzak, radio koji ima dusu|website=www.radioodzak.com|access-date=1. 12. 2019}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Samostan Tolisa 05.JPG|mini|246x246piksel|[[Samostan u Tolisi]]]] Podrucje [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] bilo je naseljeno i u prehistoriji, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari. Nakon 1718, kada je došlo do mira između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], uglavnom su katoličke porodice iz brdskih sela raseljene po ravnici, jer su se Osmanlije same naselile po brdima i dolinama. U sela [[Kopanice]], [[Vidovice]], [[Tolisa (Orašje)|Tolisu]] i [[Domaljevac]] doselili su se [[Hrvati]] iz [[Županja|Županje]], [[Babina Greda|Babine Grede]] i [[Štitar (Hrvatska)|Štitara]]. U današnje općine [[Derventa]] i [[Brod (općina)|Brod]] naselio se narod porijeklom iz [[Hercegovina|Hercegovine]], i to od 1735. do 1782. i još jednom u manjem valu 1820, jer se 1697. otprilike 20.000 katolika iselilo s toga područja. U općine [[Modriča]], [[Gradačac]], [[Orašje]], [[Šamac]] i [[Brčko]] se narod doselio najviše iz [[Mostar]]a, [[Posušje|Posušja]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa-Uskoplja]], [[Bugojno|Bugojna]], [[Livno|Livna]], [[Tomislavgrad]]a, [[Poreč]]a, [[Vareš]]a, [[Imotski|Imotskog]], [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Srebrenica|Srebrenice]], [[Tuzla|Tuzle]], [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] i [[Olovo (grad)|Olova]]. S tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih selidba katolika na područje Posavine. ==== Znamenitosti ==== * [[Samostan u Tolisi|Franjevački samostan Tolisa]] * Župna crkva Imena Marijina [[Oštra Luka (Orašje)|Oštra Luka]]-[[Bok]]<ref>{{Cite web|url=http://garevac.net/2019/03/26/zupa-ostra-luka-bok/|title=ŽUPA OŠTRA LUKA - BOK|last=I.D.|date=26. 3. 2019|website=Garevac|language=hr|access-date=29. 11. 2019|archive-date=26. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200926190641/http://garevac.net/2019/03/26/zupa-ostra-luka-bok/|url-status=dead}}</ref> * Župna crkva Svetog Josipa [[Gornja Dubica]]<ref>{{Cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/gornja-dubica-zupa-sv-josipa|title=Gornja Dubica – Župa sv. Josipa|date=10. 11. 2017|website=Bosna Srebrena|language=en|access-date=29. 11. 2019}}</ref> * Župna crkva i zvonik Svete Ane [[Domaljevac]]<ref>{{Cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/domaljevac-zupa-sv-ane|title=Domaljevac – župa sv. Ane|date=10. 11. 2017|website=Bosna Srebrena|language=en|access-date=29. 11. 2019}}</ref> == Sport == Nogometni klubovi u Posavskom kantonu: *[[NK 9. lipanj Bazik|NK 9. lipanj]] [[Bazik]]<ref>{{Cite web|url=https://www.akta.ba/Firma/sportsko-drustvo-nk-9-lipanj-bazik/54363|title=ŠPORTSKO DRUŠTVO NK 9 LIPANJ BAZIK|last=Akta.ba|website=Akta.ba|language=en|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK 19. srpanj]] [[Oštra Luka (Orašje)|Oštra Luka]]<ref>{{Cite web|url=http://www.tolisa.info/index.php?option=com_joomleague&func=showClubInfo&p=6&cid=22&Itemid=192|title=Tolisa portal - Podaci o klubu - NK Bok (Bok)|website=www.tolisa.info|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Bok]]<ref>{{Cite web|url=http://selo-bok.com/o-nama/nk-bok|title=NK Bok|website=selo-bok.com|access-date=30. 11. 2019|archive-date=9. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181209015458/http://www.selo-bok.com/o-nama/nk-bok|url-status=dead}}</ref> * [[FK Bratstvo Donja Dubica|FK Bratstvo]] [[Donja Dubica]]<ref>{{Cite web|url=https://sportdc.net/club/6169-bratstvo-donja-dubica/results|title=SportDC - FK Bratstvo - Donja Dubica - Rezultati|website=sportdc.net|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Dinamo Donja Mahala]] * [[NK Dragovoljac Novo Selo|NK Dragovoljac]] [[Novo Selo]]<ref>{{Cite web|url=http://vm-odzak.net/2019/02/20/predstavljanje-nk-dragovoljac-novo-selo/|title=Predstavljanje NK Dragovoljac Novo Selo – VM-Odžak|language=en-US|access-date=30. 11. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> * [[NK Hajduk Orašje]] * [[HNK Jedinstvo]] * [[HNK Kopanice]]<ref name="Hnk Mladost Vidovice">{{Cite web|url=https://www.facebook.com/mladostobedari/|title=Hnk Mladost Vidovice|website=www.facebook.com|language=bs|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Korpar]] [[Grebnice (Domaljevac-Šamac)|Grebnice]] * [[HNK Kostrč]] * [[NK Matići 88]] * [[HNK Mladost]] [[Domaljevac]]<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/hnk-mladost-domaljevac/startseite/verein/51785|title=HNK Mladost Domaljevac - Club profile|website=www.transfermarkt.com|language=en|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Mladost Gornja Dubica|NK Mladost]] [[Gornja Dubica]]<ref>{{Cite web|url=https://hr.unionpedia.org/NK_Mladost_Gornja_Dubica|title=NK Mladost Gornja Dubica - Unijapedija|website=hr.unionpedia.org|language=hr|access-date=30. 11. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> * [[HNK Mladost Vidovice]]<ref name="Hnk Mladost Vidovice"/> * [[NK Napredak Malići|NK Napredak]] [[Matići (Orašje)|Matići]] * [[NK Odmut 90]] [[Grebnice (Domaljevac-Šamac)|Grebnice]]<ref>{{Cite web|url=https://db0nus869y26v.cloudfront.net/hr/Grebnice?rev=1550374509552|website=db0nus869y26v.cloudfront.net|access-date=30. 11. 2019|title=Arhivirana kopija|archive-date=23. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201023033520/https://db0nus869y26v.cloudfront.net/hr/Grebnice?rev=1550374509552|url-status=dead}}</ref> * [[NK Odžak]] 102<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.com/nk-odzak-102/startseite/verein/24238|title=NK Odzak 102 - Club profile|website=www.transfermarkt.com|language=en|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[HNK Orašje]]<ref>{{Cite web|url=https://hnkorasje.ba/|title=HNK Orašje|language=hr|access-date=30. 11. 2019|archive-date=23. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191123181644/http://hnkorasje.ba/|url-status=dead}}</ref> * [[NK Posavac]] [[Ugljara]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tolisa.info/index.php?option=com_joomleague&func=showClubInfo&p=6&cid=33&Itemid=199|title=Tolisa portal - Podaci o klubu - NK Posavac (Ugljara)|website=www.tolisa.info|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Posavina]] [[Posavska Mahala]]<ref>{{Cite web|url=https://www.akta.ba/Firma/posavina-nk-posavska-mahala/54367|title=POSAVINA NK POSAVSKA MAHALA|last=Akta.ba|website=Akta.ba|language=en|access-date=30. 11. 2019}}</ref> * [[NK Sloga Prud|NK Sloga]] [[Prud (Odžak)|Prud]]<ref>{{Cite web|url=http://www.seloprud.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=48&Itemid=106|title=NK Sloga Prud|website=www.seloprud.com|access-date=30. 11. 2019|archive-date=8. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191208122806/http://www.seloprud.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=48&Itemid=106|url-status=dead}}</ref> * [[NK Sloga Tolisa|NK Sloga]] [[Tolisa (Orašje)|Tolisa]] * [[NK Sloga Tursinovac]] == Poznate osobe == * [[Minira Jašari]] "Mina", poznata pjevačica * [[Mato Neretljak]], nogometaš * [[Iljo Dominiković]], nogometni čelnik NFSBIH * [[Marko Topić]], nogometaš * [[Ivo Gregurević]], hrvatski glumac * [[Goran Brašnić]], nogometaš * [[Musa Ćazim Ćatić]] * [[Ivo Iličević]], nogometaš * [[Sulejman Halilović]], bosanskohercegovački nogometaš * [[Meho Puzić]], pjevač sevdalinke * [[Zahid Šogorović]], navijač reprezentacije Bosne i Hercegovine * [[Velibor Čolić]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Stadion Jelas Domaljevac.jpg|Stadion Jelas Domaljevac Datoteka:Crkva svete Ane Domaljevac.jpg|Crkva svete Ane-[[Domaljevac]] Datoteka:Trg i spomenik u Domaljevcu.jpg|Trg i spomenik u Domaljevcu Datoteka:Battle of Odžak 1945.jpg|Bitka u Odžaku (1945) Datoteka:Odzak7.jpg|Odžak Datoteka:Odzak6.jpg|Panorama [[Odžak]]a Datoteka:Odzak5.jpg|Odžak iz daleka </gallery> == Politika == === Kantonalna skupština === [[Skupština Posavskog kantona|Skupštinu kantona]] na osnovu [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|Općih izbora u BiH 2022.]] sačinjava 21 zastupnik.<ref name="B">[https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&langId=1#/7/202/0/0/0 Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine]</ref> {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:56%;" ! colspan="2" |Stranka !Broj glasova !% !Ukupan broj mandata |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica BiH]] |7.699 |52,71 |12 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Stranka demokratske akcije]] |1.625 |11,13 |3 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ 1990|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska demokratska zajednica 1990]] |1.135 |7,77 |2 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija BiH]] |927 |6,35 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|svijetlo|BS}};" | | align="left" |[[Hrvatska republikanska stranka]] |558 |3,82 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|svijetlo|BS}};" | | align="left" |Nezavisni-neovisni |516 |3,53 |1 |- align="center" | style="background:#{{Izborni dijagram/Partija|PDA|tamno|BS}};" | | align="left" |[[Pokret demokratske akcije]] |502 |3,44 |1 |- ! colspan="2" |Ukupno: ! colspan="2" |12.962 !21 |} == Također pogledajte == * [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Canton Posavina}} * [http://www.zupanijaposavska.ba Zvanični sajt] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Posavski kanton| ]] apqted62fs80rsmq0f8fthsg72db5vk 0 6065 3916462 3866730 2026-08-04T16:00:26Z Tulum387 155909 Slika postavljena u infokutiju, a prethodna pomjerena ispod kutije. 3916462 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojno lice | ime = Izet Nanić | slika = IzetNanić.jpeg | datum rođenja = {{Datum rođenja|1965|10|04}}<ref name="camo"/> | mjesto rođenja = [[Bužim]], [[SFRJ]]<ref name="camo"/> | datum smrti = {{Datum smrti i godine|1995|08|05|1965|10|04}}<ref name="camo"/> | mjesto smrti = [[Bužim]], [[Republika Bosna i Hercegovina]]<ref name="camo"/> | nacionalnost = [[Bošnjak]] | puno ime = | nadimak = | supruga = Safija Remetić | titule = | knjige = | pripadnost = {{ZD|BiH|1992}} [[Republika Bosna i Hercegovina]] | služba = | čin = Brigadni general<ref name="camo"/> | ratovi = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]<ref name="camo"/> | bitke = {{tree list}} ** [[Operacija "Oganj '92"|Oganj '92]] ** [[Operacija "Munja '93"|Munja '93]] ** [[Operacija "Breza '94"|Breza '94]] ** [[Operacija "Tigar '94"|Tigar '94]] ** [[Operacija Pauk|Pauk '94]] ** [[Opsada Bihaća]] ** [[Operacija "Oluja"]] {{KIA}} {{Tree list/end}} | vojska = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]<ref name="camo"/> | rod = | jedinice = | zapovijedao = [[505. viteška brdska brigada]]<ref name="camo"/> | nagrade = [[Zlatni ljiljan]]<br>[[Orden heroja oslobodilačkog rata]] }} '''Izet Nanić''' (4. oktobar 1965 – 5. august 1995) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[brigadni general]]. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je komandant [[505. viteška brdska brigada|505. bužimske viteške brigade]] [[Peti korpus Armije RBiH|5. korpusa]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].<ref name="camo">{{cite web |url=http://www.camo.ch/teme/odbrana-rbih/generali-arbih/ |title=Generali ARBiH |work=camo.ch |access-date=22. 11. 2014 |archive-date=4. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190404013205/http://www.camo.ch/teme/odbrana-rbih/generali-arbih |url-status=dead }}</ref> == Biografija == Izet Nanić je rođen u [[Bužim]]u, od majke Rasime i oca Ibrahima, kao drugi od sedam sinova. Osnovnu školu je završio u Bužimu sa odličnim uspjehom, a srednju vojnu (opću) školu završio je u [[Zagreb]]u 1984. godine. Po završetku srednje škole upisuje Vojnu akademiju u [[Beograd]]u (smjer ''Ratno vazduhoplovstvo i protivzračna odbrana'' – RV PVO) gdje provodi dvije godine (1984–1986) te jednu godinu u Sarajevu. Vojnu akademiju završava u Zagrebu 1987. godine.<ref name=":0" /> ===Brak i djeca=== Oženio se 6. augusta 1987. Safijom (''djev.'' Remetić) iz [[Varoška Rijeka|Varoške Rijeke]]. U braku su dobili troje djece: kćerku Izetu (1988), sina Nevzeta (1991) i sina Ibrahima (1993).<ref name=":0" /> ===Ratna historija=== Svoju službu u JNA, kao poručnik RV PVO, provodi u [[Kragujevac|Kragujevcu]] da bi nakon četvrte godine rada napustio [[JNA]] početkom 1992. godine. Nakon napuštanja [[JNA]] dolazi sa porodicom u [[Bužim]], gdje uzima aktivno učešće u organizaciji odbrane i formiranju prvih vojnih jedinica. Formira Štab Teritorijalne odbrane (ŠTO), a 1. augusta 1992. postavljen je na dužnost komadanta ŠTO Bužim. Osnivač je 105. Bužimske udarne krajiške brigade koja je formirana 15. augusta 1992 (kasnije 105. BUMB - 505. Viteška mtbr). Formira specijalne jedinice ČSN-BSN "Hamza" i IDV "Gazije" 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercgovine. Kao komandant brigade učestvovao je u ofanzivnim i defanzivnim operacijama 5. korpusa ARBiH, kao što su Oganj '92, Munja '93, Tigar-sloboda '94, [[Operacija "Breza '94"|Breza '94]],<ref>{{cite web |url=http://nap.ba/new/vijest.php?id=38469 |title=Kako je Izet Nanić polomio krila Mladićevom 1. krajiškom korpusu |work=nap.ba |access-date=14. 1. 2019 }}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web |url=https://vijesti.ba/clanak/382114/muzej-u-buzimu-cuva-mladiceve-dokumente-srebrenica-se-ne-bi-desila-da-je-uhapsen |title=Muzej u Bužimu čuva Mladićeve dokumente: Srebrenica se ne bi desila da je uhapšen |work=vijesti.ba |access-date=14. 1. 2019 |archive-date=22. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210222005218/https://vijesti.ba/clanak/382114/muzej-u-buzimu-cuva-mladiceve-dokumente-srebrenica-se-ne-bi-desila-da-je-uhapsen |url-status=dead }}</ref> Mostobran '94, Spržena zemlja i [[Operacija "Oluja"|Oluja]]. ===Smrt=== U Bužimu je njemu i bratu [[Nevzet Nanić|Nevzetu]] podignut spomenik u dolini pokraj [[Bužim]]a. Posthumno mu je dodijeljeno priznanje "[[Orden heroja oslobodilačkog rata]]" 1998. godine i unaprijeđen je u čin brigadnog generala. U znak sjećanja na dostignuća u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]], generala Izeta Nanića, [[505. viteška brdska brigada|505. vitešku brdsku brigadu]] [[Peti korpus Armije RBiH|5. korpusa Armije RBiH]] i sve [[šehid]]e u Bužimu se svake godine održava manifestacija pod nazivom "[[Slobodarski dani viteškog grada Bužima]]" u periodu od 4. do 15. augusta.<ref name=":0">{{cite web |url=http://www.heroji.ba/izet-nanic/ |title=HEROJ OSLOBODILAČKOG RATA – IZET NANIĆ |work=heroji.ba |access-date=2. 5. 2017 |archive-date=30. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170430120638/http://heroji.ba/izet-nanic/ |url-status=dead }}</ref> ===Odlikovanja=== * [[Datoteka:Turbe generala Izeta Nanića i šehida 505. Viteške brigade (29. 4. 2017. - 10-12 (c)).jpg|mini|Turbe šehida i generala 505. bužimske brigade Izeta Nanića]]Ratno priznanje ''[[Zlatni ljiljan]]'' (14. 8. 1994) * ''[[Orden heroja oslobodilačkog rata]]'' (posthumno, 1998) == Također pogledajte == * [[Spisak dobitnika Ordena heroja oslobodilačkog rata]] * [[Zlatni ljiljan]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Izet Nanić}} * [http://www.izetnanic.com.ba/ Udruženje Izet Nanić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170911174148/http://www.izetnanic.com.ba/ |date=11. 9. 2017 }} * [http://www.heroji.ba/ Heroji oslobodilačkog rata Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023094300/http://www.heroji.ba/ |date=23. 10. 2012 }} {{Orden heroja oslobodilačkog rata‎}} {{DEFAULTSORT:Nanić, Izet}} [[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']] [[Kategorija:Rođeni 1965.]] [[Kategorija:Umrli 1995.]] [[Kategorija:Biografije, Bužim]] [[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]] [[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Dobitnici Ordena heroja oslobodilačkog rata]] rwhkj6skgbpllmk52z003hlgysswz81 0 6795 3916466 3902486 2026-08-04T16:12:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916466 wikitext text/x-wiki {{Infokutija operativni sistem | naziv = Microsoft Windows | logo = Windows logo and wordmark - 2021.svg | screenshot = | opis = | website = {{URL|microsoft.com/windows}} | razvijatelj = [[Microsoft]] | skupina = | izvorni_model = [[Closed source software|Closed]] / [[Shared source]] | zadnja stabilna verzija = | kernel = Hibridni | korisnički interfejs = [[Windows shell]] | licenca = [[Microsoft|MS]]-[[EULA]] | radno stanje = | platforme = [[ARM arhitektura|ARM]], [[IA-32]], [[Itanium]], [[x86-64]] | metoda nadogradnje = [[Windows Update]], [[Windows Anytime Upgrade]], [[Windows Store]], [[Windows Software Update Services|WSUS]] | upravljanje paketima = [[Windows Installer]] (.msi), [[Windows Store]] ([[APPX|.appx]])<ref>{{cite web|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/windows/apps/hh464929.aspx|title=App packages and deployment (Windows Store apps) (Windows)|publisher=Msdn.microsoft.com|date=|access-date=5. 4. 2014}}</ref> }} '''Microsoft Windows''' (ili '''Windows''') jeste metaporodica [[GUI|grafičkih]] [[operativni sistem|operativnih sistema]] koje razvija, nudi i prodaje [[Microsoft]]. Sastoji se iz nekoliko porodica operativnih sistema, od kojih je svaka namijenjena određenoj oblasti računarske industrije. Aktivne porodice Windowsa uključuju [[Windows NT]], [[Windows Embedded]] i [[Windows Phone]]; oni mogu imati podporodice, npr. [[Windows Embedded Compact]] (Windows CE) ili [[Windows Server]]. Nefunkcionalne Windows porodice uključuju [[Windows 9x]] i [[Windows Mobile]]. Microsoft je 20. novembra 1985. predstavio [[operativna okolina|operativnu okolinu]] nazvanu ''Windows'' kao grafičku ljusku operativnog sistema za [[MS-DOS]], kao odgovor na rastući interes za [[grafički korisnički interfejs|grafičkim korisničkim okruženjem]] (GUI).<ref name=aboutcomnov>{{cite web|url=http://inventors.about.com/od/mstartinventions/a/Windows.htm?rd=1|title=The Unusual History of Microsoft Windows|access-date=22. 4. 2007}}{{Mrtav link}}</ref> Microsoft Windows je postao [[Dominantnost (ekonomija)|dominantan]] na svjetskom tržištu [[osobni računar|osobnih računara]] sa preko 90% tržišnog udjela, prestižući [[Mac OS]], koji je predstavljen 1984. godine. Ipak, na tržištu pametnih telefona i tableta, Windows je prestigao operativni sistem [[Android (operativni sistem)|Android]].<ref>{{cite press|url=http://www.gartner.com/newsroom/id/2875017|title=Gartner Says Sales of Tablets Will Represent Less Than 10 Percent of All Devices in 2014: Smartphones to Represent 71 Percent of the Global Mobile Phone Market in 2014: Android Device Shipments to Reach One Billion in Emerging Markets in 2015|publisher=Gartner|date=15. 10. 2014|access-date=19. 10. 2014}}</ref><ref>http://techcrunch.com/2014/10/15/tablet-sales-growth-plummets-in-2014-as-android-smartphones-continue-to-soar-gartner</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.idc.com/getdoc.jsp?containerId=prUS25187214 |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141011215307/http://www.idc.com/getdoc.jsp?containerId=prUS25187214 |archive-date=11. 10. 2014 |url-status=dead }}</ref> Od aprila 2014, zadnje verzije Windowsa za [[osobni računar|osobne računare]], [[pametni telefon|pametne telefone]], [[Server|serverske računare]] i [[prošireni sistem|proširene uređaje]] su [[Windows 8.1]], [[Windows Phone 8.1]], [[Windows Server 2012 R2]] i [[Windows Embedded 8]], respektivno. Modificirana verzija Windowsa pokreće se na [[igrača konzola|igračoj konzoli]] ''[[Xbox One]]''. == Genealogija == === Prema marketinškoj ulozi === Microsoft, razvojnik Windowsa, registrirao je nekoliko marki od je svaka opisuje porodicu operativnog sistema Windows koji je namijenjen za specifični sektor računarske industrije. Od 2014, sljedeće porodice Windowsa se aktivno razvijaju: * [[Windows NT]]: Počela kao porodica operativnih sistema sa verzijom [[Windows NT 3.1]], operativni sistem za [[Server|serverske računare]] i [[radna stanica|radne stanice]]. Sada se sastoji od tri podporodice operativnih sistema koje su izdate skoro istovremeno i dijele isto jezgro (kernel). ** Windows: Operativni sistem za uobičajene [[osobni računar|osobne računare]]. Zadnja verzija je [[Windows 8.1]]. Skoro je nemoguće za nekoga neupućenog da identificira članove ove porodice po imenu jer se oni ne razlikuju po nekom posebnom pravilu; npr. [[Windows Vista]], [[Windows 7]] i [[Windows RT]] su članovi ove porodice, ali ne i [[Windows 3.1]]. Glavni konkurent ove porodice je [[macOS]] od kompanije [[Apple Inc.]] ** [[Windows Server]]: Operativni sistem za serverske računare. Zadnja verzija je [[Windows Server 2012 R2]]. Za razliku od klijentskih sistema, primjenjuje snažnu imensku šemu. Glavni konkurent ove porodice je [[Linux]]. ** [[Windows PE]]: Lahka verzija Windowsa s težnjom da operira [[Live OS]]–om, korištenim za instaliranje Windowsa na računarima (posebno na više računara istovremeno), za oporavak ili u svrhe rješavanja problema. Posljednja verzija je Windows PE 5.1. * [[Windows Phone]]: Operativni sistem koji se prodaje proizvođačima pametnih telefona. Prva verzija je bila [[Windows Phone 7]]. Posljednja verzija je [[Windows Phone 8.1]]. Glavni konkurent ove porodice je [[Android (operativni sistem)|Android]] od kompanije [[Google]]. * [[Windows Embedded]]: Isprva, Microsoft je razvijao [[Windows CE]] kao operativni sistem opće svrhe za svaki uređaj koji je bio isuviše ograničen resursima da bi se nazvao punopravni računar. Eventualno, ipak, Windows CE je preimenovan u Windows Embedded Compact i bio je oduzet pod markom Windows Compact koja se također sastoji od [[Windows Embedded Industry]], Windows Embedded Professional, [[Windows Embedded Standard]], [[Windows Embedded Handheld]] i [[Windows Embedded Automotive]].<ref>{{Cite web|url = http://www.microsoft.com/windowsembedded/en-us/products-solutions-overview.aspx|title = RTOS: Embedded Real Time Operating Systems|date =|access-date=7. 11. 2014|website = microsoft.com|publisher = [[Microsoft]]|last =|first = }}</ref> Sljedeće porodice Windowsa se više ne razvijaju: * [[Windows 9x]]: Operativni sistem koji je ciljao korisničko tržište. Obustavljen zbog suboptimalnih performansi (''[[PC World]]'' je zadnju verziju ove porodice, [[Windows ME]], nazvao jednim od najlošijih proizvoda svih vremena.)<ref name="WinMEbad" /> Microsoft sada učestvuje na korisničkom tržištu sa Windowsom NT. * [[Windows Mobile]]: Bio je mobilni operativni sistem, prethodnik ''Windows Phonea''. Prva verzija je nazvana [[Pocket PC 2000]]; treća verzija, [[Windows Mobile 2003]], prva je verzija koja je usvojila marku Windows Mobile. Posljednja verzija je [[Windows Mobile 6.5]]. == Historija verzija == {{Glavni|Historija Microsoft Windowsa}} {{Također pogledajte|Spisak verzija Microsoft Windowsa}} Pojam ''Windows'' kolektivno opisuje bilo koji proizvod ili sve generacije proizvoda operativnih sistema od [[Microsoft]]a. Ovi proizvodi su generalno kategorizirani na sljedeći način: === Ranije verzije === {{Glavni|Windows 1.0|Windows 2.0|Windows 2.1x}} [[Datoteka:Windows1.0.png|thumb|300px|[[Windows 1.0]], prva verzija, izdata 1985.]] Historija Windows datira unazad od septembra 1981, kada je Chase Bishop, računarski naučnik, dizajnirao prvi model elektronskog uređaja, te započeo projekt "Interface Manager". Objavljen je u novembru 1983. (poslije [[Apple Lisa]], ali prije [[Macintosh]]a) pod imenom "Windows", mada [[Windows 1.0]] nije izdat prije novembra 1985.<ref>[http://windows.microsoft.com/en-in/windows/history A history of Windows] (microsoft.com)</ref> Windows 1.0 je konkurirao sa [[Apple Inc.|Appleovim]] operativnim sistemima, ali je dobio slabu popularnost. Windows 1.0 nije potpun operativni sistem, nego proširenje za [[MS-DOS]]. Ljuska Windowsa 1.0 jeste program poznat kao [[MS-DOS Executive]]. Komponente su uključivale [[Microsoft Calculator|Calculator]], Calendar, [[Cardfile]], [[ClipBook Viewer|Clipboard prikazivač]], Clock, [[Control Panel (Windows)|Control Panel]], [[Notepad (Windows)|Notepad]], [[Microsoft Paint|Paint]], [[Reversi]], [[Terminal emulator|Terminal]] i [[Windows Write|Write]]. Windows 1.0 ne dopušta preklapanje prozora. Umjesto toga svi prozori su pozicijski uređeni. Samo se dijaloške kutije mogu pojaviti preko drugih prozora. [[Windows 2.0]] je izdat u decembru 1987. i bio je popularniji nego njegov prethodnik. Isticao je nekoliko poboljšanja korisničkog interfejsa i upravljanja memorijom. Windows 2.03 je izmijenio operativno okruženje sa "ikonskih prozora" na "preklapajuće prozore". Rezultat ove izmjene doveo je do toga da ''Apple Computer'' tuži Microsoft zbog kršenja autorskih prava Applea.<ref>{{cite web|url=http://lowendmac.com/orchard/06/apple-vs-microsoft.html|title=The Apple vs. Microsoft GUI Lawsuit|year=2006|access-date=12. 3. 2008}}</ref><ref>{{cite web|url=http://home.earthlink.net/~mjohnsen/Technology/Lawsuits/appvsms.html|title=Apple Computer, Inc. v. MicroSoft Corp., 35 F.3d 1435 (9th Cir. 1994)|access-date=12. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20071214033452/http://home.earthlink.net/~mjohnsen/Technology/Lawsuits/appvsms.html|archive-date=14. 12. 2007|url-status=dead}}</ref> Windows 2.0 je također predstavio sofisticiranije [[prečice tastature]] i mogao je koristiti raširenu memoriju. Windows 2.1 je izdat u dvije različite verzije, [[Windows/286]] i [[Windows/386]]. Windows/386 koristi [[virtualni 8086 način]] od procesora [[Intel 80386]] radi multitaskinga nekoliko programa za DOS i [[straničenje|stranični memorijski model]] za emuliranje raširene memorije koristeći dostupnu [[proširena memorija|proširenu memoriju]]. Windows/286, u skladu sa imenom, pokreće se na procesorima [[Intel 8086]] i [[Intel 80286]]. Može se pokrenuti u [[realni način|realnom načinu]], a može koristiti i [[visoko–memorijsko područje]]. U dodatku sa potpunim Windows paketima, postojale su ''runtime''–isključivo verzije koje su lansirane sa ranijim Windowsovim softverom od strane trećih lica i pokretanje njihovog softvera je postalo moguće za Windows na MS-DOS–u čak i bez potpunog sklopa mogućnosti Windowsa. Ranije verzije Windowsa se često smatraju grafičkim ljuskama, najviše zbog toga što se pokreću na temeljima MS-DOS–a i koriste njegove usluge [[sistem datoteka|sistema datoteka]].<ref name="Evolution">{{cite web|url=http://news.soft32.com/windows-evolution_1629.html|title=Windows Evolution|publisher=Soft32.com News|access-date=11. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20080208174626/http://news.soft32.com/windows-evolution_1629.html|archive-date=8. 2. 2008|url-status=dead}}</ref> Ipak su čak i najranije verzije Windowsa već pretpostavljale većinu tipičnih funkcija operativnog sistema; zapazivo, imajući svoj vlastiti [[izvršni format datoteka]] i omogućavajući svoje vlastite drajvere uređaja (štoperica, grafika, printer, miš, tastatura i zvuk). Za razliku od MS-DOS–a, Windows je dopuštao korisnicima pokretanje više grafičkih aplikacija istovremeno, preko [[Kooperativni multitasking|kooperativnog multitaskinga]]. Windows je implementirao elaborativnu, softversku virtualno–memorijsku šemu zasnovanu na segmentima, koja dopušta pokretanje aplikacija većih od dozvoljene memorije: kodni segmenti i [[resurs (Windows)|resursi]] su očišćeni i ukinuti kada memorija postane deficitarna; podatkovni segmeni pomjereni u memoriji kada je data aplikacija ustupila procesorsku kontrolu. === Windows 3.0 i 3.1 === {{Glavni|Windows 3.0|Windows 3.1x}} [[Datoteka:Windows 3.0 workspace.png|thumb|250px|lijevo|[[Windows 3.0]], predstavljen 1990.]] [[Windows 3.0]], izdat 1990, popravio je dizajn, najviše zbog [[virtualna memorija|virtualne memorije]] i učitljivih virtualnih drajvera uređaja ([[VxD]]–ovi) koji dopuštaju Windowsu dijeljenje proizvoljnih uređaja među višeprogramskim DOS aplikacijama. Aplikacije za Windows 3.0 mogu se pokretati u [[zaštićeni režim rada|zaštićenom režim rada]], što im daje pristup prema nekoliko [[megabajt]]a memorije bez obaveze učestvovanja u softverskoj virtualno–memorijskoj šemi. Oni se pokreću unutar istog adresnog prostora, gdje segmentirana memorija omogućava stepen zaštite. Windows 3.0 je također isticao poboljšanja [[korisnički interfejs|korisničkog interfejsa]]. Microsoft je prepisao kritične operacije iz [[C (programski jezik)|C–a]] u [[Asemblerski jezik|asembler]]. Windows 3.0 je prva verzija Microsoft Windowsa zaslužna za postizanje većeg komercijalnog uspjeha, a prodata je u 2 miliona kopija u prvih šest mjeseci.<ref>{{cite web|url=http://www.islandnet.com/~kpolsson/compsoft/soft1991.htm|title=Chronology of Personal Computer Software|access-date=11. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20120211132458/http://www.islandnet.com/~kpolsson/compsoft/soft1991.htm|archive-date=11. 2. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thocp.net/companies/microsoft/microsoft_company.htm|title=Microsoft Company|access-date=11. 3. 2015|archive-date=14. 5. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080514211138/http://www.thocp.net/companies/microsoft/microsoft_company.htm|url-status=dead}}</ref> Windows 3.1, napravljen [[generalno dostupno izdanje|generalno dostupan]] 1. marta 1992, isticao je ''facelift''. U augustu 1993, ''Windows for Workgroups'' je izdat, posebna verzija sa integriranim [[peer-to-peer umrežavanje]]m i verzijskim brojem 3.11. Prodat je zajedno sa Windowsom 3.1. Podrška za Windows 3.1 istekla je 31. decembra 2001.<ref>{{cite web|url=http://support.microsoft.com/lifecycle/?LN=en-us&p1=3078&x=10&y=11|title=Windows 3.1 Standard Edition Support Lifecycle|access-date=3. 1. 2011}}</ref> === Windows 9x === {{Glavni|Windows 9x|Windows 95|Windows 98}} Sljedeće veće korisnički–orijentirano izdanje Windowsa, [[Windows 95]], izdato je 24. augusta 1995. Dok je još bio zasnovan na MS-DOS-u, Windows 95 je predstavio podršku za nativne [[32-bitne aplikacije]], ''[[uštekaj i igraj]]'' ({{jez-en|Plug and Play}}) [[hardver]], multitasking po privilegijama, [[duga imena datoteka]] do 255 simbola, te omogućavao povećanu stabilnost u odnosu na prethodnike. Windows 95 je također predstavio redizajnirani, [[objektno–orijentirani dizajn|objektno orijentirani]] korisnički interfejs, zamjenjujući prethodni [[Program Manager|upravitelj programa]] sa izbornikom ''[[Start meni]]'', ''[[taskbar]]om'' i [[Windows Explorer]] [[Windows ljuska|ljuskom]]. Windows 95 je bio veliki komercijalni uspjeh za Microsoft; Ina Fried iz ''[[CNET]]–a'' istakla je da "je vremenom, Windows 95 konačno uveo van tržišta u 2001. godini, postao je "dio pribora" na računarskim ekranima širom svijeta."<ref>{{cite news|title=Windows 95 turns 15: Has Microsoft's OS peaked?|url=http://www.cnn.com/2010/TECH/web/08/25/cnet.microsoft.windows/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20100826141242/http://www.cnn.com/2010/TECH/web/08/25/cnet.microsoft.windows/index.html|archive-date=26. 8. 2010|publisher=CNET/CNN Tech|date=25. 8. 2010|access-date=22. 8. 2012|url-status=live}}</ref> Microsoft je objavio četiri OEM servisna izdanja (OSR) Windowsa 95, od kojih je svaki ugrubo ekvivalent [[servisni paket|servisnom paketu]]. Prva OSR verzija Windowsa 95 također je bila prva verzija Windowsa opremljena Microsoftovim [[internetski preglednik|internetskim preglednikom]], ''[[Internet Explorer]]om''.<ref name="apr96ms">{{cite press release|publisher=Microsoft|access-date=14. 2. 2011|url=http://www.microsoft.com/presspass/press/1996/apr96/iemompr.mspx|title=Microsoft Internet Explorer Web Browser Available on All Major Platforms, Offers Broadest International Support|date=30. 4. 1996}}</ref> Uobičajena podrška za Windows 95 okončana je 31. decembra 2000, dok je proširena podrška okončana godinu dana kasnije.<ref name="Windows 95 Support Lifecycle">{{cite web|url=http://support.microsoft.com/lifecycle/?p1=7864|title=Windows 95 Support Lifecycle|publisher=Microsoft|access-date=3. 1. 2011}}</ref> Windows 95 je popraćen izdavanjem sistema [[Windows 98]] 25. juna 1998, koji je predstavio ''[[Windows Driver Model]]'', podršku za [[USB]] uređaje, podršku za [[ACPI]], [[hibernacija (računarstvo)|hibernaciju]], te podršku za [[multi-monitor]]ske konfiguracije. Windows 98 je također uključivao integraciju sa preglednikom ''[[Internet Explorer 4]]'' kroz [[aktivni desktop]] i ostale aspekte ''[[Windows Desktop Update]]a'' (serija poboljšanja za Explorerovu ljusku koja su također bila dostupna za Windows 95). U maju 1999, Microsoft je izdao ''[[Windows 98 Second Edition]]'', ažuriranu verziju Windowsa 98. Windows 98 SE je dodao ''[[Internet Explorer 5.0]]'' i ''[[Windows Media Player]]'' 6.2 među ostale nadogradnje. Uobičajena podrška za Windows 98 okončala se 30. juna 2002, dok je produžena podrška okončana 11. jula 2006.<ref name="Windows 98 Standard Edition Support Lifecycle">{{cite web|url=http://support.microsoft.com/lifecycle/?p1=6513|title=Windows 98 Standard Edition Support Lifecycle|publisher=Microsoft|access-date=3. 1. 2011}}</ref> 14. septembra 2000, Microsoft je izdao [[Windows ME]] (Millennium Edition), posljednju verziju Windowsa zasnovanu na DOS–u. Windows ME je preuzeo vizualne popravke sa svog kontra–dijela zasnovanog na Windowsu NT, [[Windows 2000]], a imao je kraća vremena učitavanja od prethodnih verzija (koje su, ipak, zahtijevale ukidanje mogućnosti pristupanja [[realni način rada|realnom načinu rada]] DOS okoline, ukidajući kompatibilnost sa nekim starijim programima),<ref name="FastBoot1">{{cite web|url=http://www.microsoft.com/whdc/archive/fast-boot.mspx|title=Improving "Cold Boot" Time for System Manufacturers|publisher=Microsoft|date=4. 12. 2001|access-date=26. 8. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20090125012228/http://www.microsoft.com/whdc/archive/fast-boot.mspx|archive-date=25. 1. 2009|url-status=dead}}</ref> proširenu funkcionalnost [[multimedija|multimedije]] (uključujući ''Windows Media Player'' 7, ''[[Windows Movie Maker]]'', kao i ''[[Windows Image Acquisition]]'' – radnu stanicu za učitavanje slika sa [[skener]]a i digitalnih kamera), dodatne sistemske alate poput ''[[System File Protection]]a'' i ''[[System Restore]]a'', te nadograđene alate za kućno umrežavanje.<ref name=pcw-me>{{cite web|title=Windows Millennium Edition: All About Me|url=http://www.pcworld.com/article/17791/article.html|publisher=PC World|access-date=21. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130801115257/http://www.pcworld.com/article/17791/article.html|archive-date=1. 8. 2013|url-status=dead}}</ref> Ipak, Windows ME se suočio sa kritikama zbog svoje (male) brzine i nestabilnosti, zajedno sa problemima kompatibilnosti hadvera i ukidanja stvarnog načina rada DOS–a. ''[[PC World]]'' smatra Windows ME jednim od najlošijih oeprativnih sistema koje je Microsoft ikad izdao, te kao 4. najlošiji tehnički proizvod svih vremena.<ref name="WinMEbad">{{cite web|url=http://www.pcworld.com/article/125772-2/the_25_worst_tech_products_of_all_time.html|title=The 25 Worst Tech Products of All Time|publisher=[[IDG]]|access-date=10. 2. 2012|website = [[PC World]]}}</ref> === Windows NT === {{Glavni|Windows NT}} ==== Rane verzije ==== U novembru 1988, novi razvojni tim Microsofta (koji je uključivao bivše programere firme ''[[Digital Equipment Corporation]]'', [[Dave Cutler]]a i [[Mark Lucovsky|Marka Lucovskyja]]) počeo je raditi na prerađenu verziji [[IBM]]-ovog i Microsoftovog operativnog sistema [[OS/2]] poznatog pod nazivom "NT OS/2". NT OS/2 je težio biti siguran, [[višekorisnički]] operativni sistem sa [[POSIX]] kompatibilnosti i modularnim, [[Softverska portabilnost|portabilnim]] [[Kernel (računarstvo)|kernelom]] sa multitasking po privilegijama i podrškom za višestruke procesorske arhitekture. Ipak, prateći uspješno izdavanje sistema [[Windows 3.0]], razvojni tim za NT odlučio je da preradi projekt za korištenje proširenog [[32-bit]]nog ulaza od [[Windows API]]–ja poznatog kao Win32, umjesto onih od OS/2. Win32 je održao jednaku strukturu sa onom iz Windows [[API]]–ja (dopuštanjem Windows aplikacija da lahko budu [[Porting|protirane]] na platformu), ali također je podržavao mogućnosti postojećeg NT kernela. Prateći njegovo odobravanje od strane zaposlenika Microsofta, razvoj je nastavio na onome što je sada bilo poznato kao Windows NT, prva 32-bitna verzija Windowsa. Ipak, IBM se suprotstavljao izmjenama, te ultimativno nastavio razvoj OS/2 na svoju ruku.<ref name="insident">{{cite book|ref= harv|last= Custer|first= Helen|title= Inside Windows NT|url= https://archive.org/details/insidewindowsnt00cust|publisher= Microsoft Press|location= Redmond|year=1993|ISBN=1-55615-481-X}}</ref><ref name="thurrott-nt"/> Prvo izdanje rezultujućeg operativnog sistema, [[Windows NT 3.1]] (nazvan da asocira sa [[Windows 3.1]]) izdat je u julu 1993. sa verzijama za desktop [[radna stanica|radne stanice]] i [[server]]e. [[Windows NT 3.5]] je izdat u septembru 1994, usredotočavajući se na poboljšanja performansi i podršku za [[Novell]]ov ''[[NetWare]]'', te je popraćen sistemom [[Windows NT 3.51]] u maju 1995, koji je uključivao dodatna poboljšanja i podršku za [[PowerPC]] arhitekturu. [[Windows NT 4.0]] je izdat u junu 1996, uvodeći redizajnirani interfejs iz sistema [[Windows 95]] u NT serije. Na 17. februar 2000, Microsoft je izdao [[Windows 2000]], sljedbenika sistema NT 4.0. Naziv Windows NT je uklonjen u ovom periodu radi postavljanja većeg naglaska na brend Windows.<ref name="thurrott-nt">{{cite web|last=Thurrott|first=Paul|title=Windows Server 2003: The Road To Gold - Part One: The Early Years|url=http://www.winsupersite.com/reviews/winserver2k3_gold1.asp|date=24. 1. 2003|archive-url=https://web.archive.org/web/20050101005634/http://www.winsupersite.com/reviews/winserver2k3_gold1.asp|archive-date=1. 1. 2005|access-date=28. 5. 2012|url-status=dead}}</ref> ==== Windows XP ==== {{Glavni|Windows XP}} Sljedeća veća verzija Windowsa, [[Windows XP]], izdata je 25. oktobra 2001. Uvođenjem Windowsa XP težilo se objediniti korisnički–orijentiran [[Windows 9x]] sa arhitekturom predstavljenom u Windowsu NT, kao promjena za koju je Microsoft obećao da će omogućavati bolje performanse u odnosu na prethodnike zasnovane na DOS-u. Windows XP bi također predstavio redizajnirani korisnički interfejs (uključujući ažurirani ''Start meni'' i "orijentiran na zadatke" ''[[File Explorer|Windows Explorer]]''), uobičajene multimedijalne i mrežne mogućnosti, ''[[Internet Explorer 6]]'', integraciju sa Microsoftovim ''[[Microsoftov nalog|.NET Passport]]'' servisima, modovima koji pomažu osigurati kompatibilnost sa softverom dizajniranim za prethodne verzije Windowsa, te funkcionalnost ''[[Windows Remote Assistance|Remote Assistance]]''.<ref name=cnet-xpreview>{{cite web|title=Windows XP review|url=http://reviews.cnet.com/windows/microsoft-windows-xp-home/4505-3672_7-6534881.html|publisher=CNET|access-date=24. 5. 2013|archive-date=26. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130526024030/http://reviews.cnet.com/windows/microsoft-windows-xp-home/4505-3672_7-6534881.html|url-status=dead}}</ref> U maloprodaji, Windows XP je bio reklamiran u dva glavna izdanja: "Home" izdanje bilo je namijenjeno korisnicima, dok je izdanje "Professional" namijenjeno poslovnim okruženjima i power-userima, te uključuje dodatne sigurnosti i mrežne mogućnosti. Home i Professional su kasnije propraćene izdanjem "Media Center" (dizajniranima za [[home theater PC]]–eve, sa naglaskom na podršku za [[DVD]] plejbek, [[TV tuner kartica|TV karticom]], [[Digital video recorder|DVR]] mogućnostima, te udaljenim kontrolama), kao i "Tablet PC" izdanjem (dizajnirano za mobilne uređaje koje imaju [[Microsoft Tablet PC|osobine]] [[tablet računar]]a, sa podrškom [[stylus]] unosa olovke i dodatnim aplikacijama na bazi istih).<ref>{{cite web|url=http://review.zdnet.com/4520-6033_16-4206552.html|title=The 10 top things you MUST know about Win XP|author=David Coursey|publisher=[[ZDNet]]|date=25. 10. 2001|access-date=22. 7. 2008|archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20090710152541/http://review.zdnet.com/4520-6033_16-4206552.html|archive-date=10. 7. 2009|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://review.zdnet.com/4520-6033_16-4206367.html|title=Your top Windows XP questions answered! (Part One)|author=David Coursey|date=31. 8. 2001|work=[[ZDNet]]|publisher=[[CBS Interactive|CNET Networks]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20071219121319/http://review.zdnet.com/4520-6033_16-4206367.html|archive-date=19. 12. 2007|access-date=3. 1. 2011|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.winsupersite.com/article/showcase/a-look-at-freestyle-and-mira.aspx|title=A Look at Freestyle and Mira|date=3. 9. 2002|work=Paul Thurrott's SuperSite for Windows|publisher=Penton|access-date=3. 1. 2011|archive-date=28. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180628184858/http://www.itprotoday.com/article/showcase/a-look-at-freestyle-and-mira.aspx|url-status=dead}}</ref> Uobičajena podrška za Windows XP završila je 14. aprila 2009. Produžena podrška je završila 8. aprila 2014.<ref>{{cite web|url=http://support.microsoft.com/lifecycle/?p1=3223|title=Windows XP Professional Lifecycle Support|access-date=3. 1. 2011}}</ref> Nakon Windowsa 2000, Microsoft je također izmijenio rasporede izdavanja serverskih operativnih sistema; serverski kontra–dio Windowsa XP, [[Windows Server 2003]], izdat je u aprilu 2003.<ref name="thurrott-nt"/> Popraćen je u decembru 2005. sistemom Windows Server 2003 R2. ==== Windows Vista i kasnije ==== {{Glavni|Windows Vista|Windows 7|Windows 8|Windows 8.1|Windows 10}} Nakon dugog razvoja, [[Windows Vista]] je izdata 30. novembra 2006. za obimno licenciranje, a 30. januara 2007. za korisnike. Sadržava veći broj novih mogućnosti, od redizajnirane ljuske i korisničkog interfejsa, do značajnih tehničkih izmjena, sa posebnim naglaskom na sigurnost. Bila je dostupna u većem broju različitih izdanja, te je bila predmet kritike. Vistin serverski kontra–dio, [[Windows Server 2008]], izdat je početkom 2008. 22. jula 2009, [[Windows 7]] i [[Windows Server 2008 R2]] su izdati kao RTM ({{jez-en|release to manufacturing}}), dok je ovaj prvi izdat javno 3 mjeseca kasnije (2. oktobar 2009.). Za razliku od svog prethodnika, Windowsa Viste, koji je uveo veliki broj novih mogućnosti, Windows 7 je težio biti više fokusirana, inkrementalna nadogradnja linije Windowsa, s ciljem očuvanja kompatibilnosti s aplikacijama i hardverom s kojim je Windows Vista već kompatibilna.<ref>{{cite web|url=http://windowsteamblog.com/blogs/windows7/archive/2008/10/28/windows-7-unveiled-today-at-pdc-2008.aspx|title=Windows 7 Unveiled Today at PDC 2008|author=Mike Nash|date=28. 10. 2008|work=Windows Team Blog|publisher=Microsoft|access-date=11. 11. 2008}}</ref> Windows 7 je dobio podršku za [[višestruki dodir]], redizajniranu Windows ljusku sa nadograđenim [[taskbar]]om, kućni mrežni sistem zvani ''HomeGroup'',<ref>{{cite web|url=http://windowsteamblog.com/blogs/windowsexperience/archive/2008/10/28/how-libraries-amp-homegroup-work-together-in-windows-7.aspx|title=How Libraries & HomeGroup Work Together in Windows 7|author=Brandon LeBlanc|date=28. 10. 2008|work=Windows Team Blog|publisher=Microsoft|access-date=11. 11. 2008}}</ref> i poboljšanja performansi. [[Windows 8]], nasljednik Windowsa 7, generalno je izdat 26. oktobra 2012. Napravljen je veliki broj značajnih izmjena na Windowsu 8, uključujući predstavljanje korisničkog interfejsa zasnovanog na Microsoftovom [[Metro (jezik dizajna)|Metro dizajnu]] sa optimizacijama za [[višestruki dodir|uređaje na dodir]] poput [[tablet]]a i računara baze ''sve-u–jednom''. Ove izmjene uključuju [[Start ekran]] koji koristi velike ikone koje su podobnije za interakcije na dodir i dopuštaju prikazivanje kontinualno ažuriranih informacija, kao i novi razred ''[[aplikativni softver|“app“]]''–ova koje su primarno dizajnirane za korištenje na uređajima na dodir. Ostale izmjene uključuju pojačanu integraciju sa [[cloud computing|''cloud'' servisima]] i ostalim mrežnim platformama (poput [[servis društvene mreže|društvenih mreža]] i Microsoftovih servisa – ''[[SkyDrive]]'' i ''[[Xbox Live]]''), ''[[Windows Store]]'' servis za distribuiranje softvera, te nova varijanta poznata kao ''[[Windows RT]]'' za korištenje na uređajima koji koriste [[ARM arhitektura|ARM arhitekturu]].<ref name=pcw-testdrivertm>{{cite web|last=Case|first=Loyd|title=Test Driving Windows 8 RTM|url=http://www.pcworld.com/article/260884/test_driving_windows_8_rtm.html|work=PC World|publisher=IDG|access-date=9. 9. 2012|archive-date=4. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120904031342/http://www.pcworld.com/article/260884/test_driving_windows_8_rtm.html|url-status=dead}}</ref><ref name=bi-windows8>{{cite web|last=Rosoff|first=Matt|title=Here's Everything You Wanted To Know About Microsoft's Upcoming iPad Killers|url=http://articles.businessinsider.com/2012-02-09/tech/31040510_1_steven-sinofsky-pcs-microsoft-first|publisher=[[Business Insider]]|access-date=10. 2. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130122030754/http://articles.businessinsider.com/2012-02-09/tech/31040510_1_steven-sinofsky-pcs-microsoft-first|archive-date=22. 1. 2013|url-status=dead}}</ref><ref name="bw-win8editions">{{cite web|url=http://windowsteamblog.com/windows/b/bloggingwindows/archive/2012/04/16/announcing-the-windows-8-editions.aspx|title=Announcing the Windows 8 Editions|publisher=Microsoft|date=16. 4. 2012|access-date=17. 4. 2012}}</ref><ref name=bw8-buildingarm>{{cite web|title=Building Windows for the ARM processor architecture|url=http://blogs.msdn.com/b/b8/archive/2012/02/09/building-windows-for-the-arm-processor-architecture.aspx|publisher=Microsoft|access-date=21. 11. 2012}}</ref><ref name=verge-talkswin8>{{cite web|title=Microsoft talks Windows Store features, Metro app sandboxing for Windows 8 developers|url=http://www.theverge.com/2012/5/17/3026590/microsoft-windows-8-developers-windows-store-sandboxing|work=[[The Verge]]|publisher=[[Vox Media]]|access-date=8. 9. 2012}}</ref><ref name="pcw-building">{{cite news|title=Build: More Details On Building Windows 8 Metro Apps|url=http://forwardthinking.pcmag.com/show-reports/287736-build-more-details-on-building-windows-8-metro-apps|work=PC Magazine|access-date=10. 2. 2012|first=Michael|last=Miller}}</ref> Nadogradnja za Windows 8, nazvana [[Windows 8.1]], izdata je 17. novembra 2013, te uključuje mogućnosti poput novih veličina ikona, dublju [[SkyDrive]] integraciju, te više drugih revizija.<ref>[http://blogs.windows.com/windows/b/bloggingwindows/archive/2013/10/17/windows-8-1-now-available.aspx Windows 8.1 now available!]. Blogs.windows.com. Pristupljeno 31. 10. 2013.</ref> 30. septembra 2014, Microsoft je objavio [[Windows 10]] kao nasljednika Windowsu 8.1. Windows 10 se izdaje krajem 2015. i adresira mane u korisničkom interfejsu koji je sprva predstavljen sa Windowsom 8. Izmjene uključuju povratak Start menija, [[virtualni desktop]] sistem, te mogućnost pokretanja Windows Store aplikacija unutar desktop okruženja umjesto u "preko–cijelog–ekrana" metro načinu rada.<ref>{{Cite web|url = http://blogs.windows.com/bloggingwindows/2014/09/30/announcing-windows-10/|title = Announcing Windows 10 - Windows Blog|date=30. 9. 2014|access-date=30. 9. 2014|website =|publisher =|last =|first = }}</ref> ==== Višejezička podrška ==== Višejezička podrška također je ugrađena u Windows. Jezik za tastaturu i interfejs može biti izmijenjen preko kontrolne table ''Region and Language''. Komponente za sve podržane jezike unosa, kao što su ''[[Input Method Editor]]i'', automatski su instalirane tokom Windows instalacije (u Windowsu XP i ranijim, datoteke za istočne azijske jezike, poput kineskog, te skripte zdesna–ulijevo, poput arapskog, trebaju biti instalirane zasebno, također iz iste kontrolne ploče). IME–ovi treće strane također mogu biti instalirani ako korisnik smatra da mu je jedan nedovoljan za njegove potrebe. Jezici interfejsa za operativni sistem su besplatni za preuzimanje, ali su neki jezici ograničeni za određena izdanja Windowsa. ''[[Language Interface Pack]]''–ovi (LIP–ovi) redistributabilni su i mogu biti preuzeti sa Microsoftovog ''Download Centera'' i instalirani za bilo koje izdanje Windowsa (XP i kasnije) – oni prevode većinu Windowsovog interfejsa, ali ne u potpunosti, te zahtjevaju određeni bazni jezik (jezik s kojim je Windows originalno izdat). Ovo se koristi za većinu jezika u nadolazećem tržištu. ''Full Language Packs'', koji potpuno prevode operativni sistem, dostupni su jedino za određena izdanja Windowsa (Ultimate i Enterprise izdanja sistema Windows Vista i 7, te svih izdanja Windowsa 8, 8.1 i RT osim ''Single Language''). Oni ne zahtjevaju posebni bazni jezik, te se općenito koriste za više popularne jezike poput francuskog i kineskog. Ovi jezici ne mogu biti preuzeti preko ''Download Centera'', već su dostupni kao opcionalne nadogradnje kroz servis ''[[Windows Update]]'' (osim kod Windowsa 8). Jezik interfejsa instaliranih aplikacija nije obuhvaćen izmjenama u Windowsovom jeziku intefejsa. Dostupnost jezika zvaisi od razvojnika aplikacija. [[Windows 8]] i [[Windows Server 2012]] predstavljaju novu jezičku kontrolnu ploču gdje jezik interfejsa i jezik unosa mogu biti simultano izmijenjeni, te jezički paket, nezavisno od tipa, može biti preuzet sa centralne lokacije. Aplikacija ''PC Settings'' u sistemima [[Windows 8.1]] i [[Windows Server 2012 R2]] također uključuje kontra–podešenja za ovo. Mijenjanjem jezika interfejsa također se mijenja jezik prethodno instaliranih [[Windows Store]] aplikacija (to su Mail, Mape i Vijesti) i određene druge aplikacije koje pravi Microsoft (poput Remote Desktop). Ograničenja iznad za jezičke pakete su ipak jednaka u učinku, osim što potpuni jezički paketi mogu biti instalirani na bilo koje izdanje osim ''Single Language'', što je namijenjeno nadolazećem tržištu. ==== Podrška platforme ==== Windows NT, koji je uključivao podršku za nekoliko različitih platformi prije [[x86]]-baznog [[osobni računar|osobnog računara]], postao je dominantan u poslovnom svijetu. [[Windows NT 4.0]] i njegovi prethodnici podržavali su [[PowerPC]], [[DEC Alpha]] i [[MIPS arhitektura|MIPS]] R4000 (iako neke druge platforme implementiraju [[64-bitno računarstvo]], operativni sistem tretrao ih je kao 32-bitne). Ipak, Windows 2000, nasljednik Windowsa NT 4.0, ukinuo je podršku za sve platforme osim za treću generaciju x86 (poznatu kao [[IA-32]]) ili nove u 32-bitnom načinu. Klijentska linija Windows NT porodice i dalje se pokreće na IA-32, iako je linija [[Windows Server]]a prestala podržavati ovu platformu izdavanjem sistema [[Windows Server 2008 R2]]. Sa predstavljanjem [[Intel Itanium arhitektura|Itanium arhitekture]] (IA-64), Microsoft je predstavio nove verzije Windowsa radi podržavanja istog. Itanium verzije sistema [[Windows XP]] i [[Windows Server 2003]] su izdate istovremeno kao i njihove x86 kontra–verzije. ''Windows XP 64-Bit Edition'', izdat 2005, zadnji je Windows klijentski operativni sistem koji podržava Itanium. Windows Server linija nastavila je podržavati ovu platformu sve do sistema [[Windows Server 2012]]; Windows Server 2008 R2 je zadnji Windows koji podržava Itanium arhitekturu. 25. aprila 2005, Microsoft je izdao [[Windows XP Professional x64 Edition]] i Windows Server 2003 x64 radi podrške za [[x86-64]] (ili jednostavno x64), osme generacije x86 arhitekture. [[Windows Vista]] je bila prva klijentska verzija Windowsa NT koja je izdata simultano u IA-32 i x64 izdanjima. x64 je i dalje podržan. Izdanje Windowsa 8 poznato kao [[Windows RT]] namjenski je kreirano za računare sa ARM arhitekturom. ===Windows CE=== {{Glavni|Windows CE|Windows Phone}} [[Datoteka:WindowsCE7.png|thumb|250px|Zadnja trenutna verzija sistema Windows CE, [[Windows Embedded Compact 7]], prikazujući koncept korisničkog interfejsa programa ''Media Player''.]] Windows CE (službeno poznat kao ''Windows Embedded Compact''), verzija je Windowsa koja se pokreće na [[Handheld PC|minimalističnim računarima]], kao što su satelitski navigacijski sistemi i neki mobilni uređaji. Windows Embedded Compact je zasnovan na svom vlastitom kernelu, nazvan Windows CE kernel. Microsoft licencira Windows CE za [[OEM]]–ove i proizvođače uređaja. OEM–ovi i proizvođači uređaja mogu modificirati i kreirati vlastite korisničke interfejse i iskustva, sve dok Windows CE omogućava tehničku osnovu da se to uradi. Windows CE je korišten u [[Dreamcast]]u zajedno sa [[Sega|Seginim]] vlastitim operativnim sistemom za konzolu. Windows CE je bio jezgro od kojeg je deriviran [[Windows Mobile]]. Njegov nasljednik, [[Windows Phone 7]], bio je zasnovan na komponentama iz sistema [[Windows Embedded CE 6.0]] R3 i [[Windows Embedded Compact 7|Windows CE 7.0]]. [[Windows Phone 8]] je, ipak, zasnovan na istom NT-kernelu kao i Windows 8. Windows Embedded Compact treba razlikovati od sistema [[Windows XP Embedded]] ili [[Windows NT 4.0 Embedded]], modularnim izdanjima Windowsa zasnovanim na Windows NT kernelu. === Xbox OS === Xbox OS je neslužbeno ime dato verziji Windowsa koji se pokreće na konzoli [[Xbox One]].<ref>{{Cite web |url=http://www.anandtech.com/show/7528/the-xbox-one-mini-review-hardware-analysis |title=AnandTech{{!}}The Xbox One - Mini Review & Comparison to Xbox 360/PS4 |access-date=11. 3. 2015 |archive-date=12. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012063931/http://www.anandtech.com/show/7528/the-xbox-one-mini-review-hardware-analysis |url-status=dead }}</ref> Specifičnija je implementacija sa naglaskom na virtualizaciju (korištenjem [[Hyper-V]]) jer istovremeno pokreće tri operativna sistema odjednom, sastojeći se od jezgrenog operativnog sistema, drugog implementiranog za igre te trećeg za "više–kao–Windows" okolinu i aplikacije.<ref name="xboxonethreesystems">{{cite web|url=http://www.extremetech.com/gaming/156467-xbox-one-hardware-and-software-specs-detailed-and-analyzed|title=Xbox One: Hardware and software specs detailed and analyzed - Three operating systems in one|publisher=ExtremeTech|access-date=1. 12. 2013}}</ref> == Hronologija izdanja == {{Glavni|Hronologija Microsoft Windowsa}} {{hidden begin |title = Vremenska linija Windowsa: Tabela |titlestyle = background:#D3D3D3 }} {|class="wikitable" style="width:100%;" |- ! abbr="release"|Datum izdavanja ! abbr="name" |Ime proizvoda ! abbr="version"|Posljednja verzija ! Status podrške<ref>{{cite web|url=http://support.microsoft.com/lifecycle/|title=Microsoft Support Lifecycle|publisher=Microsoft}}</ref> ! Posljednja<br/>verzija<br/>[[Internet Explorer|Internet<br/>Explorera]] ! Posljednja<br/>verzija<br/>[[DirectX]]–a |- |{{rh}}|Novembar 1985. |[[Windows 1.0]]1 |1.01 |Nepodržan |N/A |N/A |- |{{rh}}|Novembar 1987. |[[Windows 2.0]]3 |2.03 |Nepodržan |N/A |N/A |- |{{rh}}|Maj 1988. |[[Windows 2.1x|Windows 2.10]] |2.10 |Nepodržan |N/A |N/A |- |{{rh}}|Mart 1989. |[[Windows 2.1x|Windows 2.11]] |2.11 |Nepodržan |N/A |N/A |- |{{rh}}|Maj 1990. |[[Windows 3.0]] |3.0 |Nepodržan |N/A |N/A |- |{{rh}}|Mart 1992. |[[Windows 3.1x|Windows 3.1]] |3.1 |Nepodržan |[[Internet Explorer 5|5]] |N/A |- |{{rh}}|Oktobar 1992. |[[Windows 3.1x|Windows For Workgroups 3.1]] |3.1 |Nepodržan |[[Internet Explorer 5|5]] |N/A |- |{{rh}}|Juli 1993. |[[Windows NT 3.1]] |NT 3.1 |Nepodržan |[[Internet Explorer 5|5]] |N/A |- |{{rh}}|Decembar 1993. |[[Windows 3.1x|Windows For Workgroups 3.11]] |3.11 |Nepodržan |[[Internet Explorer 5|5]] |N/A |- |{{rh}}|Januar 1994. |[[Windows 3.2]] |3.2 |Nepodržan <br/>Izdat jedino na pojednostavljenom kineskom jeziku |[[Internet Explorer 5|5]] |N/A |- |{{rh}}|Septembar 1994. |[[Windows NT 3.5]] |NT 3.5 |Nepodržan |[[Internet Explorer 5|5]] |N/A |- |{{rh}}|Maj 1995. |[[Windows NT 3.51]] |NT 3.51 |Nepodržan |[[Internet Explorer 5|5]] |N/A |- |{{rh}}|August 1995. |[[Windows 95]] |4.0.950 |Nepodržan |[[Internet Explorer 5|5.5]] |6.1 |- |{{rh}}|Juli 1996. |[[Windows NT 4.0]] |NT 4.0.1381 |Nepodržan |[[Internet Explorer 6|6]] |6.1 |- |{{rh}}|Juni 1998. |[[Windows 98]] |4.10.1998 |Nepodržan |[[Internet Explorer 6|6]] |6.1 |- |{{rh}}|Maj 1999. |[[Windows 98 Second Edition|Windows 98 SE]] |4.10.2222 |Nepodržan |[[Internet Explorer 6|6]] |9.0c |- |{{rh}}|Februar 2000. |[[Windows 2000]] |NT 5.0.2195 |Nepodržan |[[Internet Explorer 6|6]] |9.0c |- |{{rh}}|Septembar 2000. |[[Windows ME]] |4.90.3000 |Nepodržan |[[Internet Explorer 6|6]] |9.0c |- |{{rh}}|Oktobar 2001. |[[Windows XP]] |NT 5.1.2600 |Nepodržan |[[Internet Explorer 8|8]] |9.0c |- |{{rh}}|Mart 2003. |[[Windows XP 64-bit Edition]] ([[IA-64]]) |NT 5.2.3790 |Nepodržan |[[Internet Explorer 6|6]] |9.0c |- |{{rh}}|April 2003. |[[Windows Server 2003]] |NT 5.2.3790 |Proširena podrška za SP2 do 14. jula 2015. (RTM i SP1 nepodržani). |[[Internet Explorer 8|8]] |9.0c |- |{{rh}}|April 2005. |[[Windows XP Professional x64 Edition]] ([[x86-64]]) |NT 5.2.3790 |Nepodržan |[[Internet Explorer 8|8]] |9.0c |- |{{rh}}|Juli 2006. |[[Windows Fundamentals for Legacy PCs]] |NT 5.1.2600 |Nepodržan |[[Internet Explorer 8|8]] |9.0c |- |{{rh}}|Novembar 2006 (za kompanije)<br/>Januar 2007 (maloprodaja) |[[Windows Vista]] |NT 6.0.6002 (SP2) |Proširena podrška za SP2 do 11. aprila 2017 (RTM i SP1 nepodržani) |[[Internet Explorer 9|9]] |11 |- |{{rh}}|Juli 2007. |[[Windows Home Server]] |NT 5.2.4500 |Nepodržan |[[Internet Explorer 8|8]] |9.0c |- |{{rh}}|Februar 2008. |[[Windows Server 2008]] |NT 6.0.6002 (SP2) |Produžena podrška za SP2 do 11. aprila 2017. (RTM i SP1 nepodržani) |[[Internet Explorer 9|9]] |11 |- |{{rh}}|Oktobar 2009.<ref>{{cite press release|url=http://www.microsoft.com/presspass/press/2009/May09/05-11TechEd09PR.mspx?rss_fdn=Press%20Releases|title=Microsoft Delivers New Wave of Technologies to Help Businesses Thrive in Today's Economy|date=11. 5. 2009|publisher=[[Microsoft]]|access-date=22. 5. 2009}}</ref> |[[Windows 7]] i [[Windows Server 2008 R2]] |NT 6.1.7601 (SP1) |Trenutna |[[Internet Explorer 11|11]] |11 |- |{{rh}}|April 2011. |[[Windows Home Server 2011]] |NT 6.1.8400 |Trenutna |[[Internet Explorer 9|9]] |11 |- |{{rh}}|Septembar 2012. |[[Windows Server 2012]] |NT 6.2.9200 |Trenutna |[[Internet Explorer 10|10]] |11 |- |{{rh}}|Oktobar 2012. |[[Windows 8]] |NT 6.2.9200 |Trenutna |[[Internet Explorer 10|10]] |11 |- |{{rh}}|Oktobar 2013. |[[Windows 8.1]] i [[Windows Server 2012 R2]] |NT 6.3.9600 |Trenutna |[[Internet Explorer 11|11]] |11 |} {{hidden end}} {{hidden begin |title = Vremenska linija Windowa: Trakasti dijagram |titlestyle = background:#D3D3D3 }} {{Timeline Windows}} {{hidden end}} {{Široka slika|Suite des versions de Windows.svg|700px|Windows porodično drvo|100%|center}} == Tržišni udio == {|class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Izvor |Novi tržišni udio<ref>{{cite web|url=http://www.netmarketshare.com/report.aspx?qprid=10&qptimeframe=M&qpsp=188&qpch=350&qpcustomd=0|title=Operating System Market Share|date=septembar 2014|work=Net Market Share|publisher=Net Applications|access-date=3. 10. 2014}}</ref> |Globalne statistike<ref>{{cite web|url=http://gs.statcounter.com/#desktop-os-ww-monthly-201409-201409-bar|title=StatCounter Global Stats|date=septembar 2014|work=Global Stats|publisher=StatCounter|access-date=3. 10. 2014}}</ref> |W3 brojač<ref>{{cite web|url=http://www.w3counter.com/globalstats.php?year=2014&month=9|title=Global Web Stats|date=septembar 2014|work=W3Counter|publisher=Awio Web Services|access-date=3. 10. 2014}}</ref> |- ! Datum |style="text-align:center" colspan="3"|Septembar 2014 |- ! Sve verzije |91,93% |88,2% |62,72% |- ! Windows 7 |52,71% |54,86% |40,81% |- ! Windows XP |23,87% |14,4% |8,93% |- ! Windows 8.1 |6,67% |8,95% |5,93% |- ! Windows 8 |5,59% |6,85% |4,41% |- ! Windows Vista |3,07% |3,14% |2,64% |- ! Windows 2000 |0,02% |— |— |} == Sigurnost == Korisničke verzije Windowsa su originalno dizajnirane za jednostavno korištenje na jednokorisničkom osobnom računaru bez mrežne konekcije, te nemaju sigurnosne mogućnosti ugrađene od samog početka.<ref>Višekorisnička memorijska zaštita nije uvedena prije Windowsa NT i XP, a računarski uobičajeni korisnik je bio administrator prije Windowsa Viste. Izvor: [http://blogs.msdn.com/uac/ UACBlog].</ref> Ipak, Windows NT i njegovi nasljednici dizajnirani su radi sigurnosti (uključujući one na mreži) i višekorisničkih računara, ali nisu bili isprva dizajnirani sa internetskom sigurnošću, jer kako je prvi računar razvijen u ranim devedesetim – upotreba interneta je bila manje zastupljena.<ref>{{cite web|url=http://www.infoplease.com/ipa/A0883396.html|title=Telephones and Internet Users by Country, 1990 and 2005|publisher=Information Please Database|access-date=9. 6. 2009}}</ref> Ovi problemi dizajna u kombinaciji sa programerskim greškama (npr. ''[[buffer overflow]]''), kao i popularnost, znače da je Windows česta meta [[računarski crv|računarskih crva]] i [[računarski virus|virusa]]. U junu 2005, [[Bruce Schneier]]ov ''Counterpane Internet Security'' objavio je da je Windows dočekao preko 1.000 novih virusa i crva u prethodnih šest mjeseci.<ref>{{cite web|url=http://www.schneier.com/crypto-gram-0506.html|title=Crypto-Gram Newsletter|author=Bruce Schneier|authorlink=Bruce Schneier|date=15. 6. 2005|publisher=[[BT Counterpane|Counterpane Internet Security, Inc.]]|access-date=22. 4. 2007}}</ref> U 2005, [[Kaspersky Lab]] je našao oko 11.000 zlonamjernh programa—virusa, Trojanaca, "stražnjih vrata", te "exploita" napisanih za Windows.<ref name="Patrizio">{{cite web|url=http://www.internetnews.com/dev-news/article.php/3601946|title=Linux Malware On The Rise|author=Andy Patrizio|date=27. 4. 2006|work=InternetNews|publisher=[[QuinStreet]]|access-date=3. 1. 2011}}</ref> Microsoft izdaje sigrnosne zakrpe kroz svoj ''[[Windows Update]]'' servis otpilike jednom mjesečno (obično svakog drugog utorka u mjesecu), iako su kritične nadogradnje dostupne u kraćim intervalima kad je potrebno.<ref>{{cite web|url=http://www.eweek.com/c/a/Windows/Microsofts-Security-Response-Center-How-Little-Patches-Are-Made/|title=Microsoft's Security Response Center: How Little Patches Are Made|author=[[Ryan Naraine]]|date=8. 6. 2005|work=[[eWeek]]|publisher=Ziff Davis Enterprise|access-date=3. 1. 2011}}{{Mrtav link}}</ref> U verzijama Windowsa Windows 2000 SP3 i Windows XP i nakon njih, nadogradnje mogu biti automatski preuzete i instalirane ako korisnik to odabere. Kao rezultat, servisni paket 2 za Windows XP, kao i servisni paket 1 za Windows Server 2003, instalirani su od strane korisnika brže nego što bi drugačije moglo biti.<ref>{{cite web|url=http://www.informationweek.com/news/security/vulnerabilities/showArticle.jhtml?articleID=50900297|title=Windows XP SP2 Distribution Surpasses 100 Million|author=John Foley|date=20. 10. 2004|work=[[InformationWeek]]|publisher=UBM TechWeb|access-date=3. 1. 2011|archive-date=27. 5. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100527044840/http://www.informationweek.com/news/security/vulnerabilities/showArticle.jhtml?articleID=50900297|url-status=dead}}</ref> Dok su [[Windows 9x]] serije nudile opciju imavanja profila za višestruke korisnike, nisu imali koncept [[Princip zadnje privilegije|privilegije pristupa]], te nisu dopuštali konkurentski pristup; te tako nisu bili istinski [[višekorisnički]] operativni sistemi. U dodatku, implementirali su samo djelomičnu [[zaštita memorije|zaštitu memorije]]. Bili su u vezi s tim naširoko kritizirani zbog nedostataka sigurnosti. Serije [[Windows NT]] operativnih sistema, u kontrastu, istinski su višekorisnički, te implementiraju apsolutnu memorijsku zaštitu. Ipak, dosta višekorisničkih prednosti poništeno je činjenicom da je prvi korisnički račun, prije sistema Windows Vista, koji je pravljen tokom instalacionog procesa, bio [[Windows administrator|administrator]], što je bilo uobičajeno za sve nove račune. Iako [[Windows XP]] nije imao ograničene račune, većina kućnih korisnika nije mijenjala prava računa na ona slabija&nbsp;– djelomično zbog broja programa koji su nepotrebno zahtijevali administratorska prava&nbsp;– tako da je većina kućnih korisnika bila na administratorskom računu sve vrijeme. [[Windows Vista]] mijenja ovo<ref>Microsoft na TechNet forumu u detalje opisuje korake preduzete za borbu s ovim. Izvor: [http://technet.microsoft.com/en-us/windowsvista/aa905073.aspx Windows Vista Security and Data Protection Improvements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080820033534/http://technet.microsoft.com/en-us/windowsvista/aa905073.aspx |date=20. 8. 2008 }}.</ref> uvođenjem sistema privilegija zvanim ''[[User Account Control]]''. Prilikom logiranja kao standardni korisnik, sesija se kreira i [[Token (Windows NT arhtektura)|tokenu]] su date samo najosnovnije privilegije. Na ovaj način nova sesija ne može praviti izmjene koje bi utjecale na cjelokupni sistem. Prilikom logiranja kao korisnik iz Administratorske grupe, dva odvojena tokena se dodjeljuju. Prvi token sadrži sve privilegije tipično dodijeljene administratoru, a drugi token je ograničen, jednak onom standardnom. Korisničke aplikacije, uključujući [[Windows Shell]], startuju se sa ograničenim tokenom, rezultirajući u slabijem privilegijskom okružnju čak i pod administratorskim računom. Kada aplikacija zahtijeva veće privilegije, ili kad se pokreću preko "Run as administrator", UAC će postaviti dijaloški okvir upravlja dopuštanjima, te ako se daju validni podaci (uključujući administratorske podatke ako korisnik koji zahtijeva pokretanje nije iz administratorske grupe), pokrenut će se proces korištenjem neograničenog tokena.<ref name="kennykerr">{{cite web|url=http://weblogs.asp.net/kennykerr/archive/2006/09/29/Windows-Vista-for-Developers-_1320_-Part-4-_1320_-User-Account-Control.aspx|title=Windows Vista for Developers&nbsp;– Part 4&nbsp;– User Account Control|author=Kenny Kerr|date=29. 9. 2006|access-date=15. 3. 2007|archive-date=29. 3. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070329071440/http://weblogs.asp.net/kennykerr/archive/2006/09/29/Windows-Vista-for-Developers-_1320_-Part-4-_1320_-User-Account-Control.aspx|url-status=dead}}</ref> === Dopuštenja za datoteke === Sve verzije Windowsa od Windowsa NT 3 bile su zasnovane na sistemu datoteka sa sistemom dopuštenja koji je označavan kao AGLP (Accounts, Global, Local, Permissions) [[AGDLP]] koji u suštini ima dalje druge 'globalne grupe' kao članove gdje su dopuštenja datoteka primijenjena na datoteku/direktorij u obliku 'lokalne grupe'. Ove globalne grupe kasnije drže ostale grupe ili korisnike zavisno od verzije Windowsa koja se koristi. Ovaj sistem varira od ostalih proizvođača kao što su [[Linux]] i [[NetWare]] zbog 'statičkog' dodjeljivanja koja se primjenjuje na datoteku i direktorij. Ipak, korištenjem ovog procesa, AGLP/AGDLP/AGUDLP dopušta malom broju statički dopuštenja da budu primijenjena i dopušta jednostavne izmjene računskim grupama bez ponovnog primjenjivanja dopuštenja datoteka nad datotekama i direktorijima. === Windows Defender === Na 6. januar 2005, Microsoft je izdao [[Beta verzija|beta verziju]] ''Microsoft AntiSpyware''–a, zasnovan na prethodno izdatom [[GIANT Company Software|Giant]] AntiSpyware–u. Na 14. februar 2006, Microsoft AntiSpyware je postao [[Windows Defender]] sa izdavanjem verzije Beta 2. Windows Defender je besplatni program dizajniran za zaštitu protiv spyware–a i ostalog neželjenog softvera. Korisnici Windowsa XP i Windowsa Server 2003 koji imaju [[Windows Genuine Advantage|istinsku]] kopiju Microsoft Windowsa mogu besplatno preuzeti program sa stranice Microsofta, a Windows Defender se lansira kao dio operativnih sistema Windows Vista i 7.<ref name=defendervista>{{cite web|url=http://windows.microsoft.com/en-US/windows-vista/products/features/security-safety|title=Windows Vista: Security & Safety|publisher=Microsoft|access-date=16. 4. 2012}}</ref> U Windowsu 8, Windows Defender i Microsoft Security Essentials su kombinirani u jedan program, nazvan, pogađajte, Windows Defender. Zasnovan je na [[Microsoft Security Essentials]]u, posuđujući njegove mogućnosti i korisnički interfejs. Iako je inače uključen, može se isključiti kako bi se koristilo neko drugo protivvirusno rješenje.<ref name=defender8>{{cite web|url=http://answers.microsoft.com/en-us/windows/forum/windows_8-security/how-do-i-keep-windows-8-consumer-preview-secure/acd2bfea-ed36-401e-9050-f2fe4212ecf3|title=Microsoft Answers: How do I keep Windows 8 Consumer Preview secure from malware?|publisher=Microsoft|access-date=16. 4. 2012|archive-date=18. 4. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120418080102/http://answers.microsoft.com/en-us/windows/forum/windows_8-security/how-do-i-keep-windows-8-consumer-preview-secure/acd2bfea-ed36-401e-9050-f2fe4212ecf3|url-status=dead}}</ref> [[Windows Malicious Software Removal Tool]] i opcionalni [[Microsoft Safety Scanner]] dvije su druge verzije koje nudi Microsoft. === Analiza treće strane === U članku zasnovanom na izvještaju iz Symanteca,<ref name=thereg>{{cite web|url=http://eval.symantec.com/mktginfo/enterprise/white_papers/ent-whitepaper_internet_security_threat_report_xi_03_2007.en-us.pdf|title=Symantec Internet Security Threat Report Trends for July&nbsp;– Decembar 2006.|date=mart 2007|work=Internet Security Threat Report Volume XI|publisher=Symantec|format=PDF|access-date=3. 1. 2011|archive-date=4. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190504034630/http://eval.symantec.com/mktginfo/enterprise/white_papers/ent-whitepaper_internet_security_threat_report_xi_03_2007.en-us.pdf|url-status=dead}}</ref> internetnews.com je za Microsoft Windows naveo da ima "najmanji broj zakrpa i najkraće vrijeme razvoja zakrpe od pet operativnih sistema koje su nadgledali u zadnjih šest mjeseci godine 2006."<ref>{{cite web|url=http://www.internetnews.com/security/article.php/3667201|title=Report Says Windows Gets The Fastest Repairs|author=Andy Patrizio|date=21. 3. 2007|work=InternetNews|publisher=QuinStreet|access-date=3. 1. 2011|archive-date=16. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190516193222/http://www.internetnews.com/security/article.php/3667201|url-status=dead}}</ref> Studija, koju je proveo [[Kevin Mitnick]] i marketinško–komunikacijska kompanija Avantgarde u 2004, našla je da je nezaštićena i nezakrpljena verzija Windows XP sistema sa SP1 trajala samo 4 minute na internetu prije nego je oštećena, dok nezaštićen i nezakrpljen Windows Server 2003 sistem pada nakon 8 sati provedenih na internetu.<ref name=hackXP>{{cite web|url=http://www.avantgarde.com/ttln113004.html|title=Automated "Bots" Overtake PCs Without Firewalls Within 4 Minutes|date=30. 11. 2004|work=Avantgarde|publisher=Avantgarde|access-date=3. 1. 2011|archive-date=27. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180627004658/http://www.avantgarde.com/ttln113004.html|url-status=dead}}</ref> Ova studija se ne odnosi na Windows XP sisteme koji imaju SP2 nadogradnju (izdatu kasne 2004.), koja je mnogo unaprijedila sigurnost Windowsa XP. Računar koji je pokretao Windows XP Service Pack 2 nije bio oštećen. [[AOL]]–ova ''National Cyber Security Alliance Online Safety Study'' u oktobru 2004. odredila je da su 80% korisnika Windowsa inficirani barem jednim [[spyware]]/[[adware]] proizvodom. Dosta je dokumentacije dostupno koja opisuje kako povećati sigurnost proizvoda za MS Windows. Tipične sugestije uključuju pokretanje Microsoft Windowsa iza hardverskog ili softverskog [[vatrozid]]a, pokretanje [[anti-virus]]a i [[anti-spyware]] softvera, te instaliranje zakrpa kada postanu dostupne preko Windows Updatea.<ref>{{cite web|url=http://www.computer-security-news.com/0969/5-steps-to-securing-your-windows-xp-home-computer|title=5 Steps To Securing Your Windows XP Home Computer|author=Richard Rogers|date=21. 9. 2009|work=Computer Security News|publisher=Computer Security News|access-date=3. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100103052620/http://www.computer-security-news.com/0969/5-steps-to-securing-your-windows-xp-home-computer|archive-date=3. 1. 2010|url-status=dead}}</ref> == Alternativne implementacije == Sa porastom popularnosti operativnog sistema, izdat je veliki broj aplikacija koje teže omogućiti kompatibilnost sa Windows aplikacijama, bilo kao [[sloj kompatibilnosti]] za drugi operativni sistem, ili kao samostalni sistem koji može pokretati [[softver]] zapisan za Windows iz kutije. Ovi uključuju: *'''[[Wine (software)|Wine]]''' –Besplatna implementacija otvorenog–koda [[Windows API]]–ja, dopušta pokretanje većine Windows aplikacija na platformama zasnovanim na x86, uključujući [[UNIX]], [[Linux]] i [[macOS]]. Wine razvojnici opisuju ga kao "sloj kompatibilnosti"<ref>{{cite web|url=http://www.winehq.org/|title=Wine|publisher=Winehq.org|date=|access-date=5. 4. 2014}}</ref> i koriste API–je u stilu Windowsa da simuliraju Windows okolinu. **'''[[CrossOver (softver)|CrossOver]]''' – Wine paket sa licenciranim fontovima. Njegovi razvojnici su regularni doprinosioci za Wine, te se fokusiraju na Wine koji pokreće službeno podržane aplikacije. **'''[[Darwine]]''' – port za Wine sistem [[macOS]]-a i [[Darwin (operativni sistem)|Darwin]]a. Operira pokretanjem Wine–a na [[QEMU]]. **'''Linux Unified Kernel''' – Skup zakrpa na Linuxov kernel dopuštajući pokretanje prvorazrednih Windows izvršnih datoteka u Linuxu (koristeći Wine DLL–ove), pokretanje drajvera Windowsa i veću brzinu u odnosu na interpretirani Wine. *'''[[ReactOS]]''' – operativni sistem otvorenog koda koji teži pokretati isti softver kao i Windows, isprva dizajniran za simulaciju Windowsa NT 4.0, sada teži dobiti kompatibilnost Windowsa 7. U fazi razvoja je od 1996. *'''[[Linspire]]''' – prethodno LindowsOS, komercijalna [[Linux distribucija]] isprva kreirana s ciljem pokretanja većine softvera za Windows. Promijenio je ime u Linspire nakon slučaja [[Microsoft v. Lindows]]. Prekinut radi ustupanja mjesta [[Xandros|Xandros Desktop]]u. *'''Freedows OS'''&nbsp;– pokušaj kreiranja klona otvorenog koda za Windows platforme x86, koja teži da bude izdata pod licencom [[GNU GPL]]. Počevši 1996. od strane Reece K. Sellin, projekt nikad nije završen, dolazeći samo do dijela diskusija o dizajnu koji je isticao veliki broj novih principa, sve dok nije suspendiran 2002.<ref>{{cite web|title=A Student's Dream of Creating A New Operating System Encounters Problems|url=http://chronicle.com/article/A-Students-Dream-of-Creati/103396/|work=[[The Chronicle of Higher Education]]|date=18. 9. 1998|access-date=17. 5. 2013}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.advogato.org/person/chipx86/diary.html?start=134|title=Older blog entries for chipx86|work=Advogato.org|publisher=Advogato|date=27. 6. 2002|access-date=17. 5. 2013|archive-date=20. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130520072808/http://www.advogato.org/person/chipx86/diary.html?start=134|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://features.slashdot.org/story/98/08/31/2231220/freedows-splits|title=Freedows splits|work=[[Slashdot]]|publisher=[[Dice Holdings]]|date=31. 8. 1998|access-date=17. 5. 2013}}</ref> == Također pogledajte == {{Portal|Microsoft}} *[[Windows NT]] == Reference == {{refspisak|3}} == Vanjski linkovi == {{commonscat}} * [http://windows.microsoft.com/en-US/windows/home Službena stranica] ** [http://blogs.windows.com Windows Blogs] * [http://www.msdn.com/ MSDN – Razvojna mreža Microsofta] *[http://msdn.microsoft.com/en-au/windows/default.aspx?WT.mc_id=soc-c-au-loc--2010oct Windows Client Developer Resources] *[http://www.microsoft.com/Windows/WinHistoryIntro.mspx Hronologija Microsoft Windowsa] *[http://www.informit.com/articles/article.aspx?p=1358665&rll=1 Pearson Education, InformIT]&nbsp;– Historija Microsoft Windowsa *[http://www.microsoft.com/industry/government/products/windows7/default.aspx Microsoft Windows 7 za vlade] {{Microsoft Windows}} [[Kategorija:Softver iz 1985.]] [[Kategorija:Windows]] [[Kategorija:Operativni sistemi]] 39g7y41wdj0jtthftszp53q69yaszhn 0 7427 3916441 3819776 2026-08-04T12:00:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916441 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Lutecij | Simbol = Lu | Atomski broj = 71 | Serija = [[Lantanoidi]] | Grupa = La | Perioda = 6 | Blok = d | Boja serije = Plum | Slika = [[Datoteka:Lutetium element.jpg|180px]] | Izgled = srebrenobijeli metal | Zastupljenost = 7 · 10^-5<ref name="binder" /> | Atomska masa = 174,967 | Atomski radijus = 173,4 | Atomski radijus izračunat = 217 | Kovalentni radijus = - | Van der Waalsov radijus = - | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Ksenon|Xe]]&#x5D; 4f¹⁴5d¹6s² | Izlazna energija = 3,3 | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 9, 2 | Energija ionizacije_1 = 523,5 | Energija ionizacije_2 = 1340 | Energija ionizacije_3 = 2022,3 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = | Struktura kristala = heksagonalna | Gustoća = 9840<ref name="Greenwood"/> | Magnetizam = paramagnetičan<ref name="magnet"/> <small>(''Χ_m'' > 0)</small><ref name="weastr"/> | Tačka topljenja_K = 1925 | Tačka topljenja_C = 1652 | Tačka ključanja_K = 3603<ref name="Zhang"/> | Tačka ključanja_C = 3330 | Molarni volumen = 17,78 · 10⁻⁶ | Toplota isparavanja = 414 <ref name="Zhang"/> | Toplota topljenja = 22 | Pritisak pare = 2460 | Pritisak pare_K = 1936 | Brzina zvuka = | Brzina zvuka_K = | Specifična toplota = 150 | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 1,72 · 10⁶ | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 16 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 3 | Oksidi = | Elektrodni potencijal = -2,255 [[Volt|V]] (Lu³⁺ + 3e^- → Lu) | Elektronegativnost = 1,27 | Oznaka upozorenja = (''prah'') {{Oznake upozorenja|F}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|16|33|36/37/39}} | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Lu | Maseni broj = 173 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 1,37 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 0,671 | Tipraspada1ZP = ¹⁷³Yb }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Lu | Maseni broj = 174 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 3,31 [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,374 | Tipraspada1ZP = ¹⁷⁴Yb }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Lu | Maseni broj = 174m | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 142 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[Nuklearni izomer|IP]] | Tipraspada1ZE = 0,171 | Tipraspada1ZP = ¹⁷⁴Lu | Tipraspada2ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada2ZE = 1,545 | Tipraspada2ZP = ¹⁷⁴Yb }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Lu | Maseni broj = 175 | Rasprostranjenost u prirodi = '''97,41''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Lu | Maseni broj = 176 | Rasprostranjenost u prirodi = '''2,59''' | Vrijeme poluraspada = 3,78 · 10¹⁰ [[godina|god]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 1,192 | Tipraspada1ZP = ¹⁷⁶Hf }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Lu | Maseni broj = 176m | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 3,6832 [[sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 1,315 | Tipraspada1ZP = ¹⁷⁶Hf | Tipraspada2ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada2ZE = 0,229 | Tipraspada2ZP = ¹⁷⁶Yb }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Lu | Maseni broj = 177 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 6,734 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 0,498 | Tipraspada1ZP = ¹⁷⁷Hf }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Lu | Maseni broj = 177m | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 160,4 [[dan|d]] | Tipraspada1ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada1ZE = 1,468 | Tipraspada1ZP = ¹⁷⁷Hf | Tipraspada2ZM = [[nuklearni izomer|IP]] | Tipraspada2ZE = 0,970 | Tipraspada2ZP = ¹⁷⁷Lu }} |}} '''Lutecij''' ([[latinski jezik|latinski]] - ''lutetium'') jeste [[hemijski element]] sa simbolom '''Lu''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 71. To je srebrenasto-svijetli metal, koji je na suhom zraku otporan na [[korozija|koroziju]], ali ne i u prisustvu vlage. Lutecij se smatra prvim elementom u 6. periodi prelaznih metala ili, u drugim prilikama, posljednjim elementom serije [[lantanoidi|lantanoida]]. Tradicionalno se ubraja u ''rijetke zemlje''. Ime je dobio od latinskog naziva za [[Pariz]]. Lutecij su nezavisno jedan od drugog 1907. otkrili francuski naučnik [[Georges Urbain]], austrijski mineralog baron [[Carl Auer von Welsbach]] i američki hemičar [[Charles James (hemičar)|Charles James]]. Svi su pronašli lutecij kao ''nečistoću'' u [[mineral]]u ''iterbiji'', za koji se prethodno mislilo da se u potpunosti sastoji od elementa [[iterbij]]a. Prepirka oko prvog otkrića uslijedila je vrlo brzo, nakon što su se Urbain i von Welsbach međusobno optuživali da su objavljeni rezultati poslužili ovom drugom za objavu otkrića. Čast za davanje imena elementu pripala je Urbainu, jer je on svoje rezultate objavio prije. Odabrao je ime ''lutecium'' za novi element, ali je 1949. promijenjeno na ''lutetium''. Godine 1909. napokon je čast otkrića pripisana Urbainu, a njegov prijedlog imena usvojen. Međutim, naziv ''kasiopeij'' (''cassiopeium'' kasnije ''cassiopium'') koji je predložio von Welsbach je korišteno među mnogim njemačkim naučnicima sve do 1950tih. On nije izrazito raširen element, mada je znatno zastupljeniji od [[srebro|srebra]] u Zemljinoj kori. Upotrebljava se u vrlo malo aplikacija. Izotop lutecij-176 je relativno dosta raširen (2,5%) radioaktivni [[izotop]] čije vrijeme poluraspada iznosi 38 milijardi godina, a koristan je u procjenama starosti [[meteorit]]a. Lutecij se često javlja povezan s drugim elementima poput [[itrij]]a, a ponekad se koristi u legurama s metalima te kao [[katalizator]] u raznim hemijskim reakcijama. ¹⁷⁷Lu-[[DOTA-TATE]] se koristi pri radionuklidnoj terapiji u [[nuklearna medicina|nuklearnoj medicini]] kod liječenja neuroendokrinih tumora. Lutecij ima najvišu tvrdoću po Brinellu od svih lantanoida od 890 do 1300 MPa.<ref name="samsonov"/> == Historija == Naziv lutecij izveden je iz [[latinski jezik|latinskog]] imena ''Lutetia'' (današnji [[Pariz]]). Element su [[Otkriće hemijskih elemenata|otkrili]] 1907. godine, nezavisno jedan od drugog, francuski naučnik [[Georges Urbain]], [[Austrija|austrijski]] mineralog baron [[Carl Auer von Welsbach]] i američki hemičar Charles James.<ref name="TrhMAAAAYAAJ"/><ref name="historicsep"/> Oni su pronašli određenu "nečistoću" u mineralu ''iterbiji'', za koju je švicarski hemičar [[Jean Charles Galissard de Marignac]] smatrao da se u potpunosti sastoji od elementa [[iterbij]]a.<ref name="1st"/> Naučnici su predložili različita imena za novi element: Urbain je odabrao ''neoiterbij'' i ''lutecij'',<ref name="Fra"/> dok je Welsbach odabrao ''aldebaranij'' i ''kasiopeij'' (prema zvijezdi [[Aldebaran]]u i sazvijeđu [[Kasiopeja (sazviježđe)|Kasiopeje]]).<ref name="Deu"/> Oba naučnika su se sporila tvrdeći da je suparnik objavio rezultate na bazi tuđeg rada. Međunarodna komisija za atomske težine, koja je u to vrijeme imala nadležnost za davanje imena novim elementima, presudila je 1909. u ovom slučaju dajući prioritet Urbainu, te usvajajući njegov prijedlog kao zvanično ime, pravdajući se time što je Urbain prvi dao tačan opis izdvajanja lutecija iz Marignacovog "iterbija";<ref name="1st"/> te je nakon dodjele Urbainovog imena, naziv ''neoiterbij'' je vraćen u ''iterbij''. Gotovo do 1950tih godina neki hemičari sa njemačkog govornog područja koristili su Welsbachovo ime ''kasiopeij'' za ovaj metal, a 1949. zvanični međunarodni naziv umjesto ''lutetij'' prebačen je u ''lutecij''. Razlog toj promjeni je bilo što je Welsbachov uzorak iz 1907. bio potpuno čist, dok je Urbainov uzorak sadržavao lutecij samo u malim količinama.<ref name="rare-earth-handbook"/> To je kasnije navelo Urbaina da pomisli da je otkrio element 72, a kojem je dao naziv ''keltij'', što je zapravo bio vrlo čisti lutecij. Kasnija diskreditacija Urbainovog rada na otkriću elementa 72 dovela je do ponovnog davanja zasluga za otkriće Welsbachu, pa je element jedno vrijeme nosio ime ''kasiopeij'' u njemačkom govornom području.<ref name="rare-earth-handbook"/> Charles James koji je isprva bio na marginama prepirki, radio je u mnogo većem obimu te je u to vrijeme posjedovao izuzetno veliku količinu lutecija.<ref name="Emsley240"/> Potpuno čisti metalni lutecij dobijen je tek 1953. godine.<ref name="Emsley240"/> == Osobine == === Fizičke === [[Atom]] lutecija ima 71 elektron, koji su aranžirani u [[Elektronska konfiguracija|elektronsku konfiguraciju]] &#91;[[ksenon|Xe]]&#93;&nbsp;4f¹⁴5d¹6s².<ref name="Greenwood"/> Pri stupanju u hemijske reakcije, on gubi svoja dva elektrona iz vanjske ljuske i jedan ''5d'' elektron. Atom lutecija je najmanji po veličini od svih atoma lantanoida zbog [[kontrakcija lantanoida|njihove kontrakcije]],<ref name="cottonwilk5th"/> a rezultat toga je da on ima najveću gustoću, najvišu tačku topljenja i najveću tvrdoću među lantanoidima.<ref name="Parker"/> === Hemijske === [[Datoteka:LuCl3structure.jpg|lijevo|thumb|150px|Struktura lutecij(III)-hlorida]] U svim spojevima, lutecij se javlja u [[oksidacijsko stanje|oksidacijskom stanju]] +3. Vodeni rastvori većine soli lutecija su bezbojni a nakon isparavanja tekućine zaostaju bijele kristalne čvrste tvari. Jedini izuzetak među njima je [[jodid]] lutecija. Rastvorljive soli, poput nitrata, sulfata i acetata grade hidrate nakon [[kristalizacija|kristalizacije]]. [[Lutecij(III)-oksid|Oksid lutecija]], kao i njegov hidroksid, fluorid, karbonat, fosfat i oksalat su nerastvorljivi u vodi.<ref name="patnaik"/> Metalni lutecij je donekle nestabilan kada se izloži djelovanju [[zrak]]a pri standardnim uslovima, ali pri temperaturi od 150&nbsp;°C vrlo lahko sagorijeva gradeći lutecij-oksid. Dobijeni spoj je poznat po tome što apsorbira [[voda|vodu]] i [[ugljik-dioksid]], te se može koristiti za uklanjanje vodene pare iz takvih spojeva u zatvorenim posudama.<ref name="aaaaaa"/> Slična opažanja primijećena su tokom reakcija između lutecija i vode (spore su u hladnim, a vrlo brze u toplim uslovima), u takvoj reakciji nastaje lutecij-hidroksid.<ref name="ffff"/> Također je poznato da lutecij kao metal reagira sa četiri najlakša [[halogeni elementi|halogena]] gradeći trihalide, a svi su rastvorljivi u vodi osim fluorida. Lutecij se vrlo lahko rastvara u slabim kiselinama<ref name="aaaaaa"/> i razblaženoj [[sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]] gradeći rastvore koji sadrže bezbojne [[ion]]e lutecija, a koji su koordinirani sa sedam do devet molekula vode, pri čemu je prosjek [Lu(H₂O)_8,2]³⁺.<ref name="Persson2010"/> :2 Lu + 3 H₂SO₄ → 2 Lu³⁺ + 3 SO{{su|b=4|p=2–}} + 3 H₂↑ ===Izotopi=== Na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], lutecij se javlja u obliku dva [[izotop]]a: lutecij-175 i lutecij-176. Među njima jedino je ¹⁷⁵Lu stabilan, što znači da je ovaj element monoizotopni. Izotop ¹⁷⁶Lu se raspada preko beta raspada sa [[vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] od oko 3,78&times;10¹⁰ godina. Ovaj izotop sačinjava 2,5 % prirodne izotopske smjese elementa.<ref name="IS"/> Do danas, otkrivena su i opisana 32 sintetička [[radioaktivnost|radioaktivna]] izotopa, čije mase se kreću od 149,973 (lutecij-150) do 183,961 (lutecij-184). Među njima najstabilniji je izotop lutecij-174 čije vrijeme poluraspada iznosi 3,31 godine, a slijedi lutecij-173 sa vremenom poluraspada od 1,37 godina.<ref name="IS"/> Svi ostali radioaktivni izotopi imaju vremena poluraspada kraća od devet dana, a većina od njih raspada se za manje od pola sata.<ref name="IS"/> Izotopi lakši od stabilnog ¹⁷⁵Lu raspadaju se [[elektronski zahvat|zahvatom elektrona]] dajući izotope [[iterbij]]a, uz neznatnu emisiju alfa čestica i [[pozitron]]a, dok se teži izotopi pretežno raspadaju beta raspadom na izotope [[hafnij]]a.<ref name="IS"/> Ovaj element ima i 42 poznata [[nuklearni izomer|nuklearna izomera]] čije su mase 150, 151, 153 do 162 te 166 do 180 (svaka masa nužno ne odgovara isključivo samo jednom izomeru. Najstabilniji nuklearni izomer je lutecij-177m, čije vrijeme poluraspada iznosi 160,4 dana a slijedi lutecij-174m sa 142 dana. Ovo je duže od vremena poluraspada svih radioaktivnih izotopa u osnovnom stanju, osim lutecija-173, 174 i 176.<ref name="IS"/> == Rasprostranjenost == [[Datoteka:Monazit - Mosambik, O-Afrika.jpg|thumb|lijevo|180px|Monacit]] Lutecij se vrlo teško može razdvojiti od drugih elemenata a uvijek se javlja u smjesi sa gotovo svim drugim metalima rijetkih zemlji. Osnovna ruda lutecija, koja je ekonomski isplativa za eksploataciju, jeste rijetki zemni [[fosfat]]ni [[mineral]] [[monacit]]: ([[cerij|Ce]], [[lantan|La]], itd.)[[fosfor|P]][[kisik|O]]₄ u kojem sadržaj lutecija iznosi samo 0,0001%.<ref name="aaaaaa"/> Prosječni udio lutecija u Zemljinoj kori iznosi oko 0,5&nbsp;mg/kg. Najveća nalazišta ruda lutecija su [[Kina]], [[Sjedinjene Američke Države]], Brazil, [[Šri Lanka]], [[Indija]] i Australija. Ukupna svjetska proizvodnja lutecija (u obliku oksida) iznosi približno 10 tona godišnje.<ref name="Emsley240"/> Čisti [[metal (hemija)|metalni]] lutecij se vrlo teško dobija. On je jedan od najrjeđi i najskupljih rijetkih zemnih metala čija cijena iznosi oko 10 hiljada US$ po kilogramu, odnosno oko četvrtine cijene [[zlato|zlata]].<ref name="hedrick"/><ref name="industrmin"/> == Dobijanje == Pri obradi, smrvljeni minerali se tretiraju vrućom koncentriranom sumpornom kiselinom čime se dobijaju sulfati rijetkih zemalja rastvorljivi u vodi. [[Torij]] se taloži iz rastvora u obliku hidroksida te se on uklanja. Nakon što se rastvor tretira [[amonij-oksalat]]om, rijetke zemlje se prevode u svoje nerastvorljive oksalate. Oksalati se prevode u okside žarenjem. Oksidi se dalje rastvaraju u [[dušična kiselina|dušičnoj kiselini]] koja pomaže pri uklanjanju jednog od osnovnih sastojaka, [[cerij]]a, čiji oksidi nisu rastvorljivi u njoj. Ostali rijetki zemni metali, uključujući i lutecij, razdvajaju se [[kristalizacija|kristalizacijom]] kao dvostruke soli sa [[amonij-nitrat]]om. Lutecij se odvaja ionskom razmjenom. U ovom procesu, ioni rijetkih zemalja se adsorbiraju na pogodnu ionsko-izmjenjivačku smolu gdje reagira sa vodikom, amonijakom ili ionima bakra iz smole. Soli lutecija se kasnije selektivno ispiraju pomoću pogodnog sredstva za stvaranje kompleksa. Metalni lutecij dobija se [[redoks reakcija|redukcijom]] nehidratnog Lu[[hlor|Cl]]₃ ili Lu[[fluor|F]]₃ bilo pomoću nekog alkalnog ili zemnoalkalnog metala.<ref name=patnaik/> :2 LuCl₃ + 3 Ca → 2 Lu + 3 CaCl₂ == Upotreba == Zbog rijetkosti i visoke cijene na tržištu, lutecij se ne koristi mnogo u svakodnevnom životu. Ipak, on se može koristiti kao naprimjer [[katalizator]] u rafinerijama za krekovanje [[Nafta|sirove nafte]] te u raznim hemijskim procesima poput alkilacije, hidrogenacije i [[Polimerizacija|polimerizacije]].<ref name="rubberbible"/> Pretpostavlja se da bi se [[lutecij-aluminij granat]] (Al₅Lu₃O₁₂) mogao upotrebljavati kao materijal za sočiva u [[Imerzijska litografija|imerzijskoj litografiji]] sa visokim [[Indeks prelamanja|indeksom prelamanja]].<ref name="Immersion"/> Osim toga, male količine lutecija dodaju se kao dopant u [[gadolinij-galij granat]]e (GGG), a koji se koriste u memorijskim uređajima na bazi magnetskih balona.<ref name="doiBF02655"/> Lutecij-oksiortosilikat (LSO) dopiran [[cerij]]em danas je traženi materijal za detektore u [[Pozitronska emisijska tomografija|pozitronskoj emisijskoj tomografiji]] (PET).<ref name="Wahlrl"/><ref name="oxyortho"/> Lutecij-aluminij granat (LuAG) koristi se umjesto fosfora u LED sijalicama.<ref name="Discussing"/><ref name="Simard"/> Osim stabilnog elementa, njegovi radioaktivni izotopi se koriste u nekoliko aplikacija. Zbog pogodnog vremena poluraspada i načina raspada, izotop lutecij-176 se koristi kao čisti beta-emiter, koristeći metal prethodno izlagan neutronskog aktivaciji. [[Lutecij-hafnijsko datiranje]] koristi se za određivanje starosti [[meteorit]]a.<ref name="uYmP0K5"/> Vještački izotop lutecij-177 vezan za oktreotat (analog [[somatostatin]]a) eksperimentalno se koristi u ciljanoj radionuklidnoj terapiji neuroendokrinih tumora.<ref name="ZtRdbUNbP"/> Ovaj izotop se sve više koristi kao radionuklid u terapijama neuroendokrinih tumora i palijativnoj njezi kod oboljenja kosti.<ref name="Balter"/><ref name="Carollo"/> [[Lutecij-tantalat]] (LuTaO₄) je jedan od najgušćih poznatih materijala koji propuštaju x-zrake (gustoća 9,81 g/cm³)<ref name="lu1"/> pa je stoga idealna podloga za rendgenske materijale.<ref name="lWlcJEDuk"/><ref name="appl"/> Jedini gušći takav materijal je [[torij-dioksid]], gustoće 10 g/cm³, ali je radioaktivan zbog sadržaja torija. === Opasnosti === Kao i drugi metali rijetkih zemalja, lutecij se smatra elementom vrlo slabe [[otrov]]nosti, ali se njegovim spojevima treba rukovati uz veliku opreznost. Naprimjer, lutecij-fluorid može biti vrlo opasan za čovjeka ako se udahne, a ovaj spoj i nadražuje [[Koža|kožu]].<ref name=aaaaaa/> Lutecij-nitrat također može biti opasan jer može eksplodirati ili se zapaliti ako se zagrijava. Prah lutecij-oksida je otrovan ako se udahne ili proguta.<ref name=aaaaaa/> Lutecij nema poznatu biološku funkciju, kao ni ostali elementi rijetkih zemalja. Ipak pronađen je u ljudskom organizmu, uglavnom koncentriran u [[kost]]ima, a u manjoj mjeri u jetri i [[Bubreg|bubrezima]].<ref name="Emsley240"/> Poznato je da se soli ovog metala javljaju u prirodi zajedno sa solima drugih lantanoida. Lutecij je najmanje zastupljeni lantanoid u ljudskom organizmu.<ref name="Emsley240"/> Danas se ne kontrolira sadržaj lutecija u ljudskoj ishrani, tako da nema podataka koliko ga prosječno čovjek unese u organizam, a procjene se kreću do nekoliko miligrama godišnje, uglavnom u zavisnosti od udjela lutecija u biljkama. Rastvorljive soli lutecija su neznatno otrovne, a nerastvorljive soli nisu.<ref name="Emsley240"/> == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="Greenwood">{{Cite book|author=N. N. Greenwood, A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|publisher=VCH|location=Weinheim|year=1999|isbn=3-527-26169-9|page=1579}}</ref> <ref name=magnet>{{cite book| url=http://www-d0.fnal.gov/hardware/cal/lvps_info/engineering/elementmagn.pdf| title=Magnetic susceptibility of the elements and inorganic compounds, in Handbook of Chemistry and Physics| publisher=CRC press| isbn=0849304814| year=2000| access-date=29. 10. 2014| archive-url=https://web.archive.org/web/20140328180838/http://www-d0.fnal.gov/hardware/cal/lvps_info/engineering/elementmagn.pdf| archive-date=28. 3. 2014| url-status=dead}}</ref> <ref name="weastr">{{Cite book|editor=Robert C. Weast|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|isbn=0-8493-0470-9|pages=E-129 do E-145}}</ref> <ref name="Zhang">{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical & Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="samsonov">{{cite book|editor=Samsonov, G. V.|chapter=Mechanical Properties of the Elements|doi=10.1007/978-1-4684-6066-7_7|isbn=978-1-4684-6066-7|url=http://ihtik.lib.ru/2011.08_ihtik_nauka-tehnika/2011.08_ihtik_nauka-tehnika_3560.rar|title=Handbook of the physicochemical properties of the elements|publisher=IFI-Plenum|place=New York, SAD|year=1968|access-date=13. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402123344/http://ihtik.lib.ru/2011.08_ihtik_nauka-tehnika/2011.08_ihtik_nauka-tehnika_3560.rar|archive-date=2. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> <ref name="TrhMAAAAYAAJ">{{cite journal|author=James, C. |year=1907|url=https://books.google.com/books?id=TrhMAAAAYAAJ&pg=PA495 |title=A new method for the separation of the yttrium earths|journal=Journal of the American Chemical Society|volume=29|pages=495–499|doi=10.1021/ja01958a010}}</ref> <ref name="historicsep">{{cite web | title = Separation of Rare Earth Elements by Charles James | work = National Historic Chemical Landmarks | publisher = American Chemical Society | url = http://www.acs.org/content/acs/en/education/whatischemistry/landmarks/earthelements.html | access-date = 21. 2. 2014}}</ref> <ref name="1st">{{cite journal|title=Un nouvel élément: le lutécium, résultant du dédoublement de l'ytterbium de Marignac|journal=Comptes rendus …|volume=145|year=1907|url=http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k3099v/f759.image.langEN|pages=759–762|author= Urbain G.}}</ref> <ref name="Fra">{{cite journal|title=Lutetium und Neoytterbium oder Cassiopeium und Aldebaranium -- Erwiderung auf den Artikel des Herrn Auer v. Welsbach.|year=1909|journal=Monatshefte für Chemie|volume=31|issue=10|doi=10.1007/BF01530262|author=G. Urbain|page=1}}</ref> <ref name="Deu">{{cite journal|title=Die Zerlegung des Ytterbiums in seine Elemente|trans-title=Resolution of ytterbium into its elements|journal=Monatshefte für Chemie|volume=29|issue=2|year=1908|url=http://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=mdp.39015036977471;view=1up;seq=193|doi=10.1007/BF01558944|pages=181–225, 191|author=Carl A. Welsbach}}</ref> <ref name="rare-earth-handbook">{{cite book|author=Thyssen Pieter; Binnemans Koen|chapter=Accommodation of the Rare Earths in the Periodic Table: A Historical Analysis|title=Handbook on the Physics and Chemistry of Rare Earths|year=2011|page=63|publisher=Elsevier|location=Amsterdam|isbn=978-0-444-53590-0|oclc=690920513|url=https://books.google.com/books?id=8SstnPFSzb0C&pg=PA66#v=onepage&q&f=false|access-date=25. 4. 2013}}</ref> <ref name="Emsley240">{{cite book| pages=240–242| url =https://books.google.com/books?id=Yhi5X7OwuGkC&pg=PA241| title =Nature's building blocks: an A-Z guide to the elements|author =John Emsley| publisher=Oxford University Press| isbn = 0-19-850341-5| year=2001}}</ref> <ref name="cottonwilk5th">{{citation | author = F. Albert Cotton, Geoffrey Wilkinson | title = Advanced Inorganic Chemistry | edition = 5. | publisher = Wiley-Interscience | location = New York | year = 1988 | isbn = 0-471-84997-9 | pages = 776, 955}}</ref> <ref name="Parker">{{cite book| author=Parker Sybil P. (ur.)| title =Dictionary of Scientific and Technical Terms| edition =3. | location = New York| publisher = McGraw-Hill| year = 1984}}</ref> <ref name="patnaik">{{cite book|author=Patnaik Pradyot|year = 2003|title =Handbook of Inorganic Chemical Compounds|publisher = McGraw-Hill|page = 510|isbn =0-07-049439-8|url= https://books.google.com/books?id=Xqj-TTzkvTEC&pg=PA243|access-date =6. 6. 2009}}</ref> <ref name="aaaaaa">{{cite book| pages = [https://archive.org/details/historyuseofoure0000kreb/page/303 303]–304| title = The history and use of our earth's chemical elements: a reference guide | url = https://archive.org/details/historyuseofoure0000kreb|author= Krebs Robert E.| publisher =Greenwood Publishing Group|year = 2006| isbn =0-313-33438-2}}</ref> <ref name="ffff">{{cite web| url=https://www.webelements.com/lutetium/chemistry.html| title=Lutetium: reactions of elements| publisher=Webelements| access-date=13. 4. 2017| archive-date=18. 1. 2021| archive-url=https://web.archive.org/web/20210118114539/https://www.webelements.com/lutetium/chemistry.html| url-status=dead}}</ref> <ref name="Persson2010">{{cite journal|author=Persson Ingmar|title=Hydrated metal ions in aqueous solution: How regular are their structures?|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=82|issue=10|year=2010|pages=1901–1917|issn=0033-4545|doi=10.1351/PAC-CON-09-10-22}}</ref> <ref name="IS">{{cite journal| author = Audi Georges; Bersillon O.; Blachot J.; Wapstra A. H.|title = The NUBASE Evaluation of Nuclear and Decay Properties| journal = Nuclear Physics A| volume = 729| pages = 3–128| publisher = Atomic Mass Data Center|year = 2003| doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001| bibcode=2003NuPhA.729....3A}}</ref> <ref name="hedrick">{{cite news| publisher = USGS| title = Rare-Earth Metals| author = Hedrick, James B.| access-date = 6. 6. 2009| url = http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/rare_earths/740798.pdf| archive-date = 10. 1. 2011| archive-url = https://web.archive.org/web/20110110181854/http://minerals.usgs.gov//minerals//pubs//commodity//rare_earths//740798.pdf| url-status = dead}}</ref> <ref name="industrmin">{{cite book|title=Industrial Minerals and Rocks|chapter=Rare Earth Elements|author=Castor, Stephen B.; Hedrick, James B.|publisher=Society for Mining, Metallurgy and Exploration|url=http://www.rareelementresources.com/i/pdf/RareEarths-CastorHedrickIMAR7.pdf|editor=Jessica Elzea Kogel, Nikhil C. Trivedi; James M. Barker|year=2006|pages=769–792|access-date=14. 4. 2017|archive-date=7. 10. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091007100717/http://www.rareelementresources.com/i/pdf/RareEarths-CastorHedrickIMAR7.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="rubberbible">{{Cite book|editor=Lide, D. R.|year=2005|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche0000unse_86ed|edition=86|location=Boca Raton (FL)|publisher=CRC Press|isbn=0-8493-0486-5}}</ref> <ref name="Immersion">{{cite book| page=12| url=https://books.google.com/books?id=Sx39H8XR1FcC&pg=PA12| title =Advanced Processes for 193-NM Immersion Lithography| author =Wei, Yayi; Brainard, Robert L. | publisher=SPIE Press| year = 2009| isbn =0-8194-7557-2}}</ref> <ref name="doiBF02655">{{Cite journal | doi = 10.1007/BF02655293| title = Three garnet compositions for bubble domain memories| url = https://archive.org/details/sim_journal-of-electronic-materials_1974-08_3_3/page/693| journal = Journal of Electronic Materials| volume = 3| issue = 3| pages = 693–707| year = 1974|author = Nielsen J. W.; Blank S. L.; Smith D. H.; Vella-Coleiro G. P.| bibcode = 1974JEMat...3..693N}}</ref> <ref name="Wahlrl">{{cite book| author = Wahl, R. L. |chapter = Instrumentation| title = Principles and Practice of Positron Emission Tomography| location = Philadelphia| publisher = Williams and Wilkins|year=2002|page=51}}</ref> <ref name="oxyortho">{{Cite journal | doi = 10.1109/23.256710| title = Evaluation of cerium doped lutetium oxyorthosilicate (LSO) scintillation crystals for PET| journal = IEEE Transactions on Nuclear Science| volume = 40| issue = 4| pages = 1045–1047| year = 1993| author = Daghighian F.; Shenderov P.; Pentlow K. S.; Graham M. C.| bibcode = 1993ITNS...40.1045D}}</ref> <ref name="Discussing">{{cite web|first=Steve|last=Bush|title=Discussing LED lighting phosphors|url=http://www.electronicsweekly.com/news/products/led/discussing-led-lighting-phosphors-2014-03/|publisher=Electronic Weekly|date=14. 3. 2014|access-date=26. 1. 2017}}</ref> <ref name="Simard">{{cite journal|title = A19 LED bulbs: What's under the frosting?|journal = EE Times|issue = juli 18|year = 2011|issn = 0192-1541|pages = 44–45|author = Simard-Normandin, Martine}}</ref> <ref name="uYmP0K5">{{cite book|page=51| url=https://books.google.com/books?id=3uYmP0K5PXEC&pg=PA52|title =Lectures in Astrobiology|author= Muriel Gargaud; Hervé Martin; Philippe Claeys|publisher= Springer|year = 2007|isbn =3-540-33692-3}}</ref> <ref name="ZtRdbUNbP">{{cite book| page=98| url=https://books.google.com/books?id=ZtRdbUNbPn8C&pg=PA98| title =Metal complexes in tumor diagnosis and as anticancer agents| author=Sigel, Helmut | publisher=CRC Press|year=2004| isbn =0-8247-5494-8}}</ref> <ref name="Balter">{{Cite journal | pmid = 25771367| year = 2015| author1 = Balter H.; Trindade V.; Terán M.; Gaudiano J.; Ferrando R.; Paolino A.; Rodriguez G.| title = 177Lu-Labeled Agents for Neuroendocrine Tumor Therapy and Bone Pain Palliation in Uruguay| journal = Current Radiopharmaceuticals}}</ref> <ref name="Carollo">{{Cite journal | pmid = 25771368| year = 2015 | author = Carollo A.; Papi S.; Chinol M. | title = Lutetium-177 Labeled Peptides: The European Institute of Oncology Experience | journal = Current Radiopharmaceuticals}}</ref> <ref name=lu1>{{Cite journal|author = G. Blasse; G. Dirksen; L. Brixner; M. Crawford| title = Luminescence of materials based on LuTaO4|url = https://archive.org/details/sim_journal-of-alloys-and-compounds_1994-07_209/page/n46| journal = Journal of Alloys and Compounds | volume = 209 | pages = 1–2 | year = 1994 | doi = 10.1016/0925-8388(94)91069-3}}</ref> <ref name="lWlcJEDuk">{{cite book| url = https://books.google.com/books?id=lWlcJEDukRIC&pg=PA846| page=846|title = Phosphor handbook| author = Shionoya, Shigeo | publisher= CRC Press|year= 1998| isbn =0-8493-7560-6}}</ref> <ref name="appl">{{cite book| page = 32| url = https://books.google.com/books?id=F0Bte_XhzoAC&pg=PA32| title = Extractive metallurgy of rare earths| author = Gupta, C. K.; Krishnamurthy, Nagaiyar | publisher =CRC Press|year= 2004| isbn =0-415-33340-7}}</ref> }} {{Commonscat|Lutetium}} {{PSE}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Rijetki zemni metali]] 0c2sf8wwb7ed94ddu5whrdw84cvrdp0 0 7630 3916503 3915024 2026-08-04T22:33:11Z Bosancica by MK 173186 Dodano: [[12. oktobar]] – [[Carlos Šakal]], [[venecuela|venecuelanski]] terorista 3916503 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Multiple image|image_style=border:none;|perrow=3/2/3|image1=CMB_Timeline300_no_WMAP.jpg|image4=Mao_Proclaiming_New_China.JPG|image7=Fiat_G.212_I-ELCE_tragedia_Superga.jpg|image2=NATOTreatyCopyAuthenticationPage.jpg|image5=EDSAC_(19).jpg|image8=Bundesarchiv_Bild_183-R78214,_Prüm,_Zerstörung_nach_Explosion.jpg|image3=Kemi_strikes_1949.jpg|image9=A-bomb (RDS-1).jpg|total_width=335|footer=Odozgo prema dole, slijeva nadesno: britanski astronom [[Fred Hoyle]] smišlja pojam [[Big Bang]]; potpisan je Sjevernoatlantski ugovor, formirajući [[NATO]]; Sukob policije i demonstranata tokom [[štrajk Kemi 1949.|štrajka Kemi 1949.]]; [[EDSAC]] je drugi elektronski digitalni računar sa memorisanim programom koji ide u redovan servis; Izrađena je prva sovjetska atomska bomba, [[RDS-1]]; Razaranja nakon [[eksplozije Prüm]] u Njemačkoj; Olupina Avio Linee Italiane [[Fiat G.212]] nakon [[Superga vazdušna katastrofa|Superga katastrofe]]; [[Mao Zedong]] proglašava [[Proglašenje Narodne Republike Kine|utemeljenje]] [[Narodne Republike Kine]].}} [[Datoteka:VW_Standard,_Bj1950_2005-09-17.jpg|mini|120x120piksel|[[17. januar]]: [[Volkswagen Buba|Buba]] u SAD]] [[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg|desno|mini|172x172piksel|[[Konrad Adenauer]].]] [[Datoteka:Flag_of_the_People's_Republic_of_China.svg|mini|130x130piksel|[[1. oktobar]]: Osnovana Narodna Republika Kina.]] [[Datoteka:Flag_of_East_Germany.svg|mini|130x130piksel|[[7. oktobar]] : Osnovana [[Istočna Njemačka|Njemačka Demokratska Republika]].]] [[Datoteka:Soekarno.jpg|mini|119x119piksel|[[16. decembar]] : [[Sukarno]], prvi predsjednik [[Indonezija|Indonezije]]]] [[Datoteka:Mao,_Bulganin,_Stalin,_Ulbricht_Tsedenbal.jpeg|mini|100x100piksel|Proslava 70. rođendana Josifa Staljina (21. decembra 1949.)]] {{Godina u drugim kalendarima}}'''1949.''' ([[Rimski brojevi|MCMXLIX]]) je uobičajena godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru, 1949. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 949. godina 2. milenija, 49. godina 20. stoljeća i 10. i posljednja godina decenije 1940-ih. == Događaji == * [[19. mart]] – Održana [[6. dodjela "Zlatnog globusa"]]; * [[4. april]] – Osnovan [[NATO]], Sjevernoatlanski vojni savez * [[29. septembar]] - [[Sovjetski Savez]] otkazao je sporazum prijateljstva s [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavijom]] koji je bio sklopljen 11. aprila 1945. * [[1. novembar]] – Objavljeno prvo izdanje njemačkih novina [[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]. * [[26. novembar]] – [[Indija]] prihvatila ustav kao federalna republika u okviru britanskog Komonvelta. * [[2. decembar]] – Zvanično počeo sa radom [[Univerzitet u Sarajevu]]. * [[7. decembar]] – [[Čang Kaj-šek|Čang Kaj-Šek]] je na ostrvu [[Tajvan]] ([[Formoza]]), gde je sa ostacima svoje vojske pobjegao nakon poraza od Narodnoslobodilačke armije [[Kina|Kine]], proglasio državu i ustanovio vladu. * [[8. decembar]] – Generalna skupština [[UN]] zatražila je od svjetskih sila da priznaju nezavisnost [[Kina|Kine]] poslije bjekstva [[Čang Kaj-šek]]a na [[Tajvan]]. == 1949. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== * [[1. januar]] ** [[Nijaz Duraković]], bosanskohercegovački političar ** [[Johnny Ruger]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[10. januar]] – [[George Foreman]], američki [[boks]]er * [[15. januar]] – [[Zsófia Balla]], mađarska pjesnikinja === Februar === * [[8. februar]] – [[Lyle Nelson]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[20. februar]] – [[Günter Bartnik]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[22. februar]] – [[Niki Lauda]], austrijski vozač Formule 1, trostruki svjetski prvak === Mart === * [[3. mart]] – [[Jüri Allik]], [[Estonija|estonski]] psiholog * [[21. mart]] – [[Slavoj Žižek]], slovenski psihoanalitičar i filozof * [[30. mart]] – [[Krunoslav Cigoj]], hrvatski operni pjevač === April === * [[6. april]] – [[Horst Ludwig Störmer]], njemački fizičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1998. * [[17. april]] – [[Peter Dascoulias]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[20. april]] – [[Jessica Lange]], američka glumica === Maj === * [[23. maj]] – [[Alan Garcia]], predsjednik Perua === Juni === * [[5. juni]] – [[Ján Húska]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[30. juni]] – [[Alain Finkielkraut]], francuki filozof i esejist === Juli === * [[3. juli]] – [[Masato Harada]], japanski glumac i režiser * [[4. juli]] – [[Slavenka Drakulić]], hrvatska književnica i publicistica * [[21. juli]] – [[Bruno Langer]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Jugoslavija|jugoslavenski]] rok-muzičar * [[31. juli]] – [[Muris Čičić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] profesor ekonomije i [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine#Predsjednici|Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] === August === * [[3. august]] – [[Erato Kozakou-Marcoullis]], kiparska političarka * [[14. august]] – [[Morten Olsen]], danski nogometaš i trener * [[20. august]] – [[Ivan Čavlović]], bosanskohercegovački muzikolog, kompozitor i publicist * [[28. august]] ** [[Svetislav Pešić]] – [[SFR Jugoslavija|jugoslavenski]] [[košarka]]š i [[srbija]]nski trener ** [[Nazif Gljiva]] – bosanskohercegovački tekstopisac, kompozitor, kantautor i muzički producent === Septembar === * [[9. septembar]] – [[Judd Bankert]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac, koji je nastupao za [[Guam na Olimpijskim igrama|Guam]] * [[18. septembar]] – [[Peter Shilton]], [[Engleska|engleski]] nogometni golman; * [[23. septembar]] ** [[Bruce Springsteen]], američki rock-muzičar ** [[Jelena Guskova]], ruska historičarka i članica SANU * [[25. septembar]] ** [[Pedro Almodóvar]], [[Španija|španski]] [[film]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[filmski producent]] ** [[Fadil Toskić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pjevač]] * [[26. septembar]] – [[Eloy Inos]], američki političar, 8. guverner [[Sjeverna Marijanska Ostrva|Sjevernomarijanskih ostrva]] * [[30. septembar]] – [[Flora Brovina]], kosovska političarka, pjesnikinja, pedijatar i aktivistica za prava žena === Oktobar === * [[4. oktobar]] – [[Armand Assante]], američki glumac * [[12. oktobar]] – [[Carlos Šakal]], [[venecuela|venecuelanski]] terorista * [[20. oktobar]] – [[Rezak Hukanović]], bosanskohercegovački pisac === Novembar === * [[5. novembar]] – [[Alija Pirić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[profesor]] [[književnost]]i i [[književna kritika|književni kritičar]] * [[18. novembar]] – [[Blagoje Govedarica]], jugoslavenski i bosanskohercegovački arheolog * [[24. novembar]] – [[Erwin Neutzsky-Wulff]], [[Danska|danski]] pisac [[naučna fantastika|naučne fantastike]] i [[horor]]-romana === Decembar === * [[1. decembar]] ** [[Pablo Escobar]], [[kolumbija|kolumbijski]] šef narkokartela ** [[Sebastián Piñera]], [[čile]]anski biznismen, političar i državnik * [[6. decembar]] – [[Vlado Pravdić]], muzičar i član grupe [[Bijelo dugme]] * [[8. decembar]] – [[Robert Sternberg]], američki psiholog * [[17. decembar]] – [[Karl-Heinz Menz]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[25. decembar]] – [[Sissy Spacek]], američka glumica == Umrli == === Januar=== === Februar === * [[24. februar]] – [[Janko Leskovar]], hrvatski književnik === Mart === === April === * [[29. april]] – [[Slavko Rodić]], [[Narodni heroj Jugoslavije]] === Maj === === Juni === * [[10. juni]] – [[Sigrid Undset]], norveška književnica * [[19. juni]] – [[Vladimir Nazor]], hrvatski pjesnik === Juli === * [[8. juli]] ** [[Riccardo Pick-Mangiagalli]], italijanski kompozitor i pijanist ** [[Joaquín Torres García]], urugvajski slikar i pisac o umjetnosti === August === === Septembar === * [[8. septembar]] – [[Richard Strauss]], [[Njemačka|njemački]] kompozitor i dirigent === Oktobar === === Novembar === * [[2. novembar]] – [[Kosta Manojlović]], srpski kompozitor === Decembar === == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Hideki Yukawa]], [[Japan]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[William Giauque]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Walter Hess]], [[Švicarska]] ** [[Egas Moniz]], [[Portugal]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[William Faulkner]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[John Boyd Orr]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1949|1949.}} * http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/1503721.stm * https://web.archive.org/web/20070927222436/http://www.palkkatyolainen.fi/pt99/p990907-p2.html {{Normativna kontrola}} 5ltrw6sj78b3kebjcxpdzlrs9d87g5y 0 7714 3916514 3899343 2026-08-05T01:37:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916514 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Nihonij | Simbol = Nh | Atomski broj = 113 | Serija = Metali | Grupa = 13 | Perioda = 7 | Blok = p | Boja serije = DarkGray | Izgled = - | Zastupljenost = 0 | Atomska masa = oko 287 | Atomski radijus = 170 (?)<ref name=Haire/> | Kovalentni radijus = 172&ndash;180 (?)<ref name="B&K"/> | CAS registarski broj = 54084-70-7 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Radon|Rn]]&#x5D; 5f¹⁴6d¹⁰7s²7p¹ (?)<ref name=Haire/> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 32, 18, 3 | Energija ionizacije_1 = 704,9 (?)<ref name=Haire/> | Energija ionizacije_2 = 2240 (?)<ref name=BFricke/> | Energija ionizacije_3 = 3020 (?)<ref name=BFricke/> | Agregatno stanje = čvrsto (?)<ref name=Haire/><ref name="B&K"/><ref name=EB/> | Struktura kristala = heksagonalna gusto pakovana (?)<ref name=NhFl/> | Gustoća = 16.000 (?)<ref name=BFricke/> | Magnetizam = | Tačka topljenja_K = 700 (?)<ref name=Haire/> | Tačka topljenja_C = 430 | Tačka ključanja_K = 1430 (?)<ref name=Haire/><ref name=BFricke/> | Tačka ključanja_C = 1130 | Toplota isparavanja = 7,61 (?)<ref name="B&K"/> | Toplota topljenja = 130 (?)<ref name=EB/> | Oksidacioni broj = −1, '''1''', '''3''', 5 (?)<ref name=Haire/><ref name=BFricke/><ref name="Thayer82"/> | Oksidi = | Elektrodni potencijal = | Elektronegativnost = | Oznaka upozorenja = {{Oznake upozorenja|/}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|/}} | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|/}} | Radioaktivan = Da | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Nh | Maseni broj = 286 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 20&nbsp;[[sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 9,63 | Tipraspada1ZP = [[Rendgenij|²⁸²Rg]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Nh | Maseni broj = 285 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 5,5&nbsp;[[sekunda|s]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 9,74; 9,48 | Tipraspada1ZP = [[Rendgenij|²⁸¹Rg]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Nh | Maseni broj = 284 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 480&nbsp;[[sekunda|ms]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 10,00 | Tipraspada1ZP = [[Rendgenij|²⁸⁰Rg]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Nh | Maseni broj = 283 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 100&nbsp;[[sekunda|ms]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 10,12 | Tipraspada1ZP = [[Rendgenij|²⁷⁹Rg]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Nh | Maseni broj = 282 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 70&nbsp;[[sekunda|ms]] | Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 10,63 | Tipraspada1ZP = [[Rendgenij|²⁷⁸Rg]] }} |}} '''Nihonij''' je vještački [[hemijski element]] sa [[hemijski simbol|simbolom]] '''Nh''' i [[atomski broj|atomskim brojem]] 113. On je ekstremno [[radioaktivnost|radioaktivan]], a njegov najstabilniji do danas poznati izotop, Nh-286 ima [[vrijeme poluraspada]] od oko 10&nbsp;sekundi. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]], nihonij se nalazi u ''p''-bloku transaktinoidnih elemenata. Član je 7. periode i smješten je u 13. grupu elemenata (grupa bora) periodnog sistema, mada još uvijek nije potvrđeno da će se on ponašati kao teži homolog elementa [[talij]]a koji je u istog grupi. Otkriće nihonija prvi put je 2003. objavio zajednički rusko-američki tim pri Združenom institutu za nuklearno istraživanje (JINR) sa sjedištem u ruskom gradu [[Dubna]], a naredne 2004. godine slično otkriće su objavili i japanski naučnici pri RIKEN-u. Potvrda ova dva otkića uslijedila je tokom nekoliko godina, a bila je plod međunarodne saradnje i nastojanja, koja su uključivala nezavisne timove naučnika koji su radili u SAD, Njemačkoj, Švedskoj i Kini, kao i prvobitne otkrivače u Rusiji i Japanu. U decembru 2015. [[IUPAC|Međunarodna unija za čistu i primijenjenu hemiju]] i [[IUPAP|fiziku]] formirali su zajedničku radnu grupu koja je zvanično priznala postojanje elementa, te je čast i prioritet za davanje imena novom elementu dala japanskim naučnicima pri RIKEN-u, jer su presudili da je RIKEN-ov tim nedvosmisleno demonstrirao da se u njihovim podacima i zapažanjima zaista radi o elementu 113, dok su takvi dokazi u radovima JINR izostali. Japanski tim predložio je naziv ''nihonium'' u martu 2016. a u novembru iste godine IUPAC ga je prihvatio i proglasio zvaničnim. Naziv elementa potječe iz [[japanski jezik|japanskog]] imena za državu {{nihongo|Japan|日本|[[Japan|nihon]]}}. Za nihonij se očekuje da bude unutar granica "[[ostrvo stabilnosti|ostrva stabilnosti]]", pretpostavljenom konceptu koji pokušava objasniti zašto neki superteški nuklidi imaju neuobičajeno duga vremena poluraspada, u usporedbi sa trendom izuzetno brzo opadajuće stabilnosti elemenata koji slijede nakon [[bizmut]]a. Eksperimenti uglavnom podržavaju ove teoretske pretpostavke, a izmjerena vremena poluraspada potvrđenih izotopa nihonija povećavaju se od milisekundi do nekoliko sekundi, povećanjem broja neutrona i približavanjem "ostrvu stabilnosti". Za nihonij je izračunato da bi mogao imati neke osobine slične svojim lakšim homolozima: boru, [[aluminij]]u, [[galij]]u, [[indij]]u i [[talij]]u, te da bi se ponašao kao postprelazi metal kao i četiri teža elementa iz ove grupe, mada bi mogle postojati i određene razlike u odnosu na njih. Naprimjer, nihonij bi trebao imati dosta stabilnije [[oksidacijsko stanje]] +1 od stanja +3, slično taliju, ali bi u stanju +1 nihonij trebao biti dosta sličniji srebru i [[astat]]u nego taliju. Preliminarni eksperimenti iz 2017. pokazali su da elementarni nihonij nije mnogo volatilan (nestabilan), iako je njegova hemija u velikoj mjeri još neistražena. == Historija == U ljeto 2003. [[Sjedinjene Američke Države|američki]] i [[Rusija|ruski]] naučnici pokušali su dobiti nihonij pomoću [[ciklotron]]a (ubrzivača čestica) pri Združenom institutu za nuklearna istraživanja sa sjedištem u ruskom gradu [[Dubna]]. U tom eksperimentu, bombardirali su jezgra atoma ²⁴³[[Americij|Am]] jako ubrzanim ionima ⁴⁸[[kalcij|Ca]].<ref name="innov"/> Dana 31. januara 2006. objavljeno je da u švicarski istraživači uspjeli napraviti 15 atoma [[moskovij]]a, posebno dizajniranom metodom kada su metu napravljenu od americija bombardirali atomima kalcija. Taj element identificirali su pomoću proizvoda njegovog raspada, [[dubnij]]a. Lanac raspada ovog elementa uključivao je i element ''113'', tako da je i on mogao biti dokazan na taj način.<ref name="paulinst"/> U augustu 2012. japanski naučnici su objavili da su uspjeli napraviti [[izotop]] elementa ''113'', ²⁷⁸Nh, tako što su identificirali lanac od šest uzastopnih α-raspada. Zajedno sa drugim rezultatima iz sličnih istraživanja obavljenih tokom 2004. i 2007. ovaj rezultat bio je nedvosmisleni dokaz proizvodnje i identifikacije novog elementa, odnosno njegovog izotopa ²⁷⁸Nh.<ref name="mortiza"/> === Etimologija === Nakon potvrde otkrića elementa, naprije mu je dodijeljeno sistematsko ime ''ununtrij'' (hemijski simbol '''Uut''' od [[Latinski jezik|lat.]] ''unus'' "jedan" (2 puta) i lat. ''tri'' "tri") uz odgovarajući redni broj 113. Također je nazivan i ''[[Eka (hemija)|eka]]-[[talij]]'' ([[Sanskrt]]: ''eka'' "jedan", i ''talij'', odnosno "jedan ispod talija") a nezvanično i ''japanij''. Dana 30.&nbsp;decembra 2015. [[IUPAC]] je zvanično potvrdio otkiće elementa 113, te pravo prijedloga imena dodijelio japanskom RIKEN institutu.<ref name= "IUPAC_2015_12_30"/> Bio je to prvi element čije ime je predloženo od nekog pojedinca ili institucije iz [[Azija|Azije]].<ref name="gard"/> Dana 8.&nbsp;juna 2016. japanski naučnici su za ovaj element predložili naziv ''nihonij'' (simbol ''Nh'') kao referencu na riječ ''nihon'' ([[Japan]]), a rok za žalbe na ovaj prijedlog istekao je 8.&nbsp;novembra 2016. godine.<ref name= "IUPAC_2016_06_08"/> Nakon toga 30. novembra 2016. IUPAC je zvanično objavio konačno ime novog elementa.<ref name= "IUPAC_2016_11_30"/> == Osobine == Hemijske osobine i ponašanje nihonija moglo bi biti dosta drugačije nego kod [[talij]]a. Za ove razlike se pretpostavlja da bi mogle biti rezultat spin-orbitalnog razdvajanja ''7p'' ljuske, zbog čega bi nihonij mogao biti približno između dva relativno inertna elementa sa zatvorenim ljuskama ([[kopernicij]]em i [[flerovij]]em), što je jedinstvena situacija u cijelokupnom periodnom sistemu.<ref name=Zaitsevskii/> Za nihonij se očekuje da će biti manje reaktivan od talija, zbog veće stabilizacije i iz nje rezultirajuće hemijske neaktivnosti ''7s'' podljuske u nihoniju u usporedbi sa ''6s'' podljuskom u taliju.<ref name=BFricke/> Standardni elektrodni potencijal za par Nh⁺/Nh procjenjuje se da bi mogao biti 0,6&nbsp;V; pa bi nihonij čak mogao biti i plemeniti metal, približno onoliko koliko su "plemeniti" [[rodij]] i [[rutenij]].<ref name=BFricke/> Metalni elementi grupe 13 obično imaju dva [[oksidacijsko stanje|oksidacijska stanja]]: +1 i +3. Prvo je rezultat djelovanja samo jednog ''p'' elektrona pri vezivanju dok je drugo stanje rezultat uključivanja sva tri valentna elektrona, dva u ''s'' podljuski te jednog u ''p'' podljuski. Kako se ide niz grupu, energije veze se smanjuju te stanje +3 postaje sve manje stabilno, kako energija koja se oslobađa pri izgradnji dvije dodatne veze i održavanju stanja +3 nije uvijek dostatna da bi prevazišla energiju potrebnu za uključivanje ''s'' elektrona. Stoga, za aluminij i galij stanje +3 je najstabilnije, a stanje +1 dobija na značaju kod indija, te kod talija ono postaje stabilnije nego stanje +3. Kod nihonija se očekuje da će se ovaj trend nastaviti, te da će i on imati +1 kao svoje najstabilnije oksidacijsko stanje.<ref name=Haire/> Najjednostavniji mogući spoj nihonija je monohidrid, Nh[[vodik|H]]. Vezanje sa vodikom moguće je putem 7p_1/2 elektrona nihonija i ''1s'' elektrona vodika. Ipak, interakcija spin-orbitala uzrokuje da se energija vezivanja nihonij-monohidrida smanji za oko 1&nbsp;eV<ref name=Haire/> a da se dužina veze u NhH skrati jer je vezivanje 7p_1/2 orbitale relativistički kontraktirano. To je posebnost nihonija među ostalim elementima ''7p'' serije, jer svi ostali monohidridi ''7p'' elemenata imaju relativističko produženje dužine veze umjesto njenog skraćivanja.<ref name=hydride/> Drugi efekat interakcije spin-orbitala je taj što Tl-H veza ima interakciju u talij-monohidridu (TlH), što je gotovo čisto sigma vezivanje, dok se inerakcija Nh-H veze očekuje da bi imala značajne karakteristike [[Pi veza|''pi'' veze]].<ref name=Seth/> Analogno tome, kod monofluorida (Nh[[Fluor|F]]) ona bi također trebala postojati.<ref name="Stysziński"/> Za ion Nh(I) predviđa se da bi trebao biti sličniji ionu srebra (Ag(I)) nego talija(I):<ref name=Haire/> za ion Nh⁺ ion očekuje se da bi lakše vezivao anione, tako da bi u tom slučaju NhCl trebao biti rastvorljiv spoj u rastvoru s viškom [[hlorovodična kiselina|HCl]] ili u [[amonijak]]u dok takav spoj talija (TlCl) nije rastvorljiv. Osim toga, za razliku od Tl⁺, koji gradi jak bazični hidroksid ([[talij(I)-hidroksid|TlOH]]) u rastvoru, kation Nh⁺ bi se trebao hidrolizirati sve do amfoternog oksida Nh₂O, koji bi se dalje trebao moći rastvarati u vodenom rastvoru amonijaka a dosta slabije biti rastvorljiv u vodi.<ref name=BFricke/> == Reference == {{refspisak|refs= <ref name= "IUPAC_2015_12_30">{{Cite web|url=https://iupac.org/discovery-and-assignment-of-elements-with-atomic-numbers-113-115-117-and-118/|title=Discovery and Assignment of Elements with Atomic Numbers 113, 115, 117 and 118|work=IUPAC {{!}} International Union of Pure and Applied Chemistry|date=30. 12. 2015|access-date=3. 1. 2016}}</ref> <ref name="gard">[https://www.theguardian.com/science/2016/jan/04/periodic-tables-seventh-row-finally-filled-as-four-new-elements-are-added Periodic table's seventh row finally filled as four new elements are added] u: ''The Guardian'', 4. januar 2016, pristupljeno 4. januara 2016.</ref> <ref name= "IUPAC_2016_06_08">{{Cite web|url=http://iupac.org/elements.html|title=IUPAC is naming the four new elements nihonium, moscovium, tennessine, and oganesson|work=IUPAC {{!}} International Union of Pure and Applied Chemistry|date=8. 6. 2016|access-date=9. 6. 2016|archive-date=8. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160608181240/http://iupac.org/elements.html|url-status=dead}}</ref> <ref name= "IUPAC_2016_11_30">{{Cite web|url=https://iupac.org/iupac-announces-the-names-of-the-elements-113-115-117-and-118|title=IUPAC Announces the Names of the Elements 113, 115, 117, and 118|work=IUPAC {{!}} International Union of Pure and Applied Chemistry|date=30. 11. 2016|access-date=30. 11. 2016}}</ref> <ref name=Zaitsevskii>{{cite web |url=http://tan11.jinr.ru/pdf/07_Sep/S_3/04_Titov.pdf |title=Relativistic DFT and ab initio calculations on the seventh-row superheavy elements: E113 - E114 |author=Zaitsevskii A.; C. van Wüllen; A. Rusakov; A. Titov |date=1. 9. 2007 |website=jinr.ru |access-date=17. 2. 2018 |archive-date=7. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307224719/http://tan11.jinr.ru/pdf/07_Sep/S_3/04_Titov.pdf |url-status=dead }}</ref> <ref name=hydride>{{cite journal|journal=Journal of Chemical Physics|volume=112|issue=6|year=2000|title=Spin–orbit effects on the transactinide p-block element monohydrides MH (M=element 113–118)|author=Young-Kyu Han; Cheolbeom Bae; Sang-Kil Son; Yoon Sup Lee|doi=10.1063/1.480842|page=2684|bibcode=2000JChPh.112.2684H}}</ref> <ref name=Seth>{{cite journal |author=Seth Michael; Schwerdtfeger Peter; Knut Fægri |year=1999 |title=The chemistry of superheavy elements. III. Theoretical studies on element 113 compounds |journal=Journal of Chemical Physics |volume=111 |issue=14 |pages=6422–33 |doi=10.1063/1.480168}}</ref> <ref name="Stysziński">{{cite book|title=Why do we Need Relativistic Computational Methods?|author=Stysziński Jacek|doi=10.1007/9781402099755_3|year=2010|pages=139–146}}</ref> <ref name="mortiza">{{Cite journal|author=K. Morita ''et al.''|title=New Result in the Production and Decay of an Isotope, ²⁷⁸113, of the 113th Element|journal=Journal of the Physical Society of Japan|year=2012|volume=81|page=103201|doi=10.1143/JPSJ.81.103201}}</ref> <ref name="innov">[http://www.innovations-report.com/html/reports/life_sciences/report-25354.html Livermore scientists team with Russia to discover elements 113 and 115], Izvještaj za medije Nacionalne laboratorije ''Lawrence Livermore'', 3. februar 2004, pristupljeno 4. aprila 2006.</ref> <ref name="paulinst">{{Cite web|url=http://idw-online.de/de/news145018|title=Zwei superschwere Elemente entdeckt|publisher=Objava za medije Instituta Paul Scherrer|date=31. 1. 2006|access-date=4. 4. 2018|language=de|archive-date=1. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161201081137/http://idw-online.de/de/news145018|url-status=dead}}</ref> <ref name=NhFl>{{cite journal |author=O. L., Jr. Keller; J. L. Burnett; T. A. Carlson; C. W., Jr. Nestor |year=1969 |title=Predicted Properties of the Super Heavy Elements. I. Elements 113 and 114, Eka-Thallium and Eka-Lead |journal=The Journal of Physical Chemistry |volume=74 |issue=5 |pages=1127−34 |doi=10.1021/j100700a029}}</ref> <ref name="Thayer82">{{cite journal |author=Thayer John S.|title=Relativistic Effects and the Chemistry of the Heavier Main Group Elements |year=2010 |page=82 |doi=10.1007/978-1-4020-9975-5_2}}</ref> <ref name=Haire>{{cite book|title=The Chemistry of the Actinide and Transactinide Elements|editor=Morss Norman M.; Edelstein Fuger Jean|author=Hoffman Darleane C.; Lee Diana M.; Pershina Valeria|chapter=Transactinides and the future elements| publisher=Springer Science+Business Media|year=2006|isbn=1-4020-3555-1|location=Dordrecht, Holandija|edition=3| ref=CITEREFHaire2006}}</ref> <ref name=BFricke>{{cite journal |author=Fricke Burkhard |year=1975 |title=Superheavy elements: a prediction of their chemical and physical properties |journal=Recent Impact of Physics on Inorganic Chemistry |volume=21 |pages=89–144 |doi=10.1007/BFb0116498 |url=https://www.researchgate.net/publication/225672062_Superheavy_elements_a_prediction_of_their_chemical_and_physical_properties |access-date=4. 10. 2013}}</ref> <ref name="B&K">{{cite journal |author=Bonchev Danail; Kamenska Verginia |year=1981 |title=Predicting the Properties of the 113–120 Transactinide Elements |journal=Journal of Physical Chemistry |volume=85 |issue=9 |pages=1177–1186 |publisher=American Chemical Society |doi=10.1021/j150609a021 |url=https://www.researchgate.net/publication/239657207_Predicting_the_properties_of_the_113_to_120_transactinide_elements}}</ref> <ref name=EB>{{cite web|author=Seaborg, Glenn T.|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/603220/transuranium-element|title=transuranium element (chemical element)|publisher=Encyclopædia Britannica|year=2006|access-date=16. 3. 2010}}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ununtrium}} * [http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Uut/index.html WebElements.com - Uut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060910181448/http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Uut/index.html |date=10. 9. 2006 }} * [https://web.archive.org/web/20080615170757/http://www.apsidium.com/elements/113.htm Apsidium - Ununtrium] {{PSE}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Sintetički elementi]] 0esxhe82y2dfi8u94ibaneaxlw40wzz 0 7718 3916520 3802801 2026-08-05T03:11:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916520 wikitext text/x-wiki {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Oganeson | Simbol = Og | Atomski broj = 118 | Serija = Plemeniti gas | Grupa = 18 | Perioda = 7 | Blok = p | Boja serije = LightskyBlue | Izgled = - | Zastupljenost = 0 | Atomska masa = oko 294 | Atomski radijus = | Kovalentni radijus = 157 (''pretpostavka'')<ref name="royal" /> | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Radon|Rn]]&#x5D; 5f¹⁴6d¹⁰7s²7p⁶ (''pretpostavka'')<ref name="haire" /><ref name="nash" /> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 32, 18, 8 (''pretpostavka'') | Agregatno stanje = čvrsto (''pretpostavka'')<ref name="nash" /> | Energija ionizacije_1 = 839,4 (''pretpostavka'')<ref name="haire" /> | Energija ionizacije_2 = 1563,1 (''pretpostavka'') | Gustoća = 4900–5100 (''pretpostavka'')<ref name="bonchev" /> | Tačka ključanja_K = 350±30 (''ekstrapolirano'')<ref name="nash" /> | Tačka ključanja_C = 80±30 (''ekstrapolirano'') | Toplota isparavanja = 19,4 (''ekstrapolirano'')<ref name="eichel" /> | Toplota topljenja = 23,5 (''ekstrapolirano'')<ref name="eichel" /> | Oksidacioni broj = −1,<ref name="haire" />​ 0, +1,<ref name="han" /> '''+2''',<ref name="kaldor" /> '''+4''',<ref name="kaldor" /> +6<ref name="haire" />​ (''pretpostavka'') | Oznaka upozorenja = - | Radioaktivan = da | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = ²⁹⁴Og<ref name="oganes" /> | Maseni broj = | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = ~0,89 [[sekunda|ms]] | Tipraspada1ZM = [[alfa-zraci|α]] | Tipraspada1ZE = 11,65±0,06 | Tipraspada1ZP = [[Livermorij|²⁹⁰Lv]] | Tipraspada2ZM = [[Spontani raspad|SR]] | Tipraspada2ZE = | Tipraspada2ZP = }} |}} '''Oganeson''' je vještački [[hemijski element]] sa [[atomski broj|atomskim brojem]] 118 i [[hemijski simbol|simbolom]] '''Og'''. To je do danas (stanje: mart 2018), element sa najvišim atomskim brojem i najvećom [[atomska masa|atomskom masom]] od svih elemenata koji su do danas otkriveni. U [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu elemenata]] nalazi se u 18. grupi elemenata po [[IUPAC]]u, član je 7. periode i ''p''-bloka pa se zbog toga ubraja u [[plemeniti plinovi|plemenite plinove]]. Ranije je bio poznat i kao ''eka-radon'', ''element 118'' i ''ununoktij''.<ref name="wieser" /> Ime je dobio po ruskom hemičaru koji ga je i prvi sintetizirao, [[Jurij Colakovič Oganesjan|Juriju Ogenesjanu]]. U periodnom sistemu nalazi se između elemenata [[Tenesin|₁₁₇Ts]] (prvi put sintetiziran 2010. godine) i hipotetskog [[ununenij|₁₁₉Uue]] (koji još nije uspješno sintetiziran). Do [[2005.]] godine otkrivena su i dokazana samo tri [[atom]]a [[izotop]]a ²⁹⁴Og.<ref name="discov" /> == Historija == Prvi izvještaji o sintezi elemenata [[Livermorij|116]] i 118 u Nacionalnoj laboratoriji "Lawrence Berkeley" obavljeni su 1999. godine u stručnom časopisu ''Physical Review Letters''.<ref name="Kirbach"/> Naredne godine, izvještaj o otkriću elementa ''118'' je povučen, jer se opisani rezultati nisu slagali sa rezultatima koje su dobili drugi naučnici pokušavajući reproducirati opisane eksperimente.<ref name="newsrellbl"/><ref name="retracted"/> U junu 2002. direktor laboratorije u Berkeleyju objavio je da su prvobitno objavljeni izvještaji najvjerovatnije bili zasnovani na krivotvorenim podacima. Sumnjalo se da je jedan od saradnika, Victor Ninov, manipulirao sa izmjerenim podacima o raspadu izotopa tokom eksperimenta. Međutim, Ninov se branio time da su aparati za mjerenje bili u kvaru i opovrgavao je svoju krivicu. Godine 2006. ponovno su se pojavili izvještaji o uspješnoj sintezi elementa 118.<ref name="PhysRevC.74"/><ref name="Schewe"/><ref name="wayback20061022"/> U ruskom gradu [[Dubna]], u okvirima saradnje Zajedničkog instituta za nuklearna istraživanja i Nacionalne laboratorije "Lawrence Livermore", dobijen je element 118, bombardiranjem atoma [[kalifornij]]a ionima [[kalcij]]a. Element je identificiran putem proizvoda njegovog alfa-raspada. Sinteza je izgledala ovako: :<math>\mathrm{{}^{249}_{\,98} Cf + {}^{48}_{20} Ca \ \rightarrow\ {}^{294}_{118} Og + 3\ ^{1}_{0}n}</math> === Etimologija === Novootkriveni element ''118'' najprije je nosio sistematski naziv ''ununoktij'' (hemijski simbol '''Uuo'''). Nakon zvanične potvrde otkrića, njegovi pronalazači su planirali predložiti ime ''moskovij'' za novi element, nakon čega bi kasnije trebala uslijediti zvanična potvrda [[IUPAC]]a. U nekim medijima takav prijedlog imena novog elementa se već počeo upotrebljavati. Grupa naučnika iz SAD okupljena oko Ninova najprije je predlagala naziv ''ghiorsij'' u čast njihovog kolege [[Albert Ghiorso|Alberta Ghiorsa]], čiji radovi su bili od velikog značaja tokom otkrivanja elemenata od ''95'' do ''106''. Međutim, nakon prvobitnog povlačenja otkrića, njihov predlog je postao prevaziđen. Dana 30. decembra 2015. [[IUPAC]] je zvanično objavila otkriće elementa ''118'', te je pravo davanja imena elementu dodijelila zajedničkoj grupi koja je radila na projektu.<ref name="IUPAC_2015_12_30"/> Dana 8. juna 2016. IUPAC je objavio da je predložen naziv ''oganeson'' ('''Og''') prema prezimenu vođe naučnog tima ruskog instituta i jednog od pronalazača elementa [[Jurij Colakovič Oganesjan|Jurija C. Oganesjana]]. Rok za žalbe istekao je 8. novembra 2016. godine.<ref name="IUPAC_2016_06_08"/> Dana 30. novembra 2016. objavljeno je zvanično imenovanje elementa ''118'', oganesona.<ref name="IUPAC_2016_11_30"/> Istovremeno, objavljeno je i zvanično ime za element ''115'', [[moskovij]] (Mc).<ref name="IUPAC_2016_06_08" /> Nastavak ''-on'' dat je prema analogiji naziva ranije poznatih plemenitih plinova iz 18. grupe PSE (arg''on'', kript''on'', ksen''on'').<ref name="spektrum"/> == Osobine == Izotop ²⁹⁴Og je [[radioaktivnost|radioaktivan]] i sa vremenom poluraspada od 0,89&nbsp;ms veoma kratkoživući. Alfa-raspadom oganeson se raspada na [[livermorij]], koji se dalje za nekoliko milisekundi raspada na još lakše elemente. Oganeson se ubraja u transaktinoide, dok se u hemijskom aspektu najvjerovatnije ubraja u grupu plemenitih plinova. Međutim, stvarno [[agregatno stanje]] oganesona u normalnim uslovima nije poznato. Oganeson u periodnom sistemu nalazi se na dijagonalnoj granici prema polumetalima. [[Halogeni elementi|Halogeni element]] [[astat]], koji se također nalazi na ovoj dijagonali, jeste u čvrstom agregatnom stanju, a po izgledu je dosta sličan metalu. Teži [[izotop]] ²⁹⁴Og ima kao i ²⁹⁴[[Tenesin|Ts]] najviši, eksperimentalno dokazani, [[maseni broj]]. O hemijskim osobinama oganesona do danas nema potvrđenih eksperimentalnih dokaza, pošto je i postojanje ovog elementa dokazano posrednim putem na osnovu njegovih uobičajenih proizvoda raspada. Na osnovu relativističkih efekata, oganeson se možda neće ponašati kao drugi plemeniti gasovi. Ovakve osobine bi se možda mogle očekivati i od [[kopernicij]]a (element 112). Prema drugim mišljenjima, kopernicij bi se mogao ponašati dosta slično [[živa|živi]].<ref name="scherrer"/> '''Og''' bi mogao biti jedini element iz 18. grupe sa pozitivnim afinitetom prema elektronu, pa bi stoga mogao biti i hemijski reaktivan.<ref name="ephraim"/><ref name="Goidenko"/><ref name="Eliav"/> Osim toga, u atomu oganesona javljaju se izuzetno snažne spin-orbitalne interakcije (kod ''7p'' valentne orbitale više od 10 eV) koje dovode do gubitka vanjske strukture elektronskih ljuski.<ref name="oganesson-elf"/> To dalje dovodi do toga da vanjski elektroni oganesona više nalikuju uniformnom elektronskom gasu (Fermijev idealni gas); što bi moglo uzrokovati ekstremno visoku mogućnost polarizacije i relativno visoku tačku topljenja. == Reference == {{refspisak|refs= <ref name="Schewe">{{cite web | author = Phil Schewe; Ben Stein | title = Elements 116 and 118 Are Discovered | work = Physics News Update | publisher = American Institute of Physics| date = 17. 10. 2006| url = http://www.aip.org/pnu/2006/797.html |access-date=19. 10. 2006| archive-url=https://web.archive.org/web/20131203095740/http://www.aip.org/pnu/2006/797.html | archive-date=3. 12. 2013}}</ref> <ref name="wayback20061022">{{Cite web|url=http://www.itar-tass.com/eng/level2.html?NewsID=10894170&PageNum=0|title=Izvještaj za medije Itar-tass (17. oktobar 2017)|archive-url=https://web.archive.org/web/20061022083554/http://www.itar-tass.com/eng/level2.html?NewsID=10894170&PageNum=0|archive-date=22. 10. 2006}}</ref> <ref name="IUPAC_2015_12_30">{{Cite web|url=https://iupac.org/discovery-and-assignment-of-elements-with-atomic-numbers-113-115-117-and-118/ |title=Discovery and Assignment of Elements with Atomic Numbers 113, 115, 117 and 118 |work=IUPAC {{!}} International Union of Pure and Applied Chemistry |date=30. 12. 2015|access-date=3. 1. 2016}}</ref> <ref name="IUPAC_2016_06_08">{{Cite web |url=http://iupac.org/elements.html |title=IUPAC is naming the four new elements nihonium, moscovium, tennessine, and oganesson |work=IUPAC {{!}} International Union of Pure and Applied Chemistry |date=8. 6. 2016 |access-date=9. 6. 2016 |archive-date=8. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160608181240/http://iupac.org/elements.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="IUPAC_2016_11_30">{{Cite web |url=https://iupac.org/iupac-announces-the-names-of-the-elements-113-115-117-and-118 |title=IUPAC Announces the Names of the Elements 113, 115, 117, and 118 |work=IUPAC {{!}} International Union of Pure and Applied Chemistry |date=30. 11. 2016 |access-date=30. 11. 2016}}</ref> <ref name="spektrum">http://www.spektrum.de: [http://www.spektrum.de/news/periodensystem-vier-neue-elemente-haben-einen-namen-bekommen/1413082 ''Die vier Neuen haben einen Namen.''] 9. juni 2016. {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="scherrer">Objava za medije Instituta "Paul Scherrer" u maju 2006: {{cite web|url=http://idw-online.de/pages/de/news161915|title=Superschweres Element 112 chemisch untersucht – Experimentell auf der Insel der künstlichen Elemente gelandet|date=31. 5. 2006|access-date=25. 1. 2009|author=Gerber Beat|work=|publisher=Informationsdienst Wissenschaft|access-date=29. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20091216124053/http://idw-online.de/pages/de/news161915|archive-date=16. 12. 2009|url-status=dead}}</ref> <ref name="ephraim">{{Cite journal|author=Ephraim Eliav, Uzi Kaldor, Yasuyuki Ishikawa, Pekka Pyykkö |title=Element 118: The First Rare Gas with an Electron Affinity |journal=Phys. Rev. Lett. |volume=77 |issue=27 |date=30. 12. 1996|pages=5350–5352 |doi=10.1103/PhysRevLett.77.5350}}</ref> <ref name="Goidenko">{{Cite journal |author=Igor Goidenko, Leonti Labzowsky, Ephraim Eliav, Uzi Kaldor, Pekka Pyykkö |title=QED corrections to the binding energy of the eka-radon $(Z=118)$ negative ion |journal=Phys. Rev. A |volume=67 |issue=2 |date=28. 2. 2003|page=020102 |doi=10.1103/PhysRevA.67.020102}}</ref> <ref name="Eliav">{{Cite journal |author=Ephraim Eliav, Stephan Fritzsche, Uzi Kaldor |title=Electronic structure theory of the superheavy elements |journal=Nuclear Physics A |volume=944 |date=1. 12. 2015|pages=518–550 |doi=10.1016/j.nuclphysa.2015.06.017}}</ref> <ref name="oganesson-elf">{{Cite journal|author=Paul Jerabek, Bastian Schuetrumpf, Peter Schwerdtfeger, Witold Nazarewicz |title=Electron and Nucleon Localization Functions of Oganesson: Approaching the Thomas-Fermi Limit |journal=Phys. Rev. Lett. |volume=120 |date=2018 |page=053001 |arxiv=1707.08710 |doi=10.1103/PhysRevLett.120.053001 |bibcode=2017arXiv170708710J}}</ref> <ref name="PhysRevC.74">{{Cite journal|author=Yu. Ts. Oganessian, V. K. Utyonkov, Yu. V. Lobanov, F. Sh. Abdullin, A. N. Polyakov, R. N. Sagaidak, I. V. Shirokovsky, Yu. S. Tsyganov, A. A. Voinov, G. G. Gulbekian, S. L. Bogomolov, B. N. Gikal, A. N. Mezentsev, K. J. Moody, J. B. Patin, D. A. Shaughnessy, M. A. Stoyer, N. J. Stoyer, P. A. Wilk, J. M. Kenneally, J. H. Landrum, J. F. Wild, R. W. Lougheed|title=Synthesis of the isotopes of elements 118 and 116 in the ²⁴⁹Cf and ²⁴⁵Cm+⁴⁸Ca fusion reactions|journal=Phys. Rev. C|volume=74|year=2006|page=044602|doi=10.1103/PhysRevC.74.044602}}</ref> <ref name="newsrellbl">{{Cite web|author=Berkeley Lab News Releases|url=http://enews.lbl.gov/Science-Articles/Archive/118-retraction.html|title=Results of Element 118 Experiment Retracted|date=27. 7. 2001|access-date=27. 10. 2007|access-date=27. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20080129191344/http://enews.lbl.gov/Science-Articles/Archive/118-retraction.html|archive-date=29. 1. 2008|url-status=dead}}</ref> <ref name="retracted">{{Cite journal|author=Victor Ninov, K. E. Gregorich, W. Loveland, A. Ghiorso, D. C. Hoffman, D. M. Lee, H. Nitsche, W. J. Swiatecki, U. W. Kirbach, C. A. Laue, J. L. Adams, J. B. Patin, D. A. Shaughnessy, D. A. Strellis, P. A. Wilk|title=Editorial Note: Observation of Superheavy Nuclei Produced in the Reaction of ⁸⁶Kr with ²⁰⁸Pb [Phys. Rev. Lett. 83, 1104 (1999)]|journal=Phys. Rev. Lett.|volume=89|year=2002|page=039901|doi=10.1103/PhysRevLett.89.039901}}</ref> <ref name="Kirbach">{{Cite journal|author=Victor Ninov, K. E. Gregorich, W. Loveland, A. Ghiorso, D. C. Hoffman, D. M. Lee, H. Nitsche, W. J. Swiatecki, U. W. Kirbach, C. A. Laue, J. L. Adams, J. B. Patin, D. A. Shaughnessy, D. A. Strellis, P. A. Wilk|title=Observation of Superheavy Nuclei Produced in the Reaction of ⁸⁶Kr with ²⁰⁸Pb|journal=Phys. Rev. Lett.|volume=83|year=1999|pages=1104–1107|doi=10.1103/PhysRevLett.83.1104}}</ref> <ref name="nash">{{Cite journal|author=Nash, Clinton S.|year=2005|title=Atomic and Molecular Properties of Elements 112, 114, and 118|journal=Journal of Physical Chemistry A|volume=109|issue=15|pages=3493–3500|doi=10.1021/jp050736o|pmid=16833687}}</ref> <ref name="discov">[http://discovermagazine.com/2007/jan/physics/article_view?b_start:int=1&-C= The Top 6 Physics Stories of 2006], pristupljeno 10.11.2014.</ref> <ref name="royal">[http://www.rsc.org/periodic-table/element/118/ununoctium Chemical Data. Ununoctium - Uuo], Royal Chemical Society</ref> <ref name="haire">{{Cite book|author=Haire, Richard G.|year=2006|chapter=Transactinides and the future elements|editor=Morss; Edelstein, Norman M.; Fuger, Jean|title=The Chemistry of the Actinide and Transactinide Elements|edition=3|location=Dordrecht, Holandija|publisher=Springer Science+Business Media|page=1724|isbn=1-4020-3555-1}}</ref> <ref name="han">Han, Young-Kyu; Bae, Cheolbeom; Son, Sang-Kil; Lee, Yoon Sup (2000). ''Spin–orbit effects on the transactinide p-block element monohydrides MH (M=element 113–118)''. Journal of Chemical Physics 112 (6): 2684. {{doi|10.1063/1.480842}}</ref> <ref name="kaldor">{{Cite book|author=Kaldor, Uzi; Wilson, Stephen|year=2003|title=Theoretical Chemistry and Physics of Heavy and Superheavy Elements|url=https://archive.org/details/theoreticalchemi0000unse_g9r5|publisher=Springer|page=[https://archive.org/details/theoreticalchemi0000unse_g9r5/page/105 105]|isbn=140201371X}}</ref> <ref name="bonchev">Bonchev, Danail; Kamenska, Verginia (1981). ''Predicting the Properties of the 113–120 Transactinide Elements''. J. Phys. Chem. 85: 1177–1186. {{doi|10.1021/j150609a021}}</ref> <ref name="eichel">Eichler, R.; Eichler, B., ''[http://lch.web.psi.ch/files/anrep03/06.pdf Thermochemical Properties of the Elements Rn, 112, 114, and 118] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707001747/http://lch.web.psi.ch/files/anrep03/06.pdf |date=7. 7. 2011 }}'', Paul Scherrer Institut,</ref> <ref name="oganes">Oganessian, Y. T.; Utyonkov, V. K.; Lobanov, Y. V.; Abdullin, F. S.; ''et.al.'' (9.10.2006). ''[http://link.aps.org/abstract/PRC/v74/e044602 Synthesis of the isotopes of elements 118 and 116 in the 249Cf and 245Cm+48Ca fusion reactions]''. Physical Review C 74 (4): 044602, {{doi|10.1103/PhysRevC.74.044602}}</ref> <ref name="wieser">Wieser, M.E. (2006). ''Atomic weights of the elements 2005 (IUPAC Technical Report)''. Pure Appl. Chem. 78 (11): 2051–2066. {{doi|10.1351/pac200678112051}}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ununoctium}} * [http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Uuo/index.html WebElements.com - Og] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051117012234/http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Uuo/index.html |date=17. 11. 2005 }} * [https://web.archive.org/web/20061129112314/http://flerovlab.jinr.ru/flnr/elm118.html Element 118: eksperimenti pri otkriću], arhiva zvanične web stranice otkrivača * [http://www.chemistry-blog.com/2006/10/16/discovery-of-element-118-by-oganessian-dont-call-it-ununoctium/ Chemistry Blog: Nezavisna analiza otkrića elementa 118] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150409113531/http://www.chemistry-blog.com/2006/10/16/discovery-of-element-118-by-oganessian-dont-call-it-ununoctium/ |date=9. 4. 2015 }} * [http://education.jlab.org/itselemental/ele118.html The Element Oganesson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201231035827/https://education.jlab.org/itselemental/ele118.html |date=31. 12. 2020 }} * [http://www.periodicvideos.com/videos/118.htm Ununoctium] na stranici projekta ''The Periodic Table of Videos'' (Univerzitet u Nottinghamu) * [http://iupac.org/publications/pac/75/10/1601/ O tvrdnjama otkrića elemenata 110, 111, 112, 114, 116 i 118 (IUPAC Technical Report)] {{PSE}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Sintetički elementi]] rwqve7ofl4eln1bleih56ufjdfhlqg2 0 9392 3916547 3686486 2026-08-05T08:07:32Z AdnanSa 226 3916547 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''953.''' ('''[[rimski brojevi|CMLIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 953. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Bizantijsko Carstvo === * Bitka kod Maraša: Emir Sajf al-Davla maršira na sjever u Bizantijsko Carstvo i pustoši selo Malatje (današnja Turska). Na povratku prelazi Eufrat i presreće bizantijsku vojsku koju je predvodio Bardas Fokas (Stariji), blizu Maraša. Bizantinci su poraženi; sam Bardas jedva uspijeva pobjeći zahvaljujući intervenciji svojih pratilaca. Njegov sin Konstantin Fokas, guverner Seleukije, zarobljen je i držan u zatočeništvu u Alepu, sve do svoje smrti.<ref>Vasiliev, A.A. (1968). Byzance et les Arabes, Tome II, 1ére partie: Les relations politiques de Byzance et des Arabes à L'époque de la dynastie macédonienne (867–959). Brussels: Éditions de l'Institut de Philologie et d'Histoire Orientales.</ref> === Evropa === * Juli: Oton, kojem se pridružio brat Henrik Bavarski, bezuspješno je opsjedao Ludolpha i Conrada u Mainzu dva mjeseca. * 30. august: Bruno, brat Otona I, postaje nadbiskup Kölna (vlada do 965.) * Ljeto – Liudolf, vojvoda od Švabije, i njegov zet Konrad Crveni dižu pobunu protiv [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|kralja Otona I]]. Oton i njegova vojska ne uspijevaju zauzeti gradove Mainz i Augsburg. On u odsustvu proglašava Liudolfa i Konrada odmetnicima. Njegov brat Bruno I, vraća kraljevsku vlast u Loreni, ali neki od pobunjeničkih vojvoda dobijaju podršku od Mađara i koriste priliku da napadnu Bavarsku. * Kralj Oton, nakon što je porazio Konrada Crvenog, dodjeljuje mu Vojvodstvo Lotharingiju, a on preuzima titulu vojvode (vlada do 959.).<ref>Jean-Louis Masson, Histoire Administrative de la Lorraine, Fernand Lanore, 1982.</ref> * Decembar: Oton napušta Bavarsku i vraća se u Saksoniju, gdje je prebjeg grofova Wichmanna i Egberta Jednookog spriječio markgrofa Hermanna da pošalje pojačanje. * Grad Póvoa de Varzim se prvi put spominje za vrijeme vladavine Mumadone Dias, grofice od Portugala, pod imenom Villa Euracini. === Islamsko carstvo === * 19. mart – Halifa al-Mansur bi-Nasrullah umire nakon teške bolesti. Nasljeđuje ga njegov 21-godišnji sin al-Mu'izz li-Din Allah kao vladar Fatimidskog halifata. Njegova vlast je priznata nad većim dijelom onoga što će kasnije postati Alžir, Maroko i Tunis. === Azija === * Početak vladavine Gandaraditje, kralja Čole od Tandžorea u Indiji, nakon smrti njegovog oca, Parantake I<ref>Rama Shankar Tripathi History of ancient India. Motilal Banarsidass Publ., 1999 (ISBN 978-81-208-0018-2)</ref> (vlada do 957.). == 953. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * 14. septembar – Guo Zongxun, kineski car (um. 973.) * 21. septembar – Abu Ishak Ibrahim, Bujidski princ * Karlo, vojvoda od Donje Lorene (um. 993.) ''datum nepoznat '' * Fudživara no Korenari, japanski dvorjanin (um. 989.) * Fudživara no Michitaka, japanski plemić (um. 995.) * Herbert III, grof od Vermandoisea (um. 1015.) * Kisai Marvazi, perzijski pisac i pjesnik (um. 1002.) * Vatanabe no Tsuna, japanski samuraj (um. 1025.) * Xiao Janjan, kineska kitanska carica (um. 1009.) ''vjerovatno'' * Ælfheah, nadbiskup Canterburyja (um. 1012.) * Al-Karaji, perzijski matematičar * Bermudo II, kralj Leona i Galicije == [[Smrt|Umrli]] == * 19. mart – al-Mansur bi-Nasrullah, fatimidski halifa (r. 913.) 1. august – Yingtian, kineska kitanska carica (r. 879.) 18. novembar – Liutgard, vojvotkinja od Lorene (r. 931.) ''datum nepoznat'' * Abas I, kralj dinastije Bagratuni (Armenija)<ref>John M. Douglas (1992). The Armenians. J.J. Winthrop Corporation. p. 175. ISBN 978-0-9631381-0-1.</ref> * Mastalus I, pretposljednji patricij Amalfija (Italija) * Ma Jinsun, kineski zvaničnik i kancelar * Muhamed bin Musafir, vladar Sallarida (približan datum) * Rasso, franački vojskovođa, hodočasnik i svetac * Vang Džun, kineski pjevač i kancelar ''vjerovatno'' * Æthelgar, biskup Creditona * Rhodri ap Hywel, kralj Deheubartha (Vels) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|953|953.}} jxhmk9qkv0pumxrqugwdvstgyounwy6 3916549 3916547 2026-08-05T08:15:17Z AdnanSa 226 3916549 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''953.''' ('''[[rimski brojevi|CMLIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 953. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Bizantijsko Carstvo === * Bitka kod Maraša: Emir Sajf al-Davla maršira na sjever u Bizantijsko Carstvo i pustoši selo Malatje (današnja Turska). Na povratku prelazi Eufrat i presreće bizantijsku vojsku koju je predvodio Bardas Fokas (Stariji), blizu Maraša. Bizantinci su poraženi; sam Bardas jedva uspijeva pobjeći zahvaljujući intervenciji svojih pratilaca. Njegov sin Konstantin Fokas, guverner Seleukije, zarobljen je i držan u zatočeništvu u Alepu, sve do svoje smrti.<ref>Vasiliev, A.A. (1968). Byzance et les Arabes, Tome II, 1ére partie: Les relations politiques de Byzance et des Arabes à L'époque de la dynastie macédonienne (867–959). Brussels: Éditions de l'Institut de Philologie et d'Histoire Orientales.</ref> === Evropa === * Februar-mart: Oton I, spremajući se proslaviti Uskrs u Ingelheimu, uspijeva pobjeći iz zasjede koju su postavili njegov sin Ludolf od Švapske i Konrad Crveni, koji su se pobunili protiv njega. Odlazi u Mainz, gdje nadbiskup Fridrik, koji je dio zavjere, oklijeva da ga pusti u grad. Ludolf i Konrad redom stižu u Mainz, izjavljujući da ne gaje ljutnju prema kralju već prema njegovom bratu Henriku. Postižu sporazum uz posredovanje nadbiskupa, a ugovor treba biti ratificiran u Aachenu do Uskrsa.<ref>Heinrich Luden Histoire d'Allemagne, Volume 3. Impr. de Béthune et Plon, 1844.</ref> * 13. mart: [[Luj IV, kralj Zapadne Franačke|Luj IV Prekomorski]] i [[Hugo Veliki]] zaključuju mir u Soissonsu, koji je ispregovarala kraljica Gerberga. Hugo vraća Laon i Soissons Luju IV. * 6. april: Mađari opsjedaju Cambrai, koji pruža otpor. Ne uspijevaju zapaliti katedralu, a zatim se okreću protiv opatije Saint-Géry gdje je masakrirano pet kanonika.<ref>Edina Bozoky (dir), Les saints face aux barbares au haut Moyen Âge - Réalités et légendes, Presses universitaires de Rennes, 2022 (ISBN 9782753585034.</ref> * Maj: Oton I saziva dijetu u Fritzlaru. Njegov sin Ludolph od Švabije i Konrad Crveni, vojvoda od Lotaringa, pobunjenici su i ne prisustvuju. Dvojica muškaraca se sklanjaju u Mainz. Juni: Oton prelazi Rajnu i maršira prema Kölnu sa svojom vojskom. Ulazi u Lotaringu, koja se pobunila protiv vojvode Konrada nakon njegovog svrgavanja u Fritzlaru. * Juli: Oton, kojem se pridružio brat Henrik Bavarski, bezuspješno je opsjedao Ludolpha i Conrada u Mainzu dva mjeseca. * 30. august: Bruno, brat Otona I, postaje nadbiskup Kölna (vlada do 965.) * Ljeto – Liudolf, vojvoda od Švabije, i njegov zet Konrad Crveni dižu pobunu protiv [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Otona I]]. Oton i njegova vojska ne uspijevaju zauzeti gradove Mainz i Augsburg. On u odsustvu proglašava Liudolfa i Konrada odmetnicima. Njegov brat Bruno I, vraća kraljevsku vlast u Loreni, ali neki od pobunjeničkih vojvoda dobijaju podršku od Mađara i koriste priliku da napadnu Bavarsku. * Oton, nakon što je porazio Konrada Crvenog, dodjeljuje mu Vojvodstvo Lotharingiju, a on preuzima titulu vojvode (vlada do 959.).<ref>Jean-Louis Masson, Histoire Administrative de la Lorraine, Fernand Lanore, 1982.</ref> * Decembar: Oton napušta Bavarsku i vraća se u Saksoniju, gdje je prebjeg grofova Wichmanna i Egberta Jednookog spriječio markgrofa Hermanna da pošalje pojačanje. * Grad Póvoa de Varzim se prvi put spominje za vrijeme vladavine Mumadone Dias, grofice od Portugala, pod imenom Villa Euracini. === Islamsko carstvo === * 19. mart – Halifa al-Mansur bi-Nasrullah umire nakon teške bolesti. Nasljeđuje ga njegov 21-godišnji sin al-Mu'izz li-Din Allah kao vladar Fatimidskog halifata. On završava osvajanje Magreba od strane Emevida iz Kordobe okupacijom kraljevstava Idrisid i Sidžilmasa<ref>Évariste Lévi-Provençal Histoire de l'Espagne musulmane, Volume 2. Maisonneuve & Larose, 1999 (ISBN 978-2-7068-1387-0)</ref>. Njegova vlast je priznata nad većim dijelom onoga što će kasnije postati Alžir, Maroko i Tunis. === Azija === * Početak vladavine Gandaraditje, kralja Čole od Tandžorea u Indiji, nakon smrti njegovog oca, Parantake I<ref>Rama Shankar Tripathi History of ancient India. Motilal Banarsidass Publ., 1999 (ISBN 978-81-208-0018-2)</ref> (vlada do 957.). == 953. u temama == === Religija === * 30. juli: Posvećenje prve crkve opatije Saint-Michel de Cuxa. == [[Porođaj|Rođeni]] == * 14. septembar – Guo Zongxun, kineski car (um. 973.) * 21. septembar – Abu Ishak Ibrahim, Bujidski princ * Karlo, vojvoda od Donje Lorene (um. 993.) ''datum nepoznat '' * Fudživara no Korenari, japanski dvorjanin (um. 989.) * Fudživara no Michitaka, japanski plemić (um. 995.) * Herbert III, grof od Vermandoisea (um. 1015.) * Kisai Marvazi, perzijski pisac i pjesnik (um. 1002.) * Vatanabe no Tsuna, japanski samuraj (um. 1025.) * Xiao Janjan, kineska kitanska carica (um. 1009.) ''vjerovatno'' * Ælfheah, nadbiskup Canterburyja (um. 1012.) * Al-Karaji, perzijski matematičar * Bermudo II, kralj Leona i Galicije == [[Smrt|Umrli]] == * 19. mart – al-Mansur bi-Nasrullah, fatimidski halifa (r. 913.) 1. august – Yingtian, kineska kitanska carica (r. 879.) 18. novembar – Liutgard, vojvotkinja od Lorene (r. 931.) ''datum nepoznat'' * Abas I, kralj dinastije Bagratuni (Armenija)<ref>John M. Douglas (1992). The Armenians. J.J. Winthrop Corporation. p. 175. ISBN 978-0-9631381-0-1.</ref> * Mastalus I, pretposljednji patricij Amalfija (Italija) * Ma Jinsun, kineski zvaničnik i kancelar * Muhamed bin Musafir, vladar Sallarida (približan datum) * Rasso, franački vojskovođa, hodočasnik i svetac * Vang Džun, kineski pjevač i kancelar ''vjerovatno'' * Æthelgar, biskup Creditona * Rhodri ap Hywel, kralj Deheubartha (Vels) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|953|953.}} 825l0qzr3nis4j6kraa8hdjfp6td6dy 0 9399 3916561 3892512 2026-08-05T09:56:53Z AdnanSa 226 /* Vulkanologija */ 3916561 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''946.''' ('''[[rimski brojevi|CMXLVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 946. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Evropa === * Juni: [[Luj IV, kralj Zapadne Franačke|Luj Prekomorski]] je pušten na slobodu. Plemići kraljevstva obnavljaju svoj zavjet njemu. [[Hugo Veliki]] prima Laon kao cijenu za njegovo oslobađanje. * Ljeto – Kralj [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Oton I]]. napada Zapadnofranačko kraljevstvo s ekspedicionim snagama, ali njegova vojska nije dovoljno jaka da zauzme ključne gradove Laon, Reims i Pariz. Nakon tri mjeseca, Oton završava svoju kampanju bez pobjede nad svojim rivalom Hugom Velikim. Uspijeva svrgnuti Huga od Vermandoisa s položaja nadbiskupa Reimsa, vraćajući Artalda od Reimsa na njegovu bivšu dužnost.<ref>McKitterick, Rosamond (1983). The Frankish Kingdoms under the Carolingians. Addison-Wesley Longman. p. 317. ISBN 978-0-582-49005-5.</ref> * Decembar[14]: Krvavi neredi u Bariju.<ref>Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p.</ref> * Olga Prekrasa, supruga Igora Kijevskog, ugušila je ustanak drevljanskih Slavena.<ref>Nestor, Louis Paris La chronique de Nestor, Volume 1. Heideloff et Campé, 1834</ref> * Mlečani su uništili Comacchio.<ref>Gaetano Moroni Dizionario di erudizione storico-ecclesiastica. Tip. Emiliana, 1842</ref> === Engleska === * 26. maj – Kralj [[Edmund Veličanstveni|Edmund I (Veličanstveni)]]. ubijen je u dobi od 25 godina od strane odmetnutog pljačkaša dok je prisustvovao misi na Dan svetog Augustina u Pucklechurchu (Gloucestershire). Nasljeđuje ga njegov brat [[Edred]] (ili Eadred) kao kralj Engleske.<ref>K. Halloran, "A Murder at Pucklechurch: The Death of King Edmund I, 26 May 946". Midland History, Volume 40. Issue 1 (Spring 2015), pp. 120–129.</ref> * 16. august: Krunisanje Edreda, kralja Engleske <ref>Ann Williams, « Edmund I (920/21–946) », dans Oxford Dictionary of National Biography, Oxford University Press, 2004</ref> (vladavina završava 955. godine). On i njegovi nasljednici nastoje održati dobre odnose s Dancima s ciljem da ih podrede svojoj vlasti. === Arapsko carstvo === * 28. januar – Halifa Al-Mustakfi je oslijepljen i svrgnut od strane emira Mu'izz al-Davla, vladara Bujidskog carstva. Nasljeđuje ga Al-Muti i on postaje samo figura (s dinastijom Bujida kao dominantnom silom koja de facto vlada) nekada moćnog Abasidskog halifata dok pokušava obnoviti mir. * Bitka za Bagdad: Duž obala [[Tigris]]a, snage Bujida pod vodstvom Mu'izz al-Davle pobjeđuju Hamdanide i preuzimaju kontrolu nad gradom. Stanovnici su prisiljeni plaćati poreze i priznati Al-Mutija kao legitimnog halifu. * 17. maj: Vladavina Ismaila, fatimidskog halife, počinje u Ifrikiji nakon smrti Al-Qaima <ref>Paul Ernest Walker, Institute of Ismaili Studies Exploring an Islamic empire : Fatimid history and its sources. I.B.Tauris, 2002 (ISBN 978-1-86064-692-8)</ref> (završava se 953. godine). * 24. juli: Regentstvo abesinskog eunuha Kafura počinje u Egiptu nakon smrti Ikhšida (završava se 966. godine).<ref>Yaacov Lev State and society in Fatimid Egypt. BRILL, 1991 (ISBN 978-90-04-09344-7)</ref> === Japan === * 16. maj – Car Suzaku abdicira nakon 16-godišnje vladavine. Nasljeđuje ga njegov brat Murakami, koji postaje 62. car Japana. == 946. u temama == === Vulkanologija === * približno 2. novembar – Superkolosalna ([[Indeks vulkanske eksplozivnosti|IVE-7]]) 946. godine n.e. [[Erupcija planine Baekdu 946.|Erupcija planine Baekdu]] na modernoj granici Sjeverne Koreje i Kine bila je jedna od najnasilnijih u posljednjih 10.000 godina, zajedno s erupcijom vulkana Ko-ku u VIII milenijumu prije nove ere, erupcijom jezera Krater u VII milenijumu prije nove ere, erupcijom vulkana Akahoya na kalderi Kikai u V milenijumu prije nove ere, erupcijom vulkana Thera ili Santorini u II milenijumu prije nove ere, erupcijom vulkana Hatepe na jezeru Taupo, erupcijom jezera Ilopango oko 535. i 536. godine, [[Erupcija vulkana Samala 1257.|erupcijom vulkana Samala 1257.]] godine, misterioznom erupcijom 1453. godine i [[Erupcija vulkana Tambora 1815.|erupcijom vulkana Tambora 1815.]] godine. === Religija === * Ljeto – Papa Marin II umire u Rimu nakon četverogodišnje vladavine. Nasljeđuje ga Agapet II, izabran uz podršku rimskog despota Alberika II. Agapet je postavljen za 129. papu Katoličke crkve. == [[Porođaj|Rođeni]] == * Henrik I, vojvoda od Burgundije (umro 1002.) * Henrik II ("Dobri"), grof od Stadea (umro 1016.) * Približan datum ** Silvester II, papa Katoličke crkve (umro 1003.)<ref>Lawrence-Mathers, Anne; Escobar-Vargas, Carolina (2014). Magic and medieval society. Routledge. p. 23. ISBN 9781408270509.</ref> ** Teodora, bizantijska carica supruga == [[Smrt|Umrli]] == * 26. januar – [[Edita Engleska]], kraljica Njemačke (r. 910.) * 17. maj – Al-Qa'im bi-Amrullah, Fatimidski halifa (r. 893.) * 26. maj – [[Edmund Veličanstveni|Edmund I (Veličanstveni)]], engleski kralj (r. 921.) * 4. juni – Guaimar II (Gybbosus), langobardski princ * 24. juli – Muhamed ibn Tughdž El-Ikhšid, vladar Egipta (r. 882.) * 1. august ** Ali ibn Isa El-Džarrah, abasidski vezir (r. 859.) ** Ledi Xu Xinyue, žena Qian Juanguana (r. 902.) * 26. novembar – Li Congyan, kineski general (r. 898.) * Ebu Bekr bin Jahja El-Suli, abasidski učenjak i šahista (r. 880.) * Ebu Bekr Šibli, perzijski zvaničnik i sufija (r. 861) * Cormacan Eigeas, irski pjesnik (približan datum) * Daniel Ben Mozes El-Kumisi, jevrejski učenjak * Ibrahim ibn Sinan, abasidski matematičar (r. 908.) * Jovan Rilski, bugarski pustinjak (približan datum) * Marin II, papa Katoličke crkve * Rachilidis, švicarski benediktinski pustinjak i svetac * Jeghiše I, Katolikos svih Armena * Zhao Džiliang, kancelar Kasnog Šua (r. 883.) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|946|946.}} 9ostcruw0bnlmrkkjs6zpim747kzgvp 0 9699 3916543 3872529 2026-08-05T07:01:28Z ~2026-42982-20 184388 /* */ https://youtube.com/@h2oremix88?si=DyofXT69l-LzD8vC 3916543 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Personal computer, exploded 6.svg|alt=|mini|300x300piksel|'''Općeniti prikaz računarskih dijelova''' <ol> <li>[[Skener]] <li>[[Procesor|Centralni procesor]] <li>[[Centralni procesor|Radna memorija]] <li>[[Proširujuća kartica|Proširujuće kartice]] <li>[[Napojna jedinica]] <li>[[Optički uređaji]] [[Dodatne kartice]] <li>[[Tvrdi disk|Hard disk]] <li>[[Matična ploča]] <li>[[Zvučnici]] <li>[[Monitor]] <li>[[Softver]] <li>[[Aplikacijski softver]] <li>[[Tastatura]] <li>[[Miš (računar)|Miš]] <li>[[Vanjski hard disk]] <li>[[Pisač]] https://youtube.com/@h2oremix88?si=DyofXT69l-LzD8vC </ol>]]'''Hardver''' ili '''računarski hardver''' ({{jez-en|hardware; computer hardware}}) jest vidljivi dio [[računar]]a.<ref>{{cite web|url=http://windows.microsoft.com/en-us/windows-vista/parts-of-a-computer|title=Parts of computer|publisher=Microsoft|archive-url=https://web.archive.org/web/20131127145607/http://windows.microsoft.com/en-US/windows-vista/Parts-of-a-https://youtube.com/@h2oremix88?si=DyofXT69l-LzD8vC //computer|archive-date=27. 11. 2013|access-date=5. 12. 2013|url-status=live|df=dmy-all}}</ref> Hardver se mnogo rjeđe mijenja nego '''[[softver]]'''. Iz toga je i proizašao naziv "'''hard'''ware" jer na engleskom soft znači meko što se odnosi na lakoću mijenjanja i nadogradnje, dok hard znači tvrdo, i odnosi se na opipljivi "tvrdi" dio računara, koji se rijeđe i teže mijenja. Posrednik između hardvera i software je "[[firmware]]", poseban softver koji je usko povezan sa hardverom i njegovima specifičnim funkcijama, i dosta teže se mijenja nego obični softver. Hardverom obično komanduje softver. Kombinacija hardvera i softvera formira koristan računarski sistem.<ref>{{cite /https://youtube.com/@h2oremix88?si=DyofXT69l-LzD8vC //web|url=http://windows.microsoft.com/en-us/windows-vista/parts-of-a-computer|title=Parts of computer|publisher=Microsoft|archive//https://youtube.com/@h2oremix88?si=DyofXT69l-LzD8vC //url=https://web.archive.org/web/20131127145607/http://windows.microsoft.com/en-US/windows-vista/Parts-of-a-computer|archive-date=27. 11. 2013|url-status=live|access-date=5. 12. 2013|df=dmy-all}}</ref> Hardverska, računarska arhitektura koja se koristi u kućnim računarima se naziva [[Von Neumannova arhitektura]]. Također, postoje i druge [[Računarska arhitektura|arhitekture]], ali se mnogo rjeđe koriste. == Von Neumannova arhitektura == [[Datoteka:Von_Neumann_Architecture.svg|mini|Von Neumannova arhitektura]]{{Glavni|Von Neumannova arhitektura}} Osnovna baza svih modernih računara je Von Neumannova arhitektura, koju je 1945. detaljno opisao mađarski matematičar [[John von Neumann]]. On opisuje arhitekturu dizajna za elektronički [[Računar|digitalni računar]] koji ima [[Procesor|procesorsku jedinicu]] koja se sastoji od [[Aritmetička logička jedinica|aritmetičke logičke jedinice]] i [[Registar procesora|registra procesora]], [[Upravljačka jedinica|upravljačke jedinice]] koja sadrži [[registar instrukcija]] i [[brojač programa]]; [[Memorija računara|Memoriju]] za pohranjivanje podataka i [[skup instrukcija]], vanjsku [[Pohranjivanje podataka|jedinicu za pohranu podataka]], te mehanizme [[Ulaz/izlaz|ulaza i izlaza]].<ref>{{Cite journal|last=von Neumann|first=John|author-link=John von Neumann|year=1945|title=First Draft of a Report on the EDVAC|url=http://virtualtravelog.net.s115267.gridserver.com/wp/wp-content/media/2003-08-TheFirstDraft.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20130809184824/http://virtualtravelog.net.s115267.gridserver.com/wp/wp-content/media/2003-08-TheFirstDraft.pdf|archive-date=9. 8. 2013|access-date=6. 12. 2013}}</ref><ref>{{Cite journal|last=von Neumann|first=John|author-link=John von Neumann|year=1945|title=First Draft of a Report on the EDVAC|url=http://virtualtravelog.net.s115267.gridserver.com/wp/wp-content/media/2003-08-TheFirstDraft.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20130809184824/http://virtualtravelog.net.s115267.gridserver.com/wp/wp-content/media/2003-08-TheFirstDraft.pdf|archive-date=9. 8. 2013|access-date=6. 12. 2013|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> == Vrste računarskih sistema == Lični računar, također poznat kao PC, jedan je od najčešćih tipova računara. [[Laptop|Prenosni računar - laptop]] je vrlo sličan, samo koristi komponente koje su smanjene i koriste manje energije, a samim time imaju i slabije performanse. ==== Lični računar (PC) ==== [[Lični računar]], poznat i kao PC (skraćenica od Personal Computer, što na engleskom znači lični računar) jest najčešće korišteni tip računara. [[Laptop]]i su jako slični, ali su namijenjeni za prenosivost. Većina ličnih računara sastoji se od [[monitor]]a, [[Tastatura|tastature]], [[Miš (hardver)|miša]] i računarskog kućišta. Kućište drži većinu potrebnih dijelova računara potrebnih za spremanje i obradu podataka. Matična ploča obezbjeđuje komunikaciju između ostalih hardverskih dijelova. Centralna procesorska jedinica izvršava naredbe i pokreće računarske programe. RAM je zadužen za privremeno pohranjivanje podataka.<ref name="PC hardware2">{{cite book|title=PC hardware : a beginner's guide|year=2001|url=https://archive.org/details/pchardwarebeginn00gils|publisher=Osborne/McGraw-Hill|isbn=9780072129908|pages=[https://archive.org/details/pchardwarebeginn00gils/page/21 21]}}</ref> Laptopi su napravljeni za prenosivost i u osnovi su jako slični ličnim računarima,<ref name="PC hardware2"/> a pošto koriste komponente manje snage i veličine, i samim time imaju manje performanse za isti cjenovni rang kada se poredi sa običnim ličnim računarom.<ref name="desktopvslaptopcomputer">{{Cite web|url=https://www.computerhope.com/issues/ch001399.htm|title=Desktop computer vs. Laptop computer|date=30. 12. 2019|website=www.computerhope.com|access-date=15. 1. 2020}}</ref> Zbog prenosivosti, sav hardver laptopa je upakovan u laptopsko kućište. ===== Kućište ===== {{Glavni|Računarsko kućište}} Kućište računara sadrži većinu komponenti sistema. Omogućava mehaničku podršku i zaštitu za unutrašnje elemente kao što su matična ploča, diskovi i napajanje, te kontroliše i usmjerava protok zraka za hlađenje preko unutrašnjih komponenti. Entuzijasti mogu ukrasiti kućišta obojenim lampicama, bojom ili drugim sličnim dodacima, što se naziva [[case modding]]. ===== Napajanje strujom ===== {{Glavni|Napojna jedinica}} [[Napojna jedinica]] (PSU) pretvara izmjeničnu struju (AC) u istosmjernu struju niskog napona (DC) za unutrašnje komponente računara. Prijenosni računari su u stanju da rade pomoću ugrađene baterije, obično nekoliko sati.<ref>{{Cite web|url=http://www.computerhope.com/issues/ch001236.htm|title=How long should a laptop battery last?|publisher=Computer Hope|archive-url=https://web.archive.org/web/20131221220614/http://www.computerhope.com/issues/ch001236.htm|archive-date=21. 12. 2013|access-date=9. 12. 2013}}</ref> ===== Matična ploča ===== [[Datoteka:ATX_computer_case_-_left_-_2018-05-18.jpg|mini|Tipično moderno ATX kućište. Napajanje strujom se nalazi na dnu kućišta.]] {{Glavni|Matična ploča}} Matična ploča je glavna komponenta računara. To je ploča s [[Integralno kolo|integralnim kolima]] koja povezuje ostale dijelove računara, uključujući [[Procesor|CPU]], [[RAM]], diskove ([[Compact disc|CD]], [[DVD]], [[tvrdi disk]], [[SSD]] ili bilo koje druge), kao i sve periferne uređaje povezane preko portova ili priključaka za [[Proširujuća kartica|proširenje.]] Komponente koje se nalaze na matičnoj ploči uključuju: * '''[[Procesor|CPU]]''' (centralna procesorska jedinica) obavlja većinu računanja koji omogućava rad računara, a naziva se i mozak računara koji dobija programske instrukcije iz RAM-a, interpretira ih i obrađuje, a zatim šalje nazad kao rezultat. Obično se hladi hladnjakom i ventilatorom, ili sistemom za hlađenje vodom. Velika većina modernih procesora u sebi ima i [[Grafički procesor|grafički procesor (GPU)]]. Radna brzina CPU-a određuje brzinu izvršavanja uputa, a mjeri se u GHz. * '''[[Chipset|Čipset]]''', koji uključuje [[Northbridge (računarstvo)|Northbridge (sjeverni most)]], je posrednik između CPU-a i ostalih komponenti sistema, uključujući glavnu memoriju; kao i [[Southbridge (računarstvo)|Southbridge (južni most)]] koji je povezan sa sjevernim mostom, a podržava pomoćne interfejse i sabirnice; te [[Super I / O|Super I/O]] čip, koji podržava serijske portove, praćenje hardvera i upravljanje ventilatorima. * '''[[Memorija nasumičnog pristupa]]''' (RAM), koja pohranjuje kôd i podatke kojima CPU aktivno pristupa. Na primjer, kada se otvori internet preglednik na računaru, on se pohranjuje u RAM memoriju dok se preglednik ne zatvori. * '''[[ROM|Memorija samo za čitanje]]''' (ROM), u kojoj se nalazi [[BIOS]] koji se pokreće kada je računar upali, proces poznat kao [[Početno pokretanje računara|Bootstrapping]] ili "[[Pokretanje (računarstvo)|pokretanje sistema]]". '''[[BIOS]]''' (Basic Input Output System) uključuje [[Firmware|firmver za]] pokretanje i [[upravljački program]] za upravljanje napajanjem. Novije matične ploče koriste [[Extensible Firmware Interface|Unified Extensible Firmware Interface]] (UEFI) umjesto BIOS-a. * [[Sabirnica]] povezuje CPU sa različitim unutrašnjim komponentama. * CMOS baterija napaja memoriju za datum i vrijeme u BIOS čipu. Ova baterija istovjetna mnogim baterijama koje se nalaze u običnim satovima. * '''[[Grafička kartica]]''' (poznata i kao video kartica) komponenta je koja obrađuje [[Računarska grafika|računarsku grafiku]]. Snažnije grafičke kartice pogodnije su za zahtjevnije zadatke poput igranja intenzivnih [[Videoigra|video igara]].[[Datoteka:ASRock_AB350M_Pro4_01.jpg|alt=|mini|Tipična moderna mikro ATX matična ploča sa B350M [[Chipset|čipsetom]] za AMD procesore. ]] ===== Proširujuće kartice ===== {{Glavni|Proširujuća kartica}} [[Proširujuća kartica|Kartica za proširenje]] je štampana pločica koja se može umetnuti u utor matične ploče da bi se dodala funkcionalnost računarskom sistemu putem sabirnice za proširenje. Kartice za proširenje mogu se koristiti za dobivanje ili proširivanje funkcija koje matična ploča ne nudi. ===== Fiksni mediji ===== {{Glavni|Uređaji za pohranjivanje podataka}} [[Tvrdi disk]] se nalazi u gotovo svim starijim računarima, ali [[SSD|SSD uređaji]] su danas brži i ekonomičniji, iako su skuplji od tvrdih diskova,<ref>{{Cite web|url=https://www.pcmag.com/article2/0,2817,2404258,00.asp|title=SSD vs. HDD: What's the Difference?|last=Domingo|first=Joel|publisher=[[PCMag]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170319184712/http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2404258,00.asp|archive-date=19. 3. 2017|access-date=24. 3. 2017}}</ref> zbog dramatične razlike u performansama vrlo često se nalaze u računarima napravljenim poslije 2007. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.pcworld.com/article/246617/storage/evolution-of-the-solid-state-drive.html#slide13|title=Evolution of the Solid-State Drive|last=Edwards|first=Benj|date=17. 1. 2012|publisher=[[PCWorld]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170325201429/http://www.pcworld.com/article/246617/storage/evolution-of-the-solid-state-drive.html#slide13|archive-date=25. 3. 2017|access-date=24. 3. 2017}}</ref> Neki sistemi mogu koristiti [[RAID (računarstvo)|RAID kontroler]] za veće performanse ili pouzdanost. ===== Uklonjivi mediji ===== Za prijenos podataka između računara može se koristiti [[USB stick|USB flash uređaj]] ili [[optički disk]]. [[Datoteka:Disassembled_laptop.jpg|mini|Rastavljeni [[laptop]] računar. Kao i svaki drugi [[lični računar]], i laptop ima slične dijelove kao što su [[matična ploča]], [[procesor]] (i [[procesorski hladnjak]]), [[RAM|RAM memorija]] kao i razne interfejse za pohranu podataka.]] ===== Ulazni uređaj ===== [[Ulazni uređaji|Uređaji za unos]] omogućavaju korisniku da unese informacije u sistem ili kontroliše njegov rad. Većina ličnih računara imaju [[Miš (hardver)|miš]] i [[Tastatura|tastaturu]], ali laptop računari obično koriste [[touchpad]] umjesto miša. Ostali uređaji za unos uključuju [[Web kamera|web kamere]], [[mikrofon]]e, [[džojstik]]e i [[Skener|skenere slika]]. ===== Izlazni uređaj ===== Izlazni uređaji prikazuju informacije u razumljivom obliku. Takvi uređaji mogu uključivati [[pisač]], [[Računarski zvučnici|zvučnik]], [[monitor]] ili Braille pisač. === Glavni centralni računar === [[Datoteka:IBM z13 and LinuxONE Rockhopper.jpg|alt=|mini|Nekoliko IBM glavnih računara. Na lijevoj strani je IBM z Systems z13. Desno je IBM LinuxONE Rockhopper.]] [[Glavni centralni računar]] (mainframe) dosta je veći računar koji obično ispunjava sobu i može koštati stotine ili hiljade puta više nego lični računar. Osmišljeni su za obavljanje velikog broja računanja, obično za vlade i velika preduzeća. === Superračunar === {{Glavni|Superračunar}} [[Superračunar]] je površno sličan centralnim računarima. On je namijenjen izuzetno zahtjevnim računskim zadacima. Od juna 2018., najbrži superračunar na listi superračunara je [[Summit (superračunar)|Summit]]. == Mogućnosti i brzina == Iako svi nabrojani dijelovi nisu nužni za rad [[računar]]a, bez većine bi rad na [[računar]]u bio značajno otežan. Najočitiji je primjer mogućnost računara da radi bez [[miš (hardver)|računarskog miša]], koji je nezamjenljiv u današnjem [[GUI|grafičkom]] [[softver]]u i [[Operativni sistemi|operativnim sistemima]]. Najbitniji dijelovi u [[računar]]u, od kojih zavisi brzina i performanse istog, su brzina [[procesor]]a (CPU), količina, tip i brzina [[RAM]]-a, vrsta [[čipset]]a, brzina SSD-a i [[Tvrdi disk|hard diska]], te [[GPU]] [[grafička kartica|grafičke kartice]]. Snaga grafičkog čipa je bitna samo za aplikacije gdje je potrebno prilično brzo iscrtavanje slika kao kod [[Računarske igre|3D računarskih igara]], [[CAD]] softvera, itd. Također je bitna [[softver]]ska podrška, odnosno [[drajver|upravljački program]]i. Bez njih mali broj hardvera funkcioniše svom snagom, i nezamislivo je imati brz [[računar]] bez odgovarajućih [[drajver|upravljačkih program]]a, posebno ako se radi o [[matična ploča|matičnoj ploči]] i [[grafička kartica|grafičkoj kartici]]. == Također pogledajte == * [[Historija računarskog hardvera]] * [[Portal:Informatika|Informatički portal]] * [[Softver]] * [[Računar]] * [[Von-Neumann Arhitektura]] * [[Računarska arhitektura]] *[[Tranzistor]] *[[MOSFET]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Category:Computer hardware|Računarski hardver}} * [http://www.hardwarebase.net Hardwarebase.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060619004453/http://www.hardwarebase.net/ |date=19. 6. 2006 }} {{Mdashb}} bosanskohercegovačka online zajednica {{Hardver}} [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Hardver|*]] dl8ihawvt4kzg9l4t1jhoebph7u8x0w 3916545 3916543 2026-08-05T07:08:05Z NDG 170777 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-42982-20|~2026-42982-20]] ([[User talk:~2026-42982-20|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]] 3872529 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Personal computer, exploded 6.svg|alt=|mini|300x300piksel|'''Općeniti prikaz računarskih dijelova''' <ol> <li>[[Skener]] <li>[[Procesor|Centralni procesor]] <li>[[Centralni procesor|Radna memorija]] <li>[[Proširujuća kartica|Proširujuće kartice]] <li>[[Napojna jedinica]] <li>[[Optički uređaji]] [[Dodatne kartice]] <li>[[Tvrdi disk|Hard disk]] <li>[[Matična ploča]] <li>[[Zvučnici]] <li>[[Monitor]] <li>[[Softver]] <li>[[Aplikacijski softver]] <li>[[Tastatura]] <li>[[Miš (računar)|Miš]] <li>[[Vanjski hard disk]] <li>[[Pisač]] </ol>]]'''Hardver''' ili '''računarski hardver''' ({{jez-en|hardware; computer hardware}}) jest vidljivi dio [[računar]]a.<ref>{{cite web|url=http://windows.microsoft.com/en-us/windows-vista/parts-of-a-computer|title=Parts of computer|publisher=Microsoft|archive-url=https://web.archive.org/web/20131127145607/http://windows.microsoft.com/en-US/windows-vista/Parts-of-a-computer|archive-date=27. 11. 2013|access-date=5. 12. 2013|url-status=live|df=dmy-all}}</ref> Hardver se mnogo rjeđe mijenja nego '''[[softver]]'''. Iz toga je i proizašao naziv "'''hard'''ware" jer na engleskom soft znači meko što se odnosi na lakoću mijenjanja i nadogradnje, dok hard znači tvrdo, i odnosi se na opipljivi "tvrdi" dio računara, koji se rijeđe i teže mijenja. Posrednik između hardvera i software je "[[firmware]]", poseban softver koji je usko povezan sa hardverom i njegovima specifičnim funkcijama, i dosta teže se mijenja nego obični softver. Hardverom obično komanduje softver. Kombinacija hardvera i softvera formira koristan računarski sistem.<ref>{{cite web|url=http://windows.microsoft.com/en-us/windows-vista/parts-of-a-computer|title=Parts of computer|publisher=Microsoft|archive-url=https://web.archive.org/web/20131127145607/http://windows.microsoft.com/en-US/windows-vista/Parts-of-a-computer|archive-date=27. 11. 2013|url-status=live|access-date=5. 12. 2013|df=dmy-all}}</ref> Hardverska, računarska arhitektura koja se koristi u kućnim računarima se naziva [[Von Neumannova arhitektura]]. Također, postoje i druge [[Računarska arhitektura|arhitekture]], ali se mnogo rjeđe koriste. == Von Neumannova arhitektura == [[Datoteka:Von_Neumann_Architecture.svg|mini|Von Neumannova arhitektura]]{{Glavni|Von Neumannova arhitektura}} Osnovna baza svih modernih računara je Von Neumannova arhitektura, koju je 1945. detaljno opisao mađarski matematičar [[John von Neumann]]. On opisuje arhitekturu dizajna za elektronički [[Računar|digitalni računar]] koji ima [[Procesor|procesorsku jedinicu]] koja se sastoji od [[Aritmetička logička jedinica|aritmetičke logičke jedinice]] i [[Registar procesora|registra procesora]], [[Upravljačka jedinica|upravljačke jedinice]] koja sadrži [[registar instrukcija]] i [[brojač programa]]; [[Memorija računara|Memoriju]] za pohranjivanje podataka i [[skup instrukcija]], vanjsku [[Pohranjivanje podataka|jedinicu za pohranu podataka]], te mehanizme [[Ulaz/izlaz|ulaza i izlaza]].<ref>{{Cite journal|last=von Neumann|first=John|author-link=John von Neumann|year=1945|title=First Draft of a Report on the EDVAC|url=http://virtualtravelog.net.s115267.gridserver.com/wp/wp-content/media/2003-08-TheFirstDraft.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20130809184824/http://virtualtravelog.net.s115267.gridserver.com/wp/wp-content/media/2003-08-TheFirstDraft.pdf|archive-date=9. 8. 2013|access-date=6. 12. 2013}}</ref><ref>{{Cite journal|last=von Neumann|first=John|author-link=John von Neumann|year=1945|title=First Draft of a Report on the EDVAC|url=http://virtualtravelog.net.s115267.gridserver.com/wp/wp-content/media/2003-08-TheFirstDraft.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20130809184824/http://virtualtravelog.net.s115267.gridserver.com/wp/wp-content/media/2003-08-TheFirstDraft.pdf|archive-date=9. 8. 2013|access-date=6. 12. 2013|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> == Vrste računarskih sistema == Lični računar, također poznat kao PC, jedan je od najčešćih tipova računara. [[Laptop|Prenosni računar - laptop]] je vrlo sličan, samo koristi komponente koje su smanjene i koriste manje energije, a samim time imaju i slabije performanse. ==== Lični računar (PC) ==== [[Lični računar]], poznat i kao PC (skraćenica od Personal Computer, što na engleskom znači lični računar) jest najčešće korišteni tip računara. [[Laptop]]i su jako slični, ali su namijenjeni za prenosivost. Većina ličnih računara sastoji se od [[monitor]]a, [[Tastatura|tastature]], [[Miš (hardver)|miša]] i računarskog kućišta. Kućište drži većinu potrebnih dijelova računara potrebnih za spremanje i obradu podataka. Matična ploča obezbjeđuje komunikaciju između ostalih hardverskih dijelova. Centralna procesorska jedinica izvršava naredbe i pokreće računarske programe. RAM je zadužen za privremeno pohranjivanje podataka.<ref name="PC hardware2">{{cite book|title=PC hardware : a beginner's guide|year=2001|url=https://archive.org/details/pchardwarebeginn00gils|publisher=Osborne/McGraw-Hill|isbn=9780072129908|pages=[https://archive.org/details/pchardwarebeginn00gils/page/21 21]}}</ref> Laptopi su napravljeni za prenosivost i u osnovi su jako slični ličnim računarima,<ref name="PC hardware2"/> a pošto koriste komponente manje snage i veličine, i samim time imaju manje performanse za isti cjenovni rang kada se poredi sa običnim ličnim računarom.<ref name="desktopvslaptopcomputer">{{Cite web|url=https://www.computerhope.com/issues/ch001399.htm|title=Desktop computer vs. Laptop computer|date=30. 12. 2019|website=www.computerhope.com|access-date=15. 1. 2020}}</ref> Zbog prenosivosti, sav hardver laptopa je upakovan u laptopsko kućište. ===== Kućište ===== {{Glavni|Računarsko kućište}} Kućište računara sadrži većinu komponenti sistema. Omogućava mehaničku podršku i zaštitu za unutrašnje elemente kao što su matična ploča, diskovi i napajanje, te kontroliše i usmjerava protok zraka za hlađenje preko unutrašnjih komponenti. Entuzijasti mogu ukrasiti kućišta obojenim lampicama, bojom ili drugim sličnim dodacima, što se naziva [[case modding]]. ===== Napajanje strujom ===== {{Glavni|Napojna jedinica}} [[Napojna jedinica]] (PSU) pretvara izmjeničnu struju (AC) u istosmjernu struju niskog napona (DC) za unutrašnje komponente računara. Prijenosni računari su u stanju da rade pomoću ugrađene baterije, obično nekoliko sati.<ref>{{Cite web|url=http://www.computerhope.com/issues/ch001236.htm|title=How long should a laptop battery last?|publisher=Computer Hope|archive-url=https://web.archive.org/web/20131221220614/http://www.computerhope.com/issues/ch001236.htm|archive-date=21. 12. 2013|access-date=9. 12. 2013}}</ref> ===== Matična ploča ===== [[Datoteka:ATX_computer_case_-_left_-_2018-05-18.jpg|mini|Tipično moderno ATX kućište. Napajanje strujom se nalazi na dnu kućišta.]] {{Glavni|Matična ploča}} Matična ploča je glavna komponenta računara. To je ploča s [[Integralno kolo|integralnim kolima]] koja povezuje ostale dijelove računara, uključujući [[Procesor|CPU]], [[RAM]], diskove ([[Compact disc|CD]], [[DVD]], [[tvrdi disk]], [[SSD]] ili bilo koje druge), kao i sve periferne uređaje povezane preko portova ili priključaka za [[Proširujuća kartica|proširenje.]] Komponente koje se nalaze na matičnoj ploči uključuju: * '''[[Procesor|CPU]]''' (centralna procesorska jedinica) obavlja većinu računanja koji omogućava rad računara, a naziva se i mozak računara koji dobija programske instrukcije iz RAM-a, interpretira ih i obrađuje, a zatim šalje nazad kao rezultat. Obično se hladi hladnjakom i ventilatorom, ili sistemom za hlađenje vodom. Velika većina modernih procesora u sebi ima i [[Grafički procesor|grafički procesor (GPU)]]. Radna brzina CPU-a određuje brzinu izvršavanja uputa, a mjeri se u GHz. * '''[[Chipset|Čipset]]''', koji uključuje [[Northbridge (računarstvo)|Northbridge (sjeverni most)]], je posrednik između CPU-a i ostalih komponenti sistema, uključujući glavnu memoriju; kao i [[Southbridge (računarstvo)|Southbridge (južni most)]] koji je povezan sa sjevernim mostom, a podržava pomoćne interfejse i sabirnice; te [[Super I / O|Super I/O]] čip, koji podržava serijske portove, praćenje hardvera i upravljanje ventilatorima. * '''[[Memorija nasumičnog pristupa]]''' (RAM), koja pohranjuje kôd i podatke kojima CPU aktivno pristupa. Na primjer, kada se otvori internet preglednik na računaru, on se pohranjuje u RAM memoriju dok se preglednik ne zatvori. * '''[[ROM|Memorija samo za čitanje]]''' (ROM), u kojoj se nalazi [[BIOS]] koji se pokreće kada je računar upali, proces poznat kao [[Početno pokretanje računara|Bootstrapping]] ili "[[Pokretanje (računarstvo)|pokretanje sistema]]". '''[[BIOS]]''' (Basic Input Output System) uključuje [[Firmware|firmver za]] pokretanje i [[upravljački program]] za upravljanje napajanjem. Novije matične ploče koriste [[Extensible Firmware Interface|Unified Extensible Firmware Interface]] (UEFI) umjesto BIOS-a. * [[Sabirnica]] povezuje CPU sa različitim unutrašnjim komponentama. * CMOS baterija napaja memoriju za datum i vrijeme u BIOS čipu. Ova baterija istovjetna mnogim baterijama koje se nalaze u običnim satovima. * '''[[Grafička kartica]]''' (poznata i kao video kartica) komponenta je koja obrađuje [[Računarska grafika|računarsku grafiku]]. Snažnije grafičke kartice pogodnije su za zahtjevnije zadatke poput igranja intenzivnih [[Videoigra|video igara]].[[Datoteka:ASRock_AB350M_Pro4_01.jpg|alt=|mini|Tipična moderna mikro ATX matična ploča sa B350M [[Chipset|čipsetom]] za AMD procesore. ]] ===== Proširujuće kartice ===== {{Glavni|Proširujuća kartica}} [[Proširujuća kartica|Kartica za proširenje]] je štampana pločica koja se može umetnuti u utor matične ploče da bi se dodala funkcionalnost računarskom sistemu putem sabirnice za proširenje. Kartice za proširenje mogu se koristiti za dobivanje ili proširivanje funkcija koje matična ploča ne nudi. ===== Fiksni mediji ===== {{Glavni|Uređaji za pohranjivanje podataka}} [[Tvrdi disk]] se nalazi u gotovo svim starijim računarima, ali [[SSD|SSD uređaji]] su danas brži i ekonomičniji, iako su skuplji od tvrdih diskova,<ref>{{Cite web|url=https://www.pcmag.com/article2/0,2817,2404258,00.asp|title=SSD vs. HDD: What's the Difference?|last=Domingo|first=Joel|publisher=[[PCMag]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170319184712/http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2404258,00.asp|archive-date=19. 3. 2017|access-date=24. 3. 2017}}</ref> zbog dramatične razlike u performansama vrlo često se nalaze u računarima napravljenim poslije 2007. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.pcworld.com/article/246617/storage/evolution-of-the-solid-state-drive.html#slide13|title=Evolution of the Solid-State Drive|last=Edwards|first=Benj|date=17. 1. 2012|publisher=[[PCWorld]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20170325201429/http://www.pcworld.com/article/246617/storage/evolution-of-the-solid-state-drive.html#slide13|archive-date=25. 3. 2017|access-date=24. 3. 2017}}</ref> Neki sistemi mogu koristiti [[RAID (računarstvo)|RAID kontroler]] za veće performanse ili pouzdanost. ===== Uklonjivi mediji ===== Za prijenos podataka između računara može se koristiti [[USB stick|USB flash uređaj]] ili [[optički disk]]. [[Datoteka:Disassembled_laptop.jpg|mini|Rastavljeni [[laptop]] računar. Kao i svaki drugi [[lični računar]], i laptop ima slične dijelove kao što su [[matična ploča]], [[procesor]] (i [[procesorski hladnjak]]), [[RAM|RAM memorija]] kao i razne interfejse za pohranu podataka.]] ===== Ulazni uređaj ===== [[Ulazni uređaji|Uređaji za unos]] omogućavaju korisniku da unese informacije u sistem ili kontroliše njegov rad. Većina ličnih računara imaju [[Miš (hardver)|miš]] i [[Tastatura|tastaturu]], ali laptop računari obično koriste [[touchpad]] umjesto miša. Ostali uređaji za unos uključuju [[Web kamera|web kamere]], [[mikrofon]]e, [[džojstik]]e i [[Skener|skenere slika]]. ===== Izlazni uređaj ===== Izlazni uređaji prikazuju informacije u razumljivom obliku. Takvi uređaji mogu uključivati [[pisač]], [[Računarski zvučnici|zvučnik]], [[monitor]] ili Braille pisač. === Glavni centralni računar === [[Datoteka:IBM z13 and LinuxONE Rockhopper.jpg|alt=|mini|Nekoliko IBM glavnih računara. Na lijevoj strani je IBM z Systems z13. Desno je IBM LinuxONE Rockhopper.]] [[Glavni centralni računar]] (mainframe) dosta je veći računar koji obično ispunjava sobu i može koštati stotine ili hiljade puta više nego lični računar. Osmišljeni su za obavljanje velikog broja računanja, obično za vlade i velika preduzeća. === Superračunar === {{Glavni|Superračunar}} [[Superračunar]] je površno sličan centralnim računarima. On je namijenjen izuzetno zahtjevnim računskim zadacima. Od juna 2018., najbrži superračunar na listi superračunara je [[Summit (superračunar)|Summit]]. == Mogućnosti i brzina == Iako svi nabrojani dijelovi nisu nužni za rad [[računar]]a, bez većine bi rad na [[računar]]u bio značajno otežan. Najočitiji je primjer mogućnost računara da radi bez [[miš (hardver)|računarskog miša]], koji je nezamjenljiv u današnjem [[GUI|grafičkom]] [[softver]]u i [[Operativni sistemi|operativnim sistemima]]. Najbitniji dijelovi u [[računar]]u, od kojih zavisi brzina i performanse istog, su brzina [[procesor]]a (CPU), količina, tip i brzina [[RAM]]-a, vrsta [[čipset]]a, brzina SSD-a i [[Tvrdi disk|hard diska]], te [[GPU]] [[grafička kartica|grafičke kartice]]. Snaga grafičkog čipa je bitna samo za aplikacije gdje je potrebno prilično brzo iscrtavanje slika kao kod [[Računarske igre|3D računarskih igara]], [[CAD]] softvera, itd. Također je bitna [[softver]]ska podrška, odnosno [[drajver|upravljački program]]i. Bez njih mali broj hardvera funkcioniše svom snagom, i nezamislivo je imati brz [[računar]] bez odgovarajućih [[drajver|upravljačkih program]]a, posebno ako se radi o [[matična ploča|matičnoj ploči]] i [[grafička kartica|grafičkoj kartici]]. == Također pogledajte == * [[Historija računarskog hardvera]] * [[Portal:Informatika|Informatički portal]] * [[Softver]] * [[Računar]] * [[Von-Neumann Arhitektura]] * [[Računarska arhitektura]] *[[Tranzistor]] *[[MOSFET]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Category:Computer hardware|Računarski hardver}} * [http://www.hardwarebase.net Hardwarebase.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060619004453/http://www.hardwarebase.net/ |date=19. 6. 2006 }} {{Mdashb}} bosanskohercegovačka online zajednica {{Hardver}} [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Hardver|*]] hlybebum8mxo0qjn14y68l052ri63zl 0 10159 3916464 3903860 2026-08-04T16:09:37Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916464 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Michel Foucault | slika = Michel Foucault 1974 Brasil.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1926|10|15}} | mjesto_rođenja = Poitiers, Francuska | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1984|6|25|1926|10|15}} | mjesto_smrti = Pariz, Francuska | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Michel Foucault''' (''Mišel Fuko''; [[Poitiers]], [[Francuska]], 15. oktobar 1926 – [[Pariz]], [[Francuska]], 25. juni 1984) bio je [[Francuska|francuski]] [[Filozofija|filozof]], [[sociologija|sociolog]] i [[Historija|historičar]]. Vodio je katedru "Historija sistema misli" na [[Collège de France|Koledžu Francuske]] ([[francuski jezik|fr]]: Collège de France), a predavao je i na [[University of California, Barkeley|Kalifornijskom univerzitetu u Berkeleyju]]. Foucault je najpoznatiji po svojim [[Kritička teorija|kritičkim studijama]] društvenih institucija, ponajprije psihijatrije, medicine, [[Nauke o čovjeku|nauka o čovjeku]] (ili: [[Antropologija|antropoloških nauka]]) i [[zatvor]]skog sistema, kao i po svom radu na [[Historija ljudske seksualnosti|historiji ljudske seksualnosti]]. O Foucaultovim teorijama o moći i odnosima između moći, [[Znanje|znanja]] i diskursa naširoko se raspravljalo. U 1960-im Foucault je često povezivan sa [[Strukturalizam|strukturalističkim]] pokretom, da bi se kasnije sam Foucault distancirao od strukturalizma. Iako se obično Foucault opisuje kao poststrukturalist i postmodernist, on sam je odbacio [[Postmodernizam|postmodernističke]] i [[Poststrukturalizam|poststrukturalističke]] oznake, preferirajući klasificiranje svojih teorija kao kritičke historije [[modernitet]]a zasnovanog u Kantu.<ref>{{Cite web |url=http://www.michel-foucault.com/concepts/index.html |title=link |access-date=29. 6. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170524195209/http://www.michel-foucault.com/concepts/index.html |archive-date=24. 5. 2017 |url-status=dead }}</ref> == Rani život == Foucault, punim imenom Paul-Michel Foucault, rođen je u [[Poitiers]]u 15. oktobra 1926. u uglednoj provincijskoj porodici. Njegovo rano obrazovanje bilo je mješavina uspjeha i mediokriteta, sve dok nije počeo pohađati [[Isusovci|jezuitski]] koledž Saint-Stanislas, gdje je briljirao.<ref>{{cite book | last = Smart | first = Barry | title = Michel Foucault | publisher = Routledge | location = New York | year = 1994 | isbn = 0415088879 |page=19}}</ref><ref>{{cite book | last = Dosse | first = François | title = History of Structuralism | url = https://archive.org/details/historyofstructu0002doss | publisher = University of Minnesota Press | location = Minneapolis | year = 1997 | isbn = 0816622418 |page=[https://archive.org/details/historyofstructu0002doss/page/148 148]}}</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tokom kojeg je [[Poitiers]] bio pod njemačkom okupacijom, Foucault se upisuje u prestižnu školu [[École normale supérieure]] (rue d'Ulm), koja je predstavljala tradicionalnu odskočnu dasku za [[Akademija|akademsku]] [[karijera|karijeru]] u [[Humanizam|humanističkim naukama]] u [[Francuska|Francuskoj]]. == École Normale Supérieure == Tokom školovanja na [[École normale supérieure]] Foucault je imao težak privatni život te je patio od [[Klinička depresija|akutne depresije]]. Tokom posjeta psihijatru Foucault je postao fasciniran [[Psihologija|psihologijom]]. Uz diplomu iz [[Filozofija|filozofije]] [[1952]]. godine dobio je i diplomu iz [[Psihologija|psihologije]]. Bio je uključen u kliničku granu psihologije, što ga je dovelo do mislioca poput [[Ludwig Binswanger|Ludwiga Binswangera]]. Foucault je bio član [[Francuska komunistička stranka|Francuske komunističke stranke]] od 1950. do 1953. godine. Uskoro je postao razočaran kako politikom tako i filozofijom stranke.<ref>{{cite book | last = Morris | first = Brian | title = Western Conceptions of the Individual | url = https://archive.org/details/westernconceptio0000morr | publisher = Berg | location = Oxford | year = 1991 | isbn = 0854968016 |page=[https://archive.org/details/westernconceptio0000morr/page/428 428]}}</ref> == Rana karijera == Foucault nije bio uspješan na državnom ispitu za viša mjesta u obrazovnom sistemu ([[francuski jezik|fr]]: agrégation) 1950. godine, ali sljedeće godine je ispit uspješno položio. Nakon kratkog perioda kada je predavao na École Normale Supérieure, Foucault je preuzeo mjesto predavača na [[Université de Lille|Univerzitetu u Lille]] ([[francuski jezik|fr]]: Université Lille Nord de France), gdje je od 1953. do 1954. podučavao psihologiju. Svoju prvu knjigu ''Mentalna bolest i ličnost'' ([[francuski jezik|fr]]: ''Maladie mentale et personnalité''), djelo kojeg se kasnije odrekao, Foucault je objavio 1954. godine. U tom periodu svoga života Foucault nije bio zainteresiran za predavanje, te je duže vrijeme izbivao iz Francuske: prvo je od 1954. do 1958. služio Francuskoj kao izaslanik za kulturu na [[Univerzitet u Uppsali|Univerzitetu u Uppsali]] u [[Švedska|Švedskoj]], da bi nakon toga u kraćim periodima predavao na [[Univerzitet u Varšavi|Univerzitetu u Varšavi]] i na [[Univerzitet u Hamburgu|Univerzitetu u Hamburgu]]. Foucault se vratio u [[Francuska|Francusku]] 1960. godine kako bi završio svoj doktorat i preuzeo mjesto profesora filozofije na Univerzitetu u [[Clermont-Ferrand]]u. Tu je upoznao filozofa [[Daniel Defert|Daniela Deferta]] s kojim je bio u ljubavnoj vezi 20 godina.<ref>{{cite book | last = Halperin | first = David | title = Saint Foucault | url = https://archive.org/details/saintfoucaulttow0000davi | publisher = Oxford University Press, USA | year = 1997 | isbn = 0195111273 |page=[https://archive.org/details/saintfoucaulttow0000davi/page/n225 214]}}</ref> Doktorat je odbranio podnošenjem dvaju doktorskih radova (kao što je uobičajeno u [[Francuska|Francuskoj]]): glavni rad pod naslovom ''Folie et déraison: Histoire de la folie à l'âge classique'' i sekundarni rad koji je sadržavao prijevod i komentare [[Immanuel Kant|Kantovog]] eseja iz [[1798]]. ''Antropologija u pragmatičnom pogledu''. Knjiga ''Folie et déraison'' (na našem govornom području prevedena kao [[srpski jezik|sr]]: ''Istorija ludila u doba klasicizma'', doslovan prijevod s [[francuski jezik|francuskog jezika]]: ''Ludilo i bezumlje: Historija ludila u doba klasicizma'') je bila izuzetno dobro primljena, a Foucault je nastavio izdavati knjige užurbanim tempom. Godine 1963. objavio je knjige ''Naissance de la Clinique'' (''Rađanje klinike'') i ''Raymond Russel'', kao i reizdanje svoje prve knjige sada s promijenjenim naslovom ''Maladie mentale et psychologie'' (''Mentalna bolest i psihologija''), koje se zatim ponovo odrekao. Nakon što je Defertu dodijeljeno odsluženje vojnog roka u Tunisu, Foucault je 1965. preuzeo profesorsko mjesto na [[Univerzitet u Tunisu|Univerzitetu u Tunisu]]. Kada je objavio svoju knjigu ''Les Mots et les choses'' (''Riječi i stvari'') za vrijeme vrhunca interesiranja za [[strukturalizam]] 1966. godine, Foucault je ubrzo svrstan u grupu mislilaca poput [[Jacques Lacan|Jacquesa Lacana]], [[Claude Lévi-Strauss|Claudea Lévi-Straussa]] i [[Roland Barthes|Rolanda Barthesa]] koji su predstavljali najnoviji val mislilaca odlučan da svrgnu s trona [[egzistencijalizam]] populariziran od strane [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]]. Foucault je izrekao brojne skeptične primjedbe o [[Marksizam|marksizmu]], što je razbjesnilo velik broj ljevičarskih kritičara, ali kasnije je Foucault čvrsto odbacio ideju da ga se označi kao 'strukturalista'.<ref>{{cite book | last = Dosse | first = François | title = History of Structuralism | url = https://archive.org/details/historyofstructu0002doss | publisher = University of Minnesota Press | location = Minneapolis | year = 1997 | isbn = 0816623708 |page=[https://archive.org/details/historyofstructu0002doss/page/79 79]}}</ref> Boravio je u [[Tunis]]u i u maju 1968. za vrijeme studentskih protesta, gdje je na njega snažan uticaj ostavio lokalni studentski protest koji se desio ranije iste godine. Najesen 1968. godine vraća se u Francusku, gdje 1969. godine objavljuje ''L'archéologie du savoir'' (''[[Arheologija znanja]]''), metodološki odgovor svojim kritičarima. == Poslije 1968. == Nakon dešavanja iz 1968. godine [[francuska]] vlada je osnovala novi eksperimentalni univerzitet ''Paris VII'' u [[Vincennes]]u, a Foucault je u decembru iste godine postavljen za šefa odsjeka za filozofiju.<ref>{{cite book | last = Hitchcock | first = Louise | title = Theory for Classics | url = https://archive.org/details/theoryforclassic0000hitc | publisher = Routledge | location = New York | year = 2008 | isbn = 0415454972 |page=[https://archive.org/details/theoryforclassic0000hitc/page/124 124]}}</ref> Foucault je uposlio većinom mlade ljevičarske profesore poput [[Judith Miller]]. Radikalizam ovih mladih profesora isprovocirao je [[Francuska|francusko]] ministarstvo obrazovanja koje se suprotstavilo činjenici da mnogi predmeti u nazivu sadrže odrednicu "marksistički/lenjinistički" i koje je donijelo odredbu kojom studenti iz Vincennesa neće biti kvalificirani da predaju u srednjim školama.<ref>{{cite book | last = Mills | first = Sara | title = Michel Foucault | url = https://archive.org/details/michelfoucault0000mill | publisher = Routledge | location = New York | year = 2003 | isbn = 0415245699 |page=[https://archive.org/details/michelfoucault0000mill/page/18 18]}}</ref> Foucault se pridružio studentima i učestvovao u okupiranju upravnih zgrada i u borbama s policijom. Foucaultova profesura na Univerzitetu u Vincennesu bila je kratkog vijeka, budući da je 1970. izabran za profesora historije sistema misli na [[Koledž Francuske|Koledžu Francuske]], najprestižnijoj akademskoj instituciji u [[Francuska|Francuskoj]]. Njegov politički angažman se povećaoa njegov partner Defert se pridružio ultra[[Maoizam|maoističkoj]] Proleterskoj ljevici ([[francuski jezik|fr]]: Gauche Proletarienne). Foucault je pomogao pri osnivanju Grupe za zatvorsko informiranje ([[francuski jezik|fr]]: Groupe d'Information sur les Prisons) kako bi se zatvorenicima obezbijedio način da izražavaju svoje probleme. Ovo se podudara s Foucaultovim povratkom proučavanju kaznenih institucija i s objavljivanjem knjige ''Nadzor i kazna'' ([[francuski jezik|fr]]: ''Surveiller et Punir''), koja "pripovijeda" o strukturama mikromoći koje su se od 18. stoljeća razvijale u društvima Zapada uz poseban fokus na [[zatvor]]ima i [[škola]]ma. == Kasniji život == U kasnim 70-im politički aktivizam u Francuskoj je postepeno gubio na važnosti ostavljajući mnoge ljevičarske intelektualce razočaranim.<ref>{{cite book | last = Hazareesingh | first = Sudhir | title = Intellectuals and the French Communist Party | url = https://archive.org/details/intellectualsfre0000haza | publisher = Clarendon Press | location = Oxford | year = 1991 | isbn = 0198278705 |page=[https://archive.org/details/intellectualsfre0000haza/page/n177 166]}}</ref> Određeni broj mladih maoista napustio je svoja uvjerenja kako bi postali takozvani [[Novi filozofi]], često citirajući Foucaulta kao svoj glavni uticaj, status o kojem je Foucault imao pomiješane osjećaje.<ref>Peter Dews, "The Nouvelle Philosophie and Foucault," ''Economy and Society'' '''8'''(2) (May 1979), pp. 127-71.</ref> Foucault je u ovom periodu započeo s radom na svom projektu od šest tomova ''[[Historija seksualnosti]]'', koji nikad nije završen. Prvi tom je u Francuskoj objavljen 1976. godine pod naslovom ''La Volonté de Savoir'' (prevođeno kao ''Volja za znanjem'' i kao ''O znanju i moći''). Drugi i treći tom su se pojavili tek nakon osam godina i iznenadili su čitaoce svojom temom (antički grčki i latinski tekstovi), svojim pristupom i stilom, naročito Foucaultovim fokusom na subjektu, koncept za koji su mnogi pogrešno vjerovali da je Foucault prije zanemarivao. Foucault je počeo više svog vremena provoditi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] na [[Univerzitet u Buffalu|Univerzitetu u Buffalu]] (gdje je predavao tokom svoje prve posjete [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]) te naročito na [[University of California, Barkeley|Kalifornijskom univerzitetu u Berkeleyju]]. U [[Zabriskie Point]]u u Nacionalnom parku [[Dolina smrti]] koristio je [[LSD]], što je poslije nazvao najboljim iskustvom u svom životu.<ref>{{cite book|title=The Lives of Michel Foucault: A Biography|url=https://archive.org/details/alf.734.920.mac|author=David Macey|year=1995|publisher=Vintage|isbn=0679757929}}</ref> Tokom 1979. godine Foucault je dvaput posjetio [[Iran]], vodeći obimne razgovore s vodećim političkim akterima koji su podržavali novu privremenu vladu uspostavljenu ubrzo nakon [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]]. Njegovi brojni eseji o Iranu objavljivani u italijanskom dnevnom listu ''[[Corriere della Sera]]'' objavljeni su na francuskom tek 1994. a na engleskom tek 2005. godine. Ovi članci su izazvali dosta kontroverzi, a neki komentatori su tvrdili da Foucault nije dovoljno kritičan prema novom režimu.<ref>O kontroverzama oko Irana često se raspravlja u Foucaultovoj literaturi. Pogledajte, naprimjer, {{cite book|title=Michel Foucault|url=https://archive.org/details/michelfoucault0000erib|author=Eribon, Didier|year=1991|publisher=Harvard University Press}} {{cite book|title=Foucault. Sa pensée, sa personne|author=Paul Veyne|year=2008|publisher=Albin Michel}}</ref> U kasnijim Foucaultovim godinama tumači njegovog pokušali su da se pozabave problemima predstavljenim u činjenici da je kasni Foucault izgleda bio u sukobu sa svojim ranijim djelom. Kada je ovo pitanje postavljeno u intervjuu iz 1982. godine Foucault je primijetio "Kada ljudi kažu: 'Pa mislio si ovo prije nekoliko godina a sad govoriš nešto drugo' moj odgovor je… [smijeh] 'Pa zar mislite da sam naporno radio sve ove godine da bih govorio iste stvari i da ne bih bio promijenjen?'"<ref name=dg>David Gauntlett. ''Media, Gender and Identity'', London: Routledge, 2002.</ref> Odbio je da se identificira kao filozof, historičar, strukturalist ili marksist, tvrdeći da "glavni cilj u životu i radu jeste da postaneš neko ko nisi bio na početku".<ref name=dg/> Na sličan način je preferirao da ne tvrdi za sebe da predstavlja koherentan i bezvremenski skup znanja, već je radije posmatrao svoje knjige kao "neka vrsta kutije za alat kroz koju drugi mogu preturati kako bi pronašli pravu alatku koju mogu koristiti kako god žele na svom vlastitom području… Ne pišem za publike, pišem za korisnike, ne čitaoce."<ref>Michel Foucault (1974). 'Prisons et asiles dans le mécanisme du pouvoir' in Dits et Ecrits, t. II. Paris: Gallimard, 1994, pp. 523–4).</ref> Foucault je umro od bolesti povezane sa [[Sida|AIDS-om]] u Parizu 25. juna 1984. Bio je prva visokoprofilna osoba u Francuskoj za koju se objavilo da ima AIDS. Malo je bilo poznato o toj bolesti u to vrijeme<ref>"[http://www.aegis.com/topics/timeline/ So Little Time: A year-by-year history of the AIDS epidemic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090408070956/http://www.aegis.com/topics/timeline/ |date=8. 4. 2009 }}". AIDS Education Global Information System. Retrieved on 4 February 2008.</ref> i otada se pojavio izvjestan broj kontroverzi.<ref>O'Farrell, Claire. "[http://www.michel-foucault.com/ecrits/tls.pdf Pismo Timesovom književnom prilogu (The Times Literary Supplement) (neobjavljeno)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120320213226/http://www.michel-foucault.com/ecrits/tls.pdf |date=20. 3. 2012 }}". Pismo je napisano 2002. godine u kontekstu kontroverze oko Foucaultove smrti od AIDS-a. (engleski) Retrieved on 04 February 2008.</ref> U članku s naslovnice ''[[Le Monde]]'' je objavio njegovu smrt, nije bilo spominjanja AIDS-a, iako je implicirano da je umro od velike infekcije. Neposredno pred svoju smrt Foucault je uništio većinu svojih rukopisa i svojim testamentom zabranio objavljivanje onog što je možda izostavio.<ref name=JMiller>{{cite book|title=The Passion of Michel Foucault|author=James Miller|year=1993|publisher=HarperCollins|isbn=0-00-255267-1}}</ref> == Djela == === ''Ludilo i bezumlje: Historija ludila u doba klasicizma'' === Ovo je bila prva Foucaultova velika knjiga, napisana uglavnom za vrijeme dok je bio direktor "Francuske kuće" ("Maison de France") u Švedskoj. Knjiga proispituje ideje, prakse i ustanove, likovnu umjetnost i književnost u odnosu na [[ludilo]] u historiji Zapada.<ref name=torrey>{{cite book | last = Torrey | first = E. | title = The Invisible Plague | url = https://archive.org/details/invisibleplaguer0000torr | publisher = Rutgers University Press | location = New Brunswick | year = 2001 | isbn = 0813530032 |page=[https://archive.org/details/invisibleplaguer0000torr/page/303 303]}}</ref> Foucault započinje svoj historijski osvrt u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], komentirajući društvenu i fizičku isključenost [[Lepra|gubavaca]]<ref name=torrey/> Tvrdi da je tokom postepenog iščezavanja gube (ili lepre) ludilo zauzimalo ovo izolovano mjesto. Alegorija [[Brod luđaka|broda luđaka]] u 15. stoljeću jeste književna verzija takve jedne isključivačke prakse, to jest, prakse slanja ludih ljudi brodovima u nepovrat. U 17. stoljeću u Evropi, tokom pokreta koji Foucault slavno naziva Velikim pritvorom, "nerazumni" članovi stanovništva zaključavani su i institucionalizirani.<ref>{{cite book | last = Still | first = Arthur | title = Rewriting the History of Madness | url = https://archive.org/details/rewritinghistory0000unse_l1l6 | publisher = Routledge | location = New York | year = 1992 | isbn = 0415066549 |page=[https://archive.org/details/rewritinghistory0000unse_l1l6/page/119 119]}}</ref> U osamnaestom stoljeću na ludilo se počelo gledati kao na oprečnost Razumu i, konačno, a u devetnaestom stoljeću kao na [[Mentalna bolest|mentalnu bolest]]. Foucault također tvrdi da je ludilo ugušeno Razumom, te tako izgubilo moć da označi granice društvenog reda i ukaže na istinu. Preispituje porast naučnih i "humanitarnih" tretmana ludih, naročito od strane [[Philippe Pinel|Philippea Pinela]] i [[Samuel Tuke|Samuela Tukea]], koji su, prema Foucaultu, započeli konceptualizaciju ludila kao 'mentalne bolesti'. Tvrdi da ovi novi tretmani, zapravo, nisu bili manje kontrolirajući od prethodne metode. Pinelovo liječenje ludih dosezalo je do proširene [[Averzivna terapija|averzivne terapije]], koja je uključivala i tretmane kao što su tuširanje ledenom vodom i korištenje luđačke košulje. Po Foucaultu, ovaj tretman je doprinosio opetovanoj brutalnosti sve dok pacijent ne [[Internalizacija|internalizira]] obrazac osuđivanja i kazne. === ''Rađanje klinike'' === Foucaultova druga velika knjiga ''Rađanje klinike: Arheologija medicinske percepcije'' objavljena je 1963. godine. Nastavljajući ono što je tvrdio u knjizi ''Ludilo i bezumlje'', u ''Rađanju klinike'' Foucault prati razvoj medicinske struke, a posebno institucije klinike (termin klinika se u ovom djelu uglavnom odnosi univerzitetske klinike). Motiv je medicinska ''percepcija'' ([[francuski jezik|fr]]: ''regard'', prevođeno i kao "pogled", ''Arheologija medicinskog pogleda'', i izrazom "iz medicinskog ugla", ''Arheologija iz medicinskog ugla''), koju Foucault proispituje kao onu percepciju medicine koja podređuje šire društvene krugove, te vlada populacijom ''en masse''. === ''Raymond Roussel'' === ''Raymond Roussel'' je objavljena 1963. godine i jedinstvena je knjiga u opusu Michela Foucaulta po tome što je jedino njegovo djelo o književnosti. Za Foucaulta je to bila knjiga, kako je sam rekao, koju je "najlakše i s najvećim uživanjem napisao". U ovoj knjizi Foucault se bavi teorijom, kritikom i psihologijom kroz tekstove [[Raymod Roussel|Raymonda Roussela]], jednog od kreatora eksperimentalnog pisanja, čiji rad su slavili umjetnici poput [[Jean Cocteau|Jeana Cocteaua]], [[Marcel Duchamp|Marcela Duchampa]], [[André Breton|Andréa Bretona]], [[Alain Robbe-Grillet|Alaina Robbe-Grilleta]], [[André Gide|Andréa Gidea]] i [[Alberto Giacometti|Alberta Giacomettija]]. === ''Riječi i stvari'' === Foucaultova knjiga ''Riječi i stvari. Arheologija nauka o čovjeku'' ([[francuski jezik|fr]]: Les Mots et les choses. Une archéologie des sciences humaines) je objavljena 1966. godine. Foucault je ovo djelo prvobitno htio nasloviti "Red riječi" ("L'Ordre des Choses"), ali je promijenio naslov budući da je već postojala knjiga s tim naslovom. Knjiga započinje širokom raspravom o slici [[Diego Velázquez|Diega Velázqueza]] ''Las Meninas'' i njenom složenom rasporedu linija gledišta, skrivenosti i izgleda.<ref name="Gresle">Gresle, Yvette. "[http://www.thefreelibrary.com/Foucault's+Las+Meninas+and+art-historical+methods.-a0165730968 Foucault's 'Las Meninas' and art-historical methods] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110521030550/http://www.thefreelibrary.com/Foucault%27s+Las+Meninas+and+art-historical+methods.-a0165730968 |date=21. 5. 2011 }}". ''Journal of Literary Studies'', retrieved 01 December 2008.</ref> Potom se razvija centralna tvrdnja u knjizi: da su svi periodi historije posjedovali specifične inherentne uslove istine koji su kreirali šta je prihvatljivo, naprimjer, [[Nauka|naučni]] diskurs. Foucault tvrdi da su se ovi uslovi diskursa mijenjali tokom vremena i to u velikim i iznenadnim pomacima, iz [[Epistema|episteme]] jednog perioda u drugu.<ref>{{cite book | last = Holub | first = Robert | title = Crossing Borders | url = https://archive.org/details/crossingbordersr0000holu | publisher = University of Wisconsin Press | location = Madison | year = 1992 | isbn = 0299132749 |page=[https://archive.org/details/crossingbordersr0000holu/page/57 57]}}</ref> Foucaultova [[Friedrich Nietzsche|ničeanska]] kritika vrijednosti [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] u ''Riječima i stvarima'' imala je ogroman uticaj na historiju kulture.<ref>{{cite book | last = Chambon | first = Adrienne | title = Reading Foucault for Social Work | url = https://archive.org/details/readingfoucaultf0000unse | publisher = Columbia University Press | location = New York | year = 1999 | isbn = 023110717X |pages=[https://archive.org/details/readingfoucaultf0000unse/page/36 36]–37}}</ref> Foucaultove slavne tvrdnje da je čovjek "tek noviji izum" i da je "kraj čovjeka" blizu se nalaze u ovoj knjizi.<ref>{{cite book | last = Hutcheon | first = Linda | title = Irony's Edge | publisher = Routledge | location = New York | year = 1995 | isbn = 0415054532 |page=123}}</ref> Ova knjiga je od Foucaulta stvorila prominentnu intelektualnu ličnost u Francuskoj.<ref>{{cite book | last = Booker | first = Keith | title = A Practical Introduction to Literary Theory and Criticism | url = https://archive.org/details/practicalintrodu0000book | publisher = Longman | location = New York | year = 1996 | isbn = 0801317657 |page=[https://archive.org/details/practicalintrodu0000book/page/122 122]}}</ref> === ''Arheologija znanja'' === Objavljena 1969. godine, ova knjiga predstavlja Foucaultov glavni izlet u [[Metodologija|metodologiju]], napisana je kao svojevrstan dodatak knjizi ''Riječi i stvari''.<ref>{{cite book | last = Smart | first = Barry | title = Michel Foucault: Critical Assessments | publisher = Routledge | location = New York | year = 1994 | isbn = 0415088887 |page=8}}</ref> Ovo djelo se poziva na anglo-američku [[Analitička filozofija|analitičku filozofiju]], naročito [[Teorija govornog čina|teoriju govornog čina]]. Foucault svoju analizu fokusira na "iskaz" (''énoncé''), osnovnu jedinicu [[diskurs]]a. "Iskaz" ima veoma posebno značenje u ''Arheologiji'': označava ono što daje značenje [[Stav (filozofija)|stavovima]], [[Govorni iskaz|govornim iskazima]] ili [[govorni čin|govornim činovima]]. U suprotnosti s klasičnim [[Strukturalizam|strukturalistima]] Foucault ne vjeruje da je značenje semantičkih elemenata određeno prije njihove artikulacije. Prema ovo shvatanju, sami iskazi nisu [[Stav (filozofija)|stavovi]], [[govorni iskaz]]i ili govorni činovi. Stavovi sačinjavaju mrežu pravila koja uspostavljaju šta ima značenje, a ova pravila su preduslovi da stavovi, govorni iskazi ili govorni činovi imaju [[Značenje (lingvistika)|značenje]]. Međutim, iskazi su također i 'događaji', jer se, kao i druga pravila, pojavljuju u određeno vrijeme. Zavisno od toga je li usklađena s ovim pravilima značenja, gramatički ispravna rečenica i dalje može biti bez značenja i obrnuto - gramatički neispravna rečenica može imati značenje. Iskazi zavise od uslova u kojima se pojavljuju i postoje unutar polja diskursa; značenje iskaza i dalje zavisi od niza iskaza koji mu prethode i koji se nastavljaju na njega.<ref name=gutting>{{cite book | last = Gutting | first = Gary | title = The Cambridge Companion to Foucault | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | year = 1994 | isbn = 0521408873 | page = [https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_l2n5/page/231 231] | url = https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_l2n5/page/231 }}</ref> Foucault svoju analizu usmjerava na ogromno organizirano raspršivanje iskaza zvano ''diskursivne formacije''. Foucault ponavlja da je analiza koju on iznosi samo jedan mogući postupak i da on ne želi istisnuti druge načine analiziranja diskursa niti ih prikazati kao nevažeće. Umjesto da traći dublje značenje ispod površine diskursa ili da traži izvor značenja u nekom transcendentalnom subjektu, Foucault analizira diskursivne i praktične uslove za postojanje istine i značenja. Kako bi prikazao principe proizvodnje značenja i istine u različitim diskursivnim formacijama, opisuje na osnovi onog što je zaista rečeno i napisano za vrijeme tih vremenskih perioda kako se tvrdnje o istini pojavljuju u različitim epohama. Posebno opisuje [[Renesansa|renesansu]], [[prosvjetiteljstvo]] i 20. stoljeće. Teži ka tome da izbjegne bilo kakvo tumačenje i da se odvoji od ciljeva [[Hermeneutika|hermeneutike]]. Ovo ne znači da Foucault odbacuje istinu i značenje, već samo da [[istina]] i značenje zavise od historijskih diskursivnih i praktičnih sredstava proizvodnje istine i značenja. Naprimjer, iako su bili radikalno različiti u prosvjetiteljstvu u odnosu na moderno doba, tokom oba perioda postoje značenje, istina i ispravan tretman ludila (''Ludilo i bezumlje''). Ovaj stav Foucaultu dopušta da odbaci ''a priori'' koncepte prirode ljudskog subjekta i da se fokusira na ulogu diskursivnih praksi u kreiranju subjektiviteta. Odbacivanje potrage za dubljim značenjima iza diskursa izgleda da vodi Foucaulta prema [[Strukturalizam|strukturalizmu]]. Međutim, dok strukturalisti tragaju za homogenosti u diskursivnoj jedinici, Foucault se fokusira na različitosti.<ref>{{cite book | last = Jones | first = Colin | title = Reassessing Foucault | publisher = Routledge | location = New York | year = 1994 | isbn = 0415075424 |page=155}}</ref> Umjesto da pita šta je specifičnost evropske misli on pita koje su različitosti razvijene unutar evropske misli tokom vremena. Stoga, koristeći kao svoju historijsku metodu, on odbija razmatrati iskaze izvan njihovog historijskog konteksta: diskurzivnih formacija. Značenje iskaza zavisi od općih pravila koji karakteriziraju diskurzivnu formaciju kojoj pripada. Diskurzivna formacija stalno stvara nove iskaze, a neki od ovih iskaza prestrojavaju promjene u diskursivnoj formaciji koje mogu biti usvojene ili ne. Dakle, da bi opisao diskursivnu formaciju Foucault se također fokusira na odbačene i zaboravljene diskurse za koje se čini da nikad ne uspiju promijeniti diskursivnu formaciju. Ono po čemu se razlikuju od dominantnih diskurssa jeste ono što ih i opisuje. Na ovaj način se mogu opisati specifični sistemi koji određuju koje vrste iskaza će se pojaviti. U svom djelu ''Foucault'' (1896.) [[Gilles Deleuze]] opisuje ''Arheologiju znanja'' kao "najodlučniji korak poduzet u praksi i teoriji [[Multiplicitiet (filozofija)|multipliciteta]]."<ref>{{cite book|authorlink=Gilles Deleuze |last=Deleuze |first=Gilles |year=1986 |title=Foucault |location=London |publisher=Althone |isbn=0826457800|page=14}}</ref> === ''Nadzor i kazna'' === ''Nadzor i kazna: Rađanje zatvora'' ([[francuski jezik|fr]]: ''Surveiller et punir: Naissance de la prison'') objavljena je 1975. godine. Knjiga započinje slikovitim opisom brutalnog javnog smaknuća iz 1757. godine Robert-Françoisa Damiensa, koji je pokušao ubiti [[Luj XV Francuski|Luja XV]]. Ovo se stavlja u kontrast s bezbojnim zatvorskim rasporedom 80 godina kasnije. Foucault potom ispituje kako se takva promjena u kažnjavanju osuđenika od strane francuskog društva mogla razviti u tako kratkom vremenskom periodu. Ovo su kratki prikazi dva suprotstavljena tipa Foucultovih "tehnologija kažnjavanja". Prvi tip, "monarško kažnjavanje", uključuje represiju svjetine kroz brutalna javna prikazivanja [[Smaknuće (zakonsko)|smaknuća]] i [[Mučenje|mučenja]]. Drugi, "disciplinsko kažnjavanje", je onaj tip za koji Foucault kaže da se upražnjava u modernoj eri. Disciplinsko kažnjavanje daje "stručnjacima" (psiholozima, službenicima za programe, za uslovne kazne itd.) moć nad zatvorenicima, naročito u tome što dužina ostanka zatvorenika zavisi od procjene stručnjakā. == Također pogledajte == * [[Filozofija]] * [[Savremena filozofija]] == Vanjski linkovi == Opće stranice: * [http://www.foucault.info/ Foucault, info] * [https://web.archive.org/web/20070808152134/http://www.michel-foucault-archives.org/ Michel Foucault Archives by IMEC] * [http://www.michel-foucault.com/ michel-foucault.com] Drugo o Foucaultu: * [http://plato.stanford.edu/entries/foucault/ Michel Foucault] unos o Foucaultu na ''Stanford Encyclopedia of Philosophy'' * [http://www.press.jhu.edu/books/hopkins_guide_to_literary_theory/michel_foucault.html Foucault article] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051111012404/http://www.press.jhu.edu/books/hopkins_guide_to_literary_theory/michel_foucault.html |date=11. 11. 2005 }} iz: ''Johns Hopkins Guide to Literary Theory and Criticism'' * [https://web.archive.org/web/20020205053151/http://www.foucault.info/foucault/biography.html Retrospective article ] napisao: Michel Foucault Bibliografije: * [https://web.archive.org/web/20070808002604/http://www.foucault.qut.edu.au/lynch.html Lynch's bibliography] * [https://web.archive.org/web/20021210033807/http://foucault.info/foucault/bibliography.html French and English bibliographies] Relevantni linkovi: * [https://web.archive.org/web/20110216025929/http://www.michel-foucault.com/links/index.html Links ] Foucault Resources * [https://web.archive.org/web/20051114045401/http://foucault.info/links/ Links ] Foucault.info * [https://web.archive.org/web/20051129011541/http://dmoz.org/Society/Philosophy/Philosophers/F/Foucault,_Michel/ Foucault, Michel ] dmoz.org Razno: * [http://www.foucault-studies.com Foucault Studies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171117055127/http://www.foucault-studies.com/ |date=17. 11. 2017 }} - elektronski časopis (engleski) * [https://web.archive.org/web/20070621113405/http://www.lib.berkeley.edu/MRC/audiofiles.html#foucault Online audiorecording of Foucault at UC Berkeley, April 1983: "The Culture of the Self"] * [http://www.boston.com/news/globe/ideas/articles/2005/06/12/the_philosopher_and_the_ayatollah/?page=full The philosopher and the ayatollah] (Wesley Yang) == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{wikicitat|Michel Foucault}} {{Commonscat}} {{Kontinentalna filozofija}} {{Socijalna i politička filozofija}} {{DEFAULTSORT:Foucault, Michel}} [[Kategorija:Francuski sociolozi]] [[Kategorija:Francuski filozofi]] [[Kategorija:Biografije, Poitiers]] [[Kategorija:Rođeni 1926.]] [[Kategorija:Umrli 1984.]] [[Kategorija:Queer]] [[Kategorija:Strukturalisti]] 8k1o3b67msawz91h4hbpuob07mom070 0 10768 3916542 3907595 2026-08-05T06:59:15Z ~2026-42982-20 184388 /* */ https://youtube.com/@h2oremix88?si=DyofXT69l-LzD8vC 3916542 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Operating_system_placement_(software).svg|mini|Dijagram koji prikazuje kako korisnik komunicira s [[Aplikativni softver|aplikativnim softverom]] na tipičnom ličnom računaru. Sloj aplikativnog softvera povezuje se sa [[Operativni sistem|operativnim sistemom]], koji zauzvrat komunicira s [[hardver]]om. Strelice označavaju protok informacija.]]'''Računarski softver''' ili samo '''softver''' je skup [[Podatak (računarstvo)|podataka]] ili [[računar]]skih instrukcija koje računaru govore kako treba da radi. U [[Računarstvo|računarstvu]] i [[Softversko inženjerstvo|softverskom inženjerstvu]], računarski softver je sva [[informacija]] koju obrađuju [[Računar|računarski sistemi]], [[Računarski program|programi]] i [[Podatak|podaci]]. Računarski softver uključuje [[Računarski program|računarske programe]], [[Biblioteka (računarstvo)|biblioteke]] i srodne neizvršive [[Podaci (računarstvo)|podatke]], poput [[Digitalni mediji|digitalnih medija]]. Računarski hardver i softver usko su povezani, i nije ih moguće koristiti samostalno. Na najnižem programskom nivou, [[Izvršni kod|izvršni kôd]] se sastoji od instrukcija na [[Mašinski jezik|mašinskom jeziku]] kojeg podržava [[Procesor|centralna procesorska jedinica]] (CPU) ili [[Grafički procesor|grafička procesorska jedinica]] (GPU). Mašinski jezik se sastoji od grupe [[Binarni numerički sistem|binarnih brojeva koji]] naznačuje [[procesorske instrukcije]]. Na primjer, instrukcija može promijeniti vrijednost pohranjenu na određenoj lokaciji za pohranu u računaru – efekt koji korisnik ne može direktno da vidi. Instrukcija se može [[Sistemski poziv|pozvati]] i na jednu od mnogih [[Ulaz/izlaz|operacija ulaza/izlaza]], na primjer prikazivanje određenog teksta na ekranu računara; promjene stanja koje bi trebale biti vidljive korisniku. Procesor [[Instrukcijski ciklus|izvršava]] upute redoslijedom koji mu je dat, osim ako mu je naređeno da "preskoči" na neku drugu instrukciju ili ga operativni sistem [[Prekid operativnog sistema|prekine]]. Do 2015, većina ličnih računara, [[Pametni mobitel|pametnih]] uređaja i [[server]]a imaju procesore sa više izvršnih jedinica ([[višejezgreni procesori]]) ili [[Multiprocesor|više procesora]] koji zajedno obavljaju računanje. Većina softvera napisana u [[Programski jezik visokog nivoa|programskom jeziku visokog nivoa]]. Lakši su i efikasniji programerima jer su bliži prirodnim jezicima nego mašinskom jeziku.<ref>{{Cite web|url= https://youtube.com/@h2oremix88?si=DyofXT69l-LzD8vC ?vak=INFOMCCO|title=Compiler construction|archive-url=https://web.archive.org/web/20131102143144/http://www.cs.uu.nl/education/vak.php?vak=INFOMCCO|archive-date=2. 11. 2013}}</ref> Jezici visokog nivoa se prevode na mašinski jezik koristeći [[kompajler]] ili [[interpreter]] ili s kombinacijom oba. Softver može biti napisan i na [[Asembler|asemblerskom jeziku]], koji je također jezik niskog nivoa i bliži je mašinskom jeziku, a prevodi se pomoću [[asembler]]a. == Historija == [[Algoritam]] za ono što se smatra prvim softver napisala je [[Ada Lovelace]] u 19. vijeku, za nadolazeću [[Analitička mašina|Analitičku mašinu]].{{Sfn|Evans|2018}} Izradila je [[Matematički dokaz|dokaz]] koji su trebali izračunati Bernoulli brojeve.{{Sfn|Evans|2018}} Zbog dokaza i algoritma ona se smatra prvim računarskim programerom.<ref name="Annals of the History of Computing">{{Cite journal|last=Fuegi|first=J.|last2=Francis|first2=J.|date=2003|title=Lovelace & Babbage and the creation of the 1843 'notes'|url=https://archive.org/details/ieee-annals-of-the-history-of-computing_october-december-2003_25_4/page/16|journal=Annals of the History of Computing|volume=25|issue=4|pages=16–26|doi=10.1109/MAHC.2003.1253887}}</ref><ref name="Lovelace Google">{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2012/dec/10/ada-lovelace-honoured-google-doodle|title=Ada Lovelace honoured by Google doodle|last=|first=|date=10. 12. 2012|work=The Guardian|access-date=25. 11. 2018}}</ref> Prvu teoriju o softveru, prije stvaranja računara kakve ih danas poznajemo, predložio je [[Alan Turing]] u svom eseju iz 1935. godine ''On Computable Numbers, with an Application to the Entscheidungsproblem'' (O Računarskim Brojevima, sa aplikacijom na ''[[Entscheidungsproblem]]'' – problem odluke). To je na kraju dovelo do stvaranja akademskog polja [[Računarstvo|računarske nauke]] i [[Softversko inženjerstvo|softverskog inženjerstva]]. Računarstvo je teorijska studija računara i softvera, dok je softverski inženjering primjena inženjeringa i razvoja softvera. Prije 1946. softver još nije bio program pohranjen u memoriji digitalnih računara kao što je danas uobičajeno. Prvi uređaji za elektroničko računanje su nanovo spajani žicama kako bi bili reprogramirani. Najranija upotreba termina "softver" u inženjerskom kontekstu zabilježena je u augustu 1953. u radu Richarda R. Carharta.<ref name="Carhart_1953"><cite class="citation book">Carhart, Richard (1953). [https://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/research_memoranda/2013/RM1131.pdf#79 ''A survey of the current status of the electronic reliability problem''] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. Santa Monica, CA: [[Rand Corporation]]. p.&nbsp;69. <q>[…] It will be recalled from Sec. 1.6 that the term ''personnel'' was defined to include people who come into direct contact with the hardware, from production to field use, i.e., people who assemble, inspect, pack, ship, handle, install, operate, and maintain electronic equipment. In any of these phases personnel failures may result in unoperational gear. As with the hardware factors, there is almost no quantitative data concerning these software or human factors in reliability: How many faults are caused by personnel, why they occur, and what can be done to remove the errors. […]</q></cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> == Tipovi softvera == === Domena korištenja === * '''[[Aplikativni softver]]''' Softver koji koristi računarski sistem za obavljanje posebnih funkcija izvan osnovnog rada samog računara. Postoji mnogo različitih tipova aplikativnog softvera, jer je raspon zadataka koji se mogu obavljati sa modernim računarom jako velik. * '''[[Sistemski softver]]''' Softver za upravljanje '''[[Hardver|računarskim hardverom]]''', kako bi pružio osnovne funkcionalnosti koje su potrebne korisnicima ili da bi se drugi softver ispravno pokretao, ako ga uopšte ima. Sistemski softver je također dizajniran za pružanje platforme za pokretanje aplikativnog softvera,<ref>{{Cite web|url=http://home.olemiss.edu/~misbook/sfsysfm.htm|title=System Software|publisher=The University of Mississippi|archive-url=https://web.archive.org/web/20010530092843/http://home.olemiss.edu/~misbook/sfsysfm.htm|archive-date=30. 5. 2001}}</ref> a uključuje sljedeće: *'''[[Operativni sistem]]''' Ključna zbirka softvera koji upravlja resursima i pruža zajedničke usluge za drugi softver koji se izvodi na njemu. [[Program nadzora|Nadzorni programi]], [[Pokretanje (računarstvo)|pokretački programi za dizanje sistema]], [[Ljuska (računarstvo)|ljuske]] i [[Sistem prozora|prozori]] su osnovni dijelovi operativnih sistema. U praksi se operativni sistem isporučuje u paketu s dodatnim softverom (uključujući aplikativni softver). * '''[[Upravljački program]]''' (driver) Upravlja određenom vrstom uređaja koji je priključen na računar. Svaki uređaj treba najmanje jedan odgovarajući upravljački program; jer računar obično ima najmanje jedan uređaj za unos i najmanje jedan izlazni uređaj, tako da računar obično treba više od jednog upravljačkog programa. * '''[[Softverski program|Uslužni softver]]''' Ovaj tip računarskog [[Programi i funkcije|programa]] dizajniran da pomogne korisnicima u održavanju i njezi njihovih računara. * '''[[Malware|Zlonamjerni softver]]''' Softver razvijen da naudi i ošteti računare i kao takav nepoželjan na računaru === Domena izvršavanja === * [[Aplikativni softver]] poput [[Internetski preglednik|internet preglednika]] i [[Microsoft Office]], kao i aplikacije za [[Pametni mobitel|pametne telefone]] i [[Tablet (računar)|tablete]] * [[JavaScript]] skripte su dijelovi softvera koji su tradicionalno ugrađeni u [[Web-stranica|web stranice]] koje se pokreću unutar [[Internetski preglednik|interenet preglednika]] kada se web stranica učita. Softver napisan na drugim programskim jezicima može se pokrenuti i u pregledniku ako je softver ili preveden na JavaScript ili ako je instaliran dodatak za preglednik koji podržava taj jezik; najčešći primjer posljednjih su [[ActionScript]] skripte koje podržava [[Adobe Flash]] dodatak. * [[Server|Serverski softver]], uključujući: **[[Web aplikacija|Web aplikacije]], koje se vrte na [[web server]]u i serviraju dinamičke web stranice, koristeći npr. [[PHP]], [[Java (programski jezik)|Java]], [[ASP.NET]] ili čak [[Node.js|JavaScript koji se pokreće na serveru]]. * [[Dodatak (računarstvo)|Dodaci]] i proširenja su softver koji proširuje ili modificira funkcionalnost drugog dijela softvera i zahtijeva da se taj softver koristi kako bi radio. * [[Embedded software|Ugrađeni softver]] nalazi se kao [[Firmware|firmver]] u [[Ugrađeni sistem|ugrađenim sistemima]], uređajima koji su posvećeni nekoj specifičnoj upotrebi kao što su [[automobil]]i i pametni [[Televizija|televizori]].<ref>{{Cite web|url=http://www.computer.org/csdl/mags/so/2009/03/mso2009030014.html|title=Embedded Software—Technologies and Trends|date=maj–jun 2009|publisher=IEEE Computer Society|archive-url=https://web.archive.org/web/20131028045823/http://www.computer.org/csdl/mags/so/2009/03/mso2009030014.html|archive-date=28. 10. 2013|access-date=6. 11. 2013}}</ref> U ugrađenom sistemskom kontekstu ponekad ne postoji jasna razlika između sistemskog softvera i aplikativnog softvera. Neki ugrađeni sistemi pokreću [[Ugrađeni operativni sistem|ugrađene operativne sisteme]], a ti sistemi zadržavaju razliku između sistemskog softvera i aplikativnog softvera (iako će korisnik uvijek vidjeti samo jednu, fiksnu pokrenutu aplikaciju). * [[Mikroprogram]] je poseban, relativno nepoznat tip ugrađenog softvera koji direktno govori procesoru kako da izvršava mašinski kod, tako da je on još niži nivo od mašinskog koda. Obično je vlasništvo proizvođača procesora. === Alati za programiranje === {{Glavni|Alati za programiranje}} Alat za programiranje također je softver u obliku programa ili aplikacije koje programeri softvera (poznati i kao ''programeri, koderi, hakeri'' ili ''softverski inženjeri)'' koriste za stvaranje, uklanjanje greški (debug), održavanje softvera Softver je napisan na jednom ili više programskih jezika. Postoji mnogo programskih jezika i svaki ima najmanje jednu implementaciju, a svaki se sastoji od vlastitog skupa programskih alata. Ovi alati mogu biti relativno samostalni programi kao što su [[kompajler]]i, [[debugger]]i, [[interpreter]]i, [[linker]]i i uređivači teksta, koji se mogu kombinirati zajedno ili mogu biti u obliku integrisanog razvojnog okruženja (integrated development environment – IDE). == Teme == === Arhitektura === {{Glavni|Softverska arhitektura}} Korisnici često vide stvari drugačije od programera. Ljudi koji koriste savremene računare opće namjene (za razliku od [[Ugrađeni sistem|ugrađenih sistema]], [[Analogni računar|analognih računara]] i [[superračunar]]a) obično vide tri sloja softvera koji obavljaju različite zadatke: platformski, aplikacijski i korisnički softver. * '''Platformski softver''' Platforma uključuje [[Firmware|firmver]], [[Upravljački program|upravljačke programe uređaja]], [[operativni sistem]] i [[grafički korisnički interfejs]] koji omogućavaju korisniku da komunicira s računarom i njegovim [[Periferija|perifernim uređajima]]. * '''Aplikativni softver''' [[Aplikativni softver]] ili Aplikacije su ono što većina ljudi asocira sa softverom. Tipični primjeri uključuju [[Proračunska tabela|proračunske tabele]] i [[Videoigra|videoigre]]. [[Aplikativni softver]] se često kupuje odvojeno od hardvera računara. * '''Korisnički napisan softver''' Krajnje korisničko programiranje odnosi se na aktivnosti i alate koji omogućavaju krajnjim korisnicima - ljudima koji nisu profesionalni programeri - za programiranje računara Korisnički softver može biti predloška (template) proračunske tabele. === Izvršavanje === {{Glavni|Izvršavanje (računarstvo)}} Računarski softver mora biti "učitan" u podatkovno skladište računara (poput [[Tvrdi disk|tvrdog diska]] ili [[Memorija računara|memorije]]). Nakon što se softver učita, računar je u mogućnosti da ga ''izvrši''. Ovo uključuje prenošenje instrukcija iz [[Aplikativni softver|aplikativnog softvera]], preko sistemskog softvera, na hardver koji na kraju dobija instrukciju u obliku [[Mašinski jezik|mašinskog koda]]. Svaka instrukcija uzrokuje izvršavanje operacije, kao što je premještanje podatka ili izvršavanje računanja. === Kvalitet i pouzdanost === {{Glavni|Kvalitet softvera|Testiranje softvera}} Kvalitet softvera je jako bitan, posebno za komercijalni i sistemski softver poput [[Microsoft Office]], [[Microsoft Windows]] i [[Linux]]. Ako je softver pun grešaka, može izbrisati nečiji rad, srušiti računar i učiniti druge neočekivane stvari. Greške i pogreške se nazivaju "bugovi". Softver je često žrtva nečega što je poznato i kao starenje softvera, progresivna degradacija performansi uzrokovana nekim nepredvidivim greškama. Mnogo grešaka se otkrije i ukloni [[Testiranje softvera|testiranjem softvera]]. Međutim, testiranje softvera rijetko, ako ikad, eliminira svaku grešku.<ref name="github">{{Cite web|url=https://github.com/mark-watson/scripting-intelligence-book-examples/blob/master/part1/wikipedia_text/software.txt|title=scripting intelligence book examples|date=9. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20151106154317/https://github.com/mark-watson/scripting-intelligence-book-examples/blob/master/part1/wikipedia_text/software.txt|archive-date=6. 11. 2015}}</ref> U [[Kaskadni model|kaskadnoj]] metodi razvoja softvera obično se koriste odvojeni timovi za testiranje, ali u novijim pristupima kao što je [[agilni pristup razvoju softvera]], programeri često rade sami testiranja i redovno demonstriraju softver korisnicima/klijentima kako bi dobili povratne informacije. === Licenca === {{Glavni|Softverska licenca|}} Softverska licenca daje korisniku pravo na upotrebu softvera u licenciranom okruženju, a u slučaju besplatnih licenci za softver daje i druga prava, poput prava na kopiranje. Vlasnički softver može se podijeliti na dvije vrste: * [[Freeware|besplatan softver (freeware)]], koji uključuje kategoriju softvera "besplatna proba" (free trial) ili "[[freemium]]" softver (softver koji je u osnovi besplatan, ali se plaćaju dodaci i dodatne funkcionalnosti, u prošlosti se izraz [[shareware]] često koristio za besplatni probni/freemium softver). * softver dostupan uz naknadu koji se legalno može koristiti samo uz kupovinu licence. [[Softver otvorenog koda]] dolazi s besplatnom licencom za softver koji omogućava primaocu prava da modifikuje i redistribuira softver. == Dizajn i primjena == Dizajn i primjena softvera varira ovisno o složenosti softvera. Na primjer, stvaranje [[Microsoft Word]]a trajalo je mnogo više vremena od dizajniranja i razvoja Microsoft Notepada jer je Notepad dosta jednostavan program u odnosu na Word. Softver se obično dizajnira i programira u [[Integrisano razvojno okruženje|integrisanim razvojnim okruženjima]] (IDE) poput [[Eclipse]], IntelliJ i [[Microsoft Visual Studio]] koji mogu pojednostaviti postupak i [[Kompajler|kompajlirati]] softver. Softver se obično stvara preko postojećeg softvera i [[Aplikativni programski interfejs|aplikativnog programskog interfejsa]] (API) koji temeljni softver pruža, kao što su [[GTK +|GTK+]], JavaBeans ili [[Swing (Java)|Swing]]. Biblioteke (API-jevi) mogu se kategorizirati prema svojoj namjeni. Na primjer, Spring Framework koristi se za primjenu poslovnih aplikacija, biblioteka [[Windows Forms]] koristi se za dizajn aplikacija grafičkog korisničkog interfejsa (Microsoft GUI) poput [[Microsoft Word]]a, a [[Windows Communication Foundation]] koristi se za dizajniranje [[web usluga]]. Na primjer, Microsoft Windows desktop aplikacija može pozvati API funkcije u [[.NET Framework|.NET]] bibliotekci Windows Forms kao što je ''Form1.Close()'' i ''Form1.Show()''<ref>{{Cite web|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/default.aspx|title=MSDN Library|archive-url=https://web.archive.org/web/20100611204810/http://msdn.microsoft.com/en-us/library/default.aspx|archive-date=11. 6. 2010|access-date=14. 6. 2010}}</ref> da biste zatvorili (close) ili otvorili (show) aplikaciju. Bez ovih API-ja programer bi morao nanovo sam napisati ove funkcionalnosti. Tvrtke poput [[Oracle Corporation|Oracle]] i [[Microsoft]] pružaju vlastite API-je, tako da se mnoge aplikacije pišu korištenjem njihovih [[Biblioteka (računarstvo)|softverskih biblioteka]] koje u njima obično sadrže brojne API-je. [[Struktura podataka|Strukture podataka]] kao što su [[Hash tabela|hash tabele]], nizovi i [[Binarno stablo|binarna stabla]], te [[Algoritam|algoritmi]] poput quicksorta mogu biti korisni za kreiranje softvera. Osoba koja stvara softver naziva se programer, softverski inženjer ili softverski programer, izrazi koji imaju slično značenje. Postoje i neformalni termini za programera kao što su "coder" i "hacker" iako upotreba ove posljednje riječi može izazvati konfuziju, jer se češće koristi za označavanje nekoga ko ilegalno stekne pristup računarskom sistemu. == Industrija i organizacije == Veliki broj softverskih kompanija i programera u svijetu čine softversku industriju. Softver može biti prilično profitabilna industrija: [[Bill Gates]], suosnivač [[Microsoft|Microsofta,]] bio je najbogatija osoba na svijetu u 2009. godini, velikim dijelom zbog vlasništva nad značajnim brojem dionica u Microsoftu, kompaniji odgovornoj za [[Microsoft Windows]] i [[Microsoft Office]]. Neprofitne softverske organizacije uključuju [[Fondacija za slobodni softver|Fondaciju za slobodni softver]], [[GNU projekat]] i Mozilla fondaciju. Organizacije softverskog standarda poput [[World Wide Web Consortium|W3C]], IETF razvijaju preporučene softverske standarde kao što su [[XML]], [[Hypertext Transfer Protocol|HTTP]] i [[HTML]], tako da softver može uzajamno komunicirati putem tih standarda. Ostale poznate velike softverske kompanije uključuju [[Google]], [[IBM]], [[Tata Consultancy Services|TCS]], [[Infosys]], [[Wipro]], [[HCL Technologies]], [[Oracle Corporation|Oracle]], [[Novell]], [[SAP AG|SAP]], [[NortonLifeLock|Symantec]], [[Adobe Systems]], [[Sidetrade]] i [[Corel]]. == Veza sa hardverom == Softver ne može raditi bez hardvera, kao što hardver ne može raditi bez softvera. Na hardveru (kao što je [[Tvrdi disk|hard disk]]) nalazi se softver (kao što je [[operativni sistem]]), softver upravlja hardverom. Obično, softver sa hard diska se učitava na [[RAM]] memoriju odakle se prosljeđuje [[procesor]]u koji izvršava naredbe koje sadrži neki program (softver). Najniži nivo softvera je [[binarni kod|mašinski kod (binarni kod)]], najjednostavniji oblik programa koji je obično teško promijeniti. Softver se zato češće piše u [[programski jezik|programskim jezicima]] višeg nivoa koje ljudi mnogo bolje razumiju nego li [[binarni kod|nule i jedinice]]. Za prevođenje programskih naredbi se koristi [[kompajler]] koji ponovo prevodi taj kod u, najniži, mašinski kod koji računar razumije (nule i jedinice). == Pouzdanost i kvalitet softvera == Pouzdanost softvera podrazumijeva greške, mane i propuste pri stvaranju nekog programa. * [[Kvalitet softvera]] * [[Isprobavanje softvera]] * [[Pouzdanost softvera]] == Također pogledajte == {{Div col|cols=3}} * [[Programiranje]] * [[Programski jezik|Programski jezici]] * [[Kompajler]] * [[Algoritam]] * [[Razvojni alati]] * [[Održavanje softvera]] * [[Softverska optimizacija]] * [[Application Programming Interface|API (Application Programming Interface)]] * [[Računarska grafika]] * [[Grafički program]] * [[Matematički softver]] * [[Softversko inženjerstvo]] * [[Licenciranje softvera]] * [[Portal:Informatika|Informatički portal]] * [[IT certifikacija]] * [[GEM]] * [[Hunspell]] * [[Mac OS X 10.6]] * [[Metasploit]] * [[Norton Ghost]] * [[Specifikacija programa]] * [[Wine]] {{Div col end}} === Termini za određene vrste softvera === * [[Otvoreni softver|Open source softver]] * [[Nelegalni softver]] * [[Shovelware]] * [[Freeware]] * [[Postcardware]] * [[Shareware]] * [[Uninstaller]] * [[Slobodni softver]] * [[Porijeklo računarskih termina]] == Izvori == {{refbegin|30em}} * {{Cite book| ref=harv|last=Parsons|first=June Jamrich|last2=Oja|first2=Dan|title = New Perspectives on Computer Concepts 30 14: Comprehensive|year=2013|publisher=Cengage Learning|url= |isbn=978-1-285-09692-6|pages=129}} * {{Cite book| ref=harv|url=https://books.google.com/books?id=sCCfRAj3aCgC&dq=device+driver+hardware+dependent&hl=fil&source=gbs_navlinks_s|title = Information Storage and Management: Storing, Managing, and Protecting Digital Information|year=2010|last=Services|first=EMC Education|publisher=John Wiley & Sons}} * {{Cite book| ref=harv|last=Dhotre| first = I.A.| title = Operating Systems. | publisher = Technical Publications |year=2009|pages=1}} * {{Cite book| ref=harv|last=Stallings| title = Operating Systems, Internals and Design Principles | publisher = Prentice Hall |year=2005| location = Pearson |pages=6}} * {{Cite book| ref=harv|last=Kuck|first= David|title = Computers and Computations, Vol 1| url=https://archive.org/details/structureofcompu0000kuck|year=1978|publisher= John Wiley & Sons, Inc.|isbn=978-0-471-02716-4|pages=[https://archive.org/details/structureofcompu0000kuck/page/12 12]}} * Matthew Robinson, Pavel Vorobiev: ''Swing, Second Edition'', Manning. {{page|year=|isbn=978-1-930110-88-5 |pages=}} * [[David M. Geary]]: ''Graphic Java 2, Volume 2: Swing''. {{Cite book| location=|publisher=Prentice Hall|year=|isbn=978-0-13-079667-7 |pages=}} * John Zukowski: ''The Definitive Guide to Java Swing, Third Edition'', Apress. {{page|year=|isbn=978-1-59059-447-6 |pages=}} * James Elliott, [[Robert Eckstein]], [[Marc Loy]], David Wood, Brian Cole: ''Java Swing'', O'Reilly. {{page|year=|isbn=978-0-596-00408-8 |pages=}} * {{Cite book| ref=harv|last=Walrath|first=Kathy|authorlink=Kathy Walrath|last2=Campione|first2=Mary|authorlink=Mary Campione|last3=Huml|first3=Alison|authorlink=Alison Huml|last4=Zakhour|first4=Sharon|authorlink=Sharon Zakhour|title=The JFC Swing Tutorial: A Guide to Constructing GUIs| year=1999| url=https://archive.org/details/jfcswingtutorial00walr|publisher=Addison-Wesley Professional|isbn=978-0-201-91467-2 |pages=}} * [[Joshua Marinacci]], Chris Adamson: ''Swing Hacks'', O'Reilly. {{page|year=|isbn=978-0-596-00907-6 |pages=}} * [[Ivan Portyankin]], [https://web.archive.org/web/20170224121852/http://www.ipsoftware.ru/en/ ''Swing, Effective User Interfaces (Russian)'']., , Moscow, "Lory". {{Cite book| edition=2nd|year=2010|isbn=978-5-469-00005-1 |pages=}} {{refend}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{dmoz|Computers/Software}}{{Commonscat|Software}} [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Softver]] [[Kategorija:Matematičke i kvantitativne metode (ekonomija)]] tw9muhoantw0hoyz8ym9kzmls9kyzpm 3916544 3916542 2026-08-05T07:08:04Z NDG 170777 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-42982-20|~2026-42982-20]] ([[User talk:~2026-42982-20|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 3907595 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Operating_system_placement_(software).svg|mini|Dijagram koji prikazuje kako korisnik komunicira s [[Aplikativni softver|aplikativnim softverom]] na tipičnom ličnom računaru. Sloj aplikativnog softvera povezuje se sa [[Operativni sistem|operativnim sistemom]], koji zauzvrat komunicira s [[hardver]]om. Strelice označavaju protok informacija.]]'''Računarski softver''' ili samo '''softver''' je skup [[Podatak (računarstvo)|podataka]] ili [[računar]]skih instrukcija koje računaru govore kako treba da radi. U [[Računarstvo|računarstvu]] i [[Softversko inženjerstvo|softverskom inženjerstvu]], računarski softver je sva [[informacija]] koju obrađuju [[Računar|računarski sistemi]], [[Računarski program|programi]] i [[Podatak|podaci]]. Računarski softver uključuje [[Računarski program|računarske programe]], [[Biblioteka (računarstvo)|biblioteke]] i srodne neizvršive [[Podaci (računarstvo)|podatke]], poput [[Digitalni mediji|digitalnih medija]]. Računarski hardver i softver usko su povezani, i nije ih moguće koristiti samostalno. Na najnižem programskom nivou, [[Izvršni kod|izvršni kôd]] se sastoji od instrukcija na [[Mašinski jezik|mašinskom jeziku]] kojeg podržava [[Procesor|centralna procesorska jedinica]] (CPU) ili [[Grafički procesor|grafička procesorska jedinica]] (GPU). Mašinski jezik se sastoji od grupe [[Binarni numerički sistem|binarnih brojeva koji]] naznačuje [[procesorske instrukcije]]. Na primjer, instrukcija može promijeniti vrijednost pohranjenu na određenoj lokaciji za pohranu u računaru – efekt koji korisnik ne može direktno da vidi. Instrukcija se može [[Sistemski poziv|pozvati]] i na jednu od mnogih [[Ulaz/izlaz|operacija ulaza/izlaza]], na primjer prikazivanje određenog teksta na ekranu računara; promjene stanja koje bi trebale biti vidljive korisniku. Procesor [[Instrukcijski ciklus|izvršava]] upute redoslijedom koji mu je dat, osim ako mu je naređeno da "preskoči" na neku drugu instrukciju ili ga operativni sistem [[Prekid operativnog sistema|prekine]]. Do 2015, većina ličnih računara, [[Pametni mobitel|pametnih]] uređaja i [[server]]a imaju procesore sa više izvršnih jedinica ([[višejezgreni procesori]]) ili [[Multiprocesor|više procesora]] koji zajedno obavljaju računanje. Većina softvera napisana u [[Programski jezik visokog nivoa|programskom jeziku visokog nivoa]]. Lakši su i efikasniji programerima jer su bliži prirodnim jezicima nego mašinskom jeziku.<ref>{{Cite web|url=http://www.cs.uu.nl/education/vak.php?vak=INFOMCCO|title=Compiler construction|archive-url=https://web.archive.org/web/20131102143144/http://www.cs.uu.nl/education/vak.php?vak=INFOMCCO|archive-date=2. 11. 2013}}</ref> Jezici visokog nivoa se prevode na mašinski jezik koristeći [[kompajler]] ili [[interpreter]] ili s kombinacijom oba. Softver može biti napisan i na [[Asembler|asemblerskom jeziku]], koji je također jezik niskog nivoa i bliži je mašinskom jeziku, a prevodi se pomoću [[asembler]]a. == Historija == [[Algoritam]] za ono što se smatra prvim softver napisala je [[Ada Lovelace]] u 19. vijeku, za nadolazeću [[Analitička mašina|Analitičku mašinu]].{{Sfn|Evans|2018}} Izradila je [[Matematički dokaz|dokaz]] koji su trebali izračunati Bernoulli brojeve.{{Sfn|Evans|2018}} Zbog dokaza i algoritma ona se smatra prvim računarskim programerom.<ref name="Annals of the History of Computing">{{Cite journal|last=Fuegi|first=J.|last2=Francis|first2=J.|date=2003|title=Lovelace & Babbage and the creation of the 1843 'notes'|url=https://archive.org/details/ieee-annals-of-the-history-of-computing_october-december-2003_25_4/page/16|journal=Annals of the History of Computing|volume=25|issue=4|pages=16–26|doi=10.1109/MAHC.2003.1253887}}</ref><ref name="Lovelace Google">{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2012/dec/10/ada-lovelace-honoured-google-doodle|title=Ada Lovelace honoured by Google doodle|last=|first=|date=10. 12. 2012|work=The Guardian|access-date=25. 11. 2018}}</ref> Prvu teoriju o softveru, prije stvaranja računara kakve ih danas poznajemo, predložio je [[Alan Turing]] u svom eseju iz 1935. godine ''On Computable Numbers, with an Application to the Entscheidungsproblem'' (O Računarskim Brojevima, sa aplikacijom na ''[[Entscheidungsproblem]]'' – problem odluke). To je na kraju dovelo do stvaranja akademskog polja [[Računarstvo|računarske nauke]] i [[Softversko inženjerstvo|softverskog inženjerstva]]. Računarstvo je teorijska studija računara i softvera, dok je softverski inženjering primjena inženjeringa i razvoja softvera. Prije 1946. softver još nije bio program pohranjen u memoriji digitalnih računara kao što je danas uobičajeno. Prvi uređaji za elektroničko računanje su nanovo spajani žicama kako bi bili reprogramirani. Najranija upotreba termina "softver" u inženjerskom kontekstu zabilježena je u augustu 1953. u radu Richarda R. Carharta.<ref name="Carhart_1953"><cite class="citation book">Carhart, Richard (1953). [https://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/research_memoranda/2013/RM1131.pdf#79 ''A survey of the current status of the electronic reliability problem''] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. Santa Monica, CA: [[Rand Corporation]]. p.&nbsp;69. <q>[…] It will be recalled from Sec. 1.6 that the term ''personnel'' was defined to include people who come into direct contact with the hardware, from production to field use, i.e., people who assemble, inspect, pack, ship, handle, install, operate, and maintain electronic equipment. In any of these phases personnel failures may result in unoperational gear. As with the hardware factors, there is almost no quantitative data concerning these software or human factors in reliability: How many faults are caused by personnel, why they occur, and what can be done to remove the errors. […]</q></cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> == Tipovi softvera == === Domena korištenja === * '''[[Aplikativni softver]]''' Softver koji koristi računarski sistem za obavljanje posebnih funkcija izvan osnovnog rada samog računara. Postoji mnogo različitih tipova aplikativnog softvera, jer je raspon zadataka koji se mogu obavljati sa modernim računarom jako velik. * '''[[Sistemski softver]]''' Softver za upravljanje '''[[Hardver|računarskim hardverom]]''', kako bi pružio osnovne funkcionalnosti koje su potrebne korisnicima ili da bi se drugi softver ispravno pokretao, ako ga uopšte ima. Sistemski softver je također dizajniran za pružanje platforme za pokretanje aplikativnog softvera,<ref>{{Cite web|url=http://home.olemiss.edu/~misbook/sfsysfm.htm|title=System Software|publisher=The University of Mississippi|archive-url=https://web.archive.org/web/20010530092843/http://home.olemiss.edu/~misbook/sfsysfm.htm|archive-date=30. 5. 2001}}</ref> a uključuje sljedeće: *'''[[Operativni sistem]]''' Ključna zbirka softvera koji upravlja resursima i pruža zajedničke usluge za drugi softver koji se izvodi na njemu. [[Program nadzora|Nadzorni programi]], [[Pokretanje (računarstvo)|pokretački programi za dizanje sistema]], [[Ljuska (računarstvo)|ljuske]] i [[Sistem prozora|prozori]] su osnovni dijelovi operativnih sistema. U praksi se operativni sistem isporučuje u paketu s dodatnim softverom (uključujući aplikativni softver). * '''[[Upravljački program]]''' (driver) Upravlja određenom vrstom uređaja koji je priključen na računar. Svaki uređaj treba najmanje jedan odgovarajući upravljački program; jer računar obično ima najmanje jedan uređaj za unos i najmanje jedan izlazni uređaj, tako da računar obično treba više od jednog upravljačkog programa. * '''[[Softverski program|Uslužni softver]]''' Ovaj tip računarskog [[Programi i funkcije|programa]] dizajniran da pomogne korisnicima u održavanju i njezi njihovih računara. * '''[[Malware|Zlonamjerni softver]]''' Softver razvijen da naudi i ošteti računare i kao takav nepoželjan na računaru === Domena izvršavanja === * [[Aplikativni softver]] poput [[Internetski preglednik|internet preglednika]] i [[Microsoft Office]], kao i aplikacije za [[Pametni mobitel|pametne telefone]] i [[Tablet (računar)|tablete]] * [[JavaScript]] skripte su dijelovi softvera koji su tradicionalno ugrađeni u [[Web-stranica|web stranice]] koje se pokreću unutar [[Internetski preglednik|interenet preglednika]] kada se web stranica učita. Softver napisan na drugim programskim jezicima može se pokrenuti i u pregledniku ako je softver ili preveden na JavaScript ili ako je instaliran dodatak za preglednik koji podržava taj jezik; najčešći primjer posljednjih su [[ActionScript]] skripte koje podržava [[Adobe Flash]] dodatak. * [[Server|Serverski softver]], uključujući: **[[Web aplikacija|Web aplikacije]], koje se vrte na [[web server]]u i serviraju dinamičke web stranice, koristeći npr. [[PHP]], [[Java (programski jezik)|Java]], [[ASP.NET]] ili čak [[Node.js|JavaScript koji se pokreće na serveru]]. * [[Dodatak (računarstvo)|Dodaci]] i proširenja su softver koji proširuje ili modificira funkcionalnost drugog dijela softvera i zahtijeva da se taj softver koristi kako bi radio. * [[Embedded software|Ugrađeni softver]] nalazi se kao [[Firmware|firmver]] u [[Ugrađeni sistem|ugrađenim sistemima]], uređajima koji su posvećeni nekoj specifičnoj upotrebi kao što su [[automobil]]i i pametni [[Televizija|televizori]].<ref>{{Cite web|url=http://www.computer.org/csdl/mags/so/2009/03/mso2009030014.html|title=Embedded Software—Technologies and Trends|date=maj–jun 2009|publisher=IEEE Computer Society|archive-url=https://web.archive.org/web/20131028045823/http://www.computer.org/csdl/mags/so/2009/03/mso2009030014.html|archive-date=28. 10. 2013|access-date=6. 11. 2013}}</ref> U ugrađenom sistemskom kontekstu ponekad ne postoji jasna razlika između sistemskog softvera i aplikativnog softvera. Neki ugrađeni sistemi pokreću [[Ugrađeni operativni sistem|ugrađene operativne sisteme]], a ti sistemi zadržavaju razliku između sistemskog softvera i aplikativnog softvera (iako će korisnik uvijek vidjeti samo jednu, fiksnu pokrenutu aplikaciju). * [[Mikroprogram]] je poseban, relativno nepoznat tip ugrađenog softvera koji direktno govori procesoru kako da izvršava mašinski kod, tako da je on još niži nivo od mašinskog koda. Obično je vlasništvo proizvođača procesora. === Alati za programiranje === {{Glavni|Alati za programiranje}} Alat za programiranje također je softver u obliku programa ili aplikacije koje programeri softvera (poznati i kao ''programeri, koderi, hakeri'' ili ''softverski inženjeri)'' koriste za stvaranje, uklanjanje greški (debug), održavanje softvera Softver je napisan na jednom ili više programskih jezika. Postoji mnogo programskih jezika i svaki ima najmanje jednu implementaciju, a svaki se sastoji od vlastitog skupa programskih alata. Ovi alati mogu biti relativno samostalni programi kao što su [[kompajler]]i, [[debugger]]i, [[interpreter]]i, [[linker]]i i uređivači teksta, koji se mogu kombinirati zajedno ili mogu biti u obliku integrisanog razvojnog okruženja (integrated development environment – IDE). == Teme == === Arhitektura === {{Glavni|Softverska arhitektura}} Korisnici često vide stvari drugačije od programera. Ljudi koji koriste savremene računare opće namjene (za razliku od [[Ugrađeni sistem|ugrađenih sistema]], [[Analogni računar|analognih računara]] i [[superračunar]]a) obično vide tri sloja softvera koji obavljaju različite zadatke: platformski, aplikacijski i korisnički softver. * '''Platformski softver''' Platforma uključuje [[Firmware|firmver]], [[Upravljački program|upravljačke programe uređaja]], [[operativni sistem]] i [[grafički korisnički interfejs]] koji omogućavaju korisniku da komunicira s računarom i njegovim [[Periferija|perifernim uređajima]]. * '''Aplikativni softver''' [[Aplikativni softver]] ili Aplikacije su ono što većina ljudi asocira sa softverom. Tipični primjeri uključuju [[Proračunska tabela|proračunske tabele]] i [[Videoigra|videoigre]]. [[Aplikativni softver]] se često kupuje odvojeno od hardvera računara. * '''Korisnički napisan softver''' Krajnje korisničko programiranje odnosi se na aktivnosti i alate koji omogućavaju krajnjim korisnicima - ljudima koji nisu profesionalni programeri - za programiranje računara Korisnički softver može biti predloška (template) proračunske tabele. === Izvršavanje === {{Glavni|Izvršavanje (računarstvo)}} Računarski softver mora biti "učitan" u podatkovno skladište računara (poput [[Tvrdi disk|tvrdog diska]] ili [[Memorija računara|memorije]]). Nakon što se softver učita, računar je u mogućnosti da ga ''izvrši''. Ovo uključuje prenošenje instrukcija iz [[Aplikativni softver|aplikativnog softvera]], preko sistemskog softvera, na hardver koji na kraju dobija instrukciju u obliku [[Mašinski jezik|mašinskog koda]]. Svaka instrukcija uzrokuje izvršavanje operacije, kao što je premještanje podatka ili izvršavanje računanja. === Kvalitet i pouzdanost === {{Glavni|Kvalitet softvera|Testiranje softvera}} Kvalitet softvera je jako bitan, posebno za komercijalni i sistemski softver poput [[Microsoft Office]], [[Microsoft Windows]] i [[Linux]]. Ako je softver pun grešaka, može izbrisati nečiji rad, srušiti računar i učiniti druge neočekivane stvari. Greške i pogreške se nazivaju "bugovi". Softver je često žrtva nečega što je poznato i kao starenje softvera, progresivna degradacija performansi uzrokovana nekim nepredvidivim greškama. Mnogo grešaka se otkrije i ukloni [[Testiranje softvera|testiranjem softvera]]. Međutim, testiranje softvera rijetko, ako ikad, eliminira svaku grešku.<ref name="github">{{Cite web|url=https://github.com/mark-watson/scripting-intelligence-book-examples/blob/master/part1/wikipedia_text/software.txt|title=scripting intelligence book examples|date=9. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20151106154317/https://github.com/mark-watson/scripting-intelligence-book-examples/blob/master/part1/wikipedia_text/software.txt|archive-date=6. 11. 2015}}</ref> U [[Kaskadni model|kaskadnoj]] metodi razvoja softvera obično se koriste odvojeni timovi za testiranje, ali u novijim pristupima kao što je [[agilni pristup razvoju softvera]], programeri često rade sami testiranja i redovno demonstriraju softver korisnicima/klijentima kako bi dobili povratne informacije. === Licenca === {{Glavni|Softverska licenca|}} Softverska licenca daje korisniku pravo na upotrebu softvera u licenciranom okruženju, a u slučaju besplatnih licenci za softver daje i druga prava, poput prava na kopiranje. Vlasnički softver može se podijeliti na dvije vrste: * [[Freeware|besplatan softver (freeware)]], koji uključuje kategoriju softvera "besplatna proba" (free trial) ili "[[freemium]]" softver (softver koji je u osnovi besplatan, ali se plaćaju dodaci i dodatne funkcionalnosti, u prošlosti se izraz [[shareware]] često koristio za besplatni probni/freemium softver). * softver dostupan uz naknadu koji se legalno može koristiti samo uz kupovinu licence. [[Softver otvorenog koda]] dolazi s besplatnom licencom za softver koji omogućava primaocu prava da modifikuje i redistribuira softver. == Dizajn i primjena == Dizajn i primjena softvera varira ovisno o složenosti softvera. Na primjer, stvaranje [[Microsoft Word]]a trajalo je mnogo više vremena od dizajniranja i razvoja Microsoft Notepada jer je Notepad dosta jednostavan program u odnosu na Word. Softver se obično dizajnira i programira u [[Integrisano razvojno okruženje|integrisanim razvojnim okruženjima]] (IDE) poput [[Eclipse]], IntelliJ i [[Microsoft Visual Studio]] koji mogu pojednostaviti postupak i [[Kompajler|kompajlirati]] softver. Softver se obično stvara preko postojećeg softvera i [[Aplikativni programski interfejs|aplikativnog programskog interfejsa]] (API) koji temeljni softver pruža, kao što su [[GTK +|GTK+]], JavaBeans ili [[Swing (Java)|Swing]]. Biblioteke (API-jevi) mogu se kategorizirati prema svojoj namjeni. Na primjer, Spring Framework koristi se za primjenu poslovnih aplikacija, biblioteka [[Windows Forms]] koristi se za dizajn aplikacija grafičkog korisničkog interfejsa (Microsoft GUI) poput [[Microsoft Word]]a, a [[Windows Communication Foundation]] koristi se za dizajniranje [[web usluga]]. Na primjer, Microsoft Windows desktop aplikacija može pozvati API funkcije u [[.NET Framework|.NET]] bibliotekci Windows Forms kao što je ''Form1.Close()'' i ''Form1.Show()''<ref>{{Cite web|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/default.aspx|title=MSDN Library|archive-url=https://web.archive.org/web/20100611204810/http://msdn.microsoft.com/en-us/library/default.aspx|archive-date=11. 6. 2010|access-date=14. 6. 2010}}</ref> da biste zatvorili (close) ili otvorili (show) aplikaciju. Bez ovih API-ja programer bi morao nanovo sam napisati ove funkcionalnosti. Tvrtke poput [[Oracle Corporation|Oracle]] i [[Microsoft]] pružaju vlastite API-je, tako da se mnoge aplikacije pišu korištenjem njihovih [[Biblioteka (računarstvo)|softverskih biblioteka]] koje u njima obično sadrže brojne API-je. [[Struktura podataka|Strukture podataka]] kao što su [[Hash tabela|hash tabele]], nizovi i [[Binarno stablo|binarna stabla]], te [[Algoritam|algoritmi]] poput quicksorta mogu biti korisni za kreiranje softvera. Osoba koja stvara softver naziva se programer, softverski inženjer ili softverski programer, izrazi koji imaju slično značenje. Postoje i neformalni termini za programera kao što su "coder" i "hacker" iako upotreba ove posljednje riječi može izazvati konfuziju, jer se češće koristi za označavanje nekoga ko ilegalno stekne pristup računarskom sistemu. == Industrija i organizacije == Veliki broj softverskih kompanija i programera u svijetu čine softversku industriju. Softver može biti prilično profitabilna industrija: [[Bill Gates]], suosnivač [[Microsoft|Microsofta,]] bio je najbogatija osoba na svijetu u 2009. godini, velikim dijelom zbog vlasništva nad značajnim brojem dionica u Microsoftu, kompaniji odgovornoj za [[Microsoft Windows]] i [[Microsoft Office]]. Neprofitne softverske organizacije uključuju [[Fondacija za slobodni softver|Fondaciju za slobodni softver]], [[GNU projekat]] i Mozilla fondaciju. Organizacije softverskog standarda poput [[World Wide Web Consortium|W3C]], IETF razvijaju preporučene softverske standarde kao što su [[XML]], [[Hypertext Transfer Protocol|HTTP]] i [[HTML]], tako da softver može uzajamno komunicirati putem tih standarda. Ostale poznate velike softverske kompanije uključuju [[Google]], [[IBM]], [[Tata Consultancy Services|TCS]], [[Infosys]], [[Wipro]], [[HCL Technologies]], [[Oracle Corporation|Oracle]], [[Novell]], [[SAP AG|SAP]], [[NortonLifeLock|Symantec]], [[Adobe Systems]], [[Sidetrade]] i [[Corel]]. == Veza sa hardverom == Softver ne može raditi bez hardvera, kao što hardver ne može raditi bez softvera. Na hardveru (kao što je [[Tvrdi disk|hard disk]]) nalazi se softver (kao što je [[operativni sistem]]), softver upravlja hardverom. Obično, softver sa hard diska se učitava na [[RAM]] memoriju odakle se prosljeđuje [[procesor]]u koji izvršava naredbe koje sadrži neki program (softver). Najniži nivo softvera je [[binarni kod|mašinski kod (binarni kod)]], najjednostavniji oblik programa koji je obično teško promijeniti. Softver se zato češće piše u [[programski jezik|programskim jezicima]] višeg nivoa koje ljudi mnogo bolje razumiju nego li [[binarni kod|nule i jedinice]]. Za prevođenje programskih naredbi se koristi [[kompajler]] koji ponovo prevodi taj kod u, najniži, mašinski kod koji računar razumije (nule i jedinice). == Pouzdanost i kvalitet softvera == Pouzdanost softvera podrazumijeva greške, mane i propuste pri stvaranju nekog programa. * [[Kvalitet softvera]] * [[Isprobavanje softvera]] * [[Pouzdanost softvera]] == Također pogledajte == {{Div col|cols=3}} * [[Programiranje]] * [[Programski jezik|Programski jezici]] * [[Kompajler]] * [[Algoritam]] * [[Razvojni alati]] * [[Održavanje softvera]] * [[Softverska optimizacija]] * [[Application Programming Interface|API (Application Programming Interface)]] * [[Računarska grafika]] * [[Grafički program]] * [[Matematički softver]] * [[Softversko inženjerstvo]] * [[Licenciranje softvera]] * [[Portal:Informatika|Informatički portal]] * [[IT certifikacija]] * [[GEM]] * [[Hunspell]] * [[Mac OS X 10.6]] * [[Metasploit]] * [[Norton Ghost]] * [[Specifikacija programa]] * [[Wine]] {{Div col end}} === Termini za određene vrste softvera === * [[Otvoreni softver|Open source softver]] * [[Nelegalni softver]] * [[Shovelware]] * [[Freeware]] * [[Postcardware]] * [[Shareware]] * [[Uninstaller]] * [[Slobodni softver]] * [[Porijeklo računarskih termina]] == Izvori == {{refbegin|30em}} * {{Cite book| ref=harv|last=Parsons|first=June Jamrich|last2=Oja|first2=Dan|title = New Perspectives on Computer Concepts 30 14: Comprehensive|year=2013|publisher=Cengage Learning|url= |isbn=978-1-285-09692-6|pages=129}} * {{Cite book| ref=harv|url=https://books.google.com/books?id=sCCfRAj3aCgC&dq=device+driver+hardware+dependent&hl=fil&source=gbs_navlinks_s|title = Information Storage and Management: Storing, Managing, and Protecting Digital Information|year=2010|last=Services|first=EMC Education|publisher=John Wiley & Sons}} * {{Cite book| ref=harv|last=Dhotre| first = I.A.| title = Operating Systems. | publisher = Technical Publications |year=2009|pages=1}} * {{Cite book| ref=harv|last=Stallings| title = Operating Systems, Internals and Design Principles | publisher = Prentice Hall |year=2005| location = Pearson |pages=6}} * {{Cite book| ref=harv|last=Kuck|first= David|title = Computers and Computations, Vol 1| url=https://archive.org/details/structureofcompu0000kuck|year=1978|publisher= John Wiley & Sons, Inc.|isbn=978-0-471-02716-4|pages=[https://archive.org/details/structureofcompu0000kuck/page/12 12]}} * Matthew Robinson, Pavel Vorobiev: ''Swing, Second Edition'', Manning. {{page|year=|isbn=978-1-930110-88-5 |pages=}} * [[David M. Geary]]: ''Graphic Java 2, Volume 2: Swing''. {{Cite book| location=|publisher=Prentice Hall|year=|isbn=978-0-13-079667-7 |pages=}} * John Zukowski: ''The Definitive Guide to Java Swing, Third Edition'', Apress. {{page|year=|isbn=978-1-59059-447-6 |pages=}} * James Elliott, [[Robert Eckstein]], [[Marc Loy]], David Wood, Brian Cole: ''Java Swing'', O'Reilly. {{page|year=|isbn=978-0-596-00408-8 |pages=}} * {{Cite book| ref=harv|last=Walrath|first=Kathy|authorlink=Kathy Walrath|last2=Campione|first2=Mary|authorlink=Mary Campione|last3=Huml|first3=Alison|authorlink=Alison Huml|last4=Zakhour|first4=Sharon|authorlink=Sharon Zakhour|title=The JFC Swing Tutorial: A Guide to Constructing GUIs| year=1999| url=https://archive.org/details/jfcswingtutorial00walr|publisher=Addison-Wesley Professional|isbn=978-0-201-91467-2 |pages=}} * [[Joshua Marinacci]], Chris Adamson: ''Swing Hacks'', O'Reilly. {{page|year=|isbn=978-0-596-00907-6 |pages=}} * [[Ivan Portyankin]], [https://web.archive.org/web/20170224121852/http://www.ipsoftware.ru/en/ ''Swing, Effective User Interfaces (Russian)'']., , Moscow, "Lory". {{Cite book| edition=2nd|year=2010|isbn=978-5-469-00005-1 |pages=}} {{refend}} == Reference == {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * {{dmoz|Computers/Software}}{{Commonscat|Software}} [[Kategorija:Računarstvo]] [[Kategorija:Softver]] [[Kategorija:Matematičke i kvantitativne metode (ekonomija)]] kigmg62bcnsngfwp2bvmaklripaaxzb 0 15599 3916443 3827427 2026-08-04T12:29:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916443 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Macbeth (višeznačnica)}} {{Infokutija knjiga| |naziv=MAKBET |naziv_originala=The Tragedy of Macbeth |autor=[[William Shakespeare]] |vrsta_djela=[[drama]] |žanr=tragedija |jezik=engleski |vrijeme i mjesto nastanka=1606, [[Velika Britanija|Engleska]] |pripovjedač=/ (drama) |gledište=/ (drama) |vrijeme=/ (drama) |vrijeme_radnje= srednji vijek, 11.st. |mjesto_radnje= Škotska i Engleska |glavni_lik= Makbet |vrhunac=Makbet gine u dvoboju sa Macduffom |teme=korumpirajuća moć nesputane ambicije, odnos između okrutnosti i muškosti, razlika između kraljevske vladavine i tiranije |motivi=halucinacije, nasilje, predskazanje, |simboli=krv, vremenske prilike (grmljavina, sijevanje, jake noćne oluje) }} '''Macbeth,''' također poznata i kao "Škotska predstava" <ref name="absoluteshakespeare">http://absoluteshakespeare.com/guides/macbeth/summary/macbeth_summary.htm</ref> je najkraća i najkrvavija tragedija Williama Shakespearea. Najvjerovatnije je napisana [[1606]]. godine na početku vladavine [[James I.|Jamesa I]], koji je bio James VI od Škotske prije nego što je uspio da stupi na [[Engleska|engleski]] tron [[1603]]. godine. James je bio pokrovitelj Shakespeareove [[Pozorište|pozorišne]] trupe, a sve predstave Shakespeare je napisao za vrijeme vladavine Jamesa I. Makbet najjasnije oslikava dramaturgov bliski odnos sa suverenom. Usredsređujući se na Makbeta, lika iz historije [[Škotska|Škotske]], Shakespeare je odao počast svom kralju iz škotske loze. Makbet nije Shakespearova najsloženija pozorišna predstava, ali je svakako jedna od njegovih najmoćnijih i emocionalno najintenzivnijih. Dok su u drugim velikim tragedijama Williama Shakespearea (kao što su [[Hamlet]] i [[Othello]]) prefinjeno istraživane intelektualne neprilike s kojima se suočavaju njihovi likovi i fine karakterne nijanse, Makbet pada u ludilo od samog početka, pa sve do kraja komada. To je oštra, nazubljena skica teme i karaktera, i kao takva, šokirala je i fascinirala publiku gotovo četiri stotine godina.<ref name="sparknotes">http://www.sparknotes.com/shakespeare/macbeth/context.html</ref> == O autoru == * [[William Shakespeare]] == Radnja == [[Datoteka:Thomas_Keene_in_Macbeth_1884_Wikipedia_crop.png|mini|300px|Plakat za američku izvedbu Makbeta iz [[1884]]. godine, u kojem glumi Thomas W. Keene. Na slici, u smjeru suprotnom od kazaljke na satu s vrha lijevo: Makbet i Banko susreću vještice; nakon ubistva kralja Dankana; bankov duh; dvoboj Makbeta i Macduffa; i slika Makbeta.]] Predstava počinje s kratkom pojavom tri vještice, a onda se radnja prebacuje u vojni logor, gdje škotski kralj Dankan čuje vijest da su njegovi generali Makbet i Banko poraženi od dvije odvojene invazione vojske, jedne iz [[Irska (ostrvo)|Irske]] koju je predvodio pobunjeni Macdonwald i druge vojske iz [[Norveška|Norveške]]. Nakon njihovih teških bitaka sa ovim neprijateljskim snagama, Makbet i Banko susreću vještice dok su prelazile pustare. Vještice predskazuju da će Makbet postati "''thane (titula škotskog plemstva) od Cawdora''" i na kraju kralj Škotske. One također predskazuju da će makbetov pratilac Banko stvoriti liniju škotskih kraljeva iako sam Banko nikada neće biti kralj. Ubrzo, vještice nestaju. Makbet i Banko se prema ovim proročanstvima skeptično odnose sve dok neki ljudi u službi kralja Dankana ne dođu da se zahvale dvojici generala zbog njihovih pobjeda u borbi i da ih obavijeste da je Makbet zaista imenovan titulom "''thane od Cawdora''". Prethodnik sa ovom titulom je izdao Škotsku boreći se na strani [[Norvežani|Norvežana]] i kralj Dankan ga je osudio na smrt. Makbet je zaintrigiran ostatkom proročanstva tri vještice i mogućnošću da će uistinu biti okrunjen za kralja, ali je nesiguran šta može očekivati. Posjetio je kralja Dankana sa kojim je planirao te noći da večeraju zajedno u Invernessu gdje se nalazi Makbetov dvorac. u Međuvremenu, Makbet piše svojoj supruzi gospođi Makbet govoreći joj sve što se dogodilo. Gospođa Makbet ne pati od iste neizvjesnosti kao njen muž. Ona želi da on ubije kralja Dankana kako bi postao kralj. Nakon dolaska Makbeta u Inverness, ona nadjačava sve prigovore svoga muža i nagovara ga da ubije kralja te iste noći. Makbet i njegova supruga planiraju da napiju i ošamute dva dvorjanina u službi kralja Dankana tako da ih sljedećeg jutra mogu okriviti za ubistvo. Oni će biti bespomoćni jer neće biti u stanju da zapamte šta se desilo prethodne noći. Nakon što je Dankan zaspao, Makbet ga izbode nožem, uprkos svojim sumnjama i broju natprirodnih znamenja, uključujući i viziju krvavog bodeža. Nakon što je smrt kralja Dankana otkrivena sljedećeg jutra, Makbet ubija kraljeve dvorjanine, tobože od bijesa zbog njihovog zločina i lahko preuzima kraljevstvo. Dankanovi sinovi Malcolm i Donalbain bježe u [[Engleska|Englesku]] i Irsku, u strahu da će onaj ko je ubio Dankana poželjeti i njih da ubije. U strahu od obistinjenja proročanstva vještica da će mu Bankovi nasljednici oduzeti prijestolje, Makbet unajmljuje grupu ubica da ubiju Banka i njegovog sina Fleancea. Postavljaju zasjedu Bankou na putu do kraljevske gozbe, ali ne uspijevaju da ubiju Fleancea koji bježi u noć. Makbet bijesni shvatajući da će morati da strahuje za svoju vlast dok god je živ Fleance. Na gozbi te noći Bankov duh posjećuje Makbeta. Ugledavši duha Makbet se uplaši, iznenadivši svoje goste među kojima su većinom bili velikaši iz škotskog plemstva. Gospođa Makbet pokušava neutralizirati štetu, ali način na koji Makbet vlada podstiče povećanje otpora njegovih plemića i podanika. Uplašen, Makbet odlazi vješticama u njihovu pećinu. Tamo mu se prikazuju demoni i duhovi koji ga obavještavaju o daljnjim proročanstvima: mora se paziti Macduffa, škotskog plemića koji se protivio stupanju Makbeta na tron; njemu neće biti u stanju da nanese zlo nijedan muškarac rođen od žene; i on će biti siguran sve dok birnamska šuma ne dođe u dvorac Dunsinane. Makbetu je nakon ovoga laknulo. Osjećao se sigurnim, jer je znao da su svi ljudi rođeni od žene i da se šume ne mogu pomjerati. Kada je saznao da je Macduff pobjegao u Englesku da se pridruži Malcolmu, Makbet izdaje naređenje da se oduzme dvorac Macduffu i, najsurovije od svega, da gospođa Macduff i njena djeca budu ubijeni. Kada je vijest o pogubljenju njegove porodice došla do Macduffa u Engleskoj, on je, pogođen tugom, obećao osvetu. Prince Malcolm, Dankanov sin, uspio je da podigne vojsku u Engleskoj, a Macduff mu se priključuje jašući prema Škotskoj da se sukobi sa Makbetovom vojskom. Invazija ima podršku škotskih plemića koji su bili zgroženi i uplašeni tiranskim i ubilačkim ponašanjem Makbeta. Gospođu Makbet u međuvremenu muče napadi hodanja u snu u kojem se žali na ono što misli da su mrlje od krvi na njenim rukama. Prije dolaska protivnika, Makbetu javljaju da mu se supruga ubila zbog čega pada u duboki i pesimistički očaj. Ipak, on čeka [[Englezi|Engleze]] i utvrđuje dvorac Dunsinane u koji se povlači da se brani sam, siguran u proročanstva vještica koje mu garantuju nepobjedivost. Kada je saznao da engleska vojska napreduje na dvorac Dunsinane zaštićena granama usječenim iz birnamske šume, Makbeta savlada strah. Birnamska šuma zaista dolazi u dvorac Dunsinane ispunjavajući polovinu proročanstva vještica. U bici Makbet se bori hrabro, ali engleske snage postepeno nadvladaju njegovu vojsku i zauzimaju dvorac. Na bojnom polju, Makbet nailazi na osvetoljubivog Macduffa koji izjavljuje da on nije bio "rođen od žene", nego je umjesto toga bio "neblagovremeno otrgnut" iz utrobe svoje majke (ono što danas nazivamo rođenje carskim rezom). Iako je shvatio da je osuđen na propast, Makbet nastavlja da se bori sve dok ga Macduff ne ubije i odsiječe mu glavu. Malcolm, sada kralj Škotske izjavljuje da je blagonaklonih namjera prema svojoj zemlji i poziva sve da ga vide okrunjenog u gradu Scone.<ref name="sparknotes"/> == Jezik i stil == [[Datoteka:FirstFolioMacbeth.jpg|thumb|200px|lijevo|Primjerak naslovne stranice ''Macbeth-a'' iz prvog izdanja tzv. ''First Folio'', objavljen 1623. godine.]] Stil Williama Shakespearea u "Macbethu", prema Haroldu Bloomu, objedinjuje dikciju, sintaksu i karakterizaciju u partnerstvo između riječi, lika i evoluiranja njegovog mentalnog stanja iz trenutka u trenutak. Shakespeare to radi kroz stilske promjene koje odražavaju ne samo mentalne degeneracije Macbetha i njegove supruge, nego i zdravog razuma njihovih poslušnika. Shakespearov poseban stilski genij kroz svoje likove odražava ne samo razvoj iz jednog mentalnog stanja u drugo, već dikcijom i sintaksom navodi svoju publiku na razmišljanje. U tom smislu, njegove riječi mentalno nas nose sa Macbethom što može biti način na koji Shakespeare pridobija simpatije svoje publike za šestostrukog ubicu: kroz snagu stila koji je istovremeno figurativno bogat i psihički usklađen.<ref>{{Cite web |url=http://classroom.synonym.com/writing-style-used-shakespeares-macbeth-6510.html |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 1. 2015 |archive-date=23. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150223194625/http://classroom.synonym.com/writing-style-used-shakespeares-macbeth-6510.html |url-status=dead }}</ref> Shakespeare koristi dosta slika u ovoj predstavi da bi razvio atmosferu, raspoloženje, i likove. Slike su jasno promišljene radi ostvarivanja određenog utiska na publiku. Slike često proriču nešto u budućnosti. Na primjer, slika krvavog noža ispred Makbeta u drugom činu najavljuje brutalno hladnokrvno ubistvo koje ubrzo slijedi. Krv se ponavlja u scenama u ovoj pozorišnoj predstavi da se označi krivica. Gospođa Makbet zabrinuta je što u snu neće moći oprati krv sa svojih ruku, jer se osjeća krivom za ubistvo. Slike sumornog neba pojavljuju se kroz predstavu prikazujući nedostatak reda i mira u kraljevstvu. <ref>{{Cite web |url=http://3bshakespeare.wikispaces.com/8.++++Style+and+Language+in+Shakespeare%E2%80%99s+Plays |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 1. 2015 |archive-date=11. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150311123231/http://3bshakespeare.wikispaces.com/8.++++Style+and+Language+in+Shakespeare%E2%80%99s+Plays |url-status=dead }}</ref> == Likovi i njihova uloga u predstavi == * '''Makbet''', vrhovni zapovijednik kraljeve vojske je tragična središnja ličnost u ovoj predstavi. U početku lojalan i pošten čovjek, njegov moralni pad kao uzrok ubistva i izdaje je priča o tome kako ambicija može okaljati čak i najčistije duše. Vođen odanošću kralju Dankanu koja biva potkopana "nezadrživim ambicijama", dovodi ga do ubistva kralja Dankana čime osigurava svoju sudbinu. Čovjeka na kraju ove predstave teško bismo mogli i poistovijetiti s lojalnoim Makbetom kojeg srećemo na početku. * '''Dankan''', lojalni, ali naivni škotski kralj. Na početku predstave, kada je Dankan bio izdat od prethodnog zapovijednika kraljeve vojske (''Thane od Cawdor''), on daje ovu titulu vjernom Makbetu koji je osigurao kraljevu pobjedu u borbi protiv izdajničkog zapovijednika kraljeve vojske. Ironično, kralj Dankan kasnije umire od mača pouzdanog Makbeta, novog zapovijednika kraljeve vojske. Njegova smrt postavlja temu narušenog prirodnog poretka na koji kasnije u predstavi aludira starac. * '''Banko''', vrhovni zapovijednik kraljeve vojske i odani prijatelj Makbeta. On je svjedok početnog proročanstva koje su najavile tri vještice. Iako željan da sazna svoju sudbinu, Bankov lik služi kao drugačija mogućnost bavljenja svojom sudbinom. Makbet ubija da bi došao do njegove, dok je Banko suzdržan i pušta sudbinu da ide vlastitim putem. Kasnije je ubijen, da se sačuva status Makbeta, ali se on poslije pojavljuje kao duh. * '''Sejton''', erl od Nortamberlanda, vrhovni zapovijednik engleskih trupa * '''Gospođa Makbet''', Makbetova supruga. Njena ambicija da se riješi budućih Makbetovih takmaca za tron je nesumnjivo veća od Makbetove. Ona nagovara Makbeta da ubije kralja Dankana unatoč Makbetovom oklijevanju. Kasnije, uprkos prividnom miru, ona postaje sve više opsjednuta krvlju na svojim rukama koje niko drugi ne može vidjeti. Ovo predstavlja studiju očiglednog poricanja čovjekove savjesti i osjećanja. * '''Tri vještice''' koje su nam predstavljene u prvoj sceni, upućuju Makbeta na njegov ubilački put. Govore mu da će on biti zapovijednik kraljeve vojske, a potom i kralj. Kasnije, kroz upotrebu tri utvare, one predskazuju njegovu propast. Simbolički, kroz oba podzemlje i mistiku iz [[1500te|1500-ih]], oni su sinonim za temu zla u ovoj predstavi. * '''Starac''', iako sporedni lik, važan je zbog tematike društvenog reda u predstavi. On nam govori o olujama u Škotskoj tokom Makbetove vladavine. Ovo predstavlja prirodu stvari, poremećenu zbog prerane smrti kralja Dankana, naglašavajući ideju kako je priroda u ravnoteži kada zemljom vlada njen zakoniti kralj. Važan lik na temu Makbeta kao primjera kraljevske propagande.<ref name="absoluteshakespeare"/> (i drugi sporedni likovi) == Makbet u popularnoj kulturi == * Makbet, [[nijemi film]] snimljen 1916. godine od strane [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] režisera [[John Emerson|Johna Emersona]].<ref>http://www.silentera.com/PSFL/data/M/Macbeth1916.html</ref> * Makbet, film [[Orson Welles|Orsona Wellesa]] snimljen [[1948]]. godine.<ref>http://www.imdb.com/title/tt0040558/</ref> * Makbet, film režisera Paula Almonda iz [[1961]]. godine.<ref>http://www.imdb.com/title/tt0400618/</ref> * Makbet, film [[Roman Polanski|Romana Polanskog]] u Playboy produkciji snimljen [[1971]]. godine.<ref>http://sensesofcinema.com/2008/cteq/macbeth/</ref> * Makbet, album [[Slovenija|slovenske]] avantgardne muzičke grupe [[Laibach]]. Snimljen je [[1987]]. godine u [[Hamburg|hamburškom]] [[Pozorište|pozorištu]] "''Deutsches Schauspielhaus''" i odsviran je za vrijeme same predstave.<ref>http://www.laibach.org/discography/macbeth/</ref> * Makbet, [[TV]] adaptacija iz 2001. godine, režiser Gregory Doran.<ref>http://www.imdb.com/title/tt0814203/combined</ref> * Makbet, [[Australija|australijski]] film režisera Geoffrey Wrighta snimljen [[2006]]. godine.<ref>http://www.smh.com.au/news/film-reviews/macbeth/2006/09/20/1158431777972.html</ref> * Makbet, film režisera Justina Kurzela iz [[2015]]. godine.<ref>http://www.imdb.com/title/tt2884018/fullcredits</ref> == Također pogledajte == * [[Otelo]] * [[Hamlet]] * [[Kralj Lir]] == Vanjski linkovi == * [http://www.shakespeare-literature.com/Macbeth/index.html Macbeth] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060212151909/http://www.shakespeare-literature.com/Macbeth/index.html |date=12. 2. 2006 }} - searchable, indexed version * [http://william-shakespeare.classic-literature.co.uk/the-tragedie-of-macbeth/ The Tragedie of Macbeth] - HTML version of this title. * [http://www.gutenberg.net/etext/2264 Macbeth] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041009202722/http://www.gutenberg.net/etext/2264 |date=9. 10. 2004 }} - plain vanilla text from [[Project Gutenberg]] * [https://web.archive.org/web/20060312152142/http://shakespeare.about.com/library/blmacbethscenes.htm Macbeth] - About.com text of Macbeth * [https://web.archive.org/web/20060614220334/http://www.slashdoc.com/tag/macbeth.html Slashdoc : Macbeth] - Školski eseji o Makbetu * [https://web.archive.org/web/20060221170614/http://wiredforbooks.org/macbeth/ Unabridged dramatic audio production of Macbeth - RealAudio] == Reference == <references> </references> {{Wikicitat|Macbeth}} {{Shakespeare}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] og7rqr2hczucp86u1s5v4kflrl9iid3 4 19126 3916537 3913616 2026-08-05T06:25:54Z Panasko 146730 /* Alat za patroliranje */ novi odlomak 3916537 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) {{Spomeni|Edinwiki}}, {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}} Dakle, ili ukinuti odgovarajuće parametre u infokutijama (prevelik je broj članaka za kontinuirano ažuriranje za malu Wikipediju poput ove) ili povezati s Wikipodacima, tako da se ažurira na svim Wikipedijama odjednom kad bude ažurirano tamo. Ovako nam mnoga imena stoje godinama, a došli novi ljudi na funkcije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:05, 26 januar 2025 (CET) :Prvi i drugi rang je u redu, ali ići na male opštine nema smisla. Možda stvarno ukinuti parametar u infokutiji za niže podjele? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:09, 26 januar 2025 (CET) ::Na općine nisam ni mislio (osim ako postoje neke male države gdje su one drugi rang) nego na savezne države, pokrajine, autonomne zajednice... [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:33, 26 januar 2025 (CET) ::ako je moguće povezivanje sa wikipodacima zar nije bolje to tako povezati nego ukidati neki podatak? Ja sam voljan dio vremena posvetiti ovome, samo mi neko mora pokazati primjer kako se to radi. Mogli bi napraviti projekat kojim bi pratili šta sve treba ažurirati da se to poveže? Edit: da li bi to bio statement P6?[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:13, 26 januar 2025 (CET) :::Jest: P6 (obuhvaćene razne funkcije; piše tamo koje sve). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 2 februar 2025 (CET) :Mislim da ovdje trebamo gledati malo i šire, ogroman je potencijal za male projekte kakav je naš, možemo uvezati i druge podatke koje nismo u mogućnosti ažurirati redovno npr. kod države površinu, broj stanovnika, GDP, GDP per kapita, i mnoge druge statističke podatke koji se redovno ažuriraju na Wikipodacima. Koliko sam uspio vidjeti potrebno je onogućiti povezivanje (da li imaju neki moduli ili se to uradi u infokutiji nisam stručan ali srećom imamo korisnike koji su tehnički potkovaniji) pa je kasnije vrlo jednostavno povezati podatke. Ako se odlučimo na ovo nakon jedne runde ažuriranja završili smo posao i nećemo kasnije trošiti jako ograničeno vrijeme na to. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:02, 26 januar 2025 (CET) === Proširivanje članaka o jedinicama drugog ranga === Praveći kategorije za ruske oblasti, primijetio sam da ih većina ima samo 2-3 rečenice. Ovo kažem samo za Rusiju, a znamo koliko je država u svijetu, tj. jedinica drugog ranga. Naravno da ne treba sad pisati neke velike članke (mi to realno ne možemo) nego malo ih proširiti, da bude 4-5 pasusa umjesto 2-3 rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:22, 26 januar 2025 (CET) === Primjeri === Može li neko ovdje navesti nekoliko relevantnih primjera, o kojim infokutijama se tačno radi itd.? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 14:01, 9 februar 2025 (CET) :Navedeno je: sve koje imaju veze s drugim rangom administrativnih jedinica (savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni,...) + kutija za grad / općinu (zbog /grado/načelnika). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:19, 9 februar 2025 (CET) :: Znači recimo [[Washington (savezna država)]] i tu infokutija [[Šablon:Geokutija]]? I jeli se samo radi o čelnicima, ili više podataka? Ima li pored Geokutije drugih infokutija o kojima je riječ? Imamo li možda sveobuhvatnu kategoriju odakle se ovi članci mogu izvući? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 16:24, 9 februar 2025 (CET) === Trenutno stanje === Ažurirao sam sve relevantne module, tako da bi sada trebali biti u toku sa zadnjim dašavanjima uvezi wikipodataka. Primjer gdje se primjenjuje povlačenje podataka sa Wikipodataka se može vidjeti kod {{tl|Infokutija_anatomija}}. Isto tako možemo druge infokutije organizirati. Što se tiče infokutije {{tl|Geokutija}} situacija je komplikovanija. Ovo je generalizovana infokutija gdje, koliko vidim, nije moguće uzeti isti prustup kao kod infokutije anatamoija. Tu je na primjer parametar `lider` definiran, ali pošto se Geokutija koristi u razne svrhe, nevjerujem da je isto svojstvo validno sa Wikipodataka (ali moram da priznam da to nisam provjerio). Ali i bez obzira na to, koliko se sjećam davno smo već govorili o ovome da se Geokutija svakako zamjeni za varijante koje se služe na en.wiki, tako da bi i sada predložio da se to uradi umjesto da nju dalju komplikujemo sa uvezivanjem sa wikipodacima. Kako konkretno naprijed? Kao prvo, mislim da bi jedan projekat mnogo pomogao za sveobuhvatnu organizaciju. Na dalje, mislim da bi trebalo slijediti stari princip da se što više oslonimo na en.wiki. Sugestija za početak je da se krene od američkih saveznih država, i da se umjesto {{tl|Geokutija|Savezna država}} koristi en.wiki varijanta [[:en:Template:Infobox_U.S._state]] (na primjer u članku [[Aljaska]]). Toliko od mene za sad. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 12:01, 10 februar 2025 (CET) :Hvala ti @[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]], ja sam spreman da učestvujem u projektu jer je ovo jedna od važnijih stvari koje bi mogli da uradimo da dugoročno smanjimo potrebu za ažuriranjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:23, 10 februar 2025 (CET) :: 👍 [[:Wikipedia:Projekti/Wikidata čelnici]] -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:16, 10 februar 2025 (CET) :: Puno bi mi pomoglo da se sazna o kojim infokutijama je sve riječ. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:17, 10 februar 2025 (CET) :::Za početak [[Šablon:Infokutija teritorija|Teritorija]], [[Šablon:Infokutija naselje|Naselje]], "Geokutija|Savezna država", "Geokutija|Regija". Za hrvatske županije i španske autonomne zajednice, npr., korištena je "IK naselje", za italijanske regije nije nijedna, ali to je sad druga stvar. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:24, 10 februar 2025 (CET) ::::* {{tl|Infokutija teritorija}} treba zamjeniti za nešto drugo, jer vidim da nema veze prema en.wiki šablonu. Koja bi mogla biti alternativa za ovo? ::::* {{tl|Infokutija naselje}} ok. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 13:51, 10 februar 2025 (CET) Prije nekoliko godina sam se ja već bavio problematikom Geokutije i dosta toga sam zamijenio. Ostalo je još malo više od 1000 članaka gdje treba zamjeniti Geokutiju, to su većinom naselja, gradovi, distrikti, itd. i to sve treba zamjeniti sa [[Šablon:Infokutija naselje|Infokutijom naselje]] kao na en.wiki (plus nekoliko rijeka i jezera mislim da je ostalo, a za to već imaju infokutija [[Šablon:Infokutija rijeka|Rijeka]] i [[Šablon:Infokutija vodena površina|Vodena površina]]). Također sam pravio [[:Kategorija:Infokutije naselja po državama|wrappere]] koji su bazirani na Infokutiji naselje po uzoru na en.wiki ([[:en:Category:Templates calling Infobox settlement]]) gdje su već neki od parametara popunjeni za lakše i jednostavnije dodavanje infokutija u članke. Nakon toga ostaje da se u Infokutiji naselje ubace ti Wikidata parametri, ali kao što Edin reče za Geokutiju, mislim i da u ovom slučaju to neće biti baš jednostavno zbog broja parametara u šablonu u načinu njihovog korištenja.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:24, 10 februar 2025 (CET) :Da podvučemo: šta i kako dalje? Trebamo sastaviti plan djelovanja i rasporediti se po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:21, 19 februar 2025 (CET) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Bosna i Hercegovina i Mediteranske igre == Zdravo. Detaljno istražujem Mediteranske igre i stvaram članke s informacijama koje pronađem. (https://en.wikipedia.org/wiki/Basketball_at_the_2001_Mediterranean_Games) Međutim, nisam uspio pronaći sljedeće podatke o Bosni i Hercegovini. Možete li pogledati online ili fizičku arhivu novina i zapisati ove informacije? * Mediteranske igre 1993.: Odbojka (muškarci) - 25.06.1993 - Alžir-Bosna i Hercegovina (podaci o rezultatu i broju setova kao 15:8, 15:10...)- Vrlo je vjerovatno da će dan-dva nakon ovih datuma biti informacija u novinama. Nadam se da će mi neko pomoći. Note: Nažalost, nisam uspio pronaći rezultate utakmica na web stranici Košarkaškog saveza BiH. Pokušao sam koristiti [https://www.infobiro.ba ovu web stranicu] za arhivu Oslobođenja ali nisam uspio.-- [[Korisnik:Sabri76|Sabri76]] ([[Razgovor s korisnikom:Sabri76|razgovor]]) 20:37, 25 novembar 2024 (CET) == [[Lech Kaczyński]] == "Rocky" se "povampirio" nakon američkih izbora. Zaključati ovaj članak. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15:21, 26 novembar 2024 (CET) == [[Wikipedia:Čaršija]] == "Rocky" se umirit' ne može. Zaštititi i ovu samu Čaršiju. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:41, 2 decembar 2024 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: provide your comments on the UCoC and Enforcement Guidelines == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:11, 24 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> == Feminism and Folklore 2025 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <center>''{{int:please-translate}}''</center> Dear Wiki Community, You are humbly invited to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025]]''' writing competition from February 1, 2025, to March 31, 2025 on your local Wikipedia. This year, Feminism and Folklore will focus on feminism, women's issues, and gender-focused topics for the project, with a [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore]] gender gap focus and a folk culture theme on Wikipedia. You can help Wikipedia's coverage of folklore from your area by writing or improving articles about things like folk festivals, folk dances, folk music, women and queer folklore figures, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales, and more. Users can help create new articles, expand or translate from a generated list of suggested articles. Organisers are requested to work on the following action items to sign up their communities for the project: # Create a page for the contest on the local wiki. # Set up a campaign on '''CampWiz''' tool. # Create the local list and mention the timeline and local and international prizes. # Request local admins for site notice. # Link the local page and the CampWiz link on the [[:m:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta project page]]. This year, the Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced two new tools to enhance support for the campaign. These tools include the '''Article List Generator by Topic''' and '''CampWiz'''. The Article List Generator by Topic enables users to identify articles on the English Wikipedia that are not present in their native language Wikipedia. Users can customize their selection criteria, and the tool will present a table showcasing the missing articles along with suggested titles. Additionally, users have the option to download the list in both CSV and wikitable formats. Notably, the CampWiz tool will be employed for the project for the first time, empowering users to effectively host the project with a jury. Both tools are now available for use in the campaign. [https://tools.wikilovesfolklore.org/ '''Click here to access these tools'''] Learn more about the contest and prizes on our [[:m:Feminism and Folklore 2025|project page]]. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2025/Project Page|meta talk page]] or by email us if you need any assistance. We look forward to your immense coordination. Thank you and Best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2025|Feminism and Folklore 2025 International Team]]''' ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Dear Wiki Community, You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025|Wiki Loves Folklore 2025]]''' an international media contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 31st''' of March. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2025 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2025/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2025|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 03:35, 29 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=26503019 --> == Kopirajt na poštanske markice BH pošte == Jel zna neko jesu slike poštanskih markica na sajtu bh pošta ([https://www.posta.ba/filatelija-2023/page/2/ primera radi ovde])pod nekom slobodnom licencom ili su kopirajt? Ako jesu, jel ima neko da je slao dozvolu za objavljivanje? Treba mi za neki članak. Reda radi da tagujem kolegu @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] potšto znam da zna o filateliji, a i ostali ako neko ima info pliz se oglasite. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:54, 2 februar 2025 (CET) :Jeste, sve su zaštićene copyrightom. Ove koje su na bs.wiki su iz moje kolekcije, ali to ne mijenja stvar. Markice su skoro u svim poštama zaštićene copyrightom, a tek nakon isteka određenog vremena, mogu se koristiti u medijima i sl. Svaka država određuje to vrijeme važenja. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 2 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Šta misliš da li bi nam dali dozvolu za objavljivanje? Ako nije prevelika usluga da te pitam da ih zamoliš, u ime bs.wiki, jer zadnji put kad sam ja i drugi sa sr.wiki slično to pokušavali da dobijemo dozvolu da objavljujemo slike Komisije za nacionalne spomenike BiH, iz trećeg pokušaja neki ćato tamo što radi je poslao zvaničan dopis da on ne sme to da radi jer je adresa sa koje se tražilo u Beogradu i nešto se istripovao da krši neke međudržavne sporazume, niđe veze. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 19:52, 2 februar 2025 (CET) :::Onda će i meni odbiti. Isto zbog adrese! Pitanje je kako su te tri pošte u BiH riješile copyright s autorima grafičkih rješenja. Probam nešto, ali bi moglo potrajati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:00, 2 februar 2025 (CET) ::::Samo se predstavi da si u ime bs.wiki. Ovoj devojci što radi u Vikimediji Srbije su odbili jer je u ime organizacije iz Srbije tražila. A prethodno sam ja lično tražio i jedna devojka što radi u VZRS u Banjaluci. Meni su dozvolili, al nisu popunili lepo štablon pa nije bilo validno, a njoj su dozvolili, al su zaboravili da pošalju zvanično i onda su na kraju odbili. Tkd, moj savet, pošalji u ime Wikipedije na bosanskom jeziku. Veća je šansa da prođe, a kontam da su ažurniji od ovih u državnim organima bar jer su preduzeće. Fala ti :) --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:07, 2 februar 2025 (CET) @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] piši ako bude novosti. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 11:49, 9 februar 2025 (CET) == Reminder: first part of the annual UCoC review closes soon == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. This is a reminder that the first phase of the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines will be closing soon. You can make suggestions for changes through [[d:Q614092|the end of day]], 3 February 2025. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. After review of the feedback, proposals for updated text will be published on Meta in March for another round of community review. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:48, 3 februar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28198931 --> == Prijedlog za ujednačavanje == U većini članaka o osobama stoji IK s vremenom i mjestom rođenja (i smrti) tako da je to jednostavno višak navoditi i u prvoj rečenici jer je već napisano nekoliko centimetara udesno (kutije za to i služe – da se glavni dio malo rastereti). To ostaviti da stoji samo tamo gdje (još) nema ubačene IK. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:09, 15 februar 2025 (CET) : To je nasljeđe štampanih enciklopedija, gdje je uglavnom bio samo tekst. S druge strane, oni koji su navikli na taj stil, navikli su na čitanje teksta. A treba razmisiliti kako će to izgledati u mobilnom prikazu na telefonima i sl.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:19, 15 februar 2025 (CET) ::Vide se normalno na mobitelima, samo što nisu pored uvoda nego ispod prvog pasusa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 15 februar 2025 (CET) : Vidio sam nekad ranije da se o ovom raspravljalo, čini mi se, na serveru Wikipedije na engleskom jeziku ili WMF-a. Ako se dobro sjećam tadašnjih argumenata par ljudi koji su prvobitno radili na infokutijama, zamišljene su da budu lako čitljivi sažeci bitnih informacija o osobi, pojmu, filmu, seriji itd. To je u principu poenta i uvodnog dijela članka – da se napiše sažetak bitnih informacija koje se mogu naći u ostatku članka. E, sad, treba jednostavno ustanoviti šta je zapravo bitno da stoji u prvoj rečenici. Mislim da je ''mjesto'' rođenja i smrti generalno nebitno, ali datum možda ipak jeste i možda bi manje upadljiva bila inverzija koja se, gotovo u svim slučajevima, mora raditi nakon zagrade u odnosu na to kad zagrade nema. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 16 februar 2025 (CET) ::Također sam mišljenja da godina rođenja i smrti treba biti u uvodnom dijelu članka pored toga stoje u kutiji. Mjesto mi je generalno viška. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:24, 16 februar 2025 (CET) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Language Community Meeting (Feb 28th, 14:00 UTC) and Newsletter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone! [[File:WP20Symbols WIKI INCUBATOR.svg|right|frameless|150x150px|alt=An image symbolising multiple languages]] We’re excited to announce that the next '''Language Community Meeting''' is happening soon, '''February 28th at 14:00 UTC'''! If you’d like to join, simply sign up on the '''[[mw:Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#28_February_2025|wiki page]]'''. This is a participant-driven meeting where we share updates on language-related projects, discuss technical challenges in language wikis, and collaborate on solutions. In our last meeting, we covered topics like developing language keyboards, creating the Moore Wikipedia, and updates from the language support track at Wiki Indaba. '''Got a topic to share?''' Whether it’s a technical update from your project, a challenge you need help with, or a request for interpretation support, we’d love to hear from you! Feel free to '''reply to this message''' or add agenda items to the document '''[[etherpad:p/language-community-meeting-feb-2025|here]]'''. Also, we wanted to highlight that the sixth edition of the Language & Internationalization newsletter (January 2025) is available here: [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January]]. This newsletter provides updates from the October–December 2024 quarter on new feature development, improvements in various language-related technical projects and support efforts, details about community meetings, and ideas for contributing to projects. To stay updated, you can subscribe to the newsletter on its wiki page: [[:mw:Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter|Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter]]. We look forward to your ideas and participation at the language community meeting, see you there! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 09:28, 22 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28217779 --> == CEE Hub Microgrant Programme - 2025 round == '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|CEE Hub Microgrant programme]]''' is open for submissions from the communities across Central and Eastern Europe (as well as Central Asia, and Farsi contributors that live in these regions). The CEE Hub Microgrant programme will fund projects ranging from 50 to 700 EUR. Please read the criteria and other details with the programme. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdscTZ9EPNjHhU0r7hUHNwntX34Wrk8ieiHemk_clB9VI3PfQ/viewform Application form]''' is accessible on the Meta page where you will need to answer a few simple questions. You can find a list of the applications for the programme from 2024 [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|on this page]], so you will get a sense of what other communities asked for funds. If you have any questions, please let us know ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|contact us]]). We are waiting for your submissions! --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:35, 24 februar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28306207 --> == Alternativni prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku == Poštovane kolegice i kolege, Wikipedijini srodni projekti na bosanskom jeziku (Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti) većinom su neaktivni i neodržavani. Potonja četiri projekta uopšte nemaju ni administratore koji bi održavali projekt. Ne tako davno je kolega [[Korisnik:AnToni|AnToni]] pisao o tome. Međutim, umjesto da te projekte gasimo, možda ima smisla da im proširimo opseg. Šta mislite da ovim projektima proširimo domen na cjelokupno srpskohrvatsko/štokavsko (<code>sh</code>) područje? To bi značilo da će Wikirječnik, Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti postati zajednička briga bosanskih i srpskohrvatskih vikipedista, ali i svih kolega s našega govornog područja. Tako bismo možda mogli uspjeti da održimo neku sržnu uredničku bazu. Što se tiče Wikirječnika, možemo razmotriti zajednički projekt, gdje bi sve bosanske odrednice bile prenesene, a svi bosanski administratori postali administratori zajedničkog projekta. Na stolu su svi mogući kompromisi i dogovori (oko imena, ustrojstva i tehnike). Slobodno se izjasnite! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:55, 25 februar 2025 (CET) :Meni ovo zvuči razumno, trenutna situacija nema smisla i mislim da je bolje da se ima kakvi takvi srodni projekti na kojem će biti uključeno i ono što je specifično bosanskom jeziku. Ovdje ne vidim nikakvu prepreku spajanja, a na ovaj način možemo održati projekte aktivnim, a možda i uspješnim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:04, 25 februar 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]]: Hvala na komentaru! Da, ne vidim neke veće prepreke. Jedino se, doduše, treba usaglasiti oko naziva projekata {{lang|en|''Wikisource''}} i {{lang|en|''Wikinews''}}. Na bosanskom su oni prevedeni kao "Wikizvor" i "Wikivijesti", dok su na srpskohrvatskom prevedeni kao "Wikiteka" i "Wikinovosti". Trebalo bi napraviti neki dogovor tu. S tim u vezi, srpskohrvatski "W(j)ečnik" nedavno je preimenovan u "Wikirječnik", tako da je ta nedosljednost riješena. Započeo sam [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|raspravu na sh.WP]], a ovu ovdje produžujem na 7 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:08, 4 mart 2025 (CET) :::Pozdrav svima, nije sporno da su (manji) srodni wikiprojekti uglavnom zapostavljeni. U teoriji, ništa ne sprečava bilo kog wikikorisnika sa podrazumijevanim stupnjem znanja jezika (i pisama) iste da uređuje. Nego, da li u praksi postoje određene komplikacije (npr. tehničke, karakteristične za neku wikizajednicu, nekakva ograničenja/nekakve zabrane) za ostvarivanje takvog uređivanja? Također, umjesto zatvaranja/brisanja/sakrivanja tih spomenutih wikiprojekata, možda je pametno da tu svugdje budu izabrani/postavljeni isti, zajednički administratori, ali i nosioci drugih korisničkih ovlasti (što zapravo predstavlja procedure ''generalno jednostavnije'' nego gašenje već postojećih, otvorenih projekata) – [[:m:MVR|međutim, treba napomenuti da stjuardi lahko ne daju administratorska i slična prava, i to na projektima bez lokalnih birokrata]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 09:58, 5 mart 2025 (CET) ::::@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: U teoriji, da. Međutim, u praksi, stanje je takvo da jednostavno nedostaje urednički fond. Hvala ti na ovoj napomeni; mislim da bi stjuardi uvažili prijenos administratura (apropo Wikirječnika). Međutim, ako tu bude dvojbe, uvijek možemo formalizirati proces. Kolege sa sh.wikija podržale bi kandidature, s obzirom na to da sh.wikt do 1. aprila vjerovatno neće imati više nijednog aktivnog administratora na projektu ([https://sh.wiktionary.org/w/index.php?title=Posebno:Popis_korisnika&group=sysop lista] – Bogorm gubi ovlaštenja, a Vipzu ističe privremena administratura). Dakako je potrebno oformiti garnituru administratora, tako da mislim da će bosanski administratori zaista dobro doći. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:37, 5 mart 2025 (CET) :::::Aha. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) ::::::OK. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 01:17, 6 mart 2025 (CET) :[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija/Jezici&oldid=3556478 Predložio sam isto] prije godinu dana za WikiNews kada je pomenuto gašenje, kontaktirao nekoliko ljudi par puta, informirao @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]a i počeo sređivati sadržaj...tako da se slažem za taj konkretni projekt. -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:47, 6 mart 2025 (CET) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Odlično. Znam da ti imaš kontakt s ljudima iz Jezičkog odbora, tako da možemo zajedno raditi na implementaciji konsenzusa odavde. Svakako će nas ozbiljnije shvatiti u timu, nego pojedinačno. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10:37, 6 mart 2025 (CET) {{raščistiti}} Admin sam na BS Wikirječniku, ali rijetko idem tamo. Imam nešto malo doprinosa, uglavnom da održim status admina jer korisnik koji tamo najviše (i uglavnom sam) radi uopće nije iz našeg govornog područja (mislim da je Turčin). Za Vijesti je valjda jasno da se komotno mogu ugasiti (za Knjige nemam pojma šta uopće da kažem), ali ne bih volio da se to dogodi Citatima i Izvoru. Znam da se (i) Izvor dijeli po jezicima, ali postoji li mogućnost da se, s obzirom na regionalnu srodnost i isprepletenost, napravi krovni projekt, a da se unutar njega naprave podstranice za izvore na svakom regionalnom jeziku (radi lakše pretrage; kome zatreba, npr., izvor koji pripada hrvatskom jeziku, klikne u zaglavlju na "HR" itd.), a onda da se na njih prebaci dosadašnji sadržaj sa svih? {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|AdnanSa}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}, javite se kad mognete. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 5 mart 2025 (CET) : Šta reći sem da svi znamo kakvo je stanje sa srodnim projektima. I to nije slučaj samo s "našim", već i na drugim jezicima s malo govornika. Zajednički bi imao smisla, a mislim da ne bi bilo teško uraditi to što si zamislio. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: To je okej i mogućno. Međutim, sh. Citat i Izvor ne postoje, tako da će svakako sve bosanske odrednice biti prenesene/uvezene direktno. U slučaju da jedna ista stranica postoji na dva projekta, tada se ta stranica prenosi/uvozi kao podstranica s jezičkim kodom (<code>/bs</code>), koliko znam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:59, 5 mart 2025 (CET) ::Napomena: Bilo kakvo gašenje jednog wikiprojekta zahtijeva dugotrajnu birokraciju, i lokalno, i tamo na Meti. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:36, 6 mart 2025 (CET) :ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:13, 5 mart 2025 (CET) ---- Na temelju ove dvosedmične rasprave i na temelju [[:sh:Wikipedija:Pijaca#Prijedlog o budućnosti srodnih projekata na bosanskom jeziku|konsenzusa postignutog na sh.WP]] započet ću razgovore s članovima Jezičkog odbora Fondacije Wikimedija. Članovi Odbora bit će konzultirani radi pronalaska najboljeg načina na koji se ovaj prijedlog može implementirati. Pravovremeno ću vas izvijestiti o relevantnom odgovoru Odbora. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:21, 11 mart 2025 (CET) Prenosim vam detalje razgovora s Jezičkim odborom: # Spajanje Wikirječnika možemo početi odmah, imamo zeleno svjetlo. Prijenos administratura nije moguć ''per se'', pa je preporuka da se bosanski administratori kandidiraju za administratore zajedničkog projekta. Ja mogu pokrenuti tu raspravu. @[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Jeste li zainteresirani za to? Ideja je također da jedan od vas (ili neko drugi) zatraži prava uvoznika i da pomoću njih uveze stranice na zajednički projekt. Nakon uvoza stranica potrebno je te stranice izbrisati iz bosanskog Wikirječnika. Pošto se premještanje završi, bosanski Wikirječnik može se formalno zatvoriti, čime će se ratificirati ovaj potez zajednice. # Za ostale projekte (Wikicitati, Wikiknjige, Wikizvor i Wikivijesti), preimenovanje domena trenutno nije tehnički izvodljivo (i neće biti u dogledno vrijeme). Alternativa podrazumijeva da se ovi projekti zatvore i inkubiraju pod novim jezičkim kodom. Jezički odbor spreman je izaći nam u susret i skratiti vrijeme inkubacije, zavisno od slučaja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:32, 19 mart 2025 (CET) :2. Wikivijesti ne treba zatvarati, da bi se ponovo inkubirale, već naći prvo modus operandi i bar 2, bolje 3 ljudi koje su spremne administrirati i 4-5 koji su spremni zajedno bar par vijesti napraviti dnevno. Sve ostalo je bačeno vrijeme, trud i rizik za gubitak i ovog malo što ima kao potencijalna informacija (ako ne već inspiracija) novima da mogu da se uključe. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:52, 25 mart 2025 (CET) ::Ako se za sve ove godine nije našlo toliko ljudi za Wikivijesti, čisto sumnjam da će se i sad naći. Volio bih raditi na više Wikiprojekata, ali jedva se izborim i s ovim jednim. Jednostavno je nemoguće, i fizički / vremenski i mentalno. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] nije ovo jedino mjesto gdje se mogu naći (novi) suradnici i podrška. Ja radim dosta offline sa raznim studentima i grupama u civilnom društvu ili institucijama u HR, a isto bi se moglo raditi u BiH ili čak online sa diasporom. Postoje fondovi i hubovi kojima se može obratiti za pomoć da dio tog posla i troškova bude plaćen/subvencioniran. Važno je samo prelomiti ko to želi povući uopće. a onda kako i kada. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:27, 29 mart 2025 (CET) ::Problem je što je teško naći 2-3 osobe za doprinos, a kamoli za administraciju. Wikivijesti su generalno zapuštene u regiji – projekt na hrvatskom je u Inkubatoru, dok se projekt na srpskom drži na aparatima (jedva 9 ''aktivnih'' korisnika, prema statistici). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]] to nije problem - to je posljedica drugih strukturnih i resursnih problema. Srbija i Republika Srpska imaju dosta resursa i razvijene neke strukture (ne idealno ali funkcionalno) i zato imaju bitno bolje rezultate u Wikimedijima...nekad ni to nije dovoljno za optimum, ali za minimum očito jeste. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:29, 29 mart 2025 (CET) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]], @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]: Budući da su protekle dvije sedmice od gornje poruke, započeo sam [[:wikt:Wikirječnik:Čaršija#Zahtjev za dodjelu statusa administratora: Aca|kandidaturu na bosanskom Wikirječniku]] radi implementacije konsenzusa. Pozivam vas da se izjasnite. Također, ako je neko zainteresiran za kandidaturu na srpskohrvatskom Wikirječniku, slobodno neka je započne. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:44, 4 april 2025 (CEST) :Kolegice i kolege, želio bih izvijestiti da je proces prenošenja stranica započet. Prenesene su sve stranice u sljedećim imenskim prostorima: Kategorija, Šablon, Pomoć i Wikirječnik. U narednim danima bit će prenesene sve rječničke natuknice (iz glavnog imenskog prostora). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:03, 20 april 2025 (CEST) ::Trenutno se nalazimo na pola puta do završetka procesa, s 56,6% uvezenih rječničkih natuknica. Kolega Vipz započeo je raspravu o [[:wikt:sh:Wikirječnik:Pijaca#Promjena logotipa projekta|promjeni logotipa srpskohrvatskog Wikirječnika]], pa vas pozivam da se priključite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:02, 22 april 2025 (CEST) ::Prijenos natuknica je završen. {{ping|Panasko|KWiki}} Želimo li prenijeti korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor ili želimo da to ostane na izvornom projektu? Sve ostalo je riješeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:33, 25 april 2025 (CEST) :::Možda bi najbolje rješenje bilo ''ne'' prenositi korisničke stranice i korisničke stranice za razgovor (zbog masovnih notifikacija), i ostaviti korisnicima i korisnicama da samostalno odluče je li žele prijenos ili ne. Budući da je transwiki-uvoz sad omogućen, bilo koji administrator ili administratorica može bilo kad uvesti stranicu na zahtjev. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:48, 29 april 2025 (CEST) ::::Ne vidim poentu u prenošenju korisničkih stranica, posebno korisnika koji nisu aktivni. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:58, 29 april 2025 (CEST) :::::''Acknowledged''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:38, 3 maj 2025 (CEST) ::::::Wikirječnici na bosanskom i srpskohrvatskom jeziku su spojeni. U toku je [[metawiki:Proposals_for_closing_projects/Closure_of_Bosnian_Wiktionary|prijedlog za zatvaranje bosanskog Wikirječnika]] na Meta-Wikiju. Pozivam sve zainteresirane kolege i kolegice da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:39, 14 maj 2025 (CEST) ::::::Također je pokrenut [[:meta:Proposals for closing projects/Closure of Bosnian Wikibooks, Wikinews, Wikiquote and Wikisource|zahtjev za zatvaranje i inkubiranje ostalih bosanskih srodnih projekata]]. Možete se i tu izjasniti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:27, 14 maj 2025 (CEST) :::::::{{komentar}} Obznaniti sva ova čuda na neko vidljivije mjesto, i to možda na ovu narednu stranicu: [[MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:30, 21 maj 2025 (CEST) ::::::::{{komentar}} + Jedna tuđa, ali slična ideja možda za ovdašnji [[MediaWiki:Sitenotice]]: [[:wikt:MediaWiki:Sitenotice]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19:51, 7 juni 2025 (CEST) == Neprihvatljivo korisnicko ime == Zasto se tolerise korisnicko ime Jugoslovenski nacionalista? [[Posebno:Doprinosi/Jugoslovenski_nacionalista]] [[Posebno:Doprinosi/77.77.216.193|77.77.216.193]] 08:45, 26 februar 2025 (CET) :{{komentar}} {{odgovor|77.77.216.193}} Pozdrav, 77.77.216.193, a zašto se ''ne'' bi to korisničko ime tolerisalo...? [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 10:16, 5 mart 2025 (CET) == Universal Code of Conduct annual review: proposed changes are available for comment == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> My apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}. I am writing to you to let you know that [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|proposed changes]] to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct (UCoC) Enforcement Guidelines]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter]] are open for review. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/Proposed_Changes|You can provide feedback on suggested changes]]''' through the [[d:Q614092|end of day]] on Tuesday, 18 March 2025. This is the second step in the annual review process, the final step will be community voting on the proposed changes. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review|Read more information and find relevant links about the process on the UCoC annual review page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] 19:51, 7 mart 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28307738 --> == An improved dashboard for the Content Translation tool == <div lang="en" dir="ltr"> {{Int:hello}} Wikipedians, Apologies as this message is not in your language, {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization|Language and Product Localization team]] has improved the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es Content Translation dashboard] to create a consistent experience for all contributors using mobile and desktop devices. The improved translation dashboard allows all logged-in users of the tool to enjoy a consistent experience regardless of their type of device. With a harmonized experience, logged-in desktop users now have access to the capabilities shown in the image below. [[file:Content_Translation_new-dashboard.png|alt=|center|thumb|576x576px|Notice that in this screenshot, the new dashboard allows: Users to adjust suggestions with the "For you" and "...More" buttons to select general topics or community-created collections (like the example of Climate topic).  Also, users can use translation to create new articles (as before) and expand existing articles section by section. You can see how suggestions are provided in the new dashboard  in two groups ("Create new pages" and "Expand with new sections")-one for each activity.]] [[File:Content_Translation_dashboard_on_desktop.png|alt=|center|thumb|577x577px|In the current dashboard, you will notice that you can't adjust suggestions to select topics or community-created collections. Also, you can't expand on existing articles by translating new sections.]] We will implement [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|this improvement]] on your wiki '''on Monday, March 17th, 2025''' and remove the current dashboard '''by May 2025'''. Please reach out with any questions concerning the dashboard in this thread. Thank you! On behalf of the Language and Product Localization team. </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 03:55, 13 mart 2025 (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox_CX_Unified_dashboard_announcement_list_1&oldid=28382282 --> == AnToni == Korisnik je obrisao stranice [[Turci na Kosovu]] i [[Srbi na Kosovu]] bez ikakakvog objašnjenja. Šta je sporno pisati o etničkim grupama na Kosovu? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:22, 15 mart 2025 (CET) == Kosovo == Mislim da zajednica trijeba ppkrenut raspravu o tome da li je ''enciklopedijski'' pisati o etničkim zajednicama Kosova. Korisnik AnToni je na svoju ruku obrisao sve stranice sa tom tematikom jer po njemu o etničkim grupama Kosova ne treba pisat, samo nije obrazlozio zašto. Na ovaj način se ignorira postojanje kosovskih zajednica koje imaju svoje političke prredstavnike i aktivno sudjeluju u životu Kosova. Obrisao je stranicu [[Bošnjaci Kosova]] koja je godinama bila tu jer mu je neenciklopedijska. Pitanje je sada šta je korisniku AnToni enciklopedijski? Ja sam dugo uređivao stranice na srpskoj Vikipediji gdje sam pre dva dana blokiran samo zbog slobode mišljenja i govora, gdje mi je čak sugestirano da ''promjenim retoriku'' jer Kosovo i Metohija su Srbija. Tamošnji admini su me blokirali samo zato što sam iznosio istinu i reference koje se njima nijesu svidjele. Nažalost, pokazalo se da urednici srpske nacionalnosti na toj Vikipediji nijesu objektivni i da manjine nemaju šta tamo tražit ako ne dijele mišljenje većine. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 10:06, 16 mart 2025 (CET) Želim se zahvalit uredniku AnToni na ispravnoj odluci kojiu je donio vrativši stranice. Ja vjerujem da se ovdje može slobodno uređivat i govorit a ne kao srpskoj Vikipediji gdje Srbi ne toleriraju svoje neistomišljenike i blokiraju ih. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:23, 16 mart 2025 (CET) :I ovdje ima razlika u mišljenjima, kao i bilo gdje na svijetu, ali su uglavnom vezana za to šta ko smatra relevantnim za enciklopediju (uključujući i izvore) ili kako bi bilo bolje uraditi nešto i tome slično. Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja, nema blokiranja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 16 mart 2025 (CET) ::Tamo sam blokiran na tri dana uz ''obrazloženje'' da sam ratovao izmjenama, iako toga uopće nije bilo, da sam vrijeđao iako ni toga nije bilo. Srbima se tamo kao referenca nije svidjeo sopstveni Briselski sporazum na koji se srbijanska vlast stalno poziva (potpisala ga sa Kosovom u kojemu priznaje institucije Kosova) pa su izmislili razlog za moju blokadu, uz opasku da ''promjenim retoriku''. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 12:52, 16 mart 2025 (CET) :::@[[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]]: Doživio sam slična iskustva na tom projektu kao urednik i administrator, tako da Vas potpuno razumijem. Nemojte dopustiti da Vas to odvrati od uređivanja drugih Wikimedijinih projekata. (P. S. sd sam videja da smo zemljaci :)). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:27, 16 mart 2025 (CET) ::::I dalje sam mišljenja da članci ovog tipa nisu enciklopedijski. O stanovništu neke države se može pisati u članku o toj državi. Ovako članci "xxx u yyy" se svode na broj stanovnika xxx, a onda se počinju nabrajati neki marginalni pjevači i šta ti ja znam ko... a da ne govorim o tome, da se stvaraju i izmišljaju neki novi nazivi, kao "kosovski Srbi", "kosovski Turci"...kao da je teško pogledati u zvanične podatke gdje tog i drugih pridjeva nema. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 13:41, 16 mart 2025 (CET) :::::Članak premestiti na "Bošnjaci na Kosovu" i povezati na Wikipodacima s [[:en:Bosniaks in Kosovo|ovim člankom]] (en.WP). Ovakvi članci u pravilu pokrivaju značajne manjine i njihova prava ili status u određenoj zemlji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:50, 16 mart 2025 (CET) Mislim da imamo nekoliko smjernica koje nam mogu pomoći ovdje: * Kao prvo, za onoga ko nije upoznat, osnovno pravilo za relevantnost: [[:Wikipedia:Relevantnost]]. Ili za potpunu verziju pogledati [[:en:Wikipedia:Notability]]. * Gdje nije jasno, možemo se osloniti na en-wiki. Ukoliko tamo članak postoji, velika je šansa da tema jeste relevantna kao zaseban članak. * Ukoliko je članak prekratak, može se nekada odlučiti da se materijal pripoji u nekom drugom članku. Relevantne stranice: [[:en:Wikipedia:Merging]], [[:en:Wikipedia:Stub]]. * Postoje isto [[:Wikipedia:Pravila_za_brisanje|pravila za brisanje]]. I da dodam nešto svoje na ovo KWikijevo: "''Dok god vladaju zdrav razum, poštovanje i normalna komunikacija, bez vrijeđanja..''", sve se može riješiti na lijep način. Toliko od mene. ✌️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 05:33, 22 mart 2025 (CET) == Teritorijalna organizacije Srbije == AntOni uporno briše sa stranica o naseljima leskovačkog kraja da se nalaze na jugu Srbije. Meni nije uopće jasno zašto njemu smijeta preciznije odrediti mjesto riječina ''na jugu Srbije''? U čumu je problem sa time? On čak ne poznaje dobro ni teritorijalnu organizaciju Srbije ''upravni okrug'' i ''okrug'' nijsu isto, kako on ubacuje u riječenice kopirajući srpsku Vikipediju, koja je daleko od idealne. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 21:40, 19 mart 2025 (CET) === Vučje === AnToni je sada zaključao stranicu [[Vučje]] pod izgovorom ''Rat izmjenama / spor o sadržaju''. Međutim, rata izmjena nije ni bilo jer za to trijeba serija vraćanja, čega nije bilo. Njemu smijeta geografski pojam ''Južna Srbija'' iako u stranici uopće tako ne piše već ''na jugu Srbije''. Ja pokušavam komunicirat s njim ali on ne odgovara, pritom nije upućen u administrativnu podjelu Srbije. Kopira srpsku Vikipediju koja nije točna, jer ni tamo ne znaju podjelu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:03, 19 mart 2025 (CET) === Šablon:Korisnik Južnjak === Sada je obrisao običan šablon gdje me optužuje za ''separatizam'' i ''osamostaljenje'' iako to uopće nije pisalo. Korisnik AnToni očigledno počinje se služit neistinama i pitanje je zbog čega ovo radi i mene ''maltretira'' i ne dopušta mi radit svasvim korektno. Molim da se šablon vrati jer je obrisan zbog neistina i ličnog mišljenja AnTonija. Sličnih šablona o autonomijama Baskije, Kurdistana ima svugdje. AnToni zloupotrebljava svoja admin prava. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 22:12, 19 mart 2025 (CET) === AnToni nastavlja === Poslije mog pisanja na čaršiji AnToni je dijelimice na mojoj szr napisao ;CItat ''Da li Vi stvarno mislite da ću ja raspravljati da li u Srbiji postoji ili ne postoji neki Upravni okrug?''... Po ovome što je napisat on na mene gleda sa omalovažavanjem, jer on pravi izmjene i briše šablone i uopće ga ne zanima da o tome raspravlja sa mnom, jer misli da je ''iznad'' mene. Molim ostale admine da reagiraju na ovakvo bezobrazno i omalovažavajuće ponašanje AnTonija. Ako admini mogu radit što požele da ovoj vikipediji makar da se javno to kaže, jer ovo je nečuvjeno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 23:10, 19 mart 2025 (CET) == Promjena prikazivanja istaknutih članaka == S obzirom na to da smo se već nekoliko puta našli u situaciji da nije bilo predloženih istaknutih članaka za naredni mjesec, pa smo morali svojeručno birati navrat-nanos, mislim da ne bi bilo loše da se prebacimo na "rotaciju" koja ima na nekim drugim projektima već. Funkcioniralo bi na sljedeći način: imamo [[:Kategorija:Istaknuti članci|nekih 218 istaknutih članaka]] i stavili bismo ih u rotaciju tako da se na početnoj stranici rotira članak svaka 3 dana (imamo materijala – 365 ÷ 3 je 121,66). Međutim, i dalje bismo birali nove istaknute članke. Korisnici će predložiti novi kad ga napišu/nađu neki postojeći, kao i dosad, ostavi se standardnih 7 dana da se drugi izjasne pa, ako bude izabran, postavimo ga da stoji 30 dana na početnoj stranici u narednoj rotaciji (za najkasnije 3 dana od završetka izjašnjavanja). Mislim da nije loša ideja, pa ako ste za, mogli bismo od maja početi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:10, 25 mart 2025 (CET); izmijenjeno 19:30, 25 mart 2025 (CET) :Za april sam predložio Ripakovu, ali nema glasova. Ako tako i ostane, onda početi od 1. aprila, a ako bude izabrana, onda od 1. maja. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:26, 25 mart 2025 (CET) :: Ma može Ripakova za april, što da ne. :-) Promijenio sam "početni" datum iznad. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:30, 25 mart 2025 (CET) :::Ja sam za! Tako će se glavna stranica "osvježavati". [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:59, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:35, 25 mart 2025 (CET) :Što da ne, i ja sam '''za'''. {{za}} [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 21:14, 25 mart 2025 (CET) ::{{za}} --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 22:17, 25 mart 2025 (CET) :Podrška i s moje strane, djeluje praktično. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:48, 26 mart 2025 (CET) :Dobar prijedlog, i ja sam za. {{za}} - [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] Ništa, ovo je onda spremno i počet će od maja. Budući da ima više nego dovoljno materijala, stavit ću da se rotira svaka dva dana, izuzeti nedavno istaknute članke, i izvršiti rendomizaciju spiska, da bude pošteno i da probamo staviti koliko god je moguće u rotaciju. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:15, 7 april 2025 (CEST) :: {{za}} ovo je dobro [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:51, 21 septembar 2025 (CEST) == Final proposed modifications to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter now posted == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The proposed modifications to the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines]] and the U4C Charter [[m:Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Proposed_Changes|are now on Meta-wiki for community notice]] in advance of the voting period. This final draft was developed from the previous two rounds of community review. Community members will be able to vote on these modifications starting on 17 April 2025. The vote will close on 1 May 2025, and results will be announced no later than 12 May 2025. The U4C election period, starting with a call for candidates, will open immediately following the announcement of the review results. More information will be posted on [[m:Special:MyLanguage//Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election|the wiki page for the election]] soon. Please be advised that this process will require more messages to be sent here over the next two months. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 04:04, 4 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Slike bez licence == Za sve (nas) administratore: Pregledati [[Korisnik:MGA73/NoLicense|ove slike]] i vidjeti šta dalje (npr., dodati licencu ili ih izbrisati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:29, 11 april 2025 (CEST) == Be part of the next CEE Catch Up about Global Trends == Hi everyone, We want to announce the ninth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the Foundation Annual Planning Workshop focused on [[diffblog:2025/03/04/global-trends-2025/|'''global trends that are affecting our movement''']]. The session will take place on 23^rd of April 2025, 18:00-19:00 CEST (check your local time [https://zonestamp.toolforge.org/1745424000 here]). Together (the CEE Communities and the Wikimedia Foundation staff) we will discuss the trends related to our projects, our readers and editors. We will explore how those trends show up in the CEE context and discuss what our projects need to address those trends, and how we can support them. You will also have the opportunity to ask questions to the Wikimedia Foundation staff about the work being planned as part of the annual plan that runs from July 2025 to June 2026. '''<u>''[[Wikimedia CEE Hub/Catch up|Join us at the Next CEE Catch up]]!''</u>''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:19, 14 april 2025 (CEST) (on behalf of the CEE Catch Up team) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=28546550 --> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025: Invitation == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:UCDM 2025 general.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the fifth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''14th April''' until '''16th May 2025'''. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design, and cultural phenomena of Ukraine that are now part of world heritage. We accept contributions in every language! The most active contesters will receive prizes. If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest. <br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia in your language! Also, we plan to set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025|banner]] to notify users of the possibility to participate in such a challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) </div> 18:11, 16 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Hide on Rosé@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == Vote now on the revised UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines ("UCoC EG") and the UCoC's Coordinating Committee Charter is open now through the end of 1 May (UTC) ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Annual_review/2025/Voter_information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review of the EG and Charter was planned and implemented by the U4C. Further information will be provided in the coming months about the review of the UCoC itself. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:34, 17 april 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28469465 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote on proposed modifications to the UCoC Enforcement Guidelines and U4C Charter</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The voting period for the revisions to the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and U4C Charter closes on 1 May 2025 at 23:59 UTC ([https://zonestamp.toolforge.org/1746162000 find in your time zone]). [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025/Voter information|Read the information on how to participate and read over the proposal before voting]] on the UCoC page on Meta-wiki. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, you may [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community in your language, as appropriate, so they can participate as well. In cooperation with the U4C -- <section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 05:40, 29 april 2025 (CEST)</div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == Međuprojektna saradnja – članstvo, lokalne stranice i komunikacijska platforma == Poštovane kolegice i kolege, Međuprojektna saradnja traži nove članove i članice! Pozivamo vas da posjetite '''[[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|lokalnu stranicu]]''' kako biste se informirali o inicijativi. Osim toga, inicijativu možete podržati na '''[[:meta:Cross-Project Cooperation Initiative|njenoj stranici na Meta-Wikiju]]'''. Nakon završetka rada Međuprojektnog foruma, inicijativa je pokrenula svoj server na Discordu kao službenu komunikacijsku platformu. Pozivamo vas da se priključite. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:49, 5 maj 2025 (CEST) == Nazivi članaka o papama == Da li da idemo s riječju "papa" kod svih ili kod onih gdje je eventualno potrebno razlikovanje ili bez nje? (Čisto radi ujednačavanja). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:42, 10 maj 2025 (CEST) :Meni je logičnije da počinje s "Papa..." [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:09, 10 maj 2025 (CEST) ::slažem se, kada korisnik traži nekog određenog papu uvijek će prvo upisati papa pa ime. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:00, 10 maj 2025 (CEST) :::Saglasan sam s kolegama. Na primjer, [[Papa Franjo]] je prepoznatljivije od [[Franjo]] (što može biti i višeznačno). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:31, 14 maj 2025 (CEST) == Registration for the Wikimedia CEE Meeting 2025 is open == Dear all,               The Organising Committee of the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025|Wikimedia CEE Meeting 2025]] is delighted to announce the opening of the registration for this year's conference. Affiliation and community delegates can register for the meeting until '''June 15th'''. All other self-funded participants can register until July 31st. The registration and scholarship application form which runs on Pretix, a free, open-sourced third-party platform that helps organize and manage events, can be found [https://pretix.eu/wikimedia-events/wmcee-2025/ here]. Details on how to select delegates and the selection process can be found on the [[metawiki:Wikimedia CEE Meeting 2025/Registration|registration page]]. Please keep in mind that the official language of the conference is English and interpreting services will not be available. If you encounter any issues while registering, or have questions about the registration process, feel free to contact the coordination team via [mailto:wmceem2025@wikimedia.gr wmceem2025@wikimedia.gr]. Your swift replies will be appreciated, as they will help us conduct an efficient booking process. Best regards,       On behalf of '''Wikimedia CEE Meeting 2025 Organising Team''' <nowiki>--~~~~</nowiki> [[Korisnik:MARKELLOS|MARKELLOS]] ([[Razgovor s korisnikom:MARKELLOS|razgovor]]) 21:33, 12 maj 2025 (CEST) :Mislim da bi bilo sjajno da se netko iz zajednice prijavi da ide na okupljanje kao predstavnik Wikipedije na bosanskom jeziku. Je li netko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:15, 14 maj 2025 (CEST) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]], [[Korisnik:Panasko|Panasko]], [[Korisnik:KWiki|KWiki]]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:47, 15 maj 2025 (CEST) ::Bez mene. Komplikovano mi je putovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:57, 15 maj 2025 (CEST) :::ja vec imam planirana putovanja, obzirom na porodicu i obaveze, nažalost ne mogu. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:59, 15 maj 2025 (CEST) ::Bilo bi mi zadovoljstvo prisustvovati sastanku wikipedista, ali septembar i oktobar su mjeseci kad sam veoma zauzet s poslom. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 16:58, 15 maj 2025 (CEST) :Razumijem, hvala na odgovoru! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:09, 15 maj 2025 (CEST) ::@[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]: Kako ti stojiš oko ovoga? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:31, 19 maj 2025 (CEST) :::Teško, radim i studiram vanredno, jedva stignem šta urediti na wiki. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 18:08, 27 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Call for Candidates for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> The results of voting on the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines and Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter is [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2025#Results|available on Meta-wiki]]. You may now [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025/Candidates|submit your candidacy to serve on the U4C]] through 29 May 2025 at 12:00 UTC. Information about [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|eligibility, process, and the timeline are on Meta-wiki]]. Voting on candidates will open on 1 June 2025 and run for two weeks, closing on 15 June 2025 at 12:00 UTC. If you have any questions, you can ask on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2025|the discussion page for the election]]. -- in cooperation with the U4C, </div><section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|razgovor]])</bdi> 00:06, 16 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == RfC ongoing regarding Abstract Wikipedia (and your project) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for posting in English, if this is not your first language)'' Hello all! We opened a discussion on Meta about a very delicate issue for the development of [[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. Since some of the hypothesis involve your project, we wanted to hear your thoughts too. We want to make the decision process clear: we do not yet know which option we want to use, which is why we are consulting here. We will take the arguments from the Wikimedia communities into account, and we want to consult with the different communities and hear arguments that will help us with the decision. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. You can read the various hypothesis and have your say at [[:m:Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 17:26, 22 maj 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28768453 --> == Proposal to enable the "Contribute" entry point in Bosnian Wikipedia == {{Int:Hello}} Bosnian Wikipedians, Apologies as this message is not in your language. {{Int:please-translate}}. The [[mediawikiwiki:Wikimedia_Language_and_Product_Localization|WMF Language and Product Localization]] team proposes enabling an entry point called "Contribute" to your Wikipedia. The [[:bn:বিশেষ:Contribute|Contribute]] entry point is based on collaborative work with other product teams in the Wikimedia Foundation on [[mediawikiwiki:Edit_Discovery|Edit discovery]], which validated the entry point as a persistent and constant path that contributors took to discover ways to contribute content in Wikipedia. Therefore, enabling this entry point in your Wikipedia will help contributors quickly discover available tools and immediately click to start using them. This entry point is designed to be a central point for discovering contribution tools in Bosnian Wikipedia. '''Who can access it''' Once it is enabled in your Wikipedia, newcomers can access the entry point automatically by just logging into their account, click on the User drop-down menu and choose the "Contribute" icon, which takes you to another menu where you will find a self-guided description of what you can do to contribute content, as shown in the image below. An option to "view contributions" is also available to access the list of your contributions. [[File:Mobile_Contribute_Page.png|Mobile Contribute Page]] [[File:Mobile_contribute_menu_(detailed).png|Mobile contribute menu (detailed)]] For experienced contributors, the Contribute icon is not automatically shown in their User drop-down menu. They will still see the "Contributions" option unless they change it to the "Contribute" manually. We have gotten valuable feedback that helped us improve its discoverability. Now, it is ready to be enabled in other Wikis. One major improvement was to [[phab:T369041|make the entry point optional for experienced contributors]] who still want to have the "Contributions" entry point as default.           We plan to enable it '''on mobile''' for Wikis, where the Section translation tool is enabled. In this way, we will provide a main entry point to the mobile translation dashboard, and the exposure can still be limited by targeting only the mobile platform for now. If there are no objections to having the entry point for mobile users from your community, we will enable it by 10th June 2025. We welcome your feedback and questions in this thread on our proposal to enable it here. Suppose there are no objections, we will deploy the "Contribute" entry point in your Wikipedia. We look forward to your response soon. Thank you! On behalf of the WMF Language and Product Localization team. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 01:56, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 Selection & Call for Questions</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, This year, the term of 2 (two) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The Elections Committee will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Governance Committee, composed of trustees who are not candidates in the 2025 community-and-affiliate-selected trustee selection process (Raju Narisetti, Shani Evenstein Sigalov, Lorenzo Losa, Kathy Collins, Victoria Doronina and Esra’a Al Shafei) [3], is tasked with providing Board oversight for the 2025 trustee selection process and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 22 – June 5: Announcement (this communication) and call for questions period [6] * June 17 – July 1, 2025: Call for candidates * July 2025: If needed, affiliates vote to shortlist candidates if more than 10 apply [5] * August 2025: Campaign period * August – September 2025: Two-week community voting period * October – November 2025: Background check of selected candidates * Board’s Meeting in December 2025: New trustees seated Learn more about the 2025 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on this Meta-wiki page [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025|[link]]]. '''Call for Questions''' In each selection process, the community has the opportunity to submit questions for the Board of Trustees candidates to answer. The Election Committee selects questions from the list developed by the community for the candidates to answer. Candidates must answer all the required questions in the application in order to be eligible; otherwise their application will be disqualified. This year, the Election Committee will select 5 questions for the candidates to answer. The selected questions may be a combination of what’s been submitted from the community, if they’re alike or related. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates|[link]]] '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2025 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this Meta-wiki page [[m:Wikimedia_Foundation_elections/2025/Election_volunteers|[link].]] Thank you! [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Results [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Resolution:Committee_Membership,_December_2024 [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/FAQ [6] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Questions_for_candidates Best regards, Victoria Doronina Board Liaison to the Elections Committee Governance Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:07, 28 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28618011 --> == CEE Meeting 2025: call for session submissions == Hi everyone, The CEE Meeting 2025 programme committee wants to inform you that the deadline to submit a session proposal in the CEE Meeting is 31 May 2025, 23:59 CET. You can read more information about the process [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Submissions|here]] and [[metawiki:Wikimedia_CEE_Meeting_2025/Programme_development|here]]. We hope to see you in Thessaloniki! Best, Nikos [[Korisnik:NikosLikomitros|NikosLikomitros]] ([[Razgovor s korisnikom:NikosLikomitros|razgovor]]) 15:54, 28 maj 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr"> Upcoming Deployment of the CampaignEvents Extension</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Hello everyone, ''(Apologies for posting in English if English is not your first language. Please help translate to your language.)'' The Campaigns Product Team is planning a global deployment of the '''[[:mw:Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]]''' to all Wikipedias, including this wiki, during the '''week of June 23rd'''. This extension is designed to help organizers plan and manage events, WikiProjects, and other on-wiki collaborations - and to make these efforts more discoverable. The three main features of this extension are: * '''[[:m:Event_Center/Registration|Event Registration]]''': A simple way to sign up for events on the wiki. * '''[[:m:CampaignEvents/Collaboration_list|Collaboration List]]''': A global list of events and a local list of WikiProjects, accessible at '''[[:m:Special:AllEvents|Special:AllEvents]]'''. * '''[[:m:Campaigns/Foundation_Product_Team/Invitation_list|Invitation Lists]]''': A tool to help organizers find editors who might want to join, based on their past contributions. '''Note''': The extension comes with a new user right called '''"Event Organizer"''', which will be managed by administrators on this wiki. Organizer tools like Event Registration and Invitation Lists will only work if someone is granted this right. The Collaboration List is available to everyone immediately after deployment. The extension is already live on several wikis, including '''Meta, Wikidata, English Wikipedia''', and more ( [[m:CampaignEvents/Deployment_status#Current_Deployment_Status_for_CampaignEvents_extension| See the full deployment list]]) If you have any questions, concerns, or feedback, please feel free to share them on the [[m:Talk:CampaignEvents| extension talkpage]]. We’d love to hear from you before the rollout. Thank you! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Udehb-WMF|Udehb-WMF]] ([[User talk:Udehb-WMF|razgovor]]) 18:47, 29 maj 2025 (CEST)</bdi> <!-- Message sent by User:Udehb-WMF@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Udehb-WMF/sandbox/deployment_audience&oldid=28803829 --> == Međuprojektna saradnja: Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka == Poštovane kolegice i kolege, zadovoljstvo mi je predstaviti prvi veliki projekt Međuprojektne saradnje – '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka]]'''! Ovaj projekt ima za cilj sređivanje članaka kojima je osporena neutralnost i činjenična tačnost. Planirano je da se održi '''od 15. juna do 30. jula'''. Pozivamo vas da se '''[[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka#Učesnici i učesnice|priključite projektu]]''', da [[Razgovor o Wikipediji:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ostavite povratne informacije o njemu]] i da ga uključite u [[MediaWiki:Sitenotice]]. Zahvaljujemo zajednicama na dosadašnjoj saradnji i kontinuiranom interesiranju oko inicijative. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:10, 7 juni 2025 (CEST) == AnToni, Prekmurje, slike == Dragi korisnici i administratori! {{ping|AnToni}} koji je administrator nerazumno i nepotrebno je poništio moje izjeme u člancima o mjestima u Prekmurju (Slovenija). A zašto? Slike predstaviju cijela mjesta i ne samo jedan objekt (npr. kapele u grobljima). [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 08:40, 11 juni 2025 (CEST) :Te slike prikazuju neku ulicu, koja može biti u bilo kojem naselju. To nema smisla! Zato su slike vraćene. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:24, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Otkud znaš da je u bilo kojem mjestu? Je li tam stanuješ? I u commonsu su na ovakov način kategorizirane slike i nitko nije im prigovarao. Dokazuj da nisu tamo fotografirane! Ako nećeš onda ja uspostavim ovo stanje koje si poništio. [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:29, 11 juni 2025 (CEST) {{ping|AnToni}} Ovo je ta fotografija: <gallery mode="packed"> Kipsinci5.JPG </gallery> Ona ista kapela je i na toj slici koju si uspostavio: <gallery mode="packed"> Kapela v Kupšincih.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:32, 11 juni 2025 (CEST) Također i u članku o [[Bratonci]]ma: ti, {{ping|AnToni}} si nepotrebno poništio moje uređivanje i uspostavio tu sliku: <gallery mode="packed"> Kapela v Bratoncih.jpg </gallery> Iako ona ista kapela je i na mojoj: <gallery mode="packed"> Bratonci7.jpg </gallery> -- [[Korisnik:Doncsecz~bswiki|Doncsecz~bswiki]] ([[Razgovor s korisnikom:Doncsecz~bswiki|razgovor]]) 13:38, 11 juni 2025 (CEST) : Poništenja su sasvim razumna i neophodna. Fotografije koje postavljate daleko su lošijeg kvaliteta od postojećih i, kao što je Toni već rekao, najčešće prikazuju samo glavni put, livadu/polje, umjesto bilo kakvog značajnog objekta u tom naseljenom mjestu. Samim time, izmjene kojima se unazađuje kvalitet bit će uklonjene. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:15, 11 juni 2025 (CEST) :zamijenili ste nemjerljivo bolju sliku sa lošijom, po meni apsolutno opravdano vraćanje. Molim da se energija iskoristi na poboljšanje sadržaja a ne nepotrebno mijenjanje na gore [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:16, 11 juni 2025 (CEST) == Vote now in the 2025 U4C Election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}} Eligible voters are asked to participate in the 2025 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2025|2025 Election information page]]. The vote closes on 17 June 2025 at [https://zonestamp.toolforge.org/1750161600 12:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 1 July 2025. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:00, 14 juni 2025 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28848819 --> == „Administratorsko brisanje bez konsenzusa – članak Davor Cicović“ == Poštovani saradnici, obraćam se zbog ozbiljnih prigovora na administrativno postupanje administratora AnToni, koji je za brisanje predložio stranicu Davor Cicović bez šire diskusije. U raspravi je više puta osporavana validnost medija kao što su Direktno.rs, Mitrovica.info, Katera, pa čak i Danas.rs, iako su svi registrovani i priznati izvori u Srbiji, od kojih je Danas i štampani dnevni list. Osporavanja su često subjektivna, npr. kvalifikacije o “blogovima”, iako ti portali nisu blogovi niti lične platforme. Dalje, osporena je i relevantnost intervjua sa poslanikom Srđanom Milivojevićem, kao i članstvo u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS) i međunarodnoj asocijaciji novinara, što bi trebalo da bude više nego dovoljno da se osoba smatra javno prepoznatljivom. Zabrinjavajuće je što se kao kriterijumi zahtijevaju: • prisustvo u drugim enciklopedijama, • međunarodne nagrade, • prisustvo u svjetskim medijima. To nisu uslovi koje Wikipedia propisuje za biografske članke. Wikipedia traži prepoznatljivost i značaj u kontekstu svog jezika i prostora, što je u ovom slučaju više nego ispunjeno. ⸻ Molim ostale administratore i saradnike da se uključe i izjasne o ovom slučaju, jer je ovdje riječ o: • subjektivnosti i animozitetu, koji se očituju kroz pokušaj diskreditacije autora, • neprihvatljivom administrativnom pristupu koji obeshrabruje buduće saradnike. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 18:53, 15 juni 2025 (CEST) :To je prijedlog za brisanje. Ukoliko neko navede argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Na stranici za razgovor je otvorena diskusija i tamo se može svako izjasniti. Morate poštovati pravila Wikipedije, a ja niti znam niti me interesuje sfera djelovanja Cicovića, ali je neophodno navesti argumente o relevantnosti, a ne argumentovati da je linkovan na en.wiki i na portalima i blogovima. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:23, 15 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru, ali smatram da Vaš ton i formulacije (“ne zanima me sfera djelovanja…”) ne doprinose konstruktivnoj raspravi. U pitanju je ocjena značaja na osnovu izvora, a ne ličnih simpatija ili interesovanja. ::U skladu s pravilima WP:BIO i WP:V, argumenti koje sam naveo uključuju: ::– prisustvo u akreditovanim medijima, ::– citiranost u drugim člancima ::– članstvo u NUNS-u i međunarodnoj novinarskoj asocijaciji. ::Vaš komentar da „linkovanje na blogove i en.wiki nije dovoljno” zanemaruje činjenicu da je reč o registrovanim medijima i globalnoj referentnosti. ::Nadam se da će i drugi saradnici izneti svoje mišljenje na osnovu pravila, a ne ličnih stavova ili animoziteta. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 19:34, 15 juni 2025 (CEST) :::Imam pravo da me ne interesuje polje djelovanja spomenutog, ali kao administrator imam obavezu da pregledam nove stranice i signaliziram drugim urednicima, potrebu za reakcijom. Wikipedija je enciklopedija te je potrebno ispitati da li članak zaslužuje da bude na Wikipediji. Ne podmećite teze o animozotetu, jer nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeram. Ukoliko se neko od urednika javi s argumente o relevantnosti, članak neće biti izbrisan. Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki. Wikipedija nije mjesto za (auto)promociju. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:44, 15 juni 2025 (CEST) ::::* „Nemam pojma ko je Cicović, niti imam vremena i interesa da to provjeravam.“ ::::* „Raznorazni marginalci nemaju šta da traže na Wiki.“ ::::* „Wikipedia nije mjesto za (auto)promociju.“ ::::Ovakav rječnik i pristup predstavljaju jasno kršenje pravila ponašanja na Wikipediji, posebno: ::::* [[Wikipedia:Etika komunikacije]] – zabranjuje omalovažavanje i vrijeđanje saradnika, ::::* [[Wikipedia:Bez ličnih napada|Wikipedia:Napadi na korisnike]] – lične kvalifikacije poput „marginalac“ nisu prihvatljive, ::::* [[Wikipedia:Nepristrasnost|Wikipedia:Nepristranost]] – obavezuje na sagledavanje činjenica, ne na izjave „nemam interesa“. ::::Kao urednik koji je u diskusiji učestvovao korektno, informisano i argumentovano, smatram da nije prihvatljivo da mi administrator odgovara ovakvim tonom i izrazima koji degradiraju dostojanstvo saradnika. ::::'''Zahtjev:''' ::::Ljubazno molim: ::::# Da se administrator AnToni pozove na poštovanje komunikacijske etike; ::::# Da se njegov komentar sa omalovažavajućim izrazima ili ukloni ili zvanično označi kao neprimjeren; ::::# Da se pozovu i drugi administratori ili iskusni urednici da preispitaju komunikaciju i donesene ocjene. ::::Ne očekujem da svi misle isto o značaju neke osobe. Ali očekujem da se svi saradnici tretiraju s osnovnim poštovanjem i da Wikipedia ostane prostor dijaloga, a ne uvreda. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:03, 15 juni 2025 (CEST) :::::Ne vrijeđam urednika, ali nemam interesa da tražim detalje o Cicoviću. Ako se radi o samopromociji, opet to nije vrijeđanje. Linkovi na internet su ili facebook ili kolumne. Nema kritičkog osvrta, dakle sekundarnih izvora, na osnovu čega sam zaključio da je Cicović marginalac. Marginalac nije pogrda, nego oznaka relevantnosti. A ovdje govorimo o relevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:12, 15 juni 2025 (CEST) ::::::Izraz „marginalac“ nije enciklopedijski termin. ::::::Bez obzira na Vaše tumačenje da je riječ o „označavanju relevantnosti“, u opštem jeziku i enciklopedijskom kontekstu to je pejorativna i subjektivna kvalifikacija, kojom se osoba diskredituje, a ne opisuje. Takav izraz nije u skladu s pravilima [[WP:NAPAD]] i [[WP:ETIKA]], jer uvodi lični ton u raspravu i cilja na diskvalifikaciju, a ne na provjeru činjenica. ::::::Tvrdnja da se „radi o linkovima s interneta, Facebooka i kolumni“ je netačna i dodatno degradira diskusiju. ::::::Svi navedeni izvori – Direktno.rs, Danas.rs, Katera, Mitrovica.info – su registrovani mediji s uredničkom strukturom, a Danas je štampani dnevni list od javnog značaja u Srbiji. Niti jedan od linkova ne vodi na društvene mreže ili lične stranice. ::::::3. Optužba za samopromociju nije potkrijepljena dokazima. ::::::Ako se tvrdi da se radi o samopromociji, potrebno je jasno ukazati gdje je to u članku izraženo. Članak je pisan trećim licem, neutralnim stilom, bez navođenja ličnih superlativa ili subjektivne glorifikacije. Prema tome, ništa u tekstu ne ukazuje na „autopromociju“, osim ako se ne izjednačava biografski članak sam po sebi s takvom praksom – što nije slučaj. ::::::Na kraju, dodao bih da se iz više Vaših komentara stiče utisak nepotrebne emocionalne uključenosti, kao i potencijalnog neslaganja s tematikom kojom se predmetni autor bavi. To je naravno Vaše pravo kao pojedinca, ali kao administrator pozvani ste da postupate nepristrasno, bez izraza ličnih stavova, a naročito bez vrednosnih ocjena ličnosti kao što su “marginalac”. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:23, 15 juni 2025 (CEST) :::::::Marginalac nije uvreda! I ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica ni u jednoj enciklopediji. O tome da sam prisutan na blogovima, emisijama na državnim televizijama i medijskoj prisutnosti na web-u ne bi pisao, ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Wikipediji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 20:30, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::Izjava „Ja sam marginalac, pa zato o meni ne postoji natuknica… ali sam svejedno osoba o kojoj nema članka na Vikipediji“ predstavlja neprimjereno lično poređenje koje nema nikakve veze sa kriterijumima enciklopedijske relevantnosti. To je subjektivna projekcija i svojevrstan izraz frustracije što neko drugi ima članak, a Vi – kako kažete – nemate. ::::::::Takav ton i pristup nisu primereni ulozi administratora. Umesto da se pridržavate pravila i standarda, uključujete lične primere i emotivne opaske koje nemaju mesto u ozbiljnoj raspravi. ::::::::Medijska prisutnost, prisustvo u štampanim i digitalnim izdanjima, kao i citiranost u drugim publikacijama – sve to jesu relevantni kriterijumi za biografski članak. Umanjivati ih iz ličnih razloga i predstavljati kao “blogove” ili “Facebook sadržaj” je neutemeljeno i neprofesionalno. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 20:39, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::Iz cjelokupne rasprave najviše vremena se provelo citirajući pravila umjesto da se u skladu s tim istim pravilima iznesu argumenti zašto je ova osoba relevantna za članak na enciklopediji, ili da se pronađu bolji izvori ukoliko postoje. To što je neko javna ličnost nije nužno razlog da zaslužuje članak na enciklopediji. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:35, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::Poštovani, ::::::::::zahvaljujem na uključenju u raspravu. ::::::::::Slažem se da pravila Wikipedije ne treba samo citirati, već primjenjivati – upravo zato je članak i revidiran tako da se jasno prikaže zašto je osoba relevantna. U odjeljcima „Професионални рад“ и „Препознатљивост и значај“ konkretno su istaknute sljedeće činjenice: ::::::::::* kolumne Davora Cicovića objavljuju se u više etabliranih i registrovanih medija (Direktno.rs, Danas.rs, Katera, itd.); ::::::::::* njegovi tekstovi su citirani u drugim autorskim člancima i portalima, što jeste oblik sekundarnih izvora; ::::::::::* jedan njegov tekst koristi se kao referenca na engleskoj Wikipediji, u aktuelnom političkom članku; ::::::::::* član je NUNS-a i međunarodnog novinarskog udruženja. ::::::::::Riječ je, dakle, o osobi čiji se sadržaj širi kroz pouzdane izvore, ne samo autorski. Članak je napisan neutralnim tonom i u skladu s WP:V i WP:BIO. ::::::::::Zato bih molio, ako ima konkretnih prijedloga za dodatna poboljšanja – da ih rado razmotrimo. Sve drugo je već inkorporirano kroz faktografske i provjerljive podatke. ::::::::::Srdačno, ::::::::::Mile Milan [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 22:52, 15 juni 2025 (CEST) :::::::::::Po čemu su navedeni mediji "etablirani"? A Wikipedija sama sebi ne može biti izvor! Pa da je en.wiki, gdje svako može referencirati na nešto, a ond neko treći referencira ba bs.wiki. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:02, 15 juni 2025 (CEST) ::::::::::::slazem se s [[Korisnik:AnToni|AnToni]] ne vidim kako ponavljanje takozvanih "argumenata" daje na snazi istih. Saglasan sa brisanjem. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:13, 16 juni 2025 (CEST) :Pregledao sam neke linkove, koji se ovdje spominju. Iskreno, uopće nisam oduševljen. Neka se razvija autor, nije hića sa enciklopedijom. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:13, 16 juni 2025 (CEST) ::Poštovani, članak je u međuvremenu dopunjen i tehnički i izvorima te bih cijenio ako biste ga ponovo pregledali. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 12:13, 16 juni 2025 (CEST) : Kao što rekoše ostale kolege, osoba trenutno nije relevantna za enciklopediju, što ne znači da neće biti nekad kasnije. Članak u trenutnom stanju ("dopunjenom i tehnički i izvorima") isto nije za Wikipedije. Nigdje se u izvorima koji rade ne govori o samom autoru, već se povezuju članci koje je on napisao, što samog autora ne čini relevantnim za zaseban članak (inače bi svaki kolumnist mogao imati svoj članak). Isto tako, dobar dio izvora ne radi: ili sam link ne radi ili vodi na stranicu na kojoj piše da to što je povezano nije pronađeno ([https://direktno.rs/politika/657928/sns-mora-puci-hocu-da-se-vratim-kuci direktno.rs], [https://koreni.rs/imbecil-davor-cicovic/ koreni.rs], [https://istok.rs/dogodine-u-prizrenu/ istok.rs]). Također bih Vas zamolio da rasprave o brisanju ubuduće vodite na stranici za razgovor tog članka, [https://ibb.co/Mynd2ZB9 kako jasno piše u samoj poruci na vrhu članka]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:30, 16 juni 2025 (CEST) ::Zahvaljujem na odgovoru i pristupu koji je kulturan i konstruktivan. Potpuno prihvatam ovakav ton komunikacije, gdje se na razuman način može ukazati da neka osoba u ovom trenutku, po kriterijima zajednice, možda ne ispunjava uvjete za enciklopedijski članak. Takođe poštujem stav da povezivanje preko autorskih tekstova ne mora nužno biti dokaz relevantnosti. ::Važno mi je istaći da takva formulacija ne vrijeđa ni autora ni medije u kojima je objavljivao, već samo zadržava enciklopedijsku neutralnost – što je razlika u pristupu koju bih istakao u odnosu na prethodnu poruku administratora Antonija, koja je, nažalost, bila lična i neprimjerena. ::U nadi da će admistracija Wikipedije u budućnost zadržati duh poštovanja prema urednicima i autorima, te da neće postati mjesto osobnih frustracija i nezadovoljstva, srdačan pozdrav. [[Korisnik:Mile Milan|Mile Milan]] ([[Razgovor s korisnikom:Mile Milan|razgovor]]) 17:21, 16 juni 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Wikimedia Foundation Board of Trustees 2025 - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2025/Announcement/Call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div> Hello all, The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|call for candidates for the 2025 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection is now open]] from June 17, 2025 – July 2, 2025 at 11:59 UTC [1]. The Board of Trustees oversees the Wikimedia Foundation's work, and each Trustee serves a three-year term [2]. This is a volunteer position. This year, the Wikimedia community will vote in late August through September 2025 to fill two (2) seats on the Foundation Board. Could you – or someone you know – be a good fit to join the Wikimedia Foundation's Board of Trustees? [3] Learn more about what it takes to stand for these leadership positions and how to submit your candidacy on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidate application|this Meta-wiki page]] or encourage someone else to run in this year's election. Best regards, Abhishek Suryawanshi<br /> Chair of the Elections Committee On behalf of the Elections Committee and Governance Committee [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Call_for_candidates [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Bylaws#(B)_Term. [3] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2025/Resources_for_candidates<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:43, 17 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=28866958 --> == <span lang="en" dir="ltr">Sister Projects Task Force reviews Wikispore and Wikinews</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="message"/> Dear Wikimedia Community, The [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee (CAC)]] of the Wikimedia Foundation Board of Trustees assigned [[m:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Sister Projects Task Force|the Sister Projects Task Force (SPTF)]] to update and implement a procedure for assessing the lifecycle of Sister Projects – wiki [[m:Wikimedia projects|projects supported by Wikimedia Foundation (WMF)]]. A vision of relevant, accessible, and impactful free knowledge has always guided the Wikimedia Movement. As the ecosystem of Wikimedia projects continues to evolve, it is crucial that we periodically review existing projects to ensure they still align with our goals and community capacity. Despite their noble intent, some projects may no longer effectively serve their original purpose. '''Reviewing such projects is not about giving up – it's about responsible stewardship of shared resources'''. Volunteer time, staff support, infrastructure, and community attention are finite, and the non-technical costs tend to grow significantly as our ecosystem has entered a different age of the internet than the one we were founded in. Supporting inactive projects or projects that didn't meet our ambitions can unintentionally divert these resources from areas with more potential impact. Moreover, maintaining projects that no longer reflect the quality and reliability of the Wikimedia name stands for, involves a reputational risk. An abandoned or less reliable project affects trust in the Wikimedia movement. Lastly, '''failing to sunset or reimagine projects that are no longer working can make it much harder to start new ones'''. When the community feels bound to every past decision – no matter how outdated – we risk stagnation. A healthy ecosystem must allow for evolution, adaptation, and, when necessary, letting go. If we create the expectation that every project must exist indefinitely, we limit our ability to experiment and innovate. Because of this, SPTF reviewed two requests concerning the lifecycle of the Sister Projects to work through and demonstrate the review process. We chose Wikispore as a case study for a possible new Sister Project opening and Wikinews as a case study for a review of an existing project. Preliminary findings were discussed with the CAC, and a community consultation on both proposals was recommended. === Wikispore === The [[m:Wikispore|application to consider Wikispore]] was submitted in 2019. SPTF decided to review this request in more depth because rather than being concentrated on a specific topic, as most of the proposals for the new Sister Projects are, Wikispore has the potential to nurture multiple start-up Sister Projects. After careful consideration, the SPTF has decided '''not to recommend''' Wikispore as a Wikimedia Sister Project. Considering the current activity level, the current arrangement allows '''better flexibility''' and experimentation while WMF provides core infrastructural support. We acknowledge the initiative's potential and seek community input on what would constitute a sufficient level of activity and engagement to reconsider its status in the future. As part of the process, we shared the decision with the Wikispore community and invited one of its leaders, Pharos, to an SPTF meeting. Currently, we especially invite feedback on measurable criteria indicating the project's readiness, such as contributor numbers, content volume, and sustained community support. This would clarify the criteria sufficient for opening a new Sister Project, including possible future Wikispore re-application. However, the numbers will always be a guide because any number can be gamed. === Wikinews === We chose to review Wikinews among existing Sister Projects because it is the one for which we have observed the highest level of concern in multiple ways. Since the SPTF was convened in 2023, its members have asked for the community's opinions during conferences and community calls about Sister Projects that did not fulfil their promise in the Wikimedia movement.[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:WCNA_2024._Sister_Projects_-_opening%3F_closing%3F_merging%3F_splitting%3F.pdf <nowiki>[1]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee/Sister_Projects_Task_Force#Wikimania_2023_session_%22Sister_Projects:_past,_present_and_the_glorious_future%22 <nowiki>[2]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[3]</nowiki>] Wikinews was the leading candidate for an evaluation because people from multiple language communities proposed it. Additionally, by most measures, it is the least active Sister Project, with the greatest drop in activity over the years. While the Language Committee routinely opens and closes language versions of the Sister Projects in small languages, there has never been a valid proposal to close Wikipedia in major languages or any project in English. This is not true for Wikinews, where there was a proposal to close English Wikinews, which gained some traction but did not result in any action[https://meta.wikimedia.org/wiki/Proposals_for_closing_projects/Closure_of_English_Wikinews <nowiki>[4]</nowiki>][https://meta.wikimedia.org/wiki/WikiConvention_francophone/2024/Programme/Quelle_proc%C3%A9dure_pour_ouvrir_ou_fermer_un_projet_%3F <nowiki>[5]</nowiki>, see section 5] as well as a draft proposal to close all languages of Wikinews[https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Proposals_for_closing_projects/Archive_2#Close_Wikinews_completely,_all_languages? <nowiki>[6]</nowiki>]. [[:c:File:Sister Projects Taskforce Wikinews review 2024.pdf|Initial metrics]] compiled by WMF staff also support the community's concerns about Wikinews. Based on this report, SPTF recommends a community reevaluation of Wikinews. We conclude that its current structure and activity levels are the lowest among the existing sister projects. SPTF also recommends pausing the opening of new language editions while the consultation runs. SPTF brings this analysis to a discussion and welcomes discussions of alternative outcomes, including potential restructuring efforts or integration with other Wikimedia initiatives. '''Options''' mentioned so far (which might be applied to just low-activity languages or all languages) include but are not limited to: *Restructure how Wikinews works and is linked to other current events efforts on the projects, *Merge the content of Wikinews into the relevant language Wikipedias, possibly in a new namespace, *Merge content into compatibly licensed external projects, *Archive Wikinews projects. Your insights and perspectives are invaluable in shaping the future of these projects. We encourage all interested community members to share their thoughts on the relevant discussion pages or through other designated feedback channels. === Feedback and next steps === We'd be grateful if you want to take part in a conversation on the future of these projects and the review process. We are setting up two different project pages: [[m:Public consultation about Wikispore|Public consultation about Wikispore]] and [[m:Public consultation about Wikinews|Public consultation about Wikinews]]. Please participate between 27 June 2025 and 27 July 2025, after which we will summarize the discussion to move forward. You can write in your own language. I will also host a community conversation 16th July Wednesday 11.00 UTC and 17th July Thursday 17.00 UTC (call links to follow shortly) and will be around at Wikimania for more discussions. <section end="message"/> </div> -- [[User:Victoria|Victoria]] on behalf of the Sister Project Task Force, 22:56, 27 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Sister_project_MassMassage_on_behalf_of_Victoria/Target_list&oldid=28911188 --> == Međuprojektna saradnja – skripta za izvoz članaka == Poštovane kolegice i kolege, [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja|Međuprojektna saradnja]] s ponosom vam predstavlja '''[[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik]]''', novu skriptu za izvoz članaka s jednog projekta na drugi. Ova skripta omogućit će brži i lakši prijenos članaka između naših projekata. Ona automatski pruža pravilno pripisivanje i omogućava prilagođavanje wikiteksta. Temelji se na skripti EasyExport korisnika DreamRimmer. Pozivamo vas da isprobate Izvoznik i podijelite svoje utiske. Detalje o instaliranju skripte možete pronaći u [[:meta:User:Aca/Izvoznik|regionalnoj dokumentaciji na Meti]]. U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:48, 23 juli 2025 (CEST) == Industrija, en:Industry (manufacturing) == Nedostaje članak Industrija, za obaveznih 1000, a kao da je mala zbrka sa tim člankom. Koji zapravo članak trebamo imati? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:44, 6 august 2025 (CEST) :Kod nas je "[[Proizvodnja]]" čvor / višeznačnica, a na EN je čvor "[[:en:Industry|Industry]]". :) Nisam ni ja pametan ovdje. Možda "[[Industrija (proizvodnja)]]" (jer imamo "[[Industrija (ekonomija)]]"? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 6 august 2025 (CEST) ==Ažuriranje (grado)načelnika== Jesmo li ažurirali (grado)načelnike u Bosni i Hercegovini tamo gdje su izabrani novi lani? Čini mi se da je tek manji dio ažuriran. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 16 august 2025 (CEST) :Izgleda da nisu, u [[Busovača|Busovaci]] načelnik izabran 2016. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:26, 16 august 2025 (CEST) ::{{Odgovor|Kwiki}} Nismo. Ja nisam popisan na popisu 2013. godine... --[[Posebno:Doprinosi/&#126;2025-26945-92|&#126;2025-26945-92]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2025-26945-92|talk]]); 13.01, 28. septembar 2025. (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Temporary accounts will be rolled out soon</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="body"/> Hello, we are the Wikimedia Foundation [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity|Product Safety and Integrity]] team. We would like to announce that '''we plan to enable [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] for this wiki in the week of September 1'''. Temporary accounts are successfully live on 30 wikis, including many large ones like German, Japanese, and French. The change they bring is especially relevant to logged-out editors, who this feature is designed to protect. But it is also relevant to community members like mentors, patrollers, and admins – anyone who reverts edits, blocks users, or otherwise interacts with logged-out editors as part of keeping the wikis safe and accurate. '''Why we are building temporary accounts''' Our wikis should be safer to edit by default for logged-out editors. Temporary accounts allow people to continue editing the wikis without creating an account, while avoiding publicly tying their edits to their IP address. We believe this is in the best interest of our logged-out editors, who make valuable contributions to the wikis and who may later create accounts and grow our community of editors, admins, and other roles. Even though the wikis do warn logged-out editors that their IP address will be associated with their edit, many people may not understand what an IP address is, or that it could be used to connect them to other information about them in ways they might not expect. Additionally, our moderation software and tools rely too heavily on network origin (IP addresses) to identify users and patterns of activity, especially as IP addresses themselves are becoming less stable as identifiers. Temporary accounts allow for more precise interactions with logged-out editors, including more precise blocks, and can help limit how often we unintentionally end up blocking good-faith users who use the same IP addresses as bad-faith users. '''How temporary accounts work''' [[File:Temporary account banner and empty talk page.png|thumb]] Any time a logged-out user publishes an edit on this wiki, a cookie will be set in this user's browser, and a temporary account tied with this cookie will be automatically created. This account's name will follow the pattern: <code dir=ltr>~2025-12345-67</code> (a tilde, current year, a number). On pages like Recent Changes or page history, this name will be displayed. The cookie will expire 90 days after its creation. As long as it exists, all edits made from this device will be attributed to this temporary account. It will be the same account even if the IP address changes, unless the user clears their cookies or uses a different device or web browser. A record of the IP address used at the time of each edit will be stored for 90 days after the edit. However, only some logged-in users will be able to see it. '''What does this mean for different groups of users?''' '''For logged-out editors''' * This increases privacy: currently, if you do not use a registered account to edit, then everybody can see the IP address for the edits you made, even after 90 days. That will no longer be possible on this wiki. * If you use a temporary account to edit from different locations in the last 90 days (for example at home and at a coffee shop), the edit history and the IP addresses for all those locations will now be recorded together, for the same temporary account. Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the relevant requirements]] will be able to view this data. If this creates any personal security concerns for you, please contact talktohumanrights at wikimedia.org for advice. '''For community members interacting with logged-out editors''' * A temporary account is uniquely linked to a device. In comparison, an IP address can be shared with different devices and people (for example, different people at school or at work might have the same IP address). * Compared to the current situation, it will be safer to assume that a temporary user's talk page belongs to only one person, and messages left there will be read by them. As you can see in the screenshot, temporary account users will receive notifications. It will also be possible to thank them for their edits, ping them in discussions, and invite them to get more involved in the community. '''For users who use IP address data to moderate and maintain the wiki''' * '''For patrollers''' who track persistent abusers, investigate violations of policies, etc.: Users who [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|meet the requirements]] will be able to reveal temporary users' IP addresses and all contributions made by temporary accounts from a specific IP address or range ([[Special:IPContributions]]). They will also have access to useful information about the IP addresses thanks to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Info]] feature. Many other pieces of software have been built or adjusted to work with temporary accounts, including AbuseFilter, global blocks, Global User Contributions, and more. (For information for volunteer developers on how to update the code of your tools – see the last part of the message.) * '''For admins blocking logged-out editors''': ** It will be possible to block many abusers by just blocking their temporary accounts. A blocked person won't be able to create new temporary accounts quickly if the admin selects the [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblock]] option. ** It will still be possible to block an IP address or IP range. * Temporary accounts will not be retroactively applied to contributions made before the deployment. On Special:Contributions, you will be able to see existing IP user contributions, but not new contributions made by temporary accounts on that IP address. Instead, you should use Special:IPContributions for this. '''Our requests for you, and next steps''' * If you know of any tools, bots, gadgets etc. using data about IP addresses or being available for logged-out users, you may want to test if they work on [[testwiki:Main_Page|testwiki]] or [[test2wiki:Main_Page|test2wiki]]. If you are a volunteer developer, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|read our documentation for developers]], and in particular, the section on [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers#How should I update my code?|how your code might need to be updated]]. * If you want to test the temporary account experience, for example just to check what it feels like, go to testwiki or test2wiki and edit without logging in. * Tell us if you know of any difficulties that need to be addressed. We will try to help, and if we are not able, we will consider the available options. * Look at our [[m:Meta:Babel#Temporary_Accounts:_access_to_IP_addresses_and_next_steps|previous message]] about requirements for users without extended rights who may need access to IP addresses. To learn more about the project, check out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/FAQ|our FAQ]] – you will find many useful answers there. You may also [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|look at the updates]] (we have just posted one) and [[mw:Newsletter:Product Safety and Integrity|subscribe to our new newsletter]]. If you'd like to talk to me (Szymon) off-wiki, you will find me on Discord and Telegram. Thank you!<section end="body" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:user:NKohli (WMF)|NKohli (WMF)]], [[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</bdi> 23:35, 26 august 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox6&oldid=29181713 --> == Godine == {{ping|KWiki}}: Vidi [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1901.&diff=prev&oldid=3756616 ovu promjenu] na [[1901.]] To sam promijenio AWB. Pa ako je u redu popravim dalje.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 21:33, 2 septembar 2025 (CEST) == Centar za istraživačko novinarstvo == Za kolege koje ne znaju, [[Centar za istraživačko novinarstvo (Bosna i Hercegovina)|Centar za istraživačko novinarstvo]] (CIN) ima napomenu gdje piše "Preuzimanje sadržaja Centra za istraživačko novinarstvo dopušteno je uz obavezno navođenje izvora [https://cin.ba/o-nama/ www.cin.ba]". U suštini, dozvoljeno je korištenje njihovog sadžaja (tekst, slike, videozapisi, itd.) po licenci [https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ CC BY-SA 3.0], ako sam dobro shvatio. Može mišljenje @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 22:12, 7 septembar 2025 (CEST) == Yahadzija i klonovi == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{Spomeni|Semso98}} Šta da uradimo? Hoćemo li nastaviti dozvoljavati višegodišnje čaraparenje ili pooštriti pristup? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:48, 17 septembar 2025 (CEST) :neće on odustati, niti će se promijeniti, i poslije mjera. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:55, 17 septembar 2025 (CEST) ::Onda sva pravila i smjernice gube smisao postojanja, a i naše "funkcije". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:19, 17 septembar 2025 (CEST) :::Možemo mu predložiti da izabere jedan account, a ostale da blokiramo? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:00, 17 septembar 2025 (CEST) ::::Nekoliko ih je već globalen blokirano, a ja sam upravo blokirao predzadnjeg. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:33, 17 septembar 2025 (CEST) :::::Nisam administrator ali mislim da bi mu trebalo ostaviti da koristi jedan racun, dok god ga ne zloupotrebljava. Sto se tiče spajanja sa wikipodacima, ja to s vremena na vrijeme pregledam i spojim i to nije neki veliki posao za mene a on pravi dosta članaka koje niko drugi ne bi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:06, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Fazon je u tome što neće da odabere jedan nego svako malo mijenja kako bi radio po svome, zanemarujući sve što mu govorimo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:34, 17 septembar 2025 (CEST) ::::::Nemaš ti još dovoljno iskustva s njim. Dovede te u situaciju da ga moraš blokirati, a onda se žali na umišljenu zavjeru protiv njega itd. Nemoguć slučaj. Koliko god članaka napiše, toliko posla za sobom ostavi jer jednostavno ne pazi ili ne vidi dobro (isti je ishod). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:06, 18 septembar 2025 (CEST) :::::::Jasno, vi se s tim i takvim situacijama borite godinama, slažem se sa bilo kojom odlukom admina. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:20, 18 septembar 2025 (CEST) : čak i žrtvovanje pojedinih novih članaka je dobra taktika, dok on ne uoči pravilo, da se neće tolerisati otvaranje beskonačno mnogo naloga [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:55, 21 septembar 2025 (CEST) == Korisni alati == Pozdrav ekipa, {{Spomeni|AnToni}} {{Spomeni|Srđan}}, {{spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Semso98}}, {{spomeni|Mhare}}, {{spomeni|Edinwiki}}, {{spomeni|Z1KA}}, {{spomeni|KWiki}} u zadnje vrijeme koristim dva korisna "alata" pa ne bi bilo loše da i vi isto pogledate: * SPARQL upit koji pretražuje WikiData bazu podataka i traži nedavno preminule ljude koji imaju članak na bosanskoj Wikipediji. On je postavljen tako da traži umrle u zadnjih 32 dana, s tim da se to može modifikovati po potrebi. On također provjerava od 8. decembra 2020 i isključuje ranije preminule što se također može modifikovati po potrebi. Navedeni upit možete pokrenuti [https://query.wikidata.org/#SELECT%20%3Fitem%20%3FitemLabel%20%3FitemDescription%20%3Fdod%20%3Flinkcount%20%3Farticle%0AWITH%20%7B%0A%20%20SELECT%20%2a%0A%20%20WHERE%20%7B%0A%20%20%20%20%09%3Fitem%20wdt%3AP570%20%3Fdod%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%222020-12-08T00%3A00%3A00Z%22%5E%5Exsd%3AdateTime%29%0A%09FILTER%20%28%20%3Fdod%20%3E%20%28now%28%29-%22P32D%22%5E%5Exsd%3Aduration%29%20%26%26%20%3Fdod%20%3C%20now%28%29%20%29%0A%09%3Fitem%20wdt%3AP31%20wd%3AQ5%20.%0A%20%20%20%20%3Farticle%20schema%3Aabout%20%3Fitem%20%3B%0A%20%20%20%20%20%20schema%3AisPartOf%20%3Chttps%3A%2F%2Fbs.wikipedia.org%2F%3E%20.%0A%20%20%7D%0A%20%20LIMIT%205000%0A%7D%20AS%20%25i%0AWHERE%20%7B%0A%20%20INCLUDE%20%25i%0A%20%20SERVICE%20wikibase%3Alabel%20%7B%20bd%3AserviceParam%20wikibase%3Alanguage%20%22bs%2Cen%22%20.%20%7D%0A%20%20%3Fitem%20wikibase%3Asitelinks%20%3Flinkcount%20.%0A%7D%0AORDER%20BY%20DESC%28%3Fdod%29%20%3Fitem ovdje]. * Fantastičan alat koji provjerava kategoriju na izvornoj wikipediji (recimo en.wiki), upiše se naziv kategorije na engleskom i on povuče sve članke iz te kategorije na odredišnom proktu, npr bs.wiki. Predlažem da ovaj alat koristimo kada napravimo novu kategoriju kako bismo istu dodali na sve članke koji pripadaju navedenoj kategoriji na recimo en.wiki, mada se mogu koristiti i drugi projekti. Alat je napravio Ivi a možete ga pronaći [https://hrwp.toolforge.org/catcheck ovdje]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:42, 2 oktobar 2025 (CEST) :Bilo bi lijepo da imaju neki tutorijali ili primjeri kako koristiti alate, za one koji ne znaju (npr. ja). [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:04, 7 oktobar 2025 (CEST) ::Za SPARQL upit predlažem ti da kod ubaciš u ChatGPT da analizira i prilično dobro pojasni, pa ga mozes sebi prilagođavati, ja sam tako uradio. ::Za ovaj drugi alat prvobitno sam postavio link na sve Ivijeve alate, sada sam link dopunio dan Odi na ovaj konkretni alat. ::Vrlo je jednostavan u prvo polje language upišeš izvorni projekat recimo en, u drugo polje kategoriju na tom jeziku, samo naziv kategorije bez “Kategorija:”, a u destinacijom upišeš bs. Alat radi tako da preko WikiData provjerava članke i kategorije koji na izvornom projektu (en) se nalaze u kategoriji koju si upisao sa odredišnim projektom (bs) te ti daje listu svih Kategorija i članaka na en i pripadajući članak ili kategoriju na bs. Ukoliko taj članak/kategorija se nalaze na oba projekta ima kvačicu, ukoliko ne ti mozes kliknuti pa pomoću HotCat-a dodati istu. Vrlo dobar alat da brzo vidiš na kojem članku/kategoriji nije dodatna tražena Kategorija. ::Nadam se da će ti koristiti. ::poz, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:08, 7 oktobar 2025 (CEST) :ok, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:05, 7 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Migration to Parsoid</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> <em>[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Parsoid Read Views/Read View Announcement|Read this in another language]]</em> Hello everyone! I am glad to inform you that as the next step in the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, Parsoid will soon be turned on as the default article renderer on your wiki. We are gradually increasing the number of wikis using Parsoid, with the intention of making it the default wikitext parser for MediaWiki's next long-term support release. This will make our wikis more reliable and consistent for editors, readers, and tools to use, as well as making the development of future wikitext features easier. If this disrupts your workflow, don’t worry! You can still opt out through a user preference or turn Parsoid off on the current page using the Tools submenu, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation. There is [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Confidence_Framework|more information about our roll-out strategy]] available, including the testing done before we turn on Parsoid for a new wiki. To report bugs and issues, please look at our [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Known Issues|known issues]] documentation and if you found a new bug please create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. <section end="announcement-content" /> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[mw:User:ABreault (WMF)|Content Transform Team]]</bdi> 21:49, 2 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ABreault (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikimedia_Foundation/Product_and_Technology/Parsoid_Read_Views/2025-10-06_Wikipedias&oldid=29381387 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: vote for the 2025 Board of Trustees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025|2025 Board of Trustees election]] is now open. Candidates are running for two (2) seats on the Board. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Voter eligibility guidelines|voter eligibility page]]. Learn more about them by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2025/Candidates|reading their application statements and watch their candidacy videos]]. When you are ready, go to the [[m:Special:SecurePoll/vote/405|SecurePoll voting page to vote]]. '''The vote is open from October 8 at 00:00 UTC to October 22 at 23:59 UTC.''' Best regards, Abhishek Suryawanshi<br />Chair, Elections Committee<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:48, 9 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29360896 --> == Azijski mjesec 2025. == Od 1. novembra je ponovo [[Wikipedia:Azijski mjesec|Azijski mjesec]]! Trebaju nam članovi žirija! Javlja li se se neko kao dobrovoljac, prije nego što napravim projekat na "fountain-u"? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:55, 19 oktobar 2025 (CEST) :Kao i svake godine, uključit ću se koliko mi druge stvari dozvole, makar to bio članak ili dva. Za žiriranje se neću gurati. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:05, 19 oktobar 2025 (CEST) :: [https://meta.wikimedia.org/wiki/Template:Wikipedia_Asian_Month_2025_Communities_and_Organizers#Participating_Communities prijavljeni smo]... {{ping|Kwiki}} treba nam neko pismen u žiriju :)--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:42, 19 oktobar 2025 (CEST) :::Nije nemoguće doći do mog nivoa, samo zapnite. :) :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:52, 19 oktobar 2025 (CEST) :::: {{ping|Panasko}} Mogu li te postaviti u žiri? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:06, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::Mozes sto da ne. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:26, 22 oktobar 2025 (CEST) ::::::Bit ce opet...ja-tebi, ti-meni...:) Al' nema veze. Napravim stranicu na "fountain-u" [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:29, 22 oktobar 2025 (CEST) :::::::Ma vidi bude i drugih, nadam se da će ih biti sve više. Napravio sam nekoliko šablona koji mogu biti zanimljivi za Azijski mjesec. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:34, 22 oktobar 2025 (CEST) :imate li na umu neku posebnu temu da se fokusiramo i da napravimo “proboj” ili da šaramo kao inače? Prije dvije godine smo podosta meridijana odradili tokom ovog mjeseca, pa možda nije losa ideja za neki fokus. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:14, 22 oktobar 2025 (CEST) ::Nastaviti s meridijanima... a nađe se i pokoja paralela. :-) Ti uzmeš malezijske teme. :-) Itd. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:57, 22 oktobar 2025 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function1"/> {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Abstract Wikipedia wiki project. This project will be a wiki that will enable users to combine functions from [[:f:|Wikifunctions]] and data from Wikidata in order to generate natural language sentences in any supported languages. These sentences can then be used by any Wikipedia (or elsewhere). There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with votes beginning on 20 October and 17 November 2025. Our goal is to have a final project name selected on mid-December 2025. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function1"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 13:42, 20 oktobar 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29432175 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on October 30, 2025. Applications for the Affiliations Committee, Ombuds commission and the Case Review Committee close on December 11, 2025. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Committee appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email cst[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -[[m:User:MKaur (WMF)| MKaur (WMF)]] 15:12, 30 oktobar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:MKaur (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29517125 --> == Join the CEE Hub staff team – We’re hiring a Program Specialist == Hi everyone, The regional [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is looking for a '''Program Specialist''' to join our [[:m:Wikimedia CEE Hub/Staff|staff team]]! Are you someone experienced with Wikimedia who wants to help volunteers? Do you participate in Wiki Loves… and other related projects, and do you have ideas and skills to help others improve their efforts? Do you enjoy working with people from different countries? Are you able to work on your own, feel comfortable on Meta-Wiki, and understand how Meta works? If this sounds like you and you're interested in working with the CEE hub team, we’d love to hear from you! '''As a Program Specialist, you will:''' * Support affiliates and communities in developing and implementing impactful programs, * Strengthen regional cooperation and cross-border projects, * Help guide campaigns and initiatives across the CEE region, * Work closely with the CEE Hub team and community members. This is a '''part-time (0.8–0.9 full-time equivalent), remote position''' open to candidates based in the CEE region or nearby time zones. '''APPLICATION DEADLINE: NOVEMBER 10, 2025''' ➡️ '''Learn more and learn how to apply on Meta:''' [[:m:Wikimedia CEE Hub/Jobs/Program Specialist|Wikimedia CEE Hub – Program Specialist]] ⬅️ If you know someone who would be a great fit, please share this opportunity with them! <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29192870 --> == Infokutija:Paravojna organizacija == Trebala bi nam IK Paravojna organizacija, na [http://en:Template:Infobox%20militant%20organization en:Template:Infobox militant organization]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 6 novembar 2025 (CET) :{{Urađeno}}: [[Šablon:Infokutija paravojna organizacija]] --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 15:42, 21 decembar 2025 (CET) == Preusmjerenja == Primjetio sam da imamo jako puno stranica koje su premještene, ali se linkovi na njih ne ažuriraju, kakav nam je generalni stav, da li bi trebali ove straanice čistiti, po meni nema potrebe da je nešto linkovano na stranicu koja je preusmjerena, pa to treba čistiti kad god je prilika ili se uređuje neka stranica. Izuzetak su naravno situacije gdje nemamo konkretan članak nego je isti preusjmeren na sličan članak, npr preusmjerenje Nogometaš na Nogomet. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:11, 6 novembar 2025 (CET) : Napomena [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:42, 10 novembar 2025 (CET) : Pod uslovom da preusmjerenje radi, ne mora se ispravljati. Ali samo zato što nije za ''moranje'', ne znači da ako imaš vremena dok uređuješ da to ne smiješ mijenjati ako ti baš bodu oči. :-) Samo imaj na umu da "obični" čitaoci (neprijavljeni korisnici, koji čine većinu posjetilaca sajta) vide te linkove kao bilo koje druge linkove, tj. prikazani su plavom bojom; samo su nekim urednicima označeni zelenom bojom (zbog izmijenjenog CSS-a). Tako da s njihove perspektive izgledaju isto bilo da su preusmjerenja ili direktni linkovi. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:50, 16 novembar 2025 (CET) {{spomeni|Panasko}} Mislim da je ovo vrijedno pročitati: * [[:en:Wikipedia:Redirect#Purposes_of_redirects]] * [[:en:Wikipedia:Redirect/Deletion reasons]] Predložio bih da se oslonimo na ova pravila sa en-wiki, i da slijedimo taj primjer. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:19, 5 januar 2026 (CET) :Gledao sam ja ovo i to je to, međutim ono što sam govorio prije par dana je da se izmjene linkovi koji vode na preusmjerenje, a da se ostave samo preusmjerenja koja imaju smisla. Brisati preusmjerenja koja su premještena zbog pravopisne greške a imamo brdo takvih preusmjerenja. Npr. stranica o Osmanskom Carstvu je napravljena kao Osmanlijsko carstvo pa preumsmjerena. Puno stranica je linkovano na Osmanlijsko carstvo, ja predlažem da se linkovi izmjene i da vode na Osmansko Carstvo a potencijalno da se Osmanlijsko carstvo izbriše. Praksa do sada je bila da se premjete stranice ali da se linkovi ne mijenjaju, pa tako u raznim člancima carstvo se naziva Osmanlijsko carstvo umjesto kako je ispravno Osmansko Carstvo (obrati pažnju na malo slovo u drugoj riječi). [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:47, 5 januar 2026 (CET) == Okeanijski mjesec == Na nekim projektima postoji odnedavno [[:de:Wikipedia:Ozeanischer Monat 2025|Okeanijski mjesec]]. Možemo organizirati i kod nas, ali mi treba kontrola imena: "Okeanijski mjesec" ili kako drugačije? Inače ima i "Afrički mjesec" u maju, a mi možemo slijedeće godine pokrenuti "Južnoamerički" i "Sjevernoamerički mjesec" kod nas, te ih postaviti na Meti, kao informaciju drugim projektima.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:13, 11 novembar 2025 (CET) :Računaj na mene. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:01, 11 novembar 2025 (CET) == Brisanje članaka gospodina čaraparka == zamal' nisam krenuo brisati članke koje napisao Screamer-XY, pa odustadoh, neću na svoju ruku, a trebalo bi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:03, 12 novembar 2025 (CET) :Nisu članci krivi. Mada vidio si da sam znao neke i obrisati. Sve mi je teže biti pametan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:16, 12 novembar 2025 (CET) == Help us test Cat-a-lot on your Wikipedia == '''[[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]''' is a JavaScript gadget that helps with moving, removing and adding files (as well as articles or subcategories) between, from and to categories and it is widely used on Wikimedia Commons, where it is accessible for every user after enabling the gadget in your [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:Preferences#mw-prefsection-gadgets Preferences]. Complete explanation of the tool, along with the images and demonstration video it is accessible on [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Wikimedia Commons]]. If your Wikipedia is struggling with performing this repetitive task when you need to move pages between categories and remove pages from a category, Cat-a-lot could be activated for your Wikipedia as well. Installation can be done as your user script or as a project gadget and codes can be found [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|here]]. Installation is already done on Polish and Romanian wikis from our CEE Region. English phrases from [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/translating]] can be translated and saved in [[:commons:MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro|MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js/ro]] (for example). [[:m:CEE Hub/Working Groups/Technical Advancement Group|CEE Hub Technical Advancement Group]] is willing to support your community in the installation of the tool, and to offer support in case of bugs, as we can report them to the development team. Just leave a message below with any issues you encounter. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 11:42, 18 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub Technical Advancement Group) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Reminder: Help us decide the name of the new Abstract Wikipedia project</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="function2"/> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose name for the new Abstract Wikipedia wiki project. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Abstract Wikipedia, Multilingual Wikipedia, Wikiabstracts, Wikigenerator, Proto-Wiki</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Abstract Wikipedia naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} <section end="function2"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:22, 20 novembar 2025 (CET) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29583860 --> == Spiskovi GerardMa == Šta da radimo s ovim spiskovima: * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Sidon]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Egypt]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Jeddah]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Anatolia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Bosnia]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Aleppo]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripoli]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Cyprus]] * [[Korisnik:GerardM/Beylerbey of Tripolitania]]? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:45, 6 decembar 2025 (CET) == Statistike == Neznam dali iko ovo još prati, ali samo da vas obavjestim da sam obnovio sve spiskove i statistike u ovom šablonu: [[Šablon:Wiki statistike]]. [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 21:54, 3 januar 2026 (CET) :joj mu pitanja :) samo furaj i obnavljaj, hvala [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 22:13, 3 januar 2026 (CET) :: ❤️ -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 22:26, 3 januar 2026 (CET) == TOP20 user pageview pages in year 2025 == TOP20 user pageviews pages from public logs:[https://archive.org/details/2025-daily_user_pageviews] <pre> 538917 - 492163 wiki.phtml 446244 Posebno:Pretraga 376381 Početna_strana 169663 Spisak_pozivnih_brojeva_država 91182 Ajetul-Kursi 55143 Posebno:Nedavne_izmjene 54456 Evropsko_prvenstvo_u_košarci_2025. 47908 Noćni_namaz 46529 Bosna_i_Hercegovina 43403 Ramo_Isak 42574 Županije_u_Hrvatskoj 42572 Spisak_pozivnih_brojeva_u_Bosni_i_Hercegovini 42276 Spisak_država_Evrope_po_površini 39423 Spisak_država_po_površini 39412 Spisak_predsjednika_Sjedinjenih_Američkih_Država 37968 99_Allahovih_imena 37220 Kantoni_Federacije_Bosne_i_Hercegovine 35649 Evropa 32402 Spisak_graničnih_prijelaza_Bosne_i_Hercegovine </pre> --[[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 14:04, 6 januar 2026 (CET) == Event:Wikipedia 25 Virtual Celebration == https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Wikipedia_25_Virtual_Celebration [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:00, 14 januar 2026 (CET) == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wiki Community, We are pleased to invite Wikimedia communities, affiliates, and independent contributors to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;How to Sign Up as an Organizer Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us We look forward to your collaboration and coordination in making Feminism and Folklore 2026 a meaningful and impactful campaign for closing gender gaps and enriching folk culture content on Wikipedia. Thank you and best wishes, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:20, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == razlika u modulima bs i en Modul:Citation/CS1 == 206.347 bajtova i 238,493 bytes Povod je greška Script error: The function "hyphen2dash" does not exist [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 11:44, 19 januar 2026 (CET) : {{spomeni|Palapa}} Gdje se dešava ta greška? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 06:43, 20 januar 2026 (CET) ::[[Korisnik:Palapa/Artemis II]] [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:16, 20 januar 2026 (CET) == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 22:01, 19 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == razlika u modulima Modul:String2 == Na en je modul mnogo duži, a pojavljuje se i greška (['''Script error: The function &#x22;split&#x22; does not exist. npr u članku olovo''' [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:58, 21 januar 2026 (CET) == Šablon:In lang == {{#invoke:In lang|in_lang|template=in lang<noinclude>|{{CONTENTLANGUAGE}}</noinclude>}} Lua error in Modul:Lang at line 1773: attempt to call method 'gsub' (a nil value). Backtrace: # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:Lang&action=edit#mw-ce-l1773 Modul:Lang:1773]''': in function "name_from_tag" # '''[https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Modul:In_lang&action=edit#mw-ce-l41 Modul:In_lang:41]''': ? # '''(tail call)''': ? # '''mw.lua:527''': ? # '''[C]''': ? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:22, 21 januar 2026 (CET) == Zahtjev za savjet promjenu naziva korisničke stranice Korisnik:Bokram84 == Molim administratora za pomoć u vezi sa stranicom '''Korisnik:Bokram84'''. Želio bih da se preimenuje i od nje napravi članak pod nazivom '''„Marko Bačanović“''', ako je to u skladu s pravilima Wikipedije. Molim za uputu da li je moguće preimenovanje ili je potrebno otvoriti novi članak. Hvala unaprijed. [[Korisnik:Bokram84|Bokram84]] ([[Razgovor s korisnikom:Bokram84|razgovor]]) 11:37, 28 januar 2026 (CET) :Dobar dan, :Navedeno možete učiniti tako što ćete premjestiti stranicu u glavni imenski prostor. Ukoliko je članak spreman za objavu u glavnom imenskom prostoru tako da bude dostupan čitaocima, s desne strane vam se nalazi "Premjesti", klikom na njega u polju "Novi naslov" gdje sada stoji Korisnik izaberite (glavni) i objavite. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 28 januar 2026 (CET) == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i komenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:53, 6 februar 2026 (CET) : {{ping|Panasko}} Jesi li zainteresiran da se prijavimo?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:49, 6 februar 2026 (CET) ::Jesam, svakako sve sto radim u okviru CEE su članci o ženama iz regije. Ima ih još jako puno bez članaka, da ne govorimo šire. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 22:02, 6 februar 2026 (CET) :::Pogledaj na onoj stranici, pa vidi šta bi se moglo organizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:27, 6 februar 2026 (CET) ::::Obzirom na našu raštrkanost, on-site nije opcija, mislim da nam je najbolja opcija "Online edit-a-thon" realna opcija, Primjer aktivnosti za koje bi se sredstva mogla iskoristiti -"Prizes and awards". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:47, 12 februar 2026 (CET) :::::I ja mislim isto...onda nas prijavi, ima negdje formular, pa ono da npr. prvih troje dobiju neku nagradu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:43, 12 februar 2026 (CET) ::::::Ja sam mislio da bi možda ti mogao, nisam baš na "ti" s tim stvarima... [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:45, 12 februar 2026 (CET) :::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ako trebate pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javite. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:28, 14 februar 2026 (CET) ::::::Moj prijedlog je da podnesemo zahtjev CEE Hub-u za "Online edit-a-thons", pa da se u maratonu "CEE Women Campaign 2026" na bs.wiki dodijele nagrade kao npr. prvo troje, pa i eventualno do desetog mjesta, s malo jačim kriterijima: veličina članka, izvori, relevantnost i sl. Zato sam inicirao [[Korisnik:Panasko|Panaska]] za zahtjev, jer je njegov engleski bolji nego moj. Ti [[Korisnik:Zblace|Željko]] znaš kakav je moj engleski :). Cilj bi bio povećanje članaka i integrisanje novih korisnika, kao i intenzivniji rad novih korisnika, kojima bi ovaj maraton bio dobar start za razvoj kvalitetnog rada. Hvala na podršci i pozdrav!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:41, 14 februar 2026 (CET) :::::::{{Spomeni|AnToni}} pogledam ja u ponedeljak. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 11:51, 14 februar 2026 (CET) :::::::Popunio sam aplikaciju, nominovao sam tebe AnToni i sebe kao organizatore. Ovo je predložena matrica nagrada, s tim da ćemo morati staviti neke minimume, 3000 bajta za novi/unaprijeđeni članak, i trebamo staviti minimalni broj članaka kako bi se mogla uručiti nagrada. :::::::Mjesto EUR :::::::1. 100,00 :::::::2. 75,00 :::::::3. 50,00 :::::::4. 25,00 :::::::5. 25,00 :::::::6. 25,00 :::::::7. 25,00 :::::::8. 25,00 :::::::9. 25,00 :::::::10. 25,00 :::::::Ukupno 400,00 [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:19, 16 februar 2026 (CET) ::::::::Možda minimum 5 članaka ili više? Maraton traje dugo, pa da ne Bude nagrada za jedan članak. Da žiri budu najmanje dvoje, i da se najmanje dva glasa žirija broje. (Da nas dvojica ne bi sami sebi davali poene :)). I npr. kod prenošenja članaka s drugih projekata, da članak bude poboljšan, proširen i pravopisno uređen? Tebi odma' prva nagrada :)! Hvala na angažmanu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 14:36, 16 februar 2026 (CET) :::::::::Više članaka definitvno, 10-15 minimum, ja bih se držao pravila kao inače na ovim projektima, da ne bude mašinski preveden, minimalno 3.000 bajta. Mislim da bi zamka bila davati kriterije da bude poboljšan, šta to konkretno znači? to bi bilo teško obrazlagati jer je stvar kvalifikovanja. Obzirom da sam prenosio dosta članaka sa drugih projekata, za neke glumice/pjevačice i sl, nema previše dostupnih podataka pa se prenese ono šta ima. Na taj način jeste naš projekat poboljšan jer imamo biografiju neke osobe koju ranije nismo imali. :::::::::Ovdje se ja pitam zašto misliš da bi meni išla prva nagrada, ja se iskreno nadam da će barem troje četvero ciljati prvu nagradu, pa da imamo koristi kao projekat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:55, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::Minimum 15! Na Meti je granica 25...i možda samo 15 novih? To bi značilo najmanje 150-200 novih članaka. Proširivanje: Bez da se broji 3000 bajta, u starom članku...zato sam i ja ptotiv. A zašto tebi prva? Pa jer si najvrijediji! O prenošenju s drugih projekata je u redu (tvoji nemaju zamjerke), ali da ne bude doslovce prenošenje (copy-paste). Zašto ponovo pisati, ako se može preuzeti, i povezati internem linkovima i pravilno kategorizirati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:03, 16 februar 2026 (CET) :::::::::::sve se slažem s tobom, mislim da nam je to i do sada uvijek bio kriterij, :::::::::::* Prošireni ili novi članak treba imati najmanje dodatnih 3000 bajtova :::::::::::* Članak ne smije biti mašinski preveden :::::::::::* Članak treba proširiti ili napraviti između xx i xx. :::::::::::* Članak ne smije biti siroče :::::::::::* Članak treba da bude u okviru teme :::::::::::* Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. :::::::::::* Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. :::::::::::ja se nadam i većem broju jer smo prošle godine u okviru CEE imali 457 novih članaka, doduše masa toga su bile rezolucije UN-a o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ali opet, kontam da bi trebali imati i više članaka. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:21, 16 februar 2026 (CET) ::::::::::::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] super - samo razmislite o tome da objavite informaciju i negdje van BS Wikipedije da se mogu motivirati i pridružiti ljudi koji već nisu tu, ako ste ih spremni pratiti i korigirati. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:48, 17 februar 2026 (CET) ::::::::::::Obzirom na zamolbu da pribrojimo projekte u jedan, @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] nadam se da je OK da se budžet nagrada smanji na pola i da je zajednički između BS i HR...probamo naći još podrške drugdje. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:05, 2 mart 2026 (CET) :::::::::::::{{ping|Zblace}}, {{ping|Nadicab}} Potvrdio sam na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_%26_Training_(HR_%2B_EN/SH/BS)_with_Wikidata_%26_Commons Meti] suradnju s hr.wiki. Lijep pozdrav--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:45, 3 mart 2026 (CET) == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:21, 31 mart 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == De, ljudi... == Yahadzija i dalje štanca račune kao na tekućoj traci, a niko ništa. Pa, ili ćemo mu dozvoliti da radi šta hoće ili primijeniti nultu toleranciju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:40, 25 april 2026 (CEST) : Da ih označimo za brisanje u roku od 1 sedmice, kao npr. [[Denitrifikacija]]?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 08:15, 25 april 2026 (CEST) ::Nisu krivi članci nego korisnik (mada znam koliko tehničkih grešaka bude u njima). Poenta je u tome da se konačno počne držati jednog korisničkog računa. Izgleda da ga i na Meti blokiraju, pa ih mijenja kao čarape (ali to treba provjeriti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:11, 25 april 2026 (CEST) ::: Imao je jedan, pa je opet počeo mjenjati. I opet se počeo igrati Indijanaca u Šipragama [aka: Poglavica]--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:19, 25 april 2026 (CEST) ::::Da li poglavica uopšte prati diskusiju ovdje? [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:28, 25 april 2026 (CEST) :::::Govoreno mu je više puta (uzalud). Ovo se odnosi na administratorske akcije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 25 april 2026 (CEST) == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 02:57, 26 april 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:00, 30 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Potencijalno čaraparenje == Vjerovatno ste primijetili da je aktivno nekoliko računa s kojih su izmjene većinom istog tipa (dodavanje unutrašnjih linkova) i koji se prate u jednom danu, tj. kad jedan završi, drugi nastavi odmah ili ubrzo, pa kolika je šansa da je to ista osoba, a kolika da nije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 30 april 2026 (CEST) :Nisam upratio tačno o kojim je računima riječ, ali generalno govoreći, jedino ako imaju [[Posebno:Tags|jednu od oznaka]] "newcomer tasks" (bit će prevedeno do kraja sedmice, nadam se) imalo bi smisla da nije riječ o čaraparenju, jer im sistem automatski predlaže iste stranice. Ali, ako nema toga, onda vjerovatno jesu čarape jer je vjerovatnoća da se nadovežu na neke žnj stranice ravna nuli. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 22:18, 30 april 2026 (CEST) ::Scholar mind12, Animalsandpets1 (nemaju oznaku jer im je dodijeljeno da su automatski pregledani), Brainstack12, Grondilo (imaju oznaku "Newcomer). (Nisam siguran ima li još neki.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:23, 30 april 2026 (CEST) == Preimenovanje kategorija == Trebalo bi, kao što je ranije urađeno za reprezentacije, preimenovati i kategorije za utakmice tih nogometnih reprezentacija (npr. [[:Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije]] u [[:Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Albanije]]). Ja sam htio ručno, ali ih ima mnogo. Mislim da može preko AWB ili Pywikibot, pa ako nije problem da neko proba ko ima pristup tim alatima. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 01:06, 6 maj 2026 (CEST) :To mogu ja pomoću cat-a-lota. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:58, 6 maj 2026 (CEST) ::Završio sam ovo, pregledaj molim te kada ti bude na ruku da nema nekih slovnih grešaka, mada ne bi trebalo biti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:22, 6 maj 2026 (CEST) :::Sve uredno, hvala. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 16:15, 6 maj 2026 (CEST) == Karta za rijeke == {{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|Panasko}} Može li se botom ili AWB-om ovo poubacivati? Jer [[:Kategorija:Rijeke po državama|imamo dosta rijeka]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:56, 12 maj 2026 (CEST) :Sigurno može, ja sam izdvojio neke najčitanije i ubacio ručno. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:59, 12 maj 2026 (CEST) :Nisam baš vičan sa AWB-om, može se ovo ručno sve ubaciti, samo je pitanje da li ubaciti u sve infokutije, bez obzira da li će se generisati karta ili ne? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:04, 12 maj 2026 (CEST) ::Ne smeta da se ubaci, jednostavno neće generirati kartu ali ni grešku. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:05, 12 maj 2026 (CEST) ::@[[Korisnik:Panasko|Panasko]] Možda se (zasad) ograničiti na one u kojima nema nikakve karte? @[[Korisnik:Mhare|Mhare]]: A zašto ne prikazuje za sve rijeke? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:15, 12 maj 2026 (CEST) :::Ako ne prikazuje, može biti iz nekoliko razloga. Na wikidati ne postoji OpenStreetMap relation ID ili na samom OpenStreetMap ta rijeka nije obilježena. Za većinu rijeka neće biti problem, neke manje i opskurne vjerovatno da. Ali, može se otići na wikidatu pa pogledati pojedinačno, i ako treba povezati ili na OpenStreetMap obilježiti. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:19, 12 maj 2026 (CEST) :::Također, Geokutija|Rijeka... to treba pretvoriti u Infokutija rijeka. Geokutija neće generirati kartu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) ::::Pogledati ću ja gdje nema pa javiti, mislim da je većina ovo oko Geokutije, to bi trebalo izmjeniti [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:23, 12 maj 2026 (CEST) :::::Također, na OpenStreetMap je potrebno ubaciti wikidata item, ako nedostaje. [https://www.openstreetmap.org/changeset/182553013#map=12/44.6134/19.0642 Primjer]. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 14:41, 12 maj 2026 (CEST) ::::::Treba obratiti pažnju u ovim infokutijama gdje su upisane km2 isl, gdje ih i sama kutija generiše pa imamo duple oznake [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:45, 12 maj 2026 (CEST) :::::::Proći kroz [[Šablon:Hidrografija Hrvatske]], [[Šablon:Hidrografija Slovenije]] (a za Makedoniju imamo samo 3-4 rijeke, pa se taj šablon crveni). A vidim da si počeo mijenjati geokutiju infokutijom, a ima ih više bez ikakve kutije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::Idem nekako nekim redom, pa gdje nema kutije dodam, gdje je geokutija zamijenim, a gdje nedostaju ove oznake za mapu dodam. Ima tu prilično posla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:55, 13 maj 2026 (CEST) :::::::::Znam. :( Ali zato, kad jednom bude urađen, to je to... valjda. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:01, 13 maj 2026 (CEST) ::::::::::Ostale su još rijeke u Bosni i Hercegovini, ovo ostalo mislim da sam sve pregledao i dopunio. Koliko znam nema više geokutija, ako gdje naiđeš, javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:38, 15 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|Mhare}}, {{Spomeni|KWiki}} kako ubaciti više izvora rijeke? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:15, 14 maj 2026 (CEST) ::Mene ne pitaj. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:03, 14 maj 2026 (CEST) :::Ja sam dopunio infokutiju sa pet izvora, pogledaj je li ok [[Selenga|ovako]]? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:21, 14 maj 2026 (CEST) ::::To ću prepustiti [[Korisnik:Mhare|Haretu]]. Nikakav sam ja "tehničar". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:57, 14 maj 2026 (CEST) == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Bosnian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026{{@}}icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 22:50, 13 maj 2026 (CEST) == Izbor za CEE 2026. == Imamo jedno mjesto na CEE 2026. Bilo bi dobro da neko ode. Izjasnite se i predložite nekoga, ko bi nas mogao predstaviti u Rumuniji. === Komentari === * Kolega [[User:Kwiki|Kwiki]] je predložen, ali se sam odjavio.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:32, 14 maj 2026 (CEST) === Prijedlozi === ====[[User:Mhare|Mhare]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:43, 14 maj 2026 (CEST) * {{za}} --[[User:Panasko]] 09:47, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== * Ma kakav ja, moram oko njive. --[[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 10:17, 14 maj 2026 (CEST) * Hare, jedan je to vikend! Toliko se vremena može naći!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:23, 14 maj 2026 (CEST) ====[[User:Panasko|Panasko]]==== ===== Za ===== * {{za}} --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 09:43, 14 maj 2026 (CEST) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== Hvala na prijedlogu, ja nažalost ne mogu, imam privatnih obaveza. {{Nepotpisan|Panasko}} == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == [[meta:User:TenWhile6/XReport]] == (Prebačeno s moje SZR): Pozdrav, KWiki. Ne znam koliko si upoznat sa ovom alatkom; njom možeš da prijaviš vandala/LTA na Metu javno (ovo je ponajpre za ne-administratore). Druga funkcija mu je slanje zahteva Oversighterima za trajno skrivanje čega god ako ispunjava jedan od tri njihova uslova: 1. Napadačko korisničko ime 2. Doxing 3. Govor mržnje. Sve ide mejlom, ništa nije javno, tvoje je samo da ih uputiš gde treba. Npr. za napadačka korisnička imena odeš na doprinose tog "korisnika" Više -> Request oversight. Toliko. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 12:16, 8 maj 2026 (CEST) :Nisam znao jer na Metu upadnem "svake prestupne". :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:18, 8 maj 2026 (CEST) ::Nema na čemu, nisam ni ja znao, rekli mi neki pametni ljudi, zbog jednog LTA dua. [[Korisnik:Milicevic01|Milicevic01]] ([[Razgovor s korisnikom:Milicevic01|razgovor]]) 20:59, 19 maj 2026 (CEST) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:45, 19 maj 2026 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:14, 27 maj 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Bosnian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 23:18, 29 maj 2026 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 19:11, 23 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Codename Noreste@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 15:29, 25 juni 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == [[Emir Hadžihafizbegović]] == Pozdrav, sakriti ovu narednu izmjenu ovdje: [[Posebno:Diff/3901510]]. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 02:53, 12 juli 2026 (CEST) == Yahadzija == {{Spomeni|AnToni}}, {{Spomeni|Palapa}}, {{spomeni|Panasko}}: Opet popuštate dok me nema. Znam da niko ne može stalno biti ovdje, ali blokirajte mu svaki novi račun '''odmah''', bez izuzetka, jer ovo postaje teatar apsurda i ode unedogled. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:47, 21 juli 2026 (CEST) :Blokiramo, neke nisam bio siguran je li on mada po temama sam 99%siguran da jeste. Ovdje treba vidjeti da li raditi purge stranica koje je napravio, odnosno ima li osnova da ih ostavljamo ovakve, ko zna kakve sve greske sadrze. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:36, 21 juli 2026 (CEST) ::Kako kad. Neke donekle doradi, u nekima ostavi nered. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:49, 21 juli 2026 (CEST) :::ovdje negdje ostavljati nazive u yahadz da/ne, da ne zakačimo nekoga drugog [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 01:03, 23 juli 2026 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 14:24, 24 juli 2026 (CEST) </bdi> <!-- Message sent by User:DreamRimmer@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :'''Kratko: Ćete, da li [[:m:Requests_for_comment/The_future_of_Abstract_Wikipedia|ima još]] biti ''Abstract Wikipedia'' ili ni?''' [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 17:50, 24 juli 2026 (CEST) == Alat za patroliranje == Pozdrav ekipa {{Spomeni|KWiki}}{{Spomeni|AnToni}}{{Spomeni|Mhare}}{{Spomeni|Edinwiki}}{{Spomeni|Palapa}}{{Spomeni|Semso98}}{{Spomeni|Srđan}}, ne znam da li ste upratili da je Ivi sa hr.wikipedije razvio alat za lakše patroliranje, te da sam ga zamoio da uključi i bs.wiki što je i učinio. Alat se nalazi [https://hrwp.toolforge.org/patrol/bs ovdje] a daje pregled nepatroliranih članaka u nekoliko kategorija. Isti značajno olakšava pregled i nadam se da će vam dobro poslužiti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:25, 5 august 2026 (CEST) 9a4do0inp4itjqo8eo8bs2v2hs8jxrk 0 22714 3916457 3914093 2026-08-04T14:31:51Z AnToni 2325 3916457 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Dobrinja | slika = Sarajevo Dobrinja.jpg | opis_slike = Glavno šetalište | općina = [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] | kanton = [[Kanton Sarajevo]] | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | broj_stanovnika = oko 40.000 (procjena) | poštanski_broj = 71000 }} '''Dobrinja''' je urbano gradsko naselje u jugozapadnom dijelu grada [[Sarajevo|Sarajeva]]. Smješteno na području općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] i predstavlja društveni centar općine. Prema procjenama, u naselju danas živi oko 40.000 stanovnika, što ga čini jednim od najmnogoljudnijih i najgušće naseljenih urbanih kvartova u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Kroz naselje protiče istoimena rijeka kratkog toka, Dobrinja, po kojoj je cijeli lokalitet i dobio ime.<ref name="RadioSa">{{cite web |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/foto-znate-li-pricu-o-mojmilu-i-dobrinji/182848 |title=Znate li priču o Mojmilu i Dobrinji? |publisher=Radio Sarajevo}}</ref> == Geografija i administrativna podjela == Dobrinja se nalazi u Sarajevskom polju, u neposrednoj blizini Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Graniči sa naseljima Mojmilo, Nedžarići i Saraj-Polje (ranije Vojničko Polje). Administrativno, najveći dio naselja pripada općini Novi Grad Sarajevo u Federaciji BiH, dok manji dijelovi (dijelovi predratnih kvartova Dobrinja I i Dobrinja IV) nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma pripadaju novoformiranom gradu [[Istočno Sarajevo]] (općinama Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo) u Republici Srpskoj, i predstavljaju urbani centar grada.<ref name="NoviGradProfil">{{cite web |url=https://www.novigradsarajevo.ba/wp-content/uploads/2022/02/Profil_Opcine_Novi_Grad_Sarajevo.pdf |title=Profil Općine Novi Grad Sarajevo |publisher=Općina Novi Grad Sarajevo}}</ref> Unutar Federacije BiH, naselje je organizovano u četiri mjesne zajednice: * MZ Dobrinja A * MZ Dobrinja B * MZ Dobrinja C * MZ Dobrinja D == Historija i izgradnja == Prije urbanizacije, na ovom prostoru se nalazilo ruralno područje Sarajevskog polja, kroz koje je u austrougarskom periodu prolazila uskotračna pruga.<ref name="RadioSa" /> Intenzivna izgradnja modernog stambenog kompleksa započela je krajem 1970-ih i početkom 1980-ih godina, planski vođena od strane projektantske kuće "DOM", kako bi se grad proširio na prostor Sarajevskog polja i osigurali stambeni kapaciteti za potrebe [[XIV zimske olimpijske igre|14. Zimskih olimpijskih igara]] 1984. godine.<ref name="InMedia">{{cite web |url=https://inmedia.ba/pred-olimpijadu-u-sarajevu-kako-su-se-izgradila-naselja-mojmilo-i-dobrinja/ |title=Pred Olimpijadu u Sarajevu: Kako su se izgradila naselja Mojmilo i Dobrinja |publisher=InMedia.ba}}</ref> Prva faza izgradnje završena je 1983. useljavanjem kvartova Dobrinja 1 i Dobrinja 2, koji su tokom same Olimpijade poslužili za smještaj novinara i pratećeg službenog osoblja manifestacije.<ref name="RadioSa" /> Nakon završetka igara, stanovi su dodijeljeni zaslužnim građanima Sarajeva. Izgradnja se nastavila formiranjem Dobrinje 3, dok su kvartovi Dobrinja 4 i Dobrinja 5 završeni i useljeni neposredno pred početak rata u Bosni i Hercegovini.<ref name="DDH">{{cite web |url=http://www.ddh.nl/org/poo/bsh/introduk/dobrinja.htm |title=Dobrinja - Grad u gradu |publisher=dDH.nl}}</ref> Tokom rata (1992–1995), Dobrinja je zbog svog specifičnog geografskog položaja uz aerodromsku pistu bila u potpunom okruženju i pretrpjela je masovna razaranja. Sve tri tadašnje osnovne škole su oštećene, a u naselju su se dogodili brojni oružani sukobi. Tokom opsade, u neposrednoj blizini naselja prokopan je Sarajevski ratni tunel, koji je predstavljao jedinu vezu opkoljenog grada sa vanjskim svijetom.<ref name="VisitSa">{{cite web |url=https://www.visitsarajevo.ba/novi-grad/ |title=Neighborhoods of Sarajevo: Novi Grad |publisher=Turistička zajednica Kantona Sarajevo}}</ref> Nakon rata, naselje je u potpunosti rekonstruisano uz značajnu međunarodnu pomoć, uključujući i podršku Grada Barcelone.<ref name="InMedia" /> == Infrastruktura i kultura == Dobrinja danas predstavlja moderan i funkcionalan "grad u gradu" sa izgrađenom pratećom infrastrukturom. Na području Dobrinje se nalaze 3 osnovne škole: ''Osnovna škola "Skender Kulenović", OŠ "Ćamil Sijarić" i ''OŠ "Osman Nuri Hadžić" i dvije srednje škola: ''Gimnnazija Dobrinja'' i ''Peta gimnazija'' kao i mreža dječijih obdaništa, zdravstveni objekti, Crkva sv. Franje Asiškog i lokalne džamije, te šetališta i sportski tereni. Naselje je odlično saobraćajno povezano sa centrom Sarajeva trolejbuskim (linije prema Trgu Austrije i Jezeru) te autobusnim linijama (Dobrinja–Vijećnica).<ref name="InMedia" /> == Bulevar branilaca Dobrinje i Centralni trg općine Novi Grad== Glavna pješačka i društvena zona naselja jeste šetalište Bulevar branilaca Dobrinje, koje je u predratnom periodu nosilo naziv ''Bulevar AVNOJ-a''. Ovo šetalište, dugo više od jednog kilometra, u potpunosti je revitalizovano i popločano modernim kvarcnim pločama otpornim na habanje i niske temperature, a duž cijelog pojasa ugrađene su denivelisane žardinjere, urbano zelenilo i odmorišta s klupama.<ref name="NovePloce">{{cite web |url=https://www.novigradsarajevo.ba/news/default/nove-ploce-na-bulevaru-branilaca-dobrinje-1600173170/ |title=Nove ploče na Bulevaru branilaca Dobrinje |publisher=Općina Novi Grad Sarajevo}}</ref> Na ovom bulevaru se gradi i novi Centralni trg Općine Novi Grad, projektovan kao ključno mjesto okupljanja građana ovog dijela [[Sarajevo|grada]]. Projekat vrijedan skoro 4 miliona KM obuhvata izgradnju velike plitke fontane dubine 15&nbsp;cm sa sistemom modernih mlaznica i integrisanom rasvjetom, postavljanje pergola uz poslovne objekte radi estetskog ujednačavanja, te podizanje okolnih saobraćajnica na nivo pješačke zone.<ref name="TrgNoviGrad">{{cite web |url=https://www.klix.ba/biznis/ekonomija/centralni-trg-opcine-novi-grad-sarajevo-sa-fontanom-gradit-ce-se-na-dobrinji-kostat-ce-skoro-cetiri-miliona-km/260701194 |title=Centralni trg Općine Novi Grad Sarajevo sa fontanom gradit će se na Dobrinji |publisher=Klix.ba}}</ref> == Kulturni centar Dobrinja == Kulturni život naselja koncentrisan je oko Centra za kulturu Dobrinja – Vila Hadžihalilovića. Ovaj centar djeluje u zgradi ljetnikovca sarajevske porodice Halilović, koji je izgrađen dvadesetih godina 20. vijeka i nalazi se na listi zaštićenih kulturnih spomenika Bosne i Hercegovine.<ref name="VilaHadzi">{{cite web |url=https://sarajevo.travel/ba/sta-raditi/centar-za-kulturu-dobrinja-vila-hadzihalilovica/1005 |title=Centar za kulturu Dobrinja - Vila Hadžihalilovića |publisher=Sarajevo Travel}}</ref> Tokom rata, zgrada se nalazila na prvoj liniji fronta i bila je potpuno devastirana, a nakon temeljne obnove otvorena je kao kulturni centar u kojem se održavaju izložbe, koncerti klasične i savremene muzike, teatarske predstave, književne večeri te edukativne sekcije za djecu i mlade.<ref name="VilaOtvaranje">{{cite web |url=https://www.novigradsarajevo.ba/news/default/u-vili-hadzihalilovica-na-dobrinji-otvara-se-centar-za-kulturu/ |title=U vili Hadžihalilovića na Dobrinji otvara se Centar za kulturu |publisher=Općina Novi Grad Sarajevo}}</ref> == Olimpijski gradski bazen Dobrinja == Dobrinja posjeduje i sportsko-rekreativni kompleks sa otvorenim bazenom, koji predstavlja jedno od glavnih ljetnih kupališta i centara za osvježenje u Sarajevu. Izgrađen od strane Općine Novi Grad i dat na upravljanje javnom preduzeću Lokom, ovaj kompleks pored glavnog bazena sadrži i prateće ugostiteljske objekte te sportske terene.<ref name="BazenOtvaranje">{{cite web |url=https://lokom.ba/2671-2/ |title=Obavještenje o otvaranju bazena Dobrinja |publisher=JP Lokom d.o.o. Sarajevo}}</ref> Kompleks ima i izražen kulturno-zabavni značaj, te se tokom ljetnih mjeseci koristi kao lokacija za kulturne manifestacije, uključujući i Ljetno kino Bazen Dobrinja u okviru službenog programa Sarajevo Film Festivala.<ref name="SFFNoviGrad">{{cite web |url=https://www.sff.ba/novost/12576/program-31.-sarajevo-film-festivala-u-opcini-novi-grad |title=Program Sarajevo Film Festivala u općini Novi Grad |publisher=Sarajevo Film Festival}}</ref> == Park prijateljstva == U naselju Dobrinja V nalazi se moderni rekonstruisani [[Park prijateljstva]], koji se prostire na površini od 11.000 m² i obuhvata obje obale rijeke Dobrinje, međusobno povezane pješačkim mostom.<ref name="SarajevoBa">{{cite web |url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/3398/svecano-otvoren-novoizgradeni-moderni-park-prijateljstva-u-naselju-dobrinja-v |title=Svečano otvoren novoizgrađeni moderni „Park prijateljstva“ u naselju Dobrinja V |publisher=Zvanični sajt Grada Sarajeva}}</ref> Izgradnju parka sa oko 1,5 miliona KM u potpunosti je finansirao Fond „Heydar Aliyev“ iz [[Azerbejdžan]]a, a svečano je otvoren u februaru 2012.<ref name="KlixPark">{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/otvoren-park-prijateljstva-u-sarajevskom-naselju-dobrinja/120224103 |title=Otvoren Park prijateljstva u sarajevskom naselju Dobrinja |publisher=Klix.ba}}</ref> Konceptualno je riješen kao spoj rekreacijskih, kulturnih i istorijskih sadržaja te sadrži muzički, dječiji i sportski paviljon, kao i poseban zatvoreni paviljon „Agh Sakkal“ (u prevodu sa azerbejdžanskog ''„za bijele brade“''), namijenjen za odmor i društvene aktivnosti starijih građana.<ref name="DepoPark">{{cite web |url=https://depo.ba/clanak/66095/danas-otvaranje-parka-prijateljstva-na-dobrinji |title=Danas otvaranje 'Parka prijateljstva' na Dobrinji |publisher=Depo.ba}}</ref> Rekreativna zona parka opremljena je stazom za trčanje, vještačkim zidom za sportsko penjanje, te stolovima za stoni tenis, dok pješačke staze prate stilizovane motive tradicionalnog bosanskog i azerbejdžanskog ćilima.<ref name="SarajevoBa" /> U središtu parka podignuto je zajedničko spomen-obilježje koje simbolizuje patnju i odaje počast žrtvama rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995) te žrtvama azerbejdžanskog masakra u Hodžaliju iz 1992, prikazano kroz skulpturu dviju majki u cvijetu koje tuguju za svojom djecom.<ref name="KlixPark" /><ref name="NoviGradHodzali">{{cite web |url=https://www.novigradsarajevo.ba/news/default/sjecanje-na-zrtve-genocida-u-azerbejdzanskoj-pokrajini-konjali-polozeno-cvijece-na-spomenik-u-parku-prijateljstva-na-dobrinji-1582302133/ |title=Sjećanje na žrtve masakra u azerbejdžanskoj pokrajini Hodžali |publisher=Općina Novi Grad Sarajevo}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == * [https://www.novigradsarajevo.ba/ Zvanična stranica Općine Novi Grad Sarajevo] {{Naselja Sarajeva}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Naselja u Sarajevu]] [[Kategorija:Novi Grad (Sarajevo)]] cd86kz730prqn1e8i8fl63ic9f51t45 0 23338 3916570 3899264 2026-08-05T11:06:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916570 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV | ime = Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT) | logo = Logo of BHRT (1998-).svg | veličina_logoa = 160px | alt_logoa = Tamnoplavi zaobljeni pravougaonik u kojem je tekst BHRT; 'BH' je bijele, a 'RT' žute boje | tekst = | logo2 = | početak_emitiranja = {{Br separated entries|10. 4. 1945 (radio)|1. 6. 1961 (televizija)}} | kraj_emitiranja = | vrsta_emitiranja = [[Radio]] i [[televizija]] | mreža = | Osnivač = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] | gledanost = | gledanost_god = | gledanost_izvor = | slogan = "Jedan za sve." | država = [[Bosna i Hercegovina]] | jezik = [[Bosanski jezik|Bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]] | pokrivenost = | podružnice = | sjedište = Bulevar Meše Selimovića 12, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | raniji_nazivi = | zamijenio = | zamijenjen_sa = | bratski_kanali = | web_sajt = {{URL|bhrt.ba}} | zem_dos_1 = | zem_kan_1 = | sat_dos_1 = Total TV | sat_kan_1 = Kanal 1 | kab_dos_1 = [[Telemach (Bosna i Hercegovina)|Telemach]] | kab_kan_1 = Kanal 2 (HD - 311) | sat_radio_dos_1 = | sat_radio_kan_1 = | iptv_dos_1 = Net TV Plus | iptv_kan_1 = Kanal 1 | online_dos_1 = | online_kan_1 = | kab_dos_2 = [[Telemach (Bosna i Hercegovina)|Telemach]] (analogna) | kab_kan_2 = Kanal S03 | kab_dos_3 = A1 Telekom Austria | kab_dos_4 = Telrad | kab_dos_5 = [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]] | kab_kan_3 = Kanal 975 | kab_kan_4 = Kanal 5 | kab_kan_5 = Kanal 53 (HD - 54) | sat_dos_2 = Msat | sat_kan_2 = Kanal 5 | kab_dos_6 = [[Logosoft]] | kab_dos_7 = HT Eronet | kab_dos_8 = [[Elta Kabel]] | kab_dos_9 = Neon solucije | kab_dos_10 = Blic net | kab_kan_6 = Kanal 1 (HD) | kab_kan_7 = Kanal 1 | kab_kan_8 = Kanal 2 | kab_kan_9 = Kanal 2 | kab_kan_10 = Kanal 3 | sat_dos_3 = Total Tv (Hrvatska) | sat_kan_3 = Kanal 352 | iptv_dos_2 = EON TV | iptv_kan_2 = Kanal 2 (HD-311) | kab_dos_11 = Blic net (MMDS) | kab_dos_12 = Moja TV | kab_dos_13 = | kab_kan_11 = Kanal 4 | kab_kan_12 = Kanal 1 (SD - 98) | kab_kan_13 = }} '''Radio-televizija Bosne i Hercegovine''' ('''BHRT'''), državna je [[radio]][[televizija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Kao [[javni emiter]], BHRT je jedini član [[Evropska radiodifuzijska unija|Evropske radiodifuzione unije]] iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koji aktivno učestvuje u godišnjem izboru [[Bosna i Hercegovina na Eurosongu|bosanskohercegovačkog predstavnika]] za [[Eurosong]]. Sjedište BHRT-a nalazi se u zgradi [[RTV Dom]]a u [[Sarajevo|Sarajevu]]. == Historija == === RTV Sarajevo === {{Glavni|RTV Sarajevo}} Prvi elektronski medij koji se nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog i rata]] i oslobođenja [[Sarajevo|Sarajeva]] oglasio u Bosni i Hercegovini bio je Radio Sarajevo. Radio Sarajevo je sa emitovanjem programa počeo 10. aprila 1945. godine riječima: ''"Ovdje Radio Sarajevo. Smrt fašizmu - sloboda narodu!"''<ref>http://www.media.ba/bs/magazin-tehnike-i-forme/svjetski-dan-radija</ref> koje je izgovorio Đorđe Lukić, prvi tehničar i spiker ovog radija. Do kraja 1945. godine program je trajao 6 sati i emitovan je u tri bloka: jutarnjem, podnevnom i večernjem. [[Radiotelevizija Sarajevo]] osnovana je sredinom 1960-ih godina u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao republička radiotelevizijska kuća za [[NR Bosna i Hercegovina|NR Bosnu i Hercegovinu]] a bila je članica tadašnjeg emiterskog sistema [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]]. ===1992–98=== [[Datoteka:Img.jpg|mini|lijevo|250p|Logo RTVBiH od 1998. do 2000.<ref>{{Cite web|url=https://logos.fandom.com/wiki/BHT_1|title=BHT 1|website=Logopedia|language=en|access-date=30. 4. 2020}}</ref>]] Početak ratnih sukoba na području [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] RTV Sarajevo dočekuje sa izgrađenom infrastrukturom za produkciju i emitovanje tri radijska i tri televizijska kanala. Promjena imena iz "Radiotelevizija Sarajevo" u '''Radiotelevizija Bosne i Hercegovine''' ('''RTVBiH''') uslijedila je nakon početka nešto intenzivnijih [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini]] 1992. godine. RTV Dom u Sarajevu napuštaju mnogobrojni radnici, odnoseći pokretnu opremu (televizijske kamere, mikrofone i sl.) Početkom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], RTVBiH je suočena sa stalnim razaranjem opreme, predajnika, uz stradanje radnika koji su se borili protiv medijske blokade grada [[Sarajevo|Sarajeva]], ali i cijele [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U okviru RTVBiH tada djeluju tvBiH i Radio Bosne i Hercegovine. Za emitovanje programa RTV BIH u ratnim uslovima, najzaslužniji je tzv. "PEP" sa isključivo tehničkom djelatnošću (Prenos i emitovanje programa). Već 1. januara 1993. godine RTVBiH primljena je kao aktivni član [[European Broadcasting Union|Evropske emiterske unije]]. To je omogućilo da se predstavnik Bosne i Hercegovinae prvi put pojavi 1993. godine na [[Eurovision Song Contest|Euroviziji]]. Prvi predstavnik Bosne i Hercegovine na ovom takmičenju bio je [[Muhamed Fazlagić|Muhamed Fazlagić Fazla]] s pjesmom "[[Sva bol svijeta]]". Nakon završetka ratnih sukoba u BiH, popravlja se uništena i infrastruktura neophodna za funkcionisanje RTV sistema na nivou cijele Bosne i Hercegovine. ===PBSBiH 2000–2004=== Logo Javnog radiotelevizijskog servisa BiH – PBSBiH po prvi put se pojavio tokom direktnog prenosa [[Olimpijske igre 2000.|Ljetnih olimpijskih igara u Sydney-u]]. Uz donacije u opremi [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR-a i Europske komisije u BiH]], osigurana je emisiona mreža za uspostavu televizije na nivou [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. U noći između 11. i 12. augusta 2004. godine, realizovano je razdvajanje emisionih mreža PBSBiH (Radio-televizije BiH), RTVFBiH (Radiotelevizije Federacije BiH) i RTRS (Radiotelevizije Republike Srpske). Istovremeno se radilo na poboljšanju emisionih mreža entitetskih radiotelevizija. Od 12. augusta 2004, BHTV 1 na vlastitoj frekvenciji emituje probni test signal kombiniran s audio podlogom - program [[BH Radio 1]] i tehničkim podacima o frekvencijama za prijem novog kanala. ===BHT 1 i BH Radio 1=== 13. augusta 2004. godine iz studija u Sarajevu počelo je cjelodnevno emitiranje programa BHT 1 (PBSBiH mijenja naziv u Bosanskohercegovačka radiotelevizija - BHRT). Tačno u 18:00h, emitovan je Otvoreni program povodom [[Olimpijske igre 2004.|Ljetnih olimpijskih igara u Ateni]][[BHT 1]] emitira dešavanja i nadmetanja sa Olimpijskih igara uz informativni program (signalom pokriva preko 90% populacije u BiH). Nakon svečane ceremonije upriličene u RTV Dom-u, u 19:00 emitovano je prvo izdanje [[BHT Vijesti]] na tek uspostavljenoj nacionalnoj mreži. Prvi voditelj Vijesti bio je [[Tomislav Đurić]].<ref>http://www.ekapija.com/website/bih/page/416225</ref> ==Organizacija == BHRT se finansira iz dijela RTV takse zajedno sa ostalim javnim emiterima u BiH (50% za BHRT, 25% za RTVFBiH i 25% za RTRS).  Bosanskohercegovačka radiotelevizija se sastoji od entitetskih javnih emitera sa organizacijskim jedinicama: * [[BHT 1]] - Televizija Bosne i Hercegovine * [[BH Radio 1|BH radio 1]] - Radio Bosne i Hercegovine * [[MP BHRT]] - Muzička produkcija Radiotelevizije BiH * [[Radio Televizija Republike Srpske|RTRS]] - Televizija Republike Srpske (s dva tv kanala) * [[RTRS-Radio]] - radio Republike Srpske * [[Federalna televizija]] - televizija [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] * [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine]] - radio Federacije BiH ==Program== Program BHRT-a se emituje 24 sata dnevno na području cijele Bosne i Hercegovine. Većina [[radio]]-[[Televizija|televizijskog]] programa se proizvodi iz RTV doma u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Razvijena je mreža Informativno-tehničkih centara (ITC) u drugim gradovima BiH: [[Bihać]]u, [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Zenica|Zenici]]. U planu je uspostavljanje korporacije koju bi činili svi javni emiteri u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (BHRT, [[Federalna televizija|RTVFBiH]] i [[RTRS]]). ==Digitalizacija== Iako je bio završetak digitalizacije bio predviđen do početka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|svjetskog nogometnog prventstva 2014.]] godine, ona još nije urađena zbog problema sa [[Radiotelevizija Republike Srpske|Radiotelevizijom Republike Srpske]]. Početak emitiranja digitalnog programa je planiran do kraja 2016. godine.{{izvor}} == Finansijska kriza i prijetnja gašenjem == Tokom 2026, BHRT se suočio s najtežom finansijskom krizom od svog osnivanja, koja je zaprijetila potpunim gašenjem državnog javnog emitera.<ref>{{cite web |url=https://n1info.ba/vijesti/bhrt-danas-obustavio-program-dosli-smo-do-zida-dug-rtrs-a-104-miliona-km-ebu-prijeti-blokadom-racuna/ |title=BHRT danas obustavio program: “Došli smo do zida”, dug RTRS-a 104 miliona KM, EBU prijeti blokadom računa |website=n1info.ba |date=2026-02-25 |access-date=2026-02-26}}</ref> Uzrok krize bio je nagomilani dug prema [[Evropska radiodifuzijska unija|Evropskoj radiodifuzijskoj uniji]] (EBU) u iznosu od blizu 22 miliona KM, zbog čega je EBU najavio mogućnost blokade bankovnih računa BHRT-a do kraja februara iste godine.<ref>{{cite web |url=https://www.blic.rs/biznis/vesti/javni-servis-prekinuo-redovno-programa-muk-u-bosni/qcs8ngl |title=BHRT prekinuo redovno emitovanje programa! Poslali upozorenje: Traže hitnu reakciju nadležnih |website=blic.rs |date=2026-02-25 |access-date=2026-02-26}}</ref> Uprava BHRT-a istakla je da je glavni razlog ovakvog stanja dugogodišnje nepoštovanje Zakona o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine. Naime, [[Radiotelevizija Republike Srpske]] (RTRS) po osnovu neraspodijeljene RTV takse duguje BHRT-u više od 104 miliona KM, što je u januaru 2026. potvrdilo i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] zatraživši prinudnu naplatu tog duga.<ref>{{cite web |url=https://rtvbpk.ba/2026/01/27/predsjednistvo-bih-usvojilo-zakljucke-o-bhrt-u-traze-prinudnu-naplatu-duga-od-rtrs-a/ |title=Predsjedništvo BiH usvojilo zaključke o BHRT-u: Traže prinudnu naplatu duga od RTRS-a |website=rtvbpk.ba |date=2026-01-26 |access-date=2026-02-26 |archive-date=27. 1. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260127130317/https://rtvbpk.ba/2026/01/27/predsjednistvo-bih-usvojilo-zakljucke-o-bhrt-u-traze-prinudnu-naplatu-duga-od-rtrs-a/ |url-status=dead }}</ref> Kao direktno upozorenje na neminovni prekid rada i apel nadležnim institucijama da hitno riješe problem finansiranja, BHRT je 25. februara 2026. privremeno obustavio emitiranje svog redovnog programa, puštajući na ekranu samo tekst upozorenja i emitirajući isključivo informativne emisije.<ref>{{cite web |url=https://6yka.com/bih/javna-televizija-u-bih-prekinula-emitovanje-programa-preko-ekrana-stoji-obavjestenje/ |title=Javna televizija u BiH prekinula emitovanje programa. Preko ekrana stoji obavještenje |website=6yka.com |date=2026-02-25 |access-date=2026-02-26}}</ref> ==Uprava== *Generalni direktor BHRT-a: Belmin Karamehmedović (v.d.)<ref>{{Cite web |url=http://www.bhrt.ba/lat/default.wbsp?p=89 |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130824203237/http://www1234.bhrt.ba/lat/default.wbsp?p=89 |archive-date=24. 8. 2013 |url-status=dead }}</ref> *Direktorica [[BHT 1]]: Neda Tadić *Direktor [[BH Radio 1|BH Radija 1]]: Dejan Kerleta == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.bhrt.ba/ Zvanični sajt] {{Članice Evropske radiodifuzijske unije}} {{Radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke TV-stanice]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke radiostanice]] [[Kategorija:TV-stanice osnovane 1992.]] [[Kategorija:Mediji u Sarajevu]] [[Kategorija:Radiotelevizija Bosne i Hercegovine]] lk613tw5e0t47sdb4bdaaia02w30q0g 0 23791 3916578 3706194 2026-08-05T11:50:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916578 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''[[Evropa]]''' se tradicionalno dijeli na šest geografsko-kulturnih područja: *[[Zapadna Evropa]] - 7 država *[[Sjeverna Evropa]] ([[Skandinavija]] i Baltičke republike) - 8 država *[[Srednja Evropa]] - 10 država s [[Hrvatska|Hrvatskom]] *[[Južna Evropa]] - 9 odnosno 11 država (s [[Kipar|Kiprom]] i [[Turska|Turskom]]) *[[Jugoistočna Evropa]] (s [[Balkan]]om) *[[Istočna Evropa]] - 4 države s [[Rusija|Rusijom]] == Poluostrva == *Balkansko *Pirinejsko *Apeninsko *Skandinavsko *Kola *Jiland == Ostala grupisanja == [[Datoteka:Blue_Banana.svg|mini|desno|200px|Plava banana obuhvata najviše razvijene dijelove Evrope, od Velike Britanije, do sjevera Italije]] *Baltičke zemlje *Benelux *Britanska ostrva *Nordijske zemlje *Alpske zemlje *podunavske zemlje *Mediteranske države *[[Plava banana]] Evropa sadrži 45 država (ako uključujemo u Evropu države Kipar i Tursku), koje su navedene [[Šablon:Države Evrope|ovdje]]. == Vanjski linkovi == * http://www.mgm.fr/PUB/Mappemonde/M202/Brunet.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718111204/http://www.mgm.fr/PUB/Mappemonde/M202/Brunet.pdf |date=18. 7. 2011 }} * http://www-sre.wu-wien.ac.at/ersa/ersaconfs/ersa02/cd-rom/papers/210.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200318171051/http://www-sre.wu-wien.ac.at/ersa/ersaconfs/ersa02/cd-rom/papers/210.pdf |date=18. 3. 2020 }} {{Commonscat|Regions of Europe}} [[Kategorija:Evropa]] rlau0x4n8f6m7mi6i08hz6oqvsh4944 0 30272 3916536 3799805 2026-08-05T06:25:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916536 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Petar II Petrović Njegoš | slika = Petar II Petrović-Njegoš.jpg | veličina_slike = | opis = [[Crna Gora|Crnogorski]] vladar | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1813|11|1}} | mjesto_rođenja = [[Cetinje]], Crna Gora | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1851|10|31|1813|11|1}} | mjesto_smrti = Cetinje, Crna Gora | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Petar II Petrović Njegoš''' (13. novembar 1813 - 31. oktobar 1851), poznatiji kao '''Njegoš''', je bio [[Spisak vladara Crne Gore|crnogorski vladar]], vladika, pjesnik i filozof čiji se radovi smatraju jednim od najvažnijih u crnogorskoj književnosti. Rođen je u selu [[Njeguši]], blizu tadašnjeg crnogorskog glavnog grada [[Cetinje|Cetinja]]. Školovao se u nekoliko crnogorskih manastira i postao duhovni i politički lider u zemlji nakon smrti svog strica [[Petar I Petrović Njegoš|Petra I]]. Nakon eliminacije svih ljudi koji su bili protiv njegove vladavine, koncentrirao se na ujedinjenje svih plemena u Crnoj Gori i uspostavljanje centralizirane države. Uveo je sistem oporezivanja, formirao lične čuvare i implementirao niz novih zakona koji su zamijenili zakone njegovih prethodnika. Njegova politika oporezivanja se pokazala izuzetno nepopularnom od strane crnogorskih plemena i bila je uzrok nekoliko pobuna tokom njegovog života. Njegoševa vladavina je definirana stalnom političkom i vojnom borbom sa [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] i njegovim pokušajima da proširi teritoriju Crne Gore dok ne dobije bezuslovno priznanje od [[Visoka porta|Visoke porte]]. Kao zagovornik ujedinjenja i oslobađanja srpskog naroda, bio je spreman da se ujedini sa Srbijom i da postane vjerski vođa svih srba (današnji [[Spisak poglavara Srpske pravoslavne crkve|patrijarh]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]). Iako se ujedinjenje dviju zemalja nije desilo za vrijeme njegovog života, Njegoš je postavio neke od temelja [[Jugoslavenstvo|jugoslavenstva]] i uveo moderne političke koncepte u Crnu Goru. Poštovan kao pjesnik i filozof, Njegoš je dobro poznat po svom [[ep]]u "[[Gorski vijenac]]", koji se smatra remek djelom crnogorske, srpske i jugoslavenske književnosti. Njegoš je ostao utjecajan u Crnoj Gori i susjednim zemljama, a njegovi radovi su utjecali na veliki broj različitih grupa, uključujući srpske, crnogorske i jugoslavenske nacionaliste, kao i monarhiste i komuniste. == Rani život i porijeklo == [[Datoteka:Петар II Петровић Његош, песник и владика.jpg|mini|lijevo|200px|Vladika Petar II Petrović, u [[Beč]]u u ljeto 1851, talbotipija (kalotipija), [[Anastas Jovanović]], [[Muzej grada Beograda]]. Ovo je jedina poznata fotografija Njegoša.]] Petar II Petrović Njegoš se rodio kao Radivoje "Rade" Petrović 13. novembra 1813. u planinskom selu [[Njeguši]], u blizini [[Cetinje|Cetinja]]. Njegov otac, Tomislav "Tomo" Petrović, je bio član plemena Petrović iz Katunske [[Nahija|nahije]]. Njegova majka, Ivana Proroković, rodom iz sela Mali Zalaz bila je kćerka kapetana Laze Prorokovića. [[Datoteka:Bečko izdanje Gorskog vijenca 1847.png|mini|250px|Gorski vijenac, vladike Petra II Petrovića Njegoša, štampan u [[Beč]]u 1847, [[Biljarda|Njegošev muzej - Biljarda]]. Iste godine izlaze Pesme [[Branko Radilević|Branka Radičevića]], rasprava o jeziku Rat za srpski jezik i pravopis [[Đura Daničić|Đure Daničića]] i prijevod [[Novi zavjet|Novog zavjeta]] [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuka Stefanovića Kadadžića]]. Sva ova četiri dela pisana su narodnim jezikom i, sem "Gorskog vijenca", štampana novim pravopisom.]] Nema pouzdanih informacija o njenom datumu rođenja, ali se vjeruje da je bila oko deset godina mlađa od svog muža. Tomo i Ivana su imali petero djece; sinovi Petar, Rade i Jovan i kćerke Marija i Stana. Marija je bila udata za crnogorskog poglavicu Andriju Perovića, [[serdar]]a [[Cuce]], a Stana je bila udata za Filipa Đuraškovića, serdara [[Crnojevića rijeka|Crnojevića rijeke]]. == Djela == * [https://web.archive.org/web/20090402030829/http://www.guskova.ru/~mladich/Njegosh/1847/gorski_vijenac Gorskij Vienac'], izdanje 1847. * [http://www.njegos.org/petrovics/scepan.htm Lažni car Šćepan Mali] * [https://web.archive.org/web/20090402034326/http://rastko.org.yu/rastko-cg/umjetnost/njegos-luca_mikrokozma_c.html Luča Mikrokozma] * [http://www.njegos.org/petrovics/gvijenac.htm Gorski Vijenac] * [https://web.archive.org/web/20081220161702/http://www.rastko.org.yu/rastko-cg/umjetnost/ppnjegos-ogledalo1_c.html Ogledalo srpsko] * poema ''Zarobljen Crnogorac od vile'' (utjecaj historijskog pjevanja Petra I na Njegoša) == Također pogledajte == * [[Historija Crne Gore]] == Literatura == * {{Cite book| ref=harv| last=Petrović Njegoš| first =Petar II| last2=| first2 =| title =Sabrana dela, Knj. 1-7 [1. Pjesme 2. Svobodijada * Glas Kamenštaka * 3. Luča mikrokozma 4. Lažni car Šćepan Mali 5. Ogledalo srpsko 6. Proza * Izabrana pisma * Iz bilježnice * Prevodi]| url =https://www.makart.rs/knjige/knjiga-sabrana-dela-petra-ii-petrovica-njegosa-i-vii-petar-ii-petrovic-njegos-26946|year=2013| publisher =Beograd: Štampar Makarije|isbn=978-86-6311-014-4|pages=1786}} * {{Cite book| ref=harv| last=Lompar| first =Milo| last2=| first2 =| title =Njegoš - biografija njegovog pesništva| url =https://pravoslavnarec.com/proizvod/njegos-biografija-njegovog-pesnistva/|year=2019| publisher =Novi Sad: Pravoslavna reč|isbn=978-86-81648-00-1|pages=443}} * {{Cite book| ref=harv| last=Lompar| first =Milo| last2=| first2 =| title =Njegoševo pesništvo (2. izdanje)| url =https://srpskaknjizevnazadruga.rs/shop/njegosevo-pesnistvo/|year=2017| publisher =Beograd: Srpska književna zadruga|isbn=978-86-379-1354-2|pages=520}} * {{Cite book| ref=harv| last=Priredio: Lompar| first =Milo| last2=| first2 =| title =Knjiga o Njegošu| url =https://srpskaknjizevnazadruga.rs/shop/knjiga-o-njegosu/|year=2013| publisher =Beograd: Srpska književna zadruga|isbn=978-86-379-1240-8|pages=487}} * {{Cite book| ref=harv| last=Priredio: Vuksanović| first =Miro| last2=| first2 =| title =Njegoš dovijek (2. dopunjeno izdanje)| url =https://www.vukoticmedia.rs/portfolio/njegos-dovijek/|year=2016| publisher =Beograd: Vukotić medija|isbn=978-86-89613-49-0|pages=493}} * {{Cite book| ref=harv| last=Mićović| first =Momčilo| last2=| first2 =| title =Njegoš u zboru svetskih velikana| url =https://srpskaknjizevnazadruga.rs/shop/njegos-u-zboru-svjetskih-velikana/|year=2017| publisher =Beograd: Srpska književna zadruga|isbn=978-86-379-1356-6|pages=362}} * {{Cite book| ref=harv| last=Vrčević| first =Vuk| last2=| first2 =| title =Život Petra II Petrovića Njegoša| url =https://www.knjizara.com/Zivot-Petra-II-Petrovica-Njegosa-Vuk-Vrcevic-93559|year=2003| publisher =Beograd: Srpska književna zadruga|isbn=86-379-0830-6|pages=151}} * {{Cite book| ref=harv| last=Babić| first =Duško| last2=| first2 =| title =Njegošev nacionalizam| url =https://catenamundi.rs/shop/njegosev-nacionalizam-dusko-babic/|year=2020| publisher =Beograd: IK Catena Mundi|isbn=978-86-6343-134-8|pages=263}} * {{Cite book| ref=harv| last=Kljakić| first =Slobodan| last2=Petković| first2 =Ratko| title =Sedam Njegoševih sahrana: Ka Njegoševom konačnom prebivalištu| url =https://www.ikjasen.com/shop/istorija/sedam-njegosevih-sahrana/|year=2013| publisher =Beograd: Jasen|isbn=978-86-6293-008-8|pages=394}} * {{Cite book| ref=harv| last=Vladika Nikolaj Velimirović| first =| last2=| first2 =| title =Religija Njegoševa| url =http://algoritam.rs/prodavnica/religija-njegoseva/|year=2021| publisher =Beograd: Algoritam izdavaštvo|isbn=978-86-7662-139-2|pages=258}} * {{Cite book| ref=harv| last=Vidović| first =Žarko| last2=| first2 =| title =Njegoš i Kosovski zavet| url =https://www.knjizare-vulkan.rs/filozofija/23895-njegos-i-kosovski-zavet-u-novom-veku|year=2013| publisher =Beograd: Altera|isbn=978-86-6007-139-4|pages=237}} * {{Cite book| ref =harv| last =Sekulić| first =Isidora| last2 =| first2 =| title =Njegošu knjiga duboke odanosti [Kolo XLVI, Knjiga 315]| url =https://kritika.unilib.rs/sr/islandora/object/isidora%253A71| year =1951| publisher =Beograd: Srpska književna zadruga [Digitalno internet izdanje Portala srpske književne kritike]| isbn =| pages =389| access-date =16. 11. 2022| archive-date =3. 12. 2022| archive-url =https://web.archive.org/web/20221203060046/https://kritika.unilib.rs/sr/islandora/object/isidora%3A71| url-status =dead}} * {{Cite book| ref=harv| last=Kilibarda| first =Vesna| last2=Knežević| first2 =Jelena| title =Njegoševa biblioteka| url=https://akademskaknjiga.com/katalog/njegoseva-biblioteka/|year=2021| publisher =Novi Sad: Akademska knjiga|isbn=978-86-6263-316-3|pages=208}} * {{Cite book| ref=harv| last=Andrić| first =Ivo| last2=| first2 =| title =Njegoševa svetlost [Eseji]| url =https://www.vukoticmedia.rs/portfolio/njegoseva-svetlost/|year=2013| publisher =Beograd: Vukotić media|isbn=978-86-89613-09-4|pages=95}} * {{Cite book| ref=harv| last=Đilas| first =Milovan| last2=| first2 =| title =Knjiga o Njegošu| url =https://www.knjizara.com/Knjiga-o-Njegosu-Milovan-Djilas-140252|year=2013| publisher =Beograd: Štampar Makarije|isbn=978-86-6311-038-0|pages=541}} * {{Cite book| ref=harv| last=Bećković| first =Matija| last2=| first2 =| title =Prahu oca poezije| url =https://www.knjizara.com/Prahu-oca-poezije-Matija-Beckovic-148870|year=2017| publisher =Beograd: Srpska književna zadruga|isbn=978-86-379-1341-2|pages=101}} * {{Cite book| ref=harv| last=Tomović| first =Slobodan| last2=| first2 =| title =Komentari: Lažnog cara Šćepana Malog * Luče Mikrokozme * Gorskog vijenca Petra II Petrovića Njegoša| url =https://www.knjizara.com/antikvarnica/KOMENTARI-SLOBODANA-TOMOVICA-568519 |year=1990| publisher =Beograd: KZ Kultura|isbn=|pages=511}} * {{Cite book| ref=harv| last=Popović| first =Pavle| last2=| first2 =| title =O Gorskom vijencu| url =https://www.knjizara.com/O-Gorskom-vijencu-Pavle-Popovic-9250|year=1999| publisher =Podgorica: Oktoih|isbn=|pages=183}} * {{Cite book| ref=harv| last=Petronijević| first =Branislav| last2=| first2 =| title =Filozofija u Gorskom vijencu| url =https://www.knjizara.com/Filozofija-u-Gorskom-vijencu-Branislav-Petronijevic-9202|year=1999| publisher =Podgorica: Oktoih|isbn=86-7659-154-7|pages=108}} * {{Cite book| ref=harv| last=Popović| first =Miodrag| last2=| first2 =| title =Bonik cetinjski| url =https://www.knjizara.com/Bonik-cetinjski-Miodrag-V-Popovic-Miodrag-V-Popovic-8047|year=1996| publisher =Podgorica: Oktoih|isbn=86-7659-091-5|pages=185}} * {{Cite book| ref=harv| last=Popović| first =Miodrag| last2=| first2 =| title =Istorija srpske književnosti - Romantizam, Knj. 1| url =https://www.kucazasunce.com/detalji.php?p=1832&naziv=Istorija%20srpske%20knji%C5%BEevnosti%20-%20Romantizam%20(1-2)&autor=Miodrag%20Popovi%C4%87|year=1985| publisher =Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva|isbn=|pages=279}} * {{Cite book| ref =harv| last =Babović| first =Milisav| last2 =| first2 =| title =Poetika Gorskog vijenca| url =https://canupub.me/knjiga/poetika-gorskog-vijenca/| year =1997| publisher =Podgorica: Institut za jezik i književnost CANU| isbn =86-7215-086-4| pages =261| access-date =19. 11. 2022| archive-date =17. 10. 2022| archive-url =https://web.archive.org/web/20221017154134/https://canupub.me/knjiga/poetika-gorskog-vijenca/| url-status =dead}} * {{Cite book| ref=harv| last=Deretić| first =Jovan| last2=| first2 =| title =Kompozicija Gorskog vijenca| url =https://srpskaknjizevnazadruga.rs/shop/kompozicija-gorskog-vijenca/|year=2017| publisher =Beograd: Srpska književna zadruga|isbn=978-86-379-1347-4|pages=312}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Petar II Petrović-Njegoš}} {{Poluzaštita}} {{Crnogorski vladari}} {{Poglavari SPC}} {{Srpska književnost}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Njegoš, Petar II Petrović}} [[Kategorija:Biografije, Cetinje]] [[Kategorija:Rođeni 1813.]] [[Kategorija:Umrli 1851.]] 6e5ra21w7nywwo7z0w2sf04al0j8fid 0 30764 3916470 3886930 2026-08-04T17:07:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916470 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Miroslav Bilać | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 24. februar [[1931]]. | mjesto_rođenja = [[Travnik]] | datum_smrti = 21. august [[2003]]. | mjesto_smrti = [[Sarajevo]] | država za kategoriju = BiH | nacionalnost = | obrazovanje = Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti = slikarstvo, scenografija | djela = | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = http://www.miroslavbilac.com }} '''Miroslav Bilać''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar i pozorišni scenograf rođen u [[Travnik]]u [[1931]]. godine. Preminuo je 21. augusta 2003. u Sarajevu u 73. godini. Sahranjen je na groblju "Sveti Josip" u [[Sarajevo|Sarajevu]], a komemoracija je održana u [[Kamerni teatar 55|Kamernom teatru 55]]. Osim Kamernog teatra, u organizaciji komemoracije su učestvovali [[Hrvatsko kulturno društvo "Napredak"]] i [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] (ULUBiH). Na komemoraciji su o Bilaću govorili mnogi njegovi prijatelji i poštovaoci, istaknuti bosanskohercegovački kulturni radnici i umjetnici.<ref>{{cite web |title= Digitalni arhiv – INFOBIRO |url= http://www.infobiro.ba/article/354749 |access-date= 17. 5. 2017 }}{{Mrtav link}}</ref> == Edukacija == Osnovnu školu je završio u rodnom gradu – Travniku. Dok je pohađao srednju školu u Tuzli, pozornost mu je privuklo pozorište, pa je tu strast pretočio u svoj životni poziv. Uporedo, njegov prirodni talenat za umjetnost u slikarstvu je utvrdio na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu]].<ref name="Bilac M. webpage">{{cite web|title=MIROSLAV BILAĆ, Artist & Theatre Set Designer|url=http://www.miroslavbilac.com/biographyBA.html|access-date=17. 5. 2017|archive-date=14. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414210256/http://www.miroslavbilac.com/biographyBA.html|url-status=dead}}</ref> == Profesionalna karijera == Radni vijek je proveo u pozorištu kao profesionalni scenograf, za [[Kamerni teatar 55]] u Sarajevu, kao i za mnoga druga pozorišta širom Bosne i Hercegovine, gdje je uradio oko 200 scenografija. Godine 1956. počeo je izlagati s ULUBIH-om, a 1966. godine postao je i članom ove udruge. S ULUBIH-om je redovno izlagao u zemlji i inostranstvu. Samostalno je priredio oko 500 izložbi u Bosni i Hercegovini i drugim gradovima bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] kao i u inostranstvu. Ostvario je studijska putovanja u zemlje [[Evropa|Evrope]] i [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. Za svoju djelatnost dobio je razna priznanja i nagrade. Od 1992. godine je u mirovini i sve svoje slobodno vrijeme i energiju troši u svom atelijeru.<ref name="Bilac M. webpage"/> Povodom pedesetogodišnjice likovne aktivnosti Miroslava Bilaća, na poziv ugledne umjetničke galerije "Mediteraneo" Casa del arte, u junu 2003. održana je samostalna izložba slika Miroslava Bilaća u [[London]]u. Otvaranju izložbe prisustvovali su predstvanici Bosne i Hercegovine, [[Hrvatska|Hrvatske]], Jugoslavenske, [[Slovenija|Slovenačke]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonske]] Ambasade u Londonu kao i mnogobrojni ljubitelji slikarstva iz [[Engleska|Engleske]]. O Miroslavu Bilaću i njegovom djelu, istaknuti pozorišni i likovni kritičar i publicista [[Vojislav Vujanović]] napisao je: {{Citat|''Miroslav Bilać je pjesnik konja i pjesnik vode. Od prepoznatljivih stvari on gradi svoj mit, oblikuje svoju tajnu. On ne deskribira iako se koristi ustaljenom figuralnom leksikom. Njegov svijet se ne rastvara već se svodi u pomalo čudesan pokturalni slog koji bi, u svakom drugom odnosu, zračio nelagodom, zvučao hladno i oporo. A on ga smiruje, zatamnjuje njegovu prirodnu pigmentnu iskričavost i onda ga, iz nutrine, prosvjetljuje, poetski umekšava, oplemjenjuje, čini toplim. To je alkemija koja se ne ponavlja i koja se ne može svoditi u ranije uspostavljenu nomenklaturu odnosa... Ciklus o vodi je njegov, možda, umjetnički najdograđeniji, misaono iscjeziliran, s do kraja dograđenim unutarnjim skladom i glazbenom puninom. U njemu je, do pune stvaralačke konzekvetnosti, dovedeno njegovo poimanje egzistencijalne drame, gdje se odbačeni elementi nekadašnjega organskog stroja, grmlje i grane bore za svoju egzistenciju dok voda, izvorište neuništive energije, onesmišljava taloženom skramom algi i svega onoga što razgolićuje njihovu egzistentnost do bezdušja i životne praznine. No, kada se uzme u obzir da ni ovdje nije izostao onaj skriveni poetski zanos u kome se otkriva iskonska stvaralačka vokacija, sva ta drama poprima i sasvim očevidnu lirsku transparentnost, u kojoj i te polomljene grane, izdvojene iz svoje egzistencije obesmišljenosti, postaju male lirske kantilene koje od čovjeka izmamljuju tihi, blagi osmijeh ljudskosti.<ref>Vojislav Vujanović (1981) Likovno stvaralaštvo Miroslava Bilaća, Biblioteka V-art kritika</ref> Živio je tiho, reklo bi se: snatreći. Njegova je duša bila oslobođena nagona pohlepe i zla, nagona mržnje i zavisti. Himba je bila izvan prostora njegove svijesti. Govorio je malo, samo onda kada je trebalo izreći nešto plemenito. To plemenito je imalo svoje jezgro iz kojega je istjecala njegova inspiracija. Živio je, svom predanošću, u svome svijetu, u njemu osjećao životnu slobodu, u njemu nalazio priklonište od svih iskušenja koje mu je naturala nevoljna stvarnost.''}}<ref>{{cite web|last1=Vujanović|first1=Vojislav|title=Miroslav Bilać čovjek i umjetnik|website=Digitalni arhiv – INFOBIRO|url=http://www.idoconline.info/article/193351|access-date=17. 5. 2017|date=|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305212156/http://www.idoconline.info/article/193351|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Miroslav Bilac}} * http://www.miroslavbilac.com/index.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250121155347/http://www.miroslavbilac.com/index.html |date=21. 1. 2025 }} * https://web.archive.org/web/20110920174906/http://www.vodic.ba/travnik/kultura-i-sport * http://agiart.tripod.com/Enciklopedija_b.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130207203133/http://agiart.tripod.com/Enciklopedija_b.htm |date=7. 2. 2013 }} {{DEFAULTSORT:Bilać, Miroslav}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]] [[Kategorija:Biografije, Travnik]] [[Kategorija:Rođeni 1931.]] [[Kategorija:Umrli 2003.]] gt82wq3rf6or23gq70jfo2d3y4t3mum 0 31480 3916535 3850732 2026-08-05T06:00:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916535 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Seal of Pavle Radenović.jpg|220px|thumb|Pečat Pavla Radinovića iz 1397. godine]] [[Datoteka:Bosnia around 1412.png|mini|Posjed Pavla Radinovića u ranom 15. vijeku]] '''Pavle Radinović''' (- august [[1415]]) bio je [[vlastelin]] iz bosanske porodice [[Pavlovići]]. Knez Pavle Radinović sin je izvjesnog, manje poznatog [[Radin Jablanić|Radina Jablanića]], koji je stvorio okvire posjeda i ugleda značajnijoj poziciji porodice u Bosanskom kraljevstvu. Njegova sestra ili bliska rodica bila je bosanska kraljica [[Kujava Radinović]], druga supruga kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]] i majka kralja [[Stjepan Ostojić|Stjepana Ostojića]]. Knez Pavle bio je među najvažnijim [[velmoža]]ma Bosanskog kraljevstva. Zajedno s vojvodom [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvojem Vukčićem]], [[Tepčija|tepčijom]] [[Batalo]]m i vojvodom [[Sandalj Hranić Kosača|Sandaljem Hranićem]] učestvovao je u glavnim tokovima bosanske historije krajem 14. i početkom [[15. vijek]]a. Zajedno s njima bio je među glavnim savjetnicima bosanske monarhinje, kraljice [[Jelena Gruba|Jelene Grube]]. Na vladarskim [[povelja]]ma javlja se kao [[Svjedoci|svjedok]] i [[Ručnici|ručnik]], to jest garant pravnih akata [[Stanak|bosanskog sabora]] i [[Srednjovjekovna Bosna|Bosanskog kraljevstva]]. Zajedno sa vojvodom [[Vlatko Vuković|Vlatkom Vukovićem]] dobija mandat od bosanskog kralja i sabora da zaposjedne [[Konavli|Konavle]] [[1391]]/[[1392]]. koje su ranije držali [[Sankovići]]. Knez Pavle Radinović primljen je za [[Dubrovačko građanstvo|dubrovačkog građanina]] i izdao im je privilegije o slobodnoj trgovini i zaštiti trgovaca na svom posjedu [[1397]] <ref>„Die XXIIII marcii. In minori conscilio more sollito congregato captum fuit de recipiendo in civem civitatis nostri comitem Paulum et de faciendo eidem literas citatinancie in pergamena cum illis clausulis et sollempnitatibus quibus recepti fuerunt alii nobiles de Bossina et concesse litere citatinancie cum bula pendenti. Item in dicto minori conscilio captum fuit de mittendo de voluntate unum nobilem nostrum Raguseum ad dominum comitem Paulum ad recipiendum sacramentum ab eo et de dando ipsi nobili pro expensis suis et illorum quos secum ducet yperperos decem. Item in dicto conscilio captum fuit de mittendo per dictum nobilem aliquem donum usque ad valorem perperorum decem. Ser Raphael de Goçiis in dicto minori conscilio ellectus fuit ad eundum ad dictum comitem Paulum pro predictis.“ (24. mart 1397. godine) Izvor: Odluke dubrovačkih vijeća 1395-1397 (priredila [[Nella Lonza]]), Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Posebna izdanja, Monumenta historica Ragusina X, Zagreb-Dubrovnik 2011, 174-175.</ref>. Zajedno s [[Vlatko Vuković|Vlatkom Vukovićem]] (kasnije i Sandaljem Hranićem) držao je carinu u [[Ledenice|Ledenicama]]. Podržao je koaliciju koja je srušila kralja Ostoju i dovela kralja [[Tvrtko II|Tvrtka II Tvrtkovića]] na bosansko prijestolje [[1404]]. Kao i ostali bosanski magnati bio je u taboru napuljskog kralja i pretendenta na ugarski prijesto [[Ladislav, kralj Napulja|Ladislava Anžuvinskog]], a protiv ugarskog kralja [[Sigismund Luksemburški|Sigismunda Luksemburškog]]. Bio je spreman da proda svoj dio Konavala Dubrovčanima [[1414]]. godine, ali do realizacije nije došlo. Knez Pavle Radinović stradao je kao žrtva političkog sukoba u Bosni. Knez Pavle se našao sam pred [[Koalicija|koalicijom]] kralja Ostoje, vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]] i [[Zlatonosovići|Zlatonosovića]]. Ubijen je u augustu [[1415]]. godine nedaleko od [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]], za vrijeme održavanja sabora bosanske vlastele, u vrijeme dok su bili na jahanju, kod [[Parena poljana|Parene poljane]] koja se nalazi u blizini Sutjeske. Na znak mačem vojvode Sandalja Hranića [[Zlatonosovići]] su napali kneza Pavla. Pavle je ubijen, a njegov sin [[Petar Pavlović|Petar]] i njegov poslanik [[Brailo Tezalović]] bili su zarobljeni. Svjedoci tih događaja bili su [[krstjani]]n [[Vlatko Tumurlić]] i dubrovački [[poslanik]] [[Gučetići (vlastela)|Nikola Gučetić]]. Postojali su planovi da se Pavlov sin, knez [[Petar Pavlović]], oslijepi, te da se posjed kneza Pavla podijeli, pri čemu su Zaltonosovići računali da će dobiti bogato [[Olovo (grad)|Olovo]], ali to nije učinjeno. Proizilazi da je zbog učinjene nevjere odgovornost pripisana samo knezu Pavlu, tako da su njegovi nasljednici mogli da preuzmu njegovu poziciju.<ref>O ubojstvu knaza Pavla Radinovića u mjestu Parena poljana kod Sutjeske, (24.8. 1415), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Lettere di Levante, Knjiga: VII, folije 133v-134; Сима Ћирковић, Две године босанске историје (1414-1416), Историјски гласник 3-4, Београд 1953, 38-39; Сима Ћирковић, Историја средњовековне босанске државе, Београд 1964, 243-244; Pavo Živković, Tvrtko II Tvrtković, Sarajevo 1981, 72-73; Esad Kurtović, Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača, Sarajevo 2009, 209-211.</ref>. Knez Pavle je imao još jednog sina, kneza [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]]. == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Pavlovići]] == Literatura == * [[Jovan Radonić|Јован Радонић]], О кнезу Павлу Раденовићу. Приложак историји Босне крајем XIV и поч. XV века, Нови Сад, Летопис Матице српске, књ. 211, 39-63; Летопис Матице српске, књ. 212, 34-62, 1902. * [[Sima Ćirković|Сима Ћирковић]], Две године босанске историје (1414-1416), Историјски гласник 3-4, Београд 1953. * Сима Ћирковић, Историја средњовековне босанске државе, Београд 1964. * [[Pavo Živković]], Tvrtko II Tvrtković, Sarajevo 1981, 72-73. * [[Esad Kurtović]], Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača, Sarajevo 2009. * [[Amer Maslo]], Slavni i velmožni gospodin knez Pavle Radinović, Završni diplomski rad, Odsjek za historiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2018.[https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/his/Amer-Maslo.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231027095527/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/his/Amer-Maslo.pdf |date=27. 10. 2023 }} {{Bosanski vladari i velikaši}} hhsezhb6iujd6fvhl9c4ae2w1if5ai9 0 35507 3916512 3902676 2026-08-05T01:01:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916512 wikitext text/x-wiki [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.svg|mini|desno|Područje [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjeseca]], jedno od nekoliko područja porijekla neolita]] [[Datoteka:Ankara Muzeum B19-37.jpg|mini|lijevo|120px|Skulptura boginje iz neolita]] [[Datoteka:Neolit Ceramic sample Donets2.png|mini|desno|200px|Crtež na kamenu iz neolita]] '''Mlađe [[kameno doba]]''' (također '''neolit''' i '''neolitik''' - ime dobija od [[Grčki jezik|grčki]]h riječi ''neos'' = nov, mlad + ''lithos'' = kamen) period je prahistorije u kojem je čovjek potpuno ovladao proizvodnjom i upotrebom oružja i oruđa od izglačanog kamena. Ljudske zajednice nisu istovremeno savladale ovu vještinu. One koje su ranije počele koristiti bolje oruđe, brže su napredovale i ušle su u neolit prije onih koji su u dalje klesali kamen. Najbrže su se razvijala društva na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Tamo je mlađe kameno doba počelo oko 10.200 godina p. n. e. Na središnjem [[Balkan]]u je mlađe kameno doba počelo oko 6.500. godine p. n. e.<ref name="Gumbitas"/> Pored novog načina obrade [[kamen]]a i izrade boljeg [[lov]]ačkog oružja, čovjek neolita je usavršio [[ribolov]]ni alat, naučio izrađivati glineno oruđe i napravio prvi razvoj. Ipak, najvažnije od svega je bilo pripitomljavanje [[životinje|životinja]]<ref name="Neolit u Ev">{{Cite web |url=http://factsanddetails.com/world.php?itemid=1506 |title=Rane domesticirane životinje |work=Internet archive |access-date=9. 2. 2019 |archive-date=21. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131021222544/http://factsanddetails.com/world.php?itemid=1506 |url-status=bot: unknown }}{{en simbol}}</ref> i uzgoj divljih [[Žitarice|žitarica]].<ref name="Neolit u E">{{Cite web |url=https://www.ancient.eu/Neolithic/ |title= Cristian Violatti –Neolithic Period |work=Ancient history eciklopedya |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> [[Datoteka:European Middle Neolithic.gif|mini|desno|300px|Karta Evrope u srednjem neolitiku]] Osnovna obilježja mlađeg kamenog doba su razvoj [[Poljoprivreda|zemljoradničke i stočarske privrede]], pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na ''sjedilački način života'', te proizvodnja [[Keramika|''keramičkog]] posuđa'' i drugih predmeta od pečene [[Glina (tlo)|gline]]. Kameno oruđe i oružje i dalje se proizvodi (sve do u [[bronzano doba]]), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. [[Umjetnost]] se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih [[kult]]nih predmeta. Mlađe kameno doba se nije ravnomjerno pojavljivalo u svim krajevima svijeta niti na [[Evropa|evropskome]] tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. milenija p. n. e. [[Velika Britanija|Britanski]] prahistoričar [[Gordon Childe]] uveo je u nauku pojam [[Neolitska revolucija|neolitske revolucije]], prve revolucije u historiji ljudskog roda koja je imala društveno-privredni karakter.<ref>[https://www.history.com/topics/pre-history/neolithic-revolution History.com Editors - Neolitska revolucija]</ref> Neolitske promjene se nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, [[Grčka|Grčkoj]] i [[Anadolija|Maloj Aziji]], tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova.<ref>[https://www.nationalgeographic.com/culture/topics/reference/neolithic-agricultural-revolution/ - Šta je neolitska revolucija]</ref> Teorija o [[Plodni polumjesec|plodnom polumjesecu]] zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do [[Irak|iračkog]] [[Kurdistan]]a, južno od [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], a ovija se oko velikih [[Pustinja|pustinjskih]] prostranstava (Arapska, [[Sirija|Sirijska]], [[Iran]]ska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih [[Biljke|biljaka]] (Plodni polumjesec - [[pšenica]], [[ječam]], mahunarke oko 8000. godina p. n. e.; [[Azija]] - [[riža]], proso oko 6000. g. p. n. e.; [[Srednja Amerika]] - [[kukuruz]], [[grah]], [[krompir]] u 7. mileniju p. n. e.) == Protoneolitik == Prijelazno razdoblje između [[mezolitik]]a (srednjeg kamenog doba) i mlađeg kamenog doba naziva se ''protoneolitik'' (grč. ''protos''=prvi, prednji). Tada kasni mezolitik ne zadržava izvorne osobine klasičnog mezolitika, već se nazire prijelaz sa skupljanja i [[lov]]a na proizvodnju hrane, kao i pripitomljavanje [[životinja]]. Pojava pripitomljenih životinja potvrđena je [[arheologija|arheološki]] u području [[Kurdistan]]a (Zagroz planine), ali nema dokaza o uzgoju [[biljke|biljaka]]. Ipak određeni arheološki nalazi poput kamenih žrvnjeva i mužara, batova i bruseva, jama za zalihe i sl. svjedoče o promjenama u [[privreda|privredi]]. Važan izvor prehrane postaju samonikle [[žitarice]] čija je postojbina upravo u području [[Bliski istok|Bliskog]] i [[Srednji Istok|Srednjeg Istoka]]. Istovremeno se javljaju tragovi prvih trajnih naselja koji sugeriraju sjedilački način života (sedentizam), što je vidljivo u ostacima nastambi, a također ga potvrđuju skladištenje i čuvanje hrane, ostaci flore i faune koji pokazuju na izmjenu godišnjih doba, te pokapanje mrtvih u sklopu naselja. Primjeri protoneolitičkih zajednica su ''[[Karim Shahir kultura]]'' u području Kurdistana (Zagroz planine)i ''[[natufijenska kultura]]'' na području današnjeg [[Izrael]]a i [[Jordan]]a (10000. – 8300. g. p. n. e.), za koju su karakteristična trajna naselja na otvorenom: Ejnan, [[Jerihon]] i Beidha, ali se još uvijek naseljavaju i pećine. To su djelomično ukopane nastambe kružnog tlorisa koje imaju donji dio od kamena, gornji od trske i rogožine, a centralni stup nosi krovnu konstrukciju. Smještene su oko centralnog prostora u kojem je ukopano više jama obljepljenih ilovačom, a koje su služile za spremanje zaliha žitarica. Natufijenska kultura u svome je prostoru pojam nečeg novog, a to je osnivanje seoskih zajednica i uvođenje žitne ishrane. Bitno je nova društvena kategorija ruralni život sa standardiziranim stambenim elementima i dugotrajnim boravkom na jednom mjestu kroz više generacija, dakle barem stotinu godina. U [[Evropa|Evropi]], protoneolitičkom razdoblju pripada [[Lepenski Vir|Kultura Lepenskog vira]]'' čija je privreda ([[lov]] i [[ribolov]]) tipično mezolitička, ali sjedilački način života u naseljima bliže je mlađem kamenom dobu. == Pretkeramičko mlađe kameno doba == Ovim nazivom se obilježavaju zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle nivo mlađeg kamenog doba u svim aspektima (privrednom, društvenom, duhovnom) osim u poznavanju keramičke proizvodnje. Najprije je ta pojava uočena na Bliskom Istoku - pretkeramički [[Jerihon A]] i [[Jerihon B|B]], [[Çatalhöyük]], [[Asikly Hoyuk]], [[Cayonu]], [[Hacilar]], [[Jarmo]] - gdje vrlo stabilne [[klima]]tske prilike početkom [[holocen]]a pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem životinja. Slične pojave uočene su u Kirokitiji ([[Kipar|Kipru]]) i u grčkoj [[Tesalija|Tesaliji]] (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u Anatoliji i do početaka stvaranja [[grad]]ova. == Neolitske stambene kuće == Postoji više vrsta [[zemunice|zemunica]], prema tome da li su potpuno ili samo djelimično ukopane, ili su čitave iznad tla. Među njima postoji i razlika u konstrukciji. Ima onih koje su izgrađene samo od zemlje, a ima ih i kod koji je skeletni sistem od kolja. Zajedničko za sve [[zemunice]] je građevinski materijal od kojeg su napravljene, zemlja, po čemu su i dobile naziv. Sasvim ukopana zemunica ima s gornje strane pokrov od kolja, zemlje i granja. U prostor se ulazi usječenim stepeništem. Savršeniji tip je djelimično ukopana zemunica. Tlocrt je kružni ili ovalni. Nosivi dio je skeletod kolja u obliku kupe, povezan pletarom. U sredini prostorije bilo je ognjište, oko kojeg je bila izgrađena zemljana ovalna klupa za sjedenje i spavanje. Građena je i zemunica koja nije ukopana, i to samo od zemlje, u vidu nekog nepravilnog potkupolnog prostora. == Neolitska kuća od drveta == Glavni tip neolitske kuće predstavljaju [[Sojenica|sojenice]]. Kao i zemljane i kamene kuće se pojavljuju samo u većim grupama, obrazujući manja ili veća grupisana naselja. Sojenička naselja su građena uz obale [[Rijeka|rijeke]], [[Jezero|jezera]] i [[More|mora]], kao što to rade i danas neka [[Azija|azijska]] i [[Afrika|afrička]] plemena, koja se nalaze na primitivnom stepenu [[društvo|društveno]]-[[ekonomija|ekonomskog]] razvoja. Sve kućice bile su izgrađene na prostranoj podnici od drvenih oblica i naboja zemlje. Ovakva uzdignuta podnica, terasa sa ogradom, leži na sistemu kolja gusto pobijenog u vodi, ili uz obalu, do koje vodi širi ili uži [[most]], čija se podnica može ukloniti, da bi se sojeničko naselje odvojilo od okoline i tako zaštitilo od eventualnih opasnosti. Svaka [[sojenica]] u tlocrtu je pravougaonik, sa jednom ili dvije prostorije. U prvoj prostoriji je bilo ognjište. Druga prostorija, ukoliko je postojala, služila je za spavanje. Konstruktivni sistem je bio drveni sklop stubaca, greda i kosnika, ili su zidovi građeni od horizontalno postavljenih greda na preklop. Ispuna zida je najčešće pleter od pruća, spolja i iznutra oblijepljen malterom od blata. Dvovodni krov je imao pokrivač od slame i šindre. Između koliba, u podnici, bilo je otvora kroz koje se silazilo do čamaca na [[voda|vodu]]. Čamci su bili izdubljeni iz jednog debla. Sojenička naselja na teško prilaznim [[Močvara|močvarnim]] terenima (tresištima) zovu se "glibice". Sojenice se grade kroz čitav period neolita i kasnije u [[bakarno doba|bakarnom]], [[bronzano doba|bronzanom]] i [[željezno doba|željeznom dobu]]. == Lista neoolitskih kultura u Plodnom polumjesecu == Na osnovu [[Arheologija|arheoloških nalaza]] i radiokarbonske analize izrađena je ASPRO (Atlas des sites du Proche-Orient - Atlas of Near East archaeological sites) hronologizacija<ref name="Hours1994">{{cite book|author=Francis Hours|title=Atlas des sites du proche orient (14000 - 5700 BP)|url=https://books.google.com/books?id=KlZtAAAAMAAJ|access-date=25. 7. 2011|year=1994|publisher=Maison de l'Orient méditerranéen|isbn=978-2-903264-53-6}}</ref> perioda, kultura, osobenosti i datiranje neolitskog perioda na području Plodnog polumjeseca. {| class="wikitable" |- | ASPRO Period | Kulture | Datiranje (pne) |- | Period 1 | [[Natufian]], [[Zarzian]] | 12.500 – 9.500. |- | Period 2 | [[Protoneolit]], [[Predkeramički neolit A]] | 10.500 – 8.300. |- | Period 3 | Rani [[Predkeramički neolit B]] | 9.200 – 8.300. |- | Period 3 | Srednji [[Predkeramički neolit B]] | 8.400 – 7.500. |- | Period 4,5 | Kasni [[Predkeramički neolit B]], [[Predkeramički neolit C]] | 7.600 – 6.000. |- | Period 6 | [[Hassuna]], [[Samarra]], [[Halaf]], [[Ubaid period|Ubaid]] 1 | 6.400 – 5.600. |- | Period 7 | [[Keramički Neolit]] A, [[Halafian]], Ubaid 2 | 5.800 – 5.400. |- | Period 8 | [[Keramički Neolit]] B, Ubaid 3 | 5.000 – 4.500. |- | Period 9 | Ubaid 4 | 6.400 – 5600. |- |} [[File:Neolithic_expansion-es.svg|mini|desno|Širenje neolita u Evropu]] [[File:Neolítico en Europa.png|mini|desno|Neolit u Evropi]] [[Datoteka:European Middle Neolithic.gif|mini|desno|Evropa oko 4500-4000. pne.]] [[Datoteka:European Late Neolithic.gif|thumb|250px|Evropa oko 4000. - 3500. pne.]] == Neolit u Evropi == Neolitska Evropa je izraz koji se koristi za vrijeme između perioda [[mezolit]]a i [[bronzano doba|bronzanog doba]] u [[Evropa|Evropi]], približno između 6500. pne. i 1700. pne. Nakon što je analizom C14 bilo moguće odrediti starost nalaza i uz poznatu udaljenost nalazišta od područja ''Plodnog polumjeseca'' na zapadu azijskog kontinenta, utvrđeno je da se neolit u Evropi širio prosječnom brzinom od oko 1&nbsp;km/god. - ''neolitska ekspanzija''. O pojavi i širenju neolita u Evropi prisutne su dvije teorije. Prva je ''teorija autohtonosti'' (kontinuiteta), koju zastupa manji broj autora.<ref name="Sarajevo">{{Cite web |url= http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |title= Saša Buljević - Naselja i naseobinske strukture neolita na podruĉju Bosne i Hercegovine |work= Filozofski fakultet u Sarajevu |access-date= 9. 2. 2019 |archive-date= 6. 11. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191106135915/http://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |url-status= dead }}</ref> Po njima, prelazak ljudskih zajednica iz [[mezolit]]a u neolit je posljedica samostalnog (autohtonog) razvoja.<ref name="srejović">{{Cite web |url= http://www.rastko.rs/arheologija/srejovic/dsrejovic-anadolija.html |title= Dragoslav Srejović - Balkan i Anadolija u srednje i mlađe kameno doba |work= Elektronsko izdanje Zajednički poduhvat TIA Janus i Ars Libri – Beograd 2001 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> Druga je ''teorija difuzije'' koja se realizuje kroz niz mogućnosti: postupno demografsko širenje, preseljavanje čitavih zajednica, selektivna [[kolonizacija]] brzim skokovima, infiltracija manjih skupina ljudi, granični dodiri, trgovina.<ref name="ČovićIlir">{{Cite web |url= https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA - Kultovi sa Mediterana |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 1. 10. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191001111100/https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |url-status= dead }}</ref><ref name="Tasić"/><ref name="Mitrović">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/7263663/Neolitik_Bliskog_Istoka_i_jugoistočne_Europe |title= Matej Mitrović – Neolitik Bliskog Istoka i jugoistočne Europe |work= SVEUČILIŠTE U ZADRU Odjel Za Arheologiju, 2014 |access-date= 9. 2. 2019 |archive-date= 4. 11. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191104224416/https://www.academia.edu/7263663/Neolitik_Bliskog_Istoka_i_jugoisto%C4%8Dne_Europe |url-status= dead }}</ref> === Neolit u jugoistočnoj Evropi i Mediteranu === Prve neolitske grupe pojavljuju se u jugoistočnoj Evropi, a najstariji nalazi datiraju su u vrijeme 6500. p. n. e. na ostrvu [[Krit]]u i na kopnu u [[Tesalija|Tesaliji]]. Odatle ide širenje u dva pravca. Jedan pravac je prema centralnom [[Balkan]]u i [[Dunav|Podunavlju]], a drugi obalama i ostrvima [[Sredozemlje|Sredozemnog mora]]. [[Starčevačka kultura]] ili Starčevačko-kereško-kriška kultura na centralnom Balkanu, [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Rumunija|Rumuniji]], zajedno sa [[Sesklo kultura|Protosesklo kulturom]] u sjevernoj [[Grčka|Grčkoj]], Anzabegovo-Vršnik kulturom u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedonija]] i Čavdar-Kremilovci-Karanovo u [[Bugarska|Bugarskoj]] pripada grupi kultura pod nazivom FTN (First Temporate Neolithic), a odnosi se na najranije neolitske kulture u umjerenoj klimi Evrope. Daljnji razvoj neolita na ovim prostorima dovodi do stvaranja [[Vinčanska kultura|Vinčanske kulture]] (5.300-4000)<ref name="Gumbitas"/>, čije umjetničko stvaralaštvo predstavlja jednu od najznačajnijih osobenosti u historiji neolitske Evrope u kojoj je, prema mišljenju [[Marija Gumbitas|Marije Gumbitas]], unutar kulture možda nastao i prvi oblik pismenosti ([[Vinčansko pismo]], Vinčanski znakovi, Vinčanski simboli). Mnogi [[Lingvistika|lingvisti]] i arheolozi osporavaju njenu teoriju.<ref>{{Cite web |url=https://romanianhistoryandculture.com/theeuropeancradle.htm |title=Romanian History and Culture - The European Cradle. The Old European Script. TARTARIA TABLETS |access-date=25. 11. 2019 |archive-date=18. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191218134259/http://www.romanianhistoryandculture.com/theeuropeancradle.htm |url-status=dead }}</ref><ref>[http://self.gutenberg.org/articles/eng/Vinča_symbols Vinča symbols - World Heritage Encyclopedia]{{Mrtav link}}</ref> Obala [[Sredozemlje|Sredozemnog mora]] sa ostrvima je područje [[Impresso kultura|Impresso kulture]].<ref name="Prvi neolit">{{Cite web |url=https://www.academia.edu/20161947/Starčevačka_kultura_The_Starčevo_Culture |title=J. Balen, Rajna Šošić Klindžić, Tomislav Hršak - Starčevačka kultura |work= Arheološki muzej u Zagrebu, 2014 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> Kultura u daljnjem razvoju prodire i u unutrašnjost, gdje se pojavljuju nove kulture: [[Danilska kultura]], [[Kakanjska kultura]], [[Butmirska kultura]], [[Hvarsko-lisičićka kultura]]. Oko 4700 pne Impresso kultura (Mediteranski neolit) stigla je na istočni dio [[Pirinejsko poluostrvo|Iberijskog poluostrva]]. Naslijedila ju je [[La Amagra kultura]], sa crveno-žutom bojom keramike, čije veze sa ostalin neolitskim kulturama nisu još uvijek jasne.<ref>[http://hera.ugr.es/doi/16517829.pdf Capel, J. - Red ochre decorations in Spanish Neolithic ceramics: amineralogical and technological study, October 11, 2011]</ref> Konstrukcije od [[megalit]]a zauzimaju značajno mjesto u periodu neolita. Pojavljuju se još u mezolitu, a trajaće do bronzanog doba.<ref>Johnson, W. (1908) p.&nbsp;[https://books.google.com/books?id=1uwgAAAAMAAJ&pg=PA67#v=onepage 67]. Retrieved July 28, 2018.</ref> Posebno je poznata [[Malta]]. Na [[UNESCO]] Listi svjetske baštine, [[Megalitski hramovi Malte]], nalazi se sedam hramova. Izgrađeni su oko 3.500. pne i stariji su od piramida u [[Egipat|Egiptu]].<ref>{{citation | last = De Soldanis | title = Gozo, Ancient and Modern, Religious and Profane, Book I |pages = 86–88}}</ref><ref>{{cite web|title=3600BC Ggantija Temples on Gozo&nbsp;– Millennium before the Pyramids or Stonehenge|url=http://www.carnaval.com/goddess/|website=Carnaval.com|access-date=25. 9. 2014|archive-date=28. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210328102039/https://www.carnaval.com/goddess/|url-status=dead}}</ref> Pomenute kulture pokazuju određeni kontinuitet sa grupama u jugozapadnoj Aziji i Anadoliji.<ref name="Tasi">{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2037.pdf |title=Nenad N.Tasić - O značenju kvadrata i kruga u neolitskoj ornamentici |work=ANUBIH – Godišnjak, Knjiga XXXVII, Sarajevo, 2008 |access-date=9. 2. 2019 |archive-date=12. 10. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012151948/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2037.pdf |url-status=dead }}</ref> Sva neolitska nalazišta u Evropi sadrže keramiku, biljke (žitarice) i životinje (koza, ovca, svinja, krava) kao i nalazišta u jugoistočnoj Aziji i [[Anadolija|Anadoliji]]<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://www.slideshare.net/edinveletovac/arheoloski-leksikon-tom-1 |title=Neolitsko doba, s.16 |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> [[File:Sudika Mnajdra porthole.jpg|mini|lijevo|Megalitski hram na Malti]] [[File:Talianki (Trypillian city).jpg|mini|lijevo|Rekonstrukcija neolitskog grada Tripolje kod Kijeva]] === Neolit u ostaloj Evropi === Širenje neolita kroz Evropu, od Egeja do [[Velika Britanija|Britanije]] trajao je oko 2.500 god. (6500. pne - 4000. pne).<ref name="Gumbitas"/> Baltički region je u neolitu od oko 3.500. pne. Generalno, kolonizacija je išla po skokovitom obrascu od jednog do drugog aluvijalnog područja, zaobilazeći planinska područja. Radiokarbonska analiza pokazuje da su mezolitske i neolitske populacije živjele jedna uz drugu nekoliko milenijuma u mnogim dijelovima Evrope, posebno na Iberijskom poluostrvu i duž Atlantske obale.<ref name="Mitrović"/> Sa prostora Starčevačko-kereške kulture u Mađarskoj neolit se širi uz [[Dunav]], kroz [[Mađarska|Mađarsku]], [[Slovačka|Slovačku]] i [[Češka|Češku]], južnu [[Njemačka|Njemačku]], najdalje do [[Holandija|Holandije]] i [[Pariz]]a u [[Francuska|Francuskoj]]. Na tom prostoru nastala je, na osnovama Starčevačke keramike, keramika posebnih osobima, pa je taj period neolita u Evropi, između 5.500-4.500 pne nazvan [[Kultura trakaste keramike]], ili skraćeno LBK (od njem: ''Linearbandkeramik''). Arheolog [[Gordon Childe]] koristi naziv [[Dunavska kultura]], dok [[Marija Gimbutas]] taj dio historije Evrope naziva [[Stara Evropa]], da bi ga odvojila od perioda [[Metalno doba|metalnog doba]] i dolaska [[Indoevropljani|Praindoevropljana]]. <ref name="Gumbitas">{{Cite web |url=https://books.google.de/books?id=zKFFOoPlyjIC&printsec=frontcover&dq=The+Goddesses+and+Gods+of+Old+Europe&hl=de&sa=X&ei=EpOvVO0fxKtR4PeA0AM&ved=0CCsQ6AEwAA#v=onepage&q=The%20Goddesses%20and%20Gods%20of%20Old%20Europe&f=false |title=Marija Gimbutas - The Goddesses and Gods of Old Europe |work= University of California Press - Berkeley, Los Anfeles |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Područje sjeverne Njemačke, [[Danska|Danske]], [[Poljska|Poljske]] nije obuhvaćeno ovim terminima. Kultura se dijeli na dvije varijante, istočnu i zapadnu (na prostoru Mađarske). Širenjem starčevačkog kompleksa u šestom milenijumu i Kulture trakaste keramike sa zapada i [[Boian kultura|Boian kulture]] iz istočnog Balkana neolitska ekonomija se razvija i na prostoru Moldavije i zapadne Ukrajine pod nazivom [[Dnjestar-Bug kultura]]. U petom milenijumu ova kultura prelazi u fazu [[Kultura Cucuteni|Cucuteni kulture]] (na ruskom Tripolje), koja se razvila u urbanu civilizaciju. Veliki grad južno od [[Kijev]]a imao je u periodu 4.000-3.500 pne oko 3.000 stambenih struktura u kojima je živjelo preko 20.000 stanovnika<ref>{{cite journal|last=Diachenko|first=Aleksandr|author2=Francesco Menotti|title=The gravity model: monitoring the formation and development of the Tripolye culture giant-settlements in Ukraine|journal=Journal of Archaeological Science|year=2012|volume=39|pages=2810–2817|doi=10.1016/j.jas.2012.04.025}}</ref><ref>[https://www.academia.edu/8641305/High_precision_Tripolye_settlement_plans_demographic_estimations_and_settlement_organization Johannes Müller - High precision Tripolye settlement plans, demographic estimations and settlement organization]</ref><ref name="MüllerRassmann2016">{{Cite web |url=https://books.google.com/books?id=-3twCwAAQBAJ&pg=PT347&dq=Taljanky+15,600%E2%80%9321,000 |title=Johannes Müller - Trypillia Mega-Sites and European Prehistory: 4100–3400 BCE |work=Taylor & Francis 22 January 2016|access-date= 9. 2. 2019}}</ref> Jedna druga teorija smatra da je neolit u srednjoj Evropi posljedica autohtonog razvoja lokalnih mezolitskih kultura. Treća teorija smatra da je neolit u Evropu došao sa prostora istočne Evrope. [[Datoteka:Tuzla-Park sojenica.jpg|mini|desno|250px|Rekonstrukcija neolitskog naselja u Tuzli, najstarijeg naselja u Bosni i Hercegovini]] === Neolit u Bosni i Hercegovini === Prostorni okvir današnje Bosne i Hercegovine je bio idealan za svestrani razvoj neolitskih aglomeracija i naseljen je već tokom ranog neolita. Predstavljao je sponu između mediteranskog i centralnobalkanskog prostora. Doline rijeka [[Neretva|Neretve]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]] već tada postale su arterija kojom su se kretali prvi kolonizatori. Najstarija nalazišta su [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornja Tuzla]] i [[Arheološko područje Obre|Obre I]], koji se datuju u period 5.800-5.500. pne. Ponekad se neolitska nalazišta Bosne i Hercegovine smeštaju u „prelaznu zonu“ između [[Impresso kultura|neolita na jadranskoj obali]] i kontinentalnog neolita Balkana (Starčevačka kultura). Očigledno preplitanje dva stila ukrašavanja, dvije tradicije izrade keramike jasno je stavilo do znanja istraživačima da se radi o specifičnoj mješavini kultura sa prevagom starčevačkih elemenata.<ref name="Tasić">{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2036.pdf |title=Nenad N.Tasić - Neolit u senci - još jedan osvrt na starčevačka naselja u Bosni |work=ANUBIH – Godišnjak, Knjiga XXXVI, Sarajevo, 2007 |access-date=9. 2. 2019 |archive-date=14. 12. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181214071954/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2036.pdf |url-status=dead }}</ref> Osnovna obilježja neolita su razvoj zemljoradnje i stočarstva, pripitomljenje životinja, te pojava ruralnih naselja tj. prelazak na sjedilački način života.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> Društvena struktura se zasnivala na rodovskom uređenju, u okvirima porodice i matrijarthatu. Najvažnija karakteristika društvene strukture neolitskih stanovnika je vrlo dobro usklađen odnos individualnog i kolektivnog, ličnog i zajedničkog. Svako naselje je sadržavalo neke objekte od zajedničkog interesa (radionička mjesta, žrvnjivšta, ognjišta). <ref name="Leksikon"/> Na teritoriji Bosne i Hercegovine nije otkrivena ni jedna nekropola. Nekoliko pronađenih skeleta u okviru samog naselja ([[Zelena pećina]] i [[Arheološko područje Obre|Obre I]]) su posljedica žrtvovanja u okviru kulta plodnosti. Daljni razvoj doveo je do stvaranja novih kultura, prvenstveno u skladu sa teorijom difuzije, ali prema nekim mišljenjima i u skladu sa teorijom autohtonosti.<ref name="Sarajevo"/> == Lista neoolitskih kultura u Evropi == {| class="wikitable sortable" |- | [[Sesklo kultura|Sesklo]] | Egej | 6500 pne | 5000 | komentar |- | [[Dimini kultura|Dimini]] | Egej | 5000 | 4400 | |- | [[Starčevačka kultura|Starčevo]] | Centralni Balkan, Podunavlje | 6200 | 4500 | Kereš (Mađarska), Kriš (Rumunija) |- | [[Vinčanska kultura|Vinča]]<ref name="Gumbitas"/> | Centralni Balkan, Podunavlje | 5700 | 4500 | |- | [[Impresso kultura|Impresso]] | Mediteran | 6400 | 5500 | eng: Cardium pottery culture |- | [[Danilska kultura|Danilo]] | Hrvatska | 5400 | 3900 | |- | [[Kakanjska kultura|Kakanj]]<ref name="Obre">{{Cite web |url=https://www.academia.edu/4401304/Analiza_prahistorijski_keramičkih_ulomaka_sa_lokaliteta_Donje_Papratnice_-_Zagrebnice_kod_Kaknja |title=Edina Kadić: ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2012 |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> | Bosna i Hercegovina | 6230 | 4900 | |- | [[Butmirska kultura|Butmir]] | Bosna i Hercegovina | 5100 | 4500 | |- | [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko - lisičićka]]<ref name="Neolit u Bosni">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/35880029/Studije-o-Kamenom-i-Bakarnom-Dobu-u-Sjeverozapadnom-Balkanu-Alojz-Benac|title= Alojz Benac, Sarajevo 1964 –STUDIJE O KAMENOM I BAKARNOM DOBU SJEVEROZAPADNOG BALKANA|work= |access-date= 9. 2. 2016}}</ref> | Hrvatska, Bosna i Hercegovina | 4200 | 2500 | |- | Karanovo | Istočni Balkan | 6200 | 3500 | |- | [[Boian]] | Istočni Balkan | 4300 | 3500 | |- | [[Kultura trakaste keramike|Trakasta keramika]] | Srednji Dunav | 5500 | 4500 | eng: Linear Pottery culture |- | [[Lenđel kultura|Lenđel]] | Srednji Dunav | 5000 | 3400 | |- | Tisa | Mađarska | 5000 | 3400 | |- | [[Dnjestar-Bug kultura|Dnjestar-Bug]] | Moldavija, Ukrajina | 6200 | 4700 | |- | [[Kultura Cucuteni|Cucuteni]] | Moldavija, Ukrajina | 5500 | 2700 | (rus: Tripolje) |- | [[La Amagra kultura|La Amagra]] | Španija | | | |- | [[Windmill Hill kultura|Vindmil hil]] | Engleska | 3000 | | eng: Windmill Hill culture |- | [[Megalitske kulture]] | Evropa | 8000 | 2000 | Od Mezolita do Bronzanog doba |} == Literatura == == Vanjski linkovi == == Reference == {{Refspisak|2}} {{Commonscat|Neolithic}} [[Kategorija:Neolit]] [[Kategorija:Holocen]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u kamenom dobu]] 0dr7yq256nkxuc7hxgmmu0h992riz2y 0 46901 3916546 3916417 2026-08-05T07:45:24Z AdnanSa 226 /* Pedagogija */ 3916546 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Richard Feynman | slika = Richard Feynman 1988.png | opis_slike = Feynman u 1988. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1918|5|11}} | mjesto_rođenja = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1988|2|15|1918|5|11}} | mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD | polje = [[Teorijska fizika]] | radna_institucija = [[Univerzitet Cornell]]<br />[[Kalifornijski tehnološki institut]] | alma_mater = [[Masačusetski institut za tehnologiju]] ([[Bachelor of Science|S.B.]])<br />[[Univerzitet Princeton]] ([[Doctor of Philosophy|Ph.D.]]) | doktorski_mentor = [[John Archibald Wheeler]] | doktorski_studenti = {{Plainlist| * [[James M. Bardeen]] * [[Laurie Brown (fizičar)|Laurie Mark Brown]] * [[Thomas Curtright]] * [[Albert Hibbs]] * [[Giovanni Rossi Lomanitz]] * [[George Zweig]] }} | akademski_savjetnici = | uticao_na = | uticali_na_njega = | poznat_po = {{Plainlist| * [[Projekt "Manhattan"]] * [[Nanotehnologija]] * [[Kvantno računarstvo]] * [[Kvantna elektrodinamika]]}} | nagrade = {{Plainlist| * [[Nagrada Albert Einstein]] (1954) * [[Nagrada Ernest Orlando Lawrence|Nagrada E. O. Lawrence]] (1962) * [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1965) * [[Članstvo u Kraljevskom društvu]] (1965) * [[Ørstedova medalja]] (1972) * [[Nacionalna medalja za nauku]] (1979)}} | fusnote = }} '''Richard Phillips Feynman''' (11. maj 1918 – 15. februar 1988) bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] teorijski fizičar.<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Richard-Feynman|title=Richard Feynman {{!}} Biography & Facts|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=18. 9. 2017}}</ref><ref>{{Cite journal|title=Richard Phillips Feynman|journal=Oxford Reference|url=http://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803095816115|language=en|doi=10.1093/oi/authority.20110803095816115}}</ref> Jedan od najutjecajnih američkih fizičara [[20. vijek]]a i jedan od 10 najvećih fizičara<ref name="media.caltech.edu">{{Cite web |url=http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321043038/http://media.caltech.edu/press_releases/12019 |archive-date=21. 3. 2012 |url-status=dead }}</ref>. Za svoj rad na kvantnoj elektrodinamici, Feynman je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] [[1965]]. godine, zajedno s [[Julian Schwinger|Julianom Schwingerom]] and [[Shin-Ichiro Tomonaga|Shin-Ichirom Tomonagom]], za njihov fundamentalni rad na polju [[kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]] (QED), s dubokim posljedicama za fiziku elementarnih čestica".<ref>[https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1965/summary/ "The Nobel Prize in Physics 1965"]. Nobel Foundation.</ref> Također je poznat po svom radu na formulaciji putnog integrala kvantne mehanike, teoriji fizike superfluidnosti pothlađenog tekućeg helija i partonskom modelu. Feynman je razvio slikovnu shemu za matematičke izraze koji opisuju ponašanje subatomskih čestica, koja je kasnije postala poznata kao Feynmanovi dijagrami i još uvijek se široko koristi. Pored toga što je bio nadatnuti predavač i amaterski [[muzičar]], učestvovao je u razvoju [[atomska bomba|atomske bombe]], a bio je kasnije i član odbora koji je istraživao nesreću [[Space Shuttle]]a Challenger. Uz svoj rad u teorijskoj fizici, Feynmanu se pripisuje pionirska uloga u oblasti kvantnog računarstva i uvođenje koncepta nanotehnologije. Bio je profesor teorijske fizike na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (California Institute of Technology) na katedri Richarda C. Tolmana. U anketi koju je 1999. godine britanski časopis Physics World proveo među 130 vodećih fizičara širom svijeta, rangiran je kao sedmi najveći fizičar svih vremena.<ref>[https://physicsworld.com/a/physics-past-present-future/ "Physics: past, present, future"]. Physics World.</ref> Također je poznat kroz zbirke svojih anegdota Ralpha Leightona, opisanim u knjigama ''Surely You're Joking, Mr. Feynman!'', ''What Do You Care What Other People Think?'' i ''Tuva or Bust!''. Richard Feynman je bio u mnogim stvarima ekscentrik i slobodni duh. Bio je tema nekoliko [[biografija]], počevši s Genius: The Life and Science of Richard Feynman autora Jamesa Gleicka. Feynman je bio vatreni popularizator fizike kroz knjige i predavanja, uključujući predavanje o [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]] „[[There's Plenty of Room at the Bottom]]“ (Mnogo je prostora na dnu) održano na sastanku Američkog fizičkog društva na Caltechu, 29. decembra 1959. godine, gdje razmotra mogućnost neposredne manipulacije pojedinačnih atoma, kao mnogo snažnijeg oblika sintetičke hemije, nego one korištene do tada. Držao je dodiplomska predavanja, "Feynmanova predavanja o fizici" (1961–1964), kao i predavanja za laiku, zabilježena u knjigama Karakter fizičkog zakona (1965) i QED: Čudna teorija svjetlosti i materije (1985). [[Kim Eric Drexler|K. Eric Drexler]] kasnije uzima Feynmanov koncept milijarde malih fabrika, i dodaje ideju da one mogu kopirati same sebe, kontrolisane računarom, umjesto ljudske kontrole. Ovo je Drexler iznio u svojoj knjizi iz 1986: '''Engines of Creation: The Coming Era of Nanotechnology'''. == Rani život == Rođen je 11. maja 1918. godine u Queensu, New York City, kao sin Lucille (rođene Phillips), domaćice, i Melvillea Arthura Feynmana, menadžera prodaje uniformi.<ref>O'Connor, J. J.; Robertson, E. F. (August 2002). "Richard Feynman (1918–1988) – Biography – MacTutor History of Mathematics". University of St. Andrews.</ref> Feynmanov otac je rođen u jevrejskoj porodici u [[Minsk]]u, Rusko Carstvo,<ref>Oakes, Elizabeth H. (2007). Encyclopedia of World Scientists, Revised edition. New York: Facts on File. ISBN 978-1-4381-1882-6. OCLC 466364697. p. 231.</ref> i imigrirao je sa roditeljima u Sjedinjene Američke Države u dobi od pet godina. Feynmanova majka je rođena u Sjedinjenim Američkim Državama u jevrejskoj porodici. Lucillein otac je emigrirao iz Poljske, a njena majka je također poticala iz porodice poljskih imigranata. Školovala se za učiteljicu u osnovnoj školi, ali se udala za Melvillea 1917. godine, prije nego što je imala priliku da počne raditi kao učiteljica. Richard je kasno počeo pričati i nije progovorio sve do svog trećeg rođendana. Kao odrasla osoba, govorio je s njujorškim naglaskom<ref>Chown, Marcus (May 2, 1985). "Strangeness and Charm". New Scientist: 34. ISSN 0262-4079. p. 34.</ref> dovoljno jakim da se shvati kao pretjeranost ili afektacija,<ref>Friedman, Jerome (2004). "A Student's View of Fermi". In Cronin, James W. (ed.). Fermi Remembered. Chicago, Illinois: University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-12111-6. OCLC 835230762. p. 231.</ref> toliko da su njegovi prijatelji [[Wolfgang Pauli]] i [[Hans Bethe]] jednom komentirali da Feynman govori kao "klošar". Mladi Feynman bio je pod snažnim očevim uticajem, koji ga je ohrabrivao da postavlja pitanja kako bi osporio ortodoksno razmišljanje i koji je uvijek bio spreman da Feynmana nauči nečemu novom. Od majke je naslijedio smisao za humor po kojem je bio prepoznatljiv. Kao dijete, imao je talenat za inženjerstvo, održavao je eksperimentalnu laboratoriju u svom domu i uživao je u popravljanju radio-aparata. Popravljanje radio-aparata vjerovatno je bio njegov prvi posao. Kada je bio u osnovnoj školi, napravio je kućni alarmni sistem protiv provale.<ref>Henderson, Harry (2011). Richard Feynman: Quarks, Bombs, and Bongos. Chelsea House Publishers. ISBN 978-0-8160-6176-1. OCLC 751114185. p. 8.</ref> Kada je imao pet godina, njegova majka je rodila mlađeg brata, Henryja Phillipsa, koji je umro u dobi od četiri sedmice. Četiri godine kasnije, rodila se Richardova sestra Joan i porodica se preselila u Far Rockaway, Queens. Iako su bili razdvojeni devet godina, Joan i Richard su bili bliski. Iako je njihova majka mislila da žene nemaju sposobnost da razumiju složenije naučne stvari, Joan je postala [[Astrofizika|astrofizičarka]] i pomogla da se nađe objašnjenje šta uzrokuje [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]].<ref>Hirshberg, Charles (April 18, 2002). "My Mother, the Scientist". Popular Science.</ref> === Religija === Feynmanovi roditelji su bili iz [[Jevreji|jevrejskih]] porodica, i svakog petka su išli u [[Sinagoga|sinagogu]]. Međutim, u mladosti se Feynman opisao kao "zakleti ateista". Mnogo godina kasnije, u pismu Tini Levitan, odbijajući zahtjev za informacijama za njenu knjigu o jevrejskim dobitnicima Nobelove nagrade, izjavio je: "Odabrati na odobrenje neobične elemente koji potiču od nekog navodno jevrejskog nasljeđa znači otvoriti vrata svim vrstama besmislica o rasnoj teoriji", dodajući: "Sa trinaest godina ne samo da sam preobraćen u druge vjerske stavove, već sam i prestao vjerovati da je jevrejski narod na bilo koji način 'izabrani narod'".<ref>Harrison, John. [https://www.telegraph.co.uk/culture/books/3643596/Physics-bongos-and-the-art-of-the-nude.html "Physics, bongos and the art of the nude"]. The Daily Telegraph.</ref> Kasnije u životu, tokom posjete Jevrejskom teološkom sjemeništu, Feynman se prvi put susreo s [[Talmud]]om. Vidio je da sadrži originalni tekst u malom kvadratu na svakoj stranici, a oko njega su bili komentari koje su tokom vremena pisali različiti ljudi. Na taj način, Talmud se razvijao i sve o čemu se raspravljalo pažljivo je zabilježeno. Uprkos tome što je bio impresioniran, Feynman je bio razočaran nedostatkom interesa za [[Priroda|prirodu]] i vanjski svijet koji su izražavali rabini, koji su marili samo za ona pitanja koja proizlaze iz Talmuda. == Obrazovanje == Feynman je pohađao srednju školu Far Rockaway, koju su pohađali i drugi dobitnici Nobelove nagrade Burton Richter i Baruch Samuel Blumberg. Na početku srednje škole, Feynman je brzo prebačen da pohađa naprednije časove matematike. [[Kvocijent inteligencije|Test inteligencije]] proveden u srednjoj školi procijenio je njegov IQ na 125 - visok, ali "samo pristojan", prema biografu Jamesu Gleicku.<ref>Gleick, James (1992). Genius: The Life and Science of Richard Feynman. Pantheon Books. ISBN 0-679-40836-3. OCLC 243743850, p. 30.</ref> Njegova sestra Joan, koja je postigla jedan bod više, kasnije je u šali tvrdila novinaru da je pametnija. Godinama kasnije odbio je da se pridruži Mensi International, rekavši da mu je IQ prenizak. Sa 15 godina sam je podučavao [[Trigonometrija|trigonometriju]], naprednu algebru, beskonačne redove, analitičku geometriju, te [[Diferencijalna jednačina|diferencijalni]] i integralni račun. Prije upisa na fakultet, eksperimentisao je s matematičkim temama poput poluderivacije koristeći vlastitu notaciju. Kreirao je posebne simbole za [[logaritam]], [[sinus]], [[kosinus]] i tangentne funkcije kako ne bi izgledale kao tri varijable pomnožene zajedno. Kao član Društva časti Arista, u posljednjoj godini srednje škole osvojio je prvenstvo Univerziteta New York u matematici. Njegova navika direktne karakterizacije ponekad je uznemirila konvencionalnije mislioce; na primjer, jedno od njegovih pitanja, kada je učio [[Anatomija|anatomiju]] mačaka, bilo je "Imate li mapu mačke?" (odnoseći se na anatomsku tabelu). [[Datoteka:Richard Feynman 1939 MIT yearbook portrait.jpg|thumb|desno|upright=0.5|Portret iz godišnjaka MIT-a (1939.)]] Prijavio se na Univerzitet Columbia, ali nije primljen zbog kvote određene za broj primljenih Jevreja. Umjesto toga, pohađao je Massachusetts Institute of Technology, gdje se pridružio bratstvu Pi Lambda Phi. Iako je prvobitno studirao matematiku, kasnije je prešao na [[Elektrotehnika|elektrotehniku]], jer je matematiku smatrao previše apstraktnom. Primijetivši da je "otišao predaleko", prešao je na fiziku, za koju je tvrdio da je "negdje između".<ref>Feynman, Richard (March 5, 1966). "Richard Feynman – Session II" (Interview). Interviewed by Charles Weiner. American Institute of Physics.</ref> Kao student dodiplomskog studija objavio je dva rada u Physical Reviewu. Jedan od njih, koji je napisao zajedno s Manuelom Vallartom, nosio je naslov "Raspršenje kosmičkih zraka na zvijezdama galaksije".<ref>Vallarta, M. S.; Feynman, Richard P. (March 1939). "The Scattering of Cosmic Rays by the Stars of a Galaxy" (PDF). Physical Review. 55 (5). American Physical Society: 506–507. Bibcode:1939PhRv...55..506V. doi:10.1103/PhysRev.55.506.2. ISSN 0031-899X.</ref> <blockquote>Vallarta je otkrio svom studentu tajnu izdavaštva mentora-štićenika: ime starijeg naučnika je prvo. Feynman se osvetio nekoliko godina kasnije, kada je Heisenberg završio cijelu knjigu o kosmičkim zracima frazom: "Takav efekat se ne može očekivati ​​prema Vallarti i Feynmanu". Kada su se sljedeći put sreli, Feynman je radosno pitao Vallartu da li je vidio Heisenbergovu knjigu. Vallarta je znao zašto se Feynman smiješi. "Da", odgovorio je. "Vi ste posljednja riječ u kosmičkim zracima."</blockquote> Druga je bila njegova diplomska teza, na temu "Sile u molekulima",<ref>Feynman, R. P. (August 1939). "Forces in Molecules". Physical Review. 56 (4). American Physical Society: 340–343. Bibcode:1939PhRv...56..340F. doi:10.1103/PhysRev.56.340. S2CID 121972425.</ref> zasnovana na temi koju je zadao John C. Slater, koji je bio dovoljno impresioniran radom da ga objavi. Njen glavni rezultat poznat je kao Hellmann-Feynmanov teorem. Godine 1939. Feynman je stekao diplomu i imenovan je Putnamovim stipendistom. Postigao je savršen rezultat na prijemnim ispitima za postdiplomski studij fizike na Univerzitetu Princeton, izvanredan rezultat iz matematike, ali je loše prošao na historiji i engleskom jeziku. Šef odsjeka za fiziku, Henry D. Smyth, imao je još jednu zabrinutost, pišući Philipu M. Morseu pitajući: "Je li Feynman Jevrej? Nemamo definitivno pravilo protiv Jevreja, ali moramo održavati njihov udio u našem odsjeku razumno malim zbog teškoće njihovog smještaja." Morse je priznao da je Feynman zaista Jevrej, ali je uvjerio Smytha da Feynmanova "fizionomija i ponašanje, međutim, ne pokazuju tragove ove karakteristike". Među učesnicima Feynmanovog prvog seminara, koji je ticao klasične verzije Wheeler-Feynmanove teorije apsorbera, bili su Albert Einstein, Wolfgang Pauli i [[John von Neumann]]. Pauli je dao pronicljivu primjedbu da bi teoriju bilo izuzetno teško kvantizirati, a Einstein je rekao da bi se ova metoda mogla pokušati primijeniti na gravitaciju u općoj relativnosti, što su Sir Fred Hoyle i Jayant Narlikar učinili mnogo kasnije kao Hoyle-Narlikarovu teoriju gravitacije.<ref>Hoyle, F.; Narlikar, J. V. (1964). "A New Theory of Gravitation". Proceedings of the Royal Society A. 282 (1389): 191–207. Bibcode:1964RSPSA.282..191H. doi:10.1098/rspa.1964.0227. S2CID 59402270.</ref> Doktorirao je na Princetonu 1942. godine; njegov mentor za tezu bio je John Archibald Wheeler. U svojoj doktorskoj disertaciji pod nazivom "Princip najmanjeg djelovanja u kvantnoj mehanici", Feynman je primijenio princip stacionarnog djelovanja na probleme kvantne mehanike, inspirisan željom da kvantizira Wheeler-Feynmanovu teoriju apsorbera elektrodinamike, i postavio temelje za formulaciju integrala puta i Feynmanove dijagrame. Ključni uvid bio je da se pozitroni ponašaju poput elektrona koji se kreću unatrag u vremenu. James Gleick je napisao: <blockquote>Ovo je bio Richard Feynman koji se približavao vrhuncu svojih moći. Sa dvadeset tri godine... možda nije bilo fizičara na svijetu koji bi se mogao mjeriti s njegovim ekscentričnim vladanjem izvornim materijalima teorijske nauke. Nije se radilo samo o matematici (iako je postalo jasno... da je matematička mašinerija koja se pojavila u Wheeler-Feynmanovoj saradnji bila izvan Wheelerovih vlastitih sposobnosti). Feynman je izgleda posjedovao zastrašujuću lakoću sa suštinom jednačina, poput Einsteina u istim godinama, poput sovjetskog fizičara Leva Landaua - ali malo drugih.</blockquote> Jedan od uslova Feynmanove stipendije za Princeton bio je da se ne može oženiti; ipak, nastavio je viđati svoju srednjoškolsku ljubav, Arline Greenbaum, i bio je odlučan da se oženi njome kada dobije doktorat uprkos saznanju da je teško bolesna od [[Tuberkoloza|tuberkuloze]]. To je u to vrijeme bila neizlječiva [[bolest]] i nije se očekivalo da će živjeti duže od dvije godine. 29. juna 1942. godine, trajektom su se uputili prema Staten Islandu, gdje su se vjenčali u gradskoj kancelariji. Ceremoniji nisu prisustvovali ni porodica ni prijatelji, a svjedočila su joj dva stranca. Feynman je mogao poljubiti Arline samo u obraz. Nakon ceremonije odveo ju je u bolnicu Deborah, gdje ju je posjećivao vikendom. == Projekt Manhattan == [[Datoteka:Feynman-richard_p.jpg|thumb|upright|alt=Feynman smiling|Feynmanova identifikacijska značka Los Alamosa]] Godine 1941, dok je Drugi svjetski rat trajao u Evropi, ali Sjedinjene Američke Države još nisu bile u ratu, Feynman je proveo ljeto radeći na balističkim problemima u Frankford Arsenalu u Pennsylvaniji. Nakon što je [[napad na Pearl Harbor]] uveo Sjedinjene Američke Države u rat, Feynmana je regrutovao [[Robert R. Wilson]], koji je radio na sredstvima za proizvodnju obogaćenog uranijuma za upotrebu u [[Nuklearno oružje|atomskoj bombi]], kao dio onoga što će postati [[Projekt "Manhattan"]]. U to vrijeme, Feynman nije stekao diplomu postdiplomskog studija. Wilsonov tim u Princetonu radio je na uređaju zvanom izotron, namijenjenom elektromagnetskom odvajanju uranijuma-235 od uranijuma-238. To je urađeno na sasvim drugačiji način od onog koji je koristio [[kalutron]] koji je razvijao tim pod Wilsonovim bivšim mentorom, [[Ernest Lawrence|Ernestom O. Lawrenceom]], u Radijacijskoj laboratoriji [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerziteta u Kaliforniji (Berkeley)]].<ref>Herken, Gregg (2002). Brotherhood of the Bomb: The Tangled Lives and Loyalties of Robert Oppenheimer, Ernest Lawrence, and Edward Teller. New York: Henry Holt and Co. ISBN 978-0-8050-6588-6. OCLC 48941348.</ref> Na papiru, izotron je bio mnogo puta efikasniji od kalutrona, ali Feynman i Paul Olum su se potrudili da utvrde da li je to istinito u praksi. Konačno, na Lawrenceovu preporuku, izotronski projekat je napušten. U tom trenutku, početkom 1943. godine, Robert Oppenheimer je osnivao Laboratoriju Los Alamos, tajnu laboratoriju na visoravni u Novom Meksiku gdje bi se dizajnirala i gradila atomska bomba. Timu sa Princetona je ponuđeno da se tamo premjesti. "Kao grupa profesionalnih vojnika", kasnije se prisjetio Wilson, "masovno smo se prijavili da idemo u Los Alamos." Oppenheimer je regrutovao mnoge mlade fizičare, uključujući Feynmana, kojeg je telefonom iz Chicaga obavijestio da je za Arline pronašao prezbiterijanski sanatorijum u [[Albuquerque]]u, Novi Meksiko. Bili su među prvima koji su krenuli za Novi Meksiko, vozom 28. marta 1943. Željeznica je Arline obezbijedila invalidska kolica, a Feynman je dodatno platio za privatnu sobu za nju. Tamo su proveli godišnjicu braka. U Los Alamosu, Feynman je raspoređen u Teorijski (T) odjel [[Hans Bethe|Hansa Bethea]], i dovoljno je impresionirao Bethea da postane vođa grupe. On i Bethe su razvili Bethe-Feynmanovu formulu za izračunavanje prinosa fisijske bombe, koja se nadovezala na prethodni rad Roberta Serbera. Kao mlađi fizičar, nije bio centralna osoba u projektu. Upravljao je računarskom grupom ljudskih računara u teorijskom odjelu. Sa Stanleyjem Frankelom i Nicholasom Metropolisom, pomagao je u uspostavljanju sistema za korištenje [[IBM]] [[Bušena kartica|bušenih kartica]] za izračunavanje. Izumio je novu metodu izračunavanja logaritama koju je kasnije koristio na Connection Machine. Strastveni bubnjar, Feynman je shvatio kako "navesti" mašinu da klikće u muzičkim ritmovima. Drugi rad u Los Alamosu uključivao je izračunavanje [[neutron]]skih jednačina za "Water Boiler" u Los Alamosu, mali [[nuklearni reaktor]], kako bi se izmjerilo koliko je sklop fisibilnog materijala blizu kritičnosti. Nakon završetka ovog posla, Feynman je upućen u Clinton Engineer Works u Oak Ridgeu, Tennessee, gdje je Manhattan Project imao svoja postrojenja za obogaćivanje urana. Tu je pomagao inženjerima u planiranju sigurnosnih procedura za skladištenje materijala kako bi se izbjegle kritične nesreće, posebno kada obogaćeni uran dođe u kontakt s vodom, koja djeluje kao moderator neutrona. Insistirao je da običnim vojnicima održi predavanje o nuklearnoj fizici kako bi shvatili potencijalne opasnosti. Objasnio je da, iako se bilo koja količina neobogaćenog urana može sigurno skladištiti, tim materijalom se mora pažljivo rukovati. Razvio je niz sigurnosnih preporuka za različite stepene obogaćivanja.<ref>Wellerstein, Alex (June 6, 2014). [https://blog.nuclearsecrecy.com/2014/06/06/feynman-and-the-bomb/ "Feynman and the Bomb"].</ref> Rečeno mu je da ako mu ljudi u Oak Ridgeu budu stvarali bilo kakve poteškoće s njegovim prijedlozima, treba da ih obavijesti da u tom slučaju Los Alamos "ne može biti odgovoran za njihovu sigurnost". [[Datoteka:Los Alamos colloquium.jpg|thumb|alt=A crowd seated in folding chairs|lijevo|Na kolokvijumu o Tellerovom "Superu" u laboratoriji Los Alamos 1946. godine. Feynman je u drugom redu, četvrti s lijeva, pored Oppenheimera.]] Po povratku u Los Alamos, postavljen je na čelo grupe odgovorne za teorijski rad i proračune o predloženoj bombi od uranijum hidrida, što se na kraju pokazalo neizvodljivim. Fizičar [[Niels Bohr]] ga je tražio za individualne diskusije. Kasnije je Bohr otkrio razlog: većina ostalih fizičara previše se divila Bohru da bi se s njim raspravljali. Feynman nije imao takve inhibicije, energično ističući sve što je smatrao manjkavim u Bohrovom razmišljanju. Rekao je da osjeća jednako poštovanje prema Bohru kao i bilo ko drugi, ali kada bi ga neko naveo da priča o fizici, postao bi toliko fokusiran da bi zaboravio na društvene pristojnosti. Možda zbog toga Bohr nikada nije bio naročito naklonjen Feynmanu. Feynman je impresionirao Oppenheimera, koji je u pismu šefu odsjeka za fiziku Univerziteta u Kaliforniji, Raymondu T. Birgeu, u novembru 1943. napisao da je Feynman "bez sumnje najbriljantniji mladi fizičar ovdje, i svi to znaju".<ref>Smith, Alice Kimball; Weiner, Charles (1980). Robert Oppenheimer: Letters and Recollections. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. ISBN 978-0-8047-2620-7. p. 269.</ref> U Los Alamosu, koji je bio izolovan iz sigurnosnih razloga, Feynman se zabavljao istražujući kombinacijske brave na ormarićima i stolovima fizičara. Često je otkrivao da su ostavljali kombinacije brava na fabričkim postavkama, zapisivali kombinacije ili koristili lako pogodne kombinacije poput datuma. Pronašao je kombinaciju jednog ormarića isprobavajući brojeve za koje je mislio da bi ih fizičar mogao koristiti (ispostavilo se da je to 27–18–28 prema osnovi [[Prirodni logaritam|prirodnih logaritama]], e = 2,71828 ...), i otkrio je da su tri ormarića za spise u kojima je kolega čuvao istraživačke bilješke imali istu kombinaciju. Ostavljao je bilješke u ormarićima kao šalu, plašeći svog kolegu, Frederica de Hoffmanna, da pomisli da im je špijun dobio pristup.<ref>Pugh, Kevin J. (2017). Computers, Cockroaches, and Ecosystems: Understanding Learning Through Metaphor. Charlotte, North Carolina: Information Age Publishing. ISBN 978-1-68123-776-3. OCLC 971941339. pp. 1-2.</ref> [[Datoteka:Feynman and Oppenheimer at Los Alamos.jpg|alt=The scientists standing in a semi-circle, wearing suits|thumb|Feynman (u sredini) sa Robertom Oppenheimerom (desno od Feynmana) na društvenom događaju u laboratoriji Los Alamos tokom Projekta Manhattan]] Feynmanova mjesečna plata od 380 dolara (što je ekvivalentno 7.000 dolara u 2025. godini) bila je otprilike polovina iznosa potrebnog za njegove skromne životne troškove i Arlineine medicinske račune, te su bili prisiljeni da koriste njenu ušteđevinu od 3.300 dolara (što je ekvivalentno 61.000 dolara u 2025. godini). Vikendom je posuđivao automobil od svog prijatelja Klausa Fuchsa kako bi se vozio u Albuquerque da vidi Arline. Na pitanje ko je u Los Alamosu najvjerovatnije špijun, Fuchs je spomenuo Feynmanovo provaljivanje sefova i česta putovanja u Albuquerque; Sam Fuchs je kasnije priznao da je špijunirao za Sovjetski Savez. [[FBI]] je sastavio obiman dosije o Feynmanu,<ref>Morisy, Michael; Hovden, Robert (June 6, 2012). J Pat Brown (ed.). [https://web.archive.org/web/20190505211540/https://www.muckrock.com/news/archives/2012/jun/06/feynman-files-professors-invitation-past-iron-curt/ "The Feynman Files: The professor's invitation past the Iron Curtain"]. MuckRock.</ref> posebno s obzirom na Feynmanovo Q odobrenje. Dana 16. juna 1945. godine iz sanatorijuma su ga obavijestili da Arline umire, Feynman se odvezao u Albuquerque i proveo s njom posljednje sate njenog života. Zatim se udubio u rad na projektu i bio je prisutan na nuklearnom testu Trinity. Tvrdio je da je jedina osoba koja je vidjela eksploziju bez vrlo tamnih naočala ili zavarivačkih sočiva, obrazlažući da je sigurno gledati kroz vjetrobransko staklo kamiona, jer bi to blokiralo štetno [[ultraljubičasto zračenje]]. Ogroman sjaj [[Eksplozija|eksplozije]] natjerao ga je da se sagne na pod kamiona, gdje je vidio privremenu naknadnu sliku "ljubičaste mrlje". == Cornell (1945–1949) == Feynman je nominalno bio imenovan na Univerzitetu Wisconsin-Madison kao docent fizike, ali je bio na neplaćenom odsustvu tokom svog učešća u Projektu Manhattan. Godine 1945. primio je pismo od [[dekan]]a Marka Ingrahama sa Fakulteta za književnost i nauku u kojem je zatražio njegov povratak na univerzitet da predaje u narednoj akademskoj godini. Njegovo imenovanje nije produženo jer se nije obavezao da će se vratiti. U govoru održanom tamo nekoliko godina kasnije, Feynman je našalio: "Sjajno je vratiti se na jedini univerzitet koji je ikada imao dovoljno pameti da me otpusti."<ref>March, Robert H. (2003). "Physics at the University of Wisconsin: A History". Physics in Perspective. 5 (2): 130–149. Bibcode:2003PhP.....5..130M. doi:10.1007/s00016-003-0142-6. S2CID 120730710.</ref> Već 30. oktobra 1943. godine, Bethe je napisao pismo šefu odsjeka za fiziku svog [[Univerzitet Cornell|univerziteta, Cornella]], kako bi preporučio zapošljavanje Feynmana. Dana 28. februara 1944. godine, ovo je podržao Robert Bacher, također sa Cornella, i jedan od najstarijih naučnika u Los Alamosu. To je dovelo do ponude u augustu 1944. godine, koju je Feynman prihvatio. Oppenheimer se nadao da će zaposliti Feynmana na Univerzitetu Kalifornije, ali Birge je bio nerad za to. Dao je Feynmanu ponudu u maju 1945. godine, ali ju je Feynman odbio. Cornell je izjednačio svoju ponudu za platu od 3.900 dolara (što je ekvivalentno 70.000 dolara u 2025. godini) godišnje. Feynman je postao jedan od prvih vođa grupe Laboratorije Los Alamos koji je otišao, odlazeći u Ithaku, New York, u oktobru 1945. godine. S obzirom da Feynman više nije radio u laboratoriji Los Alamos, više nije bio izuzet od regrutacije. Na njegovom uvodnom sistematskom pregledu, vojni psihijatri su dijagnosticirali da Feynman pati od mentalne bolesti i vojska mu je dala izuzeće 4-F iz mentalnih razloga. Njegov otac je iznenada umro 8. oktobra 1946. godine, zbog čega je Feynman patio od depresije. Dana 17. oktobra 1946. godine, napisao je pismo pokojnoj supruzi Arline, u kojem je izrazio duboku [[ljubav]] i [[Tuga|tugu]]. Pismo je bilo zapečaćeno i otvoreno tek nakon njegove smrti. "Molim vas, izvinite što ovo ne šaljem", završavalo je pismo, "ali ne znam vašu novu adresu."<ref>[https://web.archive.org/web/20190505210037/http://www.lettersofnote.com/2012/02/i-love-my-wife-my-wife-is-dead.html "I love my wife. My wife is dead"]. Letters of Note. February 15, 2012.</ref> Nesposoban da se fokusira na istraživačke probleme, Feynman je počeo da se bavi fizičkim problemima, ne radi korisnosti, već radi ličnog zadovoljstva. Jedan od njih uključivao je analizu fizike rotirajućeg, nutirajućeg diska dok se kreće kroz zrak, inspirisan incidentom u kafeteriji na Cornellu kada je neko bacio tanjir za večeru u zrak. Čitao je rad Sir [[William Rowan Hamilton|Williama Rowana Hamiltona]] o kvaternionima i bezuspješno pokušavao da ih upotrijebi za formuliranje [[Posebna teorija relativnosti|relativističke teorije]] [[elektron]]a. Njegov rad tokom ovog perioda, koji je koristio jednačine rotacije za izražavanje različitih brzina rotacije, na kraju se pokazao važnim za naredni njegov rad koji je osvojio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]], no pošto se osjećao iscrpljeno i usmjerio je svoju pažnju na manje neposredno praktične probleme, iznenadile su ga ponude za profesorska mjesta s drugih renomiranih [[univerzitet]]a, uključujući Institut za napredne studije, Univerzitet [[Kalifornijski univerzitet (Los Angeles)|Kalifornije u Los Angelesu]] i Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu. [[Datoteka:Feynman EP Annihilation.svg|thumb|lijevo|alt=A diagram displaying two particles colliding and releasing gamma radiation|Feynmanov dijagram anihilacije elektron/pozitron]] Feynman nije bio jedini frustrirani teorijski fizičar u ranim poslijeratnim godinama. Teorija kvantne elektrodinamike se suočavala sa problemom [[Beskonačnost|beskonačnih]] [[integral]]a u teoriji perturbacija. To su bili jasni matematički nedostaci u teoriji, koje su Feynman i Wheeler bezuspješno pokušavali zaobići. "Teoretičari", primijetio je Murray Gell-Mann, "bili su u nemilosti". U junu 1947. godine, vodeći američki fizičari sastali su se na konferenciji Shelter Island. Za Feynmana, to je bila njegova "prva velika konferencija s velikim ljudima... Nikada nisam bio na ovakvoj u mirnodopsko vrijeme." Problemi koji su mučili [[Kvantna elektrodinamika|kvantnu elektrodinamiku]] su razmatrani, ali teoretičari su bili potpuno zasjenjeni dostignućima eksperimentalista, koji su izvijestili o otkriću Lambovog pomaka, mjerenju magnetskog momenta elektrona i hipotezi o [[Pion|dva mezona]] Roberta Marshaka. Bethe je preuzeo vodstvo iz rada Hansa Kramersa i izveo renormaliziranu nerelativističku kvantnu jednačinu za Lambov pomak. Sljedeći korak bio je stvaranje relativističke verzije. Feynman je smatrao da on to može izvesti, ali kada se vratio Betheu sa svojim rješenjem, ono nije konvergiralo. Feynman je ponovo pažljivo razradio problem, primjenjujući formulaciju integrala po putanji koju je koristio u svojoj tezi. Poput Bethea, učinio je integral konačnim primjenom graničnog člana. Rezultat je odgovarao Betheovoj verziji.<ref>Feynman, Richard P. (December 11, 1965). [https://www.nobelprize.org/prizes/physics/1965/feynman/lecture/ "Richard P. Feynman – Nobel Lecture: The Development of the Space–Time View of Quantum Electrodynamics"]. Nobel Foundation.</ref> Predstavio je svoj rad kolegama na konferenciji Pocono 1948. godine, međutim rad nije dobro primljen. Julian Schwinger je održao dugu prezentaciju svog rada iz kvantne elektrodinamike, a Feynman je zatim ponudio svoju verziju pod nazivom "Alternativna formulacija kvantne elektrodinamike". Nepoznati Feynmanovi dijagrami, korišteni prvi put, zbunili su publiku. Feynman nije uspio da dočara svoju poentu, a [[Paul Dirac]], [[Edward Teller]] i Niels Bohr su imali određene prigovore. [[Freeman Dyson|Freemanu Dysonu]] je barem jedna stvar bila jasna: Shin'ichirō Tomonaga, Schwinger i Feynman su razumjeli o čemu govore čak i ako niko drugi nije, ali nije ništa objavio. Bio je uvjeren da je Feynmanovu formulaciju lakše razumjeti i na kraju je uspio uvjeriti Oppenheimera u to. Dyson je 1949. godine objavio rad, koji je Feynmanovom radu dodao nova pravila koja su objašnjavala kako implementirati renormalizaciju.<ref>Dyson, F. J. (1949). "The radiation theories of Tomonaga, Schwinger, and Feynman". Physical Review. 75 (3): 486–502. Bibcode:1949PhRv...75..486D. doi:10.1103/PhysRev.75.486.</ref> Feynman je bio potaknut da objavi svoje ideje u Physical Reviewu u seriji radova tokom tri godine. Njegovi radovi iz 1948. godine na temu "Relativistička granica za klasičnu elektrodinamiku" pokušali su objasniti ono što nije uspio objasniti na Pocon konferenciji. Njegov rad iz 1949. godine na temu "Teorija pozitrona" bavio se [[Schrödingerova jednačina|Schrödingerovom jednačinom]] i Diracovom jednačinom i uveo ono što se danas naziva Feynmanov propagator. Konačno, u radovima o "Matematičkoj formulaciji kvantne teorije elektromagnetske interakcije" iz 1950. i "Operatorski račun s primjenom u kvantnoj elektrodinamici" iz 1951., razvio je matematičku osnovu svojih ideja, izveo poznate formule i unaprijedio nove. Dok su radovi drugih u početku citirali Schwingera, radovi koji su citirali Feynmana i koristili Feynmanove dijagrame pojavili su se 1950. godine i ubrzo su postali više rasprostranjeni. Studenti su naučili i koristili moćan novi alat koji je Feynman stvorio. Kasnije su napisani [[računarski program]]i za procjenu Feynmanovih dijagrama, omogućavajući fizičarima da koriste kvantnu teoriju polja za donošenje visokopreciznih predviđanja.<ref>Aoyama, Tatsumi; Kinoshita, Toichiro; Nio, Makiko (February 8, 2018). "Revised and improved value of the QED tenth-order electron anomalous magnetic moment". Physical Review D. 97 (3) 036001. arXiv:1712.06060. Bibcode:2018PhRvD..97c6001A. doi:10.1103/PhysRevD.97.036001. ISSN 2470-0010. S2CID 118922814.</ref> Marc Kac je prilagodio Feynmanovu tehniku ​​sumiranja mogućih historija čestice proučavanju paraboličnih parcijalnih diferencijalnih jednačina, dajući ono što je danas poznato kao Feynman-Kac formula, čija se upotreba proteže izvan fizike na mnoge primjene stohastičkih procesa.<ref>Kac, Mark (1949). "On Distributions of Certain Wiener Functionals". Transactions of the American Mathematical Society. 65 (1): 1–13. doi:10.2307/1990512. JSTOR 1990512.</ref> Međutim, za Schwingera, Feynmanov dijagram je bio "pedagogija, a ne fizika". Osvrćući se na ovaj period, Feynman bi se s ljubavlju prisjećao svog vremena u Telluride Houseu, gdje je živio tokom većeg dijela svoje karijere na Cornellu. U jednom intervjuu, opisao je Dom kao "grupu dječaka koji su posebno odabrani zbog svoje učenosti, zbog svoje pameti ili šta god to bilo, da im se da besplatan smještaj i hrana i tako dalje, zbog njihove inteligencije". Uživao je u udobnosti doma i rekao je da je "tamo obavio fundamentalni rad" za koji je dobio Nobelovu nagradu.<ref>Feynman, Richard (March 5, 1966). [https://repository.aip.org/node/128719 "Richard Feynman – Session III"] (Interview). Interviewed by Charles Weiner. American Institute of Physics.</ref> Međutim, Feynman je također navodno bio nemiran tokom svog boravka na Cornellu. Do 1949. godine, pred kraj ovog perioda, još uvijek se nije nastanio u stalnoj kući ili stanu, već se selio između pansiona i studentskih domova. Neko vrijeme je živio s raznim oženjenim prijateljima, ali su se ovi aranžmani navodno često prekidali kada bi "aranžmani postali seksualno nestabilni". Sa 31 godinom, navodno se često udvarao udatim prijateljicama i studenticama, te unajmljivao seksualne radnice; prema Gleicku, ovo ponašanje je narušilo mnoga njegova prijateljstva. Feynman je kasnije napisao da mu se nije sviđala hladna zimska klima na Itaki i da je osjećao da živi u sjeni Hansa Bethea dok je bio na Cornellu. == Brazil (1949–1952) == [[File:Richard Feynman undated.png|alt=Feynman seated on the floor with drums around him|thumb|Feynman s bubnjevima]] Feynman je proveo nekoliko sedmica u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] u julu 1949. godine. Te godine, [[Sovjetski Savez]] je detonirao svoju prvu atomsku bombu, što je izazvalo zabrinutost zbog špijunaže. Fuchs je uhapšen kao sovjetski špijun 1950. godine, a FBI je ispitivao Bethea o Feynmanovoj lojalnosti. Fizičar David Bohm je uhapšen 4. decembra 1950. godine, i emigrirao je u Brazil u oktobru 1951. godine. Zbog straha od nuklearnog rata, odlučio je da period 1951-1952. provede u Brazilu, gdje je držao kurseve u Centru Brasileiro de Pesquisas Físicas. U Brazilu je bio impresioniran samba muzikom i naučio je svirati frigideiru, metalni udarački instrument u obliku tave.<ref>Beck, John H. (2013). Encyclopedia of Percussion. Taylor & Francis. p. 155. ISBN 978-1-317-74768-0.</ref> Amaterski je svirao bongo i konga [[Bubanj|bubnjeva]] i često ih je svirao u [[Orkestar|orkestru]] u mjuziklima. == Caltech i poslije (1952–1978) == === Lični i politički život === Nakon Brazila nije se vratio na Cornell. Bacher, koji je odigrao ključnu ulogu u dovođenju Feynmana na Cornell, nagovorio ga je da dođe na [[Kalifornijski tehnološki institut]] (Caltech). U to vrijeme zaljubio se u Mary Louise Bell iz Neodeshe u Kanzasu, koju je upoznao u kafeteriji na Cornellu, gdje je ona studirala historiju meksičke umjetnosti i tekstila. Kasnije ga je slijedila na Caltech, gdje je držao predavanje. Dok je bio u Brazilu, ona je predavala historiju namještaja i interijera na Državnom univerzitetu Michigan. Zaprosio ju je poštom iz Rio de Janeira, a vjenčali su se u Boiseu u Idahu 28. juna 1952. godine, ubrzo nakon što se vratio. Često su se svađali, a njihovi politički stavovi su bili različiti; Iako se on registrovao i glasao kao republikanac, ona je bila konzervativnija, a njeno mišljenje o saslušanju o sigurnosti Oppenheimera iz 1954. godine („Gdje ima dima ima i vatre“) ga je uvrijedilo. Rastavili su se 20. maja 1956. godine. Nakon krize sa Sputnikom 1957. godine, interes američke vlade za nauku je porastao na neko vrijeme. Feynman je razmatran za mjesto u predsjedničkom Savjetodavnom odboru za nauku, ali nije imenovan. U to vrijeme, FBI je intervjuisao ženu blisku Feynmanu, moguće njegovu bivšu suprugu Bell, koja je u pismenoj izjavi navela da vjeruje kako je on [[Komunizam|komunista]] ili prokomunista - i kao takav predstavlja vrlo jasan sigurnosni rizik. Dalje je dodala da iako izuzetno pametan - zaista genije - on je potpuno nemilosrdan, nesputan moralom, etikom ili religijom - i neće se zaustaviti ni pred čim da bi postigao svoje ciljeve.<ref>Wellerstein, Alex (July 11, 2014). [https://blog.nuclearsecrecy.com/2014/07/11/smeared-richard-feynman/ "Who smeared Richard Feynman?"].</ref> Američka vlada je ipak poslala Feynmana u Ženevu na Konferenciju Atomi za mir u septembru 1958. Na plaži [[Ženevsko jezero|Ženevskog jezera]] upoznao je Gweneth Howarth, iz Rippondena, Zapadni Yorkshire. Vjenčali su se 24. septembra 1960. godine u hotelu Huntington u Pasadeni. Dobili su sina Carla 1962. godine, a usvojili su kćerku Michelle 1968. godine. === Optužbe za seksizam === Protesti zbog njegovog navodnog seksizma na Caltechu održani su 1968. godine, a zatim ponovo 1972. godine. Demonstranti su "prigovarali na njegovo korištenje seksističkih priča o 'vozačicama' i ženama bez pojma u njegovim predavanjima."<ref>Lipman, Julia C. (March 5, 1999). [http://tech.mit.edu/V119/N10/col10lipman.10c.html "Finding the Real Feynman"]. The Tech.</ref> Feynman se prisjetio demonstranata koji su ušli u salu i demonstrirali pred predavanje koje je trebao održati u San Franciscu, nazivajući ga "seksističkom svinjom". Kasnije se osvrnuo na incident tvrdeći da ga je to potaknulo da se obrati demonstrantima, rekavši da "žene zaista pate od predrasuda i diskriminacije u fizici, a vaše prisustvo ovdje danas služi da nas podsjeti na ove poteškoće i potrebu da ih otklonimo". U svojim memoarima iz 1985. godine, "Sigurno se šalite, gospodine Feynman!", prisjetio se održavanja sastanaka u striptiz klubovima, zapošljavanja studentice kao golog modela dok je učila [[Crtež|crtanje]] tokom svog boravka na Caltechu i pretvaranja da je student kako bi prevario mlađe žene da spavaju s njim.<ref>Feynman, Richard P.; Leighton, Ralph; Hutchings, Edward (1985). "Surely you're joking, Mr. Feynman!": adventures of a curious character. New York: W.W. Norton. ISBN 978-0-393-01921-6.</ref> === Fizika === Na Caltechu, Feynman je istraživao fiziku [[superfluid]]nosti pothlađenog tekućeg helijuma, gdje helijum izgleda pokazuje potpuni nedostatak [[viskoznost]]i kada teče. Feynman je pružio kvantno-mehaničko objašnjenje za teoriju superfluidnosti sovjetskog fizičara [[Lev Landau|Leva Landaua]]. Primjena Schrödingerove jednačine na problem pokazala je da superfluid pokazuje kvantno mehaničko ponašanje koje se može uočiti na makroskopskoj skali. Ovo je pomoglo s problemom [[superprovodljivost]]i, ali konačno rješenje je izmicalo Feynmanu. Problem je riješen je BCS teorijom superprovodljivosti, koju su predložili [[John Bardeen]], Leon Neil Cooper i John Robert Schrieffer 1957. godine. [[Datoteka:RichardFeynman-PaineMansionWoods1984 copyrightTamikoThiel bw.jpg|alt=Feynman standing among trees|thumb|lijevo|Feynman na imanju Robert Treat Paine u Walthamu, Massachusetts, 1984. godine]] Feynman, inspirisan željom da kvantizuje Wheeler-Feynmanovu teoriju apsorbera iz elektrodinamike, postavio je temelje za formulaciju putnog integrala i Feynmanove dijagrame. Sa [[Murray Gell-Mann|Murrayem Gell-Mannom]], Feynman je razvio model slabog raspada, koji je pokazao da je strujno sprezanje u procesu kombinacija vektorskih i aksijalnih struja (primjer slabog raspada je raspad neutrona na elektron, proton i antineutrino). Iako su E. C. George Sudarshan i Robert Marshak razvili teoriju gotovo istovremeno, Feynmanova saradnja sa Gell-Mannom smatrana je ključnom jer je [[slaba interakcija]] bila uredno opisana vektorskim i aksijalnim strujama. Tako je kombinovana teorija beta raspada [[Enrico Fermi|Enrica Fermija]] iz 1933. godine sa objašnjenjem kršenja pariteta. Feynman je pokušao da objasni, tzv. partonski model, [[Jaka interakcija|jake interakcije]] koje upravljaju raspršenjem nukleona. Partonski model se pojavio kao dopuna kvarkovskom modelu koji je razvio Gell-Mann. Veza između dva modela bila je nejasna; Gell-Mann je Feynmanove partone podrugljivo nazivao "navlakama". Sredinom 1960-ih, fizičari su vjerovali da su kvarkovi samo knjigovodstveni uređaj za brojeve simetrije, a ne stvarne čestice; statistika omega-minus čestice, ako bi se interpretirala kao tri identična čudna kvarka povezana zajedno, činila bi se nemogućom ako bi kvarkovi bili stvarni. Eksperimenti dubokog neelastičnog raspršenja u [[Stenfordski linearni akcelerator SLAC|Nacionalnoj akceleratorskoj laboratoriji SLAC]] (ranije nazvanoj Stenfordski linearni akcelerator) krajem 1960-ih pokazali su da nukleoni ([[proton]]i i [[neutron]]i) sadrže čestice nalik tačkama koje raspršuju elektrone. Bilo je prirodno identificirati ih s [[kvark]]ovima, ali Feynmanov partonski model pokušao je interpretirati eksperimentalne podatke na način koji nije uvodio dodatne hipoteze. Na primjer, podaci su pokazali da oko 45% energetskog momenta nose električno neutralne čestice u [[nukleon]]u. Ove električno neutralne čestice se sada smatraju [[gluon]]ima koji nose sile između kvarkova, a njihov trovrijednosni kvantni broj boje rješava problem omega-minus. Feynman nije osporavao model kvarka; na primjer, kada je peti kvark otkriven 1977. godine, Feynman je odmah svojim studentima ukazao da otkriće implicira postojanje šestog kvarka, koji je otkriven u deceniji nakon njegove smrti. Nakon uspjeha [[Kvantna elektrodinamika|kvantne elektrodinamike]], Feynman se okrenuo kvantnoj gravitaciji. Po analogiji s [[foton]]om, koji ima spin 1, istraživao je posljedice slobodnog bezmasenog polja spina 2 i izveo [[Einsteinova jednačina polja|Einsteinovu jednačinu polja]] opće relativnosti, ali malo više od toga. Računarski uređaj koji je Feynman tada otkrio za gravitaciju, "duhovi", koji su "čestice" u unutrašnjosti njegovih dijagrama koje imaju "pogrešnu" vezu između spina i statistike, pokazali su se neprocjenjivim u objašnjavanju ponašanja kvantnih čestica Yang-Millsovih teorija, na primjer, [[Kvantna hromodinamika|kvantne hromodinamike]] i [[Elektroslaba teorija|elektroslabe teorije]]. Radio je na sve četiri [[fundamentalne interakcije]] (Fundamentalne sile) prirode: [[Elektromagnetizam|elektromagnetnoj]], [[Slaba interakcija|slaboj sili]], [[Jaka interakcija|jakoj sili]] i gravitaciji. John i Mary Gribbin u svojoj knjizi o Feynmanu navode da "Niko drugi nije dao tako utjecajan doprinos istraživanju sve četiri interakcije". Djelimično kao način da se publicira napredak u fizici, Feynman je ponudio nagrade od 1.000 dolara za dva svoja izazova u nanotehnologiji; od kojih je jedan savladao William McLellan, a drugi Tom Newman. Feynman je također bio zainteresiran za odnos između fizike i računarstva. Također je bio jedan od prvih naučnika koji je zamislio mogućnost kvantnih računara.<ref>Nielsen, Michael A.; Chuang, Isaac L. (2010). Quantum Computation and Quantum Information (10th anniversary ed.). Cambridge: Cambridge University Press. p. 7. ISBN 978-1-107-00217-3. OCLC 844974180.</ref> <ref> Rieffel, Eleanor G.; Polak, Wolfgang H. (March 4, 2011). Quantum Computing: A Gentle Introduction. MIT Press. p. 44. ISBN 978-0-262-01506-6.</ref> Osamdesetih godina prošlog stoljeća počeo je provoditi ljeta radeći u Thinking Machines Corporation, pomažući u izgradnji nekih od prvih paralelnih superračunara i razmatrajući konstrukciju [[Kvantno računarstvo|kvantnih računara]].<ref>Feynman, Richard (1982). "Simulating Physics with Computers". International Journal of Theoretical Physics. 21 (6–7): 467–488. Bibcode:1982IJTP...21..467F. CiteSeerX 10.1.1.45.9310. doi:10.1007/BF02650179. S2CID 124545445.</ref> Između 1984. i 1986. godine razvio je varijacijsku metodu za približno izračunavanje integrala puta, što je dovelo do moćne metode pretvaranja divergentnih perturbacijskih ekspanzija u konvergentne ekspanzije jakog sprezanja (varijacijska teorija perturbacija) i, kao posljedice toga, do najtačnijeg određivanja<ref>Kleinert, Hagen (1999). "Specific heat of liquid helium in zero gravity very near the lambda point". Physical Review D. 60 (8) 085001. arXiv:hep-th/9812197. Bibcode:1999PhRvD..60h5001K. doi:10.1103/PhysRevD.60.085001. S2CID 117436273.</ref> kritičnih eksponenata izmjerenih u satelitskim eksperimentima.<ref> Lipa, J. A.; Nissen, J.; Stricker, D.; Swanson, D.; Chui, T. (2003). "Specific heat of liquid helium in zero gravity very near the lambda point". Physical Review B. 68 (17) 174518. arXiv:cond-mat/0310163. Bibcode:2003PhRvB..68q4518L. doi:10.1103/PhysRevB.68.174518. S2CID 55646571.</ref> Na Caltechu je jednom na svojoj tabli napisao "Ono što ne mogu stvoriti, ne razumijem".<ref>Way, Michael (2017). "What I cannot create, I do not understand". Journal of Cell Science. 130 (18): 2941–2942. doi:10.1242/jcs.209791. ISSN 1477-9137. PMID 28916552. S2CID 36379246.</ref> === Mašinska tehnologija === [[Datoteka:Protein translation.gif|thumb|270px|Feynmanova vizija medicinske upotrebe nanotehnologije "gutanjem doktora" mogla bi se djelimično ostvariti ribosomom, koji funkcioniše kao biološka mašina. Takva dinamika proteinskih domena sada se može vidjeti tek neutronskom spin eho spektroskopijom.]] Feynman je proučavao ideje [[John von Neumann|Johna von Neumanna]] dok je istraživao kvantnu teoriju polja. Njegovo najpoznatije predavanje na tu temu održano je 1959. godine na Kalifornijskom tehnološkom institutu, a objavljeno je godinu dana kasnije pod naslovom "Ima puno mjesta na dnu". U ovom predavanju teoretizirao je o budućim mogućnostima dizajniranja minijaturiziranih mašina, koje bi mogle graditi manje kopije samih sebe. Ovo predavanje se često citira u tehničkoj literaturi o [[Mikrotehnika|mikrotehnologiji]] i [[Nanotehnologija|nanotehnologiji]].<ref>Martin Ebers; Susana Navas, eds. (2020). Algorithms and Law. Cambridge University Press. pp. 5–6. ISBN 978-1-108-42482-0.</ref> Feynman je također sugerisao da bi, u principu, trebalo biti moguće napraviti nanoskalne mašine koje "raspoređuju atome onako kako želimo" i vrše hemijsku sintezu mehaničkom manipulacijom. Također je predstavio mogućnost "gutanja doktora", ideju koju je u eseju pripisao svom prijatelju i postdiplomcu Albertu Hibbsu. Ovaj koncept uključivao je izgradnju malog, [[Hirurgija|hirurškog]] [[robot]]a, koji bi djelovao unutar pacijentovog [[Organizam|organizma]]. === Pedagogija === Početkom 1960-ih, Feynman je prihvatio zahtjev da "uljepša" nastavu studenata na Caltechu. Nakon tri godine posvećene tom zadatku, održao je niz predavanja koja su kasnije postala Feynmanova predavanja o fizici. Izvještaji o tome koliko su originalna predavanja bila uspješna se razlikuju. Feynmanov vlastiti predgovor, napisan neposredno nakon ispita na kojem su studenti loše prošli, bio je pomalo pesimističan. Njegove kolege David L. Goodstein i Gerry Neugebauer kasnije su rekli da je ciljana publika studenata prve godine smatrala materijal zastrašujućim, dok su ga stariji studenti i nastavnici smatrali inspirativnim, tako da je predavaonica ostala puna čak i kada su studenti prve godine odustajali. Nasuprot tome, fizičar Matthew Sands prisjetio se da je posjećenost studenata bila tipična za kurs sa obimnim predavanjima.<ref>Sands, Matthew (April 1, 2005). "Capturing the Wisdom of Feynman". Physics Today. 58 (4): 49–55. Bibcode:2005PhT....58d..49S. doi:10.1063/1.1955479. ISSN 0031-9228.</ref> Pretvaranje predavanja u [[Knjiga|knjige]] zaokupljalo je Matthewa Sandsa i Roberta B. Leightona kao honorarne koautore nekoliko godina. Feynman je predložio da se na koricama knjige nalazi slika bubnja s matematičkim dijagramima o vibracijama nacrtanim na njemu, kako bi se ilustrirala primjena matematike u razumijevanju svijeta. Umjesto toga, izdavači su knjigama dali obične crvene korice, iako su u predgovor uključili sliku Feynmana kako svira bubnjeve. Iako knjige nisu usvojene od strane [[univerzitet]]a kao udžbenici, one se i dalje dobro prodaju jer pružaju duboko razumijevanje fizike. Mnoga Feynmanova predavanja i razni razgovori pretvoreni su u druge knjige, uključujući Karakter fizičkog zakona, [[Kvantna elektrodinamika|QED]]: Čudna teorija svjetlosti i materije, Statistička mehanika, Predavanja o gravitaciji i Feynmanova predavanja o računarstvu. Feynman je pisao o svojim iskustvima podučavanja studenata fizike u Brazilu. Navike učenja studenata i udžbenici na portugalskom jeziku bili su toliko lišeni bilo kakvog konteksta ili primjene informacija da, po Feynmanovom mišljenju, studenti uopće nisu učili fiziku. Na kraju godine, Feynman je pozvan da održi predavanje o svojim nastavnim iskustvima, i on je pristao da to učini, pod uslovom da može govoriti otvoreno, što je i učinio. Feynman se protivio učenju napamet, ili pamćenju činjenica bez razmišljanja i primjene, kao i drugim metodama podučavanja koje su naglašavale formu iznad funkcije. Po njegovom mišljenju, jasno razmišljanje i jasna prezentacija bili su osnovni preduslovi za pažnju. Godine 1964. služio je u Komisiji za nastavni plan i program države Kalifornije, koja je bila odgovorna za odobravanje udžbenika koje će koristiti škole u Kaliforniji. Zaključio je da su mnogi [[Matematika|matematički]] tekstovi pokrivali teme koje su bile korisne samo čistim matematičarima kao dio "Nove matematike". Učenici osnovne škole učili su o skupovima, ali: <blockquote>Možda će većinu ljudi koji su proučavali ove udžbenike iznenaditi kada otkriju da se simbol ∪ ili ∩ koji predstavlja uniju i presjek skupova, te posebna upotreba zagrada { } i tako dalje, sve te složene notacije za skupove koje su date u ovim knjigama, gotovo nikada ne pojavljuju ni u jednom spisu iz teorijske fizike, inženjerstva, poslovne [[Aritmetika|aritmetike]], računarskog dizajna ili drugih mjesta gdje se matematika koristi. Ne vidim potrebu ni razlog da se sve ovo objašnjava ili uči u školi. To nije koristan način izražavanja. To nije uvjerljiv i jednostavan način. Tvrdi se da je precizan, ali u koju svrhu precizan?<ref>Feynman, Richard P. (March 1965). "New Textbooks for the "New" Mathematics" (PDF). Engineering and Science. 28 (6). California Institute of Technology: 9–15. ISSN 0013-7812.</ref></blockquote> U aprilu 1966. godine, Feynman je održao govor Nacionalnom udruženju nastavnika prirodnih nauka, u kojem je predložio kako bi se [[student]]i mogli natjerati da razmišljaju kao naučnici, da budu otvorenog uma i znatiželjni. Tokom predavanja, dao je definiciju nauke, za koju je rekao da se odvijala u nekoliko faza. Evolucija inteligentnog života na planeti Zemlji - stvorenja poput mačaka koja se igraju i uče iz iskustva. Evolucija ljudi, koji su počeli koristiti jezik za prenošenje znanja s jedne osobe na drugu, tako da se znanje ne gubi kada osoba umre. Nažalost, netačno znanje se moglo prenijeti kao i tačno znanje, pa je bio potreban još jedan korak. [[Galileo Galilei|Galileo]] i drugi su počeli sumnjati u istinitost onoga što je prenošeno i istraživati ​​ab initio, iz iskustva, kakva je prava situacija - to je bila nauka. Godine 1974., Feynman je održao govor na dodjeli diploma na Caltechu na temu nauke o kargo kultu, koja ima privid [[Nauka|nauke]], ali je samo pseudoznanost zbog nedostatka "vrste naučnog integriteta, principa naučnog mišljenja koji odgovara vrsti potpune iskrenosti" od strane naučnika. Poučio je diplomce da "Prvi princip je da ne smijete zavaravati sebe - a vi ste najlakša osoba za prevariti. Dakle, morate biti vrlo oprezni u vezi s tim. Nakon što niste prevarili sebe, lako je ne prevariti druge naučnike. Nakon toga samo morate biti iskreni na konvencionalan način."<ref>Feynman, Richard P. (June 1974). "Cargo Cult Science" (PDF). Engineering and Science. 37 (7). California Institute of Technology: 10–13. ISSN 0013-7812. Retrieved June 10, 2023.</ref> Feynman je bio [[Doktor (titula)|doktorski mentor]] 30 studenata.<ref>Van Kortryk, T. (May 2017). "The doctoral students of Richard Feynman". Physics Today (5) 12179. arXiv:1801.04574. Bibcode:2017PhT..2017e2179.. doi:10.1063/PT.5.9100. S2CID 119088526.</ref> == Popularna kultura == [[Datoteka:Richard-Feynman-bust-NTHU-campus.jpg|alt=A bronze bust with flowers next to it, resting on a stone base|thumb|upright=0.7|Feynmanova bista unutar kampusa Nacionalnog univerziteta Tsing Hua, Tajvan]] Aspekti Feynmanovog života prikazani su u raznim medijima. Portretirao ga je glumac Matthew Broderick u biografskom filmu Infinity iz 1996. godine.<ref>Holden, Stephen (October 4, 1996). [https://www.nytimes.com/1996/10/04/movies/a-man-a-woman-and-an-atomic-bomb.html "A Man, a Woman and an Atomic Bomb"]. The New York Times.</ref> [[Glumac]] Alan Alda angažovao je dramskog pisca Petera Parnella da napiše predstavu s dva lika o izmišljenom danu u Feynmanovom životu, smještenom dvije godine prije Feynmanove smrti. Predstava QED, premijerno je izvedena u Mark Taper Forumu u Los Angelesu 2001. godine, a kasnije je predstavljena u Vivian Beaumont Theatreu na [[Broadway]]u, a u obje produkcije Alda je glumio Richarda Feynmana. Real Time Opera je premijerno izvela svoju operu Feynman na Festivalu kamerne muzike Norfolk (Connecticut) u junu 2005. godine. Godine 2011. Feynman je bio tema biografskog grafičkog romana pod nazivom jednostavno Feynman, koji je napisao Jim Ottaviani, a ilustrovao Leland Myrick. Godine 2013, Feynmanovu ulogu u Rogersovoj komisiji dramatizirao je [[BBC]] u filmu The Challenger (američki naslov: The Challenger Disaster), s Williamom Hurtom u ulozi Feynmana. Godine 2016. Oscar Isaac je javno pročitao Feynmanovo ljubavno pismo pokojnoj Arline iz 1946. godine. U američkom filmu Oppenheimer iz 2023. godine, u režiji Christophera Nolana, a zasnovanom na Američkom Prometeju, Feynmana glumi glumac Jack Quaid.<ref>[https://www.vanityfair.com/hollywood/photos/2023/07/oppenheimer-cast-actors-vs-real-people "The Cast of 'Oppenheimer' and the Real People They Play"]. Vanity Fair. July 20, 2023.</ref> ==Bibliografija== ===Odabrani naučni radovi=== *{{cite book|title=Selected Papers of Richard Feynman: With Commentary|first=Richard P.|last=Feynman|editor=Laurie M. Brown|publisher=World Scientific|series=20th Century Physics|year=2000|isbn=978-9810241315|url=https://archive.org/details/selectedpapersof0000feyn}} *{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|title=The Principle of Least Action in Quantum Mechanics|year=1942|series=Ph.D. Dissertation, Princeton University|publisher=World Scientific (with title "Feynman's Thesis: a New Approach to Quantum Theory")|publication-date=2005|editor=Laurie M. Brown|isbn=978-9812563804|url=https://archive.org/details/feynmansthesisne00feyn_0}} *{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Interaction with the Absorber as the Mechanism of Radiation|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 17|pages=157–181|year=1945|doi=10.1103/RevModPhys.17.157|bibcode = 1945RvMP...17..157W|issue=2–3 }} *{{cite book|first=Richard P.|last=Feynman|osti=4341197|title=A Theorem and its Application to Finite Tampers|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}} *{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Thomas A. Welton|first2=T. A.|last2= Welton|osti=4381097|title=Neutron Diffusion in a Space Lattice of Fissionable and Absorbing Materials|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1946}} *{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Nicholas Metropolis|last2=Metropolis|first2= N.|author3-link=Edward Teller|first3=E.|last3= Teller|osti=4417654|title=Equations of State of Elements Based on the Generalized Fermi-Thomas Theory|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1947}} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-time approach to non-relativistic quantum mechanics|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 20|pages= 367–387|year=1948a|doi=10.1103/RevModPhys.20.367|bibcode = 1948RvMP...20..367F|issue=2 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= Relativistic Cut-Off for Quantum Electrodynamics|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1948-11-15_74_10/page/1430|journal=[[Physical Review]]|volume= 74|pages=1430–1438|year=1948b|doi=10.1103/PhysRev.74.1430|bibcode = 1948PhRv...74.1430F|issue=10 }} *{{cite journal|author1-link=John A. Wheeler|first1=John A.|last1=Wheeler|first2=Richard P.|last2= Feynman|title= Classical Electrodynamics in Terms of Direct Interparticle Action|journal= [[Rev. Mod. Phys.]]|volume= 21|pages=425–433|year=1949|doi=10.1103/RevModPhys.21.425|bibcode = 1949RvMP...21..425W|issue=3 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The theory of positrons|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1949-09-15_76_6/page/749|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages= 749–759|year=1949|doi=10.1103/PhysRev.76.749|bibcode = 1949PhRv...76..749F|issue=6 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Space-Time Approach to Quantum Electrodynamic|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1949-09-15_76_6/page/769|journal=[[Phys. Rev.]]|volume= 76|pages=769–789|year=1949b|doi=10.1103/PhysRev.76.769|bibcode = 1949PhRv...76..769F|issue=6 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title=Mathematical formulation of the quantum theory of electromagnetic interaction|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1950-11-01_80_3/page/440|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 80|pages= 440–457|year=1950|doi=10.1103/PhysRev.80.440|bibcode = 1950PhRv...80..440F|issue=3 }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= An Operator Calculus Having Applications in Quantum Electrodynamics|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 84|pages=108–128|year=1951|doi=10.1103/PhysRev.84.108|bibcode = 1951PhRv...84..108F }} *{{cite journal|first=Richard P.|last=Feynman|title= The λ-Transition in Liquid Helium|url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1953-06-15_90_6/page/1116|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 90|pages=1116–1117|year=1953|doi=10.1103/PhysRev.90.1116.2|bibcode = 1953PhRv...90.1116F|issue=6 }} *{{cite book|first1=Richard P.|last1=Feynman|author2-link=Frederic de Hoffmann|last2=de Hoffmann|first2= F.|author3-link=Robert Serber|last3=Serber|first3=R.|osti=4354998|title=Dispersion of the Neutron Emission in U235 Fission|publisher=[[Los Alamos National Laboratory|Los Alamos Scientific Laboratory]], [[United States Atomic Energy Commission|Atomic Energy Commission]]|year=1955}} *{{cite journal|pmid = 17774518|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=24. 2. 1956|year=1956|title=Science and the Open Channel |url = https://archive.org/details/sim_science_1956-02-24_123_3191/page/n1|volume=123|issue=3191|periodical=[[Science (journal)|Science]]|page=307|doi = 10.1126/science.123.3191.307|bibcode = 1956Sci...123..307F }} *{{cite journal|first1=M.|last1=Cohen| first2=Richard P.|last2= Feynman|title=Theory of Inelastic Scattering of Cold Neutrons from Liquid Helium|journal= [[Phys. Rev.]]|volume= 107|pages=13–24|year=1957|doi=10.1103/PhysRev.107.13|bibcode = 1957PhRv..107...13C }} *{{cite journal|first1=Richard P.|last1=Feynman|first2= F. L.|last2= Vernon|first3= R.W.|last3=Hellwarth|title=Geometric representation of the Schrödinger equation for solving maser equations|journal=J. Appl. Phys|year=1957|doi=10.1063/1.1722572|volume=28|page=49|bibcode = 1957JAP....28...49F }} *{{cite web|last=Feynman|first=Richard P.|url=http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|title=Plenty of Room at the Bottom|publisher=Presentation to American Physical Society|year=1959|access-date=2. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100211190050/http://www.its.caltech.edu/~feynman/plenty.html|archive-date=11. 2. 2010|url-status=dead}} *{{cite journal|pmid = 13889186|last1=Edgar|first1=R. S.|last2=Feynman|first2=Richard P.|last3=Klein|first3=S.|last4=Lielausis|first4=I. |publication-date=februar 1962|year=1962|title=Mapping experiments with r mutants of bacteriophage T4D |volume=47|periodical=[[Genetics (journal)|Genetics]]|pages=179–86|last5 = Steinberg|first5 = CM|pmc = 1210321}} *{{cite journal|pmid = 17791121|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=12. 8. 1966|year=1966 |title=The Development of the Space-Time View of Quantum Electrodynamics |url = https://archive.org/details/sim_science_1966-08-12_153_3737/page/698|volume=153|issue=3737|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=699–708|doi = 10.1126/science.153.3737.699|bibcode = 1966Sci...153..699F }} *{{cite journal|pmid = 17778830|last=Feynman|first=Richard P.|publication-date=15. 2. 1974|year=1974a|title=Structure of the proton |url = https://archive.org/details/sim_science_1974-02-15_183_4125/page/601|volume=183|issue=4125|periodical=[[Science (journal)|Science]]|pages=601–610|doi = 10.1126/science.183.4125.601|bibcode = 1974Sci...183..601F }} *{{cite journal|url=http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|format=PDF|title=Cargo Cult Science|author=Feynman, Richard P.|journal=Engineering and Science|volume=37|issue=7|year=1974|access-date=2. 8. 2011|archive-date=4. 3. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090304000024/http://calteches.library.caltech.edu/51/02/CargoCult.pdf|url-status=dead}} *{{cite journal|pmid = 9897894|last=Feynman|first=Richard P.|last2=Kleinert|first2=Hagen|author2-link=Hagen Kleinert|publication-date=decembar 1986|year=1986|title=Effective classical partition functions|volume=34|issue=6|periodical=Phys. Rev., A|pages=5080–5084|doi = 10.1103/PhysRevA.34.5080|bibcode = 1986PhRvA..34.5080F }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * http://www.feynmanlectures.caltech.edu/ Feynman-ova predavanja na Caltech-u {{Richard Feynman}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{stub-nobel}} {{DEFAULTSORT:Feynman, Richard}} [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Rođeni 1918.]] [[Kategorija:Umrli 1988.]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Kvantni fizičari]] [[Kategorija:Eksperimentalni fizičari]] [[Kategorija:Richard Feynman| ]] [[Kategorija:Jevreji]] [[Kategorija:Biografije, New York]] [[Kategorija:Američki teorijski fizičari]] 2qhntit023o68lcuufrldticpqyzr8x 0 60600 3916552 3915674 2026-08-05T08:38:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916552 wikitext text/x-wiki {{Starost}} [[Datoteka:Hr-map.png|desno|mini|300px|Karta Hrvatske]] [[Datoteka:August 2007 forest fire in Istria (1).JPG|desno|mini|300px|Požar kraj [[Pula|Pule]] 2007.]] [[Datoteka:August 2007 forest fire in Istria (2).JPG|desno|mini|300px|Požar kraj Pule 2007.]] [[Datoteka:August 2007 forest fire in Istria (3).JPG|desno|mini|300px|Šumski požari u Istri devastirali su floru i faunu]] [[Datoteka:August 2007 forest fire in Istria (4).JPG|desno|mini|300px|Požar kraj Pule [[2007]].]] '''Požari u Hrvatskoj 2007. godine''' je naziv za niz požara koji su pogodili hrvatsko priobalje tokom ljeta te godine. Nakon vala vrućina tokom [[ljeto|ljeta]] 2007, koji je zahvatio cijeli jug i istok [[Evropa|Evrope]], suša i južina pogodovali su požarima koji su se proširili širom [[Hrvatska|Hrvatske]] te koji su uništili velik dio krhke [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]]: među žrtvama su bile i [[ptice]] koje su izgorjele u plamenu jer nisu znale izbjeći opasnost<ref>{{Cite web |url=http://www.h-alter.org/tekst/radikalizacija-kljuca-ispod-povrsine/3824 |title=H-Alter - što ptica zna što je požar? |access-date=6. 9. 2007 |archive-url=https://archive.today/20120802141250/http://www.h-alter.org/tekst/radikalizacija-kljuca-ispod-povrsine/3824 |archive-date=2. 8. 2012 |url-status=dead }}</ref>. Prema policijskim podacima, na priobalju je od [[1. juni|1. juna]] do [[8. august]]a buknulo 750 požara, od čega 177 u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. Opožarena je površina od 159.000 hektara. Policija je zbog požara podnijela 18 kaznenih prijava i uhapsila 12 osoba. Među uhapšenima je i neimenovani 56-godišnjak koji se sumnjiči da je podmetnuo čak sedam požara te neki pastiri koji su palili travu za ovce<ref>{{Cite web |url=http://dnevnik.hr/naslovnica/vijesti/hrvatska/20070807_22737.php?Ari=1i7 |title=Dnevnik.hr - Zbog požara u Divulje dodatne policijske snage |access-date=6. 9. 2007 |archive-url=https://archive.today/20080205064437/http://dnevnik.hr/naslovnica/vijesti/hrvatska/20070807_22737.php?Ari=1i7 |archive-date=5. 2. 2008 |url-status=dead }}</ref>. Nakon smrti osmero vatrogasaca u požaru na Kornatima 30. augusta premijer [[Ivo Sanader]] proglasio je dan žalosti u cijeloj zemlji. == Požari u Istri == Dana 19. jula izbio je požar kraj [[Pula|Pule]]. Zbog požara zatvorena je županijski put Pula – Premantura od skretanja za Banjole do Premanture. Deset novih požara izbilo je 27. jula na [[Istra|istarskom]] području. Dva požara većih razmjera - jedan u blizini autokampa Pineta u [[Peroj]]u kod [[Pula|Pule]] i kod autokampa Amarin u [[Rovinj]]u - stavljeni su ubrzo pod nadzor, izvjestio je glavni vatrogasni zapovjednik Istarske županije [[Dino Kozlevac]].<ref>{{Cite web |url=http://www.totalportal.hr/index.php?article_id=120317 |title=TotalPortal - 10 požara u Istra, dva najveća pod nazorom |access-date=6. 9. 2007 |archive-date=23. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071023044233/http://www.totalportal.hr/index.php?article_id=120317 |url-status=dead }}</ref> [[7. august]]a izbio je požar između mjesta Batvači i Peroja te [[Barbarige]], u općini [[Vodnjan]], a lokaliziran je oko 19:30 sati, zahvaljujući [[kanader]]u i [[helikopter]]u koji su počeli gasiti vatru oko 18 sati, doznaje se od zapovjednika pulske Javne vatrogasne jedinice '''Klaudija Karlovića'''. Vatru koja se širila zbog vjetra i krajnje nepristupačnog terena, gasilo je 90 vatrogasaca uz pomoć 22 vozila. U požaru je izgorjelo 80 hektara [[šume]] i niskog raslinja<ref>{{Cite web |url=http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=d8319ea0-9015-453d-a41f-26bf659f9fd2&ref=rss&gid=182615 |title=Business.hr - Kanader spriječio širenje požara u Istri |access-date=6. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928221004/http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=d8319ea0-9015-453d-a41f-26bf659f9fd2&ref=rss&gid=182615 |archive-date=28. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref>. == Požari u Dalmaciji == {{starost sekcija}} U julu i augustu izbilo je nekoliko požara u '''[[Dalmacija|Dalmaciji]]'''. Požar je izbio [[26. juli|26. jula]] popodne uz sam '''[[Nacionalni park Paklenica]]''', tačnije na Velikom Rujnu, a najugroženije je bilo jugoistočno područje Nacionalnog parka, prema izjavama Vatrogasno operativnog središta u Divuljama. Požar je gasilo preko 200 vatrogasaca, radnika Nacionalnog parka te pripadnika OS RH, a vatrogasci su tokom nekoliko dana dobijali pojačanja. Na mjestu požara su djelovala i dva protivpožarna aviona i helikopter. Na planini [[Svilaj]]i izbio je požar koji je stavljen pod nadzor. Požar je stavljen pod nadzor, ali uz požarište je i dalje dežuralo 50 vatrogasaca s deset vozila i jednim helikopterom<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/pozar-kod-nacionalnog-parka-paklenica-jos-uvijek-aktivan/354356.aspx Vijesti.net – Požar kod NP Paklenica još uvijek aktivan]</ref>. Ostali požari na jadranskom području stavljeni su pod nadzor, a vatrogasne snage čine sve da se ponovno ne rasplamsaju, javili su iz OVZ-a u [[Divulje|Divuljama]]. Požar kod mjesta '''Podstražja''', pokraj uvale Rukavac na ostrvu [[Vis]]u, lokaliziran je [[7. august]]a. Na terenu su ostali gasitelji koji ga saniraju i čuvaju tokom noći. Vatru gase pripadnici sezonske interventne vatrogasne jedinice Vis te dobrovoljana vatrogasna društva Vis i Komiža s 46 vatrogasaca i 9 vozila. U augustu je gorjelo i kod [[Vransko jezero (Hrvatska)|Vranskog jezera]], ali je požar brzo lokaliziran i stavljen pod kontrolu. 8. augusta je izbio požar na području oko [[Žitnića]] koji je zahvatio minirano područje uz državnu cestu '''Šibenik-Drniš''', zbog čega je cesta zatvorena za promet javljaju iz OVZ-a u Divuljama. Požar trave i niskog raslinja i dalje je aktivan, a u njegovom gašenju učestvuju JVP i DVD Drniš s 21 vatrogascem i šest vozila<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=354101 Vijesti.net – U Hrvatskoj, [[BiH]] i [[Srbija|Srbiji]] gori nekoliko požara]</ref>. [[24. juli|24. jula]] premijer [[Ivo Sanader|Sanader]] pozitivno je odgovorio na zamolbu makedonskog kolege [[Nikola Gruevski|Nikole Gruevskog]] koji je hrvatskoj Vladi uputio zamolbu za pomoć u gašenju požara u [[Makedonija|Makedoniji]]. Požare koji ugrožavaju makedonske gradove su gasili jedan avion kanader hrvatskih zračnih snaga koji je put Skopja odletio s dvije posade i četiri zrakoplovna tehničara. Odluka o slanju jednog kanadera donesena je nakon konzultacije Vladinog kabineta s glavnim vatrogasnim zapovjednikom Mladenom Jurinom. Odluka je donesena na telefonskoj sjednici, doznaje se iz [[Banski dvori|Banskih dvora]]. Sa zahtjevom Makedonije je upoznat i predsjednik [[Stipe Mesić]] koji je prihvatio Vladin prijedlog o slanju jednog kanadera u tu zemlju, te je odobrio slanje pripadnika hrvatskih oružanih snaga u humanitarnu misiju u Makedoniji. Odluka o slanju jednog protupožarnog aviona u Makedoniju donesena je u jeku najvećih požara koji haraju hrvatskom obalom Jadrana<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=354003 Index.hr – Hrvatska u jeku najvećih požara u Makedoniji šalje jedan kanader]</ref>. === Jedanaest mrtvih vatrogasaca na Kornatima === {{glavni|Kornatska tragedija}} [[30. august]]a [[2007]]. godine, po prvi put u Hrvatskoj, požari su odnijeli ljudske živote vatrogasaca, i to u požaru koji je izbio na [[Kornati]]ma. Poginulo je šest vatrogasaca iz vatrogasne jedinice Šibenik - '''Dino Klarić''', '''Ivica Crvelin''', '''Ivan Marinović''', '''Marko Stančin''', '''Gabrijel Skočić''' i '''Hrvoje Strikoman''', a još sedmero je preživjelo uz teške opekline po tijelu - od kojih je petero prebačeno na liječenje u Zagreb<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/objavljena-imena-poginulih-medju-preminulima-17godisnjak-i-dva-18godisnjaka/356970.aspx Vijesti.net - Objavljena imena poginulih]</ref> ('''Tomislav Crvelin''', '''Ante Crvelin''', '''Josip Lučić''', '''Karlo Ševerdija''' i '''Marinko Knežević''') koji su ubrzo preminuli od posljedica teških opeklina. Iz poštovanja prema poginulima i njihovim porodicama, premijer Sanader proglasio je na to 3. septembra dan žalosti u cijeloj Hrvatskoj, dok je šibensko-kninski župan [[Goran Pauk]] proglasio sedam dana žalosti u toj županiji. Tokom noći, kako stoji u službenom policijskom priopćenju, na ostrvo su upućene snage policije i Hrvatske vojske radi pretrage terena i osiguranja požarišta, a na mjesto nesreće izašli su i istražni sudija Županijskog suda i županijski državni odvjetnik iz Šibenika, policijska ekipa za uviđaj, te stručnjaci Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH, kao i inspektori za požare, Inspektorata unutrašnjih poslova Republike Hrvatske. Privedeno je osam ljudi osumnjičenih za podmetanje požara. U ''[[Glas Dalmacije|Glasu Dalmacije]]'' pojavila se vijest da je njemački turist video kamerom snimio kako su građevinski radnici izazvali požar kada su vatra sa njihovog roštilja rasplamsala na drveće. Međutim, spominje se i druga verzija priče. Mještani Kornata spominju kako je do požara moglo doći i uslijed paljenja visoke trave koja se svake godine pali zbog ispaše ovaca<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/njemacki-turisti-krivce-za-pozar-na-velikom-kornatu-uhvatili-na-djelu-kamerom/357014.aspx Vijesti.net - Njemački turisti krivce za požar na Velikom Kornatu uhvatili kamerom?]</ref>. Pojavile su se i kontroverze oko toga, da li su se žrtve mogle izbjeći. Neki su kritizirali odluku vatrogasne službe da pošalje svoje ljude na Kornate samo kako bi gasili zapaljenu nisku travu, ali to je izazvalo i pitanja oko toga kako su mogli poginuti od tako malog požara. Najmlađa žrtve tragedija na Kornatima, sedmanaestogodišnji Marko Stančić, svom ocu, po dolasku na Veliki Kornat poslao je poruku: "Tata, na Kornatima smo, čekamo da nam dostave vodu", što je ostavilo nova pitanja da je helikopter jednostavno ostavio vatrogasce bez dobre opreme. Glavni zapovjednik vatrogasaca [[Mladen Jurin]] na to je idući dan dao svoju ostavku<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/glavni-zapovjednik-vatrogasaca-u-rh-ponudit-ce-ostavku-zbog-tragedije/357037.aspx Vijesti.net - Posljednja poruka najmlađe žrtve: Tata, na Kornatima smo, čekamo vodu]</ref>. == Požari u BiH == [[29. juli|29. jula]] deset velikih požara zabilježeno je u 24 sata na području [[Hercegovina|Hercegovine]] čija su gašenja otežana nepristupačnim terenom, minskim poljima i lošom opremom vatrogasaca zbog čega je iz općine [[Čitluk]] u gašenju zatražena pomoć Hrvatske. Vatra je gorila na prilazima [[Mostar]]u, nedaleko brda ukazanja kod [[Međugorje|Međugorja]], kod [[Neum]] a i u [[Stolac|Stocu]]. Nije međutim bilo materijalne štete na porodičnim kućama niti nastradalih. Opožareno je više desetina hektara [[Bor (biljka)|borove]] šume, makije i niskog raslinja. U okolini Mostara gorilo je na brdima nedaleko naselja Žovnice i Miljkovića gdje se nalaze zaostale eksplozivne naprave. U općini Čitluku proglašeno je stanje prirodne nepogode od požara. S brda Crnice raširio se požar koji je i zaprijetio naseljima '''Bijakovićima''', Međugorju, Vionici, '''Krehinu Gracu''' i Blizancima. Helikopteri vojske BiH zbog neispravnosti nisu mogli pomoći u gašenju požarišta te je zbog toga je iz općine Čitluk zatražena pomoć Hrvatske<ref>{{Cite web |url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=23098 |title=Liderpress.hr – Požari u Herecgovini, Čitluk traži pomoč RH |access-date=6. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927202845/http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=23098 |archive-date=27. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref>. == Požari oko Dubrovnika == U '''[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]''' 4. augusta izbilo je nekoliko požara, koji su se proširili iz susjedne Bosne i Hercegovine. U večernjim satima požar je izbio preko graničnih brda te prešao u [[Župa Dubrovačka|Župu Dubrovačku]] u dvije dugačke fronte. Prva se kretala prema naseljima Plat, Mlini, Soline u kojima je stigla sve do porodičnih kuća. Drugi krak se širio prema naselju Postranje, gdje je sutradan pojačan snažnom burom opustošio veliki dio Župe Dubrovačke. Požar nije bio zaustavljen, te se počeo primicati gradu Dubrovniku. U 22 sata proglašena je opća opasnost zbog blizine požara gradu te su se oko 22 sata oglasile sirene za uzbunu. Gradonačelnica [[Dubravka Šuica]] pozvala je sve radno sposobne muškarce da pomognu vatrogascima. U gradu je za djecu, žene i starce otvoreno sklonište u tvrđavi [[Revelin]] a vatrogasci iz Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije pomogli su u suzbijanju vatrene stihije<ref>{{Cite web |url=http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=22682 |title=Dnevnik.hr – Požari u Dubrovniku |access-date=6. 9. 2007 |archive-date=5. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080205064416/http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=22682 |url-status=dead }}</ref>. Vatra je u jednom trenutku prešla preko Žarkovice, udaljene nekoliko stotina metara od prvih kuća u Dubrovniku<ref>{{Cite web |url=http://radiodubrovnik.com/index.php?option=com_content&task=view&id=5134&Itemid=1 |title=HR Radio Dubrovnik – Požari oko Dubrovnika |access-date=6. 9. 2007 |archive-date=27. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927175400/http://radiodubrovnik.com/index.php?option=com_content&task=view&id=5134&Itemid=1 |url-status=dead }}</ref>, dok je s druge strane plamen došao do [[Komolac|Komolca]] te je ugrozio glavnu trafostanicu. Magistrala je od [[Konavle|Konavla]] do [[Zaton (Dubrovnik)|Zatona]] zatvorena tako da su u kilometarskim kolonama od Konavla do Zvekovice i svim prilazima gradu vozači noć proveli u autima. Najkritičnije je bilo u Mokošici gdje je vatrena linija bila duga 15&nbsp;km i spustila se do [[Zlatni Potok|Zlatnog Potoka]]. Opustošen je također i veliki dio Župe Dubrovačke, koja se još oporavlja od posljedica srpske agresije. Nadljudskim naporima sprječena je katastrofa, a učinjena je velika materijalna šteta na poljoprivrednim kulturama. Dana 8. augusta dojavljen je požar šume, makije i niskog raslinja kod [[Ploče|Ploča]], općina Konavle. U gašenju požara učestvovali su županijske vatrogasne snage, te "Državna intervencijska postrojba" ([[bosanski|bs]]. Državma interventna jedinica) (DIP) Dubrovnik sa 50 vatrogasaca i 15 vozila. Na područje pogođeno požarom upućene su i zračne snage - tri kanadera i Air Tractor. Gašenje požara otežao je jak vjetar i suša<ref>{{Cite web |url=http://www.ezadar.hr/clanak/vjetar-otezava-gasenje-pozara-kod-sibenika-i-dubrovnika |title=eZadar.hr – Vjetar otežava gašenje požara kod Šibenika i Dubrovnika |access-date=6. 9. 2007 |archive-date=8. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120208073945/http://www.ezadar.hr/clanak/vjetar-otezava-gasenje-pozara-kod-sibenika-i-dubrovnika |url-status=dead }}</ref>, a neki turisti evakuirani su iz hotela. Vijest o požaru u okolini Dubrovnika bila je udarna vijest stranicama na '''[[BBC]]'''-a<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6932578.stm BBC News – Dubrovnik fire threat subsiding]</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/talking_point/6933131.stm BBC News – Dubrovnik fires: Your experience]</ref>. == Optužbe za podmetnute požare sa područja BiH == Dana 6. i 7. augusta premijer [[Ivo Sanader]] je posjetio [[Dubrovnik]], nakon čega su buknuli požari na tom području. To je nagnalo neke lokalne zvaničnike Dubrovačko-neretvanske županije da optuže [[Trebinje]] u susjednoj [[BiH]] za podmetnute požare. [[Mario Magud]], zapovjednik Javne jedinice vatrogasaca Konavle, izjavio je za [[Večernji list]]: „Na trebinjskoj strani ne možete vidjeti vatrogasce. Sve govori da je njima u interesu da vatra koju podmeću zahvati što veći prostor Konavla i dalje. Nije slučajnost da upravo kad lokaliziramo jedan požar, izbije drugi“ <ref name="ReferenceA">[Večernji list; 8. 8. 2007, str. 5]</ref>. I Luka Korda, načelnik općine Konavle, imao je slične optužbe<ref name="ReferenceA"/>. Sekretar Uprave Civilne zaštite Federacije BiH [[Stanko Slišković]] u utorak je izjavio kako nije istina da su vatrogasci u BiH bili pasivni na sprečavanju požara u pograničnom području u dubrovačkom zaleđu. "Naši ljudi nadljudskim naporima gasili su svaki požar koji se mogao gasiti, a također niko sa sigurnošću ne može tvrditi odakle je požar počeo", rekao je Slišković. Po Sliškovićevim tvrdnjama Civilna zaštita u BiH ima jako dobru saradnju s hrvatskim kolegama. "Žao mi je što je do ovoga došlo, jer razumijem ogorčenost građana Dubrovnika, ali mi nismo krivi za takvo stanje", kaže Slišković. Po njegovom objašnjenju BiH nije mogla gasiti samo nekoliko požara na granici s Hrvatskom zbog nepristupačnog i miniranog terena<ref>{{Cite web |url=http://www.bljesak.info/modules.php?name=News&file=article&sid=49614 |title=Bljesak.info – CZ FbiH: „Nismo krivi za požare u Hrvatskoj!“ |access-date=6. 9. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070929133844/http://www.bljesak.info/modules.php?name=News&file=article&sid=49614 |archive-date=29. 9. 2007 |url-status=dead }}</ref>. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|2007 fires in Croatia}} *[http://www.totalportal.hr/index.php?article_id=119134 TotalPortal.hr – U 20 dana u Hrvatskoj 600 požara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010041932/http://www.totalportal.hr/index.php?article_id=119134 |date=10. 10. 2007 }} *[http://www.totalportal.hr/index.php?article_id=122478 TotalPortal.hr Novi požari u Damaciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080205101721/http://www.totalportal.hr/index.php?article_id=122478 |date=5. 2. 2008 }} *[http://www.nacional.hr/articles/view/36538/ Nacional.hr – Požari i dalje haraju]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717003515/http://www.nacional.hr/clanak/36538/pozari-i-dalje-haraju-vlada-kupuje-jos-kanadera |date=17. 7. 2012 }} *[http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=21961 Dnevnik.hr – Nekoliko osumnjičenih zbog požara na Šolti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080205064411/http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=21961 |date=5. 2. 2008 }} *[https://web.archive.org/web/20070927002905/http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/2206314/index.do Večernji list – Požari kod Makarske, Dubrovnika, Kaštela i NP Krka] [[Kategorija:Prirodne katastrofe u 2007.]] [[Kategorija:2007. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Šumski požari u 2007.]] dygn1ehz4vdn7opwmis5tcutpuwzuga 0 62847 3916448 3851610 2026-08-04T13:24:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916448 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Malo Čajno | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0426 | dužina_stepeni = 18.2049 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 492 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157899<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Malo Čajno u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Malo Čajno''' je [[naseljeno mjesto]] na području [[Visoko]]g u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], poznato u historiografiji i arheološkoj literaturi ponajprije po srednjovjekovnom lokalitetu [[Čajangrad]] i nalazu ploče s natpisom velikog kaznaca Nespine.<ref name="KONSposjeta">{{cite web|url=https://kons.gov.ba/publication/read/posjeta-op%C4%87inama-vares---09122003-i-visoko--10122003?lang=en|title=Visit to Vareš /9 December 2003/ and Visoko Municipalities /10 December 2003/|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="Milošević2012">{{cite journal|last=Milošević|first=Ante|year=2012|title=Ranosrednjovjekovni reljef iz Maloga Čajna kod Visokog s dodanim natpisom velikog kaznaca Nespina|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/download/145/148|journal=Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH|volume=41|pages=187–200|doi=10.5644/GODISNJAK.CBI.ANUBIH-40.10|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Historija == U publikacijama Zavičajnog muzeja Visoko Malo Čajno navodi se među naseljima [[Gračanica (Visoko)|gračaničkog]] područja, što potvrđuje kontinuitet njegova toponima i mjesta u lokalnoj historijskoj geografiji visočkog kraja.<ref name="KONSposjeta" /><ref name="Milošević2012" /><ref name="VIOH2">{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=Visoko i okolina kroz historiju II|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Arheološko naslijeđe === Najznačajniji historijski tragovi vezani za Malo Čajno potječu iz srednjeg vijeka i ranijeg srednjovjekovlja. U literaturi se posebno izdvajaju lokaliteti [[Čajangrad]] i Zgonovi, kao i nalaz kamene ploče s natpisom velikog kaznaca Nespine.<ref name="Milošević2012" /><ref name="Lepic">{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|title=univerzitet u sarajevu|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=15. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260515132225/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|url-status=dead}}</ref> Prema radu Ante Miloševića, u podnožju Čajanskog grada, istočno od sela Malo Čajno, na lokalitetu Kadinjak pronađen je ranosrednjovjekovni reljef kojem je naknadno dodat natpis velikog kaznaca Nespine. Autor smatra da je riječ o spomeniku izuzetne važnosti za proučavanje rane srednjovjekovne umjetnosti i epigrafike u Bosni.<ref name="Milošević2012" /> U literaturi o srednjovjekovnim lokalitetima Zeničko-dobojskog područja spominje se i nekropola na lokalitetu Zgonovi, gdje je evidentirana skupina stećaka, a uz nju i nalaz Nespinine ploče sa scenom lova i ćiriličnim natpisom.<ref name="ZMVisokoRadovi">{{cite web|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|title=Radovi Zavičajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="ZDZupanija">{{cite web|url=https://www.academia.edu/20133076/Srednjovjekovni_lokaliteti_na_podru%C4%8Dju_Zeni%C4%8Dko_dobojske_%C5%BEupanije|title=Srednjovjekovni lokaliteti na području Zeničko-dobojske županije|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Malo Čajno | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157899 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 492 | g2013_bosnjaci = 313 | g2013_srbi = 6 | g2013_romi = 168 | g2013_muslimani = 4 | g1991_ukupno = 498 | g1991_muslimani = 183 | g1991_srbi = 202 | g1991_hrvati = 1 | g1981_ukupno = 507 | g1981_muslimani = 310 | g1981_srbi = 193 | g1981_jugosloveni = 1 | g1981_romi = 1 | g1971_ukupno = 464 | g1971_muslimani = 287 | g1971_srbi = 176 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} 2zav5t8d753mmdms8kceihk8qvv3gi6 0 62848 3916458 3877238 2026-08-04T14:47:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916458 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Maurovići | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0318 | dužina_stepeni = 18.0843 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 533 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157902<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Maurovići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Maurovići''' su naseljeno mjesto u [[Visoko]]m, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Historija sela i njegove neposredne okoline potvrđena je arheološkim i historiografskim izvorima od [[Rimsko Carstvo|rimskog]] doba do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], dok se u [[Visoko u sastavu Osmanskog Carstva|osmanskom periodu]] Maurovići spominju među naseljima šireg područja visočke nahije, odnosno kasnije kadiluka Visoko.<ref name="Visoko2">{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=Visoko i okolina kroz historiju II – Osmanski period|website=Zavičajni muzej Visoko|publisher=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Historija == Na prostoru Maurovića i njegove bliže okoline evidentirani su tragovi starije naseljenosti. U Arheološkoj zbirci Zavičajnog muzeja Visoko čuva se ulomak rimske tegule pronađen u Maurovićima, što se u stručnoj literaturi uzima kao pokazatelj antičkog prisustva na ovom području.<ref name="Radovi1">{{cite web|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1|website=Academia.edu|publisher=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Za srednjovjekovni period najznačajniji su nalazi stećaka u selu i njegovoj okolini. U ranijoj literaturi [[Milenko Filipović]] bilježio je u Repnom Dolu nekoliko ''grčkih grobova'', a kasniji istraživači registrirali su nekropole u Maurovićima kao dio šire mreže srednjovjekovnih grobalja na području Visokog.<ref name="Radovi2">{{cite web|url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022|title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 2|website=Academia.edu|publisher=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="UNSA">{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|title=Dzeneta-Lepic.pdf|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|publisher=Univerzitet u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=15. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260515132225/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|url-status=dead}}</ref> U osmansko doba Maurovići su pripadali visočkom upravno-teritorijalnom prostoru. U drugom tomu edicije ''Visoko i okolina kroz historiju'' selo se navodi među naseljima visočkog kadiluka.<ref name="Visoko2" /> === Kulturno-historijsko naslijeđe === U selu Maurovići, na brijegu s lijeve strane rijeke [[Radovljanka|Radovljanke]], nalazi se nekropola stećaka '''Strane/Repni Do'''. Prema terenskim pregledima Zavičajnog muzeja Visoko, lokalitet je udaljen oko 9,5&nbsp;km sjeverozapadno od Visokog. Ranija literatura bilježila je pet stećaka, dok je novijim evidentiranjem ustanovljeno ukupno deset primjeraka, od čega devet sanduka i jedan amorfni stećak. Stećci su bez ukrasa, a nekropola je presječena seoskim putem i nalazi se u lošem stanju očuvanosti.<ref name="Radovi2" /><ref name="UNSA" /> [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] evidentirala je 7. aprila 2011. godine peticiju pod nazivom ''Srednjovjekovni nadgrobni spomenici u naseljenom mjestu Maurovići, Visoko'', čime je lokalitet uvršten među formalno registrirane zahtjeve za zaštitu kulturnog naslijeđa.<ref name="KONS">{{cite web|url=https://kons.gov.ba/data/Novi%20dokumenti/Peticije/peticije-web-07.02.2023.pdf|title=Lista peticija Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|website=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|publisher=KONS|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Maurovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157902 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 533 | g2013_bosnjaci = 515 | g2013_srbi = 11 | g2013_bosanci = 5 | g2013_muslimani = 1 | g1991_ukupno = 570 | g1991_muslimani = 346 | g1991_srbi = 203 | g1991_hrvati = 4 | g1991_jugosloveni = 12 | g1981_ukupno = 537 | g1981_muslimani = 328 | g1981_srbi = 189 | g1981_hrvati = 2 | g1981_jugosloveni = 16 | g1981_crnogorci = 1 | g1971_ukupno = 586 | g1971_muslimani = 373 | g1971_srbi = 189 | g1971_jugosloveni = 5 | g1971_slovenci = 1 | g1971_romi = 9 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} dse24v3es7y00e2rhdorb1bj9mubi5t 0 62849 3916474 3851612 2026-08-04T18:17:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916474 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Muhašinovići | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.01 | dužina_stepeni = 18.1458 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 343 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157937<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Muhašinovići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Muhašinovići''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Naselje se nalazi u historijski važnom visočkom području, u neposrednoj blizini lokaliteta [[Biskupići]] i [[Mile (Visoko)|Mila]], koji pripadaju jezgru srednjovjekovne bosanske države.<ref>{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=11126&show=12|title=Popis 2013 u BiH – Visoko|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{cite web|url=https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/Sifarnik_op_nas_mj.pdf|title=Šifarnik općina / naseljenih mjesta Federacije Bosne i Hercegovine – stanje 31. decembar 2014. godine|website=Federalni zavod za statistiku|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Historija == Područje Muhašinovića ulazi u širi prostor srednjovjekovnog Visokog, koji je u naučnoj literaturi prepoznat kao jedno od najvažnijih političkih, crkvenih i kulturnih središta srednjovjekovne Bosne.<ref>{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429003049/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|url-status=dead}}</ref> Poseban značaj ima obližnji lokalitet [[Biskupići]], koji se u dijelu literature označava i kao Biskupići–Muhašinovići.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/38455165/Jezik_i_grafija_srednjovjekovne_bosanske_epigrafike|title=Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U Biskupićima kod Visokog, prema objavljenim naučnim radovima, pronađena je epigrafska ploča poznata kao ''[[Kulinova ploča]]'', jedan od najznačajnijih spomenika bosanskog srednjeg vijeka.<ref name="ANUBiHPloca">{{cite web|url=https://godisnjak.anubih.ba/index.php/godisnjak/article/download/160/163|title=jahrbuch - Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja|website=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="ZMVPloca">{{cite web|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|title=Radovi Zavičajnog muzeja Visoko, knjiga I, broj 1 (2020)|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U radu objavljenom u izdanju [[Zavičajni muzej Visoko|Zavičajnog muzeja Visoko]] navodi se da ploča predstavlja jedini izvor koji govori o postojanju crkve koju je dao sagraditi ban Kulin, te da ju je 1898. godine na lokalitetu Tuština njiva u selu Biskupići pronašao [[Ćiro Truhelka]].<ref name="ZMVPloca" /> U pojedinim radovima taj lokalitet se precizira i kao mjesto „pod selom Muhašinovići”.<ref>{{cite web|url=https://www.academia.edu/3613572/Anti%C4%8Dko_naselje_uz_Zimo%C5%A1nicu_u_Mo%C5%A1trima_kod_Visokog|title=Antičko naselje uz Zimošnicu u Moštrima kod Visokog|website=Academia.edu|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Naučna literatura također ističe da toponim ''Biskupići'' upućuje na važnu crkvenu i upravnu ulogu visočkog područja u srednjem vijeku, pri čemu se upravo na prostoru Visokog, Mila, Moštra i Biskupića traže tragovi stare bosanske biskupije i ranih bosanskih političkih središta.<ref>{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429003049/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|url-status=dead}}</ref> === Savremeno doba === U savremenom periodu Muhašinovići su dio urbanog i prigradskog prostora grada Visokog. Grad Visoko je 2024. godine objavio da su za naselje Muhašinovići odobrena sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju fekalne i oborinske kanalizacije te sanaciju saobraćajnice kroz naselje.<ref>{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/grad-visoko-i-program-romacted-u-ulozi-osnazivanja-lokalne-romske-zajednice/|title=Grad Visoko i program ROMACTED u ulozi osnaživanja lokalne romske zajednice|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Muhašinovići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157937 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 343 | g2013_bosnjaci = 242 | g2013_srbi = 5 | g2013_hrvati = 28 | g2013_bosanci = 1 | g2013_romi = 56 | g2013_muslimani = 11 | g1991_ukupno = 520 | g1991_muslimani = 21 | g1991_srbi = 317 | g1991_hrvati = 141 | g1991_jugosloveni = 21 | g1981_ukupno = 330 | g1981_muslimani = 4 | g1981_srbi = 258 | g1981_hrvati = 32 | g1981_jugosloveni = 34 | g1981_slovenci = 1 | g1981_crnogorci = 1 | g1971_ukupno = 243 | g1971_srbi = 195 | g1971_hrvati = 48 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} i7azcl5covkh5szjedazn27tms1g5tr 0 62852 3916548 3851615 2026-08-05T08:12:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916548 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Poriječani | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.0439 | dužina_stepeni = 18.1706 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 197 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 158020<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=21. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Poriječani u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Poriječani''' su [[naseljeno mjesto]] u [[Visoko]]m, u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Naselje pripada širem historijskom prostoru visočke kotline, području koje je imalo važnu ulogu u razvoju srednjovjekovne bosanske države.<ref name="Klepo">{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|last=Klepo|first=Ervin|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429003049/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|url-status=dead}}</ref><ref name="Popis2013">{{cite web|url=https://www.statistika.ba/?id=19800&show=12|title=Popis 2013 u BiH|website=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> == Historija == Na području samih Poriječana evidentirani su tragovi srednjovjekovne sepulkralne baštine. U stručnoj literaturi i recentnim terenskim istraživanjima zabilježene su nekropole [[stećak]]a na lokalitetima Brdo i Grebac, pri čemu je ukazano i na promjene u lokalnoj toponimiji, pa se dio tih lokaliteta danas javlja pod drugim imenima.<ref name="Ganic2024">{{cite web|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1298206|title=Ubikacija, evidentiranje i rekognosciranje stećaka na području općine Visoko sa procjenom stanja oštećenja/očuvanosti – IV faza|website=CEEOL|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="Lepic2023">{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|title=univerzitet u sarajevu|website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|access-date=17. 3. 2026|archive-date=15. 5. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260515132225/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf|url-status=dead}}</ref> Za osmanski period u dostupnoj literaturi zabilježen je i '''džemat Poriječani''', što potvrđuje kontinuitet naseljenosti i administrativnog prepoznavanja mjesta u okviru visočkog kraja tokom [[Osmansko Carstvo|osmanske vlasti]].<ref name="VisokoOkolina2">{{cite web|url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/Visoko-i-okolina-2.pdf|title=Visoko i okolina kroz historiju II|website=Zavičajni muzej Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U novijoj historiji Poriječani se spominju i kao rodno mjesto historičara-orijentalista [[Hazim Šabanović|Hazima Šabanovića]], jednog od značajnijih istraživača osmanske i kulturne historije Bosne i Hercegovine.<ref name="HEHS">{{cite web|url=https://enciklopedija.hr/clanak/sabanovic-hazim|title=Šabanović, Hazim|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Poriječani | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 158020 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 21. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 197 | g2013_bosnjaci = 196 | g2013_ukrajinci = 1 | g1991_ukupno = 243 | g1991_muslimani = 242 | g1991_hrvati = 1 | g1981_ukupno = 239 | g1981_muslimani = 229 | g1981_srbi = 8 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 1 | g1971_ukupno = 271 | g1971_muslimani = 270 | g1971_srbi = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} 19fq7sp7t5eyn6sbpye4zy83d7d1gmz 0 64743 3916473 3915061 2026-08-04T17:41:38Z Артем Загребельный 115699 /* Muškarci */ 3916473 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bolt200.jpg|mini|desno|[[Usain Bolt]] iz [[Jamajka|Jamajke]] istrčava bivši svjetski rekord na [[200 metara|200 m]] (19.30 s)]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1986-0608-300, Jürgen Schult.jpg|mini|desno|[[Jürgen Schult]] pored oznake za njegov svjetski rekord u [[bacanje diska|bacanju diska]] (1986)]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1984-0402-025, Marita Koch.jpg|mini|desno|Atletičarke iz [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] [[Doping u Istočnoj Njemačkoj|kontroverzno]] su postavile brojne svjetske rekorde tokom 1970-ih i 1980-ih. Svjetska rekorderka [[Marita Koch]] i dalje tvrdi da je čista iako neki objavljeni vladini dosjei navode njenu upotrebu dopinga.<ref>{{cite web |title=Athletics: Under the microscope |last=Turnbull |first=Simon |url=http://www.independent.co.uk/sport/general/athletics-under-the-microscope-512105.html |publisher=[[The Independent]] |date=23. 10. 2005 |access-date=16. 7. 2009 |archive-date=28. 4. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080428000236/http://www.independent.co.uk/sport/general/athletics-under-the-microscope-512105.html |url-status=bot: unknown }}</ref>]] '''Svjetski rekordi u atletici''' jesu najbolji postignuti rezultati [[atletika|atletičara]] u pojedinim disciplinama potvrđeni od [[Međunarodna atletska federacija|Međunarodne atletske federacije]]. Rekordi se bilježe u svim [[Atletika na Olimpijskim igrama|olimpijskim disciplinama]] i nekim drugim. Neslužbene rekorde u nekim drugim disciplinama prate i bilježe atletski [[statistika|statističari]]. Kriteriji koji se moraju ispuniti za ratifikaciju primjenjuju se na državne ili druge rekorde manjeg nivoa, kao i na rezultate priložene kao kvalifikacijske norme za stjecanje prava nastupa na velikim takmičenjima, poput [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Među kriterije spadaju sljedeće stvari: * Dimenzije staze i korištena oprema moraju biti po standardima. U cestovnim disciplinama staza mora biti precizno izmjerena od strane certificiranog mjerioca. * Rezultat mora biti postignut u jednospolnoj utrci osim u cestovnim disciplinama ([[cestovno trčanje]] i [[brzo hodanje]]).<ref group=n>Pravilo 260, dio 18. IAAF-ova PRAVILA TAKMIČENJA 2008.</ref> * U utrkama štafeta svi članovi jedne štafete moraju biti iz iste države. * Tzv. "zečevi" (trkači koji imaju zadatak da postave određeni tempo u utrci) dozvoljeni su, ali pod uvjetom da nisu zaobiđeni za cio krug; zaobiđeni trkači moraju propustiti druge da prođu. * [[Testiranje na droge]] odmah nakon takmičenja sada se zahtijeva u svrhu ratifikacije rekorda. Rekordi postignuti prije uvođenja ovog zahtjeva i dalje su važeći. Takmičarima koji prođu ovaj trenutni test, ali kod kojih se kasnije otkrije prisustvo nedozvoljenih supstanci rekordi se poništavaju. * U trkačkim disciplinama do 200 m i horizontalnim skakačkim disciplinama dozvoljava se [[pomoć vjetra]] do brzine vjetra od 2,0&nbsp;m/s. U [[desetoboj]]u i [[sedmoboj]]u brzina povoljnog vjetra mora biti manja od 2,0&nbsp;m/s u svim dotičnim disciplinama, a maksimalna može biti do 4,0&nbsp;m/s u bilo kojoj disciplini. * U trkačkim disciplinama do 800 m obavezni su [[potpuno automatsko mjerenje vremena]] i [[fotofiniš]]. * Ne postoje ograničenja za [[nadmorska visina|nadmorsku visinu]]; budući da rjeđa [[Zemljina atmosfera|atmosfera]] ili veća nadmorska visina omogućuju manji [[otpor zraka]], lokacije poput [[Mexico City]]ja ili [[Sestriere]]a bile su mjesta gdje su postavljani rekordi u sprinterskim i skakačkim disciplinama. (Pogledajte članak [[Efekti velike nadmorske visine na čovjeka]].) Rekordi postignuti na ovakvim lokacijama često imaju oznaku "A" ({{jez-en|altitude}} = ''visina'') iako ih to ne diskvalificira kao rekorde. U ovakvim okolnostima statističari prate i "najbolji rezultat na nivou mora". [[Dugoprugaške utrke]] na većim nadmorskim visinama, s manje [[kisik]]a, idu na štetu takmičara. * U cestovnim disciplinama staza ne mora biti [[krug]], ali ukupna visinska razlika između starta i cilja ne smije biti veća od 1:1000, tj. 1 m/km. Također, startna i ciljna tačka staze, izmjerene uzduž teoretske prave linije između njih, ne smiju biti udaljene više od 50% dužine utrke. == Na otvorenom == {{div col}} {{legenda|#CEF6F5|''Čeka na ratifikaciju''|border=solid 1px #AAAAAA}} <small>rm = ručno mjerenje</small> <br> <small>+ = u sklopu duže utrke</small> <br> <small>A = ostvaren na većoj nadmorskoj visini</small> <br> <small>PS = prevelika staza </small> <br> <small>X = poništen zbog dopinga </small> <br> <small># = nije službeno ratificiran od [[IAAF]]-a </small> <br> <small>p = uz pomoć na stazi, prema IAAF-ovom pravilu 260.28</small> <br> <small>proc = procjena </small> <br> <small>(d) = dvoranski rekord </small> {{div col end}} === Muškarci === {|class="wikitable" style="font-size:90%; width: 100%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičar !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |[[100 metara|100 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m - muškarci|razvoj]])</small> |9.58 <small>(+0,9&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] |16. 8. 2009. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref name="mulkeen-men-200" />{{YouTube|By1JQFxfLMM}} |- |[[200 metara|200 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 200 m - muškarci|razvoj]]) </small> |19.19 <small>(−0,3&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] |20. 8. 2009. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref name="mulkeen-men-200">{{Cite news|first=Jon|last=Mulkeen|title=Bolt, again, and again! 19.19 World record in Berlin|url=http://berlin.iaaf.org/news/kind=100/newsid=53678.html|publisher=IAAF|date=20. 8. 2009|access-date=21. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090821164903/http://berlin.iaaf.org/news/kind%3D100/newsid%3D53678.html|archive-date=21. 8. 2009|url-status=dead}}</ref>{{YouTube|88vaihR8DnI}} |- |[[400 metara|400 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 400 m - muškarci|razvoj]])</small> |43.03 |{{ZD|JAR}} [[Wayde van Niekerk]] |14. 8. 2016. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2016.|Olimpijske igre]] |{{ZD|BRA}} [[Rio de Janeiro]] |<ref>{{cite web|title=Report: Men's 400m final – Rio 2016 Olympic Games|url=http://www.iaaf.org/news/report/rio-2016-olympic-games-men-400m-final|publisher=[[IAAF]]|date=15. 8. 2016 |access-date=15. 8. 2016}}</ref> |- |[[800 metara|800 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 800 m#Muškarci|razvoj]])</small> |1:40.91 |{{ZD|KEN}} [[David Rudisha]] |9. 8. 2012. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 - 800 metara (muškarci)|Olimpijske igre]] |{{ZD|UK}} [[Olimpijski stadion (London)|London]] |<ref>{{cite web|title=800 Metres Results|url=http://www.iaaf.org/mini/oly12/Results/ResultsByDate.aspx?racedate=08-09-2012/sex=M/discCode=800/combCode=hash/roundCode=f/results.html#detM_800_hash_f|publisher=IAAF|date=9. 8. 2012|access-date=9. 8. 2012}}</ref>{{YouTube|YKEOjWEzVGs}} |- |[[1000 metara|1000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 1000 m#Muškarci|razvoj]])</small> |2:11.83 |{{ZD|KEN}} [[Emmanuel Wanyonyi]] |10. 7. 2026. |[[Diamond League]] |{{ZD|MON}} [[Monako]] |[https://www.youtube.com/watch?v=tyoRtYr8mdc &#8203;] |- |[[1500 metara|1500 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 1500 m#Muškarci (na otvorenom)|razvoj]])</small> |3:26.00 |{{ZD|MAR}} [[Hicham El Guerrouj]] |14. 7. 1998. |[[Golden Gala]] |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |{{YouTube|tyoRtYr8mdc}} |- |[[Milja (atletika)|Milja]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 1 milju#Muškarci|razvoj]])</small> |3:43.13 |{{ZD|MAR}} [[Hicham El Guerrouj]] |7. 7. 1999. |[[Golden Gala]] |{{ZD|ITA}} [[Rim]] |{{YouTube|XvCsj7eJKKA}} |- |[[Srednjoprugaške utrke#2000 metara|2000 m]] |4:44.79 |{{ZD|MAR}} [[Hicham El Guerrouj]] |7. 9. 1999. |[[ISTAF]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] | |- |[[3000 metara|3000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 3000 m - muškarci|razvoj]])</small> |7:20.67 |{{ZD|KEN}} [[Daniel Komen]] |1. 9. 1996. |[[Atletski miting u Rietiju|Miting u Rietiju]] |{{ZD|ITA}} [[Rieti]] | |- |[[5000 metara|5000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 5000 m|razvoj]])</small> |12:37.35 |{{ZD|ETI}} [[Kenenisa Bekele]] |31. 5. 2004. |[[Fanny Blankers-Koen Games]] |{{ZD|NIZ}} [[Hengelo]] |{{YouTube|QSSBtxvd5BI}} |- |[[10.000 metara|10.000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 10.000 m#Muškarci|razvoj]])</small> |26:17.53 |{{ZD|ETI}} [[Kenenisa Bekele]] |26. 8. 2005. |[[Memorijal Van Damme]] |{{ZD|BEL}} [[Bruxelles]] |{{YouTube|vJ3VSwZx6fs}} |- |[[Cestovno trčanje|10 km]] (cesta) |26:44 |{{ZD|KEN}} [[Leonard Patrick Komon]] |26. 9. 2010. |[[Utrecht Singelloop|Singelloop]] |{{ZD|NIZ}} [[Utrecht]] |<ref>{{cite news|title=Komon smashes through 27-minute barrier with 26:44 run in Utrecht 10Km|url=http://www.iaaf.org/news/news/komon-smashes-through-27-minute-barrier-with?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Komon%20smashes%20through%2027-minute%20barrier%20with%2026:44%20run%20in%20Utrecht%2010Km|publisher=IAAF|date=26. 9. 2010|access-date=30. 8. 2015}}</ref> |- |[[Cestovno trčanje|15 km]] (cesta) |41:13 |{{ZD|KEN}} [[Leonard Patrick Komon]] |21. 11. 2010. |[[Zevenheuvelenloop]] |{{ZD|NIZ}} [[Nijmegen]] |<ref>{{cite news|title=Komon breaks World 15Km record in Nijmegen|url=http://www.iaaf.org/news/news/komon-breaks-world-15km-record-in-nijmegen-?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Komon%20breaks%20World%2015Km%20record%20in%20Nijmegen%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=[[IAAF]]|date=21. 11. 2010|access-date=30. 8. 2015}}</ref> |- |[[Dugoprugaške utrke|20.000 m]] (staza) |56:25.98 + |{{ZD|ETI}} [[Haile Gebrselassie]] |27. 6. 2007. |[[Zlatna sprinterica Ostrava]] |{{ZD|ČEŠ}} [[Ostrava]] |<ref>{{cite web|title=20000 Metres Results|url=http://www.zlatatretra.cz/online2007/re0190040.pdf|publisher=www.zlatatretra.cz|date=27. 6. 2007|access-date=31. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20071128100917/http://www.zlatatretra.cz/online2007/re0190040.pdf|archive-date=28. 11. 2007|url-status=dead}}</ref> |- |[[Cestovno trčanje|10 km]] (cesta) |55:21 + |{{ZD|ERI}} [[Zersenay Tadese]] |21. 3. 2010. |[[Lisabonski polumaraton]] |{{ZD|POR}} [[Lisabon]] |<ref name="Fernandes">{{cite news|last=Fernandes|first=António Manuel|title=Scorching 58:22 World Half Marathon record by Tadese in Lisbon!|url=http://www.iaaf.org/news/news/scorching-5823-world-half-marathon-record-by-1?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27World%20Half%20Marathon%20record%20by%20Zersenay%20Tadese%20in%20Lisbon!%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=21. 3. 2010|access-date=30. 8. 2015}}</ref> |- |[[Polumaraton]] <small>([[Polumaraton#Muškarci|razvoj]])</small> |57:30 |{{ZD|ETI}} [[Yomif Kejelcha]] |27. 10. 2024. |Polumaraton u Valenciji |{{ZD|ŠPA}} [[Valencia]] |<ref>{{Cite web |title=Kejelcha breaks world half marathon record in Valencia {{!}} REPORTS {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-label-road-races/news/kejelcha-world-half-marathon-record-valencia |access-date=27. 10. 2024 |website=worldathletics.org}}</ref>{{YouTube|2I61SsiRA8s}} |- |[[Utrka na 1 sat|1 sat]] <small>([[Utrka na 1 sat#Razvoj svjetskog rekorda (muškarci)|razvoj]])</small> |21.285 m |{{ZD|ETI}} [[Haile Gebrselassie]] |27. 6. 2007. |[[Zlatna sprinterica Ostrava]] |{{ZD|ČEŠ}} [[Ostrava]] |<ref>{{cite web|title=One Hour Results|url=http://www.zlatatretra.cz/online2007/re0510040.pdf|publisher=www.zlatatretra.cz|date=27. 6. 2007|access-date=31. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20071129115416/http://www.zlatatretra.cz/online2007/re0510040.pdf|archive-date=29. 11. 2007|url-status=dead}}</ref> |- |[[Dugoprugaške utrke|25.000 m]] (staza) |1:12:25.4 + |{{ZD|KEN}} [[Moses Mosop]] |3. 6. 2011. |[[Prefontaine Classic]] |{{ZD|SAD}} [[Eugene (Oregon)|Eugene]] |<ref name=Mosop1/> |- |[[Cestovno trčanje|25 km]] (cesta) |1:11:18 |{{ZD|KEN}} [[Dennis Kipruto Kimetto]] |6. 5. 2012. |BIG 25 |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite web|title=Dennis Kipruto Kimetto Big 25 Result|url=http://berlin25km.r.mikatiming.de/2012/index.php?content=detail&fpid=list&pid=list&id=00001710B45DC10000035F35&lang=DE&event=B25&ageclass=|publisher=www.berlin25km.r.mikatiming.de|date=6. 5. 2012|access-date=6. 5. 2012}}</ref><ref>{{cite news|title=Kimetto breaks 25km World record in Berlin|url=http://www.iaaf.org/news/news/kimetto-breaks-25km-world-record-in-berlin?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Kimetto%20breaks%2025km%20World%20record%20in%20Berlin%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=6. 5. 2012|access-date=30. 8. 2015}}</ref> |- |[[Dugoprugaške utrke|30.000 m]] (staza) |1:26:47.4 |{{ZD|KEN}} [[Moses Mosop]] |3. 6. 2011. |[[Prefontaine Classic]] |{{ZD|SAD}} [[Eugene (Oregon)|Eugene]] |<ref name=Mosop1>{{cite news|title=Mosop rips apart World records for 25,000 and 30.000m in Eugene – Samsung Diamond League|url=http://www.iaaf.org/news/news/mosop-rips-apart-world-records-for-25000-and?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Mosop%20rips%20apart%20World%20records%20for%2025,000%20and%2030.000m%20in%20Eugene%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|author=Dave Martin|date=4. 6. 2011|access-date=30. 8. 2015}}</ref> |- |rowspan=5|[[Cestovno trčanje|30 km]] (cesta) |1:27:37 + |{{ZD|KEN}} [[Emmanuel Mutai]] |28. 9. 2014. |[[Berlinski maraton]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite news|title=Kenyan sets world record at Berlin Marathon|url=http://www.azcentral.com/story/sports/2014/09/28/kenyan-sets-world-record-berlin-marathon/16382575/|publisher=www.azcentral.com|date=28. 9. 2014|access-date=28. 9. 2014}}</ref>{{YouTube|Op2QqjVCxgQ}} |- |1:27:37 + # |{{ZD|ETI}} [[Abera Kuma]] |28. 9. 2014. |[[Berlinski maraton]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite news|title=Abera Kuma Berlin Marathon Result|url=http://results.scc-events.com/2014/?content=detail&fpid=list&pid=list&idp=00001705C9AF3B0000391501&lang=DE&event=MAL|publisher=www.scc-events.com|date=28. 9. 2014|access-date=29. 9. 2014}}</ref> |- |1:27:37 + X |{{ZD|KEN}} [[Geoffrey Kamworor]] |28. 9. 2014. |[[Berlinski maraton]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite news|title=Geoffrey Kipsang Kamworor Berlin Marathon Result|url=http://results.scc-events.com/2014/?content=detail&fpid=list&pid=list&idp=00001705C9AF3B0000391544&lang=DE&event=MAL|publisher=www.scc-events.com|date=28. 9. 2014|access-date=29. 9. 2014}}</ref> |- |1:27:36 + # <ref>neslužbeno vrijeme na transponderu 1:27:37</ref> |{{ZD|KEN}} [[Wilfred Kirwa Kigen]] |28. 9. 2014. |[[Berlinski maraton]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite news|title=All-time men's best 30km road race|url=http://www.alltime-athletics.com/m30kroad.htm|publisher=alltime-athletics.com|date=28. 9. 2014|access-date=28. 8. 2015}}</ref> |-style="background:#CEF6F5;" |1:27:13+ |{{ZD|KEN}} [[Eliud Kipchoge]] |24. 4. 2016. |[[Londonski maraton]] |{{ZD|UK}} [[London]] |<ref>{{cite news|title=London Marathon 2016 Results|url=http://results-2016.virginmoneylondonmarathon.com/2016/?pid=leaderboard#|publisher=virginmoneylondonmarathon.com|date=24. 4. 2016|access-date=24. 4. 2016}}</ref> |- |[[Maraton]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u maratonu#Muškarci|razvoj]])</small> |2:02:57<ref group=n name=marathon>Do 2004. godine najbrže vrijeme u maratonu službeno je bilo poznato kao "najbolje vrijeme na svijetu" umjesto "vrijeme svjetskog rekorda" zbog toga što nijedna maratonska staza nije ista. Ova starija terminologija još uvijek se ponekad susreće.</ref> |{{ZD|KEN}} [[Dennis Kipruto Kimetto]] |28. 9. 2014. |[[Berlinski maraton]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref name="scc-events1">{{cite news|title=Dennis Kipruto Kimetto Berlin Marathon Result|url=http://results.scc-events.com/2014/?content=detail&fpid=list&pid=list&idp=00001705C9AF3B00003914FC&lang=DE&event=MAL|publisher=www.scc-events.com|date=28. 9. 2014|access-date=28. 9. 2014}}</ref>{{YouTube|Op2QqjVCxgQ}} |- |[[Ultramaraton|100 km]] (cesta) |6:13:33 |{{ZD|JAP}} [[Takahiro Sunada]] |21. 6. 1998. | |{{ZD|JAP}} [[Yūbetsu]] | |- |[[3000 m s preprekama|3000 m prepreke]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 3000 m s preprekama|razvoj]])</small> |7:53.63 |{{ZD|KAT}} [[Saif Saaeed Shaheen]] |3. 9. 2004. |[[Memorijal Van Damme]] |{{ZD|BEL}} [[Bruxelles]] |{{YouTube|7b_drNFQrTs}} |- |[[110 m s preponama|110 m prepone]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 110 m s preponama|razvoj]])</small> |12.80 <small>(+0,3&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|SAD}} [[Aries Merritt]] |7. 9. 2012. |[[Memorijal Van Damme]] |{{ZD|BEL}} [[Stadion kralja Baldovina|Bruxelles]] |<ref>{{cite web|title=110 Metres Hurdles Results|url=http://www.iaaf.org/records/toplists/hurdles/110-metres-hurdles/outdoor/men/senior|publisher=IAAF|date=7. 9. 2012|access-date=31. 8. 2015}}</ref>{{YouTube|i3yN9G5rJYQ}} |- |[[400 m s preponama|400 m prepone]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 400 m s preponama - muškarci|razvoj]])</small> |46.78 |{{ZD|SAD}} [[Kevin Young (atletičar)|Kevin Young]] |6. 8. 1992. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 1992 - 400 m s preponama (muškarci)|Olimpijske igre]] |{{ZD|ŠPA}} [[Barcelona]] | |- |[[Skok u vis]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u skoku u vis - muškarci|razvoj]])</small> |2,45 m |{{ZD|KUB}} [[Javier Sotomayor]] |27. 7. 1993. | |{{ZD|ŠPA}} [[Salamanca]] |{{YouTube|7n6NhV4CaiU}} |- |[[Skok s motkom]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u skoku s motkom - muškarci|razvoj]])</small> |6,31 m |{{ZD|SWE}} [[:en:Armand Duplantis|Armand Duplantis]] |12. 3. 2026. |Mondo Classic |{{ZD|SWE}} [[Uppsala]] |[https://www.youtube.com/watch?v=aVuuMmITexw &#8203;] |- |[[Skok u dalj]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u skoku u dalj#Muškarci|razvoj]])</small> |8,95 m <small>(+0,3&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|SAD}} [[Mike Powell (atletičar)|Mike Powell]] |30. 8. 1991. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1991.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|JAP}} [[Tokio]] |{{YouTube|zuqNxHmtBD8}} |- |[[Troskok]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u troskoku#Muškarci|razvoj]])</small> |18,29 m <small>(+1,3&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|UK}} [[Jonathan Edwards]] |7. 8. 1995. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]] |<ref>{{cite web|title=Triple Jump Results|url=http://www2.iaaf.org/results/past/WCH95/data/M/TJ/Rf.html|publisher=IAAF|date=7. 8. 1995|access-date=2. 3. 2011|archive-date=5. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131005083656/http://www2.iaaf.org/results/past/WCH95/data/M/TJ/Rf.html|url-status=bot: unknown}}</ref>{{YouTube|6OLDzu5TmNc}} |- |[[Bacanje kugle]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kugle - muškarci|razvoj]])</small> |23,12 m |{{ZD|SAD}} [[Randy Barnes]] |20. 5. 1990. |[[Jack in the Box]] Invitational |{{ZD|SAD}} [[Westwood (Los Angeles)|Westwood]] |<ref>{{cite news|title=Putting It Way Out There|url=http://sportsillustrated.cnn.com/vault/article/magazine/MAG1136830/index.htm|publisher=www.sportsillustrated.cnn.com|author=Shelley Smith|date=28. 5. 1990|access-date=31. 8. 2015|archive-date=1. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131101095245/http://sportsillustrated.cnn.com/vault/article/magazine/MAG1136830/index.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Bacanje diska]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju diska - muškarci|razvoj]])</small> |74,08 m |{{ZD|NJDR}} [[Jürgen Schult]] |6. 6. 1986. | |{{ZD|NJDR}} [[Neubrandenburg]] | |- |[[Bacanje kladiva]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kladiva - muškarci|razvoj]])</small> |86,74 m |{{ZD|SSSR}} [[Jurij Sedih]] |30. 8. 1986. |[[Evropsko prvenstvo u atletici 1986.|Evropsko prvenstvo]] |{{ZD|NJE}} [[Stuttgart]] | |- |[[Bacanje koplja]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju koplja - muškarci|razvoj]])</small> |98,48 m <br><small>(Vidi [[#Specifikacije koplja|ispod]])</small> |{{ZD|ČEŠ}} [[Jan Železný]] |25. 5. 1996. | |{{ZD|NJE}} [[Jena]] | |- |rowspan=2|[[Desetoboj]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u desetoboju#Muškarci|razvoj]])</small> |9045 bodova |{{ZD|SAD}} [[Ashton Eaton]] |28–29. 8. 2015. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 - desetoboj|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|KIN}} [[Nacionalni stadion (Peking)|Peking]] |<ref>{{cite web | url=http://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/4875/AT-1500-M-u--0--.RS2.pdf | title=Decathlon Final Results | publisher=IAAF | date=29. 8. 2015 | access-date=29. 8. 2015}}</ref> |- |colspan=7|10.23 <small>(−0,4&nbsp;m/s) (100 m)</small>; 7,88 m <small>(0,0&nbsp;m/s) (dalj)</small>; 14,52 m <small>(kugla)</small>; 2,01 m <small>(vis)</small>; 45.00 <small>(400 m)</small>; 13.69 <small>(−0,2&nbsp;m/s) (110 m prepone)</small>; 43,34 m <small>(disk)</small>; 5,20 m <small>(motka)</small>; 63,63 m <small>(koplje)</small>; 4:17.52 <small>(1500 m)</small> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 10.000 m]] (staza) |37:53.09 |{{ZD|ŠPA}} [[Paquillo Fernández]] |27. 7. 2008. | |{{ZD|ŠPA}} [[Santa Cruz de Tenerife]] | |- |[[Brzo hodanje na 10 km|Hodanje 10 km]] (cesta) |37:11 |{{ZD|RUS}} [[Roman Raskazov]] |28. 5. 2000. | |{{ZD|RUS}} [[Saransk]] |<ref>{{cite web|title=All-time men's best 10 km road walk|url=http://www.alltime-athletics.com/m10kwok.htm#3|publisher=www.alltime-athletics.com|date= |access-date=2. 3. 2013}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 20.000 m]] (staza) |1:17:25.6<ref group=n>Zapravo 1:17:25.5, ali ratificirano kao 1:17:25.6</ref> |{{ZD|MEKS}} [[Bernardo Segura]] |7. 5. 1994. | |{{ZD|NOR}} [[Bergen]] | |- |rowspan=3|[[Brzo hodanje na 20 km|Hodanje na 20 km]] (cesta) <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u brzom hodanju na 20 km - muškarci|razvoj]])</small> |1:17:16 |{{ZD|RUS}} [[Vladimir Kanajkin]] |29. 7. 2007. | |{{ZD|RUS}} [[Saransk]] | |- |1:16:43 #<ref group=n>Nije ratificiran zbog toga što nije bio ispunjen kriterij prisutnosti triju međunarodnih sudija.</ref> |{{ZD|RUS}} [[Sergej Morozov (atletičar)|Sergej Morozov]] |8. 6. 2008. | |{{ZD|RUS}} [[Saransk]] | |- |1:16:36 |{{ZD|JAP}} [[Yusuke Suzuki (atletičar)|Yusuke Suzuki]] |15. 3. 2015. |[[Azijsko prvenstvo u brzom hodanju]] |{{ZD|JAP}} [[Nomi (Ishikawa)|Nomi]] |<ref>{{cite news|title=Suzuki Breaks 20km Race Walk World Record|url=http://www.iaaf.org/news/report/yusuke-suzuki-20km-race-walk-world-record-jap?utm_source=social&utm_medium=facebook&utm_campaign=suzuki%20wr|publisher=IAAF|date=15. 3. 2015|access-date=15. 3. 2015}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje na 2 sata]] (staza) |29.572 m + |{{ZD|ITA}} [[Maurizio Damilano]] |3. 10. 1992. | |{{ZD|ITA}} [[Cuneo]] | |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 30.000 m]] (staza) |2:01:44.1 |{{ZD|ITA}} [[Maurizio Damilano]] |3. 10. 1992. | |{{ZD|ITA}} [[Cuneo]] | |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 50.000 m]] (staza) |3:35:27.20 |{{ZD|FRA}} [[Yohann Diniz]] |12. 3. 2011. | |{{ZD|FRA}} [[Reims]] |<ref>{{cite news|title=Rolling Stones and champagne accompany World 50.000m race walk track record for Diniz|url=http://www.iaaf.org/news/news/rolling-stones-and-champagne-accompany-world?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Rolling%20Stones%20and%20champagne%20accompany%20World%2050.000m%20race%20walk%20track%20record%20for%20Diniz%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|author=Paul Warburton|date=12. 3. 2011|access-date=31. 8. 2015}}</ref> |- |[[Brzo hodanje na 50 km|Hodanje 50 km]] (cesta) <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u brzom hodanju na 50 km|razvoj]])</small> |3:32:33 |{{ZD|FRA}} [[Yohann Diniz]] |15. 8. 2014. |[[Evropsko prvenstvo u atletici 2014 - brzo hodanje na 50 km|Evropsko prvenstvo]] |{{ZD|ŠVI}} [[Zürich]] |<ref>{{cite web|title=European Athletics Championships – Men's 50km Race Walk Results|url=http://www.european-athletics.org/competitions/european-athletics-championships/2014/athletics/event/mens-50km-race-walk/phase=atm095100/index.html?v=20140815080012&intcmp|publisher=European Athletics|date=15. 8. 2014|access-date=19. 8. 2014|archive-date=19. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819222928/http://www.european-athletics.org/competitions/european-athletics-championships/2014/athletics/event/mens-50km-race-walk/phase=atm095100/index.html?v=20140815080012&intcmp|url-status=bot: unknown}}</ref>{{YouTube|N6U5Wk8E1yI}} |- |[[Štafeta 4 x 100 m|4 × 100 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 4 x 100 m - muškarci|razvoj]])</small> |36.84 |{{ZID|Jamajka}}<br>[[Nesta Carter]]<br>[[Michael Frater]]<br>[[Yohan Blake]]<br>[[Usain Bolt]] |11. 8. 2012. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 - 4 x 100 m (muškarci)|Olimpijske igre]] ||{{ZD|UK}} [[Olimpijski stadion (London)|London]] |align=center|<ref>{{cite web|title=4x100 Metres Relay Results|url=http://www.iaaf.org/mini/oly12/Results/ResultsByDate.aspx?racedate=08-11-2012%2Fsex%3DM%2FdiscCode%3D4X1%2FcombCode%3Dhash%2FroundCode%3Df%2Fresults.html|publisher=IAAF|date=11. 8. 2012|access-date=31. 8. 2015|archive-date=13. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120813174318/http://www.iaaf.org/mini/oly12/Results/ResultsByDate.aspx?racedate=08-11-2012%2Fsex%3DM%2FdiscCode%3D4X1%2FcombCode%3Dhash%2FroundCode%3Df%2Fresults.html|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Štafeta 4 x 200 m|4 × 200 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 4 x 200 m - muškarci|razvoj]])</small> |1:18.63 |{{ZID|Jamajka}}<br>[[Nickel Ashmeade]]<br>[[Warren Weir]]<br>[[Jermaine Brown (atletičar)|Jermaine Brown]]<br>[[Yohan Blake]] |24. 5. 2014. |[[Svjetsko prvenstvo za atletske štafete 2014.|SP za štafete]] ||{{ZD|BAH}} [[Stadion "Thomas Robinson"|Nassau]] |<ref>{{cite news|title=Jamaica men break 4x200 metre relay record at IAAF World Relays in Nassau - and without Usain Bolt|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/othersports/athletics/10854876/Jamaica-men-break-4x200-metre-relay-record-at-IAAF-World-Relays-in-Nassau-and-without-Usain-Bolt.html|publisher=[[The Daily Telegraph]]|author=Simon Hart|date=25. 5. 2014|access-date=25. 5. 2014}}</ref>{{YouTube|Q3voWM-tNto}} |- |[[Štafeta 4 x 400 m|4 × 400 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 4 x 400 m - muškarci|razvoj]])</small> |2:54.29 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[Andrew Valmon]]<br>[[Quincy Watts]]<br>[[Butch Reynolds]]<br>[[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] |22. 8. 1993. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1993.|Svjetsko prvenstvo]] ||{{ZD|NJE}} [[Stuttgart]] |<ref group="n">12. augusta 2008. [[IAAF]] je objavio da je poništio svjetski rekord 2:54.20 iz 1998. nakon što je član te štafete [[Antonio Pettigrew]] priznao korištenje [[Hormon rasta|hormona rasta]] i [[EPO]]-a između 1997. i 2003. [https://web.archive.org/web/20080813164049/http://www.iaaf.org/aboutiaaf/news/newsid=46531.html]</ref>{{YouTube|VL4vPXqMe0k}} |- |[[Štafeta 4 x 800 m|4 × 800 m]] |7:02.43 |{{ZID|Kenija}}<br>[[Joseph Mutua]]<br>[[William Yiampoy]]<br>[[Ismael Kombich]]<br>[[Wilfred Bungei]] |25. 8. 2006. |[[Memorijal Van Damme]] ||{{ZD|BEL}} [[Bruxelles]] | |- |[[Štafeta s mješovitim udaljenostima]] |9:15.50 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[Kyle Merber]] 2:53.56 ''(1200 m)''<br>[[Brycen Spratling]] 45.95 ''(400 m)''<br>[[Brandon Johnson (atletičar)|Brandon Johnson]] 1:44.75 ''(800 m)''<br>[[Ben Blankenship]] 3:51.24 ''(1600 m)'' |3. 5. 2015. |[[Svjetsko prvenstvo za atletske štafete 2015 - distance medley relay (muškarci)|SP za štafete]] |{{ZD|BAH}} [[Stadion "Thomas Robinson"|Nassau]] |<ref>{{cite web|title=Men's Distance Medley Relay Final Results|url=http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitiondocuments/pdf/5676/AT-DISMEAD-M-f----.RS6.pdf?v=-2055929315|publisher=IAAF|date=3. 5. 2015|access-date=4. 5. 2015}}</ref> |- |[[Štafeta 4 x 1500 m|4 × 1500 m]] |14:22.22 |{{ZID|Kenija}}<br>[[Collins Cheboi]]<br>[[Silas Kiplagat]]<br>[[James Kiplagat Magut]]<br>[[Asbel Kiprop]] |25. 5. 2014. |[[Svjetsko prvenstvo za atletske štafete 2014 - 4 x 1500 m (muškarci)|SP za štafete]] |{{ZD|BAH}} [[Stadion "Thomas Robinson"|Nassau]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4×1500m Relay Results|url=http://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-relays/iaaf-world-relays-5409/results/men/4x1500-metres-relay/final/result#resultheader|publisher=IAAF|date=25. 5. 2014|access-date=26. 5. 2014|archive-date=26. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140526013052/http://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-relays/iaaf-world-relays-5409/results/men/4x1500-metres-relay/final/result#resultheader|url-status=dead}}</ref>{{YouTube|55UOdHetyHo}} |- |Maratonska štafeta ([[ekiden]]) |1:57:06 |{{ZID|Kenija}}<br>[[Josephat Ndambiri]] 13:24 (5&nbsp;km)<br>[[Martin Mathathi]] 27:12 (10&nbsp;km)<br>[[Daniel Mwangi]] 13:59 (5&nbsp;km)<br>[[Mekubo Mogusu]] 27:56 (10&nbsp;km)<br>[[Onesmus Nyerre]] 14:36 (5&nbsp;km)<br>[[John Kariuki]] 19:59 (7,195&nbsp;km) |23. 11. 2005. |[[Chiba Ekiden]] ||{{ZD|JAP}} [[Chiba (grad)|Chiba]] | |} === Žene === {| class="wikitable" style="font-size:95%; width: 95%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičarka !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |[[100 metara|100 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m - žene|razvoj]])</small> |10.49 <small>(0,0&nbsp;m/s)<br>(Vidi [[#100 m (žene)|napomenu]])</small> |{{ZD|SAD}} [[Florence Griffith Joyner]] |16. 7. 1988. |[[Američke kvalifikacije u atletici za Olimpijske igre|Američke olimpijske kvalifikacije]] ||{{ZD|SAD}} [[Indianapolis]] | |- |[[200 metara|200 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 200 m - žene|razvoj]])</small> |21.34 <small>(+1,3&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|SAD}} [[Florence Griffith Joyner]] |29. 9. 1988. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 1988 - 200 m (žene)|Olimpijske igre]] ||{{ZD|JKO}} [[Seoul]] |{{YouTube|o2MGfxwl3WM}} |- |[[400 metara|400 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 400 m - žene|razvoj]])</small> |47.60 |{{ZD|NJDR}} [[Marita Koch]] |6. 10. 1985. |[[Svjetski atletski kup 1985.|Svjetski kup]] ||{{ZD|AUS}} [[Canberra]] |{{YouTube|WgtI9vIfxtw}} |- |[[800 metara|800 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 800 m#Žene|razvoj]])</small> |1:53.28 |{{ZD|ČSSR}} [[Jarmila Kratochvílová]] |26. 7. 1983. | ||{{ZD|SRNJ}} [[München]] | |- |[[1000 metara|1000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 1000 m#Žene|razvoj]])</small> |2:28.98 |{{ZD|RUS}} [[Svjetlana Masterkova]] |23. 8. 1996. |[[Memorijal Van Damme]] ||{{ZD|BEL}} [[Bruxelles]] |{{YouTube|cGCjIgMXWms}} |- |[[1500 metara|1500 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 1500 m#Žene (na otvorenom)|razvoj]])</small> |3:50.07 |{{ZD|ETI}} [[Genzebe Dibaba]] |17. 7. 2015. ||[[Herculis 2015.|Herculis]] |{{ZD|MNK}} [[Stadion "Louis II"|Monako]] |<ref>{{cite web|title=IAAF Diamond League Monaco - 1500m Results|url=http://static.sportresult.com/sports/at/data/2015/monaco/re1130040.pdf|publisher=sportresult.com|date=17. 7. 2015|access-date=18. 7. 2015|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101213/http://static.sportresult.com/sports/at/data/2015/monaco/re1130040.pdf|url-status=dead}}</ref> |- |[[Milja (atletika)|Milja]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 1 milju#Žene|razvoj]])</small> |4:12.56 |{{ZD|RUS}} [[Svjetlana Masterkova]] |14. 8. 1996 |[[Weltklasse Zürich]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Zürich]] | |- |[[Srednjoprugaške utrke#2000 m|2000 m]] |5:25.36 |{{ZD|IRS}} [[Sonia O'Sullivan]] |8. 7. 1994. | ||{{ZD|UK}} [[Edinburgh]] | |- |[[3000 metara|3000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 3000 m - žene|razvoj]])</small> |8:06.11 |{{ZD|KIN}} [[Wang Junxia]] |13. 9. 1993. |[[Kineske nacionalne igre]] ||{{ZD|KIN}} [[Peking]] | |- |[[5000 metara|5000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 5000 m#Žene|razvoj]])</small> |14:11.15 |{{ZD|ETI}} [[Tirunesh Dibaba]] |6. 6. 2008. |[[Bislett igre]] ||{{ZD|NOR}} [[Oslo]] | |- |[[10.000 metara|10.000 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 10.000 m#Žene|razvoj]])</small> |28:54.14 |{{ZD|KEN}} [[Beatrice Chebet]] |25. 5. 2024. |[[Prefontaine Classic]] ||{{ZD|SAD}} [[Eugene (Oregon)|Eugene]] |[https://www.youtube.com/watch?v=_cDSonKY-xw&t=3s &#8203;​] |- |[[Cestovno trčanje|10 km]] (cesta) |30:21 |{{ZD|UK}} [[Paula Radcliffe]] |23. 2. 2003. |[[World's Best 10K]] ||{{ZD|PUE}} [[San Juan (Portoriko)|San Juan]] | |- |[[Cestovno trčanje|15 km]] (cesta) |46:14 + |{{ZD|KEN}} [[Florence Kiplagat]] |15. 2. 2015. |Barselonski polumaraton |{{ZD|ŠPA}} [[Barcelona]] |<ref name="autogenerated2">{{cite news|title=Kiplagat breaks world half-marathon record in Barcelona|url=http://www.iaaf.org/news/report/florence-kiplagat-half-marathon-world-record1|publisher=IAAF|author1=Phil Minshull|author2=Jon Mulkeen|date=15. 2. 2015|access-date=15. 2. 2015}}</ref> |- |[[Utrka na 1 sat]] <small>([[Utrka na 1 sat#Razvoj ženskog svjetskog rekorda|razvoj]])</small> |18.517 m |{{ZD|ETI}} [[Dire Tune]] |12. 6. 2008. |[[Zlatna sprinterica Ostrava]] ||{{ZD|ČEŠ}} [[Ostrava]] |{{YouTube|W6OZPV98Hxo}} |- |[[Dugoprugaške utrke|20.000 m]] (staza) |1:05:26.6 |{{ZD|KEN}} [[Tegla Loroupe]] |3. 9. 2000. | ||{{ZD|NJE}} [[Borgholzhausen]] | |- |[[Cestovno trčanje|20 km]] (cesta) |1:01:54 + |{{ZD|KEN}} [[Florence Kiplagat]] |15. 2. 2015. |Barselonski polumaraton |{{ZD|ŠPA}} [[Barcelona]] |<ref name="autogenerated2"/> |- |[[Polumaraton]] <small>([[Polumaraton#Žene|razvoj]])</small> |1:05:09 |{{ZD|KEN}} [[Florence Kiplagat]] |15. 2. 2015. |Barselonski polumaraton |{{ZD|ŠPA}} [[Barcelona]] |<ref name="autogenerated2"/> |- |[[Dugoprugaške utrke|25.000 m]] (staza) |1:27:05.84 |{{ZD|KEN}} [[Tegla Loroupe]] |21. 9. 2002. | ||{{ZD|NJE}} [[Mengerskirchen]] | |- |[[Cestovno trčanje|25 km]] (cesta) |1:19:53 |{{ZD|KEN}} [[Mary Keitany]] |9. 5. 2010. |BIG 25 ||{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite news|last=Wenig|first=Jörg|title=Kosgei, Keitany shatter 25Km World records in Berlin – Updated|url=http://www.iaaf.org/news/news/kosgei-keitany-shatter-25km-world-records-in?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Kosgei,%20Keitany%20shatter%2025Km%20World%20records%20in%20Berlin%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=9. 5. 2010|access-date=31. 8. 2015}}</ref> |- |[[Dugoprugaške utrke|30.000 m]] |1:45:50.00 |{{ZD|KEN}} [[Tegla Loroupe]] |7. 6. 2003. | ||{{ZD|NJE}} [[Warstein]] | |- |rowspan=2|[[Cestovno trčanje|30 km]] (cesta) |1:38:23 + X |{{ZD|RUS}} [[Lilija Šobuhova]] |9. 10. 2011. |[[Čikaški maraton]] ||{{ZD|SAD}} [[Chicago]] |<ref name="chicagomarathon1">{{cite web|title=Liliya Shobukhova Chicago Marathon 2011 Race Result|url=http://results.public.chicagomarathon.com/2011/index.php?content=detail&fpid=list&id=999999107FA3090000078DC1&lang=EN&event=MAR&ageclass=|publisher=Chicago marathon|date=9. 10. 2011|access-date=14. 10. 2011|archive-date=8. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208184211/http://results.public.chicagomarathon.com/2011/index.php?content=detail&fpid=list&id=999999107FA3090000078DC1&lang=EN&event=MAR&ageclass=|url-status=dead}}</ref> |- |1:36:36 + p # |{{ZD|UK}} [[Paula Radcliffe]] |13. 4. 2003. |[[Londonski maraton]] ||{{ZD|UK}} [[London]] | |- |[[Maraton]] (mješoviti)<br><small>([[Razvoj svjetskog rekorda u maratonu#Žene|razvoj]])</small> |2:15:25<ref group=n name=marathon/> |{{ZD|UK}} [[Paula Radcliffe]] |13. 4. 2003 |[[Londonski maraton]] ||{{ZD|UK}} [[London]] | |- |[[Maraton]] (samo žene) <br><small>(Oba rezultata priznaju se kao službeni svjetski rekord dok se ne sruši vrijeme u mješovitom maratonu.)</small> |2:17:42 |{{ZD|UK}} [[Paula Radcliffe]] |17. 4. 2005. |[[Londonski maraton]] ||{{ZD|UK}} [[London]] | |- |[[Ultramaraton|100 km]] (cesta) |6:33:11 |{{ZD|JAP}} [[Tomoe Abe]] |25. 6. 2000. |[[Ultramaraton oko jezera Saroma]] ||{{ZD|JAP}} [[Yūbetsu]] | |- |[[3000 m s preprekama|3000 m prepreke]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 3000 m s preprekama#Žene|razvoj]])</small> |8:52.78 |{{ZD|BHR}} [[Ruth Jebet]] |27. 8. 2016. |[[Miting Areva]] |{{ZD|FRA}} [[Saint-Denis]] |<ref>{{cite web |title= 3000m Steeplechase Results |url= http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/AT_PROD/PARIS2016/PDF_RE1290040.PDF?h=U4gP5NXGThJExOcO3UCDSX0OnMM= |work= sportresult.com |date=27. 8. 2016 |access-date=27. 8. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161017171439/http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/AT_PROD/PARIS2016/PDF_RE1290040.PDF?h=U4gP5NXGThJExOcO3UCDSX0OnMM%3D |archive-date=17. 10. 2016 |url-status= dead }}</ref> |- |[[100 m s preponama|100 m prepone]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m s preponama|razvoj]])</small> |12.20 <small>(+0,3&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|SAD}} [[Kendra Harrison]] |22. 7. 2016 |[[Londonski Grand Prix]] |{{ZD|UK}} [[Olimpijski stadion (London)|London]] |<ref>{{cite web|title=100m Hurdles Results|url=http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/AT_PROD/LONDON2016/PDF_RE1250040.PDF?h=55fyt5HsfjkzKROoQdNPSKUR5Z4=|publisher=sportresult.com|date=22. 7. 2016|access-date=22. 7. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160722230651/http://livecache.sportresult.com/node/binaryData/AT_PROD/LONDON2016/PDF_RE1250040.PDF?h=55fyt5HsfjkzKROoQdNPSKUR5Z4%3D|archive-date=22. 7. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[400 m s preponama|400 m prepone]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 100 m s preponama - žene|razvoj]])</small> |50.37 |{{ZD|SAD}} [[Sydney McLaughlin-Levrone]] |8. 8. 2024. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2024.|Olimpijske igre]] |{{ZD|FRA}} [[Saint-Denis]] |[https://www.youtube.com/watch?v=vBJ3H6lzL18 &#8203;] |- |[[Skok u vis]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u skoku u vis - žene|razvoj]])</small> |2,10 m |{{ZD|UKR|2001}} [[Jaroslava Mahučih]] |7. 7. 2024. |Meeting de Paris ||{{ZD|FRA}} [[Pariz]] | [https://www.youtube.com/watch?v=P4Gph2C2I94 &#8203;​] |- |[[Skok s motkom]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u skoku s motkom - žene|razvoj]])</small> |5,06 m |{{ZD|RUS}} [[Jelena Isinbajeva]] |28. 8. 2009. |[[Weltklasse Zürich]] ||{{ZD|ŠVI}} [[Zürich]] |[http://www.youtube.com/watch?v=TT_jT0LLUOE video] |- |[[Skok u dalj]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u skoku u dalj#Žene|razvoj]])</small> |7,52 m <small>(+1,4&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|SSSR}} [[Galina Čistjakova]] |11. 6. 1988. |[[Memorijal braće Znamenski]] ||{{ZD|SSSR}} [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]] | |- |[[Troskok]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u troskoku#Žene|razvoj]])</small> |15.50 m <small>(+0,9&nbsp;m/s)</small> |{{ZD|UKR}} [[Inesa Kravec]] |10. 8. 1995. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1995 - troskok (žene)|Svjetsko prvenstvo]] ||{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]] |{{YouTube|BH9zsAu6OMQ}} |- |[[Bacanje kugle]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kugle - žene|razvoj]])</small> |22,63 m |{{ZD|SSSR}} [[Natalija Lisovska]] |7. 6. 1987. | ||{{ZD|SSSR}} [[Moskva]] | |- |[[Bacanje diska]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju diska - žene|razvoj]])</small> |76,80 m |{{ZD|NJDR}} [[Gabriele Reinsch]] |9. 7. 1988. | ||{{ZD|NJDR}} [[Neubrandenburg]] | |- |[[Bacanje kladiva]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju kladiva - žene|razvoj]])</small> |82,98 m |{{ZD|POLJ}} [[Anita Włodarczyk]] |28. 8. 2016. |Memorijal "Kamila Skolimowska" |{{ZD|POLJ}} [[Varšava]] |<ref>{{cite news |title= Wlodarczyk extends hammer world record in Warsaw |url= https://www.iaaf.org/news/report/anita-wlodarczyk-hammer-world-record-warsaw |work= IAAF |date=28. 8. 2016 |access-date=28. 8. 2016}}</ref> |- |[[Bacanje koplja]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u bacanju koplja - žene|razvoj]])</small> |72,28 m <br><small>(Vidi [[#Specifikacije koplja|ispod]])</small> |{{ZD|ČEŠ}} [[Barbora Špotáková]] |13. 9. 2008. |[[Svjetsko atletsko finale 2008.|Svjetsko atletsko finale]] ||{{ZD|NJE}} [[Stuttgart]] |<ref>{{cite web|title=Javelin Throw Results|url=http://www.iaaf.org/documents/pdf/3741/AT-JT-W-f--A--.RS1.pdf|publisher=IAAF|date=13. 9. 2008|access-date=31. 8. 2015|archive-date=23. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121023010456/http://www.iaaf.org/documents/pdf/3741/AT-JT-W-f--A--.RS1.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |rowspan=2|[[Sedmoboj]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u sedmoboju - žene|razvoj]])</small> |7291 bod <br><small>(Vidi [[#Specifikacije koplja|ispod]])</small> |{{ZD|SAD}} [[Jackie Joyner-Kersee]] |23–24. 9. 1988. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 1988 - sedmoboj|Olimpijske igre]] ||{{ZD|JKO}} [[Seoul]] |<ref>{{cite web|title=Women Heptathlon Olympic Games 1988 Seoul (KOR) - 23,24.09|url=http://todor66.com/olim/1988/Athletics/Women_Heptathlon.html|publisher=todor66.com|access-date=12. 8. 2012}}</ref> |- |colspan=5|12.69 <small>(+0,5&nbsp;m/s)</small> ''(100 m prepone)''; 1,86 m ''(vis)''; 15,80 m ''(kugla)''; 22.56 <small>(+1,6&nbsp;m/s)</small> ''(200 m)''; /<br>7,27 m <small>(+0,7&nbsp;m/s)</small> ''(dalj)''; 45,66 m ''(koplje)''; 2:08.51 ''(800 m)'' | |- |rowspan=2|[[Desetoboj]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u desetoboju#Žene|razvoj]])</small> |8358 boda |{{ZD|LIT}} [[Austra Skujytė]] |14–15. 4. 2005. | ||{{ZD|SAD}} [[Columbia (Missouri)|Columbia]] | |- |colspan=5|12.49 ''(100 m)''; 46,19 m ''(disk)''; 3,10 m ''(motka)''; 48,78 m ''(koplje)''; 57.19 ''(400 m)''; /<br> 14.22 ''(100 m prepone)''; 6.12 m ''(dalj)''; 16.42 m ''(kugla)''; 1.78 m ''(vis)''; 5:15.86 ''(1500 m)'' | |- |rowspan=2|[[Brzo hodanje|Hodanje 10.000 m]] (staza) |41:56.23 |{{ZD|SSSR}} [[Nadežda Rjaškina]] |24. 7. 1990. | ||{{ZD|SAD}} [[Seattle]] | |- |41:37.9 # |{{ZD|KIN}} [[Gao Hongmiao]] |7. 4. 1994. | ||{{ZD|KIN}} [[Peking]] | |- |[[Brzo hodanje na 10 km|Hodanje 10 km]] (cesta) |41:04 # |{{ZD|RUS}} [[Jelena Nikolajeva]] |20. 4. 1996. | ||{{ZD|RUS}} [[Soči]] |<ref>{{cite web|title=All-time women's best 10000m road race-walk|url=http://www.alltime-athletics.com/w10kwok.htm|publisher=www.alltime-athletics.com|date=|access-date=2. 3. 2013}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 20.000 m]] (staza) |1:26:52.3 |{{ZD|RUS}} [[Olimpijada Ivanova]] |6. 9. 2001. | ||{{ZD|AUS}} [[Brisbane]] | |- |[[Brzo hodanje na 20 km|Hodanje 20 km]] (cesta) <small>([[Razvoj svjetskog rekorda u brzom hodanju na 20 km - žene|razvoj]])</small> |1:24:38 |{{ZD|KIN}} [[Liu Hong (atletičarka)|Liu Hong]] |6. 6. 2015. |Gran Premio Cantones |{{ZD|ŠPA}} [[La Coruña]] |<ref>{{cite web|title=Liu breaks 20km race walk world record in La Coruna|url=http://www.iaaf.org/news/report/liu-20km-race-walk-world-record|publisher=IAAF|date=6. 6. 2015|access-date=6. 6. 2015}}</ref> |- |[[Štafeta 4 x 100 m|4 × 100 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 4 x 100 m - žene|razvoj]])</small> |40.82 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} <br> [[Tianna Madison]]<br>[[Allyson Felix]]<br>[[Bianca Knight]]<br>[[Carmelita Jeter]] |10. 8. 2012. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 - 4 x 100 m (žene)|Olimpijske igre]] ||{{ZD|UK}} [[Olimpijski stadion (London)|London]] |<ref>{{cite web|title=4 × 100m Relay Results|url=http://www.iaaf.org/mini/oly12/Results/ResultsByDate.aspx?racedate=08-10-2012%2Fsex%3DW%2FdiscCode%3D4X1%2FcombCode%3Dhash%2FroundCode%3Df%2Fresults.html|publisher=IAAF|date=10. 8. 2012|access-date=31. 8. 2015|archive-date=12. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120812135653/http://www.iaaf.org/mini/oly12/Results/ResultsByDate.aspx?racedate=08-10-2012%2Fsex%3DW%2FdiscCode%3D4X1%2FcombCode%3Dhash%2FroundCode%3Df%2Fresults.html|url-status=bot: unknown}}</ref>{{YouTube|iQM0btlfO1o}} |- |[[Štafeta 4 x 200 m|4 × 200 m]] |1:27.46 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[LaTasha Jenkins]]<br>[[LaTasha Colander-Richardson]]<br>[[Nanceen Perry]]<br>[[Marion Jones]] |29. 4. 2000. |[[Penn Relays]] ||{{ZD|SAD}} [[Philadelphia]] | |- |[[Štafeta 4 x 400 m|4 × 400 m]] <small>([[Razvoj svjetskog rekorda na 4 x 400 m - žene|razvoj]])</small> |3:15.17 |{{ZID|SSSR}}<br>[[Tatjana Ljedovska]]<br>[[Olga Nazarova]]<br>[[Marija Pinjigina]]<br>[[Olga Brizgina]] |1. 10. 1988. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 1988 - 4 x 400 m (žene)|Olimpijske igre]] ||{{ZD|JKO}} [[Seoul]] | |- |[[Štafeta 4 x 800 m|4 × 800 m]] |7:50.17 |{{ZID|SSSR}}<br>[[Nadežda Olizarenko]]<br>[[Ljubov Gurina]]<br>[[Ljudmila Borisova]]<br>[[Irina Podjalovska]] |5. 8. 1984. | ||{{ZD|SSSR}} [[Moskva]] | |- |[[Štafeta s mješovitim udaljenostima]] |10:36.50 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[Treniere Moser]] 3:18.38 ''(1200 m)''<br>[[Sanya Richards-Ross]] 50.12 ''(400 m)''<br>[[Ajee' Wilson]] 2:00.08 ''(800 m)''<br>[[Shannon Rowbury]] 4:27.92 ''(1600 m)'' |2. 5. 2015. |[[Svjetsko prvenstvo za atletske štafete 2015 - štafeta s mješovitim udaljenostima (žene)|SP za štafete]] |{{ZD|BAH}} [[Stadion "Thomas Robinson"|Nassau]] |<ref>{{cite web|title=Women's Distance Medley Relay Final Results|url=http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitiondocuments/pdf/5676/AT-DISMEAD-W-f----.RS6.pdf?v=502842072|publisher=IAAF|date=2. 5. 2015|access-date=4. 5. 2015}}</ref> |- |[[4 x 1500 m|4 × 1500 m]] |16:33.58 |{{ZID|Kenija}}<br>[[Mercy Cherono]]<br>[[Faith Kipyegon]]<br>[[Irene Jelagat]]<br>[[Hellen Onsando Obiri]] |24. 5. 2014. |[[Svjetsko prvenstvo za atletske štafete 2014 - 4 x 1500 m (žene)|SP za štafete]] |{{ZD|BAH}} [[Stadion "Thomas Robinson"|Nassau]] |<ref>{{cite web|title=Men's 4x800m Relay Results|url=http://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-relays/iaaf-world-relays-5409/results/women/4x1500-metres-relay/final/result#resultheader|publisher=IAAF|date=24. 5. 2014|access-date=25. 5. 2014|archive-date=25. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140525232532/http://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-relays/iaaf-world-relays-5409/results/women/4x1500-metres-relay/final/result#resultheader|url-status=dead}}</ref>{{YouTube|460uWBSlx-w}} |- |Maratonska štafeta ([[ekiden]]) |2:11:41 |{{ZID|Kina}}<br>[[Jiang Bo (atletičarka)|Jiang Bo]] 15:42 (5&nbsp;km)<br>[[Dong Yanmei]] 31:36 (10&nbsp;km)<br>[[Zhao Fengdi]] 15:16 (5&nbsp;km)<br>[[Ma Zaijie]] 31:01 (10&nbsp;km)<br>[[Lan Lixin]] 15:50 (5&nbsp;km)<br>[[Li Na (atletičarka)|Li Na]] 22:16 (7,195&nbsp;km) |28. 2. 1998. | ||{{ZD|KIN}} [[Peking]] | |} == U dvorani == === Muškarci === {| class="wikitable" style="font-size:95%; width: 95%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičar !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |rowspan=3|[[50 metara|50 m]] |5.55 X<ref group=n name=Johnson>IAAF je poništio ovo vrijeme nakon što je Johnson priznao da je koristio steroide između 1981. i 1988.</ref> |{{ZD|KAN}} [[Ben Johnson (sprinter)|Ben Johnson]] |31. 1. 1987. | |{{ZD|KAN}} [[Ottawa]] |<ref>{{cite web|title=World records and best performances, men’s indoor|url=http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-indoor/|publisher=www.athleticsweekly.com|date=|access-date=24. 6. 2011|archive-date=19. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140219032606/http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-indoor/|url-status=dead}}</ref> |- |5.56 A |{{ZD|KAN}} [[Donovan Bailey]] |9. 2. 1996. ||[[Bill Cosby]] Invitational |{{ZD|SAD}} [[Reno]] | |- |5.56 #<ref group=n>Nedovoljna ili nepostojeća doping-kontrola</ref> |{{ZD|SAD}} [[Maurice Greene (atletičar)|Maurice Greene]] |13. 2. 1999. | |{{ZD|SAD}} [[Los Angeles]] |<ref name="athleticsweekly1">{{cite web|title=World records and best performances, men’s indoor|url=http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-indoor/|publisher=www.athleticsweekly.com|date=27. 3. 2011|access-date=1. 9. 2015|archive-date=11. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110111080444/http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-indoor/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |rowspan=2|[[60 metara|60 m]] |rowspan=2|6.39 |rowspan=2|{{ZD|SAD}} [[Maurice Greene (atletičar)|Maurice Greene]] |3. 2. 1998. | |{{ZD|ŠPA}} [[Madrid]] | |- |3. 3. 2001. |[[Dvoransko atletsko prvenstvo SAD-a|Dvoransko prvenstvo SAD-a]] |{{ZD|SAD}} [[Atlanta]] | |- |[[200 metara|200 m]] |19.92 |{{ZD|NAM}} [[Frankie Fredericks]] |18. 2. 1996. |[[Meeting Pas de Calais]] |{{ZD|FRA}} [[Liévin]] | |- |[[400 metara|400 m]] |44.57 |{{ZD|SAD}} [[Kerron Clement]] |12. 3. 2005. |NCAA prvenstvo, Divizija I |{{ZD|SAD}} [[Fayetteville (Arkansas)|Fayetteville]] | |- |[[800 metara|800 m]] |1:42.67 |{{ZD|DAN}} [[Wilson Kipketer]] |9. 3. 1997. |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 1997.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|FRA}} [[Bercy (dvorana)|Pariz]] | |- |rowspan=2|[[Srednjoprugaške utrke#1000 m|1000 m]] |2:14.96 |{{ZD|DAN}} [[Wilson Kipketer]] |20. 2. 2000. |[[Birmingemski dvoranski Grand Prix|Birmingemski Grand Prix]] |{{ZD|UK}} [[Birmingham]] | |-bgcolor=#CEF6F5 |2:14.20 |{{ZD|DŽI}} [[Ayanleh Souleiman]] |17. 2. 2016. |[[Globen Galan]] |{{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]] |<ref name="auto">{{cite news|title=Dibaba and Souleiman break world indoor records in Stockholm|url=http://www.iaaf.org/news/report/globen-galan-stockholm-2016-dibaba-souleiman|publisher=IAAF|author=Mike Rowbottom|date=17. 2. 2016|access-date=18. 2. 2016}}</ref> |- |[[1500 metara|1500 m]] |3:31.18 |{{ZD|MAR}} [[Hicham El Guerrouj]] |2. 2. 1997. |[[Sparkassen Cup (atletika)|Sparkassen Cup]] |{{ZD|NJE}} [[Stuttgart]] | |- |[[Milja (atletika)|Milja]] |3:48.45 |{{ZD|MAR}} [[Hicham El Guerrouj]] |12. 2. 1997. |[[Flandrijski dvoranski miting]] |{{ZD|BEL}} [[Ghent]] | |- |[[3000 metara|3000 m]] |7:24.90 |{{ZD|KEN}} [[Daniel Komen]] |6. 2. 1998. | |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] | |- |[[5000 metara|5000 m]] |12:49.60 |{{ZD|ETI}} [[Kenenisa Bekele]] |20. 2. 2004. |[[Birmingemski dvoranski Grand Prix|Birmingemski Grand Prix]] |{{ZD|UK}} [[Birmingham]] | |- |[[50 m s preponama|50 m prepone]] |6.25 |{{ZD|KAN}} [[Mark McKoy]] |5. 3. 1986. | |{{ZD|JAP}} [[Kobe]] | |- |[[60 m s preponama|60 m prepone]] |7.30 |{{ZD|UK}} [[Colin Jackson]] |6. 3. 1994. | |{{ZD|NJE}} [[Sindelfingen]] | |- |[[Skok u vis]] <small>([[Razvoj dvoranskog svjetskog rekorda u skoku u vis - muškarci|razvoj]])</small> |2,43 m |{{ZD|KUB}} [[Javier Sotomayor]] |4. 3. 1989. ||[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 1989.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] | |- |[[Skok s motkom]] <small>([[Razvoj dvoranskog svjetskog rekorda u skoku s motkom - muškarci|razvoj]])</small> |6,16 m |{{ZD|FRA}} [[Renaud Lavillenie]] |15. 2. 2014. |[[Zvijezde skoka s motkom]] |{{ZD|UKR}} [[Družba (dvorana)|Donjeck]] |<ref name="autogenerated1"/> |- |[[Skok u dalj]] |8,79 m |{{ZD|SAD}} [[Carl Lewis]] |27. 1. 1984. |[[Millrose Games]] |{{ZD|SAD}} [[New York]] | |- |[[Troskok]] |17,92 m<br>(2. i 4. skok u seriji) |{{ZD|FRA}} [[Teddy Tamgho]] |6. 3. 2011. |[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2011 - troskok (muškarci)|Evropsko prvenstvo]] |{{ZD|FRA}} [[Bercy (dvorana)|Pariz]] |<ref>{{cite web|title=Triple Jump Results|url=http://www.sportresult.com/sports/la/ajax/user_files/2011/paris/pdf/re2840040.pdf|publisher=[[Evropska atletska asocijacija|EAA]]|date=6. 3. 2011|access-date=6. 3. 2011|archive-date=6. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120806205517/http://www.sportresult.com/sports/la/ajax/user_files/2011/paris/pdf/re2840040.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{cite news|title=Tamgho twice (!) triples 17.92m World record twice in Paris as European Indoor Champs conclude|url=http://www.iaaf.org/news/news/tamgho-twice-triples-1792m-world-record-in-pa?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Tamgho%20twice%20%28!%29%20triples%2017.92m%20World%20record%20twice%20in%20Paris%20as%20European%20Indoor%20Champs%20conclude%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|author=Bob Ramsak|date=6. 3. 2011|access-date=1. 9. 2015}}</ref> |- |[[Bacanje kugle]] |22,66 m |{{ZD|SAD}} [[Randy Barnes]] |20. 1. 1989. |Sunkist Invitational |{{ZD|SAD}} [[Los Angeles]] | |- |rowspan=2|[[Sedmoboj]] |6645 bodova |{{ZD|SAD}} [[Ashton Eaton]] |9–10. 3. 2012. |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012 - sedmoboj|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|TUR}} [[Atletska dvorana Ataköy|Istanbul]] |<ref>{{cite web|title=Heptathlon Results|url=http://iaaf.org/documents/pdf/4665/AT-HEP-M-7--0--.RS2.pdf|publisher=IAAF|date=10. 3. 2012|access-date=1. 9. 2015|archive-date=27. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120827230126/http://iaaf.org/documents/pdf/4665/AT-HEP-M-7--0--.RS2.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |colspan=5|6,79 ''(60 m)''; 8,16 m ''(dalj)'', 14,56 m ''(kugla)''; 2,03 m ''(vis)'' / 7.68 ''(60 m prepone)''; 5,20 m ''(motka)''; 2:32.77 ''(1000 m)'' | |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 5000 m]] |18:07.08 |{{ZD|RUS}} [[Mihail Ščenikov]] |14. 2. 1995. |[[Ruska zima (atletika)|Ruska zima]] |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] | |- |[[Štafeta 4 x 200 m|4 × 200 m]] |1:22.11 |{{ZID|Velika Britanija}}<br>[[Linford Christie]]<br>[[Darren Braithwaite]]<br>[[Ade Mafe]]<br>[[John Regis (atletičar)|John Regis]] |3. 3. 1991. | |{{ZD|UK}} [[Glasgow]] | |- |rowspan=2|[[Štafeta 4 x 400 m|4 × 400 m]] |3:02.13 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[Kyle Clemons]]<br>[[David Verburg]]<br>[[Kind Butler III]]<br>[[Calvin Smith Jr.]] |9. 3. 2014. |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2014 - 4 x 400 m (muškarci)|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|POLJ}} [[Ergo Arena|Sopot]] |<ref>{{cite web|title=4×400m Relay Results Summary|url=https://iaafmedia.s3.amazonaws.com/competitiondocuments/pdf/4952/AT-4X4-M-f----.RS6.pdf?v=-79661738|publisher=IAAF|date=9. 3. 2014|access-date=10. 3. 2014}}</ref> |- |3:01.96 #<ref group=n>Nedovoljna doping-kontrola; [[IAAF]] je odbacio vrijeme 3:01.96 budući da nakon utrke nije izvršena EPO-analiza.</ref> |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[Kerron Clement]]<br>[[Wallace Spearmon]]<br>[[Darold Williamson]]<br>[[Jeremy Wariner]] |11. 2. 2006. |Tyson Invitational |{{ZD|SAD}} [[Fayetteville (Arkansas)|Fayetteville]] |- |[[Štafeta 4 x 800 m|4 × 800 m]] |7:13.11 |{{ZD|SAD}} US All Stars<br>[[Richard Jones (atletičar)|Richard Jones]] 1:51.01<br>[[David Torrence (atletičar)|David Torrence]] 1:47.46<br>[[Duane Solomon]] 1:47.99<br>[[Erik Sowinski]] 1:46.67 |8. 2. 2014. |[[New Balance dvoranski Grand Prix]] |{{ZD|SAD}} [[Atletski centar "Reggie Lewis"|Roxbury]] |<ref>{{cite web|title=4×800m Relay Results|url=http://www.nbindoorgrandprix.com/events-results/mens-4x800m-relay/|publisher=www.nbindoorgrandprix.com|date=8. 2. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-date=22. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140222041803/http://www.nbindoorgrandprix.com/events-results/mens-4x800m-relay/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{cite news|title=Records for Cain, USA 4x800 at NBIGP|url=http://www.flotrack.org/coverage/251001-NB-Boston-Indoor-Grand-Prix-2014/article/24886-Records-for-Cain-USA-4x800-at-NBIGP#.UvdKwxzN63Y|publisher=www.flotrack.org|date=8. 2. 2014|access-date=1. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20140228043357/http://www.flotrack.org/coverage/251001-NB-Boston-Indoor-Grand-Prix-2014/article/24886-Records-for-Cain-USA-4x800-at-NBIGP#.UvdKwxzN63Y|archive-date=28. 2. 2014|url-status=dead}}</ref> |} === Žene === {| class="wikitable" style="font-size:95%; width: 95%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičarka !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. !Video |- |[[50 metara|50 m]] |5.96 + |{{ZD|RUS}} [[Irina Privalova]] |9. 2. 1995. | |{{ZD|ŠPA}} [[Madrid]] | |- |[[60 metara|60 m]] |6.92 |{{ZD|RUS}} [[Irina Privalova]] |11. 2. 1993.<br>9. 2. 1995. | |{{ZD|ŠPA}} [[Madrid]] | |- |[[200 metara|200 m]] |21.87 |{{ZD|JAM}} [[Merlene Ottey]] |13. 2. 1993. |[[Meeting Pas de Calais]] |{{ZD|FRA}} [[Liévin]] | |- |[[400 metara|400 m]] |49.26 |{{ZD|NIZ}} [[Femke Bol]] |19. 2. 2023. |[[Dvoransko atletsko prvenstvo Nizozemske]] |{{ZD|NIZ}} [[Apeldoorn]] | |- |[[800 metara|800 m]] |1:55.82 |{{ZD|SLO}} [[Jolanda Čeplak]] |3. 3. 2002. ||[[Evropsko dvoransko prvenstvo u atletici 2002.|Evropsko prvenstvo]] |{{ZD|AUT}} [[Beč]] | |- |[[Srednjoprugaške utrke#1000 m|1000 m]] |2:30.94 |{{ZD|MOZ}} [[Maria Mutola]] |25. 2. 1999. |[[GE Galan]] |{{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]] | |- |[[1500 metara|1500 m]] |3:55.17 |{{ZD|ETI}} [[Genzebe Dibaba]] |1. 2. 2014. |[[Weltklasse in Karlsruhe]] |{{ZD|NJE}} [[Europahalle|Karlsruhe]] |<ref>{{cite news|title=Genzebe Dibaba smashes world indoor 1500m record with 3:55.17 in Karlsruhe|url=http://www.iaaf.org/news/report/genzebe-dibaba-world-indoor-1500m-world-recor|publisher=IAAF|author=Phil Minshull, Ed Gordon|date=1. 2. 2014|access-date=2. 2. 2014}}</ref> |- |rowspan=2|[[Milja (atletika)|Milja]] |4:17.14 |{{ZD|RUM}} [[Doina Melinte]] |9. 2. 1990. | |{{ZD|SAD}} [[East Rutherford (New Jersey)|East Rutherford]] | |-bgcolor=#CEF6F5 |4:13.31 |{{ZD|ETI}} [[Genzebe Dibaba]] |17. 2. 2016. |[[Globen Galan]] |{{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]] |<ref name="auto"/> |- |[[3000 metara|3000 m]] |8:16.60 |{{ZD|ETI}} [[Genzebe Dibaba]] |6. 2. 2014. |[[XL Galan]] |{{ZD|ŠVE}} [[Ericsson Globe|Stockholm]] |<ref>{{cite news|title=FLASH – Dibaba breaks world indoor 3000m record with 8:16.60 in Stockholm|url=http://www.iaaf.org/news/report/genzebe-dibaba-world-indoor-3000m-record-stoc|publisher=IAAF|author=|date=6. 2. 2014|access-date=6. 2. 2014}}</ref> |- |[[5000 metara|5000 m]] |14:18.86 |{{ZD|ETI}} [[Genzebe Dibaba]] |19. 2. 2015. |[[XL Galan]] |{{ZD|ŠVE}} [[Ericsson Globe|Stockholm]] |<ref>{{cite news|title=XL Galan 2015 Complete Results|url=http://88.131.109.178/Friidrott/xlgalan15/Resultat.php|publisher=xlgalan.com|date=19. 2. 2015|access-date=19. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150219235620/http://88.131.109.178/Friidrott/xlgalan15/Resultat.php|archive-date=19. 2. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |[[50 m s preponama|50 m prepone]] |6.58 |{{ZD|NJDR}} [[Cornelia Oschkenat]] |20. 2. 1988. | |{{ZD|NJDR}} [[Istočni Berlin]] | |- |rowspan=4|[[60 m s preponama|60 m prepone]] |7.68 |{{ZD|ŠVE}} [[Susanna Kallur]] |10. 2. 2008. |[[Weltklasse in Karlsruhe]] |{{ZD|NJE}} [[Karlsruhe]] | |- |7.68 X<ref>Narožiljenko pala na doping-testu.</ref> |rowspan=3|{{ZD|RUS}} [[Ljudmila Engquist|Ljudmila Narožiljenko]] |2. 3. 1993. | |{{ZD|ŠPA}} [[San Sebastián]] | |- |7.66 X |4. 3. 1993. | |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla]] | |- |7.63 X |4. 3. 1993. | |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla]] | |- |[[Skok u vis]] |2,10 m |{{ZD|UKR}} [[Jaroslava Mahučih]] |7. 7. 2024. |Meeting de Paris |{{ZD|FRA}} [[Pariz]] | |[https://www.youtube.com/watch?v=P4Gph2C2I94 &#8203;​] |- |rowspan=3|[[Skok s motkom]] |-bgcolor=#CEF6F5 |5,03 m |{{ZD|SAD}} [[Jennifer Suhr]] |30. 1. 2016. |Golden Eagle |{{ZD|SAD}} [[Brockport (New York)|Brockport]] |<ref>{{cite news|title=Jenn Suhr Sets Indoor Pole Vault World Record|url=http://www.flotrack.org/article/39331-jenn-suhr-sets-indoor-pole-vault-world-record|publisher=flotrack.org|date=30. 1. 2016|access-date=31. 1. 2016}}</ref> |- |5,02 m A |{{ZD|SAD}} [[Jennifer Suhr]] |2. 3. 2013. |[[Dvoransko prvenstvo SAD-a u atletici|Prvenstvo SAD-a]] |{{ZD|SAD}} [[Albuquerque]] |<ref>{{cite web|title=Pole Vault Results|url=http://www.usatf.org/events/2013/2013USAIndoorTFChampionships/results/Results12-1.htm|publisher=[[USATF]]|date=2. 3. 2013|access-date=3. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130307111047/http://www.usatf.org/events/2013/2013USAIndoorTFChampionships/results/Results12-1.htm|archive-date=7. 3. 2013|url-status=dead}}</ref> |- |[[Skok u dalj]] |7,37 m |{{ZD|NJDR}} [[Heike Drechsler]] |13. 2. 1988. | |{{ZD|AUT}} [[Beč]] | |- |[[Troskok]] |15,36 m |{{ZD|RUS}} [[Tatjana Lebedjeva]] |6. 3. 2004. ||[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2004.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|MAĐ}} [[Budimpešta]] |<ref>{{cite web|title=Triple Jump Results|url=http://www.iaaf.org/competitions/iaaf-world-indoor-championships/10th-iaaf-world-indoor-championships-3226/results/women/triple-jump/final/series#resultheader|publisher=IAAF|date=6. 3. 2004|access-date=1. 9. 2010|archive-date=12. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210212214417/https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/10th-iaaf-world-indoor-championships-6911964/results/women/triple-jump/final/series?urlSlug=10th-iaaf-world-indoor-championships-3226&phase=final&view=series&sex=women&competitionGroup=world-athletics-indoor-championships&discipline=triple-jump#resultheader|url-status=dead}}</ref> |- |[[Bacanje kugle]] |22,50 m |{{ZD|ČSSR}} [[Helena Fibingerová]] |19. 2. 1977. | |{{ZD|ČSSR}} [[Jablonec na Nisi|Jablonec]] | |- |rowspan=2|[[Petoboj]] |5013 bodova |{{ZD|UKR}} [[Natalija Dobrinska]] |9. 3. 2012. |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012 - petoboj|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|TUR}} [[Istanbul]] |<ref>{{cite web|title=Pentathlon Results|url=http://www.iaaf.org/Mini/WIC12/News/NewsDetail.aspx?id=63965|publisher=IAAF|date=9. 3. 2012|access-date=9. 3. 2012|archive-date=10. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120310143900/http://www.iaaf.org/Mini/WIC12/News/NewsDetail.aspx?id=63965|url-status=dead}}</ref> |- |colspan=5|8.38 ''(60 m prepone)''; 1,84 m ''(vis)''; 16,51 m ''(kugla)''; 6,57 m ''(dalj)''; 2:11.15 ''(800 m)'' | |- |rowspan=2|[[Brzo hodanje|Hodanje 3000 m]] |11:40.33 |{{ZD|RUM}} [[Claudia Ștef]] |30. 1. 1999. | |{{ZD|RUM}} [[Bukurešt]] | |- |11:35.34 #<ref group=n>Bez međunarodnih sudija</ref> |{{ZD|IRS}} [[Gillian O'Sullivan]] |15. 2. 2003. | |{{ZD|UK}} [[Belfast]] | |- |[[Štafeta 4 x 200 m|4 × 200 m]] |1:32.41 |{{ZID|Rusija}}<br>[[Jekaterina Kondratjeva]]<br>[[Irina Habarova]]<br>[[Julija Pečonkina]]<br>[[Julija Guščina]] |29. 1. 2005. |[[Aviva International Match]] |{{ZD|UK}} [[Glasgow]] | |- |[[Štafeta 4 x 400 m|4 × 400 m]] |3:23.37 |{{ZID|Rusija}}<br>[[Julija Guščina]]<br>[[Olga Kotljarova]]<br>[[Olga Zajceva]]<br>[[Olesja Krasnomovec]] |28. 1. 2006. |[[Aviva International Match]] |{{ZD|UK}} [[Glasgow]] | |- |[[Štafeta 4 x 800 m|4 × 800 m]] |8:06.24 |{{ZD|RUS}} Tim Moskva<br>[[Aleksandra Bulanova]]<br>[[Jekaterina Martinova]]<br>[[Jelena Kofanova]]<br>[[Ana Balakšina]] |18. 2. 2011. |Rusko dvoransko prvenstvo |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] |<ref>{{cite news|title=Women’s World 4x800m Relay record falls in Moscow – Russian indoor champs wrap|url=http://www.iaaf.org/news/news/womens-world-4x800m-relay-record-falls-in-mos?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Women%E2%80%99s%20World%204x800m%20Relay%20record%20falls%20in%20Moscow%20%E2%80%93%20Russian%20indoor%20champs%20wrap%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|author=Nikolaj Dolgopolov, Rostislav Orlov|date=19. 2. 2011|access-date=19. 2. 2011}}</ref> |} == Najbolji rezultati u disciplinama za koje IAAF ne priznaje svjetske rekorde == Rezultati u disciplinama za koje IAAF ne priznaje službene svjetske rekorde obično se nazivaju "najbolji rezultat na svijetu". Iako su utrke na udaljenostima mjerenim po [[imperijalni sistem mjera|imperijalnom sistemu]] bile sasvim uobičajene u prvoj polovini 20. stoljeća, veliki broj njih postao je rijetka pojava i IAAF je 1976. uklonio sve ove discipline sa svojih spiskova rekorda. Jedini izuzetak je [[Milja (atletika)|1 milja]], koja se zadržala zbog svog historijskog značaja u atletici. Neke cestovne utrke i dvoranske varijante disciplina na otvorenom ne spadaju u IAAF-ove spiskove. Rekordi postavljeni u neuobičajenim disciplinama obično se ne drže strogih kriterija kao rekordi koje IAAF priznaje. Jedan primjer za ovo jest rekord na 150 m, koji je postavio [[Usain Bolt]] na posebno napravljenoj pràvoj stazi dok su prethodni rezultati (npr. u [[Utrka Bailey–Johnson na 150 m|utrci Bailey–Johnson]] na 150 m) postavljeni na tradicionalnoj stazi sa djelomičnom krivinom. === Na otvorenom === ==== Muškarci ==== {| class="wikitable" style="font-size:95%; width: 95%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičar !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |[[50 metara|50 m]] |5.47 + (+0,9&nbsp;m/s) |{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] |16. 8. 2009. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite web|title=Biomechanical Analysis 12th IAAF World Championships in Athletics|url=http://berlin.iaaf.org/mm/document/development/research/05/30/83/20090817081546_httppostedfile_wch09_m100_final_13529.pdf|publisher=IAAF|date=17. 8. 2009|access-date=25. 5. 2014|archive-date=23. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090823185821/http://berlin.iaaf.org/mm/document/development/research/05/30/83/20090817081546_httppostedfile_wch09_m100_final_13529.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[60 metara|60 m]] |6.31 + (+0,9&nbsp;m/s) |{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] |16. 8. 2009. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{cite web|title=Biomechanical Analysis 100 Metres|url=http://berlin.iaaf.org/mm/document/development/research/05/31/54/20090817073528_httppostedfile_analysis100mmenfinal_bolt_13666.pdf|publisher=IAAF|date=16. 8. 2009|access-date=26. 2. 2012|archive-date=23. 8. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090823185905/http://berlin.iaaf.org/mm/document/development/research/05/31/54/20090817073528_httppostedfile_analysis100mmenfinal_bolt_13666.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |rowspan=3|[[100 jardi]] |rowspan=2|9.0 rm |{{ZD|SAD}} [[Ivory Crockett]] |11. 5. 1974. | |{{ZD|SAD}} [[Knoxville (Tennessee)|Knoxville]] |<ref name="trackfield.brinkster.net">http://trackfield.brinkster.net/events.asp?EventCode=MA0&P=R Brinkster</ref> |- |{{ZD|SAD}} [[Houston McTear]] |9. 5. 1975. | |{{ZD|SAD}} [[Winter Park (Florida)|Winter Park]] |<ref name="trackfield.brinkster.net"/> |- |9.07 + (−0,5&nbsp;m/s) |{{ZD|JAM}} [[Asafa Powell]] |27. 5. 2010. |[[Zlatna sprinterica Ostrava]] |{{ZD|ČEŠ}} [[Ostrava]] |<ref>{{cite web|title=100 Yards Results|url=http://www.zlatatretra.cz/results2010/re0090040.pdf|publisher=www.zlatatretra.cz|date=27. 5. 2010|access-date=27. 5. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20110718193757/http://www.zlatatretra.cz/results2010/re0090040.pdf|archive-date=18. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |[[150 metara|150 m]] (s krivinom) |14.44 + (-0,3&nbsp;m/s) |{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] |20. 8. 2009. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009 - 200 m (muškarci)|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref>{{Cite news|title=Usain Bolt 200 meter splits, Speed Reserve and Speed Endurance|url=http://speedendurance.com/2009/08/21/usain-bolt-200-meter-splits-speed-reserve-and-speed-endurance/|publisher=www.speedendurance.com|author=Jimson Lee|date=21. 8. 2009|access-date=8. 2. 2012}}</ref> |- |[[150 metara|150 m]] (pravac) |14.35 (+1,1&nbsp;m/s) |{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] |17. 5. 2009. |[[Manchester City Games]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]] |<ref>{{cite news|last=Markham|first=Carl|title=Bolt runs 14.35 sec for 150m; covers 50m-150m in 8.70 sec!|url=http://www.iaaf.org/news/news/bolt-runs-1435-sec-for-150m-covers-50m-150m-i?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Bolt%20runs%2014.35%20sec%20for%20150m;%20covers%2050m-150m%20in%208.70%20sec!%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=17. 5. 2009|access-date=3. 9. 2015}}</ref> |- |[[200 metara (pravac)|200 m (pravac)]] |19.41 (−0,4&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Tyson Gay]] |16. 5. 2010. |[[Manchester City Games]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]] |<ref>{{cite news|last=Martin|first=David|title=Gay clocks 19.41 on straight 200m in Manchester|url=http://www.iaaf.org/news/news/gay-clocks-1941-on-straight-200m-in-mancheste?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Gay%20clocks%2019.41%20on%20straight%20200m%20in%20Manchester%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=16. 5. 2010|access-date=17. 5. 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://speedendurance.com/2010/05/20/tyson-gay-2010-manchester-19-41-splits/|title=Tyson Gay 2010 Manchester 19.41 200 meter Splits|author=Jimson Lee|publisher=|access-date=30. 9. 2014}}</ref> |- |rowspan=2|220 jardi (pravac) |19.5 rm (+1,9&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Tommie Smith]] |7. 5. 1966. | |{{ZD|SAD}} [[San Jose (Kalifornija)|San Jose]] |<ref>{{cite news|last=Butler|first=Mark|title=Can Tyson Gay break Smith's record in Manchester?|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/athletics/8680356.stm |publisher=news.bbc.co.uk|date=13. 5. 2010|access-date=16. 5. 2010}}</ref> |- |19.54 (−0,4&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Tyson Gay]] |16. 5. 2010. |[[Manchester City Games]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]] |<ref name="Butler">{{cite news|last=Butler|first=Mark|title=Manchester Street Race Analysis|url=http://trackandfieldnews.com/index.php/display-article?arId=43684|publisher=www.trackandfieldnews.com|date=16. 5. 2010|access-date=8. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402155147/http://trackandfieldnews.com/index.php/display-article?arId=43684|archive-date=2. 4. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |[[300 metara|300 m]] |30.85 A |{{ZD|SAD}} [[Michael Johnson (sprinter)|Michael Johnson]] |10. 4. 2000. |Engen Grand Prix |{{ZD|JAR}} [[Pretoria]] | |- |[[440 jardi]] |44.5 |{{ZD|SAD}} [[John Smith (atletičar)|John Smith]] |26. 6. 1971. |[[Atletsko prvenstvo SAD-a|Prvenstvo SAD-a]] |{{ZD|SAD}} [[Eugene (Oregon)|Eugene]] |<ref>{{cite web|last=Lee|first=Jimson|title=440 Yard and 400 Meter Racing – Facts and Figures|url=http://speedendurance.com/2007/07/20/440-yard-and-400-meter-racing-facts-and-figures/|publisher=www.speedendurance.com|date=20. 7. 2007|access-date=16. 5. 2010}}</ref><ref>{{cite web|title=USA Outdoor Track & Field Champions – Men's 400 m|url=http://www.usatf.org/statistics/USA-Champions/USAOutdoorTF/men/400m.aspx|publisher=USATF|date=|access-date=3. 12. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131004053123/http://www.usatf.org/statistics/USA-Champions/USAOutdoorTF/men/400m.aspx|archive-date=4. 10. 2013|url-status=dead}}</ref> |- |[[500 metara|500 m]] |59.32 |{{ZD|KUB}} [[Orestes Rodriguez]] |5. 2. 2013. | |{{ZD|KUB}} [[Havana]] |<ref>{{cite web|title=La Habana (Cuba), 5. 2. 2013|url=http://trackinsun.blogspot.de/2013/02/la-habana-cuba-522013.html|publisher=www.trackinsun.blogspot.de|date=11. 2. 2013|access-date=23. 2. 2013|archive-date=25. 7. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130725071531/http://trackinsun.blogspot.de/2013/02/la-habana-cuba-522013.html|url-status=dead}}</ref> |- |[[600 metara|600 m]] |1:12.81 |{{ZD|SAD}} [[Johnny Gray]] |24. 5. 1986. | |{{ZD|SAD}} [[Santa Monica]] | |- |[[2 milje]] <small>([[2 milje#Razvoj svjetskog rekorda|razvoj]])</small> |7:58.61 |{{ZD|KEN}} [[Daniel Komen]] |17. 7. 1997. | |{{ZD|BEL}} [[Hechtel-Eksel]] | |- |[[Cestovno trčanje|5 km]] (cesta) |12:59.5 |{{ZD|KEN}} [[Sammy Kipketer]] |26. 3. 2000. |15. [[Carlsbad 5000]] |{{ZD|SAD}} [[Carlsbad (Kalifornija)|Carlsbad]] | |- |[[Cestovno trčanje|8 km]] (cesta) |21:51 + |{{ZD|ETI}} [[Deriba Merga]] |18. 2. 2011. |[[Polumaraton u Ras Al-Khaimahu]] |{{ZD|UAE}} [[Ras al-Khaimah]] |<ref name="IAAF">{{cite news|title=Keitany smashes Half Marathon World record in Ras Al Khaimah|url=http://www.iaaf.org/LRR11/news/newsid=59327.html|publisher=IAAF|date=18. 2. 2011|access-date=18. 2. 2011}}</ref> |- |[[Cestovno trčanje|10 milja]] (cesta) |44:23 |{{ZD|ETI}} [[Haile Gebrselassie]] |4. 9. 2005. |[[Tilburških 10 milja]] |{{ZD|NIZ}} [[Tilburg]] | |- |[[Cestovno trčanje|35 km]] (cesta) |1:41:47 + |{{ZD|KEN}} [[Dennis Kipruto Kimetto]] |28. 9. 2014. |[[Berlinski maraton]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref name="scc-events1"/> |- |[[Cestovno trčanje|40 km]] (cesta) |1:56:29 + |{{ZD|KEN}} [[Dennis Kipruto Kimetto]] |28. 9. 2014. |[[Berlinski maraton]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |<ref name="scc-events1"/> |- |[[Ultramaraton|90 km]] (cesta) |5:20:49 |{{ZD|RUS}} [[Leonid Švjecov]] |2007. |[[Drugarski maraton]] |{{ZD|JAR}} [[Durban]] | |- |[[Niske prepone|200 m prepone]] (s krivinom) |22.55 |{{ZD|ITA}} [[Laurent Ottoz]] |31. 5. 1995. | |{{ZD|ITA}} [[Milano]] |<ref>{{cite web|url=http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitioninfo/56eefc4f-3e70-4db7-8eae-fc9c3fcf57ad.pdf|title=Daegu 2011 Statistics Book - Part 1 (of 5)|publisher=iaaf.org|access-date=11. 11. 2013}}</ref> |- |rowspan=3|[[Niske prepone|200 m prepone]] (pravac) |21,9 jardi rm (+1,4&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Don Styron]] |2. 4. 1960. | |{{ZD|SAD}} [[Baton Rouge]] |<ref name="200 Meter and 220 Yard Low Hurdles">{{cite web|title=200 Meter and 220 Yard Low Hurdles|url=http://www.woodhurdles.com/200meterLowHurdles/1.html|publisher=www.woodhurdles.com|date=|access-date=17. 5. 2010|archive-date=3. 5. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150503020944/http://www.woodhurdles.com/200meterLowHurdles/1.html|url-status=dead}}</ref> |- |22.10 (+2,0&nbsp;m/s) |{{ZD|UK}} [[Andy Turner (atletičar)|Andy Turner]] |15. 5. 2011. |[[Manchester City Games]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]] |<ref>{{cite web|title=POWERADE ION4 GREAT CITYGAMES MANCHESTER – 2011 RESULTS|url=http://www.greatcitygames.org/Events/Great-Manchester-City-Games/EliteAthletes.aspx|publisher=www.greatcitygames.org|date=15. 5. 2011|access-date=15. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110612234336/http://www.greatcitygames.org/Events/Great-Manchester-City-Games/EliteAthletes.aspx|archive-date=12. 6. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |22.10 (+1.8&nbsp;m/s) |{{ZD|JAR}} [[L. J. van Zyl]] |9. 5. 2015. |[[Manchester City Games]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]], Great Britain |<ref>{{cite web|title=Manchester City Games 2015 Results|url=http://www.greatcitygames.org/results/|publisher=greatcitygames.org|date=21. 7. 2015|access-date=3. 9. 2015}}</ref> |- |[[Utrke s preponama|220 jardi prepone]] (pravac) |21.9 rm (+1,4&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Don Styron]] |2. 4. 1960. | |{{ZD|SAD}} [[Baton Rouge]] |<ref name="200 Meter and 220 Yard Low Hurdles"/><ref>{{cite news|last=Lee|first=Jimson|title=What is the World Record for the 200 meter Hurdles?|url=http://speedendurance.com/2010/05/16/what-is-the-world-record-for-the-200-meter-hurdles/|publisher=www.speedendurance.com|date=16. 5. 2010|access-date=17. 5. 2010}}</ref> |- |[[Utrke s preponama|300 m prepone]] |34.48 |{{ZD|UK}} [[Chris Rawlinson]] |30. 6. 2002. | |{{ZD|UK}} [[Sheffield]] | |- |[[Utrke s preponama|440 jardi prepone]] |48.7 |{{ZD|SAD}} [[Jim Bolding]] |25. 7. 1974. | |{{ZD|ITA}} [[Torino]] |<ref>{{cite web|title=Lubbock Avalanche-Journal 25 July 1974|url=http://www.newspapers.com/newspage/48406812/|publisher=www.newspapers.com|date=|access-date=21. 10. 2013}}</ref> |- |[[Utrke s preprekama (atletika)|2000 m prepreke]] |5:10.68 |{{ZD|FRA}} [[Mahiedine Mekhissi-Benabbad]] |30. 6. 2010. |Alma Athlé Tour |{{ZD|FRA}} [[Reims]] |<ref>{{cite news|title=2000m Steeple World best falls again, this time to Mekhissi-Benabbad in Reims; Robles hurdles 13.09|url=http://www.iaaf.org/news/news/2000m-steeple-world-best-falls-again-this-tim?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%272000m%20Steeple%20World%20best%20falls%20again,%20this%20time%20to%20Mekhissi-Benabbad%20in%20Reims;%20Robles%20hurdles%2013.09%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=1. 7. 2010|access-date=1. 7. 2010}}</ref> |- |[[Skok u dalj iz mjesta]] |3,73 m |{{ZD|SAD}} [[Byron Jones (američki nogomet)|Byron Jones]] |23. 2. 2015. |[[NFL scouting combine]] |{{ZD|SAD}} [[Stadion "Lucas Oil"|Indianapolis]] |<ref>http://www.huffingtonpost.com/2015/02/23/byron-jones-jump-combine_n_6736996.html</ref>{{YouTube|nSHUX9Solyw}} |- |[[Bacanje utega|Bacanje utega od 15,875 kg]] |25.41 m |{{ZD|SAD}} [[Lance Deal]] |20. 2. 1993. | |{{ZD|SAD}} [[Azusa (Kalifornija)|Azusa]] | |- |[[Dvadesetoboj]] |14.571 bod |{{ZD|SAD}} [[Joseph Detmer]] |25. 9. 2010. |Svjetsko prvenstvo |{{ZD|SAD}} [[Lynchburg (Virginia)|Lynchburg]] |<ref>{{cite news|title=World record Double Decathlon beaten by Joe Detmer!|url=https://doubledecathlon.wordpress.com/2010/09/26/world-record-double-decathlon-beaten-by-joe-detmer/|publisher=doubledecathlon.wordpress.com|date=26. 9. 2010|access-date=16. 2. 2015}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 1500 m]] (staza) |5:12.0 + |{{ZD|LIT}} [[Algis Grigaliūnas]] |12. 5. 1990. | |{{ZD|LIT}} [[Vilnius]] |<ref name="athleticsweekly2">{{cite web|title=World records and best performances, men’s race walking|url=http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-race-walking/|publisher=www.athleticsweekly.com|date=|access-date=3. 9. 2015|archive-date=12. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110112184842/http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-race-walking/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 1 milju]] (staza) |5:36.9 |{{ZD|LIT}} [[Algis Grigaliūnas]] |12. 5. 1990. | |{{ZD|LIT}} [[Vilnius]] |<ref name="athleticsweekly2"/> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 5000 m]] (staza) |18:05.49 |{{ZD|TUN}} [[Hatem Ghoula]] |1. 5. 1997. | |{{ZD|TUN}} [[Tunis (grad)|Tunis]] | |- |[[Brzo hodanje na 50 milja|Hodanje 50 milja]] (cesta) |7:44:47.2 |{{ZD|IZR}} [[Shaul Ladany]] |1972. | |{{ZD|SAD}} [[New Jersey]] |<ref>{{cite web|title=Shaul Ladany|url=http://www.jewishsports.net/BioPages/Shaul-Ladany.htm|publisher=www.jewishsports.net|date=|access-date=24. 2. 2013|archive-date=3. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181003194003/http://www.jewishsports.net/BioPages/Shaul-Ladany.htm|url-status=dead}}</ref> |- |[[Utrke štafeta|4 x 110 jardi]] |38.6 A |[[Univerzitet južne Kalifornije]]<br>[[Earl McCullouch]]<br>[[Fred Kuller]]<br>[[O. J. Simpson]]<br>[[Lennox Miller]] (JAM) |17. 6. 1967. |NCAA prvenstvo, Divizija I |{{ZD|SAD}} [[Provo (Utah)|Provo]] |<ref>{{Cite web |url=http://www.usctrackandfield.com/USCWorldRecords.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303192104/http://www.usctrackandfield.com/USCWorldRecords.pdf |archive-date=3. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> |- |[[Švedska štafeta]] |1:46.59 |{{ZD|JAM}} Puma Reggae Team<br>[[Christopher Williams (sprinter)|Christopher Williams]] ''(100 m)''<br>[[Usain Bolt]] ''(200 m)''<br>[[Davian Clarke]] ''(300 m)''<br>[[Jermaine Gonzales]] ''(400 m)'' |25. 7. 2006. |[[DN Galan]] |{{ZD|ŠVE}} [[Olimpijski stadion (Stockholm))|Stockholm]] |<ref>{{cite web|title=IAAF Super Grand Prix Meeting Stockholm men/women results|url=http://sports.espn.go.com/espn/wire?section=trackandfield&id=2529591|publisher=www.sports.espn.go.com|date=25. 7. 2006|access-date=19. 3. 2012}}</ref> |- |[[Utrke štafeta|4 × 110 m prepone dvosmjerno]] |52.94 |{{ZD|SAD}} USA Blue<br>[[Jason Richardson]]<br>[[Aleec Harris]]<br>[[Aries Merritt]]<br>[[David Oliver (preponaš)|David Oliver]] |25. 4. 2015. |[[Drake Relays]] |{{ZD|SAD}} [[Stadion "Drake"|Des Moines]] |<ref name="2015 Saturday notes">{{cite web|title=Notes|url=http://www.godrakebulldogs.com/ViewArticle.dbml?ATCLID=210037098&DB_OEM_ID=15700|publisher=drakerelays.org|date=25. 4. 2015|access-date=25. 4. 2015}}</ref> |- |[[Utrke štafeta|4 × 1 milja]] |15:49.08 |{{ZID|Irska}}<br>[[Eamonn Coghlan]]<br>[[Ray Flynn (atletičar)|Ray Flynn]]<br>[[Frank O'Mara]]<br>[[Marcus O'Sullivan]] |17. 8. 1985. | |{{ZD|IRS}} [[Dublin]] |<ref>{{cite news |author=Binder, Doug |url=http://www.oregonlive.com/trackandfield/index.ssf/2009/05/ray_flynn_i_wish_them_luck.html |title=Ray Flynn: 'I wish them luck' |work=The Oregonian |date=5. 5. 2009 |access-date=1. 4. 2014}}</ref> |} ==== Žene ==== {| class="wikitable" style="font-size:95%; width: 95%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičarka !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |[[50 metara|50 m]] |5.93 + (−0,1&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Marion Jones]] |22. 8. 1999. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1999.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla]] | |- |[[60 metara|60 m]] |6.85 + (−0,1&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Marion Jones]] |22. 8. 1999. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 1999.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla]] | |- |[[100 jardi]] |9.91 + (+1,1&nbsp;m/s) |{{ZD|JAM}} [[Veronica Campbell-Brown]] |31. 5. 2011. |[[Zlatna sprinterica Ostrava]] |{{ZD|ČEŠ}} [[Ostrava]] |<ref>{{cite web|title=100 Yards Results|url=http://www.zlatatretra.cz/results2011/re1090040.pdf|publisher=www.zlatatretra.cz|date=31. 5. 2011|access-date=31. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007190146/http://www.zlatatretra.cz/results2011/re1090040.pdf|archive-date=7. 10. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |rowspan=2|[[150 metara|150 m]] (s krivinom) |16.10 + (+1,3&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Florence Griffith Joyner]] |29. 9. 1988. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 1988 - 200 m (žene)|Olimpijske igre]] |{{ZD|JKO}} [[Seoul]] | |- |16.46 (−1,5&nbsp;m/s) |{{ZD|JAM}} [[Merlene Ottey]] |27. 9. 1989. | |{{ZD|ITA}} [[Trapani]] |<ref>{{cite web|title=Merlene Ottey IAAF profile|url=http://www.iaaf.org/athletes/biographies/letter=0/athcode=61432/index.html|publisher=IAAF|date=9. 6. 2010|access-date=9. 6. 2010|archive-date=22. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121022182602/http://www.iaaf.org/athletes/biographies/letter=0/athcode=61432/index.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Commonwealth All-Time Lists – Women|url=http://www.gbrathletics.com/cw99.htm|publisher=www.gbrathletics.com|date=9. 8. 2006|access-date=9. 6. 2010}}</ref> |- |[[150 metara|150 m (pravac)]] |16.36 (+0,2&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]] |25. 5. 2013. |[[Manchester City Games]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]] |<ref>{{cite web|title=Manchester City Games 2013 Results|url=http://www.european-athletics-statistics.org/db/earesults.php?CID=12841739|publisher=EAA|date=25. 5. 2013|access-date=26. 5. 2013|archive-date=3. 1. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140103105233/http://www.european-athletics-statistics.org/db/earesults.php?CID=12841739|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[200 metara (pravac)|200 m (pravac)]] |22.55 (+0.2&nbsp;m/s) |{{ZD|SAD}} [[Allyson Felix]] |16. 5. 2010. |[[Manchester City Games|Great City Games Manchester]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]] |<ref name="Butler"/> |- |rowspan=2|[[300 metara|300 m]] |34.14 + (rm) |{{ZD|NJDR}} [[Marita Koch]] |6. 10. 1985. |[[Svjetski atletski kup 1985.|Svjetski kup]] |{{ZD|AUS}} [[Canberra]] | |- |35.30 A |{{ZD|MEX}} [[Ana Guevara]] |3. 5. 2003. |Miting GP Banamex |{{ZD|MEX}} [[Mexico City]] |<ref>{{cite news|title=Guevara triumphant but Montgomery is surprised in Mexico City|url=http://www.iaaf.org/news/news/guevara-triumphant-but-montgomery-is-surprise?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Guevara%20triumphant%20but%20Montgomery%20is%20surprised%20in%20Mexico%20City%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=3. 5. 2003|access-date=3. 9. 2010}}</ref> |- |[[500 metara|500 m]] |1:05.9 |{{ZD|ČSSR}} [[Tatana Kocembova]] |2. 8. 1984. | |{{ZD|ČSSR}} [[Ostrava]] | |- |[[600 metara|600 m]] |1:22.63 A |{{ZD|KUB}} [[Ana Fidelia Quirot]] |25. 7. 1997. | |{{ZD|MEX}} [[Guadalajara]] | |- |[[2 milje]] |8:58.58 |{{ZD|ETI}} [[Meseret Defar]] |14. 9. 2007. |[[Memorijal Van Damme]] |{{ZD|BEL}} [[Bruxelles]] | |- |[[Cestovno trčanje|5 km]] (cesta) |14:46 |{{ZD|ETI}} [[Meseret Defar]] |9. 4. 2006. |15. [[Carlsbad 5000]] |{{ZD|SAD}} [[Carlsbad (Kalifornija)|Carlsbad]] | |- |[[Cestovno trčanje|4 milje]] (cesta) |19:14 |{{ZD|KEN}} [[Viola Kibiwot]] |13. 10. 2013. |Groningenske 4 milje |{{ZD|NIZ}} [[Groningen]] |<ref>{{cite news|title=Kibiwot sets 4 Mile World best in Groningen as Alamirew beats Gebrselassie|url=http://www.iaaf.org/news/report/kibiwot-sets-4-mile-world-best-in-groningen-a?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Kibiwot%20sets%204%20Mile%20World%20best%20in%20Groningen%20as%20Alamirew%20beats%20Gebrselassie%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|author=Jon Mulkeen|date=13. 10. 2013|access-date=18. 10. 2013}}</ref> |- |[[Cestovno trčanje|8 km]] (cesta) |24:30 + |{{ZD|KEN}} [[Mary Keitany]] |18. 2. 2011. |[[Polumaraton u Ras Al-Khaimahu]] |{{ZD|UAE}} [[Ras al-Khaimah]] |<ref name="IAAF"/> |- |[[Cestovno trčanje|10 milja]] (cesta) |50:05 + |{{ZD|KEN}} [[Mary Keitany]] |18. 2. 2011. |[[Polumaraton u Ras Al-Khaimahu]] |{{ZD|UAE}} [[Ras al-Khaimah]] |<ref name="IAAF"/> |- |[[Cestovno trčanje|35 km]] (cesta) |1:54:49 + X |{{ZD|RUS}} [[Lilija Šobuhova]] |9. 10. 2011. |[[Čikaški maraton]] |{{ZD|SAD}} [[Chicago]] |<ref name="chicagomarathon1"/> |- |[[Cestovno trčanje|40 km]] (cesta) |2:11:28 + X |{{ZD|RUS}} [[Lilija Šobuhova]] |9. 10. 2011. |[[Čikaški maraton]] |{{ZD|SAD}} [[Chicago]] |<ref name="chicagomarathon1"/> |- |rowspan=3|[[Utrke s preponama|200 m prepone]]<br>(s krivinom) |24.8 (rm) (+0,4&nbsp;m/s) |{{ZD|ITA}} [[Yadisleidy Pedroso]] |6. 4. 2013. | |{{ZD|ITA}} [[Caserta]] |<ref>{{cite news|title=Pedroso 24.8 ""mondiale"" nei 200hs|url=http://www.fidal.it/content/Pedroso-24-8-mondiale-nei-200hs/51238|publisher=[[FIDAL]]|date=6. 4. 2013|access-date=6. 4. 2013}} {{it simbol}}</ref> |- |25.6 (rm) (-0,7&nbsp;m/s) |{{ZD|FRA}} [[Patricia Girard]] |23. 8. 2001. | |{{ZD|FRA}} [[Nantes]] |<ref>{{cite news|title=WORLD RECORDS AND BEST PERFORMANCES|url=http://www.gbrathletics.com/wrec.htm|publisher=www.gbrathletics.com|date=9. 8. 2006|access-date=5. 8. 2013}}</ref> |- |25.82 (+1,7&nbsp;m/s) |{{ZD|FRA}} [[Patricia Girard]] |22. 9. 1999. | |{{ZD|FRA}} [[Nantes]] | |- |[[Utrke s preponama|200 m prepone]]<br>(pravac) |25.05 (+1,0&nbsp;m/s) |{{ZD|UK}} [[Meghan Beesley]] |17. 5. 2014. |[[Manchester City Games]] |{{ZD|UK}} [[Manchester]] | |- |[[Utrke s preponama|300 m prepone]] |38.16 |{{ZD|ČEŠ}} [[Zuzana Hejnová]] |3. 8. 2013 |Grand Prix Cheba |{{ZD|ČEŠ}} [[Cheb]] | |- |[[Utrke s preprekama (atletika)|2000 m prepreke]] |6:03.38 |{{ZD|POLJ}} [[Wioletta Janowska]] |15. 7. 2006. | |{{ZD|POLJ}} [[Gdańsk]] | |- |[[Bacanje utega|Bacanje utega od 9,07 kg]] |24,57 m |{{ZD|SAD}} [[Brittany Riley]] |27. 1. 2007. | | | |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 3000 m]] (staza) |11:48.24 |{{ZD|ITA}} [[Ileana Salvador]] |29. 8. 1993. | |{{ZD|ITA}} [[Padova]] |<ref>{{cite web|title=World records and best performances, women’s race walking|url=http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-womens-race-walking/|publisher=www.athleticsweekly.com|date=|access-date=11. 6. 2011|archive-date=12. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110112201036/http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-womens-race-walking/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|5000 m walk]] (staza) |20:01.80 |{{ZD|ITA}} [[Eleonora Giorgi (atletičarka)|Eleonora Giorgi]] |18. 5. 2014. |Miting italijanskih klubova |{{ZD|ITA}} [[Misterbianco]] |<ref>{{cite web|title=EME News May 18th|url=http://american-trackandfield.com/atf/index.php/news/track-and-field/item/1101-eme-news-may-18th-by-alfons-juck-note-by-kevin-mangan|publisher=www.american-trackandfield.com|author=Alfons Juck|author2=Keven Mangan|date=18. 5. 2014|access-date=22. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140520115012/http://american-trackandfield.com/atf/index.php/news/track-and-field/item/1101-eme-news-may-18th-by-alfons-juck-note-by-kevin-mangan|archive-date=20. 5. 2014|url-status=dead}}</ref> |- |[[Brzo hodanje na 50 km|Hodanje 50 km]] (cesta) |4:10:59 |{{ZD|ŠVE}} [[Monica Svensson]] |21. 10. 2007. | |{{ZD|ITA}} [[Scanzorosciate]] | |- |[[Utrke štafeta|4 × 100 m prepone]] |50.78 |{{ZD|SAD}} Team BoogieFast TC<br>[[Nia Ali]] (12.73) <br>[[Kristi Castlin]] (12.56) <br>[[Yvette Lewis]] (12.76) <br>[[Queen Harrison]] (12.61) |6. 4. 2013. |Florida Relays |{{ZD|SAD}} [[Stadion "James G. Pressly"|Gainesville]] |<ref>{{cite news|title=Freeman’s breakthrough and Hoffa’s world lead highlight Florida Relays|url=http://www.iaaf.org/news/report/freemans-breakthrough-and-hoffas-world-lead-h?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Freeman%E2%80%99s%20breakthrough%20and%20Hoffa%E2%80%99s%20world%20lead%20highlight%20Florida%20Relays%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|author=Jon Mulkeen|date=7. 4. 2013|access-date=8. 4. 2013}}</ref> |- |[[Sprinterska štafeta s mješovitim udaljenostima]] |3:34.56 |{{ZID|Jamajka}}<br>[[Sherri-Ann Brooks]] ''(200 m)''<br>[[Rosemarie Whyte]] ''(200 m)''<br>[[Moya Thompson]] 51.7 ''(400 m)''<br>[[Kenia Sinclair]] 1:57.43 ''(800 m)'' |april 2009. |[[Penn Relays]] |{{ZD|SAD}} [[Philadelphia]] | |} === U dvorani === ==== Muškarci ==== {| class="wikitable" style="font-size:95%; width: 95%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičar !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |rowspan=8|[[50 jardi]] |5.22 |{{ZD|SAD}} [[Stanley Floyd]] |22. 1. 1982. | |{{ZD|SAD}} [[Los Angeles]] | |- |5.15 X<ref group=n name=Johnson/> |{{ZD|KAN}} [[Ben Johnson (sprinter)|Ben Johnson]] |29. 1. 1988. | |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] | |- |rowspan=6|5.0 (rm) |{{ZD|SAD}} [[Kirk Clayton]] |10. 1. 1970. | |{{ZD|KAN}} [[Calgary]] | |- |{{ZD|SAD}} [[Herb Washington]] |2. 2. 1972. | |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref name="baseballlibrary1">{{cite web|title=Herb Washington Player Profile|url=http://www.baseballlibrary.com/ballplayers/player.php?name=Herb_Washington|publisher=www.baseballlibrary.com|date=|access-date=26. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629090230/http://www.baseballlibrary.com/ballplayers/player.php?name=Herb_Washington|archive-date=29. 6. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |{{ZD|SAD}} [[Mel Pender]] |4. 3. 1972. | |{{ZD|SAD}} [[Orlando]] | |- |{{ZD|SAD}} [[Mel Pender]] |18. 3. 1972. | |{{ZD|KAN}} [[Hamilton (Ontario)|Hamilton]] | |- |{{ZD|SAD}} [[Herb Washington]] |4. 2. 1973. | |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] | |- |{{ZD|SRNJ}} [[Manfred Ommer]] |14. 3. 1975. | |{{ZD|SRNJ}} [[Leverkusen]] | |- |[[60 jardi]] |5.8 (rm) |{{ZD|SAD}} [[Herb Washington]] |12. 2. 1972. | |{{ZD|SAD}} [[East Lansing]] |<ref name="baseballlibrary1"/> |- |[[55 metara|55 m]] |5.99 A |{{ZD|BAR}} [[Obadele Thompson]] |22. 2. 1997. | |{{ZD|SAD}} [[Colorado Springs]] |<ref name="athleticsweekly1"/> |- |[[100 metara|100 m]] |9.98 |{{ZD|JAM}} [[Usain Bolt]] |23. 8. 2014. |Memorijal "Kamila Skolimowska" |{{ZD|POLJ}} [[Varšava]] |<ref name=sportingnews>{{cite web|title=Usain Bolt sets world indoor record for 100 meters|url=http://www.sportingnews.com/sport/story/2014-08-23/usain-bolt-world-indoor-record-100-meters|publisher=www.sportingnews.com|date=|access-date=4. 9. 2015|archive-date=26. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140826222713/http://www.sportingnews.com/sport/story/2014-08-23/usain-bolt-world-indoor-record-100-meters|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name=bbc>{{cite web|title=Usain Bolt clocks season's best 9.98 seconds indoors|url=http://www.bbc.com/sport/0/athletics/28916217|publisher=www.bbc.com|date=|access-date=4. 9. 2015}}</ref> <ref name=marca>{{cite web|title=Usain Bolt clocks season's best 9.98 seconds indoors|url=http://www.marca.com/2014/08/24/en/more_sports/1408876021.html|publisher=www.marca.com|date=|access-date=4. 9. 2015}}</ref> |- |[[150 metara|150 m]] |14.99 |{{ZD|KAN}} [[Donovan Bailey]] |1. 6. 1997. |[[Utrka Bailey–Johnson na 150 m]] |{{ZD|KAN}} [[Toronto]] |<ref>{{cite news|title=In a Duel of the Fastest, Bailey Runs All Alone|url=http://www.nytimes.com/1997/06/02/sports/in-a-duel-of-the-fastest-bailey-runs-all-alone.html|publisher=[[The New York Times]]|author=Jere Longman|date=2. 6. 1997|access-date=25. 3. 2014}}</ref> |- |[[300 metara|300 m]] |31.88 |{{ZD|SAD}} [[Wallace Spearmon]] |10. 2. 2006. |[[Tyson Invitational]] |{{ZD|SAD}} [[Fayetteville (Arkansas)|Fayetteville]] |<ref>{{cite news|title=Spearmon sets world record in indoor 300 meters|url=http://www.usatoday.com/sports/olympics/2006-02-11-tyson-invitational_x.htm|publisher=www.usatoday.com |date=11. 2. 2008|access-date=4. 4. 2010}}</ref> |- |[[500 metara|500 m]] |59.82 |{{ZD|SAD}} [[Roddie Haley]] |15. 3. 1986. |NCAA prvenstvo, Divizija I |{{ZD|SAD}} [[Oklahoma City]] |<ref>{{cite web|title=NCAA Men's Division I Indoor Track and Field Championship Records|url=http://fs.ncaa.org/Docs/stats/track_indoor_champs_records/2012-13/2012-13_mitfd1.pdf|publisher=NCAA Track&Field|year=2012|access-date=24. 2. 2015}}</ref> |- |[[600 metara|600 m]] |1:15.12 |{{ZD|NJE}} [[Nico Motchebon]] |28. 2. 1999. | |{{ZD|NJE}} [[Sindelfingen]] |<ref name="athleticsweekly3">{{cite web|title=World records and best performances, men’s indoor|url=http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-indoor/|publisher=www.athleticsweekly.com|date=|access-date=11. 6. 2011|archive-date=11. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110111080444/http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-mens-indoor/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Srednjoprugaške utrke#2000 m|2000 m]] |4:49.99 |{{ZD|ETI}} [[Kenenisa Bekele]] |17. 2. 2007. |[[Birmingemski dvoranski Grand Prix|Birmingemski Grand Prix]] |{{ZD|UK}} [[Birmingham]] | |- |[[2 milje]] |8:03.40 |{{ZD|UK}} [[Mohamed Farah]] |21. 2. 2015. |[[Birmingemski dvoranski Grand Prix|Birmingemski Grand Prix]] |{{ZD|UK}} [[Barclaycard Arena|Birmingham]] |<ref>{{cite news|title=Farah breaks world indoor two mile best in Birmingham|url=http://www.iaaf.org/news/report/birmingham-farah-indoor-two-miles-world-best|publisher=IAAF|author=Simon Turnbull|date=21. 2. 2015|access-date=21. 2. 2015}}</ref> |- |[[10.000 metara|10.000 m]] |27:50.29 |{{ZD|KEN}} [[Mark Bett]] |10. 2. 2002. |[[Flandrijski dvoranski miting]] |{{ZD|BEL}} [[Ghent]] |<ref name="athleticsweekly3"/> |- |[[Maraton]] |2:27.21 |{{ZD|SAD}} [[Michael Wardian]] |1. 7. 2010. | |{{ZD|SAD}} [[Arlington (Virginia)|Arlington]] |<ref>{{cite news|title=Arlington's Michael Wardian sets indoor 200-meter track marathon record|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/07/02/AR2010070205198.html|publisher=[[The Washington Post]]|author=Amy Shipley|date=3. 7. 2010|access-date=11. 4. 2011}}</ref><ref>{{cite news|title=Michael Wardian Sets World Indoor Marathon Record|url=http://www.arlnow.com/2010/07/02/michael-wardian-sets-world-indoor-marathon-record/|publisher=www.arlnow.com|date=2. 7. 2010|access-date=11. 4. 2011}}</ref> |- |[[Utrke s preprekama (atletika)|2000 m prepreke]] |5:13.77 |{{ZD|KEN}} [[Paul Kipsiele Koech]] |13. 2. 2011. |[[Flandrijski dvoranski miting]] |{{ZD|BEL}} [[Ghent]] |<ref>{{cite web|title=2000 Metres Steeplechase Results|url=http://www.timetronics.be/results/belgacomindoor2011/event014h01.html|publisher=www.timetronics.be|date=13. 2. 2011|access-date=13. 2. 2011|archive-date=6. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120306193824/http://www.timetronics.be/results/belgacomindoor2011/event014h01.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Koech sets world record, Collins speeds up, Oliver and Wells dominate|url=http://www.athleticsweekly.com/news/koech-sets-world-record-collins-speeds-up-oliver-and-wells-dominate/|publisher=www.athleticsweekly.com|author=John Mulkeen|date=14. 2. 2011|access-date=14. 2. 2011|archive-date=17. 2. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110217013929/http://www.athleticsweekly.com/news/koech-sets-world-record-collins-speeds-up-oliver-and-wells-dominate/|url-status=dead}}</ref> |- |[[Utrke s preprekama (atletika)|3000 m prepreke]] |8:17.46 |{{ZD|SSSR}} [[Aleksandar Zagorujko]] |21. 2. 1982. | |{{ZD|SSSR}} [[Moskva]] |<ref name="athleticsweekly3"/> |- |[[110 m s preponama|110 m prepone]] |13.34 |{{ZD|SAD}} [[Allen Johnson]] |14. 2. 1995. | |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] |<ref name="athleticsweekly3"/> |- |[[Utrke s preponama|300 m prepone]] |34.92 PS |{{ZD|JAR}} [[Llewellyn Herbert]] |9. 2. 1999. |Pirkkahall |{{ZD|FIN}} [[Tampere]] |<ref>{{cite news|title=Rarest indoor best beaten|url=http://www.iaaf.org/news/news/rarest-world-indoor-best-beaten|publisher=IAAF|date=11. 2. 1999|access-date=4. 9. 2015|archive-date=3. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121103122058/http://www.iaaf.org/news/news/rarest-world-indoor-best-beaten|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{cite news|title=Herbert sets all-time best for indoor 400m Hurdles in Vaasa|url=http://www.iaaf.org/news/news/herbert-sets-all-time-best-for-indoor-400m-hu?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Herbert%20sets%20all-time%20best%20for%20indoor%20400m%20Hurdles%20in%20Vaasa%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=10. 2. 2005|access-date=4. 9. 2015}}</ref> |- |[[400 m s preponama|400 m prepone]] |48.78 |{{ZD|DOM}} [[Felix Sanchez]] |18. 2. 2012. |Nacionalni miting u Val-de-Reuilu |{{ZD|FRA}} [[Val-de-Reuil]] |<ref>{{cite web|title=Meeting National Val-de-Reuil 2012 Complete Results|url=http://bases.athle.com/asp.net/liste.aspx?frmbase=resultats&frmmode=1&frmespace=1204&frmcompetition=097600&frmposition=0|publisher=www.bases.athle.com|date=18. 2. 2012|access-date=19. 2. 2012|archive-date=22. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131022180144/http://bases.athle.com/asp.net/liste.aspx?frmbase=resultats&frmmode=1&frmespace=1204&frmcompetition=097600&frmposition=0|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Félix Sánchez corre los 400 metros vallas en 48.78|url=http://www.listindiario.com.do/el-deporte/2012/2/18/222229/Felix-Sanchez-corre-400-metros-vallas-en-4878|publisher=www.listindiario.com.do|date=18. 2. 2012|access-date=19. 2. 2012}} {{es simbol}}</ref> |- |[[Bacanje diska]] |69,51 m |{{ZD|EST}} [[Gerd Kanter]] |22. 3. 2009. |World Record Indoor Challenge |{{ZD|ŠVE}} [[Växjö]] |<ref>{{cite news|last=Storåkers|first=Johan|title=Kanter throws 69.51m world indoor best in Växjö|url=http://www.iaaf.org/news/news/kanter-throws-6951m-world-indoor-best-in-vaxj?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Kanter%20throws%2069.51m%20world%20indoor%20best%20in%20V%C3%A4xj%C3%B6%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|date=22. 3. 2009|access-date=4. 9. 2015}}</ref> |- |[[Bacanje koplja]] |65,10 m |{{ZD|ŠVE}} [[Pontus Bjärkvik]] |13. 3. 2011. |World Indoor Throwing |{{ZD|ŠVE}} [[Växjö]] |<ref>{{cite news|title=World Indoor Throwing 2011 Complete Results|url=http://www.worldindoorthrowing.com/pdf/WIT_2011_res.pdf|publisher=www.worldindoorthrowing.com|date=13. 3. 2011|access-date=5. 4. 2012|archive-date=1. 11. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131101075945/http://www.worldindoorthrowing.com/pdf/WIT_2011_res.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Bacanje utega|Bacanje utega od 15,875 kg]] |25,86 m |{{ZD|SAD}} [[Lance Deal]] |4. 3. 1995. | |{{ZD|SAD}} [[Atlanta]] |<ref name="athleticsweekly3"/> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 3000 m]] |10:31.42 |{{ZD|NJE}} [[Andreas Erm]] |4. 2. 2001. | |{{ZD|NJE}} [[Halle (Saale)|Halle]] |<ref name="athleticsweekly3"/> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 2 milje]] |11:54.50 |{{ZD|SSSR}} [[Valdas Kazlauskas]] |24. 2. 1990. | |{{ZD|SSSR}} [[Kaunas]] |<ref name="athleticsweekly3"/> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 15.000 m]] |1:00:03.9 |{{ZD|SSSR}} [[Valdas Kazlauskas]] |24. 1. 1987. | |{{ZD|SSSR}} [[Kaunas]] |<ref name="athleticsweekly3"/> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 20.000 m]] |1:20:40.0 PS |{{ZD|NJDR}} [[Ronald Weigel]] |27. 1. 1980. | |{{ZD|NJDR}} [[Senftenberg]] | |- |[[Štafeta s mješovitim udaljenostima]] |9:19.93 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[Matthew Centrowitz Jr.]] 2:49.47<br>[[Michael Berry (atletičar)|Michael Berry]] 46.40<br>[[Erik Sowinski]] 1:47.60<br>[[Patrick Casey (atletičar)|Patrick Casey]] 3:56.48 |31. 1. 2015. |Armory Track Invitational |{{ZD|SAD}} [[Fort Washington Avenue Armory|New York]] |<ref>{{cite web|title=Men's Distance Medley Relay Invitational Final|url=http://armory.milesplit.com/2015/01-30-ArmoryInvite/Web/Result-Relay.php?EN=47&RN=1&ST=Official&D=2|publisher=www.armory.milesplit.com|date=31. 1. 2015|access-date=31. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150201200947/http://armory.milesplit.com/2015/01-30-ArmoryInvite/Web/Result-Relay.php?EN=47&RN=1&ST=Official&D=2|archive-date=1. 2. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |[[Utrke štafeta|4 × 1 milja]] |16:16.67 |{{ZD|SAD}} New York AC<br>[[Brad Horton]]<br>[[Jeff Smith (atletičar)|Jeff Smith]]<br>[[Brad Schlapak]]<br>[[Bill Burke (atletičar)|Bill Burke]] |10. 1. 1993. | |{{ZD|SAD}} [[Hanover (New Hampshire)|Hanover]] | |} ==== Žene ==== {| class="wikitable" style="font-size:95%; width: 95%;" |- !Disciplina !Rekord !Atletičarka !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |[[100 metara|100 m]] |11.15 |{{ZD|NJDR}} [[Marita Koch]] |12. 1. 1980. | |{{ZD|NJDR}} [[Sportforum Hohenschönhausen|Istočni Berlin]] | |- |[[300 metara|300 m]] |35.45 |{{ZD|RUS}} [[Irina Privalova]] |17. 1. 1993. | |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] | |- |[[500 metara|500 m]] |1:06.31 |{{ZD|RUS}} [[Olesja Krasnomovec]] |7. 1. 2006. | |{{ZD|RUS}} [[Jekaterinburg]] | |- |[[600 metara|600 m]] |1:23.44 |{{ZD|RUS}} [[Olga Kotljarova]] |1. 2. 2004. |[[Ruska zima (atletika)|Ruska zima]] |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] | |- |[[Srednjoprugaške utrke#2000 m|2000 m]] |5:30.53 |{{ZD|RUM}} [[Gabriela Szabo]] |8. 3. 1998. | |{{ZD|NJE}} [[Sindelfingen]] | |- |[[2 milje]] |9:00.48 |{{ZD|ETI}} [[Genzebe Dibaba]] |15. 2. 2014. |[[Birmingemski dvoranski Grand Prix|Birmingemski Grand Prix]] |{{ZD|UK}} [[Barclaycard Arena|Birmingham]] |<ref>{{cite news|title=Dibaba smashes two miles world best in Birmingham, Aman 800m in 1:44.52|url=http://www.iaaf.org/news/report/genzebe-dibaba-two-miles-sainsburys-indoor-gr1?utm_source=GCSResults&utm_medium=googlecse&utm_campaign=Search%20term:%20%27Dibaba%20smashes%20two%20miles%20world%20best%20in%20Birmingham,%20Aman%20800m%20in%201:44.52%27,%20Page1&utm_content=Slot1|publisher=IAAF|author=Matthew Brown|date=15. 2. 2014|access-date=4. 9. 2014}}</ref> |- |[[10.000 metara|10.000 m]] |32:44.97 |{{ZD|RUS}} [[Olga Mičurina]] |23. 12. 1995. | |{{ZD|RUS}} [[Sankt Peterburg]] | |- |[[Utrke s preprekama (atletika)|2000 m prepreke]] |6:05.29 |{{ZD|RUS}} [[Marija Bikova]] |22. 1. 2013. |Rusko regionalno prvenstvo |{{ZD|RUS}} [[Belgorod]] |<ref>{{cite news|title=Dubai: Top five under 2:05! from Alfons Jucks, EME News, deep thoughts by Larry Eder|url=http://www.runblogrun.com/2013/01/dubai-top-five-under-205-from-alfons-jucks-eme-news.html|publisher=www.runblogrun.com|date=26. 1. 2013|access-date=30. 1. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=2013 Central FD Indoor Championships Results|url=http://eng.rusathletics.com/sor/results/calendar.2875.htm|publisher=[[Ruski atletski savez|RAS]]|date=24. 1. 2013|access-date=30. 1. 2013|archive-date=16. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160116195900/http://eng.rusathletics.com/sor/results/calendar.2875.htm|url-status=dead}}</ref> |- |rowspan=2|[[3000 m s preprekama|3000 m prepreke]] |9:07.00 |{{ZD|RUS}} [[Tatjana Petrova]] |17. 2. 2006. | |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] | |- |9:54.2<ref group=n>Ovo je najbrže dvoransko vrijeme u utrci s vodenom preprekom.</ref> |{{ZD|ČEŠ}} [[Marcela Lustigova]] |11. 2. 2010. |[[Botničke igre]] |{{ZD|FIN}} [[Korsholm]] |<ref>{{cite web|title=Botnia Games 2010 Results|url=http://www.botniagames.fi/eng/Results_2010.37.html|publisher=www.botniagames.fi|date=11. 2. 2010|access-date=13. 3. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100315230217/http://www.botniagames.fi/eng/Results_2010.37.html|archive-date=15. 3. 2010|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Other News |url=http://emenewsblog.blogspot.com/2010/02/eme-news-feb-11-2010-update.html|publisher=eme.news|date=11. 2. 2010|access-date=13. 3. 2010}}</ref> |- |[[100 m s preponama|100 m prepone]] |12.64 |{{ZD|ŠVE}} [[Ljudmila Engquist]] |10. 2. 1997. | |{{ZD|FIN}} [[Tampere]] | |- |[[Utrke s preponama|300 m prepone]] |40.09 PS |{{ZD|NOR}} [[Stine Tomb]] |5. 2. 2011. |Dvoranski meč Finska-Švedska-Norveška |{{ZD|FIN}} [[Tampere]] |<ref>{{cite web|title=World records and best performances, women’s indoor|url=http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-womens-indoor/|publisher=www.athleticsweekly.com|date=5. 2. 2011|access-date=27. 3. 2011|archive-date=12. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110112201430/http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-womens-indoor/|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{cite news|title=Verdensrekord av Tomb|url=http://www.adressa.no/sport/article1587741.ece|publisher=www.adressa.no|date=9. 2. 2011|access-date=27. 3. 2011|archive-date=19. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121019012318/http://www.adressa.no/sport/article1587741.ece|url-status=dead}} {{no simbol}}</ref> |- |[[400 m s preponama|400 m prepone]] |56.41 |{{ZD|SAD}} [[Sheena Tosta]] |12. 2. 2011. |Nacionalni miting u Val-de-Reuilu |{{ZD|FRA}} [[Val-de-Reuil]] |<ref>{{cite news|title=Un record du monde en 56’’41 et quel spectacle pour cette 2ème édition du meeting de Val de Reuil !!!|url=http://vrac.athle.com/asp.net/espaces.news/news.aspx?id=84151|publisher=www.vrac.athle.com|author=Stéphane Liaudet|date=13. 2. 2011|access-date=23. 2. 2011}} {{fr simbol}}</ref><ref>{{cite news|title=ALL-TIME BEST FOR TOSTA|url=http://www.runblogrun.com/2011/02/isinbayeva-and-lavillenie-wl-at-485m-and-593m-by-alfons-juck-note-by-larry-eder.html|publisher=www.runblogrun.com|author=Larry Eder|date=13. 2. 2011|access-date=23. 2. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=400 Metres Hurdles Results|url=http://bases.athle.com/asp.net/liste.aspx?frmbase=resultats&frmmode=1&frmespace=0&frmcompetition=083932&frmepreuve=400+Haies+(76)-salle%2fTCF|publisher=www.bases.athle.com|date=12. 2. 2011|access-date=23. 2. 2011|archive-date=7. 7. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110707182559/http://bases.athle.com/asp.net/liste.aspx?frmbase=resultats&frmmode=1&frmespace=0&frmcompetition=083932&frmepreuve=400+Haies+(76)-salle%2fTCF|url-status=dead}}</ref> |- |[[Bacanje diska]] |62,07 m |{{ZD|NJE}} [[Shanice Craft]] |14. 2. 2015. |[[Dvoranski ISTAF]] |{{ZD|NJE}} [[Mercedes-Benz Arena (Berlin)|Berlin]] |<ref>{{cite web|title=ISTAF Indoor 2015 Results|url=http://www.istaf-indoor.de/wp-content/uploads/2015/01/Results.pdf|publisher=istaf-indoor.de|date=14. 2. 2015|access-date=15. 2. 2015}}</ref> |- |[[Bacanje koplja]] |57,75 m |{{ZD|ŠVE}} [[Anna Wessman]] |10. 3. 2012. |World Indoor Throwing |{{ZD|ŠVE}} [[Växjö]] | |- |[[Bacanje utega]] (9,07&nbsp;kg) |25,56 m |{{ZD|SAD}} [[Brittany Riley]] |10. 3. 2007. |NCAA prvenstvo, Divizija I |{{ZD|SAD}} [[Fayetteville (Arkansas)|Fayetteville]] | |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 1 milju]] |6:16.72 |{{ZD|SSSR}} [[Sada Eidikytė]] |24. 2. 1990. | |{{ZD|SSSR}} [[Kaunas]] |<ref name="athleticsweekly4">{{cite web|title=World records and best performances, women’s indoor|url=http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-womens-indoor/|publisher=www.athleticsweekly.com|date=|access-date=11. 6. 2011|archive-date=12. 1. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110112201430/http://www.athleticsweekly.com/stats/records/world-records-and-best-performances-womens-indoor/|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 2 milje]] |13:11.88 |{{ZD|ITA}} [[Ileana Salvador]] |14. 2. 1990. | |{{ZD|ITA}} [[Genova]] |<ref name="athleticsweekly4"/> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 5000 m]] |20:10.3 |{{ZD|RUS}} [[Vera Sokolova]] |30. 12. 2010. |Dvoransko prvenstvo Mordovije |{{ZD|RUS}} [[Saransk]] |<ref>{{cite news|title=Russia’s Sokolova sets 5000m walk world indoor best|url=http://www.european-athletics.org/index.php?option=com_content&catid=1&id=9529&view=article|publisher=EAA|date=5. 1. 2011|access-date=6. 1. 2011|archive-date=9. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120609184430/http://www.european-athletics.org/index.php?option=com_content&catid=1&id=9529&view=article|url-status=bot: unknown}}</ref> |- |[[Brzo hodanje|Hodanje 10.000 m]] |43:54.63 |{{ZD|BJE}} [[Jelena Ginko]] |22. 2. 2008. |Bjelorusko prvenstvo |{{ZD|BJE}} [[Mogiljov]] | |- |[[Štafeta 4 x 100 m|4 x 100 m]] |44.39 |{{ZID|Njemačka}}<br>[[Anne-Kathrin Elbe]]<br>[[Anne Möllinger]]<br>[[Cathleen Tschirch]]<br>[[Marion Wagner]] |31. 1. 2010. ||[[Weltklasse in Karlsruhe]] |{{ZD|NJE}} [[Karlsruhe]] |<ref>{{cite web|title=4x100 Metres Relay Results|url=http://www.meeting-karlsruhe.de/index.php?article_id=19#2010frau|publisher=www.meeting-karlsruhe.de|date=31. 1. 2010|access-date=30. 5. 2010|archive-date=4. 2. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150204062242/http://www.meeting-karlsruhe.de/index.php?article_id=19#2010frau|url-status=dead}}</ref> |- |[[Štafeta s mješovitim udaljenostima]] |10:42.57 |{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}<br>[[Sarah Brown (atletičarka)|Sarah Brown]] 3:15.54 ''(1200 m)''<br>[[Mahagony Jones (atletičarka)|Mahagony Jones]] 53.59 ''(400 m)''<br>[[Megan Krumpoch]] 2:05.68 ''(800 m)''<br>[[Brenda Martinez]] 4:27.77 ''(1600 m)'' |7. 2. 2015. |[[New Balance dvoranski Grand Prix]] |{{ZD|SAD}} [[Atletski centar "Reggie Lewis"|Boston]] |<ref>{{cite news|title=Willis mile win leads the string of indoor superlatives in Boston|url=http://www.iaaf.org/news/report/new-balance-indoor-grand-prix-report|publisher=IAAF|author=Parker Morse|date=8. 2. 2015|access-date=8. 2. 2015}}</ref> |} == Napomene == === 100 m (žene) === Vrlo je rašireno mišljenje da je u utrci u kojoj je [[Florence Griffith Joyner]] postavila još uvijek važeći svjetski rekord (10.49 s) mjerač brzine vjetra bio neispravan.<ref name="Linthorne">{{cite web|url=http://www.brunel.ac.uk/~spstnpl/Publications/IAAFReport(Linthorne).pdf|title=The 100-m World Record by Florence Griffith-Joyner at the 1988 U.S. Olympic Trials|last=Linthorne|first=Nicholas P.|date=juni 1995|publisher=Brunel University|access-date=24. 3. 2012|archive-date=16. 9. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120916095446/http://www.brunel.ac.uk/~spstnpl/Publications/IAAFReport(Linthorne).pdf|url-status=dead}}</ref> U izvještaju iz 1995, čiju je izradu zatražio IAAF, procjenjuje se da je stvarna brzina vjetra bila između 5 i 7&nbsp;m/s, a ne 0,0, kako je službeno zabilježeno.<ref name="Linthorne"/> Ako se isključi ovo vrijeme, istrčano u četvrtfinalu američkih kvalifikacija za Olimpijske igre, svjetski rekord bio bi 10.61, koji je "Flo-Jo" istrčala narednog dana u finalu na istom stadionu.<ref name="Linthorne"/><ref>{{cite web|url=http://www.iaaf.org/records/toplists/sprints/100-metres/outdoor/women/senior|title=Women's outdoor 100m|date=17. 9. 2011|work=All-time top lists|publisher=IAAF|access-date=24. 3. 2012}}</ref> === Specifikacije koplja === {{Također pogledajte|Redizajn koplja}} Promjena specifikacija koplja za muškarce stupila je na snagu 1986, a za žene 2000. Svrha ove promjene bilo je smanjivanje broja ilegalnih ravnih slijetanja koplja (kad prokliza umjesto da se zabije u zemlju), ali je sporedni efekt bilo i smanjenje dužine hitaca. Prethodni muški i ženski svjetski rekord u bacanju koplja poništeni su, ali ne i rekordi u desetoboju i sedmoboju.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/1999/02/23/sports/track-and-field-notebook-women-s-heptathlon-joyner-kersee-s-record-is-erased.html|title=Notebook — Women's Heptathlon; Joyner-Kersee's Record Is Erased|last=Litsky|first=Frank|date=23. 2. 1999|work=The New York Times|page=6|access-date=24. 3. 2012}}</ref> Stari rekordi u bacanju koplja bili su: {| class="wikitable" |- !Spol !Rekord !Atletičar(ka) !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |Muškarci |104,80 m |{{ZD|NJDR}} [[Uwe Hohn]] |20. 7. 1984. | |{{ZD|NJDR}} [[Istočni Berlin]] |- |Žene |80,00 m |{{ZD|NJDR}} [[Petra Felke]] |9. 9. 1988. | |{{ZD|NJDR}} [[Potsdam]] |} Trenutni svjetski rekord u desetoboju postignut je kopljem s novim specifikacijama. Najbolji rezultat u sedmoboju s novim specifikacijama koplja jest sljedeći: {| class="wikitable" |- !Rezultat !Atletičarka !Datum !Takmičenje !Mjesto !Ref. |- |rowspan=2| 7032 boda |{{ZD|ŠVE}} [[Carolina Klüft]] |26. 8. 2007. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007 - sedmoboj|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|JAP}} [[Osaka]] |<ref>{{cite web|url=http://www.iaaf.org/statistics/toplists/inout=o/age=n/season=0/sex=W/all=y/legal=A/disc=HEP/detail.html|title=Women's outdoor heptathlon|date=17. 9. 2011|work=All-time top lists|publisher=IAAF|access-date=24. 3. 2012}}</ref> |- |colspan=6|13.15 (+0,1&nbsp;m/s) ''(100 m prepone)''; 1,95 m ''(vis)''; 14,81 m ''(kugla)''; 23.38 (+0,3&nbsp;m/s) ''(200 m)'' /<br>6,85 m (+1,0&nbsp;m/s) ''(dalj)''; 47.98 m<ref group=n>Ovo je 2,32 m ''duže'' od hica Jackie Joyner-Kersee kad je postavila svjetski rekord 23 i 24. septembra 1988. iako je Klüft koristila koplje s novim specifikacijama.</ref> ''(koplje)''; 2:12.56 ''(800 m)'' |} === Ostale napomene === {{refspisak|grupa=n}} == Također pogledajte == * [[Olimpijski rekordi u atletici]] * [[Rekordi svjetskih prvenstava u atletici]] * [[Rekordi Igara Komonvelta u atletici]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.iaaf.org/statistics/records/index.html Pregled rekorda – Međunarodna atletska federacija] [[Kategorija:Atletika]] [[Kategorija:Svjetski rekordi]] api840k64na6gpnmxfaqz9lwg8v1k4f 0 72823 3916526 3915429 2026-08-05T04:39:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916526 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|Otok}} [[Datoteka:Zečevo Island off the Soline Peninsula (Hvar).jpg|mini|Ostrvo Zečevo pokraj [[Hvar (ostrvo)|Hvara]]]] [[Datoteka:Wyspa_Konwaliowa.jpg|mini|Ostrvo u Poljskoj]] '''Ostrvo'''<ref>{{Cite web|url=https://www.un.org/Depts/los/convention_agreements/texts/unclos/part8.htm|title=PREAMBLE TO THE UNITED NATIONS CONVENTION ON THE LAW OF THE SEA|website=www.un.org|access-date=3. 4. 2026}}</ref> ili '''otok''' predstavlja dio kopna okružen sa svih strana vodom. Po pravilu je manji od [[kontinent]]a, a veći od [[hrid]]i (stijene, grebena). Može se nalaziti u [[jezero|jezeru]] ili [[more|moru]], a ako je riječ o riječnom ostrvu tada se govori o [[Ada (riječno ostrvo)|adi]]. == Definicija == Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama '''Međunarodne hidrografske organizacije''' (''International Hydrographic Organization'') ostrvo je dio kopna potpuno okružen morem. Podjela po površini: * '''ostrvo''' je dio kopna potpuno okružen morem površine preko 1&nbsp;km² * '''ostrvce''' je kopno potpuno okruženo morem površine od 0.01 do 1&nbsp;km² * '''hridi''' i '''grebeni''' su površina manjih od 0.01&nbsp;km². == Također pogledajte == * [[Ostrva po broju stanovnika]] * [[Najveća ostrva]] * [[Ostrva u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Islands}} * https://legacy.iho.int/iho_pubs/standard/S-4/S4_V4-8-0_Oct_2018_EN.pdf{{Mrtav link}} {{Forme Zemljine površine}}‎{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ostrva| ]] [[Kategorija:Obalni i okeanski oblici reljefa]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] [[Kategorija:Lakustrinski oblici reljefa]] [[Kategorija:Okeanografska terminologija]] 691you8zc7lgbje1iwi3shr9gklbccf 0 79429 3916501 3663591 2026-08-04T22:27:29Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916501 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zaštićeno područje | naziv = Nacionalni park Triglav | alt_naziv = | kategorija_za_IUCN = II | slika = Triglav.jpg | veličina_slike = 250px | alt_slike = | opis_slike = | karta = | karta_alt = | opis_karte = | veličina_karte = | reljef = | oznaka = | pozicija_oznake = | marker = | veličina_markera = | koordinate = {{coord|46|20|00|N|13|46|00|E|type:landmark}} | koord_ref = | lokacija = | najbliži_grad = [[Bled]], [[Slovenija]] | površina = 880 km² | oznaka = | ovlašteno = | napravljeno = | osnovano = 1981. | određeno = | br_posjetioca = | posjetioci_god = | posjetioci_ref = | upravljačko_tijelo = | upravnik = Triglavski narodni park | operater = | vlasnik = | svjetska_baština = | veb-sajt = | url = [https://www.tnp.si/en/javni-zavod/contact-us/ Triglavski narodni park] | dijete = | ugrađeno = | ugrađeno1 = | ugrađeno2 = }} '''Nacionalni park Triglav''' ([[slovenski jezik|slo.]] ''Triglavski narodni park'') nalazi se na području sjeverozapadne [[Slovenija|Slovenije]] u [[Julijske Alpe|Julijskim Alpama]]. Na području parka prevladava visokogorski [[kras|krš]]. [[Vegetacija]] u parku je većinom [[Alpe|alpska]], ali su zbog blizine [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i utjecaja [[mediteranska klima|sredozemne klime]] na jugozapadnom dijelu parka prisutne i [[biljka|biljke]] iz tih područja.<ref>[http://www.tnp.si/ Službena stranica Triglavskog nacionalnog parka - www.tnp.si]</ref> Prijedlog za zaštitu ovog područja datira još iz 1908, ali je realiziran 1924. Kao nacionalni park Triglav je priznat 1961. Jedini je [[nacionalni park]] u Sloveniji i u njemu važi poseban zaštitni režim koji je stroži od onih u ostalim zaštićenim područjima. Park ima površinu od 83.807 [[hektar|ha]]. Njegova najviša točka je [[Triglav]] sa 2.864 [[metar|m]], a najniža tačka je tok gorskog potoka [[Tolminka]] na 180 m. Park je dobio ime po Triglavu, najvišem slovenskom [[planina|planinskom]] vrhu, koja se nalazi u središtu parka. Jezera u parku su: [[Bohinjsko jezero]], Črno jezero, Dvojno jezero, Krnsko jezero.<ref>{{Cite web |url=http://www.burger.si/TriglavNationalPark/TriglavskiNarodniPark.htm |title=Prostorni prikaz Triglavskog nacionalnog parka -www.burger.si |access-date=10. 11. 2021 |archive-date=29. 7. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050729010222/http://www.burger.si/TriglavNationalPark/TriglavskiNarodniPark.htm |url-status=dead }}</ref> Pored Zakona o TNP-u, to jedinstveno alpsko područje zaštićuje i [[Ustav Republike Slovenije]] (članci 71., 72. i 73.), Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o očuvanju prirode, Zakon o vodama, Poljoprivredno-šumski i drugi zakoni te [[Alpska konvencija]] s njenim protokolima. Najnovije smjernice dolaze iz [[Program Čovjek i biosfera (MAB)|Seviljske strategije]] za [[rezervat biosfere]] jer je [[UNESCO]] u julu 2003. god. proglasio [[Julijske Alpe]] rezervatom biosfere. == Galerija == <gallery> Datoteka:Triglav.jpg|Najviši vrh, Triglav Datoteka:Soca.jpg|Rijeka Soča Datoteka:Tamar Valley (NW Slovenia) – 2015-07-17.jpg|Dolina [[Planica]] </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.tnp.si/ Zvanična stranica] {{Commonscat|Triglav National Park}} {{Nacionalni parkovi u Evropi po državama}} {{DEFAULTSORT:Triglav, Nacionalni park}} [[Kategorija:Geografija Slovenije]] [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Sloveniji]] [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Nacionalni park Triglav]] [[Kategorija:Zaštićena područja osnovana 1981.]] o96fhhrld7ghky8lgn0xlw5oxqv1egw 0 82262 3916446 3916426 2026-08-04T12:50:48Z Markonixbg 121510 /* Trenutni javni funkcioneri stranke */ dopisana 2 nova dužnosnika. 3916446 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Naša stranka | izvorno_ime = | logo = Nasa stranka21 Logo.svg | teskt = | skraćenica = NS | predsjednik = [[Sabina Ćudić]] | predsjednik_osnivač = <!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--> | potpredsjednik = | predsjedavajući = | generalni_sekretar = [[Ćamil Osmanagić]] | sekretar = | glasnogovornik = | osnivač = [[Danis Tanović]]<br>[[Dino Mustafić]] | osnovana = 5. april 2008. | raspuštena = | prethodnik = <!--U slučaju da je naslijedila neku bivšu stranku--> | nastala_iz = <!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--> | nasljednik = <!--Za bivše stranke, u slučaju da je naslijedila neka stranka--> | spojena_u = <!--U slučaju da se spojila u novu stranku--> | slogan = "Moja, tvoja, naša zemlja." | himna = | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | adresa = Branilaca Sarajeva 5 | novine = | mladi_ogranak = Forum mladih | ženski_ogranak = | seniorski_ogranak = | broj članova = | politička_pozicija = [[Politički centar|Centar]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Lijevi centar]]{{Nedostaje referenca}} | ideologija = [[Liberalizam]]<ref>{{Cite book|last=Nordsieck|first=Wolfram|title=Parties and Elections in Europe|publisher=Books on Demand|year=2022|isbn=9783756218882|pages=62}}</ref><br>[[Građanski nacionalizam]]<ref>{{Cite web|url=https://www.freiheit.org/east-and-southeast-europe/long-road-new-government-liberals-it-first-time|title=Bosnia and Herzegovina: Long road to new government – Liberals in it for the first time|website=www.freiheit.org|language=en|access-date=30. 1. 2023}}</ref><br>[[Sekularizam]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Antinacionalizam]]<ref>{{Cite book|last=Toquet|first=Helena|title=Multi-Ethnic Parties in Bosnia-Herzegovina|publisher=University of Leuven|pages=456}}</ref><br>[[Antiklerikalizam]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Proeuropejstvo]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Atlantizam]]{{Nedostaje referenca}} | religija = | nacionalno_članstvo = [[Trojka (koalicija)|Trojka]] {{Malo|(od 2020)}} | regionalno_članstvo = | evropsko_članstvo = [[Savez liberala i demokrata za Evropu]] | međunarodno_članstvo = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | boje = {{colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | sestrinske_stranke = | skupština1 = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]] | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|3|42|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština2 = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom FBiH]] | broj_mandata2 = {{Infokutija stranka/mandati|5|98|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština3 = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]] | broj_mandata3 = {{Infokutija stranka/mandati|4|80|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština4 = [[Skupština Brčko distrikta]] | broj_mandata4 = {{Infokutija stranka/mandati|2|31|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština5 = [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštine kantona FBiH]] | broj_mandata5 = {{Infokutija stranka/mandati|8|289|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština6 = [[Spisak gradonačelnika i načelnika Bosne i Hercegovine|(Grado)načelnici]] | broj_mandata6 = {{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština7 = | broj_mandata7 = | skupština8 = | broj_mandata8 = | zastava = | veb-sajt = {{URL|nasastranka.ba}} }} '''Naša stranka''' ('''NS''') je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] socijalno liberalna i [[multietničnost|multietnička]]<ref>{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/948603256|title=State-building and democratization in Bosnia and Herzegovina|date=2016|publisher=Routledge|others=Soeren Keil, Valery Perry|isbn=978-1-315-61069-6|location=London|oclc=948603256}}</ref> [[politička stranka]] osnovana 5. aprila 2008. Osnova njenog osnivanja bila je borba protiv dominacije nacionalističkih stranaka. Od njenog osnivanja, stranka je prošla kroz značajne promjene i danas predstavlja građansku, socijalno liberalnu alternativu sa jasnim programom koji počiva na [[Liberalizam|liberalnim]] načelima, socijalnoj pravdi i [[Zelena politika|zelenim politikama]]. Osnivači su [[režiser]]i [[Danis Tanović]] i [[Dino Mustafić]]. Naša stranka je 4. juna 2016. postala članica [[Savez liberala i demokrata za Evropu|Saveza liberala i demokrata za Evropu]]. ==Historija== ===2008.=== Stranka se prvi put pojavila na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|lokalnim izborima 2008.]] godine, kada je kandidat Naše stranke osvojio načelničko mjesto u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]]. Značajan broj glasova zabilježen je i u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Stranka je na tim lokalnim izborima osvojila i vijećničke pozicije u Sarajevu, [[Gračanica (FBiH)|Gračanici]], [[Vareš]]u, [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]] i [[Kladanj|Kladnju]]. <ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=232&Lang=3|website=www.izbori.ba|publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=27. 4. 2019|format=PDF}}</ref> ===2010.=== Naša stranka na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010. godine]] nije doživjela značajniji uspjeh, iako se računalo na veliki broj glasova od strane građana koji nisu izlazili na izbore ili nisu podržavali stranke iz nacionalističkog bloka. Za loše rezultate stranke se spominjala koalicija sa [[Nova socijalistička partija|Novom socijalističkom partijom]] na čelu sa [[Zdravko Krsmanović|Zdravkom Krsmanovićem]], kao i loše vođenje izborne kampanje, ali i dobri rezultati SDP BiH. Stranka je podbacila u većini izbornih jedinica i osvojila dva mandata u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]], koja su pripala Predragu Kojoviću i Danisu Tanoviću. Predsjednik Naše stranke Bojan Bajić i generalni sekretar Fadil Šero su nakon ovog izbornog neuspjeha preuzeli odgovornost i podnijeli ostavku. ===2011–2015.=== Na kongresu održanom 2011. za predsjednika stranke je izabran [[Dennis Gratz]]. Naša stranka je predstavila novi smjer nazvan "Treći put", ali i dalje zadržavši socijal-liberalizam kao ideološko opredjeljenje, te multinacionalno članstvo kao temelj rada stranke. Novo rukovodstvo stranke predvođeno Dennisom Gratzom je u periodu nakon 2011. prolazilo kroz teške trenutke, pokušavajući da stabilizira stranku nakon izbornog neuspjeha 2010. i napuštanja velikog broja razočaranih članova i aktivista. Novo rukovodstvo je također moralo finansijski stabilizirati stranku poslije dugova nastalih u prethodnoj kampanji. Naša stranka je na lokalnim izborima 2012. napravila rezultat koji se danas smatra prekratnicom u postojanju stranke, jer su rezultati tih izbora omogućili dalje širenje i rast stranke. Stranka je dobila vijećnike u općinama Gračanica (Mirsad Čamdžić), [[Doboj Istok]] (Halil Mujić), Vareš (Elvir Rožajac), [[Ilidža]] (Elvis Vreto), Centar (Varja Nikolić, Amela Kuskunović i Amra Zulfikarpašić), [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] (Vedran Grebo i Vibor Handžić), [[Novo Sarajevo]] (Vildana Bešlija, Robert Pleše i Sanja Lazar) i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (Vernes Ćosić i Amela Topuz). Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima 2014.]] Naša stranka ostvaruje najbolji rezultat od svog osnivanja, i predsjednik stranke Dennis Gratz biva direktno izabran u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U Skupštinu Kantona Sarajevo izabrani su Predrag Kojović, [[Sabina Ćudić]] i [[Edin Forto]]. Dennis Gratz, predsjednik Naše stranke je ubrzo nakon održanih izbora sazvao izborni kongres Naše stranke, i obznanio da se neće kandidovati za drugi mandat. ===2015–2019.=== Na trećem Kongresu Naše stranke u martu 2015. godine za predsjednika, trećeg od osnivanja stranke, izabran je Predrag Kojović, a potpredsjednike Nasiha Pozder, Edin Forto i Sabina Ćudić. Izbor Predraga Kojovića, jednog od najpoznatijih članova Naše stranke koji je bio dio rukovodstva stranke od samog početka, je za mnoge bio očekivan. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018.]] godine Naša stranka je prvi put imala kandidata za [[predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Dana 21. aprila 2018. potvrđeno je da je kandidat stranke, koji predstavlja Hrvate, [[Boriša Falatar]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nasastranka.ba/borisa-falatar-zasluzujemo-bolje-i-nasa-zemlja-i-svi-mi|title="Boriša Falatar: Zaslužujemo bolje, i naša zemlja i svi mi {{!}} Naša stranka"|access-date=26. 6. 2021|archive-date=27. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180627005653/https://www.nasastranka.ba/borisa-falatar-zasluzujemo-bolje-i-nasa-zemlja-i-svi-mi/|url-status=dead}}</ref> Na izborima je Falatar osvojio samo 3,74%, odnosno 16.036 glasova. Stranka je osvojila 48.401 glas za [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom BiH]], te 50.947 glasova za [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Federacije BiH]]. ===2019–2021.=== Na četvrtom Kongresu Naše stranke 2019. godine za predsjednika je reizabran Predrag Kojović, a potpredsjednike Mirsad Čamdžić, Srđan Mandić i Irma Baralija. ===2021–danas=== Dana 25. juna 2021. Pedrag Kojović podnio je ostavku na poziciji predsjednika Naše stranke. Razlog podnošenja ostavke je taj što je nezadovoljan odnosima i u stranci i unutar "Trojke", te radom određenih ministara stranke u Vladi [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Ostavku je prvobitno podnijela i potpredsjednica stranke [[Irma Baralija]], ali se ubrzo predomislila, pa je ostavku ipak povukla.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/661703/predrag-kojovic-podnio-ostavku-u-nasoj-stranci|title=Predrag Kojović podnio ostavku u Našoj stranci|date=25. 6. 2021|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=26. 6. 2021}}</ref> Ipak, dana 28. juna, na sjednici Predsjedništva Naše stranke odlučeno je da Kojović ostane predsjednik do vanrednog kongresa stranke zakazanog za septembar 2021.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kojovic-ostaje-na-celu-nase-stranke-do-kongresa-u-septembru/210628129|title=Kojović ostaje na čelu Naše stranke do kongresa u septembru|date=28. 6. 2021|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=28. 6. 2021}}</ref> Konačno, na vanrednom kongresu održanog 4. septembra, Edin Forto je izabran za novog predsjednika Naše stranke.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/edin-forto-je-novi-predsjednik-nase-stranke/210904053|title=Edin Forto je novi predsjednik Naše stranke|date=4. 9. 2021|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=4. 9. 2021}}</ref> ==Rukovodstvo i struktura== Najviši politički organ Naše stranke između dva kongresa je Glavni odbor. Članove Glavnog odbora bira kongres, a rukovodstvo odbora biraju članovi na prvoj sjednici odbora. Najviši izvršni organ stranke je Predsjedništvo, kojim predsjedava predsjednik stranke. Stranka također ima Nadzorni odbor koji odgovara isključivo kongresu Naše Stranke, a nadzire rad i poslovanje stranke. Regionalni odbori su izvršna i politička tijela Naše stranke srednjeg nivoa, dok općinski odbori predstavljaju najmanju organizacionu jedinicu u Našoj stranci. Za koordinaciju i organizaciju svih tijela i organa, kao i finansijsko poslovanje, je zadužen Sekretarijat Naše stranke. ====Predsjednik NS==== [[Sabina Ćudić]] je trenutna predsjednica Naše stranke, izabrana na vanrednom Kongresu 2025. godine. Ćudić je peta osoba na toj poziciji od osnivanja stranke. Poziciju predsjednika su prije nje vršili Bojan Bajić (2008–2010), koji je podnio ostavku nakon loših izbornih rezultata 2010, [[Dennis Gratz]] (2011–2015), Predrag Kojović (2015–2021) i [[Edin Forto]] (2021–2025). U periodu između ostavke Bojana Bajića, i preuzimanja funkcije predsjednika od strane Dennisa Gratza, vršilac dužnosti predsjednika Naše stranke bio je Boris Divković (2010–2011). ====Predsjedništvo NS==== Predsjedništvo NS je najviše izvršno tijelo stranke kojim predsjedava predsjednik NS. Trenutni sastav Predsjedništva čine: [[Sabina Ćudić]] ''(predsjednica NS)'', Nihad Uk ''(predsjednik Glavnog odbora)'', Behija Kulović, Vildana Bešlija i Alen Girt ''(potpredsjednici NS)'', Ćamil Osmanagić ''(Generalni sekretar)'', Faris Šehović, Nasiha Pozder, Predrag Kojović, Mirsad Čamdžić, Amir Purić i Jasmina Ibrahimpašić. ==Spisak predsjednika== {| class="wikitable" !# !Portret !Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat |- !1. |[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]] |[[Bojan Bajić]] |5. april 2008. |26. mart 2011. |- !2. |[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]] |[[Dennis Gratz]] |26. mart 2011. |16. maj 2015. |- !3. |[[Datoteka:Predrag Kojović (cropped).jpg|bez okvira|90px]] |[[Predrag Kojović]] |16. maj 2015. |4. septembar 2021. |- !4. |[[Datoteka:Edin Forto (2023-12-05) (cropped).jpg|bez okvira|90px]] |[[Edin Forto]] |4. septembar 2021. |11. oktobar 2025. |- !5. |[[Datoteka:Sabina Ćudić.jpg|bez okvira|90px]] |[[Sabina Ćudić]] |11. oktobar 2025. |''Trenutno'' |} == Trenutni javni funkcioneri stranke == Ova sekcija predstavlja trenutne javne funkcionere stranke koji su izabrani ili imenovani zvaničnici u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou u Bosni i Hercegovini, kao i rukovodioce javnih institucija i preduzeća koji su imenovani na prijedlog ili kao kadrovi ove političke stranke.<ref name="NS-zvanicnici">[https://www.nasastranka.ba Naša stranka – Zvanična stranica]</ref> === Izabrani i imenovani zvaničnici === {| class="wikitable sortable" ! Ime ! Funkcija ! Institucija ! Reference |- | [[Sabina Ćudić]] | rowspan="3" | zastupnik/ca | rowspan="3" | [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] | rowspan="3" | <ref>{{cite web|url=https://www.parlament.ba|title=Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}}</ref> |- | [[Predrag Kojović]] |- | [[Mia Karamehić-Abazović]] |- | [[Edin Forto]] | [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|ministar komunikacija i prometa]] | rowspan="2" | [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] | rowspan="2" | <ref>{{cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba|title=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}}</ref> |- | [[Duška Jurišić]] | zamjenica [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|ministra za ljudska prava i izbjeglice]] |- | [[Dragan Mioković]] | rowspan="5" | zastupnik/ca | rowspan="5" | [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] | rowspan="5" | <ref>{{cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}}</ref> |- | [[Mirjana Marinković-Lepić]] |- | Mirsad Čamdžić |- | Amir Purić |- | Marko Cvitanović |- | Vildana Bešlija | rowspan="4" | delegat/kinja | rowspan="4" | [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]] | rowspan="4" | <ref>{{cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba|title=Parlament Federacije Bosne i Hercegovine}}</ref> |- | Vibor Handžić |- | Sanela Klarić |- | Miomirka Melank |- | [[Nasiha Pozder]] | [[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|ministrica okoliša i turizma]] | rowspan="2" | [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] | rowspan="2" | <ref>{{cite web|url=https://fbihvlada.gov.ba|title=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine}}</ref> |- | Amir Hasičević | [[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|ministar trgovine]] |- | Vibor Handžić | rowspan="4" | zastupnik/ca | rowspan="4" | [[Skupština Kantona Sarajevo]] | rowspan="4" | <ref>{{cite web|url=https://skupstina.ks.gov.ba|title=Skupština Kantona Sarajevo}}</ref> |- | Vildana Bešlija |- | Sanela Klarić |- | Miomirka Melank |- | [[Nihad Uk]] | [[Spisak premijera kantona Federacije Bosne i Hercegovine|premijer]] | rowspan="3" | [[Vlada Kantona Sarajevo]] | rowspan="3" | <ref>{{cite web|url=https://vlada.ks.gov.ba|title=Vlada Kantona Sarajevo}}</ref> |- | [[Darja Softić Kadenić]] | [[Ministarstva pravde i uprave po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Kanton Sarajevo|ministrica pravde i uprave]] |- | Mladen Pandurević | [[Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine#Kanton Sarajevo|ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša]] |- | Amra Nadarević Vodenčarević | rowspan="2" | zastupnik/ca | rowspan="2" | [[Skupština Tuzlanskog kantona]] | rowspan="2" | <ref>{{cite web|url=https://skupstina.tk.gov.ba|title=Skupština Tuzlanskog kantona}}</ref> |- | Amila Hodžić |- | Behija Kulović | zastupnica | [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]] | <ref>{{cite web|url=https://zdk.ba|title=Skupština Zeničko-dobojskog kantona}}</ref> |- | [[Srđan Mandić]] | načelnik | [[Općina Centar Sarajevo]] | <ref>{{cite web|url=https://www.centar.ba|title=Općina Centar Sarajevo}}</ref> |- | [[Mirela Džehverović]] | dogradonačelnica | [[Grad Sarajevo]] | <ref>{{cite web|url=https://gradsarajevo.ba|title=Grad Sarajevo}}</ref> |} === Rukovodioci javnih institucija i preduzeća === {| class="wikitable sortable" ! Ime i prezime ! Funkcija ! Institucija ! Reference |- | [[Goran Valka]] | v.d. predsjednika Uprave | [[Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju]] | <ref>{{cite web |url=https://www.oieiek.ba/ |title=Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju |publisher=Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju }}</ref><ref>{{cite news |title=Brojna imenovanja na Vladi FBiH: Kadar Naše stranke novi član Uprave Operatora za OIEiEK |url=https://avaz.ba/vijesti/bih/1034605/brojna-imenovanja-na-vladi-fbih-kadar-nase-stranke-novi-clan-uprave-operatora-za-oieiek |work=Dnevni avaz |date=2026-04-10 }}</ref> |- | Halil Subašić | direktor | [[Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje]] | <ref>{{cite web|url=https://fzmiopio.ba|title=Federalni zavod za MIO/PIO}}</ref> |- | Slobodan Kadijević | v.d. izvršnog direktora | [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] | <ref>{{cite web|url=https://sarajevo-airport.ba|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo}}</ref> |- | Senad Hubjer | direktor Regionalne direkcije [[Goražde]] | [[BH Telecom]] | <ref>{{cite web|url=https://bhtelecom.ba|title=BH Telecom}}</ref> |- | Admir Bukva | generalni direktor | KJP [[ZOI '84]] | <ref>{{cite web|url=https://zoi84.ba|title=ZOI '84}}</ref> |- | Vedran Tuce | direktor | [[Narodno pozorište Sarajevo]] | <ref>{{cite web|url=https://nps.ba|title=Narodno pozorište Sarajevo}}</ref> |} === Statistika === * [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]: 3 zastupnika * [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]]: 2 funkcije * [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]: 5 zastupnika i 4 delegata * [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]: 2 ministra * [[Skupština Kantona Sarajevo]]: 4 zastupnika * [[Vlada Kantona Sarajevo]]: premijer i 2 ministra * [[Skupština Tuzlanskog kantona]]: 2 zastupnice * [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]]: 1 zastupnica * [[Općina Centar Sarajevo]]: 1 načelnik * [[Grad Sarajevo]]: 1 dogradonačelnica * Rukovodioci javnih institucija i preduzeća: 6 == Također pogledajte == * [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]] * [[Trojka (koalicija)]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Službeni sajt}} [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 2008.]] [[Kategorija:Naša stranka|*]] [[Kategorija:Liberalne političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Trojka (koalicija)]] m7evmmjfi059rtrqopmbl4fmdqpjyy1 3916454 3916446 2026-08-04T14:25:54Z AnToni 2325 /* Trenutni javni funkcioneri stranke */ nepotrebno 3916454 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Naša stranka | izvorno_ime = | logo = Nasa stranka21 Logo.svg | teskt = | skraćenica = NS | predsjednik = [[Sabina Ćudić]] | predsjednik_osnivač = <!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--> | potpredsjednik = | predsjedavajući = | generalni_sekretar = [[Ćamil Osmanagić]] | sekretar = | glasnogovornik = | osnivač = [[Danis Tanović]]<br>[[Dino Mustafić]] | osnovana = 5. april 2008. | raspuštena = | prethodnik = <!--U slučaju da je naslijedila neku bivšu stranku--> | nastala_iz = <!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--> | nasljednik = <!--Za bivše stranke, u slučaju da je naslijedila neka stranka--> | spojena_u = <!--U slučaju da se spojila u novu stranku--> | slogan = "Moja, tvoja, naša zemlja." | himna = | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | adresa = Branilaca Sarajeva 5 | novine = | mladi_ogranak = Forum mladih | ženski_ogranak = | seniorski_ogranak = | broj članova = | politička_pozicija = [[Politički centar|Centar]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Lijevi centar]]{{Nedostaje referenca}} | ideologija = [[Liberalizam]]<ref>{{Cite book|last=Nordsieck|first=Wolfram|title=Parties and Elections in Europe|publisher=Books on Demand|year=2022|isbn=9783756218882|pages=62}}</ref><br>[[Građanski nacionalizam]]<ref>{{Cite web|url=https://www.freiheit.org/east-and-southeast-europe/long-road-new-government-liberals-it-first-time|title=Bosnia and Herzegovina: Long road to new government – Liberals in it for the first time|website=www.freiheit.org|language=en|access-date=30. 1. 2023}}</ref><br>[[Sekularizam]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Antinacionalizam]]<ref>{{Cite book|last=Toquet|first=Helena|title=Multi-Ethnic Parties in Bosnia-Herzegovina|publisher=University of Leuven|pages=456}}</ref><br>[[Antiklerikalizam]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Proeuropejstvo]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Atlantizam]]{{Nedostaje referenca}} | religija = | nacionalno_članstvo = [[Trojka (koalicija)|Trojka]] {{Malo|(od 2020)}} | regionalno_članstvo = | evropsko_članstvo = [[Savez liberala i demokrata za Evropu]] | međunarodno_članstvo = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | boje = {{colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | sestrinske_stranke = | skupština1 = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]] | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|3|42|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština2 = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom FBiH]] | broj_mandata2 = {{Infokutija stranka/mandati|5|98|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština3 = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]] | broj_mandata3 = {{Infokutija stranka/mandati|4|80|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština4 = [[Skupština Brčko distrikta]] | broj_mandata4 = {{Infokutija stranka/mandati|2|31|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština5 = [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštine kantona FBiH]] | broj_mandata5 = {{Infokutija stranka/mandati|8|289|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština6 = [[Spisak gradonačelnika i načelnika Bosne i Hercegovine|(Grado)načelnici]] | broj_mandata6 = {{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština7 = | broj_mandata7 = | skupština8 = | broj_mandata8 = | zastava = | veb-sajt = {{URL|nasastranka.ba}} }} '''Naša stranka''' ('''NS''') je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] socijalno liberalna i [[multietničnost|multietnička]]<ref>{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/948603256|title=State-building and democratization in Bosnia and Herzegovina|date=2016|publisher=Routledge|others=Soeren Keil, Valery Perry|isbn=978-1-315-61069-6|location=London|oclc=948603256}}</ref> [[politička stranka]] osnovana 5. aprila 2008. Osnova njenog osnivanja bila je borba protiv dominacije nacionalističkih stranaka. Od njenog osnivanja, stranka je prošla kroz značajne promjene i danas predstavlja građansku, socijalno liberalnu alternativu sa jasnim programom koji počiva na [[Liberalizam|liberalnim]] načelima, socijalnoj pravdi i [[Zelena politika|zelenim politikama]]. Osnivači su [[režiser]]i [[Danis Tanović]] i [[Dino Mustafić]]. Naša stranka je 4. juna 2016. postala članica [[Savez liberala i demokrata za Evropu|Saveza liberala i demokrata za Evropu]]. ==Historija== ===2008.=== Stranka se prvi put pojavila na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|lokalnim izborima 2008.]] godine, kada je kandidat Naše stranke osvojio načelničko mjesto u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]]. Značajan broj glasova zabilježen je i u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Stranka je na tim lokalnim izborima osvojila i vijećničke pozicije u Sarajevu, [[Gračanica (FBiH)|Gračanici]], [[Vareš]]u, [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]] i [[Kladanj|Kladnju]]. <ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=232&Lang=3|website=www.izbori.ba|publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=27. 4. 2019|format=PDF}}</ref> ===2010.=== Naša stranka na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010. godine]] nije doživjela značajniji uspjeh, iako se računalo na veliki broj glasova od strane građana koji nisu izlazili na izbore ili nisu podržavali stranke iz nacionalističkog bloka. Za loše rezultate stranke se spominjala koalicija sa [[Nova socijalistička partija|Novom socijalističkom partijom]] na čelu sa [[Zdravko Krsmanović|Zdravkom Krsmanovićem]], kao i loše vođenje izborne kampanje, ali i dobri rezultati SDP BiH. Stranka je podbacila u većini izbornih jedinica i osvojila dva mandata u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]], koja su pripala Predragu Kojoviću i Danisu Tanoviću. Predsjednik Naše stranke Bojan Bajić i generalni sekretar Fadil Šero su nakon ovog izbornog neuspjeha preuzeli odgovornost i podnijeli ostavku. ===2011–2015.=== Na kongresu održanom 2011. za predsjednika stranke je izabran [[Dennis Gratz]]. Naša stranka je predstavila novi smjer nazvan "Treći put", ali i dalje zadržavši socijal-liberalizam kao ideološko opredjeljenje, te multinacionalno članstvo kao temelj rada stranke. Novo rukovodstvo stranke predvođeno Dennisom Gratzom je u periodu nakon 2011. prolazilo kroz teške trenutke, pokušavajući da stabilizira stranku nakon izbornog neuspjeha 2010. i napuštanja velikog broja razočaranih članova i aktivista. Novo rukovodstvo je također moralo finansijski stabilizirati stranku poslije dugova nastalih u prethodnoj kampanji. Naša stranka je na lokalnim izborima 2012. napravila rezultat koji se danas smatra prekratnicom u postojanju stranke, jer su rezultati tih izbora omogućili dalje širenje i rast stranke. Stranka je dobila vijećnike u općinama Gračanica (Mirsad Čamdžić), [[Doboj Istok]] (Halil Mujić), Vareš (Elvir Rožajac), [[Ilidža]] (Elvis Vreto), Centar (Varja Nikolić, Amela Kuskunović i Amra Zulfikarpašić), [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]] (Vedran Grebo i Vibor Handžić), [[Novo Sarajevo]] (Vildana Bešlija, Robert Pleše i Sanja Lazar) i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] (Vernes Ćosić i Amela Topuz). Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima 2014.]] Naša stranka ostvaruje najbolji rezultat od svog osnivanja, i predsjednik stranke Dennis Gratz biva direktno izabran u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U Skupštinu Kantona Sarajevo izabrani su Predrag Kojović, [[Sabina Ćudić]] i [[Edin Forto]]. Dennis Gratz, predsjednik Naše stranke je ubrzo nakon održanih izbora sazvao izborni kongres Naše stranke, i obznanio da se neće kandidovati za drugi mandat. ===2015–2019.=== Na trećem Kongresu Naše stranke u martu 2015. godine za predsjednika, trećeg od osnivanja stranke, izabran je Predrag Kojović, a potpredsjednike Nasiha Pozder, Edin Forto i Sabina Ćudić. Izbor Predraga Kojovića, jednog od najpoznatijih članova Naše stranke koji je bio dio rukovodstva stranke od samog početka, je za mnoge bio očekivan. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018.]] godine Naša stranka je prvi put imala kandidata za [[predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Dana 21. aprila 2018. potvrđeno je da je kandidat stranke, koji predstavlja Hrvate, [[Boriša Falatar]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nasastranka.ba/borisa-falatar-zasluzujemo-bolje-i-nasa-zemlja-i-svi-mi|title="Boriša Falatar: Zaslužujemo bolje, i naša zemlja i svi mi {{!}} Naša stranka"|access-date=26. 6. 2021|archive-date=27. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180627005653/https://www.nasastranka.ba/borisa-falatar-zasluzujemo-bolje-i-nasa-zemlja-i-svi-mi/|url-status=dead}}</ref> Na izborima je Falatar osvojio samo 3,74%, odnosno 16.036 glasova. Stranka je osvojila 48.401 glas za [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom BiH]], te 50.947 glasova za [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Federacije BiH]]. ===2019–2021.=== Na četvrtom Kongresu Naše stranke 2019. godine za predsjednika je reizabran Predrag Kojović, a potpredsjednike Mirsad Čamdžić, Srđan Mandić i Irma Baralija. ===2021–danas=== Dana 25. juna 2021. Pedrag Kojović podnio je ostavku na poziciji predsjednika Naše stranke. Razlog podnošenja ostavke je taj što je nezadovoljan odnosima i u stranci i unutar "Trojke", te radom određenih ministara stranke u Vladi [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Ostavku je prvobitno podnijela i potpredsjednica stranke [[Irma Baralija]], ali se ubrzo predomislila, pa je ostavku ipak povukla.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/661703/predrag-kojovic-podnio-ostavku-u-nasoj-stranci|title=Predrag Kojović podnio ostavku u Našoj stranci|date=25. 6. 2021|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=26. 6. 2021}}</ref> Ipak, dana 28. juna, na sjednici Predsjedništva Naše stranke odlučeno je da Kojović ostane predsjednik do vanrednog kongresa stranke zakazanog za septembar 2021.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kojovic-ostaje-na-celu-nase-stranke-do-kongresa-u-septembru/210628129|title=Kojović ostaje na čelu Naše stranke do kongresa u septembru|date=28. 6. 2021|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=28. 6. 2021}}</ref> Konačno, na vanrednom kongresu održanog 4. septembra, Edin Forto je izabran za novog predsjednika Naše stranke.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/edin-forto-je-novi-predsjednik-nase-stranke/210904053|title=Edin Forto je novi predsjednik Naše stranke|date=4. 9. 2021|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=4. 9. 2021}}</ref> ==Rukovodstvo i struktura== Najviši politički organ Naše stranke između dva kongresa je Glavni odbor. Članove Glavnog odbora bira kongres, a rukovodstvo odbora biraju članovi na prvoj sjednici odbora. Najviši izvršni organ stranke je Predsjedništvo, kojim predsjedava predsjednik stranke. Stranka također ima Nadzorni odbor koji odgovara isključivo kongresu Naše Stranke, a nadzire rad i poslovanje stranke. Regionalni odbori su izvršna i politička tijela Naše stranke srednjeg nivoa, dok općinski odbori predstavljaju najmanju organizacionu jedinicu u Našoj stranci. Za koordinaciju i organizaciju svih tijela i organa, kao i finansijsko poslovanje, je zadužen Sekretarijat Naše stranke. ====Predsjednik NS==== [[Sabina Ćudić]] je trenutna predsjednica Naše stranke, izabrana na vanrednom Kongresu 2025. godine. Ćudić je peta osoba na toj poziciji od osnivanja stranke. Poziciju predsjednika su prije nje vršili Bojan Bajić (2008–2010), koji je podnio ostavku nakon loših izbornih rezultata 2010, [[Dennis Gratz]] (2011–2015), Predrag Kojović (2015–2021) i [[Edin Forto]] (2021–2025). U periodu između ostavke Bojana Bajića, i preuzimanja funkcije predsjednika od strane Dennisa Gratza, vršilac dužnosti predsjednika Naše stranke bio je Boris Divković (2010–2011). ====Predsjedništvo NS==== Predsjedništvo NS je najviše izvršno tijelo stranke kojim predsjedava predsjednik NS. Trenutni sastav Predsjedništva čine: [[Sabina Ćudić]] ''(predsjednica NS)'', Nihad Uk ''(predsjednik Glavnog odbora)'', Behija Kulović, Vildana Bešlija i Alen Girt ''(potpredsjednici NS)'', Ćamil Osmanagić ''(Generalni sekretar)'', Faris Šehović, Nasiha Pozder, Predrag Kojović, Mirsad Čamdžić, Amir Purić i Jasmina Ibrahimpašić. ==Spisak predsjednika== {| class="wikitable" !# !Portret !Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat |- !1. |[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]] |[[Bojan Bajić]] |5. april 2008. |26. mart 2011. |- !2. |[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]] |[[Dennis Gratz]] |26. mart 2011. |16. maj 2015. |- !3. |[[Datoteka:Predrag Kojović (cropped).jpg|bez okvira|90px]] |[[Predrag Kojović]] |16. maj 2015. |4. septembar 2021. |- !4. |[[Datoteka:Edin Forto (2023-12-05) (cropped).jpg|bez okvira|90px]] |[[Edin Forto]] |4. septembar 2021. |11. oktobar 2025. |- !5. |[[Datoteka:Sabina Ćudić.jpg|bez okvira|90px]] |[[Sabina Ćudić]] |11. oktobar 2025. |''Trenutno'' |} == Također pogledajte == * [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]] * [[Trojka (koalicija)]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Službeni sajt}} [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 2008.]] [[Kategorija:Naša stranka|*]] [[Kategorija:Liberalne političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Trojka (koalicija)]] 8z710aq9u3iimftl7m79tfy2iswro7b 3916455 3916454 2026-08-04T14:28:13Z AnToni 2325 /* 2011–2015. */ nepotrebno nabrojavanje lokalnih političara 3916455 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stranka | ime_bosanski = Naša stranka | izvorno_ime = | logo = Nasa stranka21 Logo.svg | teskt = | skraćenica = NS | predsjednik = [[Sabina Ćudić]] | predsjednik_osnivač = <!--Ako je predsjednik i osnivač ista osoba--> | potpredsjednik = | predsjedavajući = | generalni_sekretar = [[Ćamil Osmanagić]] | sekretar = | glasnogovornik = | osnivač = [[Danis Tanović]]<br>[[Dino Mustafić]] | osnovana = 5. april 2008. | raspuštena = | prethodnik = <!--U slučaju da je naslijedila neku bivšu stranku--> | nastala_iz = <!--U slučaju da se odvojila iz neke stranke--> | nasljednik = <!--Za bivše stranke, u slučaju da je naslijedila neka stranka--> | spojena_u = <!--U slučaju da se spojila u novu stranku--> | slogan = "Moja, tvoja, naša zemlja." | himna = | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | adresa = Branilaca Sarajeva 5 | novine = | mladi_ogranak = Forum mladih | ženski_ogranak = | seniorski_ogranak = | broj članova = | politička_pozicija = [[Politički centar|Centar]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Lijevi centar]]{{Nedostaje referenca}} | ideologija = [[Liberalizam]]<ref>{{Cite book|last=Nordsieck|first=Wolfram|title=Parties and Elections in Europe|publisher=Books on Demand|year=2022|isbn=9783756218882|pages=62}}</ref><br>[[Građanski nacionalizam]]<ref>{{Cite web|url=https://www.freiheit.org/east-and-southeast-europe/long-road-new-government-liberals-it-first-time|title=Bosnia and Herzegovina: Long road to new government – Liberals in it for the first time|website=www.freiheit.org|language=en|access-date=30. 1. 2023}}</ref><br>[[Sekularizam]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Antinacionalizam]]<ref>{{Cite book|last=Toquet|first=Helena|title=Multi-Ethnic Parties in Bosnia-Herzegovina|publisher=University of Leuven|pages=456}}</ref><br>[[Antiklerikalizam]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Proeuropejstvo]]{{Nedostaje referenca}}<br>[[Atlantizam]]{{Nedostaje referenca}} | religija = | nacionalno_članstvo = [[Trojka (koalicija)|Trojka]] {{Malo|(od 2020)}} | regionalno_članstvo = | evropsko_članstvo = [[Savez liberala i demokrata za Evropu]] | međunarodno_članstvo = | prazna_oznaka1 = | prazni_podaci1 = | prazna_oznaka2 = | prazni_podaci2 = | boje = {{colorbox|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | sestrinske_stranke = | skupština1 = [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom BiH]] | broj_mandata1 = {{Infokutija stranka/mandati|3|42|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština2 = [[Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom FBiH]] | broj_mandata2 = {{Infokutija stranka/mandati|5|98|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština3 = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]] | broj_mandata3 = {{Infokutija stranka/mandati|4|80|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština4 = [[Skupština Brčko distrikta]] | broj_mandata4 = {{Infokutija stranka/mandati|2|31|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština5 = [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštine kantona FBiH]] | broj_mandata5 = {{Infokutija stranka/mandati|8|289|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština6 = [[Spisak gradonačelnika i načelnika Bosne i Hercegovine|(Grado)načelnici]] | broj_mandata6 = {{Infokutija stranka/mandati|1|145|#{{Izborni dijagram/Partija|NS|tamno|BS}}}} | skupština7 = | broj_mandata7 = | skupština8 = | broj_mandata8 = | zastava = | veb-sajt = {{URL|nasastranka.ba}} }} '''Naša stranka''' ('''NS''') je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] socijalno liberalna i [[multietničnost|multietnička]]<ref>{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/948603256|title=State-building and democratization in Bosnia and Herzegovina|date=2016|publisher=Routledge|others=Soeren Keil, Valery Perry|isbn=978-1-315-61069-6|location=London|oclc=948603256}}</ref> [[politička stranka]] osnovana 5. aprila 2008. Osnova njenog osnivanja bila je borba protiv dominacije nacionalističkih stranaka. Od njenog osnivanja, stranka je prošla kroz značajne promjene i danas predstavlja građansku, socijalno liberalnu alternativu sa jasnim programom koji počiva na [[Liberalizam|liberalnim]] načelima, socijalnoj pravdi i [[Zelena politika|zelenim politikama]]. Osnivači su [[režiser]]i [[Danis Tanović]] i [[Dino Mustafić]]. Naša stranka je 4. juna 2016. postala članica [[Savez liberala i demokrata za Evropu|Saveza liberala i demokrata za Evropu]]. ==Historija== ===2008.=== Stranka se prvi put pojavila na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|lokalnim izborima 2008.]] godine, kada je kandidat Naše stranke osvojio načelničko mjesto u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]]. Značajan broj glasova zabilježen je i u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Stranka je na tim lokalnim izborima osvojila i vijećničke pozicije u Sarajevu, [[Gračanica (FBiH)|Gračanici]], [[Vareš]]u, [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]] i [[Kladanj|Kladnju]]. <ref>{{cite web|title=Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine|url=http://www.izbori.ba/default.aspx?CategoryID=232&Lang=3|website=www.izbori.ba|publisher=Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|access-date=27. 4. 2019|format=PDF}}</ref> ===2010.=== Naša stranka na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|općim izborima 2010. godine]] nije doživjela značajniji uspjeh, iako se računalo na veliki broj glasova od strane građana koji nisu izlazili na izbore ili nisu podržavali stranke iz nacionalističkog bloka. Za loše rezultate stranke se spominjala koalicija sa [[Nova socijalistička partija|Novom socijalističkom partijom]] na čelu sa [[Zdravko Krsmanović|Zdravkom Krsmanovićem]], kao i loše vođenje izborne kampanje, ali i dobri rezultati SDP BiH. Stranka je podbacila u većini izbornih jedinica i osvojila dva mandata u [[Kanton Sarajevo|Kantonu Sarajevo]], koja su pripala Predragu Kojoviću i Danisu Tanoviću. Predsjednik Naše stranke Bojan Bajić i generalni sekretar Fadil Šero su nakon ovog izbornog neuspjeha preuzeli odgovornost i podnijeli ostavku. ===2011–2015.=== Na kongresu održanom 2011. za predsjednika stranke je izabran [[Dennis Gratz]]. Naša stranka je predstavila novi smjer nazvan "Treći put", ali i dalje zadržavši socijal-liberalizam kao ideološko opredjeljenje, te multinacionalno članstvo kao temelj rada stranke. Novo rukovodstvo stranke predvođeno Dennisom Gratzom je u periodu nakon 2011. prolazilo kroz teške trenutke, pokušavajući da stabilizira stranku nakon izbornog neuspjeha 2010. i napuštanja velikog broja razočaranih članova i aktivista. Novo rukovodstvo je također moralo finansijski stabilizirati stranku poslije dugova nastalih u prethodnoj kampanji. Naša stranka je na lokalnim izborima 2012. napravila rezultat koji se danas smatra prekratnicom u postojanju stranke, jer su rezultati tih izbora omogućili dalje širenje i rast stranke. Stranka je dobila vijećnike u općinama Gračanica, [[Doboj Istok]], Vareš, [[Ilidža]], Centar, [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Novo Sarajevo]] i [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]]. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima 2014.]] Naša stranka ostvaruje najbolji rezultat od svog osnivanja, i predsjednik stranke Dennis Gratz biva direktno izabran u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine]]. U Skupštinu Kantona Sarajevo izabrani su Predrag Kojović, [[Sabina Ćudić]] i [[Edin Forto]]. Dennis Gratz, predsjednik Naše stranke je ubrzo nakon održanih izbora sazvao izborni kongres Naše stranke, i obznanio da se neće kandidovati za drugi mandat. ===2015–2019.=== Na trećem Kongresu Naše stranke u martu 2015. godine za predsjednika, trećeg od osnivanja stranke, izabran je Predrag Kojović, a potpredsjednike Nasiha Pozder, Edin Forto i Sabina Ćudić. Izbor Predraga Kojovića, jednog od najpoznatijih članova Naše stranke koji je bio dio rukovodstva stranke od samog početka, je za mnoge bio očekivan. Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018.]] godine Naša stranka je prvi put imala kandidata za [[predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Dana 21. aprila 2018. potvrđeno je da je kandidat stranke, koji predstavlja Hrvate, [[Boriša Falatar]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nasastranka.ba/borisa-falatar-zasluzujemo-bolje-i-nasa-zemlja-i-svi-mi|title="Boriša Falatar: Zaslužujemo bolje, i naša zemlja i svi mi {{!}} Naša stranka"|access-date=26. 6. 2021|archive-date=27. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180627005653/https://www.nasastranka.ba/borisa-falatar-zasluzujemo-bolje-i-nasa-zemlja-i-svi-mi/|url-status=dead}}</ref> Na izborima je Falatar osvojio samo 3,74%, odnosno 16.036 glasova. Stranka je osvojila 48.401 glas za [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom BiH]], te 50.947 glasova za [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Federacije BiH]]. ===2019–2021.=== Na četvrtom Kongresu Naše stranke 2019. godine za predsjednika je reizabran Predrag Kojović, a potpredsjednike Mirsad Čamdžić, Srđan Mandić i Irma Baralija. ===2021–danas=== Dana 25. juna 2021. Pedrag Kojović podnio je ostavku na poziciji predsjednika Naše stranke. Razlog podnošenja ostavke je taj što je nezadovoljan odnosima i u stranci i unutar "Trojke", te radom određenih ministara stranke u Vladi [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]]. Ostavku je prvobitno podnijela i potpredsjednica stranke [[Irma Baralija]], ali se ubrzo predomislila, pa je ostavku ipak povukla.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/661703/predrag-kojovic-podnio-ostavku-u-nasoj-stranci|title=Predrag Kojović podnio ostavku u Našoj stranci|date=25. 6. 2021|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=26. 6. 2021}}</ref> Ipak, dana 28. juna, na sjednici Predsjedništva Naše stranke odlučeno je da Kojović ostane predsjednik do vanrednog kongresa stranke zakazanog za septembar 2021.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kojovic-ostaje-na-celu-nase-stranke-do-kongresa-u-septembru/210628129|title=Kojović ostaje na čelu Naše stranke do kongresa u septembru|date=28. 6. 2021|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=28. 6. 2021}}</ref> Konačno, na vanrednom kongresu održanog 4. septembra, Edin Forto je izabran za novog predsjednika Naše stranke.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/edin-forto-je-novi-predsjednik-nase-stranke/210904053|title=Edin Forto je novi predsjednik Naše stranke|date=4. 9. 2021|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=4. 9. 2021}}</ref> ==Rukovodstvo i struktura== Najviši politički organ Naše stranke između dva kongresa je Glavni odbor. Članove Glavnog odbora bira kongres, a rukovodstvo odbora biraju članovi na prvoj sjednici odbora. Najviši izvršni organ stranke je Predsjedništvo, kojim predsjedava predsjednik stranke. Stranka također ima Nadzorni odbor koji odgovara isključivo kongresu Naše Stranke, a nadzire rad i poslovanje stranke. Regionalni odbori su izvršna i politička tijela Naše stranke srednjeg nivoa, dok općinski odbori predstavljaju najmanju organizacionu jedinicu u Našoj stranci. Za koordinaciju i organizaciju svih tijela i organa, kao i finansijsko poslovanje, je zadužen Sekretarijat Naše stranke. ====Predsjednik NS==== [[Sabina Ćudić]] je trenutna predsjednica Naše stranke, izabrana na vanrednom Kongresu 2025. godine. Ćudić je peta osoba na toj poziciji od osnivanja stranke. Poziciju predsjednika su prije nje vršili Bojan Bajić (2008–2010), koji je podnio ostavku nakon loših izbornih rezultata 2010, [[Dennis Gratz]] (2011–2015), Predrag Kojović (2015–2021) i [[Edin Forto]] (2021–2025). U periodu između ostavke Bojana Bajića, i preuzimanja funkcije predsjednika od strane Dennisa Gratza, vršilac dužnosti predsjednika Naše stranke bio je Boris Divković (2010–2011). ====Predsjedništvo NS==== Predsjedništvo NS je najviše izvršno tijelo stranke kojim predsjedava predsjednik NS. Trenutni sastav Predsjedništva čine: [[Sabina Ćudić]] ''(predsjednica NS)'', Nihad Uk ''(predsjednik Glavnog odbora)'', Behija Kulović, Vildana Bešlija i Alen Girt ''(potpredsjednici NS)'', Ćamil Osmanagić ''(Generalni sekretar)'', Faris Šehović, Nasiha Pozder, Predrag Kojović, Mirsad Čamdžić, Amir Purić i Jasmina Ibrahimpašić. ==Spisak predsjednika== {| class="wikitable" !# !Portret !Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat |- !1. |[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]] |[[Bojan Bajić]] |5. april 2008. |26. mart 2011. |- !2. |[[Datoteka:Unknown person.jpg|bez okvira|90px]] |[[Dennis Gratz]] |26. mart 2011. |16. maj 2015. |- !3. |[[Datoteka:Predrag Kojović (cropped).jpg|bez okvira|90px]] |[[Predrag Kojović]] |16. maj 2015. |4. septembar 2021. |- !4. |[[Datoteka:Edin Forto (2023-12-05) (cropped).jpg|bez okvira|90px]] |[[Edin Forto]] |4. septembar 2021. |11. oktobar 2025. |- !5. |[[Datoteka:Sabina Ćudić.jpg|bez okvira|90px]] |[[Sabina Ćudić]] |11. oktobar 2025. |''Trenutno'' |} == Također pogledajte == * [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]] * [[Trojka (koalicija)]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Službeni sajt}} [[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Političke stranke osnovane 2008.]] [[Kategorija:Naša stranka|*]] [[Kategorija:Liberalne političke stranke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Trojka (koalicija)]] aao9wnoqv1dcozmyaeg5lybt04qzkvp 0 90995 3916486 3020538 2026-08-04T21:03:20Z Palapa 383 3916486 wikitext text/x-wiki {{Infokutija avion |naziv = Avro Vulcan |model = Avro 698 |proizvođač = Avro |slika = Datoteka:Avro Vulcan Bomber RAF.JPEG |opis slike = Avro 698 Vulcan |designer = |prvi let = 30. august 1952. |prvi komercijalni let = |prekinut = |status = |glavni korisnik = [[Velika Britanija]] |više korisnika = |produced = |broj napravljeni = 136 |cijena = |varijante = Mk. I, Vulcan B Mk. II }} '''Avro 698 Vulcan'''<ref>{{Cite web|url=https://heritage.baesystems.com/page/avro-vulcan|title=https://heritage.baesystems.com/page/avro-vulcan|website=heritage.baesystems.com|access-date=2026-08-04}}</ref> je glavni nosač [[bombarder]]ske snage [[Royal Air Force|R.A.F.]] poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Zadaća ovog tipa aviona je bilo preventivno čuvanje mira putem dominacije sa [[Nuklearno oružje|nuklearnim oružjem]]. Raspis potreba R.A.F. iz [[1947]]. godine za jednim bombarderom koji je u mogućnosti da nosi nuklearno oružje, završava u kooperaciji firmi Avro, Vickers Valiant i Handley Page Victor. Kao rezultat je predstavljen tzv V-bombarder sa delta formom krila i slabo uzvišenim kokpitom. Prvi let serijske varijante ovog tipa obavljen je u [[Waddington]]u 1956. godine u sklopu OCU 230 jedinice. [[31. august]]a [[1957]]. poliejeće [[prototip]] nasljednika Vulkan B Mk.2 sa jačim [[turbina]]ma, dodatnim rezervoarima za gorivo te elevonima umjesto zadnjih krila. Dolaskom [[Polaris (raketa)|Polaris raketa]], Vulcanu se mijenja namijena te se tip naoružava samo konvencionalnim bombama. == Tehnički podaci (Vulcan B Mk.2)== {| class="prettytable" |----- bgcolor="#DDDDDD" ! Podaci ! Jedinice |----- bgcolor="#EEEEEE" | Godina produkcije || 1956-1965 |----- bgcolor="#EEEEEE" | Firma || [[Avro]] <!-- |----- bgcolor="#EEEEEE" | Konstrukter: || --> |----- bgcolor="#EEEEEE" | Raspon krila || 33,80 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Dužina || 30,40 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Visina || 8,20 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | površina krila || 368,20 m² |----- bgcolor="#EEEEEE" | Težina (prazan) || - kg |----- bgcolor="#EEEEEE" | Mogući tovar || - kg |----- bgcolor="#EEEEEE" | Težina (maksimalna pri startu) || 113.398 kg |----- bgcolor="#EEEEEE" | Putnici || - |----- bgcolor="#EEEEEE" | Posada || 5 |----- bgcolor="#EEEEEE" | Brzina || 1038 km/h |----- bgcolor="#EEEEEE" | Visina leta || 19.810 m |----- bgcolor="#EEEEEE" | Dužina leta || 7.400 km |----- bgcolor="#EEEEEE" | Pogon || 4*Rolls-Royce Olympus 301 turbine |----- bgcolor="#EEEEEE" | Snaga || 4*9.072 kp potiska |} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Avro Vulcan}} * http://www.vulcans.co.uk/ * https://web.archive.org/web/20111102183250/http://www.tvoc.co.uk/ * http://www.thunder-and-lightnings.co.uk/vulcan/history.html * {{Cite web|url=https://www.britishaviation-ptp.com/Companies/A/avro_698.html|title=avro_698|website=www.britishaviation-ptp.com|access-date=2026-08-04}} {{Avioni Avro}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bombarderi]] [[Kategorija:Avro]] mfflzum1gcvqqw924f3brbp3mhpry5d 0 111531 3916532 3895662 2026-08-05T05:14:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916532 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Fagatogo Dock.jpg|desno|300px|mini|Mjesto [[Fagatogo]] u luci Pago Pago]] '''Pago Pago''' je glavni grad [[Američka Samoa|Američke Samoe]],<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/place/Pago-Pago|title=Pago Pago {{!}} American Samoa|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=29. 5. 2018}}</ref> koja je teritorija [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Formalno govoreći, glavni grad je mjesto [[Fagatogo]], a Pago Pago se smatra lukom, odnosno širim područjem. Stanovništvo je 1990. brojalo 10.640 ljudi. Grad se nalazi na ostrvu [[Tutuila]]. Od 1878 do 1951, Pago Pago je bila servisna stanica za mornaricu [[Sjedinjene Američke Države|SAD−a]]. Konzervisana tuna je glavni izvozni proizvod. == Etimologija == Porijeklo naziva Pago Pago nije sasvim sigurno, međutim prema hipotezi, naziv potiče iz samoanskog jezika i tumači se kao "mjesto molitve".<ref>{{Cite web|url=https://www.youguide.com/products/the-city-trip-guide-for-pago-pago-american-samoa|title=The city trip guide for Pago Pago (American Samoa)|website=YouGuide|language=en|access-date=5. 1. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> Slovo "g" u samoanskom jeziku izgovara se kao "ng", zbog čega se Pago Pago izgovara kao "pahngo pahngo".<ref>{{Cite journal|date=1. 9. 2015|title=Resultado de la encuesta de percepción sobre el uso de los instrumentos de pago en Colombia - 2014|url=https://doi.org/10.32468/epipc.2015|publisher=Banco de la República}}</ref> Rani naziv za Pago Pago bio je Long Bay (samoanski: ''O le Fagaloa''), ime koje su koristili prvi stalni stanovnici koji su se naselili na području današnjeg Pago Paga. Također je bio poznat i kao ''O le Maputasi'' ("Kuća jednog poglavice"), u čast poglavice Mauga, koji je živio u Gagamoeu u Pago Pagu i bio starješina nad svim ostalim poglavicama u tom području.<ref>{{Cite journal|last=Ellison|first=Joseph W.|date=1. 11. 1960|title=Review: ''Amerika Samoa: A History of American Samoa and Its United States Naval Administration'', by J. A. C. Gray|url=https://doi.org/10.2307/3636319|journal=Pacific Historical Review|volume=29|issue=4|pages=425–427|doi=10.2307/3636319|issn=0030-8684}}</ref> Tokom kratkog perioda 1830-ih godina, Pago Pago je bio poznat i pod nazivom Cuthbertova luka (''Cuthbert’s Harbor''), nazvana po britanskom kapetanu Cuthbertu, koji je bio prvi [[Evropljani]]n koji je uplovio u luku Pago Pago.<ref>{{Cite book|last=Richards|first=Rhys|title=Samoa's forgotten whaling heritage: American whaling in Samoan waters 1824-1878: a chronological selection of extracts from primary sources, mainly whaling logbooks, journals and contemporary news items|date=1992|publisher=Lithographic Services, Ltd|isbn=978-0-473-01607-4|location=Wellington, N.Z}}</ref> == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20101127092539/http://samoaworld.com/viewtopic.php?f=42&t=327 {{Glavni gradovi SAD-a}} {{Spisak glavnih gradova Okeanije po regionima}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Glavni gradovi]] [[Kategorija:Američka Samoa]] fgb36uquns4om4kt3wy4z5flokxknqs 0 164127 3916487 3807654 2026-08-04T21:06:48Z Palapa 383 3916487 wikitext text/x-wiki '''Politička ekspozitura Bad Aussee'''<ref>{{Cite web|url=https://www.ennstalwiki.at/wiki/index.php/Politische_Expositur_Bad_Aussee|title=Politische Expositur Bad Aussee – EnnstalWiki|website=www.ennstalwiki.at|access-date=2026-08-04}}</ref> se sastojala od 5 [[općina]]. Od toga je bio jedan [[grad]] i jedna općina sa statusom ''Markt''. Broj stanovnika u pojedinoj općini nalazi se u zagradi. Do 1. januara 2012. godine u okrugu [[Liezen (okrug)|Liezen]] su bile dvije političke ekspoziture: Bad Aussee i Gröbming. Odlukom Vlade Štajerske, se politička ekspozitura Bad Aussee ukida i upravno pripaja okrugu [[Liezen (okrug)|Liezen]]. {| class="wikitable" | width="33%" valign="top" | '''Gradovi ''' * [[Bad Aussee]] (4.923) '''Općine sa ''Markt '' statusom ''' * [[Bad Mitterndorf]] (3.138) | width="33%" valign="top" | '''Općine''' * [[Altaussee]] (1.902) * [[Grundlsee (grad)|Grundlsee]] (1.300) * [[Pichl-Kainisch]] (763) |} {| border="0" align="top" | [[Datoteka:Gemeinden in der Politischen Expositur Bad Aussee.png|mini|500px|Općine u području Bad Aussee]] |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://steiermark.orf.at/v2/news/stories/2507874/|title=Bad Aussee verliert Autokennzeichen|date=2011-11-03|website=steiermark.orf.at|language=de|access-date=2026-08-04}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bivši okruzi Štajerske]] t7ulmam8xb3rfkmuhuc51cdfvfnzjxt 0 172890 3916504 3915484 2026-08-04T22:41:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916504 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nagrada | ime = Nagrada "Isidora Sekulić" | podnaslov = | trenutne_nagrade = | slika = | veličina_slike = | alt = | opis = | deskripcija = za najbolju knjigu u protekloj godini | sponzor = | datum = | lokacija = | država = [[Srbija]] | organizator = [[Savski venac (općina)|Općina Savski venac]] | voditelj = | preshow_voditelj = | nastupi = | nagrada = Plaketa, povelja i novčani iznos | godina = {{Početni datum i godine|1967|1|1}} | godina2 = | nosilac = [[Aleksandar Jerkov]] (2023) | veb-sajt = | mreža = | dužina_trajanja = | ocjene = | producent = | režiser = | najbolji_film = | najbolji_režiser = | najviše_nagrada = | najviše_nominacija = | slika2 = | slika2veličina = | alt2 = | opis2 = | prethodno = | glavno = | sljedeće = }} '''Nagrada "Isidora Sekulić"''' jugoslavenska je i srbijanska književna nagrada koju dodjeljuje [[beograd]]ska općina [[Savski venac]]. Nagrada se sastoji od plakete, povelje i novčanog iznosa. == Historija == Dobila je ime po književnici [[Isidora Sekulić|Isidori Sekulić]], a dodjeljuje se svakog juna od 1968. za najbolju knjigu objavljenu prethodne godine i ima veliki značaj u srpskoj književnosti. Do sada su proglašena ukupno 72 pobjednika, uključujući 11 žena; Za dva dobitnika napravljen je izuzetak: knjiga [[Rajko Petrov Nogo|Rajka Petrova Noga]] objavljena 1967. dobila je nagradu za treće izdanje 1984, a pripovjetke [[Vidosav Stevanović|Vidosava Stevanovića]] prvi put su objavljene u studentskom časopisu 1967. i kao knjiga 1968.<ref>{{Cite web|url=https://www.savskivenac.rs/o-savskom-vencu|title=О Савском венцу {{!}} Савски венац|website=www.savskivenac.rs|access-date=5. 8. 2024}}</ref> Predsjednici Skupštine "Fonda Isidore Sekulić" bili su [[Milan Orlić]] (2001–2005), [[Vida Ognjenović]] (2006–2008) i [[Ratko Adamović]] (2009–2016). Nakon toga, nijedan drugi predsjednik nije predložen za tu funkciju.<ref>{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:666142-Ziri-nagrade-Isidora-Sekulic-Smenili-su-nas-sramno-i-tajno|title=Žiri nagrade "Isidora Sekulić": Smenili su nas sramno i tajno|website=NOVOSTI|access-date=5. 8. 2024}}</ref> Predsjednik žirija bio je [[Petar Arbutina]]<ref>{{Cite web|url=https://gradsubotica.co.rs/desavanje/knjizevne-veceri-sa-djordjem-kuburicem/|title=Književne večeri sa Đorđem Kuburićem|date=29. 9. 2018|website=GradSubotica|access-date=5. 8. 2024}}</ref> od 2017. do 2018, a [[Aleksandar Jerkov]] 2019. i 2021.<ref>[https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ ALEKSANDRU GATALICI KNJIŽEVNA NAGRADA "ISIDORA SEKULIĆ"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Wayback|url=https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012203154/https://www.savskivenac.rs/cir/aleksandru-gatalici-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic/ |date=12. 10. 2019 }} |date=20191012203154 Gradska opština Savski venac} ), Pristupljeno 12. oktobra 2019.</ref> Laureatu za 2004. pripala je i novčana nagrada od 90.000 [[Srpski dinar|dinara]],<ref>{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&lang=cir&sub=534553%3f|title=Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” Ивани Хаџи-Поповић|access-date=5. 8. 2024|archive-date=5. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240805062248/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&lang=cir&sub=534553%3F|url-status=dead}}</ref> a laureatu za 2008. to je bio iznos 3.000 [[Euro|eura]] u dinarskoj protuvrijednosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_lat/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134019.html|title=Bajcu nagrada "Isidora Sekulić" za roman "Hamam Balkanija"|last=Vojvodine|first=Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija|website=JMU Radio-televizija Vojvodine|access-date=5. 8. 2024}}</ref> Nagradni fond je prvi put smanjen na dodjeli nagrade za 2017. na 120.000 dinara, prethodnih godina pobjednici su dobijali 300.000 dinara (od 2009).<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=5. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-urucena-nagrada-isidora-sekulic/k4dlmd7|title=Basari uručena nagrada "Isidora Sekulić"|last=Blic|date=16. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=5. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/zivot/kultura/bajcu-nagrada-isidora-sekulic-za-roman-hamam-balkanija_134020.html|title=Бајцу награда "Исидора Секулић" за роман "Хамам Балканија"|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=5. 8. 2024}}</ref> == Dobitnici == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Pisac !! Djelo !Reference |- |2024. |[[Sanja Savić Milosavljević]] |''Martin udio'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rts.rs/magazin/kultura/vesti/5733775/sanja-savic-milosavljevic-nagrada-knjizevna-isidora-sekulic.html|title=Sanja Savić Milosavljević dobitnica nagrade "Isidora Sekulić"|website=РТС|access-date=18. 7. 2025}}</ref> |- |2023. |[[Aleksandar Jerkov]] |''Istina (srpske) književnosti'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.rtv.rs/sr_ci/kultura/nagrada-isidora-sekulic-urucena-aleksandru-jerkovu_1549360.html|title=Награда "Исидора Секулић" уручена Александру Јеркову|last=Војводине|first=Јавна медијска установа ЈМУ Радио-телевизија|website=ЈМУ Радио-телевизија Војводине|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- |2022. |[[Dragan Stojanović]] |''Tripl Dablin'' |<ref>{{Cite web|url=https://savskivenac.rs/vesti-i-saopstenja/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-0|title=НАГРАДА „ИСИДОРА СЕКУЛИЋ“ СВЕЧАНО УРУЧЕНА У КУЋИ КРАЉА ПЕТРА {{!}} Савски венац|website=savskivenac.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- |2021. |[[Jovica Aćin]] |''Banja i druge poslednje priče'' |<ref>[https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ Nagrada „Isidora Sekulić 2021.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625222643/https://beogradski.rs/nagrada-isidora-sekulic-svecano-urucena-u-kuci-kralja-petra-prvog/ |date=25. 6. 2022 }}“, Beogradski Portal, 25. јун 2022)</ref> |- |2020. |[[Slobodan Mandić]] |''Panonski palimpsesti'' i ''Duh priče i druga imena'' |<ref>{{Cite web|url=https://nova.rs/kultura/nagrade-isidora-sekulic-nini-savcic-i-slobodanu-mandicu/|title=Nagrade "Isidora Sekulić" Nini Savčić i Slobodanu Mandiću|last=Jovandić|first=Matija|date=27. 6. 2021|website=NOVA portal|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- |2019. |[[Nina Savić]] |''Vlasnik svega našeg'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/kultura/nini-savcic-nagrada-isidora-sekulic/|title=Nini Savčić nagrada “Isidora Sekulić” - Kultura - Dnevni list Danas|date=27. 6. 2021|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arhipelag.rs/knjige/vlasnik-svega-naseg/|title=Vlasnik svega našeg {{!}} Arhipelag|last=Vučković|first=Igor|date=18. 6. 2019|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 2018. || [[Aleksandar Gatalica]] || ''Poslednji argonaut'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:798854-SENOVITI-PROSTORI-PROSLOSTI-Gatalici-urucena-nagrada-Isidora-Sekulic|title=SENOVITI PROSTORI PROŠLOSTI: Gatalici uručena nagrada "Isidora Sekulić"|website=NOVOSTI|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=perTOpt-H9M|title=- YouTube|website=www.youtube.com|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref name="Вести">{{Cite web|url=https://www.rts.rs/vesti.html|title=Вести|website=РТС|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://medjutim.dnk.org.rs/aleksandar-gatalica-poslednji-argonaut-osvajanje-nezaborava/|title=Александар Гаталица, „Последњи аргонаут“: Освајање незаборава|date=12. 7. 2019|website=Међутим, ДНK|access-date=6. 8. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> |- | 2017. || [[Uglješa Šajtinac]] || ''Žena iz Huareza'' |<ref name="Вести"/><ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/405090/Knjizevna-nagrada-Isidora-Sekulic-urucena-Ugljesi-Sajtincu|title=Књижевна награда „Исидора Секулић” уручена Угљеши Шајтинцу|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegraf.rs/vesti/kultura/2964944-ugljesi-sajtincu-knjizevna-nagrada-isidora-sekulic|title=Uglješi Šajtincu književna nagrada "Isidora Sekulić"|last=Pančić|first=Marijana|date=7. 6. 2018|website=Telegraf.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.pressreader.com/serbia/nin/20180503/281599536121226|title=PressReader.com - Digital Newspaper & Magazine Subscriptions|website=www.pressreader.com|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.skd.rs/ugljesa-sajtinac-zena-iz-haureza-2017/|title=Угљеша Шајтинац: Жена из Хуареза, 2017. – Српско Књижевно Друштво|date=8. 2. 2018|language=en-US|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 2016. || [[Labud Dragić]] || ''Kukavičja pilad'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/382748/Isidora-Sekulic-urucena-Labudu-Dragicu|title=„Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|last=Р|first=К.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&kat=beoinfo&sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|title=Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} Награда „Исидора Секулић” уручена Лабуду Драгићу|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104727/https://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&kat=beoinfo&sub=1736404-nagrada-isidora-sekulic-urucena-labudu-dragicu|url-status=dead}}</ref> |- | 2015. || [[Svetislav Basara]] || ''Anđeo atentata: tabloid'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/basari-nagrada-isidora-sekulic/fphwwx3|title=Basari nagrada "Isidora Sekulić"|last=Beta|date=2. 6. 2016|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 2014. || [[David Albahari]] || ''Životinjsko carstvo'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.blic.rs/kultura/vesti/davidu-albahariju-nagrada-isidora-sekulic/kykvhvj|title=Davidu Albahariju nagrada "Isidora Sekulić"|last=Tanjug|date=25. 11. 2015|website=Blic.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 2013. || [[Sonja Veselinović]] || ''Krosfejd'' |<ref name="Вести"/> |- | 2012. || [[Žaneta Đukić Perišić|Žaneta Đukić-Perišić]] || ''Pisac i priča – Stvaralačka biografija [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] '' | |- | 2011. || [[Slobodan Vladušić]] || ''[[Miloš Crnjanski|Crnjanski]], megalopolis'' |<ref name="„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу">{{cite web|url=http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=62971|title=„Исидора Секулић“ Слободану Владушићу|authorlink=|date=6. 6. 2012|work=|publisher=Радио-телевизија Републике Српске|pages=|format=|archive-url=|archive-date=|access-date=7. 6. 2012|quote=}}</ref> |- | 2010. || [[Vladan Matijević]] || ''Vrlo malo svetlosti'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/178608/%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%83-%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83-%D0%98%D1%81%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D1%80%D0%B0-%D0%A1%D0%B5%D0%BA%D1%83%D0%BB%D0%B8%D1%9B|title=Vladanu Matijeviću „Isidora Sekulić”|last=R|first=K.|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}</ref><ref>[https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ NAGRADA URUČENA VLADANU MATIJEVIĆU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191014213330/https://www.savskivenac.rs/lat/nagradaurucenavladanumatijevicu/ |date=14. 10. 2019 }}, Градска општина Савски венац, Pristupljeno 14. 10. 2019.</ref> |- | 2009. || [[Đorđe Milosavljević]] || ''Đavo i mala gospođa'' | |- | 2008. || [[Vladislav Bajac]] || ''Hamam Balkanija'' | |- | 2007. || [[Mirjana Bjelogrlić-Nikolov]] || ''Priče za dosadno popodne'' | |- | 2006. || [[Zoran Živković (pisac)|Zoran Živković]] || ''Most'' | |- | 2005. || [[Ratomir Damjanović]] || ''Džonijev solo'' |<ref>{{Cite web|url=http://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&lang=cir&sub=1237779%3f|title=У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|website=Град Београд - Званична интернет презентација {{!}} У понедељак додела награде „Исидора Секулић”|access-date=6. 8. 2024|archive-date=6. 8. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240806104728/https://www.beograd.rs/index.php?kat=beoinfo&lang=cir&sub=1237779%3F|url-status=dead}}</ref> |- | 2004. || [[Ivana Hadži-Popović]] || ''Zamka'' | |- | 2003. || [[Vladeta Jerotić]] || ''Putovanja, zapisi, sećanja'' | |- | 2002. || [[Boris Miljković]] || ''Čaj na Zameleku'' | |- | 2001. || [[Milovan Stanković]] || ''Sve o porodici Fuler'' |<ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“ http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/06/26/srpski/BG02062507.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 26. јун 2002).</ref> |- | 2000. || [[Mirjana Novaković]] || ''Strah i njegov sluga'' |<ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml Мирјани Новаковић уручена награда „Исидора Секулић“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220609054825/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/29/srpski/K01062811.shtml |date=9. 6. 2022 }} („Глас јавности“, 28. јун 2001, Приступљено 13. 4. 2013).</ref> |- | 1999. || [[Zoran Bognar]] || ''Novi čovek'' | |- | 1998. || [[Marica Josimčević]] || ''Put kože'' | |- | 1997. || [[Ratko Adamović]] || ''Besmrtni Kaleb'' |<ref>{{Cite web|url=http://www.laguna.rs/a667_autor_ratko_adamovic_laguna.html|title=Ratko Adamović {{!}} Laguna|website=www.laguna.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 1996. || [[Srba Mitrović]] || ''Snimci za panoramu'' | |- | 1995. || [[Milan Orlić]] || ''Iz polarne noći'' | |- | 1994. || [[Đorđe Trifunović]] || ''za celokupno delo o staroj srpskoj književnosti'' | |- | 1993. || [[Dobroslav Smiljanić]] || ''Vilin kamen'' | |- | 1992. || [[Petar Pijanović]] || ''Proza [[Danilo Kiš|Danila Kiša]]'' |<ref>{{Cite web|url=http://www.uf.bg.ac.rs/uf.bg.ac.rs/nastavnici/PetarPijanovic.htm|title=Učiteljski fakultet Beograd|website=www.uf.bg.ac.rs|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 1991. || [[Miroslav Maksimović]] || ''55 soneta o životnim radostima i teškoćama'' | |- | 1990. || [[Novica Petković]] || ''Ogledi iz srpske poetike'' | |- | 1989. || [[Dušan Ivanić]] || ''Modeli književnoga govora : iz istorije i poetike srpske književnosti'' | |- | 1988. || [[Jovan Radulović]] || ''Dalje od oltara'' | |- | 1987. || [[Ljubiša Jeremić]] || ''Tragički vidovi starijeg srpskog romana : od [[Jakov Ignjatović|Jakova Ignjatovića]] do [[Svetolik Ranković|Svetolika Rankovića]]'' | |- | 1986. || [[Hatidža Dizdarević-Krnjević]] || ''Lirski istočnici: iz istorije i poetike lirske narodne poezije'' | |- | 1985. || [[Danko Popović]] || ''Knjiga o Milutinu'' | |- | 1984. || [[Rajko Petrov Nogo]]|| ''Zimomora'' | |- | 1983. || [[Slobodan Zubanović]] || ''Domaći duh'' | |- | 1982. || [[Lazar Trifunović]] || ''Od impresionizma do enformela'' | |- | 1981. || [[Slobodan Rakitić]] || ''Žudnja za jugom'' | |- | 1981. || [[Nikola Milošević]] || <small> odbio da primi nagradu </small> | |- | 1980. || [[Radoslav Bratić]] || ''Sumnja u biografiju'' | |- | 1979. || [[Milovan Danojlić]] || ''Zmijin svlak'' | |- | 1978. || colspan="2" {{n/a|nije dodijeljena}} | |- | 1977. || colspan="2" {{n/a|nije dodijeljena}} | |- | 1976. || [[Tanja Kragujević]] || ''Mitsko u [[Momcilo Nastasijevic|Nastasijevićevom]] delu'' |<ref>{{cite web|title=Награда "Исидора Секулић"|url=http://www.tanjakragujevic.com/|website=Званичан веб сајт Тање Крагујевић|access-date=4. 2. 2018}}</ref> |- | 1976. || [[Dragomir Brajković]] || ''Krvava svadba u Brzavi'' | |- | 1976. || [[Mirjana Pavlović]] || ''Zajednički imenitelj'' |<ref>{{Cite web|url=http://www.skd.rs/?akcija=pisacPavlovicMirjana|title=Српско Књижевно Друштво - Сајт Српског Књижевног Друштва – репрезентативног удружења у култури|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 1975. || [[Mirko Magarašević]] || ''Senke besmrtnosti'' | |- | 1975. || [[Milenko Vučetić]] || ''Glasovi'' | |- | 1975. || [[Milan Komnenić]] || ''Eros i znak'' | |- | 1974. || [[Đuro Damjanović]] || ''Magla u rukama'' | |- | 1974. || [[Ibrahim Hadžić]] || ''Oformiti jedinstvenu životinju'' | |- | 1974. || [[Čedomir Mirković]]|| ''Eseji i kritike'' | |- | 1973. || [[Milorad Blečić]] || ''Kako se rađala jugoslovenska revolucionarna poezia'' | |- | 1973. || [[Miodrag Stanisavljević]]|| ''Knjiga senki'' | |- | 1973. || [[Mitko Madžunkov]] || ''Ubij govorljivog psa'' | |- | 1972. || [[Marko Nedić]]|| ''Magija poetske proze. Studija o [[Rastko Petrović|Rastku Petroviću]]'' | |- | 1972. || [[Miladin Ćulafić]] || ''Nešto'' | |- | 1971. || [[Svetozar Vlajković]] || ''Neko drugo leto'' |<ref>[http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm Романи Светозара Влајковића] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080601000324/http://www.svetozar.vlajkovic.com/romani.htm |date=1. 6. 2008 }}, Pristupljeno 13. 4. 2013.</ref> |- | 1971. || [[Radomir Andrić]] || ''Šumska crkva'' | |- | 1971. || [[Aleksandar Petrov]] || ''Poezija [[Miloš Crnjanski|Crnjanskog]] i srpsko pesništvo'' | |- | 1970. || [[Božidar Milidragović]] || ''Umetnik Zolt'' | |- | 1970. || [[Branislav Petrović]]|| ''O prokleta da si ulico Rige od Fere'' | |- | 1970. || [[Srba Ignjatović]]|| ''Salomina činija'' | |- | 1969. || [[Miroslav Josić Višnjić]] || ''Lepa Jelena'' |<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/5586/%D0%94%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%BE-%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BD%D0%BE-%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D0%BB%D0%BE-%D0%B7%D0%B0-%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%B3-%D1%98%D1%83%D0%BD%D0%B0%D0%BA%D0%B0|title=Добро скројено одело за једног јунака|last=Радисављевић|first=Зоран|website=Politika Online|access-date=6. 8. 2024}}</ref> |- | 1969. || [[Vito Marković]]|| ''Pakao'' | |- | 1969. || [[Bogdan A. Popović]] || ''Eseji i kritike'' | |- | 1968. || [[Jovan Hristić]] || ''Oblici moderne književnosti'' | |- | 1968. || [[Vidosav Stevanović]] || ''Refuz mrtvak'' |<ref name="#1">Југословенски савременици. Ко је ко у Југославији, Хронометар, Београд 1970.</ref> |- | 1967. || [[Ljubomir Simović]]|| ''Šlemovi'' |<ref name="#1"/> |- | 1967. || [[Svetlana Velmar Janković]] || ''Savremenici'' |<ref>Ко је ко u Srbiji: leksikon, Bibliofon,Beograd 1991.</ref> |- | 1967. || [[Živojin Pavlović]] || ''Dve večeri u jesen'' |<ref name="#1"/> |} == Reference == {{Refspisak}} {{Srpska književnost}} [[Kategorija:Jugoslavenske literarne nagrade]] [[Kategorija:Srbijanske literarne nagrade]] [[Kategorija:Nagrada Isidora Sekulić|*]] glfy3w3tp874cnao9no7c5o0j2pzysw 0 266345 3916480 3916249 2026-08-04T20:06:42Z Juan carlos perez rodriguez 134627 /* Šahovski prvaci Crne Gore */ 3916480 wikitext text/x-wiki '''Šahovsko prvenstvo Crne Gore''' organizuje '''Šahovski savez Crne Gore'''. <br/> Kao jedna od šest republika koje su činile '''Šocijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju''', [[Crna Gora]] 1946.godine počela organizovati svoje prvenstvo. <br/> Predstavnici Crne Gore učestvovali su na prvenstvu '''Jugoslavije''' u šahu do 1992.godine, te na prvenstvu '''Srbije i Crne Gore''' u šahu u periodu od 1992. do 2006.godine. Od sticanja nezavisnosti 2006.godine, Crna Gora organizuje spostveno nacionalno prvenstvo. == Šahovski prvaci Crne Gore== {|class="wikitable" ! # !! Godina !! Sjedište !! Prvak |- | I || 1946 || [[Cetinje]] || [[Božidar Kažić]] |- | II || 1948 || [[Cetinje]] || [[Radisav Radonjić]] |- | III || 1951 || [[Titograd]] || rowspan=2 | [[Momčilo Ćetković]] |- | IV || 1952 || [[Cetinje]] || |- | V || 1953 || [[Titograd]] || [[Božidar Ćetković]] |- | VI || 1954 || [[Pljevlja]] || [[Blažo Sredanović]] |- | VII || 1955 || [[Nikšić]] || rowspan=2 | [[Vladimir Vukčević]] |- | VIII || 1956 || [[Cetinje]] || |- | IX || 1957 || [[Ulcinj]] || rowspan=2 | [[Dragoljub Minić]] |- | X || 1958 || [[Tivat]] || |- | XI || 1959 || [[Ulcinj]] || [[Momčilo Vukovieć]] |- | XII || 1960 || [[Ulcinj]] || rowspan=2 | [[Dragoljub Minić]] |- | XIII || 1961 || [[Tivat]] || |- | XIV || 1962 || [[Nikšić]] || [[Mončilo Ćestković]] |- | XV || 1963 || [[Kolašin]] || [[Maksim Lutovac]] |- | XVI || 1964 || [[Žabljak]] || [[Đorđije Đurović]] |- | XVII || 1965 || [[Plav]] || rowspan=2 | [[Momčilo Ćetković]] |- | XVIII || 1966 || [[Kotor]] || |- | XIX || 1967 || [[Cetinje]] || [[Mihailo Milonjić]] |- | XX || 1968 || [[Titograd]] || rowspan=10|[[Božidar Ivanović]] |- | XXI || 1969 || [[Herceg Novi]] || |- | XXII || 1970 || [[Kotor]] || |- | XXIII || 1971 || [[Cetinje]] || |- | XXIV || 1972 || [[Sutomore]] || |- | XXV || 1973 || [[Sutomore]] || |- | XXVI || 1974 || [[Pljevlja]] || |- | XXVII || 1975 || [[Sutomore]] || |- | XXVIII || 1976 || [[Tivat]] || |- | XXIX || 1977 || [[Žabljak]] || |- | XXX || 1978 || [[Danilovgrad]] || [[Božidar Marinović]] |- | XXXI || 1979 || [[Pljevlja]] || [[Đorđije Đurović]] |- | XXXII || 1980 || [[Kolašin]] || [[Božidar Ivanović]] |- | XXXIII || 1981 || [[Tivat]] || [[Radovan Brajović]] |- | XXXIV || 1982 || [[Tivat]] || rowspan=2|[[Radojica Dabetić]] |- | XXXV || 1983 || [[Tivat]] || |- | XXXVI || 1984 || [[Žabljak]] || [[Milán Živković]] |- | XXXVII || 1985 || [[Titograd]] || rowspan=4|[[Božidar Ivanović]] |- | XXXVIII || 1986 || [[Ulcinj]] || |- | XXXIX || 1987 || [[Cetinje]] || |- | XL || 1988 || [[Cetinje]] || |- | XLI || 1989 || [[Titograd]] || [[Radovan Brajović]] |- | XLII || 1990 || [[Cetinje]] || [[Pedrag Nikać]] |- | XLIII || 1991 || [[Ulcinj]] || [[Božidar Ivanović]] |- | XLIV || 1992 || [[Petrovac]] || [[Đorđije Kontić]] |- | XLV || 1993 || [[Podgorica]] || [[Mladen Krstić]] |- | XLVI || 1994 || [[Tivat]] || [[Zdravko Vuković]] |- | XLVII || 1995 || [[Tivat]] || [[Vladimir Pajković]] |- | XLVIII || 1996 || [[Cetinje]] || rowspan=2|[[Pedrag Nikač]] |- | XLIX || 1997 || [[Pljevlja]] || |- | L || 1998 || [[Kolašin]] || [[Zdravko Vukovič]] |- | LI || 1999 || [[Danilovgrad]] || [[Blažo Kalezić]] |- | LII || 2000 || [[Tivat]] || [[Drağiša Blagojević]] |- | LIII || 2001 || [[Nikšić]] || [[Dragan Kosić]] |- | LIV || 2002 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Dragiša Blagojević]] |- | LV || 2003 || [[Žabljak]] || [[Dragan Kosić]] |- | LVI || 2004 || [[Bijelo Polje]] || [[Nikola Đukić]] |- | LVII ||2005 || rowspan=5 | [[Cetinje]] || [[Dragiša Blagojević]] |- | LVIII || 2006 || [[Predag Nikać]] |- | LIX || 2007 || [[Drağiša Blagojević]] |- | LX || 2008 || [[Milan Draško]] |- | LXI || 2009 || [[Drağiša Blagojević]] |- | LXII || 2010 || [[Podgorica]] || [[Dragan Kosić]] |- | LXIII || 2011 || [[Tivat]] || rowspan=5| [[Nikola Đukić]] |- | LXIV || 2012 || [[Cetinje]] || |- | LXV || 2013 || [[Cetinje]] || |- | LXVI ||2014 || [[Podgorica]] || |- | LXVII ||2015 || [[Pljevlja]] || |- | LXVIII || 2016 || || [[Dragan Kosić]] |- | LXIX || 2017 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXX || 2018 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXXI ||2019 || rowspan=7|[[Podgorica]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXXII ||2020 || [[Blažo Kalezić]] |- | LXXIII ||2021 || [[Luka Drašković]] |- | LXXIV ||2022 || [[Nikola Djukić]] |- | LXXV || 2023 || [[Drağisa Blagojević]] |- | LXXVI || 2024 || [[Nikita Petrov]] |- | LXXVII || 2025 || [[Nikita Petrov]] |- |} == Prvensto Crne Gore za žene == {|class="wikitable" ! # !! Godina !! Šampion |- | 1 || 2007 || Aleksandra Mijovic <ref>[https://theweekinchess.com/html/twic663.html#17 Ženki šampion 2007]</ref> |- | 2 || 2008 || Marija Stojanovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr14338.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2008]</ref> |- | 3 || 2009 || Jovana Vojinović <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr23680.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2009]</ref> |- | 4 || 2010 || Jovana Vojinović <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr35750.aspx?lan=26art=4&SNode=SO Ženki šampion 2010]</ref> |- | 5 || 2011 || Aleksandra Milovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr50153.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2011]</ref> |- | 6 || 2012 || Aleksandra Milovic |- | 7 || 2013 || Sanja Misović |- | 8 || 2014 || Nina Delević <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr154893.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2014]</ref> |- | 9 || 2015 || Nevena Radosevic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr181662.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2015]</ref> |- | 10 || 2016 || Tijana Blagojevic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr229489.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2016]</ref> |- | 11 || 2017 || Lidija Blagojevic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr268661.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2017]</ref> |- | 12 || 2018 || Tijana Rakic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr367099.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2018]</ref> |- | 13 || 2019 || Nikolina Koljevic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr421282.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2019]</ref> |- | 14 || 2020 || Aleksandra Milovic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr522435.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2020]</ref> |- | 15 || 2021 || Nikolina Koljevic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr585914.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2021]<ref> |- | 16 || 2022 || Nikolina Koljevic |- | 17 || 2023 || Anna Novikova <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr853831.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2023]</ref> |- | 18 || 2024 || Ines Djendjinovic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr1074402.aspx?lan=26art=4&turdet=YES&flag=30&SNode=SO Ženki šampion 2024]</ref> |- | 19 || 2025 || Kira Popova <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr1306100.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&flag=30&SNode=SO Ženki šampion 2025]</ref> |- | 20 || 2026 || Mateja Popovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr1360044.aspx?lan=1&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2026]</ref> |- |} ==Crosstable== :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Crna Gora Women Chess Championship 5th [[Podgorica]] 2011 ! !! Player !! Rating !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! Points !! TB |- | 1 || align=left|{{flagathlete|[[Aleksandra Mijović]]|Crna Gora}} ||2172 ||* ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||7.0|| |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Tijana Blagojević]]|Crna Gora}} ||1802 ||½ ||* ||½ ||1 ||0 ||½ ||1 ||1 ||1 ||5.5|| |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Lidija Blagojević]]|Crna Gora}} ||1999 ||0 ||½ ||* ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||5.0|| 15.25 |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Sanja Misović]]|Crna Gora}} ||1857 ||½ ||0 ||½ ||* ||0 ||1 ||1 ||1 ||1 ||5.0|| 15.00 |- | 5. || align=left|{{flagathlete|[[Kristina Bačić]]|Crna Gora}} ||1826 ||0 ||1 ||½ ||1 ||* ||½ ||½ ||0 ||1 ||4.5|| |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Milica Bubanja]]|Crna Gora}} ||1731 ||0 ||½ ||0 ||0 ||½ ||* ||1 ||1 ||1 ||4.0|| |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Radmila Milosević]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||* ||½ ||1 ||2.5|| 6.00 |- | 8 || align=left|{{flagathlete|[[Maja Čabarkapa]]|Crna Gora}} ||1914 ||0 ||0 ||0 ||0 ||1 ||0 ||½ ||* ||1 ||2.5|| 5.75 |- | 9 || align=left|{{flagathlete|[[Berina Ajanović]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||* ||0.0|| |} :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Crna Gora Women Chess Championship 3rd [[Cetinje]] 2009 ! !! Player !! Rating !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7!! Points !! TB |- | 1 || align=left|{{flagathlete|[[Jovana Vojinović]]|Crna Gora}} ||2341 ||* ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||6.0|| |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Sanja Misović]]|Crna Gora}} ||1943 ||0 ||* ||½ ||½ ||1 ||1 ||1 ||4.0|| |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Lidija Blagojević]]|Crna Gora}} ||2057 ||0 ||½ ||* ||½ ||1 ||1 ||½ ||3.5|| |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Kristina Bačić]]|Crna Gora}} ||1755 ||0 ||½ ||½ ||* ||0 ||½ ||1 ||2.5|| 5.50 |- | 5 || align=left|{{flagathlete|[[Milica Bubanja]]|Crna Gora}} ||1738 ||0 ||0 ||0 ||1 ||* ||1 ||½ ||2.5|| 4.50 |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Tijana Blagojević]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||* ||1 ||1.5|| |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Savica Tomović]]|Crna Gora}} ||1825 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||* ||1.0|| |} [[Kategorija:Šahovska takmičenja]] [[Kategorija:Šah u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Crnoj Gori]] pphfy2i7ek5wh0ssztvqole1fs38ii0 3916481 3916480 2026-08-04T20:10:46Z Juan carlos perez rodriguez 134627 /* Prvensto Crne Gore za žene */ 3916481 wikitext text/x-wiki '''Šahovsko prvenstvo Crne Gore''' organizuje '''Šahovski savez Crne Gore'''. <br/> Kao jedna od šest republika koje su činile '''Šocijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju''', [[Crna Gora]] 1946.godine počela organizovati svoje prvenstvo. <br/> Predstavnici Crne Gore učestvovali su na prvenstvu '''Jugoslavije''' u šahu do 1992.godine, te na prvenstvu '''Srbije i Crne Gore''' u šahu u periodu od 1992. do 2006.godine. Od sticanja nezavisnosti 2006.godine, Crna Gora organizuje spostveno nacionalno prvenstvo. == Šahovski prvaci Crne Gore== {|class="wikitable" ! # !! Godina !! Sjedište !! Prvak |- | I || 1946 || [[Cetinje]] || [[Božidar Kažić]] |- | II || 1948 || [[Cetinje]] || [[Radisav Radonjić]] |- | III || 1951 || [[Titograd]] || rowspan=2 | [[Momčilo Ćetković]] |- | IV || 1952 || [[Cetinje]] || |- | V || 1953 || [[Titograd]] || [[Božidar Ćetković]] |- | VI || 1954 || [[Pljevlja]] || [[Blažo Sredanović]] |- | VII || 1955 || [[Nikšić]] || rowspan=2 | [[Vladimir Vukčević]] |- | VIII || 1956 || [[Cetinje]] || |- | IX || 1957 || [[Ulcinj]] || rowspan=2 | [[Dragoljub Minić]] |- | X || 1958 || [[Tivat]] || |- | XI || 1959 || [[Ulcinj]] || [[Momčilo Vukovieć]] |- | XII || 1960 || [[Ulcinj]] || rowspan=2 | [[Dragoljub Minić]] |- | XIII || 1961 || [[Tivat]] || |- | XIV || 1962 || [[Nikšić]] || [[Mončilo Ćestković]] |- | XV || 1963 || [[Kolašin]] || [[Maksim Lutovac]] |- | XVI || 1964 || [[Žabljak]] || [[Đorđije Đurović]] |- | XVII || 1965 || [[Plav]] || rowspan=2 | [[Momčilo Ćetković]] |- | XVIII || 1966 || [[Kotor]] || |- | XIX || 1967 || [[Cetinje]] || [[Mihailo Milonjić]] |- | XX || 1968 || [[Titograd]] || rowspan=10|[[Božidar Ivanović]] |- | XXI || 1969 || [[Herceg Novi]] || |- | XXII || 1970 || [[Kotor]] || |- | XXIII || 1971 || [[Cetinje]] || |- | XXIV || 1972 || [[Sutomore]] || |- | XXV || 1973 || [[Sutomore]] || |- | XXVI || 1974 || [[Pljevlja]] || |- | XXVII || 1975 || [[Sutomore]] || |- | XXVIII || 1976 || [[Tivat]] || |- | XXIX || 1977 || [[Žabljak]] || |- | XXX || 1978 || [[Danilovgrad]] || [[Božidar Marinović]] |- | XXXI || 1979 || [[Pljevlja]] || [[Đorđije Đurović]] |- | XXXII || 1980 || [[Kolašin]] || [[Božidar Ivanović]] |- | XXXIII || 1981 || [[Tivat]] || [[Radovan Brajović]] |- | XXXIV || 1982 || [[Tivat]] || rowspan=2|[[Radojica Dabetić]] |- | XXXV || 1983 || [[Tivat]] || |- | XXXVI || 1984 || [[Žabljak]] || [[Milán Živković]] |- | XXXVII || 1985 || [[Titograd]] || rowspan=4|[[Božidar Ivanović]] |- | XXXVIII || 1986 || [[Ulcinj]] || |- | XXXIX || 1987 || [[Cetinje]] || |- | XL || 1988 || [[Cetinje]] || |- | XLI || 1989 || [[Titograd]] || [[Radovan Brajović]] |- | XLII || 1990 || [[Cetinje]] || [[Pedrag Nikać]] |- | XLIII || 1991 || [[Ulcinj]] || [[Božidar Ivanović]] |- | XLIV || 1992 || [[Petrovac]] || [[Đorđije Kontić]] |- | XLV || 1993 || [[Podgorica]] || [[Mladen Krstić]] |- | XLVI || 1994 || [[Tivat]] || [[Zdravko Vuković]] |- | XLVII || 1995 || [[Tivat]] || [[Vladimir Pajković]] |- | XLVIII || 1996 || [[Cetinje]] || rowspan=2|[[Pedrag Nikač]] |- | XLIX || 1997 || [[Pljevlja]] || |- | L || 1998 || [[Kolašin]] || [[Zdravko Vukovič]] |- | LI || 1999 || [[Danilovgrad]] || [[Blažo Kalezić]] |- | LII || 2000 || [[Tivat]] || [[Drağiša Blagojević]] |- | LIII || 2001 || [[Nikšić]] || [[Dragan Kosić]] |- | LIV || 2002 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Dragiša Blagojević]] |- | LV || 2003 || [[Žabljak]] || [[Dragan Kosić]] |- | LVI || 2004 || [[Bijelo Polje]] || [[Nikola Đukić]] |- | LVII ||2005 || rowspan=5 | [[Cetinje]] || [[Dragiša Blagojević]] |- | LVIII || 2006 || [[Predag Nikać]] |- | LIX || 2007 || [[Drağiša Blagojević]] |- | LX || 2008 || [[Milan Draško]] |- | LXI || 2009 || [[Drağiša Blagojević]] |- | LXII || 2010 || [[Podgorica]] || [[Dragan Kosić]] |- | LXIII || 2011 || [[Tivat]] || rowspan=5| [[Nikola Đukić]] |- | LXIV || 2012 || [[Cetinje]] || |- | LXV || 2013 || [[Cetinje]] || |- | LXVI ||2014 || [[Podgorica]] || |- | LXVII ||2015 || [[Pljevlja]] || |- | LXVIII || 2016 || || [[Dragan Kosić]] |- | LXIX || 2017 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXX || 2018 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXXI ||2019 || rowspan=7|[[Podgorica]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXXII ||2020 || [[Blažo Kalezić]] |- | LXXIII ||2021 || [[Luka Drašković]] |- | LXXIV ||2022 || [[Nikola Djukić]] |- | LXXV || 2023 || [[Drağisa Blagojević]] |- | LXXVI || 2024 || [[Nikita Petrov]] |- | LXXVII || 2025 || [[Nikita Petrov]] |- |} == Prvensto Crne Gore za žene == {|class="wikitable" ! # !! Godina !! Šampion |- | 1 || 2007 || Aleksandra Mijovic <ref>[https://theweekinchess.com/html/twic663.html#17 Ženki šampion 2007]</ref> |- | 2 || 2008 || Marija Stojanovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr14338.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2008]</ref> |- | 3 || 2009 || Jovana Vojinović <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr23680.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2009]</ref> |- | 4 || 2010 || Jovana Vojinović <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr35750.aspx?lan=26art=4&SNode=SO Ženki šampion 2010]</ref> |- | 5 || 2011 || Aleksandra Milovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr50153.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2011]</ref> |- | 6 || 2012 || Aleksandra Milovic |- | 7 || 2013 || Sanja Misović |- | 8 || 2014 || Nina Delević <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr154893.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2014]</ref> |- | 9 || 2015 || Nevena Radosevic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr181662.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2015]</ref> |- | 10 || 2016 || Tijana Blagojevic |- | 11 || 2017 || Lidija Blagojevic |- | 12 || 2018 || Tijana Rakic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr367099.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2018]</ref> |- | 13 || 2019 || Nikolina Koljevic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr421282.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2019]</ref> |- | 14 || 2020 || Aleksandra Milovic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr522435.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2020]</ref> |- | 15 || 2021 || Nikolina Koljevic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr585914.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2021]<ref> |- | 16 || 2022 || Nikolina Koljevic |- | 17 || 2023 || Anna Novikova <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr853831.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2023]</ref> |- | 18 || 2024 || Ines Djendjinovic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr1074402.aspx?lan=26art=4&turdet=YES&flag=30&SNode=SO Ženki šampion 2024]</ref> |- | 19 || 2025 || Kira Popova <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr1306100.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&flag=30&SNode=SO Ženki šampion 2025]</ref> |- | 20 || 2026 || Mateja Popovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr1360044.aspx?lan=1&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2026]</ref> |- |} ==Crosstable== :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Crna Gora Women Chess Championship 5th [[Podgorica]] 2011 ! !! Player !! Rating !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! Points !! TB |- | 1 || align=left|{{flagathlete|[[Aleksandra Mijović]]|Crna Gora}} ||2172 ||* ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||7.0|| |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Tijana Blagojević]]|Crna Gora}} ||1802 ||½ ||* ||½ ||1 ||0 ||½ ||1 ||1 ||1 ||5.5|| |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Lidija Blagojević]]|Crna Gora}} ||1999 ||0 ||½ ||* ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||5.0|| 15.25 |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Sanja Misović]]|Crna Gora}} ||1857 ||½ ||0 ||½ ||* ||0 ||1 ||1 ||1 ||1 ||5.0|| 15.00 |- | 5. || align=left|{{flagathlete|[[Kristina Bačić]]|Crna Gora}} ||1826 ||0 ||1 ||½ ||1 ||* ||½ ||½ ||0 ||1 ||4.5|| |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Milica Bubanja]]|Crna Gora}} ||1731 ||0 ||½ ||0 ||0 ||½ ||* ||1 ||1 ||1 ||4.0|| |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Radmila Milosević]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||* ||½ ||1 ||2.5|| 6.00 |- | 8 || align=left|{{flagathlete|[[Maja Čabarkapa]]|Crna Gora}} ||1914 ||0 ||0 ||0 ||0 ||1 ||0 ||½ ||* ||1 ||2.5|| 5.75 |- | 9 || align=left|{{flagathlete|[[Berina Ajanović]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||* ||0.0|| |} :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Crna Gora Women Chess Championship 3rd [[Cetinje]] 2009 ! !! Player !! Rating !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7!! Points !! TB |- | 1 || align=left|{{flagathlete|[[Jovana Vojinović]]|Crna Gora}} ||2341 ||* ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||6.0|| |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Sanja Misović]]|Crna Gora}} ||1943 ||0 ||* ||½ ||½ ||1 ||1 ||1 ||4.0|| |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Lidija Blagojević]]|Crna Gora}} ||2057 ||0 ||½ ||* ||½ ||1 ||1 ||½ ||3.5|| |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Kristina Bačić]]|Crna Gora}} ||1755 ||0 ||½ ||½ ||* ||0 ||½ ||1 ||2.5|| 5.50 |- | 5 || align=left|{{flagathlete|[[Milica Bubanja]]|Crna Gora}} ||1738 ||0 ||0 ||0 ||1 ||* ||1 ||½ ||2.5|| 4.50 |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Tijana Blagojević]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||* ||1 ||1.5|| |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Savica Tomović]]|Crna Gora}} ||1825 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||* ||1.0|| |} [[Kategorija:Šahovska takmičenja]] [[Kategorija:Šah u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Crnoj Gori]] iqdg6w8iz11s3d0z4bjsq6aokk2v2sz 3916483 3916481 2026-08-04T20:37:41Z Juan carlos perez rodriguez 134627 /* Prvensto Crne Gore za žene */ 3916483 wikitext text/x-wiki '''Šahovsko prvenstvo Crne Gore''' organizuje '''Šahovski savez Crne Gore'''. <br/> Kao jedna od šest republika koje su činile '''Šocijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju''', [[Crna Gora]] 1946.godine počela organizovati svoje prvenstvo. <br/> Predstavnici Crne Gore učestvovali su na prvenstvu '''Jugoslavije''' u šahu do 1992.godine, te na prvenstvu '''Srbije i Crne Gore''' u šahu u periodu od 1992. do 2006.godine. Od sticanja nezavisnosti 2006.godine, Crna Gora organizuje spostveno nacionalno prvenstvo. == Šahovski prvaci Crne Gore== {|class="wikitable" ! # !! Godina !! Sjedište !! Prvak |- | I || 1946 || [[Cetinje]] || [[Božidar Kažić]] |- | II || 1948 || [[Cetinje]] || [[Radisav Radonjić]] |- | III || 1951 || [[Titograd]] || rowspan=2 | [[Momčilo Ćetković]] |- | IV || 1952 || [[Cetinje]] || |- | V || 1953 || [[Titograd]] || [[Božidar Ćetković]] |- | VI || 1954 || [[Pljevlja]] || [[Blažo Sredanović]] |- | VII || 1955 || [[Nikšić]] || rowspan=2 | [[Vladimir Vukčević]] |- | VIII || 1956 || [[Cetinje]] || |- | IX || 1957 || [[Ulcinj]] || rowspan=2 | [[Dragoljub Minić]] |- | X || 1958 || [[Tivat]] || |- | XI || 1959 || [[Ulcinj]] || [[Momčilo Vukovieć]] |- | XII || 1960 || [[Ulcinj]] || rowspan=2 | [[Dragoljub Minić]] |- | XIII || 1961 || [[Tivat]] || |- | XIV || 1962 || [[Nikšić]] || [[Mončilo Ćestković]] |- | XV || 1963 || [[Kolašin]] || [[Maksim Lutovac]] |- | XVI || 1964 || [[Žabljak]] || [[Đorđije Đurović]] |- | XVII || 1965 || [[Plav]] || rowspan=2 | [[Momčilo Ćetković]] |- | XVIII || 1966 || [[Kotor]] || |- | XIX || 1967 || [[Cetinje]] || [[Mihailo Milonjić]] |- | XX || 1968 || [[Titograd]] || rowspan=10|[[Božidar Ivanović]] |- | XXI || 1969 || [[Herceg Novi]] || |- | XXII || 1970 || [[Kotor]] || |- | XXIII || 1971 || [[Cetinje]] || |- | XXIV || 1972 || [[Sutomore]] || |- | XXV || 1973 || [[Sutomore]] || |- | XXVI || 1974 || [[Pljevlja]] || |- | XXVII || 1975 || [[Sutomore]] || |- | XXVIII || 1976 || [[Tivat]] || |- | XXIX || 1977 || [[Žabljak]] || |- | XXX || 1978 || [[Danilovgrad]] || [[Božidar Marinović]] |- | XXXI || 1979 || [[Pljevlja]] || [[Đorđije Đurović]] |- | XXXII || 1980 || [[Kolašin]] || [[Božidar Ivanović]] |- | XXXIII || 1981 || [[Tivat]] || [[Radovan Brajović]] |- | XXXIV || 1982 || [[Tivat]] || rowspan=2|[[Radojica Dabetić]] |- | XXXV || 1983 || [[Tivat]] || |- | XXXVI || 1984 || [[Žabljak]] || [[Milán Živković]] |- | XXXVII || 1985 || [[Titograd]] || rowspan=4|[[Božidar Ivanović]] |- | XXXVIII || 1986 || [[Ulcinj]] || |- | XXXIX || 1987 || [[Cetinje]] || |- | XL || 1988 || [[Cetinje]] || |- | XLI || 1989 || [[Titograd]] || [[Radovan Brajović]] |- | XLII || 1990 || [[Cetinje]] || [[Pedrag Nikać]] |- | XLIII || 1991 || [[Ulcinj]] || [[Božidar Ivanović]] |- | XLIV || 1992 || [[Petrovac]] || [[Đorđije Kontić]] |- | XLV || 1993 || [[Podgorica]] || [[Mladen Krstić]] |- | XLVI || 1994 || [[Tivat]] || [[Zdravko Vuković]] |- | XLVII || 1995 || [[Tivat]] || [[Vladimir Pajković]] |- | XLVIII || 1996 || [[Cetinje]] || rowspan=2|[[Pedrag Nikač]] |- | XLIX || 1997 || [[Pljevlja]] || |- | L || 1998 || [[Kolašin]] || [[Zdravko Vukovič]] |- | LI || 1999 || [[Danilovgrad]] || [[Blažo Kalezić]] |- | LII || 2000 || [[Tivat]] || [[Drağiša Blagojević]] |- | LIII || 2001 || [[Nikšić]] || [[Dragan Kosić]] |- | LIV || 2002 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Dragiša Blagojević]] |- | LV || 2003 || [[Žabljak]] || [[Dragan Kosić]] |- | LVI || 2004 || [[Bijelo Polje]] || [[Nikola Đukić]] |- | LVII ||2005 || rowspan=5 | [[Cetinje]] || [[Dragiša Blagojević]] |- | LVIII || 2006 || [[Predag Nikać]] |- | LIX || 2007 || [[Drağiša Blagojević]] |- | LX || 2008 || [[Milan Draško]] |- | LXI || 2009 || [[Drağiša Blagojević]] |- | LXII || 2010 || [[Podgorica]] || [[Dragan Kosić]] |- | LXIII || 2011 || [[Tivat]] || rowspan=5| [[Nikola Đukić]] |- | LXIV || 2012 || [[Cetinje]] || |- | LXV || 2013 || [[Cetinje]] || |- | LXVI ||2014 || [[Podgorica]] || |- | LXVII ||2015 || [[Pljevlja]] || |- | LXVIII || 2016 || || [[Dragan Kosić]] |- | LXIX || 2017 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXX || 2018 || [[Bar (Crna Gora)]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXXI ||2019 || rowspan=7|[[Podgorica]] || [[Nikola Djukić]] |- | LXXII ||2020 || [[Blažo Kalezić]] |- | LXXIII ||2021 || [[Luka Drašković]] |- | LXXIV ||2022 || [[Nikola Djukić]] |- | LXXV || 2023 || [[Drağisa Blagojević]] |- | LXXVI || 2024 || [[Nikita Petrov]] |- | LXXVII || 2025 || [[Nikita Petrov]] |- |} == Prvensto Crne Gore za žene == {|class="wikitable" ! # !! Godina !! Šampion |- | 1 || 2007 || Aleksandra Mijovic <ref>[https://theweekinchess.com/html/twic663.html#17 Ženki šampion 2007]</ref> |- | 2 || 2008 || Marija Stojanovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr14338.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2008]</ref> |- | 3 || 2009 || Jovana Vojinović <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr23680.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2009]</ref> |- | 4 || 2010 || Jovana Vojinović <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr35750.aspx?lan=26art=4&SNode=SO Ženki šampion 2010]</ref> |- | 5 || 2011 || Aleksandra Milovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr50153.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2011]</ref> |- | 6 || 2012 || Aleksandra Milovic |- | 7 || 2013 || Sanja Misović |- | 8 || 2014 || Nina Delević <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr154893.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2014]</ref> |- | 9 || 2015 || Nevena Radosevic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr181662.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2015]</ref> |- | 10 || 2016 || Tijana Blagojevic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr229489.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2016]</ref> |- | 11 || 2017 || Lidija Blagojevic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr268661.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2017]</ref> |- | 12 || 2018 || Tijana Rakic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr367099.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2018]</ref> |- | 13 || 2019 || Nikolina Koljevic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr421282.aspx?lan=2&art=4&SNode=SO Ženki šampion 2019]</ref> |- | 14 || 2020 || Aleksandra Milovic <ref>[https://s1.chess-results.com/tnr522435.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2020]</ref> |- | 15 || 2021 || Nikolina Koljevic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr585914.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2021]</ref> |- | 16 || 2022 || Nikolina Koljevic |- | 17 || 2023 || Anna Novikova <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr853831.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2023]</ref> |- | 18 || 2024 || Ines Djendjinovic <ref>[https://s2.chess-results.com/tnr1074402.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&flag=30&SNode=SO Ženki šampion 2024]</ref> |- | 19 || 2025 || Kira Popova <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr1306100.aspx?lan=2&art=4&turdet=YES&flag=30&SNode=SO Ženki šampion 2025]</ref> |- | 20 || 2026 || Mateja Popovic <ref>[https://s3.chess-results.com/tnr1360044.aspx?lan=1&art=4&turdet=YES&SNode=SO Ženki šampion 2026]</ref> |} ==Crosstable== :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Crna Gora Women Chess Championship 5th [[Podgorica]] 2011 ! !! Player !! Rating !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7 !! 8 !! 9 !! Points !! TB |- | 1 || align=left|{{flagathlete|[[Aleksandra Mijović]]|Crna Gora}} ||2172 ||* ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||7.0|| |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Tijana Blagojević]]|Crna Gora}} ||1802 ||½ ||* ||½ ||1 ||0 ||½ ||1 ||1 ||1 ||5.5|| |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Lidija Blagojević]]|Crna Gora}} ||1999 ||0 ||½ ||* ||½ ||½ ||1 ||½ ||1 ||1 ||5.0|| 15.25 |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Sanja Misović]]|Crna Gora}} ||1857 ||½ ||0 ||½ ||* ||0 ||1 ||1 ||1 ||1 ||5.0|| 15.00 |- | 5. || align=left|{{flagathlete|[[Kristina Bačić]]|Crna Gora}} ||1826 ||0 ||1 ||½ ||1 ||* ||½ ||½ ||0 ||1 ||4.5|| |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Milica Bubanja]]|Crna Gora}} ||1731 ||0 ||½ ||0 ||0 ||½ ||* ||1 ||1 ||1 ||4.0|| |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Radmila Milosević]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||* ||½ ||1 ||2.5|| 6.00 |- | 8 || align=left|{{flagathlete|[[Maja Čabarkapa]]|Crna Gora}} ||1914 ||0 ||0 ||0 ||0 ||1 ||0 ||½ ||* ||1 ||2.5|| 5.75 |- | 9 || align=left|{{flagathlete|[[Berina Ajanović]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||0 ||* ||0.0|| |} :{| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ Crna Gora Women Chess Championship 3rd [[Cetinje]] 2009 ! !! Player !! Rating !! 1 !! 2 !! 3 !! 4 !! 5 !! 6 !! 7!! Points !! TB |- | 1 || align=left|{{flagathlete|[[Jovana Vojinović]]|Crna Gora}} ||2341 ||* ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||1 ||6.0|| |- | 2 || align=left|{{flagathlete|[[Sanja Misović]]|Crna Gora}} ||1943 ||0 ||* ||½ ||½ ||1 ||1 ||1 ||4.0|| |- | 3 || align=left|{{flagathlete|[[Lidija Blagojević]]|Crna Gora}} ||2057 ||0 ||½ ||* ||½ ||1 ||1 ||½ ||3.5|| |- | 4 || align=left|{{flagathlete|[[Kristina Bačić]]|Crna Gora}} ||1755 ||0 ||½ ||½ ||* ||0 ||½ ||1 ||2.5|| 5.50 |- | 5 || align=left|{{flagathlete|[[Milica Bubanja]]|Crna Gora}} ||1738 ||0 ||0 ||0 ||1 ||* ||1 ||½ ||2.5|| 4.50 |- | 6 || align=left|{{flagathlete|[[Tijana Blagojević]]|Crna Gora}} ||0 ||0 ||0 ||0 ||½ ||0 ||* ||1 ||1.5|| |- | 7 || align=left|{{flagathlete|[[Savica Tomović]]|Crna Gora}} ||1825 ||0 ||0 ||½ ||0 ||½ ||0 ||* ||1.0|| |} [[Kategorija:Šahovska takmičenja]] [[Kategorija:Šah u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Crnoj Gori]] nppf305xbzz4vhzxo5fcvj5qeqnt8a2 0 268518 3916484 3894777 2026-08-04T20:53:54Z ~2026-43174-92 184376 Poništena izmjena [[Special:Diff/3894777|3894777]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/PanaskoBot|PanaskoBot]] ([[User talk:PanaskoBot|razgovor]]) 3916484 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Građevina <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Stari grad Kamengrad | izvorno_ime = | kategorija = Tvrđava <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = Stari grad Kamengrad u Sanskom Mostu | etimologija = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Kamengrad fortress in 14th century.png | opis_slike = Grad u 16. stoljeću. Ilustrirao [[Benedikt Kuripešić]]. <!-- *** Država, regije i.t.d *** --> | država = Bosna i Hercegovina | zastava_države = Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg | pokrajina = | regija = | distrikt = | općina = [[Sanski Most]] <!-- *** Položaj *** --> | položaj = [[Donji Kamengrad]] | nadmorska_visina = 417 | širina_stepeni = 44| širina_minuta = 46| širina_sekundi = 43| širina_SJ =N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 33| dužina_sekundi = 47| dužina_IZ =E <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | visina = | dubina = | zapremina = | površina = oko 4000 <!-- *** Svojstvo *** --> | autor = | stil = | material = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = [[1374.]] godine | uprava = | vlasnik = <!-- *** Pristup *** --> | javnost = | posjećivanje = | posjećivanje_datum = | pristup = <!-- *** UNESCO *** --> | whs_ime = | whs_godina = | whs_broj = | whs_regija = | whs_kriterija = | iucn_kategorija = <!-- *** Slobodni polji *** --> | prazno = | prazno_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} Ostaci '''Kamengradske tvrđave''' smješteni su na platou iznad naselja [[Donji Kamengrad]], iznad rijeke [[Bliha (vodopad)|Blihe]], uz putnu komunikaciju [[Sanski Most]] – [[Bosanska Krupa]] – [[Bihać]] – [[Prijedor]]. Osnova tvrđave je trokutasta i sužava se na istočnoj strani. Kroz historiju je često prepravljana. Prvi put se spominje 1374, a pripadala je župi Sana i bila posjed [[Blagajski knezovi|knezova Blagajskih]].<ref name="Redži">{{Cite web |url= https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=57890 |title=Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini |work= Sarajevo publishing, Sarajevo 2009. |access-date= 9. 2. 2017}}</ref> Utvrda je podignuta na strmom brdu na 417 metara nadmorske visine, na strateškom položaju koji omogućava kontrolu doline rijeke [[Bliha|Blihe]]. Prema narodnom predanju, Kamengrad je pao pod osmansku vlast već 1463, o čemu svjedoči [[Fatihova Musalla|Fatihova musalla]], ali se historijski tačan datum osmanskog osvajanja tvrđave smatra 1498.<ref>Jelena Mrgić, Каменград, Лексикон градова и тргова средњовековних српских земаља - према писаним изворима - , Завод за уџбенике, Београд 2010, 125.</ref> U početnom periodu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], Kamengrad je imao značajnu vojnu ulogu, no njegov strateški značaj opao je nakon što su Osmanlije zauzele [[Bihaćka krajina|Bihaćku krajinu]].<ref name="Stari gradovi">{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1953/1-1953.pdf |title= Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI |work= Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 – |access-date= 9. 2. 2016}}</ref><ref>Tihomir Glavaš, Kamengrad, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 147.</ref> Izgled tvrđave iz najranijih vremena sačuvan je na graviri u putopisu [[Benedikt Kuripešić|Benedikta Kuripešića]] iz 1530. == Historija == === Srednji vijek === Kamengrad se prvi put spominje u historijskim dokumentima 1374. godine.{{sfn|Biščević|2009|p=200}} U ovom periodu pripadao je župi Sana u oblasti [[Donji Kraji]], a bio je u posjedu plemićke porodice [[Babonići|Babonić]] ([[Blagajski knezovi|Blagajski]]). [[Benedikt Kuripešić]], koji je posjetio ovo područje 1530. godine, zabilježio je da je grad u to vrijeme već bio u osmanskom vlasništvu. U blizini utvrde postojao je i franjevački samostan, što svjedoči o značaju ovog mjesta kao vjerskog i kulturnog središta prije dolaska Osmanlija.<ref>{{cite book|last1=Biščević|first1=Vedad|title=Naseljena mjesta Općine Sanski Most|last2=Biščević|first2=Edin|date=2009|publisher=Autor|location=Sanski Most|pages=196-219}}</ref> === Osmansko doba === Tačno vrijeme osmanskog osvajanja Kamengrada predmet je historijskih rasprava, ali se pretpostavlja da je grad pao između 1463. i 1499. godine. Kamengrad je postao sjedište istoimene [[Nahija|nahije]] i [[Kadiluk|kadiluka]], a od 1512. do 1565. bio je i sjedište sandžaka Bosanska krajina.{{sfn|Biščević|2009|p=207}} U ovom periodu, utvrda je služila kao polazišna tačka za osmanske pohode prema Hrvatskoj i Ugarskoj. Prema predaji, sultan [[Fatih Mehmed II]] je nakon zauzimanja grada klanjao prvu džumu na mjestu gdje je kasnije podignuta [[Fatihova Musalla|Musalla]] u [[Donji Kamengrad|Donjem Kamengradu]].{{sfn|Biščević|2009|p=201}} Prvi spomenuti vojvoda Kamengrada bio je [[Malkoč-beg Dugalić|Malkoč-beg]] (1536. godine). === Gubljenje strateške uloge i napuštanje === Nakon što su Osmanlije osvojile Krupu (1565) i Bihać (1592), granica se pomjerila dalje na zapad, a Kamengrad gubi na značaju. Administrativna sjedišta se polako premještaju, prvo u [[Stari Majdan]], a potom u druge gradove. Iako je grad u 18. vijeku još uvijek imao posadu i kadiju, utvrda je postepeno propadala. Grad je konačno napušten 1838. godine. == Obnova i zaštita == U toku su radovi na uređenju tvrđave, uključujući izgradnju pristupne staze i rasvjete te raščišćavanje lokaliteta. Projekat finansira [[Unsko-sanski kanton|Vlada Unsko-sanskog kantona]] u sklopu inicijative "Krajiške staze kulturne baštine", s ciljem očuvanja i promocije historijskih utvrda u regiji.<ref>{{Cite web|url=https://www.ekapija.com/bs/news/5056992/poceli-radovi-na-tvrdjavi-kamengrad-kod-sanskog-mosta-jedna-od-osam-krajiskih|title=Počeli radovi na tvrđavi Kamengrad kod Sanskog Mosta, jedna od osam "krajiških staza"|website=www.ekapija.com|language=bs|access-date=26. 2. 2025}}</ref> Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je 2008. Stari grad Kamengrad nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref name="Tvrđava">{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3016|title= Stari grad Kamengrad|work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|access-date= 9. 2. 2016|archive-date= 22. 5. 2022|archive-url= https://web.archive.org/web/20220522020710/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3016|url-status= dead}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * [[Tihomir Glavaš]], Kamengrad, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 147. * [[Jelena Mrgić]], Каменград, Лексикон градова и тргова средњовековних српских земаља - према писаним изворима - , Завод за уџбенике, Београд 2010, 125. * Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH: Stari grad Kamengrad, historijsko područje , [https://web.archive.org/web/20160305032202/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3016] * Projekt obnove Kamengrada, [http://www.sanskimost.gov.ba/index.php/rss/931-projekat-za-tvravu-kamengrad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241216214330/http://www.sanskimost.gov.ba/index.php/rss/931-projekat-za-tvravu-kamengrad |date=16. 12. 2024 }} {{Tvrđave u BiH}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sanskom Mostu]] [[Kategorija:1374. u arhitekturi]] [[Kategorija:Građevine u Sanskom Mostu]] [[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni|K]] [[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini|K]] jcy6u805lheeed5b8wwab1hum99458r 0 363675 3916527 3847726 2026-08-05T04:49:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916527 wikitext text/x-wiki {{Infokutija web stranica | ime_stranice = Outlook | logo = Microsoft Outlook Icon (2025–present).svg | logo_veličina = 100px | logo_opis = | slika_ekrana = Outlook_screen.png | slika_ekrana_veličina = 300px | slika_ekrana_opis = Screenshot Outlook-a | url = https://www.outlook.com | slogan = | komercijalno = Da | vrsta = [[Webmail]] | registracija = Potrebna | jezik = 106 jezika | broj_korisnika = 420 miliona | licenca sadržaja = | programski_jezik = | vlasnik = [[Microsoft]] | autor = | urednik = | datum_pokretanja = [[4. juli]] [[2013]]. | prihod = | alexa = 619 (1.4.2014.)<ref name="alexa">{{cite web |url= http://www.alexa.com/siteinfo/outlook.com |title= Outlook.com Site Info |publisher= [[Alexa Internet]] |access-date= 1. 4. 2014 |archive-date= 21. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160321234143/http://www.alexa.com/siteinfo/outlook.com |url-status= dead }}</ref> | ip = | trenutni_status = Online | fusnote = }} '''Outlook.com''' jest besplatni [[email]] servis u posjedu [[Microsoft]]a. Jedan je od prvih svjetskih webmail servisa,<ref>{{cite web |url=http://www.techpluto.com/hotmail-evolution |title=The "Hotmail" Evolution |work=TechPluto |publisher=Accu-rate Media |date=22. 6. 2009 |access-date=26. 10. 2010}}</ref> osnovan je 1996. pod nazivom '''Hotmail''' (pisano često kao '''HoTMaiL''') od strane [[Sabeer Bhatia]] i [[Jack Smith (Hotmail)|Jack Smith]]a u [[Mountain View, Kalifornija]], a upravljan iz [[Sunnyvale, Kalifornija|Sunnyvale]]a.<ref>{{cite web |url=http://www.thefreelibrary.com/4th+Network+Hotels+Get+Wired+with+Hotmail+E-mail+Service+and+High...-a018789494 |title=4th Network Hotels Get Wired with Hotmail E-mail Service and High Speed Internet Access; Hotmail and 4th Network Ink Agreement to Keep Business Travelers Connected. |publisher=Business Wire |date=21. 10. 1996 |access-date=1. 8. 2013 |archive-date=28. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190328142041/https://www.thefreelibrary.com/4th+Network+Hotels+Get+Wired+with+Hotmail+E-mail+Service+and+High...-a018789494 |url-status=dead }}</ref><ref name=MichaelArrington>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2009/07/09/bing-comes-to-hotmail |title=Bing Comes To Hotmail |last=Arrington |first=Michael |work=TechCrunch |publisher=AOL |date=9. 7. 2009 |access-date=23. 3. 2007}}</ref><ref name=ShortHistory /> Microsoft ga je kupio 1997. za približno $400 miliona i pokrenuo ga kao '''MSN Hotmail''', kasnije rebrandiran u '''Windows Live Hotmail''' kao dio [[Windows Live]] servisa.<ref name="Outlook.com Launch">{{cite web |url=http://blogs.office.com/b/microsoft-outlook/archive/2013/02/18/outlook-com-leaves-preview-as-fastest-growing-email-service.aspx |title=Outlook.com leaves preview as the world’s fastest growing email service going from 0 to 60 million in just 6 months |first=David |last=Law |authorlink=David Law |publisher=[[Microsoft]] |date=18. 2. 2013 |work=Outlook Blog |access-date=19. 2. 2013}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.winsupersite.com/article/windows-live/outlookcom-mail-microsoft-reimagines-webmail-143877 |title=Outlook.com Mail: Microsoft Reimagines Webmail |first=Paul |last=Thurrott |authorlink=Paul Thurrott |date=31. 7. 2012 |work=Supersite for Windows |publisher=[[Penton Media]] |access-date=1. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120803011439/http://www.winsupersite.com/article/windows-live/outlookcom-mail-microsoft-reimagines-webmail-143877 |archive-date=3. 8. 2012 |url-status=dead }}</ref> Zadnja verzija je izdata 2011. godine.<ref>{{cite web |url=http://thenextweb.com/microsoft/2011/10/03/microsoft-announces-massive-hotmail-update-to-better-combat-gmail |title=Microsoft announces massive Hotmail update to better combat Gmail |last=Wilhelm |first=Alex |publisher=The Next Web |date=3. 10. 2011 |access-date=19. 6. 2012}}</ref> Od 2011. godinert, Hotmail je imao 360 miliona korisnika mjesečno.<ref name=TechNet>{{cite news |url=http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/archive/2011/07/05/hotmail-still-new-and-cool-even-after-15-years.aspx |title=Hotmail Still New and Cool–Even After 15 Years |work=The Official Microsoft Blog |publisher=Microsoft |date=5. 7. 2011 |access-date=1. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130905073322/http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/archive/2011/07/05/hotmail-still-new-and-cool-even-after-15-years.aspx |archive-date=5. 9. 2013 |url-status=dead }}</ref> Bio je dostupan u 36 različitih jezika.<ref>{{cite web |url=http://english.peopledaily.com.cn/90001/90781/90877/7442083.html |title=Hotmail introduces hacking alert system |publisher=People's Daily Online |date=15. 7. 2011 |access-date=1. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120627090134/http://english.peopledaily.com.cn/90001/90781/90877/7442083.html |archive-date=27. 6. 2012 |url-status=live }}</ref><ref name="itnewsonline.com">{{cite web |url=http://www.itnewsonline.com/showstory.php?storyid=9583&scatid=6&contid=3 |title=Windows Live Hotmail Launches Worldwide in 36 Languages |publisher=IT News Online |date=7. 5. 2007 |access-date=26. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080503160228/http://www.itnewsonline.com/showstory.php?storyid=9583&scatid=6&contid=3 |archive-date=3. 5. 2008 |url-status=live }}</ref> 2013-te, Hotmail je zamijenjen sa Outlook.com, koji promovira Microsoftov [[Metro (design language)|Metro dizajn]], i tijesno imitira [[interfejs]] [[Microsoft Outlook]]a. Posjeduje također neograničen kapacitet za smještanje podataka, [[Ajax (programiranje)|Ajax]], i integraciju sa [[Calendar (Microsoft servis)|MS Kalendar]]om, [[OneDrive]], People funkcijom i [[Skype]]-om.<ref>{{cite web |url=http://www.microsoft.com/presspass/newsroom/msn/factsheet/hotmail.mspx |title=Windows Live Hotmail Fact Sheet |publisher=Microsoft |date=maj 2007 |access-date=30. 4. 2011}}</ref> == Historija == === Pokretanje Hotmail-a === Hotmail servis je osnovan od strane [[Sabeer Bhatia]] i [[Jack Smith (Hotmail)|Jack Smith]]a, i bio je jedan od prvih webmail servisa na Internetu zajedno sa [[RocketMail]]om (kasnije [[Yahoo! Mail]]). Komercijalno je pokrenut na [[Dan nezavisnosti SAD|4. juli]] 1996, simbolizirajući "slobodu" od [[Internet service provider|ISP]]-baziranog email-a<ref name=freedom>{{cite web |url=http://4to40.com/legends/print.asp?id=131 |title=Sabeer Bhatiya : The founder of "Hotmail.com" |publisher=4to40.com |access-date=19. 11. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070210043942/http://4to40.com/legends/print.asp?id=131 |archive-date=10. 2. 2007 |url-status=dead }}</ref> i mogućnost pristupa korisničkom ulaznom spremniku s bilo koje strane svijeta. Naziv "Hotmail" je izabran između dosta mogućnosti riječi koje završavaju sa "-mail" i zbog toga što je sadržavalo slova [[HTML]], kao HTML jezik za web stranice (da ovo bude vidljivije, originalni naziv je naglašavao ova slova, dakle "HoTMaiL"). Limit pri spašavanju podataka je bio [[Megabajt|MB]].<ref name=ShortHistory>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2010/01/06/a-short-history-of-hotmail.aspx |title=A short history of Hotmail |work=Inside Windows Live |publisher=Microsoft |date=6. 1. 2010 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=19. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019031323/http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2010/01/06/a-short-history-of-hotmail.aspx |url-status=dead }}</ref> Hotmail was initially backed by [[venture capital]] firm [[Draper Fisher Jurvetson]]. Do decembra 1997, zabilježeno je više od 8,5 miliona korisnika.<ref name=users97>{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1023-206039.html |title=Hotmail, Microsoft talk deals |work=[[CNET]] |publisher=CBS Interactive |date=5. 12. 1997 |access-date=23. 3. 2007}}</ref> Hotmail je u početku radio pod [[Solaris (operativni sistem)|Solaris]]om za mail servise i [[Apache (web server)|Apache]]-om na [[FreeBSD]] za web servise, prije nego je bio djelimično pokriven sa Microsoftovim proizvodima,<ref>{{cite web |url=http://www.lege.com/unix-nt/hotmail.html |title=Solaris calls Hotmail shots for Microsoft |publisher=VNU Business Publications |date=22. 4. 1998 |access-date=31. 1. 2012 |archive-date=6. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120306180619/http://www.lege.com/unix-nt/hotmail.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.theinquirer.net/inquirer/news/1019450/microsoft-uses-solaris-servers-for-hotmail-shock |title=Microsoft uses Solaris servers for Hotmail shock |last=Magee |first=Mike |date=24. 12. 2002 |access-date=1. 8. 2013 |archive-date=6. 12. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101206155452/http://www.theinquirer.net/inquirer/news/1019450/microsoft-uses-solaris-servers-for-hotmail-shock |url-status=dead }}</ref> koristeći [[Windows Sevices za UNIX]] u putu migracije.<ref>{{cite web |url=http://technet.microsoft.com/en-us/library/bb496990.aspx |title= Planning Guide for Migrating Microsoft Hotmail from FreeBSD to Microsoft Windows 2000 Technical Case Study |website=[[Microsoft TechNet]] |access-date=23. 6. 2014}}</ref> === MSN Hotmail === Hotmail je prodat [[Microsoft]]u u decembru 1997. za navodnih $400 miliona, i priključio se [[MSN]] grupi servisa.<ref name=400mil>{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1033-206717.html |title=Microsoft Buys Hotmail |last=Pelline |first=Jeff |work=CNET |publisher=CBS Interactive|date=3. 1. 1998 |access-date=22. 6. 2007}}</ref> Hotmail je ubrzo dostigao veliku popularnost jer je bio [[Internacionalizacija i lokalizacija|lokaliziran]] za različita tržišta širom svijeta i postao svjetski broj jedan webmail servis s više od 30 miliona aktivnih članova, javljeno je u februaru 1999.<ref name=users99>{{cite web |url=http://www.microsoft.com/presspass/features/1999/02-08hotmail.asp |title=MSN Hotmail: From Zero to 30 Million Members in 30 Months |publisher=Microsoft |date=8. 2. 1999 |access-date=23. 3. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070514174929/http://www.microsoft.com/presspass/features/1999/02-08hotmail.mspx |archive-date=14. 5. 2007 |url-status=live }}</ref> Hotmail je originalno nastao na miješanju [[FreeBSD]]-a i [[Solaris (operativni sistem)|Solaris]] [[operativni sistemi|operativnih sistema]]s.<ref>{{cite web |url=http://www.securityoffice.net/mssecrets/hotmail.html |title=Converting a UNIX.COM site to Windows |work=Microsoft Secrets |publisher=Security Office |access-date=3. 11. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071108203351/http://www.securityoffice.net/mssecrets/hotmail.html |archive-date=8. 11. 2007 |url-status=dead }}</ref> Projekt je započet da se prebaci Hotmail na [[Windows 2000]]. U junu 2001, Microsoft je tvrdio da je ovo već završeno; par dana kasnije su povukli tvrdnje i priznali da su DNS funkcije Hotmail sistema i dalje bile zavisne o FreeBSD-u. 2002, Hotmail je još uvijek pokretao svoju infrastrukturu na [[UNIX]] serverima, djelomično je front-end promijenjen za Windows 2000.<ref>{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2001/12/12/microsoft_hotmail_still_runs |title=Microsoft Hotmail still runs on U**x |first=Andrew |last=Orlowski |work=[[The Register]] |publisher=Situation Publishing |date=12. 12. 2001 |access-date=14. 6. 2013}}</ref> Kasniji razvoj je bio povezivanje servisa sa Microsoftovom autentičnom šemom, Microsoft Passport-om (sada [[Microsoft account]]), te integracijom sa Microsoftovim [[instant messaging]] i socijalno-mrežnim programima, MSN Messenger-om i MSN Spaces (sada [[Windows Live Messenger]] i [[Windows Live Spaces]], respektivno). ==== Sigurnosne mahane ==== U 1999-oj, hakeri su otkrili sigurnosne mahane u Hotmailu koje su dopuštale bilo koga da se prijavi na Hotmail nalog koristeći šifru 'eh'. U to vrijeme se to zvalo "najviše raširen sigurnosni incident u historiji Weba".<ref name=eh>{{cite news |url=http://www.wired.com/science/discoveries/news/1999/08/21503 |title=Hotmail Hackers: 'We Did It' |last=Glave |first=James |work=[[Wired (website)|Wired]] |publisher=Condé Nast |date=30. 8. 1999 |access-date=3. 11. 2007 |archive-url=https://archive.today/20121208230931/http://www.wired.com/science/discoveries/news/1999/08/21503 |archive-date=8. 12. 2012 |url-status=live }}</ref> 2001, Hotmail servis je opet ugrožen od strane kompjuterskih hakera koji su otkrili da se bilo ko može prijaviti na tuđi Hotmail nalog i onda vidjeti poruke s bilo kojeg drugog Hotmail naloga koristeći direktni URL sa tuđim korisničkim imenom naloga i validnim brojem poruke. To je bio baš jednostavan napad da se, dok se još pravila zakrpa za to, dosta novina i na stotine web stranica oglasilo sa opisima napada koji su omogućavali desetinama hiljada hakera da ''hakerišu'' širom Hotmaila. Iskoristiva ranjivost je izložila milione računa ometanju između 7. i 31. augusta 2001.<ref>{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2001/08/20/hacking_hotmail_made_easy |title=Hacking Hotmail made easy |last=Greene |first=Thomas C |work=The Register |publisher=Situation Publishing |date=20. 8. 2001 |access-date=17. 9. 2008}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.newscientist.com/article/dn1177-hotmail-hole-leaves-email-open-to-view.html |title=Hotmail hole leaves email open to view |last=Knight |first=Will |publisher=New Scientist |date=21. 8. 2001 |access-date=1. 3. 2011}}</ref> ==== Konkurencija ==== U 2004, [[Google]] je najavio vlastiti e-mail servis, [[Gmail]]. Uz veći skladišni prostor, brzinu i fleksibilnost sučelje, ovaj novi konkurent je podstakao talas inovacija u webmailu.<ref>{{cite web |title=Outlook.com vs. Gmail: What Microsoft is Still Missing |url=http://www.pcworld.com/article/2037186/outlook-com-vs-gmail-what-microsoft-is-still-missing.html |work=[[PC World]] |publisher=[[IDG]] |date=3. 5. 2013 |access-date=8. 9. 2013 |first=Ian |last=Paul}}</ref> Glavni industrijski giganti - Hotmail i Yahoo! Mail - su uveli nadograđene verzije svojih e-mail usluga s većom brzinom, sigurnosti i naprednim funkcijama. === Windows Live Hotmail === Microsoft-ov novi sistem e-pošte je najavljen 1. novembra 2005, pod kodnim imenom "Kahuna", a beta verzija je puštena prema nekoliko hiljada ispitivača. Ostali entuzijasti webmaila također želeći isprobati beta verziju su mogli zatražiti pozivnicu odobravanja pristupa. Nova usluga je izgrađena od nule i naglasila je tri glavna koncepta kao "brži, jednostavniji i sigurniji." Nove verzije beta usluga su izbačene nad razvojnim periodom, a do kraja 2006. broj beta testera je dostigao milione.<ref name=betamillions>{{cite web |url=http://hotmailteam.wordpress.com/2006/07/17/m7-new-code-shipping-soon-not-yet-here |title=M7 new code shipping soon – not yet here! |publisher=Microsoft |date=17. 7. 2006 |access-date=21. 3. 2007}}</ref> Hotmail brand je planiran da se ukine, kada je Microsoft je najavio da će novi mail sistem biti pod nazivom Windows Live Mail, ali programeri uskoro odustaju nakon što su beta testeri bili zbunjeni s promjenom imena i preferirali su već dobro poznato Hotmail ime i odlučili se za Windows Live Hotmail. Nakon perioda beta testiranja, zvanično je je pušten_ pušten za nove i postojeće korisnike u Holandiji 9. novembra 2006, kao pilot projekat na tržištu. Razvoj bete je završen u aprilu 2007, Windows Live Hotmail je pušten za nove registracije 7. maja, 2007, što su 260 miliona MSN Hotmail računima širom svijeta dobili pristup novom sistemu. Stari MSN Hotmail interfejs bio dostupan samo korisnike koji su registrirani prije Windows Live Hotmail, a datum izlaska nije izabran da ažurira na novu uslugu. Roll-out svim postojećim korisnicima je završen u oktobru 2007. Windows Live Hotmail je nagrađen ''[[PC Magazine]]-ovom'' Editor's Choice nagradom u februaru 2007,<ref name=editorschoice1>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,1895,2091600,00.asp |title=Buying Guide: Web E-Mail Clients |last=Janowski |first=Davis D. |work=[[PC Magazine]] |publisher=Ziff Davis |date=31. 1. 2007 |access-date=21. 3. 2007 |archive-date=20. 3. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070320232909/http://www.pcmag.com/article2/0,1895,2091600,00.asp |url-status=dead }}</ref> martu 2007,<ref name=editorschoice2>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,1759,2107834,00.asp |title=Windows Live Hotmail (beta) |last=Janowski |first=Davis D. |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis |access-date=10. 4. 2007 |archive-date=22. 4. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070422151738/http://www.pcmag.com/article2/0,1759,2107834,00.asp |url-status=dead }}</ref> i februaru 2011.<ref name=editorschoice3>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2363870,00.asp |title=Windows Live Hotmail 2011 |last=Muchmore |first=Michael |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis |access-date=29. 9. 2011 |archive-date=8. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111208073944/http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2363870,00.asp |url-status=dead }}</ref> U 2008-oj najavljeno je da će servis biti nadograđen sa fokusom na pojačanju brzine, povećanju kapaciteta za pohranu, poboljšanju korisničkog iskustva i korisnih mogućnosti, te za 70% bržoj prijavi i pristupu emailu.<ref>{{cite web |url=http://www.windowslive-hotmail.com/comingsoon/en-us/default.htm |title=Coming Soon |publisher=Microsoft |access-date=24. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080914205548/http://www.windowslive-hotmail.com/comingsoon/en-us/default.htm |archive-date=14. 9. 2008 |url-status=dead }}</ref> Klasnična i puna verija Windows Live Hotmail-a su kombinirane u novom izdanju. Kao rezultat korisničkih odgovora, Hotmail je nadograđen tako da scroll-iranje radi za korisnike koji su isključili čitači okvir. Također je o/čekivano da će Hotmail tim pomjeriti reklame sa vrha na stranu, dodavajući više tema, povećavajući broj poruka na svakoj stranici i dodavati mogućnost slanja brzih poruka iz korisničkog ulaznog spremnika u budućim izdanjima.<ref>{{cite web |url=http://windowslivearchive.wordpress.com/2008/12/18/hotmail-classic-scrolling-is-back-and-more-updates |title=Hotmail: Classic scrolling is back, and more updates |work=Windows Live Wire |publisher=Microsoft |date=18. 12. 2008 |access-date=1. 8. 2013}}</ref> Podrška za Firefox u nadograđenom Windows Live Hotmail-u je uzeo par mjeseci za završetak. Puna verzija podrške za Google Chrome je također dodata na 4. november 2008. Kao dio nadogradnje, Microsoft je također integrirao mogućnosti brzog dopisivanja sa kontaktima na [[Windows Live Messenger]] servisu. Ova mogućnost je realizacija projekta koji je počeo kao "Windows Live Web Messenger" 2007, zamjena za istekli "MSN Web Messenger" servis koji je prvi put pokrenut u augustu 2004. Zabilježeno je i da je originalni "Windows Live Web Messenger" predstavio tabove kao dio "konverzacijskog interfejsa", ipak od integracije sa Hotmailom, ova stavka je izbačena.<ref>{{cite web |url=http://windowslivearchive.wordpress.com/2009/04/20/web-im-in-hotmail |title=Web IM in Hotmail! |work=Windows Live Wire |publisher=Microsoft |date=20. 4. 2009 |access-date=24. 7. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.liveside.net/2007/09/19/windows-live-webmessenger-goes-into-dogfood |title=Windows Live Web Messenger goes into dogfood |publisher=LiveSide.net |date=19. 9. 2007 |access-date=24. 7. 2010}}</ref> 18. maja 2010, Microsoft je pokrenuo "Wave 4" nadogradnju Hotmaila, koja nudi mogućnosti kao 1-klik filteri, aktivni prikaz, čišćenje inboxa i 10 GB prostora za slike, [[Microsoft Office]] dokumente i priloge.<ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2010/05/17/re-inventing-windows-live-hotmail-the-next-generation-of-personal-email.aspx |title=Re-inventing Windows Live Hotmail – the next generation of personal email |last=Craddock |first=Dick |work=Inside Windows Live |publisher=Microsoft |date=17. 5. 2010 |access-date=18. 5. 2010 |archive-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130609011324/http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2010/05/17/re-inventing-windows-live-hotmail-the-next-generation-of-personal-email.aspx |url-status=dead }}</ref> Također je dodana itegracija sa [[Windows Live SkyDrive]] i [[Windows Live Office]] servisima, kao besplatna verzija Microsoft-ovih web aplikacija za dokumente. Nova verzija je počela svoj postepeni razvoj za sve Hotmail korisnike 15. juna 2010<ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2010/07/27/hotmail-rollout-picks-up-steam.aspx |title=Hotmail rollout picks up steam! |last=Schackwitz |first=Mike |work=Inside Windows Live |publisher=Microsoft |date=28. 7. 2010 |access-date=29. 7. 2010 |archive-date=1. 8. 2013 |archive-url=https://archive.today/20130801023647/http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2010/07/27/hotmail-rollout-picks-up-steam.aspx |url-status=dead }}</ref> te se kompletno završila 3. augusta 2010.<ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2010/08/03/the-new-hotmail-is-now-available-to-everyone.aspx |title=The new Hotmail is now available to everyone |last=Schackwitz |first=Mike |work=Inside Windows Live |publisher=Microsoft |date=3. 8. 2010 |access-date=8. 8. 2010 |archive-date=14. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714232301/http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2010/08/03/the-new-hotmail-is-now-available-to-everyone.aspx |url-status=dead }}</ref> [[Exchange ActiveSync]] podrška je bila omogućena za sve Hotmail korisnike 30. augusta 2010, dopuštajući korisnicima da sinhroniziraju svoje mailove, kontakte, kalendar i zadatke na svojim mobilnim uređajima koji podržavaju protokol.<ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2010/08/30/hotmail-now-supports-push-email-calendar-and-contacts-with-exchange-activesync.aspx |title=Hotmail now supports push email, calendar, and contacts with Exchange ActiveSync |last=Craddock |first=Dick |work=Inside Windows Live |publisher=Microsoft |date=30. 8. 2010 |access-date=30. 8. 2010 |archive-date=23. 12. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121223070949/http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2010/08/30/hotmail-now-supports-push-email-calendar-and-contacts-with-exchange-activesync.aspx |url-status=dead }}</ref> Dodatak potpunog pokrića [[Transport Layer Security|SSL]]-a je dopuštena 9. novembra 2010. U 2011-toj, Microsoft je dodao nekoliko novih mogućnosti u Hotmail, kao što su aliasi<ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2011/02/03/hotmail-delivers-aliases-to-help-you-manage-and-secure-your-email-account.aspx |title=Hotmail delivers aliases to help you manage and secure your email account |last=Mehta |first=Dharmesh |work=Inside Windows Live |publisher=Microsoft |date=3. 2. 2011 |access-date=6. 11. 2011 |archive-date=25. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130225060104/http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2011/02/03/hotmail-delivers-aliases-to-help-you-manage-and-secure-your-email-account.aspx |url-status=dead }}</ref> i poboljšanja brzine.<ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2011/06/30/instant-email-how-we-made-hotmail-10x-faster.aspx |title=Instant email: how we made Hotmail 10x faster |last=Mehta |first=Dharmesh |work=Inside Windows Live |publisher=Microsoft |date=3. 2. 2011 |access-date=30. 6. 2011 |archive-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004053912/http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2011/06/30/instant-email-how-we-made-hotmail-10x-faster.aspx |url-status=dead }}</ref> U oktobru 2011, Microsoft je otkrio "ponovo-otkriveni Hotmail" i dodao dosta novih mogućnosti kao što su Instant akcije, Sweep po rasporedu i kategorije<ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2011/10/03/hotmail-declares-war-on-graymail.aspx |title=Hotmail declares war on graymail |last=Craddock |first=Dick |work=Inside Windows Live |publisher=Microsoft |date=3. 10. 2011 |access-date=30. 6. 2011 |archive-date=16. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121016153139/http://blogs.windows.com/windows_live/b/windowslive/archive/2011/10/03/hotmail-declares-war-on-graymail.aspx |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.winrumors.com/hotmail-updated-to-include-gmail-like-tagging-and-more-outlook-features |title=Hotmail updated to include Gmail-like labelling and more Outlook features |last=Warren |first=Tom |publisher=WinRumors |date=3. 10. 2011 |access-date=30. 10. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111105131659/http://www.winrumors.com/hotmail-updated-to-include-gmail-like-tagging-and-more-outlook-features/ |archive-date=5. 11. 2011 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.liveside.net/2011/10/03/giving-hotmail-another-look |title=Giving Hotmail another look |last=Kniskern |first=Kip |publisher=LiveSide.net |date=3. 10. 2011 |access-date=30. 6. 2011}}</ref> and this update began fully rolling out on November 9, 2011.<ref>{{cite web |url=http://www.liveside.net/2011/11/09/new-hotmail-begins-rolling-out-coming-to-all-customers-in-next-few-weeks |title=New Hotmail begins rolling out, coming to all customers in "next few weeks" |publisher=LiveSide.net |date=9. 11. 2011 |access-date=20. 11. 2011 |archive-date=14. 11. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111114005120/http://www.liveside.net/2011/11/09/new-hotmail-begins-rolling-out-coming-to-all-customers-in-next-few-weeks |url-status=dead }}</ref> Ova nadogradnja je također omogućila SSL inicijalno uključenje na svim nalozima. === Tranzicija na Outlook.com === Outlook.com je prvi put predstavljen 31. juna 2012.kada je njegova beta verzija bila dostupna široj javnosti. Postojeći Hotmail korisnici su mogli slobodono nadograditi prethodnu verziju na Outlook.com, kao i vratiti staru.<ref name="IntroductionBlog">{{cite web |url=http://blogs.office.com/b/microsoft-outlook/archive/2012/07/31/introducing-outlook-com-modern-email-for-the-next-billion-mailboxes.aspx |title=Introducing Outlook.com - Modern Email for the Next Billion Mailboxes |last=Jones |first=Chris |work=Outlook Blog |publisher=Microsoft |date=31. 7. 2012 |access-date=31. 7. 2012}}</ref> Outlook.com je zaršio probnu fazu 18. februara 2013. Prema Microsoftu, nadogradnja je puštena u opticaj 3. aprila 2013; korisnici su mogli zadržati postojeće Hotmail naloge i dobili su opciju kreiranja @outlook.com email adrese. U maju 2013, Outlook.com je imao 400 miliona aktivnih korisnika.<ref>{{cite web |url=http://blogs.office.com/b/microsoft-outlook/archive/2013/07/31/one-year-since-the-preview-of-outlook-com-thank-you-for-helping-us-build-the-world-s-fastest-growing-email.aspx |title=One year since the preview of Outlook.com – thank you for helping us build the world’s fastest growing email |last=Craddock |first=Dick |work=Outlook Blog |publisher=Microsoft |date=31. 7. 2013 |access-date=1. 8. 2013}}</ref> == Odlike == Jednako sa ostalim gigantskim webmail servisima, Outlook.com koristi [[Ajax (programming)|Ajax]] programske tehnike i podržava kasnije verzije [[Internet Explorer]]a, [[Firefox]]a, [[Safari (web browser)|Safarija]] i [[Google Chrome]]-a. Neki od odlika su ubačene kontrole preko tastature koje pružaju mogućnost navigacije stranice bez korištenja miša, mogućnost pretrage korisničkih poruka uključujući struktuiranu upitnu sintaksu kao npr. "from:ebay", filtere poruka, organizacije poruka bazirane na direktorijima, "auto-complete" za adrese kontakata kada se piše nova poruka, grupiranje kontakata, uvoz i izvoz kontakata u vidu CSV datoteka, [[rich text format]], rich text pečati, filteriranje spama i pretraga virusa, podrška za više adresa i različite verzije jezika. U usporedbi sa ostalim webmail servisima, Outlook.com pruža sljedeće jedinstvene mogućnosti: === Privatnost === Outlook.com je obećao poštovati korisničku privatnost, specifično ciljajući na [[Gmail]]-ove kontraverze.<ref>{{cite web |url=http://www.scroogled.com |title=Scroogled! |publisher=Microsoft |access-date=6. 4. 2013}}</ref> Outlook.com ne pretražuje emailove ili priloge za reklamne informacije i lične konverzacije su bez reklama u potpunosti.<ref>{{cite web |url=http://windows.microsoft.com/en-us/windows/outlook-private#1TC=t1 |title=Outlook.com tips to try - Keep your stuff private |publisher=Microsoft |access-date=6. 4. 2013}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.techrepublic.com/blog/hiner/dump-gmail-for-outlookcom-four-reasons-you-might |title=Dump Gmail for Outlook.com? Four reasons you might |last=Hiner |first=Jason |work=Tech Republic |publisher=CBS Interactive |date=2. 8. 2012 |access-date=6. 4. 2013}}</ref> U martu 2014, kada je bivši Microsoftov uposlenik Alex Kibkalo uhapšen za učesništvo u curenju informacija o Microsoft-ovoj poslovnoj tajnoj 2012, Microsoft je došao pod kritiku zbog pristupa mail spremniku njegove francuske partnerice.<ref>{{cite web |url=http://www.zdnet.com/former-microsoft-employee-arrested-for-allegedly-stealing-windows-8-trade-secrets-7000027499 |title=Former Microsoft employee arrested for allegedly stealing Windows 8 trade secrets |last=Foley |first=Mary Jo |work=ZDNet |publisher=CBS Interactive |date=19. 3. 2014 |access-date=24. 3. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/business-26677607 |title=Microsoft admits reading Hotmail inbox of blogger |publisher=BBC |date=21. 3. 2014 |access-date=24. 3. 2014}}</ref> Kritičari su tvrdili da su ove akcije narušavale zakone privatnosti<ref>{{cite web |url=http://money.cnn.com/2014/03/21/technology/security/microsoft-email |title=Microsoft defends its right to read your email |last=Pagliery |first=Jose |work=CNN Money |publisher=CNN |date=21. 3. 2014 |access-date=24. 3. 2014 |archive-date=24. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140324180447/http://money.cnn.com/2014/03/21/technology/security/microsoft-email/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.eff.org/deeplinks/2014/03/microsoft-says-come-back-warrant-unless-youre-microsoft |title=Microsoft Says: Come Back with a Warrant, Unless You’re Microsoft |last=Crocker |first=Andrew |publisher=Electronic Frontier Foundation |date=21. 3. 2014 |access-date=24. 3. 2014}}</ref> kao i Microsoft-ova vlastita obećanja vezana za korisničke lične informacije,<ref>{{cite web |url=http://www.techdirt.com/articles/20140320/11315126635/microsoft-looked-through-reporters-hotmail-msn-chat-accounts-to-identify-windows-8-leaker.shtml |title=Microsoft Looked Through Reporter's Hotmail And MSN Chat Accounts To Identify Windows 8 Leaker |last=Masnick |first=Mike |publisher=Techdirt.com |date=20. 3. 2014 |access-date=24. 3. 2014}}</ref> dok su drugi navodili da je takav pristup dopušten pod Microsoft-ovom politikom privatnosti u cilju "zaštite prava ili vlasništva Microsoft-a",<ref>{{cite web |url=http://www.cnet.com/news/microsoft-sniffed-bloggers-hotmail-account-to-trace-leak |title=Microsoft sniffed blogger's Hotmail account to trace leak |last1=Cooper |first1=Charles |last2=Rosenblatt |first2=Seth |work=CNET |publisher=CBS Interactive |date=20. 3. 2014 |access-date=24. 3. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://privacy.microsoft.com/en-us/fullnotice.mspx |title=Microsoft Online Privacy Statement |publisher=Microsoft |access-date=24. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140322195616/http://privacy.microsoft.com/en-us/fullnotice.mspx |archive-date=22. 3. 2014 |url-status=dead }}</ref> da je potrebno u cilju prevencije kriminala namijenjenog za štete u milijardama, i da je takva akcija sa Microsoft-ove strane bez presedana u 18 godina.<ref name="Bott, Ed (2014)">{{cite web |url=http://www.zdnet.com/whats-really-behind-microsofts-investigation-into-software-leaks-7000027588 |title=What's really behind Microsoft's investigation into software leaks? |last=Bott |first=Ed |work=ZDNet |publisher=CBS Interactive |date=24. 3. 2014 |access-date=24. 3. 2014}}</ref> U odgovoru na kritike, Microsoft je izjavio da neće više pristupati privatnim nalozima i informacijama svojeručno u ovim slučajevima, nego da će predati istragu zakonskim organima i agencijama.<ref>{{cite web |url=http://arstechnica.com/tech-policy/2014/03/microsoft-will-no-longer-look-through-your-hotmail-to-investigate-leaks |title=Microsoft will no longer look through your Hotmail to investigate leaks |last=Bright |first=Peter |work=Ars Technica |publisher=Condé Nast |date=28. 3. 2014 |access-date=29. 3. 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://blogs.technet.com/b/microsoft_on_the_issues/archive/2014/03/28/we-re-listening-additional-steps-to-protect-your-privacy.aspx |title=We’re listening: Additional steps to protect your privacy |last=Smith |first=Brad |work=Microsoft on the Issues |publisher=Microsoft |date=28. 3. 2014 |access-date=29. 3. 2014 |archive-date=30. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140330010303/http://blogs.technet.com/b/microsoft_on_the_issues/archive/2014/03/28/we-re-listening-additional-steps-to-protect-your-privacy.aspx |url-status=dead }}</ref> === Aktivni prikaz === [[Datoteka:Outlook hundreds bus W49 & 11 Av jeh.jpg|thumb|Stotine slika je moguće poslati]] Outlook.com-ov Aktivni prikaz dopušta korisnicima da vrše interakciju direktno sa sadržajima i funkcionalnostima unutar svojih email poruka. Naprimjer, bilo koja priloška slika može biti prikazana direktno koristeći Aktivni prikaz. Dodatno, Outlook.com pruža partnersku platformu koja dopušta sadržaje i funkcionalnosti sa različitih web stranica i servisa kao što su [[YouTube]], [[Flickr]], [[LinkedIn]], te SAD-ov poštanski servis koji se mogu direktno vidjeti iz email poruke. Naprimjer, korisnici mogu vidjeti video sa YouTube-a preko Outlook.com-a kada korisnik primi email koji sadrži link na video. Ostale odlike Aktivnog prikaza sadržavaju praćenje isporuke u realnom vremenu iz SAD-ovog poštanskog servisa i izvođenje akcija na socijalnim mrežama na [[LinkedIn]]-u ili drugim stranicima direktno preko email poruke. === Integracija sa Office Web aplikacijama === Outlook.com se integrira sa [[Office Web Apps]] da dopušta visoku vjernost prikaza i mijenjanja [[Microsoft Word]], [[Microsoft Excel|Excel]] i [[Microsoft PowerPoint|PowerPoint]] dokumenata koji su priloženi sa email porukom. Korisnici mogu direktno otvorini priloženi Office dokument unutar internetskog preglednika, i sačuvati ga na svoj [[OneDrive]]. Korisnici također mogu izvesti izmjene na primljenim Office dokumentima, i direktno odgovoriti pošiljaocu sa izmijenjenom verzijom dokumenta. Dodatno, korisnici mogu također slati do 25 GB Office dokumente (do 50 MB svaki) koristeći Outlook.com i uploadovanjem ovih dokumenata na [[OneDrive]], te dijeliti ove dokumente sa drugim korisnicima za pregled ili kolaboraciju. === Nizanje konverzacije === Outlook.com pruža mogućnost za automatsko grupisanje poslanih i primljenih emailova koji su iz iste konverzacije u isti niz, dopuštajući korisnicima da brzo pretražuju sve emailove unutar istog konverzacijskog niza. Ova mogućnost može biti uključena ili isključena, zavisno od korisničkog ukusa. === Sweep === Outlook.com nudi "virtualno čišćenje" koje dopušta korisnicima brisanje ili pomjeranje velikih količina emailova u specijalni direktorij baziran na informacijama pošiljaoca. Jednom kada je "sweep" obavljen, korisnik može birati da podesi Outlook.com da pamti postavke sweep-a i izvršava iste poteze pomjeranja ili brisanja za svaki budući email. Korisnici mogu također postaviti za neke poruke pravila bazirana na informacijama pošiljaoca ili primaoca, naziva maila, ili priloga koji se šalju sa mailom. Tu je i opcija za brisanje/pomjeranje poruka koje su starije od određenog broja dana, ili za samo sačuvavanje zadnjih poruka od pošiljaoca. === Brzi prikaz i jednim-klikom filteri === Brzi prikaz dopušta korisnicima da filtriraju sve poruke (u svim direktorijima) po prilogu dokumenta, slike, označenih poruka, ili dojava o prebacivanju poštom. Filteri jednim-klikom dopuštaju korisnicima da filtriraju ulazni spremnik (ili specifični direktorij) baziran na bilo kojem pravilu (pročitana ili nepročitana poruka), iz [[People (Microsoft service)|People service]] liste, iz grupnog slanja poruka ili [[Windows Live Groups]], ili sa specijalne mrežne stranice. Kategorije se pojavljuju ispod brzog prikaza radi jednostavnosti pristupa. === Aliasi === Korisnici mogu kreirati dodatne, jedinstvene email adrese, zvane ''aliasi'', sa svog [[Microsoft nalog]]-a. Od 17. aprila 2013, korisnici mogu pristupiti bilo kojim aliasom i kreirati do 10 aliasa godišnje što je ukupno do 10 adresa. Za dati nalog, svi aliasi koriste isti ulazni spremnik, kontaktnu listu i podatke podešenja - uključujući šifru kao primarna adresa. Kada je nalog postavljen, korisnici mogu odabrati da sve emailove poslane na tu adresu prikazuje ulazni spremnik, ili da idu na različit direktorij.<ref>{{cite web |url=http://windows.microsoft.com/en-US/windows/outlook/add-alias-account |title=Add an Outlook.com alias to your account |publisher=Microsoft |access-date=11. 5. 2013}}</ref> E-mailovi poslani s aliasa ne prikazuju primaocima da su došli sa računa koji ima višestruke adrese. === Domene po narudžbi === Korisnici ne mogu više postavljati nazive vlastitih domena na svojim Outlook.com nalozima.<ref>{{cite web| url=http://domains.live.com| title=Windows Live Admin Center| publisher=Microsoft| access-date=6. 12. 2013| archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20131108014006/http%3A//domains.live.com/| archive-date=8. 11. 2013| url-status=dead}}</ref> === Kategorije === Kategorije dopuštaju korisnicima da dodaju imena porukama ili pošiljaocima u jednu partikularnu grupu i te kategorije se pojavljuju ispod "Quick views" u traci sa strane. Neke kategorije su kreirane inicijalno, kao što je neki mail sadržaj postavljan u te kategorije po principu (npr. slike, office dokumenti i novine). Korisnici mogu izabrati više kategorija za svaki dio maila, postavljati kategorije automatski, te kreirati nove. === Instant akcije === Instant akcije su tipke koje se pojavljuju kada korisnik pređe mišem preko poruke. Primjeri instant akcija su brisanje, premještanje, sweep, flagovanje i one su podesive u opcijama. === Registracija === Prilikom registracije, novi korisnici mogu odabrati između Outlook.com [[Domena|domene]] adresa (@hotmail.com, @live.com, @msn.com i @outlook.com). === Kod za jednokratni pristup === Kod za jednokratni pristup je kod koji može biti korišten umjesto standardne korisničke šifre kada se prijavljuje na Microsoft nalog. Svaki kod može biti korišten samo jednom, ali se može zatražiti bilo kada. Ako se korisnik prijavljuje na javnom računaru - kao npr. u biblioteci ili školi - korištenje koda uza jednokratni pristup pomaže u očuvanju korisničkih informacija i sigurnosti. Kod za jednokratni pristup se šalje korisniku kada pošalje upit prilikom prijave. === Sigurnost === Outlook.com koristi [[DMARC]] specifikacije, da pruži bolju sigurnost za prijenos poruka, i [[Extended Validation Certificate]], da zaštiti korisnikovu konekciju sa Outlook-om.<ref>{{cite web |url=http://blogs.office.com/b/microsoft-outlook/archive/2012/12/10/outlook-com-increases-security-with-support-for-dmarc-and-ev-certificates.aspx |title=Outlook.com increases security with support for DMARC and EV certificates |last=Vitaldevara |first=Krish |work=Outlook Blog |publisher=Microsoft |date=10. 12. 2012 |access-date=12. 12. 2012}}</ref> 17. aprila 2013, Microsoft je dodao dvostepenu verifikaciju. === Skype integracija === Prikazna verzija [[Skype]]-a za Outlook.com je počela u UK 30. aprila 2013. Ova mogućnost dopušta korisnicima Skype video-poziv iz Outlook.com bez korištenja Skype desktop client-a.<ref>{{cite news |url=http://blogs.skype.com/2013/04/29/type-less-talk-more-make-skype-calls-directly-from-your-outlook-com-inbox/#fbid=44PZKle7Th6 |title=Type Less. Talk More. Make Skype Calls Directly From Your Outlook.com Inbox |last=Longbottom |first=Simon |publisher=Skype |date=29. 4. 2013 |access-date=5. 5. 2013 |archive-date=3. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130503032808/http://blogs.skype.com/2013/04/29/type-less-talk-more-make-skype-calls-directly-from-your-outlook-com-inbox/#fbid=44PZKle7Th6 |url-status=dead }}</ref> === Lokalizacija === Korisnički [[interfejs]] Outlook-a je [[Jezička lokalizacija|lokaliziran]] u 98 jezika do danas. === Plaćena verzija === {|class="wikitable sortable" style="text-align:center" |+ Usporedba mogućnosti među Outlook.com verzijama ! Odlika !! Besplatni nalog<ref>{{cite web |url=http://explore.live.com/windows-live-hotmail-get-started |title=Hotmail: Get started |publisher=Microsoft |access-date=31. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120129083702/http://explore.live.com/hotmail-get-started |archive-date=29. 1. 2012 |url-status=live }}</ref> !! Plaćeni nalog<ref>{{cite web |url=http://explore.live.com/windows-live-hotmail-plus |title=Windows Live Hotmail Plus |publisher=Microsoft |access-date=31. 1. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120304162100/http://explore.live.com/windows-live-hotmail-plus |archive-date=4. 3. 2012 |url-status=live }}</ref> |- | style="text-align:left" | '''Kapacitet za spremanje mailova''' || Neograničen || Neograničen |- | style="text-align:left" | '''Ograničenje priloga za slanje''' || 25 MB || 25 MB |- | style="text-align:left" | '''Isticanje naloga''' || Nakon 270 dana neaktivnosti || Nikad, nakon što plaćeni račun istekne, postaje besplatni |- | style="text-align:left" | '''[[POP3]] podrška''' | Dostupno |- | style="text-align:left" | '''[[IMAP]] podrška''' | Dostupno |- | style="text-align:left" | '''[[SMTP]] podrška''' | Djelomično |- | style="text-align:left" | '''[[DeltaSync]] podrška''' | Dostupno |- | style="text-align:left" | '''[[Microsoft Exchange Server|Microsoft Exchange]] podrška''' | Dostupno |- | style="text-align:left" | '''[[Advertisements#Digital advertising|Reklame]]''' || Da || Ne |} ;Napomene :A. {{Note|Attachment}} 7 GB sa OneDrive servisom == Pristup preko email klijenata (programa) == === POP3 === [[POP3]] pristup je postao dostupan za sve Hotmail naloge kao dio "Wave 3" izdanja, dodajući podršku za pristup Hotmailu s bilo kojeg email klijent-programa, najviše za mobilne uređaje.<ref name="POP3">{{cite web |url=http://www.liveside.net/2009/03/13/pop3-technology-has-now-rolled-out-to-hotmail-customers-worldwide |title=POP3 Technology Has Now Rolled Out To Hotmail Customers Worldwide |publisher=Liveside.net |date=13. 3. 2009 |access-date=26. 10. 2010 |archive-date=24. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101124115946/http://www.liveside.net/2009/03/13/pop3-technology-has-now-rolled-out-to-hotmail-customers-worldwide/ |url-status=dead }}</ref> === WebDAV === [[WebDAV]], koji je početno korisšten od stane [[Outlook Express]]-a, je isključen 1. septembra 2009.<ref>{{cite web |url=http://hotmailteam.wordpress.com/2009/06/02/continuing-dav-protocol-retirement |title=Continuing DAV protocol retirement |work=Mail Call |publisher=Microsoft |date=2. 6. 2009 |access-date=26. 10. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.neowin.net/news/main/09/06/04/microsoft-to-kill-hotmail-via-outlook-express-on-september-1 |title=Microsoft to kill Hotmail via Outlook Express on September 1 |last=Stanclift |first=Michael |publisher=Neowin |date=4. 6. 2009 |access-date=26. 10. 2010 |archive-url=https://archive.today/20120524211158/http://www.neowin.net/news/main/09/06/04/microsoft-to-kill-hotmail-via-outlook-express-on-september-1 |archive-date=24. 5. 2012 |url-status=dead }}</ref> === DeltaSync === Za pristup preko [[Microsoft Outlook]]-a 2003, 2007, ili [[Microsoft Office 2010|2010]], korisnici mogu preuzeti besplatan [[Microsoft Outlook Hotmail Connector]]. Korištenjem Outlook connectora, korisnici mogu besplatno pristupiti email porukama, kontaktima, i kalendaru u bilo kojem Outlook.com nalogu, iako pristup do zadataka i notesa traži premium pretplatu. Sljedeća alternativa za korisnike je da koriste [[Windows Live Mail]] desktop program, koji ima ugrađenu podršku za Hotmail.<ref>{{cite web |url=http://get.live.com/wlmail/overview |title=Windows Live Mail |publisher=Microsoft |access-date=26. 10. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081203121202/http://get.live.com/wlmail/overview |archive-date=3. 12. 2008 |url-status=dead }}</ref> Obje aplikacije, [[Windows Live Mail]] i [[Microsoft Outlook]], pristupaju Outlook.com preko [[DeltaSync]] protokola. === Exchange ActiveSync === Kao dio Hotmail "Wave 4" izdanja, Microsoft je dodao [[Exchange ActiveSync]] podršku za Hotmail, dopuštajući korisnicima da sinhroniziraju svoje emailove, [[Windows Live Contacts|kontakte]], i [[Windows Live Calendar|kalendar]] na bilo kojem uređaju koji podržava protokol Exchange ActiveSync.<ref>{{cite web |url=http://windowslivepreview.com/hotmail/new |title=Windows Live Hotmail Reviewer's Guide: What's new in Hotmail |publisher=Windowslivepreview.com |access-date=24. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100523080259/http://windowslivepreview.com/hotmail/new/ |archive-date=23. 5. 2010 |url-status=dead }}</ref> === Android === Push mail, kontakti i kalendar su dostupni za Android korisnike na Android aplikaciji razvijenoj od strane Microsoft-a. Nalozima se može pristupiti sa domaćeg Android klijenta korištenjem Exchange ActiveSync. === IMAP === [[IMAP]] podrška je predstavljena 12. septembra 2013.<ref>{{cite web |url=http://blogs.office.com/b/microsoft-outlook/archive/2013/09/12/outlook-com-now-with-imap.aspx |title=Outlook.com now has IMAP |last=Kafka |first=Steve |work=Outlook Blog |publisher=Microsoft |date=12. 9. 2013 |access-date=13. 9. 2013}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.reddit.com/r/IAmA/comments/1m926j/we_are_the_outlookcom_team_ask_us_anything/cc6yl6l |title=We are the Outlook.com team, Ask us anything! |publisher=[[Reddit]] |date=12. 9. 2013 |access-date=12. 9. 2013}}</ref> == Spam politika i filtriranje == Kao većina Webmail servisa, Hotmail je često korišten od strane [[email spam|spammera]] u bolesne svrhe kao što je [[Spam (electronic)|junk]] i [[chain letter|lančani]] i neželjeni marketing, a zbog velike dostupnosti, popularnosti servisa i jednostavnosti registracije novih naloga.<ref>{{cite web |url=http://www.zdnet.com/blog/security/gmail-yahoo-and-hotmails-captcha-broken-by-spammers/1418 |title=Gmail, Yahoo and Hotmail's CAPTCHA broken by spammers |last=Danchev |first=Dancho |work=ZDNet |publisher=CBS Interactive |date=3. 7. 2008 |access-date=1. 8. 2013}}</ref> Ipak, Hotmail ne tolerira ovu praksu. Navedeno je na Microsoft-ovom sporazumu o korištenju da bilo koji nalog koji se upušta u ovakve aktivnosti, da će biti isključen bez upozorenja.<ref>{{cite web |url=http://g.msn.com/0TO_/enus |title=Microsoft Services Agreement |publisher=Microsoft |date=maj 2009 |access-date=5. 8. 2009 |archive-url=https://swap.stanford.edu/20090208120719/http://g.msn.com/0TO_/enus |archive-date=8. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://privacy.microsoft.com/en-us/anti-spam.mspx |title=Microsoft Anti-Spam Policy |quote=Microsoft may immediately terminate any account on any Service which it determines, in its sole discretion, is transmitting or is otherwise connected with any email that violates this policy |publisher=Microsoft |access-date=5. 8. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090804075939/http://privacy.microsoft.com/en-us/anti-spam.mspx |archive-date=4. 8. 2009 |url-status=dead }}</ref> == Nadzor američke vlade == Prema mediju ''[[theguardian.com]]'', nekoliko glavnih tajni unutar [[National Security Agency|NSA]] novine su objavile da je Microsoft dopustio NSA pristup chatu i emailovima na Outlook.com, te implementirao zaobilazak reklamne enkripcije u cilju olakšavanja pristupa servis vladi.<ref name="guardian130711"/> * Jedna vijest 26. decembra 2012. kazuje da Microsoft ima "razvijenu sposobnost nadzora da se bave" sa presretanjem šifriranih dopisivanja na Outlook.com, u roku od pet mjeseci nakon što je servis pušten u javno testiranje.<ref name="guardian130711">{{cite news |url=http://www.theguardian.com/world/2013/jul/11/microsoft-nsa-collaboration-user-data |title=How Microsoft handed the NSA access to encrypted messages |last1=Greenwald |first1=Glenn |authorlink1=Glenn Greenwald |last2=MacAskill |first2=Ewen |last3=Poitras |first3=Laura |last4=Ackerman |first4=Spencer |last5=Rushe |first5=Dominic |work=[[theguardian.com]] |publisher=[[Guardian Media Group]] |date=12. 7. 2013 |access-date=12. 7. 2013}}</ref> * Druga vijest govori da će "za Prism ekipa nasuprot Hotmaila, Live, i Outlook.com emailova biti van uticaja jer Prism skuplja ove podatke još prije enkripcije".<ref name="guardian130711" /> U odgovoru na vijesti, Microsoft je izjavio, između ostaloga, da "kada nadogradimo proizvode mi nismo oslobođeni od potrebe da se pridržavamo postojećih ili budućih zakonskih zahtjeva" i da "postoje aspekti debate koje želimo da prodiskutujemo slobodnije".<ref name="guardian130711" /> == Također pogledajte == * [[Usporedba webmail servisa]] * [[Windows Live]] * Yahoo! [[Mail]] * [[Gmail]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.outlook.com Outlook.com] [[Kategorija:Internet vlasništva osnovana u 2012.]] [[Kategorija:Webmail]] [[Kategorija:Microsoft]] [[Kategorija:Veb-sajtovi]] [[Kategorija:Veb-sajtovi osnovani 2013.]] 40md9s52ptfy5jlqlanxsztlgjttwf5 4 396840 3916573 3916036 2026-08-05T11:36:46Z Bratuš-XY 184374 3916573 wikitext text/x-wiki {{Glosar transkripcijskih faktora}} [[File:Transcription Factors.svg|thumb|upright=1.85| Ilustracija aktivatora]] U [[molekularna biologija| molekularnoj biologiji]], '''transkripcijski faktor''' ('''TF''') (ili '''faktor vezivanja DNK specifičan za sekvencu''') [[protein]] je koji kontroliše brzinu [[transkripcija (genetika)|transkripcije]] [[genetika|genetičkih]] informacija iz [[DNK]] u [[informacijska RNK| informacijsku RNK]], vezivanjem za [[sekvenca DNK|sekvence DNK]].<ref name="pmid9570129">{{Cite journal |vauthors=Latchman DS |date=December 1997 |title=Transcription factors: an overview |journal=The International Journal of Biochemistry & Cell Biology |volume=29 |issue=12 |pages=1305–12 |doi=10.1016/S1357-2725(97)00085-X |pmc=2002184 |pmid=9570129}}</ref><ref name="pmid2128034">{{Cite journal |vauthors=Karin M |date=February 1990 |title=Too many transcription factors: positive and negative interactions |journal=The New Biologist |volume=2 |issue=2 |pages=126–31 |pmid=2128034}}</ref> Specificity can be due to sequence motifs, or epigenetic modifications.<ref>{{Cite journal |last1=Isbel |first1=Luke |last2=Grand |first2=Ralph S. |last3=Schübeler |first3=Dirk |date=December 2022 |title=Generating specificity in genome regulation through transcription factor sensitivity to chromatin |url=https://www.nature.com/articles/s41576-022-00512-6 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=23 |issue=12 |pages=728–740 |doi=10.1038/s41576-022-00512-6 |pmid=35831531 |issn=1471-0064|url-access=subscription }}</ref> Funkcija transkripcijskih faktora (TF) je regulisanje – uključivanje i isključivanje – gena kako bi se osiguralo da su oni [[Ekspresija gena|eksprimirani]] u željenim [[Ćelija (biologija)|ćelijama]], u pravo vrijeme i u pravoj količini tokom života ćelije i organizma. Grupe TF funkcionišu na koordiniran način, kako bi usmjeravale [[ćelijska dioba|diobu ćelija]], [[ćelijski rast|rast]] i [[ćelijska smrt|smrt ćelija]] tokom života; [[ćelijska migracija|migraciju ćelija]] i organizaciju ([[tijelesni plan]]) tokom [[embiogeneza|embrionalnog razvoja]] i povremeno kao odgovor na signale izvan ćelije, kao što je [[hormon]]. U [[ljudski genom| ljudskom genomu]], postoji približno 1600 TF, gdje je polovina njih [[cinkov prst C2H2|C2H2-cinkovi prsti]].<ref name="pmid15193307">{{Cite journal |vauthors=Babu MM, Luscombe NM, Aravind L, Gerstein M, Teichmann SA |date=June 2004 |title=Structure and evolution of transcriptional regulatory networks |url=http://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=14 |issue=3 |pages=283–91 |doi=10.1016/j.sbi.2004.05.004 |pmid=15193307 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190830175950/https://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |archive-date=30 August 2019 |access-date=25 October 2017}}</ref><ref name="Lyons">{{YouTube |title= How Genes are Regulated: Transcription Factors |id=MkUgkDLp2iE|time=2m16s}}</ref><ref name=":3">{{Cite journal |vauthors=Lambert S, Jolma A, Campitelli L, Pratyush Z, Das K, Yin Y, Albu M, Chen X, Taipae J, Hughes T, Weirauch M |year=2018 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |pmid=29425488 |quote=The final tally encompasses 1,639 known or likely human TFs. |doi-access=free |pmc=12908702 }}</ref><ref name=":2">{{Cite journal |last1=Lambert |first1=Samuel A. |last2=Jolma |first2=Arttu |last3=Campitelli |first3=Laura F. |last4=Das |first4=Pratyush K. |last5=Yin |first5=Yimeng |last6=Albu |first6=Mihai |last7=Chen |first7=Xiaoting |last8=Taipale |first8=Jussi |last9=Hughes |first9=Timothy R. |last10=Weirauch |first10=Matthew T. |date=2018-02-08 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |language=English |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |issn=0092-8674 |pmid=29425488 |pmc=12908702 }}</ref> Transkripcijski faktori članovi su [[proteom]]a, kao i [[regulom]]a. TF-ovi djeluju sami ili s drugim [[protrinski kompleks|proteinima u kompleksu]], promovirajući (kao [[aktivator (genetika)|aktivatoru]]), ili blokirajući (kao [[represor]]) regrutaciju [[RNK-polimeraza]] (enzima koji vrše [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz [[DNK]] u [[RNK]]) na specifične gene.<ref name="pmid8870495">{{Cite journal |vauthors=Roeder RG |date=September 1996 |title=The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=21 |issue=9 |pages=327–35 |doi=10.1016/S0968-0004(96)10050-5 |pmid=8870495}}</ref><ref name="pmid8990153">{{Cite journal |vauthors=Nikolov DB, Burley SK |date=January 1997 |title=RNA polymerase II transcription initiation: a structural view |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=94 |issue=1 |pages=15–22 |bibcode=1997PNAS...94...15N |doi=10.1073/pnas.94.1.15 |pmc=33652 |pmid=8990153 |doi-access=free}}</ref><ref name="pmid11092823">{{Cite journal |vauthors=Lee TI, Young RA |year=2000 |title=Transcription of eukaryotic protein-coding genes |journal=Annual Review of Genetics |volume=34 |pages=77–137 |doi=10.1146/annurev.genet.34.1.77 |pmid=11092823}}</ref> Karakteristično obilježje transkripcijskih faktora (TF) jest da sadrže barem jedan [[DNK-vezujući domen]] (DBD), koji se veže za specifičnu sekvencu DNK pored gena koje regulišu.<ref name="pmid2667136">{{Cite journal |vauthors=Mitchell PJ, Tjian R |date=July 1989 |title=Transcriptional regulation in mammalian cells by sequence-specific DNA binding proteins |journal=Science |volume=245 |issue=4916 |pages=371–8 |bibcode=1989Sci...245..371M |doi=10.1126/science.2667136 |pmid=2667136}}</ref><ref name="pmid9121580">{{Cite journal |vauthors=Ptashne M, Gann A |date=April 1997 |title=Transcriptional activation by recruitment |journal=Nature |volume=386 |issue=6625 |pages=569–77 |bibcode=1997Natur.386..569P |doi=10.1038/386569a0 |pmid=9121580 |s2cid=6203915}}</ref> TF-ovi su grupirani u klase na osnovu njihovih DBD-ova.<ref name="Jin_2014">{{Cite journal |vauthors=Jin J, Zhang H, Kong L, Gao G, Luo J |date=January 2014 |title=PlantTFDB 3.0: a portal for the functional and evolutionary study of plant transcription factors |journal=Nucleic Acids Research |volume=42 |issue=Database issue |pages=D1182-7 |doi=10.1093/nar/gkt1016 |pmc=3965000 |pmid=24174544}}</ref><ref name="Matys_2006" /> Drugi proteini kao što su [[koaktivator (genetika)|koaktivatori]], [[kompleks remodeliranja strukture hromatina (RSC)|remodeleri hromatina]], [[histon-acetiltransferaza| histon-acetiltransferaze]], [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]], [[kinaza|kinaze]] i [[metilaza| metilaze]] neophodni su također za regulaciju gena, ali nemaju domene za vezivanje DNK, te stoga nisu TF-ovi.<ref name="pmid11823631">{{Cite journal |vauthors=Brivanlou AH, Darnell JE |date=February 2002 |title=Signal transduction and the control of gene expression |journal=Science |volume=295 |issue=5556 |pages=813–8 |bibcode=2002Sci...295..813B |doi=10.1126/science.1066355 |pmid=11823631 |s2cid=14954195}}</ref> TF-ovi su zanimljivi u medicini jer [[mutacije]] TF-ova mogu uzrokovati specifične bolesti, a lijekovi se potencijalno mogu ciljano djelovati na njih. == Broj == {{glavni| Spisak ljudskih transkripcijskih faktora |more=no}} Transkripcijski faktori neophodni su za regulaciju ekspresije gena i, kao posljedica toga, nalaze se u svim živim [[organizmi]]ma. Broj transkripcijskih faktora koji se nalaze u organizmu povećava se s veličinom [[genom]]a, a veći genomi obično imaju više transkripcijskih faktora po genu.<ref name="pmid12957540">{{Cite journal |vauthors=van Nimwegen E |date=September 2003 |title=Scaling laws in the functional content of genomes |journal=Trends in Genetics |volume=19 |issue=9 |pages=479–84 |arxiv=physics/0307001 |doi=10.1016/S0168-9525(03)00203-8 |pmid=12957540 |s2cid=15887416}}</ref> U [[ljudski genom|ljudskom genomu]] postoji približno 2.800 proteina koji sadrže domene za vezivanje DNK, a pretpostavlja se da 1.600 od njih funkcionira kao transkripcijski faktori,<ref name="pmid15193307"/> gdje je polovina njih (~800) protein C2H2-cinkovih prstiju.<ref name=":2"/> Stoga, približno 10% gena u genomu kodira transkripcijske faktore, što ovu porodicu čini najvećom pojedinačnom porodicom ljudskih proteina. Nadalje, geni su često okruženi s nekoliko [[mjesto veznja|mjesta vezivanja]] za različite transkripcijske faktore, a efikasna ekspresija svakog od ovih gena zahtijeva kooperativno djelovanje nekoliko različitih transkripcijskih faktora (vidi, na primjer, [[jedarni hepatocitni faktor | jedarni faktori hepatocita]]). Dakle, kombinatorna upotreba podskupa od približno 2.000 ljudskih transkripcijskih faktora lahko objašnjava jedinstvenu regulaciju svakog gena u ljudskom genomu tokom [[razvojna biologija|razvoja]].<ref name="pmid11823631"/> == Mehanizam == Transkripcijski faktori vežu se za [[pojačivač (genetika)|pojačivače]] ili [[promotor (genetika)|promotore]] regije DNK susjedne genima, koje regulišu na osnovu prepoznavanja specifičnih DNK motiva. U zavisnosti od transkripcijskog faktora, transkripcija susjednog gena je ili smanjena ili pojačana. Transkripcijski faktori koriste različite mehanizme za regulaciju [[ekspresija gena|ekspresije gena]].<ref name="pmid11758455">{{Cite journal |vauthors=Gill G |year=2001 |title=Regulation of the initiation of eukaryotic transcription |journal=Essays in Biochemistry |volume=37 |pages=33–43 |doi=10.1042/bse0370033 |pmid=11758455}}</ref> Ovi mehanizmi uključuju: * stabilizaciju ili blokiranje vezivanja [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] ili drugih faktora za DNK<ref name="pmid9570129"/> * [[kataliza|katalizu]] [[acetilacija| acetilaciju]] ili deacetilaciju [[histon]]skih proteina. Transkripcijski faktor to može učiniti direktno ili regrutovati druge proteine ​​s ovom katalitičkom aktivnošću. Mnogi transkripcijski faktori koriste jedan ili drugi od dva suprotstavljena mehanizma za regulaciju transkripcije:<ref name="pmid11909519">{{Cite journal |vauthors=Narlikar GJ, Fan HY, Kingston RE |date=February 2002 |title=Cooperation between complexes that regulate chromatin structure and transcription |journal=Cell |volume=108 |issue=4 |pages=475–87 |doi=10.1016/S0092-8674(02)00654-2 |pmid=11909519 |s2cid=14586791 |doi-access=free |bibcode=2002Cell..108..475N }}</ref> ** aktivnost [[histon-acetiltransferaza|histon-acetiltransferaze]] (HAT) – acetilira [[histon]]ske proteine, što slabi povezanost DNK s [[histon]]ima, što čini DNK dostupnijom za transkripciju, čime se transkripcija pojačava. **aktivnost [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]] (HDAC) – deacetilira [[histon]]ske proteine, što jača povezanost DNK s histonima, što čini DNK manje dostupnom za transkripciju, čime se transkripcija smanjuje. * regrutiraju [[koaktivator (genetika)|koaktivatorske]] ili [[korepresor (genetika)|korepresorske]] proteine ​​u kompleks DNK transkripcijskog faktora. <ref name="pmid10322133">{{Cite journal |vauthors=Xu L, Glass CK, Rosenfeld MG |date=April 1999 |title=Coactivator and corepressor complexes in nuclear receptor function |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=9 |issue=2 |pages=140–7 |doi=10.1016/S0959-437X(99)80021-5 |pmid=10322133}}</ref> == Funkcija == Transkripcijski faktori jedna su od grupa proteina koji čitaju i interpretiraju genetički "nacrt" u DNK. Oni se vežu za DNK i pomažu u pokretanju programa povećane ili smanjene transkripcije gena. Kao takvi, oni su vitalni za mnoge važne ćelijske procese. U nastavku su navedene neke od važnih funkcija i bioloških uloga u koje su uključeni transkripcijski faktori: === Osnovna transkripcijska regulacija === Kod [[eukariot]]a, važna klasa transkripcijskih faktora koji se nazivaju [[opći transkripcijski faktor]]i (GTF) neophodni su za odvijanje transkripcije.<ref name="isbn1-86094-126-5">{{Cite book | vauthors = Weinzierl RO |url=https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein |title=Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery |publisher=World Scientific Publishing Company |year=1999 |isbn=1-86094-126-5 |url-access=registration}}</ref><ref name="pmid12672487">{{Cite journal |vauthors=Reese JC |date=April 2003 |title=Basal transcription factors |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=13 |issue=2 |pages=114–8 |doi=10.1016/S0959-437X(03)00013-3 |pmid=12672487}}</ref><ref name="pmid12676794">{{Cite journal |vauthors=Shilatifard A, Conaway RC, Conaway JW |year=2003 |title=The RNA polymerase II elongation complex |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=72 |pages=693–715 |doi=10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 |pmid=12676794}}</ref> Mnogi od ovih GTF-ova zapravo ne vežu DNK, već su dio velikog [[transkripcijski preinicijacijski kompleks| transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa]] koji direktno interreaguje sa [[RNK-polimeraza| RNK-polimerazom]]. Najčešći GTF-ovi jesu [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]] (vidi također [[TATA-vezujući protein]]), [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]].<ref name="pmid16858867">{{Cite journal |vauthors=Thomas MC, Chiang CM |year=2006 |title=The general transcription machinery and general cofactors |journal=Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology |volume=41 |issue=3 |pages=105–78 |doi=10.1080/10409230600648736 |pmid=16858867 |s2cid=13073440}}</ref> Preinicijacijski kompleks veže se za [[promotor (genetika)|promotorske]] regije DNK uzvodno od gena koji regulišu. === Diferencijalno pojačanje transkripcije === Drugi transkripcijski faktori diferencijalno regulišu ekspresiju različitih gena vezivanjem za [[pojačivač (genetika)|pojačivačke]] regije DNK uz regulisane gene. Ovi transkripcijski faktori ključni su za osiguravanje da se geni eksprimiraju u pravoj ćeliji u pravo vrijeme i u pravoj količini, ovisno o promjenjivim zahtjevima organizma.<ref name="pmid9570129"/> ==== Razvoj ==== Mnogi transkripcijski faktori u [[višećelijski organizam| višećelijskim organizmima]] uključeni su u razvoj.<ref name="pmid1424766">{{Cite book |title=Transcription factors and mammalian development |vauthors=Lobe CG |year=1992 |isbn=978-0-12-153127-0 |series=Current Topics in Developmental Biology |volume=27 |pages=351–83 |doi=10.1016/S0070-2153(08)60539-6 |pmid=1424766}}</ref> Reagujući na stimuluse, ovi transkripcijski faktori uključuju/isključuju transkripciju odgovarajućih gena, što zauzvrat omogućava promjene u ćelijskoj [[morfologija |morfologiji]] ili aktivnostima potrebnim za [[određivanje sudbine ćelije]] i [[ćelijska diferencijacija| ćelijsku diferencijaciju]]. Porodica transkripcijskih faktora [[Hox (gen)|Hox]], naprimjer, važna je za pravilno [[Regionalna specifikacija|formiranje tjelesnog obrasca]] u organizmima raznolikim od voćnih mušica do ljudi.<ref name="pmid17008523">{{Cite journal |vauthors=Lemons D, McGinnis W |date=September 2006 |title=Genomic evolution of Hox gene clusters |journal=Science |volume=313 |issue=5795 |pages=1918–22 |bibcode=2006Sci...313.1918L |doi=10.1126/science.1132040 |pmid=17008523 |s2cid=35650754}}</ref><ref name="pmid16515781">{{Cite journal |vauthors=Moens CB, Selleri L |date=March 2006 |title=Hox cofactors in vertebrate development |journal=Developmental Biology |volume=291 |issue=2 |pages=193–206 |doi=10.1016/j.ydbio.2005.10.032 |pmid=16515781 |doi-access=free}}</ref> Drugi primjer je transkripcijski faktor kodiran genom [[SRY| Y-regiona koji određuje spol]] (SRY), koji ima glavnu ulogu u određivanju [[spol]]a kod [[ljudi]].<ref name="pmid17187356">{{Cite journal |vauthors=Ottolenghi C, Uda M, Crisponi L, Omari S, Cao A, Forabosco A, Schlessinger D |date=January 2007 |title=Determination and stability of sex |journal=BioEssays |volume=29 |issue=1 |pages=15–25 |doi=10.1002/bies.20515 |pmid=17187356 |hdl=11380/611683 |s2cid=23824870|hdl-access=free }}</ref> ==== Odgovor na međućelijske signale ==== Ćelije mogu [[međućelijska komunikacija|međusobno komunicirati,]] oslobađanjem molekula koje proizvode [[transdukcija signala|signalne kaskade]] unutar druge receptivne ćelije. Ako signal zahtijeva pojačanu ili smanjenu regulaciju gena u ćeliji primaocu, transkripcijski faktori će se često nalaziti nizvodno u signalnoj kaskadi.<ref name="pmid8293575">{{Cite journal |vauthors=Pawson T |year=1993 |title=Signal transduction--a conserved pathway from the membrane to the nucleus |journal=Developmental Genetics |volume=14 |issue=5 |pages=333–8 |doi=10.1002/dvg.1020140502 |pmid=8293575}}</ref> Signalizacija [[estrogen]]a primjer je prilično kratke signalne kaskade koja uključuje transkripcijski faktor [[estrogenski receptor|estrogenskog receptora]]: estrogen sekretuju tkiva kao što su [[jajnici|jajnici]] i [[placenta]], prelazi [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] ćelije primatelja i veže se za estrogenski receptor u [[citoplazma|citoplazmi]] ćelije. Estrogenski receptor zatim odlazi u [[ćelijsko jedro|jedro]] ćelije i veže se za njegova [[mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]], mijenjajući transkripcijsku regulaciju povezanih gena.<ref name="pmid11916222">{{Cite journal |vauthors=Osborne CK, Schiff R, Fuqua SA, Shou J |date=December 2001 |title=Estrogen receptor: current understanding of its activation and modulation |journal=Clinical Cancer Research |volume=7 |issue=12 Suppl |pages=4338s–4342s; discussion 4411s–4412s |pmid=11916222}}</ref> ==== Odgovor na okolinu ==== Transkripcijski faktori ne djeluju samo nizvodno od signalnih kaskada povezanih s biološkim podražajima, već mogu biti i nizvodno od signalnih kaskada uključenih u podražaje iz okoline. Primjeri uključuju [[faktor toplotnog šoka]] (HSF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje na višim temperaturama,<ref name="pmid18239856">{{Cite journal |vauthors=Shamovsky I, Nudler E |date=March 2008 |title=New insights into the mechanism of heat shock response activation |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=6 |pages=855–61 |doi=10.1007/s00018-008-7458-y |pmc=11131843 |pmid=18239856 |s2cid=9912334}}</ref> [[hipoksija-inducibilni faktor]] (HIF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje ćelija u okruženjima sa niskim sadržajem kisika,<ref name="pmid18202826">{{Cite journal |vauthors=Benizri E, Ginouvès A, Berra E |date=April 2008 |title=The magic of the hypoxia-signaling cascade |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=7–8 |pages=1133–49 |doi=10.1007/s00018-008-7472-0 |pmc=11131810 |pmid=18202826 |s2cid=44049779}}</ref>i [[protein koji veže sterolni regulatorni element]] (SREBP), koji pomaže u održavanju pravilnog nivoa [[lipid]]a u ćeliji.<ref name="pmid15457548">{{Cite journal |vauthors=Weber LW, Boll M, Stampfl A |date=November 2004 |title=Maintaining cholesterol homeostasis: sterol regulatory element-binding proteins |journal=World Journal of Gastroenterology |volume=10 |issue=21 |pages=3081–7 |doi=10.3748/wjg.v10.i21.3081 |pmc=4611246 |pmid=15457548 |doi-access=free}}</ref> ==== Kontrola ćelijskog ciklusa ==== Mnogi transkripcijski faktori, posebno neki koji su [[proto-onkogen]]i ili [[ tumor supresorski gen|tumor-supresori]], pomažu u regulaciji [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i kao takvi određuju koliko će ćelija postati velika i kada se može podijeliti na dvije kćerinske ćelije.<ref name="pmid8960358">{{Cite journal |vauthors=Wheaton K, Atadja P, Riabowol K |year=1996 |title=Regulation of transcription factor activity during cellular aging |journal=Biochemistry and Cell Biology |volume=74 |issue=4 |pages=523–34 |doi=10.1139/o96-056 |pmid=8960358 |bibcode=1996BCB....74..523W }}</ref><ref name="pmid8864058">{{Cite journal |vauthors=Meyyappan M, Atadja PW, Riabowol KT |year=1996 |title=Regulation of gene expression and transcription factor binding activity during cellular aging |journal=Biological Signals |volume=5 |issue=3 |pages=130–8 |doi=10.1159/000109183 |pmid=8864058}}</ref> Jedan primjer jest [[onkogen]] [[Myc]], koji ima važnu ulogu u [[ćelijski rast|rastu ćelija]] i [[apoptoza|apoptozi]].<ref name="pmid7846125">{{Cite journal |vauthors=Evan G, Harrington E, Fanidi A, Land H, Amati B, Bennett M |date=August 1994 |title=Integrated control of cell proliferation and cell death by the c-myc oncogene |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |volume=345 |issue=1313 |pages=269–75 |bibcode=1994RSPTB.345..269E |doi=10.1098/rstb.1994.0105 |pmid=7846125}}</ref> ==== Patogeneza ==== Transkripcijski faktori također semogu koristiti za promjenu [[ekspresija gena|ekspresije gena]] u ćeliji domaćinu kako bi se potaknula [[patogeneza]]. Dobro proučen primjer ovoga su efektori slični transkripcijskim aktivatorima ([[TAL-efektor]]) koje luče bakterije [[rod (biologija)|roda]] [[Xanthomonas]]. Kada se ubrizgaju u biljke, ovi proteini mogu ući u jezgro biljne ćelije, vezati se za sekvence biljnog promotora i aktivirati transkripciju biljnih gena koji pomažu u bakterijskoj infekciji.<ref name="Boch J, Bonas U. 2010">{{Cite journal |vauthors=Boch J, Bonas U |year=2010 |title=Xanthomonas AvrBs3 family-type III effectors: discovery and function |journal=Annual Review of Phytopathology |volume=48 |issue=1 |pages=419–36 |doi=10.1146/annurev-phyto-080508-081936 |pmid=19400638|bibcode=2010AnRvP..48..419B }}</ref> TAL-efektori sadrže centralnu ponavljajuću regiju u kojoj postoji jednostavna veza između identiteta dva kritična ostatka u sekvencnim ponavljanjima i sekvencijalnih DNK baza u ciljnom mjestu TAL-efektora.<ref name="Moscou2010">{{Cite journal |vauthors=Moscou MJ, Bogdanove AJ |date=December 2009 |title=A simple cipher governs DNA recognition by TAL effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |page=1501 |bibcode=2009Sci...326.1501M |doi=10.1126/science.1178817 |pmid=19933106 |s2cid=6648530}}</ref><ref name="Boch J, Scholze H, Schornack S, ''et al.'' 2010">{{Cite journal |vauthors=Boch J, Scholze H, Schornack S, Landgraf A, Hahn S, Kay S, Lahaye T, Nickstadt A, Bonas U |date=December 2009 |title=Breaking the code of DNA binding specificity of TAL-type III effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1509–12 |bibcode=2009Sci...326.1509B |doi=10.1126/science.1178811 |pmid=19933107 |s2cid=206522347}}</ref> Ovo svojstvo vjerovatno olakšava evoluciju ovih proteina, kako bi se bolje takmičili s odbrambenim mehanizmima ćelije domaćina.<ref name="Voytas DF, Joung JK. 2010.">{{Cite journal |vauthors=Voytas DF, Joung JK |date=December 2009 |title=Plant science. DNA binding made easy |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1491–2 |bibcode=2009Sci...326.1491V |doi=10.1126/science.1183604 |pmc=7814878 |pmid=20007890 |s2cid=33257689}}</ref> == Regulacija == Uobičajeno je u biologiji da važni procesi imaju više slojeva regulacije i kontrole. To važi i za transkripcijske faktore: transkripcijski faktori ne samo da kontroliraju brzinu transkripcije kako bi regulirali količine genskih produkata ([[RNK]] i [[protein]]a) dostupnih ćeliji, već su i sami transkripcijski faktori regulirani (često drugim transkripcijskim faktorima). U nastavku slijedi kratak pregled nekih načina na koje se aktivnost transkripcijskih faktora može regulirati. === Sinteza === Transkripcijski faktori (kao i svi proteini) transkribiraju se iz gena na [[hromosom]]u u RNK, a zatim se RNK prevodi u protein. Bilo koji od ovih koraka može se regulirati, kako bi se utjecalo na proizvodnju (a time i aktivnost) transkripcijskog faktora. Implikacija ovoga je da transkripcijski faktori mogu sami sebe regulirati. Naprimjer, u petlji [[povratna sprega|negativne povratne sprege]], transkripcijski faktor djeluje kao vlastiti represor: ako se protein transkripcijskog faktora veže za DNK vlastitog gena, on smanjuje proizvodnju više sebe. Ovo je jedan mehanizam za održavanje niskih nivoa transkripcijskog faktora u ćeliji.<ref>{{Cite journal |vauthors=Pan G, Li J, Zhou Y, Zheng H, Pei D |date=August 2006 |title=A negative feedback loop of transcription factors that controls stem cell pluripotency and self-renewal |journal=FASEB Journal |volume=20 |issue=10 |pages=1730–2 |doi=10.1096/fj.05-5543fje |pmid=16790525 |s2cid=44783683 |doi-access=free}}</ref> ===Jedarna lokalizacija === Kod [[eukariot]]a, transkripcijski faktori (kao i većina proteina) se transkribiraju u [[ćelijsko jedro|jedru]] , ali se zatim transliraju u citoplazmi ćelije. Mnogi proteini koji su aktivni u jedru sadrže signale jedarne lokalizacije koji ih usmjeravaju prema jedru. Ali, za mnoge transkripcijske faktore, ovo je ključna tačka u njihovoj regulaciji.<ref name="pmid8314906">{{Cite journal |vauthors=Whiteside ST, Goodbourn S |date=April 1993 |title=Signal transduction and nuclear targeting: regulation of transcription factor activity by subcellular localisation |journal=Journal of Cell Science |volume=104 |issue=4 |pages=949–55 |doi=10.1242/jcs.104.4.949 |pmid=8314906}}</ref> Važne klase transkripcijskih faktora, kao što su neki [[jedarni receptor]]i, prvo se moraju vezati za [[ligand]] dok su u citoplazmi prije nego što se mogu premjestiti u jedro.<ref name="pmid8314906"/> === Aktivacija === Transkripcijski faktori mogu se aktivirati ili deaktivirati putem svojih signalno-senzorskih ili efektorskih domena. Međutim, nemaju svi transkripcijski faktori efektorski domen; naprimjer, približno 400 transkripcijskih faktora sa [[cinkov prst|cinkovim prstima]] C2H2 sadrži samo domene za vezivanje DNK (DBD).<ref name=":3"/> Aktivacija ili represija transkripcijskih faktora može se dogoditi putem niza mehanizama, uključujući: * [[ligand]] vezivanje – Ne samo da vezivanje liganda može uticati na to gdje se transkripcijski faktor nalazi unutar ćelije, već vezivanje liganda može uticati i na to je li transkripcijski faktor u aktivnom stanju i sposoban vezati [[DNK]] ili druge kofaktore (vidi, naprimjer, [[jedarni receptor]]i). * [[fosforilacija]]<ref name="pmid2149275">{{Cite journal |vauthors=Bohmann D |date=November 1990 |title=Transcription factor phosphorylation: a link between signal transduction and the regulation of gene expression |journal=Cancer Cells |volume=2 |issue=11 |pages=337–44 |pmid=2149275}}</ref><ref name="pmid17536004">{{Cite journal |vauthors=Weigel NL, Moore NL |date=October 2007 |title=Steroid receptor phosphorylation: a key modulator of multiple receptor functions |journal=Molecular Endocrinology |volume=21 |issue=10 |pages=2311–9 |doi=10.1210/me.2007-0101 |pmid=17536004 |doi-access=free}}</ref> – Mnogi transkripcijski faktori poput [[STAT-protein]]a moraju biti [[fosforilacija|fosforilirani]] prije nego što se mogu vezati za DNK. * interakcija s drugim transkripcijskim faktorima (npr. homo– ili hetero[[proteinski dimer |dimerizacija]]) * interakcija s [[transkripcijski koregulator|koregulatornim]] proteinima, kao što su koaktivatori (npr. [[COP9 konstitutivna fotomorfogena homologna podjedinica 5|COPS5]], [[EP300]], [[BCL3]]); korepresori (npr. [[korepresor jedarnog receptora 1|NCOR1]], [[SIN3A]], [[TRIM24]]). Međutim, postoje [[transkripcijski koregulator|koregulatori transkripcije]] koji mogu djelovati i kao aktivatori i kao represori. === Pristupačnost mjesta vezivanja DNK === Kod eukariota, DNK je organizirana uz pomoć [[histon]]a u kompaktne čestice koje se nazivaju [[nukleosom]]i, gdje sekvence od oko 147 [[bazni par|baznih parova]] DNK prave ~1,65 okreta oko oktamera histonskih proteina. DNK unutar nukleosoma nedostupna je mnogim transkripcijskim faktorima. Neki transkripcijski faktori, takozvani [[pionirski faktor]]i, još uvijek su u stanju vezati svoja mjesta vezivanja DNK na nukleosomskoj DNK. Za većinu drugih transkripcijskih faktora, nukleosom bi trebao biti aktivno odmotan molekularnim motorima kao što su [[remodeliranje hromatina|remodeleri hromatina]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=September 2009 |title=Predicting nucleosome positions on the DNA: combining intrinsic sequence preferences and remodeler activities |journal=Nucleic Acids Research |volume=37 |issue=17 |pages=5641–55 |doi=10.1093/nar/gkp610 |pmc=2761276 |pmid=19625488}}</ref> Alternativno, nukleosom može se djelomično odmotati termalnim fluktuacijama, omogućavajući privremeni pristup mjestu vezivanja transkripcijskog faktora. U mnogim slučajevima, transkripcijski faktor treba [[Kompetitivna inhibicija|takmičiti se za vezivanje]] za svoje mjesto vezivanja DNK s drugim transkripcijskim faktorima i histonima ili [[hromatin]]skim nehistonskim proteinima .<ref>{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=October 2010 |title=Statistical-mechanical lattice models for protein-DNA binding in chromatin |journal=Journal of Physics: Condensed Matter |volume=22 |issue=41 |arxiv=1004.5514 |bibcode=2010JPCM...22O4105T |doi=10.1088/0953-8984/22/41/414105 |pmid=21386588 |s2cid=103345}}</ref> === Dostupnost ostalih kofaktora/transkripcijskih faktora === Većina transkripcijskih faktora ne funkcioniše samostalno. Mnoge velike TF-porodice formiraju kompleksne homotipske ili heterotipske interakcije, putem dimerizacije.<ref>{{Cite journal |vauthors=Amoutzias GD, Robertson DL, Van de Peer Y, Oliver SG |date=May 2008 |title=Choose your partners: dimerization in eukaryotic transcription factors |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=33 |issue=5 |pages=220–9 |doi=10.1016/j.tibs.2008.02.002 |pmid=18406148}}</ref> Da bi došlo do transkripcije gena, određeni broj transkripcijskih faktora mora se vezati za regulatorne sekvence DNK. Ova kolekcija transkripcijskih faktora, zauzvrat, regrutuje posredničke proteine ​​kao što su [[transkripcijski koregulator|kofaktori]] koji omogućavaju efikasno regrutovanje [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]] i [[RNK- polimeraza|RNK-polimeraze]]. Dakle, da bi jedan transkripcijski faktor pokrenuo transkripciju, svi ovi drugi proteini također moraju biti prisutni, a transkripcijski faktor mora biti u stanju u kojem se može vezati za njih ako je potrebno. Kofaktori su proteini koji moduliraju efekte transkripcijskih faktora. Kofaktori zamjenjivi su između specifičnih genskih promotora; [[proteinski kompleks]] koji zauzima promotorsku DNK i aminokiselinska sekvenca kofaktora određuju njegovu prostornu konformaciju. Naprimjer, određeni steroidni receptori mogu razmjenjivati ​​kofaktore sa [[NF-κB]], što je prekidač između upale i ćelijske diferencijacije; na taj način steroidi mogu uticati na upalni odgovor i funkciju određenih tkiva.<ref>{{Cite journal |vauthors=Copland JA, Sheffield-Moore M, Koldzic-Zivanovic N, Gentry S, Lamprou G, Tzortzatou-Stathopoulou F, Zoumpourlis V, Urban RJ, Vlahopoulos SA |date=June 2009 |title=Sex steroid receptors in skeletal differentiation and epithelial neoplasia: is tissue-specific intervention possible? |journal=BioEssays |volume=31 |issue=6 |pages=629–41 |doi=10.1002/bies.200800138 |pmid=19382224 |s2cid=205469320}}</ref> === Interakcija s metiliranim citozinom === Transkripcijski faktori i metilirani [[citozin]]i u DNK imaju glavnu ulogu u regulaciji ekspresije gena. (Metilacija citozina u DNK se prvenstveno događa tamo gdje citozin prati gvanin u 5' do 3' DNK sekvenci, [[CpG-mjesto]].) [[Metilacija]] CpG-mjesta u promotorskoj regiji gena obično potiskuje transkripciju gena,<ref name="pmid17334365">{{Cite journal |vauthors=Weber M, Hellmann I, Stadler MB, Ramos L, Pääbo S, Rebhan M, Schübeler D |date=April 2007 |title=Distribution, silencing potential and evolutionary impact of promoter DNA methylation in the human genome |journal=Nat. Genet. |volume=39 |issue=4 |pages=457–66 |doi=10.1038/ng1990 |pmid=17334365 |bibcode=2007NaGen..39..457W |s2cid=22446734}}</ref> while methylation of CpGs in the body of a gene increases expression.<ref name="pmid25263941">{{Cite journal |vauthors=Yang X, Han H, De Carvalho DD, Lay FD, Jones PA, Liang G |date=October 2014 |title=Gene body methylation can alter gene expression and is a therapeutic target in cancer |journal=Cancer Cell |volume=26 |issue=4 |pages=577–90 |doi=10.1016/j.ccr.2014.07.028 |pmc=4224113 |pmid=25263941}}</ref> [[TET- enzimi]] imaju centralnu ulogu u demetilaciji metiliranih citozina. Demetilacija CpG-ova u promotoru gena aktivnošću TET-enzima povećava transkripciju gena.<ref name="pmid24108092">{{Cite journal |vauthors=Maeder ML, Angstman JF, Richardson ME, Linder SJ, Cascio VM, Tsai SQ, Ho QH, Sander JD, Reyon D, Bernstein BE, Costello JF, Wilkinson MF, Joung JK |date=December 2013 |title=Targeted DNA demethylation and activation of endogenous genes using programmable TALE-TET1 fusion proteins |journal=Nat. Biotechnol. |volume=31 |issue=12 |pages=1137–42 |doi=10.1038/nbt.2726 |pmc=3858462 |pmid=24108092}}</ref> Procijenjena su [[Mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]] 519 transkripcijskih faktora.<ref name="pmid28473536">{{Cite journal |vauthors=Yin Y, Morgunova E, Jolma A, Kaasinen E, Sahu B, Khund-Sayeed S, Das PK, Kivioja T, Dave K, Zhong F, Nitta KR, Taipale M, Popov A, Ginno PA, Domcke S, Yan J, Schübeler D, Vinson C, Taipale J |date=May 2017 |title=Impact of cytosine methylation on DNA binding specificities of human transcription factors |journal=[[Science]] |volume=356 |issue=6337 |doi=10.1126/science.aaj2239 |pmc=8009048 |pmid=28473536 |bibcode=2017Sci...356j2239Y |s2cid=206653898}}</ref> Od njih, 169 transkripcijskih faktora (33%) nije imalo CpG dinukleotide na svojim mjestima vezivanja, a 33 transkripcijska faktora (6%) mogla su se vezati za motiv koji sadrži CpG, ali nisu pokazivala preferenciju za [[mjesto vezivanja]] ni sa metiliranim ni sa nemetiliranim CpG. Postoji 117 transkripcijskih faktora (23%) koji su bili inhibirani u vezivanju za svoju sekvencu vezivanja ako je sadržavala metilirano CpG-mjesto, 175 transkripcijskih faktora (34%) koji su imali pojačano vezivanje ako je njihova sekvenca vezivanja imala metilirano [[CpG-mjesto]], a 25 transkripcijskih faktora (5%) su bili ili inhibirani ili su imali pojačano vezivanje ovisno o tome gdje se u sekvenci vezivanja nalazio metilirani CpG. TET-enzimi ne vežu se specifično za metilcitozin, osim kada su regrutovani (vidi [[demetilacija DNK]]). Višestruki transkripcijski faktori važni u [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciji ćelija]] i specifikaciji loze, uključujući [[Homeoboksni protein NANOG|NANOG]], [[SALL4]]A, [[WT1]], [[EBF1]], [[SPI1|PU.1]] i [[TCF3|E2A]], pokazali su da regrutuju TET-enzime na specifične genomske lokuse (prvenstveno pojačivače) kako bi djelovali na metilcitozin (mC) i pretvorili ga u hidroksimetilcitozin hmC (i u većini slučajeva ih označavali za naknadnu potpunu demetilaciju u citozin)).<ref name="pmid30809228">{{Cite journal |vauthors=Lio CJ, Rao A |year=2019 |title=TET Enzymes and 5hmC in Adaptive and Innate Immune Systems |journal=Front Immunol |volume=10 |doi=10.3389/fimmu.2019.00210 |pmc=6379312 |pmid=30809228 |doi-access=free}}</ref> Čini se da TET-posredovana konverzija mC u hmC remeti vezivanje proteina koji vežu 5mC, uključujući proteine ​​[[MECP2]] i MBD ([[metil-CpG-vezujući domen]]), olakšavajući remodeliranje [[nukleosom]]a i vezivanje transkripcijskih faktora, čime aktivira transkripciju tih gena. [[EGR1]] važan je transkripcijski faktor u formiranju [[pamćenje|memorije]]. Ima esencijalnu ulogu u [[epigenetika|epigenetskom]] reprogramiranju [[mozak|moždanih]] [[neuron]]a . Transkripcijski faktor [[EGR1]] regrutuje protein [[Tet-metilcitozin dioksigenaze 1|TET1]] koji pokreće put [[demetilacija DNK]].<ref>Sun Z, Xu X, He J, Murray A, Sun MA, Wei X, Wang X, McCoig E, Xie E, Jiang X, Li L, Zhu J, Chen J, Morozov A, Pickrell AM, Theus MH, Xie H. EGR1 recruits TET1 to shape the brain methylome during development and upon neuronal activity. Nat Commun. 2019 Aug 29;10(1):3892. doi: 10.1038/s41467-019-11905-3. PMID 31467272</ref> EGR1, zajedno sa TET1, koristi seu programiranju distribucije mjesta metilacije na moždanoj DNK tokom razvoja mozga i u [[učenje|učenju]] (pogledajte [[Epigenetika u učenju i pamćenju]]). == Struktura == [[Datoteka:Transcription factor schematic 2.png|thumb|upright=1.85|Shematski dijagram aminokiselinske sekvence (amino-terminal lijevo i karboksilni desno) prototipskog transkripcijskog faktora koji sadrži (1) domen koji veže DNK (DBD), (2) domen za detekciju signala (SSD) i aktivacijski domen (AD). Redoslijed postavljanja i broj domena mogu se razlikovati kod različitih tipova transkripcijskih faktora. Osim toga, funkcije transaktivacije i detekcije signala često su sadržane unutar istog domena.]] [[Slika:LacI Dimer Structure Annotated.png|thumb|upright=1.35|'''Primjer arhitekture domena: [[lac-represor|laktozni represor (LacI)]]'''. N-terminalni domen za vezivanje DNK (označen) [[lac-represor|''lac'' represora]] veže svoju ciljnu DNK sekvencu (zlato) u glavnom žlijebu koristeći motiv [[heliks-okret-heliks]]. Vezivanje efektorske molekule (zeleno) odvija se u regulatornoj domeni (označeno). Ovo pokreće alosterini odgovor posredovan linker regionom (označen).]] Transkripcijski faktori su modularne strukture i sadrže sljedeće [[proteinski domen|domene]]:<ref name="pmid9570129"/> * '''[[DNK-vezujući domen]]''' ('''DBD'''), koji se veže za specifične sekvence DNK ([[pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]. Neophodna komponenta za sve vektore. Koristi se za pokretanje transkripcije vektorskih transgenskih sekvenci [[promotor (genetika)|promotor]]) uz regulirane gene. DNK sekvence koje vežu transkripcijske faktore često se nazivaju '''[[element hormonskog odgovora|elementi odgovora]]'''. Ponekad, DBD-ovi mogu direktno regrutovati transkripcijske koregulatore<ref>{{Cite journal |last1=Bianchi |first1=Daniëlle |last2=Borza |first2=Razvan |last3=De Zan |first3=Erica |last4=Huelsz-Prince |first4=Guizela |last5=Gregoricchio |first5=Sebastian |last6=Dekker |first6=Marleen |last7=Fish |first7=Alex |last8=Mazouzi |first8=Abdelghani |last9=Kroese |first9=Lona J. |last10=Linder |first10=Simon |last11=Hernandez-Quiles |first11=Miguel |last12=Vermeulen |first12=Michiel |last13=Celie |first13=Patrick H. N. |last14=Krimpenfort |first14=Paul |last15=Song |first15=Ji-Ying |date=2025-07-03 |title=Zincore, an atypical coregulator, binds zinc finger transcription factors to control gene expression |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.adv2861 |journal=[[Science]] |language=en |volume=389 |issue=6755 |doi=10.1126/science.adv2861 |pmid=40608935 |bibcode=2025Sci...389v2861B |issn=0036-8075|url-access=subscription |hdl=2066/324015 |hdl-access=free }}</ref> without the need of an activation domain. * '''[[Trans-aktivacijski domen|Aktivacijski domen]]''' ('''AD'''), koji sadrži mjesta vezivanja za druge proteine, ​​kao što su [[transkripcijski koregulator]]i. Ova mjesta vezivanja često se nazivaju '''aktivacijskim funkcijama''' ('''AF'''), '''Transaktivacijskim domenom''' ('''TAD''') ili '''Trans-aktivacijskim domenom''' [[Trans-aktivacijski domen|TAD]], ne treba ga miješati sa topološki asocijativnim domenom ([[Topološki asocijativni domen|TAD]]).<ref name="pmid12893880">{{Cite journal |vauthors=Wärnmark A, Treuter E, Wright AP, Gustafsson JA |date=October 2003 |title=Activation functions 1 and 2 of nuclear receptors: molecular strategies for transcriptional activation |journal=Molecular Endocrinology |volume=17 |issue=10 |pages=1901–9 |doi=10.1210/me.2002-0384 |pmid=12893880 |s2cid=31314461 |doi-access=free}}</ref> Međutim, nemaju svi TF-ovi aktivacijsku domenu (npr. polovina njih (~800) su C2H2 proteini [[cinkov prst|cinkovih prstiju]])<ref name=":3" /> * Opcioni '''domen za detekciju signala''' ('''SSD''') (''npr.'', domen za vezivanje [[ligand]]a), koji osjeća vanjske signale i, kao odgovor, prenosi te signale ostatku transkripcijskog kompleksa, što rezultira pojačanom ili smanjenom regulacijom ekspresije gena. Također, DBD i domeni za detekciju signala mogu se nalaziti na odvojenim proteinima koji se udružuju unutar transkripcijskog kompleksa kako bi regulirali ekspresiju gena. === DNK-vezujći domen=== [[Datoteka:Transcription factors DNA binding sites.svg|thumb|right|DNK kontakti različitih tipova [[w:DNK-vezujući domen|DNK-vezujući domeni]] transkripcijskih faktora]] {{Glavni|DNK-vezujći domen}} Dio ([[proteinski domeni|domena]]) transkripcijskog faktora koji se veže za DNK naziva se njegov za DNK-vezujući domen. U nastavku je djelomični popis nekih od glavnih porodica DNK-vezujućih domena /transkripcijskih faktora: {| class="wikitable" |- ! style="width:300pt;"| Porodica ! style="width:100pt;"| [[InterPro]] ! style="width:100pt;"| [[Pfam]] ! style="width:100pt;"| [[Strukturna klasifikacija proteina|SCOP]] |- | [[Osnovni heliks-petlja-heliks]]<ref name="pmid7553065">{{Cite journal |vauthors=Littlewood TD, Evan GI |year=1995 |title=Transcription factors 2: helix-loop-helix |journal=Protein Profile |volume=2 |issue=6 |pages=621–702 |pmid=7553065}}</ref> | {{InterPro|IPR001092}} | {{Pfam|PF00010}} | {{SCOP|47460}} |- | Osnovni [[leucinski zatvarač]] ([[bZIP-domen|bZIP]])<ref name="pmid12192032">{{Cite journal |vauthors=Vinson C, Myakishev M, Acharya A, Mir AA, Moll JR, Bonovich M |date=September 2002 |title=Classification of human B-ZIP proteins based on dimerization properties |journal=Molecular and Cellular Biology |volume=22 |issue=18 |pages=6321–35 |doi=10.1128/MCB.22.18.6321-6335.2002 |pmc=135624 |pmid=12192032 |bibcode=2002MolCB..22.6321V }}</ref> | {{InterPro|IPR004827}} | {{Pfam|PF00170}} | {{SCOP|57959}} |- |[[C-terminal]]ni efektorski domen bipartitnih regulatora odgovora | {{InterPro|IPR001789}} | {{Pfam|PF00072}} | {{SCOP|46894}} |- | AP2/ERF/GCC box | {{InterPro|IPR001471}} | {{Pfam|PF00847}} | {{SCOP|54176}} |- | [[Heliks-okret-heliks]]<ref name="pmid8831795">{{Cite journal |vauthors=Wintjens R, Rooman M |date=September 1996 |title=Structural classification of HTH DNA-binding domains and protein-DNA interaction modes |journal=Journal of Molecular Biology |volume=262 |issue=2 |pages=294–313 |doi=10.1006/jmbi.1996.0514 |pmid=8831795}}</ref> | | | |- | Homeodomenski proteini, koji su kodirani [[homeoboks]]nim genima, su transkripcijski faktori. Homeodomenski proteini imaju ključnu ulogu u regulaciji [[razvojna biologija|razvojne biologije]].<ref name="pmid7979246">{{Cite journal |vauthors=Gehring WJ, Affolter M, Bürglin T |year=1994 |title=Homeodomain proteins |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=63 |issue=1 |pages=487–526 |doi=10.1146/annurev.bi.63.070194.002415 |pmid=7979246 |bibcode=1994ARBio..63..487G }}</ref><ref name="pmid 26464018">{{Cite journal |vauthors=Bürglin TR, Affolter M |date=June 2016 |title=Homeodomain proteins: an update |journal=Chromosoma |volume=125 |issue=3 |pages=497–521 |doi=10.1007/s00412-015-0543-8 |pmc=4901127 |pmid=26464018}}</ref> | {{InterPro|IPR009057}} | {{Pfam|PF00046}} | {{SCOP|46689}} |- | [[CI-protein|lambda-represoroliki]] | {{InterPro|IPR010982}} | | {{SCOP|47413}} |- | Srf-liki ([[faktor serumskog odgovora]]) | {{InterPro|IPR002100}} | {{Pfam|PF00319}} | {{SCOP|55455}} |- | [[Pax-geni|Uparena kutija]]<ref name="pmid9297966">{{Cite journal |vauthors=Dahl E, Koseki H, Balling R |date=September 1997 |title=Pax genes and organogenesis |journal=BioEssays |volume=19 |issue=9 |pages=755–65 |doi=10.1002/bies.950190905 |pmid=9297966 |s2cid=23755557}}</ref> | | | |- | [Krilati-heliks transcripcijski faktori|Krilati heliks]] | {{InterPro|IPR013196}} | {{Pfam|PF08279}} | {{SCOP|46785}} |- | [[Cinkov prst|Cinkovi prsti]]<ref name="pmid11179890">{{Cite journal |vauthors=Laity JH, Lee BM, Wright PE |date=February 2001 |title=Zinc finger proteins: new insights into structural and functional diversity |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=11 |issue=1 |pages=39–46 |doi=10.1016/S0959-440X(00)00167-6 |pmid=11179890}}</ref> | | | |- | * Multi-domen Cys₂His₂ cinkovih prstiju<ref name="pmid10940247">{{Cite journal |vauthors=Wolfe SA, Nekludova L, Pabo CO |year=2000 |title=DNA recognition by Cys2His2 zinc finger proteins |journal=Annual Review of Biophysics and Biomolecular Structure |volume=29 |pages=183–212 |doi=10.1146/annurev.biophys.29.1.183 |pmid=10940247}}</ref> | {{InterPro|IPR007087}} | {{Pfam|PF00096}} | {{SCOP|57667}} |- | * Zn₂/Cys₆ | | | {{SCOP|57701}} |- | * Zn₂/Cys₈ [[Cinkov prst]] [[jedarni receptor|jedarnog receptora]] | {{InterPro|IPR001628}} | {{Pfam|PF00105}} | {{SCOP|57716}} |} === Elementi odgovora === Sekvenca DNK za koju se transkripcijski faktor veže naziva se [[mjesto vezivanja transkripcijskog faktora]] ili [[element odgovora]].<ref name="pmid15711128">{{Cite journal |vauthors=Wang JC |date=March 2005 |title=Finding primary targets of transcriptional regulators |url=http://www.landesbioscience.com/journals/cc/abstract.php?id=1521 |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=3 |pages=356–8 |doi=10.4161/cc.4.3.1521 |pmid=15711128 |doi-access=free}}</ref> Transkripcijski faktori međureaguju sa svojim mjestima vezivanja koristeći kombinaciju [[Kulonov zakon|elektrostatike]] (od kojih su [[vodikova veza|vodikove veze]] poseban slučaj) i [[Van der Waalsova sila|Van der Waalsove sile]]. Zbog prirode ovih hemijskih interakcija, većina transkripcijskih faktora veže DNK na način specifičan za sekvencu. Međutim, ne mogu sve [[Bazni par|baze]] u mjestu vezivanja transkripcijskog faktora zapravo interreagovati sa transkripcijskim faktorom. Osim toga, neke od ovih interakcija mogu biti slabije od drugih. Dakle, transkripcijski faktori ne vežu samo jednu sekvencu, već su sposobni da se vežu za podskup blisko povezanih sekvenci, svaka sa različitom jačinom interakcije. Naprimjer, iako je [[konsenzusna sekvenca|konsenzusno mjesto vezivanja]] za [[TATA-vezujući protein]] (TBP) TATAAAA, transkripcijski faktor TBP također može vezati slične sekvence, kao što su TATATAT ili TATATAA.<ref>{{Cite journal |last1=Savinkova |first1=Ludmila |last2=Drachkova |first2=Irina |last3=Arshinova |first3=Tatyana |last4=Ponomarenko |first4=Petr |last5=Ponomarenko |first5=Mikhail |last6=Kolchanov |first6=Nikolay |date=2013-02-12 |title=An Experimental Verification of the Predicted Effects of Promoter TATA-Box Polymorphisms Associated with Human Diseases on Interactions between the TATA Boxes and TATA-Binding Protein |journal=PLOS ONE |language=en |volume=8 |issue=2 |doi=10.1371/journal.pone.0054626 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3570547 |pmid=23424617 |bibcode=2013PLoSO...854626S }}</ref> Budući da transkripcijski faktori mogu vezati skup srodnih sekvenci, a te sekvence su obično kratke, potencijalna mjesta vezivanja transkripcijskih faktora mogu se pojaviti slučajno ako je DNK sekvenca dovoljno duga. Međutim, malo je vjerovatno da će transkripcijski faktor vezati sve kompatibilne sekvence u [[ćelija (biologija)|ćelijskom]] [[genom]]u . Druga ograničenja, kao što je dostupnost DNK u ćeliji ili dostupnost [[kofaktor (biohemija)|kofaktora]], također mogu pomoći u diktiranju gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati. Dakle, s obzirom na genomsku sekvencu, još uvijek je teško predvidjeti gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati u živoj ćeliji. Međutim, dodatna specifičnost prepoznavanja može se dobiti korištenjem više od jedne domene za vezivanje DNK (naprimjer, tandemski DBD-ovi u istom transkripcijskom faktoru ili dimerizacijom dva transkripcijska faktora) koji se vežu za dvije ili više susjednih sekvenci DNK. == Klinički značaj == Transkripcijski faktori su od kliničkog značaja iz najmanje dva razloga: (1) [[mutacije]] mogu biti povezane sa specifičnim bolestima i (2) mogu biti mete lijekova. === Poremećaji === Zbog njihove važne uloge u razvoju, [[ćelijska signalizacija|međućelijskoj signalizaciji]] i [[ćelijski ciklus|ćelijskom ciklusu]], neke ljudske bolesti su povezane s [[mutacija]]ma transkripcijskih faktora.<ref name="isbn0-19-511239-3">{{Cite book | vauthors = Semenza GL |url= https://archive.org/details/transcriptionfac00seme |title=Transcription factors and human disease |publisher=Oxford University Press |year=1999 |isbn=978-0-19-511239-9 |location=Oxford [Oxfordshire] |url-access=registration}}</ref> Mnogi transkripcijski faktori su ili [[tumor supresor]]i ili [[onkogen]]i, te su stoga mutacije ili njihova aberantna regulacija povezane s rakom. Poznato je da su tri grupe transkripcijskih faktora važne kod raka kod ljudi: (1) porodice [[NF-kappaB]] i [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]], (2) porodica [[STAT-protein|STAT]] i (3) [[receptor steroidnih hormona|steroidni receptori]].<ref name="pmid16475943">{{Cite journal |vauthors=Libermann TA, Zerbini LF |date=February 2006 |title=Targeting transcription factors for cancer gene therapy |journal=Current Gene Therapy |volume=6 |issue=1 |pages=17–33 |doi=10.2174/156652306775515501 |pmid=16475943}}</ref> BU nastavku su navedeni neki od bolje proučenih primjera: {| class="wikitable" |- ! Stanje ! Opis ! [[genski lokus|Lokus]] |- | [[Rettov sindrom]] | Mutacije u transkripcijskom faktoru [[MECP2]] povezane su s [[Rettov sindrom|Rettovim sindromom]], neurorazvojnim poremećajem.<ref name="pmid16647848">{{Cite journal |vauthors=Moretti P, Zoghbi HY |date=June 2006 |title=MeCP2 dysfunction in Rett syndrome and related disorders |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=16 |issue=3 |pages=276–81 |doi=10.1016/j.gde.2006.04.009 |pmid=16647848}}</ref><ref name="pmid17317146">{{Cite journal |vauthors=Chadwick LH, Wade PA |date=April 2007 |title=MeCP2 in Rett syndrome: transcriptional repressor or chromatin architectural protein? |url=https://zenodo.org/record/1258987 |url-status=live |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=17 |issue=2 |pages=121–5 |doi=10.1016/j.gde.2007.02.003 |pmid=17317146 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002233545/https://zenodo.org/record/1258987 |archive-date=Oct 2, 2023 |via=Zenodo}}</ref> | Xq28 |- | [[Dijabetes]] | Rijedak oblik dijabetesa koji se naziva [[MODY]] (Maturity-onset Diabetes of the young) može biti uzrokovan mutacijama u jedarnim faktorima hepatocita (HNF).ref name="pmid17923767">{{Cite book |title=Distinct roles of HNF1beta, HNF1alpha, and HNF4alpha in regulating pancreas development, beta-cell function and growth |vauthors=Maestro MA, Cardalda C, Boj SF, Luco RF, Servitja JM, Ferrer J |publisher=Karger Medical and Scientific Publishers |year=2007 |isbn=978-3-8055-8385-5 |series=Endocrine Development |volume=12 |pages=33–45 |chapter=Distinct Roles of HNF1 Β, HNF1 α, and HNF4 α in Regulating Pancreas Development, Β -Cell Function and Growth |doi=10.1159/000109603 |pmid=17923767 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=AzvFFxY-3CMC&pg=PA33}}</ref> ili [[Pdx1|insulin-promotorskim faktorom-1]] (IPF1/Pdx1).<ref name="pmid18360684">{{Cite journal |vauthors=Al-Quobaili F, Montenarh M |date=April 2008 |title=Pancreatic duodenal homeobox factor-1 and diabetes mellitus type 2 (review) |url=https://www.spandidos-publications.com/ijmm/article.jsp?article_id=ijmm_21_4_399 |url-status=live |journal=International Journal of Molecular Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=399–404 |doi=10.3892/ijmm.21.4.399 |pmid=18360684 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002232026/https://www.spandidos-publications.com/ijmm/21/4/399/abstract |archive-date=Oct 2, 2023 |doi-access=free}}</ref> | Multiplo |- | [[govorna apraksija|Razvojna verbalna dispraksija]] | [[Mutacije]] u transkripcijskom faktoru [[FOXP2]] povezane su s [[[govorna apraksija|razvojnom verbalnom dispraksijom]], bolešću kod koje osobe nisu u stanju proizvesti fino koordinirane pokrete potrebne za [[govor]].<ref name="pmid17330859">{{Cite journal |vauthors=Lennon PA, Cooper ML, Peiffer DA, Gunderson KL, Patel A, Peters S, Cheung SW, Bacino CA |date=April 2007 |title=Deletion of 7q31.1 supports involvement of ''FOXP2'' in language impairment: clinical report and review |journal=American Journal of Medical Genetics. Part A |volume=143A |issue=8 |pages=791–8 |doi=10.1002/ajmg.a.31632 |pmid=17330859 |s2cid=22021740}}</ref> | 7q31 |- | [[Autoimunska bolest|Autoimunske bolesti]] | Mutacije u transkripcijskom faktoru [[FOXP3]] uzrokuju rijedak oblik [[autoimunska bolest|autoimunske bolesti]] koji se naziva [[IPEX (sindrom)|IPEX]]<ref name="pmid18317533">{{Cite journal |vauthors=van der Vliet HJ, Nieuwenhuis EE |year=2007 |title=IPEX as a result of mutations in FOXP3 |journal=Clinical & Developmental Immunology |volume=2007 |pages=1–5 |doi=10.1155/2007/89017 |pmc=2248278 |pmid=18317533 |doi-access=free}}</ref> | Xp11.23-q13.3 |- | [[Li-Fraumenijev sindrom]] | Uzrokovan mutacijama u tumor supresoru [[p53 (protein)|p53]].<ref name="pmid15917654">{{Cite journal |vauthors=Iwakuma T, Lozano G, Flores ER |date=July 2005 |title=Li-Fraumeni syndrome: a p53 family affair |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=7 |pages=865–7 |doi=10.4161/cc.4.7.1800 |pmid=15917654 |doi-access=free}}</ref> | 17p13.1 |- | [[Rak dojke]] | [[STAT-protein|STAT]] porodica je relevantna za [[rak dojke]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Clevenger CV |date=November 2004 |title=Roles and Regulation of Stat Family Transcription Factors in Human Breast Cancer |journal=American Journal of Pathology |type=Review |volume=165 |issue=5 |pages=1449–1460 |doi=10.1016/S0002-9440(10)63403-7 |pmc=1618660 |pmid=15509516 |doi-access=free}}</ref> | Multiplo |- | Multipli [[kancer]]i |Porodica [[HOX-gen|HOX]] uključena je u razvoj različitih vrsta raka.<ref>{{Cite web |title="Transcription factors as targets and markers in cancer" Workshop 2007 |url=http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20120525104734/http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-date=25 May 2012 |access-date=14 December 2009}}</ref> | Multipli |- |[[Osteoartritis]] |[[Mutacija]] ili smanjena aktivnost [[SOX9]]<ref>{{Cite journal |vauthors=Govindaraj K, Hendriks J, Lidke DS, Karperien M, Post JN |date=January 2019 |title=Changes in Fluorescence Recovery After Photobleaching (FRAP) as an indicator of SOX9 transcription factor activity |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Regulatory Mechanisms |volume=1862 |issue=1 |pages=107–117 |doi=10.1016/j.bbagrm.2018.11.001 |pmid=30465885 |doi-access=free}}</ref> | |} === Potencijalne mete lijekova === {{Glavni|Terapijska modulacija gena}} Otprilike 10% trenutno propisivanih lijekova direktno cilja na klasu transkripcijskih faktora [[jedarni receptor]]i.<ref name="pmid17139284">{{Cite journal |vauthors=Overington JP, Al-Lazikani B, Hopkins AL |date=December 2006 |title=How many drug targets are there? |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=5 |issue=12 |pages=993–6 |doi=10.1038/nrd2199 |pmid=17139284 |s2cid=11979420}}</ref> Primjeri uključuju [[tamoksifen]] i [[bikalutamid]] za liječenje [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak prostate|prostate]], te različite vrste [[glukokortikoid|protivupalnih]] i [[anabolički steroid|anaboličkih]] [[steroid]]a.<ref>{{Cite journal |vauthors=Gronemeyer H, Gustafsson JA, Laudet V |date=November 2004 |title=Principles for modulation of the nuclear receptor superfamily |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=3 |issue=11 |pages=950–64 |doi=10.1038/nrd1551 |pmid=15520817 |bibcode=2004NRvDD...3..950G |s2cid=205475111}}</ref> Osim toga, transkripcijski faktori su često indirektno modulirani lijekovima putem [[signalna kaskada|signalnih kaskada]]. Moguće je direktno ciljati druge manje istražene transkripcijske faktore kao što je [[NF-κB]] lijekovima.<ref name="pmid8049612">{{Cite journal |vauthors=Bustin SA, McKay IA |date=June 1994 |title=Transcription factors: targets for new designer drugs |journal=British Journal of Biomedical Science |volume=51 |issue=2 |pages=147–57 |pmid=8049612}}</ref><ref name="pmid7549464">{{Cite journal |vauthors=Butt TR, Karathanasis SK |year=1995 |title=Transcription factors as drug targets: opportunities for therapeutic selectivity |journal=Gene Expression |volume=4 |issue=6 |pages=319–36 |pmc=6134363 |pmid=7549464}}</ref><ref name="pmid9755455">{{Cite journal |vauthors=Papavassiliou AG |date=August 1998 |title=Transcription-factor-modulating agents: precision and selectivity in drug design |journal=Molecular Medicine Today |volume=4 |issue=8 |pages=358–66 |doi=10.1016/S1357-4310(98)01303-3 |pmid=9755455}}</ref><ref name="pmid15790306">{{Cite journal |vauthors=Ghosh D, Papavassiliou AG |year=2005 |title=Transcription factor therapeutics: long-shot or lodestone |journal=Current Medicinal Chemistry |volume=12 |issue=6 |pages=691–701 |doi=10.2174/0929867053202197 |pmid=15790306}}</ref>Smatra se da je teže ciljati transkripcijske faktore izvan porodice jedarnih receptora terapijom [[mala molekula|malih molekula]] jer nije jasno da li su "lijekoviti", ali je postignut napredak u vezi s Pax2<ref name="pmid28094913">{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Liao C, Ranghini E, Nikolovska-Coleska Z, Dressler G |year=2017 |title=Inhibition of Pax2 Transcription Activation with a Small Molecule that Targets the DNA Binding Domain |journal=ACS Chemical Biology |volume=12 |issue=3 |pages=724–734 |doi=10.1021/acschembio.6b00782 |pmc=5761330 |pmid=28094913}}</ref><ref name="pmid29685496">{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Dressler GR |year=2018 |title=Are Pax proteins potential therapeutic targets in kidney disease and cancer? |journal=Kidney International |volume=94 |issue=2 |pages=259–267 |doi=10.1016/j.kint.2018.01.025 |pmc=6054895 |pmid=29685496}}</ref> i [[notch signalni put|notch]] putem.<ref name="pmid19907488">{{Cite journal |vauthors=Moellering RE, Cornejo M, Davis TN, Del Bianco C, Aster JC, Blacklow SC, Kung AL, Gilliland DG, Verdine GL, Bradner JE |date=November 2009 |title=Direct inhibition of the NOTCH transcription factor complex |journal=Nature |volume=462 |issue=7270 |pages=182–8 |bibcode=2009Natur.462..182M |doi=10.1038/nature08543 |pmc=2951323 |pmid=19907488}} == Uloga u evoluciji == {Glavni|Evolucijska razvojna biologija}} [[duplikacija (genetika)|Duplikacije gena]] odigrale su ključnu ulogu u [[evolucija|evoluciji]] vrsta. To se posebno odnosi na transkripcijske faktore. Nakon što se pojave kao duplikati, akumulirane mutacije koje kodiraju za jednu kopiju mogu se odvijati bez negativnog uticaja na regulaciju nizvodnih ciljeva. Međutim, promjene specifičnosti vezivanja DNK transkripcijskog faktora s jednom kopijom [[Leafy]], koji se javlja kod većine kopnenih biljaka, nedavno su razjašnjene. U tom smislu, transkripcijski faktor s jednom kopijom može proći kroz promjenu specifičnosti putem promiskuitetnog međuprodukta bez gubitka funkcije. Slični mehanizmi su predloženi u kontekstu svih alternativnih [[filogeneza|filogenetskih]] hipoteza i uloge transkripcijskih faktora u evoluciji svih [[vrsta]].<ref name="pmid24436181">{{Cite journal |vauthors=Sayou C, Monniaux M, Nanao MH, Moyroud E, Brockington SF, Thévenon E, Chahtane H, Warthmann N, Melkonian M, Zhang Y, Wong GK, Weigel D, Parcy F, Dumas R |date=February 2014 |title=A promiscuous intermediate underlies the evolution of LEAFY DNA binding specificity |url=https://zenodo.org/record/3437650 |journal=Science |volume=343 |issue=6171 |pages=645–8 |bibcode=2014Sci...343..645S |doi=10.1126/science.1248229 |pmid=24436181 |s2cid=207778924 |hdl-access=free |hdl=1885/64773}}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref name="MBE_1767">{{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |date=July 2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}}</ref> == Uloga u aktivnosti biokontrole == Transkripcijski faktori imaju ulogu u aktivnosti [[Otpornost (ekologija)|otpornosti]] koja je važna za uspješnu aktivnost [[biokontrola|biokontrole]] Otpornost na [[oksidativni stres]] i alkalni pH doprinijeli su transkripcijski faktori Yap1 i Rim101 ''[[Papiliotrema|Papiliotrema terrestris]]'' LS28 kao molekularni alati koji su otkrili razumijevanje genetičkih mehanizama koji leže u osnovi aktivnosti biokontrole, što podržava programe [[Upravljanje bolestima (poljoprivreda)|upravljanja bolestima]] zasnovane na biološkoj i integriranoj kontroli.<ref>{{Cite journal |vauthors=Castoria R, Miccoli C, Barone G, Palmieri D, De Curtis F, Lima G, Heitman J, Ianiri G |date=March 2021 |title=Molecular Tools for the Yeast Papiliotrema terrestris LS28 and Identification of Yap1 as a Transcription Factor Involved in Biocontrol Activity |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=87 |issue=7 |bibcode=2021ApEnM..87E2910C |doi=10.1128/AEM.02910-20 |pmc=8091616 |pmid=33452020 |veditors=Cann I }}</ref> == Analiza == Postoje različite tehnologije dostupne za analizu transkripcijskih faktora. Na [[genom]]skom nivou, obično se koriste DNK-[[sekvenciranje]] i istraživanje [[baza podataka]].<ref name="pmid16845064">{{Cite journal |vauthors=Grau J, Ben-Gal I, Posch S, Grosse I |date=July 2006 |title=VOMBAT: prediction of transcription factor binding sites using variable order Bayesian trees |url=http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Web Server issue |pages=W529-33 |doi=10.1093/nar/gkl212 |pmc=1538886 |pmid=16845064 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930084306/http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |archive-date=30 September 2018 |access-date=10 January 2014}}</ref> Proteinska verzija transkripcijskog faktora može se detektirati korištenjem specifičnih [[antitijela]]. [[Uzorak]] detektira se [[Western blot]] analizom. Korištenjem elektroforetskog testa pomjeranja mobilnosti (EMSA),<ref name="pmid:18591661">{{Cite journal |vauthors=Wenta N, Strauss H, Meyer S, Vinkemeier U |date=July 2008 |title=Tyrosine phosphorylation regulates the partitioning of STAT1 between different dimer conformations |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=105 |issue=27 |pages=9238–43 |bibcode=2008PNAS..105.9238W |doi=10.1073/pnas.0802130105 |pmc=2453697 |pmid=18591661 |doi-access=free}}</ref> profil aktivacije transkripcijskih faktora može se detektovati. Multipleksni pristup za profiliranje aktivacije je TF čip sistem gdje se nekoliko različitih transkripcijskih faktora može detektovati paralelno.<ref>{{Cite journal |last1=Trauernicht |first1=Max |last2=Filipovska |first2=Teodora |last3=Rastogi |first3=Chaitanya |last4=Steensel |first4=Bas van |date=2024-12-18 |title=Optimized reporters for multiplexed detection of transcription factor activity |journal=Cell Systems |language=English |volume=15 |issue=12 |pages=1107–1122.e7 |doi=10.1016/j.cels.2024.11.003 |issn=2405-4712 |pmc=11667439 |pmid=39644900}}</ref> Najčešće korištena metoda za identifikaciju mjesta vezivanja transkripcijskih faktora je [[hromatinska imunoprecipitacija ]] (ChIP).<ref>{{Cite journal |vauthors=Furey TS |date=December 2012 |title=ChIP-seq and beyond: new and improved methodologies to detect and characterize protein-DNA interactions |journal=Nature Reviews. Genetics |volume=13 |issue=12 |pages=840–52 |doi=10.1038/nrg3306 |pmc=3591838 |pmid=23090257}}</ref> Ova tehnika oslanja se na hemijsku fiksaciju hromatina pomoću [[formaldehid]]a, nakon čega slijedi koprecipitacija DNK i transkripcijskog faktora od interesa korištenjem [[antitijela]] koje specifično cilja taj protein. DNK sekvence zatim se mogu identificirati [[mikročip]]om ili sekvenciranjem visokog protoka ([[ChIP-sekvenciranje|ChIP-seq]]) kako bi se odredila mjesta vezivanja transkripcijskih faktora. Ako nije dostupno antitijelo za protein od interesa, [[identifikacija DNK-adenin metiltransferaze|DamID]] može biti prikladna alternativa.<ref>{{Cite journal |vauthors=Aughey GN, Southall TD |date=January 2016 |title=Dam it's good! DamID profiling of protein-DNA interactions |journal=Wiley Interdisciplinary Reviews: Developmental Biology |volume=5 |issue=1 |pages=25–37 |doi=10.1002/wdev.205 |pmc=4737221 |pmid=26383089}}</ref> == Klase == Kao što je detaljnije opisano u nastavku, transkripcijski faktori mogu se klasificirati prema *(1) mehanizmu djelovanja, *(2) regulatornoj funkciji ili *(3) homologiji sekvenci (a time i strukturnoj sličnosti) u njihovim domenima za vezivanje DNK. Također se klasificiraju prema 3D strukturi njihovog DBD-a i načinu na koji on kontaktira DNK.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Wingender E, Schoeps T, Haubrock M, Dönitz J | title = TFClass: a classification of human transcription factors and their rodent orthologs | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = Database issue | pages = D97-102 | date = January 2015 | pmid = 25361979 | pmc = 4383905 | doi = 10.1093/nar/gku1064 }}</ref><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Blanc-Mathieu R, Dumas R, Turchi L, Lucas J, Parcy F | title = Plant-TFClass: a structural classification for plant transcription factors | journal = Trends in Plant Science | volume = 29 | issue = 1 | pages = 40–51 | date = January 2024 | pmid = 37482504 | doi = 10.1016/j.tplants.2023.06.023 | bibcode = 2024TPS....29...40B | url = https://hal.science/hal-04212079 }}</ref> === Mehanističke === Postoje dvije mehanističke klase transkripcijskih faktora: * [[Opći transkripcijski faktor]]i uključeni su u formiranje [[Transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]]. Najčešći su skraćeno označeni kao [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]], [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]]. Oni su sveprisutni i interaguju sa regijom osnovnog promotora koja okružuje mjesto(a) početka transkripcije svih [[geni klase II|gena II klase]].<ref name="pmidc">{{Cite journal |vauthors=Orphanides G, Lagrange T, Reinberg D |date=November 1996 |title=General transcription factors RNA polymerase II |journal=Genes and Development |volume=10 |number=21 |pages=2657–83 |doi=10.1101/gad.10.21.2657 |pmid=8946909 |doi-access=free}}<renf> * '''Uzvodni transkripcijski faktori''' jesu proteini koji se vežu negdje uzvodno od mjesta inicijacije, kako bi stimulirali ili potisnuli transkripciju. Oni su otprilike sinonimi za '''specifični transkripcijski faktori''', jer se znatno razlikuju ovisno o tome koje su [[sekvenca prepoznavanja|sekvence prepoznavanja]] prisutne u blizini gena.<ref name="boron125-126">{{Cite book |title=Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approach |vauthors=Boron WF |publisher=Elsevier/Saunders |year=2003 |isbn=1-4160-2328-3 |pages=125–126}}</ref> {|class="wikitable" !colspan=4| Primjeri specifičnih transkripcijskih faktora<ref name="boron125-126" /> |- ! Faktor !! Strukturni tip !! [[Sekvenca prepoznavanja]] !! Vezuje se kao |- ! [[Sp1 transkripcijski faktor|SP1]] | [[Cinkov prst]] || [[pet primarnih krajeva|5']]-GGGCGG-[[tri primarna kraja|3']] || Monomer |- ! [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]] | [[leucinski zatvatač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-TGA(G/C)TCA-3' || Dimer |- ! [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|C/EBP]] | [[leucinski zatvatač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-ATTGCGCAAT-3' || Dimer |- ! [[Faktor toplotnog šoka]] | [[leucinski zatvatač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-XGAAX-3' || Trimer |- ! [[ATF/CREB]] | [[[leucinski zatvatač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-TGACGTCA-3' || Dimer |- ! [[Myc|c-Myc]] | [[Osnovna heliks-petlja-heliks]] | 5'-CACGTG-3' || Dimer |- ! [[POU2F1|Oct-1]] | [[Heliks-okret-heliks]] || 5'-ATGCAAAT-3' || Monomer |- ! [[Jedarni faktor 1|NF-1]] | Novi || 5'-TTGGCXXXXXXGCCAA-3' || Dimer |- |colspan=4| (G/C) = G ili C <br /> X = [[adenin|A]], [[timin|T]], [[guanin|G]] ili [[citozin|C]] |} === Funkcionalne === Transkripcijski faktori su klasifikovani prema njihovoj regulatornoj funkciji:<ref name="pmid11823631" /> * I. '''Konstitutivni''' – prisutni u svim ćelijama u svakom trenutku, stalno aktivni, svi su [[Aktivator (genetika)|aktivatori]]. Vrlo vjerovatno imaju važnu olakšavajuću ulogu u transkripciji mnogih [[hromosom]]skih gena, moguće u genima koji se čine da su uvijek transkribovani (npr. strukturni proteini poput [[tubulin]]a i [[aktin]]a, i sveprisutni metabolički enzimi poput gliceraldehid-fosfat dehidrogenaze (GAPDH)). Npr.: [[opći transkripcijski faktor]]i, [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]], [[jedarni faktor 1|NF1]], [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|CCAAT]] * II. '''Regulatorni (uslovno aktivni)''' – zahtijevaju aktivaciju. ** II.A '''Razvojni''' '''(specifični za tip ćelije)''' – počinju u oplođenom jajnoj ćeliji. Jednom eksprimirani, ne zahtijevaju dodatnu aktivaciju. Npr.:[[GATA-transkripcijski faktor|GATA]], [[HNF]], [[PIT-1]], [[MyoD]], [[Myf5]], [[Hox (gen)|Hox]], [[Transkripcijski faktori krilate spirale|krilata spirala]] ** II.B '''Zavisni od signala''' – mogu biti ili razvojno ograničeni u svojoj ekspresiji ili prisutni u većini ili svim ćelijama, ali svi su neaktivni (ili minimalno aktivni) sve dok ćelije koje sadrže takve proteine ​​ne budu izložene odgovarajućem intra- ili vanćelijskom signalu. *** II.B.1 '''vanćelijski ligand ([[endokrini sistem|endokrini]] ili [[parakrina signalizacija|parakrini]])-zavisni''' – [[jedarni receptor]]i *** II.B.2 '''Unutarćelijski [[ligand]] ([[autokrina signalizacija|autokrino]])-zavisni''' – aktiviraju ih male intracelularne molekule. Npr.: [[SREBP]], [[p53]], siročinski jedarni receptori. *** II.B.3 '''Zavisni od interakcije receptora i liganda na površini ćelije''' – aktiviraju ih kaskade signalizacije drugog glasnika. **** II.B.3.a Konstitutivni jedarni faktori aktivirani fosforilacijom serina – nalaze se unutar jedra. Enzimi za fosforilaciju serina mogu se aktivirati na dva glavna načina: ***** [[G-protein spregnuti receptor|G-protein spregnuti receptori]] nakon vezivanja liganda povećavaju intracelularne nivoe [[Sistem sekundarnih glasnika|sekundarnih glasnika]] ([[cAMP]], [[Inozitol-trifosfat|IP₃]], [[Diglicerid|DAG]], kalcij) koji, zauzvrat, aktiviraju proteinske enzime [[serin-treonin kinaze]] (kao što su [[Protein kinaza A|PKA]], [[Protein kinaza C|PKC]]). ***** [[Receptor tirozin kinaze]] nakon vezivanja liganda pokreću druge puteve koji konačno završavaju fosforilacijom serina obilnih rezidentnih nuklearnih transkripcijskih faktora. ***** Primjeri uključuju: [[CREB]], [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]], [[Mef2]] **** II.B.3.b '''Latentni [[citoplazma]]tski faktori''' – nalaze se u citoplazmi kada su neaktivni. Strukturno i hemijski vrlo raznolika grupa, kao i njihovi putevi aktivacije. Npr.: [[STAT protein|STAT]], [[R-SMAD]], [[NF-κB]], [[Notch signalizacija|Notch]], [[Tubby-protein|TUBBY]], [[NFAT]] === Strukturni === Transkripcijski faktori se često klasifikuju na osnovu [[Homologija sekvenci|sličnosti sekvenci]] i stoga [[tercijarna struktura|ercijarne strukture]] njihovih domena koji vezuju DNK.<ref name="pmid15706513">{{Cite journal |vauthors=Stegmaier P, Kel AE, Wingender E |year=2004 |title=Systematic DNA-binding domain classification of transcription factors |url=http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |journal=Genome Informatics. International Conference on Genome Informatics |volume=15 |issue=2 |pages=276–86 |pmid=15706513 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130619202726/http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |archive-date=19 June 2013}}</ref><ref name="Matys_2006">{{Cite journal |vauthors=Matys V, Kel-Margoulis OV, Fricke E, Liebich I, Land S, Barre-Dirrie A, Reuter I, Chekmenev D, Krull M, Hornischer K, Voss N, Stegmaier P, Lewicki-Potapov B, Saxel H, Kel AE, Wingender E |date=January 2006 |title=TRANSFAC and its module TRANSCompel: transcriptional gene regulation in eukaryotes |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Database issue |pages=D108-10 |doi=10.1093/nar/gkj143 |pmc=1347505 |pmid=16381825}}</ref><ref>{{Cite web |title=TRANSFAC database |url=https://www.gene-regulation.com/pub/databases/transfac/cl.html |access-date=5 August 2007}}</ref><ref name="Jin_2014"/> Sljedeća klasifikacija zasniva se na 3D strukturi njihovog [[DNK-vezujući domen|DBD]] i načinu na koji on kontaktira DNK. Prvobitno je razvijena za ljudski TF, a kasnije je proširena na [[glodar]]e <ref name=":0"/>, a također i na biljke.<ref name=":1"/> * 1. Natklasa: Osnovni domeni ** 1.1 Klasa: [[Leucinski zatvarač]] faktori ([[bZIP]]) *** 1.1.1 Porodica: [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]](-slične) komponente; uključuje ([[c-Fos]]/[[c-Jun]]) *** 1.1.2 Porodica: [[CREB]] *** 1.1.3 Porodica: [[Ccaat-pojačivač-vezujuči proteini|C/EBP]]-slični faktori *** 1.1.4 Porodica: bZIP / [[PAR (transkripcijski faktor)|PAR]] *** 1.1.5 Porodica: Biljni faktori vezivanja G-kutije *** 1.1.6 Porodica: Samo ZIP ** 1.2 Klasa: Heliks-petlja-heliks faktori ([[bHLH]]) *** 1.2.1 Porodica: Sveprisutni (klasa A) faktori *** 1.2.2 Porodica: Miogeni transkripcijski faktori ([[MyoD]]) *** 1.2.3 Porodica: Achaete-Scute *** 1.2.4 Porodica: Tal/Twist/Atonal/Hen ** 1.3 Klasa: Heliks-petlja-heliks / faktori leucinskog zatvarača ([[osnovni transkripcijski faktor leucinskog zatvarača tipa heliks-petlja-heliks|bHLH-ZIP]]) *** 1.3.1 Porodica: Sveprisutni bHLH-ZIP faktori; uključuje USF ([[USF1]], [[USF2]]); SREBP ([[SREBP]]) *** 1.3.2 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]]; uključuje [[Myc|c-Myc]] ** 1.4 Klasa: NF-1 *** 1.4.1 Porodica: NF-1 ([[NFIA|A]], [[NFIB (gen)|B]], [[NFIC (gen)|C]], [[NFIX|X]]) ** 1.5 Klasa: RF-X *** 1.5.1 Porodica: RF-X ([[RFX1|1]], [[RFX2|2]], [[RFX3|3]], [[RFX4|4]], [[RFX5|5]], [[RFXANK|ANK]]) ** 1.6 Klasa: bHSH * 2 Natklasa: Domeni za vezivanje DNK koje koordiniraju cink ** 2.1 Klasa: Cys4 [[cinkov prst]] tipa [[jedarni receptor]] *** 2.1.1 Porodica: [[receptor steroidnih hormona|Receptori steroidnih hormona]] *** 2.1.2 Porodica: Faktori slični [[receptor hormona štitnjače|receptoru hormona štitnjače]] ** 2.2 Klasa: raznoliki Cys4 [[cinkov prst|cinkovi prsti]] *** 2.2.1 Porodica: [[GATA-transkripcijski faktor|GATA-Faktori]] ** 2.3 Klasa: Cys2His2 domen [[cinkov prst|cinkovih prstiju]] *** 2.3.1 Porodica: Sveprisutni faktori, uključuje [[TFIIIA]], [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]] *** 2.3.2 Porodica: Regulatori razvojnog/ćelijskog ciklusa; uključuje [[Krüppel]] *** 2.3.4 Porodica: Veliki faktori sa svojstvima vezivanja sličnim NF-6B ** 2.4 Klasa: Cys6 cistein-cinkov klaster ** 2.5 Klasa: Cinkovi prsti naizmjeničnog sastava * 3 Natklasa: [[Heliks-okret-heliks]] ** 3.1 Klasa: [[Homeoboks|Homeo domen]] *** 3.1.1 Porodica: Samo homeodomen; uključuje [[Ubx]] *** 3.1.2 Porodica: [[POU-poroduca|POU domen]] faktori; uključuje [[Oktamer-transkripcijski faktor|Oct]] *** 3.1.3 Porodica: Homeodomen sa LIM regijom *** 3.1.4 Porodica: homeodomen plus motivi cinkovog prsta ** 3.2 Klasa: Sparena kutija *** 3.2.1 Porodica: Sparena plus homeodomen *** 3.2.2 Porodica: Samo spareni domen ** 3.3 Klasa: [[FOX-proteini|Fork.glava]] / [[Transkripcijski faktor krilate spirale|krilata spirala]] *** 3.3.1 Porodica: Razvojni regulatori; uključuje [[replikacijska viljuška|viljušku]] *** 3.3.2 Porodica: Regulatori specifični za [[tkivo]] *** 3.3.3 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]] *** 3.3.0 Porodica: Ostali regulatori ** 3.4 Klasa: [[Faktor toplotnog šoka|Faktori toplotnog šoka]] *** 3.4.1 Porodica: HSF ** 3.5 Klasa: Klasteri [[triptofan]]a *** 3.5.1 Porodica: Myb *** 3.5.2 Porodica: Ets-tip *** 3.5.3 Porodica: [[interferon-regulatorni faktor|Regulatorni faktori interferona]] ** 3.6 Klasa: TEA (faktor transkripcijskog pojačivača) domen *** 3.6.1 Porodica: TEA ([[TEAD1]], [[TEAD2]], [[TEAD3]], [[TEAD4]]) * 4 Natklasa: beta-Scaffold faktori sa kontaktima u manjim žljebovima ** 4.1 Klasa: RHR ([[domen homologije Rel|homologija Rel regija]]) *** 4.1.1 Porodica: Rel/[[Ankirinski repetitiv|ankirin]]; [[NF-κB|NF-kappaB]] *** 4.1.2 Porodica: samo ankirin *** 4.1.3 Porodica: [[NFAT]] ('''N'''nuklearni '''F'''aktor '''A'''aktiviranih '''T'''-ćelija) ([[NFATC1]], [[NFATC2]], [[NFATC3]]) ** 4.2 Klasa: STAT *** 4.2.1 Porodica: [[STAT-protein|STAT]] ** 4.3 Klasa: p53 *** 4.3.1 Porodica: [[p53]] ** 4.4 Klasa: [[MADS-kutija]] *** 4.4.1 Porodica: Regulatori diferencijacije; uključuje ([[Mef2]]) *** 4.4.2 Porodica: Responderi na vanjske signale, SRF ([[faktor serumskog odgovora]]) ({{gen|SRF}}) *** 4.4.3 Porodica: Metabolički regulatori (ARG80) ** 4.5 Klasa: transkripcijski faktori beta-Barel [[alfa-heliks]]a ** 4.6 Klasa: [[TATA-vezujući protein]]i *** 4.6.1 Porodica: TBP ** 4.7 Klasa: [[HMG-kutija]] *** 4.7.1 Porodica: [[SOX-geni]], [[SRY]] *** 4.7.2 Porodica: TCF-1 ([[HNF1A|TCF1]]) *** 4.7.3 Porodica: Povezana sa HMG2, [[SSRP1]] *** 4.7.4 Porodica: UBF *** 4.7.5 Porodica: MATA ** 4.8 Klasa: Heteromerni CCAAT faktori *** 4.8.1 Porodica: Heteromerni CCAAT faktori ** 4.9 Klasa: Zrnastoglavih *** 4.9.1 Porodica: Zrnastoglavih ** 4.10 Klasa: Faktori [[Domen hladnog šoka]] *** 4.10.1 Porodica: csd ** 4.11 Klasa: Runt *** 4.11.1 Porodica: Runt * 0 Natklasa: Ostali transkripcijski faktori ** 0.1 Klasa: Proteini bakarne šake ** 0.2 Klasa: HMGI(Y) ([[HMGA1]]) *** 0.2.1 Porodica: HMGI(Y) ** 0.3 Klasa: Džepni domen ** 0.4 Klasa: Faktori slični E1A ** 0.5 Klasa: Faktori povezani s AP2/EREBP *** 0.5.1 Porodica: [[Apetala 2|AP2]] *** 0.5.2 Porodica: EREBP *** 0.5.3 Natporodica: [[B3 DNK-vezujući domen|AP2/B3]] **** 0.5.3.1 Porodica: ARF **** 0.5.3.2 Porodica: ABI **** 0.5.3.3 Porodica: RAV == Baze podataka transkripcijskih faktora == Postoje brojne baze podataka koje katalogiziraju informacije o transkripcijskim faktorima, ali njihov opseg i korisnost se dramatično razlikuju. Neke mogu sadržavati samo informacije o stvarnim proteinima, neke o njihovim mjestima vezivanja ili o njihovim ciljnim genima. Primjeri uključuju sljedeće: * footprintDB - baza metapodataka više baza podataka, uključujući JASPAR i druge * [[JASPAR]]: [[baza podataka]] mjesta vezivanja transkripcijskih faktora za eukariote * CIS-BP: "online biblioteka transkripcijskih faktora i njihovih motiva vezivanja za DNK" koja obuhvata različite vrste (u nekoliko kraljevstava), porodice proteina, genomske testove i studije<ref>{{Cite journal |vauthors=Weirauch MT, Yang A, Albu M, Cote AG, Montenegro-Montero A, Drewe P, Najafabadi HS, Lambert SA, Mann I, Cook K, Zheng H, Goity A, van Bakel H, Lozano JC, Galli M, Lewsey MG, Huang E, Mukherjee T, Chen X, Reece-Hoyes JS, Govindarajan S, Shaulsky G, Walhout AJ, Bouget FY, Ratsch G, Larrondo LF, Ecker JR, Hughes TR|date=September 2014|title= Determination and inference of eukaryotic transcription factor sequence specificity|journal=Cell|volume=158|issue=6|pages=1431–43|doi=10.1016/j.cell.2014.08.009|pmc=4163041|pmid=25215497}}</ref> * PlantTFD: Baza podataka biljnih transkripcijskih faktora <ref>{{Cite journal |vauthors=Jin J, Tian F, Yang DC, Meng YQ, Kong L, Luo J, Gao G |date=January 2017 |title=PlantTFDB 4.0: toward a central hub for transcription factors and regulatory interactions in plants |journal=Nucleic Acids Res |volume=45 |issue=D1 |pages=D1040–D1045 |doi=10.1093/nar/gkw982 |pmc=5210657 |pmid=27924042}}</ref> * YeTFaSCo: Kvasac ([[Saccharomyces_cerevisiae|''S. cerevisiae'']]) baza podataka motiva vezivanja transkripcijskog faktora (TF)<ref>{{Cite journal |last=de Boer |first=Carl G |author2=Timothy R Hughes |date=November 2011 |title=YeTFaSCo: a database of evaluated yeast transcription factor sequence specificities |journal=Nucleic Acids Res|volume=40 |issue=Database issue |pages=D169–D179 |doi=10.1093/nar/gkr993 |pmc=3245003 |pmid=22102575}}</ref> * [[TcoF-DB]]: Baza podataka transkripcijskih kofaktora i interakcija transkripcijskih faktora<ref>{{Cite journal |vauthors=Schmeier S, Alam T, Essack M, Bajic VB |date=January 2017 |title=TcoF-DB v2: update of the database of human and mouse transcription co-factors and transcription factor interactions |journal=Nucleic Acids Research |volume=45 |issue=D1 |pages=D145–D150 |doi=10.1093/nar/gkw1007 |pmc=5210517 |pmid=27789689}}</ref> * TFcheckpoint: baza podataka kandidata za transkripcijske faktore kod ljudi, miševa i pacova * transcriptionfactor.org (sada komercijalan, prodaje reagense) * MethMotif.org: Integrativna baza podataka specifična za ćelije, koja sadrži motive vezivanja transkripcijskih faktora povezane s profilima metilacije DNK.<ref>{{Cite journal |vauthors=Xuan Lin QX, Sian S, An O, Thieffry D, Jha S, Benoukraf T |date=January 2019 |title=MethMotif: an integrative cell specific database of transcription factor binding motifs coupled with DNA methylation profiles |journal=Nucleic Acids Research |volume=47 |issue=D1 |pages=D145–D154 |doi=10.1093/nar/gky1005 |pmc=6323897 |pmid=30380113}}</ref> == Također pogledajte == * [[DNK-vezujući protein]] * [[Inhibitor DNK-vezujućeg proteina]] * [[Mapper(2)]] * [[Jedarni receptor]], klasa transkripcijskih faktora aktiviranih ligandom * [[Otvorena baza podataka regulatornih anotacija]] * [[Filogenetički otisak]] * [[TRANSFAC|TRANSFAC baza podataka]] * [[YeTFaSCo]] == Reference == {{Refspisak|33em}} == Dodatni izvori == {{Refbegin}} * Carretero-Paulet, Lorenzo;&nbsp;Galstyan, Anahit;&nbsp;Roig-Villanova, Irma;&nbsp;Martínez-García, Jaime F.;&nbsp;Bilbao-Castro, Jose R.&nbsp;«Genome-Wide Classification and Evolutionary Analysis of the bHLH Family of Transcription Factors in Arabidopsis, Poplar, Rice, Moss, and Algae».&nbsp;''Plant Physiology'',&nbsp;153,&nbsp;3,&nbsp;2010-07,&nbsp;pàg.&nbsp;1398–1412. [[doi:10.1104/pp.110.153593]]. {{ISSN|0032-0889}} * {{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |year=2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|Transcription+Factors}} * [https://transcriptionfactor.org/ Transcription factor database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081204232625/http://www.transcriptionfactor.org/ |date=4 December 2008 }} {{Ćelijska signalizacija}} {{Transkripcijski faktori}} {{Genarch}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekspresija gena]] [[Kategorija:Proteinske porodice]] [[Kategorija:Transkripcijski faktori|*]] [[Kategorija:DNK]] [[Kategorija:Biofizika]] [[Kategorija:Evolucijska razvojna biologija]] ikxpglqpd2c52s3g4h3r1dty29gbm1w 3916574 3916573 2026-08-05T11:41:06Z Bratuš-XY 184374 /* Klinički značaj */ 3916574 wikitext text/x-wiki {{Glosar transkripcijskih faktora}} [[File:Transcription Factors.svg|thumb|upright=1.85| Ilustracija aktivatora]] U [[molekularna biologija| molekularnoj biologiji]], '''transkripcijski faktor''' ('''TF''') (ili '''faktor vezivanja DNK specifičan za sekvencu''') [[protein]] je koji kontroliše brzinu [[transkripcija (genetika)|transkripcije]] [[genetika|genetičkih]] informacija iz [[DNK]] u [[informacijska RNK| informacijsku RNK]], vezivanjem za [[sekvenca DNK|sekvence DNK]].<ref name="pmid9570129">{{Cite journal |vauthors=Latchman DS |date=December 1997 |title=Transcription factors: an overview |journal=The International Journal of Biochemistry & Cell Biology |volume=29 |issue=12 |pages=1305–12 |doi=10.1016/S1357-2725(97)00085-X |pmc=2002184 |pmid=9570129}}</ref><ref name="pmid2128034">{{Cite journal |vauthors=Karin M |date=February 1990 |title=Too many transcription factors: positive and negative interactions |journal=The New Biologist |volume=2 |issue=2 |pages=126–31 |pmid=2128034}}</ref> Specificity can be due to sequence motifs, or epigenetic modifications.<ref>{{Cite journal |last1=Isbel |first1=Luke |last2=Grand |first2=Ralph S. |last3=Schübeler |first3=Dirk |date=December 2022 |title=Generating specificity in genome regulation through transcription factor sensitivity to chromatin |url=https://www.nature.com/articles/s41576-022-00512-6 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=23 |issue=12 |pages=728–740 |doi=10.1038/s41576-022-00512-6 |pmid=35831531 |issn=1471-0064|url-access=subscription }}</ref> Funkcija transkripcijskih faktora (TF) je regulisanje – uključivanje i isključivanje – gena kako bi se osiguralo da su oni [[Ekspresija gena|eksprimirani]] u željenim [[Ćelija (biologija)|ćelijama]], u pravo vrijeme i u pravoj količini tokom života ćelije i organizma. Grupe TF funkcionišu na koordiniran način, kako bi usmjeravale [[ćelijska dioba|diobu ćelija]], [[ćelijski rast|rast]] i [[ćelijska smrt|smrt ćelija]] tokom života; [[ćelijska migracija|migraciju ćelija]] i organizaciju ([[tijelesni plan]]) tokom [[embiogeneza|embrionalnog razvoja]] i povremeno kao odgovor na signale izvan ćelije, kao što je [[hormon]]. U [[ljudski genom| ljudskom genomu]], postoji približno 1600 TF, gdje je polovina njih [[cinkov prst C2H2|C2H2-cinkovi prsti]].<ref name="pmid15193307">{{Cite journal |vauthors=Babu MM, Luscombe NM, Aravind L, Gerstein M, Teichmann SA |date=June 2004 |title=Structure and evolution of transcriptional regulatory networks |url=http://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=14 |issue=3 |pages=283–91 |doi=10.1016/j.sbi.2004.05.004 |pmid=15193307 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190830175950/https://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |archive-date=30 August 2019 |access-date=25 October 2017}}</ref><ref name="Lyons">{{YouTube |title= How Genes are Regulated: Transcription Factors |id=MkUgkDLp2iE|time=2m16s}}</ref><ref name=":3">{{Cite journal |vauthors=Lambert S, Jolma A, Campitelli L, Pratyush Z, Das K, Yin Y, Albu M, Chen X, Taipae J, Hughes T, Weirauch M |year=2018 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |pmid=29425488 |quote=The final tally encompasses 1,639 known or likely human TFs. |doi-access=free |pmc=12908702 }}</ref><ref name=":2">{{Cite journal |last1=Lambert |first1=Samuel A. |last2=Jolma |first2=Arttu |last3=Campitelli |first3=Laura F. |last4=Das |first4=Pratyush K. |last5=Yin |first5=Yimeng |last6=Albu |first6=Mihai |last7=Chen |first7=Xiaoting |last8=Taipale |first8=Jussi |last9=Hughes |first9=Timothy R. |last10=Weirauch |first10=Matthew T. |date=2018-02-08 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |language=English |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |issn=0092-8674 |pmid=29425488 |pmc=12908702 }}</ref> Transkripcijski faktori članovi su [[proteom]]a, kao i [[regulom]]a. TF-ovi djeluju sami ili s drugim [[protrinski kompleks|proteinima u kompleksu]], promovirajući (kao [[aktivator (genetika)|aktivatoru]]), ili blokirajući (kao [[represor]]) regrutaciju [[RNK-polimeraza]] (enzima koji vrše [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz [[DNK]] u [[RNK]]) na specifične gene.<ref name="pmid8870495">{{Cite journal |vauthors=Roeder RG |date=September 1996 |title=The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=21 |issue=9 |pages=327–35 |doi=10.1016/S0968-0004(96)10050-5 |pmid=8870495}}</ref><ref name="pmid8990153">{{Cite journal |vauthors=Nikolov DB, Burley SK |date=January 1997 |title=RNA polymerase II transcription initiation: a structural view |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=94 |issue=1 |pages=15–22 |bibcode=1997PNAS...94...15N |doi=10.1073/pnas.94.1.15 |pmc=33652 |pmid=8990153 |doi-access=free}}</ref><ref name="pmid11092823">{{Cite journal |vauthors=Lee TI, Young RA |year=2000 |title=Transcription of eukaryotic protein-coding genes |journal=Annual Review of Genetics |volume=34 |pages=77–137 |doi=10.1146/annurev.genet.34.1.77 |pmid=11092823}}</ref> Karakteristično obilježje transkripcijskih faktora (TF) jest da sadrže barem jedan [[DNK-vezujući domen]] (DBD), koji se veže za specifičnu sekvencu DNK pored gena koje regulišu.<ref name="pmid2667136">{{Cite journal |vauthors=Mitchell PJ, Tjian R |date=July 1989 |title=Transcriptional regulation in mammalian cells by sequence-specific DNA binding proteins |journal=Science |volume=245 |issue=4916 |pages=371–8 |bibcode=1989Sci...245..371M |doi=10.1126/science.2667136 |pmid=2667136}}</ref><ref name="pmid9121580">{{Cite journal |vauthors=Ptashne M, Gann A |date=April 1997 |title=Transcriptional activation by recruitment |journal=Nature |volume=386 |issue=6625 |pages=569–77 |bibcode=1997Natur.386..569P |doi=10.1038/386569a0 |pmid=9121580 |s2cid=6203915}}</ref> TF-ovi su grupirani u klase na osnovu njihovih DBD-ova.<ref name="Jin_2014">{{Cite journal |vauthors=Jin J, Zhang H, Kong L, Gao G, Luo J |date=January 2014 |title=PlantTFDB 3.0: a portal for the functional and evolutionary study of plant transcription factors |journal=Nucleic Acids Research |volume=42 |issue=Database issue |pages=D1182-7 |doi=10.1093/nar/gkt1016 |pmc=3965000 |pmid=24174544}}</ref><ref name="Matys_2006" /> Drugi proteini kao što su [[koaktivator (genetika)|koaktivatori]], [[kompleks remodeliranja strukture hromatina (RSC)|remodeleri hromatina]], [[histon-acetiltransferaza| histon-acetiltransferaze]], [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]], [[kinaza|kinaze]] i [[metilaza| metilaze]] neophodni su također za regulaciju gena, ali nemaju domene za vezivanje DNK, te stoga nisu TF-ovi.<ref name="pmid11823631">{{Cite journal |vauthors=Brivanlou AH, Darnell JE |date=February 2002 |title=Signal transduction and the control of gene expression |journal=Science |volume=295 |issue=5556 |pages=813–8 |bibcode=2002Sci...295..813B |doi=10.1126/science.1066355 |pmid=11823631 |s2cid=14954195}}</ref> TF-ovi su zanimljivi u medicini jer [[mutacije]] TF-ova mogu uzrokovati specifične bolesti, a lijekovi se potencijalno mogu ciljano djelovati na njih. == Broj == {{glavni| Spisak ljudskih transkripcijskih faktora |more=no}} Transkripcijski faktori neophodni su za regulaciju ekspresije gena i, kao posljedica toga, nalaze se u svim živim [[organizmi]]ma. Broj transkripcijskih faktora koji se nalaze u organizmu povećava se s veličinom [[genom]]a, a veći genomi obično imaju više transkripcijskih faktora po genu.<ref name="pmid12957540">{{Cite journal |vauthors=van Nimwegen E |date=September 2003 |title=Scaling laws in the functional content of genomes |journal=Trends in Genetics |volume=19 |issue=9 |pages=479–84 |arxiv=physics/0307001 |doi=10.1016/S0168-9525(03)00203-8 |pmid=12957540 |s2cid=15887416}}</ref> U [[ljudski genom|ljudskom genomu]] postoji približno 2.800 proteina koji sadrže domene za vezivanje DNK, a pretpostavlja se da 1.600 od njih funkcionira kao transkripcijski faktori,<ref name="pmid15193307"/> gdje je polovina njih (~800) protein C2H2-cinkovih prstiju.<ref name=":2"/> Stoga, približno 10% gena u genomu kodira transkripcijske faktore, što ovu porodicu čini najvećom pojedinačnom porodicom ljudskih proteina. Nadalje, geni su često okruženi s nekoliko [[mjesto veznja|mjesta vezivanja]] za različite transkripcijske faktore, a efikasna ekspresija svakog od ovih gena zahtijeva kooperativno djelovanje nekoliko različitih transkripcijskih faktora (vidi, na primjer, [[jedarni hepatocitni faktor | jedarni faktori hepatocita]]). Dakle, kombinatorna upotreba podskupa od približno 2.000 ljudskih transkripcijskih faktora lahko objašnjava jedinstvenu regulaciju svakog gena u ljudskom genomu tokom [[razvojna biologija|razvoja]].<ref name="pmid11823631"/> == Mehanizam == Transkripcijski faktori vežu se za [[pojačivač (genetika)|pojačivače]] ili [[promotor (genetika)|promotore]] regije DNK susjedne genima, koje regulišu na osnovu prepoznavanja specifičnih DNK motiva. U zavisnosti od transkripcijskog faktora, transkripcija susjednog gena je ili smanjena ili pojačana. Transkripcijski faktori koriste različite mehanizme za regulaciju [[ekspresija gena|ekspresije gena]].<ref name="pmid11758455">{{Cite journal |vauthors=Gill G |year=2001 |title=Regulation of the initiation of eukaryotic transcription |journal=Essays in Biochemistry |volume=37 |pages=33–43 |doi=10.1042/bse0370033 |pmid=11758455}}</ref> Ovi mehanizmi uključuju: * stabilizaciju ili blokiranje vezivanja [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] ili drugih faktora za DNK<ref name="pmid9570129"/> * [[kataliza|katalizu]] [[acetilacija| acetilaciju]] ili deacetilaciju [[histon]]skih proteina. Transkripcijski faktor to može učiniti direktno ili regrutovati druge proteine ​​s ovom katalitičkom aktivnošću. Mnogi transkripcijski faktori koriste jedan ili drugi od dva suprotstavljena mehanizma za regulaciju transkripcije:<ref name="pmid11909519">{{Cite journal |vauthors=Narlikar GJ, Fan HY, Kingston RE |date=February 2002 |title=Cooperation between complexes that regulate chromatin structure and transcription |journal=Cell |volume=108 |issue=4 |pages=475–87 |doi=10.1016/S0092-8674(02)00654-2 |pmid=11909519 |s2cid=14586791 |doi-access=free |bibcode=2002Cell..108..475N }}</ref> ** aktivnost [[histon-acetiltransferaza|histon-acetiltransferaze]] (HAT) – acetilira [[histon]]ske proteine, što slabi povezanost DNK s [[histon]]ima, što čini DNK dostupnijom za transkripciju, čime se transkripcija pojačava. **aktivnost [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]] (HDAC) – deacetilira [[histon]]ske proteine, što jača povezanost DNK s histonima, što čini DNK manje dostupnom za transkripciju, čime se transkripcija smanjuje. * regrutiraju [[koaktivator (genetika)|koaktivatorske]] ili [[korepresor (genetika)|korepresorske]] proteine ​​u kompleks DNK transkripcijskog faktora. <ref name="pmid10322133">{{Cite journal |vauthors=Xu L, Glass CK, Rosenfeld MG |date=April 1999 |title=Coactivator and corepressor complexes in nuclear receptor function |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=9 |issue=2 |pages=140–7 |doi=10.1016/S0959-437X(99)80021-5 |pmid=10322133}}</ref> == Funkcija == Transkripcijski faktori jedna su od grupa proteina koji čitaju i interpretiraju genetički "nacrt" u DNK. Oni se vežu za DNK i pomažu u pokretanju programa povećane ili smanjene transkripcije gena. Kao takvi, oni su vitalni za mnoge važne ćelijske procese. U nastavku su navedene neke od važnih funkcija i bioloških uloga u koje su uključeni transkripcijski faktori: === Osnovna transkripcijska regulacija === Kod [[eukariot]]a, važna klasa transkripcijskih faktora koji se nazivaju [[opći transkripcijski faktor]]i (GTF) neophodni su za odvijanje transkripcije.<ref name="isbn1-86094-126-5">{{Cite book | vauthors = Weinzierl RO |url=https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein |title=Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery |publisher=World Scientific Publishing Company |year=1999 |isbn=1-86094-126-5 |url-access=registration}}</ref><ref name="pmid12672487">{{Cite journal |vauthors=Reese JC |date=April 2003 |title=Basal transcription factors |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=13 |issue=2 |pages=114–8 |doi=10.1016/S0959-437X(03)00013-3 |pmid=12672487}}</ref><ref name="pmid12676794">{{Cite journal |vauthors=Shilatifard A, Conaway RC, Conaway JW |year=2003 |title=The RNA polymerase II elongation complex |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=72 |pages=693–715 |doi=10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 |pmid=12676794}}</ref> Mnogi od ovih GTF-ova zapravo ne vežu DNK, već su dio velikog [[transkripcijski preinicijacijski kompleks| transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa]] koji direktno interreaguje sa [[RNK-polimeraza| RNK-polimerazom]]. Najčešći GTF-ovi jesu [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]] (vidi također [[TATA-vezujući protein]]), [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]].<ref name="pmid16858867">{{Cite journal |vauthors=Thomas MC, Chiang CM |year=2006 |title=The general transcription machinery and general cofactors |journal=Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology |volume=41 |issue=3 |pages=105–78 |doi=10.1080/10409230600648736 |pmid=16858867 |s2cid=13073440}}</ref> Preinicijacijski kompleks veže se za [[promotor (genetika)|promotorske]] regije DNK uzvodno od gena koji regulišu. === Diferencijalno pojačanje transkripcije === Drugi transkripcijski faktori diferencijalno regulišu ekspresiju različitih gena vezivanjem za [[pojačivač (genetika)|pojačivačke]] regije DNK uz regulisane gene. Ovi transkripcijski faktori ključni su za osiguravanje da se geni eksprimiraju u pravoj ćeliji u pravo vrijeme i u pravoj količini, ovisno o promjenjivim zahtjevima organizma.<ref name="pmid9570129"/> ==== Razvoj ==== Mnogi transkripcijski faktori u [[višećelijski organizam| višećelijskim organizmima]] uključeni su u razvoj.<ref name="pmid1424766">{{Cite book |title=Transcription factors and mammalian development |vauthors=Lobe CG |year=1992 |isbn=978-0-12-153127-0 |series=Current Topics in Developmental Biology |volume=27 |pages=351–83 |doi=10.1016/S0070-2153(08)60539-6 |pmid=1424766}}</ref> Reagujući na stimuluse, ovi transkripcijski faktori uključuju/isključuju transkripciju odgovarajućih gena, što zauzvrat omogućava promjene u ćelijskoj [[morfologija |morfologiji]] ili aktivnostima potrebnim za [[određivanje sudbine ćelije]] i [[ćelijska diferencijacija| ćelijsku diferencijaciju]]. Porodica transkripcijskih faktora [[Hox (gen)|Hox]], naprimjer, važna je za pravilno [[Regionalna specifikacija|formiranje tjelesnog obrasca]] u organizmima raznolikim od voćnih mušica do ljudi.<ref name="pmid17008523">{{Cite journal |vauthors=Lemons D, McGinnis W |date=September 2006 |title=Genomic evolution of Hox gene clusters |journal=Science |volume=313 |issue=5795 |pages=1918–22 |bibcode=2006Sci...313.1918L |doi=10.1126/science.1132040 |pmid=17008523 |s2cid=35650754}}</ref><ref name="pmid16515781">{{Cite journal |vauthors=Moens CB, Selleri L |date=March 2006 |title=Hox cofactors in vertebrate development |journal=Developmental Biology |volume=291 |issue=2 |pages=193–206 |doi=10.1016/j.ydbio.2005.10.032 |pmid=16515781 |doi-access=free}}</ref> Drugi primjer je transkripcijski faktor kodiran genom [[SRY| Y-regiona koji određuje spol]] (SRY), koji ima glavnu ulogu u određivanju [[spol]]a kod [[ljudi]].<ref name="pmid17187356">{{Cite journal |vauthors=Ottolenghi C, Uda M, Crisponi L, Omari S, Cao A, Forabosco A, Schlessinger D |date=January 2007 |title=Determination and stability of sex |journal=BioEssays |volume=29 |issue=1 |pages=15–25 |doi=10.1002/bies.20515 |pmid=17187356 |hdl=11380/611683 |s2cid=23824870|hdl-access=free }}</ref> ==== Odgovor na međućelijske signale ==== Ćelije mogu [[međućelijska komunikacija|međusobno komunicirati,]] oslobađanjem molekula koje proizvode [[transdukcija signala|signalne kaskade]] unutar druge receptivne ćelije. Ako signal zahtijeva pojačanu ili smanjenu regulaciju gena u ćeliji primaocu, transkripcijski faktori će se često nalaziti nizvodno u signalnoj kaskadi.<ref name="pmid8293575">{{Cite journal |vauthors=Pawson T |year=1993 |title=Signal transduction--a conserved pathway from the membrane to the nucleus |journal=Developmental Genetics |volume=14 |issue=5 |pages=333–8 |doi=10.1002/dvg.1020140502 |pmid=8293575}}</ref> Signalizacija [[estrogen]]a primjer je prilično kratke signalne kaskade koja uključuje transkripcijski faktor [[estrogenski receptor|estrogenskog receptora]]: estrogen sekretuju tkiva kao što su [[jajnici|jajnici]] i [[placenta]], prelazi [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] ćelije primatelja i veže se za estrogenski receptor u [[citoplazma|citoplazmi]] ćelije. Estrogenski receptor zatim odlazi u [[ćelijsko jedro|jedro]] ćelije i veže se za njegova [[mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]], mijenjajući transkripcijsku regulaciju povezanih gena.<ref name="pmid11916222">{{Cite journal |vauthors=Osborne CK, Schiff R, Fuqua SA, Shou J |date=December 2001 |title=Estrogen receptor: current understanding of its activation and modulation |journal=Clinical Cancer Research |volume=7 |issue=12 Suppl |pages=4338s–4342s; discussion 4411s–4412s |pmid=11916222}}</ref> ==== Odgovor na okolinu ==== Transkripcijski faktori ne djeluju samo nizvodno od signalnih kaskada povezanih s biološkim podražajima, već mogu biti i nizvodno od signalnih kaskada uključenih u podražaje iz okoline. Primjeri uključuju [[faktor toplotnog šoka]] (HSF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje na višim temperaturama,<ref name="pmid18239856">{{Cite journal |vauthors=Shamovsky I, Nudler E |date=March 2008 |title=New insights into the mechanism of heat shock response activation |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=6 |pages=855–61 |doi=10.1007/s00018-008-7458-y |pmc=11131843 |pmid=18239856 |s2cid=9912334}}</ref> [[hipoksija-inducibilni faktor]] (HIF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje ćelija u okruženjima sa niskim sadržajem kisika,<ref name="pmid18202826">{{Cite journal |vauthors=Benizri E, Ginouvès A, Berra E |date=April 2008 |title=The magic of the hypoxia-signaling cascade |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=7–8 |pages=1133–49 |doi=10.1007/s00018-008-7472-0 |pmc=11131810 |pmid=18202826 |s2cid=44049779}}</ref>i [[protein koji veže sterolni regulatorni element]] (SREBP), koji pomaže u održavanju pravilnog nivoa [[lipid]]a u ćeliji.<ref name="pmid15457548">{{Cite journal |vauthors=Weber LW, Boll M, Stampfl A |date=November 2004 |title=Maintaining cholesterol homeostasis: sterol regulatory element-binding proteins |journal=World Journal of Gastroenterology |volume=10 |issue=21 |pages=3081–7 |doi=10.3748/wjg.v10.i21.3081 |pmc=4611246 |pmid=15457548 |doi-access=free}}</ref> ==== Kontrola ćelijskog ciklusa ==== Mnogi transkripcijski faktori, posebno neki koji su [[proto-onkogen]]i ili [[ tumor supresorski gen|tumor-supresori]], pomažu u regulaciji [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i kao takvi određuju koliko će ćelija postati velika i kada se može podijeliti na dvije kćerinske ćelije.<ref name="pmid8960358">{{Cite journal |vauthors=Wheaton K, Atadja P, Riabowol K |year=1996 |title=Regulation of transcription factor activity during cellular aging |journal=Biochemistry and Cell Biology |volume=74 |issue=4 |pages=523–34 |doi=10.1139/o96-056 |pmid=8960358 |bibcode=1996BCB....74..523W }}</ref><ref name="pmid8864058">{{Cite journal |vauthors=Meyyappan M, Atadja PW, Riabowol KT |year=1996 |title=Regulation of gene expression and transcription factor binding activity during cellular aging |journal=Biological Signals |volume=5 |issue=3 |pages=130–8 |doi=10.1159/000109183 |pmid=8864058}}</ref> Jedan primjer jest [[onkogen]] [[Myc]], koji ima važnu ulogu u [[ćelijski rast|rastu ćelija]] i [[apoptoza|apoptozi]].<ref name="pmid7846125">{{Cite journal |vauthors=Evan G, Harrington E, Fanidi A, Land H, Amati B, Bennett M |date=August 1994 |title=Integrated control of cell proliferation and cell death by the c-myc oncogene |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |volume=345 |issue=1313 |pages=269–75 |bibcode=1994RSPTB.345..269E |doi=10.1098/rstb.1994.0105 |pmid=7846125}}</ref> ==== Patogeneza ==== Transkripcijski faktori također semogu koristiti za promjenu [[ekspresija gena|ekspresije gena]] u ćeliji domaćinu kako bi se potaknula [[patogeneza]]. Dobro proučen primjer ovoga su efektori slični transkripcijskim aktivatorima ([[TAL-efektor]]) koje luče bakterije [[rod (biologija)|roda]] [[Xanthomonas]]. Kada se ubrizgaju u biljke, ovi proteini mogu ući u jezgro biljne ćelije, vezati se za sekvence biljnog promotora i aktivirati transkripciju biljnih gena koji pomažu u bakterijskoj infekciji.<ref name="Boch J, Bonas U. 2010">{{Cite journal |vauthors=Boch J, Bonas U |year=2010 |title=Xanthomonas AvrBs3 family-type III effectors: discovery and function |journal=Annual Review of Phytopathology |volume=48 |issue=1 |pages=419–36 |doi=10.1146/annurev-phyto-080508-081936 |pmid=19400638|bibcode=2010AnRvP..48..419B }}</ref> TAL-efektori sadrže centralnu ponavljajuću regiju u kojoj postoji jednostavna veza između identiteta dva kritična ostatka u sekvencnim ponavljanjima i sekvencijalnih DNK baza u ciljnom mjestu TAL-efektora.<ref name="Moscou2010">{{Cite journal |vauthors=Moscou MJ, Bogdanove AJ |date=December 2009 |title=A simple cipher governs DNA recognition by TAL effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |page=1501 |bibcode=2009Sci...326.1501M |doi=10.1126/science.1178817 |pmid=19933106 |s2cid=6648530}}</ref><ref name="Boch J, Scholze H, Schornack S, ''et al.'' 2010">{{Cite journal |vauthors=Boch J, Scholze H, Schornack S, Landgraf A, Hahn S, Kay S, Lahaye T, Nickstadt A, Bonas U |date=December 2009 |title=Breaking the code of DNA binding specificity of TAL-type III effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1509–12 |bibcode=2009Sci...326.1509B |doi=10.1126/science.1178811 |pmid=19933107 |s2cid=206522347}}</ref> Ovo svojstvo vjerovatno olakšava evoluciju ovih proteina, kako bi se bolje takmičili s odbrambenim mehanizmima ćelije domaćina.<ref name="Voytas DF, Joung JK. 2010.">{{Cite journal |vauthors=Voytas DF, Joung JK |date=December 2009 |title=Plant science. DNA binding made easy |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1491–2 |bibcode=2009Sci...326.1491V |doi=10.1126/science.1183604 |pmc=7814878 |pmid=20007890 |s2cid=33257689}}</ref> == Regulacija == Uobičajeno je u biologiji da važni procesi imaju više slojeva regulacije i kontrole. To važi i za transkripcijske faktore: transkripcijski faktori ne samo da kontroliraju brzinu transkripcije kako bi regulirali količine genskih produkata ([[RNK]] i [[protein]]a) dostupnih ćeliji, već su i sami transkripcijski faktori regulirani (često drugim transkripcijskim faktorima). U nastavku slijedi kratak pregled nekih načina na koje se aktivnost transkripcijskih faktora može regulirati. === Sinteza === Transkripcijski faktori (kao i svi proteini) transkribiraju se iz gena na [[hromosom]]u u RNK, a zatim se RNK prevodi u protein. Bilo koji od ovih koraka može se regulirati, kako bi se utjecalo na proizvodnju (a time i aktivnost) transkripcijskog faktora. Implikacija ovoga je da transkripcijski faktori mogu sami sebe regulirati. Naprimjer, u petlji [[povratna sprega|negativne povratne sprege]], transkripcijski faktor djeluje kao vlastiti represor: ako se protein transkripcijskog faktora veže za DNK vlastitog gena, on smanjuje proizvodnju više sebe. Ovo je jedan mehanizam za održavanje niskih nivoa transkripcijskog faktora u ćeliji.<ref>{{Cite journal |vauthors=Pan G, Li J, Zhou Y, Zheng H, Pei D |date=August 2006 |title=A negative feedback loop of transcription factors that controls stem cell pluripotency and self-renewal |journal=FASEB Journal |volume=20 |issue=10 |pages=1730–2 |doi=10.1096/fj.05-5543fje |pmid=16790525 |s2cid=44783683 |doi-access=free}}</ref> ===Jedarna lokalizacija === Kod [[eukariot]]a, transkripcijski faktori (kao i većina proteina) se transkribiraju u [[ćelijsko jedro|jedru]] , ali se zatim transliraju u citoplazmi ćelije. Mnogi proteini koji su aktivni u jedru sadrže signale jedarne lokalizacije koji ih usmjeravaju prema jedru. Ali, za mnoge transkripcijske faktore, ovo je ključna tačka u njihovoj regulaciji.<ref name="pmid8314906">{{Cite journal |vauthors=Whiteside ST, Goodbourn S |date=April 1993 |title=Signal transduction and nuclear targeting: regulation of transcription factor activity by subcellular localisation |journal=Journal of Cell Science |volume=104 |issue=4 |pages=949–55 |doi=10.1242/jcs.104.4.949 |pmid=8314906}}</ref> Važne klase transkripcijskih faktora, kao što su neki [[jedarni receptor]]i, prvo se moraju vezati za [[ligand]] dok su u citoplazmi prije nego što se mogu premjestiti u jedro.<ref name="pmid8314906"/> === Aktivacija === Transkripcijski faktori mogu se aktivirati ili deaktivirati putem svojih signalno-senzorskih ili efektorskih domena. Međutim, nemaju svi transkripcijski faktori efektorski domen; naprimjer, približno 400 transkripcijskih faktora sa [[cinkov prst|cinkovim prstima]] C2H2 sadrži samo domene za vezivanje DNK (DBD).<ref name=":3"/> Aktivacija ili represija transkripcijskih faktora može se dogoditi putem niza mehanizama, uključujući: * [[ligand]] vezivanje – Ne samo da vezivanje liganda može uticati na to gdje se transkripcijski faktor nalazi unutar ćelije, već vezivanje liganda može uticati i na to je li transkripcijski faktor u aktivnom stanju i sposoban vezati [[DNK]] ili druge kofaktore (vidi, naprimjer, [[jedarni receptor]]i). * [[fosforilacija]]<ref name="pmid2149275">{{Cite journal |vauthors=Bohmann D |date=November 1990 |title=Transcription factor phosphorylation: a link between signal transduction and the regulation of gene expression |journal=Cancer Cells |volume=2 |issue=11 |pages=337–44 |pmid=2149275}}</ref><ref name="pmid17536004">{{Cite journal |vauthors=Weigel NL, Moore NL |date=October 2007 |title=Steroid receptor phosphorylation: a key modulator of multiple receptor functions |journal=Molecular Endocrinology |volume=21 |issue=10 |pages=2311–9 |doi=10.1210/me.2007-0101 |pmid=17536004 |doi-access=free}}</ref> – Mnogi transkripcijski faktori poput [[STAT-protein]]a moraju biti [[fosforilacija|fosforilirani]] prije nego što se mogu vezati za DNK. * interakcija s drugim transkripcijskim faktorima (npr. homo– ili hetero[[proteinski dimer |dimerizacija]]) * interakcija s [[transkripcijski koregulator|koregulatornim]] proteinima, kao što su koaktivatori (npr. [[COP9 konstitutivna fotomorfogena homologna podjedinica 5|COPS5]], [[EP300]], [[BCL3]]); korepresori (npr. [[korepresor jedarnog receptora 1|NCOR1]], [[SIN3A]], [[TRIM24]]). Međutim, postoje [[transkripcijski koregulator|koregulatori transkripcije]] koji mogu djelovati i kao aktivatori i kao represori. === Pristupačnost mjesta vezivanja DNK === Kod eukariota, DNK je organizirana uz pomoć [[histon]]a u kompaktne čestice koje se nazivaju [[nukleosom]]i, gdje sekvence od oko 147 [[bazni par|baznih parova]] DNK prave ~1,65 okreta oko oktamera histonskih proteina. DNK unutar nukleosoma nedostupna je mnogim transkripcijskim faktorima. Neki transkripcijski faktori, takozvani [[pionirski faktor]]i, još uvijek su u stanju vezati svoja mjesta vezivanja DNK na nukleosomskoj DNK. Za većinu drugih transkripcijskih faktora, nukleosom bi trebao biti aktivno odmotan molekularnim motorima kao što su [[remodeliranje hromatina|remodeleri hromatina]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=September 2009 |title=Predicting nucleosome positions on the DNA: combining intrinsic sequence preferences and remodeler activities |journal=Nucleic Acids Research |volume=37 |issue=17 |pages=5641–55 |doi=10.1093/nar/gkp610 |pmc=2761276 |pmid=19625488}}</ref> Alternativno, nukleosom može se djelomično odmotati termalnim fluktuacijama, omogućavajući privremeni pristup mjestu vezivanja transkripcijskog faktora. U mnogim slučajevima, transkripcijski faktor treba [[Kompetitivna inhibicija|takmičiti se za vezivanje]] za svoje mjesto vezivanja DNK s drugim transkripcijskim faktorima i histonima ili [[hromatin]]skim nehistonskim proteinima .<ref>{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=October 2010 |title=Statistical-mechanical lattice models for protein-DNA binding in chromatin |journal=Journal of Physics: Condensed Matter |volume=22 |issue=41 |arxiv=1004.5514 |bibcode=2010JPCM...22O4105T |doi=10.1088/0953-8984/22/41/414105 |pmid=21386588 |s2cid=103345}}</ref> === Dostupnost ostalih kofaktora/transkripcijskih faktora === Većina transkripcijskih faktora ne funkcioniše samostalno. Mnoge velike TF-porodice formiraju kompleksne homotipske ili heterotipske interakcije, putem dimerizacije.<ref>{{Cite journal |vauthors=Amoutzias GD, Robertson DL, Van de Peer Y, Oliver SG |date=May 2008 |title=Choose your partners: dimerization in eukaryotic transcription factors |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=33 |issue=5 |pages=220–9 |doi=10.1016/j.tibs.2008.02.002 |pmid=18406148}}</ref> Da bi došlo do transkripcije gena, određeni broj transkripcijskih faktora mora se vezati za regulatorne sekvence DNK. Ova kolekcija transkripcijskih faktora, zauzvrat, regrutuje posredničke proteine ​​kao što su [[transkripcijski koregulator|kofaktori]] koji omogućavaju efikasno regrutovanje [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]] i [[RNK- polimeraza|RNK-polimeraze]]. Dakle, da bi jedan transkripcijski faktor pokrenuo transkripciju, svi ovi drugi proteini također moraju biti prisutni, a transkripcijski faktor mora biti u stanju u kojem se može vezati za njih ako je potrebno. Kofaktori su proteini koji moduliraju efekte transkripcijskih faktora. Kofaktori zamjenjivi su između specifičnih genskih promotora; [[proteinski kompleks]] koji zauzima promotorsku DNK i aminokiselinska sekvenca kofaktora određuju njegovu prostornu konformaciju. Naprimjer, određeni steroidni receptori mogu razmjenjivati ​​kofaktore sa [[NF-κB]], što je prekidač između upale i ćelijske diferencijacije; na taj način steroidi mogu uticati na upalni odgovor i funkciju određenih tkiva.<ref>{{Cite journal |vauthors=Copland JA, Sheffield-Moore M, Koldzic-Zivanovic N, Gentry S, Lamprou G, Tzortzatou-Stathopoulou F, Zoumpourlis V, Urban RJ, Vlahopoulos SA |date=June 2009 |title=Sex steroid receptors in skeletal differentiation and epithelial neoplasia: is tissue-specific intervention possible? |journal=BioEssays |volume=31 |issue=6 |pages=629–41 |doi=10.1002/bies.200800138 |pmid=19382224 |s2cid=205469320}}</ref> === Interakcija s metiliranim citozinom === Transkripcijski faktori i metilirani [[citozin]]i u DNK imaju glavnu ulogu u regulaciji ekspresije gena. (Metilacija citozina u DNK se prvenstveno događa tamo gdje citozin prati gvanin u 5' do 3' DNK sekvenci, [[CpG-mjesto]].) [[Metilacija]] CpG-mjesta u promotorskoj regiji gena obično potiskuje transkripciju gena,<ref name="pmid17334365">{{Cite journal |vauthors=Weber M, Hellmann I, Stadler MB, Ramos L, Pääbo S, Rebhan M, Schübeler D |date=April 2007 |title=Distribution, silencing potential and evolutionary impact of promoter DNA methylation in the human genome |journal=Nat. Genet. |volume=39 |issue=4 |pages=457–66 |doi=10.1038/ng1990 |pmid=17334365 |bibcode=2007NaGen..39..457W |s2cid=22446734}}</ref> while methylation of CpGs in the body of a gene increases expression.<ref name="pmid25263941">{{Cite journal |vauthors=Yang X, Han H, De Carvalho DD, Lay FD, Jones PA, Liang G |date=October 2014 |title=Gene body methylation can alter gene expression and is a therapeutic target in cancer |journal=Cancer Cell |volume=26 |issue=4 |pages=577–90 |doi=10.1016/j.ccr.2014.07.028 |pmc=4224113 |pmid=25263941}}</ref> [[TET- enzimi]] imaju centralnu ulogu u demetilaciji metiliranih citozina. Demetilacija CpG-ova u promotoru gena aktivnošću TET-enzima povećava transkripciju gena.<ref name="pmid24108092">{{Cite journal |vauthors=Maeder ML, Angstman JF, Richardson ME, Linder SJ, Cascio VM, Tsai SQ, Ho QH, Sander JD, Reyon D, Bernstein BE, Costello JF, Wilkinson MF, Joung JK |date=December 2013 |title=Targeted DNA demethylation and activation of endogenous genes using programmable TALE-TET1 fusion proteins |journal=Nat. Biotechnol. |volume=31 |issue=12 |pages=1137–42 |doi=10.1038/nbt.2726 |pmc=3858462 |pmid=24108092}}</ref> Procijenjena su [[Mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]] 519 transkripcijskih faktora.<ref name="pmid28473536">{{Cite journal |vauthors=Yin Y, Morgunova E, Jolma A, Kaasinen E, Sahu B, Khund-Sayeed S, Das PK, Kivioja T, Dave K, Zhong F, Nitta KR, Taipale M, Popov A, Ginno PA, Domcke S, Yan J, Schübeler D, Vinson C, Taipale J |date=May 2017 |title=Impact of cytosine methylation on DNA binding specificities of human transcription factors |journal=[[Science]] |volume=356 |issue=6337 |doi=10.1126/science.aaj2239 |pmc=8009048 |pmid=28473536 |bibcode=2017Sci...356j2239Y |s2cid=206653898}}</ref> Od njih, 169 transkripcijskih faktora (33%) nije imalo CpG dinukleotide na svojim mjestima vezivanja, a 33 transkripcijska faktora (6%) mogla su se vezati za motiv koji sadrži CpG, ali nisu pokazivala preferenciju za [[mjesto vezivanja]] ni sa metiliranim ni sa nemetiliranim CpG. Postoji 117 transkripcijskih faktora (23%) koji su bili inhibirani u vezivanju za svoju sekvencu vezivanja ako je sadržavala metilirano CpG-mjesto, 175 transkripcijskih faktora (34%) koji su imali pojačano vezivanje ako je njihova sekvenca vezivanja imala metilirano [[CpG-mjesto]], a 25 transkripcijskih faktora (5%) su bili ili inhibirani ili su imali pojačano vezivanje ovisno o tome gdje se u sekvenci vezivanja nalazio metilirani CpG. TET-enzimi ne vežu se specifično za metilcitozin, osim kada su regrutovani (vidi [[demetilacija DNK]]). Višestruki transkripcijski faktori važni u [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciji ćelija]] i specifikaciji loze, uključujući [[Homeoboksni protein NANOG|NANOG]], [[SALL4]]A, [[WT1]], [[EBF1]], [[SPI1|PU.1]] i [[TCF3|E2A]], pokazali su da regrutuju TET-enzime na specifične genomske lokuse (prvenstveno pojačivače) kako bi djelovali na metilcitozin (mC) i pretvorili ga u hidroksimetilcitozin hmC (i u većini slučajeva ih označavali za naknadnu potpunu demetilaciju u citozin)).<ref name="pmid30809228">{{Cite journal |vauthors=Lio CJ, Rao A |year=2019 |title=TET Enzymes and 5hmC in Adaptive and Innate Immune Systems |journal=Front Immunol |volume=10 |doi=10.3389/fimmu.2019.00210 |pmc=6379312 |pmid=30809228 |doi-access=free}}</ref> Čini se da TET-posredovana konverzija mC u hmC remeti vezivanje proteina koji vežu 5mC, uključujući proteine ​​[[MECP2]] i MBD ([[metil-CpG-vezujući domen]]), olakšavajući remodeliranje [[nukleosom]]a i vezivanje transkripcijskih faktora, čime aktivira transkripciju tih gena. [[EGR1]] važan je transkripcijski faktor u formiranju [[pamćenje|memorije]]. Ima esencijalnu ulogu u [[epigenetika|epigenetskom]] reprogramiranju [[mozak|moždanih]] [[neuron]]a . Transkripcijski faktor [[EGR1]] regrutuje protein [[Tet-metilcitozin dioksigenaze 1|TET1]] koji pokreće put [[demetilacija DNK]].<ref>Sun Z, Xu X, He J, Murray A, Sun MA, Wei X, Wang X, McCoig E, Xie E, Jiang X, Li L, Zhu J, Chen J, Morozov A, Pickrell AM, Theus MH, Xie H. EGR1 recruits TET1 to shape the brain methylome during development and upon neuronal activity. Nat Commun. 2019 Aug 29;10(1):3892. doi: 10.1038/s41467-019-11905-3. PMID 31467272</ref> EGR1, zajedno sa TET1, koristi seu programiranju distribucije mjesta metilacije na moždanoj DNK tokom razvoja mozga i u [[učenje|učenju]] (pogledajte [[Epigenetika u učenju i pamćenju]]). == Struktura == [[Datoteka:Transcription factor schematic 2.png|thumb|upright=1.85|Shematski dijagram aminokiselinske sekvence (amino-terminal lijevo i karboksilni desno) prototipskog transkripcijskog faktora koji sadrži (1) domen koji veže DNK (DBD), (2) domen za detekciju signala (SSD) i aktivacijski domen (AD). Redoslijed postavljanja i broj domena mogu se razlikovati kod različitih tipova transkripcijskih faktora. Osim toga, funkcije transaktivacije i detekcije signala često su sadržane unutar istog domena.]] [[Slika:LacI Dimer Structure Annotated.png|thumb|upright=1.35|'''Primjer arhitekture domena: [[lac-represor|laktozni represor (LacI)]]'''. N-terminalni domen za vezivanje DNK (označen) [[lac-represor|''lac'' represora]] veže svoju ciljnu DNK sekvencu (zlato) u glavnom žlijebu koristeći motiv [[heliks-okret-heliks]]. Vezivanje efektorske molekule (zeleno) odvija se u regulatornoj domeni (označeno). Ovo pokreće alosterini odgovor posredovan linker regionom (označen).]] Transkripcijski faktori su modularne strukture i sadrže sljedeće [[proteinski domen|domene]]:<ref name="pmid9570129"/> * '''[[DNK-vezujući domen]]''' ('''DBD'''), koji se veže za specifične sekvence DNK ([[pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]. Neophodna komponenta za sve vektore. Koristi se za pokretanje transkripcije vektorskih transgenskih sekvenci [[promotor (genetika)|promotor]]) uz regulirane gene. DNK sekvence koje vežu transkripcijske faktore često se nazivaju '''[[element hormonskog odgovora|elementi odgovora]]'''. Ponekad, DBD-ovi mogu direktno regrutovati transkripcijske koregulatore<ref>{{Cite journal |last1=Bianchi |first1=Daniëlle |last2=Borza |first2=Razvan |last3=De Zan |first3=Erica |last4=Huelsz-Prince |first4=Guizela |last5=Gregoricchio |first5=Sebastian |last6=Dekker |first6=Marleen |last7=Fish |first7=Alex |last8=Mazouzi |first8=Abdelghani |last9=Kroese |first9=Lona J. |last10=Linder |first10=Simon |last11=Hernandez-Quiles |first11=Miguel |last12=Vermeulen |first12=Michiel |last13=Celie |first13=Patrick H. N. |last14=Krimpenfort |first14=Paul |last15=Song |first15=Ji-Ying |date=2025-07-03 |title=Zincore, an atypical coregulator, binds zinc finger transcription factors to control gene expression |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.adv2861 |journal=[[Science]] |language=en |volume=389 |issue=6755 |doi=10.1126/science.adv2861 |pmid=40608935 |bibcode=2025Sci...389v2861B |issn=0036-8075|url-access=subscription |hdl=2066/324015 |hdl-access=free }}</ref> without the need of an activation domain. * '''[[Trans-aktivacijski domen|Aktivacijski domen]]''' ('''AD'''), koji sadrži mjesta vezivanja za druge proteine, ​​kao što su [[transkripcijski koregulator]]i. Ova mjesta vezivanja često se nazivaju '''aktivacijskim funkcijama''' ('''AF'''), '''Transaktivacijskim domenom''' ('''TAD''') ili '''Trans-aktivacijskim domenom''' [[Trans-aktivacijski domen|TAD]], ne treba ga miješati sa topološki asocijativnim domenom ([[Topološki asocijativni domen|TAD]]).<ref name="pmid12893880">{{Cite journal |vauthors=Wärnmark A, Treuter E, Wright AP, Gustafsson JA |date=October 2003 |title=Activation functions 1 and 2 of nuclear receptors: molecular strategies for transcriptional activation |journal=Molecular Endocrinology |volume=17 |issue=10 |pages=1901–9 |doi=10.1210/me.2002-0384 |pmid=12893880 |s2cid=31314461 |doi-access=free}}</ref> Međutim, nemaju svi TF-ovi aktivacijsku domenu (npr. polovina njih (~800) su C2H2 proteini [[cinkov prst|cinkovih prstiju]])<ref name=":3" /> * Opcioni '''domen za detekciju signala''' ('''SSD''') (''npr.'', domen za vezivanje [[ligand]]a), koji osjeća vanjske signale i, kao odgovor, prenosi te signale ostatku transkripcijskog kompleksa, što rezultira pojačanom ili smanjenom regulacijom ekspresije gena. Također, DBD i domeni za detekciju signala mogu se nalaziti na odvojenim proteinima koji se udružuju unutar transkripcijskog kompleksa kako bi regulirali ekspresiju gena. === DNK-vezujći domen=== [[Datoteka:Transcription factors DNA binding sites.svg|thumb|right|DNK kontakti različitih tipova [[w:DNK-vezujući domen|DNK-vezujući domeni]] transkripcijskih faktora]] {{Glavni|DNK-vezujći domen}} Dio ([[proteinski domeni|domena]]) transkripcijskog faktora koji se veže za DNK naziva se njegov za DNK-vezujući domen. U nastavku je djelomični popis nekih od glavnih porodica DNK-vezujućih domena /transkripcijskih faktora: {| class="wikitable" |- ! style="width:300pt;"| Porodica ! style="width:100pt;"| [[InterPro]] ! style="width:100pt;"| [[Pfam]] ! style="width:100pt;"| [[Strukturna klasifikacija proteina|SCOP]] |- | [[Osnovni heliks-petlja-heliks]]<ref name="pmid7553065">{{Cite journal |vauthors=Littlewood TD, Evan GI |year=1995 |title=Transcription factors 2: helix-loop-helix |journal=Protein Profile |volume=2 |issue=6 |pages=621–702 |pmid=7553065}}</ref> | {{InterPro|IPR001092}} | {{Pfam|PF00010}} | {{SCOP|47460}} |- | Osnovni [[leucinski zatvarač]] ([[bZIP-domen|bZIP]])<ref name="pmid12192032">{{Cite journal |vauthors=Vinson C, Myakishev M, Acharya A, Mir AA, Moll JR, Bonovich M |date=September 2002 |title=Classification of human B-ZIP proteins based on dimerization properties |journal=Molecular and Cellular Biology |volume=22 |issue=18 |pages=6321–35 |doi=10.1128/MCB.22.18.6321-6335.2002 |pmc=135624 |pmid=12192032 |bibcode=2002MolCB..22.6321V }}</ref> | {{InterPro|IPR004827}} | {{Pfam|PF00170}} | {{SCOP|57959}} |- |[[C-terminal]]ni efektorski domen bipartitnih regulatora odgovora | {{InterPro|IPR001789}} | {{Pfam|PF00072}} | {{SCOP|46894}} |- | AP2/ERF/GCC box | {{InterPro|IPR001471}} | {{Pfam|PF00847}} | {{SCOP|54176}} |- | [[Heliks-okret-heliks]]<ref name="pmid8831795">{{Cite journal |vauthors=Wintjens R, Rooman M |date=September 1996 |title=Structural classification of HTH DNA-binding domains and protein-DNA interaction modes |journal=Journal of Molecular Biology |volume=262 |issue=2 |pages=294–313 |doi=10.1006/jmbi.1996.0514 |pmid=8831795}}</ref> | | | |- | Homeodomenski proteini, koji su kodirani [[homeoboks]]nim genima, su transkripcijski faktori. Homeodomenski proteini imaju ključnu ulogu u regulaciji [[razvojna biologija|razvojne biologije]].<ref name="pmid7979246">{{Cite journal |vauthors=Gehring WJ, Affolter M, Bürglin T |year=1994 |title=Homeodomain proteins |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=63 |issue=1 |pages=487–526 |doi=10.1146/annurev.bi.63.070194.002415 |pmid=7979246 |bibcode=1994ARBio..63..487G }}</ref><ref name="pmid 26464018">{{Cite journal |vauthors=Bürglin TR, Affolter M |date=June 2016 |title=Homeodomain proteins: an update |journal=Chromosoma |volume=125 |issue=3 |pages=497–521 |doi=10.1007/s00412-015-0543-8 |pmc=4901127 |pmid=26464018}}</ref> | {{InterPro|IPR009057}} | {{Pfam|PF00046}} | {{SCOP|46689}} |- | [[CI-protein|lambda-represoroliki]] | {{InterPro|IPR010982}} | | {{SCOP|47413}} |- | Srf-liki ([[faktor serumskog odgovora]]) | {{InterPro|IPR002100}} | {{Pfam|PF00319}} | {{SCOP|55455}} |- | [[Pax-geni|Uparena kutija]]<ref name="pmid9297966">{{Cite journal |vauthors=Dahl E, Koseki H, Balling R |date=September 1997 |title=Pax genes and organogenesis |journal=BioEssays |volume=19 |issue=9 |pages=755–65 |doi=10.1002/bies.950190905 |pmid=9297966 |s2cid=23755557}}</ref> | | | |- | [Krilati-heliks transcripcijski faktori|Krilati heliks]] | {{InterPro|IPR013196}} | {{Pfam|PF08279}} | {{SCOP|46785}} |- | [[Cinkov prst|Cinkovi prsti]]<ref name="pmid11179890">{{Cite journal |vauthors=Laity JH, Lee BM, Wright PE |date=February 2001 |title=Zinc finger proteins: new insights into structural and functional diversity |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=11 |issue=1 |pages=39–46 |doi=10.1016/S0959-440X(00)00167-6 |pmid=11179890}}</ref> | | | |- | * Multi-domen Cys₂His₂ cinkovih prstiju<ref name="pmid10940247">{{Cite journal |vauthors=Wolfe SA, Nekludova L, Pabo CO |year=2000 |title=DNA recognition by Cys2His2 zinc finger proteins |journal=Annual Review of Biophysics and Biomolecular Structure |volume=29 |pages=183–212 |doi=10.1146/annurev.biophys.29.1.183 |pmid=10940247}}</ref> | {{InterPro|IPR007087}} | {{Pfam|PF00096}} | {{SCOP|57667}} |- | * Zn₂/Cys₆ | | | {{SCOP|57701}} |- | * Zn₂/Cys₈ [[Cinkov prst]] [[jedarni receptor|jedarnog receptora]] | {{InterPro|IPR001628}} | {{Pfam|PF00105}} | {{SCOP|57716}} |} === Elementi odgovora === Sekvenca DNK za koju se transkripcijski faktor veže naziva se [[mjesto vezivanja transkripcijskog faktora]] ili [[element odgovora]].<ref name="pmid15711128">{{Cite journal |vauthors=Wang JC |date=March 2005 |title=Finding primary targets of transcriptional regulators |url=http://www.landesbioscience.com/journals/cc/abstract.php?id=1521 |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=3 |pages=356–8 |doi=10.4161/cc.4.3.1521 |pmid=15711128 |doi-access=free}}</ref> Transkripcijski faktori međureaguju sa svojim mjestima vezivanja koristeći kombinaciju [[Kulonov zakon|elektrostatike]] (od kojih su [[vodikova veza|vodikove veze]] poseban slučaj) i [[Van der Waalsova sila|Van der Waalsove sile]]. Zbog prirode ovih hemijskih interakcija, većina transkripcijskih faktora veže DNK na način specifičan za sekvencu. Međutim, ne mogu sve [[Bazni par|baze]] u mjestu vezivanja transkripcijskog faktora zapravo interreagovati sa transkripcijskim faktorom. Osim toga, neke od ovih interakcija mogu biti slabije od drugih. Dakle, transkripcijski faktori ne vežu samo jednu sekvencu, već su sposobni da se vežu za podskup blisko povezanih sekvenci, svaka sa različitom jačinom interakcije. Naprimjer, iako je [[konsenzusna sekvenca|konsenzusno mjesto vezivanja]] za [[TATA-vezujući protein]] (TBP) TATAAAA, transkripcijski faktor TBP također može vezati slične sekvence, kao što su TATATAT ili TATATAA.<ref>{{Cite journal |last1=Savinkova |first1=Ludmila |last2=Drachkova |first2=Irina |last3=Arshinova |first3=Tatyana |last4=Ponomarenko |first4=Petr |last5=Ponomarenko |first5=Mikhail |last6=Kolchanov |first6=Nikolay |date=2013-02-12 |title=An Experimental Verification of the Predicted Effects of Promoter TATA-Box Polymorphisms Associated with Human Diseases on Interactions between the TATA Boxes and TATA-Binding Protein |journal=PLOS ONE |language=en |volume=8 |issue=2 |doi=10.1371/journal.pone.0054626 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3570547 |pmid=23424617 |bibcode=2013PLoSO...854626S }}</ref> Budući da transkripcijski faktori mogu vezati skup srodnih sekvenci, a te sekvence su obično kratke, potencijalna mjesta vezivanja transkripcijskih faktora mogu se pojaviti slučajno ako je DNK sekvenca dovoljno duga. Međutim, malo je vjerovatno da će transkripcijski faktor vezati sve kompatibilne sekvence u [[ćelija (biologija)|ćelijskom]] [[genom]]u . Druga ograničenja, kao što je dostupnost DNK u ćeliji ili dostupnost [[kofaktor (biohemija)|kofaktora]], također mogu pomoći u diktiranju gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati. Dakle, s obzirom na genomsku sekvencu, još uvijek je teško predvidjeti gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati u živoj ćeliji. Međutim, dodatna specifičnost prepoznavanja može se dobiti korištenjem više od jedne domene za vezivanje DNK (naprimjer, tandemski DBD-ovi u istom transkripcijskom faktoru ili dimerizacijom dva transkripcijska faktora) koji se vežu za dvije ili više susjednih sekvenci DNK. == Klinički značaj == Transkripcijski faktori su od kliničkog značaja iz najmanje dva razloga: (1) [[mutacije]] mogu biti povezane sa specifičnim bolestima i (2) mogu biti mete lijekova. === Poremećaji === Zbog njihove važne uloge u razvoju, [[ćelijska signalizacija|međućelijskoj signalizaciji]] i [[ćelijski ciklus|ćelijskom ciklusu]], neke ljudske bolesti su povezane s [[mutacija]]ma transkripcijskih faktora.<ref name="isbn0-19-511239-3">{{Cite book | vauthors = Semenza GL |url= https://archive.org/details/transcriptionfac00seme |title=Transcription factors and human disease |publisher=Oxford University Press |year=1999 |isbn=978-0-19-511239-9 |location=Oxford [Oxfordshire] |url-access=registration}}</ref> Mnogi transkripcijski faktori su ili [[tumor supresor]]i ili [[onkogen]]i, te su stoga mutacije ili njihova aberantna regulacija povezane s rakom. Poznato je da su tri grupe transkripcijskih faktora važne kod raka kod ljudi: (1) porodice [[NF-kappaB]] i [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]], (2) porodica [[STAT-protein|STAT]] i (3) [[receptor steroidnih hormona|steroidni receptori]].<ref name="pmid16475943">{{Cite journal |vauthors=Libermann TA, Zerbini LF |date=February 2006 |title=Targeting transcription factors for cancer gene therapy |journal=Current Gene Therapy |volume=6 |issue=1 |pages=17–33 |doi=10.2174/156652306775515501 |pmid=16475943}}</ref> BU nastavku su navedeni neki od bolje proučenih primjera: {| class="wikitable" |- ! Stanje ! Opis ! [[genski lokus|Lokus]] |- | [[Rettov sindrom]] | Mutacije u transkripcijskom faktoru [[MECP2]] povezane su s [[Rettov sindrom|Rettovim sindromom]], neurorazvojnim poremećajem.<ref name="pmid16647848">{{Cite journal |vauthors=Moretti P, Zoghbi HY |date=June 2006 |title=MeCP2 dysfunction in Rett syndrome and related disorders |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=16 |issue=3 |pages=276–81 |doi=10.1016/j.gde.2006.04.009 |pmid=16647848}}</ref><ref name="pmid17317146">{{Cite journal |vauthors=Chadwick LH, Wade PA |date=April 2007 |title=MeCP2 in Rett syndrome: transcriptional repressor or chromatin architectural protein? |url=https://zenodo.org/record/1258987 |url-status=live |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=17 |issue=2 |pages=121–5 |doi=10.1016/j.gde.2007.02.003 |pmid=17317146 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002233545/https://zenodo.org/record/1258987 |archive-date=Oct 2, 2023 |via=Zenodo}}</ref> | Xq28 |- | [[Dijabetes]] | Rijedak oblik dijabetesa koji se naziva [[MODY]] (Maturity-onset Diabetes of the young) može biti uzrokovan mutacijama u jedarnim faktorima hepatocita (HNF).<ref name="pmid17923767">{{Cite book |title=Distinct roles of HNF1beta, HNF1alpha, and HNF4alpha in regulating pancreas development, beta-cell function and growth |vauthors=Maestro MA, Cardalda C, Boj SF, Luco RF, Servitja JM, Ferrer J |publisher=Karger Medical and Scientific Publishers |year=2007 |isbn=978-3-8055-8385-5 |series=Endocrine Development |volume=12 |pages=33–45 |chapter=Distinct Roles of HNF1 Β, HNF1 α, and HNF4 α in Regulating Pancreas Development, Β -Cell Function and Growth |doi=10.1159/000109603 |pmid=17923767 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=AzvFFxY-3CMC&pg=PA33}}</ref> ili [[Pdx1|insulin-promotorskim faktorom-1]] (IPF1/Pdx1).<ref name="pmid18360684">{{Cite journal |vauthors=Al-Quobaili F, Montenarh M |date=April 2008 |title=Pancreatic duodenal homeobox factor-1 and diabetes mellitus type 2 (review) |url=https://www.spandidos-publications.com/ijmm/article.jsp?article_id=ijmm_21_4_399 |url-status=live |journal=International Journal of Molecular Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=399–404 |doi=10.3892/ijmm.21.4.399 |pmid=18360684 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002232026/https://www.spandidos-publications.com/ijmm/21/4/399/abstract |archive-date=Oct 2, 2023 |doi-access=free}}</ref> | Multiplo |- | [[govorna apraksija|Razvojna verbalna dispraksija]] | [[Mutacije]] u transkripcijskom faktoru [[FOXP2]] povezane su s [[govorna apraksija|razvojnom verbalnom dispraksijom]], bolešću kod koje osobe nisu u stanju proizvesti fino koordinirane pokrete potrebne za [[govor]].<ref name="pmid17330859">{{Cite journal |vauthors=Lennon PA, Cooper ML, Peiffer DA, Gunderson KL, Patel A, Peters S, Cheung SW, Bacino CA |date=April 2007 |title=Deletion of 7q31.1 supports involvement of ''FOXP2'' in language impairment: clinical report and review |journal=American Journal of Medical Genetics. Part A |volume=143A |issue=8 |pages=791–8 |doi=10.1002/ajmg.a.31632 |pmid=17330859 |s2cid=22021740}}</ref> | 7q31 |- | [[Autoimunska bolest|Autoimunske bolesti]] | Mutacije u transkripcijskom faktoru [[FOXP3]] uzrokuju rijedak oblik [[autoimunska bolest|autoimunske bolesti]] koji se naziva [[IPEX (sindrom)|IPEX]]<ref name="pmid18317533">{{Cite journal |vauthors=van der Vliet HJ, Nieuwenhuis EE |year=2007 |title=IPEX as a result of mutations in FOXP3 |journal=Clinical & Developmental Immunology |volume=2007 |pages=1–5 |doi=10.1155/2007/89017 |pmc=2248278 |pmid=18317533 |doi-access=free}}</ref> | Xp11.23-q13.3 |- | [[Li-Fraumenijev sindrom]] | Uzrokovan mutacijama u tumor supresoru [[p53 (protein)|p53]].<ref name="pmid15917654">{{Cite journal |vauthors=Iwakuma T, Lozano G, Flores ER |date=July 2005 |title=Li-Fraumeni syndrome: a p53 family affair |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=7 |pages=865–7 |doi=10.4161/cc.4.7.1800 |pmid=15917654 |doi-access=free}}</ref> | 17p13.1 |- | [[Rak dojke]] | [[STAT-protein|STAT]] porodica je relevantna za [[rak dojke]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Clevenger CV |date=November 2004 |title=Roles and Regulation of Stat Family Transcription Factors in Human Breast Cancer |journal=American Journal of Pathology |type=Review |volume=165 |issue=5 |pages=1449–1460 |doi=10.1016/S0002-9440(10)63403-7 |pmc=1618660 |pmid=15509516 |doi-access=free}}</ref> | Multiplo |- | Multipli [[kancer]]i |Porodica [[HOX-gen|HOX]] uključena je u razvoj različitih vrsta raka.<ref>{{Cite web |title="Transcription factors as targets and markers in cancer" Workshop 2007 |url=http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20120525104734/http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-date=25 May 2012 |access-date=14 December 2009}}</ref> | Multipli |- |[[Osteoartritis]] |[[Mutacija]] ili smanjena aktivnost [[SOX9]]<ref>{{Cite journal |vauthors=Govindaraj K, Hendriks J, Lidke DS, Karperien M, Post JN |date=January 2019 |title=Changes in Fluorescence Recovery After Photobleaching (FRAP) as an indicator of SOX9 transcription factor activity |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Regulatory Mechanisms |volume=1862 |issue=1 |pages=107–117 |doi=10.1016/j.bbagrm.2018.11.001 |pmid=30465885 |doi-access=free}}</ref> | |} === Potencijalne mete lijekova === {{Glavni|Terapijska modulacija gena}} Otprilike 10% trenutno propisivanih lijekova direktno cilja na klasu transkripcijskih faktora [[jedarni receptor]]i.<ref name="pmid17139284">{{Cite journal |vauthors=Overington JP, Al-Lazikani B, Hopkins AL |date=December 2006 |title=How many drug targets are there? |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=5 |issue=12 |pages=993–6 |doi=10.1038/nrd2199 |pmid=17139284 |s2cid=11979420}}</ref> Primjeri uključuju [[tamoksifen]] i [[bikalutamid]] za liječenje [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak prostate|prostate]], te različite vrste [[glukokortikoid|protivupalnih]] i [[anabolički steroid|anaboličkih]] [[steroid]]a.<ref>{{Cite journal |vauthors=Gronemeyer H, Gustafsson JA, Laudet V |date=November 2004 |title=Principles for modulation of the nuclear receptor superfamily |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=3 |issue=11 |pages=950–64 |doi=10.1038/nrd1551 |pmid=15520817 |bibcode=2004NRvDD...3..950G |s2cid=205475111}}</ref> Osim toga, transkripcijski faktori su često indirektno modulirani lijekovima putem [[signalna kaskada|signalnih kaskada]]. Moguće je direktno ciljati druge manje istražene transkripcijske faktore kao što je [[NF-κB]] lijekovima.<ref name="pmid8049612">{{Cite journal |vauthors=Bustin SA, McKay IA |date=June 1994 |title=Transcription factors: targets for new designer drugs |journal=British Journal of Biomedical Science |volume=51 |issue=2 |pages=147–57 |pmid=8049612}}</ref><ref name="pmid7549464">{{Cite journal |vauthors=Butt TR, Karathanasis SK |year=1995 |title=Transcription factors as drug targets: opportunities for therapeutic selectivity |journal=Gene Expression |volume=4 |issue=6 |pages=319–36 |pmc=6134363 |pmid=7549464}}</ref><ref name="pmid9755455">{{Cite journal |vauthors=Papavassiliou AG |date=August 1998 |title=Transcription-factor-modulating agents: precision and selectivity in drug design |journal=Molecular Medicine Today |volume=4 |issue=8 |pages=358–66 |doi=10.1016/S1357-4310(98)01303-3 |pmid=9755455}}</ref><ref name="pmid15790306">{{Cite journal |vauthors=Ghosh D, Papavassiliou AG |year=2005 |title=Transcription factor therapeutics: long-shot or lodestone |journal=Current Medicinal Chemistry |volume=12 |issue=6 |pages=691–701 |doi=10.2174/0929867053202197 |pmid=15790306}}</ref>Smatra se da je teže ciljati transkripcijske faktore izvan porodice jedarnih receptora terapijom [[mala molekula|malih molekula]] jer nije jasno da li su "lijekoviti", ali je postignut napredak u vezi s Pax2<ref name="pmid28094913">{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Liao C, Ranghini E, Nikolovska-Coleska Z, Dressler G |year=2017 |title=Inhibition of Pax2 Transcription Activation with a Small Molecule that Targets the DNA Binding Domain |journal=ACS Chemical Biology |volume=12 |issue=3 |pages=724–734 |doi=10.1021/acschembio.6b00782 |pmc=5761330 |pmid=28094913}}</ref><ref name="pmid29685496">{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Dressler GR |year=2018 |title=Are Pax proteins potential therapeutic targets in kidney disease and cancer? |journal=Kidney International |volume=94 |issue=2 |pages=259–267 |doi=10.1016/j.kint.2018.01.025 |pmc=6054895 |pmid=29685496}}</ref> i [[notch signalni put|notch]] putem.<ref name="pmid19907488">{{Cite journal |vauthors=Moellering RE, Cornejo M, Davis TN, Del Bianco C, Aster JC, Blacklow SC, Kung AL, Gilliland DG, Verdine GL, Bradner JE |date=November 2009 |title=Direct inhibition of the NOTCH transcription factor complex |journal=Nature |volume=462 |issue=7270 |pages=182–8 |bibcode=2009Natur.462..182M |doi=10.1038/nature08543 |pmc=2951323 |pmid=19907488}} == Uloga u evoluciji == {Glavni|Evolucijska razvojna biologija}} [[duplikacija (genetika)|Duplikacije gena]] odigrale su ključnu ulogu u [[evolucija|evoluciji]] vrsta. To se posebno odnosi na transkripcijske faktore. Nakon što se pojave kao duplikati, akumulirane mutacije koje kodiraju za jednu kopiju mogu se odvijati bez negativnog uticaja na regulaciju nizvodnih ciljeva. Međutim, promjene specifičnosti vezivanja DNK transkripcijskog faktora s jednom kopijom [[Leafy]], koji se javlja kod većine kopnenih biljaka, nedavno su razjašnjene. U tom smislu, transkripcijski faktor s jednom kopijom može proći kroz promjenu specifičnosti putem promiskuitetnog međuprodukta bez gubitka funkcije. Slični mehanizmi su predloženi u kontekstu svih alternativnih [[filogeneza|filogenetskih]] hipoteza i uloge transkripcijskih faktora u evoluciji svih [[vrsta]].<ref name="pmid24436181">{{Cite journal |vauthors=Sayou C, Monniaux M, Nanao MH, Moyroud E, Brockington SF, Thévenon E, Chahtane H, Warthmann N, Melkonian M, Zhang Y, Wong GK, Weigel D, Parcy F, Dumas R |date=February 2014 |title=A promiscuous intermediate underlies the evolution of LEAFY DNA binding specificity |url=https://zenodo.org/record/3437650 |journal=Science |volume=343 |issue=6171 |pages=645–8 |bibcode=2014Sci...343..645S |doi=10.1126/science.1248229 |pmid=24436181 |s2cid=207778924 |hdl-access=free |hdl=1885/64773}}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref name="MBE_1767">{{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |date=July 2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}}</ref> == Uloga u aktivnosti biokontrole == Transkripcijski faktori imaju ulogu u aktivnosti [[Otpornost (ekologija)|otpornosti]] koja je važna za uspješnu aktivnost [[biokontrola|biokontrole]] Otpornost na [[oksidativni stres]] i alkalni pH doprinijeli su transkripcijski faktori Yap1 i Rim101 ''[[Papiliotrema|Papiliotrema terrestris]]'' LS28 kao molekularni alati koji su otkrili razumijevanje genetičkih mehanizama koji leže u osnovi aktivnosti biokontrole, što podržava programe [[Upravljanje bolestima (poljoprivreda)|upravljanja bolestima]] zasnovane na biološkoj i integriranoj kontroli.<ref>{{Cite journal |vauthors=Castoria R, Miccoli C, Barone G, Palmieri D, De Curtis F, Lima G, Heitman J, Ianiri G |date=March 2021 |title=Molecular Tools for the Yeast Papiliotrema terrestris LS28 and Identification of Yap1 as a Transcription Factor Involved in Biocontrol Activity |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=87 |issue=7 |bibcode=2021ApEnM..87E2910C |doi=10.1128/AEM.02910-20 |pmc=8091616 |pmid=33452020 |veditors=Cann I }}</ref> == Analiza == Postoje različite tehnologije dostupne za analizu transkripcijskih faktora. Na [[genom]]skom nivou, obično se koriste DNK-[[sekvenciranje]] i istraživanje [[baza podataka]].<ref name="pmid16845064">{{Cite journal |vauthors=Grau J, Ben-Gal I, Posch S, Grosse I |date=July 2006 |title=VOMBAT: prediction of transcription factor binding sites using variable order Bayesian trees |url=http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Web Server issue |pages=W529-33 |doi=10.1093/nar/gkl212 |pmc=1538886 |pmid=16845064 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930084306/http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |archive-date=30 September 2018 |access-date=10 January 2014}}</ref> Proteinska verzija transkripcijskog faktora može se detektirati korištenjem specifičnih [[antitijela]]. [[Uzorak]] detektira se [[Western blot]] analizom. Korištenjem elektroforetskog testa pomjeranja mobilnosti (EMSA),<ref name="pmid:18591661">{{Cite journal |vauthors=Wenta N, Strauss H, Meyer S, Vinkemeier U |date=July 2008 |title=Tyrosine phosphorylation regulates the partitioning of STAT1 between different dimer conformations |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=105 |issue=27 |pages=9238–43 |bibcode=2008PNAS..105.9238W |doi=10.1073/pnas.0802130105 |pmc=2453697 |pmid=18591661 |doi-access=free}}</ref> profil aktivacije transkripcijskih faktora može se detektovati. Multipleksni pristup za profiliranje aktivacije je TF čip sistem gdje se nekoliko različitih transkripcijskih faktora može detektovati paralelno.<ref>{{Cite journal |last1=Trauernicht |first1=Max |last2=Filipovska |first2=Teodora |last3=Rastogi |first3=Chaitanya |last4=Steensel |first4=Bas van |date=2024-12-18 |title=Optimized reporters for multiplexed detection of transcription factor activity |journal=Cell Systems |language=English |volume=15 |issue=12 |pages=1107–1122.e7 |doi=10.1016/j.cels.2024.11.003 |issn=2405-4712 |pmc=11667439 |pmid=39644900}}</ref> Najčešće korištena metoda za identifikaciju mjesta vezivanja transkripcijskih faktora je [[hromatinska imunoprecipitacija ]] (ChIP).<ref>{{Cite journal |vauthors=Furey TS |date=December 2012 |title=ChIP-seq and beyond: new and improved methodologies to detect and characterize protein-DNA interactions |journal=Nature Reviews. Genetics |volume=13 |issue=12 |pages=840–52 |doi=10.1038/nrg3306 |pmc=3591838 |pmid=23090257}}</ref> Ova tehnika oslanja se na hemijsku fiksaciju hromatina pomoću [[formaldehid]]a, nakon čega slijedi koprecipitacija DNK i transkripcijskog faktora od interesa korištenjem [[antitijela]] koje specifično cilja taj protein. DNK sekvence zatim se mogu identificirati [[mikročip]]om ili sekvenciranjem visokog protoka ([[ChIP-sekvenciranje|ChIP-seq]]) kako bi se odredila mjesta vezivanja transkripcijskih faktora. Ako nije dostupno antitijelo za protein od interesa, [[identifikacija DNK-adenin metiltransferaze|DamID]] može biti prikladna alternativa.<ref>{{Cite journal |vauthors=Aughey GN, Southall TD |date=January 2016 |title=Dam it's good! DamID profiling of protein-DNA interactions |journal=Wiley Interdisciplinary Reviews: Developmental Biology |volume=5 |issue=1 |pages=25–37 |doi=10.1002/wdev.205 |pmc=4737221 |pmid=26383089}}</ref> == Klase == Kao što je detaljnije opisano u nastavku, transkripcijski faktori mogu se klasificirati prema *(1) mehanizmu djelovanja, *(2) regulatornoj funkciji ili *(3) homologiji sekvenci (a time i strukturnoj sličnosti) u njihovim domenima za vezivanje DNK. Također se klasificiraju prema 3D strukturi njihovog DBD-a i načinu na koji on kontaktira DNK.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Wingender E, Schoeps T, Haubrock M, Dönitz J | title = TFClass: a classification of human transcription factors and their rodent orthologs | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = Database issue | pages = D97-102 | date = January 2015 | pmid = 25361979 | pmc = 4383905 | doi = 10.1093/nar/gku1064 }}</ref><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Blanc-Mathieu R, Dumas R, Turchi L, Lucas J, Parcy F | title = Plant-TFClass: a structural classification for plant transcription factors | journal = Trends in Plant Science | volume = 29 | issue = 1 | pages = 40–51 | date = January 2024 | pmid = 37482504 | doi = 10.1016/j.tplants.2023.06.023 | bibcode = 2024TPS....29...40B | url = https://hal.science/hal-04212079 }}</ref> === Mehanističke === Postoje dvije mehanističke klase transkripcijskih faktora: * [[Opći transkripcijski faktor]]i uključeni su u formiranje [[Transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]]. Najčešći su skraćeno označeni kao [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]], [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]]. Oni su sveprisutni i interaguju sa regijom osnovnog promotora koja okružuje mjesto(a) početka transkripcije svih [[geni klase II|gena II klase]].<ref name="pmidc">{{Cite journal |vauthors=Orphanides G, Lagrange T, Reinberg D |date=November 1996 |title=General transcription factors RNA polymerase II |journal=Genes and Development |volume=10 |number=21 |pages=2657–83 |doi=10.1101/gad.10.21.2657 |pmid=8946909 |doi-access=free}}<renf> * '''Uzvodni transkripcijski faktori''' jesu proteini koji se vežu negdje uzvodno od mjesta inicijacije, kako bi stimulirali ili potisnuli transkripciju. Oni su otprilike sinonimi za '''specifični transkripcijski faktori''', jer se znatno razlikuju ovisno o tome koje su [[sekvenca prepoznavanja|sekvence prepoznavanja]] prisutne u blizini gena.<ref name="boron125-126">{{Cite book |title=Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approach |vauthors=Boron WF |publisher=Elsevier/Saunders |year=2003 |isbn=1-4160-2328-3 |pages=125–126}}</ref> {|class="wikitable" !colspan=4| Primjeri specifičnih transkripcijskih faktora<ref name="boron125-126" /> |- ! Faktor !! Strukturni tip !! [[Sekvenca prepoznavanja]] !! Vezuje se kao |- ! [[Sp1 transkripcijski faktor|SP1]] | [[Cinkov prst]] || [[pet primarnih krajeva|5']]-GGGCGG-[[tri primarna kraja|3']] || Monomer |- ! [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]] | [[leucinski zatvatač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-TGA(G/C)TCA-3' || Dimer |- ! [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|C/EBP]] | [[leucinski zatvatač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-ATTGCGCAAT-3' || Dimer |- ! [[Faktor toplotnog šoka]] | [[leucinski zatvatač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-XGAAX-3' || Trimer |- ! [[ATF/CREB]] | [[[leucinski zatvatač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-TGACGTCA-3' || Dimer |- ! [[Myc|c-Myc]] | [[Osnovna heliks-petlja-heliks]] | 5'-CACGTG-3' || Dimer |- ! [[POU2F1|Oct-1]] | [[Heliks-okret-heliks]] || 5'-ATGCAAAT-3' || Monomer |- ! [[Jedarni faktor 1|NF-1]] | Novi || 5'-TTGGCXXXXXXGCCAA-3' || Dimer |- |colspan=4| (G/C) = G ili C <br /> X = [[adenin|A]], [[timin|T]], [[guanin|G]] ili [[citozin|C]] |} === Funkcionalne === Transkripcijski faktori su klasifikovani prema njihovoj regulatornoj funkciji:<ref name="pmid11823631" /> * I. '''Konstitutivni''' – prisutni u svim ćelijama u svakom trenutku, stalno aktivni, svi su [[Aktivator (genetika)|aktivatori]]. Vrlo vjerovatno imaju važnu olakšavajuću ulogu u transkripciji mnogih [[hromosom]]skih gena, moguće u genima koji se čine da su uvijek transkribovani (npr. strukturni proteini poput [[tubulin]]a i [[aktin]]a, i sveprisutni metabolički enzimi poput gliceraldehid-fosfat dehidrogenaze (GAPDH)). Npr.: [[opći transkripcijski faktor]]i, [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]], [[jedarni faktor 1|NF1]], [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|CCAAT]] * II. '''Regulatorni (uslovno aktivni)''' – zahtijevaju aktivaciju. ** II.A '''Razvojni''' '''(specifični za tip ćelije)''' – počinju u oplođenom jajnoj ćeliji. Jednom eksprimirani, ne zahtijevaju dodatnu aktivaciju. Npr.:[[GATA-transkripcijski faktor|GATA]], [[HNF]], [[PIT-1]], [[MyoD]], [[Myf5]], [[Hox (gen)|Hox]], [[Transkripcijski faktori krilate spirale|krilata spirala]] ** II.B '''Zavisni od signala''' – mogu biti ili razvojno ograničeni u svojoj ekspresiji ili prisutni u većini ili svim ćelijama, ali svi su neaktivni (ili minimalno aktivni) sve dok ćelije koje sadrže takve proteine ​​ne budu izložene odgovarajućem intra- ili vanćelijskom signalu. *** II.B.1 '''vanćelijski ligand ([[endokrini sistem|endokrini]] ili [[parakrina signalizacija|parakrini]])-zavisni''' – [[jedarni receptor]]i *** II.B.2 '''Unutarćelijski [[ligand]] ([[autokrina signalizacija|autokrino]])-zavisni''' – aktiviraju ih male intracelularne molekule. Npr.: [[SREBP]], [[p53]], siročinski jedarni receptori. *** II.B.3 '''Zavisni od interakcije receptora i liganda na površini ćelije''' – aktiviraju ih kaskade signalizacije drugog glasnika. **** II.B.3.a Konstitutivni jedarni faktori aktivirani fosforilacijom serina – nalaze se unutar jedra. Enzimi za fosforilaciju serina mogu se aktivirati na dva glavna načina: ***** [[G-protein spregnuti receptor|G-protein spregnuti receptori]] nakon vezivanja liganda povećavaju intracelularne nivoe [[Sistem sekundarnih glasnika|sekundarnih glasnika]] ([[cAMP]], [[Inozitol-trifosfat|IP₃]], [[Diglicerid|DAG]], kalcij) koji, zauzvrat, aktiviraju proteinske enzime [[serin-treonin kinaze]] (kao što su [[Protein kinaza A|PKA]], [[Protein kinaza C|PKC]]). ***** [[Receptor tirozin kinaze]] nakon vezivanja liganda pokreću druge puteve koji konačno završavaju fosforilacijom serina obilnih rezidentnih nuklearnih transkripcijskih faktora. ***** Primjeri uključuju: [[CREB]], [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]], [[Mef2]] **** II.B.3.b '''Latentni [[citoplazma]]tski faktori''' – nalaze se u citoplazmi kada su neaktivni. Strukturno i hemijski vrlo raznolika grupa, kao i njihovi putevi aktivacije. Npr.: [[STAT protein|STAT]], [[R-SMAD]], [[NF-κB]], [[Notch signalizacija|Notch]], [[Tubby-protein|TUBBY]], [[NFAT]] === Strukturni === Transkripcijski faktori se često klasifikuju na osnovu [[Homologija sekvenci|sličnosti sekvenci]] i stoga [[tercijarna struktura|ercijarne strukture]] njihovih domena koji vezuju DNK.<ref name="pmid15706513">{{Cite journal |vauthors=Stegmaier P, Kel AE, Wingender E |year=2004 |title=Systematic DNA-binding domain classification of transcription factors |url=http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |journal=Genome Informatics. International Conference on Genome Informatics |volume=15 |issue=2 |pages=276–86 |pmid=15706513 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130619202726/http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |archive-date=19 June 2013}}</ref><ref name="Matys_2006">{{Cite journal |vauthors=Matys V, Kel-Margoulis OV, Fricke E, Liebich I, Land S, Barre-Dirrie A, Reuter I, Chekmenev D, Krull M, Hornischer K, Voss N, Stegmaier P, Lewicki-Potapov B, Saxel H, Kel AE, Wingender E |date=January 2006 |title=TRANSFAC and its module TRANSCompel: transcriptional gene regulation in eukaryotes |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Database issue |pages=D108-10 |doi=10.1093/nar/gkj143 |pmc=1347505 |pmid=16381825}}</ref><ref>{{Cite web |title=TRANSFAC database |url=https://www.gene-regulation.com/pub/databases/transfac/cl.html |access-date=5 August 2007}}</ref><ref name="Jin_2014"/> Sljedeća klasifikacija zasniva se na 3D strukturi njihovog [[DNK-vezujući domen|DBD]] i načinu na koji on kontaktira DNK. Prvobitno je razvijena za ljudski TF, a kasnije je proširena na [[glodar]]e <ref name=":0"/>, a također i na biljke.<ref name=":1"/> * 1. Natklasa: Osnovni domeni ** 1.1 Klasa: [[Leucinski zatvarač]] faktori ([[bZIP]]) *** 1.1.1 Porodica: [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]](-slične) komponente; uključuje ([[c-Fos]]/[[c-Jun]]) *** 1.1.2 Porodica: [[CREB]] *** 1.1.3 Porodica: [[Ccaat-pojačivač-vezujuči proteini|C/EBP]]-slični faktori *** 1.1.4 Porodica: bZIP / [[PAR (transkripcijski faktor)|PAR]] *** 1.1.5 Porodica: Biljni faktori vezivanja G-kutije *** 1.1.6 Porodica: Samo ZIP ** 1.2 Klasa: Heliks-petlja-heliks faktori ([[bHLH]]) *** 1.2.1 Porodica: Sveprisutni (klasa A) faktori *** 1.2.2 Porodica: Miogeni transkripcijski faktori ([[MyoD]]) *** 1.2.3 Porodica: Achaete-Scute *** 1.2.4 Porodica: Tal/Twist/Atonal/Hen ** 1.3 Klasa: Heliks-petlja-heliks / faktori leucinskog zatvarača ([[osnovni transkripcijski faktor leucinskog zatvarača tipa heliks-petlja-heliks|bHLH-ZIP]]) *** 1.3.1 Porodica: Sveprisutni bHLH-ZIP faktori; uključuje USF ([[USF1]], [[USF2]]); SREBP ([[SREBP]]) *** 1.3.2 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]]; uključuje [[Myc|c-Myc]] ** 1.4 Klasa: NF-1 *** 1.4.1 Porodica: NF-1 ([[NFIA|A]], [[NFIB (gen)|B]], [[NFIC (gen)|C]], [[NFIX|X]]) ** 1.5 Klasa: RF-X *** 1.5.1 Porodica: RF-X ([[RFX1|1]], [[RFX2|2]], [[RFX3|3]], [[RFX4|4]], [[RFX5|5]], [[RFXANK|ANK]]) ** 1.6 Klasa: bHSH * 2 Natklasa: Domeni za vezivanje DNK koje koordiniraju cink ** 2.1 Klasa: Cys4 [[cinkov prst]] tipa [[jedarni receptor]] *** 2.1.1 Porodica: [[receptor steroidnih hormona|Receptori steroidnih hormona]] *** 2.1.2 Porodica: Faktori slični [[receptor hormona štitnjače|receptoru hormona štitnjače]] ** 2.2 Klasa: raznoliki Cys4 [[cinkov prst|cinkovi prsti]] *** 2.2.1 Porodica: [[GATA-transkripcijski faktor|GATA-Faktori]] ** 2.3 Klasa: Cys2His2 domen [[cinkov prst|cinkovih prstiju]] *** 2.3.1 Porodica: Sveprisutni faktori, uključuje [[TFIIIA]], [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]] *** 2.3.2 Porodica: Regulatori razvojnog/ćelijskog ciklusa; uključuje [[Krüppel]] *** 2.3.4 Porodica: Veliki faktori sa svojstvima vezivanja sličnim NF-6B ** 2.4 Klasa: Cys6 cistein-cinkov klaster ** 2.5 Klasa: Cinkovi prsti naizmjeničnog sastava * 3 Natklasa: [[Heliks-okret-heliks]] ** 3.1 Klasa: [[Homeoboks|Homeo domen]] *** 3.1.1 Porodica: Samo homeodomen; uključuje [[Ubx]] *** 3.1.2 Porodica: [[POU-poroduca|POU domen]] faktori; uključuje [[Oktamer-transkripcijski faktor|Oct]] *** 3.1.3 Porodica: Homeodomen sa LIM regijom *** 3.1.4 Porodica: homeodomen plus motivi cinkovog prsta ** 3.2 Klasa: Sparena kutija *** 3.2.1 Porodica: Sparena plus homeodomen *** 3.2.2 Porodica: Samo spareni domen ** 3.3 Klasa: [[FOX-proteini|Fork.glava]] / [[Transkripcijski faktor krilate spirale|krilata spirala]] *** 3.3.1 Porodica: Razvojni regulatori; uključuje [[replikacijska viljuška|viljušku]] *** 3.3.2 Porodica: Regulatori specifični za [[tkivo]] *** 3.3.3 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]] *** 3.3.0 Porodica: Ostali regulatori ** 3.4 Klasa: [[Faktor toplotnog šoka|Faktori toplotnog šoka]] *** 3.4.1 Porodica: HSF ** 3.5 Klasa: Klasteri [[triptofan]]a *** 3.5.1 Porodica: Myb *** 3.5.2 Porodica: Ets-tip *** 3.5.3 Porodica: [[interferon-regulatorni faktor|Regulatorni faktori interferona]] ** 3.6 Klasa: TEA (faktor transkripcijskog pojačivača) domen *** 3.6.1 Porodica: TEA ([[TEAD1]], [[TEAD2]], [[TEAD3]], [[TEAD4]]) * 4 Natklasa: beta-Scaffold faktori sa kontaktima u manjim žljebovima ** 4.1 Klasa: RHR ([[domen homologije Rel|homologija Rel regija]]) *** 4.1.1 Porodica: Rel/[[Ankirinski repetitiv|ankirin]]; [[NF-κB|NF-kappaB]] *** 4.1.2 Porodica: samo ankirin *** 4.1.3 Porodica: [[NFAT]] ('''N'''nuklearni '''F'''aktor '''A'''aktiviranih '''T'''-ćelija) ([[NFATC1]], [[NFATC2]], [[NFATC3]]) ** 4.2 Klasa: STAT *** 4.2.1 Porodica: [[STAT-protein|STAT]] ** 4.3 Klasa: p53 *** 4.3.1 Porodica: [[p53]] ** 4.4 Klasa: [[MADS-kutija]] *** 4.4.1 Porodica: Regulatori diferencijacije; uključuje ([[Mef2]]) *** 4.4.2 Porodica: Responderi na vanjske signale, SRF ([[faktor serumskog odgovora]]) ({{gen|SRF}}) *** 4.4.3 Porodica: Metabolički regulatori (ARG80) ** 4.5 Klasa: transkripcijski faktori beta-Barel [[alfa-heliks]]a ** 4.6 Klasa: [[TATA-vezujući protein]]i *** 4.6.1 Porodica: TBP ** 4.7 Klasa: [[HMG-kutija]] *** 4.7.1 Porodica: [[SOX-geni]], [[SRY]] *** 4.7.2 Porodica: TCF-1 ([[HNF1A|TCF1]]) *** 4.7.3 Porodica: Povezana sa HMG2, [[SSRP1]] *** 4.7.4 Porodica: UBF *** 4.7.5 Porodica: MATA ** 4.8 Klasa: Heteromerni CCAAT faktori *** 4.8.1 Porodica: Heteromerni CCAAT faktori ** 4.9 Klasa: Zrnastoglavih *** 4.9.1 Porodica: Zrnastoglavih ** 4.10 Klasa: Faktori [[Domen hladnog šoka]] *** 4.10.1 Porodica: csd ** 4.11 Klasa: Runt *** 4.11.1 Porodica: Runt * 0 Natklasa: Ostali transkripcijski faktori ** 0.1 Klasa: Proteini bakarne šake ** 0.2 Klasa: HMGI(Y) ([[HMGA1]]) *** 0.2.1 Porodica: HMGI(Y) ** 0.3 Klasa: Džepni domen ** 0.4 Klasa: Faktori slični E1A ** 0.5 Klasa: Faktori povezani s AP2/EREBP *** 0.5.1 Porodica: [[Apetala 2|AP2]] *** 0.5.2 Porodica: EREBP *** 0.5.3 Natporodica: [[B3 DNK-vezujući domen|AP2/B3]] **** 0.5.3.1 Porodica: ARF **** 0.5.3.2 Porodica: ABI **** 0.5.3.3 Porodica: RAV == Baze podataka transkripcijskih faktora == Postoje brojne baze podataka koje katalogiziraju informacije o transkripcijskim faktorima, ali njihov opseg i korisnost se dramatično razlikuju. Neke mogu sadržavati samo informacije o stvarnim proteinima, neke o njihovim mjestima vezivanja ili o njihovim ciljnim genima. Primjeri uključuju sljedeće: * footprintDB - baza metapodataka više baza podataka, uključujući JASPAR i druge * [[JASPAR]]: [[baza podataka]] mjesta vezivanja transkripcijskih faktora za eukariote * CIS-BP: "online biblioteka transkripcijskih faktora i njihovih motiva vezivanja za DNK" koja obuhvata različite vrste (u nekoliko kraljevstava), porodice proteina, genomske testove i studije<ref>{{Cite journal |vauthors=Weirauch MT, Yang A, Albu M, Cote AG, Montenegro-Montero A, Drewe P, Najafabadi HS, Lambert SA, Mann I, Cook K, Zheng H, Goity A, van Bakel H, Lozano JC, Galli M, Lewsey MG, Huang E, Mukherjee T, Chen X, Reece-Hoyes JS, Govindarajan S, Shaulsky G, Walhout AJ, Bouget FY, Ratsch G, Larrondo LF, Ecker JR, Hughes TR|date=September 2014|title= Determination and inference of eukaryotic transcription factor sequence specificity|journal=Cell|volume=158|issue=6|pages=1431–43|doi=10.1016/j.cell.2014.08.009|pmc=4163041|pmid=25215497}}</ref> * PlantTFD: Baza podataka biljnih transkripcijskih faktora <ref>{{Cite journal |vauthors=Jin J, Tian F, Yang DC, Meng YQ, Kong L, Luo J, Gao G |date=January 2017 |title=PlantTFDB 4.0: toward a central hub for transcription factors and regulatory interactions in plants |journal=Nucleic Acids Res |volume=45 |issue=D1 |pages=D1040–D1045 |doi=10.1093/nar/gkw982 |pmc=5210657 |pmid=27924042}}</ref> * YeTFaSCo: Kvasac ([[Saccharomyces_cerevisiae|''S. cerevisiae'']]) baza podataka motiva vezivanja transkripcijskog faktora (TF)<ref>{{Cite journal |last=de Boer |first=Carl G |author2=Timothy R Hughes |date=November 2011 |title=YeTFaSCo: a database of evaluated yeast transcription factor sequence specificities |journal=Nucleic Acids Res|volume=40 |issue=Database issue |pages=D169–D179 |doi=10.1093/nar/gkr993 |pmc=3245003 |pmid=22102575}}</ref> * [[TcoF-DB]]: Baza podataka transkripcijskih kofaktora i interakcija transkripcijskih faktora<ref>{{Cite journal |vauthors=Schmeier S, Alam T, Essack M, Bajic VB |date=January 2017 |title=TcoF-DB v2: update of the database of human and mouse transcription co-factors and transcription factor interactions |journal=Nucleic Acids Research |volume=45 |issue=D1 |pages=D145–D150 |doi=10.1093/nar/gkw1007 |pmc=5210517 |pmid=27789689}}</ref> * TFcheckpoint: baza podataka kandidata za transkripcijske faktore kod ljudi, miševa i pacova * transcriptionfactor.org (sada komercijalan, prodaje reagense) * MethMotif.org: Integrativna baza podataka specifična za ćelije, koja sadrži motive vezivanja transkripcijskih faktora povezane s profilima metilacije DNK.<ref>{{Cite journal |vauthors=Xuan Lin QX, Sian S, An O, Thieffry D, Jha S, Benoukraf T |date=January 2019 |title=MethMotif: an integrative cell specific database of transcription factor binding motifs coupled with DNA methylation profiles |journal=Nucleic Acids Research |volume=47 |issue=D1 |pages=D145–D154 |doi=10.1093/nar/gky1005 |pmc=6323897 |pmid=30380113}}</ref> == Također pogledajte == * [[DNK-vezujući protein]] * [[Inhibitor DNK-vezujućeg proteina]] * [[Mapper(2)]] * [[Jedarni receptor]], klasa transkripcijskih faktora aktiviranih ligandom * [[Otvorena baza podataka regulatornih anotacija]] * [[Filogenetički otisak]] * [[TRANSFAC|TRANSFAC baza podataka]] * [[YeTFaSCo]] == Reference == {{Refspisak|33em}} == Dodatni izvori == {{Refbegin}} * Carretero-Paulet, Lorenzo;&nbsp;Galstyan, Anahit;&nbsp;Roig-Villanova, Irma;&nbsp;Martínez-García, Jaime F.;&nbsp;Bilbao-Castro, Jose R.&nbsp;«Genome-Wide Classification and Evolutionary Analysis of the bHLH Family of Transcription Factors in Arabidopsis, Poplar, Rice, Moss, and Algae».&nbsp;''Plant Physiology'',&nbsp;153,&nbsp;3,&nbsp;2010-07,&nbsp;pàg.&nbsp;1398–1412. [[doi:10.1104/pp.110.153593]]. {{ISSN|0032-0889}} * {{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |year=2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|Transcription+Factors}} * [https://transcriptionfactor.org/ Transcription factor database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081204232625/http://www.transcriptionfactor.org/ |date=4 December 2008 }} {{Ćelijska signalizacija}} {{Transkripcijski faktori}} {{Genarch}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekspresija gena]] [[Kategorija:Proteinske porodice]] [[Kategorija:Transkripcijski faktori|*]] [[Kategorija:DNK]] [[Kategorija:Biofizika]] [[Kategorija:Evolucijska razvojna biologija]] lo1u3hzx6wpg1hzmdylkpgrppht5tlg 3916575 3916574 2026-08-05T11:46:19Z Bratuš-XY 184374 /* Mehanističke */ 3916575 wikitext text/x-wiki {{Glosar transkripcijskih faktora}} [[File:Transcription Factors.svg|thumb|upright=1.85| Ilustracija aktivatora]] U [[molekularna biologija| molekularnoj biologiji]], '''transkripcijski faktor''' ('''TF''') (ili '''faktor vezivanja DNK specifičan za sekvencu''') [[protein]] je koji kontroliše brzinu [[transkripcija (genetika)|transkripcije]] [[genetika|genetičkih]] informacija iz [[DNK]] u [[informacijska RNK| informacijsku RNK]], vezivanjem za [[sekvenca DNK|sekvence DNK]].<ref name="pmid9570129">{{Cite journal |vauthors=Latchman DS |date=December 1997 |title=Transcription factors: an overview |journal=The International Journal of Biochemistry & Cell Biology |volume=29 |issue=12 |pages=1305–12 |doi=10.1016/S1357-2725(97)00085-X |pmc=2002184 |pmid=9570129}}</ref><ref name="pmid2128034">{{Cite journal |vauthors=Karin M |date=February 1990 |title=Too many transcription factors: positive and negative interactions |journal=The New Biologist |volume=2 |issue=2 |pages=126–31 |pmid=2128034}}</ref> Specificity can be due to sequence motifs, or epigenetic modifications.<ref>{{Cite journal |last1=Isbel |first1=Luke |last2=Grand |first2=Ralph S. |last3=Schübeler |first3=Dirk |date=December 2022 |title=Generating specificity in genome regulation through transcription factor sensitivity to chromatin |url=https://www.nature.com/articles/s41576-022-00512-6 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=23 |issue=12 |pages=728–740 |doi=10.1038/s41576-022-00512-6 |pmid=35831531 |issn=1471-0064|url-access=subscription }}</ref> Funkcija transkripcijskih faktora (TF) je regulisanje – uključivanje i isključivanje – gena kako bi se osiguralo da su oni [[Ekspresija gena|eksprimirani]] u željenim [[Ćelija (biologija)|ćelijama]], u pravo vrijeme i u pravoj količini tokom života ćelije i organizma. Grupe TF funkcionišu na koordiniran način, kako bi usmjeravale [[ćelijska dioba|diobu ćelija]], [[ćelijski rast|rast]] i [[ćelijska smrt|smrt ćelija]] tokom života; [[ćelijska migracija|migraciju ćelija]] i organizaciju ([[tijelesni plan]]) tokom [[embiogeneza|embrionalnog razvoja]] i povremeno kao odgovor na signale izvan ćelije, kao što je [[hormon]]. U [[ljudski genom| ljudskom genomu]], postoji približno 1600 TF, gdje je polovina njih [[cinkov prst C2H2|C2H2-cinkovi prsti]].<ref name="pmid15193307">{{Cite journal |vauthors=Babu MM, Luscombe NM, Aravind L, Gerstein M, Teichmann SA |date=June 2004 |title=Structure and evolution of transcriptional regulatory networks |url=http://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=14 |issue=3 |pages=283–91 |doi=10.1016/j.sbi.2004.05.004 |pmid=15193307 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190830175950/https://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |archive-date=30 August 2019 |access-date=25 October 2017}}</ref><ref name="Lyons">{{YouTube |title= How Genes are Regulated: Transcription Factors |id=MkUgkDLp2iE|time=2m16s}}</ref><ref name=":3">{{Cite journal |vauthors=Lambert S, Jolma A, Campitelli L, Pratyush Z, Das K, Yin Y, Albu M, Chen X, Taipae J, Hughes T, Weirauch M |year=2018 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |pmid=29425488 |quote=The final tally encompasses 1,639 known or likely human TFs. |doi-access=free |pmc=12908702 }}</ref><ref name=":2">{{Cite journal |last1=Lambert |first1=Samuel A. |last2=Jolma |first2=Arttu |last3=Campitelli |first3=Laura F. |last4=Das |first4=Pratyush K. |last5=Yin |first5=Yimeng |last6=Albu |first6=Mihai |last7=Chen |first7=Xiaoting |last8=Taipale |first8=Jussi |last9=Hughes |first9=Timothy R. |last10=Weirauch |first10=Matthew T. |date=2018-02-08 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |language=English |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |issn=0092-8674 |pmid=29425488 |pmc=12908702 }}</ref> Transkripcijski faktori članovi su [[proteom]]a, kao i [[regulom]]a. TF-ovi djeluju sami ili s drugim [[protrinski kompleks|proteinima u kompleksu]], promovirajući (kao [[aktivator (genetika)|aktivatoru]]), ili blokirajući (kao [[represor]]) regrutaciju [[RNK-polimeraza]] (enzima koji vrše [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz [[DNK]] u [[RNK]]) na specifične gene.<ref name="pmid8870495">{{Cite journal |vauthors=Roeder RG |date=September 1996 |title=The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=21 |issue=9 |pages=327–35 |doi=10.1016/S0968-0004(96)10050-5 |pmid=8870495}}</ref><ref name="pmid8990153">{{Cite journal |vauthors=Nikolov DB, Burley SK |date=January 1997 |title=RNA polymerase II transcription initiation: a structural view |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=94 |issue=1 |pages=15–22 |bibcode=1997PNAS...94...15N |doi=10.1073/pnas.94.1.15 |pmc=33652 |pmid=8990153 |doi-access=free}}</ref><ref name="pmid11092823">{{Cite journal |vauthors=Lee TI, Young RA |year=2000 |title=Transcription of eukaryotic protein-coding genes |journal=Annual Review of Genetics |volume=34 |pages=77–137 |doi=10.1146/annurev.genet.34.1.77 |pmid=11092823}}</ref> Karakteristično obilježje transkripcijskih faktora (TF) jest da sadrže barem jedan [[DNK-vezujući domen]] (DBD), koji se veže za specifičnu sekvencu DNK pored gena koje regulišu.<ref name="pmid2667136">{{Cite journal |vauthors=Mitchell PJ, Tjian R |date=July 1989 |title=Transcriptional regulation in mammalian cells by sequence-specific DNA binding proteins |journal=Science |volume=245 |issue=4916 |pages=371–8 |bibcode=1989Sci...245..371M |doi=10.1126/science.2667136 |pmid=2667136}}</ref><ref name="pmid9121580">{{Cite journal |vauthors=Ptashne M, Gann A |date=April 1997 |title=Transcriptional activation by recruitment |journal=Nature |volume=386 |issue=6625 |pages=569–77 |bibcode=1997Natur.386..569P |doi=10.1038/386569a0 |pmid=9121580 |s2cid=6203915}}</ref> TF-ovi su grupirani u klase na osnovu njihovih DBD-ova.<ref name="Jin_2014">{{Cite journal |vauthors=Jin J, Zhang H, Kong L, Gao G, Luo J |date=January 2014 |title=PlantTFDB 3.0: a portal for the functional and evolutionary study of plant transcription factors |journal=Nucleic Acids Research |volume=42 |issue=Database issue |pages=D1182-7 |doi=10.1093/nar/gkt1016 |pmc=3965000 |pmid=24174544}}</ref><ref name="Matys_2006" /> Drugi proteini kao što su [[koaktivator (genetika)|koaktivatori]], [[kompleks remodeliranja strukture hromatina (RSC)|remodeleri hromatina]], [[histon-acetiltransferaza| histon-acetiltransferaze]], [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]], [[kinaza|kinaze]] i [[metilaza| metilaze]] neophodni su također za regulaciju gena, ali nemaju domene za vezivanje DNK, te stoga nisu TF-ovi.<ref name="pmid11823631">{{Cite journal |vauthors=Brivanlou AH, Darnell JE |date=February 2002 |title=Signal transduction and the control of gene expression |journal=Science |volume=295 |issue=5556 |pages=813–8 |bibcode=2002Sci...295..813B |doi=10.1126/science.1066355 |pmid=11823631 |s2cid=14954195}}</ref> TF-ovi su zanimljivi u medicini jer [[mutacije]] TF-ova mogu uzrokovati specifične bolesti, a lijekovi se potencijalno mogu ciljano djelovati na njih. == Broj == {{glavni| Spisak ljudskih transkripcijskih faktora |more=no}} Transkripcijski faktori neophodni su za regulaciju ekspresije gena i, kao posljedica toga, nalaze se u svim živim [[organizmi]]ma. Broj transkripcijskih faktora koji se nalaze u organizmu povećava se s veličinom [[genom]]a, a veći genomi obično imaju više transkripcijskih faktora po genu.<ref name="pmid12957540">{{Cite journal |vauthors=van Nimwegen E |date=September 2003 |title=Scaling laws in the functional content of genomes |journal=Trends in Genetics |volume=19 |issue=9 |pages=479–84 |arxiv=physics/0307001 |doi=10.1016/S0168-9525(03)00203-8 |pmid=12957540 |s2cid=15887416}}</ref> U [[ljudski genom|ljudskom genomu]] postoji približno 2.800 proteina koji sadrže domene za vezivanje DNK, a pretpostavlja se da 1.600 od njih funkcionira kao transkripcijski faktori,<ref name="pmid15193307"/> gdje je polovina njih (~800) protein C2H2-cinkovih prstiju.<ref name=":2"/> Stoga, približno 10% gena u genomu kodira transkripcijske faktore, što ovu porodicu čini najvećom pojedinačnom porodicom ljudskih proteina. Nadalje, geni su često okruženi s nekoliko [[mjesto veznja|mjesta vezivanja]] za različite transkripcijske faktore, a efikasna ekspresija svakog od ovih gena zahtijeva kooperativno djelovanje nekoliko različitih transkripcijskih faktora (vidi, na primjer, [[jedarni hepatocitni faktor | jedarni faktori hepatocita]]). Dakle, kombinatorna upotreba podskupa od približno 2.000 ljudskih transkripcijskih faktora lahko objašnjava jedinstvenu regulaciju svakog gena u ljudskom genomu tokom [[razvojna biologija|razvoja]].<ref name="pmid11823631"/> == Mehanizam == Transkripcijski faktori vežu se za [[pojačivač (genetika)|pojačivače]] ili [[promotor (genetika)|promotore]] regije DNK susjedne genima, koje regulišu na osnovu prepoznavanja specifičnih DNK motiva. U zavisnosti od transkripcijskog faktora, transkripcija susjednog gena je ili smanjena ili pojačana. Transkripcijski faktori koriste različite mehanizme za regulaciju [[ekspresija gena|ekspresije gena]].<ref name="pmid11758455">{{Cite journal |vauthors=Gill G |year=2001 |title=Regulation of the initiation of eukaryotic transcription |journal=Essays in Biochemistry |volume=37 |pages=33–43 |doi=10.1042/bse0370033 |pmid=11758455}}</ref> Ovi mehanizmi uključuju: * stabilizaciju ili blokiranje vezivanja [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] ili drugih faktora za DNK<ref name="pmid9570129"/> * [[kataliza|katalizu]] [[acetilacija| acetilaciju]] ili deacetilaciju [[histon]]skih proteina. Transkripcijski faktor to može učiniti direktno ili regrutovati druge proteine ​​s ovom katalitičkom aktivnošću. Mnogi transkripcijski faktori koriste jedan ili drugi od dva suprotstavljena mehanizma za regulaciju transkripcije:<ref name="pmid11909519">{{Cite journal |vauthors=Narlikar GJ, Fan HY, Kingston RE |date=February 2002 |title=Cooperation between complexes that regulate chromatin structure and transcription |journal=Cell |volume=108 |issue=4 |pages=475–87 |doi=10.1016/S0092-8674(02)00654-2 |pmid=11909519 |s2cid=14586791 |doi-access=free |bibcode=2002Cell..108..475N }}</ref> ** aktivnost [[histon-acetiltransferaza|histon-acetiltransferaze]] (HAT) – acetilira [[histon]]ske proteine, što slabi povezanost DNK s [[histon]]ima, što čini DNK dostupnijom za transkripciju, čime se transkripcija pojačava. **aktivnost [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]] (HDAC) – deacetilira [[histon]]ske proteine, što jača povezanost DNK s histonima, što čini DNK manje dostupnom za transkripciju, čime se transkripcija smanjuje. * regrutiraju [[koaktivator (genetika)|koaktivatorske]] ili [[korepresor (genetika)|korepresorske]] proteine ​​u kompleks DNK transkripcijskog faktora. <ref name="pmid10322133">{{Cite journal |vauthors=Xu L, Glass CK, Rosenfeld MG |date=April 1999 |title=Coactivator and corepressor complexes in nuclear receptor function |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=9 |issue=2 |pages=140–7 |doi=10.1016/S0959-437X(99)80021-5 |pmid=10322133}}</ref> == Funkcija == Transkripcijski faktori jedna su od grupa proteina koji čitaju i interpretiraju genetički "nacrt" u DNK. Oni se vežu za DNK i pomažu u pokretanju programa povećane ili smanjene transkripcije gena. Kao takvi, oni su vitalni za mnoge važne ćelijske procese. U nastavku su navedene neke od važnih funkcija i bioloških uloga u koje su uključeni transkripcijski faktori: === Osnovna transkripcijska regulacija === Kod [[eukariot]]a, važna klasa transkripcijskih faktora koji se nazivaju [[opći transkripcijski faktor]]i (GTF) neophodni su za odvijanje transkripcije.<ref name="isbn1-86094-126-5">{{Cite book | vauthors = Weinzierl RO |url=https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein |title=Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery |publisher=World Scientific Publishing Company |year=1999 |isbn=1-86094-126-5 |url-access=registration}}</ref><ref name="pmid12672487">{{Cite journal |vauthors=Reese JC |date=April 2003 |title=Basal transcription factors |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=13 |issue=2 |pages=114–8 |doi=10.1016/S0959-437X(03)00013-3 |pmid=12672487}}</ref><ref name="pmid12676794">{{Cite journal |vauthors=Shilatifard A, Conaway RC, Conaway JW |year=2003 |title=The RNA polymerase II elongation complex |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=72 |pages=693–715 |doi=10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 |pmid=12676794}}</ref> Mnogi od ovih GTF-ova zapravo ne vežu DNK, već su dio velikog [[transkripcijski preinicijacijski kompleks| transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa]] koji direktno interreaguje sa [[RNK-polimeraza| RNK-polimerazom]]. Najčešći GTF-ovi jesu [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]] (vidi također [[TATA-vezujući protein]]), [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]].<ref name="pmid16858867">{{Cite journal |vauthors=Thomas MC, Chiang CM |year=2006 |title=The general transcription machinery and general cofactors |journal=Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology |volume=41 |issue=3 |pages=105–78 |doi=10.1080/10409230600648736 |pmid=16858867 |s2cid=13073440}}</ref> Preinicijacijski kompleks veže se za [[promotor (genetika)|promotorske]] regije DNK uzvodno od gena koji regulišu. === Diferencijalno pojačanje transkripcije === Drugi transkripcijski faktori diferencijalno regulišu ekspresiju različitih gena vezivanjem za [[pojačivač (genetika)|pojačivačke]] regije DNK uz regulisane gene. Ovi transkripcijski faktori ključni su za osiguravanje da se geni eksprimiraju u pravoj ćeliji u pravo vrijeme i u pravoj količini, ovisno o promjenjivim zahtjevima organizma.<ref name="pmid9570129"/> ==== Razvoj ==== Mnogi transkripcijski faktori u [[višećelijski organizam| višećelijskim organizmima]] uključeni su u razvoj.<ref name="pmid1424766">{{Cite book |title=Transcription factors and mammalian development |vauthors=Lobe CG |year=1992 |isbn=978-0-12-153127-0 |series=Current Topics in Developmental Biology |volume=27 |pages=351–83 |doi=10.1016/S0070-2153(08)60539-6 |pmid=1424766}}</ref> Reagujući na stimuluse, ovi transkripcijski faktori uključuju/isključuju transkripciju odgovarajućih gena, što zauzvrat omogućava promjene u ćelijskoj [[morfologija |morfologiji]] ili aktivnostima potrebnim za [[određivanje sudbine ćelije]] i [[ćelijska diferencijacija| ćelijsku diferencijaciju]]. Porodica transkripcijskih faktora [[Hox (gen)|Hox]], naprimjer, važna je za pravilno [[Regionalna specifikacija|formiranje tjelesnog obrasca]] u organizmima raznolikim od voćnih mušica do ljudi.<ref name="pmid17008523">{{Cite journal |vauthors=Lemons D, McGinnis W |date=September 2006 |title=Genomic evolution of Hox gene clusters |journal=Science |volume=313 |issue=5795 |pages=1918–22 |bibcode=2006Sci...313.1918L |doi=10.1126/science.1132040 |pmid=17008523 |s2cid=35650754}}</ref><ref name="pmid16515781">{{Cite journal |vauthors=Moens CB, Selleri L |date=March 2006 |title=Hox cofactors in vertebrate development |journal=Developmental Biology |volume=291 |issue=2 |pages=193–206 |doi=10.1016/j.ydbio.2005.10.032 |pmid=16515781 |doi-access=free}}</ref> Drugi primjer je transkripcijski faktor kodiran genom [[SRY| Y-regiona koji određuje spol]] (SRY), koji ima glavnu ulogu u određivanju [[spol]]a kod [[ljudi]].<ref name="pmid17187356">{{Cite journal |vauthors=Ottolenghi C, Uda M, Crisponi L, Omari S, Cao A, Forabosco A, Schlessinger D |date=January 2007 |title=Determination and stability of sex |journal=BioEssays |volume=29 |issue=1 |pages=15–25 |doi=10.1002/bies.20515 |pmid=17187356 |hdl=11380/611683 |s2cid=23824870|hdl-access=free }}</ref> ==== Odgovor na međućelijske signale ==== Ćelije mogu [[međućelijska komunikacija|međusobno komunicirati,]] oslobađanjem molekula koje proizvode [[transdukcija signala|signalne kaskade]] unutar druge receptivne ćelije. Ako signal zahtijeva pojačanu ili smanjenu regulaciju gena u ćeliji primaocu, transkripcijski faktori će se često nalaziti nizvodno u signalnoj kaskadi.<ref name="pmid8293575">{{Cite journal |vauthors=Pawson T |year=1993 |title=Signal transduction--a conserved pathway from the membrane to the nucleus |journal=Developmental Genetics |volume=14 |issue=5 |pages=333–8 |doi=10.1002/dvg.1020140502 |pmid=8293575}}</ref> Signalizacija [[estrogen]]a primjer je prilično kratke signalne kaskade koja uključuje transkripcijski faktor [[estrogenski receptor|estrogenskog receptora]]: estrogen sekretuju tkiva kao što su [[jajnici|jajnici]] i [[placenta]], prelazi [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] ćelije primatelja i veže se za estrogenski receptor u [[citoplazma|citoplazmi]] ćelije. Estrogenski receptor zatim odlazi u [[ćelijsko jedro|jedro]] ćelije i veže se za njegova [[mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]], mijenjajući transkripcijsku regulaciju povezanih gena.<ref name="pmid11916222">{{Cite journal |vauthors=Osborne CK, Schiff R, Fuqua SA, Shou J |date=December 2001 |title=Estrogen receptor: current understanding of its activation and modulation |journal=Clinical Cancer Research |volume=7 |issue=12 Suppl |pages=4338s–4342s; discussion 4411s–4412s |pmid=11916222}}</ref> ==== Odgovor na okolinu ==== Transkripcijski faktori ne djeluju samo nizvodno od signalnih kaskada povezanih s biološkim podražajima, već mogu biti i nizvodno od signalnih kaskada uključenih u podražaje iz okoline. Primjeri uključuju [[faktor toplotnog šoka]] (HSF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje na višim temperaturama,<ref name="pmid18239856">{{Cite journal |vauthors=Shamovsky I, Nudler E |date=March 2008 |title=New insights into the mechanism of heat shock response activation |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=6 |pages=855–61 |doi=10.1007/s00018-008-7458-y |pmc=11131843 |pmid=18239856 |s2cid=9912334}}</ref> [[hipoksija-inducibilni faktor]] (HIF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje ćelija u okruženjima sa niskim sadržajem kisika,<ref name="pmid18202826">{{Cite journal |vauthors=Benizri E, Ginouvès A, Berra E |date=April 2008 |title=The magic of the hypoxia-signaling cascade |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=7–8 |pages=1133–49 |doi=10.1007/s00018-008-7472-0 |pmc=11131810 |pmid=18202826 |s2cid=44049779}}</ref>i [[protein koji veže sterolni regulatorni element]] (SREBP), koji pomaže u održavanju pravilnog nivoa [[lipid]]a u ćeliji.<ref name="pmid15457548">{{Cite journal |vauthors=Weber LW, Boll M, Stampfl A |date=November 2004 |title=Maintaining cholesterol homeostasis: sterol regulatory element-binding proteins |journal=World Journal of Gastroenterology |volume=10 |issue=21 |pages=3081–7 |doi=10.3748/wjg.v10.i21.3081 |pmc=4611246 |pmid=15457548 |doi-access=free}}</ref> ==== Kontrola ćelijskog ciklusa ==== Mnogi transkripcijski faktori, posebno neki koji su [[proto-onkogen]]i ili [[ tumor supresorski gen|tumor-supresori]], pomažu u regulaciji [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i kao takvi određuju koliko će ćelija postati velika i kada se može podijeliti na dvije kćerinske ćelije.<ref name="pmid8960358">{{Cite journal |vauthors=Wheaton K, Atadja P, Riabowol K |year=1996 |title=Regulation of transcription factor activity during cellular aging |journal=Biochemistry and Cell Biology |volume=74 |issue=4 |pages=523–34 |doi=10.1139/o96-056 |pmid=8960358 |bibcode=1996BCB....74..523W }}</ref><ref name="pmid8864058">{{Cite journal |vauthors=Meyyappan M, Atadja PW, Riabowol KT |year=1996 |title=Regulation of gene expression and transcription factor binding activity during cellular aging |journal=Biological Signals |volume=5 |issue=3 |pages=130–8 |doi=10.1159/000109183 |pmid=8864058}}</ref> Jedan primjer jest [[onkogen]] [[Myc]], koji ima važnu ulogu u [[ćelijski rast|rastu ćelija]] i [[apoptoza|apoptozi]].<ref name="pmid7846125">{{Cite journal |vauthors=Evan G, Harrington E, Fanidi A, Land H, Amati B, Bennett M |date=August 1994 |title=Integrated control of cell proliferation and cell death by the c-myc oncogene |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |volume=345 |issue=1313 |pages=269–75 |bibcode=1994RSPTB.345..269E |doi=10.1098/rstb.1994.0105 |pmid=7846125}}</ref> ==== Patogeneza ==== Transkripcijski faktori također semogu koristiti za promjenu [[ekspresija gena|ekspresije gena]] u ćeliji domaćinu kako bi se potaknula [[patogeneza]]. Dobro proučen primjer ovoga su efektori slični transkripcijskim aktivatorima ([[TAL-efektor]]) koje luče bakterije [[rod (biologija)|roda]] [[Xanthomonas]]. Kada se ubrizgaju u biljke, ovi proteini mogu ući u jezgro biljne ćelije, vezati se za sekvence biljnog promotora i aktivirati transkripciju biljnih gena koji pomažu u bakterijskoj infekciji.<ref name="Boch J, Bonas U. 2010">{{Cite journal |vauthors=Boch J, Bonas U |year=2010 |title=Xanthomonas AvrBs3 family-type III effectors: discovery and function |journal=Annual Review of Phytopathology |volume=48 |issue=1 |pages=419–36 |doi=10.1146/annurev-phyto-080508-081936 |pmid=19400638|bibcode=2010AnRvP..48..419B }}</ref> TAL-efektori sadrže centralnu ponavljajuću regiju u kojoj postoji jednostavna veza između identiteta dva kritična ostatka u sekvencnim ponavljanjima i sekvencijalnih DNK baza u ciljnom mjestu TAL-efektora.<ref name="Moscou2010">{{Cite journal |vauthors=Moscou MJ, Bogdanove AJ |date=December 2009 |title=A simple cipher governs DNA recognition by TAL effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |page=1501 |bibcode=2009Sci...326.1501M |doi=10.1126/science.1178817 |pmid=19933106 |s2cid=6648530}}</ref><ref name="Boch J, Scholze H, Schornack S, ''et al.'' 2010">{{Cite journal |vauthors=Boch J, Scholze H, Schornack S, Landgraf A, Hahn S, Kay S, Lahaye T, Nickstadt A, Bonas U |date=December 2009 |title=Breaking the code of DNA binding specificity of TAL-type III effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1509–12 |bibcode=2009Sci...326.1509B |doi=10.1126/science.1178811 |pmid=19933107 |s2cid=206522347}}</ref> Ovo svojstvo vjerovatno olakšava evoluciju ovih proteina, kako bi se bolje takmičili s odbrambenim mehanizmima ćelije domaćina.<ref name="Voytas DF, Joung JK. 2010.">{{Cite journal |vauthors=Voytas DF, Joung JK |date=December 2009 |title=Plant science. DNA binding made easy |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1491–2 |bibcode=2009Sci...326.1491V |doi=10.1126/science.1183604 |pmc=7814878 |pmid=20007890 |s2cid=33257689}}</ref> == Regulacija == Uobičajeno je u biologiji da važni procesi imaju više slojeva regulacije i kontrole. To važi i za transkripcijske faktore: transkripcijski faktori ne samo da kontroliraju brzinu transkripcije kako bi regulirali količine genskih produkata ([[RNK]] i [[protein]]a) dostupnih ćeliji, već su i sami transkripcijski faktori regulirani (često drugim transkripcijskim faktorima). U nastavku slijedi kratak pregled nekih načina na koje se aktivnost transkripcijskih faktora može regulirati. === Sinteza === Transkripcijski faktori (kao i svi proteini) transkribiraju se iz gena na [[hromosom]]u u RNK, a zatim se RNK prevodi u protein. Bilo koji od ovih koraka može se regulirati, kako bi se utjecalo na proizvodnju (a time i aktivnost) transkripcijskog faktora. Implikacija ovoga je da transkripcijski faktori mogu sami sebe regulirati. Naprimjer, u petlji [[povratna sprega|negativne povratne sprege]], transkripcijski faktor djeluje kao vlastiti represor: ako se protein transkripcijskog faktora veže za DNK vlastitog gena, on smanjuje proizvodnju više sebe. Ovo je jedan mehanizam za održavanje niskih nivoa transkripcijskog faktora u ćeliji.<ref>{{Cite journal |vauthors=Pan G, Li J, Zhou Y, Zheng H, Pei D |date=August 2006 |title=A negative feedback loop of transcription factors that controls stem cell pluripotency and self-renewal |journal=FASEB Journal |volume=20 |issue=10 |pages=1730–2 |doi=10.1096/fj.05-5543fje |pmid=16790525 |s2cid=44783683 |doi-access=free}}</ref> ===Jedarna lokalizacija === Kod [[eukariot]]a, transkripcijski faktori (kao i većina proteina) se transkribiraju u [[ćelijsko jedro|jedru]] , ali se zatim transliraju u citoplazmi ćelije. Mnogi proteini koji su aktivni u jedru sadrže signale jedarne lokalizacije koji ih usmjeravaju prema jedru. Ali, za mnoge transkripcijske faktore, ovo je ključna tačka u njihovoj regulaciji.<ref name="pmid8314906">{{Cite journal |vauthors=Whiteside ST, Goodbourn S |date=April 1993 |title=Signal transduction and nuclear targeting: regulation of transcription factor activity by subcellular localisation |journal=Journal of Cell Science |volume=104 |issue=4 |pages=949–55 |doi=10.1242/jcs.104.4.949 |pmid=8314906}}</ref> Važne klase transkripcijskih faktora, kao što su neki [[jedarni receptor]]i, prvo se moraju vezati za [[ligand]] dok su u citoplazmi prije nego što se mogu premjestiti u jedro.<ref name="pmid8314906"/> === Aktivacija === Transkripcijski faktori mogu se aktivirati ili deaktivirati putem svojih signalno-senzorskih ili efektorskih domena. Međutim, nemaju svi transkripcijski faktori efektorski domen; naprimjer, približno 400 transkripcijskih faktora sa [[cinkov prst|cinkovim prstima]] C2H2 sadrži samo domene za vezivanje DNK (DBD).<ref name=":3"/> Aktivacija ili represija transkripcijskih faktora može se dogoditi putem niza mehanizama, uključujući: * [[ligand]] vezivanje – Ne samo da vezivanje liganda može uticati na to gdje se transkripcijski faktor nalazi unutar ćelije, već vezivanje liganda može uticati i na to je li transkripcijski faktor u aktivnom stanju i sposoban vezati [[DNK]] ili druge kofaktore (vidi, naprimjer, [[jedarni receptor]]i). * [[fosforilacija]]<ref name="pmid2149275">{{Cite journal |vauthors=Bohmann D |date=November 1990 |title=Transcription factor phosphorylation: a link between signal transduction and the regulation of gene expression |journal=Cancer Cells |volume=2 |issue=11 |pages=337–44 |pmid=2149275}}</ref><ref name="pmid17536004">{{Cite journal |vauthors=Weigel NL, Moore NL |date=October 2007 |title=Steroid receptor phosphorylation: a key modulator of multiple receptor functions |journal=Molecular Endocrinology |volume=21 |issue=10 |pages=2311–9 |doi=10.1210/me.2007-0101 |pmid=17536004 |doi-access=free}}</ref> – Mnogi transkripcijski faktori poput [[STAT-protein]]a moraju biti [[fosforilacija|fosforilirani]] prije nego što se mogu vezati za DNK. * interakcija s drugim transkripcijskim faktorima (npr. homo– ili hetero[[proteinski dimer |dimerizacija]]) * interakcija s [[transkripcijski koregulator|koregulatornim]] proteinima, kao što su koaktivatori (npr. [[COP9 konstitutivna fotomorfogena homologna podjedinica 5|COPS5]], [[EP300]], [[BCL3]]); korepresori (npr. [[korepresor jedarnog receptora 1|NCOR1]], [[SIN3A]], [[TRIM24]]). Međutim, postoje [[transkripcijski koregulator|koregulatori transkripcije]] koji mogu djelovati i kao aktivatori i kao represori. === Pristupačnost mjesta vezivanja DNK === Kod eukariota, DNK je organizirana uz pomoć [[histon]]a u kompaktne čestice koje se nazivaju [[nukleosom]]i, gdje sekvence od oko 147 [[bazni par|baznih parova]] DNK prave ~1,65 okreta oko oktamera histonskih proteina. DNK unutar nukleosoma nedostupna je mnogim transkripcijskim faktorima. Neki transkripcijski faktori, takozvani [[pionirski faktor]]i, još uvijek su u stanju vezati svoja mjesta vezivanja DNK na nukleosomskoj DNK. Za većinu drugih transkripcijskih faktora, nukleosom bi trebao biti aktivno odmotan molekularnim motorima kao što su [[remodeliranje hromatina|remodeleri hromatina]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=September 2009 |title=Predicting nucleosome positions on the DNA: combining intrinsic sequence preferences and remodeler activities |journal=Nucleic Acids Research |volume=37 |issue=17 |pages=5641–55 |doi=10.1093/nar/gkp610 |pmc=2761276 |pmid=19625488}}</ref> Alternativno, nukleosom može se djelomično odmotati termalnim fluktuacijama, omogućavajući privremeni pristup mjestu vezivanja transkripcijskog faktora. U mnogim slučajevima, transkripcijski faktor treba [[Kompetitivna inhibicija|takmičiti se za vezivanje]] za svoje mjesto vezivanja DNK s drugim transkripcijskim faktorima i histonima ili [[hromatin]]skim nehistonskim proteinima .<ref>{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=October 2010 |title=Statistical-mechanical lattice models for protein-DNA binding in chromatin |journal=Journal of Physics: Condensed Matter |volume=22 |issue=41 |arxiv=1004.5514 |bibcode=2010JPCM...22O4105T |doi=10.1088/0953-8984/22/41/414105 |pmid=21386588 |s2cid=103345}}</ref> === Dostupnost ostalih kofaktora/transkripcijskih faktora === Većina transkripcijskih faktora ne funkcioniše samostalno. Mnoge velike TF-porodice formiraju kompleksne homotipske ili heterotipske interakcije, putem dimerizacije.<ref>{{Cite journal |vauthors=Amoutzias GD, Robertson DL, Van de Peer Y, Oliver SG |date=May 2008 |title=Choose your partners: dimerization in eukaryotic transcription factors |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=33 |issue=5 |pages=220–9 |doi=10.1016/j.tibs.2008.02.002 |pmid=18406148}}</ref> Da bi došlo do transkripcije gena, određeni broj transkripcijskih faktora mora se vezati za regulatorne sekvence DNK. Ova kolekcija transkripcijskih faktora, zauzvrat, regrutuje posredničke proteine ​​kao što su [[transkripcijski koregulator|kofaktori]] koji omogućavaju efikasno regrutovanje [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]] i [[RNK- polimeraza|RNK-polimeraze]]. Dakle, da bi jedan transkripcijski faktor pokrenuo transkripciju, svi ovi drugi proteini također moraju biti prisutni, a transkripcijski faktor mora biti u stanju u kojem se može vezati za njih ako je potrebno. Kofaktori su proteini koji moduliraju efekte transkripcijskih faktora. Kofaktori zamjenjivi su između specifičnih genskih promotora; [[proteinski kompleks]] koji zauzima promotorsku DNK i aminokiselinska sekvenca kofaktora određuju njegovu prostornu konformaciju. Naprimjer, određeni steroidni receptori mogu razmjenjivati ​​kofaktore sa [[NF-κB]], što je prekidač između upale i ćelijske diferencijacije; na taj način steroidi mogu uticati na upalni odgovor i funkciju određenih tkiva.<ref>{{Cite journal |vauthors=Copland JA, Sheffield-Moore M, Koldzic-Zivanovic N, Gentry S, Lamprou G, Tzortzatou-Stathopoulou F, Zoumpourlis V, Urban RJ, Vlahopoulos SA |date=June 2009 |title=Sex steroid receptors in skeletal differentiation and epithelial neoplasia: is tissue-specific intervention possible? |journal=BioEssays |volume=31 |issue=6 |pages=629–41 |doi=10.1002/bies.200800138 |pmid=19382224 |s2cid=205469320}}</ref> === Interakcija s metiliranim citozinom === Transkripcijski faktori i metilirani [[citozin]]i u DNK imaju glavnu ulogu u regulaciji ekspresije gena. (Metilacija citozina u DNK se prvenstveno događa tamo gdje citozin prati gvanin u 5' do 3' DNK sekvenci, [[CpG-mjesto]].) [[Metilacija]] CpG-mjesta u promotorskoj regiji gena obično potiskuje transkripciju gena,<ref name="pmid17334365">{{Cite journal |vauthors=Weber M, Hellmann I, Stadler MB, Ramos L, Pääbo S, Rebhan M, Schübeler D |date=April 2007 |title=Distribution, silencing potential and evolutionary impact of promoter DNA methylation in the human genome |journal=Nat. Genet. |volume=39 |issue=4 |pages=457–66 |doi=10.1038/ng1990 |pmid=17334365 |bibcode=2007NaGen..39..457W |s2cid=22446734}}</ref> while methylation of CpGs in the body of a gene increases expression.<ref name="pmid25263941">{{Cite journal |vauthors=Yang X, Han H, De Carvalho DD, Lay FD, Jones PA, Liang G |date=October 2014 |title=Gene body methylation can alter gene expression and is a therapeutic target in cancer |journal=Cancer Cell |volume=26 |issue=4 |pages=577–90 |doi=10.1016/j.ccr.2014.07.028 |pmc=4224113 |pmid=25263941}}</ref> [[TET- enzimi]] imaju centralnu ulogu u demetilaciji metiliranih citozina. Demetilacija CpG-ova u promotoru gena aktivnošću TET-enzima povećava transkripciju gena.<ref name="pmid24108092">{{Cite journal |vauthors=Maeder ML, Angstman JF, Richardson ME, Linder SJ, Cascio VM, Tsai SQ, Ho QH, Sander JD, Reyon D, Bernstein BE, Costello JF, Wilkinson MF, Joung JK |date=December 2013 |title=Targeted DNA demethylation and activation of endogenous genes using programmable TALE-TET1 fusion proteins |journal=Nat. Biotechnol. |volume=31 |issue=12 |pages=1137–42 |doi=10.1038/nbt.2726 |pmc=3858462 |pmid=24108092}}</ref> Procijenjena su [[Mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]] 519 transkripcijskih faktora.<ref name="pmid28473536">{{Cite journal |vauthors=Yin Y, Morgunova E, Jolma A, Kaasinen E, Sahu B, Khund-Sayeed S, Das PK, Kivioja T, Dave K, Zhong F, Nitta KR, Taipale M, Popov A, Ginno PA, Domcke S, Yan J, Schübeler D, Vinson C, Taipale J |date=May 2017 |title=Impact of cytosine methylation on DNA binding specificities of human transcription factors |journal=[[Science]] |volume=356 |issue=6337 |doi=10.1126/science.aaj2239 |pmc=8009048 |pmid=28473536 |bibcode=2017Sci...356j2239Y |s2cid=206653898}}</ref> Od njih, 169 transkripcijskih faktora (33%) nije imalo CpG dinukleotide na svojim mjestima vezivanja, a 33 transkripcijska faktora (6%) mogla su se vezati za motiv koji sadrži CpG, ali nisu pokazivala preferenciju za [[mjesto vezivanja]] ni sa metiliranim ni sa nemetiliranim CpG. Postoji 117 transkripcijskih faktora (23%) koji su bili inhibirani u vezivanju za svoju sekvencu vezivanja ako je sadržavala metilirano CpG-mjesto, 175 transkripcijskih faktora (34%) koji su imali pojačano vezivanje ako je njihova sekvenca vezivanja imala metilirano [[CpG-mjesto]], a 25 transkripcijskih faktora (5%) su bili ili inhibirani ili su imali pojačano vezivanje ovisno o tome gdje se u sekvenci vezivanja nalazio metilirani CpG. TET-enzimi ne vežu se specifično za metilcitozin, osim kada su regrutovani (vidi [[demetilacija DNK]]). Višestruki transkripcijski faktori važni u [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciji ćelija]] i specifikaciji loze, uključujući [[Homeoboksni protein NANOG|NANOG]], [[SALL4]]A, [[WT1]], [[EBF1]], [[SPI1|PU.1]] i [[TCF3|E2A]], pokazali su da regrutuju TET-enzime na specifične genomske lokuse (prvenstveno pojačivače) kako bi djelovali na metilcitozin (mC) i pretvorili ga u hidroksimetilcitozin hmC (i u većini slučajeva ih označavali za naknadnu potpunu demetilaciju u citozin)).<ref name="pmid30809228">{{Cite journal |vauthors=Lio CJ, Rao A |year=2019 |title=TET Enzymes and 5hmC in Adaptive and Innate Immune Systems |journal=Front Immunol |volume=10 |doi=10.3389/fimmu.2019.00210 |pmc=6379312 |pmid=30809228 |doi-access=free}}</ref> Čini se da TET-posredovana konverzija mC u hmC remeti vezivanje proteina koji vežu 5mC, uključujući proteine ​​[[MECP2]] i MBD ([[metil-CpG-vezujući domen]]), olakšavajući remodeliranje [[nukleosom]]a i vezivanje transkripcijskih faktora, čime aktivira transkripciju tih gena. [[EGR1]] važan je transkripcijski faktor u formiranju [[pamćenje|memorije]]. Ima esencijalnu ulogu u [[epigenetika|epigenetskom]] reprogramiranju [[mozak|moždanih]] [[neuron]]a . Transkripcijski faktor [[EGR1]] regrutuje protein [[Tet-metilcitozin dioksigenaze 1|TET1]] koji pokreće put [[demetilacija DNK]].<ref>Sun Z, Xu X, He J, Murray A, Sun MA, Wei X, Wang X, McCoig E, Xie E, Jiang X, Li L, Zhu J, Chen J, Morozov A, Pickrell AM, Theus MH, Xie H. EGR1 recruits TET1 to shape the brain methylome during development and upon neuronal activity. Nat Commun. 2019 Aug 29;10(1):3892. doi: 10.1038/s41467-019-11905-3. PMID 31467272</ref> EGR1, zajedno sa TET1, koristi seu programiranju distribucije mjesta metilacije na moždanoj DNK tokom razvoja mozga i u [[učenje|učenju]] (pogledajte [[Epigenetika u učenju i pamćenju]]). == Struktura == [[Datoteka:Transcription factor schematic 2.png|thumb|upright=1.85|Shematski dijagram aminokiselinske sekvence (amino-terminal lijevo i karboksilni desno) prototipskog transkripcijskog faktora koji sadrži (1) domen koji veže DNK (DBD), (2) domen za detekciju signala (SSD) i aktivacijski domen (AD). Redoslijed postavljanja i broj domena mogu se razlikovati kod različitih tipova transkripcijskih faktora. Osim toga, funkcije transaktivacije i detekcije signala često su sadržane unutar istog domena.]] [[Slika:LacI Dimer Structure Annotated.png|thumb|upright=1.35|'''Primjer arhitekture domena: [[lac-represor|laktozni represor (LacI)]]'''. N-terminalni domen za vezivanje DNK (označen) [[lac-represor|''lac'' represora]] veže svoju ciljnu DNK sekvencu (zlato) u glavnom žlijebu koristeći motiv [[heliks-okret-heliks]]. Vezivanje efektorske molekule (zeleno) odvija se u regulatornoj domeni (označeno). Ovo pokreće alosterini odgovor posredovan linker regionom (označen).]] Transkripcijski faktori su modularne strukture i sadrže sljedeće [[proteinski domen|domene]]:<ref name="pmid9570129"/> * '''[[DNK-vezujući domen]]''' ('''DBD'''), koji se veže za specifične sekvence DNK ([[pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]. Neophodna komponenta za sve vektore. Koristi se za pokretanje transkripcije vektorskih transgenskih sekvenci [[promotor (genetika)|promotor]]) uz regulirane gene. DNK sekvence koje vežu transkripcijske faktore često se nazivaju '''[[element hormonskog odgovora|elementi odgovora]]'''. Ponekad, DBD-ovi mogu direktno regrutovati transkripcijske koregulatore<ref>{{Cite journal |last1=Bianchi |first1=Daniëlle |last2=Borza |first2=Razvan |last3=De Zan |first3=Erica |last4=Huelsz-Prince |first4=Guizela |last5=Gregoricchio |first5=Sebastian |last6=Dekker |first6=Marleen |last7=Fish |first7=Alex |last8=Mazouzi |first8=Abdelghani |last9=Kroese |first9=Lona J. |last10=Linder |first10=Simon |last11=Hernandez-Quiles |first11=Miguel |last12=Vermeulen |first12=Michiel |last13=Celie |first13=Patrick H. N. |last14=Krimpenfort |first14=Paul |last15=Song |first15=Ji-Ying |date=2025-07-03 |title=Zincore, an atypical coregulator, binds zinc finger transcription factors to control gene expression |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.adv2861 |journal=[[Science]] |language=en |volume=389 |issue=6755 |doi=10.1126/science.adv2861 |pmid=40608935 |bibcode=2025Sci...389v2861B |issn=0036-8075|url-access=subscription |hdl=2066/324015 |hdl-access=free }}</ref> without the need of an activation domain. * '''[[Trans-aktivacijski domen|Aktivacijski domen]]''' ('''AD'''), koji sadrži mjesta vezivanja za druge proteine, ​​kao što su [[transkripcijski koregulator]]i. Ova mjesta vezivanja često se nazivaju '''aktivacijskim funkcijama''' ('''AF'''), '''Transaktivacijskim domenom''' ('''TAD''') ili '''Trans-aktivacijskim domenom''' [[Trans-aktivacijski domen|TAD]], ne treba ga miješati sa topološki asocijativnim domenom ([[Topološki asocijativni domen|TAD]]).<ref name="pmid12893880">{{Cite journal |vauthors=Wärnmark A, Treuter E, Wright AP, Gustafsson JA |date=October 2003 |title=Activation functions 1 and 2 of nuclear receptors: molecular strategies for transcriptional activation |journal=Molecular Endocrinology |volume=17 |issue=10 |pages=1901–9 |doi=10.1210/me.2002-0384 |pmid=12893880 |s2cid=31314461 |doi-access=free}}</ref> Međutim, nemaju svi TF-ovi aktivacijsku domenu (npr. polovina njih (~800) su C2H2 proteini [[cinkov prst|cinkovih prstiju]])<ref name=":3" /> * Opcioni '''domen za detekciju signala''' ('''SSD''') (''npr.'', domen za vezivanje [[ligand]]a), koji osjeća vanjske signale i, kao odgovor, prenosi te signale ostatku transkripcijskog kompleksa, što rezultira pojačanom ili smanjenom regulacijom ekspresije gena. Također, DBD i domeni za detekciju signala mogu se nalaziti na odvojenim proteinima koji se udružuju unutar transkripcijskog kompleksa kako bi regulirali ekspresiju gena. === DNK-vezujći domen=== [[Datoteka:Transcription factors DNA binding sites.svg|thumb|right|DNK kontakti različitih tipova [[w:DNK-vezujući domen|DNK-vezujući domeni]] transkripcijskih faktora]] {{Glavni|DNK-vezujći domen}} Dio ([[proteinski domeni|domena]]) transkripcijskog faktora koji se veže za DNK naziva se njegov za DNK-vezujući domen. U nastavku je djelomični popis nekih od glavnih porodica DNK-vezujućih domena /transkripcijskih faktora: {| class="wikitable" |- ! style="width:300pt;"| Porodica ! style="width:100pt;"| [[InterPro]] ! style="width:100pt;"| [[Pfam]] ! style="width:100pt;"| [[Strukturna klasifikacija proteina|SCOP]] |- | [[Osnovni heliks-petlja-heliks]]<ref name="pmid7553065">{{Cite journal |vauthors=Littlewood TD, Evan GI |year=1995 |title=Transcription factors 2: helix-loop-helix |journal=Protein Profile |volume=2 |issue=6 |pages=621–702 |pmid=7553065}}</ref> | {{InterPro|IPR001092}} | {{Pfam|PF00010}} | {{SCOP|47460}} |- | Osnovni [[leucinski zatvarač]] ([[bZIP-domen|bZIP]])<ref name="pmid12192032">{{Cite journal |vauthors=Vinson C, Myakishev M, Acharya A, Mir AA, Moll JR, Bonovich M |date=September 2002 |title=Classification of human B-ZIP proteins based on dimerization properties |journal=Molecular and Cellular Biology |volume=22 |issue=18 |pages=6321–35 |doi=10.1128/MCB.22.18.6321-6335.2002 |pmc=135624 |pmid=12192032 |bibcode=2002MolCB..22.6321V }}</ref> | {{InterPro|IPR004827}} | {{Pfam|PF00170}} | {{SCOP|57959}} |- |[[C-terminal]]ni efektorski domen bipartitnih regulatora odgovora | {{InterPro|IPR001789}} | {{Pfam|PF00072}} | {{SCOP|46894}} |- | AP2/ERF/GCC box | {{InterPro|IPR001471}} | {{Pfam|PF00847}} | {{SCOP|54176}} |- | [[Heliks-okret-heliks]]<ref name="pmid8831795">{{Cite journal |vauthors=Wintjens R, Rooman M |date=September 1996 |title=Structural classification of HTH DNA-binding domains and protein-DNA interaction modes |journal=Journal of Molecular Biology |volume=262 |issue=2 |pages=294–313 |doi=10.1006/jmbi.1996.0514 |pmid=8831795}}</ref> | | | |- | Homeodomenski proteini, koji su kodirani [[homeoboks]]nim genima, su transkripcijski faktori. Homeodomenski proteini imaju ključnu ulogu u regulaciji [[razvojna biologija|razvojne biologije]].<ref name="pmid7979246">{{Cite journal |vauthors=Gehring WJ, Affolter M, Bürglin T |year=1994 |title=Homeodomain proteins |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=63 |issue=1 |pages=487–526 |doi=10.1146/annurev.bi.63.070194.002415 |pmid=7979246 |bibcode=1994ARBio..63..487G }}</ref><ref name="pmid 26464018">{{Cite journal |vauthors=Bürglin TR, Affolter M |date=June 2016 |title=Homeodomain proteins: an update |journal=Chromosoma |volume=125 |issue=3 |pages=497–521 |doi=10.1007/s00412-015-0543-8 |pmc=4901127 |pmid=26464018}}</ref> | {{InterPro|IPR009057}} | {{Pfam|PF00046}} | {{SCOP|46689}} |- | [[CI-protein|lambda-represoroliki]] | {{InterPro|IPR010982}} | | {{SCOP|47413}} |- | Srf-liki ([[faktor serumskog odgovora]]) | {{InterPro|IPR002100}} | {{Pfam|PF00319}} | {{SCOP|55455}} |- | [[Pax-geni|Uparena kutija]]<ref name="pmid9297966">{{Cite journal |vauthors=Dahl E, Koseki H, Balling R |date=September 1997 |title=Pax genes and organogenesis |journal=BioEssays |volume=19 |issue=9 |pages=755–65 |doi=10.1002/bies.950190905 |pmid=9297966 |s2cid=23755557}}</ref> | | | |- | [Krilati-heliks transcripcijski faktori|Krilati heliks]] | {{InterPro|IPR013196}} | {{Pfam|PF08279}} | {{SCOP|46785}} |- | [[Cinkov prst|Cinkovi prsti]]<ref name="pmid11179890">{{Cite journal |vauthors=Laity JH, Lee BM, Wright PE |date=February 2001 |title=Zinc finger proteins: new insights into structural and functional diversity |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=11 |issue=1 |pages=39–46 |doi=10.1016/S0959-440X(00)00167-6 |pmid=11179890}}</ref> | | | |- | * Multi-domen Cys₂His₂ cinkovih prstiju<ref name="pmid10940247">{{Cite journal |vauthors=Wolfe SA, Nekludova L, Pabo CO |year=2000 |title=DNA recognition by Cys2His2 zinc finger proteins |journal=Annual Review of Biophysics and Biomolecular Structure |volume=29 |pages=183–212 |doi=10.1146/annurev.biophys.29.1.183 |pmid=10940247}}</ref> | {{InterPro|IPR007087}} | {{Pfam|PF00096}} | {{SCOP|57667}} |- | * Zn₂/Cys₆ | | | {{SCOP|57701}} |- | * Zn₂/Cys₈ [[Cinkov prst]] [[jedarni receptor|jedarnog receptora]] | {{InterPro|IPR001628}} | {{Pfam|PF00105}} | {{SCOP|57716}} |} === Elementi odgovora === Sekvenca DNK za koju se transkripcijski faktor veže naziva se [[mjesto vezivanja transkripcijskog faktora]] ili [[element odgovora]].<ref name="pmid15711128">{{Cite journal |vauthors=Wang JC |date=March 2005 |title=Finding primary targets of transcriptional regulators |url=http://www.landesbioscience.com/journals/cc/abstract.php?id=1521 |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=3 |pages=356–8 |doi=10.4161/cc.4.3.1521 |pmid=15711128 |doi-access=free}}</ref> Transkripcijski faktori međureaguju sa svojim mjestima vezivanja koristeći kombinaciju [[Kulonov zakon|elektrostatike]] (od kojih su [[vodikova veza|vodikove veze]] poseban slučaj) i [[Van der Waalsova sila|Van der Waalsove sile]]. Zbog prirode ovih hemijskih interakcija, većina transkripcijskih faktora veže DNK na način specifičan za sekvencu. Međutim, ne mogu sve [[Bazni par|baze]] u mjestu vezivanja transkripcijskog faktora zapravo interreagovati sa transkripcijskim faktorom. Osim toga, neke od ovih interakcija mogu biti slabije od drugih. Dakle, transkripcijski faktori ne vežu samo jednu sekvencu, već su sposobni da se vežu za podskup blisko povezanih sekvenci, svaka sa različitom jačinom interakcije. Naprimjer, iako je [[konsenzusna sekvenca|konsenzusno mjesto vezivanja]] za [[TATA-vezujući protein]] (TBP) TATAAAA, transkripcijski faktor TBP također može vezati slične sekvence, kao što su TATATAT ili TATATAA.<ref>{{Cite journal |last1=Savinkova |first1=Ludmila |last2=Drachkova |first2=Irina |last3=Arshinova |first3=Tatyana |last4=Ponomarenko |first4=Petr |last5=Ponomarenko |first5=Mikhail |last6=Kolchanov |first6=Nikolay |date=2013-02-12 |title=An Experimental Verification of the Predicted Effects of Promoter TATA-Box Polymorphisms Associated with Human Diseases on Interactions between the TATA Boxes and TATA-Binding Protein |journal=PLOS ONE |language=en |volume=8 |issue=2 |doi=10.1371/journal.pone.0054626 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3570547 |pmid=23424617 |bibcode=2013PLoSO...854626S }}</ref> Budući da transkripcijski faktori mogu vezati skup srodnih sekvenci, a te sekvence su obično kratke, potencijalna mjesta vezivanja transkripcijskih faktora mogu se pojaviti slučajno ako je DNK sekvenca dovoljno duga. Međutim, malo je vjerovatno da će transkripcijski faktor vezati sve kompatibilne sekvence u [[ćelija (biologija)|ćelijskom]] [[genom]]u . Druga ograničenja, kao što je dostupnost DNK u ćeliji ili dostupnost [[kofaktor (biohemija)|kofaktora]], također mogu pomoći u diktiranju gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati. Dakle, s obzirom na genomsku sekvencu, još uvijek je teško predvidjeti gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati u živoj ćeliji. Međutim, dodatna specifičnost prepoznavanja može se dobiti korištenjem više od jedne domene za vezivanje DNK (naprimjer, tandemski DBD-ovi u istom transkripcijskom faktoru ili dimerizacijom dva transkripcijska faktora) koji se vežu za dvije ili više susjednih sekvenci DNK. == Klinički značaj == Transkripcijski faktori su od kliničkog značaja iz najmanje dva razloga: (1) [[mutacije]] mogu biti povezane sa specifičnim bolestima i (2) mogu biti mete lijekova. === Poremećaji === Zbog njihove važne uloge u razvoju, [[ćelijska signalizacija|međućelijskoj signalizaciji]] i [[ćelijski ciklus|ćelijskom ciklusu]], neke ljudske bolesti su povezane s [[mutacija]]ma transkripcijskih faktora.<ref name="isbn0-19-511239-3">{{Cite book | vauthors = Semenza GL |url= https://archive.org/details/transcriptionfac00seme |title=Transcription factors and human disease |publisher=Oxford University Press |year=1999 |isbn=978-0-19-511239-9 |location=Oxford [Oxfordshire] |url-access=registration}}</ref> Mnogi transkripcijski faktori su ili [[tumor supresor]]i ili [[onkogen]]i, te su stoga mutacije ili njihova aberantna regulacija povezane s rakom. Poznato je da su tri grupe transkripcijskih faktora važne kod raka kod ljudi: (1) porodice [[NF-kappaB]] i [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]], (2) porodica [[STAT-protein|STAT]] i (3) [[receptor steroidnih hormona|steroidni receptori]].<ref name="pmid16475943">{{Cite journal |vauthors=Libermann TA, Zerbini LF |date=February 2006 |title=Targeting transcription factors for cancer gene therapy |journal=Current Gene Therapy |volume=6 |issue=1 |pages=17–33 |doi=10.2174/156652306775515501 |pmid=16475943}}</ref> BU nastavku su navedeni neki od bolje proučenih primjera: {| class="wikitable" |- ! Stanje ! Opis ! [[genski lokus|Lokus]] |- | [[Rettov sindrom]] | Mutacije u transkripcijskom faktoru [[MECP2]] povezane su s [[Rettov sindrom|Rettovim sindromom]], neurorazvojnim poremećajem.<ref name="pmid16647848">{{Cite journal |vauthors=Moretti P, Zoghbi HY |date=June 2006 |title=MeCP2 dysfunction in Rett syndrome and related disorders |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=16 |issue=3 |pages=276–81 |doi=10.1016/j.gde.2006.04.009 |pmid=16647848}}</ref><ref name="pmid17317146">{{Cite journal |vauthors=Chadwick LH, Wade PA |date=April 2007 |title=MeCP2 in Rett syndrome: transcriptional repressor or chromatin architectural protein? |url=https://zenodo.org/record/1258987 |url-status=live |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=17 |issue=2 |pages=121–5 |doi=10.1016/j.gde.2007.02.003 |pmid=17317146 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002233545/https://zenodo.org/record/1258987 |archive-date=Oct 2, 2023 |via=Zenodo}}</ref> | Xq28 |- | [[Dijabetes]] | Rijedak oblik dijabetesa koji se naziva [[MODY]] (Maturity-onset Diabetes of the young) može biti uzrokovan mutacijama u jedarnim faktorima hepatocita (HNF).<ref name="pmid17923767">{{Cite book |title=Distinct roles of HNF1beta, HNF1alpha, and HNF4alpha in regulating pancreas development, beta-cell function and growth |vauthors=Maestro MA, Cardalda C, Boj SF, Luco RF, Servitja JM, Ferrer J |publisher=Karger Medical and Scientific Publishers |year=2007 |isbn=978-3-8055-8385-5 |series=Endocrine Development |volume=12 |pages=33–45 |chapter=Distinct Roles of HNF1 Β, HNF1 α, and HNF4 α in Regulating Pancreas Development, Β -Cell Function and Growth |doi=10.1159/000109603 |pmid=17923767 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=AzvFFxY-3CMC&pg=PA33}}</ref> ili [[Pdx1|insulin-promotorskim faktorom-1]] (IPF1/Pdx1).<ref name="pmid18360684">{{Cite journal |vauthors=Al-Quobaili F, Montenarh M |date=April 2008 |title=Pancreatic duodenal homeobox factor-1 and diabetes mellitus type 2 (review) |url=https://www.spandidos-publications.com/ijmm/article.jsp?article_id=ijmm_21_4_399 |url-status=live |journal=International Journal of Molecular Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=399–404 |doi=10.3892/ijmm.21.4.399 |pmid=18360684 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002232026/https://www.spandidos-publications.com/ijmm/21/4/399/abstract |archive-date=Oct 2, 2023 |doi-access=free}}</ref> | Multiplo |- | [[govorna apraksija|Razvojna verbalna dispraksija]] | [[Mutacije]] u transkripcijskom faktoru [[FOXP2]] povezane su s [[govorna apraksija|razvojnom verbalnom dispraksijom]], bolešću kod koje osobe nisu u stanju proizvesti fino koordinirane pokrete potrebne za [[govor]].<ref name="pmid17330859">{{Cite journal |vauthors=Lennon PA, Cooper ML, Peiffer DA, Gunderson KL, Patel A, Peters S, Cheung SW, Bacino CA |date=April 2007 |title=Deletion of 7q31.1 supports involvement of ''FOXP2'' in language impairment: clinical report and review |journal=American Journal of Medical Genetics. Part A |volume=143A |issue=8 |pages=791–8 |doi=10.1002/ajmg.a.31632 |pmid=17330859 |s2cid=22021740}}</ref> | 7q31 |- | [[Autoimunska bolest|Autoimunske bolesti]] | Mutacije u transkripcijskom faktoru [[FOXP3]] uzrokuju rijedak oblik [[autoimunska bolest|autoimunske bolesti]] koji se naziva [[IPEX (sindrom)|IPEX]]<ref name="pmid18317533">{{Cite journal |vauthors=van der Vliet HJ, Nieuwenhuis EE |year=2007 |title=IPEX as a result of mutations in FOXP3 |journal=Clinical & Developmental Immunology |volume=2007 |pages=1–5 |doi=10.1155/2007/89017 |pmc=2248278 |pmid=18317533 |doi-access=free}}</ref> | Xp11.23-q13.3 |- | [[Li-Fraumenijev sindrom]] | Uzrokovan mutacijama u tumor supresoru [[p53 (protein)|p53]].<ref name="pmid15917654">{{Cite journal |vauthors=Iwakuma T, Lozano G, Flores ER |date=July 2005 |title=Li-Fraumeni syndrome: a p53 family affair |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=7 |pages=865–7 |doi=10.4161/cc.4.7.1800 |pmid=15917654 |doi-access=free}}</ref> | 17p13.1 |- | [[Rak dojke]] | [[STAT-protein|STAT]] porodica je relevantna za [[rak dojke]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Clevenger CV |date=November 2004 |title=Roles and Regulation of Stat Family Transcription Factors in Human Breast Cancer |journal=American Journal of Pathology |type=Review |volume=165 |issue=5 |pages=1449–1460 |doi=10.1016/S0002-9440(10)63403-7 |pmc=1618660 |pmid=15509516 |doi-access=free}}</ref> | Multiplo |- | Multipli [[kancer]]i |Porodica [[HOX-gen|HOX]] uključena je u razvoj različitih vrsta raka.<ref>{{Cite web |title="Transcription factors as targets and markers in cancer" Workshop 2007 |url=http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20120525104734/http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-date=25 May 2012 |access-date=14 December 2009}}</ref> | Multipli |- |[[Osteoartritis]] |[[Mutacija]] ili smanjena aktivnost [[SOX9]]<ref>{{Cite journal |vauthors=Govindaraj K, Hendriks J, Lidke DS, Karperien M, Post JN |date=January 2019 |title=Changes in Fluorescence Recovery After Photobleaching (FRAP) as an indicator of SOX9 transcription factor activity |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Regulatory Mechanisms |volume=1862 |issue=1 |pages=107–117 |doi=10.1016/j.bbagrm.2018.11.001 |pmid=30465885 |doi-access=free}}</ref> | |} === Potencijalne mete lijekova === {{Glavni|Terapijska modulacija gena}} Otprilike 10% trenutno propisivanih lijekova direktno cilja na klasu transkripcijskih faktora [[jedarni receptor]]i.<ref name="pmid17139284">{{Cite journal |vauthors=Overington JP, Al-Lazikani B, Hopkins AL |date=December 2006 |title=How many drug targets are there? |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=5 |issue=12 |pages=993–6 |doi=10.1038/nrd2199 |pmid=17139284 |s2cid=11979420}}</ref> Primjeri uključuju [[tamoksifen]] i [[bikalutamid]] za liječenje [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak prostate|prostate]], te različite vrste [[glukokortikoid|protivupalnih]] i [[anabolički steroid|anaboličkih]] [[steroid]]a.<ref>{{Cite journal |vauthors=Gronemeyer H, Gustafsson JA, Laudet V |date=November 2004 |title=Principles for modulation of the nuclear receptor superfamily |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=3 |issue=11 |pages=950–64 |doi=10.1038/nrd1551 |pmid=15520817 |bibcode=2004NRvDD...3..950G |s2cid=205475111}}</ref> Osim toga, transkripcijski faktori su često indirektno modulirani lijekovima putem [[signalna kaskada|signalnih kaskada]]. Moguće je direktno ciljati druge manje istražene transkripcijske faktore kao što je [[NF-κB]] lijekovima.<ref name="pmid8049612">{{Cite journal |vauthors=Bustin SA, McKay IA |date=June 1994 |title=Transcription factors: targets for new designer drugs |journal=British Journal of Biomedical Science |volume=51 |issue=2 |pages=147–57 |pmid=8049612}}</ref><ref name="pmid7549464">{{Cite journal |vauthors=Butt TR, Karathanasis SK |year=1995 |title=Transcription factors as drug targets: opportunities for therapeutic selectivity |journal=Gene Expression |volume=4 |issue=6 |pages=319–36 |pmc=6134363 |pmid=7549464}}</ref><ref name="pmid9755455">{{Cite journal |vauthors=Papavassiliou AG |date=August 1998 |title=Transcription-factor-modulating agents: precision and selectivity in drug design |journal=Molecular Medicine Today |volume=4 |issue=8 |pages=358–66 |doi=10.1016/S1357-4310(98)01303-3 |pmid=9755455}}</ref><ref name="pmid15790306">{{Cite journal |vauthors=Ghosh D, Papavassiliou AG |year=2005 |title=Transcription factor therapeutics: long-shot or lodestone |journal=Current Medicinal Chemistry |volume=12 |issue=6 |pages=691–701 |doi=10.2174/0929867053202197 |pmid=15790306}}</ref>Smatra se da je teže ciljati transkripcijske faktore izvan porodice jedarnih receptora terapijom [[mala molekula|malih molekula]] jer nije jasno da li su "lijekoviti", ali je postignut napredak u vezi s Pax2<ref name="pmid28094913">{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Liao C, Ranghini E, Nikolovska-Coleska Z, Dressler G |year=2017 |title=Inhibition of Pax2 Transcription Activation with a Small Molecule that Targets the DNA Binding Domain |journal=ACS Chemical Biology |volume=12 |issue=3 |pages=724–734 |doi=10.1021/acschembio.6b00782 |pmc=5761330 |pmid=28094913}}</ref><ref name="pmid29685496">{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Dressler GR |year=2018 |title=Are Pax proteins potential therapeutic targets in kidney disease and cancer? |journal=Kidney International |volume=94 |issue=2 |pages=259–267 |doi=10.1016/j.kint.2018.01.025 |pmc=6054895 |pmid=29685496}}</ref> i [[notch signalni put|notch]] putem.<ref name="pmid19907488">{{Cite journal |vauthors=Moellering RE, Cornejo M, Davis TN, Del Bianco C, Aster JC, Blacklow SC, Kung AL, Gilliland DG, Verdine GL, Bradner JE |date=November 2009 |title=Direct inhibition of the NOTCH transcription factor complex |journal=Nature |volume=462 |issue=7270 |pages=182–8 |bibcode=2009Natur.462..182M |doi=10.1038/nature08543 |pmc=2951323 |pmid=19907488}} == Uloga u evoluciji == {Glavni|Evolucijska razvojna biologija}} [[duplikacija (genetika)|Duplikacije gena]] odigrale su ključnu ulogu u [[evolucija|evoluciji]] vrsta. To se posebno odnosi na transkripcijske faktore. Nakon što se pojave kao duplikati, akumulirane mutacije koje kodiraju za jednu kopiju mogu se odvijati bez negativnog uticaja na regulaciju nizvodnih ciljeva. Međutim, promjene specifičnosti vezivanja DNK transkripcijskog faktora s jednom kopijom [[Leafy]], koji se javlja kod većine kopnenih biljaka, nedavno su razjašnjene. U tom smislu, transkripcijski faktor s jednom kopijom može proći kroz promjenu specifičnosti putem promiskuitetnog međuprodukta bez gubitka funkcije. Slični mehanizmi su predloženi u kontekstu svih alternativnih [[filogeneza|filogenetskih]] hipoteza i uloge transkripcijskih faktora u evoluciji svih [[vrsta]].<ref name="pmid24436181">{{Cite journal |vauthors=Sayou C, Monniaux M, Nanao MH, Moyroud E, Brockington SF, Thévenon E, Chahtane H, Warthmann N, Melkonian M, Zhang Y, Wong GK, Weigel D, Parcy F, Dumas R |date=February 2014 |title=A promiscuous intermediate underlies the evolution of LEAFY DNA binding specificity |url=https://zenodo.org/record/3437650 |journal=Science |volume=343 |issue=6171 |pages=645–8 |bibcode=2014Sci...343..645S |doi=10.1126/science.1248229 |pmid=24436181 |s2cid=207778924 |hdl-access=free |hdl=1885/64773}}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref name="MBE_1767">{{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |date=July 2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}}</ref> == Uloga u aktivnosti biokontrole == Transkripcijski faktori imaju ulogu u aktivnosti [[Otpornost (ekologija)|otpornosti]] koja je važna za uspješnu aktivnost [[biokontrola|biokontrole]] Otpornost na [[oksidativni stres]] i alkalni pH doprinijeli su transkripcijski faktori Yap1 i Rim101 ''[[Papiliotrema|Papiliotrema terrestris]]'' LS28 kao molekularni alati koji su otkrili razumijevanje genetičkih mehanizama koji leže u osnovi aktivnosti biokontrole, što podržava programe [[Upravljanje bolestima (poljoprivreda)|upravljanja bolestima]] zasnovane na biološkoj i integriranoj kontroli.<ref>{{Cite journal |vauthors=Castoria R, Miccoli C, Barone G, Palmieri D, De Curtis F, Lima G, Heitman J, Ianiri G |date=March 2021 |title=Molecular Tools for the Yeast Papiliotrema terrestris LS28 and Identification of Yap1 as a Transcription Factor Involved in Biocontrol Activity |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=87 |issue=7 |bibcode=2021ApEnM..87E2910C |doi=10.1128/AEM.02910-20 |pmc=8091616 |pmid=33452020 |veditors=Cann I }}</ref> == Analiza == Postoje različite tehnologije dostupne za analizu transkripcijskih faktora. Na [[genom]]skom nivou, obično se koriste DNK-[[sekvenciranje]] i istraživanje [[baza podataka]].<ref name="pmid16845064">{{Cite journal |vauthors=Grau J, Ben-Gal I, Posch S, Grosse I |date=July 2006 |title=VOMBAT: prediction of transcription factor binding sites using variable order Bayesian trees |url=http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Web Server issue |pages=W529-33 |doi=10.1093/nar/gkl212 |pmc=1538886 |pmid=16845064 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930084306/http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |archive-date=30 September 2018 |access-date=10 January 2014}}</ref> Proteinska verzija transkripcijskog faktora može se detektirati korištenjem specifičnih [[antitijela]]. [[Uzorak]] detektira se [[Western blot]] analizom. Korištenjem elektroforetskog testa pomjeranja mobilnosti (EMSA),<ref name="pmid:18591661">{{Cite journal |vauthors=Wenta N, Strauss H, Meyer S, Vinkemeier U |date=July 2008 |title=Tyrosine phosphorylation regulates the partitioning of STAT1 between different dimer conformations |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=105 |issue=27 |pages=9238–43 |bibcode=2008PNAS..105.9238W |doi=10.1073/pnas.0802130105 |pmc=2453697 |pmid=18591661 |doi-access=free}}</ref> profil aktivacije transkripcijskih faktora može se detektovati. Multipleksni pristup za profiliranje aktivacije je TF čip sistem gdje se nekoliko različitih transkripcijskih faktora može detektovati paralelno.<ref>{{Cite journal |last1=Trauernicht |first1=Max |last2=Filipovska |first2=Teodora |last3=Rastogi |first3=Chaitanya |last4=Steensel |first4=Bas van |date=2024-12-18 |title=Optimized reporters for multiplexed detection of transcription factor activity |journal=Cell Systems |language=English |volume=15 |issue=12 |pages=1107–1122.e7 |doi=10.1016/j.cels.2024.11.003 |issn=2405-4712 |pmc=11667439 |pmid=39644900}}</ref> Najčešće korištena metoda za identifikaciju mjesta vezivanja transkripcijskih faktora je [[hromatinska imunoprecipitacija ]] (ChIP).<ref>{{Cite journal |vauthors=Furey TS |date=December 2012 |title=ChIP-seq and beyond: new and improved methodologies to detect and characterize protein-DNA interactions |journal=Nature Reviews. Genetics |volume=13 |issue=12 |pages=840–52 |doi=10.1038/nrg3306 |pmc=3591838 |pmid=23090257}}</ref> Ova tehnika oslanja se na hemijsku fiksaciju hromatina pomoću [[formaldehid]]a, nakon čega slijedi koprecipitacija DNK i transkripcijskog faktora od interesa korištenjem [[antitijela]] koje specifično cilja taj protein. DNK sekvence zatim se mogu identificirati [[mikročip]]om ili sekvenciranjem visokog protoka ([[ChIP-sekvenciranje|ChIP-seq]]) kako bi se odredila mjesta vezivanja transkripcijskih faktora. Ako nije dostupno antitijelo za protein od interesa, [[identifikacija DNK-adenin metiltransferaze|DamID]] može biti prikladna alternativa.<ref>{{Cite journal |vauthors=Aughey GN, Southall TD |date=January 2016 |title=Dam it's good! DamID profiling of protein-DNA interactions |journal=Wiley Interdisciplinary Reviews: Developmental Biology |volume=5 |issue=1 |pages=25–37 |doi=10.1002/wdev.205 |pmc=4737221 |pmid=26383089}}</ref> == Klase == Kao što je detaljnije opisano u nastavku, transkripcijski faktori mogu se klasificirati prema *(1) mehanizmu djelovanja, *(2) regulatornoj funkciji ili *(3) homologiji sekvenci (a time i strukturnoj sličnosti) u njihovim domenima za vezivanje DNK. Također se klasificiraju prema 3D strukturi njihovog DBD-a i načinu na koji on kontaktira DNK.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Wingender E, Schoeps T, Haubrock M, Dönitz J | title = TFClass: a classification of human transcription factors and their rodent orthologs | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = Database issue | pages = D97-102 | date = January 2015 | pmid = 25361979 | pmc = 4383905 | doi = 10.1093/nar/gku1064 }}</ref><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Blanc-Mathieu R, Dumas R, Turchi L, Lucas J, Parcy F | title = Plant-TFClass: a structural classification for plant transcription factors | journal = Trends in Plant Science | volume = 29 | issue = 1 | pages = 40–51 | date = January 2024 | pmid = 37482504 | doi = 10.1016/j.tplants.2023.06.023 | bibcode = 2024TPS....29...40B | url = https://hal.science/hal-04212079 }}</ref> === Mehanističke === Postoje dvije mehanističke klase transkripcijskih faktora: * [[Opći transkripcijski faktor]]i uključeni su u formiranje [[Transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]]. Najčešći su skraćeno označeni kao [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]], [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]]. Oni su sveprisutni i interaguju sa regijom osnovnog promotora koja okružuje mjesto(a) početka transkripcije svih [[geni klase II|gena II klase]].<ref name="pmidc">{{Cite journal |vauthors=Orphanides G, Lagrange T, Reinberg D |date=November 1996 |title=General transcription factors RNA polymerase II |journal=Genes and Development |volume=10 |number=21 |pages=2657–83 |doi=10.1101/gad.10.21.2657 |pmid=8946909 |doi-access=free}}<renf> * '''Uzvodni transkripcijski faktori''' jesu proteini koji se vežu negdje uzvodno od mjesta inicijacije, kako bi stimulirali ili potisnuli transkripciju. Oni su otprilike sinonimi za '''specifični transkripcijski faktori''', jer se znatno razlikuju ovisno o tome koje su [[sekvenca prepoznavanja|sekvence prepoznavanja]] prisutne u blizini gena.<ref name="boron125-126">{{Cite book |title=Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approach |vauthors=Boron WF |publisher=Elsevier/Saunders |year=2003 |isbn=1-4160-2328-3 |pages=125–126}}</ref> {|class="wikitable" !colspan=4| Primjeri specifičnih transkripcijskih faktora<ref name="boron125-126" /> |- ! Faktor !! Strukturni tip !! [[Sekvenca prepoznavanja]] !! Vezuje se kao |- ! [[Sp1 transkripcijski faktor|SP1]] | [[Cinkov prst]] || [[pet primarnih krajeva|5']]-GGGCGG-[[tri primarna kraja|3']] || Monomer |- ! [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-TGA(G/C)TCA-3' || Dimer |- ! [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|C/EBP]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-ATTGCGCAAT-3' || Dimer |- ! [[Faktor toplotnog šoka]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-XGAAX-3' || Trimer |- ! [[ATF/CREB]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-TGACGTCA-3' || Dimer |- ! [[Myc|c-Myc]] | [[Osnovna heliks-petlja-heliks]] | 5'-CACGTG-3' || Dimer |- ! [[POU2F1|Oct-1]] | [[Heliks-okret-heliks]] || 5'-ATGCAAAT-3' || Monomer |- ! [[Jedarni faktor 1|NF-1]] | Novi || 5'-TTGGCXXXXXXGCCAA-3' || Dimer |- |colspan=4| (G/C) = G ili C <br /> X = [[adenin|A]], [[timin|T]], [[guanin|G]] ili [[citozin|C]] |} === Funkcionalne === Transkripcijski faktori su klasifikovani prema njihovoj regulatornoj funkciji:<ref name="pmid11823631" /> * I. '''Konstitutivni''' – prisutni u svim ćelijama u svakom trenutku, stalno aktivni, svi su [[Aktivator (genetika)|aktivatori]]. Vrlo vjerovatno imaju važnu olakšavajuću ulogu u transkripciji mnogih [[hromosom]]skih gena, moguće u genima koji se čine da su uvijek transkribovani (npr. strukturni proteini poput [[tubulin]]a i [[aktin]]a, i sveprisutni metabolički enzimi poput gliceraldehid-fosfat dehidrogenaze (GAPDH)). Npr.: [[opći transkripcijski faktor]]i, [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]], [[jedarni faktor 1|NF1]], [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|CCAAT]] * II. '''Regulatorni (uslovno aktivni)''' – zahtijevaju aktivaciju. ** II.A '''Razvojni''' '''(specifični za tip ćelije)''' – počinju u oplođenom jajnoj ćeliji. Jednom eksprimirani, ne zahtijevaju dodatnu aktivaciju. Npr.:[[GATA-transkripcijski faktor|GATA]], [[HNF]], [[PIT-1]], [[MyoD]], [[Myf5]], [[Hox (gen)|Hox]], [[Transkripcijski faktori krilate spirale|krilata spirala]] ** II.B '''Zavisni od signala''' – mogu biti ili razvojno ograničeni u svojoj ekspresiji ili prisutni u većini ili svim ćelijama, ali svi su neaktivni (ili minimalno aktivni) sve dok ćelije koje sadrže takve proteine ​​ne budu izložene odgovarajućem intra- ili vanćelijskom signalu. *** II.B.1 '''vanćelijski ligand ([[endokrini sistem|endokrini]] ili [[parakrina signalizacija|parakrini]])-zavisni''' – [[jedarni receptor]]i *** II.B.2 '''Unutarćelijski [[ligand]] ([[autokrina signalizacija|autokrino]])-zavisni''' – aktiviraju ih male intracelularne molekule. Npr.: [[SREBP]], [[p53]], siročinski jedarni receptori. *** II.B.3 '''Zavisni od interakcije receptora i liganda na površini ćelije''' – aktiviraju ih kaskade signalizacije drugog glasnika. **** II.B.3.a Konstitutivni jedarni faktori aktivirani fosforilacijom serina – nalaze se unutar jedra. Enzimi za fosforilaciju serina mogu se aktivirati na dva glavna načina: ***** [[G-protein spregnuti receptor|G-protein spregnuti receptori]] nakon vezivanja liganda povećavaju intracelularne nivoe [[Sistem sekundarnih glasnika|sekundarnih glasnika]] ([[cAMP]], [[Inozitol-trifosfat|IP₃]], [[Diglicerid|DAG]], kalcij) koji, zauzvrat, aktiviraju proteinske enzime [[serin-treonin kinaze]] (kao što su [[Protein kinaza A|PKA]], [[Protein kinaza C|PKC]]). ***** [[Receptor tirozin kinaze]] nakon vezivanja liganda pokreću druge puteve koji konačno završavaju fosforilacijom serina obilnih rezidentnih nuklearnih transkripcijskih faktora. ***** Primjeri uključuju: [[CREB]], [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]], [[Mef2]] **** II.B.3.b '''Latentni [[citoplazma]]tski faktori''' – nalaze se u citoplazmi kada su neaktivni. Strukturno i hemijski vrlo raznolika grupa, kao i njihovi putevi aktivacije. Npr.: [[STAT protein|STAT]], [[R-SMAD]], [[NF-κB]], [[Notch signalizacija|Notch]], [[Tubby-protein|TUBBY]], [[NFAT]] === Strukturni === Transkripcijski faktori se često klasifikuju na osnovu [[Homologija sekvenci|sličnosti sekvenci]] i stoga [[tercijarna struktura|ercijarne strukture]] njihovih domena koji vezuju DNK.<ref name="pmid15706513">{{Cite journal |vauthors=Stegmaier P, Kel AE, Wingender E |year=2004 |title=Systematic DNA-binding domain classification of transcription factors |url=http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |journal=Genome Informatics. International Conference on Genome Informatics |volume=15 |issue=2 |pages=276–86 |pmid=15706513 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130619202726/http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |archive-date=19 June 2013}}</ref><ref name="Matys_2006">{{Cite journal |vauthors=Matys V, Kel-Margoulis OV, Fricke E, Liebich I, Land S, Barre-Dirrie A, Reuter I, Chekmenev D, Krull M, Hornischer K, Voss N, Stegmaier P, Lewicki-Potapov B, Saxel H, Kel AE, Wingender E |date=January 2006 |title=TRANSFAC and its module TRANSCompel: transcriptional gene regulation in eukaryotes |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Database issue |pages=D108-10 |doi=10.1093/nar/gkj143 |pmc=1347505 |pmid=16381825}}</ref><ref>{{Cite web |title=TRANSFAC database |url=https://www.gene-regulation.com/pub/databases/transfac/cl.html |access-date=5 August 2007}}</ref><ref name="Jin_2014"/> Sljedeća klasifikacija zasniva se na 3D strukturi njihovog [[DNK-vezujući domen|DBD]] i načinu na koji on kontaktira DNK. Prvobitno je razvijena za ljudski TF, a kasnije je proširena na [[glodar]]e <ref name=":0"/>, a također i na biljke.<ref name=":1"/> * 1. Natklasa: Osnovni domeni ** 1.1 Klasa: [[Leucinski zatvarač]] faktori ([[bZIP]]) *** 1.1.1 Porodica: [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]](-slične) komponente; uključuje ([[c-Fos]]/[[c-Jun]]) *** 1.1.2 Porodica: [[CREB]] *** 1.1.3 Porodica: [[Ccaat-pojačivač-vezujuči proteini|C/EBP]]-slični faktori *** 1.1.4 Porodica: bZIP / [[PAR (transkripcijski faktor)|PAR]] *** 1.1.5 Porodica: Biljni faktori vezivanja G-kutije *** 1.1.6 Porodica: Samo ZIP ** 1.2 Klasa: Heliks-petlja-heliks faktori ([[bHLH]]) *** 1.2.1 Porodica: Sveprisutni (klasa A) faktori *** 1.2.2 Porodica: Miogeni transkripcijski faktori ([[MyoD]]) *** 1.2.3 Porodica: Achaete-Scute *** 1.2.4 Porodica: Tal/Twist/Atonal/Hen ** 1.3 Klasa: Heliks-petlja-heliks / faktori leucinskog zatvarača ([[osnovni transkripcijski faktor leucinskog zatvarača tipa heliks-petlja-heliks|bHLH-ZIP]]) *** 1.3.1 Porodica: Sveprisutni bHLH-ZIP faktori; uključuje USF ([[USF1]], [[USF2]]); SREBP ([[SREBP]]) *** 1.3.2 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]]; uključuje [[Myc|c-Myc]] ** 1.4 Klasa: NF-1 *** 1.4.1 Porodica: NF-1 ([[NFIA|A]], [[NFIB (gen)|B]], [[NFIC (gen)|C]], [[NFIX|X]]) ** 1.5 Klasa: RF-X *** 1.5.1 Porodica: RF-X ([[RFX1|1]], [[RFX2|2]], [[RFX3|3]], [[RFX4|4]], [[RFX5|5]], [[RFXANK|ANK]]) ** 1.6 Klasa: bHSH * 2 Natklasa: Domeni za vezivanje DNK koje koordiniraju cink ** 2.1 Klasa: Cys4 [[cinkov prst]] tipa [[jedarni receptor]] *** 2.1.1 Porodica: [[receptor steroidnih hormona|Receptori steroidnih hormona]] *** 2.1.2 Porodica: Faktori slični [[receptor hormona štitnjače|receptoru hormona štitnjače]] ** 2.2 Klasa: raznoliki Cys4 [[cinkov prst|cinkovi prsti]] *** 2.2.1 Porodica: [[GATA-transkripcijski faktor|GATA-Faktori]] ** 2.3 Klasa: Cys2His2 domen [[cinkov prst|cinkovih prstiju]] *** 2.3.1 Porodica: Sveprisutni faktori, uključuje [[TFIIIA]], [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]] *** 2.3.2 Porodica: Regulatori razvojnog/ćelijskog ciklusa; uključuje [[Krüppel]] *** 2.3.4 Porodica: Veliki faktori sa svojstvima vezivanja sličnim NF-6B ** 2.4 Klasa: Cys6 cistein-cinkov klaster ** 2.5 Klasa: Cinkovi prsti naizmjeničnog sastava * 3 Natklasa: [[Heliks-okret-heliks]] ** 3.1 Klasa: [[Homeoboks|Homeo domen]] *** 3.1.1 Porodica: Samo homeodomen; uključuje [[Ubx]] *** 3.1.2 Porodica: [[POU-poroduca|POU domen]] faktori; uključuje [[Oktamer-transkripcijski faktor|Oct]] *** 3.1.3 Porodica: Homeodomen sa LIM regijom *** 3.1.4 Porodica: homeodomen plus motivi cinkovog prsta ** 3.2 Klasa: Sparena kutija *** 3.2.1 Porodica: Sparena plus homeodomen *** 3.2.2 Porodica: Samo spareni domen ** 3.3 Klasa: [[FOX-proteini|Fork.glava]] / [[Transkripcijski faktor krilate spirale|krilata spirala]] *** 3.3.1 Porodica: Razvojni regulatori; uključuje [[replikacijska viljuška|viljušku]] *** 3.3.2 Porodica: Regulatori specifični za [[tkivo]] *** 3.3.3 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]] *** 3.3.0 Porodica: Ostali regulatori ** 3.4 Klasa: [[Faktor toplotnog šoka|Faktori toplotnog šoka]] *** 3.4.1 Porodica: HSF ** 3.5 Klasa: Klasteri [[triptofan]]a *** 3.5.1 Porodica: Myb *** 3.5.2 Porodica: Ets-tip *** 3.5.3 Porodica: [[interferon-regulatorni faktor|Regulatorni faktori interferona]] ** 3.6 Klasa: TEA (faktor transkripcijskog pojačivača) domen *** 3.6.1 Porodica: TEA ([[TEAD1]], [[TEAD2]], [[TEAD3]], [[TEAD4]]) * 4 Natklasa: beta-Scaffold faktori sa kontaktima u manjim žljebovima ** 4.1 Klasa: RHR ([[domen homologije Rel|homologija Rel regija]]) *** 4.1.1 Porodica: Rel/[[Ankirinski repetitiv|ankirin]]; [[NF-κB|NF-kappaB]] *** 4.1.2 Porodica: samo ankirin *** 4.1.3 Porodica: [[NFAT]] ('''N'''nuklearni '''F'''aktor '''A'''aktiviranih '''T'''-ćelija) ([[NFATC1]], [[NFATC2]], [[NFATC3]]) ** 4.2 Klasa: STAT *** 4.2.1 Porodica: [[STAT-protein|STAT]] ** 4.3 Klasa: p53 *** 4.3.1 Porodica: [[p53]] ** 4.4 Klasa: [[MADS-kutija]] *** 4.4.1 Porodica: Regulatori diferencijacije; uključuje ([[Mef2]]) *** 4.4.2 Porodica: Responderi na vanjske signale, SRF ([[faktor serumskog odgovora]]) ({{gen|SRF}}) *** 4.4.3 Porodica: Metabolički regulatori (ARG80) ** 4.5 Klasa: transkripcijski faktori beta-Barel [[alfa-heliks]]a ** 4.6 Klasa: [[TATA-vezujući protein]]i *** 4.6.1 Porodica: TBP ** 4.7 Klasa: [[HMG-kutija]] *** 4.7.1 Porodica: [[SOX-geni]], [[SRY]] *** 4.7.2 Porodica: TCF-1 ([[HNF1A|TCF1]]) *** 4.7.3 Porodica: Povezana sa HMG2, [[SSRP1]] *** 4.7.4 Porodica: UBF *** 4.7.5 Porodica: MATA ** 4.8 Klasa: Heteromerni CCAAT faktori *** 4.8.1 Porodica: Heteromerni CCAAT faktori ** 4.9 Klasa: Zrnastoglavih *** 4.9.1 Porodica: Zrnastoglavih ** 4.10 Klasa: Faktori [[Domen hladnog šoka]] *** 4.10.1 Porodica: csd ** 4.11 Klasa: Runt *** 4.11.1 Porodica: Runt * 0 Natklasa: Ostali transkripcijski faktori ** 0.1 Klasa: Proteini bakarne šake ** 0.2 Klasa: HMGI(Y) ([[HMGA1]]) *** 0.2.1 Porodica: HMGI(Y) ** 0.3 Klasa: Džepni domen ** 0.4 Klasa: Faktori slični E1A ** 0.5 Klasa: Faktori povezani s AP2/EREBP *** 0.5.1 Porodica: [[Apetala 2|AP2]] *** 0.5.2 Porodica: EREBP *** 0.5.3 Natporodica: [[B3 DNK-vezujući domen|AP2/B3]] **** 0.5.3.1 Porodica: ARF **** 0.5.3.2 Porodica: ABI **** 0.5.3.3 Porodica: RAV == Baze podataka transkripcijskih faktora == Postoje brojne baze podataka koje katalogiziraju informacije o transkripcijskim faktorima, ali njihov opseg i korisnost se dramatično razlikuju. Neke mogu sadržavati samo informacije o stvarnim proteinima, neke o njihovim mjestima vezivanja ili o njihovim ciljnim genima. Primjeri uključuju sljedeće: * footprintDB - baza metapodataka više baza podataka, uključujući JASPAR i druge * [[JASPAR]]: [[baza podataka]] mjesta vezivanja transkripcijskih faktora za eukariote * CIS-BP: "online biblioteka transkripcijskih faktora i njihovih motiva vezivanja za DNK" koja obuhvata različite vrste (u nekoliko kraljevstava), porodice proteina, genomske testove i studije<ref>{{Cite journal |vauthors=Weirauch MT, Yang A, Albu M, Cote AG, Montenegro-Montero A, Drewe P, Najafabadi HS, Lambert SA, Mann I, Cook K, Zheng H, Goity A, van Bakel H, Lozano JC, Galli M, Lewsey MG, Huang E, Mukherjee T, Chen X, Reece-Hoyes JS, Govindarajan S, Shaulsky G, Walhout AJ, Bouget FY, Ratsch G, Larrondo LF, Ecker JR, Hughes TR|date=September 2014|title= Determination and inference of eukaryotic transcription factor sequence specificity|journal=Cell|volume=158|issue=6|pages=1431–43|doi=10.1016/j.cell.2014.08.009|pmc=4163041|pmid=25215497}}</ref> * PlantTFD: Baza podataka biljnih transkripcijskih faktora <ref>{{Cite journal |vauthors=Jin J, Tian F, Yang DC, Meng YQ, Kong L, Luo J, Gao G |date=January 2017 |title=PlantTFDB 4.0: toward a central hub for transcription factors and regulatory interactions in plants |journal=Nucleic Acids Res |volume=45 |issue=D1 |pages=D1040–D1045 |doi=10.1093/nar/gkw982 |pmc=5210657 |pmid=27924042}}</ref> * YeTFaSCo: Kvasac ([[Saccharomyces_cerevisiae|''S. cerevisiae'']]) baza podataka motiva vezivanja transkripcijskog faktora (TF)<ref>{{Cite journal |last=de Boer |first=Carl G |author2=Timothy R Hughes |date=November 2011 |title=YeTFaSCo: a database of evaluated yeast transcription factor sequence specificities |journal=Nucleic Acids Res|volume=40 |issue=Database issue |pages=D169–D179 |doi=10.1093/nar/gkr993 |pmc=3245003 |pmid=22102575}}</ref> * [[TcoF-DB]]: Baza podataka transkripcijskih kofaktora i interakcija transkripcijskih faktora<ref>{{Cite journal |vauthors=Schmeier S, Alam T, Essack M, Bajic VB |date=January 2017 |title=TcoF-DB v2: update of the database of human and mouse transcription co-factors and transcription factor interactions |journal=Nucleic Acids Research |volume=45 |issue=D1 |pages=D145–D150 |doi=10.1093/nar/gkw1007 |pmc=5210517 |pmid=27789689}}</ref> * TFcheckpoint: baza podataka kandidata za transkripcijske faktore kod ljudi, miševa i pacova * transcriptionfactor.org (sada komercijalan, prodaje reagense) * MethMotif.org: Integrativna baza podataka specifična za ćelije, koja sadrži motive vezivanja transkripcijskih faktora povezane s profilima metilacije DNK.<ref>{{Cite journal |vauthors=Xuan Lin QX, Sian S, An O, Thieffry D, Jha S, Benoukraf T |date=January 2019 |title=MethMotif: an integrative cell specific database of transcription factor binding motifs coupled with DNA methylation profiles |journal=Nucleic Acids Research |volume=47 |issue=D1 |pages=D145–D154 |doi=10.1093/nar/gky1005 |pmc=6323897 |pmid=30380113}}</ref> == Također pogledajte == * [[DNK-vezujući protein]] * [[Inhibitor DNK-vezujućeg proteina]] * [[Mapper(2)]] * [[Jedarni receptor]], klasa transkripcijskih faktora aktiviranih ligandom * [[Otvorena baza podataka regulatornih anotacija]] * [[Filogenetički otisak]] * [[TRANSFAC|TRANSFAC baza podataka]] * [[YeTFaSCo]] == Reference == {{Refspisak|33em}} == Dodatni izvori == {{Refbegin}} * Carretero-Paulet, Lorenzo;&nbsp;Galstyan, Anahit;&nbsp;Roig-Villanova, Irma;&nbsp;Martínez-García, Jaime F.;&nbsp;Bilbao-Castro, Jose R.&nbsp;«Genome-Wide Classification and Evolutionary Analysis of the bHLH Family of Transcription Factors in Arabidopsis, Poplar, Rice, Moss, and Algae».&nbsp;''Plant Physiology'',&nbsp;153,&nbsp;3,&nbsp;2010-07,&nbsp;pàg.&nbsp;1398–1412. [[doi:10.1104/pp.110.153593]]. {{ISSN|0032-0889}} * {{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |year=2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|Transcription+Factors}} * [https://transcriptionfactor.org/ Transcription factor database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081204232625/http://www.transcriptionfactor.org/ |date=4 December 2008 }} {{Ćelijska signalizacija}} {{Transkripcijski faktori}} {{Genarch}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekspresija gena]] [[Kategorija:Proteinske porodice]] [[Kategorija:Transkripcijski faktori|*]] [[Kategorija:DNK]] [[Kategorija:Biofizika]] [[Kategorija:Evolucijska razvojna biologija]] lrzr1x05m9plx54mw2tociaa1ewit3n 3916576 3916575 2026-08-05T11:46:59Z Bratuš-XY 184374 /* Mehanističke */ 3916576 wikitext text/x-wiki {{Glosar transkripcijskih faktora}} [[File:Transcription Factors.svg|thumb|upright=1.85| Ilustracija aktivatora]] U [[molekularna biologija| molekularnoj biologiji]], '''transkripcijski faktor''' ('''TF''') (ili '''faktor vezivanja DNK specifičan za sekvencu''') [[protein]] je koji kontroliše brzinu [[transkripcija (genetika)|transkripcije]] [[genetika|genetičkih]] informacija iz [[DNK]] u [[informacijska RNK| informacijsku RNK]], vezivanjem za [[sekvenca DNK|sekvence DNK]].<ref name="pmid9570129">{{Cite journal |vauthors=Latchman DS |date=December 1997 |title=Transcription factors: an overview |journal=The International Journal of Biochemistry & Cell Biology |volume=29 |issue=12 |pages=1305–12 |doi=10.1016/S1357-2725(97)00085-X |pmc=2002184 |pmid=9570129}}</ref><ref name="pmid2128034">{{Cite journal |vauthors=Karin M |date=February 1990 |title=Too many transcription factors: positive and negative interactions |journal=The New Biologist |volume=2 |issue=2 |pages=126–31 |pmid=2128034}}</ref> Specificity can be due to sequence motifs, or epigenetic modifications.<ref>{{Cite journal |last1=Isbel |first1=Luke |last2=Grand |first2=Ralph S. |last3=Schübeler |first3=Dirk |date=December 2022 |title=Generating specificity in genome regulation through transcription factor sensitivity to chromatin |url=https://www.nature.com/articles/s41576-022-00512-6 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=23 |issue=12 |pages=728–740 |doi=10.1038/s41576-022-00512-6 |pmid=35831531 |issn=1471-0064|url-access=subscription }}</ref> Funkcija transkripcijskih faktora (TF) je regulisanje – uključivanje i isključivanje – gena kako bi se osiguralo da su oni [[Ekspresija gena|eksprimirani]] u željenim [[Ćelija (biologija)|ćelijama]], u pravo vrijeme i u pravoj količini tokom života ćelije i organizma. Grupe TF funkcionišu na koordiniran način, kako bi usmjeravale [[ćelijska dioba|diobu ćelija]], [[ćelijski rast|rast]] i [[ćelijska smrt|smrt ćelija]] tokom života; [[ćelijska migracija|migraciju ćelija]] i organizaciju ([[tijelesni plan]]) tokom [[embiogeneza|embrionalnog razvoja]] i povremeno kao odgovor na signale izvan ćelije, kao što je [[hormon]]. U [[ljudski genom| ljudskom genomu]], postoji približno 1600 TF, gdje je polovina njih [[cinkov prst C2H2|C2H2-cinkovi prsti]].<ref name="pmid15193307">{{Cite journal |vauthors=Babu MM, Luscombe NM, Aravind L, Gerstein M, Teichmann SA |date=June 2004 |title=Structure and evolution of transcriptional regulatory networks |url=http://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=14 |issue=3 |pages=283–91 |doi=10.1016/j.sbi.2004.05.004 |pmid=15193307 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190830175950/https://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |archive-date=30 August 2019 |access-date=25 October 2017}}</ref><ref name="Lyons">{{YouTube |title= How Genes are Regulated: Transcription Factors |id=MkUgkDLp2iE|time=2m16s}}</ref><ref name=":3">{{Cite journal |vauthors=Lambert S, Jolma A, Campitelli L, Pratyush Z, Das K, Yin Y, Albu M, Chen X, Taipae J, Hughes T, Weirauch M |year=2018 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |pmid=29425488 |quote=The final tally encompasses 1,639 known or likely human TFs. |doi-access=free |pmc=12908702 }}</ref><ref name=":2">{{Cite journal |last1=Lambert |first1=Samuel A. |last2=Jolma |first2=Arttu |last3=Campitelli |first3=Laura F. |last4=Das |first4=Pratyush K. |last5=Yin |first5=Yimeng |last6=Albu |first6=Mihai |last7=Chen |first7=Xiaoting |last8=Taipale |first8=Jussi |last9=Hughes |first9=Timothy R. |last10=Weirauch |first10=Matthew T. |date=2018-02-08 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |language=English |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |issn=0092-8674 |pmid=29425488 |pmc=12908702 }}</ref> Transkripcijski faktori članovi su [[proteom]]a, kao i [[regulom]]a. TF-ovi djeluju sami ili s drugim [[protrinski kompleks|proteinima u kompleksu]], promovirajući (kao [[aktivator (genetika)|aktivatoru]]), ili blokirajući (kao [[represor]]) regrutaciju [[RNK-polimeraza]] (enzima koji vrše [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz [[DNK]] u [[RNK]]) na specifične gene.<ref name="pmid8870495">{{Cite journal |vauthors=Roeder RG |date=September 1996 |title=The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=21 |issue=9 |pages=327–35 |doi=10.1016/S0968-0004(96)10050-5 |pmid=8870495}}</ref><ref name="pmid8990153">{{Cite journal |vauthors=Nikolov DB, Burley SK |date=January 1997 |title=RNA polymerase II transcription initiation: a structural view |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=94 |issue=1 |pages=15–22 |bibcode=1997PNAS...94...15N |doi=10.1073/pnas.94.1.15 |pmc=33652 |pmid=8990153 |doi-access=free}}</ref><ref name="pmid11092823">{{Cite journal |vauthors=Lee TI, Young RA |year=2000 |title=Transcription of eukaryotic protein-coding genes |journal=Annual Review of Genetics |volume=34 |pages=77–137 |doi=10.1146/annurev.genet.34.1.77 |pmid=11092823}}</ref> Karakteristično obilježje transkripcijskih faktora (TF) jest da sadrže barem jedan [[DNK-vezujući domen]] (DBD), koji se veže za specifičnu sekvencu DNK pored gena koje regulišu.<ref name="pmid2667136">{{Cite journal |vauthors=Mitchell PJ, Tjian R |date=July 1989 |title=Transcriptional regulation in mammalian cells by sequence-specific DNA binding proteins |journal=Science |volume=245 |issue=4916 |pages=371–8 |bibcode=1989Sci...245..371M |doi=10.1126/science.2667136 |pmid=2667136}}</ref><ref name="pmid9121580">{{Cite journal |vauthors=Ptashne M, Gann A |date=April 1997 |title=Transcriptional activation by recruitment |journal=Nature |volume=386 |issue=6625 |pages=569–77 |bibcode=1997Natur.386..569P |doi=10.1038/386569a0 |pmid=9121580 |s2cid=6203915}}</ref> TF-ovi su grupirani u klase na osnovu njihovih DBD-ova.<ref name="Jin_2014">{{Cite journal |vauthors=Jin J, Zhang H, Kong L, Gao G, Luo J |date=January 2014 |title=PlantTFDB 3.0: a portal for the functional and evolutionary study of plant transcription factors |journal=Nucleic Acids Research |volume=42 |issue=Database issue |pages=D1182-7 |doi=10.1093/nar/gkt1016 |pmc=3965000 |pmid=24174544}}</ref><ref name="Matys_2006" /> Drugi proteini kao što su [[koaktivator (genetika)|koaktivatori]], [[kompleks remodeliranja strukture hromatina (RSC)|remodeleri hromatina]], [[histon-acetiltransferaza| histon-acetiltransferaze]], [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]], [[kinaza|kinaze]] i [[metilaza| metilaze]] neophodni su također za regulaciju gena, ali nemaju domene za vezivanje DNK, te stoga nisu TF-ovi.<ref name="pmid11823631">{{Cite journal |vauthors=Brivanlou AH, Darnell JE |date=February 2002 |title=Signal transduction and the control of gene expression |journal=Science |volume=295 |issue=5556 |pages=813–8 |bibcode=2002Sci...295..813B |doi=10.1126/science.1066355 |pmid=11823631 |s2cid=14954195}}</ref> TF-ovi su zanimljivi u medicini jer [[mutacije]] TF-ova mogu uzrokovati specifične bolesti, a lijekovi se potencijalno mogu ciljano djelovati na njih. == Broj == {{glavni| Spisak ljudskih transkripcijskih faktora |more=no}} Transkripcijski faktori neophodni su za regulaciju ekspresije gena i, kao posljedica toga, nalaze se u svim živim [[organizmi]]ma. Broj transkripcijskih faktora koji se nalaze u organizmu povećava se s veličinom [[genom]]a, a veći genomi obično imaju više transkripcijskih faktora po genu.<ref name="pmid12957540">{{Cite journal |vauthors=van Nimwegen E |date=September 2003 |title=Scaling laws in the functional content of genomes |journal=Trends in Genetics |volume=19 |issue=9 |pages=479–84 |arxiv=physics/0307001 |doi=10.1016/S0168-9525(03)00203-8 |pmid=12957540 |s2cid=15887416}}</ref> U [[ljudski genom|ljudskom genomu]] postoji približno 2.800 proteina koji sadrže domene za vezivanje DNK, a pretpostavlja se da 1.600 od njih funkcionira kao transkripcijski faktori,<ref name="pmid15193307"/> gdje je polovina njih (~800) protein C2H2-cinkovih prstiju.<ref name=":2"/> Stoga, približno 10% gena u genomu kodira transkripcijske faktore, što ovu porodicu čini najvećom pojedinačnom porodicom ljudskih proteina. Nadalje, geni su često okruženi s nekoliko [[mjesto veznja|mjesta vezivanja]] za različite transkripcijske faktore, a efikasna ekspresija svakog od ovih gena zahtijeva kooperativno djelovanje nekoliko različitih transkripcijskih faktora (vidi, na primjer, [[jedarni hepatocitni faktor | jedarni faktori hepatocita]]). Dakle, kombinatorna upotreba podskupa od približno 2.000 ljudskih transkripcijskih faktora lahko objašnjava jedinstvenu regulaciju svakog gena u ljudskom genomu tokom [[razvojna biologija|razvoja]].<ref name="pmid11823631"/> == Mehanizam == Transkripcijski faktori vežu se za [[pojačivač (genetika)|pojačivače]] ili [[promotor (genetika)|promotore]] regije DNK susjedne genima, koje regulišu na osnovu prepoznavanja specifičnih DNK motiva. U zavisnosti od transkripcijskog faktora, transkripcija susjednog gena je ili smanjena ili pojačana. Transkripcijski faktori koriste različite mehanizme za regulaciju [[ekspresija gena|ekspresije gena]].<ref name="pmid11758455">{{Cite journal |vauthors=Gill G |year=2001 |title=Regulation of the initiation of eukaryotic transcription |journal=Essays in Biochemistry |volume=37 |pages=33–43 |doi=10.1042/bse0370033 |pmid=11758455}}</ref> Ovi mehanizmi uključuju: * stabilizaciju ili blokiranje vezivanja [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] ili drugih faktora za DNK<ref name="pmid9570129"/> * [[kataliza|katalizu]] [[acetilacija| acetilaciju]] ili deacetilaciju [[histon]]skih proteina. Transkripcijski faktor to može učiniti direktno ili regrutovati druge proteine ​​s ovom katalitičkom aktivnošću. Mnogi transkripcijski faktori koriste jedan ili drugi od dva suprotstavljena mehanizma za regulaciju transkripcije:<ref name="pmid11909519">{{Cite journal |vauthors=Narlikar GJ, Fan HY, Kingston RE |date=February 2002 |title=Cooperation between complexes that regulate chromatin structure and transcription |journal=Cell |volume=108 |issue=4 |pages=475–87 |doi=10.1016/S0092-8674(02)00654-2 |pmid=11909519 |s2cid=14586791 |doi-access=free |bibcode=2002Cell..108..475N }}</ref> ** aktivnost [[histon-acetiltransferaza|histon-acetiltransferaze]] (HAT) – acetilira [[histon]]ske proteine, što slabi povezanost DNK s [[histon]]ima, što čini DNK dostupnijom za transkripciju, čime se transkripcija pojačava. **aktivnost [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]] (HDAC) – deacetilira [[histon]]ske proteine, što jača povezanost DNK s histonima, što čini DNK manje dostupnom za transkripciju, čime se transkripcija smanjuje. * regrutiraju [[koaktivator (genetika)|koaktivatorske]] ili [[korepresor (genetika)|korepresorske]] proteine ​​u kompleks DNK transkripcijskog faktora. <ref name="pmid10322133">{{Cite journal |vauthors=Xu L, Glass CK, Rosenfeld MG |date=April 1999 |title=Coactivator and corepressor complexes in nuclear receptor function |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=9 |issue=2 |pages=140–7 |doi=10.1016/S0959-437X(99)80021-5 |pmid=10322133}}</ref> == Funkcija == Transkripcijski faktori jedna su od grupa proteina koji čitaju i interpretiraju genetički "nacrt" u DNK. Oni se vežu za DNK i pomažu u pokretanju programa povećane ili smanjene transkripcije gena. Kao takvi, oni su vitalni za mnoge važne ćelijske procese. U nastavku su navedene neke od važnih funkcija i bioloških uloga u koje su uključeni transkripcijski faktori: === Osnovna transkripcijska regulacija === Kod [[eukariot]]a, važna klasa transkripcijskih faktora koji se nazivaju [[opći transkripcijski faktor]]i (GTF) neophodni su za odvijanje transkripcije.<ref name="isbn1-86094-126-5">{{Cite book | vauthors = Weinzierl RO |url=https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein |title=Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery |publisher=World Scientific Publishing Company |year=1999 |isbn=1-86094-126-5 |url-access=registration}}</ref><ref name="pmid12672487">{{Cite journal |vauthors=Reese JC |date=April 2003 |title=Basal transcription factors |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=13 |issue=2 |pages=114–8 |doi=10.1016/S0959-437X(03)00013-3 |pmid=12672487}}</ref><ref name="pmid12676794">{{Cite journal |vauthors=Shilatifard A, Conaway RC, Conaway JW |year=2003 |title=The RNA polymerase II elongation complex |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=72 |pages=693–715 |doi=10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 |pmid=12676794}}</ref> Mnogi od ovih GTF-ova zapravo ne vežu DNK, već su dio velikog [[transkripcijski preinicijacijski kompleks| transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa]] koji direktno interreaguje sa [[RNK-polimeraza| RNK-polimerazom]]. Najčešći GTF-ovi jesu [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]] (vidi također [[TATA-vezujući protein]]), [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]].<ref name="pmid16858867">{{Cite journal |vauthors=Thomas MC, Chiang CM |year=2006 |title=The general transcription machinery and general cofactors |journal=Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology |volume=41 |issue=3 |pages=105–78 |doi=10.1080/10409230600648736 |pmid=16858867 |s2cid=13073440}}</ref> Preinicijacijski kompleks veže se za [[promotor (genetika)|promotorske]] regije DNK uzvodno od gena koji regulišu. === Diferencijalno pojačanje transkripcije === Drugi transkripcijski faktori diferencijalno regulišu ekspresiju različitih gena vezivanjem za [[pojačivač (genetika)|pojačivačke]] regije DNK uz regulisane gene. Ovi transkripcijski faktori ključni su za osiguravanje da se geni eksprimiraju u pravoj ćeliji u pravo vrijeme i u pravoj količini, ovisno o promjenjivim zahtjevima organizma.<ref name="pmid9570129"/> ==== Razvoj ==== Mnogi transkripcijski faktori u [[višećelijski organizam| višećelijskim organizmima]] uključeni su u razvoj.<ref name="pmid1424766">{{Cite book |title=Transcription factors and mammalian development |vauthors=Lobe CG |year=1992 |isbn=978-0-12-153127-0 |series=Current Topics in Developmental Biology |volume=27 |pages=351–83 |doi=10.1016/S0070-2153(08)60539-6 |pmid=1424766}}</ref> Reagujući na stimuluse, ovi transkripcijski faktori uključuju/isključuju transkripciju odgovarajućih gena, što zauzvrat omogućava promjene u ćelijskoj [[morfologija |morfologiji]] ili aktivnostima potrebnim za [[određivanje sudbine ćelije]] i [[ćelijska diferencijacija| ćelijsku diferencijaciju]]. Porodica transkripcijskih faktora [[Hox (gen)|Hox]], naprimjer, važna je za pravilno [[Regionalna specifikacija|formiranje tjelesnog obrasca]] u organizmima raznolikim od voćnih mušica do ljudi.<ref name="pmid17008523">{{Cite journal |vauthors=Lemons D, McGinnis W |date=September 2006 |title=Genomic evolution of Hox gene clusters |journal=Science |volume=313 |issue=5795 |pages=1918–22 |bibcode=2006Sci...313.1918L |doi=10.1126/science.1132040 |pmid=17008523 |s2cid=35650754}}</ref><ref name="pmid16515781">{{Cite journal |vauthors=Moens CB, Selleri L |date=March 2006 |title=Hox cofactors in vertebrate development |journal=Developmental Biology |volume=291 |issue=2 |pages=193–206 |doi=10.1016/j.ydbio.2005.10.032 |pmid=16515781 |doi-access=free}}</ref> Drugi primjer je transkripcijski faktor kodiran genom [[SRY| Y-regiona koji određuje spol]] (SRY), koji ima glavnu ulogu u određivanju [[spol]]a kod [[ljudi]].<ref name="pmid17187356">{{Cite journal |vauthors=Ottolenghi C, Uda M, Crisponi L, Omari S, Cao A, Forabosco A, Schlessinger D |date=January 2007 |title=Determination and stability of sex |journal=BioEssays |volume=29 |issue=1 |pages=15–25 |doi=10.1002/bies.20515 |pmid=17187356 |hdl=11380/611683 |s2cid=23824870|hdl-access=free }}</ref> ==== Odgovor na međućelijske signale ==== Ćelije mogu [[međućelijska komunikacija|međusobno komunicirati,]] oslobađanjem molekula koje proizvode [[transdukcija signala|signalne kaskade]] unutar druge receptivne ćelije. Ako signal zahtijeva pojačanu ili smanjenu regulaciju gena u ćeliji primaocu, transkripcijski faktori će se često nalaziti nizvodno u signalnoj kaskadi.<ref name="pmid8293575">{{Cite journal |vauthors=Pawson T |year=1993 |title=Signal transduction--a conserved pathway from the membrane to the nucleus |journal=Developmental Genetics |volume=14 |issue=5 |pages=333–8 |doi=10.1002/dvg.1020140502 |pmid=8293575}}</ref> Signalizacija [[estrogen]]a primjer je prilično kratke signalne kaskade koja uključuje transkripcijski faktor [[estrogenski receptor|estrogenskog receptora]]: estrogen sekretuju tkiva kao što su [[jajnici|jajnici]] i [[placenta]], prelazi [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] ćelije primatelja i veže se za estrogenski receptor u [[citoplazma|citoplazmi]] ćelije. Estrogenski receptor zatim odlazi u [[ćelijsko jedro|jedro]] ćelije i veže se za njegova [[mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]], mijenjajući transkripcijsku regulaciju povezanih gena.<ref name="pmid11916222">{{Cite journal |vauthors=Osborne CK, Schiff R, Fuqua SA, Shou J |date=December 2001 |title=Estrogen receptor: current understanding of its activation and modulation |journal=Clinical Cancer Research |volume=7 |issue=12 Suppl |pages=4338s–4342s; discussion 4411s–4412s |pmid=11916222}}</ref> ==== Odgovor na okolinu ==== Transkripcijski faktori ne djeluju samo nizvodno od signalnih kaskada povezanih s biološkim podražajima, već mogu biti i nizvodno od signalnih kaskada uključenih u podražaje iz okoline. Primjeri uključuju [[faktor toplotnog šoka]] (HSF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje na višim temperaturama,<ref name="pmid18239856">{{Cite journal |vauthors=Shamovsky I, Nudler E |date=March 2008 |title=New insights into the mechanism of heat shock response activation |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=6 |pages=855–61 |doi=10.1007/s00018-008-7458-y |pmc=11131843 |pmid=18239856 |s2cid=9912334}}</ref> [[hipoksija-inducibilni faktor]] (HIF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje ćelija u okruženjima sa niskim sadržajem kisika,<ref name="pmid18202826">{{Cite journal |vauthors=Benizri E, Ginouvès A, Berra E |date=April 2008 |title=The magic of the hypoxia-signaling cascade |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=7–8 |pages=1133–49 |doi=10.1007/s00018-008-7472-0 |pmc=11131810 |pmid=18202826 |s2cid=44049779}}</ref>i [[protein koji veže sterolni regulatorni element]] (SREBP), koji pomaže u održavanju pravilnog nivoa [[lipid]]a u ćeliji.<ref name="pmid15457548">{{Cite journal |vauthors=Weber LW, Boll M, Stampfl A |date=November 2004 |title=Maintaining cholesterol homeostasis: sterol regulatory element-binding proteins |journal=World Journal of Gastroenterology |volume=10 |issue=21 |pages=3081–7 |doi=10.3748/wjg.v10.i21.3081 |pmc=4611246 |pmid=15457548 |doi-access=free}}</ref> ==== Kontrola ćelijskog ciklusa ==== Mnogi transkripcijski faktori, posebno neki koji su [[proto-onkogen]]i ili [[ tumor supresorski gen|tumor-supresori]], pomažu u regulaciji [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i kao takvi određuju koliko će ćelija postati velika i kada se može podijeliti na dvije kćerinske ćelije.<ref name="pmid8960358">{{Cite journal |vauthors=Wheaton K, Atadja P, Riabowol K |year=1996 |title=Regulation of transcription factor activity during cellular aging |journal=Biochemistry and Cell Biology |volume=74 |issue=4 |pages=523–34 |doi=10.1139/o96-056 |pmid=8960358 |bibcode=1996BCB....74..523W }}</ref><ref name="pmid8864058">{{Cite journal |vauthors=Meyyappan M, Atadja PW, Riabowol KT |year=1996 |title=Regulation of gene expression and transcription factor binding activity during cellular aging |journal=Biological Signals |volume=5 |issue=3 |pages=130–8 |doi=10.1159/000109183 |pmid=8864058}}</ref> Jedan primjer jest [[onkogen]] [[Myc]], koji ima važnu ulogu u [[ćelijski rast|rastu ćelija]] i [[apoptoza|apoptozi]].<ref name="pmid7846125">{{Cite journal |vauthors=Evan G, Harrington E, Fanidi A, Land H, Amati B, Bennett M |date=August 1994 |title=Integrated control of cell proliferation and cell death by the c-myc oncogene |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |volume=345 |issue=1313 |pages=269–75 |bibcode=1994RSPTB.345..269E |doi=10.1098/rstb.1994.0105 |pmid=7846125}}</ref> ==== Patogeneza ==== Transkripcijski faktori također semogu koristiti za promjenu [[ekspresija gena|ekspresije gena]] u ćeliji domaćinu kako bi se potaknula [[patogeneza]]. Dobro proučen primjer ovoga su efektori slični transkripcijskim aktivatorima ([[TAL-efektor]]) koje luče bakterije [[rod (biologija)|roda]] [[Xanthomonas]]. Kada se ubrizgaju u biljke, ovi proteini mogu ući u jezgro biljne ćelije, vezati se za sekvence biljnog promotora i aktivirati transkripciju biljnih gena koji pomažu u bakterijskoj infekciji.<ref name="Boch J, Bonas U. 2010">{{Cite journal |vauthors=Boch J, Bonas U |year=2010 |title=Xanthomonas AvrBs3 family-type III effectors: discovery and function |journal=Annual Review of Phytopathology |volume=48 |issue=1 |pages=419–36 |doi=10.1146/annurev-phyto-080508-081936 |pmid=19400638|bibcode=2010AnRvP..48..419B }}</ref> TAL-efektori sadrže centralnu ponavljajuću regiju u kojoj postoji jednostavna veza između identiteta dva kritična ostatka u sekvencnim ponavljanjima i sekvencijalnih DNK baza u ciljnom mjestu TAL-efektora.<ref name="Moscou2010">{{Cite journal |vauthors=Moscou MJ, Bogdanove AJ |date=December 2009 |title=A simple cipher governs DNA recognition by TAL effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |page=1501 |bibcode=2009Sci...326.1501M |doi=10.1126/science.1178817 |pmid=19933106 |s2cid=6648530}}</ref><ref name="Boch J, Scholze H, Schornack S, ''et al.'' 2010">{{Cite journal |vauthors=Boch J, Scholze H, Schornack S, Landgraf A, Hahn S, Kay S, Lahaye T, Nickstadt A, Bonas U |date=December 2009 |title=Breaking the code of DNA binding specificity of TAL-type III effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1509–12 |bibcode=2009Sci...326.1509B |doi=10.1126/science.1178811 |pmid=19933107 |s2cid=206522347}}</ref> Ovo svojstvo vjerovatno olakšava evoluciju ovih proteina, kako bi se bolje takmičili s odbrambenim mehanizmima ćelije domaćina.<ref name="Voytas DF, Joung JK. 2010.">{{Cite journal |vauthors=Voytas DF, Joung JK |date=December 2009 |title=Plant science. DNA binding made easy |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1491–2 |bibcode=2009Sci...326.1491V |doi=10.1126/science.1183604 |pmc=7814878 |pmid=20007890 |s2cid=33257689}}</ref> == Regulacija == Uobičajeno je u biologiji da važni procesi imaju više slojeva regulacije i kontrole. To važi i za transkripcijske faktore: transkripcijski faktori ne samo da kontroliraju brzinu transkripcije kako bi regulirali količine genskih produkata ([[RNK]] i [[protein]]a) dostupnih ćeliji, već su i sami transkripcijski faktori regulirani (često drugim transkripcijskim faktorima). U nastavku slijedi kratak pregled nekih načina na koje se aktivnost transkripcijskih faktora može regulirati. === Sinteza === Transkripcijski faktori (kao i svi proteini) transkribiraju se iz gena na [[hromosom]]u u RNK, a zatim se RNK prevodi u protein. Bilo koji od ovih koraka može se regulirati, kako bi se utjecalo na proizvodnju (a time i aktivnost) transkripcijskog faktora. Implikacija ovoga je da transkripcijski faktori mogu sami sebe regulirati. Naprimjer, u petlji [[povratna sprega|negativne povratne sprege]], transkripcijski faktor djeluje kao vlastiti represor: ako se protein transkripcijskog faktora veže za DNK vlastitog gena, on smanjuje proizvodnju više sebe. Ovo je jedan mehanizam za održavanje niskih nivoa transkripcijskog faktora u ćeliji.<ref>{{Cite journal |vauthors=Pan G, Li J, Zhou Y, Zheng H, Pei D |date=August 2006 |title=A negative feedback loop of transcription factors that controls stem cell pluripotency and self-renewal |journal=FASEB Journal |volume=20 |issue=10 |pages=1730–2 |doi=10.1096/fj.05-5543fje |pmid=16790525 |s2cid=44783683 |doi-access=free}}</ref> ===Jedarna lokalizacija === Kod [[eukariot]]a, transkripcijski faktori (kao i većina proteina) se transkribiraju u [[ćelijsko jedro|jedru]] , ali se zatim transliraju u citoplazmi ćelije. Mnogi proteini koji su aktivni u jedru sadrže signale jedarne lokalizacije koji ih usmjeravaju prema jedru. Ali, za mnoge transkripcijske faktore, ovo je ključna tačka u njihovoj regulaciji.<ref name="pmid8314906">{{Cite journal |vauthors=Whiteside ST, Goodbourn S |date=April 1993 |title=Signal transduction and nuclear targeting: regulation of transcription factor activity by subcellular localisation |journal=Journal of Cell Science |volume=104 |issue=4 |pages=949–55 |doi=10.1242/jcs.104.4.949 |pmid=8314906}}</ref> Važne klase transkripcijskih faktora, kao što su neki [[jedarni receptor]]i, prvo se moraju vezati za [[ligand]] dok su u citoplazmi prije nego što se mogu premjestiti u jedro.<ref name="pmid8314906"/> === Aktivacija === Transkripcijski faktori mogu se aktivirati ili deaktivirati putem svojih signalno-senzorskih ili efektorskih domena. Međutim, nemaju svi transkripcijski faktori efektorski domen; naprimjer, približno 400 transkripcijskih faktora sa [[cinkov prst|cinkovim prstima]] C2H2 sadrži samo domene za vezivanje DNK (DBD).<ref name=":3"/> Aktivacija ili represija transkripcijskih faktora može se dogoditi putem niza mehanizama, uključujući: * [[ligand]] vezivanje – Ne samo da vezivanje liganda može uticati na to gdje se transkripcijski faktor nalazi unutar ćelije, već vezivanje liganda može uticati i na to je li transkripcijski faktor u aktivnom stanju i sposoban vezati [[DNK]] ili druge kofaktore (vidi, naprimjer, [[jedarni receptor]]i). * [[fosforilacija]]<ref name="pmid2149275">{{Cite journal |vauthors=Bohmann D |date=November 1990 |title=Transcription factor phosphorylation: a link between signal transduction and the regulation of gene expression |journal=Cancer Cells |volume=2 |issue=11 |pages=337–44 |pmid=2149275}}</ref><ref name="pmid17536004">{{Cite journal |vauthors=Weigel NL, Moore NL |date=October 2007 |title=Steroid receptor phosphorylation: a key modulator of multiple receptor functions |journal=Molecular Endocrinology |volume=21 |issue=10 |pages=2311–9 |doi=10.1210/me.2007-0101 |pmid=17536004 |doi-access=free}}</ref> – Mnogi transkripcijski faktori poput [[STAT-protein]]a moraju biti [[fosforilacija|fosforilirani]] prije nego što se mogu vezati za DNK. * interakcija s drugim transkripcijskim faktorima (npr. homo– ili hetero[[proteinski dimer |dimerizacija]]) * interakcija s [[transkripcijski koregulator|koregulatornim]] proteinima, kao što su koaktivatori (npr. [[COP9 konstitutivna fotomorfogena homologna podjedinica 5|COPS5]], [[EP300]], [[BCL3]]); korepresori (npr. [[korepresor jedarnog receptora 1|NCOR1]], [[SIN3A]], [[TRIM24]]). Međutim, postoje [[transkripcijski koregulator|koregulatori transkripcije]] koji mogu djelovati i kao aktivatori i kao represori. === Pristupačnost mjesta vezivanja DNK === Kod eukariota, DNK je organizirana uz pomoć [[histon]]a u kompaktne čestice koje se nazivaju [[nukleosom]]i, gdje sekvence od oko 147 [[bazni par|baznih parova]] DNK prave ~1,65 okreta oko oktamera histonskih proteina. DNK unutar nukleosoma nedostupna je mnogim transkripcijskim faktorima. Neki transkripcijski faktori, takozvani [[pionirski faktor]]i, još uvijek su u stanju vezati svoja mjesta vezivanja DNK na nukleosomskoj DNK. Za većinu drugih transkripcijskih faktora, nukleosom bi trebao biti aktivno odmotan molekularnim motorima kao što su [[remodeliranje hromatina|remodeleri hromatina]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=September 2009 |title=Predicting nucleosome positions on the DNA: combining intrinsic sequence preferences and remodeler activities |journal=Nucleic Acids Research |volume=37 |issue=17 |pages=5641–55 |doi=10.1093/nar/gkp610 |pmc=2761276 |pmid=19625488}}</ref> Alternativno, nukleosom može se djelomično odmotati termalnim fluktuacijama, omogućavajući privremeni pristup mjestu vezivanja transkripcijskog faktora. U mnogim slučajevima, transkripcijski faktor treba [[Kompetitivna inhibicija|takmičiti se za vezivanje]] za svoje mjesto vezivanja DNK s drugim transkripcijskim faktorima i histonima ili [[hromatin]]skim nehistonskim proteinima .<ref>{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=October 2010 |title=Statistical-mechanical lattice models for protein-DNA binding in chromatin |journal=Journal of Physics: Condensed Matter |volume=22 |issue=41 |arxiv=1004.5514 |bibcode=2010JPCM...22O4105T |doi=10.1088/0953-8984/22/41/414105 |pmid=21386588 |s2cid=103345}}</ref> === Dostupnost ostalih kofaktora/transkripcijskih faktora === Većina transkripcijskih faktora ne funkcioniše samostalno. Mnoge velike TF-porodice formiraju kompleksne homotipske ili heterotipske interakcije, putem dimerizacije.<ref>{{Cite journal |vauthors=Amoutzias GD, Robertson DL, Van de Peer Y, Oliver SG |date=May 2008 |title=Choose your partners: dimerization in eukaryotic transcription factors |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=33 |issue=5 |pages=220–9 |doi=10.1016/j.tibs.2008.02.002 |pmid=18406148}}</ref> Da bi došlo do transkripcije gena, određeni broj transkripcijskih faktora mora se vezati za regulatorne sekvence DNK. Ova kolekcija transkripcijskih faktora, zauzvrat, regrutuje posredničke proteine ​​kao što su [[transkripcijski koregulator|kofaktori]] koji omogućavaju efikasno regrutovanje [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]] i [[RNK- polimeraza|RNK-polimeraze]]. Dakle, da bi jedan transkripcijski faktor pokrenuo transkripciju, svi ovi drugi proteini također moraju biti prisutni, a transkripcijski faktor mora biti u stanju u kojem se može vezati za njih ako je potrebno. Kofaktori su proteini koji moduliraju efekte transkripcijskih faktora. Kofaktori zamjenjivi su između specifičnih genskih promotora; [[proteinski kompleks]] koji zauzima promotorsku DNK i aminokiselinska sekvenca kofaktora određuju njegovu prostornu konformaciju. Naprimjer, određeni steroidni receptori mogu razmjenjivati ​​kofaktore sa [[NF-κB]], što je prekidač između upale i ćelijske diferencijacije; na taj način steroidi mogu uticati na upalni odgovor i funkciju određenih tkiva.<ref>{{Cite journal |vauthors=Copland JA, Sheffield-Moore M, Koldzic-Zivanovic N, Gentry S, Lamprou G, Tzortzatou-Stathopoulou F, Zoumpourlis V, Urban RJ, Vlahopoulos SA |date=June 2009 |title=Sex steroid receptors in skeletal differentiation and epithelial neoplasia: is tissue-specific intervention possible? |journal=BioEssays |volume=31 |issue=6 |pages=629–41 |doi=10.1002/bies.200800138 |pmid=19382224 |s2cid=205469320}}</ref> === Interakcija s metiliranim citozinom === Transkripcijski faktori i metilirani [[citozin]]i u DNK imaju glavnu ulogu u regulaciji ekspresije gena. (Metilacija citozina u DNK se prvenstveno događa tamo gdje citozin prati gvanin u 5' do 3' DNK sekvenci, [[CpG-mjesto]].) [[Metilacija]] CpG-mjesta u promotorskoj regiji gena obično potiskuje transkripciju gena,<ref name="pmid17334365">{{Cite journal |vauthors=Weber M, Hellmann I, Stadler MB, Ramos L, Pääbo S, Rebhan M, Schübeler D |date=April 2007 |title=Distribution, silencing potential and evolutionary impact of promoter DNA methylation in the human genome |journal=Nat. Genet. |volume=39 |issue=4 |pages=457–66 |doi=10.1038/ng1990 |pmid=17334365 |bibcode=2007NaGen..39..457W |s2cid=22446734}}</ref> while methylation of CpGs in the body of a gene increases expression.<ref name="pmid25263941">{{Cite journal |vauthors=Yang X, Han H, De Carvalho DD, Lay FD, Jones PA, Liang G |date=October 2014 |title=Gene body methylation can alter gene expression and is a therapeutic target in cancer |journal=Cancer Cell |volume=26 |issue=4 |pages=577–90 |doi=10.1016/j.ccr.2014.07.028 |pmc=4224113 |pmid=25263941}}</ref> [[TET- enzimi]] imaju centralnu ulogu u demetilaciji metiliranih citozina. Demetilacija CpG-ova u promotoru gena aktivnošću TET-enzima povećava transkripciju gena.<ref name="pmid24108092">{{Cite journal |vauthors=Maeder ML, Angstman JF, Richardson ME, Linder SJ, Cascio VM, Tsai SQ, Ho QH, Sander JD, Reyon D, Bernstein BE, Costello JF, Wilkinson MF, Joung JK |date=December 2013 |title=Targeted DNA demethylation and activation of endogenous genes using programmable TALE-TET1 fusion proteins |journal=Nat. Biotechnol. |volume=31 |issue=12 |pages=1137–42 |doi=10.1038/nbt.2726 |pmc=3858462 |pmid=24108092}}</ref> Procijenjena su [[Mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]] 519 transkripcijskih faktora.<ref name="pmid28473536">{{Cite journal |vauthors=Yin Y, Morgunova E, Jolma A, Kaasinen E, Sahu B, Khund-Sayeed S, Das PK, Kivioja T, Dave K, Zhong F, Nitta KR, Taipale M, Popov A, Ginno PA, Domcke S, Yan J, Schübeler D, Vinson C, Taipale J |date=May 2017 |title=Impact of cytosine methylation on DNA binding specificities of human transcription factors |journal=[[Science]] |volume=356 |issue=6337 |doi=10.1126/science.aaj2239 |pmc=8009048 |pmid=28473536 |bibcode=2017Sci...356j2239Y |s2cid=206653898}}</ref> Od njih, 169 transkripcijskih faktora (33%) nije imalo CpG dinukleotide na svojim mjestima vezivanja, a 33 transkripcijska faktora (6%) mogla su se vezati za motiv koji sadrži CpG, ali nisu pokazivala preferenciju za [[mjesto vezivanja]] ni sa metiliranim ni sa nemetiliranim CpG. Postoji 117 transkripcijskih faktora (23%) koji su bili inhibirani u vezivanju za svoju sekvencu vezivanja ako je sadržavala metilirano CpG-mjesto, 175 transkripcijskih faktora (34%) koji su imali pojačano vezivanje ako je njihova sekvenca vezivanja imala metilirano [[CpG-mjesto]], a 25 transkripcijskih faktora (5%) su bili ili inhibirani ili su imali pojačano vezivanje ovisno o tome gdje se u sekvenci vezivanja nalazio metilirani CpG. TET-enzimi ne vežu se specifično za metilcitozin, osim kada su regrutovani (vidi [[demetilacija DNK]]). Višestruki transkripcijski faktori važni u [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciji ćelija]] i specifikaciji loze, uključujući [[Homeoboksni protein NANOG|NANOG]], [[SALL4]]A, [[WT1]], [[EBF1]], [[SPI1|PU.1]] i [[TCF3|E2A]], pokazali su da regrutuju TET-enzime na specifične genomske lokuse (prvenstveno pojačivače) kako bi djelovali na metilcitozin (mC) i pretvorili ga u hidroksimetilcitozin hmC (i u većini slučajeva ih označavali za naknadnu potpunu demetilaciju u citozin)).<ref name="pmid30809228">{{Cite journal |vauthors=Lio CJ, Rao A |year=2019 |title=TET Enzymes and 5hmC in Adaptive and Innate Immune Systems |journal=Front Immunol |volume=10 |doi=10.3389/fimmu.2019.00210 |pmc=6379312 |pmid=30809228 |doi-access=free}}</ref> Čini se da TET-posredovana konverzija mC u hmC remeti vezivanje proteina koji vežu 5mC, uključujući proteine ​​[[MECP2]] i MBD ([[metil-CpG-vezujući domen]]), olakšavajući remodeliranje [[nukleosom]]a i vezivanje transkripcijskih faktora, čime aktivira transkripciju tih gena. [[EGR1]] važan je transkripcijski faktor u formiranju [[pamćenje|memorije]]. Ima esencijalnu ulogu u [[epigenetika|epigenetskom]] reprogramiranju [[mozak|moždanih]] [[neuron]]a . Transkripcijski faktor [[EGR1]] regrutuje protein [[Tet-metilcitozin dioksigenaze 1|TET1]] koji pokreće put [[demetilacija DNK]].<ref>Sun Z, Xu X, He J, Murray A, Sun MA, Wei X, Wang X, McCoig E, Xie E, Jiang X, Li L, Zhu J, Chen J, Morozov A, Pickrell AM, Theus MH, Xie H. EGR1 recruits TET1 to shape the brain methylome during development and upon neuronal activity. Nat Commun. 2019 Aug 29;10(1):3892. doi: 10.1038/s41467-019-11905-3. PMID 31467272</ref> EGR1, zajedno sa TET1, koristi seu programiranju distribucije mjesta metilacije na moždanoj DNK tokom razvoja mozga i u [[učenje|učenju]] (pogledajte [[Epigenetika u učenju i pamćenju]]). == Struktura == [[Datoteka:Transcription factor schematic 2.png|thumb|upright=1.85|Shematski dijagram aminokiselinske sekvence (amino-terminal lijevo i karboksilni desno) prototipskog transkripcijskog faktora koji sadrži (1) domen koji veže DNK (DBD), (2) domen za detekciju signala (SSD) i aktivacijski domen (AD). Redoslijed postavljanja i broj domena mogu se razlikovati kod različitih tipova transkripcijskih faktora. Osim toga, funkcije transaktivacije i detekcije signala često su sadržane unutar istog domena.]] [[Slika:LacI Dimer Structure Annotated.png|thumb|upright=1.35|'''Primjer arhitekture domena: [[lac-represor|laktozni represor (LacI)]]'''. N-terminalni domen za vezivanje DNK (označen) [[lac-represor|''lac'' represora]] veže svoju ciljnu DNK sekvencu (zlato) u glavnom žlijebu koristeći motiv [[heliks-okret-heliks]]. Vezivanje efektorske molekule (zeleno) odvija se u regulatornoj domeni (označeno). Ovo pokreće alosterini odgovor posredovan linker regionom (označen).]] Transkripcijski faktori su modularne strukture i sadrže sljedeće [[proteinski domen|domene]]:<ref name="pmid9570129"/> * '''[[DNK-vezujući domen]]''' ('''DBD'''), koji se veže za specifične sekvence DNK ([[pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]. Neophodna komponenta za sve vektore. Koristi se za pokretanje transkripcije vektorskih transgenskih sekvenci [[promotor (genetika)|promotor]]) uz regulirane gene. DNK sekvence koje vežu transkripcijske faktore često se nazivaju '''[[element hormonskog odgovora|elementi odgovora]]'''. Ponekad, DBD-ovi mogu direktno regrutovati transkripcijske koregulatore<ref>{{Cite journal |last1=Bianchi |first1=Daniëlle |last2=Borza |first2=Razvan |last3=De Zan |first3=Erica |last4=Huelsz-Prince |first4=Guizela |last5=Gregoricchio |first5=Sebastian |last6=Dekker |first6=Marleen |last7=Fish |first7=Alex |last8=Mazouzi |first8=Abdelghani |last9=Kroese |first9=Lona J. |last10=Linder |first10=Simon |last11=Hernandez-Quiles |first11=Miguel |last12=Vermeulen |first12=Michiel |last13=Celie |first13=Patrick H. N. |last14=Krimpenfort |first14=Paul |last15=Song |first15=Ji-Ying |date=2025-07-03 |title=Zincore, an atypical coregulator, binds zinc finger transcription factors to control gene expression |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.adv2861 |journal=[[Science]] |language=en |volume=389 |issue=6755 |doi=10.1126/science.adv2861 |pmid=40608935 |bibcode=2025Sci...389v2861B |issn=0036-8075|url-access=subscription |hdl=2066/324015 |hdl-access=free }}</ref> without the need of an activation domain. * '''[[Trans-aktivacijski domen|Aktivacijski domen]]''' ('''AD'''), koji sadrži mjesta vezivanja za druge proteine, ​​kao što su [[transkripcijski koregulator]]i. Ova mjesta vezivanja često se nazivaju '''aktivacijskim funkcijama''' ('''AF'''), '''Transaktivacijskim domenom''' ('''TAD''') ili '''Trans-aktivacijskim domenom''' [[Trans-aktivacijski domen|TAD]], ne treba ga miješati sa topološki asocijativnim domenom ([[Topološki asocijativni domen|TAD]]).<ref name="pmid12893880">{{Cite journal |vauthors=Wärnmark A, Treuter E, Wright AP, Gustafsson JA |date=October 2003 |title=Activation functions 1 and 2 of nuclear receptors: molecular strategies for transcriptional activation |journal=Molecular Endocrinology |volume=17 |issue=10 |pages=1901–9 |doi=10.1210/me.2002-0384 |pmid=12893880 |s2cid=31314461 |doi-access=free}}</ref> Međutim, nemaju svi TF-ovi aktivacijsku domenu (npr. polovina njih (~800) su C2H2 proteini [[cinkov prst|cinkovih prstiju]])<ref name=":3" /> * Opcioni '''domen za detekciju signala''' ('''SSD''') (''npr.'', domen za vezivanje [[ligand]]a), koji osjeća vanjske signale i, kao odgovor, prenosi te signale ostatku transkripcijskog kompleksa, što rezultira pojačanom ili smanjenom regulacijom ekspresije gena. Također, DBD i domeni za detekciju signala mogu se nalaziti na odvojenim proteinima koji se udružuju unutar transkripcijskog kompleksa kako bi regulirali ekspresiju gena. === DNK-vezujći domen=== [[Datoteka:Transcription factors DNA binding sites.svg|thumb|right|DNK kontakti različitih tipova [[w:DNK-vezujući domen|DNK-vezujući domeni]] transkripcijskih faktora]] {{Glavni|DNK-vezujći domen}} Dio ([[proteinski domeni|domena]]) transkripcijskog faktora koji se veže za DNK naziva se njegov za DNK-vezujući domen. U nastavku je djelomični popis nekih od glavnih porodica DNK-vezujućih domena /transkripcijskih faktora: {| class="wikitable" |- ! style="width:300pt;"| Porodica ! style="width:100pt;"| [[InterPro]] ! style="width:100pt;"| [[Pfam]] ! style="width:100pt;"| [[Strukturna klasifikacija proteina|SCOP]] |- | [[Osnovni heliks-petlja-heliks]]<ref name="pmid7553065">{{Cite journal |vauthors=Littlewood TD, Evan GI |year=1995 |title=Transcription factors 2: helix-loop-helix |journal=Protein Profile |volume=2 |issue=6 |pages=621–702 |pmid=7553065}}</ref> | {{InterPro|IPR001092}} | {{Pfam|PF00010}} | {{SCOP|47460}} |- | Osnovni [[leucinski zatvarač]] ([[bZIP-domen|bZIP]])<ref name="pmid12192032">{{Cite journal |vauthors=Vinson C, Myakishev M, Acharya A, Mir AA, Moll JR, Bonovich M |date=September 2002 |title=Classification of human B-ZIP proteins based on dimerization properties |journal=Molecular and Cellular Biology |volume=22 |issue=18 |pages=6321–35 |doi=10.1128/MCB.22.18.6321-6335.2002 |pmc=135624 |pmid=12192032 |bibcode=2002MolCB..22.6321V }}</ref> | {{InterPro|IPR004827}} | {{Pfam|PF00170}} | {{SCOP|57959}} |- |[[C-terminal]]ni efektorski domen bipartitnih regulatora odgovora | {{InterPro|IPR001789}} | {{Pfam|PF00072}} | {{SCOP|46894}} |- | AP2/ERF/GCC box | {{InterPro|IPR001471}} | {{Pfam|PF00847}} | {{SCOP|54176}} |- | [[Heliks-okret-heliks]]<ref name="pmid8831795">{{Cite journal |vauthors=Wintjens R, Rooman M |date=September 1996 |title=Structural classification of HTH DNA-binding domains and protein-DNA interaction modes |journal=Journal of Molecular Biology |volume=262 |issue=2 |pages=294–313 |doi=10.1006/jmbi.1996.0514 |pmid=8831795}}</ref> | | | |- | Homeodomenski proteini, koji su kodirani [[homeoboks]]nim genima, su transkripcijski faktori. Homeodomenski proteini imaju ključnu ulogu u regulaciji [[razvojna biologija|razvojne biologije]].<ref name="pmid7979246">{{Cite journal |vauthors=Gehring WJ, Affolter M, Bürglin T |year=1994 |title=Homeodomain proteins |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=63 |issue=1 |pages=487–526 |doi=10.1146/annurev.bi.63.070194.002415 |pmid=7979246 |bibcode=1994ARBio..63..487G }}</ref><ref name="pmid 26464018">{{Cite journal |vauthors=Bürglin TR, Affolter M |date=June 2016 |title=Homeodomain proteins: an update |journal=Chromosoma |volume=125 |issue=3 |pages=497–521 |doi=10.1007/s00412-015-0543-8 |pmc=4901127 |pmid=26464018}}</ref> | {{InterPro|IPR009057}} | {{Pfam|PF00046}} | {{SCOP|46689}} |- | [[CI-protein|lambda-represoroliki]] | {{InterPro|IPR010982}} | | {{SCOP|47413}} |- | Srf-liki ([[faktor serumskog odgovora]]) | {{InterPro|IPR002100}} | {{Pfam|PF00319}} | {{SCOP|55455}} |- | [[Pax-geni|Uparena kutija]]<ref name="pmid9297966">{{Cite journal |vauthors=Dahl E, Koseki H, Balling R |date=September 1997 |title=Pax genes and organogenesis |journal=BioEssays |volume=19 |issue=9 |pages=755–65 |doi=10.1002/bies.950190905 |pmid=9297966 |s2cid=23755557}}</ref> | | | |- | [Krilati-heliks transcripcijski faktori|Krilati heliks]] | {{InterPro|IPR013196}} | {{Pfam|PF08279}} | {{SCOP|46785}} |- | [[Cinkov prst|Cinkovi prsti]]<ref name="pmid11179890">{{Cite journal |vauthors=Laity JH, Lee BM, Wright PE |date=February 2001 |title=Zinc finger proteins: new insights into structural and functional diversity |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=11 |issue=1 |pages=39–46 |doi=10.1016/S0959-440X(00)00167-6 |pmid=11179890}}</ref> | | | |- | * Multi-domen Cys₂His₂ cinkovih prstiju<ref name="pmid10940247">{{Cite journal |vauthors=Wolfe SA, Nekludova L, Pabo CO |year=2000 |title=DNA recognition by Cys2His2 zinc finger proteins |journal=Annual Review of Biophysics and Biomolecular Structure |volume=29 |pages=183–212 |doi=10.1146/annurev.biophys.29.1.183 |pmid=10940247}}</ref> | {{InterPro|IPR007087}} | {{Pfam|PF00096}} | {{SCOP|57667}} |- | * Zn₂/Cys₆ | | | {{SCOP|57701}} |- | * Zn₂/Cys₈ [[Cinkov prst]] [[jedarni receptor|jedarnog receptora]] | {{InterPro|IPR001628}} | {{Pfam|PF00105}} | {{SCOP|57716}} |} === Elementi odgovora === Sekvenca DNK za koju se transkripcijski faktor veže naziva se [[mjesto vezivanja transkripcijskog faktora]] ili [[element odgovora]].<ref name="pmid15711128">{{Cite journal |vauthors=Wang JC |date=March 2005 |title=Finding primary targets of transcriptional regulators |url=http://www.landesbioscience.com/journals/cc/abstract.php?id=1521 |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=3 |pages=356–8 |doi=10.4161/cc.4.3.1521 |pmid=15711128 |doi-access=free}}</ref> Transkripcijski faktori međureaguju sa svojim mjestima vezivanja koristeći kombinaciju [[Kulonov zakon|elektrostatike]] (od kojih su [[vodikova veza|vodikove veze]] poseban slučaj) i [[Van der Waalsova sila|Van der Waalsove sile]]. Zbog prirode ovih hemijskih interakcija, većina transkripcijskih faktora veže DNK na način specifičan za sekvencu. Međutim, ne mogu sve [[Bazni par|baze]] u mjestu vezivanja transkripcijskog faktora zapravo interreagovati sa transkripcijskim faktorom. Osim toga, neke od ovih interakcija mogu biti slabije od drugih. Dakle, transkripcijski faktori ne vežu samo jednu sekvencu, već su sposobni da se vežu za podskup blisko povezanih sekvenci, svaka sa različitom jačinom interakcije. Naprimjer, iako je [[konsenzusna sekvenca|konsenzusno mjesto vezivanja]] za [[TATA-vezujući protein]] (TBP) TATAAAA, transkripcijski faktor TBP također može vezati slične sekvence, kao što su TATATAT ili TATATAA.<ref>{{Cite journal |last1=Savinkova |first1=Ludmila |last2=Drachkova |first2=Irina |last3=Arshinova |first3=Tatyana |last4=Ponomarenko |first4=Petr |last5=Ponomarenko |first5=Mikhail |last6=Kolchanov |first6=Nikolay |date=2013-02-12 |title=An Experimental Verification of the Predicted Effects of Promoter TATA-Box Polymorphisms Associated with Human Diseases on Interactions between the TATA Boxes and TATA-Binding Protein |journal=PLOS ONE |language=en |volume=8 |issue=2 |doi=10.1371/journal.pone.0054626 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3570547 |pmid=23424617 |bibcode=2013PLoSO...854626S }}</ref> Budući da transkripcijski faktori mogu vezati skup srodnih sekvenci, a te sekvence su obično kratke, potencijalna mjesta vezivanja transkripcijskih faktora mogu se pojaviti slučajno ako je DNK sekvenca dovoljno duga. Međutim, malo je vjerovatno da će transkripcijski faktor vezati sve kompatibilne sekvence u [[ćelija (biologija)|ćelijskom]] [[genom]]u . Druga ograničenja, kao što je dostupnost DNK u ćeliji ili dostupnost [[kofaktor (biohemija)|kofaktora]], također mogu pomoći u diktiranju gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati. Dakle, s obzirom na genomsku sekvencu, još uvijek je teško predvidjeti gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati u živoj ćeliji. Međutim, dodatna specifičnost prepoznavanja može se dobiti korištenjem više od jedne domene za vezivanje DNK (naprimjer, tandemski DBD-ovi u istom transkripcijskom faktoru ili dimerizacijom dva transkripcijska faktora) koji se vežu za dvije ili više susjednih sekvenci DNK. == Klinički značaj == Transkripcijski faktori su od kliničkog značaja iz najmanje dva razloga: (1) [[mutacije]] mogu biti povezane sa specifičnim bolestima i (2) mogu biti mete lijekova. === Poremećaji === Zbog njihove važne uloge u razvoju, [[ćelijska signalizacija|međućelijskoj signalizaciji]] i [[ćelijski ciklus|ćelijskom ciklusu]], neke ljudske bolesti su povezane s [[mutacija]]ma transkripcijskih faktora.<ref name="isbn0-19-511239-3">{{Cite book | vauthors = Semenza GL |url= https://archive.org/details/transcriptionfac00seme |title=Transcription factors and human disease |publisher=Oxford University Press |year=1999 |isbn=978-0-19-511239-9 |location=Oxford [Oxfordshire] |url-access=registration}}</ref> Mnogi transkripcijski faktori su ili [[tumor supresor]]i ili [[onkogen]]i, te su stoga mutacije ili njihova aberantna regulacija povezane s rakom. Poznato je da su tri grupe transkripcijskih faktora važne kod raka kod ljudi: (1) porodice [[NF-kappaB]] i [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]], (2) porodica [[STAT-protein|STAT]] i (3) [[receptor steroidnih hormona|steroidni receptori]].<ref name="pmid16475943">{{Cite journal |vauthors=Libermann TA, Zerbini LF |date=February 2006 |title=Targeting transcription factors for cancer gene therapy |journal=Current Gene Therapy |volume=6 |issue=1 |pages=17–33 |doi=10.2174/156652306775515501 |pmid=16475943}}</ref> BU nastavku su navedeni neki od bolje proučenih primjera: {| class="wikitable" |- ! Stanje ! Opis ! [[genski lokus|Lokus]] |- | [[Rettov sindrom]] | Mutacije u transkripcijskom faktoru [[MECP2]] povezane su s [[Rettov sindrom|Rettovim sindromom]], neurorazvojnim poremećajem.<ref name="pmid16647848">{{Cite journal |vauthors=Moretti P, Zoghbi HY |date=June 2006 |title=MeCP2 dysfunction in Rett syndrome and related disorders |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=16 |issue=3 |pages=276–81 |doi=10.1016/j.gde.2006.04.009 |pmid=16647848}}</ref><ref name="pmid17317146">{{Cite journal |vauthors=Chadwick LH, Wade PA |date=April 2007 |title=MeCP2 in Rett syndrome: transcriptional repressor or chromatin architectural protein? |url=https://zenodo.org/record/1258987 |url-status=live |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=17 |issue=2 |pages=121–5 |doi=10.1016/j.gde.2007.02.003 |pmid=17317146 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002233545/https://zenodo.org/record/1258987 |archive-date=Oct 2, 2023 |via=Zenodo}}</ref> | Xq28 |- | [[Dijabetes]] | Rijedak oblik dijabetesa koji se naziva [[MODY]] (Maturity-onset Diabetes of the young) može biti uzrokovan mutacijama u jedarnim faktorima hepatocita (HNF).<ref name="pmid17923767">{{Cite book |title=Distinct roles of HNF1beta, HNF1alpha, and HNF4alpha in regulating pancreas development, beta-cell function and growth |vauthors=Maestro MA, Cardalda C, Boj SF, Luco RF, Servitja JM, Ferrer J |publisher=Karger Medical and Scientific Publishers |year=2007 |isbn=978-3-8055-8385-5 |series=Endocrine Development |volume=12 |pages=33–45 |chapter=Distinct Roles of HNF1 Β, HNF1 α, and HNF4 α in Regulating Pancreas Development, Β -Cell Function and Growth |doi=10.1159/000109603 |pmid=17923767 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=AzvFFxY-3CMC&pg=PA33}}</ref> ili [[Pdx1|insulin-promotorskim faktorom-1]] (IPF1/Pdx1).<ref name="pmid18360684">{{Cite journal |vauthors=Al-Quobaili F, Montenarh M |date=April 2008 |title=Pancreatic duodenal homeobox factor-1 and diabetes mellitus type 2 (review) |url=https://www.spandidos-publications.com/ijmm/article.jsp?article_id=ijmm_21_4_399 |url-status=live |journal=International Journal of Molecular Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=399–404 |doi=10.3892/ijmm.21.4.399 |pmid=18360684 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002232026/https://www.spandidos-publications.com/ijmm/21/4/399/abstract |archive-date=Oct 2, 2023 |doi-access=free}}</ref> | Multiplo |- | [[govorna apraksija|Razvojna verbalna dispraksija]] | [[Mutacije]] u transkripcijskom faktoru [[FOXP2]] povezane su s [[govorna apraksija|razvojnom verbalnom dispraksijom]], bolešću kod koje osobe nisu u stanju proizvesti fino koordinirane pokrete potrebne za [[govor]].<ref name="pmid17330859">{{Cite journal |vauthors=Lennon PA, Cooper ML, Peiffer DA, Gunderson KL, Patel A, Peters S, Cheung SW, Bacino CA |date=April 2007 |title=Deletion of 7q31.1 supports involvement of ''FOXP2'' in language impairment: clinical report and review |journal=American Journal of Medical Genetics. Part A |volume=143A |issue=8 |pages=791–8 |doi=10.1002/ajmg.a.31632 |pmid=17330859 |s2cid=22021740}}</ref> | 7q31 |- | [[Autoimunska bolest|Autoimunske bolesti]] | Mutacije u transkripcijskom faktoru [[FOXP3]] uzrokuju rijedak oblik [[autoimunska bolest|autoimunske bolesti]] koji se naziva [[IPEX (sindrom)|IPEX]]<ref name="pmid18317533">{{Cite journal |vauthors=van der Vliet HJ, Nieuwenhuis EE |year=2007 |title=IPEX as a result of mutations in FOXP3 |journal=Clinical & Developmental Immunology |volume=2007 |pages=1–5 |doi=10.1155/2007/89017 |pmc=2248278 |pmid=18317533 |doi-access=free}}</ref> | Xp11.23-q13.3 |- | [[Li-Fraumenijev sindrom]] | Uzrokovan mutacijama u tumor supresoru [[p53 (protein)|p53]].<ref name="pmid15917654">{{Cite journal |vauthors=Iwakuma T, Lozano G, Flores ER |date=July 2005 |title=Li-Fraumeni syndrome: a p53 family affair |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=7 |pages=865–7 |doi=10.4161/cc.4.7.1800 |pmid=15917654 |doi-access=free}}</ref> | 17p13.1 |- | [[Rak dojke]] | [[STAT-protein|STAT]] porodica je relevantna za [[rak dojke]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Clevenger CV |date=November 2004 |title=Roles and Regulation of Stat Family Transcription Factors in Human Breast Cancer |journal=American Journal of Pathology |type=Review |volume=165 |issue=5 |pages=1449–1460 |doi=10.1016/S0002-9440(10)63403-7 |pmc=1618660 |pmid=15509516 |doi-access=free}}</ref> | Multiplo |- | Multipli [[kancer]]i |Porodica [[HOX-gen|HOX]] uključena je u razvoj različitih vrsta raka.<ref>{{Cite web |title="Transcription factors as targets and markers in cancer" Workshop 2007 |url=http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20120525104734/http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-date=25 May 2012 |access-date=14 December 2009}}</ref> | Multipli |- |[[Osteoartritis]] |[[Mutacija]] ili smanjena aktivnost [[SOX9]]<ref>{{Cite journal |vauthors=Govindaraj K, Hendriks J, Lidke DS, Karperien M, Post JN |date=January 2019 |title=Changes in Fluorescence Recovery After Photobleaching (FRAP) as an indicator of SOX9 transcription factor activity |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Regulatory Mechanisms |volume=1862 |issue=1 |pages=107–117 |doi=10.1016/j.bbagrm.2018.11.001 |pmid=30465885 |doi-access=free}}</ref> | |} === Potencijalne mete lijekova === {{Glavni|Terapijska modulacija gena}} Otprilike 10% trenutno propisivanih lijekova direktno cilja na klasu transkripcijskih faktora [[jedarni receptor]]i.<ref name="pmid17139284">{{Cite journal |vauthors=Overington JP, Al-Lazikani B, Hopkins AL |date=December 2006 |title=How many drug targets are there? |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=5 |issue=12 |pages=993–6 |doi=10.1038/nrd2199 |pmid=17139284 |s2cid=11979420}}</ref> Primjeri uključuju [[tamoksifen]] i [[bikalutamid]] za liječenje [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak prostate|prostate]], te različite vrste [[glukokortikoid|protivupalnih]] i [[anabolički steroid|anaboličkih]] [[steroid]]a.<ref>{{Cite journal |vauthors=Gronemeyer H, Gustafsson JA, Laudet V |date=November 2004 |title=Principles for modulation of the nuclear receptor superfamily |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=3 |issue=11 |pages=950–64 |doi=10.1038/nrd1551 |pmid=15520817 |bibcode=2004NRvDD...3..950G |s2cid=205475111}}</ref> Osim toga, transkripcijski faktori su često indirektno modulirani lijekovima putem [[signalna kaskada|signalnih kaskada]]. Moguće je direktno ciljati druge manje istražene transkripcijske faktore kao što je [[NF-κB]] lijekovima.<ref name="pmid8049612">{{Cite journal |vauthors=Bustin SA, McKay IA |date=June 1994 |title=Transcription factors: targets for new designer drugs |journal=British Journal of Biomedical Science |volume=51 |issue=2 |pages=147–57 |pmid=8049612}}</ref><ref name="pmid7549464">{{Cite journal |vauthors=Butt TR, Karathanasis SK |year=1995 |title=Transcription factors as drug targets: opportunities for therapeutic selectivity |journal=Gene Expression |volume=4 |issue=6 |pages=319–36 |pmc=6134363 |pmid=7549464}}</ref><ref name="pmid9755455">{{Cite journal |vauthors=Papavassiliou AG |date=August 1998 |title=Transcription-factor-modulating agents: precision and selectivity in drug design |journal=Molecular Medicine Today |volume=4 |issue=8 |pages=358–66 |doi=10.1016/S1357-4310(98)01303-3 |pmid=9755455}}</ref><ref name="pmid15790306">{{Cite journal |vauthors=Ghosh D, Papavassiliou AG |year=2005 |title=Transcription factor therapeutics: long-shot or lodestone |journal=Current Medicinal Chemistry |volume=12 |issue=6 |pages=691–701 |doi=10.2174/0929867053202197 |pmid=15790306}}</ref>Smatra se da je teže ciljati transkripcijske faktore izvan porodice jedarnih receptora terapijom [[mala molekula|malih molekula]] jer nije jasno da li su "lijekoviti", ali je postignut napredak u vezi s Pax2<ref name="pmid28094913">{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Liao C, Ranghini E, Nikolovska-Coleska Z, Dressler G |year=2017 |title=Inhibition of Pax2 Transcription Activation with a Small Molecule that Targets the DNA Binding Domain |journal=ACS Chemical Biology |volume=12 |issue=3 |pages=724–734 |doi=10.1021/acschembio.6b00782 |pmc=5761330 |pmid=28094913}}</ref><ref name="pmid29685496">{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Dressler GR |year=2018 |title=Are Pax proteins potential therapeutic targets in kidney disease and cancer? |journal=Kidney International |volume=94 |issue=2 |pages=259–267 |doi=10.1016/j.kint.2018.01.025 |pmc=6054895 |pmid=29685496}}</ref> i [[notch signalni put|notch]] putem.<ref name="pmid19907488">{{Cite journal |vauthors=Moellering RE, Cornejo M, Davis TN, Del Bianco C, Aster JC, Blacklow SC, Kung AL, Gilliland DG, Verdine GL, Bradner JE |date=November 2009 |title=Direct inhibition of the NOTCH transcription factor complex |journal=Nature |volume=462 |issue=7270 |pages=182–8 |bibcode=2009Natur.462..182M |doi=10.1038/nature08543 |pmc=2951323 |pmid=19907488}} == Uloga u evoluciji == {Glavni|Evolucijska razvojna biologija}} [[duplikacija (genetika)|Duplikacije gena]] odigrale su ključnu ulogu u [[evolucija|evoluciji]] vrsta. To se posebno odnosi na transkripcijske faktore. Nakon što se pojave kao duplikati, akumulirane mutacije koje kodiraju za jednu kopiju mogu se odvijati bez negativnog uticaja na regulaciju nizvodnih ciljeva. Međutim, promjene specifičnosti vezivanja DNK transkripcijskog faktora s jednom kopijom [[Leafy]], koji se javlja kod većine kopnenih biljaka, nedavno su razjašnjene. U tom smislu, transkripcijski faktor s jednom kopijom može proći kroz promjenu specifičnosti putem promiskuitetnog međuprodukta bez gubitka funkcije. Slični mehanizmi su predloženi u kontekstu svih alternativnih [[filogeneza|filogenetskih]] hipoteza i uloge transkripcijskih faktora u evoluciji svih [[vrsta]].<ref name="pmid24436181">{{Cite journal |vauthors=Sayou C, Monniaux M, Nanao MH, Moyroud E, Brockington SF, Thévenon E, Chahtane H, Warthmann N, Melkonian M, Zhang Y, Wong GK, Weigel D, Parcy F, Dumas R |date=February 2014 |title=A promiscuous intermediate underlies the evolution of LEAFY DNA binding specificity |url=https://zenodo.org/record/3437650 |journal=Science |volume=343 |issue=6171 |pages=645–8 |bibcode=2014Sci...343..645S |doi=10.1126/science.1248229 |pmid=24436181 |s2cid=207778924 |hdl-access=free |hdl=1885/64773}}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref name="MBE_1767">{{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |date=July 2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}}</ref> == Uloga u aktivnosti biokontrole == Transkripcijski faktori imaju ulogu u aktivnosti [[Otpornost (ekologija)|otpornosti]] koja je važna za uspješnu aktivnost [[biokontrola|biokontrole]] Otpornost na [[oksidativni stres]] i alkalni pH doprinijeli su transkripcijski faktori Yap1 i Rim101 ''[[Papiliotrema|Papiliotrema terrestris]]'' LS28 kao molekularni alati koji su otkrili razumijevanje genetičkih mehanizama koji leže u osnovi aktivnosti biokontrole, što podržava programe [[Upravljanje bolestima (poljoprivreda)|upravljanja bolestima]] zasnovane na biološkoj i integriranoj kontroli.<ref>{{Cite journal |vauthors=Castoria R, Miccoli C, Barone G, Palmieri D, De Curtis F, Lima G, Heitman J, Ianiri G |date=March 2021 |title=Molecular Tools for the Yeast Papiliotrema terrestris LS28 and Identification of Yap1 as a Transcription Factor Involved in Biocontrol Activity |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=87 |issue=7 |bibcode=2021ApEnM..87E2910C |doi=10.1128/AEM.02910-20 |pmc=8091616 |pmid=33452020 |veditors=Cann I }}</ref> == Analiza == Postoje različite tehnologije dostupne za analizu transkripcijskih faktora. Na [[genom]]skom nivou, obično se koriste DNK-[[sekvenciranje]] i istraživanje [[baza podataka]].<ref name="pmid16845064">{{Cite journal |vauthors=Grau J, Ben-Gal I, Posch S, Grosse I |date=July 2006 |title=VOMBAT: prediction of transcription factor binding sites using variable order Bayesian trees |url=http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Web Server issue |pages=W529-33 |doi=10.1093/nar/gkl212 |pmc=1538886 |pmid=16845064 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930084306/http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |archive-date=30 September 2018 |access-date=10 January 2014}}</ref> Proteinska verzija transkripcijskog faktora može se detektirati korištenjem specifičnih [[antitijela]]. [[Uzorak]] detektira se [[Western blot]] analizom. Korištenjem elektroforetskog testa pomjeranja mobilnosti (EMSA),<ref name="pmid:18591661">{{Cite journal |vauthors=Wenta N, Strauss H, Meyer S, Vinkemeier U |date=July 2008 |title=Tyrosine phosphorylation regulates the partitioning of STAT1 between different dimer conformations |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=105 |issue=27 |pages=9238–43 |bibcode=2008PNAS..105.9238W |doi=10.1073/pnas.0802130105 |pmc=2453697 |pmid=18591661 |doi-access=free}}</ref> profil aktivacije transkripcijskih faktora može se detektovati. Multipleksni pristup za profiliranje aktivacije je TF čip sistem gdje se nekoliko različitih transkripcijskih faktora može detektovati paralelno.<ref>{{Cite journal |last1=Trauernicht |first1=Max |last2=Filipovska |first2=Teodora |last3=Rastogi |first3=Chaitanya |last4=Steensel |first4=Bas van |date=2024-12-18 |title=Optimized reporters for multiplexed detection of transcription factor activity |journal=Cell Systems |language=English |volume=15 |issue=12 |pages=1107–1122.e7 |doi=10.1016/j.cels.2024.11.003 |issn=2405-4712 |pmc=11667439 |pmid=39644900}}</ref> Najčešće korištena metoda za identifikaciju mjesta vezivanja transkripcijskih faktora je [[hromatinska imunoprecipitacija ]] (ChIP).<ref>{{Cite journal |vauthors=Furey TS |date=December 2012 |title=ChIP-seq and beyond: new and improved methodologies to detect and characterize protein-DNA interactions |journal=Nature Reviews. Genetics |volume=13 |issue=12 |pages=840–52 |doi=10.1038/nrg3306 |pmc=3591838 |pmid=23090257}}</ref> Ova tehnika oslanja se na hemijsku fiksaciju hromatina pomoću [[formaldehid]]a, nakon čega slijedi koprecipitacija DNK i transkripcijskog faktora od interesa korištenjem [[antitijela]] koje specifično cilja taj protein. DNK sekvence zatim se mogu identificirati [[mikročip]]om ili sekvenciranjem visokog protoka ([[ChIP-sekvenciranje|ChIP-seq]]) kako bi se odredila mjesta vezivanja transkripcijskih faktora. Ako nije dostupno antitijelo za protein od interesa, [[identifikacija DNK-adenin metiltransferaze|DamID]] može biti prikladna alternativa.<ref>{{Cite journal |vauthors=Aughey GN, Southall TD |date=January 2016 |title=Dam it's good! DamID profiling of protein-DNA interactions |journal=Wiley Interdisciplinary Reviews: Developmental Biology |volume=5 |issue=1 |pages=25–37 |doi=10.1002/wdev.205 |pmc=4737221 |pmid=26383089}}</ref> == Klase == Kao što je detaljnije opisano u nastavku, transkripcijski faktori mogu se klasificirati prema *(1) mehanizmu djelovanja, *(2) regulatornoj funkciji ili *(3) homologiji sekvenci (a time i strukturnoj sličnosti) u njihovim domenima za vezivanje DNK. Također se klasificiraju prema 3D strukturi njihovog DBD-a i načinu na koji on kontaktira DNK.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Wingender E, Schoeps T, Haubrock M, Dönitz J | title = TFClass: a classification of human transcription factors and their rodent orthologs | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = Database issue | pages = D97-102 | date = January 2015 | pmid = 25361979 | pmc = 4383905 | doi = 10.1093/nar/gku1064 }}</ref><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Blanc-Mathieu R, Dumas R, Turchi L, Lucas J, Parcy F | title = Plant-TFClass: a structural classification for plant transcription factors | journal = Trends in Plant Science | volume = 29 | issue = 1 | pages = 40–51 | date = January 2024 | pmid = 37482504 | doi = 10.1016/j.tplants.2023.06.023 | bibcode = 2024TPS....29...40B | url = https://hal.science/hal-04212079 }}</ref> === Mehanistički === Postoje dvije mehanističke klase transkripcijskih faktora: * [[Opći transkripcijski faktor]]i uključeni su u formiranje [[Transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]]. Najčešći su skraćeno označeni kao [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]], [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]]. Oni su sveprisutni i interaguju sa regijom osnovnog promotora koja okružuje mjesto(a) početka transkripcije svih [[geni klase II|gena II klase]].<ref name="pmidc">{{Cite journal |vauthors=Orphanides G, Lagrange T, Reinberg D |date=November 1996 |title=General transcription factors RNA polymerase II |journal=Genes and Development |volume=10 |number=21 |pages=2657–83 |doi=10.1101/gad.10.21.2657 |pmid=8946909 |doi-access=free}}<renf> * '''Uzvodni transkripcijski faktori''' jesu proteini koji se vežu negdje uzvodno od mjesta inicijacije, kako bi stimulirali ili potisnuli transkripciju. Oni su otprilike sinonimi za '''specifični transkripcijski faktori''', jer se znatno razlikuju ovisno o tome koje su [[sekvenca prepoznavanja|sekvence prepoznavanja]] prisutne u blizini gena.<ref name="boron125-126">{{Cite book |title=Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approach |vauthors=Boron WF |publisher=Elsevier/Saunders |year=2003 |isbn=1-4160-2328-3 |pages=125–126}}</ref> {|class="wikitable" !colspan=4| Primjeri specifičnih transkripcijskih faktora<ref name="boron125-126" /> |- ! Faktor !! Strukturni tip !! [[Sekvenca prepoznavanja]] !! Vezuje se kao |- ! [[Sp1 transkripcijski faktor|SP1]] | [[Cinkov prst]] || [[pet primarnih krajeva|5']]-GGGCGG-[[tri primarna kraja|3']] || Monomer |- ! [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-TGA(G/C)TCA-3' || Dimer |- ! [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|C/EBP]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-ATTGCGCAAT-3' || Dimer |- ! [[Faktor toplotnog šoka]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-XGAAX-3' || Trimer |- ! [[ATF/CREB]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-TGACGTCA-3' || Dimer |- ! [[Myc|c-Myc]] | [[Osnovna heliks-petlja-heliks]] | 5'-CACGTG-3' || Dimer |- ! [[POU2F1|Oct-1]] | [[Heliks-okret-heliks]] || 5'-ATGCAAAT-3' || Monomer |- ! [[Jedarni faktor 1|NF-1]] | Novi || 5'-TTGGCXXXXXXGCCAA-3' || Dimer |- |colspan=4| (G/C) = G ili C <br /> X = [[adenin|A]], [[timin|T]], [[guanin|G]] ili [[citozin|C]] |} === Funkcionalne === Transkripcijski faktori su klasifikovani prema njihovoj regulatornoj funkciji:<ref name="pmid11823631" /> * I. '''Konstitutivni''' – prisutni u svim ćelijama u svakom trenutku, stalno aktivni, svi su [[Aktivator (genetika)|aktivatori]]. Vrlo vjerovatno imaju važnu olakšavajuću ulogu u transkripciji mnogih [[hromosom]]skih gena, moguće u genima koji se čine da su uvijek transkribovani (npr. strukturni proteini poput [[tubulin]]a i [[aktin]]a, i sveprisutni metabolički enzimi poput gliceraldehid-fosfat dehidrogenaze (GAPDH)). Npr.: [[opći transkripcijski faktor]]i, [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]], [[jedarni faktor 1|NF1]], [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|CCAAT]] * II. '''Regulatorni (uslovno aktivni)''' – zahtijevaju aktivaciju. ** II.A '''Razvojni''' '''(specifični za tip ćelije)''' – počinju u oplođenom jajnoj ćeliji. Jednom eksprimirani, ne zahtijevaju dodatnu aktivaciju. Npr.:[[GATA-transkripcijski faktor|GATA]], [[HNF]], [[PIT-1]], [[MyoD]], [[Myf5]], [[Hox (gen)|Hox]], [[Transkripcijski faktori krilate spirale|krilata spirala]] ** II.B '''Zavisni od signala''' – mogu biti ili razvojno ograničeni u svojoj ekspresiji ili prisutni u većini ili svim ćelijama, ali svi su neaktivni (ili minimalno aktivni) sve dok ćelije koje sadrže takve proteine ​​ne budu izložene odgovarajućem intra- ili vanćelijskom signalu. *** II.B.1 '''vanćelijski ligand ([[endokrini sistem|endokrini]] ili [[parakrina signalizacija|parakrini]])-zavisni''' – [[jedarni receptor]]i *** II.B.2 '''Unutarćelijski [[ligand]] ([[autokrina signalizacija|autokrino]])-zavisni''' – aktiviraju ih male intracelularne molekule. Npr.: [[SREBP]], [[p53]], siročinski jedarni receptori. *** II.B.3 '''Zavisni od interakcije receptora i liganda na površini ćelije''' – aktiviraju ih kaskade signalizacije drugog glasnika. **** II.B.3.a Konstitutivni jedarni faktori aktivirani fosforilacijom serina – nalaze se unutar jedra. Enzimi za fosforilaciju serina mogu se aktivirati na dva glavna načina: ***** [[G-protein spregnuti receptor|G-protein spregnuti receptori]] nakon vezivanja liganda povećavaju intracelularne nivoe [[Sistem sekundarnih glasnika|sekundarnih glasnika]] ([[cAMP]], [[Inozitol-trifosfat|IP₃]], [[Diglicerid|DAG]], kalcij) koji, zauzvrat, aktiviraju proteinske enzime [[serin-treonin kinaze]] (kao što su [[Protein kinaza A|PKA]], [[Protein kinaza C|PKC]]). ***** [[Receptor tirozin kinaze]] nakon vezivanja liganda pokreću druge puteve koji konačno završavaju fosforilacijom serina obilnih rezidentnih nuklearnih transkripcijskih faktora. ***** Primjeri uključuju: [[CREB]], [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]], [[Mef2]] **** II.B.3.b '''Latentni [[citoplazma]]tski faktori''' – nalaze se u citoplazmi kada su neaktivni. Strukturno i hemijski vrlo raznolika grupa, kao i njihovi putevi aktivacije. Npr.: [[STAT protein|STAT]], [[R-SMAD]], [[NF-κB]], [[Notch signalizacija|Notch]], [[Tubby-protein|TUBBY]], [[NFAT]] === Strukturni === Transkripcijski faktori se često klasifikuju na osnovu [[Homologija sekvenci|sličnosti sekvenci]] i stoga [[tercijarna struktura|ercijarne strukture]] njihovih domena koji vezuju DNK.<ref name="pmid15706513">{{Cite journal |vauthors=Stegmaier P, Kel AE, Wingender E |year=2004 |title=Systematic DNA-binding domain classification of transcription factors |url=http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |journal=Genome Informatics. International Conference on Genome Informatics |volume=15 |issue=2 |pages=276–86 |pmid=15706513 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130619202726/http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |archive-date=19 June 2013}}</ref><ref name="Matys_2006">{{Cite journal |vauthors=Matys V, Kel-Margoulis OV, Fricke E, Liebich I, Land S, Barre-Dirrie A, Reuter I, Chekmenev D, Krull M, Hornischer K, Voss N, Stegmaier P, Lewicki-Potapov B, Saxel H, Kel AE, Wingender E |date=January 2006 |title=TRANSFAC and its module TRANSCompel: transcriptional gene regulation in eukaryotes |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Database issue |pages=D108-10 |doi=10.1093/nar/gkj143 |pmc=1347505 |pmid=16381825}}</ref><ref>{{Cite web |title=TRANSFAC database |url=https://www.gene-regulation.com/pub/databases/transfac/cl.html |access-date=5 August 2007}}</ref><ref name="Jin_2014"/> Sljedeća klasifikacija zasniva se na 3D strukturi njihovog [[DNK-vezujući domen|DBD]] i načinu na koji on kontaktira DNK. Prvobitno je razvijena za ljudski TF, a kasnije je proširena na [[glodar]]e <ref name=":0"/>, a također i na biljke.<ref name=":1"/> * 1. Natklasa: Osnovni domeni ** 1.1 Klasa: [[Leucinski zatvarač]] faktori ([[bZIP]]) *** 1.1.1 Porodica: [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]](-slične) komponente; uključuje ([[c-Fos]]/[[c-Jun]]) *** 1.1.2 Porodica: [[CREB]] *** 1.1.3 Porodica: [[Ccaat-pojačivač-vezujuči proteini|C/EBP]]-slični faktori *** 1.1.4 Porodica: bZIP / [[PAR (transkripcijski faktor)|PAR]] *** 1.1.5 Porodica: Biljni faktori vezivanja G-kutije *** 1.1.6 Porodica: Samo ZIP ** 1.2 Klasa: Heliks-petlja-heliks faktori ([[bHLH]]) *** 1.2.1 Porodica: Sveprisutni (klasa A) faktori *** 1.2.2 Porodica: Miogeni transkripcijski faktori ([[MyoD]]) *** 1.2.3 Porodica: Achaete-Scute *** 1.2.4 Porodica: Tal/Twist/Atonal/Hen ** 1.3 Klasa: Heliks-petlja-heliks / faktori leucinskog zatvarača ([[osnovni transkripcijski faktor leucinskog zatvarača tipa heliks-petlja-heliks|bHLH-ZIP]]) *** 1.3.1 Porodica: Sveprisutni bHLH-ZIP faktori; uključuje USF ([[USF1]], [[USF2]]); SREBP ([[SREBP]]) *** 1.3.2 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]]; uključuje [[Myc|c-Myc]] ** 1.4 Klasa: NF-1 *** 1.4.1 Porodica: NF-1 ([[NFIA|A]], [[NFIB (gen)|B]], [[NFIC (gen)|C]], [[NFIX|X]]) ** 1.5 Klasa: RF-X *** 1.5.1 Porodica: RF-X ([[RFX1|1]], [[RFX2|2]], [[RFX3|3]], [[RFX4|4]], [[RFX5|5]], [[RFXANK|ANK]]) ** 1.6 Klasa: bHSH * 2 Natklasa: Domeni za vezivanje DNK koje koordiniraju cink ** 2.1 Klasa: Cys4 [[cinkov prst]] tipa [[jedarni receptor]] *** 2.1.1 Porodica: [[receptor steroidnih hormona|Receptori steroidnih hormona]] *** 2.1.2 Porodica: Faktori slični [[receptor hormona štitnjače|receptoru hormona štitnjače]] ** 2.2 Klasa: raznoliki Cys4 [[cinkov prst|cinkovi prsti]] *** 2.2.1 Porodica: [[GATA-transkripcijski faktor|GATA-Faktori]] ** 2.3 Klasa: Cys2His2 domen [[cinkov prst|cinkovih prstiju]] *** 2.3.1 Porodica: Sveprisutni faktori, uključuje [[TFIIIA]], [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]] *** 2.3.2 Porodica: Regulatori razvojnog/ćelijskog ciklusa; uključuje [[Krüppel]] *** 2.3.4 Porodica: Veliki faktori sa svojstvima vezivanja sličnim NF-6B ** 2.4 Klasa: Cys6 cistein-cinkov klaster ** 2.5 Klasa: Cinkovi prsti naizmjeničnog sastava * 3 Natklasa: [[Heliks-okret-heliks]] ** 3.1 Klasa: [[Homeoboks|Homeo domen]] *** 3.1.1 Porodica: Samo homeodomen; uključuje [[Ubx]] *** 3.1.2 Porodica: [[POU-poroduca|POU domen]] faktori; uključuje [[Oktamer-transkripcijski faktor|Oct]] *** 3.1.3 Porodica: Homeodomen sa LIM regijom *** 3.1.4 Porodica: homeodomen plus motivi cinkovog prsta ** 3.2 Klasa: Sparena kutija *** 3.2.1 Porodica: Sparena plus homeodomen *** 3.2.2 Porodica: Samo spareni domen ** 3.3 Klasa: [[FOX-proteini|Fork.glava]] / [[Transkripcijski faktor krilate spirale|krilata spirala]] *** 3.3.1 Porodica: Razvojni regulatori; uključuje [[replikacijska viljuška|viljušku]] *** 3.3.2 Porodica: Regulatori specifični za [[tkivo]] *** 3.3.3 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]] *** 3.3.0 Porodica: Ostali regulatori ** 3.4 Klasa: [[Faktor toplotnog šoka|Faktori toplotnog šoka]] *** 3.4.1 Porodica: HSF ** 3.5 Klasa: Klasteri [[triptofan]]a *** 3.5.1 Porodica: Myb *** 3.5.2 Porodica: Ets-tip *** 3.5.3 Porodica: [[interferon-regulatorni faktor|Regulatorni faktori interferona]] ** 3.6 Klasa: TEA (faktor transkripcijskog pojačivača) domen *** 3.6.1 Porodica: TEA ([[TEAD1]], [[TEAD2]], [[TEAD3]], [[TEAD4]]) * 4 Natklasa: beta-Scaffold faktori sa kontaktima u manjim žljebovima ** 4.1 Klasa: RHR ([[domen homologije Rel|homologija Rel regija]]) *** 4.1.1 Porodica: Rel/[[Ankirinski repetitiv|ankirin]]; [[NF-κB|NF-kappaB]] *** 4.1.2 Porodica: samo ankirin *** 4.1.3 Porodica: [[NFAT]] ('''N'''nuklearni '''F'''aktor '''A'''aktiviranih '''T'''-ćelija) ([[NFATC1]], [[NFATC2]], [[NFATC3]]) ** 4.2 Klasa: STAT *** 4.2.1 Porodica: [[STAT-protein|STAT]] ** 4.3 Klasa: p53 *** 4.3.1 Porodica: [[p53]] ** 4.4 Klasa: [[MADS-kutija]] *** 4.4.1 Porodica: Regulatori diferencijacije; uključuje ([[Mef2]]) *** 4.4.2 Porodica: Responderi na vanjske signale, SRF ([[faktor serumskog odgovora]]) ({{gen|SRF}}) *** 4.4.3 Porodica: Metabolički regulatori (ARG80) ** 4.5 Klasa: transkripcijski faktori beta-Barel [[alfa-heliks]]a ** 4.6 Klasa: [[TATA-vezujući protein]]i *** 4.6.1 Porodica: TBP ** 4.7 Klasa: [[HMG-kutija]] *** 4.7.1 Porodica: [[SOX-geni]], [[SRY]] *** 4.7.2 Porodica: TCF-1 ([[HNF1A|TCF1]]) *** 4.7.3 Porodica: Povezana sa HMG2, [[SSRP1]] *** 4.7.4 Porodica: UBF *** 4.7.5 Porodica: MATA ** 4.8 Klasa: Heteromerni CCAAT faktori *** 4.8.1 Porodica: Heteromerni CCAAT faktori ** 4.9 Klasa: Zrnastoglavih *** 4.9.1 Porodica: Zrnastoglavih ** 4.10 Klasa: Faktori [[Domen hladnog šoka]] *** 4.10.1 Porodica: csd ** 4.11 Klasa: Runt *** 4.11.1 Porodica: Runt * 0 Natklasa: Ostali transkripcijski faktori ** 0.1 Klasa: Proteini bakarne šake ** 0.2 Klasa: HMGI(Y) ([[HMGA1]]) *** 0.2.1 Porodica: HMGI(Y) ** 0.3 Klasa: Džepni domen ** 0.4 Klasa: Faktori slični E1A ** 0.5 Klasa: Faktori povezani s AP2/EREBP *** 0.5.1 Porodica: [[Apetala 2|AP2]] *** 0.5.2 Porodica: EREBP *** 0.5.3 Natporodica: [[B3 DNK-vezujući domen|AP2/B3]] **** 0.5.3.1 Porodica: ARF **** 0.5.3.2 Porodica: ABI **** 0.5.3.3 Porodica: RAV == Baze podataka transkripcijskih faktora == Postoje brojne baze podataka koje katalogiziraju informacije o transkripcijskim faktorima, ali njihov opseg i korisnost se dramatično razlikuju. Neke mogu sadržavati samo informacije o stvarnim proteinima, neke o njihovim mjestima vezivanja ili o njihovim ciljnim genima. Primjeri uključuju sljedeće: * footprintDB - baza metapodataka više baza podataka, uključujući JASPAR i druge * [[JASPAR]]: [[baza podataka]] mjesta vezivanja transkripcijskih faktora za eukariote * CIS-BP: "online biblioteka transkripcijskih faktora i njihovih motiva vezivanja za DNK" koja obuhvata različite vrste (u nekoliko kraljevstava), porodice proteina, genomske testove i studije<ref>{{Cite journal |vauthors=Weirauch MT, Yang A, Albu M, Cote AG, Montenegro-Montero A, Drewe P, Najafabadi HS, Lambert SA, Mann I, Cook K, Zheng H, Goity A, van Bakel H, Lozano JC, Galli M, Lewsey MG, Huang E, Mukherjee T, Chen X, Reece-Hoyes JS, Govindarajan S, Shaulsky G, Walhout AJ, Bouget FY, Ratsch G, Larrondo LF, Ecker JR, Hughes TR|date=September 2014|title= Determination and inference of eukaryotic transcription factor sequence specificity|journal=Cell|volume=158|issue=6|pages=1431–43|doi=10.1016/j.cell.2014.08.009|pmc=4163041|pmid=25215497}}</ref> * PlantTFD: Baza podataka biljnih transkripcijskih faktora <ref>{{Cite journal |vauthors=Jin J, Tian F, Yang DC, Meng YQ, Kong L, Luo J, Gao G |date=January 2017 |title=PlantTFDB 4.0: toward a central hub for transcription factors and regulatory interactions in plants |journal=Nucleic Acids Res |volume=45 |issue=D1 |pages=D1040–D1045 |doi=10.1093/nar/gkw982 |pmc=5210657 |pmid=27924042}}</ref> * YeTFaSCo: Kvasac ([[Saccharomyces_cerevisiae|''S. cerevisiae'']]) baza podataka motiva vezivanja transkripcijskog faktora (TF)<ref>{{Cite journal |last=de Boer |first=Carl G |author2=Timothy R Hughes |date=November 2011 |title=YeTFaSCo: a database of evaluated yeast transcription factor sequence specificities |journal=Nucleic Acids Res|volume=40 |issue=Database issue |pages=D169–D179 |doi=10.1093/nar/gkr993 |pmc=3245003 |pmid=22102575}}</ref> * [[TcoF-DB]]: Baza podataka transkripcijskih kofaktora i interakcija transkripcijskih faktora<ref>{{Cite journal |vauthors=Schmeier S, Alam T, Essack M, Bajic VB |date=January 2017 |title=TcoF-DB v2: update of the database of human and mouse transcription co-factors and transcription factor interactions |journal=Nucleic Acids Research |volume=45 |issue=D1 |pages=D145–D150 |doi=10.1093/nar/gkw1007 |pmc=5210517 |pmid=27789689}}</ref> * TFcheckpoint: baza podataka kandidata za transkripcijske faktore kod ljudi, miševa i pacova * transcriptionfactor.org (sada komercijalan, prodaje reagense) * MethMotif.org: Integrativna baza podataka specifična za ćelije, koja sadrži motive vezivanja transkripcijskih faktora povezane s profilima metilacije DNK.<ref>{{Cite journal |vauthors=Xuan Lin QX, Sian S, An O, Thieffry D, Jha S, Benoukraf T |date=January 2019 |title=MethMotif: an integrative cell specific database of transcription factor binding motifs coupled with DNA methylation profiles |journal=Nucleic Acids Research |volume=47 |issue=D1 |pages=D145–D154 |doi=10.1093/nar/gky1005 |pmc=6323897 |pmid=30380113}}</ref> == Također pogledajte == * [[DNK-vezujući protein]] * [[Inhibitor DNK-vezujućeg proteina]] * [[Mapper(2)]] * [[Jedarni receptor]], klasa transkripcijskih faktora aktiviranih ligandom * [[Otvorena baza podataka regulatornih anotacija]] * [[Filogenetički otisak]] * [[TRANSFAC|TRANSFAC baza podataka]] * [[YeTFaSCo]] == Reference == {{Refspisak|33em}} == Dodatni izvori == {{Refbegin}} * Carretero-Paulet, Lorenzo;&nbsp;Galstyan, Anahit;&nbsp;Roig-Villanova, Irma;&nbsp;Martínez-García, Jaime F.;&nbsp;Bilbao-Castro, Jose R.&nbsp;«Genome-Wide Classification and Evolutionary Analysis of the bHLH Family of Transcription Factors in Arabidopsis, Poplar, Rice, Moss, and Algae».&nbsp;''Plant Physiology'',&nbsp;153,&nbsp;3,&nbsp;2010-07,&nbsp;pàg.&nbsp;1398–1412. [[doi:10.1104/pp.110.153593]]. {{ISSN|0032-0889}} * {{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |year=2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|Transcription+Factors}} * [https://transcriptionfactor.org/ Transcription factor database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081204232625/http://www.transcriptionfactor.org/ |date=4 December 2008 }} {{Ćelijska signalizacija}} {{Transkripcijski faktori}} {{Genarch}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekspresija gena]] [[Kategorija:Proteinske porodice]] [[Kategorija:Transkripcijski faktori|*]] [[Kategorija:DNK]] [[Kategorija:Biofizika]] [[Kategorija:Evolucijska razvojna biologija]] od1lrjs7qvbjpxng5ub4pfwak9ogwgr 3916577 3916576 2026-08-05T11:50:07Z Bratuš-XY 184374 /* Mehanistički */ 3916577 wikitext text/x-wiki {{Glosar transkripcijskih faktora}} [[File:Transcription Factors.svg|thumb|upright=1.85| Ilustracija aktivatora]] U [[molekularna biologija| molekularnoj biologiji]], '''transkripcijski faktor''' ('''TF''') (ili '''faktor vezivanja DNK specifičan za sekvencu''') [[protein]] je koji kontroliše brzinu [[transkripcija (genetika)|transkripcije]] [[genetika|genetičkih]] informacija iz [[DNK]] u [[informacijska RNK| informacijsku RNK]], vezivanjem za [[sekvenca DNK|sekvence DNK]].<ref name="pmid9570129">{{Cite journal |vauthors=Latchman DS |date=December 1997 |title=Transcription factors: an overview |journal=The International Journal of Biochemistry & Cell Biology |volume=29 |issue=12 |pages=1305–12 |doi=10.1016/S1357-2725(97)00085-X |pmc=2002184 |pmid=9570129}}</ref><ref name="pmid2128034">{{Cite journal |vauthors=Karin M |date=February 1990 |title=Too many transcription factors: positive and negative interactions |journal=The New Biologist |volume=2 |issue=2 |pages=126–31 |pmid=2128034}}</ref> Specificity can be due to sequence motifs, or epigenetic modifications.<ref>{{Cite journal |last1=Isbel |first1=Luke |last2=Grand |first2=Ralph S. |last3=Schübeler |first3=Dirk |date=December 2022 |title=Generating specificity in genome regulation through transcription factor sensitivity to chromatin |url=https://www.nature.com/articles/s41576-022-00512-6 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=23 |issue=12 |pages=728–740 |doi=10.1038/s41576-022-00512-6 |pmid=35831531 |issn=1471-0064|url-access=subscription }}</ref> Funkcija transkripcijskih faktora (TF) je regulisanje – uključivanje i isključivanje – gena kako bi se osiguralo da su oni [[Ekspresija gena|eksprimirani]] u željenim [[Ćelija (biologija)|ćelijama]], u pravo vrijeme i u pravoj količini tokom života ćelije i organizma. Grupe TF funkcionišu na koordiniran način, kako bi usmjeravale [[ćelijska dioba|diobu ćelija]], [[ćelijski rast|rast]] i [[ćelijska smrt|smrt ćelija]] tokom života; [[ćelijska migracija|migraciju ćelija]] i organizaciju ([[tijelesni plan]]) tokom [[embiogeneza|embrionalnog razvoja]] i povremeno kao odgovor na signale izvan ćelije, kao što je [[hormon]]. U [[ljudski genom| ljudskom genomu]], postoji približno 1600 TF, gdje je polovina njih [[cinkov prst C2H2|C2H2-cinkovi prsti]].<ref name="pmid15193307">{{Cite journal |vauthors=Babu MM, Luscombe NM, Aravind L, Gerstein M, Teichmann SA |date=June 2004 |title=Structure and evolution of transcriptional regulatory networks |url=http://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=14 |issue=3 |pages=283–91 |doi=10.1016/j.sbi.2004.05.004 |pmid=15193307 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190830175950/https://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |archive-date=30 August 2019 |access-date=25 October 2017}}</ref><ref name="Lyons">{{YouTube |title= How Genes are Regulated: Transcription Factors |id=MkUgkDLp2iE|time=2m16s}}</ref><ref name=":3">{{Cite journal |vauthors=Lambert S, Jolma A, Campitelli L, Pratyush Z, Das K, Yin Y, Albu M, Chen X, Taipae J, Hughes T, Weirauch M |year=2018 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |pmid=29425488 |quote=The final tally encompasses 1,639 known or likely human TFs. |doi-access=free |pmc=12908702 }}</ref><ref name=":2">{{Cite journal |last1=Lambert |first1=Samuel A. |last2=Jolma |first2=Arttu |last3=Campitelli |first3=Laura F. |last4=Das |first4=Pratyush K. |last5=Yin |first5=Yimeng |last6=Albu |first6=Mihai |last7=Chen |first7=Xiaoting |last8=Taipale |first8=Jussi |last9=Hughes |first9=Timothy R. |last10=Weirauch |first10=Matthew T. |date=2018-02-08 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |language=English |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |issn=0092-8674 |pmid=29425488 |pmc=12908702 }}</ref> Transkripcijski faktori članovi su [[proteom]]a, kao i [[regulom]]a. TF-ovi djeluju sami ili s drugim [[protrinski kompleks|proteinima u kompleksu]], promovirajući (kao [[aktivator (genetika)|aktivatoru]]), ili blokirajući (kao [[represor]]) regrutaciju [[RNK-polimeraza]] (enzima koji vrše [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz [[DNK]] u [[RNK]]) na specifične gene.<ref name="pmid8870495">{{Cite journal |vauthors=Roeder RG |date=September 1996 |title=The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=21 |issue=9 |pages=327–35 |doi=10.1016/S0968-0004(96)10050-5 |pmid=8870495}}</ref><ref name="pmid8990153">{{Cite journal |vauthors=Nikolov DB, Burley SK |date=January 1997 |title=RNA polymerase II transcription initiation: a structural view |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=94 |issue=1 |pages=15–22 |bibcode=1997PNAS...94...15N |doi=10.1073/pnas.94.1.15 |pmc=33652 |pmid=8990153 |doi-access=free}}</ref><ref name="pmid11092823">{{Cite journal |vauthors=Lee TI, Young RA |year=2000 |title=Transcription of eukaryotic protein-coding genes |journal=Annual Review of Genetics |volume=34 |pages=77–137 |doi=10.1146/annurev.genet.34.1.77 |pmid=11092823}}</ref> Karakteristično obilježje transkripcijskih faktora (TF) jest da sadrže barem jedan [[DNK-vezujući domen]] (DBD), koji se veže za specifičnu sekvencu DNK pored gena koje regulišu.<ref name="pmid2667136">{{Cite journal |vauthors=Mitchell PJ, Tjian R |date=July 1989 |title=Transcriptional regulation in mammalian cells by sequence-specific DNA binding proteins |journal=Science |volume=245 |issue=4916 |pages=371–8 |bibcode=1989Sci...245..371M |doi=10.1126/science.2667136 |pmid=2667136}}</ref><ref name="pmid9121580">{{Cite journal |vauthors=Ptashne M, Gann A |date=April 1997 |title=Transcriptional activation by recruitment |journal=Nature |volume=386 |issue=6625 |pages=569–77 |bibcode=1997Natur.386..569P |doi=10.1038/386569a0 |pmid=9121580 |s2cid=6203915}}</ref> TF-ovi su grupirani u klase na osnovu njihovih DBD-ova.<ref name="Jin_2014">{{Cite journal |vauthors=Jin J, Zhang H, Kong L, Gao G, Luo J |date=January 2014 |title=PlantTFDB 3.0: a portal for the functional and evolutionary study of plant transcription factors |journal=Nucleic Acids Research |volume=42 |issue=Database issue |pages=D1182-7 |doi=10.1093/nar/gkt1016 |pmc=3965000 |pmid=24174544}}</ref><ref name="Matys_2006" /> Drugi proteini kao što su [[koaktivator (genetika)|koaktivatori]], [[kompleks remodeliranja strukture hromatina (RSC)|remodeleri hromatina]], [[histon-acetiltransferaza| histon-acetiltransferaze]], [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]], [[kinaza|kinaze]] i [[metilaza| metilaze]] neophodni su također za regulaciju gena, ali nemaju domene za vezivanje DNK, te stoga nisu TF-ovi.<ref name="pmid11823631">{{Cite journal |vauthors=Brivanlou AH, Darnell JE |date=February 2002 |title=Signal transduction and the control of gene expression |journal=Science |volume=295 |issue=5556 |pages=813–8 |bibcode=2002Sci...295..813B |doi=10.1126/science.1066355 |pmid=11823631 |s2cid=14954195}}</ref> TF-ovi su zanimljivi u medicini jer [[mutacije]] TF-ova mogu uzrokovati specifične bolesti, a lijekovi se potencijalno mogu ciljano djelovati na njih. == Broj == {{glavni| Spisak ljudskih transkripcijskih faktora |more=no}} Transkripcijski faktori neophodni su za regulaciju ekspresije gena i, kao posljedica toga, nalaze se u svim živim [[organizmi]]ma. Broj transkripcijskih faktora koji se nalaze u organizmu povećava se s veličinom [[genom]]a, a veći genomi obično imaju više transkripcijskih faktora po genu.<ref name="pmid12957540">{{Cite journal |vauthors=van Nimwegen E |date=September 2003 |title=Scaling laws in the functional content of genomes |journal=Trends in Genetics |volume=19 |issue=9 |pages=479–84 |arxiv=physics/0307001 |doi=10.1016/S0168-9525(03)00203-8 |pmid=12957540 |s2cid=15887416}}</ref> U [[ljudski genom|ljudskom genomu]] postoji približno 2.800 proteina koji sadrže domene za vezivanje DNK, a pretpostavlja se da 1.600 od njih funkcionira kao transkripcijski faktori,<ref name="pmid15193307"/> gdje je polovina njih (~800) protein C2H2-cinkovih prstiju.<ref name=":2"/> Stoga, približno 10% gena u genomu kodira transkripcijske faktore, što ovu porodicu čini najvećom pojedinačnom porodicom ljudskih proteina. Nadalje, geni su često okruženi s nekoliko [[mjesto veznja|mjesta vezivanja]] za različite transkripcijske faktore, a efikasna ekspresija svakog od ovih gena zahtijeva kooperativno djelovanje nekoliko različitih transkripcijskih faktora (vidi, na primjer, [[jedarni hepatocitni faktor | jedarni faktori hepatocita]]). Dakle, kombinatorna upotreba podskupa od približno 2.000 ljudskih transkripcijskih faktora lahko objašnjava jedinstvenu regulaciju svakog gena u ljudskom genomu tokom [[razvojna biologija|razvoja]].<ref name="pmid11823631"/> == Mehanizam == Transkripcijski faktori vežu se za [[pojačivač (genetika)|pojačivače]] ili [[promotor (genetika)|promotore]] regije DNK susjedne genima, koje regulišu na osnovu prepoznavanja specifičnih DNK motiva. U zavisnosti od transkripcijskog faktora, transkripcija susjednog gena je ili smanjena ili pojačana. Transkripcijski faktori koriste različite mehanizme za regulaciju [[ekspresija gena|ekspresije gena]].<ref name="pmid11758455">{{Cite journal |vauthors=Gill G |year=2001 |title=Regulation of the initiation of eukaryotic transcription |journal=Essays in Biochemistry |volume=37 |pages=33–43 |doi=10.1042/bse0370033 |pmid=11758455}}</ref> Ovi mehanizmi uključuju: * stabilizaciju ili blokiranje vezivanja [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] ili drugih faktora za DNK<ref name="pmid9570129"/> * [[kataliza|katalizu]] [[acetilacija| acetilaciju]] ili deacetilaciju [[histon]]skih proteina. Transkripcijski faktor to može učiniti direktno ili regrutovati druge proteine ​​s ovom katalitičkom aktivnošću. Mnogi transkripcijski faktori koriste jedan ili drugi od dva suprotstavljena mehanizma za regulaciju transkripcije:<ref name="pmid11909519">{{Cite journal |vauthors=Narlikar GJ, Fan HY, Kingston RE |date=February 2002 |title=Cooperation between complexes that regulate chromatin structure and transcription |journal=Cell |volume=108 |issue=4 |pages=475–87 |doi=10.1016/S0092-8674(02)00654-2 |pmid=11909519 |s2cid=14586791 |doi-access=free |bibcode=2002Cell..108..475N }}</ref> ** aktivnost [[histon-acetiltransferaza|histon-acetiltransferaze]] (HAT) – acetilira [[histon]]ske proteine, što slabi povezanost DNK s [[histon]]ima, što čini DNK dostupnijom za transkripciju, čime se transkripcija pojačava. **aktivnost [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]] (HDAC) – deacetilira [[histon]]ske proteine, što jača povezanost DNK s histonima, što čini DNK manje dostupnom za transkripciju, čime se transkripcija smanjuje. * regrutiraju [[koaktivator (genetika)|koaktivatorske]] ili [[korepresor (genetika)|korepresorske]] proteine ​​u kompleks DNK transkripcijskog faktora. <ref name="pmid10322133">{{Cite journal |vauthors=Xu L, Glass CK, Rosenfeld MG |date=April 1999 |title=Coactivator and corepressor complexes in nuclear receptor function |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=9 |issue=2 |pages=140–7 |doi=10.1016/S0959-437X(99)80021-5 |pmid=10322133}}</ref> == Funkcija == Transkripcijski faktori jedna su od grupa proteina koji čitaju i interpretiraju genetički "nacrt" u DNK. Oni se vežu za DNK i pomažu u pokretanju programa povećane ili smanjene transkripcije gena. Kao takvi, oni su vitalni za mnoge važne ćelijske procese. U nastavku su navedene neke od važnih funkcija i bioloških uloga u koje su uključeni transkripcijski faktori: === Osnovna transkripcijska regulacija === Kod [[eukariot]]a, važna klasa transkripcijskih faktora koji se nazivaju [[opći transkripcijski faktor]]i (GTF) neophodni su za odvijanje transkripcije.<ref name="isbn1-86094-126-5">{{Cite book | vauthors = Weinzierl RO |url=https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein |title=Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery |publisher=World Scientific Publishing Company |year=1999 |isbn=1-86094-126-5 |url-access=registration}}</ref><ref name="pmid12672487">{{Cite journal |vauthors=Reese JC |date=April 2003 |title=Basal transcription factors |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=13 |issue=2 |pages=114–8 |doi=10.1016/S0959-437X(03)00013-3 |pmid=12672487}}</ref><ref name="pmid12676794">{{Cite journal |vauthors=Shilatifard A, Conaway RC, Conaway JW |year=2003 |title=The RNA polymerase II elongation complex |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=72 |pages=693–715 |doi=10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 |pmid=12676794}}</ref> Mnogi od ovih GTF-ova zapravo ne vežu DNK, već su dio velikog [[transkripcijski preinicijacijski kompleks| transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa]] koji direktno interreaguje sa [[RNK-polimeraza| RNK-polimerazom]]. Najčešći GTF-ovi jesu [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]] (vidi također [[TATA-vezujući protein]]), [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]].<ref name="pmid16858867">{{Cite journal |vauthors=Thomas MC, Chiang CM |year=2006 |title=The general transcription machinery and general cofactors |journal=Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology |volume=41 |issue=3 |pages=105–78 |doi=10.1080/10409230600648736 |pmid=16858867 |s2cid=13073440}}</ref> Preinicijacijski kompleks veže se za [[promotor (genetika)|promotorske]] regije DNK uzvodno od gena koji regulišu. === Diferencijalno pojačanje transkripcije === Drugi transkripcijski faktori diferencijalno regulišu ekspresiju različitih gena vezivanjem za [[pojačivač (genetika)|pojačivačke]] regije DNK uz regulisane gene. Ovi transkripcijski faktori ključni su za osiguravanje da se geni eksprimiraju u pravoj ćeliji u pravo vrijeme i u pravoj količini, ovisno o promjenjivim zahtjevima organizma.<ref name="pmid9570129"/> ==== Razvoj ==== Mnogi transkripcijski faktori u [[višećelijski organizam| višećelijskim organizmima]] uključeni su u razvoj.<ref name="pmid1424766">{{Cite book |title=Transcription factors and mammalian development |vauthors=Lobe CG |year=1992 |isbn=978-0-12-153127-0 |series=Current Topics in Developmental Biology |volume=27 |pages=351–83 |doi=10.1016/S0070-2153(08)60539-6 |pmid=1424766}}</ref> Reagujući na stimuluse, ovi transkripcijski faktori uključuju/isključuju transkripciju odgovarajućih gena, što zauzvrat omogućava promjene u ćelijskoj [[morfologija |morfologiji]] ili aktivnostima potrebnim za [[određivanje sudbine ćelije]] i [[ćelijska diferencijacija| ćelijsku diferencijaciju]]. Porodica transkripcijskih faktora [[Hox (gen)|Hox]], naprimjer, važna je za pravilno [[Regionalna specifikacija|formiranje tjelesnog obrasca]] u organizmima raznolikim od voćnih mušica do ljudi.<ref name="pmid17008523">{{Cite journal |vauthors=Lemons D, McGinnis W |date=September 2006 |title=Genomic evolution of Hox gene clusters |journal=Science |volume=313 |issue=5795 |pages=1918–22 |bibcode=2006Sci...313.1918L |doi=10.1126/science.1132040 |pmid=17008523 |s2cid=35650754}}</ref><ref name="pmid16515781">{{Cite journal |vauthors=Moens CB, Selleri L |date=March 2006 |title=Hox cofactors in vertebrate development |journal=Developmental Biology |volume=291 |issue=2 |pages=193–206 |doi=10.1016/j.ydbio.2005.10.032 |pmid=16515781 |doi-access=free}}</ref> Drugi primjer je transkripcijski faktor kodiran genom [[SRY| Y-regiona koji određuje spol]] (SRY), koji ima glavnu ulogu u određivanju [[spol]]a kod [[ljudi]].<ref name="pmid17187356">{{Cite journal |vauthors=Ottolenghi C, Uda M, Crisponi L, Omari S, Cao A, Forabosco A, Schlessinger D |date=January 2007 |title=Determination and stability of sex |journal=BioEssays |volume=29 |issue=1 |pages=15–25 |doi=10.1002/bies.20515 |pmid=17187356 |hdl=11380/611683 |s2cid=23824870|hdl-access=free }}</ref> ==== Odgovor na međućelijske signale ==== Ćelije mogu [[međućelijska komunikacija|međusobno komunicirati,]] oslobađanjem molekula koje proizvode [[transdukcija signala|signalne kaskade]] unutar druge receptivne ćelije. Ako signal zahtijeva pojačanu ili smanjenu regulaciju gena u ćeliji primaocu, transkripcijski faktori će se često nalaziti nizvodno u signalnoj kaskadi.<ref name="pmid8293575">{{Cite journal |vauthors=Pawson T |year=1993 |title=Signal transduction--a conserved pathway from the membrane to the nucleus |journal=Developmental Genetics |volume=14 |issue=5 |pages=333–8 |doi=10.1002/dvg.1020140502 |pmid=8293575}}</ref> Signalizacija [[estrogen]]a primjer je prilično kratke signalne kaskade koja uključuje transkripcijski faktor [[estrogenski receptor|estrogenskog receptora]]: estrogen sekretuju tkiva kao što su [[jajnici|jajnici]] i [[placenta]], prelazi [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] ćelije primatelja i veže se za estrogenski receptor u [[citoplazma|citoplazmi]] ćelije. Estrogenski receptor zatim odlazi u [[ćelijsko jedro|jedro]] ćelije i veže se za njegova [[mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]], mijenjajući transkripcijsku regulaciju povezanih gena.<ref name="pmid11916222">{{Cite journal |vauthors=Osborne CK, Schiff R, Fuqua SA, Shou J |date=December 2001 |title=Estrogen receptor: current understanding of its activation and modulation |journal=Clinical Cancer Research |volume=7 |issue=12 Suppl |pages=4338s–4342s; discussion 4411s–4412s |pmid=11916222}}</ref> ==== Odgovor na okolinu ==== Transkripcijski faktori ne djeluju samo nizvodno od signalnih kaskada povezanih s biološkim podražajima, već mogu biti i nizvodno od signalnih kaskada uključenih u podražaje iz okoline. Primjeri uključuju [[faktor toplotnog šoka]] (HSF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje na višim temperaturama,<ref name="pmid18239856">{{Cite journal |vauthors=Shamovsky I, Nudler E |date=March 2008 |title=New insights into the mechanism of heat shock response activation |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=6 |pages=855–61 |doi=10.1007/s00018-008-7458-y |pmc=11131843 |pmid=18239856 |s2cid=9912334}}</ref> [[hipoksija-inducibilni faktor]] (HIF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje ćelija u okruženjima sa niskim sadržajem kisika,<ref name="pmid18202826">{{Cite journal |vauthors=Benizri E, Ginouvès A, Berra E |date=April 2008 |title=The magic of the hypoxia-signaling cascade |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=7–8 |pages=1133–49 |doi=10.1007/s00018-008-7472-0 |pmc=11131810 |pmid=18202826 |s2cid=44049779}}</ref>i [[protein koji veže sterolni regulatorni element]] (SREBP), koji pomaže u održavanju pravilnog nivoa [[lipid]]a u ćeliji.<ref name="pmid15457548">{{Cite journal |vauthors=Weber LW, Boll M, Stampfl A |date=November 2004 |title=Maintaining cholesterol homeostasis: sterol regulatory element-binding proteins |journal=World Journal of Gastroenterology |volume=10 |issue=21 |pages=3081–7 |doi=10.3748/wjg.v10.i21.3081 |pmc=4611246 |pmid=15457548 |doi-access=free}}</ref> ==== Kontrola ćelijskog ciklusa ==== Mnogi transkripcijski faktori, posebno neki koji su [[proto-onkogen]]i ili [[ tumor supresorski gen|tumor-supresori]], pomažu u regulaciji [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i kao takvi određuju koliko će ćelija postati velika i kada se može podijeliti na dvije kćerinske ćelije.<ref name="pmid8960358">{{Cite journal |vauthors=Wheaton K, Atadja P, Riabowol K |year=1996 |title=Regulation of transcription factor activity during cellular aging |journal=Biochemistry and Cell Biology |volume=74 |issue=4 |pages=523–34 |doi=10.1139/o96-056 |pmid=8960358 |bibcode=1996BCB....74..523W }}</ref><ref name="pmid8864058">{{Cite journal |vauthors=Meyyappan M, Atadja PW, Riabowol KT |year=1996 |title=Regulation of gene expression and transcription factor binding activity during cellular aging |journal=Biological Signals |volume=5 |issue=3 |pages=130–8 |doi=10.1159/000109183 |pmid=8864058}}</ref> Jedan primjer jest [[onkogen]] [[Myc]], koji ima važnu ulogu u [[ćelijski rast|rastu ćelija]] i [[apoptoza|apoptozi]].<ref name="pmid7846125">{{Cite journal |vauthors=Evan G, Harrington E, Fanidi A, Land H, Amati B, Bennett M |date=August 1994 |title=Integrated control of cell proliferation and cell death by the c-myc oncogene |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |volume=345 |issue=1313 |pages=269–75 |bibcode=1994RSPTB.345..269E |doi=10.1098/rstb.1994.0105 |pmid=7846125}}</ref> ==== Patogeneza ==== Transkripcijski faktori također semogu koristiti za promjenu [[ekspresija gena|ekspresije gena]] u ćeliji domaćinu kako bi se potaknula [[patogeneza]]. Dobro proučen primjer ovoga su efektori slični transkripcijskim aktivatorima ([[TAL-efektor]]) koje luče bakterije [[rod (biologija)|roda]] [[Xanthomonas]]. Kada se ubrizgaju u biljke, ovi proteini mogu ući u jezgro biljne ćelije, vezati se za sekvence biljnog promotora i aktivirati transkripciju biljnih gena koji pomažu u bakterijskoj infekciji.<ref name="Boch J, Bonas U. 2010">{{Cite journal |vauthors=Boch J, Bonas U |year=2010 |title=Xanthomonas AvrBs3 family-type III effectors: discovery and function |journal=Annual Review of Phytopathology |volume=48 |issue=1 |pages=419–36 |doi=10.1146/annurev-phyto-080508-081936 |pmid=19400638|bibcode=2010AnRvP..48..419B }}</ref> TAL-efektori sadrže centralnu ponavljajuću regiju u kojoj postoji jednostavna veza između identiteta dva kritična ostatka u sekvencnim ponavljanjima i sekvencijalnih DNK baza u ciljnom mjestu TAL-efektora.<ref name="Moscou2010">{{Cite journal |vauthors=Moscou MJ, Bogdanove AJ |date=December 2009 |title=A simple cipher governs DNA recognition by TAL effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |page=1501 |bibcode=2009Sci...326.1501M |doi=10.1126/science.1178817 |pmid=19933106 |s2cid=6648530}}</ref><ref name="Boch J, Scholze H, Schornack S, ''et al.'' 2010">{{Cite journal |vauthors=Boch J, Scholze H, Schornack S, Landgraf A, Hahn S, Kay S, Lahaye T, Nickstadt A, Bonas U |date=December 2009 |title=Breaking the code of DNA binding specificity of TAL-type III effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1509–12 |bibcode=2009Sci...326.1509B |doi=10.1126/science.1178811 |pmid=19933107 |s2cid=206522347}}</ref> Ovo svojstvo vjerovatno olakšava evoluciju ovih proteina, kako bi se bolje takmičili s odbrambenim mehanizmima ćelije domaćina.<ref name="Voytas DF, Joung JK. 2010.">{{Cite journal |vauthors=Voytas DF, Joung JK |date=December 2009 |title=Plant science. DNA binding made easy |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1491–2 |bibcode=2009Sci...326.1491V |doi=10.1126/science.1183604 |pmc=7814878 |pmid=20007890 |s2cid=33257689}}</ref> == Regulacija == Uobičajeno je u biologiji da važni procesi imaju više slojeva regulacije i kontrole. To važi i za transkripcijske faktore: transkripcijski faktori ne samo da kontroliraju brzinu transkripcije kako bi regulirali količine genskih produkata ([[RNK]] i [[protein]]a) dostupnih ćeliji, već su i sami transkripcijski faktori regulirani (često drugim transkripcijskim faktorima). U nastavku slijedi kratak pregled nekih načina na koje se aktivnost transkripcijskih faktora može regulirati. === Sinteza === Transkripcijski faktori (kao i svi proteini) transkribiraju se iz gena na [[hromosom]]u u RNK, a zatim se RNK prevodi u protein. Bilo koji od ovih koraka može se regulirati, kako bi se utjecalo na proizvodnju (a time i aktivnost) transkripcijskog faktora. Implikacija ovoga je da transkripcijski faktori mogu sami sebe regulirati. Naprimjer, u petlji [[povratna sprega|negativne povratne sprege]], transkripcijski faktor djeluje kao vlastiti represor: ako se protein transkripcijskog faktora veže za DNK vlastitog gena, on smanjuje proizvodnju više sebe. Ovo je jedan mehanizam za održavanje niskih nivoa transkripcijskog faktora u ćeliji.<ref>{{Cite journal |vauthors=Pan G, Li J, Zhou Y, Zheng H, Pei D |date=August 2006 |title=A negative feedback loop of transcription factors that controls stem cell pluripotency and self-renewal |journal=FASEB Journal |volume=20 |issue=10 |pages=1730–2 |doi=10.1096/fj.05-5543fje |pmid=16790525 |s2cid=44783683 |doi-access=free}}</ref> ===Jedarna lokalizacija === Kod [[eukariot]]a, transkripcijski faktori (kao i većina proteina) se transkribiraju u [[ćelijsko jedro|jedru]] , ali se zatim transliraju u citoplazmi ćelije. Mnogi proteini koji su aktivni u jedru sadrže signale jedarne lokalizacije koji ih usmjeravaju prema jedru. Ali, za mnoge transkripcijske faktore, ovo je ključna tačka u njihovoj regulaciji.<ref name="pmid8314906">{{Cite journal |vauthors=Whiteside ST, Goodbourn S |date=April 1993 |title=Signal transduction and nuclear targeting: regulation of transcription factor activity by subcellular localisation |journal=Journal of Cell Science |volume=104 |issue=4 |pages=949–55 |doi=10.1242/jcs.104.4.949 |pmid=8314906}}</ref> Važne klase transkripcijskih faktora, kao što su neki [[jedarni receptor]]i, prvo se moraju vezati za [[ligand]] dok su u citoplazmi prije nego što se mogu premjestiti u jedro.<ref name="pmid8314906"/> === Aktivacija === Transkripcijski faktori mogu se aktivirati ili deaktivirati putem svojih signalno-senzorskih ili efektorskih domena. Međutim, nemaju svi transkripcijski faktori efektorski domen; naprimjer, približno 400 transkripcijskih faktora sa [[cinkov prst|cinkovim prstima]] C2H2 sadrži samo domene za vezivanje DNK (DBD).<ref name=":3"/> Aktivacija ili represija transkripcijskih faktora može se dogoditi putem niza mehanizama, uključujući: * [[ligand]] vezivanje – Ne samo da vezivanje liganda može uticati na to gdje se transkripcijski faktor nalazi unutar ćelije, već vezivanje liganda može uticati i na to je li transkripcijski faktor u aktivnom stanju i sposoban vezati [[DNK]] ili druge kofaktore (vidi, naprimjer, [[jedarni receptor]]i). * [[fosforilacija]]<ref name="pmid2149275">{{Cite journal |vauthors=Bohmann D |date=November 1990 |title=Transcription factor phosphorylation: a link between signal transduction and the regulation of gene expression |journal=Cancer Cells |volume=2 |issue=11 |pages=337–44 |pmid=2149275}}</ref><ref name="pmid17536004">{{Cite journal |vauthors=Weigel NL, Moore NL |date=October 2007 |title=Steroid receptor phosphorylation: a key modulator of multiple receptor functions |journal=Molecular Endocrinology |volume=21 |issue=10 |pages=2311–9 |doi=10.1210/me.2007-0101 |pmid=17536004 |doi-access=free}}</ref> – Mnogi transkripcijski faktori poput [[STAT-protein]]a moraju biti [[fosforilacija|fosforilirani]] prije nego što se mogu vezati za DNK. * interakcija s drugim transkripcijskim faktorima (npr. homo– ili hetero[[proteinski dimer |dimerizacija]]) * interakcija s [[transkripcijski koregulator|koregulatornim]] proteinima, kao što su koaktivatori (npr. [[COP9 konstitutivna fotomorfogena homologna podjedinica 5|COPS5]], [[EP300]], [[BCL3]]); korepresori (npr. [[korepresor jedarnog receptora 1|NCOR1]], [[SIN3A]], [[TRIM24]]). Međutim, postoje [[transkripcijski koregulator|koregulatori transkripcije]] koji mogu djelovati i kao aktivatori i kao represori. === Pristupačnost mjesta vezivanja DNK === Kod eukariota, DNK je organizirana uz pomoć [[histon]]a u kompaktne čestice koje se nazivaju [[nukleosom]]i, gdje sekvence od oko 147 [[bazni par|baznih parova]] DNK prave ~1,65 okreta oko oktamera histonskih proteina. DNK unutar nukleosoma nedostupna je mnogim transkripcijskim faktorima. Neki transkripcijski faktori, takozvani [[pionirski faktor]]i, još uvijek su u stanju vezati svoja mjesta vezivanja DNK na nukleosomskoj DNK. Za većinu drugih transkripcijskih faktora, nukleosom bi trebao biti aktivno odmotan molekularnim motorima kao što su [[remodeliranje hromatina|remodeleri hromatina]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=September 2009 |title=Predicting nucleosome positions on the DNA: combining intrinsic sequence preferences and remodeler activities |journal=Nucleic Acids Research |volume=37 |issue=17 |pages=5641–55 |doi=10.1093/nar/gkp610 |pmc=2761276 |pmid=19625488}}</ref> Alternativno, nukleosom može se djelomično odmotati termalnim fluktuacijama, omogućavajući privremeni pristup mjestu vezivanja transkripcijskog faktora. U mnogim slučajevima, transkripcijski faktor treba [[Kompetitivna inhibicija|takmičiti se za vezivanje]] za svoje mjesto vezivanja DNK s drugim transkripcijskim faktorima i histonima ili [[hromatin]]skim nehistonskim proteinima .<ref>{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=October 2010 |title=Statistical-mechanical lattice models for protein-DNA binding in chromatin |journal=Journal of Physics: Condensed Matter |volume=22 |issue=41 |arxiv=1004.5514 |bibcode=2010JPCM...22O4105T |doi=10.1088/0953-8984/22/41/414105 |pmid=21386588 |s2cid=103345}}</ref> === Dostupnost ostalih kofaktora/transkripcijskih faktora === Većina transkripcijskih faktora ne funkcioniše samostalno. Mnoge velike TF-porodice formiraju kompleksne homotipske ili heterotipske interakcije, putem dimerizacije.<ref>{{Cite journal |vauthors=Amoutzias GD, Robertson DL, Van de Peer Y, Oliver SG |date=May 2008 |title=Choose your partners: dimerization in eukaryotic transcription factors |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=33 |issue=5 |pages=220–9 |doi=10.1016/j.tibs.2008.02.002 |pmid=18406148}}</ref> Da bi došlo do transkripcije gena, određeni broj transkripcijskih faktora mora se vezati za regulatorne sekvence DNK. Ova kolekcija transkripcijskih faktora, zauzvrat, regrutuje posredničke proteine ​​kao što su [[transkripcijski koregulator|kofaktori]] koji omogućavaju efikasno regrutovanje [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]] i [[RNK- polimeraza|RNK-polimeraze]]. Dakle, da bi jedan transkripcijski faktor pokrenuo transkripciju, svi ovi drugi proteini također moraju biti prisutni, a transkripcijski faktor mora biti u stanju u kojem se može vezati za njih ako je potrebno. Kofaktori su proteini koji moduliraju efekte transkripcijskih faktora. Kofaktori zamjenjivi su između specifičnih genskih promotora; [[proteinski kompleks]] koji zauzima promotorsku DNK i aminokiselinska sekvenca kofaktora određuju njegovu prostornu konformaciju. Naprimjer, određeni steroidni receptori mogu razmjenjivati ​​kofaktore sa [[NF-κB]], što je prekidač između upale i ćelijske diferencijacije; na taj način steroidi mogu uticati na upalni odgovor i funkciju određenih tkiva.<ref>{{Cite journal |vauthors=Copland JA, Sheffield-Moore M, Koldzic-Zivanovic N, Gentry S, Lamprou G, Tzortzatou-Stathopoulou F, Zoumpourlis V, Urban RJ, Vlahopoulos SA |date=June 2009 |title=Sex steroid receptors in skeletal differentiation and epithelial neoplasia: is tissue-specific intervention possible? |journal=BioEssays |volume=31 |issue=6 |pages=629–41 |doi=10.1002/bies.200800138 |pmid=19382224 |s2cid=205469320}}</ref> === Interakcija s metiliranim citozinom === Transkripcijski faktori i metilirani [[citozin]]i u DNK imaju glavnu ulogu u regulaciji ekspresije gena. (Metilacija citozina u DNK se prvenstveno događa tamo gdje citozin prati gvanin u 5' do 3' DNK sekvenci, [[CpG-mjesto]].) [[Metilacija]] CpG-mjesta u promotorskoj regiji gena obično potiskuje transkripciju gena,<ref name="pmid17334365">{{Cite journal |vauthors=Weber M, Hellmann I, Stadler MB, Ramos L, Pääbo S, Rebhan M, Schübeler D |date=April 2007 |title=Distribution, silencing potential and evolutionary impact of promoter DNA methylation in the human genome |journal=Nat. Genet. |volume=39 |issue=4 |pages=457–66 |doi=10.1038/ng1990 |pmid=17334365 |bibcode=2007NaGen..39..457W |s2cid=22446734}}</ref> while methylation of CpGs in the body of a gene increases expression.<ref name="pmid25263941">{{Cite journal |vauthors=Yang X, Han H, De Carvalho DD, Lay FD, Jones PA, Liang G |date=October 2014 |title=Gene body methylation can alter gene expression and is a therapeutic target in cancer |journal=Cancer Cell |volume=26 |issue=4 |pages=577–90 |doi=10.1016/j.ccr.2014.07.028 |pmc=4224113 |pmid=25263941}}</ref> [[TET- enzimi]] imaju centralnu ulogu u demetilaciji metiliranih citozina. Demetilacija CpG-ova u promotoru gena aktivnošću TET-enzima povećava transkripciju gena.<ref name="pmid24108092">{{Cite journal |vauthors=Maeder ML, Angstman JF, Richardson ME, Linder SJ, Cascio VM, Tsai SQ, Ho QH, Sander JD, Reyon D, Bernstein BE, Costello JF, Wilkinson MF, Joung JK |date=December 2013 |title=Targeted DNA demethylation and activation of endogenous genes using programmable TALE-TET1 fusion proteins |journal=Nat. Biotechnol. |volume=31 |issue=12 |pages=1137–42 |doi=10.1038/nbt.2726 |pmc=3858462 |pmid=24108092}}</ref> Procijenjena su [[Mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]] 519 transkripcijskih faktora.<ref name="pmid28473536">{{Cite journal |vauthors=Yin Y, Morgunova E, Jolma A, Kaasinen E, Sahu B, Khund-Sayeed S, Das PK, Kivioja T, Dave K, Zhong F, Nitta KR, Taipale M, Popov A, Ginno PA, Domcke S, Yan J, Schübeler D, Vinson C, Taipale J |date=May 2017 |title=Impact of cytosine methylation on DNA binding specificities of human transcription factors |journal=[[Science]] |volume=356 |issue=6337 |doi=10.1126/science.aaj2239 |pmc=8009048 |pmid=28473536 |bibcode=2017Sci...356j2239Y |s2cid=206653898}}</ref> Od njih, 169 transkripcijskih faktora (33%) nije imalo CpG dinukleotide na svojim mjestima vezivanja, a 33 transkripcijska faktora (6%) mogla su se vezati za motiv koji sadrži CpG, ali nisu pokazivala preferenciju za [[mjesto vezivanja]] ni sa metiliranim ni sa nemetiliranim CpG. Postoji 117 transkripcijskih faktora (23%) koji su bili inhibirani u vezivanju za svoju sekvencu vezivanja ako je sadržavala metilirano CpG-mjesto, 175 transkripcijskih faktora (34%) koji su imali pojačano vezivanje ako je njihova sekvenca vezivanja imala metilirano [[CpG-mjesto]], a 25 transkripcijskih faktora (5%) su bili ili inhibirani ili su imali pojačano vezivanje ovisno o tome gdje se u sekvenci vezivanja nalazio metilirani CpG. TET-enzimi ne vežu se specifično za metilcitozin, osim kada su regrutovani (vidi [[demetilacija DNK]]). Višestruki transkripcijski faktori važni u [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciji ćelija]] i specifikaciji loze, uključujući [[Homeoboksni protein NANOG|NANOG]], [[SALL4]]A, [[WT1]], [[EBF1]], [[SPI1|PU.1]] i [[TCF3|E2A]], pokazali su da regrutuju TET-enzime na specifične genomske lokuse (prvenstveno pojačivače) kako bi djelovali na metilcitozin (mC) i pretvorili ga u hidroksimetilcitozin hmC (i u većini slučajeva ih označavali za naknadnu potpunu demetilaciju u citozin)).<ref name="pmid30809228">{{Cite journal |vauthors=Lio CJ, Rao A |year=2019 |title=TET Enzymes and 5hmC in Adaptive and Innate Immune Systems |journal=Front Immunol |volume=10 |doi=10.3389/fimmu.2019.00210 |pmc=6379312 |pmid=30809228 |doi-access=free}}</ref> Čini se da TET-posredovana konverzija mC u hmC remeti vezivanje proteina koji vežu 5mC, uključujući proteine ​​[[MECP2]] i MBD ([[metil-CpG-vezujući domen]]), olakšavajući remodeliranje [[nukleosom]]a i vezivanje transkripcijskih faktora, čime aktivira transkripciju tih gena. [[EGR1]] važan je transkripcijski faktor u formiranju [[pamćenje|memorije]]. Ima esencijalnu ulogu u [[epigenetika|epigenetskom]] reprogramiranju [[mozak|moždanih]] [[neuron]]a . Transkripcijski faktor [[EGR1]] regrutuje protein [[Tet-metilcitozin dioksigenaze 1|TET1]] koji pokreće put [[demetilacija DNK]].<ref>Sun Z, Xu X, He J, Murray A, Sun MA, Wei X, Wang X, McCoig E, Xie E, Jiang X, Li L, Zhu J, Chen J, Morozov A, Pickrell AM, Theus MH, Xie H. EGR1 recruits TET1 to shape the brain methylome during development and upon neuronal activity. Nat Commun. 2019 Aug 29;10(1):3892. doi: 10.1038/s41467-019-11905-3. PMID 31467272</ref> EGR1, zajedno sa TET1, koristi seu programiranju distribucije mjesta metilacije na moždanoj DNK tokom razvoja mozga i u [[učenje|učenju]] (pogledajte [[Epigenetika u učenju i pamćenju]]). == Struktura == [[Datoteka:Transcription factor schematic 2.png|thumb|upright=1.85|Shematski dijagram aminokiselinske sekvence (amino-terminal lijevo i karboksilni desno) prototipskog transkripcijskog faktora koji sadrži (1) domen koji veže DNK (DBD), (2) domen za detekciju signala (SSD) i aktivacijski domen (AD). Redoslijed postavljanja i broj domena mogu se razlikovati kod različitih tipova transkripcijskih faktora. Osim toga, funkcije transaktivacije i detekcije signala često su sadržane unutar istog domena.]] [[Slika:LacI Dimer Structure Annotated.png|thumb|upright=1.35|'''Primjer arhitekture domena: [[lac-represor|laktozni represor (LacI)]]'''. N-terminalni domen za vezivanje DNK (označen) [[lac-represor|''lac'' represora]] veže svoju ciljnu DNK sekvencu (zlato) u glavnom žlijebu koristeći motiv [[heliks-okret-heliks]]. Vezivanje efektorske molekule (zeleno) odvija se u regulatornoj domeni (označeno). Ovo pokreće alosterini odgovor posredovan linker regionom (označen).]] Transkripcijski faktori su modularne strukture i sadrže sljedeće [[proteinski domen|domene]]:<ref name="pmid9570129"/> * '''[[DNK-vezujući domen]]''' ('''DBD'''), koji se veže za specifične sekvence DNK ([[pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]. Neophodna komponenta za sve vektore. Koristi se za pokretanje transkripcije vektorskih transgenskih sekvenci [[promotor (genetika)|promotor]]) uz regulirane gene. DNK sekvence koje vežu transkripcijske faktore često se nazivaju '''[[element hormonskog odgovora|elementi odgovora]]'''. Ponekad, DBD-ovi mogu direktno regrutovati transkripcijske koregulatore<ref>{{Cite journal |last1=Bianchi |first1=Daniëlle |last2=Borza |first2=Razvan |last3=De Zan |first3=Erica |last4=Huelsz-Prince |first4=Guizela |last5=Gregoricchio |first5=Sebastian |last6=Dekker |first6=Marleen |last7=Fish |first7=Alex |last8=Mazouzi |first8=Abdelghani |last9=Kroese |first9=Lona J. |last10=Linder |first10=Simon |last11=Hernandez-Quiles |first11=Miguel |last12=Vermeulen |first12=Michiel |last13=Celie |first13=Patrick H. N. |last14=Krimpenfort |first14=Paul |last15=Song |first15=Ji-Ying |date=2025-07-03 |title=Zincore, an atypical coregulator, binds zinc finger transcription factors to control gene expression |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.adv2861 |journal=[[Science]] |language=en |volume=389 |issue=6755 |doi=10.1126/science.adv2861 |pmid=40608935 |bibcode=2025Sci...389v2861B |issn=0036-8075|url-access=subscription |hdl=2066/324015 |hdl-access=free }}</ref> without the need of an activation domain. * '''[[Trans-aktivacijski domen|Aktivacijski domen]]''' ('''AD'''), koji sadrži mjesta vezivanja za druge proteine, ​​kao što su [[transkripcijski koregulator]]i. Ova mjesta vezivanja često se nazivaju '''aktivacijskim funkcijama''' ('''AF'''), '''Transaktivacijskim domenom''' ('''TAD''') ili '''Trans-aktivacijskim domenom''' [[Trans-aktivacijski domen|TAD]], ne treba ga miješati sa topološki asocijativnim domenom ([[Topološki asocijativni domen|TAD]]).<ref name="pmid12893880">{{Cite journal |vauthors=Wärnmark A, Treuter E, Wright AP, Gustafsson JA |date=October 2003 |title=Activation functions 1 and 2 of nuclear receptors: molecular strategies for transcriptional activation |journal=Molecular Endocrinology |volume=17 |issue=10 |pages=1901–9 |doi=10.1210/me.2002-0384 |pmid=12893880 |s2cid=31314461 |doi-access=free}}</ref> Međutim, nemaju svi TF-ovi aktivacijsku domenu (npr. polovina njih (~800) su C2H2 proteini [[cinkov prst|cinkovih prstiju]])<ref name=":3" /> * Opcioni '''domen za detekciju signala''' ('''SSD''') (''npr.'', domen za vezivanje [[ligand]]a), koji osjeća vanjske signale i, kao odgovor, prenosi te signale ostatku transkripcijskog kompleksa, što rezultira pojačanom ili smanjenom regulacijom ekspresije gena. Također, DBD i domeni za detekciju signala mogu se nalaziti na odvojenim proteinima koji se udružuju unutar transkripcijskog kompleksa kako bi regulirali ekspresiju gena. === DNK-vezujći domen=== [[Datoteka:Transcription factors DNA binding sites.svg|thumb|right|DNK kontakti različitih tipova [[w:DNK-vezujući domen|DNK-vezujući domeni]] transkripcijskih faktora]] {{Glavni|DNK-vezujći domen}} Dio ([[proteinski domeni|domena]]) transkripcijskog faktora koji se veže za DNK naziva se njegov za DNK-vezujući domen. U nastavku je djelomični popis nekih od glavnih porodica DNK-vezujućih domena /transkripcijskih faktora: {| class="wikitable" |- ! style="width:300pt;"| Porodica ! style="width:100pt;"| [[InterPro]] ! style="width:100pt;"| [[Pfam]] ! style="width:100pt;"| [[Strukturna klasifikacija proteina|SCOP]] |- | [[Osnovni heliks-petlja-heliks]]<ref name="pmid7553065">{{Cite journal |vauthors=Littlewood TD, Evan GI |year=1995 |title=Transcription factors 2: helix-loop-helix |journal=Protein Profile |volume=2 |issue=6 |pages=621–702 |pmid=7553065}}</ref> | {{InterPro|IPR001092}} | {{Pfam|PF00010}} | {{SCOP|47460}} |- | Osnovni [[leucinski zatvarač]] ([[bZIP-domen|bZIP]])<ref name="pmid12192032">{{Cite journal |vauthors=Vinson C, Myakishev M, Acharya A, Mir AA, Moll JR, Bonovich M |date=September 2002 |title=Classification of human B-ZIP proteins based on dimerization properties |journal=Molecular and Cellular Biology |volume=22 |issue=18 |pages=6321–35 |doi=10.1128/MCB.22.18.6321-6335.2002 |pmc=135624 |pmid=12192032 |bibcode=2002MolCB..22.6321V }}</ref> | {{InterPro|IPR004827}} | {{Pfam|PF00170}} | {{SCOP|57959}} |- |[[C-terminal]]ni efektorski domen bipartitnih regulatora odgovora | {{InterPro|IPR001789}} | {{Pfam|PF00072}} | {{SCOP|46894}} |- | AP2/ERF/GCC box | {{InterPro|IPR001471}} | {{Pfam|PF00847}} | {{SCOP|54176}} |- | [[Heliks-okret-heliks]]<ref name="pmid8831795">{{Cite journal |vauthors=Wintjens R, Rooman M |date=September 1996 |title=Structural classification of HTH DNA-binding domains and protein-DNA interaction modes |journal=Journal of Molecular Biology |volume=262 |issue=2 |pages=294–313 |doi=10.1006/jmbi.1996.0514 |pmid=8831795}}</ref> | | | |- | Homeodomenski proteini, koji su kodirani [[homeoboks]]nim genima, su transkripcijski faktori. Homeodomenski proteini imaju ključnu ulogu u regulaciji [[razvojna biologija|razvojne biologije]].<ref name="pmid7979246">{{Cite journal |vauthors=Gehring WJ, Affolter M, Bürglin T |year=1994 |title=Homeodomain proteins |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=63 |issue=1 |pages=487–526 |doi=10.1146/annurev.bi.63.070194.002415 |pmid=7979246 |bibcode=1994ARBio..63..487G }}</ref><ref name="pmid 26464018">{{Cite journal |vauthors=Bürglin TR, Affolter M |date=June 2016 |title=Homeodomain proteins: an update |journal=Chromosoma |volume=125 |issue=3 |pages=497–521 |doi=10.1007/s00412-015-0543-8 |pmc=4901127 |pmid=26464018}}</ref> | {{InterPro|IPR009057}} | {{Pfam|PF00046}} | {{SCOP|46689}} |- | [[CI-protein|lambda-represoroliki]] | {{InterPro|IPR010982}} | | {{SCOP|47413}} |- | Srf-liki ([[faktor serumskog odgovora]]) | {{InterPro|IPR002100}} | {{Pfam|PF00319}} | {{SCOP|55455}} |- | [[Pax-geni|Uparena kutija]]<ref name="pmid9297966">{{Cite journal |vauthors=Dahl E, Koseki H, Balling R |date=September 1997 |title=Pax genes and organogenesis |journal=BioEssays |volume=19 |issue=9 |pages=755–65 |doi=10.1002/bies.950190905 |pmid=9297966 |s2cid=23755557}}</ref> | | | |- | [Krilati-heliks transcripcijski faktori|Krilati heliks]] | {{InterPro|IPR013196}} | {{Pfam|PF08279}} | {{SCOP|46785}} |- | [[Cinkov prst|Cinkovi prsti]]<ref name="pmid11179890">{{Cite journal |vauthors=Laity JH, Lee BM, Wright PE |date=February 2001 |title=Zinc finger proteins: new insights into structural and functional diversity |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=11 |issue=1 |pages=39–46 |doi=10.1016/S0959-440X(00)00167-6 |pmid=11179890}}</ref> | | | |- | * Multi-domen Cys₂His₂ cinkovih prstiju<ref name="pmid10940247">{{Cite journal |vauthors=Wolfe SA, Nekludova L, Pabo CO |year=2000 |title=DNA recognition by Cys2His2 zinc finger proteins |journal=Annual Review of Biophysics and Biomolecular Structure |volume=29 |pages=183–212 |doi=10.1146/annurev.biophys.29.1.183 |pmid=10940247}}</ref> | {{InterPro|IPR007087}} | {{Pfam|PF00096}} | {{SCOP|57667}} |- | * Zn₂/Cys₆ | | | {{SCOP|57701}} |- | * Zn₂/Cys₈ [[Cinkov prst]] [[jedarni receptor|jedarnog receptora]] | {{InterPro|IPR001628}} | {{Pfam|PF00105}} | {{SCOP|57716}} |} === Elementi odgovora === Sekvenca DNK za koju se transkripcijski faktor veže naziva se [[mjesto vezivanja transkripcijskog faktora]] ili [[element odgovora]].<ref name="pmid15711128">{{Cite journal |vauthors=Wang JC |date=March 2005 |title=Finding primary targets of transcriptional regulators |url=http://www.landesbioscience.com/journals/cc/abstract.php?id=1521 |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=3 |pages=356–8 |doi=10.4161/cc.4.3.1521 |pmid=15711128 |doi-access=free}}</ref> Transkripcijski faktori međureaguju sa svojim mjestima vezivanja koristeći kombinaciju [[Kulonov zakon|elektrostatike]] (od kojih su [[vodikova veza|vodikove veze]] poseban slučaj) i [[Van der Waalsova sila|Van der Waalsove sile]]. Zbog prirode ovih hemijskih interakcija, većina transkripcijskih faktora veže DNK na način specifičan za sekvencu. Međutim, ne mogu sve [[Bazni par|baze]] u mjestu vezivanja transkripcijskog faktora zapravo interreagovati sa transkripcijskim faktorom. Osim toga, neke od ovih interakcija mogu biti slabije od drugih. Dakle, transkripcijski faktori ne vežu samo jednu sekvencu, već su sposobni da se vežu za podskup blisko povezanih sekvenci, svaka sa različitom jačinom interakcije. Naprimjer, iako je [[konsenzusna sekvenca|konsenzusno mjesto vezivanja]] za [[TATA-vezujući protein]] (TBP) TATAAAA, transkripcijski faktor TBP također može vezati slične sekvence, kao što su TATATAT ili TATATAA.<ref>{{Cite journal |last1=Savinkova |first1=Ludmila |last2=Drachkova |first2=Irina |last3=Arshinova |first3=Tatyana |last4=Ponomarenko |first4=Petr |last5=Ponomarenko |first5=Mikhail |last6=Kolchanov |first6=Nikolay |date=2013-02-12 |title=An Experimental Verification of the Predicted Effects of Promoter TATA-Box Polymorphisms Associated with Human Diseases on Interactions between the TATA Boxes and TATA-Binding Protein |journal=PLOS ONE |language=en |volume=8 |issue=2 |doi=10.1371/journal.pone.0054626 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3570547 |pmid=23424617 |bibcode=2013PLoSO...854626S }}</ref> Budući da transkripcijski faktori mogu vezati skup srodnih sekvenci, a te sekvence su obično kratke, potencijalna mjesta vezivanja transkripcijskih faktora mogu se pojaviti slučajno ako je DNK sekvenca dovoljno duga. Međutim, malo je vjerovatno da će transkripcijski faktor vezati sve kompatibilne sekvence u [[ćelija (biologija)|ćelijskom]] [[genom]]u . Druga ograničenja, kao što je dostupnost DNK u ćeliji ili dostupnost [[kofaktor (biohemija)|kofaktora]], također mogu pomoći u diktiranju gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati. Dakle, s obzirom na genomsku sekvencu, još uvijek je teško predvidjeti gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati u živoj ćeliji. Međutim, dodatna specifičnost prepoznavanja može se dobiti korištenjem više od jedne domene za vezivanje DNK (naprimjer, tandemski DBD-ovi u istom transkripcijskom faktoru ili dimerizacijom dva transkripcijska faktora) koji se vežu za dvije ili više susjednih sekvenci DNK. == Klinički značaj == Transkripcijski faktori su od kliničkog značaja iz najmanje dva razloga: (1) [[mutacije]] mogu biti povezane sa specifičnim bolestima i (2) mogu biti mete lijekova. === Poremećaji === Zbog njihove važne uloge u razvoju, [[ćelijska signalizacija|međućelijskoj signalizaciji]] i [[ćelijski ciklus|ćelijskom ciklusu]], neke ljudske bolesti su povezane s [[mutacija]]ma transkripcijskih faktora.<ref name="isbn0-19-511239-3">{{Cite book | vauthors = Semenza GL |url= https://archive.org/details/transcriptionfac00seme |title=Transcription factors and human disease |publisher=Oxford University Press |year=1999 |isbn=978-0-19-511239-9 |location=Oxford [Oxfordshire] |url-access=registration}}</ref> Mnogi transkripcijski faktori su ili [[tumor supresor]]i ili [[onkogen]]i, te su stoga mutacije ili njihova aberantna regulacija povezane s rakom. Poznato je da su tri grupe transkripcijskih faktora važne kod raka kod ljudi: (1) porodice [[NF-kappaB]] i [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]], (2) porodica [[STAT-protein|STAT]] i (3) [[receptor steroidnih hormona|steroidni receptori]].<ref name="pmid16475943">{{Cite journal |vauthors=Libermann TA, Zerbini LF |date=February 2006 |title=Targeting transcription factors for cancer gene therapy |journal=Current Gene Therapy |volume=6 |issue=1 |pages=17–33 |doi=10.2174/156652306775515501 |pmid=16475943}}</ref> BU nastavku su navedeni neki od bolje proučenih primjera: {| class="wikitable" |- ! Stanje ! Opis ! [[genski lokus|Lokus]] |- | [[Rettov sindrom]] | Mutacije u transkripcijskom faktoru [[MECP2]] povezane su s [[Rettov sindrom|Rettovim sindromom]], neurorazvojnim poremećajem.<ref name="pmid16647848">{{Cite journal |vauthors=Moretti P, Zoghbi HY |date=June 2006 |title=MeCP2 dysfunction in Rett syndrome and related disorders |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=16 |issue=3 |pages=276–81 |doi=10.1016/j.gde.2006.04.009 |pmid=16647848}}</ref><ref name="pmid17317146">{{Cite journal |vauthors=Chadwick LH, Wade PA |date=April 2007 |title=MeCP2 in Rett syndrome: transcriptional repressor or chromatin architectural protein? |url=https://zenodo.org/record/1258987 |url-status=live |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=17 |issue=2 |pages=121–5 |doi=10.1016/j.gde.2007.02.003 |pmid=17317146 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002233545/https://zenodo.org/record/1258987 |archive-date=Oct 2, 2023 |via=Zenodo}}</ref> | Xq28 |- | [[Dijabetes]] | Rijedak oblik dijabetesa koji se naziva [[MODY]] (Maturity-onset Diabetes of the young) može biti uzrokovan mutacijama u jedarnim faktorima hepatocita (HNF).<ref name="pmid17923767">{{Cite book |title=Distinct roles of HNF1beta, HNF1alpha, and HNF4alpha in regulating pancreas development, beta-cell function and growth |vauthors=Maestro MA, Cardalda C, Boj SF, Luco RF, Servitja JM, Ferrer J |publisher=Karger Medical and Scientific Publishers |year=2007 |isbn=978-3-8055-8385-5 |series=Endocrine Development |volume=12 |pages=33–45 |chapter=Distinct Roles of HNF1 Β, HNF1 α, and HNF4 α in Regulating Pancreas Development, Β -Cell Function and Growth |doi=10.1159/000109603 |pmid=17923767 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=AzvFFxY-3CMC&pg=PA33}}</ref> ili [[Pdx1|insulin-promotorskim faktorom-1]] (IPF1/Pdx1).<ref name="pmid18360684">{{Cite journal |vauthors=Al-Quobaili F, Montenarh M |date=April 2008 |title=Pancreatic duodenal homeobox factor-1 and diabetes mellitus type 2 (review) |url=https://www.spandidos-publications.com/ijmm/article.jsp?article_id=ijmm_21_4_399 |url-status=live |journal=International Journal of Molecular Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=399–404 |doi=10.3892/ijmm.21.4.399 |pmid=18360684 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002232026/https://www.spandidos-publications.com/ijmm/21/4/399/abstract |archive-date=Oct 2, 2023 |doi-access=free}}</ref> | Multiplo |- | [[govorna apraksija|Razvojna verbalna dispraksija]] | [[Mutacije]] u transkripcijskom faktoru [[FOXP2]] povezane su s [[govorna apraksija|razvojnom verbalnom dispraksijom]], bolešću kod koje osobe nisu u stanju proizvesti fino koordinirane pokrete potrebne za [[govor]].<ref name="pmid17330859">{{Cite journal |vauthors=Lennon PA, Cooper ML, Peiffer DA, Gunderson KL, Patel A, Peters S, Cheung SW, Bacino CA |date=April 2007 |title=Deletion of 7q31.1 supports involvement of ''FOXP2'' in language impairment: clinical report and review |journal=American Journal of Medical Genetics. Part A |volume=143A |issue=8 |pages=791–8 |doi=10.1002/ajmg.a.31632 |pmid=17330859 |s2cid=22021740}}</ref> | 7q31 |- | [[Autoimunska bolest|Autoimunske bolesti]] | Mutacije u transkripcijskom faktoru [[FOXP3]] uzrokuju rijedak oblik [[autoimunska bolest|autoimunske bolesti]] koji se naziva [[IPEX (sindrom)|IPEX]]<ref name="pmid18317533">{{Cite journal |vauthors=van der Vliet HJ, Nieuwenhuis EE |year=2007 |title=IPEX as a result of mutations in FOXP3 |journal=Clinical & Developmental Immunology |volume=2007 |pages=1–5 |doi=10.1155/2007/89017 |pmc=2248278 |pmid=18317533 |doi-access=free}}</ref> | Xp11.23-q13.3 |- | [[Li-Fraumenijev sindrom]] | Uzrokovan mutacijama u tumor supresoru [[p53 (protein)|p53]].<ref name="pmid15917654">{{Cite journal |vauthors=Iwakuma T, Lozano G, Flores ER |date=July 2005 |title=Li-Fraumeni syndrome: a p53 family affair |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=7 |pages=865–7 |doi=10.4161/cc.4.7.1800 |pmid=15917654 |doi-access=free}}</ref> | 17p13.1 |- | [[Rak dojke]] | [[STAT-protein|STAT]] porodica je relevantna za [[rak dojke]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Clevenger CV |date=November 2004 |title=Roles and Regulation of Stat Family Transcription Factors in Human Breast Cancer |journal=American Journal of Pathology |type=Review |volume=165 |issue=5 |pages=1449–1460 |doi=10.1016/S0002-9440(10)63403-7 |pmc=1618660 |pmid=15509516 |doi-access=free}}</ref> | Multiplo |- | Multipli [[kancer]]i |Porodica [[HOX-gen|HOX]] uključena je u razvoj različitih vrsta raka.<ref>{{Cite web |title="Transcription factors as targets and markers in cancer" Workshop 2007 |url=http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20120525104734/http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-date=25 May 2012 |access-date=14 December 2009}}</ref> | Multipli |- |[[Osteoartritis]] |[[Mutacija]] ili smanjena aktivnost [[SOX9]]<ref>{{Cite journal |vauthors=Govindaraj K, Hendriks J, Lidke DS, Karperien M, Post JN |date=January 2019 |title=Changes in Fluorescence Recovery After Photobleaching (FRAP) as an indicator of SOX9 transcription factor activity |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Regulatory Mechanisms |volume=1862 |issue=1 |pages=107–117 |doi=10.1016/j.bbagrm.2018.11.001 |pmid=30465885 |doi-access=free}}</ref> | |} === Potencijalne mete lijekova === {{Glavni|Terapijska modulacija gena}} Otprilike 10% trenutno propisivanih lijekova direktno cilja na klasu transkripcijskih faktora [[jedarni receptor]]i.<ref name="pmid17139284">{{Cite journal |vauthors=Overington JP, Al-Lazikani B, Hopkins AL |date=December 2006 |title=How many drug targets are there? |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=5 |issue=12 |pages=993–6 |doi=10.1038/nrd2199 |pmid=17139284 |s2cid=11979420}}</ref> Primjeri uključuju [[tamoksifen]] i [[bikalutamid]] za liječenje [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak prostate|prostate]], te različite vrste [[glukokortikoid|protivupalnih]] i [[anabolički steroid|anaboličkih]] [[steroid]]a.<ref>{{Cite journal |vauthors=Gronemeyer H, Gustafsson JA, Laudet V |date=November 2004 |title=Principles for modulation of the nuclear receptor superfamily |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=3 |issue=11 |pages=950–64 |doi=10.1038/nrd1551 |pmid=15520817 |bibcode=2004NRvDD...3..950G |s2cid=205475111}}</ref> Osim toga, transkripcijski faktori su često indirektno modulirani lijekovima putem [[signalna kaskada|signalnih kaskada]]. Moguće je direktno ciljati druge manje istražene transkripcijske faktore kao što je [[NF-κB]] lijekovima.<ref name="pmid8049612">{{Cite journal |vauthors=Bustin SA, McKay IA |date=June 1994 |title=Transcription factors: targets for new designer drugs |journal=British Journal of Biomedical Science |volume=51 |issue=2 |pages=147–57 |pmid=8049612}}</ref><ref name="pmid7549464">{{Cite journal |vauthors=Butt TR, Karathanasis SK |year=1995 |title=Transcription factors as drug targets: opportunities for therapeutic selectivity |journal=Gene Expression |volume=4 |issue=6 |pages=319–36 |pmc=6134363 |pmid=7549464}}</ref><ref name="pmid9755455">{{Cite journal |vauthors=Papavassiliou AG |date=August 1998 |title=Transcription-factor-modulating agents: precision and selectivity in drug design |journal=Molecular Medicine Today |volume=4 |issue=8 |pages=358–66 |doi=10.1016/S1357-4310(98)01303-3 |pmid=9755455}}</ref><ref name="pmid15790306">{{Cite journal |vauthors=Ghosh D, Papavassiliou AG |year=2005 |title=Transcription factor therapeutics: long-shot or lodestone |journal=Current Medicinal Chemistry |volume=12 |issue=6 |pages=691–701 |doi=10.2174/0929867053202197 |pmid=15790306}}</ref>Smatra se da je teže ciljati transkripcijske faktore izvan porodice jedarnih receptora terapijom [[mala molekula|malih molekula]] jer nije jasno da li su "lijekoviti", ali je postignut napredak u vezi s Pax2<ref name="pmid28094913">{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Liao C, Ranghini E, Nikolovska-Coleska Z, Dressler G |year=2017 |title=Inhibition of Pax2 Transcription Activation with a Small Molecule that Targets the DNA Binding Domain |journal=ACS Chemical Biology |volume=12 |issue=3 |pages=724–734 |doi=10.1021/acschembio.6b00782 |pmc=5761330 |pmid=28094913}}</ref><ref name="pmid29685496">{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Dressler GR |year=2018 |title=Are Pax proteins potential therapeutic targets in kidney disease and cancer? |journal=Kidney International |volume=94 |issue=2 |pages=259–267 |doi=10.1016/j.kint.2018.01.025 |pmc=6054895 |pmid=29685496}}</ref> i [[notch signalni put|notch]] putem.<ref name="pmid19907488">{{Cite journal |vauthors=Moellering RE, Cornejo M, Davis TN, Del Bianco C, Aster JC, Blacklow SC, Kung AL, Gilliland DG, Verdine GL, Bradner JE |date=November 2009 |title=Direct inhibition of the NOTCH transcription factor complex |journal=Nature |volume=462 |issue=7270 |pages=182–8 |bibcode=2009Natur.462..182M |doi=10.1038/nature08543 |pmc=2951323 |pmid=19907488}} == Uloga u evoluciji == {Glavni|Evolucijska razvojna biologija}} [[duplikacija (genetika)|Duplikacije gena]] odigrale su ključnu ulogu u [[evolucija|evoluciji]] vrsta. To se posebno odnosi na transkripcijske faktore. Nakon što se pojave kao duplikati, akumulirane mutacije koje kodiraju za jednu kopiju mogu se odvijati bez negativnog uticaja na regulaciju nizvodnih ciljeva. Međutim, promjene specifičnosti vezivanja DNK transkripcijskog faktora s jednom kopijom [[Leafy]], koji se javlja kod većine kopnenih biljaka, nedavno su razjašnjene. U tom smislu, transkripcijski faktor s jednom kopijom može proći kroz promjenu specifičnosti putem promiskuitetnog međuprodukta bez gubitka funkcije. Slični mehanizmi su predloženi u kontekstu svih alternativnih [[filogeneza|filogenetskih]] hipoteza i uloge transkripcijskih faktora u evoluciji svih [[vrsta]].<ref name="pmid24436181">{{Cite journal |vauthors=Sayou C, Monniaux M, Nanao MH, Moyroud E, Brockington SF, Thévenon E, Chahtane H, Warthmann N, Melkonian M, Zhang Y, Wong GK, Weigel D, Parcy F, Dumas R |date=February 2014 |title=A promiscuous intermediate underlies the evolution of LEAFY DNA binding specificity |url=https://zenodo.org/record/3437650 |journal=Science |volume=343 |issue=6171 |pages=645–8 |bibcode=2014Sci...343..645S |doi=10.1126/science.1248229 |pmid=24436181 |s2cid=207778924 |hdl-access=free |hdl=1885/64773}}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref name="MBE_1767">{{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |date=July 2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}}</ref> == Uloga u aktivnosti biokontrole == Transkripcijski faktori imaju ulogu u aktivnosti [[Otpornost (ekologija)|otpornosti]] koja je važna za uspješnu aktivnost [[biokontrola|biokontrole]] Otpornost na [[oksidativni stres]] i alkalni pH doprinijeli su transkripcijski faktori Yap1 i Rim101 ''[[Papiliotrema|Papiliotrema terrestris]]'' LS28 kao molekularni alati koji su otkrili razumijevanje genetičkih mehanizama koji leže u osnovi aktivnosti biokontrole, što podržava programe [[Upravljanje bolestima (poljoprivreda)|upravljanja bolestima]] zasnovane na biološkoj i integriranoj kontroli.<ref>{{Cite journal |vauthors=Castoria R, Miccoli C, Barone G, Palmieri D, De Curtis F, Lima G, Heitman J, Ianiri G |date=March 2021 |title=Molecular Tools for the Yeast Papiliotrema terrestris LS28 and Identification of Yap1 as a Transcription Factor Involved in Biocontrol Activity |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=87 |issue=7 |bibcode=2021ApEnM..87E2910C |doi=10.1128/AEM.02910-20 |pmc=8091616 |pmid=33452020 |veditors=Cann I }}</ref> == Analiza == Postoje različite tehnologije dostupne za analizu transkripcijskih faktora. Na [[genom]]skom nivou, obično se koriste DNK-[[sekvenciranje]] i istraživanje [[baza podataka]].<ref name="pmid16845064">{{Cite journal |vauthors=Grau J, Ben-Gal I, Posch S, Grosse I |date=July 2006 |title=VOMBAT: prediction of transcription factor binding sites using variable order Bayesian trees |url=http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Web Server issue |pages=W529-33 |doi=10.1093/nar/gkl212 |pmc=1538886 |pmid=16845064 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930084306/http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |archive-date=30 September 2018 |access-date=10 January 2014}}</ref> Proteinska verzija transkripcijskog faktora može se detektirati korištenjem specifičnih [[antitijela]]. [[Uzorak]] detektira se [[Western blot]] analizom. Korištenjem elektroforetskog testa pomjeranja mobilnosti (EMSA),<ref name="pmid:18591661">{{Cite journal |vauthors=Wenta N, Strauss H, Meyer S, Vinkemeier U |date=July 2008 |title=Tyrosine phosphorylation regulates the partitioning of STAT1 between different dimer conformations |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=105 |issue=27 |pages=9238–43 |bibcode=2008PNAS..105.9238W |doi=10.1073/pnas.0802130105 |pmc=2453697 |pmid=18591661 |doi-access=free}}</ref> profil aktivacije transkripcijskih faktora može se detektovati. Multipleksni pristup za profiliranje aktivacije je TF čip sistem gdje se nekoliko različitih transkripcijskih faktora može detektovati paralelno.<ref>{{Cite journal |last1=Trauernicht |first1=Max |last2=Filipovska |first2=Teodora |last3=Rastogi |first3=Chaitanya |last4=Steensel |first4=Bas van |date=2024-12-18 |title=Optimized reporters for multiplexed detection of transcription factor activity |journal=Cell Systems |language=English |volume=15 |issue=12 |pages=1107–1122.e7 |doi=10.1016/j.cels.2024.11.003 |issn=2405-4712 |pmc=11667439 |pmid=39644900}}</ref> Najčešće korištena metoda za identifikaciju mjesta vezivanja transkripcijskih faktora je [[hromatinska imunoprecipitacija ]] (ChIP).<ref>{{Cite journal |vauthors=Furey TS |date=December 2012 |title=ChIP-seq and beyond: new and improved methodologies to detect and characterize protein-DNA interactions |journal=Nature Reviews. Genetics |volume=13 |issue=12 |pages=840–52 |doi=10.1038/nrg3306 |pmc=3591838 |pmid=23090257}}</ref> Ova tehnika oslanja se na hemijsku fiksaciju hromatina pomoću [[formaldehid]]a, nakon čega slijedi koprecipitacija DNK i transkripcijskog faktora od interesa korištenjem [[antitijela]] koje specifično cilja taj protein. DNK sekvence zatim se mogu identificirati [[mikročip]]om ili sekvenciranjem visokog protoka ([[ChIP-sekvenciranje|ChIP-seq]]) kako bi se odredila mjesta vezivanja transkripcijskih faktora. Ako nije dostupno antitijelo za protein od interesa, [[identifikacija DNK-adenin metiltransferaze|DamID]] može biti prikladna alternativa.<ref>{{Cite journal |vauthors=Aughey GN, Southall TD |date=January 2016 |title=Dam it's good! DamID profiling of protein-DNA interactions |journal=Wiley Interdisciplinary Reviews: Developmental Biology |volume=5 |issue=1 |pages=25–37 |doi=10.1002/wdev.205 |pmc=4737221 |pmid=26383089}}</ref> == Klase == Kao što je detaljnije opisano u nastavku, transkripcijski faktori mogu se klasificirati prema *(1) mehanizmu djelovanja, *(2) regulatornoj funkciji ili *(3) homologiji sekvenci (a time i strukturnoj sličnosti) u njihovim domenima za vezivanje DNK. Također se klasificiraju prema 3D strukturi njihovog DBD-a i načinu na koji on kontaktira DNK.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Wingender E, Schoeps T, Haubrock M, Dönitz J | title = TFClass: a classification of human transcription factors and their rodent orthologs | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = Database issue | pages = D97-102 | date = January 2015 | pmid = 25361979 | pmc = 4383905 | doi = 10.1093/nar/gku1064 }}</ref><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Blanc-Mathieu R, Dumas R, Turchi L, Lucas J, Parcy F | title = Plant-TFClass: a structural classification for plant transcription factors | journal = Trends in Plant Science | volume = 29 | issue = 1 | pages = 40–51 | date = January 2024 | pmid = 37482504 | doi = 10.1016/j.tplants.2023.06.023 | bibcode = 2024TPS....29...40B | url = https://hal.science/hal-04212079 }}</ref> === Mehanistički === Postoje dvije mehanističke klase transkripcijskih faktora: * [[Opći transkripcijski faktor]]i uključeni su u formiranje [[Transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]]. Najčešći su skraćeno označeni kao [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]], [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]]. Oni su sveprisutni i interaguju sa regijom osnovnog promotora koja okružuje mjesto(a) početka transkripcije svih [[geni klase II|gena II klase]].<ref name="pmidc">{{Cite journal |vauthors=Orphanides G, Lagrange T, Reinberg D |date=November 1996 |title=General transcription factors RNA polymerase II |journal=Genes and Development |volume=10 |number=21 |pages=2657–83 |doi=10.1101/gad.10.21.2657 |pmid=8946909 |doi-access=free}}<renf> * '''Uzvodni transkripcijski faktori''' jesu proteini koji se vežu negdje uzvodno od mjesta inicijacije, kako bi stimulirali ili potisnuli transkripciju. Oni su otprilike sinonimi za '''specifični transkripcijski faktori''', jer se znatno razlikuju ovisno o tome koje su [[sekvenca prepoznavanja|sekvence prepoznavanja]] prisutne u blizini gena.<ref name="boron125-126">{{Cite book |title=Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approach |vauthors=Boron WF |publisher=Elsevier/Saunders |year=2003 |isbn=1-4160-2328-3 |pages=125–126}}</ref> {|class="wikitable" !colspan=4| Primjeri specifičnih transkripcijskih faktora<ref name="boron125-126"/> |- ! Faktor !! Strukturni tip !! [[Sekvenca prepoznavanja]] !! Vezuje se kao |- ! [[Sp1 transkripcijski faktor|SP1]] | [[Cinkov prst]] || [[pet primarnih krajeva|5']]-GGGCGG-[[tri primarna kraja|3']] || Monomer |- ! [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-TGA(G/C)TCA-3' || Dimer |- ! [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|C/EBP]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-ATTGCGCAAT-3' || Dimer |- ! [[Faktor toplotnog šoka]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-XGAAX-3' || Trimer |- ! [[ATF/CREB]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-TGACGTCA-3' || Dimer |- ! [[Myc|c-Myc]] | [[Osnovna heliks-petlja-heliks]] | 5'-CACGTG-3' || Dimer |- ! [[POU2F1|Oct-1]] | [[Heliks-okret-heliks]] || 5'-ATGCAAAT-3' || Monomer |- ! [[Jedarni faktor 1|NF-1]] | Novi || 5'-TTGGCXXXXXXGCCAA-3' || Dimer |- |colspan=4| (G/C) = G ili C <br /> X = [[adenin|A]], [[timin|T]], [[guanin|G]] ili [[citozin|C]] |} === Funkcionalne === Transkripcijski faktori su klasifikovani prema njihovoj regulatornoj funkciji:<ref name="pmid11823631" /> * I. '''Konstitutivni''' – prisutni u svim ćelijama u svakom trenutku, stalno aktivni, svi su [[Aktivator (genetika)|aktivatori]]. Vrlo vjerovatno imaju važnu olakšavajuću ulogu u transkripciji mnogih [[hromosom]]skih gena, moguće u genima koji se čine da su uvijek transkribovani (npr. strukturni proteini poput [[tubulin]]a i [[aktin]]a, i sveprisutni metabolički enzimi poput gliceraldehid-fosfat dehidrogenaze (GAPDH)). Npr.: [[opći transkripcijski faktor]]i, [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]], [[jedarni faktor 1|NF1]], [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|CCAAT]] * II. '''Regulatorni (uslovno aktivni)''' – zahtijevaju aktivaciju. ** II.A '''Razvojni''' '''(specifični za tip ćelije)''' – počinju u oplođenom jajnoj ćeliji. Jednom eksprimirani, ne zahtijevaju dodatnu aktivaciju. Npr.:[[GATA-transkripcijski faktor|GATA]], [[HNF]], [[PIT-1]], [[MyoD]], [[Myf5]], [[Hox (gen)|Hox]], [[Transkripcijski faktori krilate spirale|krilata spirala]] ** II.B '''Zavisni od signala''' – mogu biti ili razvojno ograničeni u svojoj ekspresiji ili prisutni u većini ili svim ćelijama, ali svi su neaktivni (ili minimalno aktivni) sve dok ćelije koje sadrže takve proteine ​​ne budu izložene odgovarajućem intra- ili vanćelijskom signalu. *** II.B.1 '''vanćelijski ligand ([[endokrini sistem|endokrini]] ili [[parakrina signalizacija|parakrini]])-zavisni''' – [[jedarni receptor]]i *** II.B.2 '''Unutarćelijski [[ligand]] ([[autokrina signalizacija|autokrino]])-zavisni''' – aktiviraju ih male intracelularne molekule. Npr.: [[SREBP]], [[p53]], siročinski jedarni receptori. *** II.B.3 '''Zavisni od interakcije receptora i liganda na površini ćelije''' – aktiviraju ih kaskade signalizacije drugog glasnika. **** II.B.3.a Konstitutivni jedarni faktori aktivirani fosforilacijom serina – nalaze se unutar jedra. Enzimi za fosforilaciju serina mogu se aktivirati na dva glavna načina: ***** [[G-protein spregnuti receptor|G-protein spregnuti receptori]] nakon vezivanja liganda povećavaju intracelularne nivoe [[Sistem sekundarnih glasnika|sekundarnih glasnika]] ([[cAMP]], [[Inozitol-trifosfat|IP₃]], [[Diglicerid|DAG]], kalcij) koji, zauzvrat, aktiviraju proteinske enzime [[serin-treonin kinaze]] (kao što su [[Protein kinaza A|PKA]], [[Protein kinaza C|PKC]]). ***** [[Receptor tirozin kinaze]] nakon vezivanja liganda pokreću druge puteve koji konačno završavaju fosforilacijom serina obilnih rezidentnih nuklearnih transkripcijskih faktora. ***** Primjeri uključuju: [[CREB]], [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]], [[Mef2]] **** II.B.3.b '''Latentni [[citoplazma]]tski faktori''' – nalaze se u citoplazmi kada su neaktivni. Strukturno i hemijski vrlo raznolika grupa, kao i njihovi putevi aktivacije. Npr.: [[STAT protein|STAT]], [[R-SMAD]], [[NF-κB]], [[Notch signalizacija|Notch]], [[Tubby-protein|TUBBY]], [[NFAT]] === Strukturni === Transkripcijski faktori se često klasifikuju na osnovu [[Homologija sekvenci|sličnosti sekvenci]] i stoga [[tercijarna struktura|ercijarne strukture]] njihovih domena koji vezuju DNK.<ref name="pmid15706513">{{Cite journal |vauthors=Stegmaier P, Kel AE, Wingender E |year=2004 |title=Systematic DNA-binding domain classification of transcription factors |url=http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |journal=Genome Informatics. International Conference on Genome Informatics |volume=15 |issue=2 |pages=276–86 |pmid=15706513 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130619202726/http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |archive-date=19 June 2013}}</ref><ref name="Matys_2006">{{Cite journal |vauthors=Matys V, Kel-Margoulis OV, Fricke E, Liebich I, Land S, Barre-Dirrie A, Reuter I, Chekmenev D, Krull M, Hornischer K, Voss N, Stegmaier P, Lewicki-Potapov B, Saxel H, Kel AE, Wingender E |date=January 2006 |title=TRANSFAC and its module TRANSCompel: transcriptional gene regulation in eukaryotes |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Database issue |pages=D108-10 |doi=10.1093/nar/gkj143 |pmc=1347505 |pmid=16381825}}</ref><ref>{{Cite web |title=TRANSFAC database |url=https://www.gene-regulation.com/pub/databases/transfac/cl.html |access-date=5 August 2007}}</ref><ref name="Jin_2014"/> Sljedeća klasifikacija zasniva se na 3D strukturi njihovog [[DNK-vezujući domen|DBD]] i načinu na koji on kontaktira DNK. Prvobitno je razvijena za ljudski TF, a kasnije je proširena na [[glodar]]e <ref name=":0"/>, a također i na biljke.<ref name=":1"/> * 1. Natklasa: Osnovni domeni ** 1.1 Klasa: [[Leucinski zatvarač]] faktori ([[bZIP]]) *** 1.1.1 Porodica: [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]](-slične) komponente; uključuje ([[c-Fos]]/[[c-Jun]]) *** 1.1.2 Porodica: [[CREB]] *** 1.1.3 Porodica: [[Ccaat-pojačivač-vezujuči proteini|C/EBP]]-slični faktori *** 1.1.4 Porodica: bZIP / [[PAR (transkripcijski faktor)|PAR]] *** 1.1.5 Porodica: Biljni faktori vezivanja G-kutije *** 1.1.6 Porodica: Samo ZIP ** 1.2 Klasa: Heliks-petlja-heliks faktori ([[bHLH]]) *** 1.2.1 Porodica: Sveprisutni (klasa A) faktori *** 1.2.2 Porodica: Miogeni transkripcijski faktori ([[MyoD]]) *** 1.2.3 Porodica: Achaete-Scute *** 1.2.4 Porodica: Tal/Twist/Atonal/Hen ** 1.3 Klasa: Heliks-petlja-heliks / faktori leucinskog zatvarača ([[osnovni transkripcijski faktor leucinskog zatvarača tipa heliks-petlja-heliks|bHLH-ZIP]]) *** 1.3.1 Porodica: Sveprisutni bHLH-ZIP faktori; uključuje USF ([[USF1]], [[USF2]]); SREBP ([[SREBP]]) *** 1.3.2 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]]; uključuje [[Myc|c-Myc]] ** 1.4 Klasa: NF-1 *** 1.4.1 Porodica: NF-1 ([[NFIA|A]], [[NFIB (gen)|B]], [[NFIC (gen)|C]], [[NFIX|X]]) ** 1.5 Klasa: RF-X *** 1.5.1 Porodica: RF-X ([[RFX1|1]], [[RFX2|2]], [[RFX3|3]], [[RFX4|4]], [[RFX5|5]], [[RFXANK|ANK]]) ** 1.6 Klasa: bHSH * 2 Natklasa: Domeni za vezivanje DNK koje koordiniraju cink ** 2.1 Klasa: Cys4 [[cinkov prst]] tipa [[jedarni receptor]] *** 2.1.1 Porodica: [[receptor steroidnih hormona|Receptori steroidnih hormona]] *** 2.1.2 Porodica: Faktori slični [[receptor hormona štitnjače|receptoru hormona štitnjače]] ** 2.2 Klasa: raznoliki Cys4 [[cinkov prst|cinkovi prsti]] *** 2.2.1 Porodica: [[GATA-transkripcijski faktor|GATA-Faktori]] ** 2.3 Klasa: Cys2His2 domen [[cinkov prst|cinkovih prstiju]] *** 2.3.1 Porodica: Sveprisutni faktori, uključuje [[TFIIIA]], [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]] *** 2.3.2 Porodica: Regulatori razvojnog/ćelijskog ciklusa; uključuje [[Krüppel]] *** 2.3.4 Porodica: Veliki faktori sa svojstvima vezivanja sličnim NF-6B ** 2.4 Klasa: Cys6 cistein-cinkov klaster ** 2.5 Klasa: Cinkovi prsti naizmjeničnog sastava * 3 Natklasa: [[Heliks-okret-heliks]] ** 3.1 Klasa: [[Homeoboks|Homeo domen]] *** 3.1.1 Porodica: Samo homeodomen; uključuje [[Ubx]] *** 3.1.2 Porodica: [[POU-poroduca|POU domen]] faktori; uključuje [[Oktamer-transkripcijski faktor|Oct]] *** 3.1.3 Porodica: Homeodomen sa LIM regijom *** 3.1.4 Porodica: homeodomen plus motivi cinkovog prsta ** 3.2 Klasa: Sparena kutija *** 3.2.1 Porodica: Sparena plus homeodomen *** 3.2.2 Porodica: Samo spareni domen ** 3.3 Klasa: [[FOX-proteini|Fork.glava]] / [[Transkripcijski faktor krilate spirale|krilata spirala]] *** 3.3.1 Porodica: Razvojni regulatori; uključuje [[replikacijska viljuška|viljušku]] *** 3.3.2 Porodica: Regulatori specifični za [[tkivo]] *** 3.3.3 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]] *** 3.3.0 Porodica: Ostali regulatori ** 3.4 Klasa: [[Faktor toplotnog šoka|Faktori toplotnog šoka]] *** 3.4.1 Porodica: HSF ** 3.5 Klasa: Klasteri [[triptofan]]a *** 3.5.1 Porodica: Myb *** 3.5.2 Porodica: Ets-tip *** 3.5.3 Porodica: [[interferon-regulatorni faktor|Regulatorni faktori interferona]] ** 3.6 Klasa: TEA (faktor transkripcijskog pojačivača) domen *** 3.6.1 Porodica: TEA ([[TEAD1]], [[TEAD2]], [[TEAD3]], [[TEAD4]]) * 4 Natklasa: beta-Scaffold faktori sa kontaktima u manjim žljebovima ** 4.1 Klasa: RHR ([[domen homologije Rel|homologija Rel regija]]) *** 4.1.1 Porodica: Rel/[[Ankirinski repetitiv|ankirin]]; [[NF-κB|NF-kappaB]] *** 4.1.2 Porodica: samo ankirin *** 4.1.3 Porodica: [[NFAT]] ('''N'''nuklearni '''F'''aktor '''A'''aktiviranih '''T'''-ćelija) ([[NFATC1]], [[NFATC2]], [[NFATC3]]) ** 4.2 Klasa: STAT *** 4.2.1 Porodica: [[STAT-protein|STAT]] ** 4.3 Klasa: p53 *** 4.3.1 Porodica: [[p53]] ** 4.4 Klasa: [[MADS-kutija]] *** 4.4.1 Porodica: Regulatori diferencijacije; uključuje ([[Mef2]]) *** 4.4.2 Porodica: Responderi na vanjske signale, SRF ([[faktor serumskog odgovora]]) ({{gen|SRF}}) *** 4.4.3 Porodica: Metabolički regulatori (ARG80) ** 4.5 Klasa: transkripcijski faktori beta-Barel [[alfa-heliks]]a ** 4.6 Klasa: [[TATA-vezujući protein]]i *** 4.6.1 Porodica: TBP ** 4.7 Klasa: [[HMG-kutija]] *** 4.7.1 Porodica: [[SOX-geni]], [[SRY]] *** 4.7.2 Porodica: TCF-1 ([[HNF1A|TCF1]]) *** 4.7.3 Porodica: Povezana sa HMG2, [[SSRP1]] *** 4.7.4 Porodica: UBF *** 4.7.5 Porodica: MATA ** 4.8 Klasa: Heteromerni CCAAT faktori *** 4.8.1 Porodica: Heteromerni CCAAT faktori ** 4.9 Klasa: Zrnastoglavih *** 4.9.1 Porodica: Zrnastoglavih ** 4.10 Klasa: Faktori [[Domen hladnog šoka]] *** 4.10.1 Porodica: csd ** 4.11 Klasa: Runt *** 4.11.1 Porodica: Runt * 0 Natklasa: Ostali transkripcijski faktori ** 0.1 Klasa: Proteini bakarne šake ** 0.2 Klasa: HMGI(Y) ([[HMGA1]]) *** 0.2.1 Porodica: HMGI(Y) ** 0.3 Klasa: Džepni domen ** 0.4 Klasa: Faktori slični E1A ** 0.5 Klasa: Faktori povezani s AP2/EREBP *** 0.5.1 Porodica: [[Apetala 2|AP2]] *** 0.5.2 Porodica: EREBP *** 0.5.3 Natporodica: [[B3 DNK-vezujući domen|AP2/B3]] **** 0.5.3.1 Porodica: ARF **** 0.5.3.2 Porodica: ABI **** 0.5.3.3 Porodica: RAV == Baze podataka transkripcijskih faktora == Postoje brojne baze podataka koje katalogiziraju informacije o transkripcijskim faktorima, ali njihov opseg i korisnost se dramatično razlikuju. Neke mogu sadržavati samo informacije o stvarnim proteinima, neke o njihovim mjestima vezivanja ili o njihovim ciljnim genima. Primjeri uključuju sljedeće: * footprintDB - baza metapodataka više baza podataka, uključujući JASPAR i druge * [[JASPAR]]: [[baza podataka]] mjesta vezivanja transkripcijskih faktora za eukariote * CIS-BP: "online biblioteka transkripcijskih faktora i njihovih motiva vezivanja za DNK" koja obuhvata različite vrste (u nekoliko kraljevstava), porodice proteina, genomske testove i studije<ref>{{Cite journal |vauthors=Weirauch MT, Yang A, Albu M, Cote AG, Montenegro-Montero A, Drewe P, Najafabadi HS, Lambert SA, Mann I, Cook K, Zheng H, Goity A, van Bakel H, Lozano JC, Galli M, Lewsey MG, Huang E, Mukherjee T, Chen X, Reece-Hoyes JS, Govindarajan S, Shaulsky G, Walhout AJ, Bouget FY, Ratsch G, Larrondo LF, Ecker JR, Hughes TR|date=September 2014|title= Determination and inference of eukaryotic transcription factor sequence specificity|journal=Cell|volume=158|issue=6|pages=1431–43|doi=10.1016/j.cell.2014.08.009|pmc=4163041|pmid=25215497}}</ref> * PlantTFD: Baza podataka biljnih transkripcijskih faktora <ref>{{Cite journal |vauthors=Jin J, Tian F, Yang DC, Meng YQ, Kong L, Luo J, Gao G |date=January 2017 |title=PlantTFDB 4.0: toward a central hub for transcription factors and regulatory interactions in plants |journal=Nucleic Acids Res |volume=45 |issue=D1 |pages=D1040–D1045 |doi=10.1093/nar/gkw982 |pmc=5210657 |pmid=27924042}}</ref> * YeTFaSCo: Kvasac ([[Saccharomyces_cerevisiae|''S. cerevisiae'']]) baza podataka motiva vezivanja transkripcijskog faktora (TF)<ref>{{Cite journal |last=de Boer |first=Carl G |author2=Timothy R Hughes |date=November 2011 |title=YeTFaSCo: a database of evaluated yeast transcription factor sequence specificities |journal=Nucleic Acids Res|volume=40 |issue=Database issue |pages=D169–D179 |doi=10.1093/nar/gkr993 |pmc=3245003 |pmid=22102575}}</ref> * [[TcoF-DB]]: Baza podataka transkripcijskih kofaktora i interakcija transkripcijskih faktora<ref>{{Cite journal |vauthors=Schmeier S, Alam T, Essack M, Bajic VB |date=January 2017 |title=TcoF-DB v2: update of the database of human and mouse transcription co-factors and transcription factor interactions |journal=Nucleic Acids Research |volume=45 |issue=D1 |pages=D145–D150 |doi=10.1093/nar/gkw1007 |pmc=5210517 |pmid=27789689}}</ref> * TFcheckpoint: baza podataka kandidata za transkripcijske faktore kod ljudi, miševa i pacova * transcriptionfactor.org (sada komercijalan, prodaje reagense) * MethMotif.org: Integrativna baza podataka specifična za ćelije, koja sadrži motive vezivanja transkripcijskih faktora povezane s profilima metilacije DNK.<ref>{{Cite journal |vauthors=Xuan Lin QX, Sian S, An O, Thieffry D, Jha S, Benoukraf T |date=January 2019 |title=MethMotif: an integrative cell specific database of transcription factor binding motifs coupled with DNA methylation profiles |journal=Nucleic Acids Research |volume=47 |issue=D1 |pages=D145–D154 |doi=10.1093/nar/gky1005 |pmc=6323897 |pmid=30380113}}</ref> == Također pogledajte == * [[DNK-vezujući protein]] * [[Inhibitor DNK-vezujućeg proteina]] * [[Mapper(2)]] * [[Jedarni receptor]], klasa transkripcijskih faktora aktiviranih ligandom * [[Otvorena baza podataka regulatornih anotacija]] * [[Filogenetički otisak]] * [[TRANSFAC|TRANSFAC baza podataka]] * [[YeTFaSCo]] == Reference == {{Refspisak|33em}} == Dodatni izvori == {{Refbegin}} * Carretero-Paulet, Lorenzo;&nbsp;Galstyan, Anahit;&nbsp;Roig-Villanova, Irma;&nbsp;Martínez-García, Jaime F.;&nbsp;Bilbao-Castro, Jose R.&nbsp;«Genome-Wide Classification and Evolutionary Analysis of the bHLH Family of Transcription Factors in Arabidopsis, Poplar, Rice, Moss, and Algae».&nbsp;''Plant Physiology'',&nbsp;153,&nbsp;3,&nbsp;2010-07,&nbsp;pàg.&nbsp;1398–1412. [[doi:10.1104/pp.110.153593]]. {{ISSN|0032-0889}} * {{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |year=2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|Transcription+Factors}} * [https://transcriptionfactor.org/ Transcription factor database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081204232625/http://www.transcriptionfactor.org/ |date=4 December 2008 }} {{Ćelijska signalizacija}} {{Transkripcijski faktori}} {{Genarch}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekspresija gena]] [[Kategorija:Proteinske porodice]] [[Kategorija:Transkripcijski faktori|*]] [[Kategorija:DNK]] [[Kategorija:Biofizika]] [[Kategorija:Evolucijska razvojna biologija]] ekghgcwgt8bribzfzmib31we3a8xssm 3916579 3916577 2026-08-05T11:51:41Z Bratuš-XY 184374 /* Mehanistički */ 3916579 wikitext text/x-wiki {{Glosar transkripcijskih faktora}} [[File:Transcription Factors.svg|thumb|upright=1.85| Ilustracija aktivatora]] U [[molekularna biologija| molekularnoj biologiji]], '''transkripcijski faktor''' ('''TF''') (ili '''faktor vezivanja DNK specifičan za sekvencu''') [[protein]] je koji kontroliše brzinu [[transkripcija (genetika)|transkripcije]] [[genetika|genetičkih]] informacija iz [[DNK]] u [[informacijska RNK| informacijsku RNK]], vezivanjem za [[sekvenca DNK|sekvence DNK]].<ref name="pmid9570129">{{Cite journal |vauthors=Latchman DS |date=December 1997 |title=Transcription factors: an overview |journal=The International Journal of Biochemistry & Cell Biology |volume=29 |issue=12 |pages=1305–12 |doi=10.1016/S1357-2725(97)00085-X |pmc=2002184 |pmid=9570129}}</ref><ref name="pmid2128034">{{Cite journal |vauthors=Karin M |date=February 1990 |title=Too many transcription factors: positive and negative interactions |journal=The New Biologist |volume=2 |issue=2 |pages=126–31 |pmid=2128034}}</ref> Specificity can be due to sequence motifs, or epigenetic modifications.<ref>{{Cite journal |last1=Isbel |first1=Luke |last2=Grand |first2=Ralph S. |last3=Schübeler |first3=Dirk |date=December 2022 |title=Generating specificity in genome regulation through transcription factor sensitivity to chromatin |url=https://www.nature.com/articles/s41576-022-00512-6 |journal=Nature Reviews Genetics |language=en |volume=23 |issue=12 |pages=728–740 |doi=10.1038/s41576-022-00512-6 |pmid=35831531 |issn=1471-0064|url-access=subscription }}</ref> Funkcija transkripcijskih faktora (TF) je regulisanje – uključivanje i isključivanje – gena kako bi se osiguralo da su oni [[Ekspresija gena|eksprimirani]] u željenim [[Ćelija (biologija)|ćelijama]], u pravo vrijeme i u pravoj količini tokom života ćelije i organizma. Grupe TF funkcionišu na koordiniran način, kako bi usmjeravale [[ćelijska dioba|diobu ćelija]], [[ćelijski rast|rast]] i [[ćelijska smrt|smrt ćelija]] tokom života; [[ćelijska migracija|migraciju ćelija]] i organizaciju ([[tijelesni plan]]) tokom [[embiogeneza|embrionalnog razvoja]] i povremeno kao odgovor na signale izvan ćelije, kao što je [[hormon]]. U [[ljudski genom| ljudskom genomu]], postoji približno 1600 TF, gdje je polovina njih [[cinkov prst C2H2|C2H2-cinkovi prsti]].<ref name="pmid15193307">{{Cite journal |vauthors=Babu MM, Luscombe NM, Aravind L, Gerstein M, Teichmann SA |date=June 2004 |title=Structure and evolution of transcriptional regulatory networks |url=http://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=14 |issue=3 |pages=283–91 |doi=10.1016/j.sbi.2004.05.004 |pmid=15193307 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190830175950/https://www.mrc-lmb.cam.ac.uk/genomes/madanm/chalancon_chapter.pdf |archive-date=30 August 2019 |access-date=25 October 2017}}</ref><ref name="Lyons">{{YouTube |title= How Genes are Regulated: Transcription Factors |id=MkUgkDLp2iE|time=2m16s}}</ref><ref name=":3">{{Cite journal |vauthors=Lambert S, Jolma A, Campitelli L, Pratyush Z, Das K, Yin Y, Albu M, Chen X, Taipae J, Hughes T, Weirauch M |year=2018 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |pmid=29425488 |quote=The final tally encompasses 1,639 known or likely human TFs. |doi-access=free |pmc=12908702 }}</ref><ref name=":2">{{Cite journal |last1=Lambert |first1=Samuel A. |last2=Jolma |first2=Arttu |last3=Campitelli |first3=Laura F. |last4=Das |first4=Pratyush K. |last5=Yin |first5=Yimeng |last6=Albu |first6=Mihai |last7=Chen |first7=Xiaoting |last8=Taipale |first8=Jussi |last9=Hughes |first9=Timothy R. |last10=Weirauch |first10=Matthew T. |date=2018-02-08 |title=The Human Transcription Factors |journal=Cell |language=English |volume=172 |issue=4 |pages=650–665 |doi=10.1016/j.cell.2018.01.029 |issn=0092-8674 |pmid=29425488 |pmc=12908702 }}</ref> Transkripcijski faktori članovi su [[proteom]]a, kao i [[regulom]]a. TF-ovi djeluju sami ili s drugim [[protrinski kompleks|proteinima u kompleksu]], promovirajući (kao [[aktivator (genetika)|aktivatoru]]), ili blokirajući (kao [[represor]]) regrutaciju [[RNK-polimeraza]] (enzima koji vrše [[transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz [[DNK]] u [[RNK]]) na specifične gene.<ref name="pmid8870495">{{Cite journal |vauthors=Roeder RG |date=September 1996 |title=The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=21 |issue=9 |pages=327–35 |doi=10.1016/S0968-0004(96)10050-5 |pmid=8870495}}</ref><ref name="pmid8990153">{{Cite journal |vauthors=Nikolov DB, Burley SK |date=January 1997 |title=RNA polymerase II transcription initiation: a structural view |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=94 |issue=1 |pages=15–22 |bibcode=1997PNAS...94...15N |doi=10.1073/pnas.94.1.15 |pmc=33652 |pmid=8990153 |doi-access=free}}</ref><ref name="pmid11092823">{{Cite journal |vauthors=Lee TI, Young RA |year=2000 |title=Transcription of eukaryotic protein-coding genes |journal=Annual Review of Genetics |volume=34 |pages=77–137 |doi=10.1146/annurev.genet.34.1.77 |pmid=11092823}}</ref> Karakteristično obilježje transkripcijskih faktora (TF) jest da sadrže barem jedan [[DNK-vezujući domen]] (DBD), koji se veže za specifičnu sekvencu DNK pored gena koje regulišu.<ref name="pmid2667136">{{Cite journal |vauthors=Mitchell PJ, Tjian R |date=July 1989 |title=Transcriptional regulation in mammalian cells by sequence-specific DNA binding proteins |journal=Science |volume=245 |issue=4916 |pages=371–8 |bibcode=1989Sci...245..371M |doi=10.1126/science.2667136 |pmid=2667136}}</ref><ref name="pmid9121580">{{Cite journal |vauthors=Ptashne M, Gann A |date=April 1997 |title=Transcriptional activation by recruitment |journal=Nature |volume=386 |issue=6625 |pages=569–77 |bibcode=1997Natur.386..569P |doi=10.1038/386569a0 |pmid=9121580 |s2cid=6203915}}</ref> TF-ovi su grupirani u klase na osnovu njihovih DBD-ova.<ref name="Jin_2014">{{Cite journal |vauthors=Jin J, Zhang H, Kong L, Gao G, Luo J |date=January 2014 |title=PlantTFDB 3.0: a portal for the functional and evolutionary study of plant transcription factors |journal=Nucleic Acids Research |volume=42 |issue=Database issue |pages=D1182-7 |doi=10.1093/nar/gkt1016 |pmc=3965000 |pmid=24174544}}</ref><ref name="Matys_2006" /> Drugi proteini kao što su [[koaktivator (genetika)|koaktivatori]], [[kompleks remodeliranja strukture hromatina (RSC)|remodeleri hromatina]], [[histon-acetiltransferaza| histon-acetiltransferaze]], [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]], [[kinaza|kinaze]] i [[metilaza| metilaze]] neophodni su također za regulaciju gena, ali nemaju domene za vezivanje DNK, te stoga nisu TF-ovi.<ref name="pmid11823631">{{Cite journal |vauthors=Brivanlou AH, Darnell JE |date=February 2002 |title=Signal transduction and the control of gene expression |journal=Science |volume=295 |issue=5556 |pages=813–8 |bibcode=2002Sci...295..813B |doi=10.1126/science.1066355 |pmid=11823631 |s2cid=14954195}}</ref> TF-ovi su zanimljivi u medicini jer [[mutacije]] TF-ova mogu uzrokovati specifične bolesti, a lijekovi se potencijalno mogu ciljano djelovati na njih. == Broj == {{glavni| Spisak ljudskih transkripcijskih faktora |more=no}} Transkripcijski faktori neophodni su za regulaciju ekspresije gena i, kao posljedica toga, nalaze se u svim živim [[organizmi]]ma. Broj transkripcijskih faktora koji se nalaze u organizmu povećava se s veličinom [[genom]]a, a veći genomi obično imaju više transkripcijskih faktora po genu.<ref name="pmid12957540">{{Cite journal |vauthors=van Nimwegen E |date=September 2003 |title=Scaling laws in the functional content of genomes |journal=Trends in Genetics |volume=19 |issue=9 |pages=479–84 |arxiv=physics/0307001 |doi=10.1016/S0168-9525(03)00203-8 |pmid=12957540 |s2cid=15887416}}</ref> U [[ljudski genom|ljudskom genomu]] postoji približno 2.800 proteina koji sadrže domene za vezivanje DNK, a pretpostavlja se da 1.600 od njih funkcionira kao transkripcijski faktori,<ref name="pmid15193307"/> gdje je polovina njih (~800) protein C2H2-cinkovih prstiju.<ref name=":2"/> Stoga, približno 10% gena u genomu kodira transkripcijske faktore, što ovu porodicu čini najvećom pojedinačnom porodicom ljudskih proteina. Nadalje, geni su često okruženi s nekoliko [[mjesto veznja|mjesta vezivanja]] za različite transkripcijske faktore, a efikasna ekspresija svakog od ovih gena zahtijeva kooperativno djelovanje nekoliko različitih transkripcijskih faktora (vidi, na primjer, [[jedarni hepatocitni faktor | jedarni faktori hepatocita]]). Dakle, kombinatorna upotreba podskupa od približno 2.000 ljudskih transkripcijskih faktora lahko objašnjava jedinstvenu regulaciju svakog gena u ljudskom genomu tokom [[razvojna biologija|razvoja]].<ref name="pmid11823631"/> == Mehanizam == Transkripcijski faktori vežu se za [[pojačivač (genetika)|pojačivače]] ili [[promotor (genetika)|promotore]] regije DNK susjedne genima, koje regulišu na osnovu prepoznavanja specifičnih DNK motiva. U zavisnosti od transkripcijskog faktora, transkripcija susjednog gena je ili smanjena ili pojačana. Transkripcijski faktori koriste različite mehanizme za regulaciju [[ekspresija gena|ekspresije gena]].<ref name="pmid11758455">{{Cite journal |vauthors=Gill G |year=2001 |title=Regulation of the initiation of eukaryotic transcription |journal=Essays in Biochemistry |volume=37 |pages=33–43 |doi=10.1042/bse0370033 |pmid=11758455}}</ref> Ovi mehanizmi uključuju: * stabilizaciju ili blokiranje vezivanja [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] ili drugih faktora za DNK<ref name="pmid9570129"/> * [[kataliza|katalizu]] [[acetilacija| acetilaciju]] ili deacetilaciju [[histon]]skih proteina. Transkripcijski faktor to može učiniti direktno ili regrutovati druge proteine ​​s ovom katalitičkom aktivnošću. Mnogi transkripcijski faktori koriste jedan ili drugi od dva suprotstavljena mehanizma za regulaciju transkripcije:<ref name="pmid11909519">{{Cite journal |vauthors=Narlikar GJ, Fan HY, Kingston RE |date=February 2002 |title=Cooperation between complexes that regulate chromatin structure and transcription |journal=Cell |volume=108 |issue=4 |pages=475–87 |doi=10.1016/S0092-8674(02)00654-2 |pmid=11909519 |s2cid=14586791 |doi-access=free |bibcode=2002Cell..108..475N }}</ref> ** aktivnost [[histon-acetiltransferaza|histon-acetiltransferaze]] (HAT) – acetilira [[histon]]ske proteine, što slabi povezanost DNK s [[histon]]ima, što čini DNK dostupnijom za transkripciju, čime se transkripcija pojačava. **aktivnost [[histon-deacetilaza| histon-deacetilaze]] (HDAC) – deacetilira [[histon]]ske proteine, što jača povezanost DNK s histonima, što čini DNK manje dostupnom za transkripciju, čime se transkripcija smanjuje. * regrutiraju [[koaktivator (genetika)|koaktivatorske]] ili [[korepresor (genetika)|korepresorske]] proteine ​​u kompleks DNK transkripcijskog faktora. <ref name="pmid10322133">{{Cite journal |vauthors=Xu L, Glass CK, Rosenfeld MG |date=April 1999 |title=Coactivator and corepressor complexes in nuclear receptor function |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=9 |issue=2 |pages=140–7 |doi=10.1016/S0959-437X(99)80021-5 |pmid=10322133}}</ref> == Funkcija == Transkripcijski faktori jedna su od grupa proteina koji čitaju i interpretiraju genetički "nacrt" u DNK. Oni se vežu za DNK i pomažu u pokretanju programa povećane ili smanjene transkripcije gena. Kao takvi, oni su vitalni za mnoge važne ćelijske procese. U nastavku su navedene neke od važnih funkcija i bioloških uloga u koje su uključeni transkripcijski faktori: === Osnovna transkripcijska regulacija === Kod [[eukariot]]a, važna klasa transkripcijskih faktora koji se nazivaju [[opći transkripcijski faktor]]i (GTF) neophodni su za odvijanje transkripcije.<ref name="isbn1-86094-126-5">{{Cite book | vauthors = Weinzierl RO |url=https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein |title=Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery |publisher=World Scientific Publishing Company |year=1999 |isbn=1-86094-126-5 |url-access=registration}}</ref><ref name="pmid12672487">{{Cite journal |vauthors=Reese JC |date=April 2003 |title=Basal transcription factors |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=13 |issue=2 |pages=114–8 |doi=10.1016/S0959-437X(03)00013-3 |pmid=12672487}}</ref><ref name="pmid12676794">{{Cite journal |vauthors=Shilatifard A, Conaway RC, Conaway JW |year=2003 |title=The RNA polymerase II elongation complex |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=72 |pages=693–715 |doi=10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 |pmid=12676794}}</ref> Mnogi od ovih GTF-ova zapravo ne vežu DNK, već su dio velikog [[transkripcijski preinicijacijski kompleks| transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa]] koji direktno interreaguje sa [[RNK-polimeraza| RNK-polimerazom]]. Najčešći GTF-ovi jesu [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]] (vidi također [[TATA-vezujući protein]]), [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]].<ref name="pmid16858867">{{Cite journal |vauthors=Thomas MC, Chiang CM |year=2006 |title=The general transcription machinery and general cofactors |journal=Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology |volume=41 |issue=3 |pages=105–78 |doi=10.1080/10409230600648736 |pmid=16858867 |s2cid=13073440}}</ref> Preinicijacijski kompleks veže se za [[promotor (genetika)|promotorske]] regije DNK uzvodno od gena koji regulišu. === Diferencijalno pojačanje transkripcije === Drugi transkripcijski faktori diferencijalno regulišu ekspresiju različitih gena vezivanjem za [[pojačivač (genetika)|pojačivačke]] regije DNK uz regulisane gene. Ovi transkripcijski faktori ključni su za osiguravanje da se geni eksprimiraju u pravoj ćeliji u pravo vrijeme i u pravoj količini, ovisno o promjenjivim zahtjevima organizma.<ref name="pmid9570129"/> ==== Razvoj ==== Mnogi transkripcijski faktori u [[višećelijski organizam| višećelijskim organizmima]] uključeni su u razvoj.<ref name="pmid1424766">{{Cite book |title=Transcription factors and mammalian development |vauthors=Lobe CG |year=1992 |isbn=978-0-12-153127-0 |series=Current Topics in Developmental Biology |volume=27 |pages=351–83 |doi=10.1016/S0070-2153(08)60539-6 |pmid=1424766}}</ref> Reagujući na stimuluse, ovi transkripcijski faktori uključuju/isključuju transkripciju odgovarajućih gena, što zauzvrat omogućava promjene u ćelijskoj [[morfologija |morfologiji]] ili aktivnostima potrebnim za [[određivanje sudbine ćelije]] i [[ćelijska diferencijacija| ćelijsku diferencijaciju]]. Porodica transkripcijskih faktora [[Hox (gen)|Hox]], naprimjer, važna je za pravilno [[Regionalna specifikacija|formiranje tjelesnog obrasca]] u organizmima raznolikim od voćnih mušica do ljudi.<ref name="pmid17008523">{{Cite journal |vauthors=Lemons D, McGinnis W |date=September 2006 |title=Genomic evolution of Hox gene clusters |journal=Science |volume=313 |issue=5795 |pages=1918–22 |bibcode=2006Sci...313.1918L |doi=10.1126/science.1132040 |pmid=17008523 |s2cid=35650754}}</ref><ref name="pmid16515781">{{Cite journal |vauthors=Moens CB, Selleri L |date=March 2006 |title=Hox cofactors in vertebrate development |journal=Developmental Biology |volume=291 |issue=2 |pages=193–206 |doi=10.1016/j.ydbio.2005.10.032 |pmid=16515781 |doi-access=free}}</ref> Drugi primjer je transkripcijski faktor kodiran genom [[SRY| Y-regiona koji određuje spol]] (SRY), koji ima glavnu ulogu u određivanju [[spol]]a kod [[ljudi]].<ref name="pmid17187356">{{Cite journal |vauthors=Ottolenghi C, Uda M, Crisponi L, Omari S, Cao A, Forabosco A, Schlessinger D |date=January 2007 |title=Determination and stability of sex |journal=BioEssays |volume=29 |issue=1 |pages=15–25 |doi=10.1002/bies.20515 |pmid=17187356 |hdl=11380/611683 |s2cid=23824870|hdl-access=free }}</ref> ==== Odgovor na međućelijske signale ==== Ćelije mogu [[međućelijska komunikacija|međusobno komunicirati,]] oslobađanjem molekula koje proizvode [[transdukcija signala|signalne kaskade]] unutar druge receptivne ćelije. Ako signal zahtijeva pojačanu ili smanjenu regulaciju gena u ćeliji primaocu, transkripcijski faktori će se često nalaziti nizvodno u signalnoj kaskadi.<ref name="pmid8293575">{{Cite journal |vauthors=Pawson T |year=1993 |title=Signal transduction--a conserved pathway from the membrane to the nucleus |journal=Developmental Genetics |volume=14 |issue=5 |pages=333–8 |doi=10.1002/dvg.1020140502 |pmid=8293575}}</ref> Signalizacija [[estrogen]]a primjer je prilično kratke signalne kaskade koja uključuje transkripcijski faktor [[estrogenski receptor|estrogenskog receptora]]: estrogen sekretuju tkiva kao što su [[jajnici|jajnici]] i [[placenta]], prelazi [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] ćelije primatelja i veže se za estrogenski receptor u [[citoplazma|citoplazmi]] ćelije. Estrogenski receptor zatim odlazi u [[ćelijsko jedro|jedro]] ćelije i veže se za njegova [[mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]], mijenjajući transkripcijsku regulaciju povezanih gena.<ref name="pmid11916222">{{Cite journal |vauthors=Osborne CK, Schiff R, Fuqua SA, Shou J |date=December 2001 |title=Estrogen receptor: current understanding of its activation and modulation |journal=Clinical Cancer Research |volume=7 |issue=12 Suppl |pages=4338s–4342s; discussion 4411s–4412s |pmid=11916222}}</ref> ==== Odgovor na okolinu ==== Transkripcijski faktori ne djeluju samo nizvodno od signalnih kaskada povezanih s biološkim podražajima, već mogu biti i nizvodno od signalnih kaskada uključenih u podražaje iz okoline. Primjeri uključuju [[faktor toplotnog šoka]] (HSF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje na višim temperaturama,<ref name="pmid18239856">{{Cite journal |vauthors=Shamovsky I, Nudler E |date=March 2008 |title=New insights into the mechanism of heat shock response activation |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=6 |pages=855–61 |doi=10.1007/s00018-008-7458-y |pmc=11131843 |pmid=18239856 |s2cid=9912334}}</ref> [[hipoksija-inducibilni faktor]] (HIF), koji pojačava regulaciju gena potrebnih za preživljavanje ćelija u okruženjima sa niskim sadržajem kisika,<ref name="pmid18202826">{{Cite journal |vauthors=Benizri E, Ginouvès A, Berra E |date=April 2008 |title=The magic of the hypoxia-signaling cascade |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=65 |issue=7–8 |pages=1133–49 |doi=10.1007/s00018-008-7472-0 |pmc=11131810 |pmid=18202826 |s2cid=44049779}}</ref>i [[protein koji veže sterolni regulatorni element]] (SREBP), koji pomaže u održavanju pravilnog nivoa [[lipid]]a u ćeliji.<ref name="pmid15457548">{{Cite journal |vauthors=Weber LW, Boll M, Stampfl A |date=November 2004 |title=Maintaining cholesterol homeostasis: sterol regulatory element-binding proteins |journal=World Journal of Gastroenterology |volume=10 |issue=21 |pages=3081–7 |doi=10.3748/wjg.v10.i21.3081 |pmc=4611246 |pmid=15457548 |doi-access=free}}</ref> ==== Kontrola ćelijskog ciklusa ==== Mnogi transkripcijski faktori, posebno neki koji su [[proto-onkogen]]i ili [[ tumor supresorski gen|tumor-supresori]], pomažu u regulaciji [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] i kao takvi određuju koliko će ćelija postati velika i kada se može podijeliti na dvije kćerinske ćelije.<ref name="pmid8960358">{{Cite journal |vauthors=Wheaton K, Atadja P, Riabowol K |year=1996 |title=Regulation of transcription factor activity during cellular aging |journal=Biochemistry and Cell Biology |volume=74 |issue=4 |pages=523–34 |doi=10.1139/o96-056 |pmid=8960358 |bibcode=1996BCB....74..523W }}</ref><ref name="pmid8864058">{{Cite journal |vauthors=Meyyappan M, Atadja PW, Riabowol KT |year=1996 |title=Regulation of gene expression and transcription factor binding activity during cellular aging |journal=Biological Signals |volume=5 |issue=3 |pages=130–8 |doi=10.1159/000109183 |pmid=8864058}}</ref> Jedan primjer jest [[onkogen]] [[Myc]], koji ima važnu ulogu u [[ćelijski rast|rastu ćelija]] i [[apoptoza|apoptozi]].<ref name="pmid7846125">{{Cite journal |vauthors=Evan G, Harrington E, Fanidi A, Land H, Amati B, Bennett M |date=August 1994 |title=Integrated control of cell proliferation and cell death by the c-myc oncogene |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series B, Biological Sciences |volume=345 |issue=1313 |pages=269–75 |bibcode=1994RSPTB.345..269E |doi=10.1098/rstb.1994.0105 |pmid=7846125}}</ref> ==== Patogeneza ==== Transkripcijski faktori također semogu koristiti za promjenu [[ekspresija gena|ekspresije gena]] u ćeliji domaćinu kako bi se potaknula [[patogeneza]]. Dobro proučen primjer ovoga su efektori slični transkripcijskim aktivatorima ([[TAL-efektor]]) koje luče bakterije [[rod (biologija)|roda]] [[Xanthomonas]]. Kada se ubrizgaju u biljke, ovi proteini mogu ući u jezgro biljne ćelije, vezati se za sekvence biljnog promotora i aktivirati transkripciju biljnih gena koji pomažu u bakterijskoj infekciji.<ref name="Boch J, Bonas U. 2010">{{Cite journal |vauthors=Boch J, Bonas U |year=2010 |title=Xanthomonas AvrBs3 family-type III effectors: discovery and function |journal=Annual Review of Phytopathology |volume=48 |issue=1 |pages=419–36 |doi=10.1146/annurev-phyto-080508-081936 |pmid=19400638|bibcode=2010AnRvP..48..419B }}</ref> TAL-efektori sadrže centralnu ponavljajuću regiju u kojoj postoji jednostavna veza između identiteta dva kritična ostatka u sekvencnim ponavljanjima i sekvencijalnih DNK baza u ciljnom mjestu TAL-efektora.<ref name="Moscou2010">{{Cite journal |vauthors=Moscou MJ, Bogdanove AJ |date=December 2009 |title=A simple cipher governs DNA recognition by TAL effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |page=1501 |bibcode=2009Sci...326.1501M |doi=10.1126/science.1178817 |pmid=19933106 |s2cid=6648530}}</ref><ref name="Boch J, Scholze H, Schornack S, ''et al.'' 2010">{{Cite journal |vauthors=Boch J, Scholze H, Schornack S, Landgraf A, Hahn S, Kay S, Lahaye T, Nickstadt A, Bonas U |date=December 2009 |title=Breaking the code of DNA binding specificity of TAL-type III effectors |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1509–12 |bibcode=2009Sci...326.1509B |doi=10.1126/science.1178811 |pmid=19933107 |s2cid=206522347}}</ref> Ovo svojstvo vjerovatno olakšava evoluciju ovih proteina, kako bi se bolje takmičili s odbrambenim mehanizmima ćelije domaćina.<ref name="Voytas DF, Joung JK. 2010.">{{Cite journal |vauthors=Voytas DF, Joung JK |date=December 2009 |title=Plant science. DNA binding made easy |journal=Science |volume=326 |issue=5959 |pages=1491–2 |bibcode=2009Sci...326.1491V |doi=10.1126/science.1183604 |pmc=7814878 |pmid=20007890 |s2cid=33257689}}</ref> == Regulacija == Uobičajeno je u biologiji da važni procesi imaju više slojeva regulacije i kontrole. To važi i za transkripcijske faktore: transkripcijski faktori ne samo da kontroliraju brzinu transkripcije kako bi regulirali količine genskih produkata ([[RNK]] i [[protein]]a) dostupnih ćeliji, već su i sami transkripcijski faktori regulirani (često drugim transkripcijskim faktorima). U nastavku slijedi kratak pregled nekih načina na koje se aktivnost transkripcijskih faktora može regulirati. === Sinteza === Transkripcijski faktori (kao i svi proteini) transkribiraju se iz gena na [[hromosom]]u u RNK, a zatim se RNK prevodi u protein. Bilo koji od ovih koraka može se regulirati, kako bi se utjecalo na proizvodnju (a time i aktivnost) transkripcijskog faktora. Implikacija ovoga je da transkripcijski faktori mogu sami sebe regulirati. Naprimjer, u petlji [[povratna sprega|negativne povratne sprege]], transkripcijski faktor djeluje kao vlastiti represor: ako se protein transkripcijskog faktora veže za DNK vlastitog gena, on smanjuje proizvodnju više sebe. Ovo je jedan mehanizam za održavanje niskih nivoa transkripcijskog faktora u ćeliji.<ref>{{Cite journal |vauthors=Pan G, Li J, Zhou Y, Zheng H, Pei D |date=August 2006 |title=A negative feedback loop of transcription factors that controls stem cell pluripotency and self-renewal |journal=FASEB Journal |volume=20 |issue=10 |pages=1730–2 |doi=10.1096/fj.05-5543fje |pmid=16790525 |s2cid=44783683 |doi-access=free}}</ref> ===Jedarna lokalizacija === Kod [[eukariot]]a, transkripcijski faktori (kao i većina proteina) se transkribiraju u [[ćelijsko jedro|jedru]] , ali se zatim transliraju u citoplazmi ćelije. Mnogi proteini koji su aktivni u jedru sadrže signale jedarne lokalizacije koji ih usmjeravaju prema jedru. Ali, za mnoge transkripcijske faktore, ovo je ključna tačka u njihovoj regulaciji.<ref name="pmid8314906">{{Cite journal |vauthors=Whiteside ST, Goodbourn S |date=April 1993 |title=Signal transduction and nuclear targeting: regulation of transcription factor activity by subcellular localisation |journal=Journal of Cell Science |volume=104 |issue=4 |pages=949–55 |doi=10.1242/jcs.104.4.949 |pmid=8314906}}</ref> Važne klase transkripcijskih faktora, kao što su neki [[jedarni receptor]]i, prvo se moraju vezati za [[ligand]] dok su u citoplazmi prije nego što se mogu premjestiti u jedro.<ref name="pmid8314906"/> === Aktivacija === Transkripcijski faktori mogu se aktivirati ili deaktivirati putem svojih signalno-senzorskih ili efektorskih domena. Međutim, nemaju svi transkripcijski faktori efektorski domen; naprimjer, približno 400 transkripcijskih faktora sa [[cinkov prst|cinkovim prstima]] C2H2 sadrži samo domene za vezivanje DNK (DBD).<ref name=":3"/> Aktivacija ili represija transkripcijskih faktora može se dogoditi putem niza mehanizama, uključujući: * [[ligand]] vezivanje – Ne samo da vezivanje liganda može uticati na to gdje se transkripcijski faktor nalazi unutar ćelije, već vezivanje liganda može uticati i na to je li transkripcijski faktor u aktivnom stanju i sposoban vezati [[DNK]] ili druge kofaktore (vidi, naprimjer, [[jedarni receptor]]i). * [[fosforilacija]]<ref name="pmid2149275">{{Cite journal |vauthors=Bohmann D |date=November 1990 |title=Transcription factor phosphorylation: a link between signal transduction and the regulation of gene expression |journal=Cancer Cells |volume=2 |issue=11 |pages=337–44 |pmid=2149275}}</ref><ref name="pmid17536004">{{Cite journal |vauthors=Weigel NL, Moore NL |date=October 2007 |title=Steroid receptor phosphorylation: a key modulator of multiple receptor functions |journal=Molecular Endocrinology |volume=21 |issue=10 |pages=2311–9 |doi=10.1210/me.2007-0101 |pmid=17536004 |doi-access=free}}</ref> – Mnogi transkripcijski faktori poput [[STAT-protein]]a moraju biti [[fosforilacija|fosforilirani]] prije nego što se mogu vezati za DNK. * interakcija s drugim transkripcijskim faktorima (npr. homo– ili hetero[[proteinski dimer |dimerizacija]]) * interakcija s [[transkripcijski koregulator|koregulatornim]] proteinima, kao što su koaktivatori (npr. [[COP9 konstitutivna fotomorfogena homologna podjedinica 5|COPS5]], [[EP300]], [[BCL3]]); korepresori (npr. [[korepresor jedarnog receptora 1|NCOR1]], [[SIN3A]], [[TRIM24]]). Međutim, postoje [[transkripcijski koregulator|koregulatori transkripcije]] koji mogu djelovati i kao aktivatori i kao represori. === Pristupačnost mjesta vezivanja DNK === Kod eukariota, DNK je organizirana uz pomoć [[histon]]a u kompaktne čestice koje se nazivaju [[nukleosom]]i, gdje sekvence od oko 147 [[bazni par|baznih parova]] DNK prave ~1,65 okreta oko oktamera histonskih proteina. DNK unutar nukleosoma nedostupna je mnogim transkripcijskim faktorima. Neki transkripcijski faktori, takozvani [[pionirski faktor]]i, još uvijek su u stanju vezati svoja mjesta vezivanja DNK na nukleosomskoj DNK. Za većinu drugih transkripcijskih faktora, nukleosom bi trebao biti aktivno odmotan molekularnim motorima kao što su [[remodeliranje hromatina|remodeleri hromatina]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=September 2009 |title=Predicting nucleosome positions on the DNA: combining intrinsic sequence preferences and remodeler activities |journal=Nucleic Acids Research |volume=37 |issue=17 |pages=5641–55 |doi=10.1093/nar/gkp610 |pmc=2761276 |pmid=19625488}}</ref> Alternativno, nukleosom može se djelomično odmotati termalnim fluktuacijama, omogućavajući privremeni pristup mjestu vezivanja transkripcijskog faktora. U mnogim slučajevima, transkripcijski faktor treba [[Kompetitivna inhibicija|takmičiti se za vezivanje]] za svoje mjesto vezivanja DNK s drugim transkripcijskim faktorima i histonima ili [[hromatin]]skim nehistonskim proteinima .<ref>{{Cite journal |vauthors=Teif VB, Rippe K |date=October 2010 |title=Statistical-mechanical lattice models for protein-DNA binding in chromatin |journal=Journal of Physics: Condensed Matter |volume=22 |issue=41 |arxiv=1004.5514 |bibcode=2010JPCM...22O4105T |doi=10.1088/0953-8984/22/41/414105 |pmid=21386588 |s2cid=103345}}</ref> === Dostupnost ostalih kofaktora/transkripcijskih faktora === Većina transkripcijskih faktora ne funkcioniše samostalno. Mnoge velike TF-porodice formiraju kompleksne homotipske ili heterotipske interakcije, putem dimerizacije.<ref>{{Cite journal |vauthors=Amoutzias GD, Robertson DL, Van de Peer Y, Oliver SG |date=May 2008 |title=Choose your partners: dimerization in eukaryotic transcription factors |journal=Trends in Biochemical Sciences |volume=33 |issue=5 |pages=220–9 |doi=10.1016/j.tibs.2008.02.002 |pmid=18406148}}</ref> Da bi došlo do transkripcije gena, određeni broj transkripcijskih faktora mora se vezati za regulatorne sekvence DNK. Ova kolekcija transkripcijskih faktora, zauzvrat, regrutuje posredničke proteine ​​kao što su [[transkripcijski koregulator|kofaktori]] koji omogućavaju efikasno regrutovanje [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]] i [[RNK- polimeraza|RNK-polimeraze]]. Dakle, da bi jedan transkripcijski faktor pokrenuo transkripciju, svi ovi drugi proteini također moraju biti prisutni, a transkripcijski faktor mora biti u stanju u kojem se može vezati za njih ako je potrebno. Kofaktori su proteini koji moduliraju efekte transkripcijskih faktora. Kofaktori zamjenjivi su između specifičnih genskih promotora; [[proteinski kompleks]] koji zauzima promotorsku DNK i aminokiselinska sekvenca kofaktora određuju njegovu prostornu konformaciju. Naprimjer, određeni steroidni receptori mogu razmjenjivati ​​kofaktore sa [[NF-κB]], što je prekidač između upale i ćelijske diferencijacije; na taj način steroidi mogu uticati na upalni odgovor i funkciju određenih tkiva.<ref>{{Cite journal |vauthors=Copland JA, Sheffield-Moore M, Koldzic-Zivanovic N, Gentry S, Lamprou G, Tzortzatou-Stathopoulou F, Zoumpourlis V, Urban RJ, Vlahopoulos SA |date=June 2009 |title=Sex steroid receptors in skeletal differentiation and epithelial neoplasia: is tissue-specific intervention possible? |journal=BioEssays |volume=31 |issue=6 |pages=629–41 |doi=10.1002/bies.200800138 |pmid=19382224 |s2cid=205469320}}</ref> === Interakcija s metiliranim citozinom === Transkripcijski faktori i metilirani [[citozin]]i u DNK imaju glavnu ulogu u regulaciji ekspresije gena. (Metilacija citozina u DNK se prvenstveno događa tamo gdje citozin prati gvanin u 5' do 3' DNK sekvenci, [[CpG-mjesto]].) [[Metilacija]] CpG-mjesta u promotorskoj regiji gena obično potiskuje transkripciju gena,<ref name="pmid17334365">{{Cite journal |vauthors=Weber M, Hellmann I, Stadler MB, Ramos L, Pääbo S, Rebhan M, Schübeler D |date=April 2007 |title=Distribution, silencing potential and evolutionary impact of promoter DNA methylation in the human genome |journal=Nat. Genet. |volume=39 |issue=4 |pages=457–66 |doi=10.1038/ng1990 |pmid=17334365 |bibcode=2007NaGen..39..457W |s2cid=22446734}}</ref> while methylation of CpGs in the body of a gene increases expression.<ref name="pmid25263941">{{Cite journal |vauthors=Yang X, Han H, De Carvalho DD, Lay FD, Jones PA, Liang G |date=October 2014 |title=Gene body methylation can alter gene expression and is a therapeutic target in cancer |journal=Cancer Cell |volume=26 |issue=4 |pages=577–90 |doi=10.1016/j.ccr.2014.07.028 |pmc=4224113 |pmid=25263941}}</ref> [[TET- enzimi]] imaju centralnu ulogu u demetilaciji metiliranih citozina. Demetilacija CpG-ova u promotoru gena aktivnošću TET-enzima povećava transkripciju gena.<ref name="pmid24108092">{{Cite journal |vauthors=Maeder ML, Angstman JF, Richardson ME, Linder SJ, Cascio VM, Tsai SQ, Ho QH, Sander JD, Reyon D, Bernstein BE, Costello JF, Wilkinson MF, Joung JK |date=December 2013 |title=Targeted DNA demethylation and activation of endogenous genes using programmable TALE-TET1 fusion proteins |journal=Nat. Biotechnol. |volume=31 |issue=12 |pages=1137–42 |doi=10.1038/nbt.2726 |pmc=3858462 |pmid=24108092}}</ref> Procijenjena su [[Mjesto vezivanja DNK|mjesta vezivanja DNK]] 519 transkripcijskih faktora.<ref name="pmid28473536">{{Cite journal |vauthors=Yin Y, Morgunova E, Jolma A, Kaasinen E, Sahu B, Khund-Sayeed S, Das PK, Kivioja T, Dave K, Zhong F, Nitta KR, Taipale M, Popov A, Ginno PA, Domcke S, Yan J, Schübeler D, Vinson C, Taipale J |date=May 2017 |title=Impact of cytosine methylation on DNA binding specificities of human transcription factors |journal=[[Science]] |volume=356 |issue=6337 |doi=10.1126/science.aaj2239 |pmc=8009048 |pmid=28473536 |bibcode=2017Sci...356j2239Y |s2cid=206653898}}</ref> Od njih, 169 transkripcijskih faktora (33%) nije imalo CpG dinukleotide na svojim mjestima vezivanja, a 33 transkripcijska faktora (6%) mogla su se vezati za motiv koji sadrži CpG, ali nisu pokazivala preferenciju za [[mjesto vezivanja]] ni sa metiliranim ni sa nemetiliranim CpG. Postoji 117 transkripcijskih faktora (23%) koji su bili inhibirani u vezivanju za svoju sekvencu vezivanja ako je sadržavala metilirano CpG-mjesto, 175 transkripcijskih faktora (34%) koji su imali pojačano vezivanje ako je njihova sekvenca vezivanja imala metilirano [[CpG-mjesto]], a 25 transkripcijskih faktora (5%) su bili ili inhibirani ili su imali pojačano vezivanje ovisno o tome gdje se u sekvenci vezivanja nalazio metilirani CpG. TET-enzimi ne vežu se specifično za metilcitozin, osim kada su regrutovani (vidi [[demetilacija DNK]]). Višestruki transkripcijski faktori važni u [[ćelijska diferencijacija|diferencijaciji ćelija]] i specifikaciji loze, uključujući [[Homeoboksni protein NANOG|NANOG]], [[SALL4]]A, [[WT1]], [[EBF1]], [[SPI1|PU.1]] i [[TCF3|E2A]], pokazali su da regrutuju TET-enzime na specifične genomske lokuse (prvenstveno pojačivače) kako bi djelovali na metilcitozin (mC) i pretvorili ga u hidroksimetilcitozin hmC (i u većini slučajeva ih označavali za naknadnu potpunu demetilaciju u citozin)).<ref name="pmid30809228">{{Cite journal |vauthors=Lio CJ, Rao A |year=2019 |title=TET Enzymes and 5hmC in Adaptive and Innate Immune Systems |journal=Front Immunol |volume=10 |doi=10.3389/fimmu.2019.00210 |pmc=6379312 |pmid=30809228 |doi-access=free}}</ref> Čini se da TET-posredovana konverzija mC u hmC remeti vezivanje proteina koji vežu 5mC, uključujući proteine ​​[[MECP2]] i MBD ([[metil-CpG-vezujući domen]]), olakšavajući remodeliranje [[nukleosom]]a i vezivanje transkripcijskih faktora, čime aktivira transkripciju tih gena. [[EGR1]] važan je transkripcijski faktor u formiranju [[pamćenje|memorije]]. Ima esencijalnu ulogu u [[epigenetika|epigenetskom]] reprogramiranju [[mozak|moždanih]] [[neuron]]a . Transkripcijski faktor [[EGR1]] regrutuje protein [[Tet-metilcitozin dioksigenaze 1|TET1]] koji pokreće put [[demetilacija DNK]].<ref>Sun Z, Xu X, He J, Murray A, Sun MA, Wei X, Wang X, McCoig E, Xie E, Jiang X, Li L, Zhu J, Chen J, Morozov A, Pickrell AM, Theus MH, Xie H. EGR1 recruits TET1 to shape the brain methylome during development and upon neuronal activity. Nat Commun. 2019 Aug 29;10(1):3892. doi: 10.1038/s41467-019-11905-3. PMID 31467272</ref> EGR1, zajedno sa TET1, koristi seu programiranju distribucije mjesta metilacije na moždanoj DNK tokom razvoja mozga i u [[učenje|učenju]] (pogledajte [[Epigenetika u učenju i pamćenju]]). == Struktura == [[Datoteka:Transcription factor schematic 2.png|thumb|upright=1.85|Shematski dijagram aminokiselinske sekvence (amino-terminal lijevo i karboksilni desno) prototipskog transkripcijskog faktora koji sadrži (1) domen koji veže DNK (DBD), (2) domen za detekciju signala (SSD) i aktivacijski domen (AD). Redoslijed postavljanja i broj domena mogu se razlikovati kod različitih tipova transkripcijskih faktora. Osim toga, funkcije transaktivacije i detekcije signala često su sadržane unutar istog domena.]] [[Slika:LacI Dimer Structure Annotated.png|thumb|upright=1.35|'''Primjer arhitekture domena: [[lac-represor|laktozni represor (LacI)]]'''. N-terminalni domen za vezivanje DNK (označen) [[lac-represor|''lac'' represora]] veže svoju ciljnu DNK sekvencu (zlato) u glavnom žlijebu koristeći motiv [[heliks-okret-heliks]]. Vezivanje efektorske molekule (zeleno) odvija se u regulatornoj domeni (označeno). Ovo pokreće alosterini odgovor posredovan linker regionom (označen).]] Transkripcijski faktori su modularne strukture i sadrže sljedeće [[proteinski domen|domene]]:<ref name="pmid9570129"/> * '''[[DNK-vezujući domen]]''' ('''DBD'''), koji se veže za specifične sekvence DNK ([[pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]. Neophodna komponenta za sve vektore. Koristi se za pokretanje transkripcije vektorskih transgenskih sekvenci [[promotor (genetika)|promotor]]) uz regulirane gene. DNK sekvence koje vežu transkripcijske faktore često se nazivaju '''[[element hormonskog odgovora|elementi odgovora]]'''. Ponekad, DBD-ovi mogu direktno regrutovati transkripcijske koregulatore<ref>{{Cite journal |last1=Bianchi |first1=Daniëlle |last2=Borza |first2=Razvan |last3=De Zan |first3=Erica |last4=Huelsz-Prince |first4=Guizela |last5=Gregoricchio |first5=Sebastian |last6=Dekker |first6=Marleen |last7=Fish |first7=Alex |last8=Mazouzi |first8=Abdelghani |last9=Kroese |first9=Lona J. |last10=Linder |first10=Simon |last11=Hernandez-Quiles |first11=Miguel |last12=Vermeulen |first12=Michiel |last13=Celie |first13=Patrick H. N. |last14=Krimpenfort |first14=Paul |last15=Song |first15=Ji-Ying |date=2025-07-03 |title=Zincore, an atypical coregulator, binds zinc finger transcription factors to control gene expression |url=https://www.science.org/doi/10.1126/science.adv2861 |journal=[[Science]] |language=en |volume=389 |issue=6755 |doi=10.1126/science.adv2861 |pmid=40608935 |bibcode=2025Sci...389v2861B |issn=0036-8075|url-access=subscription |hdl=2066/324015 |hdl-access=free }}</ref> without the need of an activation domain. * '''[[Trans-aktivacijski domen|Aktivacijski domen]]''' ('''AD'''), koji sadrži mjesta vezivanja za druge proteine, ​​kao što su [[transkripcijski koregulator]]i. Ova mjesta vezivanja često se nazivaju '''aktivacijskim funkcijama''' ('''AF'''), '''Transaktivacijskim domenom''' ('''TAD''') ili '''Trans-aktivacijskim domenom''' [[Trans-aktivacijski domen|TAD]], ne treba ga miješati sa topološki asocijativnim domenom ([[Topološki asocijativni domen|TAD]]).<ref name="pmid12893880">{{Cite journal |vauthors=Wärnmark A, Treuter E, Wright AP, Gustafsson JA |date=October 2003 |title=Activation functions 1 and 2 of nuclear receptors: molecular strategies for transcriptional activation |journal=Molecular Endocrinology |volume=17 |issue=10 |pages=1901–9 |doi=10.1210/me.2002-0384 |pmid=12893880 |s2cid=31314461 |doi-access=free}}</ref> Međutim, nemaju svi TF-ovi aktivacijsku domenu (npr. polovina njih (~800) su C2H2 proteini [[cinkov prst|cinkovih prstiju]])<ref name=":3" /> * Opcioni '''domen za detekciju signala''' ('''SSD''') (''npr.'', domen za vezivanje [[ligand]]a), koji osjeća vanjske signale i, kao odgovor, prenosi te signale ostatku transkripcijskog kompleksa, što rezultira pojačanom ili smanjenom regulacijom ekspresije gena. Također, DBD i domeni za detekciju signala mogu se nalaziti na odvojenim proteinima koji se udružuju unutar transkripcijskog kompleksa kako bi regulirali ekspresiju gena. === DNK-vezujći domen=== [[Datoteka:Transcription factors DNA binding sites.svg|thumb|right|DNK kontakti različitih tipova [[w:DNK-vezujući domen|DNK-vezujući domeni]] transkripcijskih faktora]] {{Glavni|DNK-vezujći domen}} Dio ([[proteinski domeni|domena]]) transkripcijskog faktora koji se veže za DNK naziva se njegov za DNK-vezujući domen. U nastavku je djelomični popis nekih od glavnih porodica DNK-vezujućih domena /transkripcijskih faktora: {| class="wikitable" |- ! style="width:300pt;"| Porodica ! style="width:100pt;"| [[InterPro]] ! style="width:100pt;"| [[Pfam]] ! style="width:100pt;"| [[Strukturna klasifikacija proteina|SCOP]] |- | [[Osnovni heliks-petlja-heliks]]<ref name="pmid7553065">{{Cite journal |vauthors=Littlewood TD, Evan GI |year=1995 |title=Transcription factors 2: helix-loop-helix |journal=Protein Profile |volume=2 |issue=6 |pages=621–702 |pmid=7553065}}</ref> | {{InterPro|IPR001092}} | {{Pfam|PF00010}} | {{SCOP|47460}} |- | Osnovni [[leucinski zatvarač]] ([[bZIP-domen|bZIP]])<ref name="pmid12192032">{{Cite journal |vauthors=Vinson C, Myakishev M, Acharya A, Mir AA, Moll JR, Bonovich M |date=September 2002 |title=Classification of human B-ZIP proteins based on dimerization properties |journal=Molecular and Cellular Biology |volume=22 |issue=18 |pages=6321–35 |doi=10.1128/MCB.22.18.6321-6335.2002 |pmc=135624 |pmid=12192032 |bibcode=2002MolCB..22.6321V }}</ref> | {{InterPro|IPR004827}} | {{Pfam|PF00170}} | {{SCOP|57959}} |- |[[C-terminal]]ni efektorski domen bipartitnih regulatora odgovora | {{InterPro|IPR001789}} | {{Pfam|PF00072}} | {{SCOP|46894}} |- | AP2/ERF/GCC box | {{InterPro|IPR001471}} | {{Pfam|PF00847}} | {{SCOP|54176}} |- | [[Heliks-okret-heliks]]<ref name="pmid8831795">{{Cite journal |vauthors=Wintjens R, Rooman M |date=September 1996 |title=Structural classification of HTH DNA-binding domains and protein-DNA interaction modes |journal=Journal of Molecular Biology |volume=262 |issue=2 |pages=294–313 |doi=10.1006/jmbi.1996.0514 |pmid=8831795}}</ref> | | | |- | Homeodomenski proteini, koji su kodirani [[homeoboks]]nim genima, su transkripcijski faktori. Homeodomenski proteini imaju ključnu ulogu u regulaciji [[razvojna biologija|razvojne biologije]].<ref name="pmid7979246">{{Cite journal |vauthors=Gehring WJ, Affolter M, Bürglin T |year=1994 |title=Homeodomain proteins |journal=Annual Review of Biochemistry |volume=63 |issue=1 |pages=487–526 |doi=10.1146/annurev.bi.63.070194.002415 |pmid=7979246 |bibcode=1994ARBio..63..487G }}</ref><ref name="pmid 26464018">{{Cite journal |vauthors=Bürglin TR, Affolter M |date=June 2016 |title=Homeodomain proteins: an update |journal=Chromosoma |volume=125 |issue=3 |pages=497–521 |doi=10.1007/s00412-015-0543-8 |pmc=4901127 |pmid=26464018}}</ref> | {{InterPro|IPR009057}} | {{Pfam|PF00046}} | {{SCOP|46689}} |- | [[CI-protein|lambda-represoroliki]] | {{InterPro|IPR010982}} | | {{SCOP|47413}} |- | Srf-liki ([[faktor serumskog odgovora]]) | {{InterPro|IPR002100}} | {{Pfam|PF00319}} | {{SCOP|55455}} |- | [[Pax-geni|Uparena kutija]]<ref name="pmid9297966">{{Cite journal |vauthors=Dahl E, Koseki H, Balling R |date=September 1997 |title=Pax genes and organogenesis |journal=BioEssays |volume=19 |issue=9 |pages=755–65 |doi=10.1002/bies.950190905 |pmid=9297966 |s2cid=23755557}}</ref> | | | |- | [Krilati-heliks transcripcijski faktori|Krilati heliks]] | {{InterPro|IPR013196}} | {{Pfam|PF08279}} | {{SCOP|46785}} |- | [[Cinkov prst|Cinkovi prsti]]<ref name="pmid11179890">{{Cite journal |vauthors=Laity JH, Lee BM, Wright PE |date=February 2001 |title=Zinc finger proteins: new insights into structural and functional diversity |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=11 |issue=1 |pages=39–46 |doi=10.1016/S0959-440X(00)00167-6 |pmid=11179890}}</ref> | | | |- | * Multi-domen Cys₂His₂ cinkovih prstiju<ref name="pmid10940247">{{Cite journal |vauthors=Wolfe SA, Nekludova L, Pabo CO |year=2000 |title=DNA recognition by Cys2His2 zinc finger proteins |journal=Annual Review of Biophysics and Biomolecular Structure |volume=29 |pages=183–212 |doi=10.1146/annurev.biophys.29.1.183 |pmid=10940247}}</ref> | {{InterPro|IPR007087}} | {{Pfam|PF00096}} | {{SCOP|57667}} |- | * Zn₂/Cys₆ | | | {{SCOP|57701}} |- | * Zn₂/Cys₈ [[Cinkov prst]] [[jedarni receptor|jedarnog receptora]] | {{InterPro|IPR001628}} | {{Pfam|PF00105}} | {{SCOP|57716}} |} === Elementi odgovora === Sekvenca DNK za koju se transkripcijski faktor veže naziva se [[mjesto vezivanja transkripcijskog faktora]] ili [[element odgovora]].<ref name="pmid15711128">{{Cite journal |vauthors=Wang JC |date=March 2005 |title=Finding primary targets of transcriptional regulators |url=http://www.landesbioscience.com/journals/cc/abstract.php?id=1521 |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=3 |pages=356–8 |doi=10.4161/cc.4.3.1521 |pmid=15711128 |doi-access=free}}</ref> Transkripcijski faktori međureaguju sa svojim mjestima vezivanja koristeći kombinaciju [[Kulonov zakon|elektrostatike]] (od kojih su [[vodikova veza|vodikove veze]] poseban slučaj) i [[Van der Waalsova sila|Van der Waalsove sile]]. Zbog prirode ovih hemijskih interakcija, većina transkripcijskih faktora veže DNK na način specifičan za sekvencu. Međutim, ne mogu sve [[Bazni par|baze]] u mjestu vezivanja transkripcijskog faktora zapravo interreagovati sa transkripcijskim faktorom. Osim toga, neke od ovih interakcija mogu biti slabije od drugih. Dakle, transkripcijski faktori ne vežu samo jednu sekvencu, već su sposobni da se vežu za podskup blisko povezanih sekvenci, svaka sa različitom jačinom interakcije. Naprimjer, iako je [[konsenzusna sekvenca|konsenzusno mjesto vezivanja]] za [[TATA-vezujući protein]] (TBP) TATAAAA, transkripcijski faktor TBP također može vezati slične sekvence, kao što su TATATAT ili TATATAA.<ref>{{Cite journal |last1=Savinkova |first1=Ludmila |last2=Drachkova |first2=Irina |last3=Arshinova |first3=Tatyana |last4=Ponomarenko |first4=Petr |last5=Ponomarenko |first5=Mikhail |last6=Kolchanov |first6=Nikolay |date=2013-02-12 |title=An Experimental Verification of the Predicted Effects of Promoter TATA-Box Polymorphisms Associated with Human Diseases on Interactions between the TATA Boxes and TATA-Binding Protein |journal=PLOS ONE |language=en |volume=8 |issue=2 |doi=10.1371/journal.pone.0054626 |doi-access=free |issn=1932-6203 |pmc=3570547 |pmid=23424617 |bibcode=2013PLoSO...854626S }}</ref> Budući da transkripcijski faktori mogu vezati skup srodnih sekvenci, a te sekvence su obično kratke, potencijalna mjesta vezivanja transkripcijskih faktora mogu se pojaviti slučajno ako je DNK sekvenca dovoljno duga. Međutim, malo je vjerovatno da će transkripcijski faktor vezati sve kompatibilne sekvence u [[ćelija (biologija)|ćelijskom]] [[genom]]u . Druga ograničenja, kao što je dostupnost DNK u ćeliji ili dostupnost [[kofaktor (biohemija)|kofaktora]], također mogu pomoći u diktiranju gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati. Dakle, s obzirom na genomsku sekvencu, još uvijek je teško predvidjeti gdje će se transkripcijski faktor zapravo vezati u živoj ćeliji. Međutim, dodatna specifičnost prepoznavanja može se dobiti korištenjem više od jedne domene za vezivanje DNK (naprimjer, tandemski DBD-ovi u istom transkripcijskom faktoru ili dimerizacijom dva transkripcijska faktora) koji se vežu za dvije ili više susjednih sekvenci DNK. == Klinički značaj == Transkripcijski faktori su od kliničkog značaja iz najmanje dva razloga: (1) [[mutacije]] mogu biti povezane sa specifičnim bolestima i (2) mogu biti mete lijekova. === Poremećaji === Zbog njihove važne uloge u razvoju, [[ćelijska signalizacija|međućelijskoj signalizaciji]] i [[ćelijski ciklus|ćelijskom ciklusu]], neke ljudske bolesti su povezane s [[mutacija]]ma transkripcijskih faktora.<ref name="isbn0-19-511239-3">{{Cite book | vauthors = Semenza GL |url= https://archive.org/details/transcriptionfac00seme |title=Transcription factors and human disease |publisher=Oxford University Press |year=1999 |isbn=978-0-19-511239-9 |location=Oxford [Oxfordshire] |url-access=registration}}</ref> Mnogi transkripcijski faktori su ili [[tumor supresor]]i ili [[onkogen]]i, te su stoga mutacije ili njihova aberantna regulacija povezane s rakom. Poznato je da su tri grupe transkripcijskih faktora važne kod raka kod ljudi: (1) porodice [[NF-kappaB]] i [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]], (2) porodica [[STAT-protein|STAT]] i (3) [[receptor steroidnih hormona|steroidni receptori]].<ref name="pmid16475943">{{Cite journal |vauthors=Libermann TA, Zerbini LF |date=February 2006 |title=Targeting transcription factors for cancer gene therapy |journal=Current Gene Therapy |volume=6 |issue=1 |pages=17–33 |doi=10.2174/156652306775515501 |pmid=16475943}}</ref> BU nastavku su navedeni neki od bolje proučenih primjera: {| class="wikitable" |- ! Stanje ! Opis ! [[genski lokus|Lokus]] |- | [[Rettov sindrom]] | Mutacije u transkripcijskom faktoru [[MECP2]] povezane su s [[Rettov sindrom|Rettovim sindromom]], neurorazvojnim poremećajem.<ref name="pmid16647848">{{Cite journal |vauthors=Moretti P, Zoghbi HY |date=June 2006 |title=MeCP2 dysfunction in Rett syndrome and related disorders |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=16 |issue=3 |pages=276–81 |doi=10.1016/j.gde.2006.04.009 |pmid=16647848}}</ref><ref name="pmid17317146">{{Cite journal |vauthors=Chadwick LH, Wade PA |date=April 2007 |title=MeCP2 in Rett syndrome: transcriptional repressor or chromatin architectural protein? |url=https://zenodo.org/record/1258987 |url-status=live |journal=Current Opinion in Genetics & Development |volume=17 |issue=2 |pages=121–5 |doi=10.1016/j.gde.2007.02.003 |pmid=17317146 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002233545/https://zenodo.org/record/1258987 |archive-date=Oct 2, 2023 |via=Zenodo}}</ref> | Xq28 |- | [[Dijabetes]] | Rijedak oblik dijabetesa koji se naziva [[MODY]] (Maturity-onset Diabetes of the young) može biti uzrokovan mutacijama u jedarnim faktorima hepatocita (HNF).<ref name="pmid17923767">{{Cite book |title=Distinct roles of HNF1beta, HNF1alpha, and HNF4alpha in regulating pancreas development, beta-cell function and growth |vauthors=Maestro MA, Cardalda C, Boj SF, Luco RF, Servitja JM, Ferrer J |publisher=Karger Medical and Scientific Publishers |year=2007 |isbn=978-3-8055-8385-5 |series=Endocrine Development |volume=12 |pages=33–45 |chapter=Distinct Roles of HNF1 Β, HNF1 α, and HNF4 α in Regulating Pancreas Development, Β -Cell Function and Growth |doi=10.1159/000109603 |pmid=17923767 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=AzvFFxY-3CMC&pg=PA33}}</ref> ili [[Pdx1|insulin-promotorskim faktorom-1]] (IPF1/Pdx1).<ref name="pmid18360684">{{Cite journal |vauthors=Al-Quobaili F, Montenarh M |date=April 2008 |title=Pancreatic duodenal homeobox factor-1 and diabetes mellitus type 2 (review) |url=https://www.spandidos-publications.com/ijmm/article.jsp?article_id=ijmm_21_4_399 |url-status=live |journal=International Journal of Molecular Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=399–404 |doi=10.3892/ijmm.21.4.399 |pmid=18360684 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231002232026/https://www.spandidos-publications.com/ijmm/21/4/399/abstract |archive-date=Oct 2, 2023 |doi-access=free}}</ref> | Multiplo |- | [[govorna apraksija|Razvojna verbalna dispraksija]] | [[Mutacije]] u transkripcijskom faktoru [[FOXP2]] povezane su s [[govorna apraksija|razvojnom verbalnom dispraksijom]], bolešću kod koje osobe nisu u stanju proizvesti fino koordinirane pokrete potrebne za [[govor]].<ref name="pmid17330859">{{Cite journal |vauthors=Lennon PA, Cooper ML, Peiffer DA, Gunderson KL, Patel A, Peters S, Cheung SW, Bacino CA |date=April 2007 |title=Deletion of 7q31.1 supports involvement of ''FOXP2'' in language impairment: clinical report and review |journal=American Journal of Medical Genetics. Part A |volume=143A |issue=8 |pages=791–8 |doi=10.1002/ajmg.a.31632 |pmid=17330859 |s2cid=22021740}}</ref> | 7q31 |- | [[Autoimunska bolest|Autoimunske bolesti]] | Mutacije u transkripcijskom faktoru [[FOXP3]] uzrokuju rijedak oblik [[autoimunska bolest|autoimunske bolesti]] koji se naziva [[IPEX (sindrom)|IPEX]]<ref name="pmid18317533">{{Cite journal |vauthors=van der Vliet HJ, Nieuwenhuis EE |year=2007 |title=IPEX as a result of mutations in FOXP3 |journal=Clinical & Developmental Immunology |volume=2007 |pages=1–5 |doi=10.1155/2007/89017 |pmc=2248278 |pmid=18317533 |doi-access=free}}</ref> | Xp11.23-q13.3 |- | [[Li-Fraumenijev sindrom]] | Uzrokovan mutacijama u tumor supresoru [[p53 (protein)|p53]].<ref name="pmid15917654">{{Cite journal |vauthors=Iwakuma T, Lozano G, Flores ER |date=July 2005 |title=Li-Fraumeni syndrome: a p53 family affair |journal=Cell Cycle |volume=4 |issue=7 |pages=865–7 |doi=10.4161/cc.4.7.1800 |pmid=15917654 |doi-access=free}}</ref> | 17p13.1 |- | [[Rak dojke]] | [[STAT-protein|STAT]] porodica je relevantna za [[rak dojke]].<ref>{{Cite journal |vauthors=Clevenger CV |date=November 2004 |title=Roles and Regulation of Stat Family Transcription Factors in Human Breast Cancer |journal=American Journal of Pathology |type=Review |volume=165 |issue=5 |pages=1449–1460 |doi=10.1016/S0002-9440(10)63403-7 |pmc=1618660 |pmid=15509516 |doi-access=free}}</ref> | Multiplo |- | Multipli [[kancer]]i |Porodica [[HOX-gen|HOX]] uključena je u razvoj različitih vrsta raka.<ref>{{Cite web |title="Transcription factors as targets and markers in cancer" Workshop 2007 |url=http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20120525104734/http://www.ias.surrey.ac.uk/reports/hox-report.html |archive-date=25 May 2012 |access-date=14 December 2009}}</ref> | Multipli |- |[[Osteoartritis]] |[[Mutacija]] ili smanjena aktivnost [[SOX9]]<ref>{{Cite journal |vauthors=Govindaraj K, Hendriks J, Lidke DS, Karperien M, Post JN |date=January 2019 |title=Changes in Fluorescence Recovery After Photobleaching (FRAP) as an indicator of SOX9 transcription factor activity |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Regulatory Mechanisms |volume=1862 |issue=1 |pages=107–117 |doi=10.1016/j.bbagrm.2018.11.001 |pmid=30465885 |doi-access=free}}</ref> | |} === Potencijalne mete lijekova === {{Glavni|Terapijska modulacija gena}} Otprilike 10% trenutno propisivanih lijekova direktno cilja na klasu transkripcijskih faktora [[jedarni receptor]]i.<ref name="pmid17139284">{{Cite journal |vauthors=Overington JP, Al-Lazikani B, Hopkins AL |date=December 2006 |title=How many drug targets are there? |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=5 |issue=12 |pages=993–6 |doi=10.1038/nrd2199 |pmid=17139284 |s2cid=11979420}}</ref> Primjeri uključuju [[tamoksifen]] i [[bikalutamid]] za liječenje [[rak dojke|raka dojke]] i [[rak prostate|prostate]], te različite vrste [[glukokortikoid|protivupalnih]] i [[anabolički steroid|anaboličkih]] [[steroid]]a.<ref>{{Cite journal |vauthors=Gronemeyer H, Gustafsson JA, Laudet V |date=November 2004 |title=Principles for modulation of the nuclear receptor superfamily |journal=Nature Reviews. Drug Discovery |volume=3 |issue=11 |pages=950–64 |doi=10.1038/nrd1551 |pmid=15520817 |bibcode=2004NRvDD...3..950G |s2cid=205475111}}</ref> Osim toga, transkripcijski faktori su često indirektno modulirani lijekovima putem [[signalna kaskada|signalnih kaskada]]. Moguće je direktno ciljati druge manje istražene transkripcijske faktore kao što je [[NF-κB]] lijekovima.<ref name="pmid8049612">{{Cite journal |vauthors=Bustin SA, McKay IA |date=June 1994 |title=Transcription factors: targets for new designer drugs |journal=British Journal of Biomedical Science |volume=51 |issue=2 |pages=147–57 |pmid=8049612}}</ref><ref name="pmid7549464">{{Cite journal |vauthors=Butt TR, Karathanasis SK |year=1995 |title=Transcription factors as drug targets: opportunities for therapeutic selectivity |journal=Gene Expression |volume=4 |issue=6 |pages=319–36 |pmc=6134363 |pmid=7549464}}</ref><ref name="pmid9755455">{{Cite journal |vauthors=Papavassiliou AG |date=August 1998 |title=Transcription-factor-modulating agents: precision and selectivity in drug design |journal=Molecular Medicine Today |volume=4 |issue=8 |pages=358–66 |doi=10.1016/S1357-4310(98)01303-3 |pmid=9755455}}</ref><ref name="pmid15790306">{{Cite journal |vauthors=Ghosh D, Papavassiliou AG |year=2005 |title=Transcription factor therapeutics: long-shot or lodestone |journal=Current Medicinal Chemistry |volume=12 |issue=6 |pages=691–701 |doi=10.2174/0929867053202197 |pmid=15790306}}</ref>Smatra se da je teže ciljati transkripcijske faktore izvan porodice jedarnih receptora terapijom [[mala molekula|malih molekula]] jer nije jasno da li su "lijekoviti", ali je postignut napredak u vezi s Pax2<ref name="pmid28094913">{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Liao C, Ranghini E, Nikolovska-Coleska Z, Dressler G |year=2017 |title=Inhibition of Pax2 Transcription Activation with a Small Molecule that Targets the DNA Binding Domain |journal=ACS Chemical Biology |volume=12 |issue=3 |pages=724–734 |doi=10.1021/acschembio.6b00782 |pmc=5761330 |pmid=28094913}}</ref><ref name="pmid29685496">{{Cite journal |vauthors=Grimley E, Dressler GR |year=2018 |title=Are Pax proteins potential therapeutic targets in kidney disease and cancer? |journal=Kidney International |volume=94 |issue=2 |pages=259–267 |doi=10.1016/j.kint.2018.01.025 |pmc=6054895 |pmid=29685496}}</ref> i [[notch signalni put|notch]] putem.<ref name="pmid19907488">{{Cite journal |vauthors=Moellering RE, Cornejo M, Davis TN, Del Bianco C, Aster JC, Blacklow SC, Kung AL, Gilliland DG, Verdine GL, Bradner JE |date=November 2009 |title=Direct inhibition of the NOTCH transcription factor complex |journal=Nature |volume=462 |issue=7270 |pages=182–8 |bibcode=2009Natur.462..182M |doi=10.1038/nature08543 |pmc=2951323 |pmid=19907488}} == Uloga u evoluciji == {Glavni|Evolucijska razvojna biologija}} [[duplikacija (genetika)|Duplikacije gena]] odigrale su ključnu ulogu u [[evolucija|evoluciji]] vrsta. To se posebno odnosi na transkripcijske faktore. Nakon što se pojave kao duplikati, akumulirane mutacije koje kodiraju za jednu kopiju mogu se odvijati bez negativnog uticaja na regulaciju nizvodnih ciljeva. Međutim, promjene specifičnosti vezivanja DNK transkripcijskog faktora s jednom kopijom [[Leafy]], koji se javlja kod većine kopnenih biljaka, nedavno su razjašnjene. U tom smislu, transkripcijski faktor s jednom kopijom može proći kroz promjenu specifičnosti putem promiskuitetnog međuprodukta bez gubitka funkcije. Slični mehanizmi su predloženi u kontekstu svih alternativnih [[filogeneza|filogenetskih]] hipoteza i uloge transkripcijskih faktora u evoluciji svih [[vrsta]].<ref name="pmid24436181">{{Cite journal |vauthors=Sayou C, Monniaux M, Nanao MH, Moyroud E, Brockington SF, Thévenon E, Chahtane H, Warthmann N, Melkonian M, Zhang Y, Wong GK, Weigel D, Parcy F, Dumas R |date=February 2014 |title=A promiscuous intermediate underlies the evolution of LEAFY DNA binding specificity |url=https://zenodo.org/record/3437650 |journal=Science |volume=343 |issue=6171 |pages=645–8 |bibcode=2014Sci...343..645S |doi=10.1126/science.1248229 |pmid=24436181 |s2cid=207778924 |hdl-access=free |hdl=1885/64773}}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref name="MBE_1767">{{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |date=July 2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}}</ref> == Uloga u aktivnosti biokontrole == Transkripcijski faktori imaju ulogu u aktivnosti [[Otpornost (ekologija)|otpornosti]] koja je važna za uspješnu aktivnost [[biokontrola|biokontrole]] Otpornost na [[oksidativni stres]] i alkalni pH doprinijeli su transkripcijski faktori Yap1 i Rim101 ''[[Papiliotrema|Papiliotrema terrestris]]'' LS28 kao molekularni alati koji su otkrili razumijevanje genetičkih mehanizama koji leže u osnovi aktivnosti biokontrole, što podržava programe [[Upravljanje bolestima (poljoprivreda)|upravljanja bolestima]] zasnovane na biološkoj i integriranoj kontroli.<ref>{{Cite journal |vauthors=Castoria R, Miccoli C, Barone G, Palmieri D, De Curtis F, Lima G, Heitman J, Ianiri G |date=March 2021 |title=Molecular Tools for the Yeast Papiliotrema terrestris LS28 and Identification of Yap1 as a Transcription Factor Involved in Biocontrol Activity |journal=Applied and Environmental Microbiology |volume=87 |issue=7 |bibcode=2021ApEnM..87E2910C |doi=10.1128/AEM.02910-20 |pmc=8091616 |pmid=33452020 |veditors=Cann I }}</ref> == Analiza == Postoje različite tehnologije dostupne za analizu transkripcijskih faktora. Na [[genom]]skom nivou, obično se koriste DNK-[[sekvenciranje]] i istraživanje [[baza podataka]].<ref name="pmid16845064">{{Cite journal |vauthors=Grau J, Ben-Gal I, Posch S, Grosse I |date=July 2006 |title=VOMBAT: prediction of transcription factor binding sites using variable order Bayesian trees |url=http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Web Server issue |pages=W529-33 |doi=10.1093/nar/gkl212 |pmc=1538886 |pmid=16845064 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930084306/http://www.eng.tau.ac.il/~bengal/VOMBAT.pdf |archive-date=30 September 2018 |access-date=10 January 2014}}</ref> Proteinska verzija transkripcijskog faktora može se detektirati korištenjem specifičnih [[antitijela]]. [[Uzorak]] detektira se [[Western blot]] analizom. Korištenjem elektroforetskog testa pomjeranja mobilnosti (EMSA),<ref name="pmid:18591661">{{Cite journal |vauthors=Wenta N, Strauss H, Meyer S, Vinkemeier U |date=July 2008 |title=Tyrosine phosphorylation regulates the partitioning of STAT1 between different dimer conformations |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=105 |issue=27 |pages=9238–43 |bibcode=2008PNAS..105.9238W |doi=10.1073/pnas.0802130105 |pmc=2453697 |pmid=18591661 |doi-access=free}}</ref> profil aktivacije transkripcijskih faktora može se detektovati. Multipleksni pristup za profiliranje aktivacije je TF čip sistem gdje se nekoliko različitih transkripcijskih faktora može detektovati paralelno.<ref>{{Cite journal |last1=Trauernicht |first1=Max |last2=Filipovska |first2=Teodora |last3=Rastogi |first3=Chaitanya |last4=Steensel |first4=Bas van |date=2024-12-18 |title=Optimized reporters for multiplexed detection of transcription factor activity |journal=Cell Systems |language=English |volume=15 |issue=12 |pages=1107–1122.e7 |doi=10.1016/j.cels.2024.11.003 |issn=2405-4712 |pmc=11667439 |pmid=39644900}}</ref> Najčešće korištena metoda za identifikaciju mjesta vezivanja transkripcijskih faktora je [[hromatinska imunoprecipitacija ]] (ChIP).<ref>{{Cite journal |vauthors=Furey TS |date=December 2012 |title=ChIP-seq and beyond: new and improved methodologies to detect and characterize protein-DNA interactions |journal=Nature Reviews. Genetics |volume=13 |issue=12 |pages=840–52 |doi=10.1038/nrg3306 |pmc=3591838 |pmid=23090257}}</ref> Ova tehnika oslanja se na hemijsku fiksaciju hromatina pomoću [[formaldehid]]a, nakon čega slijedi koprecipitacija DNK i transkripcijskog faktora od interesa korištenjem [[antitijela]] koje specifično cilja taj protein. DNK sekvence zatim se mogu identificirati [[mikročip]]om ili sekvenciranjem visokog protoka ([[ChIP-sekvenciranje|ChIP-seq]]) kako bi se odredila mjesta vezivanja transkripcijskih faktora. Ako nije dostupno antitijelo za protein od interesa, [[identifikacija DNK-adenin metiltransferaze|DamID]] može biti prikladna alternativa.<ref>{{Cite journal |vauthors=Aughey GN, Southall TD |date=January 2016 |title=Dam it's good! DamID profiling of protein-DNA interactions |journal=Wiley Interdisciplinary Reviews: Developmental Biology |volume=5 |issue=1 |pages=25–37 |doi=10.1002/wdev.205 |pmc=4737221 |pmid=26383089}}</ref> == Klase == Kao što je detaljnije opisano u nastavku, transkripcijski faktori mogu se klasificirati prema *(1) mehanizmu djelovanja, *(2) regulatornoj funkciji ili *(3) homologiji sekvenci (a time i strukturnoj sličnosti) u njihovim domenima za vezivanje DNK. Također se klasificiraju prema 3D strukturi njihovog DBD-a i načinu na koji on kontaktira DNK.<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Wingender E, Schoeps T, Haubrock M, Dönitz J | title = TFClass: a classification of human transcription factors and their rodent orthologs | journal = Nucleic Acids Research | volume = 43 | issue = Database issue | pages = D97-102 | date = January 2015 | pmid = 25361979 | pmc = 4383905 | doi = 10.1093/nar/gku1064 }}</ref><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Blanc-Mathieu R, Dumas R, Turchi L, Lucas J, Parcy F | title = Plant-TFClass: a structural classification for plant transcription factors | journal = Trends in Plant Science | volume = 29 | issue = 1 | pages = 40–51 | date = January 2024 | pmid = 37482504 | doi = 10.1016/j.tplants.2023.06.023 | bibcode = 2024TPS....29...40B | url = https://hal.science/hal-04212079 }}</ref> === Mehanistički === Postoje dvije mehanističke klase transkripcijskih faktora: * [[Opći transkripcijski faktor]]i uključeni su u formiranje [[Transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]]. Najčešći su skraćeno označeni kao [[TFIIA]], [[TFIIB]], [[TFIID]], [[TFIIE]], [[TFIIF]] i [[TFIIH]]. Oni su sveprisutni i interaguju sa regijom osnovnog promotora koja okružuje mjesto(a) početka transkripcije svih [[geni klase II|gena II klase]].<ref name="pmidc">{{Cite journal |vauthors=Orphanides G, Lagrange T, Reinberg D |date=November 1996 |title=General transcription factors RNA polymerase II |journal=Genes and Development |volume=10 |number=21 |pages=2657–83 |doi=10.1101/gad.10.21.2657 |pmid=8946909 |doi-access=free}}<renf> * '''Uzvodni transkripcijski faktori''' jesu proteini koji se vežu negdje uzvodno od mjesta inicijacije, kako bi stimulirali ili potisnuli transkripciju. Oni su otprilike sinonimi za '''specifični transkripcijski faktori''', jer se znatno razlikuju ovisno o tome koje su [[sekvenca prepoznavanja|sekvence prepoznavanja]] prisutne u blizini gena.<ref name="boron125-126">{{Cite book |title=Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approach |vauthors=Boron WF |publisher=Elsevier/Saunders |year=2003 |isbn=1-4160-2328-3 |pages=125–126}}</ref> {|class="wikitable" !colspan=4| Primjeri specifičnih transkripcijskih faktora |- ! Faktor !! Strukturni tip !! [[Sekvenca prepoznavanja]] !! Vezuje se kao |- ! [[Sp1 transkripcijski faktor|SP1]] | [[Cinkov prst]] || [[pet primarnih krajeva|5']]-GGGCGG-[[tri primarna kraja|3']] || Monomer |- ! [[AP-1 transkripcijski faktor|AP-1]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-TGA(G/C)TCA-3' || Dimer |- ! [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|C/EBP]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-ATTGCGCAAT-3' || Dimer |- ! [[Faktor toplotnog šoka]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-XGAAX-3' || Trimer |- ! [[ATF/CREB]] | [[leucinski zatvarač|Osnovni leucinski zatvarač]] || 5'-TGACGTCA-3' || Dimer |- ! [[Myc|c-Myc]] | [[Osnovna heliks-petlja-heliks]] | 5'-CACGTG-3' || Dimer |- ! [[POU2F1|Oct-1]] | [[Heliks-okret-heliks]] || 5'-ATGCAAAT-3' || Monomer |- ! [[Jedarni faktor 1|NF-1]] | Novi || 5'-TTGGCXXXXXXGCCAA-3' || Dimer |- |colspan=4| (G/C) = G ili C <br /> X = [[adenin|A]], [[timin|T]], [[guanin|G]] ili [[citozin|C]] |} === Funkcionalne === Transkripcijski faktori su klasifikovani prema njihovoj regulatornoj funkciji:<ref name="pmid11823631" /> * I. '''Konstitutivni''' – prisutni u svim ćelijama u svakom trenutku, stalno aktivni, svi su [[Aktivator (genetika)|aktivatori]]. Vrlo vjerovatno imaju važnu olakšavajuću ulogu u transkripciji mnogih [[hromosom]]skih gena, moguće u genima koji se čine da su uvijek transkribovani (npr. strukturni proteini poput [[tubulin]]a i [[aktin]]a, i sveprisutni metabolički enzimi poput gliceraldehid-fosfat dehidrogenaze (GAPDH)). Npr.: [[opći transkripcijski faktor]]i, [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]], [[jedarni faktor 1|NF1]], [[Ccaat-pojačivač-vezujući proteini|CCAAT]] * II. '''Regulatorni (uslovno aktivni)''' – zahtijevaju aktivaciju. ** II.A '''Razvojni''' '''(specifični za tip ćelije)''' – počinju u oplođenom jajnoj ćeliji. Jednom eksprimirani, ne zahtijevaju dodatnu aktivaciju. Npr.:[[GATA-transkripcijski faktor|GATA]], [[HNF]], [[PIT-1]], [[MyoD]], [[Myf5]], [[Hox (gen)|Hox]], [[Transkripcijski faktori krilate spirale|krilata spirala]] ** II.B '''Zavisni od signala''' – mogu biti ili razvojno ograničeni u svojoj ekspresiji ili prisutni u većini ili svim ćelijama, ali svi su neaktivni (ili minimalno aktivni) sve dok ćelije koje sadrže takve proteine ​​ne budu izložene odgovarajućem intra- ili vanćelijskom signalu. *** II.B.1 '''vanćelijski ligand ([[endokrini sistem|endokrini]] ili [[parakrina signalizacija|parakrini]])-zavisni''' – [[jedarni receptor]]i *** II.B.2 '''Unutarćelijski [[ligand]] ([[autokrina signalizacija|autokrino]])-zavisni''' – aktiviraju ih male intracelularne molekule. Npr.: [[SREBP]], [[p53]], siročinski jedarni receptori. *** II.B.3 '''Zavisni od interakcije receptora i liganda na površini ćelije''' – aktiviraju ih kaskade signalizacije drugog glasnika. **** II.B.3.a Konstitutivni jedarni faktori aktivirani fosforilacijom serina – nalaze se unutar jedra. Enzimi za fosforilaciju serina mogu se aktivirati na dva glavna načina: ***** [[G-protein spregnuti receptor|G-protein spregnuti receptori]] nakon vezivanja liganda povećavaju intracelularne nivoe [[Sistem sekundarnih glasnika|sekundarnih glasnika]] ([[cAMP]], [[Inozitol-trifosfat|IP₃]], [[Diglicerid|DAG]], kalcij) koji, zauzvrat, aktiviraju proteinske enzime [[serin-treonin kinaze]] (kao što su [[Protein kinaza A|PKA]], [[Protein kinaza C|PKC]]). ***** [[Receptor tirozin kinaze]] nakon vezivanja liganda pokreću druge puteve koji konačno završavaju fosforilacijom serina obilnih rezidentnih nuklearnih transkripcijskih faktora. ***** Primjeri uključuju: [[CREB]], [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]], [[Mef2]] **** II.B.3.b '''Latentni [[citoplazma]]tski faktori''' – nalaze se u citoplazmi kada su neaktivni. Strukturno i hemijski vrlo raznolika grupa, kao i njihovi putevi aktivacije. Npr.: [[STAT protein|STAT]], [[R-SMAD]], [[NF-κB]], [[Notch signalizacija|Notch]], [[Tubby-protein|TUBBY]], [[NFAT]] === Strukturni === Transkripcijski faktori se često klasifikuju na osnovu [[Homologija sekvenci|sličnosti sekvenci]] i stoga [[tercijarna struktura|ercijarne strukture]] njihovih domena koji vezuju DNK.<ref name="pmid15706513">{{Cite journal |vauthors=Stegmaier P, Kel AE, Wingender E |year=2004 |title=Systematic DNA-binding domain classification of transcription factors |url=http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |journal=Genome Informatics. International Conference on Genome Informatics |volume=15 |issue=2 |pages=276–86 |pmid=15706513 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130619202726/http://www.jsbi.org/journal/GIW04/GIW04F028.html |archive-date=19 June 2013}}</ref><ref name="Matys_2006">{{Cite journal |vauthors=Matys V, Kel-Margoulis OV, Fricke E, Liebich I, Land S, Barre-Dirrie A, Reuter I, Chekmenev D, Krull M, Hornischer K, Voss N, Stegmaier P, Lewicki-Potapov B, Saxel H, Kel AE, Wingender E |date=January 2006 |title=TRANSFAC and its module TRANSCompel: transcriptional gene regulation in eukaryotes |journal=Nucleic Acids Research |volume=34 |issue=Database issue |pages=D108-10 |doi=10.1093/nar/gkj143 |pmc=1347505 |pmid=16381825}}</ref><ref>{{Cite web |title=TRANSFAC database |url=https://www.gene-regulation.com/pub/databases/transfac/cl.html |access-date=5 August 2007}}</ref><ref name="Jin_2014"/> Sljedeća klasifikacija zasniva se na 3D strukturi njihovog [[DNK-vezujući domen|DBD]] i načinu na koji on kontaktira DNK. Prvobitno je razvijena za ljudski TF, a kasnije je proširena na [[glodar]]e <ref name=":0"/>, a također i na biljke.<ref name=":1"/> * 1. Natklasa: Osnovni domeni ** 1.1 Klasa: [[Leucinski zatvarač]] faktori ([[bZIP]]) *** 1.1.1 Porodica: [[AP-1 (transkripcijski faktor)|AP-1]](-slične) komponente; uključuje ([[c-Fos]]/[[c-Jun]]) *** 1.1.2 Porodica: [[CREB]] *** 1.1.3 Porodica: [[Ccaat-pojačivač-vezujuči proteini|C/EBP]]-slični faktori *** 1.1.4 Porodica: bZIP / [[PAR (transkripcijski faktor)|PAR]] *** 1.1.5 Porodica: Biljni faktori vezivanja G-kutije *** 1.1.6 Porodica: Samo ZIP ** 1.2 Klasa: Heliks-petlja-heliks faktori ([[bHLH]]) *** 1.2.1 Porodica: Sveprisutni (klasa A) faktori *** 1.2.2 Porodica: Miogeni transkripcijski faktori ([[MyoD]]) *** 1.2.3 Porodica: Achaete-Scute *** 1.2.4 Porodica: Tal/Twist/Atonal/Hen ** 1.3 Klasa: Heliks-petlja-heliks / faktori leucinskog zatvarača ([[osnovni transkripcijski faktor leucinskog zatvarača tipa heliks-petlja-heliks|bHLH-ZIP]]) *** 1.3.1 Porodica: Sveprisutni bHLH-ZIP faktori; uključuje USF ([[USF1]], [[USF2]]); SREBP ([[SREBP]]) *** 1.3.2 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]]; uključuje [[Myc|c-Myc]] ** 1.4 Klasa: NF-1 *** 1.4.1 Porodica: NF-1 ([[NFIA|A]], [[NFIB (gen)|B]], [[NFIC (gen)|C]], [[NFIX|X]]) ** 1.5 Klasa: RF-X *** 1.5.1 Porodica: RF-X ([[RFX1|1]], [[RFX2|2]], [[RFX3|3]], [[RFX4|4]], [[RFX5|5]], [[RFXANK|ANK]]) ** 1.6 Klasa: bHSH * 2 Natklasa: Domeni za vezivanje DNK koje koordiniraju cink ** 2.1 Klasa: Cys4 [[cinkov prst]] tipa [[jedarni receptor]] *** 2.1.1 Porodica: [[receptor steroidnih hormona|Receptori steroidnih hormona]] *** 2.1.2 Porodica: Faktori slični [[receptor hormona štitnjače|receptoru hormona štitnjače]] ** 2.2 Klasa: raznoliki Cys4 [[cinkov prst|cinkovi prsti]] *** 2.2.1 Porodica: [[GATA-transkripcijski faktor|GATA-Faktori]] ** 2.3 Klasa: Cys2His2 domen [[cinkov prst|cinkovih prstiju]] *** 2.3.1 Porodica: Sveprisutni faktori, uključuje [[TFIIIA]], [[Sp1 transkripcijski faktor|Sp1]] *** 2.3.2 Porodica: Regulatori razvojnog/ćelijskog ciklusa; uključuje [[Krüppel]] *** 2.3.4 Porodica: Veliki faktori sa svojstvima vezivanja sličnim NF-6B ** 2.4 Klasa: Cys6 cistein-cinkov klaster ** 2.5 Klasa: Cinkovi prsti naizmjeničnog sastava * 3 Natklasa: [[Heliks-okret-heliks]] ** 3.1 Klasa: [[Homeoboks|Homeo domen]] *** 3.1.1 Porodica: Samo homeodomen; uključuje [[Ubx]] *** 3.1.2 Porodica: [[POU-poroduca|POU domen]] faktori; uključuje [[Oktamer-transkripcijski faktor|Oct]] *** 3.1.3 Porodica: Homeodomen sa LIM regijom *** 3.1.4 Porodica: homeodomen plus motivi cinkovog prsta ** 3.2 Klasa: Sparena kutija *** 3.2.1 Porodica: Sparena plus homeodomen *** 3.2.2 Porodica: Samo spareni domen ** 3.3 Klasa: [[FOX-proteini|Fork.glava]] / [[Transkripcijski faktor krilate spirale|krilata spirala]] *** 3.3.1 Porodica: Razvojni regulatori; uključuje [[replikacijska viljuška|viljušku]] *** 3.3.2 Porodica: Regulatori specifični za [[tkivo]] *** 3.3.3 Porodica: Faktori koji kontrolišu [[ćelijski ciklus]] *** 3.3.0 Porodica: Ostali regulatori ** 3.4 Klasa: [[Faktor toplotnog šoka|Faktori toplotnog šoka]] *** 3.4.1 Porodica: HSF ** 3.5 Klasa: Klasteri [[triptofan]]a *** 3.5.1 Porodica: Myb *** 3.5.2 Porodica: Ets-tip *** 3.5.3 Porodica: [[interferon-regulatorni faktor|Regulatorni faktori interferona]] ** 3.6 Klasa: TEA (faktor transkripcijskog pojačivača) domen *** 3.6.1 Porodica: TEA ([[TEAD1]], [[TEAD2]], [[TEAD3]], [[TEAD4]]) * 4 Natklasa: beta-Scaffold faktori sa kontaktima u manjim žljebovima ** 4.1 Klasa: RHR ([[domen homologije Rel|homologija Rel regija]]) *** 4.1.1 Porodica: Rel/[[Ankirinski repetitiv|ankirin]]; [[NF-κB|NF-kappaB]] *** 4.1.2 Porodica: samo ankirin *** 4.1.3 Porodica: [[NFAT]] ('''N'''nuklearni '''F'''aktor '''A'''aktiviranih '''T'''-ćelija) ([[NFATC1]], [[NFATC2]], [[NFATC3]]) ** 4.2 Klasa: STAT *** 4.2.1 Porodica: [[STAT-protein|STAT]] ** 4.3 Klasa: p53 *** 4.3.1 Porodica: [[p53]] ** 4.4 Klasa: [[MADS-kutija]] *** 4.4.1 Porodica: Regulatori diferencijacije; uključuje ([[Mef2]]) *** 4.4.2 Porodica: Responderi na vanjske signale, SRF ([[faktor serumskog odgovora]]) ({{gen|SRF}}) *** 4.4.3 Porodica: Metabolički regulatori (ARG80) ** 4.5 Klasa: transkripcijski faktori beta-Barel [[alfa-heliks]]a ** 4.6 Klasa: [[TATA-vezujući protein]]i *** 4.6.1 Porodica: TBP ** 4.7 Klasa: [[HMG-kutija]] *** 4.7.1 Porodica: [[SOX-geni]], [[SRY]] *** 4.7.2 Porodica: TCF-1 ([[HNF1A|TCF1]]) *** 4.7.3 Porodica: Povezana sa HMG2, [[SSRP1]] *** 4.7.4 Porodica: UBF *** 4.7.5 Porodica: MATA ** 4.8 Klasa: Heteromerni CCAAT faktori *** 4.8.1 Porodica: Heteromerni CCAAT faktori ** 4.9 Klasa: Zrnastoglavih *** 4.9.1 Porodica: Zrnastoglavih ** 4.10 Klasa: Faktori [[Domen hladnog šoka]] *** 4.10.1 Porodica: csd ** 4.11 Klasa: Runt *** 4.11.1 Porodica: Runt * 0 Natklasa: Ostali transkripcijski faktori ** 0.1 Klasa: Proteini bakarne šake ** 0.2 Klasa: HMGI(Y) ([[HMGA1]]) *** 0.2.1 Porodica: HMGI(Y) ** 0.3 Klasa: Džepni domen ** 0.4 Klasa: Faktori slični E1A ** 0.5 Klasa: Faktori povezani s AP2/EREBP *** 0.5.1 Porodica: [[Apetala 2|AP2]] *** 0.5.2 Porodica: EREBP *** 0.5.3 Natporodica: [[B3 DNK-vezujući domen|AP2/B3]] **** 0.5.3.1 Porodica: ARF **** 0.5.3.2 Porodica: ABI **** 0.5.3.3 Porodica: RAV == Baze podataka transkripcijskih faktora == Postoje brojne baze podataka koje katalogiziraju informacije o transkripcijskim faktorima, ali njihov opseg i korisnost se dramatično razlikuju. Neke mogu sadržavati samo informacije o stvarnim proteinima, neke o njihovim mjestima vezivanja ili o njihovim ciljnim genima. Primjeri uključuju sljedeće: * footprintDB - baza metapodataka više baza podataka, uključujući JASPAR i druge * [[JASPAR]]: [[baza podataka]] mjesta vezivanja transkripcijskih faktora za eukariote * CIS-BP: "online biblioteka transkripcijskih faktora i njihovih motiva vezivanja za DNK" koja obuhvata različite vrste (u nekoliko kraljevstava), porodice proteina, genomske testove i studije<ref>{{Cite journal |vauthors=Weirauch MT, Yang A, Albu M, Cote AG, Montenegro-Montero A, Drewe P, Najafabadi HS, Lambert SA, Mann I, Cook K, Zheng H, Goity A, van Bakel H, Lozano JC, Galli M, Lewsey MG, Huang E, Mukherjee T, Chen X, Reece-Hoyes JS, Govindarajan S, Shaulsky G, Walhout AJ, Bouget FY, Ratsch G, Larrondo LF, Ecker JR, Hughes TR|date=September 2014|title= Determination and inference of eukaryotic transcription factor sequence specificity|journal=Cell|volume=158|issue=6|pages=1431–43|doi=10.1016/j.cell.2014.08.009|pmc=4163041|pmid=25215497}}</ref> * PlantTFD: Baza podataka biljnih transkripcijskih faktora <ref>{{Cite journal |vauthors=Jin J, Tian F, Yang DC, Meng YQ, Kong L, Luo J, Gao G |date=January 2017 |title=PlantTFDB 4.0: toward a central hub for transcription factors and regulatory interactions in plants |journal=Nucleic Acids Res |volume=45 |issue=D1 |pages=D1040–D1045 |doi=10.1093/nar/gkw982 |pmc=5210657 |pmid=27924042}}</ref> * YeTFaSCo: Kvasac ([[Saccharomyces_cerevisiae|''S. cerevisiae'']]) baza podataka motiva vezivanja transkripcijskog faktora (TF)<ref>{{Cite journal |last=de Boer |first=Carl G |author2=Timothy R Hughes |date=November 2011 |title=YeTFaSCo: a database of evaluated yeast transcription factor sequence specificities |journal=Nucleic Acids Res|volume=40 |issue=Database issue |pages=D169–D179 |doi=10.1093/nar/gkr993 |pmc=3245003 |pmid=22102575}}</ref> * [[TcoF-DB]]: Baza podataka transkripcijskih kofaktora i interakcija transkripcijskih faktora<ref>{{Cite journal |vauthors=Schmeier S, Alam T, Essack M, Bajic VB |date=January 2017 |title=TcoF-DB v2: update of the database of human and mouse transcription co-factors and transcription factor interactions |journal=Nucleic Acids Research |volume=45 |issue=D1 |pages=D145–D150 |doi=10.1093/nar/gkw1007 |pmc=5210517 |pmid=27789689}}</ref> * TFcheckpoint: baza podataka kandidata za transkripcijske faktore kod ljudi, miševa i pacova * transcriptionfactor.org (sada komercijalan, prodaje reagense) * MethMotif.org: Integrativna baza podataka specifična za ćelije, koja sadrži motive vezivanja transkripcijskih faktora povezane s profilima metilacije DNK.<ref>{{Cite journal |vauthors=Xuan Lin QX, Sian S, An O, Thieffry D, Jha S, Benoukraf T |date=January 2019 |title=MethMotif: an integrative cell specific database of transcription factor binding motifs coupled with DNA methylation profiles |journal=Nucleic Acids Research |volume=47 |issue=D1 |pages=D145–D154 |doi=10.1093/nar/gky1005 |pmc=6323897 |pmid=30380113}}</ref> == Također pogledajte == * [[DNK-vezujući protein]] * [[Inhibitor DNK-vezujućeg proteina]] * [[Mapper(2)]] * [[Jedarni receptor]], klasa transkripcijskih faktora aktiviranih ligandom * [[Otvorena baza podataka regulatornih anotacija]] * [[Filogenetički otisak]] * [[TRANSFAC|TRANSFAC baza podataka]] * [[YeTFaSCo]] == Reference == {{Refspisak|33em}} == Dodatni izvori == {{Refbegin}} * Carretero-Paulet, Lorenzo;&nbsp;Galstyan, Anahit;&nbsp;Roig-Villanova, Irma;&nbsp;Martínez-García, Jaime F.;&nbsp;Bilbao-Castro, Jose R.&nbsp;«Genome-Wide Classification and Evolutionary Analysis of the bHLH Family of Transcription Factors in Arabidopsis, Poplar, Rice, Moss, and Algae».&nbsp;''Plant Physiology'',&nbsp;153,&nbsp;3,&nbsp;2010-07,&nbsp;pàg.&nbsp;1398–1412. [[doi:10.1104/pp.110.153593]]. {{ISSN|0032-0889}} * {{Cite journal |vauthors=Jin J, He K, Tang X, Li Z, Lv L, Zhao Y, Luo J, Gao G |year=2015 |title=An Arabidopsis Transcriptional Regulatory Map Reveals Distinct Functional and Evolutionary Features of Novel Transcription Factors |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=32 |issue=7 |pages=1767–73 |doi=10.1093/molbev/msv058 |pmc=4476157 |pmid=25750178}} {{Refend}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|Transcription+Factors}} * [https://transcriptionfactor.org/ Transcription factor database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081204232625/http://www.transcriptionfactor.org/ |date=4 December 2008 }} {{Ćelijska signalizacija}} {{Transkripcijski faktori}} {{Genarch}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ekspresija gena]] [[Kategorija:Proteinske porodice]] [[Kategorija:Transkripcijski faktori|*]] [[Kategorija:DNK]] [[Kategorija:Biofizika]] [[Kategorija:Evolucijska razvojna biologija]] inq4rwxs01qetiwfc4ytirpaitiq1zh 0 399805 3916505 3899307 2026-08-04T23:08:28Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916505 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Napadi u Parizu 13. novembra 2015. | slika = Parisattacks.png | opis_slike = Lokacije napada | lokacija = Pariz, Francuska<br />Saint-Denis, Francuska<br />1: blizu stadiona [[Stade de France]]<br />2: Rue Bichat i rue Alibert (Le Petit Cambodge, Le Carillon)<br />3: Rue de la Fontaine-au-Roi (Casa Nostra)<br />4: Pozorište Bataclan<br />5: Rue de Charonne (La Belle Équipe)<br />Zvjezice: pojedinačni samoubilački napadi (izuzev Bataclana) | datum = 13. novembar 2015 – 14. novembar 2015. | vrijeme = 21:16 – 00:58 | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | tip = Masovno ubijanje, bombardovanje, uzimanje talaca, samoubilački napad | mrtvih = 129:<ref name="GuardNov15_2"/><br/> *Bataclan:&nbsp;89 *Le Carillon i Le Petit Cambodge:&nbsp;11 *La Casa Nostra:&nbsp;5 *Stade de France:&nbsp;6 *La Belle Équipe:&nbsp;18 7 počinioca<ref name="GuardNov15_2">{{cite news|author= Claire Phipps|newspaper=The Guardian|date=15. 11. 2015|access-date=15. 11. 2015|title=Paris attacker named as Ismaïl Omar Mostefai as investigation continues – live updates|url=http://www.theguardian.com/world/live/2015/nov/15/paris-attacker-named-investigation-continues-live-updates}}</ref> | ranjenih = 352,<ref name="BBCNewsLive">{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/news/live/world-europe-34815972 |title=Paris attacks updates |publisher=BBC News}}</ref> od kojih je 99 teško ranjeno<ref name="Le Monde.fr">{{cite news|title=Attaques à Paris : ce que l'on sait des attentats qui ont fait au moins 128 morts|url=http://www.lemonde.fr/societe/article/2015/11/13/fusillade-meurtriere-a-paris_4809485_3224.html|access-date=14. 11. 2015|agency=Le Monde.fr|publisher=Le Monde.fr|language=fr}}</ref> | počinitelji = [[Islamska Država]]<ref name="ISIS">{{cite news|url=http://www.cnn.com/2015/11/14/world/paris-attacks/|title=ISIS claims responsibility of Paris attacks|publisher=CNN|access-date=14. 11. 2015}}</ref> | počinitelj = 7 osoba s samoubilačkim prslucima. Neki sa kalašnjikovima:<ref name="AFP summary">{{cite news |url=http://news.yahoo.com/least-120-dead-paris-attacks-investigation-source-pta-013205822.html |title=More than 120 people killed in Paris 'terror' attacks |publisher=Yahoo! News |agency=Agence France-Presse |date=13. 11. 2015 |access-date=14. 11. 2015 |author=Randolph, Eric and Simon Valmary |archive-date=14. 11. 2015 |archive-url=https://www.webcitation.org/6d1kwppjd?url=http://news.yahoo.com/least-120-dead-paris-attacks-investigation-source-pta-013205822.html;_ylt=AwrC1DFcskZWYBkAKh_QtDMD;_ylu=X3oDMTByOHZyb21tBGNvbG8DYmYxBHBvcwMxBHZ0aWQDBHNlYwNzcg-- |url-status=live }}</ref> * 3 iz [[Molenbeek]]a, [[Belgija]]<ref name=Brussels>{{cite news |date=14. 11. 2015|title=Trois des terroristes de Paris viendraient de Molenbeek: perquisitions et une arrestation sur place en ce moment |url=http://www.rtl.be/info/regions/bruxelles/trois-des-terroristes-de-paris-viendraient-de-molenbeek-perquisitions-et-une-arrestation-sur-place-en-ce-moment-770825.aspx |newspaper=RTL}}</ref> * Omar Ismaël Mostefai<ref name=FrenchExtremist>{{cite news |last1=Elgot |first1=Jessica |last2=Phipps |first2=Claire |last3=Bucks |first3=Jonathan |date=14. 11. 2015 |title=Paris attacks: Syrian who passed through Greece on refugee route one of Isis killers – live |url=http://www.theguardian.com/world/live/2015/nov/14/paris-terror-attacks-attackers-dead-mass-killing-live-updates |newspaper=The Guardian |access-date=14. 11. 2015 |quote=The French newspaper Libération reports that one of the terrorists who carried out the Bataclan shooting has been confirmed as a French extremist who was known to police.}}</ref> * Ahmed Almuhamed * Mohammed Almuhamed * Abbdulakbak B. | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = [[AK-47|Kalašnjikovi]],<ref name="CNN International">{{cite web |title=Paris attacks: More than 100 killed in gunfire and blasts, French media say |publisher=CNN |date=14. 11. 2015 |url=http://edition.cnn.com/2015/11/13/world/paris-shooting/index.html |access-date=14. 11. 2015}}</ref> ručne bombe i samoubilački prsluci }} U večernjim satima 13. novembra 2015, niz [[Terorizam|terorističkih]] napada ([[Ubistvo|masovno ubijanje]], [[samoubilački napad]]i i [[Talac|uzimanje talaca]]) dogodili su se u [[Pariz]]u, [[Francuska]] i njegovom sjevernom predgrađu [[Saint-Denis]]. S početkom u 21:16 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]],<ref name="20minutes CH 2015">{{cite web |title = Soudain, l'une des bombes explose en plein match|url = http://www.20min.ch/ro/news/monde/story/Soudain--l-une-des-bombes-explose-en-plein-match-27994743|website = 20 minutes|access-date = 14. 11. 2015|quote = On entend clairement, sur cette vidéo, la détonation de 21h16|language = fr}}</ref> dogodilo se šest masovnih ubijanja i tri zasebna samoubilačka napada blizu francuskog nacionalnog stadiona [[Stade de France]].<ref name="20minutes CH 2015" /><ref name="Nossiter 2015">{{cite news |last1 = Nossiter|first1 = Adam|last2 = Gladstone|first2 = Rick|url = http://www.nytimes.com/2015/11/14/world/europe/paris-shooting-attacks.html|title = Paris Attacks Kill More Than 100, Police Say; Border Controls Tightened|website = The New York Times|date = 13. 11. 2015|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> Najsmrtonosniji napad dogodio se u pozorištu [[Bataclan]] gdje su počinioci uzeli taoce i sukobili se s policijom sve do 00:58. Ubijeno je najmanje 129 osoba, od kojih je 89 ubijeno u pozorištu [[Bataclan]].<ref name="GuardNov153">{{cite news|last1 = Rawlinson|first1 = Kevin|title = Fatal shootings and explosion reported in Paris – live|url = http://www.theguardian.com/world/live/2015/nov/13/shootings-reported-in-eastern-paris-live|access-date = 13. 11. 2015|work = The Guardian|date = 13. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20181226110154/https://www.theguardian.com/world/live/2015/nov/13/shootings-reported-in-eastern-paris-live+|archive-date = 26. 12. 2018|url-status = dead}}</ref><ref name="BBCNov152">{{cite news |title = Paris shootings: Casualties in city centre and explosion at the Stade de France|url = http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-34814203|access-date = 13. 11. 2015|publisher = BBC News|date = 13. 11. 2015}}</ref><ref name="BBC News 2015">{{cite web |title = Paris shootings and explosions near the Stade de France kill 18|publisher = BBC News|date = 13. 11. 2015|url = http://www.bbc.com/news/world-europe-34814203|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> Ozlijeđeno je još 352 osoba, te ih je 99 u kritičnom stanju.<ref name="(now) (earlier) 2015">{{cite web |author = Claire Phipps|author2 = Kevin Rawlinson|title = All attackers dead, police say, after shootings and explosions kill at least 150 in Paris – live updates|website = The Guardian|date = 13. 11. 2015|url = http://www.theguardian.com/world/live/2015/nov/13/shootings-reported-in-eastern-paris-live|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> Pored civila ubijeno je i sedam napadača, te vlasti i dalje tragaju za mogućim saučesnicima koji su na slobodi. Francuska je već bila na velikom stepenu pripravnosti od [[Januarski napadi u Parizu 2015.|januarskih napada u Parizu]] koji su usmrtili 17 osoba među kojima su bili civili i policajci.<ref name="AFP summary5">{{cite news|url = http://news.yahoo.com/least-120-dead-paris-attacks-investigation-source-pta-013205822.html|title = More than 120 people killed in Paris 'terror' attacks|publisher = Yahoo! News|agency = Agence France-Presse|date = 13. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015|author = Randolph, Eric and Simon Valmary|archive-date=14. 11. 2015|archive-url = https://www.webcitation.org/6d1kwppjd?url=http://news.yahoo.com/least-120-dead-paris-attacks-investigation-source-pta-013205822.html;_ylt=AwrC1DFcskZWYBkAKh_QtDMD;_ylu=X3oDMTByOHZyb21tBGNvbG8DYmYxBHBvcwMxBHZ0aWQDBHNlYwNzcg--|url-status = live}}</ref> [[Francuski predsjednik]] [[François Hollande]] proglasio je [[vanredno stanje]] i postavio privremene kontrole na državne granice.<ref name="GuardNov153"/> Dana 13. novembra, [[Islamska Država]] sebe je proglasila odgovornom za napade.<ref>{{cite web|url = http://www.france24.com/fr/urgent/20151114-lorganisation-etat-islamique-revendique-attentats-paris|title = L'organisation État islamique revendique les attentats de Paris|date = 14. 11. 2015|publisher = France 24|language = fr|access-date = 14. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151114163337/http://www.france24.com/fr/urgent/20151114-lorganisation-etat-islamique-revendique-attentats-paris|archive-date=14. 11. 2015|url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web|url = http://www.disclose.tv/news/islamic_state_releases_official_statement_we_did_it_and_paris_is_just_the_start_of_a_storm/124426|title = ISLAMIC STATE RELEASES OFFICIAL STATEMENT: 'WE DID IT AND PARIS IS JUST THE START OF A STORM'|date = 14. 11. 2015|publisher = DiscloseTv|access-date = 14. 11. 2015|archive-date = 16. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151116015616/http://www.disclose.tv/news/islamic_state_releases_official_statement_we_did_it_and_paris_is_just_the_start_of_a_storm/124426|url-status = dead}}</ref> Motiv im je bio francusko učešće u [[Građanski rat u Siriji|građanskom ratu u Siriji]] i [[Građanski rat u Iraku|Iraku]].<ref>{{cite web|last1 = Dalton|first1 = Matthew|last2 = Varela|first2 = Thomas|last3 = Landauro|first3 = Inti|title = Paris Attacks Were an 'Act of War' by Islamic State, French President François Hollande Says|url = http://www.wsj.com/articles/paris-attacks-were-an-act-of-war-by-islamic-state-french-president-francois-hollande-says-1447498080|website = The Wall Street Journal|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015|quote = Islamic State claimed responsibility for the attacks on a social media account, but didn't provide specific information that would allow the claim to be verified. It said the attacks were retaliation for French airstrikes against the group in Syria and Iraq.}}</ref> Hollande je izjavio da je napade organizirala Islamska Država<ref>{{cite news|last1 = Nossiter|first1 = Adam|last2 = Breeden|first2 = Aurelien|last3 = Bennhold|first3 = Katrin|title = Three Teams of Coordinated Attackers Carried Out Assault on Paris, Officials Say; Hollande Blames ISIS|url = http://www.nytimes.com/2015/11/15/world/europe/paris-terrorist-attacks.html|access-date = 14. 11. 2015|work = The New York Times|date = 14. 11. 2015}}</ref> s "unutrašnjom pomoći,"<ref name="thomsonreutersfoundation">{{cite web|url = http://www.reuters.com/article/2015/11/14/us-france-shooting-hollande-idUSKCN0T30JG20151114|title = Hollande says Paris attacks 'an act of war' by Islamic State|publisher = Thomson Reuters Foundation|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015|archive-date = 14. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151114214350/http://www.reuters.com/article/2015/11/14/us-france-shooting-hollande-idUSKCN0T30JG20151114|url-status = dead}}</ref> te napad je opisao "ratnim činom."<ref>{{cite web|title = Paris attacks: Hollande blames Islamic State for 'act of war'|url = http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-34820016|publisher = BBC News|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015}}</ref> Napadi su najsmrtonosniji u Francuskoj od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]<ref name="Telegraph">{{cite web|last1 = Fraser|first1 = Isabelle|last2 = Henderson|first2 = Barney|title = Paris shooting: terrorists attack French capital – as it happened on Friday Nov 13|url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11995543/Paris-shooting-terrorists-attack-french-capital-as-it-happened-on-Friday-Nov-13.html|work = The Telegraph|access-date = 14. 11. 2015}}</ref><ref name="CTV">{{cite web|last1 = Slaughter|first1 = Graham|title = Paris on edge: Recent terror attacks in France|url = http://www.ctvnews.ca/world/paris-on-edge-recent-terror-attacks-in-france-1.2657928|website = CTV News|publisher = CTV news|access-date = 14. 11. 2015|archive-date = 17. 2. 2017|archive-url = https://web.archive.org/web/20170217024536/http://www.ctvnews.ca/world/paris-on-edge-recent-terror-attacks-in-france-1.2657928|url-status = dead}}</ref> i najsmrtonosniji u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]] od [[Napadi u Madridu 11. marta 2004.|napada u Madridu 11. marta 2004]].<ref name="NYT act of war">{{cite news |last1 = Nossiter|first1 = Adam|last2 = Breeden|first2 = Aurelien|last3 = Clark|first3 = Nicola|title = Paris Attacks Were an 'Act of War' by ISIS, Hollande Says|url = http://www.nytimes.com/2015/11/15/world/europe/paris-terrorist-attacks.html|website = The New York Times|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015}}</ref> == Pozadina == Francuske oružane snage umiješale su se u sukobe u [[Građanski rat u Iraku|Iraku]] i [[Građanski rat u Siriji|Siriji]] zračnim udarima 19. septembra 2014. pod kodnim imenom Opération Chammal ({{Bs|Operacija Chammal}}). U oktobru 2015, Francuska je po prvi put pogodila mete u [[Sirija|Siriji]].<ref>{{cite web |title = Middle east – 'Terrorists have no passports,' French PM says of Syria air strikes|url = http://www.france24.com/en/20151012-france-pm-valls-terrorists-have-no-passports-air-strikes-french-jihadists-syria|publisher = France 24|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> [[Islamska Država]] naročito je spomenula zračne napade kad su sebe proglasili odgovornim za napade.<ref>{{cite news|title = ISIS expresses fury over French airstrikes in Syria; France says they will continue|url = http://www.ctvnews.ca/world/isis-expresses-fury-over-french-airstrikes-in-syria-france-says-they-will-continue-1.2658642|work = CTV News|date = 14. 11. 2015}}</ref> Francuska je već bila na velikom stepenu pripravnosti od napada na ''Charlie Hebdo'' i povezanih napadu početkom januara 2015.<ref name="AFP summary" /> Države je povećala mjere sigurnosti u iščekivanju [[Ujedinjene nacije|UN]]-ove konferencije o [[Promjena klime|promjeni klime]] koja se treba održati u Parizu od 30. novembra do 11. decembra 2015, te je ponovo postavila granične kontrole na sedam dana prije napada.<ref name="AFP summary" /> Januarski napad na ''Charlie Hebdo'' dogodio se u 11. okrugu grada, gdje je smješteno pozorište Bataclan.<ref name="Goldstein 2015">{{cite web |last = Goldstein|first = Sasha|title = At least 26 dead after explosion, shooting reported in Paris|website = NY Daily News|date = 13. 11. 2015|url = http://www.nydailynews.com/news/world/dead-explosions-shooting-reported-paris-article-1.2434381|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> Dogodilo se i nekoliko manjih napada širom Francuske u 2015: probadanje tri vojnika koja su čuvala centar [[Jevreji|Jevrejske]] mjesne zajednice u [[Nica|Nicu]],<ref>{{cite web|title = French soldiers wounded in Nice Jewish centre attack|url = http://www.bbc.com/news/world-europe-31118020|publisher = BBC News|access-date = 14. 11. 2015|date = 3. 2. 2015}}</ref> pokušaj miniranja fabrike koji je doveo do stradanja jednog zaposlenika u [[Saint-Quentin-Fallavier]] u junu,<ref>{{cite web|last1 = Walker|first1 = Peter|last2 = Malik|first2 = Shiv|title = France launches terror inquiry after decapitated body found in factory attack|url = http://www.theguardian.com/world/2015/jun/26/one-dead-in-attack-on-french-factory|website = The Guardian|access-date = 14. 11. 2015|date = 26. 6. 2015}}</ref> te pucnjava i probadanje u vozu u augustu.<ref>{{cite web|last1 = Chrisafis|first1 = Angelique|title = France train attack: Americans overpower gunman on Paris express|url = http://www.theguardian.com/world/2015/aug/21/amsterdam-paris-train-gunman-france|website = The Guardian|access-date = 14. 11. 2015|location = Pariz, Francuska|date = 22. 8. 2015}}</ref> Već više od 40 godina, vlasnici pozorišta Bataclan bila su [[Jevreji|Jevrejska]] braća, Pascal i Joel Laloux, sve dok ga nisu prodali u septembru 2015.<ref name="BataclanJewish">{{cite news|url = http://www.nytimes.com/live/paris-attacks-live-updates/paris-theater-had-been-owned-by-a-jewish-family/|title = Paris Theater Had Been Owned by a Jewish Family|author = Dan Bilefsky|newspaper = The New York Times|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> Za razlog su naveli prijetnje zbog javne podrške Izraela. Upravo zbog ove podrške, pozorište je dobilo prijetnje od grupe naziva "Islamska vojska."<ref>{{cite web|url = http://www.lepoint.fr/societe/le-bataclan-une-cible-regulierement-visee-14-11-2015-1981544_23.php|title = Pourquoi le Bataclan est-il régulièrement visé ?|work = Le Point|access-date = 14. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title = French mag: Bataclan an Islamist target due to Jewish owners|url = http://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/french-mag-bataclan-an-islamist-target-due-to-jewish-owners/|website = The Times of Israel|access-date = 14. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title = Fransk magasin: - Bataclan har jødiske eiere|url = http://www.aftenposten.no/nyheter/uriks/Fransk-magasin---Bataclan-har-jodiske-eiere-8243620.html|website = Aftenposten|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> Prije ovog napada, Islamska Država i njihove grane djelovanja sebe su proglasili odgovornim za razne smrtonosne napade koji su se dogodili nekoliko sedmica prije napada. Dana 12. novembra 2015, dva samoubilačka napada dogodila su se u [[Bejrut]]u, [[Liban]], usmrtivši 43 osobe. Dana 31. oktobra 2015, let Metrojeta 9268, u kojem su uglavnom bili [[Rusija|ruski]] putnici, srušio se u [[Sinaj]]u, [[Egipat]], usmrtivši 224 osobe. Sinajska grana djelovanja Islamske Države sebe je proglasila odgovornim. Također je prijavljeno da je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[bespilotna letjelica]] ubila glavnog dželata [[Islamska Država|Islamske Države]], Džihada Johna,<ref>{{cite news |url = http://www.theguardian.com/uk-news/2015/nov/13/us-air-strike-targets-mohammed-emwazi-uk-terrorist-known-as-jihadi-john|title = 'Jihadi John': high degree of certainty US airstrike killed Mohammed Emwazi, sources say|work = The Guardian|date = 13. 11. 2015}}</ref> te da su [[Kurdi|kurdske]] snage preuzele kontrolu Sinjara.<ref>{{cite web|url = http://edition.cnn.com/2015/11/13/middleeast/iraq-free-sinjar-isis/index.html|title = Sinjar has been liberated from ISIS, Kurds say|author = Jason Hanna and Ed Payne, CNN|date = 13. 11. 2015|publisher = CNN|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> == Napadi == {{quote box |title=Hronologija napada |align=right |width=25% |quote= 13. novembar: * '''21:16''' – Prva eksplozija u stadionu Stade de France.<ref name="reuterstimeline">{{cite news|1 = |title = Timeline of Paris attacks according to public prosecutor|url = http://www.reuters.com/article/2015/11/14/us-france-shooting-timeline-idUSKCN0T31BS20151114#h8KRqimXftutLeR3.97|access-date = 15. 11. 2015|work = Reuters|first1 = Sybille|last1 = de la Hamaide|publisher = Thomson Reuters|date = 14. 11. 2015|archive-date = 28. 4. 2020|archive-url = https://web.archive.org/web/20200428191138/https://www.reuters.com/article/us-france-shooting-timeline/timeline-of-paris-attacks-according-to-public-prosecutor-idUSKCN0T31BS20151114#h8KRqimXftutLeR3.97|url-status = dead}}</ref> * '''21:20''' – Druga eksplozija u stadionu Stade de France.<ref name="reuterstimeline" /> * '''21:25''' – Pucnjava u ruei Bichat.<ref name="reuterstimeline" /> * '''21:32''' – Pucnjava u ruei de la Fontaine-au-Roi.<ref name="reuterstimeline" /> * '''21:36''' – Pucanjava u ruei de Charonne.<ref name="reuterstimeline" /> * '''21:40''' – Samoubilački napad u bulevaru Voltaire.<ref name="reuterstimeline" /> * '''21:40''' – Četiri napadača ulaze u pozorište Bataclan i počinju ubijati ljude.<ref name="reuterstimeline" /> * '''21:53''' – Treći samoubilački napad kod stadiona Stade de France.<ref name="reuterstimeline" /> * '''22:00''' – Napadači uzimaju taoce u Bataclanu.<ref name="LeFigaro">{{cite web|title = Hollande : "Un acte de guerre commis par une armée terroriste"|url = http://www.lefigaro.fr/actualites/2015/11/13/01001-20151113LIVWWW00406-fusillade-paris-explosions-stade-de-france.php|website = Le Figaro|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> 14. novembar: * '''00:20''' – Sigurnosne snage ulaze u Bataclan.<ref name="reuterstimeline" /> * '''00:58''' – Francuska policija okončava opsadu Bataclana.<ref name="LeFigaro" /> }} Napadi su se dogodili u 7 distrikta,<ref>{{cite web |title = EN DIRECT. Fusillades à Paris : assaut terminé au Bataclan|url = http://www.lepoint.fr/une-fusillade-en-plein-paris-plusieurs-morts-13-11-2015-1981515_19.php|website = Le Point|access-date = 14. 11. 2015|language = fr}}</ref> u kojima je izvršeno četiri [[Samoubilački napad|samoubilačkih napada]] i šest pucnjava.<ref name="Ing Fieldstadt Press 2015">{{cite news |last = Ing|first = Nancy|last2 = Fieldstadt|first2 = Elisha|agency = Associated Press|title = Dozens Dead, Hostages Held in Multiple Paris Attacks|publisher = NBC News|date = 13. 11. 2015|url = http://www.nbcnews.com/news/world/french-police-report-paris-shootout-explosion-n463186|access-date = 13. 11. 2015}}</ref><ref name="Shapiro 2015">{{cite web |last = Shapiro|first = Emily|title = Several Dead After Explosions and Shootings in Paris|website = ABC News|date = 13. 11. 2015|url = http://abcnews.go.com/International/paris-shootings-explosions-leave-dead-source/story?id=35186222|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> Dogodile su se tri eksplozije blizu francuskog nacionalnog stadiona [[Stade de France]], te još jedna blizu [[Bulevar Voltaire|bulevaru Voltaire]]; dvoje osoba odgovornih za pucnjavu u pozorištu Bataclan također su detonirali svoje samoubilačke prsluke nakon što su završili s okršajem s policijom.<ref>{{Cite web|title = Paris Attacks|url = http://abcnews.go.com/International/paris-attacks-raid-ends-bataclan-concert-hall-hostages/story?id=35190509|website = ABC News|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015|last = Shapiro|first = Emily}}</ref> Prijavljena su pucanja u blizini rue Aliberta, rue de la Fontaine-au-Roi, rue de Charonne, [[Pozorište|pozorišta]] [[Bataclan]], i avenije Republike ({{jez-fr|avenue de la République}}).<ref name="Goldstein 2015"/><ref>{{cite web|title = Developing story {{!}} Paris Attacked by Islamic Terrorists, 150+ Killed|url = https://www.indrastra.com/2015/11/DS-Paris-Attacked-by-Islamic-Terrorists-150-killed-0422.html|website = www.indrastra.com|publisher = IndraStra Global|access-date = 14. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web|title = Paris Terror Attacks|url = http://heavy.com/news/2015/11/paris-terror-terrorist-attacks-shooting-explosions-locations-map-sites-timeline-where-when-cafes-theater-concert-stadium-restaurant-cambodge-bataclan-republique/|website = heavy.com|access-date = 14. 11. 2015|archive-date = 14. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151114225447/http://heavy.com/news/2015/11/paris-terror-terrorist-attacks-shooting-explosions-locations-map-sites-timeline-where-when-cafes-theater-concert-stadium-restaurant-cambodge-bataclan-republique/|url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web|title = As It Happened|url = http://www.thelocal.fr/20151113/several-dead-in-paris-shootings|website = thelocal.fr|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> === Eksplozije kod Stade de Francea === Došlo je tri eksplozije u kojem je poginulo pet osoba, blizu francuskog nacionalnog stadiona [[Stade de France]], koji se nalazi u predgrađu [[Saint-Denis]].<ref name="AFP summary" /> Eksplozije su se dogodile u 21:16, 21:20 i 21:53.<ref>Vincent Vantighem,&nbsp;"Attacks&nbsp; in Paris: The course of events of this Friday night, hour by&nbsp;hour"&nbsp;&nbsp;[archive]&nbsp;on&nbsp;20minutes.fr,<time>14. 11. 2015</time></ref> U 21:20, svega 20 minuta nakon početka međunarodne prijateljske [[nogomet]]ne utakmice između [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]] na kojoj je prisustvovao [[Predsjednik Francuske|francuski predsjednik]] [[François Hollande]], u obližnjem kafiću došlo je do eksplozije u kojoj je ozlijeđeno ili ubijeno najmanje 10 osoba.<ref name="BBCNov152"/><ref name="Alter 2015">{{cite news|last = Alter|first = Charlotte|title = Dozens Feared Dead in Night of Violence in Paris|website = Time|date = 13. 11. 2015|url = http://time.com/4112277/shootings-explosion-reported-in-paris/|access-date = 13. 11. 2015|archive-date = 13. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151113223348/http://time.com/4112277/shootings-explosion-reported-in-paris/|url-status = dead}}</ref> Prvi terorist usmrtio je tri navijača detoniranjem samoubilačkog prsluka dok je ulazio u stadion. Hollande je evakuiran sa stadiona po završetku poluvremena, dok je [[Ministar vanjskih poslova Njemačke|njemački ministar vanjskih poslova]] ostao,<ref name="Nossiter 2015" /><ref name="GuardNov153"/> nakon čega se Hollande sreo sa svojim [[Ministar unutrašnjih poslova Francuske|ministrom unutrašnjih poslova]], Bernardom Cazeneuveom, kako bi prikladno odgovorio na vanrednu situaciju.<ref name="Haaretz story">{{cite web|url = http://www.haaretz.com/world-news/1.685943|title = At Least 35 Dead, More Than 100 Hostages Taken in Multiple Paris Attacks|work = Haaretz|date = 13. 11. 2015|access-date = 13. 11. 2015|archive-date = 14. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151114051652/http://www.haaretz.com/world-news/1.685943|url-status = dead}}</ref> Treća eksplozija dogodila kod obližnjeg [[McDonald's]]a.<ref name="Telegraph What">{{Cite web |url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11995246/Paris-shooting-What-we-know-so-far.html|newspaper = The Daily Telegraph|title = Paris terror attacks: Everything we know so far on Sunday morning|access-date = 15. 11. 2015|date = 15. 11. 2015|last = Edward Malnick, Eleanor Steafel, Andrew Trotman i Nicola Harley}}</ref> Dvije eksplozije mogle su se čuti na televizijskom prijenosu utakmice; francuske vlasti informirali su oba trenera o novonastaloj kriznoj situaciji,<ref name="SoccerCoaches">{{cite news|url = http://www.nytimes.com/2015/11/15/world/europe/stade-de-france-paris-soccer.html?ribbon-ad-idx=5&rref=world/europe&module=Ribbon&version=context&region=Header&action=click&contentCollection=Europe&pgtype=article|title = As Paris Attacks Unfolded, Players and Fans at Soccer Stadium Remained Unaware|author = Sam Borden|newspaper = The New York Times|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> dok igračima i publici ništa nije rečeno dok se igra nije završila,<ref name="AFP summary"/><ref name="National Post 2015-12">{{cite web |title = 'It's a horror': Hollande orders French borders closed after Paris terror attack leaves at least 149 dead|website = National Post|date = 13. 11. 2015|url = http://news.nationalpost.com/news/shootout-at-paris-restaurant-leaves-several-dead-police|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> jer su treneri odlučili informaciju zadržati za sebe.<ref name="SoccerCoaches" /> Navijači su dovedeni na teren nakon utakmice gdje su čekali evakucija dok je policija nadgledala sve okolne izlaze.<ref name="AFP summary"/> Sigurnosni izvori potvrdili su da su sve tri eksplozije bile samoubilačke.<ref name="AFP summary" /> Novine ''[[The Wall Street Journal|Wall Street Journal]]'' izvijestile su da je najmanje jedan od napadača imao kartu za nogometnu utakmicu, ali ga je sigurnosna provjera omela da uđe u stadion, te je na posljetku tu i detonirao svoj prsluk. Napadi su se dogodili na sedam mjeseci prije održavanja [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropskog prvenstva u nogometu]] u Francuskoj.<ref>{{cite web|last1 = Robinson|first1 = Joshua|last2 = Landauro|first2 = Inti|title = Paris Attacks: Suicide Bomber Wearing an Explosive Vest Was Blocked From Entering Stade de France Soccer Venue|url = http://www.wsj.com/articles/attacker-tried-to-enter-paris-stadium-but-was-turned-away-1447520571|work = The Wall Street Journal|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015}}</ref> === Rue Bichat i rue Alibert === Prvi pucnji dogodili su se na [[ruei Bichat]] i [[Rue Alibert|Alibert]] blizu [[Kanal Svetog Martina|kanala Svetog Martina]] u 10. okrugu Pariza. U 21:20, napadači su pucali na osobe ispred kafića Le Carillon.<ref name="Stanglin 2015">{{cite web |last = Stanglin|first = Doug|title = At least 46 dead in attacks in central Paris|website = USA Today|date = 13. 11. 2015|url = http://www.usatoday.com/story/news/world/2015/11/13/multiple-deaths-reported-after-shootings-explosions-paris/75727746/|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> Zatim su prešli rueu Bichat i napali restoran Le Petit Cambodge. Francuska policija navodi da je u restoranu ubijeno 11 osoba.<ref name="GuardNov153"/> Napadači su zatim pobjegli u jednom ili dva vozila.<ref name="National Post 2015-12"/> Poznato je da je jedno od vozila imalo belgijske tablice.<ref name="Le Monde">{{cite news|last1 = Le Monde|first1 = Editors|title = Rue Bichat : " On pensait que c'étaient des pétards. C'étaient des scènes de guerre "|url = http://www.lemonde.fr/attaques-a-paris/article/2015/11/14/rue-bichat-on-ecoutait-de-la-musique-quand-on-a-entendu-ce-qu-on-pensait-etre-des-petards_4809562_4809495.html|access-date = 14. 11. 2015|work = Le Monde|date = 14. 11. 2015}}</ref> Ljekari i medicinske sestre iz obližnje bolnice Saint-Loius bili su u Le Carillonu kad je došlo do napada te su pružili prvu pomoć osobama ranjenim u napadu.<ref name="Le Monde" /> === Rue de la Fontaine-au-Roi === Muškarac je ispalio metke iz automatske vojne puške s terase [[italija]]nskog restorana La Casa Nostra, koji se nalazi na ruei de la Fontaine-au-Roi, južno od rue Bichat.<ref name="BBC What">{{cite web|url = http://www.bbc.com/news/world-europe-34818994|title = Paris attacks: What we know|publisher = BBC News|access-date = 15. 11. 2015}}</ref> Pariski javni tužilac obavijestio je da je ubijeno pet osoba, a da ih je pet ozlijeđeno.<ref name="GuardNov153"/> Očevidac je vidio počinioca da puca u kratkim rafalima.<ref name="GuardianCasaNostra">{{cite news|url = http://www.theguardian.com/world/2015/nov/14/paris-attack-witness-he-was-dressed-in-black-professional-shooting-and-killing|title = Paris Attack Witness|newspaper = The Guardian|access-date = 15. 11. 2015}}</ref> === Rue de Charonne === U 21:50,<ref name="BBC What" /> dva napadača pucala su u periodu od nekoliko minuta na terasu restorana La Belle Équipe u ruei de Charonne u 11. okrugu Pariza, te su se vratili u automobil i napustili mjesto zločina.<ref name="BBCNov152"/> Policija je potvrdila da je 18 osoba nastradalo.<ref name="GuardNov153"/><ref name="Reuters summary">{{cite news|url = http://www.reuters.com/article/2015/11/14/us-france-shooting-idUSKCN0T22IU20151114|title = At least 120 dead in Paris attacks, Hollande declares emergency|agency = Reuters|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015|author = Melander, Ingrid and Marine Pennetier|archive-date = 14. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151114231821/http://www.reuters.com/article/2015/11/14/us-france-shooting-idUSKCN0T22IU20151114|url-status = dead}}</ref> === Bulevar Voltaire === Još jedan napadač 11. okruga Pariza detonirao je svoj prsluk na bulevaru Voltaire blizu palače de la Nation.<ref name="AFP summary"/> U 21:40, otišao i u kafić Comptoir Voltaire i naručio piće prije nego što je detonirao samoubilački prsluk i izvršio [[samoubistvo]]. Teško je povrijeđeno 15 osoba.<ref name="BBC What"/><ref>{{cite web|title = A Nation, le kamikaze s'est fait sauter en passant la commande|work = L'Express|date = 14. 11. 2015|url = http://www.lexpress.fr/actualite/societe/fait-divers/a-nation-le-kamikaze-s-est-fait-sauter-en-passant-la-commande_1735885.html}}</ref> === Masakr u pozorištu Bataclan === [[Datoteka:Bataclan, 50 boulevard Voltaire, Paris 18 July 2015 - panoramio 1.jpg|mini|desno|Pozorište Bataclan 2015.]] Došlo je masovnog ubijanja i uzimanja taoca u pozorištu [[Bataclan]] u bulevaru Voltaire 11. okruga Pariza. Američka grupa [[Eagles of Death Metal]] svirala je pred publikom od 1.500 ljudi.<ref name="Nossiter 2015" /><ref name="GuardNov153"/> Grupu su osudili protu-Izraelski aktivisti BDS ([[Engleski jezik|engleska]] skraćenica za "Bojkot, lišavanje i sankcije") jer su svirali u [[Izrael]]u.<ref>{{cite web|url = http://www.jpost.com/Israel-News/Culture/Concert-review-The-Eagles-of-Death-Metal-408838|title = Concert review: The Eagles of Death Metal|work = Jerusalem Post|access-date = 12. 7. 2015}}</ref> Grupa je odsvirala pet pjesmama nakon čega su se dogodile eksplozije koje su zbunile dio publike koji je mislio da su eksplozije dio nastupa.<ref>{{cite news|url = http://www.nytimes.com/2015/11/15/world/europe/paris-terror-attacks-a-display-of-absolute-barbarity.html|title = France Confronts ‘Absolute Barbarity’|author = Andrew Higgins and Milan Schreuer|newspaper = The New York Times|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> U otprilike 21:45, svega sat vremena nakon početka koncerta,<ref>{{cite web|url = http://www.bataclan.fr/events.php?id=1059&annee=2015&mois=11|title = Eagles of Death Metal at Le Bataclan|publisher = Bataclan|access-date = 14. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151115233115/http://www.bataclan.fr/events.php?id=1059&annee=2015&mois=11|archive-date=15. 11. 2015|url-status = dead}}</ref> u dvoranu su ušla tri muškarca s maskama i [[AK-47|kalašnjikovima]].<ref name="AFP summary"/> Očevidac je izjavio da je vidio naoružane muškarca kako ulaze u Bataclan i nasumice pucaju u publiku. Napad je trajao 20 minuta, te svjedoci navode da su napadači također bacali granate u publiku.<ref name="Nossiter5">{{cite news|last1 = Nossiter|first1 = Adam|last2 = Higgins|first2 = Andrew|title = 'Scene of Carnage' Inside Sold-Out Paris Concert Hall|url = http://www.nytimes.com/2015/11/14/world/europe/paris-attacks.html|access-date = 14. 11. 2015|work = The New York Times|date = 13. 11. 2015}}</ref> Radijski novinar, Julien Pearce, koji je bio na koncertu, opisao je napadače mirnim i ustrajalim rekavši [[CNN]]-u da su napadači kalašnjikove ponovo napunili tri ili četiri puta.<ref name="Nossiter 2015" /> Oko 22 sata, napadači su počeli prikupljati taoce dok se policija nagomilavala izvan koncertne dvorane.<ref name="Nossiter 2015"/> Uzeli su između 60 do 100 taoca.<ref name="GuardNov153"/><ref name="Goldstein 2015"/> Članovi grupe uspjeli su pobjeći bez ozljeda. Svjedok koji je uspio pobjeći rekao je novinaru da su napadači spominjali [[Sirija|Siriju]].<ref>{{cite news|first = Adam|last = Nossiter|url = http://www.nytimes.com/live/paris-attacks-live-updates/survivors-of-hostage-siege-taken-to-hospitals-or-police-station/|title = Survivors of Hostage Siege Taken to Hospitals or Police Station|work = The New York Times|date = 13. 11. 2015|access-date = 13. 11. 2015|location = Pariz, Francuska|quote = one of them shouted, "What you are doing in Syria, you are going to pay for it now!"}}</ref> Drugi svjedok rekao je da je napadač uzvikao: "Ovo je zbog svog zla koje je Holland načinio muslimanima širom svijeta."<ref>{{cite news|last = Higgins|first = Andrew|url = http://www.nytimes.com/live/paris-attacks-live-updates/this-is-because-of-all-the-harm-done-by-hollande-to-muslims/|title = This Is Because of all the Harm Done by Hollande to Muslims|work = The New York Times|date = 13. 11. 2015|access-date = 13. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11995227/Paris-shooting-Many-feared-dead-live.html|title = Paris shooting: Scores killed and injured after 'Kalashnikov and grenade attacks' across French capital with dozens of hostages taken – Further suggested links to Syria|quote = "I clearly heard them say 'It's the fault of (French President Francois) Hollande, it's the fault of your president, he should not have intervened in Syria'. They also spoke about Iraq," said Pierre Janaszak|work = The Daily Telegraph|date = 13. 11. 2015|access-date = 15. 11. 2015|archive-date = 13. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151113212158/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11995227/Paris-shooting-Many-feared-dead-live.html|url-status = dead}}</ref> Došlo je do daljnih napada na policiju i na osobe koje su prve pristigle nakon dojava da je došlo do pucanjave u pozorištu.<ref>{{cite web|title = Paris shooting: Several killed and injured after 'Kalashnikov and grenade attacks' across French capital|url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11995227/Paris-shooting-Many-feared-dead-live.html|website = Daily Telegraph|access-date = 13. 11. 2015|archive-date = 13. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151113212158/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11995227/Paris-shooting-Many-feared-dead-live.html|url-status = dead}}</ref> Nakon što je policija dobila dojave da su napadači počeli ubijati taoce, u 15 minuta poslije ponoći, silom su ušli u pozorište.<ref name="AFP summary"/><ref name="Nossiter 2015"/> Opsada se okonačala u 00:58.<ref>{{cite web |url = http://www.lefigaro.fr/actualites/2015/11/13/01001-20151113LIVWWW00406-fusillade-paris-explosions-stade-de-france.php|title = Attaques terroristes à Paris: des dizaines de morts, l'état d'urgence décrété|work = Le Figaro|quote = Selon plusieurs sources concordantes, l'assaut est terminé au Bataclan. Selon BFM-TV, deux terroristes auraient été tués.|access-date = 15. 11. 2015}}</ref> Prvi policijski izvještaji ukazali su da je 100 ljudi ubijeno u pozorištu;<ref name="Haaretz story" /> brojka je kasnije ispravljena na 87.<ref name="GuardNov153"/> Napadači su sami sebe usmrtili detoniravši samoubilačke prsluke.<ref name="AFP summary" /><ref name="Nossiter5"/> Jednog od napadača pogodila je policija, te mu se prsluk detonirao kad je pao.<ref name="AFP summary"/> Cijelo područje je zatvoreno odmah nakon napada.<ref>{{cite web|first = Emily|last = Shapiro|url = http://abcnews.go.com/International/100-dead-explosions-shootings-hostage-situation-paris/story?id=35186222|title = Paris Attacks: At Least 120 Dead After 'Terrorists' Stage Multiple Attacks and Take Hostages|publisher = ABC News|date = 13. 11. 2015|access-date = 13. 11. 2015}}</ref> Postupak identifikacije žrtava i uklanjanje tijela iz pozorišta trajao je deset sati; proces je usporen zato što su neki od posjetioca svoje papire ostavili u garderobi Bataclana.<ref name="Fansten14Nov">{{cite news|work = Libération|title = Attentats: le pire des scénarios|url = http://www.liberation.fr/france/2015/11/14/le-pire-des-scenarios_1413500|first1 = Emmanuel|last1 = Fansten|first2 = Willy|last2 = Le Devin|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> == Žrtve == Napadi su [[Smrt|usmrtili]] najmanje 129 osobu i ozlijedile 352, od kojih je najmanje 99 u kritičnom stanju.<ref>{{cite news|url = http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-34814203|publisher = BBC News|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015|title = Paris attacks: Bataclan and other assaults leave many dead}}</ref> Francuska [[Muzika|muzička]] publikacija ''[[Les Inrockuptibles]]'' objavila je da je u Bataclanu ubijen njihov muzički kritičar Guillaume B. Decherf.<ref>{{cite news |url = http://www.lesinrocks.com/2015/11/14/actualite/guillaume-b-decherf-a-ete-tue-hier-au-bataclan-11787998|title = Guillaume B. Decherf a été tué hier au Bataclan|date = 14. 11. 2015|website = Les Inrockuptibles|publisher = Les Inrockuptibles|language = fr|trans-title=Guillaume B. Decherf was killed yesterday at the Bataclan|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> Među žrtvama bilo je najmanje 19 stranih državljana. [[Ministarstvo vanjskih poslova Švedske]] izjavilo je da je najmanje jedan švedski državljanin ubijen a da je jedan ozlijeđen. Prema navodima [[Belgija|belgijskog]] [[Ministar vanjskih poslova Belgije|ministra vanjskih poslova]] [[Didier Reynders|Didiera Reyndersa]], ubijena su dva [[Belgijanci|Belgijanca]] iz [[Liège]]a i jedan Franco-Belgijanac.<ref>{{cite news |url = http://www.lameuse.be/1423449/article/2015-11-14/elif-dogan-et-milko-jozic-deux-liegeois-ont-perdu-la-vie-dans-les-attentats-de-p|title = Elif Dogan et Milko Jozic, deux Liégeois, ont perdu la vie dans les attentats de Paris|date = 14. 11. 2015|website = La Meuse|publisher = Copiepresse|language = fr|trans-title=Elif Dogan and Milko Jozic, two people from Liège, lost their lives in the Paris attacks|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> [[Premijer Španije|Zamjenska premijerka]] [[Španija|Španije]], [[Soraya Sáenz de Santamaría]], izjavila je da su francuske vlasti identificirale jednog španskog državljanina među žrtvama u pozorištu Bataclan.<ref>{{cite news|url = http://www.elmundo.es/espana/2015/11/14/5646f5eeca4741ec718b461d.html|work = El Mundo|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015|title = Fallecido en los atentados de París el español Juan Alberto González Garrido|trans-title=The Spaniard Juan Alberto González Garrido died in the Paris attacks|language = es}}</ref> [[Portugal]]ske vlasti potvrdile su da je ubijen jedan portugalski državljanin.<ref>{{cite news|url = http://www.dn.pt/mundo/interior/portugues-entre-as-vitimas-do-atentado-terrorista-4885207.html|newspaper = Diário de Notícias|access-date = 14. 11. 2015|date = 14. 11. 2015|title = Português morto em atentados tinha 63 anos e trabalhava na cidade|trans-title = Portuguese killed in attacks was 63 and worked in the city|language = pt|archive-date = 16. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151116130655/http://www.dn.pt/mundo/interior/portugues-entre-as-vitimas-do-atentado-terrorista-4885207.html|url-status = dead}}</ref> Rumunski ministar vanjskih poslova potvrdio je da su ubijena dva [[Rumuni|Rumuna]].<ref>{{cite news|url = http://www.romaniatv.net/romania-indoliata-de-cele-mai-sangeroase-atentate-cine-sunt-cei-doi-romani-morti-in-paris_256879.html|title = ATENTATE FRANŢA. Cine sunt cei doi români morţi la Paris: "Au murit sub ploaia de gloanţe" VIDEO|trans-title=FRANCE ATTACKS. Who are the two dead Romanians in Paris: "They died under a rain of bullets" VIDEO|language = ro}}</ref> Također je potvređno da je ubijen jedan državljanin [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a.<ref>{{cite web|url = http://web.csulb.edu/sites/newsatthebeach/2015/11/cal-state-long-beach-student-killed-in-paris-attacks/|title = Cal State Long Beach Student Killed in Paris Attacks|work = csulb.edu|date = 14. 11. 2015|location = Long Beach, Kalifornija|access-date = 15. 11. 2015|archive-date = 16. 11. 2015|archive-url = https://web.archive.org/web/20151116133700/http://web.csulb.edu/sites/newsatthebeach/2015/11/cal-state-long-beach-student-killed-in-paris-attacks/|url-status = dead}}</ref> [[Vanjski ured Ujedinjenog Kraljevstva]] potvrdio je da je ubijen jedan državljanin [[Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref>{{cite web |url = http://www.itv.com/news/2015-11-14/british-man-killed-in-paris-terror-attack-named-as-nick-alexander/|title = British man killed in Paris terror attack named as Nick Alexander|publisher = ITV News|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015}}</ref><ref>{{cite web |url = http://www.bbc.co.uk/news/uk-34821001|title = Paris attacks: Briton confirmed among dead|work = bbc.co.uk/news|publisher = BBC News|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> [[Ministarstvo vanjskih poslova Čilea|Ministarstvo vanjskih poslova]] [[Čile]]a potvrdilo je smrt troje čileanskih državljana.<ref>{{cite news |url = http://www.emol.com/noticias/Nacional/2015/11/14/759222/Cancilleria-confirma-segundo-chileno-fallecido-en-atentados-en-Paris.html|title = Cancillería confirma que tres chilenos fallecieron en atentados en París|date = 14. 11. 2015|website=emol.com|publisher = El Mercurio Online|language = es|trans-title=Ministry confirms that three Chileans died in the attacks in Paris|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> [[Julie Bishop]], [[Australija|australijska]] [[Ministar vanjskih poslova Australije|ministarka vanjskih poslova]], medijima je izjavila da je jedan [[Australijanci|Australijanac]] povrijeđen u napadima.<ref>{{cite news|title = PARIS ATTACKS: One Australian confirmed injured in horrific terror attacks|newspaper = 7 News|url = https://au.news.yahoo.com/a/30093213/state-of-emergency-declared-in-paris-as-dozens-kiled-in-shootings-explosions/|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015}}</ref> Predstavnik [[Meksiko|meksičke vlade]] objavio je da su dva [[Meksikanci|Meksikanca]] ubijena dok je jedan povrijeđen.<ref name="GuardNov14">{{cite news|author = Chris Johnston, Ben Quinn, and Raya Jalabi|newspaper = The Guardian|date = 14. 11. 2015|access-date = 14. 11. 2015|title = Paris terror attacks: victims include US and UK citizens – live updates|url = http://www.theguardian.com/world/live/2015/nov/14/paris-terror-attacks-live-news-updates-isis-france}}</ref> [[Irska]] ambasada u Parizu potvrdila je da je najmanje jedan [[Irci|Irac]] zadobio teške tjelesne povrede u jednom od napada.<ref>{{cite web |url = http://www.rte.ie/news/2015/1114/741957-ireland-paris-attacks/|title = Irishman undergoes surgery after Bataclan attack|publisher = Raidió Teilifís Éireann|date = 15. 11. 2015|access-date = 15. 11. 2015}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|November 2015 Paris attacks}} * [http://www.diplomatie.gouv.fr/en/the-ministry-of-foreign-affairs/article/paris-attacks-statement-by-president-francois-hollande Izjava francuskog predsjednika Françoisa Hollandea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151116140100/http://www.diplomatie.gouv.fr/en/the-ministry-of-foreign-affairs/article/paris-attacks-statement-by-president-francois-hollande |date=16. 11. 2015 }} u ministarstvu vanjskih poslova Francuske * [http://www.france24.com/en/20151114-paris-attacks-timeline-events-terrorism-islamic-state-group-france Sažetak] i [http://www.france24.com/en/20151114-live-blog-string-deadly-shootings-rock-paris ažuriranja uživo] na web-stranici novinske agencije [[France 24]] * [http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11995246/Paris-shooting-What-we-know-so-far.html Sažetak] i [http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11996678/Paris-terror-attacks-victims-isil-suspects-Syria-arrests-live.html ažuriranja uživo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151116030634/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11996678/Paris-terror-attacks-victims-isil-suspects-Syria-arrests-live.html |date=16. 11. 2015 }} na web-stranici novinske agencije ''[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]'' * [http://www.nytimes.com/2015/11/14/world/europe/paris-attacks-what-we-know-and-dont-know.html Sažetak] i [http://www.nytimes.com/live/paris-attacks-live-updates/ ažuriranja uživo] na web-stranici novinske agencije ''[[The New York Times]]'' * [http://www.bbc.com/news/world-europe-34818994 Sažetak] na web-stranici BBC vijesti * [http://www.cnn.com/specials/paris-terror-attacks Sažetak] na web-stranici novinske agencije [[CNN]] [[Kategorija:Teroristički incidenti u 2015.]] [[Kategorija:Terorizam u Francuskoj]] [[Kategorija:2015. u Francuskoj]] bpwxv5s62wtg8tfw4qu2bcozjok9dso 0 403417 3916475 3862550 2026-08-04T18:20:34Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916475 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Mulići | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | grad = [[Visoko]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.012 | dužina_stepeni = 18.1551 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 520 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 32 | matični broj = 157945<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=20. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Mulići u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }}'''Mulići''' su [[naselje]] u sastavu [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]]. Naselje pripada mjesnoj zajednici [[Arnautovići]], a smješteno je u visočkom području uz desnu obalu [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]].<ref name="VisokoMZ">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/kandidati-za-clanove-savjeta-mjesnih-zajednica-grada-visoko-koji-ce-ucestvovati-na-izborimau-nedjelju-13-06-2021-godine/|title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica Grada Visoko, koji će učestvovati na izborima u nedjelju, 13. 06. 2021. godine|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="PoslovnaZona">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/katalog_poslovne_zone_i_kompleksi.pdf|title=Poslovne zone i kompleksi na području općine Visoko|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Historija == Historija Mulića usko je povezana s historijskim razvojem visočke kotline, jednog od najvažnijih prostora srednjovjekovne Bosne. U naučnoj literaturi o Visokom ističe se da su se na užem prostoru današnjeg Visokog i njegove okoline nalazili ključni naseobinski i politički centri srednjovjekovne bosanske države, među njima [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]], [[Podvisoki]], [[Visoki]] i [[Mile (Visoko)|Mili]] u današnjim Arnautovićima.<ref name="KlepoUNSA">{{cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|title=Visoko u srednjem vijeku|website=[[Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu]]|access-date=17. 3. 2026|archive-date=29. 4. 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260429003049/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/20_21/his/Ervin-Klepo.pdf|url-status=dead}}</ref><ref name="InvesticijskiVodic">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/Investicijski-vodic-ispravljeno-ponovo.pdf|title=Investicijski vodič Općine Visoko|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Za historijski kontekst Mulića naročito je važna neposredna blizina arheološkog područja Mili u Arnautovićima, koje je bilo političko i vjersko središte srednjovjekovne bosanske države. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je arheološko područje Mili – krunidbenu i grobnu crkvu bosanskih kraljeva nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref name="KONS">{{cite web|url=https://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/ArnautoviciBH%20kompl.pdf|title=Arheološko područje Mile – Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva u Arnautovićima, Općina Visoko|website=[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]]|access-date=17. 3. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> Prema podacima Zavičajnog muzeja Visoko, Mili su bili mjesto održavanja državnih sabora, čuvanja isprava i važno crkveno središte srednjovjekovne Bosne.<ref name="ZMVMili">{{cite web|url=https://www.zavicajnimuzej.com/arheolosko-podrucje-mili/|title=Arheološko područje Mili|website=[[Zavičajni muzej Visoko]]|access-date=17. 3. 2026}}</ref> Savremena arheološka istraživanja šire zone oko lokaliteta Mili dodatno su potvrdila višeslojnost i značaj ovoga prostora. Zaštitna istraživanja provedena 2018. godine izveli su Zavičajni muzej u Visokom, firma GeoAVAS i Institut za arheologiju [[Univerzitet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]], s ciljem preciznijeg određivanja rasprostiranja nacionalnog spomenika.<ref name="KaljanacHadzihasanovic">{{cite journal|last1=Kaljanac|first1=Adnan|last2=Hadžihasanović|first2=Jesenko|year=2020|title=Rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja oko lokaliteta nacionalnog spomenika Arheološko područje Mili – Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva, Arnautovići, općina Visoko (terenski dio)|url=https://www.researchgate.net/publication/369553603_Rezultati_zastitnih_arheoloskih_istrazivanja_oko_lokaliteta_nacionalnog_spomenika_Arheolosko_podrucje_Mili_-_Krunidbena_i_grobna_crkva_bosanskih_kraljeva_Arnautovici_opcina_Visoko_terenski_dio|journal=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko|volume=1|issue=1|access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Savremeni razvoj === U novijem periodu Mulići su dio infrastrukturnog i privrednog razvoja visočkog područja. Grad Visoko u svojim planskim dokumentima navodi Poslovnu zonu Mulići na desnoj obali rijeke Bosne, uz samo naselje, na površini od 2,14 ha.<ref name="PoslovnaZona" /> Godine 2021. predstavljen je idejni projekat mosta Arnautovići–Mulići, zamišljen kao važna saobraćajna veza prema Poriječanima i okolnim naseljima.<ref name="Most2021">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/odrzana-prezentacija-idejnog-projekta-mosta-arnautovici-mulici/|title=Održana prezentacija idejnog projekta mosta Arnautovići – Mulići|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> U 2023. godini započeta je i sanacija puta Mulići–Porječani, koji povezuje Muliće s Bosnićima, Poriječanima i Moštrom.<ref name="Put2023">{{cite web|url=https://www.visoko.gov.ba/pocela-sanacija-puta-mulici-porjecani-na-podrucju-visokog-u-toku-projekti-milionske-vrijednosti/|title=Počela sanacija puta Mulići – Porječani: Na području Visokog u toku projekti milionske vrijednosti|website=Grad Visoko|access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Mulići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 157945 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 20. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 520 | g2013_bosnjaci = 513 | g2013_bosanci = 6 | g1991_ukupno = 507 | g1991_muslimani = 436 | g1991_srbi = 65 | g1991_jugosloveni = 6 | g1981_ukupno = 461 | g1981_muslimani = 340 | g1981_srbi = 53 | g1981_jugosloveni = 67 | g1971_ukupno = 405 | g1971_muslimani = 329 | g1971_srbi = 69 | g1971_jugosloveni = 1 | g1971_makedonci = 1 }} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični sajt grada Visokog] {{Grad Visoko}} r6y48v1kftn6gvroa5op3a1rgihzwwy 0 419363 3916553 3635087 2026-08-05T08:43:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916553 wikitext text/x-wiki '''Prahistorijsko naselje u Butmiru''' je arheološki lokalitet i nalazi se na području općine [[Ilidža]], [[Bosna i Hercegovina]]. Nalazi sa ovog lokaliteta, a osobito [[keramika]], koja je glavno mjerilo i osnova datiranja i određivanja kojoj i kakvoj široj kulturi su oni pripadali, toliko su vrijedni i značajni da je cijela ta kultura nazvana [[Butmirska kultura|butmirskom kulturom]] (period mlađeg [[neolit]]a). Proglašeno je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |title=Prahistorijsko naselje u Butmiru |work=kons.gov.ba |access-date=13. 9. 2016 |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130174756/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2500 |url-status=dead }}</ref> == Lokacija == Arheološko područje – Butmir nalazi se na desnoj obali rijeke [[Željeznica (rijeka)|Željeznice]]. Početkom XXI stoljeća na lokalitetu je izgrađen novi put Ilidža – Hrasnica i kompleks Terme – Čatež, tako da je dio sjevernog rubnog dijela naselja na potezu Dom zdravlja - Poljoprivredni institut izgubljen za arheološka istraživanja. [[File:Plate LXV.jpg|mini|desno|Lokalitet Butmir u vrijeme posjete učesnika simpozija arhitekata 1894. god, i dio pronađenih nalaza.]] == Arheologija == U periodu 1893-1896. godine – vršena su iskopavanja neolitskog naselja u Butmiru na mjestu Poljoprivredne stanice, pod vodstvom [[Vjenceslav Radimski|Vaclava Radimskog]] i [[Franjo Fiala|Franje Fiale]]. Tada je zahvaćena velika površina od 5 305 m2. Tokom 1979. godine vršena su zaštitna arheološka iskopavanja koja su izvršili [[Borivoj Čović]] i [[Bruno Marijanović]], [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]]. Osim u stručnom izvještaju, rezultati istraživanja nisu objavljeni. Veliki dio materijala je deponiran u Zemaljskom muzeju, a jedan manji dio dat je na posudbu za izložbu u [[Muzej grada Sarajeva|Muzeju grada Sarajeva]]. Sva saznanja o veličini i organizaciji naselja, o gradnji objekata, prostornom širenju, vertikalnoj stratigrafiji i pokretnom arheološkom materijalu do 80-ih godina XX stoljeća bila su zasnovana na spomenutim istraživanjima. Nova reviziona sondažna istraživanja izvršena su 2002. godine u okviru zajedničkog projekta Zemaljskog muzeja i Njemačkog arheološkog instituta.<ref name="Zilka Kujundžić-Vejzagić">{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2037.pdf |title= Zilka Kujundžić-Vejzagić - Prilog proučavanju rane metalurgije u centralnoj Bosni |work= ANUBiH, Godišnjak XXXVII, Sarajevo, 2008 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 12. 10. 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20201012151948/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2037.pdf |url-status= dead }}</ref> Tokom 2016. god. [[Adnan Kaljanac]] obavio je preventivna arheološka istraživanja s ciljem determiniranja rasprostranjenosti arheološkog nalazišta na lokalitetu prahistorijskog naselja.<ref>{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf |title=Adnan Kaljanac - Rezultati arheološke prospekcije 2016. godine na lokalitetu Butmir |access-date=5. 3. 2020 |archive-date=10. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210210224154/http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf |url-status=dead }}</ref> Nova radiokarbonska analiza svrstava nalaze u period 4934–4720 i 4796–4584. god. pne.<ref>{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god43/Godisnjak43-full.pdf |title=Marc Vander Linden, Ivana Pandžić, David Orton - Novi radiokarbonski nalazi neolita u Bosni i Hercegovini, ANUBiH, Godišnjak, br. 43, Sarajevo, 2014 |access-date=13. 3. 2020 |archive-date=19. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200319213423/http://www.anubih.ba/godisnjak/god43/Godisnjak43-full.pdf |url-status=dead }}</ref> === Naselje === U Butmiru je otkriveno oko 90 zemunica koje su grupirane u 5 skupina. Zemuničke jame bile su raspoređene u nekoliko skupina i kružno poredane oko slobodnih površina kao centralnih mjesta tih skupina.<ref name="Sarajevo">{{Cite web |url= http://ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |title= Saša Buljević - Naselja i naseobinske strukture neolita na području Bosne i Hercegovine |work= Filozofski fakultet u Sarajevu |access-date= 9. 2. 2019 |archive-date= 6. 11. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20191106135915/http://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/arh/Sasa-Buljevic.pdf |url-status= dead }}</ref> Nađeni su ostaci [[Pšenica|pšenice]], [[ječam|ječma]] i [[sočivo|sočiva]], ali su nađeni i ostaci raznih divljih sorti kao što su divlja jabuka i lješnjak. Životinjske kosti su nađene u malom broju i to od [[goveda]], [[svinja]] i [[koza]]. Prema nalazu kostiju, najviše se lovila krupna divljač ([[jelen]], [[srna]], [[divlja svinja]]). Izrada kremenog i kamenog alata se vršila na posebnom radioničkom mjestu u naselju, i to između kuća na slobodnom. Najviše su zastupljeni raznovrsni tipovi strelica, kamenih sjekira, sjekira-čekića sa rupom za nasađivanje, dugih retuširanih noževa, kao i kremeni noževi sa usjecima za vezivanje pri donjem kraju oruđa. Od koštanog materijala su zastupljeni svi mogući oblici raznih alatki izrađenih od kosti. === Keramika === Keramika butmirske kulturne skupine je najraznovrsnija i najdekorativnija keramička roba u čitavoj prelaznoj zoni. Zahvaljujući keramici, koja se odlikovala specifičnim osobinama, i uz to često velikim umjetničkim vrijednostima, sam lokalitet Butmir je dugo vremena zauzimao posebno mjesto u južnoj [[Evropa|Evropi]]. Naselje u Butmiru pripada srednjoj fazi (klasičnoj) butmirske kulture (Butmir II). U toj fazi su došle do izražaja sve najbolje osobine keramičkih izrađevina u butmirskim naseljima. Najdekorativniji su motivi u vidu meandra, vučijih zuba, i u vidu slova K. U Butmiru se najviše razvio strogi geometrijski stil, a pravolinijski motivi se javljaju u najviše varijacija. Tako je Butmir nakon iskopavanja postao pojam spiraloidne i trakaste keramike. === Figuralne predstave === Najveći broj plastičnih figura, izrađenh sa velikom pažnjom u crnoglačanoj tehnici, prikazuje ženske likove. Jedan broj sačuvanih glava ljudskih figurina ima određene osobine realistične umjetnosti, koje omogućavaju naziranje tri osnovna rasna tipa: armenoide, negroide i europeide.<ref name="Basler">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2019}}</ref> Pored realističnih prikaza, u Butmiru su nađeni i shematični prikazi ljudskog lika i to u dvije varijante: varijanta 1, “likovi sa maskama”, i varijanta 2, “adoranti”. Pretpostavlja se da su te figurine imale određen kultni karakter. Za većinu ženskih figura smatra se da su bile povezane sa kultom žene, odnosno nekom boginjom plodnosti, što se povezuje sa matrijarhalnim odnosima koji su vladali u neolitskom periodu. Realističke figure predstavljaju samo jedinstven kult majke, a figurine sa “maskom na licu”, kao i one u stavu adoranata, pretpostavlja se da su učesnici u nekim kultnim radnjama i magijskim obredima.<ref name="Basler"/> === Nalazi sa istraživanja 1999. I 2002. godine === Otkriveni su ostaci neolitskih zemunica, vanjska ognjišta i krupnim riječnim oblucima popločane ulice, između građevinskih objekata. Nalazi keramike uglavnom su pripadali loncima grube izrade, a nekoliko crnopoliranih fragmenata fine keramike asociraju na pripadnost kasnoj fazi [[Kakanjska kultura|kakanjske]] ili početnoj fazi butmirske kulture. Otkrivena su i tri polukružna rova s tragovima palisada i najvažniji nalaz - otkrivene su u sloju gari sitne „perle“ bakra. Poseban značaj imaju posude malih dimenzija, debelih stijenki i grube izrade te jedan fragment kalupa od sitnozrnog pješčara. Neosporno je da ovi predmeti stoje u direktnoj vezi sa livenjem metala, najvjerovatnije bakra, i to u samom naselju Butmir.<ref name="Zilka Kujundžić-Vejzagić"/> == Zaključak == Reviziona kabinetska istraživanja nalaza iz XX stoljeća i terenska istraživanja Butmira 2002. godine dala su nekoliko potpuno novih i značajnih podataka na osnovu kojih se zaključuje: * na osnovu 14C analize, apsolutni datum starosti neolitskog naselja Butmir je 4800. godina pr. n. e. koja se odnosi na život u fazi kulture Butmir II, odnosno u vrijeme njenog punog procvata. * prisustvo vinčanske kulturne grupe u Butmiru mnogo je intenzivnije nego što se o tome uobičajeno misli, i da su se te dvije kulture susrele već u svojim ranima fazama. Tu su, prije svega, brojni fragmenti keramike, figuralna plastika sa sumarnom predstavom lica i ruku u obliku patrljaka. * butmirska kulturna grupa može se uvrstiti u hronološki red s drugim velikim neolitskim kulturama jugoistočne Evrope, a koje su već poznavale proizvodnju bakra. Problem rane metalizacije u centralnoj Bosni treba posmatrati u kontekstu događanja u vinčanskoj kulturi, posebno u njenoj podrinjskoj varijanti. Ovaj zaključak je zasnovan i na najnovijim nalazima u [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Tuzli]] i [[Arheološko područje Lug|lokalitetu Lug]] kod Goražda. == Literatura == * R. Hofmann / Z. Kujundžić-Vejzagić / J. Müller / N. Müller-Scheeßel / K. Rassmann, Prospektionen und Ausgrabungen in Okolište (Bosnien-Herzegowina): Siedlungsarchäologische Studien zum zentralbosnischen Spätneolithikum (5300-4500 v. Chr.). Ber. RGK 86, 2007, 41–212. * Hoffmann, R. / Kujundžić-Vejzagić, Z./ Muller, M./ Muller-Schessel, N. / Rassmann, K. 2009, Arheološka istraživanja naseljavanja centralne Bosne u kasnom neolitu. GZM 49/50, 2008/2009, 7-163. * Jačanović, D. -Istočnobosanska ili podrinjska varijanta vinčanske kulture. ČGT 20, 2009 == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://de.scribd.com/document/217063306/Neolit-Bosne-i-Hercegovine Neolit Bosne i Hercegovine] {{Portal Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici na Ilidži]] [[Kategorija:Neolitski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Butmirska kultura]] kprnrs93ex2m7l675ssvawmfgmzjxjm 0 451429 3916565 3833538 2026-08-05T10:46:43Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916565 wikitext text/x-wiki '''Queer Sarajevo Festival''' je bio prvi javni [[queer]] festival u Bosni i Hercegovini organizovan od strane Udruženja Q, u septembru 2008. godine u Sarajevu.<ref>{{Cite book|url=https://www.gpo.gov/fdsys/pkg/CPRT-111SPRT62930/pdf/CPRT-111SPRT62930.pdf|title=Country Reports on Human Rights Practices for 2008 Vol.1|last=|first=|publisher=Government Printing Office|year=2010|isbn=9780160875151|location=|pages=1252|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Kajinić|first=Sanja|date=Spring 2010|title=“Battle for Sarajevo” as “Metropolis”: Closure of the First Queer Sarajevo Festival|url=https://scholarworks.iu.edu/journals/index.php/aeer/article/download/654/747|journal=Anthropology of East Europe Review|type=PDF|volume=28(1)|pages=62, 63|via=Scholar works}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://uk.reuters.com/article/uk-bosnia-violence-gays-top1/young-men-attack-gay-festival-in-bosnia-idUKTRE48N8PY20080924|title=Young men attack gay festival in Bosnia|last=Editorial|first=Reuters|date=24. 9. 2008|work=U.K. Reuters|access-date=12. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128082716/https://uk.reuters.com/article/uk-bosnia-violence-gays-top1/young-men-attack-gay-festival-in-bosnia-idUKTRE48N8PY20080924|archive-date=28. 1. 2019|dead-url=|language=en-GB|url-status=dead}}</ref> Festival je zapamćen kao prvo javno istupanje LGBTIQ osoba u BiH, te je postao centar interesovanja bosanskohercegovačke, regionalne i međunarodne javnosti, institucija i medija nakon eskalacije nasilja nad učesnicima i učesnicama Festivala na dan otvorenja.<ref name=":7" /><ref name=":11" /><ref name=":10" /><ref name=":9" /> Festival je prekinut dva dana nakon otvorenja zbog snažnih kontra-reakcija javnosti, političkih predstavnika vlasti i jer su organizatori/ke, novinari/ke i posjetitelji/ke bili/e verbalno i fizički napadnuti/e od strane protivnika održavanja festivala, tj. vjerskih ekstremista (vehabija) i nacionalista.<ref name=":1" /><ref name=":2" /> == Historija == Udruženje Q je prva organizacija u BiH koja se bavila zaštitom i promocijom ljudskih prava queer osoba u BiH.<ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4368077.stm|title=Gay war film stirs Bosnian anger|last=Hawton|first=Nick|date=21. 3. 2005|work=BBC|access-date=11. 3. 2018|archive-url=|archive-date=|dead-url=|language=en-GB}}</ref><ref name=":12" /><ref>{{Cite web|url=http://critcom.councilforeuropeanstudies.org/living-with-prajd-lgbtq-activism-in-bosnia-and-herzegovina/|title=Living with Prajd: LGBTQ Activism in Bosnia and Herzegovina {{!}} CritCom|last=Cooper|first=Alex|date=|website=Council of European studies|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20190224064112/http://critcom.councilforeuropeanstudies.org/living-with-prajd-lgbtq-activism-in-bosnia-and-herzegovina/|archive-date=24. 2. 2019|dead-url=|access-date=11. 3. 2018|url-status=dead}}</ref> U skladu sa strateškim planom Udruženja Q, Udruženje Q i [[Sarajevski Otvoreni Centar|Sarajevski otvoreni centar]] su u septembru 2007. godine započeli sa planiranjem organizovanja Queer Sarajevo Festivala, prvog festivala posvećenog LGBTIQA zajednici u Bosni i Hercegovini. Organizacija [[Sarajevski Otvoreni Centar|Sarajevski otvoreni centar]] je nakon nekoliko mjeseci izašla iz organizacionog odbora, a Udruženje Q je nastavilo sa pripremama za održavanje Festivala.<ref name=":12">{{Cite book|url=http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2011/12/Citanka-lezbejskih-i-gej-ljudskih-prava_FINAL.pdf|title=Čitanka lezbejskih i gej ljudskih prava|last=|first=|date=|publisher=Sarajevski otvoreni centar|year=2011|isbn=9789958995934|editor-last=Gavrić|editor-first=Saša|location=Sarajevo|pages=113, 114|language=bs|editor-last2=Huremović|editor-first2=Lejla|editor-last3=Savić|editor-first3=Marija}}</ref> Queer Sarajevo Festival je bio o djeljenju priča lezbejki, gej, transrodnih, intersex i queer osoba u Bosni i Hercegovini, te svakodnevnih životnih priča o ljubavi, prijateljstvu, borbi za jednakost, diskriminaciji, slobodi, ponosu i pobjedi.<ref>{{Cite web|url=https://www.courrierdesbalkans.fr/queer-sarajevo-festival|title=Queer Sarajevo Festival - Le Courrier des Balkans|website=www.courrierdesbalkans.fr|language=fr|access-date=3. 1. 2018|archive-date=11. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211030839/https://www.courrierdesbalkans.fr/queer-sarajevo-festival|url-status=dead}}</ref> Cilj Queer Sarajevo Festivala je bio preispitati [[Heteronormativity|heteronormativne]] i [[Patriarchy|patrijarhalne]] vrijednosti, posebno one koje se tiču pitanja identiteta i seksualnosti, viđenih u kontekstu roda, spola i seksualne orijentacije. Ideja za održavanjem ovakvog jednog festivala u [[Bosnia and Herzegovina|Bosni i Hercegovini]] javila se zbog potrebe da se poveća i učini vidljivom [[queer]] kultura, teorija i pokret kao i da ovaj festival postane tradicionalna manifestacija vidljivosti LGBTIQ zajednice u Bosni i Hercegovini. Drugi razlog organizovanja festivala je bila uspostava održive saradnje Queer Sarajevo Festivala sa zvaničnim kulturnim institucijama u Bosni i Hercegovini i organizacijama kao i otvaranje prostora za javne diskusije o statusu queer populacije u Bosni i Hercegovini, LGBTIQ kulturi, identitetima i ljudskim pravima putem aktivnosti koje su se odvijale prije, a i u toku same realizacije festivala.<ref>{{Cite web|url=http://www.queer.ba/qsf.htm|title=Wayback Machine|date=11. 3. 2008|access-date=3. 1. 2018|archive-date=11. 3. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080311031107/http://www.queer.ba/qsf.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> Festival je bio najavljen za 24. septembar 2008. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, te je trebao trajati pet dana. Program su činile izložbe, performansi, dokumentarni filmovi i okrugli stolovi učesnika i učesnica iz Bosne i Hercegovine, regije i šire.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1202098.html|title=Queer Sarajevo Festival ipak će biti održan|last=Arnautović|first=Marija|date=|website=Radio Slobodna Evropa|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=3. 1. 2018}}</ref> == Reakcije == === Prijetnje prije održavanja Festivala === Queer Sarajevo Festival je bio prvi javni LGBTIQA događaj koji je dobio pažnju medija, političkih lidera i javnosti u Bosni i Hercegovini. Organizatori/ice QSF-a su se našle na udaru mržnje još u vrijeme preliminarnih aktivnosti u vezi sa Festivalom.<ref name=":4" /> Organizatori/ke i njihovi simpatizeri, uključujući i novinare su sedmicama prije otvaranja festivala dobivali prijetnje smrću. Na internet forumima vodila se oštra diskusija između onih koji su za i protiv. Medijske kuće koje su pokrovitelji festivala su primale prijetnje.<ref name=":0" /> Plakati sa homofobnim sadržajima su bili distribuirani i ljepljeni na nekoliko lokacija u Sarajevu.<ref name=":7">{{Cite web|url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2008/09/eight-injured-sarajevo-queer-festival-attacked-20080926/|title=Eight injured as Sarajevo Queer Festival attacked|last=|first=|date=26. 9. 2008|website=Amnesty International|language=en|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=3. 1. 2018}}</ref> U Opštini Novi grad je bio polijepljen veliki broj postera koji je pozivao direktno na nasilje. Posteri su glasili: ''Smrt pederima'', ''Ne dozvolimo Queer festival odnosno Gay paradu u BiH'', te je kasnije ista taktika korištena i u drugim opštinama.<ref name=":3">{{Cite news|url=http://diskriminacija.ba/qsf-2008-kolaps-sistema|title=Queer Sarajevo Festival 2008: atmosfera linča|last=Nurkić|first=Edina|date=13. 1. 2012|work=Diskriminacija|access-date=8. 3. 2018|archive-url=|archive-date=|dead-url=|language=bs-BA}}</ref> Protest protiv održavanja Festivala je bio najavljen na Trgu Alije Izetbegovića u Sarajevu, 24.9.2008. godine.<ref name=":3" /> Organizatorice Festivala su takođe primile prijeteće pismo koje je potpisala Unija ratnih veterana Sarajeva.<ref name=":3" /> Amnesty International je već 18. septembra 2008. godine pozvao vlasti BiH da omoguće zaštitu organizatoricama Festivala i održavanje Festivala.<ref name=":4">{{Cite web|url=https://www.amnesty.org/en/press-releases/2008/09/bosnia-and-herzegovina-e2809csarajevo-queer-festivale2809d-must-be-protected-20080/|title=Bosnia and Herzegovina: “Sarajevo Queer Festival” must be protected|last=|first=|date=18. 9. 2008|website=Amnesty International|language=en|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=8. 3. 2018}}</ref> Sve prijetnje su bile dokumentovane od strane Udruženja Q i predane nadležnim organima uz apel procesuiranja istih.<ref name=":8">{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/akt/CyLkEZNKGVg=|title=Službeni List - Pregled Dokumenta|last=|first=|date=|website=Službeni list Bosne i Hercegovine|language=bs|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=8. 3. 2018}}</ref> === Medijsko praćenje Festivala === Održavanje Sarajevo Queer Festivala u vrijeme [[Ramadan|Ramazana]] je iskorišteno kao povod za razne interpretacije. Rečeno je da je takav festival napad na religiju, konkretno na Islam iako je bilo jasno da festival nema apsolutno nikakvih religijskih niti anti-religijskih referenci i da je puka slučajnost bila to da su se datumi održavanja festivala podudarili sa mjesecom posta Ramazanom.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=1VMMBAAAQBAJ&pg=PA123&dq=Queer+Sarajevo+Festival+2008&hl=bs&sa=X&ved=0ahUKEwjZv5zQn7zYAhVpJJoKHaNcBlsQ6AEISDAG#v=onepage&q=Queer%20Sarajevo%20Festival%202008&f=false|title=Religion in Times of Crisis|last=Ganiel|first=Gladys|last2=Winkel|first2=Heidemarie|last3=Monnot|first3=Christophe|date=4. 7. 2014|publisher=BRILL|year=2014|isbn=9789004277793|location=|pages=123|language=en}}</ref> Najistaknutiji printani mediji koji su predvodili huškačku kampanju mjesec dana prije samog Festivala su bili [[Dnevni avaz|Dnevni Avaz]] i SAFF.<ref name=":13">{{Cite book|url=http://hrc.unsa.ba/hrr2008/PDFS/ljudskapravaubih2008.pdf|title=Ljudska prava u Bosni i Hercegovini 2008: pravo, praksa i međunarodni standardi ljudskih prava sa ispitivanjem javnog mnijenja|last=Živanović|first=Miroslav|date=2009|publisher=Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu|year=2009|isbn=9789958541025|location=|pages=395-399|language=bs-ba|access-date=27. 1. 2019|archive-date=18. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171118200636/http://hrc.unsa.ba/hrr2008/PDFS/ljudskapravaubih2008.pdf|url-status=dead}}</ref> Na naslovnoj strani najčitanijih dnevnih novina u Bosni i Hercegovini [[Dnevni avaz|Dnevni Avaz]] 28. augusta 2008. izašao je naslov "Ko Bošnjacima podvaljuje gay okupljanje u Ramazanu?" Neki od ostalih naslova koji su izlazili u raznim glasilima poput [[Dnevni avaz|Dnevnog Avaza]] i [http://saff.ba/ SAFF] jesu: ''Gejevi u Sarajevu i u noći Lejletu-l-kadr!'' <ref>{{Cite web|url=http://media.ba/mcsonline/files/shared/Gejevi_u_Sarajevu_i_u_noci_Lejletu-l-kadr__0.pdf|title=Press clipping: Gejevi u Sarajevu i u noci Lejletu-l-kadr|last=|first=|date=|website=Media|type=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180412063301/http://media.ba/mcsonline/files/shared/Gejevi_u_Sarajevu_i_u_noci_Lejletu-l-kadr__0.pdf|archive-date=12. 4. 2018|dead-url=|access-date=|url-status=dead}}</ref>, ''Opasno poigravanje sa vjerskim osjećajima Bošnjaka, Festival homoseksulaca u časnom Ramazanu''.<ref name=":13" /> Pored printanih medija, na [[YouTube]] platformi se pojavio video koji prikazuje scene odsijecanja glave jednoj od organizatorica Svetlani Đurković što je predstavljalo direktnu prijetnju organizatorima i organizatorkama Sarajevo Queer Festivala.<ref>{{Cite book|url=https://rm.coe.int/168047f2a6|title=Combating Discrimination on Grounds of Sexual Orientation Or Gender Identity: Council of Europe Standards|last=|first=|date=|publisher=Council of Europe|year=2001|isbn=9789287169891|location=|pages=62|language=en|format=PDF}}</ref> Na online mrežama su korisnici pozivali na linč, kamenovanje i paljenje benzinom organizatorica i pobornika Festivala.<ref name=":4" /> Održavanje Sarajevo Queer Festivala u mjesecu Ramazanu bio je samo paravan za nacionalističke i ekstremističke grupe da izađu na ulicu i pokažu koliki je stepen mržnje i diskriminacije nad LGBTIQ populacijom u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web|url=http://www.dw.com/hr/homoseksualci-napadnuti-u-alahovo-ime/a-3669493|title=Homoseksualci napadnuti "u Alahovo ime" {{!}} TEME {{!}} DW {{!}} 25.09.2008|last=(www.dw.com)|first=Deutsche Welle|website=DW.COM|language=hr|access-date=3. 1. 2018}}</ref> === Reakcije političara i religijskih lidera na održavanje Festivala === Među onima koji su javno propagirali mržnju protiv LGBTIQA osoba bilei su i vladajuće strukture u BiH.<ref name=":5" /> Pojedini političari i vjerski službenici u Bosni i Hercegovini su takođe svojim izjavama u javnosti doprinosili širenju mržnje i diskriminacije LGBTIQ osoba u BiH.<ref>{{Cite news|url=https://www.dailyxtra.com/sarajevo-queer-arts-fest-besieged-37699|title=Sarajevo queer arts fest besieged|date=22. 9. 2008|work=Xtra|access-date=3. 1. 2018|language=en-US}}</ref> Tadašnji Poslanik u državnom parlamentu [[Bakir Izetbegović]] je izjavio povodom održavanja Festivala: „Nimalo nisam obradovan time. Jedno podsjećanje na Sodomu i Gomoru u danu 27. noći, jedne plemenite noći koju muslimani očekuju, nimalo nisam obradovan time.“<ref name=":0" /> Izjava tadašnjeg mostarskog muftije Seid ef. Smajkića je da "slobodu ne treba koristiti za promociju tog smeća sa zapada”.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=v_TjCQAAQBAJ&pg=PA175&dq=Queer+Sarajevo+Festival+2008&hl=bs&sa=X&ved=0ahUKEwjW8PrUsbzYAhVGD5oKHcCuA6Q4ChDoAQgtMAE#v=onepage&q=Queer%20Sarajevo%20Festival%20&f=false|title=Religious and Sexual Nationalisms in Central and Eastern Europe: Gods, Gays and Governments|last=|first=|date=19. 6. 2015|publisher=BRILL|year=|isbn=9004297790|location=|pages=168|language=en}}</ref> Izjava Opštinskog odbora Stranke za BiH Novo Sarajevo povodom Festivala je bila: "Queer festivalom narušen je ramazanski ambijent, posebno u njegovoj posljednjoj i najznačajnijoj trećini kada svaki čovjek, poštujući tradiciju i značaj svetog mjeseca, neće ispoljiti stvarnu reakciju."<ref name=":11">{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1291872.html|title=Priča o Queer Festivalu je priča o kršenju ljudskih prava|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=8. 3. 2018}}</ref> == Napadi na učesnike Festivala == Festival je otvoren 24. septembra 2008. godine u Galeriji [[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademije likovnih umjetnosti Sarajevu]] gdje je prisustvovalo oko 250 učesnika i učesnica.<ref name=":9" /> Pored prisutnih nadležnih policijskih snaga, organizatorice Festivala su angažovale i privatnu zaštitarsku agenciju.<ref name=":8" /> Na dan otvorenja grupa od oko 70 huligana okupila se sa druge strane rijeke [[Miljacka|Miljacke]] preko puta Akademije i počela je vrijeđati posjetioce festivala. Uzvikivali su “Allahu Akbar”, "Sredićemo vas!", "Ubij pedere!".<ref name=":9" /><ref name=":3" /> Policijski službenici nisu spriječili huligane da se približe posjetiteljima i organizatorima.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=UrfHDAAAQBAJ&pg=PT30&dq=Queer+Sarajevo+Festival+2008&hl=bs&sa=X&ved=0ahUKEwjZv5zQn7zYAhVpJJoKHaNcBlsQ6AEITzAH#v=onepage&q=Queer%20Sarajevo%20Festival%202008&f=false|title=Homofobia en los Balcanes|last=Andreu|first=Miguel Rodríguez|date=2014|publisher=Editorial UOC|isbn=9788490645659|language=en}}</ref> Napadači su bacali kamenje na zgradu Akademije, da bi pojedine posjetitelje, po napuštanju izložbe, pratili po Sarajevu i fizički napali.<ref name=":10">{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/7635197.stm|title=Clashes at Bosnia's gay festival|last=|first=|date=25. 9. 2008|work=BBC|access-date=3. 1. 2018|archive-url=|archive-date=|dead-url=|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=tcmJa4ai6OUC&q=Queer+Sarajevo+Festival+2008&dq=Queer+Sarajevo+Festival+2008&hl=bs&sa=X&ved=0ahUKEwjW8PrUsbzYAhVGD5oKHcCuA6Q4ChDoAQhHMAU|title=Combating Discrimination on Grounds of Sexual Orientation Or Gender Identity: Council of Europe Standards|last=Europe|first=Council of|date=2011|publisher=Council of Europe|isbn=9789287169891|language=en}}</ref> Te večeri je povrijeđeno najmanje osam osoba: R.K., H.Ć., T.B., A.S., te policajac Boban Vujičinović, novinari Peđa Kojović, Emir Imamović i strani državljanin Andrejs Viskochis.<ref name=":10" /><ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.dasbiber.at/content/queer-festival-sarajevo-2008-homosexuelle-als-zielscheibe-von-islamisten-und-nationalisten|title=Queer Festival Sarajevo 2008: Homosexuelle als Zielscheibe von Islamisten und Nationalisten {{!}} dasbiber|website=www.dasbiber.at|language=de|access-date=3. 1. 2018|archive-date=11. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211030913/https://www.dasbiber.at/content/queer-festival-sarajevo-2008-homosexuelle-als-zielscheibe-von-islamisten-und-nationalisten|url-status=dead}}</ref><ref name=":2">{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=AdncMOtCFZoC&pg=PA157&dq=Queer+Sarajevo+Festival+2008&hl=bs&sa=X&ved=0ahUKEwjW8PrUsbzYAhVGD5oKHcCuA6Q4ChDoAQg6MAM#v=onepage&q=Queer%20Sarajevo%20Festival%202008&f=false|title=Gendering Post-socialist Transition: Studies of Changing Gender Perspectives|last=Daskalova|first=Krasimira|last2=Tomić|first2=Caroline Hornstein|last3=Kaser|first3=Karl|last4=Radunović|first4=Filip|date=2012|publisher=LIT Verlag Münster|isbn=9783643902290|language=en}}</ref><ref name=":3" /> Sarajevo Queer Festival je nakon napada nastavio sa aktivnostima, ali bez javnih okupljanja i promocija, te na izmijenjenoj lokaciji. Organizatori festivala su i nakon napada bili pod stalnim prijetnjama i opasnošću.<ref name=":6" /> [[Dnevni avaz|Dnevni Avaz]] je 25. septembra 2008. objavio imena svih povrijeđenih osoba.<ref name=":5">{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=4FKBDAAAQBAJ&pg=PA201&dq=Queer+Sarajevo+Festival+2008&hl=bs&sa=X&ved=0ahUKEwjZv5zQn7zYAhVpJJoKHaNcBlsQ6AEIMDAC#v=onepage&q=Queer%20Sarajevo%20Festival%20&f=false|title=The EU Enlargement and Gay Politics: The Impact of Eastern Enlargement on Rights, Activism and Prejudice|last=Slootmaeckers|first=Koen|last2=Touquet|first2=Heleen|last3=Vermeersch|first3=Peter|date=23. 6. 2016|publisher=Springer|year=|isbn=9781137480934|location=|pages=184|language=en}}</ref> Poslije su to učinili [[Oslobođenje]] i [[Nezavisne novine]]. Isti dan na [[YouTube]] se pojavio video u kojem su išle slike odsijecanja glave jednoj od organizatorki Sarajevo Queer Festivala.<ref name=":6">{{Cite web|url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2008/10/sarajevo-queer-festival-organizers-still-under-threat-20081001/|title=Sarajevo Queer Festival organizers still under threat|last=|first=|date=1. 10. 2008|website=Amnesty International|language=en|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=3. 1. 2018}}</ref> Organizatori/ke su nakon treće večeri održavanja festivala prekinuli sve daljnje aktivnosti.<ref name=":9">{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-bosnia-gays/bosnias-first-gay-festival-to-close-after-attacks-idUSTRE48O68D20080925|title=Bosnia's first gay festival to close after attacks|last=Zuvela|first=Maja|date=|work=Reuters|access-date=3. 1. 2018|archive-url=|archive-date=|dead-url=}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=qB2RbFRdMuAC&pg=PA449&dq=Queer+Sarajevo+Festival+2008&hl=bs&sa=X&ved=0ahUKEwjDpo-Hr7zYAhVKCpoKHdnUDlM4ChDoAQgkMAA#v=onepage&q=Queer%20Sarajevo%20Festival%202008&f=false|title=Eventful Cities|last=Richards|first=Greg|last2=Palmer|first2=Robert|date=31. 5. 2012|publisher=Routledge|year=|isbn=1136440151|location=England|pages=449|language=en}}</ref> [[Council of Europe|Vijeće Evrope]],<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=UxTWFzUlCgUC&pg=PA33&dq=Queer+Sarajevo+Festival+2008&hl=bs&sa=X&ved=0ahUKEwjb28KosLzYAhWiNJoKHZq3CroQ6AEIVzAI#v=onepage&q=Queer%20Sarajevo%20Festival%202008&f=false|title=Parliamentary Assembly - Working Papers - 2008 Ordinary Session (Fourth Part), 29 September-3 October 2008 -|last=Europe|first=Council of|date=1. 1. 2009|publisher=Council of Europe|isbn=9789287165701|language=en}}</ref> [[Amnesty International]]<ref name=":7" /><ref name=":4" /><ref name=":6" />, ambasade Francuske, SAD-a su izdali saopštenja povodom dešavanja na otvaranju Sarajevo Queer Festivala u kojem su osudili napade na LGBTIQ osobe, učesnike i učesnice, organizatore/ke i novinare/ke. Predsjedništvo BiH se nije oglasilo o prijetnjama upućenim LGBT populaciji povodom organiziranja Queer Sarajevo Festivala. Međutim, Damir Arnaut, savjetnik za ustavnopravna pitanja bošnjačkog člana Predsjedništva i predsjedavajućeg Harisa Silajdžića, deklarativno je podržao Udruženje Q i izjavio da "Homofobičnim izjavama političari krše Ustav," te se tako svrstao među rijetke predstavnike vlasti koji su osudili napad.<ref>{{Cite news|url=https://www.bhdani.ba/portal/clanak/588/arhiva/homofobicnim-izjavama-politicari-krse-ustav-|title=Homofobičnim izjavama političari krše Ustav|last=|first=|date=19. 9. 2008|work=BH Dani|access-date=8. 3. 2018|archive-url=|archive-date=|dead-url=|issue=588}}</ref> === Pravni epilog === U periodu od 4. septembra do 3. oktobra 2008., Udruženje Q je proslijedilo 19 prijava policiji PU Centar i Novo Sarajevo.<ref name=":3" /> Prema Službenom listu BiH, ukupno tri optužnice su bile podignute od strane Tužilaštva. Jednom optuženom je sud izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i istovremeno odredio da se ona neće izvršavati ukoliko u roku od dvije godine ne počini novo krivično djelo. Drugi optuženi je oslobođen, a treći optuženi je dobio uvjetnu osudu - kaznu zatvora od pet mjeseci s rokom provjere od jedne godine.<ref name=":8" /> Nasilje nad učesnicima prvog Sarajevo Queer Festivala bilo je povod da Udruženje Q uputi apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog propusta nadležnih organa da osiguraju adekvatne mjere za zaštitu njihovih prava zagarantovanih Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ali i zbog neefikasne istrage, odnosno identifikacije i sankcionisanja počinilaca.<ref name=":8" /><ref>{{Cite web|url=http://www.analitika.ba/bs/publikacije/predmet-queer-festival-sloboda-okupljanja-i-zabrana-diskriminacije|title=Predmet Queer Festival: Sloboda okupljanja i zabrana diskriminacije {{!}} Analitika|website=www.analitika.ba|language=bs|access-date=8. 3. 2018}}</ref> Prema Službenom Listu Bosne i Hercegovine, protiv četiri policijska službenika je 17. novembra 2008. godine pokrenut disciplinski postupak zbog osnovane sumnje o težoj povredi službene dužnosti, a odlukom Disciplinske komisije su proglašeni odgovornim i izrečene su im sankcije, te je Policijski odbor uvažio njihove žalbe i oslobodio ih odgovornosti.<ref name=":8" /> Prema Službenom listu, Ustavni sud BiH je 25. septembra 2014. godine, na 88. plenarnoj sjednici, djelomično usvojio apelaciju Udruženja Q za promociju i zaštitu kulture, identiteta i ljudskih prava queer lica, šest godina nakon što je apelacija podnesena:<ref name=":8" /><ref>{{Cite news|url=https://vijesti.ba/clanak/255092/vlade-fbih-i-ks-a-moraju-isplatiti-novac-lgbt-udruzenju|title=Vlade FBiH i KS-a moraju isplatiti novac LGBT Udruženju|last=|first=|date=|work=Vijesti|access-date=8. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20191017065452/https://vijesti.ba/clanak/255092/vlade-fbih-i-ks-a-moraju-isplatiti-novac-lgbt-udruzenju|archive-date=17. 10. 2019|dead-url=|url-status=dead}}</ref> ''Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na slobodu okupljanja iz člana II/3.i) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 11. Evropske konvencije kada su javne vlasti, u skladu s pozitivnom obavezom koja proizlazi iz ovog člana, propustile preduzeti neophodne mjere radi osiguranja mirnog okupljanja organizovanog u skladu sa zakonom, zbog čega je došlo do nasilja između suprotstavljenih strana, te kada su propustile osigurati jasan pravni okvir kako bi preventivno djelovale u njegovom sprečavanju i odvraćanju od činjenja istih ili sličnih djela.'' Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini je 11.09.2008. godine zaprimilo žalbu Udruženja Q na članake objavljene u “Dnevnom avazu”. ''Žalbena komisija'' Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini jednoglasno je zaključila da je list “Dnevni avaz” prekršio pet članova Kodeksa za štampu 1 – ''Opšte odredbe'', 3 – ''Huškanje'', 4 – ''Diskriminacija'', 4a – ''Ravnopravnost polova i poštivanje osobenosti'' i 15 – ''Interes javnosti''. ''Žalbena komisija'' Vijeća za štampu u BiH je apelirala na uredništvo “Dnevnog avaza” i ostalih novinskih izdanja u BiH da vode računa o demokratskoj vrijednosti tolerancije i suživota na ovim prostorima, te doprinesu podizanju praga tolerancije i međusobnog razumijevanja, poštujući profesionalne odredbe Kodeksa za štampu BiH.<ref>{{Cite web|url=http://www.vzs.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=79:udruenje-q-qdnevni-avazq-&catid=24:odluke&Itemid=25|title=Udruženje Q - dnevni list 'Dnevni avaz', 08.10.2008.|last=|first=|date=|website=Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini|language=bs|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=11. 3. 2018}}</ref> == Film Queer Sarajevo Festival 2008 == Udruženje Q je produciralo kratki dokumentarni film o dešavanjima sa Queer Sarajevo Festivala iz 2008.<ref>{{Cite web|url=http://bhfilm.ba/en/film/439|title=Association of filmmakers in Bosnia and Herzegovina / Association of filmmakers in Federation of Bosnia and Herzegovina|website=bhfilm.ba|language=en-GB|access-date=8. 3. 2018}}</ref><ref>{{Citation|last=Udruzenje Q|title=Queer Sarajevo Festival 2008 - Documentary (ENG language)|date=28. 4. 2014|url=https://www.youtube.com/watch?v=PiDVdiuX2Yc&t=15s|access-date=3. 1. 2018}}</ref> Film Queer Sarajevo Festival 2008 je produciran 2009. godine, te je prikazivan na filmskim festivalima u Berlinu na filmskom festivalu [[Berlin International Film Festival|Berlinale]]<ref>{{Cite web|url=https://www.berlinale.de/en/archiv/jahresarchive/2009/02_programm_2009/02_Filmdatenblatt_2009_20097561.php#tab=filmStills|title=SARAJEVO QUEER FESTIVAL 2008|last=|first=|date=2009|website=Berlinale|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211030849/https://www.berlinale.de/en/archive/jahresarchive/2009/02_programm_2009/02_filmdatenblatt_2009_20097561.html#tab=filmStills|archive-date=11. 2. 2021|dead-url=|access-date=|url-status=dead}}</ref>, San Francisku, Pekingu i šire.<ref>{{Cite web|url=https://www.frauenfilmfestival.eu/index.php?id=468|title=Queer Sarajevo Festival|website=www.frauenfilmfestival.eu|language=de|access-date=3. 1. 2018|archive-date=6. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190306043609/https://www.frauenfilmfestival.eu/index.php?id=468|url-status=dead}}</ref> Film je bio nominovan za međunarodnu Teddy nagradu za filmove o LGBT temama.<ref>{{Cite web|url=http://www.teddyaward.tv/en/archive?a-z=1&select=Q&id_film=152|title=Teddy Award - The official queer award at the Berlin International Film Festival|last=Award|first=Teddy|website=www.teddyaward.tv|access-date=8. 3. 2018}}</ref> == Queer Sarajevo festival 2009 == Udruženje Q je 2009. organizovalo drugi Queer Sarajevo Festival - festival kao i svaki drugi.<ref>{{Cite web|url=http://www.queer.ba/bs/qsf09|title=O festivalu {{!}} Udruzenje Q|date=24. 5. 2011|access-date=3. 1. 2018|archive-date=24. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110524212406/http://www.queer.ba/bs/qsf09|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.kulturnicenterq.org/?event=dogodek-in-zur-v-podporo-bosanskemu-festivalu-queer-sarajevoslovenian-lgbtiq-support-for-queer-sarajevo-festival|title=Dogodek in žur v podporo bosanskemu festivalu Queer Sarajevo! {{!}} Kulturni center Q|website=www.kulturnicenterq.org|language=sl-SI|access-date=3. 1. 2018}}</ref> Ovaj festival je bio nešto drukčijeg koncepta i prezentovan virtualno od 24. do 28 septembra na način da je postavljeno 100 jumbo plakata po cijeloj Bosni i Hercegovini, online video spot, petodnevna medijska prisutnost i poruke na TV-u, radiju i novinama. Kao rezultat QSF-a 2008, u proljeće 2009. je promovisan ''QSF in a box'', koji je sadržavao 5 DVD-a sa sadržajem prvog festivala.<ref name=":12" /> == Vanjski linkovi == * [https://vimeo.com/101658982 Queer Sarajevo Festival dokumentarni film] == Reference == {{refspisak}} [[Kategorija:Sarajevski festivali]] [[Kategorija:LGBTQ festivali]] [[Kategorija:Queer]] [[Kategorija:LGBTQ u Bosni i Hercegovini]] avdttufixnwg5scbjovagwcyqlfvsy8 0 451531 3916519 3871006 2026-08-05T02:52:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916519 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Pokrajina <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Oblast Trgovište | izvorno_ime = ''Област Търговище'' | drugo_ime = | kategorija = [[Oblasti u Bugarskoj|oblast]] <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Bugarska | zastava_države = da <!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = [[Trgovište (Bugarska)|Trgovište]] <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 2,558.5 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 120,818<ref name="population">{{cite web |title=Popis stanovništva u Bugarskoj 2011. godine |url=http://statlib.nsi.bg:8181/isisbgstat/ssp/fulltext.asp?content=/FullT/FulltOpen/P_22_2011_T1_KN1.pdf |website=statlib.nsi.bg |publisher=Nacionalni zavod za statistiku Bugarske |access-date=1. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180613133954/http://statlib.nsi.bg:8181/isisbgstat/ssp/fulltext.asp?content=%2FFullT%2FFulltOpen%2FP_22_2011_T1_KN1.pdf |archive-date=13. 6. 2018 |url-status=dead }}</ref> | stanovništvo_datum = Popis 2011. | stanovništvo_gustoća = 44.17 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = | vlada = | lider = | lider_vrsta =Guverner | partija_lidera = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[UTC+02:00|UTC+2]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = [[UTC+03:00|UTC+3]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = | kod = | kod_vrsta = <!-- *** Slobodni polji *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = Targovishte_in_Bulgaria.svg <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = [http://www.tg.government.bg/news.php www.tg.government.bg/news.php] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Oblast Trgovište''' ({{jez-bg|Област Търговище}}) jedna je od [[Oblasti u Bugarskoj|28 oblasti]] u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu države. Oblast se sastoji od 8 općina. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad je [[Trgovište (Bugarska)|Trgovište]], po kojem je i nazvana oblast, dok su drugi gradovi u oblasti: [[Popovo (grad)|Popovo]], [[Omurtag (grad)|Omurtag]], [[Antonovo]] i [[Opaka]]. Oblast se prostire na teritoriji od 2.558,5&nbsp;km² (2,3% od ukupne površine Bugarske). Prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine naseljavalo ju je 120.818 stanovnika.<ref name="population"/> Sa prosječnom gustinom od 44,17 stanovnika po km² rjeđe je naseljena u odnosu na nacionalni prosjek. == Stanovništvo == Prema podacima popisa iz 2001. godine u Oblasti Targovište živjelo je 137.689 stanovnika od čega 49,2% muškaraca i 50,8% žena.<ref name="NSI Census 2001">[http://www.nsi.bg/Census/PopObl.htm Population to 01.03.2001 by Area and Sex] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190322134729/http://www.nsi.bg/Census/PopObl.htm |date=22. 3. 2019 }} sa [http://www.nsi.bg/Census/nav.htm Bulgarian ''National Statistical Institute'': Census 2001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110031802/http://www.nsi.bg/Census/nav.htm |date=10. 11. 2017 }}</ref> Prema podacima s kraja 2009. u oblasti je živjelo 129.675 stanovnika od čega je njih 24,1% starije od 60 godina. {{bar box | title=Etnički sastav stanovništva (popis 2011) | titlebar=#ddd | left1=Etničke grupe | right1=Procenat | float=right | bars= {{bar percent|[[Bugari]]|#00966E|54,6}} {{bar percent|[[Turci]]|red|35,8}} {{bar percent|[[Romi]]|brown|7,3}} {{bar percent|ostali|purple|2,3}} }} Prema popisu iz 2011. u oblasti je živjelo 120.818 stanovnika a etnički sastav stanovništva bio je sljedeći: * [[Bugari]]: 58.371 (54,65%) * [[Turci]]: 38.231 (35,80%) * [[Romi]]: 7.767 (7,27%) * druge etničke grupe: 2.431 (2,28%) Prema istom popisu skoro 14.000 stanovnika se nije etnički izjasnilo. == Općine== Oblast se sastoji od 5 općina. U sljedećoj tabeli su dati nazivi i neki od osnovnih podataka o općinama, između ostalog i centri općina (gradska naselja su podebljana). {| class="wikitable sortable" ! Općina ! Ćirilični naziv ! Stanovništvo općine<ref name="population"/> ! Grad/selo ! Stanovništvo naselja<ref name="population"/><ref name="statistika">[http://www.nsi.bg/otrasalen.php?otr=53&a1=1583&a2=1584&a3=1588#cont Bulgarian National Statistical Institute - Bulgarian towns in 2009] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20101113165731/http://www.nsi.bg/otrasalen.php?otr=53&a1=1583&a2=1584&a3=1588#cont |date=13. 11. 2010 }}</ref><ref name="Settlements 1000-5000">[http://www.nsi.bg/nrnm/index.php?ezik=en&f=8&s=1&date=29.12.2010&e=1&s1=4&c1=3&a1=1000&c=1&s2=4&c2=2&a2=5000 Bulgarian National Statistical Institute – Bulgarian Settlements 1000–5000 inhabitants – December 2009]</ref> |- | [[Trgovište (općina)|Trgovište]] | Търговище | align="middle" | 60.497 | align="middle" | '''[[Trgovište (Bugarska)|Trgovište]]''' | align="middle" | 37.375 |- | [[Popovo (općina)|Popovo]] | Попово | align="middle" | 31.479 | align="middle" | '''[[Popovo (grad)|Popovo]]''' | align="middle" | 15.548 |- | [[Omurtag (općina)|Omurtag]] | Омуртаг | align="middle" | 24.256 | align="middle" | '''[[Omurtag (grad)|Omurtag]]''' | align="middle" | 8.725 |- | [[Antonovo (općina)|Antonovo]] |Антоново | align="middle" | 6.507 | align="middle" | '''[[Antonovo]]''' | align="middle" | 1.453 |- | [[Opaka (općina)|Opaka]] | Опака | align="middle" | 6.936 | align="middle" | '''[[Opaka]]''' | align="middle" | 2.873 |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Targovishte Province}} * [http://www.tg.government.bg/news.php Zvanični sajt Oblasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170815030117/http://www.tg.government.bg/news.php |date=15. 8. 2017 }} {{Oblasti u Bugarskoj}} [[Kategorija:Oblasti u Bugarskoj|Trgovište]] [[Kategorija:Oblast Trgovište]] j8xduypkfsgtww4dfmbymq97g0khft6 0 453732 3916534 3915650 2026-08-05T05:45:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916534 wikitext text/x-wiki {{Infokutija park | ime = Park Ravne 2 | alt_ime = Park Ravne | slika = ParkRavne1.jpg | slika_veličina = 270 | slika_alt = Park Ravne 2 u Visokom | slika_opis = Park Ravne 2 u Visokom | karta = <!-- or | map_image = --> | vrsta = turistički park | lokacija = [[Visoko]], [[Bosna i Hercegovina]] | napravljen = 2016. | otvoren = cijelu godinu | osnivač = Arheološki park: Bosanska piramida Sunca | operator = Arheološki park: Bosanska piramida Sunca | br_posjeta = 245.000 | posjete_godina = 2024 | posjete_ref = <ref name="federalna_gallery">{{Cite web|url=https://federalna.ba/park-ravne-2-kao-galerija-umjetnina-ptran|title=Park Ravne 2 kao galerija umjetnina|website=Federalna.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> | otvoreno = 21. juni 2016. | vegetacija = čempresne i borove šume | parking = besplatan | sadržaji = platforme za jogu i meditaciju, koncertna bina, teniski tereni, umjetničke instalacije | veb-sajt = https://parkravne2.com/ | koordinate = {{coord|43.9953958|N|18.1581539|E}} | površina = 100.000 m² }} '''Arheološko-turističko-sportski park Ravne 2''' (skraćeno '''Park Ravne 2''' ili '''Park Ravne''') jeste javni park i kulturno-rekreativni kompleks smješten u [[Visoko]]m, [[Bosna i Hercegovina]], u okviru područja Bosanska dolina piramida. Nalazi se u blizini kompleksa podzemnih tunela Ravne. Park je svečano otvoren 21. juna 2016. godine, a glavni događaj bio je muzički koncert [[Goran Karan|Gorana Karana]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/visoko-goran-karan-sa-prijateljima-svecano-otvorio-turisticko-arheoloski-park-ravne-2/160619001|title=Visoko: Goran Karan sa prijateljima svečano otvorio turističko-arheološki park "Ravne 2"|website=Klix.ba|access-date=27. 5. 2019}}</ref> Parkom upravlja i finansira ga Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“. == Historija i razvoj == Park Ravne 2 razvijen je na prostoru koji je prethodno bio zapušten i djelimično močvaran. Radovi na uređenju započeli su 2016. i uključivali su odvodnju terena, uklanjanje otpada i sadnju vegetacije. Razvoj parka odvijao se postepeno, uz kontinuirano dodavanje novih sadržaja i infrastrukturnih elemenata. Parkom upravlja Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“, koja finansira njegov rad i razvoj, uz povremenu podršku lokalne zajednice, Gradske uprave Visokog te Zeničko-dobojskog kantona. Općinsko vijeće Visokog proglasilo je ovaj kompleks parkom od lokalnog značaja.<ref name="visoko_gov">{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/oktobar-2018/sve%C4%8Dano-otvoreni-novoasfaltirani-putevi-na-turisti%C4%8Dkom-lokalitetu-ravne.aspx|title=Svečano otvoreni novoasfaltirani putevi na turističkom lokalitetu Ravne|website=visoko.gov.ba|language=bs-BA|access-date=27. 5. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> == Sadržaji i infrastruktura == [[Datoteka:Ljetna_pozornica_Vremeplov_park_Ravne_2.jpg|mini|lijevo|Ljetna pozornica Vremeplov]] Park obuhvata uređene zelene površine, botaničke vrtove, umjetničke instalacije, paviljone, koncertnu binu s prirodnim amfiteatrom, instalacije za jogu i meditacije, konferencijsku dvoranu, kino i predavaonicu, dječja igrališta, šetnice te sportske terene. U medijima je park opisan i kao otvorena galerija umjetničkih instalacija.<ref name="federalna_gallery"/> Ulaz u park, parking i većina društvenih događaja besplatni su za posjetioce. Unutar područja parka nalaze se i ulazi u podzemne tunele Ravne (Ravne 2, Ravne 3, Ravne 4 i Ravne 6). Tvrdnje o starosti i porijeklu ovih podzemnih prolaza su predmet različitih interpretacija i naučnih rasprava.<ref name="pyramid_claims">[[Bosanske piramide|Tvrdnje o Bosanskoj piramidi]] na Wikipediji.</ref> === Paviljoni i tematske instalacije === U parku se nalazi više tematskih paviljona i instalacija posvećenih historijskim ličnostima, kulturama i naučnim dostignućima: [[Datoteka:Kip_kralja_Tvrtka_I_Kotromanica_park_Ravne_2.jpg|mini|desno|Kip bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića]] * '''Paviljoni i biste historijskih ličnosti:''' Među najistaknutijim sadržajima je Teslin paviljon („Teslin trg“), posvećen naučniku Nikoli Tesli.<ref>{{Cite web|url=https://senzor.ba/otvorenje-trga-nikole-tesle-u-parku-ravne-2-u-visokom/|title=Otvorenje Trga Nikole Tesle u Parku Ravne 2 u Visokom|website=Senzor.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18|archive-date=12. 9. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250912033210/https://senzor.ba/otvorenje-trga-nikole-tesle-u-parku-ravne-2-u-visokom/|url-status=dead}}</ref> Park sadrži i paviljone posvećene srednjovjekovnim bosanskim vladarima: kralju Tvrtku I Kotromaniću<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/semir-osmanagic-dobili-smo-statuu-kralja-tvrtka-s-poveljom-a-ne-s-macem/230623115|title=Semir Osmanagić: Dobili smo statuu kralja Tvrtka s Poveljom, a ne s mačem|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> i Kulinu banu,<ref>{{Cite web|url=https://visokoin.com/kulin-ban-dobija-paviljon-u-parku-ravne-2-u-visokom/|title=Kulin ban dobija paviljon u Parku Ravne 2 u Visokom|website=VisokoIN|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/961601/u-petak-u-parku-ravne-2-otvara-se-paviljon-i-statua-posvecena-kulin-banu|title=U petak u Parku Ravne 2 otvara se paviljon i statua posvećena Kulinu banu|website=Avaz.ba|access-date=2026-06-18}}</ref> te ilirskoj kraljici Teuti, Aleksandru Makedonskom, Husein-kapetanu Gradaščeviću, Batonu Dezidijatskom i karantanijskom vladaru Samu. * '''Aleja pjesnika i naučnika:''' Ova cjelina obuhvata biste i informativne ploče posvećene poznatim književnicima i naučnicima. Među književnicima su zastupljeni Edgar Allan Poe, Sergej Jesenjin, Dželaludin Rumi, Federico García Lorca, Rabindranath Tagore, Pablo Neruda, Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Mak Dizdar, Desanka Maksimović, Aleksa Šantić, France Prešeren, Meša Selimović i Tin Ujević. Među bistama naučnika nalaze se Jožef Štefan, Milutin Milanković, Ruđer Bošković, Muris Osmanagić, Mileva Marić-Eistein, Vladimir Prelog, Mihajlo Pupin i Lavoslav Ružička.<ref name="depo_new">{{Cite web|url=https://depo.ba/clanak/251306/zasto-je-danas-bila-guzva-u-parku-ravne-2-u-visokom-od-sada-posjetioce-ocekuju-dva-nova-sadrzaja|title=Zašto je danas bila gužva u Parku Ravne 2 u Visokom: Od sada posjetioce očekuju dva nova sadržaja|website=Depo.ba|access-date=2026-06-18}}</ref> * '''Ostale instalacije:''' Cjeline posvećene Vinčanskoj civilizaciji, Starčevačkoj kulturi, lokalitetu Lepenski Vir te Ilirskom panteonu.<ref>{{Cite web|url=https://visoko.ba/u-cetvrtak-otvorenje-dva-nova-paviljona-u-parku-ravne-2/|title=U četvrtak otvorenje dva nova paviljona u Parku Ravne 2|website=Visoko.ba|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://radiobrcko.ba/magazin/u-petak-otvaranje-paviljona-vincanske-civilizacije-u-parku-ravne-2/|title=U petak otvaranje paviljona Vinčanske civilization u Parku Ravne 2|website=Radio Brčko|language=bs-BA|access-date=2026-06-18}}</ref> U parku se nalaze i instalacije mitoloških motiva poput ilirskih, slavenskih i bosanskih vila, arhitektonska instalacija „Zelena kristalna piramida“, „Vedska kućica“ (zasnovana na vastu principima), te moderni mermerni stećak s kosmičkim i sakralnim simbolima, djelo kipara s Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.<ref name="depo_new"/> === Kulturne, edukativne i sportske aktivnosti === U parku se redovno organizuju koncerti, festivali i javna okupljanja, posebno tokom ljetnih mjeseci. Na ljetnoj pozornici „Vremeplov“ nastupali su muzičari: Goran Karan, Seda Bagcan, Bombaj štampa, Goca Tržan, Milica Todorović, Crvena jabuka, Tijana Dapčević, Jelena Tomašević.<ref>{{Cite web|url=https://novum.ba/vijest.php?id=49091|title=Otvaranje paviljona u parku Ravne 2|website=Novum.ba|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://visoko.ba/medjunarodni-festival-u-parku-ravne-2-u-2025-godini/|title=Međunarodni festival u Parku Ravne 2 u 2025. godini|website=Visoko.ba|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/koncerti-i-bogat-program-u-parku-ravne-2-osmanagic-sve-je-u-znaku-bosanskih-piramida/|title=Koncerti i bogat program u Parku Ravne 2: Osmanagić – sve je u znaku bosanskih piramida|website=N1 BiH|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.breza-x.com/ovog-vikenda-u-parku-ravne-2-u-visokom-festival-povodom-pocetka-ljeta/|title=Ovog vikenda u Parku Ravne 2 u Visokom festival povodom početka ljeta|website=Breza-x|access-date=2026-06-18}}</ref> [[Datoteka:Teniski_centar_Djokovic_park_Ravne_2.jpg|mini|desno|Teniski centar Novak Đoković u parku Ravne 2]] U julu 2022. u sklopu parka otvoren je teniski kompleks koji je svečano otvorio srbijanski teniser Novak Đoković.<ref>{{Cite web|url=https://www.thenationalnews.com/sport/tennis/2022/07/14/novak-djokovic-inaugurates-courts-at-controversial-bosnian-pyramid-of-the-sun/|title=Novak Djokovic inaugurates courts at controversial Bosnian Pyramid of the Sun|website=The National|language=en|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20220713-djokovic-inagurates-courts-at-controversial-bosnian-pyramids|title=Djokovic inaugurates courts at controversial Bosnian pyramids|website=France 24|language=en|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.reutersconnect.com/item/serbian-tennis-player-novak-djokovic-performs-during-the-opening-of-a-regional-tennis-centre-that-will-prepare-top-tennis-players-for-major-tournaments-in-visoko/dGFnOnJldXRlcnMuY29tLDIwMjI6bmV3c21sX1JDMjJCVjlGMEtTQg|title=Serbian tennis player Novak Djokovic performs during the opening of a regional tennis centre|website=Reuters Connect|language=en|access-date=2026-06-18}}{{Mrtav link}}</ref> Park ugošćuje sportske događaje poput „Olimpijskog dana“ (u saradnji s Olimpijskim komitetom BiH)<ref>{{Cite web|url=https://fmks.gov.ba/hr/olimpijski-dan-u-visokom-2/|title=Olimpijski dan u Visokom|website=Federalno ministarstvo kulture i sporta|access-date=2026-06-18}}</ref> i „Evropske sedmice sporta“.<ref>{{Cite web|url=https://visoko-rtv.ba/evropska-sedmica-sporta-u-parku-ravne-2/|title=Evropska sedmica sporta u Parku Ravne 2|website=RTV Visoko|access-date=2026-06-18|archive-date=8. 10. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251008030256/https://www.visoko-rtv.ba/evropska-sedmica-sporta-u-parku-ravne-2/|url-status=dead}}</ref> == Dokumentarni filmovi i priznanja == Uređenje i razvoj Parka Ravne 2 bili su tema dokumentarnih i promotivnih ostvarenja: * Dokumentarni film ''„Ravne 2 – Most Unique Energy Park in Europe“'' (2020) nagrađen je u kategoriji kulture na festivalu „Golden City Gate“ u Berlinu.<ref>{{Cite web|url=https://admin.depo.ba/clanak/203727/zlatni-medvjed-stigao-u-bosansku-dolinu-piramida-kako-je-zapusteno-zemljiste-u-visokom-postalo-jedan-od-najljepsih-parkova-u-europi|title=Zlatni medvjed stigao u bosansku dolinu piramida: Kako je zapušteno zemljište u Visokom postalo jedan od najljepših parkova u Europi|website=Depo.ba|access-date=2026-06-18}}</ref> * Dokumentarni film ''„Čudo u srcu Bosne“'' (2024–2026) osvojio je više međunarodnih priznanja, uključujući nagrade na festivalima Hollywood Discovery Awards, Spotlight Documentary Awards i drugim.<ref>{{Cite web|url=https://filmfreeway.com/submissions/my_submissions?as=17&project=2982941|title=FilmFreeway submission details|website=FilmFreeway|language=en|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.filmmakerlife.com/hall-of-fame/dr-sam-osmanagich/|title=Filmmaker Life Hall of Fame: Dr. Sam Osmanagich|website=Filmmaker Life|language=en|access-date=2026-06-18}}</ref> * Park je 2025. ušao u uži izbor nagrade ''Park World Excellence Awards (PWEA)'' u kategoriji ''Best Green Initiative'' za regiju Evrope, Bliskog Istoka i Afrike (EMEA).<ref>{{Cite web|url=https://parkworldexcellenceawards.com/finalists-2/|title=Park World Excellence Awards Finalists|website=Park World Excellence Awards|language=en|access-date=2026-06-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://startbih.ba/clanak/fantastican-uspjeh-parka-ravne-2video/271277|title=Fantastičan uspjeh Parka Ravne 2|website=Start BiH|access-date=2026-06-18}}</ref> == Turizam i posjećenost == Broj posjetilaca parka bilježi rast od njegovog osnivanja, sa 10.000 posjetilaca u 2016. na procijenjenih 245.000 u 2024. == Također pogledajte == * [[Bosanske piramide|Tvrdnje o Bosanskoj piramidi]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://parkravne2.com Službena stranica parka] * {{commonscat|Park Ravne 2 (Visoko)}} [[Kategorija:Parkovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Turizam u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Visoko]] [[Kategorija:Kultura u Bosni i Hercegovini]] 68nx2bw8fsot1yboujvb9i839a1os2j 0 460695 3916540 3680314 2026-08-05T06:39:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916540 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Piccolo flute2.jpg|thumb|300px|Pikolo flauta]] '''Pikolo''' ({{jez-it|piccolo}}; u prijevodu "mali"; u [[Italija|Italiji]] ga zovu ''ottavino'')<ref name="auto">{{cite dictionary| url= http://www.merriam-webster.com/dictionary/piccolo|title=Piccolo|dictionary=Merriam-Webster|access-date= 26. 5. 2012}}</ref> jest [[flauta]], ali upola kraća i pripada porodici [[Drveni puhački instrumenti|drvenih puhačkih instrumenata]]. Današnji pikolo ima većinom isti [[Prstoredi tonova na klarinetu|prstored]] kao i njegov veći srodni [[muzički instrument]], standardna [[poprečna flauta]],<ref>{{cite web| url=http://www.thefreedictionary.com/transverse+flute|title=Transverse flute|publisher=The Free Dictionary By Farlex|access-date= 26. 5. 2012}}</ref> ali je zvuk koji proizvodi za [[Oktava|oktavu]] viši od napisanog. Zbog toga je pikolo dobio ime ''ottavino'' (italijanski za "malu oktavu"), kako se ovaj muzički instrument naziva u [[partitura]]ma italijanskih [[kompozitor]]a.<ref>{{cite web|url=http://www.library.yale.edu/cataloging/music/instname.htm|title=The Names of Instruments and Voices in English, French, German, Italian, Russian, and Spanish|publisher=Yale University Music Library|access-date=26. 5. 2012|archive-date=5. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120605051616/http://www.library.yale.edu/cataloging/music/instname.htm|url-status=dead}}</ref> Također se naziva ''flauto piccolo'' ili ''flautino''. Pikoli se danas uglavnom proizvode u [[C-dur|C-ključu]]. Početkom 20. stoljeća proizvodili su se u D♭, jer su to bili raniji modeli današnjeg pikola.<ref>Hanlon, Keith D. "The Piccolo in the 21st Century: History, Construction, and Modern Pedagogical Resources." Order No. 10286261, West Virginia University, 2017. https://search.proquest.com/docview/1947737021</ref> U [[Orkestar|orkestru]] se svirač pikola često naziva "treća flauta" ili čak "pomoćna flauta". U većim orkestrima pikolu je određeno mjesto solo muzičkog instrumenta zbog zahtjeva muzičke literature. Pikoli su često orkestrirani kako bi udvostručili zvuk [[Violina|violine]] ili flaute, dodajući sjaj i briljantnost cjelokupnom zvuku zbog spomenute jednooktavne transpozicije prema gore. U podešavanjima koncertnog orkestra pikolo se gotovo uvijek koristi, a njegova koncertna dionica gotovo je uvijek dostupna. == Literatura == * Gippo, Jan (ur.), ''The Complete Piccolo: A Comprehensive Guide to Fingerings, Repertoire, and History'', drugo izdanje, predgovor: Laurie Sokoloff; ostali urednici: Therese Wacker, Morgan Williams i Tammy Sue Kirk; Bryn Mawr: Theodore Presser Company, 2008; ISBN 978-1-59806-111-6 == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.wfg.woodwind.org/flute/ Vodič za prstored na flauti] {{en simbol}} {{Muzički instrumenti}} {{Muzički instrumenti u orkestru}} [[Kategorija:Drveni puhački instrumenti]] qlzoau1g6pwmxk7vwxc2bed57gwgd48 0 461426 3916533 3915643 2026-08-05T05:33:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916533 wikitext text/x-wiki '''Pandemija koronavirusne bolesti u Bosni i Hercegovini''' dio je svjetske pandemije koronavirusne bolesti 2019 ([[COVID-19]]) kojoj je uzrok virus [[SARS-CoV-2]]. {{Infokutija pandemija | ime = Pandemija COVID-a 19 u Bosni i Hercegovini | image = | spacing = | foot_montage = | map1 = COVID-19 Cases in Bosnia and Herzegovina per capita.svg | legend1 = {{center|Potvrđeni slučajevi koronavirusa (na 100000)}} | map2 = COVID-19 Outbreak Cases in Bosnia and Herzegovina.svg | legend2 = {{center|Karta slučajeva s {{color|#c80000|potvrđenim}} općinama}} | bolest = [[COVID-19]] | virusni_soj = [[SARS-CoV-2|Teški akutni respiratorni sindrom<br />koronavirus 2]] (SARS-CoV-2) | lokacija = [[Bosna i Hercegovina]] | prvi_slučaj = [[Banja Luka]] | datum_prvog = 5. mart 2020. | porijeklo = [[Italija]]<br> [[Njemačka]] <br> [[Srbija]] <br> [[Turska]] | potvrđenih_slučajeva = 398.668 (1. oktobar 2022)<ref name="who">{{Cite web|url=https://covid19.who.int/|title=Bosnia and Herzegovina: WHO Coronavirus Disease (COVID-19) Dashboard With Vaccination Data|website=covid19.who.int|language=en|access-date=1. 10. 2022}}</ref> | oporavljeni = 376.654<ref>{{Cite web|url=https://www.worldometers.info/coronavirus/country/bosnia-and-herzegovina/|title=Bosnia and Herzegovina COVID - Coronavirus Statistics - Worldometer|website=www.worldometers.info|language=en|access-date=1. 10. 2022}}</ref> | smrti = 16.136 (1. oktobar 2022)<ref name="who" /> | teritorije = | sumnjivi_slučajevi = | ukupno = | veb-sajt ={{Plainlist| * [https://covid-19.ba/ Federacija BiH] * [https://koronavirususrpskoj.com/ Republika Srpska] * [http://www.vlada.bdcentral.net/Publication/NewsCategory/page-1-category-103 Brčko Distrikt] }} }} Prvi slučaj širenja [[Pandemija koronavirusa 2019/2020.|pandemije koronavirusa]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] zabilježen je 5. marta 2020,<ref name="n1info.1">{{Cite news|url=http://ba.n1info.com/English/NEWS/a414110/Bosnia-confirms-its-first-case-of-Coronavirus.html|title=Bosnia confirms its first case of coronavirus}}</ref> kada je osoba iz [[Banja Luka|Banje Luke]] testirana pozitivno na virus SARS-CoV-2 nakon što se vratila iz posjete [[Pandemija koronavirusa u Italiji 2020.|Italiji]]. Prva je Banja Luka postala žarište zaraze s najvećim brojem oboljelih, a ostali oboljeli uglavnom su se vezali za prvog oboljelog pacijenta. Još jedno žarište razvilo se u [[Konjic]]u 11. marta, kad je na proslavi 70. godišnjice postojanja fabrike [[Igman Konjic|Igman]] održana zabava na kojoj je prisustvovao građanin [[Srbija|Srbije]] za kojeg se ispostavilo da je zaražen. Veliki broj slučajeva koji su se pojavili u Konjicu, [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Travnik]]u i Goraždu povezani su s tom zabavom. U [[Mostar]]u je 19. marta zaraženi pacijent samovoljno otišao u bolnicu sa simptomima gripe, nakon čega je najmanje 10 ljekara završilo u samoizolaciji. Ubrzo nakon tog incidenta registrovana su dva nova slučaja povezana s prvim oboljelim.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-mostaru-potvrdjena-dva-nova-slucaja-koronavirusa-zarazena-i-porodilja/200318069|title=U Mostaru potvrđena dva nova slučaja koronavirusa, zaražena i porodilja|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=18. 3. 2020}}</ref> [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara]] je 17. marta proglasilo stanje prirodne i druge nesreće.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a417009/Proglaseno-stanje-prirodne-i-druge-nesrece-u-Bosni-i-Hercegovini.html|title=Proglašeno stanje prirodne i druge nesreće u Bosni i Hercegovini|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=17. 3. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bosna-i-hercegovina-zbog-koronavirusa-proglasila-vanredno-stanje/200317021|title=Bosna i Hercegovina zbog koronavirusa proglasila vanredno stanje!|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=17. 3. 2020}}</ref> Dana 21. marta uveden je policijski sat u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], ali ne i u [[Brčko Distrikt]]u gdje dotad nije bilo potvrđenih slučajeva.<ref>{{Cite web|url=https://radiobrcko.ba/brcko-saopcenje-odjela-za-zdravstvo-i-ostale-usluge-21-03-2020/|title=Brčko: Saopćenje Odjela za zdravstvo i ostale usluge (21.03.2020.)|date=21. 3. 2020|website=Radio Brčko distrikta BiH|language=bs-BA|access-date=22. 3. 2020|archive-date=22. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200322111948/https://radiobrcko.ba/brcko-saopcenje-odjela-za-zdravstvo-i-ostale-usluge-21-03-2020/|url-status=dead}}</ref> == Pozadina == === Porijeklo === 12. januara 2020, [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) potvrdila je novi koronavirus koji je bio uzrok respiratornoj bolesti u klasteru ljudi u gradu Wuhan, provincija Hubei, Kina, koji su potvrđeni SZO-u 31. decembra 2019.<ref name="Elsevier">{{cite web|url=https://www.elsevier.com/connect/coronavirus-information-center|title=Novel Coronavirus Information Center|last=Elsevier|date=|website=Elsevier Connect|archive-url=https://web.archive.org/web/20200130171622/https://www.elsevier.com/connect/coronavirus-information-center|archive-date=30. 1. 2020|url-status=live|access-date=15. 3. 2020}}</ref><ref name="Reynolds4March2020">{{Cite news|last=Reynolds|first=Matt|url=https://www.wired.co.uk/article/china-coronavirus|title=What is coronavirus and how close is it to becoming a pandemic?|date=4. 3. 2020|work=Wired UK|access-date=5. 3. 2020|issn=1357-0978|archive-url=https://web.archive.org/web/20200305104806/https://www.wired.co.uk/article/china-coronavirus|archive-date=5. 3. 2020|url-status=live}}</ref> Smrtnost od COVIDa-19 bila je mnogo manja nego od [[SARS|SARS-a]] iz 2003.,<ref name="Imperial13March2020">{{cite web|url=https://www.imperial.ac.uk/news/196137/crunching-numbers-coronavirus/|title=Crunching the numbers for coronavirus|website=Imperial News|archive-url=https://web.archive.org/web/20200319084913/https://www.imperial.ac.uk/news/196137/crunching-numbers-coronavirus/|archive-date=19. 3. 2020|url-status=live|access-date=15. 3. 2020}}</ref><ref name="Gov.ukHCIDDef">{{cite web|url=https://www.gov.uk/guidance/high-consequence-infectious-diseases-hcid|title=High consequence infectious diseases (HCID); Guidance and information about high consequence infectious diseases and their management in England|last=|first=|date=|website=GOV.UK|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200303051938/https://www.gov.uk/guidance/high-consequence-infectious-diseases-hcid|archive-date=3. 3. 2020|url-status=live|access-date=17. 3. 2020}}</ref> ali je prenosivost bila značajno veća, sa značajnim smrtnim ishodima.<ref name="Imperial13March2020" /><ref name="WFSA">{{cite web|url=https://www.wfsahq.org/resources/coronavirus|title=World Federation Of Societies of Anaesthesiologists – Coronavirus|last=|first=|date=|website=www.wfsahq.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200312233527/https://www.wfsahq.org/resources/coronavirus|archive-date=12. 3. 2020|url-status=live|access-date=15. 3. 2020}}</ref> === Sumnjivi slučajevi === Sve do 25. februara, 12 ljudi je bilo pod nadzorom kao sumnjivi slučajevi.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-federaciji-bih-trenutno-je-14-osoba-pod-zdravstvenim-nadzorom-zbog-koronavirusa/200225124|title=U Federaciji BiH trenutno je 14 osoba pod zdravstvenim nadzorom zbog koronavirusa|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=25. 2. 2020}}</ref> U [[Sarajevo|Sarajevu]], tri kineska turista koji pokazivali simptome imali su negativne testove na [[virus]].<ref>{{Cite web|url=https://balkaneu.com/several-suspicious-but-not-confirmed-cases-of-coronavirus-in-bih/|title=Several suspicious but not confirmed cases of coronavirus in BiH|date=25. 2. 2020|website=Independent Balkan News Agency|language=en-US|access-date=27. 2. 2020|archive-date=27. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200227013120/https://balkaneu.com/several-suspicious-but-not-confirmed-cases-of-coronavirus-in-bih/|url-status=dead}}</ref> 2. marta, sumnjalo se da je čovjek iz [[Tomislavgrad]]a donio virus iz Italije, te je upućen u [[Mostar]] na zdravstveni pregled. Njegovi rezultati bili su negativni.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/552158/muskarac-iz-tomislavgrada-nema-koronavirus|title=Muškarac iz Tomislavgrada nema koronavirus|website=[[Dnevni avaz]]}}</ref> === Prvi slučajevi === Prvi slučaj bolesti je zabilježen u Bosni i Hercegovini 5. marta 2020. [[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|Zdravstveni službenici]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] potvrdili su da je pacijent iz [[Banja Luka|Banje Luke]] nakon posjete [[Italija|Italiji]], koja je posebno pogođena [[Pandemija|pandemijom]], bio pozitivan na [[bolest]], a dan kasnije potvrđeno je da je i sin oboljelog zaražen.<ref name="n1info.1" /> Prvi smrtni slučaj evidentiran je 21. marta u [[Bihać]]u.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/prva-zrtva-koronavirusa-u-bih-u-bihacu-preminula-starija-zena/200321089|title=Prva žrtva koronavirusa u BiH: U Bihaću preminula starija žena|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=21. 3. 2020}}</ref> == Glavni događaji == {{Glavni|Hronologija pandemije koronavirusa u Bosni i Hercegovini 2020.}}Dana 9. marta peti slučaj u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] potvrđen je u [[Zenica|Zenici]], prvi u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]]. Istog dana su izdate preporuke da se ne održavaju javni skupovi na području Federacije BiH.<ref>{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/svijet/preporuke-federalnog-kriznog-štaba-zbog-korona-virusa-da-se-ne-održavaju-javni-skupovi/1759426|title=Preporuke federalnog kriznog štaba zbog korona virusa: Da se ne održavaju javni skupovi|website=www.aa.com.tr|access-date=23. 3. 2020}}</ref> Nakon prvog slučaja iz Banje Luke i onih koji su slijedili, gdje je zaraza uvezena iz [[Pandemija koronavirusa u Italiji 2020.|Italije]], 15. marta prijavljen je slučaj u [[Domaljevac-Šamac|Domaljevcu-Šamcu]] kod pacijenta koji se nedavno vratio iz [[Pandemija koronavirusa u Njemačkoj 2020.|Njemačke]]. To je bio ukupno 24. slučaj. Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva donio je naredbu o obustavi nastave u osnovnim, srednjim i visokoškolskim obrazovnim ustanovama. Također, obustavljen je rad u dječijim vrtićima, kao i održavanje kulturnih i sportskih događaja.<ref>{{Cite web|url=https://bhrt.ba/krizni-stozer-fbih-naredio-obustavu-rada-u-svim-obrazovno-odgojnim-institucijama/1112794/|title=Krizni stožer FBiH naredio obustavu rada u svim obrazovno-odgojnim institucijama|date=12. 3. 2020|website=BHRT|language=bs-BA|access-date=23. 3. 2020|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323170259/https://bhrt.ba/krizni-stozer-fbih-naredio-obustavu-rada-u-svim-obrazovno-odgojnim-institucijama/1112794/|url-status=dead}}</ref> Dana 16. marta zabilježena su i prva dva oporavljena slučaja, oba iz Banje Luke. Isti dan donijeta je odluka o obaveznoj 14-dnevnoj izolaciji za sve građane BiH koji ulaze na graničnim prijelazima ili aerodromima u [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]]. Odlukom [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] angažovane su [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] za potrebe pružanja pomoći civilnim organima u prevenciji i sprečavanju širenja virusa SARS-CoV-2.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a417701/Oruzane-snage-BiH-vec-na-granicama-FOTO.html|title=Oružane snage BiH već na granicama (FOTO)|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=19. 3. 2020}}</ref> Prvi slučaj u [[Sarajevo|Sarajevu]], glavnom gradu Bosne i Hercegovine, desio se 24. marta, što je utvrđeno nakon što je pacijent preminuo.<ref>{{Cite web|url=https://bhrt.ba/koronavirus-dva-nova-slucaja-u-sarajevu-zena-vec-preminula/|title=Koronavirus: Dva nova slučaja u Sarajevu, žena već preminula|date=24. 3. 2020|website=BHRT|language=bs-BA|access-date=28. 3. 2020}}</ref> Prvi smrtni slučaj zabilježen je 21. marta u [[Bihać]]u. Pacijent je bila starija žena koja je hospitalizovana dva dana ranije. Isti dan Policija RS-a uvela je policijski sat od 20 sati do 5 sati ujutro.<ref>{{Cite web|url=https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=375544|title=Dodik: U Srpskoj se od večeras uvodi policijski čas (VIDEO)|last=Srpska|first=RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=REPUBLIKA SRPSKA - RTRS|access-date=21. 3. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rtvbn.com/3980076/republika-srpska-uvodi-policijski-cas|title=Republika Srpska uvodi policijski čas|website=Radio Televizija BN|access-date=21. 3. 2020}}</ref> U Federaciji BiH od 22. marta također je uveden policijski sat od 18 sati do 5 sati ujutro.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/federalni-stab-donio-naredbu-od-sutra-navecer-zabrana-kretanja-od-18-do-5-sati/200321099|title=Federalni štab donio naredbu: Od sutra navečer zabrana kretanja od 18 do 5 sati|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=21. 3. 2020}}</ref> [[Brčko distrikt]] svoj prvi slučaj zabilježio je 23. marta, kada je dvoje ljudi testirano pozitivno nakon što su se vratili sa [[Karibi|Kariba]] preko aerodroma iz [[Francuska|Francuske]] i [[Srbija|Srbije]].<ref>{{cite web|url=http://www.vlada.bdcentral.net/Publication/Read/u-brckom-dvije-osobe-pozitivne-na-korona-virus|title=Vlada Brčko distrikta BiH|website=www.vlada.bdcentral.net|access-date=23. 3. 2020|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323140203/http://www.vlada.bdcentral.net/Publication/Read/u-brckom-dvije-osobe-pozitivne-na-korona-virus|url-status=dead}}</ref> Dana 24. marta zabilježen je prvi slučaj u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], u mjestu [[Jare]], ujedno i prvi u [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkom kantonu]].<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a418959/U-Sirokom-Brijegu-registriran-prvi-slucaj-zaraze-korona-virusom.html|title=U Širokom Brijegu registriran prvi slučaj zaraze korona virusom|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=28. 3. 2020}}</ref> Dana 27. marta zabilježen je prvi slučaj zaraze u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]]. Medicinska sestra je nakon uočavanja simptoma testirana pozitivno na SARS-CoV-2. Prethodno je bila u kontaktu sa pacijentima. Izvor zaraze nije utvrđen, jer medicinska sestra nije bila u regijama zaraženim koronavirusom, ali je imala kontakt sa pacijentima u Medicinskom institutu Bayer (bivši Centar za srce u Tuzli).<ref>{{Cite web|url=https://centralna.ba/medicinska-sestra-u-centru-za-srce-u-tuzli-zarazena-koronavirusom/|title=Medicinska sestra u Centru za srce u Tuzli zaražena koronavirusom|date=27. 3. 2020|website=Centralna.ba|language=hr|access-date=28. 3. 2020}}</ref> Pacijent koji je boravio u Tuzli i Medicinskom institutu Bayer, a koji je kasnije testiran pozitivno na COVID-19, prebačen je u bolnicu u Zenici, zbog čega je 45 zdravstvenih radnika moralo ići u izolaciju.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a420568/Zdravstveni-radnici-u-izolaciji.html|title=U Zenici 45 zdravstvenih radnika stavljeno u izolaciju|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=29. 3. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a420570/Direktor-zenicke-bolnice-Ovu-situaciju-nismo-mogli-predvidjeti.html|title=Direktor zeničke bolnice: Ovu situaciju nismo mogli predvidjeti|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=29. 3. 2020}}</ref> Dana 28. marta Republika Srpska proglasila je vanredno stanje nakon što je u tom entitetu zabilježen 162 slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a420330/Republika-Srpska-proglasila-vanredno-stanje.html|title=Republika Srpska proglasila vanredno stanje|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=28. 3. 2020}}</ref> Dana 2. aprila broj slučajeva je po prvi put prešao 500. Dana 9. aprila donesena je odluka da [[Hercegovačko-neretvanski kanton]] od 10. aprila ulazi u karantin čime je zabranjeno kretanje van mjesta prebivališta.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/hercegovacko-neretvanski-kanton-od-sutra-u-karantinu-zabranjeno-napustanje-mjesta-prebivalista/200409178|title=Hercegovačko-neretvanski kanton od sutra u karantinu, zabranjeno napuštanje mjesta prebivališta|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=9. 4. 2020}}</ref> Odluka je donesena nakon pogoršanja epidemiološke situacije u nekoliko općina u kantonu kao što su Mostar, Čitluk i Konjic. Federacija BiH je 24. aprila ukinula obavezni policijski sat, kao i obavezni 14 dnevni karantin,<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-federaciji-bih-ukinut-i-policijski-sat-naredba-stupa-na-snagu-vec-od-danas/200424097|title=U Federaciji BiH ukinut i policijski sat, naredba stupa na snagu već od danas|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=24. 4. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-federaciji-bih-ukinuta-mjera-obaveznog-karantina-od-14-dana/200424096|title=U Federaciji BiH ukinuta mjera obaveznog karantina od 14 dana|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=24. 4. 2020}}</ref> a stanovništvu mlađem od 18 godina i starijem od 65 su ublažene mjere zabrane kretanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/zvanicno-ublazene-mjere-u-fbih-djeci-i-starijima-omoguceno-kretanje-po-tri-dana-u-sedmici/200424051|title=Zvanično ublažene mjere u FBiH: Djeci i starijima omogućeno kretanje po tri dana u sedmici|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=24. 4. 2020}}</ref> === Klaster vezan za fabriku Igman u Konjicu === Određeni broj slučajeva u Federaciji BiH dovodi se u vezu s proslavom 70. godišnjice postojanja fabrike [[Igman Konjic|Igman iz Konjica]] koja se desila 11. marta, a kojoj je prisustvovalo oko 200 ljudi.<ref>{{cite web|url=https://nap.ba/news/62478|title=Igman Konjic obilježava 70 godina postojanja|date=11. 3. 2020|website=Novinska agencija Patria|language=bs-Latn-BA|access-date=21. 3. 2020|archive-date=21. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200321165529/https://nap.ba/news/62478|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/kompanija-igman-direktor-djahid-muratbegovic-i-tri-osobe-su-zarazeni-koronavirusom/200319081|title=Kompanija "Igman": Direktor Đahid Muratbegović i tri osobe su zaraženi koronavirusom|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=21. 3. 2020}}</ref> Proslavi je prisustvovao i građanin Srbije za kojeg se kasnije ispostavilo da je pozitivan na [[SARS-CoV-2]].<ref>{{cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/prvi-slucaj-koronavirusa-u-bh-nogometu/370845|title=Đahid Muratbegović: Prvi slučaj koronavirusa u bh. nogometu|website=Radio Sarajevo}}</ref> Ubrzo su slijedili potvrđeni slučajevi bolesti [[COVID-19]] kod osoba koje su prisustvovali proslavi iz Konjica, kao i slučajevi iz [[Visoko]]g<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/visocanin-koji-je-zarazen-koronavirusom-je-konobar-s-proslave-igmana-u-konjicu/200323205|title=Visočanin koji je zaražen koronavirusom je konobar s proslave Igmana u Konjicu|website=Klix.ba|language=bs-BA}}</ref>, [[Tešanj|Tešnja]]<ref name="faktor.ba">{{cite web|url=https://faktor.ba/vijest/kcus-tri-pozitivna-slucaja-na-koronavirus-u-sarajevu-jedan-iz-tesnja-i-dva-iz-gorazda/75136|title=KCUS: Tri pozitivna slučaja na koronavirus u Sarajevu, jedan iz Tešnja i dva iz Goražda|website=www.faktor.ba|language=bs-BA|access-date=21. 3. 2020}}</ref>, [[Goražde|Goražda]]<ref name="faktor.ba"/>, [[Novi Travnik|Novog Travnika]]<ref>{{cite web|url=https://drukciji.ba/2020/03/22/novi-travnik-zbog-zarazenog-korona-virusom-blokirane-zgrade-firme-bnz-tmih-i-soliter-u-centru-grada/|title=Novi Travnik: Zbog zaraženog korona virusom blokirane zgrade firme BNT TMiH i soliter u centru grada {{!}} drukčiji radio 94.7 FM|language=hr|access-date=23. 3. 2020|archive-date=23. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200323165455/https://drukciji.ba/2020/03/22/novi-travnik-zbog-zarazenog-korona-virusom-blokirane-zgrade-firme-bnz-tmih-i-soliter-u-centru-grada/|url-status=dead}}</ref> i Sarajeva.<ref>{{cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/prva-tri-slucaja-koronavirusa-u-sarajevu-zarazene-jos-tri-osobe-u-tesnju-i-gorazdu-541068|title=Oslobođenje - Prva tri slučaja koronavirusa u Sarajevu! Zaražene još tri osobe u Tešnju i Goraždu|last1=PORTAL|first1=Oslobođenje|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba}}</ref> Dana 16. marta, kad se saznalo za taj slučaj, svi učesnici proslave bili su primorani u [[Samoizolacija|samoizolaciju]]. Između ostalog, i [[Predsjednik vlade|premijer]] Federacije BiH [[Fadil Novalić]] podvrgnut je testu, ali bio je negativan.<ref>{{cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/potvrdeno-novalic-i-dzindic-negativni-na-covid-19/370751|title=Potvrđeno: Novalić i Džindić negativni na COVID-19|last1=V|first1=F.|website=Radio Sarajevo}}</ref> Skup se desio nakon što je Federacija BiH 11. marta uputila preporuke o izbjegavanju održavanja većih javnih skupova. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine oformilo je predmet o skupu koji se desio 11. marta u Konjicu.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a419445/Tuzilastvo-BiH-formiralo-predmet-o-skupu-u-firmi-Igman.html|title=Tužilaštvo BiH formiralo predmet o skupu u firmi “Igman”|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=25. 3. 2020}}</ref> <!-- == Statistike == {{Graph:Chart |type=line |linewidth=1 |showSymbols=1 | xAxisTitle = Datum | xAxisAngle = -69 | xType= date | xAxisFormat=%b %e |width=1000 |colors=#FF4500,#87CEEB, #000000 |showValues= |x=5 mar, 6 mar, 7 mar, 8 mar, 9 mar, 10 mar, 11 mar, 12 mar, 13 mar, 14 mar, 15 mar, 16 mar, 17 mar, 18 mar, 19 mar, 20 mar, 21 mar, 22 mar, 23 mar, 24 mar, 25 mar, 26 mar, 27 mar, 28 mar, 29 mar, 30 mar, 31 mar, 1 apr, 2 apr, 3 apr, 4 apr, 5 apr, 6 apr, 7 apr, 8 apr, 9 apr, 10 apr, 11 apr, 12 apr, 13 apr, 14 apr, 15 apr, 16 apr, 17 apr, 18 apr, 19 apr, 20 apr, 21 apr, 22 apr, 23 apr, 24 apr, 25 apr, 26 apr, 27 apr, 28 apr, 29 apr, 30 apr, 1 May, 2 May, 3 May, 4 May, 5 May, 6 May, 7 May, 8 May, 9 May, 10 May, 11 May, 12 May, 13 May, 14 May, 15 May, 16 May, 17 May, 18 May, 19 May, 20 May, 21 May, 22 May, 23 May, 24 May, 25 May, 26 May, 27 May, 28 May, 29 May, 30 May, 31 May, 1 jun, 2 jun, 3 jun, 4 jun, 5 jun, 6 jun, 7 jun, 8 jun, 9 jun, 10 jun, 11 jun, 12 jun, 13 jun, 14 jun, 15 jun, 16 jun, 17 jun, 18 jun, 19 jun, 20 jun, 21 jun, 22 jun, 23 jun, 24 jun, 25 jun, 26 jun, 30 jun, 9 jul, 17 jul, 7. august, 12. august, 23. august, 12 october |yAxisTitle=Slučajeva |legend= | yAxisMin = 0 | yAxisMax = 35000 |y1= 2, 3, 3, 3, 5, 7, 7, 11, 18, 21, 24, 25, 36, 44, 62, 83, 92, 125, 131, 164, 173, 185, 231, 259, 325, 356, 414, 457, 550, 590, 632, 674, 696, 786, 803, 878, 923, 959, 1026, 1054, 1103, 1141, 1197, 1239, 1274, 1288, 1305, 1343, 1374, 1415, 1431, 1501, 1519, 1565, 1589, 1690, 1759, 1783, 1841, 1858, 1927, 1947, 1987, 2028, 2071, 2093, 2117, 2142, 2158, 2182, 2220, 2237, 2266, 2290, 2304, 2319, 2335, 2353, 2378, 2393, 2401, 2407, 2428, 2454, 2463, 2494, 2498, 2511, 2526, 2543, 2563, 2594, 2611, 2651, 2680, 2705, 2745, 2809, 2863, 2917, 2955, 3002, 3065, 3104, 3160, 3257, 3298, 3392, 3456, 3548, 3629, 3727, 3862, 3940, 4440,6071,7913,13673,14956,17926,30834 |y1Title=Ukupno potvrđenih slučajeva |y2= 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 2, 2, 2, 2, 2, 2, 2, 2, 2, 2, 6, 6, 6, 6, 17, 17, 19, 20, 27, 28, 28, 42, 68, 80, 100, 131, 139, 192, 222, 231, 254, 290, 320, 338, 347, 382, 437, 461, 519, 552, 607, 624, 666, 685, 716, 728, 755, 784, 828, 857, 911, 927, 942, 980, 1083, 1108, 1143, 1192, 1258, 1320, 1338, 1357, 1497, 1503, 1541, 1542, 1552, 1583, 1663, 1680, 1707, 1735, 1748, 1781, 1807, 1833, 1864, 1890, 1912, 1939, 1951, 1987, 2006, 2022, 2036, 2065, 2078, 2100, 2119, 2131, 2145, 2169, 2185, 2207, 2220, 2241, 2249, 2258, 2274, 2289, 2303, 2332, 2338, 2379, 2744, 3441, 7275, 8449, 11242,25299 |y2Title=Ukupno oporavljenih slučajeva |y3= 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 0, 1, 1, 1, 2, 3, 3, 4, 5, 6, 9, 12, 12, 15, 16, 21, 23, 28, 32, 34, 35, 37, 37, 39, 39, 41, 41, 43, 46, 47, 48, 50, 51, 53, 54, 55, 57, 59, 61, 63, 65, 69, 70, 72, 77, 78, 79, 86, 90, 98, 102, 108, 113, 118, 120, 122, 127, 129, 133, 133, 134, 134, 134, 134, 142, 144, 146, 150, 151, 153, 153, 153, 153, 154, 157, 157, 159, 159, 159, 160, 160, 161, 161, 161, 163, 164, 164, 168, 168, 168, 169, 169, 169, 169, 172, 174, 175, 178, 179, 184, 200, 224,392,444,526,940 |y3Title=Ukupan broj smrtnih slučajeva |yGrid= |xGrid= }} ;Broj oboljelih po danimaIzvori<ref>{{cite web | url = https://www.zzjzfbih.ba/aktuelne-novosti| title = Aktuelne novosti| last = | first = | date = | website = www.zzjzfbih.ba| publisher = Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine | access-date = 22. 7. 2020| language = }}</ref><ref>{{cite web| url = http://www.vlada.bdcentral.net/| title = Presjek stanja| last = | first = | date = | website = www.vlada.bdcentral.net| publisher = Vlada Brčko distrikta BiH| access-date = 22. 7. 2020| language = | archive-date = 26. 3. 2020| archive-url = https://web.archive.org/web/20200326095120/http://www.vlada.bdcentral.net/| url-status = dead}}</ref><ref>{{cite web | url =https://phi.rs.ba/index.php?view=kategorija&id=45| title = COVID-19: Еpidеmiоlоškа situаciја u RS i sviјеtu,| last = | first = | date = | website =phi.rs.ba| publisher = Vlada Brčko distrikta BiH | access-date = 22. 7. 2020| language = }}</ref> {{Graph:Chart |width=1200 |colors=#F46D43 |showValues=offset:2 |xAxisTitle=Datum |xAxisAngle=-90 |type=rect |x=5 mar, 6 mar, 7 mar, 8 mar, 9 mar, 10 mar, 11 mar, 12 mar, 13 mar, 14 mar, 15 mar, 16 mar, 17 mar, 18 mar, 19 mar, 20 mar, 21 mar, 22 mar, 23 mar, 24 mar, 25 mar, 26 mar, 27 mar, 28 mar, 29 mar, 30 mar, 31 mar, 1 apr, 2 apr, 3 apr, 4 apr, 5 apr, 6 apr, 7 apr, 8 apr, 9 apr, 10 apr, 11 apr, 12 apr, 13 apr, 14 apr, 15 apr, 16 apr, 17 apr, 18 apr, 19 apr, 20 apr, 21 apr, 22 apr, 23 apr, 24 apr, 25 apr, 26 apr, 27 apr, 28 apr, 29 apr, 30 apr, 1 May, 2 May, 3 May, 4 May, 5 May, 6 May, 7 May, 8 May, 9 May, 10 May, 11 May, 12 May, 13 May, 14 May, 15 May, 16 May, 17 May, 18 May, 19 May, 20 May, 21 May, 22 May, 23 May, 24 May, 25 May, 26 May, 27 May, 28 May, 29 May, 30 May, 31 May, 1 jun, 2 jun, 3 jun, 4 jun, 5 jun, 6 jun, 7 jun, 8 jun, 9 jun, 10 jun, 11 jun, 12 jun, 13 jun, 14 jun, 15 jun, 16 jun, 17 jun, 18 jun, 19 jun, 20 jun, 21 jun, 22 jun, 23 jun, 24 jun, 25 jun, 26 jun, 27 jun, 28 jun, 29 jun, 30 jun, 1 jul, 2 jul, 3 jul, 4 jul, 5 jul, 6 jul, 7 jul, 8 jul, 9 jul, 10 jul, 11 jul, 12 jul, 13 jul, 14 jul, 15 jul, 16 jul, 17 jul, 18 jul, 19 jul, 20 jul, 21 jul, 22 jul |yAxisTitle=Broj novih slučajeva |legend= | yAxisMin = 0 | yAxisMax = 400 |y1=2, 1, 0, 0, 2, 2, 0, 4, 7, 3, 3, 1, 11, 8, 18, 21, 9, 33, 6, 33, 9, 12, 46, 28, 66, 31, 58, 43, 93, 40, 42, 42, 22, 90, 17, 75, 45, 36, 67, 28, 49, 38, 56, 42, 35, 14, 17, 38, 31, 41, 16, 70, 18, 46, 24, 101, 69, 24, 58, 17, 69, 20, 40, 41, 43, 22, 24, 25, 16, 24, 38, 17, 29, 24, 14, 15, 16, 18, 25, 15, 8, 6, 21, 26, 9, 31, 4, 13, 15, 17, 20, 31, 17, 40, 29, 25, 40, 64, 54, 54, 38, 47, 63, 39, 45, 56, 58, 84, 66, 77, 93, 63, 88, 119, 140, 172, 108, 128, 109, 152, 180, 274, 299, 141, 62, 163, 247,218, 317, 319, 169, 94, 196, 249, 267, 226, 253, 291, 139, 195, 331 |y1Title=Broj novih slučajeva dnevno |yGrid= |xGrid= }} <!-- == Zahvaćene teritorije == {| class="wikitable plainrowheaders sortable" style="text-align:center;" |+Statistike po entitetima, kantonima i općinama |- !scope="col" class="unsortable" | Kanton / Općina ! scope="row" | Slučajeva ! scope="row"| Umrlih ! scope="row" | Oporavljenih |- !scope="col" class="unsortable"| Ukupno u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] !1009 !39 !193 |- style="text-align:center;" class="sortbottom" ![[Hercegovačko-neretvanski kanton|'''Hercegovačko-neretvanski''']] | align="right" style="background:#EAECF0" |88 | align="right" style="background:#EAECF0" |3 | align="right" style="background:#EAECF0" |1 |- | align="left" |[[Jablanica]] | align="right" | 1 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Mostar]] | align="right" | 25 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Konjic]] | align="right" | 27 | align="right" | 2 | align="right" | 2 |- | align="left" |[[Čitluk]] | align="right" | 33 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- style="text-align:center;" class="sortbottom" ![[Kanton Sarajevo]] | style="background:#EAECF0" align="right" |40 | style="background:#EAECF0" align="right" |2 | style="background:#EAECF0" align="right" |0 |- | align="left" |[[Centar (Sarajevo)|Centar, Sarajevo]] |align="right" |2 |align="right" |0 |align="right" |0 |- | align="left" |[[Novo Sarajevo]] | align="right" | 2 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Novi Grad, Sarajevo]] | align="right" | 1 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Ilidža]] | align="right" | 6 | align="right" | 1 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Vogošća]] | align="right" | 1 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- style="text-align:center;" class="sortbottom" ![[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojsk]]<nowiki/>i | style="background:#EAECF0" align="right" |31 | style="background:#EAECF0" align="right" |0 | style="background:#EAECF0" align="right" |4 |- | align="left" |[[Breza (općina)|Breza]] | align="right" | 1 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- |align="left" |[[Kakanj]] | align="right" | 3 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Tešanj]] | align="right" | 2 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Zenica]] | align="right" | 15 | align="right" | 0 | align="right" | 3 |- |align="left" |[[Visoko]] | align="right" | 1 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- |align="left" |[[Zavidovići]] |align="right" |1 |align="right" |0 |align="right" |0 |- |align="left" |[[Žepče]] |align="right" |2 |align="right" |0 |align="right" |0 |- style="text-align:center;" class="sortbottom" ![[Unsko-sanski kanton]] | style="background:#EAECF0" align="right" |40 | style="background:#EAECF0" align="right" |5 | style="background:#EAECF0" align="right" |1 |- | align="left" |[[Bihać]] | align="right" | 7 | align="right" | 2 | align="right" | 0 |- |align="left" |[[Bužim]] |align="right" |1 |align="right" |0 |align="right" |0 |- style="text-align:center;" class="sortbottom" ![[Posavski kanton]] | style="background:#EAECF0" align="right" |3 | style="background:#EAECF0" align="right" |0 | style="background:#EAECF0" align="right" |1 |- | align="left" |[[Domaljevac-Šamac]]<ref>{{cite web|url=http://fena.ba/article/1140956/the-fourth-case-of-coronavirus-infection-confirmed-in-fbih-today|title=The fourth case of coronavirus infection confirmed in FBiH today|website=FENA|access-date=17. 3. 2020}}</ref> | align="right" | 1 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- style="text-align:center;" class="sortbottom" ![[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjski]] | style="background:#EAECF0" align="right" |6 | style="background:#EAECF0" align="right" |0 | style="background:#EAECF0" align="right" |0 |- | align="left" |[[Goražde]] | align="right" | 6 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- style="text-align:center;" class="sortbottom" ![[Srednjobosanski kanton]] | style="background:#EAECF0" align="right" |3 | style="background:#EAECF0" align="right" |0 | style="background:#EAECF0" align="right" |0 |- | align="left" |[[Bugojno]] | align="right" | 1 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Novi Travnik]] | align="right" | 1 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Vitez (općina)|Vitez]] | align="right" | 6 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Travnik]] | align="right" | 1 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- style="text-align:center;" class="sortbottom" ![[Zapadnohercegovački kanton]] | style="background:#EAECF0" align="right" |36 | style="background:#EAECF0" align="right" |1 | style="background:#EAECF0" align="right" |0 |- | align="left" |[[Grude]] | align="right" |4 | align="right" |1 | align="right" |0 |- |align="left" |[[Posušje]] |align="right" |3 |align="right" |0 |align="right" |0 |- | align="left" |[[Široki Brijeg]] | align="right" | 22 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- style="text-align:center;" class="sortbottom" ![[Tuzlanski kanton]] | style="background:#EAECF0" align="right" |68 | style="background:#EAECF0" align="right" |1 | style="background:#EAECF0" align="right" |0 |- |align="left" |[[Banovići]] |align="right" |1 |align="right" |0 |align="right" |0 |- |align="left" |[[Lukavac]] |align="right" |1 |align="right" |0 |align="right" |0 |- | align="left" |[[Sapna]] | align="right" | 1 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Srebrenik]] | align="right" | 13 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Tuzla]] | align="right" | 28 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- |align="left" |[[Živinice]] |align="right" |1 |align="right" |0 |align="right" |0 |- style="text-align:center;" class="sortbottom" ! Ukupno u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] ! style="background:#EAECF0" align="right" | 488 ! style="background:#EAECF0" align="right" | 21 ! style="background:#EAECF0" align="right" | 16 |- | align="left" |[[Banja Luka]] | align="right" | 171 | align="right" | 0 | align="right" | 11 |- | align="left" |[[Bijeljina]] | align="right" | 4 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Brod (općina)|Brod]] | align="right" | 2 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- |align="left" |[[Gradiška]] |align="right" |10 |align="right" |0 |align="right" |0 |- | align="left" |[[Čelinac]] | align="right" | 3 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Derventa]] | align="right" | 1 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Kozarska Dubica]] | align="right" | 8 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- |align="left" |[[Kotor Varoš]] |align="right" |2 |align="right" |0 |align="right" |0 |- | align="left" |[[Laktaši]] | align="right" | 19 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Modriča]] | align="right" | 3 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Prijedor]] | align="right" | 2 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Prnjavor]] | align="right" | 5 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Ribnik]] | align="right" | 2 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Srbac]] | align="right" | 1 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Kneževo]] | align="right" | 5 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- | align="left" |[[Teslić]] | align="right" | 6 | align="right" | 0 | align="right" | 0 |- style="text-align:center;" class="sortbottom" !Ukupno u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] ! align="right" | 381 ! align="right" | 13 ! align="right" | 81 |- ! align="left" |[[Brčko distrikt]] ! align="right" | 17 ! align="right" | 1 ! align="right" | 0 |- | style="padding:0px 2px;"| |- style="text-align:center;" class="sortbottom" | colspan="4" | {{small|Do 9. aprila 2020.}}<ref>{{cite web |title=Dnevni izvještaj za potvrđene slučajeve COVID-19 U FBiH |url=https://www.zzjzfbih.ba/dnevni-izvjestaj-za-potvrdene-slucajeve-covid-19-u-fbih/ |website=ZZJZ FBiH |access-date=21. 3. 2020}}</ref><ref>{{cite web |title=JZU Institut za javno zdravstvo RS |url=https://www.phi.rs.ba/index.php?view=kategorija&id=45 |website=www.phi.rs.ba |access-date=21. 3. 2020}}</ref> |- |} --> == Uticaj == [[Datoteka:Empty_shelves_in_store.jpg|mini|Prazne police gdje je bilo brašno u tržnom centru u Sarajevu]] Dana 10. marta 2020. Republika Srpska zvanično je donijela zabranu svih javnih okupljanja, zatvorila sve škole i zabranila ulaz svim turistima koji dolaze iz bilo koje od zaraženih zemalja.<ref>{{Cite web|url=https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-bosnia/bosnias-serb-region-shuts-schools-bans-public-gatherings-over-coronavirus-idUSKBN20X2CA|title=Bosnia bars entry to travelers from coronavirus-hit countries|date=10. 3. 2020|website=Reuters|language=en|access-date=11. 3. 2020}}</ref> U nastojanju daljeg suzbijanja širenja pandemije Federacija Bosne i Hercegovine je 11. marta donijela odluku o dvosedmičnoj obustavi nastave u svim školama, uključujući srednje škole i fakultete.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/na-dvije-sedmice-se-obustavlja-nastava-u-skolama-i-na-fakultetima-u-fbih/200311085|title=Na dvije sedmice se obustavlja nastava u školama i na fakultetima u FBiH|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=11. 3. 2020}}</ref> Uprkos tome, službenici [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkog]] i [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]] odbili su slijediti takav zahtjev.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/za-sada-nema-obustave-nastave-u-hercegovacko-neretvanskom-kantonu/200311182|title=Za sada nema obustave nastave u Hercegovačko-neretvanskom kantonu|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=12. 3. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/krizni-stab-zhk-pratimo-situaciju-nema-potrebe-da-se-zatvaraju-skole/200311212|title=Krizni štab ZHK: Pratimo situaciju, nema potrebe da se zatvaraju škole|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=12. 3. 2020}}</ref> Dana 12. i 13. marta 2020. godine brojni gradovi donijeli su odluku o ograničavanju rada trgovina prehrambenim proizvodima, restoranima, kafićima, kao i zabranu svih aktivnosti u teretanama i fitnes centrima. Među njima su bili [[Banja Luka]],<ref>https://www.aa.com.tr/ba/balkan/banjaluka-uvela-vanredne-mjere-zbog-korona-virusa/1763688</ref> [[Čelinac]], [[Prnjavor]],<ref>https://tvk3.info/prnjavor-zbog-korona-virusa-skracenje-radnog-vremena-i-zabrana-rada-naredba-stupa-na-snagu-odmah/</ref> [[Mrkonjić Grad]] i [[Doboj]].<ref>{{Cite web |url=https://doboj.gov.ba/bs/stab-korona/ |title=Arhivirana kopija |access-date=14. 3. 2020 |archive-date=18. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200318202059/https://doboj.gov.ba/bs/stab-korona/ |url-status=dead }}</ref> === Društveno-ekonomske posljedice === {{Glavni|Društveno-ekonomske posljedice pandemije koronavirusa 2020. u Bosni i Hercegovini}} Bosanskohercegovačke kompanije su efekte epidemije u Kini osjetile već ranije i to zbog blokade lanaca snabdijevanja koje su počele početkom 2020. godine. Uvoz iz Kine u januaru je bio manji za 5,17% odnosno 2,4 miliona KM u odnosu na isti mjesec 2019. godine. Već tada neke manje kompanije, izvoznici i svi ostali koji su zavisili od specifičnih uvoznih proizvoda iz Kine, djelimično ili potpuno zaustavljaju svoju proizvodnju.<ref>{{Cite web|url=https://westbalkan.fnst.org/content/covid-19-analysis|title=COVID-19 Analysis|website=fnst.org|language=en|access-date=5. 6. 2020|archive-date=5. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200605072049/https://westbalkan.fnst.org/content/covid-19-analysis|url-status=dead}}</ref> [[Turizam]] je bila jedna od prvih privrednih grana koja je osjetila udar povodom pandemije kada su mnoge države zabranile putovanja. Tako je u [[Mostar]]u za prvi kvartal 2020. zabilježeno 60% manje noćenja u odnosu na isti period prošle godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/turizam-na-koljenima-u-mostar-danas-nije-dosla-nijedna-grupa-turista/200314061|title=Turizam na koljenima: U Mostar danas nije došla nijedna grupa turista|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2020}}</ref> Smatra se da je turistička sezona efektivno završena u Mostaru.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a417001/Prazne-ulice-Mostara-Sezona-nije-ni-krenula-a-vec-je-zavrsila-VIDEO.html|title=Prazne ulice Mostara: Sezona nije ni krenula, a već je završila (VIDEO)|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=17. 3. 2020}}</ref> Ukupno je otkazano 850.000 noćenja za mart, april i maj 2020.<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/ekonomija-i-finansije/turizam-na-udaru-zbog-koronavirusa-otkazano-850-000-nocenja-u-bih-540742|title=Oslobođenje - Turizam na udaru: Zbog koronavirusa otkazano 850.000 noćenja u BiH|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=20. 3. 2020}}</ref> Članovi Odbora Grupacije turizma i ugostiteljstva Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) su upozorili kako bi situacija u turizmu mogla dovesti do znatnih posljedica za sve subjekte u sektoru turizma i ugostiteljstva.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/kako-ce-covid-19-uticati-na-bh-turizam-masovni-otkazi-dolazaka/369923|title=Kako će COVID-19 uticati na bh. turizam: Masovni otkazi dolazaka!|last=Fena|website=Radio Sarajevo|access-date=14. 3. 2020}}</ref> Mnoge aviokompanije otkazale su letove na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevski aerodrom]].<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/sta-se-desava-s-letovima-ka-i-iz-bih/369945|title=Šta se dešava s letovima ka i iz BiH|last=S|first=M. R.|website=Radio Sarajevo|access-date=14. 3. 2020}}</ref> I ostale grane privrede su ugrožene, a VTK BiH ocijenio je situaciju kriznom.<ref>{{Cite web|url=http://www1.komorabih.ba/inicijativa-vtk-stk-bih-poduzimanje-hitnih-mjera-vezano-za-covid-19-s-ciljem-pruzanja-podrske-privredi/|title=Inicijativa VTK/STK BiH: Poduzimanje hitnih mjera vezano za COVID-19, s ciljem pružanja podrške privredi – Vanjskotrgovinska komora BiH|language=bs-BA|access-date=14. 3. 2020|archive-date=6. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210506153554/https://komorabih.ba/inicijativa-vtk-stk-bih-poduzimanje-hitnih-mjera-vezano-za-covid-19-s-ciljem-pruzanja-podrske-privredi/|url-status=dead}}</ref> Na granici s Hrvatskom privremeno je bilo zadržano više od 700 transportnih kamiona.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Biznis/a416167/Privrednici-upozoravaju-Ako-stane-robni-transport-staje-ekonomija.html|title=Privrednici upozoravaju: Ako stane robni transport, staje ekonomija|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=14. 3. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/radoncic-razgovarao-s-bozinovicem-slijedi-deblokada-700-kamiona-s-robom-539591|title=Oslobođenje - Radončić razgovarao s Božinovićem: Slijedi deblokada 700 kamiona s robom|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=14. 3. 2020}}</ref> Od početka mjeseca marta do 26. marta 2020. odjavljeno je 3.543 radnika na nivou FBiH.<ref>{{Cite web|url=https://ba.voanews.com/a/sve-vise-ljudi-ostaje-bez-posla-zbog-korona-virusa/5346630.html|title=Sve više ljudi ostaje bez posla zbog korona virusa|website=Radio Slobodna Evropa|language=bs|access-date=26. 3. 2020}}</ref> Prema službenim evidencijama broj zaposlenih u FBiH na dan 3. april iznosio je 520.641 osoba i u odnosu na 16. mart smanjen je za 13.842.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a422931/U-drugoj-polovini-marta-bez-posla-ostalo-vise-od-13.000-osoba-u-FBiH.html|title=U drugoj polovini marta bez posla ostalo više od 13.000 osoba u FBiH|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=17. 4. 2020|archive-date=20. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200420210008/http://ba.n1info.com/Vijesti/a422931/U-drugoj-polovini-marta-bez-posla-ostalo-vise-od-13.000-osoba-u-FBiH.html|url-status=dead}}</ref> Uz najdirektnije pogođene branše kao što su ugostitelji, hotelijeri, frizeri, prodavnice neosnovne robe, uveliko je pogođena i proizvodnja u velikom broju fabrika. Posebno su pogođene industrije proizvodnje namještaja, namjenske industrije, proizvodnja obuće i odjeće, i metalska industrija. Kako se očekuje drastično smanjenje potražnje u Evropi i recesija, tako se i očekuje drastično opadanje količine izvoza.<ref>{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/ove-industrije-su-bile-motor-bih-sad-su-zaustavljene/|title=Ove industrije su bile motor BiH, sad su zaustavljene|date=29. 3. 2020|website=Biznis Info|language=bs-BA|access-date=29. 3. 2020}}</ref> === Rast cijena i nestašice === Povodom rasta cijena koji je zabilježen poslije 5. marta, vlada FBiH naredila je da se cijene životnih namirnica vrate na nivo prije toga.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/naredjeno-da-cijene-zivotnih-namirnica-u-fbih-moraju-biti-vracene-na-nivo-od-5-marta-2020/200316102|title=Naređeno da cijene životnih namirnica u FBiH moraju biti vraćene na nivo od 5. marta 2020.|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=16. 3. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/ovo-su-proizvodi-cija-najvisa-cijena-mora-ostati-na-nivou-one-od-5-marta/|title=Ovo su proizvodi čija najviša cijena mora ostati na nivou one od 5. marta|date=17. 3. 2020|website=Biznis Info|language=bs-BA|access-date=18. 3. 2020}}</ref> Republika Srpska propisala je kazne do 20.000 KM za prodavce koji ne vrate cijene. Neke apoteke u FBiH kažnjene su nakon što je ustanovljeno da su povisile cijene dezinfekcionih sredstava i zaštitne opreme i do 600 posto.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Biznis/a416451/Virus-koji-se-siri-svijetom-trgovci-i-apotekari-iskoristili-za-dodatni-profit.html|title=Virus koji se širi svijetom trgovci i apotekari iskoristili za dodatni profit|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=16. 3. 2020}}</ref> Od proglašenja pandemija do 15. marta Federalna inspekcija izrekla je 16 kazni u iznosu od 43.500 KM zbog podizanja cijena.<ref>{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/30488933.html|title=BiH: Tržišni inspektori izrekli 16 kazni zbog podizanja cijena}}</ref> Dežurni tim federalnog tržišnog inspektorata je između 14. i 18. marta po prijavama građana izvršio 37 redovnih i 18 kontrolnih inspekcijskih nadzora u apotekama i drugim prodajnim objektima i izdao 41 prekršajni nalog s kaznama u iznosu 85.200 KM.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a417765/Izdan-41-prekrsajni-nalog-u-iznosu-od-85.200-KM-za-apoteke-i-prodajne-objekte.html|title=Izdan 41 prekršajni nalog u iznosu od 85.200 KM za apoteke i prodajne objekte|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=19. 3. 2020|archive-date=19. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200319180247/http://ba.n1info.com/Vijesti/a417765/Izdan-41-prekrsajni-nalog-u-iznosu-od-85.200-KM-za-apoteke-i-prodajne-objekte.html|url-status=dead}}</ref> Slične mjere su i u entitetu Republike Srpske, a jedan trgovac koji nije korigovao cijene kažnjen je s 15.000 KM.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/trgovac-u-rs-u-nije-korigovao-cijene-pa-kaznjen-sa-15-000-km/200320124|title=Trgovac u RS-u nije korigovao cijene pa kažnjen sa 15.000 KM|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}</ref> Zaključno s 11. aprilom 2020. u Federaciji BiH izrečene su kazne u vrijednosti od 300.000 KM, s ukupno 197 izdaih prekršajnih naloga.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/gotovo-200-radnji-u-fbih-podiglo-cijene-inspekcija-ih-kaznila-s-ukupno-300-000-km/200411110|title=Gotovo 200 radnji u FBiH podiglo cijene, inspekcija ih kaznila s ukupno 300.000 KM|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=11. 4. 2020}}</ref> Cijene koje ne smiju rasti odnose se, između ostalog, na sve vrste brašna, [[hljeb]]a i drugih pekarskih proizvoda od brašna i žitarica, [[mlijeko]] i mliječne proizvode, [[Jaje|jaja]], [[Riža|rižu]], tjesteninu, sve vrste svježeg [[Meso|mesa]], ribe i njihove prerađevine, [[voće]] i [[povrće]], mesne konzerve, riblje konzerve, vodu za piće i jestivo ulje.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kazne-do-20-000-km-za-trgovine-u-rs-u-koje-ne-vrate-cijene-na-nivo-od-5-marta/200318051|title=Kazne do 20.000 KM za trgovine u RS-u koje ne vrate cijene na nivo od 5. marta|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=18. 3. 2020}}</ref> Proizvođači brašna [[Klas (kompanija)|Klas]] i Mlin Majić uputili su apel građanstvu da ne stvaraju paniku masovnim kupovanjem i da su zalihe stabilne i da se cijena neće mijenjati.<ref>{{Cite web|url=https://www.akta.ba/vijesti/mlin-majic-i-klas-zalihe-psenice-su-zadovoljavajuce-i-cijena-brasna-nece-rasti/114852|title=Mlin Majić i Klas: Zalihe pšenice su zadovoljavajuće i cijena brašna neće rasti|website=Akta.ba|language=en|access-date=18. 3. 2020}}</ref> Međutim, u nekim gradovima dešavaju se nestašice brašna, kao i blago povećanje cijena.<ref>{{Cite web|url=https://hayat.ba/u-nekoliko-bh-gradova-vlada-nestasica-brasna/137747/|title=U NEKOLIKO BH. GRADOVA VLADA NESTAŠICA BRAŠNA {{!}} Hayat.ba|last=Saletović|first=Amir|language=en-US|access-date=23. 3. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rtvbn.com/323922/Srpskoj-prijeti-poskupljenje-brasna|title=Srpskoj prijeti poskupljenje brašna?|website=Radio Televizija BN|access-date=23. 3. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/video/u-bih-nestasica-brasna-proizvodaci-predlazu-ogranicavanje-prodaje|title=U BiH nestašica brašna, proizvođači predlažu ograničavanje prodaje|date=22. 3. 2020|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=23. 3. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Broceta-Vlada-nestasica-brasna-u-Drvaru-Glamocu-i-Bosanskom-Grahovu/590225|title=Broćeta: Vlada nestašica brašna u Drvaru, Glamoču i Bosanskom Grahovu|last=Srna|date=23. 3. 2020|website=Nezavisne novine|language=sr|access-date=23. 3. 2020}}</ref> Premijer Federacije BiH Fadil Novalić izjavio je 25. marta da Federacija ima dovoljno hrane, ali je istovremeno najavio veće ulaganje u domaću poljoprivredu koja će morati podnijeti veći teret nego prije pandemije.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a419295/Novalic-Federacija-ima-hrane-i-brasna-i-niko-ne-treba-da-strahuje-za-to.html|title=Novalić: Federacija ima hrane i brašna i niko ne treba da strahuje za to|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=25. 3. 2020}}</ref> === Širenje dezinformacija === Manje posjećeni portali, neki blogovi i objave na socijalnim mrežama plasirali su više dezinformacija, poput onih da je koronavirus već davno stigao u [[Sarajevo]],<ref>{{Cite web|url=https://raskrinkavanje.ba/analiza/koronavirus-nije-stigao-u-sarajevo|title=Koronavirus nije “stigao u Sarajevo”|website=Raskrinkavanje.ba|access-date=16. 3. 2020}}</ref> da je [[Tuzlanski kanton]] dezinfikovan deterdžentom Degragerm<ref>{{Cite web|url=https://raskrinkavanje.ba/analiza/ne-tuzlanski-kanton-nije-dezifikovan-deterdzentom-degragerm|title=Ne, Tuzlanski kanton nije “dezifikovan” deterdžentom Degragerm|website=Raskrinkavanje.ba|access-date=16. 3. 2020}}</ref> i da je [[Milorad Dodik]] zaražen.<ref>{{Cite web|url=https://raskrinkavanje.ba/analiza/milorad-dodik-nije-zarazen-koronavirusom|title=Milorad Dodik nije zaražen koronavirusom|website=Raskrinkavanje.ba|access-date=16. 3. 2020}}</ref> Dodik je ipak tek krajem 2020. godine bio zaražen COVID-om. === Kultura i sport === [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarkaški savez BiH]] donio je odluku o završetku [[Prvenstvo Bosne i Hercegovine u košarci|košarkaškog prvenstva BiH]] u košarci za sezonu 2019/2020.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Sport-Klub/Kosarka/a416667/Zavrseno-kosarkasko-prvenstvo-BiH-prvaci-Igokea-i-RMU-Banovici.html|title=Završeno košarkaško prvenstvo BiH, prvaci Igokea i RMU Banovići|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=16. 3. 2020}}</ref> == Mjere prevencije == [[Datoteka:Makeshift hand sanitizer in Bosnia.jpg|mini|Sredstva za dezinfekciju ruku su postavljena u Visokom, kao mjera prevencije širenja zaraze]] Među prvim mjera prevencije širenja zaraze odnosila se na putnike koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu bilo je postavljanje termalnih kamera za lakše uočavanje putnika sa [[simptom]]ima bolesti. Uz entitetske, kantonalne i gradske krizne štabove formirana su dodatna dva na nivou države, jedan za suzbijanje širenja virusa, a drugi za ublažavanje ekonomskih posljedica.<ref>{{Cite journal|last=Pejaković|first=Goran|date=1. 6. 2013|title=SNAGE I SLABOSTI FRANŠIZNOG POSLOVANJA SA OSVRTOM NA BOSNU I HERCEGOVINU|url=http://dx.doi.org/10.7251/zrefis1307273p|journal=Зборник радова Економског факултета у Источном Сарајеву|volume=1|issue=7|doi=10.7251/zrefis1307273p|issn=1986-6690}}</ref> Dana 16. marta donesena je odluka o obaveznoj 14-dnevnoj karanteni za građane Bosne i Hercegovine i ostale koji ulaze u državu na graničnim prijelazima ili aerodromima u Federaciji BiH.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a416527/Ajdinovic-Danas-pocinje-obavezna-14-dnevna-izolacija-svih-koji-udju-u-BiH.html|title=Ajdinović: Danas počinje obavezna 14-dnevna izolacija svih koji uđu u BiH|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=16. 3. 2020}}</ref> Vlada FBiH 19. marta usvojila je Program aktivnosti za stabilizaciju privrede i saniranje posljedica pandemije koronavirusa gdje je uspostavljen fond za stabilizaciju privrede s ciljem podrške kompanijama koje su izvozno orijentisane.<ref>{{Cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/tromjesecni-moratorij-na-placanje-kredita-u-fbih|title=Tromjesečni moratorij na plaćanje kredita u FBiH|date=19. 3. 2020|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=19. 3. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/evo-kako-ce-vlada-fbih-pokusati-stabilizirati-privredu-i-sanirati-posljedice-koronavirusa/200319120|title=Evo kako će Vlada FBiH pokušati stabilizirati privredu i sanirati posljedice koronavirusa|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=19. 3. 2020}}</ref> Slične mjere uvedene su i u RS-u.<ref>{{Cite web|url=https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=375488|title=Usvojene privremene mjere za ublažavanje posljedica virusa korona|last=Srpska|first=RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of|website=REPUBLIKA SRPSKA - RTRS|access-date=20. 3. 2020}}</ref>[[Datoteka:Coronavirus street desinfection in Doboj.jpg|mini|Dezinfekcija ulice u Doboju]] Do 20. marta donesene su odluke o zabrani kretanja mlađima od 18 i starijim od 65 godina u FBiH i RS.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/nova-naredba-zabrana-kretanja-mladjima-od-18-i-starijim-od-65-godina-u-fbih/200320185|title=Nova naredba: Zabrana kretanja mlađima od 18 i starijim od 65 godina u FBiH!|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}</ref> Dodatno, usvojena je i Odluka o nabavci materijala za sprečavanja širenja infekcije, između ostalog 100 hiljada zaštitnih maski, dvije hiljade litara dezinfekcionog sredstva, 250 hiljada zaštitnih rukavica, 20 ručnih medicinskih kamera sa sistemom mjerenja tjelesne temperature, hiljadu višekratnih varenih zaštitnih odijela, 600 kreveta s madracem i posteljinom za karanten i 30 hiljada testova za detekciju SARS-CoV-2.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/federalni-stab-civilne-zastite-donio-naredbe-prema-bolnicama-banjama/200320226|title=Federalni štab civilne zaštite donio naredbe prema bolnicama, banjama...|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=20. 3. 2020}}</ref> Vlada Federacije BiH je 3. aprila usvojila 10 mjera za spas ekonomije u tzv. "korona zakonu" gdje je, između ostalog, osigurana stabilnost isplata iz budžeta, penzija, boračkih, socijalnih i drugih naknada.<ref>{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/10-mjera-vlade-federacije-bih-za-spas-ekonomije/|title=10 mjera Vlade Federacije za spas ekonomije|date=3. 4. 2020|website=Biznis Info|language=bs-BA|access-date=4. 4. 2020}}</ref> Nakon pregovora vodećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini dogovorena je raspodjela kreditnih sredstava [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]] na sastanku u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Od ukupno 330 milion eura sredstava namijenjenih za saniranje ekonomskih posljedica, Federacija BiH je dobila 62 posto, Republika Srpska 38 posto, dok je po pola posto od oba entiteta proslijeđeno Brčko distriktu.<ref>{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a424637/Dogovor-lidera-u-BiH-sa-MMF-om.html|title=Vanredna situacija zahtjeva vanredna rješenja|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=11. 4. 2020}}</ref> == Međunarodna pomoć == Države i međunarodne organizacije koje su isporučile ili obećale pomoć: * {{ZID|EU}} - Evropska Unija razmatra dva načina pomoći Bosni i Hercegovini koji uključuju brzu podršku u medicinskoj opremi vrijednoj 7 miliona eura i dugoročnu pomoć za ekonomiju vrijednu 50 miliona eura.<ref>{{cite web|url=https://europa.ba/?p=68202|title=EU to assist BiH with provision of medical equipment and mitigation of the COVID-19 impact on the economy|date=23. 3. 2020|website=Europa.ba|access-date=25. 3. 2020|archive-date=25. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200325173149/https://europa.ba/?p=68202|url-status=dead}}</ref> *{{ZID|Malezija}} — Malezija će poslati dva miliona zaštitnih maski.<ref>{{Cite web|url=https://bhrt.ba/malezija-ce-bih-poslati-dva-miliona-zastitnih-maski/|title=Malezija će BiH poslati dva miliona zaštitnih maski|date=2. 4. 2020|website=BHRT|language=bs-BA|access-date=2. 4. 2020}}</ref> * {{ZID|SAD}} - Vlada Sjedinjenih Američkih Država 23. marta donirala je medicinski materijal i druge važne potrepštine za [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=https://twitter.com/USEmbassySJJ/status/1242071446270214144|title=The first batch of humanitarian assistance from the U.S. Government has arrived to assist the citizens of BiH. Arriving via U.S. military aircraft and donated to the AFBiH were medical materials and other important supplies.pic.twitter.com/P4ePxJaf8i|last1=Sarajevo|first1=US Embassy|date=23. 3. 2020|website=@USEmbassySJJ|language=en}}</ref> * {{ZID|Srbija}} - Srbija će pomoći entitet [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] medicinskom i zaštitnom opremom i vitalnim mašinama. Za čitavu Bosnu i Hercegovinu obećana je pomoć u hrani, uključujući pšenicu, kukuruz i soju.<ref>{{cite web|url=https://www.predsednik.rs/lat/pres-centar/vesti/sastanak-sa-srpskim-clanom-predsednistva-bosne-i-hercegovine-28779|title=Sastanak sa srpskim članom Predsedništva Bosne i Hercegovine|website=Predsednik Republike Srbije|access-date=25. 3. 2020}}</ref> * {{ZID|Švicarska}} - Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini 23. marta 2020. obećala je 200.000 američkih dolara pomoći.<ref>{{cite web|url=http://www.msb.gov.ba/vijesti/saopstenja/default.aspx?id=18580&langTag=bs-BA|title=Na videokonferenciji sa ambasadorima i predstavnicima međunarodnih organizacija i agencija BiH dobila 7.200.000 eura|website=www.msb.gov.ba|access-date=25. 3. 2020|archive-date=23. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200423194546/http://www.msb.gov.ba/vijesti/saopstenja/default.aspx?id=18580&langTag=bs-BA|url-status=dead}}</ref> * {{ZID|Turska}} - Turska je poslala humanitarnu pomoć 24. marta u obliku zaštitnih maski, rukavica, odijela i naočala namijenjenu Crvenom krstu Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web|url=https://www.sarajevo.ba/bs/article/7676/stigla-pomoc-iz-turske-solidarnost-sa-bih-u-teskim-vremenima|title=Stigla pomoć iz Turske: Solidarnost sa BiH u teškim vremenima {{!}} Sarajevo.ba|website=www.sarajevo.ba|language=bs}}</ref> * {{ZID|UN}} - [[UNDP]] u Bosni i Hercegovini finansirao je nabavku 50.000 testova za COVID-19.<ref>{{cite web|url=http://ba.n1info.com/English/NEWS/a418117/Bosnia-will-get-50-000-new-coronavirus-tests-minister-says.html|title=Bosnia will get 50,000 new coronavirus tests, minister says|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=25. 3. 2020|archive-date=25. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200325174545/http://ba.n1info.com/English/NEWS/a418117/Bosnia-will-get-50-000-new-coronavirus-tests-minister-says.html|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://covid-19.ba Krizni stožer/štab Federalnog ministarstva zdravstva, interaktivna karta po kantonima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200327151717/https://covid-19.ba/ |date=27. 3. 2020 }} *[https://coronavirus.atlantbh.com/ Interaktivna karta koja prati broj slučajeva u Bosni i Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200319120021/https://coronavirus.atlantbh.com/ |date=19. 3. 2020 }} *[https://www.zzjzfbih.ba/covid-19/ Zavod za javno zdravstvo Federacije] *[https://www.phi.rs.ba/index.php?view=kategorija&id=45 Institut za javno zdravstvo Republike Srpske] [[Kategorija:Zdravstvo u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2020. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pandemija koronavirusa 2019/2020.|BiH]] [[Kategorija:Pandemija koronavirusa u Bosni i Hercegovini 2020.]] acgq4y9vrrotdh8assi30tf98syxiiw 0 461501 3916442 3871632 2026-08-04T12:23:11Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916442 wikitext text/x-wiki {{Oklopno vozilo | ime= Modern Medium Weight Tank | slika= | opaska= | posada= 3 | dužina= 9.105 m | širina= 3.360 m | visina= 2.456 m | težina= 32-35 t | oklop= STANAG 4569 nivo 4 i 5 | primarno= 105 mm [[top]] | sekundarno= 1x 7.62 mm [[mitraljez]] | pogon= Caterpillar C13 [[dizelski motor]] | snaga= 711 KS | suspenzija= | cestovna_brzina= 70 km/h | omjer_snage_i_težine= 22.2 KS/t | domet= }} '''MMWT''' ili '''Modern Medium Weight Tank''' (''bos.'' "Moderni srednjeteški tenk") je zajednički program tenka [[Turska|turske]] kompanije [[FNSS]] i [[Indonezija|indonezijske]] PT Pindad. Poznat je i pod nazivima Kaplan MT u Turskoj i Harimau/tigar u Indoneziji. == Historija == Vlade Turske i Indonezije su u maju 2015. godine postigle dogovor da će zajednički raditi na projektu novog tenka za indnezijsku vojsku javnosti predstavljene visine troškova od 30 miliona američkih dolara.<ref>{{cite web|last1=Gumilang|first1=Prima|title=Industri Pertahanan Akan Teken Kerja Sama di Indo Defence|url=http://www.cnnindonesia.com/nasional/20161101144434-20-169386/industri-pertahanan-akan-teken-kerja-sama-di-indo-defence/|website=CNN Indonesia|access-date=2. 11. 2016|language=Indonesian|date=2. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161104001736/http://www.cnnindonesia.com/nasional/20161101144434-20-169386/industri-pertahanan-akan-teken-kerja-sama-di-indo-defence/|archive-date=4. 11. 2016|url-status=live}}</ref> Očekivana je razvojna faza u trajanju od 37 mjeseci, a prvi prototip je proizveden u Turskoj i drugi u Indoneziji.<ref>{{cite web|title=Turkey, Indonesia agree to develop medium-weight tank|url=http://www.hurriyetdailynews.com/turkey-indonesia-agree-to-develop-medium-weight-tank-----.aspx?pageID=238&nid=82091|access-date=2. 11. 2016|location=Ankara|date=7. 5. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161103234757/http://www.hurriyetdailynews.com/turkey-indonesia-agree-to-develop-medium-weight-tank-----.aspx?pageID=238&nid=82091|archive-date=3. 11. 2016|url-status=live}}</ref> 1.novembra 2016. godine tokom sajma Indo Defence expo 2016. godine, predstavljen je prvi model tenka sa nekim tehničkim specifikacijama.<ref>{{cite web|title=Light weight, low profile [INDODEF16-D1]|url=http://www.janes.com/article/65134/|website=IHS Jane's 360|access-date=2. 11. 2016|date=1. 11. 2016}}</ref> Najvažnije karakteristike su bile masa oko 35 tona, glavno naoružanje je trebalo biti postavljeno u kopu belgijskog proizvođača CMI Defence, za kalibar je odlučeno da bude 105&nbsp;mm sa širokim spektrom projektila. 9. maja 2017. na sajmu vojne opreme IDEF 2017 predstvaljen je prvi prototip. 05. septembra 2018. godine direktor kompanije FNSS za Anadolu Agency je izjavio da je tnk prošao mjeseca zahtjevani testirnaja za indonezijsku vojsku i da je spreman za masovnu proizvodnju. izjavio je da bi se prva serija od 20 do 25 tenkova mogla poručiti krajem 2018. godine i da će ukupni broj proizvedenih tenkova pasti na 200 do 400 primejraka.<ref>{{cite web |last1=Dominguez |first1=Gabriel |title=Kaplan MT ready for mass production, says report |url=https://www.janes.com/article/82823/kaplan-mt-ready-for-mass-production-says-report |website=IHS Jane's 360 |access-date=7. 9. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180906233825/https://www.janes.com/article/82823/kaplan-mt-ready-for-mass-production-says-report |archive-date=6. 9. 2018 |location=London |date=6. 9. 2018 |url-status=live}}</ref> 7. februara 2020. objavljeno je da je počela masovna poizvdonja MMWT-a.<ref>{{Cite web |url=https://www.armyrecognition.com/february_2020_global_defense_security_army_news_industry/tukish-indonesian_kaplan-harimau_medium_tank_now_in_mass_production.html |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 3. 2020 |archive-date=6. 7. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230706223718/https://www.armyrecognition.com/february_2020_global_defense_security_army_news_industry/tukish-indonesian_kaplan-harimau_medium_tank_now_in_mass_production.html |url-status=dead }}</ref> == Opis == === Naoružanje === MMMWT je opremljen CT-CV 105HP glatkocijebvnim topom klaibra 105&nbsp;mm sa termalnom zaštitom. Kupola je opremljena automatskim punjače topa i ima mogućnost zaktretanja od 360 stepeni kako električno tako i mehanički. Elevacija/depresija cijevi topa iznosi od 42 do -6 stepeni. Kupola je opremljena žiroskopskim stabilizatorom i SUP-om. Tenk je opremljen IFF sistemom, modernim sistemima ciljanja i sistemom automatkosg ciljanja mete kojim je opremljen nišandžija. === Zaštita === MMWT koristi modularni tip oklopa. Kategoriziran je kao STANAG 4569 level 4, što znači da oklop tenka može izdržati paljbu kalibra 14.5 x 114&nbsp;mm pri daljini od 200 metara brzine zrna 911&nbsp;m/s. Podvozje tenka je napravljenu u formi V-trupa koje može izdržati djelovanje protivtenkovske mine od 10&nbsp;kg ispod gusjenice ili sredine podvozja. Zbog modularnosti oklop se može nadograditi na nivo 5 zaštite (zaštita od zrna 25&nbsp;mm APDS-T na 500 m pri brzini od 1258&nbsp;m/s) bez povećanja zapremine vozila, dok prednja strana može izdržati djelovanje projektila kalibra 30&nbsp;mm. === Mobilnost === Test dinamičnosti i mobilnosti je proveden 7-16. augusta 2018. godine. Tenk je pogonjen dizelskim motorm Caterpillar C13 od 711 KS i opremljen Allison/Caterpillar X300 transmisijom. Prilikom testiranja tenk je postigao cestovnu brzinu od 78&nbsp;km/h. Prototip posjeduje mogućnost forsiranja rova od 2 metra i vertikalne prepreke od 0.9 metara. == Specifikacije <ref>{{Cite news|url=https://lancercell.com/2017/05/10/kaplan-mt-medium-tank-fnss-pindad-foto-part-2/|title=Kaplan MT, Medium Tank FNSS-Pindad (foto) Part 2|date=10. 5. 2017|work=LANCER CELL|access-date=4. 10. 2017|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20171004085604/https://lancercell.com/2017/05/10/kaplan-mt-medium-tank-fnss-pindad-foto-part-2/|archive-date=4. 10. 2017|url-status=dead}}</ref> == *'''Posada''': 3 člana *'''Ukupna masa vozila''': 32 tone *'''Maksimalna brzina''': 78&nbsp;km/h *'''Snaga motora''': 711 KS *'''Transmisija''': potpuno automatska *'''Omjer snage i mase''': 22. KS/t *'''Kalibar topa''': 105&nbsp;mm *'''Sekundarno naoružanje''': mitraljezi 7.62&nbsp;mm *'''Gradijent''': 60 % *'''Bočni nagib''': 30 % *'''Forsiranje vertikalni prepreka''': 0.9 m *'''Forsiranje rova''': 2 m == Korisnici == === Budući korsinici === *{{ZID|Indonezija}}: očekuje se uvođenje prvih primejraka u operativnu upotrebu 2020. godine, a ostatak je planiran za 2021. godinu.<ref>https://bisnis.tempo.co/read/1195158/kemenhan-pesan-tank-dan-panser-cobra-ke-pt-pindad</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.pikiran-rakyat.com/nasional/2018/08/28/kemenhan-berencana-beli-44-unit-tank-baru-pt-pindad-429318 |title=Archived copy |access-date=1. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190330072009/https://www.pikiran-rakyat.com/nasional/2018/08/28/kemenhan-berencana-beli-44-unit-tank-baru-pt-pindad-429318 |archive-date=30. 3. 2019 |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.aa.com.tr/tr/ekonomi/turk-kaplaninin-taliplileri-artiyor/1726200</ref> === Potencijalni korisnici === *{{ZID|Bangladeš}} *{{ZID|Brunej}} *{{ZID|Filipini}} *{{ZID|Gana}} == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Turski tenkovi]] 51ngma1mocupgshihrcjuva23he3grt 0 466724 3916556 3642370 2026-08-05T09:05:21Z ~2026-43338-85 184390 /* Historija */ danak u krvi 3916556 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Kizlaragina džamija u Mrkonjić Gradu | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | vrsta_karte = | veličina_karte = | reljef_karte = | opis_karte = | lokacija = Mrkonjić Grad | geografska_širina = | geografska_dužina = | religijska_pripadnost = [[Islam]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | provincija = | teritorija = | distrikt = | sektor = | okrug = | općina = | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | zaštitnik = | web_stranica = | organisational_status = | arhitekt = | arhitektonski_tip = [[Džamija]] | arhitektonski_stil = [[Osmanlijska arhitektura u Bosni i Hercegovini|Klasični osmanlijski]] | osnivač = | osnovano_od_strane = Mustafa-aga, dvorski kizlaraga | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1591–1595. | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = 11,66 m | širina = 11,63 m | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = 1 | vanjska_visina_kupole = 14,50 m | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = | broj_tornjeva = | visina_tornja = | materijali = [[Kamen]] | nrhp = | dodano = | refbroj = | označen = | oznaka1_službenoime = | oznaka1_tip = | oznaka1_kriterij = | oznaka1_datum = | uklonjeno1_datum = }} '''Kizlaragina džamija u Mrkonjić Gradu''' je smještena u centru [[Mrkonjić Grad]]a, uz zgradu općine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 3. do 9. maja 2005. godine donijela je odluku da se [[džamija]] proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Kizlar">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2556 |title=Kizlaragina džamija u Mrkonjić-Gradu |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=24. 9. 2019 |archive-date=20. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200720180015/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2556 |url-status=dead }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća) i Tina Wik. == Historija == Današnje naselje Mrkonjić Grad nastao je na mjestu sela Gornja Kloka krajem XVI vijeka, kao kasaba Novo Jajce (Yaytse Yenice). Kasnije će se, sve do 1925. god. nazivati Varcar Vakuf, kada dobija naziv Mrkonjić Grad. Tokom vremena nastali su dijelovi grada: mahala Imamovac (po prvom [[vakuf]]skom imamu), Mečet (po maloj drvenoj džamiji-mesdžidu), Kolobara (staro trgovište), Zavakuf (dio grada iza vakufa), Rijeka (Rika), Zborišće (mjesto za zborove), Uspolje (put prema Trijebovu preko vrela Suljinovac) i mnogi drugi nazivi dijelova grada. Džamiju je sagradio dvorski kizlaraga Mustaf-aga Đukanović, poturčeni Srbin koji je otet u danku u krvi. On je u Gornjoj Kloki podigao i uvakufio: džamiju, [[mekteb]], karavan-saraj sa 20 prostorija, 24 dućana, [[vodovod]] i jedan broj knjiga (rukopisa), a sve to navedeno je u njegovoj vakufnami. Za održavanje objekata i plaćanje službenika [[vakuf]]a, uvakufio je 674.000 akči gotovog novca; od toga 59.040 akči da se troši na plate službenika, a 615.060 akči da se daju u promet uz 10% dobiti, od čega će se podmirivati tekući troškovi. Tačan datum građenja džamije nije poznat, ali se prema podacima navedenim u dva dokumenta može zaključiti da je džamija nastala u periodu od 1591. do 1595. godine. Džamija je obnovljena 1873. godine, što je naznačeno na tarihu, koji se nalazio iznad ulaznih vrata, a neshi pismom su bili uklesani natpisi u stihovima. Kao godine popravki džamije spominju se i 1883, 1899 i 1925. Nakon izgradnje džamije, iz [[Istanbul]]a je donesen veliki ćilim, težak 200–300&nbsp;kg, kojim je pod džamije bio zastrt i kojeg su [[Austro-Ugarska|austrougarski]] vojnici, 1878. godine, prilikom pljačke rasjekli na četiri dijela, od kojih se jedan dio i danas čuva u Umjetničkom muzeju u [[Beč]]u. Kizlaragina džamija zapaljena je i minirana 1993. godine, potom je srušena, a materijal je odvezen na deponiju smeća koja se nalazi na lokalitetu Grabež. Generalna direkcija vakufa Republike [[Turska|Turske]] obezbijedila je sredstva i džamija je obnovljena. == Opis == Kizlaragina džamija pripada skupini jednoprostornih potkupolnih džamija sa trijemom natkrivenim malim kupolama i prigrađenom kamenom munarom. Osnova je skoro kvadratna vanjskih dimenzija 11,66x11,63 m. Sa ulazne strane, cijelom širinom vanjskog zida, izveden je trijem sa sofama natkriven trima kupolicama. Sve tri kupolice su izvedene u istoj ravni i njihova visina do alema iznosi oko 8,40 m. Traveji ispod kupolica su dimenzije 3,22x3,55 m. S obe strane džamijskih vrata nalaze se niske kamene sofe dimenzija oko 5,30x4,30 m. Trijem sa kupolicama je oslanjen na četiri masivna kamena stupa kružnog presjeka prečnika 40&nbsp;cm, visine 3,60 m, postavljenim na postamentima kvadratne osnove 50x50 cm i visokim 60&nbsp;cm. Stupovi su međusobno, kao i sa čeonim džamijskim zidom, povezani [[kamen]]im polukružnim lukovima visokim 160&nbsp;cm sa horizontalnim čeličnim zategama. Kupolice leže na osmougaonim tamburima visokim 60&nbsp;cm, a stranica osmougaonika tambura je dužine od 130&nbsp;cm. Centralni prostor džamije je presvođen kupolom sa tjemenom na visini od cca 14,50 m mjereno od poda do tjemena kupole, i vanjske visine do alema oko 15 m. Debljina tambura iznosi oko 0,70 m, a njegova vanjska visina do vijenca oko 1,80 m. Na tamburu su postavljena četiri prozora-okulusa, vanjskog dijametra 80&nbsp;cm. Četrnaestostrana kamena [[munara]] je prečnika oko 2 m pri dnu munare, i prigrađena je uz desni vanjski zid. Ulaz na munaru je postavljen u desnom uglu molitvenog prostora ispod [[mahfil]]a. == Literatura == * [[Ivan Lovrenović]] - Mrkonjić-Grad, monografija, Narodni univerzitet Mrkonjić Grad * [[Mehmed Mujezinović]] - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga 3, 3. izdanje, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo –Publishing, 1998. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://vakuf.ba/aktuelnosti/novi-projekti-u-saradnji-sa-generalnom-dirkecijom-vakufa-republike-turske/1429 Novi projelti u saradnji sa Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200720212652/http://vakuf.ba/aktuelnosti/novi-projekti-u-saradnji-sa-generalnom-dirkecijom-vakufa-republike-turske/1429 |date=20. 7. 2020 }} * [https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/pare-za-radove-na-tri-dzamije-380606 Pare za radove na tri džamije] * [https://www.preporod.info/bs/article/16634/zaimovic-ponovo-uzdignuta-munara-poziv-je-bosnjacima-da-se-vrate-na-svoja-ognjista-iz-kojih-su-silom-protjerani Preporodinfo] {{Džamije u Bosni i Hercegovini}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Mrkonjić Gradu]] [[Kategorija:Džamije u Mrkonjić Gradu]] mlz3zicpxefyz32juhnxgzxnelf7xn9 3916559 3916556 2026-08-05T09:48:30Z AdnanSa 226 Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-43338-85|~2026-43338-85]] i vraćeno na izmjenu 3642370 korisnika InternetArchiveBot 3916559 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vjerski objekt | ime = Kizlaragina džamija u Mrkonjić Gradu | slika = | veličina_slike = | alt_slike = | opis_slike = | vrsta_karte = | veličina_karte = | reljef_karte = | opis_karte = | lokacija = Mrkonjić Grad | geografska_širina = | geografska_dužina = | religijska_pripadnost = [[Islam]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | provincija = | teritorija = | distrikt = | sektor = | okrug = | općina = | administracija = | godina_posvećenja = | organizacijski_status = | funkcijski_status = | oznaka_baštine = [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] | vodstvo = | zaštitnik = | web_stranica = | organisational_status = | arhitekt = | arhitektonski_tip = [[Džamija]] | arhitektonski_stil = [[Osmanlijska arhitektura u Bosni i Hercegovini|Klasični osmanlijski]] | osnivač = | osnovano_od_strane = Mustafa-aga, dvorski kizlaraga | glavni_ugovarač = | smjer_fasade = | kamen_temeljac = | godina_dovršetka = 1591–1595. | troškovi_gradnje = | kapacitet = | dužina = 11,66 m | širina = 11,63 m | širina_srednje_lađe_crkve = | visina_maks = | broj_kupola = 1 | vanjska_visina_kupole = 14,50 m | unutrašnja_visina_kupole = | vanjski_prečnik_kupole = | unutrašnji_prečnik_kupole = | broj_munara = 1 | visina_munare = | broj_tornjeva = | visina_tornja = | materijali = [[Kamen]] | nrhp = | dodano = | refbroj = | označen = | oznaka1_službenoime = | oznaka1_tip = | oznaka1_kriterij = | oznaka1_datum = | uklonjeno1_datum = }} '''Kizlaragina džamija u Mrkonjić Gradu''' je smještena u centru [[Mrkonjić Grad]]a, uz zgradu općine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 3. do 9. maja 2005. godine donijela je odluku da se [[džamija]] proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="Kizlar">{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2556 |title=Kizlaragina džamija u Mrkonjić-Gradu |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |access-date=24. 9. 2019 |archive-date=20. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200720180015/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2556 |url-status=dead }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, [[Amra Hadžimuhamedović]], [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] (predsjedavajuća) i Tina Wik. == Historija == Današnje naselje Mrkonjić Grad nastao je na mjestu sela Gornja Kloka krajem XVI vijeka, kao kasaba Novo Jajce (Yaytse Yenice). Kasnije će se, sve do 1925. god. nazivati Varcar Vakuf, kada dobija naziv Mrkonjić Grad. Tokom vremena nastali su dijelovi grada: mahala Imamovac (po prvom [[vakuf]]skom imamu), Mečet (po maloj drvenoj džamiji-mesdžidu), Kolobara (staro trgovište), Zavakuf (dio grada iza vakufa), Rijeka (Rika), Zborišće (mjesto za zborove), Uspolje (put prema Trijebovu preko vrela Suljinovac) i mnogi drugi nazivi dijelova grada. Džamiju je sagradio dvorski kizlaraga Mustaf-aga. On je u Gornjoj Kloki podigao i uvakufio: džamiju, [[mekteb]], karavan-saraj sa 20 prostorija, 24 dućana, [[vodovod]] i jedan broj knjiga (rukopisa), a sve to navedeno je u njegovoj vakufnami. Za održavanje objekata i plaćanje službenika [[vakuf]]a, uvakufio je 674.000 akči gotovog novca; od toga 59.040 akči da se troši na plate službenika, a 615.060 akči da se daju u promet uz 10% dobiti, od čega će se podmirivati tekući troškovi. Tačan datum građenja džamije nije poznat, ali se prema podacima navedenim u dva dokumenta može zaključiti da je džamija nastala u periodu od 1591. do 1595. godine. Džamija je obnovljena 1873. godine, što je naznačeno na tarihu, koji se nalazio iznad ulaznih vrata, a neshi pismom su bili uklesani natpisi u stihovima. Kao godine popravki džamije spominju se i 1883, 1899 i 1925. Nakon izgradnje džamije, iz [[Istanbul]]a je donesen veliki ćilim, težak 200–300&nbsp;kg, kojim je pod džamije bio zastrt i kojeg su [[Austro-Ugarska|austrougarski]] vojnici, 1878. godine, prilikom pljačke rasjekli na četiri dijela, od kojih se jedan dio i danas čuva u Umjetničkom muzeju u [[Beč]]u. Kizlaragina džamija zapaljena je i minirana 1993. godine, potom je srušena, a materijal je odvezen na deponiju smeća koja se nalazi na lokalitetu Grabež. Generalna direkcija vakufa Republike [[Turska|Turske]] obezbijedila je sredstva i džamija je obnovljena. == Opis == Kizlaragina džamija pripada skupini jednoprostornih potkupolnih džamija sa trijemom natkrivenim malim kupolama i prigrađenom kamenom munarom. Osnova je skoro kvadratna vanjskih dimenzija 11,66x11,63 m. Sa ulazne strane, cijelom širinom vanjskog zida, izveden je trijem sa sofama natkriven trima kupolicama. Sve tri kupolice su izvedene u istoj ravni i njihova visina do alema iznosi oko 8,40 m. Traveji ispod kupolica su dimenzije 3,22x3,55 m. S obe strane džamijskih vrata nalaze se niske kamene sofe dimenzija oko 5,30x4,30 m. Trijem sa kupolicama je oslanjen na četiri masivna kamena stupa kružnog presjeka prečnika 40&nbsp;cm, visine 3,60 m, postavljenim na postamentima kvadratne osnove 50x50 cm i visokim 60&nbsp;cm. Stupovi su međusobno, kao i sa čeonim džamijskim zidom, povezani [[kamen]]im polukružnim lukovima visokim 160&nbsp;cm sa horizontalnim čeličnim zategama. Kupolice leže na osmougaonim tamburima visokim 60&nbsp;cm, a stranica osmougaonika tambura je dužine od 130&nbsp;cm. Centralni prostor džamije je presvođen kupolom sa tjemenom na visini od cca 14,50 m mjereno od poda do tjemena kupole, i vanjske visine do alema oko 15 m. Debljina tambura iznosi oko 0,70 m, a njegova vanjska visina do vijenca oko 1,80 m. Na tamburu su postavljena četiri prozora-okulusa, vanjskog dijametra 80&nbsp;cm. Četrnaestostrana kamena [[munara]] je prečnika oko 2 m pri dnu munare, i prigrađena je uz desni vanjski zid. Ulaz na munaru je postavljen u desnom uglu molitvenog prostora ispod [[mahfil]]a. == Literatura == * [[Ivan Lovrenović]] - Mrkonjić-Grad, monografija, Narodni univerzitet Mrkonjić Grad * [[Mehmed Mujezinović]] - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga 3, 3. izdanje, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo –Publishing, 1998. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://vakuf.ba/aktuelnosti/novi-projekti-u-saradnji-sa-generalnom-dirkecijom-vakufa-republike-turske/1429 Novi projelti u saradnji sa Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200720212652/http://vakuf.ba/aktuelnosti/novi-projekti-u-saradnji-sa-generalnom-dirkecijom-vakufa-republike-turske/1429 |date=20. 7. 2020 }} * [https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/pare-za-radove-na-tri-dzamije-380606 Pare za radove na tri džamije] * [https://www.preporod.info/bs/article/16634/zaimovic-ponovo-uzdignuta-munara-poziv-je-bosnjacima-da-se-vrate-na-svoja-ognjista-iz-kojih-su-silom-protjerani Preporodinfo] {{Džamije u Bosni i Hercegovini}} {{Portal Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Mrkonjić Gradu]] [[Kategorija:Džamije u Mrkonjić Gradu]] 66l3mye2o8mx5yrzl592m6z6jhx1su8 0 467510 3916476 3904953 2026-08-04T18:46:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916476 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:''N''-Acetilserotonin}} {{Infokutija hemijski spoj |slika= | Strukturna formula =[[Datoteka:N-acetylserotonin.svg|250px]]<br>[[Datoteka:N-Acetylserotonin-3D-sticks.png |250px]] | Hemijski spoj =''N''-Acetilserotonin | Druga imena =''N''-Acetil-5-hidroksitriptamin<br />''N''-Acetil-5-HT [[IUPAC]] ime | Sumarna formula = C₁₂H₁₄N₂O₂ | CAS registarski broj =1210-83-9 | SMIILES= CC(=O)NCCC1=CNC2=C1C=C(C=C2)O | SMILES1 = | Kratki opis = | Molarna masa = | Agregatno stanje = | Gustoća =1,268 g/mL | Tačka topljenja = | Tačka ključanja = | pKa= | Rastvorljivost = | Dipolni moment = |InChI = 1/C12H14N2O2/c1-8(15)13-5-4-9-7-14-12-3-2-10(16)6-11(9)12/h2-3,6-7,14,16H,4-5H2,1H3,(H,13,15) |StedInchI=1S/C12H14N2O2/c1-8(15)13-5-4-9-7-14-12-3-2-10(16)6-11(9)12/h2-3,6-7,14,16H,4-5H2,1H3,(H,13,15) | ChEMBL = 33103 | ChEBI =17697 |MeSHName = ''N''-Acetilserotonin | KEGG = <br>[[PubChem]]: 903 |HAZARD= }} '''''N''-Acetilserotonin''' ('''NAS'''), poznat i pod nazivom '''normelatonin''', jest [[hemijski spoj]] koji se [[prirodni proizvod|prirodno pojavljuje]] je [[prekursor (biohemija)|prekursor]] i [[reakcijski intermedijar|intermedijar]] u proizvodnji endogenog [[melatonin]]a iz [[serotonin]]a.<ref name="pmid13795316">{{cite journal |vauthors=AXELROD J, WEISSBACH H | title = Enzymatic O-methylation of N-acetylserotonin to melatonin |url=https://archive.org/details/sim_science_1960-04-29_131_3409/page/n38 | journal = Science | volume = 131 | issue = 3409| page = 1312 |date=april 1960 | pmid = 13795316 | doi = 10.1126/science.131.3409.1312| bibcode = 1960Sci...131.1312A }}</ref><ref name="pmid13784117">{{cite journal |vauthors=WEISSBACH H, REDFIELD BG, AXELROD J | title = Biosynthesis of melatonin: enzymic conversion of serotonin to N-acetylserotonin | journal = Biochimica et Biophysica Acta | volume = 43 | issue = | pages = 352–3 |date=septembar 1960 | pmid = 13784117 | doi = 10.1016/0006-3002(60)90453-4| url = }}</ref> Također ima [[biološku aktivnost]], uključujući djelovanje kao [[agonist receptora za melatonin]], [[agonist]] [[TrkB]] i koji ima [[Antioksidans|antioksidantne]] efekte. ==Biološka funkcija== Kao i [[melatonin]], NAS je [[agonist]] na [[melatoninski receptor|melatoninskim receptorima]] [[MT1 receptor|MT₁]], [[MT2 receptor|MT₂]] i [[MT3 receptor|MT₃]], a može se smatrati i [[neurotransmiter]]om.<ref name="pmid20133677">{{cite journal |vauthors=Jang SW, Liu X, Pradoldej S, etal | title = N-acetylserotonin activates TrkB receptor in a circadian rhythm | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 107| issue = 8| pages = 3876–81|date=februar 2010 | pmid = 20133677 | pmc = 2840510 | doi = 10.1073/pnas.0912531107 | bibcode = 2010PNAS..107.3876J }}</ref><ref name="pmid11261588">{{cite journal |vauthors=Zhao H, Poon AM, Pang SF | title = Pharmacological characterization, molecular subtyping, and autoradiographic localization of putative melatonin receptors in uterine endometrium of estrous rats |url=https://archive.org/details/sim_life-sciences_2000-03-17_66_17/page/n30 | journal = Life Sciences | volume = 66 | issue = 17 | pages = 1581–91 |date=mart 2000 | pmid = 11261588 | doi = 10.1016/S0024-3205(00)00478-1}}</ref><ref name="pmid10455277">{{cite journal |vauthors=Nonno R, Pannacci M, Lucini V, Angeloni D, Fraschini F, Stankov BM | title = Ligand efficacy and potency at recombinant human MT2 melatonin receptors: evidence for agonist activity of some mt1-antagonists |url=https://archive.org/details/sim_british-journal-of-pharmacology_1999-07_127_5/page/1288 | journal = British Journal of Pharmacology| volume = 127 | issue = 5 | pages = 1288–94 |date=juli 1999 | pmid = 10455277 | pmc = 1566130 | doi = 10.1038/sj.bjp.0702658 }}</ref><ref name="pmid10381796">{{cite journal | vauthors = Paul P, Lahaye C, Delagrange P, Nicolas JP, Canet E, Boutin JA | title = Characterization of 2-[125I]iodomelatonin binding sites in Syrian hamster peripheral organs | journal = The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics | volume = 290 | issue = 1 | pages = 334–40 | date = juli 1999 | pmid = 10381796 | doi = | url = http://jpet.aspetjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=10381796 | access-date = 13. 8. 2020 | archive-date = 15. 12. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20191215052614/http://jpet.aspetjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=10381796 | url-status = dead }}</ref> Pored toga, NAS je distribuiran u nekim oblastima [[mozak|mozga]] gdje serotonin i melatonin nisu, što sugerira da on može imati svoje jedinstvene središnje zadatke, a ne da samo da funkcionira kao [[prekursor (biohemija)|prethodnik]] u [[sinteza (hemija)|sintezi]] melatonina.<ref name="pmid20133677" /> Poznato je da NAS ima antidepresivne, neurotrofne i kognitivne efekte<ref name="Tosini G. 2012">{{cite journal | author = Tosini G., Ye K. & Iuvone PM | date = 2012 | title = Neuroprotection, neurogenesis, and the sleepy brain | journal = Neuroscientist | volume = 18 | issue = 6 | pages = 645–653 | doi=10.1177/1073858412446634| pmid = 22585341 | pmc = 3422380 }}</ref><ref name="Oxenkrug G. 2012">{{cite journal | author = Oxenkrug G. & Ratner R. | date = 2012 | title = N-acetylserotonin and aging-associated cognitive impairment and depression | journal = Aging Dis | volume = 3 | issue = 4 | pages = 330–338| pmid = 23185714 | pmc = 3501368 }}</ref> te je predloženo da bude meta za liječenje kognitivnog pada i depresije povezanih sa [[starenje]]m.<ref name="Oxenkrug G. 2012"/> ===TrkB receptor=== Pokazano je da NAS djeluje kao [[potencija|moćni]] antagobist [[TrkB receptor]]a, dok serotonin i melatonin nemaju.<ref name="pmid20133677" /> Subhonično i hronično davanje NAS-a odraslim [[miš]]evima inducira proliferaciju neurona [[Progenitor ćelija | progenitorne ćelije]] (NPC), a blokada TrkB-a ukinula je taj efekt, sugerirajući da je ovisan o TrkB.<ref name="Sompol">{{cite journal |author1=Sompol P. |author2=Liu X. |author3=Baba K. |author4=Paul KN. |author5=Tosini G. |author6=Iuvone PM. |author7=Ye K. | year = 2011 | title = N-acetylserotonin promotes hippocampal neuroprogenitor cell proliferation in sleep-deprived mice | journal = Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. | volume = 108 | issue = 21| pages = 8844–9 | doi=10.1073/pnas.1105114108|pmid=21555574 | pmc=3102377|bibcode=2011PNAS..108.8844S }}</ref> Otkriveno je i da NAS značajno povećava proliferaciju [[NPC]] kod miševa lišenih sna.<ref name="Sompol"/> I"/> Smatra se da su antidepresivni i neurotrofni efekti NAS-a dijelom i zbog njegove uloge TrkB agonista.<ref name="Tosini G. 2012"/> === Antioksidantna svojstva === NAS djeluje kao moćan [[antioksidans]], otkriveno je da se njegova djelotvornost kao antioksidansa razlikuje ovisno o korištenom eksperimentalnom modelu, a opisano je da ima 5 do 20 puta veći učinak od melatonina u zaštiti od oštećenja oksidansa.<ref>{{cite journal | author = Oxenkrug G | year = 2005 | title = Antioxidant effects of N-acetylserotonin: possible mechanisms and clinical implications | url = | journal = Ann. N. Y. Acad. Sci. | volume = 1053 | issue = | pages = 334–47 | doi=10.1111/j.1749-6632.2005.tb00042.x| pmid = 16179540 }}</ref> NAS has been shown to protect against [[lipid peroxidation]] in microsomes and mitochondria.<ref>{{cite journal |author1=Gavazza MB. |author2=Català A. | year = 2004 | title = Protective effect of N-acetyl-serotonin on the nonenzymatic lipid peroxidation in rat testicular microsomes and mitochondria | url = | journal = J. Pineal Res. | volume = 37 | issue = 3| pages = 153–60 | doi=10.1111/j.1600-079x.2004.00150.x|pmid=15357659 }}</ref> Za NAS je također nađeno da snižava razinu odmora [[ROS|reaktivne vrste kisika]] (ROS) u [[limfociti]]ma periferne krvi i da pokazuje antioksidativne efekte protiv ROS-a izazvanog t-butiliranim [[hidroperoksid]]om i diamidno nduciranom ROS-u.<ref>{{cite journal |author1=Wölfler A. |author2=Abuja PM. |author3=Schauenstein K. |author4=Liebmann PM. | year = 1999 | title = N-acetylserotonin is a better extra- and intracellular antioxidant than melatonin | url =https://archive.org/details/sim_febs-letters_1999-04-23_449_2-3/page/206| journal = FEBS Lett | volume = 449 | issue = 2–3| pages = 206–10 | doi=10.1016/s0014-5793(99)00435-4|pmid=10338133 }}</ref> Također je primijećeno da NAS inhibira enzim [[dušik-oksid sintaza]].<ref>{{cite journal |author1=Peter Klemm |author2=Markus Hecker |author3=Hannelore Stockhausen |author4=Chin Chen Wu |author5=Christoph Thiemermann | pmid = 7582541 | volume=115 | issue=7 | title=Inhibition by N-acetyl-5-hydroxytryptamine of nitric oxide synthase expression in cultured cells and in the anaesthetized rat. |url=https://archive.org/details/sim_british-journal-of-pharmacology_1995-08_115_7/page/1175 | date=Aug 1995 | journal=Br J Pharmacol | pages=1175–1181 | doi=10.1111/j.1476-5381.1995.tb15021.x | pmc=1908794}}</ref> === Protivupalni efekti === Za NAS je objavljeno da ima [[upala|protivupalna]] dejstva. Pokazalo se da inhibira [[lipopolisaharid|LPS]]-stimuliranu proizvodnju [[citokin|proupalnog citokina]] [[faktor tumorske nekroze alfa|TNF-alfa]] u diferenciranim ljudskim [[monocit]]ima koji potiču od THP-1.<ref>{{cite journal |author1=Perianayagam MC. |author2=Oxenkrug GF. |author3=Jaber BL. | year = 2005 | title = Immune-modulating effects of melatonin, N-acetylserotonin, and N-acetyldopamine | url = | journal = Ann. N. Y. Acad. Sci. | volume = 1053 | issue = | pages = 386–93 | doi=10.1111/j.1749-6632.2005.tb00046.x|pmid=16179544 }}</ref> === Raznolikost djelovanja === NAS može igrati ulogu u antidepresivima efekata selektivnog inhibitora ponovne pohrane [[serotonina]] (SSRI) i [[inhibitor monoamin-oksidata|inhibitora monoamin-oksidaza]] (MAOI). SSRI [[fluoksetin]] i [[MAO-A]] [[inhibitor enzima|inhibitor]] [[hlorginin]] [[pregulacija|pregulira]] AANAT indirektno putem serotonergijskih mehanizama i na taj način povećava razinu NAS nakon hronične primjene, što korelira s pojavom njihovih antidepresivnih efekata. Ovi podaci podržavaju potencijalnu ulogu NAS-a u regulaciji raspoloženja i u terapijskim prednostima izazvanim antidepresivima. Putem još neidentificiranog mehanizma, NAS može biti uzrok [[ortostatska hipertenzija|ortostatske hipotenzije]] koja je viđena prilikom kliničkog tretmana MAOI-a.<ref name="pmid9503569">{{cite journal | author = Oxenkrug GF | title = [N-acetylserotonin and hypotensive effect of MAO-A inhibitors] | language = Russian | journal = Voprosy Meditsinskoi Khimii | volume = 43 | issue = 6 | pages = 522–6 | year = 1997 | pmid = 9503569 | doi = | url = }}</ref> Smanjuje [[krvni pritisak]] kod glodara, a [[pineaektomija]] [[epifiza|epifize]] kao glavnog mjesta NAS-ove i sinteze melatonina, smanjuje [[krvni pritisak|hipotenzijsko]] djelovanje [[klorgilin]]a. == Biohemija == NAS nastaje iz [[serotonin]]a pomoću [[enzim]]a [[aralkilamin N-acetiltransferaza|aralkinamin ''N''-metiltransferaza]] (ASMT). NAS je u stanju da prodre kroz [[krvno-moždana barijera]], za razliku od [[serotonin]]a.<ref>{{cite web | url = http://www.drugbank.ca/drugs/DB04275 | title = N-Acetyl Serotonin | publisher = DrugBank | access-date = 13. 8. 2020 | archive-date = 11. 11. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20191111235207/https://www.drugbank.ca/drugs/DB04275 | url-status = dead }}</ref> ==Također pogledajte== * [[Serotonin]] ==Reference== {{refspisak|32em}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|N-Acetylserotonin}} {{Neurotransmiteri}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Acetylserotonin, N-}} [[Kategorija:Acetamidi]] [[Kategorija:Antioksidansi]] [[Kategorija:Biogeni amini]] [[Kategorija:Neurotransmiteri]] [[Kategorija:Cirkadijski ritam]] [[Kategorija:Hormoni pinealne žlijezde]] [[Kategorija:Fenoli]] [[Kategorija:Agonisti melatoninskih receptora]] 2p7q9qcngarwn21xz3sq3oiimmd1pec 0 478080 3916523 3816780 2026-08-05T04:04:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916523 wikitext text/x-wiki {{Kultura Bosne i Hercegovine}} '''Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine''' društvena su i javna priznanja, koja se dodjeljuju za poseban doprinos u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda, za izgradnju demokratskih odnosa, mira i stabilizacije, razvoja međunarodne saradnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa ostalim zemljama i s međunarodnim organizacijama i za kulturni, ekonomski i svaki drugi napredak ljudi i građana Bosne i Hercegovine. Sistem počasti Bosne i Hercegovine uspostavljen je nakon završetka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]] 1994, a promijenjen je u maju 2003.<ref>{{Cite web|url=https://www.medals.org.uk/bosnia/bosnia-text.htm|title=ODM of Bosnia-Herzegovina: Text List|website=www.medals.org.uk|access-date=24. 5. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.podaci.net/_ZAKON_BiH/propis/Zakon_o_odlikovanjima/Z-odliko02v0321-0824.html|title=WebPropisi Infotek - Zakon o Odlikovanjima BiH|website=www.podaci.net|access-date=24. 5. 2021|archive-date=24. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210524021456/http://www.podaci.net/_ZAKON_BiH/propis/Zakon_o_odlikovanjima/Z-odliko02v0321-0824.html|url-status=dead}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/law/DownloadDocument?lawDocumentId=be360976-624c-436c-b7d9-3db830132f82&langTag=bs|title=Zakon o odlikovanjima Bosne i Hercegovine|date=21. 5. 2003|website=parlament.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=19. 5. 2024}}</ref> Svi državljani Bosne i Hercegovine, privredna društva, državne institucije i druga pravna lica i nevladine organizacije pogodni su za primanje odlikovanja Bosne i Hercegovine. Pogodni su i strani državljani, strane i međunarodne organizacije i institucije. Moguće je dobiti nagradu i posthumno. Jedina ovlaštena institucija za dodjelu ordena, odlikovanja i medalja Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Do sada niko nije odlikovan.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/predsjednistvo-bih-nikada-nikome-nije-dodijelilo-orden/|title=Predsjedništvo BiH nikada nikome nije dodijelilo orden|last=Erić|first=Ivana|date=27. 2. 2021|website=N1|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2024}}</ref> == Odlikovanja == {| class="wikitable" !# !Izgled !Traka ! colspan="2" |Naziv ordena !Dodjela |- |'''1.''' | |[[Datoteka:BIH_Order_of_Freedom.png|75x75piksel]] | colspan="2" |[[Orden slobode (Bosna i Hercegovina)|Orden slobode]] |Dodjeljuje se za posebne zasluge u ostvarivanju slobode i ljudskih prava, za razvijanje razumijevanja i povjerenja među građanima i narodima, kao i za zasluge u izgradnji demokratskih odnosa.<ref name=":0" /> |- |'''2.''' | | | colspan="2" |[[Orden mira (Bosna i Hercegovina)|Orden mira]] |Dodjeljuje se za naročite zasluge u razvijanju međunarodnih odnosa između Bosne i Hercegovine i drugih država kao i za istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa Bosne i Hercegovine i drugih država.<ref name=":0" /> |- |'''3.''' | | | colspan="2" |[[Orden Bosne i Hercegovine]] |Dodjeljuje se za zasluge u razvijanju i učvršćivanju međunarodne političke, ekonomske, naučne, kulturne i druge saradnje između Bosne i Hercegovine i drugih država i međunarodnih organizacija. Ovaj orden dodjeljuje se i najistaknutijim ličnostima za izvanredne zasluge za razvijanje i jačanje svijesti građana i naroda u borbi za slobodu i nezavisnost<ref name=":0" /> |- |'''4.''' | | rowspan="2" |[[Datoteka:BIH_Order_of_the_Gold_Coat_of_Arms_with_Swords.png|75x75piksel]] | rowspan="2" |[[Orden zlatnog grba Bosne i Hercegovine]] |s mačevima |Dodjeljuje se prvenstveno vojnim licima iz zemlje i inozemstva za naročite zasluge u odbrani zemlje, učvršćivanju mira, stabilizacije i vojne saradnje u zemlji i regionu<ref name=":0" /> |- |'''5.''' | |s lentom |Dodjeljuje se najistaknutijim ličnostima za izvanredne zasluge u razvijanju prijateljskih odnosa i saradnje Bosne i Hercegovine i drugih država i međunarodnih organizacija, kao i izvanredan doprinos u razvoju Bosne i Hercegovine.<ref name=":0" /> |- |'''6.''' | | rowspan="2" |[[Datoteka:BIH_Order_of_the_Gold_Coat_of_Arms_with_Swords.png|75x75piksel]] | rowspan="2" |[[Orden Bosne i Hercegovine]] |sa zlatnim vijencem | rowspan="2" |Dodjeljuju se za posebne zasluge u razvoju privrede, obrazovanja, nauke, kulture, sporta, informiranja i drugih djelatnosti od značaja za razvoj zemlje i njenih građana i naroda.<ref name=":0" /> |- |'''7.''' | |sa srebrenim vijencem |- |'''8.''' | |[[Datoteka:BIH_Order_of_the_Gold_Coat_of_Arms_with_Swords.png|75x75piksel]] |[[Orden srebrnog grba Bosne i Hercegovine]] |s mačevima |Dodjeljuje se vojnim licima iz zemlje za ispoljenu izuzetnu hrabrost i požrtvovanje u pružanju pomoći u prirodnim, tehničkim i drugim katastrofama.<ref name=":0" /> |} == Odlikovanja Republike Srpske == {{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske}} == Također pogledajte == * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Srpske]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Orders, decorations and medals of Bosnia and Herzegovina}} * [https://www.parlament.ba/law/DownloadDocument?lawDocumentId=be360976-624c-436c-b7d9-3db830132f82&langTag=bs Zakon o odlikovanjima Bosne i Hercegovine] {{Ordeni BiH}} {{BiH po temama}} [[Kategorija:Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine]] taxllzy60jdpf2wsjigegfkladt65bb 0 478735 3916566 3904680 2026-08-05T10:58:17Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916566 wikitext text/x-wiki '''RNK-inducirani kompleks utišavanja''' ili '''RISC''' je [[multiproteinski kompleks]], konkretno [[ribonukleoprotein]], koji funkcionira u utišavanju gena putem različitih putevsa na transkripcijskom i translacijskom nivou.<ref name="Pratt2009">{{Cite journal|name-list-style=amp|vauthors=Pratt AJ, MacRae IJ|year=2009|title=The RNA-induced silencing complex: A versatile gene-silencing machine|journal=Journal of Biological Chemistry|volume=284|issue=27|pages=17897–17901|doi=10.1074/jbc.R900012200|pmc=2709356|pmid=19342379}}</ref> Koristeći jednolančane fragmente [[RNK]] (ssRNK), kao što je [[mikroRNK]] (miRNK), ili dvolančane [[mala interferirajuća RNK|male interferirajuće RNK]] (siRNA), kompleks funkcionira kao ključni alat u regulaciji [[ekspresija gena|djelovanja gena]].<ref name="Filipowicz2008">{{Cite journal|vauthors=Filipowicz W, Bhattacharyya SN, Sonenber N | title= Mechanisms of post-transcriptional regulation by microRNAs: are the answers in sight? | journal=[[Nature Reviews Genetics]] | volume=9 | issue=2 | year=2008 | pages=102–114 | doi=10.1038/nrg2290 | pmid=18197166}}</ref> Jednolančana sekvenca RNK djeluje kao predložak za RISC da prepozna [[komplementarna DNK|komplementarnu]] [[transkripcija (genetika)|transkript]] [[informacijska RNK|iRNK]] (iRNK). Kada je pronađen, jedan od proteina u RISC-u, [[argonaut]], aktivira i cijepa iRNK. Ovaj proces naziva se [[interferencijska RNK]] (RNKi) i nalazi se u mnogih [[eukariot]]a; to je ključni proces u odbrani od [[virusne bolesti|virusne infekcije]], jer ga pokreće prisustvo dvolančane RNK (dsRNK).<ref name="Pratt2009" /><ref name="Fire1998"> {{Cite journal |vauthors=Fire A, Xu S, Montgomery MK, Kostas SA, Driver SE, Mello CC | title=Potent and specific genetic interference by double-stranded RNA in ''Caenorhabditis elegans'' |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-02-19_391_6669/page/806 | journal=[[Nature]] | volume=391 | issue=6669 | year=1998 | pages=806–811 | doi=10.1038/35888 | pmid=9486653}} </ref><ref name="Watson2008"> {{cite book| last=Watson | first=James D. | title=Molecular Biology of the Gene | year=2008 | publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press | location=San Francisco, CA |isbn=978-0-8053-9592-1| pages=641–648 }}</ref> == Otkriće == [[Biohemija|Biohemijska]] identifikacija RISC-a obavili su [[Gregory Hannon]] i njegove kolege iz Laboratorije ''Cold Spring Harbor''.<ref name="Hammond2000"> {{Cite journal |vauthors=Hammond SM, Bernstein E, Beach D, Hannon GJ | title=An RNA-directed nuclease mediates post-transcriptional gene silencing in ''Drosophila'' cells |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-03-16_404_6775/page/292 | journal=[[Nature]] | volume=404 | issue=6775 | year=2000 | pages=293–296 | doi=10.1038/35005107 | pmid=10749213}}</ref> Bilo je to samo nekoliko godina nakon što su [[Andrew Fire]] i [[Craig Mello]], 2006. godine podijelili [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagrada za fiziologiju ili medicinu]], za otkriće interferencije RNK.<ref name="Fire1998"/> [[slika:Drosophila melanogaster - side (aka).jpg|200px|thumb|''[[Drosophila melanogaster]]'']] Hannon i njegove kolege pokušali su identificirati mehanizme RNKi koji su uključeni u [[utišavanje gena]], pomoću dsRNK, u ćelijama '' [[Drosophila]] ''. Drozofilske [[Schneiderove ćelije 2|S2 ćelije]] su [[transfekcija|transficirane]] ''[[lac operon|lacZ]] ''[[ekspresija vektora|ekspresije vektora]] za kvantifikaciju [[ekspresija gena|ekspresije gena]] sa [[beta-galaktozidaza|β-galaktozidaznom]] aktivnošću. Njihovi rezultati pokazali su ko-transfekciju s ''lacZ'' dsRNK, sa značajno smanjenom aktivnošću β-galaktozidaze, u odnosu na kontrolnu dsRNK. Stoga dsRNK kontroliraju ekspresiju gena putem sekvence [[komplementarnost]]i. S2 ćelije su zatim transficirane sa ''Drosophila'' [[ciklin E]] dsRNK. Ciklin E je bitan gen za napredovanje [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]] u S-fazu. Ciklin E dsRNK zaustavio je ćelijski ciklus u [[ćelijski ciklus|G₁ fazi]] (prije S faze). Prema tome, RNKi može ciljati [[endogen]]a gene. Pored toga, ciklin E dsRNK samo je smanjio ciklinu E RNK-sličan rezultat, koji je je također prikazan upotrebom dsRNK, koja odgovara [[ciklin|ciklinu A]] koji deluje u S, [[ćelijski ciklus|G₂]] i [[mitoza|M]] fazi ćelijskog ciklusa. To pokazuje karakteristično obilježje RNKi: smanjeni nivi [[iRNK]] odgovaraju nivoima dodane dsRNK Da bi se isprobalo da li je njihovo opažanje smanjenih nivoa mRNK posljeedica direktnog ciljanja mRNK (kao što sugeriraju podaci iz drugih sistema), S2 ćelije ''[[Drosophila]]'' transficirane su ili dsRNK ''Drosophila'' ciklinom E ili ''lacZ'' dsRNK, a zatim se inkubiraju sa sintetskom [[iRNK]] za ciklin E ili ''lacZ''. Ćelije transficirane ciklinom E dsRNA pokazale su razgradnju samo u ciklin E transkriptima – ''lacZ'' transkripti bili su stabilni. Suprotno tome, ćelije transficirane sa ''lacZ'' dsRNK pokazale su razgradnju samo u ''lacZ '' transkriptima, a ne u ciklinskim E-transkriptima. Njihovi rezultati naveli su Hannona i saradnike da sugeriraju da RNKi razgrađuje ciljanu iRNK putem ''aktivnosti specifične za sekvencu''. [[Nukleaza|Nukleazi]] dali su naziv [[enzim]] RISC<ref name = "Hammond2000"/> ==Funkcija interferencije RNK== [[slika:1ytu argonaute dsrna.png|thumb|280PX|PIWI domen protrina zvanog argonaut u kompleksu sa dvolančanom RNK]] === Inkorporacija siRNK/miRNK === [[Ribonukleaza III|RNaza III]] [[Dicer]] je kritični član RISC-a koji pokreće proces interferencije RNK, proizvodnjom dvolančane siRNK ili jednolančane [[miRNK]]. Enzimsko cijepanje dsRNK unutar ćelije stvara kratke fragmente siRNK dužine 21-23 [[nukleotid]]a s dvonukleotidnim [[Usmjerenost (mbiologija)|3 ']].<ref name="Zamore20002">{{Cite journal|vauthors=Zamore PD, Tuschl T, Sharp PA, Bartel DP|year=2000|title=RNAi: double-stranded RNA directs the ATP-dependent cleavage of mRNA at 21 to 23 nucleotide intervals|url=https://archive.org/details/cell_2000-03-31_101_1/page/25|journal=Cell|volume=101|issue=1|pages=25–33|doi=10.1016/S0092-8674(00)80620-0|pmid=10778853}}</ref><ref name="Vermeulen20052">{{Cite journal|vauthors=Vermeulen A, Behlen L, Reynolds A, Wolfson A, Marshall W, Karpilow J, Khvorova A|year=2005|title=The contributions of dsRNA structure to Dicer specificity and efficiency|journal=RNA |volume=11|issue=5|pages=674–682|doi=10.1261/rna.7272305|pmc=1370754|pmid=15811921}}</ref> Dicer na sličan način obrađuje i pre-miRNK, koja formira strukturu ukosnice, oponašajući dsRNK. Fragmenti DsRNK učitavaju se u RISC, pri čemu svaki lanac ima drugačiju sudbinu, na osnovu fenomena pravila asimetrije, izborom jednog lanca kao vodećeg u odnosu na drugi, na osnovu termodinamičke stabilnosti.<ref>{{Cite journal|last=Hutvagner|first=Gyorgy|date=2005|title=Small RNA asymmetry in RNAi: Function in RISC assembly and gene regulation|url=https://febs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1016/j.febslet.2005.08.071|journal=FEBS Letters|language=en|volume=579|issue=26|pages=5850–5857|doi=10.1016/j.febslet.2005.08.071|pmid=16199039|issn=1873-3468|doi-access=free|access-date=9. 6. 2021|archive-date=20. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210420085731/https://febs.onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1016/j.febslet.2005.08.071|url-status=dead}}</ref><ref name="Schwarz20032">{{Cite journal|vauthors=Schwarz DS, Hutvágner G, Du T, Xu Z, Aronin N, Zamore PD|year=2003|title=Asymmetry in the assembly of the RNAi enzyme complex|url=https://archive.org/details/cell_2003-10-17_115_2/page/199|journal=Cell|volume=115|issue=2|pages=199–208|doi=10.1016/S0092-8674(03)00759-1|pmid=14567917}}</ref><ref name="Khvorova20032">{{Cite journal|vauthors=Khvorova A, Reynolds A, Jayasena SD|year=2003|title=Functional siRNAs and miRNAs exhibit strand bias|url=https://archive.org/details/cell_2003-10-17_115_2/page/209|journal=[[Cell (journal)|Cell]]|volume=115|issue=2|pages=209–216|doi=10.1016/S0092-8674(03)00801-8|pmid=14567918}}</ref><ref name="Siomi20092">{{Cite journal|name-list-style=amp|vauthors=Siomi H, Siomi MC|year=2009|title=On the road to reading the RNA-interference code|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2009-01-22_457_7228/page/396|journal=[[Nature]]|volume=457|issue=7228|pages=396–404|doi=10.1038/nature07754|pmid=19158785}}</ref> Novo generirana miRNK ili siRNA djeluju kao jednolančane sekvence vodiča za RISC da ciljaju [[iRNK]] za razgradnju.<ref>{{Cite journal|date=18. 11. 2005|title=RNAi: RISC Gets Loaded|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0092867405011645|journal=Cell|language=en|volume=123|issue=4|pages=543–545|doi=10.1016/j.cell.2005.11.006|issn=0092-8674|last1=Preall|first1=Jonathan B.|last2=Sontheimer|first2=Erik J.|pmid=16286001}}</ref><ref>{{Cite web|title=RNA interference overview {{!}} Abcam|url=https://www.abcam.com/en-us/technical-resources/pathways|access-date=7. 3. 2021|website=www.abcam.com/en-us|archive-date=14. 7. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240714103752/https://www.abcam.com/en-us/technical-resources/pathways|url-status=dead}}</ref> [[slika:Part of the RNA interference pathway focusing on RISC.png|thumb|Dio interferencijskog puta RNK s različitim načinima na koje RISC može utišati gene putem njihove iRNK]] == RISC-vezani proteini == Kompletna struktura RISC-a još uvijek nije riješena. Mnoga istraživanja su izvijestila o velikom broju veličina i komponenata RISC-a, ali nije potpuno sigurno je li to zbog mnogobrojnostu kompleksa ili zbog različitih izvora koje koriste različite studije.<ref name="Sontheimer2005">{{Cite journal | author=Sontheimer EJ | title=Assembly and function of RNA silencing complexes | journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology | volume=6 | issue=2 | year=2005 | pages=127–138 | doi=10.1038/nrm1568 }}</ref> {| class="wikitable" |+Tabela 1: '''Kompleksi uključeni u sklop i funkciju RISC''' |+Prema tabeli iz Sontheimer (2005)<ref name="Sontheimer2005" /> |- ! Kompleks !! Izvor !! Poznate/očigledne komponente!! Procjena veličine !! Vidljivaa funkcija u RNKi putu |- | Dcr2-R2D2<ref name="Liu2003">{{Cite journal |vauthors=Liu Q, Rand TA, Kalidas S, Du F, Kim HE, Smith DP, Wang X |title=R2D2, a bridge between the initiation and effector steps of the ''Drosophila'' RNAi pathway |url=https://archive.org/details/sim_science_2003-09-26_301_5641/page/1920 | journal=Science | volume=301 | issue=5641 | year=2003 | pages=1921–1925 | doi=10.1126/science.1088710 | pmid=14512631}}</ref> || S2 ćelije ''D. melanogaster'' || [[Dicer|Dcr2]], [[R2D2 (protein)|R2D2]] || ~250 kDa||Prerada dsRNK, veznje siRNK |- | RLC (A)<ref name="Pham2004">{{Cite journal |vauthors=Pham JW, Pellio JL, Lee YS, Carthew RW, Sontheimer EJ | title=A Dicer-2-dependent 80S complex cleaves targeted mRNAs during RNAi in ''Drosophila'' |url=https://archive.org/details/cell_2004-04-02_117_1/page/83 | journal=Cell | volume=117 | issue=1 | year=2004 | pages=83–94 | doi=10.1016/S0092-8674(04)00258-2 | pmid=15066284 }}</ref><ref name="Tomari2004">{{Cite journal |vauthors=Tomari Y, Du T, Haley B, Schwarz DS, Bennett R, Cook HA, Koppetsch BS, Theurkauf WE, Zamore PD | title=RISC assembly defects in the ''Drosophila'' RNAi mutant ''armitage'' |url=https://archive.org/details/cell_2004-03-19_116_6/page/831 | journal=Cell | volume=116 | issue=6 | year=2004 | pages=831–841 | doi=10.1016/S0092-8674(04)00218-1 | pmid=15035985 }}</ref> ||Embrioni ''[[D. melanogaster]]'' || Dcr2, R2D2 || NR || [[prerada RNK|Prerada dsRNK]], vezanje siRNK, prekursor RISC-a |- | Holo-RISC<ref name="Pham2004"/><ref name="Tomari2004"/> ||Embrioni ''D. melanogaster''|| [[EIF2C2|Ago 2]], Dcr1, Dcr2, [[FMR1|Fmr1]]/[[FXR1|Fxr]], R2D2, [[Tudor domen|Tsn]], Intronski gen Vasa|Vig]] || ~ 80S || Vezivanje i cijepanje ciljane RNK |- | RISC<ref name="Hammond2000"/><ref name="Hammond2001">{{Cite journal |vauthors=Hammond SM, Boettcher S, Caudy AA, Kobayashi R, Hannon GJ | title=Argonaute2, a link between genetic and biochemical analyses of RNAi |url=https://archive.org/details/sim_science_2001-08-10_293_5532/page/n147 | journal=Science | volume=293 | issue=5532 | pages=1146–1150 | doi=10.1126/science.1064023 | pmid=11498593 | year=2001}}</ref><ref name="Caudy2002">{{Cite journal |vauthors=Caudy AA, Myers M, Hannon GJ, Hammond SM | title=Fragile X-related protein and VIG associate with the RNA interference machinery | journal=Genes & Development| volume=16 | issue=19 | pages=2491–2496 | doi=10.1101/gad.1025202 | pmc=187452 | pmid=12368260 | year=2002}}</ref><ref name="Caudy2003">{{Cite journal |vauthors=Caudy AA, Ketting RF, Hammond SM, Denli AM, Bathoorn AM, Tops BB, Silva JM, Myers MM, Hannon GJ, Plasterk RH | title=A micrococcal nuclease homologue in RNAi effector complexes |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2003-09-25_425_6956/page/410 | journal=[[Nature]] | volume=425 | issue=6956 | year=2003 | pages=411–414 | doi=10.1038/nature01956 | pmid=14508492}}</ref> || S2 ćelije ''D. melanogaster'' || Ago2, Fmr1/Fxr, Tsn, Vig || ~500 kDa || Vezivanje i cijepanje ciljane RNK |- | RISC<ref name="Rand2004">{{Cite journal |vauthors=Rand TA, Ginalski K, Grishin NV, Wang X | title=Biochemical identification of Argonaute 2 as the sole protein required for RNA-induced silencing complex activity | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume=101 | issue=40 | year=2004 | pages=14385–14389 | doi=10.1073/pnas.0405913101 | pmid=15452342 | pmc=521941}}</ref> || S2 ćelije ''D. melanogaster'' || Ago2 || ~140 kDa || Vezivanje i cijepanje ciljane RNK |- | Fmr1-asocirani kompleks<ref name="Ishizuka2002">{{Cite journal |vauthors=Ishizuka A, Siomi MC, Siomi H | title=A ''Drosophila'' fragile X protein interacts with components of RNAi and ribosomal proteins |url=https://archive.org/details/sim_genes-development_2002-10-01_16_19/page/2496 | journal=Genes & Development| volume=16 | issue=19 | year=2002 | pages=2497–2508 | doi=10.1101/gad.1022002 | pmc=187455 | pmid=12368261}}</ref> ||S2 ćelije ''D. melanogaster'' || [[Ribosomni protein L5|L5]], [[RPL11|L11]], [[5S ribosomna RNK|5S rRNA]], Fmr1/Fxr, Ago2, [[DDX5|Dmp68]] || NR || Moguće vezivanje i cijepanje ciljane RNK |- | Minimalni RISC<ref name="Martinez2002">{{Cite journal |vauthors=Martinez J, Patkaniowska A, Urlaub H, Luhrmann R, Tuschl T | title=Single-stranded antisense siRNAs guide target RNA cleavage in RNAi |url=https://archive.org/details/cell_2002-09-06_110_5/page/563 | journal=Cell| volume=110 | issue=5 | year=2002 | pages=563–574 | doi=10.1016/S0092-8674(02)00908-X | pmid=12230974| hdl=11858/00-001M-0000-0012-F2FD-2 | hdl-access=free }}</ref><ref name="Liu2004">{{Cite journal |vauthors=Liu J, Carmell MA, Rivas FV, Marsden CG, Thomson JM, Song JJ, Hammond SM, Joshua-Tor L, Hannon GJ | title=Argonaute2 is the catalytic engine of mammalian RNAi |url=https://archive.org/details/sim_science_2004-09-03_305_5689/page/1436 | journal=Science| volume=305 | issue=5689 | year=2004 | pages=1437–1441 | doi=10.1126/science.1102513 | pmid=15284456}}</ref><ref name="Martinez2004">{{Cite journal |vauthors=Martinez J, Tuschl T|name-list-style=amp | title=RISC is a 5′ phosphomonoester-producing RNA endonuclease | journal=Genes & Development | volume=18 | issue=9 | year=2004 | pages=975–980 | doi=10.1101/gad.1187904 | pmc=406288 | pmid=15105377}}</ref>< || Ćelije [[HeLa]] || [[EIF2C1|eIF2C1 (Ago1)]] or eIF2C2 (Ago2) || ~160 kDa || Vezivanje i cepanje ciljane [[RNK]] |- | miRNP<ref name="Mourelatos2002">{{Cite journal |vauthors=Mourelatos Z, Dostie J, Paushkin S, Sharma A, Charroux B, Abel L, Rappsilber J, Mann M, Dreyfuss G | title=miRNPs: a novel class of ribonucleoproteins containing numerous microRNAs | journal=Genes & Development | volume=16 | issue=6 | year=2002 | pages=720–728 | doi=10.1101/gad.974702 | pmid=11914277 | pmc=155365}}</ref><ref name="Hutvagner2002">{{Cite journal |vauthors=Hutvágner G, Zamore PD|name-list-style=amp | title=A microRNA in a multiple-turnover RNAi enzyme complex |url=https://archive.org/details/sim_science_2002-09-20_297_5589/page/2056| journal=Science | volume=297 | issue=5589 | year=2002 | pages=2056–2060 | doi=10.1126/science.1073827 | pmid=12154197}}</ref> ||Ćelije [[HeLa]] || eIF2C2 (ago2), [[DDX20|Gemin3]], [[GEMIN4|Gemin4]] || ~550 kDa ||Pridruživanje miRNK, vezivanje i cijepanje ciljane RNK |} <small>Ago, Argonaut; Dcr, Dicer; Dmp68, ''D. melanogaster'' ortolog p68 R68 unvindaza RNK; eIF2C1, faktor inicijacije eukariotske translacije 2C1; eIF2C2, faktor inicijacije eukariotske translacije 2C2; Fmr1 / Fxr, '' D. melanogaster '' ortolog fragilnog-X proteina mentalne invalidnosti; miRNP, miRNK-proteinski kompleks; NR, nije prijavljeno; Tsn, Tudor-stafilokokna nukleaza; Vig, vas intronski gen.</small> [[Slika:1u04-argonaute.png|thumb| Argonautni protein pune dužine iz [[archaea|arhejske]] vrste '' Pyrococcus furiosus'']] Bez obzira na to, očito je da su argonautni proteini prisutni i bitni su za funkciju. Nadalje, postoje uvidi u neke od ključnih proteina (uz argonaute) unutar kompleksa, koji omogućavaju RISC-u da obavlja svoju funkciju. ===Argonautni proteini=== {{glavni|Argonaut}} Argonaut proteini su porodica proteina koja se nalazi i i kod [[prokariot]]a i [[eukariot]]a. Njihova funkcija u prokariotima je nepoznata, ali u eukarionima su odgovorni za RNKi.<ref name="Hall2005">{{Cite journal | author=Hall TM | title=Structure and function of Argonaute proteins | journal=Cell| volume=13 | issue=10 | year=2005 | pages=1403–1408 | doi=10.1016/j.str.2005.08.005 | pmid=16216572 }}</ref> Osam je članova porodice u ljudskim argonautima, od kojih je samo argonaut 2 isključivo uključen u ciljano cijepanje RNK u RISC.<ref name="Meister2004">{{Cite journal |vauthors=Meister G, Landthaler M, Patkaniowska A, Dorsett Y, Teng G, Tuschl T | title=Human Argonaute2 mediates RNA cleavage targeted by miRNAs and siRNAs | journal=Molecular Cell | volume=15 | issue=2 | year=2004 | pages=1403–1408 | doi=10.1016/j.molcel.2004.07.007 | pmid=15260970}}</ref> [[slika:RISC-loading complex.png|thumb|Kompleks za učitavanje RISC omogućava učitavanje fragmenata dsRNA (generiranih putem Dicer-a) na Argonautu 2 (uz pomoć TRBP-a) kao dio interferencijskog puta RNK.]] === RISC-učitavajući kompleks === RISC-učitavajući kompleks (RLC) je bitna struktura, potrebna za učitavanje fragmenata dsRNK u RISC, kako bi se ciljala [[iRNK]]. RLC se sastoji od ledila, proteina koji veže RNK-vezujuću transaktivaciju ([[TARBP2|TRBP]]) i Argonauta 2. * '''Dicer''' je RNaza III, [[endonukleaza]] koja generira fragmente dsRNK za učitavanje koji usmjeravaju RNKi. * '''TRBP''' je protein sa tri dvolančana RNK-vezujuća [[proteinski domen|domena]]. * '''Argonaut 2''' je RNaza i katalitski je centar RISC-a.Dicer se pridružuje s TRBP i argonautom 2, kako bi olakšao prijenos fragmenata dsRNK, koje je generirao Dicer u Argonautu 2.<ref name="Chendrimada2005">{{Cite journal |vauthors=Chendrimada TP, Gregory RI, Kumaraswamy E, Norman J, Cooch N, Nishikura K, Shiekhatter R | title=TRBP recruits the Dicer complex to Ago2 for microRNA processing and gene silencing | journal=[[Nature]] | volume=436 | issue=7051 | year=2005 | pages=740–744| doi=10.1038/nature03868 | pmid=15973356 | pmc=2944926}}</ref><ref name="Wang2009">{{Cite journal |vauthors=Wang HW, Noland C, Siridechadilok B, Taylor DW, Ma E, Felderer K, Doudna JA, Nogales E | title=Structural insights into RNA processing by the human RISC-loading complex | journal=Nature Structural & Molecular Biology | volume=16 | issue=11 | year=2009 | pages=1148–1153 | doi=10.1038/nsmb.1673| pmc=2845538 | pmid=19820710 }}</ref> Novija istraživanja pokazala su da bi ljudska [[RNK-helikaza A]] mogla pomoći u olakšavanju RLC.<ref name="Fu2013">{{Cite journal |vauthors=Fu Q, Yuan YA|name-list-style=amp | title=Structural insights into RISC assembly facilitated by dsRNA-binding domains of human RNA helices A (DHX9) | journal=Nucleic Acids Research| volume=41 | issue=5 | year=2013 | pages=3457–3470 | doi=10.1093/nar/gkt042 | pmid=23361462 | pmc=3597700}}</ref> ===Ostali proteini=== Nedavno identificirani članovi RISC-a su [[SND1]] i [[MTDH]].<ref name="Yoo2011">{{Cite journal|vauthors=Yoo BK, Santhekadur PK, Gredler R, Chen D, Emdad L, Bhutia S, Pannell L, Fisher PB, Sarkar D | title=Increased RNA-induced silencing complex (RISC) activity contributes to hepatocellular carcinoma | journal=Hepatology | volume=53 | issue=5 | year=2011 | pages=1538–1548 | doi=10.1002/hep.24216 | pmid=21520169 | pmc=3081619}}</ref> SND1 i MTDH su onkogeni i regulišu različite [[ekspresija gena|ekspresije gena]].<ref name="YooBK2011">{{Cite journal |vauthors=Yoo BK, Emdad L, Lee SG, Su Z, Santhekadur P, Chen D, Gredler R, Fisher PB, Sarkar D | title=Astrocyte elevated gene (AEG-1): a multifunctional regulator of normal and abnormal physiology | journal=Pharmacology & Therapeutics | volume=130 | issue=1 | year=2011 | pages=1–8 | doi=10.1016/j.pharmthera.2011.01.008 | pmid=21256156 | pmc=3043119}}</ref> {| class="wikitable" |+Tabela 2: Biohemijski dokumentovani proteini povezani sa RISC |+Na bazi tabele po Sontheimeru (2005)<ref name="Sontheimer2005"/> |- ! Protein !! Vrsta i nađeni protein |- | Dcr1<ref name="Pham2004"/> || ''[[D. melanogaster]]'' |- | Dcr2<ref name="Liu2003"/><ref name="Pham2004"/><ref name="Tomari2004"/> || ''D. melanogaster'' |- | R2D2<ref name="Pham2004"/><ref name="Tomari2004"/> || ''D. melanogaster'' |- | Ago2<ref name="Pham2004"/><ref name="Hammond2001"/><ref name="Rand2004"/><ref name="Ishizuka2002"/> || ''D. melanogaster'' |- | Dmp68<ref name="Ishizuka2002"/> || ''D. melanogaster'' |- | Fmr1/Fxr<ref name="Pham2004"/><ref name="Caudy2002"/><ref name="Ishizuka2002"/> || ''D. melanogaster'' |- | Tsn<ref name="Pham2004"/><ref name="Caudy2003"/> || ''D. melanogaster'' |- | Vig<ref name="Pham2004"/><ref name="Caudy2002"/> || ''[[D. melanogaster]]'' |- | [[Polisom|Poliribosomi]], ribosomske komponente<ref name="Hammond2000"/><ref name="Pham2004"/><ref name="Hammond2001"/><ref name="Ishizuka2002"/><ref name="Djikeng2003">{{Cite journal |vauthors=Djikeng A, Shi H, Tschudi C, Shen S, Ullu E | title=An siRNA ribonucleoprotein is found associated with polyribosomes in ''Trypanosoma brucei'' | journal=RNA | volume=9 | issue=7 | year=2003 | pages=802–808 | doi=10.1261/rna.5270203 | pmc=1370447 | pmid=12810914}}</ref> || ''D. melanogaster'', ''[[Trypanosoma brucei|T. brucei]]'' |- | eIF2C1 (Ago1)<ref name="Martinez2002"/> || ''[[Homo sapiens|H. sapiens]]'' |- | eIF2C2 (Ago2)<ref name="Martinez2002"/><ref name="Liu2004"/><ref name="Hutvagner2002"/><ref name="Meister2004"/> || ''H. sapiens'' |- | Gemin3<ref name="Mourelatos2002"/><ref name="Hutvagner2002"/> || ''H. sapiens'' |- | Gemin4<ref name="Mourelatos2002"/><ref name="Hutvagner2002"/> || ''H. sapiens'' |} <small>Ago, Argonaute; Dcr, Dicer; Dmp68, '' D. melanogaster '' ortolog p68 R68 unwindase RNK; eIF2C1, faktor inicijacije eukariotske translacije 2C1; eIF2C2, faktor inicijacije eukariotske translacije 2C2; Fmr1/Fxr, '' D. melanogaster '' ortolog krhkog-X proteina mentalne retardacije; Tsn, Tudor-stafilokokna nukleaza; Vig, vas intronski gen.</small> ==Vezanje iRNK== [[slika:MiRNA.svg|thumb|350px|Dijagram aktivnosti RISC-a sa miRNK]] Još uvijek nije jasno kako aktivirani RISC kompleks locira ciljne [[iRNK]] u ćeliji, iako je pokazano da se proces može dogoditi u situacijama izvan trajne translacije proteina iz iRNK.<ref name="SenGL2005">{{Cite journal |vauthors=Sen GL, Wehrman TS, Blau HM | title=mRNA translation is not a prerequisite for small interfering RNA-mediated mRNA cleavage | journal=Differentiation | volume=73 | issue=6 | year=2005 | pages=287–293 | doi= 10.1111/j.1432-0436.2005.00029.x | pmid=16138829}}</ref> [[Endogen]]o eksprimirana miRNK u [[metazoa]] obično nije savršeno komplementarna velikom broju gena i na taj način moduliraju ekspresiju, translacijskom represijom.<ref name="Saumet2006">{{Cite journal |vauthors=Saumet A, Lecellier CH|name-list-style=amp | title=Anti-viral RNA silencing: do we look like plants? | journal=Retrovirology]] | volume=3 | year=2006 | pages=3 | doi=10.1186/1742-4690-3-3 | pmid=16409629 | pmc=1363733}}</ref><ref name="Bartel2009">{{Cite journal | author=Bartel DP | title=MicroRNAs: target recognition and regulatory functions | journal=[[Cell (journal)|Cell]] | volume=136 | issue=2 | year=2009 | pages=215–233 | doi=10.1016/j.cell.2009.01.002 | pmid=19167326 | pmc=3794896}}</ref> Međutim, u [[biljke|biljkama]] proces ima mnogo veću specifičnost da cilja iRNK i obično se svaka miRNK veže samo za jednu iRNK. Veća specifičnost znači da je vjerovatnije da će doći do razgradnje iRNK.<ref name="Jones2006">{{Cite journal |vauthors=Jones-Rhoades MW, Bartel DP, Bartel B | title=MicroRNAs and their regulator roles in plants |url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-plant-biology_2006_57/page/19 | journal=Annual Review of Plant Biology | volume=57 | year=2006 | pages=19–53 | doi=10.1146/annurev.arplant.57.032905.105218 | pmid=16669754}}</ref> ==Također pogledajte== * [[RITS|RNK-inducirano transkripcijsko utišavanje]] (RITS) * [[RNK interferencija]] ==Reference== {{refspisak|30em}} ==Dopunska literatura== {{refbegin}} *{{Cite journal | doi = 10.1038/nrm1568| title = Assembly and function of RNA silencing complexes| journal = Nature Reviews Molecular Cell Biology| volume = 6| issue = 2| pages = 127–138| year = 2005| last1 = Sontheimer | first1 = EJ}} * {{cite journal | vauthors = Fu Q, Yuan YA | title = Structural insights into RISC assembly facilitated by dsRNA-binding domains of human RNA helicase A (DHX9) | journal = Nucleic Acids Research | volume = 41 | issue = 5 | pages = 3457–70 | date = mart 2013 | pmid = 23361462 | pmc = 3597700 | doi = 10.1093/nar/gkt042 }} * {{cite journal |vauthors=Schwarz DS, Tomari Y, Zamore PD | title=The RNA-induced silencing complex is a Mg²⁺-dependent endonuclease | journal=Current Biology | volume=14 | issue=9 | pages=787–91 | year=2004 | pmid=15120070 |doi=10.1016/j.cub.2004.03.008}} {{refend}} ==Vanjski linkovi== * {{MeshName|RNA-Induced+Silencing+Complex}} {{Nukleaze}} [[Kategorija:RNK]] [[Kategorija:Biološki procesi]] 0mxznugqeqhcieek3h7dlo3q8db8sak 0 483817 3916525 3695084 2026-08-05T04:27:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916525 wikitext text/x-wiki '''Osmi saziv [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]''' konstituisan je 6. decembra 2018. godine za [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom]],<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/OSessionDetails?id=1867&ConvernerId=1|title=Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma|website=www.parlament.ba|access-date=27. 10. 2021}}</ref> a 28. februara 2019. za [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/session/OSessionDetails?id=1899&ConvernerId=2|title=Konstituirajuća sjednica Doma naroda|website=www.parlament.ba|access-date=27. 10. 2021}}</ref> na osnovu rezultata [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora]] koji su održani 7. oktobra 2018. == Zastupnički dom == [[Datoteka:BiH_HoR_2018.svg|mini|'''Vlada (25)''':<ref>http://balkans.aljazeera.net/vijesti/potpisana-koalicija-komsicev-df-ide-u-vlast-sa-sda</ref> <br>{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(8) <br>{{Color box|#990000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(6) <br>{{Color box|#013971|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(5) <br>{{Color box|#FF6600|border=darkgray}} [[Demokratska fronta|DF]] – [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SD BiH]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#2B0E72|border=darkgray}} [[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]]-[[Ujedinjena Srpska|US]]&nbsp;(2) <br>'''Opozicija (17)''': <br>{{Color box|#DE0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]] – [[Partija demokratskog progresa|PDP]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#2696be|border=darkgray}} [[Naša stranka|NS]]–[[Nezavisni blok|NB]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#0247FE|border=darkgray}} [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB BiH]] – [[Pokret demokratske akcije|PDA]]&nbsp;(2) <br>{{Color box|lightgreen||border=darkgray}} [[Narodni evropski savez|NES]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#2B0E72|border=darkgray}} [[Demokratski narodni savez|DNS]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|navy|border=darkgray}} [[Narod i pravda|NiP]]&nbsp;(1) ]] {{Legenda|limegreen|[[Vlada]]}}{{Legenda|pink|[[Opozicija (politika)|Opozicija]]}} {| class="wikitable" |+[[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ! rowspan="2" |Naziv poslaničke grupe ! colspan="2" |Broj mandata |- !2018. !2022. |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |9 | style="background-color:limegreen;" |8 |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |6 | style="background-color:limegreen;" |6 |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |5 | style="background-color:limegreen;" |5 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |5 | style="background-color:pink;" |4 |- |[[Demokratska fronta|DF]] - [[Socijaldemokrate Bosne i Hercegovine|SD BiH]] |3 | style="background-color:limegreen;" |4 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] - [[Partija demokratskog progresa|PDP]] |5 | style="background-color:pink;" |4 |- |[[Naša stranka|NS]] - [[Nezavisni blok|NB]] |3 | style="background-color:pink;" |4 |- |[[Socijalistička partija Republike Srpske|SP]] - [[Ujedinjena Srpska|US]] |1 | style="background-color:limegreen;" |2 |- |[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]] - [[Pokret demokratske akcije|PDA]] |3 | style="background-color:pink;" |2 |- |[[Narodni evropski savez|NES]] |1 | style="background-color:pink;" |1 |- |[[Demokratski narodni savez|DNS]] |1 | style="background-color:pink;" |1 |- |[[Narod i pravda|NiP]] |0 | style="background-color:pink;" |1 |- !Ukupno !42 !42 |- | colspan="3" |Izvor: PD PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/64?title=KluboviposlanikauPredstavni%C4%8Dkomdomu|title=Klubovi poslanika u Predstavničkom domu|website=www.parlament.ba|access-date=27. 10. 2021|archive-date=26. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211026035715/https://www.parlament.ba/Content/Read/64?title=KluboviposlanikauPredstavni%C4%8Dkomdomu|url-status=dead}}</ref> |} == Dom naroda == [[Datoteka:BiH HoP 2018.svg|mini|'''Klub Bošnjaka (5)''': <br>{{Color box|#00A859|border=darkgray}} [[Stranka demokratske akcije|SDA]]&nbsp;(3) <br>{{Color box|#DE0000|border=darkgray}} [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]&nbsp;(1) <br>{{Color box|#0247FE|border=darkgray}} [[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB BiH]]&nbsp;(1) <br>'''Klub Hrvata (5)''': <br>{{Color box|#013971|border=darkgray}} [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#00FF00|border=darkgray}} [[Za nove generacije|ZNG]]&nbsp;(1) <br>'''Klub Srba (5)''': <br>{{Color box|#990000|border=darkgray}} [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]&nbsp;(4) <br>{{Color box|#38659C|border=darkgray}} [[Srpska demokratska stranka|SDS]]&nbsp;(1) ]] {| class="wikitable" |+[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] ! rowspan="2" |Naziv poslaničke grupe ! colspan="2" |Broj mandata |- !2018. !2022. |- ! colspan="3" |Klub Bošnjaka |- |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |3 |3 |- |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |1 |1 |- |[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine|SBB]] |1 |1 |- ! colspan="3" |Klub Hrvata |- |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |4 |4 |- |[[Demokratska fronta|DF]] |1 |0 |- |[[Za nove generacije|ZNG]] |0 |1 |- ! colspan="3" |Klub Srba |- |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |4 |4 |- |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |1 |1 |- !Ukupno !15 !15 |- | colspan="3" |Izvor: DN PSBiH<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/42?title=Klubovinaroda|title=Klubovi naroda|website=www.parlament.ba|access-date=27. 10. 2021|archive-date=27. 10. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211027201657/https://www.parlament.ba/Content/Read/42?title=Klubovinaroda|url-status=dead}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije = [[Sedmi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|VII saziv]] |naslov = VIII saziv |poslije = [[Deveti saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|IX saziv]]}} {{S-end}} {{Sazivi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|8]] [[Kategorija:2018. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2019. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2020. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2021. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:2022. u Bosni i Hercegovini]] 6uvq9g0mz12do1exf7nd98hv118hva4 0 487513 3916562 3906392 2026-08-05T10:01:23Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916562 wikitext text/x-wiki Dana 18. januara 2012. godine došlo je do niza koordinisanih protesta protiv [[Zakoni o autorskim pravima u Kongresu Sjedinjenih Država 2011-2012|dva predložena zakona u Kongresu Sjedinjenih Država]] — [[Stop Online Piracy Act|Zakona o zaustavljanju piraterije na internetu]] (SOPA) i [[ZAŠTITI IP Zakon|Zakona o zaštiti intelektualne svojine]] (PIPA). Oni su uslijedili nakon manjih protesta krajem 2011. Protesti su se temeljili na zabrinutosti da su nacrti zakona, namijenjeni pružanju snažnijih odgovora na [[kršenje autorskih prava]] (također poznato kao piraterija) koje se javlja izvan Sjedinjenih Država, sadržavali mjere koje bi mogle narušiti [[Sloboda govora na internetu|slobodu govora na mreži]], [[Veb-sajt|web stranice]] i [[Virtualna zajednica|internetske zajednice]]. Demonstranti su također tvrdili da nije bilo dovoljno zaštitnih mjera za zaštitu sajtova zasnovanih na [[Korisnički generirani sadržaj|sadržaju koji generišu korisnici]]. Prelazak na formalni protest pokrenut je kada je [[Borite se za budućnost|Borba za budućnost]] organizirala <ref>{{Cite news|title=SOPA petition gets millions of signatures as internet piracy legislation protests continue|language=en-US|work=Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/business/economy/sopa-petition-gets-millions-of-signatures-as-internet-piracy-legislation-protests-continue/2012/01/19/gIQAHaAyBQ_story.html|access-date=14. 6. 2021|issn=0190-8286}}</ref> hiljade najpopularnijih web stranica na svijetu, uključujući [[Wikipedia na engleskom jeziku|Wikipediju na engleskom]], da privremeno zatvore ili prekinu njihov sadržaj i preusmjere korisnike na poruku koja se protivi predloženom zakonu. Web stranice kao što su [[Google (pretraživač)|Google]], [[Reddit]], [[Mozilla]] i [[Flickr]] ubrzo su prikazale proteste protiv ovih djela. Neki su se potpuno ugasili, dok su drugi zadržali dio ili cijeli sadržaj dostupnim. Prema [[Borite se za budućnost|Borbi za budućnost]], više od 115.000 web stranica pridružilo se internet protestu.<ref name="NYT 19 Jan">Wortham, Jenna (2012-01-19). [https://www.nytimes.com/2012/01/20/technology/public-outcry-over-antipiracy-bills-began-as-grass-roots-grumbling.html?pagewanted=1&ref=technology "Public outcry over antipiracy bills began as grassroots grumbling"]. ''New York Times''. Retrieved 2012-01-21.</ref> Pored onlajn protesta, bilo je istovremenih fizičkih demonstracija u nekoliko američkih gradova, uključujući Njujork, San Francisko i Sijetl, a posebno tokom decembra 2011. masovni bojkot tadašnjeg pristalice [[GoDaddy]]ja. Protesti su prijavljeni širom svijeta. [[Datoteka:Wikipedia_Blackout_Screen.jpg|mini| Snimak ekrana [[Wikipedia na engleskom jeziku|engleske stranice Wikipedije]], simbolično njene jedine stranice tokom zamračenja 18. januara 2012.]] Mjesecima nakon protesta, u julu 2012., ''[[The New York Times|New York Times je]]'' sažeo događaje na sljedeći način:<ref name="NYT-20120709">{{Cite news|last=Chozick|first=Amy|title=Tech and Media Elite Are Likely to Debate Piracy|url=https://www.nytimes.com/2012/07/10/business/media/tech-and-media-elite-are-likely-to-debate-piracy.html|date=9. 7. 2012|work=[[New York Times]]|access-date=10. 7. 2012}}</ref><blockquote class="toccolours" style="float:none; padding: 10px 15px 10px 15px; display:table;">Wikipedia je postala crna u znak protesta protiv SOPA-e, a više od sedam miliona ljudi potpisalo je onlajn peticije, od kojih su mnoge govorile da će računi "razbiti internet". Kongres, preplavljen popularnom opozicijom, brzo je odstupio, ostavljajući legislaciju da umre.</blockquote>Razvoj elektronske [[Grassroots|masovne]] kampanje bio je predmet akademske analize.<ref>{{Cite journal|last=Benkler|first=Yochai|last2=Roberts|first2=Hal|last3=Faris|first3=Robert|last4=Solow-Niederman|first4=Alicia|last5=Etling|first5=Bruce|date=7. 5. 2015|title=Social Mobilization and the Networked Public Sphere: Mapping the SOPA-PIPA Debate|url=https://archive.org/details/sim_political-communication_political-communication_october-december-2015_32_4/page/594|journal=Political Communication|volume=32|issue=4|pages=594–624|doi=10.1080/10584609.2014.986349}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://boingboing.net/2013/09/19/report-shows-how-the-anti-sopa.html|title=Report shows how the anti-SOPA fight came from the bottom up / Boing Boing|date=19. 9. 2013|website=boingboing.net|access-date=18. 1. 2022|archive-date=24. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924013450/http://boingboing.net/2013/09/19/report-shows-how-the-anti-sopa.html|url-status=dead}}</ref> == Reference ==  {{Refspisak}} [[Kategorija:Politika i tehnologija]] [[Kategorija:Historija Interneta]] [[Kategorija:Članci s videoklipovima]] [[Kategorija:Protesti u 2012.]] [[Kategorija:2012. u Sjedinjenim Američkim Državama]] pqm14e0ma5bmrxrccme2adiypr3iw7i 0 489081 3916517 3760629 2026-08-05T01:50:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916517 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Nirman Moranjak-Bamburać | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1954|9|1}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2007|1|19|1954|9|1}} | mjesto_smrti = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = književna teoretičarka | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Nirman Moranjak-Bamburać''' (1. septembar 1954 – 19. januar 2007) bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] književna teoretičarka i profesorica na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] i [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti]] Univerziteta u Sarajevu.<ref>{{Cite web|url=https://fbl.ba/sjecanje-na-profesoricu-nirman-moranjak-bamburac/|title=Sjećanje na profesoricu Nirman Moranjak-Bamburać|last=Fashion.Beauty.Love|date=19. 1. 2025|website=FBL|access-date=17. 9. 2025}}</ref> Jedna je osnivačica i prvih predavačica na magistarskom programu Rodnih studija pri Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. == Biografija == Rođena je 1. septembra 1954. u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>{{Cite book|last=Hrustić Batovanja, Durkalić, Gušić|first=Amila, Masha, Hatidža|title=Žene BiH|publisher=Autorice|year=2019|isbn=978-9926-456-97-9|location=Sarajevo|pages=100}}</ref> Diplomske studije je završila na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu, a paralelno je studirala na [[Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za opću književnost i teatrologiju]]. Magistrirala je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], a na istom fakultetu je 1991. doktorirala s tezom ''Metatekst i metatekstualnost - Problemi estetske funkcije'', koja je 1992. objavljenja kao knjiga ''Metatekst.''<ref name=":0">{{Cite book|last=ur. A. Bašović, A. Demiragić i M. Katnić-Bakaršić|title=Život, narativ, sjećanje: Prog. dr. Nirman Moranjak-Bamburać (1954-2007)|publisher=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu|year=2017 |isbn=978-9958-525-48-3|location=Sarajevo|pages=5-6}}</ref> Knjiga ''Metatekst'' izazvala je veliku pažnju po objavljivanju budući da bila pionirsko djelo iz te oblasti književne teorije na našim područjima. Moranjak-Bamburać je svoju akademsku karijeru započela na [[Odsjek za slavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za slavenske jezike i književnost]], a 1993. prešla je Odsjek za komparativnu književnost. Značajan je njezin agažman na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademij scenskih umjetnosti]] gdje je predavala Teoriju književnosti, Teoriju umjetnosti te Teoriju glume i režije.<ref name=":0" /> Posljednje godine svog intelektualnog i znanstvenog angažmana Nirman Moranjak-Bamburać posvetila je rodnim studijama, prvenstveno kroz predavački angažman na kolegiju Uvod u rodne studije, a zatim kao direktorica Centra za rodna istraživanja Forum Bosnae. Ovaj angažman i posvećenost doprinijet će osnivanju postidiplomskih rodnih studija pri Centru za interdisciplinarne postidiplomske studije na Univerzitetu u Sarajevu. Zaslužna je što se Naratologija uvela kao predmet na Filozofskom fakultetu, a područja njezinog zanimanja bila su raznovrsna: književna teorija i kritika, ruska književnost, teatrologija i rodne studije. == Bibliografija == * Metatekst (Sarajevo, 1992) * Retorika tekstualnosti (Sarajevo, 2003) * Izazovi feminizma (Sarajevo, 2004, koautorstvo) == Vidi još == * [[Filozofski fakultet u Sarajevu]] * [[Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo]] == Vanjski linkovi == * [https://ff.unsa.ba/index.php/bs/ Zvanična stranica Filozofskog fakulteta u Sarajevu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200229064547/http://ff.unsa.ba/index.php/bs/ |date=29. 2. 2020 }} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Moranjak-Bamburać, Nirman}} [[Kategorija:Rođeni 1954.]] [[Kategorija:Umrli 2007.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Filozofski fakultet u Sarajevu]] 38bqla9n0pdrps5b97ab2i6iqp11vq2 0 493297 3916539 3828521 2026-08-05T06:36:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916539 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometni sudija | imesudije = Pierluigi Collina | slika = [[Datoteka:Pierluigi Collina 2010.jpg|250px]] | naslov = Pierluigi Collina | datumrođenja = 13. februar 1960. | rodnigrad = [[Bologna]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Italijani|Italijan]] | državljanstvo = Italijansko | ostala_zanimanja = Finansijski savjetnik | godine1 = 1988–1991. | liga1 = [[Lega Pro Seconda Divisione|Serie C2]] | uloga1 = Sudija | godine2 = 1988–1991. | liga2 = [[Lega Pro Prima Divisione|Serie C1]] | uloga2 = Sudija | godine3 = 1991–2005. | liga3 = [[Serie B]] | uloga3 = Sudija | godine4 = 1991–2005. | liga4 = [[Serie A]] | uloga4 = Sudija | internacionalni_period1 = 1994–2005. | konfederacija1 = [[UEFA]] i [[FIFA]] | internacionalna_uloga1 = Sudija | internacionalni_period2 = | konfederacija2 = | internacionalna_uloga2 = }} '''Pierluigi Collina''' nekadašnji je [[italija]]nski [[nogometni sudija]]. Šest puta uzastopno proglašavan je [[FIFA]]-inim "najboljim sudijom godine" i mnogi ga smatraju najboljim sudijom svih vremena.<ref>{{cite web |url= http://www.iffhs.de/former-results/ |title= IFFHS: "All-Time World Referee Ranking |archive-url= https://web.archive.org/web/20180615214702/https://iffhs.de/former-results/ |archive-date=15. 6. 2018 |website= iffhs.de |access-date= 16. 7. 2015}}</ref> I dalje je uključen u [[nogomet]] kao neplaćeni konsultant pri Italijanskoj asocijaciji nogometnih sudija (AIA), član Sudijskog odbora [[UEFA]]-e i predsjedavajući Sudijskog odbora FIFA-e. == Karijera == Rođen je u [[Bologna|Bologni]], gdje je pohađao i [[Univerzitet u Bologni|univerzitet]], diplomiravši iz [[ekonomija|ekonomije]] 1984. U tinejdžerskim godinama igrao je kao [[Odbrambeni igrač (nogomet)#Centralni bek (štoper)|stoper]] za jedan lokalni tim, ali je 1977. na nagovor odlučio pohađati kurs za sudije, gdje je otkriveno da ima naročitu sposobnost za taj posao. U roku tri godine sudio je utakmice najvišeg regionalnog nivoa, odsluživši uporedo i obavezni [[vojni rok]]. Godine 1988. napredovao je do treće lige ([[Lega Pro Prima Divisione|Serie C1]] i [[Lega Pro Seconda Divisione|Serie C2]]) brže nego što je normalno. Nakon tri sezone promoviran je da sudi utakmice u [[Serie B|Seriji B]] i [[Serie A|Seriji A]]. Otprilike u to vrijeme obolio je od teškog oblika [[alopecija|alopecije]], trajno ostavši bez kose, brade i obrva, što mu je dalo njegov prepoznatljiv ćelavi izgled te donijelo nadimak ''[[Kojak]]''. Godine 1995, nakon što je odsudio 43 utakmice u Seriji A, FIFA ga je uvrstila na svoj spisak sudija. Na [[Nogomet na Olimpijskim igrama 1996.|Olimpijskim igrama 1996.]] dodijeljeno mu je da sudi pet utakmica, uključujući i finale između [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]] i [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]]. Sudio je i [[Finale UEFA Lige prvaka 1999.|finale]] [[UEFA Liga prvaka 1998/1999.|Lige prvaka 1999.]] između [[Manchester United FC|Manchester Uniteda]] i [[FC Bayern München|Bayerna]]; tu utakmicu naveo je kao onu koju najviše pamti zbog navijačke buke na kraju, koju je opisao kao "lavlju riku".<ref>{{cite web |url= http://data.7m.cn/euro2004/referee_data/2/index_en.shtml |title= Profil sudije |archive-url= https://web.archive.org/web/20120911112918/http://data.7m.cn/euro2004/referee_data/2/index_en.shtml |archive-date=11. 9. 2012}}</ref> [[Datoteka:Maglia di pierluigi collina indossata nella finale mondiale brasile-germania del 30-06-02.jpg|mini|lijevo|150px|Collinina oprema iz finala Svjetskog prvenstva 2002.]] U junu 2002. dosegao je vrhunac karijere kada je izabran da sudi [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2002.|finale]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetskog prvenstva]] između [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]] i [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačke]]. Prije utakmice njemački [[golman]] [[Oliver Kahn]] rekao je za ''Irish Times'': "Collina je sudija svjetske klase, u to nema sumnje, ali on ne donosi sreću, zar ne?", aludirajući na dvije prethodne važnije utakmice u kojima je igrao Kahn: spomenuto finale Lige prvaka 1999. i [[Nogometna utakmica Njemačka – Engleska 2001.|visok poraz]] Njemačke kod kuće od Engleske (1:5) u septembru 2001.<ref>{{cite web |url= https://www.irishtimes.com/sports/soccer/worldcup2002/news/0701/news1.htm |title= World Cup 2002 News |work= Irish Times |date= 1. 7. 2002 |access-date= 29. 5. 2007 |archive-date= 11. 10. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121011184152/http://www.irishtimes.com/sports/soccer/worldcup2002/news/0701/news1.htm |url-status= dead}}</ref> Kahnova sreća nije se promijenila ni u ovom finalu i njegov tim poražen je s 2:0. Sudio je i [[Finale Kupa UEFA 2004.|finale]] [[Kup UEFA 2003/2004.|Kupa UEFA 2004.]] između [[Valencia CF|Valencije]] i [[Olympique de Marseille|Marseillea]]. Njegovo posljednje veliko međunarodno takmičenje bilo je [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Evropsko prvenstvo]] iste godine, s obzirom na to da je u februaru 2005. dosegao FIFA-inu dobnu granicu za sudije. Posljednja reprezentativna utakmica bila mu je [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]] – [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]], odigrana u [[Lisabon]]u u okviru [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006 (UEFA)|kvalifikacija]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006.]] [[Nogometni savez Italije]] podigao je dobnu granicu za povlačenje na 46 godina kako bi Collina mogao suditi još jednu sezonu. Međutim, početkom augusta 2005. nastao je spor između nacionalnog saveza i Colline kad je on odlučio potpisati sponzorski ugovor s [[Opel]]om (također reklamirajući [[Vauxhall Motors]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] – oboje tada u vlasništvu [[General Motors]]a). Budući da je Opel bio sponzor i [[AC Milan]]a, ugovor je shvaćen kao [[sukob interesa]] te Collini nije bilo dozvoljeno suditi utakmice najvišeg ranga u Italiji. Kao odgovor na to, Collina je dao otkaz, čime mu je karijera praktično okončana. Asocijacija italijanskih nogometnih sudija tada je pokušala odbiti njegov otkaz, ali je on ustrajao na odluci da se povuče. Doduše, sudio je humanitarne utakmice u okviru programa [[Soccer Aid]] u maju 2006. i septembru 2008. U potonjoj je doživio nezgodan pad i iznesen je na nosilima nakon 21 minute igre. Također je sudio prvo poluvrijeme Soccer Aid utakmice 6. juna 2010. Njegova posljednja takmičarska utakmica bila je [[Everton FC|Everton]] – [[Villarreal CF|Villarreal]], odigrana 24. augusta 2005. u kvalifikacijama za Ligu prvaka. Uskoro potom objavio je da se povlači. Izazvao je bijes [[Luciano Moggi|Luciana Moggija]], izvršnog direktora Juventusa i glavnog poticatelja [[Italijanski nogometni skandal 2006.|italijanskog nogometnog skandala 2006.]] Collina je bio jedan od sudija koje je Moggi pokušao dati kazniti zbog odluka donesenih protiv Juventusa. U presretnutom telefonskom razgovoru Moggi je tvrdio da su Collina i njegov kolega [[Roberto Rosetti]] previše "objektivni" i da ih treba "kazniti" zbog toga.<ref>{{cite web |title= "Consigli" agli arbitri e minacce Le telefonate dei potenti del calcio |url= https://www.repubblica.it/2006/05/sezioni/sport/calcio/inchieste-intercettazioni/inchieste-intercettazioni/inchieste-intercettazioni.html?refresh_ce |website= repubblica.it |access-date=12. 1. 2020 |language= italijanski}}</ref><ref>{{cite web |url= http://worldreferee.com/site/copy.php?linkID=44&linkType=referee&contextType=bio |title= Roberto Rosetti |website= WorldRreferee.com |access-date= 4. 12. 2011 |archive-date= 4. 10. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20111004130710/http://worldreferee.com/site/copy.php?linkID=44&linkType=referee&contextType=bio |url-status= dead }}</ref> Kao rezultat toga, on i Rosetti bili su dvojica od malobrojnih sudija koji su iz tog skandala izašli neokaljani. U septembru 2005. njegovo lahko prepoznatljivo lice (ljubiteljima nogometa) dovelo je do toga da se pojavi u reklami za [[Opel Vectra|Vauxhall Vectru]], koja je emitirana tokom Svjetskog prvenstva 2006. u Ujedinjenom Kraljevstvu. Također se pojavio u reklamama za [[MasterCard]] i [[Adidas]] tokom istog prvenstva. Iako je blisko povezan s nogometom, njegov omiljeni sportski klub jest onaj [[košarka]]ški; doživotni je navijač [[Fortitudo Bologna|Fortituda]] iz Bologne.<ref>{{cite web |url= https://www.superbasket.it/2019/12/24/road-to-derby-i-fischietti-rizzoli-e-collina/ |title= ROAD TO DERBY: I fischietti Rizzoli e Collina |work= SuperBasket |language= italijanski |date= 24. 12. 2019 |access-date= 7. 12. 2022 |archive-date= 30. 11. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20221130020136/https://www.superbasket.it/2019/12/24/road-to-derby-i-fischietti-rizzoli-e-collina/ |url-status= dead }}</ref> Dana 25. januara 2010. učestvovao je u posebnoj utakmici za podršku žrtvama [[Zemljotres u Haitiju 2010.|zemljotresa u Haitiju]] između "Prijatelja [[Zinédine Zidane|Zidanea]] i [[Ronaldo|Ronalda]]" i ekipe [[SL Benfica|Benfike]] u [[Lisabon]]u.<ref>{{cite web |url= https://www.uefa.com/insideuefa/sustainability/activities/01e1-0e73b86f35ec-46d397353a28-1000--stars-shine-for-haiti-in-lisbon-fundraiser/ |title= Stars shine for Haiti in Lisbon fundraiser |publisher= UEFA |date= 26. 1. 2010}}</ref><ref>{{cite web |url= https://en.prnasia.com/releases/global/55_000_spectators_joined_the_Match_Against_Poverty_in_support_of_Haiti_-27595.shtml |title= 55,000 Spectators Join the Match Against Poverty in Support of Haiti |website= prnasia.com |date= 27. 1. 2010}}</ref> Collina je šef sudija [[Nogometni savez Ukrajine|Nogometnog saveza Ukrajine]] od 2010.<ref name=ColriU>{{cite web |url= https://www.usatoday.com/story/sports/soccer/2015/06/19/ukraine-revives-crimean-champion-football-club/28970971/ |title= Ukraine trying to revive Crimean champion football club |work= [[USA Today]] |date= 19. 6. 2015}}</ref> Njegov rad na toj poziciji kritiziraju nacionalne sudije, koje ne odobravaju njegov nedostatak angažmana u ukrajinskom nogometu (u Ukrajini ne provodi više od dvije sedmice godišnje) i moguću toleranciju prema [[korupcija|korupciji]] u Savezu.<ref>{{Cite web |url= http://www.matchday.ua/blog/uvaga-uvaga/kollina-prikrivaye-korupciyu-svoyim-imenem-spovid-arbitra-249/ |title= "Колліна прикриває корупцію своїм іменем". Сповідь арбітра |website= matchday.ua |language= ukrajinski |access-date= 7. 12. 2022 |archive-date= 20. 5. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220520040418/http://www.matchday.ua/blog/uvaga-uvaga/kollina-prikrivaye-korupciyu-svoyim-imenem-spovid-arbitra-249/ |url-status= dead }}</ref> Bio je uključen u uvođenje i evaluaciju sistema [[VAR (nogomet)|VAR]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018.]] Tokom turnira naglasio je efikasnost sistema<ref>{{cite web |url= https://www.foxsports.com.au/football/world-cup/fifa-referee-chief-pierluigi-collina-pleased-with-impact-of-var-at-2018-world-cup/news-story/bb4c7b71d0c51fd250731262b5985e59 |title= FIFA referee chief Pierluigi Collina 'pleased' with impact of VAR at 2018 World Cup |date= 30. 6. 2018}}</ref> i kasnije pozitivno komentirao njegovu primjenu.<ref>{{cite web |url= https://www.espn.com/soccer/blog/marcottis-musings/62/post/3596315/world-cup-referee-chief-pierluigi-collina-dishes-on-var-impact-at-russia-2018 |title= World Cup ref chief Pierluigi Collina dishes on VAR impact at Russia 2018 |date= 15. 8. 2018}}</ref> [[Datoteka:Qatar v Japan – AFC Asian Cup 2019 final 06.jpg|mini|desno|Collina na [[Finale AFC Azijskog kupa 2019.|finalu]] [[AFC Azijski kup 2019.|Azijskog kupa 2019.]] između Japana i [[Nogometna reprezentacija Katara|Katara]]]] == Privatni život == Godine 1988. Collina je upoznao svoju buduću suprugu Giannu u [[Versilia|Versiliji]]. Nakon što su živjeli zajedno gotovo od njihovog susreta, preselili su se u obalni gradić [[Viareggio]]. U braku su dobili dvije kćerke. Godine 2003. objavio je [[autobiografija|autobiografiju]] ''Moja pravila igre'' (''Le Mie Regole del Gioco''). U augustu 2005, nakon penzionisanja, koncentrirao se na vlastiti posao, kao [[finansijski savjetnik]]. Danas živi u [[Forte dei Marmi]]ju.<ref>{{Cite news |url= http://www.skysports.com/football/news/11095/10810200/pierluigi-collina-wants-referee-crowding-killed-from-football |title= Pierluigi Collina wants referee crowding 'killed' from football |work= Sky Sports |access-date= 31. 5. 2018}}</ref> Nakon što je sudio utakmicu drugog kola na Svjetskom prvenstvu 2002. između [[Nogometna reprezentacija Japana|Japana]] i [[Nogometna reprezentacija Turske|Turske]], postao je poznat u [[Japan]]u te se pojavio u televizijskoj reklami za [[zamrznuta hrana|zamrznute]] [[takojaki]] proizvode. Također je vrlo popularan u [[Turska|Turskoj]] jer nijedan turski tim, [[Nogometna reprezentacija Turske|nacionalni]] ili klub, nije izgubio utakmicu kad je on sudio.<ref>{{cite web |url= http://www.adwin.co.jp/data/news/collina/index.html |title= Referee Collina, the referee of the last match for Japan at the World Cup, appears on Japanese Commercial! |publisher= ADWIN Communication & Marketing |access-date= 19. 12. 2009 |archive-url= https://web.archive.org/web/20090901011743/http://www.adwin.co.jp/data/news/collina/index.html |archive-date= 1. 9. 2009 |language= japanski}}</ref> == Ostali mediji == U julu 2002. pojavio se u [[crtani film|animiranoj]] formi u spotu [[George Michael|Georgea Michaela]] "[[Shoot the Dog]]".<ref>{{cite news |title= Soccer: Collina ends his career as a referee |url= https://www.nytimes.com/2005/08/30/sports/soccer-collina-ends-his-career-as-a-referee.html |access-date= 4. 9. 2020 |work= [[The New York Times]] |date= 30. 8. 2005}}</ref> Izabran je za lice na naslovnicama nogometnih [[videoigra|videoigara]] ''[[Pro Evolution Soccer 3]]'' i ''[[Pro Evolution Soccer 4]]'', pojavivši se uz zemljaka [[Francesco Totti|Francesca Tottija]] i [[Thierry Henry|Thierryja Henryja]] na potonjoj. To je bilo neobično s obzirom na to da su nogometne videoigre gotovo isključivo prikazivale samo igrače i trenere na naslovnicama, a on se nije pojavljivao ni u jednoj. Osim toga, pojavio se kao sudija koji se "ne može zaključati" u konkurentskoj igri [[EA Sports]]a ''[[FIFA Football 2005]]'', objavljenoj malo prije ''PES-a 4''. Osim spomenute reklame za Vauxhall Vectru, 2006. pojavio se u reklamama za [[srbija]]nsko [[Pivara MB|MB pivo]] te turski GSM operater Ariju, zbog svoje popularnosti u Turskoj. == Priznanja == * [[IFFHS najbolji svjetski sudija]]: 1998, 1999, 2000, 2001, 2002, 2003.<ref name="IFFHS">{{cite web |url= http://iffhs.de/former-results/ |title= Former Results |website= IFFHS.de |access-date= 3. 12. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.rsssf.com/miscellaneous/iffhs-various.html |title= IFFHS – razne godišnje nagrade}}</ref> * IFFHS najbolji svjetski sudija svih vremena (1987–2020)<ref>{{cite web |url= https://www.iffhs.com/posts/975 |title= IFFHS ALL TIME RANKING OF THE WORLD'S BEST REFEREE (1987–2020) |publisher= IFFHS |date= 26. 2. 2021 |access-date= 7. 12. 2022 |archive-date= 18. 9. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210918163409/https://iffhs.com/posts/975 |url-status= dead }}</ref> * Počasne akademske titule:<ref name="BBC">{{cite web |url= http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/education/3892807.stm |title= The referee's a...doctor |publisher= [[BBC News]] |date= 14. 7. 2004}}</ref> [[doktor nauka]] (2004), dodijeljena od [[Univerzitet u Hullu|Univerziteta u Hullu]] "za njegov doprinos svijetu sporta" * [[Sudija godine u Seriji A]]: 1997, 1998, 2000, 2002, 2003, 2004, 2005. * [[Kuća slavnih italijanskog nogometa]]: 2011.<ref>{{cite web |url= http://www.gazzetta.it/Calcio/27-10-2015/hall-of-fame-vialli-mancini-facchetti-ronaldo-herrera-agnelli-tardelli-ferlaino-130676725232.shtml |title= Hall of fame, 10 new entry: con Vialli e Mancini anche Facchetti e Ronaldo |work= [[La Gazzetta dello Sport]] |language=italijanski |date= 27. 10. 2015 |access-date= 27. 10. 2015}}</ref> == Velika takmičenja == === [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetska prvenstva]] === {| {{prettytable}} ! Datum ! Stadion ! Grad ! Faza ! Utakmica ! Ref. |- |13. 6. 1998. |[[Stade de France]] |[[Saint-Denis]] |rowspan=2|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.#Grupna faza|Grupna faza]] |{{NOG|NIZ}} – {{NOG-D|BEL}} |[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/france1998/matches/round=1014/match=8733/index.html] |- |24. 6. 1998. |[[Stadion "Bollaert-Delelis"|"Félix-Bollaert"]] |[[Lens]] |{{NOG|FRA}} – {{NOG-D|DAN}} |[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/france1998/matches/round=1014/match=8762/index.html] |- |7. 6. 2002. |[[Sapporo Dome]] |[[Sapporo]] |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.#Grupna faza|Grupna faza]] |{{NOG|ARG}} – {{NOG-D|ENG}} |[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/koreajapan2002/matches/round=43950100/match=43950023/index.html] |- |18. 6. 2002. |[[Stadion "Miyagi"|"Miyagi"]] |[[Miyagi]] |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.#Osmina finala|Osmina finala]] |{{NOG|JAP}} – {{NOG-D|TUR}} |[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/koreajapan2002/matches/round=43950200/match=43950055/index.html] |- |30. 6. 2002. |[[Stadion "Nissan" (Yokohama)|Međunarodni stadion]] |[[Yokohama]] |[[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2002.|Finale]] |{{NOG|BRA}} – {{NOG-D|NJE}} |[http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/koreajapan2002/matches/round=43950600/match=43950064/index.html] |} === [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropska prvenstva]] === {| {{prettytable}} ! Datum ! Stadion ! Grad ! Faza ! Utakmica ! Ref. |- |11. 6. 2000. |[["Johan Cruyff" Arena|ArenA]] |[[Amsterdam]] |rowspan=2|[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.#Grupna faza|Grupna faza]] |{{NOG|NIZ}} – {{NOG-D|ČEŠ}} |[http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1458/match=64864/index.html] |- |17. 6. 2000. |[[Stade du Pays de Charleroi|Stade du Pays]] |[[Charleroi]] |{{NOG|ENG}} – {{NOG-D|NJE}} |[http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1458/match=64847/index.html] |- |25. 6. 2000. |[[Stadion "Jan Breydel"|"Jan Breydel"]] |[[Brugge]] |[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |{{NOG|ŠPA}} – {{NOG-D|FRA}} |[http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2000/matches/round=1459/match=65182/index.html] |- |12. 6. 2004. |[[Stadion "Dragão"|"Dragão"]] |[[Porto]] |rowspan=2|[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.#Grupna faza|Grupna faza]] |{{NOG|POR}} – {{NOG-D|GRČ}} |[http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1581/match=1059164/index.html] |- |21. 6. 2004. |[[Stadion "Luz"|"Luz"]] |[[Lisabon]] |{{NOG|HRV}} – {{NOG-D|ENG}} |[http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1581/match=1059182/index.html] |- |1. 7. 2004. |[[Stadion "Dragão"|"Dragão"]] |[[Porto]] |[[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.#Polufinale|Polufinale]] |{{NOG|GRČ}} – {{NOG-D|ČEŠ}} |[http://www.uefa.com/uefaeuro/season=2004/matches/round=1583/match=1059193/index.html] |} === [[Nogomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] === {| {{prettytable}} ! Datum ! Stadion ! Grad ! Faza ! Utakmica ! Ref. |- |20. 7. 1996. |rowspan=2|[[Stadion "Camping World"|"Camping World"]] |rowspan=2|[[Orlando]] |rowspan=2|Grupna faza |{{ZD|ŠPA}} [[Nogometna reprezentacija Španije U-23|Španija]] – [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije U-23|Saudijska Arabija]] {{ZD|SAU}} |[http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197142/matches/match=32220/report.html]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130630130224/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197142/matches/match=32220/report.html |date=30. 6. 2013 }} |- |23. 7. 1996. |{{ZD|NIG}} [[Nogometna reprezentacija Nigerije U-23|Nigerija]] – [[Nogometna reprezentacija Japana U-23|Japan]] {{ZD|JAP}} |[http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197142/matches/match=32232/report.html]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222164600/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197142/matches/match=32232/report.html |date=22. 2. 2014 }} |- |27. 7. 1996. |[[Stadion "Orange Bowl" (Miami)|"Orange Bowl"]] |[[Miami]] |Četvrtfinale |{{ZD|POR}} [[Nogometna reprezentacija Portugala U-23|Portugal]] – [[Nogometna reprezentacija Francuske U-23|Francuska]] {{ZD|FRA}} |[http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197142/matches/match=32243/report.html]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222164613/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197142/matches/match=32243/report.html |date=22. 2. 2014 }} |- |3. 8. 1996. |[[Stadion "Sanford"|"Sanford"]] |[[Athens (Georgia)|Athens]] |Finale |{{ZD|NIG}} [[Nogometna reprezentacija Nigerije U-23|Nigerija]] – [[Nogometna reprezentacija Argentine U-23|Argentina]] {{ZD|ARG}} |[http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197142/matches/match=32249/report.html]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029194750/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197142/matches/match=32249/report.html |date=29. 10. 2013 }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.transfermarkt.de/pierluigi-collina/profil/schiedsrichter/253 Profil] na ''transfermarkt.de'' {{de simbol}} * [https://www.mondefootball.fr/fiche_d_arbitre/pierluigi-collina/ Profil] na ''mondefootball.fr'' {{fr simbol}} {{UEFA elitne sudije}} {{Sudije na SP u nogometu 1998.}} {{Sudije na Euru 2000.}} {{Sudije na SP u nogometu 2002.}} {{Sudije na Euru 2004.}} {{IFFHS najbolji svjetski sudija}} {{Sudija godine u Seriji A}} {{Sudije u finalima SP u nogometu}} {{Sudije u finalima OI u nogometu}} {{Sudije u finalima KEŠ-a/Lige prvaka}} {{Sudije u finalima Kupa UEFA/Evropske lige}} {{Sudije u finalima Italijanskog kupa}} {{Sudije Italijanskog superkupa}} {{Kuća slavnih italijanskog nogometa}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Collina, Pierluigi}} [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Bologna]] [[Kategorija:Italijanske nogometne sudije]] [[Kategorija:Nogometne sudije na Olimpijskim igrama]] [[Kategorija:Sudije u UEFA Ligi prvaka]] [[Kategorija:Sudije u UEFA Evropskoj ligi]] 3lgcodc5m13s6s23t06bhvud0gbwjof 0 493708 3916460 3897416 2026-08-04T15:32:23Z Tulum387 155909 3916460 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | datum_rođenja = {{datum_rođenja|df=yes|1908|1|22}} | akademski_savjetnici = [[Niels Bohr]] | doktorski_studenti = {{nowrap|[[Alexei Alexeyevich Abrikosov]]}}<br/>[[Aleksandr Akhiezer|Aleksandr Ilyich Akhiezer]]<br/>[[Igor Ekhielevich Dzyaloshinskii]]<br/>[[Lev Gor'kov]]<br/>[[Isaak Markovich Khalatnikov]] | nagrade = [[State Stalin Prize|Stalin Prize]] (1946) <br/> [[Max Planck Medal]] (1960)<br/> [[Fritz London Memorial Prize]] (1960)<br/> [[Nobel Prize in Physics]] (1962) | slika = Landau.jpg }} '''Lev Davidovič Landau''' ({{Jez-ru|Лев Дави́дович Ланда́у}}; 22. januara 1908 – 1. aprila 1968) bio je [[Sovjetski Savez|sovjetsko]]-[[Azeri|azerbejdžanski]] [[fizičar]] koji je dao fundamentalni doprinos mnogim oblastima [[Teorijska fizika|teorijske fizike]].<ref>{{Cite book|last=Rosen|first=Joe|url=https://books.google.com/books?id=HQWNJyRV6kMC&q=lev+landau&pg=PA177|title=Encyclopedia of Physics|publisher=Facts on File|year=2009|isbn=9781438110134|page=177}}</ref> Njegova dostignuća uključuju nezavisno zajedničko otkriće metode [[Matrica gustine|matrice gustoće]] <ref>{{Cite journal|last=Lev Landau|year=1927|title=Das Dämpfungsproblem in der Wellenmechanik (The Damping Problem in Wave Mechanics)|journal=Zeitschrift für Physik|volume=45|issue=5&ndash;6|pages=430&ndash;441|bibcode=1927ZPhy...45..430L|doi=10.1007/bf01343064}} English translation reprinted in: {{Cite book|title=Collected papers of L.D. Landau|publisher=Pergamon Press|year=1965|editor-last=D. Ter Haar|location=Oxford}}</ref><ref name="PT">{{Cite journal|last=Schlüter, Michael|last2=Lu Jeu Sham|year=1982|title=Density functional theory|url=http://www.physicstoday.org/resource/1/phtoad/v35/i2/p36_s1|journal=Physics Today|volume=35|issue=2|page=36|bibcode=1982PhT....35b..36S|doi=10.1063/1.2914933|archive-url=https://archive.today/20130415142204/http://www.physicstoday.org/resource/1/phtoad/v35/i2/p36_s1|archive-date=15. 4. 2013}}</ref> u [[Kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]] (zajedno sa [[John von Neumann|Johnom von Neumannom]]), kvantno mehaničku teoriju [[dijamagnetizam|dijamagnetizma]], teoriju [[superfluid]]nosti, teoriju [[Landau teorija|faznih prelaza drugog reda]], [[Ginzburg–Landau teorija]] [[superprovodljivost]]i, teorija [[Fermi tečnost|Fermijevih tekućina]], objašnjenje [[Landau prigušenje|Landauovog prigušenja]] u [[Plazma (fizika)|fizici plazme]], [[Landau pole|Landauov pol]] u [[Kvantna elektrodinamika|kvantnoj elektrodinamici]], dvokomponentna teorija [[Neutrino|neutrina]] i Landauove jednadžbe za singularnosti ''S'' matrice.<ref>{{Cite book|title=Under the Spell of Landau: When Theoretical Physics was Shaping Destinies|publisher=World Scientific|year=2013|isbn=978-981-4436-56-4|editor-last=Shifman|editor-first=M.|doi=10.1142/8641}}</ref> Dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1962. za razvoj matematičke teorije [[superfluid]]nosti koja objašnjava svojstva tečnog [[Helij|helijuma II]] na temperaturi ispod {{Val|2.17}} ({{Val|-270.98}} ).<ref name="frs">{{Cite journal|last=Kapitza|first=P. L.|last2=Lifshitz|first2=E. M.|year=1969|title=Lev Davydovitch Landau 1908–1968|journal=[[Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society]]|volume=15|pages=140–158|doi=10.1098/rsbm.1969.0007}}</ref> [[Datoteka:Landau1910.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/Landau1910.jpg/170px-Landau1910.jpg|lijevo|mini| Porodica Landau 1910]] [[Datoteka:ХФТИ.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fe/%D0%A5%D0%A4%D0%A2%D0%98.jpg/220px-%D0%A5%D0%A4%D0%A2%D0%98.jpg|alt=|desno|mini| Na Harkovskom institutu, 1934]] [[Datoteka:1938-LandauL.jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/db/1938-LandauL.jpg/220px-1938-LandauL.jpg|alt=|lijevo|mini| Fotografija u zatvoru, 1938-9]] Od 1937. do 1962, Landau je bio šef Teoretskog odjeljenja na [[Institut za fizičke probleme|Institutu za fizičke probleme]] .<ref name="Dorozynsk">{{Cite book|last=Dorozynsk, Alexander|title=The Man They Wouldn't Let Die|year=1965}}</ref> Dana 27. aprila 1938. Landau je uhapšen zbog [[Korets-Landau letak|letka]] koji je upoređivao staljinizam s [[Nacizam|njemačkim nacizmom]] i [[talijanski fašizam|italijanskim fašizmom]] .<ref name="ScientificAmerican1997">{{Cite journal|last=Gorelik|first=Gennady|author-link=Gennady Gorelik|date=august 1997|title=The Top-Secret Life of Lev Landau|url=https://www.scientificamerican.com/magazine/sa/1997/08-01/|journal=[[Scientific American]]|volume=277|issue=2|pages=72–77|bibcode=1997SciAm.277b..72G|doi=10.1038/scientificamerican0897-72|jstor=24995874|access-date=18. 6. 2018|archive-date=18. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180618075613/https://www.scientificamerican.com/magazine/sa/1997/08-01/|url-status=dead}}</ref><ref>[http://www.kapitza.ras.ru/museum/history.htm Музей-кабинет Петра Леонидовича Капицы (Peter Kapitza Memorial Museum-Study)], ''Академик Капица: Биографический очерк (a biographical sketch of Academician Kapitza)''.</ref> Držao se u zatvoru [[NKVD]] [[Zgrada Lubyanka|Lubjanka]] do puštanja na slobodu, 29. aprila 1939, nakon što je [[Pyotr Kapitsa|Pjotr Kapica]], [[Eksperimentalna fizika|eksperimentalni]] fizičar niskih temperatura i osnivač i šef instituta, napisao pismo [[Josif Staljin|Josifu Staljinu]] u kojem je lično garantovao za Landauovo ponašanje i zaprijetio da će napustiti institut ako Landau ne bude pušten. Nakon njegovog oslobađanja, Landau je otkrio kako objasniti Kapitsinu superfluidnost koristeći zvučne valove, ili [[Phonon|fonone]], i novu ekscitaciju zvanu [[roton]].<ref name="ScientificAmerican1997" /> Landau je predvodio tim matematičara koji su podržavali razvoj sovjetske atomske i hidrogenske bombe. Izračunao je dinamiku prve sovjetske termonuklearne bombe, uključujući predviđanje [[Prinos nuklearnog oružja|prinosa]]. Za ovaj rad Landau je dobio [[Državna nagrada SSSR|Staljinovu nagradu]] 1949. i 1953, a 1954. dobio je titulu [[Heroj socijalističkog rada (SSSR)|Heroja socijalističkog rada]] <ref name="ScientificAmerican1997"/> . Landauovi učenici su bili [[Lev Pitaevskii]], [[Aleksej Aleksejevič Abrikosov|Aleksej Abrikosov]], [[Aleksandr Akhiezer|Aleksandar Akhiezer]], [[Igor Ekhielevič Dzyaloshinskii|Igor Dzyaloshinskii]], [[Evgeny Lifshitz|Evgenij Lifshitz]], [[Lev Gor'kov]], [[Isaak Markovich Khalatnikov|Isaak Khalatnikov]], [[Roald Sagdeev]] i [[Isaak Pomeranchuk]]. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Dobitnici medalje "Max Planck"]] [[Kategorija:Teorijski fizičari]] [[Kategorija:Inozemni članovi Kraljevskog društva]] [[Kategorija:Dinamičari fluida]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Umrli 1968.]] [[Kategorija:Rođeni 1908.]] [[Kategorija:Biografije, Baku]] [[Kategorija:Dobitnici Staljinove nagrade]] sr4kpj725j5r3zoz2j2uupsebd6cvh8 0 495245 3916531 3823280 2026-08-05T05:09:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916531 wikitext text/x-wiki '''PROTO''' je predloženi nuklearni [[Fuzijska energija|fuzijski reaktor]] koji će se implementirati nakon 2050. godine, nasljednik projekata [[ITER]] i [[DEMOnstration Power Plant|DEMO]]. To je dio dugoročne strategije [[Evropska komisija|Evropske komisije]] za istraživanje fuzijske energije. PROTO bi djelovao kao prototip elektrane, uzimajući sve tehnološke prefinjenosti iz ranijih projekata i demonstrirajući proizvodnju električne energije na komercijalnoj osnovi. To može biti ili ne mora biti drugi dio DEMO/PROTO eksperimenta.<ref>[https://community.dur.ac.uk/superconductivity.durham/The%20roadmap%20to%20magnetic%20confinement.pdf The roadmap to magnetic confinement fusion, Damian Hampshire]</ref><ref>[http://www.mdcampbell.com/BeyondITER.pdf Beyond ITER] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128090621/http://www.mdcampbell.com/BeyondITER.pdf |date=28. 1. 2023 }}. (PDF). 18 August 2008.</ref><ref>[https://www.wiseinternational.org/nuclear-monitor/698/fusion-illusions Fusion Illusions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221225130549/https://www.wiseinternational.org/nuclear-monitor/698/fusion-illusions |date=25. 12. 2022 }}. ''Michael Dittmar'', Nuclear Monitor Issue: #698, Number:5997. 27 November 2009.</ref> == Reference == <references responsive="1"></references> == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Fuzijska energija}} [[Kategorija:Tokamak]] jqd7fig44ik6lfuiol9y4gk8pwlzofs 0 495903 3916522 3824573 2026-08-05T03:52:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916522 wikitext text/x-wiki '''Optimizacija veb-sajta za internet pretraživače''' ({{jez-en|search engine optimization}}, skraćeno '''SEO''') obuhvata skup postupaka kojima se sadržaj i tehnička struktura web stranice prilagođavaju radi boljeg razumijevanja, indeksiranja i prikazivanja u rezultatima internet pretrage.<ref>{{cite web |title=Google Search Essentials |url=https://developers.google.com/search/docs/essentials |website=Google Search Central |access-date=7. 4. 2026 |language=en |trans-title=Osnove Google pretrage}}</ref><ref>{{cite web |title=Search Engine Optimization (SEO) Starter Guide |url=https://developers.google.com/search/docs/fundamentals/seo-starter-guide |website=Google Search Central |access-date=7. 4. 2026 |language=en |trans-title=Početni vodič za optimizaciju za internet pretraživače}}</ref> SEO se uobičajeno dijeli na unutrašnju optimizaciju, koja se odnosi na sadržaj i tehničke elemente same stranice, i vanjsku optimizaciju, koja obuhvata signale izvan same stranice, poput povezanosti s drugim izvorima na internetu. == Unutrašnja optimizacija == Unutrašnja optimizacija ({{jez-en|on-page SEO}}) obuhvata elemente koji se uređuju na samoj web stranici. U to spadaju struktura sadržaja, naslovi, URL-adrese, unutrašnje povezivanje, opisni tekstovi uz slike i drugi tehnički ili sadržajni elementi koji pomažu pretraživačima da razumiju temu stranice. === URL-struktura === Jasne i razumljive URL-adrese mogu pomoći i korisnicima i pretraživačima da lakše prepoznaju sadržaj i hijerarhiju stranice. === Naslovi i podnaslovi === Naslovi stranica i podnaslovi trebaju biti opisni i logično organizirani. Hijerarhijska struktura zaglavlja olakšava preglednost sadržaja i njegovo razumijevanje. === Sadržaj === Kvalitetan sadržaj jedan je od osnovnih elemenata SEO-a. Prema Googleovim smjernicama, sadržaj bi trebao biti koristan, pouzdan i prvenstveno namijenjen korisnicima, a ne samo algoritmima pretrage.<ref>{{cite web |title=Creating helpful, reliable, people-first content |url=https://developers.google.com/search/docs/fundamentals/creating-helpful-content |website=Google Search Central |access-date=7. 4. 2026 |language=en |trans-title=Stvaranje korisnog, pouzdanog sadržaja usmjerenog na korisnike}}</ref> === ALT-opisi slika === Alternativni tekst (ALT tekst) služi za opisivanje slika i važan je i za pristupačnost i za razumijevanje vizuelnog sadržaja. Smjernice za digitalnu pristupačnost preporučuju da svaka informativna slika ima alternativni opis koji prenosi njeno značenje, dok se čisto dekorativne slike mogu označiti kao takve.<ref>{{cite web |title=Technique: Alternative text |url=https://accessibility.huit.harvard.edu/technique-alternative-text |website=Harvard University Digital Accessibility |access-date=7. 4. 2026 |language=en |trans-title=Tehnika: alternativni tekst |archive-date=6. 10. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251006225232/https://accessibility.huit.harvard.edu/technique-alternative-text |url-status=dead }}</ref> === Unutrašnje povezivanje === Unutrašnje povezivanje stranica pomaže u organizaciji sadržaja i može olakšati otkrivanje povezanih tema unutar iste web lokacije. == Vanjska optimizacija == Vanjska optimizacija ({{jez-en|off-page SEO}}) odnosi se na faktore izvan same stranice koji mogu utjecati na njenu vidljivost u rezultatima pretrage. Najčešće obuhvata poveznice s drugih stranica i opću prisutnost web lokacije na internetu.<ref name="starter-guide">{{cite web |title=Search Engine Optimization (SEO) Starter Guide |url=https://developers.google.com/search/docs/fundamentals/seo-starter-guide |website=Google Search Central |access-date=7. 4. 2026 |language=en |trans-title=Početni vodič za optimizaciju za internet pretraživače}}</ref> === Povratne poveznice === Povratne poveznice ili backlinkovi jesu linkovi s drugih web stranica koji vode na određenu stranicu. Uobičajeno se smatra da kvalitetne i tematski relevantne poveznice mogu biti signal korisnosti i vjerodostojnosti sadržaja.<ref name="starter-guide"/> === Tekst poveznice === Tekst poveznice ({{jez-en|anchor text}}) jeste vidljivi dio linka. Kada je jasan i opisuje odredišni sadržaj, može pomoći i korisnicima i pretraživačima da bolje razumiju čemu poveznica vodi.<ref name="starter-guide"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} dz8qh56qkzyt57ct7fuo7mfr9ktm13p 0 497044 3916447 3874512 2026-08-04T13:01:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916447 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Makdous.jpg||180px|mini|desno|Makdus]] [[Datoteka:Syrian meal.jpg|180px|mini|desno|Makdus (dolje lijevo) poslužen kao predjelo ([[meza]]) u Siriji]] '''Makdus''' ({{ar|مكدوس}}) je jelo [[Arapska kuhinja|arapske kuhinje]] u kojem se mali [[patlidžan]]i pune sitno izlomljenim [[Orah|orasi]]ma, [[crvena paprika|crvenom paprikom]], smjesom mljevenog [[biber]]a<ref>{{cite web | url =https://thearabiancuisine.com/recipe/makdous/ | title =Syrische Makdous | authorlink =Firas Ghraoui | last = | first = | date =2021 | website =thearabiancuisine.com | publisher = | access-date =19. 2. 2023 | language =de | archive-date =19. 2. 2023 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230219105026/https://thearabiancuisine.com/recipe/makdous/ | url-status =dead }}</ref> i [[Marionada|mariniraju]] u [[Maslinovo ulje|maslinovom ulju]]. Jelo je posebno popularno u [[Libanon]]u, [[Jordan]]u, [[Izrael]]u i [[Sirija|Siriji]]. Ponekad se dodaje [[čili]] u prahu.<ref name="Alauwad 2017">{{cite book |last=Alauwad |first=Fadi |authorlink =Fadi Alauwad |date=2017 |title=Hayati: Syrische Heimatküche: Eine kulinarische Reise durch den Orient |url= |location= |publisher=Edition Michael Fischer |page= |isbn=9783863558376 |access-date= |language=de }}</ref> == Pripremanje == Za pripremu se mali patlidžani očiste i prethodno skuhaju, zatim zarežu i iznutra natrljaju solju. Zatim se stave na vrh vode u sito da povuku vodu, a zatim se utegnu i pritisnu najmanje dva dana da ispuste višak vode i da se lakše ogule. Nadjev se sastoji od nasjeckanih oraha, [[Crvena paprika|crvene paprike]], [[bijeli luk|bijelog luka]] i [[sol]]i, koji se dobro izmiješa i puni u patlidžane. Crvena papriku potrebno je osušiti, obično na suncu, ili je malo zapeći, ili koristiti prah mljevene crvene paprike, koji ne mora obavezno biti ljut. Nadjevene patlidžane zatim se zbijeno slože u teglu, koja se napunjena naopako, stavi na kuhinjski ubrus da se ponovno ocijede dva dana. Na kraju se tegle nadopune [[maslinovo ulje|maslinovim uljem]] i zatvore najmanje dvije sedmice. Ako makdus treba trajati nekoliko mjeseci, maslinovo ulje se mora redovito dolijevati.<ref name="Alauwad 2017" /> Makdus obično pripremaju sirijska kućanstva oko jeseni za [[Zimnica|zimnicu]], a obično se jede hladno za doručak, večeru ili kao međuobrok.<ref>{{cite web | url =http://www.syriancooking.com/2010/10/28/makdous-pickled-stuffed-eggplant-in-olive-oil/ | title =Makdous (Pickled stuffed eggplant in olive oil) | authorlink = | last = | first = | date = | website = | publisher = | access-date =19. 2. 2023 | language =en | archive-date =24. 1. 2023 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230124203811/http://www.syriancooking.com/2010/10/28/makdous-pickled-stuffed-eggplant-in-olive-oil/ | url-status =dead }}</ref> Makdus se uobičajeno pripravlja u domaćinstvu, ali ga je moguće dobiti i iz industrijske prozvodnje, konzerviranog u teglama. == Varijante == Postoje i druge varijante s punjenim patlidžanom, kada se patlidžan puni mesom, ali se ta jela, mada u sebi nose rijec makdus, (''fateh makdus'') ne smatraju makdusom, koji se servira kao predjelo, te su sličnija nekim varijantama [[Dolma|dolmi]]. Slična varijanta je konzerviraniu kuhani makdus, koji se ne puni orasima. == Reference == {{refspisak}} == Literatura == == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Arapska kuhinja]] [[Kategorija:Sirijska kuhinja]] [[Kategorija:Libanska kuhinja]] [[Kategorija:Izraelska kuhinja]] [[Kategorija:Jordanska kuhinja]] [[Kategorija:Vegetarijanska kuhinja]] [[Kategorija:Palestinska kuhinja]] [[Kategorija:Jela od patlidžana]] [[Kategorija:Jela od povrća]] dx913fst3vfvt7dqtwu99sg0vituj44 0 497739 3916515 3820611 2026-08-05T01:38:18Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916515 wikitext text/x-wiki {{Infokutija skijaš | ime = Nika Vodan | slika = 20190302 Seefeld SJ 9488.jpg | veličina_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = 9. mart 2000. | mjesto_rođenja = [[Škofja Loka]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 176 cm | klub = SSK Alpina Žiri | skije = [[Slatnar (kompanija)|Slatnar]] | takmiči_se_za = {{ZD|Slovenija}} [[Slovenija|Sloveniju]] | lični_rekord = 170 m ([[Vikersundbakken|Vikersund]] 2023) | sezone = [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2016]]– | pobjede = 6 (+ 3 ekipne + 1 mješovito) | pobjednička_postolja = 30 (+ 9 ekipnih + 2 mješovito) | medalje = {{MedaljaTakmičenje|[[Zimske olimpijske igre|Olimpijske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Skijaški skokovi na ZOI 2022.|Peking 2022.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – mješoviti timovi|Mješovito]]}} {{MedaljaZlato|[[Skijaški skokovi na ZOI 2026.|Milano / Cortina 2026.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – mješoviti timovi|Mješovito]]}} {{MedaljaBronza|[[Skijaški skokovi na ZOI 2022.|Peking 2022.]]|[[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2022 – mala skakaonica (žene)|Mala]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021.|Oberstdorf 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021 – ekipni skokovi (žene)|Ekipno]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021.|Oberstdorf 2021.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2021 – velika skakaonica (žene)|Velika]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023.|Planica 2023.]]|[[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2023 – mješoviti skokovi|Mješovito (m)]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2016.|Râșnov 2016.]]|Mješovito}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Park City 2017.]]|Mješovito}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2018.|Kandersteg 2018.]]|Pojedinačno}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2018.|Kandersteg 2018.]]|Ekipno}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Park City 2017.]]|Ekipno}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Park City 2017.]]|Pojedinačno}} | aktualizirano = 28. 3. 2026. }} '''Nika Vodan''' (rođ. '''Križnar''') [[Slovenija|slovenska]] je [[skijašica-skakačica]]. Članica je SSK Alpina Žiri. == Karijera == === Počeci === U međunarodna takmičenja krenula je s nepunih 13 godina, početkom 2013, kada je 12. januara kao najmlađa nastupila u Alpskom kupu u rodnim [[Žiri (Slovenija)|Žirima]] i zauzela solidno 17. mjesto.<ref>{{cite web |url= http://data.fis-ski.com/dynamic/results.html?sector=JP&competitorid=185807&raceid=3731 |title= Results: Ziri (SLO), Alpen Cup – Ladies' HS66 |access-date= 1. 9. 2016 |date= 12. 1. 2013 |publisher= [[Međunarodna skijaška federacija|FIS]] |language=en}}</ref> Sljedeće dvije godine razvijala se kroz takmičenja nižeg ranga i počela sve više privlačiti pažnju na svoj talent. Proboj je napravila u sezoni 2015/16, kada je nastupila najprije u takmičenjima FIS-kupa, a zatim se uspinjala kroz strukturu skakačkih takmičenja. U [[Kontinentalni kup u skijaškim skokovima|Kontinentalnom kupu]] debitirala je s 15 godina i pet mjeseci 28. i 29. augusta 2015. u [[Oberwiesenthal]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]], gdje je završila na 22. i 24. mjestu. Zatim je stigla prva pobjeda, 5. septembra u okviru Alpskog kupa u [[Švicarska|švicarskom]] [[Einsiedeln]]u.<ref>{{cite web |url= http://data.fis-ski.com/dynamic/results.html?sector=JP&competitorid=185807&raceid=4361 |title= Results: Einsiedeln (SUI), Alpen Cup – Ladies' HS77 |access-date= 1. 9. 2016 |date= 5. 9. 2015 |publisher= FIS |language=en}}</ref> Uslijedilo je još izvrsnih rezultata i na osnovu njih izborila je premijeru u najvišem rangu.<ref>{{cite web |url= http://www.rtvslo.si/sport/zimski-sporti/na-tekmi-na-ljubnem-tudi-15-letna-debitantka-nika-kriznar/385677 |title= Na tekmi na Ljubnem tudi 15-letna debitantka Nika Križnar |access-date= 1. 9. 2016 |date= 12. 2. 2016 |publisher= [[Radiotelevizija Slovenija]] |language= [[Slovenski jezik|slovenski]]}}</ref> === Debi među najboljima === Prvi nastup u [[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetskom kupu]] imala je 13. februara 2016. s 15 godina na domaćem terenu u [[Ljubno ob Savinji|Ljubnom ob Savinji]] i osvojila 14. mjesto.<ref>{{cite web |url= http://data.fis-ski.com/dynamic/results.html?sector=JP&competitorid=185807&raceid=4474 |title= Results: Ljubno (SLO), World Cup – Ladies' HS95 |access-date= 1. 9. 2016 |date= 13. 2. 2016 |publisher= FIS |language=en}}</ref> Dan kasnije bila je 12. i potvrdila svoj talent. To su bili njeni jedini nastupi u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2015/16]], u kojima je osvojila 40 bodova, što ju je smjestilo na 36. mjesto u ukupnom poretku.<ref>{{cite web |url= http://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2016&suchgender=L&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search |title= World Cup standing 2016 Ladies |access-date= 23. 8. 2016 |publisher= FIS |language=en}}</ref> Odmah nakon uspješnog debija u Svjetskom kupu prvi je put nastupila na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2016.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]], koje je 2016. održano u [[Râșnov]]u u [[Rumunija|Rumuniji]]. Tamo je najprije zauzela sedmo mjesto u pojedinačnoj konkurenciji, a zatim osvojila zlatnu medalju u mješovitim ekipnim skokovima s [[Ema Klinec|Emom Klinec]], [[Bor Pavlovčič|Borom Pavlovčičem]] i [[Domen Prevc|Domenom Prevcom]].<ref>{{cite web |url= http://www.delo.si/sport/zimski/slovenska-skakalna-cetverica-zlata-na-msp.html |title= Slovenska skakalna četverica zlata na MSP |access-date= 1. 9. 2016 |date= 24. 2. 2016 |work= [[Delo]] |language= slovenski |archive-date= 5. 7. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170705124155/http://www.delo.si/sport/zimski/slovenska-skakalna-cetverica-zlata-na-msp.html |url-status= dead }}</ref> Zatim je u martu nastupila na FIS-takmičenju u [[Harrachov]]u u [[Češka|Češkoj]]. U prvom takmičenju, 11. marta, slavila je ispred svih, dok se [[Špela Rogelj]] plasirala odmah iza nje za dvostruku slovensku pobjedu.<ref>{{cite web |url= http://data.fis-ski.com/dynamic/results.html?sector=JP&competitorid=185807&raceid=4565|title= Results: Harrachov (CZE), FIS Cup – Ladies' HS100 |access-date= 6. 11. 2016 |date= 11. 3. 2016 |publisher= FIS |language=en}}</ref> Sljedećeg dana zauzela je četvrto mjesto, dok je Rogelj uspjela pobijediti. === Svjetska juniorska prvenstva 2017. i 2018. === U februaru 2017. učestvovala je na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2017.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkom]] [[Park City]]ju. Najprije je u pojedinačnoj konkurenciji osvojila bronzanu medalju.<ref>{{cite web |url= http://www.rtvslo.si/sport/zimski-sporti/srebro-in-bron-za-mladi-slovenski-skakalki/414013 |title= Srebro in bron za mladi slovenski skakalki |access-date= 3. 2. 2017 |date= 1. 2. 2017 |publisher= RTV Slovenija |language= slovenski}}</ref> Zatim je nastupila u ekipnim skokovima s [[Jerneja Brecl|Jernejom Brecl]], [[Katra Komar|Katrom Komar]] i [[Ema Klinec|Emom Klinec]], osvojivši srebrnu medalju.<ref>{{cite web |url= http://www.rtvslo.si/sport/zimski-sporti/mlade-skakalke-svetovne-podprvakinje/414198 |title= Mlade skakalke svetovne podprvakinje |access-date= 3. 2. 2017 |date= 3. 2. 2017 |publisher= RTV Slovenija |language= slovenski}}</ref> Konačno, u mješovitim ekipnim skokovima osvojila je zlatnu medalju s Klinec, [[Tilen Bartol|Tilenom Bartolom]] i [[Žiga Jelar|Žigom Jelarom]].<ref>{{cite web |url= http://www.delo.si/sport/zimski/msp-slovenska-mesana-ekipa-brez-konkurence.html |title= MSP: slovenska mešana ekipa brez konkurence |access-date= 10. 2. 2017|date= 6. 2. 2017 |work= Delo |language= slovenski}}</ref> Tako je osvojila tri različite medalje u tri takmičenja na jednom prvenstvu. Godinu kasnije nastupila je na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nordijskom skijanju 2018.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] u švicarskom [[Kandersteg]]u, gdje je postala prvakinja ispred drugoplasirane Klinec. Bila je to njena peta medalja u juniorskoj konkurenciji, ali prva zlatna u pojedinačnoj. To je i prva titula svjetske juniorske prvakinje za jednu Slovenku.<ref>{{cite web |url= http://www.rtvslo.si/sport/zimski-sporti/nika-kriznar-zlata-ema-klinec-srebrna/444892 |title= Nika Križnar zlata, Ema Klinec srebrna |access-date= 2. 2. 2018 |date= 2. 2. 2018 |publisher= RTV Slovenija |language= slovenski}}</ref> Na prvenstvu je osvojila još jednu zlatnu medalju – u ekipnom takmičenju, u istom sastavu kao i prethodne godine.<ref>{{cite web |url= https://data.fis-ski.com/dynamic/results.html?sector=JP&raceid=5018 |title= FIS Junior World Ski Championships – Ladies' Team HS106 |date= 3. 2. 2018 |access-date= 9. 2. 2018 |publisher= FIS |language=en}}</ref> === Rezultatsko napredovanje === ; Pojedinačna takmičenja Dana 4. marta 2018. u Râșnovu je uspjela prvi put stati na postolje osvojivši treće mjesto.<ref>{{cite web |url= http://www.rtvslo.si/sport/zimski-sporti/stopnicke-slovenskih-skakalk-nika-kriznar-tretja-v-romuniji/447747 |title= Stopničke slovenskih skakalk – Nika Križnar tretja v Romuniji |access-date= 4. 3. 2018 |date= 4. 3. 2018 |publisher= RTV Slovenija |language= slovenski}}</ref> Dana 24. marta 2019. završila je treća u [[Čajkovski (grad)|Čajkovskom]] u [[Rusija|Rusiji]]. Dana 23. februara 2020. na domaćem takmičenju u Ljubnom također je osvojila treće mjesto. Sezonu [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2020/21.]] počela je drugim mjestom u [[Austrija|austrijskom]] [[Ramsau am Dachstein|Ramsauu]]. Također austrijski [[Hinzenbach]] bio je domaćin čak tri pojedinačna takmičenja u tri dana. Dana 5. februara ostvarila je prvu pobjedu u karijeri. U sljedeća dva takmičenja popela se na drugu stepenicu pobjedničkog postolja. U Râșnovu je 18. februara ostvarila drugu pobjedu i preuzela žutu majicu vodeće u Svjetskom kupu. Sljedećeg dana ponovo je bila na postolju (treća), zadržavši vodstvo u Svjetskom kupu. Krajem marta osvojila je treće mjesto u Čajkovskom, a time i veliki Kristalni globus kao ukupna pobjednica Svjetskog kupa i prva je Slovenka kojoj je to uspjelo otkad žene nastupaju u najvišem rangu takmičenja.<ref>{{cite web |url= https://siol.net/sportal/zimski-sporti/cajkovski-konec-1-548919 |title= Izjemno: Nika Križnar osvojila veliki kristalni globus! |date=28. 3. 2021 |access-date= 28. 3. 2021 |work= SiolNET |author= Špela Lenart |language= slovenski}}</ref> U sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|2024/25.]] nastupila je samo na prve dvije stanice; ostatak sezone propustila je zbog loše forme i povrede koljena.<ref>{{cite web |url= https://www.t-online.de/sport/wintersport/ski-alpin/id_100575414/skisprung-ass-nika-vodan-muss-weltcup-verlassen-und-saison-beenden-.html |title= Skisprung-Ass muss Saison beenden |website= t-online.de |date= 16. 1. 2025 |access-date= 22. 3. 2025 |language=de}}</ref> ; Ekipna takmičenja Dana 20. januara 2018. osvojila je drugo mjesto u [[Japan]]u ([[Zaō (Japan)|Zaō]]) s Klinec, [[Urša Bogataj|Uršom Bogataj]] i Rogelj. Dana 9. februara 2019. na domaćem takmičenju u Ljubnom zauzela je drugo mjesto s Brecl, Rogelj i Bogataj. Sljedeće godine u istom mjestu ponovila je taj rezultat s Rogelj, Klinec i Komar. Dana 23. januara 2021. zajedno s Klinec, Rogelj i Bogataj doprinijela je prvoj pobjedi ženske reprezentacije Slovenije u takmičenju Svjetskog kupa na domaćem terenu u Ljubnom. == Privatni život == U aprilu 2024. udala se za [[Aljaž Vodan|Aljaža Vodana]], također skijaša-skakača.<ref>{{cite web |url= https://www.skijumping.pl/wiadomosci/35215/bogataj-wraca-do-skokow-w-nowej-roli-zmiany-w-zyciu-kriznar/ |title= Bogataj wraca do skoków w nowej roli. Zmiany w życiu Kriznar |author= Dominik Formela |date= 21. 4. 2024 |website= skijumping.pl |access-date= 22. 4. 2024 |language=pl}}</ref> == Rezultati u Svjetskom kupu == === Ukupni poredak === {|class=wikitable style="text-align: center" width=250 !Sezona !Plasman |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.#Žene|2015/2016.]] |36. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.#Žene|2016/2017.]] |33. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.#Žene|2017/2018.]] |10. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.#Žene|2018/2019.]] |5. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.#Žene|2019/2020.]] |7. |-bgcolor=gold |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.#Žene|2020/2021.]] |1. |-bgcolor=silver |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.#Žene|2021/2022.]] |2. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.#Žene|2022/2023.]] |9. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.#Žene|2023/2024.]] |6. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.#Žene|2024/2025.]] |46. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.#Žene|2025/2026.]] |10. |} === Postolja === {| class=wikitable width=95% style="font-size: 100%; text-align: center" ! Br. ! Datum ! Lokacija ! Skakaonica ! [[Kritična tačka|K-tačka]] ! [[Veličina skakaonice|HS]] ! Skok 1 ! Skok 2 ! Bodovi ! Plasman ! Pobjednica ! Ref. |- |1. |align=center|4. 3. 2018. |align=left|{{ZD|RUM}} [[Râșnov]] |align=left|[[Râșnov (skakaonica)|Râșnov]] |K-90 |HS 100 |91 m |93,5 m |234,5 |3. |rowspan=3|[[Maren Lundby]] |<ref>{{cite web|url=http://medias3.fis-ski.com/pdf/2018/JP/3032/2018JP3032RL.pdf|title=Râșnov – Results|access-date=31. 3. 2018|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |2. |align=center|24. 3. 2019. |align=left|{{ZD|RUS}} [[Čajkovski (grad)|Čajkovski]] |align=left|[[Snježinka]] |K-125 |HS 140 |126 m |140,5 m |247,1 |3. |<ref>{{cite web|url=https://www.fis-ski.com/DB/general/results.html?sectorcode=JP&raceid=5224|title=Chaikovsky – Results|access-date=8. 4. 2019|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |3. |align=center|23. 2. 2020. |align=left|{{ZD|SLO}} [[Ljubno ob Savinji|Ljubno]] |align=left|[[Savina (skakaonice)|Savina]] |K-85 |HS 94 |91,5 m |91 m |250,0 |3. |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2020/JP/3091/2020JP3091RL.pdf|title=Ljubno – Results|access-date=23. 2. 2020|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |4. |align=center|18. 12. 2020. |align=left|{{ZD|AUT}} [[Ramsau am Dachstein|Ramsau]] |align=left|[[Mattensprung]] |K-90 |HS 98 |91,5 m |94 m |245,1 |2. |[[Marita Kramer]] |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3267/2021JP3267RL.pdf|title=Ramsau – Results|access-date=26. 12. 2020|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |5. |align=center|5. 2. 2021. |align=left rowspan=3|{{ZD|AUT}} [[Hinzenbach]] |align=left rowspan=3|[[Aigner (skakaonica)|Aigner]] |rowspan=3|K-85 |rowspan=3|HS 90 |89 m |90,5 m |237,4 |'''1.''' | – |<ref name=":2">{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3281/2021JP3281RL.pdf|title=Hinzenbach – Results|access-date=5. 2. 2021|publisher=FIS|language=en}}</ref> |- |6. |align=center|6. 2. 2021. |90 m |90,5 m |238,0 |2. |rowspan=2|[[Sara Takanashi]] |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3136/2021JP3136RL.pdf|title=Hinzenbach – Results|access-date=6. 2. 2021|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |7. |align=center|7. 2. 2021. |87 m |90 m |231,0 |2. |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3137/2021JP3137RL.pdf|title=Hinzenbach – Results|access-date=7. 2. 2021|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |8. |align=center|18. 2. 2021. |align=left rowspan=2|{{ZD|RUM}} [[Râșnov]] |align=left rowspan=2|[[Râșnov (skakaonica)|Râșnov]] |rowspan=2|K-90 |rowspan=2|HS 97 |92 m |91 m |235,7 |'''1.''' | – |<ref name=":3">{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3084/2021JP3084RL.pdf|title=Râșnov – Results|access-date=18. 2. 2021|publisher=FIS|language=en}}</ref> |- |9. |align=center|19. 2. 2021. |88 m |92,5 m |228,6 |3. |[[Sara Takanashi]] |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3085/2021JP3085RL.pdf|title=Râșnov – Results|access-date=19. 2. 2021|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |10. |align=center|20. 3. 2021. |align=left rowspan=2|{{ZD|RUS}} [[Nižnji Tagil]] |align=left rowspan=2|[[Roda (skakaonica)|Roda]] |rowspan=2|K-90 |rowspan=2|HS 97 |94 m |94 m |218,1 |3. |rowspan=4|[[Marita Kramer]] |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3031/2021JP3031RL.pdf|title=Nizhny Tagil – Results|access-date=20. 3. 2021|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |11. |align=center|21. 3. 2021. |93,5 m |94 m |232,3 |2. |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3032/2021JP3032RL.pdf|title=Nizhny Tagil – Results|access-date=21. 3. 2021|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |12. |align=center|26. 3. 2021. |align=left rowspan=2|{{ZD|RUS}} [[Čajkovski (grad)|Čajkovski]] |align=left rowspan=2|[[Snježinka]] |K-95 |HS 106 |91,5 m |94 m |223,4 |3. |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3088/2021JP3088RL.pdf|title=Chaykovskiy – Results|access-date=26. 3. 2021|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |13. |align=center|28. 3. 2021. |K-125 |HS 140 |131,5 m |–{{note||1}} |115,4 |3. |<ref>{{cite web|url=http://medias4.fis-ski.com/pdf/2021/JP/3034/2021JP3034RL.pdf|title=Chaykovskiy – Results|access-date=28. 3. 2021|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |14. |align=center|31. 12. 2021. |align=left|{{ZD|SLO}} [[Ljubno ob Savinji|Ljubno]] |align=left|[[Savina (skakaonice)|Savina]] |K-85 |HS 94 |91,5 m |94,5 m |263,7 |'''1.''' |rowspan=2|– |<ref name=":4">{{cite web|url=https://medias1.fis-ski.com/pdf/2022/JP/3909/2022JP3909RL.pdf|title=Ljubno – Results|access-date=31. 12. 2021|publisher=FIS|language=en}}</ref> |- |15. |align=center|30. 1. 2022. |align=left|{{ZD|NJE}} [[Willingen (Upland)|Willingen]] |align=left|[[Mühlenkopf (skakaonica)|Mühlenkopf]] |K-130 |HS 147 |151 m |–{{note||1}} |131,6 |'''1.''' |<ref name=":5">{{cite web|url=https://medias1.fis-ski.com/pdf/2022/JP/3861/2022JP3861RL.pdf|title=Willingen – Results|access-date=30. 1. 2022|publisher=FIS|language=en}}</ref> |- |16. |align=center|26. 2. 2022. |align=left rowspan=2|{{ZD|AUT}} [[Hinzenbach]] |align=left rowspan=2|[[Aigner (skakaonica)|Aigner]] |rowspan=2|K-85 |rowspan=2|HS 90 |85 m |88 m |227,7 |2. |[[Urša Bogataj]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/pdf/2022/JP/3827/2022JP3827RL.pdf|title=Hinzenbach – Results|access-date=26. 2. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |17. |align=center|27. 2. 2022. |88,5 m |92,5 m |235,3 |'''1.''' | – |<ref name=":6">{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/pdf/2022/JP/3828/2022JP3828RL.pdf|title=Hinzenbach – Results|access-date=27. 2. 2022|publisher=FIS|language=en}}</ref> |- |18. |align=center|2. 3. 2022. |align=left rowspan=2|{{ZD|NOR}} [[Lillehammer]] |align=left rowspan=2|[[Lysgårdsbakken]] |rowspan=2|K-123 |rowspan=2|HS 140 |133,5 m |131,5 m |285,1 |2. |[[Sara Takanashi]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/pdf/2022/JP/3879/2022JP3879RL.pdf|title=Lillehammer – Results|access-date=2. 3. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |19. |align=center|3. 3. 2022. |134,5 m |126,5 m |298,9 |2. |[[Marita Kramer]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/pdf/2022/JP/3881/2022JP3881RL.pdf|title=Lillehammer – Results|access-date=3. 3. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |20. |align=center|5. 3. 2022. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Oslo]] |align=left|[[Holmenkollen (skakaonica)|Holmenkollen]] |K-120 |HS 134 |127,5 m |126,5 m |247,1 |2. |[[Silje Opseth]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/pdf/2022/JP/3886/2022JP3886RL.pdf|title=Oslo – Results|access-date=5. 3. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |21. |align=center|12. 3. 2022. |align=left rowspan=2|{{ZD|NJE}} [[Oberhof]] |align=left rowspan=2|[[Kanzlersgrund (skakaonice)|Kanzlergrund]] |rowspan=2|K-90 |rowspan=2|HS 100 |96,5 m |95,5 m |261,1 |2. |rowspan=2|[[Urša Bogataj]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/pdf/2022/JP/4019/2022JP4019RL.pdf|title=Oberhof – Results|access-date=12. 3. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |22. |align=center|13. 3. 2022. |97,5 m |93 m |273,1 |2. |<ref>{{cite web|url=https://medias3.fis-ski.com/pdf/2022/JP/4020/2022JP4020RL.pdf|title=Oberhof – Results|access-date=13. 3. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |23. |align=center|28. 12. 2022. |align=left rowspan=3|{{ZD|AUT}} [[Villach (grad)|Villach]] |align=left rowspan=3|[[Alpenarena (Villach)|Alpenarena]] |rowspan=3|K-90 |rowspan=3|HS 98 |93,5 m |93,5 m |243,5 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima u Villachu#Žene|3.]] |rowspan=2|[[Eva Pinkelnig]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/pdf/2023/JP/3145/2023JP3145RL.pdf|title=Villach – Results|access-date=28. 12. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |24. |align=center|29. 12. 2022. |93 m |91 m |251,1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima u Villachu#Žene|3.]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/pdf/2023/JP/3147/2023JP3147RL.pdf|title=Villach – Results|access-date=29. 12. 2022|publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |25. |align=center|4. 1. 2024. |91,5 m |94 m |251,8 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima u Villachu#Žene|3.]] |[[Nika Prevc]] |<ref>{{cite web|url=https://medias2.fis-ski.com/pdf/2024/JP/3117/2024JP3117RL.pdf |title= Villach – Results|access-date= 6. 1. 2024 |publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |26. |align=center|14. 1. 2024. |align=left|{{ZD|JAP}} [[Sapporo]] |align=left|[[Ōkurayama]] |K-123 |HS 137 |123 m |125,5 m |218,2 |3. |[[Yūki Itō (ski-skakačica)|Yūki Itō]] |<ref>{{cite web|url=https://medias4.fis-ski.com/pdf/2024/JP/3121/2024JP3121RL.pdf |title= Sapporo – Results|access-date= 18. 1. 2024 |publisher= FIS|language=en}}</ref> |- |27. |align=center|28. 1. 2024. |align=left|{{ZD|SLO}} [[Ljubno ob Savinji|Ljubno]] |align=left|[[Logarska dolina]] |K-85 |HS 94 |89,5 m |89 m |268,9 |3. |[[Nika Prevc]] |<ref>{{cite web |url=https://medias2.fis-ski.com/pdf/2024/JP/3130/2024JP3130RL.pdf |title= Ljubno - Results |access-date= 28. 1. 2024 |publisher= FIS |language=en}}</ref> |- |28. |align=center|1. 3. 2024. |align=left|{{ZD|FIN}} [[Lahti]] |align=left|[[Salpausselkä (skakaonica)|Salpausselkä]] |K-116 |HS 130 |127 m |131,5 m |254,1 |'''1.''' | – |<ref>{{cite web |url= https://medias1.fis-ski.com/pdf/2024/JP/3161/2024JP3161RL.pdf |title= Lahti – Results |access-date= 1. 3. 2024 |publisher=FIS |language=en}}</ref> |- |29. |align=center|12. 3. 2024. |align=left|{{ZD|NOR}} [[Trondheim]] |align=left|[[Granåsen]] |K-94 |HS 105 |97 m |98,5 m |255,2 |3. |[[Eirin Maria Kvandal]] |<ref>{{cite web |url= https://medias1.fis-ski.com/pdf/2024/JP/3175/2024JP3175RL.pdf |title= Trondheim – Results |access-date= 12. 3. 2024 |publisher= FIS |language=en}}</ref> |- |30. |align=center|5. 12. 2025. |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Wisła (mjesto)|Wisła]] |align=left|[[Malinka (skakaonica)|Malinka]] |K-120 |HS 134 |126 m |130 m |246,9 |2. |[[Nika Prevc]] |<ref>{{cite web |url= https://medias4.fis-ski.com/pdf/2026/JP/3084/2026JP3084RL.pdf |title= Wisła – Results |access-date= 7. 12. 2025 |publisher= FIS |language=en}}</ref> |} {{note||1}} – održana samo jedna serija zbog jakog vjetra / lošeg vremena {{col-begin}} {{col-break}} === [[Raw Air]] === {|class=wikitable style="text-align: center" width=300 !Sezona !Plasman |- |[[Raw Air 2019.|2019.]] |9. |- |[[Raw Air 2020.|2020.]] |8. |-bgcolor=gold |[[Raw Air 2022.|2022.]] |'''1.''' |- |[[Raw Air 2023.|2023.]] |5. |- |[[Raw Air 2024.|2024.]] |6. |- |[[Raw Air 2025.|2025.]] |nije nastupala |} === [[Silvestarska turneja]] === {|class=wikitable style="text-align: center" width=300 !Sezona !Plasman |-bgcolor=silver |[[Silvestarska turneja 2021/2022.|2021/2022.]] |2. |-bgcolor=CC9966 |[[Silvestarska turneja 2022/2023.|2022/2023.]] |3. |} {{col-break}} === [[Ljetni Grand Prix (skijaški skokovi)|Ljetni Grand Prix]] === {|class=wikitable style="text-align: center" width=250 !Sezona !Plasman |- |[[Ljetni Grand Prix 2016 (skijaški skokovi)|2016.]] |25. |- |[[Ljetni Grand Prix 2017 (skijaški skokovi)|2017.]] |31. |- |[[Ljetni Grand Prix 2018 (skijaški skokovi)|2018.]] |18. |-bgcolor=silver |[[Ljetni Grand Prix 2019 (skijaški skokovi)|2019.]] |2. |-bgcolor=gold |[[Ljetni Grand Prix 2020 (skijaški skokovi)|2020.]] |'''1.''' |- |[[Ljetni Grand Prix 2021 (skijaški skokovi)|2021.]] |5. |-bgcolor=silver |[[Ljetni Grand Prix 2022 (skijaški skokovi)|2022.]] |2. |-bgcolor=gold |[[Ljetni Grand Prix 2023 (skijaški skokovi)|2023.]] |'''1.''' |- |[[Ljetni Grand Prix 2024 (skijaški skokovi)|2024.]] |35. |- |[[Ljetni Grand Prix 2025 (skijaški skokovi)|2025.]] |13. |} {{col-break}} {{col-end}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Nika Križnar}} * [https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=185807 Profil] na [[FIS]]-u {{Olimpijski pobjednici u ski-skokovima - mješoviti timovi}} {{Osvajači Svjetskog kupa u ski-skokovima}} {{Svjetske juniorske prvakinje u skijaškim skokovima}} {{Raw Air}} {{Pobjednici Ljetnog Grand Prixa (ski-skokovi)}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vodan, Nika}} [[Kategorija:Rođeni 2000.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Škofja Loka]] [[Kategorija:Slovenski skijaši-skakači]] [[Kategorija:Slovenski olimpijci]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2018.]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Skijaši-skakači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2022.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Slovenija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Slovenija)]] 29uevdf821cihl09buierqne4x6ume2 0 499327 3916557 3740665 2026-08-05T09:09:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916557 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sezona nogometne lige | takmičenje = [[Premijer liga Engleske|Premijer liga]] | sezona = 2023/2024. | slika = | pobjednici = [[Manchester City FC|Manchester City]]<br>(8. titula) | ispao = [[Luton Town FC|Luton Town]]<br>[[Burnley FC|Burnley]]<br>[[Sheffield United FC|Sheffield United]] | kontinentalni_kup1 = [[UEFA Liga prvaka 2024/2025.|UEFA Liga prvaka]] | kontinentalni_kup1 kvalifikovani = Manchester City<br>[[Arsenal FC|Arsenal]]<br>[[Liverpool FC|Liverpool]]<br>[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | kontinentalni_kup2 = [[UEFA Evropska liga 2024/2025.|UEFA Evropska liga]] | kontinentalni_kup2 kvalifikovani = [[Manchester United FC|Manchester United]]<br/>[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] | kontinentalni_kup3 = [[UEFA Konferencijska liga 2024/2025.|UEFA Konferencijska liga]] | kontinentalni_kup3 kvalifikovani = [[Chelsea FC|Chelsea]] | najbolji_strijelac = [[Erling Haaland]] [[Manchester City FC|(MCI)]] <br> (27 golova) | najbolji_golman = [[David Raya]]<br>(16 clean sheets) | najveća_domaća_pobjeda = {{nowrap|[[Chelsea FC|Chelsea]] 6–0 [[Everton FC|Everton]]}}<br>(15. April 2024) | najveća_gostujuća_pobjeda = {{nowrap|[[Sheffield United FC|Sheffield United]] 0–8 Newcastle United}}<br>(24. Septembar 2023) | najviše_golova = {{nowrap|Sheffield United 0–8 Newcastle United}}<br>(24. Septembar 2023)<br>{{nowrap|[[Chelsea FC|Chelsea]] 4–4 Manchester City}}<br>(12. Novembar 2023)<br>{{nowrap|Newcastle United 4–4 [[Luton Town FC|Luton Town]]}}<br>(3. Februar 2024) | utakmice = 380 | ukupno_golova = 1246 | najduže_pobjede = Manchester City<br> (9 utakmica) | najduže_porazi = Burnley<br>Sheffield United<br>(6 utakmica) | najduže_neporažen = Manchester City<br>(23 utakmice) | prethodna_sezona = [[Premier League 2022/2023.|2022/23]] | sljedeća_sezona = [[Premier League 2024/2025.|2024/25]] | najduži_niz_bez_pobjede = Sheffield United<br>(14 utakmica) | najveća_posjećenost = 73.612<br>{{nowrap|[[Manchester United FC|Manchester United]] 3–0 West Ham United}}<br>(4. Februar 2024) | najmanja_posjećenost = 10.290<br>{{nowrap|Luton Town 0–1 Tottenham Hotspur}}<br>(7. Oktobar 2023) | ukupno_gledalaca = {{formatnum:{{#expr: <!--Matchweek 1--> 21572 + 59984 + 11189 + 31872 + 39940 + 31194 + 52207 + 17066 + 40096 + 73358 <!--Matchweek 2--> + 29432 + 24236 + 49699 + 10918 + 31317 + 61910 + 53080 + 41694 + 62470 + 24189 <!--Matchweek 3--> + 39893 + 10567 + 59961 + 16997 + 38851 + 73595 + 31508 + 21591 + 31336 + 52214 <!--Matchweek 4--> + 10802 + 31124 + 16973 + 21750 + 39820 + 52899 + 31620 + 24741 + 50109 + 60192 <!--Matchweek 5--> + 31257 + 40809 + 24467 + 73592 + 61706 + 62475 + 51670 + 10421 + 39217 + 28958 <!--Matchweek 6--> + 25072 + 10893 + 53413 + 16981 + 21593 + 60156 + 31617 + 39700 + 50136 + 31127 <!--Matchweek 7--> + 40636 + 11193 + 39289 + 73428 + 51687 + 62459 + 31415 + 62001 + 29004 + 24445 <!--Matchweek 8--> + 10929 + 21654 + 38815 + 24361 + 73453 + 25017 + 31752 + 62473 + 31425 + 60233 <!--Matchweek 9--> + 50201 + 11175 + 17029 + 53466 + 52189 + 29361 + 39723 + 31543 + 41734 + 61286 <!--Matchweek 10--> + 25152 + 39575 + 60153 + 11152 + 31584 + 62469 + 41785 + 31550 + 50143 + 73502 <!--Matchweek 11--> + 24415 + 17103 + 21578 + 38683 + 53358 + 29454 + 52194 + 29313 + 11049 + 61726 <!--Matchweek 12--> + 31642 + 60232 + 25103 + 73599 + 11201 + 41608 + 31367 + 50151 + 62470 + 39532 <!--Matchweek 13--> + 53289 + 21319 + 11029 + 52227 + 29404 + 30208 + 17201 + 61679 + 39257 + 24366 <!--Matchweek 14--> + 60262 + 17075 + 21506 + 29404 + 52214 + 11191 + 39647 + 50143 + 62459 + 53473 <!--Matchweek 15--> + 30439 + 11112 + 31571 + 25078 + 24104 + 31406 + 41421 + 73607 + 38198 + 60733 <!--Matchweek 16--> + 25103 + 31511 + 73427 + 28509 + 31543 + 42000 + 39280 + 23988 + 11047 + 61171 <!--Matchweek 17--> + 29296 + 39599 + 11198 + 53248 + 52055 + 21413 + 60257 + 17034 + 62455 + 57158 <!--Matchweek 18--> + 24171 + 41651 + 52247 + 64472 + 23598 + 11042 + 29188 + 61808 + 57548 + 31641 <!--Matchweek 19--> + 52207 + 11099 + 31041 + 21624 + 73574 + 17109 + 39618 + 39327 + 31675 + 60261 <!--Matchweek 20--> + 11041 + 41613 + 25472 + 53108 + 31639 + 29529 + 24444 + 61780 + 57471 + 62462 <!--Matchweek 21--> + 20155 + 39643 + 52190 + 39284 + 73489 + 60284 + 17077 + 29164 + 11228 + 41505 <!--Matchweek 22--> + 29387 + 24376 + 10994 + 24781 + 42191 + 52143 + 61210 + 57524 + 62451 + 31641 <!--Matchweek 23--> + 39321 + 31345 + 20203 + 52211 + 30187 + 11200 + 39628 + 73612 + 60374 + 17096 <!--Matchweek 24--> + 52187 + 24271 + 59896 + 11138 + 61445 + 30731 + 29451 + 62475 + 42185 + 25110 <!--Matchweek 25--> + 17193 + 21311 + 24401 + 52224 + 29490 + 61532 + 52178 + 29522 + 11483 + 38164 <!--Matchweek 26--> + 59713 + 42422 + 24042 + 41646 + 73487 + 11184 + 60298 + 30789 + 62450 + 39086 <!--Matchweek 27--> + 17140 + 39262 + 24460 + 52206 + 29603 + 61339 + 11594 + 19713 + 53514 + 29980 <!--Matchweek 28--> + 73601 + 11074 + 25103 + 30860 + 60331 + 42310 + 31505 + 62441 + 59947 + 38752 <!--Matchweek 29--> + 20431 + 11630 + 24410 + 62461 + 60238 + 73549 + 38222 + 25541 + 25002 + 31596 <!--Matchweek 30--> + 52199 + 11207 + 39535 + 29520 + 30010 + 61534 + 42640 + 17138 + 60061 + 53422 <!--Matchweek 31--> + 52135 + 28997 + 11207 + 21528 + 62469 + 60262 + 17024 + 53422 + 60055 + 39694 <!--Matchweek 32--> + 25132 + 42118 + 39125 + 24418 + 11797 + 31504 + 31677 + 73522 + 28638 + 61098 <!--Matchweek 33--> + 52206 + 17115 + 20687 + 53449 + 29604 + 11229 + 60090 + 62459 + 60350 + 39392 <!--Matchweek 34--> + 11877 + 28964 + 31621 + 39239 + 42189 + 25145 + 24401 + 61065 + 31555 + 73582 <!--Matchweek 35--> + 62474 + 24142 + 73571 + 52196 + 31531 + 39098 + 42354 + 11188 + 61554 + 29677 <!--Matchweek 36--> + 11873 + 60348 + 17090 + 21781 + 28516 + 52439 + 31596 + 39295 + 60075 + 25190 <!--Matchweek 37--> + 24418 + 11154 + 39221 + 51997 + 61148 + 62475 + 31424 + 29708 + 73600 + 42241 <!--Matchweek 38--> + 60312 + 17214 + 31662 + 21109 + 39724 + 25191 + 60059 + 12027 + 55097 + 29116 }}}} | prosječna_posjećenost = {{formatnum:{{#expr:((14674624/380) round 0)}}}} }} '''Premier League 2023/2024.''' je bila 32. sezona [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]]. Raspored utakmica je bio objavljen u četvrtak 15. juna 2023. u 10:00 sati. Sezona je trajala od 11. augusta 2023. do 19. maja 2024. godine. [[Manchester City FC|Manchester City]] je odbranio naslov i osvojio je četiri uzastopne titule i tako su postali jedini tim u engleskoj koji je to uradio.<ref>{{Cite web|url=https://www.sportsnet.ca/premier-league/manchester-city-wins-record-fourth-consecutive-premier-league-title/|title=Manchester City wins record fourth consecutive Premier League title|website=www.sportsnet.ca|language=en|access-date=19. 5. 2024}}</ref> Postavljen je novi rekord postignutih golova (1246), koji je dosad bio ukupno 1222 postignutih golova u sezoni [[Premier League 1992/1993.|1992/93]], tada se igralo 42 kola, a sada 38. [[Luton Town FC|Luton]], [[Burnley FC|Burnley]] i [[Sheffield United FC|Sheffield United]] su ispali iz Premier League i svoje takmičenje nastavljaju u [[EFL Championship|Championshipu]]. == Klubovi == {| | valign="top" | {| class="wikitable" border="1" width="100%" ! align="center" |Poz. ! width="260" |'''[[Football League Championship 2022/2023.|Championship 2022/23]]''' |- style="background: #00FF7F;" |<center>'''1.'''</center> |'''[[Burnley FC|Burnley]]''' |- style="background: #00FF7F;" |<center>'''2.'''</center> |'''[[Sheffield United FC|Sheffield United]]''' |- style="background: #00FFAA;" |<center>'''3.'''</center> |'''[[Luton Town FC|Luton Town]]''' |- style="background: #00FFAA;" |<center>'''4.'''</center> |'''[[Middlesbrough FC|Middlesbrough]]''' |- style="background: #00FFAA;" |<center>'''5.'''</center> |'''[[Coventry City FC|Coventry City]]''' |- style="background: #00FFAA;" |<center>'''6¸.'''</center> |'''[[Sunderland AFC|Sunderland]]''' |} {| class="wikitable" style="font-size: 90%" width="100%" | width="20px" bgcolor="00FF7F" | |<small>Plasirali se u ''Premijer ligu''</small> |- | width="20px" bgcolor="00FFAA" | |<small>Igrali play-off za ulazak u ''Premijer ligu''</small> |} |} === Play-off za ulazak u Premijer ligu 2023/24. === {{4TeamBracket-FL|RD1=Polufinale|RD2=Finale|RD1-seed1=|RD1-team1='''[[Luton Town FC|Luton Town]]'''|RD1-score1-1=1|RD1-score1-2=2|RD1-score1-A='''3'''|RD1-seed2=|RD1-team2=[[Sunderland AFC|Sunderland]]|RD1-score2-1=2|RD1-score2-2=0|RD1-score2-A=2|RD1-seed3=|RD1-team3=[[Middlesbrough FC|Middlesbrough]]|RD1-score3-1=0|RD1-score3-2=0|RD1-score3-A=0|RD1-seed4=|RD1-team4='''[[Coventry City FC|Coventry City]]'''|RD1-score4-1=0|RD1-score4-2=1|RD1-score4-A='''1'''|RD2-seed1=|RD2-team1='''[[Luton Town FC|Luton Town]]'''|RD2-score1='''2'''|RD2-seed2=|RD2-team2=[[Coventry City FC|Coventry City]]|RD2-score2=1}} === Stadioni i lokacije === {| class="wikitable sortable" !Klub !Lokacija !Stadion !Kapacitet |- |[[Arsenal F.C.|Arsenal]] |[[London]] {{small|([[Holloway, London|Holloway]])}} |[[Emirates Stadium]] | style="text-align:center" |60.704 |- |[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] |[[Birmingham]] |[[Villa Park]] | style="text-align:center" |42.657 |- |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |[[Bournemouth]] |[[Dean Court]] | style="text-align:center" |11.307 |- |[[Brentford F.C.|Brentford]] |London {{small|([[Brentford]])}} |[[Brentford Community Stadium]] | style="text-align:center" |17.250 |- |[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]] |[[Falmer]] |[[Stadion Falmer]] | style="text-align:center" |31.800 |- |[[Burnley F.C.|Burnley]] |[[Burnley]] |[[Turf Moor]] | style="text-align:center" |21.944 |- |[[Chelsea F.C.|Chelsea]] |London {{small|([[Fulham]])}} |[[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] | style="text-align:center" |40.343 |- |[[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] |London {{small|([[Selhurst]])}} |[[Selhurst Park]] | style="text-align:center" |25.486 |- |[[Everton F.C.|Everton]] |[[Liverpool]] {{small|([[Walton, Liverpool|Walton]])}} |[[Goodison Park]] | style="text-align:center" |39.414 |- |[[Fulham F.C.|Fulham]] |London {{small|(Fulham)}} |[[Craven Cottage]] | style="text-align:center" |22.384 |- |[[Liverpool F.C.|Liverpool]] |Liverpool {{small|([[Anfield (suburb)|Anfield]])}} |[[Anfield]] | style="text-align:center" |53.394 |- |[[Luton Town F.C.|Luton Town]] |[[Luton]] |[[Kenilworth Road]] | style="text-align:center" |10.356 |- |[[Manchester City F.C.|Manchester City]] |[[Manchester]] {{small|([[Bradford, Manchester|Bradford]])}} |[[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] | style="text-align:center" |53.400 |- |[[Manchester United F.C.|Manchester United]] |Manchester {{small|([[Old Trafford (area)|Old Trafford]])}} |[[Old Trafford]] | style="text-align:center" |74.310 |- |[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |[[Newcastle na Tyneu]] |[[St James' Park]] | style="text-align:center" |52.305 |- |[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] |[[West Bridgford]] |[[City Ground]] | style="text-align:center" |30.332 |- |[[Sheffield United F.C.|Sheffield United]] |[[Sheffield]] |[[Bramall Lane]] | style="text-align:center" |32.050 |- |[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |London {{small|([[Tottenham]])}} |[[Stadion Tottenham Hotspur]] | style="text-align:center" |62.850 |- |[[West Ham United F.C.|West Ham United]] |London {{small|([[Stratford, London|Stratford]])}} |[[Stadion London]] | style="text-align:center" |62.500<ref>{{Cite web|url=https://www.whufc.com/news/important-supporter-update-capacity-increase-west-stand-reconfiguration-202223-ticketing|title=Important supporter update – capacity increase, West Stand reconfiguration & 2022/23 ticketing|publisher=West Ham United F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220421075845/https://www.whufc.com/news/important-supporter-update-capacity-increase-west-stand-reconfiguration-202223-ticketing|archive-date=21. 4. 2022|url-status=live|access-date=17. 6. 2022}}</ref> |- |[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]] |[[Wolverhampton]] |[[Stadion Molineux]] | style="text-align:center" |31.750 |} === Osoblje i dresovi === {{Commons|2023–24 Premier League kits}} {| class="wikitable sortable" !Klub !Menadžer !Kapiten !Proizvođač dresa !Sponzor (na prsima) !Sponzor (na rukavima) |- |Arsenal | data-sort-value="Arteta, Mikel" |{{flagicon|ESP}} [[Mikel Arteta]] | data-sort-value="Odegaard, Martin" |{{flagicon|NOR}} [[Martin Ødegaard]] |[[Adidas]]<ref>{{cite news|date=1. 7. 2019|title=Adidas and Arsenal launch new partnership|publisher=Adidas|location=Herzogenaurach|url=https://news.adidas.com/football/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|url-status=live|access-date=1. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221090612/https://news.adidas.com/fooTBAll/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|archive-date=21. 2. 2020}}</ref> |[[Emirates]]<ref>{{cite news|date=19. 2. 2018|title=Emirates and Arsenal Renew Sponsorship Deal|website=|publisher=Emirates|publication-place=London|url=https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|url-status=live|access-date=24. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210714222642/https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|archive-date=14. 7. 2021}}</ref> |[[Rwanda Development Board|Visit Rwanda]]<ref>{{cite news|date=23. 5. 2018|title=Arsenal partner with 'Visit Rwanda'|publisher=Arsenal F.C.|location=London|url=https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|url-status=live|access-date=23. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802014646/https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|archive-date=2. 8. 2021}}</ref> |- |Aston Villa | data-sort-value="Emery, Unai" |{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]] | data-sort-value="McGinn, John" |{{flagicon|SCO}} [[John McGinn]] |[[Castore]]<ref>{{Cite web|url=https://www.avfc.co.uk/news/2022/may/31/aston-villa-and-castore-sign-landmark-multi-year-partnership--/|title=Aston Villa and Castore sign landmark multi-year partnership|date=31. 5. 2022|publisher=Aston Villa F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220617202926/https://www.avfc.co.uk/news/2022/may/31/aston-villa-and-castore-sign-landmark-multi-year-partnership--/|archive-date=17. 6. 2022|url-status=live|access-date=31. 5. 2022}}</ref> |[[BK8]]<ref>{{Cite web|url=https://www.avfc.co.uk/news/2023/june/22/aston-villa-agree-principal-partnership-with-bk8-/|title=Aston Villa agree Principal Partnership with BK8|last=Club|first=Aston Villa Football|date=22. 6. 2023|website=Aston Villa Football Club|access-date=11. 8. 2023}}</ref> |[[TGP Europe|Kaiyun Sports]]<ref>{{Cite web|url=https://www.avfc.co.uk/news/2022/august/26/villa-announce-kaiyun-sports-partnership/|title=Aston Villa announce Kaiyun Sports partnership|date=26. 8. 2022|publisher=Aston Villa F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220826081759/https://www.avfc.co.uk/news/2022/august/26/villa-announce-kaiyun-sports-partnership/|archive-date=26. 8. 2022|url-status=live|access-date=26. 8. 2022}}</ref> |- |Bournemouth | data-sort-value="O'Neil, Gary" |{{ZD|ŠPA}} [[Andoni Iraola]] | data-sort-value="Neto" |{{flagicon|BRA}} [[Neto (nogometaš, rođen 1989)|Neto]] |[[Umbro]]<ref>{{Cite web|url=https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|title=AFC Bournemouth sign new Umbro deal|date=9. 7. 2021|publisher=A.F.C. Bournemouth|archive-url=https://web.archive.org/web/20220903121434/https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|archive-date=3. 9. 2022|url-status=live|access-date=4. 1. 2023}}</ref> |[[Dafabet]]<ref>{{cite web|url=https://www.bournemouthecho.co.uk/sport/20235552.amp/|title=AFC Bournemouth announce Dafabet as new front-of-shirt sponsors|work=Bournemouth Echo|archive-url=https://web.archive.org/web/20220625144009/https://www.bournemouthecho.co.uk/sport/20235552.amp/|archive-date=25. 6. 2022|url-status=live|access-date=25. 6. 2022}}</ref> |[[DeWalt]]<ref>{{Cite news|last=Williams|first=Matthew|date=28. 7. 2022|title=Bournemouth fill sleeve sponsor role with DeWalt|work=SportBusiness|url=https://www.sportbusiness.com/news/bournemouth-fill-sleeve-sponsor-role-with-dewalt/|access-date=28. 7. 2022|archive-date=28. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220728112942/https://www.sportbusiness.com/news/bournemouth-fill-sleeve-sponsor-role-with-dewalt/|url-status=live}}</ref> |- |Brentford | data-sort-value="Frank, Thomas" |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]] |{{ZD|DAN}} [[Christian Nørgaard]] |Umbro<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/brentford-and-umbro-agree-extension-of-partnership-589096|title=Brentford and Umbro extension of partnership|date=12. 8. 2021|publisher=Brentford F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.brentfordfc.com/en/news/article/brentford-and-umbro-agree-extension-of-partnership-589096|archive-date=4. 1. 2023|url-status=live|access-date=4. 1. 2023}}</ref> |[[Hollywoodbets]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|title=Brentford Announce Hollywoodbets as New principal Sponsor|date=29. 6. 2020|publisher=Brentford F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716162004/https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|archive-date=16. 7. 2021|url-status=live|access-date=16. 7. 2021}}</ref> |Safetyculture<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/safetyculture-named-official-sleeve-sponsor-581007|title=SafetyCulture named Official Sleeve Sponsor|date=15. 7. 2021|publisher=Brentford F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194540/https://www.brentfordfc.com/en/news/article/safetyculture-named-official-sleeve-sponsor-581007|archive-date=4. 1. 2023|url-status=live|access-date=4. 1. 2023}}</ref> |- |Brighton & Hove Albion | data-sort-value="De Zerbi, Roberto" |{{Flagicon|ITA}} [[Roberto De Zerbi]] | data-sort-value="Dunk, Lewis" |{{flagicon|ENG}} [[Lewis Dunk]] |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref name="BrightonKitDeal">{{cite news|title=New Kit Partnership with Nike|url=http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|publisher=Brighton & Hove Albion F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606234056/http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|access-date=6. 6. 2014|archive-date=6. 6. 2014}}</ref> |[[American Express]]<ref name="BrightonKitDeal" /> |SnickersUK.com<ref>{{cite news|url=https://www.sportbusiness.com/news/sleeve-sponsor-snickersuk-com-joins-amex-on-brighton-shirt-to-make-local-double/|title=Sleeve sponsor SnickersUK.com joins Amex on Brighton shirt to make local double|website=SportBusiness|date=11. 9. 2020|access-date=12. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20190805110220/https://www.brightonandhovealbion.com/news/2019/august/albion-extend-jd-sponsorship-deal/|archive-date=5. 8. 2019|url-status=dead}}</ref> |- |Burnley | data-sort-value="Kompany, Vincent" |{{flagicon|BEL}} [[Vincent Kompany]] | data-sort-value="Cork, Jack" |{{flagicon|ENG}} [[Jack Cork]] |Umbro<ref>{{cite web|url=https://www.footyheadlines.com/2019/05/no-more-puma-umbro-burnley-19-20-home-kit.html|title=No More Puma - Umbra Burnley 19-20 Home Kit Released + Kit & Sponsor Deal Announced|website=Footy Headlines|access-date=30. 5. 2022}}</ref> |[[W88]]<ref>{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/clarets-announce-w88-as-front-of-shirt-sponsor|title=CLARETS ANNOUNCE W88 AS FRONT OF SHIRT SPONSOR|last=InCrowd|website=Burnley Football Club|language=en|access-date=11. 8. 2023}}</ref> |TBA |- |Chelsea | data-sort-value="Pochettino, Mauricio" |{{flagicon|ARG}} [[Mauricio Pochettino]] | data-sort-value="Azpilicueta, Cesar" |{{ZD|ENG}} [[Reece James (nogometaš, rođen 1999)|Reece James]] |Nike<ref>{{Cite news|title=Chelsea signs record-breaking £900m Nike kit deal|url=https://www.bbc.com/news/business-37652612|website=BBC News|date=14. 10. 2016|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194539/https://www.bbc.com/news/business-37652612|url-status=live}}</ref> |[[Three UK|Three]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/2022/06/16/shirt-partner-three-to-resume-activities0|title=Shirt partner Three to resume activities {{!}} Official Site {{!}} Chelsea F.C.|publisher=Chelsea F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220630142831/https://www.chelseafc.com/en/news/2022/06/16/shirt-partner-three-to-resume-activities0|archive-date=30. 6. 2022|url-status=live|access-date=16. 6. 2022}}</ref> |WhaleFin<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/2022/05/12/amber-group-joins-chelsea-as-official-sleeve-partner|title=Amber Group joins Chelsea as official sleeve partner {{!}} Official Site {{!}} Chelsea F.C.|publisher=Chelsea F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220615050557/https://www.chelseafc.com/en/news/2022/05/12/amber-group-joins-chelsea-as-official-sleeve-partner|archive-date=15. 6. 2022|url-status=live|access-date=12. 5. 2022}}</ref> |- |Crystal Palace |{{ZD|AUT}} [[Oliver Glasner]] |{{ZD|ENG}} [[Joel Ward (nogometaš)|Joel Ward]] |[[Macron (sportswear)|Macron]]<ref>{{cite web|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|title=Crystal Palace announce kit deal with Macron|date=22. 6. 2022|publisher=Crystal Palace F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220716051359/https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|archive-date=16. 7. 2022|url-status=live|access-date=22. 6. 2022}}</ref> |[[Cinch (company)|Cinch]]<ref>{{Cite web|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/cinch-to-become-official-front-of-shirt-sponsor-of-crystal-palace/2022-05-26/|title=cinch to become official front of shirt sponsor of Crystal Palace|publisher=Crystal Palace F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220526094931/https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/cinch-to-become-official-front-of-shirt-sponsor-of-crystal-palace/2022-05-26/|archive-date=26. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 5. 2022}}</ref> |[[Kaiyun Sports]]<ref>{{cite web|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kaiyun-sports-partnership/|title=Crystal Palace announce Kaiyun Sports partnership|publisher=Crystal Palace F.C.|url-status=live|access-date=27. 5. 2023}}</ref> |- |Everton | data-sort-value="Dyche, Sean" |{{flagicon|ENG}} [[Sean Dyche]] | data-sort-value="Coleman, Seamus" |{{flagicon|IRS}} [[Séamus Coleman]] |[[Hummel International|Hummel]]<ref>{{Cite web|url=https://www.evertonfc.com/news/1671087/everton-agrees-club-record-kit-deal-with-hummel|title=Everton Agrees Club-Record Kit Deal With hummel|date=20. 5. 2020|publisher=Everton F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200527203355/https://www.evertonfc.com/news/1671087/everton-agrees-club-record-kit-deal-with-hummel|archive-date=27. 5. 2020|url-status=live|access-date=4. 7. 2020}}</ref> |[[Stake.com]]<ref>{{cite web|url=https://www.evertonfc.com/news/2642194|title=Everton signs club-record deal with Stake.com|date=9. 6. 2022|publisher=Everton F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220609104901/https://www.evertonfc.com/news/2642194|archive-date=9. 6. 2022|url-status=live|access-date=9. 6. 2022}}</ref> |BOXT<ref>{{cite web|url=https://www.evertonfc.com/news/2717522|title=Everton signs up BOXT as shirt sleeve partner|date=4. 8. 2022|publisher=Everton F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220805143703/https://www.evertonfc.com/news/2717522|archive-date=5. 8. 2022|url-status=live|access-date=4. 8. 2022}}</ref> |- |Fulham | data-sort-value="Silva, Marco" |{{flagicon|POR}} [[Marco Silva]] | data-sort-value="Ream, Tim" |{{Flagicon|SCO}} [[Tom Cairney]] |Adidas<ref>{{cite news|title=New Adidas partnership|url=https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|publisher=Fulham F.C.|access-date=20. 4. 2022|date=12. 10. 2017|archive-date=15. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815024227/https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|url-status=live}}</ref> |[[TGP Europe|W88]]<ref>{{cite web|url=https://www.fulhamfc.com/news/2022/july/25/club-announces-record-sponsorship-with-w88/|title=Club announces record sponsorship with W88|date=25. 7. 2022|publisher=Fulham F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220731010914/https://www.fulhamfc.com/news/2022/july/25/club-announces-record-sponsorship-with-w88/|archive-date=31. 7. 2022|url-status=live|access-date=4. 1. 2023}}</ref> |World Mobile<ref>{{cite web|url=https://www.fulhamfc.com/news/2022/june/28/Fulham-Extends-Partnership-With-World-Mobile/|title=Fulham Extends Partnership with World Mobile|date=28. 6. 2022|publisher=Fulham F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220628185134/https://www.fulhamfc.com/news/2022/june/28/Fulham-Extends-Partnership-With-World-Mobile/|archive-date=28. 6. 2022|url-status=live|access-date=29. 6. 2022}}</ref> |- |Liverpool | data-sort-value="Klopp, Jurgen" |{{flagicon|GER}} [[Jürgen Klopp]] | data-sort-value="Henderson, Jordan" |{{ZD|NIZ}} [[Virgil van Dijk]] |Nike<ref>{{cite news|title=LFC announces multi-year partnership with Nike as official kit supplier from 2020–21|url=https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/381644-liverpool-fc-announces-multi-year-partnership-with-nike-as-official-kit-supplier-from-2020-21|publisher=Liverpool F.C.|access-date=7. 1. 2020|archive-date=5. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210305041807/https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/381644-liverpool-fc-announces-multi-year-partnership-with-nike-as-official-kit-supplier-from-2020-21|url-status=live}}</ref> |[[Standard Chartered]]<ref>{{cite news|date=14. 7. 2022|title=LFC and Standard Chartered extend principal partnership to 2027|work=[[Liverpool Football Club]]|url=https://www.liverpoolfc.com/news/lfc-and-standard-chartered-extend-principal-partnership-2027|url-status=live|access-date=22. 5. 2023|archive-url=|archive-date=}}</ref> |[[Expedia]]<ref>{{cite news|title=Liverpool Embarks on a Journey with Expedia|url=https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|publisher=Liverpool F.C.|access-date=17. 10. 2020|date=17. 10. 2020|archive-date=20. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120035251/https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|url-status=live}}</ref> |- |Luton Town | data-sort-value="Edwards, Rob" |{{flagicon|WAL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]] |{{ZD|Vels}} [[Tom Lockyer]] |Umbro |[[Utilita Energy|Utilita]] (Kući)<br />Star Platforms (Gosti)<br />Ryebridge (Treći) |Toureen Group (Kući)<br />[[Utilita Energy|Utilita]] (Gosti i Treći) |- |Manchester City | data-sort-value="Guardiola, Pep" |{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |{{ZD|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |[[Puma AG|Puma]]<ref>{{cite web|url=https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|title=Manchester City strike 10-year kit deal with Puma|date=28. 2. 2019|work=[[Sky Sports]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190603140008/https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|archive-date=3. 6. 2019|url-status=live|access-date=28. 2. 2019}}</ref> |[[Etihad Airways]]<ref>{{cite news|title=Manchester City bank record £400m sponsorship deal with Etihad Airways|url=https://www.theguardian.com/football/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|newspaper=The Guardian|access-date=23. 6. 2015|location=London|first=Daniel|last=Taylor|date=8. 7. 2011|archive-date=24. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200724164956/https://www.theguardian.com/fooTBAll/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|url-status=live}}</ref> |[[OKX]] |- |Manchester United | data-sort-value="Ten Hag, Erik" |{{flagicon|NED}} [[Erik ten Hag]] |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Adidas<ref>{{cite news|title=Manchester United and Adidas in £750m deal over 10 years|url=https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|website=BBC News|access-date=23. 6. 2015|archive-date=15. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200615220519/https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|url-status=live}}</ref> |[[TeamViewer]]<ref>{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-teamviewer-announce-new-principal-shirt-partnership-from-2021-22-season|title=Man Utd and TeamViewer announce new principal shirt partnership from 2021/22 season|website=www.manutd.com|language=en|access-date=11. 8. 2023}}</ref> |[[DXC Technology]]<ref>{{cite news|title=United and Adidas launch new home shirt|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|publisher=Manchester United|access-date=8. 7. 2022|date=8. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708081206/https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|url-status=live}}</ref> |- |Newcastle United | data-sort-value="Howe, Eddie" |{{flagicon|ENG}} [[Eddie Howe]] | data-sort-value="Kieran Trippier" |{{flagicon|ENG}} [[Jamaal Lascelles]] |Castore<ref>{{cite news|url=https://www.chroniclelive.co.uk/sport/football/football-news/castore-reportedly-agreed-deal-leading-20914890|title=Castore reportedly agreed deal with leading La Liga club on the eve of Newcastle kit announcement|date=29. 6. 2021|access-date=11. 5. 2022|archive-date=7. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210707072659/https://www.chroniclelive.co.uk/sport/football/football-news/castore-reportedly-agreed-deal-leading-20914890|url-status=live}}</ref> |[[Sela (kompanija)|Sela]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|title=Newcastle United - Newcastle United & Sela agree multi-year front of shirt partnership|date=9. 6. 2023|website=web.archive.org|access-date=11. 8. 2023|archive-date=9. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230609131112/https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|url-status=bot: unknown}}</ref> |noon.com<ref>{{cite news|title=Newcastle United and FUN88 agree new partnership|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-and-fun88-agree-new-partnership/|publisher=Newcastle United|date=20. 7. 2020|access-date=18. 9. 2020|archive-date=26. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210226063152/https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-and-fun88-agree-new-partnership/|url-status=live}}</ref> |- |Nottingham Forest | data-sort-value="Cooper, Steve" |{{ZD|POR}} [[Nuno Espírito Santo]] | data-sort-value="Worrall, Joe" |{{flagicon|ENG}} [[Joe Worrall (nogometaš)|Joe Worrall]] |Macron<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2020/october/nottingham-forest-extend-partnership-with-macron/|title=Nottingham Forest extend partnership with Macron|date=30. 10. 2020|publisher=Nottingham Forest F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2020/october/nottingham-forest-extend-partnership-with-macron/|archive-date=4. 1. 2023|url-status=live|access-date=4. 1. 2023}}</ref> |[[United Nations High Commissioner for Refugees|UNHCR]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2022/december/22/forest-and-uk-for-unhcr-launch-charity-shirt-partnership/|title=Forest and UK for UNHCR launch charity shirt partnership|last=F.C.|first=Nottingham Forest|publisher=Nottingham Forest F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221222095757/https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2022/december/22/forest-and-uk-for-unhcr-launch-charity-shirt-partnership/|archive-date=22. 12. 2022|url-status=live|access-date=22. 12. 2022}}</ref> |None |- |Sheffield United | data-sort-value="Heckingbottom, Paul" |{{ZD|ENG}} [[Chris Wilder]] | data-sort-value="Sharp, Billy" |{{ZD|IRS}} [[John Egan]] |[[Erreà]] |[[Randox]]<ref>{{Cite web|url=https://www.sufc.co.uk/news/2021/may/Sheffield-United-sign-principal-partnership-deal-with-Randox/|title=Sheffield United sign principal partnership deal with Randox|publisher=Sheffield United F.C.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210526152147/https://www.sufc.co.uk/news/2021/may/Sheffield-United-sign-principal-partnership-deal-with-Randox/|archive-date=26. 5. 2021|url-status=live|access-date=24. 5. 2023}}</ref> |Ultimate Champions<ref>{{Cite web|url=https://www.sufc.co.uk/news/2022/july/27/unagi-partnership/|title=Blades and Unagi announce new partnership|publisher=Sheffield United F.C.|url-status=live|access-date=26. 5. 2023}}</ref> |- |Tottenham Hotspur |{{ZD|AUS}} [[Ange Postecoglou]] | data-sort-value="Lloris, Hugo" |{{ZD|Južna Koreja}} [[Son Heung-min|Son Heung-Min]] |Nike<ref>{{cite news|title=Tottenham Hotspur announces multi-year partnership with Nike|url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|publisher=Tottenham Hotspur F.C.|access-date=30. 6. 2017|archive-date=28. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180628181947/http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|url-status=live}}</ref> |[[AIA Group|AIA]]<ref>{{cite news|title=Tottenham Hotspur announce new £320m shirt deal|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767/|website=BBC Sport|access-date=25. 7. 2019|archive-date=16. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201116101625/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767|url-status=live}}</ref> |Cinch<ref>{{cite news|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2021/january/cinch-becomes-clubs-official-sleeve-partner|title=cinch becomes Club's Official Sleeve Partner|publisher=Tottenham Hotspur F.C.|access-date=8. 1. 2021|date=8. 1. 2021|archive-date=16. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210116153257/https://www.tottenhamhotspur.com/news/2021/january/cinch-becomes-clubs-official-sleeve-partner/|url-status=live}}</ref> |- |West Ham United | data-sort-value="Moyes, David" |{{flagicon|SCO}} [[David Moyes]] | data-sort-value="Rice, Declan" |{{ZD|FRA}} [[Kurt Zouma]] |Umbro<ref>{{cite news|url=https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|title=Umbro extends partnership with West Ham United as official technical partner|publisher=West Ham United F.C.|date=2. 5. 2019|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|url-status=live}}</ref> |[[Betway]]<ref>{{Cite web|url=http://www.whufc.com/news/articles/2019/may/24-may/hammers-renew-partnership-betway|title=Hammers renew partnership with Betway {{!}} West Ham United F.C.|website=www.whufc.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |[[JD Sports]] |- |Wolverhampton Wanderers | data-sort-value="Lopetegui, Julen" |{{flagicon|ENG}} [[Gary O'Neil]] | data-sort-value="Neves, Ruben" |{{ZD|ENG}} [[Max Kilman]] |Castore<ref>{{cite news|url=https://uk.sports.yahoo.com/news/sir-andy-murray-sportswear-brand-082504801.html|title=Sir Andy Murray's sportswear brand signs up Wolves in first Premier kit deal|last=Neville|first=Simon|date=21. 5. 2021|website=Yahoo! Sports|access-date=10. 4. 2022|archive-date=21. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210521110918/https://uk.sports.yahoo.com/news/sir-andy-murray-sportswear-brand-082504801.html|url-status=live}}</ref> |[[AstroPay]]<ref>{{cite news|url=https://www.astropay.com/astropay-announces-new-premier-league-partnership-with-wolverhampton-wanderers/|title=AstroPay announces new Premier League partnership with Wolverhampton Wanderers|lang=en|date=25. 8. 2021|access-date=3. 6. 2022|website=AstroPay.com|archive-date=11. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220811151508/https://www.astropay.com/astropay-announces-new-premier-league-partnership-with-wolverhampton-wanderers/|url-status=live}}</ref> |[[12BET]]<ref>{{cite news|url=https://sportsmintmedia.com/wolves-sign-new-deal-to-appoint-12bet-as-sleeve-partner/|title=Wolves sign new deal to appoint 12Bet as sleeve partner|date=10. 6. 2022|access-date=4. 1. 2023|website=SportsMintMedia.com|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194543/https://sportsmintmedia.com/wolves-sign-new-deal-to-appoint-12bet-as-sleeve-partner/|url-status=live}}</ref> |} === Promjene menadžera === {| class="wikitable sortable" !Klub !Odlazeći menadžer !Razlog odlaska !Datum odlaska !Pozicija na tabeli !Dolazeći menadžer !Datum dolaska |- |[[Chelsea F.C.|Chelsea]] | data-sort-value="Lampard, Frank" |{{Flagicon|ENG}} [[Frank Lampard]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-frank-lampard|title=Club statement - Frank Lampard|date=6. 4. 2023|website=|publisher=Chelsea F.C.|language=en|access-date=6. 5. 2023}}</ref> | rowspan="2" |Kraj privremenog razdoblja | rowspan="2" |28. Maj 2023 | rowspan="4" |''Pred-sezona'' | data-sort-value="Pochettino, Mauricio" |{{flagicon|ARG}} [[Mauricio Pochettino]] | rowspan="1" |29. Maj 2023<ref>{{Cite news|last=sport|first=Guardian|date=28. 5. 2023|title=Mauricio Pochettino signs contract to become Chelsea head coach until 2026|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/football/2023/may/28/mauricio-pochettino-signs-contract-to-become-chelsea-head-coach-until-2026|access-date=29. 5. 2023|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/mauricio-pochettino-to-become-chelsea-head-coach|title=Mauricio Pochettino to become Chelsea head coach|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=29. 5. 2023}}</ref> |- |[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | data-sort-value="Mason, Ryan" |{{Flagicon|ENG}} [[Ryan Mason]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2023/april/club-update-from-daniel/|title=Club update from Daniel|date=24. 4. 2023|website=|publisher=Tottenham Hotspur F.C.|language=en|access-date=5. 5. 2023}}</ref> |{{ZD|AUS}} [[Ange Postecoglou]] |6. Juni 2023<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2023/june/club-announcement-appointment-of-ange-postecoglou-as-head-coach/|title=Club announcement – Appointment of Ange Postecoglou as Head Coach|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=11. 8. 2023}}</ref> |- |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |{{flagicon|ENG}} [[Gary O'Neil]]<ref>{{Cite web|url=https://www.afcb.co.uk/news/first-team/club-statement-gary-o-neil/|title=Club statement: Gary O’Neil|date=19. 6. 2023|website=AFCB|access-date=11. 8. 2023}}</ref> |Otpušten |19. Juni 2023 |{{ZD|ŠPA}} [[Andoni Iraola]] |19. Juni 2023<ref>{{Cite web|url=https://www.afcb.co.uk/news/first-team/getting-to-know-andoni-iraola/|title=Getting to know: Andoni Iraola|date=19. 6. 2023|website=AFCB|access-date=11. 8. 2023}}</ref> |- |[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |{{Flagicon|ESP}} [[Julen Lopetegui]]<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20230808-wolves-and-lopetegui-agree-to-part-ways/|title=Wolves and Lopetegui agree to part ways {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=11. 8. 2023}}</ref> |Sporazumni raskid |8. August 2023 |{{flagicon|ENG}} [[Gary O'Neil]] |9. August 2023<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20230809-gary-o-neil-appointed-new-head-coach/|title=Gary O’Neil appointed new head coach {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=11. 8. 2023}}</ref> |- |[[Sheffield United FC|Sheffield United]] |{{ZD|ENG}} [[Paul Heckingbottom]]<ref>{{Cite web|url=https://www.sufc.co.uk/news/2023/december/05/heckingbottom-departs/|title=Heckingbottom departs|last=FC|first=Sheffield United|date=5. 12. 2023|website=Sheffield United FC|access-date=11. 12. 2023}}</ref> | rowspan="2" |Otpušten |5. Decembar 2023 |20. |{{ZD|ENG}} [[Chris Wilder]]<ref>{{Cite news|title=Sheff Utd sack Heckingbottom and appoint Wilder|url=https://www.bbc.com/sport/football/67622537|newspaper=BBC Sport|access-date=11. 12. 2023|language=en-GB}}</ref> |5. Decembar 2023 |- |[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |{{ZD|Vels}} [[Steve Cooper (nogometni trener)|Steve Cooper]]<ref>{{Cite news|title=Forest hold talks with Nuno over manager's role|url=https://www.bbc.com/sport/football/67757915|newspaper=BBC Sport|access-date=22. 12. 2023|language=en-GB}}</ref> |19. Decembar 2023 |17. |{{ZD|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]<ref>{{Cite news|title='A huge challenge' for new Forest boss Nuno|url=https://www.bbc.com/sport/football/67767628|newspaper=BBC Sport|access-date=22. 12. 2023|language=en-GB}}</ref> |20. Decembar 2023 |- |[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |{{ZD|ENG}} [[Roy Hodgson]]<ref>{{Cite web|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/club-statement-roy-hodgson/|title=club-statement-roy-hodgson|access-date=22. 2. 2024}}</ref> |Podnio ostavku |19. Februar 2024 |16. |{{ZD|AUT}} [[Oliver Glasner]]<ref>{{Cite web|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/oliver-glasner-appointed-crystal-palace-manager/|title=Oliver Glasner appointed as Palace manager - News|date=19. 2. 2024|website=Crystal Palace F.C.|language=en-GB|access-date=22. 2. 2024}}</ref> |19. Februar 2024 |} == Tabela Premijer lige == <onlyinclude>{{#invoke:Sports table|main|style=WDL|source=[https://www.premierleague.com/tables?co=1&se=489&ha=-1 Premier League]|result1=CLGS|result2=CLGS|result3=CLGS|result4=CLGS|result5=ELGS|result6=ECLPO |result18=REL|result19=REL|result20=REL <!--Update team positions here--> |team_order=MCI, ARS, LIV, AVL, TOT, CHE, NEW, MUN, WHU, CRY, BHA, BOU, FUL, WOL, EVE, BRE, NFO, LUT, BUR, SHU <!--Update team results here and then (if needed) positions above. Don't forget to update the date (update parameter).--> |update=complete |win_ARS=28|draw_ARS=5 |loss_ARS=5 |gf_ARS=91|ga_ARS=29 <!-- Arsenal --> |win_AVL=20|draw_AVL=8 |loss_AVL=10|gf_AVL=76|ga_AVL=61 <!-- Aston Villa --> |win_BOU=13|draw_BOU=9 |loss_BOU=16|gf_BOU=54|ga_BOU=67 <!-- AFC Bournemouth --> |win_BRE=10|draw_BRE=9 |loss_BRE=19|gf_BRE=56|ga_BRE=65 <!-- Brentford --> |win_BHA=12|draw_BHA=12|loss_BHA=14|gf_BHA=55|ga_BHA=62 <!-- Brighton & Hove Albion--> |win_BUR=5 |draw_BUR=9 |loss_BUR=24|gf_BUR=41|ga_BUR=78 <!-- Burnley --> |win_CHE=18|draw_CHE=9 |loss_CHE=11|gf_CHE=77|ga_CHE=63 <!-- Chelsea --> |win_CRY=13|draw_CRY=10|loss_CRY=15|gf_CRY=57|ga_CRY=58 <!-- Crystal Palace --> |win_EVE=13|draw_EVE=9 |loss_EVE=16|gf_EVE=40|ga_EVE=51 <!-- Everton --> |win_FUL=13|draw_FUL=8 |loss_FUL=17|gf_FUL=55|ga_FUL=61 <!-- Fulham --> |win_LIV=24|draw_LIV=10|loss_LIV=4 |gf_LIV=86|ga_LIV=41 <!-- Liverpool --> |win_LUT=6 |draw_LUT=8 |loss_LUT=24|gf_LUT=52|ga_LUT=85 <!-- Luton Town --> |win_MCI=28|draw_MCI=7 |loss_MCI=3 |gf_MCI=96|ga_MCI=34 <!-- Manchester City--> |win_MUN=18|draw_MUN=6 |loss_MUN=14|gf_MUN=57|ga_MUN=58 <!-- Manchester United --> |win_NEW=18|draw_NEW=6 |loss_NEW=14|gf_NEW=85|ga_NEW=62 <!-- Newcastle United --> |win_NFO=9 |draw_NFO=9 |loss_NFO=20|gf_NFO=49|ga_NFO=67 <!-- Nottingham Forest --> |win_SHU=3 |draw_SHU=7 |loss_SHU=28|gf_SHU=35|ga_SHU=104<!-- Sheffield United --> |win_TOT=20|draw_TOT=6 |loss_TOT=12|gf_TOT=74|ga_TOT=61 <!-- Tottenham Hotspur --> |win_WHU=14|draw_WHU=10|loss_WHU=14|gf_WHU=60|ga_WHU=74 <!-- West Ham United --> |win_WOL=13|draw_WOL=7 |loss_WOL=18|gf_WOL=50|ga_WOL=65 <!-- Wolverhampton Wanderers --> <!--Team definitions (wikilinks in table)--> | name_ARS = [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | name_AVL = [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] | name_BOU = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | name_BRE = [[Brentford F.C.|Brentford]] | name_BHA = [[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]] | name_BUR = [[Burnley F.C.|Burnley]] | name_CHE = [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | name_CRY = [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | name_EVE = [[Everton F.C.|Everton]] | name_FUL = [[Fulham F.C.|Fulham]] | name_LIV = [[Liverpool F.C.|Liverpool]] | name_LUT = [[Luton Town F.C.|Luton Town]] | name_MCI = [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | name_MUN = [[Manchester United F.C.|Manchester United]] | name_NEW = [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] | name_NFO = [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] | name_SHU = [[Sheffield United F.C.|Sheffield United]] | name_TOT = [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | name_WHU = [[West Ham United F.C.|West Ham United]] | name_WOL = [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]] <!--Points deductions--> |adjust_points_EVE=-8 |hth_EVE=Evertonu je oduzeto 10 bodova zbog kršenja pravila profitabilnosti i održivosti Premier lige.<ref>{{cite web|title=Everton FC deducted 10 points by independent Commission|url=https://www.premierleague.com/news/3788486/|publisher=Premier League|date=17. 11. 2023|access-date=17. 11. 2023}}</ref> Everton može uložiti žalbu na odluku.<ref>{{cite web|title=Club Statement|url=https://www.evertonfc.com/news/3788440/club-statement|publisher=Everton F.C.|date=17. 11. 2023|access-date=17. 11. 2023}}</ref> Everton je uložio žabu na odluku te su bodovi ublaženi na minus šest.<ref>{{cite press release|title=Club Statement|url=https://www.evertonfc.com/news/3788440/club-statement|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool|date=17. 11. 2023|access-date=17. 11. 2023}}</ref> |adjust_points_NFO=-4 |hth_NFO=Nottingham Forestu su oduzeta četiri boda zbog kršenja pravila profitabilnosti i održivosti. Na odluku je dopuštena žalba.<ref name="nottingham forest points deduction">{{Cite news |title= Nottingham Forest docked four points for Premier League financial rules breach |url= https://www.theguardian.com/football/2024/mar/18/nottingham-forest-docked-four-points-premier-league-financial-rules-breach-profitability-and-sustainability |date=18. 3. 2024 |access-date=18. 3. 2024|last=Unwin|first=Will|work=[[The Guardian]]|language=en-GB}}</ref><ref name="nottingham forest appeal">{{Cite news |title=Forest lodge appeal against points deduction |url=https://www.bbc.com/sport/football/68661196 |access-date=28. 3. 2024 |work=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> <!--Status--> |status_MCI=P |status_SHU=I |status_BUR=I |status_LUT=I <!--Table settings and rules--> |show_limit=5|class_rules=1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova. <!--Qualification and relegation column definitions--> |res_col_header=QR |col_CLGS=green1 |text_CLGS=Kvalifikovani za [[UEFA Liga prvaka 2024/2025.|Ligaško takmičenje Lige prvaka]] |col_ELGS=blue1 |text_ELGS={{nowrap|Kvalifikovani za [[UEFA Evropska liga 2024/2025.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}} |col_ECLPO=yellow1 |text_ECLPO=Kvalifikovani za [[UEFA Evropska konferencijska liga 2024/2025.|play-off rundu za UEFA Evropsku konferencijsku ligu]] |col_REL=red1 |text_REL=Ispadaju u [[<!--Football League Championship 2024/2025.|-->EFL Championship]]}} </onlyinclude> == Rezultati == {{#invoke:sports results|main | source = [https://www.premierleague.com/results Premier League] | update = complete | a_note = yes | matches_style = FBR |team1=ARS |team2=AVL |team3=BOU |team4=BRE |team5=BHA |team6=BUR |team7=CHE |team8=CRY |team9=EVE |team10=FUL |team11=LIV |team12=LUT |team13=MCI |team14=MUN |team15=NEW |team16=NFO |team17=SHU |team18=TOT |team19=WHU |team20=WOL |name_ARS=[[Arsenal F.C.|Arsenal]] |name_AVL=[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |name_BRE=[[Brentford F.C.|Brentford]] |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion F.C.|Brighton & Hove Albion]] |name_BUR=[[Burnley F.C.|Burnley]]|name_CHE=[[Chelsea F.C.|Chelsea]] |name_CRY=[[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] |name_EVE=[[Everton F.C.|Everton]] |name_FUL=[[Fulham F.C.|Fulham]] |name_LIV=[[Liverpool F.C.|Liverpool]] |name_LUT=[[Luton Town F.C.|Luton Town]] |name_MCI=[[Manchester City F.C.|Manchester City]] |name_MUN=[[Manchester United F.C.|Manchester United]] |name_NEW=[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]] |name_NFO=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] |name_SHU=[[Sheffield United F.C.|Sheffield United]] |name_TOT=[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |name_WHU=[[West Ham United F.C.|West Ham United]] |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]] |match_ARS_AVL= 0–2 |match_ARS_BOU= 3–0 |match_ARS_BRE= 2–1 |match_ARS_BHA= 2–0 |match_ARS_BUR= 3–1 |match_ARS_CHE=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|5–0]] |match_ARS_CRY= 5–0 |match_ARS_EVE= 2–1 |match_ARS_FUL= 2–2 |match_ARS_LIV= 3–1 |match_ARS_LUT= 2–0 |match_ARS_MCI= 1–0 |match_ARS_MUN=[[Derbi Arsenal–Manchester United|3–1]] |match_ARS_NEW= 4–1 |match_ARS_NFO= 2–1 |match_ARS_SHU= 5–0 |match_ARS_TOT=[[Sjevernolondonski derbi|2–2]] |match_ARS_WHU= 0–2 |match_ARS_WOL= 2–1 |match_AVL_ARS= 1–0 |match_AVL_BOU= 3–1 |match_AVL_BRE= 3–3 |match_AVL_BHA= 6–1 |match_AVL_BUR= 3–2 |match_AVL_CHE= 2–2 |match_AVL_CRY= 3–1 |match_AVL_EVE= 4–0 |match_AVL_FUL= 3–1 |match_AVL_LIV= 3–3 |match_AVL_LUT= 3–1 |match_AVL_MCI= 1–0 |match_AVL_MUN= 1–2 |match_AVL_NEW= 1–3 |match_AVL_NFO= 4–2 |match_AVL_SHU= |match_AVL_TOT= 0–4 |match_AVL_WHU= 4–1 |match_AVL_WOL= 2–0 |match_BOU_ARS= 0–4 |match_BOU_AVL= 2–2 |match_BOU_BRE= 1–2 |match_BOU_BHA= 3–0 |match_BOU_BUR= 2–1 |match_BOU_CHE= 0–0 |match_BOU_CRY= 1–0 |match_BOU_EVE= 2–1 |match_BOU_FUL= 3–0 |match_BOU_LIV= 0–4 |match_BOU_LUT= 4–3 |match_BOU_MCI= 0–1 |match_BOU_MUN= 2–2 |match_BOU_NEW= 2–0 |match_BOU_NFO= 1–1 |match_BOU_SHU= 2–2 |match_BOU_TOT= 0–2 |match_BOU_WHU= 1–1 |match_BOU_WOL= 1–2 |match_BRE_ARS= 0–1 |match_BRE_AVL= 1–2 |match_BRE_BOU= 2–2 |match_BRE_BHA= 0–0 |match_BRE_BUR= 3–0 |match_BRE_CHE=[[Zapadnolondonski derbi|2–2]] |match_BRE_CRY= 1–1 |match_BRE_EVE= 1–3 |match_BRE_FUL=[[Zapadnolondonski derbi|0–0]] |match_BRE_LIV= 1–4 |match_BRE_LUT= 3–1 |match_BRE_MCI= 1–3 |match_BRE_MUN= 1–1 |match_BRE_NEW= 2–4 |match_BRE_NFO= 3–2 |match_BRE_SHU= 2–0 |match_BRE_TOT= 2–2 |match_BRE_WHU= 3–2 |match_BRE_WOL= 1–4 |match_BHA_ARS= 0–3 |match_BHA_AVL= 1–0 |match_BHA_BOU= 3–1 |match_BHA_BRE= 2–1 |match_BHA_BUR= 1–1 |match_BHA_CHE= 1–2 |match_BHA_CRY=[[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|4–1]] |match_BHA_EVE= 1–1 |match_BHA_FUL= 1–1 |match_BHA_LIV= 2–2 |match_BHA_LUT= 4–1 |match_BHA_MCI= 0–4 |match_BHA_MUN= 0–2 |match_BHA_NEW= 3–1 |match_BHA_NFO= 1–0 |match_BHA_SHU= 1–1 |match_BHA_TOT= 4–2 |match_BHA_WHU= 1–3 |match_BHA_WOL= 0–0 |match_BUR_ARS= 0–5 |match_BUR_AVL= 1–3 |match_BUR_BOU= 0–2 |match_BUR_BRE= 2–1 |match_BUR_BHA= 1–1 |match_BUR_CHE= 1–4 |match_BUR_CRY= 0–2 |match_BUR_EVE= 0–2 |match_BUR_FUL= 2–2 |match_BUR_LIV= 0–2 |match_BUR_LUT= 1–1 |match_BUR_MCI= 0–3 |match_BUR_MUN= 0–1 |match_BUR_NEW= 1–4 |match_BUR_NFO= 1–2 |match_BUR_SHU= 5–0 |match_BUR_TOT= 2–5 |match_BUR_WHU= 1–2 |match_BUR_WOL= 1–1 |match_CHE_ARS=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|2–2]] |match_CHE_AVL= 0–1 |match_CHE_BOU= 2–1 |match_CHE_BRE=[[Zapadnolondonski derbi|0–2]] |match_CHE_BHA= 3–2 |match_CHE_BUR= 2–2 |match_CHE_CRY= 2–1 |match_CHE_EVE= 6–0 |match_CHE_FUL=[[Zapadnolondonski derbi|1–0]] |match_CHE_LIV= 1–1 |match_CHE_LUT= 3–0 |match_CHE_MCI= 4–4 |match_CHE_MUN= 4–3 |match_CHE_NEW= 3–2 |match_CHE_NFO= 0–1 |match_CHE_SHU= 2–0 |match_CHE_TOT=[[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|2–0]] |match_CHE_WHU= 5–0 |match_CHE_WOL= 2–4 |match_CRY_ARS= 0–1 |match_CRY_AVL= 5–0 |match_CRY_BOU= 0–2 |match_CRY_BRE= 3–1 |match_CRY_BHA=[[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|1–1]] |match_CRY_BUR= 3–0 |match_CRY_CHE= 1–3 |match_CRY_EVE= 2–3 |match_CRY_FUL= 0–0 |match_CRY_LIV= 1–2 |match_CRY_LUT= 1–1 |match_CRY_MCI= 2–4 |match_CRY_MUN= 4–0 |match_CRY_NEW= 2–0 |match_CRY_NFO= 0–0 |match_CRY_SHU= 3–2 |match_CRY_TOT= 1–2 |match_CRY_WHU= 5–2 |match_CRY_WOL= 3–2 |match_EVE_ARS= 0–1 |match_EVE_AVL= 0–0 |match_EVE_BOU= 3–0 |match_EVE_BRE= 1–0 |match_EVE_BHA= 1–1 |match_EVE_BUR= 1–0 |match_EVE_CHE= 2–0 |match_EVE_CRY= 1–1 |match_EVE_FUL= 0–1 |match_EVE_LIV=[[Merseyside derbi|2–0]] |match_EVE_LUT= 1–2 |match_EVE_MCI= 1–3 |match_EVE_MUN= 0–3 |match_EVE_NEW= 3–0 |match_EVE_NFO= 2–0 |match_EVE_SHU= 1–0 |match_EVE_TOT= 2–2 |match_EVE_WHU= 1–3 |match_EVE_WOL= 0–1 |match_FUL_ARS= 2–1 |match_FUL_AVL= 1–2 |match_FUL_BOU= 3–1 |match_FUL_BRE=[[Zapadnolondonski derbi|0–3]] |match_FUL_BHA= 3–0 |match_FUL_BUR= 0–2 |match_FUL_CHE=[[Zapadnolondonski derbi|0–2]] |match_FUL_CRY= 1–1 |match_FUL_EVE= 0–0 |match_FUL_LIV= 1–3 |match_FUL_LUT= 1–0 |match_FUL_MCI= 0–4 |match_FUL_MUN= 0–1 |match_FUL_NEW= 0–1 |match_FUL_NFO= 5–0 |match_FUL_SHU= 3–1 |match_FUL_TOT= 3–0 |match_FUL_WHU= 5–0 |match_FUL_WOL= 3–2 |match_LIV_ARS= 1–1 |match_LIV_AVL= 3–0 |match_LIV_BOU= 3–1 |match_LIV_BRE= 3–0 |match_LIV_BHA= 2–1 |match_LIV_BUR= 3–1 |match_LIV_CHE= 4–1 |match_LIV_CRY= 0–1 |match_LIV_EVE=[[Merseyside derbi|2–0]] |match_LIV_FUL= 4–3 |match_LIV_LUT= 4–1 |match_LIV_MCI=[[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|1–1]] |match_LIV_MUN=[[Derbi Liverpool–Manchester United|0–0]] |match_LIV_NEW= 4–2 |match_LIV_NFO= 3–0 |match_LIV_SHU= 3–1 |match_LIV_TOT= 4–2 |match_LIV_WHU= 3–1 |match_LIV_WOL= 2–0 |match_LUT_ARS= 3–4 |match_LUT_AVL= 2–3 |match_LUT_BOU= 2–1 |match_LUT_BRE= 1–5 |match_LUT_BHA= 4–0 |match_LUT_BUR= 1–2 |match_LUT_CHE= 2–3 |match_LUT_CRY= 2–1 |match_LUT_EVE= 1–1 |match_LUT_FUL= 2–4 |match_LUT_LIV= 1–1 |match_LUT_MCI= 1–2 |match_LUT_MUN= 1–2 |match_LUT_NEW= 1–0 |match_LUT_NFO= 1–1 |match_LUT_SHU= 1–3 |match_LUT_TOT= 0–1 |match_LUT_WHU= 1–2 |match_LUT_WOL= 1–1 |match_MCI_ARS= 0–0 |match_MCI_AVL= 4–1 |match_MCI_BOU= 6–1 |match_MCI_BRE= 1–0 |match_MCI_BHA= 2–1 |match_MCI_BUR= 3–1 |match_MCI_CHE= 1–1 |match_MCI_CRY= 2–2 |match_MCI_EVE= 2–0 |match_MCI_FUL= 5–1 |match_MCI_LIV=[[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|1–1]] |match_MCI_LUT= 5–1 |match_MCI_MUN=[[Mančesterski derbi|3–1]] |match_MCI_NEW= 1–0 |match_MCI_NFO= 2–0 |match_MCI_SHU= 2–0 |match_MCI_TOT= 3–3 |match_MCI_WHU= 3–1 |match_MCI_WOL= 5–1 |match_MUN_ARS=[[Derbi Arsenal–Manchester United|0–1]] |match_MUN_AVL= 3–2 |match_MUN_BOU= 0–3 |match_MUN_BRE= 2–1 |match_MUN_BHA= 1–3 |match_MUN_BUR= 1–1 |match_MUN_CHE= 2–1 |match_MUN_CRY= 0–1 |match_MUN_EVE= 2–0 |match_MUN_FUL= 1–2 |match_MUN_LIV=[[Derbi Liverpool–Manchester United|2–2]] |match_MUN_LUT= 1–0 |match_MUN_MCI=[[Mančesterski derbi|0–3]] |match_MUN_NEW= 3–2 |match_MUN_NFO= 3–2 |match_MUN_SHU= 4–2 |match_MUN_TOT= 2–2 |match_MUN_WHU= 3–0 |match_MUN_WOL= 1–0 |match_NEW_ARS= 1–0 |match_NEW_AVL= 5–1 |match_NEW_BOU= 2–2 |match_NEW_BRE= 1–0 |match_NEW_BHA= 1–1 |match_NEW_BUR= 2–0 |match_NEW_CHE= 4–1 |match_NEW_CRY= 4–0 |match_NEW_EVE= 1–1 |match_NEW_FUL= 3–0 |match_NEW_LIV= 1–2 |match_NEW_LUT= 4–4 |match_NEW_MCI= 2–3 |match_NEW_MUN= 1–0 |match_NEW_NFO= 1–3 |match_NEW_SHU= 5–1 |match_NEW_TOT= 4–0 |match_NEW_WHU= 4–3 |match_NEW_WOL= 3–0 |match_NFO_ARS= 1–2 |match_NFO_AVL= 2–0 |match_NFO_BOU= 2–3 |match_NFO_BRE= 1–1 |match_NFO_BHA= 2–3 |match_NFO_BUR= 1–1 |match_NFO_CHE= 2–3 |match_NFO_CRY= 1–1 |match_NFO_EVE= 0–1 |match_NFO_FUL= 3–1 |match_NFO_LIV= 0–1 |match_NFO_LUT= 2–2 |match_NFO_MCI= 0–2 |match_NFO_MUN= 2–1 |match_NFO_NEW= 2–3 |match_NFO_SHU= 2–1 |match_NFO_TOT= 0–2 |match_NFO_WHU= 2–0 |match_NFO_WOL= 2–2 |match_SHU_ARS= 0–6 |match_SHU_AVL= 0–5 |match_SHU_BOU= 1–3 |match_SHU_BRE= 1–0 |match_SHU_BHA= 0–5 |match_SHU_BUR= 1–4 |match_SHU_CHE= 2–2 |match_SHU_CRY= 0–1 |match_SHU_EVE= 2–2 |match_SHU_FUL= 3–3 |match_SHU_LIV= 0–2 |match_SHU_LUT= 2–3 |match_SHU_MCI= 1–2 |match_SHU_MUN= 1–2 |match_SHU_NEW= 0–8 |match_SHU_NFO= 1–3 |match_SHU_TOT= 0–3 |match_SHU_WHU= 2–2 |match_SHU_WOL= 2–1 |match_TOT_ARS=[[Sjevernolondonski derbi|2–3]] |match_TOT_AVL= 1–2 |match_TOT_BOU= 3–1 |match_TOT_BRE= 3–2 |match_TOT_BHA= 2–1 |match_TOT_BUR= 2–1 |match_TOT_CHE=[[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|1–4]] |match_TOT_CRY= 3–1 |match_TOT_EVE= 2–1 |match_TOT_FUL= 2–0 |match_TOT_LIV= 2–1 |match_TOT_LUT= 2–1 |match_TOT_MCI= 0–2 |match_TOT_MUN= 2–0 |match_TOT_NEW= 4–1 |match_TOT_NFO= 3–1 |match_TOT_SHU= 2–1 |match_TOT_WHU= 1–2 |match_TOT_WOL= 1–2 |match_WHU_ARS= 0–6 |match_WHU_AVL= 1–1 |match_WHU_BOU= 1–1 |match_WHU_BRE= 4–2 |match_WHU_BHA= 0–0 |match_WHU_BUR= 2–2 |match_WHU_CHE= 3–1 |match_WHU_CRY= 1–1 |match_WHU_EVE= 0–1 |match_WHU_FUL= 0–2 |match_WHU_LIV= 2–2 |match_WHU_LUT= 3–1 |match_WHU_MCI= 1–3 |match_WHU_MUN= 2–0 |match_WHU_NEW= 2–2 |match_WHU_NFO= 3–2 |match_WHU_SHU= 2–0 |match_WHU_TOT= 1–1 |match_WHU_WOL= 3–0 |match_WOL_ARS= 0–2 |match_WOL_AVL= 1–1 |match_WOL_BOU= 0–1 |match_WOL_BRE= 0–2 |match_WOL_BHA= 1–4 |match_WOL_BUR= 1–0 |match_WOL_CHE= 2–1 |match_WOL_CRY= 1–3 |match_WOL_EVE= 3–0 |match_WOL_FUL= 2–1 |match_WOL_LIV= 1–3 |match_WOL_LUT= 2–1 |match_WOL_MCI= 2–1 |match_WOL_MUN= 3–4 |match_WOL_NEW= 2–2 |match_WOL_NFO= 1–1 |match_WOL_SHU= 1–0 |match_WOL_TOT= 2–1 |match_WOL_WHU= 1–2 }} == Statistika == === Najbolji strijelci === [[File:Erling-Haaland-2023.jpg|thumb|upright=.8|[[Erling Haaland]] osvojio je drugu uzastopnu [[Zlatna kopačka Premijer lige Engleske|zlatnu kopačku]] postigavši 27 golova za Manchester City.]] {| class="wikitable" |+ !Rank !Igrač !Klub !Golovi<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/players/goals?se=578|title=Premier League Player Stats - Goals|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 8. 2023|archive-date=26. 11. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231126012057/https://www.premierleague.com/stats/top/players/goals?se=578|url-status=dead}}</ref> |- |1 |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |27 |- |2 |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] |Chelsea |22 |- |3 |{{ZD|ŠVE}} [[Alexander Isak]] |Newcastle United |21 |- | rowspan="3" |4 |{{ZD|ENG}} [[Ollie Watkins]] |Aston Villa | rowspan="3" |19 |- |{{ZD|ENG}} [[Dominic Solanke]] |Bournemouth |- |{{ZD|ENG}} [[Phil Foden]] |Manchester City |- |7 |{{ZD|EGI}} [[Mohamed Salah]] |Liverpool |18 |- |8 |{{ZD|Južna Koreja}} [[Son Heung-min]] |Tottenham Hotspur |17 |- | rowspan="3" |9 |{{ZD|ENG}} [[Jarrod Bowen]] |West Ham United | rowspan="3" |16 |- |{{ZD|ENG}} [[Bukayo Saka]] |Arsenal |- |{{ZD|FRA}} [[Jean-Philippe Mateta]] |Crystal Palace |} ==== Het–trikovi ==== {{Glavni|Spisak het-trikova u Premijer ligi Engleske}} {| class="wikitable" |+ !Igrač !Za !Protiv !Rezultat !Datum |- |{{ZD|Južna Koreja}} [[Son Heung-min]] |Tottenham Hotspur |Burnley |5–2 (G)<ref>{{Cite news|title=Son hits hat-trick as Spurs thrash Burnley|url=https://www.bbc.com/sport/football/66625192|newspaper=BBC Sport|access-date=2. 9. 2023|language=en-GB}}</ref> | rowspan="3" |2. Septembar 2023 |- |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |Fulham |5–1 (D)<ref>{{Cite news|title=Haaland hits treble as Man City thrash Fulham|url=https://www.bbc.com/sport/football/66625186|newspaper=BBC Sport|access-date=2. 9. 2023|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|IRS}} [[Evan Ferguson]] |Brighton & Hove Albion |Newcastle United |3–1 (D)<ref>{{Cite news|title=Ferguson bags hat-trick as Brighton beat Newcastle|url=https://www.bbc.com/sport/football/66625184|newspaper=BBC Sport|access-date=2. 9. 2023|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|ENG}} [[Ollie Watkins]] |Aston Villa |Brighton & Hove Albion |6–1 (D)<ref>{{Cite news|title=Watkins scores hat-trick as Villa thump Brighton|url=https://www.bbc.com/sport/football/66899186|newspaper=BBC Sport|access-date=30. 9. 2023|language=en-GB}}</ref> |30. Septembar 2023 |- |{{ZD|ENG}} [[Eddie Nketiah]] |Arsenal |Sheffield United |5–0 (D)<ref>{{Cite news|title=Nketiah scores hat-trick as Arsenal thump Sheff Utd|url=https://www.bbc.com/sport/football/67179271|newspaper=BBC Sport|access-date=28. 10. 2023|language=en-GB}}</ref> |28. Oktobar 2023 |- |{{ZD|SEN}} [[Nicolas Jackson]] |Chelsea |Tottenham Hotspur |4–1 (G)<ref>{{Cite news|title=Chelsea beat nine-man Tottenham in chaotic epic|url=https://www.bbc.com/sport/football/67258895|newspaper=BBC Sport|access-date=7. 11. 2023|language=en-GB}}</ref> |6. Novembar 2023 |- |{{ZD|ENG}} [[Dominic Solanke]] |Bournemouth |Nottingham Forest |3–2 (G)<ref>{{Cite news|title=Solanke hat-trick sinks Nuno's 10-man Forest|url=https://www.bbc.com/sport/football/67735454|newspaper=BBC Sport|access-date=24. 12. 2023|language=en-GB}}</ref> |23. Decembar 2023 |- |{{ZD|Novi Zeland}} [[Chris Wood (nogometaš, rođen 1991)|Chris Wood]] |Nottingham Forest |Newcastle United |3–1 (G)<ref>{{Cite news|title=Wood hat-trick helps Forest to superb win at Newcastle|url=https://www.bbc.com/sport/football/67757165|newspaper=BBC Sport|access-date=4. 1. 2024|language=en-GB}}</ref> |26. Decembar 2023 |- |{{ZD|ENG}} [[Elijah Adebayo]] |Luton Town |Brighton & Hove Albion |4–0 (D)<ref>{{Cite news|title=Adebayo hits hat-trick as Luton thump Brighton|url=https://www.bbc.com/sport/football/68065089|newspaper=BBC Sport|access-date=31. 1. 2024|language=en-GB}}</ref> |30. Januar 2024 |- |{{ZD|ENG}} [[Phil Foden]] |Manchester City | rowspan="2" |Brentford |3–1 (G)<ref>{{Cite news|title=Foden hat-trick at Brentford lifts Man City second|url=https://www.bbc.com/sport/football/68125416|newspaper=BBC Sport|access-date=6. 2. 2024|language=en-GB}}</ref> |5. Februar 2024 |- |{{ZD|ENG}} [[Jarrod Bowen]] |West Ham United |4–2 (D)<ref>{{Cite news|title=Bowen hat-trick gives West Ham win over Brentford|url=https://www.bbc.com/sport/football/68334668|newspaper=BBC Sport|access-date=27. 2. 2024|language=en-GB}}</ref> |26. Februar 2024 |- |{{ZD|ENG}} [[Phil Foden]] |Manchester City |Aston Villa |4–1 (D)<ref>{{Cite news|title=Foden scores hat-trick as Man City beat Villa|url=https://www.bbc.com/sport/football/68672065|newspaper=BBC Sport|access-date=4. 4. 2024|language=en-GB}}</ref> |3. April 2024 |- |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] | rowspan="2" |Chelsea |Manchester United |4–3 (D)<ref>{{Cite news|title=Chelsea stun Man Utd with latest ever Premier League turnaround|url=https://www.bbc.com/sport/football/68681425|newspaper=BBC Sport|access-date=6. 4. 2024|language=en-GB}}</ref> |4. April 2024 |- |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]]⁴ |Everton |6–0 (D)<ref>{{Cite news|title=Superb Palmer scores four as Chelsea thrash Everton|url=https://www.bbc.com/sport/football/68758438|newspaper=BBC Sport|access-date=21. 4. 2024|language=en-GB}}</ref> |15. April 2024 |- |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]]⁴ |Manchester City |Wolverhampton Wanderers |5–1 (D)<ref>{{Cite news|title=Haaland scores four as Man City thrash Wolves|url=https://www.bbc.com/sport/football/68910648|newspaper=BBC Sport|access-date=4. 5. 2024|language=en-GB}}</ref> |4. Maj 2024 |- |{{ZD|FRA}} [[Jean-Philippe Mateta]] |Crystal Palace |Aston Villa |5–0 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cl7l7ndx9v9t|title=Mateta hat-trick helps Palace thrash Villa|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=19. 5. 2024}}</ref> |19. Maj 2024 |} <small>'''Napomene'''</small> ⁴ Igrač postigao 4 gola === Najbolji asistenti === {| class="wikitable" |+ !Rank !Igrač !Klub !Asistencije<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/players/goal_assist|title=Premier League Player Stats - Assists|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 8. 2023|archive-date=24. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170624144700/https://www.premierleague.com/stats/top/players/goal_assist|url-status=dead}}</ref> |- |1 |{{ZD|ENG}} [[Ollie Watkins]] |Aston Villa |13 |- |2 |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] |Chelsea |11 |- | rowspan="9" |3 |{{ZD|ENG}} [[Kieran Trippier]] |Newcastle United | rowspan="9" |10 |- |{{ZD|Južna Koreja}} [[Son Heung-min]] |Tottenham Hotspur |- |{{ZD|NOR}} [[Martin Ødegaard]] |Arsenal |- |{{ZD|EGI}} [[Mohamed Salah]] |Liverpool |- |{{ZD|ENG}} [[Brennan Johnson]] |Tottenham Hotspur |- |{{ZD|NJE}} [[Pascal Groß]] |Brighton & Hove Albion |- |{{ZD|ENG}} [[Anthony Gordon (nogometaš)|Anthony Gordon]] |Newcastle United |- |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |- |{{ZD|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] |Manchester City |} === Clean sheet-ovi === [[File:RC Lens - Arsenal FC (03-10-2023) 21 (cropped).jpg|thumb|upright|[[David Raya]] je osvojio svoju prvu zlatnu rukavicu sačuvavši 16 clean sheetova za Arsenal.]] {| class="wikitable" |+ !Rank !Igrač !Klub !Clean sheet<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/players/clean_sheet|title=Premier League Player Stats - Clean sheets|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 8. 2023|archive-date=19. 6. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170619142908/https://www.premierleague.com/stats/top/players/clean_sheet|url-status=dead}}</ref> |- |1 |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal |16 |- |2 |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |13 |- | rowspan="2" |3 |{{ZD|NJE}} [[Bernd Leno]] |Fulham | rowspan="2" |10 |- |{{ZD|BRA}} [[Ederson (nogometaš, rođen 1993)|Ederson]] |Manchester City |- |5 |{{ZD|KAM}} [[André Onana]] |Manchester United |9 |- | rowspan="2" |6 |{{ZD|ARG}} [[Emiliano Martínez]] |Aston Villa | rowspan="2" |8 |- |{{ZD|BRA}} [[Alisson Becker|Alisson]] |Liverpool |- | rowspan="3" |8 |{{ZD|BRA}} [[Neto (nogometaš, rođen 1989)|Neto]] |Bournemouth | rowspan="3" |7 |- |{{ZD|NIZ}} [[Mark Flekken]] |Brentford |- |{{ZD|ITA}} [[Guglielmo Vicario]] |Tottenham Hotspur |} === Disciplina === ==== Igrač ==== * Najviše žutih kartona: '''13'''<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/players/yellow_card?se=578|title=Premier League Player Stats - Yellow cards|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 8. 2023|archive-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230813174032/https://www.premierleague.com/stats/top/players/yellow_card?se=578|url-status=dead}}</ref> ** {{ZD|POR}} [[João Palhinha]] (Fulham) ** {{ZD|ARG}} [[Marcos Sensi]] (Bournemouth) * Najviše crvenih kartona: '''2'''<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/players/red_card?se=578|title=Premier League Player Stats - Red cards|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 8. 2023|archive-date=14. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230814122137/https://www.premierleague.com/stats/top/players/red_card?se=578|url-status=dead}}</ref> ** {{ZD|ŠKO}} [[Oli McBurnie|Oliver McBurnie]] ˙(Sheffield United) ** {{ZD|Mali}} [[Yves Bissouma]] (Tottenham Hotspur) ** {{ZD|ENG}} [[Reece James (nogometaš, rođen 1999)|Reece James]] (Chelsea) ==== Klub ==== * Najviše žutih kartona: '''105'''<ref name="premierleague.com">{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/clubs/total_yel_card?se=578|title=Premier League Club Stats - Yellow cards|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 8. 2023|archive-date=14. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230814121547/https://www.premierleague.com/stats/top/clubs/total_yel_card?se=578|url-status=dead}}</ref> ** Chelsea * Najmanje žutih kartona: '''52'''<ref name="premierleague.com"/> ** Manchester City * Najviše crvenih kartona: '''7'''<ref name="ReferenceA">{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/clubs/total_red_card?se=578|title=Premier League Club Stats - Red cards|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 8. 2023|archive-date=14. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230814134948/https://www.premierleague.com/stats/top/clubs/total_red_card?se=578|url-status=dead}}</ref> ** Burnley * Najmanje crvenih kartona: '''0'''<ref name="ReferenceA"/> ** ''Luton Town'' ==Nagrade== ===Mjesečne nagrade=== {| class="wikitable" |- ! rowspan="2" |Mjesec ! colspan="2" |Menadžer mjeseca ! colspan="2" |Igrač mjeseca ! colspan="2" |Gol mjeseca ! colspan="2" |Odbrana mjeseca ! rowspan="2" |Reference |- !Menadžer !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub |- |August | rowspan="3" |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]] | rowspan="3" |Tottenham Hotspur |{{flagicon|ENG}} [[James Maddison]] | rowspan="2" |Tottenham Hotspur |{{flagicon|JPN}} [[Kaoru Mitoma]] |Brighton & Hove Albion |{{flagicon|BRA}} [[Alisson Becker|Alisson]] |Liverpool | align="center" |<ref>{{cite news |title=Postecoglou ends wait for Australia with Barclays Manager award |url=https://www.premierleague.com/news/3679838 |date=15. 9. 2023 |access-date=15. 9. 2023 |publisher=Premier League |archive-date=15. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230915122955/https://www.premierleague.com/news/3679838 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |title=Maddison joy in joining 'elite' club with EA SPORTS Player award |url=https://www.premierleague.com/news/3679835 |date=15. 9. 2023 |access-date=15. 9. 2023 |publisher=Premier League |archive-date=15. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230915122957/https://www.premierleague.com/news/3679835 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |title=Mitoma makes history with Budweiser Goal of the Month award |url=https://www.premierleague.com/news/3679839 |date=15. 9. 2023 |access-date=15. 9. 2023 |publisher=Premier League |archive-date=15. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230915121314/https://www.premierleague.com/news/3679839 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title=Alisson ranks Castrol Save of the Month winner among his best |url=https://www.premierleague.com/news/3679840 |access-date=15. 9. 2023|date=15. 9. 2023 |publisher=Premier League |archive-date=16. 9. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230916163439/https://www.premierleague.com/news/3679840 |url-status=live }}</ref> |- |Septembar |{{ZD|Južna Koreja}} [[Son Heung-min]] |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Manchester United |{{ZD|ŠPA}} [[Robert Sánchez]] |Chelsea |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3735014|title=Postecoglou makes history as Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 10. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3734764|title=Son matches Shearer and Henry with EA SPORTS Player award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 10. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3735165|title=Fernandes equals record with Budweiser Goal of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 10. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3735061|title=Sanchez claims Castrol Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 10. 2023}}</ref> |- |Oktobar |{{ZD|EGI}} [[Mohamed Salah]] |Liverpool |{{ZD|Iran}} [[Saman Ghoddos]] |Brentford |{{ZD|FRA}} [[Alphonse Areola]] |West Ham United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3774834|title=Hat-trick as Postecoglou wins Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 11. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3773725|title=Salah wins EA SPORTS Player of the Month for a fifth time|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 11. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3774739|title=Ghoddos strike awarded Budweiser Goal of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 11. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3774833|title=Areola claims Castrol Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 11. 2023}}</ref> |- |Novembar |{{ZD|NIZ}} [[Erik ten Hag]] |Manchester United |{{ZD|ENG}} [[Harry Maguire]] |Manchester United |{{ZD|ARG}} [[Alejandro Garnacho]] |Manchester United |{{ZD|BEL}} [[Thomas Kaminski]] |Luton Town |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3808575|title=Ten Hag named Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3808489|title=Maguire voted EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3808623|title=Garnacho overhead kick wins Budweiser Goal of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3808652|title=Kaminski claims Castrol Save of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 12. 2023}}</ref> |- |Decembar |{{ZD|ŠPA}} [[Unai Emery]] |Aston Villa |{{ZD|ENG}} [[Dominic Solanke]] |Bournemouth |{{ZD|ARG}} [[Alexis Mac Allister]] |Liverpool |{{ZD|ENG}} [[Wes Foderingham]] |Sheffield United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3853193|title=Emery named Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 1. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3853146|title=Solanke wins historic EA SPORTS Player of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 1. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3853203|title=Mac Allister worldie wins Budweiser Goal of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 1. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3853271|title=Foderingham wins Castrol Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 1. 2024}}</ref> |- |Januar |{{ZD|NJE}} [[Jürgen Klopp]] |Liverpool |{{ZD|POR}} [[Diogo Jota]] |Liverpool |{{ZD|NOR}} [[Oscar Bobb]] |Manchester City |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3893153|title=Klopp named Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=16. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3894601|title=Jota wins first EA SPORTS Player of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=16. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3894507|title=Bobb's brilliant strike wins Budweiser Goal of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=16. 2. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3894644|title=Pickford claims Castrol Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=16. 2. 2024}}</ref> |- |Februar |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |Arsenal |{{ZD|DAN}} [[Rasmus Højlund]] |Manchester United |{{ZD|ENG}} [[Kobbie Mainoo]] |Manchester United |{{ZD|NIZ}} [[Mark Flekken]] |Brentford |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3922011|title=Arteta wins seventh Barclays Manager of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=8. 3. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3921955|title=Hojlund makes history as EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=8. 3. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3922061|title=Mainoo's late stunner wins Budweiser Goal of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=8. 3. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3922122|title=Flekken wins Castrol Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=8. 3. 2024}}</ref> |- |Mart |{{ZD|ŠPA}} [[Andoni Iraola]] |Bournemouth |{{ZD|BRA}} [[Rodrigo Muniz (brazilski nogometaš)|Rodrigo Muniz]] |Fulham |{{ZD|ENG}} [[Marcus Rashford]] |Manchester United |{{ZD|BEL}} [[Matz Sels]] |Nottingham Forest |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3960710|title=Iraola wins Barclays Manager of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 4. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3960585|title=Muniz voted EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 4. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3960902|title=Rashford screamer voted Budweiser Goal of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 4. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3961410|title=Sels makes history with Castrol Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 4. 2024}}</ref> |- |April |{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]] |Everton |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] |Chelsea |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] |Chelsea |{{ZD|KAM}} [[André Onana]] |Manchester United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3998819|title=Dyche named Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 5. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3998820|title=Palmer voted EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 5. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3999300|title=Palmer wins awards DOUBLE with Budweiser Goal of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 5. 2024|archive-date=22. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240522133125/https://www.premierleague.com/news/3999300|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/3999151|title=Onana wins Castrol Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 5. 2024}}</ref> |} === Godišnje nagrade === {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Osvajač !Klub !Reference |- |Menadžer sezone |{{ZD|ŠPA}} [[Pep Guardiola]] |Manchester City |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4025016|title=Guardiola named Barclays Manager of the Season|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=24. 5. 2024}}</ref> |- |Igrač sezone |{{ZD|ENG}} [[Phil Foden]] |Manchester City |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4011458|title=Foden wins EA SPORTS Player of the Season award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=19. 5. 2024}}</ref> |- |Mladi igrač sezone |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] |Chelsea |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4010760|title=Palmer wins Hublot Young Player of the Season award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=19. 5. 2024}}</ref> |- |FWA Nogometaš godine |{{ZD|ENG}} [[Phil Foden]] |Manchester City |<ref>{{Cite web|url=https://footballwriters.co.uk/editorial/phil-foden-and-bunny-shaw-win-fwa-footballer-of-the-year-awards/|title=Phil Foden and Bunny Shaw win FWA Footballer of the Year awards – Football Writers' Association|last=editor|first=F. W. A.|date=3. 5. 2024|language=en-US|access-date=4. 5. 2024}}</ref> |- |Premijerligaški gol sezone |{{ZD|ARG}} [[Alejandro Garnacho]] |Manchester United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4026851|title=Garnacho wins Budweiser Goal of the Season award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 6. 2024}}</ref> |- |Premijerligaška odbrana sezone |{{ZD|BEL}} [[Thomas Kaminski]] |Luton Town |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4026852|title=Kaminski wins Castrol Save of the Season award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 6. 2024}}</ref> |- |Zlatna kopačka |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City | |- |Zlatna rukavica |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal | |} == Reference == <references responsive="" /> {{Premijer liga Engleske}} {{Prve evropske nogometne lige 2023/24.}} [[Kategorija:Sezone Premijer lige Engleske|2023/2024]] [[Kategorija:2023. u nogometu]] [[Kategorija:2024. u nogometu]] [[Kategorija:2023. u Engleskoj]] [[Kategorija:2024. u Engleskoj]] [[Kategorija:Nacionalna nogometna prvenstva 2023/2024.]] suzt7yh3tx8v2bobr9aaxuiuqt8rptw 2 500884 3916507 3916010 2026-08-05T00:16:59Z Tulum387 155909 Uklonjen cjelokupan sadržaj stranice 3916507 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 3916528 3916507 2026-08-05T05:02:45Z Tulum387 155909 Započet članak o SCHUFA-i. 3916528 wikitext text/x-wiki '''Schufa Holding AG (German: Schutzgemeinschaft für allgemeine Kreditsicherung; English: Protection association for general credit protection[1]), proper spelling SCHUFA, is a German private credit bureau supported by creditors. It has its headquarters in Wiesbaden. The primary purpose of SCHUFA is to protect its business partners from credit risks by providing creditworthiness data. Additionally, it aims to prevent consumer over-indebtedness by ensuring that loans and installment plans are granted based on a reliable assessment of the borrower's ability to pay.[2] As of 2026, SCHUFA maintains over 1.2 billion records on 69 million natural persons and 6.6 million companies. The company processes approximately 232 million credit inquiries and updates annually. SCHUFA employs over 1,000 people and reported annual sales of approximately €293 million. According to company data, over 90% of individuals in the database have exclusively positive records, contributing to a stable credit market with a 98.1% successful repayment rate for consumer loans.[2][3]''' '''History''' At the beginning of the 20th century, the Berlin city electric company (BEWAG) offered household appliances for sale on installment plans. At the time, the financing was compared with electric bills and only regularly paying customers would be supplied with appliances.[4] This started a system for assessing payment behavior. With the experience they gained from BEWAG, Walter and Kurt Meyer, along with Robert Kauffmann established the Schutzgemeinschaft für Absatzfinanzierung (English: Protective Association for Sales Financing) in 1927. Soon after, 13 more regional credit bureaus were formed in Germany. In 1952, the 13 West German credit bureaus were merged into Bundes-Schufa e. V. Bundes-Schufa e. V. changed its name in 2000 to Schufa Holding AG and in 2002 acquired the shares of the eight regional credit bureaus. The board of Schufa Holding AG is made up of three members, and the supervisory board has nine members, three of which are Schufa employees. In March 2026, SCHUFA updated its scoring system to increase transparency and adapt to changing consumer habits, such as the increased use of micro-loans and digital comparison platforms. The new model replaced the previous percentage-based system with a scale from 100 to 999 points. It was designed to provide greater traceability by allowing consumers and companies to see the same score, which is calculated based on twelve specific weighted criteria.[5] Data protection In the 1970s, Schufa migrated to electronic records, which then fell under the German Federal Data Protection Act when it came into force in 1979. On a case brought by the Berlin consumer protection society (Verbraucherschutzverein), the Federal Court of Justice of Germany gave the so-called "Schufa decision", ruling that personal data could not be given to Schufa without the customer's consent.[6] This regulation was rendered obsolete by the introduction of the General Data Protection Regulation (GDPR), which states that the legitimate interest of the company alone is sufficient to transfer data to Schufa.[7] Concerns and criticisms Data protection Responding to Schufa’s expansion into new areas of business such as the housing and insurance sectors, as well as debt collection, the German Data Protection Office and several regional Data Protection Officers issued a joint press statement on 15 May 2003 in which they warned against the risk that Schufa was evolving into a privately controlled central database. According to the joint press statement, each additional data source was moving ever closer “to a detailed Personality Profile of the individuals affected”[8] This would make a reality of the “transparent citizen”[9] In December 2023, the European Court of Justice (ECJ) further clarified the application of the GDPR regarding automated scoring. The court ruled that the calculation of a credit score by a bureau like SCHUFA constitutes an "automated individual decision" if third parties, such as banks, rely primarily on that score for their decision-making. Consequently, under Article 15 of the GDPR, SCHUFA is required to provide consumers with meaningful information about the logic involved, including the specific criteria used and their weighting. This judgment was hailed by consumer protection groups, such as the Federation of German Consumer Organisations (vzbv), as a milestone for transparency and data sovereignty.[10] Wrong data In 2009 the German Ministry for Consumer Protection (Bundesverbraucherschutzministerium) undertook a study of the error rates of various credit bureaus, and identified a very high error rate at Schufa.[11][12] Consumer watchdog Stiftung Warentest had already conducted an investigation in 2003 which concluded that many items (69%) of Schufa data were incomplete, out of date, or wrong.[13] In 2010 the organisation checked a new sample and concluded that 1% of the data held by Schufa were wrong, 8% were out of date and 28% were incomplete.[14][15] The Schufa business model is clearly based on a so-called “reciprocity principle” whereby the company’s business partners are contractually required to report data updates.[16] Schufa Holding AG (njemački: Schutzgemeinschaft für allgemeine Kreditsicherung; bosanski: Udruženje za zaštitu generalne kreditne sigurnosti), pravilno pisanje SCHUFA, njemački je privatni kreditni biro koji podržavaju kreditori. Ima sjedište u Wiesbadenu. Osnovna svrha SCHUFA-e jeste zaštita njenih biznis partnera od kreditnih rizika pružanjem podataka o kreditnoj sposobnosti. Pored toga, cilj joj joj je da spriječi prekomjerno zaduživanje potrošača tako što osigurava da se krediti i kupovina na rate odobravaju na osnovu pouzdane procjene sposobnosti dužnika da plati. Prema podacima iz 2026, SCHUFA vodi više od 1,2 milijarde zapisa o 69 miliona fizičkih lica i 6,6 miliona kompanija. Firma godišnje obradi približno 232 miliona kreditnih upita i ažuriranja podataka. Zapošljava više od 1000 radnika, a ostvaruje godišnji prihod od oko 293 miliona eura. Prema podacima same kompanije, više od 90% osoba u njenoj bazi ima isključivo pozitivnu evidenciju, što doprinosi stabilnom kreditnom tržištu sa stopom uspješne otplate potrošačkih kredita od 98,1%. Historija b2nqddlpbn09edp0tk0vy920nxbx2zp 3916529 3916528 2026-08-05T05:06:48Z Tulum387 155909 3916529 wikitext text/x-wiki '''Schufa Holding AG (German: Schutzgemeinschaft für allgemeine Kreditsicherung; English: Protection association for general credit protection[1]), proper spelling SCHUFA, is a German private credit bureau supported by creditors. It has its headquarters in Wiesbaden. The primary purpose of SCHUFA is to protect its business partners from credit risks by providing creditworthiness data. Additionally, it aims to prevent consumer over-indebtedness by ensuring that loans and installment plans are granted based on a reliable assessment of the borrower's ability to pay.[2] As of 2026, SCHUFA maintains over 1.2 billion records on 69 million natural persons and 6.6 million companies. The company processes approximately 232 million credit inquiries and updates annually. SCHUFA employs over 1,000 people and reported annual sales of approximately €293 million. According to company data, over 90% of individuals in the database have exclusively positive records, contributing to a stable credit market with a 98.1% successful repayment rate for consumer loans.[2][3]''' '''History At the beginning of the 20th century, the Berlin city electric company (BEWAG) offered household appliances for sale on installment plans. At the time, the financing was compared with electric bills and only regularly paying customers would be supplied with appliances.[4] This started a system for assessing payment behavior.''' With the experience they gained from BEWAG, Walter and Kurt Meyer, along with Robert Kauffmann established the Schutzgemeinschaft für Absatzfinanzierung (English: Protective Association for Sales Financing) in 1927. Soon after, 13 more regional credit bureaus were formed in Germany. In 1952, the 13 West German credit bureaus were merged into Bundes-Schufa e. V. Bundes-Schufa e. V. changed its name in 2000 to Schufa Holding AG and in 2002 acquired the shares of the eight regional credit bureaus. The board of Schufa Holding AG is made up of three members, and the supervisory board has nine members, three of which are Schufa employees. In March 2026, SCHUFA updated its scoring system to increase transparency and adapt to changing consumer habits, such as the increased use of micro-loans and digital comparison platforms. The new model replaced the previous percentage-based system with a scale from 100 to 999 points. It was designed to provide greater traceability by allowing consumers and companies to see the same score, which is calculated based on twelve specific weighted criteria.[5] Data protection In the 1970s, Schufa migrated to electronic records, which then fell under the German Federal Data Protection Act when it came into force in 1979. On a case brought by the Berlin consumer protection society (Verbraucherschutzverein), the Federal Court of Justice of Germany gave the so-called "Schufa decision", ruling that personal data could not be given to Schufa without the customer's consent.[6] This regulation was rendered obsolete by the introduction of the General Data Protection Regulation (GDPR), which states that the legitimate interest of the company alone is sufficient to transfer data to Schufa.[7] Concerns and criticisms Data protection Responding to Schufa’s expansion into new areas of business such as the housing and insurance sectors, as well as debt collection, the German Data Protection Office and several regional Data Protection Officers issued a joint press statement on 15 May 2003 in which they warned against the risk that Schufa was evolving into a privately controlled central database. According to the joint press statement, each additional data source was moving ever closer “to a detailed Personality Profile of the individuals affected”[8] This would make a reality of the “transparent citizen”[9] In December 2023, the European Court of Justice (ECJ) further clarified the application of the GDPR regarding automated scoring. The court ruled that the calculation of a credit score by a bureau like SCHUFA constitutes an "automated individual decision" if third parties, such as banks, rely primarily on that score for their decision-making. Consequently, under Article 15 of the GDPR, SCHUFA is required to provide consumers with meaningful information about the logic involved, including the specific criteria used and their weighting. This judgment was hailed by consumer protection groups, such as the Federation of German Consumer Organisations (vzbv), as a milestone for transparency and data sovereignty.[10] Wrong data In 2009 the German Ministry for Consumer Protection (Bundesverbraucherschutzministerium) undertook a study of the error rates of various credit bureaus, and identified a very high error rate at Schufa.[11][12] Consumer watchdog Stiftung Warentest had already conducted an investigation in 2003 which concluded that many items (69%) of Schufa data were incomplete, out of date, or wrong.[13] In 2010 the organisation checked a new sample and concluded that 1% of the data held by Schufa were wrong, 8% were out of date and 28% were incomplete.[14][15] The Schufa business model is clearly based on a so-called “reciprocity principle” whereby the company’s business partners are contractually required to report data updates.[16] ---- Schufa Holding AG (njemački: Schutzgemeinschaft für allgemeine Kreditsicherung; bosanski: Udruženje za zaštitu generalne kreditne sigurnosti), pravilno pisanje SCHUFA, njemački je privatni kreditni biro koji podržavaju kreditori. Ima sjedište u Wiesbadenu. Osnovna svrha SCHUFA-e jeste zaštita njenih biznis partnera od kreditnih rizika pružanjem podataka o kreditnoj sposobnosti. Pored toga, cilj joj joj je da spriječi prekomjerno zaduživanje potrošača tako što osigurava da se krediti i kupovina na rate odobravaju na osnovu pouzdane procjene sposobnosti dužnika da plati. Prema podacima iz 2026, SCHUFA vodi više od 1,2 milijarde zapisa o 69 miliona fizičkih lica i 6,6 miliona kompanija. Firma godišnje obradi približno 232 miliona kreditnih upita i ažuriranja podataka. Zapošljava više od 1000 radnika, a ostvaruje godišnji prihod od oko 293 miliona eura. Prema podacima same kompanije, više od 90% osoba u njenoj bazi ima isključivo pozitivnu evidenciju, što doprinosi stabilnom kreditnom tržištu sa stopom uspješne otplate potrošačkih kredita od 98,1%. == Historija == Na početku 20. vijeka, preduzeće berlinske gradske elektroprivrede, BEWAG, nudilo je mogućnost kupovanja kućanskih aparata na otplatu. Finansiranje se tada upoređivalo s urednošću plaćanja računa za električnu energiju, pa su aparate mogli kupovati samo kupci koji su redovno izmirivali svoje obaveze. Tako je nastao sistem procjene platnog ponašanja. 5i0d0lfekukosqpdwx5cld50facpnfo 3916530 3916529 2026-08-05T05:09:01Z Tulum387 155909 3916530 wikitext text/x-wiki '''Schufa Holding AG (German: Schutzgemeinschaft für allgemeine Kreditsicherung; English: Protection association for general credit protection[1]), proper spelling SCHUFA, is a German private credit bureau supported by creditors. It has its headquarters in Wiesbaden. The primary purpose of SCHUFA is to protect its business partners from credit risks by providing creditworthiness data. Additionally, it aims to prevent consumer over-indebtedness by ensuring that loans and installment plans are granted based on a reliable assessment of the borrower's ability to pay.[2] As of 2026, SCHUFA maintains over 1.2 billion records on 69 million natural persons and 6.6 million companies. The company processes approximately 232 million credit inquiries and updates annually. SCHUFA employs over 1,000 people and reported annual sales of approximately €293 million. According to company data, over 90% of individuals in the database have exclusively positive records, contributing to a stable credit market with a 98.1% successful repayment rate for consumer loans.[2][3]''' '''History At the beginning of the 20th century, the Berlin city electric company (BEWAG) offered household appliances for sale on installment plans. At the time, the financing was compared with electric bills and only regularly paying customers would be supplied with appliances.[4] This started a system for assessing payment behavior.''' With the experience they gained from BEWAG, Walter and Kurt Meyer, along with Robert Kauffmann established the Schutzgemeinschaft für Absatzfinanzierung (English: Protective Association for Sales Financing) in 1927. Soon after, 13 more regional credit bureaus were formed in Germany. In 1952, the 13 West German credit bureaus were merged into Bundes-Schufa e. V. Bundes-Schufa e. V. changed its name in 2000 to Schufa Holding AG and in 2002 acquired the shares of the eight regional credit bureaus. The board of Schufa Holding AG is made up of three members, and the supervisory board has nine members, three of which are Schufa employees. In March 2026, SCHUFA updated its scoring system to increase transparency and adapt to changing consumer habits, such as the increased use of micro-loans and digital comparison platforms. The new model replaced the previous percentage-based system with a scale from 100 to 999 points. It was designed to provide greater traceability by allowing consumers and companies to see the same score, which is calculated based on twelve specific weighted criteria.[5] Data protection In the 1970s, Schufa migrated to electronic records, which then fell under the German Federal Data Protection Act when it came into force in 1979. On a case brought by the Berlin consumer protection society (Verbraucherschutzverein), the Federal Court of Justice of Germany gave the so-called "Schufa decision", ruling that personal data could not be given to Schufa without the customer's consent.[6] This regulation was rendered obsolete by the introduction of the General Data Protection Regulation (GDPR), which states that the legitimate interest of the company alone is sufficient to transfer data to Schufa.[7] Concerns and criticisms Data protection Responding to Schufa’s expansion into new areas of business such as the housing and insurance sectors, as well as debt collection, the German Data Protection Office and several regional Data Protection Officers issued a joint press statement on 15 May 2003 in which they warned against the risk that Schufa was evolving into a privately controlled central database. According to the joint press statement, each additional data source was moving ever closer “to a detailed Personality Profile of the individuals affected”[8] This would make a reality of the “transparent citizen”[9] In December 2023, the European Court of Justice (ECJ) further clarified the application of the GDPR regarding automated scoring. The court ruled that the calculation of a credit score by a bureau like SCHUFA constitutes an "automated individual decision" if third parties, such as banks, rely primarily on that score for their decision-making. Consequently, under Article 15 of the GDPR, SCHUFA is required to provide consumers with meaningful information about the logic involved, including the specific criteria used and their weighting. This judgment was hailed by consumer protection groups, such as the Federation of German Consumer Organisations (vzbv), as a milestone for transparency and data sovereignty.[10] Wrong data In 2009 the German Ministry for Consumer Protection (Bundesverbraucherschutzministerium) undertook a study of the error rates of various credit bureaus, and identified a very high error rate at Schufa.[11][12] Consumer watchdog Stiftung Warentest had already conducted an investigation in 2003 which concluded that many items (69%) of Schufa data were incomplete, out of date, or wrong.[13] In 2010 the organisation checked a new sample and concluded that 1% of the data held by Schufa were wrong, 8% were out of date and 28% were incomplete.[14][15] The Schufa business model is clearly based on a so-called “reciprocity principle” whereby the company’s business partners are contractually required to report data updates.[16] ---- Schufa Holding AG (njemački: Schutzgemeinschaft für allgemeine Kreditsicherung; bukvalni prevod na bosanskom: Udruženje za zaštitu opće kreditne sigurnosti), pravilno pisanje SCHUFA, njemački je privatni kreditni biro koji podržavaju kreditori. Ima sjedište u Wiesbadenu. Osnovna svrha SCHUFA-e jeste zaštita njenih biznis partnera od kreditnih rizika pružanjem podataka o kreditnoj sposobnosti. Pored toga, cilj joj joj je da spriječi prekomjerno zaduživanje potrošača tako što osigurava da se krediti i kupovina na rate odobravaju na osnovu pouzdane procjene sposobnosti dužnika da plati. Prema podacima iz 2026, SCHUFA vodi više od 1,2 milijarde zapisa o 69 miliona fizičkih lica i 6,6 miliona kompanija. Firma godišnje obradi približno 232 miliona kreditnih upita i ažuriranja podataka. Zapošljava više od 1000 radnika, a ostvaruje godišnji prihod od oko 293 miliona eura. Prema podacima same kompanije, više od 90% osoba u njenoj bazi ima isključivo pozitivnu evidenciju, što doprinosi stabilnom kreditnom tržištu sa stopom uspješne otplate potrošačkih kredita od 98,1%. == Historija == Na početku 20. vijeka, preduzeće berlinske gradske elektroprivrede, BEWAG, nudilo je mogućnost kupovanja kućanskih aparata na otplatu. Finansiranje se tada upoređivalo s urednošću plaćanja računa za električnu energiju, pa su aparate mogli kupovati samo kupci koji su redovno izmirivali svoje obaveze. Tako je nastao sistem procjene platnog ponašanja. b8p4tzz26yihyegbs1v6q0t2elupgks 0 502070 3916499 3554843 2026-08-04T22:17:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916499 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biblioteka | ime = Nacionalna biblioteka Kambodže | lokalno_ime = បណ្ណាល័យជាតិកម្ពុជា | prijašnje_ime = | logo = | opis_logo = | slika = National Library - panoramio (1).jpg | opis_slike = | otvorena = {{Početni datum i godine|1924|12|24}} | zatvorena = | država = [[Kambodža]] | grad = [[Phnom Penh]] | coord = | adresa = Oknha Hing Pen (61), [[Phnom Penh]] | vrsta = [[Nacionalna biblioteka]] | pristup = | tiraž = | usluženi = | članovi = | veličina = 103.635 | osnivač = | direktor = | predsjednik = | predsjedavajući = | vlasnik = | budžet = | zaposleni = 30 | zakonski_depozit = | prijevoz = | parking = | veb-sajt = }} '''Nacionalna biblioteka Kambodže''' ({{jez-km|បណ្ណាល័យជាតិកម្ពុជា}}) jest nacionalna biblioteka [[Kambodža|Kambodže]]. Od 1975. do 1979, [[Crveni Kmeri]] su uništili mnoge knjige i bibliografske zapise, uobičajeno se smatra da je oko 20% od 65.000 materijala preživjelo,<ref>[http://www.unesco.org/new/en/communication-and-information/resources/publications-and-communication-materials/publications/full-list/lost-memory-libraries-and-archives-destroyed-in-the-twentieth-century/ Lost memory: libraries and archives destroyed in the twentieth century]</ref><ref>Dean, John F. 1990. “The Preservation of Books and Manuscripts in Cambodia.” ''American Archivist'' 53 (April): 282–97.</ref> iako je pravi broj izgubljenih i dalje nepoznat.<ref name=":0" /> == Historija == Nacionalnu biblioteku Kambodže otvorila je francuska kolonijalna administracija 24. decembra 1924. i to je bio prvi projekat koji je realizovao francuski arhitekta [[Louis Chauchon]]. Biblioteka je imala početnu kolekciju od samo 2.879 knjiga, uglavnom na [[francuski jezik|francuskom jeziku]]. Nakon toga sukcesivno je njime upravljalo francusko osoblje sve do imenovanja prvog kmerskog direktora, Pacha Chhoeuna, 1951. Nakon nezavisnosti 1954. došlo je do stalnog rasta u kambodžanskom izdavaštvu, što se odrazilo na povećan broj knjiga na kmerskom jeziku u Nacionalnoj biblioteci. Zatvorena 1975. tokom ere Crvenih Kmera, Nacionalna biblioteka je nekoliko godina korištena kao smještaj od strane članova [[Pol Pot]] režima, koji su uništili mnoge knjige. Vrtovi biblioteke služili su za držanje svinja i pilića, a u zgradi biblioteke stanovali su njihovi čuvari. Kvalificirana radna snaga biblioteke bila je na sličan način devastirana; od 40 radnika iz doba pre Crvenih Kmera, samo su se dvojica vratila da rade u biblioteci nakon toga. Sudbina većine ostalih je nepoznata.<ref name=":0">{{Cite journal |last=Jarvis |first=Helen |date=1995 |title=The National Library of Cambodia: Surviving for Seventy Years |url=https://www.jstor.org/stable/25542801 |journal=Libraries & Culture |volume=30 |issue=4 |pages=391–408 |issn=0894-8631}}</ref> Od 1980. Narodna biblioteka je ponovo uspostavljena uz pomoć raznih prekomorskih vlada i agencija. Danas Nacionalna biblioteka Kambodže ima oko 103.635 primjeraka na različitim jezicima ([[Kmerski jezik|kmerski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Njemački jezik|njemački]]); posebne zbirke obuhvataju 8.327 nacionalnih dokumenata, uključujući dokumente objavljene na francuskom između 1925. i 1970, plus neke knjige i dokumente objavljene na kmerskom jeziku iz 1955–1975. Postoji i posebna zbirka od 305 rukopisa sastra ili palminog lista, koji su dostupni na mikrofilmu. Napravljena je izložba knjižnih ploča iz bibliotečke zbirke periodičnih publikacija, časopisa i knjiga iz kolonijalnog doba; ovo je stalno na ogled u prostoriji periodike Biblioteke. U Narodnoj biblioteci, kojom upravlja Uprava za kulturne publikacije i lektiru Ministarstva kulture i likovne umetnosti, trenutno radi 30 ljudi.<ref>D’Amicantonio, J. (1997). The development of libraries in Cambodia: the post-Khmer Rouge years. ''World Libraries'', 8(1), 36–41.</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://nlc.gov.kh//en/home/ Web stranica Nacionalne biblioteke Kambodže] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240314150614/http://nlc.gov.kh//en/home/ |date=14. 3. 2024 }} {{Nacionalne biblioteke u Aziji}} [[Kategorija:Biblioteke u Kambodži]] [[Kategorija:Nacionalne biblioteke|Kambodža]] [[Kategorija:Kultura u Phnom Penhu]] jra2vlc7lx8s1nrphfin34p6w76bdy1 2 502584 3916468 3916310 2026-08-04T16:59:11Z Tulum387 155909 3916468 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Podnožije Maglića.jpg|950x950px|bez_okvira]] Osim pitanja ''Šta je to oko nas'', kao mali sam često pitao i ''Zašto su stvari onakve kakve jesu?'' Wikipedija je projekat koji tu baklju radoznalosti drži živom, istovremeno nudeći odgovore na pitanja. Projektu slobodne enciklopedije pridružio sam se [[Posebno:Doprinosi/Tulumb1ca|dan poslije svog 16. rođendana]] (9. jula 2018. godine). Prva i jedina izmjena tog dana bila je opis razloga zbog kojih sam tu: da doprinosim projektu i prevodim članke s drugih jezika. U godinama koje su uslijedile, interesi su se smjenjivali, intenzivirali ili jenjavali, pravljeni su konkretniji koraci i sticano je novo iskustvo, ali baza je, maltene, ostala ista. Nastojim doprinositi projektu u skladu s raspoloživim slobodnim vremenom, fokusirajući se na područja koje me lično interesuju, vodeći računa o kvalitetu pisane riječi, provjerljivosti i pouzdanosti izvora — često skačući sa teme na temu. Ako pritom uspijem dodatno zainteresovati nekoga za oblasti koje su mi lično bliske, smatraću da svojim radom postižem smisleni rezultat. [[Korisnik:Tulum387/To-do lista|To-do lista]] • [[Korisnik:Tulum387/Igralište|Igralište 1]], [[Korisnik:Tulum387/Igralište2|2]], [[Korisnik:Tulum387/Igralište3|3]] • [[Korisnik:Tulum387/Započete stranice|Započete stranice]] • [[Korisnik:Tulum387/Nagrade|Nagrade]] mbr2oiexv1okskbem4wj6pj1ttktclk 3916469 3916468 2026-08-04T17:05:28Z Tulum387 155909 3916469 wikitext text/x-wiki Osim pitanja ''Šta je to oko nas'', kao mali sam često pitao i ''Zašto su stvari onakve kakve jesu?'' Wikipedija je projekat koji tu baklju radoznalosti drži živom, istovremeno nudeći odgovore na pitanja. Projektu slobodne enciklopedije pridružio sam se [[Posebno:Doprinosi/Tulumb1ca|dan poslije svog 16. rođendana]] (9. jula 2018. godine). Prva i jedina izmjena tog dana bila je opis razloga zbog kojih sam tu: da doprinosim projektu i prevodim članke s drugih jezika. U godinama koje su uslijedile, interesi su se smjenjivali, intenzivirali ili jenjavali, pravljeni su konkretniji koraci i sticano je novo iskustvo, ali baza je, maltene, ostala ista. Nastojim doprinositi projektu u skladu s raspoloživim slobodnim vremenom, fokusirajući se na područja koje me lično interesuju, vodeći računa o kvalitetu pisane riječi, provjerljivosti i pouzdanosti izvora — često skačući sa teme na temu. Ako pritom uspijem dodatno zainteresovati nekoga za oblasti koje su mi lično bliske, smatraću da svojim radom postižem smisleni rezultat. '''[[Korisnik:Tulum387/To-do lista|To-do lista]] • [[Korisnik:Tulum387/Igralište|Igralište 1]], [[Korisnik:Tulum387/Igralište2|2]], [[Korisnik:Tulum387/Igralište3|3]] • [[Korisnik:Tulum387/Započete stranice|Započete stranice]] • [[Korisnik:Tulum387/Nagrade|Nagrade]]''' [[Datoteka:Podnožije Maglića.jpg|950x950px|bez_okvira]] omt35dgf500lq0oxxfock9ja8gc27r6 2 513388 3916506 3916360 2026-08-05T00:13:33Z Tulum387 155909 Uklonjen cjelokupan sadržaj stranice 3916506 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 514108 3916521 3899389 2026-08-05T03:22:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916521 wikitext text/x-wiki {{Infokutija atletičar | ime = Olga Ripakova | slika = Olga Rypakova Memorial Van Damme 2010.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Ripakova na [[Memorijal Van Damme|Memorijalu Van Damme]] [[Memorijal Van Damme 2010.|2010.]] | puno_ime = Olga Sergejevna Ripakova | nadimak = | nacionalnost = | disciplina = [[Sedmoboj]], [[skok u dalj]], [[troskok]] | klub = | trener = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1984|11|30}} | mjesto_rođenja = [[Öskemen]], [[Sovjetski Savez]] | prebivalište = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | visina = 183 cm | masa = 62 kg <!-- ** Možete samo koristiti {{{najbolji_rezultat1}}}; onda je {{{najbolj_rezultat_sport1}}}: "Lični najbolji rezultat" ** Ako koristite {{{najbolji_rezultat_sport1}}} ili {{{najbolji_rezultat2-4}}} morate upisati nešto u {{{najbolji_rezultat_sport1}}} ** --> | najbolji_rezultat_sport1 = Troskok | najbolji_rezultat1 = 15,25 m (2010) | najbolji_rezultat_sport2 = Skok u dalj | najbolji_rezultat2 = 6,85 m (2007) | najbolji_rezultat_sport3 = Sedmoboj | najbolji_rezultat3 = 6113 bodova (2006) | najbolji_rezultat_sport4 = Petoboj | najbolji_rezultat4 = 4582 boda (2006) | šabloni_medalja = {{MedaljaSport|[[Atletika]]}} {{MedaljaDržava|{{ZID|Kazahstan}}}} {{MedaljaTakmičenje|[[Olimpijske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Olimpijske igre 2012.|London 2012.]]|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaSrebro|[[Olimpijske igre 2008.|Peking 2008.]]|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2008 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaBronza|[[Olimpijske igre 2016.|Rio de Janeiro 2016.]]|[[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svjetsko prvenstvo]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Daegu 2011.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Peking 2015.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|London 2017.]]|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010.|Doha 2010.]]|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012.|Istanbul 2012.]]|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008.|Valencia 2008.]]|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Azijsko prvenstvo u atletici|Azijsko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Azijsko prvenstvo u atletici 2007.|Amman 2007.]]|[[Azijsko prvenstvo u atletici 2007 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}} {{MedaljaZlato|[[Azijsko prvenstvo u atletici 2007.|Amman 2007.]]|[[Azijsko prvenstvo u atletici 2007 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici|Azijsko dvoransko prvenstvo]]}} {{MedaljaZlato|[[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008.|Doha 2008.]]|troskok}} {{MedaljaZlato|[[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016.|Doha 2016.]]|troskok}} {{MedaljaBronza|[[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016.|Doha 2016.]]|skok u dalj}} {{MedaljaTakmičenje|[[Azijske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Atletika na Azijskim igrama 2006.|Doha 2006.]]|sedmoboj}} {{MedaljaZlato|[[Atletika na Azijskim igrama 2010.|Guangzhou 2010.]]|[[Atletika na Azijskim igrama 2010 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaZlato|[[Atletika na Azijskim igrama 2014.|Incheon 2014.]]|[[Atletika na Azijskim igrama 2014 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaZlato|[[Atletika na Azijskim igrama 2018.|Jakarta–Palembang 2018.]]|[[Atletika na Azijskim igrama 2018 – troskok (žene)|troskok]]}} {{MedaljaSrebro|[[Atletika na Azijskim igrama 2010.|Guangzhou 2010.]]|[[Atletika na Azijskim igrama 2010 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}} {{MedaljaBronza|[[Atletika na Azijskim igrama 2006.|Doha 2006.]]|[[Atletika na Azijskim igrama 2006 – skok u dalj (žene)|skok u dalj]]}} {{MedaljaTakmičenje|[[Azijske dvoranske igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2005.|Pattaya 2005.]]|petoboj}} {{MedaljaZlato|[[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2009.|Hanoi 2009.]]|skok u dalj}} {{MedaljaZlato|[[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2009.|Hanoi 2009.]]|troskok}} {{MedaljaTakmičenje|[[Kontinentalni kup u atletici|Kontinentalni kup]]}} {{MedaljaZlato|[[Kontinentalni kup u atletici 2010.|Split 2010.]]|troskok}} {{MedaljaSrebro|[[Kontinentalni kup u atletici 2018.|Ostrava 2018.]]|troskok}} {{MedaljaTakmičenje|[[Svjetske vojne igre]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetske vojne igre 2019.|Wuhan 2019.]]|[[Atletika na Svjetskim vojnim igrama 2019.|troskok]]}} | aktualizirano = 30. 1. 2025. }} '''Olga Sergejevna Ripakova''' (rođ. '''Aleksejeva''') nekadašnja je [[kazahstan]]ska [[Atletika|atletičarka]]. Počela je kao [[sedmoboj]]ka da bi se kasnije prebacila prvo na [[skok u dalj]], a zatim i na [[troskok]], nakon 2007. == Karijera == === Počeci: Višeboji i prelazak na horizontalne skokove === Prvi juniorski nastup na svjetskom nivou imala je sa 16 godina, završivši na 11. mjestu u kvalifikacijama za skok u dalj na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2000.|Svjetskom juniorskom prvenstvu 2000.]] Bila je uspješnija u sedmoboju: završila je četvrta na [[Svjetsko kadetsko prvenstvo u atletici 2001.|Svjetskom kadetskom prvenstvu 2001.]] i osvojila srebro na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2002.|Svjetskom juniorskom prvenstvu]] sljedeće godine iza [[Carolina Klüft|Caroline Klüft]], tadašnje zvijezde u usponu. Te godine postala je i prvakinja Kazahstana u sedmoboju.<ref name=Bio>{{cite web |url= http://www.iaaf.org/athletes/biographies/country=KAZ/athcode=180150/index.html |title= Olga Ripakova – biografija |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> Ustrajala je u višebojima i počela se takmičiti na međunarodnom nivou, završivši peta s najboljim ličnim rezultatom sezone na [[Multistars]]u 2003,<ref>{{cite web |url= http://www.multistars.it/Epta2003.htm |title= Multistars 2003 |website= multistars.it |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> a postala je dvoranska prvakinja Kazahstana u petoboju 2004.<ref name=Bio/> Prvi seniorski nastup na velikim takmičenjima imala je u septembru 2005. u skoku u dalj na [[Azijsko prvenstvo u atletici 2005.|Azijskom prvenstvu]] u [[Incheon]]u, završivši na četvrtom mjestu. Dva mjeseca kasnije osvojila je svoje prvo zlato, popevši se na vrh postolja u petoboju na [[Azijske dvoranske igre 2005.|Azijskim dvoranskim igrama]]. Nastavljajući s petobojem, osvojila je zlato na [[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2006.|Azijskom dvoranskom prvenstvu 2006]], postavivši [[Azijski rekordi u atletici|rekord Azije]] i [[Rekordi Azijskih dvoranskih prvenstava u atletici|Azijskih dvoranskih prvenstava]] od 4582 boda. Dospjevši prvi put na svjetsku dvoransku pozornicu, učestvovala je na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006]], ali se nije dalje popravila i zauzela je sedmo mjesto sa 4368 bodova. Predstavljala je Aziju prvi put na [[Svjetski kup u atletici 2006.|Svjetskom kupu 2006]], ali je u skoku u dalj uspjela skočiti samo 6,21 m, završivši na osmom mjestu. No, u sljedećim sedmicama ostvarila je napredak, skočivši 6,63 m (novi lični rekord) za drugo mjesto na [[Šareni atletski miting u Daeguu|Šarenom mitingu]] u [[Daegu]]u.<ref>{{cite web |author1= Mirko Jalava |author2= Chris Turner |date= 29. 9. 2006 |url= http://www.iaaf.org/news/Kind=2/newsId=36418.html |title= UPDATED – Spearmon blasts to 19.65 in Daegu to become the third quickest 200m runner all-time |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> Na [[Azijske igre 2006.|Azijskim igrama 2006.]] pomjerila je svoje granice u sedmoboju osvojivši zlatnu medalju s 5955 bodova, a zatim je učestvovala i u skoku u dalj,<ref>{{cite web |author= Elshadai Negash |date= 9. 12. 2006 |url= http://www.iaaf.org/news/Kind=2/newsId=37009.html |title= Jamal on course for double, while track debutant takes 10,000m title – Asian Games, Day Three |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> osvojivši bronzu samo dan nakon završetka sedmoboja.<ref>{{cite web |author= Elshadai Negash |date= 10. 12. 2006 |url= http://www.iaaf.org/news/Kind=2/newsId=37027.html |title= Ramzi and Simpson defeated in Doha – Asian Games, Day Four |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> Brzi niz velikih takmičenja definisao je njenu sezonu 2007. Počela je tako što je osvojila dva zlata u horizontalnim skokovima na [[Azijsko prvenstvo u atletici 2007.|Azijskom prvenstvu 2007.]] u julu, što je uključivalo [[Rekordi azijskih prvenstava u atletici|rekord prvenstava]] i [[Rekordi Kazahstana u atletici|državni rekord]] od 14,69 m u troskoku.<ref>{{cite web |url= http://www.iaaf.org/news/newsid=40083.html |title= Asian Championships Review – China’s "B" team prevails |publisher= IAAF |date= 31. 7. 2007 |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> Sljedećeg mjeseca na [[Univerzijada 2007.|Univerzijadi]] donijela je svojoj zemlji prvu atletsku zlatnu medalju na takmičenju s ličnim rekordom od 6,85 m u skoku u dalj.<ref>{{cite web |author= Javier Clavelo Robinson |date= 11. 8. 2007 |url= http://www.iaaf.org/news/Kind=2/newsId=40208.html |title= Rypakova leaps 6.85m – World University Games day 2 |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> Tri sedmice kasnije učestvovala je na svom prvom [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Svjetskom prvenstvu]]. Odlučila se takmičiti u [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007 – troskok (žene)|troskoku]] i u kvalifikacijama je bila četvrta. Međutim, nije mogla ponoviti takvu formu u finalu i završila je 11. Namjeravala je završiti godinu nastupom na [[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2007.|Azijskim dvoranskim igrama]], ali se povukla iz takmičenja. === Svjetska dvoranska i olimpijska viceprvakinja (2008) === Sezonu 2008. počela je novim uspjehom u dvorani: osvojila je svoje drugo zlato i postavila svoj drugi rekord prvenstava na [[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008.|Azijskom prvenstvu]], ovog puta u troskoku (14,23 m). Ubrzo je uslijedilo [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008.|Svjetsko prvenstvo]]. Iako je sa 14,58 m postavila novi azijski dvoranski rekord, to nije bilo dovoljno da nadmaši [[Marija Šestak|Mariju Šestak]], koja je osvojila bronzanu medalju.<ref>{{cite web |author= Chris Turner |date= 8. 3. 2008 |url= http://www.iaaf.org/WIC08/news/kind=100/newsid=43895.html |title= Savigne secures last round gold with 15.05m |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> Slične mješovite rezultate ostvarila je na ljeto u [[Peking]]u, kada je prvi put predstavljala Kazahstan na [[Atletika na Olimpijskim igrama 2008.|Olimpijskim igrama]]. Učestvovala je u oba takmičenja u horizontalnim skokovima i zabilježila novi azijski rekord od 15,11 m u troskoku. Uprkos tome, ostala je desetak centimetara iza bronzane [[Hrysopiyi Devetzi]]. Olimpijske nastupe okončala je lošim izdanjem u kvalifikacijama u skoku u dalj, ne plasiravši se u finale. No, 11 godina kasnije, na njen rođendan, uručena joj je srebrna medalja u troskoku nakon naknadne diskvalifikacije Devetzi i [[Tatjana Lebedjeva|Tatjane Lebedjeve]], čiji su uzorci krvi iz 2007. i 2008. bili pozitivni na zabranjene supstance na ponovljenim testiranjima 2016. i 2017.<ref>{{cite web |url= http://www.ekathimerini.com/212375/article/ekathimerini/sports/triple-jumper-devetzi-stripped-of-her-2008-olympic-bronze |title= Triple-jumper Devetzi stripped of her 2008 Olympic bronze |website= eKathimerini.com |author= George Georgakopoulos |date= 28. 9. 2016 |access-date= 10. 11. 2024 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |url= https://www.olympic.org/news/ioc-sanctions-two-athletes-for-failing-anti-doping-test-at-beijing-2008 |title= IOC sanctions two athletes for failing anti-doping test at Beijing 2008 |date= 25. 1. 2017 |access-date= 10. 11. 2024 |language=en}}</ref> Sljedeće godine nastupila je na svom [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|drugom svjetskom prvenstvu]], ali nije mogla bolje od desetog mjesta u troskoku s 13,91 m. Unatoč ovom skromnom nastupu na svjetskoj sceni, ostala je dominantna na kontinentalnom nivou osvojivši zlatne medalje i u skoku u dalj i u troskoku na [[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2009.|Azijskim dvoranskim igrama]] (postavivši dva [[Rekordi Azijskih dvoranskih igara u atletici|rekorda Igara]] i pomogavši Kazahstanu da završi na vrhu tabele osvajača atletskih medalja).<ref>{{cite web |author1= Bob Ramsak |author2= Ram. Murali Krishnan |date= 2. 11. 2009 |url= http://www.iaaf.org/WIC10/news/kind=100/newsid=54814.html |title= Andreyev's 5.60m vault the highlight as Asian Indoor Games conclude in Hanoi |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> Na svom posljednjem prvenstvu te godine odbranila je titulu u troskoku na [[Azijsko prvenstvo u atletici 2009.|Azijskom prvenstvu]] (14,53 m), pobijedivši [[Xu Tingting (troskokašica)|Xu Tingting]] i [[Irina Litvinjenko|Irinu Litvinjenko]]. === Svjetska dvoranska prvakinja s 15,25 m (2010) === Početkom 2010. postala je državna dvoranska prvakinja u skoku u dalj i troskoku,<ref name=Bio/> a na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010.|Svjetskom dvoranskom prvenstvu]] odlučila se takmičiti u troskoku. U [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010 – troskok (žene)|finalu]]&nbsp;je kompletirala niz ličnih rekorda, boreći se protiv braniteljice titule [[Yargelis Savigne]] za zlatnu medalju. Osiguravši prvo mjesto u četvrtoj seriji sa 14,93 m i oslobođena pritiska, u posljednjoj seriji dosegnula je novi nivo skočivši 15,14 m, što ju je dovelo na treće mjesto svih vremena u dvorani nakon bivših svjetskih prvakinja [[Ashia Hansen|Ashie Hansen]] i Lebedjeve.<ref>{{cite web |author= Bob Ramsak |date= 13. 3. 2010 |url= http://www.iaaf.org/WIC10/news/kind=108/newsid=55959.html |title= Event Report – Women's Triple Jump Final |publisher= IAAF |access-date= 16. 3. 2010 |language=en}}</ref> Iste sezone pobijedila je na dva mitinga [[Dijamantna liga 2010.|Dijamantne lige]]: u [[Zlatni Grand Prix Šangaja 2010.|Šangaju]] i u finalu u [[Memorijal Van Damme 2010.|Briselu]]. Na kraju je u ukupnom poretku imala jednak broj bodova kao Savigne, ali Kubanka je sakupila više pobjeda (četiri), pa je Ripakova ostala druga.<ref>{{cite web |url= http://www.diamondleague.com/IAAF-Diamond-Race/Overview-Disciplines/Triple-Jump-Women-Discipline/Triple-Jump---Women/?Template=News |title= Poredak u troskoku u Dijamantnoj ligi 2010 |website= diamondleague.com |date= 27. 8. 2010 |language=en}}</ref> [[Datoteka:Olga Rypakova.jpg|mini|lijevo|250px|Ripakova na mitingu u Londonu 2011.]] Izabrana je u azijsko-pacifički tim za [[Kontinentalni kup u atletici 2010.|Kontinentalni kup]], održan u [[Split]]u 2010, gdje je ostvarila najbolji rezultat godine – 15,25 m,<ref>{{cite web |url= http://www.eurosport.fr/athletisme/mpm-pour-rupakova_sto2455467/flashnews.shtml |title= MPM pour Rypakova |website= eurosport.fr |date= 4. 9. 2010 |language=fr}}</ref> nadmašivši za 16&nbsp;cm troskok Savigne iz [[Herculis 2010.|Monaka]] pet sedmica prije, čime je dospjela na sedmo mjesto svih vremena.<ref>{{cite web |url= http://www.iaaf.org/statistics/toplists/inout=o/age=n/season=0/sex=W/all=y/legal=A/disc=TJ/detail.html |title= Triple jump All Time |website= iaaf.org |access-date= 5. 9. 2010 |language=en}}</ref> Na [[Londonski Grand Prix 2011.|mitingu]] u [[London]]u početkom augusta 2011. povrijedila je nogu i morala je prekinuti s treninzima. Ipak, uspjela se vratiti na vrijeme za [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Daegu]]u krajem tog mjeseca, odakle se vratila sa srebrom zahvaljujući troskoku od 14,89 m u petoj seriji, ostavši samo 5&nbsp;cm iza Ukrajinke [[Olha Saladuha|Olhe Saladuhe]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://daegu2011.iaaf.org/documents/pdf/4147/AT-TJ-W-f--A--.RS1.pdf |title= Rezultati ženskog troskoka na SP 2011. |date= 1. 9. 2011 |website= daegu2011.iaaf.org |access-date= 5. 11. 2011 |archive-url= https://web.archive.org/web/20111203173745/http://daegu2011.iaaf.org/documents/pdf/4147/AT-TJ-W-f--A--.RS1.pdf |archive-date= 3. 12. 2011}}</ref> U tom troskoku odrazila se 15&nbsp;cm od daske, zbog čega je ostala bez zlatne medalje. Također je ponovo bila druga u ukupnom poretku [[Dijamantna liga 2011.|Dijamantne lige]].<ref>{{cite web |language=en |url= http://www.iaaf.org/competitions/dlm/standings/sex=W/disc=TJ/detail.html#TJW |title= Dijamantna liga 2011: ukupni poredak u ženskom troskoku |website= iaaf.org |access-date= 5. 11. 2011}}</ref> === Olimpijsko zlato (2012) === Iako je tokom zimske sezone imala povredu leđa, osvojila je srebrnu medalju na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012.|Svjetskom dvoranskom prvenstvu 2012.]] u [[Istanbul]]u. Sa 14,63 m nije uspjela odbraniti titulu iz Dohe 2010, ostavši iza naturalizovane 40-godišnje [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanke]] [[Yamilé Aldama|Yamilé Aldame]] za 19&nbsp;cm. Ljetnu sezonu otvorila je pobjedom na [[Atletski Super Grand Prix Katara 2012.|mitingu]] u Dohi sa 14,33 m. Sezonu je završila kao prva u generalnom poretku [[Dijamantna liga 2012.|Dijamantne lige]] s 24 boda, ponajviše zahvaljujući pobjedama u Dohi, [[Adidas Grand Prix 2012.|New Yorku]], [[Athletissima 2012.|Lozani]] i [[Memorijal Van Damme 2012.|Bruxellesu]]. Na [[Olimpijske igre 2012.|Olimpijske igre]] u Londonu došla je kao velika favoritkinja. Ta je očekivanja i opravdala osvojivši zlato u [[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 – troskok (žene)|troskoku]] sa 14,98 m ispred [[Kolumbija|Kolumbijke]] [[Caterine Ibargüen]] i Saladuhe, tadašnje aktuelne svjetske prvakinje.<ref>{{cite web |language=fr |title= De l'or pour Rypakova |work= [[L'Équipe]] |date= 5. 8. 2012 |url= https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/De-l-or-pour-rypakova/303988 |access-date= 29. 10. 2017}}</ref> Osim što je postala prva kazahstanska olimpijska pobjednica u toj disciplini, također je svojoj zemlji donijela prvu zlatnu medalju u atletici nakon pobjede [[Olga Šišigina|Olge Šišigine]] na [[Atletika na Olimpijskim igrama 2000 – 100 m s preponama|100 m s preponama]] u [[Sydney]]ju [[Olimpijske igre 2000.|2000.]]<ref>{{cite web |title= IAAF: Beijing near-miss leads to London triumph for Rypakova |website= iaaf.org |url= https://www.iaaf.org/news/feature/beijing-near-miss-leads-to-london-triumph-for |access-date= 29. 10. 2017 |language=en}}</ref> === Povratak (2014) i bronza na SP u Pekingu (2015) === Nastavila je s treninzima u oktobru, ali je mjesec i po kasnije morala prekinuti zbog [[Trudnoća|trudnoće]]. Zbog toga je u maju 2013. objavila da će tu sezonu pauzirati. Na stazu se vratila 24. augusta 2014. na [[Britanski Grand Prix 2014 (atletika)|mitingu]] [[Dijamantna liga 2014.|Dijamantne lige]] u [[Birmingham]]u, osvojivši drugo mjesto sa 14,37 m. Učestvovala je na [[Atletika na Azijskim igrama 2014.|Azijskim igrama]] u [[Incheon]]u krajem godine i odbranila titulu iz 2010. zahvaljujući troskoku od 14,32 m. Daleko od forme iz 2012, na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo]] u Pekingu stigla je sa šestim rezultatom sezone u svijetu (14,48 m). Lahko prošavši kvalifikacije sa 14,33 m, u finalu je osvojila bronzanu medalju troskokom od 14,77 m, i to u posljednjoj seriji.<ref>{{cite web |title= Championnats du monde : Caterine Ibarguen garde son titre au triple saut |url= https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Championnats-du-monde-caterine-ibarguen-garde-son-titre-au-triple-saut/584515 |work= L'Équipe |date= 24. 8. 2015 |access-date= 21. 11. 2023 |language=fr}}</ref> Nadmašile su je Ibargüen (14,90 m) i [[Izrael]]ka [[Hana Knjazjeva-Minjenko]] (14,78 m). Na završnom mitingu [[Dijamantna liga 2015.|Dijamantne lige]], [[Memorijal Van Damme 2015.|Memorijalu Van Damme]] u [[Bruxelles]]u, bila je peta sa 14,26 m, ali je završila na drugom mjestu u ukupnom poretku, iza Ibargüen. === Treća olimpijska medalja (2016) === U prvom nastupu u sezoni 2016, na [[Atletski Super Grand Prix Katara 2016.|mitingu]] [[Dijamantna liga 2016.|Dijamantne lige]] u Dohi, ostvarila je normu za Olimpijske igre u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] sa 14,61 m, ali je ipak zauzela treće mjesto (iza Ibargüen i [[Yulimar Rojas]]).<ref>{{cite web |title= Ibarguen and Rojas triple jump duel provides Doha highlight |url= http://www.iaaf.org/news/report/idl-doha-ibarguen-taylor |publisher= IAAF |access-date= 4. 6. 2016 |language=en}}</ref> Dana 2. juna bila je druga na [[Golden Gala 2016.|mitingu]] u [[Rim]]u (14,51 m), ponovo iza Ibargüen.<ref>{{cite web |title= Ibarguen extends her winning streak to 34 in Rome |url= http://www.iaaf.org/news/report/idl-rome-ibarguen-van-niekirk |publisher= IAAF |access-date= 4. 6. 2016}}</ref> Tri dana kasnije revanširala se Kolumbijki u [[Britanski Grand Prix 2016 (atletika)|Birminghamu]] sa 14,61 m, prekinuvši njenu seriju od 34 uzastopne pobjede.<ref>{{cite web |language=fr |title= Le triple saut du meeting de Birmingham pour Olga Rypakova |url= https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Le-triple-saut-du-meeting-de-birmingham-pour-olga-rypakova/690212 |work= L'Equipe |access-date= 5. 6. 2016}}</ref> Na [[Olimpijske igre 2016.|Olimpijskim igrama]] u [[Brazil]]u branila je titulu. U prvoj seriji skočila je 14,73 m i preuzela vodstvo. No, kasnije su je nadmašile Ibargüen i Rojas sa 15,17 m, odnosno 14,98 m. Ripakova se do kraja popravila samo za centimetar, tako da nije odbranila zlato, ali je osvojila drugu uzastopnu olimpijsku medalju, bronzu.<ref>{{cite web |title= Catherine Ibargüen ouvre le compteur de la Colombie au triple saut! |url= https://www.olympic.org/fr/news/catherine-ibarguen-ouvre-le-compteur-de-la-colombie-au-triple-saut |date= 14. 8. 2016 |access-date= 20. 8. 2016 |language=fr}}</ref> Razočaranoj, ali i odlučnoj da bude bolja na [[Olimpijske igre 2020.|2020.]] u [[Tokio|Tokiju]],<ref name=":4">{{cite web |language= en |title= Doping scandal affected atmosphere at Rio Olympics – Olga Rypakova |url= http://www.inform.kz/en/doping-scandal-affected-atmosphere-at-rio-olympics-olga-rypakova_a2958236 |website= inform.kz |access-date= 13. 2. 2018 |archive-date= 13. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180213202626/http://www.inform.kz/en/doping-scandal-affected-atmosphere-at-rio-olympics-olga-rypakova_a2958236 |url-status= dead }}</ref> ipak joj je čestitao [[Predsjednik Kazahstana|predsjednik]] [[Nursultan Nazarbajev]], koji ju je nazvao "majkom heroinom".<ref>{{cite web |language= en |title= Nazarbayev named Olga Rypakova mother-heroine |url= http://www.inform.kz/en/nazarbayev-named-olga-rypakova-mother-heroine_a2941917 |website= inform.kz |access-date= 13. 2. 2018 |archive-date= 13. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180213204402/http://www.inform.kz/en/nazarbayev-named-olga-rypakova-mother-heroine_a2941917 |url-status= dead }}</ref> Dana 9. septembra bila je druga na [[Memorijal Van Damme 2016.|Memorijalu Van Damme]] sa 14,41 m iza Ibargüen i tako još jednom osigurala drugo mjesto u generalnom poretku Dijamantne lige.<ref>{{cite web |language=fr |title= Meeting de Bruxelles : Caterine Ibarguen remporte le triple-saut |url= https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Meeting-de-bruxelles-caterine-ibarguen-remporte-le-triple-saut/725782 |work= L'Equipe |access-date= 10. 9. 2016}}</ref> === Nova svjetska medalja (2017) === Na Atletskom kupu Kazahstana 14. maja 2017. postavila je najbolji rezultat godine u svijetu sa 14,45 m,<ref>{{cite web |language=en |title= Mondo: Coleman, un giorno da leone |website= piemonte.fidal.it |date= 15. 5. 2017 |url= http://piemonte.fidal.it/content/FIDAL-Mondo-Coleman-un-giorno-da-leone/107029 |access-date= 18. 5. 2017}}</ref> ali ga je samo tri dana kasnije nadmašila Rojas sa 14,67 m. U [[Međunarodni miting "Mohammed VI" 2017.|Rabatu]] je sredinom jula postigla 14,20 m,<ref>{{cite web |language=es |title= Caterine Ibargüen ganó el salto triple en la Liga de Diamante de Rabat |work= [[El Tiempo]] |date= 15. 7. 2017 |url= http://www.eltiempo.com/deportes/otros-deportes/caterine-ibargueen-se-impone-en-rabat-de-la-liga-diamante-2017-109622 |access-date= 2. 8. 2017}}</ref> a zatim 14,12 m u [[Herculis 2017.|Monaku]].<ref>{{cite web |title= Triple Jump Result – Herculis |url= https://www.iaaf.org/competitions/iaaf-diamond-league/herculis-6039/results/women/triple-jump/final/result#resultheader |publisher=IAAF |access-date= 2. 8. 2017 |language=en}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetskom prvenstvu]] u Londonu u kvalifikacijama je ostvarila najbolji troskok – 14,57 m.<ref>{{cite web |title= The Latest: Ibarguen, Rypakova qualify in triple jump |work= Star Tribune |date= 5. 8. 2017 |url= http://m.startribune.com/the-latest-walsh-s-1st-throw-puts-him-into-shot-put-final/438685683/?section=sports |access-date= 5. 8. 2017 |language= en |archive-date= 5. 8. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170805220312/http://m.startribune.com/the-latest-walsh-s-1st-throw-puts-him-into-shot-put-final/438685683/?section=sports |url-status= dead }}</ref> U finalu, kao i u Pekingu 2015. i na Olimpijskim igrama prethodne godine, osvojila je bronzu sa 14,77 m, iza Rojas i Ibargüen. To joj je bila treća medalja sa svjetskih prvenstava.<ref>{{cite web |title= La Vénézuélienne Yulimar Rojas s'empare du titre au triple saut |publisher= [[Eurosport]] |date= 7. 8. 2017 |url= http://www.eurosport.fr/athletisme/mondiaux/2017/la-venezuelienne-yulimar-rojas-s-empare-du-titre-au-triple-saut_sto6281432/story.shtml |access-date= 8. 8. 2017 |language=fr}}</ref> Pola mjeseca kasnije, na [[Weltklasse Zürich 2017.|mitingu]] u [[Zürich]]u, završnom takmičenju [[Dijamantna liga 2017.|Dijamantne lige]] i u novom formatu, u kojem pobjednik završnog mitinga osvaja trofej, osvojila je titulu pobijedivši sa 14,55 m ispred svjetske prvakinje Rojas i četverostruke braniteljice titule Ibargüen. To joj je bila druga ukupna pobjeda nakon 2012.<ref>{{cite web |title= IAAF: Jebet threatens world steeplechase record in Zurich |url= https://www.iaaf.org/news/report/jebet-miller-uibo-zurich-diamond-league |publisher= IAAF |access-date= 25. 8. 2017 |language=en}}</ref> Na kraju sezone osvojila je dvostruku krunu na [[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2017.|Azijskim dvoranskim igrama]], gdje je skočila 6,43 m<ref>{{cite web |title= Kazakhs off to strong start at Asian Indoor Games in Ashgabat |url= https://www.iaaf.org/news/report/asian-indoor-games-2017 |publisher= IAAF |access-date= 23. 9. 2017 |language=en}}.</ref> i 14,32 m,<ref name=":1">{{cite web |title= Rypakova secures Asian Indoor Games jumps double in Ashgabat |url= https://www.iaaf.org/news/report/rypakova-asian-indoor-games-jumps-double |publisher= IAAF |access-date= 23. 9. 2017 |language= en}}</ref> što joj je drugi takav uspjeh nakon 2009.<ref name=":1" /> === Treća uzastopna azijska titula (2018) === Propustivši zimsku sezonu kako bi se fokusirala na svoj cilj za ovu godinu, [[Azijske igre 2018.|Azijske igre]], otišla je na pripreme u [[Tajland]] u februaru,<ref>{{cite web |language= ru |title= Olga Rypakova and Varvara Nazarova are going to the training camp in Bangkok on February 14th |website= altayproteam.kz |date= 12. 2. 2018 |url= https://altayproteam.kz/en/news/olga-rypakova-and-varvara-nazarova-are-going-to-the-training-camp-in-bangkok-on-february-14th |access-date= 3. 6. 2018 |archive-date= 18. 6. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180618175725/https://altayproteam.kz/en/news/olga-rypakova-and-varvara-nazarova-are-going-to-the-training-camp-in-bangkok-on-february-14th |url-status= dead }}</ref> a zatim u [[Turska|Tursku]] u maju.<ref>{{cite web |language= en |title= Diamond League in Shanghai |url= https://altayproteam.kz/en/news/diamond-league-in-shanghai |access-date= 3. 6. 2018 |website= altayproteam.kz |date= 9. 5. 2018 |archive-date= 18. 6. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180618175438/https://altayproteam.kz/en/news/diamond-league-in-shanghai |url-status= dead }}</ref> U prvom ljetnom nastupu, na [[Bislett igre 2018.|Bislett igrama]] u [[Oslo|Oslu]] 7. juna, završila je tek na šestom mjestu sa skromnih 14,12 m,<ref>{{cite web |language=es |title= Caterine Ibargüen ganó la parada de la Liga Diamante en Oslo |website= ElEspectador.com |date= 7. 6. 2018 |url= https://www.elespectador.com/deportes/otros-deportes/caterine-ibarguen-gano-la-parada-de-la-liga-diamante-en-oslo-articulo-793047 |access-date= 18. 6. 2018}}</ref> dok je 30. juna bila osma na [[Pariski atletski miting 2018.|Pariskom mitingu]] sa 14,25 m.<ref>{{cite web |language=es |title=Caterine Ibargüen, reina en París |website= LaPatria.com |date= 30. 6. 2018 |url= http://www.lapatria.com/deportes/caterine-ibarguen-reina-en-paris-418921 |access-date= 2. 7. 2018}}</ref> Na [[Atletika na Azijskim igrama 2018.|Azijskim igrama]] u [[Jakarta|Jakarti]] 30. augusta ušla je u historiju osvojivši treću uzastopnu titulu u troskoku: s već osiguranom zlatnom medaljom, zahvaljujući rezultatu 14,00 m u prvoj seriji, popravila je svoj najbolji rezultat sezone na 14,26 m u posljednjoj. Tako je osvojila svoju šestu medalju u karijeri na Azijskim igrama.<ref>{{cite web |title= Asian Games ends on a high as Qatari quartet breaks long-standing Asian 4x400m record |url= https://www.iaaf.org/news/report/asian-games-qatar-4x400-record |publisher= IAAF |access-date= 31. 8. 2018 |language=en}}</ref> === Nositeljica zastave na OI 2020. === Prvobitno prijavljena za [[Azijsko prvenstvo u atletici|Azijsko prvenstvo 2019.]] u Dohi, odustala je od učešća nekoliko dana kasnije zbog povrede. Na stazu se vratila 30. juna, a olimpijsku normu ostvarila je rezultatom 14,37 m.<ref>{{cite web |language= ru |title= Ольга Рыпакова выполнила квалификационный норматив на Олимпиаду |url= https://www.zakon.kz/4975562-olga-rypakova-vypolnila.html |website= Zakon.kz |date= 30. 6. 2019 |access-date= 4. 7. 2019 |archive-date= 4. 7. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190704151845/https://www.zakon.kz/4975562-olga-rypakova-vypolnila.html |url-status= dead }}</ref> Povreda ju je, međutim, spriječila da postiže bolje rezultate tokom cijele sezone: na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskom prvenstvu 2019]], također u glavnom gradu Katara, za plasman u finale nedostajala su joj tri centimetra; zauzela je 13. mjesto u kvalifikacijama sa 14,09 m. Osvajačica medalja na svim velikim prvenstvima od 2015, prvi put od debija u disciplini 2007. nije se uspjela plasirati u finale nekog velikog takmičenja. Tri sedmice kasnije osvojila je zlatnu medalju na [[Svjetske vojne igre 2019.|Svjetskim vojnim igrama]] u [[Wuhan]]u s rezultatom 14,19 m. S [[boks]]erom [[Kamšibek Kunkabajev|Kamšibekom Kunkabajevom]] izabrana je da bude [[Spisak nosilaca zastave Kazahstana na Olimpijskim igrama|nositeljica]] [[Zastava Kazahstana|zastave Kazahstana]] na [[Ceremonija otvaranja Olimpijskih igara 2020.|ceremoniji otvaranja]] [[Olimpijske igre 2020.|Olimpijskih igara 2020.]] u [[Tokio|Tokiju]].<ref>{{cite web |language= en |title= NOC Kazakhstan announced its Olympic team Flag bearers at Tokyo |url= https://olympic.kz/en/article/21368-opredeleny-znamenostsy-olimpiyskoy-sbornoy-kazakhstana-v-tokio |website= olympic.kz |access-date= 17. 2. 2023 |archive-date= 17. 2. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230217140025/https://olympic.kz/en/article/21368-opredeleny-znamenostsy-olimpiyskoy-sbornoy-kazakhstana-v-tokio |url-status= dead }}</ref> Tokom tih Igara, četvrtih u karijeri, bila je daleko od svog nivoa i eliminisana je u kvalifikacijama, završivši na 24. mjestu s 13,69 m. === Povlačenje (2023) === Daleko od staza u 2022, po završetku [[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2023.|Azijskog dvoranskog prvenstva]] u [[Astana|Astani]] 12. februara 2023. objavila je da završava karijeru.<ref>{{cite web |url= https://www.inform.kz/en/olympic-champion-olga-rypakova-ends-career_a4034785 |title= Olympic champion Olga Rypakova ends career |date= 13. 2. 2023 |website= inform.kz |language=en}}</ref> == Privatni život == [[Datoteka:Stamps of Kazakhstan, 2013-03.jpg|mini|desno|200px|Ripakova na kazahstanskoj poštanskoj markici iz 2013.]] Diplomirala je na Kazahstanskoj akademiji za sport i turizam kao atletska trenerica. Od 2003. u braku je s [[Denis Ripakov|Denisom Ripakovom]], njenim trenerom i bivšim državnim dvoranskim rekorderom na [[400 metara|400 m]]. Imaju kćer [[Anastasija Ripakova|Anastasiju]] (2004), skakačicu u dalj, koja je učestvovala na svjetskim i azijskim prvenstvima, i sina Kirila (2013). Žive u [[Almati]]ju, gdje su se i upoznali. Otac joj je bio [[desetoboj]]ac.<ref name=":4"/> Govori [[Ruski jezik|ruski]] i [[engleski jezik]].<ref>{{cite web |language=en-GB |title=RYPAKOVA Olga |url=https://en.asiangames2018.id/athletes/athlete/RYPAKOVA-Olga-3029144/ |website=Asian Games 2018 |access-date=25. 8. 2018 |archive-date=25. 8. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180825212531/https://en.asiangames2018.id/athletes/athlete/RYPAKOVA-Olga-3029144/ |url-status=dead }}</ref> == Priznanja i nagrade == Vrlo je poznata u svojoj zemlji i članica je [[Kazahstanski atletski savez|Kazahstanskog atletskog saveza]]. U njenom rodnom gradu [[Öskemen]]u ({{ru|Ust-Kamenogorsk}}) izgrađen je sportski kompleks u njenu čast, Arena "Olga Ripakova". [[Poštanska marka|Poštanske marke]] s njenim likom puštene su u promet u Kazahstanu 2013, u čast njene pobjede na Olimpijskim igrama prethodne godine. Godine 2017. bila je rangirana na sedmo mjesto među najvećim poslovnim i sportskim zvijezdama u Kazahstanu, u izboru kazahstanskog izdanja magazina ''[[Forbes (magazin)|Forbes]]''.<ref>{{cite web |language= en |title= Olga Rypakova is represented in the ranking of Forbes Kazakhstan "20 stars of show business and sport" |website= altayproteam |date= 7. 12. 2017 |url= https://altayproteam.kz/en/news/olga-rypakova-is-represented-in-the-ranking-of-forbes-kazakhstan-%E2%80%9C20-stars-of-show-business-and-sport%E2%80%9D |access-date= 29. 1. 2025 |archive-date= 23. 11. 2023 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231123082452/https://altayproteam.kz/en/news/olga-rypakova-is-represented-in-the-ranking-of-forbes-kazakhstan-%E2%80%9C20-stars-of-show-business-and-sport%E2%80%9D |url-status= dead }}</ref> == Rezultati na velikim takmičenjima == {| class="wikitable" ! Godina ! Takmičenje ! Lokacija ! Plasman ! Disciplina ! Rezultat |- |2000. |[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2000.|Svjetsko juniorsko prvenstvo]] |{{ZD|ČIL}} [[Santiago de Chile]] |align=center|23. (kv) |Skok u dalj |[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2000 – skok u dalj (žene)|5,63 m]] {{small|(+0,1&nbsp;m/s)}} |- |2001. |[[Svjetsko kadetsko prvenstvo u atletici 2001.|Svjetsko kadetsko prvenstvo]] |{{ZD|MAĐ}} [[Debrecen]] |align=center|4. |Sedmoboj |5198 bodova |- |2002. |[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2002.|Svjetsko juniorsko prvenstvo]] |{{ZD|JAM}} [[Kingston]] |bgcolor="silver" align=center|2. |Sedmoboj |[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2002 – sedmoboj|5727 bodova]] |- |2003. |[[Atletika na Univerzijadi 2003.|Univerzijada]] |{{ZD|JKO}} [[Daegu]] |align=center|8. |Sedmoboj |[[Atletika na Univerzijadi 2003 – sedmoboj|5690 bodova]] |- |rowspan=3|2005. |[[Atletika na Univerzijadi 2005.|Univerzijada]] |{{ZD|TUR}} [[İzmir]] |align=center|14. (kv) |Skok u dalj |[[Atletika na Univerzijadi 2005 – skok u dalj (žene)|6,11 m]] |- |[[Azijsko prvenstvo u atletici 2005.|Azijsko prvenstvo]] |{{ZD|JKO}} [[Incheon]] |align=center|4. |Skok u dalj |[[Azijsko prvenstvo u atletici 2005 – skok u dalj (žene)|6,50 m]] |- |[[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2005.|Azijske dvoranske igre]] |{{ZD|TAJ}} [[Bangkok]] |bgcolor="gold" align=center|1. |Petoboj |[[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2005.#Petoboj|3954 boda]] |- |rowspan=5|2006. |[[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2006.|Azijsko dvoransko prvenstvo]] |{{ZD|TAJ}} [[Pattaya]] |bgcolor="gold" align=center| 1. |Petoboj |[[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2006 – rezultati#Petoboj|4582 boda]] |- |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2006.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{ZD|RUS}} [[Moskva]] |align=center|7. |Petoboj |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2006 – petoboj|4368 bodova]] |- |[[Svjetski atletski kup 2006.|Svjetski kup]] |{{ZD|GRČ}} [[Atina]] |align=center|8. |Skok u dalj |6,21 m<ref>Predstavljala Aziju.</ref> |- |rowspan=2|[[Atletika na Azijskim igrama 2006.|Azijske igre]] |rowspan=2|{{ZD|KAT}} [[Doha]] |bgcolor="cc9966" align=center|3. |Skok u dalj |[[Atletika na Azijskim igrama 2006 – skok u dalj (žene)|6,49 m]] |- |bgcolor=gold align=center|1. |Sedmoboj |[[Atletika na Azijskim igrama 2006 – sedmoboj|5955 bodova]] |- |rowspan=4|2007. |rowspan=2|[[Azijsko prvenstvo u atletici 2007.|Azijsko prvenstvo]] |rowspan=2|{{ZD|JOR}} [[Amman]] |bgcolor="gold" align=center|1. |Skok u dalj |[[Azijsko prvenstvo u atletici 2007 – skok u dalj (žene)|6,66 m]] (v) |- |bgcolor="gold" align=center|1. |Troskok |[[Azijsko prvenstvo u atletici 2007 – troskok (žene)|14,69 m]] ([[Rekordi Azijskih prvenstava u atletici|CR]]) |- |[[Atletika na Univerzijadi 2007.|Univerzijada]] |{{ZD|TAJ}} [[Bangkok]] |bgcolor="gold" align=center|1. |Skok u dalj |[[Atletika na Univerzijadi 2007 – skok u dalj (žene)|6,85 m]] (PB) |- |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|JAP}} [[Osaka]] |align=center|10. |Troskok |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2007 – troskok (žene)|14,32 m]] |- |rowspan=4|2008. |[[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008.|Azijsko dvoransko prvenstvo]] |{{ZD|KAT}} [[Doha]] |bgcolor="gold" align=center|1. |Troskok |[[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008 – Rezultati#Troskok 2|14,23 m]] |- |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{ZD|ŠPA}} [[Valencia]] |bgcolor="cc9966" align=center|3. |Troskok |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2008 – troskok (žene)|14,58 m]] |- |rowspan=2|[[Olimpijske igre 2008.|Olimpijske igre]] |rowspan=2|{{ZD|KIN}} [[Peking]] |align=center|29. (kv) |Skok u dalj |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2008 – skok u dalj (žene)|6,30 m]] |- |bgcolor="silver" align=center|2. |Troskok |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2008 – troskok (žene)|15,11 m]] |- |rowspan=4|2009. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|NJE}} [[Berlin]] |align=center|11. |Troskok |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009 – troskok (žene)|13,91 m]] |- |rowspan=2|[[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2009.|Azijske dvoranske igre]] |rowspan=2|{{ZD|VIJ}} [[Hanoi]] |bgcolor="gold" align=center|1. |Skok u dalj |[[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2009.|6,58 m]] |- |bgcolor="gold" align=center|1. |Troskok |[[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2009.#Troskok 2|14,40 m]] |- |[[Azijsko prvenstvo u atletici 2009.|Azijsko prvenstvo]] |{{ZD|KIN}} [[Guangzhou]] |bgcolor="gold" align=center|1. |Troskok |[[Azijsko prvenstvo u atletici 2009 – troskok (žene)|14,53 m]] |- |rowspan=4|2010. |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{ZD|KAT}} [[Doha]] |bgcolor="gold" align=center|1. |Troskok |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010 – troskok (žene)|15,14 m]] (AR) |- |[[Kontinentalni kup u atletici 2010.|Kontinentalni kup]] |{{ZD|HRV}} [[Split]] |bgcolor="gold" align=center|1. |Troskok |[[Kontinentalni kup u atletici 2010 – rezultati|15,25 m]]<ref>Predstavljala Aziju-Pacifik.</ref> (AR, CR) |- |rowspan=2|[[Atletika na Azijskim igrama 2010.|Azijske igre]] |rowspan=2|{{ZD|KIN}} [[Guangzhou]] |bgcolor="silver" align=center|2. |Skok u dalj |[[Atletika na Azijskim igrama 2010 – skok u dalj (žene)|6,50 m]] |- |bgcolor=gold align=center|1. |Troskok |[[Atletika na Azijskim igrama 2010 – troskok (žene)|14,78 m]] |- |2011. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|JKO}} [[Daegu]] |bgcolor="silver" align=center|2. |Troskok |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2011 – troskok (žene)|14,89 m]] |- |rowspan=3|2012. |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2012.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{ZD|TUR}} [[Istanbul]] |bgcolor=silver align=center|2. |Troskok |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2010 – troskok (žene)|14,63 m]] |- |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2012.|Olimpijske igre]] |{{ZD|UK}} [[London]] |bgcolor=gold align=center|1. |Troskok |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2012 – troskok (žene)|14,98 m]] |- | colspan=2 | [[IAAF Dijamantna liga|Dijamantna liga]] | bgcolor=gold align=center|1. |Troskok | [[IAAF Dijamantna liga 2012.|detalji]] |- |2014. |[[Atletika na Azijskim igrama 2014.|Azijske igre]] |{{ZD|JKO}} [[Incheon]] |bgcolor=gold align=center|1. |Troskok |[[Atletika na Azijskim igrama 2010 – troskok (žene)|14,32 m]] |- |2015. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|KIN}} [[Peking]] |style="background:#cc9966" align=center|3. |Troskok |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015 – troskok (žene)|14,77 m]] |- |rowspan=3|2016. |rowspan=2|[[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016.|Azijsko dvoransko prvenstvo]] |rowspan=2|{{ZD|KAT}} [[Doha]] |bgcolor="cc9966" align=center|3. |Skok u dalj |[[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016 – rezultati#Skok u dalj 2|6,22 m]] |- |bgcolor="gold" align=center|1. |Troskok |[[Azijsko dvoransko prvenstvo u atletici 2016 – rezultati#Troskok 2|14,32 m]] |- |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2016.|Olimpijske igre]] |{{ZD|BRA}} [[Rio de Janeiro]] |bgcolor=cc9966 align=center|3. |Troskok |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2016 – troskok (žene)|14,74 m]] |- |rowspan=4|2017. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|UK}} [[London]] |style="background:#cc9966" align=center|3. |Troskok |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017 – troskok (žene)|14,77 m]] |- |rowspan=2|[[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2017.|Azijske dvoranske igre]] |rowspan=2|{{ZD|TKM}} [[Aşgabat]] |bgcolor="gold" align=center|1. |Skok u dalj |[[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2017 – skok u dalj (žene)|6,43 m]] |- |bgcolor="gold" align=center|1. |Troskok |[[Atletika na Azijskim dvoranskim igrama 2017 – troskok (žene)|14,32 m]] |- | colspan=2 | [[IAAF Dijamantna liga|Dijamantna liga]] | bgcolor=gold align=center|1. |Troskok | [[IAAF Dijamantna liga 2017.|detalji]] |- |2018. |[[Atletika na Azijskim igrama 2018.|Azijske igre]] |{{ZD|INDN}} [[Jakarta]] |bgcolor=gold align=center|1. |Troskok |[[Atletika na Azijskim igrama 2018 – troskok (žene)|14,26 m]] |- |2019. |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetsko prvenstvo]] |{{ZD|KAT}} [[Doha]] |align=center|13. (kv) |Troskok |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019 – troskok (žene)|14,09 m]] |- |2021. |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2020.|Olimpijske igre]] |{{ZD|JAP}} [[Tokio]] |align=center|24. (kv) |Troskok |[[Atletika na Olimpijskim igrama 2020 – troskok (žene)|13,69 m]] |} == Lični rekordi == {| class="wikitable" border="1" cellspacing="2" cellpadding="1" style="border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+Lični rekordi |- bgcolor="cccccc" ! scope=col colspan=2| Disciplina ! scope=col| Rezultat ! scope=col| Lokacija ! scope=col| Datum |- |rowspan=2|Skok u dalj |Vani |6,85 m |{{ZD|TAJ}} [[Bangkok]] |10. 8. 2007. |- |Dvorana |6,58 m |{{ZD|VIJ}} [[Hanoi]] |2. 11. 2009. |- |rowspan=2|Troskok |Vani |15,25 m '''[[Azijski rekordi u atletici|AR]]''' |{{ZD|HRV}} [[Split]] |4. 9. 2010. |- |Dvorana |15,14 m '''[[Azijski rekordi u atletici|AR]]''' |{{ZD|KAT}} [[Doha]] |13. 3. 2010. |- |Sedmoboj |Vani |6113 bodova |{{ZD|KAZ}} [[Almati]] |2006. |- |Petoboj |Dvorana |4582 boda '''[[Azijski rekordi u atletici|AR]]''' |{{ZD|TAJ}} [[Pattaya]] |10. 2. 2006. |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Olga Rypakova}} * [https://worldathletics.org/athletes/-/14288693 Profil] na [[World Athletics]]u * [https://olympics.com/en/athletes/olga-rypakova Olimpijski profil] {{S-start}} {{Redoslijed | prije = [[Ruslan Žaparov]] | naslov = [[Spisak nosilaca zastave Kazahstana na Olimpijskim igrama|Nositeljica zastave Kazahstana]]: <br/> [[Olimpijske igre 2020.|Tokio 2020.]] | poslije = [[Olga Safronova]]<br/>[[Aslanbek Šimbergenov]] }} {{S-end}} {{Olimpijske pobjednice u troskoku}} {{Svjetske dvoranske prvakinje u troskoku}} {{Azijske prvakinje u skoku u dalj}} {{Azijske prvakinje u troskoku}} {{Pobjednice IAAF Kontinentalnog kupa u troskoku}} {{Najbolji rezultat sezone u troskoku - žene}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Ripakova, Olga}} [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Öskemen]] [[Kategorija:Kazahstanske sedmobojke]] [[Kategorija:Kazahstanski skakači u dalj]] [[Kategorija:Kazahstanski troskokaši]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci]] [[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2008.]] [[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2012.]] [[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]] [[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Kazahstan)]] [[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Kazahstan)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Kazahstan)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Ljetnim olimpijskim igrama 2008.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Ljetnim olimpijskim igrama 2012.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Ljetnim olimpijskim igrama 2016.]] [[Kategorija:Zaslužni majstori sporta Kazahstana]] ctwtvj7amjovn4k8cpumt12vffvogod 0 517829 3916554 3744627 2026-08-05T09:01:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916554 wikitext text/x-wiki {{Infokutija službena pozicija | pozicija = Predsjednik | tijelo = [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] | nativni_naziv = Guverner, Župan | oznaka = | oznakavel = | oznakatekst = | oznakaalt = | zastava = | zastavavel = | zastavaalt = | zastavaokvir = | zastavatekst = | slika = | slikavel = 100px | alt = | slikatekst = | trenutno = | vršilac_dužnosti = | trenutnood = | odjel = | stil = | vrsta = [[Izvršna vlast|Izvršna funkcija]] | status = Ukinuta | skraćenica = | član = | izvještava = | prebivalište = | sjedište = | predlagač = Zastupnici u [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupštini kantona]] | imenujega = [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupština kantona]] | imenujega_kvalificiran = {{Small|(većina zastupnika u skupštini)}} | mandat = Dvije godine | mandat_kvalificiran = {{Small|(obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu)}} | osnivački_akt = [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]] | prethodnik = | inauguralni = | osnivanje = 30. mart 1994. | prvi = | posljednji = | ukinuto = 28. oktobar 2002. | zamijenjeno = | sukcesija = | neslužbeni_nazivi = | zamjenik = Zamjenik predsjednika kantona<br>Zamjenik župana<br>Potpredsjednik kantona | plata = | veb-sajt = <!-- {{url|primjer.com}} --> | fusnote = }} '''Predsjednik kantona''' (poznat i kao '''guverner''' ili '''župan''') bila je funkcija u kantonalnim vlastima [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Ova funkcija je postojala u svih deset [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona Federacije BiH]], a predsjednici su imali [[Izvršna vlast|izvršne]] [[Izvršna vlast|nadležnosti]] unutar svojih kantona.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/bos/parlament/o_parlamentu/ustavfbih.html|title=Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|date=30. 3. 1994|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref> == Historija == Funkcija predsjednika kantona uvedena je proglašenjem [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije Bosne i Hercegovine]] 30. marta 1994. i bila je dio kantonalne vlasti, uz [[Vlada kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Vladu kantona]] i [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|Skupštinu kantona]]. Predsjednici su birani od strane kantonalnih skupština i imali su značajnu ulogu u donošenju i provođenju odluka na kantonalnom nivou. Tokom godina postojanja funkcije predsjednika kantona, izvršene su određene promjene u njenim nadležnostima. Ustavnim amandmanima u nekoliko kantona smanjene su nadležnosti predsjednika kantona, posebno u pogledu upravljanja budžetom i imenovanja članova vlade, kako bi se povećala uloga kantonalnih skupština.<ref name=":0" /> Amandmanom I na Ustav FBiH 23. juna 1994, [[Srednjobosanski kanton]] i [[Hercegovačko-neretvanski kanton]] dobili su status "Kanton sa posebnim režimom", zbog svoje višenacionalne strukture. U ovim kantonima predsjednik kantona imao je i zamjenika, te oni nisu mogli biti istovremeno iz istog konstitutivnog naroda. Mandat predsjednika i zamjenika trajao je dvije godine, a uzastopno su mogli biti birani samo jednom. Osim toga, predsjednik i zamjenik rotirali su se naizmjenično jednom godišnje.<ref name=":0" /> Amandmani LXVIII - LXXXVII na Ustav FBiH doneseni su 28. oktobra 2002. od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] [[Paddy Ashdown|Paddya Ashdowna]], s ciljem dodatnog usklađivanja Ustava Federacije BiH sa Odlukom [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda BiH]] ''"o konstitutivnosti naroda".'' Ovim amandmanima, između ostalog, definiran je mehanizam zaštite vitalnog interesa konstitutivnih naroda u kantonima i ukinuta je funkcija predsjednika kantona i zamjenika federalnog ministra. Određene nadležnosti prenesene su na premijere i skupštinu kantona, te time su povećane ovlasti kantonalnih skupština u donošenju zakona i nadzoru rada izvršne vlasti.<ref>{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/i/7rLn0p2ocas=/NekompletanTekst|title=Službene novine Federacije BiH broj 52/02|date=28. 10. 2002|website=sluzbenilist.ba|publisher=[[Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/stranica.php?idstranica=69|title=Historijat - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|website=parlamentfbih.gov.ba|publisher=[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref> == Izbor == Svaki kanton ima predsjednika koji se bira većinom glasova u skupštini kantona između kandidata koje predlože zastupnici. Izbor se razlikovao u Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, odnosno u "kantonima sa posebnim režimom".<ref name=":0" /> U jednonacionalnim kantonima, predsjednika je birala [[Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine|skupština kantona]] većinom glasova. Ako bi predsjednik bio izabran iz reda zastupnika skupštine, prestajao bi mu zastupnički mandat. Predsjedniku mandat trajao je dvije godine, sa najviše na dva uzastopna mandata. Ako bi mjesto predsjednika bilo upražnjeno, skupština je bila obavezana da u roku od 30 dana izabere novog. U slučaju da predsjednik nije bio u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, njegove poslove preuzeo bi predsjednik skupštine.<ref name=":0" /> U "kantonima sa posebnim režimom", u izboru predsjednika i njegovog zamjenika, klub hrvatskih zastupnika i klub bošnjačkih zastupnika odvojeno su kandidirali po jednu osobu. Njihov izbor zahtijevao je prihvaćanje oba kandidata zajedno većinom glasova i hrvatskih i bošnjačkih zastupnika. Ako zajednička kandidatura ne dobije potrebnu većinu, klubovi će ponovo razmotriti kandidaturu. Predsjednik i njegov zamjenik mogli su biti birani na najviše dva uzastopna mandata.<ref name=":0" /> Za razliku od [[Ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona]], [[Ustav Srednjobosanskog kantona|Ustav]] [[Ustav Srednjobosanskog kantona|Srednjobosanskog kantona]] nije propisao da predsjednik kantona ne može biti istovremeno iz istog [[Konstitutivni narod|konstitutivnog naroda]] kao predsjednik skupštine ili premijer. Osim toga, predsjednik Hercegovačko-neretvanskog kantona i [[Spisak gradonačelnika Mostara|gradonačelnik]] [[Mostar]]a ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://skupstina-hnz-k.ba/wp-content/uploads/2022/05/Ustav-i-amandmani-na-Ustav-HNZ.pdf|title=Ustav i amandmani na Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona|date=23. 12. 1996|website=skupstina-hnz-k.ba|publisher=[[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref> Skupština je predsjednika i njegovog zamjenika smjenjivala dvotrećinskom većinom, s tim da je u višenacionalnim kantonima bila potrebna većina glasova hrvatskih i bošnjačkih zastupnika. Ustav [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] i [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] propisao je da je predsjednik kantona mogao biti smijenjen ako prekrši zakletvu ili je iz drugih razloga bio nedostojan vršenja te dužnosti. U slučaju da predsjednik nije bio u mogućnosti obavljati svoju dužnost, klub zastupnika u kantonalnoj skupštini koji ga je birao, ponovno bi kandidovao kandidata u roku od 30 dana. Ako bi oba mjesta, predsjednika i njegovog zamjenika ostala upražnjena, njihove dužnosti bi za potrebno vrijeme preuzeo predsjednik skupštine.<ref name=":0" /> == Nadležnosti == Nadležnosti predsjednika kantona bile su definisane ustavima kantona, te su se neke ovlasti razlikovale od kantona do kantona, osim onih propisane Ustavom Federacije BiH.<ref name=":0" /> === Unsko-sanski kanton === {{Proširiti sekciju}} === Posavski kanton === Predsjednik [[Posavski kanton|Posavskog kantona]] odgovoran je za:<ref>{{Cite web|url=https://www.fmks.gov.ba/kultura/legislativa/kantoni/pk/1.pdf|title=Ustav Posavskog kantona|date=10. 4. 1996|website=fmks.gov.ba|publisher=[[Skupština Posavskog kantona]]|access-date=24. 3. 2025|archive-date=24. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250324160044/https://www.fmks.gov.ba/kultura/legislativa/kantoni/pk/1.pdf|url-status=dead}}</ref> * imenovanje [[Vlada Posavskog kantona|Vlade]] [[Vlada Posavskog kantona|Kantona]]; * potpisivanje zakona [[Skupština Posavskog kantona|Skupštine]] [[Skupština Posavskog kantona|Kantona]]; * predlaganje sudaca Kantonalnog suda; * potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona; * davanje pomilovanja za djela utvrđena zakonima Kantona, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida; * razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguranje uvjeta za njihov rad; * staranje o ostvarivanju saradnje sa tijelima [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|BiH]], uključujući osiguranje izvršavanja odluka kantonalnih sudova i sudova Federacije BiH; * provođenje politike i izvršavanje propisa Kantona, uključujući osiguranje izvršavanja odluka kantonalnih sudova i sudova Federacije BiH; * obavljanje i drugih poslova koje mu povjeri Skupština. === Tuzlanski kanton === Predsjednik [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]] nadležan je za:<ref>{{Cite web|url=https://www.vladatk.kim.ba/Vlada/Dokumenti/sl_novine/1997/sl_novine_7-1997.pdf|title=Ustav Tuzlanskog kantona|date=25. 6. 1997|website=vladatk.kim.ba|publisher=[[Skupština Tuzlanskog kantona]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref> * imenovanje [[Vlada Tuzlanskog kantona|Vlade Kantona]]; * imenovanje kantonalnog pravobranioca i zamjenika kantonalnog pravobranioca; * predlaganje sudija Kantonalnog suda; * predlaganje kantonalnog tužioca i zamjenika kantonalnog tužioca; * donošenje ukaza o proglašavanju zakona koje donosi [[Skupština Tuzlanskog kantona|Skupština Kantona]]; * provođenje kantonalne politike; * obavještavanje Skupštine Kantona o provođenju kantonalne politike utvrđene odlukama i smjernicama Skupštine Kantona i, u vezi s tim, predlaganje Skupštini Kantona razmatranja pojedinih pitanja i donošenja odluka; * potpisivanje i ratifikovanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona, koje odobrava Skupština Kantona, uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim sporazuma one vrste za koje, po zakonu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, njena saglasnost nije potrebna; * davanje pomilovanja za djela utvrđena zakonom; * podnošenje zahtjeva [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Federacije]] [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]] radi utvrđivanja da li je [[Ustav Tuzlanskog Kantona|Ustav Kantona]] i amandman na Ustav Kantona, predloženi zakon ili zakon koga je usvojila Skupština Kantona, u skladu sa Ustavom Federacije BiH; * podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije BiH radi utvrđivanja da li je predloženi ili usvojeni propis koji donosi organ kantonalne ili općinske, odnosno gradske vlasti u skladu sa Ustavom Federacije BiH; * razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguravanje uslova za njihov rad; * staranje o ostvarivanju saradnje sa organima Federacije; * izvršavanje i drugih poslova koje mu povjeri Skupština Kantona. === Zeničko-dobojski kanton === Predsjednik [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] nadležan je i odgovoran za:<ref>{{Cite web|url=https://zdk.ba/ustav-kantona/98-ustav-zenicko-dobojskog-kantona|title=Ustav Zeničko-dobojskog kantona|date=19. 10. 2010|website=zdk.ba|publisher=[[Skupština Zeničko-dobojskog kantona]]|access-date=24. 3. 2025|archive-date=24. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250324160042/https://zdk.ba/ustav-kantona/98-ustav-zenicko-dobojskog-kantona|url-status=dead}}</ref> * imenovanje [[Vlada Zeničko-dobojskog kantona|Vlade Kantona]]; * predlaganje sudija kantonalnih sudova; * potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona, koje odobrava [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|Skupština]] u saglasnosti [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije]], u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije]] [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]]; * davanje pomilovanja za djela utvrđena kantonalnim zakonima; * podnošenje zahtjeva [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Federacije]] [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]], radi utvrđivanja da li je Ustav Kantona, predloženi zakon ili zakon koji je usvojila Skupština u skladu sa Ustavom Federacije BiH; * podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije BiH radi utvrđivanja da li je predloženi ili usvojeni propis koji donosi organ kantonalne ili općinske vlasti u skladu sa Ustavom Federacije BiH; * razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguravanje uvjeta za njihov rad; * staranje o ostvarivanju saradnje sa organima [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|BiH]]; * predsjedava sjednicama Vlade, a u svojoj odsutnosti ovlašćuje ministra koji će predsjedavati sjednicama Vlade; * provođenje politike i izvršavanje kantonalnih propisa uključujući osiguranje izvršavanja odluka kantonalnih i federalnih sudova; * predlaganje i davanje preporuka iz oblasti kantonalnog zakonodavstva; * pripremanje budžetskih prijedloga Skupštini; * izvršavanje i drugih poslova koje mu povjeri Skupština; * druga pitanja utvrđena [[Ustav Zeničko-dobojskog kantona|Ustavom]] i Zakonom Kantona. === Bosansko-podrinjski kanton Goražde === Predsjednik [[Bosansko-podrinjski kanton Goražde|Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]] bio je nadležan za:<ref>{{Cite web|url=https://www.bpkg.gov.ba/media/images/2011/07/ustav_bpk_gorazde.pdf|title=Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|date=30. 7. 1998|website=bpkg.gov.ba|publisher=[[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref> * imenovanje i smjenjivanje predsjednika Vlade, zamjenika predsjednika Vlade i članova [[Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|Vlade Kantona]], koje potvrđuje [[Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|Skupština]]; * predlaganje sudija kantonalnih sudova; * predstavljanje i zastupanje Kantona u zemlji i inostranstvu; * zaključivanje ugovora i drugih akata kojima se preuzimaju prava i obaveze za Kanton, s tim da se za ugovore veće vrijednosti i ugovore iz oblasti međunarodne saradnje mora pribaviti saglasnost Skupštine; * podnošenje zahtjeva [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Federacije]] [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]] i [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavom sudu Bosne i Hercegovine]]; * razmatranje izvještaja ombudsmena i drugih međunarodnih organizacija za Ijudska prava i obezbjeđuje preduzimanje potrebnih mjera u zaštiti Ijudskih prava i sloboda; * osiguravanje saradnje sa organima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|BiH]]; * odlučivanje o upotrebi policijskih snaga u posebnim okolnostima kao što su neposredna ratna opasnost, ratno stanje, vanredne situacije izazvane prirodnim ili drugim katastrofama; * predlaganje donošenja propisa iz nadležnosti Skupštine; * predlaganje budžeta Kantona i instrumenata neophodnih za njegovo izvršavanje; * predlaganje mjera ekonomske i razvojne politike Kantona; * potpisivanje akata kojim se vrši proglašenje Ustava, zakona (ukaz), uredba ili odluka o proglašenju stava i zakona; * predlaganje amandmana na [[Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde|Ustav kantona]]; * vršenje drugih poslova utvrđenih Ustavom i drugim propisima Kantona. === Srednjobosanski kanton === Predsjednik [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskog kantona]] nadležan je za:<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.sbk-ksb.gov.ba/hr/9-uncategorised/98-ustav.html|title=Ustav Srednjobosanskog kantona|date=28. 3. 1996|website=sbk-ksb.gov.ba|publisher=[[Skupština Srednjobosanskog kantona]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref> * predstavljanje i zastupanje Kantona; * imenovanje [[Vlada Srednjobosanskog kantona|Vlade Kantona]]; * predlaganje sudija Suda Kantona; * donošenje ukaza o proglašenju zakona [[Skupština Srednjobosanskog kantona|Skupštine]] nakon njihovog donošenja; * potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Kantona, uz saglasnost [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlamenta Federacije BiH]], u skladu sa [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavom Federacije]] [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]]; * davanje pomilovanja za djela utvrđena kantonalnim zakonom, osim za ratne zločine protiv čovječnosti i genocida; * podnošenje zahtjeva [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Federacije]] [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]], u skladu sa članom IV. C. 10 (2) b) Ustava Federacije BiH; * razmatranje izvještaja ombudsmana i omogućivanje uvjeta za njihov rad. Zamjenik predsjednik Kantona nadležan je za:<ref name=":2" /> * zamjenjivanje predsjednika Kantona u slučajevima navedenim u članu 46. [[Ustav Srednjobosanskog kantona|Ustava]] (''Ukoliko predsjednik Kantona umre, bude smijenjen ili, prema mišljenju Vlade Kantona usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje ustavne dužnosti koje proizlaze iz njegovog položaja...''); * sarađuje sa predsjednikom Kantona u onim situacijama u kojim je potrebno da predsjednik Kantona zatraži njegovu saglasnost; * izvršavanje onih dužnosti povjerenih od predsjednika Kantona ili Skupštine Kantona. === Hercegovačko-neretvanski kanton === Predsjednik [[Hercegovačko-neretvanski kanton|Hercegovačko-neretvanskog kantona]] odgovoran je za:<ref name=":1" /> * imenovanje [[Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona|Vlade]] [[Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona|Kantona]]; * predlaganje sudaca kantonalnih sudova; * proglašenje zakona koje donosi [[Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona|Skupština]]; * davanje pomilovanja za djela utvrđena kantonalnim zakonom, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida; * podnošenje zahtjeva [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Federacije]] [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]], sukladno članu IV.C.10.(2) (b) i (d) [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije]] [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]]; * razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguranje saradnje tijela Kantona s ombudsmenima; * provedbu politike i izvršavanje propisa Kantona, uključujući osiguranje izvršavanja odluke kantonalnih sudova i sudova Federacije BiH; * davanje preporuka i inicijativa iz oblasti kantonalnog zakonodavstva; * staranje o ostvarivanju suradnje s tijelima Federacije BiH; * potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona; * druga pitanja utvrđena [[Ustav Hercegovačko-neretvanskog kantona|Ustavom]] i zakonom Kantona, kao i poslove koje mu povjeri Skupština. Zamjenik predsjednika je odgovoran za:<ref name=":1" /> * zamjenjivanje predsjednika u slučajevima navedenim u članu 45. Ustava (''Ukoliko predsjednik umre, bude smijenjen ili prema mišljenju Vlade Kantona usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje ustavne dužnosti koje proizilaze iz njegovog položaja...''); * djeluje zajedno s predsjednikom sukladno članu 46. Ustava (''Predsjednik, u saglasnosti sa zamjenikom predsjednika, imenuje i smjenjuje Vladu, predlaže suce kantonalnog suda, te predlaže amandmane na Ustav Kantona.''); * izvršavanje ovlasti povjerenih od predsjednika ili Skupštine; * pomaganje predsjedniku u provedbi politike izvršavanja kantonalnih propisa. === Zapadnohercegovački kanton === Predsjednik [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkog kantona]] odgovoran je za:<ref>{{Cite web|url=https://www.skupstina-zzh.ba/Opsirnije.aspx?id=475&isPrint=True|title=Ustav Zapadnohercegovačkog kantona|date=26. 3. 1996|website=skupstina-zzh.ba|publisher=[[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref> * imenovanje [[Vlada Zapadnohercegovačkog kantona|Vlade]] [[Vlada Zapadnohercegovačkog kantona|Kantona]]; * proglašavanje zakona koje donosi [[Skupština Zapadnohercegovačkog kantona|Skupština]]; * predlaganje sudaca Kantonalnog suda; * potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona; * davanje pomilovanja za djela utvrđena zakonima Kantona, osim za ratne zločine, zločine genocida i zločine protiv čovječnosti; * razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguravanje uvjeta za njihov rad; * staranje o ostvarivanju saradnje sa tijelima [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|BiH]]; * provođenje politike i provedbu propisa Kantona, uključujući osiguranje izvršavanja odluka Kantonalnog suda i sudova Federacije BiH; * obavljanje i drugih poslova koje mu povjeri Skupština. === Kanton Sarajevo === Predsjednik [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]] nadležan je za:<ref>{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/sites/default/files/dodatak/2020-01/Ustavkantona_0.pdf|title=Ustav Kantona Sarajevo i amandmani I-XLII|date=11. 3. 1996|website=unsa.ba|publisher=[[Skupština Kantona Sarajevo]]|access-date=24. 3. 2025}}</ref> * imenovanje i smjenjivanje [[Premijer Kantona Sarajevo|Premijer]]a, zamjenika Premijera i članova [[Vlada Kantona Sarajevo|Vlade]]; * predlaganje sudija kantonalnih sudova; * predstavljanje i zastupanje Kantona u zemlji i inostranstvu; * zaključivanje ugovora i drugih akata kojima se preuzimaju prava i obaveze za Kanton, s tim da se za ugovore veće vrijednosti i ugovore iz oblasti međunarodne suradnje mora pribaviti saglasnost [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštine]] sukladno Ustavu; * podnošenje zahtjeva [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Federacije]] [[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine|BiH]] i [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]]; * razmatranje izvještaja ombudsmena i drugih međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava i osiguravanje poduzimanja potrebnih mjera u zaštiti ljudskih prava i sloboda; * osiguravanje saradnje sa organima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|BiH]]; * odlučivanje o upotrebi policijskih snaga u posebnim okolnostima kao što su neposredna ratna opasnost, ratno stanje i vanredne situacije izazvane prirodnim ili drugim katastrofama; * predlaganje donošenja propisa iz nadležnosti Skupštine; * predlaganje mjera ekonomske i razvojne politike Kantona; * vršenje drugih poslova utvrđenih [[Ustav Kantona Sarajevo|Ustavom]] i drugim propisima Kantona. Osim predsjednika, izvršnu vlast obavlja i potpredsjednik kantona. Prvobitno su postojala tri potpredsjednika, da bi Amandmanom VI taj broj bio smanjen na jedan. Potpredsjednik Kantona obavljao je poslove koje je utvrđivao predsjednik Kantona, kao i druge poslove kako je to bilo utvrđeno posebnim kantonalnim propisima. Također, predsjednik i potpredsjednik kantona nisu mogli biti iz istog konstitutivnog naroda. === Kanton 10 === Predsjednik [[Kanton 10|Kantona 10]] odgovara za:<ref>{{Cite web|url=http://www.vladahbz.com/nn/1996/NN_03_1996.pdf|title=Ustav Kantona 10|date=23. 12. 1996|website=vladahbz.com|publisher=[[Skupština Kantona 10]]|access-date=24. 3. 2025|archive-date=18. 12. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141218192408/http://www.vladahbz.com/nn/1996/NN_03_1996.pdf|url-status=dead}}</ref> * imenovanje [[Vlada Kantona 10|Vlade]]; * potpisivanje Zakona [[Skupština Kantona 10|Skupštine]] [[Skupština Kantona 10|Kantona]]; * predlaganje sudaca kantonalnim sudova; * potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Kantona; * davanje pomilovanja za djela utvrđena zakonima Kantona, osim za ratne zločine i zločine protiv čovječanstva i genocide; * razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguravanje uvjeta za njihov rad; * staranje o ostvarivanju suradnje sa tijelima [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|BiH]]; * provođenje politike i izvršavanje propisa Kantona, uključujući osiguranje izvršavanja odluke kantonalnih sudova i sudova Federacije BiH; * obavljanje i drugih poslova koje mu povjeri Skupština. == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Politika Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine]] hvp0dxxcn1r8u9o2tecw340zdx1r4zi 0 520406 3916459 3902940 2026-08-04T15:18:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916459 wikitext text/x-wiki {{Infokutija faraon | Ime = Menkaur | Slika = [[Datoteka:Menkaura_Bust_Closeup.jpg|150px]] | ROLE = | Prethodnik = | Nasljednik = <!-- ** ** ** --> | Vladavina = oko 29 godina (2532 – 2503. p. n. e.)<ref name="TOSCH">Thomas Schneider (2002). ''Lexikon der Pharaonen''. Düsseldorf: Albatros.</ref> | Nomen = | Pronomen = | Golden = | Nebty = | Horus = | GoldenHiero = | NebtyHiero = | HorusHiero = | HorusPrefix = <!-- ** ** ** --> | Supružnik = | Problemi = | Dinastija = | Otac = | Majka = | Rođen/a = | Umro/umrla = | Grob = | Spomenici = }} {| class="infobox vcard nowraplinks" ! colspan="2" class="infobox-above fn skin-nightmode-reset-color" style="background:#decd87;font-size:125%;" |Menkaur |- | colspan="2" class="infobox-subheader nickname" |Menkaur, Mikerinos, Menkeres |- | colspan="2" class="infobox-image photo" |[[File:Menkaura_Bust_Closeup.jpg|bez okvira|[[Greywacke]] statue of Menkaure<br />[[Egyptian Museum]], Cairo]]<div class="infobox-caption">Kip Menkaura<br /><br />[[Egyptian Museum|Egipatski Muzej]], Kairo</div> |- ! colspan="2" class="infobox-header skin-nightmode-reset-color" style="background:#decd87; line-height:normal; padding:0.2em" |[[Pharaoh|Faraon]] |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |[[Egyptian chronology|Vladavina]] | class="infobox-data" |O |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Predhodnik | class="infobox-data" |[[Khafre|Kafre]] (najvjerovatnije) ili [[Bikheris|Bikeris]] |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Nasljednik | class="infobox-data" |[[Shepseskaf|Šepseskaf]] |- | colspan="2" class="infobox-full-data" |<templatestyles src="Template:Hidden begin/styles.css" /><div class="hidden-begin mw-collapsible mw-collapsible-leftside-toggle mw-collapsed " style=" width:100%;margin:0;border:0;padding:0;"><div class="hidden-title skin-nightmode-reset-color" style="text-align:center; background:#decd87; line-height:normal; padding:0.2em; display:block;margin-bottom:0.3em;">Kraljevske titule</div><div class="hidden-content mw-collapsible-content" style=" border-bottom:2px solid #decd87;"> <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles> {| class="infobox-subbox" ! colspan="2" class="infobox-header skin-nightmode-reset-color" style="background:#e9deaf;" |Ime po Horus-u |- | colspan="2" class="infobox-full-data" | {| width="100%" |Hor-Kakhet <br /><br /> ''ῌr-k3-ḫt''<br /><br /> Bik božanskog društva<br /><br /> {| | style="text-align:center;text-valign:middle;padding:10px;" | {| align="center" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" | style="padding-right:4px;" | <hiero>G5</hiero> | height="48px" style="background-color:black; color:inherit;" width="2px" | | {| border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" | height="2px" style="background-color:black; color:inherit;" | |- | height="46" style="padding:0 5px;" | <hiero>D28-E1:F32</hiero> |- | height="2px" style="background-color:black; color:inherit;" | |} | | style="text-align:center;text-valign:middle;" | [[Datoteka:Srxtail2.svg|link=|alt=]] |} |} |} |- ! colspan="2" class="infobox-header skin-nightmode-reset-color" style="background:#e9deaf;" |Ime po Netbi |- | colspan="2" class="infobox-full-data" | {| width="100%" |Ka-Nebty <br /><br />''Nbt.j-k3''<br /><br />Bik dvije dame |- | class="center" | {| | style="text-align:center;text-valign:middle;padding:4px 10px;" | {| align="center" border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" | style="padding-right:6px;" | <hiero>G16</hiero> | {| border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" | height="2px" style="background-color:black; color:inherit;" | | height="45" style="padding:0;" | <hiero>D28-E1</hiero> | height="2px" style="background-color:black; color:inherit;" | |} | | style="text-align:center;text-valign:middle;" | |} |} |} |- ! colspan="2" class="infobox-header skin-nightmode-reset-color" style="background:#e9deaf;" |Zlatni Horus |- | colspan="2" class="infobox-full-data" | {| width="100%" |Netjer-bik-nebu <br /><br />''Nṯr-bjk-nb.w''<br /><br />''Božanstveni zlatni sokol''<br /><br /><hiero>R8-G7-S12</hiero><br /><br /><br />Lista Kralja Abidosa Menkaur''mn-kꜣ.w-rꜥ''''Njegova Ka-duša će ostati kao Ra''<hiero><-N5-Y5:n-D28:Z2-></hiero> '''Sakara pločica''' ...kaur ''...kꜣ.w-rꜥ'' <hiero><-N5-HASH-HASH-D28:D28-></hiero> |} |- ! colspan="2" class="infobox-header skin-nightmode-reset-color" style="background:#e9deaf;" |Nomen |- | colspan="2" class="infobox-full-data" | {| width="100%" |Menkaur <br /><br />''mn-kꜣw-rꜥ''<br /><br />''Njegova Ka-duša će ostati kao Ra''<ref name="TOSCH" /><br /><br /><hiero><-N5:Y5-D28*D28:D28-></hiero><br /><br />Alternativno spelovanje:<br /><br />''mn-kꜣ(w)-rꜥ''<br /><br /><hiero><-N5:Y5-D28-></hiero><br /><br /><hiero><-N5:Y5-D32-></hiero> |} |} </div></div> |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Supružnik | class="infobox-data" |Kamerernebty II, Reketre ? |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Djeca | class="infobox-data" |Kuenre, Šepseskaf, Kentkaus I ?, Sekemre |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Otac | class="infobox-data" |Kafre |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Majka | class="infobox-data" |Kamerernebty I |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Rođen | class="infobox-data" |g. 2550. p. n. e. |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Umro | class="infobox-data" |g. 2503. p. n. e. ( u 47. godini) |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Sahranjen | class="infobox-data" |Menkaurova Piramida |- ! class="infobox-label" scope="row" style="padding-right:0.65em" |Dinastija | class="infobox-data" |Četvrta Dinastija |} [[Datoteka:Abydos_KL_04-05_n24.jpg|mini|259x259piksel| Kartuša 24, Lista kraljeva iz Abydosa. Hram Setija I, Abydos, Egipat]] '''Menkaur''' ili '''Menkaura''' (Egipatska transliteracija: mn-kꜣw-rꜥ; 2550. p. n. e. - 2503. p. n. e.) bio je [[faraon]] [[Četvrta egipatska dinastija|Četvrte dinastije Egipta]] tokom [[Staro egipatsko kraljevstvo|Starog kraljevstva]]. Poznat je pod svojim heleniziranim imenom '''Mikerinos''' (Starogrčki jezik: Μυκερῖνος, romanizovano: Mukerînos od [[Herodot]]a), latinski kao '''Mycerinus''' i '''Menkheres''' (Μεγχέρης, Menkhérēs od Maneta). Prema Manetu, bio je prijestolonasljednik kralja [[Biheris]]a, ali prema [[Arheologija|arheološkim]] dokazima, gotovo sigurno je bio nasljednik kralja [[Kefren]]a. [[Afrikanus]] (od Sincelusa) navodi, kao vladare Četvrte dinastije, [[Sorisa]], [[Sufis I|Sufisa I]], [[Sufis II|Sufisa II]], Menkaura, [[Ratoises]]a, [[Bikeris]]a, [[Seberčeres]]a i [[Tamftis]]a, ovim redom.<ref>{{Cite web|url=https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Manetho/home.html|title=LacusCurtius • Manetho: History of Egypt (And other Fragments)|laguage=en}}</ref> Menkaur je postao poznat po svojoj grobnici, [[Menkaurova piramida|Menkaurovoj piramidi]], u [[Giza|Gizi]] i svojim [[trijada]]ma statua, koje su ga prikazivale uz boginju [[Hator]] i razna regionalna božanstva. == Porodica == Menkaur je bio sin Kefrena i unuk [[Keops]]a. Kremeni nož, pronađen u Menkaurovom pogrebnom hramu, spominje kraljevu majku [[Kamerernebti I]], što sugeriše da su Kefren i ova kraljica bili Menkaurovi roditelji. Smatra se da je Menkaur imao najmanje dvije žene. * Kraljica [[Kamerernebti II]] je kćerka Kamerernebtija I i majka kraljevskog sina [[Kuenrea]]. Lokacija Kuenreove grobnice sugeriše da je bio sin Menkaura, što njegovu majku čini suprugom ovog kralja.<ref name="G13">Grajetzki, Ancient Egyptian Queens: A Hieroglyphic Dictionary, Golden House Publications, London, 2005, p13-14 {{ISBN|978-0-9547218-9-3}}</ref> * Poznato je da je kraljica [[Reketre]] bila kćerka Kefrena, te je stoga najvjerovatniji identitet njenog muža Menkaur.<ref name="G13" /> Za mali broj djece je potvrđeno da su Menkaurova: * [[Kuenre]] je bio sin kraljice Kamerernebti II. Menkaura nije naslijedio princ Kuenre, njegov najstariji sin, koji je preminuo prije Menkaura, već Šepseskaf, mlađi sin ovog kralja. * [[Šepseskaf]] je bio Menkaurov nasljednik i najvjerovatnije njegov sin. * [[Sehemre]] je poznat po statui i moguće je da je sin Menkaura. * [[Herodot]] spominje kćerku koja je umrla u ranoj odrasloj dobi. Položena je u ukrašenu dvoranu palače u [[Sais]]u, u šuplju drvenu zoomorfnu grobnicu u obliku krave koja kleči, obloženu zlatom, izvana prekrivenu slojem crvene dekoracije, osim područja vrata i rogova koji su bili prekriveni odgovarajućim slojevima zlata. * [[Kentkaus I]] – vjerovatno Menkaurova kćerka Kraljevski dvor je uključivao nekoliko Menkaurove polubraće. Njegova braća [[Nebemaket]], [[Duenre]], [[Nikaure]] i [[Iunmin]] su služili kao veziri tokom vladavine svog brata Menkaura. Njegov brat [[Sekemkare]] je bio mlađi od njega i postao je vezir nakon Menkaureove smrti. == Vladavina == [[Datoteka:Menkaura.jpg|desno|mini|Menkaur okružen boginjom [[Hator]] (lijevo) i personifikacijom [[Sešešet]] (desno). Kip u Muzeju u Kairu.]] Dužina Menkaurove vladavine je neizvjesna. Antički historičar, [[Maneton]], mu pripisuje vladavinu od 63 godine, ali ovo je pretjerivanje. Torinski popis kraljeva je oštećen na mjestu gdje bi trebao prikazivati puni zbir godina, ali ostaci omogućavaju rekonstrukciju "..?.. + 8 godina vladavine". Egiptolozi smatraju da je 18-godišnja vladavina trebala biti napisana, što je generalno prihvaćeno. Savremeni radnički grafit izvještava o "godini nakon 11-og prebrojavanja stoke ". Da se brojanje stoke održavalo svake druge godine (kao što je bila [[tradicija]], barem do kralja Sneferua), Menkaur je mogao vladati 22. godine. Godine 2013, fragment Menkaurove sfinge otkriven je u [[Hazor|Tel Hazoru]] na ulazu u gradsku palaču. == Kompleksi piramida == Menkaurova piramida u Gizi zvala se ''Netjer-er-Menkaure'', što znači "Menkaur je božanski". Ova piramida je najmanja od tri glavne piramide u Gizi. Ova piramida mjeri 103,4&nbsp;m u podnožju, a 65,5&nbsp;m u visinu.<ref>{{Cite book|title=Guinness Book of World Records 2012|year=2011|isbn=978-1-904994-68-8|pages=194}}</ref> Postoje tri sporedne piramide povezane s Menkaurovom piramidom. Ove druge piramide se ponekad označavaju kao G-III a (Istočna sporedna piramida), G-III b (Srednja sporedna piramida) i G-III c (Zapadna sporedna piramida). U kapeli povezanoj sa G-III a piramidom pronađena je statua kraljice. Moguće je da su ove piramide bile namijenjene kraljicama Kefrena. Moguće je da je Kamerernebti II sahranjena u jednoj od piramida. === Hram u dolini === Hram u dolini bio je struktura uglavnom građena od cigle i uvećan je tokom pete ili šeste dinastije. Iz ovog hrama potječu poznate statue Menkaura s njegovom kraljicom i Menkaura s nekoliko božanstava. Djelomična lista uključuje: * Nomska trijada, [[Hator]]-Gospodarica Sikomora koja sjedi, i Kralj i boginja Hare-noma stoje, u Bostonskom muzeju. 09.200. * Nomska trijada, kralj, [[Hathor|Hator]]-Gospodarica Sikomora i [[Teba (Egipat)|tebanski]] nomski bog koji stoji. (Sada u Kairu, Muzej. Ent. 40678.) * Nomska trijada, Kralj, [[Hathor|Hator]]-Gospodarica Sikomora i Šakal-nomska boginja u stojećem stavu. (Sada u Muzeju u Kairu, broj 40679.) * Nomska trijada, Kralj, [[Hathor|Hator]]-Gospodarica Sikomora i Šišmiš - fetiš, nomska boginja u stojećem stavu. (Sada u Kairu, Muzejski centar 46499.) * Nomska trijada,Kralj, [[Hathor|Hator]], nomski bog koji stoji. (Srednji dio u Bostonskom muzeju 11.3147, glava kralja u Briselu, Muzej Roy. E. 3074.) * Dvostruka statua, 'Kralj i žena ( Kamerernebti II ) stoje, bez natpisa. (Sada u Bostonskom muzeju, 11.1738.) * Kralj u sjedećem položaju, u prirodnoj veličini, fragmentarno, alabaster . (Sada u Muzeju u Kairu, broj 40703.) * Kralj sjedi, donji dio, sjedište s natpisom, alabaster . (Sada u Bostonskom muzeju 09.202) === Pogrebni hram === U njegovom pogrebnom hramu pronađeno je još statua i fragmenata statua. Zanimljiv nalaz je fragment štapa kraljice Kamerernebti I. Komad se sada nalazi u Muzeju lijepih umjetnosti u Bostonu. Kamerernebti je na fragmentu navedena titula Kraljeve majke. === Sarkofag ===  {{multiple image|footer=Grobna komora Menkaura, danas, i onda kada je otkrivena sa sada izgubljenim sarkofagom|image1=17 menkaure burial chamber.jpg|caption1=|width1=200|image2=Sepulchral Chamber of Men-ka-ra (1878) - TIMEA.jpg|caption2=|width2=208}} Godine 1837. engleski vojni oficir Ričard Villiam Hauard Vise i inženjer Džon Šae Pering započeli su iskopavanja unutar Menkaurove piramide. U glavnoj grobnoj komori piramide pronašli su veliki kameni sarkofag dužine 244&nbsp;cm (8 stopa), 91&nbsp;cm (3 stope) širine i 89&nbsp;cm (3 stope) visine, napravljene od bazalta. Sarkofag nije bio ispisan hijeroglifima iako je bio ukrašen u stilu fasade palate. Pored grobne komore pronađeni su drveni fragmenti kovčega s imenom Menkaura i djelomični skelet umotan u grubu tkaninu. Sarkofag je uklonjen iz piramide i poslan brodom u [[Britanski muzej]] u Londonu, ali trgovački brod ''Beatrice'' koji ga je prevozio izgubljen je nakon što je napustio luku na Malti 13. oktobra 1838. godine. Ostali materijali su poslani posebnim brodom i sada se nalaze u muzeju, a ostaci drvenog kovčega su izloženi. Sada se smatra da je kovčeg bio zamjena napravljena tokom mnogo kasnijeg saitskog perioda, skoro dva milenijuma nakon kraljeve prvobitne sahrane. Radio-karbonsko datiranje pronađenih fragmenata kostiju smješta ih u još kasniji period, iz koptskog perioda u prvim vijekovima [[Anno Domini|nove ere]] . == Zapisi iz kasnijih perioda == Prema [[Herodot]]u (430. godine p. n. e.), Menkaur je bio sin Kufua (grčki ''Keops'' ) i ublažio je patnje koje je očeva vladavina prouzrokovala stanovnicima [[Stari Egipat|drevnog Egipta]]. Herodot dodaje da je doživio mnogo nesreće: njegova jedina kćerka, čije je tijelo sahranjeno u drvenom biku (za kojeg Herodot tvrdi da je preživio do njegovog života), umrla je prije njega. Nakon toga, proročište u Butu predvidjelo je da će vladati još samo šest godina.   Kralj je smatrao to nepravednim i poslao je nazad proročištu poruku prijekora, okrivljujući boga: zašto tako brzo mora umrijeti onaj koji je bio pobožan, dok su njegov otac i njegov tetak dugo živjeli, a oni su zatvorili hramove, ne obazirući se na bogove i uništavali ljude? Ali drugi odgovor s mjesta proricanja mu je otkrio da su njegova dobra djela sam uzrok skraćivanja njegovog života; jer je učinio ono što je bilo suprotno sudbini; Egipat je trebao biti u nevolji stotinu pedeset godina, o čemu su bila svjesna dva kralja prije njega, ali ne i Mikerin. Čuvši ovo, znao je da je njegova propast određena. Stoga je dao da se naprave mnoge svjetiljke, i palio bi ih kad padne noć i pio i veselio se; ni danju ni noću nije prestajao da se naslađuje, luta po močvarnoj zemlji i gajevima i gde god je čuo za najverovatnija mesta za uživanje. Tako je planirao da pretvaranjem noći u dan svojih šest godina pretvori u dvanaest i tako dokaže da je proročanstvo lažno.[13] == U popularnoj kulturi == * Menkaur je bio tema pjesme engleskog pjesnika iz devetnaestog stoljeća Metjua Arnolda pod nazivom "Mikerin". * Menkaur, koristeći grčku verziju svog imena, Mencheres, glavni je lik u seriji knjiga ''Noćna lovkinja'' Žanin Frost, gdje je prikazan kao izuzetno star i moćan vampir koji živi u moderno doba. On je protagonist jedne knjige u serijalu. == Galerija slika == <gallery widths="190" heights="250"> Datoteka:Seal_Impression_with_Name_of_King_Menkaure_LACMA_M.80.202.837.jpg|alt=Seal Impression with Name of King Menkaure LACMA M.80.202.837| Otisak pečata s imenom kralja Menkaur LACMA M.80.202.837 Datoteka:Menkaura-ColossalStatue_MuseumOfFineArtsBoston.png|alt=Colossal alabaster statue of Menkaure at the Boston Museum of Fine Arts (possibly a usurped statue of Khafre)| Kolosalna statua od alabastera Menkaura u Muzeju lijepih umjetnosti u Bostonu (moguće uzurpirana statua Kefrena ) Datoteka:MenkauraAndQueen_MuseumOfFineArtsBoston.png|alt=Greywacke statue of Menkaure and Queen Khamerernebty II at the Boston Museum of Fine Arts.| Statua Menkaura i kraljice Kamerernebti II u Muzeju lijepih umjetnosti u Bostonu. Datoteka:Egypt.Giza.Menkaure.01.jpg|alt=Menkaure's Pyramid in Giza.| Menkaurova piramida u Gizi. Datoteka:Menkaura-FragmentaryTriad_MuseumOfFineArtsBoston.png|alt=Fragmentary statue triad of Menkaure flanked by the goddess Hathor (left) and a male nome god (right), Boston Museum of Fine Arts.| Fragmentirana statua trijade Menkaura okružena boginjom Hator (lijevo) i muškim nomskim bogom (desno), Muzej lijepih umjetnosti u Bostonu. Datoteka:Pharaoh_Menhaure_triad_statue,_Caire-Musée.jpg|alt=Menkaure alongside Hathor and the nome goddess Anput| Menkaur pored [[Hathor|Hator]] i boginje noma [[Anput (mitologija)|Anput]] Datoteka:Menkaura-FragmentarySeatedStatue_MuseumOfFineArtsBoston.png|alt=Fragmentary alabaster statue of Menkaure at the Boston Museum of Fine Arts.| Fragmentirana alabasterna statua Menkaure u Muzeju likovnih umjetnosti u Bostonu. Datoteka:Menkaura-FragmentaryStatueTorso_MuseumOfFineArtsBoston.png|alt=Fragmentary alabaster statue of Menkaure at the Boston Museum of Fine Arts.| Fragmentirana alabasterna statua Menkaure u Muzeju likovnih umjetnosti u Bostonu. Datoteka:Menkaura-FragmentaryStatueHead_MuseumOfFineArtsBoston.png|alt=Fragmentary alabaster statue head of believed to depict either Menkaure or Shepseskaf at the Boston Museum of Fine Arts.| Fragmentirana glava statue od alabastera za koju se vjeruje da prikazuje ili Menkaure <ref>{{Cite web|url=https://collections.mfa.org/objects/138427/head-of-king-menkaura-mycerinus?ctx=945fc6e6-a160-4542-bca0-74f0fa384d76&idx=10|title=Head of King Menkaure (Mycerinus)|website=Museum of Fine Arts Boston|id=Catalog number 09.203}}</ref> ili Šepseskafa <ref>{{Cite book|last=Hayes|first=William|url=http://www.metmuseum.org/research/metpublications/The_Scepter_of_Egypt_Vol_1_From_the_Earliest_Times_to_the_End_of_the_Middle_Kingdom|title=The Scepter of Egypt: A Background for the Study of the Egyptian Antiquities in The Metropolitan Museum of Art. Vol. 1, From the Earliest Times to the End of the Middle Kingdom|publisher=[[Metropolitan Museum of Art]]|year=1978|location=New York|page=108|oclc=7427345|author-link=William C. Hayes}}</ref> u Muzeju lijepih umjetnosti u Bostonu. Datoteka:Mykerinos_CG_42.jpg|alt=Statuette of Menkaure of uncertain provenance, now in the Egyptian Museum| Statua Menkaura nepoznatog porijekla, sada u [[Egipatski muzej|Egipatskom muzeju]] Datoteka:Menkaura-AnthropoidCoffinFragment-Drawing1840.png|alt=Drawing of the anthropoid coffin fragment inscribed with the name of the king Menkaure made by excavator Richard Vyse and published in 1840.| Crtež fragmenta antropoidnog kovčega s ugraviranim imenom kralja Menkaure, koji je napravio radnik na iskopavanje Ričard Vise i objavljen je 1840. godine. Datoteka:Basalt_cylinder_seal_of_pharaoh_Menkaure,_from_Egypt,_Old_Kindom,_4th_Dynasty,_2539-2511_BCE._Neues_Museum,_Berlin.jpg|alt=Basalt cylinder seal of pharaoh Menkaure, from Egypt. Neues Museum, Berlin| Bazaltni cilindrični pečat faraona Menkaure, iz Egipta. Neues Museum, Berlin Datoteka:Greywacke_Statue_of_Menkaure,_Cairo_Museum.jpg|alt=Greywacke Statue of Menkaure flanked by Hathor and Anput, Cairo Museum 2023| Statua Menkaure okružena Hator i Anput, Muzej u Kairu 2023. </gallery> == Reference == <references responsive="1"></references> {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://witcombe.sbc.edu/menkaure/menkaurediscovery.html ''Menkaure i njegova kraljica,''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120604051529/http://witcombe.sbc.edu/menkaure/menkaurediscovery.html |date=4. 6. 2012 }} autora dr. Christophera LCE Witcombea. * [http://www.talkingpyramids.com/giza/pyramid-of-menkaure/ Pogledajte fotografije, videozapise, trenutni status i druge informacije o Menkaureovoj piramidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100117195844/http://www.talkingpyramids.com/giza/pyramid-of-menkaure/ |date=17. 1. 2010 }} na [http://www.talkingpyramids.com ''Talking Pyramids''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130114024731/http://www.talkingpyramids.com/ |date=14. 1. 2013 }} [[Kategorija:Menkaur]] [[Kategorija:Faraoni Četvrte Dinastije Egi]] st3n938mh2az3favymyv9v8yf4utzcw 0 521900 3916558 3898696 2026-08-05T09:09:45Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916558 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sezona nogometne lige | takmičenje = [[Premijer liga Engleske]] | sezona = 2025/2026. | slika = 1 arsenal crystal palace epl champions 2026.jpg | pobjednici = [[Arsenal FC|Arsenal]]<br>4. titula Premijer lige<br>14. [[Pobjednici Premijer lige Engleske|titula prvaka Engleske]] | ispao = [[West Ham United FC|West Ham United]]<br>[[Burnley FC|Burnley]]<br>[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] | najbolji_strijelac = [[Erling Haaland]] [[Manchester City FC|(MCI)]]<br>(27 golova) | najbolji_igrač = | kontinentalni_kup1 = [[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Liga prvaka]] | kontinentalni_kup1 kvalifikovani = Arsenal<br>[[Manchester City FC|Manchester City]]<br>[[Manchester United FC|Manchester United]]<br>[[Aston Villa FC|Aston Villa]]<br>[[Liverpool FC|Liverpool]] | kontinentalni_kup2 = [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropska liga]] | kontinentalni_kup2 kvalifikovani = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]]<br>[[Sunderland AFC|Sunderland]] | kontinentalni_kup3 = [[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Konferencijska liga]] | kontinentalni_kup3 kvalifikovani = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] | najveća_domaća_pobjeda = {{nowrap|[[Arsenal FC|Arsenal]] 5–0 [[Leeds United FC|Leeds United]]<br>{{small|(23. august 2025)}}}} | najveća_gostujuća_pobjeda = {{nowrap|[[Sunderland AFC|Sunderland]] 0–5 [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]}}<br>{{small|(24. april 2026)}} | najviše_golova = [[Fulham FC|Fulham]] 4–5 Manchester City<br>{{small|(2. decembar 2025)}} | utakmice = 380 | ukupno_golova = 1045 | najduže_pobjede = 8 utakmica<br>Aston Villa | najduže_porazi = 11 utakmica<br>Wolverhampton Wanderers | najduže_neporažen = 18 utakmica<br>Bournemouth | najduži_niz_bez_pobjede = 19 utakmica<br>Wolverhampton Wanderers | najveća_posjećenost = 74.257<br>{{nowrap|Manchester United 3–2 Burnley}}<br>{{small|(30. august 2025)}} | najmanja_posjećenost = 10.762<br>{{nowrap|[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] 1–1 Burnley}}<br>{{small|(20. decembar 2025)}} | ukupno_gledalaca = {{formatnum:{{#expr: <!--Matchweek 1--> + 60315 + 42526 + 31478 + 46233 + 61077 + 31118 + 39678 + 29949 + 73475 + 36820 <!--Matchweek 2--> + 62462 + 51785 + 11070 + 16838 + 21285 + 60110 + 24876 + 51759 + 27512 + 52230 <!--Matchweek 3--> + 39745 + 74257 + 46267 + 61250 + 30271 + 36727 + 31485 + 30215 + 60455 + 41036 <!--Matchweek 4--> + 60167 + 11167 + 25154 + 52114 + 27327 + 52145 + 62459 + 16795 + 21678 + 52534<!--Matchweek 5--> + 60342 + 31488 + 21475 + 62455 + 30807 + 74124 + 26113 + 11212 + 46261 + 60161 <!--Matchweek 6--> + 17193 + 39597 + 25118 + 36574 + 52427 + 30226 + 60537 + 40350 + 52199 + 51890 <!--Matchweek 7--> + 11165 + 36703 + 60181 + 74004 + 39767 + 40308 + 51770 + 52189 + 29504 + 17140 <!--Matchweek 8--> + 30495 + 31620 + 21646 + 25125 + 52498 + 46578 + 27736 + 61291 + 60337 + 62452 <!--Matchweek 9--> + 36788 + 39489 + 52152 + 73987 + 17214 + 11204 + 60103 + 41988 + 29116 + 52501 <!--Matchweek 10--> + 31512 + 21538 + 25083 + 26413 + 30778 + 61202 + 60407 + 62441 + 52387 + 41476 <!--Matchweek 11--> + 61210 + 52491 + 62449 + 46799 + 39467 + 40792 + 17207 + 24326 + 30708 + 52511 <!--Matchweek 12--> + 21499 + 11216 + 31358 + 27560 + 60419 + 29976 + 52181 + 36819 + 60345 + 74158 <!--Matchweek 13--> + 17176 + 52483 + 46973 + 52244 + 60546 + 25189 + 42139 + 30522 + 62469 + 39820 <!--Matchweek 14--> + 11161 + 26700 + 52007 + 60110 + 31180 + 19365 + 28646 + 36767 + 60414 + 73938 <!--Matchweek 15--> + 42888 + 11240 + 52501 + 52436 + 52041 + 60759 + 36842 + 31293 + 27283 + 30338 <!--Matchweek 16--> + 39552 + 60429 + 19739 + 60242 + 25166 + 30579 + 47158 + 62447 + 17159 + 73951 <!--Matchweek 17--> + 52226 + 10762 + 31426 + 52454 + 27622 + 61138 + 52513 + 36334 + 43157 + 27136 <!--Matchweek 18--> + 73996 + 30778 + 60209 + 17152 + 21637 + 60466 + 62464 + 39765 + 46675 + 25186 <!--Matchweek 19--> + 21020 + 39622 + 30617 + 62438 + 60279 + 73941 + 25111 + 60343 + 17141 + 46920 <!--Matchweek 20--> + 43039 + 31373 + 29874 + 11240 + 36909 + 52514 + 51979 + 60877 + 27547 + 52503 <!--Matchweek 21--> + 62429 + 11212 + 17016 + 24841 + 51768 + 26990 + 51728 + 21047 + 51176 + 60258 <!--Matchweek 22--> + 74004 + 39704 + 36300 + 60431 + 47257 + 60857 + 30729 + 29751 + 42770 + 30172 <!--Matchweek 23--> + 62456 + 21618 + 27239 + 52469 + 11260 + 17134 + 25163 + 52134 + 60296 + 51979 <!--Matchweek 24--> + 31419 + 36858 + 30161 + 39430 + 60416 + 41415 + 73895 + 30334 + 61337 + 46370 <!--Matchweek 25--> + 36835 + 73985 + 11248 + 60312 + 21273 + 27155 + 29762 + 52032 + 31179 + 60336 <!--Matchweek 26--> + 39253 + 50196 + 59773 + 62473 + 39495 + 50717 + 29921 + 23267 + 47159 + 17224 <!--Matchweek 27--> + 43048 + 17163 + 39603 + 62437 + 52187 + 24547 + 30737 + 47222 + 61439 + 52326 <!--Matchweek 28--> + 30197 + 11240 + 20069 + 60425 + 52514 + 36838 + 31427 + 27439 + 73934 + 60296 <!--Matchweek 29--> + 11108 + 51959 + 36713 + 30247 + 42084 + 31575 + 27191 + 51965 + 52184 + 60213 <!--Matchweek 30--> + 20281 + 45497 + 60176 + 39587 + 62459 + 25155 + 73997 + 30013 + 60386 + 17155 <!--Matchweek 31--> + 29843 + 11250 + 31680 + 27323 + 52547 + 36386 + 52253 + 42130 + 61519 + 51738 <!--Matchweek 32--> + 62457 + 60210 + 17220 + 20408 + 60401 + 25141 + 30591 + 47010 + 39552 + 74018 <!--Matchweek 33--> + 17171 + 36840 + 52109 + 61167 + 39733 + 42599 + 52585 + 29458 + 52523 + 24974 <!--Matchweek 34--> + 31220 + 21259 + 11226 + 47047 + 27606 + 60314 + 62454 + 31253 + 60204 + 73773 <!--Matchweek 35--> + 36265 + 17194 + 52099 + 29632 + 60196 + 11122 + 74027 + 42767 + 39605 + 52257 <!--Matchweek 36--> + 60429 + 31587 + 27626 + 47233 + 52489 + 21196 + 24958 + 30691 + 60429 + 61048 <!--Matchweek 37--> + 43033 + 74015 + 17213 + 52590 + 36880 + 28709 + 52206 + 60274 + 11218 + 39463 <!--Matchweek 38--> + 31729 + 21057 + 0 + 27442 + 60325 + 60332 + 30741 + 0 + 0 + 62471 }}}} | prosječna_posjećenost = {{formatnum:{{#expr:((15686638/377) round 0)}}}} | prethodna_sezona = [[Premier League 2024/2025.|2024/2025.]] | sljedeća_sezona = [[Premier League 2026/2027.|2026/2027.]] }} '''Premier League 2025/2026.''' je bila 34. sezona [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]] i 127. sezona najviše engleske lige. Raspored utakmica bio je objavljen 18. juna 2025. u 10:00 sati.<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4171848|title=Dates for 2025/26 Premier League season confirmed|date=22. 11. 2024|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|archive-url=https://web.archive.org/web/20241126195919/https://www.premierleague.com/news/4171848|archive-date=26. 11. 2024|access-date=4. 6. 2025}}</ref> Ovo je bila prva puna sezona u kojoj se koristio poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena tijekom prethodne sezone, 12. aprila 2025.<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=12. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4273447|title=Semi-automated offside technology to be introduced in Matchdays 32|date=1. 4. 2025|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref> Sezona 2025/2026. sastojala se od 33 vikend runde i pet utakmica sredinom sedmice. [[Puma (kompanija)|Puma]] je zamijenila [[Nike, Inc.|Nike]] kao službeni dobavljač lopti za utakmice.<ref>{{Cite web|url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|title=PUMA Becomes Official Partner Of The Premier League|last=Haidarovic|first=Luke|publisher=[[Puma (kompanija)|Puma]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20250318082444/https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/17-03-2025-puma-becomes-official-partner-premier-league|archive-date=18. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite news|last=Onyeagwara|first=Nnamdi|date=17. 3. 2025|title=Premier League announces Puma as new ball supplier from 2025-26, replacing Nike|url=https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250317140522/https://www.nytimes.com/athletic/6209235/2025/03/17/premier-league-puma-nike-ball/|archive-date=17. 3. 2025|access-date=4. 6. 2025|work=The New York Times|issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.espn.co.uk/football/story/_/id/44289813/puma-supply-premier-league-matchballs-2025-26-season|title=Puma to supply PL match balls from 2025-26|date=17. 3. 2025|website=ESPN.com|access-date=4. 6. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|title=Premier League and PUMA announce official partnership|website=PremierLeague.com|publisher=Premier League|access-date=4. 6. 2025}}</ref> [[Liverpool FC|Liverpool]] je bio branitelj naslova, osvojivši svoj drugi naslov Premijer lige i ukupno 20. naslov engleskog prvaka u prethodnoj sezoni. [[Arsenal FC|Arsenal]] je osvojio svoj četvrti naslov prvaka Premijer lige i 14. engleski naslov s jednom utakmicom prije kraja sezone, prekinuvši 22-godišnju sušu u Premijer ligi od [[Premier League 2003/2004.|2004]]. godine, nakon što je [[Manchester City FC|Manchester City]] remizirao 1-1 u gostima protiv [[AFC Bournemouth|Bournemoutha]] 19. maja 2026.<ref>{{Cite web|url=https://www.skysports.com/football/news/11670/13545591/arsenal-win-premier-league-mikel-artetas-side-end-22-year-wait-for-title|title=Arsenal win Premier League: Mikel Arteta's side end 22-year wait for title|website=Sky Sports|language=en|access-date=25. 5. 2026}}</ref> Ovo je bila prva sezona u kojoj se odigrao [[derbi sjeveroistočne Engleske]] još od [[Premier League 2015/2016.|sezone 2015/2016]], nakon što je [[Sunderland AFC|Sunderland]] plasirao svoju ekipu iz [[EFL Championship|Championshipa]] putem doigravanja. == Ekipe == U ligi se natječe dvadeset ekipa – sedamnaest najboljih ekipa iz prethodne sezone i tri ekipe koje su prošle u viši rang iz [[EFL Championship|Championshipa]]. Promovirane ekipe su [[Leeds United FC|Leeds United]], [[Burnley FC|Burnley]] i [[Sunderland AFC|Sunderland]], koje se vraćaju u najvišu ligu nakon dvije, jedne, odnosno osam godina izbivanja. Zamijenili su [[Leicester City FC|Leicester City]], [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] i [[Southampton FC|Southampton]], koji su svi ispali nakon samo jedne sezone u najvišoj ligi. Ovo je bila druga sezona zaredom i tek treći put u historiji engleske najviše lige, gdje su sve tri promovirane ekipe ispale nakon samo jedne sezone.<ref name="opta-relegation">{{Cite web|url=https://theanalyst.com/2025/04/premier-league-promoted-sides-relegation-championship|title=The Three Promoted Premier League Sides Will Be Relegated Again - This Never Used to Happen|last=Tweedale|first=Ali|date=26. 4. 2025|website=Opta Analyst|access-date=4. 6. 2025}}</ref> === Stadioni i lokacije === {{location map+ |Engleska|width=440 |float=right |caption=Lokacije klubova Premijer lige 2025/26 |places= {{location map~ |Engleska|lat=51.5155 |long=-0.1275 |label_size=80|label=London |mark=Blue pog.svg|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=52.509112 |long=-1.884783 |label_size=80|label=[[Aston Villa FC|Aston Villa]]|position=right}} {{location map~ |Engleska|lat=50.7192 |long=-1.8808 |label_size=80|label=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=50.861551 |long=-0.083624 |label_size=80|label=[[Brighton & Hove Albion FC|{{nowrap|Brighton & <br>Hove Albion}}]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska|lat=53.789 |long=-2.248 |label_size=80|label=[[Burnley FC|Burnley]]|position=top}} {{location map~ |Engleska|lat=53.438846 |long=-2.966285 |label_size=80|label=[[Everton FC|Everton]]|position=top}} {{location map~ |Engleska|lat=53.7778 |long=-1.5722 |label_size=80|label=[[Leeds United FC|{{nowrap|Leeds United}}]]|position=right}} {{location map~ |Engleska|lat=53.430845 |long=-2.960823 |label_size=80|label=[[Liverpool FC|Liverpool]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=53.483056 |long=-2.200278 |label_size=80|label=[[Manchester City FC|{{nowrap|Manchester City}}]]|position=right-->}} {{location map~ |Engleska|lat=53.463056 |long=-2.291389 |label_size=80|label=[[Manchester United FC|{{nowrap|Manchester United}}]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska|lat=54.9756 |long=-1.6017|label_size=80|label=[[Newcastle United FC|{{nowrap|Newcastle United}}]]|position=left}} {{location map~ |Engleska|lat=52.9399 |long=-1.1329 |label_size=80|label=[[Nottingham Forest FC|{{nowrap|Nottingham Forest}}]]|position=right}} {{location map~ |Engleska |lat=54.9146 |long=-1.3884 |label_size=80|label=[[Sunderland AFC|Sunderland]]|position=bottom}} {{location map~ |Engleska |lat=52.590225 |long=-2.130389 |label_size=80|label=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]|position=left}} <!--DISPLAY OF LONDON TEAMS IN UPPER RIGHT CORNER--> {{location map~ |Engleska|mark=TransparentPlaceholder.png |marksize=1 |lat=55.7 |long=-.7|label_size=80|label='''{{nowrap|[[Nogomet u Londonu|Londonske]] ekipe:}}'''<br/> [[Arsenal FC|Arsenal]]<br/> [[Brentford FC|Brentford]]<br/> [[Chelsea FC|Chelsea]]<br/> [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]<br/> [[Fulham FC|Fulham]]<br/> {{nowrap|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]}}<br/> [[West Ham United FC|West Ham United]] }} |position=right}} :'' Napomena: Lista je poredana abecednim redom.'' {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Lokacija !Stadion !Kapacitet |- |[[Arsenal FC|Arsenal]] | data-sort-value="London Holloway" |[[London]] {{small|([[Holloway, London|Holloway]])}} |[[Stadion Emirates|Emirates]] |style="text-align:center"|60.704 |- |[[Aston Villa FC|Aston Villa]] | data-sort-value="Birmingham" |[[Birmingham]] |[[Villa Park]] |style="text-align:center"|42.918 |- |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |[[Bournemouth]] |[[Dean Court|Vitality Stadium]] |style="text-align:center"|11.307 |- |[[Brentford FC|Brentford]] | data-sort-value="London Brentford" |London {{small|([[Brentford]])}} |[[Stadion Brentford Community|Gtech Community]] |style="text-align:center"|17.250 |- |[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |[[Falmer]] |[[Stadion Falmer|Stadion American Express]] |style="text-align:center"|31.876 |- |[[Burnley FC|Burnley]] |[[Burnley]] |[[Turf Moor]] |style="text-align:center"|21.944 |- |[[Chelsea FC|Chelsea]] | data-sort-value="London Fulham" |London {{small|([[Fulham]])}} |[[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |style="text-align:center"|40.173 |- |[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |London {{small|([[Selhurst]])}} |[[Selhurst Park]] |style="text-align:center"|25.194 |- |[[Everton FC|Everton]] | data-sort-value="Liverpool Vauxhall" |[[Liverpool]] {{small|([[Vauxhall, Liverpool|Vauxhall]])}} |[[Stadion Everton|Stadion Hill Dickinson]] |style="text-align:center"|52.888 |- |[[Fulham FC|Fulham]] | data-sort-value="London Fulham" |London {{small|(Fulham)}} |[[Craven Cottage]] |style="text-align:center"|29.589 |- |[[Leeds United FC|Leeds United]] |[[Leeds]] |[[Elland Road]] |style="text-align:center"|37.645 |- |[[Liverpool FC|Liverpool]] | data-sort-value="Liverpool Anfield" |Liverpool {{small|([[Anfield (suburb)|Anfield]])}} |[[Anfield]] | style="text-align:center" |61.276 |- |[[Manchester City FC|Manchester City]] | data-sort-value="Manchester Bradford" |[[Manchester]] {{small|([[Bradford, Manchester|Bradford]])}} |[[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |style="text-align:center"|52.900 |- |[[Manchester United FC|Manchester United]] | data-sort-value="Manchester Old Trafford" |[[Manchester]] {{small|([[Stretford]])}} |[[Old Trafford]] |style="text-align:center"|74.197 |- |[[Newcastle United FC|Newcastle United]] | data-sort-value="Newcastle upon Tyne" |[[Newcastle na Tyneu]] |[[St James' Park]] |style="text-align:center"|52.258 |- |[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] | data-sort-value="West Bridgford" |[[West Bridgford]] |[[City Ground]] |style="text-align:center"|30.404 |- | [[Sunderland AFC|Sunderland]] | data-sort-value="Sunderland" |[[Sunderland]] | [[Stadium of Light]] | align="center" |49.000 |- |[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] | data-sort-value="London Tottenham" |London {{small|([[Tottenham]])}} |[[Stadion Tottenham Hotspur]] |style="text-align:center"|62.850 |- |[[West Ham United FC|West Ham United]] | data-sort-value="London Stratford" |London {{small|([[Stratford, London|Stratford]])}} |[[Stadion London]] |style="text-align:center"|62.500 |- |[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] | data-sort-value="Wolverhampton" |[[Wolverhampton]] |[[Stadion Molineux]] |style="text-align:center"|31.750 |} Ovo je prva sezona koju [[Everton FC|Everton]] igra na svom novom stadionu, [[Stadion Everton|Hill Dickinson Stadionu]], nakon preseljenja s [[Goodison Park]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.evertonstadium.com/season2526|title=Season 2025/26|website=www.evertonstadium.com|access-date=4. 6. 2025}}</ref> === Osoblje i oprema === {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Menadžer !Kapiten !Proizvođač dresa !Sponzor (na prsima) !Sponzor (na rukavima) |- |Arsenal |data-sort-value="Tyler, Mikel"|{{flagicon|ESP}} [[Mikel Arteta]] |data-sort-value="Odegaard, Martin"|{{flagicon|NOR}} [[Martin Ødegaard]]<ref>{{cite press release|title=Martin Odegaard named captain|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-captain|date=30. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Arsenal Football Club|location=London}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|date=1. 7. 2019|title=Adidas and Arsenal launch new partnership|publisher=Adidas|location=Herzogenaurach|url=https://news.adidas.com/football/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|url-status=live|access-date=1. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221090612/https://news.adidas.com/fooTBAll/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b|archive-date=21. 2. 2020}}</ref> |[[Emirates (aviokompanija)|Emirates]]<ref>{{cite press release|date=19. 2. 2018|title=Emirates and Arsenal Renew Sponsorship Deal|website=|publisher=Emirates|publication-place=London|url=https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|url-status=live|access-date=24. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20210714222642/https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal|archive-date=14. 7. 2021}}</ref> |[[Rwanda Development Board|Visit Rwanda]]<ref>{{cite press release|date=23. 5. 2018|title=Arsenal partner with 'Visit Rwanda'|publisher=Arsenal Football Club|location=London|url=https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|url-status=live|access-date=23. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20210802014646/https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner|archive-date=2. 8. 2021}}</ref> |- |Aston Villa |data-sort-value="Emery, Unai"|{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]] |data-sort-value="McGinn, John"|{{flagicon|SCO}} [[John McGinn]]<ref>{{cite press release|title=McGinn named Aston Villa captain|url=https://www.avfc.co.uk/news/2022/july/27/mcginn-named-aston-villa-captain/|date=27. 7. 2022|access-date=24. 9. 2023|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite news|title=Aston Villa land Adidas kit deal as Castore agreement ends after player complaints|url=https://www.telegraph.co.uk/football/2024/01/09/aston-villa-kit-shirt-adidas-deal-castore-sawiris-emery/|newspaper=The Telegraph|location=Birmingham|date=9. 1. 2024|access-date=21. 4. 2024|last1=Wallace|first1=Sam}}</ref> |Betano<ref>{{cite press release|date=22. 4. 2024|title=Aston Villa and Betano announce Principal Partnership|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/april/22/aston-villa-and-betano-announce-principal-partnership-/|access-date=22. 4. 2024|publisher=Aston Villa Football Club|location=Birmingham}}</ref> |Trade Nation<ref>{{Cite press release|date=28. 5. 2024|title=Aston Villa renews partnership with Trade Nation|url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/may/28/aston-villa-renews-partnership-with-trade-nation/|access-date=29. 5. 2024|location=Birmingham|publisher=Aston Villa Football Club}}</ref> |- |Bournemouth |{{flagicon|ESP}} [[Andoni Iraola]] |{{flagicon|ENG}} [[Adam Smith (nogometaš, rođen 1991)|Adam Smith]]<ref>{{cite news|last=Smith|first=Alexander|date=3. 9. 2024|title=Andoni Iraola on Adam Smith and Lewis Cook as AFC Bournemouth captains|url=https://www.bournemouthecho.co.uk/sport/24557213.andoni-iraola-adam-smith-lewis-cook-afc-bournemouth-captains/#:~:text=While%20Lewis%20Cook%20captained%20Bournemouth,our%20captain%20is%20Adam%20Smith.|access-date=3. 9. 2024|newspaper=Daily Echo|publisher=[[Newsquest]]|location=[[Bournemouth]]}}</ref> |[[Umbro]]<ref>{{cite press release|title=AFC Bournemouth sign new Umbro deal|date=9. 7. 2021|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=[[Bournemouth]]|url=https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|access-date=4. 1. 2023|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220903121434/https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/|archive-date=3. 9. 2022}}</ref> |Las Vegas<ref name="TGPEurope">>{{Cite press release|title=TGP Europe leaves GB market following Commission investigation|date=16. 5. 2025|publisher=UK Gambling Comission|location=London|url=https://www.gamblingcommission.gov.uk/news/article/tgp-europe-leaves-gb-market-following-commission-investigation|access-date=16. 5. 2025}}</ref> |LEOS International<ref>{{Cite press release|title=Club Signs A Two-year Partnership With LEOS International|date=24. 7. 2024|publisher=A.F.C. Bournemouth|location=Bournemouth|url=https://www.afcb.co.uk/news/2024/july/24/afc-bournemouth-signs-a-two-year-partnership-with-leos-international/|access-date=25. 7. 2024}}</ref> |- |Brentford |data-sort-value="Frank, Thomas"|{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]] |data-sort-value="Norgaard, Christian"|{{flagicon|DEN}} [[Christian Nørgaard]]<ref>{{cite news|last=Harris|first=Jay|title=Bryan Mbeumo can be a 'key player' for Brentford in Ivan Toney's absence|url=https://theathletic.com/4538272/2023/05/21/bryan-mbeumo-brentford-leader-toney/|access-date=6. 6. 2023|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}</ref> |[[Joma]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/club-news-brentford-announce-joma-as-new-official-kit-partner|title=Brentford announce Joma as new official kit partner {{!}} Brentford FC|website=www.brentfordfc.com|access-date=22. 5. 2025}}</ref> |[[Hollywoodbets]]<ref>{{cite press release|date=29. 6. 2020|title=Brentford announce Hollywoodbets as new principal sponsor|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=16. 7. 2021|url=https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|archive-date=16. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716162004/https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|url-status=live}}</ref> |[[PensionBee]]<ref>{{cite press release|date=4. 7. 2023|title=PensionBee strengthens partnership with Brentford in new two-year enhanced deal|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=13. 8. 2023|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|archive-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230813175638/https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|url-status=live}}</ref> |- |Brighton & Hove Albion |data-sort-value="Hurzeler, Fabian"|{{flagicon|GER}} [[Fabian Hürzeler]] |data-sort-value="Dunk, Lewis"|{{flagicon|ENG}} [[Lewis Dunk]]<ref>{{cite press release|title=Dunk named as new skipper|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|date=9. 8. 2019|access-date=24. 9. 2023|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-date=19. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240119172400/https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper|url-status=dead}}</ref> |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref name="BrightonKitDeal">{{cite press release|title=New kit partnership with Nike|url=http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606234056/http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/|access-date=6. 6. 2014|archive-date=6. 6. 2014}}</ref> |[[American Express]]<ref name=BrightonKitDeal /> |[[Kissimmee, Florida|Experience Kissimmee]]<ref>{{cite press release|title=Experience Kissimmee announces partnership with Albion|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|publisher=Brighton & Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|date=11. 6. 2024|access-date=4. 6. 2025|archive-date=12. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240612034503/https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion|url-status=dead}}</ref> |- |Burnley | {{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (<small>privremeno</small>) | {{flagicon|ENG}} [[Josh Brownhill]] | [[Castore]]<ref>{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/castore-and-burnley-fc-announce-multi-year-partnership|title=CASTORE AND BURNLEY FC ANNOUNCE MULTI-YEAR PARTNERSHIP {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|access-date=11. 5. 2024|archive-date=10. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240510092554/https://www.burnleyfootballclub.com/content/castore-and-burnley-fc-announce-multi-year-partnership|url-status=dead}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> | [[Vertu Motors|Bristol Street Motors]] |- |Chelsea |data-sort-value="Maresca, Enzo"|{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>) |data-sort-value="James, Reece"|{{flagicon|ENG}} [[Reece James (nogometaš, rođen 1999)|Reece James]]<ref>{{cite press release|title=Reece James named Chelsea captain|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/reece-james-named-chelsea-captain|date=9. 8. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Chelsea Football Club|location=London}}</ref> |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref>{{cite news|title=Chelsea signs record-breaking £900m Nike kit deal|url=https://www.bbc.com/news/business-37652612|last=Wilson|first=Bill|work=BBC News|location=London|date=14. 10. 2016|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194539/https://www.bbc.com/news/business-37652612|url-status=live}}</ref> |TBA |TBA |- |Crystal Palace |{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]] |{{flagicon|ENG}} [[Marc Guéhi]]<ref>{{cite press release|title=Guéhi: Captaincy, England and bigger ambitions|date=14. 6. 2023|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/features/marc-guehi-crystal-palace-captaincy-england-appearance/}}</ref> |[[Macron (sportswear)|Macron]]<ref>{{cite press release|title=Crystal Palace announce kit deal with Macron|date=22. 6. 2022|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220716051359/https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/|archive-date=16. 7. 2022|access-date=22. 6. 2022}}</ref> |[[NET88]]<ref>{{cite press release|title=Crystal Palace announce NET88 as shirt sponsor for the 2024/25 season|date=12. 6. 2024|publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-net88-shirt-sponsor-2024-25-season/|access-date=12. 6. 2024}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |- |Everton |data-sort-value="Moyes, David"|{{flagicon|SCO}} [[David Moyes]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|IRS}} [[Séamus Coleman]] |[[Castore]]<ref>{{cite press release|title=Everton And Castore Partner In Landmark Agreement|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/june/14/everton-and-castore-partner-in-landmark-agreement/|access-date=26. 6. 2024|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool|date=14. 6. 2024}}</ref> |[[Stake.com]]<ref name="TGPEurope" /> |[[Christopher Ward (watchmaker)|Christopher Ward]]<ref>{{cite press release|date=16. 8. 2024|title=Christopher Ward Named Sleeve Partners|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/august/16/christopher-ward-named-sleeve-partner/|access-date=|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool}}</ref> |- |Fulham |data-sort-value="Silva, Marco"|{{flagicon|POR}} [[Marco Silva]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|ŠKO}} [[Tom Cairney]] |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|title=New Adidas partnership|url=https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|publisher=Fulham Football Club|location=London|access-date=20. 4. 2022|date=12. 10. 2017|archive-date=15. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815024227/https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership|url-status=live}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |WebBeds<ref>{{Cite press release|date=7. 8. 2023|title=WebBeds Announced as Official Sleeve Partner|url=https://www.fulhamfc.com/news/2023/august/07/webbeds-announced-as-official-sleeve-partner/|access-date=19. 8. 2023|publisher=Fulham Football Club|location=London}}</ref> |- |Leeds United | {{flagicon|GER}} [[Daniel Farke]] | {{flagicon|Vels}} [[Ethan Ampadu]] | [[Adidas]] | [[Red Bull GmbH|Red Bull]]<ref>{{cite news|url=https://www.leedsunited.com/news/partnerships/33559/leeds-united-football-club-announce-red-bull-as-front-of-shirt-partner|title=Leeds United announce Red Bull as front of shirt partner|publisher=Leeds United F.C|date=30. 5. 2024}}</ref> | BOXT |- |Liverpool | data-sort-value="Slot, Arne"|{{flagicon|NED}} [[Arne Slot]] | data-sort-value="van Dijk, Virgil"|{{flagicon|NED}} [[Virgil van Dijk]]<ref>{{cite press release|title=Virgil van Dijk named new Liverpool captain, Trent Alexander-Arnold vice-captain|url=https://www.liverpoolfc.com/news/virgil-van-dijk-named-new-liverpool-captain-trent-alexander-arnold-vice-captain|date=31. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Liverpool Football Club|location=Liverpool}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{Cite news|last=Hunter|first=Andy|date=22. 10. 2024|title=Liverpool expect to make more than £60m a year from new Adidas kit deal|url=https://www.theguardian.com/football/2024/oct/22/liverpool-leipzig-slot-adidas-kit-deal|access-date=18. 2. 2025|work=The Guardian|issn=0261-3077}}</ref> |[[Standard Chartered]]<ref>{{cite news|date=14. 7. 2022|title=LFC and Standard Chartered extend principal partnership to 2027|url=https://www.liverpoolfc.com/news/lfc-and-standard-chartered-extend-principal-partnership-2027|access-date=22. 5. 2023|work=[[Liverpool Football Club]]}}</ref> |[[Expedia]]<ref>{{cite news|date=17. 10. 2020|title=Liverpool Embarks on a Journey with Expedia|url=https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120035251/https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|archive-date=20. 1. 2021|access-date=17. 10. 2020|publisher=Liverpool F.C.}}</ref> |- |Manchester City |data-sort-value="Guardiola, Pep"|{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |{{ZD|POR}} [[Bernardo Silva]]<ref>{{Cite news|title=Bernardo Silva named new Manchester City captain in final year of contract|url=https://www.theguardian.com/football/2025/jun/18/bernardo-silva-to-captain-manchester-city-at-club-world-cup|newspaper=The Guardian|date=18. 6. 2025|access-date=24. 6. 2025|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Jamie|last=Jackson}}</ref> |[[Puma (kompanija)|Puma]]<ref>{{cite news|date=28. 2. 2019|title=Manchester City strike 10-year kit deal with Puma|url=https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190603140008/https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma|archive-date=3. 6. 2019|access-date=28. 2. 2019|work=Sky Sports|location=London}}</ref> |[[Etihad Airways]]<ref>{{cite news|title=Manchester City bank record £400m sponsorship deal with Etihad Airways|url=https://www.theguardian.com/football/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|newspaper=The Guardian|access-date=23. 6. 2015|location=Manchester|first=Daniel|last=Taylor|date=8. 7. 2011|archive-date=24. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200724164956/https://www.theguardian.com/fooTBAll/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways|url-status=live}}</ref> |[[OKX]]<ref>{{cite press release|title=Manchester City and OKX announce new shirt sleeve Partnership|url=https://www.mancity.com/news/club/okx-to-sponsor-manchester-city-shirt-sleeve-202324-63823725|access-date=30. 6. 2023|publisher=Manchester City Football Club|location=Manchester}}</ref> |- |Manchester United |data-sort-value="Amorim, Ruben"|{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]] |data-sort-value="Fernandes, Bruno"|{{flagicon|POR}} [[Bruno Fernandes]]<ref>{{cite press release|title=Fernandes named United's new club captain|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-man-utd-confirm-bruno-fernandes-as-new-club-captain|date=20. 7. 2023|access-date=24. 9. 2023|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{cite news|title=Manchester United and Adidas in £750m deal over 10 years|url=https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|work=BBC News|location=London|last=Wilson|first=Bill|access-date=23. 6. 2015|archive-date=15. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200615220519/https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444|url-status=live}}</ref> |[[Qualcomm Snapdragon]]<ref>{{Cite press release|url=https://www.reuters.com/sports/soccer/man-utd-confirm-qualcomms-snapdragon-new-shirt-sponsor-2023-09-13/|title=Man Utd confirm Qualcomm's Snapdragon as new shirt sponsor|access-date=18. 3. 2024|work=[[Reuters]]|author=Pearl Josephine Nazare|location=[[Bengaluru]]|date=13. 9. 2023}}</ref> |[[DXC Technology]]<ref>{{cite press release|title=United and Adidas launch new home shirt|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]|access-date=8. 7. 2022|date=8. 7. 2022|archive-date=8. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708081206/https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season|url-status=live}}</ref> |- |Newcastle United |data-sort-value="Howe, Eddie"| {{flagicon|ENG}} [[Eddie Howe]] |data-sort-value="Guimarães, Bruno"|{{flagicon|BRA}} [[Bruno Guimarães]]<ref>{{cite press release|title=Newcastle name six-man leadership group, new team captain and club captain – Report|url=https://www.nufcblog.co.uk/2024/08/19/newcastle-name-six-man-leadership-group-new-team-captain-and-club-captain-report/|date=19. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]}}</ref> |[[Adidas]]<ref>{{Cite news|last=Whitehead|first=Jacob|title=Adidas to become new Newcastle kit manufacturer in leak from documentary|url=https://theathletic.com/4789292/2023/08/19/adidas-newcastle-kit/|access-date=4. 4. 2024|work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]}}</ref> |data-sort-value="Sela"|[[Sela (kompanija)|Sela]]<ref>{{cite press release|title=Newcastle United & Sela agree multi-year front of shirt partnership|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle na Tyneu]]|date=9. 6. 2023|access-date=9. 6. 2023|archive-date=9. 6. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230609131112/https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/|url-status=live}}</ref> |Noon<ref>{{cite press release|title=noon.com becomes official sleeve partner|url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/nooncom-becomes-official-sleeve-partner/|publisher=Newcastle United Football Club|publication-place=[[Newcastle na Tyneu]]|date=27. 6. 2022|access-date=9. 6. 2023}}</ref> |- |Nottingham Forest |data-sort-value="Espirito Santo, Nuno"|{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]] |data-sort-value="Yates, Ryan"|{{flagicon|ENG}} [[Ryan Yates]] |[[Adidas]]<ref>{{cite press release|date=26. 6. 2023|title=adidas becomes official kit partner of Nottingham Forest|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2023/june/28/adidas-becomes-official-kit-partner-of-nottingham-forest/|access-date=28. 6. 2023|publisher=Nottingham Forest Football Club|location=[[Nottingham]]}}</ref> |TBA<ref name="TGPEurope" /> |Ideagen<ref>{{cite press release|url=https://www.ideagen.com/company/news/ideagen-are-official-sleeve-partner-of-nottingham-forest|title=Ideagen are Official Sleeve Partner of Nottingham Forest|publisher=Ideagen|location=[[Nottingham]]|date=14. 7. 2023|access-date=30. 7. 2023}}</ref> |- |Sunderland |data-sort-value="Le Bris, Regis"|{{flagicon|FRA}} [[Régis Le Bris]] |data-sort-value="Neil, Dan"|{{flagicon|ENG}} [[Dan Neil (nogometaš)|Dan Neil]] |[[Hummel International|Hummel]]<ref>{{cite web|url=https://www.safc.com/news/club-news/2024/april/hummel-to-become-technical-kit-partner|title=hummel to become Technical Kit Partner|date=12. 4. 2024|publisher=Sunderland Football Club|access-date=16. 4. 2024}}</ref> | W88 | Seriös Group |- |Tottenham Hotspur |data-sort-value="Postecoglou, Ange"|{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]] |data-sort-value="Son, Heung-Min"|{{ZD|ARG}} [[Cristian Romero]] |[[Nike, Inc.|Nike]]<ref>{{cite press release|title=Tottenham Hotspur announces multi-year partnership with Nike|url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180628181947/http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/|archive-date=28. 6. 2018|access-date=30. 6. 2017|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}</ref> |[[AIA Group|AIA]]<ref>{{cite news|title=Tottenham Hotspur announce new £320m shirt deal|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20201116101625/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767|archive-date=16. 11. 2020|access-date=25. 7. 2019|work=BBC Sport|location=Manchester}}</ref> |[[Kraken (kompanija)|Kraken]]<ref>{{cite press release|title=Tottenham Hotspur partners with Crypto Platform Kraken|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2024/july/tottenham-hotspur-partners-with-crypto-platform-kraken/|date=16. 7. 2024|access-date=16. 7. 2024|publisher=Tottenham Hotspur Football Club|location=London}}</ref> |- |West Ham United |data-sort-value="Potter, Graham"|{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]] |data-sort-value="Bowen, Jarrod"|{{flagicon|ENG}} [[Jarrod Bowen]]<ref>{{cite press release|title=Jarrod Bowen appointed West Ham United Club captain|url=https://www.whufc.com/news/jarrod-bowen-appointed-west-ham-united-club-captain|access-date=15. 8. 2024|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=15. 8. 2024}}</ref> |[[Umbro]]<ref>{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|title=Umbro extends partnership with West Ham United as official technical partner|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]|date=2. 5. 2019|access-date=4. 1. 2023|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner|url-status=live}}</ref> |[[Betway]]<ref>{{cite press release|title=Hammers renew partnership with Betway|url=http://www.whufc.com/news/articles/2019/may/24-may/hammers-renew-partnership-betway|access-date=28. 5. 2023|publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]}}</ref> |[[QuickBooks]]<ref>{{cite press release|url=https://www.whufc.com/news/intuit-quickbooks-and-west-ham-united-launch-pioneering-sleeve-partnership-together|title=Intuit QuickBooks and West Ham United launch pioneering Sleeve Partnership together|publisher=West Ham United Football Club|location=London|date=1. 7. 2024|access-date=17. 7. 2024}}</ref> |- |Wolverhampton Wanderers |data-sort-value="Pereira, Vítor"|{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]] |data-sort-value=TBA|{{ZD|POR}} [[Toti Gomes]] |Sudu<ref>{{cite news|title=Wolves agree new kit deal with SUDU that puts club and fans first|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240627-wolves-agree-new-kit-deal-with-sudu-that-puts-club-and-fans-first/|date=27. 6. 2024|access-date=27. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}</ref> |DEBET<ref name="TGPEurope" /> |[[JD Sports]]<ref>{{cite press release|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240603-wolves-join-jd-in-partnership/|title=Wolves join JD in partnership|date=5. 6. 2024|access-date=5. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]}}</ref> |} === Promjene menadžera === {| class="wikitable sortable" !Ekipa !Odlazeći menadžer !Način odlaska !Datum odlaska !Pozicija na tabeli !Dolazeći menadžer !Datum dolaska |- |[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/club-statement-ange-postecoglou-departs/|title=Club statement - Ange Postecoglou departs|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=12. 6. 2025}}</ref> |Otpušten |6. Juni 2025. | rowspan="2" |Pred-sezona |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2025/june/thomas-frank-joins-as-head-coach/|title=Thomas Frank joins as Head Coach|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=24. 6. 2025}}</ref> |12. Juni 2025. |- |[[Brentford FC|Brentford]] |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-thomas-frank-appointed-tottenham-head-coach-brentford-premier-league|title=Breaking news: Thomas Frank leaves Brentford to join Tottenham Hotspur as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=24. 6. 2025}}</ref> |Potpisao za [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] |12. Juni 2025. |{{ZD|IRS}} [[Keith Andrews (nogometaš)|Keith Andrews]]<ref>{{Cite web|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/first-team-keith-andrews-appointed-brentford-head-coach|title=Breaking news: Brentford appoint Keith Andrews as head coach|website=www.brentfordfc.com|language=en-gb|access-date=28. 6. 2025}}</ref> |27. Juni 2025. |- |[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]] | rowspan="4" |Otpušten |8. Septembar 2025. |10. mjesto |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/september/09/forest-appoint-ange-postecoglou-as-head-coach/|title=Forest appoint Ange Postecoglou as Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=9. 9. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |9. Septembar 2025. |- |[[West Ham United FC|West Ham United]] |{{flagicon|ENG}} [[Graham Potter]] |27. Septembar 2025. |19. mjesto |{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]<ref>{{Cite web|url=https://www.whufc.com/news/west-ham-united-appoint-nuno-espirito-santo-head-coach|title=West Ham United appoint Nuno Espírito Santo as Head Coach {{!}} West Ham United F.C.|website=www.whufc.com|language=en|access-date=28. 9. 2025}}</ref> |27. Septembar 2025. |- |Nottingham Forest |{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]] |18. Oktobar 2025. |18. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2025/october/21/sean-dyche-appointed-forest-head-coach/|title=Sean Dyche appointed Forest Head Coach|last=Club|first=Nottingham Forest Football|date=21. 10. 2025|website=Nottingham Forest Football Club|access-date=22. 10. 2025}}</ref> |21. Oktobar 2025. |- |[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251102-wolves-part-company-with-vitor-pereira/|title=Wolves part company with Vitor Pereira {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=2. 11. 2025}}</ref> |2. Novembar 2025. |20. mjesto |{{ZD|VEL}} [[Rob Edwards (nogometaš, rođen 1982)|Rob Edwards]]<ref>{{Cite web|url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20251112-edwards-becomes-new-wolves-head-coach/|title=Edwards becomes new Wolves head coach {{!}} Men's First-Team {{!}} News|website=Wolverhampton Wanderers FC|language=en|access-date=14. 11. 2025}}</ref> |12. Novembar 2025. |- |[[Chelsea FC|Chelsea]] |{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-enzo-maresca|title=Club statement: Enzo Maresca|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |Sporazumni raskid |1. Januar 2026. |5. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/c8exj6w3y41o|title=Enzo Maresca: Chelsea manager leaves with Blues fifth in Premier League|last=Kinsella|first=Nizaar|date=1. 1. 2026|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |1. Januar 2026. |- |[[Manchester United FC|Manchester United]] |{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]]<ref>{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/ruben-amorim-departs-role-as-head-coach-of-man-utd|title=Ruben Amorim departs role as head coach of Man Utd|website=www.manutd.com|language=en|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |Otpušten |5. Januar 2026. |6. mjesto |{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (<small>privremeno</small>) |5. Januar 2026. |- |Chelsea |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] | rowspan="2" |Kraj privremenog trenera |8. Januar 2026. |8. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/liam-rosenior-appointed-chelsea-head-coach|title=Liam Rosenior appointed Chelsea head coach|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |8. Januar 2026. |- |Manchester United |{{ZD|ŠKO}} [[Darren Fletcher]] (<small>privremeno</small>) |13. Januar 2026. |6. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]]<ref>{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-manchester-united-appoint-michael-carrick-as-head-coach|title=Official statement: Carrick appointed as head coach|website=www.manutd.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref> |13. Januar 2026. |- |Tottenham Hotspur |{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (nogometni trener)|Thomas Frank]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/club-statement-thomas-frank/|title=Club statement - Thomas Frank|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=11. 2. 2026}}</ref> | rowspan="2" |Otpušten |11. Februar 2026. |16. mjesto |{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2026/february/men-s-head-coach-update-igor-tudor/|title=Men’s Head Coach Update – Igor Tudor|website=Tottenham Hotspur|language=en|access-date=23. 2. 2026}}</ref> |13. Februar 2026. |- |Nottingham Forest |{{ZD|ENG}} [[Sean Dyche]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/12/club-statement|title=club-statement|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=12. 2. 2026}}</ref> |12. Februar 2026. | rowspan="2" |17. mjesto |{{flagicon|POR}} [[Vítor Pereira (nogometaš, rođen 1968)|Vítor Pereira]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2026/february/15/vitor-pereira-appointed-forest-head-coach/|title=vitor pereira appointed forest head coach|website=www.nottinghamforest.co.uk|access-date=23. 2. 2026}}</ref> |15. Februar 2026. |- |Tottenham Hotspur |{{ZD|HRV}} [[Igor Tudor]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |Sporazumni raskid |29. Mart 2026. |{{ZD|ITA}} [[Roberto De Zerbi]]<ref>{{Cite web|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news|title=News {{!}} Tottenham Hotspur|website=www.tottenhamhotspur.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |31. Mart 2026. |- |Chelsea |{{ZD|ENG}} [[Liam Rosenior]] |Otpušten |22. april 2026. |7. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Calum McFarlane]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-liam-rosenior|title=Club statement: Liam Rosenior|website=www.chelseafc.com|language=en-gb|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |22. april 2026. |- |[[Burnley FC|Burnley]] |{{flagicon|ENG}} [[Scott Parker]] |Sporazumni raskid |30. April 2026. |19. mjesto |{{ZD|ENG}} [[Mike Jackson (nogometaš, rođen 1973)|Mike Jackson]] (<small>privremeno</small>)<ref>{{Cite web|url=https://www.burnleyfootballclub.com/content/club-statement-scott-parker|title=CLUB STATEMENT: SCOTT PARKER {{!}} BurnleyFC|website=www.burnleyfootballclub.com|language=en|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |30. April 2026. |} == Promjene pravila i inovacije == Sezona 2025/2026. sadrži nekoliko značajnih novih pravila i inovacija: * Ovo je prva puna sezona u kojoj se koristi poluautomatska tehnologija ofsajda, nakon što je uvedena krajem prošle sezone [[Premier League 2024/2025.|2024/2025]].<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4256036|title=Semi-automated offside technology: What you need to know|date=24. 2. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 9. 2025}}</ref> * Kamere koje nose suci (Ref-Cams), isprobane tijekom Svjetskog klupskog prvenstva 2025., razmatraju se za upotrebu u Premijer ligi. Iako još nisu implementirane, u tijeku su rasprave o ograničenim domaćim probnim igrama tijekom sezone.<ref>{{Cite web|url=https://eplfixtures.com/var-rule-changes-in-2025-26-premier-league/|title=VAR & Key Rule Updates for 2025–26 Premier League Season|date=24. 7. 2025|language=en-US|access-date=14. 9. 2025}}</ref> * Puma je postala novi službeni dobavljač lopti za Premijer ligu, naslijedivši Nike nakon 25-godišnjeg partnerstva.<ref>{{Cite news|title=Premier League and PUMA announce official partnership|url=https://www.premierleague.com/news/4267050|access-date=14. 9. 2025|language=en}}</ref> == Tabela Premijer lige == <onlyinclude> {{#invoke:Sports table|main|style=WDL|source=[https://www.premierleague.com/tables?co=1&se=489&ha=-1 Premier League] |result1=CLLS |result2=CLLS |result3=CLLS |result4=CLLS |result5=CLLS |result6=ELLS |result7=ELLS|result8= ECLPO|result15= ELLPX|result18=REL |result19=REL |result20=REL <!--Update team positions here--> |team_order=ARS, MCI, MUN, AVL, LIV, BOU, SUN, BHA, BRE, CHE, FUL, NEW, EVE, LEE, CRY, NFO, TOT, WHU, BUR, WOL <!--Update team results here and then (if needed) positions above. Don't forget to update the date (update parameter).--> |update=complete |win_ARS=26|draw_ARS=7 |loss_ARS=5 |gf_ARS=71|ga_ARS=27<!-- Arsenal --> |win_AVL=19|draw_AVL=8 |loss_AVL=11|gf_AVL=56|ga_AVL=49<!-- Aston Villa --> |win_BOU=13|draw_BOU=18|loss_BOU=7 |gf_BOU=58|ga_BOU=54<!-- Bournemouth --> |win_BRE=14|draw_BRE=11|loss_BRE=13|gf_BRE=55|ga_BRE=52<!-- Brentford --> |win_BHA=14|draw_BHA=11|loss_BHA=13|gf_BHA=52|ga_BHA=46<!-- Brighton & Hove Albion --> |win_BUR=4 |draw_BUR=10|loss_BUR=24|gf_BUR=38|ga_BUR=75<!-- Burnley --> |win_CHE=14|draw_CHE=10|loss_CHE=14|gf_CHE=58|ga_CHE=52<!-- Chelsea --> |win_CRY=11|draw_CRY=12|loss_CRY=15|gf_CRY=41|ga_CRY=51<!-- Crystal Palace --> |win_EVE=13|draw_EVE=10|loss_EVE=15|gf_EVE=47|ga_EVE=50<!-- Everton --> |win_FUL=15|draw_FUL=7 |loss_FUL=16|gf_FUL=47|ga_FUL=51<!-- Fulham --> |win_LEE=11|draw_LEE=14|loss_LEE=13|gf_LEE=49|ga_LEE=56<!-- Leeds United --> |win_LIV=17|draw_LIV=9 |loss_LIV=12|gf_LIV=63|ga_LIV=53<!-- Liverpool --> |win_MCI=23|draw_MCI=9 |loss_MCI=6 |gf_MCI=77|ga_MCI=35<!-- Manchester City --> |win_MUN=20|draw_MUN=11|loss_MUN=7 |gf_MUN=69|ga_MUN=50<!-- Manchester United --> |win_NEW=14|draw_NEW=7 |loss_NEW=17|gf_NEW=53|ga_NEW=55<!-- Newcastle United --> |win_NFO=11|draw_NFO=11|loss_NFO=16|gf_NFO=48|ga_NFO=51<!-- Nottingham Forest --> |win_SUN=14|draw_SUN=12|loss_SUN=12|gf_SUN=42|ga_SUN=48<!-- Sunderland --> |win_TOT=10|draw_TOT=11|loss_TOT=17|gf_TOT=48|ga_TOT=57<!-- Tottenham Hotspur --> |win_WHU=10|draw_WHU=9 |loss_WHU=19|gf_WHU=46|ga_WHU=65<!-- West Ham United --> |win_WOL=3 |draw_WOL=11|loss_WOL=24|gf_WOL=27|ga_WOL=68<!-- Wolverhampton Wanderers --> <!--Team status--> |status_ARS=P |status_CRY=Z |status_WHU=I |status_WOL=I |status_BUR=I |status_text_X=Obezbijedio [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropsku ligu ligaške faze]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka |status_text_Y=Obezbijedio [[UEFA Konferencijska liga 2026/2026.|Konferencijsku ligu play-off runde]], ali bi se ipak mogao kvalificirati za Ligu prvaka ili Evropsku ligu |status_text_Z=Mogli bi se kvalificirati za [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Evropsku ligu ligaške faze]], ako pobijede u finalu Konferencijske lige. <!--Team definitions (wikilinks in table)--> |name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]] |name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]] |name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]] |name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]] |name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |name_EVE=[[Everton FC|Everton]] |name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]] |name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]] |name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]] |name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]] |name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]] |name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]] |name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]] |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] <!--Table settings and rules-->|show_limit=5|class_rules=1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova. <!--Qualification and relegation column definitions--> |res_col_header=QR |col_CLLS=green1|text_CLLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka 2026/2027.|Ligaško takmičenje Lige prvaka]]}} <!--|col_ELTH=green1 |text_ELTH=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}}--> |col_ELLS=blue1|text_ELLS=Kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}} |col_ECLPO=yellow1 |text_ECLPO=Moguća kvalifikacija za {{nowrap|[[UEFA Konferencijska liga 2026/2027.|Play-off Konferencijske lige]]}} |col_ELLPX=blue2 |text_ELLPX={{nowrap|Moguća kvalifikacija za [[UEFA Evropska liga 2026/2027.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}} |col_REL=red1 |text_REL=Ispadaju u {{nowrap|[[EFL Championship]]}} |note_res_ELLS=Pobjednici FA kupa 2025/26. i petoplasirana ekipa kvalificiraju se za ligašku fazu Evropske lige. Ako pobjednici FA kupa završe među prvih pet, kvalificirat će se šestoplasirana ekipa. }}</onlyinclude> == Rezultati == {{#invoke:sports results|main|source=[https://www.premierleague.com/results Premier League] |update=complete |a_note=yes|matches_style=FBR |team1=ARS|team2=AVL|team3=BOU|team4=BRE|team5=BHA|team6=BUR|team7=CHE|team8=CRY|team9=EVE|team10=FUL|team11=LEE|team12=LIV|team13=MCI|team14=MUN|team15=NEW|team16=NFO|team17=SUN|team18=TOT|team19=WHU|team20=WOL |name_ARS=[[Arsenal FC|Arsenal]] |match_ARS_AVL= 4–1 |match_ARS_BOU= 1–2 |match_ARS_BRE= 2–0 |match_ARS_BHA= 2–1 |match_ARS_BUR= 1–0 |match_ARS_CHE= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|2–1]] |match_ARS_CRY= 1–0 |match_ARS_EVE= 2–0 |match_ARS_FUL= 3–0 |match_ARS_LEE= 5–0 |match_ARS_LIV= 0–0 |match_ARS_MCI= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|1–1]] |match_ARS_MUN= [[Derbi Arsenal–Manchester United|2–3]] |match_ARS_NEW= 1–0 |match_ARS_NFO= 3–0 |match_ARS_SUN= 3–0 |match_ARS_TOT= [[Sjevernolondonski derbi|4–1]] |match_ARS_WHU= [[Londonski derbi|2–0]] |match_ARS_WOL= 2–1 |name_AVL=[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |match_AVL_ARS= 2–1 |match_AVL_BOU= 4–0 |match_AVL_BRE= 0–1 |match_AVL_BHA= 1–0 |match_AVL_BUR= 2–1 |match_AVL_CHE= 1–4 |match_AVL_CRY= 0–3 |match_AVL_EVE= 0–1 |match_AVL_FUL= 3–1 |match_AVL_LEE= 1–1 |match_AVL_LIV= 4–2 |match_AVL_MCI= 1–0 |match_AVL_MUN= 2–1 |match_AVL_NEW= 0–0 |match_AVL_NFO= 3–1 |match_AVL_SUN= 4–3 |match_AVL_TOT= 1–2 |match_AVL_WHU= 2–0 |match_AVL_WOL= 1–0 |name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |match_BOU_ARS= 2–3 |match_BOU_AVL= 1–1 |match_BOU_BRE= 0–0 |match_BOU_BHA= 2–1 |match_BOU_BUR= 1–1 |match_BOU_CHE= 0–0 |match_BOU_CRY= 3–0 |match_BOU_EVE= 0–1 |match_BOU_FUL= 3–1 |match_BOU_LEE= 2–2 |match_BOU_LIV= 3–2 |match_BOU_MCI= 1–1 |match_BOU_MUN= 2–2 |match_BOU_NEW= 0–0 |match_BOU_NFO= 2–0 |match_BOU_SUN= 1–1 |match_BOU_TOT= 3–2 |match_BOU_WHU= 2–2 |match_BOU_WOL= 1–0 |name_BRE=[[Brentford FC|Brentford]] |match_BRE_ARS= 1–1 |match_BRE_AVL= 1–0 |match_BRE_BOU= 4–1 |match_BRE_BHA= 0–2 |match_BRE_BUR= 3–1 |match_BRE_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–2]] |match_BRE_CRY= 2–2 |match_BRE_EVE= 2–2 |match_BRE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|0–0]] |match_BRE_LEE= 1–1 |match_BRE_LIV= 3–2 |match_BRE_MCI= 0–1 |match_BRE_MUN= 3–1 |match_BRE_NEW= 3–1 |match_BRE_NFO= 0–2 |match_BRE_SUN= 3–0 |match_BRE_TOT= 0–0 |match_BRE_WHU= 3–0 |match_BRE_WOL= 2–2 |name_BHA=[[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |match_BHA_ARS= 0–1 |match_BHA_AVL= 3–4 |match_BHA_BOU= 1–1 |match_BHA_BRE= 2–1 |match_BHA_BUR= 2–0 |match_BHA_CHE= 3–0 |match_BHA_CRY= [[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–1]] |match_BHA_EVE= 1–1 |match_BHA_FUL= 1–1 |match_BHA_LEE= 3–0 |match_BHA_LIV= 2–1 |match_BHA_MCI= 2–1 |match_BHA_MUN= 0–3 |match_BHA_NEW= 2–1 |match_BHA_NFO= 2–1 |match_BHA_SUN= 0–0 |match_BHA_TOT= 2–2 |match_BHA_WHU= 1–1 |match_BHA_WOL= 3–0 |name_BUR=[[Burnley FC|Burnley]] |match_BUR_ARS= 0–2 |match_BUR_AVL= 2–2 |match_BUR_BOU= 0–0 |match_BUR_BRE= 3–4 |match_BUR_BHA= 0–2 |match_BUR_CHE= 0–2 |match_BUR_CRY= 0–1 |match_BUR_EVE= 0–0 |match_BUR_FUL= 2–3 |match_BUR_LEE= 2–0 |match_BUR_LIV= 0–1 |match_BUR_MCI= 0–1 |match_BUR_MUN= 2–2 |match_BUR_NEW= 1–3 |match_BUR_NFO= 1–1 |match_BUR_SUN= 2–0 |match_BUR_TOT= 2–2 |match_BUR_WHU= 0–2 |match_BUR_WOL= 1–1 |name_CHE=[[Chelsea FC|Chelsea]] |match_CHE_ARS= [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|1–1]] |match_CHE_AVL= 1–2 |match_CHE_BOU= 2–2 |match_CHE_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]] |match_CHE_BHA= 1–3 |match_CHE_BUR= 1–1 |match_CHE_CRY= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|0–0]] |match_CHE_EVE= 2–0 |match_CHE_FUL= [[Zapadnolondonski derbi|2–0]] |match_CHE_LEE= 2–2 |match_CHE_LIV= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|2–1]] |match_CHE_MCI= 0–3 |match_CHE_MUN= 0–1 |match_CHE_NEW= 0–1 |match_CHE_NFO= 1–3 |match_CHE_SUN= 1–2 |match_CHE_TOT= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|2–1]] |match_CHE_WHU= 3–2 |match_CHE_WOL= 3–0 |name_CRY=[[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |match_CRY_ARS= 1–2 |match_CRY_AVL= 0–0 |match_CRY_BOU= 3–3 |match_CRY_BRE= 2–0 |match_CRY_BHA= [[Rivalstvo Brighton & Hove Albion FC–Crystal Palace FC|0–0]] |match_CRY_BUR= 2–3 |match_CRY_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Crystal Palace FC|1–3]] |match_CRY_EVE= 2–2 |match_CRY_FUL= 1–1 |match_CRY_LEE= 0–0 |match_CRY_LIV= 2–1 |match_CRY_MCI= 0–3 |match_CRY_MUN= 1–2 |match_CRY_NEW= 2–1 |match_CRY_NFO= 1–1 |match_CRY_SUN= 0–0 |match_CRY_TOT= 0–1 |match_CRY_WHU= 0–0 |match_CRY_WOL= 1–0 |name_EVE=[[Everton FC|Everton]] |match_EVE_ARS= 0–1 |match_EVE_AVL= 0–0 |match_EVE_BOU= 1–2 |match_EVE_BRE= 2–4 |match_EVE_BHA= 2–0 |match_EVE_BUR= 2–0 |match_EVE_CHE= 3–0 |match_EVE_CRY= 2–1 |match_EVE_FUL= 2–0 |match_EVE_LEE= 1–1 |match_EVE_LIV= [[Merseyside derbi|1–2]] |match_EVE_MCI= 3–3 |match_EVE_MUN= 0–1 |match_EVE_NEW= 1–4 |match_EVE_NFO= 3–0 |match_EVE_SUN= 1–3 |match_EVE_TOT= 0–3 |match_EVE_WHU= |match_EVE_WOL= 1–1 |name_FUL=[[Fulham FC|Fulham]] |match_FUL_ARS= 0–1 |match_FUL_AVL= 1–0 |match_FUL_BOU= 0–1 |match_FUL_BRE= [[Zapadnolondonski derbi|3–1]] |match_FUL_BHA= 2–1 |match_FUL_BUR= 3–1 |match_FUL_CHE= [[Zapadnolondonski derbi|2–1]] |match_FUL_CRY= 1–2 |match_FUL_EVE= 1–2 |match_FUL_LEE= 1–0 |match_FUL_LIV= 2–2 |match_FUL_MCI= 4–5 |match_FUL_MUN= 1–1 |match_FUL_NEW= 2–0 |match_FUL_NFO= 1–0 |match_FUL_SUN= 1–0 |match_FUL_TOT= 2–1 |match_FUL_WHU= 0–1 |match_FUL_WOL= 3–0 |name_LEE=[[Leeds United FC|Leeds United]] |match_LEE_ARS= 0–4 |match_LEE_AVL= 1–2 |match_LEE_BOU= 2–2 |match_LEE_BRE= 0–0 |match_LEE_BHA= 1–0 |match_LEE_BUR= 3–1 |match_LEE_CHE= 3–1 |match_LEE_CRY= 4–1 |match_LEE_EVE= 1–0 |match_LEE_FUL= 1–0 |match_LEE_LIV= 3–3 |match_LEE_MCI= 0–1 |match_LEE_MUN= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–1]] |match_LEE_NEW= 0–0 |match_LEE_NFO= 3–1 |match_LEE_SUN= 0–1 |match_LEE_TOT= 1–2 |match_LEE_WHU= 2–1 |match_LEE_WOL= 3–0 |name_LIV=[[Liverpool FC|Liverpool]] |match_LIV_ARS= 1–0 |match_LIV_AVL= 2–0 |match_LIV_BOU= 4–2 |match_LIV_BRE= 1–1 |match_LIV_BHA= 2–0 |match_LIV_BUR= 1–1 |match_LIV_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Liverpool FC|1–1]] |match_LIV_CRY= 3–1 |match_LIV_EVE= [[Merseyside derbi|2–1]] |match_LIV_FUL= 2–0 |match_LIV_LEE= 0–0 |match_LIV_MCI= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|1–2]] |match_LIV_MUN= [[Derbi Liverpool–Manchester United|1–2]] |match_LIV_NEW= 4–1 |match_LIV_NFO= 0–3 |match_LIV_SUN= 1–1 |match_LIV_TOT= 1–1 |match_LIV_WHU= 5–2 |match_LIV_WOL= 2–1 |name_MCI=[[Manchester City FC|Manchester City]] |match_MCI_ARS= [[Rivalstvo Arsenal FC–Manchester City FC|2–1]] |match_MCI_AVL= 1–2 |match_MCI_BOU= 3–1 |match_MCI_BRE= 3–0 |match_MCI_BHA= 1–1 |match_MCI_BUR= 5–1 |match_MCI_CHE= 1–1 |match_MCI_CRY= 3–0 |match_MCI_EVE= 2–0 |match_MCI_FUL= 3–0 |match_MCI_LEE= 3–2 |match_MCI_LIV= [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|3–0]] |match_MCI_MUN= [[Manchester derby|3–0]] |match_MCI_NEW= 2–1 |match_MCI_NFO= 2–2 |match_MCI_SUN= 3–0 |match_MCI_TOT= 0–2 |match_MCI_WHU= 3–0 |match_MCI_WOL= 2–0 |name_MUN=[[Manchester United FC|Manchester United]] |match_MUN_ARS= [[Derbi Arsenal–Manchester United|0–1]] |match_MUN_AVL= 3–1 |match_MUN_BOU= 4–4 |match_MUN_BRE= 2–1 |match_MUN_BHA= 4–2 |match_MUN_BUR= 3–2 |match_MUN_CHE= 2–1 |match_MUN_CRY= 2–1 |match_MUN_EVE= 0–1 |match_MUN_FUL= 3–2 |match_MUN_LEE= [[Rivalstvo Leeds United FC–Manchester United FC|1–2]] |match_MUN_LIV= [[Derbi Liverpool–Manchester United|3–2]] |match_MUN_MCI= [[Manchester derby|2–0]] |match_MUN_NEW= 1–0 |match_MUN_NFO= 3–2 |match_MUN_SUN= 2–0 |match_MUN_TOT= 2–0 |match_MUN_WHU= 1–1 |match_MUN_WOL= 1–1 |name_NEW=[[Newcastle United FC|Newcastle United]] |match_NEW_ARS= 1–2 |match_NEW_AVL= 0–2 |match_NEW_BOU= 1–2 |match_NEW_BRE= 2–3 |match_NEW_BHA= 3–1 |match_NEW_BUR= 2–1 |match_NEW_CHE= 2–2 |match_NEW_CRY= 2–0 |match_NEW_EVE= 2–3 |match_NEW_FUL= 2–1 |match_NEW_LEE= 4–3 |match_NEW_LIV= 2–3 |match_NEW_MCI= 2–1 |match_NEW_MUN= 2–1 |match_NEW_NFO= 2–0 |match_NEW_SUN= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–2]] |match_NEW_TOT= 2–2 |match_NEW_WHU= 3–1 |match_NEW_WOL= 1–0 |name_NFO=[[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |match_NFO_ARS= 0–0 |match_NFO_AVL= 1–1 |match_NFO_BOU= 1–1 |match_NFO_BRE= 3–1 |match_NFO_BHA= 0–2 |match_NFO_BUR= 4–1 |match_NFO_CHE= 0–3 |match_NFO_CRY= 1–1 |match_NFO_EVE= 0–2 |match_NFO_FUL= 0–0 |match_NFO_LEE= 3–1 |match_NFO_LIV= 0–1 |match_NFO_MCI= 1–2 |match_NFO_MUN= 2–2 |match_NFO_NEW= 1–1 |match_NFO_SUN= 0–1 |match_NFO_TOT= 3–0 |match_NFO_WHU= 0–3 |match_NFO_WOL= 0–0 |name_SUN=[[Sunderland AFC|Sunderland]] |match_SUN_ARS= 2–2 |match_SUN_AVL= 1–1 |match_SUN_BOU= 3–2 |match_SUN_BRE= 2–1 |match_SUN_BHA= 0–1 |match_SUN_BUR= 3–0 |match_SUN_CHE= 2–1 |match_SUN_CRY= 2–1 |match_SUN_EVE= 1–1 |match_SUN_FUL= 1–3 |match_SUN_LEE= 1–1 |match_SUN_LIV= 0–1 |match_SUN_MCI= 0–0 |match_SUN_MUN= 0–0 |match_SUN_NEW= [[Derbi sjeveroistočne Engleske|1–0]] |match_SUN_NFO= 0–5 |match_SUN_TOT= 1–0 |match_SUN_WHU= 3–0 |match_SUN_WOL= 2–0 |name_TOT=[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |match_TOT_ARS= [[Sjevernolondonski derbi|1–4]] |match_TOT_AVL= 1–2 |match_TOT_BOU= 0–1 |match_TOT_BRE= 2–0 |match_TOT_BHA= 2–2 |match_TOT_BUR= 3–0 |match_TOT_CHE= [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|0–1]] |match_TOT_CRY= 1–3 |match_TOT_EVE= 1–0 |match_TOT_FUL= 1–2 |match_TOT_LEE= 1–1 |match_TOT_LIV= 1–2 |match_TOT_MCI= 2–2 |match_TOT_MUN= 2–2 |match_TOT_NEW= 1–2 |match_TOT_NFO= 0–3 |match_TOT_SUN= 1–1 |match_TOT_WHU= [[Londonski derbi|1–2]] |match_TOT_WOL= 1–1 |name_WHU=[[West Ham United FC|West Ham United]] |match_WHU_ARS= [[Londonski derbi|0–1]] |match_WHU_AVL= 2–3 |match_WHU_BOU= 0–0 |match_WHU_BRE= 0–2 |match_WHU_BHA= 2–2 |match_WHU_BUR= 3–2 |match_WHU_CHE= 1–5 |match_WHU_CRY= 1–2 |match_WHU_EVE= 2–1 |match_WHU_FUL= 0–1 |match_WHU_LEE= 3–0 |match_WHU_LIV= 0–2 |match_WHU_MCI= 1–1 |match_WHU_MUN= 1–1 |match_WHU_NEW= 3–1 |match_WHU_NFO= 1–2 |match_WHU_SUN= 3–1 |match_WHU_TOT= [[Londonski derbi|0–3]] |match_WHU_WOL= 4–0 |name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |match_WOL_ARS= 2–2 |match_WOL_AVL= 2–0 |match_WOL_BOU= 0–2 |match_WOL_BRE= 0–2 |match_WOL_BHA= 1–1 |match_WOL_BUR= 2–3 |match_WOL_CHE= 1–3 |match_WOL_CRY= 0–2 |match_WOL_EVE= 2–3 |match_WOL_FUL= 1–1 |match_WOL_LEE= 1–3 |match_WOL_LIV= 2–1 |match_WOL_MCI= 0–4 |match_WOL_MUN= 1–4 |match_WOL_NEW= 0–0 |match_WOL_NFO= 0–1 |match_WOL_SUN= 1–1 |match_WOL_TOT= 0–1 |match_WOL_WHU= 3–0 }} == Statistika == === Najbolji strijelci === {| class="wikitable" |+ !Rang !Igrač !Klub !Golovi<ref name="premierleague.com">{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players|title=Premier League Top Player Stats - Goals, Assists, Clean Sheets|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=24. 8. 2025}}</ref> |- !1 |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |27 |- !2 |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |22 |- !3 |{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]] |Manchester City |17 |- !4 |{{ZD|ENG}} [[Ollie Watkins]] |Aston Villa |16 |- ! rowspan="2" |5 |{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]] |Chelsea | rowspan="2" |15 |- |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |- ! rowspan="2" |7 |{{ZD|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]] |Arsenal | rowspan="2" |14 |- |{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]] |Leeds United |- ! rowspan="2" |9 |{{ZD|ENG}} [[Danny Welbeck]] |Brighton & Hove Albion | rowspan="2" |13 |- |{{ZD|FRA}} [[Eli Junior Kroupi]] |Bournemouth |} '''Napomena''' * * 10 golova za Bournemouth, 7 golova za Manchester City ==== Het−trikovi ==== {{Glavni|Spisak het-trikova u Premijer ligi Engleske}} {| class="wikitable" |+ !Igrač !Za !Protiv !Rezultat !Datum |- |{{ZD|FRA}} [[Jean-Philippe Mateta]] |Crystal Palace |Bournemouth |3–3 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cj0e8p58v9yt|title=Crystal Palace 3-3 AFC Bournemouth: Jean-Philippe Mateta hat-trick salvages draw|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}</ref> |18. Oktobar 2025. |- |{{ZD|ENG}} [[Eberechi Eze]] |Arsenal |Tottenham Hotspur |[[Sjevernolondonski derbi|4–1]] (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c70j2y8pk44t|title=Arsenal vs Tottenham LIVE: Premier League score, stats & updates from North London Derby|last=Howell|first=Alex|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 11. 2025}}</ref> |23. Novembar 2025. |- |{{ZD|NJE}} [[Kevin Schade]] | rowspan="2" |Brentford |Bournemouth |4–1 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cwyvq88n01wt|title=Brentford 4-1 Bournemouth: Kevin Schade hits a hat-trick as Bees claim impressive win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |27. Decembar 2025. |- |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Everton |4–2 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c5y23mym183t|title=Everton 2-4 Brentford: Igor Thiago hat-trick helps the Bees ease past the hosts|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=7. 1. 2026}}</ref> |4. Januar 2026. |- |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]] | rowspan="2" |Chelsea |Wolverhampton Wanderers |3–1 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c9dvzlg498dt|title=Palmer scores first-half hat-trick in Chelsea win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=8. 2. 2026}}</ref> |7. Februar 2026. |- |{{ZD|BRA}} [[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]] |Aston Villa |4–1 (G)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/c20zeq095r9t|title=Aston Villa 1-4 Chelsea: Joao Pedro hat-trick sends Champions League message|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=5. 3. 2026}}</ref> |4. Mart 2026. |- |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |Burnley |4–1 (D)<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/live/cpqxx45x0jxt|title=Nottingham Forest v Burnley|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=3. 5. 2026}}</ref> |19. April 2026. |} === Clean sheetovi === [[File:David Raya in 2025 (cropped).jpg|thumb|upright=.8|[[David Raya]] je osvojio svoju treću Zlatnu rukavicu Premijer lige u tri sezone skupivši 19 clean sheetova za [[Arsenal FC|Arsenal]].]] {| class="wikitable" |+ !Rang !Igrač !Klub !Clean sheetovi<ref name="premierleague.com"/> |- !1 |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal |19 |- !2 |{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]] |Manchester City |15 |- ! rowspan="3" |3 |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton | rowspan="3" |11 |- |{{ZD|ENG}} [[Dean Henderson]] |Crystal Palace |- |{{ZD|SRB}} [[Đorđe Petrović (nogometaš)|Đorđe Petrović]] |Bournemouth |} === Disciplina === ==== Igrač ==== * Najviše žutih kartona: '''12'''<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=yellowCards&season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **{{ZD|BRA}} [[André (nogometaš, rođen 2001)|André]] (Wolverhampton Wanderers) **{{ZD|ENG}} [[James Garner (nogometaš, rođen 2001)|James Garner]] (Everton) * Najviše crvenih kartona: '''2'''<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/players?statMetric=totalRedCards&season=2025|title=Premier League Top Player Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **{{ZD|ARG}} Cristian Romero (Tottenham Hotspur) **{{ZD|FRA}} [[Wesley Fofana (nogometaš)|Wesley Fofana]] (Chelsea) ====Klub==== * Najviše žutih kartona: '''99'''<ref name="Yellow cards">{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=yellowCards&season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Yellow Cards|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **Tottenham Hotspur * Najmanje žutih kartona: '''51'''<ref name="Yellow cards"/> **Arsenal * Najviše crvenih kartona: '''8'''<ref name="Red cards">{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/stats/top/clubs?statMetric=totalRedCards&season=2025|title=Premier League Top Club Stats – Red Cards|publisher=Premier League|access-date=14. 9. 2025}}</ref> **Chelsea * Najmanje crvenih kartona: '''0'''<ref name="Red cards"/> **Arsenal **Brighton & Hove Albion **Manchester City == Nagrade == === Mjesečne nagrade === {| class="wikitable" |- !rowspan="2"|Mjesec !colspan="2"|Menadžer mjeseca !colspan="2"|Igrač mjeseca !colspan="2"|Gol mjeseca !colspan="2"|Odbrana mjeseca !rowspan="2"|Reference |- !Menadžer !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub !Igrač !Klub |- !August |{{ZD|NIZ}} [[Arne Slot]] |Liverpool |{{ZD|ENG}} [[Jack Grealish]] |Everton |{{ZD|MAĐ}} [[Dominik Szoboszlai]] |Liverpool |{{ZD|ENG}} [[James Trafford]] | rowspan="2" |Manchester City |<ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407271/voted-august-2025-barclays-manager-of-the-month|title=Slot named Barclays Manager of the Month|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407220/grealish-wins-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Grealish wins first ever EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407226/szoboszlais-stunner-wins-guinness-goal-of-the-month-award-for-august|title=Szoboszlai makes history with Guinness Goal of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4407234/trafford-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Trafford wins Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 9. 2025|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2025}}</ref> |- !Septembar |{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]] |Crystal Palace |{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]] |Manchester City |{{ZD|ŠPA}} [[Martín Zubimendi]] |Arsenal |{{ZD|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437276/glasner-named-barclays-manager-of-the-month|title=Glasner named Barclays Manager of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437437/haaland-wins-fourth-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Haaland wins fourth EA SPORTS Player of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437285/zubimendi-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Zubimendi wins Guinness Goal of the Month|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4437238/donnarumma-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Donnarumma wins Coca-Cola Save of the Month award|date=10. 10. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2025}}</ref> |- !Oktobar |{{flagicon|POR}} [[Ruben Amorim]] |Manchester United |{{ZD|KAM}} [[Bryan Mbeumo]] |Manchester United |{{ZD|ARG}} [[Emiliano Buendía]] |Aston Villa |{{ZD|SVK}} [[Martin Dúbravka]] |Burnley |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455472/amorim-named-barclays-manager-of-the-month|title=Amorim named Barclays Manager of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455047/mbeumo-wins-his-first-ever-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Mbeumo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455467/buendia-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Buendia wins Guinness Goal of the Month|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4455647/dubravka-claims-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Dubravka claims Coca-Cola Save of the Month award|date=7. 11. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 11. 2025}}</ref> |- !Novembar |{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]] |Chelsea |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |{{ZD|SAD}} [[Tyler Adams]] |Bournemouth |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497487/maresca-named-barclays-manager-of-the-month|title=Maresca named Barclays Manager of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497486/thiago-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497488/adams-becomes-first-american-to-win-guinness-goal-of-the-month|title=Adams becomes first American to win Guinness Goal of the Month|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4497963/pickford-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=12. 12. 2025|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 12. 2025}}</ref> |- !Decembar |{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]] |Aston Villa |{{ZD|ENG}} [[Dominic Calvert-Lewin]] |Leeds United |{{ZD|VEL}} [[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Harry Wilson]] | rowspan="2" |Fulham |{{ZD|ŠPA}} [[David Raya]] |Arsenal |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549078/emery-named-barclays-manager-of-the-month|title=Emery named December Barclays Manager of the Month|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4544215/calvert-lewin-wins-first-ea-sports-player-of-the-month-award-for-six-years|title=Calvert-Lewin wins first EA SPORTS Player of the Month award for six years|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549088/wilson-wins-guinness-goal-of-the-month-for-second-time|title=Wilson wins Guinness Goal of the Month for the second time|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4549091/raya-equals-record-for-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Raya equals record for Coca-Cola Save of the Month award|date=16. 1. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=18. 1. 2026}}</ref> |- !Januar |{{ZD|ENG}} [[Michael Carrick]] |Manchester United |{{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]] |Brentford |{{ZD|ENG}} [[Harrison Reed (nogometaš)|Harrison Reed]] |{{ZD|FRA}} [[Alphonse Areola]] |West Ham United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587333/januarys-barclays-manager-of-the-month|title=Carrick wins first Barclays Manager of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587125/thiago-makes-history-after-winning-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Thiago makes history after winning EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587385/reed-wins-guinness-goal-of-the-month-award|title=Reed wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4587584/areola-wins-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Areola wins Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 2. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=13. 2. 2026}}</ref> |- !Februar |{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |Manchester City |{{ZD|Gana}} [[Antoine Semenyo]] |Manchester City |{{ZD|ENG}} [[Dominic Solanke]] |Tottenham Hotspur |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611431/semenyo-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Semenyo wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611433/guardiola-named-barclays-manager-of-the-month|title=Guardiola named Barclays Manager of the Month|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611596/solanke-wins-guinness-goal-of-the-month|title=Solanke wins Guinness Goal of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4611611/pickford-wins-record-fourth-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Pickford wins record fourth Coca-Cola Save of the Month award|date=13. 3. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=15. 3. 2026}}</ref> |- !Mart |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |Arsenal |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Manchester United |{{ZD|DAN}} [[William Osula]] |Newcastle United |{{ZD|ENG}} [[Aaron Ramsdale]] |Newcastle United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623565/arteta-wins-eighth-barclays-manager-of-the-month-award/|title=Arteta wins eighth Barclays Manager of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623552/fernandes-matches-ronaldo-with-sixth-ea-sports-player-of-the-month-award/|title=Fernandes equals Ronaldo with sixth EA SPORTS Player of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623619/osula-wins-guinness-goal-of-the-month-award/|title=Osula wins Guinness Goal of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4623624/ramsdale-wins-coca-cola-save-of-the-month-award/|title=Ramsdale wins Coca-Cola Save of the Month award|date=3. 4. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 4. 2026}}</ref> |- !April |{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]] |Manchester City |{{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] |Nottingham Forest |{{ZD|JPN}} [[Kaoru Mitoma]] |Brighton & Hove Albion |{{ZD|VEL}} [[Karl Darlow]] |Leeds United |<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4649727/guardiola-wins-13th-barclays-manager-of-the-month-award|title=Guardiola wins 13th Barclays Manager of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4649690/gibbs-white-wins-his-first-ea-sports-player-of-the-month-award|title=Gibbs-White wins his first EA SPORTS Player of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4650440/mitoma-equals-record-for-guinness-goal-of-the-month-award|title=Mitoma equals record for Guinness Goal of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4650528/darlow-wins-his-first-coca-cola-save-of-the-month-award|title=Darlow wins his first Coca-Cola Save of the Month award|date=8. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 5. 2026}}</ref> |} === Godišnje nagrade === {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Osvajač !Klub |- |[[Menadžer sezone Premijer lige Engleske|Menadžer sezone Premijer lige]]<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4664367|title=Arteta named 2025/26 Barclays Manager of the Season|date=29. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 6. 2026}}</ref> |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |Arsenal |- |[[Igrač sezone Premijer lige Engleske|Igrač sezone Premijer lige]]<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4662427/fernandes-wins-ea-sports-player-of-the-season-award/|title=Fernandes wins EA SPORTS Player of the Season award|date=23. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=25. 5. 2026}}</ref> | rowspan="2" |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] | rowspan="2" |Manchester United |- |Playmaker sezone Premijer Lige<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4591818/202526-premier-league-playmaker-award-how-the-contenders-compare-for-mosts-assists|title=Fernandes wins 2025/26 Premier League Golden Playmaker award with record|date=24. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 6. 2025}}</ref> |- |[[Mladi igrač sezone Premijer lige Engleske|Mladi igrač sezone Premijer lige]]<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4662697/oreilly-named-young-player-of-the-season|title=O'Reilly named Young Player of the Season|date=23. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=25. 5. 2026}}</ref> |{{ZD|ENG}} [[Nico O'Reilly]] |Manchester City |- |Gol sezone Premijer lige<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4671830|title=Reed wins Guinness Goal of the Season award|date=29. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 6. 2026}}</ref> |{{ZD|ENG}} [[Harrison Reed (nogometaš)|Harrison Reed]] |Fulham |- |Najznačajniji gol sezone | | |- |Najbolja odbrana sezone<ref>{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/en/news/4671994|title=Pickford wins Coca-Cola Save of the Season award|date=29. 5. 2026|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=14. 6. 2026}}</ref> |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]] |Everton |- |PFA Igrač sezone | | |- |PFA Mladi igrač sezone | | |- |FWA igrač godine<ref>{{Cite web|url=https://footballwriters.co.uk/editorial/bruno-fernandes-is-footballer-of-the-year-and-bunny-shaw-is-womens-football-of-the-year/|title=Bruno Fernandes is Footballer of the Year and Bunny Shaw is Women’s Football of the Year. – Football Writers' Association|date=8. 5. 2026|language=en-US|access-date=9. 5. 2026}}</ref> |{{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] |Manchester United |} {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! colspan="13" | Tim navijača sezone Premier lige<ref>{{cite news|url=https://www.premierleague.com/news/4672010|publisher=Premier League|access-date=14. 6. 2026|title=REVEALED: Premier League Fan Team of the Season 25/26|date=30. 5. 2026}}</ref> |- ! Golman | colspan="12" | {{ZD|ŠPA}} [[David Raya]]<br>(Arsenal) |- ! Odbrana | style="width:25%;" colspan="3" | {{ZD|NIZ}} [[Jurriën Timber]]<br>(Arsenal) | style="width:25%;" colspan="3" | {{ZD|BRA}} [[Gabriel Magalhães|Gabriel]]<br>(Arsenal) | style="width:25%;" colspan="3" | {{ZD|FRA}} [[William Saliba]]<br>(Arsenal) | style="width:25%;" colspan="3" | {{ZD|ENG}} [[Nico O'Reilly]]<br>(Manchester City) |- ! Vezni | colspan="4" | {{ZD|MAĐ}} [[Dominik Szoboszlai]]<br>(Liverpool) | colspan="4" | {{ZD|ENG}} [[Declan Rice]]<br>(Arsenal) | colspan="4" | {{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]]<br>(Manchester United) |- ! Napad | colspan="4" | {{ZD|BRA}} [[Igor Thiago]]<br>(Brentford) | colspan="4" | {{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]]<br>(Manchester City) | colspan="4" | {{ZD|GAN}} [[Antoine Semenyo]]<br>(Bournemouth / Manchester City) |- style="visibility:collapse;" | || || || || || || || || || || |} == Reference == {{refspisak}} {{Premijer liga Engleske}} {{Prve evropske nogometne lige 2025/26.}} [[Kategorija:2025. u Engleskoj]] [[Kategorija:2026. u Engleskoj]] [[Kategorija:Sezone Premijer lige Engleske]] 2kthlu0pexmbbcij0h0qjdx5b3l4wih 0 524241 3916560 3904276 2026-08-05T09:48:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916560 wikitext text/x-wiki {{ Infokutija zdravstveno stanje | ime = Promukao [[govor|glas]] | sinonimi = Promuklost, disfonija | slika = | opis = [[Glasne žice]] (ili glasnice) u [[larinks]] uvibriraju kako bi proizvele zvuk. Kada je ovaj proces poremećen, može doći do promuklosti. |specijalnost = [[Otorinolaringologija]] | simptomi = | komplikacije = | početak = | trajanje = | vrste = Organski (strukturni ili neurogeni), funkcijski, nervni (psihogeni) ili jatrogeni | uzroci = | rizici = | dijagnoza =Procjenu i dijagnozu disfoničnog glasa vrši multidisciplinarni tim, kao što su otorinolaringolog (doktor za uho, nos i grlo) i logoped, uključujući korištenje objektivnih i subjektivnih mjera za procjenu kvalitete glasa, kao i stanja [[tkivo|tkiva]] i [[vibracija|vibracijskih]] obrazaca glasnica | diferencijalna_dijagnoza =[[Kašalj]] | prevencija = Istraživanja o učinkovitosti strategija prevencije disfonije još nisu dala konačne rezultate, međutim, istraživanja su još uvijek u toku. | liječenje = | lijekovi = | prognoza =Jednostavno se liječi, uz podešavanje životnog stila | frekvencija= Ukupna prevalencija disfonije kod djece kreće se od 3,9% do 23,4% | smrti = }} '''Promukao glas''', također poznat kao '''disfonija''' ili '''promuklost''' je kada glas nehotice zvuči zadihano, hrapavo ili napregnuto, ili je tiše jačine ili niže visine.<ref>{{cite journal | vauthors = Johns MM, Sataloff RT, Merati AL, Rosen CA | title = Shortfalls of the American Academy of Otolaryngology-Head and Neck Surgery's Clinical practice guideline: Hoarseness (Dysphonia) | journal = Otolaryngology–Head and Neck Surgery | volume = 143 | issue = 2 | pages = 175–7; discussion 175–80 | date = august 2010 | pmid = 20647114 | doi = 10.1016/j.otohns.2010.05.026 | s2cid = 22553812 }}</ref> Promukao glas može biti povezan s osjećajem nelagode ili grebanja u grlu. Promuklost je često simptom problema u glasnicama [[grkljan]]a. Može biti uzrokovana [[laringitis]]om, koji pak može biti uzrokovan [[infekcijom gornjih disajnih puteva]], [[prehlada|prehladom]] ili [[alergija]]ma. Navijanje na sportskim događajima, glasan govor u bučnom okruženju, predugo pričanje bez odmaranja glasa, glasno pjevanje ili govor previsokim ili preniskim glasom također može uzrokovati privremenu promuklost. Postoji niz drugih uzroka gubitka glasa, a liječenje se uglavnom svodi na odmaranje glasa i liječenje osnovnog uzroka. Ako je uzrok zloupotreba ili prekomjerna upotreba glasa, pijenje puno vode može ublažiti probleme. Čini se da češće se javlja kod žena i starijih osoba.<ref name="cohen">{{cite journal | vauthors = Cohen SM, Kim J, Roy N, Asche C, Courey M | title = Prevalence and causes of dysphonia in a large treatment-seeking population | url = https://archive.org/details/sim_laryngoscope_2012-02_122_2/page/342 | journal = The Laryngoscope | volume = 122 | issue = 2 | pages = 343–8 | date = februar 2012 | pmid = 22271658 | doi = 10.1002/lary.22426 | s2cid = 31457683 }}</ref> Nadalje, određene profesionalne grupe, poput nastavnika i pjevača, imaju povećan rizik.<ref name="williams">{{cite journal|last1=Williams|first1=N. R.|title=Occupational groups at risk for voice disorders: A review of the literature|journal=Occupational Medicine|date=2003|volume=53|issue=7|pages=456–460|doi=10.1093/occmed/kqg113|pmid=14581643|doi-access=free}}</ref><ref name="verdolini">{{cite journal | vauthors = Verdolini K, Ramig LO | title = Review: occupational risks for voice problems | journal = Logopedics, Phoniatrics, Vocology | volume = 26 | issue = 1 | pages = 37–46 | date = 2001 | pmid = 11432413 | doi = 10.1080/14015430119969 | s2cid = 7436065 }}</ref> Dugotrajnu promuklost, ili promuklost koja traje duže od tri sedmice, posebno kada nije povezana s prehladom ili gripom, treba procijeniti ljekar. Također se preporučuje posjet ljekaru ako je promuklost povezana s iskašljavanjem krvi, disfagijom, otežanim gutanjem, kvržicom u vratu, bolom pri govoru ili gutanju, respiratornim poremećajima ili otežanim disanjem ili afonijom duže od nekoliko dana. Da bi se glas klasificirao kao "disfoničan", abnormalnosti moraju biti prisutne u jednom ili više vokalnih parametara: visini tona, glasnoći, kvaliteti ili varijabilnosti..<ref name="aronson">{{cite book|title=Clinical voice disorders|url=https://archive.org/details/clinicalvoicedis0000aron_p9i0|date=2009|publisher=Thieme|location=New York|pages=[https://archive.org/details/clinicalvoicedis0000aron_p9i0/page/n16 1]–5| vauthors = Aronson AE, Bless DM }}</ref> Perceptivno, disfoniju mogu karakterizirati promuklost, dahtanje, grubost ili hrapavost glasa, ali neka vrsta fonacije ostaje.<ref name="aronson" /> Disfonija se može podijeliti u dva glavna tipa: organsku i funkcionalnu, a klasifikacija se zasniva na osnovnoj patologiji. Iako se uzroci disfonije mogu podijeliti u pet osnovnih kategorija, svi oni rezultiraju prekidom sposobnosti glasnica da normalno vibriraju tokom izdisaja, što utiče na glas. Procjenu i dijagnozu disfonije vrši multidisciplinarni tim, a uključuje upotrebu različitih subjektivnih i objektivnih mjera, koje uzimaju u obzir i kvalitet glasa i fizičko stanje larinksa. Razvijeni su brojni tretmani za rješavanje organskih i funkcionalnih uzroka disfonije. Disfonija se može ciljati direktnom terapijom, indirektnom terapijom, medicinskim tretmanima i hirurgijom. Funkcionalne disfonije se mogu liječiti direktnom i indirektnom terapijom glasa, dok se operacije preporučuju za hronične, organske disfonije.<ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Ludlow CL | title = Treatment for spasmodic dysphonia: limitations of current approaches | journal = Current Opinion in Otolaryngology & Head and Neck Surgery | volume = 17 | issue = 3 | pages = 160–5 | date = juni 2009 | pmid = 19337127 | pmc = 2763389 | doi = 10.1097/moo.0b013e32832aef6f }}</ref> == Tipovi== Poremećaji glasa mogu se podijeliti u dvije široke kategorije: organske i funkcijske.<ref name=":32">{{cite journal | vauthors = Ruotsalainen J, Sellman J, Lehto L, Verbeek J | title = Systematic review of the treatment of functional dysphonia and prevention of voice disorders | journal = Otolaryngology–Head and Neck Surgery | volume = 138 | issue = 5 | pages = 557–65 | date = maj 2008 | pmid = 18439458 | doi = 10.1016/j.otohns.2008.01.014 }}</ref> Razlika između ovih širokih klasa proizlazi iz njihovog uzroka, pri čemu organska disfonija nastaje kao rezultat neke vrste fiziološke promjene u jednom od podsistema [[govor]]a (što se tiče glasa, obično su pogođeni disanje, anatomija larinksa i/ili drugi dijelovi vokalnog trakta). Suprotno tome, funkcionalna disfonija odnosi se na promuklost koja je rezultat upotrebe glasa (tj. prekomjerne upotrebe/zloupotrebe).<ref name=":7">{{Cite web|url=http://www.asha.org/PRPSpecificTopic.aspx?folderid=8589942600&section=Overview|title=Voice Disorders Overview|website=American Speech-Language Hearing Association|access-date=2. 10. 2016|archive-date=24. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161124094834/http://www.asha.org/PRPSpecificTopic.aspx?folderid=8589942600&section=Overview|url-status=dead}}</ref> Nadalje, prema [[Američko udruženje za govor, jezik i sluh|ASHA]], organska disfonija , organska disfonija se može podijeliti na strukturnu i neurogenu; neurogena disfonija se definira kao oštećeno funkcioniranje vokalne strukture zbog neurvnog problema (u [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]] ili [[periferni nervni sistem|perifernom nervnom sistemu]], nasuprot tome, strukturna disfonija se definira kao oštećeno funkcioniranje vokalnog mehanizma koje je uzrokovano nekom vrstom fizičke promjene (npr. lezijom na glasnicama).<ref name=":7"/> Važno je napomenuti da dodatna podkategorija funkcionalne disfonije koju prepoznaju stručnjaci je psihogena disfonija, koja se može definirati kao vrsta poremećaja glasa koji nema poznati uzrok i za koju se može pretpostaviti da je proizvod neke vrste psiholoških stresora u nečijem okruženju.<ref name=":7"/><ref>{{Cite journal | vauthors = Duffy JR, Yorkston KM |year=2003|title=Medical interventions for Spasmodic Dysphonia and some related conditions: A systematic review|journal=Journal of Medical Speech-Language Pathology|volume=11}}</ref> Važno je napomenuti da se ovi tipovi međusobno ne isključuju i da se često preklapaju. Naprimjer, utvrđeno je da je [[disfonija mišićne napetosti]] (MTD) rezultat mnogih različitih uzroka, uključujući sljedeće: MTD u prisustvu organske patologije (tj. organski tip), MTD koji proizlazi iz upotrebe glasa (tj. funkcijski tip) i MTD kao rezultat ličnosti i/ili psiholoških faktora (tj. psihogeni tip).<ref name=":7"/><ref name=":02">{{cite journal | vauthors = Van Houtte E, Van Lierde K, Claeys S | title = Pathophysiology and treatment of muscle tension dysphonia: a review of the current knowledge | journal = Journal of Voice | volume = 25 | issue = 2 | pages = 202–7 | date = mart 2011 | pmid = 20400263 | doi = 10.1016/j.jvoice.2009.10.009 | url = https://biblio.ugent.be/publication/851833/file/1859144 }}</ref> {{columns-list|colwidth=30em| * Organska disfonija ** [[Laringitis]] (akutni: virusni, bakterijski) - (hronični: pušenje, [[Gastroezofagusna refluksna bolest|GERB]], [[Laringofaringealni refluks|LPR]]) ** [[Neoplazma]] (premaligni: displazija) - (maligni: planoćelijski [[karcinom]]) ** [[Trauma]] (jatrogena: [[operacija]], intubacija) - (slučajna: tupa, penetrirajuća, termička) ** Endokrina ([[hipotireoza]], [[hipogonadizam]]) ** Krvna ([[amiloidoza]]) ** Jatrogena (inhalacijski [[kortikosteroidi]]) * Funkcijska disfonija ** Psihogena ** Zloupotreba glasa ** Idiopatska }} ==Uzroci== Najčešći uzroci promuklosti su [[laringitis]] (akutni 42,1%; hronični 9,7%) i funkcionalna disfonija (30%).<ref name=":10"/> Promuklost može biti uzrokovana i laringealnim [[tumor]]ima (benignim 10,7 - 31%; malignim 2,2 - 3,0%).<ref name=":10" /> Uzroci koji su generalno rjeđi uključuju [[nerv|neurogena]] stanja (2,8 - 8,0%), psihogena stanja (2,0 - 2,2%) i starenje (2%).<ref name=":10" /> Različiti uzroci, koji rezultiraju abnormalnim vibracijama glasnica, mogu uzrokovati disfoniju. Ovi uzroci mogu varirati od zloupotrebe i zloupotrebe glasa do [[sistemska bolest|sistemskih bolesti]]. Uzroci disfonije mogu se podijeliti u pet osnovnih kategorija, iako se može dogoditi meeđusobno preklapanje.<ref>{{cite journal | vauthors = Feierabend RH, Shahram MN | title = Hoarseness in adults | url = https://archive.org/details/sim_american-family-physician_2009-08-15_80_4/page/362 | journal = American Family Physician | volume = 80 | issue = 4 | pages = 363–70 | date = august 2009 | pmid = 19678604 }}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Pylypowich|first1=Ashley|last2=Duff|first2=Elsie | name-list-style = vanc |title=Differentiating the Symptom of Dysphonia |journal=The Journal for Nurse Practitioners|volume=12|issue=7|pages=459–466|doi=10.1016/j.nurpra.2016.04.025|year=2016}}</ref><ref>{{Cite book|title=ABC of ear, nose, and throat|url=https://archive.org/details/abcofearnosethro0000unse_h9v5|last=Harries|first=Mered | name-list-style = vanc |publisher=Wiley-Blackwell|year=2013|editor-last=Ludman|editor-first=Harold S.|location=West Sussex, UK|pages=[https://archive.org/details/abcofearnosethro0000unse_h9v5/page/n104 95]|chapter=Hoarseness and Voice Disorders|editor-last2=Bradley|editor-first2=Patrick J.}}</ref><ref name=":0">{{Cite book|title=Handbook of language and speech disorders|url=https://archive.org/details/handbookoflangua0000unse_x6t5|url-access=limited|last1=Morris|first1=Richard|last2=Bernard Harmon|first2=Archie | name-list-style = vanc |publisher=Wiley-Blackwell|year=2010|editor-last=Damico|editor-first=Jack|location=Chichester, U.K.|pages=[https://archive.org/details/handbookoflangua0000unse_x6t5/page/455 455]–473|chapter=Describing Voice Disorders|isbn=9781405158626|editor-last2=Muller|editor-first2=Nicole|editor-last3=Ball|editor-first3=Martin J. }}</ref> (treba mati na umu da ova lista nije iscrpna): {{columns-list|colwidth=30em| # [[Neoplazma|Neoplastično]]/strukturalno: Abnormalni rast tkiva glasnica. #* [[Displazija]] #* [[Ciste]] #* Polipi #* [[Čvorić glasnica|Čvorići]] #* [[Karcinom]] # [[Upala|Zapaljensko]]: promjene u tkivu glasnica kao rezultat upale. #* [[Alergija]] #* [[Infekcija]] #* [[Gastroezofagealna refluksna bolest|Refluks]] #* [[Pušenje]] #* [[Trauma]] #* Zloupotreba glasa # Neuromuskularno: poremećaji u bilo kojoj od komponenti [[nervmi sistem|nervnog sistema]] koje kontrolišu funkciju larinksa. #* [[Multipla skleroza]] #* [[Miastenija gravis|Mijastenija gravis]] #* [[Parkinsonova bolest]] #* [[Spazmodična disfonija]] #* [[Povreda živaca]] # Povezane sistemske bolesti: [[sistemske bolesti]] koje imaju manifestacije koje utiču na glas. #* [[Akromegalija]] #* [[Amiloidoza]] #* [[Hipotireoza]] #* [[Sarkoidoza]] # Tehnički: povezano sa slabim funkcionisanjem mišića ili psihološkim [[stres]]om, bez odgovarajućih fizioloških abnormalnosti larinksa. #* Psihogene kao što je poremećaj disocijacije <ref>Dr Pragya Semwal, Dr Shobit Garg Chronic Dissociation Presenting as Dysphonia Plica Ventricularis: An Atypical Presentation. Int. j. med. case reports Vol 6 Issue 3 Jul-Sep 2020 1-3. http://www.ijomcr.net {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210207230531/http://www.ijomcr.net/ |date=7. 2. 2021 }}</ref> #* Prekomjerni zahtjevi #* [[Stres]] #* Vokalno [[naprezanje]] }} ===Zaposlenje=== Sugerira se da određene profesionalne grupe mogu biti izložene povećanom riziku od razvoja disfonije<ref <ref name="williams"/><ref name="verdolini"/> zbog pretjeranih ili intenzivnih vokalnih zahtjeva njihovog rada.<ref name=":15"/> Istraživanja na ovu temu prvenstveno su se fokusirala na nastavnike i pjevače, iako su neke studije ispitivale i druge grupe korisnika s jakim glasom (npr. glumce, navijačice, instruktore [[aerobik]]a itd.).<ref name="williams" /><ref name=":12" /> Trenutno je poznato da nastavnici i pjevači češće prijavljuju disfoniju.<ref name=":15">{{cite journal | vauthors = Cantor Cutiva LC, Vogel I, Burdorf A | title = Voice disorders in teachers and their associations with work-related factors: a systematic review | journal = Journal of Communication Disorders | volume = 46 | issue = 2 | pages = 143–55 | date = mart 2013 | pmid = 23415241 | doi = 10.1016/j.jcomdis.2013.01.001 }}</ref><ref name=":14">{{cite journal | vauthors = Pestana PM, Vaz-Freitas S, Manso MC | title = Prevalence of Voice Disorders in Singers: Systematic Review and Meta-Analysis | journal = Journal of Voice | volume = 31 | issue = 6 | pages = 722–727 | date = novembar 2017 | pmid = 28342677 | doi = 10.1016/j.jvoice.2017.02.010 }}</ref> Štaviše, nastavnici fizičkog vaspitanja, nastavnici u bučnim okruženjima i oni koji uobičajeno koriste glasan ton imaju povećan rizik.<ref name=":15" /> Termin '''[[Faringitis|grlo sveštenika]]''' ili ''disfonija klericorum'' se ranije koristio za bolnu disfoniju povezanu s javnim nastupom, posebno među propovjednicima.<ref>{{Cite journal |last=Broadwater |first=Kimberly |date=2021 |title=Clergyman's Sore Throat |url=https://muse.jhu.edu/article/803425 |journal=Journal of Singing |volume=78 |issue=1 |pages=113–117 |doi=10.53830/CNLB1302 |s2cid=239663449 |issn=2769-4046|url-access=subscription }}</ref> Međutim, tačne stope prevalencije za korisnike glasa na profesionalnom nivou nisu jasne, jer su se pojedinačne studije uveliko razlikovale u metodima korištenim za dobijanje podataka (npr. korištenje različitih [[operativna definicija|operativnih definicija]] za "pjevača").<ref name=":15"/><ref name=":14"/> ==Mehanizam== U prednjem dijelu vrata nalazi se [[larinks]] (također poznat kao glasna kutija), struktura sastavljena od nekoliko potpornih [[hrskavica]] i [[ligament|ligamenata]], u kojoj se nalaze [[glasni nabor|glasne nabore]].<ref name="colton"/> Pri normalnoj produkciji glasa, izdahnuti zrak izlazi iz [[pluća]] i prolazi prema gore kroz [[glasni trakt]].<ref name="colton"/> Na nivou larinksa, izdahnuti zrak uzrokuje pomicanje glasnih nabora prema srednjoj liniji trakta (proces koji se naziva adukcija). Adukovani glasni nabori se ne zatvaraju u potpunosti, već ostaju djelimično otvoreni. Uski otvor između nabora naziva se [[glotis]].<ref name="aronson"/><ref name="colton"/> Kako se zrak kreće kroz glotis, uzrokuje distorziju čestica zraka što dovodi glasnice u vibrirajuće kretanje. Upravo to vibrirajuće [[kretanje]] proizvodi fonaciju ili glas.<ref name="aronson" /> Kod disfonije postoji oštećenje sposobnosti proizvodnje odgovarajućeg nivoa fonacije. Preciznije, to je rezultat oštećenja vibracije glasnica ili nervne opskrbe [[grkljan]]a.<ref name="aronson" /> ==Dijagnoza== Procjenu i dijagnozu disfoničnog glasa vrši multidisciplinarni tim, kao što su otorinolaringolog (doktor za uho, nos i grlo) i logoped, uključujući korištenje objektivnih i subjektivnih mjera za procjenu kvalitete glasa, kao i stanja [[tkiva (biologija)|tkiva]] i [[vibracijskih]] obrazaca glasnica.<ref>{{cite journal | vauthors = Mehta DD, Hillman RE | title = Voice assessment: updates on perceptual, acoustic, aerodynamic, and endoscopic imaging methods | journal = Current Opinion in Otolaryngology & Head and Neck Surgery | volume = 16 | issue = 3 | pages = 211–5 | date = juni 2008 | pmid = 18475073 | pmc = 3775647 | doi = 10.1097/moo.0b013e3282fe96ce }}</ref> ===Definicija=== Disfonija je širok klinički termin koji se odnosi na abnormalno funkcionisanje glasa.<ref name="aronson"/><ref name="colton">{{cite book|title=Understanding voice problems: A physiological perspective for diagnosis and treatment|date=2011|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Baltimore, MB|pages=372–385|last1=Colton|first1=R. H., Casper, J. K., Leonard, R.}}</ref> Preciznije, glas se može klasificirati kao "disfoničan" kada postoje abnormalnosti ili oštećenja u jednom ili više sljedećih parametara glasa: visina tona, glasnoća, kvalitet i varijabilnost.<ref name="aronson"/> Na primjer, abnormalna visina tona može se karakterizirati glasom koji je previsok ili prenizak, dok abnormalna glasnoća može se karakterizirati glasom koji je pretih ili preglasan.<ref name="aronson"/> Slično tome, glas koji ima česte, neprimjerene prekide karakterizira abnormalnu kvalitetu, dok glas koji je monoton (tj. vrlo ravan) ili neprimjereno fluktuira karakterizira abnormalnu varijabilnost.<ref name="aronson"/> Iako se promuklost koristi naizmjenično s terminom disfonija, važno je napomenuti da ta dva pojma nisu sinonimi. Promuklost je samo subjektivni termin koji objašnjava perceptivni kvalitet (ili zvuka) disfoničnog glasa.<ref name="schwartz">{{cite journal | vauthors = Schwartz SR, Cohen SM, Dailey SH, Rosenfeld RM, Deutsch ES, Gillespie MB, Granieri E, Hapner ER, Kimball CE, Krouse HJ, McMurray JS, Medina S, O'Brien K, Ouellette DR, Messinger-Rapport BJ, Stachler RJ, Strode S, Thompson DM, Stemple JC, Willging JP, Cowley T, McCoy S, Bernad PG, Patel MM | title = Clinical practice guideline: hoarseness (dysphonia) | journal = Otolaryngology–Head and Neck Surgery | volume = 141 | issue = 3 Suppl 2 | pages = S1–S31 | date = septembar 2009 | pmid = 19729111 | doi = 10.1016/j.otohns.2009.06.744 | s2cid = 14655786 | doi-access = free }}</ref> Iako je promuklost čest simptom (ili tegoba) disfonije,<ref name="colton"/> Može biti prisutan i nekoliko drugih znakova i simptoma, kao što su: zadihanost, hrapavost i suhoća. Nadalje, glas se može klasificirati kao disfoničan kada predstavlja probleme u funkcionalnim ili profesionalnim potrebama pojedinca ili je neprikladan za njegovu dob ili [[spol]].<ref name="aronson"/> === Auditorno-perceptivne mjere === Auditno-perceptivne mjere su najčešće korišteni alat od strane kliničara za procjenu kvalitete glasa zbog svoje brze i neinvazivne prirode.<ref name=":4">{{cite journal | vauthors = Oates J | title = Auditory-perceptual evaluation of disordered voice quality: pros, cons and future directions | journal = Folia Phoniatrica et Logopaedica | volume = 61 | issue = 1 | pages = 49–56 | year = 2009 | pmid = 19204393 | doi = 10.1159/000200768 | doi-access = free }}</ref> Osim toga, ove mjere su se pokazale pouzdanima u kliničkom okruženju.<ref name=":3">{{cite journal | vauthors = Dejonckere PH, Bradley P, Clemente P, Cornut G, Crevier-Buchman L, Friedrich G, Van De Heyning P, Remacle M, Woisard V | title = A basic protocol for functional assessment of voice pathology, especially for investigating the efficacy of (phonosurgical) treatments and evaluating new assessment techniques. Guideline elaborated by the Committee on Phoniatrics of the European Laryngological Society (ELS) | journal = European Archives of Oto-Rhino-Laryngology | volume = 258 | issue = 2 | pages = 77–82 | date = februar 2001 | pmid = 11307610 | doi = 10.1007/s004050000299 | s2cid = 3795132 }}</ref> Ocjene se koriste za procjenu kvaliteta pacijentovog glasa za različite glasovne karakteristike, uključujući ukupnu težinu, hrapavost, dahtanje, napetost, glasnoću i visinu tona. Ove procjene se rade tokom spontanog govora, čitanja [[rečenica]] ili odlomaka ili produženog izgovaranja [[samoglasnik]]a.<ref name=":0"/> GRBAS (ocjena, hrapavost, dah, [[astenija]], naprezanje) i CAPE-V (konsenzusna auditivna perceptivna evaluacija) — glas) su dvije formalne skale za ocjenjivanje glasa koje se obično koriste u tu svrhu.<ref name=":4"/> ===Snimanje glasnica=== Tehnike snimanja glasnica koriste kliničari za pregled glasnica, što im omogućava otkrivanje vokalne [[patologija|patologije]] i procjenu kvalitete vibracija glasnica. [[Larinks]]na [[stroboskop]]ija je primarni klinički alat koji se koristi u tu svrhu. [[Laringinks]]na stroboskopija koristi sinhronizirano bljeskajuće svjetlo koje prolazi kroz kruti ili fleksibilni [[laringoskop]] kako bi se dobila slika pokreta glasnica; slika se stvara usrednjavanjem nekoliko vibracijskih ciklusa i stoga se ne prikazuje u stvarnom vremenu.<ref>{{cite journal | vauthors = Kendall KA | title = High-speed laryngeal imaging compared with videostroboscopy in healthy subjects | journal = Archives of Otolaryngology–Head & Neck Surgery | volume = 135 | issue = 3 | pages = 274–81 | date = mart 2009 | pmid = 19289706 | doi = 10.1001/archoto.2008.557 | doi-access = free }}</ref> Budući da se ova tehnika oslanja na [[Periodična funkcija|periodične]] vibracije glasnica, ne može se koristiti kod pacijenata sa umjerenom do teškom disfonijom.<ref name=":0"/> Digitalno snimanje glasnica velikom brzinom ([[videokimografija]]), još jedna tehnika snimanja, nije podložna istim ograničenjima kao laringealna stroboskopija. Kruti endoskop se koristi za snimanje slika brzinom od 8000 kadrova u sekundi, a slika se prikazuje u realnom vremenu. Također, ova tehnika omogućava snimanje aperiodičnih vibracija<ref name=":0" /> i stoga se može koristiti kod pacijenata sa svim težinama disfonije. === Akustičke mjere === Akustične mjere mogu se koristiti za objektivne mjere vokalne funkcije. Algoritmi za obradu signala primjenjuju se na glasovne snimke napravljene tokom produžene [[fonacija]] ili tokom spontanog govora.<ref name=":5">{{cite journal | vauthors = Little MA, McSharry PE, Roberts SJ, Costello DA, Irene Moroz| title = Exploiting nonlinear recurrence and fractal scaling properties for voice disorder detection | journal = BioMedical Engineering OnLine | volume = 6 | pages = 23 | date = juni 2007 | pmid = 17594480 | pmc = 1913514 | doi = 10.1186/1475-925X-6-23 | arxiv = 0707.0086 | doi-access = free }}</ref> Akustični parametri koji se zatim mogu ispitati uključuju [[osnovna frekvencija|osnovnu frekvenciju]], [[amplituda|amplitudu]] signala, podrhtavanje, treperenje i omjer šuma i harmonika.<ref name=":0"/> Međutim, zbog ograničenja koja nameću korišteni algoritmi, ove mjere se ne mogu koristiti kod pacijenata koji pokazuju tešku disfoniju.<ref name=":5" /> === Aerodinamičke mjere === [[Aerodinamika|Aerodinamičke]] mjere glasa uključuju mjere [[Volumen pluća|volumena zraka]], protoka zraka i subglotalnog pritiska zraka. Normalni aerodinamički parametri glasa znatno variraju među pojedincima, što dovodi do velikog preklapajućeg raspona vrijednosti između disfoničnih i nedisfoničnih pacijenata. Ovo ograničava upotrebu ovih mjera kao dijagnostičkog alata.<ref name=":0"/> Ipak, korisne su kada se koriste uz druge mjere procjene glasa ili kao alat za praćenje terapijskih efekata tokom vremena.<ref name=":3"/> == Prevencija == S obzirom na to da su određena zanimanja izloženija većem riziku od razvoja disfonije (npr. nastavnici), provedena su istraživanja o prevenciji.<ref name=":8">{{cite journal | vauthors = Ruotsalainen JH, Sellman J, Lehto L, Jauhiainen M, Verbeek JH | title = Interventions for preventing voice disorders in adults | journal = The Cochrane Database of Systematic Reviews | volume = 4 | issue = 4 | pages = CD006372 | date = oktobar 2007 | pmid = 17943906 | doi = 10.1002/14651858.cd006372.pub2 | pmc = 8923518 }}</ref> Istraživanja o učinkovitosti strategija prevencije disfonije još nisu dala konačne rezultate, međutim, istraživanja su još uvijek u toku.<ref name=":32" /><ref name=":8" /> Primarno, postoje dvije vrste vokalnog treninga koje stručnjaci prepoznaju kao pomoć u prevenciji: direktan i indirektan. Direktna prevencija opisuje napore za smanjenje uvjeta koji mogu dovesti do povećanja vokalnog naprezanja (kao što su edukacija pacijenata, strategije opuštanja itd.), dok se indirektne strategije prevencije odnose na promjene u osnovnom fiziološkom mehanizmu za proizvodnju glasa (npr. prilagođavanje načina na koji se odvija adukcija glasnica, respiratorni trening, promjena posturalnih navika itd.).<ref name=":32"/><ref name=":8"/> ==Liječenje== Iako ne postoji univerzalna klasifikacija problema s glasom, poremećaji glasa mogu se podijeliti u određene kategorije: organski (strukturni ili neurogeni), funkcijski, neurvni (psihogeni) ili jatrogeni, naprimjer.<ref>{{cite journal | vauthors = Morrison MD, Rammage LA | title = Muscle misuse voice disorders: description and classification | journal = Acta Oto-Laryngologica | volume = 113 | issue = 3 | pages = 428–34 | date = maj 1993 | pmid = 8517149 | doi = 10.3109/00016489309135839 }}</ref> U zavisnosti od dijagnoze i težine problema s glasom, te u zavisnosti od kategorije u koju spada poremećaj glasa, pacijentu se mogu predložiti različite metode liječenja. Stručnjak mora imati na umu da ne postoji jedan univerzalni tretman, već klinički pristup mora pronaći optimalni i efikasan tok djelovanja za određenog pacijenta. Postoje tri glavne vrste tretmana: medicinski tretmani, terapija glasa i hirurški tretmani.<ref>{{cite journal | vauthors = Maryn Y, De Bodt M, Roy N | title = The Acoustic Voice Quality Index: toward improved treatment outcomes assessment in voice disorders | journal = Journal of Communication Disorders | volume = 43 | issue = 3 | pages = 161–74 | date = maj 2010 | pmid = 20080243 | doi = 10.1016/j.jcomdis.2009.12.004 | url = https://biblio.ugent.be/publication/888149/file/1013291 }}</ref> Kada je potrebno, određeni poremećaji glasa koriste kombinaciju pristupa liječenju.<ref name=":32"/> Medicinski tretman uključuje upotrebu botulinum toksina (botoksa) ili antirefluksnih lijekova, na primjer. [[Botoks]] je ključni tretman za poremećaje glasa kao što je spastična disfonija.<ref>{{cite journal | vauthors = Kim JW, Park JH, Park KN, Lee SW | title = Treatment efficacy of electromyography versus fiberscopy-guided botulinum toxin injection in adductor spasmodic dysphonia patients: a prospective comparative study | journal = TheScientificWorldJournal | volume = 2014 | pages = 327928 | date = 2014 | pmid = 25383369 | pmc = 4213399 | doi = 10.1155/2014/327928 | doi-access = free }}</ref> Terapija glasom se uglavnom koristi kod pacijenata koji imaju osnovni uzrok zloupotrebe ili zloupotrebe glasa.<ref>{{cite journal | vauthors = Chow YW, Pietranico R, Mukerji A | title = Studies of oxygen binding energy to hemoglobin molecule | journal = Biochemical and Biophysical Research Communications | volume = 66 | issue = 4 | pages = 1424–31 | date = oktobar 1975 | pmid = 6 | doi = 10.1016/0006-291x(75)90518-5 }}</ref> Laringolozi također preporučuju ovu vrstu liječenja pacijentima koji imaju organski poremećaj glasa - poput čvorića glasnica, [[cista]] ili polipa, kao i za liječenje funkcionalne disfonije.<ref name=":32"/> Mogu se primijeniti i određeni hirurški tretmani - fono mikrohirurgija (uklanjanje lezija glasnica mikroskopom), hirurgija laringealnog okvira (manipulacija glasnice), kao i injekcijska augmentacija (ubrizgavanje supstance u glasnice radi poboljšanja zatvaranja). Hirurški tretmani mogu se preporučiti pacijentima koji imaju organsku disfoniju.<ref name=":32"/><ref>{{cite journal | vauthors = Nacci A, Romeo SO, Berrettini S, Matteucci J, Cavaliere MD, Mancini V, Panicucci E, Ursino F, Fattori B | title = Stabilometric findings in patients affected by organic dysphonia before and after phonomicrosurgery | journal = Acta Otorhinolaryngologica Italica | volume = 37 | issue = 4 | pages = 286–294 | date = august 2017 | pmid = 28872158 | pmc = 5584100 | doi = 10.14639/0392-100x-1035 }}</ref><ref>{{Cite book|title=Encyclopedia of otolaryngology, head and neck surgery|date=2013|publisher=Springer|others=Kountakis, Stilianos E.|isbn=9783642234996|location=Berlin|oclc=837855971}}</ref> Kombinacija indirektne metode liječenja (pristup koji se koristi za promjenu vanjskih faktora koji utječu na glasnice)<ref name=":9">{{Cite web|url=https://www.asha.org/PRPSpecificTopic.aspx?folderid=8589942600&section=Treatment|title=Voice Disorders: Treatment|website=American Speech-Language-Hearing Association|language=en|access-date=3. 10. 2018|archive-date=1. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220201150801/https://www2.asha.org/PRPSpecificTopic.aspx?folderid=8589942600&section=Treatment|url-status=dead}}</ref> i direktni metod [[Glasovna terapija|liječenje]] (pristup koji se koristi gdje su mehanizmi koji funkcioniraju tokom upotrebe glasnica, kao što su fonacija ili [[disanje]], glavni fokus)<ref name=":9"/> može se koristiti za liječenje disfonije.<ref name=":32" /><ref name=":02" /><ref name=":42">{{Cite journal|vauthors=Hicks DM|date=juni 1999|title=The efficacy of voice treatment.|journal=Current Opinion in Otolaryngology & Head and Neck Surgery|volume=7|issue=3|pages=125|doi=10.1097/00020840-199906000-00005}}</ref><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Ulis JM, Yanagisawa E | title = What's new in differential diagnosis and treatment of hoarseness? | journal = Current Opinion in Otolaryngology & Head and Neck Surgery | volume = 17 | issue = 3 | pages = 209–15 | date = juni 2009 | pmid = 19469052 | doi = 10.1097/moo.0b013e32832a2230 | s2cid = 26072006 }}</ref> === Direktne terapije === Direktne terapije se bave fizičkim aspektima vokalne produkcije.<ref name=":32" /> Tehnike djeluju na modificiranje kontakta glasnica, upravljanje obrascima disanja i/ili promjenu napetosti u nivou larinksa.<ref name=":32" /> Značajne tehnike uključuju, ali nisu ograničene na, [[metodu zijevanja i uzdaha]], [[optimalnu visinu tona]], [[manipulaciju larinksa]], pjevušenje, [[metodu naglaska]] i [[Lee Silvermanov tretman glasa]].<ref name=":32" /><ref name=":42" /> Primjer direktne terapije je cirkumlaringealna manualna terapija, koja se koristi za smanjenje napetosti i masažu hioidno-laringealnih mišića.<ref name=":02" /> Ovo područje je često napeto zbog hronične elevacije larinksa.<ref name=":02" /> Pritisak se primjenjuje na ova područja dok pacijent pjevuši ili održava samoglasnik.<ref name=":02" /> Tradicionalna terapija glasa često se koristi za liječenje disfonije mišićne napetosti.<ref name=":02"/> === Indirektne terapije === Indirektne terapije uzimaju u obzir vanjske faktore koji mogu utjecati na vokalnu produkciju.<ref name=":32"/> Ovo uključuje održavanje higijenskih praksi glasa, kao i prevenciju štetnog vokalnog ponašanja.<ref name=":52">{{cite journal | vauthors = Behlau M, Oliveira G | title = Vocal hygiene for the voice professional | journal = Current Opinion in Otolaryngology & Head and Neck Surgery | volume = 17 | issue = 3 | pages = 149–54 | date = juni 2009 | pmid = 19342952 | doi = 10.1097/moo.0b013e32832af105 | s2cid = 38511217 }}</ref> Vokalna higijena uključuje adekvatnu hidrataciju glasnica, praćenje količine korištenja glasa i odmora, izbjegavanje zloupotrebe glasa (npr. vikanje, nakašljavanje) i uzimanje u obzir načina života koji mogu utjecati na zdravlje glasa (npr. pušenje, navike spavanja).<ref name=":52" /> Vokalno zagrijavanje i hlađenje mogu se koristiti za poboljšanje napetosti mišića i smanjenje rizika od ozljeda prije napornih vokalnih aktivnosti.<ref name=":52" /> Treba uzeti u obzir da su prakse vokalne higijene same po sebi minimalno učinkovite u liječenju disfonije i stoga ih treba upariti s drugim terapijama.<ref name=":52" /> === Lijekovi i hirurgija === Medicinski i hirurški tretmani preporučuju se za liječenje organskih disfonija. Učinkovit tretman za [[spazmodna disfonija|spazmodičnu disfoniju]] (promuklost koja nastaje uslijed periodičnih prekida fonacije zbog hiperaddukcije glasnica) je injekcija [[botulinum toksin]]a.<ref name=":2"/><ref name=":6">{{cite journal | vauthors = Boutsen F, Cannito MP, Taylor M, Bender B | title = Botox treatment in adductor spasmodic dysphonia: a meta-analysis | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-speech-language-and-hearing-research_2002-06_45_3/page/468 | journal = Journal of Speech, Language, and Hearing Research | volume = 45 | issue = 3 | pages = 469–81 | date = juni 2002 | pmid = 12069000 | doi = 10.1044/1092-4388(2002/037) }}</ref> Toksin djeluje tako što blokira oslobađanje [[acetilholina]] u tireoaritenoidnom mišiću. Iako se upotreba injekcija botulinum toksina smatra relativno sigurnom, odgovori pacijenata na liječenje se razlikuju u početnim fazama; neki su prijavili probleme s gutanjem i dahtanje kao nuspojavu injekcija.<ref name=":2" /><ref name=":6" /> Otežano disanje može trajati duže kod muškaraca nego kod žena.<ref name=":6" /> Operacije uključuju mioektomije mišića grkljana kako bi se smanjili prekidi glasa i laringoplastike, kod kojih se mijenja hrskavica grkljana kako bi se smanjila napetost.<ref name=":2"/> ==[[Epidemiologija]]== Disfonija je opći termin za oštećenje glasa koji se ponekad koristi kao sinonim za [[Percepcija|perceptivni]] kvalitet glasa promuklosti.<ref name=":10">{{cite journal | vauthors = Reiter R, Hoffmann TK, Pickhard A, Brosch S | title = Hoarseness-causes and treatments | journal = Deutsches Ärzteblatt International | volume = 112 | issue = 19 | pages = 329–37 | date = maj 2015 | pmid = 26043420 | pmc = 4458789 | doi = 10.3238/arztebl.2015.0329 }}</ref> To je razlog za 1% svih posjeta ljekarima primarne zdravstvene zaštite.<ref name=":10"/> [[prevalencija|doživotni rizik]] pritužbi na promuklost među pacijentima primarne zdravstvene zaštite je 30%.<ref name=":10"/> Budući da je promuklost opći simptom, povezana je s brojnim laringealnim dijagnozama.<ref name=":10"/> Postoji međudjelovanje spolnih i dobnih razlika povezanih s disfonijom. [[prevalencija tačaka]] disfonije kod odraslih mlađih od 65 godina je 6,6%.<ref name=":12"/> Disfonija je češća kod odraslih žena nego muškaraca,<ref name=":12"/><ref name=":13"/> moguće zbog anatomskih razlika u vokalnom mehanizmu povezanih sa spolom.<ref name="cohen"/> Međutim, u djetinjstvu se disfonija češće javlja kod [[dječak]]a nego kod [[djevojčica]].<ref name="cohen"/> Međutim, u djetinjstvu se disfonija češće javlja kod dječaka nego kod djevojčica.<ref name=":10"/><ref name=":11">{{cite journal | vauthors = Maia AA, Gama AC, Kümmer AM|title=Behavioral characteristics of dysphonic children: integrative literature review|journal=CoDAS|volume=26|issue=2|pages=159–63|date = april 2014|pmid=24918510|doi= 10.1590/2317-1782/2014408IN|doi-access=free}}</ref> Budući da ne postoje anatomske razlike u laringsu dječaka i djevojčica prije puberteta, pretpostavljeno je da veća stopa oštećenja glasa kod dječaka proizlazi iz glasnijih društvenih aktivnosti, faktora ličnosti ili češće neprimjerene upotrebe glasa.<ref name=":11"/> Najčešća dijagnoza laringea kod djece je [[glasna žica|čvorići glasnih nabora]],<ref name=":12">{{cite journal | vauthors = Stachler RJ, Francis DO, Schwartz SR, Damask CC, Digoy GP, Krouse HJ, McCoy SJ, Ouellette DR, Patel RR, Reavis CC, Smith LJ, Smith M, Strode SW, Woo P, Nnacheta LC | title = Clinical Practice Guideline: Hoarseness (Dysphonia) (Update) | journal = Otolaryngology–Head and Neck Surgery | volume = 158 | issue = 1_suppl | pages = S1–S42 | date = mart 2018 | pmid = 29494321 | doi = 10.1177/0194599817751030 | doi-access = free }}</ref> a condition known to be associated with vocally damaging behaviours.<ref>{{cite journal | vauthors = Mansuri B, Tohidast SA, Soltaninejad N, Kamali M, Ghelichi L, Azimi H | title = Nonmedical Treatments of Vocal Fold Nodules: A Systematic Review | journal = Journal of Voice | volume = 32 | issue = 5 | pages = 609–620 | date = septembar 2018 | pmid = 29032130 | doi = 10.1016/j.jvoice.2017.08.023 | s2cid = 37755681 }}</ref> Međutim, uzročna veza još nije definitivno dokazana.<ref name=":11"/> Ukupna prevalencija disfonije kod djece kreće se od 3,9% do 23,4%, a najčešće pogađa djecu između 8 i 14 godina.<ref name=":12"/> Među starijim osobama, disfonija je povezana i s prirodnim anatomskim i fiziološkim promjenama, kao i s većim stopama patoloških stanja.<ref name=":13">{{cite journal | vauthors = de Araújo Pernambuco L, Espelt A, Balata PM, de Lima KC | title = Prevalence of voice disorders in the elderly: a systematic review of population-based studies | journal = European Archives of Oto-Rhino-Laryngology | volume = 272 | issue = 10 | pages = 2601–9 | date = oktobar 2015 | pmid = 25149291 | doi = 10.1007/s00405-014-3252-7 | s2cid = 24668793 }}</ref> Prevalencija disfonije među starijim osobama je 29%.<ref name=":12"/> Nalazi o prevalenciji gerijatrijske disfonije u opštoj populaciji su vrlo varijabilni, u rasponu od 4 – 29,1%.<ref name=":13"/> Ova varijabilnost je vjerovatno posljedica različite [[metodologija|metodologije]] korištene u prikupljanju informacija od učesnika.<ref name=":12"/> Najčešće dijagnoze larinksa među starijim osobama su polipi, [[laringofaringealni refluks]], disfonija mišićne napetosti, [[pareza glasnih žica|pareza glasnih nabora]] ili paraliza glasnih žica i [[larinks]]a, masa glasnih nabora, glotisna insuficijencija, [[maligne lezije]] i neurološka stanja koja utiču na larinks.<ref name=":13"/> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10|R49.0}} | ICD9 = {{ICD9|784.42}} | MeshID = D055154 | DiseasesDB=28364 }} * [http://www.asha.org/public/speech/disorders/voice/ ASHA: Voice Disorders] * [http://www.asha.org/Practice-Portal/Clinical-Topics/Voice-Disorders/ ASHA: Clinical Topics - Voice Disorders Overview] {{Medicina}} {{Simptomi i znaci respiratornog sistema}} [[Kategorija:Simptomi i znakovi: Govor i glas]] [[Kategorija:Ljudski glas]] [[Kategorija:Poremećaji larinksa]] [[Kategorija:Otorinolaringologija]] [[Kategorija:Laringologija]] l8ckabv9z7xuprdq3805qibtoqu04g2 0 528253 3916478 3813937 2026-08-04T20:03:34Z ~2026-43131-74 184375 /* */ 3916478 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Le royaume des Francs en 561.svg|mini|Podjela Franačkog kraljevstva nakon smrti Hlotara 561. godine. Austrazija će nastati iz sjevernog dijela Sigebertovog kraljevstva, ovdje obojenog u plavo.]] [[Datoteka:Verdun Treaty 843.svg|mini|Podjela Franačkog carstva 843. godine, u Zapadnu, Srednju i Istočnu Frankiju]] '''Austrazija'''<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Merovingian-dynasty|title=}}</ref> je jedan od tri dijela u koje se Franačko kraljevstvo tradicionalne dijelilo, zajedno sa Neustrijom i [[Burgundija|Burgundijom]]. Predstavljala je istočni dio kraljevstva koji je bio domovina Rajnskih Franaka te središte moči majordoma a kasnije kraljeva i careva iz Karolinške dinastije. Prostiralo se kroz današnju Valoniju u Belgiji, državu Luxemburg, Njemačke savezne države Sjevernu Rajnu-Westfaliju, Rajnski Pfalz, Saarland te Francusku regiju Grand-Est. U Merovinškom i ranom Karolinškom periodu glavni grad joj je bio Metz, u današnjoj Francuskoj, a u doba Karla Velikog pa sve do 843. godine Aachen. [[Datoteka:Frankish kingdoms in 628.jpg|mini|Austrazija 628. godine pod Merovinškim kraljem Dagobertom I. Austrazija, Neustrija i Burgundija, u više-manje konačnim formama kakve će imati do 840. godine, su jasno označene.]] ====== == Etimologija == ====== Smatra se da je ime latinizovana forma rekonstruisane staro Franačke riječi "oster-rike" što znači "istočno kraljevstvo". ====== == Historija == ====== Nastalo je trećom podjelom [[Franačko kraljevstvo|Franačkog kraljevstva]] nakon smrti [[Hlotar I|Hlotara I]], unuka Klovisa osnivača Franačke države, 561. godine iz kraljevstva baziranom u Reimsu, moderna Francuska, kojim je vladao Sigebert I, sin Hlotara. Sigebert se oženio Brunhildom, Vizigotskom princezom iz Hispanije čije će rivalstvo sa Fredegund definirati kasnije šesto i početak sedmog stoljeća u Frankiji. Brunhilda, nakon Fredegundinog ubistva Sigeberta, se povlaći na istok i proglašava Metz kao svoj glavni grad te počinje transformisati istočno kraljevstvo baziranu u Metzu u proto državu unutar Franačke države. Sve do 18 stoljeća u Francuskoj je postojala legenda o tako zvani "Brunhildinim cestama" (Chaussée Brunehaut na Francuskom) što je možda narodna memorija koja pamti vladavinu kraljice koja je nastojila ka centralizaciji i izgradnji infrastrukure. Austrazija kao i Neustrija i Burgundija su pratile politički razvoj Franačkog kraljevsta u cijelini pa su svakom od njih na početku vladali kraljevi iz dinastije Merovinga koji su upošljavali majordoma kao upravitelja kraljevske palače, dok su kasnije majordomi postali prava vlast u zemlji i pretvorili Merovinge u samo nominalne vladare bez ikakve moći. Pradjed Karla Velikog, Pipin II ili Pipin od Herstala (u modernoj Valoniji, Belgiji), uspio se proglasiti majordomom sva tri kraljevstva nakon pobjede u bitci kod Tertryja 687. godine, te je moć majordoma toliko nadišla moć kraljeva da je Pipin otvoreno proglasio svog sina od prve žene a kasnije i unuka nasljednikom na mjestu majordoma sva tri kraljevstva. Tradicionalna podjela na tri kraljevstva gubi na značenju tokom širenja Franačke države pod vladavinom Karla Velikog (vladao 768 do 814) što se vidi i u tome da je, u svojoj podjeli kraljevstva (Divisio Regnorum) iz 806. [[Karlo Veliki]] ostavio Neustriju, Austraziju i većinu Burgundije svom najstarijem sinu Karlu Mlađem dok je drugi sin Pipin dobio Italiju osvojenu od Lombarda a treći sin dobio Akvitaniju, kraljevstvo između rijeke Loare i Pirineja. Nakom ranih smrti Karla Mlađeg i Pipina od Italije te razbaštinjavanja najstarijeg sina Pipina Grbavog, čitavo carstvo prelazi u ruke jedinog preživjelog legitimnog sina Luja Pobožnog. Tokom ratova između tri sina Luja Pobožnog nakon njegove smrti 840 godine, tradicionalna podjela Franačke države u Neustriju, Austraziju i Burgundiju prestaje da ima ikakvog političkog smisla jer nastaje nova podjela u nova tri kraljevstva - Zapadnu Frankiju koja je predača Francuske, Istočnu Frankiju koja je predača Njemačke te Lotaringiju ili Srednju Frankiju nazvanu po najstarijem sinu Lotaru koja nije nikad zaživjela kao koherentna politička tvorevina te će biti predmet ratovanje između istočne i zapadne kraljevine sljedečih 1,100 godina, sve do konačnog vračanja Alsasa i Loraine (sama riječ Loraine je Francuska inačica imena Lotaringija) Francuskoj 1945 te vraćanje Saarlanda Njemačkoj 1956. ====== == Zanimljivost == ====== Kao zanimljivost može se i navesti da je jedan od prijedloga za imenovanje novog regiona na istoku Francuske prilikom administrativne promjene regiona unutar Francuske države 2016. godine, koji je na kraju dobio ime Grand-Est (veliki istok), bilo upravo Austrazija. Taj prijedlog je završio drugi u glasanju samo iza Grand-Est. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{refbegin|2}} * {{Cite book|last=McKitterick|first=Rosamond|url=https://books.google.com/books?id=wtNnAAAAMAAJ|title=Franačka kraljevstva pod Karolinzima, 751-987|publisher=Longman|year=1983|location=Harlow|author-link=Rosamond McKitterick}} * {{Cite book|last=Nelson|first=Janet L.|url=https://books.google.com/books?id=gkO9AAAAIAAJ&pg=PP7|title=Anali St-Bertina|publisher=Manchester University Press|year=1991|location=Manchester|author-link=Janet Nelson}} * {{Cite book|last=Riché|first=Pierre|url=https://books.google.com/books?id=Tcjy7bCmFL0C&pg=PR3|title=Karolinzi: Porodica koja je kova Evropa|author-link=Pierre Riché|godina=1993|lokacija=Filadelfija|izdavač=University of Pennsylvania Press}} * {{Cite book|editor-last=Scholz|editor-first=Bernhard W.|title=Karolinške hronike: Kraljevski franački anali i Nithardove historije|godina=1970|lokacija=Ann Arbor, MI|publisher=University of Michigan Press|url=https://books.google.com/books?id=sTzl6wFjehMC&pg=PP7}} {{refend}}{{Normativna kontrola}} e4aw8p4rxvjbik4azrvnzs987l0bmwm 3916479 3916478 2026-08-04T20:05:46Z ~2026-43131-74 184375 /* */ 3916479 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Le royaume des Francs en 561.svg|mini|Podjela Franačkog kraljevstva nakon smrti Hlotara 561. godine. Austrazija će nastati iz sjevernog dijela Sigebertovog kraljevstva, ovdje obojenog u plavo.]] [[Datoteka:Verdun Treaty 843.svg|mini|Podjela Franačkog carstva 843. godine, u Zapadnu, Srednju i Istočnu Frankiju]] '''Austrazija'''<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Merovingian-dynasty|title=}}</ref> je jedan od tri dijela u koje se Franačko kraljevstvo tradicionalne dijelilo, zajedno sa Neustrijom i [[Burgundija|Burgundijom]]. Predstavljala je istočni dio kraljevstva koji je bio domovina Rajnskih Franaka te središte moči majordoma a kasnije kraljeva i careva iz Karolinške dinastije. Prostiralo se kroz današnju Valoniju u Belgiji, državu Luxemburg, Njemačke savezne države Sjevernu Rajnu-Westfaliju, Rajnski Pfalz, Saarland te Francusku regiju Grand-Est. U Merovinškom i ranom Karolinškom periodu glavni grad joj je bio Metz, u današnjoj Francuskoj, a u doba Karla Velikog pa sve do 843. godine Aachen. [[Datoteka:Frankish kingdoms in 628.jpg|mini|Austrazija 628. godine pod Merovinškim kraljem Dagobertom I. Austrazija, Neustrija i Burgundija, u više-manje konačnim formama kakve će imati do 840. godine, su jasno označene.]] ====== Etimologija ====== Smatra se da je ime latinizovana forma rekonstruisane staro Franačke riječi "oster-rike" što znači "istočno kraljevstvo". ====== Historija ====== Nastalo je trećom podjelom [[Franačko kraljevstvo|Franačkog kraljevstva]] nakon smrti [[Hlotar I|Hlotara I]], unuka Klovisa osnivača Franačke države, 561. godine iz kraljevstva baziranom u Reimsu, moderna Francuska, kojim je vladao Sigebert I, sin Hlotara. Sigebert se oženio Brunhildom, Vizigotskom princezom iz Hispanije čije će rivalstvo sa Fredegund definirati kasnije šesto i početak sedmog stoljeća u Frankiji. Brunhilda, nakon Fredegundinog ubistva Sigeberta, se povlaći na istok i proglašava Metz kao svoj glavni grad te počinje transformisati istočno kraljevstvo baziranu u Metzu u proto državu unutar Franačke države. Sve do 18 stoljeća u Francuskoj je postojala legenda o tako zvani "Brunhildinim cestama" (Chaussée Brunehaut na Francuskom) što je možda narodna memorija koja pamti vladavinu kraljice koja je nastojila ka centralizaciji i izgradnji infrastrukure. Austrazija kao i Neustrija i Burgundija su pratile politički razvoj Franačkog kraljevsta u cijelini pa su svakom od njih na početku vladali kraljevi iz dinastije Merovinga koji su upošljavali majordoma kao upravitelja kraljevske palače, dok su kasnije majordomi postali prava vlast u zemlji i pretvorili Merovinge u samo nominalne vladare bez ikakve moći. Pradjed Karla Velikog, Pipin II ili Pipin od Herstala (u modernoj Valoniji, Belgiji), uspio se proglasiti majordomom sva tri kraljevstva nakon pobjede u bitci kod Tertryja 687. godine, te je moć majordoma toliko nadišla moć kraljeva da je Pipin otvoreno proglasio svog sina od prve žene a kasnije i unuka nasljednikom na mjestu majordoma sva tri kraljevstva. Tradicionalna podjela na tri kraljevstva gubi na značenju tokom širenja Franačke države pod vladavinom Karla Velikog (vladao 768 do 814) što se vidi i u tome da je, u svojoj podjeli kraljevstva (Divisio Regnorum) iz 806. [[Karlo Veliki]] ostavio Neustriju, Austraziju i većinu Burgundije svom najstarijem sinu Karlu Mlađem dok je drugi sin Pipin dobio Italiju osvojenu od Lombarda a treći sin dobio Akvitaniju, kraljevstvo između rijeke Loare i Pirineja. Nakom ranih smrti Karla Mlađeg i Pipina od Italije te razbaštinjavanja najstarijeg sina Pipina Grbavog, čitavo carstvo prelazi u ruke jedinog preživjelog legitimnog sina Luja Pobožnog. Tokom ratova između tri sina Luja Pobožnog nakon njegove smrti 840 godine, tradicionalna podjela Franačke države u Neustriju, Austraziju i Burgundiju prestaje da ima ikakvog političkog smisla jer nastaje nova podjela u nova tri kraljevstva - Zapadnu Frankiju koja je predača Francuske, Istočnu Frankiju koja je predača Njemačke te Lotaringiju ili Srednju Frankiju nazvanu po najstarijem sinu Lotaru koja nije nikad zaživjela kao koherentna politička tvorevina te će biti predmet ratovanje između istočne i zapadne kraljevine sljedečih 1,100 godina, sve do konačnog vračanja Alsasa i Loraine (sama riječ Loraine je Francuska inačica imena Lotaringija) Francuskoj 1945 te vraćanje Saarlanda Njemačkoj 1956. ====== Zanimljivost ====== Kao zanimljivost može se i navesti da je jedan od prijedloga za imenovanje novog regiona na istoku Francuske prilikom administrativne promjene regiona unutar Francuske države 2016. godine, koji je na kraju dobio ime Grand-Est (veliki istok), bilo upravo Austrazija. Taj prijedlog je završio drugi u glasanju samo iza Grand-Est. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{refbegin|2}} * {{Cite book|last=McKitterick|first=Rosamond|url=https://books.google.com/books?id=wtNnAAAAMAAJ|title=Franačka kraljevstva pod Karolinzima, 751-987|publisher=Longman|year=1983|location=Harlow|author-link=Rosamond McKitterick}} * {{Cite book|last=Nelson|first=Janet L.|url=https://books.google.com/books?id=gkO9AAAAIAAJ&pg=PP7|title=Anali St-Bertina|publisher=Manchester University Press|year=1991|location=Manchester|author-link=Janet Nelson}} * {{Cite book|last=Riché|first=Pierre|url=https://books.google.com/books?id=Tcjy7bCmFL0C&pg=PR3|title=Karolinzi: Porodica koja je kova Evropa|author-link=Pierre Riché|godina=1993|lokacija=Filadelfija|izdavač=University of Pennsylvania Press}} * {{Cite book|editor-last=Scholz|editor-first=Bernhard W.|title=Karolinške hronike: Kraljevski franački anali i Nithardove historije|godina=1970|lokacija=Ann Arbor, MI|publisher=University of Michigan Press|url=https://books.google.com/books?id=sTzl6wFjehMC&pg=PP7}} {{refend}}{{Normativna kontrola}} rxr6fv6vvhklt0uwkv45jph9ob3b6fi 0 529874 3916541 3807465 2026-08-05T06:48:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916541 wikitext text/x-wiki '''Pjevajte s nama''' ({{Jez-en|Sing}})<ref>{{Cite web|url=https://www.boxofficemojo.com/title/tt3470600/|title=Sing|website=Box Office Mojo|access-date=20. 1. 2026}}</ref> američki je [[medijska franšiza]] koju je kreirao [[Garth Jennings]], i koja je u vlasništvu [[Universal Pictures]]a. Sing je američka medijska franšiza koju je kreirao Garth Jennings, a producirao Illumination. U njoj se pojavljuju glasovni talenti Matthew McConaugheyja, Reese Witherspoon, Scarlett Johansson, Nicka Krolla, Tarona Egertona i Tori Kelly, između ostalih. Prvi film, Sing, izašao je 21. decembra 2016. godine i dobio je pozitivne kritike kritičara. Drugi film, Sing 2, izašao je 22. decembra 2021. godine. Serija je zaradila milijardu dolara širom svijeta. == Filmovi == * ''[[Pjevajte s nama]]'' (2016) * ''[[Pjevajte s nama 2]]'' (2021)<ref>{{Cite web|url=https://www.rottentomatoes.com/m/sing_2|title=Sing 2 {{!}} Rotten Tomatoes|website=www.rottentomatoes.com|language=en|access-date=20. 1. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.universalpictures.com/movies/sing/ Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250612202622/https://www.universalpictures.com/movies/sing |date=12. 6. 2025 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pjevajte s nama (franšiza)| ]] [[Kategorija:Animirani filmovi]] [[Kategorija:Animirane filmske serije]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Franšize Illuminationa]] [[Kategorija:Franšize Universal Picturesa]] tcacvn0e0xojym6w4w9s65lxulkd8u5 0 530032 3916551 3914845 2026-08-05T08:24:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916551 wikitext text/x-wiki '''Posthumno rođenje''' je rođenje djeteta nakon smrti roditelja.<ref>{{cite web |title=Posthumous Child Law and Legal Definition |publisher=USLegal |url=https://definitions.uslegal.com/p/posthumous-child/}}</ref> Osoba rođena u ovim okolnostima naziva se '''posthumno dijete''' ili '''posthumno rođena osoba'''. Većina slučajeva posthumnog rođenja uključuje rođenje djeteta nakon smrti njihovog oca, ali se taj termin primjenjuje i na dojenčad rođenu ubrzo nakon smrti majke, obično [[carski rez|carskim rezom]].<ref name=Quigley>Christine Quigley, ''[https://books.google.com/books?id=QbRreZuttqMC&pg=PA181&lpg=PA181 The Corpse: A History]'', McFarland, 1996, {{ISBN|0-7864-0170-2}}, pages 180 to 181.</ref> ==Pravne implikacije== Posmrtno rođenje ima posebne implikacije u [[zakon]]u, potencijalno utičući na djetetovo [[državljanstvo]] i [[zakonska prava]], [[nasljeđivanje]] i [[redoslijed nasljeđivanja]]. Pravni sistemi uglavnom uključuju posebne odredbe u vezi s nasljeđivanjem posthumne djece i pravnim statusom takve djece. Naprimjer, zakon [[Massachusetts]]a navodi da se posthumno dijete tretira kao da je bilo živo u trenutku smrti roditelja,<ref name=Sekino/> što znači da dijete dobija isti dio roditeljske imovine kao da je rođeno prije smrti roditelja. Većina država priznaje posthumno dijete rođeno u određenom vremenskom okviru, obično 280 do 300 dana nakon smrti preminulog oca.<ref>{{cite web|first=Amanda|last=Horner|url=https://law.siu.edu/_common/documents/law-journal/articles-2008/fall-2008/7-horner.pdf|title=I consented to do what?: Posthumous children and the consent to parent after-death|work=Southern Illinois University Law Journal|page=1 (157)|date=2008|access-date=16. 2. 2024|archive-date=16. 2. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240216204126/https://law.siu.edu/_common/documents/law-journal/articles-2008/fall-2008/7-horner.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|first=Christopher A.|last=Scharman|url= https://scholarship.law.vanderbilt.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1794&context=vlr|title=Not Without My Father: The Legal Status of the Posthumously Conceived Child|work=Vanderbilt Law Review / Volume 55 / Issue 3 / Article 5 |date=april 2002|page=10 (1009)|access-date=16. 2. 2024}}</ref> Još jedno novo pravno pitanje u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] je kontrola genetičkog materijala nakon smrti donora.<ref>{{cite web |title=Frozen in Time: Planning for the Posthumously Conceived Child |url= http://www.natlawreview.com/article/frozen-time-planning-posthumously-conceived-child|publisher=Fairfield and Woods P.C. |work=The National Law Review|date=9. 7. 2009|access-date=7. 4. 2012}}</ref> Zakon [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] nalaže da posthumna djeca američkih državljana rođena izvan Sjedinjenih Američkih Država imaju ista prava na državljanstvo koja bi imala da je preminuli roditelj, američki državljanin, bio živ u vrijeme njihovog rođenja.<ref>{{cite web |url=https://fam.state.gov/FAM/08FAM/08FAM030404.html |title=U.S. Department of State Foreign Affairs Manual Volume 8, 8 FAM 304.4 Posthumous Children |access-date=18. 7. 2018}}</ref> U oblasti [[potpomognuta oplodnja|potpomognute reprodukcije]], [[djeca poput pahuljica]], tj. ona koja su "usvojena" kao zamrznuti embrioni od strane ljudi koji nisu u srodstvu s njima, mogu rezultirati rođenjem djeteta nakon smrti jednog ili oba njihova genetička roditelja. ===U monarhijama i plemstvu=== Posmrtno rođenje ima poseban značaj u slučaju [[nasljedna monarhija|nasljednih monarhija]] i [[Plemstvo|nasljednih plemićkih titula]] nakon [[prvorođenje|prvorođenja]]. U ovom sistemu, dijete monarha ili plemića prethodi bratu/sestri tog monarha ili plemića u redoslijedu nasljeđivanja. U slučajevima kada je udovica kralja ili plemića bez djece trudna u trenutku njegove smrti, sljedećem u redu nije dozvoljeno da preuzme prijestolje ili titulu, ali mora ustupiti mjesto nerođenom djetetu, ili se uzdići i vladati (u slučaju monarha) ili naslijediti (u slučaju vršnjaka) dok se dijete ne rodi (vidi [[Alfonso XIII]], [[Charles Edward, vojvoda od Saxe-Coburga i Gothe|Charles Edward, vojvoda od Saxe-Coburga-Gothe]] ili [[John Pelham, 9. grof od Chichestera]]). U monarhijama i plemićkim titulama koje slijede nakon [[muško-preferencijalno srodno prvorođenje|muško-preferencijalnog srodnog prvorođenja]], situacija je slična gdje preminuli monarh ili vršnjak nije bio bez djece, ali je ostavio kćer kao sljedeću u redu, kao i trudnu udovicu. Posthumni brat bi zamijenio tu kćerku u nasljeđivanju, dok posthumna sestra, budući mlađa, ne bi. Slično tome, u [[monarhija]]ma i plemićkim titulama koje slijede nakon agnatskog prvorođenja, spol nerođenog djeteta određuje nasljeđivanje; posthumno muško dijete bi samo naslijedilo, dok bi sljedeći u redu naslijedio nakon rođenja posthumnog ženskog djeteta. ===Moderne komplikacije=== Posthumno [[Oplodnja|začeće]] putem [[umjetna oplodnja|umjetne oplodnje]] ili [[in vitro oplodnja|in vitro oplodnje]], bilo da se radi o spermi ili jajnoj ćeliji pohranjenoj prije smrti roditelja ili [[posthumno uzimanje sperme|sperme izvađene iz muškog leša]], stvorila je nova pravna pitanja.<ref name=Sekino>Renee H. Sekino, [http://www.bu.edu/law/scitech/volume8/Sekino.pdf Posthumous Conception: The Birth of a New Class] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040715174044/http://www.bu.edu/law/scitech/volume8/Sekino.pdf |date=15. 7. 2004 }}, ''Boston University Journal of Sci. and Tech. Law'', 2001.</ref> Kada se žena oplodi spermom svog preminulog muža, zakoni koji utvrđuju da [[donor sperme]] nije zakonski otac djeteta rođenog kao rezultat vještačke oplodnje imali su učinak isključenja preminulog muža iz očinstva i pravnog ostavljanja djeteta bez oca.<ref>{{cite web |url=http://www.lawlink.nsw.gov.au/lrc.nsf/pages/R49CHP12 |title=Report 49 (1986) — Artificial Conception: Human Artificial Insemination, 12. AIH and Posthumous Use of Semen |publisher=Law Reform Commission, New South Wales}}</ref> U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] prije 2000. godine, rodni listovi za djecu začetu spermom preminulog muškarca morali su identificirati dojenčad kao djecu bez oca, ali je 2000. vlada najavila da će zakon biti promijenjen kako bi se omogućilo da se ime preminulog oca navede na [[rodni list|rodnom listu]].<ref name=NSW>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/895544.stm |title=Posthumous fathers to be recognised |work=BBC News |date=25. 8. 2000}}</ref> Godine 1986, komisija za pravnu reformu [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]] preporučila je da zakon prizna pokojnog muža kao oca djeteta rođenog postmortalnom umjetnom oplodnjom, pod uvjetom da je žena njegova [[udovica]] i neudata u vrijeme rođenja, ali da dijete ima pravo nasljeđivanja očeve imovine samo ako je otac ostavio testament koji uključuje posebne odredbe za dijete.<ref name=NSW/> U 2001, Od [[Vrhovnu sud Massachusettsa|Vrhovnog suda Massachusettsa]] zatraženo je da razmotri da li bi se ime oca trebalo pojaviti u rodnom listu djeteta začetog umjetnom oplodnjom nakon očeve smrti, kao i da li to dijete ispunjava uslove za beneficije [[Socijalno osiguranje SAD Socijalnog osiguranja SAD]]. Sud je u januaru 2002. presudio da dijete može biti zakonski nasljednik preminulog roditelja ako postoji genetička veza i ako je preminuli roditelj pristao na posthumno začeće i obavezao se da će izdržavati dijete.<ref name=Sekino/> Različiti državni sudovi SAD-a i savezni apelacioni sudovi su različito odlučivali u sličnim slučajevima. Godine 2012, [[Vrhovni sud SAD-a]] je u predmetu ''[[Astrue protiv Capato]] presudio da blizanci rođeni 18 mjeseci nakon očeve smrti koristeći očevu zamrznutu spermu "nisu" ispunjavali uslove za beneficije socijalnog osiguranja, što je postavilo novi presedan. ==Imenovanje== U srednjem vijeku, tradicionalno je bilo da se posthumno djeci rođenoj u [[Engleska|Engleskoj]] da [[matronim]]sko prezime umjesto patronimskog. Ovo može djelimično objasniti zašto su matronimi češći u Engleskoj nego u drugim dijelovima Evrope.<ref name=bowman>Bowman, William Dodgson. ''Priča o prezimenima''. London, George Routledge & Sons, Ltd, 1932. Bez ISBN a.</ref> U [[Stari Rim|Starom Rimu]], posthumno djeci plemićkog porijekla često se davao [[cognomen]] (ili treće ime) 'Postumus'. Jedan primjer je [[Agrippa Postumus]]. U [[Joruba narod|Joruba kulturi]], posthumno rođenoj djeci se daju imena koja se odnose na okolnosti rođenja. Primjeri za to uključuju Bàbárímisá, što znači da je otac vidio (dijete) i pobjegao; Yeyérínsá, što znači da je majka vidjela (dijete) i pobjegla; Ikúdáyísí (ili bilo koje ime s korijenom dáyísí), što znači da je smrt poštedjela dijete; i Ẹnúyàmí, što znači da sam "bio/la iznenađen/a", što se odnosi na činjenicu da je tragična smrt oca, majke ili oboje bila iznenadna i iznenađujuća za porodicu. ==Značajnije posthumno rođene osobe == ===Antika=== {| class="wikitable sortable" !Ime !Rođen/a !Preminuli roditelj !Roditelj umro !Pauza Uzrok smrti roditelja |- | [[Bindusara]]<br />{{small|[[Maurya Empire|Mauryan]] Car}} || 320. pne || [[Durdhaara]]<br />{{small|Maurjanska carica}}|| 320. p. n. e. || Isti dan || Trovanje. Rođena je [[carski rez|carskim rezom]].<ref>{{cite journal | last1 = Lurie | first1 = S | year = 2005 | title = The changing motives of cesarean section: from the ancient world to the twenty-first century | url = | journal = Archives of Gynecology and Obstetrics | volume = 271 | issue = 4| pages = 281–285 | doi = 10.1007/s00404-005-0724-4 | pmid = 15856269 }}</ref> |- | [[Aleksandar IV Makedonski|Aleksandar IV]]<br />{{small|[[Kralj Makedonije]]}} || Avgust 323. p. n. e. || [[Aleksandar Veliki]]<br />{{small| Kralj Makedonije }} || 11. juna 323. prije nove ere || {{ntsh|60}}2 mjeseca || [[Smrt Aleksandra Velikog|Bolest]]. |- |[[Cornelia Postuma]] ,, 77. p. n. e. ,, [[Lucije Kornelije Sula Feliks]]<br />{{small[[Rimski diktator]]}} ,, 78. p. n. e. ,, Bolest, moguće povezana s hroničnim zloupotrebom alkohola |- | [[Agripa Postum]]<br />{{small| Unuk [[Cezar Avgust|Cezara Avgusta]]}} || 12. p. n. e. || [[Markus Vipsanius Agripa]]<br />{{small|Rimski general i državnik}} || 12. p. n. e. || Nekoliko sedmica || Bolest. |- , [[Šapur II]]<br />{{small[[Sasanijsko Carstvo,Sasanijski Car]]}}, 309. n.e. ,, [[Hormizd II]]<br />{{amall|Sasanijski Car}} , 309. n.e. , 40 dana ,, [[Atentat]]. Kaže se da je Šapur jedini monarh u historiji koji je krunisan ''u maternici''. |- | {{nowrap|[[Flavija Maksima Konstancija]]}}<br />{{small|[[Rimska carica]]}} || 1. Januar 362|| [[Konstancije II]]<br />{{small|[[Rimski car]]}} || 3. Novembar 361 ||1 mjesec, 29 dnana|| Groznica. |} ===Srednji vijek=== {| class="wikitable sortable" !Ime !Dat rođenja !Pokojni roditelj !Roditelj umro !Pauza !Uzrok smrti roditelja |- | ===Srednji vijek=== {| class="wikitable sortable" !Ime !Datum rođenja !Pokojni roditelj !Roditelj umro !Pauza !Uzrok smrti roditelja |- |[[Muhamed]]<br />{{small Islamski Poslanik }} || 570 ||[[Abdullah ibn Abdul-Muttalib]]<br />{{small| Arapski trgovac }} || 569 || {{ntsh|180}}<6 mjeseci || Bolest prilikom povratka s trgovačke misije u [[Medina|Medini]]. |- | [[Umm Kulsum bint Ebi Bekr]]<br />{{small| Rani muslimanski tabi'unski učenjak]]}} || 634 ||[[Abu Bakr al-Siddiq]]<br />{{small|Kalifa}} || 23, Avgust 634. || {{ntsh|180}}<3 mjeseca || Dana 23. avgusta 634. godine, Ebu Bekr se razbolio i nije se oporavio. Dobio je visoku temperaturu i bio je vezan za krevet. Njegova bolest je bila dugotrajna, a kada mu se stanje pogoršalo, umro je u Medini. |- | Konstantin <br />{{small| Bizantski princ }} || 1. Januar 798. || [[Konstantin VI]]<br />{{small| [[Bizantski car]]}} || 19. April 797.|| 8 mjeseci, 13 dana || Umro je od rana nakon što ga je [[Osljepljivanje (kazna)|oslijepila]] njegova majka, [[Irena (carica)|Irena]], koja se proglasila caricom. |- | [[Robert I od Francuske]]<br />{{small|[[Kralj Francuske]]}} || 15. Avgust 866. || [[Robert Snažni]]<br />{{small| [[Grof od Anžuja]]}} || 2. Juli 866. | 1 mkesec, 13 dana || Poginuo u [[Bitka kod Brissarthea|Bici kod Brissarthea]]. |- | [[Karlo Jednostavni]]<br />{{small|[[Kralj Francuske]]}} || 17. Septembar 879. || [[Luj Mucavac]]<br />{{small| Kralj Francuske }} || 10. April 879. || {{ntsh|161}}5 mjeseci, 7 dana || Zaražen bolešću tokom kampanje protiv [[Vikinzi|Vikinga]]. |- | [[Al-Mustakfi]]<br /> {{small| Abasidski kalif }}<ref>{{EI2 | last = Bosworth | first = C. E. | authorlink = C. E. Bosworth | title = al-Mustakfī |doi=10.1163/1573-3912_islam_SIM_5621 | volume = 7 | pages = 723–724 }}</ref><ref>{{cite book | first = Harold | last = Bowen | title = The Life and Times of ʿAlí Ibn ʿÍsà: The Good Vizier | year = 1928 | location = Cambridge | publisher = Cambridge University Press |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.499033 | oclc = 386849 |pages=384–385}}</ref> || 11. Novembar 908. || [[al-Muktafi]] <br />{{small|[[Abasidska dinastija|Abasidi]] [[Kalif]]}} || 13. Avgust 908. || {{ntsh|161}}3 mjeseca, 2 dana || Nespecificirana bolest. |- |[[Ulf, sin Harolda Godwinsona|Ulf]] |1067. |[[Harold Godwinson]] <small>[[Monarhija Ujedinjenog Kraljevstva|Kralj Engleske]]</small> |14. Ocđktobar 1066. | | Poginuo u [[Bitka kod Hastingsa|Bici kod Hastingsa]] |- |[[Haakon Toresfostre]] |1069. |[[Magnus II od Norveške]] <small> Kralj Norveške </small> |28. April 1069. | | |- | [[Lotar III, car Svetog Rimskog Carstva|Lotar III]]<br />{{small|[[Car Svetog Rimskog Carstva]]}} || 1075. || [[Gebhard od Supplinburga]]<br />{{small| Saksonski grof }} || 9. Juni 1075. || || Poginuo u [[Bitka kod Langensalze (1075)|Bici kod Langensalze]]. |- | [[Henrik II, markgrof od Meissena|Henrik II]]<br />{{small| Markgrof od Meissena }} || 1103. || [[Henrik I, markgrof saksonskog Ostmarka]] || 1103. || || Poginuo u bici blizu [[Lužička Nisa|rijeke Nise]]. |- | [[Sveti Drogo]]<br />{{small| Flamanski svetac }} || 14. Mart 1105. || || || || Njegova majka je umrla na porođaju, ostavivši ga siročetom od rođenja|- | [[Valdemar I od Danske I|Valdemar I]]<br />{{small|[[Kralj Danske]]}} || 14. Januar 1131. || [[Knut Lavard]]<br />{{small|[[Vojvoda od Schleswiga]]}} || 7. Januar 1131. || 7 dana || [[Ubistvo]] od strane [[Magnus Snažni|Magnusa Snažnog]]. |- | [[Rajmond II od Turennea]]<br />{{small| Vikont od [[Turenne, Corrèze|Turennea]]}} || 1143. || Bozon II od Turennea <br />{{small| Vikont od Turennea }} || 1143. || 4 mjeseca || |- | [[Konstanca I od Sicilije|Konstanca I]]<br />{{small| Kraljica Sicilije }} || 2. Novembar 1154. || [[Rodžer II od Sicilije|Rodžer II]]<br />{{small|[[Kralj Sicilije]] i [[Kraljevstvo Afrike|Afrike]]}} || 26. Februar 1154. || 8 mjeseci, 5 dana || |- | [[Balduin V od Jerusalema|Balduin V]]<br />{{small|[[Kralj Jerusalema]]}} || Avgust 1177. || [[Vilijam od Montferata, grof od Jafe i Askalona|Vilijam od Montferata]]<br />{{small|[[Grof od Jafe i Askalona]]}} || Juni 1177. || {{ntsh|60}}2 mjeseca || Moguće [[malarija]]. |- | [[Artur I, vojvoda od Bretanje|Artur I]]<br />{{small|[[Vojvoda od Bretanje]]}} || 29. Mart 1187. || [[Geoffrey II, vojvoda od Bretanje|Geoffrey II]]<br />{{small| Vojvoda od Bretanje }} || 19 Avgust 1186 .|| {{ntsh|222}}7&nbsp;mjeseci, 10 dana || Sporno. Jedan izvor tvrdi da je pregažen na smrt u [[borbeni turnir|borbenom turniru]], drugi da je umro od iznenadne bolesti grudnog koša.. |- | [[Marija od Montferrata]]<br/>{{small|[[Kralj Jerusalema|Kraljica Jerusalema]]}} || Ljeto 1192. || [[Konrad od Montferrata]]<br />{{small| Kralj Jerusalema }} || 28. April 1192. || Nekoliko mjeseci || [[Atentat]]. |- | Teobald I od Navare I Teobald I]]<br />{{small|[[Kralj Navare]]}} || 30. Maj 1201. ||[[Teobald III, grof od Šampanje|Teobald III]]<br />{{small|[[Grof od Šampanje]]}} || 24. Maj 1201. || {{ntsh|6}}6 dana || |- | [[Raymond Nonnatus]]<br />{{small|[[Katolički svetac]]}}|| 1204. || Njegova majka || 1204. || {{ntsh|0}} Istog dana|| [[Porođaj]]. Nakon toga je izvučen [[carski rez|carskim rezom]].<ref name=Quigley/> |- |[[Haakon IV]]<br /><small>[[Norveška monarhija|Norveški kralj]]</small> |Mart/April 1204. |[[Haakon III]]<br /><small> Kralj Norveške </small> |1. Januar 1204. |2–3 mjeseca Bolest nakon [[puštanje krvi|puštanja krvi]], sumnja na trovanje od strane [[Margareta Švedske|Margarete Švedske, kraljica Norveške]] |- | [[Walter IV, grof od Brienne|Walter IV]]<br />{{small|[[Grof od Brienne]]}} || 1205 || [[Walter III, grof od Brienne|Walter III]]<br />{{small|Grof od Brienne}} || 14. juni 1205 || || Poginuo u bici. |- |[[Erik Eriksson]]<br /><small>[[Švedska monarhija|Kralj Švedske]]</small> |1216. |[[Erik Knutsson]]<br /><small>[[Švedska monarhija|Kralj Švedske]]</small> |10. April 1216. | | Prirodni uzroci, navodno [[groznica]]. |- | [[Karlo I. od Anžua I Karlo I.]]<br />{{small|[[Kralj Sicilije]]}} || Rana 1227. || [[Luj VIII od Francuske |Louj VIII <br />{{small|[[Kralj Francuske]]}} || 8. Novembar 1226. || ?? || [[Dizenterija]]. |- | [[Stjepan Posthumni]]<br />{{small| Ugarski princ }} || 1236. || [[Andrija II od Ugarske|Andrija II]]<br />{{small|[[Kralj Ugarske]] i [[Kralj Hrvatske|Hrvatske]]}} || 21. Septembar 1235. || {{ntsh|133}} najmanje 2 mjeseca || |- | [[Robert II, grof od Artoisa|Robert II]]<br />{{small|[[Count of Artois]]}} || September 1250 || [[Robert I, grof od Artoisa|Robert I]]<br />{{small|[[Grof od Artoisa]]}} || 8. Februar 1250. || 7 mjeseci || Poginuo u borbi. |- | [[Przemysł II]]<br />{{small|[[Kralj Poljske]]}} || 14. Oktobar 1257. || [[Przemysl I od Velike Poljske|Przemysł I]]<br />{{small|[[Vojvoda Velike Poljske]]}} || 4. Juni 1257. || {{ntsh|133}}4 mjeseca, 10 dana || |- | [[Władysław od Legnice]]<br />{{small| Vojvoda od Legnice }} || 6. Juni 1296. || [[Henrik V, vojvoda od Legnice]]<br />{{small|Vojvoda od Legnice}} || 22. Februar 1296. || 4 mjeseca || Bolest nakon zatvora. |- | [[Ivan I od Francuske|Ivan I]]<br />{{small| Kralj Francuske i Navare }} || 15. Novembar 1316. || [[Luj X od Francuske|Luj X]]<br />{{small| Kralj Francuske i Navare }} || 5. Juni 1316, || {{ntsh|163}}5 mjeseci, 10 dana || [[Upala pluća]] ili [[pleuritis]] od konzumiranja previše ohlađenog vina nakon [[tenis|pravog teniskog]] meča. |- | [[Isabel de Verdun, barunica Ferrers od Groby|Isabel de Verdun]]<br />{{small|[[Baronica]] Ferrers de Groby }}|| 21. Mart 1317. || [[Teobald od Verduna|2. baron Verduna]]<br />{{small|[[Irski sudija]]}} || 27. Juli 1316. || 7 mjeseci, 22 dana || [[Tifus]]. |- | [[Marija od Kalabrije]]<br />{{small| Latinska carica, supruga Carigrada }} || 6, Maj 1329. || [[Karlo, vojvoda od Kalabrije|Karlo]]<br />{{small|[[Vojvoda od Kalabrije]]}} || 9. Novembar 1328. || 5 mjeseci, 27 dana || |- | [[John, 3. grof od Kenta]] || 7. April 1330. || [[Edmund od Woodstocka, 1. grof od Kenta|Edmund od Woodstocka]]<br />{{small| Engleski princ }} || 19. Mart 1330 .|| {{ntsh|19}}19 dana || Pogubljen zbog [[izdaja|izdaje]] svog nećaka, [[Edward III od Engleske|Edwarda III od Engleske]]. |- | [[Karlo Martel, vojvoda od Kalabrije]] || 25. Decembar 1345. || [[Andrija, vojvoda od Kalabrije]] || 18. Septembar 1345. || 3 mjeseca || |- | [[Ivan od Francuske (1351–1371)|Ivan od Francuske]] || Maj 1351. || [[Filip VI od Francuske|Filip VI]]<br />{{small| Kralj Francuske i Navare }} || 22. Avgust 1350. || 9 mjeseci || |- |[[Gerhard VII, grof od Holstein-Rendsburga]]<small> Vojvoda od Schleswiga, grof od Holsteina</small> |1404. |[[Gerhard VI, grof od Holstein-Rendsburga]] |4. Avgust 1404. | | Poginuo u bici na Hammeu |- | [[Vilim od Bavarske-Minhen]] || 1435. || [[Vilim III, vojvoda Bavarske|Vilim III]]<br />{{small|[[Vojvoda od Bavarske]]}} || 12. Septembar 1435. || {{ntsh|90}} do 3 mjeseca || |- | [[Ivana Portugalska]]<br />{{small|[[Kraljica supruga]] of [[Kastiljska kruna|Kastilja]]}} || 31. Mart 1439- || [[Edward, kralj Portugala]] || 9. Septembar 1438. || 6 mjeseci, 22 dana || [[Kuga]]. |- | [[Ladislav Posmrtni|Ladislav VI]]<br />{{small|]] i [[Nadvojvoda Austrije]]}} || 22. Februar 1440. || [[Albert II od Njemačke|Albert II]]<br />{{small|[[Kralj Njemačke]], Bohemije i Mađarske}} || 27. Oktobar 1439. || {{ntsh|118}}3 mjeseca, 23 dana || |- | [[Enrique de Aragón y Pimentel]]<br />{{small| Grof od Ampurija }} || 25. Juli 1445. || [[Henrik, vojvoda od Villene]]<br />{{small| Grof od Ampurija }} || 15. Juni 1445. || 1 mjesec || [[Moždani udar]] nakon ranjavanja u [[Prva bitka kod Olmeda|Prvoj bici kod Olmeda]]. |- | [[Henrik VII od Engleske|Henrik VII]]<br />{{small|[[Kralj Engleske]]}} || 28. Januar 1457. || [[Edmund Tudor, 1. grof od Richmonda|Edmund Tudor]]<br />{{small|[[Grof od Richmonda]]}} || 1. ili 3. Novembar 1456. || {{ntsh|88}}2 mjeseca, 25 dana || Bubonska [[kuga]]. |- | [[John Louis, grof od Nassau-Saarbrückena|John Louis]]<br />{{small| grof [[Nassau-Saarbrücken]]a}} || 19. Oktobar 1472. || [[Johann II od Nassau-Saarbrückena|Johann II]]<br />{{small| Vojvoda od Nassau-Saarbrückena }} || 15. Juli 1472. || {{ntsh|96}}3 mjeseca, 4 dana || |- | [[Jakov III od Kipra|Jakov III]]<br />{{small| Kralj Kipra }} || 6. Avgust 1473. || [[Jakov II od Kipra|Jakov II]]<br />{{small| Kralj Kipra }} || 10. Juli 1473. || 1 mjesec || Navodno [[otrov]]an od strane [[Mletačka Republika|mletačkih agenata]]. |- | Mencía Pacheco<ref>Franco Silva, A. (2009) "Las mujeres de Juan Pacheco y su parentela." ''Historia, Instituciones, Documentos.'' Vol. 36, pgs. 161-182</ref><br />{{small|[[Kastilja|Kastiljska]] plemkinja }} || 1474–1475 || [[Juan Pacheco]]<br />{{small|[[Markiz od Villene]]}} || 1. Oktobar 1474. || || Bolest grla. |- | [[Papa Klement VII|Klement VII]]<br />{{small|[[Papa Katoličke crkve]]}} || 26. Maj 1478. || [[Giuliano de' Medici]]<br />{{small| Vladar [[Firentinska Republika|Firentinske Republike]]]}} || 26. April 1478. || {{ntsh|30}}1 mjesec || Atentat u [[Pazzi zavjera|Pazzi zavjeri]]. |} ===16.–18. stoljeće=== {| class="wikitable sortable" !Ime !Datum rođenja !Preminuli roditelj !Roditelj je umro !Pauza !Uzrok smrti roditelja |- | [[Katarina Austrijska, kraljica Portugala|Katarina Austrijska]]<br />{{small|[[Spisak portugalskih kraljevskih supruga|Portugalska kraljica supruga]]}} || 14. Januar 1507. || [[Filip I od Kastilje|Filip I]]<br />{{small|[[Kralj Kastilje]] i [[Vojvoda od Burgundije]]}} || 25. Septembar 1506. || 3 mjeseca, 18 dana || [[Tifus]] ili [[otrov]]. |- | [[Aleksandar Stewart, vojvoda od Rossa|Aleksandar Stewart]]<br />{{small|[[Vojvoda od Rossa]]}} || 30. April 1514. || [[James IV od Škotske|James IV]]<br />{{small|[[Kralj Škotske]]}} || 9. Septembar 1513. || {{ntsh|223}}7 mjeseci, 21 dan || Poginuo u [[Bitka kod Floddena|Bici kod Floddena]]. |- |Görvel Fadersdotter Sparre<br /><small> Švedska plemkinja </small> |1517. |Fader Nilsson |1515. | | |- | [[Wenceslaus III Adam, vojvoda od Cieszyna|Wenceslaus III Adam]]<br />{{small|[[Vojvoda od Cieszyna]]}} || Decembar 1524. || [[Wenceslaus II, vojvoda od Cieszyna|Wenceslaus II]]<br />{{small|[[Vojvoda od Cieszyna]]}} || 17. Novembar 1524. || 1 mjesec || |- | [[Henry Berkeley, 7. baron Berkeley|Henry Berkeley]]<br />{{small|[[Baron Berkeley]]a}} || 26. Novembar 1534. || [[Thomas Berkeley, 6. baron Berkeleya|Thomas Berkeley]]<br />{{small|[[Baron Berkeley]]a}} || 19, Septembar 1534. || 9 sedmica, 4 dana || |- | [[Porzia de' Medici]]<br />{{small| Italijanska misionarska [[časna sestra]] }} ||1537 || [[Alessandro de Medici, vojvoda od Firence|Alessandro de' Medici]]<br />{{small| Vojvoda od Firence }} || 6 Januar 1537. ||Nekoliko mjeseci|| Njen vanbračni otac je ubijen |- | [[Duarte, vojvoda od Guimarãesa (1541–1576)|Duarte]]<br />{{small|[[Vojvoda od Guimarãesa]]}} || Mart 1541, || [[Duarte, vojvoda od Guimarãesa (1515–1540)|Duarte]]<br />{{small|[[Vojvoda od Guimarãesa]]}} || 20. Septembar 1540. || 7 mjeseci || |- | [[Françoise d'Orléans-Longueville]]<br />{{small| Supruga [[Louis I de Bourbon, princ de Condé|Louisa I od Bourbona]]}} || 5. April 1549. || François d'Orléans<br />{{small| Francuski plemić }} || 25. Oktobar 1548. || {{ntsh|162}}5 mjeseci, 8 dana || |- | [[Sebastijan, kralj Portugala|Sebastijan]]<br />{{small|[[Kralj Portugala]]}} || 20. Januar 1554. || [[João Manuel, Princ od Portugala|João Manuel]]<br />{{small| Princ od Portugala }} || 2. Januar 1554. || {{ntsh|18}}18 dana || [[Tuberkuloza]] ili [[dijabetes]]. |- | [[Marija od Hanau-Münzenberga]] || 20. Januar 1562. || [[Filip III, grof Hanau-Münzenberg|Filip III]] <br />{{small|[[Grof od Hanau-Münzenberga]]}} || 14. Novembar 1561. || 2 mjeseca, 6 dana || |- |[[Jaroslav Bořita od Martinice|Jaroslav II Bořita od Martinice]] || 6. Januar 1582. || Jaroslav I. Bořita of Martinice || 1581. | | Nesreća |- | [[Ben Jonson]]<br />{{small| Elizabetanski dramski pisac }} || oko 11. Juna 1572. || Njegov otac || April 1572. || {{ntsh|60}}1–2 mjeseca || |- | [[Henri, princ od Condéa (1588–1646)|Henri II]]<br />{{small|[[Princ od Condéa]]}} || 1. Septembar 1588. || [[Henri, princ od Condéa (1552–1588)|Henri I]]<br />{{small| Princ od Condéa}} || 5. Mart 1588. || 5 mjeseca, 23 dana || Bolest. |- | [[Karlo Austrijski, biskup Wroclawa|Karlo Austrijski]]<br />{{small|[[Biskup Wroclawa]]}} || 7. Avgust 1590, || [[Karlo II, nadvojvoda Austrije|Karlo II]]<br />{{small|[[Nadvojvoda Austrije]]}} || 10. Juli 1590. || 28 dana|| |- |Bengt Oxenstierna<br /><small> Švedski državnik </small> |19. Oktobar 1591. |Bengt Gabrielsson Oxenstierna |15. April 1591. | | |- | [[Toyotomi Sadako]]<br />{{small| Supruga [[Kugyō]] [[Kujō Yukiie]] }} || 1592. || [[Toyotomi Hidekatsu]] || 14. Oktobar 1592. || || Poginuo u [[Japanska invazija na Koreju (1592–1598)|korejskoj kampanji]]. |- | Sveinn "Skotti" Björnsson<br />{{small|[[Islandski kriminalac }}|| 1596–1597]]Axlar-Björn|Björn Pétursson]]<br />{{small| Samo [[island]]ski [[serijski ubica]]}} || 1596. || || Pogubljen zbog ubistva. |- | [[Thomas Herbert]]<br />{{small| Velški pomorac i autor }} || 15, Maj 1597. || [[Richard Herbert, lord Cherburyja|Richard Herbert]]<br />{{small|[[Mirovni sudija]] i [[Član parlamenta]]}} || 15. Oktobar 1596. (sahranjen) || 7 mjeseci || |- | Christopher Vasa<br />{{Small| Knez Poljske, Litve i Švedske}} |10 February 1598 |[[Anna od Austrije, Kraljica Poljske|Ana Austrijska]] |10. Februar 1598. |Istog dana |Bolest |- | [[Friedrich Wilhelm II, vojvoda od Saxe-Altenburga|Friedrich Wilhelm II]]<br />{{small|[[Vojvoda od Saxe-Altenburga]]}} || 12. Februar 1603. || [[Friedrich Wilhelm I, vojvoda od Saxe-Weimara|Friedrich Wilhelm I]]<br />{{small|[[Vojvoda od Saxe-Weimara]]}} || 7. Juli 1602. || {{ntsh|221}}7 mjeseci, 5 dana || |- | [[Josip iz Cupertina]]<br />{{small| Katolički svetac }} || 17. Juni 1603. || Felice Desa<br />{{small|[[Apulijski stolar }}<ref>'']]Catholic Encyclopedia]]''</ref> || || || |- | [[Abraham Cowley]]<br />{{small| Engleski pjesnik }} || 1618. || Njegov otac|| || || |- | [[Elizabeth Gyllenhielm]]<br />{{small| Švedska plemkinja }} || 1622. || [[Charles Philip, vojvoda od Södermanlanda|Charles Philip]]<br />{{small|[[Vojvoda od Södermanlanda]]}} || 25. Januar 1622. || || Bolest tokom opsade [[Narva|Narve]] 1622. |- |[[Nils Brahe]] mlađi |8. April 1533. |[[Nils Brahe|Nils Brahe. stariji]] |21. Novembar 1632. | | Ranjen u [[Bitka kod Lützena (1632)|Bici kod Lützena]] |- | [[François-Henri de Montmorency, vojvoda od Luksemburga|François-Henri de Montmorency]]<br />{{small|[[Vojvoda od Luksemburga]]}} || 8. Januar 1628. || [[François de Montmorency-Bouteville]]<br />{{small| Vojvoda od Luksemburga }} || 22. Jun 1627. || {{ntsh|201}}6 mkeseci, 15 dana|| Pogubljen zbog [[dvoboj]]a. |- | [[Isaac Newton]]<br />{{small| Engleski naučnik }} || 4. Januar 1643. || Isaac Newton, Sr.<br />{{small|Engleski farmer}} || Oktobar 1642. || {{ntsh|105}}3 mjeseca || |- |[[Gulielma Penn]]<br />{{small|supruga [[William Penn|Williama Penna]], osnivača [[Pennsylvanija|Pennsylvanije]]}} || February 1644 || Sir William Springett<br />{{small| Engleski parlamentarni vojni oficir }} || 3. Februar 1644, || Nekoliko dana|| [[Groznica]] nakon [[Opsada Arundela|Opsade Arundela]]. |- |Elisabeth Dorothea Wrangel |1644. |[[Herman Wrangel]]<br /><small> Guverner Livonije </small> |10. Decembar 1643. | | |- |[[:de:Georg Albrecht II. (Erbach-Fürstenau)|Georg Albrecht II.]] |26. Februar 1648. |[[:de:Georg Albrecht I. (Erbach)|Georg Albrecht I.]]<br /><small> Grof od Erbacha </small> |25 Novembar 1647. | | |- | [[William III od Engleske|William III]]<br />{{small|[[Džavnik]] Holandske Republike [[Holandija|Holandije]], kralj Engleske, Škotske i Irske }} || 14. Novembar 1650. || [[William II, Prin od Orangea|William II]]<br />{{small| Državnik Holandske Republike }} || 6. Novembar 1650. || {{ntsh|8}}8 dana || [[Male boginje]]. |- | [[Robert Molesworth, 1. vikont Moleswortha<br />{{small| Irski političar i pisac }} || 7 Septembar 1656. || Robert Molesworth, Sr. || 3. Septembar 1656. || 4 dana || |- | [[Adolphus Frederick II]]<br />{{small|[[Vojvoda od Mecklenburg-Strelitza]]}} || 19 Octobar 1658. || [[Adolphus Frederick I]]<br />{{small|[[Vojvoda od Mecklenburg-Schwerina]]}} || 27. Februar 1658. || {{ntsh|235}}7 mjeseci, 21 dan || |- | [[Jonathan Swift]]<br />{{small| Autor knjige ''[[Guliverova putovanja]]''}} || 30. Novembar 1667. || Jonathan Swift, Sr.<br />{{small| Engleski advokat u [[Irska|Irskoj]]}} || oko Aprila 1667. || {{ntsh|210}}7 mjeseci || [[Sifilis]]. |- | [[William August, vojvoda od Saxe-Eisenacha|William August]]<br />{{small|[[Vojvoda od Saxe-Eisenacha]]}} || 30. Novembar 1668. || [[Adolf William, Vojvoda od Saxe-Eisenacha]]<br />{{small| Vojvoda od Saxe-Eisenacha }} || 21&nbsp;Novembar&nbsp;1668. || {{ntsh|9}}9 dama || |- | [[Thomas Greenhill]]<br />{{small| Engleski hirurg }} || 1669? || William Greenhill || || || |- | [[Emmanuel Lebrecht, Princ od Anhalt-Köthena|Emmanuel Lebrecht]]<br />{{small| Princ od Anhalt-Köthena }} || 20. Maj 1671. || [[Emmanuel, Princ od Anhalt-Köthena|Emmanuel]]<br />{{small|Princ od Anhalt-Köthena}} || 8. Novembar 1670. || 6 mjeseci || |- | [[Godscall Paleologue]]<br />{{small| Posljednji poznati član [[dinastijs Paleologa|dinastije Paleologa]]}} || 12 January 1694 || [[Theodorious Paleologus]]<br />{{small|[[Barbados]]ki [[gusar]]}} || Asgust–Decembar 1693. || Do 5 mjeseci || |- | Christine Marie Jacqueline Henriette FitzJames<br />{{small| Francuska [[časna sestra]] }} || 29. Maj 1703. || [[Henry FitzJames]]<br />{{small| Jakobinski plemić }} || 16. Decembar 1702. || 5 mjeseci, 13 dana || |- | [[Edward Ward, 9. baron Dudley]]<br />{{small| Britanski plemić }} || 16. Juni 1704. || [[Edward Ward, 8. Baron Dudley]] || 28. Mart 1704. || {{ntsh|80}}2 mjeseca, 15 dana || [[Male bokinje]]. |- | [[Frederick Christian, Markgrof od Brandenburga-Bayreutha|Frederick Christian]]<br />{{small| Markgrof od Brandenburga-Bayreutha }}|| 17. Juli 1708. || [[Kristijan Henri, markgrof od Brandenburg-Kulmbaha|Christian Henry]]<br />{{small| Markgrof od Brandenburg-Kulmbaha }} || 5. April 1708. || 3 mjeseca, 12 dana || |- | {{nowrap|[[Georg Wilhelm Richmann]]}}<br />{{small|[[Švedski fizičar iz Livonije }} || 22. Juli 1711. || Njegov otac || || || [[Kuga]] |- | [[William IV, Prince of Orange|William IV]]<br />{{small| Državnik Holandske Republike }} || 1&nbsp;Septembar&nbsp;1711 .|| [[John William Friso, Princ od Orangea|John William Friso]]<br />{{small|[[Prince of Orange]]}} || 14 July 1711 || {{ntsh|50}}1 month, 15 days || Drowning in a [[ferryboat]] accident. |- | [[Robert Petre, 8. baron Petre]]<br />{{small| Britanski plemić i hortikulturist }} || 3. Juni 1713. || [[Robert Petre, 7. Baron Petre]] || 22. Mart 1713. || 2 mjeseca, 7 dana || Male boginje |- | [[Edmund Pendleton]]<br />{{small| Američki političar }} || 9- Septembar 1721. || Henry Pendleton || 1721. || 4 mjeseca || |- | [[John Morton (političar)|John Morton]]<br />{{small|Američki političar}} || 1725 || John Morton, Sr. || 1724. || || |- | [[Sir Brook Bridges, treći baronet]]<br />{{small|Britanski političar}} || 17. Septembar 1733. || Sir Brook Bridges, drugi baronet || 23. Maj 1733.<ref>{{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20080501224809/http://www.leighrayment.com/baronetage/baronetsB5.htm leighrayment, The Baronetage]}}. Retrieved 14 March 2014</ref> || 3 mjeseca, 22 dana || |- | [[Barbara Herbert, Grofica od Powisa|Barbara Herbert]]<br />{{small| Grofica od Powisa }} || 24. Juni 1735. || Edward Herbert<br />{{small|Britanski aristokrat}} || oko Marta 1735. || 3 mjeseca || |- | [[Caroline Matilda od Velike Britanije|Caroline Matilda]]<br />{{small| Kraljica supruga [[Danska|Danske]]i [[Norvešla|Norveške]]}} || 11. Juli 1751. || [[Frederick, Princ os Walesa]] || 20. Mart 1751. || 3 mjeseca, 17 dana || [[Plućna embolija]]. |- | [[Thomas Chatterton]]<br />{{small| Engleski pjesnik i falsifikator }} || 20. Novembar 1752. || Thomas Chatterton Sr.<br />{{small| Engleski pjesnik i muzičar}} || 7. Avgust 1752.<ref>[[s:Chatterton, Thomas (DNB00)|Wikisource]]. Retrieved 14 March 2014</ref> || 3 mjeseca, 13 dana || |- | [[John Hamilton, 1. markiz od Abercorna]]<br />{{small| Irski plemić i političar }} ||Juli 1756. || [[John Hamilton|John Hamilton, Sr.]]<br />{{small|[[oficir]] Kraljevska mornarica| Kraljevske mornarice[[}}||Decembar 1755. || 7 mjeseci || Slučajno]]utapanje]] tokom obavljanja dužnosti. |- |[[Magnus Fredrik Brahe]] [[Lord Marshal (Švedska)|Švedski lord maršal]] |15. Oktobar 1756. |[[Erik Brahe (1722–1756)|Erik Brahe]] Grof i političar |23. Juli 1756. |3 mjeseca | Pogubljenje zbog izdaje nakon [[Državni udar 1756.|Državnog udara 1756.]]. |- | [[Princ Frederick Ferdinand Constantin od Saxe-Weimar-Eisenacha|Frederick Ferdinand Constantin]]<br />{{small|Princ od Saxe-Weimar-Eisenacha}} || 8. Septembar 1758. || [[Ernest Augustus II, Vojvoda od Saxe-Weimar-Eisenacha|Ernest Augustus II]]<br />{{small| Vojvoda od Saxe-Weimar-Eisenacha}} || 28. Maj 1758. || 3 mjeseca || |- | [[Marie Tussaud]]<br />{{small| Francuski umjetnik voska }} || 1. Decembar 1761. || Joseph Grosholtz || Sep-Okt 1761. || 2 mjeseca || |- | [[Elizabeth Simcoe]]<br />{{small|[[Kanađani engleskog porijekla|Britansks kanadska umjetnica }} || 22. Septembar 1762. || Thomas Gwillim<br />{{small| Vojni oficir }} || 29. Januar 1762. || 7 mjeseci, 22 dana| Ubijen ili na drugi način poginuo u [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]].<ref>{{cite book |last1=Beacock Fryer |first1=Mary |title=Elizabeth Posthuma Simcoe 1762-1850. A Biography |url=https://archive.org/details/elizabethposthum0000frye |date=1989 |publisher=Dundurn |location=Toronto, London |pages=[https://archive.org/details/elizabethposthum0000frye/page/10 10]–12}}</ref> |- | [[Benedict Joseph Flaget]]<br />{{small|[[Francuska|Francusko]]- [[Amerika|Američki]] [[bikup]]}} || 7. Novembar 1763. || Njegov otac<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/06093a.htm ''Catholic Encyclopedia'']</ref> || || || |- | [[Andrew Jackson]]<br />{{small|7. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država }} || 15. Mart 1767. || Andrew Jackson, Sr.<br />{{small|[[Irski Amerikanac]] kolonist}} || oko 23. Februara 1767. || Oko 21 dam || Nesreća prilikom sječe drva. |- | [[Lord William Russell]]<br />{{small|Britanski političar}} || 20. Avgust 1767. || [[Francis Russell, Markiz od Tavistocka|Francis Russell]]<br />{{small| Markiz od Tavistocka }} || 22. Mart 1767. || 5 mjeseci|| Pad s [[konj]]a. |- | [[Sawai Madhavrao]]<br />{{small|12. [[Peshwa]] iz [[Maratsko carstvo|Maratskog carstva]]}} || 18. April 1774. || [[Narayan Rao]]<br />{{small|10. pešva Maratskog carstva }} || 30. Avgust 1773. || 7 mjeseci || [[Ubistvo]] |- | [[Tenskwatawa]]<br />{{small|[[Shawnee]]ski prorok i vođa }} || Januar 1775. || Puckenshinwa<br />{{small| Vođa divizije Kispokotha [[pleme]]na Shawnee }} || 10. Oktobar 1774. || 3–4 mjeseca || Poginuo u [[Poginuo u]] Bitla kod Point Pleasanta|Bici kod Point Pleasanta]]. |- | [[Henry Howard, 13. grof od Suffolka]]<br />{{small| Nasljedni plemić}} || 8. Avgust 1779. || [[Henry Howard, 12. grof od Suffolka]]<br />{{small| Britanski nasljedni plemić i političar }} || 7 Mart 1779. || 5 mjeseci, 1 dan || |} ===19. stoljeće=== {| class="wikitable sortable" !Ime !Datum rođenja !Preminuli roditelj !Roditelj umro !Pauza !Uzrok smrti roditelja |- | [[Lord George Hill]]<br />{{small|Britanski političar}} || 9. Decembar 1801. || [[Arthur Hill, 2. Markiz od Downshirea]] || 7. Septembar 1801. || 3 mjeseca, 2 dana || [[Suicid]] |- | [[Louis Augustus, Vojvoda od Anhalt-Köthena|Louis Augustus Karl Frederick Emil]]<br />{{small|[[Anhalt-Köthen|Vojvoda od Anhalt-Köthena]]}} || 20. Septembar 1802. || [[Princ Louis od Anhalt-Köthena|Louis]]<br />{{small|Princ os Anhalt-Köthena}} || 16. Septembar 1802. || 4 dana || |- | [[William Holland Thomas]]<br />{{small| Američki trgovac, advokat, političar, vojnik.}} || 5 Februar 1805. || Richard Thomas || ?? || ?? || ?? |- | Sir [[George Grey]]<br />{{small| Britanski vojnik, istraživač, [[guverner]] }} || 14. April 1812. || Lt-Col George Grey || Rani April 1812- || Nekoliko dana || Poginuo u [[Opsada Badajoza (1812)|Bici kod Badajoza]]. |- | [[Arthur MacArthur Sr.]]<br />{{small|[[Spisak guvernera Wisconsina|Guverner Wisconsina]] i djed [[Douglas MacArthur|Douglasa MacArthura]]}} || 26. Januar 1815. || Arthur MacArthur I || 19 Januar 1815. || 7 dana || |- | [[François Sabatier-Ungher]]<br />{{small| Francuski filantrop }} || 2. Juli 1818. || Njegov otac || Neposredno prije || ?? || |- | Charles de La Roche || 30 Mart 1820. || rowspan=4|[[Charles Ferdinand, vojvoda od Berryja|Charles Ferdinand]]<br />{{small|[[Vojvoda od Berryja]]}} || rowspan=4|14. Februar 1820. || 1 mjesec, 16 dana || rowspan=4| Atentat od strane [[bonapartizam|bonapartiste]]. Svako dijete je rođeno drugoj majci. |- | Alix Mélanie Cosnefroy de Saint-Ange || 16. Septembar 1820. || 7 mjeseci, 2 dana |- | [[Henri, Grof od Chamborda]]<br />{{small|[[Legitimisti|Legitimni]] pretendent na francuski tron }} || 29&nbsp;Septembar&nbsp;1820. || 7 mjeseci, 15 dana |- | Ferdinand Oreille de Carrière || 10. Oktobar 1820. || 7 mjeseci, 25 dana |- | [[Rutherford B. Hayes]]<br />{{small|19. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država }} || 4. Oktobar 1822. || Rutherford Hayes, Jr.<br />{{small| Američki skladištar }} || 20. Juli 1822. || 1 mjesec, 22 dana || |- | [[Jemima Blackburn]]<br />{{small| Škotski slikar }} || 1. Maj 1823. || [[James Wedderburn]]<br />{{small|[[Generalni advokat za Škotsku]]}} || 7. Novembar 1822. || 5 mjeseci, 23 dana|| |- | [[Anna Leonowens]]<br />{{small|Britanski nastavnik, ko-predmet predmeta ''[[Kralj i ja]]''}} || 5. Novembar 1831. || Thomas Edwards <br />{{small|Dužnosnica [[Istočnoindijska kompanija|Istočnoindijske kompanije]] }} || oko Avgusta 1831. || 3 mjeseca || |- | [[Henry B. Wheatley]]<br />{{small| Engleski autor, urednik i indekser }} ||1838. || Benjamin Wheatley<br />{{small|Auctioneer}} || || || |- | [[David Hyrum Smith]]<br />{{small| Vođa [[Zajednica Kristova|RLDS crkve]]}} || 7. Novembar 1844. || [[Joseph Smith]]<br />{{small| Osnivač [[Pokret svetaca posljednjih dana|Pokreta svetaca posljednjih dana]]}} || 27. Juni 1844. || 4 mjeseca, 9 dana || [[Linčovanje]] dok čeka suđenje u zatvoru. |- | [[Tokugawa Iemochi]]<br />{{small|14. [[šogun]] of [[Tokugawa shogunate]] }}|| 17. Juli 1846. || [[Tokugawa Nariyuki]]<br />{{small| Gospodar [[Domen Wakayama|Domena Wakayama]]}} || 1. Juni 1846. || 1 mjesec, 16 dana|| |- | [[Chikako, Princeza Kazua]]<br />{{small| Supruga [[Tokugawa Iemochi|Tokugawe Iemochija]]}}|| 1. Avgust 1846. || [[Car Ninkō|Ninkō]]<br />{{small|[[Japanski car]]}} || 21. Februar 1846. || 5 mjeseci, 9 dana || |- | [[Horace Tabberer Brown]]<br />{{small|Britanski hemičar}} || 20. Julo 1848. || Njegov otac || || || |- |Helena Hedvig Klinckowström |30 septembar 1850. |Otto Wilhelm Klinckowström |27. Januar 1850. | | |- | [[Henry Waldegrave, 11. grof Waldegravea]]<br />{{small| Britanski ministar i plemić }} || 14. Oktobar 1854. || [[William Waldegrave, Viskont Chewtona]] || 8. Oktobar 1854. || 6 dana || Rane iz [[Bitka kod Alme|Bitke kod Alme]]. |- | [[Katherine Harley (sufražetkinja)|Katherine Harley]]<br />{{small|Britanska sufražetkinja}} || 3. Maj 1855. || John Tracy William French<br />{{small| Oficir Kraljevske mornarice }} || 1854. || || |- | [[John Norton (novinar)|John Norton]]<br />{{small| Englesko-australijski novinar}} || 25. Januar 1857. || John Norton<br />{{small| Kamenorezac }} || || |- | [[Samuel Alexander]]<br />{{small|Britanski filozof}} || 6. Januar 1859. || Samuel Alexander, Sr.<br />{{small|[[Australija|Australijski]] [[sedlo|sedlar]]}} || || || |- | [[Motilal Nehru]]<br />{{small|36. i 47. [[Spisak predsjednika Indijskog nacionalnog kongresa|Predsjednik Indijskog nacionalnog kongresa]]}} || 6. Maj 1861. || Gangadhar Nehru<br/>{{small|posljednji [[Kotwal]] [[Delhi]]ja}} || 4. Februar 1861. || 3 mjeseca, 2 dana || |- | [[Florence Maybrick]]<br />{{small|Britansko-Američka osuđena ubica}} || 3. Septembar 1862. || William George Chandler<br />{{small|Bankar i [[Gradonačelnik Mobilea]] || |- | [[Breaker Morant]]<br />{{small| Australijski vojnik i narodni heroj }} || 9. Decembar 1864. || Edwin Murrant<br />{{small|Engleski majstor [[sirotište|sirotišta]]}} v|| Agust 1864. || 4 mjeseca || |- | [[William George (advokat)|William George]]<br />{{small|Welški advokat}} || 23. Februar 1865. || William George<br />{{small| Welški učitelj }} || Jun 1864. || 8 mjeseci || [[Upala pluća]] |- | [[Frank Anstey]]<br />{{small|Australijski političar}} || 18. Avgust 1865. || Samuel Anstey<br />{{small| Engleski [[rudar]] željeza }} || oko Marta 1865. || 5 mjeseci || |- | [[Rua Kenana Hepetipa]]<br />{{small|[[Maori|Māorski]] prorok, [[iscjelitelj vjerom]] i aktivista}} || 1869 || Kenana Tumoana || Novembar 1868. || || Poginuo u [[Te Kootijev rat|Te Kootijevom ratu]]. |- | [[George Washington Lambert]]<br />{{small|Australijski umjetnik}} || 13. Septembar 1873. || George Washington Lambert, Sr. || 25 Juli 1873. || 1 mjesec, 16 dana || |- | [[Lionel Hichens|William Lionel Hichens]]<br />{{small|Engleski industrialac}} || 1. Maj 1874. || John Ley Hichens<br />{{small| Engleski ljekar i vojni hirurg }} || || || |- | [[Rudolf Besier]]<br /><small> Holandski/engleski dramaturg</small> || 2. Juli 1878. || Rudolf Besier, Sr. || oko Januara 1878. || oko 6 mjeseci || |- | [[Edwin Richards (hokej na travi)|Edwin William Gruffydd Richards]]<br />{{small| Welški olimpijski hokejaš }} || 15. Decembar 1879. || Edwin William Richards<br />{{small|Welški željezar}} || 3. Septembar 1879, || 3 mjeseca, 12 dana || [[Tifus]]. |- | [[Carl Schuricht]]<br />{{small| Njemački dirigent }} || 3. Juli 1880. || Carl Conrad Schuricht || Juni 1880. || oko 21 dan || Utopio se u [[Baltičko more|Baltičkom moru]], dok je pokušavao spasiti prijatelja. |- | [[Charles Edward, Vojvoda od Saxe-Coburga i Gothe|Charles Edward]]<br />{{small|[[Saxe-Coburg i Gotha|Vojvoda od Saxe-Coburga i Gothe]]}} || 19. Juli 1884. || [[Princ Leopold, vojvoda od Albanyja|Leopold, Xojvoda od Albanyja]]<br />{{small|Britanski princ}} || 28. Mart 1884. || 3 mkeseca, 18 dana || [[Hrmophilija|hemofiliji]]srodna [[moždano krvarenje]] nakon pada. |- | [[Chester W. Nimitz]]<br />{{small| Američki admiral flote }} || 24. Februar 1885. || Chester Bernard Nimitz || 14. Avgust 1884. || 6 mjeseci, 10 dana || |- | [[Abd al-Rahman al-Mahdi]]<br />{{small|[[Sudan]]ski [[imam]] [[Ansara (Sudan)|Ansare]], prvi [[Spisak šefova vlade Sudana|Glavni ministar Sudana]]}} ||15. Juli 1885. || [[Muhammad Ahmad]]<br />{{small| Sudanski samoproglašeni Mahdi }} || 22. Juni 1885. || 23 dams ||[[Tufus]]. |- | [[Clara Sipprell]]<br />{{small|[[Kanadsko-Američka]] fotografkinja}} || 31. Oktobar 1885. || Francis Sipprell || || || |- | [[Alfonso XIII]]<br />{{small|[[Španska monarhija|Španski kralj]]}} || 17. Maj 1886. || [[Alfonso XII]]<br />{{small| Španski kralj }} || 25. Novembar 1885. || 5 mjeseci, 21 dam|| [[Dizenterija]] pogoršana [[tuberkuloza|tuberkulozom]]. |- | [[Li Dazhao]]<br />{{small| Suosnivač [[Komunistička partija Kine|Komunističke partije Kine]]}} || 29. Oktobar 1889. || Njegov [[otac]] || ||Nekoliko mjeseci || |- | [[Manuel Roxas]]<br />{{small| Predsjednik Filipina }} || 1. Januar 1892. || Gerardo Roxas y Arroyo || 21. April 1891. || 8 mjeseci, 11 dana || Ubijen od strane [[Civilna gard|Civilne garde]] |- | [[Charles Wilfred Orr]] <br /><small> Engleski kompozitor pjesama </small> || 31. Juli 1893. ||Njegov otac|| || || |- | [[Thomas Iorwerth Ellis]]<br />{{small|Welški klasik}} || 19. Decembar 1899. || [[Thomas Edward Ellis]]<br />{{small|Welški političar}} || 5. April 1899. || 8 mjeseci, 14 dana || |- | [[Mabel Mercer]]<br />{{small|Britansko-Amerićki [[džez]] pevač}} || 3. Februar 1900. || Njegov otac|| || || |} ===20. stoljeće=== {| class="wikitable sortable" !Ime !Datum rođenja !Preminuli roditelj !Roditelj umro !Pauza !Uzrok smrti roditelja |- | [[Stanley Kunitz]]<br />{{small|Američki pjesnik}} || 28. Juli 1905. || Solomon Z. Kunitz<br />{{small| Imigrantska [[ruski Jevrej]] krojač }} || Juni 1905. || 6 sedmica || [[Suicid]] pijenjem [[karbolna kiselina|karbolne kiseline]] nakon što je [[bankrot]]irao. |- | [[Johan Kjær Hansen]]<br />{{small| Borac [[Danski otpor|Danskog otpora]]}} || 7. April 1907. || Hans Christian Johan Andreas Hansen<br />{{small| Proizvođač bicikala }} || 13. Decembar 1906. || 3 mjeseca, 22 dana || |- | [[Menachem Mendel Futerfas]]<br />{{small|[[Habad]]ski hasid }} || 22&nbsp;Septembar&nbsp;1907. || Menachem Mendel Futerfas || || || |- | [[Xiao Qian]]<br />{{small| Kineski esejist i prevoditelj}} || 27. Januar 1910. || Njegov otac || || || |- | [[John Jacob Astor VI]]<br />{{small| Američki brodarski biznismen }} || 14 Avgust 1912. || [[John Jacob Astor IV]]<br />{{small| Američki biznismen }} || 15. April 1912. || 3 mjeseca 28 dana || Potapanje broda Titanik]]. |- | [[Raoul Wallenberg]]<br />{{small| Švedski diplomata i humanitarac }} || 14. Avgust 1912. || Raoul Oscar Wallenberg<br />{{small|[[oficir [Švedska mornarica|Švedske mornarice]] }} || Maj 1912. || 3 mjeseca || [[Kancer]]. |- | [[Red Skelton]]<br />{{small| Američki komičar }} || 18. Juli 1913. || Joseph Elmer Skelton<br />{{small| Trgovac mješovitom robom i bivši [[cirkus]]ki [[klovn]]}} || Mak 1913. || 2 mjeaeca|| |- | Cäzilia Gabriel<br/>{{small| Žrtva [[Ubistvo u Hinterkaifecku|Hinterkaifeck]]}} || Januar 1915 .|| Karl Gabriel<br />{{small| Njemački vojnik }} || Decembar 1914. || 1 mjesec || Poginuo u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. |- | [[Georg Quistgaard]]<br />{{small Borac Danskog otpora }} || 19. Februar 1915. || Georg Brockhoff Quistgaard<br />{{small| Danski sekretar}} || 18. Decembar 1914. || 2 mjeseca, 1 dan || |- |[[Fred Ball]]<br />{{small| Izvršni direktor [[film]]skog studija }} |17. Juli 1915. |Henry Durell Ball<br /><small> [[Telefon]]ski radnik </small> |28. Februar 1915. |139 dana | Umro od [[tifusne groznica|tifusne groznice]]. |- | [[Alfred Shaughnessy]]<br />{{small| Engleski scenarist i producent }} || 19. Maj 1916. || Thomas Alfred Shaughnessy<br />{{small| Oficir kanadske vojske }} ||31. Mart 1916. ||50 dana || Poginuo u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. |- | [[Mihrişah Sultan (kćerka Šehzade Izzeddina)|Mihrişah Sultan]]<br />{{small|Otomansks princeza}} || 1. Jun 1916. || [[Şehzade Yusuf Izzeddin|Yusuf Izzeddin]]<br />{{small| Osmanski prijestolonasljednik }} || 1. Februar 1916. || 4 mjeseca || [[Suicid]] |- | [[Ronald R. Van Stockum]]<br />{{small|[[Brigadni Gceneral]] [[Marinski korpus Sjedinjenih Američkih Država|U.S. Marinaca]]}} || 8. Juli 1916. || Reginald George Bareham<br />{{small|Britsnski vojnik}} ||1. Juli 1916. || 1 sedmica || Poginuo u Prvom svjetskom ratu [[Bitka na Somi]]. |- | Edward Bell, Jr.<br />{{small|[[Vođa eskadrile]] [[Kraljevsko ratno zrakoplovstvo]]}} || Oktobar 1918. || [[Edward Bell|Edward Bell, Sr.<br />{{small| Komandant [[Fudbal]]skog [[bataljon]]a}} ||24. Mart 1918. || 6 mjeseci || Poginuo u Prvom svjetskom ratu. |- | [[Aleksandr Solzhenitsyn]]<br />{{small| Ruski romanopisac }} || 11. Decembar 1918. || Isak Semjonovič Solženjicin <br />{{small|[[Oficir [[Carska ruska vojska|Carske ruske vojske]]}} || 15. Juni 1918. || 5 mjeseci, 25 dana || [[Nesreća u lovu]]. |- | [[Lawrence Ferlinghetti]]<br />{{small|Američkp plesnik}} || 24. Mart 1919. || Carlo Ferlinghetti<br />{{small| Italijanski [[imigrant]] }} || || || [[Srčani udar]] |- | [[John Mitchum]]<br />{{small|Amerićki glumac}} || 6- Septembar 1919. || James Thomas Mitchum || Februar 1919. || 7 mjesrci || Nesreća na željezničkoj pruzi. |- | Jehanne Rosemary Ernestine Beaumont || 7. Septembar 1919. || [[Dudley Beaumont]]<br />{{small| Oficir britanske vojske }} || 24. Novembar 1918. || 9 mjeseci || [[Španska gripa]]. |- | [[Kung Te-cheng]]<br />{{small|Last [[Duke Yansheng]]}}|| 23 February 1920|| Kong Lingyi<br />{{small|Duke Yansheng}} || 8 November 1919 || 3 months, 15 days || |- | [[Aleksandra od Jugoslavije|Alexandra]]<br />{{small| Posljednja [[kraljica supruga Jugoslavije]]}} || 25. Mart 1921. || [[Aleksandar od Grčke|Aleksandar]]<br />{{small|[[Grčko kralj]]}} || 25. Oktobar 1920. || 5 mjeseci || [[Sepsa]] od ugriza zatočenog [[berberski makaki|berberskog makakija]]. |- | [[Jules Olitski]]<br />{{small| Ukrajinsko-američki slikar, kipar }} || 27. Mart 1922. || Dževel Demikovski <ref>''New York Magazine'' (1 Oct 1973), Vol. 6, Nº 40, pg. 76</ref><br />{{small|[[Sovjetski Savez|Sovjetski]] [[Komesar]]}} || || Nekoliko mjeseci||[[Strijeljanje]] |- | [[Archduchess Elisabeth of Austria (1922–1993)|Elisabeth of Austria]]<br />{{small| Član [[Dom Habsburg-Lorraine|Doma Habsburg-Lorraine]]]}} || 31. Maj 1922. || [[Karlo I od Austrije|Karlo I]]<br />{{small| Posljednji [[car Austrije]] i kralj Ugarske }} || 1. April 1922. || 1 mjesec, 30 dana || [[Upala pluća]]. |- | [[Stephen Wurm]]<br />{{small| Mađarsko-australijski lingvista }} || 19. Avgust 1922. || Adolphe Wurm || || || |- | [[Mary Warnock, baronica Warnocks|Mary Warnock]]<br />{{small| Engleska filozofkinja }} || 14. April 1924. || Archibald Edward Wilson<br />{{small| Nastavnik na [[Winchester College]]u}} || 1923. || || |- | [[Anthony Earnshaw]]<br />{{small|Englesku anarhist}} || 9. Oktobar 1924. || Njegov otac || || || |- | [[Felipe Rodríguez (pjevać)|Felipe Rodríguez]]<br />{{small| Portorikanski pjevač }} || 8. Maj 1926. || Njegov otac || || || |- | [[Erl Holliman]]<br />{{small|Američki glumac}} || 11. Septembar 1928- || William A. Frost<br />{{small|Američli farmer}} || || 6 mjeseci<ref name="auto6">{{cite news |date=5. 10. 1991 |title=Veteran Holliman returns to TV |url=https://www.newspapers.com/clip/27712667/veteranhollimanreturnstotvpsilu/ |newspaper=[[Quad-City Times]] |page=2B |via=Newspapers.com |agency=New York Times}}</ref>|| |- | [[Zhu Rongji]]<br />{{small| Bivši kineski premijer }} || 23. Oktobar 1928- || Zhu Kuanshu<br />{{small|16. unuk [[car Hongwua|cara Hongwua]]}} || || || |- | [[Bertram Wainer]]<br />{{small| Australijski doktor i aktivista }} || 30. Decembar 1928. || Njegov otac || || || |- | [[Itamar Franco]]<br />{{small|33. predsjednik [[Brazil]]a }} || 28. Junu 1930. || Augusto César Stiebler Franco || April 1930. || 2 mjeseca || [[Malarija]].<ref>[http://noticias.uol.com.br/politica/ultimas-noticias/2011/07/03/corpo-de-itamar-franco-chega-a-juiz-de-fora-mg-onde-sera-velado.htm Corpo de Itamar Franco chega a Juiz de Fora (MG), onde será velado] UOL (''In Portuguese''), 3 July 2011, accessed in 29 November 2016.</ref> |- | [[Thomas Sowell]]<br />{{small|Američki ekonomista}} || 30. Jun 1930. ||Njegov otac || || || |- | [[Brian Sewell]]<br />{{small| Britanski likovni kritičar }} || 15. Juli 1931. || [[Peter Warlock]]<br />{{small| Britanski kompozitor i muzički kritičar (očinstvo tvrdi Sewell))}} || 17- Decembar 1930.|| 6 mjeseci, 26 dana || [[Trovanje]] ugljenim [[plin]]om. |- | [[Don Durant]]<br />{{small|Amerićki glumac}} || 20. Novembar 1932. || Njegov otac || Septembar–Oktobar 1932- || 2 mjeseca ||[[Kamion]]ska nesreća |- | [[Saddam Hussein]]<br />{{small|[[Irak|Irački]]i diktator}} || 28. April 1937. || Hussein Abd Al-Majid || || || [[Kancer]] |- | [[Ubistva Maura|Ian Brady]]<br />{{small| Britanski [[serijski ubica]]}} || 2. Januar 1938. || Njegov otac<br />{{small|( prema riječima njegove majke)}} || || 3 mjeseca || Nepoznato. Bradyjev otac nikada nije identifikovan, što dovodi u sumnju tvrdnje njegove majke. |- | [[Lee Harvey Oswald]]<br />{{small| Ubica [[John F. Kennedy|Johna F. Kennedyja]]}} || 18. Očtobar 1939. || Robert Edward Lee Oswald<br />{{small|[[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|Vojni veteran]] iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]}} || 19. Avgust 1939. || 1 mjesec, 28 dans || [[Srčani udar]]. |- |[[Jacques Mairesse (ekonomista)|Jacques Mairesse]]<br />{{small| Francuski ekonomista }}|| 16. Avgust 1940. ||[[Jacques Mairesse (fudballer)|Jacques Mairesse]], Sr.<br />{{small| Francuski fudbaler}} ||13. juni 1940. || 2 mjeseca, 3 dana || Poginuo pri pokušaju bijega iz [[logor za ratne zarobljenike|logora za ratne zarobljenike]]] tokom [[Bitka za Francusku|Bitke za Francusku]]. |- | [[Edwin Wilson (poet)|Edwin Wilson]]<br />{{small| Australijski pjesnik }} || 27. Oktobar 1942. || Njegov otac || || || |- | [[Henry Cecil|Henry and David Cecil]]<br />{{small| Britanski treneri za [[bizanci|blizanačke]] [[trkaći konj|trkaće konje]] }} || 11. Januar 1943. || Henry Kerr Auchmuty Cecil<br />{{small|[[Oficir Padobranskig puka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Padobranski puk]]}} || 30. Novembar – 2&nbsp;Decembar 1942. || 1 mjesec, 1–2 dana || Poginuo u [[Sjevernoafrička kampanja|Sjevernoafričkoj kampanji]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].<ref name=guardian20130611>{{cite news|url= https://www.theguardian.com/sport/2013/jun/11/sir-henry-cecil |work= The Guardian |first= Julian |last= Wilson |title= Sir Henry Cecil obituary |date= 11. 6. 2013 |access-date= 5. 7. 2015}}</ref> |- | [[Sylvester McCoy]]<br />{{small| Britanski glumac i komičar }} || 20. Avgust 1943. || Percy Kent-Smith || 18. Juli 1943. || 1 mjesec, 2 dana || Poginuo u Drugom svjetskom ratu. |- | [[Ranulph Fiennes]]<br />{{small| Britanski istraživač i pisac }} || 7. Mart 1944. || Ranulph Twisleton-Wykeham-Fiennes<br />{{small| Komandant [[Kraljevski škotski sivi|Kraljevskih škotskih sivih]] }} || 24. Novembar 1943. || 3 mjeseca, 12 dana || Poginuo od [[mina|mine]] u Italiji dok je služio u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].<ref>{{Cite news|last=Jinman|first=Richard|date=19. 2. 2019|title=Sir Ranulph Fiennes on rivalry, pain and the storage of amputated fingers|work=Sydney Morning Herald|url=https://www.smh.com.au/entertainment/sir-ranulph-fiennes-on-rivalry-pain-and-the-storage-of-amputated-fingers-20190218-h1be6y.html|access-date=4. 8. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20190222153049/https://www.smh.com.au/entertainment/sir-ranulph-fiennes-on-rivalry-pain-and-the-storage-of-amputated-fingers-20190218-h1be6y.html|archive-date=22. 2. 2019}}</ref> |- | [[John Pelham, 9. grof od Chichestera|John Pelham]]<br />{{small|[[Grof od Chichestera]]}} || 14. April 1944. || [[John Pelham, 8. grof od Chichestera|John Pelham, Sr.]]<br />{{small| Britanski [[diplomat]] i kapetan [[Škotska garda|Škotske garde]]}} || 21. Februar 1944. || 1 mjesec, 22 dana || Poginuo u saobraćajnoj nesreći tokom služenja u Drugom svjetskom ratu. |- | [[Maria João Pires]]<br />{{small| Portugalsko-švicarska klasična pijanistica }} || 23. Juli 1944. || João Baptista Pires || 1. Juli 1944. || 22 dana || |- | [[Bernard Collaery]]<br />{{small| Australijski advokat i političar}} || 12. Oktobar 1944. || Edward Francis Collaery<br />{{small| Letački oficir [[Kraljevske australijske zračne snage|RAAF]]-a}} || 29. Juni 1944. || 3 mjeseca 13 dana|| Poginuo u Drugom svjetskom ratu. |- | [[Edward Foljambe, 5. grof od Liverpoola|Edward Foljambe]]<br />{{small|[[Grof od Liverpoola]]}} || 14. Novembar 1944. || Peter George William Savile Foljambe || 2. Septembar 1944. || 2 mjeseca, 12 dana || Poginuo u Drugom svjetskom ratu. |- | [[Joachim, 8. princ Murat|Joachim]]<br />{{small|8. princ Murat}} || 26. Novembar 1944. || [[Joachim, 7. princ Murat|Joachim]]<br />{{small|7. princ Murat }} || 20. Juli 1944. || 4 mjeseca, 6 dana || Poginuo u Drugom svjetskom ratu. |- | [[Konstanze von Schulthess]]<br />{{small|Njemački autor}} || 27. Januar 1945. || [[Claus von Stauffenberg]]<br />{{small| Oficir njemačke vojske }} || 21. Juli 1944. || 6 mjeseci, 6 dana || Pogubljen zbog [[Zavjera 20. jula|Zavjere 20. jula]] protiv [[Hitler]]a. |- | Eva Barbara Fegelein || 5. Maj 1945. || [[Hermann Fegelein]]<br />{{small| Visokorangirani nacistički oficir}} || 28. April 1945. || 6 dana || Pogubljenje |- | [[Frederica von Stade]]<br />{{small| Američki operni pjevač }} || 1. Juni 1945. || [[Charles S. von Stade]]<br />{{small|[[Južnoafričko-američki prvak u [[polo]]u}} || 10. April 1945. || 1 mjesec, 20 dana || Poginuo u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu[[.<ref>Horace A. Laffaye, ''Polo in the United States: A History'', Jefferson, North Carolina: McFarland & Company, 2011, p. 355</ref> |- | [[Graça Machel]]<br />{{small| Mozambički političar }} || 17. Oktobar 1945. || Njegov otac|| 30. Septembar 1945. || 17 dana || <ref name=ThisDayLive-2014-08-16>{{cite news |url= http://www.thisdaylive.com/articles/graca-machel-there-is-nothing-exceptional-about-me-/186451 |title= Graca Machel: There Is Nothing Exceptional About Me... |date= 16. 8. 2014 |publisher= This Day Live |archive-url= https://web.archive.org/web/20150713231840/http://www.thisdaylive.com/articles/graca-machel-there-is-nothing-exceptional-about-me-/186451 |archive-date= 13. 7. 2015 |df= dmy-all }}</ref> |- | [[Bill Clinton]]<br />{{small|42. predsjednik [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država [[}} || 19. Avgust 1946. || [[William Jefferson Blythe Jr.]]<br />{{small| Američki trgovački putnik }} || 17. Maj 1946. || 3 mjeseca, 2 dana || Utopio se u saobraćajnoj nesreći. |- | [[Peter Kocan]]<br />{{small| Australijski autor i pokušaj atentata na [[Arthur Calwell|Arthura Calwella]]}} || 4. Maj 1947. || Njegov otac || || 3 mjeseca || [[Saobraćaj]]na nesreća. |- | [[Pedro López (serijski ubica)|Pedro López]]<br />{{small|[[Kolumbija|Kolumbijski]] [[serijski ubica]] }} || 8. Oktobar 1948. || Midardo Reyes || 4. April 1948. || 6 mjeseci, 4 dana || Ubijen u ''[[La Violencia|La Violenciji]]''.<ref>Cowton, Michael (2020) ''Murders that shocked the world - 70s.'' Banovallum, 200 pages.</ref> |- | [[Jett Williams]]<br />{{small| Američki pjevač }} || 6. Januar 1953. || [[Hank Williams]]<br />{{small| Američki pjevač }} || 1. Januar 1953. || {{ntsh|5}}5 dana || [[Smrt Hanka Williamsa|Moguće [[srčani zastoj]] izazvan lijekovima. |- Gospel muzika | [[Wally Carr]]<br />{{small|[[Australijjski aboridžini|Australijaki aboridžinski]] [[profesionalni bokser]]}} || 11. Avgust 1954. || Njegov otac || || 2 mjeseca || [[Suicid]] hicem iz vatrenog oružja. |- | [[Janet Lynn Skinner]]<br />{{small|Američki [[Gospel muzika|Gospel muzičar]]}} || 5. Juli 1955. || Billie Haille || || || [[Spinalni meningitis]] |- | [[Ahmed bin Saeed Al Maktoum]]<br />{{small|Predsjednik [[Uprava civilnog zrakoplovstva Dubaija|Uprave civilnog zrakoplovstva Dubaija]] i osnivač [[Grupa Emirates|Grupe Emirates]]}} || 1. Decembar 1958. || [[Saeed bin Maktoum bin Hasher Al Maktoum]]<br />{{small|[[Emir od Dubaia]]}} || 9. Septembar 1958. || 2 mjesca, 21 dan || |- | [[Tyrone Power Jr.]]<br />{{small|Američki glumac}} || 22. Januar 1959. || [[Tyrone Power]]<br />{{small|Američki glumac}} || 15. Novembar 1958. || 2 mjeseca, 7 dama || Fulminantna [[angina pektoris]] tokom snimanja akcione scene. |- | [[Antwone Fisher]]<br />{{small| Američki autor i [[filmski režiser]] }} || 3. Axgust 1959. || Eddie Elkins || || 2 mjeseca || Ubijen (upucan) od strane ljubomorne djevojke. |- | [[John Clark Gable]]<br />{{small|Američki glumac}} || 20. Mart 1961. || [[Clark Gable]]<br />{{small|Američki glumac}} || 16. Novembar 1960. || 4 mjeseca, 4 dana || [[[Srčani udar]] uzrokovan arterijskim krvnim [[ugrušak|ugruškom]]. |- | [[:fr:Yves Amu Klein|Yves Amu Klein]]<br />{{small| Francuski umjetnik }} || 6. Avgust 1962. || [[Yves Klein]]<br />{{small|Francuski umjetnik [[Novi realizam|Novog realizma]] }} || 6. Juni 1962. || {{ntsh|61}}2 mjeseca || Tri [[srčani udar|srčana udara]], prvi dok je gledao [[film o eksploataciji]] ''[[Mondo Cane]]''. |- | [[:pl:Sławomir Makaruk (podróżnik)|Sławomir Makaruk]]<br />{{small|Poljski putnik i fotograf}} || 4. Oktobar 1963. || [[:pl:Sławomir Makaruk (lotnik)|Sławomir Makaruk]]<br />{{small| Poljski pilot }} || 20. April 1963. || {{ntsh|167}}5 mjeseci, 13 dana || Nesreća na eksperimentalnom brodu[[jedrilica (avion)|jedrilica]] [[SZD-21 Kobuz]] |- | [[Tariq Al-Ali]]<br />{{small| [[Kuvajt]]ski glumac i komičar }} || 18. Januar 1966. || Njegov otac || || || |- | [[Rory Kennedy]]<br />{{small| Američki dokumentarni režiser }} || 12. Decembar 1968. || [[Robert F. Kennedy]]<br />{{small|[[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senator]] [[SAD]] iz[[New York (stžava)|New Yorka]] i mlađi brat [[John F. Kennedy]]ja}} || 6. Juni 1968. || {{ntsh|189}}6 mjeseci, 6 dana || [[Atentat na Roberta F. Kennedyja|Atentat]] tokom kampanje za [[predsjednički predizbori Demokratske stranke 1968.|predsjedničke predizbore Demokratske stranke 1968]]. |- | [[Fred Hampton Jr.]]<br />{{small| Američki politički aktivista}} || 29. Decembar 1969. || [[Fred Hampton]]<br />{{small|Američki [[Marksizam-Lenjinizam|Marjsističko-Lenjinistički]] [[revolutionar]] i zamjenik predsjednika Stranke Crnih pantera }} || 4. Decembar 1969. || {{ntsh|189}}25 dana|| Ubijen od strane [[Čikaška policijska uprava|Čikaške policijske uprave]] u raciji. Status ovoga kao atentata je donekle sporan; međutim, mnogi izvori ovo vide kao atentat ili barem politički motivisano vansudsko pogubljenje, uz podršku [[FBI]]-jevog programa [[COINTELPRO]].<ref>{{Cite news|last1=Gottlieb|first1=Jeff|last2=Cohen|first2=Jeff|date=26. 12. 1976|title=Was Fred Hampton Executed?|journal=The Nation|language=en-US|url=https://www.thenation.com/article/society/was-fred-hampton-executed/|access-date=15. 1. 2021|issn=0027-8378|archive-date=9. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109225117/https://www.thenation.com/article/society/was-fred-hampton-executed/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Martin|first=Alison|date=2. 12. 2020|title=This week in history: Fred Hampton's murder makes headlines|url=https://chicago.suntimes.com/2020/12/2/21841523/fred-hampton-black-panther-murder-chicago|access-date=15. 1. 2021|website=Chicago Sun-Times|language=en|archive-date=13. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213123437/https://chicago.suntimes.com/2020/12/2/21841523/fred-hampton-black-panther-murder-chicago|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Lee|first=William|title=In 1969, charismatic Black Panthers leader Fred Hampton was killed in a hail of gunfire. 50 years later, the fight against police brutality continues|url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-black-panthers-raid-fred-hampton-50-years-20191203-kbzgztrvtfh7tp7x4ggtvhncpm-story.html|access-date=15. 1. 2021|website=chicagotribune.com|date=3. 12. 2019 |archive-date=9. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109225115/https://www.chicagotribune.com/news/ct-black-panthers-raid-fred-hampton-50-years-20191203-kbzgztrvtfh7tp7x4ggtvhncpm-story.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite book|last=Haas|first=Jeffrey|title=The Assassination of Fred Hampton: How the FBI and the Chicago Police Murdered a Black Panther|publisher=Lawrence Hill Books|year=2011|isbn=978-1-56976-709-2|location=|pages=}}</ref><ref>{{Cite web|last1=Taylor|first1=G. Flint, Founding Partner, People's Law Office|author1-link=G. Flint Taylor|date=5. 12. 2012|title='Nothing but a Northern Lynching': The Assassination of Fred Hampton|url=https://www.huffpost.com/entry/fred-hamptom-death_b_2234651|access-date=15. 1. 2021|website=HuffPost|language=en|archive-date=14. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210514150240/https://www.huffpost.com/entry/fred-hamptom-death_b_2234651|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|title=The Assassination · The Assassination of Fred Hampton · Digital Chicago|url=https://digitalchicagohistory.org/exhibits/show/fred-hampton-50th/the-assassination|access-date=15. 1. 2021|website=digitalchicagohistory.org|archive-date=2. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201102022639/https://digitalchicagohistory.org/exhibits/show/fred-hampton-50th/the-assassination|url-status=live}}</ref> |- | [[Brandon Teena]]<br />{{small| Američka žrtva ubice transfobnog zločina iz [[mržnja|mržnje]]}} || 12. Decembar 1972. || Patrick Brandon || 7. April 1972. || {{ntsh|249}}8 mjeseci, 5 dana || Automobilska saobraćajna nesreća. |- | [[Philippe Cousteau Jr.]]<br />{{small| Francusko-američki okeanograf i aktivista za zaštitu okoliša}} || 20. Januar 1980.|| [[Philippe Cousteau]]<br />{{small| Francuski filmski snimatelj }} || 28. Juni 1979. || {{ntsh|206}}6 mjeseci, 21 dan || [[Avion]]ska nesreća. |- | [[Diana Yukawa]]<br />{{small| Japansko-britanska violinistica i kompozitorica }} || 16. Septembar 1985. || Akihisa Yukawa<br />{{small| Japanska bankarica }} || 12. Avgust 1985. || {{ntsh|35}}1 mjesec, 4 dana || Sudar ns [[Let 123 kompanije Japan Air Lines|Letu 123 kompanije Japan Air Lines]] . |- | Nataša Ignatenko<br />{{small|Žrtva [[Černobilska katastrofa|Černobilske katastrofe]]}} || 1986. || [[Vasilij Ignatenko]]<br />{{small| Sovjetski vatrogasac }} || 13. Maj 1986. || || [[Akutni radijacijski sindrom]] zadobio se prilikom gašenja požara iznad eksplodiranog reaktora broj 4. |- | [[Gia Coppola]]<br />{{small| Američki filmski glumac }} || 1. Januar 1987. || [[Gian-Carlo Coppola]]<br />{{small| Američki filmski producent }} || 26. Maj 1986. || {{ntsh|220}}7 mjeseci, 3 dana || Nesreća s [[gliser]]om. |} == Posthumno rođenje nakon majčine smrti == Može se desiti da majka umre prije porođaja. To obično rezultira smrću djeteta, ali u izuzetnim slučajevima dijete, hirurški izvađeno iz majčine utrobe, može preživjeti. Postoji samo nekoliko takvih zapisa. Najpoznatiji je možda slučaj [[Raymond Nonnat|Raymonda Nonnata]] (1204–1240), španskog sveca u srednjem vijeku, koji je rođen na ovaj način. Njegov latinski pridjev također sugerira ovo ("nerođen").<ref>{{cite web | title=CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: St. Raymond Nonnatus | url=https://www.newadvent.org/cathen/12671b.htm }}</ref> Sličan slučaj opisuje [[:it:Andrea Majocchi|Andrea Majocchi]] (1876–1965), italijanski doktor, koji u svojoj knjizi spominje slučaj u kojem su dvije žive bebe izvađene iz majčine utrobe prije porođaja i donesene doktoru, ali su tamo iznenada umrle.<ref>Andrea Majocchi: ''A műtőlámpa fényében. Egy sebész önéletrajza'', Dante Könyvkiadó, Budapest, 1940 (in Hungarian)</ref> U 2024, palestinska beba je izvađena iz majčine utrobe u 30. sedmici trudnoće nakon što je njena majka poginula u napadu [[dron]]om. Beba je umrla u inkubatoru nekoliko dana kasnije.<ref>{{cite web | title=Gaza baby girl saved from dead mother's womb dies in incubator | url=https://www.aljazeera.com/news/2024/4/26/gaza-baby-girl-saved-from-dead-mothers-womb-dies-in-incubator }}</ref> Moderne medicinske tehnologije omogućavaju održavanje [[homeostaza|homeostaze]] i cjelokupne funkcije organa kod [[trudnica]] sa moždanom smrću kako bi se osigurao pravilan razvoj fetusa, što dovodi do uspješnog porođaja zdravog djeteta.<ref>{{cite journal | pmc = 8141338 | pmid=34001845 | doi=10.12659/AJCR.930926 | volume=22 | title=Delivery of a Healthy Baby from a Brain-Dead Woman After 117 Days of Somatic Support: A Case Report | year=2021 | journal=Am J Case Rep | last1 = Gal | first1 = R | last2 = Zimova | first2 = I | last3 = Antoni | first3 = H | last4 = Minarcikova | first4 = P | last5 = Ventruba | first5 = P | last6 = Hruban | first6 = L | last7 = Hrdy | first7 = O}}</ref> Takozvani [[porođaj u kovčegu]] se snažno razlikuje od "rođenja" nakon smrti majke. Ovo je inverzno od prvog. Ovdje se beba zapravo rodi, ali je već mrtva. Razlikuje se od normalnog [[mrtvorođenče|mrtvorođenja]] po tome što je ovdje majka već također mrtva, a samo plinovi raspadanja / kontrakcija tijela u njoj istiskuju također mrtvo tijelo bebe. ==Religijske i mitološke osobe rođene posthumno== [[biblija|Biblijski]] [[Stari zavjet]] spominje dva imenovana slučaja posthumne djece: *Ašhur, najmlađi sin [[Hezron]]a, rođen kada mu je otac umro u dobi od preko 60 godina. (1. Ljetopisa 2:21, 24) *[[Ikabod]], koji je rođen kada je njegova majka, koja je kasnije umrla, čula vijest da su mu otac [[Ofni i Finehas|Finehas]] ubijeni u [[Bitka kod Afeka|Bici kod Afeka]], a djed po ocu [[Eli (biblijska ličnost)|Eli]] slučajno ubijen nakon toga. (1. Samuelova 4:19–22) === Indijska mitologija === * [[Parikšit]], jedini preživjeli iz [[dinastija Kuru|Dinastije Kuru]] u ''[[Mahabharata|Mahabharati]]'', rođen je nakon što je njegov otac [[Abhimanju]] poginuo u [[rat na Kurukšetri|Ratu na Kurukšetri]]. === Grčka mitologija === * Za boga liječnika [[Asklepije|Asklepija]] kaže se da je rođen [[carski rez|carskim rezom]], nakon što je njegovu majku [[Kirena (mitologija)|Kirenu]] na [[Olimp]]u ubila njegova tetka [[Artemida]].<ref name="Quigley"/> * Kaže se da je bog vina [[Dioniz]] spašen iz pepela svoje majke [[Semela|Semele]] nakon što ju je njegov otac [[Zeus]] nevoljno spalio dok je bila trudna s njim. Zeus je zatim posijao Dionisa na njegovu preponu dok se nije potpuno rodio. === Keltska mitologija === * [[Fionn mac Cumhaill]], rođen nakon što je njegov otac Cumhall mac Trénmhoir poginuo u bitci. * [[Putovanje Máela Dúina|Máel Dúin]], sin ratnika Aililla Ochaira Agre ==Izmišljeni likovi rođeni posthumno== *[[Macduff (Macbeth)|Macduff]], lik u [[Shakespeare]]ovom ''[[Magbet]]'', otkrio je da nije doslovno rođen, već odvojen od svoje [mrtve] majke, što je upotpunilo obrat u radnji. *U bajci [[Ljepotica i zvijer]] Gabrielle-Suzanne de Villeneuve, prinčev otac, kralj, umro je mjesecima prije njegovog rođenja. *Pjesma [[Irski republikanci]] "The Broad Black Brimmer" govori o dječaku čiji je otac umro prije njegovog rođenja. *U [[Avanture Sinbada]]'': TV serija, 11. epizoda "Princ koji nije bio" Čovjek pokušava iskorijeniti bratovljevu lozu ubivši svog brata i jedinog nećaka. Kasnije se otkriva da je njegova snaha trudna. *Lik character [[David Copperfield (lik)|David Copperfield]] [[Charles Dickens|Charlesa Dickensa]] bio je posthumno dijete, čiji je otac umro šest mjeseci prije njegovog rođenja.<ref>{{cite web|url= http://www.blundeston.org.uk/copperquotes.html |publisher= Blundeston |title=David Copperfield |access-date= 5. 7. 2015}}</ref> Još jedan Dickensov lik, Oliver Twist, bio je posthumno ubijen jer mu je majka umrla tokom porođaja. *U epizodi ''[[Noćna mora u Ulici brijestova 5: Dijete iz snova]]'', beba Jacob je rođena nakon što je njegovog oca Dana ubio Freddy. *U seriji ''[[Igre gladi]]'', sestra [[Gale Hawthorne]], Posy, rođena je ubrzo nakon što im otac pogine u eksploziji rudnika, a sin Finnicka Odaira rođen je mjesecima nakon njegove smrti u borbi. *[[John Connor]], glavni lik u franšizi [[Terminator (franšiza)|''Terminator'']], i sin [[Sarah Connor (Terminator)|Sarah Connor]] i [[Kylea Reesea]] (putnika kroz vrijeme iz budućnosti), začet je neposredno prije nego što mu je otac ubijen. Kao odrasla osoba, John je zapravo bio odgovoran za odabir Reesea (koji nije bio svjestan njihove veze) da se vrati u prošlost. *Lik iz serije ''[[Noughts & Crosses (roman serija)|Noughts & Crosses]]'', Callie-Rose Hadley, rođena je nakon pogubljenja svog oca, Calluma McGregora. *U britanskoj televizijskoj [[sapunica|sapunici]] ''[[Ulica krunidbe]]'', Liam Connor Jr. rođen je u julu 2009. godine; njegovog oca i imenjaka [[Liam Connor]] je naredio ubistvo [[Tony Gordon]] samo kratko nakon Liamovog začeća u oktobru 2008. *Roman [[Stephen King]] ''[[Carrie (roman)|Carrie]]'' ukratko govori o roditeljima naslovnog lika, Margaret i Ralphu Whiteu. Ralph, građevinski radnik, oplodio je Margaret, samo da bi poginuo u građevinskoj nesreći neposredno prije rođenja njihove kćerke. *U ''[[Berserk (manga)|Berserk]]'', glavni lik Guts je pronađen nakon što ga je porodio viseći leš. *''[[Greyexa Anatomija]]'': [[Derek Shepherd]] poginuo je u saobraćajnoj nesreći u 11. sezoni, devet mjeseci prije rođenja svoje kćerke. *''[[Baahubali (franšiza)|Bahubali serija]]'': Mahendra Bahubali je rođen ubrzo nakon što je njegov otac Amarendra Bahubali ubijen. *''[[Star Wars Rebels]]'': [[Kanan Jarrus]] poginuo je žrtvujući se spašavajući svoju ljubavnicu [[Hera Syndulla|Heru Syndullu]], koja je trudna s njihovim sinom, Jacenom Syndullom. *U djelu ''[[Pjesma leda i vatre]]'', princeza [[Daenerys Targaryen]] rođena je nekoliko mjeseci nakon smrti svog oca, kralja [[Aerysa II Targaryena]]. *''[[Avatar (franšiza)|Avatar]]'' [[Avatar (franšiza)|serija]]: Ljudski oblik Grace Augustine ubio je pukovnik [[Miles Quaritch]], ali njeno nesvjesno tijelo Avatara držano je u stazi i kasnije je rodilo Kiri. *U romanima Bridgerton i njihovoj [[Netflix]] adaptaciji, najmlađe dijete Hyacinth rađa se u sedmicama nakon očeve smrti od anafilaanog šoka uzrokovanog ubodom pčele. ==Također pogledajte== *[[Porođaj u kovčegu]] *[[Majćina smrt]] *[[Posmrtno uzimanje sperme]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{NIE Poster|Posthumno dijete}} *[https://web.archive.org/web/20080703222638/http://famous.adoption.com/famous/index-posthumous-child-ie-born-after-fathers-death.html Posthumous Child (i.e, Born After Father's Death)], Adoption.com [[Kategorija:Posthumna rođenja]] [[Kategorija:Društvo]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Akušerstvo]] [[Kategorija:Neonatologija]] [[Kategorija:Nasljedno pravo]] kpd73z7sexl1okjr5r6qcjjorc7svb3 2 530372 3916508 3915870 2026-08-05T00:18:41Z Tulum387 155909 Uklonjen cjelokupan sadržaj stranice 3916508 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 530689 3916451 3913882 2026-08-04T14:06:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916451 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Marko Bačanović | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1984|7|2}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = pjesnik, esejista i prevodilac | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Marko Bačanović''' (Sarajevo, 2. juli 1984) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[pjesnik]], esejista i prevodilac. == Biografija == Rođen i odrastao u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Diplomirao je i magistrirao na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Godine magistarskog i doktorskog studija provodi na [[Puškinov institut u Moskvi|Puškinovom institutu u Moskvi]], kao i na [[Univerzitet u Varšavi|Univerzitetu u Varšavi]] kao dio studentske razmjene između država [[Evropska unija|Evropske unije]] i Zapadnog Balkana. Jedno vrijeme zaposlen je na Katedri za ruski jezik i književnost u Sarajevu, kao asistent na svim predmetima vezanim za rusku književnost, istoriju i kulturu. Objavio je zbirke pozije ''Dreka pamtivijeka'' (2019) ''Dvojnik'' (2021) i Kadiš za Sarajevo (2025). Dobitnik je niza domaćih i međunarodnih pjesničkih nagrada. Urednik je za književnost u banjalučkom naučno-popularnom časopisu ''A priori''. Bavi se i esejistikom, kao i književnim prevođenjem sa [[Ruski jezik|ruskog]], [[Poljski jezik|poljskog]], [[Njemački jezik|njemačkog]] i [[Engleski jezik|engleskog jezika]]. Živi i stvara u [[Varšava|Varšavi]].<ref>{{Cite web|url=https://udruzenjesofia.wordpress.com/marko-bacanovic-ma/|title=MARKO BAČANOVIĆ MA|date=6. 7. 2021|website=Udruženje za promovisanje kulture i mišljenja Σοφία|language=en|access-date=28. 1. 2026}}</ref> == Objavljene knjige == * ''Dreka pamtivijeka'' - Sarajevo: Internacionalni multireligijski i interkulturalni centar Zajedno, IMIC, 2019. ISBN 978-9958-9786-8-5<ref>{{Cite web|url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/28403974|title=Dreka pamtivijeka|website=cobiss.net|access-date=28. 1. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> * ''Troknjižje'' (Sve buduće revolucije; Dvojnik; Anđeo u kamenolomu) / Aleksandar Novaković, Marko Bačanović, Patrik Weiss. – Beograd: Udruženje nezavisnih pisaca Srbije. 2020. ISBN 978-86-81192-09-2<ref>{{Cite web|url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/en/bib/283369740|title=Troknjižje|website=cobiss.net|publisher=Cobiss|access-date=28. 1. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> * ''Dvojnik'' - Tešanj: Planjax komerc, 2021. ISBN 978-9958-34-513-5<ref>{{Cite web|url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/bh/bs/bib/43340550|title=Dvojnik|website=cobiss.net|publisher=Cobiss|access-date=28. 1. 2026}}{{Mrtav link}}</ref> * ''Kadiš za Sarajevo'' - Beograd: Udruženje nezavisnih pisaca Srbije. 2025. ''ISBN'' - 978-86-81192-73-3<ref>{{Cite web|url=https://plus-legacy.cobiss.net/cobiss/sr/en/bib/170603785|title=Кадиш за Сарајево :: COBISS Plus|last=Slovenia|first=IZUM-Institute of Information Science, Maribor|website=plus-legacy.cobiss.net|language=en|access-date=28. 1. 2026}}</ref> == Nagrade i priznanja == * ''Nagrada Tragom Nastasijevića'' – Druga nagrada'' u kategoriji poezije (Gornji Milanovac, Srbija, 2019). * ''Nagrada Mili Dueli 2019 – Treća ukupna nagrada'' na Balkanskom takmičenju poezije (Jajce, Bosna i Hercegovina, 2019) * ''Nagrada Mili Dueli 2019 – Prva nagrada'' za najboljeg autora iż Bosne i Hercegovine (Jajce, Bosna i Hercegovina, 2019) * ''Nagrada Udruženja nezavisnih pisaca Srbije (UNPS) – Prva nagrada'' za najbolji poetski ciklus sa sezonu 2019/2020. (Beograd, Srbija, 2020) * ''Nagrada Melničkih večeri poezije – Specijalna nagrada Sloboda'' na 21. međunarodnim Melničkim večerima poezije (Melnik, Bugarska, 2020) * ''Treća nagrada'' na Prvom međunarodnom književnom konkursu Borislav Gavrić (Lukavac, Bosna i Hercegovina, 2020) * ''Specijalna pohvala'' za odličnu poeziju na Drinskim književnim susretima 2020. (Zvornik, Bosna i Hercegovina, 2020) * ''Nagrada Fondacije za izdavaštvo Bosne i Hercegovine'' za 2020. godinu. (Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2020) * ''Prva nagrada na Internacionalnom književnom festivalu ARS MEA 2021'' (Mesina, Italija, 2021) * ''Prva nagrada za poeziju'' na Internacionalnom festivalu kratke književne forme u Zatonu 2022. (Zaton, Crna Gora, 2022) * ''Nagrada za najboljeg autora na južnoslavenskim jezicima'' na 8. međunarodnom književnom festivalu Pero Živodraga Živkovića. (Zenica, Bosna i Hercegovina, 2022) * ''Treća nagrada - Bronzani kladenac'' na 8. međunarodnom pjesničkom konkursu „Kiprijanov kladenac 2022. (Bajina Bašta, Srbija, 2022) * ''Prva nagrada – laureat 9. Međunarodnog književnog festivala Pero Živodraga Živkovića 2023''. (Zenica, Bosna i Hercegovina, 2023) * ''Prva nagrada – Zlatni kladenac'' na 9. Međunarodnom pjesničkom konkursu „Kiprijanov kladenac 2023. (Bajina Bašta, Srbija, 2023) * ''Nagrada ''Otkup'' za rukopis zbirke pjesama ''Kadiš za Sarajevo'' na 67. nagradnom konkursu Saveza jevrejskih opština Srbije, za radove iz svih oblasti a sa jevrejskom temom, za 2023. godinu (Beograd, Srbija, 2023) * ''Nagrada Pečat varoši sremskokarlovačke'' za najbolju knjigu poezije u 2025. godini za zbirku Kadiš za Sarajevo. (Sremski Karlovci, Srbija, 2025) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.jergovic.com/author/bacanovic/ Članak na jergović.com] * [https://remarker.media/kultura/tihom-drekom-poezije-do-jedinstva-covjeka-i-vasione/ Članak na remarker.media] * [https://6yka.com/intervju/pjesnik-marko-bacanovic-za-buku-pisci-se-zarad-tastine-ne-smiju-prilagodavati-javnom-ukusu Članak na Byka] * [https://www.oslobodjenje.ba/magazin/kultura/knjizevnost/knjiga-dreka-pamtivijeka-jeka-i-neumitnost-vremena-531115 Članak na oslobodjenje.ba] * [https://prozaonline.com/2022/03/19/aleksandra-cvorovic-dvojnik-marka-bacanovica/ Članak na prozaonline.com] * [https://6yka.com/kultura-i-zabava/promocija-knjige-marka-bacanovica-dvojnik Promocija knjige Marka Bacanovića] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bačanović, Marko}} [[Kategorija:Rođeni 1984.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački esejisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] e8i6e6nxpwjynh71xyxp1bmr7pfu0vx 5 531364 3916538 3894750 2026-08-05T06:36:00Z Panasko 146730 /* Suradnja s hr/sh/en WP, te WD i Commons */ odgovor 3916538 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}} == Dorada == {{ping|Panasko}} Ovih bi dana trebali doraditi stranicu, te ubaciti dio s [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija#CEE_Women_2026 informacijama i pravilima] o '''CEE Women''' kod nas (eventualno posebnu stranicu?). Postavit ćemo i obavijest, a ja ću napraviti "fountain" za CEE Women. Za CEE Proljeće 2026. nije potreban jer se na Meti evidentira.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 23:21, 25 februar 2026 (CET) :@[[Korisnik:AnToni|AnToni]] trebalo bi sačekati da objave rezultate, ne bih da stavljam nagrade dok ne budemo sigurni da je odobreno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 07:55, 26 februar 2026 (CET) ::U svakom slučaju! Ja sam nas prijavio. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 08:44, 26 februar 2026 (CET) :::{{ping|AnToni}} pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:CEE_Women_Campaign_2026/applications/Online_edit-a-thons ovo] [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:58, 27 februar 2026 (CET) ::::Ja se mogu povezati s koordinatoricom sa hr.wiki, znam ih iz Ohrida (Nadica i Ivana), ali njihov koncept je drugačiji. Mogu otići i do Zagreba, ali za ostale korisnike s bs.wiki to vjerojatno nije opcija. U principu imaju pravo, spast'će knjiga na dva slova: na tebe i na mene, te tu i tamo će neko napisati koji članak. Ali 400+ je za dvojicu veliki posao. Možda navesti da će se članci od nas dvojice potvrđivati kvalitet, ali svejedno nam treba desetak koji bi se prijavili i obvezali da će odraditi posao. Moja je procjena da ja mogu odraditi 100+ članaka, ali svejedno nam trebaju argumenti i urednici, koji će se prijaviti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:12, 27 februar 2026 (CET) :::::Da postavimo na Čaršiji, pa da se bei izjasne? Ja ću kontaktirati Tonija Ristovskog, njega znam od ranije, i on je u CEEHubu, pa da mit kaže svoje mišljenje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:25, 27 februar 2026 (CET) ::::::Može, ja sam preko vikenda zauzet, pa ako stigneš pokreni to. Ja sa, 400 članaka stavio jer smo prošle godine u sklopu CEE imali 457, istina dosta je bilo rezolucija. Stavi ti manji broj, meni je to ok. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:29, 27 februar 2026 (CET) :::::::Nek' ostane 400, ali cu staviti obavijest, pa ako se neko javi... [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 16:36, 27 februar 2026 (CET) == Suradnja s hr/sh/en WP, te WD i Commons == Uprtavo sam {{ping|Nadicab}} poslao [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnicom:Nadicab obavijest] o našoj ideji o zajedničkom projektu. Planirali smo sastanak u Zagrebu, te molim kolege, koji imaju interesa, da se jave, te da organiziramo sastanak u Zagrebu. Dogovoreno 2. 3. 2026. na mitingu s {{ping|Nadicab}} i {{ping|Zblace}}. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 19:46, 2 mart 2026 (CET) :Zdravo drage kolege! Prvo, želim zahvaliti autorima [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon & Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata & Commons|zahtjeva na Meti]] koji su osim hrwiki također uključili i bswiki i shwiki kao odredišne projekte za doprinose u okviru CEE Women kampanje. Kao organizator CEE Proljeća za shwiki naglasit ću i CEE Women kampanju te u svom kapacitetu akomodirati nadolazeće doprinose. Nego, ono što sam vas htio pitati: jeste li za to da ''on-wiki'' suorganizaciju kampanje održimo kroz [[WP:MPS|Inicijativu za međuprojektnu saradnju]] (CPCI)? Kanim da postepeno reformiramo CPCI tako da se zasniva na tekstualnom i ''on-wiki'' obliku rada kao primarnom, a glasovnim sastancima kao esktenzijom. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:55, 3 mart 2026 (CET) ::Ja sam za! Slobodno iznesi koncept i prijedloge, pa napravimo nešto zajedno. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:46, 3 mart 2026 (CET) :Možemo se čuti ponovo sutra oko detalja za CEE Women projektne aktivnosti online i uživo u Zagrebu. Nadam se da će se pridružiti veći broj imenovanih suradnika a ne opet samo nas troje. Mjenjam naziv ove teme (korigirao sam i stranicu), da bude korektnija. [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:24, 11 mart 2026 (CET) :Svaka vam čast na momentumu kolege, a posebno tebi @[[Korisnik:AnToni|AnToni]]! Što se tiče međuprojektne saradnje, ja konkretno na raspolaganje stavljam sebe ako trebate bilo kakvu tehničku podršku (u svom kapacitetu), uključujući održavanje ažurne statistike i evidencije doprinosa na lokalnom projektu ili više njih, pomoću svog bota, tako da na učesnicima akcije bude minimalno ručnog posla. Također, u razgovorima sam sa predstavnicima CEE Hub-a i Wikimedije Austrije oko njihove ponude da imamo do 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada (za CEE Proljeće općenito, nevezano za CEE Women), ali mislim da bi se to i u njihovim i u našim očima legitimiralo kad bi imali veće učešće u akciji (a tim više i činjenicom da CEE zajednice međusobno surađuju). Ovo bi mogli postići usklađivanjem doprinosa između BS i SH projekata ― sve što se pojavi na BS ide na SH, i sve što se pojavi na SH ide na BS. [[Wikipedia:Međuprojektna saradnja#Resursi|WP:MPS]] je čak izradila skriptu koja to upravo i olakšava raditi. Veselim se odgovoru, lijep pozdrav. [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17:50, 23 mart 2026 (CET) ::U svakom slucaju sam (smo) za saradnju. Treba da ostanemo u kontaktu! Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 17:58, 23 mart 2026 (CET) :::@[[Korisnik:Mhare|Mhare]] i @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] (dosadašnji učesnici) jeste li za? Ako vam se ideja sviđa, javljam fiskalnim sponzorima i hvatam se posla. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:11, 23 mart 2026 (CET) ::::Naravno da da, ako sta trebas s moje strane samo javi. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:48, 23 mart 2026 (CET) ::::Meni kao visočaku je teško odbiti monetarnu naknadu. [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:57, 24 mart 2026 (CET) :::::Ovako drugovi - kada bi održali ovo zajedno, ukupni zajednički fond za nagrade bi ''mogao'' biti ~800 EUR. Također postoji i opcija da svaka zajednica zasebno dobije ~400 EUR. Na nama bi bilo odlučiti da li veći fond znači veće nagrade za manje pobjednika ili manje nagrade za više pobjednika ('more winners'). Učešće i aktivnost naravno igraju ulogu, ali ne postoje neka čvrsta pravila. :::::Sad, kad bi išli zajedno nešto organizirati, ne znam u kojem bi opsegu to radili. Bi li nastavili zasebne doprinose, pa surađivali isključivo na ocjenjivanju jedni drugih (prema pravilima sopstvenog projekta)? Bi li spojili tablice rezultata i prikazivali ih na obje projektne stranice? Ili bi svi doprinosi, pak, na jednom projektu trebali se pojaviti i na drugom? Lično mi je nešto na pola puta dopadljivije. :::::Ne znam koliko je dobro da kao organizeri sami sebe ocjenjujemo, a bilo bi skroz fer da imamo recimo 2 člana sa svakog projekta da ocjenjuju članke (prema pravilima tog projekta). Kažem ocjenjujemo zato što mislim da bi trebali razmatrati i kvalitet članaka (uključujući količinu sadržaja, reference, informativni okviri, slike i smislen raspored), ne samo kvantitet. Članke po izboru moguće je prebacivati s jednog na drugi projekat prilikom ocjenjivanja (ako to već nije bilo napravljeno). Nadam se da ne smaram, i hvala vam svima na pozitivnom odazivu! Lp, [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17:58, 24 mart 2026 (CET) :{{Spomeni|AnToni}} da li si slučajno uradio izvještaj na Meti? Ja sam od danas na putu pa u naredne dvije i pol sedmice neću baš biti u mogućnosti da to uradim. Možeš li ti ovo preuzeti molim te :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:36, 5 august 2026 (CEST) == Statistika na Meti == Trebali bi kontaktirati bot na Meti, jer nas više ne prikazuje u temama: "žene" i "mladi". Ja ću ako stignem, ali prije srijede ili četvtrka neću stići. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 15:58, 11 maj 2026 (CEST) :{{Spomeni|AnToni}} koji su nam sad koraci, za CEE i za Žene? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:31, 6 juni 2026 (CEST) ::Za lokalni maraton ću pokušati da u narednih nekoliko dana podijelim nagrade za CEE žene 2026. za urednikw koji koji su napravili više od 25 članaka. Fond je odobren od CEE Huba-aTrebao bi još usaglasiti se s kolegama s hr.wiki i sh.wki...U principu će se podijelti Amazon vaučeri, a ja ću obavijestiti dobitnike E-Mailom, te podijelti vaučere. Odradili smo dobro, a to je dokaz da možemo "povući", te da i ubuduće organizujemo slične maratone. Javim se svim dobitnicima! Malo sam u poslu, pa kasnim... No treba da smislimo novi maraton! Pozdrav! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 18:50, 6 juni 2026 (CEST) stqdaq0841fj0y3alsoqo2i73rkozgr 0 531893 3916571 3846927 2026-08-05T11:10:25Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916571 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | naselje = Radovlje | slika = | opis_slike = | koordinate = {{Coord|44|02|14.1|N|18|07|46.1|E|display=inline,title}} | širina_d = 44 | širina_m = 02 | širina_s = 14.1 | širina_NS = N | dužina_d = 18 | dužina_m = 07 | dužina_s = 46.1 | dužina_EW = E | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton]] | grad = [[Visoko]] | općina = [[Visoko]] | mjesna_zajednica = Radovlje | nadmorska_visina = | površina = | stanovništvo = | godina_popisa = | gustoća = | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | poštanski_broj = 71300 | pozivni_broj = +387 32 | veb-sajt = }} '''Radovlje''' je [[naseljeno mjesto]] i [[mjesna zajednica]] na području [[Visoko|Grada Visoko]], u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom kantonu]], [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U historijskom i arheološkom smislu područje Radovlja pripada širem visočkom prostoru, jednom od važnih središta prahistorijskog i srednjovjekovnog razvoja u centralnoj Bosni.<ref>{{cite web |title=Mjesne zajednice |url=https://www.visoko.gov.ba/grad/lokalna-samouprava/mjesne-zajednice/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="Karavdić 2025 185–203">{{cite journal |last=Karavdić |first=Zenaida |title=Toponimija Grada Visokog |journal=Onomastica |volume=69 |year=2025 |pages=185–203 |doi=10.17651/ONOMAST.69.11}}</ref> == Historija == Područje današnjeg Radovlja bilo je naseljeno još u [[neolit]]u. U pregledu historije i stanovništva Grada Visokog Radovlje se navodi među mjestima na kojima su pronađeni arheološki ostaci iz neolitskog doba, što ga svrstava u stariji sloj naseljenosti visočkog kraja.<ref name="Karavdić 2025 185–203"/> Za srednji vijek posebno su značajne nekropole sa [[stećak|stećcima]] na području Radovlja i zaseoka Slatina. Prema objavljenim stručnim pregledima, u Radovlju su evidentirane najmanje dvije srednjovjekovne nekropole: lokalitet [[Podojnica]] i lokalitet Jagneidi u Slatini.<ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020 |url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 2, 2022 |url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Na lokalitetu Podojnica stručni tim [[Zavičajni muzej Visoko|Zavičajnog muzeja Visoko]] je 2016. evidentirao 17 stećaka, a nakon radova na sanaciji i dokumentiranju 2017. godine utvrđeno je da nekropola Slatina broji 20 stećaka.<ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020 |url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="zavicajnimuzej.com">{{cite web |title=Sanacija nekropole stećaka u Mjesnoj zajednici Radovlje |url=https://www.zavicajnimuzej.com/sanacija-nekropole-stecaka-u-mjesnoj-zajednici-radovlje/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U zaseoku Slatina, na lokalitetu Jagneidi, objavljeni rezultati terenskog pregleda navode postojanje nekropole koja se u starijoj literaturi dovodi u vezu s raskršćem puteva prema Slatini i [[Kondžilo|Kondžilu]].<ref>{{cite web |title=Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko, Knjiga I, Broj 2, 2022 |url=https://www.academia.edu/83790678/Radovi_Zavi%C4%8Dajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_2_2022 |website=Academia.edu |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=univerzitet u sarajevu |url=https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf |website=Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu |access-date=17. 3. 2026 |archive-date=15. 5. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260515132225/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/22_23/arh/Dzeneta-Lepic.pdf |url-status=dead }}</ref> U novijem periodu Radovlje se u službenim aktima i dokumentima Grada Visoko pojavljuje kao mjesna zajednica koja obuhvata više naselja i zaseoka, među kojima su Kalići, Slatina, Džindići, Kondžilo, Tujlići, Maurovići i druga okolna mjesta.<ref>{{cite web |title=Kandidati za članove savjeta mjesnih zajednica 2025–2029 |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2025/04/Kandidati-za-clanove-savjeta-MZ-2025-2029.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> === Toponim === U savremenoj upotrebi standardan je oblik '''Radovlje''', a u toponomastičkoj literaturi zabilježeno je da se, kao i kod nekih drugih visočkih ojkonima, raniji množinski oblik u govornoj i jezičkoj praksi neutralizirao u srednji rod, pa se danas kaže ''u Radovlju''.<ref name="Karavdić 2025 185–203"/> === Kulturno-historijsko naslijeđe === Najvažniji poznati spomenici kulturno-historijskog naslijeđa na području Radovlja jesu srednjovjekovne nekropole sa stećcima u Slatini i na lokalitetu Jagneidi. Zavičajni muzej Visoko je na ovim lokalitetima provodio evidentiranje, čišćenje, terensku dokumentaciju i druge mjere zaštite, s ciljem očuvanja stećaka i njihove prezentacije javnosti.<ref name="zavicajnimuzej.com"/><ref>{{cite web |title=Projekti |url=https://www.zavicajnimuzej.com/projekti/ |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> == Također pogledaj == * [[Radovljanka]] * [[Visoko]] * [[Zavičajni muzej Visoko]] == Reference == {{Refspisak}} {{Grad Visoko}} [[Kategorija:Visoko]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]] hbn8euob5ywegnw798vqmzym3g6n25n 0 532561 3916467 3893308 2026-08-04T16:37:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916467 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Mina Aganagić | slika = Mina Aganagic.jpg | opis_slike = | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]] | polje = [[matematička fizika]], [[teorijska fizika]], [[teorija struna]] | radna_mjesta = [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]] | alma_mater = [[Kalifornijski institut za tehnologiju]] | mentor_doktorata = John H. Schwarz | poznat_po = doprinosima u [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkoj teoriji struna, [[teorija čvorova|teoriji čvorova]] i Langlandsovoj korespondenciji | nagrade = Simons Investigator ("Istraživačica Simonsove fondacije")<br>APS Fellow ("članica Američkog fizičkog društva")<br>Sloan Research Fellowship ("Sloanova istraživačka stipendija") | datum_rođenja = Septembar 13, 1973 }} '''Mina Aganagić''' je [[matematička fizika|matematička fizičarka]] i [[teorijska fizika|teorijska fizičarka]] porijeklom iz [[Sarajevo|Sarajeva]], profesorica [[matematika|matematike]] i [[fizika|fizike]] na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitetu Kalifornije u Berkeleyu]].<ref name="BerkeleyPhysics">{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Physics - University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Njena istraživanja nalaze se na sjecištu [[teorija struna|teorije struna]], [[kvantna teorija polja|kvantne teorije polja]], [[geometrija|geometrije]] i [[topologija|topologije]], a poznata je po radovima o [[simetrija ogledala|simetriji ogledala]], topološkim strunama, teoriji čvorova i Langlandsovoj korespondenciji.<ref name="BerkeleyMath">{{cite web |title=Mina Aganagic |url=https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic |website=Department of Mathematics, University of California, Berkeley |access-date=27. 3. 2026}}</ref><ref name="Simons">{{cite web |title=Mina Aganagic, Ph.D. |url=https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ |website=Simons Foundation |access-date=27. 3. 2026}}</ref> U stručnoj i institucionalnoj recepciji njen rad se opisuje kao posebno utjecajan u povezivanju uvida iz kvantne fizike s problemima savremene matematike, naročito u [[enumerativna geometrija|enumerativnoj geometriji]], teoriji čvorova i simetriji ogledala.<ref name="Simons" /> U bosanskohercegovačkim medijima isticana je kao naučnica bosanskohercegovačkog porijekla rođena i odrasla u Sarajevu, s karijerom izgrađenom na nekim od najuglednijih američkih univerziteta.<ref name="RadioSarajevo">{{cite web |title=Uspješna Sarajka: Naučnica Mina Aganagić među vodećim umovima savremene fizike i matematike |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/uspjesna-sarajka-naucnica-mina-aganagic-u-savremenoj-fizici/630726 |website=Radiosarajevo.ba |date=25. 3. 2026 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> == Obrazovanje == Aganagić je osnovne i doktorske studije završila na [[Kalifornijski institut za tehnologiju|Kalifornijskom institutu za tehnologiju]]: diplomirala je 1995, a doktorirala 1999.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Doktorsku disertaciju pod naslovom ''String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics'' ("Teorija struna na Calabi-Yauovim mnogostrukostima: teme iz geometrije i fizike") izradila je pod mentorstvom [[John H. Schwarz|Johna H. Schwarza]].<ref name="CaltechThesis">{{cite web |title=Aganagic, Mina (1999) String Theory on Calabi-Yau Manifolds: Topics in Geometry and Physics |url=https://thesis.caltech.edu/view/advisor/Schwarz-J-H.default.html |website=CaltechTHESIS |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Njeno rano akademsko formiranje bilo je vezano za teorijsku fiziku visokih energija i geometrijske metode u fizici, što će ostati trajna osovina njenog kasnijeg rada.<ref name="BerkeleyPhysics" /><ref name="CaltechThesis" /> == Akademska karijera == Nakon doktorata bila je na postdoktorskom angažmanu na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] od 1999. do 2003.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Potom je radila na [[Univerzitet Washington|Univerzitetu Washington]] u [[Seattle]]u kao docentica fizike i pridružena profesorica matematike.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Tokom tog perioda bila je među dobitnicima Sloanove istraživačke stipendije; u saopćenju Univerziteta Washington navedena je kao jedna od troje mladih profesora tog univerziteta koji su imenovani u klasu Sloan Research Fellows za 2004.<ref name="UW-Sloan">{{cite web |title=Three profs win Sloan Research Fellowships |url=https://www.washington.edu/news/2004/03/11/three-profs-win-sloan-research-fellowships/ |website=UW News |date=11. 3. 2004 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Na [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)|Univerzitet Kalifornije u Berkeleyu]] imenovana je 2004. za docenticu matematike i fizike; unaprijeđena je u vanrednu profesoricu 2008, a u redovnu profesoricu 2012.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Na matematičkom odsjeku vodi se kao profesorica s istraživačkim područjima geometrije i topologije i primijenjene matematike, uz paralelno djelovanje na odsjeku za fiziku.<ref name="BerkeleyMath" /> U Berkeleyju je povezana i s teorijskom grupom u fizici, a institucionalno je predstavljena kao profesorica matematike i fizike te nositeljica ugledne katedre Chern-Simons za matematičku fiziku.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Godine 2023. Berkeley Physics je objavio da joj je dodijeljena Millerova profesura za akademsku godinu 2024/25.<ref name="Miller2024">{{cite web |title=Professors Aganagic and Bousso Awarded Miller Professorships |url=https://physics.berkeley.edu/news/professors-aganagic-and-bousso-awarded-miller-professorships |website=Physics - University of California, Berkeley |date=11. 12. 2023 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> == Naučni rad == Središnja nit Aganagićkinog rada jeste upotreba ideja iz teorije struna i kvantne fizike za rješavanje problema u čistoj matematici i obratno, odnosno korištenje geometrijskih i topoloških struktura za dublje razumijevanje kvantnih teorija.<ref name="BerkeleyPhysics" /><ref name="Simons" /> Simons Foundation njen doprinos sažima tvrdnjom da je postavila "duboke i utjecajne pretpostavke" u enumerativnoj geometriji, teoriji čvorova i simetriji ogledala, oslanjajući se na predviđanja iz teorije struna i M-teorije.<ref name="Simons" /> Na službenoj stranici Berkeleyja njen istraživački program opisan je kao rad na sjecištu matematike i fizike, s posebnim naglaskom na fenomen dualnosti u teoriji struna.<ref name="BerkeleyPhysics" /> U tom okviru njena istraživanja obuhvataju više međusobno povezanih područja:Simetrija ogledala i otvorene strune<ref name="MirrorSym">{{cite web |title=Mirror Symmetry, D-Branes and Counting Holomorphic Discs |url=https://arxiv.org/abs/hep-th/0012041 |website=arXiv |date=5. 12. 2000 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>, topološke strune i enumerativna geometrija<ref name="TopVertex">{{cite journal |last1=Aganagic |first1=Mina |last2=Klemm |first2=Albrecht |last3=Mariño |first3=Marcos |last4=Vafa |first4=Cumrun |title=The Topological Vertex |journal=Communications in Mathematical Physics |volume=254 |issue=2 |pages=425–478 |year=2005 |doi=10.1007/s00220-004-1162-z}}</ref>, teorija čvorova i rafinirana Chern-Simonsova teorija<ref name="KnotHom">{{cite web |title=Knot Homology from Refined Chern-Simons Theory |url=https://arxiv.org/abs/1105.5117 |website=arXiv |date=25. 5. 2011 |access-date=27. 3. 2026}}</ref>, dualnosti i kvantna geometrija čvorova'''.'''<ref name="Apoly">{{cite web |title=Large N Duality, Mirror Symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for Knots |url=https://arxiv.org/abs/1204.4709 |website=arXiv |date=20. 4. 2012 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> == Priznanja i ugled == Aganagić je 2004. bila dobitnica Sloanove istraživačke stipendije.<ref name="BerkeleyPhysics" /><ref name="UW-Sloan" /> Na berkeleyskoj stranici među njenim priznanjima navode se i ''Outstanding Junior Investigator'' ("izvanredna mlada istraživačica") Ministarstva energetike SAD-a iz 2003, članstvo u [[Američko fizičko društvo|Američkom fizičkom društvu]] iz 2016, te Simonsovo istraživačko zvanje od 2016, koje je prema ažuriranoj stranici produženo do 2026.<ref name="BerkeleyPhysics" /> Američko matematičko društvo objavilo je 2016. popis Simonsovih istraživača u kojem je Aganagić navedena među dobitnicima iz oblasti fizike.<ref name="AMS-Simons">{{cite web |title=Simons Investigator Awards Announced |url=https://www.ams.org/news?news_id=3115 |website=American Mathematical Society |date=13. 7. 2016 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Iste godine pojavila se i na listi novoizabranih članova Američkog fizičkog društva za 2016.<ref name="APS2016">{{cite web |title=In Recognition of the 2016 APS Fellows |url=https://print.aps.org/pdf/2016-11.pdf |website=APS News |date=2016 |access-date=27. 3. 2026}}</ref> Njena institucionalna vidljivost u Berkeleyju potvrđena je i dvjema Millerovim profesurama, za 2016/17. i 2024/25.<ref name="BerkeleyPhysics" /><ref name="Miller2024" /> Na stranicama Miller Institutea vodi se kao profesorica.<ref>{{cite web |title=2024-2025 Lunch Lectures |url=https://miller.berkeley.edu/events/lunch-lectures/2015-06-18-21-31-50/2024-2025 |website=Miller Institute for Basic Research in Science |access-date=27. 3. 2026 |archive-date=26. 2. 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260226153427/https://www.miller.berkeley.edu/events/lunch-lectures/2015-06-18-21-31-50/2024-2025 |url-status=dead }}</ref> == Odabrane publikacije == # {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Vafa, Cumrun |author2-link=Cumrun Vafa |arxiv=hep-th/0012041 |title=Mirror symmetry, D-branes and counting holomorphic discs |year=2000 |bibcode=2000hep.th...12041A}} # {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Klemm, Albrecht |author3=Mariño, Marcos |author4=Vafa, Cumrun |author4-link=Cumrun Vafa |arxiv=hep-th/0305132 |doi=10.1007/s00220-004-1162-z |issue=2 |journal=[[Communications in Mathematical Physics]] |mr=2117633 |pages=425–478 |title=The topological vertex |volume=254 |year=2005 |bibcode=2005CMaPh.254..425A |s2cid=12221793}} # {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Shakirov, Shamil |arxiv=1105.5117 |title=Knot homology from refined Chern-Simons theory |year=2011 |bibcode=2011arXiv1105.5117A}} # {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Vafa, Cumrun |author2-link=Cumrun Vafa |arxiv=1204.4709 |title=Large N duality, mirror symmetry, and a Q-deformed A-polynomial for knots |year=2012 |bibcode=2012arXiv1204.4709A}} # {{citation |author1=Aganagić, Mina |author2=Frenkel, Edward |author2-link=Edward Frenkel |author3=Okounkov, Andrei |author3-link=Andrei Okounkov |arxiv=1701.03146 |title=Quantum q-Langlands Correspondence |year=2017 |bibcode=2017arXiv170103146A}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://physics.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za fiziku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu * [https://math.berkeley.edu/people/faculty/mina-aganagic Mina Aganagić] na stranici Odsjeka za matematiku Univerziteta Kalifornije u Berkeleyu * [https://www.simonsfoundation.org/people/mina-aganagic/ Mina Aganagić] na stranici Simons Foundation {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Aganagic, Mina}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački fizičari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački matematičari]] [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Američki matematičari]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Živi ljudi]] p9sjqnnefgf7flykyydbc0wc0kjiasl 0 532813 3916516 3894168 2026-08-05T01:45:56Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916516 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Nikola Vasilj | slika = 2025-04-23 - FC St Pauli - Nikola Vasilj (cropped).jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1995|12|2}} | rodnigrad = [[Mostar]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 193 cm | pozicija = [[Nogometni golman|Golman]] | omladinskegodine = <br>2010–2013. | omladinskipogoni = HNK Međugorje<br>[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] | trenutniklub = [[FC St. Pauli]] | brojnadresu = 22 | godine1 = 2013–2017. | klubovi1 = [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] | nastupi(golovi)1 = 17 (0) | godine2 = 2014–2015. | klubovi2 = → [[FK Igman Konjic|Igman Konjic]] (posudba) | nastupi(golovi)2 = 24 (0) | godine3 = 2015–2016. | klubovi3 = → [[HNK Branitelj|Branitelj]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 13 (0) | godine4 = 2017–2019. | klubovi4 = [[1. FC Nürnberg|1. FC Nürnberg II]] | nastupi(golovi)4 = 42 (0) | godine5 = 2019–2021. | klubovi5 = [[FK Zorja Lugansk|Zorja Lugansk]] | nastupi(golovi)5 = 20 (0) | godine6 = 2021– | klubovi6 = [[FC St. Pauli]] | nastupi(golovi)6 = 155 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2013–2014. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (0) | nacionalnegodine2 = 2021– | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 25 (0) | zadnjiuređaj = 31. marta 2026. }} '''Nikola Vasilj''' (rođen 2. decembra 1995. u [[Mostar]]u) bosanskohercegovački je profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji golmana za njemački klub [[FC St. Pauli]] te za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. == Rani život i obrazovanje == Rođen je u Mostaru, a nogomet je počeo trenirati u lokalnom klubu HNK Međugorje. Njegov talent ubrzo je primijećen, te je 2010. godine prešao u omladinski sistem mostarskog [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. == Karijera == === Počeci u Bosni i Hercegovini === Za seniorski tim Zrinjskog profesionalno je debitovao 10. aprila 2013. godine, sa svega 17 godina, na utakmici protiv sarajevskog [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničara]].<ref name="fdb_debut">{{Citiranje weba |url=https://www.footballdatabase.eu/en/player/details/205783-nikola-vasilj |title=Nikola Vasilj - Stats and titles won |website=FootballDatabase |date= |access-date=1. 4. 2026 |language=en }}</ref> Kako bi stekao neophodno iskustvo, matični klub ga je u julu 2014. poslao na jednogodišnju posudbu u [[FK Igman Konjic|Igman iz Konjica]], gdje je sakupio 24 prvenstvena nastupa. Sljedeće sezone, 2015/16, ponovno je bio na posudbi, ovaj put u redovima mostarskog [[HNK Branitelj|Branitelja]]. Tokom boravka u Zrinjskom bio je dio tima koji je osvojio tri naslova prvaka Bosne i Hercegovine. === Nürnberg i Zorja Lugansk === U julu 2017. godine napustio je domovinu i prešao u [[Njemačka|Njemačku]], potpisavši za [[1. FC Nürnberg|1. FC Nürnberg II]]. Tamo je tokom dvije sezone bio standardan golman i upisao 42 nastupa. U ljeto 2019. godine ostvario je transfer u ukrajinsku [[FK Zorja Lugansk|Zorju Lugansk]]. U Ukrajini je upisao 20 ligaških nastupa prije nego što je u ljeto 2021. godine napustio klub po isteku ugovora.<ref name="365_profil">{{Citiranje weba |url=https://www.365scores.com/de/football/player/nikola-vasilj-74833 |title=Nikola Vasilj (St. Pauli) - Bio, Statistiken und Nachrichten |website=365Scores |date= |access-date=1. 4. 2026 |language=de }}</ref> === FC St. Pauli === U maju 2021. potvrđeno je da Vasilj prelazi u njemački [[FC St. Pauli]] kao slobodan igrač.<ref name="millernton_stpauli">{{Citiranje weba |url=https://millernton.de/2021/05/24/wer-ist-nikola-vasilj-ein-spielerprofil/ |title=Wer ist Nikola Vasilj? - Ein Spielerprofil |website=MillernTon |date=24. 5. 2021 |access-date=1. 4. 2026 |language=de }}</ref> Ubrzo se afirmirao kao ključna figura i prvi golman kluba iz Hamburga. Bio je neizostavan dio tima u sezoni 2023/24, kada je St. Pauli osvojio [[2. Bundesliga|2. Bundesligu]] i osigurao direktan plasman u [[Bundesliga|najviši rang njemačkog nogometa]].<ref name="365_profil" /> Do kraja marta 2026. za St. Pauli je upisao impresivnih 155 ligaških nastupa. == Reprezentativna karijera == U mlađim kategorijama, Vasilj je predstavljao Bosnu i Hercegovinu igrajući za U21 selekciju, za koju je sakupio tri zvanična nastupa. Prvi poziv u seniorsku reprezentaciju dobio je u martu 2021. godine za utakmice kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2022. protiv [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]]. Ubrzo je i debitovao, a do marta 2026. godine upisao je ukupno 25 nastupa za državni tim.<ref name="365_profil" /> == Privatni život == Njegov otac je Vladimir Vasilj, proslavljeni bivši nogometni golman i osvajač bronzane medalje s reprezentacijom [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] na Svjetskom prvenstvu 1998. godine u Francuskoj.<ref name="24sata_otac">{{Citiranje weba |url=https://www.24sata.hr/sport/sin-bivseg-vatrenog-obranio-penal-i-postao-junak-slavlja-bih-1117568 |title=Sin bivšeg 'vatrenog' obranio penal i postao junak slavlja BiH |website=24sata |date=26. 3. 2026 |access-date=1. 4. 2026 |language=hr }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Nikola Vasilj}} * [https://fcstpauli.com/teams/profis/nikola-vasilj Službeni profil na stranici FC St. Paulija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260330065349/https://www.fcstpauli.com/teams/profis/nikola-vasilj |date=30. 3. 2026 }} (jezik: engleski) {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2026. u nogometu}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Vasilj, Nikola}} [[Kategorija:Rođeni 1995.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši reprezentacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Nogometaši Zrinjskog]] [[Kategorija:Nogometaši Igmana Konjic]] [[Kategorija:Nogometaši 1. FC Nürnberga]] [[Kategorija:Nogometaši FK Zorje Lugansk]] [[Kategorija:Nogometaši FC St. Paulija]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2026.]] p4ta34gihn9w44hi0mqrl9gli9vfls8 0 533010 3916513 3891126 2026-08-05T01:32:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916513 wikitext text/x-wiki {| style="border: 1px solid #AAA; float:right;" | colspan="3" | Molekula [[butan]]a u sinklinalnoj (-sc) konformaciji |- |[[Slika:Sawhorse projection butane -sc.svg|120px]] |[[Slika:Newman projection butane -sc.svg|120px]] |[[Slika:Butane-negative-gauche-side-3D-balls.png|130px]] |- |align="center"|Sawhorseova<br/>projekcija |align="center"|Newmanova<br/> projekcija |align="center"|3D struktura |} '''Newmanova projekcija''' je crtež koji pomaže u vizualizaciji trodimenzijske strukture molekule.<ref name=":02">{{Cite web |last=Valqui |first=Melissa |date=26. 7. 2021 |title=Newman Projections |url=https://chemistrytalk.org/newman-projections/ |access-date=18. 11. 2022 |website=ChemTalk |language=en-US }}{{Mrtav link}}</ref> Ova projekcija najčešće gleda niz vezu ugljik-ugljik, što je čini vrlo korisnim načinom za vizualizaciju stereohemije [[alkan]]a. Newmanova projekcija vizualizira [[Konformacijska izomerija|konformaciju]] [[hemijska veza|hemijske veze]] sprijeda prema nazad, pri čemu je prednji atom predstavljen presjekom tri linije (tačka), a zadnji atom kao krug. Prednji atom se naziva ''proksimalni'', dok se zadnji atom naziva ''distalni''. Ova vrsta reprezentacije jasno ilustruje specifični [[diedarski ugao]] između proksimalnog i distalnog atoma.<ref>{{Cite journal|last=Moss|first=GP|date=1. 1. 1996|title=Basic terminology of stereochemistry (IUPAC Recommendations 1996)|journal=Pure and Applied Chemistry|volume=68|issue=12|pages=2193–2222|doi=10.1351/pac199668122193|s2cid=98272391 |issn=1365-3075|doi-access=free}}</ref> Ova projekcija je dobila ime po američkom hemičaru [[Melvin Spencer Newman|Melvinu Spenceru Newmanu]], koji ju je uveo 1952. godine kao djelomičnu zamjenu za [[Fischerova projekcija|Fischerove projekcije]], koje ne mogu pravilno predstaviti konformacije i stoga [[konformeri|konformere]].<ref name=":0" /><ref>Newman, MS. ''Record. Chem. Progr. (Kresge-Hooker Sci. Lib.) '''1952''','' 13'', 111''</ref> Ovaj stil dijagrama je alternativa projekciji konjskog plana, koja prikazuje vezu ugljik-ugljik iz kosog ugla, ili projekciji klina i crta, kao što je [[Natta projekcija]]. Ovi drugi stilovi mogu ukazivati na vezivanje i stereohemiju, ali ne toliko konformacijskih detalja. Newmanova projekcija se također može koristiti za proučavanje [[ciklička molekula|cikličnih molekula]],<ref name=":0">{{Cite journal|last=Newman|first=MS|date=1955|title=A notation for the study of certain stereochemical problems|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-chemical-education_1955-07_32_7/page/n9|journal=Journal of Chemical Education|volume=32|issue=7|pages=344|doi=10.1021/ed032p344|bibcode=1955JChEd..32..344N |issn=0021-9584}}</ref> kao što je [[konformacija stolice]] od [[cikloheksan]]a: {| |[[Slika:Cyclohexan-Sessel-schwarz.svg|150px]] |[[Slika:Newman projection of cyclohexane.svg|150px]] |[[Slika:Cyclohexane-chair-3D-sticks.png|150px]] |- |align="center"|Struktura linije veze |align="center"|Newmanova projekcija |align="center"|3D struktura |} Zbog slobodne rotacije oko jednostrukih veza, postoje različite konformacije za jednu molekulu.<ref name=":02" /> Za bilo koju datu [[hemijska veza|hemijsku vezu]] može se nacrtati do šest jedinstvenih konformacija. Svaka konformacija se crta rotacijom proksimalnog ili distalnog atoma za 60 stepeni. Od ovih šest konformacija, tri će biti u [[stepenasta konformacija|stepenastoj konformaciji]], dok će ostale tri biti u [[eklipsasta konformacija|eklipsastoj konformaciji]]. Ovih šest konformacija može se predstaviti dijagramom relativne energije. [[Datoteka:Staggered-Eclipsed Newman Conformations.jpg|left|thumb| Molekula butana predstavljena na stepenastoj i eklipsastoj Newmanvoj projekciji niz vezu ugljik-ugljik]] [[Datoteka:Newman projection relative energy diagram.jpg|thumb|Molekula butana i sve njene moguće Newmanove konformacije predstavljene su na dijagramu relativne energije. Dijagram uzima u obzir stepenaste i eklipsaste konformacije, kao i gauche i anti interakcije.]] Stepenasta projekcija izgleda ima okolne vrste na jednakoj udaljenosti jedna od druge. Ova vrsta konformacije obično doživljava i anti i gauche interakcije..<ref name=":2">{{Cite web |date=16. 6. 2015 |title=3.4.1. Newman Projections |url=https://chem.libretexts.org/Courses/Purdue/Purdue_Chem_26100%3A_Organic_Chemistry_I_(Wenthold)/Chapter_03%3A_Structure_of_Alkanes/3.4.%09Structure_and_Conformations_of_Alkanes/3.4.1._Newman_Projections |access-date=18. 11. 2022 |website=Chemistry LibreTexts |language=en}}</ref> Anti interakcije se odnose na molekule (obično istog tipa) koje se nalaze tačno jedna nasuprot drugoj pod uglom od 180° na Newmanovoj projekciji.<ref name=":2" /> Gauche interakcije se odnose na molekule (također obično istog tipa) koje se nalaze 60° jedna od druge na Newmanovoj projekciji. Anti interakcije doživljavaju manje sterno naprezanje od Gauche interakcija, ali obje doživljavaju manje sterno naprezanje od pomračene konformacije.<ref name=":2" /> Eklipsasta projekcija izgleda kao da ima okolne vrste gotovo jedna na drugoj. U stvarnosti, ove vrste su u liniji jedna s drugom, ali su nacrtane malo raspoređene kako bi se projekcija lakše formatirala na papiru. Ove vrste konformacija uglavnom imaju veću energiju zbog povećanog naprezanja veze.<ref name=":02"/> Međutim, ovo naprezanje može biti nešto niže ako je vodikov atom eklipsiran iznad veće vrste, za razliku od dvije velike vrste koje su pomračene jedna iznad druge.<ref name=":02"/> ==Također pogledajte== *[[Haworthova projekcija]] *[[Fischerova projekcija]] *[[Natta projekcija]] ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{commons category|Newman projekcija}} [[Kategorija:Stereohemija]] o5zhtik0c1woxx373q9vtv3jqm182dr 0 535369 3916555 3914850 2026-08-05T09:05:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916555 wikitext text/x-wiki {{Psihoanaliza}} U [[psihoanaliza|psihoanalizi]], '''predsvjesno''' označava dio psihe koji se nalazi neposredno izvan trenutne [[svijest]]i, ali joj prethodi. Sadržaji poput misli i sjećanja smatraju se predsvjesnim ako u datom trenutku nisu aktivno prisutni u svijesti, ali istovremeno nisu ni [[Potiskivanje|potisnuti]]. Zbog toga oni ostaju lako dostupni prisjećanju i mogu relativno lako preći u svjesno stanje. Ovu teorijsku formulaciju [[Sigmund Freud]] je izvorno pripisao [[Josef Breuer|Josefu Breueru]].<ref name="Freud_1963">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |editor-last=Rieff |editor-first=Philip |date=1963 |title=General Psychological Theory: Papers on Metapsychology |publisher=Collier Books |location=New York |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Freud_Unconscious.pdf |access-date=13. 6. 2026 |language=en}}</ref> U svom topografskom modelu psihe Freud je razlikovao predsvjesno ({{de|Das Vorbewusste}}) od svjesnog ({{de|Das Bewusste}}) i nesvjesnog ({{de|Das Unbewusste}}).<ref name="Freud_1963" /> Predsvjesno se također odnosi na informacije koje su dostupne za [[Kognicija|kognitivnu obradu]], iako se u datom trenutku ne nalaze u polju svjesne spoznaje. Jedan od najučestalijih oblika takve obrade jeste [[priming (psihologija)|priming]] (kognitivni podsticaj), kod kojeg prethodno izlaganje nekom podražaju utječe na kasniju obradu informacija. Ostali karakteristični primjeri predsvjesne obrade obuhvataju [[fenomen "na vrhu jezika"]] i [[slijepi vid]].<ref name="Sternberg_2012">{{cite book |last1=Sternberg |first1=Robert J. |last2=Sternberg |first2=Karin |date=2012 |title=Cognitive Psychology |edition=6. |publisher=Wadsworth, Cengage Learning |isbn=978-1-111-34476-4 |url=https://cs.um.ac.ir/images/87/books/Cognitive%20Psychology_Strenberg%206th%20.pdf |access-date=14. 6. 2026 |language=en |archive-date=11. 12. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251211184608/https://cs.um.ac.ir/images/87/books/Cognitive%20Psychology_Strenberg%206th%20.pdf |url-status=dead }}</ref> == Freudov topografski model == Sigmund Freud je 1900. godine, u djelu ''[[Tumačenje snova (Freud)|Tumačenje snova]]'', uveo postavku da nesvjesni um ne predstavlja tek jednostavnu suprotnost svijesti. Prema njegovom shvatanju, unutar [[Psihički aparat|psihičkog aparata]] postoje dvije zasebne sfere izvan neposredne svijesti: [[Nesvjesni um|nesvjesno]] i predsvjesno.<ref name="Freud_1953">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1953 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume V (1900–1901): The Interpretation of Dreams (Second Part) and On Dreams |editor1-last=Strachey |editor1-first=James |editor2-last=Freud |editor2-first=Anna |publisher=Hogarth Press |location=London |url=https://archive.org/details/completepsycholo0005unse/page/n7/mode/2up |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojam nesvjesnog Freud je rezervisao isključivo za sadržaje koji su nedostupni svjesnom uvidu, dok je termin predsvjesno koristio za područje koje posreduje između nesvjesnog i svjesnog sistema. Predsvjesno djeluje kao svojevrsni filter ili prag koji reguliše pristup sadržaja u svijest, a funkcionalno je povezano i s voljnom kontrolom pažnje i motorike.<ref name="Freud_1953" /> Ovu teorijsku razliku Freud je obrazložio sljedećim riječima: {{Citat|... postoje dvije vrste nesvjesnog – jedna koja se pod često prisutnim okolnostima lako pretvara u svjesno, i druga kod koje je takva transformacija otežana te se ostvaruje samo uz znatan napor ili se možda nikada ne ostvaruje. [...] Nesvjesno koje je samo latentno, pa stoga lako postaje svjesno, nazivamo ‘predsvjesnim’, dok naziv ‘nesvjesno’ zadržavamo za ono drugo.<ref name="Freud_1933">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1933 |title=New Introductory Lectures On Psycho-analysis |publisher=Carlton House |location=New York |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.49982 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Kako objašnjava [[David Stafford-Clark]]: {{Citat|Ako je svijest ukupnost svega čega smo svjesni, tada je predsvjesno rezervoar svega onoga čega se možemo prisjetiti, odnosno svega što je dostupno voljnom prisjećanju – svojevrsno skladište pamćenja. Time nesvjesno područje psihičkog života obuhvata primitivnije nagone i impulse koji utječu na naše postupke, a da ih pritom ne moramo biti u potpunosti svjesni, kao i sve značajne sklopove ideja ili sjećanja snažno emocionalno obojenih, koji su nekada bili prisutni u svijesti, ali su naknadno potisnuti, tako da joj više nisu dostupni, čak ni putem introspekcije ili svjesnog nastojanja da ih se prisjetimo.<ref name="StaffordClark_1966">{{cite book |last=Stafford-Clark |first=David |date=1966 |title=What Freud Really Said |publisher=Schocken Books |location=New York |url=https://archive.org/details/whatfreudreallys00stafrich |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Freudov izvorni [[Njemački jezik|njemački izraz]] za predsvjesno bio je ''das Vorbewusste'',<ref name="Freud_1963" /> dok je za nesvjesno koristio termin ''das Unbewusste''. === Karakteristike === Freud je smatrao da se predsvjesno odlikuje sposobnošću provjere stvarnosti, dostupnošću sjećanja koja se mogu prizvati u [[svijest]] te, prije svega, povezanošću s verbalnim predstavama (predstavama riječi), što predstavlja osnovnu razliku u odnosu na sadržaje [[Nesvjesni um|nesvjesnog]].<ref name="Freud_1963" /> U drugom poglavlju djela ''[[Ego i id]]'', Freud objašnjava da se suštinska razlika između nesvjesne i predsvjesne predstave sastoji u tome što su nesvjesne predstave zasnovane na sadržajima koji nisu neposredno dostupni svijesti, dok predsvjesne predstave mogu dospjeti u svijest putem svojih veza s verbalnim predstavama.<ref name="Freud_1966">{{cite book |last=Freud |first=Sigmund |date=1966 |title=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, Volume XIX (1923–1925): The Ego and the Id and Other Works |publisher=The Hogarth Press and the Institute of Psycho-Analysis |location=London |url=https://archive.org/details/standardeditiono0019freu_dfi9 |access-date=11. 6. 2026 |language=en}}</ref> Verbalne predstave predstavljaju tragove sjećanja koji su nekada bili opažaji, pa stoga mogu ponovo postati svjesni.<ref name="Freud_1966" /> Freud je smatrao da se sadržaji nesvjesnog mogu prenijeti u predsvjesno samo ukoliko se uspostave posredne veze između nesvjesne misli i odgovarajuće riječi ili slike prisutne u predsvjesnom.<ref name="Freud_1966" /> === Odnos prema idu, egu i super-egu === {{Glavni|Id, ego i super-ego}} Razlikovanje svjesnog, predsvjesnog i nesvjesnog predstavlja ono što je Freud nazivao topografskim modelom psihe, odnosno podjelom psihičkog života prema nivou dostupnosti sadržaja svijesti.<ref name="Freud_1966" /> Godine 1923. Freud je, pored ove topografske podjele, razvio i strukturalni model psihe, uvodeći tri međusobno povezana psihička sistema: [[id, ego i super-ego]].<ref name="Freud_1933" /> Iako se ovi sistemi djelimično preklapaju s podjelom na svjesno, predsvjesno i nesvjesno, oni predstavljaju zaseban način razumijevanja strukture psihe.<ref name="Freud_1933" /> [[Id, ego i super-ego|Ego]] predstavlja organizovanu cjelinu psihičkih procesa i najčešće je povezan sa svjesnim funkcionisanjem. Međutim, njegovi dijelovi mogu djelovati i na predsvjesnom nivou, naročito kada kontrolišu ili ograničavaju pristup nesvjesnih sadržaja svijesti. Budući da ego može pružati otpor određenim psihičkim sadržajima, pojedini njegovi aspekti mogu djelovati i izvan svijesti, odnosno biti nesvjesni u dinamičkom smislu.<ref name="Freud_1966" /> [[Id, ego i super-ego|Id]] je potpuno nesvjesni dio psihe koji sadrži nagonske težnje, instinkte i potisnute sadržaje. Ego je u stalnoj interakciji s idom nastojeći da njegove zahtjeve uskladi sa zahtjevima vanjske stvarnosti. Prema Freudu, ego predstavlja razum, prosuđivanje i prilagođavanje stvarnosti, dok id predstavlja izvor nagonskih impulsa i duboko ukorijenjenih strasti.<ref name="Freud_1966" /> [[Id, ego i super-ego|Super-ego]] predstavlja unutrašnji sistem moralnih normi, vrijednosti i ideala. On se razvija tokom djetinjstva kroz proces socijalizacije i identifikacije s roditeljskim i društvenim autoritetima, a Freud je smatrao da njegovo formiranje u velikoj mjeri zavisi od razrješenja [[Edipov kompleks|Edipovog kompleksa]].<ref name="Freud_1966" /> Super-ego djeluje kao unutrašnji moralni autoritet koji procjenjuje postupke pojedinca i usmjerava njegovo ponašanje prema usvojenim idealima i društvenim normama. == U terapijskom kontekstu == U kliničkoj praksi, predsvjesni nivo psihičkog funkcionisanja prepoznaje se kao glavno polje neposrednog terapeutskog rada.<ref name="Casement_1985">{{cite book |last=Casement |first=Patrick |date=1985 |title=On Learning from the Patient |publisher=Tavistock Publications |location=London ; New York |url=https://archive.org/details/onlearningfrompa0000case |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da se predsvjesni sadržaji, za razliku od duboko potisnutih nesvjesnih sila, mogu bez većih prepreka dovesti u polje svjesne spoznaje, oni predstavljaju materijal koji je najpogodniji za kliničko istraživanje, verbalizaciju i interpretaciju. U psihoanalitičkom procesu razlikuju se pacijentove predsvjesne [[transfer]]ne fantazije od onih koje pripadaju nesvjesnom sistemu psihe.<ref name="Sandler_1997">{{cite book |last1=Sandler |first1=Joseph |last2=Dare |first2=Christopher |last3=Holder |first3=Alex |date=1997 |title=Freud's Models of the Mind: An Introduction |publisher=Karnac Books |location=London |url=https://archive.org/details/isbn_1855751674 |isbn=978-1-85575-167-5 |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}</ref> Predsvjesne transferne fantazije nalaze se na samoj granici osvještavanja i mogu postati dostupne pacijentovom uvidu uz relativno mali napor i usmjeravanje pažnje, dok nesvjesne fantazije zahtijevaju znatno složeniji proces dugotrajne analize i savladavanja [[Odbrambeni mehanizmi|odbrambenih mehanizama]]. Psihijatar [[Eric Berne]] smatrao je da predsvjesno obuhvata znatno šire područje psihičkog života nego što se to obično pretpostavlja. Prema njegovom mišljenju, prenaglašavanje uloge nesvjesnog u tradicionalnoj [[Psihoanaliza|psihoanalizi]] dovelo je do toga da i analitičari i pacijenti potcijene stvarni uticaj i važnost predsvjesnih procesa u svakodnevnom funkcionisanju i samoj [[Psihoterapija|terapiji]].<ref name="Berne_1974">{{cite book |last=Berne |first=Eric |date=1974 |title=What Do You Say After You Say Hello?: The Psychology of Human Destiny |publisher=Bantam Books |url=https://archive.org/details/whatdoyousayafte0000eric |access-date=14. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Svijest]] * [[Jacques Lacan]] * [[Filozofija uma]] * [[Subliminalna percepcija]] * [[Nesvjesni um]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * Virginia Hamilton, ''The Analyst's Preconscious'' (1996), {{ISBN|978-0881632217}} [https://books.google.com.ni/books?id=Da3rAgAAQBAJ&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false (Digitalizovano na Google Books)] == Vanjski linkovi == * [http://www.claesdavidson.se/downloads/davidson_problem_preconscious.pdf Davidson, C. The Problem of the Preconscious] {{en simbol}} {{Analitička psihologija}} {{Ljudski psihološki razvoj}} {{Pamćenje}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nesvjesno]] [[Kategorija:Frojdovska psihologija]] [[Kategorija:Analitička psihologija]] [[Kategorija:Mentalni procesi]] [[Kategorija:Psihoanalitička terminologija]] [[Kategorija:Psihodinamika]] [[Kategorija:Psihoanalitička teorija]] 1mtblzwgqwnue4geus5418lw7gzpij0 0 535455 3916564 3914861 2026-08-05T10:34:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916564 wikitext text/x-wiki {{Psihologija bočna traka}} [[Datoteka:Lounge InterContinental Singapore Cut 2.jpg|mini|desno|300px|Psihoterapija]] '''Psihoterapija''' (također '''psihološka terapija''' ili '''terapija razgovorom''') predstavlja skup psiholoških metoda i postupaka koji se, najčešće kroz redovnu [[Razgovor|interakciju]] između terapeuta i klijenta, koriste radi ublažavanja psihičkih teškoća, podsticanja ličnog razvoja i unapređenja kvaliteta života. Psihoterapija nastoji pomoći pojedincu u razumijevanju i mijenjanju obrazaca [[mišljenje|mišljenja]], [[Emocije|emocija]] i [[Ponašanje|ponašanja]], ublažavanju psihičkih simptoma te poboljšanju međuljudskih odnosa i [[socijalne vještine|socijalnih vještina]].<ref name="APA_Psychotherapy">{{cite web |title=What is Psychotherapy? |url=https://www.psychiatry.org/patients-families/psychotherapy |website=American Psychiatric Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje brojni psihoterapijski pravci prilagođeni različitim dobnim skupinama i potrebama klijenata. Dok su neki pristupi potkrijepljeni [[Praksa zasnovana na dokazima|naučnim dokazima]] i koriste se u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], drugi su kritikovani zbog nedovoljne empirijske osnovanosti te se u stručnoj literaturi ponekad opisuju kao [[pseudonauka|pseudonaučni]].<ref name="Hupp_SantaMaria_2023">{{cite book |last1=Hupp |first1=Stephen |last2=Santa Maria |first2=Cara L. |title=Pseudoscience in Therapy: A Skeptical Field Guide |date=2023 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-316-51922-6 |url=https://books.google.ba/books?id=5NxizwEACAAJ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Postoje stotine psihoterapijskih tehnika, od kojih pojedine predstavljaju tek manje varijacije, dok se druge zasnivaju na potpuno različitim teorijskim konceptima psihologije.<ref name="Gelo_Pritz_Rieken_2015">{{cite book |last1=Gelo |first1=Omar C.G. |last2=Pritz |first2=Alfred |last3=Rieken |first3=Bernd |title=Psychotherapy Research: Foundations, Process, and Outcome |date=2015 |publisher=Springer Wien |doi=10.1007/978-3-7091-1382-0 |isbn=978-3-7091-1381-3 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0003/9326/79/L-G-0003932679-0013266322.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina psihoterapijskih pristupa odvija se kroz individualne susrete između klijenta i terapeuta, dok se neki provode u okviru [[grupna psihoterapija|grupne psihoterapije]], uključujući rad s [[partnerska terapija|partnerima]] i [[porodična terapija|porodicama]].<ref name="Schwartz_2017">{{cite web |last=Schwartz |first=Jeremy |title=Five Reasons to Consider Group Therapy |url=https://health.usnews.com/health-care/for-better/articles/2017-07-14/5-reasons-to-consider-group-therapy |date=2017 |website=U.S. News & World Report |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapeuti mogu biti stručnjaci iz područja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]], kao što su [[psihijatar|psihijatri]], [[psiholog|psiholozi]], medicinske sestre specijalizovane za mentalno zdravlje, [[klinički socijalni radnik|klinički socijalni radnici]], [[porodični terapeut|partnerski i porodični terapeuti]] ili [[licencirani profesionalni savjetnici]]. Psihoterapeuti mogu dolaziti i iz drugih stručnih oblasti, a njihov profesionalni status, način licenciranja i zakonska regulacija razlikuju se u zavisnosti od države i pravnog sistema. U nekim zemljama djelatnost psihoterapeuta je zakonski uređena, dok je u drugima regulacija djelomična ili ne postoji, a sam naziv "psihoterapeut" može biti zakonski zaštićen ili nezaštićen. Psihoterapija je pokazala opću efikasnost u tretmanu širokog spektra različitih stanja, iako njena [[efikasnost]] varira u zavisnosti od pojedinca i prirode samog poremećaja koji se tretira. Iako veliki broj preglednih radova potvrđuje njenu korist, i dalje se vode rasprave o najprikladnijim metodama procjene ishoda terapije, uključujući primjenu [[randomizirano kontrolirano istraživanje|randomiziranih kontrolisanih istraživanja]] u odnosu na individualizovane pristupe. Jedan [[pregledni rad]] iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su efekati psihoterapije i farmakoloških tretmana uglavnom mali, zbog čega su autori preporučili [[promjena paradigme|promjenu paradigme]] u istraživanjima [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]].<ref name="Leichsenring_2022">{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=Falk |last2=Steinert |first2=Christiane |last3=Rabung |first3=Sven |last4=Ioannidis |first4=John P. A. |title=The efficacy of psychotherapies and pharmacotherapies for mental disorders in adults: an umbrella review and meta‐analytic evaluation of recent meta‐analyses |journal=World Psychiatry |date=2022 |volume=21 |issue=1 |pages=133–145 |doi=10.1002/wps.20941 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8751557/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Iako se mnogi oblici terapije razlikuju po tehnikama koje koriste, oni često [[Presuda ptice Dodo|postižu slične krajnje rezultate]], što je dovelo do razvoja teorija o [[teorija zajedničkih faktora|zajedničkim faktorima]], prema kojima su elementi poput [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]] među najvažnijim pokretačima terapijske uspješnosti. Među izazovima psihoterapije navode se visoke stope odustajanja pacijenata od terapije, ograničeno razumijevanje mehanizama koji dovode do promjena, mogućnost pojave [[neželjeni efekat|neželjenih efekata]] te pitanja vezana za dosljednost terapeuta u primjeni propisanih terapijskih postupaka. Kritičari su također ukazivali na određena pitanja o [[naučna metoda|naučnoj osnovanosti]], njenim [[Kultura|kulturološkim pretpostavkama]] i [[Moć (društvena i politička)|odnosima moći]] između terapeuta i klijenta, dok drugi autori tvrde da se ona nedovoljno koristi u poređenju s [[Psihofarmaci|farmakološkim tretmanima]]. == Definicije == Pojam ''[[wikt:psihoterapija|psihoterapija]]'' potječe od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''[[Wikt:psūkhḗ|psūkhḗ]]'' ([[Wikt:ψυχή|ψυχή]], što znači "dah", "duh" ili "duša") i ''therapeia'' ([[Wikt:θεραπεία|θεραπεία]], sa značenjem "liječenje" ili "medicinski tretman"). Rječnik ''Oxford English Dictionary'' definiše je kao "liječenje poremećaja uma ili ličnosti psihološkim sredstvima...", iako se u ranijoj upotrebi termin odnosio prvenstveno na liječenje bolesti putem hipnotičke sugestije.<ref name="OED_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy, n. |url=https://www.oed.com/dictionary/psychotherapy_n |website=Oxford English Dictionary |publisher=Oxford University Press |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihoterapija se često naziva i "terapijom razgovorom", posebno u popularnim i općim prikazima ove djelatnosti<ref name="NAMI_psychotherapy">{{cite web |title=Psychotherapy |url=https://www.nami.org/treatments-and-approaches/psychotherapy/ |website=National Alliance on Mental Illness (NAMI) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> premda se ne zasnivaju svi psihoterapijski pristupi isključivo na [[Verbalna komunikacija|verbalnoj komunikaciji]].<ref name="YourDictionary_talk_therapy">{{cite web |title=Talk Therapy Definition |url=https://www.yourdictionary.com/talk-therapy |website=YourDictionary |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Djeca i odrasli koji ne komuniciraju verbalno ili ne komuniciraju na uobičajen način nisu isključeni iz psihoterapijskog procesa; štaviše, pojedini terapijski pristupi posebno su razvijeni za takve osobe.<ref name="Akwash_2018">{{cite journal |last=Akwash |first=Francis |title=Psychotherapy And Counselling |journal=International Journal for Psychotherapy in Africa |date=2018 |volume=3 |issue=1 |pages=7–14 |url=https://journals.ezenwaohaetorc.org/index.php/IJPA/article/download/949/958 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Američko psihološko udruženje]] (APA) usvojila je 2012. rezoluciju o efikasnosti psihoterapije,<ref name="APA_Resolution_2012">{{cite web |title=Resolution on Psychotherapy Effectiveness |url=https://www.apa.org/about/policy/resolution-psychotherapy |date=2012 |website=American Psychological Association |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> zasnovanu na definiciji američkog psihologa [[John C. Norcross|Johna Norcrossa]]: {{Citat|Psihoterapija je informisana i namjerna primjena [[Klinička psihologija|kliničkih metoda]] i [[Međuljudski odnosi|interpersonalnih pristupa]] zasnovanih na utvrđenim psihološkim principima, s ciljem pomoći ljudima da promijene svoja ponašanja, spoznaje, emocije i/ili druge lične karakteristike u smjerovima koje sami smatraju poželjnim.<ref name="Campbell_2013">{{cite journal |last1=Campbell |first1=Linda F. |last2=Norcross |first2=John C. |last3=Vasquez |first3=Melba J. T. |last4=Kaslow |first4=Nadine J. |title=Recognition of psychotherapy effectiveness: the APA resolution |journal=Psychotherapy |date=2013 |volume=50 |issue=1 |pages=98–101 |doi=10.1037/a0031817 |pmid=23505985 |url=https://www.researchgate.net/publication/236058462_Recognition_of_Psychotherapy_Effectiveness_The_APA_Resolution |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref>}} Psihijatar [[Jerome Frank (psihijatar)|Jerome Frank]] definisao je psihoterapiju kao iscjeljujući odnos koji koristi društveno priznate metode kroz niz susreta između terapeuta i klijenta, pri čemu se prvenstveno koriste riječi, postupci i rituali, koje je smatrao oblicima [[persuazija|persuazije]] i [[Retorika|retorike]].<ref name="Frank_Frank_1993">{{cite book |last1=Frank |first1=Jerome D. |last2=Frank |first2=Julia B. |title=Persuasion and Healing: A Comparative Study of Psychotherapy |date=1993 |publisher=JHU Press |isbn=978-0801846366 |url=https://books.google.ba/books?id=vnMBQiOyTn0C |language=en}}</ref> Historijski gledano, pojam psihoterapija ponekad se koristio u užem smislu i odnosio se na interpretativne metode, naročito [[psihoanaliza|psihoanalizu]], za razliku od drugih pristupa liječenju psihičkih poremećaja, poput modifikacije ponašanja.<ref name="Gregory_Zangwill_1987">{{cite book |last1=Gregory |first1=R. L. |last2=Zangwill |first2=O. L. |title=The Oxford companion to the mind |date=1987 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] ; New York |url=https://archive.org/details/oxfordcompaniont00greg |isbn=978-0198661245 |language=en}}</ref> Pojedine definicije [[Savjetovanje|savjetovanja]] u određenoj mjeri se preklapaju s psihoterapijom (naročito u nedirektivnim pristupima usmjerenim na klijenta). Međutim, savjetovanje se često odnosi na pružanje podrške i smjernica za svakodnevne životne poteškoće u određenim područjima, obično u kraćem trajanju i s manje medicinskim ili "profesionalnim" fokusom.<ref name="Mulhauser_History">{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=History of Counselling & Psychotherapy |url=https://counsellingresource.com/therapy/types/history/ |website=CounsellingResource |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojam [[Psihijatrijska somatoterapija|somatoterapija]] podrazumijeva liječenje mentalnih bolesti fizičkim putem (kao što su lijekovi, elektrokonvulzivna terapija ili psihohirurgija), a ne psihoterapijom. Pojam [[socioterapija]] odnosi na korištenje društvenog okruženja osobe s ciljem postizanja terapijske promjene.<ref name="Basford_Slevin_2003">{{cite book |editor1-last=Basford |editor1-first=Lynn |editor2-last=Slevin |editor2-first=Oliver |title=Theory and Practice of Nursing: An Integrated Approach to Caring Practice |date=2003 |series=Campion Integrated Studies |publisher=Nelson Thornes |isbn=978-0748758388 |url=https://books.google.ba/books?id=WCSunMx7EJ8C |language=en}}</ref> Psihoterapija može uključivati i pitanja [[duhovnost]]i kao važnog dijela psihološkog života pojedinca, a pojedini terapijski pravci razvijeni su pod utjecajem duhovnih i filozofskih tradicija. Ipak, pristupi koji duhovnu dimenziju tretiraju kao zasebno područje djelovanja ne smatraju se nužno dijelom tradicionalne ili naučno priznate psihoterapije.<ref name="Varma_Gupta_2008">{{cite book |last1=Varma |first1=Vijoy K |last2=Gupta |first2=Nitin |title=Psychotherapy in a Traditional Society: Context, Concept and Practice |date=2008 |publisher=Jaypee Brothers Publishers |isbn=978-8184482362 |url=https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722144240/https://books.google.co.uk/books?id=QFEWmuja1CwC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |archive-date=22. 7. 2015 |url-status=dead |language=en}}</ref> == Provođenje == Psihoterapija se može provoditi uživo, kroz individualni rad, rad s partnerima, porodicama ili grupama, kao i putem [[telefonsko savjetovanje|telefonskog]] i [[online savjetovanje|online savjetovanja]] (vidi također {{section link||Telepsihoterapija}}).<ref name="Wright_2008">{{cite journal |last=Wright |first=Jesse H. |title=Computer-Assisted Psychotherapy |journal=Psychiatric Times |date=2008 |volume=25 |issue=14 |url=https://www.psychiatrictimes.com/view/computer-assisted-psychotherapy |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvijeni su i različiti oblici kompjuterski podržane terapije, uključujući [[Terapija virtuelnom stvarnošću|terapiju virtuelnom stvarnošću]] za postizanje virtuelne rehabilitacije, multimedijalne programe za podučavanje kognitivnim tehnikama, te prijenosne uređaje koji omogućavaju bolje praćenje simptoma i primjenu terapijskih strategija u svakodnevnom životu (vidi također {{section link||Kompjuterski podržana psihoterapija}}).<ref name="Wright_2008" /><ref name="Carroll_Rounsaville_2010">{{cite journal |last1=Carroll |first1=Kathleen M. |last2=Rounsaville |first2=Bruce J. |title=Computer-assisted therapy in psychiatry: be brave-it's a new world |journal=Current Psychiatry Reports |date=2010 |volume=12 |issue=5 |pages=426–32 |doi=10.1007/s11920-010-0146-2 |pmc=2967758 |pmid=20683681 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2967758/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina psihoterapijskih pristupa zasniva se na [[razgovor]]u kao obliku verbalne komunikacije. Pojedini pravci koriste i razne druge oblike komunikacije, poput pisane riječi, [[Umjetničko djelo|umjetničkih djela]], [[Drama|dramskog izraza]], [[narativ]]nih priča ili [[Muzika|muzike]]. Psihoterapija s djecom i njihovim roditeljima često uključuje [[Igra|igru]], dramatizaciju (odnosno [[igranje uloga]]) i crtanje, pri čemu se iz ovih neverbalnih i posrednih načina interakcije zajednički oblikuje terapijska priča.<ref name="Schechter_Coates_2006">{{cite book |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Coates |first2=Susan W. |title=9/11: Mental Health in the Wake of Terrorist Attacks |editor1-last=Neria |editor1-first=Yuval |editor2-last=Gross |editor2-first=Raz |editor3-last=Marshall |editor3-first=Randall |date=2006 |publisher=Cambridge University Press |pages=402–427 |chapter=Relationally and Developmentally Focused Interventions with Young Children and Their Caregivers Affected by the Events of 9/11 |isbn=978-1-139-45772-9 |url=https://books.google.mw/books?id=kADL4ymHsY8C |language=en}}</ref> U savremenoj psihoterapijskoj praksi sve češće se koriste i digitalni alati za vođenje dokumentacije o terapijskom procesu. Primjera radi, ambijentalni sistemi primjenjuju tehnologiju prepoznavanja govora koja bilježi dijalog između kliničara i pacijenta te generiše nacrte zabilješki za kasniji pregled. Ovakvi alati moraju ispunjavati zahtjeve zaštite privatnosti i sigurnosti podataka propisane relevantnim standardima i zakonodavstvom.<ref name="Seyedi_2023">{{cite journal |last1=Seyedi |first1=Salman |last2=Griner |first2=Emily |last3=Corbin |first3=Lisette |last4=Jiang |first4=Zifan |last5=Roberts |first5=Kailey |last6=Iacobelli |first6=Luca |last7=Milloy |first7=Aaron |last8=Boazak |first8=Mina |last9=Rad |first9=Ali Bahrami |last10=Abbasi |first10=Ahmed |last11=Cotes |first11=Robert O. |last12=Clifford |first12=Gari D. |title=Using HIPAA (Health Insurance Portability and Accountability Act)–Compliant Transcription Services for Virtual Psychiatric Interviews: Pilot Comparison Study |journal=JMIR Mental Health |date=2023 |volume=10 |pages=402-427 |doi=10.2196/48517 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10646674/ |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="RTF_AI_Documentation">{{cite web |title=3 AI Tools for Smarter, Faster Clinical Documentation |url=https://www.re-thinkingthefuture.com/technologies/gp3893-3-ai-tools-for-smarter-faster-clinical-documentation/ |website=Rethinking The Future |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OrbDoc_Mental_Health">{{cite web |title=AI Medical Scribe for Mental Health & Behavioral Health |url=https://orbdoc.com/specialties/mental-health-behavioral/ |website=OrbDoc |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ExpertSay_AI_HIPAA">{{cite web |title=AI Therapy Note Tools That Are Actually HIPAA-Compliant |url=https://expertsay.blog/ai-therapy-note-tools-that-are-actually-hipaa-compliant/ |website=ExpertSay |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Regulativa == Psihoterapiju tradicionalno provode [[stručnjak za mentalno zdravlje|stručnjaci za mentalno zdravlje]], poput psihologa i psihijatara, ali i profesionalci drugih profila, uključujući porodične terapeute, kliničke socijalne radnike, medicinske sestre i druge stručnjake koji su završili specijalizaciju iz određenog psihoterapijskog pravca. U pojedinim zemljama psihoterapiju mogu provoditi i akademski ili naučno obrazovani stručnjaci koji su prošli odgovarajuće obrazovanje iz oblasti psihoterapije. Pored stručnog obrazovanja, u mnogim državama psihoterapeuti su obavezni da se registruju pri zvaničnom strukovnom tijelu ili komori kako bi dobili dozvolu za pružanje usluga. [[Psihijatar|Psihijatri]] se prvenstveno obrazuju kao doktori medicine i kao takvi mogu propisivati [[Lijek|lijekove na recept]]. Njihova specijalistička psihijatrijska edukacija počinje nakon završetka medicinskog fakulteta kroz ljekarsku specijalizaciju (kod nas poznatu kao specijalizacija iz psihijatrije), a njihova uža stručnost odnosi se na mentalne poremećaje ili različite oblike mentalnih bolesti.<ref>{{Cite web |title=How to Become a Psychiatrist – Career Path, Salary and Job Description {{!}} UniversityHQ |url=https://universityhq.org/how-to-become/psychiatrist-careers/ |access-date=13. 3. 2022 |website=universityhq.org}}</ref> [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] [[Klinička psihologija|Klinički psiholozi]] stječu specijalizirano obrazovanje iz psihologije koje uključuje kliničku praksu i naučnoistraživački rad. U mnogim državama to obrazovanje podrazumijeva doktorski studij iz kliničke psihologije ili srodnih oblasti, dok se u drugim sistemima ostvaruje kroz specijalističke i postdiplomske programe. Psiholozi koji se bave psihoterapijom obično prolaze dodatnu višegodišnju edukaciju iz jednog ili više priznatih psihoterapijskih pravaca. Psihoterapijom se bave i drugi stručnjaci, poput kliničkih socijalnih radnika, savjetnika za mentalno zdravlje, pastoralnih savjetnika i medicinskih sestara specijaliziranih za mentalno zdravlje. Brojni programi edukacije iz psihoterapije i ustanove koje ih provode imaju interdisciplinarni karakter te okupljaju stručnjake različitih profesija. U većini zemalja edukacija iz psihoterapije odvija se na postdiplomskom nivou, najčešće kroz master ili doktorske programe koji traju nekoliko godina i uključuju intenzivnu superviziju te praktičan klinički rad. Nakon završetka osnovne edukacije, psihoterapeuti su obično obavezni kontinuirano stručno usavršavati svoja znanja i vještine.<ref name="APsaA_Psychotherapy_Training">{{cite web |title=Psychoanalytic Psychotherapy Training |url=https://apsa.org/education-research/psychoanalytic-psychotherapy-training/ |website=American Psychoanalytic Association (APsaA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) razvila je 2013. detaljan popis opsežnih profesionalnih kompetencija koje bi trebao posjedovati evropski psihoterapeut.<ref name="EAP_Core_Competencies_2013">{{cite web |title=The Professional Competencies of a European Psychotherapist: The Core Competencies of A European Psychotherapist |url=https://www.europsyche.org/portals/0/media/docs/Final-Core-Competencies-v-3-3_July2013.pdf |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da se tokom psihoterapije često raspravlja o osjetljivim i duboko ličnim temama, od terapeuta se očekuje, a u mnogim zemljama i zakonski su obavezani, da poštuju povjerljivost podataka klijenta ili pacijenta. Značaj [[Povjerljivost klijenata|profesionalne tajne]], kao i ograničene okolnosti u kojima se ona može prekršiti radi zaštite klijenta ili drugih osoba, definisan je etičkim kodeksima regulatornih psihoterapijskih organizacija.<ref name="APA_Code_Section4">{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct: Section 4: Privacy and Confidentiality |url=https://www.apa.org/ethics/code?item=7 |website=American Psychological Association (APA) |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> Povjerljivost se najčešće može prekinuti u situacijama kada terapeut ima saznanja da je dijete ili starija osoba izložena fizičkom zlostavljanju, kada postoji neposredna i ozbiljna prijetnja samopovređivanjem ili samoubistvom, ili kada postoji jasna i neposredna opasnost od nanošenja teške tjelesne povrede određenoj osobi. U pojedinim državama psihoterapeuti su zakonski [[Obavezni prijavilac|obavezni prijaviti]] takve slučajeve nadležnim institucijama.<ref name="Mathews_2022">{{cite book |last=Mathews |first=Ben |title=Child Safety, Welfare and Well-being |editor-last1=Deb |editor-first1=Sibnath |date=2022 |edition=2 |publisher=Springer Publishing |location=Singapore |pages=485–521 |chapter=Developing Countries and the Potential of Mandatory Reporting Laws to Identify Severe Child Abuse and Neglects |isbn=978-981-16-9820-0 |doi=10.1007/978-981-16-9820-0 |chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-981-16-9820-0_27 |url=https://link.springer.com/book/10.1007/978-981-16-9820-0 |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Evropa === Prema podacima iz 2015, među evropskim državama i dalje postoje značajne razlike u pogledu zakonske regulative i pružanja psihoterapijskih usluga. U pojedinim zemljama ne postoji zakonska regulativa koja uređuje obavljanje psihoterapijske djelatnosti niti zaštita profesionalnog naziva psihoterapeuta. Pojedine zemlje primjenjuju sistem dobrovoljne registracije u okviru nezavisnih profesionalnih organizacija, dok druge nastoje ograničiti obavljanje psihoterapije isključivo na "stručnjake za mentalno zdravlje" (psihologe i psihijatre) s državno priznatim obrazovanjem. Također, od zemlje do zemlje, razlikuju se profesionalni nazivi i zvanja koja su zakonski zaštićena.<ref name="Woelbert_2015">{{cite book |last=Woelbert |first=Eva |title=Psychotherapy for mental illness in Europe: An exploration on the evidence base and the status quo |publisher=Publications Office of the European Union |location=Luxembourg |date=2015 |isbn=978-92-79-46165-1 |id=JRC94870 |url=https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC94870 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Strazburška deklaracija o psihoterapiji donesena je 21. oktobra 1990. godine u Strasbourgu, a usvojili su je predstavnici evropskih psihoterapijskih organizacija i udruženja. Deklaracija predstavlja osnovni dokument na kojem [[Evropsko udruženje za psihoterapiju]] (EAP) zasniva svoje djelovanje. U skladu s ciljevima [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), sporazumom o nediskriminaciji koji se primjenjuje u okviru [[Evropska unija|Evropske unije]] i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), te načelom slobodnog kretanja ljudi i usluga, potpisnici Deklaracije usaglasili su se o nekoliko osnovnih načela:<ref name="EAP_1990">{{cite web |title=The Strasbourg Declaration on Psychotherapy |url=https://www.europsyche.org/Resources/EAP-Documents/Strasbourg-Declaration-On-Psychotherapy |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |date=1990 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * psihoterapija je nezavisna naučna disciplina, a njena primjena predstavlja samostalnu i slobodnu profesiju; * obrazovanje iz psihoterapije provodi se na naprednom, stručnom i naučnom nivou; * raznolikost psihoterapijskih metoda je osigurana i zagarantovana; * cjelovita psihoterapijska edukacija obuhvata teorijsku nastavu, lično iskustvo i rad na sebi, kao i praktični rad pod supervizijom, uz stjecanje odgovarajućih znanja o različitim psihoterapijskim pristupima i procesima; * pristup psihoterapijskoj edukaciji omogućen je osobama s različitim prethodnim kvalifikacijama, naročito iz oblasti humanističkih i društvenih nauka. Radi ostvarivanja ovih ciljeva, EAP je uspostavio saradnju s institucijama Evropske unije i Evropskom komisijom. S obzirom na to da je slobodno kretanje radne snage jedno od osnovnih načela Evropske unije, evropsko zakonodavstvo može imati prednost nad nacionalnim propisima koji ograničavaju pristup profesiji ili predstavljaju oblike restriktivne profesionalne prakse. U [[Njemačka|Njemačkoj]] je pružanje psihoterapijskih usluga odraslim osobama ograničeno na kvalifikovane psihologe i ljekare (uključujući psihijatre) koji su završili višegodišnju specijalističku edukaciju i stekli odgovarajuću licencu za psihoterapijski rad.<ref name="IQWiG_2025">{{cite book |title=In brief: Mental health problems: Where can you find help in Germany? |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279513/ |publisher=Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG) |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Budući da [[psihoanaliza]], [[psihodinamska terapija]], [[kognitivno-bihevioralna terapija]] i [[sistemska terapija]] ispunjavaju kriterije njemačkog zdravstvenog osiguranja, stručnjaci se najčešće dodatno usavršavaju u jednom od ovih psihoterapijskih pravaca. Za psihologe to podrazumijeva tri godine redovne praktične edukacije (4.200 sati), u čemu je uključen jednogodišnji staž u akreditovanoj psihijatrijskoj ustanovi, šest mjeseci kliničkog rada u vanbolničkoj ustanovi, 600 sati psihoterapije pod supervizijom u vanbolničkom okruženju i najmanje 600 sati teorijske nastave.<ref name="PsychTh-APrV_2016">{{cite web |title=Ausbildungs- und Prüfungsverordnung für Psychologische Psychotherapeuten (PsychTh-APrV) |url=https://www.impp.de/files/PDF/Gesetze/PsychTh-APrV_stand-20160418.pdf |website=Institut für medizinische und pharmazeutische Prüfungsfragen (IMPP) |date=2016 |access-date=23. 6. 2026 |language=de}}</ref> [[Socijalni radnik|Socijalni radnici]] mogu završiti specijalističku edukaciju za rad s djecom i adolescentima.<ref name="IQWiG_2025" /> Slično tome, u [[Italija|Italiji]] je obavljanje psihoterapijske djelatnosti dozvoljeno samo diplomiranim psiholozima i doktorima medicine koji su završili četverogodišnju specijalističku edukaciju iz priznatog psihoterapijskog pravca.<ref name="CNOP_1989">{{cite web |title=Regulation of the profession of the psychologist |url=https://www.psy.it/regulation-of-the-profession-of-the-psychologist-2/ |website=Consiglio Nazionale Ordine Psicologi (CNOP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Manghi_2021">{{cite book |last=Manghi |first=Moreno |title=Psicanalisi senza cura: Atto psicanalico e atto terapeutico |publisher=Polimnia Digital Editions |date=2021 |isbn=978-88-99193-66-9 |url=https://lacan-con-freud.it/polimnia_anteprime/aprile2021/manghi_psicanalisi_senza_cura_anteprima_pdf.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=it}}</ref> U [[Švedska|Švedskoj]] je naziv "psihoterapeut" zakonski zaštićen te ga mogu koristiti isključivo stručnjaci koji su završili odgovarajuću postdiplomsku edukaciju iz psihoterapije i dobili licencu Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu zaštitu.<ref name="Socialstyrelsen_2026">{{cite web |title=Licence application: Psychotherapist educated outside the EU/EEA |url=https://legitimation.socialstyrelsen.se/en/licence-application/outside-eu-eea/psychotherapist-educated-outside-eu-eea/ |website=The National Board of Health and Welfare (Socialstyrelsen) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Francuska|Francusko]] zakonodavstvo ograničava upotrebu naziva "psihoterapeut" na stručnjake upisane u Nacionalni registar psihoterapeuta.<ref name="Arrêté_2010">{{cite web |title=Arrêté du 9 juin 2010 relatif aux demandes d'inscription au registre national des psychothérapeutes |url=https://www.legifrance.gouv.fr/loda/id/JORFTEXT000022336754 |website=Légifrance; Le service public de la diffusion du droit |date=9. 6. 2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}</ref> Za upis u registar potrebno je završiti edukaciju iz kliničke psihopatologije i stručnu praksu, pri čemu pravo pristupa imaju doktori medicine te osobe sa završenim magistarskim studijem psihologije ili psihoanalize.<ref name="EAP_France">{{cite web |title=Psychotherapy in France |url=https://www.europsyche.org/About/Situation-of-Psychotherapy-in-Various-Countries/France |website=European Association for Psychotherapy (EAP) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Austrija]] i [[Švicarska]] među evropskim su državama koje zakonski priznaju multidisciplinarni pristup psihoterapiji, omogućavajući pristup psihoterapijskoj edukaciji stručnjacima različitih obrazovnih profila, pod uslovom da ispune propisane kriterije stručnog osposobljavanja.<ref name="Eurydice_Austria_2026">{{cite web |title=Austria: Legislation and official policy documents |url=https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/eurypedia/austria/legislation-and-official-policy-documents |website=Eurydice - European Commission |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], vlada i [[Vijeće za zdravstvene i njegovateljske profesije]] razmatrali su uvođenje obavezne zakonske registracije, ali su odlučili da je regulaciju najbolje prepustiti samim profesionalnim tijelima. Zbog toga je [[Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti]] (PSA) pokrenula mrežu akreditovanih dobrovoljnih registara.<ref name="DH_2007">{{cite web |title=Trust, assurance and safety: the regulation of health professionals in the 21st century |url=https://www.gov.uk/government/publications/trust-assurance-and-safety-the-regulation-of-health-professionals-in-the-21st-century |website=Department of Health, Government of the United Kingdom |date=21. 2. 2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="McGivern_Fischer_2012">{{cite journal |last1=McGivern |first1=Gerry |last2=Fischer |first2=Michael Daniel |title=Reactivity and reactions to regulatory transparency in medicine, psychotherapy and counselling |journal=Social Science & Medicine |volume=74 |issue=3 |pages=289–296 |date=2012 |doi=10.1016/j.socscimed.2011.09.035 |pmid=22104085 |url=http://wrap.warwick.ac.uk/45260/1/WRAP_McGivern_McGivern__Fischer_SSM_2012_Reactivity__Reactions_to_Regulatory_Transparency_in_Medicine_Psychotherapy__Counselling_%28Authors%27_version%29.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="HSCA_2012">{{cite web |title=Health and Social Care Act 2012 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/7 |website=legislation.gov.uk |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="PSA_FAQs_2026">{{cite web |title=Accredited Registers: FAQs |url=https://www.professionalstandards.org.uk/what-we-do/accredited-registers/about-accredited-registers/faqs |website=Professional Standards Authority (PSA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nazivi "savjetnik" i "psihoterapeut" nisu zakonski zaštićeni u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci koji ispune propisane standarde obrazovanja i profesionalne prakse (obično diploma nivoa 4) mogu podnijeti zahtjev za članstvo u profesionalnim tijelima koje nadzire Uprava za profesionalne standarde u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (PSA). Time se korisnicima omogućava uvid u kvalifikacije i profesionalni status pružaoca psihoterapijskih usluga. === Sjedinjene Američke Države === U pojedinim saveznim državama savjetnici i terapeuti moraju posjedovati odgovarajuću licencu kako bi mogli koristiti određene profesionalne nazive ili ih navoditi u svrhu predstavljanja i oglašavanja. U nekim drugim saveznim državama, ograničenja u obavljanju prakse uže su povezana s naplatom naknada (honorara). Postupke licenciranja i regulacije provode nadležna tijela saveznih država. Predstavljanje kao licenciranog stručnjaka bez posjedovanja odgovarajuće licence u pravilu je nezakonito.<ref name="Mulhauser_2026">{{cite web |last=Mulhauser |first=Greg |title=Professional Licensing in Mental Health |url=https://counsellingresource.com/therapy/aboutcouns/licensure/ |website=CounsellingResource |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na primjer, bez licence stručnjak uglavnom ne može ostvarivati naplatu usluga putem zdravstvenih osiguravajućih društava.<ref name="Wolf_et_al_2026">{{cite web |last1=Wolf |first1=Abraham |last2=Keitner |first2=Gabor |last3=Jennings |first3=Barbara |title=The Psychotherapeutic Professions in the United States of America |url=https://cdn.ymaws.com/www.psychotherapyresearch.org/resource/resmgr/imported/events/barcelona/reports/report_usa.pdf |website=Society for Psychotherapy Research (SPR) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Informacije o licenciranju psihologa u pojedinim saveznim državama pruža [[Američko psihološko udruženje]] (APA).<ref name="APA_State_Licensure_2026">{{cite web |title=State Licensure |url=https://www.apaservices.org/practice/ce/state |website=APA Services; American Psychological Association |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored zakonskih propisa saveznih država, Američko psihološko udruženje od svojih članova zahtijeva pridržavanje dokumenta ''Etička načela psihologa i Kodeks profesionalnog ponašanja''.<ref name="APA_Ethics_2017">{{cite web |title=Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct |url=https://www.apa.org/ethics/code |website=American Psychological Association (APA) |date=2017 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Američki odbor za profesionalnu psihologiju]] (ABPP) vrši provjeru i certifikaciju psihologa koji pokažu kompetentnost u odobrenim specijalističkim oblastima profesionalne psihologije.<ref name="Clay_2010">{{cite web |last=Clay |first=Rebecca A. |title=Gaining specialty certification |url=https://www.apa.org/gradpsych/2010/03/specialty-certification |website=GradPSYCH Magazine; American Psychological Association |date=2010 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Kanada === Regulacija psihoterapije nalazi se pod nadležnošću provincija i teritorija, te se razlikuje od regije do regije. U [[Quebec]]u, je psihoterapija regulisana profesionalna djelatnost koju mogu obavljati isključivo psiholozi, doktori medicine i nosioci dozvole za obavljanje psihoterapije koju izdaje [[Ordre des psychologues du Québec]] (Komora psihologa Quebeca). Članovi određenih profesija, uključujući [[socijalni rad|socijalne radnike]], bračne i porodične terapeute, [[Okupaciona terapija|radne terapeute]], [[Školski savjetnik|školske savjetnike]], [[Kriminologija|kriminologe]], [[Seksologija|seksologe]], [[Psihoedukacija|psihoedukatore]] i registrovane medicinske sestre, mogu steći dozvolu za obavljanje psihoterapije ukoliko ispune propisane obrazovne i stručne uslove. Stručni nadzor nad njihovim radom provode njihove matične profesionalne komore. Određeni stručnjaci koji su se bavili psihoterapijom prije stupanja na snagu sadašnjeg sistema regulacije zadržali su pravo na obavljanje psihoterapije na osnovu ranije izdatih dozvola.<ref name="OPQ_Qui_pratique_2026">{{cite web |title=Qui pratique la psychothérapie? |url=https://www.ordrepsy.qc.ca/fr/qui-pratique-psychotherapie |website=Ordre des psychologues du Québec (OPQ) |access-date=23. 6. 2026 |language=fr}}</ref> U [[Ontario|Ontariju]] je 1. jula 2019. na snagu stupio Zakon o nestalim osobama ({{en|Missing Persons Act}}), s ciljem proširenja ovlaštenja policije prilikom istraga u slučajevima nestalih osoba. Ovaj zakon omogućava policiji da zahtijeva (umjesto da samo traži odobrenje) od zdravstvenih radnika, uključujući psihoterapeute, da ustupe inače povjerljive dokumente o svom klijentu, ukoliko postoji osnovana sumnja da je taj klijent nestao.<ref name="CPO_Bulletin_2019">{{cite journal |title=New Legislation: Missing Persons Act, 2018 |journal=The Bulletin |volume=46 |issue=2 |date=2019 |url=https://cpo.on.ca/wp-content/uploads/Complete-Issue-October-2019.pdf |publisher=The College of Psychologists of Ontario |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="CBC_Missing_Persons_2019">{{cite news |last=CBC News |title=New Missing Persons act gives Ontario police more power to investigate |url=https://www.cbc.ca/news/canada/kitchener-waterloo/ontario-missing-persons-act-maureen-trask-1.5164532 |work=CBC News |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi navedeni zakon mogao narušiti načelo povjerljivosti u psihoterapiji te otvoriti mogućnost njegove zloupotrebe od strane policijskih organa.<ref name="Mares_2019">{{cite web |last=Mares |first=Beth |title=New police powers trump privacy in Ontario |url=https://www.therapytorontotherapist.ca/pp2.htm |website=Therapy Toronto |date=2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> S druge strane, zagovornici zakona ističu da on sadrži mehanizme zaštite privatnosti i odgovarajuće kontrolne procedure koje ograničavaju mogućnost zloupotrebe.<ref name="TheStar_Missing_Persons_2019">{{cite news |title=New Ontario law expands police powers in missing person cases |url=https://www.thestar.com/news/gta/new-ontario-law-expands-police-powers-in-missing-person-cases/article_d3f1254c-8d8b-527b-8e93-7a0e98a85f57.html |work=The Toronto Star |date=18. 7. 2019 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Australija === U [[Australija|Australiji]], vodeća profesionalna tijela za regulaciju i zastupanje interesa savjetnika i psihoterapeuta su [[Australijsko udruženje za savjetovanje]] (ACA) i Federacija za psihoterapiju i savjetovanje Australije (PACFA).<ref name="BHC_Counsellors_2026">{{cite web |title=Counsellors |url=https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/conditionsandtreatments/counsellors |website=Better Health Channel; Department of Health, State Government of Victoria |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Nacrt nacionalnih standarda za savjetnike i psihoterapeute ušao je 13. oktobra 2025. u fazu javnih konsultacija, s ciljem uspostavljanja jedinstvenog samoregulirajućeg okvira na nivou cijele države.<ref name="NSCP">{{Cite web |date=2025 |title=Now available – National Standards for Counsellors and Psychotherapists |url=https://www.health.gov.au/news/now-available-national-standards-for-counsellors-and-psychotherapists?language=en |access-date=23. 6. 2026 |website=Australian Government Department of Health }}</ref> Predloženi dokument definiše profesionalne faze u karijeri koje nose tačno utvrđene zahtjeve u pogledu nivoa obrazovanja, praktične obuke i iskustva pod supervizijom, a koje su direktno usklađene s [[Australijski kvalifikacijski okvir|Australijskim kvalifikacijskim okvirom]] (AQF).<ref name="NSCP" /> Nakon završetka procesa prikupljanja povratnih informacija od javnosti i stručne zajednice u decembru 2025, pokrenuta je faza evaluacije pristiglih podnesaka. Standardi su u prvoj polovini 2026. godine ušli u proces finalizacije teksta i pripreme za njihovu postepenu implementaciju unutar krovnih udruženja, te još uvijek nemaju status obavezujućeg državnog zakona, već predstavaju zajednički konsenzus za unutrašnju regulaciju profesije.<ref name="PACFA_Presentation_2026">{{cite report |title=National Standards Regulatory options update |date=2026 |url=https://pacfa.org.au/common/Uploaded%20files/PCFA/PACFA%20PRESENTATION%20National%20Standards%20Regulatory%20Options%20-%20FINAL.pdf |publisher=Psychotherapy and Counselling Federation of Australia (PACFA) |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Historija == {{Također pogledajte|Historija psihoterapije|Hronologija psihoterapije}} Psihoterapija se može smatrati praksom koja postoji kroz različita historijska razdoblja, jer su ljekari, filozofi, duhovni učitelji i drugi ljudi koristili psihološke metode kako bi liječili druge.<ref name="Rehwalt_2013">{{cite web |last=Rehwalt |first=Laura |title=Ancient Classical Roots of Psychology |url=https://www.electrummagazine.com/2013/03/ancient-classical-roots-of-psychology/ |website=Electrum Magazine |date=2013 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Mijares_2014">{{cite book |last=Mijares |first=Sharon G. |title=Modern Psychology and Ancient Wisdom: Psychological Healing Practices from the World's Religious Traditions |date=2014 |publisher=Routledge |isbn=978-1317788003 |url=https://books.google.ba/books?id=v_2sAgAAQBAJ |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U [[Zapadna kultura|zapadnoj tradiciji]] tokom 19. vijeka razvio se pokret [[Moralni tretman|moralnog tretmana]], pri čemu je pojam "moral" označavao mentalno i emocionalno stanje osobe, a ne moralnost u užem etičkom smislu. Ovaj pristup zasnivao se na neinvazivnim terapijskim metodama i odbacivanju prisile i fizičkog sputavanja pacijenata.<ref name="Carlson_Dain_1960">{{cite journal |last1=Carlson |first1=Eric T. |last2=Dain |first2=Norman |title=The Psychotherapy That Was Moral Treatment |journal=American Journal of Psychiatry |volume=117 |issue=6 |date=1960 |pages=519–524 |doi=10.1176/ajp.117.6.519 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/ajp.117.6.519 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Drugi značajan pravac osnovao je [[Franz Mesmer]] (1734–1815) zajedno sa svojim učenikom [[Armand-Marie-Jacques de Chastenet, markizom od Puységura|Armandom-Marie-Jacquesom de Chastenetom, markizom od Puységura]] (1751–1825). Njihovo učenje, poznato kao mesmerizam ili životinjski magnetizam, imalo je veliki utjecaj na razvoj [[Dinamska psihologija|dinamske psihologije]], [[Psihijatrija|psihijatrije]] i teorija o [[Hipnoza|hipnozi]].<ref name="Ellenberger_1970">{{cite book |last=Ellenberger |first=Henri F. |title=The Discovery of the Unconscious: The History and Evolution of Dynamic Psychiatry |date=1970 |publisher=Basic Books |url=https://archive.org/details/discoveryofuncon00ellerich |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Gielen_Raymond_2015">{{cite book |last1=Gielen |first1=Uwe P. |last2=Raymond |first2=Jeannette |chapter=The Curious Birth of Psychological Healing in the Western World (1775–1825): From Gaßner to Mesmer to Puységur |editor1-last=Rich |editor1-first=Grant J. |editor2-last=Gielen |editor2-first=Uwe P. |title=Pathfinders in International Psychology |date=2015 |publisher=Emerald Publishing Limited |doi=10.1108/978-1-68123-145-7 |isbn=978-1-68123-145-7 |chapter-url=https://www.emerald.com/books/edited-volume/18655/chapter-abstract/102323989/The-Curious-Birth-of-Psychological-Healing-in-the?redirectedFrom=fulltext |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 1853. [[Walter Cooper Dendy]] upotrijebio je izraz "psycho-therapeia" (psihoterapija), kako bi opisao način na koji ljekari mogu utjecati na mentalna stanja pacijenata, a time i na njihove tjelesne tegobe, na primjer izazivanjem suprotnih emocija radi uspostavljanja mentalne ravnoteže.<ref name="Jackson_1999">{{cite book |last=Jackson |first=Stanley W. |title=Care of the Psyche: A History of Psychological Healing |date=1999 |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14733-9 |url=https://archive.org/details/careofpsychehist0000jack |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Jackson_2011">{{cite book |editor-last=Jackson |editor-first=Mark |title=The Oxford Handbook of the History of Medicine |date=2011 |publisher=OUP Oxford |series=Oxford Handbooks in History |isbn=978-0199546497 |url=https://books.google.ba/books?id=6KJ0y_oSaAsC |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Daniel Hack Tuke]] kasnije je preuzeo taj izraz i 1872. godine pisao o "psihoterapeutici" u svojoj knjizi ''[[Ilustracije utjecaja uma na tijelo u zdravlju i bolesti]]'', u kojoj je također predlagao razvoj nauke o životinjskom magnetizmu.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE">{{cite journal |last=Shamdasani |first=Sonu |title='Psychotherapy': the invention of a word |journal=History of the Human Sciences |volume=18 |issue=1 |date=2005 |pages=1–22 |doi=10.1177/0952695105051123 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0952695105051123 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Tuke_1873">{{cite book |last=Tuke |first=Daniel Hack |title=Illustrations of the influence of the mind upon the body in health and disease: designed to elucidate the action of the imagination |date=1873 |publisher=Henry C. Lea |url=https://archive.org/details/illustrationsofi00tuke |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Hippolyte Bernheim]] i njegovi saradnici iz "Škole u [[Nancy, Francuska|Nancyju]]" ([[Ambroise-Auguste Liébeault]], [[Henri-Étienne Beaunis]] i [[Jules Liégeois]]) dodatno su razvili koncept "psihoterapije" u smislu korištenja uma za liječenje tijela putem [[Hipnoza|hipnotizma]].<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Djelo Charlesa Lloyda Tuckeyja iz 1889, pod nazivom ''Psycho-therapeutics, or Treatment by Hypnotism and Suggestion'' (Psihoterapeutika ili liječenje hipnotizmom i sugestijom), popularizovalo je rad Škole u Nancyju na engleskom govornom području.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /><ref name="Tuke_1873" /> Iste godine [[Frederik van Eeden]] i Albert Willem van Renterghem, nakon posjete Nancyju, preimenovali su svoju kliniku u [[Amsterdam]]u u ''Clinique de Psycho-thérapeutique Suggestive'', što se smatra prvim slučajem upotrebe pojma psihoterapija u nazivu jedne zdravstvene ustanove.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> U tom periodu putujuće [[Scenska hipnoza|hipnotizerske predstave]] stekle su veliku popularnost, što je dodatno podstaklo naučne rasprave o legitimnosti i ulozi [[Hipnoza|hipnoze]] u medicinskoj praksi.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Godine 1892, na Drugom kongresu eksperimentalne psihologije, [[Frederik van Eeden]] je pokušao preuzeti zasluge za uvođenje termina "psihoterapija" i distancirati ovaj pojam od "hipnoze".<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Godine 1896. njemački časopis ''Zeitschrift für Hypnotismus, Suggestionstherapie, Suggestionslehre und verwandte psychologische Forschungen'' promijenio je naziv u ''Zeitschrift für Hypnotismus, Psychotherapie sowie andere psychophysiologische und psychopathologische Forschungen'', što se vjerovatno smatra prvim naučnim časopisom u kojem je termin "psihoterapija" uključen u naslov.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> U tom ranom periodu pojam psihoterapije označavao je prvenstveno "liječenje bolesti psihičkim ili hipnotičkim utjecajem, odnosno sugestijom".<ref name="OED_psychotherapy" /> [[Datoteka:Hall Freud Jung in front of Clark 1909.jpg|mini|desno|300px|[[Sigmund Freud]] (lijevo) i [[Carl Gustav Jung]] (desno) ispred Univerziteta Clark tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama 1909.]] [[Sigmund Freud]] je posjetio Školu u Nancyju, a njegova rana [[Neurologija|neurološka]] praksa uključivala je primjenu hipnoze. Međutim, prateći rad svog mentora [[Josef Breuer|Josefa Breuera]] - posebno slučaj u kojem su se simptomi djelomično povukli zahvaljujući onome što je pacijentica [[Bertha Pappenheim]] nazvala "[[Liječenje razgovorom|liječenjem razgovorom]]" - Freud je počeo usmjeravati pažnju na poremećaje za koje je smatrao da imaju psihološke uzroke u iskustvima iz djetinjstva i djelovanju [[Nesvjesni um|nesvjesnog uma]]. Tokom narednih godina razvio je metode poput [[slobodne asocijacije]], [[tumačenje snova]], analize [[transfer (psihologija)|transfera]] te teorijski model [[Id, ego i super-ego|Ida, Ega i Super-ega]]. Njegova reputacija „oca psihoterapije“ u velikoj je mjeri izgrađena na razvoju i popularizaciji "[[Psihoanaliza|psihoanalize]]", kao posebnog teorijskog i terapijskog sistema, ali i na utjecaju njegovih učenika i sljedbenika koji su doprinijeli njenom širenju i historijskoj afirmaciji.<ref name="Shamdasani_2005_SAGE" /> Brojni teoretičari, među kojima su [[Alfred Adler]], [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]], [[Karen Horney]], [[Anna Freud]], [[Otto Rank]], [[Erik Erikson]], [[Melanie Klein]] i [[Heinz Kohut]], nadograđivali su Freudove ideje i razvijali vlastite psihoterapijske pravce. Ovi pristupi kasnije su svrstani u grupu [[Psihodinamika|psihodinamskih]] pravca, koje polaze od pretpostavke da [[Svijest|svjesni]] i [[Nesvjesni um|nesvjesni]] psihički procesi značajno utječu na ponašanje, međuljudske odnose i doživljaj vlastite ličnosti. Terapijski proces u klasičnoj psihoanalizi često je trajao godinama i obuhvatao stotine seansi. [[Biheviorizam]] se razvio 1920-ih, dok je [[modifikacija ponašanja]] kao terapijski pristup postala popularna tokom 1950-ih i 1960-ih. Među najznačajnijim predstavnicima ovog pravca bili su [[Joseph Wolpe]] u Južnoafričkoj Republici, [[Monte B. Shapiro]] i [[Hans Eysenck]]<ref name="Eysenck_1952">{{cite journal |last=Eysenck |first=Hans J. |title=The effects of psychotherapy: an evaluation |journal=Journal of Consulting Psychology |volume=16 |issue=5 |date=1952 |pages=319–324 |doi=10.1037/h0063633 |pmid=13000035 |url=https://hanseysenck.com/wp-content/uploads/2019/12/1952_eysenck_-_the_effects_of_psychotherapy_an_evaluation_journal_of.pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> u Velikoj Britaniji, te [[John B. Watson]] i [[B. F. Skinner]] u Sjedinjenim Američkim Državama. Pristupi u okviru [[Bihevioralna terapija|bihevioralne terapije]] oslanjali su se na principe [[Operantno uslovljavanje|operantnog uslovljavanja]], [[Klasično uslovljavanje|klasičnog uslovljavanja]] i [[teorije socijalnog učenja]] kako bi se postigle terapijske promjene kod uočljivih simptoma. Ovaj pristup našao je široku primjenu u liječenju [[fobija]], ali i brojnih drugih psihičkih poremećaja.<ref name="IEP_Behaviorism">{{cite web |title=Behaviorism |url=https://iep.utm.edu/behaviorism/ |website=Internet Encyclopedia of Philosophy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Neki terapijski pristupi razvili su se iz evropske škole [[Egzistencijalizam|egzistencijalne filozofije]]. Usmjereni prvenstveno na sposobnost pojedinca da razvije i očuva osjećaj smisla i svrhe tokom života, vodeći autori na ovom polju u Sjedinjenim Američkim Državama (među kojima su bili [[Irvin Yalom]] i [[Rollo May]] u Sjedinjenim Američkim Državama te [[Viktor Frankl]], [[Ludwig Binswanger]], [[Medard Boss]], [[R. D. Laing]] i [[Emmy van Deurzen]] u Evropi), nastojali su razviti terapijske pristupe osjetljive na univerzalne "životne krize" koje proizlaze iz ljudske samosvijesti, egzistencijalne nesigurnosti i suočavanja s pitanjima slobode, odgovornosti, usamljenosti i smrtnosti. Inspiraciju su pronalazili u djelima filozofa poput [[Søren Kierkegaard|Sørena Kierkegaarda]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]], [[Gabriel Marcel|Gabriela Marcela]], [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Jedinstvenost [[Terapijski odnos|odnosa između pacijenta i terapeuta]] na taj način postaje i glavno sredstvo terapijskog istraživanja. Srodan pravac razmišljanja u psihoterapiji počeo se razvijati tokom 1950-ih kroz rad [[Carl Rogers|Carla Rogersa]]. Oslanjajući se i na ideje [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i njegovu [[Maslovljeva hijerarhija potreba|hijerarhiju ljudskih potreba]], Rogers je uveo [[terapija usmjerena na klijenta|terapiju usmjerenu na klijenta]]. Smatrao je da su za uspješan terapijski proces neophodna tri osnovna uslova: bezuslovno pozitivno prihvatanje klijenta, kongruentnost (autentičnost, iskrenost i transparentnost) te [[Empatija|empatičko razumijevanje]]. Prema Rogersu, takvo terapijsko okruženje omogućava pojedincu da slobodno istražuje vlastita iskustva, razvija samorazumijevanje i ostvaruje svoje potencijale.<ref name="McLeod_2025">{{cite web |last=McLeod |first=Saul |title=Person-Centred Therapy and Core Conditions |url=https://www.simplypsychology.org/client-centred-therapy.html |website=Simply Psychology |date=2025 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na sličnim osnovama razvijali su se i drugi humanistički pravci. [[Fritz Perls]] i [[Laura Perls]] bili su među osnivačima [[geštalt terapije]], [[Marshall Rosenberg]] razvio je koncept [[nenasilna komunikacija|nenasilne komunikacije]], dok je [[Eric Berne]] razvio [[transakciona analiza|transakcionu analizu]]. Ovi i srodni pristupi kasnije su objedinjeni pod nazivom [[Humanistička psihologija|humanistička psihoterapija]]. Istovremeno, sve veću popularnost stjecali su različiti oblici grupa za samopomoć i literatura namijenjena ličnom razvoju. Tokom 1950-ih godina [[Albert Ellis]] razvio je [[Racionalno-emotivna bihevioralna terapija|racionalno-emotivnu bihevioralnu terapiju]] (REBT). Nekoliko godina kasnije, nezavisno od Ellisa, psihijatar [[Aaron T. Beck]] razvio je psihoterapijski pristup poznat kao [[kognitivna terapija]]. Oba pravca su uključivala relativno kratke, strukturisane i na sadašnjost usmjerene intervencije, čiji je cilj bio prepoznavanje i mijenjanje uvjerenja, procjena i obrazaca reagovanja pojedinca, što je bilo u suprotnosti s dugotrajnijim pristupom zasnovanim na uvidu kod psihodinamskih ili humanističkih terapija. Beckov pristup u velikoj se mjeri oslanjao na [[Sokratova metoda|Sokratovu metodu]], a brojni autori ukazivali su na sličnosti između kognitivnih terapija i ideja [[Stoicizam|stoičke filozofije]].<ref name="Robertson_2010">{{cite book |last=Robertson |first=Donald |title=The Philosophy of Cognitive-Behavioural Therapy (CBT): Stoic Philosophy as Rational and Cognitive Psychotherapy |date=2010 |publisher=Karnac Books Ltd |isbn=978-1-85575-756-1 |url=https://virtualmmx.ddns.net/gbooks/ThePhilosophyofCognitive-BehaviouralTherapy(CBT).pdf |access-date=23. 6. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref> Tokom 1970-ih godina kognitivni i bihevioralni pristupi sve češće su se povezivali i objedinjavali pod zajedničkim nazivom [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT). Mnogi pravci unutar KBT-a zasnivaju se na aktivnoj, usmjerenoj, ali saradničkoj ulozi terapeuta i klijenta, uz primjenu empirijskog provjeravanja uvjerenja i iskustava te identifikaciji i modifikaciji bazičnih uvjerenja i disfunkcionalnih shema. Ovakav pristup postepeno je postao jedan od najprihvaćenijih oblika liječenja brojnih psihičkih poremećaja. Krajem 20. vijeka razvijen je takozvani "treći val" kognitivnih i bihevioralnih terapija, koji obuhvata pristupe poput [[terapija prihvatanjem i posvećenošću|terapije prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) i [[dijalektička bihevioralna terapija|dijalektičke bihevioralne terapije]] (DBT). Ovi pravci proširili su ranije koncepte uključivanjem novih terapijskih elemenata i tehnika zasnovanih na [[Svjesna prisutnost|svjesnoj prisutnosti]]. Međutim, pojedini autori osporavali su opravdanost pojma "treći val", smatrajući da se ovi pristupi suštinski ne razlikuju od ranijih oblika terapije te da mnoge njihove ideje imaju korijene u prethodnim psihoterapijskim tradicijama.<ref name="Hofmann_2008">{{cite journal |last=Hofmann |first=Stefan G. |title=Acceptance and Commitment Therapy: New Wave or Morita Therapy? |journal=Clinical Psychology: Science and Practice |volume=15 |issue=4 |date=2008 |pages=280–285 |doi=10.1111/j.1468-2850.2008.00138.x |url=https://www.researchgate.net/publication/227778085_Acceptance_and_Commitment_Therapy_New_Wave_or_Morita_Therapy |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> U istom periodu razvijeni su i drugi savjetodavni i terapijski pristupi, među kojima se izdvajaju [[terapija usmjerena na rješenja]] i [[sistemski coaching]], koji naglasak stavljaju na prepoznavanje resursa, postavljanje ciljeva i pronalaženje praktičnih rješenja za životne i profesionalne izazove. Tokom druge polovine 20. vijeka razvili su se i [[Postmodernizam|postmoderni]] psihoterapijski pravci, među kojima su [[narativna terapija]] i [[terapija koherentnosti]]. Za razliku od tradicionalnih pristupa, oni ne polaze od unaprijed definisanih shvatanja [[Mentalno zdravlje|mentalnog zdravlja]] i [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], već terapijske ciljeve posmatraju kao rezultat zajedničkog procesa konstrukcije značenja između klijenta i terapeuta unutar šireg društvenog i kulturnog konteksta. U istom periodu razvijala se i [[sistemska terapija]], koja naglasak stavlja na porodične odnose, obrasce komunikacije i grupnu dinamiku, kao i [[transpersonalna psihologija]], usmjerena na proučavanje duhovne dimenzije ljudskog iskustva. Tokom posljednjih decenija 20. vijeka pojavili su se i brojni drugi psihoterapijski pravci, uključujući [[feministička terapija|feminističku terapiju]], [[kratka psihoterapija|kratku psihoterapiju]], [[somatska psihologija|somatsku psihologiju]], [[ekspresivna terapija|ekspresivnu terapiju]], primijenjenu [[pozitivna psihologija|pozitivnu psihologiju]] te pristup [[Ljudske datosti|ljudskih datosti]]. Istraživanje provedeno 2006. među više od 2.500 terapeuta u Sjedinjenim Američkim Državama identifikovalo je najčešće korištene psihoterapijske modele, kao i deset terapeuta koji su imali najveći utjecaj na razvoj psihoterapije tokom prethodnih dvadeset pet godina.<ref name="MindHacks_2007">{{cite web |title=Top 10 influential psychotherapists |url=https://mindhacks.com/2007/04/06/top-10-influential-psychotherapists/ |website=Mind Hacks |date=2007 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Vrste == {{Također pogledajte|Spisak psihoterapija}} Postoje stotine psihoterapijskih pristupa i teorijskih pravaca. Do 1980. bilo ih je više od 250;<ref name="Herink_1980">{{cite book |editor-last=Herink |editor-first=Richie |title=The Psychotherapy Handbook. The A-Z Handbook to More Than 250 Psychotherapies as Used Today |date=1980 |publisher=New American Library |isbn=978-0-452-00525-9 |url=https://archive.org/details/psychotherapyhan00heri |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> do 1996. više od 450;<ref name="Maclennan_1996">{{cite book |last=Maclennan |first=Nigel |title=Counselling For Managers |date=1996 |publisher=Gower |isbn=978-0-566-08092-0 |url=https://archive.org/details/counsellingforma0000macl |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> a početkom 21. vijeka postojalo je preko hiljadu različitih imenovanih psihoterapija. Dok su neke samo manje varijacije postojećih pristupa, druge se zasnivaju na veoma različitim shvatanjima psihologije, etike ili terapijske tehnike.<ref name="Lebow_2008_Contemporary">{{cite book |editor-last=Lebow |editor-first=Jay L. |title=Twenty-First Century Psychotherapies: Contemporary Approaches to Theory and Practice |date=2008 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-471-75223-3 |url=https://content.e-bookshelf.de/media/reading/L-570455-322eb81e25.pdf |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Feltham_1997">{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Which Psychotherapy?: Leading Exponents Explain Their Differences |date=1997 |publisher=SAGE |isbn=978-1446240281 |url=https://books.google.lk/books?id=ryqW330yYCUC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> U praksi se terapija rijetko ograničava na jedanu "čistu" vrstu psihoterapije. Umjesto toga, terapeuti često kombinuju elemente više različitih pristupa, što je poznato kao [[integrativna psihoterapija|integrativni]] ili [[eklektička psihoterapija|eklektički]] pristup.<ref name="Strupp_1984">{{cite book |last1=Strupp |first1=Hans H. |last2=Binder |first2=Jeffrey L. |title=Psychotherapy in a New Key |date=1984 |publisher=Basic Books |location=New York |isbn=978-0-465-06747-3 |url=https://archive.org/details/psychotherapyinn00stru |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Roth_2005">{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What Works for Whom?: A Critical Review of Psychotherapy Research |date=2005 |edition=2 |publisher=Guilborough Press |location=New York |isbn=978-1572306509 |url=https://www.google.ba/books/edition/What_Works_for_Whom/FhmCfQj1fxYC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> Savremeni integrativni modeli sve više naglašavaju prepoznavanje i mijenjanje ponavljajućih kognitivnih, emocionalnih i interpersonalnih obrazaca kombinovanjem tehnika iz kognitivno-bihevioralnih, psihodinamskih i pristupa zasnovanih na teoriji privrženosti.<ref name="Norcross_2005">{{cite book |editor-last1=Norcross |editor-first1=John C. |editor-last2=Goldfried |editor-first2=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |series=Oxford Series in Clinical Psychology |edition=2 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0198037064 |url=https://books.google.hr/books?id=w-wpACyzL9gC |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> Značaj [[terapijski odnos|terapijskog odnosa]], poznatog i kao terapijski savez između klijenta i terapeuta, često se smatra jednim od najvažnijih elemenata psihoterapije. [[Teorija zajedničkih faktora]] posebno naglašava ovaj odnos, zajedno s drugim osnovnim faktorima za koje se smatra da doprinose uspješnosti terapijskog tretmana. [[Sigmund Freud]] (1856–1939), bečki neurolog koji je 1885. usavršavao svoje znanje kod francuskog neurologa i psihijatra [[Jean-Martin Charcot|Jean-Martina Charcota]], često se smatra ocem moderne psihoterapije. Njegove metode uključivale su [[Tumačenje snova|analizu snova]] pacijenata za kao sredstva za otkrivanje sadržaja nesvjesnog uma. Među najznačajnijim elementima Freudove teorije, koji su se tokom vremena razvijali i mijenjali, nalaze se koncept dječije seksualnosti, shvatanje [[anksioznost]]i kao manifestacije unutrašnjih psihičkih konflikata, strukturalni model psihe koji obuhvata [[id, ego i super-ego]], te koncepti [[transfer]]a i [[kontratransfer]]a. Pojmovi transfer i kontratransfer opisuju pacijentove projekcije na terapeuta i terapeutove emocionalne odgovore na pacijenta. Budući da su neki Freudovi koncepti bili veoma široko definisani i teško podložni empirijskom provjeravanju ili opovrgavanju, njegova teorija bila je predmet kritika brojnih autora, među kojima se posebno isticao filozof i psihijatar [[Karl Jaspers]]. Uprkos kritikama, njegovi nasljednici i saradnici, uključujući [[Melanie Klein]] i [[Donald Winnicott|Donalda Winnicotta]], dodatno su razvijali i prilagođavali psihodinamske terapijske tehnike. Od 1960-ih primjena klasične freudovske psihoanalize u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Istovremeno su se razvijali novi psihoterapijski pravci čija je efikasnost ispitivana kroz naučna istraživanja i kliničke studije. Međutim, od 1960-ih upotreba psihoanalize zasnovane na Freudovim postavkama u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]] znatno je opala. Uporedo s tim, pojavile su se različite vrste psihoterapije praćene kliničkim ispitivanjima osmišljenim za njihovo naučno testiranje. Među njima su kognitivne terapije, razvijene pod utjecajem [[Aaron Beck|Aarona Becka]], bihevioralne terapije zasnovane na radu [[B. F. Skinner]]a i [[Joseph Wolpe|Josepha Wolpea]], kao i vremenski ograničeni i strukturirani pristupi poput [[Interpersonalna psihoterapija|interpersonalne psihoterapije]]. U tretiranju poremećaja kod djece i adolescenata te osoba sa shizofrenijom posebno mjesto zauzimaju različiti oblici [[Porodična terapija|porodične terapije]]. Brojni koncepti nastali u okviru psihoterapije postali su sastavni dio savremene kliničke prakse. Oni ne služe samo kao terapijske metode nego i kao teorijski okviri koji pomažu stručnjacima u razumijevanju složenih obrazaca ljudskog ponašanja, emocija i međuljudskih odnosa. Psihoterapija može biti usmjerena na liječenje specifičnih [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]], rješavanje svakodnevnih životnih problema, unapređenje [[Interpersonalni odnosi|interpersonalnih odnosa]] ili ostvarivanje ličnih ciljeva. Terapijski proces može se provoditi samostalno ili u kombinaciji s [[Farmakoterapija|farmakoterapijom]], odnosno prije, tokom ili nakon primjene [[Psihofarmaci|psihofarmaka]]. Psihoterapijski pristupi mogu se klasifikovati na više različitih načina. Jedna od najčešćih podjela razlikuje terapije zasnovane na [[Medicinski model|medicinskom modelu]] od onih koje proizlaze iz [[Humanistički model|humanističkog pristupa]]. U okviru medicinskog modela klijent se posmatra kao osoba koja pati od određenog poremećaja ili teškoće, dok terapeut koristi svoja stručna znanja i vještine kako bi pomogao u ublažavanju simptoma i uspostavljanju psihološkog funkcionisanja. Primjer takvog pristupa predstavlja široka primjena dijagnostičkih klasifikacija poput [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]] (DSM). Nasuprot tome, humanistički pristupi nastoje izbjeći patologiziranje ljudskog iskustva. U njima se naglasak stavlja na razvoj ličnih potencijala, samorazumijevanje i lični rast. Terapeut nastoji stvoriti odnos i okruženje koje podstiče iskustveno učenje i razvoj, pri čemu se njegova uloga češće opisuje kao facilitator ili pomagač nego kao stručnjak koji "liječi" poremećaj. Psihoterapija se također može podijeliti prema broju učesnika uključenih u terapijski proces. Individualna psihoterapija podrazumijeva rad jednog terapeuta s jednim klijentom, dok [[grupna psihoterapija]] uključuje više učesnika. U ovu kategoriju ubrajaju se i [[partnerska terapija]] te [[porodična terapija]], koje se fokusiraju na interpersonalne odnose i porodičnu dinamiku.<ref name="Crago_2006">{{cite book |last=Crago |first=Hugh |title=Couple, Family and Group Work: First Steps in Interpersonal Intervention |date=2006 |publisher=Open University Press |location=Maidenhead, Berkshire; New York |isbn=978-0335211425 |url=https://books.google.ba/books?id=EWX4AAAAQBAJ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> Drugi kriterij podjele odnosi se na trajanje terapijskog procesa. Terapije koje obuhvataju manji broj seansi tokom nekoliko sedmica ili mjeseci najčešće se označavaju kao [[Kratka psihoterapija|kratke psihoterapije]]. S druge strane, dugotrajne terapije mogu trajati godinama, uz redovne susrete između terapeuta i klijenta. Neki autori razlikuju i psihoterapijske pristupe prema njihovim osnovnim ciljevima. Tako se govori o otkrivajućim ili [[Dubinska psihologija|dubinskim terapijama]] i o [[Suportivna psihoterapija|suportivnim terapijama]]. Dubinske terapije usmjerene su na razvijanje uvida u nesvjesne ili dublje uzroke psiholoških teškoća, pri čemu je klasična psihoanaliza najpoznatiji primjer takvog pristupa. Suportivna psihoterapija, nasuprot tome, usmjerena je na jačanje postojećih kapaciteta za suočavanje sa životnim izazovima. Terapeut pruža emocionalnu podršku, ohrabrenje, pomoć u procjeni stvarnosti i razvijanju efikasnijih strategija prilagođavanja. Izbor između suportivnog i dubinskog pristupa zavisi od prirode problema, psiholoških resursa klijenta i ciljeva terapijskog procesa.<ref name="Misch_2000">{{cite journal |last=Misch |first=Donald A. |title=Basic Strategies of Dynamic Supportive Therapy |journal=The Journal of Psychotherapy Practice and Research |volume=9 |issue=4 |date=2000 |pages=173–189 |pmc=3330607 |pmid=11069130 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3330607/ |access-date=24. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Humanističke psihoterapije === {{Glavni|Humanistička psihologija}} Humanističke psihoterapije, koje se često nazivaju i [[Iskustveno znanje|iskustvenim]] terapijama, zasnivaju se na principima [[humanistička psihologija|humanističke psihologije]]. Nastale su sredinom 20. vijeka kao reakcija na [[biheviorizam]] i [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] te su zbog toga često označavane kao "treća sila" u [[Psihologija|psihologiji]]. Njihov fokus usmjeren je na lični razvoj, potrebe pojedinca, [[Subjektivnost i objektivnost (filozofija)|subjektivno]] iskustvo i potragu za smislom, pri čemu se naglašava potencijal za rast i razvoj, a ne prvenstveno [[psihopatologija]] i poremećaji.<ref name="Maslow_1962">{{cite book |last=Maslow |first=Abraham H. |title=Toward a psychology of being |date=1962 |publisher=Van Nostrand |location=Princeton, N.J. |url=https://archive.org/details/towardpsychology00masl |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humanističkih pristup polazi od pretpostavke da svaka osoba posjeduje urođenu težnju ka razvoju vlastitih sposobnosti i ostvarenju svojih potencijala, što je [[Abraham Maslow]] nazvao [[Samoaktualizacija|samoaktualizacijom]]. Uloga terapeuta jeste da stvori sigurno, podržavajuće i relacijsko okruženje u kojem se ta težnja može razvijati.<ref name="Stefaroi_2012">{{cite book |last=Stefaroi |first=Petru |title=The Humanistic Approach in Psychology & Psychotherapy, Sociology & Social Work, Pedagogy & Education, Management and Art: Personal Development and Community Development |date=2012 |publisher=CreateSpace |location=Charleston, SC |isbn=978-1535271646 |url=https://www.academia.edu/30855918/The_Humanistic_Approach_in_Psychology_and_Psychotherapy_Sociology_and_Social_Work_Pedagogy_and_Education_Management_and_Art_Personal_Development_and_Community_Development |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humanistička psihologija dijelom je povezana s [[Egzistencijalizam|egzistencijalizmom]], prema kojoj ljudi pronalaze smisao života kroz vlastite izbore i djelovanje. Na tim idejama zasniva se i [[egzistencijalna terapija]], koja je blisko povezana s [[Fenomenologija (filozofija)|fenomenologijom]].<ref name="Deurzen_Kenward_2011">{{cite book |last1=van Deurzen |first1=Emmy |last2=Kenward |first2=Raymond |date=2011 |title=Dictionary of Existential Psychotherapy and Counselling |url=https://sk.sagepub.com/ency/edvol/dictionary-of-existential-psychotherapy-and-counselling/toc |publisher=SAGE Publications Ltd |doi=10.4135/9781446220771 |isbn=9780761970958 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Gessmann_1996">{{cite book |last=Gessmann |first=H. W. |date=1996 |chapter=Humanistische Psychologie und Humanistisches Psychodrama |chapter-url=https://www.iccpp.org/wp-content/uploads/2020/08/Humanistische-Psychologie-und-Humanistisches-Psychodrama-de.pdf |title=Humanistisches Psychodrama |volume=Band 4 |publisher=Verlag des PIB |location=Duisburg |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}</ref> Jedan od najpoznatijih humanističkih pristupa jeste [[terapija usmjerena na osobu]], koju je razvio [[Carl Rogers]]. Ovaj pristup naglašava važnost terapeutove empatije, otvorenosti i "bezuslovnog pozitivnog prihvatanja" klijenta. Smatra se da takav odnos omogućava klijentu da izrazi i razvije vlastito [[self|ja]].<ref name="Rogers_1951">{{cite book |last=Rogers |first=Carl R. |date=1951 |title=Client-Centered Therapy, Its Current Practice, Implications, and Theory |url=https://archive.org/details/clientcenteredth00roge |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Humanistička [[psihodrama]] (HPD) predstavlja oblik psihoterapije zasnovan na humanističkom shvatanju čovjeka.<ref name="Gessmann_1996" /> Za razliku od klasične psihodrame, koja je bila pod utjecajem psihoanalitičkih ideja o emocionalnom pražnjenju (katarzi), humanistička psihodrama usmjerena je na razvoj ličnosti i ličnih potencijala.<ref name="Gessmann_1996" /> U ovom pristupu samosvijest, samoprihvatanje i samoostvarenje imaju centralno mjesto. Terapeutski proces polazi od subjektivnih iskustava, osjećaja i misli pojedinca, a promjena se nastoji postići kroz bolje razumijevanje sebe i vlastitih životnih iskustava.<ref name="Gessmann_1996" /> [[Geštalt terapija]], izvorno nazivana "terapija koncentracijom", predstavlja egzistencijalni i iskustveni pristup koji pomaže osobi da razvije svijest o sebi i svom ponašanju u različitim životnim situacijama. Umjesto dugih analiza prošlih događaja, geštalt terapija naglašava neposredno iskustvo i ono što osoba doživljava "ovdje i sada". Ovaj pristup proizašao je pod utjecajem različitih teorijskih pravaca, te se zasniva na četiri glavna teorijska stuba: [[Fenomenologija (psihologija)|fenomenološkoj metodi]], dijaloškom odnosu, strategijama teorije polja i eksperimentalnoj slobodi.<ref name="Wheeler_2013">{{cite book |last=Wheeler |first=Gordon |date=2013 |title=Gestalt Reconsidered: A New Approach to Contact and Resistance |url=https://books.google.ba/books?id=rZrWYyuaNnUC |publisher=Taylor &amp; Francis |isbn=9781134895021 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Krajem 20. vijeka (1998-1999) razvijen je i pristup "ljudske datosti" ({{en|human givens}}), koji predstavlja kraći i izrazito praktično usmjeren oblik humanističke terapije. Ovaj model polazi od pretpostavke da ljudi imaju određene univerzalne emocionalne potrebe, kao što su potreba za sigurnošću, autonomijom, pripadanjem i društvenom povezanošću. Psihološke poteškoće nastaju kada te potrebe nisu adekvatno zadovoljene, pa je cilj terapije pomoći osobi da pronađe efikasnije načine njihovog ispunjavanja.<ref name="Maslow_1943">{{cite journal |last=Maslow |first=Abraham H. |date=1943 |title=A theory of human motivation |url=https://www.excelcentre.net/TheoryHumanMotivation.pdf |journal=Psychological Review |volume=50 |issue=4 |pages=370–396 |doi=10.1037/h0054346 |hdl=10983/23610 |citeseerx=10.1.1.334.7586 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Deci_Ryan_1985">{{cite book |last1=Deci |first1=Edward L. |last2=Ryan |first2=Richard M. |date=1985 |title=Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior |url=https://eduq.info/xmlui/handle/11515/34618 |publisher=Springer |doi=10.1007/978-1-4899-2271-7 |isbn=978-1-4899-2273-1 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Griffin_Tyrrell_2003">{{cite book |last1=Griffin |first1=Joe |last2=Tyrrell |first2=Ivan |date=2003 |title=Human Givens: A New Approach to Emotional Health and Clear Thinking |url=https://books.google.bf/books?id=ajDTAQAACAAJ |publisher=HG Publishing |isbn=9781899398263 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Corp_et_al_2008">{{cite journal |last1=Corp |first1=Nadia |last2=Tsaroucha |first2=Anna |last3=Kingston |first3=Paul |date=2008 |title=Human givens therapy: The evidence base |url=https://www.researchgate.net/publication/235262207_Human_Givens_Therapy_The_Evidence_Base |journal=Mental Health Review Journal |volume=13 |issue=4 |pages=44–52 |doi=10.1108/13619322200800027 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Terapije usmjerene na uvid === {{Glavni|Psihoterapija usmjerena na uvid}} [[Psihoterapija usmjerena na uvid|Psihoterapije usmjerene na uvid]] predstavljaju skup terapijskih pristupa čiji je cilj otkrivanje, razumijevanje i tumačenje [[Nesvjesni um|nesvjesnih]] psihičkih procesa koji utječu na ponašanje, emocije i međuljudske odnose pojedinca. Ovaj naziv najčešće se odnosi na psihodinamsku terapiju, dok je psihoanaliza njen najstariji i najintenzivniji oblik. Ovaj naziv najčešće se odnosi na [[psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]], u kojoj [[psihoanaliza]] predstavlja najstariji i najintenzivniji oblik. Ovi pristupi, koji pripadaju području [[Dubinska psihologija|dubinske psihologije]], polaze od pretpostavke da mnogi psihološki simptomi i obrasci ponašanja proizlaze iz nesvjesnih konflikata i iskustava. Tokom terapije pacijent se podstiče da verbalizuje svoje misli, osjećanja, fantazije i snove, uglavnom putem metode [[Slobodne asocijacije (psihologija)|slobodnih asocijacije]]. Na osnovu tog materijala terapeut nastoji razumjeti i protumačiti nesvjesne konflikte iz prošlosti i sadašnjosti koji mogu biti povezani s emocionalnim teškoćama, simptomima ili problemima u funkcionisanju ličnosti. Razvoj psihodinamske teorije oblikovalo je šest značajnih psihoanalitičkih škola:<ref name="Tartakovsky_2021">{{cite web |title=Is Psychodynamic Therapy Right for Me? |url=https://psychcentral.com/lib/psychodynamic-therapy |website=Psych Central |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Freudovska psihoanaliza, [[psihologija ega]], [[teorija objektnih odnosa]], [[psihologija selfa]], [[interpersonalna psihoanaliza]]<ref name="Sullivan_2011">{{cite book |last1=Sullivan |first1=Harry Stack |title=The Interpersonal Theory of Psychiatry |date=2011 |publisher=Routledge |url=https://web.english.upenn.edu/~cavitch/pdf-library/Sullivan_Interpersonal_Theory_of_Psychiatry.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> i [[relacijska psihoanaliza]].<ref name="Mitchell_1988">{{cite book |last1=Mitchell |first1=Stephen A. |title=Relational Concepts in Psychoanalysis: An Integration |date=1988 |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674754119 |url=https://books.google.ba/books?id=Hv-JiENaRUMC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored individualnog rada, razvijeni su i različiti oblici analitičke [[Grupna terapija|grupne terapije]]. === Kognitivno-bihevioralne psihoterapije === {{Glavni|Kognitivno-bihevioralna terapija}} [[Bihevioralna terapija|Bihevioralne terapije]] koriste [[biheviorizam|bihevioralne]] tehnike, uključujući [[Primijenjena analiza ponašanja|primijenjenu analizu ponašanja]] (poznatu i kao [[modifikacija ponašanja]]), kako bi promijenile neprilagođene obrasce ponašanja s ciljem poboljšanja emocionalnih reakcija, kognitivnih procesa i interakcija s drugim ljudima. [[Funkcionalno-analitička psihoterapija]] predstavlja jedan od oblika ovog pristupa. Po svojoj prirodi, bihevioralne terapije su empirijske (zasnovane na podacima), kontekstualne (usmjerene na okruženje i kontekst), funkcionalne (zainteresovane za efekat ili posljedicu koju ponašanje na kraju proizvodi), probabilističke (ponašanje posmatraju kao statistički predvidljivo), [[monizam|monističke]] (odbacuju dualizam uma i tijela te osobu promatraju kao jedinstvenu cjelinu) i relacijske (analiziraju dvosmjerna uzajamna djelovanja).<ref name="Sundberg_Winebarger_Taplin_2002">{{cite book |last1=Sundberg |first1=Norman D. |last2=Winebarger |first2=Allen A. |last3=Taplin |first3=Julian R. |title=Clinical Psychology: Evolving Theory, Practice, and Research |date=2002 |publisher=Prentice Hall |edition=4 |isbn=9780130871190 |url=https://books.google.ba/books/about/Clinical_Psychology.html?id=gqMKAAAACAAJ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Kognitivna terapija]] neposredno je usmjerena na promjenu načina mišljenja kako bi se unaprijedile emocije i ponašanje. [[Kognitivno-bihevioralna terapija]] nastoji objediniti navedena dva pristupa te se fokusira na oblikovanje i preoblikovanje ljudske [[kognicija|kognicije]], [[emocije|emocija]] i [[ponašanje|ponašanja]]. U kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT) terapeut koristi različite metode kako bi pomogao klijentima da prepoznaju, procijene i prevladaju problematične i disfunkcionalne obrasce mišljenja, emocionalnog reagovanja i ponašanja. Koncept psihoterapija "trećeg vala" odražava utjecaj [[Istočna filozofija u kliničkoj psihologiji|istočne filozofije na kliničku psihologiju]]. Ovi pristupi uključuju principe poput [[Meditacija|meditacije]] u terapijske intervencije kao što su [[kognitivna terapija zasnovana na svjesnosti]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] te [[dijalektičko-bihevioralna terapija]], koja se često primjenjuje u tretmanu [[Granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]].<ref name="Lebow_2008_Contemporary" /> [[Interpersonalna psihoterapija]] (IPT) relativno je [[Kratka psihoterapija|kratak oblik psihoterapije]] koji potiče iz kognitivno-bihevioralnih i [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamskih]] pristupa. Ovaj oblik terapije posljednjih decenija privukao je značajnu istraživačku pažnju te se preporučuje u stručnim smjernicama za liječenje određenih [[Mentalni poremećaj|psihičkih poremećaja]]. IPT se usmjerava na povezanost između [[Raspoloženje (psihologija)|raspoloženja]] i društvenih okolnosti, te pomaže u razvijanju [[Socijalne vještine|socijalnih vještina]] i jačanju socijalne podrške.<ref name="Markowitz_Weissman_2012">{{cite journal |last1=Markowitz |first1=John C. |last2=Weissman |first2=Myrna M. |title=Interpersonal psychotherapy: past, present and future |journal=Clinical Psychology & Psychotherapy |volume=19 |issue=2 |pages=99–105 |date=2012 |pmid=22331561 |pmc=3427027 |doi=10.1002/cpp.1774 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3427027/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Njen cilj je unaprijediti prilagođavanje pojedinca aktuelnim međuljudskim ulogama i životnim situacijama. [[Izlaganje i prevencija odgovora]] (ERP) je tehnika koju terapeuti najčešće primjenjuju u liječenju [[opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulzivnog poremećaja]] (OKP).<ref name="IOCDF_ERP">{{cite web |title=Exposure and Response Prevention (ERP) |url=https://iocdf.org/about-ocd/treatment/erp/ |website=International OCD Foundation |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema stajalištu, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] (APA) navodi da [[kognitivno-bihevioralna terapija]] koji se primarno oslanja na bihevioralne tehnike (poput ERP-a) ima najsnažniju empirijsku podršku među psihosocijalnim intervencijama.<ref name="Simpson_Koran_2013">{{cite web |last1=Simpson |first1=H. Blair |last2=Koran |first2=Lorrin M. |date=2013 |title=Guideline Watch: Practice guideline for the treatment of patients with obsessive-compulsive disorder |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-watch.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Suština ERP-a sastoji se u tome da se osoba postepeno suočava sa situacijama ili podražajima koji izazivaju strah (izlaganje), dok se istovremeno uzdržava od izvođenja kompulzivnih rituala (prevencija odgovora). Na taj način dolazi do postepenog smanjenja [[anksioznost]]i i potrebe za ritualnim ponašanjem. Terapija se uobičajeno provodi na "hijerarhijski način", što znači da se pacijent, kako napreduje kroz ciklus tretmana, suočavaja sa stimulansima koji izazivaju sve viši nivo anksioznosti.<ref name="Riemann_BeyondOCD">{{cite web |last1=Riemann |first1=Bradley C. |title=How I Treat OCD |url=https://beyondocd.org/expert-perspectives/articles/how-i-treat-ocd |website=Beyond OCD |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APA_OCD_Guide">{{cite web |author=American Psychiatric Association Steering Committee on Practice Guidelines |title=Treating obsessive-compulsive disorder: A quick reference guide |url=https://psychiatryonline.org/pb/assets/raw/sitewide/practice_guidelines/guidelines/ocd-guide.pdf |website=Psychiatry Online |publisher=American Psychiatric Association |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Sve veći broj istraživanja ukazuje na to da su prakse [[svjesna prisutnost|svjesne prisutnosti]] ({{en|mindfulnessa}}), zasnovane na usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak, efikasne u psihijatrijskom tretmanu te su posljednjih godina postale veoma rasprostranjene.<ref name="Alkan_etal_2025">{{cite journal |last1=Alkan |first1=Ekin |last2=Kumar |first2=Geetanjali |last3=Ravichandran |first3=Shreya |last4=Kaushal |first4=Samiksha Rakesh |last5=Salazar-de-Pablo |first5=Gonzalo |last6=Alerci |first6=Livia |last7=Michaud-Feinberg |first7=Joelle |last8=Gutiérrez-Rojas |first8=Luis |last9=Zorzi |first9=Carline |last10=Klauser |first10=Paul |last11=Golay |first11=Philippe |last12=Kramer |first12=Ueli |last13=Alameda |first13=Luis |title=Effectiveness of mindfulness based interventions in reducing depressive symptoms across mental disorders: A meta-analysis of randomized controlled trials |journal=Psychiatry Research |volume=348 |pages=116473 |date=2025 |doi=10.1016/j.psychres.2025.116473 |hdl=10261/391413 |url=https://arodes.hes-so.ch/record/15876/files/AlkanEtal_2025_Effectiveness.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Goldberg_etal_2018">{{cite journal |last1=Goldberg |first1=Simon B. |last2=Tucker |first2=Raymond P. |last3=Greene |first3=Paul A. |last4=Davidson |first4=Richard J. |last5=Wampold |first5=Bruce E. |last6=Kearney |first6=David J. |last7=Simpson |first7=Tracy L. |title=Mindfulness-based interventions for psychiatric disorders: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=59 |pages=52–60 |date=2018 |pmid=29126747 |pmc=5741505 |doi=10.1016/j.cpr.2017.10.011 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5741505/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Calderone_etal_2024">{{cite journal |last1=Calderone |first1=Andrea |last2=Latella |first2=Desirée |last3=Impellizzeri |first3=Federica |last4=de Pasquale |first4=Paolo |last5=Famà |first5=Fausto |last6=Quartarone |first6=Angelo |last7=Calabrò |first7=Rocco Salvatore |title=Neurobiological changes induced by mindfulness and meditation: A systematic review |journal=Biomedicines |volume=12 |issue=11 |pages=2613 |date=2024 |doi=10.3390/biomedicines12112613 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11591838/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> U savremenim teorijama pretpostavlja se da intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje blagotvorne efekte na mentalno zdravlje kroz smanjenje ruminacije (pretjeranog i ponavljajućeg razmišljanja), jačanje decentriranja (sposobnosti distanciranog posmatranja vlastitih misli), unapređenje regulacije emocija, razvoj samosaosjećanja i povećanje psihološke fleksibilnosti.<ref name="Gkintoni_etal_2025">{{cite journal |last1=Gkintoni |first1=Evgenia |last2=Vassilopoulos |first2=Stephanos P. |last3=Nikolaou |first3=Georgios |title=Mindfulness-based cognitive therapy in clinical practice: A systematic review of neurocognitive outcomes and applications for mental health and well-being |journal=Journal of Clinical Medicine |volume=14 |issue=5 |pages=1703 |date=2025 |issn=2077-0383 |doi=10.3390/jcm14051703 |publisher=MDPI AG |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11900371/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Weder_2022">{{cite journal |last1=Weder |first1=Bruno J. |title=Mindfulness in the focus of the neurosciences - The contribution of neuroimaging to the understanding of mindfulness |journal=Frontiers in Behavioral Neuroscience |volume=16 |pages=928522 |date=2022 |issn=1662-5153 |doi=10.3389/fnbeh.2022.928522 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9622333/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pascoe_etal_2017">{{cite journal |last1=Pascoe |first1=Michaela C. |last2=Thompson |first2=David R. |last3=Jenkins |first3=Zoe M. |last4=Ski |first4=Chantal F. |title=Mindfulness mediates the physiological markers of stress: Systematic review and meta-analysis |journal=Journal of Psychiatric Research |volume=95 |pages=156–178 |date=2017 |pmid=28863392 |doi=10.1016/j.jpsychires.2017.08.004 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022395617301462 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Empirijska istraživanja dodatno pokazuju da smanjenje ruminacije posreduje u ublažavanju simptoma depresije, anksioznosti i psihološkog distresa, što upućuje da ruminacija kao primarni mehanizam putem kojeg intervencije zasnovane na svjesnoj prisutnosti ostvaruju svoje terapijske efekte.<ref name="Kaplan_etal_2018">{{cite journal |last1=Kaplan |first1=Deanna M. |last2=Palitsky |first2=Roman |last3=Carey |first3=Angela L. |last4=Crane |first4=Tracy E. |last5=Havens |first5=Cody M. |last6=Medrano |first6=Michael R. |last7=Reznik |first7=Samantha J. |last8=Sbarra |first8=David A. |last9=O'Connor |first9=Mary-Frances |title=Maladaptive repetitive thought as a transdiagnostic phenomenon and treatment target: An integrative review |journal=Journal of Clinical Psychology |volume=74 |issue=7 |pages=1126–1136 |date=2018 |pmid=29342312 |doi=10.1002/jclp.22585 |url=https://stoptransingkids.wordpress.com/wp-content/uploads/2019/03/kaplan_et_al-2018-journal_of_clinical_psychology.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="PeresteloPerez_etal_2017">{{cite journal |last1=Perestelo-Perez |first1=Lilisbeth |last2=Barraca |first2=Jorge |last3=Peñate |first3=Wenceslao |last4=Rivero-Santana |first4=Amado |last5=Alvarez-Perez |first5=Yolanda |title=Mindfulness-based interventions for the treatment of depressive rumination: Systematic review and meta-analysis |journal=International Journal of Clinical and Health Psychology |volume=17 |issue=3 |pages=282–295 |date=2017 |pmid=30487903 |pmc=6220915 |doi=10.1016/j.ijchp.2017.07.004 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6220915/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Li_etal_2022">{{cite journal |last1=Li |first1=Pan |last2=Mao |first2=Lingyun |last3=Hu |first3=Maorong |last4=Lu |first4=Zihang |last5=Yuan |first5=Xin |last6=Zhang |first6=Yanyan |last7=Hu |first7=Zhizhong |title=Mindfulness on rumination in patients with depressive disorder: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials |journal=International Journal of Environmental Research and Public Health |volume=19 |issue=23 |pages=16101 |date=2022 |doi=10.3390/ijerph192316101 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9737922/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među ostalim oblicima psihoterapije ubrajaju se [[realitetna terapija]] odnosno [[Glasserova teorija izbora]], [[multimodalna terapija]], kao i terapijski pristupi razvijeni za specifične poremećaje. U ovu grupu spadaju terapije za [[posttraumatski stresni poremećaj]] (PTSP), poput [[Terapija kognitivnog procesiranja|terapije kognitivnog procesiranja]], zatim tretmani za [[Poremećaj upotrebe supstanci|poremećaje povezane s upotrebom psihoaktivnih supstanci]], kao što su [[prevencija relapsa]] (prevencija povrata bolesti) i [[kontingencijski menadžment]] (upravljanje nepredviđenim okolnostima), te terapije namijenjene osobama s [[Dualna dijagnoza|istovremenim prisustvom više poremećaja]] (komorbiditetom), među kojima je poznat program "Seeking Safety".<ref name="Najavits_2009">{{cite book|last1=Najavits |first1=Lisa M. |editor1-last=Springer |editor1-first=David W. |editor2-last=Rubin |editor2-first=Allen |chapter=Seeking safety: An implementation guide |title=Substance abuse treatment for youth and adults: Clinician's guide to evidence-based practice series |location=Hoboken, NJ |publisher=John Wiley & Sons |pages=311–347 |date=2009 |isbn=978-0-470-24453-1 |oclc=303076493 |url=https://www.wiley.com/en-fr/shop/psychology-general/substance-abuse-treatment-for-youth-and-adults-clinician's-guide-to-evidence-based-practice-p-9780470543764 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Sistemske psihoterapije === {{Glavni|Sistemska terapija}} [[File:Gruppovaya-psihoterapiya.jpg|mini|right|300px|Grupna terapija, Ukrajina]] [[Sistemska terapija]] nastoji sagledati pojedinca ne samo kao zasebnu osobu, što je često u osnovi drugih psihoterapijskih pristupa, nego i kroz njegove odnose s drugim ljudima. Fokusirana je na međusobne interakcije, obrasce ponašanja i dinamiku grupa. U sistemske terapije ubrajaju se [[porodična terapija]] i [[bračno savjetovanje]]. [[Psihologija zajednice]] također se smatra jednim od oblika sistemskog pristupa u psihologiji. Termin [[grupna terapija]] prvi je upotrijebio oko 1920. [[Jacob L. Moreno]]. Njegov najznačajniji doprinos bio je razvoj [[Psihodrama|psihodrame]], metode u kojoj grupa istovremeno ima ulogu izvođača i publike, a individualni problemi istražuju se kroz njihovo scensko prikazivanje pod vodstvom terapeuta. Primjenu grupe terapije u bolničkim i vanbolničkim uslovima razvilo je nekoliko evropskih psihoanalitičara koji su emigrirali u Sjedinjene Američke Države. Među njima se isticao [[Paul Schilder]], koji je u malim terapijskim grupama u bolnici Bellevue u New Yorku liječio osobe s teškim neurotskim i blažim psihotičnim poremećajima. Značaj grupnog rada posebno je došao do izražaja u Ujedinjenom Kraljevstvu tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tada je nekoliko psihoanalitičara i psihijatara pokazalo vrijednost grupnih metoda u procesu selekcije oficira za vojne potrebe. Nakon toga, nekolicina pionira ovog pristupa, među kojima su bili [[Wilfred Bion]] i [[John Rickman (psihoanalitičar)|John Rickman]], dobila je priliku organizovati vojne psihijatrijske jedinice zasnovane na grupnom radu. Njihov rad kasnije su nastavili [[S. H. Foulkes]], Main i Bridger. Važnu ulogu u razvoju grupne psihoterapije imali su eksperimenti provedeni u [[Bolnica Hollymoor|bolnici Northfield]] u Birminghamu. Ovi eksperimenti, poznati kao "Northfield eksperimenti", nakon Drugog svjetskog rata doprinijeli su razvoju socijalne terapije i pokreta [[Terapijska zajednica|terapijskih zajednica]], kao i primjeni rada u malim grupama u liječenju neurotskih poremećaja i poremećaja ličnosti. Danas se grupna psihoterapija primjenjuje u različitim kliničkim ustanovama, ali i u privatnoj psihoterapijskoj praksi.<ref name="Gessmann_2012">{{cite journal |last1=Gessmann |first1=Hans-Werner |title=Empirischer Beitrag zur Prüfung der Wirksamkeit psychodramatischer Gruppenpsychotherapie bei NeurosepatientInnen (ICD-10: F3, F4) |journal=Zeitschrift für Psychodrama und Soziometrie |volume=10 |issue=1 |date=2012 |doi=10.1007/s11620-011-0128-3 |url=https://www.researchgate.net/publication/257703074_Empirischer_Beitrag_zur_Prufung_der_Wirksamkeit_psychodramatischer_Gruppenpsychotherapie_bei_NeurosepatientInnen_ICD-10_F3_F4 |access-date=25. 6. 2026 |language=de}}</ref> === Ekspresivne psihoterapije === {{Glavni|Ekspresivna terapija}} [[Ekspresivna psihoterapija]] predstavlja oblik terapije koji kao osnovno sredstvo tretmana koristi umjetničko izražavanje. Terapijski proces zasniva se na improvizacijskim, stvaralačkim, rekreativnim i receptivnim iskustvima kroz različite umjetničke forme. Ekspresivni psihoterapeuti primjenjuju različite discipline kreativnih umjetnosti kao terapijske intervencije. Među njima su [[terapija plesom]], [[dramska terapija]], [[art terapija]], [[muzikoterapija]] i [[terapija pisanjem]], kao i drugi srodni pristupi.<ref name="Malchiodi_2007">{{cite book |editor1-last=Malchiodi |editor1-first=Cathy A. |title=Expressive therapies |location=New York, London |publisher=The Guilford Press |date=2007 |isbn=978-1-59385-087-6 |url=https://www.istanbulsanatlayasam.org/uploads/1/4/2/7/14276347/expressive_therapies.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj oblik terapije može uključivati i tehnike poput [[Imenovanje emocija|imenovanja emocija]], odnosno verbalnog prepoznavanja i opisivanja emocionalnih stanja. Polazište ekspresivne psihoterapije jeste uvjerenje da se mnogi psihološki problemi najuspješnije obrađuju kroz kreativno izražavanje mašte i iskustava. Tokom stvaralačkog procesa klijenti istražuju vlastite misli, emocije i konflikte, dok se sadržaji koji se pojave kroz umjetnički rad naknadno integrišu i obrađuju u terapijskom procesu. === Postmodernističke psihoterapije === Postmodernističke psihoterapije, poznate i kao [[Poststrukturalizam|poststrukturalističke]] ili [[Konstruktivizam (psihološki pravac)|konstruktivističke]] psihoterapije, polaze od stava da stvarnost nije jedinstvena i objektivno zadana, već da ljudi oblikuju vlastita značenja kroz iskustvo, jezik i društvene odnose. [[Narativna terapija]] usmjerena je na "dominantnu priču" koju osoba razvija o sebi i svom životu. Kroz terapijski razgovor istražuju se načini na koje su određena uvjerenja, interpretacije i životne priče stekle dominantan položaj. Kada klijent smatra korisnim, pažnja se može posvetiti i društvenim, kulturnim i historijskim faktorima koji su utjecali na oblikovanje tih narativa. [[Koherentna terapija]] polazi od pretpostavke da simptomi proizlaze iz više nivoa mentalnih konstrukata i implicitnih uvjerenja. Prema ovom pristupu, simptomi predstavljaju pokušaj osobe da ostvari samoočuvanje ili samopotvrđivanje, čak i kada takvi obrasci dovode do psiholoških poteškoća. [[Feministička terapija]] odbacuje ideju da postoji samo jedan ispravan ili univerzalan način tumačenja stvarnosti. Ona naglašava važnost društvenog konteksta, odnosa moći, roda i društvene nejednakosti u razumijevanju psiholoških problema te se zbog toga ubraja među postmodernističke psihoterapijske pristupe.<ref name="Evans_etal_2010">{{cite book |last1=Evans |first1=Kathy M. |last2=Kincade |first2=Elizabeth Ann |last3=Seem |first3=Susan Rachael |title=Introduction to feminist therapy: Strategies for social and individual change |publisher=SAGE |date=2010 |isbn=978-1-4129-1536-6 |url=https://books.google.ba/books?id=_rsAdzE9KfkC |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Ostali psihoterapijski pristupi === [[Transpersonalna psihologija]] i s njom povezani terapijski pristupi promatraju klijenta u kontekstu duhovnog razumijevanja svijesti.<ref name="Gillette_Tartakovsky_2022">{{cite web |last1=Gillette |first1=Hope |last2=Tartakovsky |first2=Margarita |title=Basics of transpersonal psychology and applications in therapy |url=https://psychcentral.com/health/transpersonal-psychology-spiritual-therapy |website=Psych Central |date=2022 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Pozitivna psihoterapija]] (PPT) razvijena je 1968. kao metoda unutar humanističke i psihodinamske psihoterapije. Zasniva se na pozitivnoj slici o čovjeku te koristi pristup usmjeren na očuvanje i unapređenje zdravlja, razvoj ličnih potencijala i razumijevanje unutrašnjih konflikata. [[Hipnoterapija]] predstavlja oblik terapije koji se provodi dok se osoba nalazi u stanju [[Hipnoza|hipnoze]]. Najčešće se koristi s ciljem modifikacije ponašanja, emocionalnih reakcija i stavova. Hipnoterapija se primjenjuje u radu s različitim problemima, uključujući disfunkcionalne navike,<ref name="Johnson_Karkut_1994">{{cite journal |last1=Johnson |first1=David L. |last2=Karkut |first2=Richard T. |title=Performance by gender in a stop-smoking program combining hypnosis and aversion |journal=Psychological Reports |volume=75 |issue=2 |pages=851–857 |date=1994 |doi=10.2466/pr0.1994.75.2.851 |pmid=7862796 |s2cid=39850409 |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.2466/pr0.1994.75.2.851 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Barber_2001">{{cite journal |last1=Barber |first1=Joseph |title=Freedom from smoking: Integrating hypnotic methods and rapid smoking to facilitate smoking cessation |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=49 |issue=3 |pages=257–266 |date=2001 |doi=10.1080/00207140108410075 |pmid=11430159 |s2cid=29607578 |url=https://europepmc.org/article/med/11430159 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wynd_2005">{{cite journal |last1=Wynd |first1=Christine A. |title=Guided health imagery for smoking cessation and long-term abstinence |journal=Journal of Nursing Scholarship |volume=37 |issue=3 |pages=245–250 |date=2005 |doi=10.1111/j.1547-5069.2005.00042.x |pmid=16235865 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16235865/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ahijevych_etal_2000">{{cite journal |last1=Ahijevych |first1=Karen |last2=Yerardi |first2=Ruth |last3=Nedilsky |first3=Nancy |title=Descriptive outcomes of the American Lung Association of Ohio hypnotherapy smoking cessation program |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=48 |issue=4 |pages=374–387 |date=2000 |doi=10.1080/00207140008410367 |pmid=11011498 |s2cid=1116717 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11011498/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pekala_etal_2004">{{cite journal |last1=Pekala |first1=Ronald J. |last2=Maurer |first2=Ronald |last3=Kumar |first3=V.K. |last4=Elliott |first4=Nancy C. |title=Self-hypnosis relapse prevention training with chronic drug/alcohol users: Effects on self-esteem, affect, and relapse |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=46 |issue=4 |pages=281–297 |date=2004 |doi=10.1080/00029157.2004.10403613 |pmid=15190730 |s2cid=38903485 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.2004.10403613 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[anksioznost]],<ref name="ONeill_etal_1999">{{cite journal |last1=O'Neill |first1=Lucy M. |last2=Barnier |first2=Amanda J. |last3=McConkey |first3=Kevin |title=Treating anxiety with self-hypnosis and relaxation |journal=Contemporary Hypnosis |volume=16 |issue=2 |pages=68–80 |date=1999 |doi=10.1002/ch.154 |url=https://bscah.co.uk/wp-content/uploads/2024/03/TREATING-ANXIETY-WITH-SELF-HYPNOSIS-AND-RELAXATION.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> bolesti povezane sa stresom,<ref name="Bryant_etal_2005">{{cite journal |last1=Bryant |first1=Richard A. |last2=Moulds |first2=Michelle L. |last3=Guthrie |first3=Rachel M. |last4=Nixon |first4=Reginald D.V. |title=The additive benefit of hypnosis and cognitive-behavioral therapy in treating acute stress disorder |journal=Journal of Consulting and Clinical Psychology |volume=73 |issue=2 |pages=334–340 |date=2005 |doi=10.1037/0022-006X.73.2.334 |pmid=15796641 |url=https://www.researchgate.net/publication/7938664_The_Additive_Benefit_of_Hypnosis_and_Cognitive-Behavioral_Therapy_in_Treating_Acute_Stress_Disorder |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Whitehouse_etal_1996">{{cite journal |last1=Whitehouse |first1=Wayne G. |last2=Dinges |first2=David F. |last3=Orne |first3=Emily C. |last4=Keller |first4=Steven E. |title=Psychosocial and immune effects of self-hypnosis training for stress management throughout the first semester of medical school |journal=Psychosomatic Medicine |volume=58 |issue=3 |pages=249–263 |date=1996 |doi=10.1097/00006842-199605000-00009 |pmid=8771625 |s2cid=43116854 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8771625/ |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> upravljanje bolom<ref name="Hammond_2007">{{cite journal |last1=Hammond |first1=D. Corydon |title=Review of the efficacy of clinical hypnosis with headaches and migraines |journal=The International Journal of Clinical and Experimental Hypnosis |volume=55 |issue=2 |pages=207–219 |date=2007 |doi=10.1080/00207140601177921 |pmid=17365074 |s2cid=19705476 |url=https://hypnosforeningen.se/wp-content/uploads/2024/02/HammondHeadaches.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> i programe ličnog razvoja.<ref name="Callen_1983">{{cite journal |last1=Callen |first1=Kenneth E. |title=Auto-hypnosis in long distance runners |journal=The American Journal of Clinical Hypnosis |volume=26 |issue=1 |pages=30–36 |date=1983 |doi=10.1080/00029157.1983.10404135 |pmid=6678109 |url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00029157.1983.10404135 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Psihodelična terapija]] obuhvata terapijske postupke u kojima se koriste psihodelične supstance, kao što su [[LSD]], [[psilocibinske gljive]], [[Dimetiltriptamin|DMT]] i [[MDMA]].<ref name="Pollan_2018">{{cite news |last1=Pollan |first1=Michael |title=My adventures with the trip doctors: The researchers and renegades bringing psychedelic drugs into the mental health mainstream |url=https://www.nytimes.com/interactive/2018/05/15/magazine/health-issue-my-adventures-with-hallucinogenic-drugs-medicine.html |magazine=The New York Times Magazine |date=2018 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Za razliku od konvencionalnih psihijatrijskih lijekova, koji se obično uzimaju redovno ili prema potrebi, u psihodeličnoj terapiji pacijent učestvuje u produženoj psihoterapijskoj seansi tokom djelovanja psihodelične supstance. Takve seanse najčešće su praćene pripremnim susretima prije terapije i integracijskim seansama nakon nje, s ciljem razumijevanja i uključivanja stečenih iskustava u svakodnevni život.<ref name="Byock_2018">{{cite journal |last1=Byock |first1=Ira |title=Taking psychedelics seriously |journal=Journal of Palliative Medicine |volume=21 |issue=4 |pages=417–421 |date=2018 |doi=10.1089/jpm.2017.0684 |pmid=29356590 |pmc=5867510 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5867510/ |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Carhart-Harris_2020">{{cite news |last1=Carhart-Harris |first1=Robin |title=We can no longer ignore the potential of psychedelic drugs to treat depression |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2020/jun/08/psychedelic-drugs-treat-depression |work=The Guardian |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Psihodelična terapija često se poredi sa [[Šamanizam|šamanskim]] iscjeliteljskim ritualima autohtonih naroda. Istraživači ističu dvije osnovne razlike između ovih pristupa. Prva se odnosi na šamansko uvjerenje da postoji više stvarnosti koje se mogu istraživati kroz izmijenjena stanja svijesti, dok se druga odnosi na vjerovanje da su duhovna bića i entiteti koji se pojavljuju u snovima i vizijama stvarni.<ref name="Carhart-Harris_2020" /><ref name="Metzner_1998">{{cite journal |last1=Metzner |first1=R. |title=Hallucinogenic drugs and plants in psychotherapy and shamanism |journal=Journal of Psychoactive Drugs |volume=30 |issue=4 |pages=333–341 |date=1998 |doi=10.1080/02791072.1998.10399709 |pmid=9924839 |url=http://psychonautdocs.com/docs/Metzner%20-%20Hallucinogenic%20Plants.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dobrotvorna inicijativa [[Founders Pledge]] sastavila je istraživački izvještaj o isplativim mogućnostima doniranja za finansiranje psihoterapijskih tretmana potpomognutih psihodelicima u svrhu zaštite mentalnog zdravlja.<ref name="Samuel_2020">{{cite news |last1=Samuel |first1=Sigal |title=The case for funding psychedelics to treat mental health |url=https://www.vox.com/future-perfect/2020/10/9/21506664/psychedelics-mental-health-depression-ptsd-psilocybin-mdma |work=Vox |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hoeijmakers_Goth_2020">{{cite web |last1=Hoeijmakers |first1=Sjir |last2=Goth |first2=Aidan |title=Psychedelic-assisted mental health treatments executive summary |url=https://www.founderspledge.com/research/psychedelic-assisted-mental-health-treatments-executive-summary |website=Founders Pledge |date=2020 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Tjelesna psihoterapija]], koja pripada području [[somatska psihologija|somatske psihologije]], usmjerena je na odnos između uma i tijela. Njen cilj je pristup dubljim slojevima psihe kroz razvijanje svjesnosti o tjelesnim procesima i [[emocije|emocionalnim iskustvima]]. Ovaj pristup polazi od pretpostavke da su psihološki procesi i tjelesna iskustva međusobno povezani te da se emocionalni konflikti mogu manifestirati kroz tjelesne obrasce i napetosti. Razvijen je veći broj tjelesno orijentiranih pristupa, među kojima su karakterno-analitička [[vegetoterapija]] i orgonomija koje je razvio [[Wilhelm Reich]], zatim [[Tjelesna psihoterapija|bioenergetska analiza]], [[somatsko doživljavanje]] (somatic experiencing), integrativna tjelesna psihoterapija]], [[Hakomi|Hakomi psihoterapija]], senzomotorna psihoterapija, biosintezna psihoterapija i biodinamička psihoterapija. Tjelesnu psihoterapiju ne treba poistovjećivati s različitim oblicima [[Rad na tijelu (alternativna medicina)|rada na tijelu]] ili tjelesnim terapijama koje prvenstveno nastoje unaprijediti fizičko zdravlje direktnim djelovanjem na tijelo putem dodira, masaže ili manipulacije. Za razliku od njih, tjelesna psihoterapija koristi psihološke i psihoterapijske metode. Pored zapadnih psihoterapijskih tradicija, razvijeni su i brojni [[Autohtoni narodi|autohtoni]] terapijski pristupi. U pojedinim afričkim zemljama to uključuje terapiju obnove harmonije, mezeron terapiju te sistemske terapijske modele zasnovane na [[Ubuntu (filozofija)|Ubuntu filozofiji]]. Ovi pristupi naglašavaju međusobnu povezanost pojedinca i zajednice, društvenu odgovornost, pomirenje i obnovu narušenih odnosa kao osnovu psihološkog blagostanja.<ref name="Ofovwe">{{cite web |last1=Ofovwe |first1=Carol |title=Non Western therapies: A review of Meseron therapy, what's the way forward? |url=https://psychevisual.com/Video_by_Carol_Ofovwe_on_Non_Western_Therapies_a_review_of_Meseron_Therapy_what_rsquo_s_the_way_forward.html |website=Psyche Visual |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Somni_Sandlana_2014">{{cite journal |last1=Somni |first1=Shidz S. H. |last2=Sandlana |first2=N. S. |title=Reframing and redefining family therapy: Ubuntu perspective |journal=Mediterranean Journal of Social Sciences |volume=5 |issue=23 |pages=2158 |date=2014 |doi=10.5901/mjss.2014.v5n23p2158 |issn=2039-2117 |url=https://www.researchgate.net/publication/280823700_Reframing_and_Redefining_Family_Therapy_Ubuntu_Perspective |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Onyekwere_2013">{{cite journal |last1=Onyekwere |first1=E. P. |last2=Lekwas |first2=E. C. |last3=Eze |first3=E. J. |last4=Chukwunenyem |first4=N. F. |last5=Uchenna |first5=I. C. |title=Development of the harmony restoration measurement scale (cosmogram) part 1 |journal=IFE PsychologIA |volume=21 |issue=3 |date=2013 |url=https://www.ajol.info/index.php/ifep/article/view/91254 |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Integrativna psihoterapija]] predstavlja nastojanje da se objedine ideje, teorijski koncepti i terapijske strategije iz više različitih psihoterapijskih pravaca.<ref name="Norcross_Goldfried_2005">{{cite book |editor1-last=Norcross |editor1-first=John C. |editor2-last=Goldfried |editor2-first=Marvin R. |title=Handbook of Psychotherapy Integration |date=2005 |publisher=Oxford University Press |edition=2 |isbn=978-0-19-516579-1 |page=521 |url=https://www.google.ba/books/edition/Handbook_of_Psychotherapy_Integration/sIkRDAAAQBAJ?hl=en&gbpv=1&dq=Handbook+of+Psychotherapy+Integration&pg=PA521&printsec=frontcover |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ovaj pristup podrazumijeva povezivanje osnovnih teorijskih postavki različitih škola psihoterapije, kao i kombinovanje terapijskih tehnika čija je djelotvornost potvrđena u praksi i istraživanjima. Među oblicima integrativne psihoterapije nalaze se [[multimodalna terapija]], [[transteorijski model]], ciklična psihodinamika, sistematski izbor tretmana, [[kognitivno-analitička terapija]], [[model unutrašnjih porodičnih sistema]], [[multiteorijska psihoterapija]] i konceptualna interakcija. U praksi mnogi iskusni psihoterapeuti tokom profesionalnog razvoja postepeno oblikuju vlastiti integrativni pristup, kombinujući elemente različitih teorijskih orijentacija i terapijskih metoda u skladu s potrebama pojedinog klijenta. === Dječija psihoterapija === {{Glavni|Dječija psihoterapija}} Psihoterapija kod djece mora biti prilagođena njihovim razvojnim potrebama i mogućnostima. U zavisnosti od uzrasta, [[dječija psihoterapija]] uglavnom se smatra jednim dijelom šire strategije pružanja podrške djetetu unutar porodičnog okruženja.<ref name="Skumin_1991">{{cite journal |last1=Skumin |first1=V. A. |title=Borderline mental disorders in chronic diseases of the digestive system in children and adolescents |trans-title=Granični psihički poremećaji kod hroničnih bolesti probavnog sistema kod djece i adolescenata |journal=Zhurnal nevropatologii i psikhiatrii imeni S.S. Korsakova |volume=91 |issue=8 |pages=81–84 |date=1991 |pmid=1661526 |url=https://europepmc.org/article/med/1661526 |access-date=25. 6. 2026 |language=ru}}</ref> Programi edukacije za dječije psihoterapeute redovno uključuju sadržaje iz [[Razvojna psihologija|razvojne psihologije]], budući da razumijevanje psihološkog razvoja predstavlja važnu osnovu za rad s djecom. Kako djeca često nemaju razvijenu sposobnost da jasno verbaliziraju svoje misli i osjećaje, terapeuti koriste različita sredstva komunikacije i izražavanja. U terapijskom radu mogu se koristiti muzički instrumenti, pijesak, igračke, bojice, boje, glina, lutke, knjige ili društvene igre. Primjena [[Terapija igrom|terapije igrom]] često se zasniva na [[Psihodinamika|psihodinamskoj teoriji]], iako postoje i drugi teorijski pristupi koji koriste igru kao terapijsko sredstvo. Kroz igru dijete može izražavati emocije, konflikte i iskustva koja teško može opisati riječima. Pored direktnog rada s djetetom, a ponekad i umjesto njega, koristi može imati i rad s roditeljima ili starateljima. Roditelji mogu sarađivati s terapeutom, pohađati programe edukacije o roditeljstvu, učestvovati u [[Savjetovanje u procesu tugovanja|savjetovanju nakon gubitka bliske osobe]] ili poduzimati druge aktivnosti koje doprinose smanjenju stresnih okolnosti koje utječu na dijete. [[Trening upravljanja roditeljstvom]] predstavlja posebno djelotvoran oblik psihoterapijske intervencije kojim se roditelji podučavaju vještinama potrebnim za smanjenje problema u ponašanju kod djece. U mnogim slučajevima jedan psihoterapeut radi s roditeljem ili starateljem, dok drugi terapeut istovremeno radi s djetetom.<ref name="Schechter_Willheim_2009">{{cite journal |last1=Schechter |first1=Daniel S. |last2=Willheim |first2=Erica |title=When parenting becomes unthinkable: Intervening with traumatized parents and their toddlers |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=48 |issue=3 |pages=249–253 |date=2009 |doi=10.1097/CHI.0b013e3181948ff1 |pmid=19242290 |url=https://www.researchgate.net/profile/Daniel-Schechter/publication/24039616_When_Parenting_Becomes_Unthinkable_Intervening_With_Traumatized_Parents_and_Their_Toddlers/links/5a722dc7a6fdcc53fe128c1b/When-Parenting-Becomes-Unthinkable-Intervening-With-Traumatized-Parents-and-Their-Toddlers.pdf |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zbog toga savremeni pristupi radu s djecom sve više naglašavaju važnost paralelnog rada s roditeljem i djetetom, uz individualni rad sa svakim od njih kada je to potrebno.<ref name="Lieberman_2005">{{cite journal |last1=Lieberman |first1=Alicia F. |last2=Van Horn |first2=Patricia |last3=Ippen |first3=Chondra G. |title=Toward evidence-based treatment: Child-parent psychotherapy with preschoolers exposed to marital violence |journal=Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry |volume=44 |issue=12 |pages=1241–1248 |date=2005 |doi=10.1097/01.chi.0000181047.59702.58 |pmid=16292115 |url=https://childparentpsychotherapy.com/wp-content/uploads/2016/11/lieberman-vanhorn-ghosh-2005.pdf |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Donner_2008">{{cite journal |last1=Donner |first1=Michael B. |last2=VandeCreek |first2=Leon |last3=Gonsiorek |first3=John C. |last4=Fisher |first4=Celia B. |title=Balancing confidentiality: Protecting privacy and protecting the public |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=39 |issue=3 |pages=369–376 |date=2008 |doi=10.1037/0735-7028.39.3.369 |url=https://www.researchgate.net/publication/232549706_Balancing_Confidentiality_Protecting_Privacy_and_Protecting_the_Public |format=PDF |access-date=25. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Računarski podržane intervencije == {{Također pogledajte|Online savjetovanje|Tehnologija u liječenju mentalnih poremećaja}} Istraživanja o računarski podržanim i računarski zasnovanim psihoterapijskim intervencijama značajno su se intenzivirala tokom posljednje dvije decenije.<ref name="Andersson_2016">{{cite journal |last1=Andersson |first1=Gerhard |last2=Titov |first2=Nickolai |last3=Dear |first3=Blake F. |last4=Rozental |first4=Alexander |last5=Carlbring |first5=Per |title=Internet-delivered psychological treatments: From innovation to implementation |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=12 |issue=1 |pages=157–179 |date=2016 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-021815-093006 |issn=1548-5943 |pmid=26652054 |url=https://www.researchgate.net/publication/330092470_Internet-delivered_psychological_treatments_from_innovation_to_implementation |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Hedman_2012">{{cite journal |last1=Hedman |first1=Erik |last2=Ljótsson |first2=Brjánn |last3=Lindefors |first3=Nils |title=Cognitive behavior therapy via the Internet: A systematic review of applications, clinical efficacy and cost-effectiveness |journal=Expert Review of Pharmacoeconomics & Outcomes Research |volume=12 |issue=6 |pages=745–764 |date=2012 |doi=10.1586/erp.12.67 |pmid=23252357 |s2cid=12867169 |url=https://www.researchgate.net/publication/233955978_Cognitive_behavior_therapy_via_the_Internet_A_systematic_review_of_applications_clinical_efficacy_and_cost-effectiveness |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvoj digitalnih tehnologija omogućio je stvaranje novih oblika psihološke podrške i psihoterapije, koji se koriste samostalno ili kao dopuna tradicionalnim terapijskim pristupima. Među najčešće istraživanim oblicima nalaze se: * Virtualna stvarnost (VR) – Virtualna stvarnost predstavlja računarski generisano okruženje koje simulira određena iskustva. U psihoterapiji se najčešće koristi za provođenje [[Terapija izlaganjem|terapije izlaganjem]], pri čemu se osoba postepeno suočava sa situacijama koje izazivaju strah ili nelagodu. Virtuelno okruženje može biti oblikovano tako da vjerno oponaša stvarni svijet, ali može sadržavati i zamišljene ili fantastične elemente koji omogućavaju stvaranje potpuno novih iskustava.<ref name="Miloff_2016">{{cite journal |last1=Miloff |first1=Alexander |last2=Lindner |first2=Philip |last3=Hamilton |first3=William |last4=Reuterskiöld |first4=Lena |last5=Andersson |first5=Gerhard |last6=Carlbring |first6=Per |title=Single-session gamified virtual reality exposure therapy for spider phobia vs. traditional exposure therapy: Study protocol for a randomized controlled non-inferiority trial |journal=Trials |volume=17 |issue=1 |pages=60 |date=2016 |doi=10.1186/s13063-016-1171-1 |issn=1745-6215 |pmc=4736108 |pmid=26833396 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4736108/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Miloff_2016_PMC5043228">{{cite journal |last1=Miloff |first1=Alexander |last2=Lindner |first2=Philip |last3=Hamilton |first3=William |last4=Reuterskiöld |first4=Lena |last5=Andersson |first5=Gerhard |last6=Carlbring |first6=Per |title=Single-session gamified virtual reality exposure therapy for spider phobia vs. traditional exposure therapy: Study protocol for a randomized controlled non-inferiority trial |journal=Trials |volume=17 |issue=1 |pages=60 |date=2016 |doi=10.1186/s13063-016-1171-1 |issn=1745-6215 |pmc=5043228 |pmid=26833396 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5043228/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Računarski zasnovane intervencije, poznate i kao online intervencije ili internet intervencije – Ove intervencije uglavnom su osmišljene kao interaktivni programi samopomoći. Najčešće uključuju kombinaciju pisanog sadržaja, zvučnih zapisa, video materijala i različitih interaktivnih zadataka kojima se korisnicima pruža psihološka podrška ili terapijski sadržaj putem interneta.<ref name="Richards_2012">{{cite journal |last1=Richards |first1=Derek |last2=Richardson |first2=Thomas |title=Computer-based psychological treatments for depression: A systematic review and meta-analysis |journal=Clinical Psychology Review |volume=32 |issue=4 |pages=329–342 |date=2012 |doi=10.1016/j.cpr.2012.02.004 |hdl=2262/63861 |issn=0272-7358 |pmid=22466510 |url=https://www.tara.tcd.ie/bitstreams/a5d3c787-3233-4e2f-a1f2-7b2d77803aec/download |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Berger_2017">{{cite journal |last1=Berger |first1=Thomas |title=The therapeutic alliance in internet interventions: A narrative review and suggestions for future research |journal=Psychotherapy Research |volume=27 |issue=5 |pages=511–524 |date=2017 |doi=10.1080/10503307.2015.1119908 |pmid=26732852 |s2cid=4769067 |url=https://www.researchgate.net/publication/289524767_The_therapeutic_alliance_in_internet_interventions_A_narrative_review_and_suggestions_for_future_research |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Računarski podržana psihoterapija, poznata i kao kombinovana psihoterapija – Ovaj pristup povezuje tradicionalnu psihoterapiju licem u lice s online sadržajima ili [[Aplikativni softver|aplikativnim softverima]]. Digitalni alati koriste se kao podrška terapijskom procesu između susreta s terapeutom ili kao dodatni izvor edukacije, praćenja napretka i vježbanja terapijskih tehnika. Istraživanja su pokazala da se ovakav model može primjenjivati kako u individualnoj<ref name="Erbe_2017">{{cite journal |last1=Erbe |first1=Doris |last2=Eichert |first2=Hans-Christoph |last3=Riper |first3=Heleen |last4=Ebert |first4=David Daniel |title=Blending face-to-face and internet-based interventions for the treatment of mental disorders in adults: Systematic review |journal=Journal of Medical Internet Research |volume=19 |issue=9 |pages=e306 |date=2017 |doi=10.2196/jmir.6588 |issn=1438-8871 |pmc=5622288 |pmid=28916506 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5622288/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> tako i u grupnoj psihoterapiji.<ref name="Schuster_2018">{{cite journal |last1=Schuster |first1=Raphael |last2=Fichtenbauer |first2=Isabelle |last3=Sparr |first3=Verena Maria |last4=Berger |first4=Thomas |last5=Laireiter |first5=Anton-Rupert |title=Feasibility of a blended group treatment (bGT) for major depression: Uncontrolled interventional study in a university setting |journal=BMJ Open |volume=8 |issue=3 |pages=e018412 |date=2018 |doi=10.1136/bmjopen-2017-018412 |issn=2044-6055 |pmc=5857649 |pmid=29530905 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5857649/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Schuster_2018_JMIR">{{cite journal |last1=Schuster |first1=Raphael |last2=Sigl |first2=Sophia |last3=Berger |first3=Thomas |last4=Laireiter |first4=Anton-Rupert |title=Patients' Experiences of Web- and Mobile-Assisted Group Therapy for Depression and Implications of the Group Setting: Qualitative Follow-Up Study |journal=JMIR Mental Health |volume=5 |issue=3 |pages=e49 |date=2018 |doi=10.2196/mental.9613 |issn=2368-7959 |pmc=6060305 |pmid=29997106 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6060305/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Telepsihoterapija === {{Glavni|Telepsihijatrija}} == Učinci == === Efikasnost === Postoje značajne rasprave u naučnoj zajednici o tome na koji način treba procjenjivati efikasnost psihoterapije. Jedno od centralnih pitanja odnosi se na to da li je psihoterapijsku efikasnost najbolje procjenjivati pomoću [[Randomizovano kontrolisano ispitivanje|randomizovanih kontrolisanih istraživanja]] ili individualizovanih, [[Nomotetski i idiografski pristup|idiografskih pristupa]] koji se usmjeravaju na jedinstvene osobine pojedinca.<ref name="Carey_2004">{{cite news |last=Carey |first=Benedict |title=For psychotherapy's claims, skeptics demand proof |url=https://www.nytimes.com/2004/08/10/science/for-psychotherapy-s-claims-skeptics-demand-proof.html |newspaper=The New York Times |date=2004 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od izazova u istraživanjima psihoterapije jeste donošenje odluke o tome šta koristiti kao [[placebo]] tretman (lažni tretman radi kontrole učinka) ili kao netretiranu [[Eksperimentalna i kontrolna grupa|kontrolnu grupu]]. Ova grupa često uključuje osobe koje se nalaze na listi čekanja za tretman ili primaju određeni oblik opće podrške bez specifične psihoterapijske intervencije. Za razliku od farmakoloških istraživanja, u kojima se placebo može relativno jednostavno primijeniti u obliku neaktivnog lijeka, u psihoterapiji je mnogo teže razviti odgovarajući ekvivalent placebo-tretmana. Zbog toga i dalje postoje različita tumačenja i metodološki pristupi u procjeni efikasnosti psihoterapije.<ref name="Jopling_2008">{{cite book |last=Jopling |first=David A. |title=Talking Cures and Placebo Effects |publisher=OUP Oxford |date=2008 |isbn=9780199239504 |series=International Perspectives in Philosophy & Psychiatry |url=https://books.google.ba/books?id=SPPr7HN7yugC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dodatni izazov predstavlja nastojanje da se psihoterapijski postupci standardiziraju i opišu kroz precizne terapijske priručnike te povežu s određenim dijagnostičkim kategorijama i simptomima. Takav pristup olakšava naučno istraživanje, ali pojedini autori smatraju da može zanemariti individualne potrebe klijenata i umanjiti fleksibilnost terapijskog procesa. S druge strane, zagovornici pristupa zasnovanog na dokazima ističu da njegove prednosti nadmašuju navedena ograničenja.<ref name="Roth_1996">{{cite book |last1=Roth |first1=Anthony |last2=Fonagy |first2=Peter |title=What works for whom?: A critical review of psychotherapy research |publisher=Guilford Press |location=New York |date=1996 |isbn=9780898622768 |url=https://archive.org/details/whatworksforwhom0000unse |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Razvijeno je nekoliko formalnih modela za procjenu da li određeni psihoterapeut odgovara potrebama konkretnog klijenta. Jedan od primjera je Scarsdale psihoterapijska samoprocjena (SPSE).<ref name="Mohan_2017">{{cite web |last=Mohan |first=Sarah |title=Psychotherapy Self-Evaluation Form |url=https://medium.com/invisible-illness/psychotherapy-self-evaluation-form-c07fd306512b |website=Medium |date=2017 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, pojedini instrumenti ove vrste usmjereni su prvenstveno na specifične psihoterapijske škole i njihove teorijske koncepte. Mnogi psihoterapeuti smatraju da se složenost psihoterapijskog procesa ne može u potpunosti obuhvatiti standardiziranim upitnicima i mjernim instrumentima. Zbog toga se često oslanjaju na kliničko iskustvo, stručnu procjenu i teorijske argumente kako bi opravdali vrstu tretmana koju primjenjuju u praksi. S druge strane, brojni psihodinamski terapeuti sve više prihvataju pristupe zasnovane na dokazima te nastoje razvijati istraživačke metode koje su usklađene s njihovim teorijskim pretpostavkama.<ref name="Silverman_2005">{{cite journal |last=Silverman |first=Doris K. |title=What Works in Psychotherapy and How Do We Know?: What Evidence-Based Practice Has to Offer |journal=Psychoanalytic Psychology |volume=22 |issue=2 |pages=306–312 |date=2005 |doi=10.1037/0736-9735.22.2.306 |url=https://www.researchgate.net/publication/232525920_WHAT_WORKS_IN_PSYCHOTHERAPY_AND_HOW_DO_WE_KNOW_What_Evidence-Based_Practice_Has_to_Offer |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Jedan od pionira istraživanja ishoda različitih psihoterapijskih metoda bio je [[Hans Eysenck]]. Eysenck je tvrdio da psihoterapija ne dovodi do značajnijeg poboljšanja stanja pacijenata te da je [[bihevioralna terapija]] jedini efikasan oblik liječenja. Međutim, naknadne analize pokazale su ozbiljne nepravilnosti u dijelu njegovih istraživanja. Međutim, kasnije je otkriveno da je Eysenck (koji je preminuo 1997. godine) falsifikovao podatke u svojim studijama o ovoj temi, konstruišući rezultate koji su trebali pokazati da bihevioralna terapija postiže gotovo nevjerovatne uspjehe. Zbog toga su naučni časopisi tokom 2020. povukli četrnaest njegovih radova, te izdali 64 zvanična upozorenja (izjave o zabrinutosti) u vezi s njegovim publikacijama. Rod Buchanan, Eysenckov biograf, iznio je mišljenje da bi trebalo povući ukupno 87 Eysenckovih naučnih publikacija.<ref name="Eysenck_1991">{{cite journal |last1=Eysenck |first1=H. J. |last2=Grossarth-Maticek |first2=R. |title=Creative novation behaviour therapy as a prophylactic treatment for cancer and coronary heart disease: II. Effects of treatment |journal=Behaviour Research and Therapy |volume=29 |issue=1 |pages=17–31 |year=1991 |doi=10.1016/S0005-7967(09)80003-X |pmid=2012585 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/2012585/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="KCL_Enquiry_2019">{{cite report |author=King's College London |title=King’s College London enquiry into publications authored by Professor Hans Eysenck with Professor Ronald Grossarth-Maticek |publisher=King's College London |date=2019 |url=https://retractionwatch.com/wp-content/uploads/2019/10/HE-Enquiry.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref><ref name="Marks_2019">{{cite journal |last=Marks |first=David F |title=The Hans Eysenck affair: Time to correct the scientific record |journal=Journal of Health Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=409–420 |date=2019 |doi=10.1177/1359105318820931 |url=https://www.researchgate.net/publication/331292145_The_Hans_Eysenck_affair_Time_to_correct_the_scientific_record |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Marks_Buchanan_2019">{{cite journal |last1=Marks |first1=David F |last2=Buchanan |first2=Roderick D. |title=King’s College London’s enquiry into Hans J Eysenck’s ‘Unsafe’ publications must be properly completed |journal=Journal of Health Psychology |volume=25 |issue=1 |pages=3–6 |date=2019 |doi=10.1177/1359105319887791 |url=https://www.researchgate.net/publication/337952262_King's_College_London's_enquiry_into_Hans_J_Eysenck's_'Unsafe'_publications_must_be_properly_completed |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OGrady_2020">{{cite news |last=O'Grady |first=Cathleen |title=Misconduct allegations push psychology hero off his pedestal |url=https://www.science.org/content/article/misconduct-allegations-push-psychology-hero-his-pedestal |magazine=Science |date=2020 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Pelosi_2019">{{cite journal |last=Pelosi |first=Anthony |title=Personality and fatal diseases: Revisiting a scientific scandal |journal=Journal of Health Psychology |volume=24 |issue=4 |pages=421–439 |date=2019 |doi=10.1177/1359105318822045 |url=https://www.researchgate.net/publication/331293382_Personality_and_fatal_diseases_Revisiting_a_scientific_scandal |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja također pokazuju da odgovor na psihoterapiju značajno varira među pojedincima. Kod određenog broja pacijenata ne dolazi do pouzdanih ili klinički značajnih promjena uprkos uključenosti u terapijski proces. Procjene ukazuju da se takav ishod može zabilježiti kod približno jedne trećine osoba koje učestvuju u psihoterapiji.<ref name="Wolpert_2016">{{cite journal |last=Wolpert |first=Miranda |title=Failure is an option |journal=The Lancet Psychiatry |volume=3 |issue=6 |pages=510–512 |date=2016 |doi=10.1016/S2215-0366(16)30075-X |url=https://www.thelancet.com/journals/lanpsy/article/PIIS2215-0366(16)30075-X/fulltext |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> ==== Poređenje s drugim oblicima liječenja ==== Veliki međunarodni pregledi naučnih istraživanja pokazali su da je psihoterapija efikasna za brojne [[Mentalni poremećaj|mentalne poremećaje]] i psihološke poteškoće.<ref name="Campbell_2013" /><ref name="Woelbert_2015" /> Međutim, jedan pregledni rad (analiza ranijih analiza) iz 2022, koji je obuhvatio 102 [[Metaanaliza|metaanalize]], pokazao je da su veličine učinaka i psihoterapijskih i farmakoterapijskih tretmana, u poređenju s uobičajenim tretmanom ili placebom, uglavnom bile male za većinu poremećaja i terapijskih pristupa. Autori su zaključili da je za daljnji napredak u području mentalnog zdravlja i za unapređenje strategija liječenja mentalnih poremećaja potrebana "[[promjena paradigme]] u istraživanjima".<ref name="Leichsenring_2022" /> Jedna od najdugotrajnijih rasprava u psihoterapijskim istraživanjima odnosi se na pitanje da li su pojedini psihoterapijski pravci efikasniji od drugih. U izdanju priručnika ''Handbook of Counseling Psychology'' iz 2008. se navodi: "Metaanalize studija o psihoterapiji dosljedno su pokazale da među različitim terapijskim pristupima ne postoje značajne razlike u ishodima liječenja".<ref name="Brown_Lent_2008">{{cite book |last1=Brown |first1=Steven D. |last2=Lent |first2=Robert W. |editor1-last=Brown |editor1-first=Steven D. |editor2-last=Lent |editor2-first=Robert W. |title=Handbook of Counseling Psychology |edition=4 |publisher=John Wiley & Sons |location=Hoboken, NJ |year=2008 |pages=250 |isbn=978-0-470-09622-2 |url=https://archive.org/details/isbn_9780470096222/page/250 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> U priručniku se dalje navodi da "postoji malo dokaza koji sugerišu da određeni terapijski pristup dosljedno postiže bolje rezultate od drugih u liječenju pojedinih psiholoških poremećaja".<ref name="Brown_Lent_2008" /> Ova pojava u stručnoj literaturi poznata je kao "[[Presuda ptice Dodo]]", nazvana prema prizoru iz romana Alisa u zemlji čuda u kojem Dodo nakon utrke proglašava da su svi učesnici pobijedili i da svi dobijaju nagradu. Istraživači su sve veću pažnju usmjeravaju na identifikaciju faktora koji su zajednički svim psihoterapijama i koji, kako se čini, objašnjavaju ovaj fenomen. Ovaj pristup poznat je kao [[teorija zajedničkih faktora]]. Među najčešće navođenim zajedničkim faktorima nalaze se: kvalitet terapijskog odnosa, način interpretacije problema i suočavanje s bolnim emocijama.<ref name="Nolen_Hoeksema_2014">{{cite book |last=Nolen-Hoeksema |first=Susan |title=Abnormal psychology |edition=6 |publisher=McGraw-Hill Education |location=New York, NY |year=2014 |pages=53–54 |isbn=978-0-07-734916-5 |url=https://archive.org/details/isbn_9781308211503 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wampold_Imel_2015">{{cite book |last1=Wampold |first1=Bruce E. |last2=Imel |first2=Zac E. |title=The Great Psychotherapy Debate: The Evidence for What Makes Psychotherapy Work |edition=2 |publisher=Routledge |year=2015 |isbn=978-1-136-67267-5 |url=https://books.google.ba/books?id=ljZyBgAAQBAJ&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Benish_2008">{{cite journal |last1=Benish |first1=Steven G. |last2=Imel |first2=Zac E. |last3=Wampold |first3=Bruce E. |title=The relative efficacy of bona fide psychotherapies for treating posttraumatic stress disorder: A meta-analysis of direct comparisons |journal=Clinical Psychology Review |volume=28 |issue=6 |pages=746–758 |year=2008 |doi=10.1016/j.cpr.2007.10.005 |pmid=18055080 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0272735807001845 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Miller_2008">{{cite journal |last1=Miller |first1=Scott D. |last2=Wampold |first2=Bruce E. |last3=Varhely |first3=Katelyn |title=Direct comparisons of treatment modalities for youth disorders: A meta-analysis |journal=Psychotherapy Research |volume=18 |issue=1 |pages=5–14 |year=2008 |doi=10.1080/10503300701472131 |pmid=18815962 |s2cid=13004118 |url=https://clinica.ispa.pt/sites/default/files/31._psychotherapycomparison_offoryouthmillerwampolod2008.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Studije o ishodima psihoterapije često su predmet kritika zbog toga što su previše udaljene od stvarne kliničke prakse. U takvim istraživanjima obično učestvuju pažljivo odabrani terapeuti koji su prošli opsežnu obuku i stručni nadzor, dok su sami pacijenti često nereprezentativni za tipičnu populaciju zbog primjene strogih kriterijuma za uključivanje ili isključivanje iz istraživanja. Ovakve okolnosti direktno utječu na [[Kriza replikacije|replikabilnost]] (mogućnost ponavljanja naučnih rezultata u drugim istraživanjima) i ograničavaju mogućnost da se ti zaključci uopće primijene na terapeute koji rade u stvarnoj praksi.<ref name="Wampold_Imel_2015" /><ref name="Leichsenring_2017">{{cite journal |last1=Leichsenring |first1=F |last2=Abbass |first2=A |last3=Hilsenroth |first3=MJ |last4=Leweke |first4=F |last5=Luyten |first5=P |last6=Keefe |first6=JR |last7=Midgley |first7=N |last8=Rabung |first8=S |last9=Salzer |first9=S |last10=Steinert |first10=C |title=Biases in research: risk factors for non-replicability in psychotherapy and pharmacotherapy research |journal=Psychological Medicine |volume=47 |issue=6 |pages=1000–1011 |date=2017 |doi=10.1017/s003329171600324x |pmid=27955715 |s2cid=1872762 |url=http://discovery.ucl.ac.uk/1532689/1/Replicability%2033%20Psychological%20Medicine.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref> Uprkos tim ograničenjima, specifične terapije su testirane za primjenu kod konkretnih mentalnih poremećaja.<ref name="Norcross_2011">{{cite book |editor-last=Norcross |editor-first=John C. |title=Psychotherapy Relationships That Work: Evidence-Based Responsiveness |edition=2. |publisher=Oxford University Press |year=2011 |isbn=978-0-19-987621-1 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_Relationships_That_Work.html?id=gtD8yUe1n5YC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Na osnovu rezultata takvih istraživanja, stručne i regulatorne organizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama donijele su preporuke za liječenje različitih stanja.<ref name="NICE_2026">{{cite web |title=Mental health, behavioural and neurodevelopmental conditions |url=https://www.nice.org.uk/guidance/conditions-and-diseases/mental-health-behavioural-and-neurodevelopmental-conditions |publisher=National Institute for Health and Care Excellence (NICE) |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APA_Guidelines">{{cite web |title=Clinical Practice Guideline Development |url=https://www.apa.org/about/offices/directorates/guidelines/clinical-practice |publisher=American Psychological Association (APA) |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="APA_Practice_Guidelines">{{cite web |title=American Psychiatric Association Practice Guidelines |url=https://psychiatryonline.org/books/guidelines |publisher=American Psychiatric Association |date=2026 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među najznačajnijim dugoročnim istraživanjima psihoterapije ističe se Helsinška studija psihoterapije. U ovom opsežnom kliničkom istraživanju praćeni su pacijenti s [[Anksioznost|anksioznim]] i depresivnim poremećajima koji su bili uključeni u različite oblike psihoterapijskog tretmana. Rezultati su pokazali da su pacijenti uključeni u kratkotrajne terapije ([[Kratka terapija usmjerena na rješenje|terapiju usmjerenu na rješenja]] i kratku [[Psihodinamska psihoterapija|psihodinamsku psihoterapiju]]), ostvarivali brže početno poboljšanje. Međutim, tokom petogodišnjeg praćenja veće i trajnije koristi zabilježene su kod osoba koje su učestvovale u dugotrajnoj psihoterapiji ili [[Psihoanaliza|psihoanalizi]]. Istraživanje je također pokazalo da nekoliko faktora povezanih s pacijentom i terapeutom mogu predviđati podobnost za različite oblike psihoterapije.<ref name="Knekt_2013">{{cite journal |last1=Knekt |first1=Paul |last2=Heinonen |first2=Erkki |last3=Härkäpää |first3=Kristiina |last4=Järvikoski |first4=Aila |last5=Virtala |first5=Esa |last6=Rissanen |first6=Julius |last7=Lindfors |first7=Olavi |collaboration=The Helsinki Psychotherapy Study Group |title=Randomized trial on the effectiveness of long- and short-term psychotherapy on psychosocial functioning and quality of life during a 5-year follow-up |journal=Nordic Journal of Psychiatry |volume=67 |issue=1 |pages=59–68 |year=2013 |doi=10.3109/08039488.2012.680910 |pmid=22563790 |s2cid=30877764 |url=https://www.researchgate.net/publication/280030695_Randomized_trial_on_the_effectiveness_of_long-_and_short-term_psychotherapy_on_psychosocial_functioning_and_quality_of_life_during_a_5-year_follow-up |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Metaanalize su pokazale da su [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT) i [[psihodinamska psihoterapija]] približno jednako efikasne u liječenju depresije.<ref name="Moran_2017">{{cite journal |last=Moran |first=Mark |title=Psychodynamic Therapy Found ‘Equivalent’ to CBT Across Disorders |journal=Psychiatric News |volume=52 |issue=15 |year=2017 |doi=10.1176/appi.pn.2017.7a4 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.pn.2017.7a4 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> [[Metaanaliza]] objavljena 2014, koja je obuhvatila više od 11.000 pacijenata, pokazala je da je [[interpersonalna psihoterapija]] (IPT) približno jednako efikasna kao [[kognitivno-bihevioralna terapija]] (KBT) u liječenju depresije. Međutim, kod [[Poremećaji hranjenja|poremećaja hranjenja]] interpersonalna psihoterapija pokazala se manje efikasnom od KBT-a.<ref name="Cuijpers_2016">{{cite journal |last1=Cuijpers |first1=Pim |last2=Donker |first2=Tara |last3=Weissman |first3=Myrna M. |last4=Ravitz |first4=Paula |last5=Cristea |first5=Ioana A. |title=Interpersonal Psychotherapy for Mental Health Problems: A Comprehensive Meta-Analysis |journal=American Journal of Psychiatry |volume=173 |issue=7 |pages=680–687 |year=2016 |doi=10.1176/appi.ajp.2015.15091141 |url=https://psychiatryonline.org/doi/10.1176/appi.ajp.2015.15091141 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kada je riječ o djeci i [[Adolescencija|adolescent]]ima, [[metaanaliza]] iz 2014, koja je obuhvatila gotovo 4.000 ispitanika, pokazala je da su [[interpersonalna psihoterapija]] i [[kognitivno-bihevioralna terapija]] među najuspješnijim psihoterapijskim metodama za liječenje depresivnih poremećaja u ovoj populaciji.<ref name="Zhou_2015">{{cite journal |last1=Zhou |first1=Xinyu |last2=Hetrick |first2=Sarah E |last3=Cuijpers |first3=Pim |last4=Qin |first4=Bin |last5=Barth |first5=Jürgen |last6=Whittington |first6=Craig J |last7=Cohen |first7=David |last8=Del Giovane |first8=Cinzia |last9=Liu |first9=Yiyun |last10=Michael |first10=Kurt D |last11=Zhang |first11=Yuqing |last12=Weisz |first12=John R |last13=Xie |first13=Peng |title=Comparative efficacy and acceptability of psychotherapies for depression in children and adolescents: A systematic review and network meta-analysis |journal=World Psychiatry |volume=14 |issue=2 |pages=207–222 |date=2015 |doi=10.1002/wps.20217 |pmid=26043339 |pmc=4471978 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4471978/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Neželjeni efekti === Istraživanja o [[Neželjeni efekti|neželjenim efektima]] psihoterapije relativno su ograničena u poređenju s istraživanjima o njenoj efikasnosti. Iako se psihoterapija općenito smatra sigurnim oblikom liječenja, dostupni podaci ukazuju na to da kod određenog broja pacijenata može doći do pogoršanja simptoma ili pojave novih poteškoća tokom terapijskog procesa. Procjene iz različitih istraživanja pokazuju da se pogoršanje stanja može javiti kod približno 3% do 15% pacijenata, pri čemu se rezultati razlikuju zavisno od karakteristika klijenta, terapeuta i vrste primijenjene terapije.<ref name="Hardy_2019">{{cite journal |last1=Hardy |first1=Gillian E |last2=Bishop-Edwards |first2=Lindsey |last3=Chambers |first3=Eleni |last4=Connell |first4=Janice |last5=Dent-Brown |first5=Kim |last6=Kothari |first6=Gemma |last7=O’Hara |first7=Rachel |last8=Parry |first8=Glenys D |title=Risk factors for negative experiences during psychotherapy |journal=Psychotherapy Research |volume=29 |issue=3 |pages=403–414 |year=2019 |issn=1050-3307 |doi=10.1080/10503307.2017.1393575 |url=http://eprints.whiterose.ac.uk/123234/3/NegTherapyExperiences%20Accepted%20version%20.pdf |access-date=26. 6. 2026 |language=en |format=PDF}}</ref><ref name="Farquharson_2020">{{cite book |last=Farquharson |first=Lorna |chapter=Adverse effects of psychological therapies |editor-last1=Tribe |editor-first1=Rachel |editor-last2=Morrissey |editor-first2=Jean |title=The handbook of professional, ethical and research practice for psychologists, counsellors, psychotherapists and psychiatrists |edition=3. |publisher=Routledge |location=Abingdon; New York |year=2020 |pages=129–140 |doi=10.4324/9780429428838-11 |isbn=978-1-138-35207-0 |oclc=1130376524 |s2cid=216525848 |chapter-url=https://uel-repository.worktribe.com/output/434360/adverse-effects-of-psychological-therapies |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Jarrett_2016">{{cite web |last=Jarrett |first=Christian |title=How often does psychotherapy make people feel worse? |url=https://www.bps.org.uk/research-digest/how-often-does-psychotherapy-make-people-feel-worse |website=Research Digest |publisher=British Psychological Society |date=2016 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među mogućim neželjenim posljedicama psihoterapije navode se: pogoršanje postojećih ili razvoj potpuno novih simptoma, narušavanje odnosa s bliskim osobama, [[Društvena stigma|društvenu stigmu]] i stvaranje zavisnosti o terapiji.<ref name="Linden_2014">{{cite journal |last1=Linden |first1=Michael |last2=Schermuly-Haupt |first2=Marie-Luise |title=Definition, assessment and rate of psychotherapy side effects |journal=World Psychiatry |volume=14 |issue=3 |pages=306–309 |date=1. 10. 2014 |doi=10.1002/wps.20153 |pmid=25273304 |pmc=4219072 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4219072/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Istraživanja također ukazuju da pojedine terapijske metode, kao i individualne karakteristike terapeuta, mogu nositi različite nivoe rizika. Istovremeno, određene osobine klijenata, poput težine psiholoških problema, prethodnih traumatskih iskustava ili specifičnih obrazaca ličnosti, mogu povećati vjerovatnoću pojave neželjenih ishoda.<ref name="Farquharson_2020" /> Važno je razlikovati nuspojave psihoterapije koje se mogu javiti i kada je terapija stručno i etički provedena od štete nastale zbog nestručnog rada, neetičkog ponašanja terapeuta ili profesionalnih propusta. Dok se prvi slučaj smatra mogućim, iako nepoželjnim dijelom terapijskog procesa, drugi predstavlja oblik profesionalne greške ili zloupotrebe koji ne proizlazi iz same prirode psihoterapije.<ref name="Linden_2014" /> === Pridržavanje terapije === Pridržavanje terapije ili [[komplijansa pacijenata]] odnosi se na stepen u kojem se pacijent dosljedno uključuje u psihoterapijski proces, odnosno redovno prisustvuje terapijskim seansama i izvršava postavljene zadatke. Ovo predstavlja jedan od glavnih izazova u kliničkoj praksi. Stopa odustajanja od terapije - odnosno prijevremeni prekid tretmana - kreće se u rasponu od 30% do 60%, što djelimično zavisi i od samog načina definisanja tog pojma. Ovaj raspon je nešto niži u istraživačkim okruženjima zbog različitih faktora, kao što su specifičan odabir klijenata i način njihovog uvođenja u proces. Prijevremeni prekid tretmana u prosjeku se povezuje s različitim demografskim i kliničkim karakteristikama klijenata, osobinama samih terapeuta, kao i s dinamikom njihovog međusobnog odnosa tokom liječenja.<ref name="Strauss_2010">{{cite book |last1=Strauss |first1=Jennifer L. |last2=Guerra |first2=Vito S. |last3=Marx |first3=Christine E. |last4=Eggleston |first4=A. Meade |last5=Calhoun |first5=Patrick S. |chapter=Chapter 9: Improving Patient Treatment Adherence: A Clinician's Guide |editor-last=Bosworth |editor-first=Hayden |title=Improving Patient Treatment Adherence: A Clinician's Guide |publisher=Springer New York |date=2010 |pages=215 |isbn=978-1-4419-5865-5 |chapter-url=https://books.google.ba/books?id=uiuXxI6wBSQC&pg=PA215 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Wierzbicki_1993">{{cite journal |last1=Wierzbicki |first1=Michael |last2=Pekarik |first2=Gene |title=A meta-analysis of psychotherapy dropout |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=24 |issue=2 |pages=190–195 |year=1993 |doi=10.1037/0735-7028.24.2.190 |url=https://www.researchgate.net/publication/307557461_Meta-analysis_of_Psychotherapy_Dropout |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Visok nivo odustajanja od terapije doveo je do kritika koje se odnose na njenu praktičnu relevantnost i efikasnost psihoterapije.<ref name="Egan_2005">{{cite journal |last=Egan |first=Jonathan |title=Dropout and related factors in therapy |journal=The Irish Psychologist |volume=32 |issue=2 |pages=27–30 |year=2005 |url=https://www.researchgate.net/publication/262530470_Dropout_and_related_factors_in_therapy |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi psiholozi u svom terapijskom radu koriste zadatke između seansi (domaće zadaće) kao sastavni dio tretmana. Ovakvi zadaci naročito su zastupljeni u kognitivno-bihevioralnoj terapiji (KBT), gdje se smatraju važnim elementom terapijskog procesa i "aktivnim sastojkom" iscjeljenja. Iako ne postoje precizni podaci o učestalosti njihovog neizvršavanja, smatra se da je to relativno česta pojava.<ref name="Strauss_2010" /> S druge strane, istražuje se i dosljednost samih terapeuta u pridržavanju terapijskih protokola i tehnika - što je poznato kao "integritet tretmana" ili "vjernost protokolu" - pri čemu su dobijeni složeni i različiti rezultati.<ref name="Dinger_2015">{{cite book |last1=Dinger |first1=Ulrike |last2=Zilcha-Mano |first2=Sigal |last3=Dillon |first3=Justina |last4=Barber |first4=Jacques P |chapter=Therapist Adherence and Competence in Psychotherapy Research |editor-last=Cautin |editor-first=Robin L. |editor-last2=Lilienfeld |editor-first2=Scott O. |title=The Encyclopedia of Clinical Psychology |publisher=Wiley-Blackwell |year=2015 |pages=1–5 |doi=10.1002/9781118625392.wbecp340 |isbn=978-1-118-62539-2 |chapter-url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9781118625392.wbecp340 |url=https://digitalcommons.sacredheart.edu/faculty/24/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Ipak, u okviru psihoterapije zasnovane na dokazima, praćenje vjernosti protokolu smatra se važnim dijelom istraživanja ishoda liječenja i osiguravanja kvaliteta u kliničkoj praksi. === Mehanizmi promjene === Još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno na koji način psihoterapija postiže uspješne rezultate u liječenju [[Mentalni poremećaj|mentalnih poremećaja]].<ref name="Cuijpers_2019">{{cite journal |last1=Cuijpers |first1=Pim |last2=Reijnders |first2=Mirjam |last3=Huibers |first3=Marcus J.H. |title=The Role of Common Factors in Psychotherapy Outcomes |journal=Annual Review of Clinical Psychology |volume=15 |issue=1 |pages=207–231 |date=2019 |issn=1548-5943 |doi=10.1146/annurev-clinpsy-050718-095424 |hdl=1871.1/fc5d7d73-48fb-40f3-9c56-05a7995d9888 |pmid=30550721 |url=https://doi.org/10.1146/annurev-clinpsy-050718-095424 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Različiti psihoterapijski pristupi povezani su s različitim teorijskim objašnjenjima o tome koje promjene kod osobe dovode do uspješnog terapijskog ishoda. Općenito, smatra se da procesi emocionalne aktivacije i [[pamćenje|pamćenja]] imaju značajnu ulogu u psihoterapijskim promjenama. Jedna teorija, koja kombinuje ove aspekte, postavlja pretpostavku da do trajne promjene dolazi u onoj mjeri u kojoj se pokrene neuropsihološki mehanizam rekonsolidacije pamćenja (ponovnog učvršćivanja sjećanja), koji je potom sposoban da u ta sjećanja integriše nova emocionalna iskustva.<ref name="Centonze_2005">{{cite journal |last1=Centonze |first1=Diego |last2=Siracusano |first2=Alberto |last3=Calabresi |first3=Paolo |last4=Bernardi |first4=Giorgio |title=Removing pathogenic memories: a neurobiology of psychotherapy |journal=Molecular Neurobiology |volume=32 |issue=2 |pages=123–132 |date=2005 |doi=10.1385/MN:32:2:123 |pmid=16215277 |url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16215277/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ecker_2012">{{cite book |last1=Ecker |first1=Bruce |last2=Ticic |first2=Robin |last3=Hulley |first3=Laurel |title=Unlocking the Emotional Brain: Eliminating Symptoms at Their Roots Using Memory Reconsolidation |edition=Illustrated |publisher=Routledge |date=2012 |isbn=978-1-136-64017-9 |url=https://books.google.ba/books?id=fQpd13K0gHUC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Welling_2012">{{cite journal |last=Welling |first=Hans |title=Transformative emotional sequence: towards a common principle of change |journal=Journal of Psychotherapy Integration |volume=22 |issue=2 |pages=109–136 |date=2012 |doi=10.1037/a0027786 |citeseerx=10.1.1.1004.236 |url=http://www.integra.pt/textos/tes.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Lane_2015">{{cite journal |last1=Lane |first1=Richard D. |last2=Ryan |first2=Lee |last3=Nadel |first3=Lynn |last4=Greenberg |first4=Leslie |title=Memory reconsolidation, emotional arousal, and the process of change in psychotherapy: New insights from brain science |journal=Behavioral and Brain Sciences |volume=38 |year=2015 |doi=10.1017/S0140525X14000041 |url=http://www.coherencetherapy.org/files/Ecker-etal_2015_Minding-the-Findings.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Opće kritike === Neki kritičari izražavaju skepticizam prema pretpostavci da sama psihoterapijski odnos posjeduje značajnu iscjeljujuću moć.<ref name="Masson_2012">{{cite book |last=Masson |first=Jeffrey Moussaieff |title=Against Therapy: Emotional Tyranny and the Myth of Psychological Healing |publisher=Histria Books |date=2012 |isbn=978-1-611-87376-4 |url=https://books.google.ba/books/about/Against_Therapy.html?id=CTa5jj7Jm_cC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Epstein_1995">{{cite book |last=Epstein |first=William M. |title=The illusion of psychotherapy |publisher=Transaction Publishers |location=New Brunswick, N.J. |date=1995 |isbn=978-1-56000-215-4 |oclc=32086626 |url=https://archive.org/details/illusionofpsycho0000epst |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Feltham_1999">{{cite book |editor-last=Feltham |editor-first=Colin |title=Controversies in Psychotherapy and Counselling |publisher=SAGE |date=1999 |isbn=978-0-761-95641-9 |url=https://books.google.ba/books?id=5B4qh-YyVDgC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori u potpunosti odbacuju psihoterapiju kao naučnu disciplinu koja zahtijeva profesionalne praktičare,<ref name="Dawes_1994">{{cite book |last=Dawes |first=Robyn M. |title=House of cards: psychology and psychotherapy built on myth |publisher=Free Press |location=New York |year=1994 |isbn=978-0-02-907205-9 |oclc=28675086 |url=https://archive.org/details/houseofcardspsyc00dawerich |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> dajući prednost ili neprofesionalnoj pomoći (samopomoći i podršci zajednice)<ref name="Dawes_1994" /> ili biomedicinskim tretmanima.<ref name="Watters_1999">{{cite book |last1=Watters |first1=Ethan |last2=Ofshe |first2=Richard |title=Therapy's delusions, the myth of the unconscious and the exploitation of today's walking worried |publisher=Scribner |location=New York |year=1999 |isbn=978-0-684-83584-6 |oclc=40467398 |url=https://archive.org/details/therapysdelusion00etha_0 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kritičari su također ukazivali na mogućnost da vrijednosti, uvjerenja i tehnike koje primjenjuju terapeuti mogu imati ne samo korisne nego i štetne posljedice za klijente (ili posredno za druge ljude u klijentovom životu).<ref name="Barlow_2010">{{cite journal |last=Barlow |first=David H. |title=Negative Effects From Psychological Treatments |journal=American Psychologist |volume=65 |issue=1 |pages=13–49 |date=2010 |doi=10.1037/a0015643 |pmid=20063906 |url=https://clinica.ispa.pt/sites/default/files/40._barlow_2010_neg_effects_of_ebp.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Dorpat_1996">{{cite book |last=Dorpat |first=Theodore L. |title=Gaslighting, the double whammy, interrogation, and other methods of covert control in psychotherapy and psychoanalysis |publisher=Jason Aronson |location=Northvale, NJ |year=1996 |isbn=978-1-56821-828-1 |oclc=34548677 |url=https://archive.org/details/gaslightingdoubl0000dorp |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Basseches_1997">{{cite journal |last=Basseches |first=Michael |title=A developmental perspective on psychotherapy process, psychotherapists' expertise, and 'meaning-making conflict' within therapeutic relationships: part II |journal=Journal of Adult Development |volume=4 |issue=2 |pages=85–106 |date=1997 |doi=10.1007/BF02510083 |s2cid=143991100 |url=https://link.springer.com/article/10.1007/BF02511846 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi resursi koji su dostupni osobi koja doživljava emocionalnu patnju - podrška prijatelja, vršnjaka i članova porodice, razgovori sa vjerskim službenicima, samostalno čitanje, zdrava fizička aktivnost, lično istraživanje i vlastite strategije suočavanja s problemima - mogu imati značajnu vrijednost. Kritičari ističu da su se ljudi suočavali s krizama, prolazili kroz teške društvene probleme i pronalazili rješenja na životne izazove mnogo prije nastanka psihoterapije kao profesionalne djelatnosti.<ref name="Furedi_2004">{{cite book |last=Furedi |first=Frank |title=Therapy Culture: Cultivating Vulnerability in an Uncertain Age |edition=Illustrated, reprint |publisher=Psychology Press |date=2004 |isbn=978-0-415-32159-4 |url=https://books.google.ba/books/about/Therapy_Culture.html?id=gGkHK7Y9-dwC |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> S druge strane, pojedini autori smatraju da je psihoterapija u savremenoj psihijatriji nedovoljno iskorištena i nedovoljno istražena, uprkos tome što pokazuje značajan potencijal u liječenju mentalnih poremećaja u poređenju sa stagnacijom u razvoju novih lijekova. Kao argument navodi se činjenica da se istraživanja psihoterapije finansiraju u znatno manjoj mjeri u odnosu na istraživanja lijekova, iako brojni dokazi potvrđuju njenu efikasnost te ukazuju da mnogi pacijenti daju prednost psihoterapijskim tretmanima u odnosu na farmakološke intervencije.<ref name="Friedman_2015">{{cite news |last=Friedman |first=Richard A. |title=Psychiatry's identity crisis |url=https://www.stateofmind.it/wp-content/uploads/2015/09/Psychiatry%E2%80%99s-Identity-Crisis-The-New-York-Times.pdf |format=PDF |work=[[The New York Times]] |date=2015 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Dodatne kritike psihoterapije razvijene su iz perspektiva [[Feminizam|feminističkih]], [[Socijalni konstruktivizam|konstrukcionističkih]] i [[Analiza diskursa|diskursno-analitičkih]] izvora.<ref name="Cushman_1995">{{cite book |last=Cushman |first=Philip |title=Constructing the self, constructing America: A cultural history of psychotherapy |publisher=Addison-Wesley |location=Boston |year=1995 |isbn=978-0-201-62643-8 |oclc=30976460 |url=https://archive.org/details/constructingself00cush |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Rose_1996">{{cite book |last=Rose |first=Nikolas S. |title=Inventing our selves: psychology, power, and personhood |series=Cambridge studies in the history of psychology |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK; New York |year=1996 |doi=10.1017/CBO9780511752179 |isbn=978-0-521-43414-0 |oclc=33440952 |url=https://www.researchgate.net/profile/Nikolas-Rose/publication/49554042_Inventing_Our_Selves/links/00b7d5217881e7f114000000/Inventing-Our-Selves.pdf |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Loewenthal_2015">{{cite book |editor-last=Loewenthal |editor-first=Del |title=Critical psychotherapy, psychoanalysis and counselling: Implications for practice |publisher=Palgrave Macmillan |location=Houndmills, Hampshire; New York |year=2015 |doi=10.1057/9781137460585 |isbn=978-1-137-46057-8 |oclc=898925104 |url=https://www.academia.edu/110033560/Critical_Psychotherapy_Psychoanalysis_and_Counselling |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> U osnovi ovih pristupa nalazi se pitanje [[Moć (društvena i politička)|moći]] i načina na koji se ona manifestuje unutar terapijskog odnosa.<ref name="Rose_1996" /><ref name="House_2012">{{cite journal |last=House |first=Richard |title=Psychotherapy, politics and the 'common factor' of power |journal=Psychotherapy and Politics International |volume=10 |issue=2 |pages=157–160 |date=2012 |doi=10.1002/ppi.1260 |url=https://www.academia.edu/105174976/Psychotherapy_Politics_and_the_Common_Factor_of_Power |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> U tom pogledu, izražava se zabrinutost da se klijenti - kako unutar tako i izvan terapijske ordinacije - uvjeravaju da sebe i svoje poteškoće razumiju na način koji je isključivo usklađen s terapijskim idejama.<ref name="Epstein_1995" /><ref name="Rose_1996" /> Posljedica toga može biti potiskivanje ili marginalizacija alternativnih načina razumijevanja ljudskih problema, uključujući feminističke,<ref name="McLellan_1999">{{cite journal |last=McLellan |first=Betty |title=The prostitution of psychotherapy: a feminist critique |journal=British Journal of Guidance & Counselling |volume=27 |issue=3 |pages=325–337 |date=1999 |doi=10.1080/03069889908256274 |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03069889908256274 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> ekonomske,<ref name="Pavon-Cuellar_2014">{{cite journal |last=Pavón-Cuéllar |first=David |title=The Freudo-Marxist tradition and the critique of psychotherapeutic ideology |journal=Psychotherapy and Politics International |volume=12 |issue=3 |pages=208–219 |date=2014 |doi=10.1002/ppi.1336 |url=https://ojs.aut.ac.nz/psychotherapy-politics-international/article/download/447/367 |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> ili duhovne perspektive.<ref name="Moodley_West_2005">{{cite book |editor-last=Moodley |editor-first=Roy |editor-last2=West |editor-first2=William |title=Integrating traditional healing practices into counseling and psychotherapy |publisher=SAGE Publications |year=2005 |isbn=978-0-7619-3046-4 |oclc=57283684 |url=https://archive.org/details/integratingtradi0000unse |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Kritičari sugerišu da se situacija idealizuje kada se o terapiji razmišlja isključivo kao o odnosu pomoći. Umjesto toga, oni tvrde da je to u osnovi politička praksa u kojoj se određene kulturološke ideje i postupci podržavaju, dok se drugi podrivaju ili diskvalifikuju. Iz ove perspektive, odnos između terapeuta i klijenta neizbježno je povezan s društvenim odnosima moći i političkom dinamikom.<ref name="Epstein_1995" /><ref name="Epstein_2006">{{cite book |last=Epstein |first=William M. |title=Psychotherapy as religion: the civil divine in America |publisher=University of Nevada Press |location=Reno, NV |year=2006 |isbn=978-0-87417-678-0 |oclc=62889079 |url=https://archive.org/details/psychotherapyasr0000epst |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Throop_2009">{{cite book |last=Throop |first=E. |title=Psychotherapy, American Culture, and Social Policy: Immoral Individualism |series=Culture, Mind, and Society |publisher=Palgrave Macmillan US |year=2009 |isbn=978-0-230-61835-0 |url=https://books.google.ba/books/about/Psychotherapy_American_Culture_and_Socia.html?id=dfXHAAAAQBAJ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Među najutjecajnijim autorima koji su razvijali ovakvu kritiku bio je francuski filozof [[Michel Foucault]].<ref name="Marks_2017">{{cite journal |last=Marks |first=Sarah |title=Psychotherapy in historical perspective |journal=History of the Human Sciences |volume=30 |issue=2 |pages=3–16 |date=2017 |doi=10.1177/0952695117703243 |pmc=5484460 |pmid=28690369 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5484460/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Guilfoyle_2005">{{cite journal |last=Guilfoyle |first=Michael |title=From therapeutic power to resistance? Therapy and cultural hegemony |journal=Theory & Psychology |volume=15 |issue=1 |pages=101–124 |date=2005 |doi=10.1177/0959354305049748 |s2cid=145491324 |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/0959354305049748 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Isack_Hook_1995">{{cite conference |last=Isack |first=Sharonne |last2=Hook |first2=Derek |title=The psychological imperialism of psychotherapy |book-title=1st Annual South African Qualitative Methods Conference: "A spanner in the works of the factory of truth" |location=Johannesburg, South Africa |publisher=Critical Methods Society |date=1995 |url=https://www.criticalmethods.org/hook.html |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Edukacija == Edukacija psihoterapeuta razlikuje se zavisno od pravnih propisa u različitim zemljama, mada uglavnom podrazumijeva kombinaciju akademskog obrazovanja i kliničke prakse.<ref name="WHO_2021">{{cite book |author=World Health Organization |title=Mental Health ATLAS 2020 |publisher=World Health Organization |date=2021 |isbn=978-92-4-003670-3 |url=https://iris.who.int/server/api/core/bitstreams/912699ec-18d0-4b78-be50-366c2f8ec616/content |format=PDF |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Većina regulatornih okvira zahtijeva da praktičari posjeduju postdiplomsku ili doktorsku kvalifikaciju, iz oblasti kao što su [[psihologija]], [[savjetodavna psihologija]], [[klinički socijalni rad]] ili [[psihijatrija]].<ref name="APA_Career_Clinical_Counseling">{{cite web |author=American Psychological Association |title=A Career in Clinical or Counseling Psychology |url=https://www.apa.org/education-career/guide/subfields/clinical/education-training |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="NZPB_Want_To_Register">{{cite web |author=New Zealand Psychologists Board |title=Want to register? |url=https://psychologistsboard.org.nz/want-to-register/ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pored samog obrazovanja, specijalizanti obično moraju završiti značajan broj sati supervizirane kliničke prakse kako bi razvili profesionalne kompetencije, praktične vještine i sposobnost etičkog prosuđivanja.<ref name="Kim_et_al_2022">{{cite journal |last=Kim |first=Hee Sun |last2=Yoon |first2=Seowon |last3=Son |first3=Gaeun |last4=Hong |first4=Euntaek |last5=Clinton |first5=Amanda |last6=Grus |first6=Catherine L. |last7=Murphy |first7=David |last8=Siegel |first8=Alex M. |last9=Karayianni |first9=Eleni |last10=Ezenwa |first10=Michael O. |last11=Zara |first11=Georgia |last12=Gutiérrez |first12=Germán |last13=Balva |first13=Daniel |last14=Chey |first14=Jeanyung |last15=Choi |first15=Kee-Hong |title=Regulations governing psychologists: An international survey |journal=Professional Psychology: Research and Practice |volume=53 |issue=6 |pages=541–552 |year=2022 |doi=10.1037/pro0000470 |issn=1939-1323 |url=https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2Fpro0000470 |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ACA_Licensure_Requirements">{{cite web |author=American Counseling Association |title=Licensure Requirements |url=https://www.counseling.org/resources/licensure-requirements |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Obrazovni programi mogu biti zasnovani na različitim pedagoškim modelima, kao što je [[model "naučnik–praktičar"]], koji povezuje naučno istraživanje s kliničkom primjenom, ili [[model "praktičar–učenjak"]], koji naglasak stavlja na neposrednu kliničku obuku i praktičnu primjenu postojećih naučnih saznanja.<ref name="Stahl_et_al_2025">{{cite journal |last=Stahl |first=Linnea |last2=Carroll |first2=Bridgette |last3=Callahan |first3=Jennifer L. |title=Examination for professional practice in psychology performance across doctoral psychology programs: Associations with degree type, specialty area, and accreditation status |journal=Training and Education in Professional Psychology |volume=19 |issue=4 |pages=344–352 |year=2025 |doi=10.1037/tep0000528 |issn=1931-3926 |url=https://www.researchgate.net/publication/395028673_Examination_for_Professional_Practice_in_Psychology_Performance_Across_Doctoral_Psychology_Programs_Associations_With_Degree_Type_Specialty_Area_and_Accreditation_Status |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini savremeni programi edukacije naglašavaju koncept [[Vježbanje (metoda učenja)|namjerne prakse]], koji podrazumijeva sistematsko uvježbavanje određenih kliničkih vještina uz kontinuiranu povratnu informaciju stručnjaka s ciljem unapređenja terapijske efikasnosti.<ref name="Rousmaniere_et_al_2017">{{cite book |editor=Rousmaniere, Tony |editor2=Goodyear, Rodney K. |editor3=Miller, Scott D. |editor4=Wampold, Bruce E. |title=The Cycle of Excellence: Using Deliberate Practice to Improve Supervision and Training |publisher=Wiley |year=2017 |isbn=978-1-119-16558-3 |url=https://books.google.nl/books?id=Ka2hDgAAQBAJ |access-date=26. 6. 2026 |language=en}}</ref> Mnogi specijalizovani psihoterapijski pravci, kao što su [[kognitivno-bihevioralna terapija]], [[terapija prihvatanjem i posvećenošću]] (ACT) ili [[psihodinamska psihoterapija]], zahtijevaju dodatnu postdiplomsku certifikaciju koja se stječe u okviru specijalizovanih stručnih instituta. Akreditacijska tijela, državne institucije i profesionalna udruženja nadziru ove programe kako bi osigurali da praktičari ispunjavaju propisane standarde stručnog rada i profesionalnog ponašanja.<ref name="CACREP_2024_Standards">{{cite web |author=Council for Accreditation of Counseling and Related Educational Programs |title=2024 CACREP Standards |url=https://www.cacrep.org/for-programs/2024-cacrep-standards/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BBS_California">{{cite web |author=California Board of Behavioral Sciences |title=California Board of Behavioral Sciences |url=https://www.bbs.ca.gov/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BPS_Who_We_Are">{{cite web |author=British Psychological Society |title=Who we are |url=https://www.bps.org.uk/who-we-are |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> U mnogim zemljama kontinuirano stručno usavršavanje predstavlja zakonsku ili profesionalnu obavezu, čime se osigurava da psihoterapeuti redovno prate razvoj naučnih istraživanja, novih terapijskih metoda i profesionalnih standarda.<ref name="ASPPB_Home">{{cite web | author=Association of State and Provincial Psychology Boards |title=Navigating Interjurisdictional Practice: Understanding Ethical and Regulatory Obligations |url=https://asppb.net/ |access-date=27. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Vidi također == * [[Poboljšanje pristupa psihološkim terapijama]] (IAPT) * [[Spisak psihoterapijskih časopisa]] * [[Fizikalna terapija]] * [[Psihosomatska medicina]] == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{cite book |title=When You Don't Know Where to Turn: A Self-diagnosing Guide to Counseling and Therapy |date=1987 |last=Bartlett |first=Steven J. |publisher=Contemporary Books |isbn=978-0-8092-4829-2 |url=https://www.gutenberg.org/ebooks/44926}} * {{cite book |title=Introduction to the Psychotherapies |url=https://archive.org/details/introductiontops0000unse_k9t9 |edition=4 |date=2006 |last=Bloch |first=Sidney |publisher=Oxford University Press |isbn=0-19-852092-1}} * {{cite book |title=Handbook of Racial-Cultural Psychology and Counseling |date=2005 |editor-last=Carter |editor-first=Robert T. |oclc=54905669 |url=https://download.e-bookshelf.de/download/0000/5845/77/L-G-0000584577-0002326933.pdf}} Two volumes. * {{cite book |title=Theory and Practice of Counseling and Psychotherapy |edition=10th |date=2015 |last=Corey |first=Gerald |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-305-26372-7 |url=https://cpcglobal.org/publications/Theory%20and%20Practice%20of%20Counseling%20and%20Psychotherapy-%20Corey-%209ed.pdf}} * {{cite book |title=The Neuroscience of Psychotherapy: Healing the Social Brain |url=https://archive.org/details/neuroscienceofps0003cozo |edition=3 |date=2017 |last=Cozolino |first=Louis |publisher=National Geographic Books |isbn=978-0-393-71264-3}} * {{cite book |title=Handbook of Sexual Orientation and Gender Diversity in Counseling and Psychotherapy |url=https://archive.org/details/handbookofsexual0000unse_m4v3 |date=2017 |publisher=American Psychological Association |editor1-last=DeBord |editor1-first=Kurt A. |editor2-last=Fischer |editor2-first=Ann R. |editor3-last=Bieschke |editor3-first=Kathleen J. |editor4-last=Perez |editor4-first=Ruperto M. |isbn=978-1-4338-2306-0}} * {{cite book |title=A Critical History of Psychotherapy |date=2023 |last1=Foschi |first1=Renato |last2=Innamorati |first2=Marco |publisher=Routledge, Taylor & Francis |isbn=978-1-032-36402-5}} Two volumes. * {{cite book |title=International Perspectives on Psychotherapy |date=2017 |publisher=Springer |editor-last=Hofmann |editor-first=Stefan G. |isbn=978-3-319-56193-6}} * {{cite book |title=The Complete Adult Psychotherapy Treatment Planner |url=https://archive.org/details/completeadultpsy0000arth |edition=6 |date=2021 |last1=Jongsma |first1=Arthur E. |last2=Peterson |first2=L. Mark |last3=Bruce |first3=Timothy J. |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-1-118-06786-4}} * {{cite book |title=Culturally Alert Counseling: A Comprehensive Introduction |editor-last=McAuliffe |editor-first=Garrett J. |edition=3 |date=2021 |publisher=SAGE Publications |isbn=978-1-4833-7821-3}} * {{cite book |title=Systems of Psychotherapy: A Transtheoretical Analysis |edition=8 |date=2014 |editor1-last=Prochaska |editor1-first=James O. |editor2-last=Norcross |editor2-first=John C. |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-285-17602-4 |url=https://ravanamooz.ir/wp-content/uploads/2024/05/pdf-%D8%B2%D8%A8%D8%A7%D9%86-%D8%A7%D8%B5%D9%84%DB%8C-%D9%BE%D8%B1%D9%88%DA%86%D8%A7%D8%B3%DA%A9%D8%A7.pdf}} * {{cite book |title=Voices of Color: First-Person Accounts of Ethnic Minority Therapists |url=https://archive.org/details/voicesofcolorfir0000unse_k3c2 |date=2005 |editor1-last=Rastogi |editor1-first=Mudita |editor2-last=Wieling |editor2-first=Elizabeth |isbn=0-7619-2890-1}} * {{cite book |title=Psychotherapy: An Introduction for Psychiatry Residents and Other Mental Health Trainees |url=https://archive.org/details/psychotherapyint0000slav |date=2005 |last=Slavney |first=Phillip R. |publisher=JHU Press |isbn=0-8018-8096-3}} * {{cite book |title=The Basics of Psychotherapy: An Introduction to Theory and Practice |date=2010 |last=Wampold |first=Bruce E. |publisher=American Psychological Association |isbn=978-1-4338-0750-3 |url=https://archive.org/details/basicsofpsychoth0000wamp}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Psihoterapija| ]] 0u0fxz2b6tm5v5xbegm93hhlveoskzz 0 535460 3916518 3914824 2026-08-05T02:46:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916518 wikitext text/x-wiki '''Obavezni prijavilac''' jeste osoba koja je zakonom obavezana prijaviti [[Krivično djelo|krivična djela]] ili sumnju na njihovo izvršenje, prvenstveno u slučajevima kada zna ili osnovano sumnja da je [[Maloljetnik (pravo)|dijete]] ili druga [[ranjiva odrasla osoba]] izložena zlostavljanju, zanemarivanju ili riziku od takvog postupanja. Zakoni o obaveznom prijavljivanju mogu se proširiti i na [[ranjiva odrasla osoba|odrasle osobe]] koje su posebno ranjive zbog [[invaliditet]]a, [[Mentalni poremećaj|mentalne bolesti]] ili [[Starost|starije životne dobi]]. Ukoliko obavezni prijavilac ne prijavi ova krivična djela, može snositi [[Građansko pravo|građanskopravnu]] i [[Krivično pravo|krivičnopravnu]] odgovornost zbog propuštanja prijave. Među obaveznim prijavljivačima najčešće se nalaze profesije koje rade s djecom, ranjivim odraslim osobama ili u hitnim službama, kao što su [[Nastavnik|nastavnici]], [[ljekar]]i, [[Psiholog|psiholozi]], [[Socijalni radnik|socijalni radnici]] i [[Policijski službenik|policijski službenici]], dok u pojedinim državama obaveza prijavljivanja može važiti za sve punoljetne građane bez obzira na njihovu profesiju. == Historija == Tokom 1962. američki ljekari [[C. Henry Kempe]] i Brandt Steele objavili su 1962. godine rad pod naslovom "Sindrom zlostavljanog djeteta" (''The Battered Child Syndrome''),<ref name="Helfer_1997">{{cite book |title=The Battered Child |editor-last1=Helfer |editor-first1=Mary Edna |editor-last2=Kempe |editor-first2=Ruth S. |editor-last3=Krugman |editor-first3=Richard D. |date=1997 |edition=illustrated, reprint |publisher=University of Chicago Press |url=https://books.google.gm/books?id=8_PRR8ukU8gC |access-date=21. 6. 2026 |isbn=9780226326238 |language=en}}</ref><ref name="Kempe_1962">{{cite journal |last1=Kempe |first1=C. H. |last2=Silverman |first2=Frederic N. |last3=Steele |first3=Brandt F. |last4=Droegemuller |first4=William |last5=Silver |first5=Henry K. |title=The Battered Child Syndrome |journal=Journal of the American Medical Association |date=1962 |volume=181 |pages=17–24 |url=https://www.kempe.org/wp-content/uploads/2015/01/The_Battered_Child_Syndrome.pdf |access-date=21. 6. 2026 |language=en}}</ref> koji je pomogao ljekarima da lakše prepoznaju [[Zlostavljanje djeteta|zlostavljanje djece]], njegove posljedice, kao i potrebu za prijavljivanjem teškog [[Fizičko zlostavljanje|fizičkog zlostavljanja]] nadležnim pravnim organima. Objavljivanje ovog rada promijenilo je dotadašnja dominantna shvatanja u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje se zlostavljanje djece do tada smatralo rijetkom pojavom, a ne rasprostranjenim društvenim problemom.<ref>{{Cite web|url=http://www.huffingtonpost.com/larry-wolff/battered-child-syndrome_b_2406348.html|title = The Battered-Child Syndrome: 50 Years Later|date=2013 |website=Huffington Post |last=Wolff |first=Larry}}</ref> Godine 1974. [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država]] usvojio je [[Zakon o prevenciji i tretmanu zlostavljane djece Sjedinjenih Američkih Država|Zakon o prevenciji i tretmanu zlostavljane djece]] (CAPTA), kojim su saveznim državama osigurana sredstva za razvoj službi za zaštitu djece i [[Telefonska linija za pomoć|telefonskih linija za prijavu zlostavljanja]], s ciljem sprječavanja teških povreda djece. Ovaj zakon, praćen medijskim izvještavanjem, zagovaranjem aktivista i naučnim istraživanjima, doveo je do postepene promjene društvenih očekivanja u pogledu obaveze prijavljivanja u Sjedinjenim Američkim Državama, a potom, različitim tempom, i u drugim zapadnim zemljama.<ref name="Krason_2007">{{cite journal |last1=Krason |first1=Stephen M. |title=The Critics Of Current Child Abuse Laws And The Child Protective System: A Survey Of The Leading Literature |journal=The Catholic Social Science Review |date=2007 |volume=12 |pages=307–350 |url=https://www.researchgate.net/publication/290499617_The_Critics_of_Current_Child_Abuse_Laws_and_the_Child_Protective_System_A_Survey_of_the_Leading_Literature |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Besharov_1985">{{cite journal |last1=Besharov |first1=Douglas J. |title="Doing Something" About Child Abuse: The Need to Narrow the Grounds For State Intervention |journal=Harvard Journal of Law & Public Policy |date=1985 |volume=8 |pages=539–590 |url=https://welfareacademy.umd.edu/pubs/childwelfare/doingsomething_85.pdf |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Širom svijeta sistemi obaveznog prijavljivanja prvobitno su uspostavljeni radi reagovanja na fizičko zlostavljanje djece. Vremenom je njihov opseg proširen kako bi obuhvatio i [[Seksualno zlostavljanje|seksualno]] i [[Psihološko zlostavljanje|emocionalno zlostavljanje]], [[Zanemarivanje djeteta|zanemarivanje djece]], kao i izloženost djece [[Nasilje u porodici|nasilju u porodici]]. Ovo širenje pratili su i obimniji zahtjevi za prijavljivanje zlostavljanja: ranije su se prijave podnosile samo kada bi incident uzrokovao teške fizičke povrede, ali kako su se definicije mijenjale, počele su se uključivati ​​i lakše fizičke povrede, razvojne i [[Psihološka trauma|psihološke traume]].<ref name="Cox_Bromfield_Bromley_2018">{{cite web |last1=Cox |first1=Sarah |last2=Bromfield |first2=Leah |last3=Bromley |first3=Amy |title=Key Legislative Definitions for Child Protection Intake |url=https://accp.adelaide.edu.au/siteassets/accp/documents/brief-6-key-legislative-definitions-for-child-protection-intake.pdf |publisher=Australian Centre for Child Protection, University of Adelaide |date=2018 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U Sjedinjenim Američkim Državama broj prijava sumnje na zlostavljanje i zanemarivanje djece značajno je rastao tokom posljednjih decenija.<ref name="MondaleAct">{{cite web |url=http://www.faithandreason.com/wp-content/uploads/2012/08/Mondale-Act-After-Forty-Years_-True.pdf |title=The Mondale Act and Its Aftermath: An Overview of Forty Years of American Law, Public Policy, and Governmental Response to Child Abuse and Neglect |author=Krason, Stephen M. |publisher=Scarecrow Press |year=2013 |pages=1–58 |access-date=22. 6. 2026 |archive-date=18. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150518090527/http://www.faithandreason.com/wp-content/uploads/2012/08/Mondale-Act-After-Forty-Years_-True.pdf |url-status=dead }}</ref> Međutim, veliki dio prijavljenih slučajeva nije bio potvrđen nakon službene istrage. Iako je broj prijava kontinuirano rastao, broj potvrđenih slučajeva ostao je relativno stabilan ili je u pojedinim periodima opadao.<ref name="HHS_2015">{{cite book |author=U.S. Department of Health and Human Services, Administration for Children and Families, Administration on Children, Youth and Families, Children’s Bureau |title=Child Maltreatment 2013 |date=2015 |url=https://acf.gov/sites/default/files/documents/cb/cm2013.pdf |publisher=U.S. Government Printing Office |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Pojedini autori ukazali su na to da se u javnim raspravama često poistovjećuje broj prijava sa stvarnim brojem slučajeva zlostavljanja djece. Takvo tumačenje može dovesti do precjenjivanja stvarnog obima problema, budući da svaka prijava ne rezultira potvrdom da je do zlostavljanja ili zanemarivanja zaista došlo.<ref name="Durrant_2003">{{cite web |last1=Durrant |first1=Joan E. |title=Child Abuse in Sweden |url=https://www.naturalchild.org/articles/guest/joan_durrant.html |website=The Natural Child Project |date=2012 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Godine 2014, kao odgovor na [[seksualni skandal na Univerzitetu Penn State]], tadašnji guverner [[Tom Corbett]] potpisao je zakon kojim je proširen krug profesionalaca obaveznih za prijavljivanje sumnje na zlostavljanje djece. Cilj ovih izmjena bio je povećati broj prijava i unaprijediti zaštitu djece od zlostavljanja. Međutim, analiza koju su objavili [[NBC News]] i [[ProPublica]] pokazala je da je broj prijavljene djece koja su bila predmet istrage značajno porastao nakon usvajanja zakonskih izmjena. U prvoj polovini 2010-ih (prije uvođenja ovih izmjena) istraga je provedena u 29.766 slučajeva, od kojih je 10.410 potvrđeno kao zlostavljanje ili zanemarivanje. U drugoj polovini decenije (nakon usvojenih izmjena) broj prijava je porastao na 42.366, dok je broj potvrđenih slučajeva ostao gotovo nepromijenjen i iznosio je 10.399. Kritičari zakona o obaveznom prijavljivanju navode da povećanje broja prijava nije nužno dovelo do smanjenja najtežih oblika zlostavljanja djece. Kao argument ističu podatke prema kojima je broj smrtnih slučajeva povezanih sa zlostavljanjem djece u Pennsylvaniji porastao sa 96 u 2014. na 194 u 2021.<ref name="Hixenbaugh_2022">{{cite magazine |last1=Hixenbaugh |first1=Mike |last2=Khimm |first2=Suzy |last3=Philip |first3=Agnel |title=Mandatory Reporting Was Supposed to Stop Severe Child Abuse. It Punishes Poor Families Instead |url=https://www.propublica.org/article/mandatory-reporting-strains-systems-punishes-poor-families |magazine=ProPublica |date=2022 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zagovornici obaveznog prijavljivanja, s druge strane, smatraju da veći broj prijava omogućava ranije prepoznavanje rizičnih situacija i pružanje zaštite djeci, te upozoravaju da se uzroci promjena u stopama zlostavljanja ne mogu jednostavno pripisati samo zakonima o obaveznom prijavljivanju. == Kriteriji za obavezno prijavljivanje zlostavljanja djece prema pravnim sistemima == Kriteriji za obavezno prijavljivanje zlostavljanja i zanemarivanja djece značajno se razlikuju među državama i pravnim sistemima.<ref name="Mathews_2014">{{cite journal |last1=Mathews |first1=Ben |title=Mandatory Reporting Laws and Identification of Child Abuse and Neglect: Consideration of Differential Maltreatment Types, and a Cross-Jurisdictional Analysis of Child Sexual Abuse Reports |journal=Social Sciences |date=2014 |volume=3 |issue=3 |pages=460–482 |doi=10.3390/socsci3030460 |issn=2076-0760 |url=https://www.mdpi.com/2076-0760/3/3/460 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U većini jurisdikcija obaveza prijavljivanja odnosi se na osobe koje imaju osnovanu sumnju da je dijete izloženo zlostavljanju ili zanemarivanju. U pojedinim zemljama ova obaveza proširena je i na slučajeve sumnje na zlostavljanje ili zanemarivanje zavisnih odraslih osoba, osoba s [[invaliditet]]om ili [[Starenje|starijih osoba]].<ref name="LACounty_APS">{{cite web |title=Adult Protective Services (APS) |url=https://ad.lacounty.gov/services/adult-protective-services/ |website=County of Los Angeles Department of Aging & Disabilities |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Neke jurisdikcije primjenjuju model "univerzalnog obaveznog prijavljivanja", prema kojem je svaki član društva dužan prijaviti sumnju na zlostavljanje, bez obzira na profesiju ili službeni položaj. U drugim državama obavezno prijavljivanje ograničeno je na određene profesionalne skupine koje tokom svog rada dolaze u kontakt s djecom ili drugim ranjivim osobama.<ref name="Madge_1994">{{cite book |last1=Madge |first1=Nicola |title=Children and residential care in Europe |date=1994 |publisher=National Children's Bureau |location=London |isbn=978-0-903984-63-8 |url=https://archive.org/details/childrenresident0000madg |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ho_2017">{{cite journal |last1=Ho |first1=Grace W. K. |last2=Gross |first2=Deborah A. |last3=Bettencourt |first3=Amie |title=Universal Mandatory Reporting Policies and the Odds of Identifying Child Physical Abuse |journal=American Journal of Public Health |date=2017 |volume=107 |issue=5 |pages=709–716 |doi=10.2105/AJPH.2017.303667 |pmid=28323475 |pmc=5388942 |url=https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5388942/ |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema određenim analizama, neki oblik sistema obaveznog prijavljivanja postoji u većini država svijeta. Procjenjuje se da takvi sistemi postoje u približno 86% evropskih država, 77% afričkih država, 72% azijskih država i 90% država na američkom kontinentu.<ref name="Perry_2015">{{cite news |last1=Perry |first1=Tom |title=Child abuse needs mandatory reporting to create a high-risk environment for paedophiles |url=https://www.independent.co.uk/voices/child-abuse-needs-mandatory-reporting-to-create-a-highrisk-environment-for-paedophiles-10077521.html |newspaper=The Independent |date=2015 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, obim zakonskih obaveza, krug obveznika prijavljivanja, postupci prijavljivanja i pravne posljedice neprijavljivanja značajno se razlikuju među pojedinim zemljama. U '''Australiji''', svi građani [[Sjeverna teritorija|Sjeverne teritorije]] imaju zakonsku obavezu prijaviti sumnju na zlostavljanje djece.<ref name="NTGov_2023">{{cite book |author=Northern Territory Government |title=Mandatory Reporters Guide: A guide to reporting Child Abuse, Harm and Exploitation in the Northern Territory |date=2023 |url=https://families.nt.gov.au/family-youth-support/care-services/resources/documents/Mandatory-Reporters-Guide-March-2023.pdf |publisher=Department of Territory Families, Housing and Communities |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U ostalim australskim saveznim državama i teritorijama obaveza prijavljivanja odnosi se na određene profesionalne skupine i radna mjesta propisana zakonom.<ref name="WAGov_2025">{{cite web |author=Government of Western Australia |title=Mandatory Reporting of Child Sexual Abuse in WA |url=https://www.wa.gov.au/service/community-services/community-support/mandatory-reporting-of-child-sexual-abuse-wa |website=WA.gov.au |date=2025 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="SAGov_2024">{{cite book |author=Government of South Australia Department for Education |title=Mandatory notification procedure |date=2024 |url=https://www.education.sa.gov.au/policies/shared/mandatory-notification-procedure.pdf |publisher=Department for Education |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="TasGov_2026">{{cite web |author=Tasmanian Department of Health |title=How to report a safeguarding concern |url=https://www.health.tas.gov.au/health-topics/child-and-youth-health/child-safety-and-wellbeing/how-report-safeguarding-concern |website=Tasmanian Department of Health |access-date=22. 6. 2026 |language=en |archive-date=28. 3. 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250328001526/https://www.health.tas.gov.au/health-topics/child-and-youth-health/child-safety-and-wellbeing/how-report-safeguarding-concern |url-status=dead }}</ref><ref name="VicGov_CPManual">{{cite web |author=Department of Families, Fairness and Housing, Government of Victoria |title=Child Protection Manual |url=https://www.cpmanual.vic.gov.au/ |website=Child Protection Manual |access-date=22. 6. 2026 |language=en }}{{Mrtav link}}</ref><ref name="NSW_DCJ_2026">{{cite web |author=New South Wales Department of Communities and Justice |title=Mandatory reporting |url=https://dcj.nsw.gov.au/service-providers/deliver-services-to-children-and-families/nsw-interagency-guidelines-for-practitioners/reporting-responding-wellbeing-and-safety-concerns/mandatory-reporting.html |website=Department of Communities and Justice |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="QLD_DCYJMA_2026">{{cite web |author=Queensland Department of Children, Youth Justice and Multicultural Affairs |title=Mandatory reporting |url=https://www.families.qld.gov.au/our-work/child-safety/about-child-protection/mandatory-reporting |website=Department of Children, Youth Justice and Multicultural Affairs |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="ACTGov_2026">{{cite web |author=ACT Government |title=Community service providers |url=https://www.act.gov.au/community/community-service-providers |website=ACT Government |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U '''Brazilu''' je prijavljivanje sumnje na zlostavljanje ili zanemarivanje djece obavezno u zdravstvenom sistemu, obrazovnim ustanovama kao i od strane mreže Vijeća za zaštitu djece, koja djeluju u brojnim općinama.<ref name="Cardia_2012">{{cite book |last1=Cardia |first1=Nancy |last2=Lagatta |first2=Pedro |last3=Affonso |first3=Claudinei |title=Assessment of Child Maltreatment Prevention Readiness: Country Report Brazil 2012 |date=2012 |url=https://nev.prp.usp.br/wp-content/uploads/2015/01/down266.pdf |publisher=Center for the Study of Violence, University of São Paulo (NEV/USP) |location=São Paulo |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U '''Maleziji''', [[Zakon o zaštiti djece iz 2001. (Malezija)|Zakon o zaštiti djece iz 2001.]] obavezuje svakog medicinskog službenika, ljekara, pružaoca usluga dječije zaštite ili člana porodice da nadležnom organu za zaštitu djece u zemlji prijavi svoje sumnje, saznanja ili uvjerenja da je dijete zlostavljano ili zanemareno. Propuštanje ove obaveze može dovesti do krivične odgovornosti.<ref name="WCCPenang_2026">{{cite web |author=Women's Centre for Change, Penang |title=Laws in Malaysia: Laws Related To Child Sexual Abuse |url=https://www.wccpenang.org/child-sexual-abuse-laws-in-malaysia/ |website=WCC Penang |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U '''Južnoafričkoj Republici''', član 110. [[Zakon o zaštiti djece iz 2005.]] obavezuje "svakog službenika kazneno-popravne ustanove, stomatologa, homeopatu, imigracijskog službenika, inspektora rada, pravnog zastupnika, ljekara, babicu, vjerskog službenika, medicinsku sestru, radnog terapeuta, fizioterapeuta, psihologa, vjerskog vođu, stručnjaka iz oblasti socijalnih službi, socijalnog radnika, logopeda, nastavnika, tradicionalnog zdravstvenog praktičara, tradicionalnog vođu, člana osoblja ili volontera u ustanovi za djelomičnu brigu, prihvatnom centru ili centru za brigu o djeci i mladima" da prijavi svaki slučaj u kojem sumnja da je dijete zlostavljano "na način koji uzrokuje fizičku povredu, seksualno zlostavljano ili namjerno zanemarivanje". S druge strane, [[Zakon o seksualnim deliktima iz 1957.]] obavezuje sve građane koji imaju saznanja o seksualnom iskorištavanju djece da to krivično djelo prijave policiji.<ref name="Hendricks_2014">{{cite journal |author=Hendricks, Melany |title=Mandatory reporting of child abuse in South Africa: Legislation explored |journal=South African Medical Journal |date=2014 |volume=104 |issue=8 |pages=550 |doi=10.7196/samj.8110 |url=https://www.researchgate.net/publication/265611297_Mandatory_reporting_of_child_abuse_in_South_Africa_Legislation_explored |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U '''Ujedinjenom Kraljevstvu''', zakonska obaveza prijavljivanja sumnje da je djetetu potrebna zaštita i briga prvenstveno se odnosi na socijalne radnike lokalnih vlasti, socijalne radnike zdravstvenih i socijalnih službi u Sjevernoj Irskoj te policijske službenike. Iako profesionalni kodeksi i lokalne smjernice od nastavnika, ljekara i drugih stručnjaka očekuju prijavljivanje sumnji na zlostavljanje djece, takva obaveza uglavnom nije propisana zakonom.<ref name="Madge_1994" /> Izuzetak predstavlja obaveza prijavljivanja slučajeva [[Sakaćenje ženskih genitalija|sakaćenja ženskih genitalija]], koja se odnosi na određene stručnjake koji rade s djecom i mladima.<ref name="UK_FGMA_2003">{{cite web |author=Government of the United Kingdom |title=Female Genital Mutilation Act 2003 |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2003/31/contents |website=Legislation.gov.uk |date=2003 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref><ref name="UK_HomeOffice_2015">{{cite web |author=Home Office, Government of the United Kingdom |title=Crime and policing news update: February 2015 |url=https://www.gov.uk/government/publications/crime-and-policing-news-update-february-2015/crime-and-policing-news-update-february-2015 |website=GOV.UK |date=2015 |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> U '''Bosni i Hercegovini''' zakoni o krivičnom postupku na sličan način taksativno definišu krug profesionalaca i odgovornih lica koji imaju strogu zakonsku dužnost zaštite maloljetnika. Prema ovim odredbama, "zdravstveni radnici, nastavnici, odgajatelji, roditelji, staraoci, usvojioci i druge osobe koje su ovlašćene ili dužne da pružaju zaštitu i pomoć maloljetnim osobama, da vrše nadzor, odgajanje i vaspitavanje maloljetnika" obavezni su da odmah obavijeste policiju ili tužilaštvo ukoliko saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba žrtva seksualnog, fizičkog ili nekog drugog zlostavljanja. S druge strane, krivični zakoni u BiH obavezuju sve građane na prijavljivanje, propisujući da je svako dužan prijaviti izvršenje krivičnog djela kada neprijavljivanje tog djela (poput najtežih krivičnih djela za koja se može izreći kazna dugotrajnog zatvora) samo po sebi predstavlja krivično djelo.<ref name="ZKP_BiH">{{cite web |title=Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/zakon-o-krivicnom-postupku-bosne-i-hercegovine.html |website=Paragraf Lex BA |access-date=23. 6. 2026 |language=bs}}</ref><ref name="KZ_BiH">{{cite web |title=Krivični zakon Bosne i Hercegovine |url=https://www.paragraf.ba/propisi/bih/krivicni-zakon-bosne-i-hercegovine.html |website=Paragraf Lex BA |access-date=23. 6. 2026 |language=bs}}</ref> == Sjeverna Amerika == U '''Sjedinjenim Američkim Državama''', savezne države često dopunjuju svoje zakone, ali od 2019. sve savezne države, Distrikt Kolumbija i navedene teritorije (Američka Samoa, Guam, Sjeverna Marijanska Ostrva, Portoriko i Američka Djevičanska Ostrva) imaju propise kojima se utvrđuju obaveze prijavljivanja sumnje na loše postupanje prema djeci. U gotovo svim ovim jurisdikcijama, zakonom su definisane specifične profesije čiji su članovi dužni prijaviti sumnju na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta nadležnoj službi.<ref name="CWIG_2023">{{cite book |author=Child Welfare Information Gateway |title=Mandatory Reporting of Child Abuse and Neglect |date=2023 |url=https://www.childwelfare.gov/resources/mandatory-reporting-child-abuse-and-neglect/ |publisher=Children's Bureau, Administration for Children and Families, U.S. Department of Health and Human Services |series=State Statutes Series |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Od 2019, u 18 saveznih država i Portoriku, svaka osoba koje posumnja na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta dužna je to i prijaviti, bez obzira na svoju profesiju. U svim ostalim saveznim državama, teritorijama i Distriktu Kolumbija, prijavljivanje je dozvoljeno i svakom licu koje nema zakonsku obavezu.<ref name="CWIG_2023" /> '''Kanada''' propisuje obavezu prijavljivanja za sve građane, osim na Teritoriji Yukon, gdje je ta dužnost ograničena na osobe koje dolaze u kontakt s djecom u okviru svojih profesionalnih uloga.<ref name="Mathews_Kenny_2008">{{cite journal |last1=Mathews |first1=Benjamin Peter |last2=Kenny |first2=Maureen |title=Mandatory reporting legislation in the USA, Canada and Australia: a cross-jurisdictional review of key features, differences and issues |journal=Child Maltreatment |date=2008 |volume=13 |issue=1 |pages=50–63 |doi=10.1177/1077559507310613 |url=http://eprints.qut.edu.au/11850/1/11850_1.pdf |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> '''Meksiko''' također ima zakonom propisane dužnosti prijavljivanja.<ref name="Mathews_Kenny_2008" /> == Evropska unija == [[Vijeće Evrope]] pozvalo je sve države članice da uvedu obavezno prijavljivanje zlostavljanja djece, a uporedni podaci Agencije Evropske unije za temeljna prava (FRA) pokazuju stalni trend jačanja zakonskih obaveza širom [[Evropska unija|Evropske unije]].<ref name="FRA_2024_Report">{{cite web |author=European Union Agency for Fundamental Rights |title=Mapping child protection systems in the EU – Update 2023 |url=https://fra.europa.eu/en/publication/2024/mapping-child-protection-systems-eu-update-2023 |date=2024 |publisher=FRA |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Prema podacima iz 2023, većina država članica EU danas primjenjuje zakonsku obavezu prijavljivanja sumnje na zlostavljanje, zanemarivanje ili nasilje nad djecom za profesionalne profile koji dolaze u kontakt s djecom. Konkretno, u 17 država članica (među kojima su Bugarska, Danska, Estonija, Francuska, Hrvatska, Irska, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunija, Slovenija, Španija i Švedska) ova obaveza obuhvata sve stručne profile koji rade s djecom. Malta je, nakon ranijih zakonskih izmjena, u potpunosti integrisala obavezno prijavljivanje u svoj sistem zaštite. S druge strane, u državama poput Austrije, Belgije, Cipra, Češke, Finske, Grčke, Italije, Letonije, Portugala i Slovačke, zakonska dužnost je i dalje fokusirana na tačno određene profesionalne grupe, prvenstveno na socijalne radnike, prosvjetne radnike i zdravstveno osoblje.<ref name="FRA_2024_Report" /><ref name="FRA_2024_Dataset">{{cite web |author=European Union Agency for Fundamental Rights |title=Dataset: Mapping child protection systems – Update 2023 |url=https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/fra-2024-dataset-mapping-child-protection-systems_en.xlsx |date=2024 |publisher=FRA |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> Zemlje koje tradicionalno nisu imale opću zakonsku obavezu prijavljivanja prilagodile su svoje sisteme: * Njemačka i Nizozemska su razvile specifične zakonske okvire i proceduralne korake za profesionalce. U Njemačkoj je uspostavljeno zakonsko pravo i procedura za procjenu rizika i saradnju sa službama za zaštitu mladih, dok Nizozemska koristi standardizovani kodeks ponašanja i obavezni protokol u pet koraka (''Meldcode'') koji stručnjaci moraju primijeniti u slučaju sumnje na nasilje. * Malta je usvajanjem novih zakonskih akata uvela strogu obavezu prijavljivanja za stručne radnike i volontere u sistemu alternativne brige o djeci.<ref name="FRA_2024_Report" /> U pogledu opće javnosti, više od polovine država članica EU (uključujući Bugarsku, Cipar, Češku, Dansku, Estonija, Finsku, Hrvatsku, Irsku, Italiju, Letoniju, Litvaniju, Portugal, Slovačku, Sloveniju i Švedsku) propisuje specifičnu zakonsku dužnost i za same građane da prijave slučajeve u kojima sumnjaju da je dijete žrtva zlostavljanja, zanemarivanja ili iskorištavanja. U ostalim državama članicama koje nemaju posebne odredbe unutar porodičnog prava ili zakona o zaštiti djece, građani podliježu općim odredbama krivičnog prava o obavezi prijavljivanja teških krivičnih djela, ali bez posebno definisane, preventivne dužnosti prijavljivanja djeteta koje se nalazi u stanju socijalnog rizika.<ref name="FRA_2024_Dataset" /> == Procesi prijavljivanja == Procesi prijavljivanja znatno se razlikuju u zavisnosti od pravnog sistema. Od obaveznih prijavljivača se obično zahtijeva da navedu svoje ime i prezime prilikom podnošenja prijave. Ovo omogućava istražiteljima da ih kontaktiraju radi dobijanja dodatnih detalja ukoliko je to potrebno, a ujedno štiti samog obaveznog prijavljivača od optužbi da nije postupio u skladu sa zakonom.<ref name="Cox_Bromfield_Bromley_2018" /><ref name="CWIG_2023" /><ref name="Mathews_Kenny_2008" /> Prijavljivači se prvenstveno podstiču da prijave samu sumnju, a ne da sami provode istragu ili čekaju apsolutne dokaze, jer bi odgađanje moglo dovesti do daljeg nanošenja štete potencijalnoj žrtvi, dok bi počiniocima omogućilo da pripreme odbranu putem zastrašivanja. Istraga zlostavljanja prepušta se stručnim osobama. Pojedini pravni sistemi predviđaju jasne mjere zaštite za prijave podnesene u dobroj vjeri, osiguravajući povjerljivost identiteta prijavljivača.<ref name="Cox_Bromfield_Bromley_2018" /><ref name="CWIG_2023" /><ref name="Mathews_Kenny_2008" /> Pri tome treba imati na umu da se prijavljuju isključivo sumnje, zbog čega se mora poštovati pretpostavka nevinosti sve dok se ne prikupe dokazi kojima se utvrđuje krivica.<ref name="Besharov_1994">{{cite journal |last=Besharov |first=Douglas J. |title=Responding to Child Sexual Abuse: The Need for a Balanced Approach |journal=The Future of Children |date=1994 |volume=4 |issue=2 |pages=135–155 |doi=10.2307/1602528 |url=https://www.welfareacademy.org/pubs/childwelfare/respondingto_94.pdf |access-date=22. 6. 2026 |language=en}}</ref> === Profesije i prijavljivanje === Obaveza prijavljivanja se uglavnom odnosi na profesije čiji članovi ostvaruju učestao kontakt s djecom. U nekim pravnim sistemima od svih građana se zahtijeva prijavljivanje sumnje na određene oblike zlostavljanja, dok u drugim sistemima ovu obavezu isključivo imaju ljekari ili medicinski radnici. U zakonskim okvirima uglavnom se naglašava dasu ove grupe ''zakonski obavezne'' podnositi prijave, a većina sistema istovremeno omogućava i ''dobrovoljno'' prijavljivanje svakoj osobi koje izrazi zabrinutost. === Privilegija povjerljivosti sveštenik–ispovjednik i ostali izuzeci === Sukobi između dužnosti obaveznog prijavljivača i pojedinih propisa o [[Privilegovano svjedočenje|zaštićenoj komunikaciji]] česta su pojava. Ipak, u mnogim pravnim sistemima, [[advokatska tajna]] i povjerljivost odnosa između sveštenika i ispovjednika izuzeti su od obaveznog prijavljivanja. U pojedinim saveznim državama SAD-a, od ove obaveze izuzeti su i psihijatri te psiholozi.<ref name="CWIG_2023" /> [[Ispovjedna tajna]] predstavlja oblik zaštićene komunikacije koji štiti razmjenu informacija između sveštenog lica i vjernika (ispovjednika) koji podatke povjerava u tajnosti. Kada se ova privilegija primjenjuje, ni vjerski službenik ni ispovjednik ne mogu biti prisiljeni da svjedoče na sudu, daju iskaz ili učestvuju u drugim pravnim postupcima o sadržaju te komunikacije.<ref name="Lucas_2026">{{cite web |last=Lucas |first=S. |title=Attorney client privilege explains what courts protect and when it can be lost |url=https://thefirstfile.com/2006-12-answers-to-questions-about-the-attorney-client-privilege/ |website=The First File |date=2026 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Kritike == Sistemi prijavljivanja, koji su prvobitno stvoreni kao odgovor na [[fizičko zlostavljanje]], s vremenom su prošireni na veći broj kažnjivih djela u različitim zemljama, nakon što je prepoznato da [[Seksualno zlostavljanje|seksualno]] i [[Psihičko zlostavljanje|emocionalno zlostavljanje]], zanemarivanje, kao i izloženost nasilju u porodici, također ostavljaju duboke posljedice na dobrobit djece.<ref name="Cox_Bromfield_Bromley_2018" /> Kritičari istraga koje se pokreću na osnovu prijava o zlostavljanju djece ističu sljedeće negativne efekte: * Dijete može biti nepravedno ili pogrešno izmješteno iz porodice. * Dugotrajna i ponovljena ispitivanja, kao i fizički pregledi, mogu ostaviti emocionalne traume. * Čak i ako dijete ne bude izmješteno iz porodice, unutar nje se mogu javiti trajan strah, nepovjerenje i nesigurnost. * Dugotrajni boravak u udomiteljskoj porodici ili ustanovi (alternativna briga) može uzrokovati trajne psihološke posljedice i nanijeti nepopravljivu štetu vezi između roditelja i djeteta. * Sama optužba za loše postupanje može narušiti stabilnost porodice, čak i ako se u postupku tvrdnje odbace kao neosnovane. Prijetnje i pretpostavka krivice umjesto nevinosti često vode do osjećaja nemoći, neadekvatnosti i depresije, uskraćivanja prava na pravično suđenje i lične slobode, narušavanja ugleda, narušavanja privatnosti, kao i do pravnih posljedica ukoliko se krivica unaprijed pretpostavi.<ref name="Chill_2003">{{cite journal |last=Chill |first=Paul |title=Burden of Proof Begone: The Pernicious Effect of Emergency Removal in Child Protective Proceedings |journal=Family Court Review |date=2003 |volume=41 |issue=4 |pages=457–471 |doi=10.1111/j.1744-1617.2003.tb00900.x |url=https://papers.ssrn.com/sol3/Delivery.cfm/SSRN_ID1886506_code534975.pdf?abstractid=1886506&mirid=1 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * Može doći do ekonomskih gubitaka uslijed potrebe za angažovanjem pravnih zastupnika radi odbrane i ispunjavanja nametnutih institucionalnih zahtjeva. Kritičari također navode da zakoni o obaveznom prijavljivanju mogu: * preopteretiti sistem socijalne zaštite i povećati porezno opterećenje građana.<ref name="Oregonian_2012">{{cite web |author=The Oregonian |title=Jerry Sandusky sex abuse case has states re-examining mandatory reporter laws |url=https://www.oregonlive.com/today/2012/06/jerry_sandusky_sex_abuse_case.html |website=The Oregonian/OregonLive |date=2012 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * povećati broj neosnovanih prijava ili prijava koje ne opravdavaju uplitanje državnih organa.<ref name="Orr_1999">{{cite book |last=Orr |first=Susan |title=Child Protection at the Crossroads: Child Abuse, Child Protection and Recommendations for Reform |url=https://reason.org/wp-content/uploads/files/dfd94f43193053c05646fac22fb26f16.pdf |publisher=Reason Public Policy Institute |series=Policy Study No. 262 |date=1999 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * odvratiti pojedince, uključujući i same žrtve zlostavljanja, od traženja medicinske pomoći ili održavanja terapijskog odnosa, uslijed straha da će biti prijavljeni. * nesrazmjerno utjecati na [[Afroamerikanci|afroameričke]] porodice.<ref name="Lau_Krase_Morse_2008">{{cite book |last1=Lau |first1=Kenneth |last2=Krase |first2=Kathryn |last3=Morse |first3=Richard H. |title=Mandated Reporting of Child Abuse and Neglect: A Practical Guide for Social Workers |edition=illustrated |publisher=Springer Publishing Company |date=2008 |isbn=9780826117823 |url=https://books.google.ba/books?id=FHiBniv8-GEC&printsec=frontcover |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> * obeshrabriti građane da unutar zajednice direktno i pozitivno pomognu porodicama u krizi, jer mogu smatrati da su svoju društvenu odgovornost ispunili samim pozivanjem anonimne telefonske linije.<ref name="Orr_1999" /> Osim toga, ističe se da zakoni o obaveznom prijavljivanju mogu imati nenamjerne posljedice za osobe koje su predmet prijave. Pojedinci, uključujući i maloljetnike, koji nikada nisu krivično osuđeni, mogu ostati evidentirani u centralnim registrima odnosno bazama podataka službi za zaštitu djece (koje se razlikuju od [[Registri seksualnih prijestupnika|registara seksualnih prijestupnika]]), tokom više decenija. Zbog obaveznih provjera prošlosti takve evidencije mogu značajno ograničiti njihove mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja. Također su zabilježeni slučajevi u kojima su roditelji koji su uspješno prevladali ovisnost o drogama i nastavili medicinski tretman odvikavanja bili predmet obaveznog prijavljivanja, iako nije postojala sumnja na zlostavljanje djece niti na ponovno korištenje narkotika.<ref name="Stout_2023">{{cite web |last=Stout |first=Matt |title=Six years sober, she was still reported for child abuse for taking addiction medication. Is it time to change the rules? |url=https://www.bostonglobe.com/2023/06/14/metro/push-reimagine-mandated-reporting-increasingly-has-new-question-is-less-not-more-better/ |website=The Boston Globe |date=2023 |access-date=23. 6. 2026 |language=en}}</ref> == Također pogledajte == * [[Efekt posmatrača]] * [[Zaštita djece]] * [[Zlostavljanje djeteta]] * [[Tamna brojka kriminaliteta]] * [[Smrt Daniela Valerija]] * [[Obavezno prijavljivanje u Sjedinjenim Američkim Državama]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.childwelfare.gov/pubPDFs/manda.pdf Pregled obaveznog prijavljivanja u Sjedinjenim Američkim Državama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220815160247/https://www.childwelfare.gov/pubPDFs/manda.pdf |date=15. 8. 2022 }} {{en simbol}} * [https://aifs.gov.au/resources/resource-sheets/mandatory-reporting-child-abuse-and-neglect Pregled obaveznog prijavljivanja u Australiji] {{en simbol}} * [https://fra.europa.eu/en/content/provisions-professionals-legal-obligation-report-cases-child-abuse-neglect-and-violence Pregled obaveznog prijavljivanja u Evropskoj uniji] {{en simbol}} * [https://welfareacademy.umd.edu/pubs/childwelfare/ Publikacije o dobrobiti i zlostavljanju djece - Welfare Academy] {{en simbol}} == Dodatna literatura == * {{cite book |last1=Szafranek |first1=Magdalena |last2=Fabián |first2=Petr |last3=Škoviera |first3=Albín |last4=Gorczowska |first4=Joanna |title=Child protection system – just think differently? Critical analysis of selected models |date=2022 |publisher=University of Warsaw |isbn=978-83-235-5494-3 |doi=10.31338/uw.9788323554943 |url=https://www.researchgate.net/publication/361518321_Child_protection_system_-_just_think_differently_Critical_analysis_of_selected_models |language=en}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zlostavljanje djece]] [[Kategorija:Zdravstveno pravo]] [[Kategorija:Policijski informanti]] jng1dgksdiytxltgw6qss7cuh14lqsm 0 536262 3916472 3914741 2026-08-04T17:30:39Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3916472 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Govardhan._Jahangir_Visiting_the_Ascetic_Jadrup._ca._1616-20,_Musee_Guimet,_Paris.jpg|mini|460x460piksel|[[Govardhan|Govardhan,]] car [[Car Jahangir|Jahangir]] u posjeti asketi Jadrupu, c. 1616–1620<ref>''[https://collections.louvre.fr/en/ark:/53355/cl010329628 Visite de Jahangir à l'ascète Jadrup]'', 1600, archived from the original on 2024-06-22, retrieved 2024-06-22</ref>]] '''Mogulsko slikarstvo''' je stil minijaturnog slikarstva, koji se koristi ili kao ilustracije za knjige ili kao pojedinačna djela koja se čuvaju u albumima (muraqqa), a nastao je tokom mogulskog perioda na [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]]. Potječe od perzijske minijature na koju su snažno utjecale kineska i evropska umjetnost, a mogulsko slikarstvo također ima indijske i islamske utjecaje u svom razvoju.<ref>Ali, Azmat; Sahni, Janmejay; Sharma, Mohit; Sharma, Prajjwal; Goel, Dr Priya (2019-11-12). [https://books.google.ba/books?id=ABvzDwAAQBAJ&dq=Victoria+and+Albert+Museum+in+London+houses+a+large+and+impressive+collection+of+Mughal+paintings.&pg=PA32&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false ''IAS Mains Paper 1 Indian Heritage & Culture History & Geography of the world & Society 2020''.] Arihant Publications India limited. ISBN&nbsp;<bdi>978-93-241-9210-3</bdi>. Archived from the original on 2023-05-10. Retrieved 2022-02-19.</ref><ref>Bloom, Jonathan Max; Blair, Sheila (2009). ''The Grove encyclopedia of Islamic art and architecture''. Oxford: Oxford university press. pp.&nbsp;214–15. ISBN&nbsp;<bdi>978-0-19-530991-1</bdi>.</ref><ref>Neci̇poğlu, Gülru (2017). [[Neci̇poğlu, Gülru (2017). "Persianate Images between Europe and China: The "Frankish Manner" in the Diez and Topkapı Albums, c. 1350–1450". The Diez Albums: 529. doi:10.1163/9789004323483 021.|"Persianate Images between Europe and China: The "Frankish Manner" in the Diez and Topkapı Albums, c. 1350–1450".]] ''The Diez Albums'': 529. doi:10.1163/9789004323483_021.</ref>Kao što i samo ime govori, ovo slikarstvo se razvijalo i evoluiralo tokom vladavine mogulskih careva u Indiji, između 16. i 19. stoljeća. Mogulski carevi bili su muslimani i pripisuju im se zasluge za učvršćivanje islama na potkontinentu, širenje islamske (a posebno perzijske) umjetnosti i kulture, kao i vjere.<ref>[https://www.bbc.co.uk/religion/religions/islam/history/mughalempire_1.shtml "BBC - Religions - Islam: Mughal Empire (1500s, 1600s)".] ''BBC''. Archived from the original on 2018-08-13. Retrieved 2019-01-01.</ref> Mogulsko slikarstvo odmah je pokazalo mnogo veći interes za realistične portrete nego što je to bilo tipično za perzijske minijature. Životinje i biljke bile su glavna tema mnogih minijatura za albume i bile su realističnije prikazane. Iako su mnoga klasična djela perzijske književnosti nastavila biti ilustrovana, kao i indijska književnost, ukus mogulskih careva za pisanje memoara ili dnevnika, koji je započeo [[Babur|Babur,]] osigurao je neke od najraskošnije ukrašenih tekstova, poput žanra [[Padšahnama]] u službenim historijama. Teme su bogate raznolikošću i uključuju portrete, događaje i scene iz dvorskog života, divlje životinje i scene lova, te ilustracije bitaka. Perzijska tradicija bogato ukrašenih okvira koji uokviruju središnju sliku (uglavnom obrubljeni na slikama prikazanim ovdje) nastavljena je, kao i modificirani oblik perzijske konvencije uzvišenog gledišta. [[Datoteka:Shahjahan_on_globe,_mid_17th_century.jpg|mini|Car Šah Džahan stoji na globusu, s oreolom i puttijem evropskog stila, oko 1618–1619 do 1629.]] Mogulski slikarski stil se kasnije proširio na druge indijske dvorove, i muslimanske i hinduističke, a kasnije i sikhske, i često se koristio za prikazivanje hinduističkih tema. To se uglavnom dogodilo u sjevernoj Indiji. Na tim dvorovima razvio je mnoge regionalne stilove, težeći da postanu smjeliji, ali manje profinjeni. Oni se često opisuju kao "post-mogulski", "sub-mogulski" ili "provincijski mogulski". == Teme == === Portreti === [[Datoteka:25_Abu'l_Hasan._Emperor_Jahangir_At_The_Jharoka_Window_Of_The_Agra_Fort,_ca._1620,_Aga_Khan_Museum_(cropped).jpg|mini|Abul Hasan, car Jahangir na prozoru Jharoka tvrđave Agra, oko 1620. godine, Muzej Aga Khana]] Od prilično ranog doba, mogulski stil je snažno obilježio realistično portretiranje, obično u profilu, pod utjecajem zapadnih grafika, koje su bile dostupne na mogulskom dvoru. Ovo nikada nije bila karakteristika ni perzijskih minijatura ni ranijeg indijskog slikarstva. Poza, koja se rijetko mijenjala u portretima, bila je glava u strogom profilu, ali ostatak tijela napola okrenut prema posmatraču. Dugo vremena portreti su uvijek bili muškarci, često u pratnji generaliziranih sluškinja ili konkubina; ali postoji naučna debata o predstavljanju ženskih članova dvora u portretima. Neki naučnici tvrde da ne postoje poznati sačuvani likovi figura poput Jahanara Begum i Mumtaz Mahal, dok drugi pripisuju minijature, na primjer iz albuma Dara Shikoh ili portreta u ogledalu iz Freer Gallery of Art, ovim poznatim plemkinjama.<ref>Crill and Jariwala, 23-30</ref><ref>Losty, J.P.; Roy, Malini (2012). ''Mughal India: Art, Culture and Empire Manuscripts and Paintings in the British Library''. London: The British Library. pp.&nbsp;132–133. ISBN&nbsp;<bdi>9780712358705</bdi>. Archived from the original on 2023-10-27. Retrieved 2020-11-27.</ref><ref>Abid. Reign of Shah Jahan, portrait by Abid dated 1628; assembled late 17th century. ''Mirror Case With Portrait of Mumtaz Mahal''. Freer Gallery of Art. F2005.4 {{Cite web |url=http://www.asia.si.edu/collections/edan/object.php?q=fsg_F2005.4&bcrumb=true |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 7. 2026 |archive-date=8. 8. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160808210437/http://www.asia.si.edu/collections/edan/object.php?q=fsg_F2005.4&bcrumb=true |url-status=dead }}</ref>Jedna idealizirana figura tipa Riza Abbasi bila je manje popularna, ali su kasnije postale popularne potpuno oslikane scene ljubavnika u palači. Crteži žanr scena, posebno oni koji prikazuju svete ljude, bilo muslimanske ili hinduističke, također su bili popularni. [[Akbar Veliki|Akbar]] je imao album, sada raspršen, koji se u potpunosti sastojao od portreta ličnosti s njegovog ogromnog dvora, a imao je praktičnu svrhu; prema hroničarima, konsultovao ga je kada bi sa svojim savjetnicima razgovarao o imenovanjima i slično, očigledno kako bi osvježio pamćenje o tome ko su bili ljudi o kojima se raspravljalo. Mnogi od njih, poput srednjovjekovnih evropskih slika svetaca, nosili su predmete povezane s njima radi lakše identifikacije, ali inače figure stoje na običnoj pozadini. <ref>Crill and Jariwala, 66</ref>Postoji niz lijepih Akbarovih portreta, ali pod njegovim nasljednicima [[Jahangir|Jahangirom]] i [[Šah Jahan|Shah Jahanom]] portret vladara čvrsto se učvrstio kao vodeća tema u indijskom minijaturnom slikarstvu, koje se proširilo i na muslimanske i na hinduističke kneževske dvorove širom Indije.<ref>Crill and Jariwala, 27–39, and catalogue entries</ref> Od 17. stoljeća, konjički portreti, uglavnom vladara, postali su još jedna popularna posudba sa Zapada.<ref>Crill and Jariwala, 68</ref> Druga nova vrsta slike prikazivala je [[Jharokha Darshan]] (doslovno "pogled s balkona/obožavanje"), ili javno prikazivanje cara dvoru ili javnosti, što je postalo svakodnevna ceremonija pod Akbarom, Jahangirom i [[Šah Jahan|Shah Jahanom]], prije nego što ga je [[Aurangzeb]] zaustavio kao neislamski. U ovim scenama, car je prikazan na vrhu na balkonu ili na prozoru, s gomilom dvorjana ispod, ponekad uključujući i mnoge portrete. Poput sve većih oreola koje su ovi carevi dobivali na pojedinačnim portretima, ikonografija odražava težnju kasnijih Mogula da projiciraju sliku kao predstavnika Allaha na zemlji, ili čak kao da i sami imaju kvazi-božanski status. Druge slike prikazuju ustoličenog cara na sastancima, prima posjetitelje ili je na durbaru, odnosno formalnom vijeću.<ref>Hansen, Waldemar, [https://books.google.ba/books?id=AV--abKg9GEC&pg=PA102&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false ''The Peacock Throne: The Drama of Mogul India'', 102, 1986, Motilal Banarsidass] ISBN</ref><ref>Kaur, Manpreet (February 2015). "Romancing The Jharokha: From Being A Source Of Ventilation And Light To The Divine Conception" (PDF). International Journal of Informative & Futuristic Research. Archived (PDF) from the original on 2021-06-11. Retrieved 2020-02-20.</ref> Ovi i kraljevski portreti uključeni u scene lova postali su vrlo popularni tipovi u kasnijem [[Radžputsko slikarstvo|radžputskom slikarstvu]] i drugim postmogulskim stilovima. [[Datoteka:"Study_of_a_Nilgai_(Blue_Bull)",_Folio_from_the_Shah_Jahan_Album_MET_DT4808.jpg|mini|[[Nilgai]] od [[Ustad Mansur|Ustad Mansura]] (1590–1624), koji se specijalizirao za proučavanje ptica i životinja za albume.]] Još jedno popularno područje teme bile su realistične studije životinja i biljaka, uglavnom cvijeća; tekst [[Baburnama|Baburname]] uključuje niz opisa takvih tema, koje su ilustrovane u kopijama napravljenim za Akbara. Ove teme su također imale specijalizirane umjetnike, uključujući Ustad Mansura. Milo C. Beach tvrdi da je "Mogulski naturalizam bio uveliko prenaglašen. Rane slike životinja sastoje se od varijacija na temu, a ne od novih, inovativnih zapažanja". On vidi značajne pozajmice iz kineskih slika životinja na papiru, koje, čini se, nisu bile visoko cijenjene od strane kineskih kolekcionara, te su stoga stigle u Indiju.<ref>Beach, 32–37, 37 quoted</ref> === Ilustrovane knjige === [[Datoteka:'Asvatthama_Fires_the_Narayana_Weapon_(Cosmic_Fire)_at_the_Pandavas',_Folio_from_a_Razmnama,_ca._1616-17,_The_Metropolitan_Museum_of_Art_1.jpg|mini|'Asvatthama ispaljuje Narayana oružje (Kosmičku vatru) na Pandave', Folio iz Khan-i Khananovog Razmname, oko 1616–17, Metropolitanski muzej umjetnosti]] U formativnom periodu stila, pod Akbarom, carska radionica je proizvela niz bogato ilustrovanih primjeraka poznatih knjiga na perzijskom jeziku. Jedan od prvih, vjerovatno iz 1550-ih i sada uglavnom u Muzeju umjetnosti u Clevelandu, bila je [[Tutinama]] sa oko 250 prilično jednostavnih i prilično malih minijatura, većina sa samo nekoliko figura. Nasuprot tome, [[Akbarova Hamzanama]] imala je neobično velike stranice, od gusto tkanog pamuka, a ne od uobičajenog papira, a slike su vrlo često bile prepune figura. Djelo je bilo "kontinuirani niz romantičnih interludija, prijetećih događaja, tijesnih bijegova i nasilnih djela", navodno govoreći o životu Muhamedovog ujaka.<ref>Beach, 61</ref> Akbarov rukopis imao je izuzetan ukupno oko 1400 minijatura, po jednu na svakom otvoru, sa relevantnim tekstom napisanim na poleđini stranice, vjerovatno da bi se čitao caru dok gleda svaku sliku. Ovaj kolosalni projekat trajao je veći dio 1560-ih, a vjerovatno i duže. Ova i nekoliko drugih ranih djela dovela su do pojave prilično ujedinjenog stila mogulske radionice oko 1580. godine. Drugi veliki projekti uključivali su biografije ili memoare [[Mogulske dinastije]]. [[Babur]], njen osnivač, napisao je memoare na [[čaghtai turskom jeziku]], koje je njegov unuk Akbar preveo na perzijski, kao [[Baburnama]] (1589), a zatim ih je izradio u četiri bogato ilustrovana primjerka, sa čak 183 minijature svaki. [[Akbarnama]] je bila Akbarova vlastita naručena biografija ili hronika, izrađena u mnogim verzijama, a tradicija se nastavila Jahangirovom autobiografijom, [[Tuzk-e-Jahangiri]] (ili Jahangirnama) i proslavljenom biografijom Šah Džahana, nazvanom Padšahnama, koja je okončala eru velikih ilustrovanih carskih biografija, oko 1650. godine. Akbar je naručio primjerak [[Zafarname]], biografije svog dalekog pretka [[Timur Lenk|Timura]], ali iako je imao svoju tetku [[Gulbadan Begum]] da napiše izvještaj o njegovom ocu Humajunu pod nazivom 'Humajun Nama', nijedan ilustrovani rukopis nije sačuvan. Svezci klasika perzijske poezije obično su imali nešto manje minijatura, često oko dvadeset, ali su one često bile najvišeg kvaliteta. Akbar je također dao prevesti hinduističke epske pjesme na perzijski jezik i proizvesti ih u ilustrovanim verzijama. Poznate su četiri Razmname, Mahabharate na perzijskom, iz perioda između 1585. i oko 1617. godine. Akbar je imao barem jedan primjerak perzijske verzije Ramajane, uz druga djela poput Bhagavata Purane, Harivamse i Pančatantre. == Porijeklo == [[Datoteka:Фаррух_Бек_Бабур_принимает_придворных._Бабурнаме._1589._Гал._Саклера,_Вашингтон.jpg|mini|''Ba''bur prima dvorjanina, Farrukh Beg, oko 1580–1585. Neprozirni akvarel i zlato na papiru, oslikano i montirano unutar okvira, iz Rawżat aṣ-ṣafāʾ. Još uvijek korišten stil perzijske minijature.]] Mogulsko dvorsko slikarstvo, za razliku od labavijih varijanti mogulskog stila nastalih na regionalnim dvorovima i u gradovima, bilo je hinduističko i džainističko, a ranije budističko, i gotovo u potpunosti religiozno. Postojalo je uglavnom u relativno malim ilustracijama tekstova, ali i u muralima i slikama u narodnim stilovima na tkanini, posebno onima na svitcima koje su izlagali popularni pjevači ili recitatori hinduističkih epova i drugih priča, a koje su izvodili putujući stručnjaci; vrlo malo ranih primjera ovih slika je preživjelo. Živahna [[Kašmir|kašmirska]] tradicija muralnog slikarstva cvjetala je između 9. i 17. stoljeća, što se vidi na muralima manastira Alchi ili Tsaparang: Akbar je zaposlio brojne kašimirske slikare, a određeni utjecaj njihove umjetnosti može se vidjeti u raznim mogulskim djelima, kao što je [[Hamzanama]].<ref>{{Cite book|last=Chaitanya|first=Krishna|url=https://books.google.com/books?id=aDo6x0OAdqAC&pg=PA7|title=A History of Indian Painting|date=1976|publisher=Abhinav Publications|pages=6–7|language=en}}</ref> [[Datoteka:Battle_of_Panipat_(20_April_1526)._Baburnama_of_1598.jpg|lijevo|mini|Ilustracija Prve bitke kod Panipata iz Baburname, oko 1598. godine.]] INasuprot tome, mogulsko slikarstvo bilo je "gotovo u potpunosti sekularno", iako su ponekad portretirane i vjerske ličnosti. Realizam, posebno u portretima ljudi i životinja, postao je ključni cilj, daleko više nego u perzijskom slikarstvu, a kamoli u indijskim tradicijama.<ref name=":1" /> Već je postojala muslimanska tradicija minijaturnog slikarstva pod Sultanatom u Delhiju, koji su Moguli svrgnuli i, poput Mogula, i najranijih centralnoazijskih vladara na potkontinentu, pokroviteljski su tretirali stranu kulturu. Ove slike su slikane na papiru s odvojivim listovima i obično su bile smještene između ukrašenih drvenih korica.<ref name=":2">{{Cite journal|last=Seyller|first=John|date=1999|title=Workshop and Patron in Mughal India: The Freer Rāmāyaṇa and Other Illustrated Manuscripts of 'Abd al-Raḥīm|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=42|pages=3–344|issn=1423-0526|jstor=1522711}}</ref> Iako prvi sačuvani rukopisi potiču iz Mandua iz perioda oko 1500. godine, vrlo je vjerovatno da su postojali i raniji koji su ili izgubljeni ili se možda sada pripisuju južnoj Perziji, jer je kasnije rukopise teško razlikovati od ovih samo po stilu, a neki su i dalje predmet rasprave među stručnjacima. Do vremena mogulske invazije, tradicija je napustila visoki pogled tipičan za perzijski stil i usvojila realističniji stil za životinje i biljke.<ref>Titley, 161 </ref> Nijedna minijatura nije sačuvana iz vremena vladavine osnivača dinastije, Babura, niti on sam spominje naručivanje ikakve u svojim memoarima, Baburnami.<ref>Lost , 12</ref> Primjerke ovoga ilustrirali su njegovi potomci, posebno Akbar, s mnogim portretima novih životinja koje je Babur susreo kada je došao u Indiju, a koje su pažljivo opisane.<ref>Verma, S. P. (1973). [https://www.jstor.org/stable/44138646 "Treatment of Similar Themes: A Study Based on the Illustrations of "Tuzuk-I-Baburi"".] ''Proceedings of the Indian History Congress''. '''34''': 292–297. ISSN&nbsp;2249-1937. JSTOR&nbsp;44138646.</ref><ref>Titley, 187</ref>Međutim, neke sačuvane neilustrovane rukopise možda je on naručio, a on komentira stil nekih poznatih perzijskih majstora iz prošlosti. Neki stariji ilustrovani rukopisi imaju njegov pečat na sebi; Moguli su poticali iz duge loze koja se proteže do Timura i bili su potpuno asimilirani u perzijsku kulturu, te se od njih očekivalo da budu pokrovitelji književnosti i umjetnosti. Stil Mogulske škole razvio se unutar kraljevskog ateljea. Znanje se prvenstveno prenosilo kroz porodične i naukničke odnose, te kroz sistem zajedničke izrade rukopisa koji je okupljao više umjetnika za pojedinačna djela.<ref>{{Cite web|url=http://sensiblereason.com/artistic-stylistic-transmission-in-the-royal-mughal-atelier/|title=Artistic Stylistic Transmission in the Royal Mughal Atelier|last=Sarafan|first=Greg|date=6 November 2011|publisher=Sensible Reason|archive-url=https://web.archive.org/web/20140202123347/http://sensiblereason.com/artistic-stylistic-transmission-in-the-royal-mughal-atelier/|archive-date=February 2, 2014|url-status=usurped}}</ref> IU nekim slučajevima, stariji umjetnici bi crtali ilustracije u obrisima, a mlađi bi obično nanosili boje, posebno za pozadinska područja.<ref name=":2"/> Tamo gdje nisu upisana imena umjetnika, vrlo je teško pratiti slike carskih Mogula do određenih umjetnika.<ref name=":2" /> == Razvoj == [[Datoteka:Princes_of_the_House_of_Timur.jpg|mini|Prinčevi iz dinastije Timur, pripisani Perzijancu Abd as-Samadu, oko 1550–1555, s dodacima u sljedećem stoljeću pod Jahangirom]] Nakon nesigurnog početka pod Humajunom, veliki period mogulskog slikarstva bio je tokom sljedeće tri vladavine, Akbara, Džahangira i Šah Džahana, koje su između njih obuhvatile nešto više od jednog stoljeća. === Humajun (1530–1540 i 1555–1556) === [[Datoteka:Manohar._Emperor_Jahangir_Weighs_Prince_Khurram._Page_from_Tuzuk-i_Jahangiri._1610-1615,_British_Museum,_London.jpg|mini|Car Jahangir važe sliku princa Khurrama koju je naslikao Manohar Das, 1610–1615, prema Jahangirovom vlastitom primjerku Tuzk-e-Jahangirija. Imena glavnih likova navedena su na njihovoj odjeći, a umjetnik je prikazan na dnu. [[Britanski muzej|Britanski muzej.]]]] Kada je drugi mogulski car, Humajun, bio u egzilu u Tabrizu na safavidskom dvoru šaha Tahmaspa I od Perzije, bio je izložen perzijskom minijaturnom slikarstvu i naručio je barem jedno djelo tamo (ili u [[Kabul|Kabulu]]), neobično veliku sliku na tkanini prinčeva iz kuće Timur, koja se sada nalazi u Britanskom muzeju. Prvobitno grupni portret sa sinovima, u sljedećem stoljeću Jahangir ga je dodao kako bi prikazao dinastičku grupu koja uključuje i preminule pretke. Kada se Humajun vratio u Indiju, sa sobom je doveo dva ostvarena perzijska umjetnika, Abd al-Samada i Mir Sayyida Alija. Njegov brat, uzurpator Kamran Mirza, održavao je radionicu u Kabulu, koju je Humajun možda preuzeo. Humajunova glavna poznata narudžba bila je Khamsa Nizamija sa 36 iluminiranih stranica (BNF, Smith-Lesouëf 216), na kojoj su različiti stilovi raznih umjetnika uglavnom još uvijek vidljivi. Pored londonske slike, naručio je i najmanje dvije minijature koje ga prikazuju s članovima porodice,<ref name=":4" /> stvar koja je bila rijetka u Perziji, ali uobičajena među Mogulima. === Akbar (1556 - 1605) === Za vrijeme vladavine Humajunovog sina Akbara (r. 1556–1605), carski dvor, osim što je bio centar administrativne vlasti za upravljanje i vladanje ogromnim mogulskim carstvom, također se pojavio kao centar kulturne izvrsnosti. Akbar je naslijedio i proširio očevu biblioteku i atelje dvorskih slikara, i posvetio veliku ličnu pažnju njenom stvaralaštvu. Studirao je slikarstvo u mladosti kod Abd as-Samada,<ref name=":12">{{Cite journal|last=Canby|first=Sheila|date=2011|title='Abd Al-Samad|url=https://www.jstor.org/stable/23220221|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=48|pages=97–110|issn=1423-0526|jstor=23220221|archive-url=https://web.archive.org/web/20220719074105/https://www.jstor.org/stable/23220221|archive-date=2022-07-19|access-date=2025-08-22}}</ref> iako nije jasno koliko su daleko otišla ova istraživanja. Između 1560. i 1566. godine, Tutinama ("Priče o papagaju"), sada u Muzeju umjetnosti u Clevelandu,<ref>{{Cite journal|last=Seyller|first=John|date=1992|title=Overpainting in the Cleveland T̤ūt̤īnāma|url=https://www.jstor.org/stable/3249892|journal=Artibus Asiae|volume=52|issue=3/4|pages=283–318|doi=10.2307/3249892|issn=0004-3648|jstor=3249892|archive-url=https://web.archive.org/web/20250514201123/https://www.jstor.org/stable/3249892|archive-date=2025-05-14|access-date=2025-08-22}}</ref> je ilustrovan, prikazujući "stilske komponente carskog mogulskog stila u formativnoj fazi".<ref name=":5">{{Cite journal|last=Krishna|first=Anand|date=1973|title=A Reassessment of the "Tuti-Nama" Illustrations in the Cleveland Museum of Art (And Related Problems on Earliest Mughal Paintings and Painters)|url=https://www.jstor.org/stable/3249561|journal=Artibus Asiae|volume=35|issue=3|pages=241–268|doi=10.2307/3249561|issn=0004-3648|jstor=3249561|archive-url=https://web.archive.org/web/20230220211714/https://www.jstor.org/stable/3249561|archive-date=2023-02-20|access-date=2025-08-22}}</ref> Između ostalih rukopisa, između 1562. i 1577. godine, atelje je radio na ilustriranom rukopisu Hamzaname koji se sastoji od 1.400 pamučnih folija, neobično velikih dimenzija 69 cm x 54 cm (otprilike 27 x 20 inča). Ovaj ogromni projekat "služio je kao sredstvo za oblikovanje različitih stilova njegovih umjetnika, iz Irana i iz različitih dijelova Indije, u jedan jedinstveni stil". Do kraja, stil je dostigao zrelost, a "ravne i dekorativne kompozicije perzijskog slikarstva transformirane su stvaranjem uvjerljivog prostora u kojem likovi naslikani u krugu mogu nastupati".. ''Remek-djelo Saʿdī Shīrāzī Gulistān''<ref>{{Cite journal|last=Seyller|first=John|date=2008|title=The Colophon Portrait of the Royal Asiatic Society Gulistan of Sa'di|url=https://www.jstor.org/stable/40599603|journal=Artibus Asiae|volume=68|issue=2|pages=333–342|doi=10.61342/SYVY7599|issn=0004-3648|jstor=40599603}}</ref> nastalo je u Fatehpur Sikriju 1582. godine, Abu Tahir Tarsusijevo Darab-Nama oko 1585. godine; Nizamijeva Khamsa (Britanska biblioteka, Or. 12208) uslijedila je 1590-ih, a Jāmījevo Bahâristān oko 1595. godine u Lahoreu. Kako se slikarstvo izvedeno iz mogulskog stila širilo na hinduističke dvorove, ilustrovani tekstovi su uključivali hinduističke epove, uključujući Ramayanu i Mahabharatu; teme sa životinjskim basnama; pojedinačni portreti; i slike na brojne različite teme. Mogulski stil se tokom ovog perioda nastavio usavršavati, a elementi realizma i naturalizma su došli do izražaja. Između 1570. i 1585. godine, Akbar je angažovao preko stotinu slikara da praktikuju slikarstvo u mogulskom stilu. [[Datoteka:Agnipuruṣa_rises_from_the_sacred_fire.jpg|lijevo|mini|Agnipuruṣa se uzdiže iz svete vatre Putrakameshtija, oko 1588–1592, radovi Basawana i Husaina Naqqasha. Gvaš i zlato na papiru, Muzejski fond Maharaje Sawai Man Singha II, Gradska palača, Jaipur.]] Akbarova vladavina uspostavila je temu slavlja u Mogulskom carstvu. U ovom novom periodu, Akbar je uvjerio umjetnike da se fokusiraju na prikazivanje spektakla i uključivanje velikih simbola poput slonova u svoja djela kako bi stvorili osjećaj prosperitetnog carstva. Uz ovaj novi način razmišljanja, Akbar je također ohrabrio svoj narod da zapiše i pronađe način da zabilježi ono čega se sjećaju iz ranijih vremena kako bi osigurao da će se drugi moći sjetiti veličine Mogulskog carstva.<ref name=":6">{{Cite journal|last=Koch|first=Ebba|date=2017|title=Visual Strategies of Imperial Self-Representation: The Windsor Pādshāhnāma Revisited|url=https://www.jstor.org/stable/44972936|journal=The Art Bulletin|volume=99|issue=3|pages=93–124|doi=10.1080/00043079.2017.1292871|issn=0004-3079|jstor=44972936}}</ref> [[Datoteka:Bichitr_-_Jahangir_Preferring_a_Sufi_Shaikh_to_Kings,_from_the_St._Petersburg_album_-_Google_Art_Project.jpg|mini|'Džahangir preferira sufijskog šeika u odnosu na kraljeve, oko 1615–1618, Bičitr, Umjetnička galerija Freer.<ref name=":7">{{Cite web|url=https://www.thebritishacademy.ac.uk/blog/closer-look-mughal-emperor-jahangir-depicted-hourglass-throne/|title=A closer look at Mughal Emperor Jahangir depicted on the hourglass throne|website=The British Academy|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20240421152337/https://www.thebritishacademy.ac.uk/blog/closer-look-mughal-emperor-jahangir-depicted-hourglass-throne/|archive-date=2024-04-21|url-status=live|access-date=2025-08-22}}</ref>]] Džahangir je imao umjetničke sklonosti i tokom njegove vladavine mogulsko slikarstvo se dalje razvijalo. Poput Akbara, Džahangir je sakupljao iluminirane perzijske rukopise i albume, zajedno s evropskim slikama.<ref>{{Cite journal|last=Dimand|first=Maurice S.|date=1944|title=The Emperor Jahangir, Connoisseur of Paintings|url=https://www.jstor.org/stable/3257119|journal=The Metropolitan Museum of Art Bulletin|volume=2|issue=6|pages=196–200|doi=10.2307/3257119|issn=0026-1521}}</ref> Rad s kistom postao je finiji, a boje svjetlije. Jahangir je također bio duboko pod utjecajem evropskog slikarstva. Tokom svoje vladavine došao je u direktan kontakt s engleskom krunom i primao je poklone uljanih slika, među kojima su bili i portreti kralja i kraljice. Ohrabrio je svoj kraljevski atelje da usvoji perspektivu jedne tačke koju preferiraju evropski umjetnici, za razliku od spljoštenog višeslojnog stila koji se koristi u tradicionalnim minijaturama. Posebno je ohrabrio slike koje prikazuju događaje iz vlastitog života, pojedinačne portrete i studije ptica, cvijeća i životinja. Tuzk-e-Jahangiri (ili Jahangirnama), napisan za njegovog života, koji je autobiografski prikaz Jahangireve vladavine, sadrži nekoliko slika, uključujući neke neobične teme poput sjedinjenja sveca s tigricom i borbi između pauka.<ref>{{Cite journal|last=P.|first=Vaishnavi|last2=B.|first2=Ramya|date=2022|title=Mughal Miniature Paintings: An Analysis|url=https://www.kristujayantijournal.com/index.php/ijss/article/view/2189|journal=Kristu Jayanti Journal of Humanities and Social Sciences|language=en|issn=2583-6277|archive-url=https://web.archive.org/web/20250704094737/https://www.kristujayantijournal.com/index.php/ijss/article/view/2189|archive-date=2025-07-04|access-date=2025-08-18}}</ref> Mogulske slike nastale tokom Jahangirove vladavine nastavile su trend naturalizma i bile su pod utjecajem ponovnog oživljavanja perzijskih stilova i tema u odnosu na tradicionalnije hinduističke.<ref name=":2"/> === Šah Jahan (1628–1658) === [[Datoteka:'Elephant_with_Mahout',_circa_1660,_The_Metropolitan_Museum_of_Art.jpg|mini|'Slon sa mahoutom', oko 1660., Metropolitanski muzej umjetnosti.]] Tokom vladavine [[Šah Jahan|Šah Džahana]] (1628–1658), mogulsko slikarstvo se nastavilo razvijati, ali dvorsko slikarstvo je postalo krutije i formalnije. Ilustracije iz Padšahnāme ('Knjiga cara'), jednog od najboljih islamskih rukopisa iz Kraljevske kolekcije u Windsoru, naslikane su tokom vladavine [[Šah Jahan|Šah Džahana]]. Napisane na perzijskom jeziku na papiru prošaranom zlatom, imaju izuzetno izvedene slike. Padšahnāma sadrži portrete dvorjana i kraljevih slugu naslikane s velikim detaljima i individualnošću. Međutim, u skladu sa strogom formalnošću na dvoru, portreti kralja i važnih plemića prikazani su u strogom profilu, dok su sluge i obični ljudi, prikazani s individualnim crtama lica, prikazani u tročetvrtinskom ili frontalnom pogledu.<ref name=":6"/> [[Datoteka:Prince_Awrangzeb_(Aurangzeb)_facing_a_maddened_elephant_named_Sudhakar_(7_June_1633).jpg|mini|'Princ Awrangzeb (Aurangzeb) suočava se s bijesnim slonom po imenu Sudhakar (7. juni 1633.), oko 1635–40, Kraljevska kolekcija. Jedina slika pejzažnog formata u rukopisu Padshahnama, ova slika simbolizira snagu i moć Mogulske dinastije dok Šah Džahan posmatra kako njegov sin Aurangzeb zabija koplje u surlu slona u napadu..<ref>{{Cite web|url=https://www.rct.uk/collection/1005025-ad/prince-awrangzeb-facing-a-maddened-elephant-named-sudhakar-7-june-1633|title=Mughal artist - Prince Awrangzeb facing a maddened elephant named Sudhakar (7 June 1633)|website=www.rct.uk|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20240414083740/https://www.rct.uk/collection/1005025-ad/prince-awrangzeb-facing-a-maddened-elephant-named-sudhakar-7-june-1633|archive-date=2024-04-14|url-status=live|access-date=2025-08-19}}</ref>]] Teme koje uključuju muzičke zabave; ljubavnike, ponekad u intimnim pozama, na terasama i vrtovima; i askete okupljene oko vatre, obiluju u mogulskim slikama ovog perioda.Iako je ovaj period nazvan najprosperitetnijim, od umjetnika tog vremena se očekivalo da se pridržavaju predstavljanja života na dvoru kao organizovanog i ujedinjenog. Iz tog razloga, većina umjetnosti stvorene pod njegovom vlašću uglavnom se fokusirala na cara i pomogla je u uspostavljanju njegovog autoriteta. Svrha ove umjetnosti bila je da ostavi za sobom sliku onoga što su Moguli smatrali idealnim vladarom i državom.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://scroll.in/article/997197/in-a-resplendent-portrait-of-a-mughal-emperor-subtle-clues-about-a-dark-fall|title=In a resplendent portrait of a Mughal emperor, subtle clues about a dark fall|last=Singh|first=Kavita|date=13 June 2021|website=Scroll.in|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20210612235734/https://scroll.in/article/997197/in-a-resplendent-portrait-of-a-mughal-emperor-subtle-clues-about-a-dark-fall|archive-date=2021-06-12|url-status=live|access-date=2021-06-13}}</ref> == Kasnije slike == [[Datoteka:Darbarscene.jpg|lijevo|mini|Durbar scena s novokrunisanim carem [[Aurangzeb|Aurangzebom]] na zlatnom tronu. Iako nije podsticao mogulsko slikarstvo, neka od najboljih djela nastala su tokom njegove vladavine.]] Aurangzeb (1658–1707) nikada nije bio oduševljeni mecena slikarstva, uglavnom iz vjerskih razloga, te se oko 1668. godine udaljio od pompe i ceremonijala dvora, nakon čega vjerovatno više nije naručivao slike. Nakon 1681. godine preselio se u Dekan kako bi nastavio svoje sporo osvajanje Dekanskih sultanata, nikada se ne vraćajući da živi na sjeveru.<ref>Lost, 147, 149 </ref> [[Datoteka:'Lovers_and_beloveds,_A_composite_of_scenes_from_Persian,_Urdu,_and_Sanskrit_literature',_painting_by_Chitarman_II,_ca_1735.png|mini|'Lovers and beloveds, scena iz perzijske, urdu i sanskrtske književnosti', slika Chitarmana II ili Kalyana Dasa, oko 1735. godine, Muzej umjetnosti u Clevelandu. Čitanjem perzijskih natpisa na nastaliq pismu, mogu se identificirati sljedeće ličnosti iz raznolike književnosti: Ranjha, Joseph i Zulaykha, Vamiq i 'Azra, Nala, Sassi i Punnun, Shirin i Farhad, Padmavati i Ratnasena, Majnun, a također i Hafiz iz Shiraza i žena u koju se, prema narodnom predanju, Hafiz navodno zaljubio u mladosti.]] Mogulske slike su nastavile opstajati, ali je došlo do propadanja. Neki izvori, međutim, navode da su neke od najboljih mogulskih slika napravljene za Aurangzeba, nagađajući da su vjerovali da će on uskoro zatvoriti radionice i da su se time u njegovu korist nadmašili. Došlo je do kratkog preporoda za vrijeme vladavine Muhameda Šaha (1719–1748), ali do vremena Šaha Alama II (1759–1806), umjetnost mogulskog slikarstva izgubila je svoju slavu.<ref>{{Cite journal|last=Scheurleer|first=Pauline Lunsingh|date=2016|title=The Indian Miniatures in the Canter Visscher Album|journal=The Rijksmuseum Bulletin|volume=64|issue=3|pages=194–245|doi=10.52476/trb.9805|issn=1877-8127|jstor=43901906}}</ref> Do tada su se razvile i druge škole indijskog slikarstva, uključujući, na kraljevskim dvorovima radžputskih kraljevstava Rajputana, radžputsko slikarstvo i u gradovima kojima je vladala Britanska Istočnoindijska kompanija, kompanijski stil pod zapadnim utjecajem. Kasnomogulski stil često pokazuje povećanu upotrebu perspektive i recesije pod zapadnim utjecajem, kao u djelima Ghulam Ali Khana, Ghulam Murtaza Khana i Mazhar Ali Khana. Mnogi muzeji imaju značajne kolekcije mogulskih minijatura, poput [[Nacionalni muzej Indije|Nacionalnog muzeja Indije,]]<ref>{{Cite web|url=https://nationalmuseumindia.gov.in/en/collections/index/13|title=National Museum, New Delhi|website=nationalmuseumindia.gov.in|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20250708153451/https://nationalmuseumindia.gov.in/en/collections/index/13|archive-date=2025-07-08|url-status=live|access-date=2025-08-18}}</ref> Muzejski fond Mehrangarh,<ref>{{Cite web|url=https://www.mehrangarh.org/collection/paintings/|title=Paintings|website=Mehrangarh Museum Trust|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20250206211607/https://www.mehrangarh.org/collection/paintings/|archive-date=2025-02-06|url-status=live|access-date=2025-08-18}}</ref> [[Biblioteka Rampur Raza]],<ref>{{Cite web|url=https://ignca.gov.in/events/mughal-miniatures-of-rampur-an-exhibition-created-out-of-ignca-publicaiton-on-the-rampur-raza-library-collection/|title=Mughal Miniatures of Rampur – an exhibition created out of IGNCA publicaiton on the Rampur Raza Library Collection {{!}} IGNCA|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20250405023156/https://ignca.gov.in/events/mughal-miniatures-of-rampur-an-exhibition-created-out-of-ignca-publicaiton-on-the-rampur-raza-library-collection/|archive-date=2025-04-05|url-status=live|access-date=2025-08-18}}</ref> Indijski muzej,<ref>{{Cite web|url=https://indianmuseumkolkata.org/gallery/paintings-gallery/|title=Paintings Gallery – Home – Indian Museum Kolkata|website=indianmuseumkolkata.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20240922124347/https://indianmuseumkolkata.org/gallery/paintings-gallery/|archive-date=2024-09-22|url-status=live|access-date=2025-08-18}}</ref> Britanska biblioteka<ref>{{Cite web|url=https://imagesonline.bl.uk/|title=British Library|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20250716213059/https://www.imagesonline.bl.uk/|archive-date=2025-07-16|url-status=live|access-date=2025-08-18}}</ref> (što uključuje ilustrovane kopije Razmname i Khamse Nizamija), Muzej umjetnosti Walters,<ref>{{Cite web|url=https://thewalters.org/experience/collections/|title=About the Collection of the Walters Art Museum|website=The Walters Art Museum|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20250821213734/https://thewalters.org/experience/collections/|archive-date=2025-08-21|url-status=live|access-date=2025-08-18}}</ref> Nacionalni muzej azijske umjetnosti,<ref>{{Cite news|title=Explore Art + Culture - National Museum of Asian Art|url=https://asia.si.edu/explore-art-culture/|access-date=2025-08-18|work=National Museum of Asian Art|language=en-US|archive-date=2025-08-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20250811143845/https://asia.si.edu/explore-art-culture/}}</ref> [[Muzej Viktorije i Alberta]]<ref>{{Cite web|url=https://www.vam.ac.uk/collections|title=Explore the Collections · V&A|website=Victoria and Albert Museum|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20250818152115/https://www.vam.ac.uk/collections|archive-date=2025-08-18|url-status=live|access-date=2025-08-18}}</ref>[[Metropolitanski muzej umjetnosti,]]<ref>{{Cite web|url=https://www.metmuseum.org/art/collection/search?q=Mughal+&material=Paintings|title=Results for "Mughal " - The Metropolitan Museum of Art|website=www.metmuseum.org|language=en|access-date=2025-08-18}}</ref> Muzej umjetnosti u Clevelandu,<ref>{{Cite web|url=https://www.clevelandart.org/art/collection/search|title=Search the Collection {{!}} Cleveland Museum of Art|website=www.clevelandart.org|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20250808043949/https://www.clevelandart.org/art/collection/search|archive-date=2025-08-08|url-status=live|access-date=2025-08-18}}</ref> Chhatrapati Shivaji Maharaj Vastu Sangrahalaya,<ref>{{Cite web|url=https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Mughal_miniatures_in_the_Chhatrapati_Shivaji_Maharaj_Vastu_Sangrahalaya|title=Category:Mughal miniatures in the Chhatrapati Shivaji Maharaj Vastu Sangrahalaya - Wikimedia Commons|website=commons.wikimedia.org|language=en|access-date=2025-08-22}}</ref> [[Muzej umjetnosti San Diega]]<ref>{{Cite web|url=https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Mughal_and_post-Mughal_miniatures_in_the_San_Diego_Museum_of_Art|title=Category:Mughal and post-Mughal miniatures in the San Diego Museum of Art - Wikimedia Commons|website=commons.wikimedia.org|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20201217173843/https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Mughal_and_post-Mughal_miniatures_in_the_San_Diego_Museum_of_Art|archive-date=2020-12-17|url-status=live|access-date=2025-08-22}}</ref>i Kraljevski fond za kolekcije.<ref>{{Cite web|url=https://www.rct.uk/collection/search#/page/1|title=Explore the Royal Collection online|website=www.rct.uk|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20190402195830/https://www.rct.uk/collection/search#/page/1|archive-date=2019-04-02|url-status=live|access-date=2025-08-18}}</ref> == Umjetnici == [[Datoteka:Colophon_portrait_from_the_Khamsa_of_Nizami_-_BL_Or._MS_12208_f._325v.jpg|mini|Detalj s rukopisa Khamsa od Nizamija u Britanskoj biblioteci, napravljenog za Akbara, oko 1610. godine, na kojem Daulat (lijevo) slika kaligrafa rukopisa, Abd al-Rahima.]] Perzijski majstori umjetnici Abd al-Samad,<ref name=":12"/> Mir Musavvir i njegov sin Mir Sayyid Ali, te Dust Muhammad, koji su pratili Humayuna u Indiju u 16. stoljeću, vodili su carski atelje tokom formativnih faza mogulskog slikarstva. Ovi perzijski umjetnici<ref name=":8">{{Cite journal|last=Soucek|first=Priscilla P.|date=1987|title=Persian Artists in Mughal India: Influences and Transformations|url=https://www.jstor.org/stable/1523102|journal=Muqarnas|volume=4|pages=166–181|doi=10.2307/1523102|issn=0732-2992|jstor=1523102|archive-url=https://web.archive.org/web/20250825033907/https://www.jstor.org/stable/1523102|archive-date=2025-08-25|access-date=2025-08-22}}</ref> Bili su majstori svog zanata i doprinijeli su prethodnim narudžbama poput Šahname Šaha Tahmaspa. Dust Muhammad, koji je bio učenik Kamāl ud-Dīna Behzada, također je radio na sastavljanju albuma Bahram Mirza. <ref>{{Cite journal|last=Weis|first=Friederike|date=2020-10-02|title=How the Persian Qalam Caused the Chinese Brush to Break: The Bahram Mirza Album Revisited|url=https://brill.com/view/journals/muqj/37/1/article-p63_4.xml|journal=Muqarnas Online|volume=37|issue=1|pages=63–109|doi=10.1163/22118993-00371P04|issn=0732-2992|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507021450/https://brill.com/view/journals/muqj/37/1/article-p63_4.xml|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-08-22}}</ref>''i ilustracije Cartier Hafiza.'' [[Datoteka:Shah_Tahmasp_of_Iran._Painting_by_Sahifa_Banu,_Mughal,_early_17th_century.jpg|mini|'Iranski šah Tahmasp', početak 17. stoljeća, Sahifa Banu, Muzej Victoria i Albert. Ovaj portret iranskog šaha Tahmaspa naslikala je slikarica Sahifa Banu, s okvirima koje je oslikao Mansur.]] Mnogi umjetnici su radili na velikim narudžbama, većina njih su očigledno bili hinduisti, sudeći po zabilježenim imenima. Umjetnice su također bile dio mogulskog ateljea,<ref>{{Cite journal|last=Majlis|first=Najma Khan|date=2006|title=Representation of Professional and Working Women in Mughal Miniature Painting (16 Th -18 Th Century)|url=https://www.jstor.org/stable/44147951|journal=Proceedings of the Indian History Congress|volume=67|pages=307–311|issn=2249-1937|jstor=44147951}}</ref> i doprinosile su narudžbama, kao što je Gulšan album (Muraqqa'-e Gulshan)<ref>{{Cite web|url=https://www.theheritagelab.in/women-artists-mughal-court/|title=5 Women Artists of the Mughal Court|last=Lab|first=The Heritage|date=2021-03-02|website=The Heritage Lab|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20240724094723/https://www.theheritagelab.in/women-artists-mughal-court/|archive-date=2024-07-24|url-status=live|access-date=2025-08-22}}</ref> Umjetnici poput Sahife Banu crtali su portrete i kopije kompozicija Kamāl ud-Dīn Behzāda i Sultana 'Alija al-Mashhadija, dok su drugi, poput Ruqaye Banu, Nuri Nadire Bano i Nini, pravili kopije evropskih gravura i grafika u svom stilu. Mogulsko slikarstvo uglavnom je uključivalo grupu umjetnika, jednog (obično najstarijeg) koji je odlučivao i skicirao kompoziciju, drugog koji je zapravo slikao, a možda i trećeg koji se specijalizirao za portrete, izvodeći pojedinačna lica. To je posebno bio slučaj s velikim projektima historijskih knjiga koji su dominirali produkcijom tokom Akbarove vladavine, Tutinama,<ref name=":5"/> ''Baburnama'',<ref name=":11">{{Cite journal|last=Verma|first=S. P.|date=1973|title=Treatment of Similar Themes: A Study Based on the Illustrations of "Tuzuk-I-Baburi"|url=https://www.jstor.org/stable/44138646|journal=Proceedings of the Indian History Congress|volume=34|pages=292–297|issn=2249-1937|jstor=44138646}}</ref> ''Hamzanama'',<ref>{{Cite journal|last=Seyller|first=John|date=1993|title=A Dated Ḥamzanāma Illustration|url=https://www.jstor.org/stable/3250533|journal=Artibus Asiae|volume=53|issue=3/4|pages=501–505|doi=10.2307/3250533|issn=0004-3648|jstor=3250533}}</ref> ''Razmnama'',<ref>{{Cite journal|last=Rice|first=Yael|date=2010|title=A Persian Mahabharata: The 1598-1599 Razmnama|url=https://www.jstor.org/stable/20720743|journal=Manoa|volume=22|issue=1|pages=125–131|issn=1045-7909|jstor=20720743|archive-url=https://web.archive.org/web/20250912043243/https://www.jstor.org/stable/20720743|archive-date=2025-09-12|access-date=2025-08-22}}</ref> i ''Akbarnama''. Za rukopise perzijske poezije postojao je drugačiji način rada, pri čemu se od najboljih majstora očigledno očekivalo da izrade izuzetno završene minijature, u potpunosti ili uglavnom svoja vlastita djela. Utjecaj na evoluciju stila tokom Akbarove vladavine imao je Kešav Das, koji je razumio i razvio "evropske tehnike prikazivanja prostora i volumena".<ref name="BloomBlair2009">{{Cite book|last=Bloom|first=Jonathan M.|url=https://books.google.com/books?id=un4WcfEASZwC&pg=RA1-PA380|title=The Grove Encyclopedia of Islamic Art and Architecture|last2=Blair|first2=Sheila S.|publisher=Oxford University Press|year=2009|isbn=978-0-19-530991-1|volume=1|page=380}}</ref> Na sreću za moderne naučnike, Akbar je volio vidjeti imena umjetnika napisana ispod svake minijature. Analiza rukopisa pokazuje da su pojedinačne minijature bile dodijeljene mnogim slikarima. Na primjer, nepotpuna Razmnama u Britanskoj biblioteci sadrži 24 minijature, sa 21 različitim imenom, iako bi to mogao biti posebno veliki broj.<ref>"Razmnamah: the Persian Mahabharata" {{Cite web |url=https://blogs.bl.uk/asian-and-african/2016/04/razmnamah-the-persian-mahabharata.html |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 7. 2026 |archive-date=13. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200213192015/https://blogs.bl.uk/asian-and-african/2016/04/razmnamah-the-persian-mahabharata.html |url-status=bot: unknown }}, British Library ''Asian and African studies blog'', by Ursula Sims-Williams, April 2016 - see table near bottom</ref> Važni slikari u vrijeme Akbara i Jahangira su bili: <ref>Diamind, Maurice. "Mughal Painting Under Akbar the Great" {{Cite web |url=http://www.metmuseum.org/pubs/bulletins/1/pdf/3257529.pdf.bannered.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=26. 7. 2026 |archive-date=1. 12. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161201153059/http://www.metmuseum.org/pubs/bulletins/1/pdf/3257529.pdf.bannered.pdf |url-status=bot: unknown }} Metropolitan Museum of Art</ref> [[Datoteka:Self-portrait_of_the_artist_Daulat_and_portraits_of_the_artists_Govardhan,_Bishandas,_Manohar,_Abu'l-Hasan,_by_Daulat,_ca.1610.jpg|mini|Autoportret umjetnika Daulata (počevši od donjeg lijevog ugla i idući suprotno od smjera kazaljke na satu) i portreti umjetnika Govardhana, Bishandasa, Manohara, Abu'l-Hasana, autora Daulata, oko 1610. Autoportret i portreti nalaze se na rubu folia. Gulshan album (Muraqqaʿ-e Gulshan ili Moraqqaʿ-e Golshan). Čuva se u kolekciji biblioteke Golestanske palate u Teheranu..<ref name=":9">{{Cite journal|last=Beach|first=Milo C.|date=2013|title=The Gulshan Album and the Workshops of Prince Salim|url=https://www.jstor.org/stable/24240820|journal=Artibus Asiae|volume=73|issue=2|pages=445–477|doi=10.61342/NFFN3466|issn=0004-3648|jstor=24240820|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422175104/https://www.jstor.org/stable/24240820|archive-date=2024-04-22|access-date=2025-08-22}}</ref>]] * Farrukh Beg<ref>{{Cite journal|last=Beach|first=Milo C.|date=2011|title=Farrukh Beg|url=https://www.jstor.org/stable/23220227|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=48|pages=187–210|issn=1423-0526|jstor=23220227|archive-url=https://web.archive.org/web/20221209155801/https://www.jstor.org/stable/23220227|archive-date=2022-12-09|access-date=2025-08-22}}</ref> ({{Oko|1545|1615}}), Perzijski umjetnik<ref name=":8"/> u Indiji od 1585. do 1590., vjerovtno u Bijapuru<ref>{{Cite journal|last=Seyller|first=John|date=1995|title=Farrukh Beg in the Deccan|url=https://www.jstor.org/stable/3249754|journal=Artibus Asiae|volume=55|issue=3/4|pages=319–341|doi=10.2307/3249754|issn=0004-3648|jstor=3249754|archive-url=https://web.archive.org/web/20210504051352/https://www.jstor.org/stable/3249754|archive-date=2021-05-04|access-date=2025-08-22}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Verma|first=S. P.|date=1978|title=Farrukh Beg?the Mughal Court Painter|url=https://www.jstor.org/stable/44139370|journal=Proceedings of the Indian History Congress|volume=39|pages=360–367|issn=2249-1937|jstor=44139370|archive-url=https://web.archive.org/web/20210522050126/https://www.jstor.org/stable/44139370|archive-date=2021-05-22|access-date=2025-08-22}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Skelton|first=Robert|date=1957|title=The Mughal Artist Farrokh Beg|url=https://www.jstor.org/stable/4629045|journal=Ars Orientalis|volume=2|pages=393–411|issn=0571-1371|jstor=4629045|archive-url=https://web.archive.org/web/20210504162047/https://www.jstor.org/stable/4629045|archive-date=2021-05-04|access-date=2025-08-22}}</ref> * Daswanth, umro 1584, who worked especially on Akbar's ''Razmnama'', the ''[[Mahabharata]]'' in Persian.<ref>{{Cite journal|last=Beach|first=Milo Cleveland|date=1982|title=The Mughal Painter Daswanth|url=https://www.jstor.org/stable/4629314|journal=Ars Orientalis|volume=13|pages=121–133|issn=0571-1371|jstor=4629314|archive-url=https://web.archive.org/web/20240219211806/https://www.jstor.org/stable/4629314|archive-date=2024-02-19|access-date=2025-08-22}}</ref> * Basawan,<ref>{{Cite journal|last=Seyller|first=John|date=2011|title=Basawan|url=https://www.jstor.org/stable/23220223|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=48|pages=119–134|issn=1423-0526|jstor=23220223|archive-url=https://web.archive.org/web/20240226112157/https://www.jstor.org/stable/23220223|archive-date=2024-02-26|access-date=2025-08-22}}</ref> (aktivan oko. 1580–1600), * Daulat (c. 1595- c. 1635/40), Karijeru je započeo slikajući velike narativne scene, zatim se specijalizirao za portrete, ali kasnije u karijeri, čini se, specijalizirao se za vrlo ukrašene bordure minijatura..<ref>{{Cite journal|last=Beach|first=Milo C.|date=2011|title=Daulat|url=https://www.jstor.org/stable/23220234|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=48|pages=305–320|issn=1423-0526|jstor=23220234}}</ref> * Govardhan,<ref>{{Cite journal|last=Seyller|first=John|date=2011|title=Govardhan|url=https://www.jstor.org/stable/23220237|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=48|pages=357–374|issn=1423-0526|jstor=23220237|archive-url=https://web.archive.org/web/20230109111445/https://www.jstor.org/stable/23220237|archive-date=2023-01-09|access-date=2025-08-22}}</ref> aktivan oko 1596. do 1640. godine, bio je posebno dobar u portretima. Njegov otac Bhavani Das,<ref name=":0"/> bio je slikar u carskoj radionici. * Ustad Mansur (aktivan oko 1590–1624), specijalista za životinje i biljke.<ref>{{Cite journal|last=Beach|first=Milo C.|date=2011|title=Mansur|url=https://www.jstor.org/stable/23220230|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=48|pages=243–258|issn=1423-0526|jstor=23220230}}</ref> * Abid (aktivan oko 1604-1645), bio je sin Aqa Rize i brat Abu al-Hasana, koji je bio obučen u principima perzijskog slikarstva.<ref name="Beach 2011 231–242">{{Cite journal|last=Beach|first=Milo C.|date=2011|title='Abid|url=https://www.jstor.org/stable/23220229|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=48|pages=231–242|issn=1423-0526|jstor=23220229}}</ref> * Ebu al-Hasan (1589. – oko 1630.), sin Aqa Rize i brat 'Abidov,<ref name="Beach 2011 231–242" /> koji je naslikao niz alegorijskih slika tokom Jahangirove regije, poput Džahangira kako puca u glavu Malika Ambara i Cara Džahangira koji trijumfuje nad siromaštvom.<ref>{{Cite journal|last=Beach|first=Milo C.|date=2011|title=Aqa Riza and Abu'l Hasan|url=https://www.jstor.org/stable/23220228|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=48|pages=211–230|issn=1423-0526|jstor=23220228|archive-url=https://web.archive.org/web/20220427104737/https://www.jstor.org/stable/23220228|archive-date=2022-04-27|access-date=2025-08-22}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Beach|first=Milo Cleveland|date=1980|title=The Mughal Painter Abu'l Hasan and Some English Sources for His Style|url=https://www.jstor.org/stable/20168968|journal=The Journal of the Walters Art Gallery|volume=38|pages=6–33|issn=0083-7156|jstor=20168968|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105231453/https://www.jstor.org/stable/20168968|archive-date=2026-01-05|access-date=2025-08-22}}</ref> * Bichitr (aktivan oko 1610–1660), koji se specijalizirao za portrete s evropskim utjecajem.<ref>{{Cite journal|last=Wilkinson|first=J. V. S.|date=1950|title=Masterpieces of Oriental Art. 14: Portrait of Sh?h Daulat by Bichitr|url=https://www.jstor.org/stable/25222365|journal=The Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland|issue=1/2|pages=1|issn=0035-869X|jstor=25222365}}</ref><ref name=":7">{{Cite web|url=https://www.thebritishacademy.ac.uk/blog/closer-look-mughal-emperor-jahangir-depicted-hourglass-throne/|title=A closer look at Mughal Emperor Jahangir depicted on the hourglass throne|website=The British Academy|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20240421152337/https://www.thebritishacademy.ac.uk/blog/closer-look-mughal-emperor-jahangir-depicted-hourglass-throne/|archive-date=2024-04-21|url-status=live|access-date=2025-08-22}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.thebritishacademy.ac.uk/blog/closer-look-mughal-emperor-jahangir-depicted-hourglass-throne/ "A closer look at Mughal Emperor Jahangir depicted on the hourglass throne"]. ''The British Academy''. [https://web.archive.org/web/20240421152337/https://www.thebritishacademy.ac.uk/blog/closer-look-mughal-emperor-jahangir-depicted-hourglass-throne/ Archived] from the original on 2024-04-21<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2025-08-22</span></span>.</cite></ref> * Nanha, slikar aktivan na dvorovima Akbara i Jahangira. Bio je ujak Bishandasa.<ref>{{Cite journal|last=Verma|first=S.P.|date=2000|title=Mughal Painting, Patrons and Painters|url=https://www.jstor.org/stable/44148128|journal=Proceedings of the Indian History Congress|volume=61|pages=510–526|issn=2249-1937|jstor=44148128}}</ref> * Bišandas (oko 1590. - oko 1640.) koji se specijalizirao za portrete.<ref>{{Cite journal|last=Das|first=Asok Kumar|date=2011|title=Bishandas|url=https://www.jstor.org/stable/23220231|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=48|pages=259–278|issn=1423-0526|jstor=23220231}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Coomaraswamy|first=Ananda K.|date=1927|title=Notes on Indian Painting, 4. Bis??nd?s and Others|url=https://www.jstor.org/stable/3247902|journal=Artibus Asiae|volume=2|issue=4|pages=283–294|doi=10.2307/3247902|issn=0004-3648|jstor=3247902}}</ref> * Mushfiq, rani primjer umjetnika koji izgleda nikada nije radio u carskom ateljeu, već za druge klijente poput Abd-ur-Rahima Khan-i-Khanana. * Miskin (oko 1560. - oko 1604.), izuzetno vješt slikar životinja.<ref>{{Cite journal|last=Brand|first=Michael|date=2011|title=Miskin|url=https://www.jstor.org/stable/23220226|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=48|pages=167–186|issn=1423-0526|jstor=23220226}}</ref> * Sanwlah, koji je radio na Jahangirovom dvoru.<ref>{{Cite book|last=Brend|first=Dr Barbara|url=https://books.google.com/books?id=SUH8AQAAQBAJ&q=sanwlah&pg=PA235|title=Perspectives on Persian Painting: Illustrations to Amir Khusrau's Khamsah|date=2013-11-05|publisher=Routledge|isbn=978-1-136-85411-8|language=en}}</ref> * Farrukh Chela<ref>{{Cite journal|last=Verma|first=S. P.|date=1975|title="Chela"?painters of the Mughal Court|url=https://www.jstor.org/stable/44138860|journal=Proceedings of the Indian History Congress|volume=36|pages=345–352|issn=2249-1937|jstor=44138860|archive-url=https://web.archive.org/web/20250915113955/https://www.jstor.org/stable/44138860|archive-date=2025-09-15|access-date=2025-08-22}}</ref> (aktivan od 1580. ili 1585/1604.), doprinio je većini glavnih ilustrovanih rukopisa na mogulskom dvoru.<ref>{{Cite journal|last=Morris|first=Rekha|date=1982|title=Some Additions to the Known Corpus of Paintings by the Mughal Artist Farrukh Chela|url=https://www.jstor.org/stable/4629315|journal=Ars Orientalis|volume=13|pages=135–151|issn=0571-1371|jstor=4629315|archive-url=https://web.archive.org/web/20250910102334/https://www.jstor.org/stable/4629315|archive-date=2025-09-10|access-date=2025-08-22}}</ref> * Keshav Das (aktivan oko 1570. - oko 1604.), kojeg je Abu'l Fazl rangirao kao petog na listi sedamnaest najboljih slikara carske radionice. Bio je poznat uglavnom po svojim kopijama i adaptacijama evropskih gravira.<ref>{{Cite journal|last=Okada|first=Amina|date=2011|title=Keshav Das|url=https://www.jstor.org/stable/23220225|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=48|pages=153–166|issn=1423-0526|jstor=23220225}}</ref> * Payag (oko 1591. - oko 1658.), njegov rad je bio pod snažnim utjecajem evropske umjetnosti.<ref>{{Cite journal|last=Seyller|first=John|date=2011|title=Payag|url=https://www.jstor.org/stable/23220235|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=48|pages=321–336|issn=1423-0526|jstor=23220235}}</ref> * Balchand (aktivan od oko 1595. do oko 1650.), Payagov brat. Vješt u pojedinačnim portretima i ilustracijama rukopisa, njegov rad je bio poznat po empatiji i elegantnim detaljima,<ref>{{Cite journal|last=Seyller|first=John|date=2011|title=Balchand|url=https://www.jstor.org/stable/23220236|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=48|pages=337–356|issn=1423-0526|jstor=23220236|archive-url=https://web.archive.org/web/20220421191131/https://www.jstor.org/stable/23220236|archive-date=2022-04-21|access-date=2025-08-22}}</ref> poput 'Smrti Ināyat Khāna'.<ref name=":10">{{Cite journal|last=Smart|first=Ellen|date=1999|title=The Death of Ināyat Khān by the Mughal Artist Bālchand|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=58|issue=3/4|pages=273–279|doi=10.2307/3250020|issn=1423-0526|jstor=3250020}}</ref> * Mandu ili Mandu Firangi (oko 1598.) evropski umjetnik školovan u zapadnjačkoj umjetnosti koji je radio u Akbarovom ateljeu. S Miskinom i Bhagawanom ilustrirao je nekoliko listova Ramajane iz Akbarove vladavine u Muzeju Maharadža Sawai Man Singha II, Gradska palača, Jaipur..<ref>{{Cite journal|last=Kazmi|first=Nuzhat|last2=Kazmi|first2=Nuzhat Fatima|date=1986|title=Mandu Firangi- A Case Study of an Akbari Painter|url=https://www.jstor.org/stable/44141574|journal=Proceedings of the Indian History Congress|volume=47|pages=441–445|issn=2249-1937|jstor=44141574}}</ref><ref>{{Cite book|last=Harris|first=Jonathan Gil|title=The First Firangis: Remarkable Stories of Heroes, Healers, Charlatans, Courtesans & other Foreigners who Became Indian|date=2015|publisher=Aleph Book Company|isbn=978-93-82277-63-7|location=New Delhi}}</ref> Drugi značajni slikari bili su Muhammad 'Ali, Abd al-Rahim, Amal-e Hashim i Mah Muhammad. Subimperijalna škola mogulskog slikarstva uključivala je umjetnike poput Mushfiqa, Kamala i Fazla, koji nisu bili dio kraljevskog ateljea, a bili su pod pokroviteljstvom plemića poput Abd-ur-Rahim Khan-i-Khanana, koji je naručio Slobodniju Rāmāyaṇu.<ref>{{Cite journal|last=Seyller|first=John|date=1999|title=Workshop and Patron in Mughal India: The Freer R?m?ya?a and Other Illustrated Manuscripts of 'Abd al-Ra??m|url=https://www.jstor.org/stable/1522711|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=42|pages=3–344|issn=1423-0526|jstor=1522711|archive-url=https://web.archive.org/web/20230214044044/https://www.jstor.org/stable/1522711|archive-date=2023-02-14|access-date=2025-08-22}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Aitken|first=Molly Emma|date=2013|title=The Laud Rāgamālā Album, Bikaner, and the Sociability of Subimperial Painting|url=https://www.jstor.org/stable/43677820|journal=Archives of Asian Art|volume=63|issue=1|pages=27–58|doi=10.1353/aaa.2013.0003|issn=0066-6637|jstor=43677820}}</ref> Tokom prve polovine 18. vijeka, mnogi umjetnici obučeni kod Mogula napustili su carske radionice kako bi radili na radžputskim dvorovima, poput umjetnika poput Bhavanidasa (aktivan oko 1700-1748).<ref>{{Cite journal|last=Haidar|first=Navina|date=2011|title=Bhavanidas|url=https://www.jstor.org/stable/23223159|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=48|pages=531–546|issn=1423-0526|jstor=23223159|archive-url=https://web.archive.org/web/20221019175135/https://www.jstor.org/stable/23223159|archive-date=2022-10-19|access-date=2025-08-22}}</ref> i njegovog sina Dalchand (aktivan oko 1710-1760), koji se preselio u Jodhpur da radi za Abhai Singha (vladao 1724-1748), a zatim u Kishangarh oko 1728.<ref>{{Cite journal|last=McInerney|first=Terence|date=2011|title=Dalchand|url=https://www.jstor.org/stable/23223161|journal=Artibus Asiae. Supplementum|volume=48|pages=563–578|issn=1423-0526|jstor=23223161|archive-url=https://web.archive.org/web/20221213094659/https://www.jstor.org/stable/23223161|archive-date=2022-12-13|access-date=2025-08-22}}</ref> == Mogulski stil danas == Minijaturne slike u mogulskom stilu i danas stvara mali broj umjetnika u Lahoreu, uglavnom koncentriranih u Nacionalnom koledžu umjetnosti, iako su mnoge od ovih minijatura samo kopije originala. Neki umjetnici su ponekad stvarali savremena djela koristeći klasične metode. Vještine potrebne za izradu ovih modernih verzija mogulskih minijatura i dalje se prenose s generacije na generaciju, iako mnogi zanatlije zapošljavaju i desetine radnika, često slikajući u teškim radnim uslovima, kako bi proizveli djela koja se prodaju pod potpisom njihovih modernih majstora. == Galerija == <gallery mode="nolines"> Datoteka:Painting_of_Akbar_Mughal_Period,_National_Museum,_New_Delhi.jpg|Akbarov portret Datoteka:A_noble_lady,_Mughal_dynasty,_India._17th_century.jpg|Plemkinja, Mogulska dinastija, Indija. 17. stoljeće. Boja i pozlata na papiru. [https://web.archive.org/web/20170202001223/http://www.asia.si.edu/collections/edan/object.php?q=fsg_F1907.219&bcrumb=true%7C Freer Gallery of Art F1907.219] Datoteka:Nurjahan.jpg|[[Nur Džahan|Nur Jahan]] Datoteka:Shah_Jahan_on_a_Terrace_Holding_a_Pendant_Set_with_His_Portrait.jpg|[[Šah Jahan|Shah Jahan]] na terasi Datoteka:Attributed_to_Hiranand_-_Illustration_from_a_Dictionary_(unidentified)-_Da'ud_Receives_a_Robe_of_Honor_from_Mun'im_Khan_-_Google_Art_Project.jpg|Daud Khan Karrani prima kaftan od Munim Khana Datoteka:1561-The_Victory_of_Ali_Quli_Khan_on_the_river_Gomti-Akbarnama.jpg|Pobjeda Ali Quli Khana na rijeci Gomti iz Akbarname 1561 Datoteka:Mir_Sayyid_Ali_-_Portrait_of_a_Young_Indian_Scholar.jpg|Prikaz mladog učenjaka u Mogulskom carstvu, koji je naslikao Mir Sayyid Ali, čita i piše komentar Kur'ana, 1559. Datoteka:Battle_scene_from_the_1570_Hamzanama_of_Akbar.jpg|Bitka iz Akbarove Hamzaname 1570 Datoteka:1561-The_Submission_of_the_rebel_brothers_Ali_Quli_and_Bahadur_Khan-Akbarnama.jpg|Predaja braće pobunjenika Ali Qulija i Bahadur Khana. Akbarnama, 1590–95<ref>{{Cite web|url=http://warfare.atspace.eu/Moghul/Akbar/Akbarnama.htm|title=The Submission of the rebel brothers Ali Quli and Bahadur Khan-Akbarnama|last=Basawan & Chitra|date=1590–1595|website=Akbarnama|archive-url=https://web.archive.org/web/20130718112355/http://warfare.atspace.eu/Moghul/Akbar/Akbarnama.htm|archive-date=2013-07-18|url-status=live|access-date=2013-07-01}}</ref> Datoteka:1561-Akbar_riding_the_elephant_Hawa'I_pursuing_another_elephant_across_a_collapsing_bridge_of_boats_(right).jpg|Akbar jaše slona, progoni drugog slona preko urušavajućeg mosta od brodova (desno), 1561. Datoteka:1562-Pir_Muhammad_Drowns_While_Crossing_the_Narbada-Akbarnama.jpg|Pir Muhamed se utopio dok je prelazio Narbada-Akbarnama, 1562 Datoteka:1573-Akbar_receiving_his_sons_at_Fathpur-Akbarnama.jpg|Akbar prima svoje sinove u Fatehpur Sikri. Akbarnama, 1573 Datoteka:Europeans_Embracing_LACMA_M.83.105.20_(1_of_3).jpg|Evropljani se grle, [[Lahore]], oko 1590. Datoteka:"Alexander_is_Lowered_Into_the_Sea".jpg|alt=Alexander is Lowered into the Sea, from a Khamsa (Quintet) of Amir Khusrau Dihlavi c. 1597–98, attributed to Mukanda.|Aleksandra spuštaju u more, iz Khamse (Kvinteta) Amira Khusraua Dihlavija oko 1597–98, pripisano Mukandi<ref>{{Cite web|url=https://www.metmuseum.org/art/collection/search/140003774?rpp=20&pg=8&ao=on&ft=mughal+empire&pos=145|title=Alexander is Lowered into the Sea|website=www.metmuseum.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20181214214010/https://www.metmuseum.org/art/collection/search/140003774?rpp=20&pg=8&ao=on&ft=mughal+empire&pos=145|archive-date=2018-12-14|url-status=live|access-date=2018-12-14}}</ref> Datoteka:The_Death_of_Inayat_Khan_(Bod_MS._Ouseley_Add._171b_f._4r).jpg|Balchand,<ref name=":10"/> Umirući Inayat Khan, oko 1618., Bodleianska biblioteka, Oxford Datoteka:Mughal_Prince_Visits_a_Holy_Man.jpg|Mogulski princ posjećuje svetog čovjeka Datoteka:Prince_and_Ladies_in_a_Garden,_mid-18th_century;_Mughal.jpg|Mogulski princ i dame u vrtu, 18. vijek Datoteka:Gujjari_Ragini.jpg|Mlada žena svira Veenu papagaju, simbol njenog odsutnog ljubavnika. Slika iz 18. stoljeća u provincijskom mogulskom stilu Bengala. Datoteka:A_woman_holding_a_Veena,_Mughal,_India._18_century.jpg|Ženski izvođač sa tanpurom, 18. vijek. Boja i zlato na papiru. [https://web.archive.org/web/20160808220501/http://www.asia.si.edu/collections/edan/object.php?q=fsg_F1907.195&bcrumb=true Freer Gallery of Art F1907.195] Datoteka:Ascetic_Seated_on_Leopard's_Skin,_Provincial_Mughal_school,_India,_Opaque_watercolor_on_paper,_Late_18th_century.tiff|Asketa sjedeći na leopardovoj koži, kraj 18. vijeka Datoteka:Mughal_Ganjiya_Playing_Cards,_Early_19th_century,_courtesy_the_Wovensouls_collection.jpg|Mogul Ganjifa karte za igranje, početak 19. stoljeća, sa minijaturnim slikama – ljubaznošću kolekcije Wovensouls Datoteka:Box_with_Scenes_of_an_Emperor_Receiving_Gifts.jpg|Figuralna dekoracija ovog primjera pokazuje snažnu vezu sa slikama 17. stoljeća.<ref>{{Cite web|url=https://www.metmuseum.org/art/collection/search/451479|title=Box with Scenes of an Emperor Receiving Gifts, early to mid-17th century|website=www.metmuseum.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20181217110630/https://www.metmuseum.org/art/collection/search/451479|archive-date=2018-12-17|url-status=live|access-date=2018-12-17}}</ref> </gallery> == Vidi također == * [[Arapske minijature]] * [[Indijsko slikarstvo]] * [[Madhubani slikarstvo]] * [[Osmanlijska minijatura]] * [[Radžputsko slikarstvo]] * [[Tanjore slikarstvo]] * [[Zapadnjačko slikarstvo]] * [[Perzijska minijatura]] * [[Islamska minijatura]] * [[Sikhsko slikarstvo]] == Reference == [[Kategorija:Mogulska umjetnost]] [[Kategorija:Pakistanska kultura]] [[Kategorija:Pakistanska umjetnost]] [[Kategorija:Pakistansko slikarstvo]] [[Kategorija:Škole indijskog slikarstva]] [[Kategorija:Islamski iluminirani rukopisi]] i3hyj20v7hejjtc731an6b0yy03elt4 2 536447 3916482 3916350 2026-08-04T20:35:13Z Tulum387 155909 /* */ 3916482 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = '''''Grešnica / Ne budi mi nadu''''' | vrsta = Singl ploča | izvođač_gen = [[Halid Bešlić]] | slika = | objavljen = 1979. | žanr = [[Folk muzika]] | trajanje = 7:15 | izdavač = [[Diskoton]] | producent = | | pozadina = drugo | Produciran = [[Diskoton]] | Kritike = | ovaj_album = '''''Grešnica / Ne budi mi nadu''''' <br/>(1979) | sljedeći_album = ''[[Sijedi starac / Zašto je moralo tako da bude]]'' <br/>(1979) }} '''Halid Bešlić''' (Knežina, Sokolac, 20. novembar 1953 – Sarajevo, 7. oktobar 2025) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pjevač narodne i zabavne muzike. Tokom karijere duge više od četiri decenije objavio je veliki broj albuma i pjesama, a smatra se jednim od zapaženijih izvođača narodne muzike na prostoru Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Tokom svoje karijere snimio je 19 studijskih albuma, dva live albuma i više od 200 kompozicija, postavši jedan od najharizmatičnijih i najomiljenijih interpretatora narodne muzike. Kroz svoje pjesme, posebno emotivne balade i numere posvećene ljubavi, zavičaju i životu, stekao je široku popularnost među publikom u Bosni i Hercegovini, regionu i dijaspori, gdje je nastupao tokom cijele karijere. Pored muzičkog stvaralaštva, ostao je zapamćen i po humanitarnom radu tokom rata u Bosni i Hercegovini, kao i po snažnoj povezanosti s rodnom Romanijom. '''Grešnica / Ne budi mi nadu''' prvi je singl bosanskohercegovačkog folk pjevača [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], objavljen 1979. za izdavačku kuću [[Diskoton]] u formatu 7<nowiki>''</nowiki> gramofonske ploče. Na A-strani nalazi se pjesma ''Grešnica'',<ref>{{Cite web|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/zivotna-prica-halida-beslica---938886.html|title=Životna priča Halida Bešlića: Bio je tesar, ali jedan odlazak u kafanu odredio je njegov životni put|website=Showbuzz|language=|access-date=4. 8. 2026}}</ref> a na B-strani ''Ne budi mi nadu''. Singl je objavljen u periodu kada je Bešlić gradio svoju karijeru i prepoznatljiv interpretativni stil, neposredno prije albuma koji su ga učvrstili među najznačajnijim izvođačima [[Narodna muzika|narodne muzike]] bivše Jugoslavije. Obje pjesme pripadaju žanru narodne muzike i obrađuju teme ljubavi, razočaranja i čežnje, karakteristične za Bešlićev rani repertoar. Muziku i aranžman za obje pjesme napisao je Nedžad Esadović, koji je ujedno autor teksta pjesme ''Grešnica'', dok je tekst za ''Ne budi mi nadu'' napisao Davor Mandić. Muzičku pratnju na singlu izveo je Orkestar "Baščaršija" Objavljivanjem ploče 1979, Bešlić je započeo svoju diskografsku karijeru. Singl je u [[Sarajevo|Sarajevu]] naišao na dobar prijem i predstavljao je početak njegovog uspona na jugoslavenskoj muzičkoj sceni.<ref>- Sve je to slučajno krenulo. Pošao sam na selo, kući i stao sam u Sokocu. Čekajući radnički autobus da nas vozi kućama, ušao sam u kafanu gdje je bila muzika. Tu sam bio s društvom i zamolili su me da zapjevam koju. Ja ustao, zapjevao, a gazda se oduševio. I kaže onda meni gazda: ‘Kad bi ti ovdje pjevao, bilo bi puno uvijek‘. Pitao me odmah čiji sam, ja mu kažem tko mi je otac, on me pita bi li mi dozvolio da pjevam, hoće li se ljutiti ako završim tako u kafani... Naime, gazda i moj otac su se poznavali, ali ja sam znao da moram od nečega početi i pristao sam pjevati. Kad sam gazdi rekao ‘da‘, on mi je odgovorio: ‘Ako je tako, ne moraš ni ići kući‘. Jer, iznad kafane bila je kuća, jedna soba na katu, i ja tu ostanem dva mjeseca. Muzičari su bili iz Šapca, pravi kafanski pjevači, i tu sam ja napunio kafanu k‘o šibicu. Meni je bilo bitno da stječem iskustvo, tako je to trajalo pet godina, a tek onda sam došao u Sarajevo sa širim repertoarom... Četiri godine sam pjevao u četiri kafane, bio sam popularan kao kafanski pjevač u Sarajevu kao što sam sada popularan kao pjevač na teritoriju bivše Jugoslavije. Kad sam snimio prvi singl, to je ‘planulo‘ u Sarajevu, ali ne i okolo. To je tako, od nečega se moralo početi - prisjetio se Halid, koji je rođen 20. studenog 1953. godine u zaseoku Vrapci kod Knežine, u općini Sokolac. Odrastao je na Romaniji, a za svoje djetinjstvo kaže da je bilo sretno, mirno i bezbrižno. Jutarnji.hr | [https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/po-zanimanju-je-bio-tesar-htio-je-studirati-gradevinu-no-usao-je-u-kafanu-i-odusevio-gazdu-15630076 Otac mu je bio poslovođa u jednoj tvornici, a on je zarađivao četiri puta više: "Znate li gdje sam tada pjevao? Takvo je to bilo vrijeme..."]</ref> == Reference == ovwa29udj2v4f7vlrlhkymgfypa37rz 3916490 3916482 2026-08-04T21:30:28Z Tulum387 155909 Započet članak DVD. 3916490 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naziv = '''''Grešnica / Ne budi mi nadu''''' | vrsta = Singl ploča | izvođač_gen = [[Halid Bešlić]] | slika = | objavljen = 1979. | žanr = [[Folk muzika]] | trajanje = 7:15 | izdavač = [[Diskoton]] | producent = | | pozadina = drugo | Produciran = [[Diskoton]] | Kritike = | ovaj_album = '''''Grešnica / Ne budi mi nadu''''' <br/>(1979) | sljedeći_album = ''[[Sijedi starac / Zašto je moralo tako da bude]]'' <br/>(1979) }} '''Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD)''' je dobrovoljna, neprofitna organizacija građana koja obavlja poslove zaštite od požara, spašavanja ljudi i imovine, te učestvuje u drugim intervencijama zaštite i spašavanja. Društva se zasnivaju na dobrovoljnom članstvu, a njihovi članovi prolaze stručnu obuku za obavljanje vatrogasnih poslova. U pojedinim državama dobrovoljna vatrogasna društva predstavljaju osnovu sistema zaštite od požara, dok u drugima djeluju kao dopuna profesionalnim vatrogasnim jedinicama. Pored gašenja požara, dobrovoljna vatrogasna društva učestvuju u tehničkim intervencijama, spašavanju tokom prirodnih nepogoda, preventivnim aktivnostima, edukaciji stanovništva i radu sa vatrogasnom omladinom. U Bosni i Hercegovini većina dobrovoljnih vatrogasnih društava djeluje kao udruženje građana. Dobrovoljna vatrogasna društva imaju važnu ulogu u zaštiti lokalnih zajednica, naročito u ruralnim područjima gdje profesionalne vatrogasne jedinice nisu uvijek dostupne u kratkom vremenu. Osim operativnih zadataka, društva razvijaju kulturu zaštite od požara, organizuju obuke građana, takmičenja vatrogasne omladine i sarađuju sa drugim službama zaštite i spašavanja. == Historija == Prva dobrovoljna vatrogasna društva nastala su u Evropi tokom XIX stoljeća kao građanska udruženja čiji je cilj bio organizovana zaštita naselja od požara. Razvojem profesionalnih vatrogasnih službi njihov značaj nije nestao, već su u mnogim državama ostala sastavni dio sistema civilne zaštite i vatrogastva. == Organizacija == Dobrovoljno vatrogasno društvo najčešće čine: * skupština; * upravni odbor; * zapovjedništvo ili komandni kadar; * operativni članovi; * izvršni i pomoćni članovi; * vatrogasna omladina. Društva mogu imati vlastitu vatrogasnu jedinicu, vatrogasni dom, vozila i opremu, a finansiraju se iz javnih budžeta, članarina, donacija i vlastitih prihoda. == Bosna i Hercegovina == U Bosni i Hercegovini organizacija dobrovoljnih vatrogasnih društava nije uređena jedinstvenim državnim propisom, već zakonodavstvo zavisi od ustavnog uređenja zemlje. Nadležnosti su podijeljene između Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. === Federacija Bosne i Hercegovine === U Federaciji Bosne i Hercegovine dobrovoljna vatrogasna društva uređena su Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/09). Prema zakonu, dobrovoljno vatrogasno društvo osniva se kao udruženje građana u skladu sa propisima kojima se uređuje osnivanje udruženja, dok vatrogasnu djelatnost obavlja u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu. Društva mogu organizovati dobrovoljne vatrogasne jedinice koje učestvuju u gašenju požara, spašavanju ljudi i imovine, preventivnim aktivnostima i drugim poslovima zaštite od požara. Zakon propisuje uslove za osnivanje dobrovoljne vatrogasne jedinice, stručnu osposobljenost vatrogasaca, opremanje, finansiranje i način uključivanja u sistem zaštite od požara. Dobrovoljna vatrogasna društva mogu obavljati intervencije samostalno ili zajedno sa profesionalnim vatrogasnim jedinicama. === Stručna osposobljenost i polaganje ispita (Federacija Bosne i Hercegovine) === U Federaciji Bosne i Hercegovine dobrovoljni vatrogasci stiču stručnu osposobljenost kroz program obuke i polaganjem stručnog ispita u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu Federacije Bosne i Hercegovine i Uredbom o sadržaju, uslovima, načinu i programu polaganja ispita u oblasti vatrogastva. Prijavu za polaganje ispita za dobrovoljnog vatrogasca ili rukovodioca akcije gašenja požara podnosi dobrovoljno vatrogasno društvo ili pravno lice koje ima organizovanu vatrogasnu jedinicu nadležnoj kantonalnoj upravi civilne zaštite, najkasnije 30 dana prije početka redovnog ispitnog roka. Za portire i recepcionere zaposlene u pravnim licima, državnim organima i drugim institucijama prijavu podnosi poslodavac. Uz prijavu se prilažu dokazi o ispunjavanju propisanih uslova, uključujući dokaz o završenom obrazovanju, uvjerenje o provedenoj obuci, a za kandidate koji polažu ispit za rukovodioca akcije gašenja požara i dokaz o prethodno položenom ispitu za dobrovoljnog vatrogasca te potvrda o iskustvu u obavljanju vatrogasnih poslova. Obavezno se prilaže i dokaz o uplati troškova ispita kada ih ne snosi nadležni organ ili poslodavac. Troškove polaganja ispita za pripadnike dobrovoljnih vatrogasnih jedinica dobrovoljnih vatrogasnih društava u pravilu snosi nadležna kantonalna uprava civilne zaštite, dok za pripadnike vatrogasnih jedinica pravnih lica troškove snosi poslodavac. U slučaju da kandidat ne položi ispit, troškove ponovnog polaganja snosi kandidat. Polaganje ispita i stručna osposobljenost predstavljaju zakonski uslov za obavljanje poslova dobrovoljnog vatrogasca u Federaciji Bosne i Hercegovine te osiguravaju jedinstven nivo stručnosti i osposobljenosti pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih jedinica. === Republika Srpska === U Republici Srpskoj oblast vatrogastva uređena je Zakonom o zaštiti od požara Republike Srpske. Zakon predviđa postojanje dobrovoljnih vatrogasnih društava i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica kao dijela sistema zaštite od požara. Društva se osnivaju kao udruženja građana, a mogu organizovati operativne jedinice koje ispunjavaju zakonom propisane kadrovske, tehničke i organizacione uslove. Njihova prava, obaveze i način rada uređeni su zakonom i podzakonskim aktima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. === Brčko distrikt Bosne i Hercegovine === Za razliku od entiteta, Zakon o zaštiti od požara Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ne uređuje dobrovoljna vatrogasna društva kao poseban oblik organizovanja vatrogastva. Zakon propisuje organizaciju profesionalne teritorijalne vatrogasne jedinice, njene nadležnosti, finansiranje i način djelovanja, ali ne sadrži odredbe o osnivanju, organizaciji ili radu dobrovoljnih vatrogasnih društava. Zbog toga u Brčko distriktu ne postoji poseban pravni okvir kojim bi dobrovoljna vatrogasna društva bila integrisana u sistem zaštite od požara na način kako je to uređeno u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj. Udruženja građana mogu se osnivati prema propisima o udruženjima, ali njihov status u sistemu vatrogastva nije posebno regulisan. == Vidi također == * Vatrogastvo (prebaciti i na vatrogasac) * Spisak dobrovoljnih vatrogasnih društava u Bosni i Hercegovini * Zaštita od požara * Civilna zaštita == Reference == # Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH", br. 64/09), naročito čl. 80–85. # Zakon o zaštiti od požara Republike Srpske. # Zakon o zaštiti od požara Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. # Međunarodna vatrogasna organizacija (CTIF). '''Halid Bešlić''' (Knežina, Sokolac, 20. novembar 1953 – Sarajevo, 7. oktobar 2025) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pjevač narodne i zabavne muzike. Tokom karijere duge više od četiri decenije objavio je veliki broj albuma i pjesama, a smatra se jednim od zapaženijih izvođača narodne muzike na prostoru Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Tokom svoje karijere snimio je 19 studijskih albuma, dva live albuma i više od 200 kompozicija, postavši jedan od najharizmatičnijih i najomiljenijih interpretatora narodne muzike. Kroz svoje pjesme, posebno emotivne balade i numere posvećene ljubavi, zavičaju i životu, stekao je široku popularnost među publikom u Bosni i Hercegovini, regionu i dijaspori, gdje je nastupao tokom cijele karijere. Pored muzičkog stvaralaštva, ostao je zapamćen i po humanitarnom radu tokom rata u Bosni i Hercegovini, kao i po snažnoj povezanosti s rodnom Romanijom. '''Grešnica / Ne budi mi nadu''' prvi je singl bosanskohercegovačkog folk pjevača [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], objavljen 1979. za izdavačku kuću [[Diskoton]] u formatu 7<nowiki>''</nowiki> gramofonske ploče. Na A-strani nalazi se pjesma ''Grešnica'',<ref>{{Cite web|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/zivotna-prica-halida-beslica---938886.html|title=Životna priča Halida Bešlića: Bio je tesar, ali jedan odlazak u kafanu odredio je njegov životni put|website=Showbuzz|language=|access-date=4. 8. 2026}}</ref> a na B-strani ''Ne budi mi nadu''. Singl je objavljen u periodu kada je Bešlić gradio svoju karijeru i prepoznatljiv interpretativni stil, neposredno prije albuma koji su ga učvrstili među najznačajnijim izvođačima [[Narodna muzika|narodne muzike]] bivše Jugoslavije. Obje pjesme pripadaju žanru narodne muzike i obrađuju teme ljubavi, razočaranja i čežnje, karakteristične za Bešlićev rani repertoar. Muziku i aranžman za obje pjesme napisao je Nedžad Esadović, koji je ujedno autor teksta pjesme ''Grešnica'', dok je tekst za ''Ne budi mi nadu'' napisao Davor Mandić. Muzičku pratnju na singlu izveo je Orkestar "Baščaršija" Objavljivanjem ploče 1979, Bešlić je započeo svoju diskografsku karijeru. Singl je u [[Sarajevo|Sarajevu]] naišao na dobar prijem i predstavljao je početak njegovog uspona na jugoslavenskoj muzičkoj sceni.<ref>- Sve je to slučajno krenulo. Pošao sam na selo, kući i stao sam u Sokocu. Čekajući radnički autobus da nas vozi kućama, ušao sam u kafanu gdje je bila muzika. Tu sam bio s društvom i zamolili su me da zapjevam koju. Ja ustao, zapjevao, a gazda se oduševio. I kaže onda meni gazda: ‘Kad bi ti ovdje pjevao, bilo bi puno uvijek‘. Pitao me odmah čiji sam, ja mu kažem tko mi je otac, on me pita bi li mi dozvolio da pjevam, hoće li se ljutiti ako završim tako u kafani... Naime, gazda i moj otac su se poznavali, ali ja sam znao da moram od nečega početi i pristao sam pjevati. Kad sam gazdi rekao ‘da‘, on mi je odgovorio: ‘Ako je tako, ne moraš ni ići kući‘. Jer, iznad kafane bila je kuća, jedna soba na katu, i ja tu ostanem dva mjeseca. Muzičari su bili iz Šapca, pravi kafanski pjevači, i tu sam ja napunio kafanu k‘o šibicu. Meni je bilo bitno da stječem iskustvo, tako je to trajalo pet godina, a tek onda sam došao u Sarajevo sa širim repertoarom... Četiri godine sam pjevao u četiri kafane, bio sam popularan kao kafanski pjevač u Sarajevu kao što sam sada popularan kao pjevač na teritoriju bivše Jugoslavije. Kad sam snimio prvi singl, to je ‘planulo‘ u Sarajevu, ali ne i okolo. To je tako, od nečega se moralo početi - prisjetio se Halid, koji je rođen 20. studenog 1953. godine u zaseoku Vrapci kod Knežine, u općini Sokolac. Odrastao je na Romaniji, a za svoje djetinjstvo kaže da je bilo sretno, mirno i bezbrižno. Jutarnji.hr | [https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/po-zanimanju-je-bio-tesar-htio-je-studirati-gradevinu-no-usao-je-u-kafanu-i-odusevio-gazdu-15630076 Otac mu je bio poslovođa u jednoj tvornici, a on je zarađivao četiri puta više: "Znate li gdje sam tada pjevao? Takvo je to bilo vrijeme..."]</ref> == Reference == n565oydzh92u5bf0plx8oor3ew9kg6j 3916509 3916490 2026-08-05T00:19:04Z Tulum387 155909 Uklonjen cjelokupan sadržaj stranice 3916509 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 536459 3916444 3916440 2026-08-04T12:43:41Z Bosancica by MK 173186 Rad na tekstu 3916444 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Carlos Šakal | počasni_sufiks = | slika = Carlos the Jackal (fake Peruvian passport photo - "Carlos Andres Martinez Torres").jpg | veličina_slike = | alt = | opis = Fotografija sa lažnog pasoša pod preuzetim imenom, oko 1974. | izvorno_ime = Ilich Ramírez Sánchez | izvorni_jezik = "es" | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|10|12}} | mjesto_rođenja = [[Michelena]], [[Venecuela]] | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | prebivalište = | nacionalnost = | druga_imena = Carlos, Carlos Šakal (šp. ''Carlos el Chacal'') | etnicitet = | državljanstvo = [[Venecuela]] | obrazovanje = Srednja škola Fermín Toro (Caracas) | alma_mater = [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda "Patris Lumumba"]] ([[Moskva]]) | zanimanje = | supružnik = [[Magdalena Kopp]], Lana Jarrar, [[Isabelle Coutant-Peyre]] | partneri = | djeca = | roditelji = José Altagracia Ramírez Navas i Elba María Sánchez | rodbina = | pripadnost = [[Narodni front za oslobođenje Palestine]] | motiv = | presuda = Tri doživotne kazne zatvora | optužnica = 16 ubistava, terorizam i uzimanje talaca | suđenje = | početak_suđenja = 12. decembar 1997. | kraj_suđenja = 28. mart 2017. | charge = | criminal_penalty = | conviction_penalty = | penalty = | sentence = | iznos_nagrade = | status_hapšenja = U zatvoru od 1994. | tražen = [[Interpol]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | tražen_od = | vrijeme_u_bjekstvu = 1975–1994. | pobjegao = | kraj_bjegstva = | komentari = | žrtve = | datum = | vrijeme = | država = | savezna država = | lokacija = | mete = Naftni ministri OPEC-a, civili, vladini zvaničnici i policijski agenti | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | početna_godina = | završna_godina = | role = | uhapšen = 1994. ([[Sudan]]) | zatvoren = Zatvor Poissy ([[Francuska]]) | web-sajt = | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Ilich Ramírez Sánchez''' (rođen 12. oktobra 1949), poznat i kao '''Carlos Šakal''' ili jednostavno '''Carlos''', [[Venecuela|venezuela]]nski je osuđenik koji je od 1973. do 1985. izvršio niz ubistava i terorističkih bombaških napada. Kao uvjereni [[marksizam-lenjinizam|marksist-lenjinist]], bio je jedan od najpoznatijih političkih terorista svog vremena,<ref>{{cite news |url=http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |title=Ilich Ramírez (Carlos the Jackal) Sánchez |work=The New York Times |first=Nicola |last=Clark |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110115430/http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |archive-date=10. 11. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |title=Ilich Ramirez Sanchez (Carlos the Jackal) 1949 |publisher=Historyofwar.org |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120723090209/http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |archive-date=23. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |work=Huffington Post |title=Feared Terrorist Mastermind Goes On Trial |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113144241/http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |archive-date=13. 11. 2013 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> kojeg su štitili i podržavali [[Stasi]] i [[KGB]].<ref name="Paterson_2010">{{cite news |last=Paterson |first=Tony |title=Rescued from the shredder, Carlos the Jackal's missing years |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/rescued-from-the-shredder-carlos-the-jackals-missing-years-2120492.html |work=The Independent |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon nekoliko neuspjelih bombaških napada predvodio je [[Napad na sjedište OPEC-a|napad iz 1975.]] na sjedište [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC) u [[Beč]]u, u kojem su ubijene tri osobe. On i još petorica napadača zahtijevali su avion te su s većim brojem talaca odletjeli u [[Libija|Libiju]]. Nakon što je njegova supruga [[Magdalena Kopp]] uhapšena i zatvorena, Carlos je organizovao niz bombaških napada u kojima je poginulo 11, a ranjeno više od 100 ljudi, zahtijevajući od francuskih vlasti da oslobode njegovu suprugu.<ref name="RFI_2010">{{cite news |title=Carlos the Jackal's Parisian trail of destruction |url=https://www.rfi.fr/en/visiting-france/20101104-carlos |work=Radio France Internationale (RFI) |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godinama je bio jedan od najtraženijih međunarodnih bjegunaca. Na kraju je uhvaćen u [[Sudan]]u u operaciji provedenoj bez sudskog postupka i prebačen u [[Francuska|Francusku]], gdje je osuđen za više krivičnih djela te trenutno služi tri doživotne kazne zatvora. Na prvom suđenju proglašen je krivim za ubistvo doušnika francuske vlade i dvojice francuskih pripadnika [[kontraobavještajna služba|kontraobavještajne službe]] 1975.<ref name="Morenne_2017">{{cite news |last=Morenne |first=Benoît |title=Carlos the Jackal Receives a Third Life Sentence in France |url=https://www.nytimes.com/2017/03/28/world/europe/carlos-the-jackal-terrorist-paris-drugstore-attack-.html |work=The New York Times |date=28. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal'|work=BBC News|location=UK |date=2009 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120726172636/http://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|archive-date=26. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|title=Communists want 'Carlos the Jackal' repatriated |newspaper=The Washington Times |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110219200245/http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|archive-date=19. 2. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom izdržavanja kazne osuđen je i za terorističke napade u Francuskoj u kojima je poginulo 11, a ranjeno 150 ljudi te mu je 2011. izrečena još jedna doživotna kazna zatvora,<ref>{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html |location=London |work=The Daily Telegraph |title=Carlos the Jackal convicted for 1980s French terrorist attacks |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020071945/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html | archive-date=20. 10. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |location=London |work=The Guardian |title=Carlos the Jackal given another life sentence for 1980s terror attack |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170116202837/https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |archive-date=16. 1. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> a 2017. i treća.<ref>{{cite web |url=http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |title='Carlos the Jackal' sentenced to third life term for 1974 attack |date=2017 |website=abc.net.au |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329015427/http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |archive-date=29. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Ramírez Sánchez, sin [[marksizam|marksističkog]] advokata Joséa Altagracije Ramíreza Navasa i Elbe Maríe Sánchez, rođen je u [[Michelena|Micheleni]] u venezuelanskoj saveznoj državi [[Táchira]].<ref name="Follain_1998">{{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |date=1998 |publisher=Arcade Publishing |url=https://archive.org/details/jackalcompletest00foll/page/n21/mode/2up |isbn=978-1-55970-466-3 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos majčinim željama da njihovom prvorođenom sinu daju kršćansko ime, José ga je nazvao Ilič, prema [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimiru Iljiču Lenjinu]], dok su njegova mlađa braća dobila imena Lenjin (rođen 1951) i Vladimir (rođen 1958).<ref name="Follain_1998" /> Ilič je pohađao srednju školu Fermín Toro u Caracasu, a 1959. pridružio se omladinskom pokretu [[Komunistička partija Venezuele|Komunističke partije Venezuele]]. Nakon što je u januaru 1966. zajedno s ocem prisustvovao [[Trikontinentalna konferencija (1966)|Trećoj trikontinentalnoj konferenciji]], navodno je ljeto proveo u kampu Matanzas, školi za [[gerilsko ratovanje]] kojom je u blizini [[Havana|Havane]] upravljala [[Obavještajna direkcija (Kuba)|kubanska DGI]].<ref name="Follain_1998" /> Iste godine njegovi roditelji su se razveli. Njegova majka je odvela djecu u [[London]], gdje je studirala na [[Koledž "Stafford House"|Koledžu "Stafford House"]] u [[Kensington]]u i na [[Londonska škola ekonomije|Londonskoj školi ekonomije]]. Godine 1968. José je pokušao upisati Iliča i njegovog brata na [[Univerzitet u Parizu|Sorbonu]] u [[Pariz]]u, ali se na kraju odlučio za [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda "Patris Lumumba"]] u [[Moskva|Moskvi]]. Prema navodima BBC-ja, univerzitet je bio "zloglasno središte za regrutiranje stranih komunista u Sovjetski Savez".<ref name="Kushner_2003">{{cite book |last=Kushner |first=Harvey W. |title=Encyclopedia of Terrorism |date=2003 |publisher=SAGE Publications |location=Thousand Oaks |url=https://archive.org/details/encyclopediaofterrorism |isbn=978-0-7619-2408-1 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BBC_1997">{{cite news |title=Carlos the Jackal - three decades of crime |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/42244.stm |work=BBC News |date=23. 12. 1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> S univerziteta je izbačen 1970. Iz Moskve je Ramírez Sánchez otputovao u [[Bejrut]], u [[Liban]], gdje se u julu 1970. kao dobrovoljac pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP).<ref name="AbuSharif_1995">{{cite book |last1=Abu-Sharif |first1=Bassam |last2=Mahnaimi |first2=Uzi |title=The Best of Enemies: Memoirs of Bassam Abu-Sharif and Uzi Mahnaimi |date=1995 |publisher=Little, Brown |url=https://books.google.ba/books/about/The_Best_of_Enemies.html?id=IKqCQgAACAAJ |isbn=978-0-316-00401-5 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Upućen je u kamp za obuku stranih dobrovoljaca PFLP-a na periferiji [[Aman]]a u [[Jordan]]u. Nakon završene osnovne obuke školovanje je nastavio u specijaliziranom centru za obuku, kodnog naziva H4, u blizini sirijsko-iračke granice, u kojem su instruktori bili pripadnici iračke vojske.<ref name="AbuSharif_1995" /> == Porijeklo nadimka == Kada se Sánchez 1970. pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP), regrutni oficir [[Bassam Abu Sharif]] dao mu je kodno ime "Carlos" zbog njegovog južnoameričkog porijekla.<ref name="AbuSharif_1995" /> Nadimak "Šakal" dao mu je britanski list ''[[The Guardian]]'', nakon što je jedan od njegovih dopisnika navodno u stanu prijatelja, u kojem je Sánchez sakrio dio oružja, primijetio roman ''[[Dan Šakala]]'' [[Frederick Forsyth|Fredericka Forsytha]] iz 1971.<ref name="Rose_2010">{{cite news |last=Rose |first=Steve |title=Carlos director Olivier Assayas on the terrorist who became a pop culture icon |url=https://www.theguardian.com/film/2010/oct/23/olivier-assayas-carlos-jackal |work=The Guardian |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Knjiga je, međutim, pripadala stanaru tog stana, a ne Sánchezu, koji je vjerovatno nikada nije ni pročitao. == Narodni front za oslobođenje Palestine == Nakon završene gerilske obuke Sánchez, koji je tada počeo koristiti prezime kao svoj glavni identitet, aktivno je djelovao u redovima [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] (PFLP) na sjeveru Jordana tokom sukoba poznatog kao [[Crni septembar]] 1970, gdje je stekao reputaciju sposobnog borca. Nakon što je organizacija protjerana iz Jordana, vratio se u Bejrut, gdje je prošao dodatnu obuku pod vodstvom [[Wadie Haddad]]a.<ref name="AbuSharif_1995" /> Kasnije je napustio [[Bliski istok]] kako bi pohađao kurseve na [[Univerzitet u Westminsteru|Politehnici Centralnog Londona]] (danas [[Univerzitet u Westminsteru]]), pri čemu je, prema dostupnim podacima, nastavio djelovati za PFLP. Godine 1973. Sánchez je učestvovao u neuspjelom pokušaju [[atentat]]a na [[Joseph Sieff|Josepha Sieffa]], jevrejskog privrednika i potpredsjednika [[Britanska cionistička federacije|Britanske cionističke federacije]]. Dana 30. decembra došao je u Sieffovu kuću u ulici Queen's Grove u [[St John's Wood]]u i naredio kućnoj pomoćnici da ga odvede do Sieffa.<ref name="Low_2012">{{cite news |last=Low |first=Valentine |title=House where Carlos the Jackal first struck faces the bulldozer |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/house-where-carlos-the-jackal-first-struck-faces-the-bulldozer-6630867.html |date=2012 |work=Evening Standard |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zatekao ga je u kupatilu te iz pištolja [[Tokarev 7.62mm]] ispalio jedan hitac. Metak je okrznuo Sieffa između nosa i gornje usne i oborio ga u nesvijest, nakon čega se pištolj zaglavio, a Sánchez pobjegao.<ref name="Low_2012" /><ref name="Andrew_2009">{{cite book |last=Andrew |first=Christopher M. |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |date=2009 |publisher=Penguin |location=London |url=https://archive.org/details/defenceofrealmau0000andr |isbn=978-0-14-102330-4 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cash_2012">{{cite news |last=Cash |first=William |title=Elizabeth Sieff's mission to put a low price on the high life |url=https://www.standard.co.uk/lifestyle/elizabeth-sieffs-mission-to-put-a-low-price-on-the-high-life-6734897.html |work=ES Magazine |date=2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Napad je predstavljen kao odmazda za atentat koji je [[Mossad]] izvršio u Parizu nad [[Mohamed Boudia|Mohamedom Boudijom]], jednim od vođa PFLP-a. Sánchez je priznao odgovornost za neuspjeli bombaški napad na [[Banka Hapoalim|Banku Hapoalim]] u Londonu, kao i za napade [[autobomba|autobombama]] na tri francuske novinske kuće koje je smatrao proizraelski orijentisanim. Također je tvrdio da je bacio ručnu bombu u jednom pariškom restoranu u napadu u kojem su poginule dvije, a ranjeno 30 osoba, u okviru [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|napada na Francusku ambasadu u Haagu 1974]]. Kasnije je učestvovao u [[Napadi na aerodromu Orly 1975.|dva neuspjela raketna napada]] na avione izraelske aviokompanije [[El Al]] na [[aerodrom Orly|aerodromu Orly]] u blizini Pariza, izvedena 13. i 17. januara 1975. Tokom drugog napada došlo je do oružanog sukoba s [[Policija|policijom]] i sedamnaestosatne talačke krize u kojoj su učestvovale stotine pripadnika interventne policije i francuski ministar unutrašnjih poslova [[Michel Poniatowski]]. Sánchez je uspio pobjeći tokom razmjene vatre, dok je preostaloj trojici pripadnika PFLP-a dopušten odlazak u [[Bagdad]].<ref>{{Cite news|title=Terrorist Incidents against Jewish Communities and Israeli Citizens Abroad, 1968-2003 |url=https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |publisher=International Institute for Counter-Terrorism |date=2003 |archive-date=26. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210326041448/https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |url-status=dead |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ensalaco_2008">{{cite book |last=Ensalaco |first=Mark |title=Middle Eastern Terrorism: From Black September to September 11 |date=2008 |publisher=University of Pennsylvania Press |pages=80–82 |url=https://books.google.ba/books?id=i7KIa3VuD04C&pg=PA80 |isbn=978-0-8122-4046-7 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema riječima agenta FBI-ja Roberta Scherrera, u junu 1975. u [[Operacija Kondor|Operaciji Kondor]] u [[Paragvaj]]u su uhapšeni po jedan pripadnik [[Revolucionarni pokret ljevice (Čile)|Revolucionarnog pokreta ljevice]] (MIR) i [[Narodna revolucionarna armija (Argentina)|Narodne revolucionarne armije]] (ERP). Navodno su kod sebe imali Sánchezov broj telefona u Parizu, koji su paragvajske vlasti potom proslijedile francuskim vlastima.<ref name="Gonzalez_2009">{{cite news |last=González |first=Mónica |title=El día en que Manuel Contreras le ofreció al Sha de Irán matar a “Carlos, El Chacal” |url=https://www.ciperchile.cl/2009/08/06/el-dia-en-que-manuel-contreras-le-ofrecio-al-sha-de-iran-matar-a-%E2%80%9Cel-chacal%E2%80%9D/ |work=CIPER Chile |date=2009 |access-date=4. 8. 2026 |language=es}}</ref> Dana 26. juna 1975. francuska unutrašnja obavještajna služba – [[Direkcija za nadzor teritorije]] (DST) uhapsila je i ispitala Michela Moukharbala, Sánchezovog saradnika iz PFLP-a rođenog u Libanu. Tokom ispitivanja koje su dvojica nenaoružanih agenata DST-a obavljala sa Sánchezom u jednom pariškom stanu, Moukharbal je otkrio njegov identitet. Sánchez je potom ubio obojicu agenata i Moukharbala,<ref name="Laske_1997">{{cite news |last=Laske |first=Karl |title=27 juin 1975, trois morts rue Toullier à Paris. Un carnage signé Carlos |url=https://www.liberation.fr/societe/1997/12/12/27-juin-1975-trois-morts-rue-toullier-a-paris-un-carnage-signe-carlos_224584/ |work=Libération |date=1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> pobjegao s mjesta događaja te preko [[Brisel]]a uspio stići u Bejrut. U novembru 1976. [[Biro za poslove Zapadne hemisfere]] saopštio je da su Sánchez i njegova supruga 24. novembra ubijeni u centru [[Bogotá|Bogote]].<ref name="WikiLeaks_1976">{{cite web |title=Public Library of US Diplomacy: Cable 1976BOGOTA11856_b |url=https://search.wikileaks.org/plusd/cables/1976BOGOTA11856_b.html |publisher=WikiLeaks |date=1976 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Napad na sjedište OPEC-a u Beču == {{Glavni|Napad na sjedište OPEC-a}} Iz Bejruta je Sánchez učestvovao u planiranju [[Napad na sjedište OPEC-a|napada na sjedište OPEC-a]] u Beču. Dana 21. decembra 1975, predvodio je šestočlanu grupu, u čijem je sastavu bila i [[Gabriele Kröcher-Tiedemann]], koja je izvela napad na sastanak šefova država i ministara članica OPEC-a. Napadači su uzeli više od 60 talaca i ubili tri osobe: austrijskog policajca, zaposlenika OPEC-a iz Iraka i člana libijske delegacije.<ref name="Hanni_2015">{{cite web |last=Hänni |first=Adrian |title=The 1975 OPEC Attack: 3 Lessons to Fight Terrorism Today |url=https://medium.com/@eselskind/the-vienna-opec-attack-and-what-we-can-learn-from-it-23b51edc89d0 |publisher=Medium |date=2015 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sánchez je zahtijevao da austrijske vlasti svaka dva sata na [[radio|radiju]] i [[Televizija|televiziji]] čitaju saopštenje o palestinskom pitanju. Kako bi spriječila izvršenje prijetnje da će svakih 15 minuta biti ubijen po jedan talac, austrijska vlada je postupila po njegovom zahtjevu. Dana 22. decembra, austrijska vlada stavila je na raspolaganje avion [[DC-9]] otmičarima i za 42 taoca. U skladu sa zahtjevima otmičara, avion je odletio u [[Alžir]], gdje je Sánchez oslobodio prvu grupu talaca. Oteti avion je zatim nastavio let za [[Tripoli]], gdje je oslobođena druga grupa talaca. Nakon što su im libijske vlasti odbile dati azil, teroristi su se istim avionom vratili u Alžir. Tamo su oslobođeni i preostali taoci, a alžirske vlasti su članovima terorističke grupe – među kojima su bili i [[Hans-Joachim Klein]] te Gabriele Kröcher-Tiedemann — odobrile azil i slobodan prolaz. Naknadno je [[Neville Atkinson]], bivši pilot [[Kraljevska ratna mornarice|Kraljevske ratne mornarice]] i lični pilot libijskog vođe [[Muammar al-Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]], prevezao Sáncheza i njegove saradnike iz Alžira.<ref name="Atkinson_2006">{{cite book |last=Atkinson |first=Neville C. |title=Death on Small Wings: Memoirs of a Presidential Pilot |date=2006 |publisher=Librario |location=Kinloss |url=https://archive.org/details/deathonsmallwing0000atki |isbn=978-1-904440-78-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Isključenje iz PFLP-a === U godinama nakon napada na sjedište OPEC-a [[Bassam Abu Sharif]], jedan od pripadnika [[Narodni front za oslobođenje Palestine|PFLP-a]], i Hans-Joachim Klein tvrdili su da je Sánchez dobio ogromnu sumu novca za bezbjedno oslobađanje arapskih talaca i da ju je zadržao za vlastite potrebe. Prema tim tvrdnjama, riječ je bilo o iznosu između 20 i 50 miliona američkih dolara. Porijeklo novca takođe nije sasvim razjašnjeno, ali je Klein tvrdio da je stigao od "jednog arapskog predsjednika". Sánchez je kasnije tvrdio svojim advokatima da su novac uplatili Saudijci u ime Iranaca, ali da je sredstva "preusmjerio za ciljeve Revolucije".<ref name="Follain_1998_p102">{{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |date=1998 |publisher=Arcade Publishing |pages=102 |url=https://books.google.ba/books?id=3t5jtM2faD8C&pg=PA102 |isbn=978-1-55970-466-3 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sánchez je iz Alžira otputovao u [[Libija|Libiju]], a zatim u [[Aden]], gdje je prisustvovao sastanku vodećih članova PFLP-a kako bi objasnio zašto nije izvršio pogubljenje dvojice visokih zvaničnika OPEC-a – iranskog ministra finansija [[Jamshid Amuzgar|Jamshida Amuzgara]] i saudijskog ministra nafte [[Ahmed Zaki Yamani|Ahmeda Zakija Yamanija]]. Njegov mentor i vođa [[Narodni front za oslobođenje Palestine – Vanjske operacije|PFLP-EO-a]] [[Wadie Haddad]] isključio ga je iz organizacije jer nije ubio taoce nakon što zahtjevi PFLP-a nisu bili ispunjeni, čime je, prema njegovoj ocjeni, propustio izvršiti povjerenu misiju.<ref name="AbuSharif_1995" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Šakal, Carlos}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Michelena]] [[Kategorija:Suđenja za ubistvo]] [[Kategorija:Članovi Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] [[Kategorija:Terorizam u Venecueli]] la69xznlopls18i4tte8mxy89sz28w4 3916463 3916444 2026-08-04T16:04:03Z Tulum387 155909 3916463 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Carlos Šakal | počasni_sufiks = | slika = Carlos the Jackal (fake Peruvian passport photo - "Carlos Andres Martinez Torres").jpg | veličina_slike = | alt = | opis = Fotografija sa lažnog pasoša pod preuzetim imenom, oko 1974. | izvorno_ime = Ilich Ramírez Sánchez | izvorni_jezik = "es" | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|10|12}} | mjesto_rođenja = [[Michelena]], [[Venecuela]] | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | prebivalište = | nacionalnost = | druga_imena = Carlos, Carlos Šakal (šp. ''Carlos el Chacal'') | etnicitet = | državljanstvo = [[Venecuela]] | obrazovanje = Srednja škola Fermín Toro (Caracas) | alma_mater = [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda "Patris Lumumba"]] ([[Moskva]]) | zanimanje = | supružnik = [[Magdalena Kopp]], Lana Jarrar, [[Isabelle Coutant-Peyre]] | partneri = | djeca = | roditelji = José Altagracia Ramírez Navas i Elba María Sánchez | rodbina = | pripadnost = [[Narodni front za oslobođenje Palestine]] | motiv = | presuda = Tri doživotne kazne zatvora | optužnica = 16 ubistava, terorizam i uzimanje talaca | suđenje = | početak_suđenja = 12. decembar 1997. | kraj_suđenja = 28. mart 2017. | charge = | criminal_penalty = | conviction_penalty = | penalty = | sentence = | iznos_nagrade = | status_hapšenja = U zatvoru od 1994. | tražen = [[Interpol]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | tražen_od = | vrijeme_u_bjekstvu = 1975–1994. | pobjegao = | kraj_bjegstva = | komentari = | žrtve = | datum = | vrijeme = | država = | savezna država = | lokacija = | mete = Naftni ministri OPEC-a, civili, vladini zvaničnici i policijski agenti | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | početna_godina = | završna_godina = | role = | uhapšen = 1994. ([[Sudan]]) | zatvoren = Zatvor Poissy ([[Francuska]]) | web-sajt = | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Ilich Ramírez Sánchez''' (rođen 12. oktobra 1949), poznat i kao '''Carlos Šakal''' ili jednostavno '''Carlos''', [[venecuela]]nski je osuđenik koji je od 1973. do 1985. izvršio niz ubistava i terorističkih bombaških napada. Kao uvjereni [[marksizam-lenjinizam|marksist-lenjinist]], bio je jedan od najpoznatijih političkih terorista svog vremena,<ref>{{cite news |url=http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |title=Ilich Ramírez (Carlos the Jackal) Sánchez |work=The New York Times |first=Nicola |last=Clark |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110115430/http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |archive-date=10. 11. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |title=Ilich Ramirez Sanchez (Carlos the Jackal) 1949 |publisher=Historyofwar.org |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120723090209/http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |archive-date=23. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |work=Huffington Post |title=Feared Terrorist Mastermind Goes On Trial |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113144241/http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |archive-date=13. 11. 2013 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> kojeg su štitili i podržavali [[Stasi]] i [[KGB]].<ref name="Paterson_2010">{{cite news |last=Paterson |first=Tony |title=Rescued from the shredder, Carlos the Jackal's missing years |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/rescued-from-the-shredder-carlos-the-jackals-missing-years-2120492.html |work=The Independent |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon nekoliko neuspjelih bombaških napada predvodio je [[Napad na sjedište OPEC-a|napad iz 1975.]] na sjedište [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC) u [[Beč]]u, u kojem su ubijene tri osobe. On i još petorica napadača zahtijevali su avion, te su s većim brojem talaca odletjeli u [[Libija|Libiju]]. Nakon što je njegova supruga [[Magdalena Kopp]] uhapšena i zatvorena, Carlos je organizovao niz bombaških napada u kojima je poginulo 11, a ranjeno više od 100 ljudi, zahtijevajući od francuskih vlasti da oslobode njegovu suprugu.<ref name="RFI_2010">{{cite news |title=Carlos the Jackal's Parisian trail of destruction |url=https://www.rfi.fr/en/visiting-france/20101104-carlos |work=Radio France Internationale (RFI) |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godinama je bio jedan od najtraženijih međunarodnih bjegunaca. Na kraju je uhvaćen u [[Sudan]]u u operaciji provedenoj bez sudskog postupka i prebačen u [[Francuska|Francusku]], gdje je osuđen za više krivičnih djela te trenutno služi tri doživotne kazne zatvora. Na prvom suđenju proglašen je krivim za ubistvo doušnika francuske vlade i dvojice francuskih pripadnika [[kontraobavještajna služba|kontraobavještajne službe]] 1975.<ref name="Morenne_2017">{{cite news |last=Morenne |first=Benoît |title=Carlos the Jackal Receives a Third Life Sentence in France |url=https://www.nytimes.com/2017/03/28/world/europe/carlos-the-jackal-terrorist-paris-drugstore-attack-.html |work=The New York Times |date=28. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal'|work=BBC News|location=UK |date=2009 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120726172636/http://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|archive-date=26. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|title=Communists want 'Carlos the Jackal' repatriated |newspaper=The Washington Times |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110219200245/http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|archive-date=19. 2. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom izdržavanja kazne osuđen je i za terorističke napade u Francuskoj u kojima je poginulo 11, a ranjeno 150 ljudi te mu je 2011. izrečena još jedna doživotna kazna zatvora,<ref>{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html |location=London |work=The Daily Telegraph |title=Carlos the Jackal convicted for 1980s French terrorist attacks |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020071945/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html | archive-date=20. 10. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |location=London |work=The Guardian |title=Carlos the Jackal given another life sentence for 1980s terror attack |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170116202837/https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |archive-date=16. 1. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> a 2017. i treća.<ref>{{cite web |url=http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |title='Carlos the Jackal' sentenced to third life term for 1974 attack |date=2017 |website=abc.net.au |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329015427/http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |archive-date=29. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Ramírez Sánchez, sin [[marksizam|marksističkog]] advokata Joséa Altagracije Ramíreza Navasa i Elbe Maríe Sánchez, rođen je u [[Michelena|Micheleni]] u venezuelanskoj saveznoj državi [[Táchira]].<ref name="Follain_1998">{{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |date=1998 |publisher=Arcade Publishing |url=https://archive.org/details/jackalcompletest00foll/page/n21/mode/2up |isbn=978-1-55970-466-3 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos majčinim željama da njihovom prvorođenom sinu daju kršćansko ime, José ga je nazvao Ilič, prema [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimiru Iljiču Lenjinu]], dok su njegova mlađa braća dobila imena Lenjin (rođen 1951) i Vladimir (rođen 1958).<ref name="Follain_1998" /> Ilič je pohađao srednju školu Fermín Toro u Caracasu, a 1959. pridružio se omladinskom pokretu [[Komunistička partija Venezuele|Komunističke partije Venezuele]]. Nakon što je u januaru 1966. zajedno s ocem prisustvovao [[Trikontinentalna konferencija (1966)|Trećoj trikontinentalnoj konferenciji]], navodno je ljeto proveo u kampu Matanzas, školi za [[gerilsko ratovanje]] kojom je u blizini [[Havana|Havane]] upravljala [[Obavještajna direkcija (Kuba)|kubanska DGI]].<ref name="Follain_1998" /> Iste godine njegovi roditelji su se razveli. Njegova majka je odvela djecu u [[London]], gdje je studirala na [[Koledž "Stafford House"|Koledžu "Stafford House"]] u [[Kensington]]u i na [[Londonska škola ekonomije|Londonskoj školi ekonomije]]. Godine 1968. José je pokušao upisati Iliča i njegovog brata na [[Univerzitet u Parizu|Sorbonu]] u [[Pariz]]u, ali se na kraju odlučio za [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda "Patris Lumumba"]] u [[Moskva|Moskvi]]. Prema navodima BBC-ja, univerzitet je bio "zloglasno središte za regrutiranje stranih komunista u Sovjetski Savez".<ref name="Kushner_2003">{{cite book |last=Kushner |first=Harvey W. |title=Encyclopedia of Terrorism |date=2003 |publisher=SAGE Publications |location=Thousand Oaks |url=https://archive.org/details/encyclopediaofterrorism |isbn=978-0-7619-2408-1 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BBC_1997">{{cite news |title=Carlos the Jackal - three decades of crime |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/42244.stm |work=BBC News |date=23. 12. 1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> S univerziteta je izbačen 1970. Iz Moskve je Ramírez Sánchez otputovao u [[Bejrut]], u [[Liban]], gdje se u julu 1970. kao dobrovoljac pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP).<ref name="AbuSharif_1995">{{cite book |last1=Abu-Sharif |first1=Bassam |last2=Mahnaimi |first2=Uzi |title=The Best of Enemies: Memoirs of Bassam Abu-Sharif and Uzi Mahnaimi |date=1995 |publisher=Little, Brown |url=https://books.google.ba/books/about/The_Best_of_Enemies.html?id=IKqCQgAACAAJ |isbn=978-0-316-00401-5 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Upućen je u kamp za obuku stranih dobrovoljaca PFLP-a na periferiji [[Aman]]a u [[Jordan]]u. Nakon završene osnovne obuke školovanje je nastavio u specijaliziranom centru za obuku, kodnog naziva H4, u blizini sirijsko-iračke granice, u kojem su instruktori bili pripadnici iračke vojske.<ref name="AbuSharif_1995" /> == Porijeklo nadimka == Kada se Sánchez 1970. pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP), regrutni oficir [[Bassam Abu Sharif]] dao mu je kodno ime "Carlos" zbog njegovog južnoameričkog porijekla.<ref name="AbuSharif_1995" /> Nadimak "Šakal" dao mu je britanski list ''[[The Guardian]]'', nakon što je jedan od njegovih dopisnika navodno u stanu prijatelja, u kojem je Sánchez sakrio dio oružja, primijetio roman ''[[Dan Šakala]]'' [[Frederick Forsyth|Fredericka Forsytha]] iz 1971.<ref name="Rose_2010">{{cite news |last=Rose |first=Steve |title=Carlos director Olivier Assayas on the terrorist who became a pop culture icon |url=https://www.theguardian.com/film/2010/oct/23/olivier-assayas-carlos-jackal |work=The Guardian |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Knjiga je, međutim, pripadala stanaru tog stana, a ne Sánchezu, koji je vjerovatno nikada nije ni pročitao. == Narodni front za oslobođenje Palestine == Nakon završene gerilske obuke Sánchez, koji je tada počeo koristiti prezime kao svoj glavni identitet, aktivno je djelovao u redovima [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] (PFLP) na sjeveru Jordana tokom sukoba poznatog kao [[Crni septembar]] 1970, gdje je stekao reputaciju sposobnog borca. Nakon što je organizacija protjerana iz Jordana, vratio se u Bejrut, gdje je prošao dodatnu obuku pod vodstvom [[Wadie Haddad]]a.<ref name="AbuSharif_1995" /> Kasnije je napustio [[Bliski istok]] kako bi pohađao kurseve na [[Univerzitet u Westminsteru|Politehnici Centralnog Londona]] (danas [[Univerzitet u Westminsteru]]), pri čemu je, prema dostupnim podacima, nastavio djelovati za PFLP. Godine 1973. Sánchez je učestvovao u neuspjelom pokušaju [[atentat]]a na [[Joseph Sieff|Josepha Sieffa]], jevrejskog privrednika i potpredsjednika [[Britanska cionistička federacije|Britanske cionističke federacije]]. Dana 30. decembra došao je u Sieffovu kuću u ulici Queen's Grove u [[St John's Wood]]u i naredio kućnoj pomoćnici da ga odvede do Sieffa.<ref name="Low_2012">{{cite news |last=Low |first=Valentine |title=House where Carlos the Jackal first struck faces the bulldozer |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/house-where-carlos-the-jackal-first-struck-faces-the-bulldozer-6630867.html |date=2012 |work=Evening Standard |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zatekao ga je u kupatilu te iz pištolja [[Tokarev 7.62mm]] ispalio jedan hitac. Metak je okrznuo Sieffa između nosa i gornje usne i oborio ga u nesvijest, nakon čega se pištolj zaglavio, a Sánchez pobjegao.<ref name="Low_2012" /><ref name="Andrew_2009">{{cite book |last=Andrew |first=Christopher M. |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |date=2009 |publisher=Penguin |location=London |url=https://archive.org/details/defenceofrealmau0000andr |isbn=978-0-14-102330-4 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cash_2012">{{cite news |last=Cash |first=William |title=Elizabeth Sieff's mission to put a low price on the high life |url=https://www.standard.co.uk/lifestyle/elizabeth-sieffs-mission-to-put-a-low-price-on-the-high-life-6734897.html |work=ES Magazine |date=2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Napad je predstavljen kao odmazda za atentat koji je [[Mossad]] izvršio u Parizu nad [[Mohamed Boudia|Mohamedom Boudijom]], jednim od vođa PFLP-a. Sánchez je priznao odgovornost za neuspjeli bombaški napad na [[Banka Hapoalim|Banku Hapoalim]] u Londonu, kao i za napade [[autobomba|autobombama]] na tri francuske novinske kuće koje je smatrao proizraelski orijentisanim. Također je tvrdio da je bacio ručnu bombu u jednom pariškom restoranu u napadu u kojem su poginule dvije, a ranjeno 30 osoba, u okviru [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|napada na Francusku ambasadu u Haagu 1974]]. Kasnije je učestvovao u [[Napadi na aerodromu Orly 1975.|dva neuspjela raketna napada]] na avione izraelske aviokompanije [[El Al]] na [[aerodrom Orly|aerodromu Orly]] u blizini Pariza, izvedena 13. i 17. januara 1975. Tokom drugog napada došlo je do oružanog sukoba s [[Policija|policijom]] i sedamnaestosatne talačke krize u kojoj su učestvovale stotine pripadnika interventne policije i francuski ministar unutrašnjih poslova [[Michel Poniatowski]]. Sánchez je uspio pobjeći tokom razmjene vatre, dok je preostaloj trojici pripadnika PFLP-a dopušten odlazak u [[Bagdad]].<ref>{{Cite news|title=Terrorist Incidents against Jewish Communities and Israeli Citizens Abroad, 1968-2003 |url=https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |publisher=International Institute for Counter-Terrorism |date=2003 |archive-date=26. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210326041448/https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |url-status=dead |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ensalaco_2008">{{cite book |last=Ensalaco |first=Mark |title=Middle Eastern Terrorism: From Black September to September 11 |date=2008 |publisher=University of Pennsylvania Press |pages=80–82 |url=https://books.google.ba/books?id=i7KIa3VuD04C&pg=PA80 |isbn=978-0-8122-4046-7 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema riječima agenta FBI-ja Roberta Scherrera, u junu 1975. u [[Operacija Kondor|Operaciji Kondor]] u [[Paragvaj]]u su uhapšeni po jedan pripadnik [[Revolucionarni pokret ljevice (Čile)|Revolucionarnog pokreta ljevice]] (MIR) i [[Narodna revolucionarna armija (Argentina)|Narodne revolucionarne armije]] (ERP). Navodno su kod sebe imali Sánchezov broj telefona u Parizu, koji su paragvajske vlasti potom proslijedile francuskim vlastima.<ref name="Gonzalez_2009">{{cite news |last=González |first=Mónica |title=El día en que Manuel Contreras le ofreció al Sha de Irán matar a “Carlos, El Chacal” |url=https://www.ciperchile.cl/2009/08/06/el-dia-en-que-manuel-contreras-le-ofrecio-al-sha-de-iran-matar-a-%E2%80%9Cel-chacal%E2%80%9D/ |work=CIPER Chile |date=2009 |access-date=4. 8. 2026 |language=es}}</ref> Dana 26. juna 1975. francuska unutrašnja obavještajna služba – [[Direkcija za nadzor teritorije]] (DST) uhapsila je i ispitala Michela Moukharbala, Sánchezovog saradnika iz PFLP-a rođenog u Libanu. Tokom ispitivanja koje su dvojica nenaoružanih agenata DST-a obavljala sa Sánchezom u jednom pariškom stanu, Moukharbal je otkrio njegov identitet. Sánchez je potom ubio obojicu agenata i Moukharbala,<ref name="Laske_1997">{{cite news |last=Laske |first=Karl |title=27 juin 1975, trois morts rue Toullier à Paris. Un carnage signé Carlos |url=https://www.liberation.fr/societe/1997/12/12/27-juin-1975-trois-morts-rue-toullier-a-paris-un-carnage-signe-carlos_224584/ |work=Libération |date=1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> pobjegao s mjesta događaja te preko [[Brisel]]a uspio stići u Bejrut. U novembru 1976. [[Biro za poslove Zapadne hemisfere]] saopštio je da su Sánchez i njegova supruga 24. novembra ubijeni u centru [[Bogotá|Bogote]].<ref name="WikiLeaks_1976">{{cite web |title=Public Library of US Diplomacy: Cable 1976BOGOTA11856_b |url=https://search.wikileaks.org/plusd/cables/1976BOGOTA11856_b.html |publisher=WikiLeaks |date=1976 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Napad na sjedište OPEC-a u Beču == {{Glavni|Napad na sjedište OPEC-a}} Iz Bejruta je Sánchez učestvovao u planiranju [[Napad na sjedište OPEC-a|napada na sjedište OPEC-a]] u Beču. Dana 21. decembra 1975, predvodio je šestočlanu grupu, u čijem je sastavu bila i [[Gabriele Kröcher-Tiedemann]], koja je izvela napad na sastanak šefova država i ministara članica OPEC-a. Napadači su uzeli više od 60 talaca i ubili tri osobe: austrijskog policajca, zaposlenika OPEC-a iz Iraka i člana libijske delegacije.<ref name="Hanni_2015">{{cite web |last=Hänni |first=Adrian |title=The 1975 OPEC Attack: 3 Lessons to Fight Terrorism Today |url=https://medium.com/@eselskind/the-vienna-opec-attack-and-what-we-can-learn-from-it-23b51edc89d0 |publisher=Medium |date=2015 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sánchez je zahtijevao da austrijske vlasti svaka dva sata na [[radio|radiju]] i [[Televizija|televiziji]] čitaju saopštenje o palestinskom pitanju. Kako bi spriječila izvršenje prijetnje da će svakih 15 minuta biti ubijen po jedan talac, austrijska vlada je postupila po njegovom zahtjevu. Dana 22. decembra, austrijska vlada stavila je na raspolaganje avion [[DC-9]] otmičarima i za 42 taoca. U skladu sa zahtjevima otmičara, avion je odletio u [[Alžir]], gdje je Sánchez oslobodio prvu grupu talaca. Oteti avion je zatim nastavio let za [[Tripoli]], gdje je oslobođena druga grupa talaca. Nakon što su im libijske vlasti odbile dati azil, teroristi su se istim avionom vratili u Alžir. Tamo su oslobođeni i preostali taoci, a alžirske vlasti su članovima terorističke grupe – među kojima su bili i [[Hans-Joachim Klein]] te Gabriele Kröcher-Tiedemann — odobrile azil i slobodan prolaz. Naknadno je [[Neville Atkinson]], bivši pilot [[Kraljevska ratna mornarice|Kraljevske ratne mornarice]] i lični pilot libijskog vođe [[Muammar al-Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]], prevezao Sáncheza i njegove saradnike iz Alžira.<ref name="Atkinson_2006">{{cite book |last=Atkinson |first=Neville C. |title=Death on Small Wings: Memoirs of a Presidential Pilot |date=2006 |publisher=Librario |location=Kinloss |url=https://archive.org/details/deathonsmallwing0000atki |isbn=978-1-904440-78-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Isključenje iz PFLP-a === U godinama nakon napada na sjedište OPEC-a [[Bassam Abu Sharif]], jedan od pripadnika [[Narodni front za oslobođenje Palestine|PFLP-a]], i Hans-Joachim Klein tvrdili su da je Sánchez dobio ogromnu sumu novca za bezbjedno oslobađanje arapskih talaca i da ju je zadržao za vlastite potrebe. Prema tim tvrdnjama, riječ je bilo o iznosu između 20 i 50 miliona američkih dolara. Porijeklo novca takođe nije sasvim razjašnjeno, ali je Klein tvrdio da je stigao od "jednog arapskog predsjednika". Sánchez je kasnije tvrdio svojim advokatima da su novac uplatili Saudijci u ime Iranaca, ali da je sredstva "preusmjerio za ciljeve Revolucije".<ref name="Follain_1998_p102">{{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |date=1998 |publisher=Arcade Publishing |pages=102 |url=https://books.google.ba/books?id=3t5jtM2faD8C&pg=PA102 |isbn=978-1-55970-466-3 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sánchez je iz Alžira otputovao u [[Libija|Libiju]], a zatim u [[Aden]], gdje je prisustvovao sastanku vodećih članova PFLP-a kako bi objasnio zašto nije izvršio pogubljenje dvojice visokih zvaničnika OPEC-a – iranskog ministra finansija [[Jamshid Amuzgar|Jamshida Amuzgara]] i saudijskog ministra nafte [[Ahmed Zaki Yamani|Ahmeda Zakija Yamanija]]. Njegov mentor i vođa [[Narodni front za oslobođenje Palestine – Vanjske operacije|PFLP-EO-a]] [[Wadie Haddad]] isključio ga je iz organizacije jer nije ubio taoce nakon što zahtjevi PFLP-a nisu bili ispunjeni, čime je, prema njegovoj ocjeni, propustio izvršiti povjerenu misiju.<ref name="AbuSharif_1995" /> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Šakal, Carlos}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Michelena]] [[Kategorija:Suđenja za ubistvo]] [[Kategorija:Članovi Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] [[Kategorija:Terorizam u Venecueli]] j9et2c7vzkozkz572019p3p5t2z2oev 3916477 3916463 2026-08-04T19:32:17Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3916477 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Carlos Šakal | počasni_sufiks = | slika = Carlos the Jackal (fake Peruvian passport photo - "Carlos Andres Martinez Torres").jpg | veličina_slike = | alt = | opis = Fotografija sa lažnog pasoša pod preuzetim imenom, oko 1974. | izvorno_ime = Ilich Ramírez Sánchez | izvorni_jezik = "es" | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|10|12}} | mjesto_rođenja = [[Michelena]], [[Venecuela]] | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | prebivalište = | nacionalnost = | druga_imena = Carlos, Carlos Šakal (šp. ''Carlos el Chacal'') | etnicitet = | državljanstvo = [[Venecuela]] | obrazovanje = Srednja škola Fermín Toro (Caracas) | alma_mater = [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda "Patris Lumumba"]] ([[Moskva]]) | zanimanje = | supružnik = [[Magdalena Kopp]], Lana Jarrar, [[Isabelle Coutant-Peyre]] | partneri = | djeca = | roditelji = José Altagracia Ramírez Navas i Elba María Sánchez | rodbina = | pripadnost = [[Narodni front za oslobođenje Palestine]] | motiv = | presuda = Tri doživotne kazne zatvora | optužnica = 16 ubistava, terorizam i uzimanje talaca | suđenje = | početak_suđenja = 12. decembar 1997. | kraj_suđenja = 28. mart 2017. | charge = | criminal_penalty = | conviction_penalty = | penalty = | sentence = | iznos_nagrade = | status_hapšenja = U zatvoru od 1994. | tražen = [[Interpol]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | tražen_od = | vrijeme_u_bjekstvu = 1975–1994. | pobjegao = | kraj_bjegstva = | komentari = | žrtve = | datum = | vrijeme = | država = | savezna država = | lokacija = | mete = Naftni ministri OPEC-a, civili, vladini zvaničnici i policijski agenti | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | početna_godina = | završna_godina = | role = | uhapšen = 1994. ([[Sudan]]) | zatvoren = Zatvor Poissy ([[Francuska]]) | web-sajt = | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Ilich Ramírez Sánchez''' (rođen 12. oktobra 1949), poznat i kao '''Carlos Šakal''' ili jednostavno '''Carlos''', [[venecuela]]nski je osuđenik koji je od 1973. do 1985. izvršio niz ubistava i terorističkih bombaških napada. Kao uvjereni [[marksizam-lenjinizam|marksist-lenjinist]], bio je jedan od najpoznatijih političkih terorista svog vremena,<ref>{{cite news |url=http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |title=Ilich Ramírez (Carlos the Jackal) Sánchez |work=The New York Times |first=Nicola |last=Clark |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110115430/http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |archive-date=10. 11. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |title=Ilich Ramirez Sanchez (Carlos the Jackal) 1949 |publisher=Historyofwar.org |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120723090209/http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |archive-date=23. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |work=Huffington Post |title=Feared Terrorist Mastermind Goes On Trial |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113144241/http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |archive-date=13. 11. 2013 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> kojeg su štitili i podržavali [[Stasi]] i [[KGB]].<ref name="Paterson_2010">{{cite news |last=Paterson |first=Tony |title=Rescued from the shredder, Carlos the Jackal's missing years |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/rescued-from-the-shredder-carlos-the-jackals-missing-years-2120492.html |work=The Independent |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon nekoliko neuspjelih bombaških napada predvodio je [[Napad na sjedište OPEC-a|napad iz 1975.]] na sjedište [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC) u [[Beč]]u, u kojem su ubijene tri osobe. On i još petorica napadača zahtijevali su avion, te su s većim brojem talaca odletjeli u [[Libija|Libiju]]. Nakon što je njegova supruga [[Magdalena Kopp]] uhapšena i zatvorena, Carlos je organizovao niz bombaških napada u kojima je poginulo 11, a ranjeno više od 100 ljudi, zahtijevajući od francuskih vlasti da oslobode njegovu suprugu.<ref name="RFI_2010">{{cite news |title=Carlos the Jackal's Parisian trail of destruction |url=https://www.rfi.fr/en/visiting-france/20101104-carlos |work=Radio France Internationale (RFI) |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godinama je bio jedan od najtraženijih međunarodnih bjegunaca. Na kraju je uhvaćen u [[Sudan]]u u operaciji provedenoj bez sudskog postupka i prebačen u [[Francuska|Francusku]], gdje je osuđen za više krivičnih djela te trenutno služi tri doživotne kazne zatvora. Na prvom suđenju proglašen je krivim za ubistvo doušnika francuske vlade i dvojice francuskih pripadnika [[kontraobavještajna služba|kontraobavještajne službe]] 1975.<ref name="Morenne_2017">{{cite news |last=Morenne |first=Benoît |title=Carlos the Jackal Receives a Third Life Sentence in France |url=https://www.nytimes.com/2017/03/28/world/europe/carlos-the-jackal-terrorist-paris-drugstore-attack-.html |work=The New York Times |date=28. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal'|work=BBC News|location=UK |date=2009 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120726172636/http://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|archive-date=26. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|title=Communists want 'Carlos the Jackal' repatriated |newspaper=The Washington Times |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110219200245/http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|archive-date=19. 2. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom izdržavanja kazne osuđen je i za terorističke napade u Francuskoj u kojima je poginulo 11, a ranjeno 150 ljudi te mu je 2011. izrečena još jedna doživotna kazna zatvora,<ref>{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html |location=London |work=The Daily Telegraph |title=Carlos the Jackal convicted for 1980s French terrorist attacks |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020071945/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html | archive-date=20. 10. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |location=London |work=The Guardian |title=Carlos the Jackal given another life sentence for 1980s terror attack |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170116202837/https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |archive-date=16. 1. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> a 2017. i treća.<ref>{{cite web |url=http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |title='Carlos the Jackal' sentenced to third life term for 1974 attack |date=2017 |website=abc.net.au |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329015427/http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |archive-date=29. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Ramírez Sánchez, sin [[marksizam|marksističkog]] advokata Joséa Altagracije Ramíreza Navasa i Elbe Maríe Sánchez, rođen je u [[Michelena|Micheleni]] u venezuelanskoj saveznoj državi [[Táchira]].<ref name="Follain_1998">{{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |date=1998 |publisher=Arcade Publishing |url=https://archive.org/details/jackalcompletest00foll/page/n21/mode/2up |isbn=978-1-55970-466-3 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos majčinim željama da njihovom prvorođenom sinu daju kršćansko ime, José ga je nazvao Ilič, prema [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimiru Iljiču Lenjinu]], dok su njegova mlađa braća dobila imena Lenjin (rođen 1951) i Vladimir (rođen 1958).<ref name="Follain_1998" /> Ilič je pohađao srednju školu Fermín Toro u Caracasu, a 1959. pridružio se omladinskom pokretu [[Komunistička partija Venezuele|Komunističke partije Venezuele]]. Nakon što je u januaru 1966. zajedno s ocem prisustvovao [[Trikontinentalna konferencija (1966)|Trećoj trikontinentalnoj konferenciji]], navodno je ljeto proveo u kampu Matanzas, školi za [[gerilsko ratovanje]] kojom je u blizini [[Havana|Havane]] upravljala [[Obavještajna direkcija (Kuba)|kubanska DGI]].<ref name="Follain_1998" /> Iste godine njegovi roditelji su se razveli. Njegova majka je odvela djecu u [[London]], gdje je studirala na [[Koledž "Stafford House"|Koledžu "Stafford House"]] u [[Kensington]]u i na [[Londonska škola ekonomije|Londonskoj školi ekonomije]]. Godine 1968. José je pokušao upisati Iliča i njegovog brata na [[Univerzitet u Parizu|Sorbonu]] u [[Pariz]]u, ali se na kraju odlučio za [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda "Patris Lumumba"]] u [[Moskva|Moskvi]]. Prema navodima BBC-ja, univerzitet je bio "zloglasno središte za regrutiranje stranih komunista u Sovjetski Savez".<ref name="Kushner_2003">{{cite book |last=Kushner |first=Harvey W. |title=Encyclopedia of Terrorism |date=2003 |publisher=SAGE Publications |location=Thousand Oaks |url=https://archive.org/details/encyclopediaofterrorism |isbn=978-0-7619-2408-1 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BBC_1997">{{cite news |title=Carlos the Jackal - three decades of crime |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/42244.stm |work=BBC News |date=23. 12. 1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> S univerziteta je izbačen 1970. Iz Moskve je Ramírez Sánchez otputovao u [[Bejrut]], u [[Liban]], gdje se u julu 1970. kao dobrovoljac pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP).<ref name="AbuSharif_1995">{{cite book |last1=Abu-Sharif |first1=Bassam |last2=Mahnaimi |first2=Uzi |title=The Best of Enemies: Memoirs of Bassam Abu-Sharif and Uzi Mahnaimi |date=1995 |publisher=Little, Brown |url=https://books.google.ba/books/about/The_Best_of_Enemies.html?id=IKqCQgAACAAJ |isbn=978-0-316-00401-5 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Upućen je u kamp za obuku stranih dobrovoljaca PFLP-a na periferiji [[Aman]]a u [[Jordan]]u. Nakon završene osnovne obuke školovanje je nastavio u specijaliziranom centru za obuku, kodnog naziva H4, u blizini sirijsko-iračke granice, u kojem su instruktori bili pripadnici iračke vojske.<ref name="AbuSharif_1995" /> == Porijeklo nadimka == Kada se Sánchez 1970. pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP), regrutni oficir [[Bassam Abu Sharif]] dao mu je kodno ime "Carlos" zbog njegovog južnoameričkog porijekla.<ref name="AbuSharif_1995" /> Nadimak "Šakal" dao mu je britanski list ''[[The Guardian]]'', nakon što je jedan od njegovih dopisnika navodno u stanu prijatelja, u kojem je Sánchez sakrio dio oružja, primijetio roman ''[[Dan Šakala]]'' [[Frederick Forsyth|Fredericka Forsytha]] iz 1971.<ref name="Rose_2010">{{cite news |last=Rose |first=Steve |title=Carlos director Olivier Assayas on the terrorist who became a pop culture icon |url=https://www.theguardian.com/film/2010/oct/23/olivier-assayas-carlos-jackal |work=The Guardian |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Knjiga je, međutim, pripadala stanaru tog stana, a ne Sánchezu, koji je vjerovatno nikada nije ni pročitao. == Narodni front za oslobođenje Palestine == Nakon završene gerilske obuke Sánchez, koji je tada počeo koristiti prezime kao svoj glavni identitet, aktivno je djelovao u redovima [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] (PFLP) na sjeveru Jordana tokom sukoba poznatog kao [[Crni septembar]] 1970, gdje je stekao reputaciju sposobnog borca. Nakon što je organizacija protjerana iz Jordana, vratio se u Bejrut, gdje je prošao dodatnu obuku pod vodstvom [[Wadie Haddad]]a.<ref name="AbuSharif_1995" /> Kasnije je napustio [[Bliski istok]] kako bi pohađao kurseve na [[Univerzitet u Westminsteru|Politehnici Centralnog Londona]] (danas [[Univerzitet u Westminsteru]]), pri čemu je, prema dostupnim podacima, nastavio djelovati za PFLP. Godine 1973. Sánchez je učestvovao u neuspjelom pokušaju [[atentat]]a na [[Joseph Sieff|Josepha Sieffa]], jevrejskog privrednika i potpredsjednika [[Britanska cionistička federacije|Britanske cionističke federacije]]. Dana 30. decembra došao je u Sieffovu kuću u ulici Queen's Grove u [[St John's Wood]]u i naredio kućnoj pomoćnici da ga odvede do Sieffa.<ref name="Low_2012">{{cite news |last=Low |first=Valentine |title=House where Carlos the Jackal first struck faces the bulldozer |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/house-where-carlos-the-jackal-first-struck-faces-the-bulldozer-6630867.html |date=2012 |work=Evening Standard |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zatekao ga je u kupatilu te iz pištolja [[Tokarev 7.62mm]] ispalio jedan hitac. Metak je okrznuo Sieffa između nosa i gornje usne i oborio ga u nesvijest, nakon čega se pištolj zaglavio, a Sánchez pobjegao.<ref name="Low_2012" /><ref name="Andrew_2009">{{cite book |last=Andrew |first=Christopher M. |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |date=2009 |publisher=Penguin |location=London |url=https://archive.org/details/defenceofrealmau0000andr |isbn=978-0-14-102330-4 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cash_2012">{{cite news |last=Cash |first=William |title=Elizabeth Sieff's mission to put a low price on the high life |url=https://www.standard.co.uk/lifestyle/elizabeth-sieffs-mission-to-put-a-low-price-on-the-high-life-6734897.html |work=ES Magazine |date=2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Napad je predstavljen kao odmazda za atentat koji je [[Mossad]] izvršio u Parizu nad [[Mohamed Boudia|Mohamedom Boudijom]], jednim od vođa PFLP-a. Sánchez je priznao odgovornost za neuspjeli bombaški napad na [[Banka Hapoalim|Banku Hapoalim]] u Londonu, kao i za napade [[autobomba|autobombama]] na tri francuske novinske kuće koje je smatrao proizraelski orijentisanim. Također je tvrdio da je bacio ručnu bombu u jednom pariškom restoranu u napadu u kojem su poginule dvije, a ranjeno 30 osoba, u okviru [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|napada na Francusku ambasadu u Haagu 1974]]. Kasnije je učestvovao u [[Napadi na aerodromu Orly 1975.|dva neuspjela raketna napada]] na avione izraelske aviokompanije [[El Al]] na [[aerodrom Orly|aerodromu Orly]] u blizini Pariza, izvedena 13. i 17. januara 1975. Tokom drugog napada došlo je do oružanog sukoba s [[Policija|policijom]] i sedamnaestosatne talačke krize u kojoj su učestvovale stotine pripadnika interventne policije i francuski ministar unutrašnjih poslova [[Michel Poniatowski]]. Sánchez je uspio pobjeći tokom razmjene vatre, dok je preostaloj trojici pripadnika PFLP-a dopušten odlazak u [[Bagdad]].<ref>{{Cite news|title=Terrorist Incidents against Jewish Communities and Israeli Citizens Abroad, 1968-2003 |url=https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |publisher=International Institute for Counter-Terrorism |date=2003 |archive-date=26. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210326041448/https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |url-status=dead |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ensalaco_2008">{{cite book |last=Ensalaco |first=Mark |title=Middle Eastern Terrorism: From Black September to September 11 |date=2008 |publisher=University of Pennsylvania Press |pages=80–82 |url=https://books.google.ba/books?id=i7KIa3VuD04C&pg=PA80 |isbn=978-0-8122-4046-7 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema riječima agenta FBI-ja Roberta Scherrera, u junu 1975. u [[Operacija Kondor|Operaciji Kondor]] u [[Paragvaj]]u su uhapšeni po jedan pripadnik [[Revolucionarni pokret ljevice (Čile)|Revolucionarnog pokreta ljevice]] (MIR) i [[Narodna revolucionarna armija (Argentina)|Narodne revolucionarne armije]] (ERP). Navodno su kod sebe imali Sánchezov broj telefona u Parizu, koji su paragvajske vlasti potom proslijedile francuskim vlastima.<ref name="Gonzalez_2009">{{cite news |last=González |first=Mónica |title=El día en que Manuel Contreras le ofreció al Sha de Irán matar a “Carlos, El Chacal” |url=https://www.ciperchile.cl/2009/08/06/el-dia-en-que-manuel-contreras-le-ofrecio-al-sha-de-iran-matar-a-%E2%80%9Cel-chacal%E2%80%9D/ |work=CIPER Chile |date=2009 |access-date=4. 8. 2026 |language=es}}</ref> Dana 26. juna 1975. francuska unutrašnja obavještajna služba – [[Direkcija za nadzor teritorije]] (DST) uhapsila je i ispitala Michela Moukharbala, Sánchezovog saradnika iz PFLP-a rođenog u Libanu. Tokom ispitivanja koje su dvojica nenaoružanih agenata DST-a obavljala sa Sánchezom u jednom pariškom stanu, Moukharbal je otkrio njegov identitet. Sánchez je potom ubio obojicu agenata i Moukharbala,<ref name="Laske_1997">{{cite news |last=Laske |first=Karl |title=27 juin 1975, trois morts rue Toullier à Paris. Un carnage signé Carlos |url=https://www.liberation.fr/societe/1997/12/12/27-juin-1975-trois-morts-rue-toullier-a-paris-un-carnage-signe-carlos_224584/ |work=Libération |date=1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> pobjegao s mjesta događaja te preko [[Brisel]]a uspio stići u Bejrut. U novembru 1976. [[Biro za poslove Zapadne hemisfere]] saopštio je da su Sánchez i njegova supruga 24. novembra ubijeni u centru [[Bogotá|Bogote]].<ref name="WikiLeaks_1976">{{cite web |title=Public Library of US Diplomacy: Cable 1976BOGOTA11856_b |url=https://search.wikileaks.org/plusd/cables/1976BOGOTA11856_b.html |publisher=WikiLeaks |date=1976 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Napad na sjedište OPEC-a u Beču == {{Glavni|Napad na sjedište OPEC-a}} Iz Bejruta je Sánchez učestvovao u planiranju [[Napad na sjedište OPEC-a|napada na sjedište OPEC-a]] u Beču. Dana 21. decembra 1975, predvodio je šestočlanu grupu, u čijem je sastavu bila i [[Gabriele Kröcher-Tiedemann]], koja je izvela napad na sastanak šefova država i ministara članica OPEC-a. Napadači su uzeli više od 60 talaca i ubili tri osobe: austrijskog policajca, zaposlenika OPEC-a iz Iraka i člana libijske delegacije.<ref name="Hanni_2015">{{cite web |last=Hänni |first=Adrian |title=The 1975 OPEC Attack: 3 Lessons to Fight Terrorism Today |url=https://medium.com/@eselskind/the-vienna-opec-attack-and-what-we-can-learn-from-it-23b51edc89d0 |publisher=Medium |date=2015 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sánchez je zahtijevao da austrijske vlasti svaka dva sata na [[radio|radiju]] i [[Televizija|televiziji]] čitaju saopštenje o palestinskom pitanju. Kako bi spriječila izvršenje prijetnje da će svakih 15 minuta biti ubijen po jedan talac, austrijska vlada je postupila po njegovom zahtjevu. Dana 22. decembra, austrijska vlada stavila je na raspolaganje avion [[DC-9]] otmičarima i za 42 taoca. U skladu sa zahtjevima otmičara, avion je odletio u [[Alžir]], gdje je Sánchez oslobodio prvu grupu talaca. Oteti avion je zatim nastavio let za [[Tripoli]], gdje je oslobođena druga grupa talaca. Nakon što su im libijske vlasti odbile dati azil, teroristi su se istim avionom vratili u Alžir. Tamo su oslobođeni i preostali taoci, a alžirske vlasti su članovima terorističke grupe – među kojima su bili i [[Hans-Joachim Klein]] te Gabriele Kröcher-Tiedemann – odobrile azil i slobodan prolaz. Naknadno je [[Neville Atkinson]], bivši pilot [[Kraljevska ratna mornarice|Kraljevske ratne mornarice]] i lični pilot libijskog vođe [[Muammar al-Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]], prevezao Sáncheza i njegove saradnike iz Alžira.<ref name="Atkinson_2006">{{cite book |last=Atkinson |first=Neville C. |title=Death on Small Wings: Memoirs of a Presidential Pilot |date=2006 |publisher=Librario |location=Kinloss |url=https://archive.org/details/deathonsmallwing0000atki |isbn=978-1-904440-78-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Isključenje iz PFLP-a === U godinama nakon napada na sjedište OPEC-a [[Bassam Abu Sharif]], jedan od pripadnika [[Narodni front za oslobođenje Palestine|PFLP-a]], i Hans-Joachim Klein tvrdili su da je Sánchez dobio ogromnu sumu novca za bezbjedno oslobađanje arapskih talaca i da ju je zadržao za vlastite potrebe. Prema tim tvrdnjama, riječ je bilo o iznosu između 20 i 50 miliona američkih dolara. Porijeklo novca takođe nije sasvim razjašnjeno, ali je Klein tvrdio da je stigao od "jednog arapskog predsjednika". Sánchez je kasnije tvrdio svojim advokatima da su novac uplatili Saudijci u ime Iranaca, ali da je sredstva "preusmjerio za ciljeve Revolucije".<ref name="Follain_1998_p102">{{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |date=1998 |publisher=Arcade Publishing |pages=102 |url=https://books.google.ba/books?id=3t5jtM2faD8C&pg=PA102 |isbn=978-1-55970-466-3 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sánchez je iz Alžira otputovao u [[Libija|Libiju]], a zatim u [[Aden]], gdje je prisustvovao sastanku vodećih članova PFLP-a kako bi objasnio zašto nije izvršio pogubljenje dvojice visokih zvaničnika OPEC-a – iranskog ministra finansija [[Jamshid Amuzgar|Jamshida Amuzgara]] i saudijskog ministra nafte [[Ahmed Zaki Yamani|Ahmeda Zakija Yamanija]]. Njegov mentor i vođa [[Narodni front za oslobođenje Palestine – Vanjske operacije|PFLP-EO-a]] [[Wadie Haddad]] isključio ga je iz organizacije jer nije ubio taoce nakon što zahtjevi PFLP-a nisu bili ispunjeni, čime je, prema njegovoj ocjeni, propustio izvršiti povjerenu misiju.<ref name="AbuSharif_1995" /> == Nakon 1975. == [[Manuel Contreras]], [[Gerhard Mertins]], [[Sergio Arredondo]] i neidentifikovani brazilski general otputovali su 1976. u [[Teheran]] kako bi režimu šaha ponudili saradnju u likvidaciji Carlosa u zamjenu za veliku novčanu naknadu. Nije poznato šta se zaista dogodilo tokom tih sastanaka.<ref name="Gonzalez_2009" /> U septembru 1976. Carlos je uhapšen i zadržan u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], nakon čega je prebačen u Bagdad. Odlučio se nastaniti u [[Aden]]u, gdje je pokušao osnovati vlastitu Organizaciju oružane borbe, sastavljenu od sirijskih, libanskih i njemačkih pobunjenika. Istovremeno je uspostavio veze sa [[Stasi]]jem, tajnom službom [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].<ref name="Paterson_2010" /> Stasi mu je osigurao kancelariju i sigurne stanove u Istočnom Berlinu, mrežu od 75 saradnika, službeni automobil te dozvolu da u javnosti nosi pištolj.<ref name="Paterson_2010" /> Vjeruje se da je odatle planirao napade na više ciljeva širom Evrope, uključujući bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München]]u u februaru 1981. Nekoliko novinara tvrdilo je da je Carlosovu organizaciju podržavala i vlada [[Rumunija|Rumunije]] pod vodstvom [[Nicolae Ceaușescu|Nicolaea Ceaușescua]], koja joj je osiguravala baze, oružje i pasoše,<ref name="Burke_2023">{{cite news |last=Burke |first=Jason |title=Revealed: the terrorist hired by the CIA to catch Carlos the Jackal |url=https://www.theguardian.com/world/2023/apr/09/revealed-the-terrorist-hired-by-the-cia-to-catch-carlos-the-jackal |work=The Observer |date=2023 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> te da je naručila bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München|München]]u.<ref name="Burke_2023" /><ref name="Cummings_RFERL">{{cite web |last=Cummings |first=Richard |title=“RFE/RL Will Continue To Be Heard”: Carlos the Jackal and The Bombing of Radio Free Europe/Radio Liberty, February 21, 1981 |url=https://pressroom.rferl.org/article/rfe-rl-will-continue-to-be-heard-carlos-the-jackal-and-the-bombing-of-radio-free-europe-radio-liberty-february-21-1981/ |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema određenim izvorima, taj je napad bio dio akcije osvete i potrage za rumunskim prebjeglim generalom [[Ion Mihai Pacepa|Ionom Mihaiem Pacepom]] i drugim disidentima.<ref name="TheTimes_Pacepa_2021">{{cite news |title=Ion Mihai Pacepa obituary |url=https://www.thetimes.com/uk/article/ion-mihai-pacepa-obituary-gk3b2g8b9 |work=The Times |date=29. 4. 2021 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rumunske vlasti negirale su da su ikada pružale podršku Carlosu, a u rumunskim arhivima do 2021. nisu pronađeni službeni dokumenti koji bi potvrdili takve tvrdnje.<ref name="CEEOL_Carlos_Romania">{{cite journal |last=Neagoe |first=Claudio |title=Carlos Şacalul şi politica antiteroristă a României în anii ’70 |journal=Arhivele Totalitarismului |volume=XXIX |issue=1–2 |pages=154–181 |date=2021 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1035469 |issn=1221-6917 |access-date=4. 8. 2026 |language=ro}}</ref> Dana 16. februara 1982. u Parizu su uhapšena dvojica članova njegove grupe – [[švicarska|švicarski]] terorist [[Bruno Breguet]] i Carlosova supruga [[Magdalena Kopp]]. U njihovom automobilu pronađen je [[eksploziv]]. Nakon hapšenja francuskoj ambasadi u [[Haag]]u upućeno je pismo sa zahtjevom za njihovo hitno oslobađanje. Istovremeno je Carlos bezuspješno pokušavao izvršiti pritisak na francusku vladu kako bi ih oslobodila. Kako bi prisilio Francusku da oslobodi uhapšene, njegova organizacija pokrenula je val [[terorizam u Francuskoj|terorističkih napada u Francuskoj]]. Među njima su bili [[bombaški napad na voz "Le Capitole"]] na liniji [[Pariz]]–[[Toulouse]] 29. marta 1982. (5 poginulih i 28 ranjenih),<ref name="UPI_1982">{{cite news |agency=United Press International |title=The explosion on a Paris-Toulouse express train that killed... |url=https://www.upi.com/Archives/1982/03/30/The-explosion-on-a-Paris-Toulouse-express-train-that-killed/7581386312400/ |date=1982 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Napad autobombom u Parizu u aprilu 1982.|napad autobombom]] na redakciju novina ''Al-Watan al-Arabi'' u Parizu 22. aprila 1982. (1 poginuli i 63 ranjena), te [[Bombaški napadi na TGV voz i željezničku stanicu u Marseilleu 1983.|bombaški napad na željezničku stanicu Gare Saint-Charles u Marseilleu]] 31. decembra 1983. (2 poginula i 33 ranjena), kao i bombaški napad na voz Marseille–Pariz istoga dana (3 poginula i 20 ranjenih).<ref name="LeMonde_2011">{{cite news |author=Le Monde sa AFP |title=Carlos condamné à la réclusion criminelle à perpétuité et 18 ans de sûreté |url=https://www.lemonde.fr/societe/article/2011/12/16/carlos-condamne-a-la-reclusion-a-perpetuite-et-18-ans-de-surete_1619506_3224.html |work=Le Monde |date=2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> U augustu 1983. izveo je i [[Bombaški napad na francuski konzulat u Zapadnom Berlinu|bombaški napad na na francuski konzulat]] u Zapadnom Berlinu, u kojem je poginula jedna, a ranjene 22 osobe.<ref name="Paterson_2010" /> Početkom januara 1984, Carlos je trima novinskim agencijama poslao pisma u kojima je preuzeo odgovornost za decembarske napade u [[Marseille]]u, navodeći da su oni bili odmazda za [[Višenacionalne mirovne snage u Libanu|francuski zračni napad]] na kamp u libanskoj dolini Beqaa izveden u novembru 1983. Istraživanja historičara zasnovana na dokumentima Stasija, dostupnim nakon [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenja Njemačke]], ukazuju na postojanje veza između Carlosa i [[KGB]]-a, posredstvom istočnonjemačke tajne službe. Kada je [[Leonid Brežnjev]] 1981. posjetio Zapadnu Njemačku, Carlos na zahtjev KGB-a nije izveo nijedan napad, iako su zapadne obavještajne službe očekivale terorističke aktivnosti u tom periodu.<ref name="Paterson_2010" /> Carlos je održavao veze i s rukovodstvom [[Tajna armenska armija za oslobođenje Armenije|Tajne armenske armije za oslobođenje Armenije]] (ASALA). Stasi je od njega tražio da iskoristi svoj utjecaj na ASALA-u kako bi ublažio njeno antisovjetsko djelovanje.<ref name="Cummings_2009">{{cite book |last=Cummings |first=Richard H. |title=Cold War Radio: The Dangerous History of American Broadcasting in Europe, 1950-1989 |date=2009 |publisher=McFarland |pages=112 |url=https://books.google.ba/books?id=Kfl-8vMB0jEC |isbn=978-0-7864-5300-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uz uslovnu podršku iračkog režima i nakon Haddadove smrti, Carlos je sa svojom novoosnovanom, nezavisnom grupom počeo nuditi plaćeničke usluge raznim organizacijama i bliskoistočnim režimima. Njegovoj grupi se u medijima dugo pogrešno pripisivao i raketni napad na francusku [[Nuklearna elektrana|nuklearnu elektranu]] [[Superphénix]] od 18. januara 1982. Međutim, taj napad je organizovala i izvela evropska antinuklearna ćelija na čelu sa Švicarcem [[Chaïm Nissim|Chaïmom Nissimom]], koji je 2003. javno priznao da je on ispalio rakete.<ref name="Besson_2003">{{cite news |last=Besson |first=Sylvain |title=Après vingt ans de silence, un ex-député avoue l'attaque à la roquette contre Creys-Malville |url=http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20051231215724/http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-date=31. 12. 2005 |work=Le Temps |date=2003 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Ovi napadi doveli su do pojačanog međunarodnog pritiska na istočnoevropske države koje su pružale utočište Carlosu. Više od dvije godine živio je u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Krajem 1985. godine Mađarska ga je protjerala, a utočište su mu potom odbili [[Irak]], [[Libija]] i [[Kuba]]. Nakon toga prihvatile su ga vlasti u [[Damask]]u, u [[Sirija|Siriji]], gdje se nastanio sa suprugom [[Magdalena Kopp|Magdalenom Kopp]] i njihovom kćerkom Elbom Rosom. [[Sirija|Sirijske]] vlasti prisilile su Carlosa da obustavi svoje aktivnosti, zbog čega se smatrao neutraliziranom prijetnjom. Godine 1990. iračka vlada ponudila mu je saradnju, a u septembru 1991. protjeran je iz Sirije, koja je podržala američku intervenciju nakon iračke invazije na [[Kuvajt]].<ref name="CrimeLibrary_Jackal_17">{{cite web |last=Jenkins |first=John Philip |title=Carlos the Jackal: Trail of Terror – A Fall From Grace |url=http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050810074407/http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-date=10. 8. 2005 |website=Crime Library |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Šakal, Carlos}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Michelena]] [[Kategorija:Suđenja za ubistvo]] [[Kategorija:Članovi Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] [[Kategorija:Terorizam u Venecueli]] idoziixppm2lprsq7lmwcywqooglopd 3916485 3916477 2026-08-04T21:03:11Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3916485 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Carlos Šakal | počasni_sufiks = | slika = Carlos the Jackal (fake Peruvian passport photo - "Carlos Andres Martinez Torres").jpg | veličina_slike = | alt = | opis = Fotografija sa lažnog pasoša pod preuzetim imenom, oko 1974. | izvorno_ime = Ilich Ramírez Sánchez | izvorni_jezik = "es" | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|10|12}} | mjesto_rođenja = [[Michelena]], [[Venecuela]] | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | prebivalište = | nacionalnost = | druga_imena = Carlos, Carlos Šakal (šp. ''Carlos el Chacal'') | etnicitet = | državljanstvo = [[Venecuela]] | obrazovanje = Srednja škola Fermín Toro (Caracas) | alma_mater = [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda "Patris Lumumba"]] ([[Moskva]]) | zanimanje = | supružnik = [[Magdalena Kopp]], Lana Jarrar, [[Isabelle Coutant-Peyre]] | partneri = | djeca = | roditelji = José Altagracia Ramírez Navas i Elba María Sánchez | rodbina = | pripadnost = [[Narodni front za oslobođenje Palestine]] | motiv = | presuda = Tri doživotne kazne zatvora | optužnica = 16 ubistava, terorizam i uzimanje talaca | suđenje = | početak_suđenja = 12. decembar 1997. | kraj_suđenja = 28. mart 2017. | charge = | criminal_penalty = | conviction_penalty = | penalty = | sentence = | iznos_nagrade = | status_hapšenja = U zatvoru od 1994. | tražen = [[Interpol]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | tražen_od = | vrijeme_u_bjekstvu = 1975–1994. | pobjegao = | kraj_bjegstva = | komentari = | žrtve = | datum = | vrijeme = | država = | savezna država = | lokacija = | mete = Naftni ministri OPEC-a, civili, vladini zvaničnici i policijski agenti | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | početna_godina = | završna_godina = | role = | uhapšen = 1994. ([[Sudan]]) | zatvoren = Zatvor Poissy ([[Francuska]]) | web-sajt = | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Ilich Ramírez Sánchez''' (rođen 12. oktobra 1949), poznat i kao '''Carlos Šakal''' ili jednostavno '''Carlos''', [[venecuela]]nski je osuđenik koji je od 1973. do 1985. izvršio niz ubistava i terorističkih bombaških napada. Kao uvjereni [[marksizam-lenjinizam|marksist-lenjinist]], bio je jedan od najpoznatijih političkih terorista svog vremena,<ref>{{cite news |url=http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |title=Ilich Ramírez (Carlos the Jackal) Sánchez |work=The New York Times |first=Nicola |last=Clark |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110115430/http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |archive-date=10. 11. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |title=Ilich Ramirez Sanchez (Carlos the Jackal) 1949 |publisher=Historyofwar.org |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120723090209/http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |archive-date=23. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |work=Huffington Post |title=Feared Terrorist Mastermind Goes On Trial |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113144241/http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |archive-date=13. 11. 2013 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> kojeg su štitili i podržavali [[Stasi]] i [[KGB]].<ref name="Paterson_2010">{{cite news |last=Paterson |first=Tony |title=Rescued from the shredder, Carlos the Jackal's missing years |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/rescued-from-the-shredder-carlos-the-jackals-missing-years-2120492.html |work=The Independent |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon nekoliko neuspjelih bombaških napada predvodio je [[Napad na sjedište OPEC-a|napad iz 1975.]] na sjedište [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC) u [[Beč]]u, u kojem su ubijene tri osobe. On i još petorica napadača zahtijevali su avion, te su s većim brojem talaca odletjeli u [[Libija|Libiju]]. Nakon što je njegova supruga [[Magdalena Kopp]] uhapšena i zatvorena, Carlos je organizovao niz bombaških napada u kojima je poginulo 11, a ranjeno više od 100 ljudi, zahtijevajući od francuskih vlasti da oslobode njegovu suprugu.<ref name="RFI_2010">{{cite news |title=Carlos the Jackal's Parisian trail of destruction |url=https://www.rfi.fr/en/visiting-france/20101104-carlos |work=Radio France Internationale (RFI) |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godinama je bio jedan od najtraženijih međunarodnih bjegunaca. Na kraju je uhvaćen u [[Sudan]]u u operaciji provedenoj bez sudskog postupka i prebačen u [[Francuska|Francusku]], gdje je osuđen za više krivičnih djela te trenutno služi tri doživotne kazne zatvora. Na prvom suđenju proglašen je krivim za ubistvo doušnika francuske vlade i dvojice francuskih pripadnika [[kontraobavještajna služba|kontraobavještajne službe]] 1975.<ref name="Morenne_2017">{{cite news |last=Morenne |first=Benoît |title=Carlos the Jackal Receives a Third Life Sentence in France |url=https://www.nytimes.com/2017/03/28/world/europe/carlos-the-jackal-terrorist-paris-drugstore-attack-.html |work=The New York Times |date=28. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal'|work=BBC News|location=UK |date=2009 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120726172636/http://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|archive-date=26. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|title=Communists want 'Carlos the Jackal' repatriated |newspaper=The Washington Times |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110219200245/http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|archive-date=19. 2. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom izdržavanja kazne osuđen je i za terorističke napade u Francuskoj u kojima je poginulo 11, a ranjeno 150 ljudi te mu je 2011. izrečena još jedna doživotna kazna zatvora,<ref>{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html |location=London |work=The Daily Telegraph |title=Carlos the Jackal convicted for 1980s French terrorist attacks |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020071945/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html | archive-date=20. 10. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |location=London |work=The Guardian |title=Carlos the Jackal given another life sentence for 1980s terror attack |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170116202837/https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |archive-date=16. 1. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> a 2017. i treća.<ref>{{cite web |url=http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |title='Carlos the Jackal' sentenced to third life term for 1974 attack |date=2017 |website=abc.net.au |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329015427/http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |archive-date=29. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Ramírez Sánchez, sin [[marksizam|marksističkog]] advokata Joséa Altagracije Ramíreza Navasa i Elbe Maríe Sánchez, rođen je u [[Michelena|Micheleni]] u venezuelanskoj saveznoj državi [[Táchira]].<ref name="Follain_1998">{{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |date=1998 |publisher=Arcade Publishing |url=https://archive.org/details/jackalcompletest00foll/page/n21/mode/2up |isbn=978-1-55970-466-3 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos majčinim željama da njihovom prvorođenom sinu daju kršćansko ime, José ga je nazvao Ilič, prema [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimiru Iljiču Lenjinu]], dok su njegova mlađa braća dobila imena Lenjin (rođen 1951) i Vladimir (rođen 1958).<ref name="Follain_1998" /> Ilič je pohađao srednju školu Fermín Toro u Caracasu, a 1959. pridružio se omladinskom pokretu [[Komunistička partija Venezuele|Komunističke partije Venezuele]]. Nakon što je u januaru 1966. zajedno s ocem prisustvovao [[Trikontinentalna konferencija (1966)|Trećoj trikontinentalnoj konferenciji]], navodno je ljeto proveo u kampu Matanzas, školi za [[gerilsko ratovanje]] kojom je u blizini [[Havana|Havane]] upravljala [[Obavještajna direkcija (Kuba)|kubanska DGI]].<ref name="Follain_1998" /> Iste godine njegovi roditelji su se razveli. Njegova majka je odvela djecu u [[London]], gdje je studirala na [[Koledž "Stafford House"|Koledžu "Stafford House"]] u [[Kensington]]u i na [[Londonska škola ekonomije|Londonskoj školi ekonomije]]. Godine 1968. José je pokušao upisati Iliča i njegovog brata na [[Univerzitet u Parizu|Sorbonu]] u [[Pariz]]u, ali se na kraju odlučio za [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda "Patris Lumumba"]] u [[Moskva|Moskvi]]. Prema navodima BBC-ja, univerzitet je bio "zloglasno središte za regrutiranje stranih komunista u Sovjetski Savez".<ref name="Kushner_2003">{{cite book |last=Kushner |first=Harvey W. |title=Encyclopedia of Terrorism |date=2003 |publisher=SAGE Publications |location=Thousand Oaks |url=https://archive.org/details/encyclopediaofterrorism |isbn=978-0-7619-2408-1 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BBC_1997">{{cite news |title=Carlos the Jackal - three decades of crime |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/42244.stm |work=BBC News |date=23. 12. 1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> S univerziteta je izbačen 1970. Iz Moskve je Ramírez Sánchez otputovao u [[Bejrut]], u [[Liban]], gdje se u julu 1970. kao dobrovoljac pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP).<ref name="AbuSharif_1995">{{cite book |last1=Abu-Sharif |first1=Bassam |last2=Mahnaimi |first2=Uzi |title=The Best of Enemies: Memoirs of Bassam Abu-Sharif and Uzi Mahnaimi |date=1995 |publisher=Little, Brown |url=https://books.google.ba/books/about/The_Best_of_Enemies.html?id=IKqCQgAACAAJ |isbn=978-0-316-00401-5 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Upućen je u kamp za obuku stranih dobrovoljaca PFLP-a na periferiji [[Aman]]a u [[Jordan]]u. Nakon završene osnovne obuke školovanje je nastavio u specijaliziranom centru za obuku, kodnog naziva H4, u blizini sirijsko-iračke granice, u kojem su instruktori bili pripadnici iračke vojske.<ref name="AbuSharif_1995" /> == Porijeklo nadimka == Kada se Sánchez 1970. pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP), regrutni oficir [[Bassam Abu Sharif]] dao mu je kodno ime "Carlos" zbog njegovog južnoameričkog porijekla.<ref name="AbuSharif_1995" /> Nadimak "Šakal" dao mu je britanski list ''[[The Guardian]]'', nakon što je jedan od njegovih dopisnika navodno u stanu prijatelja, u kojem je Sánchez sakrio dio oružja, primijetio roman ''[[Dan Šakala]]'' [[Frederick Forsyth|Fredericka Forsytha]] iz 1971.<ref name="Rose_2010">{{cite news |last=Rose |first=Steve |title=Carlos director Olivier Assayas on the terrorist who became a pop culture icon |url=https://www.theguardian.com/film/2010/oct/23/olivier-assayas-carlos-jackal |work=The Guardian |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Knjiga je, međutim, pripadala stanaru tog stana, a ne Sánchezu, koji je vjerovatno nikada nije ni pročitao. == Narodni front za oslobođenje Palestine == Nakon završene gerilske obuke Sánchez, koji je tada počeo koristiti prezime kao svoj glavni identitet, aktivno je djelovao u redovima [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] (PFLP) na sjeveru Jordana tokom sukoba poznatog kao [[Crni septembar]] 1970, gdje je stekao reputaciju sposobnog borca. Nakon što je organizacija protjerana iz Jordana, vratio se u Bejrut, gdje je prošao dodatnu obuku pod vodstvom [[Wadie Haddad]]a.<ref name="AbuSharif_1995" /> Kasnije je napustio [[Bliski istok]] kako bi pohađao kurseve na [[Univerzitet u Westminsteru|Politehnici Centralnog Londona]] (danas [[Univerzitet u Westminsteru]]), pri čemu je, prema dostupnim podacima, nastavio djelovati za PFLP. Godine 1973. Sánchez je učestvovao u neuspjelom pokušaju [[atentat]]a na [[Joseph Sieff|Josepha Sieffa]], jevrejskog privrednika i potpredsjednika [[Britanska cionistička federacije|Britanske cionističke federacije]]. Dana 30. decembra došao je u Sieffovu kuću u ulici Queen's Grove u [[St John's Wood]]u i naredio kućnoj pomoćnici da ga odvede do Sieffa.<ref name="Low_2012">{{cite news |last=Low |first=Valentine |title=House where Carlos the Jackal first struck faces the bulldozer |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/house-where-carlos-the-jackal-first-struck-faces-the-bulldozer-6630867.html |date=2012 |work=Evening Standard |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zatekao ga je u kupatilu te iz pištolja [[Tokarev 7.62mm]] ispalio jedan hitac. Metak je okrznuo Sieffa između nosa i gornje usne i oborio ga u nesvijest, nakon čega se pištolj zaglavio, a Sánchez pobjegao.<ref name="Low_2012" /><ref name="Andrew_2009">{{cite book |last=Andrew |first=Christopher M. |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |date=2009 |publisher=Penguin |location=London |url=https://archive.org/details/defenceofrealmau0000andr |isbn=978-0-14-102330-4 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cash_2012">{{cite news |last=Cash |first=William |title=Elizabeth Sieff's mission to put a low price on the high life |url=https://www.standard.co.uk/lifestyle/elizabeth-sieffs-mission-to-put-a-low-price-on-the-high-life-6734897.html |work=ES Magazine |date=2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Napad je predstavljen kao odmazda za atentat koji je [[Mossad]] izvršio u Parizu nad [[Mohamed Boudia|Mohamedom Boudijom]], jednim od vođa PFLP-a. Sánchez je priznao odgovornost za neuspjeli bombaški napad na [[Banka Hapoalim|Banku Hapoalim]] u Londonu, kao i za napade [[autobomba|autobombama]] na tri francuske novinske kuće koje je smatrao proizraelski orijentisanim. Također je tvrdio da je bacio ručnu bombu u jednom pariškom restoranu u napadu u kojem su poginule dvije, a ranjeno 30 osoba, u okviru [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|napada na Francusku ambasadu u Haagu 1974]]. Kasnije je učestvovao u [[Napadi na aerodromu Orly 1975.|dva neuspjela raketna napada]] na avione izraelske aviokompanije [[El Al]] na [[aerodrom Orly|aerodromu Orly]] u blizini Pariza, izvedena 13. i 17. januara 1975. Tokom drugog napada došlo je do oružanog sukoba s [[Policija|policijom]] i sedamnaestosatne talačke krize u kojoj su učestvovale stotine pripadnika interventne policije i francuski ministar unutrašnjih poslova [[Michel Poniatowski]]. Sánchez je uspio pobjeći tokom razmjene vatre, dok je preostaloj trojici pripadnika PFLP-a dopušten odlazak u [[Bagdad]].<ref>{{Cite news|title=Terrorist Incidents against Jewish Communities and Israeli Citizens Abroad, 1968-2003 |url=https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |publisher=International Institute for Counter-Terrorism |date=2003 |archive-date=26. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210326041448/https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |url-status=dead |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ensalaco_2008">{{cite book |last=Ensalaco |first=Mark |title=Middle Eastern Terrorism: From Black September to September 11 |date=2008 |publisher=University of Pennsylvania Press |pages=80–82 |url=https://books.google.ba/books?id=i7KIa3VuD04C&pg=PA80 |isbn=978-0-8122-4046-7 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema riječima agenta FBI-ja Roberta Scherrera, u junu 1975. u [[Operacija Kondor|Operaciji Kondor]] u [[Paragvaj]]u su uhapšeni po jedan pripadnik [[Revolucionarni pokret ljevice (Čile)|Revolucionarnog pokreta ljevice]] (MIR) i [[Narodna revolucionarna armija (Argentina)|Narodne revolucionarne armije]] (ERP). Navodno su kod sebe imali Sánchezov broj telefona u Parizu, koji su paragvajske vlasti potom proslijedile francuskim vlastima.<ref name="Gonzalez_2009">{{cite news |last=González |first=Mónica |title=El día en que Manuel Contreras le ofreció al Sha de Irán matar a “Carlos, El Chacal” |url=https://www.ciperchile.cl/2009/08/06/el-dia-en-que-manuel-contreras-le-ofrecio-al-sha-de-iran-matar-a-%E2%80%9Cel-chacal%E2%80%9D/ |work=CIPER Chile |date=2009 |access-date=4. 8. 2026 |language=es}}</ref> Dana 26. juna 1975. francuska unutrašnja obavještajna služba – [[Direkcija za nadzor teritorije]] (DST) uhapsila je i ispitala Michela Moukharbala, Sánchezovog saradnika iz PFLP-a rođenog u Libanu. Tokom ispitivanja koje su dvojica nenaoružanih agenata DST-a obavljala sa Sánchezom u jednom pariškom stanu, Moukharbal je otkrio njegov identitet. Sánchez je potom ubio obojicu agenata i Moukharbala,<ref name="Laske_1997">{{cite news |last=Laske |first=Karl |title=27 juin 1975, trois morts rue Toullier à Paris. Un carnage signé Carlos |url=https://www.liberation.fr/societe/1997/12/12/27-juin-1975-trois-morts-rue-toullier-a-paris-un-carnage-signe-carlos_224584/ |work=Libération |date=1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> pobjegao s mjesta događaja te preko [[Brisel]]a uspio stići u Bejrut. U novembru 1976. [[Biro za poslove Zapadne hemisfere]] saopštio je da su Sánchez i njegova supruga 24. novembra ubijeni u centru [[Bogotá|Bogote]].<ref name="WikiLeaks_1976">{{cite web |title=Public Library of US Diplomacy: Cable 1976BOGOTA11856_b |url=https://search.wikileaks.org/plusd/cables/1976BOGOTA11856_b.html |publisher=WikiLeaks |date=1976 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Napad na sjedište OPEC-a u Beču == {{Glavni|Napad na sjedište OPEC-a}} Iz Bejruta je Sánchez učestvovao u planiranju [[Napad na sjedište OPEC-a|napada na sjedište OPEC-a]] u Beču. Dana 21. decembra 1975, predvodio je šestočlanu grupu, u čijem je sastavu bila i [[Gabriele Kröcher-Tiedemann]], koja je izvela napad na sastanak šefova država i ministara članica OPEC-a. Napadači su uzeli više od 60 talaca i ubili tri osobe: austrijskog policajca, zaposlenika OPEC-a iz Iraka i člana libijske delegacije.<ref name="Hanni_2015">{{cite web |last=Hänni |first=Adrian |title=The 1975 OPEC Attack: 3 Lessons to Fight Terrorism Today |url=https://medium.com/@eselskind/the-vienna-opec-attack-and-what-we-can-learn-from-it-23b51edc89d0 |publisher=Medium |date=2015 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sánchez je zahtijevao da austrijske vlasti svaka dva sata na [[radio|radiju]] i [[Televizija|televiziji]] čitaju saopštenje o palestinskom pitanju. Kako bi spriječila izvršenje prijetnje da će svakih 15 minuta biti ubijen po jedan talac, austrijska vlada je postupila po njegovom zahtjevu. Dana 22. decembra, austrijska vlada stavila je na raspolaganje avion [[DC-9]] otmičarima i za 42 taoca. U skladu sa zahtjevima otmičara, avion je odletio u [[Alžir]], gdje je Sánchez oslobodio prvu grupu talaca. Oteti avion je zatim nastavio let za [[Tripoli]], gdje je oslobođena druga grupa talaca. Nakon što su im libijske vlasti odbile dati azil, teroristi su se istim avionom vratili u Alžir. Tamo su oslobođeni i preostali taoci, a alžirske vlasti su članovima terorističke grupe – među kojima su bili i [[Hans-Joachim Klein]] te Gabriele Kröcher-Tiedemann – odobrile azil i slobodan prolaz. Naknadno je [[Neville Atkinson]], bivši pilot [[Kraljevska ratna mornarice|Kraljevske ratne mornarice]] i lični pilot libijskog vođe [[Muammar al-Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]], prevezao Sáncheza i njegove saradnike iz Alžira.<ref name="Atkinson_2006">{{cite book |last=Atkinson |first=Neville C. |title=Death on Small Wings: Memoirs of a Presidential Pilot |date=2006 |publisher=Librario |location=Kinloss |url=https://archive.org/details/deathonsmallwing0000atki |isbn=978-1-904440-78-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Isključenje iz PFLP-a === U godinama nakon napada na sjedište OPEC-a [[Bassam Abu Sharif]], jedan od pripadnika [[Narodni front za oslobođenje Palestine|PFLP-a]], i Hans-Joachim Klein tvrdili su da je Sánchez dobio ogromnu sumu novca za bezbjedno oslobađanje arapskih talaca i da ju je zadržao za vlastite potrebe. Prema tim tvrdnjama, riječ je bilo o iznosu između 20 i 50 miliona američkih dolara. Porijeklo novca takođe nije sasvim razjašnjeno, ali je Klein tvrdio da je stigao od "jednog arapskog predsjednika". Sánchez je kasnije tvrdio svojim advokatima da su novac uplatili Saudijci u ime Iranaca, ali da je sredstva "preusmjerio za ciljeve Revolucije".<ref name="Follain_1998" /> Sánchez je iz Alžira otputovao u [[Libija|Libiju]], a zatim u [[Aden]], gdje je prisustvovao sastanku vodećih članova PFLP-a kako bi objasnio zašto nije izvršio pogubljenje dvojice visokih zvaničnika OPEC-a – iranskog ministra finansija [[Jamshid Amuzgar|Jamshida Amuzgara]] i saudijskog ministra nafte [[Ahmed Zaki Yamani|Ahmeda Zakija Yamanija]]. Njegov mentor i vođa [[Narodni front za oslobođenje Palestine – Vanjske operacije|PFLP-EO-a]] [[Wadie Haddad]] isključio ga je iz organizacije jer nije ubio taoce nakon što zahtjevi PFLP-a nisu bili ispunjeni, čime je, prema njegovoj ocjeni, propustio izvršiti povjerenu misiju.<ref name="AbuSharif_1995" /> == Nakon 1975. == [[Manuel Contreras]], [[Gerhard Mertins]], [[Sergio Arredondo]] i neidentifikovani brazilski general otputovali su 1976. u [[Teheran]] kako bi režimu šaha ponudili saradnju u likvidaciji Carlosa u zamjenu za veliku novčanu nadoknadu. Nije poznato šta se zaista dogodilo tokom tih sastanaka.<ref name="Gonzalez_2009" /> U septembru 1976. Carlos je uhapšen i zadržan u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], nakon čega je prebačen u Bagdad. Odlučio se nastaniti u [[Aden]]u, gdje je pokušao osnovati vlastitu Organizaciju oružane borbe, sastavljenu od sirijskih, libanskih i njemačkih pobunjenika. Istovremeno je uspostavio veze sa [[Stasi]]jem, tajnom službom [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].<ref name="Paterson_2010" /> Stasi mu je osigurao kancelariju i sigurne stanove u Istočnom Berlinu, mrežu od 75 saradnika, službeni automobil te dozvolu da u javnosti nosi pištolj.<ref name="Paterson_2010" /> Vjeruje se da je odatle planirao napade na više ciljeva širom Evrope, uključujući bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München]]u u februaru 1981. Nekoliko novinara tvrdilo je da je Carlosovu organizaciju podržavala i vlada [[Rumunija|Rumunije]] pod vodstvom [[Nicolae Ceaușescu|Nicolaea Ceaușescua]], koja joj je osiguravala baze, oružje i pasoše,<ref name="Burke_2023">{{cite news |last=Burke |first=Jason |title=Revealed: the terrorist hired by the CIA to catch Carlos the Jackal |url=https://www.theguardian.com/world/2023/apr/09/revealed-the-terrorist-hired-by-the-cia-to-catch-carlos-the-jackal |work=The Observer |date=2023 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> te da je naručila bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München|München]]u.<ref name="Burke_2023" /><ref name="Cummings_RFERL">{{cite web |last=Cummings |first=Richard |title=“RFE/RL Will Continue To Be Heard”: Carlos the Jackal and The Bombing of Radio Free Europe/Radio Liberty, February 21, 1981 |url=https://pressroom.rferl.org/article/rfe-rl-will-continue-to-be-heard-carlos-the-jackal-and-the-bombing-of-radio-free-europe-radio-liberty-february-21-1981/ |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema određenim izvorima, taj je napad bio dio akcije osvete i potrage za rumunskim prebjeglim generalom [[Ion Mihai Pacepa|Ionom Mihaiem Pacepom]] i drugim disidentima.<ref name="TheTimes_Pacepa_2021">{{cite news |title=Ion Mihai Pacepa obituary |url=https://www.thetimes.com/uk/article/ion-mihai-pacepa-obituary-gk3b2g8b9 |work=The Times |date=29. 4. 2021 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rumunske vlasti negirale su da su ikada pružale podršku Carlosu, a u rumunskim arhivima do 2021. nisu pronađeni službeni dokumenti koji bi potvrdili takve tvrdnje.<ref name="CEEOL_Carlos_Romania">{{cite journal |last=Neagoe |first=Claudio |title=Carlos Şacalul şi politica antiteroristă a României în anii ’70 |journal=Arhivele Totalitarismului |volume=XXIX |issue=1–2 |pages=154–181 |date=2021 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1035469 |issn=1221-6917 |access-date=4. 8. 2026 |language=ro}}</ref> Dana 16. februara 1982. u Parizu su uhapšena dvojica članova njegove grupe – [[švicarska|švicarski]] terorist [[Bruno Breguet]] i Carlosova supruga [[Magdalena Kopp]]. U njihovom automobilu pronađen je [[eksploziv]]. Nakon hapšenja francuskoj ambasadi u [[Haag]]u upućeno je pismo sa zahtjevom za njihovo hitno oslobađanje. Istovremeno je Carlos bezuspješno pokušavao izvršiti pritisak na francusku vladu kako bi ih oslobodila. Kako bi prisilio Francusku da oslobodi uhapšene, njegova organizacija pokrenula je val [[terorizam u Francuskoj|terorističkih napada u Francuskoj]]. Među njima su bili [[bombaški napad na voz "Le Capitole"]] na liniji [[Pariz]]–[[Toulouse]] 29. marta 1982. (5 poginulih i 28 ranjenih),<ref name="UPI_1982">{{cite news |agency=United Press International |title=The explosion on a Paris-Toulouse express train that killed... |url=https://www.upi.com/Archives/1982/03/30/The-explosion-on-a-Paris-Toulouse-express-train-that-killed/7581386312400/ |date=1982 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Napad autobombom u Parizu u aprilu 1982.|napad autobombom]] na redakciju novina ''Al-Watan al-Arabi'' u Parizu 22. aprila 1982. (1 poginuli i 63 ranjena), te [[Bombaški napadi na TGV voz i željezničku stanicu u Marseilleu 1983.|bombaški napad na željezničku stanicu Gare Saint-Charles u Marseilleu]] 31. decembra 1983. (2 poginula i 33 ranjena), kao i bombaški napad na voz Marseille–Pariz istoga dana (3 poginula i 20 ranjenih).<ref name="LeMonde_2011">{{cite news |author=Le Monde sa AFP |title=Carlos condamné à la réclusion criminelle à perpétuité et 18 ans de sûreté |url=https://www.lemonde.fr/societe/article/2011/12/16/carlos-condamne-a-la-reclusion-a-perpetuite-et-18-ans-de-surete_1619506_3224.html |work=Le Monde |date=2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> U augustu 1983. izveo je i [[Bombaški napad na francuski konzulat u Zapadnom Berlinu|bombaški napad na na francuski konzulat]] u Zapadnom Berlinu, u kojem je poginula jedna, a ranjene 22 osobe.<ref name="Paterson_2010" /> Početkom januara 1984, Carlos je trima novinskim agencijama poslao pisma u kojima je preuzeo odgovornost za decembarske napade u [[Marseille]]u, navodeći da su oni bili odmazda za [[Višenacionalne mirovne snage u Libanu|francuski zračni napad]] na kamp u libanskoj dolini Beqaa izveden u novembru 1983. Istraživanja historičara zasnovana na dokumentima Stasija, dostupnim nakon [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenja Njemačke]], ukazuju na postojanje veza između Carlosa i [[KGB]]-a, posredstvom istočnonjemačke tajne službe. Kada je [[Leonid Brežnjev]] 1981. posjetio Zapadnu Njemačku, Carlos na zahtjev KGB-a nije izveo nijedan napad, iako su zapadne obavještajne službe očekivale terorističke aktivnosti u tom periodu.<ref name="Paterson_2010" /> Carlos je održavao veze i s rukovodstvom [[Tajna armenska armija za oslobođenje Armenije|Tajne armenske armije za oslobođenje Armenije]] (ASALA). Stasi je od njega tražio da iskoristi svoj utjecaj na ASALA-u kako bi ublažio njeno antisovjetsko djelovanje.<ref name="Cummings_2009">{{cite book |last=Cummings |first=Richard H. |title=Cold War Radio: The Dangerous History of American Broadcasting in Europe, 1950-1989 |date=2009 |publisher=McFarland |pages=112 |url=https://books.google.ba/books?id=Kfl-8vMB0jEC |isbn=978-0-7864-5300-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uz uslovnu podršku iračkog režima i nakon Haddadove smrti, Carlos je sa svojom novoosnovanom, nezavisnom grupom počeo nuditi plaćeničke usluge raznim organizacijama i bliskoistočnim režimima. Njegovoj grupi se u medijima dugo pogrešno pripisivao i raketni napad na francusku [[Nuklearna elektrana|nuklearnu elektranu]] [[Superphénix]] od 18. januara 1982. Međutim, taj napad je organizovala i izvela evropska antinuklearna ćelija na čelu sa Švicarcem [[Chaïm Nissim|Chaïmom Nissimom]], koji je 2003. javno priznao da je on ispalio rakete.<ref name="Besson_2003">{{cite news |last=Besson |first=Sylvain |title=Après vingt ans de silence, un ex-député avoue l'attaque à la roquette contre Creys-Malville |url=http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20051231215724/http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-date=31. 12. 2005 |work=Le Temps |date=2003 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Ovi napadi doveli su do pojačanog međunarodnog pritiska na istočnoevropske države koje su pružale utočište Carlosu. Više od dvije godine živio je u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Krajem 1985. godine Mađarska ga je protjerala, a utočište su mu potom odbili [[Irak]], [[Libija]] i [[Kuba]]. Nakon toga prihvatile su ga vlasti u [[Damask]]u, u [[Sirija|Siriji]], gdje se nastanio sa suprugom [[Magdalena Kopp|Magdalenom Kopp]] i njihovom kćerkom Elbom Rosom. [[Sirija|Sirijske]] vlasti prisilile su Carlosa da obustavi svoje aktivnosti, zbog čega se smatrao neutraliziranom prijetnjom. Godine 1990. iračka vlada ponudila mu je saradnju, a u septembru 1991. protjeran je iz Sirije, koja je podržala američku intervenciju nakon iračke invazije na [[Kuvajt]].<ref name="CrimeLibrary">{{cite web |last=Jenkins |first=John Philip |title=Carlos the Jackal: Trail of Terror – A Fall From Grace |url=http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050810074407/http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-date=10. 8. 2005 |website=Crime Library |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Hapšenje i zatvaranje == [[Datoteka:La-Sante-Prison-MCB.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren u [[Zatvor "La Santé"|zatvoru "La Santé"]] u Parizu (u sredini fotografije)]] [[Datoteka:Kloster von Clairvaux, heute Strafanstalt.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren i u [[Zatvor "Clairvaux"|zatvoru "Clairvaux"]]<ref name="ECHR_RamirezSanchez_2006">{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Grand Chamber Judgment: Ramirez Sanchez v. France (application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng-press#{%22itemid%22:[%22003-1719956-1803362%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref>]] Nakon što je više od dvije godine bezuspješno tražio državu koja bi mu omogućila stalni boravak, a nakon kraćeg zadržavanja u [[Jordan]]u, Carlos je stigao u [[Khartoum]], glavni grad [[Sudan]]a, gdje je uživao zaštitu šeika [[Hassan al-Turabi|Hassana al-Turabija]], utjecajnog islamskog ideologa i vođe sudanskog islamističkog pokreta.<ref name="CrimeLibrary" /> Godine 1993. bivši viši podoficir [[Komanda za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupa za studije i posmatranja|Komande za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupe za studije i posmatranja]] (MACV-SOG) i saradnik CIA-e [[Billy Waugh]] dobio je zadatak da pronađe Carlosa. Waugh i članovi njegovog tima proveli su približno četiri mjeseca tragajući za njim u [[Khartoum]]u. Identifikovali su čovjeka za kojeg se znalo da radi kao Carlosov tjelohranitelj te su ga pratili sve dok ih 8. februara 1994. nije doveo do Sánchezovog stana. Nakon toga uspostavili su osmatračnicu u napuštenoj bolnici preko puta zgrade i naredna četiri mjeseca nadzirali njegove aktivnosti, a prikupljene obavještajne podatke potom su predali francuskoj [[Direkcija za nadzor teritorije|Direkciji za nadzor teritorije]] (DST).<ref name="Peterson_2005">{{cite journal |last=Peterson |first=J. M. |title=IASCP special feature: An interview with a true legend in the special operations and counterterrorism community, author of Hunting the Jackal |journal=Journal of Counterterrorism & Homeland Security International |volume=11 |issue=3 |pages=1–6 |date=2005 |language=en}}</ref> Francuske obavještajne službe (DST i [[Generalni direktorat za vanjsku sigurnost|DGSE]]) ponudile su sudanskoj vladi vojno-komunikacijsku opremu i satelitske snimke položaja pobunjenika na jugu zemlje u zamjenu za Carlosovo izručenje. Nakon početnog odbijanja Hassana al-Turabija, francuski ministar unutrašnjih poslova [[Charles Pasqua]] ponudio je diplomatsku pomoć Sudanu pri [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnom monetarnom fondu]] i [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]] u vezi s vanjskim dugom te zemlje.<ref name="CrimeLibrary" /> U tom periodu Carlos je napustio prvu suprugu [[Magdalena Kopp|Magdalenu Kopp]], koja se s kćerkom vratila u [[Venecuela|Venezuelu]], te se u Sudanu oženio Lanom Jarrar. Dana 14. augusta 1994, nakon što je pušten iz bolnice u Khartoumu gdje je podvrgnut operativnom zahvatu, Carlos je prebačen u čuvanu vilu pod izgovorom da mu sudanske službe pružaju zaštitu od atentata. U ranim jutarnjim satima, u njegovu sobu upali su pripadnici sudanske tajne službe, savladali ga i svezali. Nakon što mu je ubrizgan sedativ, prevezen je na aerodrom u Khartoumu i predat operativcima francuske službe DST. Privatnim avionom istog je dana prebačen u Pariz.<ref name="Follain_1998" /><ref name="CrimeLibrary" /> Francuske vlasti teretile su ga na osnovu naloga za hapšenje zbog ubistva dvojice policijskih službenika i njegovog bivšeg saradnika Michela Moukharbala u ulici Rue Toullier u Parizu 1975. Do suđenja je bio smješten u zatvor La Santé. Carlosova odbrana tvrdila je da je njegovo hvatnje u Sudanu predstavljalo nezakonitu otmicu i kršenje međunarodnog prava, ali je Evropska komisija za ljudska prava 1996. odbacila njegovu žalbu, zaključivši da okolnosti lišenja slobode ne poništavaju nadležnost francuskih sudova za navedene zločine.<ref name="ECHR_RamirezSanchez_Judgment_2006">{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Case of Ramirez Sanchez v. France (Application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-76169%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Šakal, Carlos}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Michelena]] [[Kategorija:Suđenja za ubistvo]] [[Kategorija:Članovi Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] [[Kategorija:Terorizam u Venecueli]] 5ozedaq30vof9hnn0mda5arst3v1s1r 3916510 3916485 2026-08-05T00:54:05Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3916510 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Carlos Šakal | počasni_sufiks = | slika = Carlos the Jackal (fake Peruvian passport photo - "Carlos Andres Martinez Torres").jpg | veličina_slike = | alt = | opis = Fotografija sa lažnog pasoša pod preuzetim imenom, oko 1974. | izvorno_ime = Ilich Ramírez Sánchez | izvorni_jezik = "es" | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|10|12}} | mjesto_rođenja = [[Michelena]], [[Venecuela]] | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | prebivalište = | nacionalnost = | druga_imena = Carlos, Carlos Šakal (šp. ''Carlos el Chacal'') | etnicitet = | državljanstvo = [[Venecuela]] | obrazovanje = Srednja škola Fermín Toro (Caracas) | alma_mater = [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda "Patris Lumumba"]] ([[Moskva]]) | zanimanje = | supružnik = [[Magdalena Kopp]], Lana Jarrar, [[Isabelle Coutant-Peyre]] | partneri = | djeca = | roditelji = José Altagracia Ramírez Navas i Elba María Sánchez | rodbina = | pripadnost = [[Narodni front za oslobođenje Palestine]] | motiv = | presuda = Tri doživotne kazne zatvora | optužnica = 16 ubistava, terorizam i uzimanje talaca | suđenje = | početak_suđenja = 12. decembar 1997. | kraj_suđenja = 28. mart 2017. | charge = | criminal_penalty = | conviction_penalty = | penalty = | sentence = | iznos_nagrade = | status_hapšenja = U zatvoru od 1994. | tražen = [[Interpol]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | tražen_od = | vrijeme_u_bjekstvu = 1975–1994. | pobjegao = | kraj_bjegstva = | komentari = | žrtve = | datum = | vrijeme = | država = | savezna država = | lokacija = | mete = Naftni ministri OPEC-a, civili, vladini zvaničnici i policijski agenti | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | početna_godina = | završna_godina = | role = | uhapšen = 1994. ([[Sudan]]) | zatvoren = Zatvor Poissy ([[Francuska]]) | web-sajt = | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Ilich Ramírez Sánchez''' (rođen 12. oktobra 1949), poznat i kao '''Carlos Šakal''' ili jednostavno '''Carlos''', [[venecuela]]nski je osuđenik koji je od 1973. do 1985. izvršio niz ubistava i terorističkih bombaških napada. Kao uvjereni [[marksizam-lenjinizam|marksist-lenjinist]], bio je jedan od najpoznatijih političkih terorista svog vremena,<ref>{{cite news |url=http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |title=Ilich Ramírez (Carlos the Jackal) Sánchez |work=The New York Times |first=Nicola |last=Clark |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110115430/http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |archive-date=10. 11. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |title=Ilich Ramirez Sanchez (Carlos the Jackal) 1949 |publisher=Historyofwar.org |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120723090209/http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |archive-date=23. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |work=Huffington Post |title=Feared Terrorist Mastermind Goes On Trial |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113144241/http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |archive-date=13. 11. 2013 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> kojeg su štitili i podržavali [[Stasi]] i [[KGB]].<ref name="Paterson_2010">{{cite news |last=Paterson |first=Tony |title=Rescued from the shredder, Carlos the Jackal's missing years |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/rescued-from-the-shredder-carlos-the-jackals-missing-years-2120492.html |work=The Independent |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon nekoliko neuspjelih bombaških napada predvodio je [[Napad na sjedište OPEC-a|napad iz 1975.]] na sjedište [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC) u [[Beč]]u, u kojem su ubijene tri osobe. On i još petorica napadača zahtijevali su avion, te su s većim brojem talaca odletjeli u [[Libija|Libiju]]. Nakon što je njegova supruga [[Magdalena Kopp]] uhapšena i zatvorena, Carlos je organizovao niz bombaških napada u kojima je poginulo 11, a ranjeno više od 100 ljudi, zahtijevajući od francuskih vlasti da oslobode njegovu suprugu.<ref name="RFI_2010">{{cite news |title=Carlos the Jackal's Parisian trail of destruction |url=https://www.rfi.fr/en/visiting-france/20101104-carlos |work=Radio France Internationale (RFI) |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godinama je bio jedan od najtraženijih međunarodnih bjegunaca. Na kraju je uhvaćen u [[Sudan]]u u operaciji provedenoj bez sudskog postupka i prebačen u [[Francuska|Francusku]], gdje je osuđen za više krivičnih djela te trenutno služi tri doživotne kazne zatvora. Na prvom suđenju proglašen je krivim za ubistvo doušnika francuske vlade i dvojice francuskih pripadnika [[kontraobavještajna služba|kontraobavještajne službe]] 1975.<ref name="Morenne_2017">{{cite news |last=Morenne |first=Benoît |title=Carlos the Jackal Receives a Third Life Sentence in France |url=https://www.nytimes.com/2017/03/28/world/europe/carlos-the-jackal-terrorist-paris-drugstore-attack-.html |work=The New York Times |date=28. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal'|work=BBC News|location=UK |date=2009 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120726172636/http://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|archive-date=26. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|title=Communists want 'Carlos the Jackal' repatriated |newspaper=The Washington Times |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110219200245/http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|archive-date=19. 2. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom izdržavanja kazne osuđen je i za terorističke napade u Francuskoj u kojima je poginulo 11, a ranjeno 150 ljudi te mu je 2011. izrečena još jedna doživotna kazna zatvora,<ref>{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html |location=London |work=The Daily Telegraph |title=Carlos the Jackal convicted for 1980s French terrorist attacks |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020071945/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html | archive-date=20. 10. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |location=London |work=The Guardian |title=Carlos the Jackal given another life sentence for 1980s terror attack |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170116202837/https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |archive-date=16. 1. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> a 2017. i treća.<ref>{{cite web |url=http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |title='Carlos the Jackal' sentenced to third life term for 1974 attack |date=2017 |website=abc.net.au |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329015427/http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |archive-date=29. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Ramírez Sánchez, sin [[marksizam|marksističkog]] advokata Joséa Altagracije Ramíreza Navasa i Elbe Maríe Sánchez, rođen je u [[Michelena|Micheleni]] u venezuelanskoj saveznoj državi [[Táchira]].<ref name="Follain_1998">{{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |date=1998 |publisher=Arcade Publishing |url=https://archive.org/details/jackalcompletest00foll/page/n21/mode/2up |isbn=978-1-55970-466-3 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos majčinim željama da njihovom prvorođenom sinu daju kršćansko ime, José ga je nazvao Ilič, prema [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimiru Iljiču Lenjinu]], dok su njegova mlađa braća dobila imena Lenjin (rođen 1951) i Vladimir (rođen 1958).<ref name="Follain_1998" /> Ilič je pohađao srednju školu Fermín Toro u Caracasu, a 1959. pridružio se omladinskom pokretu [[Komunistička partija Venezuele|Komunističke partije Venezuele]]. Nakon što je u januaru 1966. zajedno s ocem prisustvovao [[Trikontinentalna konferencija (1966)|Trećoj trikontinentalnoj konferenciji]], navodno je ljeto proveo u kampu Matanzas, školi za [[gerilsko ratovanje]] kojom je u blizini [[Havana|Havane]] upravljala [[Obavještajna direkcija (Kuba)|kubanska DGI]].<ref name="Follain_1998" /> Iste godine njegovi roditelji su se razveli. Njegova majka je odvela djecu u [[London]], gdje je studirala na [[Koledž "Stafford House"|Koledžu "Stafford House"]] u [[Kensington]]u i na [[Londonska škola ekonomije|Londonskoj školi ekonomije]]. Godine 1968. José je pokušao upisati Iliča i njegovog brata na [[Univerzitet u Parizu|Sorbonu]] u [[Pariz]]u, ali se na kraju odlučio za [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda "Patris Lumumba"]] u [[Moskva|Moskvi]]. Prema navodima BBC-ja, univerzitet je bio "zloglasno središte za regrutiranje stranih komunista u Sovjetski Savez".<ref name="Kushner_2003">{{cite book |last=Kushner |first=Harvey W. |title=Encyclopedia of Terrorism |date=2003 |publisher=SAGE Publications |location=Thousand Oaks |url=https://archive.org/details/encyclopediaofterrorism |isbn=978-0-7619-2408-1 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BBC_1997">{{cite news |title=Carlos the Jackal - three decades of crime |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/42244.stm |work=BBC News |date=23. 12. 1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> S univerziteta je izbačen 1970. Iz Moskve je Ramírez Sánchez otputovao u [[Bejrut]], u [[Liban]], gdje se u julu 1970. kao dobrovoljac pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP).<ref name="AbuSharif_1995">{{cite book |last1=Abu-Sharif |first1=Bassam |last2=Mahnaimi |first2=Uzi |title=The Best of Enemies: Memoirs of Bassam Abu-Sharif and Uzi Mahnaimi |date=1995 |publisher=Little, Brown |url=https://books.google.ba/books/about/The_Best_of_Enemies.html?id=IKqCQgAACAAJ |isbn=978-0-316-00401-5 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Upućen je u kamp za obuku stranih dobrovoljaca PFLP-a na periferiji [[Aman]]a u [[Jordan]]u. Nakon završene osnovne obuke školovanje je nastavio u specijaliziranom centru za obuku, kodnog naziva H4, u blizini sirijsko-iračke granice, u kojem su instruktori bili pripadnici iračke vojske.<ref name="AbuSharif_1995" /> == Porijeklo nadimka == Kada se Sánchez 1970. pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP), regrutni oficir [[Bassam Abu Sharif]] dao mu je kodno ime "Carlos" zbog njegovog južnoameričkog porijekla.<ref name="AbuSharif_1995" /> Nadimak "Šakal" dao mu je britanski list ''[[The Guardian]]'', nakon što je jedan od njegovih dopisnika navodno u stanu prijatelja, u kojem je Sánchez sakrio dio oružja, primijetio roman ''[[Dan Šakala]]'' [[Frederick Forsyth|Fredericka Forsytha]] iz 1971.<ref name="Rose_2010">{{cite news |last=Rose |first=Steve |title=Carlos director Olivier Assayas on the terrorist who became a pop culture icon |url=https://www.theguardian.com/film/2010/oct/23/olivier-assayas-carlos-jackal |work=The Guardian |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Knjiga je, međutim, pripadala stanaru tog stana, a ne Sánchezu, koji je vjerovatno nikada nije ni pročitao. == Narodni front za oslobođenje Palestine == Nakon završene gerilske obuke Sánchez, koji je tada počeo koristiti prezime kao svoj glavni identitet, aktivno je djelovao u redovima [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] (PFLP) na sjeveru Jordana tokom sukoba poznatog kao [[Crni septembar]] 1970, gdje je stekao reputaciju sposobnog borca. Nakon što je organizacija protjerana iz Jordana, vratio se u Bejrut, gdje je prošao dodatnu obuku pod vodstvom [[Wadie Haddad]]a.<ref name="AbuSharif_1995" /> Kasnije je napustio [[Bliski istok]] kako bi pohađao kurseve na [[Univerzitet u Westminsteru|Politehnici Centralnog Londona]] (danas [[Univerzitet u Westminsteru]]), pri čemu je, prema dostupnim podacima, nastavio djelovati za PFLP. Godine 1973. Sánchez je učestvovao u neuspjelom pokušaju [[atentat]]a na [[Joseph Sieff|Josepha Sieffa]], jevrejskog privrednika i predsjednika [[Britanska cionistička federacije|Britanske cionističke federacije]].<ref name="AlJazeera_Carlos_Sudan_2023">{{cite web |author=Al Jazeera |title=أيام السودان الأخيرة.. الثعلب كارلوس |trans-title=Posljednji dani u Sudanu. Šakal Carlos |url=https://www.aljazeera.net/politics/longform/2023/4/17/%D8%A3%D9%8A%D8%A7%D9%85-%D8%A7%D9%84%D8%B3%D9%88%D8%AF%D8%A7%D9%8BD-%D8%A7%D9%84%D8%A3%D8%AE%D9%8A%D8%B1%D8%A9-%D8%A7%D9%84%D8%AB%D8%B9%D9%84%D8%A8-%D9%83%D8%A7%D8%B1%D9%84%D9%88%D8%B3 |website=Al Jazeera Net |date=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=ar}}</ref> Dana 30. decembra došao je u Sieffovu kuću u ulici Queen's Grove u [[St John's Wood]]u i naredio kućnoj pomoćnici da ga odvede do Sieffa.<ref name="Low_2012">{{cite news |last=Low |first=Valentine |title=House where Carlos the Jackal first struck faces the bulldozer |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/house-where-carlos-the-jackal-first-struck-faces-the-bulldozer-6630867.html |date=2012 |work=Evening Standard |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zatekao ga je u kupatilu te iz pištolja [[Tokarev 7.62mm]] ispalio jedan hitac. Metak je okrznuo Sieffa između nosa i gornje usne i oborio ga u nesvijest, nakon čega se pištolj zaglavio, a Sánchez pobjegao.<ref name="Low_2012" /><ref name="Andrew_2009">{{cite book |last=Andrew |first=Christopher M. |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |date=2009 |publisher=Penguin |location=London |url=https://archive.org/details/defenceofrealmau0000andr |isbn=978-0-14-102330-4 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cash_2012">{{cite news |last=Cash |first=William |title=Elizabeth Sieff's mission to put a low price on the high life |url=https://www.standard.co.uk/lifestyle/elizabeth-sieffs-mission-to-put-a-low-price-on-the-high-life-6734897.html |work=ES Magazine |date=2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Napad je predstavljen kao odmazda za atentat koji je [[Mossad]] izvršio u Parizu nad [[Mohamed Boudia|Mohamedom Boudijom]], jednim od vođa PFLP-a. Sánchez je priznao odgovornost za neuspjeli bombaški napad na [[Banka Hapoalim|Banku Hapoalim]] u Londonu, kao i za napade [[autobomba|autobombama]] na tri francuske novinske kuće koje je smatrao proizraelski orijentisanim. Također je tvrdio da je bacio ručnu bombu u jednom pariškom restoranu u napadu u kojem su poginule dvije, a ranjeno 30 osoba, u okviru [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|napada na Francusku ambasadu u Haagu 1974]]. Kasnije je učestvovao u [[Napadi na aerodromu Orly 1975.|dva neuspjela raketna napada]] na avione izraelske aviokompanije [[El Al]] na [[aerodrom Orly|aerodromu Orly]] u blizini Pariza, izvedena 13. i 17. januara 1975. Tokom drugog napada došlo je do oružanog sukoba s [[Policija|policijom]] i sedamnaestosatne talačke krize u kojoj su učestvovale stotine pripadnika interventne policije i francuski ministar unutrašnjih poslova [[Michel Poniatowski]]. Sánchez je uspio pobjeći tokom razmjene vatre, dok je preostaloj trojici pripadnika PFLP-a dopušten odlazak u [[Bagdad]].<ref>{{Cite news|title=Terrorist Incidents against Jewish Communities and Israeli Citizens Abroad, 1968-2003 |url=https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |publisher=International Institute for Counter-Terrorism |date=2003 |archive-date=26. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210326041448/https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |url-status=dead |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ensalaco_2008">{{cite book |last=Ensalaco |first=Mark |title=Middle Eastern Terrorism: From Black September to September 11 |date=2008 |publisher=University of Pennsylvania Press |pages=80–82 |url=https://books.google.ba/books?id=i7KIa3VuD04C&pg=PA80 |isbn=978-0-8122-4046-7 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema riječima agenta FBI-ja Roberta Scherrera, u junu 1975. u [[Operacija Kondor|Operaciji Kondor]] u [[Paragvaj]]u su uhapšeni po jedan pripadnik [[Revolucionarni pokret ljevice (Čile)|Revolucionarnog pokreta ljevice]] (MIR) i [[Narodna revolucionarna armija (Argentina)|Narodne revolucionarne armije]] (ERP). Navodno su kod sebe imali Sánchezov broj telefona u Parizu, koji su paragvajske vlasti potom proslijedile francuskim vlastima.<ref name="Gonzalez_2009">{{cite news |last=González |first=Mónica |title=El día en que Manuel Contreras le ofreció al Sha de Irán matar a “Carlos, El Chacal” |url=https://www.ciperchile.cl/2009/08/06/el-dia-en-que-manuel-contreras-le-ofrecio-al-sha-de-iran-matar-a-%E2%80%9Cel-chacal%E2%80%9D/ |work=CIPER Chile |date=2009 |access-date=4. 8. 2026 |language=es}}</ref> Dana 26. juna 1975. francuska unutrašnja obavještajna služba – [[Direkcija za nadzor teritorije]] (DST) uhapsila je i ispitala Michela Moukharbala, Sánchezovog saradnika iz PFLP-a rođenog u Libanu. Tokom ispitivanja koje su dvojica nenaoružanih agenata DST-a obavljala sa Sánchezom u jednom pariškom stanu, Moukharbal je otkrio njegov identitet. Sánchez je potom ubio obojicu agenata i Moukharbala,<ref name="Laske_1997">{{cite news |last=Laske |first=Karl |title=27 juin 1975, trois morts rue Toullier à Paris. Un carnage signé Carlos |url=https://www.liberation.fr/societe/1997/12/12/27-juin-1975-trois-morts-rue-toullier-a-paris-un-carnage-signe-carlos_224584/ |work=Libération |date=1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> pobjegao s mjesta događaja te preko [[Brisel]]a uspio stići u Bejrut. U novembru 1976. [[Biro za poslove Zapadne hemisfere]] saopštio je da su Sánchez i njegova supruga 24. novembra ubijeni u centru [[Bogotá|Bogote]].<ref name="WikiLeaks_1976">{{cite web |title=Public Library of US Diplomacy: Cable 1976BOGOTA11856_b |url=https://search.wikileaks.org/plusd/cables/1976BOGOTA11856_b.html |publisher=WikiLeaks |date=1976 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Napad na sjedište OPEC-a u Beču == {{Glavni|Napad na sjedište OPEC-a}} Iz Bejruta je Sánchez učestvovao u planiranju [[Napad na sjedište OPEC-a|napada na sjedište OPEC-a]] u Beču. Dana 21. decembra 1975, predvodio je šestočlanu grupu, u čijem je sastavu bila i [[Gabriele Kröcher-Tiedemann]], koja je izvela napad na sastanak šefova država i ministara članica OPEC-a. Napadači su uzeli više od 60 talaca i ubili tri osobe: austrijskog policajca, zaposlenika OPEC-a iz Iraka i člana libijske delegacije.<ref name="Hanni_2015">{{cite web |last=Hänni |first=Adrian |title=The 1975 OPEC Attack: 3 Lessons to Fight Terrorism Today |url=https://medium.com/@eselskind/the-vienna-opec-attack-and-what-we-can-learn-from-it-23b51edc89d0 |publisher=Medium |date=2015 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sánchez je zahtijevao da austrijske vlasti svaka dva sata na [[radio|radiju]] i [[Televizija|televiziji]] čitaju saopštenje o palestinskom pitanju. Kako bi spriječila izvršenje prijetnje da će svakih 15 minuta biti ubijen po jedan talac, austrijska vlada je postupila po njegovom zahtjevu. Dana 22. decembra, austrijska vlada stavila je na raspolaganje avion [[DC-9]] otmičarima i za 42 taoca. U skladu sa zahtjevima otmičara, avion je odletio u [[Alžir]], gdje je Sánchez oslobodio prvu grupu talaca. Oteti avion je zatim nastavio let za [[Tripoli]], gdje je oslobođena druga grupa talaca. Nakon što su im libijske vlasti odbile dati azil, teroristi su se istim avionom vratili u Alžir. Tamo su oslobođeni i preostali taoci, a alžirske vlasti su članovima terorističke grupe – među kojima su bili i [[Hans-Joachim Klein]] te Gabriele Kröcher-Tiedemann – odobrile azil i slobodan prolaz. Naknadno je [[Neville Atkinson]], bivši pilot [[Kraljevska ratna mornarice|Kraljevske ratne mornarice]] i lični pilot libijskog vođe [[Muammar al-Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]], prevezao Sáncheza i njegove saradnike iz Alžira.<ref name="Atkinson_2006">{{cite book |last=Atkinson |first=Neville C. |title=Death on Small Wings: Memoirs of a Presidential Pilot |date=2006 |publisher=Librario |location=Kinloss |url=https://archive.org/details/deathonsmallwing0000atki |isbn=978-1-904440-78-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Isključenje iz PFLP-a === U godinama nakon napada na sjedište OPEC-a [[Bassam Abu Sharif]], jedan od pripadnika [[Narodni front za oslobođenje Palestine|PFLP-a]], i Hans-Joachim Klein tvrdili su da je Sánchez dobio ogromnu sumu novca za bezbjedno oslobađanje arapskih talaca i da ju je zadržao za vlastite potrebe. Prema tim tvrdnjama, riječ je bilo o iznosu između 20 i 50 miliona američkih dolara. Porijeklo novca takođe nije sasvim razjašnjeno, ali je Klein tvrdio da je stigao od "jednog arapskog predsjednika". Sánchez je kasnije tvrdio svojim advokatima da su novac uplatili Saudijci u ime Iranaca, ali da je sredstva "preusmjerio za ciljeve Revolucije".<ref name="Follain_1998" /> Sánchez je iz Alžira otputovao u [[Libija|Libiju]], a zatim u [[Aden]], gdje je prisustvovao sastanku vodećih članova PFLP-a kako bi objasnio zašto nije izvršio pogubljenje dvojice visokih zvaničnika OPEC-a – iranskog ministra finansija [[Jamshid Amuzgar|Jamshida Amuzgara]] i saudijskog ministra nafte [[Ahmed Zaki Yamani|Ahmeda Zakija Yamanija]]. Njegov mentor i vođa [[Narodni front za oslobođenje Palestine – Vanjske operacije|PFLP-EO-a]] [[Wadie Haddad]] isključio ga je iz organizacije jer nije ubio taoce nakon što zahtjevi PFLP-a nisu bili ispunjeni, čime je, prema njegovoj ocjeni, propustio izvršiti povjerenu misiju.<ref name="AbuSharif_1995" /> == Nakon 1975. == [[Manuel Contreras]], [[Gerhard Mertins]], [[Sergio Arredondo]] i neidentifikovani brazilski general otputovali su 1976. u [[Teheran]] kako bi režimu šaha ponudili saradnju u likvidaciji Carlosa u zamjenu za veliku novčanu nadoknadu. Nije poznato šta se zaista dogodilo tokom tih sastanaka.<ref name="Gonzalez_2009" /> U septembru 1976. Carlos je uhapšen i zadržan u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], nakon čega je prebačen u Bagdad. Odlučio se nastaniti u [[Aden]]u, gdje je pokušao osnovati vlastitu Organizaciju oružane borbe, sastavljenu od sirijskih, libanskih i njemačkih pobunjenika. Istovremeno je uspostavio veze sa [[Stasi]]jem, tajnom službom [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].<ref name="Paterson_2010" /> Stasi mu je osigurao kancelariju i sigurne stanove u Istočnom Berlinu, mrežu od 75 saradnika, službeni automobil te dozvolu da u javnosti nosi pištolj.<ref name="Paterson_2010" /> Vjeruje se da je odatle planirao napade na više ciljeva širom Evrope, uključujući bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München]]u u februaru 1981. Nekoliko novinara tvrdilo je da je Carlosovu organizaciju podržavala i vlada [[Rumunija|Rumunije]] pod vodstvom [[Nicolae Ceaușescu|Nicolaea Ceaușescua]], koja joj je osiguravala baze, oružje i pasoše,<ref name="Burke_2023">{{cite news |last=Burke |first=Jason |title=Revealed: the terrorist hired by the CIA to catch Carlos the Jackal |url=https://www.theguardian.com/world/2023/apr/09/revealed-the-terrorist-hired-by-the-cia-to-catch-carlos-the-jackal |work=The Observer |date=2023 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> te da je naručila bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München|München]]u.<ref name="Burke_2023" /><ref name="Cummings_RFERL">{{cite web |last=Cummings |first=Richard |title=“RFE/RL Will Continue To Be Heard”: Carlos the Jackal and The Bombing of Radio Free Europe/Radio Liberty, February 21, 1981 |url=https://pressroom.rferl.org/article/rfe-rl-will-continue-to-be-heard-carlos-the-jackal-and-the-bombing-of-radio-free-europe-radio-liberty-february-21-1981/ |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema određenim izvorima, taj je napad bio dio akcije osvete i potrage za rumunskim prebjeglim generalom [[Ion Mihai Pacepa|Ionom Mihaiem Pacepom]] i drugim disidentima.<ref name="TheTimes_Pacepa_2021">{{cite news |title=Ion Mihai Pacepa obituary |url=https://www.thetimes.com/uk/article/ion-mihai-pacepa-obituary-gk3b2g8b9 |work=The Times |date=29. 4. 2021 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rumunske vlasti negirale su da su ikada pružale podršku Carlosu, a u rumunskim arhivima do 2021. nisu pronađeni službeni dokumenti koji bi potvrdili takve tvrdnje.<ref name="CEEOL_Carlos_Romania">{{cite journal |last=Neagoe |first=Claudio |title=Carlos Şacalul şi politica antiteroristă a României în anii ’70 |journal=Arhivele Totalitarismului |volume=XXIX |issue=1–2 |pages=154–181 |date=2021 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1035469 |issn=1221-6917 |access-date=4. 8. 2026 |language=ro}}</ref> Dana 16. februara 1982. u Parizu su uhapšena dvojica članova njegove grupe – [[švicarska|švicarski]] terorist [[Bruno Breguet]] i Carlosova supruga [[Magdalena Kopp]]. U njihovom automobilu pronađen je [[eksploziv]]. Nakon hapšenja francuskoj ambasadi u [[Haag]]u upućeno je pismo sa zahtjevom za njihovo hitno oslobađanje. Istovremeno je Carlos bezuspješno pokušavao izvršiti pritisak na francusku vladu kako bi ih oslobodila. Kako bi prisilio Francusku da oslobodi uhapšene, njegova organizacija pokrenula je val [[terorizam u Francuskoj|terorističkih napada u Francuskoj]]. Među njima su bili [[bombaški napad na voz "Le Capitole"]] na liniji [[Pariz]]–[[Toulouse]] 29. marta 1982. (5 poginulih i 28 ranjenih),<ref name="UPI_1982">{{cite news |agency=United Press International |title=The explosion on a Paris-Toulouse express train that killed... |url=https://www.upi.com/Archives/1982/03/30/The-explosion-on-a-Paris-Toulouse-express-train-that-killed/7581386312400/ |date=1982 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Napad autobombom u Parizu u aprilu 1982.|napad autobombom]] na redakciju novina ''Al-Watan al-Arabi'' u Parizu 22. aprila 1982. (1 poginuli i 63 ranjena), te [[Bombaški napadi na TGV voz i željezničku stanicu u Marseilleu 1983.|bombaški napad na željezničku stanicu Gare Saint-Charles u Marseilleu]] 31. decembra 1983. (2 poginula i 33 ranjena), kao i bombaški napad na voz Marseille–Pariz istoga dana (3 poginula i 20 ranjenih).<ref name="LeMonde_2011">{{cite news |author=Le Monde sa AFP |title=Carlos condamné à la réclusion criminelle à perpétuité et 18 ans de sûreté |url=https://www.lemonde.fr/societe/article/2011/12/16/carlos-condamne-a-la-reclusion-a-perpetuite-et-18-ans-de-surete_1619506_3224.html |work=Le Monde |date=2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> U augustu 1983. izveo je i [[Bombaški napad na francuski konzulat u Zapadnom Berlinu|bombaški napad na na francuski konzulat]] u Zapadnom Berlinu, u kojem je poginula jedna, a ranjene 22 osobe.<ref name="Paterson_2010" /> Početkom januara 1984, Carlos je trima novinskim agencijama poslao pisma u kojima je preuzeo odgovornost za decembarske napade u [[Marseille]]u, navodeći da su oni bili odmazda za [[Višenacionalne mirovne snage u Libanu|francuski zračni napad]] na kamp u libanskoj dolini Beqaa izveden u novembru 1983. Istraživanja historičara zasnovana na dokumentima Stasija, dostupnim nakon [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenja Njemačke]], ukazuju na postojanje veza između Carlosa i [[KGB]]-a, posredstvom istočnonjemačke tajne službe. Kada je [[Leonid Brežnjev]] 1981. posjetio Zapadnu Njemačku, Carlos na zahtjev KGB-a nije izveo nijedan napad, iako su zapadne obavještajne službe očekivale terorističke aktivnosti u tom periodu.<ref name="Paterson_2010" /> Carlos je održavao veze i s rukovodstvom [[Tajna armenska armija za oslobođenje Armenije|Tajne armenske armije za oslobođenje Armenije]] (ASALA). Stasi je od njega tražio da iskoristi svoj utjecaj na ASALA-u kako bi ublažio njeno antisovjetsko djelovanje.<ref name="Cummings_2009">{{cite book |last=Cummings |first=Richard H. |title=Cold War Radio: The Dangerous History of American Broadcasting in Europe, 1950-1989 |date=2009 |publisher=McFarland |pages=112 |url=https://books.google.ba/books?id=Kfl-8vMB0jEC |isbn=978-0-7864-5300-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uz uslovnu podršku iračkog režima i nakon Haddadove smrti, Carlos je sa svojom novoosnovanom, nezavisnom grupom počeo nuditi plaćeničke usluge raznim organizacijama i bliskoistočnim režimima. Njegovoj grupi se u medijima dugo pogrešno pripisivao i raketni napad na francusku [[Nuklearna elektrana|nuklearnu elektranu]] [[Superphénix]] od 18. januara 1982. Međutim, taj napad je organizovala i izvela evropska antinuklearna ćelija na čelu sa Švicarcem [[Chaïm Nissim|Chaïmom Nissimom]], koji je 2003. javno priznao da je on ispalio rakete.<ref name="Besson_2003">{{cite news |last=Besson |first=Sylvain |title=Après vingt ans de silence, un ex-député avoue l'attaque à la roquette contre Creys-Malville |url=http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20051231215724/http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-date=31. 12. 2005 |work=Le Temps |date=2003 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Ovi napadi doveli su do pojačanog međunarodnog pritiska na istočnoevropske države koje su pružale utočište Carlosu. Više od dvije godine živio je u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Krajem 1985. godine Mađarska ga je protjerala, a utočište su mu potom odbili [[Irak]], [[Libija]] i [[Kuba]]. Nakon toga prihvatile su ga vlasti u [[Damask]]u, u [[Sirija|Siriji]], gdje se nastanio sa suprugom [[Magdalena Kopp|Magdalenom Kopp]] i njihovom kćerkom Elbom Rosom. [[Sirija|Sirijske]] vlasti prisilile su Carlosa da obustavi svoje aktivnosti, zbog čega se smatrao neutraliziranom prijetnjom. Godine 1990. iračka vlada ponudila mu je saradnju, a u septembru 1991. protjeran je iz Sirije, koja je podržala američku intervenciju nakon iračke invazije na [[Kuvajt]].<ref name="CrimeLibrary">{{cite web |last=Jenkins |first=John Philip |title=Carlos the Jackal: Trail of Terror – A Fall From Grace |url=http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050810074407/http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-date=10. 8. 2005 |website=Crime Library |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Hapšenje i zatvaranje == [[Datoteka:La-Sante-Prison-MCB.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren u [[Zatvor "La Santé"|zatvoru "La Santé"]] u Parizu (u sredini fotografije)]] [[Datoteka:Kloster von Clairvaux, heute Strafanstalt.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren i u [[Zatvor "Clairvaux"|zatvoru "Clairvaux"]]<ref name="ECHR_RamirezSanchez_2006">{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Grand Chamber Judgment: Ramirez Sanchez v. France (application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng-press#{%22itemid%22:[%22003-1719956-1803362%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref>]] Nakon što je više od dvije godine bezuspješno tražio državu koja bi mu omogućila stalni boravak, a nakon kraćeg zadržavanja u [[Jordan]]u, Carlos je stigao u [[Khartoum]], glavni grad [[Sudan]]a, gdje je uživao zaštitu šeika [[Hassan al-Turabi|Hassana al-Turabija]], utjecajnog islamskog ideologa i vođe sudanskog islamističkog pokreta.<ref name="CrimeLibrary" /> Godine 1993. bivši viši podoficir [[Komanda za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupa za studije i posmatranja|Komande za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupe za studije i posmatranja]] (MACV-SOG) i saradnik CIA-e [[Billy Waugh]] dobio je zadatak da pronađe Carlosa. Waugh i članovi njegovog tima proveli su približno četiri mjeseca tragajući za njim u [[Khartoum]]u. Identifikovali su čovjeka za kojeg se znalo da radi kao Carlosov tjelohranitelj te su ga pratili sve dok ih 8. februara 1994. nije doveo do Sánchezovog stana. Nakon toga uspostavili su osmatračnicu u napuštenoj bolnici preko puta zgrade i naredna četiri mjeseca nadzirali njegove aktivnosti, a prikupljene obavještajne podatke potom su predali francuskoj [[Direkcija za nadzor teritorije|Direkciji za nadzor teritorije]] (DST).<ref name="Peterson_2005">{{cite journal |last=Peterson |first=J. M. |title=IASCP special feature: An interview with a true legend in the special operations and counterterrorism community, author of Hunting the Jackal |journal=Journal of Counterterrorism & Homeland Security International |volume=11 |issue=3 |pages=1–6 |date=2005 |language=en}}</ref> Francuske obavještajne službe (DST i [[Generalni direktorat za vanjsku sigurnost|DGSE]]) ponudile su sudanskoj vladi vojno-komunikacijsku opremu i satelitske snimke položaja pobunjenika na jugu zemlje u zamjenu za Carlosovo izručenje. Nakon početnog odbijanja Hassana al-Turabija, francuski ministar unutrašnjih poslova [[Charles Pasqua]] ponudio je diplomatsku pomoć Sudanu pri [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnom monetarnom fondu]] i [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]] u vezi s vanjskim dugom te zemlje.<ref name="CrimeLibrary" /> Dodatno, sudanskim vlastima predočeni su dokazi o Carlosovom načinu života koji se protivio islamskim vjerskim normama, što je oslabilo njegov status zaštićenog gosta.<ref name="CrimeLibrary" /> U tom periodu Carlos je napustio prvu suprugu [[Magdalena Kopp|Magdalenu Kopp]], koja se s kćerkom vratila u [[Venecuela|Venezuelu]], te se u Sudanu oženio Lanom Jarrar. Dana 14. augusta 1994, nakon što je pušten iz bolnice u Khartoumu gdje je podvrgnut operativnom zahvatu, Carlos je prebačen u čuvanu vilu pod izgovorom da mu sudanske službe pružaju zaštitu od atentata. U ranim jutarnjim satima, u njegovu sobu upali su pripadnici sudanske tajne službe, savladali ga i svezali. Nakon što mu je ubrizgan sedativ, prevezen je na aerodrom u Khartoumu i predat operativcima francuske službe DST. Privatnim avionom istog je dana prebačen u Pariz.<ref name="Follain_1998" /><ref name="CrimeLibrary" /> Francuske vlasti teretile su ga na osnovu naloga za hapšenje zbog ubistva dvojice policijskih službenika i njegovog bivšeg saradnika Michela Moukharbala u ulici Rue Toullier u Parizu 1975. Do suđenja je bio smješten u [[Zatvor "La Santé"|zatvor "La Santé"]]. Carlosova odbrana tvrdila je da je njegovo hvatnje u Sudanu predstavljalo nezakonitu otmicu i kršenje međunarodnog prava, ali je [[Evropska komisija za ljudska prava]] 1996. odbacila njegovu žalbu, zaključivši da okolnosti lišavanja slobode ne poništavaju nadležnost francuskih sudova za navedene zločine.<ref name="ECHR_RamirezSanchez_Judgment_2006">{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Case of Ramirez Sanchez v. France (Application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-76169%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Suđenje je počelo 12. decembra 1997. Carlos je bezuspješno zahtijevao da bude pušten na slobodu, tvrdeći da je uhapšen nezakonito. Tokom postupka ušao je u sukob sa svojim prvobitnim advokatima, zamijenio ih, a potom ih je sve razriješio dužnosti. Negirao je odgovornost za ubistva dvojice francuskih agenata i Michela Moukharbala 1975. godine, tvrdeći da je ubistva organizirao [[Mossad]], dok je [[Izrael]] nazvao "[[Državni terorizam|terorističkom državom]]". Pred sudom je izjavio: "Kada se vodi rat trideset godina, prolije se mnogo krvi – moje i tuđe. Ali nikada nismo ubijali zbog novca, nego zbog cilja – oslobođenja [[Palestina (regija)|Palestine]]."<ref name="cnn1997">{{cite news |title='Carlos The Jackal' convicted, sentenced to life in prison |date=1997 |work=CNN |url=http://edition.cnn.com/WORLD/9712/23/carlos|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100503022606/http://edition.cnn.com/WORLD/9712/23/carlos/|archive-date=3. 5. 2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom preostalih osam dana suđenja branio se sam, a završnu riječ izlagao je gotovo četiri sata. Nakon vijećanja koje je trajalo tri sata i četrdeset osam minuta, porota ga je 23. decembra proglasila krivim po svim tačkama optužnice.<ref name="CrimeLibrary" /> Osuđen je na doživotni zatvor bez mogućnosti uslovnog otpusta. Kasnijim presudama ta kazna je potvrđena, uz izricanje još dvije doživotne kazne zatvora.<ref name="Labbe_2017">{{cite news |last=Labbé |first=Chine |title=Carlos the Jackal gets third life sentence after conviction for 1974 Paris attack |url=https://www.reuters.com/article/uk-france-carlos-trial/carlos-the-jackal-gets-third-life-sentence-after-conviction-for-1974-paris-attack-idUKKBN16Z1IV/ |work=Reuters |date=28. 3. 2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OrlandoSentinel_1998">{{cite news |title=Carlos The Jackal Ends His 20-day Hunger Strike |url=https://www.orlandosentinel.com/1998/11/24/carlos-the-jackal-ends-his-20-day-hunger-strike/ |work=Orlando Sentinel |date=24. 11. 1998 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> U junu 2003. iz zatvorske ćelije objavio je zbirku svojih tekstova pod naslovom ''[[Revolucionarni islam]]''. U knjizi nastoji opravdati političko nasilje kroz spoj marksističke revolucionarne ideologije i vlastitog tumačenja islama te izražava podršku [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]] i [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima od 11. septembra 2001.]] na [[Sjedinjene Američke Države]].<ref name="Sanchez_2003">{{cite book |last=Ramírez Sánchez |first=Ilich |editor-last=Vernochet |editor-first=Jean-Michel |title=L'islam révolutionnaire |url=https://archive.org/details/LislamRvolutionnaireRevolutionaryIslam |publisher=Éditions du Rocher |date=2003 |isbn=978-2-268-04433-0 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Djelo je izazvalo kritike među istraživačima političkog islama, koji su ocijenili da Carlos islam prvenstveno koristi kao revolucionarni politički diskurs, a ne kao izraz tradicionalnog islamskog učenja.<ref name="Ayad_2016">{{cite news |last=Ayad |first=Christophe |title=Pour Olivier Roy, l’islam n’explique pas le terrorisme |url=https://www.lemonde.fr/idees/article/2016/10/12/pour-olivier-roy-l-islam-n-explique-pas-le-terrorisme_5012540_3232.html |work=Le Monde |date=12. 10. 2016 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Godine 2005. [[Evropski sud za ljudska prava]] razmatrao je Carlosovu predstavku u kojoj je tvrdio da njegovo dugotrajno držanje u [[samica|samici]] predstavlja nečovječno i ponižavajuće postupanje. Sud je 2006. zaključio da nije došlo do povrede člana 3. [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropske konvencije o ljudskim pravima]], kojim se zabranjuje nečovječno ili ponižavajuće postupanje. Istovremeno je utvrdio povredu člana 13. Konvencije, koji garantuje [[pravo na djelotvoran pravni lijek]]. Ramírezu Sánchezu dosuđeno je 10.000 eura na ime troškova postupka, budući da nije zahtijevao naknadu štete.<ref name="ECHR_RamirezSanchez_2006" /> Iste godine premješten je iz [[Zatvor "La Santé"|zatvora "La Santé"]] u [[zatvor "Clairvaux"]].<ref name="ECHR_RamirezSanchez_2006" /><ref name="BBC_Carlos_2007">{{cite news |title=Carlos the Jackal faces new trial |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6623659.stm |work=BBC News |date=4. 5. 2007 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> Predsjednik Venezuele [[Hugo Chávez]] povremeno se dopisivao s Carlosom dok je služio zatvorsku kaznu u Francuskoj. U jednom od pisama Chávez mu se obratio kao "uglednom sunarodnjaku".<ref name="Chavez_Ramirez_1999">{{cite web |last=Chávez |first=Hugo |title=Carta de Hugo Chávez a Ilich Ramírez Sánchez alias «El Chacal» |url=http://www.analitica.com/bitBlioteca/hchavez/carta_chacal.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090504080021/http://www.analitica.com/bitBlioteca/hchavez/carta_chacal.asp |archive-date=4. 5. 2009 |url-status=dead |website=Analítica |date=1999 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref><ref name="Hoy_2002">{{cite web |title=Blanco y Negro |url=http://www.hoy.com.ec/suplemen/blan184/byn.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090922131642/http://www.hoy.com.ec/suplemen/blan184/byn.htm |archive-date=22. 9. 2009 |url-status=dead |website=Hoy |date=2002 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref><ref name="ElNuevoHerald_1999">{{cite news |title=La familia de Carlos "El Chacal" espera más gestos de Chávez |url=https://www.latinamericanstudies.org/guerrilla/letter3.htm |work=El Nuevo Herald |date=1999 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref> Tokom sastanka [[Organizacija zemalja izvoznica nafte|OPEC-a]] održanog 1. juna 2006. u [[Caracas]]u javno ga je nazvao svojim "dobrim prijateljem".<ref name="ElUniversal_Chavez_2006">{{cite news |title=Chávez recuerda a su "amigo" Carlos El Chacal ante ministros de la OPEP |url=http://www.eluniversal.com/2006/06/01/pol_ava_01A715651.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20090827125627/http://www.eluniversal.com/2006/06/01/pol_ava_01A715651.shtml |archive-date=27. 8. 2009 |url-status=dead |work=El Universal |date=2006 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref> Dana 20. novembra 2009. javno je stao u Carlosovu odbranu, izjavivši da ga se nepravedno smatra "lošim čovjekom" te da vjeruje kako je nepravedno osuđen. Također ga je opisao kao "jednog od velikih boraca Palestinske oslobodilačke organizacije".<ref name="BBC_Chavez_Carlos_2009">{{cite news |title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal' |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8372250.stm |work=BBC News |date=2009 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> Francuska je nakon tih izjava pozvala venezuelanskog ambasadora i zatražila objašnjenje, ali je Chávez odbio povući svoje izjave.<ref name="AFP_Chavez_2009">{{cite news |author=AFP |title=Carlos the Jackal was 'revolutionary': Chavez |url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5gPAnS-tcpIftZp2CRHSEoXY1vCLw |archive-url=https://web.archive.org/web/20100417115855/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5gPAnS-tcpIftZp2CRHSEoXY1vCLw |archive-date=17. 4. 2010 |url-status=dead |work=Agence France-Presse |date=2009 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Šakal, Carlos}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Michelena]] [[Kategorija:Suđenja za ubistvo]] [[Kategorija:Članovi Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] [[Kategorija:Terorizam u Venecueli]] 4htm863nv4ahx8h4kpfn149f9ur65bo 3916511 3916510 2026-08-05T00:55:23Z Bosancica by MK 173186 3916511 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Carlos Šakal | počasni_sufiks = | slika = Carlos the Jackal (fake Peruvian passport photo - "Carlos Andres Martinez Torres").jpg | veličina_slike = | alt = | opis = Fotografija sa lažnog pasoša pod preuzetim imenom, oko 1974. | izvorno_ime = Ilich Ramírez Sánchez | izvorni_jezik = "es" | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|10|12}} | mjesto_rođenja = [[Michelena]], [[Venecuela]] | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | prebivalište = | nacionalnost = | druga_imena = Carlos, Carlos Šakal (šp. ''Carlos el Chacal'') | etnicitet = | državljanstvo = [[Venecuela]] | obrazovanje = Srednja škola Fermín Toro (Caracas) | alma_mater = [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda "Patris Lumumba"]] ([[Moskva]]) | zanimanje = | supružnik = [[Magdalena Kopp]], Lana Jarrar, [[Isabelle Coutant-Peyre]] | partneri = | djeca = | roditelji = José Altagracia Ramírez Navas i Elba María Sánchez | rodbina = | pripadnost = [[Narodni front za oslobođenje Palestine]] | motiv = | presuda = Tri doživotne kazne zatvora | optužnica = 16 ubistava, terorizam i uzimanje talaca | suđenje = | početak_suđenja = 12. decembar 1997. | kraj_suđenja = 28. mart 2017. | charge = | criminal_penalty = | conviction_penalty = | penalty = | sentence = | iznos_nagrade = | status_hapšenja = U zatvoru od 1994. | tražen = [[Interpol]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | tražen_od = | vrijeme_u_bjekstvu = 1975–1994. | pobjegao = | kraj_bjegstva = | komentari = | žrtve = | datum = | vrijeme = | država = | savezna država = | lokacija = | mete = Naftni ministri OPEC-a, civili, vladini zvaničnici i policijski agenti | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | početna_godina = | završna_godina = | role = | uhapšen = 1994. ([[Sudan]]) | zatvoren = Zatvor Poissy ([[Francuska]]) | web-sajt = | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Ilich Ramírez Sánchez''' (rođen 12. oktobra 1949), poznat i kao '''Carlos Šakal''' ili jednostavno '''Carlos''', [[venecuela]]nski je osuđenik koji je od 1973. do 1985. izvršio niz ubistava i terorističkih bombaških napada. Kao uvjereni [[marksizam-lenjinizam|marksist-lenjinist]], bio je jedan od najpoznatijih političkih terorista svog vremena,<ref>{{cite news |url=http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |title=Ilich Ramírez (Carlos the Jackal) Sánchez |work=The New York Times |first=Nicola |last=Clark |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110115430/http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |archive-date=10. 11. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |title=Ilich Ramirez Sanchez (Carlos the Jackal) 1949 |publisher=Historyofwar.org |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120723090209/http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |archive-date=23. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |work=Huffington Post |title=Feared Terrorist Mastermind Goes On Trial |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113144241/http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |archive-date=13. 11. 2013 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> kojeg su štitili i podržavali [[Stasi]] i [[KGB]].<ref name="Paterson_2010">{{cite news |last=Paterson |first=Tony |title=Rescued from the shredder, Carlos the Jackal's missing years |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/rescued-from-the-shredder-carlos-the-jackals-missing-years-2120492.html |work=The Independent |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon nekoliko neuspjelih bombaških napada predvodio je [[Napad na sjedište OPEC-a|napad iz 1975.]] na sjedište [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC) u [[Beč]]u, u kojem su ubijene tri osobe. On i još petorica napadača zahtijevali su avion, te su s većim brojem talaca odletjeli u [[Libija|Libiju]]. Nakon što je njegova supruga [[Magdalena Kopp]] uhapšena i zatvorena, Carlos je organizovao niz bombaških napada u kojima je poginulo 11, a ranjeno više od 100 ljudi, zahtijevajući od francuskih vlasti da oslobode njegovu suprugu.<ref name="RFI_2010">{{cite news |title=Carlos the Jackal's Parisian trail of destruction |url=https://www.rfi.fr/en/visiting-france/20101104-carlos |work=Radio France Internationale (RFI) |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godinama je bio jedan od najtraženijih međunarodnih bjegunaca. Na kraju je uhvaćen u [[Sudan]]u u operaciji provedenoj bez sudskog postupka i prebačen u [[Francuska|Francusku]], gdje je osuđen za više krivičnih djela te trenutno služi tri doživotne kazne zatvora. Na prvom suđenju proglašen je krivim za ubistvo doušnika francuske vlade i dvojice francuskih pripadnika [[kontraobavještajna služba|kontraobavještajne službe]] 1975.<ref name="Morenne_2017">{{cite news |last=Morenne |first=Benoît |title=Carlos the Jackal Receives a Third Life Sentence in France |url=https://www.nytimes.com/2017/03/28/world/europe/carlos-the-jackal-terrorist-paris-drugstore-attack-.html |work=The New York Times |date=28. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal'|work=BBC News|location=UK |date=2009 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120726172636/http://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|archive-date=26. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|title=Communists want 'Carlos the Jackal' repatriated |newspaper=The Washington Times |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110219200245/http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|archive-date=19. 2. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom izdržavanja kazne osuđen je i za terorističke napade u Francuskoj u kojima je poginulo 11, a ranjeno 150 ljudi te mu je 2011. izrečena još jedna doživotna kazna zatvora,<ref>{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html |location=London |work=The Daily Telegraph |title=Carlos the Jackal convicted for 1980s French terrorist attacks |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020071945/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html | archive-date=20. 10. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |location=London |work=The Guardian |title=Carlos the Jackal given another life sentence for 1980s terror attack |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170116202837/https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |archive-date=16. 1. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> a 2017. i treća.<ref>{{cite web |url=http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |title='Carlos the Jackal' sentenced to third life term for 1974 attack |date=2017 |website=abc.net.au |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329015427/http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |archive-date=29. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Ramírez Sánchez, sin [[marksizam|marksističkog]] advokata Joséa Altagracije Ramíreza Navasa i Elbe Maríe Sánchez, rođen je u [[Michelena|Micheleni]] u venezuelanskoj saveznoj državi [[Táchira]].<ref name="Follain_1998">{{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |date=1998 |publisher=Arcade Publishing |url=https://archive.org/details/jackalcompletest00foll/page/n21/mode/2up |isbn=978-1-55970-466-3 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos majčinim željama da njihovom prvorođenom sinu daju kršćansko ime, José ga je nazvao Ilič, prema [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimiru Iljiču Lenjinu]], dok su njegova mlađa braća dobila imena Lenjin (rođen 1951) i Vladimir (rođen 1958).<ref name="Follain_1998" /> Ilič je pohađao srednju školu Fermín Toro u Caracasu, a 1959. pridružio se omladinskom pokretu [[Komunistička partija Venezuele|Komunističke partije Venezuele]]. Nakon što je u januaru 1966. zajedno s ocem prisustvovao [[Trikontinentalna konferencija (1966)|Trećoj trikontinentalnoj konferenciji]], navodno je ljeto proveo u kampu Matanzas, školi za [[gerilsko ratovanje]] kojom je u blizini [[Havana|Havane]] upravljala [[Obavještajna direkcija (Kuba)|kubanska DGI]].<ref name="Follain_1998" /> Iste godine njegovi roditelji su se razveli. Njegova majka je odvela djecu u [[London]], gdje je studirala na [[Koledž "Stafford House"|Koledžu "Stafford House"]] u [[Kensington]]u i na [[Londonska škola ekonomije|Londonskoj školi ekonomije]]. Godine 1968. José je pokušao upisati Iliča i njegovog brata na [[Univerzitet u Parizu|Sorbonu]] u [[Pariz]]u, ali se na kraju odlučio za [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda "Patris Lumumba"]] u [[Moskva|Moskvi]]. Prema navodima BBC-ja, univerzitet je bio "zloglasno središte za regrutiranje stranih komunista u Sovjetski Savez".<ref name="Kushner_2003">{{cite book |last=Kushner |first=Harvey W. |title=Encyclopedia of Terrorism |date=2003 |publisher=SAGE Publications |location=Thousand Oaks |url=https://archive.org/details/encyclopediaofterrorism |isbn=978-0-7619-2408-1 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BBC_1997">{{cite news |title=Carlos the Jackal - three decades of crime |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/42244.stm |work=BBC News |date=23. 12. 1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> S univerziteta je izbačen 1970. Iz Moskve je Ramírez Sánchez otputovao u [[Bejrut]], u [[Liban]], gdje se u julu 1970. kao dobrovoljac pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP).<ref name="AbuSharif_1995">{{cite book |last1=Abu-Sharif |first1=Bassam |last2=Mahnaimi |first2=Uzi |title=The Best of Enemies: Memoirs of Bassam Abu-Sharif and Uzi Mahnaimi |date=1995 |publisher=Little, Brown |url=https://books.google.ba/books/about/The_Best_of_Enemies.html?id=IKqCQgAACAAJ |isbn=978-0-316-00401-5 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Upućen je u kamp za obuku stranih dobrovoljaca PFLP-a na periferiji [[Aman]]a u [[Jordan]]u. Nakon završene osnovne obuke školovanje je nastavio u specijaliziranom centru za obuku, kodnog naziva H4, u blizini sirijsko-iračke granice, u kojem su instruktori bili pripadnici iračke vojske.<ref name="AbuSharif_1995" /> == Porijeklo nadimka == Kada se Sánchez 1970. pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP), regrutni oficir [[Bassam Abu Sharif]] dao mu je kodno ime "Carlos" zbog njegovog južnoameričkog porijekla.<ref name="AbuSharif_1995" /> Nadimak "Šakal" dao mu je britanski list ''[[The Guardian]]'', nakon što je jedan od njegovih dopisnika navodno u stanu prijatelja, u kojem je Sánchez sakrio dio oružja, primijetio roman ''[[Dan Šakala]]'' [[Frederick Forsyth|Fredericka Forsytha]] iz 1971.<ref name="Rose_2010">{{cite news |last=Rose |first=Steve |title=Carlos director Olivier Assayas on the terrorist who became a pop culture icon |url=https://www.theguardian.com/film/2010/oct/23/olivier-assayas-carlos-jackal |work=The Guardian |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Knjiga je, međutim, pripadala stanaru tog stana, a ne Sánchezu, koji je vjerovatno nikada nije ni pročitao. == Narodni front za oslobođenje Palestine == Nakon završene gerilske obuke Sánchez, koji je tada počeo koristiti prezime kao svoj glavni identitet, aktivno je djelovao u redovima [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] (PFLP) na sjeveru Jordana tokom sukoba poznatog kao [[Crni septembar]] 1970, gdje je stekao reputaciju sposobnog borca. Nakon što je organizacija protjerana iz Jordana, vratio se u Bejrut, gdje je prošao dodatnu obuku pod vodstvom [[Wadie Haddad]]a.<ref name="AbuSharif_1995" /> Kasnije je napustio [[Bliski istok]] kako bi pohađao kurseve na [[Univerzitet u Westminsteru|Politehnici Centralnog Londona]] (danas [[Univerzitet u Westminsteru]]), pri čemu je, prema dostupnim podacima, nastavio djelovati za PFLP. Godine 1973. Sánchez je učestvovao u neuspjelom pokušaju [[atentat]]a na [[Joseph Sieff|Josepha Sieffa]], jevrejskog privrednika i predsjednika [[Britanska cionistička federacije|Britanske cionističke federacije]].<ref name="AlJazeera_Carlos_Sudan_2023">{{cite web |author=Al Jazeera |title=أيام السودان الأخيرة.. الثعلب كارلوس |trans-title=Posljednji dani u Sudanu. Šakal Carlos |url=https://www.aljazeera.net/politics/longform/2023/4/17/%D8%A3%D9%8A%D8%A7%D9%85-%D8%A7%D9%84%D8%B3%D9%88%D8%AF%D8%A7%D9%8BD-%D8%A7%D9%84%D8%A3%D8%AE%D9%8A%D8%B1%D8%A9-%D8%A7%D9%84%D8%AB%D8%B9%D9%84%D8%A8-%D9%83%D8%A7%D8%B1%D9%84%D9%88%D8%B3 |website=Al Jazeera Net |date=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=ar}}</ref> Dana 30. decembra došao je u Sieffovu kuću u ulici Queen's Grove u [[St John's Wood]]u i naredio kućnoj pomoćnici da ga odvede do Sieffa.<ref name="Low_2012">{{cite news |last=Low |first=Valentine |title=House where Carlos the Jackal first struck faces the bulldozer |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/house-where-carlos-the-jackal-first-struck-faces-the-bulldozer-6630867.html |date=2012 |work=Evening Standard |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zatekao ga je u kupatilu te iz pištolja [[Tokarev 7.62mm]] ispalio jedan hitac. Metak je okrznuo Sieffa između nosa i gornje usne i oborio ga u nesvijest, nakon čega se pištolj zaglavio, a Sánchez pobjegao.<ref name="Low_2012" /><ref name="Andrew_2009">{{cite book |last=Andrew |first=Christopher M. |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |date=2009 |publisher=Penguin |location=London |url=https://archive.org/details/defenceofrealmau0000andr |isbn=978-0-14-102330-4 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cash_2012">{{cite news |last=Cash |first=William |title=Elizabeth Sieff's mission to put a low price on the high life |url=https://www.standard.co.uk/lifestyle/elizabeth-sieffs-mission-to-put-a-low-price-on-the-high-life-6734897.html |work=ES Magazine |date=2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Napad je predstavljen kao odmazda za atentat koji je [[Mossad]] izvršio u Parizu nad [[Mohamed Boudia|Mohamedom Boudijom]], jednim od vođa PFLP-a. Sánchez je priznao odgovornost za neuspjeli bombaški napad na [[Banka Hapoalim|Banku Hapoalim]] u Londonu, kao i za napade [[autobomba|autobombama]] na tri francuske novinske kuće koje je smatrao proizraelski orijentisanim. Također je tvrdio da je bacio ručnu bombu u jednom pariškom restoranu u napadu u kojem su poginule dvije, a ranjeno 30 osoba, u okviru [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|napada na Francusku ambasadu u Haagu 1974]]. Kasnije je učestvovao u [[Napadi na aerodromu Orly 1975.|dva neuspjela raketna napada]] na avione izraelske aviokompanije [[El Al]] na [[aerodrom Orly|aerodromu Orly]] u blizini Pariza, izvedena 13. i 17. januara 1975. Tokom drugog napada došlo je do oružanog sukoba s [[Policija|policijom]] i sedamnaestosatne talačke krize u kojoj su učestvovale stotine pripadnika interventne policije i francuski ministar unutrašnjih poslova [[Michel Poniatowski]]. Sánchez je uspio pobjeći tokom razmjene vatre, dok je preostaloj trojici pripadnika PFLP-a dopušten odlazak u [[Bagdad]].<ref>{{Cite news|title=Terrorist Incidents against Jewish Communities and Israeli Citizens Abroad, 1968-2003 |url=https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |publisher=International Institute for Counter-Terrorism |date=2003 |archive-date=26. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210326041448/https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |url-status=dead |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ensalaco_2008">{{cite book |last=Ensalaco |first=Mark |title=Middle Eastern Terrorism: From Black September to September 11 |date=2008 |publisher=University of Pennsylvania Press |pages=80–82 |url=https://books.google.ba/books?id=i7KIa3VuD04C&pg=PA80 |isbn=978-0-8122-4046-7 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema riječima agenta FBI-ja Roberta Scherrera, u junu 1975. u [[Operacija Kondor|Operaciji Kondor]] u [[Paragvaj]]u su uhapšeni po jedan pripadnik [[Revolucionarni pokret ljevice (Čile)|Revolucionarnog pokreta ljevice]] (MIR) i [[Narodna revolucionarna armija (Argentina)|Narodne revolucionarne armije]] (ERP). Navodno su kod sebe imali Sánchezov broj telefona u Parizu, koji su paragvajske vlasti potom proslijedile francuskim vlastima.<ref name="Gonzalez_2009">{{cite news |last=González |first=Mónica |title=El día en que Manuel Contreras le ofreció al Sha de Irán matar a “Carlos, El Chacal” |url=https://www.ciperchile.cl/2009/08/06/el-dia-en-que-manuel-contreras-le-ofrecio-al-sha-de-iran-matar-a-%E2%80%9Cel-chacal%E2%80%9D/ |work=CIPER Chile |date=2009 |access-date=4. 8. 2026 |language=es}}</ref> Dana 26. juna 1975. francuska unutrašnja obavještajna služba – [[Direkcija za nadzor teritorije]] (DST) uhapsila je i ispitala Michela Moukharbala, Sánchezovog saradnika iz PFLP-a rođenog u Libanu. Tokom ispitivanja koje su dvojica nenaoružanih agenata DST-a obavljala sa Sánchezom u jednom pariškom stanu, Moukharbal je otkrio njegov identitet. Sánchez je potom ubio obojicu agenata i Moukharbala,<ref name="Laske_1997">{{cite news |last=Laske |first=Karl |title=27 juin 1975, trois morts rue Toullier à Paris. Un carnage signé Carlos |url=https://www.liberation.fr/societe/1997/12/12/27-juin-1975-trois-morts-rue-toullier-a-paris-un-carnage-signe-carlos_224584/ |work=Libération |date=1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> pobjegao s mjesta događaja te preko [[Brisel]]a uspio stići u Bejrut. U novembru 1976. [[Biro za poslove Zapadne hemisfere]] saopštio je da su Sánchez i njegova supruga 24. novembra ubijeni u centru [[Bogotá|Bogote]].<ref name="WikiLeaks_1976">{{cite web |title=Public Library of US Diplomacy: Cable 1976BOGOTA11856_b |url=https://search.wikileaks.org/plusd/cables/1976BOGOTA11856_b.html |publisher=WikiLeaks |date=1976 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Napad na sjedište OPEC-a u Beču == {{Glavni|Napad na sjedište OPEC-a}} Iz Bejruta je Sánchez učestvovao u planiranju [[Napad na sjedište OPEC-a|napada na sjedište OPEC-a]] u Beču. Dana 21. decembra 1975, predvodio je šestočlanu grupu, u čijem je sastavu bila i [[Gabriele Kröcher-Tiedemann]], koja je izvela napad na sastanak šefova država i ministara članica OPEC-a. Napadači su uzeli više od 60 talaca i ubili tri osobe: austrijskog policajca, zaposlenika OPEC-a iz Iraka i člana libijske delegacije.<ref name="Hanni_2015">{{cite web |last=Hänni |first=Adrian |title=The 1975 OPEC Attack: 3 Lessons to Fight Terrorism Today |url=https://medium.com/@eselskind/the-vienna-opec-attack-and-what-we-can-learn-from-it-23b51edc89d0 |publisher=Medium |date=2015 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sánchez je zahtijevao da austrijske vlasti svaka dva sata na [[radio|radiju]] i [[Televizija|televiziji]] čitaju saopštenje o palestinskom pitanju. Kako bi spriječila izvršenje prijetnje da će svakih 15 minuta biti ubijen po jedan talac, austrijska vlada je postupila po njegovom zahtjevu. Dana 22. decembra, austrijska vlada stavila je na raspolaganje avion [[DC-9]] otmičarima i za 42 taoca. U skladu sa zahtjevima otmičara, avion je odletio u [[Alžir]], gdje je Sánchez oslobodio prvu grupu talaca. Oteti avion je zatim nastavio let za [[Tripoli]], gdje je oslobođena druga grupa talaca. Nakon što su im libijske vlasti odbile dati azil, teroristi su se istim avionom vratili u Alžir. Tamo su oslobođeni i preostali taoci, a alžirske vlasti su članovima terorističke grupe – među kojima su bili i [[Hans-Joachim Klein]] te Gabriele Kröcher-Tiedemann – odobrile azil i slobodan prolaz. Naknadno je [[Neville Atkinson]], bivši pilot [[Kraljevska ratna mornarice|Kraljevske ratne mornarice]] i lični pilot libijskog vođe [[Muammar al-Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]], prevezao Sáncheza i njegove saradnike iz Alžira.<ref name="Atkinson_2006">{{cite book |last=Atkinson |first=Neville C. |title=Death on Small Wings: Memoirs of a Presidential Pilot |date=2006 |publisher=Librario |location=Kinloss |url=https://archive.org/details/deathonsmallwing0000atki |isbn=978-1-904440-78-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Isključenje iz PFLP-a === U godinama nakon napada na sjedište OPEC-a [[Bassam Abu Sharif]], jedan od pripadnika [[Narodni front za oslobođenje Palestine|PFLP-a]], i Hans-Joachim Klein tvrdili su da je Sánchez dobio ogromnu sumu novca za bezbjedno oslobađanje arapskih talaca i da ju je zadržao za vlastite potrebe. Prema tim tvrdnjama, riječ je bilo o iznosu između 20 i 50 miliona američkih dolara. Porijeklo novca takođe nije sasvim razjašnjeno, ali je Klein tvrdio da je stigao od "jednog arapskog predsjednika". Sánchez je kasnije tvrdio svojim advokatima da su novac uplatili Saudijci u ime Iranaca, ali da je sredstva "preusmjerio za ciljeve Revolucije".<ref name="Follain_1998" /> Sánchez je iz Alžira otputovao u [[Libija|Libiju]], a zatim u [[Aden]], gdje je prisustvovao sastanku vodećih članova PFLP-a kako bi objasnio zašto nije izvršio pogubljenje dvojice visokih zvaničnika OPEC-a – iranskog ministra finansija [[Jamshid Amuzgar|Jamshida Amuzgara]] i saudijskog ministra nafte [[Ahmed Zaki Yamani|Ahmeda Zakija Yamanija]]. Njegov mentor i vođa [[Narodni front za oslobođenje Palestine – Vanjske operacije|PFLP-EO-a]] [[Wadie Haddad]] isključio ga je iz organizacije jer nije ubio taoce nakon što zahtjevi PFLP-a nisu bili ispunjeni, čime je, prema njegovoj ocjeni, propustio izvršiti povjerenu misiju.<ref name="AbuSharif_1995" /> == Nakon 1975. == [[Manuel Contreras]], [[Gerhard Mertins]], [[Sergio Arredondo]] i neidentifikovani brazilski general otputovali su 1976. u [[Teheran]] kako bi režimu šaha ponudili saradnju u likvidaciji Carlosa u zamjenu za veliku novčanu nadoknadu. Nije poznato šta se zaista dogodilo tokom tih sastanaka.<ref name="Gonzalez_2009" /> U septembru 1976. Carlos je uhapšen i zadržan u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], nakon čega je prebačen u Bagdad. Odlučio se nastaniti u [[Aden]]u, gdje je pokušao osnovati vlastitu Organizaciju oružane borbe, sastavljenu od sirijskih, libanskih i njemačkih pobunjenika. Istovremeno je uspostavio veze sa [[Stasi]]jem, tajnom službom [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].<ref name="Paterson_2010" /> Stasi mu je osigurao kancelariju i sigurne stanove u Istočnom Berlinu, mrežu od 75 saradnika, službeni automobil te dozvolu da u javnosti nosi pištolj.<ref name="Paterson_2010" /> Vjeruje se da je odatle planirao napade na više ciljeva širom Evrope, uključujući bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München]]u u februaru 1981. Nekoliko novinara tvrdilo je da je Carlosovu organizaciju podržavala i vlada [[Rumunija|Rumunije]] pod vodstvom [[Nicolae Ceaușescu|Nicolaea Ceaușescua]], koja joj je osiguravala baze, oružje i pasoše,<ref name="Burke_2023">{{cite news |last=Burke |first=Jason |title=Revealed: the terrorist hired by the CIA to catch Carlos the Jackal |url=https://www.theguardian.com/world/2023/apr/09/revealed-the-terrorist-hired-by-the-cia-to-catch-carlos-the-jackal |work=The Observer |date=2023 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> te da je naručila bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München|München]]u.<ref name="Burke_2023" /><ref name="Cummings_RFERL">{{cite web |last=Cummings |first=Richard |title=“RFE/RL Will Continue To Be Heard”: Carlos the Jackal and The Bombing of Radio Free Europe/Radio Liberty, February 21, 1981 |url=https://pressroom.rferl.org/article/rfe-rl-will-continue-to-be-heard-carlos-the-jackal-and-the-bombing-of-radio-free-europe-radio-liberty-february-21-1981/ |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema određenim izvorima, taj je napad bio dio akcije osvete i potrage za rumunskim prebjeglim generalom [[Ion Mihai Pacepa|Ionom Mihaiem Pacepom]] i drugim disidentima.<ref name="TheTimes_Pacepa_2021">{{cite news |title=Ion Mihai Pacepa obituary |url=https://www.thetimes.com/uk/article/ion-mihai-pacepa-obituary-gk3b2g8b9 |work=The Times |date=29. 4. 2021 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rumunske vlasti negirale su da su ikada pružale podršku Carlosu, a u rumunskim arhivima do 2021. nisu pronađeni službeni dokumenti koji bi potvrdili takve tvrdnje.<ref name="CEEOL_Carlos_Romania">{{cite journal |last=Neagoe |first=Claudio |title=Carlos Şacalul şi politica antiteroristă a României în anii ’70 |journal=Arhivele Totalitarismului |volume=XXIX |issue=1–2 |pages=154–181 |date=2021 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1035469 |issn=1221-6917 |access-date=4. 8. 2026 |language=ro}}</ref> Dana 16. februara 1982. u Parizu su uhapšena dvojica članova njegove grupe – [[švicarska|švicarski]] terorist [[Bruno Breguet]] i Carlosova supruga [[Magdalena Kopp]]. U njihovom automobilu pronađen je [[eksploziv]]. Nakon hapšenja francuskoj ambasadi u [[Haag]]u upućeno je pismo sa zahtjevom za njihovo hitno oslobađanje. Istovremeno je Carlos bezuspješno pokušavao izvršiti pritisak na francusku vladu kako bi ih oslobodila. Kako bi prisilio Francusku da oslobodi uhapšene, njegova organizacija pokrenula je val [[terorizam u Francuskoj|terorističkih napada u Francuskoj]]. Među njima su bili [[bombaški napad na voz "Le Capitole"]] na liniji [[Pariz]]–[[Toulouse]] 29. marta 1982. (5 poginulih i 28 ranjenih),<ref name="UPI_1982">{{cite news |agency=United Press International |title=The explosion on a Paris-Toulouse express train that killed... |url=https://www.upi.com/Archives/1982/03/30/The-explosion-on-a-Paris-Toulouse-express-train-that-killed/7581386312400/ |date=1982 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Napad autobombom u Parizu u aprilu 1982.|napad autobombom]] na redakciju novina ''Al-Watan al-Arabi'' u Parizu 22. aprila 1982. (1 poginuli i 63 ranjena), te [[Bombaški napadi na TGV voz i željezničku stanicu u Marseilleu 1983.|bombaški napad na željezničku stanicu Gare Saint-Charles u Marseilleu]] 31. decembra 1983. (2 poginula i 33 ranjena), kao i bombaški napad na voz Marseille–Pariz istoga dana (3 poginula i 20 ranjenih).<ref name="LeMonde_2011">{{cite news |author=Le Monde sa AFP |title=Carlos condamné à la réclusion criminelle à perpétuité et 18 ans de sûreté |url=https://www.lemonde.fr/societe/article/2011/12/16/carlos-condamne-a-la-reclusion-a-perpetuite-et-18-ans-de-surete_1619506_3224.html |work=Le Monde |date=2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> U augustu 1983. izveo je i [[Bombaški napad na francuski konzulat u Zapadnom Berlinu|bombaški napad na na francuski konzulat]] u Zapadnom Berlinu, u kojem je poginula jedna, a ranjene 22 osobe.<ref name="Paterson_2010" /> Početkom januara 1984, Carlos je trima novinskim agencijama poslao pisma u kojima je preuzeo odgovornost za decembarske napade u [[Marseille]]u, navodeći da su oni bili odmazda za [[Višenacionalne mirovne snage u Libanu|francuski zračni napad]] na kamp u libanskoj dolini Beqaa izveden u novembru 1983. Istraživanja historičara zasnovana na dokumentima Stasija, dostupnim nakon [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenja Njemačke]], ukazuju na postojanje veza između Carlosa i [[KGB]]-a, posredstvom istočnonjemačke tajne službe. Kada je [[Leonid Brežnjev]] 1981. posjetio Zapadnu Njemačku, Carlos na zahtjev KGB-a nije izveo nijedan napad, iako su zapadne obavještajne službe očekivale terorističke aktivnosti u tom periodu.<ref name="Paterson_2010" /> Carlos je održavao veze i s rukovodstvom [[Tajna armenska armija za oslobođenje Armenije|Tajne armenske armije za oslobođenje Armenije]] (ASALA). Stasi je od njega tražio da iskoristi svoj utjecaj na ASALA-u kako bi ublažio njeno antisovjetsko djelovanje.<ref name="Cummings_2009">{{cite book |last=Cummings |first=Richard H. |title=Cold War Radio: The Dangerous History of American Broadcasting in Europe, 1950-1989 |date=2009 |publisher=McFarland |pages=112 |url=https://books.google.ba/books?id=Kfl-8vMB0jEC |isbn=978-0-7864-5300-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uz uslovnu podršku iračkog režima i nakon Haddadove smrti, Carlos je sa svojom novoosnovanom, nezavisnom grupom počeo nuditi plaćeničke usluge raznim organizacijama i bliskoistočnim režimima. Njegovoj grupi se u medijima dugo pogrešno pripisivao i raketni napad na francusku [[Nuklearna elektrana|nuklearnu elektranu]] [[Superphénix]] od 18. januara 1982. Međutim, taj napad je organizovala i izvela evropska antinuklearna ćelija na čelu sa Švicarcem [[Chaïm Nissim|Chaïmom Nissimom]], koji je 2003. javno priznao da je on ispalio rakete.<ref name="Besson_2003">{{cite news |last=Besson |first=Sylvain |title=Après vingt ans de silence, un ex-député avoue l'attaque à la roquette contre Creys-Malville |url=http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20051231215724/http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-date=31. 12. 2005 |work=Le Temps |date=2003 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Ovi napadi doveli su do pojačanog međunarodnog pritiska na istočnoevropske države koje su pružale utočište Carlosu. Više od dvije godine živio je u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Krajem 1985. godine Mađarska ga je protjerala, a utočište su mu potom odbili [[Irak]], [[Libija]] i [[Kuba]]. Nakon toga prihvatile su ga vlasti u [[Damask]]u, u [[Sirija|Siriji]], gdje se nastanio sa suprugom [[Magdalena Kopp|Magdalenom Kopp]] i njihovom kćerkom Elbom Rosom. [[Sirija|Sirijske]] vlasti prisilile su Carlosa da obustavi svoje aktivnosti, zbog čega se smatrao neutraliziranom prijetnjom. Godine 1990. iračka vlada ponudila mu je saradnju, a u septembru 1991. protjeran je iz Sirije, koja je podržala američku intervenciju nakon iračke invazije na [[Kuvajt]].<ref name="CrimeLibrary">{{cite web |last=Jenkins |first=John Philip |title=Carlos the Jackal: Trail of Terror – A Fall From Grace |url=http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050810074407/http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-date=10. 8. 2005 |website=Crime Library |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Hapšenje i zatvaranje == [[Datoteka:La-Sante-Prison-MCB.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren u [[Zatvor "La Santé"|zatvoru "La Santé"]] u Parizu (u sredini fotografije)]] [[Datoteka:Kloster von Clairvaux, heute Strafanstalt.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren i u [[Zatvor "Clairvaux"|zatvoru "Clairvaux"]]<ref name="ECHR_RamirezSanchez_2006">{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Grand Chamber Judgment: Ramirez Sanchez v. France (application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng-press#{%22itemid%22:[%22003-1719956-1803362%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref>]] Nakon što je više od dvije godine bezuspješno tražio državu koja bi mu omogućila stalni boravak, a nakon kraćeg zadržavanja u [[Jordan]]u, Carlos je stigao u [[Khartoum]], glavni grad [[Sudan]]a, gdje je uživao zaštitu šeika [[Hassan al-Turabi|Hassana al-Turabija]], utjecajnog islamskog ideologa i vođe sudanskog islamističkog pokreta.<ref name="CrimeLibrary" /> Godine 1993. bivši viši podoficir [[Komanda za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupa za studije i posmatranja|Komande za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupe za studije i posmatranja]] (MACV-SOG) i saradnik CIA-e [[Billy Waugh]] dobio je zadatak da pronađe Carlosa. Waugh i članovi njegovog tima proveli su približno četiri mjeseca tragajući za njim u [[Khartoum]]u. Identifikovali su čovjeka za kojeg se znalo da radi kao Carlosov tjelohranitelj te su ga pratili sve dok ih 8. februara 1994. nije doveo do Sánchezovog stana. Nakon toga uspostavili su osmatračnicu u napuštenoj bolnici preko puta zgrade i naredna četiri mjeseca nadzirali njegove aktivnosti, a prikupljene obavještajne podatke potom su predali francuskoj [[Direkcija za nadzor teritorije|Direkciji za nadzor teritorije]] (DST).<ref name="Peterson_2005">{{cite journal |last=Peterson |first=J. M. |title=IASCP special feature: An interview with a true legend in the special operations and counterterrorism community, author of Hunting the Jackal |journal=Journal of Counterterrorism & Homeland Security International |volume=11 |issue=3 |pages=1–6 |date=2005 |language=en}}</ref> Francuske obavještajne službe (DST i [[Generalni direktorat za vanjsku sigurnost|DGSE]]) ponudile su sudanskoj vladi vojno-komunikacijsku opremu i satelitske snimke položaja pobunjenika na jugu zemlje u zamjenu za Carlosovo izručenje. Nakon početnog odbijanja Hassana al-Turabija, francuski ministar unutrašnjih poslova [[Charles Pasqua]] ponudio je diplomatsku pomoć Sudanu pri [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnom monetarnom fondu]] i [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]] u vezi s vanjskim dugom te zemlje.<ref name="CrimeLibrary" /> Dodatno, sudanskim vlastima predočeni su dokazi o Carlosovom načinu života koji se protivio islamskim vjerskim normama, što je oslabilo njegov status zaštićenog gosta.<ref name="CrimeLibrary" /> U tom periodu Carlos je napustio prvu suprugu [[Magdalena Kopp|Magdalenu Kopp]], koja se s kćerkom vratila u [[Venecuela|Venezuelu]], te se u Sudanu oženio Lanom Jarrar. Dana 14. augusta 1994, nakon što je pušten iz bolnice u Khartoumu gdje je podvrgnut operativnom zahvatu, Carlos je prebačen u čuvanu vilu pod izgovorom da mu sudanske službe pružaju zaštitu od atentata. U ranim jutarnjim satima, u njegovu sobu upali su pripadnici sudanske tajne službe, savladali ga i svezali. Nakon što mu je ubrizgan sedativ, prevezen je na aerodrom u Khartoumu i predat operativcima francuske službe DST. Privatnim avionom istog je dana prebačen u Pariz.<ref name="Follain_1998" /><ref name="CrimeLibrary" /> Francuske vlasti teretile su ga na osnovu naloga za hapšenje zbog ubistva dvojice policijskih službenika i njegovog bivšeg saradnika Michela Moukharbala u ulici Rue Toullier u Parizu 1975. Do suđenja je bio smješten u [[Zatvor "La Santé"|zatvor "La Santé"]]. Carlosova odbrana tvrdila je da je njegovo hvatnje u Sudanu predstavljalo nezakonitu otmicu i kršenje međunarodnog prava, ali je [[Evropska komisija za ljudska prava]] 1996. odbacila njegovu žalbu, zaključivši da okolnosti lišavanja slobode ne poništavaju nadležnost francuskih sudova za navedene zločine.<ref name="ECHR_RamirezSanchez_Judgment_2006">{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Case of Ramirez Sanchez v. France (Application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-76169%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Suđenje je počelo 12. decembra 1997. Carlos je bezuspješno zahtijevao da bude pušten na slobodu, tvrdeći da je uhapšen nezakonito. Tokom postupka ušao je u sukob sa svojim prvobitnim advokatima, zamijenio ih, a potom ih je sve razriješio dužnosti. Negirao je odgovornost za ubistva dvojice francuskih agenata i Michela Moukharbala 1975. godine, tvrdeći da je ubistva organizirao [[Mossad]], dok je [[Izrael]] nazvao "[[Državni terorizam|terorističkom državom]]". Pred sudom je izjavio: "Kada se vodi rat trideset godina, prolije se mnogo krvi – moje i tuđe. Ali nikada nismo ubijali zbog novca, nego zbog cilja – oslobođenja [[Palestina (regija)|Palestine]]."<ref name="cnn1997">{{cite news |title='Carlos The Jackal' convicted, sentenced to life in prison |date=1997 |work=CNN |url=http://edition.cnn.com/WORLD/9712/23/carlos|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100503022606/http://edition.cnn.com/WORLD/9712/23/carlos/|archive-date=3. 5. 2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom preostalih osam dana suđenja branio se sam, a završnu riječ izlagao je gotovo četiri sata. Nakon vijećanja koje je trajalo tri sata i četrdeset osam minuta, porota ga je 23. decembra proglasila krivim po svim tačkama optužnice.<ref name="CrimeLibrary" /> Osuđen je na doživotni zatvor bez mogućnosti uslovnog otpusta. Kasnijim presudama ta kazna je potvrđena, uz izricanje još dvije doživotne kazne zatvora.<ref name="Labbe_2017">{{cite news |last=Labbé |first=Chine |title=Carlos the Jackal gets third life sentence after conviction for 1974 Paris attack |url=https://www.reuters.com/article/uk-france-carlos-trial/carlos-the-jackal-gets-third-life-sentence-after-conviction-for-1974-paris-attack-idUKKBN16Z1IV/ |work=Reuters |date=28. 3. 2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OrlandoSentinel_1998">{{cite news |title=Carlos The Jackal Ends His 20-day Hunger Strike |url=https://www.orlandosentinel.com/1998/11/24/carlos-the-jackal-ends-his-20-day-hunger-strike/ |work=Orlando Sentinel |date=24. 11. 1998 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> U junu 2003. iz zatvorske ćelije objavio je zbirku svojih tekstova pod naslovom ''[[Revolucionarni islam]]''. U knjizi nastoji opravdati političko nasilje kroz spoj marksističke revolucionarne ideologije i vlastitog tumačenja islama te izražava podršku [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]] i [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima od 11. septembra 2001.]] na [[Sjedinjene Američke Države]].<ref name="Sanchez_2003">{{cite book |last=Ramírez Sánchez |first=Ilich |editor-last=Vernochet |editor-first=Jean-Michel |title=L'islam révolutionnaire |url=https://archive.org/details/LislamRvolutionnaireRevolutionaryIslam |publisher=Éditions du Rocher |date=2003 |isbn=978-2-268-04433-0 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Djelo je izazvalo kritike među istraživačima političkog islama, koji su ocijenili da Carlos islam prvenstveno koristi kao revolucionarni politički diskurs, a ne kao izraz tradicionalnog islamskog učenja.<ref name="Ayad_2016">{{cite news |last=Ayad |first=Christophe |title=Pour Olivier Roy, l’islam n’explique pas le terrorisme |url=https://www.lemonde.fr/idees/article/2016/10/12/pour-olivier-roy-l-islam-n-explique-pas-le-terrorisme_5012540_3232.html |work=Le Monde |date=12. 10. 2016 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Godine 2005. [[Evropski sud za ljudska prava]] razmatrao je Carlosovu predstavku u kojoj je tvrdio da njegovo dugotrajno držanje u [[samica|samici]] predstavlja nečovječno i ponižavajuće postupanje. Sud je 2006. zaključio da nije došlo do povrede člana 3. [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropske konvencije o ljudskim pravima]], kojim se zabranjuje nečovječno ili ponižavajuće postupanje. Istovremeno je utvrdio povredu člana 13. Konvencije, koji garantuje [[pravo na djelotvoran pravni lijek]]. Ramírezu Sánchezu dosuđeno je 10.000 eura na ime troškova postupka, budući da nije zahtijevao nadoknadu štete.<ref name="ECHR_RamirezSanchez_2006" /> Iste godine premješten je iz [[Zatvor "La Santé"|zatvora "La Santé"]] u [[zatvor "Clairvaux"]].<ref name="ECHR_RamirezSanchez_2006" /><ref name="BBC_Carlos_2007">{{cite news |title=Carlos the Jackal faces new trial |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6623659.stm |work=BBC News |date=4. 5. 2007 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> Predsjednik Venezuele [[Hugo Chávez]] povremeno se dopisivao s Carlosom dok je služio zatvorsku kaznu u Francuskoj. U jednom od pisama Chávez mu se obratio kao "uglednom sunarodnjaku".<ref name="Chavez_Ramirez_1999">{{cite web |last=Chávez |first=Hugo |title=Carta de Hugo Chávez a Ilich Ramírez Sánchez alias «El Chacal» |url=http://www.analitica.com/bitBlioteca/hchavez/carta_chacal.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090504080021/http://www.analitica.com/bitBlioteca/hchavez/carta_chacal.asp |archive-date=4. 5. 2009 |url-status=dead |website=Analítica |date=1999 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref><ref name="Hoy_2002">{{cite web |title=Blanco y Negro |url=http://www.hoy.com.ec/suplemen/blan184/byn.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090922131642/http://www.hoy.com.ec/suplemen/blan184/byn.htm |archive-date=22. 9. 2009 |url-status=dead |website=Hoy |date=2002 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref><ref name="ElNuevoHerald_1999">{{cite news |title=La familia de Carlos "El Chacal" espera más gestos de Chávez |url=https://www.latinamericanstudies.org/guerrilla/letter3.htm |work=El Nuevo Herald |date=1999 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref> Tokom sastanka [[Organizacija zemalja izvoznica nafte|OPEC-a]] održanog 1. juna 2006. u [[Caracas]]u javno ga je nazvao svojim "dobrim prijateljem".<ref name="ElUniversal_Chavez_2006">{{cite news |title=Chávez recuerda a su "amigo" Carlos El Chacal ante ministros de la OPEP |url=http://www.eluniversal.com/2006/06/01/pol_ava_01A715651.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20090827125627/http://www.eluniversal.com/2006/06/01/pol_ava_01A715651.shtml |archive-date=27. 8. 2009 |url-status=dead |work=El Universal |date=2006 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref> Dana 20. novembra 2009. javno je stao u Carlosovu odbranu, izjavivši da ga se nepravedno smatra "lošim čovjekom" te da vjeruje kako je nepravedno osuđen. Također ga je opisao kao "jednog od velikih boraca Palestinske oslobodilačke organizacije".<ref name="BBC_Chavez_Carlos_2009">{{cite news |title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal' |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8372250.stm |work=BBC News |date=2009 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> Francuska je nakon tih izjava pozvala venezuelanskog ambasadora i zatražila objašnjenje, ali je Chávez odbio povući svoje izjave.<ref name="AFP_Chavez_2009">{{cite news |author=AFP |title=Carlos the Jackal was 'revolutionary': Chavez |url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5gPAnS-tcpIftZp2CRHSEoXY1vCLw |archive-url=https://web.archive.org/web/20100417115855/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5gPAnS-tcpIftZp2CRHSEoXY1vCLw |archive-date=17. 4. 2010 |url-status=dead |work=Agence France-Presse |date=2009 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Šakal, Carlos}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Michelena]] [[Kategorija:Suđenja za ubistvo]] [[Kategorija:Članovi Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] [[Kategorija:Terorizam u Venecueli]] g56d1gzendgwmhc1zln4ay2b0v51aml 3916572 3916511 2026-08-05T11:11:37Z Bosancica by MK 173186 Rad na članku 3916572 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zločinac | počasni_prefiks = | ime = Carlos Šakal | počasni_sufiks = | slika = Carlos the Jackal (fake Peruvian passport photo - "Carlos Andres Martinez Torres").jpg | veličina_slike = | alt = | opis = Fotografija sa lažnog pasoša pod preuzetim imenom, oko 1974. | izvorno_ime = Ilich Ramírez Sánchez | izvorni_jezik = "es" | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|10|12}} | mjesto_rođenja = [[Michelena]], [[Venecuela]] | datum_nestanka = | mjesto_nestanka = | status_nestanka = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | tijelo_pronađeno = | mjesto_počivanja = | koordinate_mjesta_počivanja = | spomenici = | prebivalište = | nacionalnost = | druga_imena = Carlos, Carlos Šakal (šp. ''Carlos el Chacal'') | etnicitet = | državljanstvo = [[Venecuela]] | obrazovanje = Srednja škola Fermín Toro (Caracas) | alma_mater = [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda "Patris Lumumba"]] ([[Moskva]]) | zanimanje = | supružnik = [[Magdalena Kopp]], Lana Jarrar, [[Isabelle Coutant-Peyre]] | partneri = | djeca = | roditelji = José Altagracia Ramírez Navas i Elba María Sánchez | rodbina = | pripadnost = [[Narodni front za oslobođenje Palestine]] | motiv = | presuda = Tri doživotne kazne zatvora | optužnica = 16 ubistava, terorizam i uzimanje talaca | suđenje = | početak_suđenja = 12. decembar 1997. | kraj_suđenja = 28. mart 2017. | charge = | criminal_penalty = | conviction_penalty = | penalty = | sentence = | iznos_nagrade = | status_hapšenja = U zatvoru od 1994. | tražen = [[Interpol]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | tražen_od = | vrijeme_u_bjekstvu = 1975–1994. | pobjegao = | kraj_bjegstva = | komentari = | žrtve = | datum = | vrijeme = | država = | savezna država = | lokacija = | mete = Naftni ministri OPEC-a, civili, vladini zvaničnici i policijski agenti | ubijeni = | ranjeni = | oružje = | početna_godina = | završna_godina = | role = | uhapšen = 1994. ([[Sudan]]) | zatvoren = Zatvor Poissy ([[Francuska]]) | web-sajt = | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Ilich Ramírez Sánchez''' (rođen 12. oktobra 1949), poznat i kao '''Carlos Šakal''' ili jednostavno '''Carlos''', [[venecuela]]nski je osuđenik koji je od 1973. do 1985. izvršio niz ubistava i terorističkih bombaških napada. Kao uvjereni [[marksizam-lenjinizam|marksist-lenjinist]], bio je jedan od najpoznatijih političkih terorista svog vremena,<ref>{{cite news |url=http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |title=Ilich Ramírez (Carlos the Jackal) Sánchez |work=The New York Times |first=Nicola |last=Clark |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20111110115430/http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/s/ilich_ramirez_carlos_the_jackal_sanchez/index.html |archive-date=10. 11. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |title=Ilich Ramirez Sanchez (Carlos the Jackal) 1949 |publisher=Historyofwar.org |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120723090209/http://www.historyofwar.org/articles/people_jackel.html |archive-date=23. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |work=Huffington Post |title=Feared Terrorist Mastermind Goes On Trial |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113144241/http://www.huffingtonpost.com/2011/11/06/france-carlos-the-jackal-trial_n_1078790.html |archive-date=13. 11. 2013 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> kojeg su štitili i podržavali [[Stasi]] i [[KGB]].<ref name="Paterson_2010">{{cite news |last=Paterson |first=Tony |title=Rescued from the shredder, Carlos the Jackal's missing years |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/rescued-from-the-shredder-carlos-the-jackals-missing-years-2120492.html |work=The Independent |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Nakon nekoliko neuspjelih bombaških napada predvodio je [[Napad na sjedište OPEC-a|napad iz 1975.]] na sjedište [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC) u [[Beč]]u, u kojem su ubijene tri osobe. On i još petorica napadača zahtijevali su avion, te su s većim brojem talaca odletjeli u [[Libija|Libiju]]. Nakon što je njegova supruga [[Magdalena Kopp]] uhapšena i zatvorena, Carlos je organizovao niz bombaških napada u kojima je poginulo 11, a ranjeno više od 100 ljudi, zahtijevajući od francuskih vlasti da oslobode njegovu suprugu.<ref name="RFI_2010">{{cite news |title=Carlos the Jackal's Parisian trail of destruction |url=https://www.rfi.fr/en/visiting-france/20101104-carlos |work=Radio France Internationale (RFI) |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Godinama je bio jedan od najtraženijih međunarodnih bjegunaca. Na kraju je uhvaćen u [[Sudan]]u u operaciji provedenoj bez sudskog postupka i prebačen u [[Francuska|Francusku]], gdje je osuđen za više krivičnih djela te trenutno služi tri doživotne kazne zatvora. Na prvom suđenju proglašen je krivim za ubistvo doušnika francuske vlade i dvojice francuskih pripadnika [[kontraobavještajna služba|kontraobavještajne službe]] 1975.<ref name="Morenne_2017">{{cite news |last=Morenne |first=Benoît |title=Carlos the Jackal Receives a Third Life Sentence in France |url=https://www.nytimes.com/2017/03/28/world/europe/carlos-the-jackal-terrorist-paris-drugstore-attack-.html |work=The New York Times |date=28. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal'|work=BBC News|location=UK |date=2009 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20120726172636/http://news.bbc.co.uk/2/hi/8372250.stm|archive-date=26. 7. 2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|title=Communists want 'Carlos the Jackal' repatriated |newspaper=The Washington Times |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110219200245/http://www.washingtontimes.com/news/2010/aug/17/communists-want-carlos-the-jackal-repatriated/|archive-date=19. 2. 2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom izdržavanja kazne osuđen je i za terorističke napade u Francuskoj u kojima je poginulo 11, a ranjeno 150 ljudi te mu je 2011. izrečena još jedna doživotna kazna zatvora,<ref>{{cite news |url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html |location=London |work=The Daily Telegraph |title=Carlos the Jackal convicted for 1980s French terrorist attacks |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171020071945/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/8960082/Carlos-the-Jackal-convicted-for-1980s-French-terrorist-attacks.html | archive-date=20. 10. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |location=London |work=The Guardian |title=Carlos the Jackal given another life sentence for 1980s terror attack |date=2011 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170116202837/https://www.theguardian.com/world/2011/dec/15/carlos-jackal-given-life-sentence |archive-date=16. 1. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> a 2017. i treća.<ref>{{cite web |url=http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |title='Carlos the Jackal' sentenced to third life term for 1974 attack |date=2017 |website=abc.net.au |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170329015427/http://www.abc.net.au/news/2017-03-29/carlos-the-jackal-sentenced-to-life-for-1974-attack/8396054 |archive-date=29. 3. 2017 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Rani život == Ramírez Sánchez, sin [[marksizam|marksističkog]] advokata Joséa Altagracije Ramíreza Navasa i Elbe Maríe Sánchez, rođen je u [[Michelena|Micheleni]] u venezuelanskoj saveznoj državi [[Táchira]].<ref name="Follain_1998">{{cite book |last=Follain |first=John |title=Jackal: The Complete Story of the Legendary Terrorist, Carlos the Jackal |date=1998 |publisher=Arcade Publishing |url=https://archive.org/details/jackalcompletest00foll/page/n21/mode/2up |isbn=978-1-55970-466-3 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uprkos majčinim željama da njihovom prvorođenom sinu daju kršćansko ime, José ga je nazvao Ilič, prema [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimiru Iljiču Lenjinu]], dok su njegova mlađa braća dobila imena Lenjin (rođen 1951) i Vladimir (rođen 1958).<ref name="Follain_1998" /> Ilič je pohađao srednju školu Fermín Toro u Caracasu, a 1959. pridružio se omladinskom pokretu [[Komunistička partija Venezuele|Komunističke partije Venezuele]]. Nakon što je u januaru 1966. zajedno s ocem prisustvovao [[Trikontinentalna konferencija (1966)|Trećoj trikontinentalnoj konferenciji]], navodno je ljeto proveo u kampu Matanzas, školi za [[gerilsko ratovanje]] kojom je u blizini [[Havana|Havane]] upravljala [[Obavještajna direkcija (Kuba)|kubanska DGI]].<ref name="Follain_1998" /> Iste godine njegovi roditelji su se razveli. Njegova majka je odvela djecu u [[London]], gdje je studirala na [[Koledž "Stafford House"|Koledžu "Stafford House"]] u [[Kensington]]u i na [[Londonska škola ekonomije|Londonskoj školi ekonomije]]. Godine 1968. José je pokušao upisati Iliča i njegovog brata na [[Univerzitet u Parizu|Sorbonu]] u [[Pariz]]u, ali se na kraju odlučio za [[Ruski univerzitet prijateljstva naroda "Patris Lumumba"]] u [[Moskva|Moskvi]]. Prema navodima BBC-ja, univerzitet je bio "zloglasno središte za regrutiranje stranih komunista u Sovjetski Savez".<ref name="Kushner_2003">{{cite book |last=Kushner |first=Harvey W. |title=Encyclopedia of Terrorism |date=2003 |publisher=SAGE Publications |location=Thousand Oaks |url=https://archive.org/details/encyclopediaofterrorism |isbn=978-0-7619-2408-1 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="BBC_1997">{{cite news |title=Carlos the Jackal - three decades of crime |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/42244.stm |work=BBC News |date=23. 12. 1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> S univerziteta je izbačen 1970. Iz Moskve je Ramírez Sánchez otputovao u [[Bejrut]], u [[Liban]], gdje se u julu 1970. kao dobrovoljac pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP).<ref name="AbuSharif_1995">{{cite book |last1=Abu-Sharif |first1=Bassam |last2=Mahnaimi |first2=Uzi |title=The Best of Enemies: Memoirs of Bassam Abu-Sharif and Uzi Mahnaimi |date=1995 |publisher=Little, Brown |url=https://books.google.ba/books/about/The_Best_of_Enemies.html?id=IKqCQgAACAAJ |isbn=978-0-316-00401-5 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Upućen je u kamp za obuku stranih dobrovoljaca PFLP-a na periferiji [[Aman]]a u [[Jordan]]u. Nakon završene osnovne obuke školovanje je nastavio u specijaliziranom centru za obuku, kodnog naziva H4, u blizini sirijsko-iračke granice, u kojem su instruktori bili pripadnici iračke vojske.<ref name="AbuSharif_1995" /> == Porijeklo nadimka == Kada se Sánchez 1970. pridružio [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnom frontu za oslobođenje Palestine]] (PFLP), regrutni oficir [[Bassam Abu Sharif]] dao mu je kodno ime "Carlos" zbog njegovog južnoameričkog porijekla.<ref name="AbuSharif_1995" /> Nadimak "Šakal" dao mu je britanski list ''[[The Guardian]]'', nakon što je jedan od njegovih dopisnika navodno u stanu prijatelja, u kojem je Sánchez sakrio dio oružja, primijetio roman ''[[Dan Šakala]]'' [[Frederick Forsyth|Fredericka Forsytha]] iz 1971.<ref name="Rose_2010">{{cite news |last=Rose |first=Steve |title=Carlos director Olivier Assayas on the terrorist who became a pop culture icon |url=https://www.theguardian.com/film/2010/oct/23/olivier-assayas-carlos-jackal |work=The Guardian |date=2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Knjiga je, međutim, pripadala stanaru tog stana, a ne Sánchezu, koji je vjerovatno nikada nije ni pročitao. == Narodni front za oslobođenje Palestine == Nakon završene gerilske obuke Sánchez, koji je tada počeo koristiti prezime kao svoj glavni identitet, aktivno je djelovao u redovima [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] (PFLP) na sjeveru Jordana tokom sukoba poznatog kao [[Crni septembar]] 1970, gdje je stekao reputaciju sposobnog borca. Nakon što je organizacija protjerana iz Jordana, vratio se u Bejrut, gdje je prošao dodatnu obuku pod vodstvom [[Wadie Haddad]]a.<ref name="AbuSharif_1995" /> Kasnije je napustio [[Bliski istok]] kako bi pohađao kurseve na [[Univerzitet u Westminsteru|Politehnici Centralnog Londona]] (danas [[Univerzitet u Westminsteru]]), pri čemu je, prema dostupnim podacima, nastavio djelovati za PFLP. Godine 1973. Sánchez je učestvovao u neuspjelom pokušaju [[atentat]]a na [[Joseph Sieff|Josepha Sieffa]], jevrejskog privrednika i predsjednika [[Britanska cionistička federacije|Britanske cionističke federacije]].<ref name="AlJazeera_Carlos_Sudan_2023">{{cite web |author=Al Jazeera |title=أيام السودان الأخيرة.. الثعلب كارلوس |trans-title=Posljednji dani u Sudanu. Šakal Carlos |url=https://www.aljazeera.net/politics/longform/2023/4/17/%D8%A3%D9%8A%D8%A7%D9%85-%D8%A7%D9%84%D8%B3%D9%88%D8%AF%D8%A7%D9%8BD-%D8%A7%D9%84%D8%A3%D8%AE%D9%8A%D8%B1%D8%A9-%D8%A7%D9%84%D8%AB%D8%B9%D9%84%D8%A8-%D9%83%D8%A7%D8%B1%D9%84%D9%88%D8%B3 |website=Al Jazeera Net |date=2023 |access-date=5. 8. 2026 |language=ar}}</ref> Dana 30. decembra došao je u Sieffovu kuću u ulici Queen's Grove u [[St John's Wood]]u i naredio kućnoj pomoćnici da ga odvede do Sieffa.<ref name="Low_2012">{{cite news |last=Low |first=Valentine |title=House where Carlos the Jackal first struck faces the bulldozer |url=https://www.standard.co.uk/hp/front/house-where-carlos-the-jackal-first-struck-faces-the-bulldozer-6630867.html |date=2012 |work=Evening Standard |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Zatekao ga je u kupatilu te iz pištolja [[Tokarev 7.62mm]] ispalio jedan hitac. Metak je okrznuo Sieffa između nosa i gornje usne i oborio ga u nesvijest, nakon čega se pištolj zaglavio, a Sánchez pobjegao.<ref name="Low_2012" /><ref name="Andrew_2009">{{cite book |last=Andrew |first=Christopher M. |title=The Defence of the Realm: The Authorized History of MI5 |date=2009 |publisher=Penguin |location=London |url=https://archive.org/details/defenceofrealmau0000andr |isbn=978-0-14-102330-4 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Cash_2012">{{cite news |last=Cash |first=William |title=Elizabeth Sieff's mission to put a low price on the high life |url=https://www.standard.co.uk/lifestyle/elizabeth-sieffs-mission-to-put-a-low-price-on-the-high-life-6734897.html |work=ES Magazine |date=2012 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Napad je predstavljen kao odmazda za atentat koji je [[Mossad]] izvršio u Parizu nad [[Mohamed Boudia|Mohamedom Boudijom]], jednim od vođa PFLP-a. Sánchez je priznao odgovornost za neuspjeli bombaški napad na [[Banka Hapoalim|Banku Hapoalim]] u Londonu, kao i za napade [[autobomba|autobombama]] na tri francuske novinske kuće koje je smatrao proizraelski orijentisanim. Također je tvrdio da je bacio ručnu bombu u jednom pariškom restoranu u napadu u kojem su poginule dvije, a ranjeno 30 osoba, u okviru [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|napada na Francusku ambasadu u Haagu 1974]]. Kasnije je učestvovao u [[Napadi na aerodromu Orly 1975.|dva neuspjela raketna napada]] na avione izraelske aviokompanije [[El Al]] na [[aerodrom Orly|aerodromu Orly]] u blizini Pariza, izvedena 13. i 17. januara 1975. Tokom drugog napada došlo je do oružanog sukoba s [[Policija|policijom]] i sedamnaestosatne talačke krize u kojoj su učestvovale stotine pripadnika interventne policije i francuski ministar unutrašnjih poslova [[Michel Poniatowski]]. Sánchez je uspio pobjeći tokom razmjene vatre, dok je preostaloj trojici pripadnika PFLP-a dopušten odlazak u [[Bagdad]].<ref>{{Cite news|title=Terrorist Incidents against Jewish Communities and Israeli Citizens Abroad, 1968-2003 |url=https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |publisher=International Institute for Counter-Terrorism |date=2003 |archive-date=26. 3. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210326041448/https://www.ict.org.il/Article/893/Terrorist-Incidents-against-Jewish-Communities-and-Israeli-Citizens-Abroad-1968-2003#gsc.tab=0 |url-status=dead |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="Ensalaco_2008">{{cite book |last=Ensalaco |first=Mark |title=Middle Eastern Terrorism: From Black September to September 11 |date=2008 |publisher=University of Pennsylvania Press |pages=80–82 |url=https://books.google.ba/books?id=i7KIa3VuD04C&pg=PA80 |isbn=978-0-8122-4046-7 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema riječima agenta FBI-ja Roberta Scherrera, u junu 1975. u [[Operacija Kondor|Operaciji Kondor]] u [[Paragvaj]]u su uhapšeni po jedan pripadnik [[Revolucionarni pokret ljevice (Čile)|Revolucionarnog pokreta ljevice]] (MIR) i [[Narodna revolucionarna armija (Argentina)|Narodne revolucionarne armije]] (ERP). Navodno su kod sebe imali Sánchezov broj telefona u Parizu, koji su paragvajske vlasti potom proslijedile francuskim vlastima.<ref name="Gonzalez_2009">{{cite news |last=González |first=Mónica |title=El día en que Manuel Contreras le ofreció al Sha de Irán matar a “Carlos, El Chacal” |url=https://www.ciperchile.cl/2009/08/06/el-dia-en-que-manuel-contreras-le-ofrecio-al-sha-de-iran-matar-a-%E2%80%9Cel-chacal%E2%80%9D/ |work=CIPER Chile |date=2009 |access-date=4. 8. 2026 |language=es}}</ref> Dana 26. juna 1975. francuska unutrašnja obavještajna služba – [[Direkcija za nadzor teritorije]] (DST) uhapsila je i ispitala Michela Moukharbala, Sánchezovog saradnika iz PFLP-a rođenog u Libanu. Tokom ispitivanja koje su dvojica nenaoružanih agenata DST-a obavljala sa Sánchezom u jednom pariškom stanu, Moukharbal je otkrio njegov identitet. Sánchez je potom ubio obojicu agenata i Moukharbala,<ref name="Laske_1997">{{cite news |last=Laske |first=Karl |title=27 juin 1975, trois morts rue Toullier à Paris. Un carnage signé Carlos |url=https://www.liberation.fr/societe/1997/12/12/27-juin-1975-trois-morts-rue-toullier-a-paris-un-carnage-signe-carlos_224584/ |work=Libération |date=1997 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> pobjegao s mjesta događaja te preko [[Brisel]]a uspio stići u Bejrut. U novembru 1976. [[Biro za poslove Zapadne hemisfere]] saopštio je da su Sánchez i njegova supruga 24. novembra ubijeni u centru [[Bogotá|Bogote]].<ref name="WikiLeaks_1976">{{cite web |title=Public Library of US Diplomacy: Cable 1976BOGOTA11856_b |url=https://search.wikileaks.org/plusd/cables/1976BOGOTA11856_b.html |publisher=WikiLeaks |date=1976 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Napad na sjedište OPEC-a u Beču == {{Glavni|Napad na sjedište OPEC-a}} Iz Bejruta je Sánchez učestvovao u planiranju [[Napad na sjedište OPEC-a|napada na sjedište OPEC-a]] u Beču. Dana 21. decembra 1975, predvodio je šestočlanu grupu, u čijem je sastavu bila i [[Gabriele Kröcher-Tiedemann]], koja je izvela napad na sastanak šefova država i ministara članica OPEC-a. Napadači su uzeli više od 60 talaca i ubili tri osobe: austrijskog policajca, zaposlenika OPEC-a iz Iraka i člana libijske delegacije.<ref name="Hanni_2015">{{cite web |last=Hänni |first=Adrian |title=The 1975 OPEC Attack: 3 Lessons to Fight Terrorism Today |url=https://medium.com/@eselskind/the-vienna-opec-attack-and-what-we-can-learn-from-it-23b51edc89d0 |publisher=Medium |date=2015 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Sánchez je zahtijevao da austrijske vlasti svaka dva sata na [[radio|radiju]] i [[Televizija|televiziji]] čitaju saopštenje o palestinskom pitanju. Kako bi spriječila izvršenje prijetnje da će svakih 15 minuta biti ubijen po jedan talac, austrijska vlada je postupila po njegovom zahtjevu. Dana 22. decembra, austrijska vlada stavila je na raspolaganje avion [[DC-9]] otmičarima i za 42 taoca. U skladu sa zahtjevima otmičara, avion je odletio u [[Alžir]], gdje je Sánchez oslobodio prvu grupu talaca. Oteti avion je zatim nastavio let za [[Tripoli]], gdje je oslobođena druga grupa talaca. Nakon što su im libijske vlasti odbile dati azil, teroristi su se istim avionom vratili u Alžir. Tamo su oslobođeni i preostali taoci, a alžirske vlasti su članovima terorističke grupe – među kojima su bili i [[Hans-Joachim Klein]] te Gabriele Kröcher-Tiedemann – odobrile azil i slobodan prolaz. Naknadno je [[Neville Atkinson]], bivši pilot [[Kraljevska ratna mornarice|Kraljevske ratne mornarice]] i lični pilot libijskog vođe [[Muammar al-Gaddafi|Muammara al-Gaddafija]], prevezao Sáncheza i njegove saradnike iz Alžira.<ref name="Atkinson_2006">{{cite book |last=Atkinson |first=Neville C. |title=Death on Small Wings: Memoirs of a Presidential Pilot |date=2006 |publisher=Librario |location=Kinloss |url=https://archive.org/details/deathonsmallwing0000atki |isbn=978-1-904440-78-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> === Isključenje iz PFLP-a === U godinama nakon napada na sjedište OPEC-a [[Bassam Abu Sharif]], jedan od pripadnika [[Narodni front za oslobođenje Palestine|PFLP-a]], i Hans-Joachim Klein tvrdili su da je Sánchez dobio ogromnu sumu novca za bezbjedno oslobađanje arapskih talaca i da ju je zadržao za vlastite potrebe. Prema tim tvrdnjama, riječ je bilo o iznosu između 20 i 50 miliona američkih dolara. Porijeklo novca takođe nije sasvim razjašnjeno, ali je Klein tvrdio da je stigao od "jednog arapskog predsjednika". Sánchez je kasnije tvrdio svojim advokatima da su novac uplatili Saudijci u ime Iranaca, ali da je sredstva "preusmjerio za ciljeve Revolucije".<ref name="Follain_1998" /> Sánchez je iz Alžira otputovao u [[Libija|Libiju]], a zatim u [[Aden]], gdje je prisustvovao sastanku vodećih članova PFLP-a kako bi objasnio zašto nije izvršio pogubljenje dvojice visokih zvaničnika OPEC-a – iranskog ministra finansija [[Jamshid Amuzgar|Jamshida Amuzgara]] i saudijskog ministra nafte [[Ahmed Zaki Yamani|Ahmeda Zakija Yamanija]]. Njegov mentor i vođa [[Narodni front za oslobođenje Palestine – Vanjske operacije|PFLP-EO-a]] [[Wadie Haddad]] isključio ga je iz organizacije jer nije ubio taoce nakon što zahtjevi PFLP-a nisu bili ispunjeni, čime je, prema njegovoj ocjeni, propustio izvršiti povjerenu misiju.<ref name="AbuSharif_1995" /> == Nakon 1975. == [[Manuel Contreras]], [[Gerhard Mertins]], [[Sergio Arredondo]] i neidentifikovani brazilski general otputovali su 1976. u [[Teheran]] kako bi režimu šaha ponudili saradnju u likvidaciji Carlosa u zamjenu za veliku novčanu nadoknadu. Nije poznato šta se zaista dogodilo tokom tih sastanaka.<ref name="Gonzalez_2009" /> U septembru 1976. Carlos je uhapšen i zadržan u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], nakon čega je prebačen u Bagdad. Odlučio se nastaniti u [[Aden]]u, gdje je pokušao osnovati vlastitu Organizaciju oružane borbe, sastavljenu od sirijskih, libanskih i njemačkih pobunjenika. Istovremeno je uspostavio veze sa [[Stasi]]jem, tajnom službom [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]].<ref name="Paterson_2010" /> Stasi mu je osigurao kancelariju i sigurne stanove u Istočnom Berlinu, mrežu od 75 saradnika, službeni automobil te dozvolu da u javnosti nosi pištolj.<ref name="Paterson_2010" /> Vjeruje se da je odatle planirao napade na više ciljeva širom Evrope, uključujući bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München]]u u februaru 1981. Nekoliko novinara tvrdilo je da je Carlosovu organizaciju podržavala i vlada [[Rumunija|Rumunije]] pod vodstvom [[Nicolae Ceaușescu|Nicolaea Ceaușescua]], koja joj je osiguravala baze, oružje i pasoše,<ref name="Burke_2023">{{cite news |last=Burke |first=Jason |title=Revealed: the terrorist hired by the CIA to catch Carlos the Jackal |url=https://www.theguardian.com/world/2023/apr/09/revealed-the-terrorist-hired-by-the-cia-to-catch-carlos-the-jackal |work=The Observer |date=2023 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> te da je naručila bombaški napad na kancelarije [[Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda|Radija Slobodna Evropa]] u [[München|München]]u.<ref name="Burke_2023" /><ref name="Cummings_RFERL">{{cite web |last=Cummings |first=Richard |title=“RFE/RL Will Continue To Be Heard”: Carlos the Jackal and The Bombing of Radio Free Europe/Radio Liberty, February 21, 1981 |url=https://pressroom.rferl.org/article/rfe-rl-will-continue-to-be-heard-carlos-the-jackal-and-the-bombing-of-radio-free-europe-radio-liberty-february-21-1981/ |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Prema određenim izvorima, taj je napad bio dio akcije osvete i potrage za rumunskim prebjeglim generalom [[Ion Mihai Pacepa|Ionom Mihaiem Pacepom]] i drugim disidentima.<ref name="TheTimes_Pacepa_2021">{{cite news |title=Ion Mihai Pacepa obituary |url=https://www.thetimes.com/uk/article/ion-mihai-pacepa-obituary-gk3b2g8b9 |work=The Times |date=29. 4. 2021 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Rumunske vlasti negirale su da su ikada pružale podršku Carlosu, a u rumunskim arhivima do 2021. nisu pronađeni službeni dokumenti koji bi potvrdili takve tvrdnje.<ref name="CEEOL_Carlos_Romania">{{cite journal |last=Neagoe |first=Claudio |title=Carlos Şacalul şi politica antiteroristă a României în anii ’70 |journal=Arhivele Totalitarismului |volume=XXIX |issue=1–2 |pages=154–181 |date=2021 |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1035469 |issn=1221-6917 |access-date=4. 8. 2026 |language=ro}}</ref> Dana 16. februara 1982. u Parizu su uhapšena dvojica članova njegove grupe – [[švicarska|švicarski]] terorist [[Bruno Breguet]] i Carlosova supruga [[Magdalena Kopp]]. U njihovom automobilu pronađen je [[eksploziv]]. Nakon hapšenja francuskoj ambasadi u [[Haag]]u upućeno je pismo sa zahtjevom za njihovo hitno oslobađanje. Istovremeno je Carlos bezuspješno pokušavao izvršiti pritisak na francusku vladu kako bi ih oslobodila. Kako bi prisilio Francusku da oslobodi uhapšene, njegova organizacija pokrenula je val [[terorizam u Francuskoj|terorističkih napada u Francuskoj]]. Među njima su bili [[bombaški napad na voz "Le Capitole"]] na liniji [[Pariz]]–[[Toulouse]] 29. marta 1982. (5 poginulih i 28 ranjenih),<ref name="UPI_1982">{{cite news |agency=United Press International |title=The explosion on a Paris-Toulouse express train that killed... |url=https://www.upi.com/Archives/1982/03/30/The-explosion-on-a-Paris-Toulouse-express-train-that-killed/7581386312400/ |date=1982 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> [[Napad autobombom u Parizu u aprilu 1982.|napad autobombom]] na redakciju novina ''Al-Watan al-Arabi'' u Parizu 22. aprila 1982. (1 poginuli i 63 ranjena), te [[Bombaški napadi na TGV voz i željezničku stanicu u Marseilleu 1983.|bombaški napad na željezničku stanicu Gare Saint-Charles u Marseilleu]] 31. decembra 1983. (2 poginula i 33 ranjena), kao i bombaški napad na voz Marseille–Pariz istoga dana (3 poginula i 20 ranjenih).<ref name="LeMonde_2011">{{cite news |author=Le Monde sa AFP |title=Carlos condamné à la réclusion criminelle à perpétuité et 18 ans de sûreté |url=https://www.lemonde.fr/societe/article/2011/12/16/carlos-condamne-a-la-reclusion-a-perpetuite-et-18-ans-de-surete_1619506_3224.html |work=Le Monde |date=2011 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> U augustu 1983. izveo je i [[Bombaški napad na francuski konzulat u Zapadnom Berlinu|bombaški napad na na francuski konzulat]] u Zapadnom Berlinu, u kojem je poginula jedna, a ranjene 22 osobe.<ref name="Paterson_2010" /> Početkom januara 1984, Carlos je trima novinskim agencijama poslao pisma u kojima je preuzeo odgovornost za decembarske napade u [[Marseille]]u, navodeći da su oni bili odmazda za [[Višenacionalne mirovne snage u Libanu|francuski zračni napad]] na kamp u libanskoj dolini Beqaa izveden u novembru 1983. Istraživanja historičara zasnovana na dokumentima Stasija, dostupnim nakon [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjenja Njemačke]], ukazuju na postojanje veza između Carlosa i [[KGB]]-a, posredstvom istočnonjemačke tajne službe. Kada je [[Leonid Brežnjev]] 1981. posjetio Zapadnu Njemačku, Carlos na zahtjev KGB-a nije izveo nijedan napad, iako su zapadne obavještajne službe očekivale terorističke aktivnosti u tom periodu.<ref name="Paterson_2010" /> Carlos je održavao veze i s rukovodstvom [[Tajna armenska armija za oslobođenje Armenije|Tajne armenske armije za oslobođenje Armenije]] (ASALA). Stasi je od njega tražio da iskoristi svoj utjecaj na ASALA-u kako bi ublažio njeno antisovjetsko djelovanje.<ref name="Cummings_2009">{{cite book |last=Cummings |first=Richard H. |title=Cold War Radio: The Dangerous History of American Broadcasting in Europe, 1950-1989 |date=2009 |publisher=McFarland |pages=112 |url=https://books.google.ba/books?id=Kfl-8vMB0jEC |isbn=978-0-7864-5300-9 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Uz uslovnu podršku iračkog režima i nakon Haddadove smrti, Carlos je sa svojom novoosnovanom, nezavisnom grupom počeo nuditi plaćeničke usluge raznim organizacijama i bliskoistočnim režimima. Njegovoj grupi se u medijima dugo pogrešno pripisivao i raketni napad na francusku [[Nuklearna elektrana|nuklearnu elektranu]] [[Superphénix]] od 18. januara 1982. Međutim, taj napad je organizovala i izvela evropska antinuklearna ćelija na čelu sa Švicarcem [[Chaïm Nissim|Chaïmom Nissimom]], koji je 2003. javno priznao da je on ispalio rakete.<ref name="Besson_2003">{{cite news |last=Besson |first=Sylvain |title=Après vingt ans de silence, un ex-député avoue l'attaque à la roquette contre Creys-Malville |url=http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20051231215724/http://www.sortirdunucleaire.org/mai2003/letemps080503b.htm |archive-date=31. 12. 2005 |work=Le Temps |date=2003 |access-date=4. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Ovi napadi doveli su do pojačanog međunarodnog pritiska na istočnoevropske države koje su pružale utočište Carlosu. Više od dvije godine živio je u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Krajem 1985. godine Mađarska ga je protjerala, a utočište su mu potom odbili [[Irak]], [[Libija]] i [[Kuba]]. Nakon toga prihvatile su ga vlasti u [[Damask]]u, u [[Sirija|Siriji]], gdje se nastanio sa suprugom [[Magdalena Kopp|Magdalenom Kopp]] i njihovom kćerkom Elbom Rosom. [[Sirija|Sirijske]] vlasti prisilile su Carlosa da obustavi svoje aktivnosti, zbog čega se smatrao neutraliziranom prijetnjom. Godine 1990. iračka vlada ponudila mu je saradnju, a u septembru 1991. protjeran je iz Sirije, koja je podržala američku intervenciju nakon iračke invazije na [[Kuvajt]].<ref name="CrimeLibrary">{{cite web |last=Jenkins |first=John Philip |title=Carlos the Jackal: Trail of Terror – A Fall From Grace |url=http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050810074407/http://www.crimelibrary.com/terrorists_spies/terrorists/jackal/17.html?sect=22 |archive-date=10. 8. 2005 |website=Crime Library |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Hapšenje i zatvaranje == [[Datoteka:La-Sante-Prison-MCB.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren u [[Zatvor "La Santé"|zatvoru "La Santé"]] u Parizu (u sredini fotografije)]] [[Datoteka:Kloster von Clairvaux, heute Strafanstalt.jpg|mini|desno|300px|Carlos Šakal bio je zatvoren i u [[Zatvor "Clairvaux"|zatvoru "Clairvaux"]]<ref name="ECHR_RamirezSanchez_2006">{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Grand Chamber Judgment: Ramirez Sanchez v. France (application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng-press#{%22itemid%22:[%22003-1719956-1803362%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref>]] Nakon što je više od dvije godine bezuspješno tražio državu koja bi mu omogućila stalni boravak, a nakon kraćeg zadržavanja u [[Jordan]]u, Carlos je stigao u [[Khartoum]], glavni grad [[Sudan]]a, gdje je uživao zaštitu šeika [[Hassan al-Turabi|Hassana al-Turabija]], utjecajnog islamskog ideologa i vođe sudanskog islamističkog pokreta.<ref name="CrimeLibrary" /> Godine 1993. bivši viši podoficir [[Komanda za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupa za studije i posmatranja|Komande za vojnu pomoć Vijetnamu – Grupe za studije i posmatranja]] (MACV-SOG) i saradnik CIA-e [[Billy Waugh]] dobio je zadatak da pronađe Carlosa. Waugh i članovi njegovog tima proveli su približno četiri mjeseca tragajući za njim u [[Khartoum]]u. Identifikovali su čovjeka za kojeg se znalo da radi kao Carlosov tjelohranitelj te su ga pratili sve dok ih 8. februara 1994. nije doveo do Sánchezovog stana. Nakon toga uspostavili su osmatračnicu u napuštenoj bolnici preko puta zgrade i naredna četiri mjeseca nadzirali njegove aktivnosti, a prikupljene obavještajne podatke potom su predali francuskoj [[Direkcija za nadzor teritorije|Direkciji za nadzor teritorije]] (DST).<ref name="Peterson_2005">{{cite journal |last=Peterson |first=J. M. |title=IASCP special feature: An interview with a true legend in the special operations and counterterrorism community, author of Hunting the Jackal |journal=Journal of Counterterrorism & Homeland Security International |volume=11 |issue=3 |pages=1–6 |date=2005 |language=en}}</ref> Francuske obavještajne službe (DST i [[Generalni direktorat za vanjsku sigurnost|DGSE]]) ponudile su sudanskoj vladi vojno-komunikacijsku opremu i satelitske snimke položaja pobunjenika na jugu zemlje u zamjenu za Carlosovo izručenje. Nakon početnog odbijanja Hassana al-Turabija, francuski ministar unutrašnjih poslova [[Charles Pasqua]] ponudio je diplomatsku pomoć Sudanu pri [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnom monetarnom fondu]] i [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]] u vezi s vanjskim dugom te zemlje.<ref name="CrimeLibrary" /> Dodatno, sudanskim vlastima predočeni su dokazi o Carlosovom načinu života koji se protivio islamskim vjerskim normama, što je oslabilo njegov status zaštićenog gosta.<ref name="CrimeLibrary" /> U tom periodu Carlos je napustio prvu suprugu [[Magdalena Kopp|Magdalenu Kopp]], koja se s kćerkom vratila u [[Venecuela|Venezuelu]], te se u Sudanu oženio Lanom Jarrar. Dana 14. augusta 1994, nakon što je pušten iz bolnice u Khartoumu gdje je podvrgnut operativnom zahvatu, Carlos je prebačen u čuvanu vilu pod izgovorom da mu sudanske službe pružaju zaštitu od atentata. U ranim jutarnjim satima, u njegovu sobu upali su pripadnici sudanske tajne službe, savladali ga i svezali. Nakon što mu je ubrizgan sedativ, prevezen je na aerodrom u Khartoumu i predat operativcima francuske službe DST. Privatnim avionom istog je dana prebačen u Pariz.<ref name="Follain_1998" /><ref name="CrimeLibrary" /> Francuske vlasti teretile su ga na osnovu naloga za hapšenje zbog ubistva dvojice policijskih službenika i njegovog bivšeg saradnika Michela Moukharbala u ulici Rue Toullier u Parizu 1975. Do suđenja je bio smješten u [[Zatvor "La Santé"|zatvor "La Santé"]]. Carlosova odbrana tvrdila je da je njegovo hvatnje u Sudanu predstavljalo nezakonitu otmicu i kršenje međunarodnog prava, ali je [[Evropska komisija za ljudska prava]] 1996. odbacila njegovu žalbu, zaključivši da okolnosti lišavanja slobode ne poništavaju nadležnost francuskih sudova za navedene zločine.<ref name="ECHR_RamirezSanchez_Judgment_2006">{{cite web |author=Evropski sud za ljudska prava |title=Case of Ramirez Sanchez v. France (Application no. 59450/00) |url=https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-76169%22]} |website=HUDOC - European Court of Human Rights |date=2006 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Suđenje je počelo 12. decembra 1997. Carlos je bezuspješno zahtijevao da bude pušten na slobodu, tvrdeći da je uhapšen nezakonito. Tokom postupka ušao je u sukob sa svojim prvobitnim advokatima, zamijenio ih, a potom ih je sve razriješio dužnosti. Negirao je odgovornost za ubistva dvojice francuskih agenata i Michela Moukharbala 1975. godine, tvrdeći da je ubistva organizirao [[Mossad]], dok je [[Izrael]] nazvao "[[Državni terorizam|terorističkom državom]]". Pred sudom je izjavio: "Kada se vodi rat trideset godina, prolije se mnogo krvi – moje i tuđe. Ali nikada nismo ubijali zbog novca, nego zbog cilja – oslobođenja [[Palestina (regija)|Palestine]]."<ref name="cnn1997">{{cite news |title='Carlos The Jackal' convicted, sentenced to life in prison |date=1997 |work=CNN |url=http://edition.cnn.com/WORLD/9712/23/carlos|url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100503022606/http://edition.cnn.com/WORLD/9712/23/carlos/|archive-date=3. 5. 2010 |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Tokom preostalih osam dana suđenja branio se sam, a završnu riječ izlagao je gotovo četiri sata. Nakon vijećanja koje je trajalo tri sata i četrdeset osam minuta, porota ga je 23. decembra proglasila krivim po svim tačkama optužnice.<ref name="CrimeLibrary" /> Osuđen je na doživotni zatvor bez mogućnosti uslovnog otpusta. Kasnijim presudama ta kazna je potvrđena, uz izricanje još dvije doživotne kazne zatvora.<ref name="Labbe_2017">{{cite news |last=Labbé |first=Chine |title=Carlos the Jackal gets third life sentence after conviction for 1974 Paris attack |url=https://www.reuters.com/article/uk-france-carlos-trial/carlos-the-jackal-gets-third-life-sentence-after-conviction-for-1974-paris-attack-idUKKBN16Z1IV/ |work=Reuters |date=28. 3. 2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="OrlandoSentinel_1998">{{cite news |title=Carlos The Jackal Ends His 20-day Hunger Strike |url=https://www.orlandosentinel.com/1998/11/24/carlos-the-jackal-ends-his-20-day-hunger-strike/ |work=Orlando Sentinel |date=24. 11. 1998 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> U junu 2003. iz zatvorske ćelije objavio je zbirku svojih tekstova pod naslovom ''[[Revolucionarni islam]]''. U knjizi nastoji opravdati političko nasilje kroz spoj marksističke revolucionarne ideologije i vlastitog tumačenja islama te izražava podršku [[Osama bin Laden|Osami bin Ladenu]] i [[Napadi 11. septembra 2001.|napadima od 11. septembra 2001.]] na [[Sjedinjene Američke Države]].<ref name="Sanchez_2003">{{cite book |last=Ramírez Sánchez |first=Ilich |editor-last=Vernochet |editor-first=Jean-Michel |title=L'islam révolutionnaire |url=https://archive.org/details/LislamRvolutionnaireRevolutionaryIslam |publisher=Éditions du Rocher |date=2003 |isbn=978-2-268-04433-0 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Djelo je izazvalo kritike među istraživačima političkog islama, koji su ocijenili da Carlos islam prvenstveno koristi kao revolucionarni politički diskurs, a ne kao izraz tradicionalnog islamskog učenja.<ref name="Ayad_2016">{{cite news |last=Ayad |first=Christophe |title=Pour Olivier Roy, l’islam n’explique pas le terrorisme |url=https://www.lemonde.fr/idees/article/2016/10/12/pour-olivier-roy-l-islam-n-explique-pas-le-terrorisme_5012540_3232.html |work=Le Monde |date=12. 10. 2016 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Godine 2005. [[Evropski sud za ljudska prava]] razmatrao je Carlosovu predstavku u kojoj je tvrdio da njegovo dugotrajno držanje u [[samica|samici]] predstavlja nečovječno i ponižavajuće postupanje. Sud je 2006. zaključio da nije došlo do povrede člana 3. [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropske konvencije o ljudskim pravima]], kojim se zabranjuje nečovječno ili ponižavajuće postupanje. Istovremeno je utvrdio povredu člana 13. Konvencije, koji garantuje [[pravo na djelotvoran pravni lijek]]. Ramírezu Sánchezu dosuđeno je 10.000 eura na ime troškova postupka, budući da nije zahtijevao nadoknadu štete.<ref name="ECHR_RamirezSanchez_2006" /> Iste godine premješten je iz [[Zatvor "La Santé"|zatvora "La Santé"]] u [[zatvor "Clairvaux"]].<ref name="ECHR_RamirezSanchez_2006" /><ref name="BBC_Carlos_2007">{{cite news |title=Carlos the Jackal faces new trial |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6623659.stm |work=BBC News |date=4. 5. 2007 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> Predsjednik Venezuele [[Hugo Chávez]] povremeno se dopisivao s Carlosom dok je služio zatvorsku kaznu u Francuskoj. U jednom od pisama Chávez mu se obratio kao "uglednom sunarodnjaku".<ref name="Chavez_Ramirez_1999">{{cite web |last=Chávez |first=Hugo |title=Carta de Hugo Chávez a Ilich Ramírez Sánchez alias «El Chacal» |url=http://www.analitica.com/bitBlioteca/hchavez/carta_chacal.asp |archive-url=https://web.archive.org/web/20090504080021/http://www.analitica.com/bitBlioteca/hchavez/carta_chacal.asp |archive-date=4. 5. 2009 |url-status=dead |website=Analítica |date=1999 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref><ref name="Hoy_2002">{{cite web |title=Blanco y Negro |url=http://www.hoy.com.ec/suplemen/blan184/byn.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20090922131642/http://www.hoy.com.ec/suplemen/blan184/byn.htm |archive-date=22. 9. 2009 |url-status=dead |website=Hoy |date=2002 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref><ref name="ElNuevoHerald_1999">{{cite news |title=La familia de Carlos "El Chacal" espera más gestos de Chávez |url=https://www.latinamericanstudies.org/guerrilla/letter3.htm |work=El Nuevo Herald |date=1999 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref> Tokom sastanka [[Organizacija zemalja izvoznica nafte|OPEC-a]] održanog 1. juna 2006. u [[Caracas]]u javno ga je nazvao svojim "dobrim prijateljem".<ref name="ElUniversal_Chavez_2006">{{cite news |title=Chávez recuerda a su "amigo" Carlos El Chacal ante ministros de la OPEP |url=http://www.eluniversal.com/2006/06/01/pol_ava_01A715651.shtml |archive-url=https://web.archive.org/web/20090827125627/http://www.eluniversal.com/2006/06/01/pol_ava_01A715651.shtml |archive-date=27. 8. 2009 |url-status=dead |work=El Universal |date=2006 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref> Dana 20. novembra 2009. javno je stao u Carlosovu odbranu, izjavivši da ga se nepravedno smatra "lošim čovjekom" te da vjeruje kako je nepravedno osuđen. Također ga je opisao kao "jednog od velikih boraca Palestinske oslobodilačke organizacije".<ref name="BBC_Chavez_Carlos_2009">{{cite news |title=Venezuela's Hugo Chavez defends 'Carlos the Jackal' |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8372250.stm |work=BBC News |date=2009 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> Francuska je nakon tih izjava pozvala venezuelanskog ambasadora i zatražila objašnjenje, ali je Chávez odbio povući svoje izjave.<ref name="AFP_Chavez_2009">{{cite news |author=AFP |title=Carlos the Jackal was 'revolutionary': Chavez |url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5gPAnS-tcpIftZp2CRHSEoXY1vCLw |archive-url=https://web.archive.org/web/20100417115855/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5gPAnS-tcpIftZp2CRHSEoXY1vCLw |archive-date=17. 4. 2010 |url-status=dead |work=Agence France-Presse |date=2009 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref><ref name="AlJazeera_Carlos_2011">{{cite news |author=Al Jazeera |title=‘Carlos the Jackal’ convicted in France |url=https://www.aljazeera.com/news/2011/12/16/carlos-the-jackal-convicted-in-france |work=Al Jazeera |date=16. 12. 2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Kasnija suđenja == U maju 2007. sudija za [[Sprječavanje i suzbijanje terorizma|borbu protiv terorizma]] Jean-Louis Bruguière naložio je novo suđenje Ramírezu Sánchezu po optužbama za "ubistva i uništavanje imovine upotrebom eksplozivnih sredstava" počinjena u Francuskoj 1982. i 1983. Dio napada bio je usmjeren na vozove, pri čemu je poginulo 11, a ranjeno gotovo 150 osoba.<ref name="BBC_Carlos_2007" /> Na suđenju 2011. Ramírez Sánchez negirao je bilo kakvu povezanost s tim događajima te je u znak protesta zbog uslova u zatvoru stupio u devetodnevni štrajk glađu.<ref name="AP_Carlos_2011">{{cite news |author=Associated Press |title=Cold War Mastermind Carlos the Jackal on Trial in France |url=https://www.foxnews.com/world/cold-war-mastermind-carlos-the-jackal-on-trial-in-france/ |work=Fox News |date=2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> Suđenje je počelo 7. novembra 2011. u Parizu. Istovremeno se u [[Suđenje u odsustvu|odsustvu]] sudilo i trojici drugih članova organizacije Ramíreza Sáncheza: [[Johannes Weinrich|Johannesu Weinrichu]], Christi Margot Fröhlich i Aliju Kamalu Al-Issawiju. Njemačka je odbila izručiti Weinricha i Fröhlich, dok je Al-Issawi, palestinski državljanin, prema dostupnim informacijama bio u bijegu. Ramírez Sánchez i dalje je negirao bilo kakvu umiješanost u napade.<ref name="Willsher_2011">{{cite news |last=Willsher |first=Kim |title=‘Carlos the Jackal’ goes on trial in France |url=https://www.latimes.com/world/la-xpm-2011-nov-07-la-fg-france-jackal-trial-20111108-story.html |work=Los Angeles Times |date=2011 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 15. decembra 2011. Ramírez Sánchez, Weinrich i Al-Issawi proglašeni su krivima i osuđeni na doživotni zatvor, dok je Fröhlich oslobođena optužbi.<ref name="AlJazeera_Carlos_2011" /> Ramírez Sánchez uložio je žalbu na presudu, a novo suđenje počelo je u maju 2013.<ref name="Liberation_Carlos_2013">{{cite news |title=Perpétuité requise en appel contre Carlos pour quatre attentats |url=http://www.liberation.fr/monde/2013/06/24/perpetuite-requise-en-appel-contre-carlos-pour-4-attentats_913416 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130627064822/http://www.liberation.fr/monde/2013/06/24/perpetuite-requise-en-appel-contre-carlos-pour-4-attentats_913416 |archive-date=27. 6. 2013 |url-status=dead |work=Libération |date=24. 6. 2013 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Žalba je odbijena 26. juna 2013, kada su sudije specijalizovanog suda za terorizam potvrdile njegovu kaznu doživotnog zatvora.<ref name="AP_Carlos_Appeal_2013">{{cite news |author=Associated Press |title=Carlos the Jackal loses appeal in French bombings |url=http://bigstory.ap.org/article/carlos-jackal-loses-appeal-french-bombings |archive-url=https://web.archive.org/web/20130630003818/http://bigstory.ap.org/article/carlos-jackal-loses-appeal-french-bombings |archive-date=2013 |url-status=dead |work=Associated Press |date=26. 6. 2013 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> U oktobru 2014. protiv njega je podignuta i optužnica za napad na [[Napad na Ambasadu Francuske u Haagu 1974.|Drugstore Publicis]] u Parizu u septembru 1974, kada je ručna bomba bačena u kafić usmrtila dvije, a ranila 34 osobe.<ref name="Liberation_Carlos_2014">{{cite news |author=AFP |title=Le terroriste Carlos renvoyé aux assises pour l'attentat du drugstore Saint-Germain |url=http://www.liberation.fr/societe/2014/10/07/le-terroriste-carlos-renvoye-aux-assises-pour-l-attentat-du-drugstore-saint-germain_1116486 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141008014250/http://www.liberation.fr/societe/2014/10/07/le-terroriste-carlos-renvoye-aux-assises-pour-l-attentat-du-drugstore-saint-germain_1116486 |archive-date=8. 10. 2014 |url-status=dead |work=Libération |agency=Agence France-Presse |date=2014 |access-date=5. 8. 2026 |language=fr}}</ref> Časopis ''Al Watan Al-Arabi'' objavio je 1979. intervju sa Sánchezom u kojem je priznao odgovornost za taj napad. Istragom je utvrđeno da je korištena ručna bomba ukradena iz baze američke vojske 1972, dok je druga bomba iste vrste pronađena u pariškom stanu Carlosove ljubavnice.<ref name="Rochiccioli_2017">{{cite news |last=Rochiccioli |first=Pierre |title=Globe-hopping former extremist 'Carlos the Jackal' is on trial again in France |url=https://www.businessinsider.com/carlos-the-jackal-faces-trial-again-in-france-2017-3 |work=Business Insider |agency=Agence France-Presse |date=2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> Carlos je negirao da je takav intervju ikada dao. Nakon dugotrajnog žalbenog postupka, u maju 2016. odlučeno je da se suđenje održi,<ref name="JamaicaObserver_Carlos_2016">{{cite news |title='Carlos the Jackal' must face trial for 1974 attack: appeal court |url=http://www.jamaicaobserver.com/news/-Carlos-the-Jackal--must-face-trial-for-1974-attack--appeal-court_59776 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202011811/http://www.jamaicaobserver.com/news/-Carlos-the-Jackal--must-face-trial-for-1974-attack--appeal-court_59776 |archive-date=2. 2. 2017 |url-status=dead |work=Jamaica Observer |date=2016 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> a ono je počelo u martu 2017.<ref name="Guardian_Carlos_2017">{{cite news |author=AFP |title=Carlos the Jackal to face trial in France over 1974 bombing |url=https://www.theguardian.com/world/2017/mar/12/carlos-the-jackal-to-face-trial-in-france-over-1974-bombing |work=The Guardian |agency=Agence France-Presse |date=2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> Dana 28. marta 2017. osuđen je na još jednu kaznu doživotnog zatvora.<ref name="Anderson_2017">{{cite news |last=Anderson |first=Gary |title='Carlos the Jackal' jailed over 1974 Paris grenade attack |url=https://news.sky.com/story/carlos-the-jackal-jailed-over-1974-paris-grenade-attack-10816476 |work=Sky News |date=2017 |access-date=5. 8. 2026 |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Šakal, Carlos}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Michelena]] [[Kategorija:Suđenja za ubistvo]] [[Kategorija:Članovi Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] [[Kategorija:Terorizam u Venecueli]] sodrgv6kdia6ock5vyv25b93krkqq1s 0 536460 3916445 2026-08-04T12:46:23Z ~2026-42846-75 184362 Nova stranica: U [[organska hemija|organskoj hemiji]], '''dikarboksilna kiselina''' je [[organski spoj]] koji sadrži dvije [[karboksilna grupa|karboksilne grupe]] ({{chem2|\sCOOH}}). Opća [[molekularna formula]] za dikarboksilne kiseline može se napisati kao {{chem2|HO2C\sR\sCO2H}}, gdje R može biti [[alifatski spoj|alifatski]] ili [[aromatski spoj]].<ref name="Ullmanns">Boy Cornils, Peter Lappe "Dicarboxylic Acids, Aliphatic" in Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry 2014, Wil... 3916445 wikitext text/x-wiki U [[organska hemija|organskoj hemiji]], '''dikarboksilna kiselina''' je [[organski spoj]] koji sadrži dvije [[karboksilna grupa|karboksilne grupe]] ({{chem2|\sCOOH}}). Opća [[molekularna formula]] za dikarboksilne kiseline može se napisati kao {{chem2|HO2C\sR\sCO2H}}, gdje R može biti [[alifatski spoj|alifatski]] ili [[aromatski spoj]].<ref name="Ullmanns">Boy Cornils, Peter Lappe "Dicarboxylic Acids, Aliphatic" in Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry 2014, Wiley-VCH, Weinheim. {{doi|10.1002/14356007.a08_523.pub3}}</ref> Općenito, dikarboksilne kiseline pokazuju slično hemijsko ponašanje i reaktivnost kao [[karboksilna kiselina|monokarboksilne kiseline]].<ref name="Ullmanns"/> Dikarboksilne kiseline obično su bezbojne čvrste tvari. Širok spektar dikarboksilnih kiselina koristi se u industriji. [[Adipična kiselina]], naprimjer, prekursor je određenih vrsta [[najlon]]a. Širok spektar dikarboksilnih kiselina se nalazi u prirodi. [[Asparaginska kiselina|Asparaginska]] i [[glutaminska kiselina]] su dvije [[aminokiseline]] koje se nalaze u svim živim bićima. Ćilibarna i [[fumarna kiselina]] su neophodne za [[metabolizam]]. Poznat je veliki inventar derivata, uključujući mnoge mono- i diestere, [[amid]]e itd.<ref name="Bernthsen22">{{cite book |last1=Bernthsen |first1=A. |title=Organic Chemistry |date=1922 |publisher=Blackie & Son |location=London |page=242}}</ref> ==Djelimična lista zasićenih dikarboksilnih kiselina == Neki uobičajeni ili ilustrativni primjeri :{| class="wikitable skin-invert-image" |+ !C ! n !! Uobičajeni naziv !! Sistematski [[IUPAC]] naziv !! Struktura !! pK_a1 !! pK_a2 !! [[PubChem]] |- |C2 | 0 || [[Oksalna kiselina]] || Etandioinska kiselina || [[Slika:Oxalsäure2.svg|60px]] || 1,27 || 4,27 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/971 971] |- |C3 | 1 || [[Malonska kiselina]] || Propandioinska kiselina || [[Slika:Malonsäure.svg|80px]] || 2,85 || 5,05 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/867 867] |- |C4 | 2 || [[Sukcinska kiselina]] || Butandioinska kiselina || [[Slika:Kwas bursztynowy007.svg|100px]] || 4,21 || 5,41 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/1110 1110] |- |C5 | 3 || [[Glutarna kiselina]] || Pentandioinska kiselina || [[Slika:Glutaric acid.png|120px]] || 4,34 || 5,41 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/743 743] |- |C6 | 4 || [[Adipična kiselina]] || Heksandiokiselina || [[Slika:Adipic acid.svg|140px]] || 4,41 || 5,41 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/196 196] |- |C7 | 5 || [[Pimelična kiselina]] || Heptandioinska kiselina || [[Slika:Heptanedioic acid 200.svg|160px]] || 4,50 || 5,43 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/385 385] |- |C8 | 6 || [[Suberinska kiselina]] || Oktandioinska kiselina || [[Slika:Suberic acid.svg|180px]] || 4,526 || 5,498 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/10457 10457] |- |C8 | 6 || || [[1,4- Cikloheksandikarboksilna kiselina]] || [[Slika:1,4-cyclohexanedicarboxylicAcid.svg|180px]] || || ||[https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/14106 14106] |- |C9 | 7 || [[Azelaična kiselina]] || Nonandiična kiselina || [[Slika:Azelaic acid.svg|200px]] || 4,550 || 5,498 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/2266 2266] |- |C10 | 8 || [[Sebacinska kiselina]] || Dekandiokiselina || [[Slika:Sebacic acid.png|220px]] || 4,720 || 5,450 || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5192 5192] |- |C11 | 9 || || Nedekanedioinska kiselina || [[Slika:Undecanedioic acid.svg|240px]] || || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/15816 15816] |- |C12 | 10 || || [[Dodekanedioinska kiselina]] || [[Slika:Dodecanedioic acid structure.svg|260px]] | || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/12736 12736] |- |C13 | 11 || [[Brasilna kiselina]] || Tridekanedioinska kiselina || [[Slika:Brassylic acid.svg|280px]] || || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/10458 10458] |- |C14 | 12 || [[Tetradekandioinska kiselina]] || Tetradekandioinska kiselina || || || || |- |C16 | 14 || [[Tapsinska kiselina]] || Heksadekanedioinska kiselina || [[Slika:Thapsiasäure.svg|300px]] || || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/10459 10459] |- |C21 | 19 || [[Japanska kiselina]] || Heneikozandioinska kiselina || [[Slika:Japanic acid v2.svg|200px]] || || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/9543668 9543668] |- |C22 | 20 || Felogena kiselina || [[Dokozandiolna kiselina]] || [[Slika:Docosanedioic acid.svg|280px]] || || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/244872 244872] |- |C30 | 28 || [[Ekvizetolna kiselina]] || Tetradekanedioinska kiselina || [[Slika:Equisetolic acid v2.svg|280px]] || || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5322010 5322010] |} == Nezasićene dikarboksilne kiseline == :{| class="wikitable skin-invert-image" |+ |- ! Tip !! Uobičajeni naziv !! [[IUPAC]] naziv !! [[Izomer]] !! [[Strukturna formula]] !! [[PubChem]] |- | rowspan="7" | Mononezasićene || [[Maleinska kiselina]] || (''Z'')-Butendioinska kiselina || cis || [[Slika:Maleic-acid-2D-skeletal-A.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/444266 444266] |- | [[Fumarna kiselina]] || (''E'')-Butendioinska kiselina || trans || [[Slika:Fumarsäure.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/444972 444972] |- | rowspan="2" | [[Glutakonska kiselina]] || (''Z'')-Pent-2-endioinska kiselina || cis || [[Slika:Glutaconic acid cis vinyl-H.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5370328 5370328] |- | (''E'')- Pent-2-endioinska kiselina || trans || [[Slika:Glutaconic acid trans vinyl-H.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5280498 5280498] |- | || [[2- Decenedioinska kiselina]] || trans || [[Slika:2-Decenedioic acid.svg|200px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/6442613 6442613] |- | [[Traumatska kiselina]] || Dodec-2-endioinska kiselina || trans || [[Slika:Traumatic acid structure.png|200px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5283028 5283028] |- | rowspan="4" | Dinezasićene || rowspan=3 | [[Mukonska kiselina]] || (2''E'',4''E'')-Heksa-2,4-dienedioinska kiselina trans,trans| [[Slika:muconic acid EE.svg|100px]] | [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5356793 5356793] |- | (2''Z'',4''E'')- Heksa-2,4-dienedioinska kiselina || cis,trans || [[Slika:muconic acid EZ.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5280614 280518] |- | (2''Z'',4''Z'')- Heksa-2,4-dienedioinska kiselina || cis,cis || [[Slika:muconic acid ZZ.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5280518 5280518] |- | Glutinska kiselina<br />(Alen-1,3-dikarboksilna kiselina) || (''RS'')-[[Penta-2,3-dienedioinska kiselina]] || || HO₂CCH=C=CHCO₂H || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5242834 5242834] |- | rowspan="3" | Razgranata || [[Citrakonska kiselina]] || (2''Z'')-2-Metilbut-2-endioinska kiselina || cis || [[Slika:Citraconic acid.svg|100px|alt=HO₂CCH=C(CH₃)CO₂H]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/643798 643798] |- | [[Mezakonska kiselina]] || (2''E'')-2-Metil-2-butendioinska kiselina || trans || [[Slika:Mesaconic-acid-2D-skeletal.svg|100px|alt=HO₂CCH=C(CH₃)CO₂H]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/638129 638129] |- | [[Itakonska kiselina]] || 2-Metilidenbutandioinska kiselina || – || [[Slika:Itaconic acid.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/811 811] |- | rowspan="7" | Acetilenska ||[[Acetilendikarboksilna kiselina]] || But-2-Indioinska kiselina || neprimjenjivo || [[Slika:Acetylenedicarboxylic acid.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/371 371] |- |} == Substituted dicarboxylic acids == :{| class="wikitable skin-invert-image" |+ |- ! Uobičajeni naziv !! [[IUPAC]] naziv !! [[Strukturna formula]] !! [[PubChem]] |- | [[Tartronska kiselina]] || 2-Hidroksipropandioinska kiselina || [[Slika:Tartronic acid.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/45 45] |- | [[Mezoksalna kiselina]] || Oksopropandioinska kiselina || [[Slika:Mesoxalic acid.png|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/10132 10132] |- | [[Jabučna kiselina]] || Hidroksibutandioinska kiselina || [[Slika:Äpfelsäure3.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/525 525] |- | [[Vinska kiselina]] || 2,3-Dihidroksibutandioinska kiselina || [[Slika:Tartaric acid.svg|120px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/875 875] |- | [[Oksalosirćetna kiselina]] || Oksobutandioinska kiselina || [[Slika:Oxaloacetic acid.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/970 970] |- | [[Asparaginska kiselina]] || 2-Aminobutandioinska kiselina || [[Slika:Asparaginsäure - Aspartic acid.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/5960 5960] |- |[[Dioksosukcinska kiselina]] || Dioksobutandioinska kiselina || [[Slika:Dioxosuccinic acid.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/82062 82062] |- | [[Alfa-hidroksiglutarna kiselina|α-Hidroksiglutarna kiselina]] || 2-Hidroksipentandioinska kiselina || [[Slika:Alpha-hydroxyglutaric acid.png|120px]] || [https://web.archive.org/web/20150729132638/http://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/2-hydroxyglutaric_acid 43] |- | [[Arabinarična kiselina]] || 2,3,4-Trihidroksipentandioinska kiselina || || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/109475 109475] |- | [[Acetonedikarboksilna kiselina]] || 3-Oksopentandiokiselina || [[Slika:Structural formula of acetonedicarboxylic acid.svg|100px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/68328 68328] |- | [[α-Ketoglutarna kiselina]] || 2-Oksopentandioinska kiselina || [[Slika:Alpha-ketoglutaric acid.png|120px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/51 51] |- | [[Glutaminska kiselina]] || 2-Aminopentanedioinska kiselina || [[Slika:Glutaminsäure - Glutamic acid.svg|120px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/611 611] |- | [[Diaminopimelična kiselina]] || (2R,6S)-2,6-Diaminoheptandioinska kiselina || [[Slika:Diaminopimelic acid.svg|150px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/865 865] |- | [[Šećerna kiselina]] || (2S,3S,4S,5R)-2,3,4,5-Tetrahidroksiheksandiolna kiselina || [[Slika:Glucaric acid structure.svg|150px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/33037 33037] |} == Aromatske dikarboksilne kiseline == :{| class="wikitable skin-invert-image" |+ ! Uobičajeni nazivi !! [[IUPAC]] naziv !! [[Strukturna formula]]|| [[PubChem]] |- | [[Ftalna kiselina]]<br />''o''-Ftalna kiselina || Benzen-1,2-dikarboksilna kiselina || [[Slika:Phthalic-acid-2D-skeletal.png|80px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/1017 1017] |- | [[Izoftalna kiselina]]<br />''m''-Ftalna kiselina || Benzen-1,3-dikarboksilna kiselina || [[Slika:Isophthalic-acid-2D-skeletal.png|120px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/8496 8496] |- | [[Tereftalna kiselina]]<br />''p''-Ftalna kiselina || Benzen-1,4-dikarboksilna kiselina || [[Slika:Terephthalic-acid-2D-skeletal.png|120px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/7489 7489] |- | [[Difenilna kiselina]]<br />Bifenil-2,2′-dikarboksilna kiselina || 2-(2-Karboksifenil)benzoeva kiselina || [[Slika:Diphenic Acid Structural Formula V.1.svg|110px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/10210 10210] |- | [[2,6-Naftalendikarboksilna kiselina]] || 2,6-Naftalendikarboksilna kiselina acid || [[Slika:2,6-Naphthalenedicarboxylic acid.svg|150px]] || [https://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/compound/14357 14357] |} Tereftalna kiselina je [[robna hemikalija]] koja se koristi u proizvodnji [[poliestera]] poznatog pod robnim markama kao što su [[Terylene|PET, Terylene, Dacron i Lavsan]]. == Također pogledajte == * [[Dikarboksilne kiseline razgranatog lanca]] * [[Trikarboksilna kiselina]] == Reference == {{Refspisak|colwidth=30em}} == Vanjski linkovi == * [http://www.lipidmaps.org/data/structure/LMSDSearch.php?Mode=ProcessClassSearch&LMID=LMFA0117 Lipidomics gateway Structure Database Dicarboxylic acids] * {{cite web |last1=Dijkstra |first1=Albert J. |title=Trivial names of fatty acids-Part 1. |url=http://lipidlibrary.aocs.org/resource-material/trivial-names-of-fatty-acids-part-1 |website=lipidlibrary.aocs.org |access-date=24 June 2019}} {{Authority control}} [[Kategorija:Dikarboksilne kiseline| ]] [[Kategorija:Organska hemija ]] 5ceoiu26denyz5g5gvrsjuakwgtw71l 0 536461 3916449 2026-08-04T13:31:24Z Chulumia 87617 Nova stranica: {{Geokutija | Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Dobrinja (Istočno Sarajevo) | vrsta = Gradsko naselje i urbani centar | slika = Promenada Istočno Sarajevo.jpg | opis_slike = Centralno šetalište na Dobrinji u Istočnom Sarajevu <!-- *** Države, regije *** --> | država = Bosna i Hercegovina | entitet = [[Republika Srpska]] | općina = [[Istočna Ilidža]] / Isto... 3916449 wikitext text/x-wiki {{Geokutija | Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Dobrinja (Istočno Sarajevo) | vrsta = Gradsko naselje i urbani centar | slika = Promenada Istočno Sarajevo.jpg | opis_slike = Centralno šetalište na Dobrinji u Istočnom Sarajevu <!-- *** Države, regije *** --> | država = Bosna i Hercegovina | entitet = [[Republika Srpska]] | općina = [[Istočna Ilidža]] / [[Istočno Novo Sarajevo]] | grad = [[Istočno Sarajevo]] <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 520 | širina_stepeni = 43 | širina_minuta = 49 | širina_sekundi = 49 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18 | dužina_minuta = 22 | dužina_sekundi = 44 | dužina_IZ = E <!-- *** Ostalo *** --> | poštanski_kod = 71123 | pozivni_broj = 057 | karta = Bosna i Hercegovina }} '''Dobrinja''' predstavlja stambeno i urbano jezgro, primarni komercijalni centar te administrativno središte grada [[Istočno Sarajevo]] (entitet [[Republika Srpska]]), u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Planski građena kao integralni dio velikog i modernog sarajevskog stambenog kompleksa Dobrinja, ova sekcija naselja danas funkcioniše kao uže gradsko središte i tačka spajanja dviju općina: [[Istočna Ilidža]] i [[Istočno Novo Sarajevo]]. Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] i povlačenja međuentitetske linije razgraničenja, ovaj dio Dobrinje se razvijao samostalno u visokourbanizovan gradski prostor koji je fizički, morfološki i arhitektonski ostao direktno spojen sa podrejonima Dobrinje u Federaciji BiH (općina [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]])<ref name="unsa-geografski-pregled" />. == Geografski položaj i urbana centralnost == Sektor Dobrinje pod upravom Istočnog Sarajeva teritorijalno obuhvata istorijske podrejone '''Dobrinja IV''' (južni i istočni dio) i '''Dobrinja I''' (južni dio), koji su građevinski sjedinjeni sa modernim naseljem Lukavica. Naselje karakteriše izrazito visoka gustina naseljenosti i urbanizam stambenih blokova, karakterističan za kasnu socijalističku arhitekturu, koji je u postdejtonskom periodu dopunjen intenzivnim razvojem novih stambeno-poslovnih lamela. Na ovom prostoru koncentrisana je glavna privredna i društvena infrastruktura regije, uključujući tržne centare (Bingo, Lidl, Tom i Kort), poslovnice komercijalnih banaka, administrativna sjedišta te centralnu pješačku zonu — '''Šetalište dr. Miodrag Lazić''' (centralnu istočnosarajevsku promenadu), koje se prostire kroz Dobrinju I i povezuje ovo naselje sa Lukavicom<ref name="ins-prostorni-plan" />. == Historija == === Izgradnja i Olimpijske igre === Projektovanje i izgradnja Dobrinje započeli su krajem 1970-ih godina s ciljem rješavanja stambene krize uslijed naglog demografskog rasta Sarajeva. Kompleks je realizovan u faza, a neposredno pred [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine u Sarajevu, novosagrađeni objekti na Dobrinji (uključujući faza I i IV) funkcionisali su kao pomoćno olimpijsko selo za smještaj tehničkog osoblja i akreditovanih međunarodnih novinara. Nakon završetka igara, stanovi su dodijeljeni građanima, čime je Dobrinja postala jedno od najmodernijih i najprogresivnijih naselja u gradu. === Ratni period i opsada Sarajeva (1992–1995) === Tokom [[Agresija na Bosnu i Hercegovinu|agresije na Bosnu i Hercegovinu]] i [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], Dobrinja je zbog svog neposrednog dodira sa strateškim vojnim kompleksom i kasarnama u Lukavici bila poprište žestokih i razornih urbanih borbi. Naselje se nalazilo na prvoj liniji fronta i pretrpjelo je katastrofalna razaranja stambenog fonda, komunalne mreže, uz velike civilne žrtve. === Dejtonska podjela i arbitraža OHR-a (2001) === Nakon 1995. godine, tehničko povlačenje međuentitetske linije razgraničenja prema Dejtonskom sporazumu presjeklo je naselje na neprirodan način, prolazeći kroz unutrašnjost stambenih zgrada, ulaze i privatne stanove. Ova situacija je uzrokovala ozbiljne administrativne, pravne i bezbjednosne probleme za lokalno stanovništvo. Kako bi se riješio ovaj teritorijalni spor, Ured visokog predstavnika (OHR) formirao je međunarodnu arbitražnu komisiju na čelu sa irskim pravnikom Diarmuidom Sheridanom. Dana '''24. aprila 2001. godine''', objavljena je historijska „Odluka o arbitraži za područje Dobrinje” kojom je linija razgraničenja prilagođena tako da prati glavne ulične tokove i saobraćajnice. Tom odlukom, veći stambeni blokovi unutar Dobrinje I (južni dio) i Dobrinja IV (južni i istočni dio) pravno su i definitivno integrisani u sastav Republike Srpske (općina Istočna Ilidža i mali dio Istočno Novo Sarajevo) , dok je Federacija BiH zadržala kontrolu nad Dobrinjom II (koja predstavnja centar općine Novi Grad), Dobrinje III i Dobrinje V, te dijelova Dobrinje IV i I sa Aerodromskim naseljem.<ref name="ohr-arbitration-2001" />. == Građevinska ekspanzija == U godinama nakon donošenja arbitražne odluke, prostor Dobrinje u Istočnom Sarajevu bilježi kontinuiranu građevinsku ekspanziju. Duž centralnog pješačkog šetališta dr. Miodrag Lazić izgrađen je niz modernih stambeno-poslovnih kompleksa i objekata visokog standarda, što konstantno transformiše nekadašnje socijalističko naselje u savremeni trgovački i urbani centar sa visokom cijenom nekretnina na tržištu. == Značajni objekti == * '''Hram Svetog Vasilija Ostroškog na Veljinama''' – Centralni pravoslavni duhovni hram za urbani dio grada. * '''Međunarodna autobuska stanica Istočno Sarajevo''' – Glavno regionalno transportno čvorište smješteno na samom rubu Dobrinje I i Lukavice. * U neposrednoj blizini entitetske linije nalaze se i okretnice sarajevskog trolejbuskog saobraćaja (linije 103 i 107), koje stanovnicima pružaju direktnu saobraćajnu vezu sa svim dijelovima Sarajeva<ref name="moovit-transit" />. == Također pogledajte == * [[Dobrinja]] * [[Istočna Ilidža]] * [[Istočno Novo Sarajevo]] * [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] * [[Istočno Sarajevo]] * [[Sarajevo]] == Reference == {{reflist|refs= <ref name="ohr-arbitration-2001">{{cite web | url = http://ohr.int | title = Decision on the Arbitration for the Dobrinja Area | publisher = Office of the High Representative (OHR) | date = 24 April 2001 | accessdate = 2026-08-04 | quote = Pravno obavezujuća arbitražna odluka Diarmuida Sheridana kojom se redefiniše međuentitetska linija razgraničenja i stambeni blokovi Dobrinje I i IV definitivno integrišu u entitet Republika Srpska. }}</ref> <ref name="unsa-geografski-pregled">{{cite web | url = https://pmf.unsa.ba | title = Utjecaj linije razgraničenja na urbanu i saobraćajnu strukturu naselja Dobrinja | publisher = Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu – Odsjek za geografiju | page = 55–62 | accessdate = 2026-08-04 }}</ref> <ref name="ins-prostorni-plan">{{cite web | url = https://opstinains.net | title = Izmjene i dopune Prostornog plana razvoja i urbane centralnosti zone Lukavica-Dobrinja | publisher = Opština Istočno Novo Sarajevo | page = 34–37 | accessdate = 2026-08-04 | quote = Regulacioni akti koji definišu uspostavljanje centralnog gradskog šetališta (Šetalište dr. Miodrag Lazić) i zonu intenzivne građevinske ekspanzije. }}</ref> <ref name="moovit-transit">{{cite web | url = https://moovitapp.com | title = Mreža javnog prevoza i trolejbusi na Dobrinji | publisher = Moovitapp | accessdate = 2026-08-04 }}</ref> }} s7xuxxutopx0oxmt2531or7d7g0a5ss 3916453 3916449 2026-08-04T14:25:26Z AnToni 2325 3916453 wikitext text/x-wiki {{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Kategorizacija}} {{Geokutija | Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Dobrinja (Istočno Sarajevo) | vrsta = Gradsko naselje i urbani centar | slika = Promenada Istočno Sarajevo.jpg | opis_slike = Centralno šetalište na Dobrinji u Istočnom Sarajevu <!-- *** Države, regije *** --> | država = Bosna i Hercegovina | entitet = [[Republika Srpska]] | općina = [[Istočna Ilidža]] / [[Istočno Novo Sarajevo]] | grad = [[Istočno Sarajevo]] <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 520 | širina_stepeni = 43 | širina_minuta = 49 | širina_sekundi = 49 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18 | dužina_minuta = 22 | dužina_sekundi = 44 | dužina_IZ = E <!-- *** Ostalo *** --> | poštanski_kod = 71123 | pozivni_broj = 057 | karta = Bosna i Hercegovina }} '''Dobrinja''' predstavlja stambeno i urbano jezgro, primarni komercijalni centar te administrativno središte grada [[Istočno Sarajevo]] (entitet [[Republika Srpska]]), u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Planski građena kao integralni dio velikog i modernog sarajevskog stambenog kompleksa Dobrinja, ova sekcija naselja danas funkcioniše kao uže gradsko središte i tačka spajanja dviju općina: [[Istočna Ilidža]] i [[Istočno Novo Sarajevo]]. Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] i povlačenja međuentitetske linije razgraničenja, ovaj dio Dobrinje se razvijao samostalno u visokourbanizovan gradski prostor koji je fizički, morfološki i arhitektonski ostao direktno spojen sa podrejonima Dobrinje u Federaciji BiH (općina [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]])<ref name="unsa-geografski-pregled" />. == Geografski položaj i urbana centralnost == Sektor Dobrinje pod upravom Istočnog Sarajeva teritorijalno obuhvata istorijske podrejone Dobrinja IV (južni i istočni dio) i Dobrinja I (južni dio), koji su građevinski sjedinjeni sa modernim naseljem Lukavica. Naselje karakteriše izrazito visoka gustina naseljenosti i urbanizam stambenih blokova, karakterističan za kasnu socijalističku arhitekturu, koji je u postdejtonskom periodu dopunjen intenzivnim razvojem novih stambeno-poslovnih lamela. Na ovom prostoru koncentrisana je glavna privredna i društvena infrastruktura regije, uključujući tržne centre, poslovnice komercijalnih banaka, administrativna sjedišta te centralnu pješačku zonu — Šetalište dr. Miodrag Lazić (centralnu istočnosarajevsku promenadu), koje se prostire kroz Dobrinju I i povezuje ovo naselje sa Lukavicom<ref name="ins-prostorni-plan" />. == Historija == === Izgradnja i Olimpijske igre === Projektovanje i izgradnja Dobrinje započeli su krajem 1970-ih godina s ciljem rješavanja stambene krize uslijed naglog demografskog rasta Sarajeva. Kompleks je realizovan u faza, a neposredno pred [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine u Sarajevu, novosagrađeni objekti na Dobrinji (uključujući faza I i IV) funkcionisali su kao pomoćno olimpijsko selo za smještaj tehničkog osoblja i akreditovanih međunarodnih novinara. Nakon završetka igara, stanovi su dodijeljeni građanima, čime je Dobrinja postala jedno od najmodernijih i najprogresivnijih naselja u gradu. === Ratni period i opsada Sarajeva (1992–1995) === Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosnu i Hercegovinu]] i [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], Dobrinja je zbog svog neposrednog dodira sa strateškim vojnim kompleksom i kasarnama u Lukavici bila poprište urbanih borbi. Naselje se nalazilo na prvoj liniji fronta i pretrpjelo je razaranja stambenog fonda, komunalne mreže, uz velike civilne žrtve. === Dejtonska podjela i arbitraža OHR-a (2001) === Nakon 1995, tehničko povlačenje međuentitetske linije razgraničenja prema Dejtonskom sporazumu presjeklo je naselje na neprirodan način, prolazeći kroz unutrašnjost stambenih zgrada, ulaze i privatne stanove. Ova situacija je uzrokovala ozbiljne administrativne, pravne i bezbjednosne probleme za lokalno stanovništvo. Kako bi se riješio ovaj teritorijalni spor, Ured visokog predstavnika (OHR) formirao je međunarodnu arbitražnu komisiju na čelu sa irskim pravnikom Diarmuidom Sheridanom. Dana 24. aprila 2001, objavljena je „Odluka o arbitraži za područje Dobrinje” kojom je linija razgraničenja prilagođena tako da prati glavne ulične tokove i saobraćajnice. Tom odlukom, veći stambeni blokovi unutar Dobrinje I (južni dio) i Dobrinja IV (južni i istočni dio) pravno su i definitivno integrisani u sastav Republike Srpske (općina Istočna Ilidža i mali dio Istočno Novo Sarajevo) , dok je Federacija BiH zadržala kontrolu nad Dobrinjom II (koja predstavlja centar općine Novi Grad), Dobrinje III i Dobrinje V, te dijelova Dobrinje IV i I sa Aerodromskim naseljem.<ref name="ohr-arbitration-2001" />. == Građevinska ekspanzija == U godinama nakon donošenja arbitražne odluke, prostor Dobrinje u Istočnom Sarajevu bilježi kontinuiranu građevinsku ekspanziju. Duž centralnog pješačkog Šetališta dr. Miodrag Lazić izgrađen je niz modernih stambeno-poslovnih kompleksa i objekata visokog standarda, što konstantno transformiše nekadašnje socijalističko naselje u savremeni trgovački i urbani centar sa visokom cijenom nekretnina na tržištu. == Značajni objekti == * Hram Svetog Vasilija Ostroškog na Veljinama – Centralni pravoslavni duhovni hram za urbani dio grada. * Međunarodna autobuska stanica Istočno Sarajevo – Glavno regionalno transportno čvorište smješteno na samom rubu Dobrinje I i Lukavice. * U neposrednoj blizini entitetske linije nalaze se i okretnice sarajevskog trolejbuskog saobraćaja (linije 103 i 107), koje stanovnicima pružaju direktnu saobraćajnu vezu sa svim dijelovima Sarajeva<ref name="moovit-transit" />. == Također pogledajte == * [[Dobrinja]] * [[Istočna Ilidža]] * [[Istočno Novo Sarajevo]] * [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] * [[Istočno Sarajevo]] * [[Sarajevo]] == Reference == {{reflist|refs= <ref name="ohr-arbitration-2001">{{cite web | url = http://ohr.int | title = Decision on the Arbitration for the Dobrinja Area | publisher = Office of the High Representative (OHR) | date = 24 April 2001 | accessdate = 2026-08-04 | quote = Pravno obavezujuća arbitražna odluka Diarmuida Sheridana kojom se redefiniše međuentitetska linija razgraničenja i stambeni blokovi Dobrinje I i IV definitivno integrišu u entitet Republika Srpska. }}</ref> <ref name="unsa-geografski-pregled">{{cite web | url = https://pmf.unsa.ba | title = Utjecaj linije razgraničenja na urbanu i saobraćajnu strukturu naselja Dobrinja | publisher = Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu – Odsjek za geografiju | page = 55–62 | accessdate = 2026-08-04 }}</ref> <ref name="ins-prostorni-plan">{{cite web | url = https://opstinains.net | title = Izmjene i dopune Prostornog plana razvoja i urbane centralnosti zone Lukavica-Dobrinja | publisher = Opština Istočno Novo Sarajevo | page = 34–37 | accessdate = 2026-08-04 | quote = Regulacioni akti koji definišu uspostavljanje centralnog gradskog šetališta (Šetalište dr. Miodrag Lazić) i zonu intenzivne građevinske ekspanzije. }}</ref> <ref name="moovit-transit">{{cite web | url = https://moovitapp.com | title = Mreža javnog prevoza i trolejbusi na Dobrinji | publisher = Moovitapp | accessdate = 2026-08-04 }}</ref> }} ohpotv28l6lujuu8yyytwzdyi4pvbco 3916456 3916453 2026-08-04T14:30:43Z AnToni 2325 3916456 wikitext text/x-wiki {{Čišćenje}}{{Standardi}}{{Kategorizacija}}{{Wiki}} {{Infokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Dobrinja (Istočno Sarajevo) | vrsta = Gradsko naselje i urbani centar | slika = Promenada Istočno Sarajevo.jpg | opis_slike = Centralno šetalište na Dobrinji u Istočnom Sarajevu <!-- *** Države, regije *** --> | država = Bosna i Hercegovina | entitet = [[Republika Srpska]] | općina = [[Istočna Ilidža]] / [[Istočno Novo Sarajevo]] | grad = [[Istočno Sarajevo]] <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 520 | širina_stepeni = 43 | širina_minuta = 49 | širina_sekundi = 49 | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 18 | dužina_minuta = 22 | dužina_sekundi = 44 | dužina_IZ = E <!-- *** Ostalo *** --> | poštanski_kod = 71123 | pozivni_broj = 057 | karta = }} '''Dobrinja''' predstavlja stambeno i urbano jezgro, primarni komercijalni centar te administrativno središte grada [[Istočno Sarajevo]] (entitet [[Republika Srpska]]), u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Planski građena kao integralni dio velikog i modernog sarajevskog stambenog kompleksa Dobrinja, ova sekcija naselja danas funkcioniše kao uže gradsko središte i tačka spajanja dviju općina: [[Istočna Ilidža]] i [[Istočno Novo Sarajevo]]. Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] i povlačenja međuentitetske linije razgraničenja, ovaj dio Dobrinje se razvijao samostalno u visokourbanizovan gradski prostor koji je fizički, morfološki i arhitektonski ostao direktno spojen sa podrejonima Dobrinje u Federaciji BiH (općina [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]])<ref name="unsa-geografski-pregled" />. == Geografski položaj i urbana centralnost == Sektor Dobrinje pod upravom Istočnog Sarajeva teritorijalno obuhvata istorijske podrejone Dobrinja IV (južni i istočni dio) i Dobrinja I (južni dio), koji su građevinski sjedinjeni sa modernim naseljem Lukavica. Naselje karakteriše izrazito visoka gustina naseljenosti i urbanizam stambenih blokova, karakterističan za kasnu socijalističku arhitekturu, koji je u postdejtonskom periodu dopunjen intenzivnim razvojem novih stambeno-poslovnih lamela. Na ovom prostoru koncentrisana je glavna privredna i društvena infrastruktura regije, uključujući tržne centre, poslovnice komercijalnih banaka, administrativna sjedišta te centralnu pješačku zonu — Šetalište dr. Miodrag Lazić (centralnu istočnosarajevsku promenadu), koje se prostire kroz Dobrinju I i povezuje ovo naselje sa Lukavicom<ref name="ins-prostorni-plan" />. == Historija == === Izgradnja i Olimpijske igre === Projektovanje i izgradnja Dobrinje započeli su krajem 1970-ih godina s ciljem rješavanja stambene krize uslijed naglog demografskog rasta Sarajeva. Kompleks je realizovan u faza, a neposredno pred [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine u Sarajevu, novosagrađeni objekti na Dobrinji (uključujući faza I i IV) funkcionisali su kao pomoćno olimpijsko selo za smještaj tehničkog osoblja i akreditovanih međunarodnih novinara. Nakon završetka igara, stanovi su dodijeljeni građanima, čime je Dobrinja postala jedno od najmodernijih i najprogresivnijih naselja u gradu. === Ratni period i opsada Sarajeva (1992–1995) === Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosnu i Hercegovinu]] i [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], Dobrinja je zbog svog neposrednog dodira sa strateškim vojnim kompleksom i kasarnama u Lukavici bila poprište urbanih borbi. Naselje se nalazilo na prvoj liniji fronta i pretrpjelo je razaranja stambenog fonda, komunalne mreže, uz velike civilne žrtve. === Dejtonska podjela i arbitraža OHR-a (2001) === Nakon 1995, tehničko povlačenje međuentitetske linije razgraničenja prema Dejtonskom sporazumu presjeklo je naselje na neprirodan način, prolazeći kroz unutrašnjost stambenih zgrada, ulaze i privatne stanove. Ova situacija je uzrokovala ozbiljne administrativne, pravne i bezbjednosne probleme za lokalno stanovništvo. Kako bi se riješio ovaj teritorijalni spor, Ured visokog predstavnika (OHR) formirao je međunarodnu arbitražnu komisiju na čelu sa irskim pravnikom Diarmuidom Sheridanom. Dana 24. aprila 2001, objavljena je „Odluka o arbitraži za područje Dobrinje” kojom je linija razgraničenja prilagođena tako da prati glavne ulične tokove i saobraćajnice. Tom odlukom, veći stambeni blokovi unutar Dobrinje I (južni dio) i Dobrinja IV (južni i istočni dio) pravno su i definitivno integrisani u sastav Republike Srpske (općina Istočna Ilidža i mali dio Istočno Novo Sarajevo) , dok je Federacija BiH zadržala kontrolu nad Dobrinjom II (koja predstavlja centar općine Novi Grad), Dobrinje III i Dobrinje V, te dijelova Dobrinje IV i I sa Aerodromskim naseljem.<ref name="ohr-arbitration-2001" />. == Građevinska ekspanzija == U godinama nakon donošenja arbitražne odluke, prostor Dobrinje u Istočnom Sarajevu bilježi kontinuiranu građevinsku ekspanziju. Duž centralnog pješačkog Šetališta dr. Miodrag Lazić izgrađen je niz modernih stambeno-poslovnih kompleksa i objekata visokog standarda, što konstantno transformiše nekadašnje socijalističko naselje u savremeni trgovački i urbani centar sa visokom cijenom nekretnina na tržištu. == Značajni objekti == * Hram Svetog Vasilija Ostroškog na Veljinama – Centralni pravoslavni duhovni hram za urbani dio grada. * Međunarodna autobuska stanica Istočno Sarajevo – Glavno regionalno transportno čvorište smješteno na samom rubu Dobrinje I i Lukavice. * U neposrednoj blizini entitetske linije nalaze se i okretnice sarajevskog trolejbuskog saobraćaja (linije 103 i 107), koje stanovnicima pružaju direktnu saobraćajnu vezu sa svim dijelovima Sarajeva<ref name="moovit-transit" />. == Također pogledajte == * [[Dobrinja]] * [[Istočna Ilidža]] * [[Istočno Novo Sarajevo]] * [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] * [[Istočno Sarajevo]] * [[Sarajevo]] == Reference == {{reflist|refs= <ref name="ohr-arbitration-2001">{{cite web | url = http://ohr.int | title = Decision on the Arbitration for the Dobrinja Area | publisher = Office of the High Representative (OHR) | date = 24 April 2001 | accessdate = 2026-08-04 | quote = Pravno obavezujuća arbitražna odluka Diarmuida Sheridana kojom se redefiniše međuentitetska linija razgraničenja i stambeni blokovi Dobrinje I i IV definitivno integrišu u entitet Republika Srpska. }}</ref> <ref name="unsa-geografski-pregled">{{cite web | url = https://pmf.unsa.ba | title = Utjecaj linije razgraničenja na urbanu i saobraćajnu strukturu naselja Dobrinja | publisher = Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu – Odsjek za geografiju | page = 55–62 | accessdate = 2026-08-04 }}</ref> <ref name="ins-prostorni-plan">{{cite web | url = https://opstinains.net | title = Izmjene i dopune Prostornog plana razvoja i urbane centralnosti zone Lukavica-Dobrinja | publisher = Opština Istočno Novo Sarajevo | page = 34–37 | accessdate = 2026-08-04 | quote = Regulacioni akti koji definišu uspostavljanje centralnog gradskog šetališta (Šetalište dr. Miodrag Lazić) i zonu intenzivne građevinske ekspanzije. }}</ref> <ref name="moovit-transit">{{cite web | url = https://moovitapp.com | title = Mreža javnog prevoza i trolejbusi na Dobrinji | publisher = Moovitapp | accessdate = 2026-08-04 }}</ref> }} ava2rl3xi4edkypotmu2nvoyhxnvzxp 6 536462 3916461 2026-08-04T15:52:42Z Tulum387 155909 Slika postavljena sa sr.wikipedia.org u skladu s poštenom upotrebom za Wikipediju. Izvorno postavljena sa adrese http://www.famousfix.com/topic/izet-nani. 3916461 wikitext text/x-wiki == Sažetak == Slika postavljena sa sr.wikipedia.org u skladu s poštenom upotrebom za Wikipediju. Izvorno postavljena sa adrese http://www.famousfix.com/topic/izet-nani. == Licenciranje == {{Fairuse}} 430c5k1lylc37e9n03pg7wdxain8xz8 0 536463 3916488 2026-08-04T21:18:20Z Curiousmind8 168846 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1359967305|William Clive]]" 3916488 wikitext text/x-wiki William Clive (29. august 1745. – 23. juni 1825.) bio je britanski političar koji je sjedio u Donjem domu parlamenta više od 40 godina, između 1768. i 1820. godine. == Život == [[Datoteka:Styche_Hall_-_geograph.org.uk_-_795240.jpg|mini|Styche Hall, Shropshire – kuća porodice Clive]] Clive je bio šesti sin Richarda Clivea iz Styche Halla i njegove supruge Rebecce Gaskell, kćerke Nathaniela Gaskella iz Manchestera, a rođen je 29. augusta 1745. Školovao se na Eton Collegeu od 1760. do 1761. Pridružio se vojsci i bio je kornet u 1. dragunskom puku 1764. godine.<ref name=":0">{{cite web|url=http://www.historyofparliamentonline.org/volume/1754-1790/member/clive-william-1745-1825|title=CLIVE, William (1745–1825), of Styche Hall, Salop|publisher=History of Parliament Online|access-date=6 October 2017}}</ref> U jesen 1767. godine, Clive se trebao kandidovati za Leominster na sljedećim općim izborima, ali vjerovatno zato što je njegov brat Lord Clive dobio potpunu kontrolu nad Bishop's Castleom, vraćen je tamo bez protivkandidata kao član Parlamenta. Dvije godine kasnije, u januaru 1770. godine, dao je ostavku na svoje mjesto kada je Lordu Cliveu to mjesto bilo potrebno za Alexandera Wedderburna. Postao je poručnik 1771. godine i penzionisao se iz vojske 1776. godine.<ref name=":0" /> Clivea je ponovo izabrao za zastupnika u Bishops Castleu njegov nećak Edward, Lord Clive, na dopunskim izborima 31. marta 1779. godine. Ponovo je izabran bez protivkandidata 1780, 1784. i 1790. godine. Oženio se svojom rođakinjom iz drugog kolena Elizabeth Clive Rolton, kćerkom Johna Roltona iz Duffielda, Derbyshire, 25. augusta 1790. godine.<ref>U Historiji parlamenta prezime se spominje kao Rolton, ali se u raznim izvorima pojavljuje i kao Rotton. U vjenčanim zapisima Elizabeth i njenog oca, njihovi potpisi su prekriženi iznad oba uspravna dijela.</ref><ref>[https://books.google.ba/books?id=Pn4EAAAAQAAJ&pg=PA505&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false ''The Lady's magazine: or, Entertaining companion for the fair sex 1790''.] 1790. p.&nbsp;505. Retrieved 18 December 2017.</ref>Ponovo je izabran na općim izborima 1796. godine. Godine 1798. imenovan je za komesara namjesništva za Shropshire i tu poziciju obavljao je do 1804. Na izborima 1802. godine održano je izborno nadmetanje u dvorcu Bishops. Iako njegovo vlastito mjesto nije bilo ugroženo, bio je aktivan u suzbijanju protivljenja porodičnim interesima dok je njegov nećak bio odsutan u Indiji. U julu 1803. godine promovirao je dobrovoljce iz Shropshirea. Vraćen je bez protivkandidata 1806., 1807., 1812. i 1818. godine. Penzionisao se suočen s izbornom konkurencijom na općim izborima 1820. godine. Nije poznat nijedan njegov govor iz vremena provedenog u Predstavničkom domu.<ref name=":0" /> Umro je 23. juna 1825. godine u 79. godini života. == Porodica == Clive i njegova supruga Elizabeth imali su sedam sinova i kćerku.<ref name=":0" /> Njegovih prvih šest sinova bili su: # Richard Clive (kršten 1792.; umro 1831.<ref>{{cite web|url=https://www.darwinproject.ac.uk/letter/?docId=nameregs/nameregs_972.xml|title=Richard Clive|website=[[Darwin Correspondence Project]]|language=en|access-date=18 June 2026}}</ref>) – Indijska državna služba<ref name="Dar1">{{cite book|author=Charles Darwin|url=https://books.google.com/books?id=N6eAZ4f0Xc4C&pg=PA619|title=The Correspondence of Charles Darwin: 1821–1836, Volume 1 .|date=1985|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521255875|page=619|access-date=18 December 2017}}</ref> # William Clive (1795–1825) – svećenik, arhiđakon Montgomeryja<ref name="Dar2">{{cite book|author=Charles Darwin, Frederick Burkhardt, Sydney Smith|url=https://books.google.com/books?id=BnEYZjXO9VwC&pg=PA511|title=The Correspondence of Charles Darwin: 1837–1843.|date=1985|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521255882|page=511|access-date=18 December 2017}}</ref> # Robert Herbert Clive (1796–1867) Bengalska državna služba<ref name="Dar2" /> # Edward Clive (1799–1877) Britanska vojska<ref name="Dar2" /> # Henry Bayley Clive (1800–1870) svećenik i član Parlamenta<ref name="Dar2" /> # George Arthur Clive (umro 1881.) svećenik<ref name="Dar2" /> == Reference == [[Kategorija:Umrli 1825.]] [[Kategorija:Rođeni 1745.]] rwxo2xu7v2edlsgol8aqa9lkr7nxcmo 3916489 3916488 2026-08-04T21:19:08Z Quinlan83 133395 Fix 3916489 wikitext text/x-wiki William Clive (29. august 1745. – 23. juni 1825.) bio je britanski političar koji je sjedio u Donjem domu parlamenta više od 40 godina, između 1768. i 1820. godine. == Život == [[Datoteka:Styche_Hall_-_geograph.org.uk_-_795240.jpg|mini|Styche Hall, Shropshire – kuća porodice Clive]] Clive je bio šesti sin Richarda Clivea iz Styche Halla i njegove supruge Rebecce Gaskell, kćerke Nathaniela Gaskella iz Manchestera, a rođen je 29. augusta 1745. Školovao se na Eton Collegeu od 1760. do 1761. Pridružio se vojsci i bio je kornet u 1. dragunskom puku 1764. godine.<ref name=":0">{{cite web|url=http://www.historyofparliamentonline.org/volume/1754-1790/member/clive-william-1745-1825|title=CLIVE, William (1745–1825), of Styche Hall, Salop|publisher=History of Parliament Online|access-date=6 October 2017}}</ref> U jesen 1767. godine, Clive se trebao kandidovati za Leominster na sljedećim općim izborima, ali vjerovatno zato što je njegov brat Lord Clive dobio potpunu kontrolu nad Bishop's Castleom, vraćen je tamo bez protivkandidata kao član Parlamenta. Dvije godine kasnije, u januaru 1770. godine, dao je ostavku na svoje mjesto kada je Lordu Cliveu to mjesto bilo potrebno za Alexandera Wedderburna. Postao je poručnik 1771. godine i penzionisao se iz vojske 1776. godine.<ref name=":0" /> Clivea je ponovo izabrao za zastupnika u Bishops Castleu njegov nećak Edward, Lord Clive, na dopunskim izborima 31. marta 1779. godine. Ponovo je izabran bez protivkandidata 1780, 1784. i 1790. godine. Oženio se svojom rođakinjom iz drugog kolena Elizabeth Clive Rolton, kćerkom Johna Roltona iz Duffielda, Derbyshire, 25. augusta 1790. godine.<ref>U Historiji parlamenta prezime se spominje kao Rolton, ali se u raznim izvorima pojavljuje i kao Rotton. U vjenčanim zapisima Elizabeth i njenog oca, njihovi potpisi su prekriženi iznad oba uspravna dijela.</ref><ref>[https://books.google.ba/books?id=Pn4EAAAAQAAJ&pg=PA505&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false ''The Lady's magazine: or, Entertaining companion for the fair sex 1790''.] 1790. p.&nbsp;505. Retrieved 18 December 2017.</ref>Ponovo je izabran na općim izborima 1796. godine. Godine 1798. imenovan je za komesara namjesništva za Shropshire i tu poziciju obavljao je do 1804. Na izborima 1802. godine održano je izborno nadmetanje u dvorcu Bishops. Iako njegovo vlastito mjesto nije bilo ugroženo, bio je aktivan u suzbijanju protivljenja porodičnim interesima dok je njegov nećak bio odsutan u Indiji. U julu 1803. godine promovirao je dobrovoljce iz Shropshirea. Vraćen je bez protivkandidata 1806., 1807., 1812. i 1818. godine. Penzionisao se suočen s izbornom konkurencijom na općim izborima 1820. godine. Nije poznat nijedan njegov govor iz vremena provedenog u Predstavničkom domu.<ref name=":0" /> Umro je 23. juna 1825. godine u 79. godini života. == Porodica == Clive i njegova supruga Elizabeth imali su sedam sinova i kćerku.<ref name=":0" /> Njegovih prvih šest sinova bili su: # Richard Clive (kršten 1792.; umro 1831.<ref>{{cite web|url=https://www.darwinproject.ac.uk/letter/?docId=nameregs/nameregs_972.xml|title=Richard Clive|website=[[Darwin Correspondence Project]]|language=en|access-date=18 June 2026}}</ref>) – Indijska državna služba<ref name="Dar1">{{cite book|author=Charles Darwin|url=https://books.google.com/books?id=N6eAZ4f0Xc4C&pg=PA619|title=The Correspondence of Charles Darwin: 1821–1836, Volume 1 .|date=1985|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521255875|page=619|access-date=18 December 2017}}</ref> # William Clive (1795–1825) – svećenik, arhiđakon Montgomeryja<ref name="Dar2">{{cite book|author=Charles Darwin, Frederick Burkhardt, Sydney Smith|url=https://books.google.com/books?id=BnEYZjXO9VwC&pg=PA511|title=The Correspondence of Charles Darwin: 1837–1843.|date=1985|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521255882|page=511|access-date=18 December 2017}}</ref> # Robert Herbert Clive (1796–1867) Bengalska državna služba<ref name="Dar2" /> # Edward Clive (1799–1877) Britanska vojska<ref name="Dar2" /> # Henry Bayley Clive (1800–1870) svećenik i član Parlamenta<ref name="Dar2" /> # George Arthur Clive (umro 1881.) svećenik<ref name="Dar2" /> == Reference == [[Kategorija:Umrli 1825.]] [[Kategorija:Rođeni 1745.]] kn8hgk2p9zgbbul779jq94ge6zssrdy 0 536464 3916491 2026-08-04T21:33:14Z Curiousmind8 168846 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1367248058|Sheikh Ahmad (nobleman of Siam)]]" 3916491 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | datum_rođenja = 1543 | datum_smrti = 1631( u 68. godini života) | supruga = Choei | Djeca = Chao Phraya Aphi Racha }} Sheikh Ahmad Qomi (perzijski: شیخ احمد قمی, romanizirano: Sheykh Ahmad Qomī; tajski: เฉกอะหมัด), također poznat kao '''Ahmad Qomi''' ili '''Ahmad Kuni''', c. Ahmad Kuni, bio je trgovac porijeklom iz Perzije koji se nastanio u kraljevstvu Ayutthaya početkom 17. stoljeća. Istaknuo se kao moćni zvaničnik na sijamskom dvoru, dobivši ime i titulu Chao Phraya Boworn Rajnayok (tajlandski: เจ้าพระยาบวรราชยก). Priznat je kao rodonačelnik uticajne porodice Bunnag. == Porijeklo i rani život == Ahmad je rođen u [[Perzija|Perziji]] oko 1543. godine, a ponekad se kaže da je iz grada [[Qom|Qoma]], južno od [[Teheran|Teherana]].<ref name="Isfahan">Marcinkowski, Muhammad Ismail, [https://books.google.com/books?id=RssPMqruX6kC&pg=PA87 "From Isfahan to Ayuthayya: Contacts Between Iran and Siam in the 17th Century"], pp. 85-87</ref> Međutim, ovo osporava njegov potomak Tej Bunnag, tajlandski [[ministar vanjskih poslova]], koji je tvrdio da je njegov predak porijeklom iz grada zvanog Guni u regiji [[Mazandaran|Mazandaran/]][[Astarabad]] južno od [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog mora.]]<ref name="Tej">[https://www.nationthailand.com/life/30206285 Persia-Siam connection clarified]</ref> Imao je brata, Muhameda Saida, koji će kasnije emigrirati s njim u Sijam.<ref name="Ayutthaya">[https://www.ayutthaya-history.com/Historical_Sites_TombQomi.html "History of Ayutthaya"]</ref> Moguće je da su stigli u Siam već 1595. godine.<ref name="Arch">Sthapitanond, Nithi, and Mertens, Brian, [https://books.google.com/books?id=hC5TMZ5QTV0C&pg=PA112 "Architecture of Thailand: A Guide to Tradition and Contemporary Forms"] pg. 112-5</ref> ili moguće u ranim godinama 17. vijeka.<ref name="Ayutthaya" /> Osnovao je trgovački centar u okrugu Ghayee, uzeo je Tajlanđanku za ženu i postao prilično bogat i uspješan.<ref name="Isfahan" /> == Sijamski službenik == Tokom vladavine Songthama, Ahmad je imenovan na visoke položaje u kraljevskoj administraciji. Imenovan je za Chao Kromma Tha Khwa ("Gospodara Desnog Mola"), što mu je dalo ovlaštenje nad trgovinom i rješavanjem sporova koji uključuju strance osim Kineza, te je postao prvi Chula Rajmontri (Šejh al-Islam) muslimanskog stanovništva Sijama.<ref name="Isfahan" /> Kasnije tokom vladavine Songthama, Ahmad je imenovan za Samuhanayoka (jednog od dva glavna kraljeva kancelara), sa činom Chao Phraya; njegov sin Chun i unuk Sombun kasnije će biti imenovani na istu poziciju.<ref name="NSC1">Christoph Marcinkowski, [https://www.iseas.edu.sg/images/pdf/nsc_working_paper_series_15.pdf Persians and Shi’ites in Thailand: From the Ayutthaya Period to the Present, Nalanda-Sriwijaya Centre Working Paper No 15 (Feb 2014)], pp. 7-8</ref> Šejh Ahmad je uništio i porazio japanske trgovce koji su pokušali državni udar protiv tajlandskog kralja 1611. godine.<ref>{{cite web|url=https://www.ayutthaya-history.com/Historical_Sites_TombQomi.html|title=TOMB OF SHEIKH AHMAD QOMI|website=History of Ayutthaya}}</ref><ref>MARCINKOWSKI, M. ISMAIL. “IRANIANS, SHAYKH AL-ISLĀMS AND CHULARAJMONTRIS: GENESIS AND DEVELOPMENT OF AN INSTITUTION AND ITS INTRODUCTION TO SIAM.” Journal of Asian History, vol. 37, no. 2, 2003, pp. 187–204. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/41933340. Accessed 30 Jul. 2022.</ref><ref>M. Ismail Marcinkowski. “The Iranian-Siamese Connection: An Iranian Community in the Thai Kingdom of Ayutthaya.” Iranian Studies, vol. 35, no. 1/3, 2002, pp. 23–46. JSTOR, http://www.jstor.org/stable/4311436. Accessed 30 Jul. 2022. https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00210860208702010?journalCode=cist20</ref><ref>{{cite book|url=https://www.academia.edu/36747187|title=The Ottoman Empire and the Kingdom of Siam Through the Ages (Bangkok, Institute of Asian Studies, 2017)|date=January 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.simandan.com/the-japanese-riot-at-king-song-thams-royal-palace-in-ayutthaya-in-1611/|title=The Japanese riot at King Song Tham's Royal Palace in Ayutthaya in 1611|date=8 November 2012|website=V. M. Simandan|archive-url=https://web.archive.org/web/20211112231946/https://www.simandan.com/the-japanese-riot-at-king-song-thams-royal-palace-in-ayutthaya-in-1611/|archive-date=November 12, 2021|url-status=usurped}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.ayutthaya-history.com/Historical_Events16.html|title=Reign of King Songtham (1610/11-1628)|website=Ayutthaya History}}</ref><ref>{{cite report|last=Vu|first=Duc Liem|title=Japanese Military Involvement in Ayutthaya, 1600–1630|url=https://www.academia.edu/25329601|publisher=Asian Research Center for Migration (ARCM), Institute of Asian Studies (IAS), Chulalongkorn University|pages=1–22|date=}}</ref><ref>{{cite news|last1=THALANG|first1=JEERAWAT NA|title=The truth about Ayutthaya|url=https://www.bangkokpost.com/thailand/special-reports/1233010/the-truth-about-ayutthaya|work=Bangkok Post|date=16 April 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/list/576/|title=Historic City of Ayutthaya|website=UNESCO}}</ref><ref>{{cite web|url=https://medium.com/@chrisbacke/destination-the-old-portuguese-settlement-ayutthaya-thailand-894f4415523d|title=Destination: the old Portuguese settlement (Ayutthaya, Thailand)|last1=Backe|first1=Chris|date=May 12, 2013}}</ref><ref>{{cite tweet|number=1262036455070879751|user=HistorianofIran|title=8/The account includes 4 parts: (a) initial part of the journey; (b)from India to the port of Tanasuri in Siam;(c)…|date=17 May 2020}}</ref> == Potomci == [[Datoteka:เจ้าพระยาบวรราชนายก_(เฉกอะหมัด)_-_panoramio_(5).jpg|mini|Grobnica šeika Ahmada iz Qoma u Ayutthayi]] Neki od Ahmadovih muslimanskih potomaka nastavili su obavljati funkciju Chula Rajmontrija sve do 1945. godine, ali većina njegovih potomaka prešla je na budizam.<ref name="NSC2">Christoph Marcinkowski, [https://www.iseas.edu.sg/images/pdf/nsc_working_paper_series_15.pdf Persians and Shi’ites in Thailand: From the Ayutthaya Period to the Present, Nalanda-Sriwijaya Centre Working Paper No 15 (Feb 2014)], pp. 4-5</ref> Jedan od Ahmadovih potomaka, Bunnag, oženio se sestrom kraljice Amarindre, supruge kralja Rame I iz ere Rattanakosin. Njegovi potomci, koji su uzeli prezime Bunnag, zauzimali su moćne pozicije u tajlandskoj vladi i kulturnom establišmentu od 19. stoljeća do modernog doba. Među tim potomcima bili su Tish Bunnag (Prayurawongse), regent kralja [[Mongkut|Mongkuta]], Chuang Bunnag (Somdet Chaophraya Sri Suriwongse), regent kralja Chulalongkorna, Kham Bunnag (Chaophraya Thiphakorawong), državni ministar i ministar trezora kralja Mongkuta,<ref name="HistDic">[https://books.google.com/books?id=BK2XoOgOGFAC&pg=PA54 "Historical Dictionary of Thailand"], pg. 54</ref> i Marut Bunnag, predsjednik Predstavničkog doma od 1992. do 1995. godine.<ref name="Isfahan" /> == Kulturno naslijeđe == Ahmadu se ponekad pripisuje zasluga za uvođenje popularnog jela Massaman curry u Tajland. <ref name="WU-2010">{{cite book|last1=Wongcha-Um|first1=Panu|url=https://thaifoodmaster.com/what-is-thai-cuisine|title=What is Thai Cuisine? Thai Culinary Identity Construction From The Rise of the Bangkok Dynasty to Its Revival|date=2010|publisher=National University of Singapore|location=Singapore|format=MA Thesis|access-date=27 June 2020}}</ref> Ovo jelo, zajedno s drugima inspirisanim perzijskim jelima, nalazi se među receptima u pogrebnim kuharicama porodice Bunnag.<ref name="AO">Nualkhair, Chawadee, [https://www.atlasobscura.com/articles/funeral-cookbooks "In Thailand, Funeral Cookbooks Preserve Recipes and Memories"]</ref> Ahmad je osnovao džamiju Takiaayokin (kojoj je sadašnje ime dodijelio Mongkut) u Ayutthayi 1620-ih godina.<ref name="Arch" /> Iranska ambasada u Bangkoku je dom biblioteke Šejha Ahmada Qumija, a 2005. godine je organizovao konferenciju o Šejhu Ahmadu Ghomiju.<ref name="NSC3">Christoph Marcinkowski, [https://www.iseas.edu.sg/images/pdf/nsc_working_paper_series_15.pdf Persians and Shi’ites in Thailand: From the Ayutthaya Period to the Present, Nalanda-Sriwijaya Centre Working Paper No 15 (Feb 2014)], pp. 15-16</ref> == Reference == [[Kategorija:Umrli 1631.]] fcg4dge1xy8xo8zl5l0ma2mwgrcsjhs 0 536465 3916492 2026-08-04T21:45:23Z Curiousmind8 168846 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1358737024|Tigranes III]]" 3916492 wikitext text/x-wiki Tigran III (50. p.n.e. – 8. p.n.e.) <ref>Swan, ''The Augustan Succession: An Historical Commentary on Cassius Dio’s Roman History, Books 55-56 (9 B.C.-A.D. 14)'', p.114</ref> bio je princ Kraljevine [[Armenija|Armenije]] i član dinastije Artaksijad koji je služio kao rimski klijentski kralj Armenije. == Porodična pozadina i rani život == Tigran III je bio drugi sin Artavasda II od Armenije<ref>Bunson, ''Encyclopedia of the Roman Empire'', p.47</ref> od majke čije ime nije poznato. Tigran III je imao starijeg brata po imenu Artaksija II<ref>Swan, ''The Augustan Succession: An Historical Commentary on Cassius Dio’s Roman History, Books 55-56 (9 B.C.-A.D. 14)'', p.112</ref> i sestru,<ref>[[Cassius Dio]], ''Roman History'' 49.39.2</ref> imena nepoznatog, koja se moguće udala za kralja Arhelaja iz Kapadokije. Rođen je i odrastao u Armeniji. Tigran III je bio imenjak njegovog djeda po ocu, prethodnog vladajućeg armenskog kralja Tigrana Velikog, poznatog i kao Tigran II. == Život u rimskom ropstvu i uspon na armensko kraljevstvo == Rimski trijumvir Marko Antonije zarobio je Artavasda II sa njegovom porodicom, nakon čega su odvedeni kao politički zatvorenici u Aleksandriju, gdje je Artavasd II kasnije pogubljen po naređenju ptolomejske grčke kraljice Kleopatre VII od Egipta.<ref>Bunson, ''Encyclopedia of the Roman Empire'', p.47</ref> Godine 34. p.n.e., Artaksija II je pobjegao i prebjegao kralju Fraatu IV od Partije.<ref>Bunson, ''Encyclopedia of the Roman Empire'', p.48</ref> Uz podršku Fraata IV, napao je Armeniju i postavio Artaksija II na prijestolje.<ref>Daryaee, ''The Oxford Handbook of Iranian History'', p.173</ref> Nešto nakon Bitke kod Akcija u septembru 31. godine prije nove ere, kada je Oktavijan (budući rimski car August) napao Egipat 30. godine prije nove ere, pri čemu je zemlju pripojio vlasti Rimske Republike, Tigran III je odveden iz Aleksandrije da živi u Rimu. U Rimu je Tigran III živio u političkom egzilu, gdje se u to vrijeme školovao. Godine 20. godine prije nove ere, nakon što je 10 godina živio u Rimu,<ref>Naroll, ''Military Deterrence in History: A Pilot Cross-Historical Survey'', p.161</ref> Artaksija II se pokazao kao nepopularan vođa među svojim narodom.<ref>Naroll, ''Military Deterrence in History: A Pilot Cross-Historical Survey'', p.161</ref> Pošto su Jermeni izgubili vjeru u svog vladajućeg monarha, poslali su glasnike Augustu tražeći od njega da ukloni Artaksija II sa svog prijestolja i da postavi Tigrana III za svog nasljednika. August je pristao na zahtjev Jermena.<ref>Temporini, ''Politische Geschichte (Provinzen Und Randv Lker: Griechischer Balkanraum; Kleinasien): Griechischer Balkanraum; Kleinasien)'', p.979</ref> Avgust je poslao svog posinka Tiberija, sa Tigranom III<ref>Temporini, ''Politische Geschichte (Provinzen Und Randv Lker: Griechischer Balkanraum; Kleinasien): Griechischer Balkanraum; Kleinasien)'', p.979</ref> sa velikom vojskom da svrgnu Artaksija II. Pre nego što su Tiberije i Tigran III stigli u Jermeniju, zavera unutar palate bila je uspešna u ubistvu Artaksija II.<ref>Bunson, ''Encyclopedia of the Roman Empire'', p.48</ref> Rimljani su postavili Tigrana III za novog kralja Jermenije bez protivljenja. == Armensko kraljevstvo == Tigran III je vladao kao kralj Armenije 12 godina.<ref>Yarshater, ''The Cambridge History of Iran'', p.613</ref> Iako je vladao duži vremenski period, malo se zna o njegovoj vladavini. Njegovo armensko kraljevstvo donijelo je mir i stabilnost Armeniji, te su održavani mirni odnosi između Rima i Armenije. Tigrana III su nadživjela dvoje djece od dvije različite majke čija imena nisu poznata: sin po imenu Tigran IV i kćerka po imenu [[Erato]],<ref>[https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Places/Asia/Armenia/_Texts/KURARM/14*.html History of Armenia by Vahan Kurkjian, Chapter 14: Artavazd – The last Tigranes]</ref> koja je naslijedila oca na armenskom prijestolju.<ref>Bunson, ''Encyclopedia of the Roman Empire'', p.200</ref> == Reference == [[Kategorija:Kraljevi Armenije iz 1. vijeka prije nove ere]] [[Kategorija:Rimski klijentski kraljevi Armenije]] [[Kategorija:Ljudi iz Akcijskog rata]] [[Kategorija:Dinastija Artaksijada]] o10slqcm6rt16mov4of9eon9c39coc2 3916493 3916492 2026-08-04T21:45:45Z Quinlan83 133395 Fix 3916493 wikitext text/x-wiki Tigran III (50. p.n.e. – 8. p.n.e.) <ref>Swan, ''The Augustan Succession: An Historical Commentary on Cassius Dio’s Roman History, Books 55-56 (9 B.C.-A.D. 14)'', p.114</ref> bio je princ Kraljevine [[Armenija|Armenije]] i član dinastije Artaksijad koji je služio kao rimski klijentski kralj Armenije. == Porodična pozadina i rani život == Tigran III je bio drugi sin Artavasda II od Armenije<ref>Bunson, ''Encyclopedia of the Roman Empire'', p.47</ref> od majke čije ime nije poznato. Tigran III je imao starijeg brata po imenu Artaksija II<ref>Swan, ''The Augustan Succession: An Historical Commentary on Cassius Dio’s Roman History, Books 55-56 (9 B.C.-A.D. 14)'', p.112</ref> i sestru,<ref>[[Cassius Dio]], ''Roman History'' 49.39.2</ref> imena nepoznatog, koja se moguće udala za kralja Arhelaja iz Kapadokije. Rođen je i odrastao u Armeniji. Tigran III je bio imenjak njegovog djeda po ocu, prethodnog vladajućeg armenskog kralja Tigrana Velikog, poznatog i kao Tigran II. == Život u rimskom ropstvu i uspon na armensko kraljevstvo == Rimski trijumvir Marko Antonije zarobio je Artavasda II sa njegovom porodicom, nakon čega su odvedeni kao politički zatvorenici u Aleksandriju, gdje je Artavasd II kasnije pogubljen po naređenju ptolomejske grčke kraljice Kleopatre VII od Egipta.<ref>Bunson, ''Encyclopedia of the Roman Empire'', p.47</ref> Godine 34. p.n.e., Artaksija II je pobjegao i prebjegao kralju Fraatu IV od Partije.<ref>Bunson, ''Encyclopedia of the Roman Empire'', p.48</ref> Uz podršku Fraata IV, napao je Armeniju i postavio Artaksija II na prijestolje.<ref>Daryaee, ''The Oxford Handbook of Iranian History'', p.173</ref> Nešto nakon Bitke kod Akcija u septembru 31. godine prije nove ere, kada je Oktavijan (budući rimski car August) napao Egipat 30. godine prije nove ere, pri čemu je zemlju pripojio vlasti Rimske Republike, Tigran III je odveden iz Aleksandrije da živi u Rimu. U Rimu je Tigran III živio u političkom egzilu, gdje se u to vrijeme školovao. Godine 20. godine prije nove ere, nakon što je 10 godina živio u Rimu,<ref>Naroll, ''Military Deterrence in History: A Pilot Cross-Historical Survey'', p.161</ref> Artaksija II se pokazao kao nepopularan vođa među svojim narodom.<ref>Naroll, ''Military Deterrence in History: A Pilot Cross-Historical Survey'', p.161</ref> Pošto su Jermeni izgubili vjeru u svog vladajućeg monarha, poslali su glasnike Augustu tražeći od njega da ukloni Artaksija II sa svog prijestolja i da postavi Tigrana III za svog nasljednika. August je pristao na zahtjev Jermena.<ref>Temporini, ''Politische Geschichte (Provinzen Und Randv Lker: Griechischer Balkanraum; Kleinasien): Griechischer Balkanraum; Kleinasien)'', p.979</ref> Avgust je poslao svog posinka Tiberija, sa Tigranom III<ref>Temporini, ''Politische Geschichte (Provinzen Und Randv Lker: Griechischer Balkanraum; Kleinasien): Griechischer Balkanraum; Kleinasien)'', p.979</ref> sa velikom vojskom da svrgnu Artaksija II. Pre nego što su Tiberije i Tigran III stigli u Jermeniju, zavera unutar palate bila je uspešna u ubistvu Artaksija II.<ref>Bunson, ''Encyclopedia of the Roman Empire'', p.48</ref> Rimljani su postavili Tigrana III za novog kralja Jermenije bez protivljenja. == Armensko kraljevstvo == Tigran III je vladao kao kralj Armenije 12 godina.<ref>Yarshater, ''The Cambridge History of Iran'', p.613</ref> Iako je vladao duži vremenski period, malo se zna o njegovoj vladavini. Njegovo armensko kraljevstvo donijelo je mir i stabilnost Armeniji, te su održavani mirni odnosi između Rima i Armenije. Tigrana III su nadživjela dvoje djece od dvije različite majke čija imena nisu poznata: sin po imenu Tigran IV i kćerka po imenu [[Erato]],<ref>[https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Places/Asia/Armenia/_Texts/KURARM/14*.html History of Armenia by Vahan Kurkjian, Chapter 14: Artavazd – The last Tigranes]</ref> koja je naslijedila oca na armenskom prijestolju.<ref>Bunson, ''Encyclopedia of the Roman Empire'', p.200</ref> == Reference == [[Kategorija:Kraljevi Armenije iz 1. vijeka prije nove ere]] [[Kategorija:Rimski klijentski kraljevi Armenije]] [[Kategorija:Ljudi iz Akcijskog rata]] [[Kategorija:Dinastija Artaksijada]] 7sqgzv7kza5e8p0zyh5jgxiokhl8uev 0 536466 3916494 2026-08-04T22:04:15Z Curiousmind8 168846 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1359207100|Touch Not the Cat]]" 3916494 wikitext text/x-wiki '''Ne diraj mačku''' je roman autorice Mary Stewart {{Infokutija knjiga | jezik = Engleski | isbn = 0-340-20157-6 | naziv = Ne diraj mačku | autor = Mary Stewart | izdavač = Hodder & Stoughton | broj_stranica = 302 | datum_izdanja = 1976. | slika = TouchNotTheCat.jpg }} == Pozadina == Roman "Ne diraj mačku" prvi put je objavljen 1976. godine i jedno je od najpoznatijih djela Mary Stewart.<ref>[https://www.theguardian.com/books/2014/may/15/romance-suspense-novelist-mary-stewart-dies "Romantic-suspense novelist Mary Stewart dies aged 97", ''The Guardian'', 15 May 2014]. Accessed 30 November 2015</ref> U Sjedinjenim Državama, "Ne diraj mačku" bio je deveti najprodavaniji roman 1976. godine.<ref>{{Cite web|url=http://credoreference.com/entry.do?pp=1&id=6386169|title=Where Are You From? - Credo Reference|website=credoreference.com|access-date=2016-11-12}}</ref> Kao i mnogi Stewartini romani, priča ima natprirodni element.<ref>[http://marystewartnovels.com/novels/touchnot.html Mary Stewart Novels blogspot]</ref> Naslov knjige odnosi se na moto poglavice klana Chattan, zajednice od dvanaest klanova, uključujući klan Mackintosh, klan Macpherson i klan MacBean. U cijelosti, ovaj moto glasi "Ne diraj mačku bota [bez] rukavice". Ovo je ujedno i moto izmišljene porodice Ashley iz knjige, koja potiče od škotskog pretka. Mary Stewart je priznala da je vikar u romanu, gospodin Bryanston, 'donekle portret mog vlastitog oca'. <ref name=":02">{{Cite journal|title=Why shouldn't one write "escapist" fiction? by Mary Stewart|journal=The Australian Author|volume=9|issue=1 - January 1977}}</ref> Njen otac, Frederick Albert Rainbow (1886-1967), bio je anglikanski vikar u okrugu Durham.<ref>{{Cite book|title=About Mary Stewart|publisher=Morrow|year=1970}}</ref><ref>{{Cite book|last=Friedman|first=Lenemaja|title=Mary Stewart|publisher=Twayne's English Author Series|year=1990}}</ref> == Postavka == Priča počinje na Madeiri, gdje junakinja, Bryony Ashley, radi kao recepcionarka u hotelu. Nagovještavajući ono što će se dogoditi u romanu, Funchal je opisan kao grad okupan suncem čiji su 'pločnici napravljeni od šarenih mozaika'.<ref name=":0">{{Cite book|last=Stewart|first=Mary|title=Touch Not the Cat|publisher=Hodder & Stoughton|year=1976}}</ref> Bavarska je opisana samo vrlo kratko, u vezi s oporavkom Bryonynog oca od bolesti, a zatim i smrti tamo. Glavna lokacija radnje je izmišljeni Ashley Court u Malvern Hillsu u Engleskoj. Detaljno su opisane kuće i vanjski prostor koji čine imanje Ashley. == Kratak sadržaj == Bryony Ashley ima dar telepatije i sposobna je podsvjesno komunicirati s muškarcem kojeg smatra svojim ljubavnikom, ali čiji identitet nije sigurna. Pretpostavlja da joj je on krvni srodnik jer je dar telepatije naslijeđen, te pretpostavlja da je to jedan od njena tri muška rođaka u drugom koljenu, blizanci Emory i James, te mlađi Francis. Bryony se vraća u Bavarsku nakon što je primila telepatsku poruku i otkriva da je njenog oca udario automobil i da je umro nakon što je izgovorio neke misteriozne fraze, koje kao da imaju neke veze s knjigom u kućnoj biblioteci. Ostaje zbunjena identitetom svog telepatskog kontakta. Njena prvobitna preferencija je Džejms, ali postepeno shvata da blizanci planiraju da joj ukradu nasledstvo i da su spremni da ubiju zbog toga. Takođe saznaje da je njen tajni ljubavnik dugogodišnji prijatelj sa kojim nije znala da je u srodstvu, čovek za sve poslove oko Ashley Court, Rob Granger, s kojim je Bryony odrastao. Bryony postepeno rješava očeve zagonetke, od kojih neke uključuju lavirint prikazan na porodičnom grbu, a moto je "Ne diraj mačku". U vrhuncu knjige, kada saznaju da se udala za Roba, blizanci pokušavaju ubiti Bryony i poplaviti imanje kako bi ga mogli prodati za preuređenje. Spašava je Rob, s kojim planira emigrirati, a Francis se pojavljuje sa zakašnjenjem, što implicira da će preuzeti brigu o Ashley Court. == Žanr == Sama Mary Stewart je opisala roman "Ne dodiruj mačku" kao "modernu avanturističku priču začinjenu romansom (ili romansu začinjenu avanturom; zavisi da li ga oglašavate za muškarce ili za žene)".<ref name=":02" /> Jenny Brown,<ref>{{Cite news|url=http://jennybrownassociates.com/about-us|title=about us - Jenny Brown Associates|newspaper=Jenny Brown Associates|language=en-US|access-date=2016-11-12}}</ref> osnivačica i direktorica i članica odbora Međunarodnog festivala knjige u Edinburghu, intervjuirala je Mary Stewart 1992. godine za STV-ov program Off the Page i nazvala njene knjige „avanturističkim trilerima“.<ref>{{Citation|last=STVPeople|title=Off The Page - Mary Stewart|date=2010-12-20|url=https://www.youtube.com/watch?v=CBm_kyaPh4I|archive-url=https://web.archive.org/web/20140410164302/http://www.youtube.com/watch?v=CBm_kyaPh4I|archive-date=2014-04-10|url-status=dead|access-date=2016-11-12}}</ref> Ovaj roman je također klasificiran kao romantični triler, misterija ili gotski roman. Mary Stewart koristi gotičke trope u romanu, uključujući: * drevni dom predaka * nedostajuće župne matične knjige i zakoniti nasljednici * blizanci i rođaci * scene s crkvenog dvorišta i sjenovite figure * oluja i poplava i tama i mjesečina * nadnaravno Međutim, Mary Stewart također eksplicitno spominje gotske konvencije i omalovažava ih. * Bryony kaže: „Figura u haljini u zamračenoj crkvi? Apsurdno. Imali su riječ za glupavu grozotu, zar ne? Gotika, to je bilo to. Časne sestre u haljama i drevne kuće i tajni prolazi, predmeti kojima se Jane Austen smijala u opatiji Northanger.“<ref name=":0" /> * A od američkih stanara Ashley Courta: „Sve ovo vrijeme u imanju s opkopom, direktno iz Tennysona, i ni mirisa duha ili tajnog prolaza ili bilo čega što biste očekivali!“, na što Bryony odgovara da „zapravo postoji tajno stepenište; vrlo je pitoma stvar, ali je možda bilo korisno u svoje vrijeme. Na neki način to je neka vrsta tajne unutar tajne – spušta se iz Svećenikove rupe u vinske podrume“.<ref name=":0" /> Primjetno je da se ove gotičke tajne sobe i prolazi ne koriste, a također se insistira da je dvor bez duhova. * 'previše gotski zaista' <ref name=":0" /> * 'Gotičko smeće' <ref name=":0" /> * 'Gotičko smeće nije unutra' <ref name=":0" /> Ipak, natprirodni element ostaje u romanu: postoji telepatija i posljednja scena ljubavnika iz 1835. godine, koji se čini da su ponovo ujedinjeni nakon smrti. == Intertekstualnost == Mary Stewart koristi naslove poglavlja u svojim knjigama koji su citati iz književnih djela. U knjizi "Touch Not the Cat" (Ne diraj mačku), svi ovi citati su iz [[William Shakespeare|Shakespeareovog]] "[[Romeo i Julija|Romea i Julije]]". Mnoge druge književne aluzije dodaju dubinu priči. To uključuje: Walter de la Mare - citat iz njegove pjesme 'Zagonetari' prethodi priči; a 'svjetiljke mira' na koje se Bryony poziva u romanu su iz njegove pjesme 'Drveće'. Thomas Lovell Beddoes - postoji prolazno spominjanje ovog pjesnika, kada turistički vodič Ashley Courta navodi da 'Beddoes spominje ovu sobu u jednoj od svojih pjesama'.<ref name=":0" /> Ashley Court je izmišljen, pjesnik nije. Jane Austen i Northanger Abbey - spomenuto u referenci na gotičku fikciju. Arthur Brookeov Romeus i Julija - pjesnikovo djelo iz 1562. godine koje je inspiriralo Shakespeareovog Romea i Juliju - ovo djelo je citirano i dio je radnje romana. Citirani su stihovi "Jer gle, gomila raznih misli nastaje", a Bryony zatim u šali koristi izraz "ogromna gomila". Alfred, Lord Tennyson - spominju ga američki zakupci Ashley Courta (vidi odjeljak o žanru iznad). == Reference == 307spl5fl3e495ikvwcxptb83bsgnys 3916495 3916494 2026-08-04T22:04:36Z Quinlan83 133395 Fix 3916495 wikitext text/x-wiki '''Ne diraj mačku''' je roman autorice Mary Stewart {{Infokutija knjiga | jezik = Engleski | isbn = 0-340-20157-6 | naziv = Ne diraj mačku | autor = Mary Stewart | izdavač = Hodder & Stoughton | broj_stranica = 302 | datum_izdanja = 1976. | slika = TouchNotTheCat.jpg }} == Pozadina == Roman "Ne diraj mačku" prvi put je objavljen 1976. godine i jedno je od najpoznatijih djela Mary Stewart.<ref>[https://www.theguardian.com/books/2014/may/15/romance-suspense-novelist-mary-stewart-dies "Romantic-suspense novelist Mary Stewart dies aged 97", ''The Guardian'', 15 May 2014]. Accessed 30 November 2015</ref> U Sjedinjenim Državama, "Ne diraj mačku" bio je deveti najprodavaniji roman 1976. godine.<ref>{{Cite web|url=http://credoreference.com/entry.do?pp=1&id=6386169|title=Where Are You From? - Credo Reference|website=credoreference.com|access-date=2016-11-12}}</ref> Kao i mnogi Stewartini romani, priča ima natprirodni element.<ref>[http://marystewartnovels.com/novels/touchnot.html Mary Stewart Novels blogspot]</ref> Naslov knjige odnosi se na moto poglavice klana Chattan, zajednice od dvanaest klanova, uključujući klan Mackintosh, klan Macpherson i klan MacBean. U cijelosti, ovaj moto glasi "Ne diraj mačku bota [bez] rukavice". Ovo je ujedno i moto izmišljene porodice Ashley iz knjige, koja potiče od škotskog pretka. Mary Stewart je priznala da je vikar u romanu, gospodin Bryanston, 'donekle portret mog vlastitog oca'. <ref name=":02">{{Cite journal|title=Why shouldn't one write "escapist" fiction? by Mary Stewart|journal=The Australian Author|volume=9|issue=1 - January 1977}}</ref> Njen otac, Frederick Albert Rainbow (1886-1967), bio je anglikanski vikar u okrugu Durham.<ref>{{Cite book|title=About Mary Stewart|publisher=Morrow|year=1970}}</ref><ref>{{Cite book|last=Friedman|first=Lenemaja|title=Mary Stewart|publisher=Twayne's English Author Series|year=1990}}</ref> == Postavka == Priča počinje na Madeiri, gdje junakinja, Bryony Ashley, radi kao recepcionarka u hotelu. Nagovještavajući ono što će se dogoditi u romanu, Funchal je opisan kao grad okupan suncem čiji su 'pločnici napravljeni od šarenih mozaika'.<ref name=":0">{{Cite book|last=Stewart|first=Mary|title=Touch Not the Cat|publisher=Hodder & Stoughton|year=1976}}</ref> Bavarska je opisana samo vrlo kratko, u vezi s oporavkom Bryonynog oca od bolesti, a zatim i smrti tamo. Glavna lokacija radnje je izmišljeni Ashley Court u Malvern Hillsu u Engleskoj. Detaljno su opisane kuće i vanjski prostor koji čine imanje Ashley. == Kratak sadržaj == Bryony Ashley ima dar telepatije i sposobna je podsvjesno komunicirati s muškarcem kojeg smatra svojim ljubavnikom, ali čiji identitet nije sigurna. Pretpostavlja da joj je on krvni srodnik jer je dar telepatije naslijeđen, te pretpostavlja da je to jedan od njena tri muška rođaka u drugom koljenu, blizanci Emory i James, te mlađi Francis. Bryony se vraća u Bavarsku nakon što je primila telepatsku poruku i otkriva da je njenog oca udario automobil i da je umro nakon što je izgovorio neke misteriozne fraze, koje kao da imaju neke veze s knjigom u kućnoj biblioteci. Ostaje zbunjena identitetom svog telepatskog kontakta. Njena prvobitna preferencija je Džejms, ali postepeno shvata da blizanci planiraju da joj ukradu nasledstvo i da su spremni da ubiju zbog toga. Takođe saznaje da je njen tajni ljubavnik dugogodišnji prijatelj sa kojim nije znala da je u srodstvu, čovek za sve poslove oko Ashley Court, Rob Granger, s kojim je Bryony odrastao. Bryony postepeno rješava očeve zagonetke, od kojih neke uključuju lavirint prikazan na porodičnom grbu, a moto je "Ne diraj mačku". U vrhuncu knjige, kada saznaju da se udala za Roba, blizanci pokušavaju ubiti Bryony i poplaviti imanje kako bi ga mogli prodati za preuređenje. Spašava je Rob, s kojim planira emigrirati, a Francis se pojavljuje sa zakašnjenjem, što implicira da će preuzeti brigu o Ashley Court. == Žanr == Sama Mary Stewart je opisala roman "Ne dodiruj mačku" kao "modernu avanturističku priču začinjenu romansom (ili romansu začinjenu avanturom; zavisi da li ga oglašavate za muškarce ili za žene)".<ref name=":02" /> Jenny Brown,<ref>{{Cite news|url=http://jennybrownassociates.com/about-us|title=about us - Jenny Brown Associates|newspaper=Jenny Brown Associates|language=en-US|access-date=2016-11-12}}</ref> osnivačica i direktorica i članica odbora Međunarodnog festivala knjige u Edinburghu, intervjuirala je Mary Stewart 1992. godine za STV-ov program Off the Page i nazvala njene knjige „avanturističkim trilerima“.<ref>{{Citation|last=STVPeople|title=Off The Page - Mary Stewart|date=2010-12-20|url=https://www.youtube.com/watch?v=CBm_kyaPh4I|archive-url=https://web.archive.org/web/20140410164302/http://www.youtube.com/watch?v=CBm_kyaPh4I|archive-date=2014-04-10|url-status=dead|access-date=2016-11-12}}</ref> Ovaj roman je također klasificiran kao romantični triler, misterija ili gotski roman. Mary Stewart koristi gotičke trope u romanu, uključujući: * drevni dom predaka * nedostajuće župne matične knjige i zakoniti nasljednici * blizanci i rođaci * scene s crkvenog dvorišta i sjenovite figure * oluja i poplava i tama i mjesečina * nadnaravno Međutim, Mary Stewart također eksplicitno spominje gotske konvencije i omalovažava ih. * Bryony kaže: „Figura u haljini u zamračenoj crkvi? Apsurdno. Imali su riječ za glupavu grozotu, zar ne? Gotika, to je bilo to. Časne sestre u haljama i drevne kuće i tajni prolazi, predmeti kojima se Jane Austen smijala u opatiji Northanger.“<ref name=":0" /> * A od američkih stanara Ashley Courta: „Sve ovo vrijeme u imanju s opkopom, direktno iz Tennysona, i ni mirisa duha ili tajnog prolaza ili bilo čega što biste očekivali!“, na što Bryony odgovara da „zapravo postoji tajno stepenište; vrlo je pitoma stvar, ali je možda bilo korisno u svoje vrijeme. Na neki način to je neka vrsta tajne unutar tajne – spušta se iz Svećenikove rupe u vinske podrume“.<ref name=":0" /> Primjetno je da se ove gotičke tajne sobe i prolazi ne koriste, a također se insistira da je dvor bez duhova. * 'previše gotski zaista' <ref name=":0" /> * 'Gotičko smeće' <ref name=":0" /> * 'Gotičko smeće nije unutra' <ref name=":0" /> Ipak, natprirodni element ostaje u romanu: postoji telepatija i posljednja scena ljubavnika iz 1835. godine, koji se čini da su ponovo ujedinjeni nakon smrti. == Intertekstualnost == Mary Stewart koristi naslove poglavlja u svojim knjigama koji su citati iz književnih djela. U knjizi "Touch Not the Cat" (Ne diraj mačku), svi ovi citati su iz [[William Shakespeare|Shakespeareovog]] "[[Romeo i Julija|Romea i Julije]]". Mnoge druge književne aluzije dodaju dubinu priči. To uključuje: Walter de la Mare - citat iz njegove pjesme 'Zagonetari' prethodi priči; a 'svjetiljke mira' na koje se Bryony poziva u romanu su iz njegove pjesme 'Drveće'. Thomas Lovell Beddoes - postoji prolazno spominjanje ovog pjesnika, kada turistički vodič Ashley Courta navodi da 'Beddoes spominje ovu sobu u jednoj od svojih pjesama'.<ref name=":0" /> Ashley Court je izmišljen, pjesnik nije. Jane Austen i Northanger Abbey - spomenuto u referenci na gotičku fikciju. Arthur Brookeov Romeus i Julija - pjesnikovo djelo iz 1562. godine koje je inspiriralo Shakespeareovog Romea i Juliju - ovo djelo je citirano i dio je radnje romana. Citirani su stihovi "Jer gle, gomila raznih misli nastaje", a Bryony zatim u šali koristi izraz "ogromna gomila". Alfred, Lord Tennyson - spominju ga američki zakupci Ashley Courta (vidi odjeljak o žanru iznad). == Reference == gl4oy6rpi0y7bkz3l79dcugia63u6es 3916496 3916495 2026-08-04T22:05:10Z Curiousmind8 168846 3916496 wikitext text/x-wiki '''Ne diraj mačku''' je roman autorice Mary Stewart {{Infokutija knjiga | jezik = Engleski | isbn = 0-340-20157-6 | naziv = Ne diraj mačku | autor = Mary Stewart | izdavač = Hodder & Stoughton | broj_stranica = 302 | datum_izdanja = 1976. | slika = }} == Pozadina == Roman "Ne diraj mačku" prvi put je objavljen 1976. godine i jedno je od najpoznatijih djela Mary Stewart.<ref>[https://www.theguardian.com/books/2014/may/15/romance-suspense-novelist-mary-stewart-dies "Romantic-suspense novelist Mary Stewart dies aged 97", ''The Guardian'', 15 May 2014]. Accessed 30 November 2015</ref> U Sjedinjenim Državama, "Ne diraj mačku" bio je deveti najprodavaniji roman 1976. godine.<ref>{{Cite web|url=http://credoreference.com/entry.do?pp=1&id=6386169|title=Where Are You From? - Credo Reference|website=credoreference.com|access-date=2016-11-12}}</ref> Kao i mnogi Stewartini romani, priča ima natprirodni element.<ref>[http://marystewartnovels.com/novels/touchnot.html Mary Stewart Novels blogspot]</ref> Naslov knjige odnosi se na moto poglavice klana Chattan, zajednice od dvanaest klanova, uključujući klan Mackintosh, klan Macpherson i klan MacBean. U cijelosti, ovaj moto glasi "Ne diraj mačku bota [bez] rukavice". Ovo je ujedno i moto izmišljene porodice Ashley iz knjige, koja potiče od škotskog pretka. Mary Stewart je priznala da je vikar u romanu, gospodin Bryanston, 'donekle portret mog vlastitog oca'. <ref name=":02">{{Cite journal|title=Why shouldn't one write "escapist" fiction? by Mary Stewart|journal=The Australian Author|volume=9|issue=1 - January 1977}}</ref> Njen otac, Frederick Albert Rainbow (1886-1967), bio je anglikanski vikar u okrugu Durham.<ref>{{Cite book|title=About Mary Stewart|publisher=Morrow|year=1970}}</ref><ref>{{Cite book|last=Friedman|first=Lenemaja|title=Mary Stewart|publisher=Twayne's English Author Series|year=1990}}</ref> == Postavka == Priča počinje na Madeiri, gdje junakinja, Bryony Ashley, radi kao recepcionarka u hotelu. Nagovještavajući ono što će se dogoditi u romanu, Funchal je opisan kao grad okupan suncem čiji su 'pločnici napravljeni od šarenih mozaika'.<ref name=":0">{{Cite book|last=Stewart|first=Mary|title=Touch Not the Cat|publisher=Hodder & Stoughton|year=1976}}</ref> Bavarska je opisana samo vrlo kratko, u vezi s oporavkom Bryonynog oca od bolesti, a zatim i smrti tamo. Glavna lokacija radnje je izmišljeni Ashley Court u Malvern Hillsu u Engleskoj. Detaljno su opisane kuće i vanjski prostor koji čine imanje Ashley. == Kratak sadržaj == Bryony Ashley ima dar telepatije i sposobna je podsvjesno komunicirati s muškarcem kojeg smatra svojim ljubavnikom, ali čiji identitet nije sigurna. Pretpostavlja da joj je on krvni srodnik jer je dar telepatije naslijeđen, te pretpostavlja da je to jedan od njena tri muška rođaka u drugom koljenu, blizanci Emory i James, te mlađi Francis. Bryony se vraća u Bavarsku nakon što je primila telepatsku poruku i otkriva da je njenog oca udario automobil i da je umro nakon što je izgovorio neke misteriozne fraze, koje kao da imaju neke veze s knjigom u kućnoj biblioteci. Ostaje zbunjena identitetom svog telepatskog kontakta. Njena prvobitna preferencija je Džejms, ali postepeno shvata da blizanci planiraju da joj ukradu nasledstvo i da su spremni da ubiju zbog toga. Takođe saznaje da je njen tajni ljubavnik dugogodišnji prijatelj sa kojim nije znala da je u srodstvu, čovek za sve poslove oko Ashley Court, Rob Granger, s kojim je Bryony odrastao. Bryony postepeno rješava očeve zagonetke, od kojih neke uključuju lavirint prikazan na porodičnom grbu, a moto je "Ne diraj mačku". U vrhuncu knjige, kada saznaju da se udala za Roba, blizanci pokušavaju ubiti Bryony i poplaviti imanje kako bi ga mogli prodati za preuređenje. Spašava je Rob, s kojim planira emigrirati, a Francis se pojavljuje sa zakašnjenjem, što implicira da će preuzeti brigu o Ashley Court. == Žanr == Sama Mary Stewart je opisala roman "Ne dodiruj mačku" kao "modernu avanturističku priču začinjenu romansom (ili romansu začinjenu avanturom; zavisi da li ga oglašavate za muškarce ili za žene)".<ref name=":02" /> Jenny Brown,<ref>{{Cite news|url=http://jennybrownassociates.com/about-us|title=about us - Jenny Brown Associates|newspaper=Jenny Brown Associates|language=en-US|access-date=2016-11-12}}</ref> osnivačica i direktorica i članica odbora Međunarodnog festivala knjige u Edinburghu, intervjuirala je Mary Stewart 1992. godine za STV-ov program Off the Page i nazvala njene knjige „avanturističkim trilerima“.<ref>{{Citation|last=STVPeople|title=Off The Page - Mary Stewart|date=2010-12-20|url=https://www.youtube.com/watch?v=CBm_kyaPh4I|archive-url=https://web.archive.org/web/20140410164302/http://www.youtube.com/watch?v=CBm_kyaPh4I|archive-date=2014-04-10|url-status=dead|access-date=2016-11-12}}</ref> Ovaj roman je također klasificiran kao romantični triler, misterija ili gotski roman. Mary Stewart koristi gotičke trope u romanu, uključujući: * drevni dom predaka * nedostajuće župne matične knjige i zakoniti nasljednici * blizanci i rođaci * scene s crkvenog dvorišta i sjenovite figure * oluja i poplava i tama i mjesečina * nadnaravno Međutim, Mary Stewart također eksplicitno spominje gotske konvencije i omalovažava ih. * Bryony kaže: „Figura u haljini u zamračenoj crkvi? Apsurdno. Imali su riječ za glupavu grozotu, zar ne? Gotika, to je bilo to. Časne sestre u haljama i drevne kuće i tajni prolazi, predmeti kojima se Jane Austen smijala u opatiji Northanger.“<ref name=":0" /> * A od američkih stanara Ashley Courta: „Sve ovo vrijeme u imanju s opkopom, direktno iz Tennysona, i ni mirisa duha ili tajnog prolaza ili bilo čega što biste očekivali!“, na što Bryony odgovara da „zapravo postoji tajno stepenište; vrlo je pitoma stvar, ali je možda bilo korisno u svoje vrijeme. Na neki način to je neka vrsta tajne unutar tajne – spušta se iz Svećenikove rupe u vinske podrume“.<ref name=":0" /> Primjetno je da se ove gotičke tajne sobe i prolazi ne koriste, a također se insistira da je dvor bez duhova. * 'previše gotski zaista' <ref name=":0" /> * 'Gotičko smeće' <ref name=":0" /> * 'Gotičko smeće nije unutra' <ref name=":0" /> Ipak, natprirodni element ostaje u romanu: postoji telepatija i posljednja scena ljubavnika iz 1835. godine, koji se čini da su ponovo ujedinjeni nakon smrti. == Intertekstualnost == Mary Stewart koristi naslove poglavlja u svojim knjigama koji su citati iz književnih djela. U knjizi "Touch Not the Cat" (Ne diraj mačku), svi ovi citati su iz [[William Shakespeare|Shakespeareovog]] "[[Romeo i Julija|Romea i Julije]]". Mnoge druge književne aluzije dodaju dubinu priči. To uključuje: Walter de la Mare - citat iz njegove pjesme 'Zagonetari' prethodi priči; a 'svjetiljke mira' na koje se Bryony poziva u romanu su iz njegove pjesme 'Drveće'. Thomas Lovell Beddoes - postoji prolazno spominjanje ovog pjesnika, kada turistički vodič Ashley Courta navodi da 'Beddoes spominje ovu sobu u jednoj od svojih pjesama'.<ref name=":0" /> Ashley Court je izmišljen, pjesnik nije. Jane Austen i Northanger Abbey - spomenuto u referenci na gotičku fikciju. Arthur Brookeov Romeus i Julija - pjesnikovo djelo iz 1562. godine koje je inspiriralo Shakespeareovog Romea i Juliju - ovo djelo je citirano i dio je radnje romana. Citirani su stihovi "Jer gle, gomila raznih misli nastaje", a Bryony zatim u šali koristi izraz "ogromna gomila". Alfred, Lord Tennyson - spominju ga američki zakupci Ashley Courta (vidi odjeljak o žanru iznad). == Reference == rwaoh8j5fz5m8ko0j40ox4u5i29t0gd 0 536467 3916497 2026-08-04T22:09:25Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: {{Infokutija naselje | ime = Michelena | naselje_vrsta = Grad | slika = Michelena.jpg | slika_veličina = | slika_opis = Pogled na Michelenu s Los Guamosa | slika_zastava = BAND-S-Michelena.svg | slika_grb = ESC-S-Michelena.svg | etimologija = | nadimak = ''Corazón del Táchira'' | moto = | slika_karta = | karta_opis = | pushpin_karta = Venecuela | pushpin_karta_opis = Lokacija u Venecueli | koordinate = {{coord|7|58|N|72|14|W|region:VE-S|display=inline,title}} | podjel... 3916497 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Michelena | naselje_vrsta = Grad | slika = Michelena.jpg | slika_veličina = | slika_opis = Pogled na Michelenu s Los Guamosa | slika_zastava = BAND-S-Michelena.svg | slika_grb = ESC-S-Michelena.svg | etimologija = | nadimak = ''Corazón del Táchira'' | moto = | slika_karta = | karta_opis = | pushpin_karta = Venecuela | pushpin_karta_opis = Lokacija u Venecueli | koordinate = {{coord|7|58|N|72|14|W|region:VE-S|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Venecuela}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Táchira]] | podjela_vrsta2 = [[Općine u Venecueli|Općina]] | podjela_ime2 = [[Michelena (općina)|Michelena]] | uspostavljanje_naslov = Osnovan | uspostavljanje_datum = 4. mart 1849. | uspostavljanje_naslov2 = | uspostavljanje_datum2 = | osnivač = | nazvano_po = | vlada_vrsta = | vođa_titula = | vođa_ime = | vođa_partija = | površina_ukupno = | površina_zemlje = | površina_vode = | nadmorska_visina = 1200 | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_gustoća = | vremenska_zona = [[Vremenska zona u Venecueli|VET]] | utc_ofset = −04:00 | vremenska_zona_DST = | utc_ofset_DST = | pozivni_broj_vrsta = [[Pozivni brojevi u Venecueli|Pozivni broj]] | pozivni_broj = 0277 | poštanski_broj_vrsta = Poštanski broj | poštanski_broj = 5037 | blank1_ime = [[Köppenova klasifikacija klime|Klima]] | blank1_info = [[Klima tropske savane|Aw]] | veb-sajt = {{URL|http://www.alcaldiademichelena.com/}} }} '''Michelena''' je grad i sjedište istoimene općine u saveznoj državi [[Táchira]], smješten u [[Andi|andskom planinskom masivu]] na jugozapadu [[Venecuela|Venecuele]].<ref name="Mapcarta_Michelena">{{cite web |title=Michelena |url=https://mapcarta.com/19610198 |website=Mapcarta |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Naselje se nalazi na prosječnoj nadmorskoj visini između 1.200 i 1.400 metara, na udaljenosti od približno 37 kilometara sjeverozapadno od regionalnog centra [[San Cristóbal, Táchira|San Cristóbala]]. Zbog svog centralnog geografskog položaja i historijskog značaja unutar pokrajine, grad u narodnom govoru i zvaničnim dokumentima nosi nadimak ''Corazón del Táchira'' ("Srce Táchire"). Michelena predstavlja važno poljoprivredno, obrazovno i turističko središte ove andske regije, prepoznatljivo po specifičnim pejzažima, planinskoj klimi i očuvanoj tradiciji.<ref name="GobiernoTachira_Michelena_2014">{{cite web |author=Gobernación del Estado Táchira |title=Michelena |url=http://www.tachira.gob.ve/2014/04/11/michelena/ |website=Gobierno Bolivariano del Estado Táchira |date=11. 4. 2014 |access-date=4. 8. 2026 |language=es}}</ref> == Etimologija == Naziv općine i gradskog središta potiče od baskijskog prezimena Michelena, što u prevodu označava "kuću u vlasništvu Michela" ili "Michelov posjed", nastao spajanjem ličnog imena Michel i baskijskog posjedovnog sufiksa -ena. Prezime vodi porijeklo iz sjevernog dijela španske pokrajine [[Navara|Navarre]], prvenstveno iz doline [[Baztan, Navarre|Baztán]].<ref name="Kiddle_Michelena">{{cite web |title=Michelena para niños |url=https://ninos.kiddle.co/Michelena |website=Kiddle enciclopedia para niños |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref> Zvanično ime Michelena dodijeljeno je naselju 26. novembra 1850. odlukom državnih vlasti, u čast [[Santos Michelena|Santos Michelene]], venecuelanskog političara, diplomate i ministra vanjskih poslova. Santos Michelena je preminuo od posljedica ranjavanja zadobijenih tokom nasilnog napada na Venecuelanski kongres 24. januara 1848.<ref name="Gonzalez_2018">{{cite news |last=Gonzalez |first=Daniela |title=Celebraron 169 años de la fundación de Michelena |url=https://diariodelosandes.com/celebraron-169-anos-de-la-fundacion-de-michelena/ |work=Diario del Los Andes |date=6. 3. 2018 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref> == Također pogledajte == * [[Carlos Šakal]] * [[Mérida (Venecuela)]] * [[Venecuela]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gradovi u Venecueli]] im1ceuaycofiirwzsocq393cvw5av9m 3916498 3916497 2026-08-04T22:12:53Z Bosancica by MK 173186 3916498 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Michelena | naselje_vrsta = Grad | slika = Michelena.jpg | slika_veličina = | slika_opis = Pogled na Michelenu s Los Guamosa | slika_zastava = BAND-S-Michelena.svg | slika_grb = ESC-S-Michelena.svg | etimologija = | nadimak = ''Corazón del Táchira'' | moto = | slika_karta = | karta_opis = | pushpin_karta = Venecuela | pushpin_karta_opis = Lokacija u Venecueli | koordinate = {{coord|7|58|N|72|14|W|region:VE-S|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{ZID|Venecuela}} | podjela_vrsta1 = Savezna država | podjela_ime1 = [[Táchira]] | podjela_vrsta2 = [[Općine u Venecueli|Općina]] | podjela_ime2 = [[Michelena (općina)|Michelena]] | uspostavljanje_naslov = Osnovan | uspostavljanje_datum = 4. mart 1849. | uspostavljanje_naslov2 = | uspostavljanje_datum2 = | osnivač = | nazvano_po = | vlada_vrsta = | vođa_titula = | vođa_ime = | vođa_partija = | površina_ukupno = | površina_zemlje = | površina_vode = | nadmorska_visina = 1200 | stanovništvo_datum = | stanovništvo_ukupno = | stanovništvo_gustoća = | vremenska_zona = [[Vremenska zona u Venecueli|VET]] | utc_ofset = −04:00 | vremenska_zona_DST = | utc_ofset_DST = | pozivni_broj_vrsta = [[Pozivni brojevi u Venecueli|Pozivni broj]] | pozivni_broj = 0277 | poštanski_broj_vrsta = Poštanski broj | poštanski_broj = 5037 | blank1_ime = [[Köppenova klasifikacija klime|Klima]] | blank1_info = [[Klima tropske savane|Aw]] | veb-sajt = {{URL|http://www.alcaldiademichelena.com/}} }} '''Michelena''' je grad i sjedište istoimene općine u saveznoj državi [[Táchira]], smješten u [[Andi|andskom planinskom masivu]] na jugozapadu [[Venecuela|Venecuele]].<ref name="Mapcarta_Michelena">{{cite web |title=Michelena |url=https://mapcarta.com/19610198 |website=Mapcarta |access-date=4. 8. 2026 |language=en}}</ref> Naselje se nalazi na prosječnoj nadmorskoj visini između 1.200 i 1.400 metara, na udaljenosti od približno 37 kilometara sjeverozapadno od regionalnog centra [[San Cristóbal, Táchira|San Cristóbala]]. Zbog svog centralnog geografskog položaja i historijskog značaja unutar pokrajine, grad u narodnom govoru i zvaničnim dokumentima nosi nadimak ''Corazón del Táchira'' ("Srce Táchire"). Michelena predstavlja važno poljoprivredno, obrazovno i turističko središte ove andske regije, prepoznatljivo po specifičnim pejzažima, planinskoj klimi i očuvanoj tradiciji.<ref name="GobiernoTachira_Michelena_2014">{{cite web |author=Gobernación del Estado Táchira |title=Michelena |url=http://www.tachira.gob.ve/2014/04/11/michelena/ |website=Gobierno Bolivariano del Estado Táchira |date=11. 4. 2014 |access-date=4. 8. 2026 |language=es}}</ref> == Etimologija == Naziv općine i gradskog središta potiče od baskijskog prezimena Michelena, što u prevodu označava "kuću u vlasništvu Michela" ili "Michelov posjed", nastao spajanjem ličnog imena Michel i baskijskog posjedovnog sufiksa -ena. Prezime vodi porijeklo iz sjevernog dijela španske pokrajine [[Navara|Navarre]], prvenstveno iz doline [[Baztan, Navarre|Baztán]].<ref name="Kiddle_Michelena">{{cite web |title=Michelena para niños |url=https://ninos.kiddle.co/Michelena |website=Kiddle enciclopedia para niños |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref> Zvanično ime Michelena dodijeljeno je naselju 4. marta 1849. odlukom državnih vlasti, u čast [[Santos Michelena|Santos Michelene]], venecuelanskog političara, diplomate i ministra vanjskih poslova. Santos Michelena je preminuo od posljedica ranjavanja zadobijenih tokom nasilnog napada na Venecuelanski kongres 24. januara 1848.<ref name="Gonzalez_2018">{{cite news |last=Gonzalez |first=Daniela |title=Celebraron 169 años de la fundación de Michelena |url=https://diariodelosandes.com/celebraron-169-anos-de-la-fundacion-de-michelena/ |work=Diario del Los Andes |date=6. 3. 2018 |access-date=5. 8. 2026 |language=es}}</ref> == Također pogledajte == * [[Carlos Šakal]] * [[Mérida (Venecuela)]] * [[Venecuela]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gradovi u Venecueli]] 3wsgbbs67h3qotq8uyfb9z0z3279bz3 14 536468 3916500 2026-08-04T22:25:54Z Bosancica by MK 173186 Nova stranica: [[Kategorija:Michelena]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Venecuela|Michelena]] 3916500 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Michelena]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Venecuela|Michelena]] 1enorz27teoobozc0186p7hsjei7tx9 0 536469 3916563 2026-08-05T10:11:40Z AdnanSa 226 Nova stranica: [[Datoteka:Millenium-Eruption-map.jpg|thumb|desno|300px|Mapa Milenijumske erupcije]] Erupcija planine [[Baekdu]], stratovulkana na granici Sjeverne Koreje i Kine, poznatog i kao Čangbaišan, dogodila se krajem 946. godine.<ref>Oppenheimer, Clive; Wacker, Lukas; Xu, Jiandong; Galván, Juan Diego; Stoffel, Markus; Guillet, Sébastien; Corona, Christophe; Sigl, Michael; Di Cosmo, Nicola; Hajdas, Irka; Pan, Bo; Breuker, Remco; Schneider, Lea; Esper, Jan; Fei, Jie; Hammond, James... 3916563 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Millenium-Eruption-map.jpg|thumb|desno|300px|Mapa Milenijumske erupcije]] Erupcija planine [[Baekdu]], stratovulkana na granici Sjeverne Koreje i Kine, poznatog i kao Čangbaišan, dogodila se krajem 946. godine.<ref>Oppenheimer, Clive; Wacker, Lukas; Xu, Jiandong; Galván, Juan Diego; Stoffel, Markus; Guillet, Sébastien; Corona, Christophe; Sigl, Michael; Di Cosmo, Nicola; Hajdas, Irka; Pan, Bo; Breuker, Remco; Schneider, Lea; Esper, Jan; Fei, Jie; Hammond, James O. S.; Büntgen, Ulf (15 February 2017). "Multi-proxy dating the 'Millennium Eruption' of Changbaishan to late 946 AD". Quaternary Science Reviews. 158: 164–171. Bibcode:2017QSRv..158..164O. doi:10.1016/j.quascirev.2016.12.024. hdl:1887/71591. ISSN 0277-3791. S2CID 56233614.</ref> Ovaj događaj poznat je kao Milenijumska erupcija ili erupcija Tiančija.<ref>Wei, Haiquan; Wang, Yu; Jin, Jinyu; Gao, Ling; Yun, Sung-Hyo; Jin, Bolu (June 2007). "Timescale and evolution of the intracontinental Tianchi volcanic shield and ignimbrite-forming eruption, Changbaishan, Northeast China". Lithos. 96 (1–2): 315–324. Bibcode:2007Litho..96..315W. doi:10.1016/j.lithos.2006.10.004.</ref> To je jedna od najsnažnijih vulkanskih erupcija u zabilježenoj historiji; klasifikovana je prema najkonzervativnijim procjenama kao VEI 6, a u drugima kao VEI 7.<ref>Horn, S (2000). "Volatile emission during the eruption of Baitoushan Volcano (China/North Korea) ca. 969 AD". Bull Volcanol. 61 (8): 537–555. Bibcode:2000BVol...61..537H. doi:10.1007/s004450050004. S2CID 129624918.</ref> <ref>Yang, Qingyuan; Jenkins, Susanna F.; Lerner, Geoffrey A.; Li, Weiran; Suzuki, Takehiko; McLean, Danielle; Derkachev, A. N.; Utkin, I. V.; Wei, Haiquan; Xu, Jiandong; Pan, Bo (23 October 2021). "The Millennium Eruption of Changbaishan Tianchi Volcano is VEI 6, not 7". Bulletin of Volcanology. 83 (11): 74. Bibcode:2021BVol...83...74Y. doi:10.1007/s00445-021-01487-8. hdl:10356/160061. ISSN 1432-0819. S2CID 239461051.</ref> Erupcija je izbacila oko 13-47 kubnih kilometara magme (ekvivalent guste stijene) i formirala kalderu, koja sada sadrži jezero ([[Rajsko jezero]]). Erupcija je imala dvije faze, od kojih je svaka uključivala plinijski ispad i piroklastični tok te eruptirale [[Magma|magme]] različitog sastava.<ref>Pan, Bo; de Silva, Shanaka L.; Xu, Jiandong; Chen, Zhengquan; Miggins, Daniel P.; Wei, Haiquan (1 September 2017). "The VEI-7 Millennium eruption, Changbaishan-Tianchi volcano, China/DPRK: New field, petrological, and chemical constraints on stratigraphy, volcanology, and magma dynamics". Journal of Volcanology and Geothermal Research. 343: 45–59. Bibcode:2017JVGR..343...45P. doi:10.1016/j.jvolgeores.2017.05.029.</ref> Prosječno 5 cm plinijskog pepela i koignimbritskog pepela prekrilo je oko 1.500.000 km2 Japanskog mora i sjevernog Japana. Ovaj sloj pepela nazvan je "pepeo Baegdusan-Tomakomai" (B-Tm) i vrijedan je marker horizont za korelaciju regionalnih sedimentnih arhiva u i oko Japanskog mora. Milenijumska erupcija bila je jedna od najvećih i najsnažnijih erupcija u posljednjih 5.000 godina, uz [[Minojska erupcija|minojsku erupciju]] There, erupciju jezera Taupō kod Hatepea (oko 230. godine nove ere), erupciju jezera Ilopango 431. godine nove ere, erupciju planine Samalasa 1257. godine u blizini planine Rinjani i erupciju planine Tambora 1815. godine. == Datum == Sloj pepela erupcije je neprocjenjiv marker horizont za datiranje i povezivanje regionalnih i globalnih sedimentnih arhiva, budući da se dokazi o erupciji nalaze širom [[Japansko more|Japanskog mora]]. Stoga je vrijeme ove erupcije bilo jedna od najintenzivnije proučavanih tema u vulkanologiji planine Baekdu, prije konačnog određivanja datuma krajem 946. godine. == Reference == {{Reference}} [[Kategorija:Vulkani]] 1b9vhn5ajj3aagjxoddfqh2k4hf8shw 0 536470 3916567 2026-08-05T10:58:31Z Bratuš-XY 184374 Nova stranica: {{evolucija}} U [[evolucijska biologija| evolucijskoj biologiji]], '''prilagodbeni predjeli ''' ili '''adaptivni predjeli''' ili '''adaptivni krajolici''' (vrste [[evolucijski krajolik|evojucijskih predjela]]) koriste se za vizualizaciju odnosa između [[genotip]]ova i [[adaptivna vrijednost|reproduktivnog uspjeha]]. Pretpostavlja se da svaki genotip ima dobro definiranu stopu replikacije (često se naziva [[fitnes]]). Ova sposobnost prilagođenosti je ''visina'' predjela. Za... 3916567 wikitext text/x-wiki {{evolucija}} U [[evolucijska biologija| evolucijskoj biologiji]], '''prilagodbeni predjeli ''' ili '''adaptivni predjeli''' ili '''adaptivni krajolici''' (vrste [[evolucijski krajolik|evojucijskih predjela]]) koriste se za vizualizaciju odnosa između [[genotip]]ova i [[adaptivna vrijednost|reproduktivnog uspjeha]]. Pretpostavlja se da svaki genotip ima dobro definiranu stopu replikacije (često se naziva [[fitnes]]). Ova sposobnost prilagođenosti je ''visina'' predjela. Za genotipove koji su slični kaže se da su ''blizu'' jedan drugom, dok su oni koji su vrlo različiti ''daleko'' jedan od drugog. Skup svih mogućih genotipova, njihov stepen sličnosti i njihove povezane adaptivne vrijednosti tada se naziva predjelom prilagođenosti. Ideju proučavanja evolucije vizualizacijom distribucije vrijednosti prilagođenosti kao vrste predjela prvi put je predstavio [[Sewall Wright]] 1932. godine.<ref name=Wright>{{cite journal |last1=Wright |first1=Sewall |year=1932 |title=The roles of mutation, inbreeding, crossbreeding, and selection in evolution |journal=Proceedings of the Sixth International Congress on Genetics |volume=1 |issue=8 |pages=355–66 |url=http://www.esp.org/books/6th-congress/facsimile/contents/6th-cong-p356-wright.pdf }}</ref> U problemima [[evolucijski algoritam|adaptivnog algoritma, predjeli prilagođenosti su evaluacije funkcije prilagođenosti za sva kandidatska rješenja (vidi dolje). ==U biologiji== [[Slika:fitness-landscape-cartoon.png|thumb|280px|Skica adaptivnog krajolika. Strelice označavaju preferirani tok populacije na predjelu, a tačke A i C su lokalni optimumi. Crvena kugla označava populaciju koja se pomjerila sa vrlo niske vrijednosti fitnesa na vrh.]] U svim adaptivnim krajolicima, visina predstavlja i vizuelna je metafora za fitnes. Postoje tri različita načina karakterizacije ostalih dimenzija, iako u svakom slučaju udaljenost predstavlja i je metafora za stepen različitosti.<ref name=Provine>{{cite book |last=Provine |first=William B. |title=Sewall Wright and Evolutionary Biology |year=1986 |publisher=University of Chicago Press |oclc=1036863434 |isbn=0-226-68473-3 }}{{page needed|date=March 2018}}</ref> Adaptivni krajolici često se shvataju kao planinski lanci. Postoje lokalni vrhovi (tačke sa kojih svi putevi vode nizbrdo, tj. do nižeg [[fitnes]]a) i doline (regije sa kojih mnogi putevi vode uzbrdo). Adaptivni krajolik sa mnogo lokalnih vrhova okruženih dubokim dolinama naziva se neravan. Ako svi genotipovi imaju istu stopu replikacije, s druge strane, adaptivni predio naziva se ravan. [[Populacija]] koja se razvija obično se penje uzbrdo u adaptivnom krajoliku, nizom malih genetičkih promjena, sve dok se – u beskonačnom vremenskom ograničenju – ne dostigne lokalni optimum. Treba imati na umu da se lokalni optimum ne može uvijek pronaći čak ni u evolucijskom vremenu: ako se lokalni optimum može pronaći u razumnom vremenskom periodu, onda se adaptivni krajolik naziva "lakim", a ako je potrebno vrijeme eksponencijalno, onda je "težak".<ref name="Kaznatcheev">{{cite journal |title=Computational Complexity as an Ultimate Constraint on Evolution |journal=Genetics |volume=212 |issue=1 |pages=245–265 |last1=Kaznatcheev |first1=Artem |doi=10.1534/genetics.119.302000 |year=2019 |pmid=30833289 |pmc=6499524 }}</ref> Tvrdi predjeli karakteriziraju se svojstvom lavirinta kojim [[alel]] koji je nekada bio koristan postaje štetan, prisiljavajući evoluciju da se povuče. Međutim, prisustvo svojstva lavirinta u [[biofizika|biofizički]] inspirisanim adaptivnim pejzažima možda nije dovoljno za stvaranje tvrdog krajolika.<ref>{{cite journal |last1=Bertram |first1=Jason |last2=Masel |first2=Joanna |title=Evolution Rapidly Optimizes Stability and Aggregation in Lattice Proteins Despite Pervasive Landscape Valleys and Mazes |journal=Genetics |date=April 2020 |volume=214 |issue=4 |pages=1047–57 |doi=10.1534/genetics.120.302815|pmid=32107278 |pmc=7153934 }}</ref> [[Slika:Visualization of two dimensions of a NK fitness landscape.png|thumb| Vizualizacija dvije dimenzije [[NK-model|NK predjela prilagođenosti]]. Strelice predstavljaju različite mutacijske puteve koje populacija može slijediti tokom evolucije na prilagodbenom predjelu.]] ===Od genotipa do prilagodbenog krajolika=== Wright je vizualizirao prostor genotipa kao [[hiperkocka|hiperkocku]].<ref name=Wright /> Nije definirana kontinuirana "dimenzija" [[genotip]]a. Umjesto toga, mreža genotipova povezana je mutacijskim putevima. NK-model [[Stuart Kauffman|Stuarta Kauffmana]] spada u ovu kategoriju predjela prilagođenosti. Novije tehnike analize mreže, kao što je grafički prikaz atrakcija s ponderiranom selekcijom (SWAG), također koriste bezdimenzijski prostor genotipa.<ref name=pmid26844293>{{cite journal |doi=10.1126/sciadv.1500921 |pmid=26844293 |pmc=4737206 |title=Environmental changes bridge evolutionary valleys |journal=Science Advances |volume=2 |issue=1 |article-number=e1500921 |year=2016 |last1=Steinberg |first1=B |last2=Ostermeier |first2=M |bibcode=2016SciA....2E0921S }}</ref> ===Učestalost alela u odnosu na pejzaže kondicije=== Wrightov matematički rad opisao je [[fines]] kao funkciju frekvencija alela.<ref name=Provine/> Ovdje svaka dimenzija opisuje [[alelna frekvencija|frekvenciju alela]] na drugom [[gen]]u i kreće se između 0 i 1. ===Fenotip u odnosu na adaptivni krajolik=== U trećoj vrsti adaptivnog krajolika, svaka dimenzija predstavlja različitu [[fenotip]]sku osobinu.<ref name=Provine /> Pod pretpostavkama [[kvantitativna genetika| kvantitativne genetike]], ove fenotipske dimenzije mogu se mapirati na genotipove. Pogledati vizualizacije u nastavku za primjere fenotipa u odnosu na adaptivne krajolike. == Morski adaptivni predjeli == {{Glavni|Morski adaptivni predjeli}} Morski adaptivni predjeli proširuju statički model adaptivnog krajolika, omogućavajući adaptivnoj topografiji da se mijenja kroz vrijeme ili kroz promjenjiva okruženja. Umjesto fiksne topografije, morski pejzaži opisuju adaptivne površine čiji se vrhovi i doline mijenjaju s vremenom kako se [[selekcijski pritisak|selekcijski pritisci]] razvijaju, stvarajući trajektorije koje podsjećaju na dinamične "morske pejzaže", a ne na statične krajolikr koji su neophodni za precizno predviđanje adaptacije pod vremenski promjenjivim selektivnim uslovima.<ref>{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=From fitness landscapes to fitness seascapes: non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |year=2007 |volume=23 |issue=10 |pages=547–554 |doi=10.1016/j.tig.2007.08.003 }}</ref><ref>{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=Fitness flux and ubiquity of adaptive evolution |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |year=2010 |volume=107 |issue=24 |pages=10165–10170 |doi=10.1073/pnas.0907953107 |pmc=2840135 }}</ref> Primjeri faktora koji uzrokuju vremenski promjenjive promjene u fitznesu su: * promjene u okolini * izloženost drogama i vožnja bicikla <ref>{{cite journal |last=King |first=E.S. |last2=Scott |first2=J.G. |title=Fitness seascapes are necessary for realistic modeling of the evolutionary response to drug therapy |journal=Science Advances |year=2025 |volume=11 |issue=24 |article-number=eadv1268 |doi=10.1126/sciadv.adv1268 |pmc=12153978 }}</ref> * [[imunost|imunski nadzor]] * evoluirajuća okruženja domaćina * [[Hipoteza o Crvenoj kraljici|Efekti Crvene kraljice]] u kojima postoji interakcija između dvije vrste koja dinamički utiče na stanje svake od njih.<ref name="ANEL">{{cite journal |last=Van Valen |first=Leigh |author-link=Leigh Van Valen |date=1973 |title=A new evolutionary law |journal=Evolutionary Theory |volume=1 |pages=1–30 |url=http://ebme.marine.rutgers.edu/HistoryEarthSystems/HistEarthSystems_Fall2010/VanValen%201973%20Evol%20%20Theor%20.pdf }}</ref> Koncept je također formaliziran u statističko-fizičkim modelima koji analiziraju vremenski zavisne gradijente selekcije, adaptivne tokove i kretanje vrhova u promjenjivom okruženju. Morski pejzaži prilagođeni [[fitnes]]u stoga generaliziraju tradicionalne krajolike prilagođenosti kondiciji, uključivanjem nestacionarne selekcije, što ih čini korisnim okvirom za proučavanje adaptacije u fluktuirajućim ili klinički moduliranim okruženjima. ==U evolucijskoj optimizaciji== Osim područja evolucijske biologije, koncept predjela prilagođenosti također je dobio na važnosti u metodama evolucijske optimizacije kao što su genetički algoritmi ili evolucijske strategije. U evolucijskoj optimizaciji pokušava se riješiti problem iz stvarnog svijeta (npr. problemi inženjerstva ili logistike) imitirajući dinamiku biološke evolucije. Naprimjer, kamion za dostavu s brojnim adresama odredišta može ići velikim brojem različitih ruta, ali samo vrlo malo njih će rezultirati kratkim vremenom vožnje. Da bi se koristili mnogi uobičajeni oblici evolucijske optimizacije, potrebno je definirati za svako moguće [[tačka rješenja|rješenje]] ''s'' problema od interesa (tj. svaku moguću rutu u slučaju dostavnog kamiona) koliko je ona 'dobra'. To se postiže uvođenjem [[funkcija (matematika)|funkcije]] ''f(s)'' sa [[skalar (matematika)|skalarnom]] vrijednošću (skalarna vrijednost znači da je ''f(s)'' jednostavan broj, kao što je 0,3, dok ''s'' može biti složeniji objekt, na primjer lista odredišnih adresa u slučaju dostavnog kamiona), što se naziva [[funkcija prilagodbe]]. Visok ''f(s)'' implicira da je ''s'' dobro rješenje. U slučaju dostavnog kamiona, ''f(s)'' bi mogao biti broj isporuka po satu na ruti ''s''. Najbolje, ili barem vrlo dobro, rješenje se zatim pronalazi na sljedeći način: u početku se kreira populacija slučajnih rješenja. Zatim se rješenja mutiraju i odabiru ona s većom prilagođenošću, sve dok se ne pronađe zadovoljavajuće rješenje. Tehnike evolucijske optimizacije posebno su korisne u situacijama u kojima je lahko odrediti kvalitet pojedinačnog rješenja, ali je teško pregledati sva moguća rješenja jedno po jedno (lahko je odrediti vrijeme vožnje za određenu rutu dostavnog kamiona, ali je gotovo nemoguće provjeriti sve moguće rute kada broj odredišta naraste na više od nekoliko). Čak i u slučajevima kada je funkciju prilagođenosti teško definirati, koncept predjela prilagođenosti može biti koristan. Naprimjer, ako se procjena prilagođenosti vrši [[stohastika|stohastičkim]] [[uzorak|uzorkovanjem]], tada se uzorkovanje vrši iz (obično nepoznate) distribucije u svakoj tački; ​​ipak, to može biti korisno za rasuđivanje o krajoliku koji formira očekivana prilagođenost u svakoj tački. Ako se prilagođenost mijenja s vremenom (dinamička optimizacija) ili s drugim vrstama u okruženju ([[koevolucija]]), i dalje može biti korisno za rasuđivanje o putanjama trenutnog krajolika prilagođenosti. Međutim, u nekim slučajevima (na primjer, interaktivno evolucijsko računanje zasnovano na preferencijama) relevantnost je ograničenija, jer ne postoji garancija da su ljudske preferencije konzistentne s jednim zadatkom prilagođenosti. Koncept skalarne funkcije prilagođenosti ''f(s)'' također odgovara konceptu potencijalne ili energetske funkcije u fizici. Dva koncepta se razlikuju samo po tome što fizičari tradicionalno razmišljaju u smislu minimiziranja potencijalne funkcije, dok biolozi preferiraju ideju da se prilagođenost maksimizira. Stoga, uzimanje inverza potencijalne funkcije pretvara je u funkciju prilagođenosti i obrnuto.<ref>{{harvnb|Kauffman|1993|p=43}}</ref> ==Upozorenja i ograničenja== Postoji nekoliko važnih upozorenja. Budući da se ljudski um bori da razmišlja u više od tri dimenzije, 3D topologije mogu zavarati kada se raspravlja o visoko višedimenzijskim adaptivnim predjelima.<ref name=pmid21644947>{{cite journal |doi=10.1111/j.1558-5646.2011.01236.x |pmid=21644947 |pmc=3668694 |title=Visualizing Fitness Landscapes |journal=Evolution |volume=65 |issue=6 |pages=1544–58 |year=2011 |last1=McCandlish |first1=David M }}</ref><ref>{{cite book |first1=George R. |last1=McGhee |year=2006 |title=The Geometry of Evolution: Adaptive Landscapes and Theoretical Morphospaces |publisher=Cambridge University Press |url={{Google books|YzzKx81IDLsC|plainurl=yes}} |isbn=978-1-139-45995-2 }}</ref> Posebno nije jasno da li su vrhovi u prirodnim biološkim krajolicima ikada zaista odvojeni dolinama [[fitnes]]a u takvim višedimenzijskim pejzažima ili su povezani izuzetno dugim neutralnim grebenima.<ref>{{harvnb|Gavrilets|2004}}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1007/s10539-008-9116-z |title=The end of the adaptive landscape metaphor? |journal=Biology & Philosophy |volume=23 |issue=5 |pages=625–38 |year=2008 |last1=Kaplan |first1=Jonathan |s2cid=170649453 }}</ref> Additionally, the fitness landscape is not static in time but dependent on the changing environment and evolution of other genes.<ref name=pmid26844293/> Stoga je to više morski predio,<ref name=pmid19232770>{{cite journal |doi=10.1016/j.tig.2009.01.002 |pmid=19232770 |title=From fitness landscapes to seascapes: Non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |volume=25 |issue=3 |pages=111–9 |year=2009 |last1=Mustonen |first1=Ville |last2=Lässig |first2=Michael }}</ref><ref>{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=From fitness landscapes to seascapes: non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |year=2007 |volume=23 |issue=10 |pages=547–554 |doi=10.1016/j.tig.2007.08.003 }}</ref> što dodatno utiče na to koliko odvojeni adaptivni vrhovi zapravo mogu biti. Pored toga, važno je uzeti u obzir da predio općenito nije apsolutna, već relativna funkcija.<ref>{{cite journal |doi=10.1006/jtbi.1996.0049 |pmid=8733432 |title=Population Evolution on a Multiplicative Single-Peak Fitness Landscape |journal=Journal of Theoretical Biology |volume=179 |issue=1 |pages=61–73 |year=1996 |last1=Woodcock |first1=Glenn |last2=Higgs |first2=Paul G |bibcode=1996JThBi.179...61W }}</ref> Konačno, budući da je uobičajeno koristiti funkciju kao zamjenu za sposobnost preživljavanja kada se raspravlja o enzimima, sve promiskuitetne aktivnosti postoje kao preklapajući predjeli koji će zajedno odrediti konačnu sposobnost preživljavanja organizma, implicirajući jaz između različitih koegzistirajućih relativnih krajolika.<ref name=pmid29248946>{{cite journal |doi=10.1007/s00239-017-9823-7 |pmid=29248946 |title=Elastic Multi-scale Mechanisms: Computation and Biological Evolution |journal=Journal of Molecular Evolution |volume=86 |issue=1 |pages=47–57 |year=2017 |last1=Diaz Ochoa |first1=Juan G |bibcode=2018JMolE..86...47D |s2cid=22624633 }}</ref> Imajući na umu ova ograničenja, krajolici prilagođenosti (''fitness landscapes'') i dalje mogu biti poučan način razmišljanja o evoluciji. U osnovi je moguće izmjeriti (čak i ako ne i vizualizirati) neke od parametara razdvojenosti prasjela i broja vrhova, visine, razdvajanja i grupiranja. Pojednostavljeni 3D krajolici zatim se mogu koristiti u odnosu jedan na drugi za vizualno predstavljanje relevantnih karakteristika. Osim toga, krajolici prilagođenosti malih podskupova evolucijskih puteva mogu se eksperimentalno konstruirati i vizualizirati, potencijalno otkrivajući karakteristike poput vrhova i dolina prilagođenosti.<ref name=pmid26844293/> Predjeli prilagođenosti evolucijskih puteva ukazuju na vjerovatne evolucijske korake i krajnje tačke među skupovima pojedinačnih [[mutacija]]. [[Slika:Visualization of a population evolving in a static fitness landscape.gif| Vizualizacija populacije koja se razvija u statičnom prilagodbenom okruženju]] [[Slika:Visualization of a population evolving in a dynamic fitness landscape.gif|280px| Vizualizacija populacije koja se razvija u dinamičnom pejzažu fitnesa]] ==Također pogledajte== * [[Virusne kvazivrste]] * [[Fitnes]] ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == ; Primjeri vizualiziranih [[fitnes]] krajolika * [https://www.youtube.com/watch?v=4pdiAneMMhU Video: Using fitness landscapes to visualize evolution in action ] * [http://beacon-center.org/blog/2012/10/08/evolution-101-fitness-landscapes/ BEACON Blog—Evolution 101: Fitness Landscapes] * [http://pleiotropy.fieldofscience.com/2012/07/crossing-valleys-in-fitness-landscapes.html Pleiotropy Blog—an interesting discussion of Sergey Gavrilets's contributions] * [http://news.ucdavis.edu/search/news_detail.lasso?id=10451 Pup Fish Evolution—UC Davis] * [https://web.archive.org/web/20130523071442/http://evolution.berkeley.edu/evosite/evo101/VIIC1aComplexNovelties2.shtml Evolution 101—Shifting Balance Theory (Figure at bottom of page)] * [https://emilydolson.github.io/fitness_landscape_visualizations/ Superimposing evolutionary trajectories onto fitness landscapes in virtual reality] ;Dodatni izvori {{refbegin}} * [http://www.counterbalance.org/evotheo/evolu3-frame.html Counterbalance: Evolution as movement through a fitness landscape—an interesting (if flawed) discussion of evolution and fitness landscapes] *{{cite news |first=L. |last=Cameron |title=No peak in sight for evolving bacteria |work=MSUToday |publisher=Michigan State University |date=2023 |url=https://msutoday.msu.edu/news/2013/no-peak-in-sight-for-evolving-bacteria }} *{{cite book|url=https://www.springer.com/engineering/computational+intelligence+and+complexity/book/978-3-642-41887-7|isbn=978-3-642-41888-4|title=Recent Advances in the Theory and Application of Fitness Landscapes|year=2014 |first1=Hendrik |last1=Richter |first2=Andries P. |last2=Engelbrecht |publisher=Springer |doi=10.1007/978-3-642-41888-4 |oclc=7324758532 }} *{{Cite journal |title=Epistasis and Shapes of Fitness Landscapes |year=2007 |mr=2398598 |arxiv=q-bio.PE/0603034 |journal=Statistica Sinica |volume=17 |issue=4 |pages=1317–42 |last1=Beerenwinkel |first1=Niko |last2=Pachter |first2=Lior |last3=Sturmfels |first3=Bernd |bibcode=2006q.bio.....3034B }} *{{cite book|isbn=0-393-03930-7 |title=Climbing Mount Improbable|year=1996 |first=Richard |last=Dawkins|publisher=Norton|oclc=757336308}} *{{cite book|url=http://press.princeton.edu/titles/7799.html |isbn=978-0-691-11983-0|title=Fitness landscapes and the origin of species|first1=Sergey |last1=Gavrilets|year= 2004|publisher=Princeton University Press |oclc=1044748197 }} *{{cite book|isbn=978-0-19-511130-9 |title=At Home in the Universe: The Search for Laws of Self-Organization and Complexity|first1=Stuart |last1=Kauffman|author-link=Stuart Kauffman|year=1995|publisher=Oxford University Press |oclc=923535473 }} *{{cite book|isbn=978-0-262-63185-3|url=http://www.boente.eti.br/fuzzy/ebook-fuzzy-mitchell.pdf|title=An Introduction to Genetic Algorithms|first1=Melanie |last1=Mitchell|year=1996|publisher=MIT Press }} *{{Cite book |chapter=2. Fitness Landscapes |chapter-url=http://www.cs.ucl.ac.uk/staff/W.Langdon/FOGP/intro_pic/landscape.html |isbn=3-540-42451-2 |title=Foundations of Genetic Programming |first1=W.B. |last1=Langdon |first2=R. |last2=Poli |year=2002 |publisher=Springer |oclc=828735699 |doi=10.1007/978-3-662-04726-2_2 |pages=17–26}} *{{Cite book|isbn=978-0-19-507951-7|title=The Origins of Order|first1=Stuart |last1=Kauffman|author-link=Stuart Kauffman|year=1993|publisher=Oxford University Press |oclc=1410954535 |doi=10.1093/oso/9780195079517.001.0001 }} *{{cite journal |doi=10.1038/nature05451 |pmid=17251971 |title=Empirical fitness landscapes reveal accessible evolutionary paths |journal=[[Nature]] |volume=445 |issue=7126 |pages=383–6 |year=2007 |last1=Poelwijk |first1=Frank J |last2=Kiviet |first2=Daniel J |last3=Weinreich |first3=Daniel M |last4=Tans |first4=Sander J |bibcode=2007Natur.445..383P |s2cid=4415468 }} *{{cite journal |vauthors=Bukkuri A, Pienta KJ, Hockett I, Austin RH, Hammarlund EU, Amend SR, Brown JS |title=Modeling cancer's ecological and evolutionary dynamics |journal=Med Oncol |volume=40 |issue=4 |page=109 |date=February 2023 |pmid=36853375 |pmc=9974726 |doi=10.1007/s12032-023-01968-0 }} {{refend}} {{genarch}} {{Populacijska genetika}} {{Portal|Biologija}} {{DEFAULTSORT:Fitness Landscape}} [[Kategorija:Moderna sinteza (20. stoljeće)]] [[Kategorija:Populacijska genetika]] [[Kategorija:Selekcija]] lu2qsct9yd4ivqnlf3ppomb0mw7x0st 3916568 3916567 2026-08-05T11:00:08Z Bratuš-XY 184374 /* Od genotipa do prilagodbenog krajolika */ 3916568 wikitext text/x-wiki {{evolucija}} U [[evolucijska biologija| evolucijskoj biologiji]], '''prilagodbeni predjeli ''' ili '''adaptivni predjeli''' ili '''adaptivni krajolici''' (vrste [[evolucijski krajolik|evojucijskih predjela]]) koriste se za vizualizaciju odnosa između [[genotip]]ova i [[adaptivna vrijednost|reproduktivnog uspjeha]]. Pretpostavlja se da svaki genotip ima dobro definiranu stopu replikacije (često se naziva [[fitnes]]). Ova sposobnost prilagođenosti je ''visina'' predjela. Za genotipove koji su slični kaže se da su ''blizu'' jedan drugom, dok su oni koji su vrlo različiti ''daleko'' jedan od drugog. Skup svih mogućih genotipova, njihov stepen sličnosti i njihove povezane adaptivne vrijednosti tada se naziva predjelom prilagođenosti. Ideju proučavanja evolucije vizualizacijom distribucije vrijednosti prilagođenosti kao vrste predjela prvi put je predstavio [[Sewall Wright]] 1932. godine.<ref name=Wright>{{cite journal |last1=Wright |first1=Sewall |year=1932 |title=The roles of mutation, inbreeding, crossbreeding, and selection in evolution |journal=Proceedings of the Sixth International Congress on Genetics |volume=1 |issue=8 |pages=355–66 |url=http://www.esp.org/books/6th-congress/facsimile/contents/6th-cong-p356-wright.pdf }}</ref> U problemima [[evolucijski algoritam|adaptivnog algoritma, predjeli prilagođenosti su evaluacije funkcije prilagođenosti za sva kandidatska rješenja (vidi dolje). ==U biologiji== [[Slika:fitness-landscape-cartoon.png|thumb|280px|Skica adaptivnog krajolika. Strelice označavaju preferirani tok populacije na predjelu, a tačke A i C su lokalni optimumi. Crvena kugla označava populaciju koja se pomjerila sa vrlo niske vrijednosti fitnesa na vrh.]] U svim adaptivnim krajolicima, visina predstavlja i vizuelna je metafora za fitnes. Postoje tri različita načina karakterizacije ostalih dimenzija, iako u svakom slučaju udaljenost predstavlja i je metafora za stepen različitosti.<ref name=Provine>{{cite book |last=Provine |first=William B. |title=Sewall Wright and Evolutionary Biology |year=1986 |publisher=University of Chicago Press |oclc=1036863434 |isbn=0-226-68473-3 }}{{page needed|date=March 2018}}</ref> Adaptivni krajolici često se shvataju kao planinski lanci. Postoje lokalni vrhovi (tačke sa kojih svi putevi vode nizbrdo, tj. do nižeg [[fitnes]]a) i doline (regije sa kojih mnogi putevi vode uzbrdo). Adaptivni krajolik sa mnogo lokalnih vrhova okruženih dubokim dolinama naziva se neravan. Ako svi genotipovi imaju istu stopu replikacije, s druge strane, adaptivni predio naziva se ravan. [[Populacija]] koja se razvija obično se penje uzbrdo u adaptivnom krajoliku, nizom malih genetičkih promjena, sve dok se – u beskonačnom vremenskom ograničenju – ne dostigne lokalni optimum. Treba imati na umu da se lokalni optimum ne može uvijek pronaći čak ni u evolucijskom vremenu: ako se lokalni optimum može pronaći u razumnom vremenskom periodu, onda se adaptivni krajolik naziva "lakim", a ako je potrebno vrijeme eksponencijalno, onda je "težak".<ref name="Kaznatcheev">{{cite journal |title=Computational Complexity as an Ultimate Constraint on Evolution |journal=Genetics |volume=212 |issue=1 |pages=245–265 |last1=Kaznatcheev |first1=Artem |doi=10.1534/genetics.119.302000 |year=2019 |pmid=30833289 |pmc=6499524 }}</ref> Tvrdi predjeli karakteriziraju se svojstvom lavirinta kojim [[alel]] koji je nekada bio koristan postaje štetan, prisiljavajući evoluciju da se povuče. Međutim, prisustvo svojstva lavirinta u [[biofizika|biofizički]] inspirisanim adaptivnim pejzažima možda nije dovoljno za stvaranje tvrdog krajolika.<ref>{{cite journal |last1=Bertram |first1=Jason |last2=Masel |first2=Joanna |title=Evolution Rapidly Optimizes Stability and Aggregation in Lattice Proteins Despite Pervasive Landscape Valleys and Mazes |journal=Genetics |date=April 2020 |volume=214 |issue=4 |pages=1047–57 |doi=10.1534/genetics.120.302815|pmid=32107278 |pmc=7153934 }}</ref> [[Slika:Visualization of two dimensions of a NK fitness landscape.png|thumb| Vizualizacija dvije dimenzije [[NK-model|NK predjela prilagođenosti]]. Strelice predstavljaju različite mutacijske puteve koje populacija može slijediti tokom evolucije na prilagodbenom predjelu.]] ===Od genotipa do prilagodbenog krajolika=== Wright je vizualizirao prostor genotipa kao [[hiperkocka|hiperkocku]].<ref name=Wright /> Nije definirana kontinuirana "dimenzija" [[genotip]]a. Umjesto toga, mreža genotipova povezana je mutacijskim putevima. NK-model [[Stuart Kauffman|Stuarta Kauffmana]] spada u ovu kategoriju predjela prilagođenosti. Novije tehnike analize mreže, kao što je grafički prikaz atrakcija s ponderiranom selekcijom (SWAG), također koriste bezdimenzijski prostor genotipa.<ref name=pmid26844293>{{cite journal |doi=10.1126/sciadv.1500921 |pmid=26844293 |pmc=4737206 |title=Environmental changes bridge evolutionary valleys |journal=Science Advances |volume=2 |issue=1 |year=2016 |last1=Steinberg |first1=B |last2=Ostermeier |first2=M |bibcode=2016SciA....2E0921S }}</ref> ===Učestalost alela u odnosu na pejzaže kondicije=== Wrightov matematički rad opisao je [[fines]] kao funkciju frekvencija alela.<ref name=Provine/> Ovdje svaka dimenzija opisuje [[alelna frekvencija|frekvenciju alela]] na drugom [[gen]]u i kreće se između 0 i 1. ===Fenotip u odnosu na adaptivni krajolik=== U trećoj vrsti adaptivnog krajolika, svaka dimenzija predstavlja različitu [[fenotip]]sku osobinu.<ref name=Provine /> Pod pretpostavkama [[kvantitativna genetika| kvantitativne genetike]], ove fenotipske dimenzije mogu se mapirati na genotipove. Pogledati vizualizacije u nastavku za primjere fenotipa u odnosu na adaptivne krajolike. == Morski adaptivni predjeli == {{Glavni|Morski adaptivni predjeli}} Morski adaptivni predjeli proširuju statički model adaptivnog krajolika, omogućavajući adaptivnoj topografiji da se mijenja kroz vrijeme ili kroz promjenjiva okruženja. Umjesto fiksne topografije, morski pejzaži opisuju adaptivne površine čiji se vrhovi i doline mijenjaju s vremenom kako se [[selekcijski pritisak|selekcijski pritisci]] razvijaju, stvarajući trajektorije koje podsjećaju na dinamične "morske pejzaže", a ne na statične krajolikr koji su neophodni za precizno predviđanje adaptacije pod vremenski promjenjivim selektivnim uslovima.<ref>{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=From fitness landscapes to fitness seascapes: non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |year=2007 |volume=23 |issue=10 |pages=547–554 |doi=10.1016/j.tig.2007.08.003 }}</ref><ref>{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=Fitness flux and ubiquity of adaptive evolution |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |year=2010 |volume=107 |issue=24 |pages=10165–10170 |doi=10.1073/pnas.0907953107 |pmc=2840135 }}</ref> Primjeri faktora koji uzrokuju vremenski promjenjive promjene u fitznesu su: * promjene u okolini * izloženost drogama i vožnja bicikla <ref>{{cite journal |last=King |first=E.S. |last2=Scott |first2=J.G. |title=Fitness seascapes are necessary for realistic modeling of the evolutionary response to drug therapy |journal=Science Advances |year=2025 |volume=11 |issue=24 |article-number=eadv1268 |doi=10.1126/sciadv.adv1268 |pmc=12153978 }}</ref> * [[imunost|imunski nadzor]] * evoluirajuća okruženja domaćina * [[Hipoteza o Crvenoj kraljici|Efekti Crvene kraljice]] u kojima postoji interakcija između dvije vrste koja dinamički utiče na stanje svake od njih.<ref name="ANEL">{{cite journal |last=Van Valen |first=Leigh |author-link=Leigh Van Valen |date=1973 |title=A new evolutionary law |journal=Evolutionary Theory |volume=1 |pages=1–30 |url=http://ebme.marine.rutgers.edu/HistoryEarthSystems/HistEarthSystems_Fall2010/VanValen%201973%20Evol%20%20Theor%20.pdf }}</ref> Koncept je također formaliziran u statističko-fizičkim modelima koji analiziraju vremenski zavisne gradijente selekcije, adaptivne tokove i kretanje vrhova u promjenjivom okruženju. Morski pejzaži prilagođeni [[fitnes]]u stoga generaliziraju tradicionalne krajolike prilagođenosti kondiciji, uključivanjem nestacionarne selekcije, što ih čini korisnim okvirom za proučavanje adaptacije u fluktuirajućim ili klinički moduliranim okruženjima. ==U evolucijskoj optimizaciji== Osim područja evolucijske biologije, koncept predjela prilagođenosti također je dobio na važnosti u metodama evolucijske optimizacije kao što su genetički algoritmi ili evolucijske strategije. U evolucijskoj optimizaciji pokušava se riješiti problem iz stvarnog svijeta (npr. problemi inženjerstva ili logistike) imitirajući dinamiku biološke evolucije. Naprimjer, kamion za dostavu s brojnim adresama odredišta može ići velikim brojem različitih ruta, ali samo vrlo malo njih će rezultirati kratkim vremenom vožnje. Da bi se koristili mnogi uobičajeni oblici evolucijske optimizacije, potrebno je definirati za svako moguće [[tačka rješenja|rješenje]] ''s'' problema od interesa (tj. svaku moguću rutu u slučaju dostavnog kamiona) koliko je ona 'dobra'. To se postiže uvođenjem [[funkcija (matematika)|funkcije]] ''f(s)'' sa [[skalar (matematika)|skalarnom]] vrijednošću (skalarna vrijednost znači da je ''f(s)'' jednostavan broj, kao što je 0,3, dok ''s'' može biti složeniji objekt, na primjer lista odredišnih adresa u slučaju dostavnog kamiona), što se naziva [[funkcija prilagodbe]]. Visok ''f(s)'' implicira da je ''s'' dobro rješenje. U slučaju dostavnog kamiona, ''f(s)'' bi mogao biti broj isporuka po satu na ruti ''s''. Najbolje, ili barem vrlo dobro, rješenje se zatim pronalazi na sljedeći način: u početku se kreira populacija slučajnih rješenja. Zatim se rješenja mutiraju i odabiru ona s većom prilagođenošću, sve dok se ne pronađe zadovoljavajuće rješenje. Tehnike evolucijske optimizacije posebno su korisne u situacijama u kojima je lahko odrediti kvalitet pojedinačnog rješenja, ali je teško pregledati sva moguća rješenja jedno po jedno (lahko je odrediti vrijeme vožnje za određenu rutu dostavnog kamiona, ali je gotovo nemoguće provjeriti sve moguće rute kada broj odredišta naraste na više od nekoliko). Čak i u slučajevima kada je funkciju prilagođenosti teško definirati, koncept predjela prilagođenosti može biti koristan. Naprimjer, ako se procjena prilagođenosti vrši [[stohastika|stohastičkim]] [[uzorak|uzorkovanjem]], tada se uzorkovanje vrši iz (obično nepoznate) distribucije u svakoj tački; ​​ipak, to može biti korisno za rasuđivanje o krajoliku koji formira očekivana prilagođenost u svakoj tački. Ako se prilagođenost mijenja s vremenom (dinamička optimizacija) ili s drugim vrstama u okruženju ([[koevolucija]]), i dalje može biti korisno za rasuđivanje o putanjama trenutnog krajolika prilagođenosti. Međutim, u nekim slučajevima (na primjer, interaktivno evolucijsko računanje zasnovano na preferencijama) relevantnost je ograničenija, jer ne postoji garancija da su ljudske preferencije konzistentne s jednim zadatkom prilagođenosti. Koncept skalarne funkcije prilagođenosti ''f(s)'' također odgovara konceptu potencijalne ili energetske funkcije u fizici. Dva koncepta se razlikuju samo po tome što fizičari tradicionalno razmišljaju u smislu minimiziranja potencijalne funkcije, dok biolozi preferiraju ideju da se prilagođenost maksimizira. Stoga, uzimanje inverza potencijalne funkcije pretvara je u funkciju prilagođenosti i obrnuto.<ref>{{harvnb|Kauffman|1993|p=43}}</ref> ==Upozorenja i ograničenja== Postoji nekoliko važnih upozorenja. Budući da se ljudski um bori da razmišlja u više od tri dimenzije, 3D topologije mogu zavarati kada se raspravlja o visoko višedimenzijskim adaptivnim predjelima.<ref name=pmid21644947>{{cite journal |doi=10.1111/j.1558-5646.2011.01236.x |pmid=21644947 |pmc=3668694 |title=Visualizing Fitness Landscapes |journal=Evolution |volume=65 |issue=6 |pages=1544–58 |year=2011 |last1=McCandlish |first1=David M }}</ref><ref>{{cite book |first1=George R. |last1=McGhee |year=2006 |title=The Geometry of Evolution: Adaptive Landscapes and Theoretical Morphospaces |publisher=Cambridge University Press |url={{Google books|YzzKx81IDLsC|plainurl=yes}} |isbn=978-1-139-45995-2 }}</ref> Posebno nije jasno da li su vrhovi u prirodnim biološkim krajolicima ikada zaista odvojeni dolinama [[fitnes]]a u takvim višedimenzijskim pejzažima ili su povezani izuzetno dugim neutralnim grebenima.<ref>{{harvnb|Gavrilets|2004}}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1007/s10539-008-9116-z |title=The end of the adaptive landscape metaphor? |journal=Biology & Philosophy |volume=23 |issue=5 |pages=625–38 |year=2008 |last1=Kaplan |first1=Jonathan |s2cid=170649453 }}</ref> Additionally, the fitness landscape is not static in time but dependent on the changing environment and evolution of other genes.<ref name=pmid26844293/> Stoga je to više morski predio,<ref name=pmid19232770>{{cite journal |doi=10.1016/j.tig.2009.01.002 |pmid=19232770 |title=From fitness landscapes to seascapes: Non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |volume=25 |issue=3 |pages=111–9 |year=2009 |last1=Mustonen |first1=Ville |last2=Lässig |first2=Michael }}</ref><ref>{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=From fitness landscapes to seascapes: non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |year=2007 |volume=23 |issue=10 |pages=547–554 |doi=10.1016/j.tig.2007.08.003 }}</ref> što dodatno utiče na to koliko odvojeni adaptivni vrhovi zapravo mogu biti. Pored toga, važno je uzeti u obzir da predio općenito nije apsolutna, već relativna funkcija.<ref>{{cite journal |doi=10.1006/jtbi.1996.0049 |pmid=8733432 |title=Population Evolution on a Multiplicative Single-Peak Fitness Landscape |journal=Journal of Theoretical Biology |volume=179 |issue=1 |pages=61–73 |year=1996 |last1=Woodcock |first1=Glenn |last2=Higgs |first2=Paul G |bibcode=1996JThBi.179...61W }}</ref> Konačno, budući da je uobičajeno koristiti funkciju kao zamjenu za sposobnost preživljavanja kada se raspravlja o enzimima, sve promiskuitetne aktivnosti postoje kao preklapajući predjeli koji će zajedno odrediti konačnu sposobnost preživljavanja organizma, implicirajući jaz između različitih koegzistirajućih relativnih krajolika.<ref name=pmid29248946>{{cite journal |doi=10.1007/s00239-017-9823-7 |pmid=29248946 |title=Elastic Multi-scale Mechanisms: Computation and Biological Evolution |journal=Journal of Molecular Evolution |volume=86 |issue=1 |pages=47–57 |year=2017 |last1=Diaz Ochoa |first1=Juan G |bibcode=2018JMolE..86...47D |s2cid=22624633 }}</ref> Imajući na umu ova ograničenja, krajolici prilagođenosti (''fitness landscapes'') i dalje mogu biti poučan način razmišljanja o evoluciji. U osnovi je moguće izmjeriti (čak i ako ne i vizualizirati) neke od parametara razdvojenosti prasjela i broja vrhova, visine, razdvajanja i grupiranja. Pojednostavljeni 3D krajolici zatim se mogu koristiti u odnosu jedan na drugi za vizualno predstavljanje relevantnih karakteristika. Osim toga, krajolici prilagođenosti malih podskupova evolucijskih puteva mogu se eksperimentalno konstruirati i vizualizirati, potencijalno otkrivajući karakteristike poput vrhova i dolina prilagođenosti.<ref name=pmid26844293/> Predjeli prilagođenosti evolucijskih puteva ukazuju na vjerovatne evolucijske korake i krajnje tačke među skupovima pojedinačnih [[mutacija]]. [[Slika:Visualization of a population evolving in a static fitness landscape.gif| Vizualizacija populacije koja se razvija u statičnom prilagodbenom okruženju]] [[Slika:Visualization of a population evolving in a dynamic fitness landscape.gif|280px| Vizualizacija populacije koja se razvija u dinamičnom pejzažu fitnesa]] ==Također pogledajte== * [[Virusne kvazivrste]] * [[Fitnes]] ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == ; Primjeri vizualiziranih [[fitnes]] krajolika * [https://www.youtube.com/watch?v=4pdiAneMMhU Video: Using fitness landscapes to visualize evolution in action ] * [http://beacon-center.org/blog/2012/10/08/evolution-101-fitness-landscapes/ BEACON Blog—Evolution 101: Fitness Landscapes] * [http://pleiotropy.fieldofscience.com/2012/07/crossing-valleys-in-fitness-landscapes.html Pleiotropy Blog—an interesting discussion of Sergey Gavrilets's contributions] * [http://news.ucdavis.edu/search/news_detail.lasso?id=10451 Pup Fish Evolution—UC Davis] * [https://web.archive.org/web/20130523071442/http://evolution.berkeley.edu/evosite/evo101/VIIC1aComplexNovelties2.shtml Evolution 101—Shifting Balance Theory (Figure at bottom of page)] * [https://emilydolson.github.io/fitness_landscape_visualizations/ Superimposing evolutionary trajectories onto fitness landscapes in virtual reality] ;Dodatni izvori {{refbegin}} * [http://www.counterbalance.org/evotheo/evolu3-frame.html Counterbalance: Evolution as movement through a fitness landscape—an interesting (if flawed) discussion of evolution and fitness landscapes] *{{cite news |first=L. |last=Cameron |title=No peak in sight for evolving bacteria |work=MSUToday |publisher=Michigan State University |date=2023 |url=https://msutoday.msu.edu/news/2013/no-peak-in-sight-for-evolving-bacteria }} *{{cite book|url=https://www.springer.com/engineering/computational+intelligence+and+complexity/book/978-3-642-41887-7|isbn=978-3-642-41888-4|title=Recent Advances in the Theory and Application of Fitness Landscapes|year=2014 |first1=Hendrik |last1=Richter |first2=Andries P. |last2=Engelbrecht |publisher=Springer |doi=10.1007/978-3-642-41888-4 |oclc=7324758532 }} *{{Cite journal |title=Epistasis and Shapes of Fitness Landscapes |year=2007 |mr=2398598 |arxiv=q-bio.PE/0603034 |journal=Statistica Sinica |volume=17 |issue=4 |pages=1317–42 |last1=Beerenwinkel |first1=Niko |last2=Pachter |first2=Lior |last3=Sturmfels |first3=Bernd |bibcode=2006q.bio.....3034B }} *{{cite book|isbn=0-393-03930-7 |title=Climbing Mount Improbable|year=1996 |first=Richard |last=Dawkins|publisher=Norton|oclc=757336308}} *{{cite book|url=http://press.princeton.edu/titles/7799.html |isbn=978-0-691-11983-0|title=Fitness landscapes and the origin of species|first1=Sergey |last1=Gavrilets|year= 2004|publisher=Princeton University Press |oclc=1044748197 }} *{{cite book|isbn=978-0-19-511130-9 |title=At Home in the Universe: The Search for Laws of Self-Organization and Complexity|first1=Stuart |last1=Kauffman|author-link=Stuart Kauffman|year=1995|publisher=Oxford University Press |oclc=923535473 }} *{{cite book|isbn=978-0-262-63185-3|url=http://www.boente.eti.br/fuzzy/ebook-fuzzy-mitchell.pdf|title=An Introduction to Genetic Algorithms|first1=Melanie |last1=Mitchell|year=1996|publisher=MIT Press }} *{{Cite book |chapter=2. Fitness Landscapes |chapter-url=http://www.cs.ucl.ac.uk/staff/W.Langdon/FOGP/intro_pic/landscape.html |isbn=3-540-42451-2 |title=Foundations of Genetic Programming |first1=W.B. |last1=Langdon |first2=R. |last2=Poli |year=2002 |publisher=Springer |oclc=828735699 |doi=10.1007/978-3-662-04726-2_2 |pages=17–26}} *{{Cite book|isbn=978-0-19-507951-7|title=The Origins of Order|first1=Stuart |last1=Kauffman|author-link=Stuart Kauffman|year=1993|publisher=Oxford University Press |oclc=1410954535 |doi=10.1093/oso/9780195079517.001.0001 }} *{{cite journal |doi=10.1038/nature05451 |pmid=17251971 |title=Empirical fitness landscapes reveal accessible evolutionary paths |journal=[[Nature]] |volume=445 |issue=7126 |pages=383–6 |year=2007 |last1=Poelwijk |first1=Frank J |last2=Kiviet |first2=Daniel J |last3=Weinreich |first3=Daniel M |last4=Tans |first4=Sander J |bibcode=2007Natur.445..383P |s2cid=4415468 }} *{{cite journal |vauthors=Bukkuri A, Pienta KJ, Hockett I, Austin RH, Hammarlund EU, Amend SR, Brown JS |title=Modeling cancer's ecological and evolutionary dynamics |journal=Med Oncol |volume=40 |issue=4 |page=109 |date=February 2023 |pmid=36853375 |pmc=9974726 |doi=10.1007/s12032-023-01968-0 }} {{refend}} {{genarch}} {{Populacijska genetika}} {{Portal|Biologija}} {{DEFAULTSORT:Fitness Landscape}} [[Kategorija:Moderna sinteza (20. stoljeće)]] [[Kategorija:Populacijska genetika]] [[Kategorija:Selekcija]] 6hjutkbvm9l16e3i57wcja1tk0yprpz 3916569 3916568 2026-08-05T11:01:50Z Bratuš-XY 184374 /* Morski adaptivni predjeli */ 3916569 wikitext text/x-wiki {{evolucija}} U [[evolucijska biologija| evolucijskoj biologiji]], '''prilagodbeni predjeli ''' ili '''adaptivni predjeli''' ili '''adaptivni krajolici''' (vrste [[evolucijski krajolik|evojucijskih predjela]]) koriste se za vizualizaciju odnosa između [[genotip]]ova i [[adaptivna vrijednost|reproduktivnog uspjeha]]. Pretpostavlja se da svaki genotip ima dobro definiranu stopu replikacije (često se naziva [[fitnes]]). Ova sposobnost prilagođenosti je ''visina'' predjela. Za genotipove koji su slični kaže se da su ''blizu'' jedan drugom, dok su oni koji su vrlo različiti ''daleko'' jedan od drugog. Skup svih mogućih genotipova, njihov stepen sličnosti i njihove povezane adaptivne vrijednosti tada se naziva predjelom prilagođenosti. Ideju proučavanja evolucije vizualizacijom distribucije vrijednosti prilagođenosti kao vrste predjela prvi put je predstavio [[Sewall Wright]] 1932. godine.<ref name=Wright>{{cite journal |last1=Wright |first1=Sewall |year=1932 |title=The roles of mutation, inbreeding, crossbreeding, and selection in evolution |journal=Proceedings of the Sixth International Congress on Genetics |volume=1 |issue=8 |pages=355–66 |url=http://www.esp.org/books/6th-congress/facsimile/contents/6th-cong-p356-wright.pdf }}</ref> U problemima [[evolucijski algoritam|adaptivnog algoritma, predjeli prilagođenosti su evaluacije funkcije prilagođenosti za sva kandidatska rješenja (vidi dolje). ==U biologiji== [[Slika:fitness-landscape-cartoon.png|thumb|280px|Skica adaptivnog krajolika. Strelice označavaju preferirani tok populacije na predjelu, a tačke A i C su lokalni optimumi. Crvena kugla označava populaciju koja se pomjerila sa vrlo niske vrijednosti fitnesa na vrh.]] U svim adaptivnim krajolicima, visina predstavlja i vizuelna je metafora za fitnes. Postoje tri različita načina karakterizacije ostalih dimenzija, iako u svakom slučaju udaljenost predstavlja i je metafora za stepen različitosti.<ref name=Provine>{{cite book |last=Provine |first=William B. |title=Sewall Wright and Evolutionary Biology |year=1986 |publisher=University of Chicago Press |oclc=1036863434 |isbn=0-226-68473-3 }}{{page needed|date=March 2018}}</ref> Adaptivni krajolici često se shvataju kao planinski lanci. Postoje lokalni vrhovi (tačke sa kojih svi putevi vode nizbrdo, tj. do nižeg [[fitnes]]a) i doline (regije sa kojih mnogi putevi vode uzbrdo). Adaptivni krajolik sa mnogo lokalnih vrhova okruženih dubokim dolinama naziva se neravan. Ako svi genotipovi imaju istu stopu replikacije, s druge strane, adaptivni predio naziva se ravan. [[Populacija]] koja se razvija obično se penje uzbrdo u adaptivnom krajoliku, nizom malih genetičkih promjena, sve dok se – u beskonačnom vremenskom ograničenju – ne dostigne lokalni optimum. Treba imati na umu da se lokalni optimum ne može uvijek pronaći čak ni u evolucijskom vremenu: ako se lokalni optimum može pronaći u razumnom vremenskom periodu, onda se adaptivni krajolik naziva "lakim", a ako je potrebno vrijeme eksponencijalno, onda je "težak".<ref name="Kaznatcheev">{{cite journal |title=Computational Complexity as an Ultimate Constraint on Evolution |journal=Genetics |volume=212 |issue=1 |pages=245–265 |last1=Kaznatcheev |first1=Artem |doi=10.1534/genetics.119.302000 |year=2019 |pmid=30833289 |pmc=6499524 }}</ref> Tvrdi predjeli karakteriziraju se svojstvom lavirinta kojim [[alel]] koji je nekada bio koristan postaje štetan, prisiljavajući evoluciju da se povuče. Međutim, prisustvo svojstva lavirinta u [[biofizika|biofizički]] inspirisanim adaptivnim pejzažima možda nije dovoljno za stvaranje tvrdog krajolika.<ref>{{cite journal |last1=Bertram |first1=Jason |last2=Masel |first2=Joanna |title=Evolution Rapidly Optimizes Stability and Aggregation in Lattice Proteins Despite Pervasive Landscape Valleys and Mazes |journal=Genetics |date=April 2020 |volume=214 |issue=4 |pages=1047–57 |doi=10.1534/genetics.120.302815|pmid=32107278 |pmc=7153934 }}</ref> [[Slika:Visualization of two dimensions of a NK fitness landscape.png|thumb| Vizualizacija dvije dimenzije [[NK-model|NK predjela prilagođenosti]]. Strelice predstavljaju različite mutacijske puteve koje populacija može slijediti tokom evolucije na prilagodbenom predjelu.]] ===Od genotipa do prilagodbenog krajolika=== Wright je vizualizirao prostor genotipa kao [[hiperkocka|hiperkocku]].<ref name=Wright /> Nije definirana kontinuirana "dimenzija" [[genotip]]a. Umjesto toga, mreža genotipova povezana je mutacijskim putevima. NK-model [[Stuart Kauffman|Stuarta Kauffmana]] spada u ovu kategoriju predjela prilagođenosti. Novije tehnike analize mreže, kao što je grafički prikaz atrakcija s ponderiranom selekcijom (SWAG), također koriste bezdimenzijski prostor genotipa.<ref name=pmid26844293>{{cite journal |doi=10.1126/sciadv.1500921 |pmid=26844293 |pmc=4737206 |title=Environmental changes bridge evolutionary valleys |journal=Science Advances |volume=2 |issue=1 |year=2016 |last1=Steinberg |first1=B |last2=Ostermeier |first2=M |bibcode=2016SciA....2E0921S }}</ref> ===Učestalost alela u odnosu na pejzaže kondicije=== Wrightov matematički rad opisao je [[fines]] kao funkciju frekvencija alela.<ref name=Provine/> Ovdje svaka dimenzija opisuje [[alelna frekvencija|frekvenciju alela]] na drugom [[gen]]u i kreće se između 0 i 1. ===Fenotip u odnosu na adaptivni krajolik=== U trećoj vrsti adaptivnog krajolika, svaka dimenzija predstavlja različitu [[fenotip]]sku osobinu.<ref name=Provine /> Pod pretpostavkama [[kvantitativna genetika| kvantitativne genetike]], ove fenotipske dimenzije mogu se mapirati na genotipove. Pogledati vizualizacije u nastavku za primjere fenotipa u odnosu na adaptivne krajolike. == Morski adaptivni predjeli == {{Glavni|Morski adaptivni predjeli}} Morski adaptivni predjeli proširuju statički model adaptivnog krajolika, omogućavajući adaptivnoj topografiji da se mijenja kroz vrijeme ili kroz promjenjiva okruženja. Umjesto fiksne topografije, morski pejzaži opisuju adaptivne površine čiji se vrhovi i doline mijenjaju s vremenom kako se [[selekcijski pritisak|selekcijski pritisci]] razvijaju, stvarajući trajektorije koje podsjećaju na dinamične "morske pejzaže", a ne na statične krajolikr koji su neophodni za precizno predviđanje adaptacije pod vremenski promjenjivim selektivnim uslovima.<ref>{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=From fitness landscapes to fitness seascapes: non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |year=2007 |volume=23 |issue=10 |pages=547–554 |doi=10.1016/j.tig.2007.08.003 }}</ref><ref>{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=Fitness flux and ubiquity of adaptive evolution |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |year=2010 |volume=107 |issue=24 |pages=10165–10170 |doi=10.1073/pnas.0907953107 |pmc=2840135 }}</ref> Primjeri faktora koji uzrokuju vremenski promjenjive promjene u fitznesu su: * promjene u okolini * izloženost drogama i vožnja bicikla <ref>{{cite journal |last=King |first=E.S. |last2=Scott |first2=J.G. |title=Fitness seascapes are necessary for realistic modeling of the evolutionary response to drug therapy |journal=Science Advances |year=2025 |volume=11 |issue=24 |doi=10.1126/sciadv.adv1268 |pmc=12153978 }}</ref> * [[imunost|imunski nadzor]] * evoluirajuća okruženja domaćina * [[Hipoteza o Crvenoj kraljici|Efekti Crvene kraljice]] u kojima postoji interakcija između dvije vrste koja dinamički utiče na stanje svake od njih.<ref name="ANEL">{{cite journal |last=Van Valen |first=Leigh |author-link=Leigh Van Valen |date=1973 |title=A new evolutionary law |journal=Evolutionary Theory |volume=1 |pages=1–30 |url=http://ebme.marine.rutgers.edu/HistoryEarthSystems/HistEarthSystems_Fall2010/VanValen%201973%20Evol%20%20Theor%20.pdf }}</ref> Koncept je također formaliziran u statističko-fizičkim modelima koji analiziraju vremenski zavisne gradijente selekcije, adaptivne tokove i kretanje vrhova u promjenjivom okruženju. Morski pejzaži prilagođeni [[fitnes]]u stoga generaliziraju tradicionalne krajolike prilagođenosti kondiciji, uključivanjem nestacionarne selekcije, što ih čini korisnim okvirom za proučavanje adaptacije u fluktuirajućim ili klinički moduliranim okruženjima. ==U evolucijskoj optimizaciji== Osim područja evolucijske biologije, koncept predjela prilagođenosti također je dobio na važnosti u metodama evolucijske optimizacije kao što su genetički algoritmi ili evolucijske strategije. U evolucijskoj optimizaciji pokušava se riješiti problem iz stvarnog svijeta (npr. problemi inženjerstva ili logistike) imitirajući dinamiku biološke evolucije. Naprimjer, kamion za dostavu s brojnim adresama odredišta može ići velikim brojem različitih ruta, ali samo vrlo malo njih će rezultirati kratkim vremenom vožnje. Da bi se koristili mnogi uobičajeni oblici evolucijske optimizacije, potrebno je definirati za svako moguće [[tačka rješenja|rješenje]] ''s'' problema od interesa (tj. svaku moguću rutu u slučaju dostavnog kamiona) koliko je ona 'dobra'. To se postiže uvođenjem [[funkcija (matematika)|funkcije]] ''f(s)'' sa [[skalar (matematika)|skalarnom]] vrijednošću (skalarna vrijednost znači da je ''f(s)'' jednostavan broj, kao što je 0,3, dok ''s'' može biti složeniji objekt, na primjer lista odredišnih adresa u slučaju dostavnog kamiona), što se naziva [[funkcija prilagodbe]]. Visok ''f(s)'' implicira da je ''s'' dobro rješenje. U slučaju dostavnog kamiona, ''f(s)'' bi mogao biti broj isporuka po satu na ruti ''s''. Najbolje, ili barem vrlo dobro, rješenje se zatim pronalazi na sljedeći način: u početku se kreira populacija slučajnih rješenja. Zatim se rješenja mutiraju i odabiru ona s većom prilagođenošću, sve dok se ne pronađe zadovoljavajuće rješenje. Tehnike evolucijske optimizacije posebno su korisne u situacijama u kojima je lahko odrediti kvalitet pojedinačnog rješenja, ali je teško pregledati sva moguća rješenja jedno po jedno (lahko je odrediti vrijeme vožnje za određenu rutu dostavnog kamiona, ali je gotovo nemoguće provjeriti sve moguće rute kada broj odredišta naraste na više od nekoliko). Čak i u slučajevima kada je funkciju prilagođenosti teško definirati, koncept predjela prilagođenosti može biti koristan. Naprimjer, ako se procjena prilagođenosti vrši [[stohastika|stohastičkim]] [[uzorak|uzorkovanjem]], tada se uzorkovanje vrši iz (obično nepoznate) distribucije u svakoj tački; ​​ipak, to može biti korisno za rasuđivanje o krajoliku koji formira očekivana prilagođenost u svakoj tački. Ako se prilagođenost mijenja s vremenom (dinamička optimizacija) ili s drugim vrstama u okruženju ([[koevolucija]]), i dalje može biti korisno za rasuđivanje o putanjama trenutnog krajolika prilagođenosti. Međutim, u nekim slučajevima (na primjer, interaktivno evolucijsko računanje zasnovano na preferencijama) relevantnost je ograničenija, jer ne postoji garancija da su ljudske preferencije konzistentne s jednim zadatkom prilagođenosti. Koncept skalarne funkcije prilagođenosti ''f(s)'' također odgovara konceptu potencijalne ili energetske funkcije u fizici. Dva koncepta se razlikuju samo po tome što fizičari tradicionalno razmišljaju u smislu minimiziranja potencijalne funkcije, dok biolozi preferiraju ideju da se prilagođenost maksimizira. Stoga, uzimanje inverza potencijalne funkcije pretvara je u funkciju prilagođenosti i obrnuto.<ref>{{harvnb|Kauffman|1993|p=43}}</ref> ==Upozorenja i ograničenja== Postoji nekoliko važnih upozorenja. Budući da se ljudski um bori da razmišlja u više od tri dimenzije, 3D topologije mogu zavarati kada se raspravlja o visoko višedimenzijskim adaptivnim predjelima.<ref name=pmid21644947>{{cite journal |doi=10.1111/j.1558-5646.2011.01236.x |pmid=21644947 |pmc=3668694 |title=Visualizing Fitness Landscapes |journal=Evolution |volume=65 |issue=6 |pages=1544–58 |year=2011 |last1=McCandlish |first1=David M }}</ref><ref>{{cite book |first1=George R. |last1=McGhee |year=2006 |title=The Geometry of Evolution: Adaptive Landscapes and Theoretical Morphospaces |publisher=Cambridge University Press |url={{Google books|YzzKx81IDLsC|plainurl=yes}} |isbn=978-1-139-45995-2 }}</ref> Posebno nije jasno da li su vrhovi u prirodnim biološkim krajolicima ikada zaista odvojeni dolinama [[fitnes]]a u takvim višedimenzijskim pejzažima ili su povezani izuzetno dugim neutralnim grebenima.<ref>{{harvnb|Gavrilets|2004}}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1007/s10539-008-9116-z |title=The end of the adaptive landscape metaphor? |journal=Biology & Philosophy |volume=23 |issue=5 |pages=625–38 |year=2008 |last1=Kaplan |first1=Jonathan |s2cid=170649453 }}</ref> Additionally, the fitness landscape is not static in time but dependent on the changing environment and evolution of other genes.<ref name=pmid26844293/> Stoga je to više morski predio,<ref name=pmid19232770>{{cite journal |doi=10.1016/j.tig.2009.01.002 |pmid=19232770 |title=From fitness landscapes to seascapes: Non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |volume=25 |issue=3 |pages=111–9 |year=2009 |last1=Mustonen |first1=Ville |last2=Lässig |first2=Michael }}</ref><ref>{{cite journal |last=Mustonen |first=V |last2=Lässig |first2=M |title=From fitness landscapes to seascapes: non-equilibrium dynamics of selection and adaptation |journal=Trends in Genetics |year=2007 |volume=23 |issue=10 |pages=547–554 |doi=10.1016/j.tig.2007.08.003 }}</ref> što dodatno utiče na to koliko odvojeni adaptivni vrhovi zapravo mogu biti. Pored toga, važno je uzeti u obzir da predio općenito nije apsolutna, već relativna funkcija.<ref>{{cite journal |doi=10.1006/jtbi.1996.0049 |pmid=8733432 |title=Population Evolution on a Multiplicative Single-Peak Fitness Landscape |journal=Journal of Theoretical Biology |volume=179 |issue=1 |pages=61–73 |year=1996 |last1=Woodcock |first1=Glenn |last2=Higgs |first2=Paul G |bibcode=1996JThBi.179...61W }}</ref> Konačno, budući da je uobičajeno koristiti funkciju kao zamjenu za sposobnost preživljavanja kada se raspravlja o enzimima, sve promiskuitetne aktivnosti postoje kao preklapajući predjeli koji će zajedno odrediti konačnu sposobnost preživljavanja organizma, implicirajući jaz između različitih koegzistirajućih relativnih krajolika.<ref name=pmid29248946>{{cite journal |doi=10.1007/s00239-017-9823-7 |pmid=29248946 |title=Elastic Multi-scale Mechanisms: Computation and Biological Evolution |journal=Journal of Molecular Evolution |volume=86 |issue=1 |pages=47–57 |year=2017 |last1=Diaz Ochoa |first1=Juan G |bibcode=2018JMolE..86...47D |s2cid=22624633 }}</ref> Imajući na umu ova ograničenja, krajolici prilagođenosti (''fitness landscapes'') i dalje mogu biti poučan način razmišljanja o evoluciji. U osnovi je moguće izmjeriti (čak i ako ne i vizualizirati) neke od parametara razdvojenosti prasjela i broja vrhova, visine, razdvajanja i grupiranja. Pojednostavljeni 3D krajolici zatim se mogu koristiti u odnosu jedan na drugi za vizualno predstavljanje relevantnih karakteristika. Osim toga, krajolici prilagođenosti malih podskupova evolucijskih puteva mogu se eksperimentalno konstruirati i vizualizirati, potencijalno otkrivajući karakteristike poput vrhova i dolina prilagođenosti.<ref name=pmid26844293/> Predjeli prilagođenosti evolucijskih puteva ukazuju na vjerovatne evolucijske korake i krajnje tačke među skupovima pojedinačnih [[mutacija]]. [[Slika:Visualization of a population evolving in a static fitness landscape.gif| Vizualizacija populacije koja se razvija u statičnom prilagodbenom okruženju]] [[Slika:Visualization of a population evolving in a dynamic fitness landscape.gif|280px| Vizualizacija populacije koja se razvija u dinamičnom pejzažu fitnesa]] ==Također pogledajte== * [[Virusne kvazivrste]] * [[Fitnes]] ==Reference== {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == ; Primjeri vizualiziranih [[fitnes]] krajolika * [https://www.youtube.com/watch?v=4pdiAneMMhU Video: Using fitness landscapes to visualize evolution in action ] * [http://beacon-center.org/blog/2012/10/08/evolution-101-fitness-landscapes/ BEACON Blog—Evolution 101: Fitness Landscapes] * [http://pleiotropy.fieldofscience.com/2012/07/crossing-valleys-in-fitness-landscapes.html Pleiotropy Blog—an interesting discussion of Sergey Gavrilets's contributions] * [http://news.ucdavis.edu/search/news_detail.lasso?id=10451 Pup Fish Evolution—UC Davis] * [https://web.archive.org/web/20130523071442/http://evolution.berkeley.edu/evosite/evo101/VIIC1aComplexNovelties2.shtml Evolution 101—Shifting Balance Theory (Figure at bottom of page)] * [https://emilydolson.github.io/fitness_landscape_visualizations/ Superimposing evolutionary trajectories onto fitness landscapes in virtual reality] ;Dodatni izvori {{refbegin}} * [http://www.counterbalance.org/evotheo/evolu3-frame.html Counterbalance: Evolution as movement through a fitness landscape—an interesting (if flawed) discussion of evolution and fitness landscapes] *{{cite news |first=L. |last=Cameron |title=No peak in sight for evolving bacteria |work=MSUToday |publisher=Michigan State University |date=2023 |url=https://msutoday.msu.edu/news/2013/no-peak-in-sight-for-evolving-bacteria }} *{{cite book|url=https://www.springer.com/engineering/computational+intelligence+and+complexity/book/978-3-642-41887-7|isbn=978-3-642-41888-4|title=Recent Advances in the Theory and Application of Fitness Landscapes|year=2014 |first1=Hendrik |last1=Richter |first2=Andries P. |last2=Engelbrecht |publisher=Springer |doi=10.1007/978-3-642-41888-4 |oclc=7324758532 }} *{{Cite journal |title=Epistasis and Shapes of Fitness Landscapes |year=2007 |mr=2398598 |arxiv=q-bio.PE/0603034 |journal=Statistica Sinica |volume=17 |issue=4 |pages=1317–42 |last1=Beerenwinkel |first1=Niko |last2=Pachter |first2=Lior |last3=Sturmfels |first3=Bernd |bibcode=2006q.bio.....3034B }} *{{cite book|isbn=0-393-03930-7 |title=Climbing Mount Improbable|year=1996 |first=Richard |last=Dawkins|publisher=Norton|oclc=757336308}} *{{cite book|url=http://press.princeton.edu/titles/7799.html |isbn=978-0-691-11983-0|title=Fitness landscapes and the origin of species|first1=Sergey |last1=Gavrilets|year= 2004|publisher=Princeton University Press |oclc=1044748197 }} *{{cite book|isbn=978-0-19-511130-9 |title=At Home in the Universe: The Search for Laws of Self-Organization and Complexity|first1=Stuart |last1=Kauffman|author-link=Stuart Kauffman|year=1995|publisher=Oxford University Press |oclc=923535473 }} *{{cite book|isbn=978-0-262-63185-3|url=http://www.boente.eti.br/fuzzy/ebook-fuzzy-mitchell.pdf|title=An Introduction to Genetic Algorithms|first1=Melanie |last1=Mitchell|year=1996|publisher=MIT Press }} *{{Cite book |chapter=2. Fitness Landscapes |chapter-url=http://www.cs.ucl.ac.uk/staff/W.Langdon/FOGP/intro_pic/landscape.html |isbn=3-540-42451-2 |title=Foundations of Genetic Programming |first1=W.B. |last1=Langdon |first2=R. |last2=Poli |year=2002 |publisher=Springer |oclc=828735699 |doi=10.1007/978-3-662-04726-2_2 |pages=17–26}} *{{Cite book|isbn=978-0-19-507951-7|title=The Origins of Order|first1=Stuart |last1=Kauffman|author-link=Stuart Kauffman|year=1993|publisher=Oxford University Press |oclc=1410954535 |doi=10.1093/oso/9780195079517.001.0001 }} *{{cite journal |doi=10.1038/nature05451 |pmid=17251971 |title=Empirical fitness landscapes reveal accessible evolutionary paths |journal=[[Nature]] |volume=445 |issue=7126 |pages=383–6 |year=2007 |last1=Poelwijk |first1=Frank J |last2=Kiviet |first2=Daniel J |last3=Weinreich |first3=Daniel M |last4=Tans |first4=Sander J |bibcode=2007Natur.445..383P |s2cid=4415468 }} *{{cite journal |vauthors=Bukkuri A, Pienta KJ, Hockett I, Austin RH, Hammarlund EU, Amend SR, Brown JS |title=Modeling cancer's ecological and evolutionary dynamics |journal=Med Oncol |volume=40 |issue=4 |page=109 |date=February 2023 |pmid=36853375 |pmc=9974726 |doi=10.1007/s12032-023-01968-0 }} {{refend}} {{genarch}} {{Populacijska genetika}} {{Portal|Biologija}} {{DEFAULTSORT:Fitness Landscape}} [[Kategorija:Moderna sinteza (20. stoljeće)]] [[Kategorija:Populacijska genetika]] [[Kategorija:Selekcija]] gvd9rii3rg45mftcfwfuibdq31bthmi